Međimurske novine 967

Godina XVIII.

Brojj 967.

^akovec, PETAK, 28. o`ujka 2014.

DEFINITIVNI RASKOL i u me imurskom HNS-u, istupila Sandra Herman

Cijena 7 kuna

NEZADOVOLJSTVO me u potroša ima plina u Me imurju

Zamjenica župana napustila HNS, ali ne i funkciju SAZNAJEMO: str. 3

Me imurski župan je na Zbog ega su novi putu, nedostupan za izjave ra uni za plin

str. 5

šokirali gra ane

HRVATSKI RATNI VETERAN Vladimir Granatir - Puki iz Hodošana teško je bolestan i hitno treba pomo

Posljednja nada u borbi za život je skupi pametni lijek Zelboraf

OVRHE bankovnih ra una postale su naša svakodnevnica

Svaki mjesec akove ka str. 18-19 ispostava FINA-e ovrši str. 6 stotine gra ana

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma otvorila je posebni žirora un za Vladimira, na koji se mogu uplatiti donacije za pomo u kupnji lijeka

STJEPAN HORVAT, predsjednik Podružnice ratnih veterana str. 14-15

Ako privatniku spomeneš da si branitelj, teško eš dobiti posao POLICIJSKI IZVIDI me u me imurskim vinarima

Pojavile se krivotvorene porezne str. 8 markice?

www.bister.hr

str. 14 media

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

SDP-ovo kasno bu enje? M

e imurski SDP najavio je za subotu masovnu konferenciju za novinare, na kojoj e biti "pola dužnosnika“ - što lokalnih, što onih "iz Zagreba“, a kao glavna tema najavljuje se, ako sam dobro shvatio, "da e akovec umjesto Varaždina biti pravo upravno sjedište Regije Sjever“. rasti an pad rejtinga vladaju e stranke, koji se dogodio nakon dugog niza godina, u kojem je ak HDZ, koji ne mora uop e napredovati po tom pitanju jer je tako er uglavnom bezidejan i bavi se starim isfucanim temama, pa je ipak uspio prete i SDP, o ito je zazvonio na uzbunu pa e se sada pokušati opravdati za (ne) injenje. no što nikako da ujem, pa se vjerojatno ne e dogoditi ni u subotu, jest to da se u državi osim nekoliko dobrih poteza ministra Lini a, poput iskalizacije, uglavnom ništa ne mijenja, osim forme. Sada kada i formalno kre u ustavne promjene, koje su ponovno došle na dnevni red Sabora, treba Me imurce koji su uvijek vjerni glasa i SDP-a uvjeriti da se njima s formiranjem regija kao "novih županija" zapravo ne e promijeniti ništa. ek treba vidjeti što e se zaista dogoditi, me utim, ono što nikako ne ujem ni od jedne politi ke opcije: ho e li se kona no mijenjati sadržaj kad su nekakve promjene koje se doga aju u pitanju, na štetu onih loših, a u korist nas dobrih. er, zbog ega nama u Me imurju treba što decentraliziranija državna i javna uprava? Zbog toga jer je deset puta e ikasnija i racionalnija od ostalih u Hrvatskoj. Usprkos tome, mi želimo još više od nje. Još nismo zadovoljni. Za neke papire, govori mi poznanik u akovcu, sve se može riješiti za sat-dva, a u nekim drugim gradovima i županijama to traje danima, pa ak i mjesecima. mjesto da našim politi arima to bude najve i argument zašto zapravo trebamo "našu“ državnu i lokalnu samoupravu, a ne onu koja funkcionira im prije emo granice Drave, oni uglavnom šute i priklanjaju se onima koji dolaze iz krajeva ija je admini-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

stracija birokratizirana, korumpirana i, što je još gore, puno bolje pla ena od naše, zahvaljuju i nakaradnim sistematizacijama o kojima se najmanje pri a kad je u pitanju preustroj državne uprave i ostalih državnih i javnih službi. elio bih uti naše politi are, posebice one koji su na vlasti, da nas kona no jednom pohvale, da pohvale naše službenike, jer živimo uglavnom u sre enoj županiji, kojoj nedostaju samo "mali koraci“, a zapravo tako veliki, poput hrvatskog prosjeka pla e od kojih 5.000-6.000 kn neto i bolja zaposlenost, posebice stru nih i kvali iciranih u našem kraju, kojih ima sve više, da kao ljudi budemo sretni i zadovoljni. mjesto toga vidimo samo servilnost prema onima koji donose odluke u kojima je forma važnija od sadržaja. Odluke onih koji sjede u Zagrebu, a dolaze iz metropole, Slavonije, Dalmacije ili Like, u kojima ima u državnim i drugim službama zaposleno puno previše onih službenika i birokrata zbog kojih Hrvatska ne može naprijed. mjesto da vladaju i racionaliziraju sustav državne uprave i da ga u ine e ikasnijim, da se isti "papir“ i u Splitu i u akovu i u Gospi u i u akovcu izda u roku odmah ili u to no odre enom broju dana, toga nema. mjesto toga pokušavaju nam oduzeti ne samo racionalnost i e ikasnost po kojoj bi trebali biti poznati da nas ima tko hvaliti, ve nam žele oduzeti i ono zbog ega smo i dobili županiju - regionalni identitet. Me imurski SDP se o ito možda i probudio po ovom pitanju, barem prema pozivu za pressicu, ali ini mi se - puno prekasno.

VIJEST(I) TJEDNA

28. ožujka 2014.

KAMEN TEMELJAC za sportsku dvoranu OŠ Strahoninec

Zašto su ra uni za plin u velja i šokirali naše gra ane Zašto su pristigli ra uni za plin u velja i bili viši nego za ra une u sije nju, glavna je tema me u potroša ima plina u Me imurju, koji plin pla aju mjese no prema potrošnji. Najviše nezadovoljstva me u potroša ima izazvalo je obra unavanje plina prema nerazumljivoj formuli - prema kalorijskoj, ogrjevnoj vrijednosti plina. Posebno ozloja eni potroša i plina bili su nakon pristiglih ra una za velja u, mjesec koji je najkra i u godini i kada se upravo zbog toga i zato jer je hladno a popustila - o ekivalo manje ra une. No, naprotiv, ra uni za velja u bili su mnogima viši nego u sije nju. A potroša i su se ve uvjerili da ogrjevna vrijednost plina oscilira, da nekada kavu kuhate kra e, a nekada duže na istom plinskom rinku. Tema broja na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Akcija pomo i u kupnji pametnog lijeka za Vladimira Granatira Hrvatski branitelj, 42-godišnji Vladimir Granatir - Puki iz Vukovog gaja u Hodošanu, teško je bolestan i hitno treba pomo zajednice. Prije sedam godina ustanovljeno je da je obolio od teškog oblika melanoma, vrste raka kože, nakon ega je operiran. Nakon sedam godina bolest je pokazala svoje zlo udno lice, a metastaze malignoma proširile s u se na gotovo sve organe. Posljednja mu je nada skupi pametni lijek “Zelboraf,” koji mu je kao zadnju nadu u zaustavljanje bolesti propisao onkolog, prof. dr. sc. Fedor Šantek, iz bolnice “Rebro” u Zagrebu. Naše novine me u prvima su krenule u akciju humanitarne pomo i ratnom veteranu, koja je naišla na odli an odjek i dala prve konkretne rezultate, a pri u o teškoj bolesti, njemu i njegovoj obitelji koja ga snažno podržava pro itajte na str. 18 - 19.

Je li netko od naših vinara krivotvorio porezne markice? Top tema u svim razgovorima u štrigovskom kraju je policijsko obilaženje i ispitivanje pojedinih vinogradara, od kojih su neki i lanovi Hortus Croatiae - Društva vinogradara i vinara Me imurja. Kako saznajemo, policija na osnovu indicija i dojava provjerava je li netko od vinara koristio krivotvorene porezne markice, kratko su nam priop ili iz PU me imurske. Opširnije na str. 8.

Sve anost po etka radova kako ne bi istekla gra evinska dozvola Ukupna vrijednost dvorane procjenjuje se na oko 10 milijuna kuna, što zna i da e na Op inu otpasti oko milijun kuna, a dvorana e se graditi u fazama, jer novca za cijelu investiciju trenuta no nema na vidiku Trideset pet godina priželjkuje se izgradnja sportske dvorane uz OŠ Strahoninec. U utorak 26. ožujka napokon je položen kamen temeljac za njezinu izgradnju. - Za po etak radova osigurano je 610.000 kuna, od ega je 410 tisu a kuna osigurala Op ina Strahoninec, a 200.000 kuna Županija, kazao je Franjo Lehkec, na elnik op ine, koji je istaknuo da se Op ina obvezala osigurati deset posto vrijednosti cijele investicije. Ukupna vrijednost dvorane procjenjuje se na oko 10 milijuna kuna, što zna i da e na Op inu otpasti oko milijun kuna, a dvorana e se graditi u fazama. U prvu fazu ušlo se zato da ne bi istekao rok valjanosti isho ene gra evinske dozvole. Ravnateljica škole Jelena Okun, prof., o ekuje podršku u

izgradnji škole i Ministarstva znanja, obrazovanja i sporta, budu i da se nastava tjelesnog odgoja za 321 u enika odvija u potpuno neprimjerenim uvjetima - u jednoj u ionici. - Ovo je prvi kamen temeljac ove vlasti u županiji i znam da ne emo biti zapam eni kao još jedni u nizu onih koji su otvarali radove, ali nikada završili projekte, u uvodnom je obra anju naglasio župan Me imurske županije Matija Posavec. Najavio je i druge projekte koji su ve prije zapo eti, ali ih treba privesti kraju. To su dvorana u Svetom Jurju na Bregu, kao i dvorane u Orehovici, Svetoj Mariji, Gori anu, potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije nove škole u Pribislavcu, a tako er je dana suglasnost

Me imurskom veleu ilištu u akovcu za rekonstrukciju i prenamjenu dijela tavana u prostor edukacijskog centra. - Siguran sam da emo u našem mandatu realizirati ove projekte upravo u ime ove djece i budu ih generacija, zaklju io je župan. Na sve anom skupu, na kojem su nastupali u enici OŠ Strahoninec, bila je prisutna i saborska zastupnica, ina e mještanka Strahoninca, Nadica Jelaš, ali i zamjenici župana Sandra Herman i Zoran Vidovi , predsjednik skupštine Mladen Novak, kao i predsjednici mjesnih odbora i mnogi lokalni dužnosnici. Župnik Branko Sajkovi blagoslovio je cjelokupni skup te temelje same dvorane. Prigodni program izveli su u enici OŠ Strahoninec. (BMO)

MDS organizirao potpisivanje peticije

Skupljali potpise za o uvanje Me imurske županije U organizaciji Me imurskoga demokratskog saveza u subotu su u centru akovca svi zainteresirani mogli potpisati peticiju za o uvanje ravnopravnosti i jedinstvenosti Me imurske županije. Peticiju je inicirao Me imurski demokratski savez, koji time poziva sve Me imurce da o uvaju regionalni status Me imurske županije i ravnopravnost Me imurske županije u odnosu na druge županije, te u svom proglasu kažu: - Pozivamo vas da svojim potpisom na peticiji podržite i date novu snagu Deklaraciji o jedinstvenosti Me imurske

županije, jer e svaki potpis biti dodatni argument za

ostvarenja njezinih zahtjeva, poru uju iz MDS-a. (rr)

28. ožujka 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RASKOL u HNS-u Me imurja definitivno izašao na vidjelo

Sandra Herman istupila iz HNS-a i dala ostavku na mjesto potpredsjednice HNS-a - Ja znam kako ljudi razmišljaju i na koji na in razmišlja lanstvo ne samo u Me imurju, nego i u drugim županijskim organizacijama. I opet ponavljam, ve ina razmišlja na na in na koji ja iznosim javno, samo što se to netko usudi javno re i, a drugi iz odre enih razloga ne - Dok vodstvo HNS-a ne preispita štetne odluke o izbacivanju Radimira a i a i drugih iz stranke i odgovornost za pad rejtinga stranke, ne želim bit lanica HNS-a. Dajem ostavku na poziciju potpredsjednice Županijske organizacije HNS-a i istupam iz lanstva u HNS-u, kazala je Sandra Herman, jedna od najbližih suradnica Matije Posavca, ali i Radimira a i a, koja više nije mogla tajiti ono što je mu i svih proteklih dana, kada je u pitanju odnos izme u vodstva stranke u Zagrebu prema najja im podružnicama koje su na sjeveru Hrvatske i bivšem prvom ovjeku stranke. Sandra Herman kazala je tako er da je nekoliko puta javno istupaju i pokazala spremnost preuzeti odgovornost, ali isto tako smatra da i vodstvo HNS-a na državnoj razini mora preuzeti odgovornost za štetne odluke i pad rejtinga HNS-a. - Što se ti e moje pozicije zamjenice župana, i dalje u je obnašati. Mene su na tu poziciju izabrali gra ani, poklonivši mi svoje povjerenje, i sigurna sam da mi to ne e biti onemogu eno, kao što o tome svjedo imo u situaciji u Gradu Varaždinu, jer smatram da e naša organizacija HNS-a u Me imurju interes gra ana staviti ispred strana kih naredbi iz Zagreba. Ja u tome imam punu podršku i naših koalicijskih partnera. Mi smo se, naime, javnosti predstavili i na tome dobili izbore, kao tim, kojem na prvom mjestu nisu strana ki interesi i politikantstvo, ve ljudske osobine, iskustvo, znanje na podru ju na kojima smo se bavili prije i sigurna sam da e tako ostati do kraja mandata, kazala je na konferenciji za novinare Sandra

Herman, sada ve bivša lanica HNS-a. Na pitanje što e biti dalje, ho e li biti nezavisna, pristupiti novoj stranci, odgovorila je da e svoju ostavku i formalno dati Predsjedništvu stranke, te da je to ve nagovijestila.

Kad do e vrijeme za to, osnovat e a i evu stranku u Me imurju - Do današnjeg trenutka kao lanica HNS-a nisam vodila nikakve inicijative oko prelaska u druge stranke. Ono što je vrlo konkretno, kada se pokrene inicijativa oko osnivanja nove stranke Radimira a i a, i to u vrlo skoro vrijeme, ja u se toj inicijativi priklju iti i voditi tu inicijativu na podru ju Me imurske županije. Što se ti e našeg lanstva i omjera u županijskoj Skupštini, do današnjeg trenutka nisam ni s kim vodila nikakve razgovore, jer bi to bilo nekorektno budu i da sam bila lanica HNS-a. Ja znam kako ljudi razmišljaju i na koji na in razmišlja lanstvo ne samo u Me imurju, nego i u drugim županijskim organizacijama. I opet ponavljam, ve ina razmišlja na na in na koji ja iznosim javno, samo što se to netko usudi javno re i, a drugi iz odre enih razloga ne. Me utim, ne u ništa prejudicirati, svaki e sam odlu iti kome e pristupiti, ali ne samo naše lanstvo, ve i ostali. Anketa o potpori 2,3 posto rejtinga HNS-a nije samo rezultat mišljenja lanova HNS-a, nego i bira a. Kako e se posložiti stvari u Me imurju, na ljude ne može utjecati ni Zagreb ni Predsjedništvo. Mislim da e to biti najkonkretnije kad stranka bude i službeno osnovana.

ŠTO E SADA re i Matija Posavec

Još prije deset dana tvrdio da nema izlazaka iz stranke, a sada ga napustila potpredsjednica Predsjedništvo županijskog HNS-a još prije samo desetak dana održalo je svoju sjednicu. Matija Posavec, predsjednik HNS-a, dan nakon održavanja sjednice Predsjedništva ponovio je stav kojega se vrsto drži još od izbacivanja a i a iz stranke: - Stranka je vrsta, stabilna, jedinstvena. Istaknuo je da to ne govori zato što to lijepo zvu i, ve zato što je to doista tako. - Nema nikakvih izlazaka iz stranke ni bilo kakvih osnova za pokretanje stegovnih postupaka protiv bilo koga. Meni kao predsjedniku i kao županu lanovi Predsjedništva dali su maksimalnu i bezrezervnu podršku, smatraju i da je podrška u javnosti takva da županijska vlast dobro radi. Projekti koji su otvoreni i koji podrazumijevaju suradnju s ministarstvima, s Vladom op enito, u ovom su trenutku prevažni da bi se bilo tko od nas ubacio u žrvanj politi kih, strana kih ili osobnih interesa. Prema tome, stranka i stran arenje je u drugom planu. Samo nekoliko dana kasnije stranku je napustila Sandra Herman i dala ostavku na mjestu potpredsjednice. Ona ne krije da prelazi a i u, im on odlu i osnovati stranku.

“Bijeg od stvarnosti”: Matija Posavec otišao je ju er ujutro na službeni put i nije dostupan za izjave medijima do ponedjeljka

Župan Posavec otišao na put, a glasnogovornik saziva pressicu Njegov sadašnji komentar nismo mogli dobiti jer na naše pozive na mobitel nije odgovarao. Strana ki glasnogovrnik i pro elnik Ureda župana Alen Kajmovi kazao nam je da je župan, odnosno predsjednik me imurskog HNS-a otišao na put i da ga ne e biti do ponedjeljka. Prije zaklju enja Me imurskih novina u etvrtak, kazao je da e se u petak na konferenciji za novinare pro itati o itovanje Predsjedništva i predsjednika me imurskog HNS-a u svojstvu glasnogovornika. (BMO)

Sandra Herman je kazala da se novi izbori u Me imurju zbog eventualnog preslagivanja u Skupštini ne e dogoditi, niti e se njezinim istupanjam ili istupanjem lanstva narušiti odnos u županijskoj Skupštini, niti e SDP biti taj koji e o tome odlu ivati. Kao što se ništa ne e dogoditi ni u obavljanju izvršne vlasti. Kazala je da ova situacija nije od ju er. - Traje jako dugo znali smo da e se desiti prije nego što smo išli u lokalne izbore, ve onda je pri a oko Radimira a i a ima svoj tijek. Ljudi to znaju i na podru ju Me imurja, zna to župan, znam to ja kao njegova zamjenica. Znali smo to kad smo se kandidirali i ništa ne e narušiti funkcioniranje niti e bilo koja stranka osim koalicije, koja je na vlasti, odlu ivati o preslagivanju unutar županijske Skupštine, odlu na je Sandra Herman. Na pitanje novinara kako to da se odlu ila na kritiku vodstva sada kada je rejting HNS-a 2,3 posto, a nije na sli an na in reagirala kad je a i bio u vodstvu, kada je stranka je imala rejting od 1,8 posto. Odgovorila je da je taj rejting bio u prvim mjesecima, prilikom dolaska koalicije na vlast, rezultat uvodnih istupanja a i a, koji je bio obrana polovini Vlade, a osobito premijeru, a da ovaj rejting pokazuje nešto sasvim drugo.

Suradnja sa županom HNS-ovcom za nju uop e nije problem Na pitanje ho e li biti mogu a suradnja sa županom u Me imurju, budu i da suradnja izme u HNS-a i a i a ne postoji, ona ipak smatra da e suradnja biti mogu a, jer e to biti iznad strana kih naredbi

Sandra Herman: - Što se ti e moje pozicije zamjenice župana, i dalje u je obnašati. Mene su na tu poziciju izabrali gra ani poklonivši mi svoje povjerenje i sigurna sam da mi to ne e biti onemogu eno, kao što tome svjedo imo u situaciji u Gradu Varaždinu

iz Zagreba i da to ne e biti problem zbog podrške koalicijskih partnera. Osim toga, navela je da je drugi zamjenik župana iz HSS-a, a potpredsjednik županijske Skupštine iz HSLS-a, tako da zašto bi sada bi problem što ona više nije HNS. - U kandidaturi sam dobila podršku HSLS-a, koji je trebao imati svog zamjenika, ali je njihova podrška išla ne HNS-u, nego imenom i prezimenom meni Sandri Herman kao kandidatkinji za zamjenicu župana. - Razgovarala sam s koalicijskim partnerima kada sam javno istupala i s lanstvom HNS-a, pa ne vidim da bi se moglo dogoditi nešto sli no kao u Varaždinu. U županijskoj Skupštini s koalicijskim partnerima imamo 12 glasova i imam njihovu podršku, bez obzira jesam li sada nezavisna, a prije sam bila HNS-ova. Što e mi pisati u zagradi za nekoliko mjeseci, ne znam, ali podrška je neupitna, i HNS-ovaca i HSS-a i HSLS-a, da ova koalicija do kraja mandata funkcionira normalno i u Skupštini i u izvršnoj vlasti, rezolutna je bila Sandra Herman.

POGLED ODOZDO

Dok zemlja tone, oni se bave sami sobom! P

olitika je danas najsigurniji posao jer, kada ste u njemu, isplate pla a su sigurne, na vrijeme i izdašne. Najvažnije je samo ugurati se kroz iglenu ušicu na politi ku platformu i onda kao da ste na njoj kao na Noinoj arki, sigurno putujete kroz potop koji je upravo zadesio ovu zemlju. Potop nezaposlenosti, silnog osiromašenja, dnevnih deložacija i bankrota gra ana koji su izgubili posao i prihode, a režije rastu. Poskupili su plin i voda. Gradit emo nove kanalizacije, a istodobno emo deložirati gra ane koji moraju birati izme u hrane za preživljavanje i pla anja režija. I dok narod tako bespomo no

obespravljen nema ništa e ikasno, osim eventualno prosvjeda protiv vlasti, politi ari, siti i uhranjeni, mirišljivi i njegovani, imaju vremena i za više interese. Oni žive svoj život, bave se intrigama, smjenjuju jedni druge s elnih mjesta, preuzimaju si funkcije i ne shva aju da je pad rejtinga stranka poruka upu ena svima - skockajte se brinite o problemima gra ana koji vas pla aju. Gra ane ne zanimaju njihove unutarnje netrpeljivosti i nadmetanja tko e biti prvi i tko je koga i zašto izbacio, nego rezulatati za koje ih pla amo. ajsvježiji primjer je HNS. Ta stranka se, zahvalju-

ju i izvrsnoj izbornoj matematici, unato skromnoj podršci bira a uspjela u Kukuriku koaliciji izboriti za pet ministarskih mjesta. Odlaskom a i a na odsluženje kazne za prometnu nesre u s dvoje poginulih ostalo ih je etvero u Vladi. No, on je, kao što je vrijeme pokazalo, shvatio svoj odlazak iz Vlade privremenom situacijom, do povratka iz zatvora. Me utim, prera unao se, sadašnje vodstvo s Vesnom Pusi ne misli tako, ali se a i a kao osniva a HNS-a nije lako riješiti ni nakon što su ga izbacili iz stranke. Ima on svoje zagrižene pristaše na sjeveru, me u kojima je i njegova

gorljiva zagovornica Sandra Herman. a i u za ljubav ona e, kad on to odlu i, biti inicijatorica osnivanja njegove stranke u Me imurju, ali e do tada sjediti i u sadašnjoj izvršnoj vlasti kao da se ništa nije dogodilo, premda je izašla iz HNS-a kao zamjenica Matiji Posavcu, koji je ostao u HNS-u. Sandra Herman tvrdi da za ostanak u izvršnoj vlast ima podršku i koalicijskih partnera, pa i lanova HNS-a. a ne povjerovati, pa tko tu koga zeza? Ovo je jedinstveni slu aj da e u izvršnoj vlasti sjediti predstavnica oporbe i da tu nikome ništa

ne smeta, ak da je to u interesu gra ana. Što e Sandra raditi kad više nije u vladaju oj koaliciji, kako e sura ivati s izvršnom vlasti na državnoj razini, nije jasno. Tko je u HNS-u, a tko nije, ako je Sandra izašla iz HNS-a, a navodno joj lanovi HNS-a to ne zamjeraju, jer misle ono što ona javno govori, ali su u HNS-u, ne izlaze, jer... Sandra Herman smatra moralnim inom da je izašla iz HNS-a, ali i to da je zadržala svoju poziciju koja je jako dobro pla ena. Zasigurno da je graditi novu politi ku karijeru sigurnije s pla om zamjenice župana. Bilo bi sigurno puno teže s otkazom u rukama.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ožda je podrška koji joj pružaju sadašnjobivši koalicijski partneri stvarno politi ki solidarna, jer lako je biti solidaran za tu e, a ne svoje novce. Naime, nakon što u u u strukture vlasti, mnogi s pozicija odlaze, ali na platnim listama ostaju.

Aktualno

ORAH Me imurske županije

U subotu osnivanje podružnice stranke Za kraj ovog tjedna najavljeno je osnivanje podružnice ORAH-a Me imurske županije. Stranka koju je osnovala nekadašnja SDP-ovka Mirela Holy vrlo brzo je postala prepoznatljiva na hrvatskoj politi koj sceni, a prema posljednjem istraživanju Ipsos Pulsa, ima najbrže rastu e povjerenje me u gra anima, tako da s više od 7 posto podrške ugrožava Laburiste koji dugo vremena drže tre e mjesto. Popularnosti ORAH-a pridonio je zasigurno i pad rejtinga dvije najja e stranke: SDP-a i HDZ-a. Osniva ka skupština zakazana je u subotu u zgradi “Scheier” u akovcu u 13 sati, a na istoj se o ekuje dolazak predsjednice Holy, kao i njezinih najbližih suradnika. Strana ki povjerenik za Me imursku županiju i organizator osniva ke skupštine je tako er bivši SDP-ovac Kristijan Mavrek.

TRIBINA “Hrvatska i Europska unija: prilika, a ne prijetnja”

Biljana Borzan, zastupnica u EU parlamentu, dolazi u akovec Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, govorit e na tribini u etvrtak 27. ožujka u 19 sati u dvorani Doma sindikata u akovcu, Trg Republike 1. Eurozastupnica Biljna Borzan govorit e o na inu funkcioniranja Europskog parlamenta, mogu nostima korištenja sredstava fondova EU, o tome što može država, a što jedinice lokalne uprave i sli nim temama. Naziv tribine je “Hrvatska i Europska unija: prilika, a ne prijetnja”. Nakon prezentacije, zastupnica Borzan e odgovarati na pitanja zainteresiranih gra ana. Planirano vrijeme trajanje tribine je 60 minuta. (BMO)

SINDIKAT UMIROVLJENIKA Hrvatske podružnica akovec

Poziv zainteresiranima na redovnu skupštinu U petak 28. ožujka održat e se u Domu sindikata u akovcu u 17 sati redovna godišnja skupština Sindikata umirovljenika Hrvatske. Pozivaju se svi lanovi SUH-a, kao i simpatizeri i istomišljenici, na skup. Sindikat umirovljenika je nestrana ka, interesna i humanitarna udruga koja okuplja umirovljenike i zalaže se u okviru zakona za ostvarivanje njihovih prava. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. ožujka 2014.

HDZ nema ni jednu lijepu rije za Master plan bolnica

Ukidanje bolni kih kreveta još e pove ati liste ekanja Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, na konferenciju za novinare o Master planu bolnica doveo je dva lije nika akademika i saborskog zastupnika Željka Rainera te dr. Roberta Grudi a, lana Nacionalnog odbora HDZ-a za zdravstvo. Za Master plan bolnica, koji je ministar Rajko Ostoji , tako er lije nik, nedavno javno objavio, nisu imali ni jednu lijepu rije . - Ovaj dokument e doživjeti sudbinu smjenskog rada u bolnicama, kazao je akademik Željko Rainer. Naglasio je da je bio silno razo aran izradom Master plana jer konzultanti koji su ga radili bolnice nisu došli ni pogledati. Samo su se papirnato poigrali s brojkama na daljinu. Po njemu je klju ni problem održivo inanciranje, a Master plan se tim problemom nije bavio. Robert Grudi , lan Nacionalnog odbora za zdravstvo i šef kirurgije u našoj Bolnici, tako er je izrazito veliko

razo aranje Master planom. Kazao je da je uz vrijeme sanacije u našoj Bolnici stvoren još samo dodatni dug od 6,5 milijuna kuna. Master plan predvi a 30 posto smanjenja kapaciteta postelja za najbolesnije, to e produljiti liste ekanja i zahvate, a nelogi na su i rješenja o pove anju kreveta za palijativnu skrb, pri emu bi i na kirurgiji trebala biti etiri takva kreveta. Kazao je da pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb nema mjesta na kirurgiji, jer se radi o pacijentima koji trebaju drugu vrstu skrbi i njege od one koja se pruža na kirurgiji. Palijativna skrb usred kirurgije nema smisla jer bi ti pacijenti zbog infekcije koja prati njihovo stanje bili rizik za ostale pacijente. Jednako tako je upozorio da bi se provelo jendnodnevno lije enje, to ne zna i da pacijent isti dan do e u bolnicu na operativni zahvat i ode doma. Pacijenta treba prije

Akademik Željko Rainer, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Darko Horvat te dr. Robert Grudi , lan Nacionalnog odbora HDZ-a za zdravstvo

HDZ ME IMURSKE županije slavi 24. godišnjicu postojanja

Dolazi Tomislav Karamarko Hr v at sk a demo kratska zajednica Me imurske županije u srijedu 2. travnja obilježit e 24. obljetnicu postojanja. Središnja proslava, na kojoj e biti i predsjednik stranke Tomislav Karamarko, održat e se u akove -

kom Centru za kulturu s po etkom u 19 sati. Pripremljen je bogat kulturno-zabavni program, a me imurski HDZ poziva sve lanice i lanove, simpatizerke i simpatizere, da do u i doprinesu ja anju HDZ-a u Me imurju.

HRVATSKI LABURISTI - Stranka rada

Traže tematsku sjednicu o budu nosti naše Bolnice Na inicijativu vije nika Hrvatskih laburista - Stranke rada, Skupština Me imurske županije provela je tematsku raspravu o reorganizaciji sustava državne uprave te reorganizaciji sudstva. Vije nica Petra Kova i pozvala je sve vije nike da se u aktualnu problematiku uklju e proaktivno, ne ekaju i da gotova situacija odredi našu reakciju. Podsjetila je da je temeljem jednoglasno usvojene Deklaracije o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije Skupština Me imurske županije izme u ostalog preuzela odgovornost i obvezu zahtijevati zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje,

stoga su Laburisti zamolili podršku svih politi kih opcija za zajedni ko djelovanje prema resornim ministrima putem naših saborskih zastupnika, a temeljem zajedni ki postignutih stavova i smjernica za daljnje djelovanje u procesu izglasavanja ovih zakona, sve s ciljem ostajanja Op inskog suda i Op inskoga državnog odvjetništva u akovcu te osiguranja sjedišta Ureda državne uprave broj 5 upravo u Me imurskoj županiji. Iniciranje rasprave bilo je podržano od strane svih politi kih opcija i župana, koji su se konstruktivno uklju ili u raspravu. Izme u ostalog, Laburisti su naglasili kako je jedan od najve ih nedostataka Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave taj što

isti jasno ne de inira kriterije prema kojima e se odre ivati sjedišta tih pet ureda državne uprave koje zakon predvi a. Stoga se postavlja pitanje na koga e se prenijeti ta odluka o odre ivanju sjedišta i prema kojim kriterijima. Ho e li to biti kriterij koji e biti jednako primjenjiv na sve urede državne uprave ili e se kriteriji prilago avati politi kim prilikama pojedine regije. Kriteriji moraju biti jasno de inirani ovim zakonom. Prema Laburistima, osnovni i jedini kriterij mora biti - kriterij e ikasnosti i kvalitete rada. Kako u slu aju sustava državne uprave, tako i sudstva te op inskoga državnog odvjetništva. Upravo taj kriterij Me imurska županija argumentirano mora braniti. Naglasili su

Željka Perho , vije nica Hrvatskih laburista, tražila je tematsku sjednicu za Bolnicu, kako bi se saznalo što donosi funkcionalno spajanje naše s Op om bolnicom Varaždin kako nama mora biti cilj realnim pokazateljima dokazati kako nema utemeljenja na ovakvoj reorganizaciji sudstva, gdje bi se ukinuo Op inski sud u akovcu i postao samo stalna služba Op inskog suda u Varaždinu te isto tako ukinulo Op insko državno odvjetništvo. Temeljem provedene rasprave, prema svim me imurskim saborskim zastupnicima bit e upu eni službeni stavovi Skupštine koji e poslužiti kao smjernice u daljnjem

NOVA STRANKA predstavljena i u našem kraju

Nacionalni forum Nikice Gabri a u akovcu predstavio “Novi put” Najmla a stranka na hrvatskoj politi koj sceni, Nacionalni forum, predstavila se nedavno gra anima akovca i Me imurske županije u Domu sindikata u akovcu. Skup je otvorio idejni za etnik i osniva Nacionalnog foruma Nikica Gabri , koji je iznio ideju "Novog puta" te planove stranke na budu im europarlamentarnim izborima. Naša najsjevernija županija tradicionalno je po-

znata po jakoj poljoprivredi i industriji koje, pogo ene trenutnom krizom u svijetu, nažalost, sve više slabe. U županiji koja je pogo ena slabijom ekonomskom situacijom pada i natalitet, što automatski slabi njenu demografsku sliku. Dodamo li tome i sve ve e migracije prema Zagrebu i Primorju, uslijed potrage za boljim životnim uvjetima, možemo sa sigurnoš u ustvrditi da

se u Županiji ne djeluje planski, smatraju u Nacionalnom forumu. Popravljanje demografske slike Hrvatske jedna je od glavnih to aka za koju se zalaže Nacionalni forum. - Gledaju i nekadašnje industrijske divove, koji su bili ekonomska perjanica u ovoj županiji, kako danas grcaju u dugovima, shvatio sam da je potrebno stvaranje nove klime, koja e biti pozitivno orijentirana prema poduzet-

nicima i industriji, klime koja e dopuštati zapošljavanje novih visoko obrazovanih kadrova, klime koja gleda na poduzetnike kao na motor društva, izjavio je predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabri . Na skupu su predstavljena nova lica Nacionalnog foruma za podru je akovca i Me imurske županije, me u kojima je ve poznata politi arka Dijana Posavec,

operacije pripremiti i nakon operacije se netko treba brinuti o njemu i promatrati njegovo stanje radi mogu ih komplikacija. Zbog najave smanjenja kreveta za najbolesnije akutne pacijente, izrazio je bojazan da e to otežati dostupnost zdravstvenih usluga pacijentima, ali posljedi no mogu e i dovesti do smanjenja broja lije nika i medicinskih sestara. Na pitanje ho e li biti ukidanja odjela, odgovorio je da to ne želi komentirati, jer o tome nema ni rije i u Master planu. (BMO) postupku izglasavanja predmetnih zakona. Po pitanju reorganizacije zdravstvenog sustava, a temeljem objavljenog Masterplana, reagirala je vije nica dr. Željka Perho , koja je unatrag nekoliko mjeseci upozoravala što e se dogoditi s bolni kim zdravstvom, no i nju i javnost uvjeravalo se kako nije u pravu. Istaknula je kako Master plan predvi a funkcionalno spajanje akove ke Bolnice s Op om bolnicom Varažin, uz smanjenje akutnih kreveta, a s time i ukidanje i smanjenje pojedinih odjela naše Bolnice. Upozorila je kako plan ne odgovara na pitanje o broju i dostupnosti stru noga medicinskog osoblja, nedore eno je pitanje opreme, a i ono najvažnije, nema ak ni naznaka kako e se bolnice inancirati. Kao županijska vije nica i predsjednica Odbora za zdravstvo pozvala je župana da uputi prijedlog predsjedniku Skupštine za sazivanje tematske sjednice kako bi se svi što aktivnije uklju ili u javnu raspravu, poru io je Rajko Bulat, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista MŽ-a putem priop enja za javnost. (BMO)

nezavisna vije nica Op ine Nedeliš e. Nacionalni forum se u svom djelovanju zalaže za dva klju na podru ja - poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, posebice mladih, obrazovanih i nadarenih ljudi, te demogra iju koja je klju na za daljnji opstanak hrvatskog društva. Od po etka svoga djelovanja Nacionalni forum okupio je više od tri tisu e aktivnih sudionika, sura ivao s mnogobrojnim inozemnim i doma im stru njacima, te ponudio brojne razvojne projekte, a sada kao najmla a hrvatska politi ka stranka u svojim redovima broji više od tisu u lanova diljem zemlje, tvrde iz stranke.

28. ožujka 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO SU RA UNI za plin, koji su šokirali gra ane, u velja i bili viši nego u sije nju

Kvaka je u obra unu po ogrjevnoj vrijednosti PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Isporu eni plin na dane mjerenja ja e kalorijske vrijednosti

Zašto su pristigli ra uni za plin u velja i bili viši nego za ra une u sije nju, glavna je tema me u potroša ima plina u Me imurju, koji plin pla aju mjese no prema potrošnji. Cijena plina od 1. sije nja porasla je i plin kao najkom orniji i naj iš i energent postaje sve manje dostupan potroša ima zbog svoje cijene. Zbog toga se sve više potroša a okre e drugim alternativama, pa se u naše ku e i stanove ponovno na velika vrata vra aju pe i na drva, a plin se sve više koristi kao energent za grijanje tople vode, kuhanje, dok se za dogrijavanje ili grijanje prostorija sve više koriste pe i na drva. Rijetko tko se usudi u ku i termostat za grijanje na plin di i iznad 20 stupnjeva, a u mnogim ku ama zbog štednje nerijetko je termometar i puno niže. Zbog toga su nam domovi sve prohladniji, a ra uni za plin unato tome sve viši. No, najviše nezadovoljstva me u potroša ima izazvalo je obra unavanje plina prema nerazumljivoj ormuli - prema kalorijskoj, ogrjevnoj vrijednosti plina. Posebno ozloja eni potroša i plina bili su nakon pristiglih ra una za velja u, mjesec koji je najkra i u godini i kada se upravo zbog toga i zato jer je hladno a popustila - o ekivalo manje ra une. No, naprotiv, ra uni za velja u bili su mnogima viši nego u sije nju. A potroša i su se ve uvjerili da ogrjevna vrijednost plina oscilira, da nekada kavu kuhate kra e, a nekada duže na istom plinskom rinku. Sve to nezadovoljstvo visokim ra unima za plin u velja i pokušali smo razjasniti s Nenadom Hranilovi em, direktorom Me imurje plina. - Uvo enje kalorijske vrijednosti plina u cijelu pri u kod potroša a je izazvalo veliko nezadovoljstvo, zato što im se ra unica ini zamršenom i zato što imaju osje aj da se manipulira izra unom. No ni na taj aktor Me imurje plin nema utjecaj, kazao nam je Hranilovi . Kalorijska vrijednost plina mjeri se pri ulasku plina u Me imurje iz dva pravca: Varaždina, iz pravca Donja Dubrava - Prelog mjeri Plinacro, koji i opskrbljuje plinom. Kalorijska vrijednost mjeri se u ovlaštenom laboratoriju u INA-i. Me utim, što je problem.

- Problem je što se kalorijska vrijednost plina izra unava na osnovu ta dva mjerenja za cijeli mjesec. A kalorijska vrijednost plina oscilira, priznaje i direktor Me imurje plina Nenad Hranilovi . Potroša i, izazvani velikim ra unima za plin, sve više su uvjereni da je isporu eni plin na dane mjerenja ja e kalorijske vrijednosti, nego na dane kada se ne mjeri, te

esetak godina gra ani našeg kraja grijali su se više-manje na plin, jednim od najekološkijih energenata. Nije bilo crnih dimnjaka na krovovima kojih se sje amo iz mladosti i sve je bilo nekako ljepše, a za gra ane bolje i komotnije. No sad je s idilom grijanja na plin gotovo. Cijene plina lete u nebo za plitak džep gra ana, a mjese ne rate penju se i na dvije tisu e kuna, a to si ugroženije skupine gra ana iz raznih razloga više ne mogu priuštiti. Dio gra ana okre e se i drugim energentima, no plin e i dalje ostati važan u našem kraju.

sve više prigovora ide u smjeru da ih se zakida. No, s druge strane, Nenad Hranilovi nas uvjerava da je razlog pove anju cijena to što je velja a, suprotno uvjerenju potroša a, bila hladnija nego sije anj, što pokazuju i meteorološki podaci. Nenad Hranilovi kazao je da kao distributer na kraju lanca u plinskom biznisu nemaju nikakav utjecaj na ormiranje cijene, koja je u nadležnosti HERA-e. - Zakonom iz 2009. godine došlo je do promjene u obra unu iz jednostav-

O ITOVANJE iz Me imurje plina

Za ve e ra une okrivljuju niže temperature u velja i Me imurje plin akovec obavlja o itanje plinomjera na obra unskim mjernim mjestima krajnjih kupaca od 25. u teku em mjesecu, što je datum predaje dokumentacije za o itanje, do 4. u sljede em mjesecu, što je datum dostave dokumentacije, kako bi se o itanjem stanja plinomjera utvrdila koli ina potrošenog plina za protekli mjesec. Po etak o itanja za sije anj 2014. godine bio je 25. sije nja 2014. godine i o itanje je trajalo do 31. sije nja 2014. godine, dok je u velja i 2014. godine po etak o itanja bio 26. velja e 2014. godine, a završetak 4. ožujka 2014. godine. Od 24. sije nja 2014. do 6. velja e 2014. godine prosje ne temperature bile su ispod nule, od - 0,3 do - 7,2 °C, dok su za sve ostale dane, i u sije nju, i u velja i 2014., temperature bile iznad nule, odnosno dani su bili natprosje no topli. Na pove anu potrošnju krajnjih kupaca upravo su utjecale negativne temperature u navedenom razdoblju. U prilogu priop enja iz Me imurje plina dostavili su i listu prosje nih dnevnih i mjese nih temperatura s podacima meteorološke stanice ME IMURJE PLIN-a, kao i s podacima meteorološke stanice na Vodocrpilištu u Nedeliš u. Što se ti e rokova o itanja, prema

Mrežnim pravilima plinskoga distribucijskog sustava šestomjese no, polugodišnje o itanje za ku anstvo, odnosno za obra unska mjerna mjesta tari nog modela TM1, TM2, TM3 i TM4, može trajati + 15 dana. Za sije anj 2014. godine o itanje je obavljeno za 26.000 potroša a prema vremenskim uvjetima i unutar propisanih rokova, kao što je obavljeno i za velja u 2014. godine. Za datume o itanja svaki kupac ima mogu nost provjere s obzirom na to da je na ra unima za plin iskazano prethodno i završno stanje, tako da se uvijek podmiri razlika u o itanju, odnosno potrošena koli ina prirodnog plina. Još jednom Vam ukazujemo da su ra uni za velja u 2014. godine bili pove ani upravo zato jer je u dane o itanja temperatura bila minus, ispod nule, iako su mjesec sije anj, a poslije i velja a, za godišnje doba zimu bili topli, “proljetni“. U slu aju pogrešno o itanog stanja plinomjera, unaprijed se ispri avamo našim cijenjenim kupcima, i svaku reklamaciju vezanu za uslugu opskrbe prirodnim plinom riješit emo na obostrano zadovoljstvo u roku od 15 dana, priop ili su u pisanom o itovanju iz Me imurje plina.

Plinska brojila pokazuju vrijednost u kubnim metrima, a ra une pla amo prema ogrjevnoj vrijednosti!?

ne ormule, kada smo potrošene kubike množili s cijenom plina za kubik i kada je svatko mogao na jednostavan na in izra unati koliko je potrošio plina u proteklom razdoblju. Hranilovi je ponovio da je Me imurje plin zakonskom regulativom prema kojoj HERA odre uje cijene plina za potroša e i marže za distributere sveden na ulogu da prikuplja novac za sve u lancu u plinskom biznisu, pa i PDV za državu koji je 25 posto i koji i od potrošenog plina ulazi u državni prora un. A s druge strane prvi su i jedini na meti kritika nezadovoljnih potroša a. - Jedino što nam preostaje jest da to nezadovoljstvo prenosimo na više instance, dobavlja ima, HERA-i i Vladi koji kreiraju cijene. Nama bi itekako odgovaralo da je plin cjenovno dostupniji što ve em broju potroša a i da potrošnja plina raste, umjesto da sve više gra ana razmišlja o alternativama i odustaje od potrošnje plina.

Udruga “Potroša ” priprema peticiju Me imurje plinu, koju potpisuju tisu e gra ana? Iz Udruge “Potroša ” imamo in ormaciju da se na terenu potpisuje peticija zbog sumnje u ispravan obra un kalori ne vrijednosti plina. Naime, treba upozoriti i na injenicu da nakon prijelaza obra una potrošnje na plin plinska brojila nisu promijenjena, ostale su stara, na kojima se potrošnja iskazuje u kubicima. Navodno se broj me imurskih ku anstava koja su se javila ovom prigodom mjeri u tisu ama. Nakon usmenog razgovora s direktorom Me imurje plina Nenadom Hranilovi em, poslali su nam i pisano priop enje u kojem glavnu krivnju za ve e ra une prebacuju na niže temperature u velja i od onih u sije nju.

Plin ili ništa D K

ako je plin skup i ostat e skup, pada potrošnja kad je rije o gra anima, a to distributeri i energetska agencija teško opraštaju. Na njihov prijedlog, odnosno prijedlog stru njaka, ustanovljeno je dvanaest platnih razreda za plin, pa sad ispada da e oni koji troše manje skuplje pla ati plin. Kažu da je skupo održavanje mreže i da to što u svakom trenutku imate dostupan plin u ku i ima svoju cijenu. U postocima, to zna i da e neki pla ati plin i

do deset posto skuplje ako ga manje troše od drugih. To sigurno nije pravedno i do i e do pobuna gra ana, o plinu e se sve više i više uti u medijima, a pitanje je i što e na to re i sudovi. ad gra ani mogu birati izme u dvije ljute nov ane nevolje: pla ati skupi plin za grijanje ili izolirati ku u i krov te promijeniti prozore i vrata, odnosno uložiti u debelu izolaciju do sto tisu a kuna. Sve to zbog toga što smo bili premalo dalekovidni i gradili

ku e i stanove kao da živimo u tropima. rugim rije ima, sami smo sebe preveslali prilikom gradnje ku a uz debelu pomo arhitekata i majstora te investitora kad je rije o stanovima. No, na sre u, sve se još da popraviti u velikoj mjeri, samo treba platiti svoje i tu e neznanje. ad ve moramo platiti, onda treba razmišljati radikalno. Najbolje je biti u takozvanom A plus energetskom razredu, to jest izolirati ku u ili stan u razini pasivne ku e, nije dovoljna izolacija od nekoliko centimetara, to je prošlost. lada je prinu ena kritikama ovih dana, a možda

NEZAPOSLENOST U ZIMSKIM mjesecima dosegnula maksimum

Dulje od godinu dana 42 posto nezaposlenih Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prosincu 2013. godine u Me imurskoj županiji bila su registrirana 37.932 aktivna osiguranika, što je 206 osoba manje nego u prosincu 2012. godine, što zna i da je stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u prosincu 2013. godine bila 17,1%, dok je u prosincu 2012. godine stopa bila 17,4%. Krajem velja e u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 8.355 nezaposlenih osoba - 242 osobe više nego prethodni mjesec te 58 osoba manje nego u velja i 2013. godine. Promat rano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba, žene ine 50,1% (4.189) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 49,9% ili 4.166 nezaposlenih osoba. Udio žena je u odnosu na sije anj porastao za 0,3%, dok je u odnosu na velja u 2013. godine evidentirano smanjenje za 0,6%. Upravo obrnuto, udio muškaraca smanjen je za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno pove an za 0,6% naspram velja i prošle godine. S obzirom na dob, osobe u dobi do 24 godine ine 22,3% (1.863) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 51,8% (4.330), dok je udio starijih od 50 godina 25,9% ili 2.162 nezaposlene osobe. U odnosu na prethodni mjesec, promatraju i udio osoba u dobi do 24 godine, evidentirano je pove anje udjela za 0,2%, po drugoj strani kod osoba srednje dobi došlo je do smanjenja udjela za 0,2%, a kod osoba u dobi iznad 50 godina nije došlo do promjena.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (2.798 ili 33,5%). Potom slijede osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine i više i gimnazijom (1.881 ili 22,5%), osobe sa završenom osnovnom školom (1.766 ili 21,1%) i osobe bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (1.152 ili 13,8%). Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s akultetom i akademijom (352 ili 4,2%) te prvim stupnjem akulteta, višom školom i stru nim studijem (406 ili 4,9%). Udio nezaposlenih s deficitom obrazovanja (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i svega završenom osnovnom školom) obuhva a 34,9% od ukupno nezaposlenih osoba, što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec (0,3%) i velja u 2013. godine (0,5%). Promatrano prema dužini ekanja na zaposlenje, u velja i je na zaposlenje do 1 godine u evidenciji ekalo 57,5% (4.809 osoba) nezaposlenih osoba. Udio dugotrajno nezaposlenih (više od 12 mjeseci) je 42,5% (3.546 osoba), što je smanjenje udjela u odnosu na prethodni mjesec za 0,6%, a promatraju i velja u 2013. godine evidentirano je pove anje za 4,5%. Spolna distribucija dugotrajno nezaposlenih osoba u velja i ove godine je sljede a: 47,1% (1.669) muškaraca naspram 52,9% (1.877) žena. U velja i 2013. godine udio žena bio je 54,0%, što zna i da je udio muškaraca bio 46,0%. (BMO)

GLOBALNO I LOKALNO su i izbori blizu, no svejedno, kona no donijela odluku da e sufinancirati oko 2.000 privatnih ku a, odnosno sto po županiji kao pilot projekt, s 40 posto subvencija za promjenu krova i izolacije, a ini se da e program trajati do 2020. godine i da e se sufinancirati iz ondova EU. Tako e kona no obi ni gra ani imati nešto od Europe. ogu e je i i i dalje za one koji to mogu, izgraditi pasivnu ku u, a ako se stave solarne elije na krov, takva e ku a proizvoditi i višak energije. Drugim rije ima, dilema

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

plin ili ništa mogu a je. Zapravo, u ehovcu se ve grade ku e bez dimnjaka.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. ožujka 2014.

