Međimurske novine 969

Broj 969.

USKRSNA PORUKA biskupa Josipa Mrzljaka

O istimo srce od svih zlih misli

str. 19

^akovec, PETAK, AK, 11. travnja 2014.

IVANKA NOVAK, zamjenica na elnika Nedeliš a, o izgradnji Južne zaobilaznice naselja

Odzvonilo sloganu “Cesta kroz Nedeliš e kojom se prepelam”

Cijena 7 kuna

str. 11

Godina XVIII.

MIRELA HOLY, politi ka zvijezda u usponu i nova uzdanica bira a

Nije istina da su žene manje str. 2-3 racionalne nego muškarci

PRVO U TRAVNJU,, A NA JESEN NOVI UDAR NA POTROŠA E str. 4

VODA JOŠ SKUPLJA

LIKOVNI DOGA AJ GODINE Izložba Jurice Bedi a u rodn rodnom akovcu str. 3 media

Ve kao gimnazijalac govo govorio ovorioo je: jjee:

Bit u slikar i prodavat u slike po cijelom svijetu!

Nakon države, poskupljenje najavljuju i Me imurske vode MOJ VRT - nova rubrika

KRA A U UPRAVI GRADA PRELOGA

Tko je ukrao nov anik gradskom pro elniku? str. 8

ZAVRŠEN JE NAGRADNI NATJE AJ Vaše vlastite rukotvorine str. 56-57 Vrtlarica Vera Horvat iz Male Subotice

Navodnjavanje daje izvrsne rezultate str. 16

Od ovog broja po nite glasovati za svoje favorite! www.bister.hr

str. 22 media

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

VIJEST(I) TJEDNA

Tre i put M

ože li tzv. tre i put nove stranke poput OraH-a ili Nacionalnog oruma preuzeti vodstvo zemlje od današnjih glavnih mainstream stranaka i politi ara SDP-a i HDZ-a, koji su evidentno neuspješni kad su u pitanju pravi odgovori na izlazak zemlje iz gospodarske krize, odnosno povratka povjerenja gra ana u politiku i politi are. akon HDZ-a, i SDP je na “najboljem putu“' da izigra ono što mu je još jedino preostalo kad je u pitanju povjerenje bira a: poštenost. Nakon što se nisu usudili iz svojih redova isklju iti ljude koji su optuženi za korupciju ili ak sjede u zatvoru, poput sisa ke županice zbog opravdanih sumnji u koruptivne radnje, sve bliže su tome da izgube i to ime su se još donedavno mogli podi iti. e imurje je uvijek vrlo dobar barometar što bi se moglo doga ati na hrvatskoj politi koj sceni. Prije svih su naši bira i odustali od HDZ-a ili koalicije u kojima je bio HDZ, nakon toga su gotovo unisono dali šansu SDP-u prije svih u državi. I Laburisti su, što je ak bilo o ekivano jer ih ipak predvodi Dragutin Lesar, najprije od svih politi ki profitirali u Me imurskoj županiji. e utim, kako su odustali od HDZ-a, tako su naši bira i u Me imurju odustali i od SDP-a, odnosno Laburista, i dali priliku tzv. tre em putu, centristi kim strankama kao što su: HNS, HSS i HSLS, koji sada predvode županijsku vlast. vrijeme prošlih lokalnih izbora taj “srednji“ blok stranaka bio je jedina alternativa HDZ-u i SDP-u i dobio je povjerenje bira a. Me utim, istovremeno su te stranke koje su na vlasti u Me imurju na nacionalnom nivou duboko potonule ispod izbornog praga, te se stvorio veliki prostor za “nešto novo“. o je prvi iskoristio HR AST, odnosno Željka Marki na re erendumu o bra noj zajednici,

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ali nakon što se ispostavilo da je to ipak opcija koja ne nudi ništa konkretno kad je u pitanju boljitak Hrvatske, osim nekih novih ideoloških raza, konzervativne prirode, o ito je prostor “tre eg puta“ ostao i dalje nepopunjen. o su kona no prepoznali Nikica Gabri i Mirela Holy, koji su duboko zaorali po hrvatskoj politi koj sceni i vrlo brzo ugrozili tre e mjesto Laburista, koji su u o itoj silaznoj putanji, jer su ljudi kona no prepoznali u njihovim redovima isti populizam, bez da se uop e pokuša preuzeti bilo kakva politi ka odgovornost, ono što sam ve davno govorio na ovim stupcima. no što je u ovom trenutku najve i hendikep “tre eg puta“ je injenica da ne mogu sami, tj. bez zajedni kog koaliranja, ugroziti mainstream vlast SDP-a, odnosno HDZ-a, koji s dvadesetak posto glasova još uvijek najlakše privu e koalicijske partnere. toga bi “tre i put“ ako želi i ho e preuzeti odgovornost dolaska na vlast na svoju stranu morao privu i sve koji su “centristi ki“ raspoloženi od: HNS-a, HSS-a, HSLS-a, regionalnih stranaka poput IDS-a i sli nih. tako širokom koalicijom, kojom bi na elu bili ljudi koji ako ništa drugo razmišljaju druga ije od onih koji su do sad imali svoje prilike i uglavnom su ih koristili za vlastite probitke, mogao bi ugroziti sadašnju bipolarnost Hrvatske i pomrsiti ra une SDP-u i HDZ-u koji o ito smatraju da su samo oni predodre eni da vladaju zemljom.

Voda poskupljuje dvadesetak kuna Hrvatski sabor je 29. studenoga 2013. godine promijenio Zakon o porezu na dodanu vrijednost, koji se primjenjuje od 1. sije nja ove godine. Tom izmjenom PDV se za vodne usluge obra unava po stopi od 13% umjesto dotadašnjih 10%. Zbog pove anja PDV-a, voda je poskupila od 1. sije nja ove godine. Tri mjeseca kasnije, od 1. travnja, Hrvatske vode pove ale su naknadu za korištenje vode s 1,35 na 2,85 kuna, dakle, za kunu i pol po kubiku potrošene vode. Koliko e vaš ra un za vodu od prvog travnja biti skuplji, ovisi o tome koliko kubika vode mjese no potrošite. Tro lano ku anstvo u akovcu, koje prosje no troši 15 kubika vode mjese no, osjetit e na mjese nim ra unima 22 kune više zbog poskupljenja naknade za korištenje vode. Prosje na doma instava u ruralnim mjestima Me imurja troše nešto manje vode po doma instvu nego u gradu, pa e i poskupljenje osjetiti u manjem iznosu, kazao nam je Vladimir Topolnjak, direktor Me imurskih voda. Tema broja na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Veliki interes za alternativne izvore energije Do 22. travnja otvoren je javni natje aj za sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora te sustava na biomasu za priprem u potrošnje tople vode i grijanja u ku anstvima. Natje aj je raspisala Me imurska županija, a provodi se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i Me imurskom energetskom agencijom MENEA-om. - Zadovoljan sam što je projekt tako dobro prihva en u javnosti te što imamo toliko interesenata za ugradnju sustava obnovljivih izvora energije, naglasio je na kon erenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak u županijskoj maloj vije nici, župan Me imurske županije Matija Posavec. Reportaža na str. 6.

Lijek je stigao prekasno Uz tri plotuna i vojne po asti na mjesnom groblju u Hodošanu sahranjen je u ponedjeljak hrvatski branitelj, 42-godišnji Vladimir Granatir iz Hodošana, koji je u subotu iznenada preminuo u akove koj bolnici. - Zvala me njegova mama na posao neka do em hitno ku i, jer Vladi nije dobro. Pozlilo mu je, po eo se gubiti, stigla je hitna, kroz suze nam je ispri ala što se doga alo prošli etvrtak u njegovoj rodnoj ku i u Hodošanu kroz suze supruga Nataša, koja je pokušala velikom humanitarnom akcijom koju je pokrenuta prije desetak dana spasiti ili barem produžiti život svojem suprugu, ali, nažalost, s ve je bi lo prekasno. Više na str. 9.

11. travnja 2014.

INTERVJU TJEDNA

MIRELA H

MI NISMO N DESNO, MI S PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Predsjednica i osniva ica politi ke stranke ORaH (Održivi razvoj Hrvatske) Mirela Holy ro ena je 1971. godine u Zagrebu, a otac joj je ro en u eškoj. Nakon osnovne, završila je Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, smjer odjevne dizajnerice, zatim Filozo ski akultet u Zagrebu te potom stekla doktorat iz podru ja humanisti kih znanosti. Napisala je dvije knjige. Radila je i kao voditeljica projekata te u Ministarstvu zaštite okoliša u dva navrata bila birana za saborsku zastupnicu. Kako je prošla kao ministrica SDP-a, poznato je, premijer Milanovi zahtijevao je njezin odlazak. No ostala je u politici i nije se izgubila kao mnogi. Uz nju se kao politi arku o ekuje da u najmanju ruku hrvatsku zelenu opciju kona no dovede u Sabor, a neki je vide kao snagu koja e stvoriti tre u opciju u hrvatskoj politici. Danas je druga najpopularnija osoba hrvatske politi ke scene, a njezin OraH bilježi vrtoglavi politi ki uspon u kojem je po nekim anketama ve pretekla Laburiste na tre em mjestu popularnosti stranaka. Trenuta no je jedna od najve ih hrvatskih politi kih zvijezda i zbog stavova koji su moderniji i konkretniji od najvažnijih aktera hrvatske politi ke scene. Da ima sve više onih koji smatraju da može biti kvalitetna alternativa mainstream strankama poput HDZ-a i SDP-a, pokazuje i “lajkanje“ vijesti na našim on-line medijskim plat ormama skupa OraH-a u akovcu, dok istovremeno sli ne politi ke vijesti kod itatelja prolaze uglavnom bez ve eg interesa ili ak s negativnim konotacijama. Njezin dolazak u Me imurje stoga je bio prava prilika za razgovor. • Odmah na po etku osvrnite se na rezultate anketa prema kojima OraH dobiva sve ve u popularnost. — Nisam detaljno prou ila rezultate istraživanja, ali imam dojam da se po inju osje ati odre eni e ekti rada na terenu jer smo osnovali 16

Mirela Holy: - Volim razmišljati o ORaH-u kao stranci koja je vrlo progresivna, koja strategijski i dugoro no usmjerava razvoj države u pra

organizacija, izme u kojih je i ova u Me imurskoj županiji. Nadam se da emo svojim radom, programom i potezima opravdati povjerenje. • Na politi ku scenu Hrvatske donijeli ste rijetko vi enu racionalnost. Je li to stvar politi kog nastupa i opredjeljenja ili pak samoodgoja? - Vjerujem da sam dovoljno racionalna, neki kažu da su žene manje racionalne od muškaraca, no to nije istina, to je muški šovinizam. Kad bolje razmislim, na tu je racionalnost utjecao i moj na in samoodgoja, posebno isto nja ka filozofija. Tu je važno nekoliko momenata: okusiranost na problem, ve i broj razmatranih disciplina, te odre ivanje važnosti i ranga. Mislim da sam zbog toga jako okrenuta prema planiranju i druga ijem na inu razmišljanja, što može biti i prednost.

vim izvorima energije. Kako do ja eg zamaha, stalno se govori da nema novca? - U ovom trenutku još uvijek nisu izjedna ene cijene izme u osilnih goriva i obnovljivih izvora. Mi subvencioniramo i osilna goriva, no to su skrivene potpore koje se ne vide. Prošle godine je izvješ e europskog povjerenika za energetiku iznenadilo jako veliki broj ljudi jer je re eno da su osilna goriva tako er subvencionirana, a to se nije znalo. Tako, na primjer, nuklearna energija se sufinancira na na in da u njezinu cijenu nije uklju ena cijena dekomisije, pospremanja nereda. Protivnici obnovljivih izvora energije govore da su oni još uvijek neisplativi. No, tehnologija je napredovala i sad se te cijene ustvari pri-

- Neki kažu da su žene manje racionalne Obnovljivi izvori od muškaraca, no to energije, otpad… • Platforma ORaH-a je nije istina, to je mušrazvoj baziran na obnovlji- ki šovinizam

11. travnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOLY, predsjednica OraH-a, nova je zvijezda hrvatske politi ke scene

NI LIJEVO NI SMO NAPRIJED - Podržavamo sadnju industrijske konoplje i želimo mijenjati zakone o tome. Gledamo kako na industrijsku konoplju reagira svijet, od nje se može proizvesti i do 50.000 razli itih proizvoda, samo na vrijeme treba razviti tehnologije

koja se oslanja na znanost, tehnologiju i avcu korištenja mozga

bližavaju, s time da je uz obnovljive izvore energije jako važno imati strateški pristup energiji i razvoju. Zato je najvažnije imati dugoro ne strateške planove razvoja, tako da se odmah ne dogodi eksplozija obnovljivih izvora energije s obzirom na to da se oni subvencioniraju i kako se ne bi potrošio ve i dio novca koji je namijenjen za te svrhe. Ako se nešto subvencionira, to je primamljivo za poduzetnike i oni e u to uložiti jer imaju državnu garanciju. Ako država strategijski ne planira unaprijed za deset, dvadeset ili trideset godina, dogodit e se problemi i zagušenje, novac e se potrošiti, a prema obnovljivim izvorima energije stvorit e se neraspoloženje, i to samo zbog toga što država ne radi svoj posao, ne planira dovoljno. Zatim, nužno je pri implementaciji obnovljivih izvora energije gledati ima li doma e gospodarstvo koristi od toga, u smislu proizvodnje tehnologije. Ako našim novcem su inanciramo strano gospodar-

stvo, a to e se dogoditi ako sami ne proizvodimo nove tehnologije, bacili smo naš novac ili još gore, poklonili smo ga, a sami se nismo razvili ili zaposlili nove ljude. • Podržavate li zbog toga sadnju industrijske konoplje? — Podržavamo sadnju industrijske konoplje i želimo mijenjati zakone o tome i pravilnike, zbog potencijala zapošljavanja ljudi i aktiviranja u sektoru poljoprivrede jer imamo neobra enu zemlju. Jako podržavamo taj projekt u poljoprivredi, no on nije jedini, ima i drugih koji mogu donijeti razvoj, tako održivi turizam. Gledamo kako na industrijsku konoplju reagira svijet, od nje se može proizvesti i do 50.000 razli itih proizvoda, samo na vrijeme treba razviti tehnologije. ak nam se nude ulaganja, a mi ne možemo promijeniti jedan zakon. Sad ORaH ima jedan stru ni tim koji, kako mi to kažemo, ‘štrika’ gospodarski program baziran na industrijskim potencijalima konoplje. Krajem petog mjeseca ili po-

etkom ljeta imat emo jedan okrugli stol i konferenciju na tu temu. Koliko znam, industrijska konoplja bila je dosta zastupljena u sjevernoj Hrvatskoj i Me imurju, a naše su bake od nje pravile ponjave, no danas je tehnologija otišla jako naprijed. Stranka ORaH tako er podržava korištenje marihuane u medicinske svrhe, a ne da ma ija zara uje na tome umjesto države. Osim toga, licemjerno je od društva da podržava alkohol i cigarete, a marihuanu ne. • Ve desetlje e govorimo o otpadu kao da je on naš najve i problem, a ne bi trebalo tako biti. O emu je to no rije ? — Tu su uvijek prisutni jako veliki interesi. Kad govorimo o posebnim kategorijama otpada, onda je dosta velikih igra a zauzelo svoje pozicije i žele zadržati ili poboljšati svoj status. Zbog toga su oni jako neskloni uvo enju tržišnih principa u poslove gospodarenja otpada. Planirala sam kao ministrica uvesti burzu otpada sa sekundarnim sirovinama, no

Povjerenik za Me imurje Kristijan Mavrek sam bira svoj tim Za povjerenika podružnice ORaH-a za Me imursku županiju pred etrdesetak lanova prošle subote u akovcu izabran je Kristijan Mavrek. Kao povjerenik stranke, Kristijan Mavrek ima slobodne ruke formirati svoj tim do unutarstrana kih izbora u listopadu ove godine, do kada bi trebale biti formirane sve županijske organizacije ORaH-a. U akovcu je osnovana ina e 16. podružnica OraH-a, a na konstituiraju oj sjednici bili su uz pred-

Kristijan Mavrek: - O ekujem dobar odaziv u stranku, jer imamo kvalitetan program

sjednicu stranke Mirela Holy i drugi elni ljudi stranke.

Dio lanova stranke na osniva kom sastanku

do toga nije došlo zbog smjene, odnosno poznatih razloga. To je nešto što sigurno ima budu nost i jako veliki potencijal u razvoju gospodarstva i meni je žao što se još uvijek nismo uspjeli maknuti s mrtve to ke, a prošlo je toliko vremena. Progresivna stranka • Smatraju vas lijevom strankom, no vi ste postindustrijska stranka, tako da pojmovi lijevo i desno gube zna aj. Kako vi sebe vidite? — Jako volim citirati Petru Kelly, rodona elnicu zelenih u Njema koj, koja je, nažalost, pokojna. Ona je, kad su je pitali što su oni, odgovorila rije ima: Mi nismo ni lijevo ni desno, mi smo naprijed. Volim razmišljati o ORaH-u kao stranci koja je vrlo progresivna, koja se oslanja na znanost, tehnologiju i koja strategijski i dugoro no usmjerava razvoj države u pravcu korištenja mozga jer je to jedini na in da država ne zaostane u razvoju. Održivost je pri tome naš moralni odnos prema svijetu i društvu. • Beskompromisni ste kad je rije o programima i koalicijama. Ho e li ostati tako? — Mi smo beskompromisni kad je rije o programu i koalicijama. Nama je za bilo koju koaliciju osnova naš program i svi dogovori ili koalicije vrjednuju se kroz program održivog razvoja. Naravno da su u politici izuzetno važno ljudi. Možete imati najbolji mogu i program, no ako nemate kvalitetne ljude da ga provedete onda nemate ništa. Stoga bilo kakav razgovor o koaliciji mora biti isklju ivo vezan uz programe. • Što o ekujete od europskih izbora? — Naš tim ovdje u Me imurju dobro radi i vjerujem da emo imati dobre rezultate na europskom izborima na platformi održivog razvoja, a to zna i uravnoteženog razvoja i ljudskih prava. U ovom trenutku fokus nam je na gospodarskim pitanjima jer je to najve i problem u Hrvatskoj danas i traži brzinu i promišljanje. Mi smo mlada stranka, no vrijeme koje je pred nama je naše vrijeme.

ME IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Lista za Europski parlament predstavljena kod akove ke fontane Kod akove ke fontane protekli je petak predstavljena Me imurska lista za Europski parlament. Na listi MDS-a nalaze se predstavnici svih generacija, razli itih profesija, mladih ljudi i studenata, odnosno jedanaest kandidata za koje MDS smatra da bi bili prihvatljivi me imurskom i hrvatskom izbornom tijelu. - Me imurski demokratski savez na izbore za Europski parlament, koji e se održati 25. svibnja 2014., izlazi samostalno, sa svojom listom na kojoj se nalazi 11 Me imurki i Me imuraca. Prijedlog o samostalnom izlasku na izbore za Europski parlament sazrio je odmah nakon prvih izbora za Europski parlament koji su održani 2013. godine. Tada na svim važnijim kandidacijskim listama gotovo da nije bilo kandidata iz Me imurja, pa smo procijenili da je to podcjenjivanje me imurskoga glasa kog tijela. kazao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, na po etku konferencije za medije organizirane povodom predstavljanja kandidacijske liste za izbor la-

nova u Europski parlament. Listu predvodi osobno Željko Pavlic, a na su još: Zlatko Bacinger, 1961., akovec, dipl. U itelj, Barbara Kneklin, 1985., Zasadbreg, magistra primarnog obrazovanja, Željko Ciglari , 1959., Nedeliš e, ing. strojarstva, Josip Požgaj, 1953., akovec, umirovljenik, Ksenija Polišanski, 1971., Prelog, tekstilna tehni arka, Zlatko Lovren i , 1957. Palinovec, ing. struke, Andreas Lisjak, 1973., Sveta Marija, strojarski tehni ar, Sara Gosari , 1988., Donji Kraljevec, prvostupnica ekonomije, Mihael Ma ari , 1986., Štrukovec, magistar informatike, i Željka Novak, 1968., akovec, dipl. u iteljica. Konferencija je održana u petak 4. travnja na pomalo neubi ajenom mjestu - kod akove ke fontane. Zašto upravo na tom prostoru, Željko Pavlic je kazao: - Organizirali smo ovu konferenciju za tisak na Franjeva kom trgu u akovcu s namjerom da podsjetimo na injenicu da je 1918. godine ovdje donesena Deklaracija o priklju enju Me imurja matici Hrvatskoj. (rr)

LABURISTI u akovcu predstavili svoje kandidate za EU izbore

Nikola Vuljani predvodi listu Laburisti su u akovcu prošlu suboteu predstavili svoju listu za EU parlament. Na njoj visoko 3. mjesto zauzima i jedan akov anin. Rije je o Sergeju Dini u, ina e nepoznatoj osobi iz politi kog miljea u Me imurju. Ro en je 1980. godine u akovcu, po formalnom obrazovanju je sveu ilišni prvostupnik ekonomije. Radi kao turisti ki vodi . Služi se engleskim, njema kim, ruskim i nizozemskim jezikom. - Turizam, ekonomska i monetarna politika posebna su podru ja mog interesa. U Europskom parlamentu namjeravam

Sergej Dini iz akovca na 3. je mjestu liste Laburista za EU izbore

promovirati laburisti ke vrijednosti i zalagati se za poboljšanje položaja radništva te raditi na promociji Hrvatske kao turisti ki atraktivne zemlje, kaže u svojem “životopisu“ kojim se predstavlja se EU izbore. Nositelj liste je Nikola Vuljani .

Aktualno

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

VODA OD TRAVNJA SKUPLJA PO RA UNU DVADESETAK KUNA NA VIĹ E, A NAJESEN IZGLEDA DA SLIJEDI NOVI UDAR NA DĹ˝EP POTROĹ A A

Nakon drĹžave, novo poskupljenje najavljuju i Me imurske vode Po etkom godine porastao je PDV, od 1. travnja Hrvatske vode pove ale su naknadu za koriĹĄtenje vode za 1,5 kuna, a po etkom listopada, po svemu sude i, i Me imurske vode poskupit e naknadu na naĹĄem podru ju za daljnji razvoj sustava PIĹ E: BOĹ˝ENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Hrvatski sabor je 29. studenoga 2013. godine promijenio Zakon o porezu na dodanu vrijednost, koji se primjenjuje od 1. sije nja ove godine. Tom izmjenom PDV se za vodne usluge obra unava po stopi od 13% umjesto dotadaĹĄnjih 10%. Zbog pove anja PDV-a, voda je poskupila od 1. sije nja ove godine. Tri mjeseca kasnije, od 1. travnja, Hrvatske vode pove ale su naknadu za koriĹĄtenje vode s 1,35 na 2,85 kuna, dakle, za kunu i pol po kubiku potroĹĄene vode. Koliko e vaĹĄ ra un za vodu od prvog travnja biti skuplji, ovisi o tome koliko kubika vode mjese no potroĹĄite. Tro lano ku anstvo u akovcu, koje prosje no troĹĄi 15 kubika vode mjese no, osjetit e na mjese nim ra unima 22 kune viĹĄe zbog poskupljenja naknade za koriĹĄtenje vode. Prosje na doma instava u ruralnim mjestima Me imurja troĹĄe neĹĄto manje vode po doma instvu nego u gradu, pa e i poskupljenje osjetiti u manjem iznosu, kazao nam je Vladimir Topoljnjak, direktor Me imurskih voda.

Mjese ni ra uni razli iti zbog razlike u uslugama Mjese ni ra uni za vodu nisu svima isti, i to ne samo zbog razlike u potroĹĄnji koli ine vode, ve i zbog razlika u uslugama. Nisu svi u Me imurju priklju eni na kanalizaciju i pro iĹĄ avanje vode. Ra uni za vodu sastoje se od viĹĄe stavki, od kojih su neke iksne, a neke varijabilne. Primjerice, u akovcu, gdje potroĹĄa i imaju punu uslugu: vodoopskrbu, odvodnju i pro iĹĄ avanje, iksni dio mjese nog ra una iznosi 31,37 kuna, emu se pribraja varijabilni dio, a koji se odnosi na koli inu potroĹĄene vode

DIREKTOR Me imurskih voda

Mi nismo mijenjali cijenu tri godine, ali svi drugi jesu - Onaj dio cijene koji odre uju Me imurske vode nije se mijenjao tri godine, kazao je Vladimir Topoljnjak, direktor Me imurskih voda. - Ali u formiranju cijene sudjeluju i Hrvatske vode, odnosno drĹžava, te op ine i gradovi koji interveniraju u cijenu vode kroz naknade iz koje se inancira razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, odnosno pret inanciranje projekata iz europskih fondova. SvjeĹži primjer je proĹĄirenje i izgradnja kanalizacije i pro ista a za podru je akovca i okolnih op ina pod nazivom aglomeracije akovca. Direktor Me imurskih voda kazao je tako er da su cijene vode koju pla aju potroĹĄa i u Me imurju u sredini ljestvice po visini u Hrvatskoj. U toj naĹĄoj cijeni osje a se visina komunalnog standarda koji imamo i koji koĹĄta.

/Íż WZ '> /: E sK E/, h^>h' Í˛ 'Z <Ks ' & ( <Ä&#x201A;Ć&#x161;Ä&#x17E;Ĺ?Ĺ˝Ć&#x152;Ĺ?ĹŠÄ&#x201A; Ć&#x2030;Ĺ˝Ć&#x161;Ć&#x152;Ĺ˝Ć&#x201C;Ä&#x201C;Ä&#x201A;

dZ'Ks < Zhads Í&#x2022; K ZdE/ / / ^>K K E E/D E:

KD /E^ds Í&#x2022; h^d EKs / h Zh'

KĆ&#x2030;Ĺ?Ć?

sĹ˝Ä&#x161;Ĺ˝Ĺ˝Ć&#x2030;Ć?ĹŹĆ&#x152;Ä?Ä&#x201A;Í&#x2022; Ĺ˝Ä&#x161;Ç&#x20AC;Ĺ˝Ä&#x161;ĹśĹŠÄ&#x201A; Ĺ? Ć&#x2030;Ć&#x152;Ĺ˝Ä&#x201C;Ĺ?Ć&#x201C;Ä&#x2018;Ä&#x201A;Ç&#x20AC;Ä&#x201A;ĹśĹŠÄ&#x17E;

sĹ˝Ä&#x161;Ĺ˝Ĺ˝Ć&#x2030;Ć?ĹŹĆ&#x152;Ä?Ä&#x201A;

KÄ&#x161;Ç&#x20AC;Ĺ˝Ä&#x161;ĹśĹŠÄ&#x201A; Ĺ? Ć&#x2030;Ć&#x152;Ĺ˝Ä&#x201C;Ĺ?Ć&#x201C;Ä&#x2018;Ä&#x201A;Ç&#x20AC;Ä&#x201A;ĹśĹŠÄ&#x17E;

sĹ˝Ä&#x161;Ĺ˝Ĺ˝Ć&#x2030;Ć?ĹŹĆ&#x152;Ä?Ä&#x201A;

KÄ&#x161;Ç&#x20AC;Ĺ˝Ä&#x161;ĹśĹŠÄ&#x201A; Ĺ? Ć&#x2030;Ć&#x152;Ĺ˝Ä&#x201C;Ĺ?Ć&#x201C;Ä&#x2018;Ä&#x201A;Ç&#x20AC;Ä&#x201A;ĹśĹŠÄ&#x17E;

/Íż &/<Ê/ /K KÊKsE /: E sK E/, h^>h' ! ^s h<hWEK &/<Ê/ /K Íž<EÍŹD: ^ EKÍż

ĎŻĎÍ&#x2022;ĎłĎą

ĎĎ˛Í&#x2022;Ď´Ďą

ĎĎ°Í&#x2022;ĎľĎŹ

Ď´ĎłÍ&#x2022;Ď´ĎŻ

Ď°ĎąÍ&#x2022;ĎľĎŻ

Ď°ĎÍ&#x2022;ĎľĎŹ

! hĹŹĆľĆ&#x2030;ĹśĹ˝ Íż E <E # $ $ % %& # $ % # $ $ ĎŻÍ&#x2DC;ĎÍ&#x2DC; ĹśÄ&#x201A; ĆľĆ?ĹŻĆľÇ&#x17D;ĹśĹ˝Ĺľ Ć&#x2030;Ĺ˝Ä&#x161;Ć&#x152;ĆľÄ&#x201C;ĹŠĆľ ĎŻÍ&#x2DC;ĎŽÍ&#x2DC; ĹśÄ&#x201A; Ć&#x2030;Ĺ˝Ä&#x161;Ć&#x152;ĆľÄ&#x201C;ĹŠĆľ :>^ ĎŻÍ&#x2DC;ĎŻÍ&#x2DC; Ç&#x152;Ä&#x201A;Ć&#x201C;Ć&#x161;Ĺ?Ć&#x161;Ä&#x201A; Ĺ?Ç&#x152;Ç&#x20AC;Ĺ˝Ć&#x152;Ĺ?Ć&#x201C;Ć&#x161;Ä&#x201A; hĹŹĆľĆ&#x2030;ĹśĹ˝

"" Ď´Í&#x2022;ĎĎ

Ď°Í&#x2022;Ď˛Ď˛

"" ĎŻÍ&#x2022;Ď°Ď˛

" ĎĎŻÍ&#x2022;ĎľĎ°

ĎłÍ&#x2022;ĎŹĎ°

" " Ď˛Í&#x2022;ĎľĎŹ

Ď˛Í&#x2022;ĎŽĎ˛

Ď´Í&#x2022;ĎŽĎŹ

ĎŽÍ&#x2022;Ď°Ď

Ď˛Í&#x2022;Ď´Ď˛

Ď´Í&#x2022;Ď´ĎŹ

ĎŻÍ&#x2022;ĎŹĎ

ĎŻ ^s h<hWEK s Z/: />E/ /K Íž<EÍŹD Íż

ĎĎ°Í&#x2022;ĎŻĎł

ĎĎŽÍ&#x2022;Ď´Ď˛

ĎąÍ&#x2022;Ď´Ďł

ĎŽĎŹÍ&#x2022;Ď´ĎŹ

ĎĎąÍ&#x2022;Ď´Ď°

ĎľÍ&#x2022;ĎľĎ

//Íż s Z/: />E/ /K /: E sK E/, h^>h' Íż K^EKsE /: E sK E/, h^>h'

Vladimir Topoljnjak Dodaje da su Me imurci racionalni i ĹĄtedljivi i u potroĹĄnji vode u odnosu na ostatak drĹžave. - Mi vodu ne rasipamo. Vodimo ra una o troĹĄilima koja koristimo i ne puĹĄtamo da nam voda curi iz neispravnih pipa i kotli a. Zbog toga se u Me imurju troĹĄi 105 litara vode po stanovniku na dan, a u Hrvatskoj 140 litara po stanovniku na dan, kazao nam je prvi ovjek me imurske vodne komunalne tvrtke. Ali slaba je to utjeha kad nam unato sve racionalnoj potroĹĄnji ra uni za vodu rastu.

Ra uni za vodu od travnja skuplji za 1,5 kuna po kubiku na zahtjev Hrvatskih voda - na ime naknade za koriĹĄtenje vode

Me imurci racionalniji od ostatka Hrvatske, a ra uni za vodu svejedno samo rastu

i nekoliko naknada vezanih na potroĹĄenu vodu. Zbrojeno to iznosi 14,37 kuna po kubiku. Varijabilni dio ra una sadrĹži golu cijenu kubika od 4,12 kuna po m3, odvodnje po cijeni od 1,29 kuna po m3 i pro iĹĄ avanja po cijeni od 1,77 kuna po m3 i na sve to PDV od 0,93 kune. Tako osnovna usluga koĹĄta 8,11 kuna po m3. Na taj iznos kaleme se joĹĄ i naknade vezane na kubik potroĹĄene vode. Naknada za zaĹĄtitu voda iznosi 0,41 kunu po kubiku, naknada za koriĹĄtenje voda je 2,85 kuna po kubiku. Ta naknada je 1. travnja poskupila s 1,35 na 2,85 kuna, dakle, za 1,5 kunu. Tre u vrstu naknada ine naknade za razvoj, u koju ulaze naknada na usluĹžnom podru ju koja iznosi 0,50 lipa, naknada za podru ju JLS koja iznosi 2 kune po kubiku i naknada za zaĹĄtitu izvoriĹĄta koja iznosi 0,50 kuna, sveukupno naknade iznose 6,26 kuna. PotroĹĄa i s podru ja akovca koji su spojeni na vodu, kanalizaciju i pro ista , a mjese no

potroĹĄe 10 kubika vode, dobit e prema naĹĄem izra unu ra un za vodu od 175,45 kuna. Od toga se platiti 143,70 kuna za potroĹĄenu vodu i pribrojeni iksni iznos od 31,75 kuna. Ku anstva izvan akovca koja koriste samo vodu iz opskrbnog sustava Me imurskih voda, a nisu priklju ena na kanalizaciju i pro ista , imaju druga iju strukturu cijene. Fiksna naknada za vodoopskrbu iznosi 14,91 kunu plus PDV 1,94 kune, sveukupno 16,85 kuna. Gola cijena kubika vode koĹĄta 4,12 kuna, ali tome treba pridodati PDV od 0,54 kune, ukupno goli kubik vode koĹĄta 4,66 kuna. No na taj golu cijenu kubika vode joĹĄ se zara unavaju tri vrste naknada: za zaĹĄtitu voda u iznosu od 1,35 kuna, za koriĹĄtenje voda 2,85 kuna (ta je poskupila od 1. travnja za 1,5 kuna) i naknada za razvoj 4 kune. Ta naknada za razvoj sastoji se od tri stavke: naknade na usluĹžnom podru ju od 1,4 kune, naknade na podru ju JLS-a od 2 kune i naknade za zaĹĄtitu izvoriĹĄta u izno-

su od 0,50 kuna. Sve te tri zadnje navedene naknade tvore zajedno naknadu za razvoj u iznosu od 4 kune. Sveukupno varijabilni dio ra una za kubik potroĹĄene vode iznosi 12,86 kuna. Dakle, ku anstvo koje je priklju eno samo na vodovod, a, primjerice, potroĹĄi mjese no 10 kubika vode, moĹže o ekivati mjese ni ra un za vodu od 145,45 kuna, u kojemu je sadrĹžana cijena potroĹĄnje vode u iznosu od 128,60 kuna i iksni dio u iznosu od 14,91 kunu.

Novo poskupljenje najesen zbog razvoja sustava I jedna loĹĄa vijest za kraj. Vladimir Topoljnjak, direktor Me imurskih voda, u razgovoru za naĹĄe novine najavio je joĹĄ jedno poskupljenje vode tijekom ove godine, najvjerojatnije po etkom listopada, i to u strukturi cijene za naknadu cijeloga usluĹžnog podru ja, opet radi osiguranja dodatnih sredstava za razvoj sustava.

POGLED ODOZDO

Mic po mic izvla e nam kune iz dĹžepa S

igurna sam da nisam osamljena u osje aju da im viĹĄe ĹĄtedim energiju ili vodu da je to besmislenije, jer nakon svih mojih napora za ĹĄtednju ra uni se ne smanjuju, nego pove avaju. Zapravo sve to forsiranje ĹĄtednje svodi se na to da potroĹĄa i manje potroĹĄenih kubika na kraju plate viĹĄe. Tako onima koji mi isporu uju vodu ili energiju otvaram prostor da mi za manje energije zara unaju viĹĄe. Kao da mi se rugaju govore i koliko bi ra uni bili joĹĄ ve i da se ne obuzdavam u potroĹĄnji. Ako zavirite u strukturu ra una za vodu, vidjet ete da sve vrvi od raznih naknada. Tako iksni

iznos morate platiti, a da joĹĄ ni pipu niste otvorili, ni kap vode potroĹĄili. ad otvorite pipu i voda curi, ne pla ate samo vodu koja curi, ve i razne naknade na tu vodu koja curi. To je smiĹĄljeno radi osiguravanja novca za razvoj sustava na ra un vode koja curi iz vaĹĄe pipe. Novac koji se prikuplja iz naknada koje pla ate kad voda curi iz vaĹĄe pipe sluĹži Hrvatskim vodama, Me imurskim vodama, op inama i gradovima kao izvor sredstava za razvoj vodovodne, odnosno, u posljednje vrijeme zna ajnije, kanalizacije i pro ista a. Tih naknada ima viĹĄe i maglovitih su

naziva, kao, primjerice, naknada za razvoj na usluĹžnom podru ju. Ne kaĹžem da nije smislena, ali ona potroĹĄa u ne otkriva niĹĄta. Na kraju se osje aĹĄ kao obi na glupa oĹĄiĹĄana ovca, jer te sram i neugodno ti je ĹĄto ti uzimaju novac iz dĹžepa za koji zapravo ne razumijeĹĄ kuda ide, tko ga i na ĹĄto troĹĄi. Kad pogledaĹĄ pojedina no, sve je to kao neki sitni novac od pedeset lipa do etiri kune. Pojedina no niĹĄta straĹĄno i kad rogobariĹĄ o tome, gledaju te kao udaka - ciciju. ekada su nam te sitne iznose nabijali na nos uspore uju i s cijenom kutije ĹĄibica, ali, kako kutija ĹĄibica odavno nema

u upotrebi, sada se pove anja na sitno, ali u estalo, opravdavaju viĹĄim ciljevima. Redovito je viĹĄi cilj obveza koju smo potpisali s EU, a koja se mora ispuniti do odre enog roka. Svi moramo biti priklju eni na kanalizaciju do ranih dvadesetih godina ovog stolje a. Ako smo potpisali biti pripadnici elitnog EU kluba, kao da se podrazumijeva da pristajemo na odre enu razinu komunalnog standarda pod svaku cijenu. o nitko gra anima ne daje jasne odgovore na pitanje: koliki je naĹĄ udio u tom gra enju i razvijanju? Kad se moĹže izra unati sve, zaĹĄto se svaka ulo-

Ĺžena kuna potroĹĄa a u sustav ne bi jasno vodila kao njegovo ulaganje u sustav. Kroz godine naĹĄih ulaganja od samodoprinosa do naknada za razvoj doĹĄlo bi se do lijepe cifre. Kada bi znali koja je to to no cifra, vjerojatno bi svakog od nas zaboljela glava. Ovako, kunu po kunu, nemamo nikakvu sliku o tome koliko smo uloĹžili i gdje je to no zavrĹĄio naĹĄ novac. I koliko je tog novca uloĹženo namjenski, a koliko je iscurilo u krive rupe. Ono ega se moĹžemo opravdano pribojavati jest to da drĹžava ne posegne za privatizacijom vodovodnih i kanalizacijskih sustava radi krpanja prora una. Tako bi ve su-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

tra na ra un naĹĄih ulaganja u infrastrukturu netko mogao po eti mlatiti pare, troĹĄe i naĹĄu visokoizgra enu infrastrukturu, koju smo gradili izdvajaju i godinama kunu po kunu. Ne bi bilo prvi put da nas oĹĄiĹĄaju kao ovce.

11. travnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP MIKEC, najagilniji lan Organizacijskog odbora Urbanova 2014., govori o ovogodišnjim novostima i zanimljivostima za posjetitelje

Vinska arena u Štrigovi samo za vinare i ljubitelje vina PIŠE: STJEPAN MESARI

Godinama je Josip Mikec prvi operativac i moderator zbivanja na Danima vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo, pa je to tako i ove godine. Mikec sve ima u malom prstu i ovih dana slaže kockice u mozaiku koji e se zvati najve e, najbolje, najljepše i najposje enije Urbanovo do sada, kako ga je predstavio Matija Posavec, predsjednik Organizacijskog odbora Urbanova 2014., ujedno i me imurski župan. Mikec govori o novostima i zanimljivostima koje na Urbanovu 2014. ekaju posjetitelje. - Svake godine želimo najbolje Urbanovo od svih dosadašnjih, tako i ovo. Kako bi to zaista i bilo, potrebno je posložiti niz stvari koje, hvala Bogu, za sada uspijevamo ugraditi u okvirni program, kazao nam je u uvodu, i dodao: - Neke se aktivnosti ve odvijaju na terenu, a službeni program u samoj Štrigovi zapo inje 16. svibnja sve anoš u otvaranja priredbe koja e u etiri dijela potrajati sve do 30. svibnja velikim Vinskim balom. Za posjetitelje je važno znati kako e sportska dvorana ove godine u potpunosti biti u znaku vina, bit e prava ‘vinska arena’ u kojoj e posjetitelji voditi ugodnu borbu protiv odli nih me imurskih vina. Drugim rije ima, u dvorani se više ne e prodavati ulaznice, ne e biti izložbe i prodaje suhomesnatih proizvoda, sireva i drugih proizvoda, koje selimo u šator i prostor ispred dvorane. Dakle, samo vinari, posjetitelji i vinari bit e u vinskoj areni 16., 17. i 18. travnja od 12 do 20 sati.

“Radno vrijeme” od 12 do 20 sati - Svake godine nešto nau imo i potom na sljede oj priredbi

GOSPODARSKI SUSRET s austrijskim poTko želi u i u sportsku dvoranu - vinsku arenu, gdje e se održavati duzetnicima na temu “Male hidroelektrane, središnja manifestacija Urbanova i Festival pušipela, kod ulaza u bioplin i biomasa u Hrvatskoj” dvoranu kupit e prigodnu ašu za 70 kuna, što e biti ulaznica koja daje mogu nost degustacije svih izloženih vina

Štrigovske legende Josip Mikec i putar pozivaju na ovogodišnje Urbanovo

to sprovedemo u praksu. Tako smo odustali od otvaranja i zatvaranja dvorane za posjetitelje, vrijeme koje je do sada bilo od 10 do 19 sati od sada e biti od 12 do 20 sati, kako bi zadovoljili vinare da mogu prije dolaska obaviti druge poslove, a posjetitelji ne e trebati ranije odlaziti van, jer znamo kakvih je gužvi bilo kada su redari trebali intervenirati da bi se dvorana zatvorila. - Novost je i to što se ulaznice ne e prodavati u dvorani nego na ulasku u dvorište, gdje e se trebati kupiti prigodna aša po cijeni od 70 kuna. aša i narukvica su ulaznica za vinsku arenu i vrijedi jedan dan za kušanje svih vrsta vina kod svakog vinara. Drugi i tre i dan ponovno sve ispo etka, ako posjetitelj želi do i svaki dan u arenu. Bu ino ulje, suhomesnati proizvodi, razni predmeti i usluge prodavat e se ispred arene, kao i sve drugo što ide uz ovakvu

priredbu. Vani e se održavati i sajam vinarsko-vinogradarske opreme, bit e suvenira i drugih stvari, te butelja svih izlaga a, a vjerujem da e tu biti 80 posto lanova Hortus Croatiae, dakle, sam vrh me imurskog i hrvatskog vinarstva. Ispred dvorane bit e svojevrsni dje ji vrti ili igraonica gdje e roditelji mo i ostaviti djecu dok budu u dvorani uživali u degustaciji vina. Naime, želimo da djeca ne ulaze u dvoranu, jer znamo da je bilo situacija kada su se odvojila od roditelja i potom je bilo uznemirenosti. Ovako e djeca biti pod nadzorom uvara i na sigurnom.

Otvoreni podrumi i gastro show - Novosti posjetitelje o ekuju i na Danima otvorenih podruma na Me imurskoj vinskoj cesti. Podrumi e biti otvoreni 23. i 24. svibnja od jutarnjih do

ELNI LJUDI Pule i akovca razmijenili dobru praksu

I u našoj Gradskoj upravi uskoro e-Poslovanje!? Pulski gradona elnik Boris Mileti je akove kog gradona elnika Stjepana Kova a upoznao sa svim aktualnim projektima i aktivnostima u Puli, posebno mu predstavivši projekt ePoslovanja Gradske uprave koji je Puli priskrbio vrijedna priznanja i u inio rad uprave otvorenijim, u inkovitijim i transparentnijim. Više o samom projektu govorila je pomo nica pro elnika Ureda Grada Lovorka Hajdi Golja, koja je me u ostalim istaknula sve prednosti e-Poslovanja, financijske uštede koje on donosi te na koje se sve elemente poslovanja Gradske uprave može primijeniti. akove ki gradona elnik Stjepan Kova ustanovio je

Veliko zanimanje za predstavljanje austrijskih firmi u TIC-u

elnici akovca u Puli su upoznati s e-Poslovanjem Gradske uprave

Pulski gradona elnik Boris Mileti zajedno sa suradnicima i pro elnicima gradskih upravnih odjela primio je u radni posjet gradona elnika Grada akovca Stjepana Kova a te njegove zamjenike Marija Medveda i Romana Bogdana kako Pula i akovec dijele iste prioritete. - Grad akovec, kao i Pula, može se ponositi brojnim dosti-

gnu ima. Primjerice, i akovec je tako er Grad - prijatelj djece, u radu Gradske uprave nastojimo posti i ve u efikasnost i

ve ernjih sati, a svaki vinar e po svojoj zamisli i mogu nostima organizirati program. Koliko znam, vinari e ponuditi svoja najbolja vina, doma e specijalitete, a pojedini i živu glazbu. Dva e dana Vinska cesta biti destinacija na kojoj e se okupiti ljubitelji i poznavatelji dobre kapljice i bajkovitih okusa gornjeg Me imurja i regije. Ho e li i koliko e vinari napla ivati konzumiranje vina i hrane, njihova je stvar i to e posjetitelji s njima riješiti. Neugodnosti sigurno ne e biti, jer svatko tko do e bit e srda no primljen, a nešto više od toga e i koštati, ali novac vinarima u ovoj prigodi nije primarni cilj. Na Vinskoj cesti održavat e se gastro show koji e oblikovati i najbolja jela pripremati vrhunski majstori kulinarstva. Prvi gastro show bit e 16. svibnja u restoranu Dvorca ‘Terbotz’ u Železnoj Gori, zatim slijedi kavana ‘Cult’ u Štrigovi 23. svibnja te na kraju Vinska ku a Haži u Jurov aku 24. svibnja. Ovo su po mojem sudu i mišljenju Organizacijskog odbora za posjetitelje najzanimljiviji doga aji na ljetošnjem Urbanovom. Bit e još i vinskih igara, stru nih skupova i drugih stvari o emu su Me imurske novine ve pisale, ali to je više zanimljivo samim vinarima i vinogradarima. Koristim priliku i pozivam sve ljude, sve vaše itatelje da do u, barem jedan dan na Urbanovo 2014. kako bi uživali u ljepoti Me imurja, u kvaliteti jela i vina, ali i pomogli da Štrigova postane još zna ajnija i zanimljivija destinacija na europskoj vinskoj karti.

smanjenje troškova svim našim sugra anima, a uveli smo i besplatan beži ni internet na podru ju grada, kazao je Kova , dodavši da su upravo zajedni ki projekti i interesi dokaz da je suradnja Pule i akovca iznimno dobra. Mario Medved, zamjenik gradona elnika, u Puli je održao prezentaciju o gospodarenju otpadom i svim naporima koje je ovaj grad u inio po pitanju zbrinjavanja otpada i o uvanja okoliša. akovec ve duži niz godina radi na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a promjene u postupanju s otpadom uvo ene su postupno. - Od samog po etka smatrali smo da otpad nije sme e, ve sirovina. Odvojenim prikupljanjem otpada akovec danas reciklira 60% svojega komunalnog otpada, ime su znatno smanjene koli ine otpada koji se odlaže na odlagalište. Promjene se ne doga aju preko no i, ve je potrebno sustavno raditi na edukaciji i promociji takvog projekta, poru io je Medved.

U TIC-u se predstavilo jedanaest austrijskih tvrtki U dvorani Tehnološkoinovacijskog centra u akovcu organizirali su u srijedu Austrijski ured za vanjsku trgovinu u suradnji s Me imurskom županijom, županijskom energetskom agencijom MENEA te regionalnom agencijom za sjeverozapadnu Hrvatsku REGEA gospodarski susret na temu “Male hidroelektrane, bioplin i biomasa u Hrvatskoj”. Skup je otvorio župan Me imurske županije Matija Posavec i direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman Rauch, a na njemu se predstavilo 11 austrijskih tvrtki na gore navedenim podru jima. U samom programu sudjelovali su i hrvatski stru njaci koji su isti obogatili sa svojim prezentacijama ste enih iskustava, kao i vizije razvoja ovoga gospodarskog sektora.

Prepoznati potencijali obnovljivih izvora energije i energetske u inkovitosti - Gospodarski susreti regionalnog tipa poput ovoga prilika su za upoznavanje s na inom rada razli itih tvrtki s respektabilnim iskustvom na svom podru ju djelovanja i proizvodnje. Ovdje su to austrijske tvrtke na podru ju malih hidroelektrana, bioplina i biomase, no danas svakako trebamo svi iskoristiti priliku i za stjecanje korisnih i kvalitetnih inozemnih kontakata, kao i mogu nost dogovaranja budu e suradnje izme u hrvatskih i austrijskih malih i srednjih poduze a, istaknuo je

župan Matija Posavec u svojem pozdravnom govoru, isti u i da je sama Županija provodila 4 europska projekta, od kojih su 2 još uvijek aktivna, u vrijednosti od 1,4 milijuna eura, kao i razli ite nacionalne projekte, a sve na temu energetske u inkovitosti i projekata obnovljivih izvora energije. - Me imurje, koje je i izvan granica Lijepe Naše prepoznato kao business riendly regija, zasnovana na kvalitetnoj radnoj snazi, kvalitetnoj proizvodnji i izvrsnom odnosu prema svim poduzetnicima, ovime još jedanput potvr uje da je spremna uvijek initi nove korake naprijed s ciljem privla enja novih investitora i novih proizvodnih procesa, zaklju io je Posavec otvorivši sam gospodarski susret. - Ovo mi je drugi dolazak u Me imurje u nešto malo više od mjesec dana i moram istaknuti da se ovdje osje a ta klima, mentalni sklop kod ljudi koji prati naš austrijski smisao za posao, naglasio je Roman Rauch, te istaknuo da je vizija ove sredine, njihovih elnih ljudi, jasna, s realno ostvarivim ciljevima. Upravo zato e Me imurje imati posebno mjesto na investicijskoj karti austrijskih investitora, zaklju io je Rauch. U nastavku susreta svojim projektima predstavili su se i REGEA iz Zagreba, kao i predava i s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, objašnjavaju i bioplin kao energent i potencijal malih hidroelektrana u Hrvatskoj.

ME IMURSKI PRODOR na hrvatski jug

Me imurski župan povezuje me imursko gospodarstvo s dubrova kim Me)imurski župan Matija Posavec u petak 4. travnja boravio je u prvom službenom posjetu gradu Dubrovniku. Tom prigodom održao je radni sastanak s gradona elnikom Dubrovnika Androm Vlahuši em, a na temu povezivanja Me)imurske županije i grada Dubrovnika prvenstveno kroz suradnju na poljima turizma, gospodarstva i poljoprivrede. Grad Dubrovnik je danas jedno veliko gradilište na kojem se izvode milijunske inves+cije koje su pogodne i za prizna+ gra)evinski sektor Me)imurja. Veliki potencijal krije se i u poljoprivrednom sektoru. Promocija me)imurskih autoh-

tonih proizvoda na budu em Me)imurskom sajmu u Dubrovniku trebala bi se održa+ u špici sezone, +jekom srpnja ili kolovoza, ime bi se našim proizvodima širom otvorila vrata ak i internacionalnog tržišta. - Velika je to prilika za naše poljoprivrednike i OPG-ove jer, ako uzmemo u obzir da je to vrijeme kada dnevno kroz cruisere i redovne goste grad posje+ i nekoliko +su a gos+ju, potencijal je ogroman, istaknuo je Posavec. U Dubrovniku je dogovoren i susret gospodarstvenika Me)imurske županije i Dubrovnika s ciljem konkretiziranja današnjih dogovora. (BMO)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NASTAVLJA se županijski pilot-projekt za štednju energije

Uz “solarce”, sredstva i za sustave na biomasu Javni natje aj otvoren je do 22. travnja, a sufinancirat e se 25 sustava sa solarnim kolektorima i 25 sustava na biomasu (pe i na pelete ili ure aji za pirolizu)

Do 22. travnja otvoren je javni natje aj za sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora te sustava na biomasu za pripremu potrošne tople vode i grijanja u ku anstvima. Natje aj je raspisala Me imurska županija, a provodi se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i Me imurskom energetskom agencijom MENEA-om. - Zadovoljan sam što je projekt tako dobro prihva en u javnosti te što imamo toliko interesenata za ugradnju sustava

Županija i Fond sufinanciraju maksimalno 48 posto prihvatljivih troškova obnovljivih izvora energije, naglasio je na kon erenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak u županijskoj maloj vije nici, župan Me imurske županije Matija Posavec.

glasio je direktor Me imurske energetske agencije MENEA-e Mario Klobu ari . Od

11. travnja 2014. dokumentacije koja se treba priložiti originalan treba biti samo vlasni ki list. Prihvatljivi su troškovi solarni kolektori, kotlovi, plamenici, toplinski spremnici i sli no, te pripadaju a oprema. Pro elnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti, mr. sc. Vesna Haluga, napomenula je da se o ekuje velik broj prijava, te je pozvala sve koji su zainteresirani da se im prije jave. Nakon završetka natje aja krenut e se s obradom, a prvi rezultati bit e poznati za 15 dana. Kona ni rezultati bit e poznati otprilike krajem svibnja. Idu ih godina o ekuju se znatno ve a sredstva za energetsku u inkovitost. Vlada je ovih dana odobrila projekt sufinanciranja energetske u inkovitosti ku a, no taj je projekt tek u razradi. Sufinancirat e se oko 2.000 ku a, odnosno krovova, pa se o ekuje da bi to u Me imurskoj županiji bilo oko stotinu ku a. (JŠ)

U Me imurju za svaki natje aj vlada ogromno zanimanje, s obzirom na to da prednja imo u zemlji po ugradnji solarnih kolektora

U sklopu projekta koji je nazvan “Volimo Me imurje - koristimo obnovljive izvore energije” sufinancirat e se ugradnja 25 sustava na solarnu energiju, te 25 na biomasu. Ukupno e za tih 50 sustava biti izdvojeno 570.000 kuna, od ega Me imurska županija iz prora una pla a 10 posto, odnosno

maksimalno 3.000 kuna po sustavu, ukupno 150.000 kuna. Ostatak e dati Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, tako da e krajnji korisnici dobiti sufinancirano 48 posto prihvatljivih troškova, odnosno maksimalno 14.400 kuna po sustavu. Prošle godine u županiji putem takvog natje a-

ja sufinancirana je ugradnja 52 takva sustava.

Prijave se primaju i za sustave grijanja i potrošnje tople vode Za razliku od dva ranija natje aja, ove godine prvi put se mogu prijaviti sustavi za grijanje i pripremu potrošnje tople vode na biomasu, na-

Mario Klobu ari , MENEA: - Kao i prošle godine, i ove o ekujemo dosta prijava na natje aj

NA PROSVJEDIMA u Bruxellesu

Me imurski sindikalisti prosvjedovali u srcu EU-a Oko 50.000 prosvjednika, me u kojima i 50 iz SSSH, odazvalo se pozivu Europske kon ederacije sindikata (ETUC) na europske sindikalne demonstracije koje ih je organizirala ta krovna europska sindikalna organizacija na razini Europske unije u Bruxellesu. Iz Me imurja na demonstracijama su bili Ivica Peserlin, glavni sindikalni povjerenik Eko Me imurja Šenkovec, i Mladen Zemlji , regionalni povjerenik SGH. Kre u i se srcem Europske unije, ulicama u kojima su smještene institucije Unije, poslali su jasnu poruku kako traže socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih pla a. Više od 26 milijuna Europljana nema posao, što je 10 milijuna ljudi više nego 2008. godine. ak 7,5 milijuna mladih nema posao i ne obrazuje se. Politika štednje koju nude europski dužnosnici ne djeluje i samo e pogoršati ionako ve tešku ekonomsku i socijalnu situaciju u Europi. Stoga i ne udi prisutnost brojnih mladih ljudi koji su putem transparenata koje su nosili poru ivali kako

Iz Me imurja su na demonstracijama bili Ivica Peserlin, glavni sindikalni povjerenik Eko Me imurja Šenkovec, i Mladen Zemlji , regionalni povjerenik SGH bez njih nema ni budu nosti. Bilo je i onih koji su na pitanje o rješenju situacije odgovarali: - Revolucija! Za razliku od “kulturnih” prosvjeda kojima svjedo imo u Hrvatskoj, ovi su europski bili izuzetno radikalni. Unato planu i uputama koje su dobili svi sudionici demonstracija, plan nije zaživio, ali je bilo izuzetno napeto i burno. Uz glasne povike i zvukove zviždaljki, ulicama Bruxellesa odzvanjale su detonacije izazvane brojnim pirotehni kim sredstvima. Bacana su, nažalost, me u prosvjednike, pa je bilo ozlije enih od zadobivenih opeklina. Uklju io se i alarm u dvorištu ameri kog veleposlanstva nakon ba enoga pirotehni kog sredstva. Gorjele su vre e sa sme em ispred zgrada. Došlo je i do sukoba s policijom koja je u jednom trenutku intervenirala vodenim topovima. No, za razliku od hrvatske

policije koja metalnim ogradama i masom specijalaca osigurava maleni prostor izme u zgrada Hrvatskog sabora i Vlade RH na zagreba kom Markovom trgu, belgijska policija bila je tek prisutna na sporednim ulicama. Cilj demonstracija u Avenue de la Joyeuse Entree (Parc Cinquantenaire), na kojima su se okupljenima obratili predstavnici ETUC-a i njegovih lanica, me u kojima i predsjednik SSSH Mladen Novosel, bio je prepušten prosvjednicima. Policijske snage nisu bile vidljive, tek redari organizatora europskih demonstracija. Eurobruxell Protesti, za razliku od naših hrvatskih, u Bruxellesu su bili žestoki. Došlo je i do sukoba s policijom, koja je u jednom trenutku intervenirala vodenim topovima, tako da su hrvatski sindikalisti uživo vidjeli što zna i borba za radni ka prava

11. travnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PARK NAFTAŠTVA u Peklenici dobiva novi element koji e dodatno osnažiti ovaj sve popularniji turisti ki proizvod

Josip Murkovi i Ivan Jambroši restaurirali zaprežna kola za naftu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: JOSIP MURKOVI I BOŽENA MALEKOCI -OLETI

Jedino mjesto u Hrvatskoj i me u rijetkima u svijetu gdje nafta izvire na površinu zemlje je Peklenica. Još do prije pola stolje a nafta se u Peklenici i crpila iz zemlje, pa je u spomen na tu naftašku prošlost u Peklenici zapo ela izgradnja spomenparka naftaštvu. Peklenica je po nafti dobila i ime jer su mještani crnu gustu teku inu koja u mjehuri ima izbija na površinu zvali pekel (pakao). Radi se o teškoj gustoj nafti koja se prvenstveno pretvarala u petrolej, služila za mazanje, premazivanje zglobova na kota ima, za premazivanje brodova, ali u davnoj prošlosti i za lije enje rana životinja i ljudi. Pekleni ari su svoju naftu razvozili i prodavali po selima kao mast za kola mazati. U vrijeme kada nije bilo kamiona i teretnih vozila na motorni pogon, pekleni ka nafta prevozila se u rezervoarima montiranima na zaprežna kola koja su vukli konji. U Peklenici su prije nekoliko godina ponovno postavljene trojke na postoje i izvor nafte, a mjesto je obilježeno panoom na kojem su izvorne fotogra ije kako se vadila nafta i osnovne informacije o pekleni koj nafti i njezinu crpljenju iz dubina. No za potpuniju pri u o pekleni koj nafti bilo bi jako dobro izraditi još elemenata koji bi spomenpark u inili zanimljivijim i posje enijim. Premda ve i sada gotovo svaki tjedan barem jedan autobus izletnika svih dobi koji posje uju Me imurje dolazi razgledati i naftni park u Peklenici.

neposrednoj blizini nekadašnjih naftnih bušotina. Josip Murkovi , bravar, zaljubljenik je u naftašku povijest Peklenice i odnedavno lan radne skupine za naftni park koji e se povezati s inicijativom za osnivanje Muzeja nafte u Selnici. Osim što se upustio u izradu nekadašnjeg rezervoara, koji e se nalaziti na zaprežnim kolima, dao si je ogroman trud oko pronalaženja izvornih zaprežnih kola i njihovu reparaciju, a bavi se i pronalaženjem raznih dokumenata i informacija o naftaškoj prošlosti Me imurja. - Da bi zaprežna kola za naftu bila što vjernija, koristio sam se slikovnim predloškom iz mariborskog arhiva uz pomo prof. povijesti Krune Makovca iz Selnice. U izradu drvenih dijelova, koje je na originalnim zaprežnim kolima trebalo nadograditi, uklju io se umirovljeni stolar Ivan Jambroši , rekao nam je Murkovi .

Kola prema slici iz mariborskog arhiva Na rekonstrukciju zaprežnih kola za naftu bacio se prema slici iz arhiva. Uz pomo nje je izradio nacrt cisterne, prera unao njezinu veli inu, prora unao koli inu potrebnog materijala i pristupio izradi. - Zapremina cisterne je tri kubna metra. Pekleni ki pekel (nafta) je teški i imao je težinu skoro kilu po kubnom decimetru, zbog ega konjske zaprege nikada nisu vukle pun rezervoar, kazao nam je Josip Mur-

U obnovi zaprežnih kola pomagala je i Josipova supruga Sandra Murkovi

Uskoro spomen-park dobiva još jedan element - zaprežna kola kakvima se pekleni ka nafta prevozila za destileriju u Dravogradu, ali i diljem Me imurja kao mast za kola mazati. Zaprežna kola dijelom od originalnih dijelova zaprežnih kola s po etka prošlog stolje a i nadogradnjom prema originalnoj slici iz mariborskog arhiva izra uju dva pekleni ka majstora: Josip Murkovi , bravar, i Ivan Jambroši , umirovljeni stolar. Da podudarnost bude ve a, obojica su iz iste ulice iz pekleni kog predjela Brezje, u

Nekada je izrada zaprežnih kola trajala tri mjeseca, a morala su ih raditi dva majstora: kolar i kova . Za rekonstrukciju i restauraciju zaprežnih kola za pekleni ku naftu tako er su trebala dva majstora: bravar Josip Murkovi i umirovljeni stolar Ivan Jambroši , obojica iz Peklenice

Josip Murkovi i Ivan Jambroši restaurirali su zaprežna kola za naftu

Pekleni ka nafta prevozila se ovakvim kolima za destileriju u Dravogradu, ali i diljem Me imurja kao moš a za kola mazati Nafta se s izvora u Peklenici po ela voziti 1859. godine, saznao je iz arhivskih zapisa Josip Murkovi kovi . Naime, još je u Peklenici mogu e doznati i puno usmenih informacija o nekadašnjem naftaštvu u selu, jer još se o tome predaja prenosi u obiteljima koje su bile vezane uz taj posao. Cisternu je prema starom predlošku izradio od lima debljine 3 milimetra. Nekada su svi materijali bili deblji, jer su se valjali druga ijim tehnologijama nego danas i u manjim radionicama. Nafta se s izvora u Peklenici, prema informacijama do kojih je on došao, po ela voziti 1859. godine u Mursko Središ e i

odande za Dravograd na destilaciju prvenstveno radi prerade za petrolej, a ostatak za kolomaz kojima su premazivane osovine za kota e. Ta mast u vrijeme poštanskih ko ija i transporta zaprežnim kolima bila je izuzetno dragocjena i važna. Prije je u Dravograd stizala nafta iz Galicije, ali je tamošnja nafta puno lakše speci i ne težine. ak je i selni ka nafta puno lakša od pekleni ke, unato velikoj geografskoj blizini. Za restauraciju zaprežnih kola za naftu bilo mu je potrebno oko 300 sati rada. Stolar Ivan Jambroši je za izradu drvenih dijelova koje je trebalo iznova izraditi potrošio oko 50 sati rada. Od drvenih dijelova iznova je trebalo izraditi pod za kola. Izradio ga je od agacije. A trebalo je izraditi još neke dijelove, kao što je rudo, zatim klupa na kojoj je sjedio ko ijaš te ih iz zaprežnih kola za krave preurediti s dodatnim dijelovima u kola za konjsku zapregu. Ori-

ginalni dijelovi zaprežnih kola izra eni su od žilave brestovine, koja je zdrava i izdržava cijelo stolje e. Treba znati da su nekada kolar i kova jedna kola izra ivali tri mjeseca. - Bio je to dugi i složeni postupak izrade, što je nezamislivo, kaže Josip Murkovi , da u današnje vrijeme jedan radni nalog izra ujem tri mjeseca. Murkovi je kao bravar bio zadužen za izradu metalnih dijelova, prvenstveno rezervoara. Bave i se izradom tog rezervoara, uspio je saznati da postoji i izvorni rezervoar kojim se prevozila pekleni ka nafta, koji je završio kod izvjesnog Ribari a u Lendavi, a da ga on koristi kao podzemni rezervoar za vodu. Dao si je zadatak da taj rezervoar pokuša pridobiti natrag.

Spomen-parku jako bi dobro došao i lik naftaša Na1ni muzej na otvorenom u Peklenici gradi se postupno. Najprije su izra)ene trojke i pano sa spomen-obilježjem. Zaprežna kola kojima se prevozila na1a bit e novi zanimljivi detalj koji e se uskoro postavi+ na spomenobilježje. No ima tu još posla želi li se spomen-park u ini+ još zanimljivijim. Bilo bi jako dobro i na zaprežna kola za na1u posjes+ barem jednog radnika na1aša. Ljudski likovi umetnuti u povijesne okolnosti uvijek najviše privla e posje+telje muzeja. To je pokazao i muzej pra ovjeka u Krapini. Ve sada spomen-park naftaštvu u Peklenici tjedno posje uje barem jedan autobus izletnika. Za sustavnije posjete potrebno je puno u initi i na privla enju posje+telja, ali i na

oboga ivanju sadržaja spomenparka. Josip Murkovi predlaže izradu prepumpne stanice i povratak velikog rezervoara na betonskim stupovima, koji je do prije kojih trideset godina stajao na ulazu u nekadašnje naftno polje u Peklenici, kao posljednji zaš+tni znak na1aške povijes+ Peklenice. Rezervoar je maknut kada se na tom mjestu po ela formira+ nova ulica i novo naselje. Navodno su ga vatrogasci ukopali u zemlju kao rezervoar za vodu na novoj lokaciji. U tom slu aju postoji mogu nost da ga se ponovno iskopa i postavi na staro mjesto, kao podsjetnik na (pred) industrijsku povijest Peklenice koja se ponovno po ela cijeni+ ne samo kod nas, ve i u Europi.

Sufinancirano iz programa za inovativni turizam Za izradu zaprežnih kola Ministarstvo turizma iz programa za inovativni turizam su inanciralo je 18.500 kuna, Grad Mursko Središ e 13.100 kuna. - Ukupni projekt vrijedan je 31.600 kuna, kazala nam je Dolores Vrtari iz Turisti kog ureda Mursko Središ e. Za daljnje oboga ivanje spomen-parka bit

e potrebno osigurati nove izvore sredstava. Zasigurno su i europski fondovi jedan od na ina kako dovršiti spomen-park u Peklenici. Svatko tko želi individualno ili sa svojom obitelji posjetiti spomen-park lako e do njega do i jer je dobro ozna en, a i svaki mještanin e vas rado uputiti.