U ME IMURJU najviše ovrha za komunalije, ali sve su brojnije i blokade ra una jer nema dovoljno sredstava za naplatu dugovanja

Ljudi ostaju bez ku a zbog d i od samo desetak tisu a ku Najviše se ovrha provodi na nov anim sredstvima na ra unu, a manje za nekretnine, koje zadnje do u na red, tek kad onaj tko je dužan ne može platiti, no tu ima svakakvih slu ajeva. Iz pravne prakse je poznato da su ljudi ostajali bez ku a za dug od desetak tisu a kuna Jedna od naj eš e spominjanih rije i u zadnje vrijeme je ovrha. Prema podacima Zlatka Polišanskog, predsjednika udruge “Potroša ”, samo za odvoz otpada do sada je u Me imurju poslano oko 5.000 zahtjeva za ovrhom, a najviše u tri op ine: Štrigovu, Sveti Juraj na Bregu i Pribislavec. Najviše je bilo rije i o tvrtki “Ekoflor”, za koju se smatra da debelo zara uje na ovrhama. Osim za odvoz otpada, najviše je ovrha za tele onske ra une, plin, vodu te elektri nu energiju. Samih ovrha u Me imurju pak ima znatno više od 5.000. To an broj je nemogu e saznati, jer se to svakodnevno mijenja. Prema dostupnim podacima, FINA u akovcu najviše je posla imala krajem prošle godine, kada je prema nekim podacima radila gotovo 200 ovrha dnevno. To bi zna ilo da je u prosincu ovršeno ak oko 3.000 gra ana. Sre om, takva situacija ipak nije tijekom cijele godine, ali ovršenih ra una gra ana svakodnevno ima jako puno. Danas je to znatno manje, jer se ra uni najviše pla aju krajem godine. Zapravo, vrlo je teško procijeniti koliko je ovrha u Me imurju jer u FINA-u na stotinu ovrha iz našeg kraja dolazi i stotinu ovrha iz ostalih krajeva u Hrvatskoj, budu i da gra ani ovdje imaju svoje ra une. Prema zadnjim in ormacijama, u Hrvatskoj je ak 340.000 ra una u blokadi, a ve se organiziraju i udruge gra ana koje žele promijeniti Zakon o ovrhama, za koji tvrde da je štetan. Najviše se ovrha provodi za novac, a manje za nekretnine, koje zadnje do u na red, tek kad onaj tko je dužan ne može platiti, no tu ima svakakvih slu ajeva. Iz pravne prakse je poznato da su ljudi ostajali bez ku a za dug od desetak tisu a kuna.

Jesu li akov anci zaista me u najblokiranijim gra anima u Hrvatskoj? Ovih dana neki su nacionalni mediji objavili kako su gra ani akovca me u najblokiranijima u Hrvatskoj

prema broju stanovnika. Je li to baš tako, teško je objektivno re i, jer FINA akovec pokriva cijelo Me imurje, pa je pitanje je li oko 2.700 blokada ra una gra ana, koliko je ta ustanova dala podatak za akovec i njegovu okolicu, u kojoj živi ukupno oko 27.000 stanovnika (u samom gradu ta brojka je gotovo duplo manja) ili za cijelo Me imurje, u kojoj je etiri puta više stanovništva. Me imurci su poznati da pla aju ra une, posebice za režije, najdiscipliniranije u Hrvatskoj. S druge strane, male pla e mnogima ne ostavljaju uvijek mogu nost da poplate baš sve. Tako er, kod nas živi i manjinsko stanovništvo koje zna natu i ra une, posebice tele onske, a onda dok treba platiti, ništa od toga, pa esto idu i ovrhe. Uglavnom, podatak o tome da je blokirani svaki deseti stanovnik akovca treba uzeti s velikom rezervom, vrlo vjerojatno kao još jedan podatak za “dobar novinski naslov“. Ako pak je to zaista tako, gradska vlast akovca trebala bi se zaista zabrinuti što se doga a na njihovom podru ju i kako žive njegovi gra ani, jer pod blokadom to nije nimalo jednostavno. Prema nekim statistikama, broj ovrha za nekretnine porastao je za ak deset puta u sjevernoj Hrvatskoj, a ak 500 posto u Dalmaciji. Time ne želimo re i da je sad svaka obitelj pod ovrhom, no sigurno je da je oko 20 posto najsiromašnijih obitelji na granici ovrhe. Najteže su ovrhama pogo eni nezaposleni i oni s niskim primanjima, te umirovljenici. Najve i je problem to što gra ani koji grcaju u dugovima teško mogu pohvatati sve konce o dovijanja ovršitelja, pa tu ima niz zamki, a svaka zamka je veoma opasna, može se ostati bez svoje ku e. Zbog toga je znanje o ovrhama i posljedicama, kao i o postupanju te kako se zaštititi, sve važnije gra anima i javnosti.

Primanja zašti ena od ovrhe Prema Ovršnom zakonu, ovrha se NE provodi na primanjima, koja su u cijelosti

I u akovcu ispostava FINA-e, nakon primjene novog Ovršnog zakona, provodi prema gra anima nepopularne mjere blokade ra una i naplate potraživanja, od kojih se esto brojna i sporna, što kod gra ana izaziva bijes i gnjev

izuzeta od ovrhe: primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga ošte enja prema propisima o invalidskom osiguranju; primanjima po osnovi socijalne skrbi; primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti; primanjima po osnovi dje jega doplatka; primanjima po osnovi stipendije i pomo i u enicima i studentima; naknadama za rad osu enika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzro ene kaznenim djelom osu enika; primanjima po osnovi odli ja i priznanja; rodiljnim i roditeljskim nov anim potporama, osim ako posebnim propisom nije druga ije odre eno; ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. nov ane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji). Djelomi no su od ovrhe izuzeta primanja po osnovi pla a i mirovina na na in da poslodavac/isplatitelj definira i ispla uje iznos primanja zašti enog od ovrhe u skladu s odredbama Ovršnog zakona na poseban ra un za zašti ena primanja.

Kako do novca usprkos ovrsi Svi priljevi na ra un na kojem se provodi ovrha predmet su ovrhe. Ako na ra unu nema dovoljno sredstava za izvršenje ovrhe u cijelosti, FINA banci daje nalog za blokadu ra una. Nakon toga banka je u skladu sa zakonskim propisima obvezna dnevno FINA-u izvještavati o svim priljevima po ra unu/ra uni-

ma te izvršavati programske naloge FINA-e. FINA može naložiti blokadu po konkretnom ra unu ili po svim ra unima klijenta. Za raspolaganje sredstvima koja su izuzeta od ovrhe nužno je da ona budu upla ena na poseban ra un za zašti ena primanja. Naime, da bi FINA naložila uplatu sredstava izuzetih od ovrhe na poseban ra un, potrebno joj je prethodno dostaviti podatke o uplatitelju i vrsti primanja koje e biti dozna eno na ra un za zašti ena primanja. Otvaranje ra una za zašti eno primanje inicira primatelj uplate (ovršenik) u bilo kojoj poslovnici FINA-e, što nije jednostavno, a na kraju ovršenik raspolaže sredstvima na posebnom ra unu

Samo jedan FINA je u akovcu najviše posla imala krazaboravljeni ra un jem prošle godine, kada je, prema nekim može dovesti do podacima, radila gotovo 200 ovrha dnevno. ovrhe To bi zna ilo da je u prosincu ovršeno ak Ponekad jedan zaboravoko 3.000 gra ana. Sre om, situacija ipak ljeni ra un može dovesti do ovrhe. Ako se to dogodi, trenije takva tijekom cijele godine

Ovrha FINA-e blokira sve ra une u bankama Prema Ovršnom zakonu, sudovi i javni bilježnici na inicijativu ovrhovoditelja provode postupak ovrhe u skladu zbog prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja. U skladu sa Zakonom o provedbi ovrhe na nov anim sred-

u banci. Važno je napomenuti da se ra un za zašti ena primanja otvori što prije ako je došlo do ovrhe. Ako postoji više razli itih primanja koja su izuzeta od ovrhe, za svako primanje potrebno je obaviti navedene aktivnosti. Za povrat sredstava u situaciji kada su sredstva prema nalogu FINA-e proslije ena ovrhovoditelju, potrebno je obratiti se ovrhovoditelju, primatelju tih sredstava, što je tako er složen postupak. Devizna primanja su prema zakonu izuzeta od ovrhe, no o tome treba obavijestiti FiNA-u i ispuniti obrazac o sredstvima koja su izuzeta od ovrhe. Obrazac o izuze u od ovrhe potrebno je dostaviti u FINA-u u roku od osam dana od dana uplate zašti enog primanja.

stvima, od 1. sije nja 2011. godine, ovrhe su mogu e na nov anim sredstvima gra ana po svim ra unima i oro enim nov anim sredstvima u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju i bez njihove suglasnosti, a

provode ih banke na osnovi naloga Financijske agencije (FINA-e). Za dodatne in ormacije o postupanjima FINA-e može se nazvati in otele on 0800 0080, adresa e-pošte: prisilna.naplata@ fina.hr.

ba znati kako se izvu i iz tog problema, ništa se ne e riješiti dugotrajnim tele onskim pozivima i posje ivanjem institucija. U slu aju blokade ra una, FINA blokira ra une dužnika, uklju uju i i oro ena sredstva u svim bankama, sva sredstva koja dolaze na vaš ra un bit e korištena u svrhu otplate duga. Kada cjelokupan dug bude otpla-

28. ožujka 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INVENTURA me imurskog lovišta pokazuje veliku prisutnost krupne divlja i, posebice srna, što donosi i odre ene nevolje

duga una en, ra un e se automatski deblokirati. Postoji više na ina pla anja na temelju ovrhe. Iznos dugovanja može se uplatiti na svoj ra un. Banka e izvijestiti FINA-u o priljevu sredstava i tim iznosom e se podmiriti dugovanje. Kad dugovanje u cijelosti bude podmireno, FINA e deblokirati ra un. Dugovanje se može podmiriti i direktno ovrhovoditelju. Ako je rije o izvansudskoj ovrsi, ovrhovoditelj izvješ uje FINA-u o naplati dugovanja. Ako se radi o sudskoj ovrsi, vi ili ovrhovoditelj trebali biste izvijestiti sud da je dug podmiren. Kada FINA bude obaviještena o podmirenju duga, ra un e vam se deblokirati. Ukoliko smatrate da se ovrha ne bi trebala provoditi, trebali biste se obratiti ovrhovoditelju ili nadležnom sudu. Ako primate pla u koja je manja od prosje ne neto pla e u Hrvatskoj, od ovrhe e vam biti izuzet iznos u visini dvije tre ine te pla e. To je u Me imurskoj županiji i naj eš i slu aj, pla e su male i to je na in da ne ostanete baš bez ikakvih primanja.

Što kad se ne dobije rješenje o ovrsi? U praksi se veoma esto dogodi da netko ustanovi da je u tijeku ovrha u banci, a da nije dobio rješenje niti je iskoristio osmodnevni rok za žalbu. Odblokiranje ra una nije jednostavno i može pro i i nekoliko tjedana. Posebno su protiv takvog na ina udruge potroša a, koje tvrde da je to nelegalno, no za sada je sve teško dokazivo i najbolje je pažljivo kontrolirati svoje ra une. Naime, u Hrvatskoj pošti kažu da postupaju po zakonu, obavijest o postojanju ovrhe ostave s potpisom poštara i nikom ništa. Ako je takvo pismo uba eno u poštanski sandu i , gra ani se mogu požaliti na pošti, ako to što pomogne. Gra anima stoga ne preostaje ništa drugo nego da pažljivo kontroliraju svoje izdatke i ne zaboravljaju platiti ra une. No što ako se zagubi ra un, a i to se doga alo? Sve se na kraju svali na gra ane, koji bi morali kontrolirati i one koji šalju ra une jesu li ih poslali na vrijeme i jesu li ra uni stigli. Nimalo jednostavna zada a za gra ane, koji e samo za pla anje ra una morati voditi posebne evidencije i uvati ra une. Doduše, to i rade, no sad je to još važnije, banke, javna poduze a i država ne opraštaju.

Nakon 123 naleta divlja i na vozila prošle godine, ove ve 34 Lovci broje divlja , a voza i i poljoprivrednici žale se na štete

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Me imurska lova ka društva dužna su krajem lovne sezone obaviti inventuru, odnosno utvrditi broj divlja i u svojim lovištima. Prebrojavaju se jeleni, srne, divlje svinje, ze evi, fazani, tr ke i divlje patke. Divlja i u Me imurju prve brojke sugeriraju ima ponovno kao nekad pred trideset godina. O ito je dobar rad lova kih društava, ali i netaknuta priroda koja može o ito biti naš veliki gospodarski adut, u inila svoje. Me utim, veliki broj krupne divlja i posebice srna, donosi i odre ene probleme. To se prvenstveno odnosi na nalet divlja i na cesti na vozila, kao i poljoprivredne štete. Danijela Turk iz Policijske uprave me imurske kaže kako od sudionika u naletu vozila na divlja na javnoj prometnici ho e li ili ne e pozvati policiju. Ako je pozvana, policija iza e na uvi aj, izradi zapisnik koji daje vlasniku vozila koji ga odnosi u svoju osiguravateljsku ku u, odvjetniku ili lova kom društvu, kako odlu i. Ako je policija pozvana na uvi aj, ona obavi i ostale radnje, kao što je alkotestiranje voza a te utvr ivanje valjanosti voza ke i prometne dozvole. Prošle godine policiji su prijavljena 123 naleta vozila na divlja , a ove godine ve 34 naleta, na koje je policija izašla obaviti uvi aj, poru uju iz policije.

Oko Male Subotice nedostaju tek tr ke

Srna je sve više i esto se na u na cestama i završe pod kota ima vozila

nave er i opet ujutro. Za sitnu divlja odrede se tri plohe od 50 do 100 hektara, koje su me usobno udaljene više od 1.000 metara. Lovci broja i divlja i kre u se odre enom plohom i svu divlja koju opaze, a izašla je s njihove desne strane izvan površine, broje i zabilježe na list. Rezultati brojenja predaju se stru noj osobi za provo enje lovnogospodarske osnove, koja na temelju brojnosti divlja i i boniteta lovišta izra unava lovno-gospodarski kapacitet te izra uje plan izlu ivanja za pojedinu vrstu divlja i, pojašnjava na in utvr ivanja brojnosti divlja i u lovištima Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza Me imurske županije.

Lovci jako zadovoljni stanjem stvari u šumama i poljima Brojnost krupne divlja i utvr uje se u tri izlaska ve eg broja lovaca na osmatra nice, ujutro,

Lovci uglavnom mogu biti zadovoljni brojnim stanjem divlja i

Druga strana medalje Ima i druga strana medalje. Poljoprivrednici se žale na štete koje im najve im dijelom ine srne i nešto manje ze evi, te jastrebovi, lisice i vrane. Srne brste trsove i grož e u vinogradima, stabljike mladog graha, mlade tikve i drugo povr e. Lisice, jastrebovi i vrane napadaju i odnose perad i pili e te iskopavaju sjeme tek zasijanih poljoprivrednih kultura. Najviše se na prisutnost “divlja i na putu” žale voza i osobnih i manjih teretnih vozila kojima sve eš e put preprije i srne a divlja . Kada do e do naleta vozila na

divlja , javljaju se dvije interesne strane: voza i i lovci. esto puta se dogovore i podijele štetu ili više plati ošte eni, a to je uglavnom ako voza uspije putem osiguravateljske ku e i odvjetnika naplatiti štetu. Štetu može naplatiti i lova ko društvo ako je stradala ve a i kvalitetna divlja i ako je voza vozio neprimjerenom brzinom ili pod utjecajem alkohola. Nalet vozilima na divlja je još uvijek veliki problem premda u Lova kom savezu Me imurske županije kažu da je ipak manji nego prethodnih godina.

Lovci Prepelice iz Male Subotice brojanje su obavili me u prvima i na površinama od oko 300 hektara zabilježili su ili upisali 22 grla srne e divlja i, 44 zeca, 54 fazana i 8 tr ki. - Usporedbom brojnog stanja u prirodi i brojnog stanja koje propisuje lovno-gospodarska osnova, LD ‘Prepelica’ zadovoljan je brojnim stanjem sve divlja i, osim tr ke, kojih u lovištu ima manje od propisa, naglašava Lackovi , i dodaje kako sva društva još nisu dostavila podatke, ali prema saznanjima broj divlja i u ve ini društava je zadovoljavaju i. Na podru ju gornjeg Me imurja sve je više srne e divlja i koju doma i lovci odstreljuju koliko im je dopušteno i koliko mogu. Kažu da je puno “srna miganata” iz susjedne Slovenije, a i staništa se mijenjaju zbog raznih zahvata u prirodi, pak eke više nisu najbolja rješenja za nadzor i odstrel, poglavito srnjaka. Lovci o ekuju da se otvaranjem granica, odnosno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, inozemnim lovcima pružaju velike pogodnosti da ponovno do u u Me imurje, koje 1970./1980. pamti kao vrhunske godine u lovnom turizmu.

Kroz Međimurje

ME IMURSKI VINARI pod policijskim pove alom

Je li netko od vinara falsificirao porezne markice? Top tema u svim razgovorima u štrigovskom kraju je policijsko obilaženje i ispitivanje pojedinih vinogradara, od kojih su neki i lanovi Hortus Croatiae - Društva vinogradara i vinara Me imurja. Kako saznajemo, policija na osnovu indicija i dojava provjerava je li netko od vinara koristio krivotvorene porezne markice, kratko su nam priop ili iz PU me imurske. - Mi u Upravnom odboru Hortus Croatiae znamo da policija obavlja izvide, ali nemamo nikakva druga saznanja niti kao ozbiljni ljudi ne želimo izlijetati s optužbama ili ne daj Bože osudama ili izbacivanjem iz udruge vinare kod kojih je policija obavila ispitivanja ili izvide. Policija radi što smatra potrebitim i mi na to tako gledamo, jer to je njihov posao i obveza. Tek ako netko bude osu en jer mu je dokazana krivnja, onda e udruga poduzeti statutarne i moralne sankcije prema takvom ili takvim lanovima. Bojim se kako možda netko želi naštetiti nama i ugledu naših vina ne samo u Hrvatskoj, nego i regiji, kamo ih plasiramo i gdje su na cijeni. Mi pred svaku berbu jasno kažemo svojim lanovima da ako trebaju grož e kupuju od doma ih malih vinogradara,

- Policija na osnovu indicija i dojava provjerava je li netko od vinara koristio krivotvorene porezne markice, rekao nam je glasnogovornik PU me imurske

u cilju imanja kvalitetnog grož a i pomaganja lokalnim vinogradarima, kako bi i mali vinogradi i njihovi vlasnici opstali. Stoga bi me strašno rastužilo da je netko od naših lanova postupio suprotno. Naglašavam, nitko za nas nije kriv dok mu se to sudski ne dokaže, a zlobnika ima posvuda, pak ne bi bilo udno da netko želi zamutiti sjajna i vrhunska me imurska vina, kaže Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae, dodaju i kako e se Upravni odbor uskoro sastati i progovoriti o ovoj temi koja potresa vinogradarski štrigovski kraj. (S. Mesari )

SNAJPERIST u etvrtak oko podneva operirao u samom centru akovca

Raspucao se po golubovima u zgradi Me imurke!? U etvrtak oko podneva u samom centru akovca odvijala se prava drama. Prema prvim izjavama o evidaca, u poslovnoj zgradi Me imurke pojavio se muškarac naoružan puškom i skidao golubove u krugu me uprostora zgrade. Ispostavilo se kako su nekome smetali golubovi koji im se povremeno unerede na stražnje prozore, pa su odlu ili sanirati problem. Uglavnom, za ovaj posao angažiran je pravi snajperist koji je, prema dostupnim izjavama, zra nom puškom iz prostora koji se nalazi u samom središtu grada zapo eo s likvidacijom golubova. Jedna od zaposlenih u toj središnjoj akove koj poslovnoj zgradi na svojem Facebook profilu napisala je: - Krenuo je strelati kak da je u Šervudskoj šumi. Tu i tam su mu na nišanu bili i prozori naše firme, pa i koja ljudska glava. Do vremena dok smo skužili kaj se doga a, par golubova je izdahnulo i, naravno, ostali su ležati zaglavljeni naokolo. Gradskom lovcu ni traga ni glasa, sve kaj smo saznali iz njegovih usta bilo je: 'Angažirala me banka'. Uglavnom, na nišanu snajperista mogli su se vrlo lako na i i zaposleni u obližnjim

Uspjeli smo snimiti nekoliko golubova koje je “skinuo“ o ito odli an strijelac

CRNA KRONIKA

Uglavnom lakše ozljede u nekoliko prometnih nesre a Tijekom proteklog vikenda evidentirano je ukupno 10 prometnih nesre a, od ega 3 prometne nesre e s ozlije enim osobama u kojima je jedna osoba teško ozlije ena i 6 lakše, te 7 prometnih nesre a s nastalom materijalnom štetom, izvijestila je u ponedjeljak PU me imurska. Greške koje su prethodile prometnim nesre ama jesu: nepropisna i neprilago ena brzina - 2 prometne nesre e, nepropisno okretanje, skretanje i vožnja unatrag - 2 prometne nesre e, nepoštivanje prednosti prolaza - 2 prometne nesre e, dok je i sama prometna nesre a bila uzrok nove prometne. Prisutnost alkohola u organizmu zabilježena je kod 2 sudionika prometnih nesre a. Najteže od svih dogodila se u subotu 22. ožujka oko 7.30 sati na cesti Otok - Hrženica (kod mosta na Dravi) “u direktu“ dva osobna automobila. Zbog oduzimanja prednosti, došlo je do rontalnog sudara automobila

Više osoba ozlije eno je u prometnoj nesre i kod Otoka, sre om samo jedna od više njih zadržana je u bolnici u Županijskoj bolnici akovec, me u njima su bila i oba voza a. Tri ozlije ene osobe imale su lakše tjele-

sne ozljede. Jedna je osoba teže stradala te je zadržana na daljnjem lije enju u ŽB-u akovec.

uredima koji su u strahu da puca ina usred grada ne dobije i nekakve koletaralne žrtve obavijestili policiju i zaštitara prirode Sinišu Goluba. On nam je kazao da je cijeli slu aj prijavio policiji, jer on ne može uredovati u Gradu i posebice ne protiv osobe koja nosi oružje. Što se ti e odstrjela golubova, on kaže da golub nije zašti ena životinja, ali da se svaki odstrjel mora prijaviti policiji i Komunalnom redarstvu Grada. Osim njih, na mjesto nemilog doga aja došli su i djelatnici HEP-a koji su duže vrijeme smišljali na in kako da otklone leševe ubijenih golubova, da bi na kraju od toga odustali. Navodno je za ovakav odstrjel životinja svakako mogu e zaraditi policijsku prijavu, iako za sada policija pokušava prona i o evice je li se taj doga aj zaista dogodio ili je u pitanju lažna prijava. U svakom slu aju, mi smo se potrudili oti i tamo i otografirati ubijene golubove, a zaposlenici su komentirali da im nije jasno kako je kroz banku mogla pro i osoba naoružana puškom, jer se jedino tako može do i u krug zgrade. (dz, tn)

Piše: Antonija Zbiljski

Voza bicikla s 2,24 promila vikend rekorder Policijski službenici Policijske uprave me imurske, tijekom no i s 22. na 23. ožujka, u vremenu od 21 do 5 sati, proveli su operativnu akciju "Alkohol". Tijekom provo enja akcije utvr ena su ukupno 23 prekršaja, od ega 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohol i 12 ostalih prekršaja. Najve a utvr ena koncentracija alkohola u koli ini od 2,24 g/kg zabilježena je kod 50-godišnjeg voza a bicikla iz Mihovljana.

28-godišnjak iz Mihovljana provalio u kiosk u akovcu

daruvarskih i koprivni kih registracijskih oznaka. Ukupno su etiri osobe zatražile lije ni ku pomo

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da 28-godišnjak iz Mihovljana po inio kazneno djelo "teška kra a“. Radi se o kra i koja se dogodila u ponedjeljak 24. ožujka u vremenu od pono i do 1.30 sati u akovcu, Ulici Tome Masaryka. Tamo je provalio u kiosk, vlasništvo poduze a iz Zagreba, i ukrao cigarete,

slatkiše te alkoholna i bezalkoholna pi a.

Dvojac ukrao dvobrazni plug Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da su 27-godišnjak iz Držimurca i 50-godišnjak iz Strelca po inili kazneno djelo "teška kra a“, u vremenskom razdoblju od 15. do 21. ožujka, u Držimurcu, gdje su iz otvorenog štaglja ukrali dvobrazdni plug. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Isto io gorivo iz tri teretna vozila Tijekom no i s 23. na 24. ožujka u Štrukovcu je nepoznati po initelj na parkiralištu provalio u spremnike goriva triju teretnih automobila, vlasništvo muškarca iz Štrukovca, odakle je isto io i ukrao gorivo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

28. ožujka 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNE SKUPŠTINE DVD PUSTAKOVEC - BUZOVEC - PUTJANE

DVD Sveti Križ

Još su živa sje anja intervencija kod podmetnutih požara u Ivanovcu i Štefancu

Prvi vatrogasni veteran društva Stjepan Kramar

U subotu 22. ožujka 2014. godine DVD Pustakovec - Buzovec - Putjane održao je svoju redovnu godišnju skupštinu, koju je vodio predsjednik Mario Medved. U vrlo zanimljivom izvješ u Upravnog odbora i zapovjedništva, koje je podnio zapovjednik Zvonko Knezi , moglo se izme u ostalog uti kako su lanove slali na stru na usavršavanja koja su i uspješno završila, preventivno su djelovali tijekom cijele godine, a ponajviše su se angažirali kod paljenja uskrsnih vuzmenica i obilaska žetvenih kombajna, kao i druženja s djecom i upoznavanja o opasnostima. Zabilježili su dva požara, kod kojih su intervenirali vrlo profesionalno i brzo, a još se sje aju požara koji su u razmaku od samo nekoliko minuta bili podmetnuti na štagljima u Ivanovcu i Štefancu, gdje su izašli sa 7 vatrogasaca u pomo . S ponosom su istaknuli sudjelovanja na brojnim vatrogasnim natjecanjima, gdje su zabilježili zavidne rezultate. U dobnoj skupini od 6 godina pa do po-

Puna dvorana DVD-a na akove kom Jugu

znatih ''Barbika'' (veteranki) formirali su vatrogasne ekipe. Ukupno su sudjelovali na 13 vatrogasnih natjecanja, s ak 22 ekipe. Osim ve spomenutih aktivnosti, njegovali su suradnju s prijateljskim društvima

županije i izvan nje, kao i s bolesnim lanovima koje su redovito posje ivali. Rashodi u 2013. godini iznosili su 47.531,25 kuna, a plan prihoda za 2014. godinu iznosi 133.656,08 kuna. Najviše se u teku oj godini

Vodstvo DVD-a na skupštini

planira utrošiti na nabavku sprave i opreme, a prioritet je stavljen na po etak obnove objekata vatrogasnog doma, tj. potrebne dokumentacije kako bi proradili na modernosti i sigurnosti doma koji je u lošem stanju. Skupštinu su pozdravili mnogi ugledni vatrogasni i politi ki dužnosnici županije i grada. Tako je ispred VZMŽ-a pozdravio dopredsjednik Andreas Lisjak, koji se osvrnuo na predsjednika društva Marija Medveda, koji svojim radom dokazuje svoju angažiranost, budu i da je izme u ostalog i predsjednik VZMŽ-a, kao i dopredsjednik HVZ-a, te zamjenik gradona elnika. Ispred VZG-a akovec skupštinu su pozdravili tajnik Robert Pevec i zapovjednik Željko Besedi , iz JVP-a akovec zapovjednik Mladen Kanižaj, ispred DUZS-a Ladislav Söke, iz Grada su prisustvovali gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , njegov zamjenik Romano Bogdan te predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat.

DVD Sveti Križ je na Dan žena, 8. ožujka, održao redovnu godišnju skupštinu na kojoj se u izvješ u Upravnog odbora, koje je podnijela predsjednica Jadranka Sermek, moglo uti kako su kupili zna ajnu opremu za društvo od DVD-a MT (vatrogasnu pumpu marke “Zigler” te drugu sitnu opremu). Planiraju kupnju vatrogasnog kombi vozila za prijevoz osoba, kandidirat e se za doma ina županijskog natjecanja seniora jer bi im to bila velika pomo kod realizacije nabavke kombi vozila, te kona no ure enje vatrogasnog doma da, kako su kazali, mogu i zimi i ljeti boraviti u istom. Savjesno društvo, prioritetna zada a je u potpunosti uspjela, a tu se ponajviše misli na preventivu i sigurnost mještana koji mogu mirnog glasa kazati da su sigurni dok imaju takvu slogu i ekipu u društvu. Osim toga, svoje lanove slali su na razne obuke, koje su i uspješno završili. Nisu zabilježili požare, što svakako ide u dobro obavljen preventivni pregled po doma instvima i raznim dežurstvima, izme u ostalog je istaknuto od zapovjednika Aleksandra Horvata. Društvo danas broji 40 aktivnih lanova od 18 godina nadalje, te 31 što djece od 6 do 12, što mladeži od 12 do 16 godina. Sudjelovali su na ukupno 7 natjecanja s 5 ekipa u kategorijama: djeca muški 1 ekipa,

Prvi vatrogasni veteran DVD-a Sveti Križ - Stjepan Kramar mladež muška 1 ekipa, žene B 1 ekipa, muški B 1 ekipa i muški A 1 ekipa. Od tih nastupa zabilježili su i odli ne rezultate, a vidljiv je i pomak naspram radu s ekipama. Za teku u godinu ne mogu sa sigurnoš u planirati prihode jer ovise o drugim imbenicima, a iste planiraju potrošiti na ve spomenute želje s po etka teksta. Na samom kraju podijelili su uvjerenja za uspješnu završenu obuku za vatrogasca Marija Novak, Ružica Novak, Marija Radikovi i Ivan Habula, te za vatrogasca I. klase Natalija Petkovi i Valentina Švec. S ponosom su istaknuli i uru ili prvu veteransku spomenicu u društvu prvom veteranu Stjepanu Kramaru. Tako er su na svoj svojstven na in od srca zahvalili i poklonili sliku donatorima vatrogasnog alata Zvonimiru i Mariji Petkovi . Skupštinu su pozdravili ispred VZMŽ-a Zlatko Orsag, ispred JVP-a akovec zapovjednik Mladen Kanižaj i mnogi drugi.

Sve više vatrogaskinja u društvu

NEDALEKO od Kotoribe, u Šošoicama, bukno požar

Desetak pripadnika DVD-a Kotoriba sprije ilo najgore

Pravovremenim dolaskom kotoripski vatrogasci lokalizirali su požar Vatrogasci u ehovcu

TE AJ za ispitane vatrogasce u ehovcu

Ispit položila 32 nova vatrogasca Dobrovoljno vatrogasno društvo ehovec uz pomo Vatrogasne zajednice grada Preloga organiziralo je te aj za zvanje vatrogasac, koji je održan u prvoj polovini ožujka. Predavanja su prema Pravilniku o programu os-

posobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova održali iskusni predava i: Ivan Krišto i , Dragutin Trupkovi , Željko Besedi , Mladen Kanižaj, Damir Kova i i Robert Megli . Za obuku iz vježbovnih postupaka zaduženi su

bili Božidar Golomboš i Mario Vrbanec. Ispit se polagao iz sedam predmeta, i to: Gorenje i gašenje, Ustroj vatrogastva, Vatrogasna taktika, Sprave i oprema,Tehni ka služba, Preventiva i Vježbovni postupci. Završnom ispitu pristupila su

32 polaznika, koji su uspješno završili te aj za zvanje vatrogasac. Polaznici te aja dolazili su iz razli itih vatrogasnih zajednica iz Grada Preloga. Odli an doma in i organizator bio je DVD ehovec, uz pomo VZG-a Prelog. (g)

Prije nekoliko dana rano poslijepodne izbio je požar koji je buknuo u predjelu zvanom Šošoice, nedaleko od Kotoribe. Na intervenciju gašenja požara izašlo je desetak pripadnika DVD-a Kotoriba. Tik uz cestu, koja vodi prema bari Žuži ka, gorjeli su suhi šaš i trstika u vodoplavnom i mo varnom podru ju. Do dolaska vatrogasca vatra je uništila dijelove raslinja uz cestu u dužini od nekoliko desetaka metara, a zapalilo se i deblo jednog drveta. Pravovremenim dolaskom vatrogasci su lokalizirali požar, a izgorjelo podru je zalili su vodom i, sre om, na vrijeme

zaustavili vatrenu stihiju. Da je u kojem slu aju intervencija vatrogasaca bila zakašnjela, ovo goru e raslinje pretvorilo bi se u buktinju koja bi opasno zaprijetila obližnjem objektu. Kako ovdje nije bilo rije i o spaljivanju suhe trave i raslinja, može se pretpostaviti kako je i jedan opušak bio dovoljan da raslinje plane. - Sre a je da nije bilo vjetra, kao što je znao puhati ovih dana. Tada bi pred nama bila izuzetna teška borba s vatrom, rekao je Samir Na , iskusni kotoripski vatrogasac, uputivši apel na sumještane da uvaju svoj okoliš i netaknutu prirodu koja ga okružuje. (alf)

Kroz Međimurje

OP INSKO vije e Belica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. ožujka 2014.

GRAD AKOVEC organizira 11. travnja

Tradicionalni “Lov na sme e”

Sjednica Op inskog vije a Belica - u sastavu Vije a je najviše žena u me imurskoj lokalnoj samoupravi

Kanalizacija tek uz pomo europskih fondova

Na elnik Zvonimir Taradi: Planirali smo izgradnju kanalizacije samo uz pomo Me imurskih i Hrvatskih voda, ali smo se u svibnju prošle godine predomislili zbog toga što e nas ona manje stajati ako je kandidiramo na europske fondove

Na sjednici Op inskog vije a Belica, koja je održana u petak, najvažnija to ka dnevnog reda bilo je izvršenje prora una za prošlu godinu te izvješ a o gradnji i održavanju komunalnih objekata u 2013. godini. Izvršenje prora una op ine Belica ostvareno je u protekloj godini s 3,12 milijuna kuna, dok je plan iznosio 3,27

milijuna kuna, što zna i da se planiralo korektno. Me utim, gradnja planiranih komunalnih objekata mahom je odgo ena za bolja vremena. U protekloj godini bilo je planirano investirati u komunalnu infrastrukturu ak 2,8 milijuna kuna, u poduzetni ke zone i izgradnju kanalizacije, no realizirano je samo 324.118 kuna, što je 11,4 posto od plana. Razlog je ponajprije u nedostatku novca na državnoj razini, konkretno u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu regionalnog razvoja, ali i u promjeni op inskih prioriteta. Naime, bio je planiran po etak gradnje kanalizacije u vrijednosti od oko 1,5 milijuna kuna. No u svibnju prošle godine na elnik Zvonimir Taradi i Op insko vije e Belica ocijenili su da je bolje kandidirati projekt izgradnje kanalizacije za europske fondove jer e tako Op ina pro i je itnije, a tako je i u injeno, pa je zbog toga ostala tako velika disproporcija izme u plana i izvršenog. Za održavanje komunalnih objekata u Belici i Gardinovcu izdvojeno je 521.000 kuna, što je 58,5 posto od planiranog. (JŠ, foto: Z. Vrzan)

MJESNI odbor Hlapi ina

Zima ostavila tragove Vije e Mjesnog odbora Hlapi ina svoju 19. sjednicu posvetilo je pitanju ure enja naselja. - Završetkom zime pojavile su se potrebe za radovima na komunalnom ure enju naselja. Potrebno je o istiti i produbiti kanal za odvodnju izme u ceste poljoprivrednog zemljišta i naseljenog dijela naselja, jer dolazi do prelijevanju oborinskih voda na poljopri-

vredne površine. Tako er je potrebno pošljun ati put koji vodi prema novoizgra enom mostu te utvrditi bankine po cijelom naselju, poglavito na križanju ulica prema Marofu i Laštrecu, naglašava Mladen Stojko, predsjednik VMO-a Hlapi ina. Osvježenje i ure enje o ekuju i autobusno stajalište, pješa ko-biciklisti ka staza te okoliš kaštela. (sm)

Svaka aktivnost ovjeka rezultira proizvodnjom otpada, a njegovo nesavjesno i neodgovorno odlaganje narušava okoliš i prirodu, odnosno okruženje u kojem živimo. Prioritetna aktivnost u gospodarenju otpadom ini izbjegavanje nastanka otpada i smanjivanje koli ina otpada. Da bi se ostvarile pozitivne promjene po pitanju zbrinjavanja, odnosno pravilnog gospodarenja otpadom, od velike je važnosti provedba razli itih aktivnosti, programa i akcija iš enja usmjerenih podizanju odgovornosti i svijesti stanovnika cijele županije. Grad akovec i ove godine pokre e akciju “Lov na sme e“, koju e zajedni ki e provoditi Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Grada akovca, Lova ko društvo “Zec“ akovec i GKP “ akom” d.o.o., dok e u akciji sudjelovati i MO Novo Selo Rok, MO Ma kovec, MO Krištanovec, lovci LD-a “Zec” akovec, mještani mjesnih odbora, udruge gra ana, umirovljenici, studenti, kao i

zaposlenici Gradske uprave Grada akovca. Cilj akcije je apelirati na svijest gra ana te potaknuti odgoj i obrazovanje za o uvanje prirode i okoliša. Akcije trebaju podsjetiti svakog pojedinca na odgovornost koju ima kako bi o uvao i poboljšao stanje okoliša u kojem živi, a samim time i cjelokupnu kvalitetu života. Akcija traži suradnju svih, od djece do odraslih,

a provodi se u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji i obvezuje jedinice lokalne samouprave da takve akcije i aktivnosti provode i prijavljuju Agenciji za zaštitu okoliša. Uspješnost ove akcije ovisi o aktivnom uklju ivanju cjelokupnog stanovništva, od udruga gra ana, lova kih, sportskih i trgova kih društava, poduze a te samih gra ana. Pozivaju se ekološ-

ki svjesni gra ani da pozovu svoju rodbinu, prijatelje i susjede te svojim sudjelovanjem 11. travnja podrže ovu akciju i pridruže se u iš enju prirode u vremenu od 12 do 18 sati na podru ju koje se prostire na relaciji šuma Topolje - Rakitje - Brezi kod Novog Sela Rok i Ma kovec u dvije grupe. Okupljanje je u 12 sati na poziciji Rakitje Novo Selo Rok i Martica u Ma kovcu. (BMO)

KOLEGIJ gradona elnika Mursko Središ e o divljem deponiju

Upozorenje gra anima iz susjednih op ina da više ne zaga uju Projnice Razni ku ni otpad, automobilski dijelovi, gume i drugi razni predmeti odlažu se tamo gdje se to ne smije

Samo dio onoga što na Projnice dovoze nesavjesni ljudi

Dozlogrdilo je elnim ljudima Grada Mursko Središ e, kao i gra anima, odlaganje sme a od strane žitelja op ina Selnica i Vratišinec na lokaciji Projnice, koja se nalazi kod naselja Štrukovec na podru ju Grada Mursko Središ e. Stoga e Grad uputiti upozorenje elnicima op ina Selnica i Vratišinec da nešto poduzmu jer njihovi mještani odlažu sme e i one iš uju okoliš na Projnicama, gdje se nalazi i naftno-plinska bušotina koja

bi uskoro trebala krenuti u eksploataciju.

Zaga iva i nisu s podru ja Grada M. Središ e Pitali smo komunalnog redara Dragutina Belšea je li siguran da su zaga iva i iz susjednih op ina Selnica i Vratišinec. - Siguran sam da 99 posto sme a i otpada dovoze gra ani ovih dviju op ina, a tek manji dio Romi. Srerdiš anci sigurno to ne ine, jer imam

i zapisane podatke, brojeve registarskih plo ica i znam s kojeg su podru ja zaga iva i. Ja ispisujem kazne, šaljem opomene, ali takvim spodobama o ito sve to nije ništa, nego se i dalje bahate, kaže Belše, koji je gradona elnika Srpaka izvijestio o groznom stanju Projnica i dodaje kako je Grad Mursko Središ e do sada uložio zna ajna nov ana sredstva u sanaciju Projnica. Obišli smo Projnice i uvjerili se u katastrofalno stanje, koje nije od ju er, ali sada

- Siguran sam da sme e i otpad odvoze žitelji op ina Selnica i Vratišinec, kaže komunalni redar Belše

je sme em i otpadom zakr en javni put pak nismo mogli ni u i u “srce problema”. No, ve sam prilaz s ceste koja vodi prema Vratišincu iz smjera Štrukovca i Murskog Središ a je strašan. Grad hitno kre e u rješavanje problema odvodnje oborinskih voda u Peklenici i Hlapi ini te u zamjenu koševa na igralištu u Peklenici. Gradona elnik Dražen Srpak zadužio je referenta Antuna Šimuni a i komunalnog redara Dragutina Belšea za pripremu akcije iš enja javnih površina u svim gradskim naseljima, kao i za izradu i ostavljanje tabli upozorenja u vezi s na inom vo enja pasa na šetnici uz Muru u Murskom Središ e te postavljanju kanti za odlaganje pse eg izmeta. Gradona elnik Dražen Srpak poziva primatelje socijalne pomo i da imaju pravo na osloba anje pla anja komunalne naknade, što e im biti odobreno u zaduženju za 2015. godinu, nakon revizije koju provodi Centar za socijalnu skrb. Isto tako gradona elnik poziva gra ane koji smatraju da ne bi trebali pla ati komunalnu naknadu da podnesu zahtjev Gradskoj upravi, pisanim putem ili dolaskom u Ured gradona elnika ili Ured za inancije i prora un, i to što prije. (S. Mesari )

28. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OSVRT KLUBA vije nika SDP-a na stanje u op ini Vratišinec

VIJE E Mjesnog odbora Peklenica

Usprkos dugu preko pet milijuna kuna, isplatili regres i boži nicu službenicima

Udrugama nedostaju prostorije i rasvjetna tijela

U srijedu 19. ožujka 2014. godine održana je peta sjednica Op inskog vije a Vratišinec. Op ina koja ima 1.984 stanovnika izgleda da je jedna od najbolje ure enih i najlakših za upravljanje. No tome baš i nije tako, jer je na petoj sjednici Vije a prikazan minus od 2,646.448,48 kuna, ali minusu u poslovanju treba pribrojiti dugovanje prema dobavlja ima koje iznosi na dan 31. prosinca 2013. godine 2,429.295 kuna. Kada se sve to zbroji, ova vrlo mala op ina iza sebe ima dug viši od 5 milijuna kuna. Svaki mještanin op ine duguje 2.558,34 kune. - Usprkos milijunskom dugu i zabrani ispla ivanja regresa i boži nica za državne i lokalne službenike, ovo je vjerojatno jedna od jedinstvenih op ina u državi u kojoj zakon postoji samo da bi se prekršio. Isplatili su regres i boži nicu u 2012., kao i u 2013. godini, unato zakonskoj regulativi u kojoj stoji zabrana isplate navedenih naknada za državne i lokalne službenike. Na elnik Zdravko Mlinari i predsjednik Op inskog Vije a Antun Bukovec, obojica iz HNS-a, nisu marili za pitanja opozicije (SDP-a), koji su tražili odgovore, na što je na elnik odgovorio da su ka-

Biserka Tarandek, SDP

sno saznali za nemogu nost isplate, a ve je dvije godine Uredba na snazi. Kako stoje stvari, ovim goru im problemom morat e se pozabaviti i nadležne institucije, poru uje za javnost SDP-ov ogranak iz Vratišinca.

Ukop na op inskom groblju poskupio skoro za sto posto - Opozicija (SDP) ne može zaboraviti prošlu sjednicu, gdje je uz potporu umirovljenika izglasovano pove anje ukopa s 1.150 na ak 2.100 kuna. I tu su postavili pitanja na koji na in i kako, ali do odgovora nisu mogli do i. Na izvješ e na elnika o radu

op ine, uzgred budi re eno, koji nije dostavljen u materijalima - izostale su bilo kakve investicije, radovi u op ini i dr. Nažalost, je li kriza uzela maha u Vratišincu ili su posrijedi neki drugi problemi, nije poznato. Da nema krize, govori podatak da su naknade, pla e i ostali dodaci ispla ivani na vrijeme i u dogovorenim iznosima, a stanovnici se pitaju gdje su izostale investicije, prvenstveno izgradnja sportske dvorane, koja je bila u planu ve prijašnjih godina. Poznato je kako opoziciji do sada nije prihva en ni jedan prijedlog, a za njih nije bilo ni mjesta u op inskim komisijama. Prijedlog opozicije (SDP-a) nije

uvršten na sjednicu Op inskog vije a, kojim su tražili da se komunalna naknada pla a u etiri rate, a naknada za groblje u dvije rate, kako bi se olakšalo mještanima op ine Vratišinec zbog teške ekonomske i gospodarske situacije. Sa 6 glasova protiv i 5 za prijedlog nije uvršten na sjednicu Op inskog vije a, ve e biti na razmatranju na sljede oj sjednici Op inskog vije a za tri mjeseca (naravno, kada uplatnice ve budu poslane mještanima za komunalnu naknadu). Na samoj sjednici došlo je i do zamjene vije ni kog mandata, umjesto Franciske Matoša, svoje mjesto dobio je mladi i neiskusni HNS-ovac Mihael Grbavec, koji bi se prema uhodanom procesu samo morao prilagoditi ve ini u Op inskom vije u, kako bi po poznatoj proceduri dobili ve inu 6 za i 5 protiv. Ukratko, slijedi vrlo vru e ljeto u ovoj jedinstvenoj op ini, gdje, kako trenutno stvari stoje, badava gasiti vatru koja je u razbuktaloj fazi, tj. posljedice e biti katastrofalne, stoji u priop enju koje potpisuje Biserka Tarandek, predsjednica Kluba vije nika SDP-a.

2014

Tko je štrigovski Boljkovac? doga ajima u Repovoj šumi iz 1947. godine puno sam pisao, i to nakon što sam razgovarao s mnogim ljudima iz štrigovskog kraja, s onima iji su lanovi obitelji zaklani kolcima i batovima i potom kao životinje zakopani u jamu koju su iskopali tako er ljudi iz ovog kraja, koji su nakon toga odvo eni u razne zatvore, to nije, samice i podrume akove koga Starog grada i nakon ispiranja mozga godinama poslije bili nadgledani od ondašnje milicije, u civilu i u odorama. akon svih tih razgovora, kao i nakon prošlotjedne komemoracije i mojih obilazaka nekih od ljudi za koje su mi poznanici kazali kako bi mi oni nešto mogli ispri ati, ne toliko o žrtvama, koliko o po initeljima i naredbodavcima, nisam dobio jasne odgovore na pitanje tko su bili kolja i i tko im je naredio da dovode i ubijaju ljude. I to dvije godine po završetku Drugoga svjetskog rata, koji je Štrigovu pogodio pri njegovom završetku, kada su se iz tadašnje

Jugoslavije povla ili njema ki vojnici. ro itao sam knjigu “Me imurje u Drugom svjetskom ratu” i lanak koji govori o zbivanjima u Repovoj šumi, me utim, nigdje nisam pronašao ime i prezime barem jednog kolja a i barem jednog naredbodavca. Svi govore o OZNA-i i UDBA-i. Ali udbaši i oznaši imaju svoja imena i prezimena, a ni Me imurje i Štrigova nisu Dresden, Berlin, Lenjingrad ili Beograd, nego malo naselje gdje svatko svakoga poznaje, pa i došljaka. Stoga je sigurno da je netko od ovdašnjih ljudi znao i zna kako se zovu spodobe u kožnatim ogrta ima koji su nare ivali koga odvesti i zaklati u Repovoj šumi. ko ne zbog žrtava, onda zbog istine na koju je pozvao op inski na elnik Rebernik, treba re i tko su po initelji zlo ina. Ne zbog toga da se, ako su živi, netko nad njima iživljava ili da bi njihova djeca i rodbina imali problema, nego zbog istine. Jer, samo istina osloba-

a žrtvu i kolja a. Tko se sve i zašto i dan-danas boji krikova mu enika iz Repove šume i zašto se ne smije ili ne želi re i tko je štrigovski Boljkovac? Siguran sam da ni naredbodavac ni kolja ne bi završili kao etrdesetak ljudi ije se kosti i lubanje nalaze u jami u Repovoj šumi, kao što ne e i osumnji eni Josip Boljkovac za zlo ine kod Karlovca i Žumberka. Jer danas živimo u slobodnoj i europskoj Hrvatskoj, koja nikoga ne kolje, ma kakav zlo inac bio. Ne kaže li se istina, ostat e otvoreno pitanje i o tome koliko je to no ljudi ubijeno, jer sada govorimo o tridesetak, etrdesetak… I ostat e komemoracije koje imaju svoje zna enje, ali i sve manje onih koji su do sada dolazili. Ako sam dobro vidio, u petak nije bilo predstavnika Matice hrvatske akovec ni Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”, koji su od prvog dana obilježavanja dolazili u Repovu šumu. ožda i njih, kao i mene, mu i zašto se ne imenuju zlo inci, pa tko god oni bili i bez obzira za

- S gradskim elnicima dogovorit emo na in osiguranja prostorija za potrebe udruga, klubova i društava u Peklenici, kaže Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica

Mjesnom odboru, DVD-u Pekelnica, Društvu žena Peklenica, Udruzi žena Peklenica, a ponekad se žele sastati i mladi, ribolovci, branitelji i vo ari, a postoji samo jedna ve a i jedna manja prostorija, što nikako nije dovoljno za toliki broj udruga, klubova i društva, kaže Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica. Problem predstavljaju i oborinske vode koje poplavljuju prostorije i podrume, kao i nedovoljan broj rasvjetnih tijela u naselju, pak e predsjednica Maltari s tim problemima upoznati elnike Grada Mursko Središ e, kao i s potrebom prodaje zemljišta u Zavrtnoj ulici, za koju postoji interes kod ljudi, te o micanju dotrajalih koševa s odbojkaškog igrališta i postavljanje novih. Pekleni ari obnavljaju kuhinju u Društvenom domu, pa e tako preseliti proto ni bojler, za što e platiti 1.875 kuna. Grad Mursko Središ e Peklenici ustupa radnike za javne radove: Juricu Trupkovi a, Nataliju Ma ari , Nadu Ter, te nekolicinu radnika iz Križovca. VMO Peklenica e zatražiti od Grada Mursko Središ e osloba anje pla anja komunalne naknade za ruševne i stare ku e. (S. Mesari )

NOVA KOLEKCIJA

ŠTEFOV KUTAK

Na svojoj 24. sjednici Vije e Mjesnog odbora Peklenica najviše vremena posvetilo je problemu nedostatka prostorija za potrebe udruga koje djeluju u Peklenici. Prostorije za sastanke te druge aktivnosti trebaju VMO, DVD, Udruga žena, OK Plavi i drugi, a Vije e zadužuje predsjednicu Ivanu Maltari da organizira zajedni ki sastanak svih koji imaju potrebe za prostorijama kako bi se utvrdilo i pronašlo najbolje i najjeftinije rješenje ovog problema. - Prostorije za održavanje sastanaka i manjih skupova trebaju

PIŠE: STJEPAN MESARI koga e istina, kako je rekao Rebernik, ona biti neugodna. Žrtve zaslužuju istinu i zbog nje su živu i svjedoci koji znaju po initelje dužni re i njihova imena, kako bi i oni u miru po ivali jednog dana kada se na drugom svijetu pridruže onima koji su zvjerski zaklani u Repovoj šumi, nad kojom su krošnje bukvi i agacija savile veliki upitnik (?) koji eka na istinu koja e osloboditi i žrtvu i krvnika.