Izgled obnovljenih zaprežnih kola za naftu

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRADICIONALNO obilježen 6. travnja - Dan oslobo enja Me imurja

Ponovno ja a opasnost od ma arskog fašizma - Dio duge slavne liste naših predaka koji su se stolje ima borili protiv stranih zavojeva a i okupatora, predvode Zrinski, doktori Vinko Žganec i Ivan Novak, na njoj su znani i neznani branitelji iz Domovinskog rata, na njoj su i me imurski partizani, naglasio je župan Posavec u prigodnom govoru U travnju 1945. godine napredovanjem savezni kih jedinica prema Zapadu, sovjetske i bugarske trupe došle su pred Me imurje, te 6. travnja ušle u akovec, a na cijelo podru je Me imurja nekoliko dana kasnije. No 6. travnja obilježavamo kao Dan oslobo enja Me imurja. U nedjelju su položeni vijenci i upaljene svije e podno spomen-plo e postavljene na ulazu u Pala u Zrinskih u akovcu, kod Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih te kod Spomenika poginulim partizanima u Drugom svjetskom ratu na akove kom gradskom groblju. Po ast su odala izaslanstva Me imurske županije, Grada akovca, Policijske uprave me imurske, Ministarstva obrane Ureda za obranu akovec, Društva antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije te Društva “Josip Broz Tito” akovec. Središnji program održan je na spomen-groblju u Svetom Jurju u Trnju, gdje su izaslanstva Me-

imurske županije i Op ine Donji Kraljevec položila zajedni ki vijenac, a pored Društva antifašista pridružilo im se i Društvo “Josip Broz Tito” iz Donjeg Kraljevca. U prigodnom govoru župan Me imurske županije Matija Posavec rekao je da je u partizanskim jedinicama bilo mnogo Me imuraca koji su, ne mire i se ma arskom ankesijom, otišli u partizane. - Oni su dio duge slavne liste naših predaka koji su se stolje ima borili protiv stranih zavojeva a i okupatora, vo eno željom da Me imurje svoju sudbinu dijeli isklju ivo s ostatkom hrvatskog naroda. Na toj listi su

i Zrinski i doktori Vinko Žganec i Ivan Novak, na njoj su znani i neznani branitelji iz Domovinskog rata, na njoj su i me imurski partizani, naglasio je župan Posavec, te dodao da je ta “naša sudbina i borba za oslobo enje jedan od argumenata zašto Me imurje ima posebni identitet i zašto u budu em preustroju mora ostati županija”.

Antifašizam donio pripajanje Me imurja matici zemlji Župan je govorio i o ponovnom svojatanju Me imurja, o e-

mu u posljednje vrijeme ponovno govore nepoliti ke snage u susjednoj Ma arskoj. - Mi Me imurci znamo što donosi ma arski fašizam, te emo stalno upozoravati i prisje ati se kakva je stradanja našim precima donio. Nekim politi kim snagama u Hrvatskoj koje umanjuju antifašisti ku borbu, pridavaju i joj isklju ivo komunisti ko-revolucionarne odrednice, to nije jasno, jer ne shva aju da je rezultat te borbe i to što su danas Me imurje, Istra, Baranja i Zadar dio Hrvatske, završio je Posavec. Osim njega, u Svetom Jurju u Trnju govorili su i na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, koji je naglasio da su se u raznim povijesnim vremenima hrvatski rodoljubi borili za istu ideju, a to je bila sloboda Hrvatske. Predsjednik Društva antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije Zvonimir Golub osvrnuo se na injenicu da još uvijek postoje devastirani spomenici stradalima u Drugom svjetskom ratu, te je pozvao sve mjerodavne da ta obilježja obnove. (J)

Naga a se da je požar u Svetoj Mariji izazvao elektri ni ventilator kojim je grijan staklenik, a bio je preblizu lako zapaljivog materijala. Podsjetimo, u plasteniku, koji se nalazi u Gospodarskoj zoni Buzovica u Svetoj Mariji, u srijedu 9. travnja oko 15 sati izbio je požar. Brzom reakcijom pomo vatrogasaca zatražio je Stjepan Poljak, rekavši da je vatra zahvatila plastenik njegova oca Branka. Isti tren je reagirao zapovjednik društva Andreas Lisjak, koji je prvo u pomo pozvao jednog od lanova DVD-a Sveta Marija Tomislava Kanižaja. U samo nekoliko minuta obukli su zaštitna odijela, sjeli u navalno vozilo i krenuli prema požarištu. Naišli su na plastenik u plamenu i dimu iz kojeg se širio nesnosni miris plastike. Nije gorio samo pokrov, ve i PVC sanduci u kojima su piljevinom bile prekrivene mlade loznice. Puhao je zamjetan jugoisto ni vjetar, što je bilo dovoljno da rasplamsa vatru. No, na sre u i zahvaljuju i pravodobnoj intervenciji, to se nije dogodilo jer su Andreas i Tomislav po eli bitku s vatrom ušavši u plameni staklenik. Za nepunih desetak minuta vatra je bila ugašena, a u me uvremenu je u pomo prisko io i tre i lan Filip Kvakan, da bi za to vrijeme pristiglo još desetak vatrogasaca. Oni su vlasniku pomogli iznijeti nagorjele sanduke na otvoreno i sanirati požarište. Šteta koju su pretrpjeli Poljakovi za njih je velika, ali mogla je biti

i još ve a. - Velika hvala svetomarskim vatrogascima jer da nije bilo njihove pravodobne intervencije nemojte me ni pitati kako bi se osje ali, rekao je vlasnik. (alf)

Preložanin preprodavao više od 200 kg duhana U utorak 8. travnja policijski službenici Policijske uprave me imurske, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršili su pretragu doma i drugih prostorija u Prelogu, na Trgu kralja Tomislava, te u Cirkovljanu u Gornjoj ulici, koje koristi 57godišnjak iz Preloga. Prilikom pretrage prona eno je ukupno 214,24 kg duhana pakiranog u PVC vre ice. Protiv 57-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine. (az)

Pokraden gradski pro elnik Grada Preloga U ponedjeljak 7. travnja u vremenu od 7 do 14.20 sati u Prelogu, u Glavnoj ulici, nepoznati po initelj je u uredu u zgradi Grada Preloga iz džepa jakne, vlasništvo muškarca iz ehovca, ukrao nov anik. Kako neslužbeno saznajemo, pokraden je gradski pro elnik Željko Poredoš. U nov aniku se nalazio novac, osobni dokumenti i bankovne kartice. Po initelj je isti dan ukradenim karticama s ra una pokušao podi i novac, u emu nije uspio.

Navodno se isto dogodilo u Varaždinskim toplicama na bankomatu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Ovim povodom iz Policijske uprave me imurske podsje aju i savjetuju gra ane da u svojim nov anicima ili torbicama nikako ne drže zajedno bankovne kartice i PIN brojeve ispisane na papiri ima, kako bi izbjegli mogu nost da kradljivci s njihovih ra una podižu novac. (az)

U Dekanovcu ukradeno meso, u Palovcu alkohol Tijekom no i s 8. na 9. travnja u Dekanovcu, u Kalni koj ulici, nepoznati po initelj provalio je u spremište obiteljske ku e, gdje je iz ledenice ukrao nekoliko desetka kilograma raznoga smrznutog mesa. Tako er istu no u Palovcu, u akove koj ulici, nepoznati po initelj je provalio u prostorije lova kog doma, gdje je ukrao alkoholna pi a. U oba slu aja protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (az)

Maloljetnik ukrao sun ane nao ale Nao ale je stavio na glavu i pobjegao, kazali su nam u oplja kanoj trgovini Policijska uprava me imurska dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja da je tešku kra u sun anih nao ala iz trgovine u centru akovca po inio maloljetnik. Do kra e je došlo u Ulici kralja Tomislava u akovcu u utorak 8. travnja oko 13.40 sati. Maloljetnik je ušao u trgovinu te isprobavao nao ale kao da e ih kupiti. No, nakon što je jedne nao ale stavio na glavu, iznenada je rukama odgurnuo prodava icu i biciklom se udaljio ukravši nao ale. Naknad-

Što se u Me imurju sve doga alo nakon ulaza Bugara i Rusa? Nažalost, naša moderna povijest još u mnogo emu nije istražena ili pak je jednodimenzionalno prikazana (“crveno“ ili “crno“), pa to vrijedi izme u ostalog i za ono što se doga alo nakon što su bugarske i tadašnje sovjetske, tj. jedinice Crvene armije ušle 6. travnja 1945. godine u Me imurje. Povijesno vrlo zanimljivo razdoblje, jer se njema ki okupator još uvijek nije predao i njegovi ostaci su se kroz ovaj kraj povla ili prema mati noj zemlji, posebice s Isto ne fronte. Partizanske jedinice tek su se sporadi no spuštale na oslobo eni teritorij i nije uspostavljena “doma a vlast“. Tako er, tadašnje Me imurje, u kojem su pretežito ostale živjeti žene, djeca i starci, jer su mnogi muški još uvijek bili u raznoraznim vojskama i radnim logorima, a prema pri ama o kojima se još uvijek samo “šapu e“, bilo je podvrgnuto svojevrsnom teroru Bugara i Rusa koji su prvi stigli u naš kraj i zadržali se nekoliko mjeseci. Uglavnom za mla e povjesni are, to razdoblje, kao i zapravo cijeli Drugi svjetski rat u Me imurju, mogao bi predstavljati veliki znanstveni izazov, jer je sadašnja “istina“ esto jednosmjerna i ne otkriva puno zanimljivih epizoda koje još uvijek krije to

razdoblje. Me utim, za sada se nitko nije upustio u ozbiljni istraživa ki rad “Me imurje u Drugom svjetskom ratu“, pa se uglavnom ponavlja ono što smo “ve sto puta uli“ od jednih te istih povjesni ara. Aktualno jedna od zanimljivijih povijesnih knjiga koja se pojavila u Hrvatskoj, a zove se “Nemogu a misija“ - Nenada Golla, koja se djelomi no doti e i Me imurja, otkriva samo jednu do sad potpuno nepoznatu pri u upravo o tom razdoblju. Jedan dio te knjige nosi naziv “Drama u Podbrestu“, a radi se o spuštanju židovskih padobranaca-specijalaca engleskim avionima, koji su trebali spasiti svoje sunarodnjake od nacisti kog progona, ali nisu uspjeli. Kao što je poznato, pred sam kraj rata 1944. godine akovec i Me imurje u potpunosti su “o iš eni“ od Židova, iako su do tada relativno mirno živjeli pod dotadašnjom ma arskom vlaš u u našem kraju, nakon što je došlo do preokreta na vlasti u zemlji koja je okupirala naš kraj. O tome tako er govore i drugi dijelovi ove knjige, posebice kada su u pitanju transporti koji su kroz Me imurje išli u logore smrti. Uglavnom, za povjesni are ima još jako puno posla, samo kad bi ga se netko htio ozbiljno prihvatiti. ®

Karlo Mrazovi Gašpar vra a se u Mursko Središ e

CRNA KRONIKA Požar u plasteniku u Svetoj Mariji izazvao elektri ni ventilator?

11. travnja 2014.

no je utvr eno da iz trgovine nedostaju još jedne sun ane nao ale. Navodno je tom prilikom nosio i oružje, ali isto nije potvr eno. Protiv maloljetnika e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Tako er, policija je priop ila kako sumnja da je kra u 16. ožujka u akovcu po inilo dijete s podru ja Me imurske županije. Iz prostorija udruge i automobila otu ene su stvari vrijedne nekoliko tisu a kuna. (az)

Zvonimir Golub, predsjednik antifašisti kih boraca Me imurske županije, rekao je prigodom proslave oslobo enja Me imurja na groblju u Svetom Jurju u Trnju u nedjelju da je mnogo partizanskih spomenika obnovljeno, a poneg-

dje se grade parkovne cjeline, tako u Cirkovljanu, no da još ima devastiranih spomenika. Kao jednu od zada a u narednom periodu on je istaknuo vra anje spomenika Karlu Mrazovi u Gašparu u Mursko Središ e. (J)

FOTOVIJEST

ŽELJEZNI KO-CESTOVNI prijelaz u centru Kotoribe dobiva najsuvremeniji oblik osiguranja

Radovi bi trebali biti gotovi po etkom svibnja Kotoriba je nadaleko poznata po cugu, ali i željezni ko-cestovnom prijelazu koji se nalazi u samom centru mjesta. Istina je da se promet teretnih i putni kih vlakova smanjio, ali injenica da se nalazi u samom središtu poziva na dodatan oprez. Nedavno su na tom mjestu zapo eli radovi na modernizaciji sustava osiguranja, što zna i da e se umjesto dosadašnjega mehani kog branika ugraditi novi ure aj za osiguranje željezni ko-cestovnog prijelaza sa svjetlosno-zvu nom signalizacijom i polubranicima, rekli su nam u HŽ infrastrukturi. Takva vrsta ure aja je najsuvremeniji oblik

osiguranja na križanju ceste i željezni ke pruge u razini. S ure ajem e biti upravljano automatski i ne e više biti rizika od mogu nosti nezgoda koje bi mogao prouzro iti "ljudski faktor". - Zbog postavljanja novog ure aja, moglo bi povremeno do i do zatvaranja cestovnog prometa pa se unaprijed ispri avamo stanovnicima Kotoribe koji e zbog toga imati problema, isti u u HŽ infrastrukturi. Radovi bi trebali biti završeni po etkom svibnja 2014. godine. Novi, sigurniji na in prijelaza preko pruge zasigurno e puno zna iti mještanima Kotoirbe koji svakodnevno prolaze glavnom kotoripskom ulicom. (alf)

11. travnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VETERAN Domovinskog rata Vladimir Granatir iz Hodošana, za kojeg je pokrenuta humanitarna akcija, iznenada je preminuo prošle subote

Lijek je stigao prekasno Karcinom je bio brži od po etka lije enja Zelborafom, koje je trebalo zapo eti prošli petak u KBC-u “Rebro” u Zagrebu Uz tri plotuna i vojne po asti na mjesnom groblju u Hodošanu sahranjen je u ponedjeljak hrvatski branitelj, 42-godišnji Vladimir Granatir iz Hodošana, koji je u subotu preminuo u akove koj bolnici. - Zvala me njegova mama na posao neka do em hitno ku i, jer Vladi nije dobro. Pozlilo mu je, po eo se gubiti, stigla je hitna, kroz suze nam je ispri ala što se doga alo prošli etvrtak u njegovoj rodnoj ku i u Hodošanu kroz suze supruga Nataša, koja je pokušala velikom humanitarnom akcijom koju je pokrenuta prije desetak dana spasiti ili barem produžiti život svojem suprugu, ali, nažalost, sve je bilo prekasno. U subotu nave er iz akove ke bolnice stigla je tužna vijest da je njegovo srce prestalo kucati zauvijek. Karcinom je bio brži od po etka lije enja Zelbora om, koje je trebalo po eti prošli petak u KBC-u “Rebro” u Zagrebu. Ve je bio upla en novac za prve doze lijeka, skupljeno je dovoljno novca za prvu azu lije enja, ali vrijeme je o ito isteklo.

UDRUGA hrvatskih branitelja Me imurske županije

Ribicama i vinom za udomljenu djecu Udruga hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a Me imurske županije organizira humanitarni skup s kojeg e prihod biti namijenjen udomljenoj djeci Me imurske županije. Skup na kojem e se dijeliti ribice i vino te prikupljati dragovoljni prilozi održat e se 18. travnja 2014. od 10 do 14 sati na

Na posljednji po inak ispratili su ga njegovi suborci, pripadnici 5. bojne Tigrova i 7. gardijske brigade koja je nastala iz 5. bojne 1. A brigade ZNG-a, pripadnici HRZ-a i PZO-a, vojne policije, kao i branitelji iz našeg kraja, lanovi udruge 54. pješa ke bojne iz Gori ana, brojni mještani i prijatelji te rodbina i obitelj. Sprovod je predvodio župnik Darko Kelemeni , uz župnike Ivicu i Mladena, školske kolege i prijatelja. Bojnik Dragan Rukavina iz Varaždina govorio je o ratnom putu Vladimira Granatira - Pu-

kija u ime Tigrova, a bojnik uro Puri iz Gori ana oprostio se u ime branitelja iz donjeg Me imurja na njegovu grobu. Hrvatska zastava predana je njegovoj supruzi Nataši.

Dvadeset i tri godine u redovima Hrvatske vojske Kako je ve poznato, Vladimir Granatir bio je teško bolestan i za njega su se po eli sakupljati prilozi za nabavku skupog lijeka koji, nažalost, nije do ekao. Proveo je ukupno 23 godine u Hrvatskoj vojsci. Dragovoljac je Domovinskog rata

Po asni plotun

Oproštaj suboraca, govori bojnik Dragan Rukavina

od 26. rujna 1991. godine, a umirovljen je 1. prosinca 2013. godine. Ima ukupno 57 mjeseci ratnog staža iz Domovinskog rata na najtežim hrvatskim ratištima, od Novske i Oku ana do zapadne Slavonije i južnog bojišta. Od rujna 1991. godine pripadnik je 5. bojne 1. gardijske brigade Tigrova, takozvane Vini ke bojne. Kasnije prelazi u vojnu policiju 1. gardijske brigade, naime, do 1993. godine svaka je gardijska brigada imala svoju vojnu policiju, a kasnije u vojnu policiju Hrvatske vojske, sve do 2004. godine. Preustrojem Hrvatske vojske, od 1. srpnja 2004. godine sve do mirovine djelatna je vojna osoba u HRZPZO-u HV-a, a umirovljen je 2013. godine, nakon ponovne pojave bolesti. Dvoje male djece ostalo je na brizi supruzi Nataši i roditeljima. (Josip Šimunko, oto: Z. Vrzan)

ODRŽAN izborni sabor UDVDR-a akovec

Predsjednik ponovno Tihomir Domini U akovcu je 5. travnja održan izborni sabor UDVDR-a, ogranka akovec. Predsjednik ogranka Tihomir Domini iznio je podatke o radu ogranka u proteklom mandatu, a zatim se prišlo biranju novog vodstva. Skup branitelja iz akovca pozdravio je Slobodan Veinovi u ime Grada akovca, zatim Stjepan Horvat, predsjednik veterana i dragovoljaca Me imurske županije, te gosti iz više ogranaka Me imurja: Belice, Male Subotice, Strahoninca i Preloga. Tajnik podružnice Dražen Tkalec upoznao je nazo ne s novostima i promjenama prava hrvatskih branitelja koje branitelji baš ne primaju oduševljeno i kažu da im

kasno, kao i za mnoge druge hrvatske branitelje koji su umrli teško bolesni, a da javnost ništa nije znala o njima. e li opet zakazao zdravstveni sustav ili ne, pitaju se branitelji, a najviše obitelj. Možda bi sve bilo druga ije da je lijek bio na raspolaganju našem zdravstvu, no to nikad ne emo saznati. obol branitelja o ito nije tek puka slu ajnost, oni su žrtve rata i svega onoga što se doga alo u ratu, to je sigurno, htjeli to priznati ili ne. edavno je u Prelogu ministar branitelja Fred Mati

je dosta promjena na njihovu štetu. Ogranak akovec jedan je od najboljih u Me imurju te postiže jako dobre rezultate svojim sportskim, kulturnim i humanitarnim aktivnostima te obilježavanjem sve anosti, uz punu podršku Grada akovca i vodstva Grada. Nakon glasovanja, za predsjednika je ponovno izabran Tihomir Domini . U Središnji odbor podružnice izabrani su Dragutin šari , Stjepan Horvat, Ivan Ro ak, Zlatko Turk, Zvonimir Turk i Radovan Šari , u Nadzorni odbor ogranka Dragutin Tušek, Boris Ivan i i Dragutin Dvanajš ak, a u Sud asti Ljubomir Bistrovi , or e Makar i Božo Posedi.(J)

Hrvatska zastava predana je supruzi Nataši

Svi su jednaki, osim bolesnih oš je jedan hrvatski branitelj preminuo zbog teške bolesti, po tko zna koji put. Vladimir Granatir sahranjen je u ponedjeljak u Hodošanu uz vojne po asti. Zadnjih dana života njega je obasjalo svjetlo medija zbog toga što je hitno trebalo nabaviti skupi lijek protiv raka, koji nije bio na listi HZZO-a. me uvremenu je lijek stigao na listu, no ne i u ljekarne, za to treba još pri ekati. Za hrvatskoga ratnog veterana iz Hodošana, koji nas je napustio mlad, u 43. godini života, svakako pre-

parkiralištu kod zgrade Uprave Op ine Nedeliš e. Braniteljima se u akciji pridružuju UHDDR Nedeliš e i ŠRD “Amur” Nedeliš e. Organizatori pozivaju ljude da taj dan, na Veliki petak, do u i kušaju ribice i vino, daju koju kunu kako bi udomljena djeca mogla i i na jedan kratak edukativnorekreativni izlet. (sm)

Dio branitelja na sprovodu

Ispra aj uz vojne po asti

pomalo šeretski izjavio da bi se hrvatskim braniteljima gotovo trebala priznati 20-postotna invalidnost, toliko su ve svi na eti, a velika ve ina i bolesni. Bilo šeretski ili ne, to je istina. anje je poznato da ve duže vrijeme traje inicijativa me imurske i hrvatske udruge UOLL da se zbog u estalosti pobola branitelja povezanih s teškim bolestima to poveže s optere enjem organizma zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu i zaga enim okolišem, kako kemijskim, tako i fizikalnim i biološkim agensima u ratu,

o emu daje procjenu Institut za medicinska istraživanja. apravo, branitelji koji boluju od teških malignih bolesti smatraju da se krše njihova prava garantirana Ustavom Republike Hrvatske i temeljne slobode i prava ovjeka i gra anina jer su po Ustavu svi jednaki. Bolesni branitelji smatraju da se to pravo ne poštuje, a Hodošan je samo zadnji primjer. rava branitelja su ugrožena jer se institucionalno još ništa nije poduzelo da se ustanovi veza izme u bolesti i sudjelovanja u ratu.

GLOBALNO I LOKALNO

nanstveno je dokazano da se maligna bolest mani estira upravo u godinama nakon rata kod osoba koje su bile izložene raznim štetnim tvarima u Domovinskom ratu, kao što su: zra enje, osiromašeni uran, barutne pare i stres. o en je pove ani pobol djece u zonama ratnog djelovanja, no pravih podataka nema, nego tek indicije. Možda e se jednog dana znati i nešto više, no za mnoge branitelje to e biti prekasno. Rije je o braniteljima koji nisu ratni vojni invalidi, ve

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

su na prvi pogled zdravi, a ustvari teško na eti bolestima.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. travnja 2014.

DVIJE MJEŠTANKE Prhovca pozvale su našeg novinara da se potuže na susjeda - zaga iva a

Divlje odlagalište otpada na privatnom zemljištu Od prošlog ljeta dovozi životinjski i drugi otpad, ali zaga iva je prošao samo s opomenom komunalnog redara, bez nov ane kazne. Komunalni redar tvrdi da je to zbog toga jer je odlagalište uspješno sanirano

PREKOPA

Štete na kolniku, zemljištu i kapeli Na petoj sjednici Op inskog vije a Štrigova, vije nik Dušan Rebernik postavio je pitanje vezano uz klizište u Prekopi, koje više od godinu dana ini štete i otežava normalno prometovanje na cesti akovec - Štrigova u naselju Prekopa, a i ini štete na zemljištima koja se nalaze uz klizište. Isto tako Rebernik upozorava na propadanje mjesne kapele u Prekopi, gdje, prema njegovim rije ima, sa stropa kapelice pada žbuka,

ošte ena je i vanjska asada te plo ice na stepenicama na ulazu u kapelicu. Rebernik traži da se pokrene sanacija kapele, koja je od klizišta udaljena pedesetak metara, pak je mogu e da klizanje zemljišta šteti i kapeli koja je obnovljena prije nekoliko godina i u kojoj se redovno održava godišnje proštenje. Kapela je i simbol i ponos mještana koji su je obnovili svojim novcem i znanjem, a sada traže i pomo Op ine. (sm)

ŠTRIGOVA

Za socijalne slu ajeve osamdeset tisu a kuna

Op ina Štrigova izradila je novi program javnih potreba u podru ju socijalne skrbi za 2014. godinu. U svom prora unu Op ina e za socijalne potrebe izdvojiti 80 tisu a kuna, koje e usmjeriti za sufinanciranje prehrane u enika u osnovnoj školi, pomo za novoro enu djecu, sufinanciranje vrti a, maturalnih i u eni kih putovanja, nabavu ogrjeva te za druge potrebe obiteljima i djeci slabijega imovinskog stanja.

Pravo na socijalnu pomo iz op inskog prora una imat e i socijalno ugroženi pojedinci i obitelji, nezaposleni, bolesni i nemo ni, osobe s invaliditetom, djeca, mladi i gra ani starije dobi, za koje e Op ina i nadležne službe i ustanove ustvrditi kako im je socijalna pomo uistinu potrebna da bi imali najosnovnije uvjete i koliko-toliko normalni život i aktivnosti. Na podru ju op ine Štrigova ima preko 150 socijalno ugroženih pojedinaca i obitelji. (sm)

OP INA Gornji Mihaljevec

U Prhovcu, kao, nažalost, i mnogim drugim me imurskim mjestima, sve je više ku a u kojima nitko ne stanuje, a njihovi vlasnici, koji su to postali nasljedstvom od svojih roditelja, prodaju ih. Kupci i novi vlasnici uglavnom su osobe koje su iz drugih sredina, koje ne poznaju mjesne obi aje ni ljude i ponašaju se suprotno nepisanim pravilima života u poljoprivredno-vo arskom kraju kao što je i Prhovec, naselje u op ini Gornji Mihaljevec, naselje koje je nekada bujalo životom i plodovima polja, vrtova i vo njaka, a danas je, nažalost, mjesto u kojem živi mali broj ljudi. Tako je vlasnikom jedne ku e, oku nice i zemljišta postao netko iz varaždinskog kraja, za kojeg ljudi govore da je vlasnik pizzerije, a kupljeno zemljište pokušao je zlorabiti. Naša itateljica i susjeda spomenutoga pozvala nas je kako bi nam se potužila na nered koji je napravila ova osoba. Kod našeg posjeta mjestu u kojem se odlaže otpad koji nesnošljivo smrdi pridružila nam se još jedna mještanka, ali obje iz straha da bi im vlasnik parcele mogao nauditi nisu se osudile pred otoaparat ni re i svoja prezimena. - Prošlo ljeto izvjesni ovjek iz varaždinskog kraja, za kojeg kažu da ima pizzeriju, u blizini ku e koju je kupio drvenim paletama je ogradio prostor i na naš upit

Takozvano kompostište u ponedjeljak je bilo neuredno i strašno je zaudaralo

što e tu biti, kazao je da e to biti kompostište, na što nismo imale prigovor, jer smo vjerovale, kao i drugi sumještani, kako e tu pospremati biljni otpad, uglas su rekle žene, te nastavile pri ati o onome što ih je uznemirilo.

Po elo je jako smrdjeti - Nažalost, vrlo brzo nas je novi susjed razo arao jer se iz tako zvanog kompostišta po eo širiti smrad, i mi smo ga na to upozorili. Za nekoliko dana susjed je palete i otpad preselio na lokaciju nešto udaljeniju od prijašnje, ali smrad je iz dana u dan bio nepodnošljiviji, a kompostište su po eli obilaziti psi i lisice. Shvatili smo da se me u paletama nalazi nešto drugo, jer psi i lisice ne jedu travu i bilje. Došle smo pogledati i vi-

Komunalni redar Mar ec tvrdi da je opomena dovoljna, jer je odlagalište uredno sanirano

djeli razbacano meso, ostatke pizza, ak i kostiju i kože. Kako se bavimo povrtlarstvom i poljodjelstvom, bojale smo se da nam smrad ne zarazi proizvode koje ne emo mo i prodati, a jednako tako smo se bojale da psi i lisice ne naškode djeci, te smo o svemu izvijestile op inskog vije nika Gornjeg Mihaljevca Darka Horvata, ispri ale su nam žene, opravdavaju i se što zbog osobnog straha nisu spremne za otografiranje i otkrivanje svog identiteta. Rekle su kako je u subotu vlasnik otpad zapalio i zagrnuo zemljom, ali da ga je kiša sprije ila da posao ne obavi do kraja. Koliko one znaju, otpad nikamo nije odvezao, nego ga je zakopao u zemlju, koja je njegovo vlasništvo.

Komunalni redar: Sve je uredno sanirano Vije nik Horvat kaže: Istina je, žene su me izvijestile i ja sam obavijestio komunalnog redara Vida Mar eca, jer zaista se radilo o ružnom postupku nesavjesne osobe. Mar ec je doznao tko je osoba koja je zasmradila istu i zdravu okolinu i on je poduzeo radnje. Ljudi u Prhovcu su ekopoljoprivrednici i boje se da im zbog ne ijega nesavje-

snog postupanja nitko ne e htjeti kupovati proizvode i stoga je bilo potrebno reagirati, kazao nam je Horvat. Komunalni redar Vid Mar ec rekao nam je kako je zaga iva vlasnik pizzerije iz Varaždina, iji nam identitet nije želio otkriti. - Ja sam od njega zatražio da sadržaj neškodljivo ukloni i mjesto sanira. On je to u inio na vrijeme, sve sam pregledao i stoga ne u protiv njega podnijeti nikakvu prijavu, izvijestio nas je Vid Mar ec, komunalni redar za gornjome imurske op ine. S obzirom na to da smo isto mjesto posjetili zajedno s mještankama u ponedjeljak, a koje se i dalje tuže na ovaj problem, možemo re i da ono što smo vidjeli demantira komunalnog redara. Naime, u ponedjeljak poslijepodne kompostište nije bilo sanirano. Naprotiv, kako su nam rekle prisutne mještanke, vlasnik je sve polijao benzinom i pokušao zapaliti. Kako to nije uspio, dio je prekrio zemljom. Uglavnom, sve je i dalje zaudaralo i naše sugovornice smatraju da njihov susjed treba platiti kaznu, sanirati odlagalište na adekvatan na in i prestati dalje dovoziti bilo kakav otpad.

Odgo eni izbori za JAVNI RADOVI vije a mjesnih odbora Zdravko Strojko zadovoljan zbog posla Op insko vije e Gornji Mihaljevec na svojoj je 10. sjednici trebalo donijeti odluku o održavanju izbora za lanove vije a mjesnih odbora. Prijedlog je bio da se zbog smanjenja troškova izbori za vije a održe zajedno s izborima za lanove Europskog parlamenta Republike Hrvatske, u nedjelju 25. svibnja 2014. godine. Stru ne službe ispitale su mogu nosti zajedni kih izbora, me utim, odgovoreno im je kako to ne može obaviti isto izborno povjerenstvo. To ni-

je, izbori se smiju održati isti dan kad i izbori za lanove EU parlamenta, ali u drugoj prostoriji i pred drugim povjerenstvom. Vije nici su zaklju ili kako to nije mogu e provesti u svim mjestima jer nema dovoljno prostora u mjesnim domovima. Jednako tako ne razumiju neosjetljivost države prema novcu poreznih obveznika, koji e sada umjesto jednih snositi troškove dvojih izbora. Odluku o novom nadnevku održavanja izbora Vije e e donijeti na svojoj 11. sjednici. (sm)

Zdravko Strojko iz Križovca na šest mjeseci dobio je posao putem javnih radova na ure enju okoliša na podru ju Grada Mursko Središ e. Zatekli smo ga kako isti glavnu cestu kroz naselje Peklenica od zaostaloga sitnog šljunka kojim se zimus posipavala prometnica. Oštri šljunak zna biti nezgodan ako ga kota u vožnji odbaci u vjetrobransko staklo automobila, pri emu može do i do ošte enja stakla ili ak u gorem slu aju do ozljede kojeg

prolaznika - pješaka, ako bi kamen i doletio u lice. Zdravko Strojko nije krio zadovoljstvo što je dobio po-

sao na javnim radovima. Ima 52 godine, a malo staža iza sebe, tek šest godina. - Što ete, kazao je, kad sam bio mla i,

pamet je bila takva da sam živio od toga kaj sam na verku vadio ugljen iz Mure. Križovec je, naime, jedinstven po tome što se sloj ugljena nalazi visoko na površini uz obalu Mure. Tako su Zdravku Strojku godine prošle, a staža nema. Firma u kojoj pak je radio prije nije imala posla pa je opet završio na Zavodu za zapošljavanje. Tako e preko javnih radova skupiti nešto staža, a osigurati i nešto prihoda, te svojim radom doprinijeti i ljepšem izgledu mjesta. (BMO)

11. travnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVANKA NOVAK, zamjenica na elnika op ine Nedeliš e, o po etku projekta izgradnje Južne zaobilaznice naselja i brze ceste akovec - Varaždin

Odzvonilo sloganu “Cesta kroz Nedeliš e kojom se prepelam” - Kao što je poznato, sigurnost na sadašnjoj cesti i uz nju doista je upitna. O ekološkom momentu da i ne govorimo, zamislite samo koliko one iš enja ti auti i kamioni unesu u mjesto PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN Sadašnja prometnica akovec - Varaždin, koja prolazi kroz Nedeliš e, trenuta no je jedna od najoptere enijih u Me imurju. Me utim, veli ina prometa od oko ak 15 tisu a vozila dnevno predstavlja veliki sigurnosni, ali i ekološki problem za mještane Nedeliš a. Stoga je jedna od najvažnijih vijesti u ovoj op ini po etak realizacije brze ceste akovec - Varaždin, odnosno Južne zaobilaznice Nedeliš a. Porazgovarali smo o toj investiciji sa zamjenicom na elnika op ine Nedeliš e Ivankom Novak. * Kako Vi vidite trenuta nu situaciju o tom pitanju? - Iz provedene studije koja je ra ena 2010. godine poznato je da cestom D3 dnevno kroz naselja Nedeliš e i Puš ine pro e 10.400 vozila. Danas je to vjerojatno i znatno više, spominju se brojke koje ste i Vi naveli u svom pitanju, pa mislim da je svima jasno što bi obilaznica zna ila za op inu Nedeliš e. Bili bismo iskreno najsretniji da odmah ide i Sjeverna obilaznica koja bi prošla desnom stranom naselja, gledano od akovca. Ta bi cesta tako er bila dragocjena za mještane Nedeliš a jer se izmješta sav kamionski promet, prolazila bi kroz našu industrijsku zonu, a ujedno je to i izuzetno dobra poveznica

Zamjenica na elnika Ivanka Novak pokazuje mjesto po etka nove brze ceste akovec - Varaždin, tj. Južne zaobilaznice Nedeliš a

sa Slovenijom. Kao što je poznato, sigurnost na sadašnjoj cesti i uz nju doista je upitna. O ekološkom momentu da i ne govorimo, zamislite samo koliko one iš enja ti auti i kamioni unesu u mjesto. * Donesena je odluka o izgradnji brze ceste akovec - Varaždin. Projekt bi trebao biti realiziran u naredne tri godine po fazama. Što je poznato u ovom trenutku kad je u pitanju realizacija istoga? - Brza cesta akovec Varaždin obilazi naselja Nedeliš e i Puš ine te prije G. Kuršanca izlazi na postoje u državnu cestu D-3. Trasa je planirana u dužini od 6,34 km te je za isho enje lokacijske dozvole provedena i studija o utjecaju na okoliš. Izgradnjom obilaznice znatno bi se sma-

njio ukupni promet, a naro ito tranzitni na postoje oj državnoj cesti D-3 koja prolazi kroz naselja Nedeliš e i Puš ine. Za realizaciju navedene prometnice potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju, riješiti imovinsko-pravne odnose i izgraditi istu. Za izradu projektne dokumentacije prometnice Hrvatske ceste su u Planu gra enja i održavanja državnih cesta za 2014. predvidjele iznos od milijun kuna * Možete li opisati trasu? - Južna zaobilaznica Nedeliš a zapo inje kod rotora na ulazu iz pravca akovca, zaobilazi i naselje Puš ine i spaja se ponovno na cestu D3 prije Gornjeg Kuršanca. * Kad se o ekuje realizacija cijele investicije, je li ona u prora unu Hrvatskih

cesta u svim fazama i što e ona zna iti za gra ane Nedeliš a? - Pretpostavka je da e izrada projektne dokumentacije i svih potrebnih predradnji trajati oko godinu dana te da bi se otkupu zemljišta i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa moglo pristupiti tijekom 2015. godine, a nakon toga slijede sami radovi. Na jednom od sastanaka prisutnima se postavilo pitanje: ‘Kad netko spomene Nedeliš e, na što vas to prvo asocira, po emu je ono prepoznatljivo?’, a jedan od prisutnih mladih sudionika

sastanka rekao je: ‘Na cestu kroz Nedeliš e kojom se samo prepelam’. Nama to nije nimalo drago, jer znamo da je Nedeliš e puno bogatije i da ga se ima po mnogo emu drugom pamtiti. To su vrijedni i marljivi ljudi, obrti, stari zanati, zelenilo, cvije e, voda Drava, vrijedne doma ice i njihove cvjetne oku nice… Jednog dana, kada uspijemo taj promet maknuti s ceste u centru Nedeliš a, svi mi ve jedva ekamo preure enje trga, izgradnju centra kulture, postavu placa (tržnice) u samom srcu Nedeliš a…

MURSKOG SREDIŠ A nema u planu Hrvatskih cesta ni Ministarstva

Ništa od zaobilaznice Zast upnik u Hr vatskom saboru Dragutin Glavina (HNS) uputio je zastupni ko pitanje ministru pomorstva, prometa i veza Siniši Hajdašu Don i u, vezano uz izgradnju zaobilaznice Grada Mursko Središ e i novog mosta na rijeci Muri kod Murskog Središ a. Ministar Hajdaš Don i odgovorio je kako za sada ne dolazi u obzir izgradnja zaobilaznice i mosta, nego e se pristupiti novim mjerama koje trebaju kvalitetnije razri-

ješiti evidentnu prometnu problematiku na državnoj cesti DC 209 od grani nog prijelaza do izlaza iz centra grada. Hrvatske ceste bit e zadužene za postavljanje znakova ograni enja brzine kretanja vozila na minimalnih 40 km na sat, te e u vrlo kratkom roku obilježiti tranzitne pravce i uvesti još neke mjere s ciljem rastere enja prometa kroz grad. Ako o ekivani rezultati izostanu, Hrvatske ceste e u suglasnosti s Ministarstvom razmotriti mogu nost alternativnog

rješenja koje ne isklju uje gradnju me udržavnog mosta i pripadnih cestovnih zaobilaznica. Gradona elnik Dražen Srpak kaže kako prihva a ministrovu odluku u onom dijelu koji e smanjiti promet kroz Mursko Središ e, no smatra kako e time promet biti smanjen za najviše desetak posto, što nije dovoljno. - Jedino r ješenje ovog problema je izgradnja zaobilaznice i mosta i to je naš krajnji zahtjev i cilj na kojem inzistiramo. (sm)

ŠTEFOV KUTAK

Cvjetnica ne mora biti žalosna U

nedjelju je svetkovina Cvjetnice ili Nedjelje Muke Gospodnje, dan kada se krš ani, poglavito katolici, spominju Isusovoga povijesnog i trijumfalnog ulaska u Jeruzalem, dan prije židovskog blagdana Pashe. jedno je to i uvod u Veliki tjedan, koji završava Uskrsom. Na Cvjetnicu se u crkvama ita Muka Gospodnja koja je po sadržaju žalosnica jer se navješta Isusova smrt, a smrt ovjeku nije draga. Me utim, Cvjetnica ima svoj lijepi dio, a to je procesija s gran icama raznog raslinja i cvije a ili maslinovim granama. Upravo je po cvije u kojim su oduševljeni ljudi pozdravljali Isusov dolazak iz Betanije i ulazak u Jeruzalem blagdan dobio naziv - Cvjetnica. vjetnica mi je kao dje aku i mladi u, kao i mnogoj drugoj djeci moje generacije, bio jedan od najljepših blagdana, za koji smo se danima pripremali, traže i u prirodi gran ice

i škrabotinu koji e biti uobli eni u pušku, kako smo zvali i danas zovemo buket koji smo donosili na blagoslov. Posebna, ak i opasn, bila je potraga za škrabotinom, biljkom penja icom kojom se buket vezao. Biljka je rasla na strmina pokraj putova me u drugim grmljem i biljem, od kojih je prema dje joj koži posebno okrutna bila kopriva. crkvi je bilo posebno živo jer, osim lijepe propovijedi ondašnjeg župnika, vele asnog Kavrana, sve nas je ispunjavao miris tamjana i raznog cvije a. A gledali smo i djevoj ice koje su bile lijepe drže i u rukama jurov ice, marijina srca i drugo cvije e. Sve je to nadomjestilo žalost koju smo osje ali u trenucima kada se u itanju Muke Gospodinove spominjala masa ljudi koja je Isusa na kraju izdala i tražila njegovu smrt. Ipak, bio je to lijep uvod u Veliki tjedan i Uskrs, kada nas je, osim Isusove pobjede nad smr u, veselio i blagdanski stol.

NOVA KOLEKCIJA

vaj tjedan pred Cvjetnicu boravio sam u gornjem Me imurju i susreo mnoge dobre ljude: svetojurovskog župnika, vele asnog Ivice, i op inskih elnika, doktora Hranjeca, književnika i profesora Kutnjaka, vinara Horvata, legendarnog Mikeca i obitelji Novak. bitelj Novak, roditelji operne dive Evelin Novak, osobito me obradovala svojom ljubaznoš u i rije ima o k erki koja više nije slavuj nego operna zvijezda u Berlinu i posvuda gdje nastupa. ekla mi je mama Jasenka kako Evelin puno radi, rijetko zbog toga dolazi doma, ali njoj esto pošalje kartu ili eure za zrakoplov kako bi je pohodila u Berlinu ili u gradu u kojem nastupa. Rekoh: Pak naša Evelin je po ela i zara ivati!, na što je Jasenka odgovorila s blagim osmjehom. Iš itao sam kako to nije najvažnije, ali ipak nešto zna i. Djevojka ima svoj novac, svoj status i ugled, a delati treba. Da nije bilo ružnog kupa s

2014

O R

PIŠE: STJEPAN MESARI raznim životinjskim otpadom kod Prhovca i ljudi koji se boje govoriti o onima koji su otpad tamo dovezli i kasnije ga pokušali spaliti i zakopati, bio bi mi ovo prekrasan uvod u predve erje Cvjetnice, koja e mi, kao i u danima najranije mladosti, biti više od žalosti zbog onoga što se Isusu iz Nazareta dogodilo u Jeruzalemu. Bit e to dan kada u u svojoj župnoj crkvi razmišljati o onom ljepšem što dolazi nakon smrti. Isusove, dragih mi ljudi i vjerujem i moje.

Preko 600 modela naočala Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

Mozaik

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, PISMA ITATELJA, PRIOP ENJA

redakcija@mnovine.hr; MEDIA NOVINE (za Me imurske novine - pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

PRIOP ENJA UOLL-a

DEMANTI Zorana Pazmana

Nije bilo nikakvog Za Vladimira Granatira više od 300 uplata, bojkota nastave! najve a pojedina na 22 tisu e kn iz Solina Iako se ja nisam nikad slagao, niti dozvoljavao da novinari u medijima iznose telefonske razgovore sa mnom, tražio sam uvijek da do u i u direktnom razgovoru iznesu, ali ono što sam zaista i rekao, dakle lanak mora biti autoriziran. Vaša novinarka unato mom protivljenju jesenas iznijela je relativno dobro interpretiran naš telefonski razgovor. Kako je ve i šire poznato, dugi niz godina u vrlo sam zategnutom odnosu s dužnosnicima lokalnih vlasti, a na kraju na svoju štetu i pogubno po moje zdravlje. Ja sam oduvijek krajnje suzdržan, pogotovo u medijskom uzvra anju, njihovim difamacijama i krajnje bezobraznih njihovim javnih istupanjima, pogotovo na razini primitivne retorike koju krasi “ne samo bahato razbacivanje miši ima mo i“, ve i prijetnje kojima smjeraju potpuno uništiti svaku nepodobnu osobu, u ovom slu aju mene. Obra am se nakon našeg telefonskog razgovora, iznena en napisom u Vašim novinama, a u kojem sam najavio pismeni prosvjed i demanti svih informacija, bolje re eno grubo iznesenih i neprovjerenih neistina na na in Vašeg novinara, g. Josipa Šimunka u napisu lista “Me imurske novine“ od 4. travnja 2014. godine, pod bombasti nim naslovom: “ esto kasni, zaspi na satu i dijeli jedinice bez razloga?“, zatim nadnaslovom: “Roditelji u enika Graditeljske škole upozoravaju da u enici nisu zadovoljni kako nastavu obavlja bivši ravnatelj Zoran Pazman“, te u podnaslovu: “Bojkotiraju li neki razredi nastavu prof. Zorana Pazmana ili su to prazne pri e? Do nas su došla saznanja da je djelomi nog bojkota bilo, no o tome nitko ne želi javno govoriti“. Prije svega, s obzirom na to da se radi o informacijama “nekog predstavnika roditelja“ koji nema hrabrosti razriješiti navedeno ve bla enjem u novinama, ali nepotpisan, riješiti pitanje neznanja vlastitog djeteta. Neka se upita postupa li ispravno i želi li dobro svom vlastitom djetetu? Vaša je pak funkcija objektivno informiranje, ali ne i arbitriranje u spornim situacijama u eni kog nezadovoljstva u školi i to jednostranim revoltom jednog roditelja. Zašto ga niste uputili da taj problem riješi u školi kao i svaki drugi odgovoran roditelj, s razrednikom, predmetnim nastavnikom, pedagogom, itd.? Iz napisa se ne vidi da je to Vaš novinar i u inio, a on ne može davati sud o ne ijem postupanju, ako nema, u najmanju ruku, kvali icirana mišljenja s obje ili više strana, ali ponajprije onih koje može dobiti u školi. Da se vratim samom tekstu napisa, jer ne želim da moje javljanje bude prodika zbog ne ijeg krivog postupanja, ali moram reagirati na ovaj bezo an napad na mene, školu, nastavnikovo poslanje i mukotrpan rad mnogih u itelja koji žele prevladati u eni ke nespretne postupke i posrtaje u napredovanju, a na-

ro ito ako su posljedica utjecaja okoline, prirodnim, ali esto puta i neobjektivnim zašti ivanjem roditelja, i da na kraju pou e djecu onim vrijednostima kojima e uspijevati u životu i radu, te da ih pridobiju da u e znanja i vještina struke s kojima e prosperirati u životu i zbog kojih su i upisali odre enu školu. Ve u prvoj re enici iznosi se gruba neistina da su u ponedjeljak zbog nezadovoljstva mojom nastavom u enici je bojkotirali. Ja imam svaki drugi tjedan jedino prva dva sata nastavu u razrednom odjelu 2.a – Gra evinski tehni ari, iz Nacrtne geometrije, i ni jedan ponedjeljak nije bilo nikakvog bojkota! To su potvrdili i u enici upravo ovaj ponedjeljak (ja sam za lanak saznao tek u nedjelju nave er), požalivši se svojoj razrednici prof. Vesni Ili -Kiš kako su oni upleteni u nešto s ime nemaju nikakve veze. Dakle, nikakvog izraza nezadovoljstva ni najmanjeg prosvjeda od strane u enika ni roditelja u 2.a razredu nije bilo, a ni bojkotiranja nastave. To što pojedini u enici ne rade dovoljno, ili nemaju pribor ili ne izra uju doma e zada e, nije tema za novine, ve je to obveza koju rješavamo gotovo svakodnevno zajedno s roditeljima, stru no pedagoškom službom, a radi uspješnog u enikovog napredovanja u školi. Sljede e totalne neistine koje je iznio g. Šimunko sadržane su u drugoj polovici teksta: “da mi ispadaju predmeti i sli no“, zar je injenica da mi pukne kreda dok crtam po plo i neobi na i neprikladna pojava u nastavi, ili ako mi padne poklopac od lomastera kad crtam trokutima i lomasterima u boji po bijeloj plo i? Roditelji su se tako er žalili da sam “podijelio jedinice velikom broju u enika, bez da su to “zaslužili“ (gramatika na visini), a to je došlo i do Vije a roditelja (!!), koji su postavili pitanje o metodama rada Pazmana“. Vije e roditelja nikada nije imalo ovu temu na dnevnom redu. Jednako tako prema navodu u pretposljednjem odjeljku da sam razgovarao s novinarom rekavši mu: „…“, što je tako er laž jer ni s kojim novinarom nisam razgovarao niti me je bilo tko nešto pitao! Na kraju potpuno je neistina informacija da je “u me uvremenu održan sastanak Vije a roditelja na kojem je bilo rije i o metodama rada prijašnjeg ravnatelja Zorana Pazmana“. Trebalo mi je ipak dva dana vremena da provjerim ove sve neistinite informacije i naišao sam samo na zgražanje takvim pisanjem Vašeg novinara. Stoga zahtijevam da se ovaj moj demanti objavi u cijelosti kako sam ga napisao, a isto tako tražim da se g. Josip Šimunko javno ispri a u Vašim novinama i meni i školi, odnosno nastavnicima za ovako iskonstruirane objede! Uz osobito poštovanje srda no Vas pozdravljam. Zoran Pazman, dipl. ing. arh.

Gra ani Me imurja i diljem Hrvatske opet su iskazali solidarnost jer za kratko vrijeme trajanja humanitarne akcije zabilježili smo 330 pojedina nih uplata, i to od 5 kuna pa najve i 22.000 kuna koje je uplatila obitelj iz Solina. Osim brojnih donacija gra ana i tvrtki iz Me imurske županije gradova, odakle su pristizale uplate, izdvajamo: Buzin, Zagreb, Split, Ivanec, Jakovlje, Rijeka, Mlini, Šibenik, Velika Gorica, Pula, Makarska, Josipovac, Gornja Vrba, Kašina, Zadar, Trogir, Punat, Susedgrad, Velika Kopanica, Sveti Ivan Zelina, ilipi, Koprivnica, Križevci, Njivice, Bjelovar, Pašman, Beli-

š e, Popova a, Valpovo, Varaždin, Zabok, Sveti Križ Za ertje, Veliko Trgoviš e, Pregrada, Vrbanovec, Samobor, Donji Miholjac, Plo e, Knin, Virje, Dugo Selo, Bregana, Zaton Veliki, Kutina, Gundinci, Jurdani, Malinska, avle, Našice, Vidovec, Bektež, Vela Luka, Omiš, Osijek, Bilje, Labin, Sesvete, Bulinac, Brezovica, Solin, eminac, Predovac, Dubrovnik, Koprivnica, Virovitica, Donja Stubica, a uplate donacija stizale su i iz: Austrije, Slovenije, Velike Britanije, Nizozemske i Belgije itd. Ukupno je prikupljeno 101.869,15 kuna. Prije pokretanja humanitarnih akcije UO-

Zahvala na pomo i Nataše Granatir Nataša Granatir, supruga preminula Vladimira, želi i ovim putem zahvaliti udruzi “Katruža” i UOLL-u, te svim

dobrim ljudima koji su im pomogli u najtežim trenucima, pokušavaju i spasiti Vladimirov život. Hvala svima!

LL je sklopio Ugovor s obitelji Granatir, ime su regulirana postupanja s eventualnim viškom prikupljenih sredstava za potrebe lije enja Vladimira Granatira. Nažalost, nakon tužnog epiloga cijele ove akcije, supruzi preminuloga Vladimira, Nata-

ši Granatir, ispla eno je 50.000 kn, a ostatak od 51.869,11 kuna ostao je UOLL-u za njegov daljnji humanitarni rad. Hvala svima na pomo i. S poštovanjem! Emil Vibovi , predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma

U nedjelju dvije utrke u ast Vladimira Granatira Iako je bolest bila ja a od hrvatskoga ratnog veterana Vladimira Granatira, koji nas je, nažalost, preminuo krajem prošlog vikenda, predvi ene utrke kojima se donacijama trka a željelo pomo i njemu u lije enju, od 10 i 2 km u nedjelju 13. travnja sa startom kod dravskog mosta nedaleko od Otoka - ipak e se održati njemu u ast, a u

cilju pomo i njegovoj obitelji. - Pošto su se mnogi trka i izjasnili da se utrka mora organizirati, odlu ili smo da e obje utrke ipak biti, poru uje jedan od organizatora Damjan Mikec, a sav prihod od startnine koja se pla a prije po etka iznosi 50 kn bit e uru en obitelji Granatir. Dakle, nedjelja, 13. travnja, 10 h, 10 i 2 km, 50 kn startnina.

Predsjedniku Josipovi u požalili se da su oboljeli branitelji diskriminirani Vodstvo Udruge oboljelih od leukemije i limfoma primio je 11. velja e predsjednik Josipovi , te 25. velja e ministar hrvatskih branitelja Predrag Mati . Na oba prijema je bilo rije i o hrvatskim braniteljima oboljelima od teških malignih bolesti i kako im pomo i, a predsjednik udruge Emil Vibovi uputio je i pismo namjere na visoke adrese predsjednika države i ministra branitelja, iz kojeg prenosimo dio: - Udruga oboljelih od leukemije i limfoma traži da Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada multidisciplinarnim pristupom pokrene postupak u pra enju u estalosti pobola branitelja koji su bili izloženi ratnom djelovanju sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Mi oboljeli branitelji smatramo da je u estalost pobola od teških bolesti povezana s optere enjem organizma sudjelovanjem u Domovinskom ratu i ratom zaga enim okolišem, kako kemijskim, tako i izikalnim i biološkim agensima. Temeljem osobnih iskustava i zapažanjima nas oboljelih branitelja tražimo da Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada priredi procjenu ratnog i poratnog u inka na biološke sustave od razine makromolekule do itavog organizma za braniteljsku populaciju, te izloženosti ljudi koji su bili u ratnim djelovanjima i zdravstvenih rizika koji iz tog proizlaze. IMI jedini može pružiti potporu tijelima državne uprave u donošenju propisa RH iz podru ja zaštite okoliša i zdravlja sudionika u ratu te zaštite od zra enja, njihovom provo enju, a zbog nužnosti izjedna avanja prava svih sudionika u Domovinskom ratu. Mi oboljeli branitelji koji bolujemo od teških malignih bolesti smatramo da se krše naša prava garantirana Ustavom Republike Hrvatske u stavku III, Temeljne slobode i prava ovjeka i gra ani-

Zajedni ka fotografija za uspomenu na u lanku 14. Stoji: Svi su pred zakonom jednaki. Naša prava su ugrožena jer se institucionalno još ništa nije poduzelo vezano za u estalost pobola branitelja od teških malignih bolesti nakon završetka rata, za koje znamo da postoje, te temeljem toga nismo svi jednaki stoji u pismu namjere. Predo ena su i iskustva susjednih zemalja i dosadašnja istraživanja na tu temu u Hrvatskoj. Oboljeli branitelji traže da Ministarstvo branitelja pokrene postupak u Institutu za medicinska istraživanja i medicine rada

kojim e se utvrditi uzro no posljedi na veza u estalosti pobola braniteljske populacije nakon završetka rata. Zahtjev se odnosi na sve ve i pobol branitelja i ostalih sudionika u ratu, koji su nakon 5 do 7 godina, po završetku rata, teško oboljeli. Znanstveno je dokazano da se maligna bolest manifestira upravo u tom latentnom razdoblju kod osoba koje su bile izložene raznim štetnim tvarima u Domovinskom ratu kao što su: zra enje, osiromašeni uran, barutne pare i stres. Traži se pra enje i analiza pojavnost malignih bolesti na-

kon završetka Domovinskog rata, a pogotovo u razdoblju 5 do 12 godina nakon završetka rata, te analiza tla na podru jima ratnog djelovanja i analiza zatrpanoga poratnog gra evinskog otpada. Uo en je pove ani pobol djece u zonama ratnog djelovanja, a treba odgovoriti i na pitanje gdje je završio gra evinski otpad nakon granatiranja npr. Vukovara? Na kraju, zahtijeva se da se Zakonom reguliraju prava oboljelih branitelja - stoji u pismu namjere (J. Šimunko, foto Domagoj Opa ak, Ured predsjednika RH )

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 13

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. travnja 2014.

TRE A obljetnica povijesnog dana za me imurske vinogradare

U o ekivanju prve berbe pušipela iz mati nog nasada 2012. godine U travnju 2012. godine na imanju Vladimira Horvata u Svetom Urbanu posa eno je 1.314 trsova mati nog nasada pušipela, koji su dobiveni iz 32 vrste klonova moslavca ili šipona. Onda je re eno kako e prva berba s tih trsova biti tre e godine njihova rasta, u jesen 2014. godine PIŠE: STJEPAN MESARI

Me imurski vinogradari lanovi Hortus Croatiae zajedno s Agronomskim akultetom u Zagrebu i Me imurskom županijom zasadili su 26. travnja 2012. godine na površini od 0,300 hA, koja je u vlasništvu obitelji Vladimira Horvata iz Svetog Urbana, 1.314 trsova mati nog nasada pušipela, dobivenih iz 32 vrste klonova moslavca ili šipona koji raste u me imurskim vinogradima. Tom prilikom je re eno kako se prva berba o ekuje u tre oj godini rasta, u jesen 2014. godine. Stalni nadzor, osim stru nih ljudi sa zagreba koga Agronomskog akulteta, obavljaju vlasnik vinograda Vladimir Horvat i voditelj Savjetodavno-poljoprivredne službe u Me imurju, dipl. ing. Marijan ižmešija, s kojima smo razgovarali upravo pred tre u obljetnicu, kako je onda re eno, povijesnog dana za me imurske vinogradare. -

Redovito obavljamo nadzor trsova i mogu re i kako su oni u izvrsnom stanju, odli noj kondiciji i siguran sam, ne bude li vremenskih nepogoda, u dobru i kvalitetnu prvu berba grož a. Bit e to prvo vino me imurske zašti ene marke vina pušipel. Obitelj Horvat i Agronomski akultet, posebice pro esor Darko Preiner, sjajno su odigrali svoje uloge i danas smo u o ekivanju prve berbe, ali i korištenja prvih plemki uzgojenih u vlastitom uzgoju, ponosno govori Marijan ižmešija, koji je osobno puno vremena proveo u vinogradu i savjetima doprinosio kvalitetnom razvoju ovoga ne samo vinograda, nego i projekta.

Imat emo vino marke “selextion“ Vinogradar Vladimir Horvat i njegova obitelj puno vremena provode u mladom vinogradu u kojem raste pušipel iz ijeg e grož a ujesen biti proizvedeno pr-

Marijan ižmešija i Vladimir Horvat u razgledavanju vinograda zasa enog trsovima pušipela

vo vino iz autohtonih trsova pušipela. - Jesenas idemo u prvu berbu vlastitog pušipela te emo idu e godine u prodaju plasirati novo vino me imurske zašti ene sorte grož a i vina pušipel, kojem smo iz više razloga nadjenuli naziv ‘selextion’, što zna i da je nastalo iz grož a ubranog sa selektiranih trsova. Osim berbe, ujesen ili u prolje e emo s trsova uzimati plemke koje e potom u rasadniku, koji odredi zagreba ki

Agronomski akultet, biti ucijepljene u ‘divljake’ klonove, kako bi 2015. godine ve imali trsove za sadnju u vinogradima, prvo lanova Hortus Croatiae, a potom i drugdje. Trsovi su jako dobre kvalitete, rastu u izoli-

ranom podru ju, gdje uokolo na 25 metara udaljenosti nema vinograda, što je uvjet i preporuka Agronomskog akulteta i mi se toga strogo pridržavamo. Možda je malo preoptimisti no govoriti kamo emo s vinom,

Stalni nadzor, osim stru nih ljudi sa zagreba koga Agronomskog fakulteta, obavljaju vlasnik vinograda i voditelj Savjetodavnopoljoprivredne službe u Me imurju, dipl. ing. Marijan ižmešija

no, ukoliko sve bude kako sada izgleda i kako želimo, vino emo staviti u prodaju, zadovoljno kazuje Vladimir Horvat, koji e grož e pobrati i preraditi u vlastitoj režiji. Tako e ve 2015. na tržištu uz pušipel classic i pušipel prestique svoje mjesto imati i pušipel selextion, s plavom markicom na vrhu boce. Na ponos Hortus Croatiae, Agronomskog akulteta i Me imurske županije te na uživanje ljubiteljima vrhunskog vina.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Planule šparoge, rotkvice i gljive

Tmurno jutro i kišica rosica najvjerojatniji su uzroci slabog prometa ljudi i robe na akove kom placu i sajmu drugu travanjsku srijedu. A i ono malo ljudi na sajmu se bavilo blatnom i vodom na

prilazima sajmištu i samom mjestu trgovanja. Na placu tek nekoliko prodava a, koji su, za razliku od sajma, pod krovom nad glavom i robom. Kako se jutro bližilo kraju, tako se i vrijeme po-

pravljalo pak su prodava i i proizvo a i smjelije izložili svoju ponudu. Na sajmu su najtraženiji bili pili i i pa i i namijenjeni daljnjem uzgoju, zatim jabuke i luk u vre ama te razni alati. Stare krame bilo je manje nego je to uobi ajeno, a manje je bilo i onih koji su nešto kupili. Plac je bio u znaku flanaca, mladog luka, rotkvica i raznog cvije a. Šparoge su planule u roku odmah, a sli no je bilo s gljivama te rotkvicama. Ovaj put, kao i niz posljednjih srijeda, svoje proizvode brzo su rasprodali mljekari i prodava i svježih kokošjih jaja. (S.Mesari , oto: Z.Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- šparoge 22 kn/pušlek - mladi luk 5 kn/pušlek - peršin 15 kn/korijen - jagode 16 kn/posudica - matovilec 6 kn/kup i - svježi sir 20 kn/gruda - turoš 8 do 10 kn/kom - bukova e 26 kn/kg - pili i 6 kn/kom - pa i i 12 kn/kom - krumpir 1,40 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poljodjelstvo 15

OSNOVNA škola Sveti Martin na Muri

Uredili školski vo njak Niti jaki vjetar u subotu nije bio zapreka Vo arskoj grupi Osnovne škole Sveti Martin na Muri da sa svojim mentorom, pro esorom mr. Draženom Crn ecom, i pro esoricom Anom Špoljari krenu u proljetno ure ivanje školskog vo njaka. U enici su prvo pokupili granje koje je ostalo od zimskog obrezivanja, koje su obavili Mladen Dobrani , An elko Tomši , Krunoslav Colar i Jasmina Dobrani iz svetomartinske Udruge vo ara i vinogradara. Zatim su grabljali liš e i zalijevali nove sadnice. Ekoekipa postavila je ku ice za korisne kukce. Domar Zlatko Gori anec pospremio je liš e i granje za na to odre eno mjesto, kuhar Ivan Horvat složio je dobar objed, za koji je sastojke darovao župnik, vele asni Ivan Herceg. Tako su u enici, mentori i svi drugi spojili znanje, rad i druženje u jednom danu. Plodove svog rada ubirat e u drugom polugodištu na ispitima znanja iz prirode te u jesen, kada e dozoriti jabuke, od kojih je ve ina starinskih sorata. (S. Mesari )

DEŽURNI VETERINARI ;AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. ;akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis+ ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, ;akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa+, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. ;akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ?E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Zašto bi proizvo a i hrane u procjeni rizika za zdravstvenu ispravnost trebali uzeti u obzir i navike potroša a? U zemljama EU proizvo a i hrane moraju imati razvijen sustav samokontrole koji se temelji na procjeni rizika a sve u svrhu osiguranja zdravstveno ispravne i sigurne hrane za potroša e (sustav samokontrole – HACCP). ak je i laicima jasno da u toj procjeni rizika treba procjeni utjecaj sirovina, utjecaj tehnoloških procesa itd. No treba li procijeniti i utjecaj samog potroša a? Evo nekoliko prakti nih primjera Primjer 1. Desetogodišnji mladi je dnevno popio 1,5 do 2 litre napitka oboga enog vitaminima A, E i C. Napitak je bio njegova jedina teku ina koju je pio, jer mu se svi ao okus. Zbog hipervitaminoze je mladi nakon dva mjeseca redovite konzumacije morao u bolnicu. Proizvo a bi morao pri analizi rizika (HACCP) uzeti

u obzir i razli ite navike potroša a, te predvidjeti i upozoriti potroša a o mogu im štetnim utjecajima na zdravlje. Interes proizvo a a ne bi smio biti samo što ve a potrošnja njegovog proizvoda. Primjer 2. Potroša je kupio zapakiranu hranu, na kojoj je bilo na prednjoj strani, sa imenom hrane velikim slovima navedeno „bez konzervansa“. Nakon konzumacije te hrane potroša je doži-

vio anafilakti ki šok, zbog kojeg je bio hospitaliziran. Po oporavku je pro itao deklaraciju na stražnjoj strani da je me u sastojcima antioksidant sul at, na koji je

alergi an. Oznaka je bila napisana malim slovima i zato ju u trgovini potroša nije uo io, ujedno je potroša bio uvjeren, da tvrdnja „bez konzervansa“ zna i i „bez aditiva“ Proizvo a bi trebao procijeniti prosje no znanje potroša a, te procijeniti mogu nost zablude (ili zbunjivanja) potroša a odre enim navodima. Primjer 3. Obitelj potroša a se esto hranili izvan doma, u restoranu. Jednog dana se je d nom lanu obitelji 20 minuta od konzumacije obroka pojavila reakcija p r e o s j e tljivosti na hranu u obliku oticanja. Pri o evidu je utvr eno da je promijenjena vrsta ulja, i da se upotrebljava ulje od kikirikija. Oboljeli lan obitelji bio je alergi an na kikiriki.

Svaka promjena recepture je mogu rizik za zdravlje potroša a i toga bi morali biti svjesni i ponuditelji ugostiteljskih usluga. Navedeni su samo neki primjeri iz prakse, ima ih mnogo. To su primjeri u kojima je hrana na tržištu bila zdravstveno ispravna, ali ipak ne i sigurna za sve potroša e. U sve eš im sudskim sporovima potroša i zahtijevaju velike odštetne zahtjeve. Da bi proizvo a i izbjegli neugodne situacije svakako bi trebali provoditi i analize navika svojih potroša a te predvidjeti sve mogu e nepoželjne ishode. U takvim analizama naj eš e se koriste metode procjene vjerojatnosti i utjecaja, dakle procjenjuje se koja je vjerojatnost da se nešto desi i kakav je utjecaj na zdravlje potroša a. U svakom slu aju treba se složiti da je vjerojatnost pojave u navedenim primjerima izrazito malena (vjerojatno manja od 1 ma 1.000.000) ali utjecaj je izrazito ozbiljan. Andrija Lesar, mag. spec. kv.i sig. hrane

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

VAŠ VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

SREMZA - može biti i crvenolisna Kad sve ovako lijepo cvate, možemo se jednostavno prepustiti da nas mirisi nose. Jako volim kad mi se pri e podudaraju s kalendarom. Sad mi se me u liš em plete pri a o jednoj izvanrednoj biljci iz roda prunika u koji spadaju sve koštuni ave vo ke. A biljka je: Prunus padus, sremza, rensa ili trpika. Naravno da je pri a o njoj prigodna jer sad je njeno vrijeme. Svoje pojavljivanje na ovim stranicama ima zahvaliti više svom intenzivnom mirisu nego crvenom liš u jer njeni kultivari crvenog liš a nisu baš jako popularni, ali postoje. Jedan od njih je kultivar Prunus padus ‘Schubert’. Listovi mu poprime crvenu boju kad razviju punu veli inu. Sad kod listanja su zeleni, malo udno, obrnuto nego kod drugih crvenolisnih kultivara. Priroda je puna razli itosti. A ljudi bi da su svi jednaki, vitki i mladi. Sremza je manje listopadno drvo ili grm naših vlažnih šuma. Na izbojcima ima mnogo svijetlih lenticela. Liš e joj je elipti no, 6-10 cm dugo, dvostruko, ali slabije napiljeno, odozdo, u uglovima žila s upercima dlaka. Na peteljci su dvije zelene žlijezde. Cvjetovi su bijeli i mirisavi. Cvatovi vise. Prašnici su žuto-bijeli. Plod je 7-8 mm dug, crn, gorko-kiselkasto sladak, a koštica mrežasta. I listovi kad se protrljaju imaju intenzivan miris i svježe drvo miriše na gorki badem. Ima tu još jedan miris koji svakako ide uz renslo. Miris je to jednog kukca, lijenog ili smrdljivog martina, koji se uvijek mota oko njenih plodova. U vrtu moje bake rasla je kao vo ka. Ne može joj se pore i egzoti nost trpkog okusa plodova koji dozrijevaju kad i trešnje, ali je ono što ju je usadilo u moje sje anje

VRIJEME PRESADNJE Preporu ujem za trajne nasade vinove loze, vo aka te bobi astog vo a jer je ve a mogu nost za uspješnu sadnju sa smanjenim rizikom da se vo ke posuše i ne zakorijene.

ipak njen miris koji je bio posvuda kad su se za ur evo kitile “lese”. Ima ih puno u šumama oko Drave. Kad cvatu, ini se da je svako drugo stablo sremza. Kasnije, pogotovo ako želite prona i i probati plodove, izgleda da ih je puno manje. Autohtono je to naše drve e pa svako traženje nekih dalekih, egzoti nih domovina otpada kao razlog zbog kojeg bi je vi posadili u svoj vrt. Možda da Vas probam nagovoriti opisivanjem njenih skromnih zahtjeva na uvjete uzgoja? Vi ve znate što u re i: vrlo otporna na hladno u, ne postavlja posebne uvjete na kvalitetu tla, podnosi djelomi nu zasjenu…, a ako joj omogu ite bolje, dat e više. Naravno da su vrijedni vrtlari uzgojili specijalno dekorativne kultivare ovog drveta. Postoji jedan kuglasti kultivar P.p. “Nana” koji se uzgaja nacijepljen na ravno stablo obi ne sremze i svrstava sremzu u vrlo poželjne biljke za male vrtove. Nemojte zaboraviti ni crvenolisni ‘Schubert’ s po etka pri e. Okupana mirisima, pozdravlja Vas IVA!

11. travnja, petak - nepovoljan dan za poljoprivrednike koji rade s biljkama 12. travnja, subota – DAN PLODA - od 10 sa+ do 21 sat. Sijemo i sadimo biljke ploda: grašak, bob i slanutak na otvoreno. U staklenike ili plastenike možemo posija+ i presa)iva+ krastavce, bu e, raj ice i papriku kao rasad koje emo kad pro)e opasnost od mraza posadi+ na otvoreno. Tako)er, siju se jare žitarice, a vo arima preporu ujem da posade ili presade bobi asto vo e i ostale vo ke 13. travnja, nedjelja – DAN KORIJENA - sadimo luk, ešnjak, rotkvu, mrkvu, pastrnak, krumpir te pikiramo celer 14. travnja, ponedjeljak – DAN KORIJENA 15. travnja, utorak – DAN KORIJENA 16. travnja, srijeda – DAN KORIJENA - još do 11 sa+ 17. travnja, etvrtak - DAN CVIJETA - ovo je pogodan dan za presa)ivanje cvije a jer traje vrijeme presadnje koje je po elo 5. travnja i završava današnjim danom

PREPORU UJEM Kod sjetve i presa)ivanja ravnamo se, po preporuci Marie Thun, prema kozmi kim ritmovima. Tim pods+canjem e biljke izgradi+ i mnogo ja i i dublji korijen, te e ima+ i bolje uvjete za prehranjivanje i podnošenje suše.

PRSKANJA Kada se po inju razvija+ listovi na vo kama, treba prska+: 2% sumporasto-vapnenom juhom kako bi se sprije ila pojava pepeljaste uši. Biljke koje slabije rastu prskamo ajem od stolisnika. Ako u vremenu oko punog mjeseca puno kiši, sve biljke preven+vno prskamo ajem od poljske preslice. U inak e biti bolji ako to radimo tri dana zaredom. Svi koji želite primjenjivati biološko-dinami ku metodu te raditi po uputama dr. Rudolfa Steinera morate ve sada skupljati poluotvorene cvjetove masla ka za pripravak. Cvjetovi se suše i izra uje se pripravak oko Miholja (29. rujna). Za budu e biodinami are preporu ujem nabavu Mjese evog kalendara, kao i knjižicu “Pripravci”. Tu je sve navedeno kako se pripravci izra uju i koriste tijekom cijele godine.

VRTLARICA VERA HORVAT iz Male Subotice

Navodnjavanje daje izvrsne rezultate - Samo ruke, motika i sjeme nisu dovoljni da bi vrt rodio onako kako to esto želimo ili kako je rodio nekada kada je sjemenje bilo doma e te kada su vremenske prilike bile druga ije. Bez navodnjavanja danas jednostavno nema rezultata, nema lijepog vrta i nema plodova, kaže Vera Horvat, vrtlarica i doma ica iz Male Subotice. Navodnjavanje sistema “kap po kap” izradili su joj suprug i sin, koriste vodu iz vlastitog zdenca, jer iz javnog vodovoda ona nije za zalijevanje zbog puno klora, prehladna je i preskupa. - Ovako s našom vodom koja par dana odstoji u posebnoj posudi zalijevanjem ostvarujemo izvrsne rezultate. Na malo prostora dobijem povr e za naše potrebe, a još imamo i za prijatelje i poznanike, rekla nam je Vera Horvat, ponosno pokazuju i kako lijepo ve izgleda njezina proljetna salata, ali i drugo povr e. - Još ako gredice prekrijemo folijom ili ‘pau inom’, onda je povr e još ljepše, bolje i ima ga više, napominje Vera, i naglašava kako vrt nikako nije dobro zalijevati vodom iz javnog (gradskog) vodovoda. (sm, ZV)

Flanci s placa

• paradajz, paprika 2 kn • zelje, kelj, cvjeta a, brokula 1 kn • kvice 5 kn • proljetno cvije e 8 - 10 kn

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

11. travnja 2014.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

9. GODIĹ NJICA LESNINE

Ä&#x152;AKOVEC S POPUSTIMA SHOPPING DAYS petak

subota

nedjelja

travnja

-20%

11. 12. 13.

Ä&#x152;AKOVEC 7"3"Ă&#x2021;%*/ 101645" /" 4"7 "4035*."/ ISKORISTITE JEDINSTEVNU PRILIKU! 'H 5 5 5 7 % 5 %

/"++&'5*/*+&

/"+1070-+/*+&

+ % C % < 5 * < $8 D

< % % < E 5 - < A 5 < 5 < A B =

GODINA GARANCIJE

* '5

1.75000

890,00 45%

5 < " - = -! % ; > < /% ? A B

4.55000

POPUST viĹĄe od kn

POPUST viĹĄe od

1.887 78

1.999,00 55% kn

5 < " -" -E" % 9 5 " - A % 5 ?-E - E % > < / AE ?"B

POPUST viĹĄe od

1.399,00 25% kn

.0(6Ăş/045 ,61/+& %0%"5/*) &-&.&/"5" /"+1070-+/*+&

APARATI

2.10000

4 /"10.

1.199,00 40%

ukljuÄ?eni u cijenu kuhinje Âť Âť Âť Âť Âť

POPUST viĹĄe od kn

VISOKI SJAJ

PLOÄ&#x152;A ZA KUHANJE PEÄ&#x2020;NICA NAPA SUDOPER HLADNJAK

-&Ă&#x2021;"+ 6,-+6Ăź&/ 6 $*+&/6

/"++&'5*/*+&

4 1-0Ăź0. ;" ,6)"/+& 4" 46%01&30. 4 1&Ăş/*$0.

4 )-"%/+",0.

9.999,00 kn

5 < ! - F % : % ) + % > < / G ! F AFB !

) 18.052 78

POPUST viĹĄe od

40%

2.80000

5 5 C < ?"- =E-A" % > < / 5 < " - A % 5 7 " - F % 9 % > < / ? F EB

"E"" A?B

POPUST viĹĄe od

1.499,00 45% kn

XXXL 1070-+"/ ,3&%*5 ;"#"7" ;" %+&$6

.*,307"-/" 1&Ăş/*$"***

&-&,53*Ăź/* 63&Ĺ°"+*

13&;&/5"$*+" "1"3"5"

7&-*,* 50#0("/ ,-"6/ -"7 (3"5*4 4-"5,*Ă&#x20AC;* '"$&1"*/5*/(

6; (3"5*4 %&(645"$*+6

4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ 53"7/+"

4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ 53"7/+" od 14:00 do 19:00

##2 set, 4*-*,0/4," 36,"7*$" 10%-0Ă&#x2021;", 43&%4570 ;" Ăź*Ă&#x20AC;Ăş&/+& 1&Ăş/*$& 1-0Ăź& 4536("$ [B TUBLMPLFSBNJLV

13&;&/5"$*+" "1"3"5" 6; (3"5*4 %&(645"$*+6

"1"3"5" ;" ,"76 6; (3"5*4 %&(645"$*+6

%&(645"$*+6

''': %

4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ 53"7/+" od 10:00 do 18:00

(3") 1*70* ' % % 9

EKS

0% "5& 3 #&; ,"."5" * 530Ă&#x20AC;,07"

Vrijedi na dio asortimana

/"(3"%/& *(3& 6; 10,-0/& *;/&/"Ĺ°&/+" (-";#&/* 130(3".

JAVLJANJE 4" .+&45" %0("Ĺ°"+"

4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ J 53"7/+" od 12:00 do 16:00 4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ 53"7/+" 4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ 53"7/+" 4".0 6 -&4/*/* Ăź",07&$ ''+ , * % - % - poklon BBQ set. + * % - & , % / 5 % 5 % 7 5 % 8 % 5 7 5

Ä&#x152;AKOVEC, Globetka b.b. & 7"3"Ă&#x2021;%*/ Gospodarska bb Radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00, nedjelja 13. 04. 2014.: od 09:00 do 20:00

Radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00, nedjelja zatvoreno

! " ! # $ % & % '$ % ( % ) !&!&*

(0%*Ă&#x20AC;/+*$" -&4/*/& Ăź",07&$ t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t (0%*Ă&#x20AC;/+*$" -&4/*/& Ăź",07&$ t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*."

(0%*Ă&#x20AC;/+*$" -&4/*/& Ăź",07&$ t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*."

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. travnja 2014.

HUMANITARNA PRIREDBA u Centru za kulturu u Strahonincu

Skupljeno više od 9.000 kn za lije enje Kristine Strbad - Trenutno se nalazi u bolnici u Zagrebu, no, unato svojoj bolesti, uspijeva polagati ispite i s puno vjere i ljubavi gleda u bolje sutra, rekli su nam kolege iz njenog razreda U Strahonincu je prošlu subotu u organizaciji Pjeva kog zbora Strahoninec i udruge “Creativ” održana humanitarna priredba kako bi se pomoglo Kristini Strbad u kupnji lijekova neophodnih za njeno lije enje. Priredba je održana pod motom: “Više malih ljudi može u initi veliko djelo“. Kristina je ina e srednjoškolka, 17-godišnja u enica Graditeljske škole akovec, koja je oboljela od Hodginovog sindroma. Trenutno se nalazi u bolnici u Zagrebu, no, unato svojoj bolesti, hrabra Kristina uspijeva polagati ispite i s puno vjere i ljubavi gleda u bolje sutra, rekli su nam kolege iz njenog razreda.

Jaka je i bori se Oni joj tako er pomažu skupljaju i materijale iz škole koje joj šalju putem njenih najbližih kako bi bila u tijeku nastave. - S Kristinom smo stalno u kontaktu. Svi smo joj spremni pomo i i pomažemo joj u škol-

U akciju su se uklju ile i lanice udruge “Creativ”

skim zadacima i sli no pošto ona polaže samo ispite i radi zadatke koje smo i mi radili na nastavi. Na lije enju je od listopada. U po etku je stalno bila u Zagrebu na KBC-u ‘Rebro’ i dolazila je doma vrlo rijetko, no sad je više doma i odlazi na terapije i pretrage u Zagreb. Posje uje nas u školi, a svi znamo koliko joj je teško. Jaka je i bori se, stoga smo svi uz nju, ispri ali su nam tako er.

donirati željenu svotu u sandu i postavljen na ulazu dvorane. Tako je prikupljeno 8.250 kn namijenjenih za pomo u kupnji lijekova. Humanitarni

senzibilitet pokazao je i na elnik op ine Strahoninec Franjo Lehkec, doniraju i 1.000 kn, iznos koji e se pridružiti prikupljenoj svoti, tako da je ukupni prikupljeni iznos ovom prilikom malo ve i od 9.000 kn. Na priredbi su nast upili: Pjeva k i zbor Strahoninec,Vokalna skupina “Zrinski”, OŠ Strahoninec, KUD Strahoninec, Dje ji vrti Strahoninec, OŠ Kuršanec, Andreja Šafari , a lanice udruge “Creativ“ izradili su razne ukrase za Uskrs koji su se na priredbi prodavali po simboli nim cijenama. (Vanessa Vuckovi )

Dobrovoljni prilozi Svi ljudi dobre volje koji su bili prisutni priredbi mogli su

Program je prošao u znaku pjesme i plesa

Dupkom puna dvorana na humanitarnoj priredbi u Strahonincu

Usprkos vremenu, koje nije bilo idealno, skupio se veliki broj sudionika

NEDELIŠ E

Biciklijadom prikupljeno 4.830 kn u korist UOLL-a Proteklu nedjelju više od stotinjak sudionika odazvalo se na humanitarnu biciklijadu “Pedalom do zdravlja”. Organizatori humanitarne biciklijade bili su Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL) u suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije i Turisti kom zajednicom op ine Nedeliš e, a vozilo se trasom od 14 km:

MESAP Nedeliš e – Dunjkovec – Slakovec – Dragoslavec Selo – Dragoslavec – Vukovanovec – kušaonica vina “Vukov breg”. Humanitarnom biciklijadom je zajedno s kotizacijama i dobrovoljnim prilozima prikupljeno 4.830 kuna, koje e biti namijenjene za potrebe Udruge oboljelih od leukemije i limfoma.

DESET GODINA uspješnog rada Udruge žena Dunjkovec

Na ponos svojih mještana i zajednice Me u prvim zada ama koje su si postavile bilo je stvaranje etnoku e, starih obi aja i zanata. Obitelj Topoljnjak za tu im je prigodu ustupila ku u, koja je odli no posje ena. Uslijedile su brojne druge aktivnosti koje traju kontinuirano Na inicijativu Željke Štefulj, Petre Janeš, Melite Sever, Štefanije Ganzer i Božice Štrukelj, prije deset godina u Dunjkovcu je po ela s radom Udruga žena. Ove zaposlene žene prepoznale su tada potrebu druženja u slobodno vrijeme. Kako je Dunjkovec pun mladih obitelji, a žene uglavnom rade, odlazak na rekreaciju dva puta tjedno bio je odli an ispušni ventil. No, aktivne i vrijedne Dunjkov anke to ubrzo nije zadovoljilo pa su

Željka Štefulj, prva predsjednica Udruge: - Osnovale smo Udrugu jer je bilo puno mladih obitelji i žene su se htjele rekreirati. Kako sve imamo djecu, organizirale smo i prve predstave za njih. Kroz ovih deset godina dobro smo se upoznale i svaka radi neki dio. Ja jako volim starine i cvije e, aranžiranje, pa je to i moj dio posla u Udruzi. Kroz aranžiranje pozornica, štandova ili sl. Moja kreativnost dolazi do izražaja i kad ispadne dobro onda je to odli an osje aj.

krenule u organizaciju drugih aktivnosti, zbog ega se i broj lanica pove avao. Najprije su u Udruzi bile 34 lanice, dok ih danas ima petnaestak stalnih i preko trideset podupiraju ih, koje uska u po potrebi. Me u prvim zada ama koju su si postavila bilo je stvaranje etnoku e, starih obi aja i zanata. Obitelj Topoljnjak za tu im je prigodu ustupila ku u, koja je odli no posje ena. Uslijedilo je sudjelovanje na Mesapu, gdje su Rozina Kralj i Šte ica Pertlik pokazivale pletenje cekera. Njihovu vještinu prepoznali su i u Turisti koj zajednici op ine Nedeliš e, pa su godinama odlazile na niz etno i kulturnih manifestacija diljem Hrvatske. Tijekom deset godina, lanice Udruge žena Dunjkovec organizirale su još osam izložbi na kojima su predstavljale ru ne radove, goblene, autorske slike, stare sa uvane predmete, cekere, suho cvije e..., koje ili su same izradile ili su djelo nekih sumještana. Organizirale su i pou na predavanja: od proizvodnje zdrave hrane do prevencije i lije enje raka dojke. Posebno zadovoljstvo ini im sudjelovanje u fašni koj povorci - do sada su bile štrumfovi, p elice, navija ice, Rimljani, charlston dame. Posljednjih godina organiziraju i fašni ku zabavu uz biranje najljepše maske. Redovno se uklju uju i u akciju “Više cvije a - manje sme a”, iš enja i ure enja okoliša. Za dane kruha i starih zanata ure uju štandove, pe-

Rozina Kralj, najstarija lanica Udruge: - Iako imam 75 godina i najstarija sam, još sam aktivna. Igram pikado, idem na takmi enja. Pletem cekere, kad treba, pe em kruh. Jemput su me pitali neki ljudi da li bih pekla za njihov restoran. Ali to više nebrem. I sad kad me god pitaju, navek idem, sve doma ostavim i idem. Zato sam i lanica od prvog dana. V maškare sam rado išla. Zapamtim sve viceve. I danas su me ovim priznanjem jako razveselili. Nisam mislila da me se budu sjetili, jer sad je puno mla ih. I puno pjevamo. U pikadu sam dvaput pobijedila, ali sam su ruke ve stare, pa mi slabije ide, ali se nedam. ku kola e i prikazuju neke stare zanate - tu enje maka, iš enje koštica. Martinje obilježavaju kuhanjem hladentine na Mesapu uz obilje doma eg kruha i kola a. Pojavile su se i na manifestaciji “Kaj su jeli našu stari“, a 2009. godine u emisiji “Hrvatska uživo”.

Zajedni ki izleti najbolji za podizanje morala

Udruga žena Dunjkovec: Štefanija Ganzer, Anka Hergoti , Biserka Treska, Biserka Turkalj, Vesna Pongrac, Melita Sever, Draženka Cika , Aleksandra Friš i , Rozina Ivanuša, Rozina Kralj, Katica Bašek, Darinka Sisek, Biserka Ganzer, Biserka Sutnjak, Mirjana Špiranec, Ruža Horvat i Željka Štefulj

Kad je op ina bila doma in No i muzeja, pomogle su u organizaciji i prezentaciji op ine Nedeliš e. Pod pokroviteljstvom op ine Nedeliš e organizirale su i prve sportske susrete udruga žena svoje op ine. I ne samo da su bile prve organizatorice, ve i prave doma ice koje su dobro ugostile sve udruge. Ne samo da su pobijedile na natjecanju, ve su uspjele skuhati oko dvjesto porcija graha, ispe i kola e, organizirati ples... - Sa svim udrugama s podru ja op ine Nedeliš e imamo odli nu suradnju, uklju ujemo se u njihove projekte, odlazimo na druženja, godinama pomažemo našem Nogometnom klubu ‘Me imurec’ pri organizaciji me unarodnog turnira ‘U-12’. K ao odli ne doma ice, rado su vi eni gosti u svim udrugama prigodom raznih druženja. Dva puta tjedno vrijedno vježbaju uz voditeljicu Danicu Koruni , a kao lanice me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” sudje-

Aleksandra Friš i , najmla a lanica Udruge: - Volim ovu udrugu, tu se družim, rekreiram, skupljam energiju, koje sam ina e puna, ali svejedno i ova mi dobro do e. Najdraži dio mi je rad s djecom. Organiziram dje je priredbe. Pošto cijele godine radimo, najdraži su nam izleti i to je taj ispušni ventil gdje uz dobro druženje prikupljamo energiju za nove poduhvate. lovale su na etiri festivala i ove godine primile i priznanje od Hrvatskoga olimpijskog odbora za uspješno organizirane sportske susrete i rekreaciju. Ljeti, kad nema rekreacije, druže se hodanjem, vožnjom bicikla i odlaskom na izlete.

- Ne samo da se odli no družimo, znamo i prepoznati potrebe naših sumještana, ispri ala nam je Biserka Ganzer, predsjednica Udruge. - Tako smo usko ile u prikupljanje sredstva za kupnju kompjutora Karlu Crn ecu iz Pretetinca, posjetile i darivale bolesnu Stelu Rudin, pomogle obitelji Srša. Posje ujemo i šti enike Doma za stare i nemo ne u Slakovcu. Posebno smo ponosne što svake godine za Nikolinje same kupujemo i slažemo paketi e za svu djecu Dunjkovca do 4. razreda i podijelimo oko 150 darova, a djeci organiziramo i predstavu i Svetog Nikolu koji podijeli darove. Da si podignemo moral, organizirale smo si i nekoliko nezaboravnih izleta: sajam cvije a u Budimpešti, Plitvi ka jezera, Me ugorje, Li ko selo, Mostar i Split. Bile smo na slapovima Krke u Šibeniku i Vodicama, te na trodnevnom izletu na otok Krk i Košljun. Hodo astimo na Trsat i obavezno posjetimo Rijeku i Opatiju. Prošle smo godine bile u Hrvatskom zagorju, od Trakoš ana, preko Muzeja krapinskog pra ovjeka, Kumrovca, spomenika selja koj buni i kod Gup eve lipe. Ove smo godine prije Fašnika posjetile Veneciju. (S. Zorkovi )

11. travnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USKRSNA poruka varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka

O istimo srce od svih zlih misli Varaždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak, u etvrtak je u ordinarijatu Varaždinske biskupije novinarima predstavio Uskrsnu poruku, te ih zamolio da je putem medija u kojima rade prenesu vjernicima i svim ljudima dobre volje. U svojoj poruci biskup Mrzljak naglasio je kako je najbolji plan za korizmu i Uskrs o istiti srce od svih zlih primisli, te se sada i ubudu e uvati ogovaranja i klevete. Prenosimo cijelu biskupovu poruku Draga bra o i sestre! U posljednjih nekoliko godina, po etkom korizme, postavlja se pitanje, ne samo u vjerni koj nego i u široj društvenoj javnosti: ega e te se odre i u korizmenom vremenu, ovih 40 dana prije Uskrsa? Možemo se naslušati raznih odgovora i odluka pojedinaca. Rijetko se na e onaj pravi i najvažniji odgovor: Odre i se grijeha i zla. Kad bismo to nekome predložili, možda bi uli odgovor: Kako u se odre i grijeha kad ga uop e nemam? Ja nikad ne griješim! Postoji li uop e takav ovjek? Odgovor nam daje sv. Ivan koji u svojoj poslanici piše: „Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama (1 Iv 1, 8)“. Što je to uop e grijeh?! Nije li u ovo naše vrijeme potpuno deplasirano i potpuno nazadno govoriti o grijehu? uje li se uop e

u javnosti govor o grijehu? Govori se o prekršaju zakona, o nemoralnosti, o neeti nosti, ali ne o grijehu. Pitamo se doduše: na emu se temelje moral i etika ako se odbaci temeljni kamen koji se zove Isus Krist?! Kako bismo definirali grijeh?! Vrlo jednostavno i kratko. Grijeh je kada ovjek Bogu kaže ne! Nastao je još prije stvaranja svijeta kada je jedan od an ela - Luci er rekao Bogu: NON SERVIAM – ne u ti služiti. To vrijedi i danas. Taj isti, koji je Bogu rekao ne u služiti i danas šapu e ovjeku: Nemoj ni ti ovje e služiti Bogu jer ti si sam sebi Bog. Bog samo ograni ava tvoju slobodu i stoji na putu tvojeg razvoja i napretka. Neki pojedinci i sustavi u povijesti izri ito su tako nau avali, a neki prešutno žive u takvom uvjerenju. Zašto uop e u ovom pismu uo i Uskrsa govoriti o grijehu?!

Zato jer, ako na to pitanje ne znamo odgovor, ne emo ništa razumjeti o razlogu silaska Božjeg na zemlju, o Isusovom križu, njegovoj muci, smrti i uskrsnu u. Ponekad mi se ini da se zadržavamo na nekim nevažnim ili manje važnim injenicama naše katoli ke vjere. U jednom korizmenom predslovlju ovako molimo: „Bože, ti si nama na spasenje odredio ovo korizme-

no vrijeme, da se obnovimo u isto i srca, oslobodimo od sebi nosti te u ovom prolaznom svijetu postignemo neprolazno spasenje“. Evo plana za korizmu: o istiti srce od svih zlih misli, posebno onih o drugim ljudima. Nitko nije tako zao da nema nešto i dobra u sebi. Zašto ne opažamo to dobro nego se više zadržavamo na onom negativnom?! Upravo se navršila prva godina pontifikata pape

Franje. Puno se o njemu govori i piše. Svijet ga voli, no sluša li ga? Nedavno je rekao i ovo: „Ne smije se ogovarati i govoriti loše o nekome jer se na taj na in može ubiti ne iji dobar glas, ali i otrovati nas same. Kažem vam istinu, uvjeren sam da ako budemo izbjegavali ogovaranje postat emo sveti“. Možda nam se ove rije i ine previše jednostavne i banalne, ali pokušajmo upravo u svjetlu tih rije i ispitati sebe i društvo u kojem živimo. Ako smo svi dobri i bez grijeha, odakle onda toliko zla? Odakle mržnje, ratovi, ubojstva, nesloge u obitelji, nasilja svake vrste, korupcija i da ne nabrajam sve vrste zala i grijeha koje nas okružuju. Postoji li izlaz? Da, postoji! To je onaj koji je sve naše grijehe primio na sebe i ponio na drvo križa (1 Pt 2, 24). To je misterij Isusovoga

križa, to je misterij vazmenoga otajstva. To je misterij Velikoga etvrtka, petka i subote, a na poseban na in misterij, ali i radost onog prvog dana u tjednu kada su pobožne žene i apostoli tr ali na Isusov grob i našli ga praznoga. “Nije ovdje nego uskrsnu!“ – poruka je praznoga groba. Poruka je to i nama, a tu poruku izri e nam vazmeno predslovlje: „Po njemu se za vje ni život ra aju djeca svjetla i vjernima se otvaraju rajske dveri. Jer naša je smrt iskupljena smr u njegovom, a o njegovu uskrsnu u i naš je život uskrsnuo“. U tom misteriju i mi gledamo smisao svojega života. Draga bra o i sestre, u imo radosno u proslavu života s Isusom uskrsnulim i sada živim. Neka vam je sretan i blagoslovljen Uskrs! †Josip Mrzljak, varaždinski biskup

KRIŽNI PUT po Vratišincu

Molilo se za razumijevanje i toleranciju me u generacijama Na petu korizmenu nedjelju u župi Vratišinec održava se križni put na otvorenom po ulicama mjesta Vratišinec. Doživljaj križnog puta poja ava i uprizorenje Isusove muke u kojoj sudjeluju župljani obu eni u likove Isusa i njegovih mu itelja te drugih likova križnog puta. Slijedilo ih je veliko mnoštvo vjernika iz cijele župe Vratišinec, u koji spadaju i naselja Križovec, Peklenica, Gornji Kraljevec i Krištanovec, te Vratišinec. Na križnom putu bilo je župljana svih dobi, od mladih obitelji s djecom u kolicima do osoba srednje dobi i onih najstarijih. Ove godine u ulozi Isusa bio je Antonio Tkalec, pjeva duhovnih pjesama, ali su mu

"Križari" nakon ehovca kre u prema Donjem Pustakovcu

ŽUPA Sveti Juraj u Trnju

etvrti križni put župljana Više stotina župljana župe Sveti Juraj u Trnju u nedjelju je krenulo na križni put. Hodo asnici križari posjetili su sve crkve i kapelice u mjestima župe, tako u ehovcu, Donjem Pustakovcu, Palinovcu, Hodošanu, Donjem Hraš anu i Tur iš u, te se vratili u Sve-

ti Juraj u Trnju. Putovanje od mjesta do mjesta u župi bilo je dugo 23,5 kilometara, a ovo je etvrti veliki križni put župe Sveti Juraj u Trnju. "Križare" je predvodio župnik župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemeni , kao i u prva tri križna puta. (j)

ŽUPA Kotoriba

Mnoštvo vjernika svake se godine okuplja na križnom putu na otvorenom

Križni put je prilika za promišljanje o našim grijesima koje inimo bližnjima

na dva sata dugom križnom putu križ pomagali nositi i pojedini župljani i vele asni Pavao Mesari . Ulogu Marije uprizorila je Jožica Hliš , Veroniku Darija Lukman, vojnike: Jurica Živko, Petar Per i , Neven Vitez, Pilata Stanko Jambroši , Šimuna Cirenca - Josip Kvakan, Mariju Magdalenu - Lea Šari , ita ice tekstova na postajama križnog puta bile su Ana Mun ar i Tihana Antolovi . Na dvosatnom križnom putu kroz Vratišinec sudionici križnog puta zaustavljali

su se kako bi molili i promišljali svaku postaju križnog puta. Isus je tri puta pao pod križem, otkupljuju i naše grijehe. Svaki njegov pad, svaka muka bila je prilika za promišljanje koji su to naši grijesi koje inimo prema bližnjima svojim nerazumijevanjem, prijezirom, odbacivanjem, vrije anjem, ohološ u... Ove godine posebno se promišljalo o odnosu snahe i svekrve, o potrebi da jedna drugu toleriraju, jer zajedno ine karike neprekinutog života. (BMO)

Križni put kao duhovna priprava za Uskrs Proteklu nedjelju 6. travnja župa Kotoriba, predvo ena župnikom vl . Marijanom Horvatom, tre u godinu zaredom organizirala je pobožnost križnog puta na otvorenom. To sun ano i toplo nedjeljno popodne tijekom višesatnog hoda vjernici su prošli više od 11 kilometara duga ak

U Kotoribi se hodo astilo po postajama punih 11 kilometara

put. Prva i zadnja postaja bile su u župnoj crkvi, a ostale postaje bile su kod poznatih kotoripskih pilova i postavljenih križeva. Vjernici su dobro prihvatili ovakav na in duhovne priprave za najve i krš anski blagdan Uskrs, što su dokazali priklju ivši se u velikom broju. (al )

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. travnja 2014.

DRUŠTVO SPORTSKE REKREACIJE “ AKI” akovec iznjedrilo sjajnu inicijativu

Gradska atrakcija: Ljudi pauci na hotelu “Park” postavili penja ki smjer! Postavljeni smjer za sportsko penjanje dužine je 25 metara i tehni ke težine etvorka i petica

Davor Lovren i : - Željni ste adrenalina? Ovaj penja ki smjer je za vas!

PIŠE: Roberta Radovi - Udruga je osnovana krajem prošle godine. Okupila se ekipa željna adrenalina, rekreacije i zabave. Htjeli smo ujediniti zajedni ke interese i ljubav za kretanjem. Nismo fokusirani samo na jedan sport. Ve ina nas osniva a zapravo se pojedina no bavi drugom vrstom sporta. Evo danas penja ka sekcija postavlja penja ki smjer u gradu akovcu, kazao nam je Davor Lovren i , jedan od inicijatora i osniva a društva sportske rekreacije “ aki”. Njega i druge lanove društva zatekli smo u do sada nevi enoj akciji u akovcu postavljanju grifova i prvoga penja kog smjera na hotelu “Park” s njegove sjeverne strane, u ulici Ivana pl. Zajca.

Suradnja s varaždinskim penja kim klubom “Vertikal” Postavljeni smjer za sportsko penjanje dužine je 25 me-

Novu gradsku atrakciju iskušali su prvi penja i

Siniša Horvat u akciji postavljanja smjera

tara i tehni ke težine etvorka i petica, a mo i e je koristiti lanovi društva “ aki”, ali i drugi iskusni penja i koje Lovren i poziva da isprobaju urbanu penja ku “stijenu”:

- Postavljamo smjer za penjanje koji e mo i koristiti lanovi našeg društva, ali i svi zainteresirani kad e biti netko od nas tu, odnosno u suradnji s nama. Zbog sigur-

nosti to mora biti penja koji je kvali iciran i prošao te aj za penjanje, plus testirana oprema i dr. Za prosje nog penja a ovo e biti smjer za održavanje forme, a stijena

na hotelu ‘Park’ e se razvijati. Ovu smo stijenu odradili u suradnji s PK-om ‘Vertikal’ iz Varaždina, koji nam obilato pomaže ovdje u opremi, ali i u znanju za postavljanje

TROLL WALL - najviša vertikalna stijena u Europi

stijene. Poklonili su nam dva štanda, a Luka Mužek je odradio ve inu smjera. Mužek je specijaliziran za radove na visini i vlasnik je tvrtke ‘Visinski radovi - Monolit’ d.o.o. Penja ka aktivnost bit e jedna od centralnih aktivnosti našeg društva jer se ve ina nas i bavi penjanjem na amaterskoj bazi. lanovi idu na blok ligu SZ Hrvatske i tu se takmi e preko PK-a ‘Vertikala’, gdje smo svi zapravo i lanovi. Sportsko penjanje je vrlo popularno u Europi, gdje se takore i u svakoj novoj školi projektira stijena za penjanje. Ima ih dosta i u Zagrebu po školama, zatim u Ivancu, Lepoglavi, Varaždinu. A evo, došlo je vrijeme i da se akovec pohvali svojim penja kim smjerom.

Znate li što je Speedminton?

Luka Mužek iz PK-a “Vertikal” Varaždin postavio je ve inu smjera

Mario Musulin, Alan Rinkovec i Ivan Vitez lanovi su Hrvatske gorske službe spašavanja i strastveni penja i

Nakon Norveške, novi penja ki izazov u Kanadi! Sportskim penjanjem u Me imurju bavi se i sve više djevojaka

Tijek do sada nevi ene akcije u akovcu pratili su, osim lanova akija, i brojni znatiželjnici

Osmorica varaždinskih lanova Hrvatske gorske službe spašavanja prošle su godine organizirali penja ki pohod u Norveškoj u sklopu obilježavanja 60. godina od osnutka HGSS Stanice Varaždin. Kakav je osje aj ispenjati 900 metara granitne stijene u 18 sati penja kog uspona, moglo se uživo uti, saznati i vidjeti u predavanju “Norveška”, koje je održano krajem ožujka u akovcu. Doma in pustolovne družbe bio je ZEO “Nobilis” u suradnji s cafe-barom “Littera”. Motiviraju e multimedijal-

no predavanje pred brojnim me imurskim penja ima, planinarima i ljubiteljima sportskog na ina življenja održali su Ivan Vitez, Mario Musulin i Alan Rinkovec. lanovi ekspedicije bili su još i Igor orko, Goran Gal, Dino Šimek, Luka Skori i Predrag Horvat. Ivan Vitez i Igor orko ispenjali su najvišu granitnu vertikalnu stijenu u Eruropi - Troll Wall (Trolwegen). Alan Rinkovec i Mario Musulin ispenjali su jednu stijenu u dolini nasuprot Troll Wallu, gdje se penjalo 400 metara stijene, a tijekom

ekspedicije ispenjano je još i niz smjerova, izme u ostalog i smjer “Yugoslav ruta”, koji su prvi ispenjali Slovenci. Publika je uživala u sjajnim fotogra ijama Dine Šimeka. Ova mlada i perspektivna penja ka ekipa najavila je i sljede i izazov, koji planira ostvariti ove godine krajem srpnja u Kanadi na podru ju The Cirque of the Unclimbablesa. Zanimljivo je kako tamo nitko od Hrvata do sada nije penjao, a samo podru je zbog kompleksnosti izvedbe uspona vidi tek nekoliko penja a godišnje.

DSR “ aki” akovec, osim penja kih aktivnosti, bavi se i drugim manje poznatim sportovima. Jedan od njih je i Speedminton, neka mješavina badmintona. Igra je zanimljiva jer se može igrati u prirodi, pa ak i no u kad se koriste luorescentne loptice. Rekreativna sportska scena u akovcu oboga ena je novom udrugom koja ve od samog po etka jam i uzbu enje i zabavu, a, kako kažu, za ovo ljeto pripremaju još niz novih aktivnosti. Želite li se pridružiti ovoj ekipi i amaterskom sportskom klubu ili se tek okušati u sportskom penjanju na smjeru postavljenom na hotelu “Park”, kontaktirajte lanove na e-mail adresu: cakicakovec@gmail.com. Svi zainteresirani su dobrodošli. Predsjednik društva je Nenad Ujlaki, a godišnja lanarina iznosi 100 kuna.

Novoosnovana udruga otvorena je za sve sportaše i rekreativce željne adrenalinskog izazova

OBLJETNICE

100 godina ro enja književnika Vinka Kosa uro Haramija

60 godina na glazbenoj sceni KLJU NA KOST

U svakom od nas u i neki pas, poru uju Njuške EUFORIJA UO I KONCERTA

Vlado Mati i Mišo Kova prijatelji više od 40 godina NAJAVLJUJEMO

Vru ina u Paladinu uz Neki to vole vru e

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA JURICE BEDI A U RODNOM AKOVCU S pravom se može ve sada re i kako je izložba Jurice Bedi a u akovcu likovni doga aj godine u Me imurju. New York, Los Angeles, Oslo, Gothenburg, Dublin, Firenca... tek dio su svjetskih likovnih centara u kojima su se proteklih deset godina na skupnim izložbama pojavljivali njegovi radovi. I napokon su stigli u akovec u izložbenu galeriju CZK-a. Rijetko je koja izložba doma eg autora u akovcu privukla toliki broj poklonika umjetnosti kakvu je izazvao ovaj postav ve na samoj sve anosti otvorenja. Izložbu svakako razgledajte do 11. svibnja. (foto: Zlatko Vrzan)

Kultura

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK, 14. travnja, 17 sati AKOVEC, Multimedijalna dvorana ACT-a

ETVRTAK, 24. travnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Društveni centar akovec treba li ga lokalna zajednica?

Nezaposlene glumice u potrazi za poslom

U multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra - ACT (Stari hrast, 1. kat) u ponedjeljak 14. travnja u 17 sati održat e se sastanak ACT-a i svih zainteresiranih na temu “Društveni centar akovec - treba li ga lokalna zajednica”? U Hrvatskoj djeluje ili se razvija nekoliko društvenih centara - Kino Mosor (Zagreb),

Kroz likove triju djevojaka razli itih životnih putova i sudbina, otvara se prostor za preispitivanje zdravlja jednog društva. “This casting” u izvedbi teatra “Rugantino” donosi njihove pri e koje se u jednom trenu presijecaju u zajedni koj to ci - na audiciji, u potrazi za angažmanom. Njih tri dijele istu profesiju, naime, sve su glumice i dijele istu sudbinu - nezaposlene su. I

Karlo Rojc (Pula), Veli Joze (Pazin)... ACT je viziju takve pri e predstavio u svojem godišnjem izvještaju ACT Grupe 2013. Sastanak e facilitirati Katarina Pavi iz SU-a “Klubtura”, a predvi eno trajanje je 2 sata. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broju mobitela 098 819 674.

SVETI JURAJ NA BREGU - konferencija za novinare povodom Godine Vinka Kosa

Obilježavanje 100. obljetnice ro enja književnika slomljena pera Župa i Op ina Sveti Juraj na Bregu, zajedno s Maticom hrvatskom akovec, Me imurskom županijom i HFDom (Hrvatsko ilatelisti ko društvo) “Zrinski”, povodom 100. obljetnice ro enja Vinka Kosa, hrvatskog književnika, pjesnika i rodoljuba, ro enog u Vu etincu, od 23. do 27. travnja 2014. organiziraju Dane Vinka Kosa, kulturnu i vjersku manifestaciju koja e pro i u znaku sje anja na Vinka Kosa, kojeg mnogi nazivaju književnikom slomljena pera i nepoznata groba. Program zapo inje na blagdan Svetog Jurja, zaštitnika župe i op ine Sveti Juraj na Bregu, u srijedu 23. travnja, svetom misom koju e u župnoj crkvi od 11 sati predslaviti vele asni Stjepan Šprajc, doma i sin, danas župnik u Sesvetama kod

NAJAVLJUJEMO

Kazališni amateri ovaj vikend u Prelogu Festival KAM-a 2014. održat e se ovaj vikend, od 11. do 13. travnja 2014., u Domu kulture Grada Preloga. Za ovogodišnji festival prijavljene su 23 predstave iz 21 kulturnoumjetni kog društva. Županijski žiri i ove godine bit e u sastavu Barbara Rocco, glumica i redateljica, te državni selektor, redatelj Robert Raponja. Kao i dosadašnjih godina, njih dvoje odabrat e najbolje u sljede im kategorijama: najbolja muška uloga, najbolja ženska uloga, najbolji dramski amaterski tekst, najbolja režija i najbolja predstava u cjelini, koja e predstavljati Me imurje na Državnom festivalu hrvatskih kazališnih amatera. Državni festival i ove godine održava se u dva grada, i to u Vodicama od 23. do 25. svibnja i u Slavonskom Brodu od 30. svibnja do 1. lipnja. Prošle je godine najboljom predstavom proglašena izvedba “Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri” autorice Kristine Štebih.

Vinko Kos, hrvatski književnik, pjesnik i domoljub, ro en je 10. srpnja 1914. godine, a umro je ili pogubljen na hrvatskom križnom putu 1945. godine negdje izme u Bleiburga i Klagenfurta u Austriji. Povodom 100. obljetnice njegovog ro enja, župa i Op ina Sveti Juraj na Bregu organiziraju Dane Vinka Kosa, koji e se održati u vrijeme župnog proštenja i Dana op ine Bjelovara. Od 12 sati u prostorijama Op ine i bivšem župnom dvoru bit e otvorena izložba o Vinku Kosu, koju priprema

i postavlja Vera Kos - Paliska, akademska slikarica i Vinkova k erka. U 19 sati zapo et e sve ana sjednica Op inskog vije a. U etvrtak 24. travnja u 10 sati u Domu mladeži u Lopatincu otvara se veliki Me unarodni skup o književnom djelu Vinka Kosa, gdje e govoriti vrhunski poznavatelji Kosova života, rije i i djela. Sadržaj ovog skupa bit e uobli en u zbornik radova. Župna crkva Svetog Jurja u petak 25. travnja bit e mjesto održavanja Glazbeno-poetskog recitala, gdje e nastupiti šansonijerka i Kosova druga k erka Lada Kos, zatim dramska umjetnica Lela Margiti , župni pjeva ki zborovi te u enici OŠ I. G. Kova i a. U subotu 26. travnja u organizaciji HFD-a “Zrinski” iz akovca u prostorijama

Predstavljanje Dana Vinka Kosa u vije nici Op ine Sveti Juraj na Bregu

župnog dvora bit e održan IV. Me unarodni ilatelisti ki seminar. Dani Vinka Kosa završavaju u nedjelju 27. travnja otvorenjem izložbe posve ene papi Ivanu Pavlu II., povodom njegova proglašenja svetim. Izložba e biti postavljena u Domu mla-

deži u Lopatincu s po etkom u 9 sati. Sve ovo na prigodnoj konferenciji za novinare rekli su doma i župnik, vele asni Ivica Puškadija, dr. sc. Stjepan Hranjec, predsjednik MH akovec, i An elko Nagrajsalovi , op inski na elnik, koji je rekao kako organiziranje Dana Vinka

Kosa potvr uju odli nu suradnju Op ine i župe. Vinko Kos ro en je 10. srpnja 1914. u Vu etincu, a umro je ili bio pogubljen 1945. godine na hrvatskom križnom putu negdje izme u Bleiburga i Klagenfurta u Austriji. Do dana današnjeg ne zna se kako i gdje je umro te gdje mu se nalaze kosti. Zbog nedovršenih književnih djela, rane smrti, jer umro je u 31. godini života, mnogi ga nazivaju književnikom slomljena pera i nepoznata groba. Na Danima Vinka Kosa bit e rije i o svemu što o Kosu znaju akademici, književnici, profesori i u itelji, te k erke Vera i Lada, jer o njemu se do 1991. godine u javnosti nije smjelo govoriti zbog njegove duboko religiozne i udoredne poezije. (Stjepan Mesari )

PUHA I mu uru ili zahvalnicu

uro Haramija iz Donje Dubrave 60 godina na glazbenoj sceni Na nedavno održanoj skupštini Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, predsjednik Vedran Klari uru io je najstarijem lanu uri Haramiji (74) zahvalni-

cu za 60 godina kontinuiranog rada u glazbenoj kulturi Donje Dubrave. Svoju glazbenu karijeru uro je po eo je 1953. godine kao trinaestogodišnjak, u tadašnjem puha kom

orkestru koji je djelovao u sastavu Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Donja Dubrava. Nakon što se limena glazba odvojila od DVD-a, nastavio je svirati u mjesnoj limenoj glazbi, bez

Fotografski zapisi nekadašnjih svirki puha a

Predsjednik Puha kog orkestra Donja Dubrava Vedran Klari uru io je zahvalnicu najstarijem lanu uri Haramiji

koje su godinama u tom mjestu bili nezamislivi svatovi, sprovod ili bilo kakva proslava u mjestu. Ni jedno od njegove etvoro djece nije se bavilo glazbom, ali zato njegova etiri unuka sviraju u Puha kom orkestru op ine Donja Dubrava i poha aju glazbenu školu. Još i danas svira sa svojim prijateljima iz Podravine, a klarinet je dio njegova života. (A.Fuš)

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 26. travnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

unato asadi koju svaka od njih u po etku nosi, ubrzo se naziru pukotine iza kojih izbija o aj koji ih gura u nemilosrdnu borbu za egzistenciju. Koliko smo se spremni podati za malo slave i pristojan život? Ne brinite, nije ni važno, dokle god dovoljno glasno plješ emo, budu nost je svijetla. Odgojili smo društvo promatra a, a ne igra a, i vrijeme je da žanjemo plodove. U ovom autorskom projektu Mirana Kurspahi a (dramaturgija i režija) igraju Mirela Videk, Iskra Jirsak, Mia Biondi , Ivan Bošnjak, Miran Kurspahi .

“Sarajevska audicija” najsmješnija predstava u EU Legendarna hit predstava “Audicija” nastala je iz studentskih vježbi na Akademiji scenskih umjetnosti 1984. godine u Sarajevu. O popularnosti predstave tih godina svjedo e podaci da je samo u Zagrebu, tri puta dnevno, 10 dana zaredom - izvedeno 30 predstava sa 60.000 gledatelja, a u tadašnjoj državi Audiciju je vidjelo više od nevjerojatnih dva i pol milijuna ljudi! Sarajevska audicija nastavak

je toga autorsko-redateljsko-izvo a kog rada Željka Nin i a. Radi se o potpuno novom spoju najuspjelijih scena iz prethodnih verzija, s potpuno novim komi nim situacijama. Gluma ka ekipa u sastavu Stanko Bogovjevi , Aleksandar Krstaji , Rajko Vukovi i Željko Nin i jam e vam dva sata urnebesnog smijeha. Ulaznice po cijeni od 60 kuna u pretprodaji su na blagajni Centra za kulturu.

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA Jurice Bedi a u rodnom akovcu

Ve kao gimnazijalac govorio je: L I K OVNI Bit u slikar i prodavat DOGA AJ G O u slike po cijelom svijetu! DINE svi stilovi kiparstva i slikarstva. Klasi no slikarstvo kojim se ja bavim nije toliko zastupljeno ni u Italiji ni u Hrvatskoj. Na zapadu, sjevernoj Europi i u Americi više se cijeni klasi no slikarstvo. Kod nas je još uvijek više na cijeni apstraktno slikarstvo i nisam siguran koji je to an razlog tome. Ima prostora i vremena za sve, pa bih htio da se sve to pomalo promiješa.

Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan S pravom se može ve sada re i kako je izložba Jurice Bedi a u akovcu likovni doga aj godine u Me imurju. New York, Los Angeles, Oslo, Gothenburg, Dublin, Firenca... tek dio su svjetskih likovnih centara u kojima se proteklih deset godina na skupnim izložbama pojavljivalo ime akove kog slikara Jurice Bedi a. I napokon je stiglo u njegov rodni grad. Izložbeni prostor Centra za kulturu ugostio je 23 autorova ulja na platnu s razli itim temama pejzaža, mrtvih priroda, portreta i autoportreta. Rijetko je koja izložba doma eg autora u akovcu privukla toliki broj poklonika umjetnosti i izazvala takav interes kvalitetne publike kakvu je izazvao ovaj postav. Svi koji su do sada propustili razgledati Juri ina djela mo i e to u initi do 11. svibnja. U razgovoru s Juricom Bede em (34) saznajemo kako se posebno raduje izložbi u svom rodnom gradu: - Ovo mi je prva samostalna izložba, pa mi je drago da je u akovcu. Tu sam doma, a ljudi me ekaju ve duže vrijeme da se predstavim svojim radovima. Bilo je teško okupiti ovoliko slika za izložbu, koje su pristizale iz cijelog svijeta. Prikazan je presjek probranih radova koji su nastali posljednjih sedam godina i sve ono što me u mom radu interesira. Najviše su to portreti i figurativne slike, a volim raditi i pejzaže. Raditi sa živim ljudima

Tetoviranje kao nadogradnja slikarskog izri aja

je uvijek interesantno, za razliku od slikanja raj ica, ešnjaka, upova... Kod rada s ljudima dolazi do izražaja i psihologija ljudi koja je zahvalna kao motiv, a ne da se samo promatra lice za portret.

Želim razvijati svoj rukopis klasi nog slikara Jurica Bedi diplomirao je 2003. godine na likovnoj akademiji “The Florence Academy o Art” u Firenci, gdje ve tijekom druge godine studija postaje i asistent. Vlastiti likovni izri aj želi razvijati u smjeru slikara klasi nog ormata: - Ovakva vrsta slikarstva je jedan konstantan rad, razvi-

Juri ini gimnazijski profesori Ivan Pranji i Karmen Farkaš inicijatori su akove ke izložbe

On zra i fizi kom snagom, s jedne strane, a s druge strane jednom nevjerojatnom pitomoš u i smirenoš u. I to se vidi na njegovim slikama

janje rukopisa i to je ono što je prikazano na izložbi. To nije dovršena pri a. Namjeravam i dalje više slikati i raditi kao slikar i razvijati se. U Firenci sam studirao etiri godine i nastavio s predavanjima do 2011. godine, tako da sam u Italiji bio gotovo zadnjih dvanaest godina. Teško je re i postoji li razlika izme u slikarstva u Italiji i Hrvatskoj. Slikarstvo i umjetnosti su tako širok pojam da se u to ubrajaju

S najmla im bratom Jurica ima Tatoo salon u akovcu, pa smo ga zapitali kako se takav likovni izri aj uklapa u njegovo klasi no stvaralaštvo: - Nastavljam sa slikarskim projektima koje mijenjam od jednog do drugog, ovisno o tome kako mi dolaze ideje. Bavim se i tetoviranjem, tako da kombiniram klasi ne teme koje slikam, pa se tu upotpunjujem kao umjetnik. U posljednje vrijeme je i u tetoviranju sve više tražen realizam, pa su oni koji znaju crtati cjenjeniji. Tetoviranje zasigurno odvodi i u modernizam, ali i tu me najviše interesiraju teme gdje se može izraziti plasticitet, svjetlo, sjene, zna i neke figurativne teme gdje se može vidjeti realizam.

Izložbu inicirali Juri ini gimnazijski profesori Karmen Farkaš i Ivan Pranji - Rijetko je slu aj da umjetnik prvo izlaže u svijetu, a potom u domovini i rodnom gradu, kazala je prigodom otvorenja izložbe Karmen Farkaš, povjesni arka umjetnos+, te emo+vno nastavila: - Za mene je ovo izniman doživljaj. Po prvi put sam u svom pedagoškom radu doživjela da moj u enik ima prvu samostalnu izložbu u Hrvatskoj, nakon što je pos+gao uspjeh u svijetu. Njegovi radovi nalaze se u mnogim privatnim zbirkama i svjetskim galerijama. Ovo je velik dan za me)imursko likovno stvaralaštvo.

Prof. Ivan Pranji na sve anost otvorenja donio je i par crteža iz Juri ine gimnazijske faze te se podsje+o na to kakav je bio u enik: - Jura kao mladi , u enik? Predavao sam mu e+ri godine hrvatski jezik i odmah sam vidio listaju i njegove bilježnice da su pune zanimljivih, voluminoznih crteža i meni se to na prvi pogled to dopalo. Zamolio sam ga da nešto nacrta i za naš školski list, pa su objavljeni i + radovi. Kasnije je u školi organizirana i izložba koja je dijelom bila i inicijalna za njegovu odluku da se i profesionalno bavi slikarstvom.

Jurica je odmah kazao: ‘Ja u biti slikar i prodavat u slike po cijelom svijetu!’. On zra i Yzi kom snagom, s jedne strane, a s druge strane jednom nevjerojatnom pitomoš u i smirenoš u. I to se vidi na njegovim slikama. To nije jedan uznermireni barok, to je jedna slikarska smirenost, jedna ravnoteža na njegovim slikama.

Slike poput skulptura koje e iza i me u nas ;akove ki gimnazijski u enici posjetili su Juri inu izložbu u Fi-

Izložbeni salon CZK-a ugostio je i “Willow Branches”, 50x60 cm, ulje na platnu, 2009.

Jurica Bedi u svom slikarskom ateljeu u akovcu

renci, što je tako)er prof. Pranji izdvojio kao doga)aj vrijedan spomena: - Kada je Jura postao ve profesor, nas dvoje smo s cijelim razredom bili gosti na njegovoj izložbi u Firenci. On nam je bio vodi po tom gradu. Ostalo mi je u sje anju njegovo inzis+ranje da ne proletimo kroz dvorane Rubensa, velikih platna, ije su slike gotovo skulpture i imate osje aj da e + likovi iza i iz +h slika me)u nas. Takav osje aj imam i ve eras kad vidimo da je tu jedno proYnjeno plas+ no umije e koje je kod Jure prisutno dugi niz godina, ako se to može uop e može re i za nekog tako mladog kao što je Jurica.

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 11. travnja, 11 sati NEDELIŠ E, dvorana MESAP-a

Sve ano otvorenje sajma “MESAP LIBAR 2014.” Dvodnevna manifestacija “MESAP LIBAR 2014.” zapo et e sve anim programom koji e zapo eti u 11 sati u dvorani MESAP-a. Organizator najavljuje još kvalitetniju i bogatiju izdava ku ponudu jer se o ekuje više hrvatskih izlaga a ne-

go što ih je gostovalo ranijih godina. Osim knjižnih izdanja, u ponudi e biti i informati ka ponuda, glazbeni instrumenti, video i druga oprema. Posjetitelji e sajam mo i razgledati, osim u petak, tako er i u subotu 12. travnja.

PETAK, 11. travnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Jungleband - Bruce Springsteen tribute Po prvi put u Podroomu e se slušati live izvedba jednog od najpoznatijih tekstopisaca, iji tekstovi kod mnogih izazivaju pravu buru emocija, tako da e nemogu e biti ovaj petak da se ne zapjeva i ne zapleše. U pripremi je odli an koncert i live svirka ekipe iz akove kog Junglebanda. Sedmero lana postava glazbenika, okupljena u Bruce Springsteen tribute

bendu, za vas e izvoditi najpoznatije hitove proslavljenoga ameri kog majstora. Jungleband ine Ivan Goran Herman - vokal, Vjeran Žganec Rogulja - keys, vokali, Davor Žerjav - piano, Krunoslav Lajtman - saks, gitare, vokali, Alen Horvat - gitare, Neven Kolari - bass i Damir Rodiger - bubnjevi. Zabava je zajam ena do ranih jutarnjih sati.

SILVESTAR DRAGOJE - ŠOMI iz benda “Neki to vole vru e”

U Paladin stiže vru ina i jeans generacija! Piše: Roberta Radovi Filmska uspješnica “Some Like It Hot” ameri ka je komedija o dva glazbenika: Joeu (Tony Curtis) i Jerryju (Jack Lemmon) koji bježe pred gansterima. lanovi tandema “Neki to vole vru e” ne bježe ni pred kim. Štoviše, ve 30 godina ustrajno plove hrvatskim pop-rock vodama. Val njihove glazbene vru ine stiže nakon dužeg vremena i u akovec, gdje e ve eras (petak, 11. travnja) u Paladinu raspjevati i rasplesati jeans generaciju uz odli ne hitove kao što su: California, Medu moj i še eru, Reci da, Bojler, Kakva no , Teška vremena, Zagrli me nježno, Na dlanu svijet - iji su spot snimali prije nekoliko godina u Parizu i Amsterdamu I, dakako, neuništivu “Jeans generaciju”... Popularni dvojac ine Miroslav Stani - imi i Silvestar Dragoje – Šomi, s kojim smo razgovarali povodom njihovog gostovanja u akovcu. Šomi je pri tome podsjetio i na po etke djelovanja benda:

Tandem imi i Šomi za akove ki koncert najavljuje vru u atmosferu - Bend smo okupili prije trideset godina, to nije, 1984. godine. Našu prvu pjesmu ‘Californija’ promovirali smo u kultnom zagreba kom klubu ‘Saloon’. Kako još nismo osmislili naziv benda, Albert Papo, jedan od tadašnjih vlasnika kluba, predložio nam je da se nazovemo ‘Neki to vole vru e, jer ga je naša pjesma ‘Californija’ podsjetila na ilm ‘Some Like It Hot’. Vrlo brzo se taj naziv po-

eo poistovje ivati s nama, a ne s istoimenim ilmom. Papo je imao jako dobru viziju i sve je oko imena ispalo dobro. I dandanas je to ime ok, jer mla u publiku ponajprije asocira na nas, a ne na ilm, koji se u kona nici i više toliko ne emitira. A mi smo s tim nazivom stekli svoju prepoznatljivost i osobnost. • Jesmo li danas svi pomalo nostalgi ni za prošlim vremenima?

— Naravno da postoji nekakva nostalgija starijih generacija za proteklim vremenima. Normalno je za svakog ovjeka da se s nostalgijom prisje a svoje mladosti i bezbrižnosti koja je prati. Mene i imija posebno veseli spoznaja da su naše pjesme tijekom svih tih godina postale evergreeni i da se one prenose s jedne na drugu generaciju. Uz Split imali smo ove godine sjajne koncerte i u klubovima ‘Mo vara’ i ‘Metropolis’ u Zagrebu, gdje su ve inu publike inili mladi ljudi koji vole naše pjesme i zdušno ih pjevaju. Nema ništa ljepše u životu glazbenika nego kada vidi nakon toliko godina da ono što je on radio kao mlad prihva a današnja mladež. To nam je velika inspiracija!

Hit “ udesna žena” oda je svim ženama Šomi u razgovoru nadalje isti e kako bend “Neki to vole vru e” nikad nije izgubio strast prema glazbi. Njihova zadnja tri singla, kao i posljednji “ udesna žena”, koji je izdan prošle godine,

bili su pri vrhu gotovo svih radijskih ljestvica. O nastanku te teme Šomi nam je kazao: - Oduvijek smo i imi i ja bili ljubitelji žena. Obojica vjerujemo da žene vladaju svijetom. Ne samo svojom ljepotom, ve i svojom pame u, jer, kako se kaže, žena drži tri kuta u ku i. Cijenimo i volimo žene i nakon toliko godina htjeli smo napraviti jednu pjesmu koja se ti e upravo te srži žene. Htjeli smo napraviti jednu takvu laganu,

Nema ništa ljepše u životu glazbenika nego kada vidi nakon toliko godina da ono što je on radio kao mlad prihva a današnja mladež unplugged pjesmu. To je ustvari oda ženama. Svim ženama, bez obzira na njihove osobine i izgled. Smatramo da su žene te koje nas muškarce vode i utiru nam put. Sretan sam što smo napravili tu pjesmu, jer uistinu mislim da su žene udesne.

Veselimo se koncertu u akovcu Osim koncerata u Hrvatskoj, bend je gostovao u Sloveniji, a kako Šomi najavljuje, postoje i odre eni kontakti za gostovanja u Srbiji te Bosni i Hercegovini. Svi koji “to vole vru e” zasigurno ih s nestrpljenjem o ekuju i u našem kraju: - Mi smo davnih godina na akove kom i varaždinskom podru ju imali predivne koncerte u sportskim dvoranama. Dugo nas u tom kraju nije bilo i presretan sam zbog ovog koncerta. Siguran sam da e se okupiti sve generacije. Dat emo sve od sebe i nastojat emo da svi zajedno udruženim snagama vratimo taj sjaj dobre glazbe 80-ih i 90-ih. Vrhunski emo se potruditi da rasplešemo sve generacije i obe avamo jedan prekrasan tulum. Mladima u Me imurju, kao i svima u Hrvatskoj, poru ujemo neka unato teškim vremenima ostanu dosljedni sebi, neka se trude, pjevaju, ulažu u sebe i svoje znanje i bit e sve dobro. Moramo svi zajedno biti optimisti.

“NJUŠKE” - novi hit Teatra “Exit”

U svakom od nas u i neki pas, poru uju Njuške! Piše: Roberta Radovi “Ne postoji psihijatar koji e vam pomo i kao pas koji vam liže lice” misao je Bena Willliamsa, koja je bila tek jedna u nizu kojom se na sceni uvodni arski najavljuje po etak predstave “Njuške”, koju je akove ka publika imala prigodu vidjeti na tribini “ akovec etvrtkom”. Predstava je to u kojoj tijekom sat i pol vremena gluma ki trojac Dramskog kazališta “Gavella” (Filip Križan, Janko Rakoš i Enes Vejzovi )

- Javnost treba senzibilizirati k udomljavanju pasa, isti e Enes Vejzovi

donosi emotivne pse je ispovijedi koje snažno progovaraju o ljudskim osobinama. Predstavu je u svom Teatru “Exit” režirao Matko Raguž, koji je i autor scene, a nastala je temeljem predloška “The Dog Logs” nagra ivanoga australskog ilmaša i dramati ara C. J. Johnsona. Na sceni se niže petnaest pse ih pri a: mali živ ani glasni pas, koji bi htio biti ve i nego što je, njema ki ov ar koji je policajac, afganistanski hrt koji utjelovljuje lik manekena i dr.

Stalna smjena smijeha, pa i suza Publika voli taj toplo-hladni ritam predstave koji je za injen video, glazbenim, hip-hop prijelazima, tako da od po etka premijere u listopadu prošle godine puni kazališne dvorane, istovremeno prepoznaju i u likovima vlastite osobine, vrline i mane, o kojima glumaca Filip Križan kaže: - Ovdje se radi o njuškama. Predstava je serija pse ih monologa ili pri a koje govore ne toliko o životinjama, koliko o samim ljudima. Rad na svakoj predstavi

Pas je najbolji ovjekov prijatelj, ali ovjek esto nije najbolji pse i prijatelj je speci i an, a rad na ovoj bio je ugodan i lagan. Nas trojica smo radili prvo na tekstu, onda smo to ponudili Teatru ‘Exit’. Naime, ‘Gavella’ i ‘Exit’ su razli ita kazališta s razli itim glumcima. Pitanje je bi li ova predstava dobro prošla u Gavelli. Nekako nam se inilo da je ova predstava dobra za Exitovu scenu. Imali smo dovoljno vremena za pripremu, pa smo brzo i e ikasno radili na predstavi. Nije bilo toliko teško skinuti pasmine pasa. Možda je najzanimljivije bilo tražiti ljude na ulici, na placu, gledati susjede i na i u njima neku crtu psa. Ja igram dresirane, trenirane ljude koje vi amo kao službenike ljude koji izvršavaju svoj zadatak, sportaše, pa i ilmske zvijezde. Tijekom priprema i rada na predstavi sve sam više zapažao i uvi ao kako u svakom od nas u i neki pas. Puno vlasnika zapravo izgle-

da dosta sli no svom psu, pa i moj je sli an meni. (smijeh) - Predstava je pravi omjer svega. Postoji stalna smjena smijeha, digne vas, pa vas spusti u suze. Prostora za adaptaciju ima. Neke vrste pasa iz izvornog teksta ne vrijede za naše podneblje, kao što je, primjerice, australski ov ar kelpi ili dingo, pa smo te likove promijenili u hrvatskog ov ara ili pse iz Dalmatinske zagore i Slavonije. Tri smo glumca, svako igra po etiri-pet uloga, a pasmine

Janko Rakoš i Enes Vejzovi u wellnessu promišljaju o seksu, nasilju i životu koje su odre ene u samom tekstu podijelili smo prema izionomijama, pošto smo i sami tri razli ite izionomije, kazao je uo i akove ke izvedbe Janko Rakoš.

Bolje je udomiti nego kupiti psa Enes Vejzovi igra afganistanskog hrta, njema kog ov-

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

ara, jednoga starog mješanca iz predgra a i još jednoga posebnog mješanca. Radi se o liku Puta, koji je dodatno uveden za hrvatsku ina icu predstave, a koji je bio ljubimac pokojnog glumca Predraga Vušovi a. Puto i Pre a bili su nerazdvojni. Enes Vejzovi kroz posebice emotivan monolog i ispovijest Puta isti e osnovnu poruku predstave: - Zapravo esto možemo povu i paralele izme u ljudi i životinja. Pogotovo izme u ljudi i pasa. Ako je ovjek dobar, on sigurno krije nešto pse e u sebi. Ima na tu temu jedan fantasti an komad, pripovijest Mihaile Bulgakova ‘Pse e srce’. Dakle, pas je najbolji ovjekov prijatelj, ali ovjek esto nije najbolji pse i prijatelj. Važno je ovom predstavom osvijestiti ljude na odgovornije ponašanje prema psima te našu cjelokupnu zajednicu senzibilizirati da usvoji razmišljanje kako je udomljavanje pasa bolje nego kupovanje pasa.

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 12. travnja, 22 sata AKOVEC, CeZam - Prostor

ETVRTAK, 17. travnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Pogavranjen, Proklet i Cartaga

Uo i uskrsnih blagdana Lovro Pogoreli u akovcu

Centar za mlade (CeZam) u Prostoru u ;akovcu prvi put predstavlja black metal scenu. Tako e se ovu subotu od 22 sata nadalje na sceni izreda+ tri benda, za koje organizator kaže da su “bendovi za koje ne znaš koji je emerniji i rnejši. Nikad dan!”. Nastupit e zagreba ki bend “Pogavranjen”, rije ki black metal bend “Proklet” i predstavnik doma ih black metal snaga “Cartagra”, bend koji je okupljen u kasnu jesen prije dvije godine. Ulaz je minimalna donacija od 10 kuna.