Preko 600 modela naočala Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

Kroz Međimurje

OP INA DONJI KRALJEVEC

Klaster “Rudolf Steiner” dobio podršku, ali ne i odluku o osnivanju Trebala bi se osnovati zadruga u kojoj vlasnici garantiraju svojom cjelokupnom imovinom, što u specifi an položaj dovodi Op inu i Županiju kao vlasnike Op insko vije e Donji Kraljevec dalo je na svojoj sjednici u petak samo uvjetno zeleno svjetlo za osnivanje me uregionalnog klastera “Rudolf Steiner” nakon žustre i kvalitetne rasprave u kojoj se po prvi put nisu osje ala strana ka nadmudrivanja. Osnivanje me uregionalnog klastera predložio je zbog razvoja op ine i mogu nosti korištenja europskih fondova na elnik Miljenko Horvat, dok je sam klaster obrazložio Simon Ferjuc, vlasnik tvrtke “Tetida j.d.o.o.”, specijaliziran za mikrotvrtke, male i srednje velike tvrtke. On kao projekt menadžer pokriva podru je iz poljoprivrede, gospodarstva i turizma, a ima višegodišnje radno iskustvo

Predsjednik Op inskog vije a Zoran Strahija (u sredini) imao je pune ruke posla

i visok postotak uspješnosti u realizaciji projekata i dobivanja sredstava iz Europske unije. Me uregionalni klaster “Rudolf Steiner” ustvari bi bila zadruga koja bi objedinjavala razli ite proizvo a e koji bi me usobno sura ivali

po tehnološkim cjelinama, a s ciljem postizanja što kvalitetnijeg i boljeg proizvoda i plasmana na europsko i doma e tržište. Naime, fondovi EU izdašni su kad je rije o inanciranju klastera i sli nih asocijacija proizvo a a, tako da u kona nici njihovi proi-

zvodi budu jeftiniji, a samim tim i konkurentniji. Na elnik Miljenko Horvat obrazložio je da je ve petnaestak subjekta iz op ine Donji Kraljevec zainteresirano za klaster, dok bi se vlasništvo podijelilo na na in da Op ina bude vlasnik 31 posto klastera, Centar Rudolfa Steinera 20 posto, a 49 posto ostali vlasnici te predložio da se prihvati odluka o osnivanju. Vije nik Vladimir Ivkovi je, me utim, kao pravnik zamijetio da postoji niz nejasno a i nedoumica, naime, vlasnici klastera koji je zadruga morali bi cjelokupnom svojom imovinom garantirati za klaster. To pak zna i da bi teoretski Op ina Donji Kraljevec u slu aju negativnih potresa mogla

završiti na bubnju, isto kao i Me imurska županija koja je suvlasnik Centra Rudolfa Steinera. I drugi vije nici imali su primjedbe na tu temu, uz podsje anje da je ve jednom bilo sli nih pokušaja, da bi na kraju bio prihva en prijedlog vije nika Domagoja Štefana, tako er pravnika, koji je predložio formulaciju da se za po etak pokrene samo inicijativa za osnivanje klastera “Rudolf Steiner”, a ne donese odluka. To pak zna i da e se odluka o osnutku donijeti nakon usuglašavanja sa županijskim vodstvom i nakon dodatnog sagledavanja, kako od strane Op ine, tako i od strane Centra Rudolfa Steinera, a kako bi bilo najmanje neo ekivanih problema. Vije e je prihvatilo izvješ e o izvršenju prora una u prošloj godini, plan je iznosio 6,9 milijuna kuna, a izvršenje 6,7 milijuna kuna, uz manjak prihoda iz prethodnih godina od 4 milijuna kuna i teku i manjak od 3,4 milijuna kuna. (J. Šimunko)

DAN Palinovca proslavljen u veselom tonu

EU PROJEKT

Palinovec plesao, pjevao i glumio Bratimljenje s op inama iz Srbije, Slovenije i Ma arske

Plaketa Palinovca dodijeljena je posthumno vatrogascu Tomi Lovren i u, zapovjedniku DVD-a Palinovec od 1957. do 1994. godine, a primila ju je supruga Magdalena Lovren i

Op ina Gori an zapo ela je s implementacijom projekta "Organizacije civilnog društva za me usobnu suradnju", koji se provodi u okviru projekta "Europa za gra ane - mreža bratimljenja gradova". U projektu sudjeluju uz Op inu Gori an i LAG Mura - Drava, op ina Ruma iz Srbije, op ina Lendava iz Slovenije te op ina Sumarton. Projekt traje dvije godine, a doma in prvog doga aja je LAG Mura Drava. U Prelogu je protekli etvrtak održano otvorenje projekta. U petak se program nastavio u Gori anu, gdje su partnere u projektu upoznali sa starim zanatima, a nakon toga su nastavljene radionice. Posljednji dan je gostoprimstvo pružio Donji Vidovec, goste je prigodnim rije ima pozdravio na elnik Josip Grivec, predstavivši im samo mjesto i

bogatu donjovidovsku povijest: - Dobro nam došli u naš Donji Vidovec, mjesto drevne povijesti, u kolijevku košaraštva, a pokazat emo vam i tradiciju ispiranja zlata, mi tu tradiciju njegujemo jedini u Europi, ugodno se osje ajte i ponesite lijepe uspomene iz našeg cvijetnjaka Hrvatske, našeg Me imurja i Donjeg Vidovca, poru io je Grivec. Nakon radionica kušao se donjovidovski gvirc i licitarski kola i, tamno pivo " rni Golf", a donjovidovski nauti ari su na uš u Mure u Dravo demonstrirali ispiranje zlata koje je vodio japica Matej Horvat, najstariji živu i izvorni ispira zlata. Sudionici projekta bili su oduševljeni prikazanim, a na kraju su svi pjevali zajedno s Martinom Srpakom, koji je otpjevao nekoliko me imurskih i autorskih pjesama. (alf)

PROLJETNO iš enje okoliša u Gori anu ovu subotu

Svaka udruga daje jedan traktor i sedam radnika Ve tradicionalno Op ina Gori an organizira akciju iš enja okoliša povodom Dana planeta Zemlje, a ove godine pod nazivom “Za naš ljepši Gori an“. Akcija e se održati u subotu 29. ožujka 2014., s po etkom u 9 sati. Okupljanje je ispred Doma

kulture. Svaka udruga trebala bi osigurati po jedan traktor i sedam lanova. Pozivaju se svi da uklju ivanjem u akciju daju svoj doprinos ljepšem i iš em okolišu. Nakon akcije iš enja održat e se prigodno druženje kod Ribi kog doma. (J)

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povorka u kojoj su sve udruge u mjestu U subotu je proslavljen Dan mjesta Palinovec, koji se slavi povodom posve enja kapelice Presvetog Trojstva u mjestu, a uz blagdan Svetog Josipa 19. ožujka. Sve anost je zapo ela svetom misom u kapelici, koju je predvodio župnik Darko Kelemeni . Nakon mise mimohodom animirani su mještani da do u na priredbu, uz sudjelovanje Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec i udruga iz Palinovca.

Ure enost mjesta na sve višem nivou O razvoju Palinovca govorio je Tomislav Srpak, predsjednik MO-a Palinovec. Najvažnije je da je završena kanalizacija, a uskoro e se urediti i cesta kroz mjesto, odnosno pješa ka staza. Predvi eno je i ure enje parka, sanacija Društvenog doma koji je izvana ure en, ali je u podrumu voda, a za po etak rada poslovno-industrijske zone nedostaju cesta i trafostanica. Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat naglasio je da e ove godine biti nastavljeni radovi na ure enju ceste i nogostupa kroz Palinovec, kao i drugi radovi, sve kako bi Palinovec dostigao standard ostalih mjesta u op ini Donji Kraljevec, a prema mogu nostima Op ine koja je zadužena. On je apostro irao i speci i nost Palinovca, naime, kaže da je shvatio

da svako mjesto u op ini ima svoje speci i nosti. Palinovec je jedino mjesto u op ini gdje udruge me usobno pomažu jedna drugoj i sudjeluju u svim akcijama u mjestu, što je za primjer drugima. Palinovec ina e ima etiri udruge, vatrogasce, ribi e, aktiv žena i nogometaše te uskoro klub mladih. Dan Palinovca estitao je i župan Me imurske županije Matija Posavec, najavivši da e ove godine biti ure eno 1,2 kilometra pješa ko-biciklisti ke staze kroz mjesto, od ega pola inancira Op ina, a pola Županija, odnosno ŽUC.

Plakete Plaketa Palinovca dodijeljena je posthumno vatrogascu Tomi Lovren i u, zapovjedniku DVD-a Palinovec od 1957. do 1994. godine, a primila ju je supruga Magdalena Lovren i . Plaketa je za suradnju i podršku mještanima dodije-

ljena i župniku Darku Kelemeni u, a za odgoj djece u školi u iteljici Elizabeti Matijaško. U bogatom kulturno-umjetni kom programu sudjelovali su u enici Podru ne škole Palinovec, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, koji vodi prof. Ivan Belovari, tamburaši i recitatori, ali su izvedena i dva spleta me imurskih plesova u izvedbi Aktiva žena Palinovec te mladih Palinovca. Nastupio je i glazbeni trio Palinovca u sastavu Josip Recek na bubnjevima, Martin Recek kao pjeva i solist na trubi, bas gitari te tamburici, te Daniel Miklauži na gitari, palinove ki zet, da bi na kraju uz kajkavski zapjevali i bednjanski. Na kraju, prire ena je vesela kazališna kajkavska predstava “Kaj e ti steblo, ak je povehlo” autorice Sanje Rašan, glumci su bili iz Palinovca, a sve uz pljesak publike. (J. Šimunko, foto: Z. Vrzan)

etiri puta više dje aka nego djevoj ica Me u u enicima od prvog do etvrtog razreda Podru ne škole Palinovec ima mnogo više dje aka nego djevoj ica. Kad se zbroje svi razredi zajedno, rezultat postaje veoma zanimljiv i za istraživa e. Naime, PŠ Palinovec poha a 26

dje aka i samo 7 djevoj ica, rije je o u enicima od prvog do etvrtog razreda osnovne škole. Nažalost, ni Palinovec nije iznimka od ve davno zapo etog trenda, pa je sve manje djece u mjestu, a brojka s godinama i dalje pada.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

oda je zasigurno najmilija velika ptica iji povratak s juga u naše krajeve radosno iš ekujemo svako prolje e. U neka prošla vremena ta je ptica u narodnoj predaji u kljunu u zavežljaju donosila djecu i zbog toga bila posebno omiljena. Ovu godinu prve rode s juga u naše krajeve vratile su se u nedjelju 23. ožujka. To to no zna Josip Horvat Majzek iz akovca, koji ih godinama pomno prati. Dugo godina ih je prstenovao, pa ak i napisao knjigu o njihovu životu, priredio izložbu slika o životu roda, a ove, kao i mnogih godina prije toga, pomno pratio dolazak roda na naše podru je. - Sveti Josip, odnosno po narodnim izrekama sveti Jožef, mele na pašu puš a, što je znak prirodnog ciklusa da se priroda po inje buditi. Tim datumom su konstantno u Me imurje dolazile i rode. Prvo se vra aju mužjaci. Zbog toga sam prošli vikend pokušao obi i naselja uz rijeku Muru, na kojima ima najviše rodinih gnijezda, me utim, ni u petak ni u subotu nisam u gnijezdima zatekao ni jednu rodu. Tek u nedjelju 23. ožujka, ujutro u sedam sati, u Gori anu sam ugledao na svom gnijezdu prvog rodana koji se vratio k nama s juga. Poslije sam dobio informaciju da se jedan rodan vratio i u Zebanec. Nakon toga tre ega sam vidio u zraku kako leti u Domašinec. Sve to govori da se rodina gnijezda ponovno popunjavaju, kazao je Josip Horvat Majzek, pasionirani zaljubljenik u rode.

Najprije dolazi rodan koji radi kao crv da bi ženka došla “na gotovo“ - Vrlo rijetko i jako teško je uop e vidjeti crnu rodu, ali mi se dogodilo da sam u nedjelju, sat vremena nakon bijele, uo io na podru ju donjeg Me imurja i crnu rodu. To je tako er dokaz da e par koji ve godinama gnijezdi na toj lokaciji opet nastaviti novi životni ciklus u Me imurju. • Kako se rode ku e? - Mužjak je taj koji mora tjedan do deset dana ranije do i prije ženke. Njegova zada a je da sanira prošlogodišnje gnijezdo, jer se rode vra aju na staro stanište.

ME IMURSKE mame i tr

U barakam za druženj Udruga "Me imurske mame i trudnice" uistinu je doživjela svoje prolje e. Naime, u petak 21. ožujka sve ano su otvorene prostorije u barakama nekadašnjeg GK-a Me imurje. Dobro je poznato da se Udrugu oformila s idejom i ciljevima me usobne suradnje i potpore ženama, mamama, trudnicama, bebama. Udruga za poboljšanje kvalitete života djece i obitelji "Me imurske mame i trudnice“ nastala je 10. listopada 2012. u krugu osniva ice i administratorica grupe "MMT". Grupa na Facebooku je jedno, a rad u Udruzi sasvim drugo. Stoga iz Udruge apeliraju i šalju poziv svim zainteresiranim mamama, tata-

28. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVE RODE vratile su se u Me imurje u nedjelju 23. ožujka u 7 sati

itav život vjerne svome gnijezdu i jednom partneru - U Gori anu sam prošlu nedjelju rano ujutro ugledao na svom gnijezdu prvog rodana koji se vratio k nama s juga. Poslije sam dobio informaciju da se jedan rodan vratio i u Zebanec. Nakon toga tre ega sam vidio u zraku kako leti u Domašinec. Sve to govori da se rodina gnijezda ponovno popunjavaju, kazao je Josip Horvat Majzek, pasionirani zaljubljenik u rode Rodan mora pregledati da je sve dobro pripremljeno prije dolaska ženke da do e ‘na gotovo’, kako bi prišli stvaranju i odgoju nove generacije pti a. Po dolasku s juga mužjak nema vremena šetati i hodati okolo, ve se mora sav usmjeriti na pripremu gnijezda za dolazak ženke. Tom pripremom gnijezda za rodu, on sebe dokazuje kao sposobnog mužjaka, što je jako bitno u pti jem svijetu. Tu nema nema mogu nosti švercanja kao u ljudskom svijetu, gdje se neke stvari mogu potplatiti. Dok mužjak priprema gnijezdo, ona je još na putu. Ona na put kre e kasnije. Rode zapravo žive u A rici, a putuju k nama rutom preko Bosporskog prolaza. To je izuzetno dug put, a, vjerovali ili ne, rode su slabi leta i, pa zapravo najve i dio puta jedre kao jedrilice, koriste i se povoljnim zra nim strujama. Kad povoljnih zra nih struja nema, tada se rode na zemlji odmaraju, ekaju i povoljne vremenske uvjete. I muške i ženske rode putuju u jatima, ali muškarci se vra aju ranije. Na kraju puta razvrstavaju se prema svojim prošlogodišnjim gnijezdima. To su ptice koje se prema svojim gnijezdima ponašaju kao vlastoposjednici, ne zauzimaju tu e, nego se vra aju na svoje gnijezdo. Najpoznatiji primjer u Hrvatskoj jesu Klepetan i Malena, kojoj se rodan ve 14, 15 godinu vra a nakon prezimljavanja u A rici. Malenu Stjepan Voki svake zime zbrinjava u svom domu, gdje ona eka povratak svog Klepetana, koji se ove godine Malenoj vratio u pet sati ujutro u ponedjeljak, kazao je Josip Horvat Majzek.

Obitelj roda u svom gnijezdu u Dekanovcu

Kotoriba me imursko selo roda *Imaš li neki par koji prepoznaješ gotovo po imenu? - U Palinovcu sam imao par roda koje sam pratio i prepoznavao po tome jer sam ih prstenovao, nisu imali nikakvo simboli no ime, me utim, sada je na to mjesto došao novi par bez prstena. Ali, prošle godine sam Kotoribu proglasio me imurskom selom roda. U tom naselju je bilo pet gnijezda roda, nigdje drugdje nije ih toliko. Od tih pet gnijezda

etiri su živa i aktivna i u svima su se izlegli mladi, što je tako er rijetkost. Pitanje je ho e li i ove godine biti tako. • Koliki je životni vijek roda? - Teško mi je re i jer ja pratim samo prvi dio pri e - dolazak roda u Me imurje, a ne i njihov povratak u A riku i cijeli životni tijek. U današnje vrijeme i to je izvedivo uz pomo GPS-a, jer je pra enje preko prstena starinski na in pra enja. Ali i novi na in ima ograni enja, od životnog vijeka baterija na ure aju za pra enje, zamjene baterija itd.

rudnice dobile svoje prostorije u akovcu

ma nekadašnjeg GK-a prostor je, vježbanje i razgovor

Novootvoreni prostori u barakama sjaje i spremno do ekuju sve zainteresirane: mame da na miru podoje svoju bebu, trudnice da odvježbaju nekoliko vježbica, mame da popiju kavu kad se njihovi klinci igraju u primamljivoj igraonici… ma i ljudima koji žele raditi za igraju u primamljivoj igraoni- ljudi odazvali samom otvaranju, dobrobit drugih da se u lane u ci… pokazali interes i donirali nov aUdrugu. Novootvoreni prostona sredstva. Svojim postupkom Udruga zahvaljuje ri u barakama sjaje i spremno samo svima šalju poruku da im svima koji su dali do ekuju sve zainteresirane: je stalo do Grada - prijatelja djece, potporu realizaciji mame da na miru podoje svoju da im je stalo do trudnica, žena i bebu, trudnice da odvježbaju beba, da im je stalo do Udruge. prostora nekoliko vježbica, mame da po- Treba naglasiti kako su i Hvala i sponzorima, Perutnini piju kavu kad se njihovi klinci Grad i Županija, iji su se i elni Pipo ijim smo salamama oma-

ME IMURSKA PRIRODA - Javna ustanova za zaštitu prirode

U Me imurju 45 gnijezda bijele rode Me imurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode i 2013. godine je organizirala prstenovanje i monitoring jedinki bijelih roda u Me imurskoj županiji. Prstenovanje je provedeno 3. i 8. srpnja 2013. godine, uz stru nu potporu Dragana Radovi a (Hrvatsko ornitološko društvo) i operativnu potporu Elektre akovec. U sklopu redovitih nadzora tijekom godine djelatnici Me imurske prirode obilazili su i poznate lokacije na kojima se nalaze rodina gnijezda u Me imurskoj županiji, a uz postoje u 41 lokaciju utvrdili su i 4 nove lokacije s rodinim gnijezdima u po etku gradnje (Totovec 1 i 2, Hodošan 2 i Celine). Mlade rode prstenovane su u gnijezdu plasti nim i aluminijskim prstenovima na kojima su ugravirane jedinstvene kombinacije slova i brojeva. Plasti ni prstenovi stavljani su na dio noge iznad “koljena“ (tibiotarsus), dok su aluminijski prstenovi stavljani na dio noge ispod “koljena“ (tarsometarsus). Prema dosadašnjim saznanjima Me imurske prirode, u Me imurskoj županiji prisutno je ukupno 45 gnijezda bijele rode. Ove godine 47% ili 21 gnijezdo bilo je aktivno (od ega 86% ili 18 gnijezda aktivno s mladima i 14% ili 3 gnijezda aktivno bez mladih), dok je 53% ili 24 gnijezda nije bilo

• U kojim situacijama rode rade nova gnijezda? - Kad dolazi novi par. Takav slu aj je u Peklenici, gdje je dugo vremena cesti prema Vratišincu postojalo aktivno gnijezdo koje je napušteno, ali je sada nešto dalje od starog izgra eno novo gnijezdo u koje se uselio novi par. Budu i da u tom gnijezdu nije bilo vlasnika, novi par je procijenio da je to podru je pogodno za

stili brk, teti Vlatki koja nas je iznenadila cvjetnim i balonskim dekoracijama, Smart interijerima koji su donirali ormari , neizostavnom Prugiju koji je izmamio dje je osmjehe i svim vrijednim mamama, tetama i stri ekima poznatim i manje poznatim koji su za otvorenje pripremili tortu i kola e, muževima vrijednih lanica koji paze beba e kad mame rade u Udruzi, zabijaju avli e, postavljaju podove, malaju..., isti u lanice Udruge. Iz Udruge se nadaju da e im se pridružiti i mnoge druge majke, trudnice i trudilice (bez obzira jesu li lanice grupe "MMT"), koje trebaju pomo , potporu i savjete te nude vlastito iskustvo kako bi izašle u susret drugima i pomogle im u ljepšem i lakšem maj instvu. Udruga je u skladu sa svojom zada om da djeluje humanitarno donirala jastuke za dojenje Županijskoj bolnici u akovcu, odjelu rodilišta. lanice Udruge napominju da su u planu nove akcije pa tako i proljetni buvljak rabljenje odje e, obu e i opreme.

aktivno. Ukupan broj mladih roda iznosi 48, od ega je prstenovano 36 jedinki, dok ih 12 nije prstenovano (11 jedinki nedostupnih za prstenovanje, a jedna jedinka prevelika). U 17% ili 3 gnijezda nalazile su se po etiri mlade jedinke, u 39% ili 7 gnijezda po tri, u 39% ili 7 gnijezda po dvije, a u 5% ili jednom gnijezdu jedna mlada jedinka. Tako er se može primijetiti da se ve ina gnijezda nalazi u naseljima uz rijeku Muru, a naselje s najve im brojem gnijezda je Kotoriba - 6 gnijezda ukupno (od toga 5 aktivno 2013. godine). U odnosu na 2012. godinu zabilježen je manji postotak aktivnosti gnijezda (2012. - 68%, 2013. - 47%), ali je zato postotak aktivnih gnijezda s mladima porastao sa 61% 2012. godine na 86% o. g. Ukupan broj mladih pove an je s 37 mladih 2012. godine na 48 mladih o. g., isto kao i broj prstenovanih roda s 23 prstenovane mlade rode 2012. na 36 prstenovanih mladih roda o. g. Dok je prošle godine najve i broj mladih roda u nekom od gnijezda bio tri, ove su godine ak u tri gnijezda zabilježene po etiri mlade rode. Prstenovanje roda u Hrvatskoj po elo se obavljati 1910. godine, a prstenova ka centrala za Hrvatsku je Zavod za ornitologiju HAZU. (izvor: Mihaela Mesari , JU Me imurska priroda)

nastanjenje i 50 metara niže od napuštenog gnijezda napravili su novo gnijezdo koje je aktivno ve drugu, tre u godinu. • Kako to da nisu nastanile staro napušteno gnijezdo? - U prvom redu mužjak se ženki mora dokazati da je sposoban izgraditi gnijezdo. Roda je monogamna ptica. Jedan par živi zajedno cijeli život, ali svake godine obnavljaju taj ritual pri-

Majzek je zaljubljenik u rode i prirodu, u koju ne ide bez fotoaparata vrženosti koji mužjak dokazuje popravljanjem njihovog gnijezda i zajedni kim stvaranjem i odgojem novih mladunaca. Za mladunce se požrtvovno brinu oba roditelja, kako bi u kolovozu mlade rode bile spremne za let u A riku. Rode k nama dolaze privremeno, radi gnijež enja, jer tu postoje povoljni uvjeti - hrana. Dio populacije roda nikada ne seli iz A rike, jer zauzimaju teritorij povoljan za život. Ali kako je to kontinent ekstremnih uvjeta, s puno suše i sušnih podru ja, i dio roda je prisiljen na migraciju, gdje e se mogu reproducirati. Mladi pti i lutaju po Afici do spolne zrelosti, do etvrte, pete godine života. Tada na u životnu družicu i migriraju prema našim krajevima. Pretpostavljam da u genima imaju zapisan put svojih roditelja. To zaklju ujem po tome da sam imao slu aj da sam prstenovao mladu rodu u Draškovcu, koja je odletjela u A riku i nakon etiri godine se vratila da li za snahu ili zeta u obližnju Sloveniju, dakle, vratila se nedaleko od rodnog gnijezda svojih roditelja, na razdaljinu od nekih 200 kilometara od mjesta gdje se izlegla i stvorila je novo gnijezdo i novu obitelj. Svakako je zanimljivo spomenuti da su gnijezda roda teška oko tonu, a da to udo gradnje rodan izgradi samo uz pomo svog kljuna.

“ME IMURSKA LASTAVICA” skupštinu održala u svom novom domu u Donjoj Dubravi

Slijedi ure enje fasade, koje e koštati 90 tisu a kuna lanovi Udruge “Me imurska lastavica” održali su svoj godišnji skup. Predsjednik Željko Lisjak s ponosom je istaknuo kako je ovo prva skupština koja se održava u njihovom domu, koji je izgra en nesebi nim radom lanova i uz pomo Op ine Donja Dubrava. Njihov dom izgra en je uz kanal HE Dubrava, a u izgradnju doma, uz zna ajana financijska sredstva, lanovi su utrošili bezbroj sati vlastitog rada i znoja. Nakon podnošenja i prihva anja izvještaja predsjednika, blagajnika i Nadzornog odbora, lanovi društva su se osvrnuli na prošlogodišnju rela-

tivno neuspješnu izložbu malih životinja, na kojoj je bilo znatno manje izloženih ptica zbog pozitivnih testova na klamidiju. U teku oj godini Udruga, koja se bavi uzgojem malih životinja, u planu ima izradu asade na domu “Me umurske lastavice”. Investicija je vrijedna 90.000 kuna, a novac e se pokušati namaknuti na nekom od natje aja ministarstava. Posebne pohvale na skupštini su dobili vlasnici šampiona i nosioci titule “majstor uzgoja”. Na njihovom radu i aktivnostima estitao im je na elnik op ine Donja Dubrava Dražen Miser. (al )

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDVDR Mala Subotica

Briga za bolesne lanove uvijek je prioritet Branitelji iz Domovinskog rata održali su u subotu 22. ožujka svoj redoviti izvještajni sabor ogranka UDVDR-a Mala Subotica. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Josip Hali , koji je uz ostalo istaknuo da su veterani jedni od najaktivnijih u op ini Mala Subotica. Ogranak je me u najmasovnijima u županiji i broji 63 aktivna lana, dok je broj branitelja iz op ine oko dvije tisu e. Branitelji su sudjelovali na svim akcijama koje organizira županijska organizacija, a posebno su aktivni u op ini Mala Subotica, gdje sudjeluju u nizu manifestacija, od boži nog sajma, Fašnjaka, Danu narcisa do ljetnih priredbi, dok s u enicima Osnovne škole obilježavaju lampašima uz cestu tragediju Vukovara. Josip Hali kaže da su u ogranku organizirani na taj na in da posje uju svakoga bolesnog branitelja te pomažu jednom bolesnom lanu pre-

Predsjednik ogranka Josip Hali (u sredini) podnosi izvješ e o radu

ma mogu nostima. Posebna dobra suradnja je s Op inom Mala Subotica, a pomaže i itav niz sponzora. Ve tre u godinu za redom ogranak za branitelje i gra ane organizira izlete koji su dobro posje eni, a tako e biti i ove godine. Ve su posjetili Vukovar i Hrvatsku Kostajnicu, a izbor lokacije posjeta biraju branitelji sami. U prostoriju

veterana u Društvenom domu Mala Subotica stigao je i kompjutor, pa se pozivaju lanovi na edukaciju. Skup branitelja pozdravili su Danica Glad, predsjednica Op inskog vije a Mala Subotica, i zamjenik na elnika Drago Branilovi , te dopredsjednik županijske udruge Mladen Tkal ec. (JŠ, foto Z. Vrzan)

Godina s najviše aktivnosti mislav Špoljar” iz Varaždina. Prikupljena sredstva, preko 12.000 kn, namijenjena su za kupovinu kombi vozila. U izvješ u se zatim kaže: - S malim an elima hodo astili smo u Ludbreg, družili se na jezeru, zajedno pekli kestene, sakupljali smo dobrovoljne priloge kod podjele ribe za Veliki petak, brali jabuke u vo njaku Puš ine, bili suorganizator humanitarnog koncerta u dvorani MESAP-a, koji je trajao dva dana. Petar Lon ari je kroz donacije u ribi i pripremi dao veliki doprinos da sve ispadne kako treba. U sklopu programa TZ-a Nedeliš e pripremali smo pe ene ribe i za dane zahvalnosti za plodove zemlje i sudjelovali u akciji ‘Više cvije a - manje sme a’ - veliko proljetno iš enje okoliša. U svemu tome nismo zabora-

vili da obilježimo važne datume iz Hrvatske povijesti te da dostojanstveno odamo po ast našim stradalim braniteljima. Jer je i smisao našega tradicionalnog izleta je posjet mjestima zna ajnima u Domovinskom ratu. Plitvice i Slunj posjetili smo u ranu jesen do sada u najve em broju, a kroz druženje s našim doma inima ovjek puno bolje spozna sam smisao borbe za slobodu i svoj dom. Nekoliko godina unazad sudjelujemo u proslavi Dana mjesta Puš ine. Pokušavamo biti korisni itavoj našoj zajednici, a kroz suradnju s drugim udrugama. Branitelji su zahvalili svima koji pomažu u radu udruge, a sve s ciljem da se nikada ne zaboravi koliko su veliki teret podnijeli istinski hrvatski branitelji. (Krešimir Gavez)

UDVDR op ine Donji Kraljevec

Ure enje doma i sadnja trave lanovi UDVDR-a op ine Donji Kraljevec organizirali su u subotu radnu akciju uz svoj dom, odnosno baraku u Hodošanu. Nakon ure enja terena uz sam dom, posa ena je trava, a to je i završetak radova na vanjskom ure enju okoliša, potrebno je još posaditi pokoje stablo i ograditi prostor. Dom e u ljetnim mjesecima služiti za okupljanja i druženja. Još nedostaje osnovni namještaj, klupe i stolovi, što e se nabaviti u dogledno vrijeme. Na prvu ovogodišnju akciju ure enja odazvalo se desetak lanova. (JŠ)

PREDRAG MATI pohvalio Me imursku županiju za skrb o braniteljima

Vi ste posloženi bolje n U petak 21. ožujka u radnom posjetu Me imurskoj županiji boravio je ministar branitelja Predrag Mati zajedno sa svojim pomo nikom Ivanom Gruji em te na elnicom sektora Tanjom Antunovi . U Maloj vije nici Me imurske župan Matija Posavec, s kojim su bili i njegovi zamjenici te predstavnici braniteljskih udruga, Udruge nestalih i zato enih branitelja, kao i županijska vije nica Marija Hertelendi, s gostima je razgovarao o aktualnoj problematici i položaju branitelja u Me imurskoj županiji, ali i koje je sve korake potrebno poduzimati da im se i konkretno pomogne. U svom uvodnom obra anju ministar Mati zahvalio je na pozivu te istaknuo da se uvijek rado vra a u Me imurje jer ono ima najbolje posložen sustav prema braniteljima u Hrvatskoj. - Vi

Ministar Mati u posjetu Me imurskoj žup

ste posloženi bolje nego igdje. I kada sam nedavno bio u Prelogu, vidio sam koliko se drži i cijeni braniteljsku populaciju, koliko im se pomaže od strane op ina i gradova, ali i županije,

i to je nešto što morate cijeniti, napomenuo je ministar. Uz sve klasi ne probleme braniteljske populacije, na inicijativu predsjednika Društva za obilježavanje grobišta rat-

STJEPAN HORVAT, predsjednik Podružnice hrvatskih ratnih vojnih veter

UDVDR op ine Nedeliš e

Udruga dragovoljaca i veterana iz Nedeliš a u subotu je održala svoj redoviti godišnji izvještajni sabor. Izvješ a su pro itali Marijan Perger, Krešimir Gavez i Petar Lon ari . Najvažnije aktivnosti bile su: podjela ribe za veliki petak stanovnicima naše op ine, sportsko natjecanje u ribolovu na rijeci Dravi, sudjelovanje na sportskim igrama hrvatskih branitelja Me imurske županije (prvi put s etiri ekipe), no to je samo po etak. Slijedio je spust po rijeci Muri i Dravi, koji su odradili lanovi Danijel Hajdinjak, edomir Valjak i Bojan Celinger. Humanitarni dio aktivnosti realiziran je zajedno sa ŠRD-om “Amur”, UHBOPTSP-om MŽ-a, u korist djece s posebnim potrebama iz Caritasovog doma “Dr. Antun Bogdan” iz akovca i Centra za odgoj i obrazovanje “To-

28. ožujka 2014.

Ure enje i navoz zemlje uz dom prije sadnje trave

Ako privatniku spomene teško eš dobiti posao, t Aktualni trenutak branitelja i dragovoljaca iz Domovinskog rata, kojih u našoj županiji ima više od osam tisu a, nosi breme društvene krize, a branitelji su, osim invalida Domovinskog rata, u istom položaju kao i cijela populacija. Na papiru imaju odre ena prava, no u stvarnosti prava je malo. Zbog raznih razloga smanjuje se i aktivnost u ograncima veterana po op inama i gradovima, ne kod svih podjednako, dok je na županijskoj razini uobi ajena i relativno bogata. O sadašnjem trenutku braniteljske populacije razgovarali smo sa Stjepanom Horvatom, predsjednikom UDVDR-a Me imurske županije. • Što je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata danas? — Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Podružnica Me imurske županije, osnovana je 8. listopada 1993. godine te je prošle godine proslavila dvadesetu obljetnicu. Ona je vanstrana ka udruga koja okuplja hrvatske branitelje na podru ju Me imurske županije, a dio je jedinstvene pravne osobe Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske. Predsjednik Udruge je general u miru uro De ak. Od 1997. godine Udruga je lanica Svjetske veteranske federacije. • Koliko je danas ogranaka u Me imurskoj županiji? — Imamo ustrojena tri gradska ogranka i devetnaest op inskih ogranaka udruge, odnosno 2.563 lanova. Dakako, nisu svi lanovi aktivni

u ograncima. Ra una se da je u Me imurju ukupno više od osam tisu a branitelja iz Domovinskog rata. Pored organizacijskih zada a, Udruga je svoju aktivnost i djelovanje usmjerila i na rješavanje socijalno-statusnih pitanja lanova, ne znam je li dovoljno, no toliko se za sada može. Pomagali smo i pomažemo lanovima u ostvarivanju prava koja proizlaze iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, bez obzira bio netko lan naše Udruge ili ne. • Na razini županije aktivnosti je podosta, koji su najvažniji pravci pomo i braniteljima? — Na razini županijske organizacije aktivnosti je mnogo: uklju eni smo u provedbe

Uspjeli smo da se u suradnji sa Županijom 17. rujna na dostojanstveni na in obilježi kao dan pobjede u Me imurju. • Zbog ega slabi rad u ograncima, nije rijetkost da na sastanke ogranka do e samo desetak ili dvadesetak lanova? — Na sastancima i saborima ogranaka nerijetko se razo aram zbog malog broja prisutnih lanova, što zna i da je to negativan trend koji treba mijenjati. Nekad je broj aktivnih lanova bio mnogostruko ve i, no zadnjih godina stalno pada, da bi sad došao na nisku razinu. Još nije jasno zbog ega se to doga a. Pitam se imamo li dobar pristup ili su ljudi jednostavno zasi eni svime što se doga a

Nezaposleni hrvatski branitelji stariji od 50 godina, umjesto dosadašnje opskrbnine koja je iznosila nešto više od tisu u kuna, mogu primati zajam enu minimalnu naknadu od 800 kuna preko Centra za socijalnu skrb, ukoliko zadovoljavaju uvjete. Nažalost, nekolicina njih e izgubiti naknadu programa i projekata koje vodi Ministarstvo branitelja u suradnji s Centrom za psihosocijalnu pomo na mjerama školovanja, prekvali ikacije i samozapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja, kao i ustrojavanje braniteljskih zadruga, te fonda za stipendiranje i Zaklade hrvatskih branitelja, kao i poboljšanju statusa hrvatskih branitelja, koliko je to u našoj mo i. Tako er su tu brojne sportske aktivnosti, pomažemo djeci branitelja itd.

i na razini države i neda ama svoje egzistencije, pa im je svega dosta. • Kako pomo i nezaposlenim braniteljima, posebno da prona u posao? — I danas je mnogo nezaposlenih branitelja, a mnogi od njih nemaju volje nositi se s državnom birokracijom. Iako bi trebali imati prednost u zapošljavanju, nije tako, to se vješto izbjegava na razne na ine. Ako se privatniku spo-

28. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REPOVA ŠUMA kod Štrigove - komemoracija žrtvama komunisti kih zlo ina nakon Drugoga svjetskog rata

nego igdje u Hrvatskoj

paniji

nih i poratnih žrtava Josipa Kolari a, dotaknulo se i pitanje opskrbnina braniteljima na podru ju županije. - Postoje branitelji koji nisu lanovi ni jedne udruge, nema-

ju se kome obratiti, a trebaju pomo . Zbog novog sustava i zakona mnogi su ostali bez opskrbnina, i njih desetak u ovom su trenutku na rubu egzistencije, napomenuo je Kolari , mole i da se izna e na in pomo i i preko županije, kao i države. Župan Matija Posavec prvenstveno je zahvalio ministru na dolasku i podršci koju daje Me imurju te je posebno napomenuo da Županija nastavlja stipendiranje djece hrvatskih branitelja u jednakom obimu kao i prije, ali i podržava projekte obilježavanja mjesta na kojima se nalaze žrtve ratnog i poratnog stradanja. - Danas emo sudjelovati na komemoraciji za žrtve u Repovoj šumi u Štrigovi, gdje su ba eni posmrtni ostaci Me imurki i Me imuraca koji su ubijeni samo zato jer su druga ije razmišljali, samo zato jer su mislili svojom glavom. Zlo ini

koji su se po inili s bilo koje strane, u bilo kojem trenutku, nikada ne e imati opravdanje, a posebice ne nad onima koji se nisu mogli braniti, koji se nisu imali prilike braniti, posebice nad civilima, napomenuo je župan, te istaknuo da je moralna obveza, dužnost sviju da ovi ljudi nikada ne budu zaboravljeni, jer oprostiti se možda mora, ali zaboraviti se ne smije nikada. Ovo je prvi put da se jedan ministar odazvao pozivu na komemoraciju u Štrigovi, što je Mati objasnio rije ima da je žrtva žrtva bez obzira na kojoj je strani. Po prvi put za stolom sjede sve politi ke opcije u Hrvatskoj. I crveni i crni, i lijevi i desni, a uspjeh sviju nas i ove Vlade je da uspijevaju raditi zajedno na tome da se svakoj žrtvi dade pijetet kakav zaslužuje. I to bez politi ke konotacije, zaklju io je ministar.

rana Domovinskog rata Me imurske županije

eš da si branitelj, to je realnost mene da si branitelj, teško eš dobiti posao, to je realnost, dok su natje aji u javnom sektoru zakukuljeni na razli ite na ine. Uz ostalo, pogo eni su branitelji kojima je smanjena mirovina za deset posto ako je bila viša od 5.000 kuna. No ti su sasvim rijetki, rijetko koji branitelj ima takvu mirovinu, osim ratnih invalida. Mnogi od njih imaju kredite i djecu, što dovoljno govori o problemu. Veliki dio branitelja je, moram to re i, nezadovoljan politikom državnog vodstva kad je rije o braniteljima, stalno im se smanjuju prava malo po malo, svaka Vlada reže po malo. Ako se stalno režu prava, nije dobro. Fond branitelja gubi lanstvo, branitelji su podigli svoje udjele, tako da je imovina fonda pala i dovodi se u pitanje opstojnost Fonda, ukoliko ne e biti prijenosa udjela novih poduze a, a bilo je mnogo toga obe avano. Zatim, stalno se u medijima branitelji isti u kao veliki problem društva, a oni to nisu, dali su mnogo, a dobili malo ili premalo. injenica je da su oni ugroženi dio društva, svakim danom sve više jer stare i sve su bolesniji. Populacija branitelja

znatnim dijelom nema visoko obrazovanje, osim rijetkih, a najviše su trenutno ugroženi oni bez posla. Zatim, postoji jedan dio koji se naprosto ne snalazi u društvu, a dosta je i onih koji imaju svojih briga zbog egzistencije i nemaju strpljenja biti na sastancima i sli no. Jedan dio branitelja osamljuje se, što tako er nije dobro. Branitelji su pasivizirani i raazo arani, dakako, ne svi, no velika ve ina je takva. Godišnja lanarina za udrugu nije velika, svega 60 kuna. Pozivam one koji nisu lanovi da se u lane, a one koji su ve lanovi da budu aktivniji i da s e bore za

svoja prava, mnogo puta se može pomo i samim razgovorom, vrata ogranaka i našeg tajništva stalno su otvorena. Ne kaže se uzalud da smo zajedno ja i. • Koliko je branitelja u Me imurju nezaposleno? — Prema podacima s kojima raspolažemo, u Me imurskoj županiji je nezaposleno oko tri stotine branitelja, što je i najteži problem, a možda svi nisu ni prijavljeni. Postoje odre ene mogu nost koje poti e Ministarstvo branitelja, školovanje, prekvali ikacija, samozapošljavanja, te zapošljavanja kroz braniteljske zadruge i sli no, to nije jednostavno i nije uvijek uspješno, no ima i onih koji uspiju. Promijenio se zakon i sad nezaposleni hrvatski branitelji stariji od 50 godina, umjesto dosadašnje opskrbnine koja je iznosila nešto više od tisu u kuna, mogu primati zajam enu minimalnu naknadu od 800 kuna preko Centra za socijalni rad, ukoliko zadovoljavaju uvjete. Osim toga, mogu zatražiti jednokratnu nov anu pomo od Ministarstva branitelja koja može najviše iznositi 3.000 kuna, kao kompenzacija za razliku opsrbnine i naknade pa nov ano nisu puno izgubili. Treba re i da je opskrbninu u Me imurskoj županiji primalo do sada oko devedeset branitelja iz Domovinskog rata. Isto tako branitelji koji su u teškoj materijalno- inacijskoj situaciji mogu se obratiti Zakladi hrvatskih branitelja za jednokratnu nov anu pomo . (J. Šimunko, foto Z. Vrzan) Stjepan Horvat, predsjednik UDVDR-a Me imurske županije: - U medijima se branitelji isti u kao veliki problem društva, a oni to nisu, dali su mnogo, a dobili malo ili premalo

Zahtijeva se ekshumacija žrtava Prošli je petak u Repovoj šumi povrh Štrigove održana komemoracija za žrtve ratnog i poratnog stradanja Drugoga svjetskog rata, koju je organiziralo Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Sudionici komemoracije okupili su se kod župnog groblja te su pošli prema Repovoj šumi u kojoj se nalazi spomen-obilježje na žrtve komunisti kog terora koje su pripadnici OZNA-e zvjerski ubili u prolje e 1947. godine te ih zakopali u jamu u kojoj je završio i vlasnik šume po prezimenu Rep. Sve do osamostaljenja države Hrvatske o tom se zlo inu javno nije govorilo, premda su svjedoci tih doga aja postojali. Posljednjih godina redovito se održava komemoracija i služi se misa zadušnica za žrtve ovog pokolja obi nih ljudi, uglavnom seljaka iz štrigovskog kraja. Najugledniji sudionik ovogodišnje komemoracije bio je ministar hrvatskih branitelja Predrag Mati , koji i obnaša dužnost predsjednika Povjerenstva Vlade RH za istraživanje, ozna avanje i održavanje vojnih groblja, groblja

Rodbina poklanih u Repovoj šumi prinosi vijenac i svije e

renstva za obilježavanje grobišta žrtava komunisti kog režima. - Prema izjavama svjedoka, po etkom 1947. godine pripadnici UDBA-e i OZNA-e okomili su se na gornje Me imurje, u kojem su iz domova obitelji odvodili pod raznim optužbama mirne seljake - civile, koje su potom zvjerski mu ili i ubili, a tijela im potom u šumu vlasnika po prezimenu Rep pobacali u jamu u kojoj skupa s vlasnikom šume i dandanas po ivaju, istaknuo je Kolari . Potrebu za istinom o doga ajima u Repovoj šumi,

Ministar Predrag Mati polaže vijenac na spomen-obilježje u Repovoj šumi

žrtava Drugoga svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja, koji je u Štrigovu došao u društvu pukovnika Ivana Grui a, koji je poznat po istraživanju grobišta iz Domovinskog rata. - Došli smo ovamo odati po ast žrtvama komunisti kog zlo ina. Uzbu en sam ovdje u Me imurju, u Štrigovi. Na mjestu smo gdje se nalaze kosti žrtava suludoga komunisti kog režima. Nema totalitarnog režima bez zlo ina, a ova Vlada i Ministarstvo žele pokazati kako ne dijelimo žrtve ni na crne ti na crvene, jer žrtva je žrtva. Ve ove godine ovdje emo obaviti ekshumaciju da utvrdimo broj žrtava i ako bude novca da tu budu i dostojno pokopane, rekao je ministar Predrag Mati .

dostojnom pokopu te postavljanju spomen-plo e ljudima koji su poubijani samo zato što su bili drugih nazora i druga ije mislili izrazili su me imurski župan Matija Posavec i na elnik op ine Štrigova Stanislav Rebernik, koji je posebno naglasio kako traženje istine o Repovoj šumi predugo traje. - Traženje istine o Repovoj šumi traje predugo, a

istina mora do i na vidjelo, bez obzira kakva bila i koga e posramiti. Želimo samo istinu o tome koliko je ljudi stvarno u jami i kako su ubijeni. Op ina e se pobrinuti da se kosti tih ljudi dostojno pokopaju na groblju kao svi drugi ljudi te da imaju službeni spomenik, naglasio je Rebernik. - Ratovi završavaju gubitkom za sve sudionike, a zlo ine i zlo ince treba osuditi. Ovdje su ubijeni oni koji su imali druga ije nazore od režima na vlasti. Zlo incima se može oprostiti, ali zlo in se nikako ne smije zaboraviti. Me imurska županije pomaže u obilježavanju grobišta, pa emo tako i ovo službeno ozna iti, rekao je župan Posavec. Na spomen-obilježje položeni su vijenci i zapaljene svije e, a u župnoj crkvi služena je misa zadušnica za žrtve u Repovoj šumi, kao i za stradale i poginule u ratovima i progonima totalitarnih režima 20. stolje a. “Lijepu našu” izveo je Pjeva ki zbor KUD-a “Sveti Jeronim” Štrigova. lanovima obitelji ubijenih u Repovoj šumi svi dužnosnici izrazili su su ut i poželjeli da se ovakvo nešto kao što je bilo u ožujku 1947. godine više ne ponovi. I nakon ove, kao i prethodnih komemoracija, me u ljudima i u zraku ostalo je pitanje, odnosno nije re eno tko su bili kolja i nevinih ljudi i tko su bili naredbodavci. Nije re ena istina o kojoj je zborio na elnik Rebernik. (Stjepan Mesari )

Traženje istine predugo traje Ekshumaciju je od Mati a na ovom skupu javno zatražio Josip Kolari , lan Povje-

Župan Matija Posavec rekao je da se zlo in može oprostiti, ali ne i zaboraviti

Poljodjelstvo

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURJE dobilo prvu minisiranu u Belici

Sireve i jogurt stvaraju samo od doma eg mlijeka AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigle gr ke jagode i doma e rotkvice Lijepo i ugodno vrijeme ovu je srijedu na akove ki plac i sajam izmamilo velik broj ljudi. Kao u košnici gusto je bilo zadnju ožujsku srijedu na akove kom sajmu, gdje je bila velika ponuda i potražnja mnogih vrsta poljoprivrednih i obrtni kih proizvoda. Najve u pozornost privukle su jarko crvene jagode i rotkvice. Dok su rotkvice me imurske, jagode su gr ke, ali vrlo mirisne i ukusne. U ponudi je i mlado me imursko bijelo zelje, ciparski mladi krumpir i vrlo ukusne me imurske jabuke i šparoge. Solidna je bila ponuda razne peradi od pili a, preko patkica, do kokoški

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - jagode 26 kn/kg - šparoge 20 kn/pušlek - rotkvice 5 kn/pušlek - mladi luk 5 kn/pušlek - mlado zelje 12 kn/kg - šampinjoni 22 kn/kg - jabuke 6 - 8 kn/kg - mladi krumpir 10 kn/kg - trajnice 10 kn/kom - anci 0,60 - 1 kn/kom

i gusaka. Kod pe enjara ponovno je bilo živo i veselo, a zanimljivo je da su svi proizvodi imali vrlo prihvatljive cijene, kao prošle godine, poneki i nešto niže. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Miran i Ines Krnjak imaju vlastite krave te iz doma eg mlijeka proizvode sir škripavac, slatki sir i popularni me imurski turoš. Prodaju i svježe mlijeko te obi ni jogurt, i to sve u vlastitoj prodavaonici, odnosno “na ku nom pragu“ PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Prije kratkog vremena Me imurje je dobilo prvu minisiranu, koju su u naselju Belica, u regiji poznatoj po krumpiru, otvorili mladi supružnici Miran i Ines Krnjak, izu eni mljekari i sirari te veliki optimisti kada je u pitanju njihova minisirana u kojoj proizvode kvalitetne sireve i jogurte, sve iz mlijeka koje im daje 40-ak stalno muznih krava, pretežito holstein pasmine. - Deset se godina bavimo kravama i proizvodnjom mlijeka, koje smo prodavali varaždinskoj Vindiji. Razmišljali smo o vlastitom siru, te smo oboje poha ali i uspješno okon ali školu za mljekare - sirare i ovih dana završili smo proizvodne linije i otvorili siranu u vlastitom dvorištu, stotinjak metara udaljenoj od farme krava, kažu Ines i Miran, koji vlastitom tehnologijom i na inom prije stvaraju nego proizvode odli ne mlije ne proizvode. Naime, njihove koli ine nisu industrijske i stoga je primjerenije re i da stvaraju nego proizvode. Na farmi imamo 80-ak grla jer moramo imati pomladak i pri uve kako ne bismo ostali bez mlijeka, ali i stada. Sami proizvodimo hranu i jedino što koristimo od pripravaka - to su oni pripravci koji su potrebni da bi krave, junice i telad bili zdravi kako za davanje mlijeka, tako i za rasplodnju i druge stvari. Jer kod hranjenja stoke odre uje se koji i kakav sir e biti, veli Miran koji više vremena provodi na farmi i u mljekarnici, dok Ines prodaje proizvode u maloj i lijepo ure enoj prodavaonici, koju su Krnjakovi izgradili novcem osiguranim iz više izvora, najviše iz obiteljske lisnice. Javi li se potreba za proširenjem farme ili mljekare, za Krnjakove problema ne e biti jer posjeduju zemljište na kojemu mogu izgraditi novu farmu i zasijati poljoprivredne kulture potrebne za prehranu stoke.