Svjetski poznato ime, pijanist Lovro Pogoreli , po astit e akove ku publiku koncertom koji e se održati 17. travnja. Koncert je dio hrvatske turneje 2013./2014. koja obuhva a nastupe u Vinkovcima, Križevcima, Zapreši u, Sesvetama, Samoboru, Vrbovcu i Koprivnici te

Ynalno u Zagrebu. Provodi se u suradnji s umjetni kom organizacijom “Lovro&Nina”. Lovro Pogoreli od svoje sedamnaeste godine redovito koncer+ra širom svijeta. Solis+ ki ili s orkestrom, ostvaruje pijanis+ ke kreacije uvjerljive snage i nepobitne individualnos+. Me)u nastupima u

EUFORIJA uo i koncerta Miše Kova a u akovcu

Prodajna mjesta

Vlado Mati : Mišo je pravi teža ki ovjek iz naroda i zato ga svi tako vole Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Vladu Mati a mnogi naši sugra ani poznaju kao gardista konjanika Zrinske garde. Ali manje je znano njegovo prijateljstvo s legendarnim pjeva em Mišom Kova em, koji e sa svojom k erkom Ivanom održati spektakularni koncert u dvorani Graditeljske škole na Uskrs, u nedjelju 20. travnja. Kako je krenulo neraskidivo prijateljstvo izme u Dalmacije i Me imurja, odnosno Miše Kova a i Vlade Mati a, ispripovijedao nam je Vlado u svom domu u Držimurcu, gdje ve vlada eufori no raspoloženje uo i koncerta:

Prijateljstvo Me imurja i Dalmacije traje više od etrdeset godina - Miši se u Mariboru dogodila automobilska nesre a u tadašnjem popularnom Citroe-

novom vozilu ‘žaba’. A kako sam ja izme u ostalog i automehani ar, uspio sam mu prisko iti

prošlim sezonama izdvaja seriju recitala u Japanu (Osaka, Nagoya, Tokyo) i turneju s Ma)arskom filharmonijom pod ravnanjem Zoltána Kocsisa (2. Klavirski koncert S. Rahmanjinova; Miškolc, Szegedin, Pe uh, Debrecin, Budimpešta). Lovro Pogoreli predaje klavir na Muzi koj akademiji u Zagrebu i vodi PagArtFes+val. Ulaznica iznosi 50 kuna, a u enici, studen+, umirovljenici, organizirani posjet 40 kuna.

u pomo i nabaviti dijelove do kojih se u tadašnjoj državi teško dolazilo. Nesre a nas je tako spojila. Prijatelji smo više od 40 godina. Više od stotinjak koncerata prošli smo zajedno. Ne samo što smo nas dvojica u ono vrijeme prošli sva mjesta gdje je nastupao u Me imurju, ve sam zajedno s njime prošao i koncerte u Ma arskoj. Imao sam ga priliku upoznati ne samo kao iznimnog pjeva a na sceni, ve i kao iznimnog prijatelja. Mišo je izgradio karijeru na dalmatinskom štihu koji je svima, bez obzira gdje žive, razumljiv. Sve su njegove pjesme ra ene sa srcem i to publika osje a. Mišo je, rekao bih, pravi

Dom i oku nica Vlade Mati a u Držimurcu ve danima “vrište” eufori nim raspoloženjem

Prodajna mjesta ulaznica: ;akovec (cafe-bar Arcus, cafe-bar Paladin, cafe-bar Lap), Prelog (cafe-bar Forum), Mursko Središ e (Pizzeria Vuri), Palovec (Domino bar), Varaždin (Barfly, cafe-bar RockArt) Ludbreg (cafe-bar Jura), Novi Marof (cafe-bar Prestige), Ivanec (Kavana Ivana), Koprivnica (Šareni du an) i Sustav Even+m. teža ki ovjek iz naroda i zato ga toliko svi vole i cijene. S jedne strane je pravi gospodin, a s druge strane jednostavna osoba, s puno smisla za šalu. Vlado Mati njeguje i prepoznatljiv imidž Miše Kova a koji je nezamisliv bez bujnih brkova, pa je u njihovim estim druženjima bilo i situacija kad su fanovi Vladu zamijenili za pravog Mišu. Ali u akovcu ne e biti zabune. Publiku o ekuje eksplozija Mišinih hitova kao što su: Ako me ostaviš, Ti si pjesma moje duše, Jedan dan života... Ulaznica je još malo, stoga požurite!

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 969

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 968 Me imurskih novina je Sanja Novak iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Recepti za istinske gurmane! Mozaik knjiga je u suradnji s renomiranom tvrtkom “Barilla Academia” izdala je na hrvatskom tržištu šest minikuharica. Svaka kuharica sadrži 40 talijanskih recepata koji su pomno odabrani, paze i na omjer tradicije, maštovitosti i inovativnosti. To su recepti najbolje od svake regije i njima e se zadovoljiti i istinski gurmani te najve i sladokusci. U ovom izdanju poklanjamo recepte na temu mesa. MESO - u ovoj ete knjižici na i najpoznatije talijanske recepte za glavna jela, maštovite ina ice klasi nih jela, kao i recepte za ukusna nova jela od kojih e vam rasti zazubice. Mnoga od njih vrlo su jednostavna i mogu se pripremiti za manje od sata, poput janje ih rebara na roštilju, tele ih medaljona alla pizzaiola (teletina u

Glavna je junakinja ovoga povijesnog romana, smještenog u vrijeme kad je Osmansko Carstvo bilo na vrhuncu svoje mo i, Rokselana, poznata ljubimica Sulejmana Veli anstvenog. Kao sitna i nježna tatarska djevoj ica, stasala je u stepi bez roditeljske skrbi, odba ena od vršnjaka koji su je ugnjetavali, nazivaju i je ružnom. No, ona bježi iz takvog okruženja, ulazi kao sluškinja u Padišahov harem i tu postaje Hurem - omiljena supruga Sulejmana, a kona -

no i carica i suvladarica. Roman prati njezin izvanredni uspon temeljen na tatarskom porijeklu koje joj je donijelo osebujni izgled, mudrost i vrstu narav, ali i na ljubavi prema svojem muškarcu, njihovim sinovima i njezinoj neumornoj borbi protiv haremskih spletki. Pred o ima se itatelja stvaraju tako jasne slike srednjovjekovnog Orijenta i vjerno opisani povijesni detalji, onako kako ih Johannes Tralow oslikava u svim svojim knjigama.

BELETRISTIKA Johannes Tralow: Rokselana Davor Velni : Kineski šapat Claudio Magris: Dunav

PUBLICISTIKA David Kupelian: Marketing zla Allan L. Beane: U ionica bez zlostavljanja James F. Twyman: Dokaz

KNJIŽARA “LJEVAK”

Larí Marí - “Bez ljubavi i mržnje”

ljutome umaku od raj ica), saltimbocce alla romana ili okruglica od krumpira i teletine. Uživajte u so nim i zasitnim glavnim mesnim jelima pripremljenima s vrhunskim proizvodima talijanske tradicije, od izvrsnih vina do modenskoga balzami nog octa, od gljiva i tartu a do sireva i sušenoga i dimljenog mesa.

Goran Šafarek “Životinje Hrvatske” Hrvatska je me u rijetkim državama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u ve ini zapadnoeuropskih država nestali. To svjedo i o njezinom izuzetnom prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga su svjesni tek rijetki. Hrvatska podzemna auna s mnogim endemima jedno je od svjetskih središta biološke raznolikosti; od petsto vrsta ak sedamdeset posto su endemi! Nemogu e je u jednoj knjizi prikazati sve životinje koje žive unutar hrvatskih granica, pa su u knjizi obra ene naj eš e, ali i rijetko vi ene vrste. Naglasak je na našim endemima i ugroženim vrstama, jer svijest o ugroženosti neke životinje dobar je po etak njezine zaštite. Životinje opisane u knjizi svrstane su po biogeogra skostanišnom principu, tj. po karakteristi nim podru jima na kojima obitavaju. Otisnite se stoga na jedinstveno putovanje hrvatskim travnjacima i livadama, nizinskim i planinskim šumama, mo varnim podru jima, suro-

Johannes Tralow - “Rokselana”

vim kamenjarom i arobnim krškim podzemljem. Uz nadahnjuju e i in ormativne tekstove Gorana Ša areka, hrvatskog biologa, istraživa a, otogra a i snimatelja, te zapanjuju e otografije, upoznajte zanimljive životinje naših bistrih rijeka, brojne vrste s kojima dijelimo životni prostor u gradovima i selima te udesnu aunu jadranskog podmorja. Knjiga je podijeljena u 20 poglavlja (uvod + 19 staništa). Na kraju knjige abecedirano je kazalo. To je najve a ilustrirana zbirka hrvatske aune, s više stotina obra enih životinjskih vrsta.

Potresna istinita pri a protkana psihoanalizom, filozofijom i duhovnoš u vodi nas na put spašavanja vlastitog života, u kojem glavni lik, senzibilni, intuitivni Blue, prekida emotivni genetski kod, koji kao i gene naslje ujemo od svojih predaka, a kojim je, a da to ne znamo, svatko od nas odre en sve dok

te emocije ne osvijestimo. Ranjeni junak nije se borio samo s emocijama... Zgarište obiteljskog života, tragedije, napuštanje, razvodi i psihi ko zlostavljanje nisu toga ratnika duše sprije ili da kro i na put svjetla i osobnog spasenja. O autoricama: Larissa Kuni (Larí) specijalistica je energetske medicine i

duhovne terapije. Marieta Kola (Marí) specijalistica je intuitivne medicine i duhovne terapije. Suvlasnice su Entere Clinic, male klinike s velikom dušom, u Opatiji, iz koje crpe svoje nadahnu e i pomažu i mnogim klijentima stvaraju njihova djela. Roman “Bez ljubavi i mržnje” prvi je iz ciklusa Proze koja lije i.

ALBUM TJEDNA

Airbag - “The Greatest Show on Earth” Norveški progressive rock bend Airbag, osnovan 2004. godine, objavio je tri EP izdanja prije nego što je potpisao ugovor s norveškom ku om “Karisma Records”, pod kojom 2009. godine objavljuje “Identity”, sastavljen od pjesama sa spomenutih EP albuma. Dvije godine kasnije, plasiranjem jednako uspješnog albuma “All Rights Removed”, Norvežani pokazuju zavidnu primjenu usvojenosti znanja stvaranja konceptualnih albuma. Novi album, poput svojih prethodnika, donosi egzistencijalisti ku pri u, sada se oslanjaju i ne samo na konceptualne radove velikana progresivnog rocka, nego i na prethodna dva albuma. Iza naizgled pretencioznog naslova “The Greatest Show on Earth” krije se pri a svakog pojedinca koji je otu ivanjem te nepovjerenjem prema društvu i postavljenoj vlasti došao do samozavaranja o kontroli vlastitog života. Doti u i se pitanja religije u modernom društvu, raznih oblika nadzora, tehnologijom “ispunjenoj” ljubavi, Airbag je stvorio zanimljivu ideju kako je svaki pojedini život “najve a

Popis pjesama 1. Surveillance (Part 1) 2. Redemption 3. Silence Grows 4. Call Me Back 5. The Greatest Show on Earth 6. Surveillance (Part 2-3)

predstava na svijetu”. Ista ideja prikazana je i na coveru albuma, na kojemu je svaki akter pod svojim svjetlom reflektora. Produkcijski je ostvarena raznolikost i širina zvuka, kako na dijelovima izraženima wall o sound tehnikom, tako i na nešto laganijim, razvu enim dijelovima, u kojima atmos eri ne klavijature dolaze do posebnog izražaja.

“The Greatest Show On Earth” otvoren je kratkim instrumentalnim uvodom, prvim dijelom najduže pjesme albuma, “Surveillance”, koju slijedi zlokobna “Redemption”, ija je pri a o religiji (“You’ll get your reedom i you do just as you’re told but you can only know right rom wrong when we got you by your soul”) nošena zaraznom, prijete om bas dionicom. Upe atljiv dio albuma ini “Call Me Back”, kroz koju Airbag, od laganijih uvodnih stihova o hladnome svijetu i izgubljenoj igri, preko središnje solo dionice gitare, popra ene ambijentalnim zvucima bubnjeva, klavijatura i back vokala, do kona nog pooštrenog zaklju ka, stvara i prikazuje puninu svoje glazbe. Usmjerimo li dio pri e albuma na sam Airbag, njegovu ulogu (ali i uloge svih srodnih bendova) u današnjem svijetu glazbe, teško je dati kona an odgovor na pitanja preispitivanja autoriteta, postizanja individualnosti i originalnosti, borbe protiv manipulacije glazbene industrije, te kontrole vlastite glazbe i njenih ciljeva. S druge strane, kada bi ovako široka pitanja bila odgovorena, tko bi ih i s kojim razlogom opjevao? Aktualiziraju i neka od pitanja s konceptualnih albuma Pink Floyda, Airbag je pružio još jedan hvale i poštovanja vrijedan album, te ostavio prostora za nove, srodne teme. (Danijel Babi , preuzeto s portala Muzika.hr)

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... IMIGRANTICA

KAPETAN AMERIKA: RATNIK ZIME

misti na romansa Režija: James Gray Uloge: Jeremy Renner, Joaquin Phoenix, Marion Cotillard

SF akcijska avantura Režija: Anthony Russo, Joe Russo Uloge: Chris Evans, Frank Grillo, Sebastian Stan

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 11.4.

18.00 RIO 2 3D animirana akcijska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 IMIGRANTICA misti na romansa

subota, 12.4.

16.00 RIO 2 3D animirana akcijska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 DUH BABE ILONKE dje ja komedija

20.00 KAPETAN AMERIKA: RATNIK ZIME SF akcijska avantura

nedjelja, 13.4.

16.00 RIO 2 3D U filmu “Imigrantica” rije je od djevojci Ewi, koja po dolasku iz Poljske bude razdvojena od svoje sestre te ostavljena na milost i nemilost okrutnih njujorških ulica. Na

ulicama Manha^ana postaje žrtva šarmantnog, ali zlog ovjeka koji je vodi i prisiljava na pros+tuciju... Trajanje: 120 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.

Dvije godine nakon doga)aja poznatog po imenu “Osvetnici 2”, Steve Rogers (Kapetan Amerika) živi mirno u Washington DC-u, pokušavaju i se prilagodi+ suvremenom društvu. Me)u+m,

nakon S.H.I.E.L.D. akcije jedan sunarodnjak je napadnut i Steve postaje upleten u misterij koji potencijalno može ugrozi+ zemaljsku kuglu. Trajanje: 136 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.

animirana akcijska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 DUH BABE ILONKE dje ja komedija

20.00 KAPETAN AMERIKA: RATNIK ZIME

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ... PETAK, 11. travnja AKOVEC 21.00 Podroom Drink And Music Club - koncert “Jungleband - Bruce Springsteen tribute” 22.00 cafe-bar “Paladin” koncert - Neki to vole vru e

PRELOG Dom kulture, KAM festival 17.00 Otvorenje Festivala Dje je gradsko kazalište akovec: Tode Nikoleti “Sedam snjeguljica i patuljak“ (40 min) 18.15 KUD “Kaštel“ Pribislavec: Franjo Oreški “To je ne razlog ka se ne trinknemo“ (30 min) 19.00 KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec“: Štefanija Jambroši “ iš eju je došel kraj“ (25 min) 19.40 HKUD “Gori an“: Nepoznati autor “Ženska pravica“ (25 min) 20.20 KUU “Sveti Martin“ Sveti Martin na Muri: Nela Eržišnik “Nema kruha bez motike“ (35 min) 21.10 KUD “Selja ka sloga“ Donja Dubrava: Stjepan Škvorc “Ljubav i kalamper” (30 min) 21.55 KUD “Donji Vidovec”: Anka Balent “Becikljin?” (20 min)

SUBOTA, 12. travnja AKOVEC 22.00 CeZam - Prostor (Stari hrast) koncert black metal bendova Pogavranjen (ZG), Proklet (RI) i Cartaga ( K)

PRELOG Dom kulture, KAM festival 13.30 KUU “Lipa“ Gornji Mihaljevec: Nepoznati autor “Prodana babica“ (60 min)

MINIINTERVJU

SF akcijska avantura avantur

14.45 Me imursko folklorno društvo “Ljubljana“: Franjo Magaš “Trsek moj“ (25 min)

ponedjeljak, 14.4.

15.25 KUU “Selja ka sloga“ Nedeliš e: Dijana Ivaci “Mrtva da mrtvija ne može biti“ (80 min)

animirana akcijska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

17.00 HKUD “Me imurje“ Ljubljana: Štefanija Mesari “Dobra namera“ (30 min)

misti na romansa

18.00 RIO 2 3D

20.00 IMIGRANTICA utorak, 15.4.

17.45 KU “Selja ka sloga“ Prelog: Kalman Mesari “I u našem gradu“ (60 min)

18.00 RIO 2 3D animirana akcijska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

19.00 KUD “Sveti Jeronim“ Štrigova: Vinko Novak “Velika tajna“ (40 min)

20.00 CIKLUS FILMOVA “IN MEMORIAM” ZVUK MORA

20.10 KUD “Strahoninec“: Marijan Vidra Biškup “Zakaj žena ne v nedelo obeda skuhala“ (30 min) 20.55 KUU “Zvon“ Mala Subotica: Nada Jankovi “Naši storci“ (25 min) 21.35 KUU “Veseli Me imurci“ akovec: Martina Kureti Sedlar “Odlazi cirkus“ (45 min)

NEDJELJA, 13. travnja PRELOG Dom kulture, KAM festival 13.00 KUD op ine Donji Kraljevec: Sanja Rašan “Možima na komediju, ženama na zdrovje“ (60 min) 14.15 KD “Štolcer“ akovec: Kristina Štebih “Se bu dobro mamika“ (60 min) 15.30 KUD “Kaštel“ Pribislavec: Franjo Oreški “To je to“ (65 min) 16.50 Prilo ka amaterska scena: Božidar Glavina “Nagradna igra“ (25 min) 17.30 KU “Selja ka sloga“ Prelog: Klaudija i Suzana Lackovi “Ludi snovi“ (40 min) 18.30 KUD “Katruže“ Ivanovec: uro Horvat “Pr ka i“ (50 min) 19.35 KUD “Žiškovec“: Tina Kosi “To ti je lajf“ (65 min) 22.00 Sve ana završnica

Pustolovine ma ka Findusa za sve generacije U danima vikenda brojnim je ljubiteljima knjige najdraži na in opuštanja uz knjigu. Na dje jem odjelu Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec radi Gordana Vidovi , dipl. Knjižni arka, iz Šenkovca. Mla em uzrastu preporu uje ovaj vikend provesti uz “Gregov dnevnik: To ka na i” autora Jeffa Kinneyja, mladeži preporu uje popularni hit Markusa Zusaka “Kradljivica knjiga”, a za uzrast od 3 do 99 godina preporu uje pustolovine ma ka Findusa u novom djelu Sven Nordqvista “Torta za Findusa”. • Kako provodite dane vikenda? — Majka sam dvoje djece, od dvije i šest godina, pa se sve svodi na druženje s djecom. Ponekad se sa suprugom odemo prošetati akove kim parkom ili odemo u grad. Nažalost, na kulturna doga anja poput kazališnih predstava za djecu idemo rijetko. Kulturnih progra-

ma u našem gradu ima dovoljno, ali uvijek može biti bolje. Suprug esto vikendom ima razne sportske aktivnosti, pa ga nema kod ku e, a ne želimo ‘baka servis’ optere ivati i u danima vikenda, tako da se najviše družimo s djecom kod ku e. • Posu uje li se više knjiga krajem radnog tjedna? — Ne osje a se razlika u posudbi knjiga izme u tjedna i vikenda, eventualno se više posu uju DVD-i jer su onda klinci možda više doma, pa se ima i više vremena za pogledati neki animirani, dokumentarni ili drugi ilm primjeren dje joj dobi. • Što Vi osobno volite itati? — Volim laganiju beletristiku, ljubavni ili pustolovni roman. Nisam ljubitelj znanstvene fantastike. Posljednje što sam pro itala je ‘Ljubav dolazi na prstima’ autorice Lucy Dillon i ‘Vrag plavih o iju’ Lucy Dillon. (rr)

romanti na drama

etvrtak, 17.4.

20.00 Tribina KONCERT LOVRO POGORELI , klavir VE ER BRAHMSA

Tribina

20.00 SLADOLED Teatar “Gavran” Zagreb Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa+, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa+, subota – od 16 do 20 sa+, nedjelja – od 15 do 20 sa+. Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

petak - nedjelja, 10. - 13. travnja Dom kulture: Festival KAM-a

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Bezbolno otklanjanje problema uraslih noktiju posebnim špangama, te otklanjanje natisaka i kurjih o iju (I)

Alergija na hranu Alergija na hranu mnogo je ~e{}a u djece nego u odraslih. Druga va`na ~injenica u vezi s alergijom na hranu je promjenjivost reagiranja organizma i i{~ezavanje alergijske reakcije nakon nekog vremena, {to se ~e{}e zbiva u djece. Bitna tre} a odrednica alergije je njezino angaìranje imunolo{kog sustava, prije svega u probavnom kanalu. U svom prosje~nom ìvotu ve}ina ljudi kroz probavni kanal probavi odnosno propusti oko 95-100 tona hrane. S hranom u probavni kanal mogu u} i brojni neèljeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, kemijski spojevi i makromolekule razli~itog sastava. Da bi organizam bio za{ti}en od bilo kojeg *neèljenog uljeza+, priroda je probavnom sustavu dala vrlo razvijen imunolo{ki obrambeni aparat. Bitne funkcije tog aparata su slijede}e: 1.sprije~iti apsorpciju i prodor raznih klica u cirkulaciju(virusa, bakterija, gljivica, raznih parazita i dr.), 2.sprije~iti prodor u portalnu cirkulaciju raznih *stranih+ i *neprobavljenih+ makromolekula. Unato~ takvoj u~inkovitoj obrani, mogu}e su razne vrste alergijskih reakcija sa lokalnim te sistemskim simptomima. Od lokalnih su edem jezika, usana, gingiva i ostalih dijelova usne sluznice. U probavnom traktu lokalna se reakcija manifestira pod slikom gastroenteritisa povra}anjem, bolima u trbuhu, gr~enjem jednjaka i proljevom. Op}i simptomi obuhva}aju si-

Kurje o i

Piše: dr. Branko Vr i stemski ana ilakti~ki {ok, osim kojeg se javljaju i simptomi na respiracijskom sustavu (rinitis, astma) i koì (dermatitis, urtikarija, angioedem). Sve su te manifestacije posljedica stvaranja IgE-antitijela, posredstvom kojih se osloba|aju vazoaktivni amini koji poti~u cijeli niz daljih reakcija. Sli~no ostalim antigenima, i alergeni hrane su po kemijskom sastavu proteini ili tvari vezane na proteine. To su proteini ìvotinjskog, rje|e biljnog podrijetla. Poznatiji alergeni hrane jesu: ribe, osobito losos, ~iji je protein sastavljen od 113 aminokiselina, potom ra~i}i, a od biljaka kikiriki (u nas rje|e) i soja. êsti su alergeni i ovih namirnica: jaja, mlijeka i p{eni~nog bra{na. Svi dosad spomenuti alergeni uzrokuju alergiju u oko 85 % oboljelih. Ulogu alergena rje|e imaju piletina, svinjetina i govedina, jo{ rje|e krumpir i ostale namirnice biljnog podrijetla. Osnova svake terapije alergije hranom je eliminacijska i provokacijska dijeta.

Tvrde promjene na stopalima mogu se pojaviti gdje god je koža izložena stalnom trljanju i pritisku. Stopala esto zanemarujemo, iako su i te kako važan dio tijela. Mnogi ih se sjete tek kad se razbole. Kurje o i i urasli nokti samo su neki od problema koji mogu narušiti zdravlje donjeg dijela nogu koji “nosi” teret cijelog tijela. Kurje o i, tvrde promjene na stopalima, mogu se pojaviti gdje god je koža izložena stalnom trljanju i pritisku. Naj eš e nastaju na peti i prstima (sa strane), gdje neudobna i uska obu a najja e pritiš e kožu.

Zašto nastaju? Zahva eno podru je je na po etku crveno, bolno, a ponekad se javljaju i žu-

ljevi. Kako vrijeme prolazi, promjene su sve tvr e i zahva aju dublje slojeve kože, pritiš u i živac, zbog ega postaju izuzetno bolne. Meki oblici kurjih o iju nastaju me u prstima i posljedica su poja anog pritiska na kožu i znojenja tog podru ja, dok se tvr i stvaraju na gornjim stranama prstiju ili na tabanima zbog poja anoga mehani kog pritiskanja prilikom hodanja. Najpodložniji su im ljudi s visokim lukom stopala jer kad hodaju izlažu prste ve em pritisku pa se oni i više taru o cipele. Zato hodajte bosi što eš e možete. U zemljama u kojima je to obi aj malo je deformiranih stopala i nema kurjih o iju ni izbo enih pal evih zglobova. Nosite cipele od materijala koji dopuštaju nogama da “dišu”, kao što su ko-

PIŠE: Mirjana Kocijan Trstenjak, pediker i maser ža, tkanina i neke vrste sintetike. Neka vam cipele dobro pristaju, tako da bude dovoljno prostora za kretanje prstiju, ali ne toliko da vam stopala klize. Potpetice neka budu vrste, a arape ne smiju biti tijesne. Nošenje cipela koje dobro pristaju presudno je u djetinjstvu, kad su stopala koja rastu tako leksibilna da ne bole ako cipele ne odgovaraju. Pogrešne cipele nakon nekoliko godina mogu izazvati tegobe, pa ak i deformacije stopala.

Kako se lije e? Ukoliko ve imate kurje o i, obratite se u naš salon koji je posebno educiran za “bezbolno va enje” kurjih o iju. Budite sigurni da se držimo visokih higijenskih standarda, kao što je uredan i ist radni prostor te obavezno steriliziranje pribora. Salon zdravlja i ljepote “Miri-relax”, vl. Mirjana Kocijan Trstenjak, Milkovi eva 18 (u blizini varaždinske bolnice), tel. 098/175-11-55

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Sljede i tjedan donosi vam energiju koju bi trebali usmjeri+ u rješavanje nagomilanih obveza. Imat ete dobru intuiciju. Ne vjerujte u sve ono što ujete. Gledajte ispred sebe i ne osvr ite se na prošlost. Bra ni odnosi su napeti. Ljubomora i tvrdoglavost mogla bi donijeti ozbiljne probleme u odnosima me)u partnerima. Prona)ite na in da razgovorom riješite sve nedoumice i strahove koji vas mu e. Skloni ste alergijama. Poradite na imunitetu. VAGA (24.9.-23.10.)

U nadolaze im danima mogli biste obnoviti neke kontakte koji bi za vas mogli u budu nos+ bi+ izuzetno zna ajni. Ne želite da bilo tko vrši pri+sak na vas i trudite se da svoju karijeru držite pod kontrolom. Mogu a je neo ekivana pomo od nekoga s kim niste u najboljim odnosima. U ljubavnim odnosima postupate krajnje impulzivno i intui+vno. U inite nešto roman+ no za osobu koja vam je posebice draga. Samci, okružite se prijateljima. Zdravi ste.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U poslovnim kontak+ma budite odmjereni i odgovorni. Prihvatite sve poslovne ponude, isplatit e vam se. U ljubavnim odnosima o ekuje vas fantas+ no razdoblje, bez obzira jeste li u braku ili slobodni. U vrstit ete odnose s partnerom. Slobodne osobe e u danima vikenda imati mogu nost izbora. Svi kontak+ donijet e lako u komunikacije i ima+ trend širenja emo+vnog zadovoljstva. Više se posve+te zdravlju i prona)ite vrijeme za odmor.

Na vidiku je zanimljiv tjedan u kojem možete o ekiva+ mnogo uzbudljivih doga)aja i na poslovnom planu. Donosite li važne pravne odluke, budite oprezni i mudri. Financijska situacija bi se mogla popraviti. Dobro razmislite o svom ljubavnom životu. Preispitajte svoje želje, mogu nos+ i odnose. Samo tako ete mo i prona i pravi put i odgovor na sva pitanja koja vam trenutno odvla e pozornost od bitnih stvari. Dobro e vam do i šetnja ili neki oblik tjelovježbe.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ukoliko u poslovnoj karijeri imate veze s javnoš u, sve probleme uspješno ete riješiti. U financijskom pogledu nema ve ih nevolja na vidiku. Svi planirani poslovni kontak+ povoljno e se razvija+. Dani vikenda idealni su za po etak veze s nekim iz kruga vaših prijatelja i poznanika. Ugledna osoba ili netko iz umjetni ke profesije interesira se za vas i vaš rad. Budite samouvjereni i dobre volje. Sve to e se povoljno odrazi+ na vaše zdravstveno stanje.

U poslovnom okruženju bit ete okruženi osobama sli nih razmišljanja i ambicija. Mogu i su iznadprosje ni nov ani dobici. U danima vikenda posve+te se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti. Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od mondenih mjesta zabave. Što kažete da se u nadolaze im danima oprobate u plivanju ili vježbama u teretani? Ne zaboravite, ljeto e uskoro zakuca+ na vrata! Na vrijeme se pobrinite za vitku Yguru.

RAK (22.6.-22.7.)

U nove poslovne projekte u i ete s mnogo energije i volje. Imat ete priliku sura)iva+ s više osoba odjednom. Radit ete na projek+ma koji e vam donije+ ugled i poštovanje u poslovnom okruženju. Upravo preko poslovnih kontakata do i ete u priliku upozna+ potencijalne ljubavne parntere. Netko iz vašeg kruga poznanika želi vas bolje upozna+ i razvi+ ljubavnu vezu s vama. Slobodno krenite u nove strastvene pustolovine. Zdravi ste. JARAC (22.12.-20.1.)

U danima vikenda se dobro odmorite jer e u tjednu koji dolazi bi+ poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i +mskim radom sve ete sti i završiti na vrijeme. Ipak pripazite da vaša izdržljivost i koncentracija ne popuste u posljednjem trenutku. Samci e biti spremni za strastvenu avanturu. Dosadili su vam protekli dani koje ste naj eš e provodili u ku i? Krenite u teretanu, na bazene ili oštre šetnje prirodom.

LAV (23.7.-23.8.)

U poslovnoj domeni dobit ete ponude s više strana, a razmišljat ete i o proširenju suradnje s osobama koje žive u inozemstvu. Netko e vam možda predložiti posao koji e vam se na prvi pogled svidjeti, ali ipak pripazite da ne u)ete u nedovoljno provjerenu suradnju. Svoj emotivni život držite pod kontrolom. Ne dopuštajte nikome da vam daje bilo kakav savjet, tvrdoglavo jurite svojim putem i stazom za koju mislite da nitko nije prošao. Opus+te se. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješi+ na vrijeme. Nadre)eni e zna+ nagradi+ vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osje ati poja ani umor pa se pobrinite da svome tijelu priuštite dovoljno sna. Podsje+te se da je i sport najbolje sredstvo za spavanje. Svakodnevno kretanje po+ e vas na no ni odmor. Stoga se što više bavite rekreacijom i sportovima koje volite, na otvorenim prostorima ili u sportskim dvoranama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nakon vikenda dolazi vrijeme povoljno za rješavanje mnogobrojnih nedoumica, pa tako i financijskih. Koncentrirano saslušajte obveze koje e vam dati nadre)ene osobe. Pokušat ete srediti odnose sa svima koji su vam dragi. Sljede ih tjedan dana moglo bi biti nadasve zanimljivo u ljubavnom životu. Udvaranje na poslu, završetak jedne, a po etak druge veze, _ert, ljubomorne scene... Pokušajte se primiri+. U danima vikenda priuš+te si više sna. RIBE (20.2.-20.3.)

Druga polovica travnja mogla bi biti prepuna stresa, pa dobro razmislite kako ete u svome životu uspostavi+ ravnotežu. Neke odluke prepus+te za svibanj. ;ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Sve e vas to tjera+ na dodatna promišljanja o vašoj vezi. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno lagano vježbajte.

Z BICIKLINOM PO ME IMURJU POSEBAN PRILOINGA ME IMURSKIH NOV

ME IMURJE PREPOZNATO KAO ATRAKTIVNA CIKLOTURISTI KA DESTINACIJA

Za pri u o uspjehu nedostaju još samo poduzetni ke ideje MIA RADOTI IZ IVANOVCA NAJBOLJA HRVATSKA I PRVA PROFESIONALNA BICIKLISTICA

Živim biciklizam

VELIMIR ONKAŠ IZ PRELOGA RUKOMET ZAMIJENIO BICIKLIZMOM

Biciklizam je prepun adrenalina, natjecanja i lijepih vizura TIHOMIR BARANAŠI IZ GORI ANA OD REKREATIVCA POSTAO ULTRAMARATONAC

Biciklizmom

GRAD AKOVEC

pobijedio dijabetes

Biciklistima zabranjena vožnja užim centrom

OSMU GODINU ZAREDOM BICIKLIMA ME IMURSKIM PUTOVIMA

uredila: Danijela Mihoci

BIMEP se vozi 27. travnja

Poseban prilog

ME IMURJE PREPOZNATO KAO ATRAKTIVNA CIKLOTURISTI KA DESTINA

Biciklističke aktivnosti u Svetom Martinu na Muri tijekom 2014. g. ŠKOLA BICIKLIZMA Trajanje od rujna do lipnja (+jekom školske godine). Provodi se sukladno Planu i programu rada biciklisti ke sekcije veriYciranom od strane MZOS. Treninzi od 3 do 5 puta tjedno (zimski period: dvorana, bazeni i planinarenje, ljetni period: bic. staze, bazeni i poligon). Najbolji pojedinci ostvaruju nastupe na utrkama Kupa RH.

DJE JI LJETNI BICIKLISTI KI KAMP MURE AVANTURE Od 30.06. do 11.07.2014.g. (10 dana, ponedjeljak -petak, 17:00-19:00h). Namijenjen svoj djeci koja se žele upozna+ s biciklizmom, nau i+ vozi+ bicikl i usavrši+ tehniku vožnje bicikla. Cilj kampa je osposobi+ polaznike za samostalno vožnju biciklom. Cijena kampa je 250,00 kn po sudioniku u što je uklju eno (voditelj, stru no vodstvo, tes+ranja, podešavanja bicikla, prak+ ne nagrade na natjecanju, majica na kraju kampa ....) Testovi : Biciklis+ ko ubrzanje, biciklis+ ki slalom, poligon, staza,...

11. PANONSKI MARATON TRIJU DRŽAVA 20. 07. 2013.g., start/cilj u Svetom Mar nu na Muri ili Toplicama Sve Mar n Panonski maraton triju država je me)unarodna rekrea+vna biciklisti ka priredba. Tradicionalna 11. po redu manifestacija koja okuplja bicikliste rekrea+vce iz regije. Sudionici Panonskog maratona startaju u Sv. Mar+nu na Muri biciklom prolaze kroz Hrvatsku, Sloveniju i Ma)arsku te tako upoznaju mjesta i znamenitos+, prelaze rijeku Muru i upoznaju me)imursku vinsku cestu te se nakraju relaksiraju u Toplicama Sve+ Mar+n. Sudionicima su namijenjene 3 cestovne trase i jedna brdska (MTB) trasa maratona. Trase su razli i+h dužina i težina te su na taj na in primjerene baš za svakoga. Nakon završetka bicikliranja sudionici se okupljaju na ru ku, nakon ega slijedi podjela priznanja i medalja, izvla enje nagrada, uz bogat cjelodnevni zabavno kulturni program. U dijelu kulturnog programa posje+teljima se predstavljaju udruge i posebnos+ iz svih triju država uklju enih u organizaciju. BK Mura Avantura osigurava za sve sudionike: medalju za uspomenu, pecivo na startu, okrepa na diljem staze (voda, cedevita, banane, lubenice), kupanje u Toplicama Sve+ Mar+n, tombolu i bogat zabavni program.

HALICANUM TROPHY 2014 02.08., Subota. - XCO Halicanum Trophy 2014, me)unarodna UCI C2 utrka u XCO (cross country olimpic). Navedeno natjecanje boduje se za olimpijski ciklus i uvršteno je u svjetski biciklis+ ki kalendar me)unarodne biciklis+ ke federacije – UCI. Sudjelovat e ponajbolji europski biciklis+. (na prošlogodišnjem natjecanju je sudjelovalo 130 natjecatelja iz 11 zemalja). 03.08., Nedjelja - Halicanum maraton – rekrea+vni brdski i cestovni maraton

MXC liga 2014 Druga sezona Me)imurske XC (cross country) lige, organiziraju klubovi Mura Avantura iz Sv. Mar+na na Muri, BK ;akovec i BK Prelog. Liga se sastoji od 9 kola, a biciklisti se mogu natjeca+ u 4 kategorije (djeca, sport, veterani i žene).

BICIKLIJADA S PECIKLINOM PROTIV ZABORAVA 05.08.2014. g. obilježavanje Dana Domovinske zahvalnosti, organizator UHVDR Sveti Martin, masovna rekreativna biciklijada kroz Sve+ Mar+n na Muri i okolna mjesta.

Za pri u o uspj još samo poduz Cikloturizam, odnosno putovanja tijekom kojih je bicikliranje glavna ili važna dodatna aktivnost turista, u velikom je uzlaznom trendu, a predvi a se da e ovaj oblik turizma tijekom idu ih godina izuzetno rasti. Da e tome biti upravo tako, Turisti ka zajednica Me imurske županije na elu sa svojim sadašnjim voditeljem ureda Rudijem Grulom prepoznala je još 2006. godine, za razliku od nekih drugih, ak i Hrvatske turisti ke zajednice. Naime, cikloturizam je tek nedavno u Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. prepoznat kao segment kojemu se valja ozbiljno posvetiti i u koji valja ulagati.

Prepoznali najzna ajniji svjetski trend u turizmu - Cikloturizam smo ve 2006. prepoznali kao jedan od najzna ajnijih svjetskih trendova u aktivnom turizmu te smo godinu kasnije donijeli program njegova razvoja. U inili smo to u suradnji s tada prvim me imurskim biciklisti kim klubom ‘Mura’. Taj program bio je po etak naših višegodišnjih nastojanja da Me imurje bude prepoznato kao atraktivna

cikloturisti ka destinacija. Imamo atraktivne prirodne resurse i tradiciju, tradiciju bicikliranja, ne samo u svrhu prevaljivanja udaljenosti, ve i radi užitka, i to smo odlu ili iskoristiti. Imali smo ideju urediti staze uz naše rijeke Muru i Dravu te ih povezati s me unarodno etabliranim Mura i Drava Radwegom, 4. i 5. najposje enijom biciklisti kom rutom u Europi, kao i važnim biciklisti kim koridorima. Tako er nam je bio plan urediti niz tematskih staza, otkriva Grula. Unatrag osam godina ve ina planiranog je i realizirana. Me imurje je biciklisti kim stazama koje idu uz Muru i Dravu u projektu “Mura-Drava bike”, koji je financiran sredstvima europskih ondova, povezano s etabliranim biciklisti kim stazama u Austriji. Povrh toga realizirane su i neke tematske biciklisti ke staze, poput Pušipelove staze. Ona ide po vinskoj cesti, a ove e se godine spustiti s podru ja op ine Štrigova sve do akovca. U planu je i dovršenje ure enja Martinske staze, te ure enje Štajnerove rute u donjome imurskom kraju. Tu je i ve ure ena ruta u op ini Nedeliš e.

Orijentirani na genussradlere Tematske staze su zna ajne su za razvoj biciklisti kog turizma u Me imurju jer je Me imurje orijentirano na turiste koji bicikliraju zbog užitka, koji su tzv. genussradleri. - To su turisti koji malo voze, malo zastanu u razgledavanju krajolika, uživaju u lokalnim delicijama, kulturi, wellnessu. To su gosti koje želimo. Biciklisti sportaši su dobrodošli, no mi smo orijentirani na, u turisti koj terminologiji, tzv. baby boom generaciju. To su ljudi koji prelaze 55. godinu života, koji su imu ni ili dobrostoje i, mladi u duši i spremni na promjene. To su ljudi koji brinu o svom zdravlju i koji znaju uživati u životu, kojima više nije bitno što brže do i od to ke A do to ke B, ve im je najvažnije nešto vidjeti i doživjeti, a pritom ne gledaju na novac. Oni žele potrošiti na interakciju s lokalnim stanovništvom, pojašnjava Grula. Cikloturisti su individualni gosti koji u Me imurje naj eš e dolaze samoinicijativno i pritom sami biraju gdje

Poseban prilog

ACIJA U KOJOJ SE SIJEKU TRI VAŽNA EUROPSKA BICIKLISTI KA PRAVCA

jehu nedostaju zetni ke ideje

- Puno smo napravili na GPS rutiranju, najviše u Hrvatskoj, što je bitno jer se danas na svakom smartphonu može skinuti aplikacija koja turiste navodi po ruti. Zapravo ovakav sustav nema nitko u Hrvatskoj! A danas je upravo to presudno u cikloturizmu. To što smo u inili prepoznali su u Austriji, osobito u Steiermarku. Njihova turisti ka zajednica u inila je nevjerojatnu stvar za promociju našeg cikloturizma. Oni su našu rutu ‘Mura – Drava bike’ upravo zbog GPS-a, kvalitetnih informacija i sigurnosti istaknuli kao top biciklisti ku rutu. Rezultati takve sugestije su itekako vidljivi. Zbog toga, ali i zbog ulaganja u promociju cikloturizma u Austriji, imamo sve više gostiju koji dolaze ovdje kao cikloturisti, obznanjuje Grula.

Cycle in a network

Rudi Grula (prvi slijeva) vodi cikloturiste me imurskim biciklisti kim rutama e odsjesti, kako e provoditi vrijeme, oni ne žele organizirane paket aranžmane, oni sami diktiraju svoj tempo. Zbog toga je od izuzetne važnosti takvim gostima pružiti što više informacija i alata koji e im poslužiti da sami sastave svoj paket aranžman. TZ Me imurske županije, u sklopu projekta “Mura-Drava bike”, upravo je na tim alatima radio punih 8 mjeseci. Zato sada na

web stranici Mura-Drav-bike. com ciklogosti mogu prona i sve potrebne informacije o potencijalnim interesnim to kama, smještajnim kapacitetima, ugostiteljskoj ponudi, servisima bicikala, kulturnim spomenicima… Zanimljivo je da zahvaljuju i videomaterijalima potencijalni gost može pro i cijelom biciklisti kom stazom i uvjeriti se u ono što mu se nudi.

Prvi u Hrvatskoj imamo GPS za biciklisti ke rute Ono što Me imurje razlikuje od drugih možda i atraktivnijih destinacija cikloturizma u Hrvatskoj jest upravo informacija koja se nudi gostu i razvijen GPS sustav koji gosta detaljno vodi duž rute, upozoravaju i ga pritom i na turisti ke atraktivnosti i ponudu koja mu se nudi.

Turisti ka zajednica Me imurske županije ve je u novom izuzetno bitnom projektu razvoja infrastrukture potrebne za daljnji razvoj cikloturizma. - U ovom trenutku s Ma arskom sura ujemo na projektu ‘Cycle in a network’, gdje nam je cilj povezati ma arski Zalakaros i Nagykanizsu s Gori anom, akovcom te mjestima uz Dravu, dakle, i Prelogom. Ova nova biciklisti ka ruta onda dalje ide prema Koprivnici i Varaždinu. To što smo u inili s projektom ‘Mura-Drava bike’ sada radimo s ma arskim partnerima u ovom novom projektu. Staza na kojoj radimo je najkra i mogu i put prema moru iz zemalja isto ne Europe, pojašnjava Grula.

Strateški potez: Uvršteni u biciklisti ki koridor ‘Eurovelo 13’! Zahvaljuju i ovom projektu i pametnoj diplomaciji, Turisti ka zajednica Me imurske županije

u inila je strateški potez ne samo za Me imurje, ve i Hrvatsku. Uspjela je uvrstiti Me imurje u izuzetno važan europski biciklisti ki koridor “Eurovelo 13”, odnosno biciklisti ku rutu “Iron Curtain Trail”, koja se proteže od Norveške sve do Crnog mora. - To smatram zaslugom Turisti ke zajednice Me imurske županije. Naime, mi smo uspjeli izboriti da sada dio ovoga važnog koridora ve im dijelom ide kroz Hrvatsku, a planirano je bilo tek da se kod Donjeg Miholjca spusti u Hrvatsku. Do sada su samo dva Eurovelo pravca obuhva ala Hrvatsku, jedan mediteranski i onaj uz Dunav. Predvi am da e u dogledno

pa Turisti ka zajednica Me imurske županije ima zna ajnu podršku op ina i gradova, Hrvatskih voda, HEP-a, ŽUC-a. - Svi su shvatili koliko je ovo zna ajno za Me imurje i vrlo su kooperativni. Imamo nepodijeljenu suradnju i na to sam jako ponosan, isti e Grula.

Pri a o uspjehu ini se da je Turisti ka zajednica Me imurske županije u inila maksimalno ne bi li stvorila podlogu za razvoj cikloturizma, sada je na Me imurcima da svoje poduzetni ke ideje uklju e u cijelu pri u i prodaju ih cikloturistima. - Naš zadatak javnog servisa za gospodarstvo privodimo kra-

U borbi za standard kvalitete - Cyclists Welcome Me imurske biciklis ke staze na jesen eka cer ciranje od strane njema ke biciklis ke federacije ADFC ne bi li se dobio standard kvalitete “Cyclists Welcome”. - Nadamo se da emo opet bi prvi u Hrvatskoj i dobiti markice kvalitete. ADFC je u svijetu biciklizma isto što je ADAC u svijetu automobilizma. Želimo bi prava RadReiseRegion izvan Njema ke, vrijeme ovaj pravac biti isto što su danas važna hodo asni ka mjesta u svijetu vjerskog turizma. On e dovoditi tisu e turista, a mi smo izborili da budemo dio toga, optimisti an je Grula. Me imurje je postalo regija gdje se sijeku tri zna ajne me unarodne rute, ime se ne može pohvaliti nitko u zemlji. Održavanje ovih ruta inancijski je zahtjevno, no Me imurje je shvatilo važnost cikloturizma

Švicarske i Austrije. To je strašno ambiciozno, ako uzmemo u obzir da su mnogi i nancijski i na druge na ine potkovani. Za sad se nitko u Hrvatskoj toga nije sje o. Zašto to radimo? Zato jer e taj cer kat biciklistu garan ra odre enu razinu kvalitete i sigurnost koju ovdje može dobi . A danas je cikloturistu upravo sigurnost, jer je izložen, najbitnija. ju, stvorili smo temelj za jednu novu pri u zvanu cikloturizam. Na našim ljudima je da na njoj zarade. Mi ne možemo na njoj zaraditi umjesto njih, ne možemo napla ivati ulaznice na rutama, ali možemo i jesmo stvorili preduvjete da biciklisti do u k nama na naše staze. Na našim pametnim i sposobnim ljudima je da ponude kvalitetu i gostoprimstvo i onda e to, siguran sam, biti pri a o uspjehu, zaklju uje Grula.

Poseban prilog

MIA RADOTI IZ IVANOVCA NAJBOLJA HRVATSKA I PRVA PROFESIONALNA BICIKLISTICA

Živim biciklizam Me imurka iz Ivanovca, 29-godišnja Mia Radoti , najbolja je hrvatska biciklistica. Tu titulu nosi unatrag tri godine. Ova mlada žena, naše gore list, nositeljica je 17 naslova državne prvakinje. Drži rekord na ženskoj dohvatnoj vožnji. Nastupila je na tri svjetska prvenstva i uvijek bila najbolja od hrvatskih predstavnica, a njen najbolji plasman na tom natjecanju bilo je 28. mjesto. Od ove godine lanica je profesionalne biciklisti ke ekipe iz Slovenije - BTC City Ljubljana - ime je postala prva Hrvatica koja je profesionalna biciklistica.

Treninzi dugi k’o radno vrijeme Kaže kako su napori koje ulaže ne bi li postigla dobre rezultate izuzetno veliki i svakodnevni. - U zimskom razdoblju, kada se spremamo za sezonu, dnevno

Biciklizam najbolje što postoji O biciklizmu: - Biciklizam u rekrea vnom smislu je nešto najbolje što postoji. Osim što se biciklizmom pos že dobra op a kondicija, regulira se i tjelesna težina. Biciklizam je bolji od tr anja jer ne šte direktno zglobovima, nema nabijanja pa nije bitna težina, svatko može uze bicikl i odvr satdva svog tempa. A nema boljeg osje aja nego kada neki hupser ili brdo ili op enito neku dionicu danas prije eš za neko vrijeme, a onda uz par vožnjica to popaviš i spus š za nekoliko sekundi. Prekrasan osje aj i mo v za dalje!

Obiteljska “ludost” Mia dolazi iz obitelji u kojoj je biciklizam prisutan generacijama i u toj injenici treba tražiti korijenje opredijeljenosti i ljubavi za ovaj sport i rezultate koje postiže. - Tu ‘ludost’, biciklizam, u obitelj je donio moj pokojni djed Juraj koji je vozio biciklisti ke utrke davnih 50-ih godina prošlog stolje a. Moj otac Zvonimir odrastao je u biciklisti kom okruženju, pa je prvo upijao taj na in života da bi od svoje15. godine i sam postao biciklist. On je i danas, sa svojih 58 godina, još uvijek aktivan. Redovito trenira po 80-110 km dnevno i jedan je od najboljih u

samo treniram za natjecanja i odmaram. Biciklizam je skup sport, jako skup, ali s rezultatima dolazi i smanjenje troška. Naime, trenutno vozim sponzorski bicikl, kacigu, sprinterice i sli ne ‘sitnice’. Moram naglasiti da bez podrške svoje obitelji ne bih uspjela jer su oni ti koji su odvojili puno novca za moje prve bicikle, sprinterice, kacige i ostalu opremu, naglašava najbolja hrvatska biciklistica.

Prva hrvatska profesionalna biciklistica svojoj kategoriji - veterani C (natjecatelji stariji od 50 godina). Tata je bio me u boljim mladim biciklistima bivše države, ponosno e Mia o svojim korijenima i obiteljskoj “ludosti“ koju i sama živi svim srcem.

Biciklizmom se Mia rano zarazila. - Moj brat Bruno i ja odrasli smo na biciklu, to zapravo i nije udno za nas Me imurce, no nama bicikl nikada nije služio samo kao prijevozno sredstvo.

S deset godina dobila sam prvi pravi cestovni bicikl. I brat, dakako. Tada je sve po elo. Sje am se prvih vožnji s tatom i bratom na kojima nas je on prije svega u io tehnici vožnje i pravilima vožnje, pisanim i nepisanim. Bruno je nastavio bavljenje biciklizmom, no ja sam, na nagovor mame, krenula u ‘potragu’ za drugim sportom. Moja mama se jako bojala prometa i zato me htjela maknuti od biciklizma. Osim toga, tada ženski biciklizam još uvijek nije bio na ovoj današnjoj razini. Mama je imala dobre argumente pa sam je poslušala i krenula u tenis, zatim i rukomet, da bi se na kraju najdulje se zadržala u košarci u kojoj sam, s obzirom na svoju visinu, postigla solidan rezultat. Naime, igrala sam kvali ikacije za prvu ligu 2008. godine s tadašnjim klubom ‘ZKK Vindi Varaždin’, prisje a se Mia.

Napustila košarku, vratila se biciklizmu i briljirala Iako se u startu odrekla biciklizma, on ju je uvijek pratio na ovaj ili onaj na in pa mu se na koncu, upravo u pravo vrije-

me, vratila i sada briljira u svom elementu. - Tijekom cijelog života upijala sam biciklizam, cijeli život vozila sam bicikl i voljela ga, pratila sam trke što na televiziji, što direktno, bodrila tatu i brata i tako sam 2008. godine odlu ila vratiti se svojoj prvoj ljubavi. Prvih par sezona bila sam djelomi no u biciklizmu jer se ipak nisam mogla odmah potpuno maknuti iz košarke, ali kako su došli prvi rezultati oprostila sam se od košarke i eto me. Sada sam tu s rezultatima kojima se ponosim jer su na ast mojoj obitelji, isti e Mia.

provodim na biciklu i 5 do 6 sati, a tu je još i teretana. Kako se sezona približava, duljina treninga se smanjuje na 3 do 4 sata, ali je intenzitet ja i pa ne znaš kaj je gore, s osmjehom e Mia. U njenom trenažnom procesu njen otac i brat puni su korisnih savjeta bilo takti no, bilo na koji drugi na in. - Tu su i da mi srede bicikl, ako zatrebam, a mama je moja najve a podrška i navija ica, puna razumijevanja i strpljenja, kazuje Mia.

Slab interes sponzora za biciklizam

Najvažniji ovosezonski cilj najbolje hrvatske biciklistice i prve hrvatske profesionalke u biciklizmu jest dobro se sna i u profesionalizmu i pokušati koji put “pomutiti ra une“ najboljima. - To sam uspjela na zadnjoj trci svjetskog kupa pa sam se uplela me u najbolje na prolaznim ciljevima, gdje se skupljaju bodovi za sprintersku svjetsku rang listu na kojoj sam od ovog tjedna u diobi petog mjesta s Poljakinjom, a ispred su samo dvije Nizozemke, Amerikanka i Talijanka, isti e Mia. Ove sezone planira nastup na svim najprestižnijim svjetskim biciklisti kim utrkama. - Baš ovih dana spremam stvari za put na jednu takvu u Belgiji, Flandrija. A tijekom sezone pokušat u skupiti bodove da nastupim na ženskoj ina ici Giro D Italia (Giro Done) i Tour De France, koji e se po prvi put održati upravo ove godine. Pred kraj sezone svake godine je svjetsko prvenstvo i nadam se ponovnom nastupu, upoznaje nas biciklistica. Mija isti e kako je biciklizam njena velika ljubav, da je trebalo puno znoja, suza i patnje ne bi li ostvarila svoja postignu a i najavljuje da njenim uspjesima još nije kraj. Naravno da nije.

Mia Radoti , Me imurka sa stalnom adresom u Zagrebu, apsolventica je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, smjer biokemijsko inženjerstvo te je povrh svega instruktorica IndoorCyclinga. - Ve eri provodim rade i u teretanama treniraju i grupe ljudi jer, nažalost, još uvijek nema dovoljno novca, dakle ni interesa sponzora za ovaj sport, koji bi mi omogu ili da

Moj brat Bruno! Mia je strahovito ponosna na svog brata Brunu, višestrukog biciklis kog prvaka države u svim kategorijama. - Bruno je bio jedan od najperspek vnijih mladih voza a, što je i dokazao kasnije kada je postao lanom profesionalnog talijansko-hrvatskog ma. Vozio je mnoge profesionalne utrke u društvu najboljih svjetskih biciklista, a jedan od mskih kolega bio mu je i Davide Rebelin, jedan od najboljih svjetskih biciklista i jedan od najboljih talijanskih biciklista ikada. Zbog svjetske krize, u sport se sve manje ulagalo, tako i u biciklizam,

i Bruno je krajem 2012. morao okon a svoju profesionalnu karijeru. Danas je vlasnik biciklis ke trgovine i servisa ‘Bike Point Rado ’ u samom centru akovca i jedan je od osniva a prvog natjecateljskoga biciklisti kog kluba u akovcu - BK Puls. Ne može on bez svog sporta, tako je i ove godine, u takozvanoj zimskoj disciplini biciklizma, u ciklokrosu postao prvak države u glavnoj, najja oj kategoriji men elite! Ali glavni rezultat je to što je Bruno 2009. postavio novi državni rekord na pisti na dohvatnoj vožnji i to vrijeme još uvijek nije ni blizu srušeno!

Dobro se sna i u profesionalizmu

Poseban prilog

VELIMIR ONKAŠ IZ PRELOGA RUKOMET ZAMIJENIO BICIKLIZMOM

Biciklizam je prepun adrenalina, natjecanja i lijepih vizura Ozbiljna ozljeda koljena sprije ila je Preložanina Velimira ;onkaša u daljnjem razvoju njegove rukometne karijere, no istodobno mu je širom otvorila vrata za pos+gnu a u biciklizmu, sportu s kojim se Me)imurje tada tek upoznavalo. - Rukometom sam se bavio 15 godina i bio sam prili no dobar, no nakon dvije ozbiljne ozljede koljena to više nije bio sport kojim sam se mogao bavi+, pa sam zahvaljuju i prijateljima koji su ve bili u biciklizmu jednoga dana umjesto na rukometni trening o+šao na vožnju biciklom, na Prilo ki maraton. Pojma nisam imao da to ne e bi+ vožnja biciklom, ve prava trka duga 180 kilometara od Preloga do Kalnika, Ivanš ice, Mohokosa i natrag u Prelog. Bio je to moj prvi susret s biciklizmom i, iako sam bio potpuno nespreman, nisam ak ni imao svoj bicikl, ve posu)eni, ludo mi se dopao biciklizam. Na tom maratonu uvidio sam koliko je lijepo voziti se biciklom, da tu ima i te koliko adrenalina i natjecanja. Tu sam uvidio da je rukometni trening, ak i tekme, ma ji kašalj u odnosu na zahtjeve koje pred vas stavlja biciklizam. Kad sam vozio tu trku, imao sam snažne gr eve u miši ima, milijun kriza, što Yzi kih, što psihi kih, no uspio sam je završi+ za devet i

što? Vozim se u šumi gore-dolje uz brijeg, niz brijeg, slušam p+ce kako se bude, ujem kamenje koje le+ pod kota em i šuštanje liš a, gledam dan kako se budi… Milina. Nakon toga treninga odlazim na posao, a nave er, nakon što sinove Davida i Luku pospremimo u krevet, ja vježbam snagu i tako iz dana u dan. Dakle, puno toga je na Jeleni koja je, na moju sre u, prihva+la taj moj s+l života, u nekoj mjeri se i sama uklju ila. Stariji sin David, sada devetogodišnjak, uz rukomet bavi se i biciklizmom, pa esto idemo skupa u vožnje, pripovijeda Velimir.

Najbolji u me imurskoj brdskobiciklisti koj ligi

Prezahtjevne strmine… pol ol sa+. Bio sam jako ponosan na n sebe i odlu an rukomet zamijeni+ biciklizmom, prisje a se Velimir ;onkaš.

Skupi bicikl ne donosi rezultate Danas, šest godina poslije, Velimir se nije u potpunos+ odrekao rukometa, trenira klince, no biciklizam mu je nešto ime se ozbiljno bavi, ozbiljno koliko može s obzirom na svoj obiteljski život i Ynancijske mogu nos+. - Biciklizam, kao uostalom i svaki sport kojeg se ozbiljno pri-

hva+te, zah+jeva puno odricanja, vremena, ali i Ynancijskih izdataka. Prvi mon+ koji sam kupio nakon Prilo kog maratona vrijedio je 3 +su e kuna, imao je kota e od 26 cola i bio je prili no težak. U me)uvremenu sam kupio nekoliko bicikala, a ovaj koji vozim vrijedi 15 tisu a kuna i ima kota e veli ine 29 cola. Drugi biciklis+ voze i skuplje bicikle, znam one iji bicikl vrijedi k’o rabljeni auto. Naravno da performanse bicikla utje u i na rezultat, no mislim da je ipak presudna kondicija, kako se hranite, kakve ste kons+tucije, a na koncu i

koliko godina imate, otkriva 32-godišnji Velimir.

Treninzi u cik zore Obitelj je zdušno prihvatila Velimirov novi smjer te ga podržava u njegovu sportu. Supruga Jelena je ta koja mu je najve a podrška. - Neizmjerno mi pomaže i ima neizmjerno puno razumijevanja i strpljenja za ovo ime se bavim. Dižem se u cik zore i odlazim na trening do Ludbreških bregi, koji traje oko 2 sata. Ponekad su mi to dva najbolja sata u danu. Za-

Preloški biciklist može se pohvali+ odli nim rezulta+ma koje danas pos+že u natjecateljskom biciklizmu. Lani je bio najbolji u kategoriji “Elite”, najja oj kategoriji brdsko-biciklis+ ke lige koja se sastoji od 9 kola, a vozi se na podru ju Me)imurja. Organiziraju je tri najja a me)imurska biciklis+ ka kluba: BK Prelog, BK ;akovec i BK Mura avantura. Iako pos+že zavidne rezultate, Velimir se njima ne zanosi. - Kad sam vozio trku u Samoboru i Puli, uvidio sam da su rezultati koje postižem doma, iako su odli ni, zapravo vrlo loši, a da su naše staze u usporedbi s

drugima zaista lagane i zapravo smiješne. Staza u Samoboru je izuzetno teška, s puno strmina i uspona. Bilo je situacija da sam se radije niz strminu odšetao negoli spustio biciklom. Bila mi je frka spus++ se, fali mi tehnika. A i uvidio sam da mi fali kondicije, treninga, bez obzira što dosta treniram. Žalim što se biciklizmom nisam ranije po eo bavi+. Uvjeren sam da bih danas pos+zao daleko bolje rezultate, nezadovoljno e Velimir. Iako i u biciklizmu, baš kao što je i u rukometu, ganja rezultat, Velimir u biciklizmu ujedno uživa. - U po etku sam mislio: Uspio sam odvoziti Prilo ki maraton, da vidim što još mogu. Mogu li brže, bolje i tako je krenulo to ganjanje rezultata i natjecanja. Tek sam nedavno po eo uvi)a+ i is+nski uživa+ u onome što pra+ biciklizam – tu prirodu u kojoj vozim, taj mir. Od natjecanja ne odustajem. H+o bih sudjelova+ na KUP-u Hrvatske i na Nacionalnom prvenstvu Hrvatske u biciklizmu, gdje sam i dosad vozio. Cilj mi je plasira+ se negdje izme)u 5. i 10. mjesta. Time bih bio zadovoljan, s nadom govori Velimir. Sude i po njegovoj predanos+ i podršci koju ima, nesumnjivo e postavljene ciljeve i pos+ i.

TIHOMIR BARANAŠI IZ GORI ANA od rekreativca postao ultramaratonac

Biciklizmon pobijedio dijabetes ovjek najlakše do e k pameti ako glavom tresne u zid. Tom re enicom Tihomir Baranaši iz Gori ana zapo inje svoju biciklisti ku pri u, otkrivaju i kako je taj zid za njega bila dijagnoza, dijabetes, s kojom je završio u bolnici. Kaže da mu je odmah bilo jasno da se mora po eti kretati ukoliko želi poboljšati svoje zdravlje, me utim, 120 kilograma, koliko je težio, bilo je ozbiljna prepreka tome. - Tr anje nije dolazilo u obzir, šetnja ubija i tako sam odlu io odmah po izlasku iz bolnice oti i u prvu trgovinu biciklima i kupiti pošteni bicikl. Ravno iz bolnice išao sam po bicikl za sebe i suprugu, koja je inzistirala na tome da me svugdje prati, što je i bilo logi no s obzirom na moje stanje i u situaciji da mi je uvijek moglo pozliti. Naime, tada sam si nekoliko puta dnevno morao davati injekcije inzulina, prisje a se Tihomir svoje biciklisti ke pri e, koja je po ela iz istoga straha da ne e dobro završiti ukoliko ne poduzme nešto za sebe.

Na putu do posla i natrag godišnje napravi 15 tisu a kilometara Njegova prva vožnja novim monti em, oko ijeg izbora nije dvojio jer voli prirodu, bila je kratka, svega kilometar-dva. Svakim danom kretao se sve više i pritom gubio kilograme. Danas Tihomir radi 15 tisu a kilome-

tara godišnje – 52 kilometra dnevno. Ne, ne trenira za trke, ve biciklom svakodnevno putuje na posao u akovec. - Jednoga lijepog dana pitao sam se zašto ne bih biciklom otišao na posao i isti as sam uzeo bajk u ruke i krenuo. Trebao mi je jedan sat od Gori ana do akovca, a sada sam u tako dobroj kondiciji da tu rutu prije em za 41 minutu. Jako me smetalo to svakodnevno traženje parkinga, a onda i to što sam morao platiti parkiranje. Ovako otkako biciklom idem na posao, štedim na benzinu i parkingu, a i inim nešto dobro za ovaj planet – doprinosim smanjenju razine CO2. Povrh svega odradim dva treninga dnevno po sat vremena, dakle, štedim dva sata koja bih potrošio na vožnju biciklom nakon posla. I u kona nici inim nešto neprocjenjivo za svoje zdravlje, naglašava Baranaši .

Natjecateljski biciklizam Od Tihomirova “udarca glavom u zid“ prošlo je sedam godina, nešto malo manje broji od kako je krenuo biciklom na posao. U tom vremenu postignuo je zavidnu razinu kondicije pa se uklju io i u natjecateljski biciklizam. Vozi maratone. Upravo se priprema za ovogodišnji ultramaraton Kajkavijanu dug 270 kilometara, iji je start u Varaždinu, a vozi se preko Ivanš ice, Ravne Gore,

Trakoš ana, Strahin ice, Sljemena, Marije Bistrice, do Lobora i ponovno na Ivanš icu. Trka se vozi 28. lipnja. - Sreo sam škvadru iz BK-a Prelog, koji su kad sam ja kupio bicikl ve organizirali XC utrke. Oni su me nagovarali da vozim s njima. Nakon što sam malo došao u kondiciju, krenuo sam s njima na Kalnik. Kasnije sam im se pridružio u utrkama, a onda se pojavila Kajkavijana, utrka koja traje 24 sata, po inje u pono , duga je oko 300 km i s visinskom razlikom od oko 6 tisu a metara. Svoju prvu Kajkavijanu nisam završio, naprosto sam stao na zadnjoj kontrolnoj to ki. Nisam ni slutio da e taj maraton biti toliko težak. Ipak nisam odustao, trku sam vozio i sljede e godine te sam je kao i nekoliko poslije uspješno završio. Lani sam za prvim koji je došao na cilj Kajkavijane kasnio 4 sata, s osmjehom e Tihomir, opravdavaju i se kako on ipak ima 48 godina na ple ima i nije turbo fit kao drugi voza i. Njemu je bitno sudjelovati u utrci, do i do cilja i pritom uživati u vožnji, što mnogi koji su u biciklizmu ne ine. Biciklizam, kaže, prije svega mora biti uživancija. Onda vrijedi. Tihomir svoj dijabetes danas drži pod kontrolom pravim izborom sporta i prehranom, zapravo novim na inom života koji je usvojio. Biciklizam živi i njegova supruga koja tako er sudjeluje

Biciklizmom pobijedio dijabetes

na natjecanjima, ak i onom “Mali kaj2, ina ici Kajkavijane.

Zbog nesavjesnih voza a, strah me voziti se biciklom Kao voza koji biciklom putuje na posao primje uje mnoge in rastrukturne i sigurnosne nedostatke. - U nas je malo biciklisti kih staza, a one koje jesu gra ene su na na in da ovjeku nije volja biciklom na stazu zbog hupsera ili su zakr ene automobilima. Voza i uop e ne poštuju bicikliste, ak ni pješaci. Svaki dan kad putujem na posao bojim se ne e li me neki automobil srušiti jer voza i voze prebrzo i preblizu mene. Iako sam protiv toga, u novije vrijeme taj strah prevladavam tako što si nabijem slušalice na uši i slušam glazbu. Mislim si, ako se nešto i dogodi, bar nebum ul, otkriva Tihomir. On je ve bio žrtva voza a automobila, i to na biciklisti koj stazi. - Ja sam bio primjereno odjeven i opremljen signalizacijom, tako da sam bio vidljiv voza ima i pješacima. Išao sam na posao kad je u jednom trenutku na mene na biciklisti koj stazi naletio automobil. Voza se pravdao da me nije vidio. Razbili smo se i ja i moj bicikl i auto. Šteta je bila velika, sre om, ja sam prošao s manjim ozljedama, prisje a se Tihomir, koji ovom prilikom upu uje apel voza ima da pripaze na bicikliste, kojih je sve više u prometu.

Poseban prilog

TVRTKA “MIHALEC” D.O.O. IZ PRELOGA U HRVATSKU DOVELA KREIDLER BICIKLE I BICIKLISTI KU OPREMU “FORCE”

Po bicikle njema kog brenda u trgovine “Beciklin” Ljiljana Mihalec, svojedobno, prema ocjenama njenih sugra ana i TZ-a grada Preloga najbolja prodava ica u gradu Prelogu, 2005. godine prepoznala je dolaze i trend te je zajedno sa suprugom Josipom otvorila trgovinu biciklima jednostavna imena - Beciklin. Ljiljana i Josip bili su prioniri, svojevrsni vjesnici trenda koji je potpuno okupirao Me imurje.

Ljiljana naglašava kako e u initi sve ne biste li za novac koji dajete dobili najbolje.

I policija vozi Kreidler bicikle Zahvaljuju i tvrtki “Mihalec” d.o.o., i me imurska policija vozi Kreidlerove bicikle. Koriste ih u redovnim ophodnjama budu i da su policajci tako pokretljiviji te mogu intervenirati i na mjestima gdje se policijskim vozilima ili motorima ne može pri i. Biciklisti ke ophodnje doprinose ve oj prisutnosti policijskih službenika na terenu, omogu uju prisniji kontakt s gra anima, a na neki na in ovime i policija doprinosi slici Me imurja kao cikloturisti kog kraja.

Vrijednost za novac Od prvog dana trgovina “Beciklin” u Prelogu, a unatrag etiri godine i u akovcu, svojim kupcima daje vrijednost za novac. To osobito dolazi do izražaja otkako su 2010. godine postali zastupnici za ešku biciklisti ku opremu i dijelove FORCE te za bicikle etablirane njema ke marke KREIDLER. Upravo zahvaljuju i trgovini “Beciklin” i tvrtki “Mihalec” d.o.o. bicikli tvrtke “Kreidler” ne samo da su dostupni u Me imurju, ve i u cijeloj zemlji. Kreidler je iznimno snažan brend u biciklizmu, osobito u svojoj domovini Njema koj. Proizvo a ovih bicikala je tvrtka koja je osnovana 1888. godine. Prvotno se bavila izra-

Team BK-a “Beciklin” na prošlotjednom XCO natjecanju “Premantura Kamenjak” u Istri dom mopeda i motocikala, po emu je stekla iznimnu reputaciju, a od 1986. godine proizvodi i bicikle. Posredstvom generalnog zastupnika Kreidlerovih bicikala, tvrtke “Mihalec” d.o.o., mogu e je nabaviti bilo koji od 30-ak modela brdskih bicikala koje ova tvrtka ima u svom proizvodnom programu. Tako er su dobavljivi gradski cross i elektro bicikli i, narav-

no, bicikli iz njihova programa za djecu.

U odabiru bicikla pomo i e vam biciklisti ki znalci U Me imurju Kreidlerove bicikle potražite u preloškoj ili akove koj trgovini “Beciklin”. - U našim prodavaonicama u Prelogu i akovcu možete prona i široki asortiman bicikala i opreme. Na-

še ljubazno osoblje pomo i e vam u odabiru novog ‘ljubimca’ i opreme koja je neizostavni dio biciklizma, bilo da je rije o amaterskom ili profesionalnom bavljenju ovim sportom, poru uje Ljiljana Mihalec, koja je osobito ponosna na osmero zaposlenih koji su iznimni stru njaci i biciklisti ki znalci, pa im se bez straha možete prepustiti kod odabira bicikla.

PUTOVNICA – SRETNIH 13

Pravila su jednostavna: Da biste sudjelovali u nagradnoj igri “Putovnica – sretnih 13”, koja traje od 1. travnja do 8. studenoga 2014. godine, trebate bicikliraju i prikupi+ 13 pe ata u 13 razli i+h ugos+teljskih objekata na podru ju op ine Nedeliš e bez obaveze konzumacije. Kad prikupite sve pe ate, popunjenu putovnicu ubacite u ku+ju postavljenu na lokacijama gdje prikupljate pe ate ili u Turis+ kom uredu op ine Nedeliš e. Svakom biciklistu (sudioniku igre) osoblje jednog ugos+teljskog objekta e udari+ samo jedan pe at dnevno u pripadaju i okvir Putovnice. Pripremljeni je boga+ fond nagrada, a sudjelova+ možete s neograni enim brojem popunjenih putovnica. Mjesta za prikupljanje pe ata u “Putovnici – sretnih 13” jesu: NGC Aton, pizzeria Šut, kavana Atlantik, kafe Martin Nedeliš e, pansion i restoran Mamica Puš ine, Bumbar Gornji Kuršanec, bistro Lord Gornji Hraš an, kafe Oreški Macinec, pizzeria Hegemon Prete+nec, kafe Piccadilly Dunjkovec, ribnjak ;re an, restoran Vrbi Jezero Gornji Kuršanec i kr ma Na voglu u Trnovcu.

BICIKLIJADE “STAZAMA OP INE NEDELIŠ E” “Ak+vno provedite dan u prirodi i dobrom društvu“ Ure)ene biciklis+ ke staze u prolje e i jesen okupiraju sto+ne biciklista na tradicionalnim biciklijadama “Stazama op ine Nedeliš e”. Kako odaziv iz godine u godinu raste, radost doma instva sve je ve a. Biciklijada je postala pravi turis+ ki proizvod jer “Stazama op ine Nedeliš e“ bicikliraju rekrea+vci i profesionalci iz cijelog Me)imurja, pa i iz susjednih županija. U suradnji s biciklis+ kim klubom osmisle se rute koje prolaze najljepšim krajolicima op ine, uz stajanje i okrjepu na atrak+vnim turis+ kim lokacijama. Biciklijade “Stazama op ine Nedeliš e” u 2014. godini: proljetna 17. svibnja 2014. jesenska 6. rujna 2014.

Trgovina “Beciklin“ podržava mnoge manifestacije i doga aje vezane uz biciklizam. Redoviti su pokrovitelji biciklijada i biciklisti kih natjecanja. Povrh toga pokazali su se kao inicijatori društvenih zbivanja i pokreta i zahvaljuju i kojima je, primjerice, u Prelogu osnovana biciklisti ka udruga “Laganini“, koja danas broji 40-ak lanova.Tvrtka “Mihalec” d.o.o. pokrenula je i djelovanje novoga me imurskog biciklisti kog kluba “BK Beciklin team”, koji vodi Dragan Mihalec, a okuplja pet profesionalnih licenciranih biciklista. Cilj kluba je promocija biciklizma, sudjelovanje na što ve em broju XCO i XCM utrka. Sve o ponudi trgovine “Beciklin” i novostima iz tvrtke “Mihalec” d.o.o. doznajte na njihovoj web adresi prodaja-bicikla.com.

I policija vozi bicikle renomirane marke “Kreidler”

Op ina Nedeliš e pros+re se na turis+ ki atrak+vnom podru ju za razvoj cikloturizma, od akumulacijskog jezera i zaš+ enog krajolika rijeke Drave na jugu pa do obronaka brežuljkastoga gornjeg Me)imurja na sjeveru. Uz oboga ivanje ponude kulturnog turizma putem drugih projekata, Turis+ ka zajednica op ine Nedeliš e ve nekoliko godina vrši ak+vnu promociju biciklizma. S is+m ciljem je realiziran projekt biciklis+ kih staza kroz op inu Nedeliš e, a redovite biciklijade jednom ili dvaput godišnje okupljaju sve više rekrea+vaca i profesionalnih biciklista na ure)enim biciklis+ kim stazama op ine Nedeliš e.

“Živite zdravo, rekreirajte se i biciklirajte uz skupljanje pe ata u svoju putovnicu u ugos+teljskim objek+ma diljem op ine Nedeliš e“ Kako bi umrežila ugos+telje i bicikliste, TZO Nedeliš e je razvila projekt “Putovnica sretnih 13”, koji se provodi ve tre u godinu zaredom. Cilj projekta je potaknu+ gra)ane na bicikliranje biciklis+ kim stazama op ine Nedeliš e uz mogu nost sudjelovanja u nagradnoj igri TZO-a Nedeliš e. Nagradna biciklis+ ka akcija “Putovnica – sretnih 13” zapo ela je s prvim danom travnja, a traje sve do 8. studenoga i manifestacije “Mar+nje” u Nedeliš u, kada e se održa+ nagradno izvla enje popunjenih putovnica.

Osnovali BK “Beciklin”

BICIKLISTI KE STAZE “Aqua, silva et valles” Na 31,63 kilometara protežu se ure)ene Biciklis+ ke staze op ine Nedeliš e otvorene 15. studenoga 2008. godine kao projekt Turis+ ke zajednice op ine Nedeliš e. Danas je to jedno od najpopularnijih biciklis+ kih okupljališta u Me)imurskoj županiji, a vole ga i sportaši i rekrea+vci. Osmišljene su 4 rute razli itih duljina: Staza od 3 mosta (27,48 km), Voda bez koda (20,64 km), Jabukin put (13,33 km), Hrastov hlad (31,63 km). Sve 4 rute su ravni arske, prolaze ve im dijelom asfal+ranim prometnicama, a okarakterizirane su kao lagane za bicikliranje. Staze po inju u srcu Nedeliš a, u neposrednoj blizini Turis+ kog ureda, Maršala Tita 60, na mjestu ozna enom tablom koja nudi i kartografski prikaz dionice. Duž staza nalaze se ugostiteljski objek+ s kvalitetnom enogastronomskom ponudom, ali i s “bike self“ servisima koje mogu koristiti biciklisti u slu aju kvara. Naše biciklis+ ke staze nadovezuju se na druge me)imurske biciklisti ke staze, ali i me)unarodne kao što je Mura-Drava bike. Najatraktivnije lokacije kraj kojih prolaze biciklisti ke staze su Lovište Zrinskih, jezero u Gornjem Kuršancu, ribnjak u Puš inama, stara kova nica u Gornjem Hraš anu, ribnjak i naselje starih ku a u ;re anu, ;iga i ure)ena šetnica u Slakovcu, vise a kuglana u Prete+ncu, Smoligar u Dunjkovcu, Platana u Nedeliš u i mnoge druge kraj kojih biciklis+ mogu predahnu+. Više informacija o turis+ koj ponudi Op ine Nedeliš e na www.tz-nedelisce.hr.

Poseban prilog

Savjeti za bicikliste CESTOVNI BICIKL

MTB BICIKL

TREKING/CROSS BICIKL

Biciklizam u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina doživljava veliki bum, a uz Istru perjanica je Me)imurje u kojem se u zadnje vrijeme osnovalo nekoliko biciklis+ kih klubova te iz godine u godinu bilježimo sve više rekrea+vnih i natjecateljskih manifestacija. Sve eš e možemo vidje+ grupice ljudi kako se izmjenjuju u vodstvu i probijanju vjetra te ganjanu rekordnih distanci i brzina, ljudi kojima je bicikl odavno iz prijevoznog sredstva postao na in življenja, do onih koji su ovaj sport prepoznali kao idealan oblik rekreacije u svrhu zdravijeg na ina življenja te punjenja baterija nakon napornog radnog dana. No prije bavljenja bilo kojim oblikom biciklizma važno je za to odabra+ odgovaraju i bicikl i opremu ili pripremi+ ve postoje i bicikl za vožnju. Ovom tekstu osvrnut u se baš na taj dio te Vam pokuša+ ukaza+ na što pazi+ prilikom kupovine i održavanja bicikla. Bicikle možemo podijeli u tri glavne skupine, a to su bicikli za cestu, bicikli za teren (makadam, šuma itd.) te bicikli za kombiniranu podlogu. Sve te skupine možemo još detaljnije podijeli+, no u ovom tekstu zadržat u se na osnovnoj podjeli te predstavljanju bicikala za natjecatelje i rekrea+vce, odnosno „vikend“ bicikliste. Natjecatelji e bira+ bicikle s obzirom na +p biciklizma kojim se kane bavi+, a kako njihov bicikl treba izgleda+ opisano je u pravilnicima UCI-a (Svjetske biciklis+ ke federacije), dok e rekrea+vci svoj bicikl prvenstveno bira+ prema terenu i +pu vožnje. Cestovni bicikli su bicikli koji imaju standardnu dimenziju kota a od 28“, imaju krutu

Servis bicikala Nakon zime kada su naši “ljubimci“ ve inom stajali i ekali top toplo plo i sun ano vrijeme, vrijedi napravi+ nekakav oblik servisa. To ovisi o +pu bicikla, te koliko kilometara odnosno sa+ vožnje radite na njima. Onima koji su prije zime napravili generalni servis i tako pripremili bicikl za zimski san dovoljno e bi+ skinu+ s njega prašinu, napumpa+ gume i podmaza+ lanac, dok e oni koji su bicikl koris+li preko zime ili nisu servis obavili na jesen to treba+ u ini+ sada. Jedna od najvažnijih stvari je redovito iš enje i podmazivanje bicikla. Prilikom iš enja bicikla najlakše ete primije++ je li se nešto po elo otpušta+ i tako na vrijeme sprije i+ ve i kvar. Tako)er is+ lanac traje dulje jer prljavš+na koja se skupi izme)u karika uzrokuje habanje koje ošte uje lanac i lan anike pa e tako prije do i do istrošenos+ pogonskih dijelova. Uz to, prljavš+na na mjenja u i lancu otežava promjenu prijenosa pa nam se ini da mjenja i dobro ne rade. Sajle i bužire tako)er je potrebno godišnje minimalno jednom podmaza+ koriste i mas+, ne koris++ ulja ili sprejeve. Sajle je potrebno skinu+ i tako ih podmaza+. Tada ete vidje+ dali je potrebno stavi+ nove sajle i bužire koje se preporu uje mijenja+ minimalno svake druge godine, a oni koji žele da njihov bicikl radi besprijekorno to e u ini+ svake godine. Tako)er je potrebno podmaziva+ ležajeve na kota ima, vilici te pogonu. Za to se isto koriste mas+, ulja i sprejevi nisu prikladni. Potrebno je otvori+ ležajeve, o is++ ih te stavi+ novu mast. Ukoliko primije+te da se vaši kota i ne okre u ravno, potrebno ih je što prije centrira+ kako ne bi došlo do savijanja obru a. Redovito provjeravajte stanje ko ionih plo ica te vanjskih guma. Pošto su za ve inu popravaka na biciklu potrebni specijalni ala+ te tehni ka znanja i vješ+ne, preporu ujem da to radite kod ovlaštenih servisera koji su za to obu eni.

ramu i vilicu te u pravilu imaju „rog“(savijeni) volan. Svojim gumama koje su naj eš e u rasponu od 20 do 25mm širine stvaraju najmanji otpor trenju i zraku pa su tako najbrži oblik bicikala. Ovaj +p bicikla odabrat e oni koji žele u što kra em vremenu pro i im ve u distancu. Cestovnim biciklom su vožnje od sto+njak kilometara ubrzo mogu e i totalnom po etniku. Pošto je cestovna infrastruktura u Me)imurju dobro razvijena ovaj +p bicikla idealan je za naše krajeve. Uvo)enjem compact i triple prijenosa cestovni bicikli postali su pristupa niji i rekreativcima, tako da je ovaj oblik bicikla trenuta no najpopularniji u svijetu. Ve kod naših susjeda grubi omjer cestovnih i MTB bicikala kod rekreativnih i natjecateljskih biciklista je 70:30 u korist cestovnjaka. Ulazni modeli cestovnih bicikla na znatno su ve em nivou od ulaznih modela ostalih tipova bicikla tako da je nešto viša cijena u potpunosti opravdana. MTB bicikli su bicikli koji su prvenstveno namijenjeni za vožnju po šumskim cestama i makadamskim puovima. Možemo ih podijeli+ u dvije glavne skupine hardtail (sa krutom ramom) fully (rama sa amor+zerima). Ve ina MTB bicikla imaju amortizere na prednjoj vilici. Tako)er dolazi u tri izvedbe kota a, a to su klasi ni 26“, u zadnje vrijeme jako popularni 29“ te od ove sezone ve ina proizvo)a a krenula je u proizvodnju 27.5“ kota a koji predstavljaju izvrsnu kombinaciju. Ovaj +p bicikla odabrat e oni koji svojim biciklom žele vozi+ po svim terenima s naglaskom na šumske putove. U Me)imurju

Piše: Bruno Radoti

postoje tri pripremljene staze za MTB bicikle, a to su Ksajpa kraj ;akovca, staza u Sv. Mar+nu i staza u Prelogu. MTB bicikli prikladni su i za kra e cestovne vožnje do cca 30 km, dok su za dulje cestovne vožnje neeYkasni. Za cestovnu vožnju može ih se prilagodi+ ugradnjom užih guma s manjim proYlom. Bicikli za kombiniranu podlogu takozvani kros/treking bicikli kombinacija su prije navedenih bicikala. Naj eš e dolaze u izvedbi 28“ kota a. Imaju nešto šire gume od cestovnih bicikla naj eš e od 28 do 40 mm i obi no imaju prednju vilicu sa amortizerima. Prikladni su za cestovne

vožnje s povremenim izletima na makadamske putove. U ovu skupinu bicikla možemo ubroji+ i ciklokros bicikle koji su bazirani na cestovnim biciklima uz nešto šire izvedene vilice kako bi mogli ugradi+ šire gume. Bilo koji tip bicikla odabrali valja pripazi+ na kvalitetu. Osnova svakog bicikla su kvalitetna rama i vilica. Rama bi trebala bi+ izra)ena od kvalitetne aluminijske legure ili za one naprednije od titana odnosno karbonskih vlakana. Tako)er treba pripazi+ na izvedbu kota a koji trebaju bi+ sa duplim oja anim stjenkama. Ostali dijelovi bicikla trebali bi bi+ skladni. Manji proizvo)a i bicikla esto na svoje bicikle stavljaju jako dobre „vidljive“ dijelove bicikla kao što je npr zadnji mjenja , a to kompenziraju manjom kvalitetom ostalih „skrivenih“ dijelova. Kupnjom bicikla „biciklisti kih“ brendova (marke bicikla koje voze de ki na Tour de France-u) ne možete promaši+ jer oni svoje proizvode u cijelos+ razvijaju sami. Oni Vam za svoj proizvod daju duže garancije i osiguravaju kvalitetan servis. Dobar ulazni rekrea+vni bicikl „biciklis+ kih“ marki stoji od 2 000,00 do 3 000,00 kuna.

Poseban prilog

O tome što je važno ženama, a što muškarcima, razgovarali smo s Josipom Hasnašom iz akove kog Bike sporta, te napravili test dva bicikla. Na sve modele bicikala koje prodaju daju dvogodišnje jamstvo, te za to vrijeme besplatan servis.

Što je važno kad bicikl kupuju žene: • op enita udobnost • niski ulaz • udobno sjedalo • kvaliteta bicikla i dobra cijena KROSS TEMPO LIBERO 3.299 kn – 10% za gotovinu Bicikl ima aluminijsku ramu, dupli kota 26 cola, trostupanjski Nexus mjenja u getribi koji je koliko izdržljiv, toliko i jednostavan, skoro pa nepokvarljiv. Sjedište je gelirano, Selleroyal sa suspenzijom za ublažavanje udaraca, a SR SUNTOUR amor+zeri dodatno š+te zglobove ruku. Svjetla su vrlo eYkasna zbog halogene prednje sijalice i standlight stražnjeg svjetla, te dinamo koji se nalazi u glavi prvog kota a, tako da ne usporava bicikl. Bicikl ima i poja ani nosa tereta. Bojani su visokokvalitetnom bojom koja je zape ena na alumunijsku ramu, te su na nju dodani vrlo dopadljivi amblemi i livreji. Š+tnici lanca su od plastometalik materijala. Bicikl je u cijelos+ izra)en od aluminija, osim nekog dijelova koji su zbog vrsto e od drugih materijala, ali otpornih na koroziju.

OSMU GODINU ZAREDOM BICIKLIMA ME IMURSKIM PUTOVIMA

BIMEP se vozi 27. travnja

Što je važno kad bicikl kupuju muškarci: • DOB Dje aci trebaju bicikl koji je dobar za ispucavanje energije, pa esto odabiru bicikl podoban za sve terene kao MTB, BMX, Downhill, Dirt... Kad malo odrastu, biraju rekreacijske CROSSING bicikle, kako bi u jednom biciklu mogli zadovolji+ potrebu za re-

KROSS LEVEL R3 4.199 kn – 10% za gotovinu

kreacijom i udobnom vožnjom. U srednjim 30-ima i ranim 40-ima ve ina muškaraca odabire bicikl klasi nijg pristupa TOURING u pravilu s kota ima od 28 cola koji s pripadaju om opremom omogu avaju udobnu i eYkasnu vožnju. Zna ajna karakteristika ovog bicikla je nova dimenzija kota a od 27,5 in a, koji je napravljen kao odgovor na sve eš e potrebe pravih zaljubljenika u prirodu i savladavanje razli i+h terena, uklju uju i i neravnine i prepreke. Bicikl je kompletno izra)en od aluminija koji je po svojim svojstvima najbliži dura aluminiju, što ga ini vrlo laganim, a istovremeno vrlo vrs+m i stabilnim. Sustav mjenja a brzina sastoji se od prednjeg i zadnjeg mjenja kog sklopa upravljanog sekvencijskom ru icom mjenja a. Stražnji mjenja je visoke kvalitete +pa Alivio sa zup anikom za 8 brzina, dok je prvi Shimmano s tri stupnja prijenosa, te sve zajedno ini ak 24 brzine. Sustav ko enja je hidrauli ki AVID s diskovima. Ima odli an srednji pogon i prednji amor+zer s lockoutom na upravlja u. Bicikl je iznimno sportskog karaktera. Kota i imaju duplo poja anu felgu s kvalitetnim Schwable gumama. Širina upravlja a je 70 cen+metara kako bi pružio maksimalnu kontrolu nad biciklom.

Ovogodišnje okupljanje rekreativaca koji e biciklima voziti diljem Me imurja - “BIMEP 2014.“ planirano je za 27. travnja, s po etkom u 9 sati. Sudionici e svoju biciklisti ku rutu Me imurjem mo i zapo eti na jednom od 16 kontrolnih punktova, koji su ujedno i ulazno-izlazni punktovi. Nalazit e se u Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Prelogu, Orehovici, akovcu, Puš inama, Macincu, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središ u, Domašincu i Podturnu. - Start je mogu sa svakoga ulazno-izlaznog punkta, koji e biti otvoreni do 18 sati. Dolaskom na pojedini punkt, svakom sudioniku e se u diplomi utisnuti pe at kao dokaz da je prošao odre enu dionicu, tj. da je stigao do odre enog punkta. Najduža dionica BIMEP-a iznosi 150 kilometara.

Na ulaznom punktu pla a se 5 kuna startnine, za što se dobiva diploma s trasama i udaljenostima te važnim brojevima u slu aju potrebe za pomo . Na punktovima e dežurati osobe koje e davati osvježavaju e napitke. Hitna pomo e stalno biti u pripravnosti, kao i predstavnici Gradskog društva Crvenog križa akovec, koji e obilaziti sve punktove. Tako er je osiguran i servis bicikala, koji e sa svojim vozilom obavljati tvrtka ‘BECIKLIN’ iz Preloga, doznajemo od predstavnika organizatora Alana Resmana. U organizaciji ovog doga aja, koji je lani okupio 2.100 sudionika, sudjelovalo je preko stotinjak volontera koji e ove godine svoj volonterski rad mo i upisati u volontersku knjižicu. - Posebno nas raduje što je manifestacija prepoznata od strane volontera, ali i kao idealan na in rekreacije za obitelji s djecom,

Biciklistima zabranjena vožnja užim centrom grada akovca I dok mnogi hrvatski gradovi poput, primjerice, Koprivnice i Bjelovara svoje pješa ke zone otvaraju i za bicikliste, pametno odvajaju i zone za bicikliste od one za pješake, u Gradu akovcu i dalje ostaju pri svojoj odluci kojom se od 1. travnja do 1. listopada zabranjuje vožnja biciklima užim gradskim središtem. Ivicu Pongraca, pro elnika Upravnog odjela za komunalno i prometno redarstvo Grada akovca, pitali smo zašto Grad ostaje pri ovakvoj odluci. - U tom razdoblju u centru nastaju velike gužve zbog terasa i to je jedan od razloga, me utim, najpre e je to što želimo izbje i nesre e kakve su se doga ale. Pre esto smo svjedo ili nesre ama koje su uzrokovali nepažljivi biciklisti. Mogu navesti niz primjera naleta biciklista na pješake. Eto, primjerice, prije godinu dana stradalo je jedno dijete završivši s potresom mozga u bolnici, opravdava Pongrac odluku gradskih vlasti. Promet biciklima u gradu akovcu dozvoljava se u pje-

ša kim zonama, osim duž ulice Kralja Tomislava na potezu od vure do Trga Eugena Kvaternika, odnosno do zgrade akove ke podružnice Zavoda za zdravstveno osiguranje. Biciklisti se mogu voziti i Perivojem Zrinskih, bez ograni enja. Naravno, po asfaltiranim stazama. U prvim danima primjene odluke o zabrani prometovanja biciklima užim centrom grada akovca prometni redari bicikliste tek upozoravaju na zabranu vožnje, no s ovim tjednom mogle bi uslijediti i prve kazne, stoga pripazite. Kazna za nepoštivanje odluke iznosi 300 kuna. Ukoliko u roku od 3 dana platite 50 posto iznosa kazne, dakle 150 kuna, smatrat e se kao da ste kaznu uplatili u cijelosti. I to je dobra vijest. Podsje amo, Grad je osigurao dovoljno parkirnih mjesta za bicikle na prilazima pješa koj zoni u centru koja su pod stalnim videonadzorom policije, pa ne biste trebali biti zabrinuti zbog možebitne kra e bicikla.

u enike osnovnih i srednjih škola, lanove biciklisti kih klubova, lanove raznih drugih udruga, rekreativce i dr. U BIMEP se uklju uje sve više biciklista i iz Slovenije i Ma arske, te iz Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke i Zagreba ke županije. To nas ini ponosnima, naglašava Resman. Ovogodišnji BIMEP je osmi po redu, koji sa željom da ukažu na potrebu i važnost redovne tjelesne aktivnosti i njen pozitivan utjecaj na zdravlje organizira Me imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve” u suradnji sa svojim stalnim partnerima: Me imurskom županijom, TZ-om Me imurske županije, op inama i gradovima te njihovim turisti kim zajednicama i uredima, PU me imurskom, Zavodom za hitnu medicinu Me imurske županije i Gradskim društvom Crvenog križa akovec.

Pedalom do zdravlja Udruga oboljelih od leukemije i limfoma u suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije i Turisti kom zajednicom op ine Nedeliš e prošli je vikend organizirala biciklijadu pod nazivom “Pedalom do zdravlja”. Biciklijada je bila humanitarnog karaktera, a sav prikupljeni novac od kotizacije i dobrovoljnih priloga upla en je na ra un UOLL-a za potrebe lije enja njenih lanova. Humanitarnom biciklijadom zajedno s ko zacijama i dobrovoljnim prilozima prikupljeno je 4.830 kuna, izvijes o je u ime organizatora Emil Vibovi . Biciklijadi se odazvalo više od sto njak sudionika, od ega 74 biciklista svih uzrasta koji su odvozili zadanu rutu. Bicikliralo se od Nedeliš a, preko Dunjkovca, Slakovca, Dragoslavec Sela, Dragoslavca i Vukanovca, do kušaonice vina Vukov breg.

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Vaša odje a vaše je predstavljanje svijetu, osobito danas, kada su ljudski kontakti tako brzi. Moda je jezik koji nastaje trenuta no.” Miuccia Prada

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Svakodnevne glavobolje PITANJE: Imam 36 godina. Svakodnevno pa m od glavobolja. Bolovi se uglavnom javljaju u predjelu o iju. Uzimam ve više godina Ditamin ali unato tome glavobolje se i dalje javljaju. Je li se kod mene radi o migreni ili o nekoj drugoj vrs glavobolje. Što mi je ini ? ODGOVOR: Prema oskudnim podacima koje sam dobio od vas ne mogu sa sigurnoš u kaza+ da se kod vas radi o migreni. Isto tako ne znam jeste li u inili bilo kakve pretrage u smislu postavljanja to ne dijagnoze. Ukoliko bi se radilo kod vas o klasi noj migreni tada bi se prije atake glavobolje javljala aura kao primjerice: u vidnom polju vide se cik-cak linije, izgubljeni osjet na jednoj strani +jela, vrtoglavica i dr., koja traje pola do sat vremena, za+m bi se javila glavobolja u obliku hemikranije (pulziraju a glavobolja lokalizirana sljepo no “iza oka”), a na kraju bi nastupila tupa i difuzna bol. Obi na pak migrena nema auru, ali postoji hemikranija koja traje pola do dva dana. Hemikranija se javlja uvijek na jednoj strani glave, ali esto se može dogodi+ da se mijenja strana i poslije hemikranije nastupa difuzna bolnost glave. Kod vrlo es+h migrenskih napadaja primjenjuje se proYlak+ ko lije enje a to zna i svakodnevno uzimanje lijekova iz skupine beta blokatora (propranolol, atenolol), blokatori Ca kanala (verapranil, _unarizin), antikonvulzivi (valproat) i an+depresivi (amiltrip+lin). Prema vašem opisu glavobolje vjerojatno se kod vas ne radi o migreni. Lijek Ditamin koji ste uzimali spada u tzv derivate ergota a ije farmakološko djelovanje je dosta

kompleksno. Ditamin 2,5mg (Dihidroergotamin) proizvodi slabiju konstrikciju perifernih arterija, ali je potentan venokonstriktor. Može se upotrebljava+ u terapiji akutnih ataka migrene, ali i u proYlaksi. Za razliku od ergotamina ne uzrokuje Yzi ku ovisnost, ima manje izražene nuspojave (mu nina i povra anje), a ako se uzme uz an+eme+k može se upotrijebi+ kod migrenoznih glavobolja pra enima povra anjem. Me)u+m, obzirom da vam nije koris+o to je opet jedan razlog da se ipak kod vas ne radi o migreni. Predlažem vam da u inite kompletnu neurološku obradu: pregled o1almologa sa pregledom oštrine vida i o ne pozadine, EEG i CT-mozga. Ako rezulta+ +h pretraga budu uredni, razlog ovakvih glavobolja koje ste opisa+ mogao bi bi+ psihi ke prirode. Zna i, prije svega treba svakako isklju iti organski uzrok glavobolje. Zaklju no, moram istaknute sljede e da iako se ustanovi da se radi o migreni, lije enje migrene mora biti pod stalnim nadzorom lije nika-specijaliste neurologa, jer neadekvatno lije enje može doves+ do teških poreme aja.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Roditeljstvo - zabava i posao

Psihološka podrška u lije enju alkoholizma

Školarci su jedva do ekali proljetne praznike vesele i se što itavo jutro mogu provesti u pidžami i ništa ne raditi, naru iti pizzu i odgledati itavu sezonu svake omiljene serije, ili... raditi što god ho e. Želja za idealnim životom po formuli «raditi što želim, kad želim i koliko želim» s vremena na vrijeme spopada i nas odrasle, ali nakon nekoliko dana takvog blagostanja postaje nam dosadno i zamorno. Djeca mogu duže izdržati u takvom stanju zabave i slobode, i ini se da bi voljela neprestano biti na praznicima, ali i njima zapravo postane gnjavaža kad su predugo neorganizirani i prepušteni takozvanoj slobodi biranja da rade što god ho e. Možda to stanje ne uspiju prepoznati, pa postanu cendravi i nezadovoljni, ne znaju si više na i smisla u zabavi koja se pretvorila u monotoniju, ali ipak vrlo esto ne znaju to sami prekinuti i bolje se organizirati. U tome im je potreban primjer i inicijativa odraslih, ak i kad to ne prihva aju. Kao da ne žele red i žele ga u isto vrijeme, što iz dana u dan roditelje frustrira i uzima im energiju. Teško je zamisliti malo dijete koje želi i i na vrijeme spavati i redovito jesti svaki ponu eni obrok i mnogi se roditelji s takvim problemima hrvaju godinama. Dijete ne mora biti sposobno prepoznati svoje potrebe i sa sigurnoš u ih razlikovati od želja, ali roditelji su ti koji znaju da nijedno dijete zapravo ne može dobro funkcionirati bez urednog hranjenja i spavanja i da o tome (i još o mnogo emu tijekom odrastanja) treba voditi ra una. To je posao roditelja, oni osiguravaju red i ustrojstvo aktivnosti u obitelji. I kad su djeca mala i kad odrastu, ali ostanu živjeti pod roditelj-

Alkoholizam je medicinsko-socijalna bolest. Medicinska, jer alkohol izaziva brojne štete u organizmu uništavaju i zdravlje. Spisak oboljenja i zdravstvenih ošte enja uzrokovanih prekomjernim pijenjem alkohola je velik. Kažemo da je alkoholizam i socijalna bolest, jer su zna ajne posljedice u vidu poreme aja ponašanja i funkcioniranja pojedinca u sredini u kojoj živi, i zna ajne su posljedice alkoholizma osobe na socijalno okružje, krenuvši od obitelji, za+m radnog okružja, a i cjelokupne zajednice. Obzirom je alkoholizam tako složeni problem, lije enje te boles+ je kompleksan i dugotrajan proces. U lije enju, rehabilitaciji i resocijalizaciji alkoholi ara sudjeluju razli iti stru njaci i pomaga i, uz neophodnu podršku najbližih, i primjenjuju se razli i+ postupci koji se svi nadopunjuju. To zna i - primjena lijekova, tj. farmakoterapija; za+m socioterapija (terapijska zajednica kao što je npr. klub lije enih alkoholi ara (KLA) ili obiteljska terapija, te druge grupne terapije); a tako)er svoj doprinos u pomo i ovisniku o alkoholu ima i psihološka podrška (psihoterapija, psihološko savjetovanje). Zna ajan naglasak psihološkog pristupa pri lije enju alkoholi ara stavlja se na ja anje njegove motivacije za aps+nencijom i promjenom dosadašnjeg alkoholi arskog na ina života. Naime, oporavak ovisi o ovisnikovoj spremnosti da prihvati postupke tretmana, o postavljanju cilja, o mo+viranos+ da pos+gne taj cilj. Ovisi i o nizu drugih elemenata u psihi kom sustavu osobe, uz ve ranije spomenuto ambulantno i medikamentno lije enje i uklju ivanje u skupine uzajamne pomo i (KLA). Kod lije enja ovisnos+ o alkoholu potrebno je kod pacijenta osvijes++ da je njegovo lije enje svojevrsno “putovanje” koje e traja+ neko vrijeme. Jer promjene li nos+ i zdravstveni i socijalni problemi s kojima se sad suo avamo su nastajali +jekom razvoja alkoholizma, i oni ne mogu nesta+ “preko no i”, kao što se ne mogu ni+ “preko no i” kod alkoholi ara popravi+ narušeni obiteljski odnosi ili povra++ poljuljani ugled na radnom mjestu i u društvu. Tijekom tog putovanja, ovisnika (to nije lije enog ovisnika) se usmjerava da kreira sadržajni život ili da na)e na in kako “popravi+” sadašnji život. Stabilna aps+nencija alkoholi ara, nakon niza godina borbe s alkoholom, jako je povezana s procesima njegovog psihološkog sazrijevanja +jekom oporavka. Psihologijska podrška op enito je usmjerena na pomo osobi za savladavanje neželjene pozicije, na pomo

skim krovom. Roditeljstvo ima dvojnu prirodu, osobnu i poslovnu. S jedne strane to je igra, bliskost , zajedništvo i posve enost djeci, a s druge strane to je posao koji treba biti dobro organiziran i izvršen. Nema zabušavanja, temeljne stvari svaki dan moraju biti odra ene, roditelji moraju zaraditi hranu, odje u i krov nad glavom, utvrditi pravila, prava i obaveze svakog lana obitelji i sve to povezati tako da obiteljski sustav dobro funkcionira. Osobna razina roditeljstva koja polazi iz ljubavi i zabave kakvu možemo osjetiti samo sa svojom djecom, energetski je rezervoar iz kojeg nastaju neki najljepši trenuci u našem životu, ali roditeljstvo kao posao ne poznaje ni radno vrijeme ni radni staž, nema godišnjeg odmora ni bolovanja. I djeca to trebaju uo iti , u to se uklopiti i postati karika u obiteljskom lancu. Trebaju li se sa svojim roditeljima dobro zabavljati? Da, apsolutno. Trebaju li djeca znati da su roditelji autoriteti u njihovom svijetu? Da, apsolutno. Sve je to potrebno da bi obitelj zdravo funkcionirala, svaka na svoj na in. Uravnotežiti osobnu i poslovnu stranu roditeljstva vrlo je teško. Svi o evi i majke na u neku svoju varijantu koja ih može initi uspješnim roditeljima, ili proizvoditi duboke kon likte i nezadovoljstvo, pa se u tom slu aju preporu a stru na pomo .

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

u izgradnji i ja anju osobnih kapaciteta, i na u inkovito nošenje s postoje im problemima. Kod alkoholi ara se kre e od po+canja samoodgovornos+ za uspjeh lije enja, a to zna i pove anje kri+ nos+ prema pijenju i problemima nastalima zbog pijenja, svjesnost da je vlas+to ponašanje dovelo do niza sadašnjih problema. Tu je izuzetno važno suo avanje ovisnika s ranijim poricanjem problema pijenja koje je esto koris+o kao mehanizam obrane. Za+m, osvijes++ razloge pijenja: zašto je po eo pi+, zašto sada pije (ako još pije), koje su posljedice u budu nos+ ako nastavi pi+, ili kakva je budu nost nakon izlje enja od alkoholizma. Važna uloga psihološkog savjetovanja u oporavku pojedinca jest ja anje osobnos+. To možemo nazva+ “psihološki trening”, što zna i izgradnja i razvoj pozi+vnih ponašanja koja su prilago)ena svakodnevici: u enje životnih vješ+na poput donošenja odluka i rješavanja problema, reorganizacija sustava vrijednos+, is+canje pozi+vnih životnih vrijednos+ i usvajanje is+h u svoj osobni sustav, ja anje samopouzdanja i doživljaja samou inkovitos+, eYkasno nošenja sa stresorima, kontrola nega+vnih emocija, podrška u spremnos+ na promjene. Sveukupno je, dakle, potrebno pos+ i novi pristup življenju uklanjanjem neodgovaraju eg ponašanja. ;esto se, me)u+m, dešava i situacija da je pijenje simptom nekih drugih unutarnjih previranja. Tada se po etno lije i uzrok tj. povod za pijenje. Stoga je nužno utvrdi+ koji su to polazni, primarni problemi koji po+ u osobu na pijenje alkohola. U lije enju alkoholizma nema jedinstvenog puta oporavka. Uz odre)ene osnovne principe lije enja, ljudi nalaze razli ite osobne putove kako bi prestali piti i održali apstinenciju, jednako kao što su bili i razli i+ putevi koji su ih doveli u alkoholnu bolest. Neophodno je uvažava+ te razli itos+ i poštova+ osobni pristup svakom pojedinom ovisniku o alkoholu, i na taj na in svakome prilago)avati psihološki tretman.

Oftamološka ordinacija dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

11. travnja 2014.

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Inkontinencija urina kod žena Što je inkon nencija urina? Inkon+nencija urina po deYniciji je nemogu nost voljne kontrole mokrenja. Inkontinencija urina kod žena u genera+vnoj dobi i osobito u postmenopauzi eš a je nego što se op enito misli. Ranije se takvo stanje smatralo gotovo normalnim i povezanim s dobi i ranijim porodima, pa žene nisu zbog toga odlazile k lije niku, nego su se „snalazile“ i uglavnom mirile s tim stanjem. Zbog toga i ne postoji to na evidencija, no smatra se da više od polovice žena u postmenopauzi ima neki oblik inkon+nencije urina. Treba odmah re i da takvo stanje nije „nornmalno“ i ne treba se s +m miri+. Danas, naime, postoje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

brojne mogu nos+ poboljšanja pa i trajnog rješenja problema. Uzroci inkontinencije urina su brojni, pa stoga postoje i bojne podjele u stru noj literaturi. Spomenut u samo naj eš e. Urgentna inkon+ncija je izostanak kontrole mokrenja zbog pove ane ak+vnos+ mokr. mjehura do te mjere, da pri jakom nagonu nastane spontano pražnjenje mjehura bez obzira na koli inu mokra e u mjehuru. Uzroci su naj eš e ponavljaju e ili „zalije ene“ upale mokr. mjehura, procesi na sluznici mjehura te boles+ u zdjelici. Stresna inkon+nencija je gubitak kontrole mokrenja pri manjem fiz. naporu, kašlju, kihanju i sl. i nastaje kao posljedica slabljenja miši a dna

zdjelice na što opet mogu djelova+ razli i+ uzroci, višestruki ili teški porodi, pad estrogena, unutarnja slabost miši a mokr. cijevi i sl. Kona no, ona naj eš a inkontinencija je „miješana“, i stresna i urgentna, a može biti pogoršana i nekim drugim faktorima (neurološke boles+,kroni ni bronhi+s, dijabetes, ekscesno konzumiranje kave, pušenje, alkoholizam itd.) Što dakle treba u ini ? Prije svega treba u ini+ ginekološki pregled da bi se isklju ile boles+ genitalnih organa žene kao uzrok inkon+nenciji. Nakon toga potrebno je u ini+ osnovne lab. nalaze, urinokulturu te pregled urologa koji uklju uje endoskopski pregled mjehura i tzv. Boneyev test kojim se utvr)uje pove-

ana mobilnost uretre i „bjeg“ urina u naporu. U nejasnim stanjima, potrebno je u ini+ i urodinamsku obradu, a to je poseban na in graY kog snimanja svih funkcija donjeg mokr. sustava. Na ovaj na in se jasno utvr)uje o kakvoj inkon+nenciji urina se radi i tada se može planira+ lije enje. A lije enje je? Urgentna inkontinencija, bez drugih pat. stanja, lije i se konzerva+vno an+muskarinskim preparatima kojih ima nekoliko na našem tržištu, a razlikuju se po selek+vnos+ i nuspojavama, od kojih su naj eš a suha usta. Uz terapiju preporu aju se vježbe voljne odgode mokrenja u sve dužim intervalima.Uspjeh lije enja samo vježbom, koji se sve više preporu a, djelomi an je, svega oko 16%. Stresna inkontinencija urina kompleksnija je i ovisi o ja ini, odnosno broju „mokrih“ epizoda pri

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

normalnim dnevnim ak+vnos+ma. Po inje se svakako s poznatima Kegelovim vježbama ja anja miši a dna zdjelice koje treba provodi+ uporno i trajno. Smatra se da jedna tre ina žena može pos+ i dovoljnu kon+nenciju urina bez ograni avanja ak+vnos+. Nešto ve i je postotak uz redukciju pove ane tjelesne težine te promjenu navika koje pogoršavaju inkon+nenciju (pušenje, kava, alkohol…). Jedan od slijede ih konzervativnih na ina je elektrostimulacija miši a dna zdjelice(fiz. terapija) te magnetoterapija (fotelja s magnetskom s+mulacijom miši a. U slu aju nedovoljne kontrole, potrebno je u ini+ “podizanje” uretre, danas naj eš i na in je implantacija mrežaste trake iglom, što se može u ini+ u spinalnoj,ali i lokalnoj anesteziji u dnevnoj bolnici.Ima nekoliko tehnika izvo)enja, a rezulta+ su podjednako dobri.

Mirko Perkovi , dr. med., specijalist urolog.

Kona no, tzv. miješanu inkon+nenciju urina treba svakako zapo e+ lije i+ an+muskarinima i jednim od modela ja anja miši a dna zdjelice,a ukoliko nema poboljšanja, opera+vno jednom od minimalno invazivnih tehnika.

PUT AJA

Plućnjak, dlakavi čistač za zdrava pluća Iako ga stare knjige ne spominju esto i relativno je nova biljka koja se koristi za poja anje zdravlja dišnih organa još ga je Sveta Hildegarda preporu ivala kuhanog u vinu za lije enje plu a. Raste po kr evinama, šumama, šumskim istinama, me u grmljem, a u ovo proljetno vrijeme od ožujka do svibnja uveseljava svojim plavim i ljubi astim cvjetovima. Listovi su mu jajastog oblika i dlakavi s mrljama koje podsje aju na izgled plu a po kojima je i dobio ime. Botanika ga poznaje pod imenom Pulmonariae herba – maculosae, u zapadnoj pu koj medicini koristi se za razne boljke poput lije enja krvi, krvarenja, bolesti mjehura, plu a, bronhitisa, proljeva, groznice, angine, kašlja, hemeroida, hrapavog grla, promuklosti, prehlade, gripe, lije enje rana, akni, bolesti o iju, kožnih bolesti, kod pomanjkanja vitamina C, te za izazivanje znojenja. Plu njak, kako mu i samo ime govori, isti katar plu a kod puša a kao i sve druge vrste katara dišnih putova. Za upotrebu se beru listovi ili cijela biljka u cvatu, bez kori-

jena, a potom se suši na toplom i prozra nom mjestu u hladu te se kao takav sprema u staklenke ili papirnu ambalažu i koristi tokom cijele godine za spomenute boljke. Plu njak obiluje ljekovitim svojstvima poput alantoina, resina, lavonoida - kvercentrina, sluzi, kemferola, topivih i netopivih silikata, mineralima kao što su kalcij, željezo i vapno, silicijevom - kremi kom kiselinom, a tu su još i tanin, eteri no ulje, vitamin C i drugi zdravi sastojci.

S obzirom na ljekovite tvari plu njak pospješuje izlu ivanje sluzi, dobro djeluje na vezivno tkivo i ublažava upalu sluznice želuca i probavnih organa, usta i ždrijela. Unato tome suvremena medicina ga ne upotrebljava osim ponekih preparata koji sadrže i plu njak. Ipak mali ovjek kojem nije potrebna diploma prestižnog medicinskog fakulteta i koji cijeni darove prirode ve naraštajima znade da je plu njak odli na biljka koja pomaže kod promuklosti,

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec prehlada, gripa, a i kod opasnijih bolesti poput upale plu a, tuberkuloze, bronhitisa i angine. Zato ni ne udi injenica da su osušeni dlakavi listovi plu njaka sastavni dio svih ajeva i sirupa za bolesti plu a koji jednako pomažu i kod mladih i starijih osoba, kao i kod lakših i težih stanja. aj od plu njaka koji pomaže kod svih prije spomenutih boljki, pa ak i samo za grgljanje, najlakše se priprema tako da 1 jušnu žlicu plu njaka prelijemo s 2 dl vru e vode, ostavimo oko pola sata poklopljeno te ga nakon toga procijedimo i dnevno pijemo 2 – 3 šalice aja zasla enog medom. Osobama s osjetljivim želucem, irom na želucu, bolestima jetre, žu i i sa žu nim kamencima ili drugim akutnim komplikacijama ne preporu a se konzumiranje plu njaka, a opreza treba i u vremenskom periodu konzumiranja. Uvijek nakon odre enog perioda valja aj zamijeniti nekim drugim jer kako ni emu u životu ne valja pružiti priliku da postane puka navika tako ni samo jednoj vrsti aja. U oko aju na i ete svoju dozu plu njaka kao i brojnih drugih mirisnih i okusnih vrsta aja s kojim ete o eli iti svoj organizam. Nije uzaludna ona Paracelsusova: “Priroda ozna ava svaku biljku na vidljiv na in emu može služiti.”, zato bez srama i ponosito pružimo jedinoj Maj ici Prirodi svoju ruku.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Poja ani iscjedak iz rodnice O tome se obi no ne pri a iako je to esta smetnja skoro svih žena, ona spada u žensku intimu. Me utim industrija papira prepoznala je vrlo brzo problem, pa mnoge žene nose danas jednodnevne uloške. Nekad su takvi ulošci bili nepoznati, nije ih bilo na tržištu. Svaka zdrava žena ima normalan iscjedak iz rodnice a on je rezultat funkcioniranja ženskih spolnih organa. Po izgledu je bjelkast i oskudan,bez mirisa. Nošenje dnevnih uložaka nije potrebno. Poja ani iscjedak je posljedica nekih patoloških procesa. Naj eš e je gljivi na infekcija rodnice. Kod nje je iscjedak poja an,bijeli i mrvi ast a stidnica i rodnica su crvene,upaljene. Obi no se žene žale na jako žarenje i svrbež. Uzrok gljivi nih infekcija rodnice su poja ana konzumacija slatkiša i okolade te nepotrebno i pre esto uzimanja anti-

biotika. Slabost imuniteta posebno prije menstruacije poja ava sklonost gljivi nim infekcijama. Razni uzro nici spolno prenosivih bolesti izazivaju poja ani iscjedak kao simptom bolesti. Spomenuti u ovdje gardnerelu, HPV, HSV, klamidiju, mikoplasmu i ureaplasmu. Paraziti su danas rje i kao uzro nici, napomenuti u trihomonas i stidne uši. Pravi i naj eš i uzrok trajnog poja anog iscjetka je neprepoznata i nelije ena ranica grli a maternice. Žene se godinama priviknu na poja ani iscjedak, nose dnevne uloške i misle da tako mora biti. Takvo stanje dugoro no pogoduje širenju infekcije na gornje genitalne organe, na jajnike sa svim mogu im posljedicama upale jajnika. Moj savjetsanirajte ranicu i kroni nu upalu,poja ani iscjedak, prevenirajte tako upale jajnika i uštedite na dnevnim ulošcima.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vogue Italija i Vespa predstavljaju Vespu 946

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.3.2014. Proizvo)a

koli ina udio, %

Kia

20,00%

Škoda

11,25%

Volkswagen

10,63%

Hyundai

9,38%

Mazda

5,63%

Nissan

5,00%

Peugeot

5,00%

Opel

4,38%

Honda

3,75%

10 Toyota

3,75%

11 Citroën

3,13%

12 Dacia

3,13%

13 Ford

3,13%

14 BMW

2,50%

15 Chevrolet

2,50%

16 Renault

2,50%

17 Audi

1,25%

18 Jeep

0,63%

19 Mercedes

0,63%

20 Mitsubishi

0,63%

21 Seat

0,63%

22 Suzuki

0,63%

UKUPNO

160

100%

Izvor: Promocija Plus

Kazalište Vetra u Milanu bilo je savršen ambijent za predstavljanje jedinstvene izvedbe Vespe 946 koja je stvorena u suradnji Piaggio Grupei talijanskog Vogue-a, koji ove godine slavi svoju petnaestu godišnjicu. Vogue Italia i Vespa udružili su snage, kako bi za dobrotvorne svrheproizveli jedinstvenu Vespu 946, jedinu Vespu 946 proizvedenu u crvenoj boji koja uz to nosi i posebno sjedalo i rukohvate. Vespa 946 najluksuzniji je i najglamurozniji model u povijesti Vespe ija šasija od elika i aluminija naglašava vrijednosti stila i tehnologije koji su Vespu u inili ikonom talijanskog dizajna, poznatom diljem svijeta. Ovu zadivljuju u Vespu otkrio je predsjednik Piaggio Grupe, Roberto Colaninno zajedno s glavnom urednicom talijanskog Vogue-a, Francom Sozzani, pred odabranim imu nim gostiju anonimne aukcije organizirane od strane Vogue-a Italija i Piaggio Grupe. Prihodi su namijenjeni projektu ''Vespa for Children'' i IEO fundaciji, nepro itnoj organizaciji koja inancira istraživanja raka. Pokrenuta 2013. godine, od strane Piaggio Grupe, Vespa for Children humanitarna je inicijativa koja organizira dobrotvorne projekte za pružanje pomo i i

Seat dobiva svoj prvi SUV Seat e u svojoj proizvodnoj liniji imati kompaktni SUV (Sport Utility Vehicle) nakon što se na njegovom dizajnu i razvoju radilo gotovo dvije godine. Marke+nške aktivnosti vezane za novi model zapo et e 2016. Odluka o proizvodnji SUV-a jasan je znak posve enos+ Volkswagen koncerna španjolskoj marci. Novi model zna i stvaranje uporišta u rastu em segmentu koji samo u Europi zastupa gotovo milijun vozila godišnje. Ovaj segment je porastao za više od 40% u zadnjih pet godina, a svoj e rast nastavi+ i u budu nos+. Nadalje, marke+nške ak+vnos+ vezane za novi model ukazuju na daljnje širenje Seat-ove linije proizvoda, što e marci pomo i u održavanju trenutnog zamaha u rastu, koji je pos+gla uspješnim predstavljenjm obitelji Leon, koja prima brojna priznanja i nagrade diljem Europe. Novi SUV e se razvija+ u Seatovom tehni kom centru u Martorellu, jedinstvenom centru izvrsnos+ u Južnoj Europi s više od 900 inženjera posve enih inovacijama.

zdravstvene skrbi za djecu u državama u razvoju. Prvi projekt inicijative Vespa for Children bio je u Vijetnamu. 2013. godine Nacionalna pedijatrijska bolnica

www.nissan.hr

Prilagodljivi prtljažnik s kliznom stražnjom klupom obujam 381 l

15 pretinaca uključujući karakuri pregradu u prtljažniku

3.6

381

u Hanoiu i Bambino Gesù dje ja bolnica u Rimu pokrenule su suradnju zahvaljuju i podrški koju je pružala Piaggio Grupa. „Vespa 946 koju predstavljamo zajedno s Vogue-om u cijelosti je dizajnirana, razvijena i izra ena u Italiji. Predstavlja srž talijanske mašte, kreativnosti i sposobnosti inovacije, i proizvod je kojim se možemo ponositi“, rekao je Roberto Colaninno. „Vespa je ljubazni dvokota , vozilo koje pruža bezbrižni užitak i mami osmjehe na lica. Iz tog smo razloga osmislili inicijativu Vespa for Children, kako bi Vespa donosila osmjehe i priliku za zdrav život velikog broja djece i njihovih obitelji u brojnim regijama diljem svijeta.“ Ekskluzivna Crvena Vespa 946 stavljena je na aukciju tije-

Novi Peugeot 308, nositelj titule HR Auto, Cro Auto, te europske titule „Car of the year“ 2014. godine, od travnja je opremljen novim modernim dizelskim BlueHDi motorom od 150 KS. Motor dolazi sa stop & start sustavom, te s ru nim ili automatskim 6-brzinskim mjenja em najnovije generacije. Motori BlueHDi u skladu su s normom Euro 6 jer imaju

Sustav stop & start = potrošnja goriva 3,6 l u kombiniranoj vožnji

VREMEPLOV

14. travnja 1927. NISSAN NOTE ACENTA LOOK 94.900 KN Automatska klima | Aluminijski naplatci od 16” | Zatamnjena stražnja stakla Svjetla za maglu | Tempomat | Radio (CD, AUX, USB) | Bluetooth | ESP Cijena se odnosi na Nissan Note 1.2 Acenta Look s nemetalik bojom i vrijedi isključivo za vozila sa zalihe. Slika je simbolična. Potrošnja goriva: 3.6 do 5.1 l/100 km. Emisije CO2: 92 do 119 g/km

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/403-111

kom sino nje zabave u kazalištu Vetra kad su premijerno predstavljene i prve dvije izvedbe iz nove kolekcije Vespe 946 u novoj plavoj i sivoj boji.

Novi 2.0 BlueHDi moto motor z

PRVAK PROSTORNOSTI I PRILAGODLJIVOSTI. l

11. travnja 2014.

je s proizvodne trake u Göteborgu sišao prvi serijski Volvo nadimka „Jakob“. Volvo je nastao suradnjom Assara Gabrielssona i Gustafa Larsona. Upoznali su se 1923. godine, ve 1926. bila je gotova prva šasija, a odabrano je ime Volvo AB, što na latinskom zna i „kotrljam se“.

Citroën C4 e-THP Citroën lansira izvedbu C4 e-THP 130 na hrvatsko tržište. Dostupan je s opremom Seduc+on, Exclusive i Medveš ak+ te s ru nim mjenja em sa 6 brzina. Citroën C4 Seduc+on e-THP 130 BVM6 u ponudi je s cijenom od 112.900 kn, Citroën C4 Medveš ak+ s cijenom od 118.900 kn, a Citroën C4 Exclusive e-THP 130 BVM6 s cijenom od 132.688 kn. Osmišljeni i proizvedeni u Francuskoj, motori PureTech koriste inova+vne, u inkovite i ekonomi ne tehnologije. To je obitelj sve snažnijih benzinskih motora koji su sve u inkovitiji u zaštiti okoliša: 15% ve a snaga i do 25% manja potrošnja goriva i emisi-

ja CO2 u odnosu na prethodne generacije. Citroën C4 prvi je automobil Grupacije u koji se taj motor ugra)uje. Nakon lansiranja novog trocilindarskog benzinskog motora u atmosferskim izvedbama (jednolitreni od 68 KS i 1,2 litreni od 82 KS), nova je prinova ina ica s turbopunja em, motor e-THP 130, prvi benzinski motor grupe PSA Peugeot Citroën koji ispunjava normu Euro 6. Motor e-THP 130 istodobno je u inkovit jer razvija 130 KS pri 5.500 o/min i najve i okretni moment od 230 Nm pri 1750 o/min, ali i ekološki prihvatljiv s emisijom CO2 od 110 g/km te štedljiv s potrošnjom u mješovitoj vožnji od 4,8 l/100 km

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Novi Peugeot 308 uz uklju ene etiri godine jamstva, održavanje i servisiranje Peugeot Hrvatska predstavlja posebnu ponudu za Novi Peugeot 308, nositelja prestižnih titula HR Auto 2014. godine, Cro Auto, te europske „Car of the year“ 2014. godine. Od po etka travnja ove godine, uz etverogodišnje jamstvo koje svaka stranka dobiva bez obzira na na in pla anja, u

suradnji sa Peugeot Financiranjem, kupac dobiva i servisiranje te održavanje vozila u trajanju od 4 godine. To pove ava vrijednost vozila i sigurnost korisnika jer uklju uje troškove i zamjenu potrošnih/istrošenih dijelova originalnim dijelovima u tom razdoblju (ulje, iltar ulja, zraka, ven-

tilacije, svje ice, ko ione obloge i diskovi, spojka, žarulje i osigura i, baterije i akumulator…), troškove svih redovnih servisa, pomo na cesti 24/7 i naravno jamstvo za etverogodišnji period. Ponuda vrijedi do kraja mjeseca, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

Bacite mrežu na Citroën C4 Picasso

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5 Citroën u travnju predstavlja novu ponudu Ynanciranja za svoja dva Technospace modela, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso. Radi se o Ynanciranju putem leasing ugovora uz Citroën Ynanciranje u kojem kupac pla a 50% vrijednos+ vozila po zaklju enju leasing ugovora i 50% vrijednos+ za 12 mjeseci, a mjese no pla a samo iznos akcijske kamate. U okviru ove promotivne akcije, Citroën je ostvario su-

radnju sa svjetski popularnim Ylmom „;udesni Spider-Man 2“. Radi se o super junaku svjetskog glasa koji u hrvatska kina dolazi od 24. travnja. Svima koji dogovore test vožnju s dva super heroja, Citroëna C4 Picasso ili Grand C4 Picasso putem www. citroen.hr, Citroën u travnju poklanja dvije ulaznice za film „;udesni Spider-Man 2“. Nagra)eni brojnim nagradama od struke, Technospace

monovolumeni Citroën privla e svojim brojnim prednos+ma: jedinstvenim i izražajnim dizajnom, unutrašnjoš u pro iš enih linija, tehnologijama u službi udobnos+ i naju inkovi+jim motorima s najboljom izvedbom u klasi s 98 g/km CO2 (e-HDi 90 ETG6) i novim motorom BlueHDi 150, ija tehnologija znatno smanjuje emisiju dušikovih oksida istodobno smanjuju i emisije CO2.

otor or za novi Peugeot 308 modul za selektivnu kataliti ku redukciju (SCR, Selective Catalytic Reduction), jedinu tehnologiju koja bitno može smanjiti emisiju dušikovih oksida (za 90%) smanjuju i pritom i potrošnju i emisiju CO2. Sustav SCR (Selective Catalytic Reduction), ugra en neposredno prije pro ista a krutih estica, stalno pretvara dušikove okside u neškodljivu

vodenu paru (H2) i dušik (N2). Omogu uje i znatno smanjenje potrošnje goriva i emisije CO2. Novi 308 s motorom 2.0 BlueHDi dolazi ve od srednjeg paketa opreme Active, ija cijena za verziju s ru nim mjenja em iznosi 168.573 kn s PDV-om, dok cijena automatika na najja em paketu opreme Allure iznosi 192.121 kn s PDV-om.

P 130 u Hrvatskoj Najpovoljnija a ljetna guma u gradu!

(odnosno 23 % manje u odnosu na prethodnu generaciju uz 10 KS ve u snagu). Nadalje, taj je motor vrlo kompaktan: masa i

dimenzije uvelike su smanjeni, pri emu su performanse i užitak u vožnji ostali me)u najboljima na tržištu.

RADNO VRIJEME: pon - pet od 8 do 17 sati subotom od 8 do 13 sati

Prodaja guma P Auto servis te 040/337-152 tel: m mob: 098/496-362 098/236-361 e-mail: ee-m macakdoo1@gmail.com web: we e www.vulco-hr.com

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. travnja 2014.

Tehnologija Može li drve e osvjetljavati ulice? Spremni za avanturisti ka putovanja? S dolaskom toplijih dana glad i apetit za putovanjima raste. Možda ste poklonik avanturisti kih putovanja? Ako jeste, onda je internet adresa http://www.intrepidtravel.hr/ pravo mjesto za vas. Rubrike kao što su: Želim doživjeti, Želim avanturu, Moj stil... donose obilje informacija koje e vas još više napaliti da se odvažite na kakvo neobi no putovanje. Dio stranice jesu i rubrike “Podrška putovanjima i aviokarte”, a tu su i rado itani blogovi i putopisi u kojima se mogu na i korisne informacije o mnogim zemljama, tipa gdje jesti, gdje spavati, što obi i... O ekuju vas blogovi autora kao što su Tomislav Perko (blog o putovanju 1000 dana ljeta), Ivan Rako (blog o mnogim destinacijama svijeta), Mihovil Marinovi (blog o putovanju Južnom Amerikom), Dražen Babi (blog o putovanju Škotskom, Južnom i Srednjom Amerikom, Šri Lankom...). Prosurfajte i krenite na put!

Tim na elu s nizozemskim dizajnerom Daanom Roosegaardeom, koji se ve iskazao konceptualnim projektima poput pametne, interaktivne autoceste i parkova koji skupljaju estice smoga, svoj je interes usmjerio prema bioluminiscentnim bakterijama i algama. Tim predvi a da bi spajanjem ovih proizvo a a svjetla s biljkama ulice moglo osvjetljavati drve e koje svijetli u mraku. - Kad se meduza nalazi duboko pod vodom, stvara svoju vlastitu svjetlost, kaže Roosegaarde. - Tu nema baterija, solarnih panela ni ra una za struju. Ona to radi potpuno autonomno. Što iz toga možemo nau iti? To pitanje dovelo ga je do Alexandra Krichevskog s državnog sveu ilišta New York, Stony Brook. On je osniva tehnološke kompanije “Bioglow”, iji je cilj komercijalizacija samostalno svjetle ih ili “autoluminiscentnih” biljaka, na temelju istraživanja njegovog tima koje je 2010. objavljeno u mrežnom asopisu “PLoS ONE”. Enzim luciferaze katalizira proces emitiranja svjetlosti kod razli itih organizama. Za sposobnost bakterija da proizvode svjetlost odgovoran je mali set gena, tzv. lux operon. Tim je uzgojio niz jedinki biljke Nicotia-

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova na tabacum koje su opremili bakterijskim lux operonom bakterije Photobacterium leiognathi. Rezultat je bio da su biljke mogle pokrenuti proces luciferaze i stvaranja supstrata luciferina. Kompanija je ve ranije ove godine predstavila projekt svjetle e biljke pod nazivom - Starlight Avatar. Roosegaarde sura uje s Krichevskym kako bi ove biljke koristio pri izradi velike instalacije dizajnirane tako da izgledom podsje a na bioluminiscentno drve e. Trenutno njegov tim radi na projektu “svjetle a priroda”. Nadaju se da e korištenjem bioluminiscentnih gljiva uspjeti prekriti drve e “biološkom bojom” kako bi ono svijetlilo no u. Ispitivanja s ovom bojom bit e obavljena tijekom ove godine. (izvor: http://znanost. geek.hr)

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 11.04. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:05 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Me imurski obi aji Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana G.E.T.Report (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 11.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Druga strana (R) TV prodaja Pri e iz svijeta 24 sata vijes TV prodaja Zlatna dolina Pod pove alom (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Moja Istra TV prodaja Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Popevke i š kleci

21:05 Kamo i kako dalje 22:05 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 12.04.

NEDJELJA, 13.04.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno 13:00 Tv prodaja 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 16:50 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 12.04.

NEDJELJA, 13.04.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:00 10:15 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlost VTV Dnevnik (R) TV prodaja TV prodaja Moja Istra Eurobox (R)

Pressica Tajne uspjeha TV prodaja Zajedno 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Kamo i kako dalje 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Razglednica 20:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:05 S koncertn ih pozornica 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 IZ PROŠLOSTI 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Koncert 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15 09:00 09:15 09:30 10:30 10:45 11:30 12:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Dokumetarni program Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja TV prodaja Hrana i vino TV prodaja Ku onica (R) Zlatna dolina Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno

ošte ene osobe TV prodaja TV Ordinacija (R) TV prodaja Mali oglasi Paleta portreta (R) Kamo i kako dalje (R) 16:00 Druga strana (R) 16:55 Mali oglasi 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 18:05 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Dokumentarni program 20:30 Global 3000 21:00 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice 12:25 12:40 13:40 13:55 14:00 15:00

PONEDJELJAK, 14.04.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Poluge razvoja (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 14.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:30 14:20 14:35

14:55 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:50 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 02:00 02:01

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Kajkavci (R) TV prodaja Pod pove alom (R) 24 sata vijes TV prodaja Druga strana (R) TV prodaja Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Mali oglasi Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Koktel Sportski zoom (R) Mužikaši i pajdaš VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 15.04. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 15.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 TV Oblo ec (R) 11:45 TV prodaja 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 Koktel (R) 14:10 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 16.04. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 16.04.

06:43 06:45 06:55 07:20 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Velike tajne malog vrta (R) 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 17.04.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 17.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Global 3000 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Paleta portreta (R) 14:30 TV prodaja 14:45 Shi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Kajkavci (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Druga strana 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

U VARAŽDINU ovu subotu

Koncert Op e opasnosti NAGRA UJEMO NAJBRŽE ITATELJE

Osigurali smo pet besplatnih ulaznica! Petero najbržih itatelja, koji u petak 11. travnja do u u našu redakciju s najnovijim izdanjem Me imurskih novina (broj 969), na poklon e dobiti po jednu besplatnu ulaznicu za koncert benda “Op a opasnost” u Varaždinu. U sportskoj dvorani “Graberje” Varaždin ovu subotu (12. travnja) održat e se “zabavnjak” uz popularnu i dobro znanu grupu “Op a opasnost”. Nakon rasprodanog Samobora, Dubrovnika, Zagreba, na redu je i Varaždin, gdje e lanovi grupe, nakon godinu dana iš ekivanja, za svoje fanove u svom

prepoznatljivom stilu napraviti pravi glazbeno-scenski spektakl. Posjetitelji e mo i uživati u popularnim hitovima kao što su: Jednom kad no , Pobjego sam, Uzalud sunce sja, Tvoje ime uvam i dr. Koncert e ujedno biti i mjesto za promociju novog albuma. Uz bend “Op a opasnost” u Varaždinu e nastupiti

i doma e snage - Zodiac band. Koncert zapo inje u 20 sati. Ulaznice u pretprodaji možete nabaviti po cijeni od 30 kuna, na dan koncerta 40 kuna. Pretprodajna mjesta: Sport cafe Varaždin, ROCK ART Varaždin, cafe-bar MY WAY Varaždin, cafe-bar SALOON Varaždin, cafe-bar GROF Varaždin, cafe-bar

ILE Sra inec, cafe-bar BUMBAR Gornji Kuršanec, cafe-bar MARTIN Nedeliš e, Radio 105 Selnica, Tobacco shop akovec, cafe-bar LAP akovec (Jug), Patrix bar akovec, CONOR MEDIA akovec i Prelog, cafe-bar FORUM Prelog, gostionica LAV Sveti Petar i cafe-bar CRAZY HILL Ludbreg.