Škripavac na kojem im mogu zavidjeti i Li ani Miran vlastitim rukama mijesi smjesu sira, soli i paprike iz koje stvara nadaleko poznati me imurski sir turoš. Na tradicijski na in, poglavito donjeg Me imurja, stvaraju slatki sir koji se esto koristi u me imurskoj tradicijskoj kuhinji i kulinarstvu.

Vlastito stado jamstvo je kvalitete mlijeka i sireva

Ono najbolje što stvaraju u minisirani Krnjak je sir škripavac, koji je iznimne kvalitete te ima izraženu karakteristiku, a to je gumasta vrsto a

zbog koje kod konzumiranja škripi u ustima. - Škripavac nije me imurski, ali je hrvatski punomasni meki sir koji stvaramo od najkvalitetnijega

Svoje proizvode Krnjakovi prodaju u vlastitoj prodavaonici

svježeg pomuženog mlijeka, koje se siri neposredno nakon mužnje ili kra eg zrenja na sobnoj temperaturi, ponosno isti e Ines, dodaju i kako prodaja u vlastitoj prodavaonici ide dobro i da potroša i pozitivno govore o njihovim proizvodima. - Nama je važno da od mlijeka i mlije nih proizvoda živimo i napredujemo, ali gotovo jednako nam je važno što smo hrvatskom tržištu ponudili nove svježe proizvode od istog i zdravog doma eg mlijeka. Za sada ne kanimo pove avati proizvodnju mlije nih proizvoda, a što e biti dalje, ovisi o tome kako e se kretati stvari na tržištu, ako e potražnja za našim proizvodima biti ve a, spremni smo na ve u preradu mlijeka, jer i sada dio svježeg mlijeka prodajemo Vindiji, uglas vele Miran i Ines Krnjak. Zahvalni su Savjetodavno-poljoprivrednoj službi u Me imurskoj županiji, osobito Valeriji izmak koja ih esto obilazi i pomaže savjetima, ali i hrabri, što im je sada, kada su zapo eli mlijeko prera ivati u sir i jogurt - vrlo potrebno.

Kušaonica je mjesto gdje se mogu kušati sirevi, jogurt i mlijeko

SJETVENI KALENDAR OŽUJAK 2014. Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati, Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5 do 23.3. u 6 sati

30. ne 31. po

list list

Mla ak u 21 sati

TRAVANJ 2014. Lijevi rub od 7., desni rub 18 sati Vrijeme za presadnju od 5.4. u 12. do 17.4. u 24 sati

1. ut 2. sr 3. e

-----, od 8 plod plod do 8, -----, od 12 plod korijen

“Podaci su uzeti s dozvolom autora iz Sjetvenog priru nika Marie Thun 2014. koji u Hrvatskoj izdaje Ajda Zagreb d.o.o., Podolec. Broj telefona: 091- 2955-112 e-mail: ajda.zagreb@hotmail.com”

28. ožujka 2014.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

CRVENOLISNE TREŠNJE Baš nam se ho e crveno. Crveno je boja strasti. To je njena najvažnija karakteristika. Neke njene politi ke aspekte preporu am zanemariti. Crveni pigmenti su po efikasnosti prerade sun eve svjetlosti u kemijsku energiju, a onda i po u estalosti u prirodi, odmah iza zelenih pigmenata. Tako su ljudi primijetili neke biljke koje umjesto pretežno zelenog, imaju pretežno crveni list. Naravno da su oni koji vole nebi nosti neobi ne izdvojili takve biljke i po eli ih saditi kao ukras u vrtu. Tih sad vrsta i varijeteta s crvenim listovima ima mnogo u hortikulturi. Najviše ih je me u javorima, ali mi nekako iz inata nismo svoju seriju o crvenolisnim kultivarima zapo eli njima. Prošli smo tjedan rasprostrli pri u o cr-

venolisnoj šljivi a danas emo o trešnji. Dugo su se uzgajiva i trudili dobiti lijep kultivar crvenolisne ukrasne trešnje. Uspjelo im je to kao mutacija na kultivaru Prunus serrulata Kanzan. Ukrasnoj trešnji lijepih duplih roza cvjetova. Dobili su Prunus serrulata Royal Burgundii. Najzna ajnija razlika izme u Royal Burgundi i Kanzan ukrasne trešnje jest to što su listovi Kanzana zelene a R.Burgundija purpurnocrvene

boje. Ovo purpurnocrveno nemojte shvatiti doslovno. To je više kao kompliment nego stvarni opis boje. Boja ovog lista je još uvijek manje crvena nego onog u crvenolisne šljive, ali je zato cvijet krupniji i cvatnja nešto duža od šljive. Možda su i cvjetovi R. Burgundija nešto ja e roza boje od cvijeta Kanzanke, a možda to tako samo izgleda zabog tamnije boje liš a uokolo. Prunus serrulata Royal Burgundi jest manje drvo koje

naraste do 8 m. Krošnja joj je ovalna ili vazasta. Što se ti e tla, ne postavlja posebne zahtjeve. Voli mjesta s puno sunca. Uvjeti uzgoja nisu komplicirani. Ona je jednostavno stvorenje kao i sve trešnje. To se za ljude ne bi moglo re i. Vole iskomplicirati stvari samo da bi dokazali kako ih mogu držati pod kontrolom. Osim prekrasne cvatnje u travnju jedna je dobra dekorativna karakteristika ove ukrasne vrste njena jesenska boja lista. Ve ina trešanja ima lijepe, plamene boje lista prije opadanja ali P.Royal Burgundii ima najljepšu. Svega tu ima od intenzivno žute do jarkocrvene. U tim kombinacijama jesenskih boja ovaje trešnja definitivno maštovitija i od javora. Preporuka više da Vaš izbor za ovoproljetnu sadnju bude upravo: Prunus serrulata ‘Royal Burgundii’. Lijepi ,cvjetni pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Zna ajne vrste opnokrilaca nad kojima se provode mjere suzbijanja

OSE I STRŠLJENI Ose i stršljeni pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki opnokrilci, obi no crne i žute boje te se odlikuju žutim prugama po crnom tijelu. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok ve ina živi zajedni kim životom. Ženke solitarnih osa grade nastambe u pijesku i na stabljikama biljaka od pijeska i gline, a samo ih rijetko napune medom. Obi no u njima ostavljaju kukce, osobito gusjenice i pauke. Zadružne ose grade gnijezda od sažvakana drva, od kojeg na ine tvar poput papira. Od te tvari izgra uju plo aste omote i pravilne šesterokutne stanice koje slože zajedno u sa e. Promjer osinjaka je 10-30 cm, a osinjaci nekih vrsta mogu imati i 12 katova sa a. Ženka koja prezimi, u prolje e osnuje osinjak. Njezini potomci u prolje e i ljeto jesu samo radilice, koje grade i proširuju osinjak i hrane li inke. Tijekom ljeta pojavljuju se i ve e radilice koje mogu nositi i jajašca, ali kako se ta jaja razvijaju partenogenetski od njih nastaju samo mužjaci. Tek se u kasno ljeto pojave odrasli mužjaci i ženke koji se pare u svad-

benom letu. Mužjaci brzo uginu, kao i radilice, a samo oplo ene ženke prezime ispod kamenja i mahovine te slijede e godine osnuju novu zadrugu. U toplijim krajevima osinjaci se ne raspadaju nego su njihovi osinjaci trajni te u njima ima više ženki. Ose se maksimalno udaljuju od gnijezda 500-1500 m. Mjere suzbijanja potrebno je provoditi ako se uo i njihova najezda koja može ugroziti ovjeka kod slijede ih vrsta: njema ke ose ( Ve s p u l a gemanicus F.) i ljutog st ršljena (Vespa crabro L.). Njema ka osa je karakteristi ne crno – žute boje, ije ženke mogu narasti 16 – 19 mm, mužjaci 13 – 17 mm, a radilice 12 – 14 mm. U usporedbi s drugim vrstama, ova vrsta ima relativno dug životni ciklus. Gnijezde se sli no kao i obi na osa – ispod kamenja u vrtu, napuštenim mišjim rupama i krti njaci-

ma, a iznad zemlje savijaju gnijezdo u tamnim kutevima tavana, razli itim šupljinama u gradnji i sl. Gnijezdo je sli no gnijezdu obi ne ose sa nekoliko horizontalnih etaža, zra nim epi ima na ovojnici, a kolonija može brojati od 3000 – 7000 jedinki. Ose radilice svoje li inke, osim slatkim sokovima, dohranju-

ju ubijenim raskomadanim i sažvakanim kukcima pa su ozbiljan regulator nekih štetnih vrsta kukaca. No pored svoje koristi kao regulator štetnih kukaca u ekosustavu, u vo njacima i vinogradima mogu izazvati ozbiljne štete nagrizanjem plodova. Ubodi ove vrste su bolni, no opasni uglavnom samo za alergi are kod kojih se može razviti anafilakti ki

šok, zbog ega je potrebno potražiti lije ni ku pomo . Stršljeni su najve i me u ovim kukcima – mogu narasti i do 3,5 cm, a njihova crno-žuta boja upozorava na opasnost i signalizira njihovu spremnost na borbu. Aktivan je danju i u sumrak, od lipnja do rujna Osinjake grade na zašti enim mjestima: krovovima, tavanima, šupama, šupljim stablima ili na drve u. Osinjak je velik, visok do 60 cm, a širok 35 cm. U zajednici može obitavati i do 5000 jedinki. Hrane se kukcima, plodovima i biljnim sokovima pa u vo njacima mogu napraviti zna ajne štete . jer nagrizaju zrele plodove, a pored toga nagrizaju i koru mladog drve a od kojeg uzimaju materijal za gradnju gnijezda. Štetnost im se proširuje injenicom da napadaju p ele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni i za doma e životinje kao i za ovjeka, jer je najotrovniji od svih žal ara. Mr. Slavica Musta dr.vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA za sindrom Down

Održan malonogometni turnir za izgradnju Regionalnog centra - Rije je o višemilijunskom projektu, pak stoga treba dobro zapeti s humanitarnim radom, jer od države danas teško možemo o ekivati pomo , kaže Tamara Peras, autorica projekta Udruga za sindrom Down i Doktorski nogometni klub iz Zagreba prošli su vikend u Toplicama Sveti Martin organizirali malonogometni turnir, s kojeg je prihod namijenjen izgradnji Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama. Ulaznice se nisu napla ivale, a kada se zbroje svi troškovi, znat e se koliko je novca prikupljeno.

ra u kojem kutu Hrvatske živi, dobije potrebnu skrb i razvije potencijale do maksimuma. Za pitanje djece s teško ama u razvoju treba senzibilizirati društvo, pogotovo bi nama lije nicima to trebao biti cilj, kazao je dr. Milan Miloševi , predsjednik Doktorskoga nogometnog kluba. Ovog trenutka možda najpopularniji hrvatski glumac Filip Juri i

Glumac Filip Juri i u društvu djeteta oboljelog od sindroma Down

HRVATSKI RATNI VETERAN Vladimir Granatir - Puki iz Hodošana teško je bolestan i hitno treba pomo

nada Posljednja nad u borbi za živo život pametn je skupi pamet Prema nekim dosadašnjim iskustvima s vrlo skupim lijekom “Zelboraf”, ija kutija stoji oko 22.000 kn, a koji mu je propisan i kojeg treba samo u prvoj fazi lije enja etiri - pet kutija, isti ima ak 95-postotnu u inkovitost u izlje enju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Hrvatski glumci uvijek se odazivaju humanitarnim akcijama

Na turniru su nastupile poznate medijske osobe, glumci, novinari i drugi. Autorica cijelog projekta, pod nazivom “Ne mogu mijenjat boju neba”, poznata HTV-ova novinarka Tamara Peras, zadovoljna je odazivom kolega i prijatelja na ovaj turnir, a posebno je radosna što je i društvena zajednica shvatila vrijednost projekta. Tako je akove ki gradona elnik Stjepan Kova obe ao da e se Grad odre i komunalnog doprinosa kod izgradnje Centra u iznosu od oko 250 tisu a kuna. Župan Matija Posavec pak je darovao zemljište na kojem e se Cen-

Novinari daju zna ajan doprinos promociji projekta

Hrvatski branitelj, 42-godišnji Vladimir Granatir - Puki iz Vukovog gaja u Hodošanu, teško je bolestan i hitno treba pomo zajednice. Prije sedam godina ustanovljeno je da je obolio od teškog oblika melanoma, vrste raka kože, nakon ega je operiran. Nakon sedam godina bolest je pokazala svoje zlo udno lice, a metastaze malignoma proširile su se na gotovo sve organe. Tragedija je i u tome što se do sada stalno i redovito kontrolirao, no o ito su suvremene metode otkrivanja raka ve zastarjele jer nisu mogle ništa otkriti, uvijek je sve bilo u redu, a metastaze su se odjednom proširile po cijelom tijelu. Rije je o veoma agresivnoj vrsti raka, prvi simptomi da postoje metastaze pojavili su se u listopadu 2013. godine, a danas su ve metastaze zahvatile plu a, jetra i druge organe.

Terapija oko 80.000 kuna mjese no Posljednja mu je nada skupi pametni lijek “Zelboraf,” koji mu je kao zadnju nadu u zaustavljanje bolesti propisao onkolog, prof. dr. sc. Fedor Šantek, iz bolnice “Re-

Zaklada “Katruža” odobrila kupnju prve kutije lijeka za pomo Vladimiru Granatiru Na sjednici Upravnog odbora Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”, koja je održana u utorak, odobrena je kupnja jedne kutije lijeka “Zelboraf”, koja stoji oko 22.000 kn, za hrvatskoga ratnog veterana, 42-godišnjeg Vladimira Granatira iz Hodošana, koji boluje od karcinoma melanoma. Osim toga, na sjednici je re eno da e lijek “Zelboraf” uskoro biti na listi HZZO-a. On je ve registriran u Hrvatskoj. No, sigurno e pro i još neko vrijeme dok lijek ne stigne u bolnice, tako da je za aktualnu kupnju pet

bro” u Zagrebu. No taj lijek nije na listi HZZO-a, iako je na listama u Europi ve dvije godine. O ekuje se da bi taj skupi lijek, jedna kutija stoji oko 3.000 eura, ili oko 22.000 kuna, vrlo brzo mogao ipak do i i na listu HZZO-a, ali za sada ga tamo nema, tako da su potrebna ogromna inancijska sredstva za njegovu nabavu. Prema nekim dosadašnjim iskustvima s tim lijekom, on ima ak 95-postotnu u inkovitost u izlje enju.

Lijek “Zelboraf” Doktorska ekipa poziva na senzibiliziranje društva

akove ki gradona elnik Stjepan Kova rado se odazvao turniru

tar graditi, u vrijednosti 700 tisu a kuna. Tamara Peras kaže kako projekt “Ne mogu mijenjat boju neba” ide dalje, jer cilj je da svako dijete, bez obzira na dijagnozu i bez obzi-

Ekipa Grada akovca, koji Centar osloba a komunalnog doprinosa

rekao je kako glumci vrlo rado pomažu i uklju uju se u ovakve akcije, jer zajedno svi možemo više pomo i potrebitima. - Kad vam se rodi dijete s poteško ama u razvoju i vi shvatite da vaš ‘paketi ’ i nije tako savršen kakvog ste o ekivali, po inju problemi. Ne znate se komu obratiti, gdje tražiti pomo . Kucate na mnoga vrata, ve inu pogrešnih, i osim što se borite s prvotnim šokom da s vašim djetetom nije sve savršeno, morate se boriti sa sustavom, kazala je Višnja Horvat, predsjednica Udruge za sindrom Down Me imurske županije. (S. Mesari )

28. ožujka 2014.

Lijek “Vemurafenib”, komercijalnog imena “Zelboraf”, farmaceutske tvrtke “Roche” zbog zna ajnog je napretka u uspješnosti lije enja ove opake bolesti u rekordnom roku prošao razvojni put do kona ne komercijalizacije i uvo enja kao prva linija lije enja od metastatskog melanoma u neoperabilnoj fazi. Nimalo udno s obzirom na to da pruža drasti no bolje rezultate u odnosu na ve gotovo etiri desetlje a star protokol kemoterapijskog lije enja, naj eš e citostatikom dakarbizinom (DTIC). Jedino pravo ograni enje primjene ovog lijeka je preduvjet BRAF V600 mutacije, a nju ima otprilike 40 posto oboljelih. Najavljivan kao nova nada oboljelima od metastatskog

melanoma, ovaj je lijek dobio i prakti nu potvrdu. Lijek je u klini kim studijama (BRIM 2; BRIM 3) pokazao zna ajno smanjenje rizika od smrtnog ishoda (do 63 posto). Kako lije enje prije spomenutim dakarbizinom prema najoptimisti nijim procjenama ima uspješnost od najviše 25 posto i srednje preživljavanje od 6 mjeseci, jasno je kako ovaj lijek oboljelima donosi zna ajno produljenje života i, što je bitno, uz osjetno poboljšavanje kvalitete života bez progresije bolesti. Naravno, statisti ki gledano, u pitanju su tek dodatni mjeseci, a za one najsretnije i godine produljenja. No ipak oboljeli najbolje znaju što zna i svaki dodatni dan života, a kamoli mjesec.

kutija lijeka, koliko je potrebno za prvih mjesec dana terapije, neophodno osigurati još inancijskih sredstava (prema nekim informacijama, švicarska tvrtka “Roche” ima posebnu ponudu za Hrvatsku kao proizvo a – ako se kupe tri kutije na ime i prezime pacijenta, a u ovom slu aju Vladimira Granatira, kompanija donira dvije kutije lijeka besplatno). Za mjesec dana lije enja potrebno je etiri-pet kutija lijeka, nakon ega e biti poznato što i kako s terapijom dalje.

Vladimir Granatir ve je završio deset ciklusa terapije zra enjem, a nakon pojave metastaza pet ciklusa, no zra enje više ne pomaže, bolest se širi i zahva a nove organe, a pametni lijek “Zelboraf” mu je posljednja nada za život. Do sada je obitelj inancirala sve troškove, no lijek je naprosto preskup, na mjesec dana treba mu pet kutija lijeka, što stoji oko 80.000 kuna, a dnevno mu treba šest tableta. No za po etak treba nabaviti kutiju ili dvije da bi se u Zagrebu ustanovilo kako na njega djeluje i koliko je u inkovit za njegovu vrstu raka, jer je svaka osoba razli ita. Lijek ima i nuspojave, pa za vrijeme terapije mora biti u bolnici na Rebru. U akciju pomo i branitelju Vladimiru Granatiru uklju ili su se i UOLL, udruga za leukemiju i limfome, kojom predsjeda Emil Vibovi , te županijska Zaklada “Katruža”, koja tako er obe ava pomo u nabavi lijeka.

Dragovoljac Domovinskog rata, koji je u HV-u proveo 23 godine Hrvatski branitelj Vladimir Granatir - Puki proveo je ukupno 23 godine u Hrvatskoj vojsci. Dragovoljac je Do-

28. ožujka 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DAN NARCISA Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke - pun pogodak u Me imurskoj županiji

Ohrabruje stagnacija novooboljelih od raka dojke

ada da ot etni tni lijek Obitelj Granatir: sin Luka, majka Nataša, otac Vladimir i k i Nika

movinskog rata od 26. rujna 1991. godine, a umirovljen je 1. prosinca 2013. godine. Ima ukupno 57 mjeseci ratnog staža iz Domovinskog rata na najtežim hrvatskim ratištima, od Novske i Oku ana do cijele zapadne Slavonije i južnog bojišta. Teško je i nabrojiti na kojim je ratištima bio, lakše bi bilo nabrojiti ona podru ja na kojima nije boravio. Od rujna 1991. godine pripadnik je 5. bojne 1. gardijske brigade Tigrova, takozvane Vini ke bojne. Kasnije prelazi u vojnu policiju 1. gardijske brigade, naime, do 1993. godine svaka je gardijska brigada imala svoju vojnu policiju, a kasnije u vojnu policiju Hrvatske vojske, sve do 2004. godine. Preustrojem Hrvatske vojske, od 1. srpnja 2004. godine sve do mirovine djelatna je vojna osoba u HRZ-PZO-u HV-a, a umirovljen je 2013. godine, nakon ponovne pojave bolesti, i to kao djelatna vojna osoba, a ne kao ratni vojni invalid jer naš zakon ne priznaje da je bolest dijelom nastala u ratu.

Nažalost, on nije jedini oboljeli branitelj od teških bolesti, upravo se udruga UOLL bori za to da se oboljelim braniteljima prizna da su teške bolesti i posljedica rata.

Supruga Nataša pokrenula akciju pomo i Obitelj Granatir, supruga Nataša te djeca, Luka koji ima osam godina i Nika koja ima sedam godina, nada se da e Vladimir zalije iti svoju tešku bolest i još dugo ostati s njima, a supruga Nataša pokrenula je akciju pomo i jer obitelj ne može sama platiti skupi lijek i nada se pomo i zajednice. Posebno su boleš u oca pogo ena djeca koja, umjesto sretnog djetinjstva, moraju razmišljati o teškim temama i bolestima te traže na ine da se pomogne ocu. Više in ormacija može se dobiti na broj supruge Nataše na 098/710-376. Obitelj i prijatelji sve nade polažu u to da e novi pametni lijek pomo i da Vladimir što prije ozdravi ili da se bolest zaustavi.

Humanitarni prilog za pomo u lije enju Financijska humanitarna sredstva za daljnje lije enje bit e još potrebna, pa je UOLL otvorio podra un za potrebe lije enja Vladimira Granatira, na koji e se upla ivati sva prikupljena sredstva, bilo pojedina no, bilo u akcijama koje slijede. Humanitarni prilog može se uplatiti na ra un otvoren isklju ivo za pomo Vladimiru Granatiru: IBAN: HR51 2340 0091 1160 05263, poziv na broj: 02 250314, svrha: Za Vladimira Granatira. Svaka pojedina na uplata bit e objavljena na www. uoll.hr.

Tko bi rekao da i epovi spašavaju živote Udruga oboljelih od leukemije i lim oma našla je na in kako na i stalni izvor prihoda za kupnju skupih lijekova za oboljele, a pri tome podižu i ekološku svijest kod gra ana. Ve tri godine prihode za UOLL ostvaruju od skupljanja plasti nih epove. Za tonu epova s plasti nih boca dobije se 250 eura. Tona po tona i u tri godine prikupili su 18 tona epova. U akciju su uklju ili ak 40 škola, plus vrti e, Caritas, razne ustanove i društveno odgovorna poduze a. Najviše pohvala u skupljanju epova zaslužuju u enici III. OŠ akovec, koji su skupili najviše epova. Kolika je epova potrebno skupiti za koli inu od 18 tona, najbolje govori

U subotu 5. travnja, s po etkom u 17 sati, u Centru za kulturu Strahoninec Pjeva ki zbor Strahoninec organizira humanitarnu priredbu, na kojoj e se prikupljati dobrovoljni prilozi za bolesnu mladu djevojku Kristinu Strbad. Na priredbi nastupaju: Pjeva ki zbor Strahoninec, Vokalna skupina “Zrinski”, OŠ Strahoninec, KUD Strahoninec, Dje ji vrti Strahoninec, OŠ Kuršanec i Andreja Ša ari . Udruga “Creative” imat e prodajnu izložbu, iji prihod ide za Kristinu. Mole se mještani i svi koji imaju veliko srce da do u na ovu priredbu i svojim malim doprinosom u ine veliko djelo.

usporedba da jedno doma instvo može u godinu dana skupiti epova za jednu kutiju od cipela ili da jednu tonu epova stvori 4.000 litara popijenih sokova ili flaširanih voda. UOLL prikupljene epove odvozi na reciklažno dvorište akoma, gdje ih otkupljuju. Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a, pozvao je i gra ane da se uklju e u akciju prikupljanja epova. Ako ih skupite za jednu kutiju cipela, možete ih donirati UOLL-u. Jednostavno kutiju s epovima ostavite ispred poš t a n skog sa ndu i a Udruge u Strossmayerovoj 9 u akovcu. I tako ete bez da ste izvadili kunu iz džepa nekomu pomo i u lije enju od maligne bolesti. (BMO)

PIŠE: Roberta Radovi Humanitarna akcija Dana narcisa, svjetskog dana posve enog borbi protiv raka dojke, organizirana je proteklu subotu u pedeset hrvatskih gradova. U akovcu je Dan narcisa organiziran na tri lokacije, na Trgu Republike, na Franjeva kom trgu i na Jugu kod Betexa. Akcijom se senzibilizira javnost o problematici te bolesti, a žene pozivaju na samopreglede i uklju ivanje u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Tom je prigodom dr. Husein Saghir poru io: - Rano otkrivanje raka dojke najbolji je na in i put za uspjeh lije enja i u ve em broju slu ajeva i samog izlje enja. Pozivaju se sve žene u dobi od 50 do 69 godina da se odazovu na Nacionalni program ra-

Odaziv humanitarnoj akciji Dana narcisa bio je velik

žena, a posebice za programe i aktivnosti koje se provode na Gradskim bazenima ‘Marija Ruži ’ akovec, kamo lanice redovito odlaze na plivanje i tjelesne aktivnosti u vodi. Ispovijest oboljele lanice Kluba “Nova nada“ Jasenka Štefi iz akovca, predsjednica Kluba žena lije enih od bolesti dojke “Nova nada” akovec, saznala je za svoju bolest u prolje e 2006. godine: - U prolje e te godine napipala sam kvržicu. Ve sam se i prije kontrolirala, a tada sam osjetila ‘to’ nešto pod prstima.. Kolegice s posla su mi dale savjet da odem na pregled da se utvrdi o emu se radi, je li to dobro udno ili zlo udno. Otiš-

STRAHONINEC Pjeva ki zbor poziva

Humanitarna priredba za pomo Kristini Strbad

UOLL UZ POMO donatora prikupio18 tona plasti nih epova, ijom prodajom ostvaruje prihod za Udrugu

Žene u Me imurju svjesne su problema i savjesne su. Odazivaju se u sklopu programa (samo)pregledu u visokom postotku i na prvom su mjestu u Hrvatskoj. Pozivaju se sve žene u dobi od 50 do 69 godina da se pridruže

akov anka Jasenka Štefi uspjela je pobijediti svoju bolest

nog otkrivanja raka dojke jer program ve sada ukazuje na dobre rezultate. Prema statisti kim pokazateljima, broj umrlih žena koje su se odazvale pozivu, zna i dobna skupina žena od 50 do 69 godina, bilježi stagnaciju novooboljelih, a u pojedinim skupinama je pojavnost te bolesti i u laganom padu. Prerano je još govoriti o smanjenju broja umrlih žena jer potrebno je pro i najmanje 15 godina od po etka provo enja programa da bi se analizirala situacija. Ali i taj postoje i trend ukazuje da je Nacionalni program pun pogodak. Žene u Me imurju svjesne su problema i savjesne su. Odazivaju se u visokom postotku i na prvom mjestu su u Hrvatskoj po odazivu Nacionalnom programu. To nam daje snagu da ustrajemo u takvim akcijama. Novac prikupljen prodajom narcisa namijenjen je programima rehabilitacije oboljelih

Akcije u drugim mjestima Dan narcisa obilježen je i u svim naseljima op ine Mala Subotica u organizaciji Kluba “Nova nada”. Uklju ile su se lanice Kluba s podru ja op ine Mala Subotica, a akciji su se pridružile i žene iz nekoliko drugih obližnjih mjesta. Narcise su se u humanitarne svrhe prodavale u Maloj Subotici, Palovcu, Držimurcu, Strelcu i Svetom Križu, a pridružile su im se i lanice Udruge žena Donji Hraš an, udruga “Brest” iz Podbresta i

la sam napraviti mamografiju i ultrazvuk. Ustanovilo se da nešto nije u redu. Odmah sam bila naru ena na punkciju. U iš ekivanju nalaza nekako sam se tješila: ‘Pa valjda e biti sve u redu’. Ali ispostavilo se da je ipak karcinom. Kada sam vidjela nalaz, onda se u meni nešto probudilo. Nisam se predala i tada je krenula borba. U Zagrebu sam operirala dojku. Odstranjena je djelomi no i trebala sam pro i kemoterapiju i zra enje. I uspjela sam. Evo osam godina je prošlo. Danas ujutro sam rekla svojim kolegicama s posla: ‘Mi, lanice Kluba ‘Nova nada’ danas smo najsretnije žene. Najve e smo pobjednice na svijetu. Pobijedile smo u svojoj borbi za život’. U našoj udruzi ima 50 - 70 žena, od kojih svaka ima svoje iskustvo. S jednom lanicom smo eto i prije par dana slavili njezin ‘novi ro endan’ jer prošlo je 30 godina kako je operirana. Zato poru ujem svi ženama da vode brigu o sebi, neka se odazovu na ovaj Nacionalni program i neka redovito idu na preglede. Rak se može izlije iti ako se otkrije u ranom stadiju. Žene, vodite brigu o svojim dojkama i mislite na sebe.

Udruga žena Šte anec. U Maloj Subotici narcise su prodavane na ak etiri mjesta, a prikupljeno je 3.092 kune. U Palovcu je isto uprili eno na dva mjesta, a prikupljeno je 1.503,50 kuna. Žene Držimurca i Strelca prikupile su 903 kune, dok je u Svetom Križu prikupljeno 589,30 kuna, te 200 kuna koje je donirala udruga “Brest” iz Podbresta. Udruga žena Šte anec prikupila je 725,40 kuna, po prvi put u akciju se uklju ila i Udruga žena Donji Hraš an, a prikupljeno je 945 kuna. Sveukupno je prikupljeno 7.958,70 kuna.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠKOLSKA NATJECANJA

Na Državno prvenstvo iz matematike putuje i Karla Mesarek iz OŠ Podturen Uz šest u enika me imurskih škola, koji putuju na 55. Državno natjecanje iz matematike u Šibenik, iz OŠ Podturen dobili smo dodatnu infor-

maciju da je na isto pozvana i u enica 7. razreda Osnovne škole Podturen Karla Mesarek, koju za natjecanje priprema u iteljica Milena Mikul i .

Srednja škola akovec tre a u Hodošanu Ispravljamo tako er neto an navod iz prošlog broja o poretku mladeži u županijskom natjecanju Crvenog križa u Ho-

došanu. Tre e mjesto u toj konkurenciji zauzela je Srednja škola akovec, a ne, kako je objavljeno, Srednja škola Prelog.

DANI hrvatskog jezika u OŠ Jože Horvata Kotoriba

Hrvatska narje ja promovirali u enici sedmih i osmih razreda U OŠ Jože Horvata Kotoriba obilježeni su Dani hrvatskog jezika koji se obilježavaju svake godine na spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Za zanimljiv program, koji je održan u holu škole, pobrinuli su se u enici sedmih i osmih razreda uz pomo svojih profesorica Nikoline Fuš Zvošec, Janje Trstenjak i Klaudije Vidovi . Svaka od u eni kih skupina dobro se pripremila za stru nu prezentaciju pojedinih narje ja, koja

su bila potkrijepljena najljepšim stihovima pjesnika tog podru ja. lanice školske vokalne skupine pak su za svaku izvedbu, odnosno pjesmu na jednom od narje ja imale poseban styling. Uz rije i i pjesmu, tu su se našli i recepti tradicionalnih jela kao dio kulinarske baštine pojedinog kraja, koju su u enici marljivo istraživali. Isto tako dali su si trud pa su neke od tih recepata pripremili uz pomo svojih mama i baka, što su na kraju ponudili nazo nima. (alf)

ME IMURSKA ŽUPANIJA

Javni poziv za sufinanciranje projekata udruga civilnog društva Me imurska županija rasipala je javni poziv za predlaganje projekata udruga civilnog društva za inancijsku potporu iz prora una Me imurske županije za 2014. godinu. Na natje aj se mogu javiti sve udruge registrirane na podru ju Me imurske županije koje svoju djelatnost usmjeravaju na razvoj civilnog društva. Projekti moraju biti iz sljede ih podru ja aktivnosti: 1. zdravstvo, socijalna skrb, djeca i mladi, te druge socijalno osjetljive skupine 2. humanitarne djelatnosti 3. odgoj, obrazovanje, razvoj i promoviranje vrijednosti gra anskog društva, demokracije i civilnog društva 4. promicanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

5. zaštita okoliša i prirode, o uvanje autohtonih vrsta, unapre enje kvalitete života, te drugih djelatnosti zna ajnih za stanovnike Me imurske županije. Uvjeti, na in provedbe natje aja te odabira projekata, kao i sva natje ajna dokumentacija nalazi se na internetskim stranicama Me imurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr). Osim skidanjem s internetskih stranica, natje ajna dokumentacija može se preuzeti i u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Me imurske županije (R. Boškovi a 2, akovec). Javni poziv otvoren je do 12. travnja 2014. godine, a za tu namjenu u prora unu Me imurske županije predvi eno je 200.000 kuna.

28. ožujka 2014.

INFOKUP 2014. - državno natjecanje iz informatike na školskoj razini

Me imurski školarci pravi informati ki genijalci Najmla i od njih i ove je godine bio najuspješniji. Martin Josip Kocijan iz OŠ ‘’Petar Zrinski’’ Šenkovec tre u je godinu za redom osvojio prvo mjesto u kategoriji Algoritama Kao i dosadašnjih godina, briljirali su u enici XV. gimnazije iz Zagreba (popularnog MIOC-a). Tu školu polaze i dvojica Me imuraca, bivši u enici OŠ Sveti Juraj na Bregu: Nikola Pintari koji je u kategoriji Algoritama u skupini 2. razreda osvojio 2. mjesto (235,4 boda), te Tonko Sabol ec koji je osvojio tako er drugo mjesto u istoj kategoriji u skupini 3. razreda (264 od maksimalnih 350 bodova) Nakon što je 21. sije nja održana školska razina natjecanja u informatici, a 21. velja e županijska razina, najbolji hrvatski informati ari okupili su se na Državnom natjecanju u informatici, popularno zvanom “INFOKUP’’, koje je održano od 17. do 20. ožujka u hotelu ‘’Zora’’ u Primoštenu. Na školskoj razini INFOKUP-a natjecalo se oko 6.000 u enika osnovnih i srednjih škola, a na državnom je svoje znanje pokazalo 170 najuspješnijih iz svih hrvatskih županija, natje u i se u tri osnovne kategorije (Algoritmi, Osnove informatike i Razvoj softvera). Me imursku županiju zastupali su Martin Josip Kocijan, u enik 6. razreda OŠ ‘’Petar Zrinski’’ Šenkovec i lan udruge MIS Strahoninec, kojem su mentori Miljenko Blažeka i Dejan Drabi ; Luka Habuš, u enik 8. razreda OŠ Donji Kraljevec (mentorica Ana Dove er); te u enici 2. razreda Gimnazije ‘’Josip Slavenski’’ akovec: Stjepan Požgaj, Livio Ben ik i Borna Bilas (sva trojica pod mentorstvom Miljenka Blažeke).

riji ‘’Algoritmi (Pascal/C/C++)’’, a natjecanje je obuhva alo rješavanje šest zadataka u dva dana. Od maksimalnih 350 bodova Stjepan Požgaj osvojio je 210,4 boda te se plasirao na 4. mjesto. Livio Ben ik je bio osmi sa 145 bodova, a Borna Bilas 12. s 43 boda.

Uspjeh polu ili i me imurski u enici XV. gimnazije iz Zagreba

Mentori s u enicima na natjecanju u Primoštenu

Najmla i, ali najuspješniji Najmla i od njih i ove je godine bio najuspješniji. Naime, Martin Josip Kocijan tre u je godinu za redom osvojio prvo mjesto u kategoriji ‘’Algoritmi’’. U toj kategoriji u enici na po etku natjecanja dobiju nekoliko zadataka, a na raspolaganju imaju programski jezik uz pomo kojeg moraju programirati svoja rješenja zadanih problema. Martin Josip natje e se u podkategoriji ‘’Basic/Python/ Pascal/C/C++’’, a u rješavanju tri zadatka koristi se programskim jezikom ‘’C++’’. Najprije je 2012. godine kao jedini u enik 4. razreda pobijedio “petaše” u skupini natjecatelja dobne skupine “do 5. razreda”. U istoj dobnoj skupini, dakle “petaša”, pobijedio je i godinu dana kasnije 2013. godine, a ove je godine bio najbolji “šestaš”. U cijelosti je jedini riješio prva dva zadatka, a u tre em je bio nadomak rješenju

vrlo složenog zadatka. Osvojio je 128 od 200 mogu ih bodova, dok je drugoplasirani osvojio 81 bod, što dovoljno govori o težini zadataka. Trostruki državni prvak iz informatike na završnoj sve anosti u etvrtak 20. ožujka u Primoštenu primio je za osvojeno 1. mjesto zlatnu medalju, priznanje i nagradu.

U enik Martin Josip Kocijan tre u je godinu za redom najbolji Luka Habuš u kategoriji ‘’Osnove informatike’’ plasirao se na 16. mjesto u skupini osnovnih škola, osvojivši 29,5 bodova od maksimalnih 50. Trojica gimnazijalaca natjecala su se u katego-

Od 15 natjecatelja iz Varaždinske županije, s kojima su me imurski natjecatelji zajedno putovali autobusom, najbolji rezultat postigao je Marin Kiši , osvojivši drugo mjesto u Algoritmima. Kao i dosadašnjih godina, briljirali su u enici XV. gimnazije iz Zagreba (popularnog MIOC-a). Tu školu polaze i dvojica Me imuraca, bivši u enici OŠ Sveti Juraj na Bregu: Nikola Pintari koji je u kategoriji Algoritama u skupini 2. razreda osvojio 2. mjesto (235,4 boda), te Tonko Sabol ec koji je osvojio tako er drugo mjesto u istoj kategoriji u skupini 3. razreda (264 od maksimalnih 350 bodova), a obojici je mentor Nikola Dmitrovi . Natjecanje je održano u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je organizator ukupno 29 natjecanja iz znanja na kojima na školskoj razini sudjeluje ak 115.000 u enika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, dok se 400 državnih pobjednika iz svih kategorija s tih natjecanja za svoj uspjeh nagra uje i Oskarom znanja.

ZAJEDNO DO ZNANJA Odgojno-obrazovni rad s djecom i mladima s teško ama

U enici iskazali interes za pomo pri izradi matemati kih zada a Uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, po etkom ove godine zapo eo je projekt “Zajedno do znanja”, koji je usmjeren na odgojno-obrazovni rad s djecom i mladima s teško ama i darovitom djecom i mladima. Projekt je predstavljen u utorak 25. ožujka na konferenciji za medije u Me imurskoj županiji, uz nazo nost partnera projekta iz Me imurske i Bjelovarsko-bilogorske županije. U ime Udruge tjelesnih invalida Bjelovara o projektu su govorili Tomislav Novosel, predsjednik Udruge, i voditeljica projekta Nikolina Posuda. Partner u našoj

županiji je Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec. Miljenka Radovi , predsjednica Društva, istaknula je kako e provedba projekta u Me imurskoj županiji zapo eti

1. travnja. Projekt e se još po istom planu i programu provoditi u Bjelovaru, akovcu i Kninu kroz dvije osnovne aktivnosti. Prije svega provodit e se stru na pomo u u enju i pisanju zada a te kreativno provo enje slobodnog

vremena pod nadzorom voditelja i profesora. Drugi dio projekta odnosi se na organiziranje kreativnih glazbenih radionica. Projekt “Zajedno do znanja” u vrijednosti od 75.000 kn (ukupno za sve tri županije) traje do 25. kolovoza, a ciljna su skupina djeca i mladi s invaliditetom u školskom sustavu od 8 do 20 godina starosti. Projektom e biti obuhva eno 35 korisnika: 15 u Bjelovaru, 10 u Kninu te 10 na podru ju Me imurske županije. Kako je istaknula Miljenka Radovi , u našoj županiji najve i interes korisnika projekta iskazan je u podru ju pomo i izrade zada a iz matematike (ukupno devet u enika), dok je za glazbene radionice stiglo pet prijava. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

MUZEJ “CROATA INSULANUS” GRADA PRELOGA

Prva multimedijska izložba tradicijske glazbe Me imurja KLJU NA KOST

Vlado Mihaljevi Kantor predstavio novu knjigu “Zemlja s vodama, zagrljena” KAZALIŠNA SCENA

1. Dramski susret “August Lesjak” “ALKap” u Pribislavcu JAZZ SCENA

Bend Hologram okupio znala ku jazz publiku

RUDOLF SRŠAN SAMOZATAJAN I VJEŠT MAJSTOR IZ PODTURNA

U Centru za posjetitelje zašti ene me imurske prirode u Križovcu postavljena je izložba tišlara i cimermana Rudolfa Sršana pod nazivom “Za udna dreva murska”. Rudi, kako ovog vještog majstora njegovi sumještani ve inom zovu, sa straš u oblikuje skuplture od drva koja donosi rijeka Mura. Ponajviše voli raditi kipove ve ih dimenzija, a jedan od izložbenih eksponata je i “Sveti Nikola”, uz koji smo ga snimili tijekom sve anosti otvaranja izložbe koja e biti dostupna za razgled sve do kraja ove godine. (foto: Roberta Radovi )

Kultura

# $

& & *

PONEDJELJAK, 31. oĹžujka, 19 sati PETAK, 28. oĹžujka, 19 sati AKOVEC, cafe-bar â&#x20AC;&#x153;Litteraâ&#x20AC;? AKOVEC, Srednja ĹĄkola akovec

Penja ki uspon najviĹĄom vertikalom Europe ZEO â&#x20AC;&#x153;Nobilisâ&#x20AC;? organizira predavanje pod nazivom â&#x20AC;&#x153;NorveĹĄka 2013.â&#x20AC;?. lanovi HGSS stanice VaraĹždin predstavit e svoju penja ku pustolovinu koju su u ljeto 2013. proĹživjeli na putu po NorveĹĄkoj, povodom 60. obljetnice osnutka stanice.

Predavanje e bi u petak 28. oĹžujka, s po etkom u 19 sa , u cafe-baru â&#x20AC;&#x153;Li eraâ&#x20AC;? (Trg Republike 5, akovec). Pozvani su do i svi zainteresirani i upozna se s ljepotama Sjevera, ali i doĹživje penja ki uspon najviĹĄom ver kalom Europe! Ulaz je slobodan.

Akademik Vladimir Paar o â&#x20AC;&#x153;Znanosti i vjeriâ&#x20AC;? Renomirani znanstvenik i profesor akademik Vladimir Paar odrĹžat e 31. oĹžujka u 19 sa predavanje na temu â&#x20AC;&#x153;Znanost i vjeraâ&#x20AC;? u prostorima Srednje ĹĄkole akovec. Prou avaju i genome, te uspore uju i genome impanzi i ljudi, izrazio je sumnju da Darwinova

teorija evolucije moĹžda i nije dovoljna za tuma enje velikih genetskih razlika izme u dviju vrsta. Vladimir Paar je redovi profesor na Prirodoslovno-matema kom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanos i umjetnos . Objavio je 493 znanstvena

i stru na rada, autor je i urednik 21 knjige te niza udĹžbenika i gimnazijskog programa fizike. Svi zainteresirani pozvani su do i i sazna iz prve ruke koji stav zastupa jedan od najve ih znanstvenika na naĹĄem podneblju. Ulaz je besplatan.

RAZGOVOR S POVODOM PRVA SAMOSTALNA IZLOĹ˝BA SKULPTURA vjeĹĄtog majstora iz Podturna

Rudolf SrĹĄan straĹĄ u uobli uje â&#x20AC;&#x153;za udna dreva murskaâ&#x20AC;? PiĹĄe: Roberta Radovi

Â >= Q #

= ~ q Q [ > => [ Q > > Â&#x161;

Â&#x201D; # ~ _ >= Â&#x203A; =

` _ > = = Q ` Y= [ > _ Â&#x2020; >= [ \Â&#x; > _ ^

_ Â&#x201A; =>

Y Â&#x2030; Â&#x2019; Â&#x201A; =>

Â&#x2030; Â&#x2019; _ [ _ Q ` [ = Q `q

|Q Â&#x; Q Â&#x201D; = _ [ >= >

\] Q > ~ ` Q ^~

_ q Q

_ >= Q _ > >= Q[ `Q q > Q_= Y=

>= ` Â = Â¤ Q

Â&#x201A; Y {`Q q _ `

\] > \ _ [ Q > = `

Q _ Â =

Â&#x201A;= _ Â&#x; ~ >

_ Q Q > Q #

Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x160;[ Â = ~ ` [ = Â&#x201A; Y Â&#x153; Q q Â&#x2DC;

` = Â¤ [ Q Â&#x201A; Y ~ > Y

` Â¤ ~ = [ _ ` = > Q_= [ Â&#x201A; _

Â&#x; Â˘ >=

= > ~ [ Q Q _ >= `

>= Q Y= Â&#x201C;

[ Â&#x2C6; _ YQ ~

> Y ~ _

= Â > q _ >Q

Q ~ Â&#x; > =

> > q Â&#x2C6; > `q

_ Â&#x2022;Â&#x2021; Â&#x2013; Â =

` q Â&#x; >

= Â&#x2C6;

# > ~ = >= ~

Y q Q =

` Q _ ~ Q = ~ Q >=~

Q Â&#x201D; = ~

` q

ÂĄ `Q q _ >= Q

Â¨ > Q_= ` > =

q ~ Q ~ _

Q ~ >= Q Y= >

= _Q > => _ [ ` = _ ~ _ _ = Â&#x201D; _ >Q [ q > Q ` >

Q Â&#x203A; = ` _ > = = Q

] > # Â&#x2030;Â&#x201A; ~ Â [ # ~ Â&#x201A; # Â&#x2021; # Â&#x2019;~

Â&#x201D; >= ~ Â&#x152; ~ Â&#x; >

q > _Q > [ >_ = _ `Q q > [ ` = > _

>= Q =>

` Q _ = [ _ ] `

> Q_= = q

= Â&#x201C; [ Â&#x160; = _ = Y

` Q > Q_= | Y

Mursko drvo nadahnulo je Rudija i za izradu serijala â&#x20AC;&#x153;ZmrĹžjeni sveciâ&#x20AC;?

Dio su stvaralaĹĄtva i minireplike svjetskih spomenika, poput Kipa slobode

Majstor Rudolf SrĹĄan uobli io je u drvu i â&#x20AC;&#x153;straĹĄnogâ&#x20AC;? Pozoja murskog

> > = ` q = =

Â&#x203A; > = YQ ~ qQ [ _ > > q [ = Y _ ~ Y >

Â˘ >= Â > q

> > # > Q

` = YQ # ~ _ >

= q Q ` = q

>= Q > Q_= Q ` [ ~ _ > > ` = >

` =

Zbiram si pri â&#x20AC;&#x2DC;Broduâ&#x20AC;&#x2122; kaj o em za obradu Â&#x; >= Â¤ > Q_= [ ` _ Q ` >

_ `

Â&#x; = qQ > [ > _ ` = = Â&#x201C; [ Â&#x201A; = ` Â&#x; Â&#x201D;

Y = Q

q Â&#x; ~ _ Q `

Eksponat â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝abaâ&#x20AC;? ostat e u Centru za posjetitelje u KriĹžovcu kao poklon

Q = Q > Q_= [ Q Â > Y

>= ` q > =

` ÂĄ >

Y= ` _ > >

_ Q ] Â&#x203A; =

` _ > = = Q ` >

Â&#x2022;Â&#x2018; q Â&#x2013;~ >= =

Â&#x201D; # _ Q ~

>= Q Â [ = > _ Q Â&#x2022; _Q Â&#x2013;

Â&#x2039; = Â&#x2021; < [ q Q # ~ _Q _ =

Q _ Q _ [ #~ > q Q Â = ~

Pazi, tu nesmeĹĄ, Pozoj bu te pojel! Â&#x2020; >_ =

\Â ` > ^~ ` > [ Q ` [ >= ` ` = _ > q _ ` [ >= Â˘ >= ` >=

> _ = Q Â¤ [ = >= Â&#x201C; [ Â ` q [ Q Q # { = >

>= Q = Q Â&#x201C; Â&#x2022;Â ` ~

= > Y~ Â ` q = _ [ QÂĽÂ&#x2013; Â&#x2039; > > ` _ = Q

` Y= = = ~ #

= > > ~

> Â&#x; > {`Q q \]

> ^ q = _ >= Q

>= _ ` ` Q Â&#x203A; [ = ` _ > = = Q ` Y=

> _ >

NAJAVLJUJEMO - U PLEĹ KOVCU IV. Filatelisti ki seminar 26. travnja

HKUU â&#x20AC;&#x153;Sveti Martinâ&#x20AC;?