MESAP Nedeliš e, nedjelja, 20. travnja

Megakoncert uz Ivana Zaka & TS Begini CB “Millenium” nastavlja niz organizacije megakoncerata. Za spektakl e se ovaj put pobrinuti Ivan Zak i trenutno najpopularniji tamburaški sastav u Hrvatskoj Begini. Ulaznice po 30 kuna u ograni enom su broju i ima ih 2.000 komada, a sve ostale, kao i na dan koncerta, bit e po 50 kuna. Pretprodajna

mjesta su CB Millenium akovec, Pizzeria Mayo Kotoriba, Pizzeria Modena Domašinec, cafe-bar Jama Mursko Središ e, cafe-bar Street Bar Prelog, Old City Pub Varaždin i cafe-bar Petica Mala Subotica. Ovaj put u nedjelju 20. travnja u dvorani MESAP-a u Nedeliš u svojim hitovima žarit e Ivan Zak i TS Begini.

FORMULA 13 1 Magic COLDPLAY 2 Lonely Press Play DAMON ALBARN 3 Fresh Strawberries FRANZ FERDINAND 4 Not A Bad Thing JUSTIN TIMBERLAKE

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata SRCE TV

Protekli vikend gosti zabavno-glazbene emisije “Fio show” bili su Zagorski veseljaki iz Ivanca, doma i sastav koji svira sve vrste prigodnih sve anosti. Uz njih u programu se predstavio i Trio Fantastik, koji su gledatelje oduševili

svojom svirkom na poseban na in. Posebni gosti ve eri bili su pajdaš Žiga iz Klenovnika i gospo a Ana s imanja obitelji Salaj u azmi. Naravno, nije izostao ni zdravstveni kutak. Svaku nedjelju s Vama u 20 sati, Vaš Fioshow!

5 Fallininlove2nite PRINCE ft. ZOOEY DESCHANEL 6 I Won’t Let You Go SNOW PATROL 7 Coming Home KAISER CHIEFS 8 Addicted To You AVICII 9 All Of Me JOHN LEGEND

Top Hit List

10 Sailing MIKE OLDFIELD 11 Nasty PIXIE LOTT 12 Arabella ARCTIC MONKEYS 13 Wild Wild Love PITBULL ft. G.R.L. 14 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 15 Love Me Like I’m Not Made Of Stone LYKKE LI

1 VATRA TOP- Tango LISTA DOMA IH 2 PAVEL - ;uvaj me 3 |ANI STIPANI;EV - Bajke 4 HARI MATA HARI - Da ti ko ovjek oprostim 5 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 6 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 7 OLIVER - Do kraja vrimena 8 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 9 ŽELJKO BEBEK - Najve a budala ovog grada 10 JELENA ROZGA - Okus mentola 11 DANIJELA - Iluzija 12 OP?A OPASNOST - Tragovi 13 BOSUTSKI BE?ARI - Tamo gdje si ti 14 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 15 cZDRAVKO ;OLI? - Esma

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

A D J A V a c’ e

dom o prirodnno

provjere

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 45

za eventualne tiskarske pogreške ne preuzimamo odgovornost

11. travnja 2014.

Dobro je znati

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

i Vas pozivaju na

DANE OTVORENIH VRATA Gdje?

Kada?

U koliko sati?

Metss Šenkovec

15.04.2014.

7:00 - 19:00

Što?

Cjelodnevni bogat program sa stručnim prezentacijama i raznim pogodnostima prilikom kupovine Ceresit proizvoda Iznenađenje?

Kupovinom Ceresit proizvoda u vrijednosti od 200 kn možete osvojiti atraktivnu nagradu koja će Vas sigurno razveseliti!

sport@mnovine.hr

NOGOMET

ŠAH

POZNATI polufinalisti Kupa MNS-a za seniore

PROSLAVLJENO 80 GODINA ORGANIZIRANOG IGRANJA ŠAHA U ME IMURJU

POLUFINALE: Šenkovec - Me imurje i Mladost (I) - Mladost (P)

Budu nost je svijetla jer imamo državne prvake u mla im kategorijama

Nakon Me imurja, koje je u utorak izborilo polufinale Kupa MNS-a, od srijede su poznata i preostala tri polufinala. To su dvije Mladost iz Ivanovca, odnosno Palinovec i Šenkovec. Me imurje je ve u utorak rutinski odradilo svoj posao u Macincu. Doma em Centrometalu hrvatski tre eligaš je ipak bio preveliki zalogaj, mada je nakon prvog poluvremena bilo samo 1-0 zgoditkom Leonarda Vuka u 24. minuti. Na 2-0 vodstvo akov ana povisuje u 56. minuti David Puclin. Gosti etiri minute kasnije imaju kazneni udarac, koji je Gordanu Goliku doma i vratar Samir Petkovi obranio. Leonard Vuk se u 73. minuti po drugi put upisao u listu strijelaca za goste. To ku na i za pobjedu od 4-0 stavio je etiri minute prije kraja utakmice mladi Filip Hrustek, koji je samo dvije minute ranije ušao u igru. etiri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Šenkovec doma om pobjedom prošao dalje. Pitanje je što bi se dogodilo tijekom utakmice da je odmah na po etku utakmice u 10. minuti Bojan Brki iz kaznenog udarca postigao zgoditak. Doma i vratar Mihael Pokriva bio je uspješniji i obranio njegov udarac. Do poluvremena Hrvoje Buhanec u 35. minuti dovodi doma e u vodstvo. Nakon toga slijede još dva kaznena udarac koja su bila iskorištena. Prvo u 52. minuti za doma e isti realizira za vodstvo od 2-0 Hrvoje Buhanec, a potom za Dubrav an pet minuta prije kraja utakmice za smanjenje doma eg vodstva na 2-1 kazneni udarac realizira Dominik Jadan. Dejan Korent je samo u 90. minuti doma u pobjedu Šenkovca od 3-1 svojim zgoditkom potvrdio. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Mladost pobjedom u Slakovcu u polufinalu. Nakon prvih 45 minuta igre doma a Sloboda ima zgoditkom kapetana mom adi Milivoja Goricaja u 30. minuti vodstvo od 1-0. Gosti iz Palinovca do izjedna enja dolaze u 54. minuti, kada je zgoditak postigao Deni Kova i . Pobjedonosni zgoditak za prolaz u 77. minuti postigao je Dario Vadlja. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. U Ivanovcu doma ini prošli nakon izvo enja jedanaesteraca. U 90 minuta igre gledatelji, njih preko 200, zgoditak nije vidjelo. Mladost kao me imurski prvoligaš ipak je nešto malo više pokazala od lidera druge me imurske lige. Ivan Fu ko je u 70. minuti pogodio umjesto mreže stativu. Gosti prakti ki bez prave prigode.

Polufinale 23. travnja i 7. svibnja U polufinalu se sastaju: Šenkovec - Me imurje i Mladost (Ivanovec) - Mladost (Palinovec). Igraju se dvije utakmice. Doma instvo se izvla i. Prva je 23. travnja, a uzvrat 7. svibnja. Obje se igraju s po etkom u 17 sati. U izvo enju udaraca s 11 metara Filip Murkovi je pucao preko vrata, a potom doma i vratar Emil Novak brani udarac Darijanu Treski. Nakon toga obranio je i Bojanu Kregaru, a Marko Miki pogodio za pobjedu od 5-4. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Prema povijesnim podacima, u akovcu je organizirani sportski klub postojao još u 19. stolje u sa svojim sekcijama, pa je za pretpostaviti da je jedna od sekcija bio i šah. Nakon Prvoga svjetskog rata u nekim me imurskim djelovima (Murskom Središ u, Nedeliš u i Strahonincu) osnovano je više šahovskih skupina, a nakon toga pristupilo se osnivanju prvog kluba 1933. godine u akovcu Nakon što su krajem protekle godine organizacijskom pojedina noga brzopoteznog šahovskog turnira krenuli u obilježavanje 80. godišnjice igranja šaha u Me imurskoj županiji, s proslavom su nastavili i u 2014. godini prigodnom sve anoš u. Proslavili su ujedno 35 godina osnutka me imurskog saveza, te 30 godina djelovanja Šahovskog kluba Strahoninec, doma ina sve anosti. Savez je osnovan 15. rujna 1979. godine, a prvi predsjednik bio je Mašan Sredanovi .

Prva šahovska figura u Me imurju pomaknula se u 16. st. Iako je službeno proslavljeno 80 godina organiziranog igranja šaha u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, neki izvori tvrde kako je šah na ovim prostorima krenuo i prije. - O tome nam svjedo i postav Muzeja Me imurja, gdje su upravo šahovski stolovi jedan

Posebnost prave ve eri šaha bila je dodjela priznanja i nagrada najzaslužnijim pojedincima za promociju šaha diljem Me imurja i šire. Iste su otišle u ruke posmrtno Damiru Mavrinu, zatim Branku Resmanu, Božidaru Hajecu, Vladimiru Lovren i u, Josipu Kermanu, Franju Jan iki u, Dragutinu Srnecu, Borisu Resmanu, Stjepanu Novaku i Zdravku Jan iju, koji je zahvalio u ime nagra enih.

Povodom velikog jubileja podijeljena su priznanja od brojnih eksponata u okviru namještaja iz 19. stolje a, a kao otmjena igra provodio se i u 16. stolje u, potvrdio je Branimir Bunjac, lan Izvršnog odbora Šahovskog saveza Me imurske županije. Prema povjesnim podacima, u akovcu je organizirani sportski klub postojao još u 19. stolje u sa svojim sekcijama, pa je logi no za pretpostaviti da je jedna od sekcija bio i šah. Nakon 1. svjetskog rata u nekim me i-

Jedini savez bez prostorija - Neki šah doživljavaju kao ozbiljan sport, a oni koji bi ga trebali podupirati baš i ne misle tako. injenica je da ovdje ima više klubova, najviše nogometnih, pa se kola dijeli na puno komada, ali sramotno malo dobiva šah. Prema najavama zamjenika me imurskog župana Zorana Vidovi a, nešto bi se na

Dodijeljeno deset priznanja

tom planu moglo pomaknuti, jer su pri završetku pregovori od lipnja 2013. godine, kojim bi savez napokon dobio svoje prostore. - Klubovi iz drugih mjesta imaju prostor, jedino u akovcu koji bi trebao biti neki centar i nositelj kvalitete njega nema, ali bit e uskoro, poru io je Tomaši .

murskim djelovima (Murskom Središ u, Nedeliš u i Strahonincu) osnovano je više šahovskih skupina, a nakon toga pristupilo se osnivanju prvog kluba 1933. godine u akovcu. - Mi obilježavamo osnutak prvog kluba koji je o ormljen u kavani ‘Royal’. Igrali su tada poznati akov anci - Geza Legenštajn, pjesnik Stjepan Bence i drugi. Igra je dobila elana nakon 2. svjetskog rata, kada je to bilo politi ki poticajno, znalo se da SSSR ima svjetske prvake u tom sportu i najednom je krenulo osnivanje i razvoj klubova, dodaje Bunjac.

Me imurje je šahovska županija Razvoj se nastavio do danas, kada možemo re i da je šah u Me imurju u odnosu na druge županije posebno razvijen sport. Savez okuplja 13 klubova, a na me imurskom kup natjecanju okupila se 21 ekipa. - Imamo i državne prvake me u kadetima i juniorima, proš-

Šah dolazi u škole Iako se dobro radi s mladima u sklopu šahovskih škola diljem Me)imurja, te je zabilježena tendencija rasta broja djece u klubovima, prema deklaraciji EU sve lanice su obavezne uves+ šah u škole, kao izborni ili izvannastvani predmet. - Mnoge sredine kod nas to ve imaju, pa tako i ove godine imamo od 27. travnja u Pore u predstavnike i na državnom prvenstvu, dodaje Bunjac, koji ve 13 godina u OŠ Podturen vodi šahovsku školu. le godine Sloboda iz Mihovljana uzela je titulu kadetskoga državnog prvaka, a javljaju tu i druge sredine koje prate te rezultate - Miklavec, Štrigova, Gornji Mihaljevec i drugi, rekao je Roland Tomaši , predsjednik Šahovskog saveza Me imurske županije.

TENIS ITF TOUR

Mikul i i Mekovec stigle do finala Opet tjedan sjajnih vijesti kad su u pitanju rezultati akove kih tenisa ica. Na dva razli ita ITF Futuresa, vrijedna 10.000 $, Ema Mikul i i Iva Mekovec ušle su u finale. Šteta što sjajan tjedan nisu okrunile novim osvojenim turnirom, jer su obje poražene u finalu. Ema Mikul i je u gr kom Heraklionu izgubila me od Ruskinje

Poline Leyikine 2:6, 7:6 i 5:7, a Iva Mekovec u Šibeniku od Srpkinje Katarine Joki 4:6, 1:6. Ema je finale izborila na Kreti u Gr koj i tamošnjem glavnom gradu Her aklionu, na turniru koji se igra na hardu podlozi. Ema, koja je bila 7. nositeljica, u finale je ušla bez izgubljenog seta, a na putu je savladala 1. i 3. nositeljicu tur-

nira. U polufinalu je bila bolja od Njemice Anna Zaja 6:4, 7:6. Bio je to najteži me u proteklih sedam dana, ali prošla ga je uspješno. 422. igra ica svijeta u finalu igra s Ruskinjom Leykinom, a ovaj uspjeh donijet e joj spuštanje ispod 400. mjesta na WTA listi. Iva Mekovec je odli no otvorila zemljanu sezonu na

otvorenom. U Šibeniku je na terenima TK-a “Solaris” bila tako er vrlo uvjerljiva do finala, u koje je ušla kao 8. nositeljica turnira. U polufinalu je primjerice “razmontirala” Janinu Toljan iz Austrije u dva seta 6:0, 6:3. Me utim, u finalu joj baš i nije išlo. Ipak, osvojila je lijepi broj bodova za približavanje 500. mjestu WTA liste.

11. travnja 2014.

III. HNL â&#x20AC;&#x201C; Sjever, 21. kolo donijelo je dva me imurska derbija

PIĹ E: MATEJA GOĹ IEJ

Lokalni derbiji Me imurju i Rudaru FOTO: ZLATKO VRZAN U novom kolu III. HNL - Sjever gledali smo dva me imurska derbija, jedan u Sv. Martinu na Muri. Bez premca najbrojniji, najzanimljiviji i najnapetiji bio je onaj u Martinu, gdje je oko 900 ljubitelja nogometa pratilo gornjome imurski derbi kola. U kona nici su s minimalnih no dostatnih 1:0 slavili gosti, koje je zbog u proĹĄlom kolu isklju enog trenera Josipa Filipana vodio Smiljan Liklin. Kona ni rezultat postavljen je joĹĄ u 13. minuti, kada je precizan Rudarov Zadravec. U drugom lokalnom dvoboju Me imurje je bilo uvjerljivo protiv Kotorip ana, koji su na SRC-u â&#x20AC;&#x153;Mladostâ&#x20AC;? poveli 1:0 preko Cecelje u 14. minuti, da bi u nastavku dobili osam golova. Dvostruki strijelci u potpunoj nadmo i doma ina bili su Vuk, Kokot i Dodlek, a gostuju u mreĹžu tresli su joĹĄ Golik iz kaznenog udarca u 68. minuti, te Hernandez koji je postavio kona an rezultat.

NEDELIĹ E â&#x20AC;&#x201C; VIROVITICA 0:0 NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; stadion Trate. Gledatelja: 300. Sudac: P. Dubravko (VaraĹždin) NK NedeliĹĄ e: Novak, N. Pintari , Leva i , Batarilo, Kolari (74. Hanc), Mar ec (59. T. Pintari ), Topolnjak, Vizinger (68. Posavec), Cindri , Me)umurac, Vojnovi . Trener: G. Me)umurac.

SLATINA - AKOVEC 4:1 Sla+na: stadion NK Sla+na. Gledatelja: 100. Sutkinja: K. Velja i (Curlovac) Strijelci: 1:0 Dunkovi (6.min), 2:0 Dunkovi (52.min), 3:0 Pecolaj (55.min), 4:0 Ciglar (58.min), 4:1 PuĹĄi (72.min) NK ;akovec: Trivanovi , Vico, BiljeĹĄko, Dodig (75. MatijaĹĄ), RaĹĄi , BoĹži kovi , Bubnjar, JakĹĄi , Moreira, PuĹĄi , Juki . Trener: J. Zbiljski.

PODRAVAC - MLADOST 6:0 Virje â&#x20AC;&#x201C; sportski park. Gledatelja: 150. Sudac: A. GadĹžo (Bjelovar) Strijelci: 1:0 Grgi (29.min), 2:0 Njega (37.min), 3:0 KriĹžanovi (56.min), 4:0 Njega (59.min), 5:0 Grgi (66.min), 6:0 Ĺ imek (71.min) NK Mladost Prelog: Piljak, HabuĹĄ, Sraka, Ivan i , Hali , Balent, Vuk (62. HreĹĄ ), Hladnik, Mihoci (81. MiĹĄi ), Caban (55. Erdelji), Jambrovi . Trener: S. Sudec.

NK POLET â&#x20AC;&#x201C; NK RUDAR 0:1 Sv. Mar+n na Muri â&#x20AC;&#x201C; teren NK Polet. Gledatelja: 900. Sudac: M. Stani (Koprivnica) Strijelac: 0:1 Zadravec (13.min) NK Polet Sv. Mar+n na Muri: |urkin, Karlov ec, Begovi , Hren, Sobo an, Radikovi , Barat, Cvetkovi (46. A. Gori anec), K. Gori anec, Turk, Ĺ kvorc (46. ;urin). Trener: D. Ĺ kvorc NK RUDAR Mursko SrediĹĄ e: Rajf, Ĺ prajc, B. VuruĹĄi (90. ;alopa), Ĺ˝upanec, D. Ĺ ol+ , F. Novak (59. Vuri), Zadravec, Stojko (90.min Jezernik), N. Ĺ ol+ , D. Novak, M. Ĺ ol+ . Trener: J. Filipan.

ME IMURJE - GRANI AR 8:1 ;akovec â&#x20AC;&#x201C; SRC Mladost. Gledatelja: 150. Sudac: B. Brljak (;akovec) Strijelci: 0:1 Cecelja (14.min), 1:1 Vuk (22.min), 2:1 Dodlek (35. min), 3:1 Dodlek (43.min), 4:1 Vuk (46.min), 5:1 Kokot (56.min), 6:1 Golik (68.min, 11m), 7:1 Kokot (86.min), 8:1 Hernandez (89.min) NK Me)imurje ;akovec: Ĺ afari , Pintari (86. Kokot), Dodlek, Kuzmi , Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber, Vuk (90. Korenika), Golik, Novko. Trener: M. Kova evi . NK Grani ar Kotoriba: Jambres, Rebrek, La+n, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli, Zadravec (77. Kos), TiloĹĄanec (88. Fundak), Na), Mlakar. Trener: L. Furjan.

Rudar je poveo rano u Svetom Martinu na Muri i zadrĹžao vodstvo do kraja utakmice

akovec upisao joĹĄ jedan poraz Prije nego u subotu 12. travnja na doma em travnjaku do ekaju mom ad NedeliĹĄ a u me imurskom derbiju, nogometaĹĄi akovca odradili su dvoboj 23. kola. Dogovorom mom adi, Virovitica je u srijedu gostovala na akove kom travnjaku i pomela doma u ekipu s velikih 13:1. Ve nakon prvih 45 minuta igre na svom su kontu imali 4:0, a do kraja potvrdili svoju nadmo s joĹĄ devet brzih pogodaka. JoĹĄ od prvog dijela sezone postavlja se pitanje koje se ne mijenja â&#x20AC;&#x201C; emu biti kanta za napucavanje u III. HNL â&#x20AC;&#x201C; Sjever? (mg)

NedeliĹĄ e je u utakmici bez pogodaka bilo doma in Virovitici. Iako su imali inicijativu, NedeliĹĄ anci je nisu znali iskoristiti i pretvoriti u pogodak za podjelu bodova pred 300 doma ih navija a. PreloĹĄka Mladost gostovala je u Virju kod Podravca, gdje se nije dobro provela, ve na poluvremenu gubili su 2:0, da bi u drugom dijelu dobili joĹĄ etiri gola za teĹžak poraz. akovec je bio na gostovanju kod Slatine, gdje je izgubio 4:1, a nakon istog iza me imurske ekipe su dva problema. Prvi zbog injenice kako su utakmicu igrali bez po pravilniku potrebita tri mlada igra a na terenu, a drugi zbog trenera i sportskog direktora Josipa Zbiljskog koji je isklju en u 59. minuti, nakon ĹĄto je udario svog igra a BoĹži kovi a. Jedini akove ki gol postigao je u 72. minuti PuĹĄi . Nakon utakmice o udarcu su se o itali igra i NK akovec sluĹžbenim priop enjem u kojem objaĹĄnjavaju â&#x20AC;&#x201C; Radilo se o odgojnoj mjeri, tzv. â&#x20AC;&#x153; uĹĄkiâ&#x20AC;?, koju je valjda svaki igra dobio u mla im uzrastima zbog nepoĹĄtivanja nogometnih zahtjeva trenera. Igra se u

Sjajna atmosfera bila je u Svetom Martinu na Muri, gdje se okupilo gotovo tisu u gledatelja

Me uĹžupanijska liga â&#x20AC;&#x201C; da ili ne? Kako nas u novoj sezoni o ekuje novi format natjecanja, kako u III. HNL, tako i lokalnom nogometu, prvi su svoj sastanak oko ukidanja tre eligaĹĄkog sjevera odrĹžali me imurski predstavnici u III. HNL â&#x20AC;&#x201C; Sjever, njih sedam, na zahtjev predsjednika Me imurskoga nogometnog saveza Mate Kljaji a. Sastanku su se odazvali predstavnici svi sedam klubova: NK Me imurje, NK Mladost Prelog, NK akovec, NK Grani ar Kotoriba, NK Polet Sveti Martin na Muri, NK NedeliĹĄ e i NK Rudar Mursko SrediĹĄ e, a uz njih sastanku su uz predsjednika ispred Me imurskog nogometnog saveza bili nazo ni lan

IO-a HNS-a Stjepan KriĹžari i tajnik Darko Jambrovi .

MoĹže u ligu niĹže, no uz odre ene uvjete Odlukom IO-a HNS-a gasi se III. HNL â&#x20AC;&#x201C; Sjever te se formiraju me uĹžupanijske lige, kod nas akovec - VaraĹždin. NajvaĹžniji zaklju ci sastanka su da se klubovima iz sadaĹĄnje III. HNL - Sjever, u ravnomjernom broju pridruĹže klubovi iz MNS-a i VaraĹždinskog saveza, s time da, naravno, klubovi budu e me uĹžupanijske lige moraju zadovoljavati sve uvjete iz propozicija natjecanja. Prema propozicijama bi

svaka mom ad morala imati najmanje etiri mla e uzrasne kategorije U-10, U-12, U-14 i U-17, dimenzije terena za igru minimalno 100 x 64 metara i da se utakmice moraju zapo eti s minimalno tri mla a igra a od 21 godine. Gore navedeni uvjeti su iz razloga da treba teĹžiti kako novoformirana liga ne bi bila korak unatrag ve naprijed. Nakon poduĹže i konstruktivne rasprave doneseni su prvi zaklju ci, a klubovi se o njima moraju pisano o itovati do danas (petak) 11. travnja u kancelariju MNS-a, kako bi se mogli pokrenuti daljnji koraci oko formiranja lige. (mg)

viĹĄe puta nije vra ao u obranu te je kod jednog primljenog gola bio i direktni krivac. - NaĹĄ trener je veliki profesionalac, veliki radnik i prije svega veliki ovjek te mi igra i stajemo u njegovu obranu, objaĹĄnjava potpisnik obrazloĹženja Mate RaĹĄi .

TABLICA 1. ME|IMURJE

21 14 4

3 64 â&#x20AC;&#x201C; 18 46

2. BJELOVAR

21 12 8

1 60 â&#x20AC;&#x201C; 21 44

3. KOPRIVNICA

21 13 4

4 66 â&#x20AC;&#x201C; 22 43

4. MLADOST (Ĺ˝)

21 11 7

3 54 â&#x20AC;&#x201C; 14 40

5. CROATIA

21 12 4

5 55 â&#x20AC;&#x201C; 29 40

6. PODRAVINA

21 11 6

4 51 â&#x20AC;&#x201C; 21 39

7. PODRAVAC

21 11 2

8 43 â&#x20AC;&#x201C; 35 35

8. VIROVITICA

21 8

7 27 â&#x20AC;&#x201C; 31 30

9. VARAĹ˝DIN -1

21 8

8 31 â&#x20AC;&#x201C; 26 28

10. POLET (SMNM)

21 7

8 39 â&#x20AC;&#x201C; 32 27

11. SLATINA

21 7

2 12 28 â&#x20AC;&#x201C; 38 23

12. RUDAR

21 6

5 10 23 â&#x20AC;&#x201C; 38 23

13. NEDELIĹ ?E

21 6

3 12 22 â&#x20AC;&#x201C; 44 21

14. GRANI;AR (K)

21 4

4 13 26 â&#x20AC;&#x201C; 50 16

15. MLADOST (Pr.) -1

21 3

2 16 20 â&#x20AC;&#x201C; 62 10

16. ;AKOVEC

21 0

2 19 11â&#x20AC;&#x201C;139 2

Parovi 22. kola III. HNL â&#x20AC;&#x201C; sjever: Virovi+ca â&#x20AC;&#x201C; Me)imurje, Grani ar â&#x20AC;&#x201C; Croa+a, Mladost â&#x20AC;&#x201C; Polet, Rudar â&#x20AC;&#x201C; Podravac, Mladost (P) â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar, ;akovec â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e, Podravina â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica i VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; Sla+na.

NAJAVA 22. kola

PreloĹžani do ekuju Bjelovar, koji Me imurju puĹĄe za vratom Novo tre eligaĹĄko kolo, po tradiciji, donosi novi lokalni derbi, ovaj put na stadionu Mladosti u akovcu. Mom ad akovca do ekat e NedeliĹĄ e. Iako NedeliĹĄ anci iza sebe nemaju jednu od uspjeĹĄnijih sezona me u tre eligaĹĄima, te nakon dobrog otvaranja u ve ini susreta gube bodove, protiv ekipe sa za elja ne bi trebali imati prevelikih problema. Vode e Me imurje kre e u goste solidnoj Virovitici kod koje se o ekuju bodovi, a isti su prijeko potrebni, jer im Bjelovar puĹĄe za vratom, s tek dva boda zaostatka. MoĹžda PreloĹžani pomognu Me imurcima, ako uspiju slaviti u subotnjem doma instvu Bjelovar anima u DraĹĄkovcu. Bilo bi to svakako iznena enje kola, koje

nikako nije nemogu e ostvariti. Grani ar e krenuti Croatiji u Grabrovnicu, koja je ispustila tek pet utakmica tijekom sezone, pa teĹĄko da e ovu na svom terenu, protiv ekipe s donjeg doma. Pitanje e samo biti kolika e biti razlika u njihovu korist. Derbi sredine tablice igrat e Rudar i Podravac u Murskom SrediĹĄ u, a iako su gosti neĹĄto e ikasniji ove sezone, Rudari se mogu pred svojim mnogobrojnim navija ima uz pravi pristup nadati dobroj igri i pozitivnom rezultatu. Polet pak e krenuti u goste MladostaĹĄima u Ĺ˝dralove, gdje se teĹĄko uzimaju bodovi, moĹžda oni u tome uspiju. Utakmice se igraju u subotu i nedjelju od 16 sati.

11. travnja 2014. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

21. kolo I. ŽNL MNS BSK - MLADOST (I) 3-2 (1-1) BELICA. Igralište: Mos+š e. Suci: Dominik Mihoci, Zoran Novak, Dragan Hrustek. Delegat: Ma+ja Poredoš Strijelci: 1-0 Paler (28-11m), 1-1 Novak (29), 1-2 Fu ko (50), 2-2 Baksa (74), 3-2 Paler (89-11m) BSK: Sternad, Makar D, Antolaši (71. Trstenjak), Baksa, Hajdarovi , Šari , Bašek, Paler, Makar I., Mlinari , Mesari (62. Ha ek), trener: Ivan Hamunajec MLADOST: Novak, Talan (84. Gal), Žvorc, KrištoY , Leva i , Murkovi , Miki , Novak, Gugi , Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek Žu+ kartoni: Bašek (BSK); KrištoY , Gal (Mladost) Crveni: Novak (Mladost)

PODTUREN - CENTROMETAL 1-4 (0-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Damir Fodor. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Kolari (48), 1-1 Duman i (62), 1-2 Novak (67), 1-3 Pani (84), 1-4 Borko (85-11m) PODTUREN: Kolar D., Kolar A (86. Krklec), Škvorc (78. Telebuh), Horvat, Balenovi , Turk, Sermek (72. Golubi ), Kolari , Škvorc, Mu i , Ka+ , trener: Vladimir Pavlekovi CENTROMETAL: Petkovi (82. Verteš M), Jurman (69. Slokan), Vince+ , Gunc, Borko, Pani , Rodrigez (53. Verteš B), Duman i (79. Logožar), Novak, Ba an, Zavrtnik (57. Strahija), trener: Dragu+n Naran)a Žu+ kartoni: Horvat, Kolar (Podturen); Duman i (Centrometal)

ukovec se opet odvojio na vrhu U ;ukovcu se sve odigralo u prvom poluvremenu. Gledatelji njih oko150 svih pet zgoditaka vidjeli su u prvom dijelu utakmice. Prvi ve u 2.minu+ iz opravdano dosu)enog kaznenog udaraca kada je u gostuju em kaznenom prostoru srušen Danijel Mesari . Uspješan izvo)a najstrože kazne za doma e bio je Krunoslav Fran i . Gos+ iz Domašinca sa dva zgoditka u 22. minu+ Stjepana Krznara i 29.minu+ San+na Debelca preokre u rezultat u svoju korist. Lijepim volej udarcem u 40.minu+ Dražen Vukina poravnava na 2-2. Minu+ prije kraja prvog poluvremena Danijel Mavri ek dovodi ;ukovec 77 u vodstvo od 3-2 koje se više nije mijenjalo u drugom dijelu. Doma i su zagospodarili terenom i gos+ma iz Domašinca ostavili vrlo malo prostora da do)u do izjedna enja. Mario Furdi igra Dinama ušao je u igru u 70.minu+ i psovanjem na jedan ne dosu)eni prekršaj na njemu sucu utakmice Ivici Križai u, minutu prije kraja utakmice bespotrebno zaradio opravdano isklju enje. ;e+ri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

Remi Palinov ana

SPARTAK - ŠENKOVEC 3-2 (0-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Vjeran Tuksar. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Korent (61), 1-1 Živkovi (63), 1-2 Buhanec 864), 2-2 Lackovi (90), 3-2 Živkovi (90+2) SPARTAK: Tizaj, Jan ec (90. Cirkovi ), Lackovi S, Lovren i , Šegovi E., Ružman, Fažon, Lackovi E., Škvorc, Zadravec, Živkovi , trener: Stjepan Križari ŠENKOVEC: Pokriva , Ban, Buhanec, Kukovec, Korent, Kova evi , Domunkoš (90. Horvat), Radikovi ), Leskovec, Polak, Kanski, trener: Ivan Zobec Žu+ kartoni: Kanski (Šenkovec)

PUŠ INE - OMLADINAC (NSR) 1-0 (0-0) PUŠ?INE. Igralište: Goran Žganec, Davor Šupljika, Ivan Žganec. Delegat: Dragu+n Vuk Strijelac: 1-0 Mikulec (63) PUŠ?INE: Kolar, Lesar, Martan (87. Pintari ), Terzi , Celinger, Namjesnik, Mikulec, Mošmondor (51. Ribi ), Levani (90. Trojak), Štefulj (73. Ruži ), trener: Dejan Car OMLADINAC: Križai , Vugrinec (60. Vodopija), Raich (74. Mlinari ), Filipovi , Toplek, Lesjak, Jurinec; Jambroši , Drk (60. Žvorc), Varga (40. Vida i ), KrištoY , trener: Branko Kelkedi Žu+ kartoni: Mikulec (Puš ine); Lisjak (Omladinac) Crveni: Križai (Omladinac)

NAPRIJED - MLADOST (P) 1-1 (0-1) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Željko Turk, Josip Kedmenec, Siniša Luka i . Delegat: Tomislav Šol+ Strijelci: 0-1 Vadlja (18), 1-1 Glavina (67) NAPRIJED: Glavina, Šimunkovi , Režek, Hižman, Novak, Kemec (37. Mar+nec), Bermanec, Trstenjak (84. Varga), Režek (89. Žvorc), Glavina, Furundžija, trener: Zlatko Vugrinec MLADOST: Mar ec, Jaluši (73. Valen+ ), Fileš, Križari , Tkalec (27. Baksa9, Možek, Talan (62. Kolari ), Vadlja, Kova i , Cirkven i , Pasler, trener: Josip Šegovi Žu+ kartoni: Kemec, Hižman (Naprijed); Tkalec, Fileš, Pasler, Valen+ (Mladost)

SOKOL - SLOBODA (S) 2-4 (1-2) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Dario Srnec, Tomislav ;urila, Toni Fažon. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Puh (21), 1-1 Vrbanec (33), 1-2 Katanec (40), 2-2 Vincek (50), 2-3 Vrbanec (54), 2-4 Goricaj (63) SOKOL: Šimuni , Korpar, Puh, Boži , Vincek, Mikolaj L, Dunjko (77. Govedi ), Mikolaj M., Lisjak, Ruklja , Horvat, trener: Leonardo Novak SLOBODA: Tkal ec, Fu ko, Petek, Novak, Cvetkovi , Katanec, Hergo+ (87. Ladi ), Goricaj, Vrbanec (80. He)a), Pintari (60. Srnec), Fegeš, trener: Stjepan Petek Žu+ kartoni: Vincek (Sokol); Cvetkovi , Vrbanec (Sloboda)

Mlados+ samo bod iz Cirkovljana. Iako su gos+ iz Palinovca od 18.minute zgoditkom Darija Vadlje poveli sa 1-0 doma i Naprijed uspio je u 67.minu+ zgoditkom svog kapetana mom adi Željka Glavine poravna+ na kona nih 1-1. U drugom dijelu doma i su bili bliži pobjedi. U 71.minu+ dva su puta uzdrmali pre ku vratara Danijela Mar eca koji je najzaslužniji što gos+ nisu poraženi. Dva doma a, a e+ri gostuju a opomenuta igra a.

Sloga u naletu Slogi doma a pobjeda u završnici utakmice. Ivica Vugrinec je doma e ve u 10.minu+ doveo u vodstvo koje se nije mijenjalo sve do deset minuta prije kraja utakmice. Prije toga bilo je burno u 70.minu+. Sloga je ostala bez Carlosa Ferreire Henriquea koji je isklju en jer je glavom u prsa udario igra a Dinama iz Palovca u prekidu igre i ne samo to još je pokušao, ali sre om nije uspio udari+ jednog igra a gos+ju iz Palovca. U tom trenutku je u teren za igru ušao doma i Yzioterapeut Damir Šari pa je i on udaljen s klupe zato što je neovlašteno ušao u teren za igru. Iako broj ano slabija Sloga je u 80.minu+ drugim zgoditkom na utakmici Ivice Vugrinca s+gla do vodstva od 2-0. Tri minute kasnije svojim zgoditkom igra trener Andre Ba+sta Silva potvr)uje pobjedu Sloge od 3-0. Uz dva isklju enja doma i su imali i dvojicu opomenu+h igra a, a gos+ etvoricu opomenu+h igra a.

Puš ine nastavile veliki proljetni niz Puš ine i dalje bez poraza u prolje e. Ide, pa ide niz proljetnih pobjeda Puš ina. Ve su na šestoj. Gos+ im je bio Omladinac iz Novog Sela Rok. Prema rezulta+ma nije bio baš lak plijen kako se to od doma ina o ekivalo. Bila je to ravnopravna igra u kojoj su gos+ na momente bili bolja mom ad. Sporna je 59.minuta po gos+ma jer smatraju da je kasnijoj situaciji kad im je isklju en vratar prethodilo zale)e koje nije signalizirao pomo ni sudac Davor Šupljika. Po delegatu utakmice Dragu+nu Vuk odluka pomo nog suca je bila ispravna i zale)a nije bilo. No, vratar Omladinca Dino Križai morao je u spomenutoj minu+ napus++ igru jer izvan kaznenog prostora uhva+o loptu rukom kada ga je doma i napada h+o lobom prebaci+ i pos+ i zgoditak. Ivan Drk morao je iz igre da bi na vrata stao

OPOMENUTI IGRA I

UKOVEC 77 - DINAMO (D) 3-2 (3-2) ;UKOVEC. Igralište: NK ;ukovec. Suci: Ivica Križai , Tihomir Kralji , Ivica Felker. Delegat: Antun Juki Strijelci: 1-0 Fran i (2-11m), 1-1 Krzanr (22), 1-2 Debelec (29), 2-2 Vukina (40), 3-2 Mavri ek (44) ;UKOVEC: Lehki, Mesari , Kaniški, Hadži (65. La)evi ), Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina (90. Anderlin), Kranjec (81. Ga a), Shun, Kenta (46. Periši ), trener: Antun Juki DINAMO: Novak, Domini , Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar, Debelec, Jakši , Trstenjak, Bihar, Lovrek (70. Furdi), trener: Marko Obadi Žu+ kartoni: Hadži , Belovi , Fran i , Vukina (;ukovec), Domini (Dinamo) Crveni: Furdi (Dinamo)

CENTROMETAL – Marijan Duman i (1751); PUŠ?INE – Robert Mikulec (9294); NAPRIJED – Ma+ja Kemec (2192), Josip Hižman (2208); BSK – Nenad Bašek (660); ŠENKOVEC – Robert Kanski (255); DINAMO (D) – Benjamin Domini (681); MLADOST (I) – Goran KrištoY (4660), Ljudevit Gal (6303); SOKOL – Aleksandar Vincek (2320); SLOBODA (S) – Nino Cvetkovi (3902), Boris Vrbanec (648); ;UKOVEC 77 – Goran Hadži (1403), Dražen Vukina (1785), Mihael Belovi (369), Krunoslav Fran i (368); SLOGA (;) – Carlos Ferreira Henrique (10023), Pero Obadi (2160); DINAMO (P) – Nino Mar ec (287), Nino Kralji (1621), Filip Jan ec (2757), Ivan Križai (4616); MLADOST (Pal.) – Dejan Tkalec (2772), Goran Fileš (1926), Zoran Pasler (2077), Luka Valen+ (252); OMLADINAC (NSR) – Mišel Lisjak (339); PODTUREN – Stjepan Horvat (888), Aleksandar Kolar (949)

DISCIPLINSKI KUTAK

SLOGA - DINAMO (P) 3-0 (1-0) ;AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Igor Križari , Bruno Brljak, Rudolf ;ižmešija. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Vugrinec (10), 2-0 Vugrinec (80), 3-0 Ba+sta (83) SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Ba+sta, Se an, Kosalec, Ferreira, Bažuli , Jambroši , Vugrinec, Zoka, trener: Andre Silva Ba+sta DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Švenda (8. Križai ), Na), Mar ec (46. Jur ec), Vutek, Kralji , Na), Šegovi , Novak, trener: Zoran Kralji Žu+ kartoni: Ferreira, Obadi (Sloga); Mar ec, Kralji , Jan ec, Križai (Dinamo) Crveni: Ferreira, Yzioterapeut Šari (Sloga)

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SLOGA – Carlos Ferreira Henrique (10023); SLOBODA (S) – Boris Vrbanec (648); ;UKOVEC 77 – Goran Hadži (1403), Dražen Vukina (1785); PUŠ?INE – Robert Mikulec (9294); BSK – Nenad Bašek (660); OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339); ŠENKOVEC – Robert Kanski (255); PODTUREN – Aleksandar Kolar (949) KAZNE ISKLJU;ENIM IGRA;IMA SLOGA (;) – Ferreira Carlos Henrique (10023) po l. 58 DP HNS-a 6 (šest) utakmica DINAMO (D) – Mario Furdi (3835) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice OMLADINAC (NSR) – Dino Križai (5836) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MLADOST (I) – Jurica Novak (2402) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

VETERANI – ISTOK – 18. KOLO BUDU NOST - VIDOV AN 2-2 (0-1)

TRNAVA - BORAC PMP 2-2 (1-1) GORI;AN. Sudac: Dražen Horvat Strijelci: 0-1 Novak (10), 1-1 Vlahek (14), 1-2 Hliš (61), 2-2 Bistrovi (88-11m) TRNAVA: Vadlja, Bistrovi , Sabol, Ribi , Malek, Domini , Blagus, Vlahek, Gudlin, Veselin BORAC: Vlah, Tot, Lackovi , Furdi, Mikuli , Novak, Jalšovec, Dolenec, Lepen, Mezga

POLET (P) - PODTUREN 2-0 (2-0) PRIBISLAVEC. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 1-0 Juras (5), 2-0 Radek (7) POLET: Mavrek, Pintar, Fodor, Vrbanec, Masten, Horvat, Radek, Pongra i , Prprovi , Okreša, Juras PODTUREN: Kukovec, Kerovec, Tkalec, Novakovi , Biber B., Biber M., Strahija, Ko evar, Lepen, Vinkovi , Hranilovi

JADRAN - BSK 1-4 (1-1)

TABLICA

SPARTAK - HODOŠAN 5-0 (2-0) M.SUBOTICA. Sudac: Damir Klari Strijelci: 1-0 Taradi (24), 2-0 Lon ari (26), 3-0 Taradi (59), 4-0 Jankovi (63), 5-0 Mar ec (81) SPARTAK:Hrustek,Križai I,Požgaj,Novak,Horvat(20.Taradi),Juras,Križai M. (46. Mihalic), Milijan i , Graši , Lon ari (46. Jankovi ), Mar ec HODOŠAN: Krznar F, Domini , Krznar D., Sabol, Smolek, Naran)a, Krznar Lj., Horvat, Švec, Kova , Vlahek

ukov ani oslabljeni protiv umornog Šenkovca Vode i ;ukovec 77 odlazi na gostovanje u Šenkovec koji je malo umoran od srijede i kup utakmice sa Dubrav anom, ali zadovoljan prolazom u poluYnale. Gos+ dolaze oslabljeni bez kartoniranih Vukine i Hadži a. U Palinovec dolazi Spartak. Doma a Mladost je kup majstor jer ponovno su u poluYnalu, a poznavaju i trenera Šegovi a ni+ u prvenstvu se ne e opus++. Zanimljivo bi u subotu moglo bi+ u Macincu. Proljetno neporaženom Centrometalu dolazi akove ka Sloga koja igra sve bolje što i tre e mjesto na ljestvici pokazuje. U Ivanovec dolazi Sokol se nadigrava+ i doma inu es+ta+ na poluYnalu kupa. Sloboda polako nabire bodove za gornji dio ljestvice, ali ozljede zadaju mnoge brine treneru Peteku. Naprijed dolazi u Slakovec ohrabren doma in bodom od Mlados+ iz Palinovca. U Domašincu susjedski derbi s +me da gos+ma iz Podturna jako gori pod nogama, zadnji su na ljestvici, a svi znamo da tamo nije baš ugodno nikome. Puš ine se novom pobjedom u Palovcu mogu sa doma inom poravna+ bodovno, ali nešto se treba i dinamovce pita+. Derbi za elja igra se u subotu u Novom Selu Rok gdje dolazi BSK. „Kraljicu fore“ ima doma i Omladinac jer je doma in i ima dva boda više od gosta iz Belice. Dali e ih ima+ više i u subotu nave er pokazat e utakmica.

21 15

49 – 23 47

2. MLADOST (Pal.)

21 13

44 – 17 45

3. SLOGA ( )

21 11

45 – 22 40

4. MLADOST (I)

21 13

45 – 31 40

5. CENTROMETAL

21 11

43 – 26 39

6. SLOBODA (S)

21 11

50 – 30 36

7. DINAMO (D)

21 11

43 – 34 35

8. DINAMO (P)

10 36 – 33 29

9. NAPRIJED

26 – 25 29

10. SPARTAK

38 – 33 28

11. PUŠ INE

11 33 – 51 26

12. ŠENKOVEC

11 33 – 44 24

13. SOKOL

13 27 – 45 18

14. OMLADINAC (NSR)

14 22 – 60 15

15. BSK

14 23 – 47 13

16. PODTUREN

16 20 – 56 13

22. kolo, parovi, suci i delegat: Macinec: CENTROMETAL – SLOGA ( ) (subota u 16 sa+, sudac Božidar Kolari , pomo nici Siniša Luka i i Dragu+n Novak, delegat Rajko Zadravec), Palovec: DINAMO – PUŠ INE (nedjelja u 16 sa+, sudac Dario Bubek, pomo nici Jasmin Lozi i Toni Fažon, delegat Josip Lesjak); Novo Selo Rok: OMLADINAC – BSK (subota u 16 sa+, sudac Bojan Juras, pomo nici Damir Fodor i Ivica Felker, delegat; Željko Štefanac); Ivanovec: MLADOST – SOKOL (nedjelja u 16 sa+, sudac Ivica Križai , pomo nici Bruno Brljak i Josip Kedmenec, delegat Antun Mesari ); Slakovec: SLOBODA – NAPRIJED (subota u 16 sa+, sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Branko Bacinger, delegat Nikola Toplek), Palinovec: MLADOST – SPARTAK (nedjelja u 16 sa+, sudac Goran Žganec, pomo nici Tihomir Kralji i Tomislav ;urila, delegat Mijo Horvat); Šenkovec: ŠENKOVEC – UKOVEC 77 (nedjelja u 16 sa+, sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Saša Mihali i Branko Martan, delegat Franjo Fais); Domašinec: DINAMO – PODTUREN (nedjelja u 16 sa+, sudac Ma+ja Horvat, pomo nici Davor Šupljika i Ivica Horvat, delegat Ivan Kova ).

pri uvni vratar Nino Žvorc. Ni+ pune tri minute nije bio na vra+ma ve je primio zgoditak i to jedini i odlu uju i za doma u pobjedu Puš ina kojeg je pos+gao Robert Mikulec. Po jedan opomenu+ igra u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S); 15 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I); 14 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), San+no Debelec, Stjepan Krznar (Dinamo D); 13 zgoditaka – Patrik Hergo+ (Sloboda S), Dario Vadlja (Mladost Pal.); 12 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Edi Lackovi (Spartak); 11 zgoditaka – Mario Kranjec (;ukovec 77), Marijan Duman i (Centrometal); 9 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Dražen Vukina (;ukovec 77), Dejan Korent (Šenkovec), Ivica Vugrinec (Sloga ;); 8 zgoditaka – Denis Hali (Mladost Pal.), Josip Fažon (Spartak); 7 zgoditaka – Nenad Vibovec, Leon Novak (Centrometal), Karlo Levani , Robert Štefulj (Puš ine), Mario Se an (Sloga ;), Vedran Paler (BSK), Željko Glavina (Naprijed), Aleksandar Vincek (Sokol)

Beli ancima krucijalni bodovi Važna doma a pobjeda BSK u borbi za ostanak u ligi. Dobro je BSK otvorio utakmicu i u 28.minu+ iz kaznenog udarca kojeg je izveo Vedran Paler poveo 1-0. Minutu kasnije ve je 1-1, a strijelac za goste iz Ivanovca bio je Jurica Novak. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 50.minu+ Mladost je s+gla u vodstvo zgoditkom Ivana Fu ka. Karlo Baksa je u 74.minu+ poravnao na 2-2. U 83.minu+ gos+ su ostali bez Jurice Novaka koji je isklju en zbog druge opomene. Prvu je zaradio e+ri minute ranije. Pobjednik je odlu en iz drugog za doma e dosu)enog kaznenog udarca minutu prije kraja utakmice, a po drugi puta sa 11 metara uspješan je bio za pobjedu BSK-a od 3-2 Vedran Paler. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U suda koj nadoknadi Spartaku sva tri boda Spartak do doma e pobjede s+gao u suda koj nadoknadi. Utakmica sa puno prigoda za postizanje zgoditaka, posebno u drugom poluvremenu od strane doma e mom adi. Dobrih sat vremena igre bilo je 0-0. Šenkovec je poveo u 61.minu+ zgoditkom Dejana Korenta. Dvije minute kasnije izjedna io je Nebojša Živkovi . Hrvoje Buhanec ponovno dovodi u 64.minu+ goste u vodstvo. Spartak je u 90.minu+ zgoditkom Edija Lackovi a poravnao na 2-2, a do pobjede stigao u drugog minuti suda ke nadoknade, od tri koliko je pokazao sudac utakmice Božidar Kolari , drugim zgoditkom Nebojše Živkovi a. Samo jedan opomenu+ igra i to iz redova gostuju e mom adi. Puš ine i dalje bez poraza u prolje e. Ide, pa ide niz proljetnih pobjeda Puš ina. Ve su na šestoj. Gos+ im je bio Omladinac iz Novog Sela Rok. Prema rezulta+ma nije bio baš lak plijen kako se to od doma ina o ekivalo. Bila je to ravnopravna igra u kojoj su gos+ na momente bili bolja mom ad. Sporna je 59.minuta po gos+ma jer smatraju da je kasnijoj situaciji kad im je isklju en vratar prethodilo zale)e koje nije signalizirao pomo ni sudac Davor Šupljika. Po delegatu utakmice Dragu+nu Vuk odluka pomo nog suca je bila ispravna i zale)a nije bilo. No, vratar Omladinca Dino Križai morao je u spomenutoj minu+ napus++ igru jer izvan kaznenog prostora uhva+o loptu rukom kada ga je doma i napada h+o lobom prebaci+ i pos+ i zgoditak. Ivan Drk morao je iz igre da bi na vrata stao pri uvni vratar Nino Žvorc. Ni+ pune tri minute nije bio na vra+ma ve je primio zgoditak i to jedini i odlu uju i za doma u pobjedu Puš ina kojeg je pos+gao Robert Mikulec. Po jedan opomenu+ igra u svakoj mom adi.

Centrometal se prošetao kroz Podturen Centrometalu šesta proljetna pobjeda u Podturnu. Zanimljivo gledatelji njih oko 120 u prvom poluvremenu zgoditak nisu vidjeli. No, zato ih je u drugom bilo ak pet. Samo što je po eo drugi dio u 48.minu+ doma i su zgoditkom Mihaela Kolari a poveli 1-0. U samo pet minuta od 62. do 67. gos+ iz Macinca preokre u rezultat u svoju korist zgodicima prvo Marijana Duman i a, a potom Leona Novaka. Potvrda visoke gostuju e pobjede Centrometala uslijedila je u završnici utakmice. Zvonimir Pani je u 84.minu+ povisio na 3-1, a kona nih 4-1 djelo je minutu kasnije Marka Borka iz opravdano dosu)enog kaznenog udarca. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu+ igra .

Slakov ani bolji od Sokola Slobodi u Vra+šincu pripala tri boda. Sokol je prvi u 21.minu+ poveo zgoditkom kapetana mom adi Saše Puha. Do kraja prvog poluvremena gos+ iz Slakovca zgodicima Borisa Vrbanca i Tomislava Katanca dolaze do vodstva. Aleksandar Vincek u 50.minu+ svojim zgoditkom doma ine ponovno vra a u igru poravnavši na 2-2. Drugim zgoditkom na utakmici Boris Vrbanec u 54.minu+ ponovno goste dovodi u prednost. Gostuju u kapetan Milivoj Goricaj postavlja kona nih 4-2 za Slobodu u 63.minu+. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

HAJDUK (B) - SLOGA ( ) 1-5 (0-2)

D.KRALJEVEC. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Perca (38), 2-0 Radmanovi (52), 2-1 Horvat (84) KRALJEV;AN: Strahija, Tisaj (46. Radmanovi ), Bogdan, Cerovec, Židov (75. Glad), Mlinarec, Glavina, Križaj (25. Srpak), Sobo an (65. Ivoš), Srpak, Perca RADNI;KI: Hajdarovi , Poto njak, Baksa, Colari , Vodopija, Novak, Horvat, Medved, Oreški, Carovi , Novak

ŠTEFANEC. Sudac: Ivan Vlahek Strijelci: 0-1 Horvat (21), 1-1 Hajdinjak (39), 1-2 Laptoš (78), 1-3 Me)imurec (86), 1-4 Mlinari (89) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Hras+ , Posavec, Pavlekovi , Novak, Jan ec, Hajdinjak, Matotek BSK: Horvat, Mesari A (46. Laptoš), Horvat, Mlinari , Mesari D., Sirc (46. Makar), Me)imurec, Pintari , Ha ek, Novak, Kova ec

NAJAVA 22. KOLA

1. UKOVEC 77

VETERANI – SZ – 8. KOLO

VETERANI – ZAPAD – 18. KOLO

PODBREST. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 0-1 Trstenjak (25), 1-1 Hozjak (48), 2-1 Bartoli (51), 2-2 Vu enik (82) BUDU?NOST: Skupnjak, Ko iš, Ciglari , Hozjak, Gašpari , Musta , Fran i , Kralji , Žuli , Bartoli , Poljak VIDOV;AN: Lukša, Kuzmi J, Vu enik, ŠteY , Pongrac, Kuzmi E., Trstenjak, Nes+ T, Fabi , Vidovi , Nes+ M

KRALJEV AN 38 - RADNI KI 2-1 (1-0)

TABLICA

1. VIDOV;AN

0 63 – 10 43

2. BUDU?NOST (P)

3 67 – 23 37

3. SPARTAK

4 52 – 19 32

4. TRNAVA

5 33 – 26 32

5. BSK

6 38 – 25 31

6. HODOŠAN

6 53 – 44 29

7. RADNI;KI

7 46 – 33 28

8. MLADOST (Pr.)

8 37 – 42 24

9. BORAC PMP

9 27 – 47 17

10. KRALJEV;AN 38

11 30 – 59 16

11. PODTUREN

10 41 – 45 14

12. POLET (P)

13 33 – 61 12

13. JADRAN

17 11 – 97

BREZJE. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 0-1 Kolari (33), 0-2 Srnec (40), 0-3 Blažeka (55), 0-4 Vraži (60), 1-4 Horvat (61), 1-5 Leva i (85) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šafari , Horvat, Rajner, Mar ec, Preložnjak, Gregorin i , Vrbanec SLOGA: Grkavac, Vraži , Belec, Colev, Šari , Srnec M, Blažeka, Srnec D., Leva i , Kolari , Baša

OMLADINAC - STRAHONINEC 5-3 (3-1) MA;KOVEC. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 1-0 Mikolaj (7), 2-0 Dodlek (14), 2-1 Zorkovi (22), 3-1 Fai (25), 4-1 Zebec (55), 4-2 Pintari (65), 5-2 Dodlek (84), 5-3 Bali (86) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikolaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, Bister STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Tomaši , Štefulj, Sen ar, Oreški, Bali , Zorkovi , Pata1a

SLOBODA (M) - SLOBODA (S) 4-1 (0-0) MIHOVLJAN. Sudac: Vjeran Tuksar Strijelci: 1-0 Hren (51), 1-1 Ivanuša (67), 2-1 Mesari (75), 3-1 Hren (77), 4-1 Mesari (85) SLOBODA (M): Kova ec, Pintari , Mar ec, Vidovi , Dokleja, Vibovec, Plevnjak, Mezga, Mesari , Hren, Vince+ SLOBODA (S): Vibovec, Tomši , He)a, Kiri , Ivanuša, Koruni , Okreša, Novak, He)a, Baksa, KrištoY

OMLADINAC (NSR) - POBJEDA 3-0 (3-0)

BRATSTVO (SV) - MLADOST (I) 2-6 (0-5)

BRATSTVO (J) - POLET 1-2 (1-2)

SAVSKA VES. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 0-1 Plevnjak (2), 0-2 Kozjak (33), 0-3 Varga (38), 0-4 Lajtman (42), 0-5 Plevnjak (44), 1-5 Žnidari (56), 2-5 Zemlji (68), 2-6 Kralji (85) BRATSTVO: Šol+ , Žnidari , Posavec, Horvat, Boži P, Zeli , Horvat, Pavlinek, Boži J., Boži S., Zemlji MLADOST: Ruži , Višnji , Križari , Varga (46. Kralji ), Plevnjak, Domini , Kolari , Tkal ec, Kozjak, Lajtman, Perone

AKOVEC - ŠENKOVEC 4-5 (3-3)

D.KONCOV AK - MURA 4-1 (2-0)

;AKOVEC. Sudac: Franjo Hergo+ Strijelci: 1-0 Vukoja (3), 1-1 Saboli (10), 2-1 Pintari (38), 2-2 Turk (39), 2-3 Posavec (40), 3-3 Damjan (44), 3-4 Turk (60), 4-4 Hamonajec (70), 4-5 Turk (85) ;AKOVEC: Tropša, Srnec, Koleni , Herman, Hamonajec, Ga al, Raguž, Sa er, Damjan, Pintari , Vukoja ŠENKOVEC: Peras, Turk, Posavec, Pintari , Horvat, Pušar, Saboli , Baranaši , Polak, Vinkovi , Tkal ec

TABLICA 1. SLOGA (;)

JUROVEC. Sudac: Marinko Hrušoci Strijelci: 1-0 Koprivec (16), 1-1 Modlic (23), 1-2 Polman (64) BRATSTVO: Hainz, Vinko, Flac, Gori anec, Koprivec, Jaluši , Noviš ak, Mesari , Karlov ec, Per i , Govedi POLET: Zadravec, Colar, Padari , Kutnjak, Ole+ , Makovec, Lajtman, Kralj, Vrši , Sobo an, Polman

D.KONCOV;AK. Sudac: Ante Begovi Strijelci: 3-0 Grof (7, 40, 49), 4-0 Ole+ M (53), 4-1 Sobo an (65) DK: Saka , Sklepi , Babi , Hrženjak, Ole+ , Lajtman, Kraja i , Koprivec, Grof, Ole+ , Tivadar MURA: Ole+ Z, Kataleni , Srša, Ole+ D., Per i , Antokovi , Žerjav, Vrhar, Vrbani , Ole+ , Sobo an

VENERA PMP - ZEBANEC 0-0 0

82 – 24

2. OMLADINAC (NSR)

69 – 14

3. MLADOST (I)

58 – 35

33 33

LOPATINEC. Sudac: Danijel Ko ila VENERA: Posavec, Vabec, Fic, Perko, Zadravec, Doležaj, Šprajc, Kerman, Koruni , Novak, Kameni ZEBANEC: Kelenc, Molnar, Tomašek, Sabadi, Bodulica, Mar+njaš, Flac, Petkovi , Turk, Mlinari , ;urin

4. SOKOL

66 – 48

N.SELO ROK. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Vrbanec (6), 2-0 Vlahek (25), 3-0 Vinko (30) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Fric, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec POBJEDA: Logožar, Horvat, Ivan i , Furdi, Zobovi , Topolnjak, Germek, Cvetkovi , Mlinari , Zorkovi , Krizman

5. POBJEDA

61 – 39

6. SLOBODA (S)

55 – 44

7. NEDELIŠ?E

54 – 32

8. OMLADINAC (M)

42 – 41

1. ZEBANEC

11 – 3

NEDELIŠ E - SOKOL 0-2 (0-2)

9. ;AKOVEC

40 – 55

2. MURA

24 – 21

10. STRAHONINEC

49 – 60

3. POLET (SMNM)

15 – 11

11. SLOBODA (M)

40 – 64

4. D. KONCOV;AK

13 – 13

12. ŠENKOVEC

35 – 49

5. DUBRAV;AN (GD)

15 – 8

13. BRATSTVO (SV)

29 – 98

6. VENERA PMP

16 – 12

14. HAJDUK (B)

17 27–104

7. BRATSTVO (J)

16 – 16

NEDELIŠ?E. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Kova i (18), 0-2 Ratajec (35) NEDELIŠ?E: Mohari , Branilovi , Krznar, ;u ek, Vizinger Damir, Kova i , Vizinger I., Sen ar, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan SOKOL: Posavec, Zadravec, Mun)ar, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , Tomaši , Filipan, Mavrek, Ratajec

TABLICA 16

11. travnja 2014.

21. kolo II. ŽL MNS - istok GALEB - HODOŠAN 2-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Marko |ur)ek, Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Horvat (35), 2-0 Balent (56) GALEB: Pigac, Balent N, Turk, Soka , Pigac (82. Grana+r D), Horvat, Vuk (87. Beli ), Balent D., Mesari , Grana+r T. (50. Fleten), Balent R., trener: Damir Pigac HODOŠAN: Rebernik, Puri (20. Habuš), Šavora (75. Kranj ec S.), Blagus (63. Kranj ec D), Kova , Mar ec (63. Sinkovi ), Naran)a, Strahija, Vugrinec (82. Košak), Kova , Strahija, trener: Goran Strahija Žu+ kartoni: Vuk, Mesariž, Grana+r T., Balent (Galeb); Šavora, Mar ec (Hodošan)

DUBRAVA - POLET 0-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Marijan Duman i , Nenad Štrek, Denis Fic. Delegat: Josip Lesjak Strijelac: 0-1 Posavec (40) DUBRAVA: |uranec, Tkalec, Bobi anec Ma+ja, Gori anec 858. Mu i ), Bobi anec Mihael (51. Kerovec), Varga (60. Murkovi ), Horvat, Bobi anec Stevica, Drk, Bari (51. Vidovi ), Sabol (72. Palir), trener: Vladimir Sabol POLET: Vaš, KrištoY N., KrištoY M., Magdaleni , Posavec, Vibovec, Bašek, Vukovi (74. Ujlaki), Lisjak (67. Lebar), Gajnik, PalY Žu+ kartoni: Murkovi (Dubrava)

BORAC PMP - BUDU NOST (P) 1-0 (0-0) TUR;IŠ?E. Igralište: Sportski park. Suci: Franjo Hergo+ , Mladen ;eke, Antun Kukovec. Delegat: Stjepan Fic Strijelac: 1-0 Jan ec (90) BORAC: Jalšovec, Puri (70. Palfi), Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Baksa, Hutinec, Tišljari (46. Ko evar), Hali (46. Cika ), Rušanec, trener: Ivan Zrna BUDU?NOST: Pancer, Pala i (54. Mihalec), Novak, Višnji , Lastavec, Klobu ari M, Hali , Mar+nec, Dodlek (90. Klobu ari L), Gajnik, Hali (70. Lon ari ), trener: Ivan Gajnik Žu+ kartoni: Višnji (Budu nost) Crveni: Cika (Borac)

MLADOST (SM) - GRANI AR 2-0 (1-0) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Željko Novak, Erik Žerdin, Valen+no Kantoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 2-0 Štrok (6, 54) MLADOST: Kranjec, Blažin i (80. Orehovec), Kvakan, Šulj, Posavec, Hošnjak, Igrec, Matulin, Fran i , Markovi , Štrok (60. Papak), trener: Božidar Kedmenec GRANI;AR: Magdaleni , Šopar, Buhin, Orehov, Blažon, Leva i , Drvoderi S., Drvoderi A., Petak (80. Horvat), Boži , Krznar, trener: Tomica Blažon Žu+ karton: Kvakan (Mladost)

SK - OMLADINAC (DS) 3-0 (1-0) ;EHOVEC. Igralište: ;ehovec. Suci: Zdravko Toplišnjak, Dražen Šajnovi , Ivan Vlahek. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Begovi (15), 2-0 Begovi (67-11m), 3-0 Višnji (90) ;SK: Grabant, Božek, Bašnec (46. Mihaljac), Horvat, Lon ari J., Lon ari D., Begovi , Grabant, Lisjak, Svelecz, Višnji R., trener: Mario Cvetko OMLADINAC: Apostolovski, Soka (46. Korpar), Ruži , Kova i , Cirkven i , Posavec (85. Valen+ ), Taradi, Debelec, Pata1a, Domjani , Tizaj (65. Cirkven i ), trener: Dušan Podgorelec Žu+ kartoni: Debelec (Omladinac)

CROATIA - KRALJEV AN 38 0-5 (0-0) OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Bojan Juras, Damir Mesari , Mario Horvat. Delegat: Dragu+n Koruni Strijelci: 0-1 Pišpek (52), 0-2 Lipi (57), 0-3 Cvek S (64-11m), 0-4 Baksa (67), 0-5 Pišpek (69) CROATIA: Patar ec, ;urila, Hanžekovi , Sinkovi , Kozjak (19. Jeleni ), Bali, Varga (70. Bajkovec), Kolar, Hunjadi, Ruži , Jeleni , trener: Dejan Posavec KRALJEV;AN: Majurec, Pigac, Vlah, Štefok (70. Slavi ek), Cvek S, Špoljar (84. Blažeka), Tisaj (69. ;ekunec), Marka (46. Pišpek), Baksa, Lipi (59. Kekenj), Greguri , trener: Dubravko Miš in

DRAVA - TRNAVA 1-3 (0-1) D.MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Branko Bacinger, Dario Vel)i, Dino Vel)i. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Špoljar (30-11m), 0-2 Jakši (58), 0-3 Jakši (67), 1-3 Štrok (81-11m) DRAVA: Cve+ni , Igrec Z., Igrec F., Hladnik, Mihalac, Bartoli M (86. Bartoli I.), Pongrac, Štrok, Ke keš, Herc, Kos, trener: Tomislav Lipi TRNAVA: Dolenec, Gudlin, Baksa (69. Repalust), Pintar (72. Markan), Špoljar, Farkaš, Jakši S (69. Jakši A), Magdaleni , Markuši T, Markan (80. Varošanec), Blažek (55. Markuši H), trener: Petar Medvar Žu+ kartoni: Markan, Špoljar (Trnava)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljevi obavili kraljevski posao u Orehovici Visoka gostuju a pobjeda Kraljev ana 38. ;ak sa 5-0 pobijedili su de ki iz Donjeg Kraljevca u Orehovici. Doma a Croa+ja ve je u 19.minu+ ostala bez Predraga Kozjaka koji se u jednom skoku sudario glavom sa igra em gostuju e mom adi. Kako se nije osje ao dobro, sumnja na potres mozga, pomo je potražio u županijskoj bolnici ;akovec. Malo se tko od doma ih navija a nakon prvih 45 minuta i rezultata 0-0 nadao „potopu“ u drugom dijelu. Filip Pišpek je u 52.minu+ zapo eo i završio u 69.minu+ gostuju u seriju zgoditaka. U me)uvremenu strijelci za Kraljev an 38 još su bili po jednom Luka Lipi , Silvestar Cvek iz kaznenog udarca i Siniša Baksa iz igre. Za pohvalu je što ni+ jedan igra nije bio opomenut. Trnavi bodovi iz Donjeg Mihaljevca. Dosu)ena su tri kaznena udarca na utakmici. Prvi u 30.minu+ za goste iz Gori ana kojeg je David Farkaš realizirao. Doma a Drava je imala dva kaznena udarca. Prvi za 1-1 u 51.minu+ nije realizirao Goran Pongrac jer mu je is+ gostuju i vratar Franjo Dolenec obranio. Sedam minuta kasnije Trnava je povisila svoje vodstvo na 2-0 zgoditkom Simona Jakši a. Is+ je igra bio strijelac i u 67.minu+ za vodstvo od 3-0. Novi kazneni udarac, tre i na utakmici dosu)en je za doma e u 81.minu+, a za ublažavanje poraza na 3-1 pobrinuo se realiziravši ga Nikola Štrok. Dvojica opomenu+h igra a i to oba iz gostuju e mom adi. Minimalna pobjeda Poleta u Sivici. Nino Posavec je u 40.minuti za goste iz Pribislavca svojim zgoditkom donio tri vrijedna boda u borbi za vrh ljestvice. Polet je vodio novi trener Robert Teža ki i odmah upisao pobjedu. Utakmica je imala dva razli ita meteorološka poluvremena. U prvom je bilo sun ano, a u drugom je padala kiša. Samo jedan opomenu+ igra i to iz redova Dubrave. Dario Murkovi je zaradio opomenu jer je nešto po završetku utakmice, a prilikom

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOŠAN CROATIA OMLADINAC (DS) DUBRAVA BUDU NOST (P) GALEB GRANI AR (N) DUBRAV AN VIDOV AN SK BORAC PMP DRAVA (DM)

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

16 13 13 11 10 9 8 8 7 7 7 6 6 5 5 4

1 5 4 7 2 3 4 3 5 5 2 5 4 5 4 7

4 3 4 3 9 9 9 10 9 9 12 10 11 11 12 10

67 – 26 40 – 20 66 – 34 40 – 30 54 – 48 33 – 41 50 – 47 36 – 47 33 – 39 36 – 44 34 – 37 30 – 43 33 – 49 26 – 36 33 – 49 32 – 53

49 44 43 40 32 30 28 27 26 26 23 23 22 20 19 19

ulaska u službene prostorije sucu utakmice Duman i u objašnjavao. Davor Štrok sa dva zgoditka donio Mlados+ pobjedu. Po jedan je zgoditak pos+gao u svakom poluvremenu. Prvi vrlo rano ve u 6.minu+, a drugi u 54.minu+. U drugom dijelu i gos+ iz Novakovca pokazuju više želje za poravna+ rezultat, ali nije išlo. Samo jedan opomenu+ igra i to doma i. U Oporovcu vrlo živa i borbena utakmica. Galeb je bio nešto bolji od gos+ju iz Hodošana i zasluženo s+gao do pobjede. Petar Horvat pos+gao je u 35.minu+ prvi doma i zgoditak. U 50.minu+ teže se ozlijedio Tomislav Grana+r pa je morao napus++ igru. Šest minuta potom novi doma i zgoditak Darija Balenta za kona nih 2-0. ;e+ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Mogla je bi+ još po koja opomena na svakoj strani, ali je sudac utakmice |ur)ek utakmicu kontrolirao i smatrao da nema potrebe previše „maha+“ s kartonima. Omladinac u ;ehovcu pao bez ispaljenog metka. Glatko je doma i ;SK sa 3-0 dobio goste iz Držimurec-Strelca. Rano su doma i zgoditkom Aldina Begovi a u 15.minu+ poveli. ;SK ima u 67.minu+ kazneni udarac kojeg Aldin Begovi realizira. Roberto Višnji je u 90.minu+ samo potvrdio doma u pobjedu ;SK-a. Jedan gostuju i opomenu+ igra . Nedostatak kvalitete doma ini su nadoknadili velikom borbenoš u i zalaganjem. Borac PMP došao do doma e pobjede u suda koj nadoknadi. U prvom poluvremenu obje su mom adi propus+le po nekoliko prigoda realizira+. Najve u prigodu doma i su imali u 50.minu+ kada imaju kazneni udarac, ali Rajko Gavez ne uspijeva is+ realizira+. Uspješniji je bio vratar Budu nos+ Alen Pancer. Dvije minute prije kraja utakmice doma i su ostali bez Sandra Cika a koji je jako odgurnuo igra a Budu nos+ i opravdano zaradio isklju enje. Po gos+ma iz Podbresta predugo se igrala suda ka nadoknada, a u njoj doma i zgoditkom Sandra Jan eca dolaze do pobjede od 1-0. Doma i su imali isklju enog igra a, a gos+ opomenutog. U Donjem Vidovcu susjedski derbi pripao Vidov anu. Doma i su do vodstva došli autogolom Damira Matoteka u 21.minu+ koji je više nesmotreno odigrao jednu loptu glavom u vlas+ta vrata. Dubrav an u drugom dijelu stvara prigode, ali zgoditak nikako pos+ i. Ali zato su ga doma i pet minuta prije kraja utakmice uspjeli pos+ i za pobjedu od 2-0, a strijelac je bio Ma+ja Herman koji je u igru ušao samo šest minuta ranije. Po trojica opomenu+h igra a u svakoj mom adi.

VIDOV AN - DUBRAV AN 2-0 (1-0) D.VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Dominik Filipaši . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Škoda (21), 2-0 Herman (85) VIDOV;AN: Kranjec, Horvat, Friš i I, Hujs, Pišpek (68. Lukša), Ujlaki (88. Petri ), Matulin, Nemet Dino (66. Nemet Danijel), Friš i D. (79. Herman), Škoda, Herman (90. ;mrlec), trener: Damir Ujlaki DUBRAV;AN: Fabi , ŠteY (33. Jadan Damjan), Me)imurec, Jakupak (40. Hajdinjak), Horvat, Jadan Dominik, Lukša, Brki , Brljak, Matotek, Švenda (47. Pongrac), trener: Damir Mare+ Žu+ kartoni: Friš i I., Herman, Friš i D (Vidov an); Jadan Dominik, Švenda, Lukša (Dubrav an)

21. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD BRATSTVO (SV) - PLAVI (P) 2-0 (0-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Petar Ruži , Borut Križari , Dragu+n Novak. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Novak (78-11m), 2-0 Vugrin (90) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarec, Srnec, Hanžekovi , Novak (90. Vugrin), Bedi (46. Cerovec), Vlahov, Horvat S (85. Horvat N), Vuruši , Vidovi S (46. Vidovi M), Ri ko (74. Horvat F), trener: Danijel Novak PLAVI: Kuzma, Škvorc, Trupkovi , Žganec, Drk, Nerer (79. Vugrinec), Zadravec (73. Novak), Ratajec, Trstenjak, Antokovi , Mikuli , trener: Anton Srša Žu+ kartoni: Nerer, Drk (Plavi)

DRAVA - JEDINSTVO (GM) 1-0 (0-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Božidar Jura i , Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Stanko Novak Strijelac: 1-0 Dombaj (80) DRAVA: Mar+n evi , Horvat (46. Bezek), Šol, Zanjko D., Zanjko Mihael, Dombaj, Carevi B., Medved, Zanjko Marin, Postružin, Carevi , trener: Kris+jan Varga JEDINSTVO: Ter, Kocen, Vuk, Plantak, Fujs, Mikulan (53. Bistrovi ), Horvat, Golub, Novak, Krumpi , Tr+njak (30. Ladi ), trener: Roman Tr+njak Žu+ kartoni: Zanjko Marin (Drava); Novak, Vuk, Bistrovi , Tr+njak (Jedinstvo)

MURA - JEDINSTVO (NSND) 2-3 (1-0) HLAPI;INA. Igralište: NK Mura. Suci: Jadran Kukovec, Vlado Blaži , Želimir Bertvovich. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 ?urin (15), 1-1 Kapeš (64), 1-2 Kapeš (69), 1-3 |or)evi (88), 2-3 Šardi (90) MURA: Tkalec, Lipovi (73. Vinko), Novak, Jurovi , Braniša (82. Vrši Marti), ?urin, Stojko D (27. Vrši Mihael), Stojko N (79. Jeki ), Šardi, Krnjak, Breznik (79. Horvat), trener: Dražen Novak JEDINSTVO: Hrani , Jaluši , Škvorc, Hlap i , Jambroši , Popovi , Tkal ec, Piska , Kapeš, Pla1ak, |or)evi , trener: Mladen Rešetar Žu+ kartoni: Jurovi (Mura); |or)evi (Jedinstvo)

ZEBANEC - BRATSTVO (J) 0-2 (0-1) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Robert Radek, Saša Mihali , Ante Begovi . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 Leva i (29), 0-2 Jurovi (78) ZEBANEC: Kocijan, Ko ila, Graf, Živko, Sabol, Žuni G, Grabar, Rudni ki, Žuni F., Vran i , Kodba, trener: Danijel Kojter BRATSTVO: Per i , Jambrovi (65. Petermanec), Koraj, Trstenjak, Leva i Denis, Kirec, Jurovi ,l Leva i Danijel, Vinko, Gori anec (74. Saka ), Na) (90. Kova i ), trener: Boris |or)evi Žu+ kartoni: Ko ila, Žuni G (Zebanec); Gori anec (Bratstvo)

ME IMUREC - M.MIHALJEVEC 9-1 (6-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Darko Filip i , Antun Koruni , Renato Vuk. Delegat: Petar Krha Strijelci: 3-0 Treska S (1,3,22), 4-0 Treska D (25), 7-0 Kregar (39,40,48), 7-1 Pušar (57), 9-1 Treska D (66,68) ME|IMUREC: Prekupec, Kozina, Bes+jani , Branilovi , Bajzek, Fu ek (57. Horvat), Zanjko (57. Primorac), Ivanuša, Kregar (68. Hergo+ ), Treska S (71. Košir), Treska D (80. Ivanuša), trener: Željko Novak MM: Magdaleni (46. Mikulaj), ;anadi, Hamer, Trupkovi , Varga, Mesari P., Mesari B., Kova i , Šimunkovi , Babi (33. Pušar), Posavec (71. Mesari ), trener: Marko Tadi Žu+ kartoni: Posavec (MM)

HAJDUK-VINDIJA - NAPREDAK 2-2 (2-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Marinko Hrušoci. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Debelec (2), 2-0 Kova i (44), 2-1 Bistrovi (47), 2-2 Jambroši (76) HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D, Kova i , Ma)ari , Jurovi , Hrženjak L. (75. Hrženjak K), Debelec M., Vrbanec (46. Šardi od 67. Periši ), Debelec G., Ma)ari , trener: Darko Rob NAPREDAK: Žagar, Hu+nec, Matoša, Tkal ec, Žganec Marinko, Jambroši (87. Žganec Mario), Žganec S, Hu+nec, Kova i , Bistrovi , Vrtari , trener: Ivan Šardi Žu+ kartoni: Vrtari (Napredak)

OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343); DRAVA (K) – Marin Zanjko (6259); STRAHONINEC – S+ven Fu ko (1161), Ivan Višnjari (911), Dario Brez (1448); TRNOVEC – Dario Vincek (3335), Matej Flac (2598), Ma+ja Pintari (6393) ; ZEBANEC – Valen+no Ko ila (6739), Gordan Žuni (4582); NAPREDAK – Goran Vrtari (3920); BRATSTVO (J) – David Gori anec (3804); SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Saša Sovar (1135); VENERA PMP – Zoran Zanjko (1693); JEDINSTVO (GM) – Mario Novak (5291), Marko Vuk (3422), Denis Bistrovi (5686), Roman Tr+njak (6377); MURA – Marko Jurovi (3452); JEDINSTVO (NSD) – Slavko |or)evi (1393); PLAVI – Tomica Nerer (775), Nikola Drk (2297)

DUBRAV;AN – Dominik Jadan (1817), Dejan Švenda (1816), Danijel Lukša (2229) GALEB – Dragan Vuk (1852), David Mesari (3258), Tomislav Grana+r (3145), Dario Balent (3160) OMLADINAC (DS) – Tomislav Debelec (538) MLADOST (SM) – Romano Kvakan (6124) VIDOV;AN – Ivan Friš i (2244), Mihael Herman (2263), Dominik Friš i (5975) BUDU?NOST (P) – Denis Višnji (1620) DUBRAVA – Dario Murkovi (3645) TRNAVA – Nikola Markan (3252), Davor Špoljar (1843) HODOŠAN – Marko Šavora (3274), Saša Mar ec (3248)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNAVA – Nikola Markan (3252) DUBRAV;AN – Dominik Jadan (1817), Dejan Švenda (1816) GALEB – Tomislav Grana+r (3145), Dario Balent (3160) BUDU?NOST (P) – Denis Višnji (1620) VIDOV;AN – Mihael Herman (2263) KAZNA ISKLJU;ENOM IGRA;U BORAC PMP – Sandro Cika (4089) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e+ri) utakmice

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Mišo PalY (Polet P) 23 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 19 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 18 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 17 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava) 15 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb) 14 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 13 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Benjamin Brljak (Dubrav an), Filip Pišpek (Kraljev an 38) 11 zgoditaka – Ivica Mun)ar (Grani ar N), Tomislav Debelec (Omladinac DS) 10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P) 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Bruno Dodlek (Budu nost P), Denis Poljanec (Croa+a), Tomislav Grana+r (Galeb), Miroslav Lisjak (Polet P)

22. kolo, parovi, suci i delegat: Novakovec: GRANI AR – BORAC PMP (subota u 16 sati, sudac Radovan Posedi, pomo nici Bruno Brljak i Dario Magdaleni , delegat Slavko Vodopija); Držimurec-Strelec: OMLADINAC – VIDOV AN (nedjelja u 16 sa+, sudac Dario Srnec, pomo nici Jadran Kukovec i Nenad Štrek, delegat Željko Podgorelec); Donja Dubrava: DUBRAV AN – MLADOST (SM) (nedjelja u 16 sa+, sudac Damir Aldi , pomo nici Dražen Sukanec i Ivan Žganec, delegat Dragu+n Borko); Podbrest: BUDU NOST – CROATIA (nedjelja u 16 sa+, sudac Nino Škrobar, pomo nici Robert Novak i Josip Jurinec, delegat Željko Bacinger), Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – GALEB (nedjelja u 16 sa+, sudac Božidar Kolari , pomo nici Dragan Hrustek i Filip Hrustek, delegat Dragu+n Vuk); Hodošan: HODOŠAN – DRAVA (DM) (subota u 16 sa+, sudac Marin Horvat, pomo nici Željko Hajdarovi i Luka Tizaj, delegat Slavko Novak); Gori an: TRNAVA – DUBRAVA (nedjelja u 16 sa+, sudac Darko Filip i , pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Antun Vlahek), Pribislavec: POLET – SK (nedjelja u 16 sa+, sudac Patrik Kolari , pomo nici Zoran Novak i Matej Mesari , delegat Stjepan Križari ).

LISTA STRIJELACA

Me imurec rekordno efikasan protiv Malog Mihaljevca Raspucani Me)imurec. Tri puta po tri zgoditka pos+gli su Saša Treska, Bojan Kregar i Darijan Treska. Gos+ iz Malog Mihaljevca ve su u prvom poluvremenu primili šest zgoditaka. Doma ini su svoj prvi zgoditak pos+gli ve u 46 sekundi utakmice. Jedini svoj zgoditak na utakmici i po asni su pos+gli u 57.minu+, a strijelac je bio Sandi Pušar. Tri minute prije kraja utakmice oko je ozlijedio Josip Horvat pa je morao napus++ igru, a doma i je nastavi+ sa desetoricom igra a. Na kraju je završilo 9-1 za Me)imurec, a gosti su imali jednog jedinog opomenutog igra a na utakmici. U Mihovljanu podjela bodova. Deni Lukman je doma u Slobodu doveo u 29.minu+ u vodstvo od 1-0, a pet minuta prije kraja utakmice na kona nih 1-1 poravnao je Dario Brez. U 88.minu+ doma inu je pomo ni sudac Stjepan Novak poniš+o zbog zale)a zgoditak. Da li je bio u pravu pitanje je. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Jedinstvo sa bodovima iz Hlapi ine. Mura je povela u 15.minuti zgoditkom Roka ;urina i to minimalno vodstvo držala sve do 64.minute kada su se gosti iz Novog Sela na Dravi bolje snašli po pravom pljusku i u razmaku od pet minuta s+gli sa dva zgoditka Dražena Kapeša do vodstva od 2-1. Slavko |or)evi je dvije minute prije kraja utakmice vodstvo Jedinstva povisio na 3-1. Kada se ekao posljednji zvižduk suca utakmice Jadrana Kukovca u 90.minu+ Antonio Šardi ublažio je doma i poraz Mure na 3-2. Po jedan opomenu+ igra u svakoj mom ad, a zanimljivo obojica zbog prigovora pomo nom sucu Blaži u. U drugom poluvremenu Bratstvo slomilo Plave. Blizu su boda bili gos+ iz Peklenice u Savskoj Vesi. Tek pred kraj utakmice u 78.minu+ dolaze do vodstva zgoditkom iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Daniel Novak. Tu su gos+ kod suca utakmice Ruži a protes+rali na njegovu odluku, a Tomica Nerer je zaradio i opomenu. Nešto kasnije još je jedan gostuju i igra opomenut dok ih doma i nisu imali. Vedran Vugrin je u 90.minu+ ušao u igru jer je zamijenio strijelca prvog doma eg zgoditka Novaka i pos+gao zgoditak za kona nih 2-0.

OPOMENUTI IGRA I

U Kuršancu radosni doma ini. Drava je do pobjede s+gla deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom kojeg je pos+gao Tomislav Dombaj. Jedinstvo se dobro držalo, ali su ipak pokleknuli pred doma inom. Drava je imala samo jednog opomenutog igra a, a gos+ iz Gornjeg Mihaljevca ak etvoricu. Napredak osvojio bod u Štrukovcu. Hajduk je nakon prvog poluvremena zgodicima Gorana Debelca i Alena Kova i a imao vodstvo od 2-0. U drugom dijelu gos+ iz Gornjeg Kraljevca uspijevaju poravna+ rezultat na 2-2. Prvo je Mišel Bistrovi smanjio na 2-1, a potom izjedna io rezultat Nino Jambroši . Jedan opomenu+ igra i to iz mom adi Napretka. Iz Zebanca tri boda odlaze u Jurovec. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu Bratstvo je upisalo gostuju u pobjedu. U prvom je strijelac bio Danijel Leva i , a u drugom Luka Jurovi . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu+ igra . Veneri PMP pripao derbi za elja. Visoko su poraženi de ki iz Trnovca u Svetom Jurju na Bregu. Siniša Dove er bio je trostruki doma i strijelac. Dva je zgoditka pos+gao u prvom poluvremenu, a jedan u drugom. Kris+jan Ciglari uspio je e+ri minute prije kraja utakmice samo još povisi+ doma e vodstvo na kona nih 4-0. Imao je Trnovec u prvom poluvremenu dvije lijepe prigode, ali ih nije realizirao. U 77.minu+ gos+ traže kazneni udarac nakon jednog igranja lopte rukom od strane doma eg obrambenog igra a u svom kaznenom prostoru. No, za suca Lozi a to nije bio kazneni udarac. Venera je imala jednog opomenutog igra a, a gos+ trojicu i sva trojica zbog prigovora na to kako im je Lozi sudio u drugom poluvremenu.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI BRATSTVO (SV) JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) DRAVA (K) M. MIHALJEVEC MURA VENERA PMP TRNOVEC NAPREDAK ZEBANEC

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

18 14 13 12 10 12 8 8 7 7 7 7 6 4 4 4

2 3 3 3 7 0 5 3 4 4 4 2 2 6 4 2

1 4 5 6 4 9 8 10 10 10 10 12 13 11 13 15

79 – 23 56 – 31 68 – 36 44 – 32 42 – 29 37 – 36 37 – 36 36 – 46 37 – 36 35 – 42 32 – 42 34 – 41 22 – 43 27 – 53 20 – 51 14 – 43

56 45 42 39 37 36 29 27 25 25 25 23 20 18 16 14

24 zgoditaka – Darijan Treska (Me)imurec) 23 zgoditaka – Bojan Kregar (Me)imurec) 20 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 17 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 16 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 15 zgoditaka – Dejan Na) (Bratstvo J) 14 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 12 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Saša Treska (Me)imurec) 10 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 9 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Nikola Gori anec (Drava K), Siniša Dove er (Venera PMP) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nikola Petri (Trnovec), Kris+jan Culjak (Sloboda M), Slobodan Horvat (Bratstvo SV)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Saša Sovar (1135) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920) JEDINSTVO (GM) – Roman Tr+njak (6377) STRAHONINEC – Ivan Višnjari (911) PLAVI – Tomica Nerer (775)

SLOBODA - STRAHONINEC 1-1 (1-0) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Zoran Hajdinjak, Mladen Puklavec, Stjepan Novak. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Lukman (29), 1-1 Brez (85) SLOBODA: Horvat, Belše, Tisaj, Srnec, ;alopa, Bel (46. Novak), Tremski, Lukman, Mu i (75. Želežnjak), Sovar, Posavec, trener: Damir Vrbanec STRAHONINEC: Božak, Mar ec, Fu ko (46. Žnidari od 53. Kova i ), Zlatarek, Žerjav, Višnjari , Kolar, Kopjar (46. Zver), Vuruši , Brez, Drabi (90. Posavec) Žu+ kartoni: Tremski, Sovar (Sloboda); Fu ko, Višnjari , Brez (Strahoninec)

VENERA PMP - TRNOVEC 4-0 (2-0) LOPATINEC. Igralište: NK Venera. Suci: Jasmin Lozi , Danijel Ko ila, Josip Jurinec. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 3-0 Dove ar (17,38,51), 4-0 Ciglari (86) VENERA: Lacko, Gori anec, Miljan i , Pozder, Celinger, Ciglari (87. Mesari ), Pintari , Dove ar (84. Golubi ), Škvorc (80. Ov ar), Peras, Zanjko (80. Rob), trener: Vladimir Bartoli TRNOVEC: Košak, Periši , Kova i (46. Jurman), Flac, Planinc (46. Vincek), Bacinger, Petri (78. Mesari , Pintari (80. Turk), Govedi , Miko, Kos, trener: Kris+jan Kiri Žu+ kartoni: Zanjko (Venera); Vincek, Flac, Pintari (Trnovec)

22. kolo, parovi, suci i delegat: Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – SLOBODA (M) (subota u 16 sa+, sudac Dominik Mihoci, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Zvonko Novakovi ); Gornji Kraljevec: NAPREDAK – MURA (subota u 16 sa+, sudac Petar Ruži , pomo nici Filip Aldi i Dominik Filipaši , delegat Alojz Kopasi ) Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – VENERA PMP (nedjelja u 16 sa+, sudac Damir Klari , pomo nici Lana Vidovi i Mar+na Koprivec, delegat Marijan Sabol); Trnovec: TRNOVEC – ME IMUREC (nedjelja u 16 sa+, sudac Mario Buhin, pomo nici Stjepan Novak i Mladen Puklavec, delegat; Vlado Soka ); Strahoninec: STRAHONINEC – ZEBANEC (nedjelja u 16 sa+, sudac Marko |ur)ek, pomo nici Darijan Zadravec i Antun Koruni , delegat Dragu+n Hozjak), Jurovec: BRATSTVO – DRAVA (K) (nedjelja u 16 sa+, sudac Franjo Hergo+ , pomo nici Damir Smr+ i Elvir Bašek, delegat Tomislav Šol+ ); Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – BRATSTVO (SV) (nedjelja u 16 sa+, sudac Željko Turk, pomo nici Danijel Ko ila i Renato Vuk, delegat Ivan Mezga); Peklenica: PLAVI – HAJDUK (Š) (nedjelja u 16 sa+, sudac Marijan Duman i , pomo nici Ivica Felker i Vlado Blaži , delegat Stjepan Perko).

11. travnja 2014.

13. kolo III. ŽNL MNS - istok JADRAN - MLADOST (D) 2-3 (2-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Darjan Zadravec, Neven Jurman, Filip Jurman. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Lon ari (5-11m), 1-1 Mesari (36), 2-1 Makar (39), 2-2 Hajdarovi (46-11m), 2-3 Mesari (80) JADRAN: Trupkovi (84. Kameni ), Novak Marko, Štampar, Zagorec, Kresinger (77. Donoša), Korent (61. Zadravec), Lon ari , Kontrec, Makar, Lehkec, Mlinari (80. Zadravec), trener: Bruno Matotek MLADOST: Ciceli J (46. Feldi), Majeri M. (79. Majeri D), Žerjav J (46. Špilek), ;eh, Kanižaj, Ciceli A, Kolari , Mesari , Hajdarovi Ž., Zrna (80. Jankovi ), Hajdarovi M. Žu+ kartoni: Ciceli A (Mladost)

RADNI KI - TRNJE 2-0 (1-0) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Marko Smr+ , Elvis Bašek, Alen Kodba. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Baksa (9-11m), 2-0 Horvat (89) RADNI;KI: Horvat, Blaži (71. Lackovi ), Baksa (82. Vargek), Paler, Tomašek, Horvat E, Novak, PalY, Jalšovec, Horvat N (58. Horvat D), Fažon (15. Cerovec od 77. Sabol), trener: Vladimir Križai TRNJE: Baranaši , Habuš, Pandur, Matkovi , Kolari , Vadlja, Bistrovi , Vuji (46. Grivec), Radi , Strahija, Blažin i , trener: Franjo Jan ec Žu+ kartoni: Horvat E., Horvat N., Paler, PalY (Radni ki); Strahija, Matkovi (Trnje) Crveni: Radi , Baranaši (Trnje)

OTOK - TORPEDO 3-3 (1-1) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Patrik Kolari , Franjo Horvat, Ma+ja Filipi . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Šimec (13-11m), 1-1 Šol+ (26), 2-1 Kalšan (51), 2-2 Šol+ (57), 3-2 Gorupi (67), 3-3 Pintari (88) OTOK: Lepen, Kalšan P (73. Karabojev), Novak Z (34. Kalšan Z), Jankulija, Blažin i , Malek, Gorupi , Novak J (75. Major ik), Radikovi , Šimec, Ko iš, trener: Ivica Kalšan TORPEDO: Herceg, Vugrinec, Novak, David (51. ;eki), Jambroši , Tuksar, Strojko, Pintari , Jambroši , Šol+ , Pintari , trener: Leonard Sanjkovi Žu+ kartoni: Novak J., Ko iš (Otok); Novak N, David, Pintari (Torpedo)

EKO - BUDU NOST (M) 1-0 (0-0) SVETI KRIŽ. Igralište: Mi igen. Suci: Mihael Belovi , Dino Horvat, Franjo Horvat. Delegat: Željko Podgorelec Strijelac: 1-0 Lastavec (89) EKO: Juras, Novak, Horvat, Balog, Gori anec, Bogdanovi , Opa ak, Ma ek (60. Hrži ), Mihaljkovi , Lastavec, Ivanuši , trener: Zlatko Novak BUDU?NOST: Varga, Babi , Novak, Berdin, Zadravec, Lisjak, Majeri (60. David), Berdin, Okreša, Antolovi , Drk, trener: Boris Radikovi Žu+ kartoni: Ivanuši , Mihaljkovi (Eko); Drk (Budu nost) Crveni: Antolovi (Budu nost)

13. kolo III. ŽNL MNS - zapad VU ETINEC - PLAVI 1975 2-0 (0-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci. Željko Hajdarovi , Franjo Hergo+ , Antun Koruni . Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Vabec (58), 2-0 Novak (80) VU;ETINEC: Kocijan, Ambruš T, Vabec (87. Krnjak), Ambruš I., Levec, Friš i , Škvorc, Petri evi (90. Kocijan), Novak D, Vabec, Novak V., trener: Slavko |or)evi PLAVI: Karlov ec, Korošec, Škvorc, Vodušek, Boži , Fic, Gre_, Janež, Novak, Škvorc, Ole+ M (63. Ole+ F), trener: Jerko Petran Žu+ kartoni: Ambruš I., Vabec (Vu e+nec); Boži , Ole+ M (Plavi)

BRATSTVO (P) - MLADOST (S) 4-4 (1-2) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Nino Škrobar, Filip Hrustek, Edvin Zobec. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-2 Hošpel (4,8), 1-2 Škvorc (32-11m), 2-2 Balog (56), 3-2 Balog (60), 4-2 Škvorc (75), 4-3 Turk (76), 4-4 Heren i (87) BRATSTVO: Jambrovi , Bajs (56. Oršoš), Škvorc, ;abradi, Kova i , Trupkovi (84. Kelneri Mario), Kelneri Mihael (56. Komar), Poto nik, Kelner, Balog, Novak, trener: Bojan Novak MLADOST: Polanec, Novosel (68. Vuruši ), Stojko, Leva i , Polanec M, Heren i , Živ ec, Polanec D., Ko ila (58. Turk), Murkovi , Hošpel, trener: Darko Vincek Žu+ kartoni: Novak, Komar, Oršoš (Bratstvo); Leva i , Vuruši (Mladost)

PARAG - D.KONCOV AK 2-8 (1-2) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Mario Buhin. Delegat: Miroslav Glavina. Strijelci: 0-1 Horvat M (30), 1-1 Horvat B (31), 1-2 Horvat M (38), 1-3 Smodiš (46), 1-4 Horvat M (47), 1-5 Smodiš (50), 2-5 Oršoš M (72), 2-6 Koraj (81), 2-7 Smodiš (85), 2-8 Smodiš (88) PARAG: Balog, Oršoš Z (55. Oršoš M), Oršuš V, Ignac S., Oršuš M (55. Še i ), Oršoš D (65. Horvat), Pec (69. Oršoš M), Oršoš D, Horvat, Balog S., Oršoš A (46. Oršoš M) DK: Kolbl, Flac (46. Sklepi ), Vukovi (46. Smodiš), Koraj, Pintari , Horvat, Saka (46. Stajnko), Ma+jaši , Grof, Smodiš (50. Špilak), Flac (46. Brezni ar), trener: Tine Špilak Žu+ kartoni: Flac (DK)

DINAMO - OMLADINAC (M) 0-8 (0-4) ŽIŠKOVEC. Igralište: Peliš e. Suci: Damir Klari , Casimir Rodrigue, Robert Kolari . Delegat: Dragu+n Borko Strijelci: 0-1 Dragovi (15), 0-2 Šafari (20), 0-3 Posavec (23), 0-4 Vrbanec (30), 0-5 Šafari (60), 0-6 Dodlek (82), 0-7 Lukman (86), 0-8 Vrbanec (88-11m) DINAMO: Borko, Hunjadi, Thes (35. Balog), Kova i , Murk, Radek, Dobrani , Fric, Šparavec (16. Bistrovi ), Brdar, Podvezanec OMLADINAC: Vuruši , ;alopa, Mikac (30. Dodlek), Lukman, Rudni ki, La+n, Jovi , Dragovi (71. Bubek), Šafari (62. Leva i F), Vrbanec, Posavec, trener: Josip Križai Žu+ kartoni: Radek, Hunjadi, Podvezanec, Murk (Dinamo); La+n (Omladinac)

HAJDUK (B) - ZASADBREG 77 1-1 (0-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Dario Bubek, Morano Vlah, Dražen Horvat. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Rodinger (45), 1-1 Jure+ (90) HAJDUK: Horvat, Domini (13. Buhanec), Šimunkovi , Marciuš, Gregorin i Z., Gregorin i N., Galekovi , Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak (76. Jure+ ), trener: Mario Zaspan ZASADBREG: Novak, Šajnovi I (85. Horvat), Dunjko D (76. Hatlak), Mesari , Galovi , Rodinger Florijan, Vukovi (59. Šela), Rodinger Filip, Dunjko K. (85. Šajnovi B), Koroši , Lukman, trener: Dominik Horvat Žu+ kartoni: Gregorin i , Galekovi , Krnjak, Kolar (Hajduk); Lukman, Galovi , Šela, Horvat, Rodiger Florijan (Zasadbreg) Crveni: Gregorin i (Hajduk)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

TABLICA

Eko ruši sve favorite po redu

1. BUDU NOST (M)

2 45 – 12 27

2. DRAŠKOVEC

2 28 – 16 25

3. OTOK

2 35 – 16 23

4. EKO (-3)

4 32 – 20 18

5. RADNI KI

4 28 – 18 18

6. BORAC (DH)

6 20 – 30 11

7. MLADOST (D)

6 20 – 35 11

8. TORPEDO

5 23 – 33

9. TRNJE

8 15 – 46

10. JADRAN

10 13 – 33

Eko pobijedio vode u Budu nost. Nakon Draškovca izgleda da kod de ki iz Svetog Križa -nema slu ajno. U samo sedam dana i druga mom ad iz vrha ljestvice je morala u susretu sa Ekom pognute glave napustiti teren. Svako poluvrijeme vjetar je bio saveznik jednoj mom adi. U prvom dijelu gostima iz Miklavca koji to nisu iskoristili dok u drugom dijelu doma i to koriste. U 56.minuti Budu nost je preko Vinka Berdina postigla zgoditak, ali je zbog zale a koje je podigao pomo ni sudac Dino Horvat poništen. Situacija se dogodila u doma em „petercu“ pa je teško nešto sa sigurnoš u tvrditi kao što su gosti tvrdili da je zgoditak regularan. U toj situaciji najlošije je prošao Matejas Antolovi koji je za prigovor na takovu odluku pomo nog suca zaradio opomenu. No, još gore mu se dogodilo devet minuta kasnije kad je na centru bespotrebno neoprezno startao na doma eg igra a i opravdano zaradio drugu opomenu, odnosno isklju enje. Junak utakmice da je ostalo 0-0 bio bi gostuju i vratar David Varga koji je vrlo dobro branio, ali je u 89.minuti jedan udarac doma ih loše odbio baš do njihovog kapetana mom adi Jadranka Lastavca koji loptu posprema u mrežu za minimalnu, ali zasluženu pobjedu od 1-0. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Draškovcu pobjeda u Donjem Hraš anu. Brzo su gosti u 5.minuti zgoditkom Josipa Ribi a poveli. Milan Kocijan je povisio gostuju e vodstvo u 20.minuti na 2-0. U prvom dijelu borbena utakmica u kojoj gost kontrama matira doma i Borac. Od po etka drugog poluvremena doma i trener Damir Far u igru uvodi etvoricu igra a koji nažalost po njih samo uspijevaju zgoditkom Nenada Jesenovi a ublažiti doma i poraz u 51.minuti na 2-1. Imali su doma i bezbroj prigoda, ali je izostala realizacija. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Torpedu bod iz Otoka. Doma i su tri puta imali prednost da bi na kraju dvije minute prije kraja utakmice go-

sti iz Križovca uspjeli poravnati na kona nih 3-3. Otok je poveo u 13.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Velimir Šimec. Damjan Šolti je u 26.minuti poravnao na 1-1. Tim se rezultatom otišlo na odmor, mada su doma i u tri navrata drmali okvir gostuju ih vratiju. Novo doma e vodstvo slijedi u 51.minuti, a malo je Zoranu Kalšanu pomogao igra Torpeda Marko Mesari . Damjan Šolti u 57.minuti po drugi puta stiže doma u prednost. Matej Gorupi strijelac je tre eg doma eg zgoditka, a Antonio Pintari tre e gostuju eg. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Radni ki bolji od Trnja. Poveli su doma i rano u 9.minuti zgoditkom Stefana Bakse. Nakon toga u drugom poluvremenu Trnje ostaje bez dva igra a. Najprije u 70.minuti bez Ivana Radi a zbog druge opomene, a potom u 80.minuti bez vratara Branka Baranaši a koji je izvan kaznenog prostora u inio prekršaj nad doma im napada em i tako sprije io zgoditak. Broja ano ja i Radni ki minutu prije kraja utakmice zgoditkom Danijela Horvata zaklju uje utakmicu pobjedom od 2-0. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

OPOMENUTI IGRA I

BORAC (DH) - DRAŠKOVEC 1-2 (0-2)

14. kolo, parovi, suci i delegat: Križovec: TORPEDO – JADRAN (nedjelja u 16 sa+, sudac Dino Horvat, pomo nici Franjo Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Stjepan Fic); Dekanovec: MLADOST – EKO (nedjelja u 16 sa+, Rudolf ;ižmešija, pomo nici Damir Mesari i Boško Martan, delegat Petar Krha ); Miklavec: BUDU?NOST – BORAC (DH) (nedjelja u 16 sa+, sudac Dario Vel)i, pomo nici Željko Kova i i Dino Vel)i, delegat Dragu+n Koruni ); Draškovec: DRAŠKOVEC – RADNI;KI (nedjelja u 16 sa+, sudac Vjeran Tuksar, pomo nici Dražen Šajnovi i Marinko Hrušoci, delegat Josip Baksa).

DRAŠKOVEC – Nikola Turk (3164), Filip Židov (801), Milan Kocijan (9693), Tin Vujasinovi (9694) EKO – Ivan Ivanuši (5491), Bojan Mihaljkovi (3419) MLADOST (D) – Ante Ciceli (1922) OTOK – Jasmin Novak (1638), Dejan Ko iš (4810) TRNJE – Renato Strahija (4787), Ivan Matkovi (5192) BORAC (DH) – Paul Vadlja (5498), Ivica Pozderec (241), Dino Bašnec (3210) RADNI;KI – Elvis Horvat (900), Neven Horvat (893), Mijo Paler (843), Kris+jan PalY (4314) TORPEDO – Nikolaj Novak 4637), Valen+no David (4496), Antonio Pintari (3287) BUDU?NOST (M) – Dragu+n Drk (2370)

D.HRAŠ?AN. Igralište: Gaji . Suci: Bruno Brljak, Lana Vidovi , Mar+na Koprivec. Delegat: Dragu+n Hozjak. Strijelci: 0-1 Ribi (5), 0-2 Kocijan (20), 1-2 Jasenovi (51) BORAC: Taradi (46. Harmicar), Jur ec, Vadlja, Pozderec Mišel (46. Mesari ), Bašnec, Baksa, Harmicar (46. Pavlic), Pozderec I., Horvat, Pozderec Matej (46. Jasenovi ), Pintari , trener: Damir Far DRAŠKOVEC: Taradi, Bermanec, Židov, Ribi J., Ribi , Turk (67. Matja i Danijel), Mlinari , Matja i David, Vujasinovi , Vugrinec (60. Lon ari P), Kocijan, trener: Božidar Repalust Žu+ kartoni: Vadlja, Pozderec, Bašnec (Borac); Židov, Turk, Kocijan, Vujasinovi (Draškovec)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: RADNI;KI – Mijo Paler (843), Kris+jan PalY (4314) TRNJE – Ivan Matkovi (5192) TORPEDO – Antonio Pintari (3287) DRAŠKOVEC – Tin Vujasinovi (9694) KAZNE ISKLJU;ENIM IGRA;IMA TRNJE – Ivan Radi (3088) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Branko Baranaši (9126) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BUDU?NOST (M) – Matejas Antolovi (3663) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 14 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 13 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 9 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje) 8 zgoditaka – Dragu+n Drk (Budu nost M), Damjan Šol+ (Torpedo) 7 zgoditaka – Mihael Fažon, Ivica Okreša (Budu nost M), Dejan Ko iš, Velimir Šimec (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi , Matej Pozderec (Borac DH), Denis Blažin i (Otok), 5 zgoditaka – Nikola Zrna (Mladost D), Marko Jalšovec (Radni ki), Dragan Tuksar (Torpedo)

U Štefancu Jadran dva puta vodio i na kraju izgubio. Prvo vodstvo doma ini su imali u 5.minuti iz kaznenog udarca, a strijelac je bio Dejan Lon ari . Mladost ili bolje re eno Miro Mesari je u 36.minuti poravnao na 1-1. Tri minute kasnije zgoditkom Tomasa Makara Jadran na odmor odlazi sa prednoš u od 2-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme i gosti iz Dekanovca imaju kazneni udarac kojeg je za 2-2 realizirao Željko Hajdarovi . Gosti su do pobjede od 3-2 stigli drugim zgoditkom istog igra a deset minuta prije kraja utakmice. Jedan i to gostuju i opomenuti igra .

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Sloga slavila u sjajnom ambijentu derbija Derbi u Gornjem Hraš anu pripao Slogi. Lijepi se broj gledatelja njih oko 400 okupio. David Šoštari je u 14.minuti doveo goste iz Štrigove u vodstvo. Minutu prije kraja prvog poluvremena kazneni udarac za Slogu kojeg za 2-0 realizira kapetan mom adi Smiljan Jambrovi . Po etkom drugog dijela i doma i imaju kazneni udarac kojeg za smanjenje na 2-1 gostuju eg vodstva realizira Tomislav Florijani . Goran Feguš uspio je u 76.minuti samo pobjedu Sloge potvrditi na 3-1. Minutu prije kraja utakmice nova nevolja za doma u Pobjedu jer joj je zbog druge opomene isklju en Tomislav Florijani . Uz isklju enje doma i su imali trojicu opomenutih igra a, a gosti petoricu opomenutih igra a. Donji Koncov ak se poigrao sa Paragom. Iako je nakon prvog poluvremena bilo „samo“ 2-1 za goste u drugom dijelu stvari dolaze na svoje. Parag je uspio u svakom poluvremenu posti i po jedan zgoditak. U prvom je strijelac bio Božidar Horvat, a u drugom Matija Oršoš. Za Donji Koncov ak etiri se puta u strijelce upisao Žiga Smodiš, tri puta Miroslav Horvat i jednom Dominik Koraj. Jedan opomenuti igra i to gostuju i. U Brezju podjela bodova. Gosti iz Zasadbrega poveli su u posljednjoj minuti prvog poluvremena zgoditkom Filipa Rodingera, a doma i Hajduk izjedna io je zgoditkom Marija Jureti a u etvrtoj minuti nadoknade na kraju utakmice. Od 16.minute Hajduk je igrao bez Zorana Gregorin i a koji je isklju en zbog gaženja nogom po nozi igra a Zasadbrega dok je ovaj ležao na travi, a igra bila zaustavljena. U 92.minuti doma i su promašili kazneni 14. kolo, parovi, suci i delegat: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – DINAMO (Ž) (nedjelja u 16 sati, sudac Erik Žerdin, pomo nici Neven Jurman i Filip Jurman, delegat Dino Jambrovi ); Ma kovec: OMLADINAC – HAJDUK (B) (nedjelja u 16 sa+, sudac Željko Novak, pomo nici Ma+ja Filipi i Dražen Horvat, delegat; Darko Jambrovi ); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – BRATSTVO (P) (nedjelja u 16 sati, sudac Edvin Zobec, pomo nici Mladen ;eke i Mario Horvat, delegat Stjepan Talan); Selnica: MLADOST – POBJEDA (nedjelja u 16 sa+, sudac Robert Radek, pomo nici Denis Fic i Želimir Bertovich, delegat Davor Drvenkar), Štrigova: SLOGA – VU ETINEC (nedjelja u 16 sa+, sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Robert Kolari i Alen Kodba, delegat Antun Horvat); Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – PARAG (nedjelja u 16 sa+, sudac Božidar Jura i , delegat Ma+ja Poredoš).

udarac. Goran Kolar pogodio je vratnicu. U pravoj prvenstvenoj utakmici ak devet opomenutih igra a. etiri doma a, a pet gostuju ih. I druga proljetna pobjeda Vu etinca. Do nje su doma ini u Brezju došli u drugom poluvremenu. Ivan Vabec prvi je uspio u 58.minuti svladati vratar Plavih 1975 Sinišu Karlov eca. Drugi zgoditak za pobjedu od 2-0 postigao je deset minuta prije kraja utakmice Denis Novak. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Bez pobjednika u Preseki. ak su osam zgoditaka vidjeli gledatelji. Sa dva zgoditka Gabrijela Hošpela Mladost je u 8.minuti utakmice imala vodstvo od 2-0. Doma e Bratstvo uspijeva preokrenuti rezultat u svoju korist u drugom dijelu. U prvom su samo iz kaznenog udarac kojeg realizira Emanuel Škvorc smanjili na 2-1. Sa dva zgoditka Darija Baloga u 60.minuti Bratstvo vodi 3-2. Drugim zgoditkom na utakmici u 75.minuti Emanuel Škvorc povisuje doma e vodstvo na 4-2. Gosti iz Selnice do boda su došli tako da je Filip Turk smanjio na 4-3, a tri minute prije kraja utakmice kona nih 4-4 postavio Danijel Heren i . Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Visok doma i poraz Dinama. Dobro su susjedi iz Ma kovca napunili doma u mrežu. Za pola sata igre Omladinac je ve imao visokih 4-0 zgodicima Rajka Dragovi a, Tomislava Šafari a, Luke Posavca i Andrije Vrbanca. Druga etiri zgoditka doma i su primili u drugom poluvremenu. Po drugi su se put u strijelce upisali Tomislav Šafari i Andrija Vrbanec iz kaznenog udarca, a po prvi puta Vlado Dodlek i Marko Lukman. U 76.minuti Dinamo ima kazneni udarac, ali je isti vratar Omladinca Antonio Vuruši obranio. etiri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

POBJEDA (GH) - SLOGA (Š) 1-3 (0-2) G.HRAŠ?AN. Igralište: Polenke. Suci: Ma+ja Horvat, Borut Križari , Dražen Sukanec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Šoštari (14), 0-2 Jambrovi (44-11m), 1-2 Florijani (54-11m), 1-3 Feguš (76) POBJEDA: Mikulan, Kocijan, Tkal ec, Kova , Florijani , Borko (77. Vabec), Herceg, Kresinger (84. Balog), Bistrovi (59. Ladi ), Novak D., Novak B., trener: Krešo Žnidari SLOGA: Karlov ec, Ple ko, Jambrovi , Žižek (78. Bogdan), Rožman (90. Vi ar), Jelen (88. Nemac), Šoštari , Sen ar, Feguš, Smolkovi (73. Gori anec), Novak, trener: Dušan Hozjan Žu+ kartoni: Novak, Ladi , Balog (Pobjeda), Smolkovi , Ple ko, Žižek, Rožman, Sen ar (Sloga) Crveni: Florijani (Pobjeda)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA ZASADBREG 77 VU ETINEC MLADOST (S) HAJDUK (B) PLAVI 1975 OMLADINAC (M) -1 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 10 10 9 7 6 5 4 4 2 1 0

1 2 1 1 2 1 3 2 2 3 0 0

1 1 2 3 4 6 5 7 7 8 12 13

78 – 15 45 – 8 52 – 18 46 – 17 29 – 21 20 – 23 35 – 25 23 – 34 48 – 25 23 – 64 16 – 76 16–105

34 32 31 28 23 19 18 14 13 9 3 0

OPOMENUTI IGRA I DONJI KONCOV;AK – Damjan Flac (1538) OMLADINAC (M) – Neven La+n (4841) PLAVI 1975 – Jasmin Boži (5284), Ma+ja Ole+ (6367) DINAMO (Ž) – Filip Murk (6574), Ivan Hunjadi (3702), Stevica Radek (2625), Nikola Podvezanec (7301) SLOGA (Š) – Robert Smolkovi (5332), Vlado Ple ko (10144), Kris+jan Žižek (5897), Marko Rožman (10173), Matej Sen ar (5114) MLADOST (S) – Tomislav Leva i (3739), Petar Vuruši (3751) HAJDUK (B) – Edo Krnjak (4257), Nenad Gregorin i (3965), Goran Kolar (2482), Franjo Galekovi (10220) BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171), Mladen Komar (6920), Milan Oršoš (8653) ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Mario Galovi (1098), Dino Šela (3021), Dino Horvat (311), Florijan Rodiger (3019) POBJEDA – Danijel Novak (1672), Nikola Ladi (4001), Vjeran Balog (6011) VU;ETINEC – Ilija Ambruš (100), Ivan Vabec (3886)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: HAJDUK (B) – Edo Krnjak (4257), Goran Kolar (2482) PLAVI 1975 – Jasmin Boži (5284) DONJI KONCOV;AK – Damjan Flac (1538) KAZNE ISKLJU;ENIM IGRA;IMA HAJDUK (B) – Zoran Gregorin i (3976) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e+ri) utakmice POBJEDA – Tomislav Florijani (1572) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 18 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 17 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 14 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 12 zgoditaka – Marko Koroši , Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 11 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 9 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Davor Bogdan (Sloga Š),Vedran Novak (Vu e+nec), Dalibor Kresinger (Pobjeda), Rajko Dragovi (Omladinac M), Gabriel Hošpel (Mladost S) 6 zgoditaka – Alen Korošec (Plavi 1975)

11. travnja 2014.

RUKOMET

I. HRL (m)

II. HRL – sjever (ž)

Teška preloška pobjeda

akov anke izborile plasman u Prvu ligu!

U proljetnom dijelu sezone rukometaši Preloga odigrali su nekoliko triler utakmica, a ve inu njih na kraju su okon ali u svoju korist. U tome su uspjeli i u novom odigranom kolu na doma em preloškom parketu. Nakon 60 minuta prave muške igre, s tek jednim golom viška, 27:26 svladali su ekipu Dugog Sela. Valja napomenuti da se protiv ekipe iz donjeg dijela prvoligaške tablice, koja se bori za svoj opstanak u ligi, nije o ekivao takav otpor, ali s dobrom igrom gosti su iznenadili i krenuli ve pri kraju prvog poluvremena. S jednako dobrom igrom gosti su nastavili i nakon povratka na teren. RK Prelog pokazuje zašto je u top 5 mom adi lige, ubacuje u brzinu više i sustiže protivnika kod 25:25. Samo 30 sekundi do kraja, po prvi put su poveli u drugom poluvremenu (27:26), da bi u posljednjem napadu bila isklju ena dva doma a igra a. No s velikom željom i prekidanjem protoka na-

RK PRELOG – RK DUGO SELO 27:26

TABLICA 1.IVANI?

13 1

2.SPLIT

12 2

3.CRIKVENICA

11 2

4.KTC

11 0

5.PRELOG

11 0

6.ŽUPANJA

10 2

7.OSIJEK

8.H. DRAGOVOLJAC

-19 19

9.KOZALA

-4

10.DUGO SELO

-7

11.MATULJI

-24 15

12.ZADAR

-51 15

13.BIOGRAD

-80 14

Ostali rezultati 22. kola: Zadar – Matulji 35:33, Županja – Hrvatski dragovoljac 35:32, Osijek – KTC, Split – Kozala 31:25, Biograd – Ivani –odgo)eno Parovi 23. kola (subota, 12.04.): Hrvatski dragovoljac – Prelog, Ivani – Zadar, Matulji – Split, Kozala – Županja, Dugo Selo – Osijek, KTC – Crikvenica.

pada gostiju ipak uspijevaju zadržati vodstvo do posljednje sekunde utakmice i zadržavaju postavljeni rezultat. U posljednjoj sekundi dvo-

Prelog – školska sportska dvorana. Gledatelja: 150. Suci: Magi i Špiranec (oba Trnovec Bartolove ki). RK Prelog: Lon ari , Mati 4, Bogovi , Koprek, Bergovec 3, Božek, Horva+ 5, Logožar, Krajner 4, Malek, Mar+n evi 3, Tizaj, Januši 1, Beli 7, Šelj. Trener: D. Hozjak.

boja gosti su imali slobodan udarac s devet metara, ali je lopta prošla pored stative doma eg vratara Lon ari a koji je i u ovoj utakmici bio na visokom nivou.

etiri kola do kraja S nova dva boda Preložani dijele 4. poziciju s KTC-om i Županjom. Do kraja prvenstva na rasporedu su još etiri utakmice, a prva uklju uje daleko gostovanje u Split kod Hrvatskog Dragovoljca iz Dugog Rata. Kako se radi o 8. ekipi lige, novi bodovi prema omjeru snaga mogu se o ekivati, no pitanje je kao i na svakom gostovanju kakvo e biti su enje, te koliko e Preložani biti umorni od puta. (mg)

ŽRK PITOMA A - ŽRK ZRINSKI AKOVEC 36:36 Pitoma a – sportska dvorana. Gledatelja: 150. Suci: Vajdi i Jurenec (Koprivnica) ŽRK Zrinski ;akovec: Iva i , Kova evi , P. Posavec 7, Šari , Makar 3, Kova , Glad, S. Posavec 10, Zadravec 6, Resman 3, Androi , Car, Ladi , Bali , Ben ik, Laptoš 7. Trener: Ž. Golik.

TABLICA

Kako je najmla em sastavu drugoligaškog ženskog rukometnog sjevera samo bod bio potreban da potvrde i matemati ki novi naslov, rezultat 36:36 u Pitoma i ekipi Zrinski bio je dovoljan da proslave obranu titule koju drže od prošle sezone. U utakmicu su ušle potpuno rastere eno, bez imperativa rezultata, što se vidjelo u igri, pa vode na poluvremenu 20:18. Uz poneke promjene u akove koj ekipi, trener Golik dao je priliku i igra icama s manjom minutažom da dokažu što mogu, a one su pokazale da se podjednako na svaku rukometašici u sastavu može ra unati. Valja napomenuti da su prvakinje jedini neporaženi sastav lige, te da u

Do ite na proslavu naslova! U akove kom klubu odlu ili su u posljednjem, 18. kolu pozva+ sve ljubitelje rukometa u dvoranu Graditeljske škole na proslavu izborenog prvoligaškog ranga. Prvo e u prijepodnevnim satima ŽRK Zrinski na akove kom trgu održa+ promociju rukometa kao sporta, uz rekvizite, prikaz rukometne igre i okupljanje svih rukometašica, a od 19 sati odradi+ i posljednju utakmicu sezone, u kojoj do ekuju ŽRK Brod, pretposljednju ekipu na drugoligaškoj tablici. Pružite im podršku i svojim dolaskom es+tajte na velikom uspjehu me)imurskog sporta.

1.ZRINSKI

15 2 0

168

2.BJELOVAR

14 2 1

147

3.PITOMA;A

3 5

4.ÐAKOVO

10 0 7

5.PODRAVKA-LINO

1 7

6.ÐURÐEVAC

0 10 -19

7.DARDA

1 10 -41

8.TVIN-TRGOCENTAR

0 11 -25

9.BROD

0 14 -145 6

10.IVANEC

1 15 -204 3

Ostali rezultati 17. kola: Bjelovar – |akovo 29:25, Brod – Podravka Lino 23:35, Darda – Tvin Trgocentar 38:31, Ivanec – |ur)evac 23:35. Parovi 18. kola (subota, 12.04.): Zrinski – Brod, |akovo – Ivanec, |ur)evac – Darda, Tvin-Trgocentar – Pitoma a, Podravka-Lino - Bjelovar.

17 utakmica imaju 15 pobjeda i dva remija, ime su izborile igranje najvišeg ranga ženskog rukometa u Hrvatskoj, 1. HRL.

KOŠARKA PRVA KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER

Me imurje bez pobjede Kade+ Me)imurja ro)eni 1998. i mla)i doživjeli su i tre i poraz u ligi za prvaka regije Sjever. Na gostovanju u Koprivnici osim samog po etka utakmice, u preostalih 30 minuta bili su ravnopravan takmac. Na kraju poraz od deset koševa razlike, a najraspoloženiji u redovima akove kih 16-godišnjaka bili su Bogdani sa 17, te Bedi s 15 pos+gnu+h koševa. (bh) Radnik - Vindija 90:44 Koprivnica - Me imurje 72:62 (21:13, 18:19, 14:15, 19:15) ME IMURJE: Žini 4, oki 6, Bogdani 17, Herman 3, Beriša 2, Kova i 11, Blažeka 4, Bedi 15. Trener Novak S.

TABLICA 1. Radnik 2. Koprivnica 3. Vindija 4. Me)imurje

5 5 5 5

5 3 2 0

0 2 3 5

10/+140 8/+22 7/-86 5/-76

C LIGA KSMŽ

Dobar otpor lideru Derbi CE LIGE igrao se u dvorani Prve osnovne škole gdje je Me imurje Globetka ugostila Dubrav ana i pobijedila na kraju s 5 koševa razlike. Cijelo prvo poluvrijeme gosti “z dobrave” su vodili i na poluvrijeme otišli sa 6 poena viška. No, uslijedio je u tre oj etvrtini break, doma i su iskusni hakleri poveli i više nisu dopustili iznena enje - za svoju su novu pobjedu morali proliti malo više znoja nego što su o ekivali. U drugoj bitnoj utakmici za plasman na vrhu igrali su Nedeliš e i Prelog, no tu doma in nije dopustio gostima niti mrvice...lagana pobjeda Nedeliš a. U razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta naši su klubovi Donji Kraljevec i Ko-

KVALIFIKACIJE ZA A -1 LIGU

TABLICA 1-4

toriba gostovali u Zagorju kod Lepoglave, odnosno Ludbrega i ku i se vra aju bez bodova i punih torbi - minusa. No, u zaostaloj utakmici u Kotoribi opet pobjeda razgoropa enog doma ina - protiv druge ekipe Grafi ara Kotoriba je upisala i drugu pobjedu u prvenstvu.(bh) Gra ar II - Kotoriba 102:71 KOTORIBA: Habuš 21, Ujlaki N. 4, Munka 21, Seli anec 17, Ujlaki R. 8 Me imurje Globetka - Dubrav an 74:69 ME|IMURJE GLOBETKA: Vugrinec 19, Golubi N. 2, Golubi A. 21, Leva i 14, Zaspan 5, Vuruši 8, Ben ik 5. Trener Škoda DUBRAV;AN: Varga 22, Rai 7, Igrec 7, Lukša 9, Me)imurec 9, Blažeka 11, Ribi 4

1. Me)imurje Globetka 11 11 0 2. Nedeliš e 11 6 5 3. Dubrav an 11 4 7 4. Prelog

11 1

22/+198 17/+9 15/-50

10 22/-152

TABLICA 5-8 5. GraY ar II 6. Lepoglava 7. Donji Kraljevec

11 8 11 7 11 5

3 4 6

19/+105 18/+72 16/+6

8. Kotoriba 9. Dubrav an

11 2 5 1

9 4

13/-183 6/-53

Nedeliš e - Prelog 78:64 NEDELIŠ?E: Gospo i 29, Golik 14, Šegovi 19, Ganzer 7, Posedi 2, Petran 3, Jaluši 4. Trener Hajdinjak M.

Grafi ar izgubio, naši igra i solidni U svojoj prvoj utakmici kvalifikacija za Prvu ligu ludbreški Grafi ar je izgubio na svom terenu od Škrljeva 91:100. S obzirom na to da ak etiri me imurska košarkaša igraju u susjednom gradu, izvadit emo statisti ke detalje iz ove utakmice: najbolji je bio Luka Prprovi koji je igrao 36 minuta, zabio 22 koša uz ak 73% šuta, 5 puta sko io, dodao

jednom, te dvije lopte ukrao. Mario Novak stariji Medo igrao je 27 minuta, zabio 15 koševa, 4 puta sko io i jednom dodao, njegov mla i brat Matija igrao je 14 minuta i za to vrijeme zabio 2 koša i triput asistirao. Manuel Novak se vra a iz ozljede i okusio je parket 3 minute i za to vrijeme jednom sko io i stigao promašiti šut. (bh)

Lepoglava - Donji Kraljevec 75:54

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

DONJI KRALJEVEC: Švenda 10, Lepen 2, Ivanovi J. 8, Ivanovi D. 17, Balent 2, Ruži 2, Švenda D. 5, Švenda G. 4, Štefan 2, Belovari 2

C LIGA KSMŽ Nedeliš e - Me)imurje Globetka, petak 11. travnja u 20.30 sa+, Aton Prelog - Dubrav an, subota 12. travnja u 17 sa+, OŠ Prelog Kotoriba - Donji Kraljevec, subota 12. travnja u 16 sa+, OŠ Kotoriba

TURNIRI U-12

Kotoriba - Gra ar II 77:70

Prva osnovna škola, subota 12. travnja 10- Prelog - Kotoriba 11-Me)imurje - Kotoriba 12- Me)imurje - Prelog Druga osnovna škola, subota 12. travnja, utakmice se igraju od 10 sa+, a sudjeluju ŽKK Radost, Nedeliš e, Dubrav an i ;akovec

KOTORIBA: Habuš 16, Fuš 13, Zvošec F. 12, Ujlaki N. 5, Munka 12, Seli anec 19. Trener Ujlaki R.

PRODAJA STANOVA

• • • • • • • •

CIJENA:

cca 1250 eura/m2 (u cijenu uračunat PDV)

odmah useljivi energetski certifikat " B" nasuprot SGC Aton 2 dvosobna stana (63 m2) 6 trosobnih stanova (82 m2) lift osigurano parkiralište osigurano spremište

Stanovi se nalaze u neposrednoj blizini sportskih terena, ugostiteljskih objekata, prodavaonice prehrambeno-mješovite robe, škole, dječjeg igrališta i crkve. Sastoje se od kuhinje sa ostavom, blagovaone, spavaće i dječje sobe, kupaonice, dnevnog boravka sa izlaskom na balkon i prekrasnim pogledom. NAPOMENA: Ukoliko ste zainteresirani za kupnju po povoljnim kreditnim uvjetima možete se obratiti poslovnici ''ERSTE'' banke u Čakovcu koja pruža mogućnost dobivanja STAMBENIH EKO kredita za kupnju stambenih prostora sa visokom energetskom efikasnošću (A+, A i B razreda). Za sve detaljnije informacije možete se obratiti njihovim financijskim savjetnicima za građane na tel. 072/374 125, 072/374 156 ili 072/374 122

tel. 040/373 440, mob. 098 947 2316

11. travnja 2014. BADMINTON GODIŠNJA SKUPŠTINA BS-a HRVATSKE

U Nedeliš u smijenjen predsjednik saveza PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ U sklopu državnog prvenstva za kadete održana je i godišnja skupština Hrvatskoga badmintonskog saveza, iji je doma in bio BK Me imurje. Iako je bila redovna, na njoj je s pozicije predsjednika smijenjen Velimir erkez, kojem su na korektnom obavljanju funkcije, uz nadu da e ostati uz hrvatski badminton, zahvalili elnici Hrvatskoga badmintonskog saveza. - Iako smo u Nedeliš u trebali odraditi tek formalnu izvještajnu skupštinu

našeg saveza, na kraju smo imali nezahvalnu ulogu da smo s funkcije morali razriješiti dosadašnjeg predsjednika. Bio je u sukobu interesa jer je do prije dvije godine bio vlasnik jedne sportske kladionice, a pravilnik izri ito kaže da to ne smije biti slu aj. Evo, iako on više nije na toj funkciji, prema pravilima morali smo ga razriješiti dužnosti, objasnio nam je Slobodan Miš evi , direktor Hrvatskoga badmintonskog saveza. Za novog predsjednika HBS-a izabran je jedini kandidat Ratko Galjer, izbornik juniora.

KARATE KK ME IMURJE U ZAGREBU I UR EVCU

Leon Marciuš i Lucija Lesjak budu nost me imurskog karatea Mladi lanovi kluba iz Nedeliš a protekli su vikend nastupali na dva velika turnira – Memorijalu Zagreb u organizaciji KK-a Stijena, te na ur evac Openu, iji je doma in bio istoimeni klub. U Zagrebu je Leon osvojio uvjerljivo zlato. Nakon što je u prvoj borbi slavio 8:0, u inalu je svog protivnika svladao rezultatom 3:2. Lucija je tako er stala na pobjedni ko postolje, no s osvojenom bron anom medaljom, nakon pobjeda u repasažnim borbama s 6:0 i 3:0.

Marciušu još jedno zlato Karate klub ur evac okupio je 350 natjecatelja i natjecateljica iz Slovenije, Ma arske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Iako nedovoljno odmoren, Leon je i na ovom natjecanju izborio zlato. Prva borba je završila neriješeno, rezultatom 1 : 1, ali je suda kom odlukom Leon izborio inale. U istom je bio jako raspoložen i pobijedio 10:1 te zasluženo odnio još jedno zlatno odli je.

PH ZA VETERANE

KK “Globus” najuspješniji klub natjecanja akove ki karatisti najbolje su odradili natjecanje održano u dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu - Prvenstvo Hrvatske za seniore u borbama i katama, te Prvenstvo Hrvatske za veterane u katama. Na dvodnevnom prvenstvu okupio se veliki broj natjecatelja iz preko 60 klubova iz cijele Hrvatske. S osvojenim medaljama i u ženskoj i u muškoj konkurenciji KK “Globus” postao je najuspješniji klub u

Hrvatskoj u poretku veterana za 2014. godinu. Posebno treba pohvaliti i mlade natjecatelje iz Karate kluba, koji su kao navija i u velikom broju došli podržati svoje trenere na ovom natjecanju. Andreja Fegeš je u kategoriji veteranki nadmo no osvojila zlatnu medalju i naslov prvakinje Hrvatske, dok je Dejan Sluki u kategoriji mla ih veterana (+35 godina) osvojio 3. mjesto, koje mu je donijelo broncu.

ATLETIKA POJEDINA NO PH U BRZOM HODANJU

Pet medalja atleti arkama AK-a Nedeliš e Osam predstavnica Atletskog kluba Nedeliš e nastupilo je u Sinju na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske u tr anju na 10 tisu a metara i hodanju na stazi. Atleti arke iz Nedeliš a ukupno su osvojile pet medalja u kategoriji kadetkinja i mla ih juniorki, od ega dva zlata, jedno srebro i dvije bronce.

Tara Friš i potvrdila kvalitetu Nova državna prvakinja tako je Tara Friš i , najbrža hoda ica Nedeliš a, koja je kao apsolutna favoritkinja me u kadetkinjama opravdala svoju ulogu i bez ve ih problema vremenom 20:14,14 minuta osvojila novo vrijedno odli je. Odmah do nje, na 2. mjesto plasirala se Karla Ciglari s vremenom 20:50,27.

Sandri Novak drugi rezultat natjecanja Državna prvakinja me u mla im juniorkama je Sandra Novak, koja je s vremenom 20:23,24 minute postigla drugi rezultat prvenstva, iza atleti arke Agrama iz Zagreba Klare Krnek. Valja napomenuti da je to ujedno jedina medalja koju su Nedeliš anke prepustile ina e uvjerljivim predstavnicama zagreba kog kluba. Tako je Lara rn ec bila 3. s vremenom 21:01,85, a još jedna mlada me imurska predstavnica Lorena Novak 5. Bron ana je u kona nici bila kadetkinja Rea Ma ek, koja je u svojoj prvoj utrci postigla vrijeme 21:16,41 minutu, a prvo predstavljanje na službenom natjecanju u Sinju odradila i Hana ituš. S rezultatom 23:41,29 minuta bila je odli na 5.