PoĹĄtanske marke u funkciji promidĹžbe

Ĺ ezdeset uspjeĹĄnih nastupa u proĹĄloj godini

< => Q = Q >= Y[ = \] > ^ # _ ` >

Q q = Q Q = Q {| } Q = Q [ >= > ~ >

= Â Q Y # ~ *

= Â&#x201A; > `

> > _ Â&#x201A; = Â&#x2020;

Â&#x2021; Â = Q

> Â&#x2C6;_ Â&#x201A; = Â&#x2020; Â&#x2021; ~

] > #~ < =>

_ Y= < => Q = Q >=

> ` Â&#x2C6; ` # > q Â&#x2030; Q

{ # Â Y ~ _ > ~

Â&#x160; Â&#x201A;= QQ ~ Â&#x2039; Â&#x2021; Q ~

Â&#x2021; Â&#x2021; ~ ]Q = Â&#x152; #

Â&#x2018; Q Â&#x201A;= Â&#x2019; > _ `

_ > ` Q = [ Q >= Q `

# < => Â&#x201C; [ Â&#x201D; Q # Q = [ Q >= _Q < =>

Q = Q >= Y= Â&#x2022;] > Â&#x2013;

` # ~ ` Q >= [ Q = Q >= ~ ` > [ Q Q >= _

# ` Q

_ Q = Q >= > ~ > >

Q > ` ` = >

>= Q = Q _ >= = Q = [ Q >= >

_ _ Y= Â&#x201D; Y= = _ > Â&#x201C;

Â&#x2022;Â&#x2DC; # > Q Q = Q ÂĽÂ&#x2013;

Â&#x201A; = Q > Q = Q >= Q =

= Y =

> # Y=

= _ Q >=

Q = Q > >= YQ # Â&#x160; [ _ > ÂŚ

Q >= _ Â Q

] `Q > # ~

> _ _ [ = Q >= < => Q = Q >= [ > ` ~ = Y= [ > q _ >=

>_ > qQ > # >= Q

> Â&#x201A; ` Â&#x2039; >

& = &

| = Y # ~ > q Q Q

>= = qQ = # _ Y= = [ > >= Â&#x2C6; Y ~

= = _ >

> _ Â Q Y # ~ `

_ Â&#x2C6;_ _ Â&#x201A; = Â&#x2020;

Â&#x2021; ÂĄ Y > _Q [ ~ _ => Q = Q >= ~

Q = Q >= ` Â¤ _ qQ Â&#x201A;Q [ ~ Q _ >= < =>

_ Y= ` Â&#x; >= Â&#x201A; >

` > _ = Q [ > _ Y= = > ~

` = Q = Q >= [ _ = q Q >

` = >= >=

> > ~ Q

= ` ÂĄ

Q > ` Q = >

> q Q _ Q

> q = Y= = q

q = [ _ ` Q = Q q

Niz zanimljivih predavanja Â # _ = q _ [ >Q = [ Q > ` [ > $ Q # Q _ Y=

> Â&#x201C; < => Q = Q >=

Y= \] > ^~ Â Â&#x2C6; q Â§ Â¨Â¨~

# ] > =

# _ = q > =

q q = Q Â&#x161;Â¨ Â¨Â¨ Â¨Â¨

{` _ {| } Q = Q >=

> ` > =

_ Â&#x201C; Â Y= >

# _ q Â&#x2030;_ Â&#x201C;

{ Â˘Y ~ ] qÂ&#x2019;~

_ Y= > < =>

_ Y= Â&#x; >= Â&#x2030;_ Â&#x201C; Â&#x2018; Q

Â&#x152; ~ Â&#x; >= Â&#x2019;~ } Q = Q >= [ >_ = _ >= Q _ = [ Â&#x201A; = Â&#x2C6;# { Â Q {{

Â&#x2030;_ Â&#x201C; Â&#x2018; Q Â&#x201A;= ~

] qÂ&#x2019;~ &Â¨ ` [ _ _ Y= >

Â&#x2021; > < # Â&#x2030;_ [ Â&#x201C; Â&#x2018; Q Â¤ _~ | Â&#x2019;~

Â&#x2DC;= # _ _ Y= >

_ >= q Â&#x161;Â¨

_ > # = _ [ = Â&#x2030;_ Â&#x201C; Â&#x201D; Y Â&#x2021; =[ ~ Â&#x160; Â¤ > Â&#x2019; Â Y= >

Q Â&#x2030;_ Â&#x201C; Â&#x160; } Q ~

] qÂ&#x2019;

Â&#x201D; Q= [ =

\Â&#x201A; = Â&#x; = ^ ` Â&#x201A; = Â&#x; =

Â&#x; _ = Q =

Y > _Y= ` [ Y = >=

_ _ > ~ Â&#x160;

Â&#x203A; #

Â¤ ` > # Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x2DC;[ _ YQ

> Q * >= _

_ _ ~ _ [ ~ ` > >= _

_ > > = ~

> >= > Q >= _

Â&#x2DC; >_ Y ` Q

| # _ | # = > [ Q Q ] # =>

Q= [ = Â&#x; [ > _ Â&#x2C6;= Q [ >= = q >= # = > q Q

Y _ ` _ = q > #

Â&#x2DC;_ *ÂŚ **& ~ _ = [ Y *& & Â&#x201A; _Y= >

Q > _ = Q _ >

` Y _ Q Q _ >

>= Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x2DC; > q

= Q Q

Q > # ~ Q

>= ` >= q Â&#x2030;Â&#x201A; Â&#x; > Â&#x2019;

Kustosica Iva KoĹžnjak: - Prva godina muzeja â&#x20AC;&#x2DC;Croata insulanusâ&#x20AC;&#x2122; bila je veoma uspjeĹĄna

Â&#x2DC; > Â&#x161; [ ` \Â&#x203A; = > Q >^ Â&#x153;

Â Q

= = [ `Q q = # > Q `q

Â&#x; Q # ~ = #

Â Â&#x2021; ~ = Q [ = _ Q ~ ` = Q `q [ _ Â >= Q >

Â&#x201C; \Â&#x153; ` ^ = #

Â&#x201A; < ~ [ = Q #

Â&#x2021; # Â&#x2020; Q Y ~ \Â&#x2018; = Â Q

> Â Q ^ Â&#x2020; Â = ~

> _ Q Q

># Â&#x; Â&#x201D; Â&#x201A;

Â&#x2021; q Â&#x; [ Â&#x160; >_ ~

Q ` = Â =

Â&#x160; >_ Â&#x160; Â&#x201A;

< >=

= Q ` Â Q

= Q ` ~

_ = ~ Â&#x2020; [ Â = _ >_

Q >= ` _

= Â Q ~ =

_ Q >= Â&#x2C6;q > [ # Â&#x153; Â Q Â&#x153; Q Â q Â&#x201D; [ Q _ > = ` _ qQ =[ # ` ~ = Q > >= Q #

Y ~ >= Q= _ =_ [ Q= = >=

_ Â&#x153; ÂĄ > >=

_ Q= Q

# = q _ Â&#x; = Â [ > #~ ` = _ > Â&#x153; [ > Â&#x153; Â&#x153; = Q~ _

Â˘ = < qQ ` # Â&#x201D; >= > # Â&#x; ` { Â&#x201D; [ _ _ ` Q ` [ > Â&#x; ` ~ `Q q ~

= [ = [ # ~ _ [ q >= #

> > Q _

Â&#x2DC;` `Q q = [ q _ ` \< =>

= Q q Â&#x2DC;ÂĄÂŁÂ&#x201A;[ Â&#x203A;Â&#x2C6;[ Q >= = Q Q[ = q Y= >= \~

> Q ># Â&#x2039; =

] q #~ = Q { >= = = `

= Q Q Q >= ~

># Â&#x201D; Q Â&#x201D; ` Â&#x152;Q

Â Â&#x2021; ~ _Q = Q

= _ Q ~ > >= = #

{ÂŁ}[ Â&#x2DC; _ >= Q

= Q [ `Q q = # >

Q `q Â&#x; Â&#x2C6;> [ > > q Q _ = q ` Y= =

# $

& & *

ETVRTAK, 3. travnja, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 3. travnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Otvorenje izloĹžbe slika Jurice Bedi a Romanti na komedija â&#x20AC;&#x153;Vis-a-Visâ&#x20AC;? akov anin Jurica Bedi 1999. zavrĹĄio je Gimnaziju, te po etkom 2000. upisao likovnu akademiju â&#x20AC;&#x153;The Florence Academy of Artâ&#x20AC;? u Firenci (Italija).Tijekom druge godine studija postaje asistent na istoj akademiji. Diplomirao je 2003., te nastavio sa specijalizacijom u klasi slikara i osniva a Akademije Daniela Gravesa. Od 2004. do 2011. radi kao profesor slikanja i crtanja na istoj

akademiji. Godine 2012. vra a se u rodni akovec, gdje nastavlja slika i tetovira . Organizator je i voditelj likovnih radionica i te ajeva slikanja na Florence Academy of Art, gdje svoj predava ki rad nastavlja kao vanjski suradnik, te u Flemish Classical Atelier u Bruggesu u Belgiji. Njegova djela nalaze se u privatnim i javnim zbirkama europskih zemalja, u SAD-u i ostalim zemljama svijeta. Na otvorenju izloĹž-

be govorit e Juri ini gimnazijski profesori Karmen FarkaĹĄ i Ivan Pranji . IzloĹžba e bi dostupna za razgled do 11. svibnja.

Nakon poznatog znanstveno-fantas nog lma â&#x20AC;&#x153;The Show Must Go Onâ&#x20AC;? iz 2008., Nevio Marasovi nastavlja niz sa sjajnim lmovima. U najnovijem dokumen ra kroni ni problem doma ega niskobudĹžetnog lma, a to su nastojanja autora da uz nedostatak komercijalnih sredstava ostvare umjetni ko djelo i improvizacijom kompenziraju nedostatak istih.

Radnja zapo inje kada mladi redatelj (Rakan Rushaidat) odlu i snimi lm. DobivĹĄi savjet iskusnog glumca, koji e u lmu utjelovi lik oca (KreĹĄimir Miki ), da promijeni glumca koji e odigra sina (Janko Popovi Volari ), redatelj se odlu i za jedinstveni pothvat. Poziva glumca koji e odigra ulogu sina u zimsko vrijeme na zapuĹĄteni otok Vis i zapo inje rad na

scenariju koji e preras u borbu s osobnim frustracijama koje se pritom na udan na in konstantno isprepli u s radnjom lma. Glavni urednik Cineuropa Domenico La Porta uvsr o je lm â&#x20AC;&#x153;Vis-a-Visâ&#x20AC;? me u pet najboljih

lmova Europe u 2013. godini, dok ga mnogi proglaĹĄavaju jednim od najboljih doma ih lmova proĹĄle godine.

UZ PRVU OBLJETNICU muzeja â&#x20AC;&#x153;Croata insulanusâ&#x20AC;? Grada Preloga - otvorena izloĹžba o tradicijskoj glazbi Me imurja te predstavljene dvije knjige: â&#x20AC;&#x153;Grozdekâ&#x20AC;?autorice SneĹžane HoĹžman i â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝ivot u Prelogu i s Prelogomâ&#x20AC;? Jurja Lajtmana.

Prva multimedijska izloĹžba tradicijske glazbe Me imurja Lidija Bajuk: - Prema mojoj zamisli, tekstu i prilozima, e-izloĹžbu je osmislio Kristijan Crnkovi iz koprivni ke tvrtke â&#x20AC;&#x2DC;ArhivProâ&#x20AC;&#x2122;, koji se tog posla prihvatio zato ĹĄto voli moj glazbeni izri aj, ak se navodno i budi svako jutro s programiranom mojom â&#x20AC;&#x2DC;Zorom - djevojkomâ&#x20AC;&#x2122; na budilici q Y= ~

> _ = _ _ ` =

> = ÂŁ _ = = >

= = = Â&#x201A; _ Â&#x;

Q >= Â&#x2DC;ÂĄÂŁÂ&#x201A;Â&#x203A;Â&#x2C6;[ ` >= Q >

> q = ~ >

_ _ ~ > = > = [ _ ~ ` = [ # > = ~ >

= q Y # ~

`Q = ` Â&#x160; ~

= # > Q >= ~ `

_ ` Â&#x201A; = Â&#x; ~ >

# q Q ~ ` _ [ Q > \_ ^ ` Â&#x201A; Q # ~

` q >Q # ~ `

= # >

q = ~ _ Q `

` Y= = q `Q Q > ` >= [ # ~ Y > > { >= = [ = ` = Q Q Q >= Â&#x2039; q `Q q

\Â Q >= = [ ` Q # \ Â&#x160; = } Q [ = Q= Q ~

`q Q = > >= ~

qQ Â&#x201C; = Q Q [ = qQ Â&#x201A; q`

Y = ~ Y= > > q

`Q q ÂŞ [ Â&#x2039; => `Q q Â&#x2022;Â&#x2C6; <Â¤[ |Â˘Â&#x2039;Â&#x201A;Â&#x201D;Â&#x2C6;Â&#x2020; Â&#x2039;Â¤Â˘Â&#x160;{Â&#x203A;{Â&#x2020;Â&#x201A;Â&#x201D;Â&#x2C6;Â&#x2020; Â&#x153;Â Â˘][ Â&#x2021;{ Â&#x;ÂŁ {Â&#x;Â&#x2DC;Â¤Â&#x2020;Â˘ { Â&#x2C6;Â&#x201D;Â&#x2C6; ÂĄÂ&#x2020;ÂŁÂ&#x2013;~

= ` Â&#x2022;Â&#x203A; =

> Q >Â&#x2013; Â&#x153; Â Q ~ [ > = # ~ >= q >

>= ` Q = [ qQ } ` `Q q

q _Q = = [ Q q Â¤ _ qQ

< => Â&#x2DC;ÂĄÂŁÂ&#x201A;Â&#x203A;Â&#x2C6;[ Q >=

Â&#x; > _ Â >=

Â&#x;Â&#x201D; Â¤<~ ` = ` Q `[ q # Q `q >= Q

= = # > _Q >

Q `q Q > Q ~

` > _ qQ # [ > = # > Q `q ~

` >= _Q ` `

Q >= `Q Y# Â&#x160; [ ` = >= => [ Q > ` _ = _ q

= >= [ `Q q

TraĹžila se stolica viĹĄe...

_ = ~

> _ > Q ~ _ Q Q >

= `Q q \Â&#x2C6; = # [ > Q `q Â&#x; \~

= # Â Â&#x2021; ~ >

> ` Q = [ q Y= Y

Lidija Bajuk: Me imurska popevka vrijedna je svakog napora ÂŠ Â _ _ = = =[ > = `Q q _ >= Q

Â&#x2030; = =_Â&#x201C;ÂŤÂŤ Â§ =ÂŤ = ÂŤÂŞ = QÂŹ> Â ÂŹ Â&#x2019;~

` ` = [ > _ _ ~ > _

q Q `q _

ÂĄ _ >= Q Â&#x2C6; [ Â&#x201D; # Â&#x2022;|Q ÂĄ ` Â&#x2013;

Â&#x152;_ > [ > Â&#x2030;Â¨ [ Â¨ >= [ & Â&#x2019; Â&#x; ` Â&#x2022;Â&#x203A; =

> Q >Â&#x2013; Â Q Â&#x2030; Â&#x161;

[ *

= Â&#x2019;~ `Q q

= >= = [ #

ÂĄ Y Â&#x; [ > = Q Q ] [

Â&#x; Â&#x2030; [

Â&#x2019; = >= [` >=

> _ Â&#x2022;Â&#x; q ~

ÂŽ = => ~ _ >

Q= q Y= [ Â&#x; Â&#x2013; Â&#x2030; [ Â&#x161;

Â&#x2019; Â&#x152;= ~ _ >

>= _ >

_ _ = Q [ Q= q Â¤<

Â&#x2022;Â&#x; = _ Â&#x2013;~ ] #

<Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x2DC;[ Â&#x; > _

Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x2DC;[ Â&#x2022;Â&#x201A; Q >Q Â&#x2013; ÂĄ [ Q Y * Koji su naredni koraci 24 Gosti na tribini â&#x20AC;&#x153;Hrvatska nematerijalna dobra na UNESCO-voj listi nematerijalne na o uvanju me imurske Lidija Bajuk: - Pozivam sve da se kulturne baĹĄtine ovje anstvaâ&#x20AC;?: dr. sc. Tvrtko Zebec, ravnatelj Instituta za etnologiju i folketnobaĹĄtine i nematerijalne pridruĹže sakupljanju i popularizaciji loristiku (u sredini), dr. sc. Koraljka Kuzman Ĺ logar (lijevo), i Lidija Bajuk, dipl. etnologinja, kulture, a posebno me imurme imurske glazbe i etnobaĹĄtine antropologinja i etnopjeva ica (desno) ske popevke? q Â&#x2030; * [ > _ Â&#x2019; = ` # _ _ ` = Y= # Q Q ~ _

[ Â&#x160; Q > >= [ > = # > Q `q > _ Q Y= _> q Q Â&#x2019;

_ Q { >= = =

Â&#x160; > > ` = Q Q Q >=

* Preko udruge â&#x20AC;&#x2DC;Matapurâ&#x20AC;&#x2122; ] q ~ > Q _ >

= > = Q # = [ pokrenuli ste me unarodni Â&#x2022;Â&#x; = _ Â&#x2013; _ Q ` [ > >= ÂŤ Q

# = ~ `Q q = stru no-znanstveni skup â&#x20AC;&#x2DC;Na > _Q = Q Â&#x2C6;_ Â&#x201A; Â&#x2020; Â&#x2022;Â&#x; = _ Â&#x2013;~ _ > ~

> _ _ >= = ` q [ bregima, med vodami - na Â&#x2021; Â&#x2C6;_ ÂĄ Q Y ~ > Q > [ ÂŁ= > ` Â&#x2039; tragu mitske, povijesne i du- Â&#x153; Â&#x; > Â&#x201A; Y ` = = Q <Â¤Â&#x2039;[ [ > `Q q = > hovne baĹĄtine gornjeg Me i- _ _Q = Â¨ Â&#x201D; > _ _ ~ q Q

_ >Q murjaâ&#x20AC;&#x2122;. PomaĹžu li ĹĄto op ine, _ > # Â&#x2022;Â&#x; = [ _ >= Q ` ` [ gradovi i Ĺžupanija? _ Â&#x2013; ` Â&#x2022;Â&#x; = _ [ =>

> = >= [ Â&#x2C6;> q > _ # Q > _ ~ Y= _ Q= q Y=

* Koliko je stajala elektroni ka e-izloĹžba na istu temu? = > > > q ~ > Â&#x; Â&#x2013; Â&#x2030; _ `[ [ ] [ `Q q Â&#x2022;Â&#x2C6; [ _ ~ _ = = q > = = Â&#x2019; `q >_ [ > = # > Q `q Â&#x2013; Q = _ > q [ _ = _ = Y= > > _ ~

* Autorica ste Virtualnog ` = _ = # > ` #

~ q >= Q ~ = [ Q _Q = `

Q _ { > = q Q `q muzeja tradicijske glazbe = Y = > = [ `Q q > _ ÂĄ ~ >= [` [ Me imurja, a uz VaĹĄu inicija- > >= ` Q [ = `Q q >= > _ Â&#x2022;ÂĄ q ~ tivu me imurska popevka je >= [` >=

< => Â&#x2030;_ <Â˘]Â&#x2DC;[ [ = => ~ zaĹĄti ena pri UNESCO-u. Koji > _ Â&#x; ~

Â&#x2022;Â qQ Â # >> Â&#x2013;~ ==_Â&#x201C;ÂŤÂŤ `q _ > q Y= su naredni koraci u popula- _ = >= > Â&#x; [ ` ÂŤ_ # >> ÂŤÂ&#x2019; ÂĄ Y _ Â&#x; Â&#x2013;~ rizaciji me imurske glazbe? > _ Â&#x; `

[ Â&#x160; > ~ ~ >= Â&#x; [ >= _ Y

` Â ` [ ` _ Y Q Q Q >= _ [ >Q ~ = >= _ Q ` ~ > [ > = = ~ = = _ = Â&#x203A; = = Q Q=

>Q Â&#x201D; >= Â&#x203A; ` Â&#x161; Â&#x152;= Â&#x201A; q Â&#x201C; | [ Â&#x; Â&#x2030;Â&#x203A;ÂŁÂĄÂŁÂ&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x;[ Â&#x2019;

_ = = Â&#x2022;Â˘ Â Â&#x2013;~ Â&#x2030;_ > > _ > [ = Q ` = # > Q `q > q _ = # ~ = Q

> = _ >Q _ = ` = Q Q = > = ` >= [ Â&#x; Â&#x2030; ==_Â&#x201C;ÂŤÂŤ = = [ = = >= [` [ Y= Q Q `q ` ~ ~ = _ = Â&#x2019; Â&#x2039; Q # ÂŤÂ&#x2019;~ ` ` >= _ # [ > q > = > > _ qQ # _ Q Â&#x2022;Â&#x; Â&#x2039; > Â&#x201C; Â&#x201A; Q > > ` = = =

_ Â&#x2022;] _ = ` ` Â&#x2013; Â&#x2030; Â&#x2022;Â&#x; = _ Â&#x2013; >= >

_ = q Q= Â&#x; [ Â&#x2019;~ ` ` [ Y >=

[ Â&#x2013; q Q #

Â&#x203A; = [ `Q q > _ ` ~ > Â&#x2022;Â&#x; = _ [ => _ [ Â&#x2C6; _ Q _ `

` _ Q q q` = = # [ Q= q Y= Â&#x; [ >

> _ _ [ _

Q ~ Y= > Q = _ Q _ [ Â&#x2013; Â&#x2030; Â&#x2022;Â&#x; = _ Â&#x2013; Â&#x2019; _Q ~ q ~ q Q

_ _ ~ _ Y Â&#x2030; Q q ` q [ Q = Â&#x2022;] Y= = Q _ _ Q ` # [ = _ [ `Q q Â qQ `Q Q > q `Q Q= q Â&#x; > > = Q Q=

Â # >> Â&#x201A; = > Y= > Q Q _ ~ _ & ÂŤ Â&#x2013; Â&#x2030;{ÂŁ} Â&#x160; _ _Q [ _ = Q > _ Q > Y= ~ ~ ` _ = Â&#x2019; ] = _ = # > [ = Q Q= Â&#x;

= `Q q >= q ` _ = _ > q [ ` # = > = > ` = > >= _

_ ~ = q ~ > > Q Q > = = >= Â&#x2022;Â _ q >=Â&#x2013; {ÂŁ} Â&#x160; = # ~ ==_Â&#x201C;ÂŤÂŤ = q # = ` _ qQ # _ = q Y= =Q Â&#x2030;Â&#x2020; Â&#x152; Â&#x2019;

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 28. ožujka, 22 sata AKOVEC, cafe-bar “Paladin”

PETAK, 28. ožujka, 20 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Picksiebner donose mješavinu countryja, bluesa i hard rocka Zagreba ka grupa Picksiebner jedinstvena su pojava na hrvatskoj glazbenoj sceni, koja je u kratkom periodu postala prava atrakcija. Bend ine e ri živopisna lika: Marko Bregant - Bregi (gitara, vokal), Vedran Ciprijanovi - Cipra (bas, vokal), Gordan Ileni - Gringo (bubnjevi) i Zoran Peri - Zoki (bendžo, gitara, usna harmonika, vokal), a s l koji su odlu ili njegovati je zabavna mješavina countryja, bluesa,

Koncert - Murska percussion ensemble

bluegrassa i hard rocka, za injena zvukom bendža i violine koji su u prvom planu u ve ini pjesama. Grupa Picksiebner izme u ostalog je plasirala još dva singla - na prvom, Stolica za ljuljanje, pridružio im se legendarni Bare, dok su drugi, Bolje grob nego job, snimili s Milom Kekinom iz Hladnog piva u kojem veli aju nerad, lijenost i ugodu estradnog života. Ulaz na dan koncerta je 30 kuna.

Murska percussion ensemble (MPE) osnovan je 2007. godine. ine ga bivši u enici muzi ke škole Bel nci, koje veže želja za zajedni kim nastupima i muziciranjem. Murska percussion izvodi glazbu kompozitora mla e generacije specijaliziranih za ansamble klasi nih udaraljki. MPE iza sebe ima više javnih nastupa (Soboško leto, Praznik grada Murska Sobota, 90. godišnjica Gimnazije Murska Sobota, Srednja muzi ka škola Velenje, samostalni koncert u sklopu Kloštrovih dana na Ptuju…). Sura uju s vrsnim glazbenicima, razli i m

društvima (Ženski akademski zbor Vugaš, Prekmurska godba Bakovci, Soboški harmonikaški orkestar, Wheaton College) i glazbenim školama (Domžale, Slovenska Bistrica, Maribor...). Vrhunac dosadašnje karijere je samostalni koncert u Sinagogi u Novom Sadu. MPE ine Vesna Vavtar, Živa Vigali, Dominik Kranjc, rtomir Antolin, Aleš Vigali, Tomi Došen, Filip Korošec, Gregor Pojbi . Murska percussion ensembel je jedini takav ansambl u Prekmurju, iji je idejni i umjetni ki voditelj Denis Dimitri , prof.

U CENTRU ZA POSJETITELJE iznimna književno-umjetni ka i glazben

Uz pjesmu predst “Zemlja s vodama PIŠE: ROBERTA RADOVI

Detalj iz predstave “To je ne razlog ka se ne trinknemo”

PRVI DRAMSKI SUSRET “AUGUST LESJAK” “ALKap” u Pribislavcu

Publika uživala u kazališnim “špelancijama” U nedelju 23. ožujka u popodnevnim satima lanovi Dramske diletantske družine “ALKap” KUD-a “Kaštel“ Pribislavec organizirali su prvi Dramski susret “August Lesjak” - “ALKap“, na kojem je bilo prikazano nekoliko predstava - komedija. Susret se održavao u spomen na pokojnog Augusta Lesjaka, ovjeka koji je bio aktivan posvuda, pa je tako bio i za etnik dramskoga amaterizma u tadašnjem KUD-u Pribislavec. Osoba je to koja je bila angažirana na puno podru ja društvenog, sportskog i kulturnog života op ine Pribislavec, a i šire. Jedna od njegovih velikih ljubavi bila je ona prema pisanoj ili izre enoj rije i, koju je on jako poštovao. Nedugo nakon ponovnog aktiviranja rada KUD-a Pribislavec, 1998. godine došao je u tadašnji KUD Pribislavec, koji je kasnije promijenio naziv u KUD “Kaštel” Pribislavec. Došao je s prijedlogom o obnovi dramske sekcije, koja je te iste godine i po ela sa svojim radom.

“ALKap“ je pseudonim kojim se koristio August Lesjak Dramska sekcija KUD-a Pribislavec i prije je slovila kao jedna od najboljih u županiji, ali i u državi. Stoga je i iznio prijedlog da se predstavljaju kao Dramska diletantska družina, pod kojim su se nazivom predstavljali sve ove godine, a prošle godine tom nazivu dodali su na prijedlog lana dramske sekcije Franje Oreškog i pseudonim

kojim se August Lesjak koristio - “ALKap“, pa se od ove godine s ponosom predstavljaju kao Dramska diletantska družina “ALKap” KUD-a “Kaštel“ Pribislavec. Posebne pozdrave uputili su i obitelji pokojnog Augusta Lesjaka, koji su uzeli u eš e u realizaciji ovog projekta koji e biti tradicionalan. Tako su na prvom Dramskom susretu “August Lesjak” - “ALKap“ nastupili DDD “ALKap” KUD-a “Kaštel Pribislavec” s dvije predstave s koje e ove godine izvoditi na smotri KAM-a u Prelogu: “To je ne razlog ka se ne trinknemo” autora i režije Franje Oreškog, a u izvedbi glumaca Tomislava Horvata, predsjednika društva, i Franje Oreškog, tajnika društva. Potom su nastupili još i Dramska grupa udruge žena “Preslica” iz Sra inca s predstavom “Dioni arka”, KUU “Zvon” Mala Subotica s predstavom “Gasterbajteri” i KUD Žiškovec s premijernom izvedbom predstavom “To ti je lajf”.

Hrvatski u itelj, pisac, kantor i me imurski pjeva Vlado Mihaljevi Kantor predstavio je svoje novo djelo, dvojezi nu knjigu “Zemlja s vodama, zagrljena”, koja donosi bajku o našem zavi aju. Iako se tek u engleskom prijevodu djela spominje rije “Me imurje”, itatelji našeg podneblja mo i e kroz pisani i fotozapis osjetiti mitske, biblijske i prirodno baštinjene i prepoznatljive elemente našeg kraja izme u dviju rijeka. Dio iz knjige “Zemlja s vodama, zagrljena” interpretirala je Irena Žnidari , a program je oboga en me imurskim glazbenim momentima u izvedbi samog autora i lanica KUD-a Podturen. Moderator ve eri bio je Siniša Golub.

Originalna nova pri a o Me imurju - Me imurje je zemlja izme u voda. A svi se mi u svojim životima nalazimo izme u nekih voda, koje u kona nici zna e i život sam, naglasio je Vlado Mihaljevi Kantor osnovnu ideju vodilju pri osmišljavanju svoje nove knjige te u razgovoru s nama nastavio promišljati o vrijednostima življenja izme u dviju rijeka:

Vlado Mihaljevi Kantor druženje u Križovcu obogatio je izvedbama niza me imurskih pjesama

- Ideja je došla spontano. Me imurje ima puno tih pri a, bajki i legendi, pa sam mislio da bi možda bilo dobro napisati jednu originalnu novu pri u. Mi se moramo jednog dana i to usuditi: da pri amo svoje pri e o Me imurju. Jer mi svi živimo u jednom vremenu, a svako vrijeme pri a svoje pri e. I da ne ponavljamo samo one stare pri e. Napisao sam pri u kako ja doživljavam Me imurje kroz cijelo to vrijeme, kako smo ovamo došli i kako smo ovdje postojali i postajali, i to

Repriza predstave “To je to” ovu nedjelju Nakon svih nastupa, lanovi dramske sekcije zahvalili su svima prisutnima koji su popunili dvoranu do posljednjeg mjesta , a skromnim poklonima izvo a ima, Op ini i lanovima obitelji. Na kraju su pozvali sve posjetitelje na reprizu druge dramske predstave “To je to”, tako er autora i u režiji Franje Oreškog, koju e izvesti u nedjelju 30. ožujka u 18 sati u Društvenom domu u Pribislavcu. (Franjo Oreški)

Brojni posjetitelji poželjeli su imati novu Mihaljevi evu knjigu s potpisom

Mi se moramo jednog dana i to usuditi: da pri amo svoje pri e o Me imurju. Jer mi svi živimo u jednom vremenu, a svako vrijeme pri a svoje pri e. I da ne ponavljamo samo one stare pri e je zapravo negdje srž te pri e, ta me imurska upornost i ta marljivost ljudi.

Koliko su Mura i Drava oblikovale me imurskog ovjeka? - Mi smo otok. Me imurje je uistinu otok. Mi jesmo po mentalitetu i po mnogim stvarima posebni, moramo biti svjesni te vrijednosti i moramo to o uvati. I tu prirodnu ljepotu koju imamo i te rijeke koje su nas štitile, spajale i razdvajale. U nastavku razgovora s autorom doti emo se stote obljetnice ro enja glazbenog pedagoga Jože Požgaja, koja je nedavno sve anim programom obilježena u akovcu. Name e se pitanje vrjednujemo li dovoljno pojedina me imurska glazbena imena koja su nas zadužila ne samo u Me imurju, ve u Hrvatskoj i svijetu?

- Ne samo Joža Požgaj, bilo je tu još masu krasnih glazbenika. Mi ne vrjednujemo ono što imamo. Ne vrjednujemo dovoljno ak ni jednog Josipa Štolcera Slavenskog koji je jedna svjetska veli ina. Ne vrjednujemo jednog akademika Vinka Žganca, ni skladatelja i pjesnika Miroslava Vuka koji je sakupio duhovno me imursko blago. Mnogo je injenica kojih Me imurci jednostavno nisu svjesni i koje se ne valoriziraju. Možda i zbog toga što je Me imurje malo, pa se i ne stigne svemu pridati dostatan zna aj, ali vjerojatno emo sti i i do toga.

Mlade ne treba sputavati Vlado Mihaljevi Kantor diplomirao je na zagreba kom Filozofskom fakultetu jugoslavenske jezike i književnost. Radio je kao pjeva

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 1. travnja, 19.30 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Oratorij “Stabat mater” talijanskog skladatelja G. B. Pergolesija Solis ce Mima Karaula, sopran, Ana Ticl, mezzosopran, i guda ki kvartet Cordas izvest e prvog travnja u dvorani Zrinski/Scheier u akovcu oratorij “Stabat mater” talijanskog skladatelja G. B. Pergolesija. Sopranis ca Mima Karaula, završila je Muzi ku akademiju u Zagrebu u klasi prof. Ljiljane Molnar Talaji . Sada je na umjetni kom usavršavanju kod prof. Mar ne Zadro. Djeluje kao lanica zbora HRT-a. Debi rala je ulogom u Ravelovoj operi “Dijete i arolija” te ostvarila ulogu

prvog dje aka u operi “ arobna frula” W. A. Mozarta. Ve dugi niz godina djeluje kao goš a Dua corde, te ima niz samostalnih koncerata. U 2013. godini osvojila je 2. nagradu na me unarodnom pjeva kom natjecanju “Lav Mirski”. Mezzosopranis ca Ana Ticl osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu stje e u Požegi. Pjevanje po inje u i kod Darije Hreljanovi , a diplomirala je 2013. na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi Snježane Bujanovi . Na-

stupa kao lanica zborova i kao solis ca (Katedralni zbor Požega, Oratorijski zbor crkve svetog Marka “Cantores Sanc Marci”, Vokalni ansambl An phonus, Zbor HRT). Poha a te ajeve majstorske interpretacije u Varaždinu “Aestas Musica” kod Cathrine Danley. Godine 2008. osvojila je prvu nagradu na Regionalnom natjecanju u Sisku, a 2012. u Herceg Novom (Crna Gora) osvojila je prvu nagradu na me unarodnom natjecanju “Bruna Špiler” u svojoj kategoriji. Iste godine osvojila

je prvu nagradu u sklopu tria (TRIO ART) na prvom me unarodnom natjecanju za glas i orgulje “Heferer”. Guda ki kvartet “Cordas” osnovan je 2010. godine s ciljem promoviranja klasi ne i moderne glazbe u Hrvatskoj. Opus im sadrži sve glazbene stilove, od renesanse do pop rock obrada. Mlade i perspek vne umjetnice lanice su orkestra HNK-a i orkestra HRT-a. esto nastupaju u crkvama diljem Hrvatske i sa sakralnim programom.

JAZZ SRIJEDA okuplja znala ku glazbenu publiku

na ve er

tavljena a, zagrljena” za studentskih dana u Hrvatskom narodnom kazalištu. Godinama radi u u iteljskoj profesiji te je kantor u brojnim župama i vo a crkvenog zbora. Upravo u radu s mladima spoznaje njihovu vrijednost za budu nost našeg kraja: - Rekao bih mladima: ‘Mladi, uvijek ste u pravu. Vaše vrijeme dolazi, ne dajte se sputati nikakvim paragra ima, nikakvim pravilima, jer uvijek kad se ide prema pravilima stvaralaštvo uvijek ide van onoga što mu je zadatak’. A mladi su uvijek u pravu. Imamo fantasti nih potencijala, samo ih ne trebamo sputavati, ve im trebamo pokazati pravi put. O s i m k njižnih djela “Vižar sam zemlje dušu kaj ima” i “Kipci”, Mihaljevi je, kako kaže za sebe, muzikaš i to mu je odre ena prednost pri pisanju. Izdao je glazbenu antologiju i nosa zvuja me imursko-kajkavskih pjesama. U produkciji Hrvatske televizije ostvaren je temeljem njegove glazbe dokumentar-

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

ni ilm “Cmrek i v snegu spiju”. Kreativnost i želja za stvaranjem u glazbenoj i književnoj domeni se ne umanjuju, stoga za kraj razgovora

neizbježno slijedi pitanje o novim projektima: - Ja se uvijek znam šaliti, kakav je to pisac koji nema tri knjige u pri uvi. Ali šta e od toga biti u ovim našim prilikama? U ovim našim me imurskim, pa i hrvatskim prilikama esto puta sve ovisi o nekakvoj sre i kad se nešto dogodi. A ja bih opet rekao da se ništa ne doga a slu ajno. Kad ovjek ide za ne im što voli i što radi, vjerojatno e se to i dogoditi. To je neka moja deviza, pa vjerujem da u imati još knjiga i lijepih stvari.

U programu su sudjelovale i lanice KUD-a Podturen

akovec je jazz grad u svakom slu aju Piše: Roberta Radovi Jazz fussion bend Hologram oduševio je akove ku jazz publiku svojim nedavnim koncertom održanim u sklopu programa Jazz srijede na Maloj sceni “Vinko Lisjak” u Centru za kulturu. Malobrojna, ali izrazito znala ka publika uživala je u jednosatnom uvjerljivom autorskom izrazu originalnih tema s albuma “Hologram - Hologram”, temi “Laika” koja je nositelj diskografske nagrade “Porin” te novim skladbama koje su nastale gotovo nekoliko dana prije gostovanja u akovcu, gdje su nastupili po prvi put kao bend - Hologram. Na sceni se pojavljuju kao trio u sastavu Elvis Penava (gitara), Marko Lazari (bubnjevi) i Goran Dela (bass gitara), a povremeno i u etvero lanom izdanju, kada im se pridružuje klavijaturist Kristijan Terzi iz Pule. Ležerna atmosfera i majstorsko sviranje Holograma bio je pun pogodak još jedne odli ne Jazz srijede. A nakon završetka programa nekoliko zanimljivosti o nastanku i djelovanju benda izdvojio je gitarist Elvis Penava: - Naziv benda pojavio se spontano. Basista Dela ga je predložio, svidjela mu se ta de inicija holograma koji je i zvu na slika, a ne samo vizualna. Po eli smo svirati još prije par godina, nismo imali nekakvih posebnih planova. Svirali smo za sebe i uživali smo u tome. Marko i Goran studirali su u Los Angelesu, pa kad su se vratili bilo je logi no da se povežu. Ja sam tada došao iz Graza s Akademije u Zagreb i tu smo se nekako spojili. Onda nam se pridružio i Kristijan Terzi na klavijaturama. Nekad sviramo kao trio, a nekad nam se pridužuje Kristijan, pa nas je etvero. Objavili smo

Elvis Penava (gitara), Marko Lazari (bubnjevi) i Goran Dela (bass gitara) 2011. godine nosa zvuka ‘Hologram - Hologram’ za Aquarius. Kompozicija ‘Laika’ dobila je nagradu ‘Porin’ za najbolju jazz kompoziciju 2012. godine. Ove godine pripremamo materijal za sljede i CD i nadam se da e biti inaliziran krajem godine.

Bitno je da ljudi znaju što slušaju “Hologramci” su aktivni. Nakon akove kog koncerta pojurili su u smjeru Istre na Rovinj Srping Jazz Festival, a potom ih o ekuje i niz gostovanja u Zagrebu. Svi u bendu, osim što sviraju, pišu i skladaju teme, a takav autorski pristup publika iznimno cijeni i prepoznaje, kazao je u nastavku razgovora Penava:

- Da, to je normalno, jer se svaki glazbenik želi izraziti kroz sva ta podru ja. Jazz publika u Hrvatskoj je educirana. Itekako. Puna je znanja. Vole osjetiti tu našu energiju. A i mnogi kad nas prvi put uju iznenade se. Meni je to najdraže kad na koncert do u ljudi koji ina e ne slušaju jazz, pa poslije koncerta kažu: ‘Mislio sam da je jazz onako, ozbiljan i dosadan, al’ ono..., jazz mi je super!’. Eto, i mi trebamo raditi na tome da se jazz popularizira. U akovcu jazz i festival ‘Jazz fair’ imaju tradiciju. Ovdje je uvijek publika super. Nije bitna koli ina i brojnost posjetitelja, ve je bitno da nas ljudi slušaju i da znaju što slušaju. akovec je jazz grad u svakom slu aju.

# $

& & *

Knjige KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 967

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s MeÄ&#x2018;imurskim novinama poklanja knjigu jednom Ä?itatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: MeÄ&#x2018;imurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Ä&#x152;akovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a moĹžete ga dostaviti i osobno u redakciju MeÄ&#x2018;imurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podiÄ&#x2021;i u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji MeÄ&#x2018;imurskih novina.

Dobitnik iz broja 966 Me imurskih novina je Noa Turk iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Anthony Bourdain - â&#x20AC;&#x153;Sirove slastiâ&#x20AC;? Â˘ = Âą Â&#x2021; [ > ># \Â&#x201A; [ >Q >= ^~ _ Y >

> >= >=

[ Q = = ~ ` [ Q >= >

ÂĄ _ >= > _ [ # >Q Y [ Â˘ _ =

`Q >= = [ > >= >#

>= > Q ÂĄ [ = ` >

Lesley Levene - â&#x20AC;&#x153;Mislim, dakle jesamâ&#x20AC;?

Q ` > >Q ~ _ =

_ Q >

Q ` > _ # _ =

= _ Q [ `

[Q ~ = ` ~ _

_ >= Q = Q ~

= Q = ` \Â&#x; >Q ~ Q

> ^ >= Q >

Q ` > >Q ` >= Q

Zadovoljite vaĹĄe nepce vrhunskim i jednostavnim jelima! Â&#x; ` > >

= = \Â&#x2021; QQ

Â˘# ^ ` Q =>

= Y= Y >= # Â&#x201A;

# > = Q > [ # _ = > _ q ~

_ ` = # ~ Y= [ = >= = >= Â&#x2039; > # _[ = q Q >

> ` Q = >= >

= >Q ># Â&#x2DC; _ YQ

q _ >= Q > _ [ Â&#x201C; Â&#x; > Â&#x160; > = ~ >

_ >= Q Â&#x201C; Â&#x2039; >= Â¤ q Â&#x2039;Â&#x2020;ÂŁÂ&#x201A;Â&#x2039;ÂŁÂĄ{ÂĄÂ˘ >=

` ` q # Â&#x2DC; = # [ # _= ` Q > = >= ~

>Q _ # Q > = ~ _ _ =

# QQ > #

Q QQ Â&#x153; # ~ Â¤ = QQ ÂĄ

Q QQÂ&#x2013;Â˘ = # Y_ = # q [ Q Y_ = > Y Q Â&#x2039;

> # _= ` > _Q #

> _ >= Q = Q = QQ q Q `

Â&#x2DC; = > = >= [ = # Q = Q >

>_ # Q = = Â&#x201C; > ÂŽ _ _ = > =

Â&#x2020; Â˘ Â&#x201C;

Gabriele, klin i i cimet ÂŁ# Â&#x2039; Q Â&#x201C;

Planina boli Â&#x2020; >= < Q_ Â&#x201C;

Provale mog starog

PUBLICISTIKA Â˘ = Âą Â&#x2021; Â&#x201C;

Sirove slasti Â Â&#x2021; q = Â&#x201C;

Manje je viĹĄe Â&#x160; Â&#x160; Â&#x201C;

Razumjeti stolje e

KNJIĹ˝ARA â&#x20AC;&#x153;LJEVAKâ&#x20AC;?

NAGRADNA KNJIGA

Â¤ \ >= = ^ [ _ >= # [ > Y Q q

Q ` _ Q Q ` > _ [ # q > Y Q>

q ` Q Q `

Â˘ > >= qQ > Y Y

~ Q > _ =

` ÂŞ Â&#x2020; > Q # Y

` # Y > = ÂŞ | [ Q Y= >= =ÂŞ ÂĄ > Y= > =Q

_ = ~

\Â&#x; >Q ~ Q > ^ q Y

Q ` _ Q = q Y[ = Q >Q Q `

> >= Q Q

Â&#x201D; > _ ` = > =[ _ = Q Q ` ~

Â&#x153; > Q [

Q \Â&#x160; >

^ q > >

> = Q [ = Y ~ # ` ~ >= Q ~

= Q = `Q q q [ > _ > =

\Â&#x201A; >Q >= ^ > `

Â&#x2021; Q > [ > >= [ > >_ >= ~ =

_ = = ` Q [ ÂĽ

BELETRISTIKA

Â&#x2030; # == Â&#x2019; Q > Â˛ > Y [ > ÂŽ _ _ = >Q ~

Y Q _ > _ Y = Â˛

_ ÂŽ _ _ = ` Â&#x2039; [ > ~ = ~ _ =Q Q Y_ [ Â˛ = = Q q Q`

#= ` Â&#x; Â¤{Â&#x2021;Â˘ ÂŽ Q Q Q ~ Q

>= > _ > q > Â [ # ~ q >= q #

#Âł _ `` Q > [ q ` ] = ~ _[ > _ # > Y

q = # > _ Â˛

` > >

_Q > Q [ Q ~ Q > q > [ ÂĄ Q _ >

q ` Q >Q

Q [ > Q

q Q _ Q = >

` ~ >=

> q Q ~ >

> q [ # Â&#x2DC; = Q = > Â&#x; [ = ~ = Q > [ >Q Q > Q

Olga Jambrec - â&#x20AC;&#x153;U svijetu pojmovaâ&#x20AC;? Â&#x2DC; > = _ = =

Q ` =

# # Â¨

` > Y Q =

Q > > [ Y Q Â&#x2C6;

= = # = =

= >_ Y _ Q [ = Â&#x2022;Â&#x2013;Â ÂĽ Â&#x201A; _

> > ~ _> _ [ q = Q

Q Â&#x2DC; > =

_ = Q `

~ _ Y [ ` ~ _ _ [ Q ~ Q `

>_ ` Â&#x152;

> = _ ~ = [ # ` Â&#x201A; q _

` = [

` Q # Q ` Q# ~

` > Q

Q ` >_ ` ~

` >= ~

= _ >=

Â&#x2039; ÂĽ Â&#x2039; _ >= `

ÂĽ Â&#x2039; q

> q ÂĽ Â&#x201D; \Â&#x2DC; > [ = _ ^

> Â&#x2039; > = Q _ =

_ # > Â&#x201C; Â&#x152;= ÂŞ Â&#x201D; ÂŞ

] Y= ÂŞ = = Q > _ [ > = q = > =

_ = > =

>= # ÂĄ

q Q >= Q

> > _ = =

> = = Q qÂ´=

> >Q >= _ [ _ ~ _ _ [ > = # Â&#x2DC;`

_ ` q [ \< => = |

|{{{ ` ^ Â&#x2030;ÂĄ Q

Â Â&#x2019;~ ` `

>= _Q _

[ Q > ` _ `

Q Y { >

ÂĽ

ÂĄ _ > >= > >

Q > _ ` ~

Y= >= = >

>= Q _ Y ` = [ # Q = `Q [ = = >= ~ ` = [ # > Y # Y

` # ÂĄ Q

[ > = = Q [ q _ [ _ = q _ = Q ÂĽ ÂĄ

_ = =

Y ~ ` q [ = >= ~ _ > ` [

` q

= ~

Y Y= ~ _ Â&#x201A; = ÂĽÂ&#x2013;Â&#x2013; Â&#x2030; ` _ Â&#x2019; Â&#x2C6;Q

Â&#x2020; q #~ _

Drago Pilsel - â&#x20AC;&#x153;Argentinski romanâ&#x20AC;? Â&#x2021; >=

>= Y

Â˘ = >

Y q # ` Q >

_ < => \Â&#x160; ~ Y

Q = [ = > q # _ =

= = q = = >= `

Q > _ ~

> _ Y = => [ Y >=ÂŞ^ ÂĄ = _ = ~

= _ >= = >

> ` _ _ [

Â&#x2021; > Â˘ > ~ > Y > [ >= Q Â&#x160;

Â Q> Q = ~ Q

q = Q =

Â&#x160; Â Q> Q ~ Y [ ~ Q = &

>= >_ Â&#x2039; = q ~

Q _ = q

= _ >= _ >

# =

> = ~ ~

= q Q q = _ _ Q [ ` _ =

> Q Y _ =Q Â&#x2DC;

` [

>= _ #

>= Y [ >= _ = _ >=

= = ~ Â Q >Q

= Q = Q >~

Â #~ >

= Q > Q

> q ~ ~

` q #

> _ = Q Â&#x161;Â¨Â¨

Y _ Q ` Â&#x2020; >Q

> = Â&#x2021; >

Â˘ > >Q Y Â Q

Ante Tomi - â&#x20AC;&#x153;Punoglavciâ&#x20AC;? Â&#x2039; Â&#x161;ÂŚÂ¨

Â&#x201A;_Q => >= Q _ q [ Â&#x2C6;Q Â&#x160; ~

Â&#x201D; Y _ Q

Q Q = Â˛ Â [ # Â&#x201A; Y > _ [ >= ÂŁ _>

= Q = > _ >=

Â¤

= ~ |Q [ Â Q q ÂĄ [ q Q ` ~

Â&#x201A; >

Â&#x2021; Q Â˘ = Â&#x2039;

>Q ` q q Y = ~

Â&#x161;ÂŚÂ¨ q >_ _ [ > _ ~

Â&#x161;ÂŚÂ¨ => [ >= # > = _ >

ÂĄ >= Q

Â Q # > ` `

>= # > [ ` ~ >= [ ` Q q `q

> [ > Q _ _ = Q =[ > >= ÂŁ # Q

= _ > ` > >=

= >= ` =

= _ _ ` ~ Â&#x2039; >_ =

` q Q ` = >Q Q [ \ Q > \ >= Q

Â Q # ` _

Q q # ` >_ > _ [ Q = ~ _ _ = Y [ ` Q Y >= >= [ = Y=

= ~ >= = [ >= _ Â Q # [

q = >_ _

Q Q > q ~

>= # _ #

Q Q {` Q Q _ Y _

>= = = Q ~

>Q > _ # > [ > > = ~ Â&#x2039;

= > Q # Q Q

> = Q Q

>= ~ > > [ Q _ Y

= _ [ # Q > >=

Y ` ~ =

_ >Q # >_ > q >=

> \ ` > =\ Q q

_ > > _

> q Â Q # >

= ~ >= Q

Y = _ > _ [ =Q Q ~

> q Q Q

>= Y[ = > >= [ Q Y _ = Y ~ Q

Y= `

q > Q

_ >= Q Y

_ YQ Y

# $

& & *

Film, glazba ... RAZLI ITA

VELIKA LJEPOTA

# > = Â&#x201A;} = Â¤ Â&#x201C;

ÂĄ Q Â&#x2021;

~ > >Q = Â¤ Â&#x201C;

Â Q Â&#x201A; =

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 28.3.

20.00 dvorana Zrinski/ Scheier - koncert MURSKA PERCUSSION ENSEMBLE _ >=

18.00 MUPPETI U BIJEGU # >

20.00 VELIKA LJEPOTA ~ > >Q =

subota, 29.3.

16.00 MUPPETI U BIJEGU # >

18.00 i 20.00 RAZLI ITA # > = Â&#x201A;} = Film se temelji na popularnom romanu Veronice Roth. Rije je o trileru punom nape h obrata i melodramatskih izdaja, s neo ekivanim posljedicama i neobi nom ljubavnom pri om. Radnja je smjeĹĄtena u budu nost gdje je svijet podijeljen u frakcije prema povima pojedinih osobnos . U obitelji nesebi nih odra-

sta ĹĄesnaestogodiĹĄnja Beatrice koja se suo ava sa svojim najve im strahom kad otkrije da je â&#x20AC;&#x153;Razli itaâ&#x20AC;?, odnosno da njezina osobnost ne odgovara ni jednoj frakciji te je stoga meta opasnih lidera. Paralelno se upuĹĄta u roman nu i nasilnu vezu s instruktorom, a pri a se pretvara u nepredvidljivu i neizbjeĹžnu avanturu.

Komedija â&#x20AC;&#x153;Velika ljepotaâ&#x20AC;? zabavna je pri a o ostarjelom novinaru Jepu Gambardelli koji se s gor inom prisje a svoje strastvene mlados . Imu ni 65-godiĹĄnji Jep joĹĄ se od mlados nije okuĹĄao u svojem spisatelj-

skom talentu. Film Paola Sorren nija predstavlja mo nu i evoka vnu pri u o hedonizmu i izgubljenoj ljubavi, ali i izniman portret danaĹĄnjeg Rima, gdje je Ĺživot svojevrsni performans, a grad njegova pozornica.

16.00 MUPPETI U BIJEGU # >

18.00 RAZLI ITA # > = Â&#x201A;} =

Â&#x160;|Â&#x160;~ Â&#x2021;Â Â&#x2DC;ÂŁ Â¤Â˘Âľ {]Â Â&#x2C6;Â&#x153;

20.00 VELIKA LJEPOTA ~ > >Q =

ARGO

OSVETNICI Marvel studio predstavlja Osvetnike - fantas nu skupinu superheroja koje predvode Iron Man, Nevjerojatni Hulk, Thor, Kapetan Amerika, Hawkeye i Black Widow. Kada iskrsne neo ekivana neprijateljska prijetnja koja ugrozi globalnu svjetsku sigurnost i zaĹĄ tu, Nick Fury, voditelj me unarodne agencije za mir, poznatije pod imenom S.H.I.E.L.D., morat e sastavi jedini m koji e mo i svijetu vra ravnoteĹžu i spasi ga od katastrofe. Uskoro zapo inje potraga za junacima koja e Nicka odves s jedne strane zemljine polutke do druge.

nedjelja, 30.3.

Pod palicom oskarovaca Bena A ecka (redatelj) i Georgea Clooneyja (producent), odli na gluma ka ekipa na velika platna donosi is nitu pri u o agentu CIA-e koji predvodi operaciju spaĹĄavanja ĹĄestero ameri kih gra ana iz Irana. Film donosi napetu borbu za Ĺživot, fascinantnu pri u koja je desetlje ima bila nepoznata javnos . 1979. godine revolucija u Iranu doseĹže vrhunac napadom na ameri ku ambasadu. Pedeset i dvoje Amerikanaca postaje taocima opasnih i nemilosrdnih vo a pobune. Ĺ estero je u potpunom kaosu i panici uspjelo izmaknu

i na i uto iĹĄte kod kanadskog veleposlanika. CIA-ov stru njak za â&#x20AC;&#x153;izvla enjeâ&#x20AC;? Tony Mendez (A eck) smiĹĄlja rizi an plan kako ih spasi , opcija nije mnogo, a plan je apsolutno nevjerojatan!

ponedjeljak, 31.3.

18.00 MUPPETI U BIJEGU # >

20.00 RAZLI ITA # > = Â&#x201A;} =

utorak, 1.4.

18.00 MUPPETI U BIJEGU # >

20.00 VELIKA LJEPOTA ~ > >Q =

ALBUM TJEDNA

srijeda, 2.4. Q > _

Diskurz - â&#x20AC;&#x153;Pulsâ&#x20AC;? Â&#x160; > ` > > Qq

\Â Q>^ >= > Q ` Q Q= =

# > Â&#x; >_ _

# _ Y = _

_Q >= ~ Q Â&#x160; > ` >Q

_ ` _ >= >= [ >

_ >= > = Q _ = Q ` `

\_ ` q Q _ _ ^ Q

Q ` # Q >= = ~ _ = q # Y [ > >Q > q \>_ > = Q ^

_ Â _ q Q ~

Y ~ = _ _ #

\Â&#x2DC; _ = ^~ _ÂŤ >= ` >Q Q >

Qq # ÂĄ >Q _ > Â&#x2030; > QÂ&#x2019; >

Q ~ _ > q ~ _ >= _ >

>Q Y = Q Â&#x2021; = _ _ Y= [ `

` Q Q Q = ~ >=

_ q _ = = \ _ ^

_ ` >= Â&#x2030;\ÂĄ > ~ =

= [ = > = Y= > Y ^Â&#x2019; Â&#x203A; Q ` >

_Q > ~ _ = > _Q > [ ÂĄ _ = ` _ > >_ [ = Â&#x2030;` _ > \Â ^ \Â&#x201D; ^~ `

= ~ = \Â¤ ` # ^Â&#x2019;~

Â&#x160; > ` >= Q > = > = ` }

Â&#x; Y [ _ =_ > = Q [ ` >Q _ > \Â Q>^ ] Qq # Q Q [ = qQ ` Â&#x201A;= Âś Q> Â&#x2DC;

= = Y = Q ` ` Y ~ Q

Â&#x160; > ` q > = _ >= [ ~ q > q =

Q ` >= >_ = Q

ÂĄ >Q _ > ~ = \Â Q> ^

Q >_ [ Q _ = q

Â&#x; = Q >= Q q = q > = [ >= ` ~ Q Y > Y > Q ~

Y= `q _ ` # >

_ > _ > q Â&#x160; > ` > q >

_ = ` ` ` > >=

_ = Y = ~ _ Q > `

Q > Q = q ~ > Q Q

Â&#x2039; >= _ > \Â¤ ^ > q Q > = = [ Y >Q q Â&#x2030;\| Q [ >= ~ ` > ` ^Â&#x2019;~ >=

` _ >= ` q Q

>= [ \ q > ~ =

[ Q q = Q > ` ^ \Â&#x201A;

^ > >Q = [ ` `

q > ~ = q q ~ > Q = = Y

= _ = _ Â&#x2030;\Â&#x201A; = `Q `~ >

Q ` `^Â&#x2019;~ > =

_ Â&#x2030;\ = = > [ ` = _ [ Q ` ~ q = q Q ^Â&#x2019; \< ^ = _ #

Â&#x2030; = > Qq Â&#x2019;~ > Â&#x160; > `

= _ > = [ = q [ Q # Q _ > ` > >=

_ > >= q = Q ~ >= [ q Q ~ >= _[ ~ = >= q Y > #

_ = >= _ = ` _ [ Q _ # ` ~ _ = Â&#x2030; q ` Â&#x2019;

>= Â˛ \Â&#x2C6;> = =Q _ Q ` ~

Q ` ~ _ Q ` ÂŤ > ~

_ = > ^ Â&#x201A; >= ~

_ >= q Â&#x2030;\Â&#x201A;

_ Q ~ ` _Q ~ Q ~

Q ^Â&#x2019; ` > = q >=~ Q >= q #

Â&#x2030;\ q ` Q >= _ Q ~ _

= ~ > Q Q ^Â&#x2019;

etvrtak, 3.4.

19.00 JURICA BEDI = `Q q >Q

20.00 Tribina Vis-a-Vis => Q

Â˘Qq ` = Y _ _ [

_ > \Â&#x2021; > = ^~ _ _ Q `q

> >Q \` ` = ^ _ _ = _ [ Q # q Q ~ Q q `

= ` _ > _ _ > _

qQ > `q ~ > =

\Â&#x2021; > = ^ ` > _ > =

Â&#x2022;Â&#x2013;Q qQ Â&#x2013;Â&#x2013; Â&#x2030;\Â&#x201A;Q > ~ Q Q Y [ >

` Y > ^Â&#x2019; Â&#x2DC;> ` Y _ >

_ Q > Q = >= =

= _Q _ \>Q ^ ] [ Q >= \Â&#x2021; > = ^ > = > Q >= #

~ >Q _ > [ _ > q >

~ = > q Q _ Q> Qq _ =[ _ Â&#x201A; > Q >Q ~ Â&#x160; > ` > ` Q

_ = _ Q >= q >

_ >Q Y Qq Â&#x2DC; > # Q ~ \Â Q>^ _ >= ` ~

q ` > ~ ` Q= = # Qq [ Y # >Q Y = Q = = q ~

>= > >= = [ > >= Q Y= Y= > ` Q

\{` >= ^ Q \ Â&#x; = >^ ÂĄ Q >=~ Â&#x;Â&#x2039;|

q `Q > Q

Y_ ` ~ \Â&#x153; ^ ~ Q >=~ _ Y

Q q _ Q > _ Q=

Y ~ > q Q _ _ # [

Popis pjesama Â Q>

Â¤

& Â&#x201A;

Â¨ ÂĄ =

* Â&#x201A; =

ÂŚ Â

Â&#x201A;Q q _

Â&#x161; Â&#x152; =

Â&#x2021; > =

Q Â&#x160; > `~ = = > Q = = ~

= = Y >Q > Q

Q >= = _ >=

ÂĄ Qq >_ ` >= _ = [ = ~ > >= _ = = ~ Y[ = _ Â&#x160; > ` q >= Q =

Q >= = Q = >Q ~ _ _ Y= Y=

>Q [ > _ # ~ Q >= =

> >= ~ > Q _ > [ Q Q >= = >_ = ~ = ~

> = > Â&#x152;=

> _ Q _ =_ >= # Q [ = > ` q = >Q Â&#x2030;{ Â˘ = ~

_ ` = > _ = Q Â&#x; ` Â&#x2019;

ÂĄ _ Â&#x201C;

Â&#x203A; = ` Q= ` _ ` _

DOM KULTURE PRELOG

subota, 29.3., i nedjelja, 30.3. Â&#x160; Q=

19.00 RAZLI ITA # > =

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak â&#x20AC;&#x201C; od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak â&#x20AC;&#x201C; od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota â&#x20AC;&#x201C; od 16 do 20 sa , nedjelja â&#x20AC;&#x201C; od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

# $

& & *

Lifestyle `

>=~ ` = = ~

# Q > # Q ` > q = >= `

= # = > _ ~ =_ >= _ q Q >= ~ >_ Y Q =

= Q =

_ q # ] _ > q >= >= Q Q = Q

= # q = Q > ~ Y= = ~

Q ~ q Q >= Q _ = q

# q ` Q Q >

_ = q > q`

= Q > = ~ >_ Q

= ` = >= _ _ = q ` > = ~

`q q ` >= = Q ~ =

= _ = q Q# ~

q Q = =

q` =

_ >= ` ~ Q ` _ _ Y=

q ` _ _ q = = =_ Q

= > =

_ = q _

= ` qQ q Y =

` qQ ` _ Q

# _ _ = Q ~

Q ~ _> ~ q ~

_ `` ~ _ = = ~ =

_ = q >= = ` #

q # > _ _

# Q # = q `

= Q >= = = Q

_ # ~ > -

` ~ ` =

> Q Q _ Y= = >= ~

> > Y ~ ` Q > Q = ~ _ ` ~

= q ~

# ~ = # ` ~ ` = >= ~ ~

Y > Q = > _ ` ~

Q _ _ Q `

~ =

>= >=

= > _ `q > >

Q >= ~ ` >= Q Q > `Q ~

> _ =

_ = Q >= =

> >= >

_ >= Q _ = Q >

= > = > = > _ = q = =

= ` Q

_ = ~ Q ` =

> q _ =

= _ ` =

> > # Q q = =

= q > > =

` q >

Q ` Q = ~

` = = > _

` > = >

Q = = q Q ~ = ~ = ~ q Q ~ Q# ~ # Q ` {

`Q ` _ = > =

ZDRAVLJE

> Y= `

` ~ Q =

q _ >

q = ` #

= #

>Q · Q # Y _ > = # Q

| = Q q Q Q

_ `q > = >= ~ Q Q Q Y > ~ = q

` # ~ >= _ _> Q =

> > = ~ Q

> Y ` > ` >= ~ _

> q > _ > q = q = Q ¡ ~

Q > - ¡ ~ Y= >= Y = ~ = =

¨ Q ~ Y= > _Q Y > _ = Y = = Q # = ¢~ ` = - _ = q Q = q

>_ = =

Q ` ~ >_ >= `Q

= ~ Q >= =

Q ` Q

` Y >= = >= ~ = >

= > > Q ~ = ~ ` >= ` Q# = Q ~

Y= > q ~ Q ~ Q ` ~ > ¡ = q ` =

= > = > >=

Q ~ ` Q Q = ~

>_ _

_ > `Q q Q >= ~ Q _ = Y

` Y= = = }Q _ = _ Q > >= ~ `

>Q Q

# ~ ` Q > > >= # ~

_ > Q >= Q ~ Y= _

> >= >= q Q >= > # _ ` = > _ = Q

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

% * " # # ' $ = \ # $ Q " $ " ; " # # $ ? $ " & # " $ ^ ; $ VAGA (24.9.-23.10.)

> # ' $ > " ' " # ' $ = " * $ + " * $ ? ' # #$

' & " ; ; $

BIK (21.4.-20.5.)

" # $ % " $ % & # ' $ % ' # # * * # $ + ; ; & " $ < " ' & * $ ŠKORPION (24.10.-22.11.)

' $ < & " $ ] " \ ' $

" * ; & " $ ' $ % # " * # $

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

= " # " & " # ' $ > ; " " $ ? ' $ & $ Q " ; * # $ < $ $ STRIJELAC (23.11.-21.12.)

; \ ' # & \ # $ = " # ' " $ ^ # $ % " * ' $ = & ; & ' $ " " ; * $ ^ # # $

RAK (22.6.-22.7.)

Q " ' * $ X ' " " $ < $ Y # " $ % " # " $ Q " " $ ? " $ ? " $ JARAC (22.12.-20.1.)

^ $ & ' ; $ [ # " $ [ # # & " $ Y # ' # ; & ' $ < # $

LAV (23.7.-23.8.)

[ # ' ' ; \ # $ Q ' ' ' $ + " ' * ' $ > " " $ = " $ > ; " $ VODENJAK (21.1.-19.2.)

Q $ = " # ' & \ # $ % # " $ Q # " $ ? $ % $ % * " # $

DJEVICA (24.8.-23.9.)

+ " # $ Q * # $ Q ; $ X ; & " # ; $ = " # " # # $ % $ RIBE (20.2.-20.3.)

> \ * ; $ X & * $ X" # # " # $ _ " & " $ Q $ ] ` % " ' $

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pastelni tonovi naprijed! Želite biti u trendu? Odjenite nešto u pastelnim tonovima. A nimalo ne ete pogriješiti ni ako odaberete resice ili olk detalje, posebice ako ste avanturisti kog duha. Svi ovakvi odjevni komadi ili modni dodaci nakon zimskog sivila izgledaju oku ugodno. Romanti ne duše mogu uživati u damskim komadima u stilu pedesetih, kao što su suknje ispod koljena, bluze i damske torbe u nježnim roza tono-

vima ili u boji pijeska. Moderne su i tunike, ali i duga ke haljine. Lijepo e biti vidjeti i na našim ulicama pripadnice nježnijeg spola u haljinama, ovom pomalo zanemarenom odjevnom predmetu koji su zamijenile sveprisutne i prakti ne hla e. Svjetski modni trendovi i muškarce odijevaju ovo prolje e u izrazito nježne tonove. Stoga, pastelni tonovi, hrabro istr ite iz ormara i pokažite se svijetu!

ESPRESSO by

Budimo jednostavno dobri i hrabri ljudi N

a pitanje koji vam se predmet najviše svi a, pojedini osnovnoškolci spremno odgovaraju – povijest. Magi nost starog Rima, egipatskih piramida i starih civilizacija Asteka i Maja uvijek je raspirivala dje ju maštu, ali i odraslih. Erich von Däniken tek je jedno ime koje se bavi tajnama povijesti, i to prije svega onima arheološke naravi. Iz tog magnetizma prošlih vremena proizašli su i brojni filmski spektakli koje smo i sami odgledali reprizno nekoliko puta. Niste? Ma sigurno vas je barem u izmjeni i vrtnji TV kanala dodirnula u plimnim valovima blagdanskih serija-

la starija filmska proizvodnja, kao što su ‘Ben Hur’,’Spartak’, ‘Kleopatra’ ili ‘Quo Vadis’, a o novijim rimskim dogodovštinama kroz junake epskih spektakala kao što su ‘Gladijator’, ‘Troja’, “Pompeji’ da i ne govorimo. A gdje su još svi drugi filmski junaci u ‘Camelotu’ ili ‘Aleksandru’ ili u doma oj tematici kao što je ‘Bitka na Neretvi’. Možda zapravo i zbog tih filmova djelomi no volimo blagdansko TV ozra je u kojem nikad ne uzmanjka povijesnog gradiva. ovijest volimo i kroz uvijek rado itane, gledane i slušane vijesti objedinjene pod nazivom ‘Dogodilo se na

današnji dan’. Pa kad je ve sve to tako zanimljivo, hajdemo uz ovotjedno ispijanje expresso kavice ‘za eprkati’ u doga anja na današnji dan 28. ožujka. Jedan od najve ih i najpoznatijih svjetskih muzeja ‘Louvre’ otvoren je za javnost 1794. godine, Konstantinopol je preimenovan u Istanbul. Ima zanimljivosti i za muški rod koji zasigurno pre erira sportsku povijest. Wilt Chamberlain odigrao je 28. ožujka 1972. svoju posljednju pro esionalnu košarkašku utakmicu. Uvršten je na popis 50 najve ih igra a u povijesti NBA lige, a nakon njegove smrti izašao je nevje-

rojatan podatak da je spavao s 20.000 žena. vo malo i podataka iz svijeta znanosti i umjetnosti. Francuski astronom Pierre Simon de Laplace ro en je 28. ožujka 1749. Zaslužan je za cijeli niz otkri a u akustici, magnetizmu, astronomiji i matematici. Godine 1483. ro en je talijanski slikar Ra aelo Santi, jedan od najslavnijih slikara svih vremena, koji je uz Leonarda i Michelangela tre i velikan talijanske visoke renesanse. vadeset i osmi ožujka bilježi se i u našoj domovini kao zna ajan datum u kulturnoj baštini. Hrvatska je kao

tre a zemlja u svijetu dobila nacionalnu operu. ‘Ljubav i zlobu’ skladao je mladi 26godišnji Vatroslav Lisinski. Premijera te opere u današnjoj Staroj gradskoj vije nici u Zagrebu bila je veliki doga aj za hrvatski narodni preporod. Glavnu ulogu Ljubice otpjevala je grofica Sidonija Erdödy Rubido, prva hrvatska operna pjeva ica. Vatroslav Lisinski ro en je pod imenom Ignac Fuchs. Sam je kroatizirao svoje ime zbog nacionalnih osje aja (Ignac od latinskog ignis, što zna i vatra, i odatle kovanica Vatroslav, a njema ki Fuchs, što zna i lisica, koja je osmišljena u Lisinski).

osta vam je povijesnih podataka. Evo ‘še er’ uz kavicu stiže na kraju. Na današnji dan ro eni su Fra Bartolomeo, Maksim Gorki, Ana Rukavina i Lady Gaga. Što nama svima preostaje? Da svojim životnim djelima, naumima i svakodnevnim malim stvarima ostavimo trag. Ne moramo u i u povijest. Ne mora se nitko spominjati našeg datuma ro enja ili smrti. Budimo tek humane, dobrom obasjane osobe, spremne svakome pomo i. Budimo svijetla obraza, neokaljani mržnjom, zlobom, nasiljem ili drugim destruktivnim oblicima ponašanja. Budimo jednostavno dobri i hrabri ljudi. Bit e to mali pomak za povijest, ali velik za ovje anstvo.

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Neobjašnjivi strah

Život nekada i danas

Alkohol za doru ak

PI TA N J E : O d pr ij e dvije godine osje am neobjašnjivi strah koji ne mogu kontrolirati. Bojim se zatvorenog prostora i ljudi. Stalno sam nervozan i uznemiren. Postoji li na in kako da pobijedim strahove? ODGOVOR: S obzirom na dužinu trajanja vaših tegoba bilo bi dobro da se obratite psihijatru za pomo radi potrebe psihoterapijskog tretmana. Pošto se u ini psihijatrijska obrada vaš terapeut e se odlu iti za jednu od psihoterapijskih tehnika. Uz psihoterapiju ukoliko postoji indikacija može se uklju iti i armakološka terapija. U po etku lije enja ne možete o ekivati odmah poboljšanje vaših tegoba. Morate biti strpljivi i ustrajni i nakon odre-

Nekad su se ljudi znali hvatati u koštac sa životnim nevoljama. Naporno su radili, jedva osiguravali kruh i krov nad glavom, umirali zbog danas banalnih bolesti, ra ali puno djece i gledali ih kako umiru od tada neizlje ivih in ekcija ili ginu u ratovima, bili tla eni tu inskom vlaš u i nepravdama svih vrsta. Tako je bilo još po etkom prošlog stolje a, pa kad pri ate s nekim starcima i slušate njihove uspomene ini vam se neshvatljivo kako su uspjeli sve to preživjeti. Ja volim slušati osobe starije dobi koje imaju tu neku, nama mla ima danas teško shvatljivu nijansu prihva anja tegoba i problema bez pretjeranog razmišljanja a s potpunom odgovornoš u suo avanja sa injenicama. Ve inu nevolja podnosili su dostojanstveno i snažno, inili su ono što su mogli s obzirom na okolnosti. Nisu imali vremena ni potrebe previše razmišljati. U prošlosti su ljudi imali krug bliskih osoba koje su im mogle pružiti potrebnu podršku, povjerenje i razumijevanje kako bi izašli iz poteško a. Život u zajednici i me usobno pomaganje u razli itim se oblicima pojavljivao kao konstanta koja je ljude osnaživala i poticala na suo avanje sa teškim situacijama. Danas imamo i stvarnu i virtualnu ljudsku povezanost na svim razinama, imamo mogu nost da za svaki problem istog trenutka potražimo i prona emo neko rješenje, pa svejedno previše kompliciramo život i strahujemo zbog opcija koje su u igri. Možda je stvar baš u tome da je opcija previše, pa nas vrtlog nepotrebnog razmišljanja može lakše zahvatiti? I to je mogu e, ali pretjerano razmišljanje ne po iva nužno na prevelikom broju podataka, nego na opsjednutosti nekim podatkom ili

U javnosti je rašireno mišljenje da je osoba, koja pije alkoholna pi a odmah od jutra, alkoholi ar. I to je doista esto tako. Ako netko uvi a da mu je alkohol potreban odmah ujutro, on ima problem ovisnosti o alkoholu. Zabrinjavaju e je što se u nekim kulturama podrazumijeva da se prije po etka rada toga dana, ode na “jednu kratku” (misle i pritom na ašicu žestokog pi a, pr. rakije). Pri tome, esto se mogu uti opravdanja za pijenje, poput: “rakija je dobra za želudac”, ili sl, što nema medicinsku podlogu. Ovisnik o alkoholu, kada se probudi, prvo razmišlja o alkoholu, o tome gdje i kada se može nešto popiti. Planira gdje e uzeti prvu dozu za taj dan. Za alkoholi are, alkohol je jedna od važnijih stvari ujutro. Mnogi ljudi, rukovode i se krilaticom “klin se klinom izbija”, alkoholom lije e mamurluk. Ako je osoba konzumirala prekomjerne koli ine alkohola no prije, idu i dan joj neugodni fizi ki i psihi ki simptomi – mamurluk - pri injavaju problem zbog radne neefikasnosti, zbog lošeg op eg osje anja, nemogu nosti sabiranja sebe i upravljanja svojim radnjama. To stanje lije e ponovnim ispijanjem alkohola. I mala koli ina alkohola nadodana simptomima mamurluka, u kombinaciji s ve postoje om koli inom alkohola u krvi od prethodne no i, samo pogoršava sveukupno stanje i unkcioniranje. Pojedinac postaje još manje spretan, produktivan i u inkovit – u bilo kojem pogledu - nego da je “samo” pod mamurlukom. Tako er, to može biti i opasno. Doduše, pijenje alkohola ujutro nakon pijane no i može odgoditi simptome mamurluka, ali to svakako nije pametno. Problem se samo prolongira i produbljuje, a ne rješava. Postoje mnoge opasnosti vezane uz pijenje alkohola u jutarnjim satima. Ako osoba osje a da je alkoholno pi e prva stvar koju ujutro treba kako bi se mogla suo iti s obavezama tog dana, to je znak ovisnosti o alkoholu. Oni ljudi koji za prevladavanje simptoma mamurluka uzimaju alkohol, tako er su alkoholi ari.

enog vremena do i e do pozitivnih rezultata odnosno povla enja simptoma. Možete i sami nešto u initi za sebe time da ne izbjegavate situacije koje u vama izazivaju strahove jer e se time samo situacija pogoršati. Dobro je da imate pomo prijatelja. To je ona prava prijateljska, ljudska. Idite s njim u šetnju i podijelite sve svoje misli i osje aje.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Rak dojke – Dan narcisa K.T., 45-godišnja službenica iz Varaždina, pita: U zadnje vrijeme osje am nejasne bolove u desnoj dojci, a ini mi se da sam na tom mjestu napipala kvržicu. Uplašena sam i ne znam što mi je raditi. Odgovor: Kod takvih simptoma kako ih vi opisujete odmah pomislimo svi na rak dojke. To je mogu e objašnjenje vaših tegoba ali i najmanje vjerojatno. Nije svaka kvržica u dojci rak, o tome sam ve nekoliko puta pisao,možete na mojim stranicama www.gyn.hr prona i nekoliko lanaka u vezi toga. Kao prvo-rak ne boli, bar ne na po etku. Ima mnogo promjena u dojci koje se mogu pipati kao rak, na pr.lokalna upala, dobro udni tumori, mastopatija i sl. Ipak zbog vaše sigurnosti i mira potrebno je obratiti se svom lije niku obiteljske medicine, pa e vas on uputiti na ultrazvuk dojke i ev.mamografiju. Ukoliko bi na pretrage trebali dugo ekati,

ima u Varaždinu nekoliko privatnika koji e vam to vrlo rado odmah u initi. Najbolje je u initi obje pretrage, jer je tada dijagnosti ka sigurnost 100 postotna. Mamografije se ne treba bojati jer sadašnji moderni aparati zra e vrlo malo i nisu opasni. Mamografija definitivno ne izaziva rak kao što neki „mudraci“ šire dezin ormacije. Ukoliko se i radi o raku dojke, potrebno je i poželjno tumor otkriti kada je manji od 1 centimetra, jer tada još nema metastaze, pa ste nakon terapije potpuno izlije ena. Upravo ovih dana se provode „Dani narcisa“, promotivna akcija u vezi prevencija i ranog otkrivanja raka dojke. Dobro je uklju iti se u te akcije i širiti pravilne in ormacije u vezi ove opake bolesti. U Hrvatskoj se ve duže vrijeme provodi probir raka dojke mamografijom u žena starijih od 50 godina. Kad navršite 50 godina dobiti ete i vi poziv na koji se svakako odazovite.

problemom koji nas blokira i optere uje, a onda se nadovezuje na lavinu naših drugih briga i nezadovoljstava koja nas ruši u ponor... Sve nam je teško, stalno osje amo rustraciju, ne vidimo izlaz, u sebi se lomimo pod teretom pro esionalnih i obiteljskih uloga važu i neprestano prioritete i gube i energiju na trivijalnim problemima. Povijesni uspon depresije, anksioznosti i nekontrolirane srdžbe nadovezuje se na prekomjerno razmišljanje i osje aj nemo i pred životnim izazovima. Tako danas živimo, a starije nam se generacije ude, pokušavaju nam prenijeti neku svoju jednostavnu ormulu koja im je pomagala da kro e kroz bespu a života i još ih vodi, jer oni u svojim bolestima, malim penzijama i gubitku bliskih osoba ipak nisu poraženi, idu dalje. Poznajem nekoliko takvih divnih starijih žena i muškaraca, ija me vedrina i blagost asciniraju, koji se ne znaju dugo ljutiti, ni ne pristaju na zabrinutost i jalovo jadikovanje, jer emu to, kažu, ni em ne bi koristilo. Možda je i vama vaša baka, kad vas je vidjela zarobljene lošim mislima znala savjetovati: Dijete drago, nema ti to smisla, pomoli se Bogu, prenesi mu svoju zabrinutost, i po ni raditi neki koristan posao. To je bila njena ormula kako da si olakša život, a ja vas pitam trebamo li mi danas izmišljati toplu vodu?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Ako osoba krene piti ve ujutro, to se lako može nastaviti tijekom cijelog dana; esto se i desi da pije cijeli dan. Oni koji piju ujutro, imaju problem s odgovornoš u (prema sebi, drugima…). Alkohol u krvi utje e na izbjegavanje obaveza za taj dan, jer je osoba omamljena, pijana…. Pijenje u jutarnjim satima dovodi osobu u stanje poja ane sklonosti nesre ama tijekom dana. Pijenje prije posla smanjuje radnu produktivnost. Dolazak na radno mjesto pod utjecajem alkohola šteti ugledu pojedinca; dovoljno je da drugi samo posumnjaju da im je kolega ve pio. Mnogi koji piju ujutro, to ine na prazan želudac. To je iznimno štetno za zdravlje, jer pove ava vjerojatnost razvoja alkoholne bolesti jetre, a i drugih zdravstvenih tegoba. Pijenje alkohola na prazan želudac bez nutritivne podloge, kao što su proteini, masti i ugljikohidrati, brže dovodi do trovanja. Oni koji piju ujutro, to esto ine sami. To zna i da ne piju zbog društvenosti, ve zato jer su ovisnici. Želja i potreba da se pije alkohol ujutro, znak je osobi da se treba suo iti s postoje im problemom kod sebe: znak je alkoholizma. Nema potrebe za provjerom postojanja ovisnosti, jer na žalost, u vrijeme kada se po elo redovito piti u jutarnjim satima, alkoholizam je ve tu. Alkoholizam je bolest koja se ne može rješiti na na in da se samo isklju i, poput prekida a za svjetlo. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pruža poduku o poduzimanju koraka za lije enje alkoholizma i pruža potporu pri rješavanju tog problema ovisnosti.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

28. ožujka 2014.

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Laparoskopija - dijagnoza i izlje enje u jednom dolasku

ONE STOP CLINIC Laparoskopija je operacijska metoda koja se može rabiti u nekoliko svrha: • pronalaženje uzroka i postavljanje dijagnoze • operacijska tehnika kojom se odmah rješava utvr eni problem Kod nekih bolesti za postavljanje dijagnoze potreban

je izravan lije nikov pogled iz abdomena na reproduktivne organe. To je mogu e laparoskopijom. Prije laparoskopije ve ina operacija na reproduktivnim organima rješavala se laparotomijom (otvaranjem trbušne stijenke), koja je ostavljala veliki ožiljak.

Dječji cvijetak za proljetno čišćenje organizma, maslačak PUT AJA

Gorko zelje, konjska žu enica, popovo gumance, radi , talijanska salata i još brojni drugi nazivi pu ka su imena za masla ak, njegov list kojeg botanika poznaje pod nazivom Taraxaci folium. Nakon duge zime u prolje e svojim žu kas m cvjetovima ukrasi zazelenjelu livadu, a ne bira svoj dom poput razmaženog princa ve poput skromnog siromaha. Stoga nije slu ajnost što je, prema legendi, jednom davno, an eo koji je sišao s neba na Zemlju traže i najljepši cvijet za djecu u svom vrtu pored umišljene ruže, bahatog tulipana i drugog cvije a odabrao upravo masla ak koji nije birao gdje e ras . Ne smeta njemu ni livada, ni ras pored prašnjavog puta, ni povi se prema nebu pored ograde, zato je i an eo odabrao da ovaj cvijet predstavlja djecu koja, igraju i se i zabavljaju i u prirodi pozdrav prolje u odaju i pletenjem vijenaca od cvijeta masla ka dok njihove mame i bake skupljaju liš e za hranu i lijek. Tisu lje ima list masla ka koris se kao jeqin lijek i hrana, a poznat je za lije enje žu i i jetre te pro iš avanje krvi. Iz Europe kolonizacijom proširili su ga i u Novi Svijet, a danas se sve više koristi u medicinske svrhe. Znale su naše bake spravlja od cvjetova masla ka i med, brale su i korijen koji ima brojne zdravstvene pogodnosti, no najraširenija upotreba ipak je bila ona lista masla ka.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

List masla ka sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo pa svojim boga m svojstvima nadmašuje ak kul virano lisnato povr e kao što je špinat, ali i raj icu. U obliku aja ili salate masla ak po e prokrvljenost unutrašnjih organa. Za poboljšanje rada jetre i izbacivanje štetnih materija najpogodniji su list i korijen masla ka. Masla ak daje energiju, poboljšava cirkulaciju i otklanja zimsku pospanost. Osim toga masla ak pomaže kod alergija i smanjuje kolesterol, a kako sadrži brojne hranjive tvari liš e masla ka preporu a se kao dodatak prehrani trudnicama i ženama u pred i menopauzi. I nije tu simbioza zdravlja žene i masla ka završena. List masla ka osobito je dobar kod ženskih oboljenja jer spre ava i lije i boles dojki, cista, karcinoma, ote enos i problema dojenja. Mo an je diure k pa blagotvorno djeluje na bubrege i mokra ne organe.

Prednosti laparoskopije: kra i ostanak u bolnici, brz oporavak, mali ožiljci (do 1cm) na trbušnoj stijenci. Uporaba laparoskopije (dijagnosti ka i terapijska namjena): neplodnost, ektopi na trudno a, abdominalna bol nepoznatog uzroka, endometrioza, priraslice, dobro udAyurveda is e izvanredno djelovanje masla ka na krvni sustav pa ga preporu uje osobama s visokim masno ama u krvi ali i u održavanju tjelesne težine. Masla ak ima sjajan u inak na lije enje žutice, hepatitisa, ciroze jetre, žu i i žu nih kamenaca. Njegov utjecaj na jetru i izbacivanje toksina iz jela doprinosi op em stanju obnove i ja anja organizma što se može vidje i na koži, u prvom redu kod osoba koje imaju izražene akne. Najnovije studije pokazuju veliku u inkovitost masla ka pri lije enju tumora i raka op enito, a posebno tumora dojki. Stoga, s upotrebom masla ka nikako ne oklijevajte. Idealno je vrijeme za berbu listova masla ka jer u rano prolje e listovi nisu toliko gorki. Ostale dijelove valja bra tokom cijele sezone. U kuhinji listove možete sprema na razne na ine, u salatama, umacima, pestu s tjesteninom, nasjecka ga u rižu, sprema kašaste sokove dok se cvjetovi mogu poha ili doda salatama, a neotvoreni pupoljci konzervira poput kapara. Univerzalnim se smatra aj od 10 g suhog lista masla ka koji se mo i 12 sa u 2,5 dcl vode, doda mu se jedna velika žlica meda i taj aj po e funkciju bronhijalnih žlijezda i š tnja e, pomaže stara koj nemo i i lije i od še erne boles . Drugi na in pripremanja aja od lista masla ka je onaj „vru i“ : 1-2 žli ice lista masla ka prelijemo s 2 dcl kipu e vode, pus mo da odstoji poklopljeno 15 minuta uz povremeno miješanje, za m procijedimo i pijemo. Kao i pri svakom uzimanju ljekovite biljke ili biljnog pripravka treba vodi i brigu o štetnim u incima. Masla ak se ne preporu uje koris dulje od šest tjedana uzastopno kao ni trudnicama i dojiljama. Njegova upotreba može poja ati razinu še era u krvi, a uzima

ni tumori maternice, ciste na jajnicima, uklanjanje maternice (histerektomija) Postupak laparoskopije izvodi se u op oj anesteziji. Napravi se mali rez na pupku, kroz koji se uvodi plin u trbušnu šupljinu kako bi se omogu ila bolja preglednost njezine unutrašnjosti (naj eš e se kao plin rabi bezopasni uglji ni dioksid (CO2). Kroz isti rez uvodi se i laparoskop (ure aj s kamerom i svjetlom). Na trbušnoj stijenci može se napraviti još nekoliko malih rezova (1-4 reza, ovisno o potrebama operacije) koji služe za uvo enje ostalih instrumenata. Slika unutrašnjosti trbušne šupljine projicira se na posebnom ekranu. Sam postupak može se snimati, i kasnije pogledati

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

cijeli operacijski zahvat. Nakon završetka operacije instrumenti se izvade i prethodno aplicirani plin ispušta iz trbuha. Mali rezovi se zašiju. Laparoskopija, kao i svaka druga operacija, povezana je s rizicima. Potencijalni mogu i rizici (isti kao i pri ostalim operacijama): krvarenje, poteško e u anesteziji, ošte enje drugih organa u abdomenu npr. crijeva, mokra nog mjehura, mokra ovoda, infekcija, bol na podru ju rezova, osje aj nadutosti Oporavak je puno kra i u odnosu na klasi nu operacijsku tehniku; potrebno je svega nekoliko dana za potpun oporavak i vra anje svakodnevnim aktivnostima.

Prof. dr. sc. Miroslav Kopjar, prim. dr. med. • spec. ginekolog, subspec. gin. onkologije i uroginekologije • predsjednik Hrvatskog društva za ginekološku endoskopiju HLZ-a

PEDIJATAR SAVJETUJE

Alergija na proteine kravljeg mlijeka Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec li se u velikim koli inama može izazva kožni osip, proljev, žgaravicu i mu ninu. Njegov sok tako er može izazva reakcije, osobito kožne. Masla ak se ne preporu uje uzima u ve ernjim sa ma, a nije ga dobro koris ukoliko imate problema sa žu nim mjehurom, upalu žu nog kanala ili opstrukcija crijeva poput zatvora i sl. Mjere u životu mora bi u svemu, ali ne treba se boja prirode, zato svakako unesite masla ak u svoju prehranu, proše ite livadom, a tokom cijele godine list masla ka možete prona i i u oko aju. Za kraj za one kulinarski krea vnije i sklone novim okusima evo i nekih proljetnih recepata za zdravlje i bogatstvo prirode na vašem tanjuru. Zeleni kašas sok od masla ka: 1 banana, 300 ml vode, 100 g šumskog vo a (svježeg ili smrznutog), 100 g listova masla ka i 1 žlica sme eg še era ili javorovog sirupa. Sve sastojke stavite u blender i meljite 1-2 minute. Sok popijte odmah u malim gutljajima. Ova koli ina soka je dovoljna za 1 obrok za jednu osobu. Kremas umak od masla ka: 1 kg listova i stabljika masla ka, malo maslinova ulja, 2 mlada luka, 1 manja slatka crvena paprika, 3 ešnja ešnjaka, 400 ml vrhnja, sol, papar, malo muškatnog oraš i a. Sitno nasjeckajte povr e, a masla kovo liš e na tanke trakice. Na srednjoj temperaturi u ve oj tavi malo popirjajte mladi luk, ešnjak i papriku, pa dodajte stabljike masla ka i pirjajte još par minuta. Dodajte listove, za inite i pirjajte dok sva teku ina ne ispari, pa dodajte vrhnje. Kuhajte i miješajte dok se ne formira gus umak, za što je potrebno oko pet minuta. Neka vam je u slast ovog prolje a s novitetima starog dobro poznatog masla ka!

Alergija je neuobi ajen i neprimjeren odgovor imunološkog sustava na bezazlene, svakodnevne imbenike iz okoliša, poput peludi, prašine hrane ili lijekova. U pojavi alergija važan rizi ni faktor je naslije e. Ono što se naslje uje je sklonost alergijama, no to ne zna i da e se alergija razvi . U estalost alergija je u velikom porastu, a smatra se da je razlog tome suvremeni na in života. Alergija na hranu je poseban oblik nepodnošenja hrane uzrokovan pretjeranom reakcijom imunološkog sustava na proteine u hrani. Naj eš e se javlja u prvoj godini života zbog razvojne nezrelosti imunološkog sustava djeteta. U estalost nutri vnih alergija je 2 do 8 %. Namirnice koje naj eš e izazivaju alergijske reakcije su: kravlje mlijeko, soja, jaja, riba, orašasti plodovi, pšenica. Alergija na proteine kravljeg mlijeka je naj eš i oblik nutri vne alergije u dojen adi i male djece. Prvi simptomi se uglavnom javljaju izme u prvog i petog mjeseca života. U estalost je oko 2.5 %. Takva su djeca esto alergi na i na druge proteine, poput jaja, soje, brašna, ribe i kikirikija. U rijetkim slu ajevima i isklju ivo dojena djeca mogu razvi alergiju na proteine kravljeg mlijeka koje se lu e u maj inom mlijeku. Simptomi alergije na proteine kravljeg mlijeka variraju od blagih pa sve do teških i po život opasnih. Mogu se o itova na tri organska sustava. Kožni simptomi (50-70%) su atopijski ekcem, svrbež, urtikarija, crvenilo. Probavni simptomi (50-60%) su kolike, povra anje,m proljev, nenapredovanje na težini, primjese krvi u stolici. Dišni simptomi (20-30%) su rinitis i hroptanje. Dijagnoza se postavlja razgovorom s roditeljima gdje se roditelje pita o postojanju atopijskih boles u obitelji, na inu prehrane djeteta, trajanju dojenja, uvo enju mlije nog pripravka, prisutnos simptoma, vremenu pojave simptoma. Potom se dijete pregleda. Dijagnos ki testovi

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec su jednostavni kožni testovi te krvni testovi u kojima se odre uje razina ukupnih i speci nih an jela u krvi (IgE). Ponekad svi dijagnos ki testovi mogu bi nega vni, a da dijete ima alergiju. Tada je potrebno provesti eliminacijsku prehranu (bez kravljeg mlijeka) i test provokacije (ponovno uvo enje). Djeci se tada daje posebna vrsta mlijeka. Ti se testovi moraju radi pod nadzorom pedijatra, nikako ih nemojte radi samo kod ku e. Jedina mogu nost lije enja alergije na proteine kravljeg mlijeka je potpuno uklanjanje alergena iz prehrane djeteta ili majke dojilje jekom 6 do 12 mjeseci (eliminacijska dijeta). Majka dojilja mora vodi ra una o nadoknadi kalcija, dok dojen e na umjetnoj prehrani mora pi poseban zamjenski proizvod tzk.ekstenzivni hidrolizat. Mlijeka drugih živo nja, poput kozjeg ili ov jeg se ne smiju koris ako zamjensko mlijeko u prehrani takve djece. Isto tako ne smije se koris ni sojino mlijeko i sojini dojena ki pripravci. itajte sastav gotovih namirnica! Alergija na proteine kravljeg mlijeka nije doživotna bolest i u ve ine nestaje. Ne smije se poistovje s intolerancijom laktoze koja nastaje zbog nemogu nos razgradnje glavnog še era u mlijeku u probavnom sustavu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEST www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-28.2.2014. Regija

koli ina udio, %

Zagreb

1647

38,62%

Primorskogoranska

460

10,79%

Splitskodalma nska

369

8,65%

Istarska

260

6,10%

Osje ko-baranjska 183

4,29%

Zadarska

160

3,75%

Dubrova koneretvanska

124

2,91%

Varaždinska

123

2,88%

Bjelovarskobilogorska

116

2,72%

10 Sisa komoslava ka

106

2,49%

11 Šibensko-kninska 105

2,46%

12 Me imurska

2,25%

13 Požeškoslavonska

2,11%

14 Koprivn.križeva ka

1,90%

15 Vukovarskosrijemska

1,85%

16 Karlova ka

1,71%

17 Krapinskozagorska

1,69%

18 Brodsko-posavska 72

1,69%

19 Virovi kopodravska

0,68%

20 Li ko-senjska

0,47%

UKUPNO

4265

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

28. ožujka 1919. je britanska kraljevska obitelj primila prvi automobil, Daimler Mail Phaeton.

10.000

Peugeota 208 GTi proizvedeno je u manje od godinu dana od lansiranja. Proizvodnja 10.000-itog primjerka ovog modela najbolja je potvrda njegovog uspjeha, u godini kad marka slavi 30-u godišnjicu svog legendarnog modela 205 GTi. Proizvodi se isklju ivo u tvornici Poissy za cijeli svijet. U Europi je premašio svoje prodajne ciljeve. Peugeot 208 GTi pokre e 1.6 THP motor od 200 KS. Opremljen je ru nim mjenja em sa 6 stupnjeva prijenosa, a ubrzanje od 0-100 km/h postiže u manje od 7 sekundi, uz emisiju CO2 od samo 139 g/km.

2,85

litara na 100 km potrošnja je novog Peugeota 308 opremljenog novim turbo benzinskim motorom 1,2 e-THP od 130 KS. Ovaj rekordno nizak rezultat s prije enih 1.810 km ostvaren je na stazi u Almeriji (Španjolska) pod nadzorom rancuske organizacije UTAC (Union Technique de l'Automobile, du motocycle et du Cycle). Novi Peugeot 308 iz serijske proizvodnje, pokretan novim 3-cilindarskim turbo benzinskim PureTech motorom i ru nim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa, vozio je više od 32 sata i potrošio 51,4 litre. Novi Peugeot 308 oborio je novi rekord u potrošnji i udaljenosti prije enoj sa samo jednim spremnikom goriva. Da bi se to postiglo, više voza a izmijenilo se za upravlja em tijekom testne vožnje.

28. ožujka 2014.

FIAT PANDA 0.9 TWINAIR LOUNGE

RADIKALNI DOWNSI U moru primjera „downsizinga“ benzinskih motora Fiat je primijenio najradikalnije rješenje. Obujam je smanjen „rezanjem“ broja cilindara pa tako TwinAir motor ima samo dva cilindra i tek 875 ccm. Primjena ovog motora je vrlo široka unutar Fiatove grupacije. U najslabijoj izvedbi se nudi u Pandi, u srednjoj opciji ak i u Alfi, dok je najsnažnija rezervirana za modele poput 500L. Ipak, na hrvatskom tržištu se Panda nudi s TwinAir motorom srednje snage, što zna i 85 KS. Aktualna generacija je u ponudi ve skoro dvije godine, ali na žalost, njena prisutnost na našim cestama je puno rje a nego to ovaj auto zaslužuje. A nije uvijek bilo tako. Panda je primjer gradskog automobila, napravljena u pravoj Fiatovoj maniri. To zna i, vrlo prakti ne vanjske dimenzije i obilje prostora u putni koj kabini. Naravno, govorimo u okvirima gradskog automobila. Sprijeda ima mnogo mjesta, za glavu na svim sjedalima, dok e više osobe imati problema sa smještajem koljena ukoliko sjede na stražnjoj klupi. Prtljažnik je solidne veli ine za svakodnevne gradske potrebe pa ak i za umjeren tjedni šoping. Talijani su majstori dizajna i to su još jednom dokazali s Pandom. Izvana je auto poput malog jednovolumena s visoko postavljenim prednjim svjetlima, pove im vjetrobranom i izdašnim bo nim staklenim površinama. Ozbiljnosti vanj-

skoga dojma doprinose i 15 colni aluminijski naplaci. Interijer otkriva ideju vodilju koju su uspješno primijenili Fiatovi dizajneri. Kvadrati asti motiv sa zaobljenim kutevima prona i ete kud god pogleda-

te pa ak se i upravlja ne ini savršeno okruglim. Plo a s instrumentima je vedra i razigrana, no ujedno i pregledna. Voza u e se sigurno dopasti jednovolumenski položaj ru ice mjenja a. Talijanska estetika je

primjetna i na oblogama sjedala ije se sivilo razbija crvenim rubovima te crvenim i bijelim kockicama na naslonima. Glavninu zanimanja tijekom testa posvetili smo motoru. Mali dvocilindraš u

Živahan motor, niska emisija CO2, prostor za putnike sprijeda, dobra izrada, dopadljiv i zanimljiv dizajn

Prostranost straga, visoka potrošnja u gradu, bu an motor, cijena

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

28. ožujka 2014.

IZING

Ako mislite da se auto s dva cilindra ne može nositi s modernim prometom, Panda to vrlo uvjerljivo opovrgava. U gradu je frktavo živahna, a može i na otvorenu cestu. Probajte...

ovom slu aju ima 85 KS, savim dovoljnih za žustru gradsku vožnju, ali i za izlazak na auto cestu. Pri pokretanju hladnog motora primjetan je glasan rad i specifi an zvuk, no s porastom radne temperature TwinAir se stiša. O ekivali smo vibracije, ali njih jednostavno nema, ak ni u praznom hodu. Pritiskom na papu icu gasa motor se oglasi rktavim zvukom koji posje a na Fiat 126 P ili popularnu „peglicu“. Taj zvuk i sklonost motora prema visokim okretajima tjeraju na pritiskanje papu ice. Panda 0.9 ubrzava ve od 2000 o/ min i vrlo je uvjerljiva sve do malo iznad 5000 o/min. Ne emo baš re i da je jurilica, ali da može biti vrlo brza u gradu, to svakako moramo istaknuti. Kod potrošnje smo ostali malo iznena eni. Vo eni žustrinom motora zabilježili smo potrošnju u gradu od neo ekivanih devet litara, ali lijek za smanjenje potrošnje je vožnja na

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MOTOR • 2-cilindri ni redni benzinski, postavljen naprijed, 4 ven la po cilindru, 1 bregasta osovina glavi motora pokretana zup astim remenom, aluminijska glava motora, koljenasto vra lo u 3 ležaja, turbo punja , me uhladnjak • Obujam: 875 cm3 • Najve a snaga 63 kW (85 KS) pri 5.500 o/min • Najve i okretni moment: 145 Nm od 2.500 do 3.500 o/min

POGON • Na prednje kota e, ru ni mjenja s pet stupnjeva prijenosa

DIMENZIJE

182

niskim okretajima. Motor postaje štedljiv kad zazvu i kao da e se ugasiti. Na otvorenoj cesti se može voziti s oko 5,5 litara. Za gradski auto Panda je solidno udobna. Ovjes je dobar, ne lupka, mjenja umjereno precizan, a ko nice vrlo dobre. ak i nema pretjeranog nagi-

• Dxšxv 3.655x1.645x1.550 mm, me uosovinski razmak 2.300 mm, trag kota a 1.410/1.410, obujam prtljažnika 225 - 870 l, obujam spremnika za gorivo 37 l

PERFORMANSE • Najve a brzina 177 km/h, ubrzanje 0-100 km/h 11,2 s

POTROŠNJA GORIVA • U gradu 5,0 l/100 km, na otvorenoj ces 3,8 l/100 km, prosje no 4,2 l/100 km, potrošnja na testu 6,9 l/100 km, emisija CO2 99 g/km

CIJENA FIAT PANDA 0.9 LOUNGE 92.249 KN

njanja. Sa serijskim 14 colnim kota ima Panda dobije nešto na udobnosti. Brinete li za ekologiju bit e vam zanimljiv podatak o emisiji CO2 od samo 99 g/km. Cijena testirane Pande 0.9 Lounge je 92.249 kuna. Dodamo li opremu za koju se dopla uje poput alu naplataka, automatske klime, Blue & Me sustava, ESP-a,... cijena se brzo penje do 100.000 kn pa ak i malo iznad tog iznosa. Sumnjamo u ekološku svijest Hrvata pa e vjerojatnije odabrati dobro poznati 1.2 Fire motor koji se može kupiti ve za 67.500 kuna.

Opel Astre LPG preuzela je tvrtka Cammeo Taxi, najve a privatna taxi-služba u Hrvatskoj. Astre LPG pokre e ekonomi ni 1,4-litreni turbo benzinski motor od 140 KS opremljen tvorni ki ugra enom plinskom instalacijom uz koju dolazi i potpuna tvorni ka garancija, identi na onoj za sve ostale Opelove modele. Opel nudi LPG preradu za osam modela iz svoje ponude, a kod Astre je ovakva tvorni ka prerada posebno povoljna. Nadoplata za Astru s pet vrata iznosi 3.000 kn, dok je kod Astre Sports Tourer (karavana) zbog povoljnijeg trošarinskog razreda vezanog uz emisiju CO2 nadoplata u odnosu na isti benzinski motor nevjerojatnih 0 kuna. Cammeo svoje taxi-usluge pruža u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Tijekom prošle godine u dosada voženim Opel Insignijama prošli su ak 19 milijuna kilometara i ostvarili zna ajne uštede u odnosu na prethodni vozni park.

“Dan otvorenih vrata u Renault servisima” glavna nagrada novi Mégane U subotu, 29. ožujka 2014., u svim ovlaštenim Renault servisima održat e se Dan otvorenih vrata tijekom kojeg e svi vlasnici Renault i Dacia vozila mo i obaviti besplatni proljetni pregled svojeg automobila. Besplatni pregled vozila prilika je i za sudjelovanje u nagradnoj igri kojom Renault Nissan Hrvatska nagra uje svoje dugogodišnje vjerne voza e jer e sretni dobitnik osvojiti novi Renault Mégane Generation. Sigurnost i kvaliteta vozila oduvijek na prvom mjestu u Renaultu, stoga e osim besplatnog pregleda, Renault vjernim voza ima nuditi i dodatne pogodnosti: 20% popusta na sve originalne rezervne dijelove, 10% popusta za kupnju dodatne opreme, 50 kuna popusta za kupnju i montažu 4 ljetne gume te pro-

motivnu cijenu od 50 kuna za me unarodnu uslugu Renault 2+ pomo na cesti za sva Renault vozila starija od dvije godine, a koja podrazumijeva: neograni eni broj izlazaka na intervenciju, bez obzira je li ona potrebna zbog voza eve pogreške ili kvara na vozilu, kao i nastavak besplatnog korištenja te usluge ako kupac jednom godišnje obavi redovni servis vozila u ovlaštenom servisu. lanovi kluba Moj Renault mo i e ostvariti i ekskluzivni popust od 100 kuna za uslugu održavanja u ovlaštenom servisu koji e vrijediti do 29. ožujka 2015. godine. Ukoliko se besplatni proljetni pregled vozila obavi do 5. travnja 2014., kuponi za dodatne pogodnosti mo i e se iskoristiti u ovlaštenim servisima do 15. svibnja 2014. godine.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. ožujka 2014.

Tehnologija

udesni ure aj vodu pretvara u - vino Biblija kaže da je Isus jednom uspio pretvoriti vodu u vino. No, sada, 2000 godina kasnije, dvojica smrtnika tvrde kako mogu ponoviti to udo, i to s ure ajem koji su upravo osmislili i simboli no ga nazvali – Miracle Machine. Taj “ udesni ure aj” razvili su enolog Ken Boyer i poduzetnik (znakovita prezimena) Phillip Vine. Oni tvrde da mogu mješavinu vode, koncentrata grož a, kvasca i posebnog praška (koji vinu daje okus starosti) pretvoriti u izvrsno vino,

i to u samo tri dana. Ure ajem se upravlja putem mobilne aplikacije koja korisnika vodi kroz cijeli proces priprave i gdje on može to no izabrati kakvo vino želi napraviti. Inovativni dvojac ne želi u potpunosti otkriti tajnu fermentacijskog procesa, ali su dali naslutiti kako on uklju uje niz elektri nih senzora, mjernih pretvornika, grija a i iltera. “Primjerice, dok digitalni refraktometar mjeri razinu še era nastale teku ine tijekom procesa fermentacije, posebno dizajniraPoslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ROVINJ – RED BULL AIR RACE FINALE 13. 04. 2014. 200,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn

ni kerami ki ilteri reguliraju zrak u tom mikrookruženju, pro iš avaju i na taj na in vino i omekšavaju i tanin u njemu. U me uvremenu ultrazvu na sonda nadgleda razvoj okusa vina. Svaka od tih komponenti, ali i još mnoge druge, povezana je s mikrokontrolorom koji osigurava da Miracle Machine u inkovito obavlja svoj posao pravljenja vina u samo nekoliko dana”, pojašnjavaju Boyer i Vine. Procjenjuje se da za samo $2, koliko koštaju ranije navedeni

sastojci, Miracle Machine može proizvesti bocu vina koja vrijedi barem $20. Boyer i Vine uskoro planiraju pokrenuti i Kickstarter kampanju. Ako uspiju prikupiti dovoljno sredstava za masovnu proizvodnju i izlazak na tržište, o ekuje se da bi njegova maloprodajna cijena mogla iznositi oko $499. uda se doga aju s vremena na vrijeme, i uistinu je lijepo vjerovati u njih. No, znate li što kažu za stvari koje jednostavno zvu e predobro da bi bile istinite? Bilo kako bilo, predlažem da otvorite bocu, popijete gutljaj ili dva, pogledate ovaj video te sami odlu ite. ((izvor: Ana Tot, http:// znanost.geek.hr)

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 28.03. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:00 22:15 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Me imurski obi aji Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana G.E.T.Report (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

PETAK, 28.03.

06:53 06:55 07:05 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni in (R) 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U središtu (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Dali B. Show 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

SUBOTA, 29.03.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno 13:00 Me imurski obi aji (r) 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 16:50 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

SUBOTA, 29.03.

07:28 07:30 07:55 08:00 08:30 08:45 09:25 09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 16:25 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:40

21:00 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10

Dokuteka Zajedno Eurobox VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

20:45 21:00 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 02:00 02:01

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Eurobox (R) TV prodaja Moja Istra Zajedno (R) Mali oglasi Okrutna ljubav TV prodaja Hrana i vino 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) TV prodaja Kajkavci (R) Tajne uspjeha TV prodaja Ku onica (R) Mali oglasi Popevke i š kleci (R) TV prodaja TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Iz fundusa galerije GE RA MA Dali B. Show (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Shi S koncertnih pozornica VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 30.03.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Koncert u Prelogu (r) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 31.03.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Poluge razvoja (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 30.03.

PONEDJELJAK, 31.03.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 Hrana i vino 08:45 TV prodaja 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:30 Zlatna dolina 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 TV prodaja 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Dali B. Show (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Druga strana (R) 15:40 S koncertnih pozornica 17:00 Popevke i š kleci (R) 17:55 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 18:00 U središtu (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:05 Poluge razvoja (R) 20:30 Global 3000 21:00 Ve er uz lm: Ameri ki san (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 01.04. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 01.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 Koktel (R) 14:10 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdašI (R) 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 02.04. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 02.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Velike tajne malog vrta (R) 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 03.04.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 03.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Global 3000 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Paleta portreta (R) 14:30 Dokumentarni program 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Manjinski mozaik (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 GLAZBENI IZAZOV 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

DISCO CLUB “ŠAMPION” Domašinec

Stiže legenda Bijelog dugmeta Željko Bebek Disco club “Šampion” Domašinec ugoš uje legendu Bijelog dugmeta - Željka Bebeka. Koncert e biti u subotu 5. travnja. Željko Bebek i Šampion jam e feštu za pam enje do ranih jutarnjih sati, uz hitove kao što su: Gdje sam bio, Oprosti mi što te volim, Žuta ruža, Dernek, Da je sre e bilo, Laku no svira i... Ulaznice su ve u pretprodaji po cijeni od 40 kn i mogu se nabaviti na sljede im mjestima: CB

“Millenium” akovec, pizzeria “Mayo” Kotoriba, pizzeria “Modena” Domašinec, cafebar Jama Mursko Središ e, cafe-bar “Street bar” Prelog i Old City Pub Varaždin. Cijena ulaznice na dan koncerta bit e 50 kuna. Ljubitelji dobre zabave pozvani su do i na zagrijavanje ovu subotu 29. ožujka, kada dolazi grupa Kumovi, gdje e se podijeliti 20 ulaznica za koncert Željka Bebeka.

NEZABORAVNI VIKEND PARTY U PODROOMU

U petak Metalika - moj dobar drugar U petak 28. ožujka u Podroomu svira tribute jednom od najve ih metal bendova svih vremena. Taj najve i metal bend svih vremena je Metallica, a tribute dolazi iz Rijeke, zove se “Metalika moj dobar drugar”, prema popularnom videu na internetskom servisu “YouTube”. Ono

što možemo o ekivati od njih je savršena svirka, savršen izgled, instrumenti identi ni onima koje svira Metallica, vatra u o ima i vjetar u kosi. Vrhunska ekipa okupljena je samo s jednim ciljem: da tebi, da baš tebi pruži osje aj kao da gledaš i slušaš Metallicu, a kad zatvoriš o i da te pro u trnci kao pri prvom poljupcu. Ulaz je besplatan.

Subota donosi projekt “A.Z.R.A.” Po etak proljetne sezo-

ne u Podroomu zna i po etak nove serije party subota. Projekt “A.Z.R.A.” okupio je najbolju DJ ekipu iz klubova s najpoznatije hrvatske party destinacije - Zr e. Ve ove subote starta se s prvim od osam partyja pod imenom

“AMAZING ZR½E RESIDENTS ASSOCIATION”. U subotu 29. ožujka, uz naše doma e snage DJ Baxa i DJ Juddy, dio usijane atmosfere Zr a, u Podroom e donijeti jedan od resident DJ-a, popularnog kluba “Noa” – DJ Don Tom!

FORMULA 13 1 Coming Home KAISER CHIEFS 2 Magic COLDPLAY 3 Not A Bad Thing JUSTIN TIMBERLAKE 4 I Won’t Let You Go SNOW PATROL 5 Lonely Press Play DAMON ALBARN

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata U prošlotjednoj zabavnoglazbenoj emisiji “Fio show” gost ve eri bila je grupa Remy iz Velike Gorice i okolice. Uz njih se za odli no raspoloženje pobrinuo virtuoz na harmonici, prof. Semir Hasi ,

kao i gosti iznena enja - grupa Mustic, koji su došli u studio direktno s puta iz Njema ke pa su nas sve ugodno iznenadili. Fio show pratite svaku nedjelju od 20 sati - GLEDAJU SVI, GLEDAJTE I VI!

6 Arabella ARCTIC MONKEYS 7 Invisible U2 8 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 9 Nasty PIXIE LOTT 10 Give Life Back To Music DAFT PUNK 11 Love Me Like I’m Not Made Of Stone LYKKE LI 12 Reggae Music UB40 13 Flaws BASTILLE 14 Riptide VANCE JOY 15 Empire SHAKIRA

Top Hit List 1 KLAPA & Jelena Rozga - Prsti TOPRIŠPET LISTA DOMA IH zapleteni 2 PAVEL - uvaj me 3 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 4 HARI MATA HARI - Da ti ko ovjek oprostim 5 ANI STIPANI EV - Bajke 6 DANIJELA - Iluzija 7 OLIVER - Do kraja vrimena 8 ŽELJKO BEBEK - Najve a budala ovog grada 9 OP A OPASNOST - Tragovi 10 VATRA - Tango 11 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 12 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 13 ZEBRA DOTSS - Pokvareni telefon 14 JASMIN STAVROS - Stari lav 15 SLAVONIA BAND - Lažu dušmani

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

28. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

SRE KO BOGDAN e i, istinska nogometna legenda iz Murskog Središ a, posljednjih godina esto je u rodnom kraju

Od malog Rudara, preko MT -a i Dinama, do dviju reprezentacija PIŠE: ŠE: STJEPAN MESARI Sigurno ne postoji navija Dinama koji nije uo za Sre ka Bogdana, nogometaša koji je dugo godina bio rekorder po broju odigranih utakmica u modrom dresu, danas je na tre em mjestu iza Dražena Ladi a i Marka Mlinari a. Bogdan je istinska nogometna veli ina, legenda hrvatskog i njema kog nogometa i povrh svega veliki gospodin i astan ovjek koji je igrao za reprezentaciju bivše zajedni ke države, kao i za reprezentaciju Hrvatske. Danas je direktor Omladinske škole u NK Interu iz Zapreši a, gdje treneri, dje aci i mladi i koji sanjaju svjetla reflektora velikih stadiona u e od njega igrati nogomet, prvenstveno kao dio sportske kulture, a potom i kao natjecanje i posao. Kao nogometaš, danas kao trener svih trenera u zapreši kom Interu, daje sve od sebe, što traži i od svojih u enika. Jer upravo upornost i predanost sportu za koji se odlu io u inili su ga jednim od najve ih nogometaša na ovim prostorima. S Bogdanom smo razgovarali u zapreši kim vinogradima koje voli kao i svoje Mursko Središ e i Me imurje, kamo dolazi svaki slobodni trenutak. Autora ovog teksta te svoje drage prijatelje, Dragutina Sinišu Mlinari a, njegovu gospo u Ljubicu i Franju Murkovi a, Bogdan je pozvao na piknik koji je pripremio sa svojim prijateljima iz Zapreši a, a usput nam je ispri ao svoj životni put od Murskog Središ a, preko akove kog MT -a i zagreba kog Dinama, do njema kog Karlsruhea i reprezentacija Jugoslavije i Hrvatske.

Prvi nastup protiv Sarajeva i prvi gol za Dinamo - Prve nogometne korake napravio sam na igralištu Rudara u Murskom Središ u, ije je igralište preko puta moje ku e u kojoj danas živi moja mama koju esto puta pohodim. Iz Rudara

sam prešao u NK MT akovec jer sam lakše dolazio na treninge s obzirom na to da sam poha ao Srednju rudarsku školu u Varaždinu, a želio sam i napredovati. Ubrzo je oko na mene bacio Zorislav Srebri , koji je onda bio trener druge ekipe Dinama koju su zbog talentiranih i kvalitetnih mladih nogometaša nazvali ‘Mali Ajax’. Bila je to ekipa koju su inili Vlak, Zajec, Bru i , Kranj ar, bra a Cvetkovi , Cerin i drugi. Vrlo brzo dospio sam u prvu ekipu koju je vodio trener Mirko Bazi , prvi službeni trening za prvi sa-

Prve nogometne korake napravio je u NK Rudaru iz Murskog Središ a, potom je otišao u akove ki MT , odakle odlazi u zagreba ki Dinamo, u kojem postaje reprezentativac Jugoslavije. Kada je igrao u njema kom Karlsruheu, postao je i reprezentativac Hrvatske stav Dinama imao sam na svoj 18. ro endan, 5. sije nja 1985. godine (ro en 5. sije nja 1957.), a prvi ligaški nastup u tadašnjoj jugoslavenskoj ligi igrao sam protiv Sarajeva i zabio gol. Kao što pamtim taj nastup i prvi gol, pamtim i Jusu a Hatuni a, igra a Sarajeva, kasnije Slobode iz Tuzle, koji me doslovce u skoku razbio, ali gol i pobjeda sve su stavili u drugi plan, prisje a se e i svojih nogometnih po etaka, koji e ga kasnije odvesti u visine, me u najbolje nogometaše bivše države i Njema ke. Bogdan je u Dinamu igrao od 1975. do 1985. godine, odigravši 596 utakmica i postigavši 125 golova. U najdražem modrom dresu odigrao je 596 utakmica, a samo su Dražen Ladi (802) i Marko Mlinari (613) odigrali više utakmica od njega. Kao kapetan Dinama osvojio je i visoko podigao

Legenda me imurskog nogometa u društvu našeg novinara Stjepana Mesari a

pehar jugoslavenskoga nogometnog kupa, a igrao je i za ekipu koja je 1982. godine osvojila prvenstvo bivše države.

Od dobrog centarfora postao vrhunski stoper U svakom razgovoru e i naglašava kako je o n di-

namovac od glave do pete i da je najviše i najljepše što može dati i dobiti od nogometa bilo to u Dinamu, koji je u njegovo vrijeme igrao lijep i atraktivan nogomet i nakon dugo godina nadvisio beograd-

Vrativši se u Hrvatsku, želja je bila raditi u Dinamu, me utim, za legendu kao što je Sre ko Bogdan mjesta nije bilo, stoga danas radi u Interu

U Dinamu za njega mjesta nakon igra ke karijere - nema Kada je odlazio Karlsruhea, plakao je, danas kada dolazi vidje sinove Ivora i Tina u Karlsruhe je ‘’faertag“, jer dolazi idol, igra ina, ljudina i poštenja ina. Vrativši se u Hrvatsku, želja je bila radi u Dinamu, me utim, za legendu kao što je Bogdan mjesta nije bilo. Uostalom, kao što nije bilo i za druge legende iz njegovog vremena, ili je bilo na kapaljku. Ne lju se e i zbog toga i ne mrzi Dinamo. Napro v, Dinamo mu je u srcu, navija za njega i kaže kako se Dinamo nikada ne zaboravlja i ne mrzi, bez obzira tko ga vodi. - Dinamo je naš najve i klub i ast je bilo igra u njemu i navija za njega. Danas ne bih mogao trenira Dinamo, nikoga ne bih razumio jer gotovo nema igra a koji govori

hrvatski ili njema ki, a kamoli purgerski - kajkavski kao što Zagrep anci govore. ini mi se kako nema klape kao što je bilo u moje vrijeme, a to puno zna i za klub i poglavito za navija e, oni osjete kada se igra za klub i de ke. Rezultat je vrlo važan, ali koliko vrijedi ako je u gledalištu malo ljudi. Mi smo nekada na treningu i na utakmicama ‘Malog Ajaxa’ imali više gledatelja nego ih je danas na EU utakmicama. Šteta, ali tako valjda mora bi . Mora bi i Dinama, koji je uvijek bio više od obi noga nogometnog kluba, naglašava e i, koji je trenirao Me imurje, Segestu, Inter, Savski Marof i njema ki VHM Mannheim. Za sada ostaje u Interu, jer je blizu Dinama, blizu Murskog Središ a i svojih prijatelja.

ske klubove Crvenu Zvezdu i Partizan, koji su bili ljubimci i avoriti svih jugoslavenskih struktura. - U Rudaru i MT -u ja sam igrao centar ora, danas to zovemo špicom, i nadavao se golova, a tako sam po eo i u Dinamu. No uslijedio je poziv u mladu reprezentaciju Jugoslavije i, kako je na okupljanje došlo pet centar ora, trener me pitao mogu li igrati stopera, odnosno libera. Mislio sam, ‘ej, e i, sad si tu i pitanje je ako dobiješ, ho e li te ve itko zvati u reprezentaciju’, i pristao. Išlo mi je dobro, tako dobro da me više ni u Dinamu, a kasnije ni u reprezentaciji Jugoslavije i Hrvatske i u Karsluheu, nisu stavljali u špicu napada nego pred svojeg golmana. A trebao sam u Dinamu naslijediti Zambatu i Jerkovi a, najbolje strijelce što ih je Dinamo do tada imao. No, sudbina i struka htjeli su druga ije i nije mi žao. Možda bi me više pamtili, pa i platili, kao golgetera, ali i ovako je ispalo vrlo dobro. Kada je trebalo oti i u svijet, imao sam dosta ponuda, no odlu io sam se za Karlsruhe SC iz Njema ke, koji je bio u samom vrhu njema ke lige, a to je bio izazov. I nisam pogriješio, u ovom klubu igrao sam osam godina, a potom još deset godina bio trener i direktor omladinske škole, ponosno na svoje njema ke dane budi sje anje sada ve stari, ali dobri e i.

U kockastom dresu protiv Rumunjske Za jugoslavensku reprezentaciju Bogdan je odigrao 11 utakmica, prvu protiv Kolumbije, a

posljednju protiv SR Njema ke. Za reprezentaciju samostalne Hrvatske Bogdan je odigrao svega tri utakmice, jer se spremao objesiti kopa ke o klin i posvetiti se trenerskom poslu. - Izbornik Hrvatske reprezentacije Dražen Jerkovi pozvao me na prvu, povijesnu utakmicu protiv SAD-a, ali me trener Karlsruhea nije pustio zbog toga što smo igrali važne utakmice u Europi i prvenstvu. Kovao sam plan da pobjegnem iz Njema ke, odigram utakmicu i potom se vratim da nitko u klubu ne zna, jer žena bi me vozila u oba smjera i ne bih se umorio. No, shvatio sam kako bi u novinama pisalo da sam bio u sastavu, a onda bi bilo grozno s Nijemcima. No, za drugu utakmicu izme u Hrvatske i Slovenije nije bilo prepreka i bio sam u sastavu u pobjedi od 1:0 i bio mi je to najdraži nastup u povijesnom kockastom dresu. Igrao sam i protiv Rumunjske i zabio drugi gol za 2:0 pobjedu na rije koj Kantridi. Vode i gol dao je Zlatko Cico Kranj ar. Bio sam presretan što sam nastupom i golom obradovao hrvatske navija e. Poslije je došla nova ‘garda’ i više nisam bio u reprezentaciji, no najvažnije sam doživio, a to je da igram u dresu nove Hrvatske, sa zadovoljstvom se sje a tih dana Bogdan. U Njema koj, poglavito u Karlsruheu, doživio je možda i najljepše trenutke u karijeri, bio je kapetan i najbolji igra , te kasnije direktor i trener mla ih uzrasta, sve dok srce nije po elo ja e kucati za Hrvatsku. Premda ima 57 godina, e i niti je umoran niti bez ambicija i nije nemogu e da ga vidimo na kupi nekog od prvoligaških klubova. Svi koji ga znaju, cijene i poštuju željeli bi da to bude Dinamova klupa jer znaju kako je e iju Dinamo u srcu, ali i da je nogometni znalac te bi sigurno privukao gledatelje na maksimirske tribine.

28. ožujka 2014. III. HNL – sjever – 19. kolo - remi u akovcu i Kotoribi

PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

Me imurje ispustilo vrh tablice, nastavlja se blamaža akovca 19. kolo hrvatskih nogometnih tre eligaša otvorili su u petak 21. ožujka nogometaši Koprivnice i Mladosti Prelog, slavljem podravske ekipe rezultatom 3:0. Doma i su poveli u 27. minuti, pove ali prednost tik pred kraj prvog poluvremena, a novu, ukupno 12. pobjedu u prvenstvu okrunili golom Horvatinovi a u 49. KOPRIVNICA – MLADOST (P) 3:0

Koprivnica – gradski stadion. Gledatelja: 100. Sudac: ½osi (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Hara i (27.min), 2:0 Jambruši (44.min), 3:0 Horvatinovi (49. min). NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Erdelji, Sraka, Ivan i , Hali , Balent, Vlah, Hladnik, Sabol, Mihoci. Trener: S. Sudec. Derbi gornjeg doma lige na akove kom stadionu odradili su Me imurje i Mladost iz Ždralova, a u 90 minuta malobrojna publika nije vidjela nijedan gol. Podjela bodova na kraju je realan ishod utakmice koji je ponajviše rezultat jakog vjetra koji je nogometaše ometao u igri i nastojanju da svojoj mom adi upišu tri boda. Derbi nije opravdao svoj status, a u lošijoj izvedbi više inicijative ipak su imali doma i, koju ipak nisu okrunili golom koji bi ih ostavio na prvom mjestu tablice. Ovako su skliznuli na drugo.

ME IMURJE – MLADOST (Ž) 0:0 akovec – SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: Jalžabeti (Koprivnica). NK Me imurje akovec: Šafari , Pintari , Dodlek, Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber, Vuk, Golik, Hernandez (58. S. Korenika), Novko. Trener: M. Kova evi .

U Svetom Martinu na Muri okupilo se oko 250 vjernih navija a Poleta i Varaždina, koji su gledali nadmo gostiju, okrunjenu kona nim rezultatom 3:0. Iako je prvih 45 minuta igre proteklo bez pogodaka, Varaždincima je bilo potrebno samo šest minuta da osvoje vrijedne bodove na neugodnom me imurskom tlu. Unato dobroj igri Poleta, posebice u drugom poluvremenu, za svoje neiskorištene prilike kažnjeni su golovima, za možda i preuvjerljivo slavlje gostiju.

murca u 24. minuti na rezultat 1:1 - s kojim je završeno poluvrijeme, postavio je Pavec u 41. No tim pogotkom mladi je nogometaš samo otvorio svoju seriju kojoj je pridodao još tri gola - u 50., 63. i 75. minuti, ime je postavio kona nih 4:1.

BJELOVAR – NEDELIŠ E 4:1 Bjelovar – gradski stadion. Gledatelja: 50. Sudac: M. Lon ar. Strijelci: 0:1 Me umurac (24.min), 1:1 Pavec (41.min), 2:1 Pavec (50.min), 3:1 Pavec (63. min), 4:1 Pavec (75.min). NK Nedeliš e: D. Novak, Vojnovi , N. Pintari , Leva i , Batarilo, T. Pintari (62. Hanc), Kolari , Topolnjak, M. Novak, Cindri (11. Mar ec - 68. Vizinger), Me umurac. Trener: G. Me umurac.

CROATIA (G) – RUDAR 4:0 POLET SMNM – VARAŽDIN 0:3 Sv. Martin na Muri – igralište NK Polet. Gledatelja: 250. Sudac: D. Sablji . Strijelci: 0:1 eko (68.min), 0:2 Rogini (72. min), 0:3 Rog (74.min). NK Polet Sv. Martin na Muri: urkin, Sobo an, Karlov ec, Begovi , Hren, Turk, Gori anec, Škvorc (46. Radikovi ), urin, Barat, Cvetkovi (46. Gori anec). Trener: D. Škvorc.

Nedeliš anci su doživjeli težak poraz kod Bjelovara, nakon što su na put krenuli bez velikog dijela po etne jedanaestorke (Posavec, Bujani , Mihalic, Golubi i ½osi ). Nakon što su poveli preko Me u-

isklju en je Vuri nakon nešto ja eg starta nad suparni kim igra em. U Virju, baš kao prošli vikend u akovcu, zbog NK akovca kasnila je prvenstvena utakmica. Mom adi su na teren istr ale u 15.52 sati, Podravac s potrebitih 11 plus pet zamjena, a akov ani s tek po pravilniku dostatnih sedam igra a. Do 18. minute doma i su upisali visokih 5:0, tada se ozlijedio gostuju i igra Bubnjar (isti kao i na prekinutoj utakmici 16. kola protiv Croatije u akovcu), pa je sudac tim rezultatom prekinuo utakmicu zbog premalog broja akove kih igra a na terenu. Ponovno se postavlja pitanje ho e li se ovakva blamaža nastaviti do kraja sezone, te ho e li netko zaustaviti akove ku agoniju ili je pokušati riješiti. PODRAVAC – AKOVEC 5:0 – prekid

Grabrovnica – igralište NK Croatia. Gledatelja: 150. Sudac: I. Kopri . Strijelci: 1:0 Mrzle ki (15.min), 2:0 Mrzle ki (35.min), 3:0 Suvajac (52.min), 4:0 Pavlovi (86.min). NK RUDAR Mursko Središ e: Rajf, Šprajc, Vuri, B. Vuruši , Županec (87. Radikovi ), D. Šolti , F. Novak (63. Stojko), Zadravec, N. Šolti , D. Novak, M. Šolti . Trener: J. Filipan.

Virje – sportski park. Gledatelja: 100. Sudac: N. Vargovi . Strijelci: 1:0 Hrženjak (2.min), 2:0 Njega (3.min), 3:0 Šestak (7.min), 4:0 Šestak (12. min), 5:0 Hrženjak (17.min). NK akovec: Trivanovi , Raši , Bauer, Boži kovi , Bubnjar, Bilješko, Moreira. Trener: J. Zbiljski.

Na gostovanju kod Grabrovnice Rudari se nisu dobro proveli. Croatia je dala po dva gola u svakom poluvremenu i slavila uz dvojbene suda ke odluke. Valja spomenuti kako su od 51. minute igra i iz Murskog Središ a na terenu bili bez jednog igra a,

U nedjelju je u Kotoribi kod Grani ara gostovala ludbreška Podravina, u dvoboju koji je zaklju en bez pobjednika, rezultatom 1:1. Pred mnogobrojnom publikom poveli su doma i preko Kosa u 27. minuti, a kona an rezultat gosti su postavili

TABLICA 1. KOPRIVNICA

19 12 4

3 62 – 19 40

2. ME IMURJE

19 12 4

3 54 – 16 40

3. CROATIA

19 12 4

3 54 – 23 40

4. BJELOVAR

19 10 8

1 51 – 19 38

5. PODRAVINA

19 10 6

3 48 – 18 36

6. MLADOST (Ž)

19 9

3 48 – 13 34

7. PODRAVAC

19 10 1

8 33 – 31 31

8. VARAŽDIN -1

19 8

7 28 – 21 27

9. VIROVITICA

19 7

7 25 – 30 26

10. POLET (SMNM)

19 6

7 37 – 30 24

11. SLATINA

19 6

2 11 24 – 35 20

12. RUDAR

19 5

13. NEDELIŠ E

19 5

2 12 20 – 44 17

14. GRANI AR (K)

19 4

4 11 24 – 40 16

15. MLADOST (Pr.) -1

19 3

2 14 19 – 54 10

16. AKOVEC

19 0

2 17 9 – 129

9 21 – 35 20

Parovi 20. kola: Virovi ca – Grani ar, Podravina – Me imurje, Mladost – Croa ja, Rudar – Koprivnica, Mladost (P) – Polet, Varaždin – Podravac, akovec – Bjelovar, Nedeliš e – Sla na.

samo minutu prije isteka prvog poluvremena. Iako su gosti nametnuli svoju igru u ve em dijelu utakmice, doma i su joj dobro parirali za fer i zasluženu podjelu bodova.

GRANI AR – PODRAVINA 1:1 Kotoriba – sportski park. Gledatelja: 300. Sudac: M. Fijok. Strijelci: 1:0 Kos (35.min), 2:0 Valjak (43. min). NK Grani ar Kotoriba: Jambres, Gorupi (68. Mlakar), Latin, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli (85. Tilošanec), Kos, Hertelendi (63. Matotek), Na . Trener: L. Furjan.

Preostali rezultat 19. kola: Slatina – Virovitica 3:1.

ŽENSKI NOGOMET PRVA HNL (Ž)

II. HNL – sjever/zapad (Ž)

Trnava izvukla bod na Poljudu Nogometašice Trnave iz Gori ana odradile su 13. kolo I. Hrvatske nogometne lige za žene, ujedno drugo proljetno kolo lige, te upisale iznimno važan bod na gostovanju kod ekipe Marijan na pomo nom igralištu splitskog Poljuda. U derbiju donjeg doma prvenstvene tablice palo je ak osam pogodaka, po etiri na svakoj strani, a goš e iz Gori ana ak su i dva puta povele te bile na pragu da uzmu prijeko potrebne gostuju e bodove. Ekipu iz Splita Trnava je ve svladala, u prvom dijelu sezone, to nije 6. kolu, s 2:0, što je samo dokaz da se svaku ekipu može dobiti. Trnava je u Splitu i prva povela preko Cicijelj, no doma e su do kraja prvog dijela uspjele susret staviti u egal 1:1. S tim se rezultatom otišlo na odmor, a nakon toga je uslijedila prava golijada. Nakon što je Horvat ekipu iz Gori ana vratila u vodstvo, Spli anke su dvoboj preokrenule s dva pogotka, a Cicijelj zabila svoj drugi gol u utakmici za novo poravnanje kod 3:3. Iako su igra ice Trnave odigrale dobru utakmicu, mogle su ostati i bez bodova, jer su doma e imale 4:3 do same završnice. Za ipak zasluženu podjelu bodova zabila je u posljednjim trenucima utakmice Lon arek.

Borba za vrh, ne opstanak U dva proljetna kola nogometašice iz Gori ana odradile su dobar posao, prvo

MARIJAN – TRNAVA 4:4 Split – stadion Poljud. Gledatelja: 50. Sutkinja: V. Budimir. Strijelci: 0:1 Cicijelj (16.min), 1:1 Dujmovi (17.min, 11m), 1:2 Horvat (53.min), 2:2 Dujmovi (67.min), 3:2 Gruica (76.min), 3:3 Cicijelj (81.min), 4:3 Gruica (82.min), 4:4 Lon arek (87.min). ŽNK Trnava Gori an: Domjan, Klari , Lon arek, Videc, Korpar, Cicijelj, Grabar, Frani , Trstenjak, Njari (46. Horvat), Požgaj. Trenerica: T. Mesari . su kod ku e dobile drugi Split 1:0, a sada i upisale gostuju i bod, pa se s pravom mogu nadati borbi za zlatnu sredinu ili pak sam vrh 1. lige. U 14. kolu Trnava e biti doma in Pregradi, u još jednom derbiju donjeg doma prvenstvene tablice. U takvim bi utakmicama na doma em terenu Gori anke morale slaviti kako bi se približile vode oj petorki. Protekle subote Pregrada je s visokih 7:0 poražena od Splita, iste ekipe koju je Trnava svladala na otvaranju sezone. Kadetkinje Trnave pak su dan ranije na svom terenu u prvoligaškom prvenstvu poražene od zagreba kog Agrama vode e ekipe lige, rezultatom 9:0. Ostali rezultati 13. kola: Agram – Osijek 0:5, Rijeka Jack Pot – Dinamo Maksimir 3:2, Pregrada – Split 0:7.

akov anke slomile Podravinu Nakon što su na samom startu drugog dijela sezone upisale iznena uju i poraz protiv ŽNK Cestica, i to na doma em terenu, za nešto lošije izdanje akove ke su se nogometašice iskupile ve na sljede em gostovanju, kod ludbreške Podravine. Jesenske prvakinje pokazale su svoju prepoznatljivu igru, ekale svoju priliku za pokazivanje nadmo i, te je do ekale pri kraju prvog poluvremena. Pri isteku vremena Antolin je na ela doma u mrežu, a s prvim od ukupno dva gola na susretu ujedno je dala svojoj ekipi krila, nakon ega su u narednih 45 minuta pala još tri lijepa gola za ‚‘Katarinu Zrinski‘‘ te sigurnu i potpuno zasluženu pobjedu. S takvom igrom s pravom se mogu nadati skorom priklju enju Trnavi u prvoligaškom društvu.

PODRAVINA – K. ZRINSKI 0:4 Ludbreg – stadion NK Podravina. Gledatelja: 50. Sudac: B. Kolari . Strijelci: 0:1 Antolin (40.min, 11m), 0:2 Baka (51.min), 0:3 Miri (79.min), 0:4 Antolin (84.min) ŽNK Katarina Zrinski: Koši , Martinjak (78. Kova i ), Ružman, Brežni, Lajtman (70. Pleš), Antolin, Vugrinec, Miri, Baka , Horvat, Marks (85. Leva i ). Trener: M. Ku ek.

NŠ ME IMURJE AKOVEC – djevoj ice

Trinaest djevojaka odigralo prvu nogometnu utakmicu Nakon što je prije etiri godine krenula ideja o osnivanju ženske sekcije u Nogometnoj školi Me imurje akovec, ista je zaživjela prije petnaestak dana. S projektom uklju ivanja djevoj ica krenulo se na zahtjev roditelja i uprave škole, no do ovog prolje a njegova realizacija nije bila mogu-

a zbog inancija. Na akove kom travnjaku okupilo se 13 mladih nogometašica, sastavljenih u ekipi naziva - Me imurske lepe puce. Stoga e se nakon pripremnih utakmica u proljetnom dijelu prvenstva u narednoj sezoni djevojke uklju iti i u sustav ligaškog natjecanja.

28. ožujka 2014.

19. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC (NSR) - MLADOST (I) 0-7 (0-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Damir Aldi , Drago Novak, Petar Ruži . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Bujan (43), 0-2 Miki (51), 0-3 Novak J (60), 0-4 Fran i (63), 0-5 Gugi (65), 0-6 Toplek (87), 0-7 Novak J (90) OMLADINAC: Križai , Mlinari (57. Lesjak L), Vugrinec, Lesjak M., Toplek, Filipovi , Krpan, Jambroši (33. Krištofi ), Škrilac (86. Vugrinec), Varga, Jurinec (62. Vida i ), trener: Miljenko Dove er MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar (72. Krišto ), Horvat, Murkovi , Miki (72. Leva i ), Novak J., Gugi (82. Talan), Fu ko (79. Toplek), Fran i , trener: Branko Janzek Žu kartoni: Krpan (Omladinac); Fran i , Leva i , Toplek (Mladost) Crveni karton: Lesjak (Omladinac)

NAPRIJED - DINAMO (D) 2-5 (1-3) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Marin Horvat, Tomislav urila, Robert Radek. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Debelec (15), 0-2 Debelec (23), 1-2 Glavina (33), 1-3 Krznar (43-11m), 2-3 Režek (48), 2-4 Debelec (50), 2-5 Debelec (75) NAPRIJED: Glavina, Hižman, Horvat, Šimunkovi (87. Židov), Režek N (59. Trstenjak), Kemec (83. Trstenjak), Režek D., Mar nec (83. Fleten), Bermanec (84. Sa i ), Glavina, Furun ija DINAMO: Mlinarec, Silaj, Obadi , Tomašek, Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc (53. Furdi), Jakši (78. Baranaši D.), Trstenjak, Bihar, trener: Marko Obadi Žu kartoni: Horvat, Bermanec, Režek, Hižman (Naprijed); Lovrek, Obadi , Silaj (Dinamo)

BSK - MLADOST (P) 0-2 (0-0) BELICA. Igralište: NK BSK. Suci: Dario Srnec, Ivica Felker, Marko ur ek. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Vadlja (47), 0-2 Vadlja BSK: Sternad, Makar D, Antolaši , Hajdarovi (56. Trstenjak), Baksa, Šari , Škvorc (71. Ha ek), Bašek, Makar I., Mlinari , Mesari , trener: Ivan Hamunajec MLADOST: Mar ec, Kova i , Cirkven i , Tkalec (69. Fileš), Hali , Kolari (21. Saka ), Mlinarec (74. Baksa), Talan (64. Možek Z), Možek M., Pasler, Vadlja (87. Podgorelec), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Mesari , Bašek (BSK) Crveni: Mar ec (Mladost)

SOKOL - ŠENKOVEC 2-1 (1-1) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Ivica Križai , Damir Fodor, Boris Jakovljev. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 KOrent (7), 1-1 Mikolaj L (17), 2-1 Vincek (62) SOKOL: Šimuni , Korpar, Boži (89. Ruklja ), Puh, Simun, Vincek, Mikolaj L., Mikolaj M., Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Novak ŠENKOVEC: Pokriva , Koren, Buhanec, Kukovec, Korent, Erdelja, Leskovec (66. Gyo ), Vugrinec, Fu ko, Polak (66. Kova evi ), Kanski, trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Boži , Lisjak (Sokol); Korent, Kanski (Šenkovec) Crveni: Erdelja (Šenkovec)

UKOVEC 77 - SLOGA ( ) 2-2 (0-0) UKOVEC. Igralište: Sportski park. Suci: Božidar Kolari , Davor Šupljika, Željko Novak. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Shun (49), 1-1 Kosalec (52), 1-2 Gnatkowski (86), 2-2 Fran i (90-11m) UKOVEC: Lehki, Hadži (46. Periši ), Vukovi (80. La evi ), Ga a (46. Kenta), Shun, Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina, Kranjec, Bradari , trener: Antun Juki SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Se an, Kosalec, Gnatkowski, Henrigue, Bažuli , Jambroši , Zoka (54. Vugrinec), Zoka, trener: Dino Vrbanec Žu kartoni: Gnatkowski (Sloga)

PODTUREN - DINAMO (D) 2-1 (1-1)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Sloga zamalo uzela sva tri boda lideru ukovec 77 se spasio doma eg poraza u 90.minu . Bio je to derbi ovog kola. vrst i vrlo borben, ali sa samo jednim i to gostuju im opomenu m igra em. Što se Sloga u akovec vra a sa bodom uvelike je zaslužan njihov vratar Ma ja Mihalkovi . Bilo je dosta prigoda na utakmici, no u prvom dijelu zgoditka nije bilo. ukovec 77 je poveo u 49.minu zgoditkom japanskog internacionalca Takano Shuna. Dvije minute kasnije doma i pos žu i drugi zgoditak, ali im je opravdano zbog zale a poništen. Saša Kosalec uspio je u 52.minu poravna rezultat na 1-1. Kada je Sloga e ri minute prije kraja utakmice zgoditkom Rodolha Gnatkowskog povela malo je tko od doma ih navija a o ekivao da ne e sva tri boda pripas gos ma. No, u 90.minu ukovec 77 ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je za kona nih 2-2 realizirao Krunoslav Fran i .

Beli anci nisu pravi ni s igra em više I sa igra em manje Mladost bolja od BSK-a. Ve u 20.minu gos iz Palinovca ostali su bez vratara Danijela Mar eca koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi da pos gne zgoditak i tako zaradio opravdano isklju enje. Trener Mlados Josip Šegovi bio je prisiljen odmah napravi izmjenu i iz igre izvadi Nikolu Kolari a, a na vrata uves pri uvnog vratara Darija Saka a. U 39.minu Mlados je poništen zgoditak zbog zale a. Iako sa igra em manje gos su bili bolja mom ad od doma eg BSK-a. U prvom poluvremenu su i opomenuta jedina dvojica igra a na utakmici i to obojica iz redova doma e mom adi. Po etkom drugog poluvremena u samo dvije minute, 47. i 48., sa dva zgoditka Darija Vadlje Mladost je došla do pobjede od 2-0.

Neugodan doma i poraz Omladinca od Ivanov ana Visok doma i poraz Omladinca. Da su doma i u 26.minu realizirali opravdano dosu eni kazneni udarac pitanje je kako bi na kraju utakmica završila. Ovako je Marko Bujan doveo goste iz Ivanovca dvije minute prije kraja prvog poluvremena u vodstvo od 1-0. U drugom dijelu raspucana Mladost napunila je do vrha doma u mrežu vratara Dine Križai a. U razmaku od 15 minuta doma i su primili e ri zgoditka. Serija je po ela u 51.minu zgoditkom Marka Miki a. Potom su redom strijelci bili Jurica Novak, Dalibor Fran i i Dean Gugi . Nakon toga u 68.minu nova neda a za Omladinac. Isklju en im je Mišel Lesjak zbog druge opomene. Još dva zgoditka za goste do kraja utakmice za pobjedu od 7-0 pos gli su Tihomir Toplek i po drugi puta na utakmici Jurica Novak. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenu h igra a.

PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Goran Žganec, Dražen Sukanec, Saša Mihali . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Kolari (7), 1-1 Mihalec (11), 2-1 Ka (50) PODTUREN: Kolar D., Kolar A., Turk, Horvat, Balenovi , Mravljek, Sermek (85. Golubi ), Kolari , Škvorc, Mu i (67. Telebuh), Ka (90. Sklepi ), trener: Vladimir Pavlekovi DINAMO: Vibovec, Kocijan, Šmit, Jan ec, Mihalec, Na , Klekar, Vutek, Kralji (50. Pintari ), Šegovi , Novak, trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Škvorc, Balenovi (Podturen); Šegovi , Šmit, Pintari (Dinamo) Crveni: Mravljek (Podturen)

Dinamo sa tri boda iz Cirkovljana. etverostruki strijelac za goste San no Debelec sa po dva zgoditka pos gnuta u svakom poluvremenu. Naprijedu se u 13.minu za vodstvo isprije ila vratnica. Imali su još svojih prigoda, ali bez realizacije i obrana nije bila baš na visini zadatka. Prva dva je pos gao za gostuju e vodstvo od 2-0. Do-

SPARTAK - CENTROMETAL 0-1 (0-1)

SPARTAK – Marinko Juras (242); CENTROMETAL – Marijan Duman i (1751), Bojan Vince (4768); PUŠ INE – Dario Martan (400); NAPRIJED – Marino Bermanec (4645), Nenad Režek (1001), Filip Horvat (2190), Josip Hižman (2208); BSK – Emil Mesari (5091), Nenad Bašek (660); ŠENKOVEC – Robert Kanski (255), Dejan Korent (5127); SLOGA ( ) – Rodolpho Gnatkowski (10214); PODTUREN – Vjekoslav Škvorc (55), Mihovil Balenovi (626); OMLADINAC (NSR) – Krešimir Krpan (10069); DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117), Marko Obadi (1774), Nikola Silaj (52); MLADOST (I) – Dalibor Fran i (5079), Tihomir Toplek (2805), Dominik Leva i (2990); SOKOL – Mihael Boži (5312), Tomislav Lisjak (2303); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Dario Šmit (633), Vladimir Pintari (1894); SLOBODA (S) – Dino Novak (3914)

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Nino Škrobar, Toni Fažon, Božidar Jura i . Delegat: Rajko Zadravec Strijelac: 0-1 Duman i (13) SPARTAK: Tizaj, Jan ec (83. Cirkovi ), Lackovi S, Sušec, Lovren i , Ružman, Lackovi E., Juras, Škvorc, Zadravec, Živkovi , trener: Josip Fažon CENTROMETAL: Petkovi , Novak, Bratkovi , Borko, Pani , Rodrique, Duman i (85. Logožar), Ba an (88. Strahija), Zavrtnik (90. Verteš), Vince , Jurman, trener: Dragu n Naran a Žu kartoni: Juras (Spartak); Vince , Duman i (Centrometal)

PUŠ INE - SLOBODA (S) 2-0 (0-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci. Bojan Juras, Bruno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Mikulec (63), 2-0 Štefulj (69) PUŠ INE: Kolar, Martan, Lesar, Terzi , Celinger, Fekonja (64. Fegeš), Namjesnik, Mikulec, Ribi (86. Magdaleni ), Levani (84. Horvat), Štefulj (77. Trojak), trener: Dejan Car SLOBODA: Ladi , Podvez, Fegeš, Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec (82. Fu ko), Hergo (85. Krnjak), Vrbanec (72. Pintari ), Goricaj, Petek, trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Martan (Puš ine); Novak (Slobda) Crveni karton: Stjepan Petek, trener (Sloboda)

OPOMENUTI IGRA I

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: CENTROMETAL – Bojan Vince (4768), Marijan Duman i (1751); BSK – Emil Mesari (5091); NAPRIJED – Nenad Režek (1001), Josip Hižman (2208) ; MLADOST (I) – Dalibor Fran i (5079); DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117), Marko Obadi (1774) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA PODTUREN – Dino Mravljek (976) po l. 50 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772) po l. 58 DP HNS-a 3 (tri) utakmice OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MLADOST (Pal.) – Danijel Mar ec (2129) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

VETERANI – ISTOK – 16. KOLO JADRAN - HODOŠAN 0-5 (0-0) ŠTEFANEC. Sudac: Damir Klari Strijelci: 0-1 Švec (60), 0-2 Krznar (65), 0-3 Švec (69), 0-4 Krznar (85), 0-5 Vlahek (89) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Podvezanec, Hras , Posavec, Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Matotek, Jankovi HODOŠAN: Magdaleni , Domini , Ruži , Krznar D, Sabol, Jur ec, Bihar, Krznar Lj., Bari (46. Švec), Vlahek, Dolen i

KRALJEV AN 38 - VIDOV AN 1-1 (0-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fondacija. Sudac: Željko Novak Strijelci: 0-1 Fabi (61), 1-1 Perca (73) KRALJEV AN: Pišpek, Reif, Kalšan, Cerovec, Židov, Tisaj (48. Perca ), Mlinarec, Srpak A, Križaj, Srpak K., Bogdan VIDOV AN: Lukša, Kuzmi E, Šte , Matotek, Vu enik, Fabi , Trstenjak, Kuzmi J., Ujlaki, Vidovi , Nes

PODTUREN - BORAC 1-3 (0-2) PODTUREN. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 0-1 Mikuli (1), 0-2 Mikuli (12), 1-2 Ko evar (49), 1-3 Lepen (84) PODTUREN: Šafari , Kerovec J., Kerovec D., Ov ar J, Biber, Strahija, Ko evar, Ov ar S, Vinkovi , Strnad

POLET - RADNI KI (G) 3-7 (2-5) PRIBISLAVEC. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Sever (2), 1-1 Paler (4), 1-2 Križai (10), 1-3 Paler (14), 1-4 Paler (17), 1-5 Oreški (31), 2-5 akuši (39), 2-6 Vodopija (51), 2-7 Oreški (80), 3-7 Horvat (85) POLET: Mavrek, Pintar, Fodor, Vrbanec, Masten, Horvat, Radek, Pongra i , Prprovi , Sever, akuši RADNI KI: Hajdarovi V, Poto njak, Baksa, Colari , Vodopija, Novak, Hajdarovi M., Horvat, Oreški, Križai , Paler

TRNAVA - BSK 2-1 (1-0) GORI AN. Sudac: Ivan Vlahek Strijelci: 1-0 Veselin (44), 2-0 Gudlin (85), 2-1 Ma (90) TRNAVA: Zorko, Blagus, Katanec, Šavora, Mihoci, Vlahek, Blagus, Gudlin, Domini , Veselin, Sabol BSK: Bobi anec, Horvat, Mati , Mlinari , Mesari , Baksa, Sirc, Pintari , Ha ek, Kova ec, Novak

U subotu nas u Macincu o ekuje derbi kola gdje u goste ovog prolje a neporaženom Centrometala dolazi lider ukovec 77. Sokol doma om pobjedom mirnije putuje na gostovanje u Palinovec. U Ivanovec nakon gostuju e sedmice doma ina u Novom Selu Rok dolaze Puš ine bez primljenog zgoditka ovog prolje a. Mladost je valjda nešto „municije“ ostavila i za njih. Dinamo iz Domašinca je pobjedom u Cirkovljanu u vrsnuo svoju poziciju u vrhu ljestvice i sa gostom iz Male Subo ce se može bez brige nadigrava , pa tko bude bolji. U nedjeljno prijepodne u akovec Slogi dolazi Podturen nakon doma e pobjede nada se barem bodu. BSK sve više zaostaje na dnu ljestvice i teško se u subotu u Slakovcu može nada ne em dobrom za njih. U Šenkovcu je susret dvojice suparnika kojima ne „cvjetaju ruže“ ovog prolje a, a jedan od njih doma in ili Naprijed bi mogao od nedjelje bi barem malo radosniji. ma i kapetan mom adi Željko Glavina uspio je u 33.minu gostuju e vodstvo smanji na 2-1. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena gos iz Domašinca imaju kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-1 realizira Stjepan Krznar. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minu Naprijed preko Damira Režeka smanjuje na 3-2 i to je sve od doma ih igra a. Do kraja još dva puta se u strijelce upisuje San no Debelec za gostuju u pobjedu od 5-2. e ri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a uz kvalitetno su enje Marina Horvata.

Centrometal nastavio pobjedni ki niz u Maloj Subotici Marijan Duman i koji ovog prolje a igra „kao lud“ u 13.minu je svojim zgoditkom odlu io pobjednika. Doma i Spartak prorije en ozljedama i kartonima nije mogao parira gos ma iz Macinca koji su upisali i etvrtu proljetnu pobjedu za redom. U drugom se poluvremenu malo igra rasplamsala, pa su trojica igra a i opomenuta. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih.

Sloboda u Puš inama ošte ena za ne dosu eni kazneni udarac. Da je sudac utakmice Bojan Juras u 44.minu po delegatu utakmice Lesjaku dosudio o i kazneni udarac za goste iz Slakovca pitanje je kako bi na kraju utakmica završila. Najžeš i u prigovaranju na odluku suca utakmice Jurasa bio je gostuju i trener Stjepan Petek koji je psovao i vrije ao suca, pa je drugo poluvrijeme svoju mom ad vodio iza ograde. Puš ine su u 63.minu zgoditkom Roberta Mikuleca povele. Šest minuta kasnije i drugi zgoditak u gostuju oj mreži, a strijelac je za kona nih 2-0 bio Robert Štefulj. Zanimljivo Puš ine uz e ri proljetne pobjede još nisu u 360 minuta primile zgoditak. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Šenkov anima nije priznat gol za poravnanje Šenkovcu u Vra šincu nije priznat regularan zgoditak. Dobro su gos krenuli u utakmicu. Rano u 7.minu zgoditkom Dejana Korenta poveli 1-0. Deset minuta kasnije Sokol je zgoditkom Luke Mikolaja poravnao na 1-1. U 23.minu nepromišljenim potezom Krunoslava Erdelje koji je nakon što je za njegovu mom ad dosu en slobodni udarac uzeo loptu u ruku i bacio je doma em igra u u glavu. Naravno sudac utakmice Ivica Križai odmah ga je isklju io. Vjetar je dosta ometao igru. U prvom su poluvremenu gos imali „vjetar u le a“. Doma i do pobjede dolaze u 62.minu zgoditkom Aleksandra Vinceka. e ri minute prije kraja utakmice pomo ni sudac Boris Jakovljev gos ma po svemu sude i zbog zale a koje nije postojalo poništava regularan zgoditak. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

1. UKOVEC 77

19 14

45 – 19 44

2. MLADOST (Pal.)

19 12

39 – 16 41

3. MLADOST (I)

19 13

42 – 26 40

4. DINAMO (D)

19 11

39 – 28 35

5. SLOGA ( )

37 – 22 34

6. CENTROMETAL

37 – 24 33

7. SLOBODA (S)

19 10

44 – 26 32

8. NAPRIJED

25 – 23 28

9. DINAMO (P)

32 – 30 26

10. SPARTAK

32 – 29 22

11. ŠENKOVEC

10 30 – 41 21

12. PUŠ INE

11 30 – 50 20

13. SOKOL

11 25 – 37 18

14. OMLADINAC (NSR)

12 22 – 55 15

15. PODTUREN

14 19 – 47 13

16. BSK

14 18 – 43 9

20. kolo, parovi, suci i delegat: Macinec: CENTROMETAL – UKOVEC 77 (subota u 15 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Darko Filip i i Mario Buhin, delegat Antun Horvat), Palovec: DINAMO – OMLADINAC (NSR) (nedjelja u 16 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Ivica Felker i Branko Martan, delegat Alojz Kopasi ); Ivanovec: MLADOST – PUŠ INE (nedjelja u 16 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Siniša Luka i i Toni Fažon, delegat; Davor Drvenkar); Slakovec: SLOBODA – BSK (subota u 15 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Ivica Horvat i Dragu n Novak, delegat Stjepan Perko); Palinovec: MLADOST – SOKOL (nedjelja u 16 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Jadran Kukovec i Dragu n Hrustek, delegat Dragu n Vuk), Šenkovec: ŠENKOVEC – NAPRIJED (nedjelja u 16 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Dražen Sukanec i Dino Horvat, delegat Josip Baksa); Domašinec: DINAMO – SPARTAK (nedjelja u 16 sa , sudac Branko Bacinger, pomo nici Damir Fodor i Zoran Novak, delegat Dragu n Hozjak); Macinec: SLOGA – PODTUREN (nedjelja u 10 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Tihomir Kralji i Ivan Žganec, delegat Slavko Vodopija)

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Damjan Novak (Dinamo P), Jurica Novak (Mladost I), San no Debelec (Dinamo D) 12 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S), Saša Fu ko (Šenkovec), Stjepan Krznar (Dinamo D) 11 zgoditaka – Mario Kranjec ( ukovec 77) 10 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Marijan Duman i (Centrometal), Dario Vadlja (Mladost Pal.) 9 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.) 8 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Dražen Vukina ( ukovec 77), Dejan Korent (Šenkovec) 7 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Karlo Levani (Puš ine), Denis Hali (Mladost Pal.), Mario Se an (Sloga ), Josip Fažon (Spartak)

I Podturen pronašao “žrtvu” U Podturnu veselje, pobije en je Dinamo iz Palovca. Rano su doma i u 7.minu zgoditkom Mihaela Kolari a poveli. Nije dugo trajala doma a radost jer gos e ri minute kasnije zgoditkom Kris jana Mihaleca poravnavaju na 1-1. Zgoditak odluke koji je doma inu donio tri vrijedna boda u 50.minu za pobjedu od 2-1 pos gao je Benjamin Ka . Kada je Podturen u 75.minu ostao bez Dine Mravljeka jer je namjernim igranjem lopte rukom gostuju eg napada a sprije io da se na e u izglednoj prigodi za pos i zgoditak izgledalo je da doma i sa igra em manje ne e mo i o uva minimalnu prednost. No, na radost njihovih navija a to se ipak nije dogodilo i upisana je prva proljetna pobjeda. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

VETERANI – ZAPAD – 16. KOLO

BUDU NOST - MLADOST (P) 4-0 (1-0) PODBREST. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 1-0 Žuli (35), 2-0 Fran i (73-11m), 3-0 Fran i (79-11m), 4-0 Ko iš (89) BUDU NOST: Skupnjak, Ko iš, Ciglari , Vugrinec, Gajnik, Hozjak, Fran i , Bartoli , Poljak, Žuli , Viher MLADOST: Domini , Radikovi , Zvonarek, Marcijuš, Slavi ek, Bauer, Kalšan, Kos, Gorupi , Pataqa, Ivaci

Centrometal i ukovec 77 u subotu “prsa o prsa”

Slakov ani se ljute na suca Jurasa

Golijada u Cirkovljanu, pobjeda Dinamu (D)

TABLICA

NAJAVA 20. KOLA

TABLICA 1. VIDOV AN

49 – 8 39

2. BUDU NOST (P)

3 60 – 20 33

3. TRNAVA

5 29 – 22 30

4. HODOŠAN

4 52 – 34 29

5. BSK

5 33 – 22 28

SLOBODA - STRAHONINEC 5-4 (1-1)

NEDELIŠ E - SLOGA 1-1 (1-2)

SLAKOVEC. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Kolar (33), 1-1 He a (37), 1-2 Zorkovi (55), 2-2 Baksa (60), 3-2 He a (62), 4-2 Baksa (80), 5-2 Koruni D (82), 5-3 Zorkovi (85), 5-4 Zorkovi (88) SLOBODA: Vibovec, Tomši , Platuži , Kiri , Ivanuša, Koruni K, Okreša, Koruni D., He a, Baksa, Krišto STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Pintari , Makovec, Štefulj, Sen ar, Topolnjak, Oreški, Bali , Zorkovi , Pataqa

NEDELIŠ E. Sudac: Vjeran Tuksar Strijelci: 1-0 Žnidari (18), 1-1 Vincek (25), 1-2 Šte ar (77) NEDELIŠ E: Borko, Branilovi , Krznar, Dokleja, Vizinger Damir, u ek, Vizinger I., Sen ar, Kova i , Žnidari , Vizinger Dejan SLOGA: Grkavac, Vraži , Šte ar, Leva i , Pintari , Vincek, Blažeka, Srnec, Colev, Varga, Baša

HAJDUK (B) - OMLADINAC (NSR) 0-5 (0-2) BREZJE. Sudac: Robert Novak Strijelci: 0-1 Vlahek (10), 0-2 Vinko (18), 0-3 Vrbanec (75), 0-4 Vlahek (80), 0-5 Vlahek (86) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šafari , Horvat, Rajner, Mar ec, Preložnjak, Gregorin i , Vrbanec OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Fric, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec

BRATSTVO (SV) - SOKOL 0-3 (0-2) SAVSKA VES. Sudac: Dražen Horvat Strijelci: 0-1 Filipovi (13), 0-2 Mun ar (45-11m), 0-3 Filipovi (70) BRATSTVO: Žnidari , Posvec, Horvat, Boži P, Zeli , Boži T., Balent, Žilavec, Podvezanec, Horvat, Pavlinek SOKOL: Posavec, Jambreši , Mance, Zadravec, Trstenjak Milivoj, Mun ar, Novak, Trstenjak Marijan, Tomaši , Tarandek, Filipovi

SLOBODA (M) - MLADOST (I) 2-6 (1-3) MIHOVLJAN. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 1-0 Pintari (7), 1-1 Žbulj (13), 1-2 Žbulj (29), 1-3 Domini (33), 1-4 Varga (56), 1-5 Varga (71), 2-5 Mar ec (81), 2-6 Varga (84) SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Mesari , Plevnjak, Varga, Vince (46. Mar ec), Žižek MLADOST: Ruži , Križari , Jambrovi , Varga, Domini , Tkal ec, Lajtman, Bašek, Medlobi, Šol , Žbulj

AKOVEC - POBJEDA (GH) 3-6 (2-3) AKOVEC. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Debelec (12), 0-2 Marciuš (16), 1-2 Raguž (21), 2-2 Sa er (36), 2-3 Marciuš (45), 3-3 Sa er (46), 3-6 Debelec (55,67,82) AKOVEC: Tropša, Koluni , Herman, Hamonajec, Raguž, Sa er, Brki , Damjan, Pintari , Kneževi , Škrobar POBJEDA: Marciuš D, Logožar, Kova , Horvat, Ivan i , Furdi, Topolnjak, Cvetkovi , Debelec, Mlinari , Marciuš Ž.

TABLICA 1. SLOGA ( )

74 – 21

2. OMLADINAC (NSR)

64 – 11

3. POBJEDA

58 – 33

4. MLADOST (I)

51 – 32

5. SOKOL

59 – 48

6. SLOBODA (S)

48 – 39

7. NEDELIŠ E

51 – 27

8. OMLADINAC (M)

36 – 37

9. AKOVEC

36 – 45

6. RADNI KI

6 43 – 29 27

7. SPARTAK

4 45 – 19 26

8. MLADOST (Pr.)

7 37 – 40 24

9. PODTUREN

9 41 – 42 14

OMLADINAC (M) - ŠENKOVEC 3-2 (2-0)

10. STRAHONINEC

43 – 54

10. BORAC PMP

9 23 – 45 13

MA KOVEC. Sudac. Franjo Hergo Strijelci: 1-0 Dodlek (18), 2-0 Hranjec (40), 3-0 Dodlek (70), 3-2 Farkaš (79,85) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikolaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, Hranjec ŠENKOVEC: Pala nuš, Toplek, Posavec, Zaspan, Pintari , Novak, Horvat, Pušar, Saboli , Baranaši , Farkaš

11. SLOBODA (M)

35 – 60

11. KRALJEV AN 38

11 26 – 57 10

12. POLET (P)

12 30 – 59

13. JADRAN

15 10 – 81

12. ŠENKOVEC

23 – 45

13. BRATSTVO (SV)

27 – 85

14. HAJDUK (B)

25 – 93

28. ožujka 2014.

19. kolo II. ŽL MNS - istok VIDOV AN - BUDU NOST (P) 5-1 (1-1) D.VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Darko Filip i , Ivica Horvat, Josip Jurinec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Dodlek (32), 1-1 Ujlaki (42), 2-1 Škoda (51), 3-1 Hujs (55), 4-1 Škoda (72), 5-1 mrlec (90) VIDOV AN: Kranjec, Lukša, Horvat, Hujs, Nemet Danijel (86. Petri ), Varga, Ujlaki, Matulin, Nemet Dino (79. Lukša D), Škoda (81. Friš i ), Herman (86. mrlec), trener: Damir Ujlaki BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak, Višnji (74, Hali G), Lastavec, Klobu ari , Hali T., Mar nec, Dodlek (61. Gajnik), Bukal, Mihalec (57. Ma ek), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Friš i (Vidov an); Višnji (Budu nost)

DUBRAV AN - GRANI AR 3-1 (0-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Jasmin Lozi , Filip Aldi , Marko Smr . Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Lovrek (22), 1-1 Brki (61), 2-1 Me imurec (71), 3-1 Brljak (90) DUBRAV AN: Fabi , Matotek, Me imurec, Jakupak (58. Švenda), Jadan Damjan, Horvat, Jadan Dominik, Lukša, Brki (89. Žini ), Brljak (90. Me imurec), Pahek (78. Pongrac), trener: Damir Mare GRANI AR: Magdaleni , Buhin, Horvat, Blažon, Mun ar, Novak, Drvoderi S., Drvoderi A., Lovrek, Boži , Petak (46. Šopar), trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Pahek, Brki , Švenda (Dubrav an); Drvoderi S., Petak, Mun ar, Horvat (Grani ar)

BORAC PMP - HODOŠAN 3-4 (1-1) TUR IŠ E. Igralište. NK Borac. Suci: Darijan Zadravec, Dino Horvat, Robert Kolari . Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Baksa (5), 1-1 Strahija (40), 1-3 Kova (60,70,72), 2-4 Baksa (77), 3-4 Gavez (87-11m) BORAC: Jalšovec, Križai (60. Puri ), Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec, Tišljari (6. Pal ), Rušanec, trener: Ivan Zrna HODOŠAN: Krznar, Habuš (46. Šavora), Mar ec, Naran a (77. Sinkovi Marko), Kova D., Sinkovi Mišel, Vlah, Strahija G, Blagus (72. Kranj ec), Kova K., Strahija Z., trener: Goran Strahija

CROATIA - TRNAVA 1-2 (0-1) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Patrik Kolari , Vjeran Tuksar, Dario Vel i. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Gudlin (43), 1-1 Ruži (51-11m), 1-2 Gudlin (88) CROATIA: Patar ec, Varga, Bali, urila (67. Hanžekovi ), Kozjak, Kolar, Hunjadi, Kr mar (90. Domini ), Šafari , Ruži , Jeleni , trener: Dejan Posavec TRNAVA: Dolenec, Markuši H (70. Baksa), Gudlin, Repalust, Špoljar, Farkaš, Pintar (70. Jakši A), Jakši S., Magdaleni , Markuši T (90. Blažek), Markan, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Jeleni , Kolar, Bali (Croa a); Dolenec, Farkaš, Gudlin (Trnava)

GALEB - POLET 2-2 (0-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dominik Mihoci, Renato Vuk, Damir Kolari . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Pal (31-11m), 0-2 Lisjak (34), 1-2 Pigac (80), 2-2 Pigac (85) GALEB: Pigac D, Balent N, Turk, Soka , Hertelendi (63. Gotal), Pigac N., Horvat, Mesari , Grana r, Balent R., Slavi ek, trener: Damir Pigac POLET: Vaš, Krišto M., Krišto N., Bašek, Posavec, Magdaleni , Lebar, Lisjak (81. Halabarec), Gajnik, Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Hertlenedi (Galeb); Vukovi (Polet) Crveni karton: Krišto (Polet)

DRAVA (DM) - SK 3-0 (2-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Jadran Kukovec, Valen no Kantoci, Mario Horvat. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Orehovec (40), 2-0 Pongrac (45), 3-0 Orehovec (75) DRAVA: Cve ni , Ivaci, Igrec Z (67. Hladnik), Igrec F (70. Ke keš), Mihalac, Orehovec, Pongrac (87. Bartoli I), Štrok (85. Igrec F), Herc (83. Bartoli M), Kos, Igrec J., trener: Tomislav Lipi SK: Grabant, Božek, Bašnec M., Bašnec D., Horvat, Begovi , Grabant, Lisjak, Mihaljac (67. Proszenvak), Smrk, Laszlo (46. Višnji ), trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Herc, Mihalac (Drava)

MLADOST (SM) - KRALJEV AN 38 1-0 (0-0) SV. MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Zoran Hajdinjak, Ivan Žganec, Antun Koruni . Delegat: Alojz Kopasi Strijelac: 1-0 Papak (86) MLADOST: Kranjec, Hošnjak (70. Papak), Igrec, Šulj, Posavec, mrlec, Blažin i , Matulin, Štrok (82. Pavlic), Markovi , Kvakan (89. Orehovec), trener: Božidar Kedmenec KRALJEV AN: Majurec, ekunec (46. Lipi ), Vlah, Štefok, Cvek S, Špoljar, Tisaj, Marka (83. Kekenj), Baksa, Pišpek (60. Cvek V), Pigac, trener: Stjepan Makar Žu kartoni: mrlec (Mladost); Štefok, Špoljar, Cvek V (Kraljev an)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Poraz Kraljev ana “glavom” platio trener Makar Poraz Kraljev ana 38 u Svetoj Mariji. U ravnopravnoj igri doma a Mladost je pred oko 250 gledatelja do minimalne pobjede od 1-0 s gla zgoditkom Filipa Papka e ri minute prije kraja utakmice kojeg je u igru kao jokera sa klupe u 70.minu uveo doma i trener Božidar Kedmenec. Jedan je doma i igra bio opomenut, a trojica iz redova gostuju e mom adi. Nakon ovog poraza Stjepan Makar više nije trener Kraljev ana. Novi trener je doma i – Dubravko Dudo Miš in. U Orehovici Trnava do pobjede s gla pomalo sretno. U prvom poluvremenu pomagao im je vjetar, a dvije minute prije kraja prvog dijela sa dobrih 35 metara po golu doma ina opalio je Leonard Gudlin i pos gao pravi eurogol. U drugom je dijelu doma a Croa a bila bolja. Imali su dva kaznena udarca. Prvi je za 1-1 u 51.minu Marko Ruži realizirao, a drugi u 65.minu nije ve je vratar Trnave Franjo Dolenec njegov udarac obranio. Od 54.minute doma i su morali igra bez Darija Balija koji je trebao zaradi drugu opomenu, ali je sudac utakmice Patrik Kolari druga ije prosudio. Kad je ve izgledalo da e bi podjela bodova u 88.minu Leonard Gudlin svojim drugim zgoditkom na utakmici Trnavi donosi pobjedu. Doma i se ljute na suca jer im je u suda koj nadoknadi kad su pos gli zgoditak za 2-2 „izmislio“ prekršaj nad gostuju im vratarem. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi i to svi u drugom poluvremenu. Polet pobjedu u Oporovcu ispus o u posljednjim minutama utakmice. Gos iz Pribislavca nakon prvih 45 minuta imali su lijepu prednost od 2-0 zgodicima Miše Pal ja u 31.minu iz kaznenog udarca i Miroslava Lisjaka u 34.minu . Polet je u 77.minu ostao sa igra em manje jer im je isklju en zbog druge opomene Neven Krišto . Broj anu prednost Galeb je iskoris o sa dva zgoditka u 80. i 85.minu za kona nih 2-2 zgodicima Miroslava Pigaca. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Hodošan do pobjede u Tur iš u s gao u drugom poluvremenu. Doma i Borac PMP prvi je ve u 5.minu zgoditkom Marka Bakse poveo. U 20.minu doma i su se bunili na jedno zale e

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA HODOŠAN OMLADINAC (DS) BUDU NOST (P) DUBRAVA GRANI AR (N) GALEB DUBRAV AN DRAVA (DM) SK BORAC PMP VIDOV AN

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

14 12 11 10 9 9 8 7 7 7 6 6 4 4 4 4

1 4 4 6 3 2 3 4 3 2 4 4 7 5 4 4

4 3 4 3 7 8 8 8 9 10 9 9 8 10 11 11

59 – 26 36 – 18 54 – 34 36 – 28 32 – 33 51 – 45 49 – 43 31 – 36 34 – 45 34 – 34 33 – 43 29 – 40 31 – 39 22 – 34 32 – 46 30 – 49

43 40 37 36 30 29 27 25 24 23 22 22 19 17 16 16

koje je pro v njih signalizirao pomo ni sudac Robert Kolari . No, po delegatu Bacingeru bez razloga. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 1-1 je poravnao Zoran Strahija. U drugom dijelu nešto više od deset minuta bilo je dovoljno mom adi Hodošana da pos gne tri zgoditka i s gne do vodstva od 4-1. Sva tri gostuju a zgoditka u vremenu od 60. do 72.minute pos gao je Krešo Kova . Marko Baksa pos že svoj drugi zgoditak u 77.minu i smanjuje vodstvo gos ju na 4-2. Tri minute prije kraja utakmice doma i imaju kazneni udarac kojeg je za kona nih 4-3 realizirao Rajko Gavez. Za pohvalu je što je sudac utakmice Darijan Zadravec utakmicu priveo kraju bez ijednog opomenutog igra a. U Sivici pobjeda doma ina. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu ku i su ispra li Omladinca u Držimurec-Strelec. Dubrava je do vodstva došla u 37.minu zgoditkom Alena Drka. Šest minuta prije kraja utakmice dosu en je opravdano kazneni udarac za doma e kojeg je za kona nih 2-0 realizirao Stevica Bobi anec. Tri doma a, a samo jedan gostuju i opomenu igra . Raspucani Vidov an. Loše je Budu nost prošla u Donjem Vidovcu. Još su gos iz Podbresta i poveli u 32.minu zgoditkom Brune Dodleka, a do poluvremena doma i su poravnali na 1-1 u 42.minu zgoditkom Vinka Ujlakija. U drugom dijelu doma i puno bolji i dolaze na kraju do visoke pobjede od 5-1. Redom su za Vidov an zabijali Hrvoje Škoda dva puta i po jednom Dalibor Hujs i Leonardo mrlec. U 84.minu u kaznenom prostoru gos ju dolazi do neho nog sudara glavama doma eg igra a Mihaela Hermana i gostuju eg Danijela Novaka. Lošije je prošao Novak kojem je pukla arkada, a i Herman je morao napus igru jer je osje ao mu ninu u glavi. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Dubrav an bolji od Grani ara. Gos su nakon prvog dijela imali minimalno vodstvo od 1-0 do kojeg su došli nakon lošeg namještanja zale a doma e obrane što je najbolje iskoris o Danijel Lovrek. U drugom dijelu doma i puno bolji kada i pos žu tri zgoditka. Bojan Brki je u 61.minu poravnao na 1-1. Dalibor Me imurec u 71.minu dovodi Dubrav an u vodstvo, a u 90.minu Benjamin Brljak postavlja kona nih 3-1. Tako je novi trener doma ih Damir Mare startao odmah pobjedom. ak sedmorica opomenu h igra a, a moglo ih je bi i više. Tri doma a, a e ri gostuju a igra a opomenuta. Glatka doma a pobjeda Drave. Ve su pred kraj prvog poluvremena u 40. i 45.minu , doma ini gos ma iz ehovca pos gli dva zgoditka. Strijelac prvog doma eg zgoditka bio je kapetan mom adi Goran Orehovec, a drugog Goran Pongrac. Drava je svoju pobjedu od 3-0 potvrdila u 75.minu drugim zgoditkom Gorana Orehovca. SK gotovo da nije imao pravu prigodu na utakmici. Dvojica su igra a bila opomenuta na utakmica i to obojica iz mom adi Drave.

DUBRAVA - OMLADINAC (DS) 2-0 (1-0) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Franjo Hergo , Siniša Luka i , Danijel Ko ila. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Drk (37), 2-0 Bobi anec S (84-11m) DUBRAVA: uranec, Vidovi , Tkalec (75. Sekuli ), Bobi anec Ma ja, Paler, Bobi anec Mihael (75. Murkovi ), Horvat, Bobi anec S., Drk, Bari , Varga, Filipovi (84. Mu i ), trener: Vladimir Sabol OMLADINAC: Apostolski, Korpar, Ruži (62. Valen ), Cirkven i D., Cirkven i B (62. Posavec), Taradi, Kova i , Debelec, Pataqa, Jankovi , Tizaj, Škvorc, trener: Dušan Podgorelec Žu kartoni: Tkalec, Paler, Drk (Dubrava); Debelec (Omladinac)

OPOMENUTI IGRA I DUBRAV AN – Niko Pahek (6009), Bojan Brki (10164), Dejan Švenda (1816) GRANI AR (N) – Stjepan Drvoderi (717), Mario Petak (698), Ivica Mun ar (9438), Jurica Horvat (5486) CROATIA – Mar n Jeleni (4420), Stefan Kolar (3381), Dario Bali (3393) DRAVA (DM) – Emil Herc (2939), Damir Mihalac (2924) GALEB – Danijel Hertelendi (2008) OMLADINAC (DS) – Tomislav Debelec (538) KRALJEV AN 38 – Stanko Štefok (38), Dino Špoljar (4807), Vjekoslav Cvek (14) MLADOST (SM) – Darko mrlec (539) VIDOV AN – Dominik Friš i (5975) BUDU NOST (P) – Denis Višnji (1620) POLET (P) – Davor Vukovi (653) DUBRAVA – Simon Tkalec (3648), Ma ja Paler (3638), Alen Drk (4785) TRNAVA – Franjo Dolenec (2037), David Farkaš (3219), Leonard Gudlin (3221)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DRAVA (DM) – Emil Herc (2939), Damir Mihalac (2924) MLADOST (SM) – Darko mrlec (539) GRANI AR (N) – Ivica Mun ar (9438) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U POLET (P) – Neven Krišto (675) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Zoran Strahija (Hodošan) 20 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 19 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 16 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 15 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava), Miroslav Pigac (Galeb) 13 zgoditaka - Danijel Lovrek (Grani ar N), Krešo Kova (Hodošan) 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Benjamin Brljak (Dubrav an) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), , Tomislav Debelec (Omladinac DS) 10 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38) 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Dodlek (Budu nost P) 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Dario Lon ari , Marko Baksa (Borac PMP), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Miroslav Lisjak (Polet P), Goran Orehovec (Drava DM) 7 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Nikola Patafta (Omladinac DS), Rajko Gavez (Borac PMP)

20. kolo, parovi, suci i delegat: Hodošan: HODOŠAN – CROATIA (subota u 15 sa , sudac Robert Radek, pomo nici Saša Mihali i Boško Martan, delegat Marijan Sabol); Držimurec-Strelec: OMLADINAC – DUBRAV AN (nedjelja u 16 sati, sudac Vjeran Tuksar, pomo nici Damir Mesari i Renato Vuk, delegat Antun Mesari ); Novakovec: GRANI AR – VIDOV AN (nedjelja u 10,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Erik Žerdin i Mladen eke, delegat Željko Podgorelec); Podbrest: BUDU NOST – MLADOST (SM) (nedjelja u 16 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Stjepan uranec); Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – BORAC PMP (nedjelja u 16 sa , sudac Saša Fegeš, pomo nici Boris Jakovljev i Josip Jurinec, delegat Ma ja Poredoš), Hodošan: Gori an: TRNAVA – GALEB (nedjelja u 16 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Josip Kedmenec i Nenad Štrek, delegat Dejan Kova ); Pribislavec: POLET – DRAVA (DM) (nedjelja u 16 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Marinko Hrušoci i Antun Kukovec, delegat Dragu n Borko), ehovec: SK – DUBRAVA (nedjelja u 16 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Stjepan Novak, delegat Mijo Horvat).

19. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD HAJDUK - JEDINSTVO (NSND) 3-7 (1-3) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Marijan Duman i , Branko Martan, Mario Pintari . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 or evi (19), 0-2 or evi (23-11m), 1-2 Kova i (25), 1-3 or evi (43), 2-3 Hrženjak L. (47), 3-3 Ma ari J (56), 3-4 Popovi (60), 3-5 Popovi (67), 3-6 Piska (69), 3-7 Plevnjak (82) HAJDUK: Jurovi D (69. Zadravec), Žganec, Hrženjak D., Kova i , Ma ari M., Jurovi T., Hrženjak L (78. Hoblaj), Debelec M., Debelec G., Rob (46. Periši ), Ma ari J., trener: Drako Rob JEDINSTVO: Hrani , Jaluši , Škvorc (67. Cerov ec), Tkal ec, Jambroši , Rešetar, Fras (69. Plaqak), Piska , or evi (75. Plevnjak N), Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Hrženjak L (Hajduk)

BRATSTVO (SV) - MURA (H) 2-0 (2-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Mihael Belovi , Borut Križari , Tihomir Kralji . Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Vlahov (12), 2-0 Vidovi (17) BRATSTVO: Kocjan, Zlatarek, Srnec, Hanžekovi , Novak (87. Horvat F), Horvat N., Vlahov, Ri ko (57. Horvat S), Vuruši (89. Vugrin), Vidovi M (68. Vidovi S), Cerovec (87. Bedi ), trener: Danijel Novak MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Šardi (75. Krnjak), Braniša, urin (87. Vrši ), Stojko D., Stojko N (85. Jeki ), Telebuh, Breznik (65. Horvat), Vrši (72. Vinko), trener: Dražen Novak Žu kartoni: Kocjan (Bratstvo)

ME IMUREC - BRATSTVO (J) 5-1 (2-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Damir Klari , Mladen eke, Stjepan Novak. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Treska S (6), 2-0 Ivanuša (17), 2-1 Na (44), 3-1 Kregar (48), 4-1 Kregar (72), 5-1 Kregar (76) ME IMUREC: Prekupec (83. Sutnjak), Kozina, Bes jani , Zanjko, Bajzek, Fu ek, Bali , Ivanuša, Kregar (81. Primorac), Treska S (73. Thes), Treska D., trener: Željko Novak BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj, Antoli (78. Kova i ), Baumgartner, Saka , Jambrovi , Petermanec, Gori anec D., Jurovi , Na , trener: Boris or evi Žu kartoni: Zanjko, Kozina (Me imurec); Petermanec (Bratstvo)

DRAVA - NAPREDAK 3-0 (0-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Kris jan Varga Strijelci: 1-0 Carevi M (68), 2-0 Carevi B (80), 3-0 Jaluši (82) DRAVA: Mar n evi , Horvat, Šol, Zanjko D, Bajkovec, Carevi M (77. Zanjko Mihael), Dombaj, Carevi B. (84. Postružin), Medved (15. Zanjko Marin), Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga NAPREDAK: Žagar Davor, Jambroši , Žganec Marinko, Tkal ec (56. Matoša), Žganec S., Horvat M (77. Jezernik), Kova i (83. Hu nec), Bistrovi , Topalovi , Lepen, Vrtari , trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Bajkovec (Drava); Vrtari (Napredak)

VENERA PMP - STRAHONINEC 1-0 (0-0) LOPATINEC. Igralište: NK Venera. Suci: Dario Bubek, Željko Hajdarovi , Milivoj Bali . Delegat: Željko Štefanac Strijelac: 1-0 Ciglari (61) VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko, Rob (77. urin), Pozder, Celinger, Ciglari , Mesari , Pintari , Škvorc, Peras, trener: Vladimir Bartoli STRAHONINEC: Božak, Mar ec, Žerjav, Kolar, Jaluši , Višnjari , Kopjar, Drabi (46. Fu ko), Vuruši , Zlatarek, Žnidari (66. Kova i ), trener: Jurica Jaluši Žuti kartoni: Pintari , Miljan i , Kerman (Venera); Žerjav, Višnjari , Žnidari , Kopjar, Kolar (Strahoninec)

ZEBANEC - PLAVI 1-0 (1-0) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Edvin Zobec. Delegat: Dragu n Vuk Strijelac: 1-0 Rudni ki (25) ZEBANEC: Kocijan, Živko, Sabol, Grabar (48. Pani ), Rudni ki, Puri (18. Vran i ), Žuni F., Žuni G., Graf (87. Mlinari ), Kodba, Kojter, trener: Danijel Kojter PLAVI: Kuzma, Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J. (80. Srnec), Žganec, Mikuli , Nerer, Ratajec (46. Vugrinec), Trstenjak, Novak, Antokovi , trener: Antun Srša Žu kartoni: Graf, Žuni G (Zebanec) Crveni karton: Kojter (Zebanec)

Lagana pobjeda lidera protiv Bratstva Doma a pe ca Me imurca Bratstvu. Ve je u prvom poluvremenu bilo laganih 3-0 za doma e u Dunjkovcu-Prete ncu zgodicima Saše Treska, Dejana Ivanuše i Darijana Treske. Po etkom drugog dijela u 48.minu gos iz Jurovca malo ublažuju doma e vodstvo zgoditkom Davida Gori anca. Do kraju utakmice za Me imurec je dvostruki strijelac bio Bojan Kregar i to je na kraju ispalo odli nih 5-1 za doma e. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Ni d od derbija u Mihovljanu. Doma oj Slobodi je jednostavno sve ulazilo, a posebno Davoru Mu i u koji je pos gao ak pet zgoditaka. Goste iz Gornjeg Mihaljevca na eo je u 19.minu Kris jan Culjak. Na 2-0 povisuje u 26.minu Denis Tremski. Sa svojom serijom zgoditaka Davor Mu i krenuo je u 35.minuti. U drugom dijelu pos gao ih je još e ri. Denis Tremski se po drugi puta upisao u listu strijelaca za doma e u 65.minu za ve sada vodstvo od 6-0. Gos su jedini zgoditak pos gli u 68.minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca, a uspješan izvo a najstrože kazne bio je Dejan Golub. Kad se sve zbroji na kraju Sloboda je pobijedila sa 8-1. Jedinstvu ne ide u prilog i to što im nije me u vratnicama bio prvi vratar Mihael Ter. Odra ivao je kaznu zbog tri opomene. Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. Visoka pobjeda Jedinstva u Štrukovcu. Ve nakon prvih 45 minuta igre gos iz Novog Sela na Dravi imali su vodstvo od 3-1 koje su u drugom poluvremenu još „podebljali“. Sva tri zgoditka pos gao je Slavko or evi . Od toga jedan u 23.minu iz kaznenog udarca. Jedini iz prvog dijela Hajdukov zgoditak pos gao je Alen Kova i . Po etkom drugog dijela doma i su zgodicima Lovre Hrženjaka i Josipa Ma ari a u 56.minu s gli do 3-3. Nakon toga doma i vratar Davor Jurovi primio je još e ri zgoditka i tri su boda o šla u Novo Selo na Dravi. U završnici utakmice dva je puta strijelac za goste bio Mišel Popovi , a po jednom Bruno Piska i Nenad Plevnjak. U fer i korektnoj igri sudac Duman i opomenuo je samo jednog igra a i to doma eg. Poraz Plavih u Zebancu. Važne je doma e bodove osvojio Zebanec u borbi za bijeg sa dna ljestvice. Dino Rudni ki je u 25.minu pos gao odlu uju i zgoditak na utakmici. U drugom dijelu Plavi su pokušali do i do izjedna enja, ali je realizacija izostala. Sudac utakmice Radovan Posedi se baš nije proslavio svojim su enjem. Nisu mu išle procjene prekršaja. Dvojicu doma ih igra a je opomenuo, a u 90.minu igra a-trenera Danijela Kojtera isklju io iz igre zbog druge opomene. Gos iz Peklenice nisu imali kartoniranih igra a. Bratstvo bolje od Mure. Doma i su vrlo brzo za samo 17.minuta igre sa dva zgoditka goste iz Hlapi ine primirili. Prvi doma i zgoditak pos gao je u 12.minu Nikola Vlahov, a drugi za na kraju kona nih

OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Dino Perho (2355), Patrik Mesari (2365); DRAVA (K) – Tomislav Bajkovec (1396); STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456), Ivan Višnjari (911), Ivan Žnidari (6957), Nino Kopjar (5594), Renato Kolar (4531); BRATSTVO (SV) – Filip Kocijan (1355); TRNOVEC – David Periši (5860), Dario Vincek (3334); ZEBANEC – Nikola Graf (3353), Gordan Žuni (4582); NAPREDAK – Goran Vrtari (3920); ME IMUREC – Nikola Zanjko (382), Lino Kozina (197); BRATSTVO (J) – Robert Petermanec (4344); SLOBODA (M) – Saša Sovar (1135), Vedran Želežnjak (1150); VENERA PMP – Mario Pintari (3891), Marko Miljan i (4677), Goran Kerman (3876); JEDINSTVO (GM) – Damir Mikulan (3435), Dejan Golub (4301); HAJDUK (Š) – Lovro Hrženjak (3029)

2-0 Mario Vidovi . Mura je nešto u drugom poluvremenu pokušavala, ali bez realizacije. Doma i su branili svoje vodstvo i obranili ga. ak je i jedinu opomenu na utakmici u 83.minu zaradio doma i vratar Filip Kocijan jer je otezao sa izvo enjem udarca s vrata. Veneri PMP doma i bodovi pro v Strahoninca. Po neravnom i teškom za igru terenu u prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo, ali ni nekih izglednijih prigoda. Po etkom drugog dijela u 47.minu Strahoninec ima preko Nine Kopjara zicer, ali ništa od zgoditka. Doma i su pobjede s gli u 61.minu . Nakon udarca iz kuta glavom je sa pet metara u gostuju u mrežu loptu zakucao Kris jan Ciglari . Nervozniji dio utakmice bio je u drugom poluvremenu. U prvom samo jedan opomenu igra a, a u drugom ak sedmorica. Ukupno osmorica, od toga tri doma a, a e ri gostuju a igra a.

SLOBODA (M) - JEDINSTVO (GM) 8-1 (3-0) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Ma ja Horvat, Zoran Novak, Dražen Horvat. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Culjak (19), 2-0 Tremski (26), 5-0 Mu i (35,54,56), 6-0 Tremski (65), 6-1 Golub (68-11m), 8-1 Mu i (77,82) SLOBODA: Horvat (87. Deban), Belše, Novak T, Bel (60. Želežnjak), Tisaj, Sovar, Tremski (84. Novak A), Lukman (60. Bubek), Mu i , Culjak, Posavec (80. Hajdinjak), trener: Damir Vrbanec JEDINSTVO: Šafari , Krumpi S, Kocen, Vuk, Plantak, Fujs (46. Novak), Mikulan (68. Bistrovi ), Borko (65. Ladi ), GOlub, Krumpi M., Tr njak, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Sovar, Želežnjak (Sloboda); Mikulan, Golub (Jedinstvo)

TRNOVEC - MALI MIHALJEVEC 1-2 (0-1) TRNOVEC. Igralište. NK Trnovec. Suci: Željko Turk, Lana Vidovi , Vlado Blaži . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Pušar (10), 1-1 Petri (51), 1-2 Mesari P (78-11m) TRNOVEC: Košak, Periši , Kova i , Flac, Planinc, Tomaši (80. eh), Mesari (46. Vincek), Petri , Govedi , Miko, Kos, trener: Kris jan Kiri MM: Magdaleni , anadi, Pušar, Hamer, Šol , Varga (90. Babi ), Mesari P., Mesari B., Kova i , Pušar (81. Mesari D), Perho (60. Posavec), trener: Marko Tadi Žu kartoni: Vincek, Periši (Trnovec), Mesari , Perho (MM) Crveni karton: Pušar (MM)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC M. MIHALJEVEC MURA HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) DRAVA (K) TRNOVEC NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

17 13 12 11 11 8 8 7 7 7 6 6 4 4 4 4

1 2 2 3 0 7 3 4 2 2 4 4 5 3 2 2

1 4 5 5 8 4 8 8 10 10 9 9 10 12 13 13

67 – 19 52 – 28 64 – 43 41 – 29 34 – 35 37 – 28 33 – 32 31 – 32 28 – 32 28 – 40 33 – 33 33 – 39 26 – 48 17 – 46 14 – 38 17 – 43

52 41 38 36 33 31 27 25 23 23 22 22 17 15 14 14

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 19 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M); 18 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 16 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) ; 14 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J); 12 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV); 10 zgoditaka – Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD); 9 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Saša Treska (Me imurec); 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer, Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nikola Gori anec (Drava K), Nikola Petri (Trnovec); 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Jurica Bajzek (Me imurec), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV), Denis Tremski, Kris jan Culjak (Sloboda M)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SLOBODA (M) – Vedran Želežnjak (1150) ; BRATSTVO (SV) – Filip Kocijan (1355); ME IMUREC – Lino Kozina (197); JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301); VENERA PMP – Mario Pintari (3891), Goran Kerman (3876); STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456), Renato Kolar (4531) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA ZEBANEC – Danijel Kojter (1071) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MALI MIHALJEVEC – Ma ja Pušar (7045) po l. 55 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

Pobjeda Malog Mihaljevca u Trnovcu. Da ne e bi dobro po doma e vidjelo se ve u 10.minu kada su gos zgoditkom Sandija Pušara poveli. Tek po etkom drugog dijela u 51.minu doma i preko Nikole Petri a poravnavaju na 1-1. Pobjednik je odlu en iz kaznenog udarca koji je za Mali Mihaljevec dosu en u 78.minu i realiziran od strane Patrika Mesari a. Gos su dvije minute kasnije ostali bez Ma je Pušara koji je isklju en zbog grubog starta s le a na doma eg igra a. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Drava do doma e pobjede došla u završnici utakmice. Sve do 68.minute ravnopravna igra. ak su gos iz Gornjeg Kraljevca bili i nešto malo bolji prema prikazanoj igri. Kapetan mom adi Drave Mario Carevi je prvi u 68.minu pos gao zgoditaka za doma e. Odmah za njim u 80. minu strijelac je bio Bojan Carevi i dvije minute kasnije za kona nih visokih 3-0 Mario Jaluši . Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. 20. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – TRNOVEC (nedjelja u 16 sa , sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Stjepan Križari ); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – VENERA PMP (nedjelja u 16 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Tomislav urila i Valen no Kantoci, delegat; Tomislav Šol ); Strahoninec: STRAHONINEC – ME IMUREC (nedjelja u 16 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Dominik Filipaši i Ma ja Filipi , delegat Željko Bacinger); Jurovec: BRATSTVO – SLOBODA (M) (nedjelja u 16 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Antun Koruni i Dražen Šajnovi , delegat Vlado Soka ), Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – ZEBANEC (nedjelja u 16 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Denis Fic i Matej Mesari , delegat Stjepan Fic); Peklenica: PLAVI – DRAVA (K) (nedjelja u 16 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Slavko Novak); Gornji Kraljevec: NAPREDAK – BRATSTVO (SV) (subota u 15 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Franjo Horvat i Danijel Ko ila, delegat Stjepan Talan), Hlapi ina: MURA – HAJDUK (Š) (nedjelja u 16 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Mladen Puklavec i Filip Hrustek, delegat Antun Vlahek).

28. ožujka 2014.

STOLNI TENIS SUPERLIGA za žene završila krajem prošlog tjedna

TABLICA

Hodošanke porazom zatvorile sezonu U dvorani Osnovne škole Hodošan odra eno je posljednje prvenstveno kolo u sklopu Superlige za žene, u kojem je ljubitelje stolnog tenisa do ekala prava poslastica. STK Hodošan ugostio je ekipu koja je dugi niz godina u samom državnom vrhu, sastavljena redom od hrvatskih reprezentativki te ujedno aktualne prvakinje Hrvatske, STK “Dr. asl” iz Zagreba. Svoj renome su opravdale i na me imurskom parketu, slavile su 4:0, a kolika je bila njihova nadmo , dookazuje injenica kako su ispustile tek jedan set. Za isti na kontu doma e ekipe zaslužna je Paula Markati, koja je u tre oj partiji parirala me imurskoj stolnotenisa ici u zagreba kim redovima, Sun ici Vugrinec. Bodove u toj utakmici Zagrep anke, koje

Vugrinec te pobjedom mlade Petre Petrinšak nad uspavanom Anom Švarc. Pobjeda pak u igri parova, kojom je zaklju en me , bila je spoj sjajne igre Vugrinec i Rakovac protiv kojih Markati i To So u ovoj partiji nisu mogle na efikasan na in odgovoriti.

Ostvaren cilj opstanak

ŽSTK Hodošan je vrlo dobro odigrao prvu sezonu u najboljoj hrvatskoj stolnoteniskoj ženskoj ligi

su nastupale bez svoje najbolje igra ice Barthel Zhenqui, osvojile su silinom jedne od najboljih juniorki Europe Lee Rakovac, koja je protiv To So

neobranjivom “prasicom“ spasila prvi set, a zatim joj nanijela i drugi poraz u sezoni u me usobnim susretima, rutinom ve spomenute

Osvojenim 7. mjestom u hodošanskom su taboru itekako zadovoljni, jer je postignut osnovni cilj, a to je ostanak u ligi. Ovim porazom zadržale su isti broj bodova kao i 6. Mladost iz Petrinje, ali kako su slabije u me usobnim susretima, one su se smjestile poziciju niže. O prvakinjama e u doigravanju odlu ivati HASTK Mladost, koja e u polufinalu igrati s Varaždinom, i

Masters turnir u Donjem Kraljevcu Hrvatski stolnoteniski savez i STK Hodošan u subotu od 12, i nedjelju od 10 sati, u dvorani Osnovne škole u Donjem Kraljevcu organiziraju Masters turnir “Tro ej Reno Vinek”, koji e se igrati u 10 kategorija. U subotu e se natjecati mla i kadeti i mla e kadetkinje te juniori i juniorke, a u nedjelju najmla i kadeti i najmla e kadetkinje, kadeti i kadetkinje te seniori i seniorke, njih po 16 u svakoj kategoriji, koji su to pravo stekli plasmanom na rang listi Tro eja s prethodna 4 turnira.

1.HASTK Mladost

18 17 1