Kadeti Me imurja opravdali okivanja s tri medalje Badmintonski klub Me)imurje ;akovec još je jednom bio doma in jednoga ve eg natjecanja na državnom nivou. Ovaj put ugos+li su najbolje hrvatske kadete na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske do 15 godina. U dvorani Nacionalnoga gimas+ kog centra ‘’Aton’’ u Nedeliš u okupilo se 46 badmintonaša iz 7 klubova. Me)imurski sastav predstavio se pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a, a najviše se o ekivalo od kadeta. Lino Zadravec u kona nici je pojedina no osvojio bron anu medalju, a 3. mjesto podijelio je s Josipom Megli om. U parovima s Dorijanom Cvija-

novi em pak je uzeo srebro, nakon poraza u Ynalu pro+v novih državnih prvaka, para Luka Ban / Dino Iv evi . Luka Grubi pak je izborio etvr+nu Ynala u parovima s Lukom Zlošilom te u pojedina noj konkurenciji. Tre u medalju akove kom klubu donio je Dorian Cvijanovi , koji je državni kadetski viceprvak. Ostali su svoje natjecanje završili u top 8 ili 16. Ako u razmatranje uzmemo kadetske pobjednike, s obzirom na rezultate u Hrvatskom kupu nije bilo ve ih iznena)enja. Pojedina no zlato uzeli su Andrija Kralji i Lucija Trgovac, koja je ujedno osvojila još dva naslova u paru, dok je Luka Ban dva puta stao na pobjedni ko postolje.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Lesnina akovec slavi 9. godišnjicu NAJPOVOLJNIJI SHOPPING GODINE I VELIKI RO ENDANSKI PARTY U LESNINI AKOVEC UZ GRATIS PIVO I GRAH, OSLIKAVANJE LICA, VELIKI TOBOGAN ZA DJECU I 20% POPUSTA NA SAV ASORTIMAN! Lesnina, vode i trgova ki lanac u opremanju doma u Hrvatskoj i regiji, u akovcu slavi 9 godina uspješnog poslovanja. U sklopu 9.-og ro endana Lesnina priprema super ponudu na svim odjelima i senzacionalne cijene te asti sve kupce najpovoljnijim shoppingom godine, koji e dodatno obogatiti neponovljivom zabavom za sve generacije. Kako bi kvaliteta zaista bila dostupna svima od petka do nedjelje - 11., 12.

i 13. travnja 2014., sve kupce Lesnine akovec o ekuje poseban POPUST od 20% na cijeli asortiman uz mogu nost beskamatnog kredita na 24 mjeseca. Popusti, promocije najnovijih trendova u svijetu namještaja, gratis pivo i grah, oslikavanje lica za najmla e, veliki tobogan, klauni i slatkiši tijekom slavljeni kog perioda samo su dio ro endanskog programa i cjelodnevne zabave. S mega popustima i do 65% na kuhinjski asortiman,

dnevne boravke, kožne garniture, spava e i dje je sobe, kupaonski namještaj i sav ostali prodajni asortiman za ku u i dom Lesnina ro endanska zabava dugo e se pamtiti. Iskoristite priliku za najpovoljniju kupnju i dobru zabavu. Do ite i provedite vikend u Lesnini akovec.

11. travnja 2014.

Rekreacija 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobrobiti pilatesa za mobilnost, stabilnost, fleksibilnost, balans i snagu Dragi vježba i, s obzirom na to da smo u posljednje vrijeme esto pod stresom i što sve više vremena provodimo na poslu, a sve manje vremena u pružanju svome tijelu mir, zdravlje i sveop e dobro, napravila sam pilates vježbe kojima ete pomo i sebi da spojite duh i tijelo u jedno i tako dobiti vrsto,otporno i lijepo oblikovano tijelo kakvo zaslužujete. Pilates je nastao prije više od 90 godina, a osmislio ga je Nijemac i fizioterapeut Joseph H. Pilates, spajaju i elemente isto nja kih i zapadnja kih metoda vježbanja. S Istoka uzima povezanost uma i tijela, opuštanje i svjesnost, a sa Zapada naglašavanje miši nog tonusa, snage i izdržljivosti. Preko 500 je razli itih vježbi, a glavna im je karakteristi-

ka prilagodljivost. Pilates je svoju metodu nazvao “Kontrologija”, što upu uje na na in na koji ova metoda ohrabruje ljude da koriste svoj um da bi kontrolirali svoje miši e. To je dinami na i fluidna metoda koja direktno utje e na smanjenje potkožnog masnog tkiva. Za zdravlje zglobova, kostiju i miši a. Klasi ne pilates vježbe svakim pokretom aktiviraju miši e donjeg trbuha i zdjelice, neobi no važne za pravilno držanje tijela te dobar kapacitet plu a i cirkulaciju krvi. Te vježbe istovremeno istežu i snaže sve miši e, pri emu tijelo vježba a koriste kao uteg. One omogu avaju da se miši tijekom vježbe maksimalno stegne i ispruži. Zbog toga miši i postaju snažni, elasti ni i izdržljivi, dobro u vrš uju i stabiliziraju

tijelo i omogu uju pravilnu koordinaciju pokreta. Pilates je namijenjen svim dobnim skupinama i bez obzira na vašu fizi ku spremnost možet e g a vježbati i kao po etnik i kao napredn i vježba p a tako istovremeno napredovaju i korak po korak i bez obzira jeste li muško

ili žensko. Posebnost pilates programa je ta da ciljano ja a miši e trupa koji su neophodni za potporu kralježnice i na taj na in vratiti kosti i zglobove na svoje

mjesto. Neka vaši miši i drže kosti, a ne obrnuto. Ako ste jedna od onih osoba koje misle da je pilates dosadan, varate se. Pilates je dosadan samo onda kada je dosadan vaš trener, no u slu aju da imate licenciranog trenera pilatesa onda vam sat nikada ne e biti isti, dosadan ili prejednostavan. Pripremila sam vježbe kojima ete uklju iti cijelo tijelo i na taj na in aktivirati što je više miši a mogu e, kre emo od malih, sitnih miši a pa sve do velikih koji su smješteni iznad njih. Lijepo vas pozdravljam do sljede eg puta, kada u za vas pripremiti opet nešto novo! (Ivana Posavec)

4.a

Vježba br. 1 Lezite na le a, dignite gornji dio jela na donje bridove lopa ca, ramena držite daleko od ušiju i naizmjence jednom nogom na prsa i dlanove na koljeno, a drugu pružite ispred sebe i zategnite. Napravite 8-10 ponavljanja na svaku nogu. Aktivacija trbušnih miši a.

Vježba br. 2 Ostanite na donjim bridovima lopatica, noge skvr ene i podignute od poda, a ruke uz jelo. Krenite radi male kikeve/trzajeve cijelom dužinom ruke u pod/u strop i da pritom 5 kikeva napravite udah i 5 kikeva izdah. Napravite 10 ponavljanja (udaha/izdaha). Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba br. 3 Još uvijek ste na donjim bridovima lopa ca, noge skvr ene pod pravim kutem i podignute. Kroz izdah pružite noge ispred sebe pod 45 stupnjeva, a ruke postavite paralelno s ušima. Glava ne mijenja položaj. Napravite 8-10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba br. 4

4.b

6.a

Postavite se u poziciju ma ke, dlan ispod ramena, koljeno paralelno s kukovima i ispod kuka. Kroz udah spus te lakat na pod i bradu gurnite prema stropu, a kroz izdah napravite veliko slovo “C“ kralježnicom i glavu u bradu. Napravite 8-10 ponavljanja. Ak vacija le nih miši a.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

Vježba br. 5 Još uvijek ste u ma ki, samo podlaktice spustite na pod i jednu nogu skvr ite i dignite prema stropu. Zamislite da stopalom želite dotaknu strop i radite male kikeve prema njemu. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija le nih miši a, stražnjice i noge.

ROVINJ – RED BULL AIR RACE FINALE 13. 04. 2014. 200,00 kn

Vježba br. 6 Iz pozicije ma ke, napravite školjkicu tako da se stražnjicom spus te na stopala i duboko udahnete pa kroz izdah produžite gornjim dijelom jela daleko prema naprijed i pritom zadržite noge na podu, oslonite se na dlanove, pogled daleko ispred sebe i ramena daleko od ušiju. Napravite 10 ponavljanaj. Ak vacija miši a stražnjice, le a i ruku.

Vježba br. 7 Lezite na trbuh, noge skvr ite prema stropu, a elo spus te na dlanove koje ste postavili jedan na drugi. Radite samo u donjem dijelu jela podižu i noge prema stropu - možete naizmjence ili paralelno. Napravite 8-10 ponavljanja. Ak vacija lumbalnog dijela le a, stražnjice i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn

Vježba br. 8 Ruke postavite uz jelo, pogled u pod, a noge duge i ravne u podu. Kroz izdah zategnite jelo i podignite malo iznad poda. Rukama kao da želite dotaknu stopala. Napravite 8-10 ponavljanja. Ak vacija miši a le a.

6.b

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠEN JE NAGRADNI NATJE AJ

Predstavljamo i nagra ujemo Vaše vlastite rukotvorine

11. travnja 2014.

Dragi itatelji, završili smo nagradni natje aj u kojem smo predstavljali Vaše vlastite rukotvorine. Znali smo da ste vrijedni i da u svojim domovima stvarate i uvate prava blaga te Vam zahvaljujemo što ste nam ih pokazali. Nadamo se da ste time potaknuli i druge ljude da i sami po nu stvarati. Stvaranje duhovno ispunjava i smiruje dušu. Skoro dva mjeseca obilazili smo Vaše domove i predstavili smo 24 OSOBE koje se bave izradom najraznovrsnijih rukotvorina. Poštovani itatelji, u OVOM I IDU EM broju ODABERITE one koji su Vam bili najbolji. U ovom i idu em broju Me imurskih novina na kupon ispišite: BROJ, IME, PREZIME I MJESTO osobe za koju želite glasovati. Izrezane kupone pošaljite ili donesite u Me imurske novine, Kralja Tomislava 2, 40 000 akovec. Kupone možete poslati i faksom: 493 305 ili glasujte na našoj web stranici www.mnovine.hr.

Za nagradni natje aj “Predstavljamo i nagra ujemo Vaše rukotvorine” Želim glasovati za:

redni broj, ime, prezime i mjesto osobe za koju želite glasovati

3. Biserka Sermek, Belica

Podaci o pošiljatelju: ime i prezime

telefon

1. An ela Kelemeni , Zaveš ak

adresa

tel: 040 323 600

4. Danica Baksa, Belica

U nagradnom fondu osigurali smo 29 nagrada - HOK osiguranje d.d. daruje poklonbon od 400 kuna - Domina M nagra uje s tri poklon bona u vrijednos po 300 kuna za ar kle po Vašem izboru, te s jednim poklon-bonom od 100 kuna - dva poklon bona Hobby hižice iz akovca po sto kuna za prisustvovanje njihovim radionicama - Mozaik knjiga poklanja e ri knjige: Ane Malen “Super krojenje”, knjigu Claire Crompton “Velika knjiga pletenja”, knji-

gu Sue Whi ng “Velika knjiga kuki anja” i knjigu Lesley Stan eld “100 pletenih i kuki anih cvjetova” - Vrbanec Ceramics daruje ukrasnu zdjelu te pet ukrasnih jabuka - Me imurske novine daruju dvije polugodišnje i pet tromjese nih pretplata na novine ITATELJE koji e sudjelova u glasovanju nagra ujemo s pet kerami kih an el i a iz radionice “Vrbanec Ceramics”.

2. Barbara Zadravec, Brezje

5. Darinka Zadravec, Peklenica

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

IZRADA PREDMETA OD KERAMIKE “VRBANEC” Bana Josipa Jelačića 54, Mačkovec tel: 040 341 302; mob: 098 92 090 97 e-mail: keramikavrbanec@gmail.com web: vrbaneceramics.eu

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

11. travnja 2014.

7. Dušanka Medved, Nedeliš e

6. Draga Kavran, Podbrest

10. Julijana Leva i , Mursko Središ e

15. Milan atlai , akovec

Nagradni natječaj 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. Magdalena Kvakan, Sveta Marija

8. ur ica Rihtarec - Zadravec, Mursko Središ e

12. Maja alopek, Ivanovec

16. Nada Patafta, Strahoninec

13. Marijana Ciglari , Dunjkovec

17. Slavica Vaser, akovec

9. Ivana Ze ar, akovec

14. Martina Sabol, akovec

18. Stjepan Bartoli , akovec

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

19. Tatjana Podgorelec, Gornji Hraš an

20. Tomislav Horvat, Podturen

Velika knjiga pletenja

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

21. Vjekoslav Ko iš, Sveti Križ

24. Željko Mesari , Slakovec

22. Zlata Marciuš, Dunjkovec

23. Zora Hajdarovi , Nedeliš e

Informacije

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13 i 54/13), Odluke o cestama na podru ju velikih gradova koje prestaju bi+ razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Grad ;akovec objavljuje

1. Arion d.o.o. ;akovec, traži 10 m/ž montera dizala na odre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo1g.,raduinozemstvu,javi+senaemail: darko.perenc@arion-it.hr do 11.04.2014.

JAVNI POZIV

2. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete+nec, traži 2 m/ž tesara i m/ž soboslikara na neodre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi+ se na mob. 098 974 5950 do 30.04.2014.

kojim Grad ;akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na administra+vnom podru ju Grada ;akovca, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izgra ena cesta, k br. 3604/1, k.o. akovec (u obuhvatu Generalnog urbanis kog plana Grada akovca, Službeni glasnik Grada akovca 5/05, 1/09 i 4/11), što u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, o zapo injanju postupka eviden+ranja u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izra)uje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Predstavnici Grada ;akovca e dana 16.04.2014. godine zapo e+ s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgra)ena nerazvrstana cesta uz stru nu pomo ovlaštenog inženjera geodezije Rajka Horvata, predstavnika tvrtke GEOBIRO d.o.o. iz ;akovca, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava (obavezno ponije+ dokaz o vlasništvu) na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem je izvedena opisana nerazvrstana cesta, mogu obavi+ uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, te zatraži+ eventualna dodatna pojašnjenja dana 16.04.2014. godine od 12:00 do 14:00 sa u prostorijama Uprave Grada ;akovca, II. kat, soba 204. Gradona elnik Grada ;akovca

Ste ajni upravitelj društva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, ;akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

SEDMU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA R. br.

Predmet prodaje

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u SpeciYkaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u SpeciYkaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speciYkacije, u ukupnoj koli ini.

Usmena javna dražba održat e se dana 17. travnja 2014. godine u 12:00 sa u prostorijama društva, Zagreba ka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i Yzi ke osobe koje najkasnije do po etka održavanja javne dražbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na žiro-ra un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: HR3623400091190020413, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije održavanja javne dražbe ste ajnom upravitelju. - Pokretnine se na dražbi ne mogu proda+ ispod po etne cijene. - Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom trošku demon+ra+, utovari+ i otpremi+ kupljene pokretnine.. - Prodaja se obavlja prema na elu “vi)eno-kupljeno”. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. - Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla+ kupoprodajnu cijenu u predvi)enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne dražbe. - Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe. - Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. - SpeciYkacija pokretnina dostupna je na web stranici h^p://www.sudackamreza.hr i u prostorijama društva. Uvid u speciYkaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

Pet 11.04.2014. 13:00 do 20:30 30 Sub 12.04.2014. 08:00 do 15:30 30

dr. Branka Zuzel-Šantek ek dežurni pedijatar

Franca Prešerna 16, akovec, c, tel. 390 245 Radnim danom ordinacija radi: adi: ponedjeljak, srijeda i petak - UJUTRO UTRO utorak, etvrtak - POPODNE

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

3. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šankista (;akovec) i m/ž pom. kuhara (;akovec) - na odre)eno (sezona), javi+ se na mob. 099 222 1338, 099 4037536ilinaemail:brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014. 4. SM-gradnja d.o.o. - Restoran Katarza, Varaždin, traži m/ž šankista; m/ž pom. pizza pekara - na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 9126 708 ili 040 330 777 do 15.04.2014. 5. Sjaj gradnja d.o.o. ;akovec, traži 2 m/ž soboslikara i 2 m/ž fasadera za rad na terenu na odre)eno vrijeme, radno iskustvo 3g., javi+ se na mob. 098 749 769 do 15.04.2014. 6. Herman Josip d.o.o. - Restoran Herman, traži pomo nog kuhara/icu i kuhara/icu na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 461 196 do 11.04.2014. 7. Sjaj gradnja d.o.o. ;akovec, traži više m/ž soboslikara i više m/ž fasadera na odre)eno vrijeme, radno iskustvo 3g., javi+ se na mob. 098 749 769 do 15.04.2014. 8. Inter-vili ar d.o.o. Mursko Središ e, traži m/ž automehani ara na odre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poslati email: direktor@inter-vilicari.hr do 18.04.2014. 9. Auto centar Buzovec, ;akovec, traži m/ž autolimara i m/ž automehani ara na neodre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 4g., javi+ se na mob., 095 906 4441, do 11.04.2014. 10. Ferro-preis d.o.o. ;akovec, T. Bratkovi a 2, traži m/ž tehnologa ljevaonice i m/ž modelara jednostavnih modela na odre)eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: dragica.slunjski@ferro-preis.com do 11.04.2014. Više infor.na hzz.hr 11. Udruga za infor, logistiku u sportu Ilus, ;akovec, traži m/ž web dizajnera na odre)eno vrijeme, javiti se na mob. 091 3643 694 ili na email: odaberisprot@gmail.com do 17.04.2014 12. Betaplast d.o.o., D. Kraljevec, traži konobara/icu na odre)eno vrijeme, radno mjesto Stari krov, javi+ se na mob. 094 655 6006 do 18.04.2014. 13. KD life d.d. Zagreb, traži m/ž savjetnika u prodaji i m/ž Ynancijskog savjetnika na neodre)eno vrijeme, posla+ pismenu zamolbu na adresu: Varaždin, Supilova 7a ili na email: zvonko.knezic@kd-life.hr do 15.04.2014. 14. Royal trade, Vra+šinec, Pre na 1, traži m/ž kuhinjskog radnika na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 099 222 5005, do 11.04.2014. 15. Heracles j. d.o.o. ;akovec, traži konobara/ icu na odre)eno vrijeme (rad vikendom - pe-

tak, subota, nedjelja), nazva+ na mob. 099 780 3580 do 19.04.2014. 16. Mamica d.o.o. ;akovec, traži 2 konobara/ ice, mjesto rada Soho bar ;akovec, javiti se na mob. 091 548 6670 ili na email:mamica@ mamica.com.hr, do 30.4. 17. Royal otpremništvo d.o.o. Prelog, Glavna 45, traži kuhara/icu i pom. kuhara/icu na odre)eno vrijeme, sa zamolbom osobno do i na adresu:GradskakavanaLovac,Glavna 45, Prelog ili se javi+ na mob. 098 939 5102 do 11.04.2014. 18. Industrija konfekcije, gra)evinarstva i turizam d.o.o. Poljska 43, M. Središ e, traži 2 m/ž teks+lna radnika na odre)eno vrijeme, sa zamolbom osobno do i na gornju adresu do 10.04.2014.

29. Ze print j.d.o.o. ;akovec, traži m/ž radnika na sito+sku na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 9460 836 ili email: textilprints@ gmail.com do 30.04.2014 30. Liming plus d.o.o. Nedeliš e, ;akove ka 76, traži m/ž bravara na odre)eno vrijeme, posla+ pismenu zamolbu na adresu ili na email. liming@liming.hr do 15.04.2014. 31. Poljopri-

vredni proizvo)a Braniša Nenad, Belica, Bra e Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529, do 30.04.2014

32. Stolarija Jurkovi , Pribislavec, V. Žganca 18, traži m/ž akuD VO ZA KI HRVATS sti kog izolatera; E NJ VA JA ŠL ZA ZAPO 6-819 m/ž soboslikara i 39 C: VE KO ISPOSTAVA ;A OG: 646-740 m/ž stolara na neEL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ?E: odre)eno vrijeme, ISPOSTAVA M 543-200 osobni dolazak na adresu V. Žganca 18, do 20.04.2014

19. Herman Josip d.o.o. D. Pustakovec, traži m/ž djelatnika na polj. gospodarstvu, m/ž voza a i 3 m/ž djelatnika za rad u klaonici na odre)eno vrijeme, najava na tel. 040 628 217 ili na mob. 092 2982 747 ili 099 246 1196 do 24.04.2014. 20. Ivica Sa ar d.o.o. ;akovec, traži m/ž voza a C i E kat. na neodre)eno vrijeme za me)unarodni transport, radno iskustvo 3g., najava na mob. 098 242 041 ili email: ivica.sacar@gmail. com, do 11.04.2014

21. ALU art projek+ j.d.o.o. Pribislavec, Nikole Tesle bb, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži ALU i PVC stolarije na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: aluart@ gmail.com do15.04.2014 22. Polj. gospodarstvo Josip Fu ec, Ivanovec, Zagreba ka 39, traži m/ž polj. radnika na farmi muznih krava na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva+ na mob. 098 767 569 do 24.04.2014. 23. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, P. Miškine 24, traži 2 m/ž buša a na radijalno/stupnoj bušilici na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 11.04.2014 24. Rus+ca d.o.o. ;akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre)eno vrijeme, najava na tel. 040 311 207, do 11.04.2014. 25. Trg. obrt “N” Šandorovec, traži konobara/ icu na neodre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 091 253 9138, do 10.04.2014 26. GTT d.o.o. Strahoninec, Poljska 65, traži m/ž pomo nog zidara na odre)eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi+ se na mob. 091 433 5405, do 15.04.2014. 27. Pekara Poljanec, Orehovica, traži m/ž pekara na neodre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo godinu dana, javi+ se na tel. 040 636 024 do 09.04.2014 28.Flacd.o.o.ZebanecSelo,tražikonobara/icu na neodre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 704 943, do 20.04.2014.

33. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž soboslikara i m/ž akus+ kog izolatera /izolaterka na odre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g, javiti se na mob. 098 900 2692, do 30.04.2014 34. Letina inox d.o.o. ;akovec, Dr. Ivana Novaka 50, traži 3 m/ž bravara i 3 m/ž zavariva a +g ili mig-mag postupkom na odre)eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email. letina-inox@letina.com do 11.04.2014 35. Zagro d.o.o. ;akovec, traži m/ž agronoma naodre)enovrijeme,javi+senamob.098303 574 do 15.04.2014 36. MI-NI d.o.o. D.Mihaljevec, traži konobara/ icu na neodre)eno vrijeme, radno mjesto je u D.Mihaljevcu, javi+ se na mob. 098 916 2910, do 30.04.2014 37. Ugost. obrt Mlinarec, Prelog, K. Zvonimira 30, traži kuhara/icu na odre)eno vrijeme, javi+ se osobno ili na mob. 098 9371 863 do 30.04.2014 38. Stolarija Dragon, ;akovec, traži 2 m/ž tesara na neodre)eno vrijeme, potrebno 2 g. radno iskustva, javi+se na mob. 099 207 6246, do 30.04.2014

42. Metal-euro d.o.o., Nedeliš e, Vrtna 37, traži m/ž strojobravara na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 9951559 ili email: info@metal-euro.hr do 10.04.2014. 43. P elica dom d.o.o., Umag, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre)eno vrijeme, poznavanje talijanskog jezika, javi+ se na mob. 092 313 6640 ili na email: pcelicadom@gmail. com do 30.04.2014 44. Ca~e bar Axy, ;akovec, S. Radi a 24, traži konobara/icunaodre)enovrijeme,javi+sena mob. 091 510 6901 do 30.04.2014 45. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž voditelja tehnologije; 2 m/ž strojarska tehnologa i 2 m/ž kontrolora/kontrolorke kvalitete na neodre)eno vrijeme, javiti se osobno ili na email: posao@metal-dekor.hr do 30.04.2014 46. Smartek d.o.o., Bana Josipa Jela i a 22C, ;akovec, traži 3 m/ž programera na odre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, najava na tel. 040 493 800, ili na email: srsan@smartekvision.com do 16.04.2014 47. Stolarija Dragon, Mursko Sediš e, traži konobara/icu i 2 m/ž armira a na neodre)eno vrijeme, zvati na mob. 099 207 6246 do 30.04.2014. 48. Drvni centar “FILO” ;akovec, traži m/ž prodava a materijala za izradu namještaja i m/ž voditelja prodaje na odre)eno vrijeme, zamolbe sla+ na e-mail: info@Ylo.hr do 18.04.2014. 49. BALI d.o.o. Donja Dubrava, Brodarska 4, traži 10 m/ž šiva a na odre)eno vrijeme, osobni dolazak ili pisana zamolba na adresu , najava na tel. 040 688 511, do 17.04.2014. 50. “Radikovi ” postavljanje betonskih elemenata vl. Antun Radikovi , Prelog, traži m/ž radnika na postavljanju tlakovca na neodre)eno vrijeme, zva+ na mob. 095 888 7667 do 03.05.2014. 51. SLAD d.o.o. Donji Vidovec, traži m/ž ista a na odre)eno vrijeme, zva+ na mob. 098 242 670 do 18.04.2014. 52. EUPORIJA j.d.o.o. Sve+ Juraj u Tnju, traži konobara/icu na odre)eno vrijeme, zva+ na mob. 095 399 7847 do 16.04.2014 53. HRANJEC d.o.o. Gori an, traži m/ž pomo nog kuhara na odre)eno vrijeme, zva+ na mob. 098 948 1087, do 20.04.2014.

39. Grawe Hrvatska d.d. ;akovec, traži m/ž predstavnika prodaje na neodre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., poslati životopis na email: zeljko.sestak@grawe.hr do 30.04.2014.

54. HRANJEC d.o.o. Gori an, traži 2 konobara/ice u restoranu na odre)eno vrijeme, zva+ na mob. 098 948 1087 ili zamolbe sla+ na e-mail: izle+ste.zelengaj@gmail.com do 30.04.2014.

40.Dje jivr+ Lop+ca,TinaUjevi a2,;akovec, traži m/ž dje ji psiholog/pedagaga na odre)eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu do 11.04.2014

55. AGNITUM d.o.o. Domašinec, VladimiraNazora4,tražikonobara/icunaodre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, zva+ na mob. 091 446 5161 ili zamolbe sla+ na e-mail: agnitum@agnitum.hr do 30.04.2014.

41. Dom za starije Japa, Štrigova, traži m/ž medicinska sestru/tehni ara na odre)eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi+ se na mob. 098 259 865, do 18.04.2014.

56. Arion d.o.o. ;akovec, traži 10 m/ž montera dizala na odre)eno vrijeme, min. 1 g. radnog

JAVNI POZIV

Kojim Županijska uprava za ceste Me)imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskom cestom ŽC 2026 „Donji Kraljevec – Prelog“ , na kat. est. br. 2, 3128, 3255 u k.o. Prelog i kat. est. br. 596 u k.o. Cirkovljan, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izvedena cesta o po etku postupka eviden+ranja javne ceste u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra)uje snimka izvedenog stanja županijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Županijska uprava za ceste Me)imurske županije zapo e+ e s obilježavanjem granica zemljišta dana 16.04.2014. godine, na kojem je izgra)ena cesta uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i s zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obavi+ uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži+ eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa+ u vremenu od 16.04.2014. do 22.04.2014. godine.

Kojim Županijska uprava za ceste Me)imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskim cestama LC 20007 i LC20004 „Sve Urban “ u Svetom Urbanu, na kat. est. br. 3049, 3046 i 3051 u k.o. Sve+ Urban i LC20004 „Železna Gora“ u Železnoj Gori, na kat. est. br. 3602 i 1440, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojima su izvedene ceste o po etku postupka eviden+ranja javnih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra)uju snimke izvedenog stanja lokalnih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama odnosno Županijska uprava za ceste Me)imurske županije zapo e+ e s obilježavanjem granica zemljišta dana 16. i 17.04.2014. godine, na kojem su izgra)ene ceste uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i s zemljištem na kojemu su izvedene ceste mogu obavi+ uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži+ eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa+ u vremenu od 16.04.2014. do 22.04.2014. godine.

RAVNATELJICA: Ljerka Cividini mag.ing.tra .

11. travnja 2014.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

KRZNAR TRADE d.o.o. • pogrebna oprema • prijevoz pokojnika • organizacija ukopa

• izrada vijenaca i buketa te dostava • održavanje zelenih površina i grobova • upis u posmrtnu pripomoć

Po povoljnim cijenama organiziramo domaći i međunarodni prijevoz preminulih osoba. Vratišinec Dr. Vinka Žganca 31 tel: 040/866-546 iskustva, zamolbe sla+ na e-mail: darko.perenc@arion-it.hr do 03.05.2014. 57. Peradarstvo Blagus, D. Pustakovec 76, traži m/žprodava aumesnicinaodre)enovrijeme, posla+ životopis na adresu do 23.04.2014. 58. Ambruš-metai d.o.o., Pleškovec 138a, traži m/ž kovino+kara na neodre)eno vrijeme, osobni dolazak ili na mob. 091 505 6673, do 30.04.2014 59. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobara/icu na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 528 570 ili osobno do 07.05.2014 60. K. Megapolis d.o.o., Gori an, traži m/ž cvje ara na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 098 920 3039 do 07.05.2014

Selnica Trg sv. Marka 2 Tel: 040/500-800 66. Kasada d.o.o. ;akovec, traži 4 šiva a/šiva ice trikotaže na odre)eno vrijeme, potrebno 1 godina radnog iskustva, javi+ se na 098 242 533 do 30.04.2014 67.Kvintad.o.o.;akovec,tražikonobara/icuna odre)eno vrijeme, osobni dolazak: Podroom, K. Tomislava 31, ;akovec do 30.04.2014 68. Betaplast d.o.o. D. Kraljevec, traži 2 konobara/icenaodre)enovrijeme,javi+senamob. 091 655 6006, do 18.04.2014 69. Elektro.zanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži m/ž elektromehani ara na odre)eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 god., javi+ se na tel. 040 360 081 do 20.04.2014

61. UG Mirjana j.d.o.o., Hodošan, B. Radi a bb, traži konobara/icu na neodre)eno vrijeme, na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823 do 09.05.2014.

70. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete+nec, traži m/ž radnika niskogradnje i m/ž krovopokriva a,m/žmonterasuhegradnje,m/žsoboslikara i m/ž zidara - na neodre)eno vrijeme, potrebnoradnoiskustvo2g.,javi+senamob.091537 0317, do 30.04.2014

62. Super hrana j.do.o. ;akovec, traži 2 kuharica/ice na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 091 574 1431 do 20.04.2014

71. Trgovina za sve ;akovec, traži m/ž šiva a za popravakodje enaneodre)enovrijeme,javi+ se na mob. 099 683 0594 do 30.04.2014

63. ;alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, ;akove ka 136, traži m/ž tokara i m/ž strojobravara na neodre)eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 30.04.2014

72. ZT - Zgradarska tehnika d.o.o. ;akovec, J. B. Jela i a 4, traži 4 m/ž vodoinstalatera na odre)eno vrijeme, posla+ pismenu zamolbu na adresu ili na emial:mar+mont@net.hr

64. SM - gradnja d.o.o. ;akovec - mjesto rada RestoranKatarza,tražikonobara/icuim/žšankistu na odre)eno vrijeme, javi+ se na tel. 040 330 777 ili mob. 098 912 6708 do 31.05.2014.

73. Socijalna zadruga Humana nova, ;akovec, traži m/ž upravitelja socijalne zadruge na neodre)eno vrijeme, posla+ zamolbu na email: info@humananova.org do 21.04.2014, više info. na hzz.hr

65. Bojal proY obrt, Vularija, traži zidara-fasadera na odre)eno vrijeme, javi+ se na mob. 091 389 4650, do 15.04.2014.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 11. travnja Stanislav, Stanko subota, 12. travnja Viktor, Davorka nedjelja, 13. travnja CVJETNICA ponedjeljak, 14. travnja Valerijan utorak, 15. travnja Bosiljka, Bosa srijeda, 16. travnja Bernardica, Nada etvrtak, 17. travnja Rudolf, Robert

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

UMRLI

JONA BL AGUS , SIN SLA ANE I KARLA; TIN MESARI , SIN ANDREJE I MIŠELA; EDI MIKOLAJ, SIN VALENTINE I SANIJA; MATEJ ANGEL, SIN MAJE I DAMIRA; VITO HORVAT, SIN BOJANE I ANDREJANA; JASMINA ORŠOŠ, K I VESNE I ZORANA; MATEJ ŠARONJA, SIN JASMINE I AN ELKA; MILA MUTVAR, K I LUCIJE I DAVIDA; MATIJA MAKAJ, SIN JELENE I DARKA; MARTIN HORVAT, SIN NADE I MARTINA; MATEJ PERKO, SIN LANE I MLADENA; IDA TRSTENJAK, K I DIJANE I AN ELKA; RITA IVANOVI , K I IVANE I TOMISLAVA; GABRIJEL GOLUB, SIN SNJEŽANE I DAVORA ( akovec)

IGNAC POLANEC RO . 1932., AN A PETRI EVI R. VARZI RO . 1922., ANTUN ŠANTL RO . 1936., TEREZIJA BRATINŠ AK R. KOZAR RO . 1939., EVA STEFANOVI R. LEVEI RO . 1942., FRANJO ZADRAVEC RO . 1933., JUSTINA KATARINA RADIKOVI R. KOSTEL RO . 1929., LADISLAV KOLARI RO . 1935., STJEPAN CRN EC RO . 1928., STJEPAN VUGRINEC RO . 1943., MARTIN PIKNJA RO . 1934., AGATA MU I R. ŠAFARI RO . 1964. ( akovec); DRAGUTIN VIDOVI R. 1935., JOSIPA JURINEC R. HREN R. 1924. (M. Subotica); ZDRAVKO KRIZMAN R. 1927., KATARINA NOVAK R. BRODAR R. 1924. (M. Središ e); LJUBICA LESAR R. SINKOVI RO . 1939., IVAN DOMINI RO . 1946., IVAN HRASTI RO . 1939. (Prelog)

VJEN ANI DUBRAVKA ŠTRUKELJ I JURICA SMOLEK (Kotoriba)

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas. Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

50 kn 84x30 mm

fotka

70 kn

ZAHVALA DUHOVNI VELIKAN

Stanislav, 11. travnja Ro en je u Poljskoj 1030., gdje je umro 1079. godine. Nakon smrti krakovskog biskupa, Stanislav je izabran za njegovog nasljednika. Izgradio je vrste odnose s Rimom. Zato što je želio uspostavu sjedišta biskupije u Gnieznu i što je bio protivnik teškog kažnjavanja nevjernih žena, došao je u sukob s kraljem Boleslavom, koji ga je dao okrutno ubiti. (sm)

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita+ na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates+ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford, povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775 PRO DA JE S E Z A S TAVA S k a la 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije)eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-468 DAEWOO LANOS 1.4SE 1999.g., reg. do 7/2014., cijena 9.900 KN, mob. 098/556-423 PRODA JEM SKU T ER Peu geot 2008.g., 50cm, o uvan i registriran, mob. 091 970 1929. PRODAJE SE OPEL VECTRA 1998.g., reg. do 11.mj., cijena 1.300 eur i skuter Peugeot. info: 040 384 582 ili 091 970 1929 ROV ER 416 S I b enz 197 7. g., 190tkm, nove ko nice, gume, u dobrom stanju, reg. do 7/2014, je1ino, mob. 098/972-3313. PRODAJEM GOLF IV 1.9 tdi variant 2002.g., 6 brzina, reg. 02/15, automatska klima, daljinsko centralno, alarm, o uvan, mob: 092 319 9872 OPEL A STR A Henjoy 16i 16W 85K W, limuzina, bijele boje, 140tkm, 8 guma alu felge, 1.vl., 9/2008.g., serv. knj., cijena 7.800 eur. info: 091/884-7757 PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1.8t 1998.g, reg do 5/2014, 110kw/196 KS ABT tuning, mob. 091 73 65 686

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA;VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODA JEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM VO?NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 KUPUJEM cirkular-priklju ni za mlin eki ar “Lifan-Stara pazova”. Ponude na 091/9199 411 PRODAJE SE traktorska prikolica Kikinda, dvije osovine nije kiperica, nosivos+ do 4T, za 6000 kn, prikolica za prijevoz stoke jednoosovinka za 1200 kn, metalni elevator dužine 7 m za 1200 kn i luš ara za 1000 kn, te se kupuje koceje od kukuruza. Tel: 098 355 207, Ivanovec PRODAJEM: Je am i tritikale 1.4 kn/kg Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE rastepa umjetnog gnojiva, ruž)ara na traktorski pogon, šprica od 350lit., luš ara, 2-redna sija ica Olt, metalna mulja a za grož)e (bez motora) i plug IMT. tel. 098/1808-133 PRODA JEM BA;VU od 320lit., elipsastog oblika, bagremova, potpuno nova, dvaput zaparena i sumporena, te mašinu s motorom za mljevenje jabuka - cijene po dogovoru. mob. 098/1868-111 KUPUJEM AGACIJU u rastu za rušenje ili šumu za rušenje na podru ju Vra+šinca ili okolice. info: 867-035 PRODAJE SE KRUMPIR sto ni i jes+vi, te kukuruz. mob. 098/507-252

USLUGE

USLUGA RUŠENJA DRVE A

TRAŽI SE BILO KAKAV HONORARNI POSAO (konobarenje, ispomo , gra)evina). mob 099-68-26-770 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA;UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO FREZANJA VRTOVA, košnja trave, rušenje drve a i ostalo. info: 095/8500-849 TRAŽIM POSAO ;IŠ?ENJA ku e ili pomo starijim osobama. mob. 099/513-8111 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz hrvatskog jezika. info na 098 680 536 ili novak33m@gmail.com TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj. Ponude na tel. 099/684-3265

na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

POZNANSTVA

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO HITNO PRODAJEM UHODANU PROIZVODNJU OPRUGA sa strojevima, materijalom i kupcima. Za info nazva radnim danom od 12-15 sa na tel. 040/312-393 T R A Ž I M P O S AO d a v a n j a i n strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 RIJE;ANIN (49 god.) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, aktivno znanje talijanskog jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i na OPG-kozarstvo ili seosko-turis+ ko gospodarstvo. Kontakt mail: cercolavoro@net.hr

DE;KO (34g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 MUŠKARAC (54g) traži damu za druženje i ozbiljnu vezu. mob. 099/781-6094 SITUIRANI UMIROVLJENIK traži slobodnu ozbiljnu ženu (mogu brak), mob. 091/3510-504

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJEM KU?U u Donjoj Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice, struja, voda, mogu nost priklju ka plina, 15.000 eur. Upita+ na 095 837 2482. PRODAJEMO VIKENDICU 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob. 095 900 6539 ili 098 967 9904. PRODAJE SE MODERNA KU?A, visoka prizemnica, u Ivanovcu, energ. cer+Ykat D. info: 098/1641-459 PRODAJEM GRADILIŠTE u Strahonincu, parcelu šume u Zasadbregu (7. brežni kotar), mob. 098/9548-767 PRODA JEM KU?U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra)eni vo njak i vrt, vel. 1306 hv, energ. cer tifikat F. info: 098/908-2302 GARAŽU iza starog Hrasta prodajem ili mijenjam za Tehnix kontejner. mob. 098/516-560 PRODAJEM NOVIJI APARTMAN s dvorištem u Novalji, energ. cert. B, mogu a zamjena za nekretninu u Me)imurju ili za automobil. mob. 098/1790-733 PRODA JE SE STARIJA KU? A u Nedeliš u, vrlo povoljno. info: 040/822-338 PRODAJEM GRADILIŠTE u N. Selu Rok, I.L. Ribara, 3039m2 (50m uz cestu i 70m dužine), pl. komunalije za 400m2 ku e, cijena po dogovoru. info: 095/815-2345 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u ;k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559 PRODAJE SE NAMJEŠTENA KU?A u Ma kovcu. info: 091/920-8799 PRODAJEM KU?U u ;akovcu - dva odvojena dvosobna stana, i gradilište u Martanama za gradnju ku e u nizu. tel. 091/260-8951

IZNAJMLJIVANJE VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled ;akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer+Ykat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE 1-sobni namješteni stan u ;k, kod hotela, energ. cer+Ykat C. info: 098/942-2820 PRODAJE SE KU?A od 157m2 u ;akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure)enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer+Ykat F. info: 098/908-6376 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen+cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE namještena vikendica za stanovanje, sa lijepim pogledom u Prekopi. površine oko 45m2, struja, voda, grijanje na drva. Pogodno za samca ili par, cijena je 660 kn/ mj. Mogu i dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207

11. travnja 2014. IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u ;akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob: 098/186 2192 IZNAJMLJUJE SE SOBA (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajed. kuhinje i kupaone (dijele se sa mla)om muškom osobom), 150m od Me). veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije, parkinga... Povoljno 650 Kn. Tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJE SE 3-soban stan u ;akovcu od 75m2, centr. grijanje, te se prodaje gra). zemljište u Strahonincu, vrlo povoljno. info: 098/749-131 IZNAJMLJUJE SE GORNJI DIO KU?E u ;akovcu, info: 098/879-472 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namješteni stan u Šenkovcu, odvojena brojila, parkirno mjesto, internet, info: 099/331-2189 IZNAML JUJU SE nenamješteni stanovi, garsonijere i namještena garsonijera od 20m2 na duže vrijeme + ugovor, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni i 1-sobni stan od 110m2 i 46m2, namješteni, odvojeni ulazi i sva brojila, info: 091/933-8468 IZNA JML JUJE SE S TAN. mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM NOVE STANOVE u Sv. Križu. info: 098/632-452 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN s posebnim ulazom u obiteljskoj ku i u Buzove koj ulici za jednu osobu, cijena 1000kn + režije. Info na 099 364 7777. IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENE SOBE sa zajed. kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu u obiteljskoj ku i, muškim osobama, veliko dvorište, blizina grada. info: 095/521-3924 IZNA JML JUJE SE 2-sobni namješteni stan od 60m2 s posebnim ulazom, studentima ili zaposlenim osobama. mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE djelomi no namještena ku a u Pleškovcu. info: 091/100-2213

ŽIVOTINJE

MJESEČNE EČNE PURE P UR E DOSTAVA ,

11. travnja 2014.

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA ;akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice) može i sa kavezom, platinaste fazane, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 SVINJA ZA KLANJE težine oko 140kg, cijena 13kn/kg. info: 098/919-6692 PRODAJEM ŠTENAD NJEM. OV;ARA, roditelji s rodovnicom, š tenc i b ez ro dov nice. info: 395-031 ili 099/246-5011 PRODAJEM SVINJE oko 140kg, o iš ene orahe cca 10kg i zob. info: 865-016 P O V O L J N O P R O DA J EM KO ZU s malom jaricom, tel. 095/897-8843

RAZNO PRODAJEM ljetne gume Fulda 175/65/14 (4kom/600kn) i Debica 175/65/14 (4kom/10 0 0 kn), s toli (35 0 kn), s tolice (4kom/70 0kn) i plo u za el. ugradb. štednjak (200kn). info: 095/521-3924 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODA JEM CRNE MARTE b r. 3 8 , m a l o n o š e n e . i n f o: 099/501-7015 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož)e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 SPR AVA Z A VJEŽBANJE Energetic s Multi g ym 78 0, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODA JEM CEKER od komušine .Ru no pleteni. Tel: 099/ 818-18-77 KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel. 098/390-692 PRODAJEM LOVA;KI KARABIN 30-06 Springfild c.z. sa optikom i staru ispravnu sa maricu 16 cal. (kokota a). Upitati možete na mob: 098 482 038. PRODAJE SE klavir o uvan i malo sviran; kožna garnitura (1.100 kn); spava a soba; caffe aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike, može i zamjena za drugu tehni ku robu ve e vrijednosti, klavijature Yamaha Tyros 4 ili kombi vozilo. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM STOL za stolni tenis Ketller, profi, uš uvan. mob. 091/970 1929 Prodajem DJE;JU STOLICU-HRANILICU, marka Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji , o uvano. Cijena 400 kn, prodajem DJE;JI VRTI?, o uvan i korišten samo mjesec dana. Cijena 350 kn. Prodajem KINDERBET u natur boji drveta, cijena 350 kn. Kontakt 098 299 330. PRODA JEM zamrziva Gore nje 24 0 lit., potpuno ispra van i o uvan za 70 0 kn. Tel. 095/1975-104. PRODAJE SE LG mali frižider od 46 lit. i tri zaštite za dje je kreveti e. Tel: 098 632 614 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 GRAMOFONSKE PLO;E,o uvane, rock, pop, metal, jazz, blues - otkupujem! 098-486-285, Robert P R O D A J E M R O L E b r. 3 0 z a 30-50kn i prodajem o iš ene orahe po 30kn. info: 098/9548-767 PRODAJEM hladnjak, štednjak (2+2), perilicu, kau , krevet i ostali namještaj iz ku e, o uvano. tel. 360-214 ili 098/978-8078

PRODA JE SE ŠIVA?A MAŠINA starije proizvodnje, ispravna; metalna stara vaga korište na u rudar s t vu, te pl. bo c a 40,5kg puna butan plina. mob. 098/914-3423 PRO DA JE S E VA L JA K PEGL A 85cm, njem. proizv., povoljno. mob. 098/966-3928 PRODAJEM ŠIVA?U MAŠINU Bagat, malo korištenu, u kutiji s priborom, cijena prema dogovoru. tel. 363-085 PRODA JE SE HL ADNJAK Quadro, star 2g., malo korišten. tel. 363-915 PRODA JEM ZRA;NU PUŠKU ja eg kalibra cal. 5.5. tel. 095/897-8843 PRODAJEM pet kvadratnih betonskih korita i pet 6-kutnih (200kn/kom), dva pocin ana kontejnera 1100 lit. (700kn), i Orbitrek za vježbanje (1.000kn), tel. 821-570 PRODA JEM dj. kreveti s madracem, dvoja kolica i staru kuhinju, cijene po dogovoru. tel. 091/260-8951 PRODAJEM DJE;JU SOBU s krevetom na kat, talijanska, odli no o uvana, duž. 4m, cijena i pla anje po dogovoru. info: 363-128 ili 098/463-465 POVOLJNO PRODAJEM TROSJED s ležajem na izvla enje, malo korišten (500kn) i dvosjed, rabljen ali ispravan (100kn). mob. 091/8930-428

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu+na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli, ogroman, muški crni ma ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o iš en od nametnika i uskoro e bi+ cijepljen pro+v zaraznih boles+. Nau en na pijesak, voli se mazi+, ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju ivo kao jedini ma ak jer druge živo+nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Bobi živi sa svojom skrbnicom koja je nažalost obolila i morat e na lije enje. Uz malu mirovinu i troškove lije enja, ona više nije u mogu nosti skrbiti o psu te moli dobre ljude da pruže novi dom njezinom Bobiju. Kontakt: 091-8988-004.

Pepe Dragica - starija maca koja eka da svoje zadnje godine provede u ne ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau ena na pijesak i na ostale mace iako je dominantna prema njima, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika i sterilizirana. Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.

je jedno od 9 štenaca prona enih u njivi u starosti od jedva mjesec dana. Da nisu prona eni sasvim slu ajno vjerojatno ne bi bili živi. Ovime apeliramo na gra ane da ne izbacuju štence koji još ne mogu sami jesti jer to zna i dugu i mukotrpnu smrt od gladi. Pepe je sada star oko 2 mjeseca i traži svoju novu obitelj. Kontakt: 098-241-060.

Garo

Afrodita - cijepljena pro+v zaraznih bolesti, o iš ena od nametnika, sterilizirana, nau ena na pijesak i druge ma ke. Izuzetno umiljata, draga i mazna. Stara oko 7 mjeseci. Potpisuje se ugovor.

je predivan, jedva godinu dana star hrvatski ov ar, jako dobre naravi i uvijek nasmijan. Kao i svi ov ari, Garo je pametan, brzo u i i bio bi idealan za obitelj s velikim dvorištem. Kontakt: 091-8988-004.

Rudi je mješanac vu jaka, idealan za veliko dvorište, pametan, uvar. Nije za boks ili lanac ve se udomljuje kao ravnopravan lan obitelji koju e uvati kao pravi prijatelj. Kontakt: 091-8988-004.

Sheldon - ma i star oko 3,5 mjeseca, nau en na pijesak, jako umiljat i mazan. O iš en od nametnika i uskoro e bi+ cijepljen pro+v zaraznih boles+. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

969

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI , NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: svježe svinjsko meso, ulje, luk, mrkva, ešnjak, mljevena paprika, ajvar, pire od paradajza, listovi peršina, sol, vegeta, ljuti feferon, lovorov list, kim, ružmarin, maj ina dušica, grašak iz konzerve ili svjež, mrkva, karfiol ili cvjeta a

ME IMURSKA KUHARICA

Svinjetina u povr u Kad našim itateljima želimo predložiti ukusan, dobar, tradicijski i bogat recept, redovito pohitamo u akove ki Dom umirovljenika, gdje je šef kuhinje Dražen Polak. U uvijek ukusno pripremljenom jelu, koje konzumiraju šti enici Doma, uživali smo i mi, a sigurno e biti zadovoljni i svi oni koji e ga pripremiti prema Draženovom receptu. Ovaj put on nam je pripremio svinjetinu u povr u, jelo u kojem mogu uživati svi koji vole doma i štih, kvalitetno se najesti i, kona no, jelo nije složeno pripremiti. Kao i kod svih jela, vrlo su važni sastojci, kao i za ini. Svježe i vrlo kvalitetno meso i za ini, po-

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Svježe svinjsko meso od buta ili lopatice narezati na kocke. Luk sitno nasjeckati, a mrkvu narezati na tanke krugove i popržiti na ulju, potom dodati mljevenu papriku, ešnjak i meso te lagano dinstati. Kad meso omekša, dodati ajvar, pire od paradajza i sve ostale za ine, podlijati vodom i sve skupa dinstati oko pola sata. Zatim dodati na kockice narezanu mrkvu i grašak i dinstati još 15 minuta, te na kraju dodati karfiol ili cvjeta u. Zgustiti smjesom napravljenom od brašna i vode i kratko vrijeme sve lagano prokuhati. Poslužiti vru e na plitkom tanjuru uz kuhanu tjesteninu.

sebice kim, ružmarin i maj ina dušica, jelu daju izuzetan okus i užitak jedenja. Prilog svinjetini u povr u je kuhana tjestenina, a kruh gotovo i nije potreban. Svježa puterica s tikvinim srnim koš i nim uljem i doma im octom najbolja je salata uz ovo jelo. S kojim vinom se sljubljuje svinjetina u umaku? Najbolje sa stolnim vinom Alojza Tomši a, pomiješanom s malo mineralne vode. Gemišt ili uštrcak jednako je i jednako dobro se sljubljuje i zadovoljava sva gastro osjetila. U slast i puno uspjeha u pripremanju, može ve sutra, žele vam kuhar Dražen i Me imurske novine.

RECEPT PLUS Sastojci

IZ PE NICE akove kih mlinova

pola kile bukova e, mala gglavica luka, ulje, bijeli papar, ssol, 100 ml slatkog vrhnja

Juha od bukova e

Priprema Zagrijte ulje i nasjeckani lu luk. Dodajte oprane i narezane bukova e. Kratko propirn jajte i zalijte litrom vode. Poja lupokriveno nastavite kuhati lu ssve dok bukova e ne omekššaju. Za inite solju i vegetom, a ako je potrebno dodajte još malo vode. Kuhanoj juhi dom dajte slatko vrhnje ili vrhnje d zza kuhanje.

VINO TJEDNA

Keksi s okoladom SASTOJCI: 550 g oštrog brašna akove kih mlinova 250 g maslaca 200 g še era 1 prašak za pecivo 3 jaja 200 g nasjeckane okolade za kuhanje

PRIPREMA: U posudi umijesite brašno s maslacem, zatim dodajte še er, jaja i prašak za pecivo, t na kraju dodajte nasjeckanu te okoladu. Sve dobro zamijes rukama. Od dobivenog site t tijesta radite kuglice veli ine k kestena te ih posložite na namaš lim. Pecite ih na 180 C š eni o 20 minuta. oko

Horvatov sauvignon

Kvalitetno polusuho vino obitelji Horvat iz Svetog Urbana, berbe je 2012. i priznata je hrvatska kvaliteta. Vino sadrži 12,3 posto alkohola, isti e se ugodnom sortnom aromom, svježinom i ugodnim alkoholom. Vino se poslužuje ohla eno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u prikladnim ašama za sortna vina. Horvatov sauvignon, koji za vino tjedna preporu uje mladi vinogradar Robert Horvat, odli no se sljubljuje s pršutom, doma im kobasicama, pe enom ribom, plodovima mora, rižotom, biftekom, ramstekom, vrhunskim sirevima, tjesteninama i kremastim kola ima.

11. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

PROMJENJIVO

VREMENSKA SLIKA: Prolje e se sastoji od dosta sunca i ugodne topline, ali i od kratkotrajnih pljuskova koji su mogu i u nekoliko navrata. Bit e ugodno toplo uz kra a osvježenja u slu aju pljuskova, a jedino e jutra biti prohladna. I u sljede ih sedam dana vrijeme e biti pravo proljetno. Sve u svemu, pred nama je dinami an proljetni tjedan. Još je teško re i kakvo nas vrijeme o ekuje za Uskrs. Opširniju prognozu pro itajte u nastavku teksta. VREMENSKA PROGNOZA: Petak e biti ve inom suh uz dosta sunca i ponovno malo topliji. Jutro friško, ali je mogu nost za slab mraz vrlo mala, uglavnom samo uz tlo pa vo ke nisu u opasnosti. Još ujutro nije

isklju ena pojava za malo magle. Danju uz sun ana razdoblja ugodno pa opet idemo do 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva. Vjetar e biti ve inom slab, a biometeorološka situacija povoljna pa e se ve ina ljudi osje ati dobro i zdravo. ini se da bi subota donijela ugodno i ve inom suho vrijeme. Ujutro prohladno uz mogu u maglu, osobito uz vodene površine. Tijekom dana djelomi no sun ano uz pove-

anu naoblaku i malo toplije. Prema ve eri postojat e mogu nost za neki kra i lokalni pljusak, ali samo ponegdje. Vjetar e biti ve inom slab. Jutarnja temperatura još uvijek ispod 5 Celzijevih stupnjeva, a najviša dnevna ipak e malo porasti. U nedjelju izmjena sunca i oblaka, ponegdje uz malo kiše ili kratkotrajan proljetni pljusak. Ali bit e i dosta suhog vremena sa sun anim razdoblji-

ma. Vjerojatno e biti i stupanjdva toplije pa bi popodnevna temperatura mogla porasti i na 20 Celzijevih stupnjeva. Sli no i u ponedjeljak, ve inom suho i djelomi no sun ano. Jutro svježe uz mogu u kratkotrajnu maglu, a danju ugodno toplo za travanj. Vjerojatno emo i i i malo iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Zapuhat e lagani južni vjetrovi što bi moglo zasmetati meteoropatima i kroni nim bolesnicima jer e se pokvariti biometeorološka situacija. U utorak obla nije i hladnije uz mogu u kišu i pljuskove. Zapuhat e sjeverni vjetar. U srijedu i etvrtak opet malo ljepše, ali uz hladnija jutra. Nadajmo se da ne e biti mraza. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 10.4.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

11. IV.

12. IV.

13. IV.

14.IV.

15. IV.

16. IV.

17. IV.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Po etkom travnja zapo elo je ovogodišnje pra enje kretanja alergene peludi u zraku na podru ju Me imurja. Iako prve alergene biljke, kao što je u primjerice lijeska, cvjetaju ve u sije nju, upravo je travanj mjesec kada je u zraku prisutna najve a raznolikost alergene peludi u zraku. Dolaskom prolje a produljuju se dani i temperature zraka postaju više što pogoduje cvatnji velikog broja biljaka, posebice drvenastih vrsta. Stoga je u ovom razdoblju godine u zraku odjednom mogu e na i i preko deset razli itih vrsta alergene peludi. Prema rezultatima prošlo-

tjednih peludnih analiza zraka najbrojnija je breza koja je na vrhuncu vegetacijskog perioda cvatnje. Brojnost peludnih zrnaca breze ve a od 100/m3 ukazuje na visoku koncentraciju, a zabilježena je u periodima toplih, sun anih i vjetrovitih popodneva, idealnih za širenje peludi zrakom. U umjerenoj koncentraciji prisutna je pelud hrasta s tendencijom porasta u narednom razdoblju. U niskim koncentracijama (< 15 zrnaca/ m3) nalazimo orah, vrbu, topolu, platanu i empres. Utvr ena je i prisutnost peludnih zrnaca trava, trenutno još u niskoj koncentraciji (< 5 zrnaca/m3).

VICOTEKA

Došao Perica na ispit i izvla i pitanja. Prvo ne zna, drugo ne zna, tre e ne zna. Profesor mu upiše u indeks ‘majmun’. Perica vidi što mu je profesor napisao i kaže: - Profesore, ovdje je samo potpis – niste mi napisali ocjenu. ---------------------------------------------------------Stoji žena ispred ogledala i gleda se, gleda, gleda..., a onda se okrene mužu i kaže: - Za bolje ni nisi. ---------------------------------------------------------Perica se obra a ocu: - Tata, tata, kako leti avion? - Ne znam, sine. - A kako brod ne potone? - Nemam pojma, Perice. - Tata, a kako radi TV? - Ne znam, sine. Malo kasnije: - Tata, dosa ujem li ja tebi kad te stalno nešto pitam? - Ne, sine, jer kako eš nau iti ako ne pitaš? ---------------------------------------------------------Kako se hlade hakeri? Desni klik - osvježi! ---------------------------------------------------------Utrkuju se dva magarca i jedan kaže: Tko zadnji - magarac!

PROSLAVLJENO 80 GODINA IGRANJA Ĺ AHA U ME IMURJU

OPET ODLI AN TJEDAN IZA AKOVE KIH TENISA ICA

Talenata za ovu igru nikad ne nedostaje

Ema i Iva u finalima ITF turnira

POZNATI POLUFINALISTI KUPA MNS-a

Ĺ enkovecMe imurje i Mladost (Pal)Mladost (I)

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Osleki i prĹĄut v Me imorjo V

oda je podraĹžila za 2,85 kuni po kubiko i to prvoga aprila. Nekak sam si gruntal da se neĹĄ i heca z nami, ali rez par dni nam je vsima v pipi vgaslo jerbo so po eli dohajati ra uni, o em re i, eki i to hajdi vekĹĄi. Ve so ve prekprokleto veliki, vekĹĄi i od struje, a kuliko bi stopram koĹĄtala da nej meli svojo vodo i da jo nej vlekli vum z naĹĄe meLimorske zemlice. Dok smo si mi MeLimorci pla ali samodoprinosa i delali si svojega vodovoda naĹĄi sosedi z HrvaĹĄke so pili pive pred ĹĄtacunaj za te peneze. Isto tak, dok smo mi pla ali dve kune po kubiko za vovovodno mreĹžo po naĹĄemo fala ko zemlice med dvemi vodami, naĹĄi sosedi z HrvaĹĄke so se smejali, a ve dok smo mi svojega vodovoda naprajli, ve nam je naĹĄa â&#x20AC;&#x153;kukurikuâ&#x20AC;? vlada vudrila ĹĄtibro kaj i mi moramo pla ati za vodovodno mreĹžo naĹĄim sosedima z HrvaĹĄke. I moremo se

slikati. Mi, a naĹĄi sosedi se nam ve pak morejo norca delati jerbo smo ziĹĄli pravi hrmaki: nejpredi smo sebi naprajli vodovoda, a ve moramo pomagati sosedima i kaj se unda udimo kaj nas vsi pitajo otkud nam penezi. Velijo â&#x20AC;&#x153;kukurika iâ&#x20AC;? da je Evropa tak rekla kaj vsi prinas v HrvaĹĄkoj morajo meti vodovoda, pak ak oni tak o ejo unda jim ga nek i napravijo, a ne kaj nam pak z Ĺžepi peneze vle ejo. o je joĹĄ ne vse kaj se vode dotikavle. Najme kaj, Wakov anci imajo svojo ĹĄtibro (od lanjskoga novoga leta) po ĹĄteroj pla ajo jedno kuno po kubiko za kanalizacijo v Totovco i selima polek Drave. JoĹĄ 2012. pred kraj leta je joĹĄ ondaĹĄji direktor naĹĄi MeLimorski vodi, JoĹžek (moj imejak) Zor ecov, ĹĄteroga je minulo leto naĹĄa meLimorska partija posprajla v ropotarnico povjesti, je potpisal ugovora (skupa z ondaĹĄjim gradona elnikom Ĺ alamonom) z Evropskom bankom za obnovo i razvoj za delanje kanalizacije v Dravskomo bazeno, a akoski gracki oci

mi prinas, na tem fala ko zemlice med dvemi vodami, ĹĄteroga nam je BoĹžek dal kaj ga bodemo hasnuvali i na jemo hercuvali, po nemo delati prĹĄuta i prevzememo DalmoĹĄima jivoga brenda ( kak to naĹĄi turisti ki teĹžaki velijo). Ve poglednite dok to prinas jempot gene kak bode zgledal naĹĄ meLimorski stol: Nejpredi si pojemo meso z tiblice i doĹĄtukamo si ga z sirom i vrhjom, unda prejdemo na naĹĄ doma i prĹĄut i kcoj turoĹĄe dovle emo, ĹĄtere polejemo z tikvinim, o em re i, kuĹĄ i nim oljom, a joĹĄ si vreĹžemo, ĹĄnito, dve, kuruznoga kruha kakĹĄega so joĹĄ negda pekli moja mamica. A to je joĹĄ ne vse, jerbo si vse to, na vse zadje, zalejemo z puĹĄipelom. Brend do brenda, a nabonjkamo se kak breji vuki. I ne sam mi nek i vsi oni ĹĄteri k nam na fruĹĄtuk dohajajo. oĹĄ negda so naĹĄi turisti ki teĹžaki otpirali hotele, a unda so doĹĄli drugi, pak so jiv zapirali, tak da je ve ne znati kuliko jiv dela, a kuliko jiv je na ekanjo. A ve pak se otpira hotel za koje v Grabrovniko. Jako sam naj-

Nada Vir , NedeliĹĄ e - U vrtu smo stavili malo lukeca, mrkvu, perĹĄin, ak sam stavila i niski grah, mahune. Ima svega pomalo. Ima i cvije a, a posebno volim kale i ljiljane. To mi je posebno lijepo cvije e jer prekrasno cvate i lijepih je boja. Rad u vrtu ovjeka opuĹĄta, smiruje i veseli nas gledati kako ono ĹĄto smo posadili napreduje i raste.

POD VUROM

Rad u vrtu smiruje nas i opuĹĄta? â&#x20AC;&#x153;Festival cvije aâ&#x20AC;? novi je program koji e se ove godine organizirati tijekom manifestacije Dana grada akovca, koja e se odrĹžati od 28. svibnja do 1. lipnja. Sajam je zamiĹĄljen kao prodajni i izloĹžbeni sajam cvije a i ukrasnog bilja te kao prezentacija umjetnina i kreacija od cvije a. Prijave za sudjelovanje na Festivalu cvije a primaju se do 28. travnja, a mi smo vas ususret novoj atrakciji naĹĄeg grada zapitali zaĹĄto volimo cvije e i rad u vrtu, koji nas ve inom smiruje i opuĹĄta. (rr, zv)

nikud nikam, ĹĄlajdrajo na mesti i nikak da genejo. Penezi v banki akajo, a gracki oci so joĹĄ ne kupili niti ĹĄtila za lopato z ĹĄterom bi trebali po eti delati kanalizacijo, a Wakov anci ve skorom leto i pol pla ajo po jedno kuno za otplato zajma (Grad mora vrnuti svojih 1o posto, a ostalo HrvaĹĄke vode). Pla ajo, akajo i magadijo. I kaj se unda udijo kaj ve imajo vuha kak osleki. akoski hadezeovci se pak nekaj svadijo med sobom. Kak zgledi med jimi nutri nekaj ne ĹĄtima. Oni se pravzaprav morajo boriti protiv esdepeja, haenesa i drugih svojih politi kih protivnikov, a ne kaj furt ratujejo med sobom i unda se tu potroĹĄijo, tak da preslabi dojdejo na izbore i unda zidejo onak kak zidejo. We si duĹže premiĹĄlavlem, e si duĹže gruntam vse dohaja na to ak tak nastavijo da se niti z te nove, o em re i, friĹĄke mele kruh ne bode jel. i MeLimorci smo spametni kak vrag, za vse kaj se primemo pretvorimo v zlato. Tak nam je ve palo na pamet da

Josipa Sraka, Podbrest - Imamo mali vrt, pa smo posadili povrtne kulture kao ĹĄto su mrkva, perĹĄin, krumpir, cvjeta a... Ima u vrtu i oko ku e dovoljno prostora i za cvije e. Na prozore najviĹĄe stavimo muĹĄkatline koji su zahvalni jer cvatu cijelo ljeto, a volim i proljetnice kao ĹĄto su jaglaci i ma uhice. Mi Ĺžene volimo cvije e i uzgajati, a i dobiti ga na poklon jer je ono znak paĹžnje.

gerek kak bode iĹĄel te konjski hotel jerbo ga kojov ne ruon preve prinas vu MeLimorjo. Mortik Barika i Val i ra unajo na stranjske koje, ĹĄteri bi k nam na vikende dohajali. Nekaj si gruntam da bi Vnukovi morali preĹĄiriti hotela tak kaj bi bil za koje i kobile i kaj bi se oni tam parili, a unda bi kcoj dodelali aprtmane za gazde kobili i gazdarice koji, tak da bi se i oni mogli druĹžiti oliti po ivati dok se jivi konjski ljubimci igrajo. Tre na vse misliti. rofesor, magister i trener v akoskomo labodoritaĹĄkomo klubo, JoĹžek Zbiljski, je prikelil jedno (??) odgojnoobrazovno pljusko svojemo labodoritaĹĄo. Brz as je de ec negdi nekaj zahuzal i neje napravil vse ono kaj mo je i kak gospon trener rekel. Profesore, profesore, pak se to ne dela v ganjko gde vsi vidijo, a i sodec, pak si popuĹĄil rlenoga kartona i moral si oditi na tribine, a de ece si same ostavil na igraliĹĄ o kak kvo ka piceke. Vsi znamo da je bota ziĹĄla vum z raja, ali

je ne doĹĄla na svetlo dneva. Ostala je v zbornici, kabineto ili pak v sla ionici, o em re i, ona se nuca sam za zebrane i tak se tre prema njoj ponaĹĄati. Vsi mi, a i ti profesore, bi moral znati da soci, delegati i novinari ne spadajo med te zebrane. inuli tork so se mali cigan eki (tak mi je teca Franca rekla) pelali z peciklinaj po glavnoj akoskoj vulici, makar je tam ve zabrana, ali so jiv komunalci ne pehali, zvonili so s zvoncima i kri ali: Denes je Den Roma. Tak mali, a ve znajo za svecki den Roma. Nekaj si gruntam da je to jim neĹĄ i moral re i. A kaj si vi gruntate?

ADNJA VEST: Ĺ˝eljko Sabo i Marina Lovri Merzel so podnesli ostavke na vse duĹžnosti v partiji kaj ne bodo sramotili partijo. A kak se osje a bira ko telo, sisa ko i vukovarsko, to niĹĄ i ne pita i nikoga je ne brige. Kak i navek, parija se ipak nejpredi za sebe pobriga!

Terezija Ĺ kvorc, Lopatinec - Imamo doma vrt. Sad je joĹĄ dosta toga kaj je od jeseni, a budemo poslije Uskrsa sloĹžili i nove gredice i posadili nekaj friĹĄko. Uvijek posadimo ĹĄalatu, mrkvu, perĹĄin..., a ima i cvije a. Posebno volim ove starinske vrste, klin eke, katruĹže. Svega se tu najde. JoĹĄ uvijek nam je drago nekaj si iz svog vrta nabrati. Bolje je friĹĄko i nije ĹĄpricano. Marija Bednai , Novo Selo Rok - Rad u vrtu sve nas veseli. Posadili smo salatu, luk, blitvu... Imam sedam vrsta narcisa, tulipane, ur ice, ljubi ice, ma uhice, katruĹže, imam i cijeli red ruĹža... Jako volim cvije e. Volim ubrati svoje povr e iz svog vrta. Posebno me veseli kad svako jutro idem u vrt i promatram kako sve cvate i raste.

Davor Vikert, akovec Nemam vrt, ali volim vidjeti kad su oku nice u akovcu i po me imurskim mjestima lijepo ure ene, s puno cvije a koje nas sve veseli. Ove godine je i akove ki park jako rascvjetan, posebno tratin ice, ne znam je li ih ikad toliko bilo kao ovo prolje e. Park nam je lijep, ali, kao ĹĄto se kaĹže, uvijek moĹže joĹĄ i bolje.

mi prodiremo dublje

Ä&#x152;ITAJTE NAS I PUTEM NAĹ E WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUĹ˝BENOJ FACEBOOK STRANICI

MeÄ&#x2018;imurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine