Mnovine971i

Godina XVIII.

Broj 971.

^akovec, PETAK, 25. travnja 2014.

MINISTAR Rajko Ostoji potvrdio status akove ke Bolnice i novi odjel

Njegova odluka je ishitrena i naivna

Postajemo centar za intervencijsku kardiologiju str. 2-3

str. 4

ME IMURSKI I AKOVE KI HDZ o ostavci Josipa Zor eca

Cijena 7 kuna

str. 24

NOVA NADA za obnovom proizvodnje u MT -u dolazi iz trikotaže “Neda Senj”, koja najavljuje zapošljavanje 500 radnika u roku od dvije godine

str. 5 MAŠA BRATIŠ AK iz Belice

Ve ove godine zapošljavanje

250 radnika u arapariji

Mala zvijezda TV reklama Sa šest mjeseci života dobila prvi angažman, s dvije godine “posao” u agenciji

OP INSKI I PREKRŠAJNI SUD ostaju u Me imurju!

Uspjela prva bitka u obrani Me imurja GLASUJTE ZA NAJMATURANTE! kao regije ZAPO INJE COOLIJADA 2014. - izrežite kupon iz Me imurskih novina str. 23

str. 3

ITATELJI IZABRALI najrukotvorce našega nagradnog natje aja

Najviše glasova Biserki Sermek iz Belice str. 56-57

U MURSKOM SREDIŠ U razuzdalo se dvoje mladih

Seks na autobusnom kolodvoru www.bister.hr

media str. 14

str. 8

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Nakon politi ara, nas lokalce po eli šamarati i "veliki novinari" T

ek što su politi ke stranke malo stale na loptu kad je rije o nedosljednoj i zbrzanoj regionalizaciji Hrvatske, koja je trebala završiti promjenom Ustava RH, istu nadalje orsiraju novinari nacionalnih medija koji su, nažalost, u tome puno gori ak nego politi ari. nedostatku kvalitetnoga istraživa kog novinarstva, esto prepla ena novinarska komentatorska pera, za razliku od sve siromašnijega novinarskog ceha, tako se olako la aju "analiziranja" kojim uop e nepoznavaju i problematiku, primjerice, prekrajaju teritorijalni ustroj zemlje, a lokalnu samoupravu zbog najavljenog bavljenja USKOK-a "lokalnim šerifima" još lakše stavljaju gotovo kao mafijašku i bacaju sve u isti koš. Nažalost, vrlo esto isto ine i s lokalnim medijima i nama novinarima, koje tako er esto podcjenjuju na na in da su samo "prirepak" netransparentnoj lokalnoj vlasti. ako se ovih dana ponovno vrlo esto ponavlja u nacionalnim medijima da je prekrajanje teritorijalnog ustroja zemlje, tj. ukidanje županija, op ina i gradova jedan od prioriteta za izlazak iz krize. Lokalna samouprava je, usput budi re eno, zanemarivi dio javnog duga, ne financira je država i uop e nije poznato što bi to zapravo moglo donijeti ukidanje županija, gradova i op ina.

Ok, o ukidanju op ina i gradova još bi se dalo razgovarati jer nisu svi potrebni, ali županije bi trebale biti glavni kota i zamašnjaci u lokalnom prosperitetu, a kako to mogu biti kad imaju esto izvorne prora une manje od gradova i malo bogatijih op ina. ako piše jedna kolegica, novi teritorijalni ustroj Hrvatske je "gospodarski i politi ki opravdana opcija", a onda u sljede em pasusu, bez da uop e obrazloži ovu tezu, navodi potpuno suprotstavljenu tezu, zapravo spin koji je stigao iz Ureda predsjednika, "da lokalnoj samoupravi treba dati ve e ovlasti". Halo!?

Pa, dajte se kolegice odlu ite što ete zagovarati: centralizaciju ili decentralizaciju. išljenja sam da jedino decentralizacija Hrvatske, ali ona stvarna, financijska, može biti kota zamašnjak izlaska iz krize, što najbolje navode primjeri Istarske i Me imurske županije koje da imaju više novca i ve e kompetencije puno prije bi riješile pitanja privla enja stranih investicija, još kvalitetnijeg unkcioniranja administracije i sli no. Zasigurno bi tada postali mnogo ugodniji kutak za normalan život, nego to umjesto nas

U

T

K

M

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

pokušava vrlo neuspješno raditi država. ako er, umjesto da se nacionalni mediji i novinari bave i istraže kakve to rezultate proizvode esto nepotrebne državne agencije, da se bave sustavom državne i javne uprave koji bi se dao vrlo lako srediti, ali ne ukidanjem županija, ve nepotrebnih savjetni kih i prevelikog broja še ovskih pozicija i sli no, oni slijede politi ki spin, pa su ak sada po eli i inzistirati na njemu. Po njima nakaradna regionalizacija treba i i dalje, treba zapravo još vrš a centralizacija, iako se država pokazala potpuno neefikasnom da riješi krizu. glavnom, kako su esto nekompetentni politi ari u Zagrebu, tako isto vrijedi i za veliki broj "najuglednijih novinara", posebice onih (pre)dobro pla enih koji su, nažalost, sve više u manji, ali kojima se i dalje sve manje radi posao, a sve više spina, trola i sli no, na na in kako odgovara "najvažnijim hrvatskim politi arima" koji vode zemlju ve nekoliko godina u propast. mjesto da se zaista bave novinarstvom kojim bi razotkrivali "nepodopštine" politi ara kojih je proteklih godina bilo puno - previše, uglavnom stignu na "njihov politi ki sprovod", kada ne preostaje ništa drugo nego "gaziti po mrtvome ovjeku".

Nikad ne otkriju onoga koji je ukrao prvi put, nego uglavnom kad je previše prekrdašio, pa je završio u Remetincu. Zašto ga nisu otkrili kad je prvi put ukrao, ako su tako dobro in ormirani!? akvi kakvi jesu, nažalost, ve dulje vrijeme nisu korektor vlasti, zbog toga su i djelomi no odgovorni zašto je tako u državi kako jest.

Trebali bi se ugledati na nas lokalce, koji radimo u puno težim uvjetima, ali proizvodimo in ormaciju i pri u koja drži vodu, dok su nacionalni mediji sve eš e zapravo samo spin pojedinih interesnih grupa, bilo politi kih, bilo korporativnih, koje nikako da pokrenu zemlju i zaustave troškarenje i zaduživanje na koje su jedino nau eni.

T

U

U

T

VIJEST(I) TJEDNA

Tekstilac Milan udi želi pokrenuti proizvodnju u arapariji Me imurski župan Matija Posavec potvrdio nam je da se ponovno javio interes za oživljavanje proizvodnje u MT -u. Ponudu za kupnju nekadašnje MT -ove araparije sa svim nekretninama i pokretninama dao je Milan udi , vlasnik tvornice trikotaže “Neda” d.o.o. iz Senja, koji ima osigurano tržište za svoje proizvode diljem Europe: u Njema koj, Francuskoj, Norveškoj, Švedskoj i drugdje.

Iz ponude za kupnju vidljivo je da je firma “Neda” d.o.o. iz Senja voljna odmah kupiti MT Tvornicu arapa za iznos od milijun eura, te u roku od dvije godine uložiti u potpuno novi (proizvodni) park dva milijuna eura. Neda d.o.o. Senj zapo ela bi proizvodnju s istim programom proizvodnje kakav je MT Tvornica arapa imala do sada, uz nadopunu nove pletione za dnevni i no ni veš: baby, dje ji, ženski i muški. Nakon kupnje “Neda Senj” odmah bi krenula s proizvodnjom, a 90 posto artikala izvozilo bi se na strano tržište.

Najvažnije je da bi se u roku od dvije godine zaposlilo 500 djelatnika. Župan je kazao 250 ve ove godine.

Tematski prikaz na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

U njegov projekt investirao i Ivano Bali Kad mlad ovjek ostane bez posla, ako ima imalo inicijative, kreativnosti i poduzetni kog duha, promatraju i svijet oko sebe i osluškuju i potrebe ljudi, može si sam stvoriti poslovnu priliku. Upravo to je u inio Matija Špes iz akovca: - Ideja se postepeno ra ala iz razgovora s ljudima. Radio sam dvije-tri godine na istraživanju tržišta. Posebno mi je dobro došlo i iskustvo kad sam radio godinu u Turskoj kao turisti ki vodi , gdje se susre eš s nacijama iz cijelog svijeta i s pitanjem: ‘Gospodine vodi u, koji bi nam restoran preporu ili, koji hotel, koji rizerski salon...?’. Nastala je ideja da sve biznise svijeta stavim na jedno mjesto, ali po redoslijedu, prema broju preporuka. Dakle, radi se o društvenoj mreži temeljenoj na preporu ivanju biznisa. Od velikih korporacija do posve malih tvrtki. Više na str. 7.

Odlaganje pelena u posebnu kantu još uvijek na ekanju Svatko tko u ku i ima malo dijete ili odraslu osobu u pelenama, u kantu za miješani komunalni otpad tijekom dana odloži nekoliko pelena. Ovisno o broju lanova doma instva i koli ini ostaloga komunalnog otpada, zbog pelena kante za komunalni otpad brzo se napune. Jedino rješenje za takve obitelji je kupovina vre a od 15 kuna u koje mogu odložiti višak pelena koje ne stanu u kantu za mješoviti komunalni otpad. akove ki gradona elnik ve duže vrijeme obe aje posebne kante za pelene za ku anstva s malom djecom, ali, prema ono- m e što smo mi istražili, ve i problem od pelena za malu djecu jesu pelene za odrasle. Tema broja na str. 9.

25. travnja 2014.

MINISTAR ZDRAVLJA Rajko Ostoji potvrdio status akove ke Bolnice i n

Dobivamo int kardiologiju, se broj kreve Piše: Božena Malekoci - Oleti Foto: Zlatko Vrzan

Što e se dogoditi s našom bolnicom u re ormi zdravstva, bilo je središnje pitanje ministru zdravlja Rajka Ostoji a u srijedu 23. travnja. Tražili smo da nam pojasni što zna i unkcionalno spajanje s varaždinskom bolnicom u smislu kako e se i kome raspodjeljivati novac?

- Bolnica u akovcu u organizacijskom i financijskom smislu ništa ne e promijeniti, kazao je ministar zdravlja Rajko Ostoji komentiraju i unkcionalno spajanje bolnice Varaždin i akovec, jer se unkcionalnim spajanjem ne gubi pravna osobnost. Bolnica ostaje tu i zato sam danas došao u akove ku Bolnicu iz niza razloga. Prije svega da zahvalim medicinskim sestrama i lije nicima ove Bolnice što sjajno rade svoj posao, a s druge strane da ono što smo dogovorili ravnatelj Horvat, župan Po-

savec i gradona elnik Kova ve prije nekoliko mjeseci da ovdje napravimo centar intervencijske kardiologije za sve sjeverne županije. Danas smo se dogovorili da e Me imurska županija financirati ure enje prostora u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a Ministarstvo nabavku novoga angiogra skog aparata u iznosu od 9 milijuna kuna. Natje aji e vjerojatno krenuti tijekom lipnja i kad se vidimo za nekoliko mjeseci ovdje e biti centar intervencijske kardiologije akovec. To je poruka gra anima ove županije: da su pacijenti u središtu ovog sustava i da napokon u ovoj sjevernoj županiji, koja je godinama bila diskriminirana, postoji intervencijska kardiologija. A ne zaboravite da svaki sat jedan Hrvat umre od kardiovaskularnih bolesti, od sr anog zastoja i da 50 posto hrvatskih gra ana pobolijeva i umire od sr anožilnih bolesti. Sve županije diljem Hrvatske imaju, dok tri

Rajko Ostoji , ministar zdravlja: - U

BUDU NOST ŽUPANIJSKE bolnice akovec u žarištu županijskog Odb

Je li opravdan strah da etiri osnovna odjela kao Kakva je budu nost Županijske bolnice akovec nakon re orme bolni kog sustava koja je ve zapo ela? Neke naznake re ormi donio je i Master plan hrvatskih bolnica, koji je do kraja prošlog tjedna bio na javnoj raspravi. Zbog ega se prošli tjedan u županiji sastao Odbor za zdravstvo Me imurske županije u proširenom sastavu na inicijativu dr. Željke Perho , lije nice, vije nice Hrvatskih laburista i predsjednice. Uz lanove Odbora, na sastanku su bili i predstavnici Skupštine Me imurske županije, lanovi Sanacijskog vije a i ravnatelj Županijske bolnice akovec, predsjednik Povjerenstva HLK-a Me imurske županije, predsjednica Povjerenstva HLZ-a Me imurske županije, predsjednica

Željka Perho , predsjednica Odbora za zdravstvo: - Bojim se da na kraju 2016. godine ne ostanemo bolnica sa samo etiri osnovna odjela: ginekologija, interna, kirurgija, pedijatrija i, naravno, dijagnostika

Podružnice HK-a medicinskih sestara te mediji, jer je sjednica bila otvorena za javnost. Nakon sastanka ormirani su zaklju ci kao prilog javnoj raspravi, koji su poslani u Ministarstvo zdravlja i Hrvatski sabor. Željka Perho , dr. med., predsjednica Odbora za zdravstvo, za Master plan je kazala da je nedore en i pun rupa, bez odgovora na mnoga pitanja, zbog ega ne znamo što nas ustvari eka, a da bi posljedice mogle biti dalekosežne. - U Master planu se isklju ivo govori o akutnim, kroni nim i dnevnim bolnicama, odnosno krevetima, ali se ne govori o zdravstvenim radnicima, kako e oni raditi, na koji na in e unkcionirati. Kakvo je to unkcionalno spajanje Županijske bolnice akovec i Op e bolnice Varaždin. Ne govori se i opremi. Ne znamo gdje e biti

25. travnja 2014. novi odjel

tervencijsku ali smanjuje eta - Od tri velike bolnice izabrali smo ovu Bolnicu zahvaljuju i sjajnim medicinskim sestrama i lije nicima koji su dobro educirani. To e biti sjajan pomak u kvaliteti života, poru io je ministar u akovcu

U petak 2. svibnja bit e pla en sav dug Županijske bolnice akovec s datumom 31. prosinca 2013. godine

bora za zdravstvo

emo ostati na o prije 40 godina? magnet, gdje e biti CT, gdje e biti linearni akceleratori. U biti nemamo pojma na koji na in e se inancirati Bolnica. Ho e li novac do i samo do varaždinske bolnice i ho e li oni nama na kapaljku davati ta sredstva.

Mi uop e nemamo pojma na koji na in e to funkcionirati, kazala je Željka Perho .

- Mi u Me imurju moramo reagirati u ovom trenutku kako se pojedini odjeli ne bi potpuno zatvorili. Bojim se da na kraju 2016. godine ne ostanemo bolnica sa samo etiri osnovna odjela: ginekologija, interna, kirurgija, pedijatrija i, naravno, dijagnostika. To je nešto što smo imali prije 40 godina, a sada se vra amo u povijest, upozorila je Željka Perho . Me imurci su gradili tu Bolnicu traže i kroz to njen razvoj. Dr. Perho je kazala: Mi smo u najnaseljenijem po-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dru ju Republike Hrvatske, a u našoj Bolnici odra ujemo 80 posto pacijenata tijekom godine. Toliki postotak pacijenata u našoj županiji i nekoj manje naseljenoj nije ista brojka. Master planom ak nije predvi ena ni poveznica sa Zagrebom. Za Me imurce ak nije predvi eno koji su to kreveti u Zagrebu tijekom neke daljnje obrade.

Dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj, objasnio je da funkcionalno spajanje varaždinske i akove ke bolnica u budu nosti zna i zajedni ki planirati razvoj i dogovorno pojedine odjele i službe, dijagnosti ke i terapijske zahvate, kako ne bi dolazilo do preklapanja u slu aju visokoso isticiranih, skupih ili zahtjevnih zahvata.

Na pitanje vra a li Master plan našu Bolnicu 40 godina unatrag, ukoliko bi Bolnici

ostala etiri temeljna odjela, pri emu bi došlo u pitanje što s ostalim odjelima (zatvaranje, preseljenje, sužavanje), odgovorio je da osobno misli da takav crni scenarij nije vjerojatan, zato što kapaciteta za neki ve i obim posla nemamo ni mi ni Varaždin. S druge strane, zatvaranjem odjela u jednoj bolnici izgubilo bi se temeljno na elo nacionalnog plana - dostupnost zdravstvene zaštite. To bi zna ilo da bi u tom slu aju pacijenti morali i i za lije nikom, a ne obrnuto, što bi trebala biti intencija. I nakon posjeta ministra dr. Miroslav Horvat naglasio je da pacijenti ne trebaju strahovati.

- Ne o ekujem zna ajnije probleme zbog smanjenja kreveta. Dio kapaciteta e se sigurno smanjiti što se ti e akutnih kreveta, me utim, do i e do prenamjene u kapacitete dnevne bolnice, a dio u produženo lije enje.

Ve je i sada u tijeku postupak promjene funkcioniranja u smislu zbrinjavanja tih pacijenata. Kazao je da su trenutne ukupne obveze Bolnice preko 100 milijuna kuna.

sjeverne nemaju svoj lokalni centar. Vi niste imali, bili ste u nepravednom položaju, diskriminirani. I sada vidite, od tri velike bolnice izabrali smo ovu Bolnicu zahvaljuju i sjajnim medicinskim sestrama i lije nicima koji su dobro educirani i to e biti sjajan pomak u kvaliteti života, kazao je ministar.

Broj kreveta još uvijek nepoznanica Županijska bolnica akovec ima 350 kreveta, a Master planom predvi eno je smanjenje. Pitali smo ministra koliko e to kreveta biti manje u našoj Bolnici. On pak nije odgovorio koliko e to broj ano bit kreveta manje.

Kazao je da se planom ija je javna rasprava završena gubi svaki tre i akutni krevet, ali da dobivamo zna ajan broj kreveta za produljeno dugotrajno lije enje. - O ekujem da emo nakon javne rasprave i prijedloga koje sam dobio iz Županije, Grada i Bolnice neke stvari revidirati. Uvjeren sam da e biti samo bolje, jer dobit ete novi aparat - angiografski ure aj, intervencijski kardiološki centar i ne zaboravite da je prošle godine ova Bolnica provela natje aj za kupovinu CT aparata, koji je, nažalost, pao nekoliko puta na državnoj komisiji. Sada to provodi Ministarstvo i o ekujem de initivno od konca godine i novi CT aparat ponovno za sve ove tri susjedne županije. Osim toga, kazao je da se limiti više ne e odre ivati “onak” nego prema pravilima, zato postoji nacionalni plan, da se uvede red.

Ina e, smanjenje broja kreveta je realno, a naši dužnosnici najavljuju da bi u dogovoru s Ministarstvom kona no brojka trebala biti oko 300 kreveta, što zna i smanjenje za oko 20 posto, dok Master plan predvi a isto za ak 30 posto.

Trenuta ne obveze Bolnice ve e od 100 milijuna kuna Ministar Ostoji kazao je da e u petak 2. svibnja biti pla en sav dug Županijske bolnice akovec s datumom 31. prosinca 2013. godine. Što se pak ti e duga za izgradnju bolni kog paviljona od osam milijuna kuna koji tereti Županiju, kazao je da je to bremenita stvar koju e riješiti u roku od 48 sati pa e drugi tjedan do i s rješenjem tog problema. Sanacijski ravnatelj dr. Miroslav Horvat kazao je da su trenutne ukupne obveze Bolnice preko 100 milijuna kuna.

Ravnatelj Bolnice ministra je proveo u obilazak dijagnostike kako bi ga upoznao s problemom nedostatka CT aparata te prostorom koji je u Bolnici predvi en za intervencijsku kardiologiju i sam odjel kardiologije, gdje se uvjerio u standard smještaja i zbrinjavanja kardioloških bolesnika.

3

OP INSKI I PREKRŠAJNI SUD OSTAJU U ME IMURJU

Uspjela prva bitka u obrani Me imurja kao regije Vijest da Op inski i Prekršajni sud ostaju u Me imurju bila je razlog zbog kojega je me imurski župan Matija Posavec sazvao izvanrednu konferenciju za novinare, na kojoj su uz njega bili i Zoran Vidovi , njegov zamjenik, i Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije i predsjednik me imurskog SDP-a. Prijedlogom reforme pravosu a koji je išao na javnu raspravu prvobitno je bilo predvi eno da se ukinu Op inski i Prekršajni sud u akovcu i postanu ispostave sudova u Varaždinu.

Da je takav prijedlog ostao, bio bi to velik udarac Me imurskoj županiji kao regiji, jer bi gubljenjem tih institucija ona polako ostajala bez regionalnog identiteta, forma bez sadržaja.

Me imurske novine o tome su pisale i na to upozoravale još i prije nego su politi ke stranke u Skupštini jednoglasno usvojile Deklaraciju o Me imurju, prema kojoj Me imurje mora zadržati status regije odmah ispod državne razine.

Me imurski župan Matija Posavec na konferenciji za novinare ponovio je sve ono što je kao župan poduzeo da sjedište Op inskog i Prekršajnog suda ostane u akovcu. Nakon prvobitnog kolebanja oko tog pitanja, nakon što je nacrt prijedloga ugledao svjetlo dana i kada je uvidio da bi gubitkom sudova gra ani i po potvrde o nekažnjavanju morali odlaziti u Varaždin, župan Posavec aktivno se uklju io u javnu ra-

spravu. Temeljem argumenata o radu naših sudova, otpo eo je razgovore na svim razinama, od saborskih zastupnika, pomo nika ministra pravosu a Ivana Crn eca koji je iz akovca, ministra pravosu a, prve potpredsjednice Vlade do predsjednika Josipovi a.

Na sve nadležne državne razine poslao je i pismo koje je dao i medijima, u kojemu je argumentiranim brojkama o e ikasnosti i obimu poslova naših sudova tražio ostanak Op inskog i Prekršajnog suda u akovcu, uz tezu da svako sjedište županije zadrži Op inski i Prekršajni sud. Ministru pravosu a je predložio da se broj sudova sa 68, umjesto na 18, smanji na 22, ime bi svako sjedište županije zadržalo svoj Prekršajni i Op inski sud.

U obranu dosadašnjeg statusa bilo je uklju eno i Društvo pravnika Me imurja.

Mladen Novak, predsjednik Skupštine, kazao je da je Deklaracija o Me imurju, koja je donesena jednoglasno, bila dobar potez, jer se svi sada na nju pozivamo (bez ige u džepu). Za obranu statusa Me imurja kao regije u ovom slu aju kroz zadržavanje Op inskog i Prekršajnog suda svatko se bori na svoj na in, izvršna vlast glasno i javno, a SDP kao vladaju a stranaka poduzima sve što je u njezinoj mo i na postizanju ciljeva. - Tako emo nastaviti i dalje, kazao je Novak i dodao: Svima nam je Me imurje kao regija u srcu. (BMO)

SUDBINA lokalnih dopisništava na sjeveru Hrvatske pred rješenjem

HTV dopisništvo ostaje u akovcu!?

- Spajanje i preseljenje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i akove kog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem e se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za u inkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit e se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizi nih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenuta no smješten studio akovec, kazali su na HRT-u, koji je htio objediniti dva dopisništva još prije dvije godine.

Taj proces ovih dana opet je aktualan, a razgovor na tu temu župan Matija Posavec obavio je i s ravnateljom HRT-a Goranom Radmanom. Po sve-

mu sude i, Dopisništvo HTV-a trebalo bi biti u akovcu, a Dopisništvo HR-a u Varaždinu. Iz sadašnje pozicije Dopisništvo HTV-a bi u suradnji sa Županijom preselilo u nove prostore u bivšoj akove koj Vojarni, vjerojatno u sklopu TIC-a.

Ina e, HRT je po etkom godine ukinuo ak 11 dopisništava širom Hrvatske, a sada bi taj proces trebao o ito biti nastavljen, ali spajanjem pojedinih dopisništva, poput ovog akove kog i varaždinskog, kako bi se smanjili režijski i drugi troškovi.

Ukoliko se realizira na elni dogovor, akovec bi i dalje trebao biti središnji centar emitiranja lokalnog programa HTV-a iz sjeverne Hrvatske, jer i sada sva javljanja iz studija uživo idu iz akovca, ali samo iz drugog prostora. (dz)

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

IDS potpisao u akovcu suradnju s Me imurskom strankom

JOSIP ZOR EC i još etrnaest lanova napustili HDZ

Ivan Jakov i želi potporu Me imuraca za ulazak u EU parlament

Ne želim biti žrtveni jarac izme u dviju strana kih frakcija

Damir Graši , predsjednik Me imurske stranke, potpisao je u srijedu predve er u akovcu sporazum o suradnji te stranke s predsjednikom IDS-a Borisom Mileti em Iako rijetko sudjeluje u me imurskom politi kom životu, Me imurska stranka za EU izbore dobila je uglednog partnera. Njezin predsjednik Damir Graši potpisao je u srijedu predve er u akovcu sporazum o suradnji te stranke s predsjednikom IDS-a Borisom Mileti om, kojim se daje podrška njihovom kandidatu Ivanu Jakov i u u njegovom nastojanju da izbori ulazak

u EU parlament bilo s liste SDP-HNS-IDS, gdje je na 4. poziciji, ili putem pre erencijalnih glasova.

Ivan Jakov i , jedan od najpoznatijih hrvatskih politi ara ne samo kad su u pitanju regionalne stranke, me u kojima je IDS jedna od najja ih u našoj zemlji, svoju politi ku karijeru želi zaokružiti ulaskom u EU parlament.

Ako mu to uspije, obe ao je da e se zalagati i za interese Me imuraca, te e omogu iti pristup Me imurske stranke EU parlamentu. Stoga traži podršku gra ana Me imurja, da na listi SDP-HNS-IDS zaokruže njegovo ime. Prigodom potpisa ugovora izme u osta-

log elnici IDS-a kazali su kako su Istra i Me imurje dvije županije i regije koje su me u najuspješnijima u Hrvatskoj kad je u pitanju unkcioniranje lokalne samouprave na na in da ona bude na usluzi gra ana i rješavanju njihovih problema. Stoga bi umjesto nepotrebnog "okrupnjavanja" lokalne samouprave i otvaranja neuspješnih državnih agencija trebalo raditi na obrnutom procesu, daljnjem ja anju lokalne samouprave, kao i spuštanju financijskih ovlasti, jer na terenu se puno brže i lakše mogu pronalaziti rješenja nego je to sadašnji slu aj centralizirane vlasti. (dz)

JEDINI ME IMURSKI kandidat Laburista za Europarlament

akov anin Sergej Dini : od turisti kog vodi a do europarlamentarca Piše: Roberta Radovi Hrvatski laburisti - Stranka rada na izbore za EU parlament izlaze s motom “Savjesti iste biraj Laburiste”. Prvi na listi stranke je njihov aktualni europarlamentarac Nikola Vuljani , a 34-godišnji akov anin Sergej Dini jedini je kandidat na listi koji dolazi iz Me imurja. Proteklu je subotu zajedno s lanovima svoje stranke u centru akovca, poklanjaju i uskrsne pisanice žiteljima Me imurja, estitao Uskrs te ih ujedno sve pozvao da iza u na predstoje e izbore kako bi sami o svojoj sudbini mogli pošteno odlu ivati.

U Europskom parlamentu namjerava promovirati laburisti ke vrijednosti i zalagati se za poboljšanje položaja radništva.

Kako nam je kazao, iako je po ormalnom obrazovanju sveu ilišni prvostupnik ekonomije, ve deset godina radi u turizmu i prisutan

je na jadranskoj obali od Umaga do Dubrovnika. Trenutno radi kao slobodan turisti ki vodi i služi se s etiri strana jezika: engleskim, njema kim, ruskim i nizozemskim jezikom. Stoga e mu i promocija Hrvatske kao turisti ke atraktivne zemlje biti tako er biti jedan od važnijih prioriteta rada u EU parlamentu: - Zainteresiran sam založiti se za Hrvatsku, a time i Me imurja kao turisti ku atraktivnu destinaciju te regulativu na podru ju turizma. Posebice u receptivnom turizmu, gdje se mogu na i saveznici u Europi koji su jednako zainteresirani za to da nam svima bude bolje. Tako er je moj okus interesa stavljen na financije i monetarnu politiku Europske unije. Danas je Europa jedna unija banaka i finacijera, a ne unija gra ana i unija nacija kakvu bismo mi svi htjeli imati.

Možda se radi o jednoj idealiziranoj slici našeg htijenja, ali to ne

34-godišnji Sergej Dini u EU parlamentu namjerava lobirati za Me imurje zna i da se svi ne možemo zajedni kim snagama izboriti za bolje uvjete.Trebamo biti realisti ni i optimisti ni.

Tako er iz perspektivne EU zastupnika, može se lakše lobirati za bolji status i turisti ku persperktivu Me imurja.

Europa nudi i regionalnu suradnju, što je tako er zna ajno za naš kraj, a mojim izborom ne bi izostala ni moja potpora u me imurskim projektima koji su vezani uz EU ondove.

Josip Zor ec, lan predsjedništva me imurskog HDZ-a, potpredsjednik akove ke organizacije HDZ-a i predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a Novo Selo Rok, potvrdio nam je krajem prošlog tjedna da je istupio iz HDZ-a.

Za sobom je povukao i još etrnaest lanova toga temeljnog ogranka. O razlozima izlaska iz stranke nije želio govoriti, ali je dao naslutiti da to ima veze s eskalacijom sukoba unutar gradske organizacije uo i nedavnog obilježavanja obljetnice stranke u Centru za kulturu akovec, na koju je došao i predsjednik Karamarko. - Ne želim biti žrtveni jarac izme u dviju opcija, samo je kratko komentirao Zor ec.

Na pitanje misli li negdje drugdje nastaviti svoj politi ki angažman, Josip Zor ec je kazao da ne misli o tome. - Meni je HDZ bila jedina politi ka stranka u kojoj sam bio angažiran, ak nikada nisam bio ni u SKH u vrijeme bivše države, rekao je za naše novine.

Treba re i da Josip Zor ec nije bilo tko, bezna ajni lan HDZ-a. Bio je dugogodišnji direktor Me imurskih voda i njegovom zaslugom mnogi projekti i u vodoopskrbi i odvodnji voda izgra eni su u Me imurju, zahvaljuju i dobroj suradnji s na elnicima i gradona elnicima svih opcija jer strana ka isklju ivost nije bila njegova osobina. Za vrijeme njegova mandata u Me imurju je izgra eno najviše vodovoda i kanalizacijske mreže, kao i akove ki pro ista otpadnih voda.

Reakcija stranke: Nije se snašao u novom strana kom konceptu Oglasilo se i vodstvo HDZ-a Me imurja i akovca, u kojem stoji: - Temeljem velikog interesa medija koji ne jenjava oko in ormacija vezanih uz neopozivu ostavku gospodina Josipa Zor eca na sve unkcije koje je obnašao u Hrvatskoj

demokratskoj zajednici na županijskom, gradskom i nivou temeljnog ogranka, te istovremeno njegovo istupanje iz stranke zajedno s etrnaest lanova stranke iz TO-a HDZ-a Novo selo Rok, kao i tvrdnjama dijela medija o tzv. raspadu me imurskog HDZ-a, izvješ ujemo vas o sljede em: potvr ujemo da je gospodin Josip Zor ec podnio neopozivu ostavku na sve dužnosti koje je obnašao u me imurskom HDZ-u, te je zatražio brisanje iz strana ke evidencije zajedno s etrnaest lanova TO-a HDZ-a u Novom Selu Rok. S obzirom na to da su njegovi zahtjevi neopozivi, o njegovoj ostavci i brisanju iz strana ke evidencije strana ka tijela ne donose nikakve dodatne odluke, ali e predsjedništvo gradske organizacije HDZ-a Grada akovca, a i predsjedništvo županijske organizacije HDZ-a, na svojim radnim sjednicama napraviti analizu i utvrditi pravi razlog ovakvog postupanja.

Naime, pod krinkom istupa nekih pojedinaca HDZ-a gradske organizacije iz stranke lukavo se opetovano konstruira pri a o nekakvom raspadu unutar stranke, a koja nema veze s realnoš u.

Izlazak gospodina Zor eca iz stranke zajedno s nekolicinom njegovih strana kih prijatelja, o ijim motivima u ovome trenutku ne želimo raspravljati, nipošto se ne može kvalificirati kao ‘raspad u stranci’, kakvu terminologiju koriste pojedini mediji. Hrvatska demokratska zajednica nikada nije niti e ikada ovisiti o pojedincu ili grupi njegovih prijatelja, niti e interese pojedinaca stavljati ispred interesa stranke u namjeri da se nu enjem novih ljudi, ideja i projekata stvara novi strana ki identitet. HDZ, a napose novi HDZ u Gradu akovcu, o kojem smo ve više puta govorili, ne e tolerirati osobne istupe i interese koji nisu kompatibilni sa strana kom politikom. Svi oni koji ne žele biti dio kolektiva s

Josip Zor ec o razlozima izlaska iz stranke nije želio puno govoriti, ali je dao naslutiti da to ima veze s eskalacijom sukoba unutar akove ke gradske organizacije HDZ-a

jasnom vizijom novog modela i identiteta Republike Hrvatske svoje namjere mogu iznositi samo kao pojedinci i samo u svoje osobno ime. Za iznošenje strana kih stavova svi mediji imaju istu mogu nost, dobiti pravovremenu i provjerenu in ormaciju od strana kog vodstva ili ljudi koje strana ko vodstvo za to ovlasti. Takvima tretiramo i posljednje istupe gospodina Zor eca u lokalnim i nacionalnim medijima.

HDZ u Me imurskoj županiji ovime samo dokazuje da je na pravom putu re orme i da je svaki lan stranke jednako vrijedan. Svatko tko misli da je nešto više, zbog svog imena ili svojih ‘zasluga’ ne može biti dio službene strana ke politike. Gospodin Zor ec nije se snašao u novom strana kom konceptu, ali i usprkos tome smatramo da je donio ishitrenu i brzopletu odluku. Svatko tko nije spreman podrediti svoje osobne interese strana kom programu za op e dobro ili prihvatiti svojim radom odgovornost za rezultate na izborima dobro mora razmisliti je li mu mjesto u stranci. Tako er, svatko tko je spreman marljivo, asno i kreativno raditi za op u dobrobit Me imurja i Hrvatske u me imurski je HDZ uvijek dobrodošao, stoji u priop enju koje potpisuju elni ljudi HDZ-a Me imurja Darko Horvat i akovca Tomislav Novinš ak. (BMO)

POGLED ODOZDO

Me imurski tjedan O

vaj tjedan mogli bismo nazvati me imurskim tjednom zbog dviju vijesti, za koje se nadam da se ne e pretvoriti u dva velika obe anja. Sudovi ostaju u akovcu, a Bolnici ostaje status i razvoj novog odjela intervencijske kardiologije.

Kad smo ve izgubili svaku nadu da emo sa uvati dosadašnje županijske ovlasti, argumentacijama usprkos s razli itih strana da je Me imurje po svemu regija koja zaslužuje takav status, vlast koja je tvrdo krenula u potiho prekrajanje Hrvatske ipak

je popustila om u. Pa makar su reagirali i na politi ki pritisak, ako drugu argumentaciju ne razumiju, neka su. Važno je da razum pobijedi. kad je zdravorazumska argumentacija u pitanju, tada je u slu aju Me imurja nekoliko klju nih stvari u pitanju. Me imurje je dokazalo da se najbolje razvija kad brine samo o sebi. I u kriznoj situaciji ovdašnje firme orijentirane na izvoz stvaraju pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, i to s najrazvijenijim zemljama svijeta. Zbog toga je stopa nezaposlenosti, premda i kod nas previsoka, u odnosu

A

na ostatak zemlje barem za pet postotnih poena niža. Ure eni smo, brinemo o okolišu, energetskoj u inkovitosti, zbrinjavanju otpada. Naši gradovi i op ine stipendiraju studente kako bismo što više podigli ljestvicu obrazovne strukture mladih. Mnogo objekata, od in rastrukture, škole, vrti a, ambulanti, gradili smo vlastitim sredstvima kako bi podigli razinu života u zajednici. I unato tome država kao da tu našu efikasnu samostalnost ne doživljava. rebamo donositi deklaracije o jedinstvenosti i o uvanju

T

Me imurja kao regije da bi nas uli i saslušali, zamislite, da zaslužujemo brinuti se sami za sebe!!! ednom e se morati podvu i crta, kad e svatko trebati odgovorno brinuti o sebi. Sramotno je da ministar, osvr u i se unatrag, mora priznati da smo bili u nepravednom položaju i diskriminirani, da su drugi imali pravo na ono što mi nismo i zamalo da nas u racionalizaciji još i nisu pregazili. vo zašto su lokalni politi ari, pa da i nemamo neko visoko mišljenje o njima, prevažni, jednako kao i lokalni mediji u odnosu na nacionalne. Prevažni su zato da ima tko prenositi raspoloženje javnosti prema vlasti koncentriranoj na dr-

J

E

žavnoj razini, koja do kraja ne razumije da u svakom dijelu Hrvatske svaki gra anin ima pravo na istu razinu standarda.

Nemaju oni s nižom kvalitetom života niži PDV od onih s višom razinom standarda. Nemaju oni s nižom razinom standarda manju razinu izdvajanja iz dohotka za zdravstvo od onih s višom razinom. Dakle, jednakost mora postojati s obje strane i u izdvajanjima i u primanjima, naravno, uz solidarnost za sve one koji su na neki na in isklju eni zbog bolesti, siromaštva, nezaposlenosti, starosti ili nemo i. akav na in razmišljanja mora biti prevladavaju i. Državi gra ani moraju biti na prvom mjestu jer, ako smisao države nisu njezini gra ani, tada ona

T

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

gubi smisao. Što je onda propala firma u o ekivanju ste ajnog upravitelja koji e rasprodati njezinu imovinu, a gra ane iseliti zbog potrage za poslom ili zbog dugova iz njihovih domova?

25. travnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA NADA za obnovom proizvodnje u MT -u dolazi iz trikotaže “Neda” Senj

Nude ve ove godine zapošljavanje 250 radnika u arapariji Me imurski župan Matija Posavec potvrdio nam je da se ponovno javio interes za oživljavanje proizvodnje u MT -u. Ponudu za kupnju nekadašnje MT -ove araparije sa svim nekretninama i pokretninama dao je Milan udi , vlasnik tvornice trikotaže “Neda” d.o.o. iz Senja, koji ima osigurano tržište za svoje proizvode diljem Europe: u Njema koj, Francuskoj, Norveškoj, Švedskoj i drugdje.

Iz ponude za kupnju vidljivo je da je irma “Neda” d.o.o.

Ako se prihvati ponuda, proizvodnja u sada praznih halama MT -a araparije mogla bi se pokrenuti odmah, uz nova ulaganja u sljede e dvije godine

Ponudu je poslao Milan udi , vlasnik tvrtke “Neda” iz Senja

iz Senja voljna odmah kupiti MT Tvornicu arapa za iznos od milijun eura, te u roku od dvije godine uložiti u potpuno novi (proizvodni) park dva milijuna eura. Neda d.o.o.

Senj zapo ela bi proizvodnju s istim programom proizvodnje kakav je MT Tvornica ara-

ZAPO ELO obilježavanje Dana

pa imala do sada, uz nadopunu nove pletione za dnevni i no ni veš: baby, dje ji, ženski i muški. Nakon kupnje Neda Senj odmah bi krenula s proizvodnjom, a 90 posto artikala izvozilo bi se na strano tržište.

Najvažnije je da bi se u roku od dvije godine zaposlilo 500

djelatnika. Župan je kazao 250 ve ove godine.

Problem je prodajna cijena tvrtke u ste aju Župan nam je kazao da je s potencijalnim pokreta em proizvodnje održano nekoliko sastanaka. Budu i da ništa nije

Iz ponude za kupnju vidljivo je da je firma “Neda” d.o.o. iz Senja voljna odmah kupiti MT Tvornicu arapa za iznos od milijun eura, te u roku od dvije godine uložiti u potpuno novi (proizvodni) park dva milijuna eura mogu e mimo ste ajnih upravitelja, Matija Posavec je kazao da su s planom potencijalnog investitora upoznati i ste ajni upravitelj MT Tvornice arapa i ste ajna upraviteljica MT -a d.d., ali i vjerovnici. U lipnju bi se ponovno trebao raspisati natje aj za prodaju araparije, jer je na dosadašnjim natje ajima prodajna cijena te Tvornice u ste aju puno viša od one koju nudi potencijalni investitor.

Investitor je za arapariju zainteresiran u prvom koraku, ali u daljnjem koraku za obnavljanje i drugih dijelova proizvodnje MT -a, zbog ega je u razgovore bila uklju ena i ste ajna upraviteljica MT -a d.d. (BMO)

Proizvodnja bi bila ista, s programom kakav je MT tvornica arapa imala do sada, uz nadopunu nove pletione za dnevni i no ni veš: baby, dje ji, ženski i muški

Me imurske županije

Ispred Županije postavit e se bista Petra Zrinskog Od etvrtka 24. travnja do nedjelje 4. svibnja trajat e ovogodišnje obilježavanje Dana Me imurske županije, koje e kulminaciju imati u utorak 29. travnja, kad e se u 19 sati u Scheierovoj zgradi u akovcu održati sve ana sjednica Skupštine Me imurske županije.

Kako je naglašeno na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u županijskoj Maloj vije nici, jedan od ciljeva ovogodišnjeg obilježavanja je da se manifestacije održavaju širom Me imurja, jer županija nije samo akovec i okolica. Kako je naglasio pro elnik Upravnog odjela za poslove župana MŽ-a Alen Kajmovi , pripremljen je raznovrsni program, a kao i ranijih godina u organizaciji su sudjelovale brojne udruge i institucije. - Iako nema otvaranja velikih kapitalnih objekata, programom se želi ukazati na smjer u kojem idemo i planove ove županijske vlasti koja Me imurjem upravlja nešto manje od godine dana, rekao je Kajmovi .

- Tako otvaranjem prometnica u gornjem dijelu Me imurja pokazujemo potrebu gradnje komu-

nalne infrastrukture, postavljanjem plo a dobrodošlice našu usmjerenost prema turisti kom razvoju, a uklju ivanjem velikog broja udruga civilnog društva u program važnost suradnje svih u stvaranju identiteta županije, kazao je prvi suradnik župana.

Nominirani za nagradu iz Bruxellesa Proslavom šeste obljetnice osnivanja Me imurskog veleu ilišta obilježavanje Dana županije zapo elo je ve ju er, u etvrtak. Šesta obljetnice rada Me imurskog veleu ilišta poklapa se s danima Me imurske županije. Dr. sc. Nevenka Breslauer, dekanica Me imurskog veleu ilišta, kazala je: - Iza nas je puno rada, truda i uspjeha koji je neminovno rezultat tog truda. Ono što nas je razveselilo bila je nagrada Me imurskom veleu ilištu iz Oxforda, a prije tjedan dana stigla je obavijest da je Me imursko veleu ilište nominirano za nagradu iz podru ja edukacije u Buxellesu, što je potvrda da idemo u pravom smjeru i da se razvija u europskom duhu, jer je nakon

kratkog vremena prepoznato i u Europi. Imamo dopusnicu za specijalisti ki studij menadžmenta turizma i sporta, s ijom nastavom se krenulo. Tako da e do listopada studenti završiti etvrtu, a u jesen mo i zapo eti petu godinu studija. U izradi je novi specijalisti ki program vezan uz ra unarstvo. Ho e li više biti usmjeren prema programiranju ili informatici, to e predava i s tih studija odrediti i prema potrebama tržišta i a initetima studenata.

Obljetnica djelovanja Me imurskog veleu ilišta prilika je i za dodjelu nagrada najboljim studentima. To su Ivica Filo i Matija Risek, studenti prve godine ra unarstva, Tomislav Varga i Nenad Nemec studenti druge godine ra unarstva, Kristina Mu i i Branka Bartol, studentice prve godine menadžmenta turizma i sporta, Danijel Herman i Tihana Kreber, studentice druge godine menadžmenta turizma i sporta, te Dubravka Hren i Kristijan Saba, studenti prve godine održivog razvoja.

Me imursko veleu ilište trenuta no ima preko 800 stude-

nata, 20 zaposlenih nastavnika od profesora doktora znanosti, magistara pri kraju doktorata, tako da e se uskoro i broj doktora znanosti me u predava ima pove ati.

Bista Petra Zrinskog ispred Županije Tako er slijedi ispred zgrade Me imurske županije na inicijativu i kao poklon Zrinske garde akovec postavljanje biste Petra Zrinskog, a svim gra anima Me imurska županija poklanja koncert proslavljenoga glazbenog izvo a a Krunoslava Ki e Slabinca. Koncert e se održati u srijedu 30. travnja u Centru za kulturu akovec, s po etkom u 20 sati.

Tradicionalno, najve i broj posjetitelja o ekuje se ovu subotu, kad e središtem grada prode ilirati hrvatske povijesne postrojbe koje e predati prijavak županu Me imurske županije Matiji Posavcu. Tako er, održat e se i manifestacija "Kaj Me imurci delaju dok nikaj ne delaju", te podjela lova kog gulaša. Na sve anoj sjednici Skupštine Me imur-

ske županije, osim prigodnih govora, podijelit e se i povelje Me imurske županije, kao i najviše županijsko priznanje, nagrada "Zrinski". Povelje dobivaju Zlatko Orsag iz Orehovice, Snježana Domini iz Donjeg Kraljevca, NK "Mladost" iz Preloga te Klub ratnih veterana samostalne 54. pješa ke bojne "Gori an". Nagrade "Zrinski" za proteklu godinu idu Franji Preložnjaku iz Nedeliš a, Roberti Barat iz Murskog Središ a, Ivanu Pranji u iz Mihovljana, Zaštitarsko-ekološkoj organizaciji "Nobilis" iz akovca te KUD-u Donji Vidovec.

Kako 30. travnja, osim Dana Me imurske županije, obilježavamo i Spomendan Hrvatskoga sabora na pogibiju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, na sve anoj sjednici o ekuje se i dolazak visokih izaslanstava iz Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske te brojnih hrvatskih županija.

Kako su naglasili organizatori, program je ra en za gra ane, stoga o ekuju da e sve manifestacije koje se organiziraju biti dobro posje ene. (BMO)

5

ISPUŠTANJE "vode" iz tvornice "Lek" u rijeku Muru uznemirilo gra ane M. Središ a

Rijeka se zaga uje s jedne i druge strane granice Javnoj ustanovi za zaštitu prirode "Me imurska priroda" postavili smo pitanje ho e li poduzeti nešto u vezi s postavljanjem cijevi sa slovenske strane kod Murskog Središ a i mogu ega novog zaga enja rijeke Mure. Odgovorio nam je ravnatelj ustanove Siniša Golub: - Mjesto gdje bi slovenske cijevi u Muru trebale dovesti (navodno samo) toplu vodu, nalazi se na državnom teritoriju Republike Slovenije, pa bi upit Slovencima o namjeri tog zahvata trebala uputiti Republika Hrvatska ili Me imurska županija.

Nadalje, ako je uistinu rije samo o toploj vodi iz pogona tvrtke 'Lek', ista e se cjevovodom do Mure ve ohladiti, pa ulijevanje obi ne vode u Muru ne bi trebao biti problem.

Posebno ako znamo da u krugu od stotinjak metara od te to ke kanalizacija Grada Mursko Središ e još uvijek u Muru odlazi bez tretmana, za što svi znamo da je ekološki problem, ali je kao takav nerješiv sve do trenutka dok se ne realizira projekt pro ista a otpadnih voda sa svojeg podru ja.

Našoj ustanovi odre eni problem predstavlja injenica što rijeka Mura sa slovenske strane nije pod zaštitom u smislu zakona o zaštiti prirode, pa nemamo direktnog partnera s kojim bismo sura ivali na zaštiti prirode u pograni nom odnosno me unarodnom pojasu. U tom smislu, do informacija po ovom konkretnom predmetu lakše mogu do i Grad Mursko Središ e i Me imurska županija, koji njeguju prijateljske odnose s lokalnom samoupravom Lendave. ®

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA JAVNU USLUGU OPSKRBE PLINOM (OPSKRBA PLINOM ZA KU ANSTVO) ZA RAZDOBLJE 01.04.2014.-31.12.2014.

Metodologijom utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajam enu opskrbu (Narodne novine br. 38/2014.), koju je temeljem lanka 11. stavka 1. to ke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine br. 120/12) dana 21. ožujka 2014. godine donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija, odre ene su nove krajnje cijene opskrbe plinom po tarifnim modelima (TM), koje se primjenjuju za razdoblje 01.04.2014.-31.12.2014.

Za razdoblje od 01.04.2014. do 31.12.2014. godine tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom, ovisno o pojedinom tarifnom modelu, za energetski subjekt ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec, utvr ene su u iznosima: Energetski subjekt ME IMURJE-PLIN d.o.o., Obrtni ka 4, 40000 akovec Vrsta tarifne stavke

Oznaka tarifne stavke

Tarifna stavka za isporu enu koli inu plina

Fiksna mjese na naknada

Ts1

Ts2

Tarifni model TM1 TM2 TM3 TM4 TM5 TM6 TM7 TM8 TM9 TM10 TM11 TM12 TM1 TM2 TM3 TM4 TM5 TM6 TM7 TM8 TM9 TM10 TM11 TM12

TROŠAK NABAVE PLINA

0,2595

TROŠAK OPSKRBNA KRAJNJA CIJENA DISTRIBUCIJE MARŽA OPSKRBE PLINOM PLINA bez PDV-a 0,0525 0,3250 0,0525 0,3250 0,0420 0,3145 0,0394 0,3119 0,0368 0,3093 0,0341 0,3066 0,0130 0,0315 0,3040 0,0289 0,3014 0,0210 0,2935 0,0158 0,2883 0,0105 0,2830 0,0053 0,2778 10,00 10,00 10,00 10,00 20,00 20,00 30,00 30,00 40,00 40,00 60,00 60,00 100,00 100,00 150,00 150,00 200,00 200,00 300,00 300,00 400,00 400,00 500,00 500,00

Mjerna jedinica Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh Kn/kWh kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

Napomena: Krajnjem kupcu u gra evini ili dijelu gra evine namijenjenoj za stanovanje ksna mjese na naknada Ts2 uve ava se za iznos od 3,00 kune po obra unskom mjernom mjestu, zbog troškova postupka ispi vanja nepropusnos i ispravnos plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim teku inama i plinovima.

Krajnja cijena opskrbe plinom sastoji se od tarifne stavke Ts1 za isporu enu koli inu plina i iksne mjese ne naknade Ts2, a tarifni modeli (TM1 - TM12) u koje se razvrstava obra unsko mjerno mjesto krajnjeg kupca ovisno o ostvarenoj godišnjoj potrošnji plina na pojedinom obra unskom mjestu u protekloj kalendarskoj godini, odre eni su Metodologijom utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (Narodne novine br. 104/2013.) na slijede i na in:

TARIFNI MODEL – TM

TARIFNE STAVKE Ts1 (kn/ kWh)

Ts2 (kn)

TM1

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina manjom ili jednakom 5.000 kWh

Ts1TM1

Ts2 TM1

TM2

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 5.000 kWh, a manjom ili jednakom 25.000 kWh

Ts1TM2

Ts2TM2

TM3

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 25.000 kWh, a manjom ili jednakom 50.000 kWh

Ts1TM3

Ts2TM3

TM4

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 50.000 kWh, a manjom ili jednakom 100.000 kWh

Ts1TM4

Ts2TM4

TM5

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 100.000 kWh, a manjom ili jednakom 1.000.000 kWh

Ts1TM5

Ts2TM5

TM6

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 1.000.000 kWh, a manjom ili jednakom 2.500.000 kWh

Ts1TM6

Ts2TM6

TM7

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 2.500.000 kWh, a manjom ili jednakom 5.000.000 kWh

Ts1TM7

Ts2TM7

TM8

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 5.000.000 kWh, a manjom ili jednakom 10.000.000 kWh

Ts1TM8

Ts2TM8

TM9

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 10.000.000 kWh, a manjom ili jednakom 25.000.000 kWh

Ts1TM9

Ts2TM9

TM10

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 25.000.000 kWh, a manjom ili jednakom 50.000.000 kWh

Ts1TM10

Ts2TM10

TM11

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 50.000.000 kWh, a manjom ili jednakom 100.000.000 kWh

Ts1TM11

Ts2TM11

TM12

Obra unsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina ve om od 100.000.000 kWh

Ts1TM12

Ts2TM12

Stupanjem na snagu Metodologije utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajam enu opskrbu s danom 01.04.2014., prestaje važiti Metodologija utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajam enu opskrbu (Narodne novine br.158/13 i 2/14) kojom je cijena prirodnog plina za ku anstvo bila odre ena u razdoblju od 01.01.2014. do 31.03.2014. godine.

25. travnja 2014.

U OŽUJKU zatoplila i burza

Posao dobilo 526 osoba Tijekom ožujka zbog zaposlenja evidenciju Zavoda za zapošljavanje napustilo je 526 osoba, što je porast broj zaposlenih za 38,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Odrazilo se to i na pad broja nezaposlenih za 243 osobe, odnosno 2,9 posto osoba manje nego u ožujku te za 111 manje nego u ožujku 2013. godine.

Ukupno su tijekom ožujka iz evidencije nezaposlenih izašle 777 osobe, što je pove anje u odnosu na prethodni mjesec za 57,3 posto i za 8,4 posto u odnosu na ožujak prethodne godine. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 510 osoba, dok je 16 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovara o djelu, zapošljavanja prema posebnim propisima).

Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj indu-

striji - 194, gra evinarstvu -138, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 31, trgovini - 31 osoba i poljoprivreda 22 osobe.

S druge strane, u ožujku su u evidenciju nezaposlenih prijavljene 534 osobe, a broj izlazaka u evidenciju smanjen je u odnosu na velja u za više do 27 posto. Najviše novoprijavljenih na Zavod došlo je iz prera iva ke industrije, njih 128, iz gra evinarstva 72 osobe, trgovine 27 osoba, ugostiteljstva 17 osoba i obrazovanja 14 osoba.

Prema dužini ekanja na zaposlenje, u ožujku je na zaposlenje do 1 godine u evidenciji ekalo 56,5% (4.584 osobe) nezaposlenih osoba. Udio dugotrajno nezaposlenih (više od 12 mjeseci) je 43,5% (3.528 osoba), što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec za 1%, a promatraju i ožujak 2013. godine evidentirano je pove anje za 3,8 posto. Me u dugotrajno nezaposlenima prevladavaju žene. Njihov udio je 53 posto, naspram 47 posto muškaraca. U ožujku 2013. godine udio žena bio je 54,6 posto, a muškaraca 45,4 posto. (BMO)

Stopa nezaposlenosti 17 posto Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prosincu 2013. godine u Me imurskoj županiji bilo je registrirano 37.932 aktivna osiguranika, što je 206 osoba manje nego u prosincu 2012. godine.

Koriste i se navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u prosincu 2013. godine bila je 17,1 posto, dok je u prosincu 2012. godine stopa bila 17,4 posto.

SUVENIRI ME IMURSKIH OBRTNIKA na izložbi u Opatiji

Bolje doma i nego kineski suveniri Umjesto kineskih jeftinih igurica, turisti iz naše zemlje trebaju nositi suvenire izra ene rukama naših obrtnika i majstora. Hrvatska nije samo more i priobalje, ve i kontinent, tako cijela zemlja mora biti ujedinjena u ponudi doma ih proizvoda turistima. Prodaja naše robe turistima koji dolaze na našu obalu je najbrži i najjednostavniji izvoz. Me imurci imaju što ponuditi turistima kao suvenir. Na kupalištu Slatina u samom centru Opatije na prodajnu izložbu suvenira Hrvatske došli su s unikatnom umjetni kom keramikom, svilenim maramama, bu inim uljem, drvenom ambalažom... Me imurski obrtnici na sajam u Opatiju došli su uz pomo Obrtni ke komore Me imurske županije i Me imurske županije. Na prodajnoj izložbi proizvo a a suvenira Hrvatske - Kvarner EXPO 2014., koja traje do subote 19.travnja, posjetiteljima se predstavljaju Keramika Vrbanec iz Ma kovca s unikatnim svilenim maramama, Studio Peter iz Svete Marije, razne suvenire nudi obrt “Poliel” iz Brezja, drvenu ambalažu Drvni centar “Filo” iz akovca, a koš i no (bu ino) ulje tvrtke “Bister” iz Domašinca.

Me imurski obrtnici i na sajmu u Mostaru Me imursko obrtništvo i ove se godine predstavilo na Me unarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. U društvu 33 obrtnika i po-

Majstorski ispiti u etiri ispitna roka Obrtni ka komora Me imurske županije ove godine organizira polaganje majstorskih ispita u ak etiri ispitna roka. Na prvom roku, koji se održavao tijekom velja e, majstorski ispit polagala su pet strojobravara, tri o na opti ara, te po jedan kuhar, elektroinstalater i soboslikar-li ilac. Nakon drugog roka u svibnju, za koji su prijave završile, slijede ispitni rokovi u rujnu i prosincu.

Zainteresirani kandidati za polaganje majstorskih ispita (koji su uvjet za otvaranje obrta ve ine djelatnosti i jedan od

uvjeta za dobivanje licence za primanje nau nika na praksu) u sljede em ispitnom roku, koji e se održati u rujnu ove godine, trebaju se javiti najkasnije 45 dana prije po etka roka, odnosno do 1. kolovoza 2014. godine.

Cijena ispita iznosi 2.600 kuna, uz mogu nost povrata 75% troškova od strane Ministarstva poduzetništva i obrta. Detaljne informacije možete saznati u Obrtni koj komori Me imurske županije na broj telefona 040/ 313-971, odnosno putem e-mail adrese: obrazovanje-ck@hok.hr.

U Opatiji se originalnim suvenirima predstavila “Keramika Vrbanec”

duzetnika, koji se od 8. do 12. travnja predstavljaju na izložbenom prostoru Hrvatske obrtni ke komore, svoje nove proizvodne programe predstavili su Drvni centar “Filo” iz akovca, Ba varija “Srnec” iz Nedeliš a i Lamela iz Gornje Dubrave. Uz obrt-

nike, posjetitelji mostarskog sajma imali su priliku upoznati i turisti ku ponudu našeg kraja.

Nastup je organizirala Obrtni ka komora Me imurske županije, uz logisti ku i inancijsku potporu Hrvatske obrtni ke komore. (BMO)

25. travnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM

7

AKOV ANIN MATIJA ŠPES - autor nove društvene mreže za rangiranje biznisa

U projekt “Rank-Star” investirali zlatni rukometaši Ivano Bali i Zlatko Horvat, a zainteresirani i Amerikanci Odustao od faksa, ostao bez posla, osmislio poduzetni ku ideju i otvorio tvrtku u Americi PIŠE: Roberta Radovi

Jedinstvene poduzetni ke ideje uvijek imaju priliku, pa i u kriznim vremenima. Ovih je dana završen projekt koji se razvijao proteklih etiri godine pod nazivom “Rank-star”. Autorstvo potpisuje Matija Špes. 28-godišnjak, koji je rodom iz Me imurja, iz Štefanca, a trenutno živi na relaciji akovec - California, gdje je otvorio tvrtku.

Kako nam je u razgovoru kazao, dio svog djetinjstva proveo je i u Sloveniji: - Pola života proveo sam u Sloveniji jer mi je otac iz Slovenije, a pola u Me imurju. Nakon OŠ u Ivanovcu upisujem Srednju školu Prelog. Potom upisujem menadžment u Mariboru, ali (smijeh) valjda po uzoru na Billa Gatessa, Marka Zuckerberga i Stevea Jobsa taj fakultet ni ja nisam dovršio. Zaposlio sam se u jednoj investicijskoj ku i koja me dovela ponovno u Hrvatsku, ali je u me uvremenu ta irma s krizom bankrotirala i ostajem bez posla.

Web stranica i mobilna aplikacija za rangiranje biznisa Kad mlad ovjek ostane bez posla, ako ima imalo inicijative, kreativnosti i poduzetni kog duha, promatraju i svijet oko sebe i osluškuju i potrebe ljudi, može si sam stvoriti poslovnu priliku.

Upravo to je u inio Matija: - Ideja se postepeno ra ala iz razgovora s ljudima. Tako er, u situaciji kad mi se auto pokvario i kad sam takore i po pola Balkana tražio jedan dio za njega i tek na kraju saznao da se može nabaviti ovdje u akovcu, nametnuo mi se problem koji ljude esto mu i, a to je nedostatak informacija.

Htio sam prona i rješenje kako napraviti najkra i put da se do e do potrebnih informacija. Radio sam dvije-tri godine na istraživa-

Prvi investitor projekta David Špiler, rukometaš

nju tržišta dok nisam došao do te nekakve svoje formule da je preporuka najbolja reklama. Posebno mi je dobro došlo i iskustvo kad sam radio godinu u Turskoj kao turisti ki vodi , gdje se susre eš s nacijama iz cijelog svijeta i s pitanjem: ‘Gospodine vodi u, koji bi nam restoran preporu ili, koji hotel, koji frizerski salon...?’. Nastala je ideja da sve biznise svijeta stavim na jedno mjesto, ali po redoslijedu, prema broju preporuka.

Dakle, radi se o društvenoj mreži temeljenoj na preporu ivanju biznisa. Od velikih korporacija do posve malih tvrtki.

Za realizaciju projekta Matija je tražio investitore. Pokucao je na brojna vrata, njih preko 120, poduzetni kih inkubatora, banaka i drugih potencijalnih investitora, ali je naj eš i odgovor bio “ ut emo se”, “vidjet emo”, “javit emo vam se “..., kao da danas ljudi jednostavno ne znaju odmah re i “ne”. Vrijeme je prolazilo, ali ga neuspjesi nisu obeshrabrili. Sve dok jednog dana nije uslijedio telefonski poziv s potvrdnim odgovorom: - Sve je krenulo od rukometaša. Bio sam u nekom poluprijateljskom odnosu s Mirkom Alilovi em koji je prije dvije i pol godine po etno uložio neki sitni kapital da se po ne nešto raditi. Naime, sportaši imaju taj obi aj da investiraju u ka i e, kozmeti ke salone za svoje supruge, švicarske banke i dr., a kako je današnja generacija okrenuta modernim tehnologijama, uvidjevši priliku ulaganja u nešto novo na internetu, to ih je odmah zaineresiralo. Nakon njega kao investitori dolaze Ivano Bali , Zlatko Horvat i još nekoliko poznatih rukometaša iz Slovenije, Makedonije i Srbije. Uspjeli smo registrirati irmu u Silicijskoj dolini, na što sam najviše ponosan, pa sada funkcioniram kao CEO, glavni operativac irme ‘Rank-star’ Inc, San Francisco, nekako “razapet” izme u programera i dizajnera, tj. tehnološkog razvoja s jedne strane, marketinga s druge i investitora s tre e.

Kako zapravo funkcionira “Rank-Star”, Matija je pojasnio ujedno najavljuju i i unaprje enje samog projekta iltriranjem preporuka: - Najkra e re eno, projekt ‘Rank-star’ je web stranica i mobilna aplikacija. To je najkra i, najjednostavniji, najefektniji, najbrži na in i put do informacije o tome

- U modernom biznisu bitno je da je ideja posebna, druga ija, u Silicijskoj dolini koristi se termin da je to nešto seksi

koji biznis je najbolji u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu na svijetu. A mjera za najbolje su preporuke. Naš konkretni konkurent je YELP, i svi su se odmah pitali po emu ste vi posebni. Upravo to su preporuke, i tek kada smo krenuli s rangiranjem preporuka, tek tada je projekt potencijalnim investitorima postajao zanimljiv. U modernom biznisu bitno je da je nešto seksi, druga ije od drugog.

Mi tu nastupamo, kao druga iji. U šestom mjesecu planiramo raditi iltriranje preporuka. Primjerice, pogledat emo preporu ene ka i e u Me imurju - ako se nešto svi a meni, to ne zna i da se to isto mjesto svi a nekoj drugoj osobi.

Jer mladi od 25 godina nemaju iste

preferencije kao osobe od 50 godina. Vi ete za, primjerice, New York pogledati koji pub preporu uju samo žene, ili koju restauraciju preporu uju tamo Hrvati. Ili ak koju diskoteku preporu uje djevojka izme u 18 i 25 godina koja je po zanimanju studentica i dolazi iz Hrvatske. Postojat e i ilter, odnosno funkcija da se pogleda što i tvoji Facebook prijatelji preporu uju. Na projekt je do sada upisano preko 30.000 irmi, od toga 90% iz zemalja bivše Jugoslavije. Svatko može postai ‘ranker’, tj. osoba koja preporu uje, ali isto tako za 25-30 s može svatko staviti svoju irmu i da ga netko drugi može preporu iti. Mreža se nalazi na dresi www. rank-star.com.

Zajedni ko fotografiranje nakon potpisivanja ugovora s rukometašom Zlatkom Horvatom

Matija Špes: - Mogao bih re i da nisam imao vremena za gitaru i jezike, ali ako se ovjek probudi pola sata ranije i ode na spavanje pola sata kasnije - dobio je sat vremena i kroz godinu dana e znati jedan strani jezik i jedan instrument više

Za projekt zainteresirani i Amerikanci “Rank-Star” je izazvao pozornost i kod potencijalnih ameri kih ulaga a, a Matija za sad mudro slikovito promišlja o mogu em razvoju projekta: - Trenutno smo k’o mlada zgodna cura koja ima puno udvara a oko sebe, tako da ekamo koga emo odabrati za partnera.

Vidjet emo u kom smjeru e se naša mreža razvijati. Za sve treba vrijeme i veliki broj korisnika i vidjeti kako e ga ljudi koristiti. Kad

dobijemo feedback informacije, želimo imati konkretnog partnera uz sebe. Do kraja godine imat emo ured koji e funkcionirati kao razvojni centar ovdje u akovcu. Ve postoji ekipa, razvojni dio, glavni programer, dizajner i dva developera za aplikacije. Puno ima tih manjih vanjskih suradnika, dvije su osobe suradnici za marketing i PR, imamo ekipu koja priprema teren za Srbiju i Crnu Goru, tako da je neformalna brojka osoba koja radi na projektu od samog po etka i vanjskih suradnika oko 15 osoba.

Ured u San Franciscu

Za opuštanje strani jezici, glazba i kickbox Matija slobodno vrijeme provodi u druženju sa sinom Franom, a opušta ga glazba, strani jezici i kickbox: - Fran je moj sin od 4 godine i kad god mogu vrijeme provodim s njime. U im svirati gitaru, a osim gitare pronalazim i kojih 20-30 minuta za strane jezike, što nije problem.

Trenutno se mu im s kineskim i pokušavam usavršiti turski jer sam radio tamo. Za kineski kažu da je novi engleski. Svi ve inom nau e njema ki, en-

gleski, talijanski..., a ja rekoh sebi: hajde da nau im turski.

To je nekako moj životni moto.

Ako svi idu lijevo, ja idem desno. Ako svi idu u ugostiteljstvo i kozmeti ke i frizerske salone, ja idem u internet. Osim gitare i stranih jezika, najve a strast u mom slobodnom vremenu je kickbox, sport kojim se bavim zbog zdravlja te stjecanja znanja o samoobrani i jer je to sport kojim se ve ina ljudi nema hrabrosti baviti, pogotovo kad su borbe u pitanju. lan sam Kic-

kboxing kluba 300, akovec, i imam prve borbe iza sebe. Uz kickbox te fantasti nog trenera Hrvoja Kišasondija u izi kom te psihološkom smislu sam se jako promijenio. ovjek stekne mirno u, samopouzdanje, samokontrolu. A imao sam i 95 kilograma, jedva sam hodao po stepenicama i nisam mogao košulju zakop ati. Danas nosim M veli inu, a po stepenicama tr im za zagrijavanje. Psihološke promjene jako utje u i na sam posao, i to vrlo pozitivno.

Matija je lan Kickboxing kluba 300, akovec. Bavljenje sportom mnogo mu pomaže u svijetu biznisa

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

DVOJE MLADIH vodilo ljubav na autobusnoj stanici u Murskom Središ u

POŽAR U PEKLENICI

Gorjela kuhinja u ku i predsjednika DVD-a

Došlo im je, pa se poseksali na asfaltu!

- Kaj, stvarno su se tu seksali? Meni je to ne normalno. Ako im je došla želja i volja, mogli su se negdje skriti, rekla nam je jedna Središ anka

Požar u kuhinji obiteljske ku e Kolari u Peklenici buknuo je u srijedu nave er oko 19 sati. Neslužbeno doznajemo kako je uzrok požara kuhinjska napa, pri emu je u požaru i dimu ošte ena kuhinja. Zbog požara i dima došlo je, sre om, samo do velike materijalne štete.

Na požarište su na poziv JVP-a akovec prvi stigli

vatrogasci DVD-a Peklenica, ali su požar pod kontrolu stavili vatrogasci JVP-a akovec. U pomo su na požarište stigli i vatrogasci iz susjednog Vratišinca, a u gašenju požara koji je izbio u obiteljskoj ku i svojih roditelja sudjelovao je i sam predsjednik DVD-a Peklenica Darko Kolari . O ito, nesre a nikad ne spava niti bira mjesto. (BMO)

Oko 18 sati u srijedu na autobusnoj postaji u Murskom Središ u, kod ulaza u prostorije Podružnice umirovljenika, dvoje mladih odlu ilo se za vo enje ljubavi na otvorenom. O ipak neuobi ajenom doga aja kod autobusne postaje razgovarali smo dan kasnije s etiri Središ anke, koje nisu znale za seks na asfaltu, a nisu htjele ni pred fotoaparat (“kaj budu ljudi za nas mislili”) kada smo im rekli o emu želimo razgovarati.

Je to stvarno bilo na busnoj?

Dvije od njih, nešto starije, kazale su: - Kaj su ponoreli? Toga je negda ne bilo i sigurno su to nekši nej pravi. Bože, pa zakaj to spitavate, a je stvarno to bilo tu na busnoj?

Mlada djevojka, koja je u etvrtak ekala autobus, kazala je kako ne može u to vjerovati, ali...:

Mladi par snimljen je “u akciji” na autobusnoj stanici u M. Središ u možda mladima ak i zavidan na vru em seksu, pozvao je policiju, koja je došla te s mladi em i djevojkom obavila razgovor iz kojeg je doznato kako je dvoje do ušiju zaljubljenih iz akovca, kamo su negdje prije 19 sati i otputovali, vrlo zadovoljeni.

Štera bi to štela?

Intervenirala je i policija, a mladi i djevojka usput su se obla ili - Ako ih nije sramota, neka su se seksali na javnom mjestu. Ja to nikada ne bih u inila na javnom mjestu. Mogli su oti i tu u grmlje na travu.

Nešto zrelija djevojka je udahnula zrak i rekla: - Kaj, stvarno su se tu seksali? Meni

je to ne normalno. Ako im je došla želja i volja, mogli su se negdje skriti. Ja to nigdar ne bih napravila na ovakvom, mislim javnom, mjestu gdje te svatko more videti. Bljek, tu pred vratima. I onda su tak zmazani išli na bus??? Bilo kako bilo, netko,

Mladi i s kojima smo tako er razgovarali uli su pri u u tome i svi od reda, njih šestero, podržali su ljubavnike i njihov in, pa makar i na asfaltu.

- Dali su nam primjer kaj moramo delati, ali bormeš pred svima, ne bi išlo. Pak štera bi to štela, pitaju sebe i druge de ki središ anski zaljubljeniji u pivo.

(Stjepan Mesari , foto: Muralist.hr)

SAŠA RIHTAREC vodi službenoga policijskog psa za detekciju droga

uvaj se psa koji njuši drogu!

Saša Rihtarec i China, policijski pas za detekciju droga

na pokaznoj vježbi u OŠ Macinec. Takvi su psi u pravilu 24 sata sa svojim vodi em i postaju pravi prijatelji. Saša Rihtarec, policijski službenik iz Murskog Središ a, vodi je službenoga policijskog psa za detekciju droga i upoznao nas je sa svojim ku nim ljubimcem s kojim je demonstrirao vježbu pronalaska opojne droge u automobilu: - China je ima pet godina i službeni je pas za detekciju droga. Pasmine je njema ki ov ar, linije sivac. Dobio sam je kad je imala godinu dana i bili smo na Akademiji šest mjeseci na obuci za vodi a i dresuru pasa za detekciju droga. I pas i vodi moraju imati odre ene predispozicije za bavljenje

ovim poslom. Pas mora ima dobro razvijen njuh, ne smije se bojati zatvorenih prostora i sl., a vodi mora imati sklonost k brizi o životinjama.

Cijena jedne takve obuke je oko 50.000 kuna. Kasnije se sve nau eno znanje u praksi nadogra uje. China je stalno sa mnom, i kad smo na poslu i terenu, i kad smo kod ku e.

Trenutno pokrivamo teren Me imurske i Varaždinske županije. Ona je do sada sudjelovala na preko više od 300 akcija. Educirana je za detekciju droga kao što su kokain, hašiš, marihuana, speed... Na našem podru ju ponajviše se pronalazi marihuana i China se može pohvaliti s brojnim uspješnim akcijama.

PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan Posebna vrsta pasa koji služe zajednici jesu policijski psi koji hvataju “zlo este” de ke i cure, njuškaju po automobilima, javnim i drugim prostorima, traže tajne komore i skrivene sumnjive predmete, a kad prona u ono što traže, nagra eni su maženjem vodi a, igra kom u obliku loptice i pse jim kola i em. To su psi za detekciju droga, a jednog od njih upoznali smo

U pokaznoj vježbi China je u par minuta otkrila skrivenu drogu

Sudionici edukativne akcije “Zdrav za 5” u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec

OŠ DR. IVANA NOVAKA MACINEC dio projekta “Zdrav za 5”

NE drogi, NE alkoholu, NE igrama na sre u “Živi zdravo, budi zdrav jer ist okoliš je zdrava budu nost” slogan je pod kojim je u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec u suradnji s Policijskom upravom me imurskom provedena interaktivna radionica nacionalnoga preventivnog projekta pod nazivom “Zdrav za 5”, koji se provodi na podru ju cijele Hrvatske. Predavanje je vodila policijska službenica za nadzor i planiranje - za prevenciju, Marina Matulic - Horvat stru . spec. crim., uz potporu policijskog službenika Saše Rihtarca i psa Chine. O samom projektu nam je kazala: - Projekt se provodi kontinuirano tijekom cijele školske godine i njime su

Marina Matulic - Horvat, policijska službenica za nadzor i planiranje - za prevenciju

obuhva ene sve osnovne i srednje škole. U enicima

osmih razreda predavanja drži Policija i Zavod za javno zdravstvo na temu ovisnosti o alkoholu, prvi srednjoškolski razredi slušaju predavanja o štetnim navikama ovisnosti o drogama, a drugi razredi srednje škole slušaju predavanja na temu prevencije ovisnosti o igrama na sre u, tj. kocki.

Na podru ju Me imurske županije prva komponenta projekta, dakle, predavanja u enicima osnovnih škola, do sada je prevedena u više od 50% planiranih razreda.

Druge komponente odnose se na temu nužnosti zaštite prirode i okoliša te podizanja svijesti o o uvanju vlastitog i tu eg zdravlja te usvajanja zdravih stilova života.

25. travnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

ME IMURSKE OBITELJI s “pelenašima” i otpad pla aju više

Odlaganje pelena u posebnu kantu još uvijek na ekanju Za sada pelene gra ani odlažu u kante za miješani komunalni otpad. Uvo enje kanti za zasebno odlaganje pelena iziskuje traženje posebnih dozvola i odobravanje posebnog broja za tu vrstu otpada Svatko tko u ku i ima malo dijete ili odraslu osobu u pelenama, u kantu za miješani komunalni otpad tijekom dana odloži nekoliko pelena. Ovisno o broju lanova doma instva i koli ini ostaloga komunalnog otpada, zbog pelena kante za komunalni otpad brzo se napune. Jedino rješenje za takve obitelji je kupovina vre a od 15 kuna u koje mogu odložiti višak pelena koje ne stanu u kantu za

Uz nevolju bolesti još i ve a cijena za odvoz otpada?

Crna kanta u dvotjednom rasporedu odvoza sme a nije dostatna za zbrinjavanje otpada pelena za odrasle koli ine otpada u kanti za otpad.

Zna se dogoditi da kod odvoza komunalnog otapada ni ne odvezu kantu za pražnjenje, jer je ni ne napunimo.

No druga ija je stvarnost onih obitelji u kojima je više lanova, a u obitelji je i bolesna odrasla osoba kojoj su potrebne pelene. Pelene za odrasle puno su ve ih dimenzija i zauzimaju više prostora u kantama za komunalni otpad.

Odlažite pelene u miješani komunalni otpad Ivanka Na iz Pribislavca svoju devetomjese nu bebu presvla i etiri do pet puta dnevno mješoviti komunalni otpad. akove ki gradona elnik ve duže vrijeme obe aje posebne kante za pelene za ku anstva s malom djecom, ali, prema onome što smo mi istražili, ve i problem od pelena za malu djecu jesu pelene za odrasle.

Ivanka iz Pribislavca majka je devetomjese ne bebe koja je u pelenama.

- Dnevno svoju bebu presvla im etiri do pet puta, kako-kada, ovisno o bebinoj probavi. Sada kada sam prešla na krutu dohranu beba više nema tako esto stolicu i mijenjanje pelena, sre om, više nije potrebno tako esto. Unato tome što imamo malu bebu u ku i, nismo osjetili zna ajno pove anje

vrstu otpada prema zakonskim odredbama obilježena je posebnim brojem i bojom, objasnio nam je Saša Avirovi iz akoma. Uz to, komunalno poduze e dobiva i odobrenje za to no odre enu koli inu otpada koji može zaprimiti za odlaganje na odlagalištu.

Tako dugo dok pelene odlažete u kantu za miješani komunalni otpad rekli bismo - nikome ništa.

No, im bi komunalno poduze e, u ovom slu aju akom, uvelo

Za sada pelene gra ani odlažu u kante za miješani komunalni otpad. Uvo enje kanti za zasebno odlaganje pelena iziskuje traženje posebnih dozvola i odobravanje posebnog broja za tu vrstu otpada. Svaka kanta za odre enu

Što u initi ako se kanta previše brzo puni?

Ali time nije riješen problem za sve obitelji kojima se kanta za komunalni otpad zbog pelena prebrzo puni, pa moraju kupovati

U akovcu je krenuo postupak ipiranja crnih kanti.

Ho e li ku anstva biti dodatno optere ena cijenom odvoza otpada?

Pelene se mogu odlagati i u akomove "žute" vre e. U cijenu od 15 kuna za jednu vre u uklju ena je i cijena prijevoza otpada

otpada zbog odvajanja razli itih vrsta otpada u zasebne kante. Nedostatak volumena u kantama za komunalni otpad zbog pove anih koli ina pelena ukazale su im iz jedne udruge invalida, pri emu je akom njihovim lanovima udovoljio tako da je usko io s 26 vre a godišnje po osobi u pelenama, kako bi kompenzirao prijelaz s jednotjednog na dvotjedni odvoz otpada.

posebne kante za pelene, to bi zahtijevalo isho enje potrebnih odobrenja i, dakako, troškove uvo enja još jedne kante.

U akomu su problem nedostatnog volumena u kantama za komunalni otpad kod ku anstava koje imaju jednog ili više lanova u pelenama uo ili prije koju godinu, kada se prešlo s tjednog na dvotjedni odvoz komunalnog

rije tridesetak godina u Hrvatskoj se gotovo nije smjelo govoriti o ekologiji, a svaki novinar koji bi pokrenuo tu temu morao je dobro odvagnuti svoje razloge.

Dolaskom demokracije ekologija se zapo ela stidljivo spominjati, naj eš e uz o uvanje prirode i sli no. Nešto kasnije, ekološku svijest gra ana malo-pomalo mijenjali su dani poput Dana planeta zemlje, Dana voda i sli no, ali i rasprave o otpadu. U me u-

vremenu je nastalo više ekoloških udruga i isprepletenih pokreta, a u zadnje vrijeme javila se i politi ka stranka koja kao cilj spominje održivi razvoj. a sve se po eo stavljati predznak ekološki, gdje treba i ne treba, pa je tako odjednom bilo puno ekoloških projekta koji su bili u opticaju, a bez prave provjere u inkovitosti i tehnoloških dosega neke tehnologije.

N

T

ako se jedno vrijeme vjerovalo da e biodizel poboljšati zapošljavanje, željelo se obraditi zapuštene hektare. Na sre u, do toga nije došlo jer se pokazalo da prevelika proizvodnja biodizela uništava proizvodnju hrane ovako ili onako. Sad se pak govori o bioplinskim postrojenjima kao mogu nostima razvoja, a zaboravlja se da za jedno bioplinsko postrojenje treba gomila hektara zemlje koja je potrebna za proizvodnju hra-

dodatne vre e koje koštaju 15 kuna po komadu. U cijeni od 15 kuna platili ste zapravo ne samo vre u kao vre u, ve i zbrinjavanje te dodatne koli ine mješovitoga komunalnog otpada. A u krizi svaka dodatna kuna koja izlazi iz obiteljskog prora una teško pada.

blja, kada se odvozi sme e u gradu akovcu. Stoga takvo ku anstvo nabavlja i dodatne tzv. žute akomove vre e u koje se prema njihovoj uputi i prijedlogu odlaže takav medicinski otpad. Najve e vre e od 120 litara cjenovno iznose 15 kuna i dodatno optere uju ku ni budžet. Jer jedna se takva vre a napuni otpadnim pelenama tako er za pet-šest dana i teži oko 15-20 kg. Kako je u akovcu krenulo ipiranje kanti s obzirom na to da e se cijena otpada od 1. srpnja po eti obra unavati prema težini otpada, obitelji koje su ionako optere ene boleš u i brigom za svoje bližnje ovih dana se pitaju koliko e njihova nevolja dodatno biti “kažnjena” i višom cijenom odvoza otpada.

Malo dijete od ro enja do odvikavanja od pelena potroši oko 8.000 pelena, za odrasle u pelenama teže je izra unati broj jer u mnogim slu ajevima ovisnost o pelenama traje dugi niz godina, a dnevne potrebe variraju do slu aja do slu aja.

Fekalije iz pelena sadrže i viruse koji na odlagalištu iscure u okoliš Glavni problem s jednokratnim pelenama jest njihovo odlaganje. Na injene su od papira, plastike i gela koji upija vlagu, natrijeva poliakrilata. Ti se materijali vrlo sporo razgra uju. Pravilan postupak s jednokratnim pelenama bio bi baciti ekalije u toalet prije njihova odlaganja u kantu za otpatke, no koliko roditelja to ne ini? Još je neugodniji takav

Ekološki magarci P

S problematikom postupanja zbrinjavanja otpada pelena za odrasle upoznata su sva ku anstva koja u svom domu imaju osobe koje zbog svoje bolesti, nepokretnosti ili drugih zdravstvenih tegoba ne mogu svoje fiziološke potrebe same rješavati u toaletnim prostorima. U skrbi za jednu odraslu osobu u samo tjedan dana prikupi se otpadnih pelena za jednu klasi nu (crnu) kantu za otpatke.

Koliko god ku anstvo odgovorno postupa s otpadom i razvrstava sve vrste otpada u zasebne vre e ili kontejnere za stari papir, plastiku, staklo i biorazgradivi otpad, jedna crna kanta nije dostatna za odlaganje preostalog otpada i pelena koje se prikupe tijekom dvotjednog razdo-

ne. Izra uni govore da je bioplinsko postrojenje mogu e u samo nekim uvjetima, kao i upitno spaljivanje ostataka iz polja za energiju. rugim rije ima, ispada da svako vrijeme ima svoje ekološke magarce i ekološke teroriste. Ako na e interes, kapital e uvijek gurati svoje projekte zbog zarade, dok je ono što u žargonu zovemo ekološko naj eš e u drugim ili tre em planu. Nekad su banke bez problema davale kredite

D

postupak imate li odraslu osobu u pelenama. Neugodan miris i bakterije mogu ugroziti zdravlje. Fekalije tako er sadržavaju žive viruse koji se potencijalno mogu osloboditi u okoliš ako iscure na smetlištu.

Najavljuje se da e u budu nosti, koja nije jako daleko, recikliranjem biti mogu e smanjiti utjecaj jednokratnih pelena na ljude i

okoliš. Pilot-program proveden u Kali orniji pokazao je da takvo recikliranje doista unkcionira. Roditelji su donosili pelene na reciklažno mjesto u posebnim kantama, a tvrtka koja proizvodi pelene prala ih je i odvajala sastojke. Obnovljena drvena kaša i plastika mogu poslužiti u proizvodnji crijepa, drvenih podova, uljnih filtara i uložaka.

GLOBALNO I LOKALNO za ku e jer su proizvo a i htjeli prodati ciglu, danas pak se krediti daju za nešto drugo. ako se svi danas pitamo jesmo li ekološki magarci, jer ekologija ni ne služi ni emu drugom nego popravku svega onoga što je uništila industrija u sukobu s prirodom te ra anju nove matrice života. Valja nam stati i ogledati se oko sebe. Želimo li samo rasti, to nije prirodno, a niti mogu e. Preostaje nam održivi razvoj za koji nitko danas ne zna što zapravo zna i, a još više što e zna iti u budu nosti.

T

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

VATROGASNA zajednica Me imurske županije doma in velike vatrogasne natjecateljske manifestacije

Krajem lipnja u akovec dolazi 1.400 mladih vatrogasaca Bit e to jedan od najve ih vatrogasnih skupova u državi ove godine Povjerenstvo za natjecanja Hrvatske vatrogasne zajednice u akovcu je održalo radnu sjednicu na kojoj je odlu eno da e se upravo u našem gradu održati 11. Državno natjecanje vatrogasne mladeži.

Natjecanja e se održati na stadionu SRC-a “Mladost” akovec 28. lipnja, kada e biti proglašeni rezultati i podijeljena odli ja.

O ek uje se dolazak oko 1.400 natjecatelja,

mladeži HVZ-a, Mario Medved, predsjednik VZ-a Me imurske županije, i Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana, Ivan Krišto i , zapovjednik, i Dragutin Trupkovi , zapovjednik i tajnik Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Svi oni pozivaju gra ane da do u vidjeti natjecanje i spremnost vatrogasne mladeži, budu nosti na koju mogu svi u državi biti ponosni.

Sudionici sjednice vjeruju kako e Me imurci priredbu organizirati i provesti uspješno i kvalitetno.

(S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

Organizacijski odbor 11. Državnog natjecanja vatrogasne mladeži

Dožupanica Sandra Herman natjecatelje poziva na razgledavanje akovca i Me imurja

sudaca i mentora. Za sve su natjecatelje Me imurska županija i Vatrogasna zajednica Me imurske županije spremni osigurati povoljan smještaj u hotelima: Park akovec, Golf Donji Vidovec, Panorama Prelog, Toplice Sveti Martin i U eni kom domu akovec. Sva prehrana organizirana je od strane poduze a “EKOM” akovec.

Više od natjecanja Sudionici natjecanja pozvani su da budu i gosti Me imurja te razgledaju povijesnu i kulturnu baštinu, isprobaju našu ugostiteljsko-turisti ku ponudu te se zabave u lokalima koji e tih dana imati zabavne sadržaje. O tome su govorili Željko Popovi , na elnik Hrvatske vatrogasne zajednice, Milivoj Taslak, predsjednik Savjeta vatrogasne

Željko Popovi , na elnik HVZ-a, vjeruje kako e natjecanje biti odli no organizirano i odra eno

PRELOG

Otvorena nova stanica za tehni ki pregled Nova stanica za tehni ki pregled Centra za vozila Hrvatske otvorena je u Prelogu u industrijskoj zoni Istok, umjesto dosadašnjeg u sklopu poslovnih prostora Auto-starta. Nova stanica ima dvije linije, a može primati i kamione,

što na staroj lokaciji nije bio slu aj.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek estitao je investitorima i zahvalio na odabiru Preloga kao grada dobrog za investiranje. Stanicu za tehni ki pregled blagoslovio je župnik Antun Hoblaj. (J)

I TO JE MOGU E

U Svetoj Mariji op inski višak pola milijuna kuna Op insko vije e Sveta Marija na 9. sjednici, koja je održana u srijedu 23. travnja, prihvatilo je godišnje izvješ e o izvršenju prora una za prošlu godinu. Prihodi i primici bili su 3,2 milijuna kuna, a rashodi gotovo 2,7 milijuna kuna, što je na kraju rezultiralo pozitivnim saldom u iznosu od 530 tisu a kuna. Odlu eno je da se ovaj višak prihoda raspodijeli za izradu projektne dokumen-

tacije za cestu od Svete Marije do željezni ke stanice Donji Mihaljevec, geodetske izmjere nerazvrstanih cesta, izgradnju pješa ke staze na groblju, izgradnju Sportskorekreacijskog parka (Špoljarova graba) i ure enje Trga slobode u Donjem Mihaljevcu. Za stru nu, preciznu i preglednu izradu godišnjeg prora una vije nici su pohvalili pro elnicu Ivanku Herc - Kaser. (alf)

VRTI “Fti ek” Donji Kraljevec

Kre e se u projekt proširenja vrti a Dje ji vrti "Fti ek" Donji Kraljevec postao je pretijesan. U vrti u u Donjem Kraljevcu i u odjeljenju vrti a u Hodošanu ukupno boravi 90 djece. Ravnateljica Irena evizovi kaže da je grupe djece relativno lako napraviti, no prema pedagoškom standardu za svaku grupu treba imati odre eni prostor, a to je problem. Nedavno je u vrti u u Hodošanu zaposlena još jedna teta zbog ve eg broja djece, a nabavljen je i

novi profesionalni štednjak za vrti .

Najteže je u dje jem vrti u u samom Donjem Kraljevcu, gdje naprosto postaje tijesno, kako za djecu, tako i za osoblje. Ve više godina razmišlja se o proširenju vrti a.

Za vrijeme vlasti HDZ-a u op ini bilo je planirano proširenje vrti a, za što je trebalo osigurati nekoliko milijuna kuna, prve procjene govorile su o pet milijuna kuna. Ti pla-

novi nisu realizirani ponajviše zbog krize koja je nastupila, kao i zbog dugova Op ine, a zbog krize postala je upitna i veli ina proširenja vrti a.

Vrti postao pretijesan Ravnateljica Irena evizovi kaže: - Iz Op ine stalno stižu upiti o tome koliko emo djece imati idu ih godina, a kako bi se pronašlo najbolje i najekonomi nije rješenje.

No, ja na to pitanje ne mogu

odgovoriti, mogu samo pretpostaviti. Naime, teško je procijeniti broj djece u idu im godinama iz mnogo razloga, uz ostalo o tome kakvo e za nekoliko godina biti gospodarstvo u op ini i koliko e se ljudi doseliti, a koliko odseliti i tako dalje. Ali znam da je vrti u Donjem Kraljevcu postao pretijesan.

U ovom trenutku u izradi su projekti za proširenje vrti a u Donjem Kraljevcu, a o vrti u je ovih dana raspravljalo i Op insko vije e Donji Kraljevec uz godišnje izvješ e o poslovanju.

Op inska blagajna je, doduše, optere ena kreditnim obvezama, no važno je da je postupak za proširenje dje jeg vrti a pokrenut od strane Op inskog vije a. Kako e se nama i sredstva za proširenje, tek e se vidjeti. Kako je Op ina vlasnik vrti a, dužna je osigurati znatan dio sredstava za proširenje, pa makar i uz pomo europskih fondova ili naših ministarstava.

(J. Šimunko)

25. travnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI op ine i župe Sveti Juraj na Bregu u znaku književnika Vinka Kosa

SVETI Juraj na Bregu

Najve a radost je skori završetak izgradnje sportske dvorane

Barlek predložio uspostavu javnih priznanja

U srijedu su zapo eli Dani op ine i župe Sveti Juraj na Bregu i Dani hrvatskog književnika Vinka Kosa iz Vu etinca, koji se održavaju povodom obilježavanja 100. obljetnice njegovog ro enja.

Program traje sve do nedjelje 27. travnja. Ujedno je proslavljen i sveti Juraj, zaštitnik župe i op ine Sveti Juraj na Begu.

Program je zapo eo svetom misom koju je u župnoj crkvi predslavio vele asni Stjepan Šprajc, doma i sin, župnik u Sesvetama kod Bjelovara. U podne je u prostorijama staroga župnog dvora i sjedišta Op inske uprave otvorenje izložbe o Vinku Kosu i njegovoj književnoj ostavštini. O dijelima Vinka Kosa govorili su doma i župnik, vele asni Ivica Puškadija, koji je i osmislio projekt, te Kosova starija k erka Vera, koji su biranim rije ima govorili o književniku, piscu, patniku i ocu.

Nave er je održana sve ana sjednica Op inskog vije a, na kojoj su govorili predsjednik Op inskog vije a Marijan Rodinger i na elnik op ine An elko Nagrajsalovi , koji

su naglasili kako je “od Jurjeva do Jurjeva” ipak najve i uspjeh nastavak izgradnje školske sportske dvorane, a zatim i ostali poslovi, me u kojima se isti e izra enost Strategije razvoja op ine do 2020. godine.

- Svakako je za sve nas, poglavito za djecu i u itelje, nastavak izgradnje školske sportske dvorane najradosniji doga aj, koji e ljetos, nadam se, imati i svoj sretan kraj, nakon mnogo problema i što e nas nakon svega dodatno stajati preko dva milijuna kuna. Izra ena Strategija razvoja op ine do 2020. godine otvara nam mnoge mogu nosti koje e zasigurno biti iskorištene, naglasio je u svom izvješ u o radu na elnik Nagrajsalovi .

Izložba vina i no knjige Održana je i tradicionalna izložba vina doma ih vinara, na kojoj su predstavljena vina doma ih vinara. Vinske ku e Dvanajš ak - Kozol, Januši , Medved, Pintari , Preininger, Trbuhovi , Turk i Videc na degustiranje su ponudile dvadesetak vrsta razli itih,

Ženski pjeva ki zbor KUD-a Zasadbreg

Ovogodišnji Dani op ine i župe Sveti Juraj na Bregu održavaju se u znaku Vinka Kosa, književnika, pisca i mu enika, ija se 100. godišnjica ro enja slavi ljetos Dani Vinka Kosa završavaju u nedjelju 27. travnja otvorenjem izložbe posve ene papi Ivanu Pavlu II. povodom njegova proglašenja svetim.

(S. Mesari )

Uzvanici na sve anoj sjednici

vrhunskih i kvalitetnih vina.

Ovo je bila 8. po redu izložba i degustacija doma ih vina i lijep je kamen i u mozaiku Dana op ine i župe.

No knjige je jednako tako lijepa priredba koja svake godine okuplja nove ljude i itala ku publiku. Ovogodišnja druga po redu održana je u ambijentu staroga župnog dvora, gdje su mladi Eugen Šimon, Jasmina Hižman i Kristina Zeli itali odlomke i pjesme iz knjiga Vinka Kosa, kojemu su ove godine posve ena brojna doga anja. U kulturnoumjetni kom programu nastupili su pjeva ki i glazbeni sastav KUD-a Zasadbreg. Do kraja tjedna na rasporedu je više skupova. Tako danas, u petak, od 18 sati u župnoj crkvi zapo inje glazbeno-poetski recital koji izvode župni pjeva ki zborovi i u enici OŠ I. G. Kova i a. U subotu 26. travnja u Domu mladeži u Lopatincu od 10 sati se održava IV. Me unarodni filatelisti ki seminar. Dani op ine i župe i

Izložba vina doma ih vinara

No knjige u starom podrumu

AKTUALNI sat Op ine Nedeliš e

Na elnik Dania nezadovoljan suradnjom sa Županijom Potpredsjednica Vije a Dijana Posavec nezadovoljna je primljenim pisanim odgovorom vezanim uz aktivnosti na izgradnji nove škole u Nedeliš u, pa je pitala na elnika koji su dometi suradnje u vertikali vlasti izme u njega i župana te sura uje li Op ina sa Županijom u kojim od projekata. Na elnik Darko Dania podsjetio je kako je osniva škola Županija i da postoje obe anja župana da e raspisati natje aj za idejno rješenje školske zgrade, te da Op ina tu osim inzistiranja da se to što prije napravi ne može puno više u initi. Rekao je kako Op ina sa Županijom ne ostvaruje nikakve projekte nego to ini sama, i to uspješno, o emu govori izrada idejnog projekta brze ceste akovec - Varaždin, aglo-

meracija akovca i obližnjih naselja, dobivanje sredstava od Ministarstva kulture za Društveni dom u Trnovcu, te je dobivena gra evinska dozvola za rekonstrukciju mrtva nice u Nedeliš u.

Vije nika Ivana Marciuša zanimalo je kakav je odnos u odazivu i prikupljenoj koli ini otpada u nedavno održanoj akciji iš enja “Više cvije a manje sme a” prema prošloj godini, što je s odvozom otpada iz naselja Parag i što je s nedostatkom prostora za rad pojedinih udruga po naseljima.

Potpredsjednica Vije a Darinka Pergar podsjetila je kako je na prošloj sjednici predložila novu lokaciju za smještaj tržnice u Nedeliš u te je pitala ho e li se sa sadašnje štandovi preseliti na predlo-

ženu lokaciju kod Doma umirovljenika u Nedeliš u.

Pro elnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Sanja Zorkovi odgovorila je kako je ove godine bio nešto ve i odaziv gra ana i lanova udruga u akciji “Više cvije a - manje sme a” nego lani, te da je prikupljeno i zbrinuto 40 metara prostornih raznog otpada s javnih površina, za razliku od prošle godine, kada su prikupljena 43 metra prostorna otpada. Što se ti e otpada iz naselja Parag, rekla je kako je tamo situacija kriti na te da je prema posljednjim procjenama za odvoz i zbrinjavanje otpada potrebno oko 700.000 kuna.

Na elnik Darko Dania rekao je kako su sve udruge zbrinute za svoje aktivnosti, a što se ti e Nedeliš a, osim u

SRC-u “Trate”, pojedine udruge koriste i prostor Lova kog doma, Mesapa i nekadašnjeg NM kluba, dok je prostor Doma umirovljenika obnovljen i ure en. Vezano uz odvoz i zbrinjavanje otpada iz naselja Parag, odgovorio je kako se pregovara s nadležnim Ministarstvom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost da oni sufinanciraju 60 posto troškova, a s po dvadeset posto Op ina i Županija. Što se ti e premještaja tržnice u Nedeliš u, na elnik je rekao da još nije donesena odluka o novoj lokaciji jer su pojedini prodava i rekli kako oni nisu stalno vani sa štandovima nego sezonski te da nisu zainteresirani za novu stalnu lokaciju, pa e se s time još pri ekati do kona ne odluke.

Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu Dragutin Barlek iz Brezja, vije nik Skupštine Me imurske županije, Vije u je uputio prijedlog o uspostavi javnih op inskih priznanja. Barlek smatra kako bi dobro i poticajno bilo ljude, udruge, tvrtke ili ustanove za njihov rad javno pohvaliti, zahvaliti im i po mogu nosti i nagraditi. Vije nici su se složili s Barlekovim prijedlogom i on bi trebao poslovni kom procedurom sti i do rasprave i odluke na jednoj od sljede ih sjednica Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu.

Dragutin Barlek bio je dugogodišnji vije nik Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu, od uspostave aktualne županijske skupštine njezin je lan i redovito dolazi na sjednice Op ine Sveti Juraj na Bregu te svojim prijedlozima i razmišljanjima doprinosi kvaliteti rada Vije a i Op ine. (sm)

Milan Zanjko drugi potpredsjednik Na konstituiraju oj sjednici aktualnog Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu nije izabran drugi potpredsjednik, kojeg je ve inska koalicija kojoj su bira i povjerili vo enje op ine u sljede e etiri godine prepustila oporbenim strankama.

Kako se oporba nije dogovorila oko zajedni kog kandidata, Hrvatski laburisti - Stranka rada za drugog potpredsjednika Vije a predložili su svog vije nika Milana Zanjka iz Okruglog Vrha.

Na posljednjoj sjednici Vije e je potvrdilo Milana Zanjka za drugog potpredsjednika vije a, te Op insko vije e od sada ima dva potpredsjednika, kako je to predvi eno Statutom i Poslovnikom Op ine Sveti Juraj na Bregu.

Potpredsjednici Vije a su An elko Kova i (HSS) iz Zasadbrega i Milan Zanjko (HL-SR) iz Okruglog Vrha, dok je predsjednik Marijan Rodinger (HSU) iz Zasadbrega.

Novoizabrani potpredsjednik Milan Zanjko bio je prvi na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu, kao lan HSS-a, i godinama je istaknuti društveno-politi ki aktivist u VMO-u Okrugli Vrh i op ini. (sm)

12

Kroz Međimurje

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SELNICA

PODIGNUT i blagoslovljen križ u Sitnicama

Tri dana sve anosti i zabave

Romi dobili simbol koji pokazuje da su katolici

Danas, u petak 25. travnja, zapo inju Dani op ine Selnica - Markovo 2014., koji zapo inju u 11 sati u župnoj crkvi sve anom proštenjarskom svetom misom, a nastavljaju se u 17 sati sve anom sjednicom Op inskog vije a u prostorijama stare škole. Na sjednici e izme u ostalog biti po prvi put dodijeljena op inska javna priznanja, koje je na prijedlog povjerenstva dodijelilo Op insko vije e.

Priznanja za po asne gra ane op ine Selnica dobivaju Ivan Mezga kao najzaslužniji za osnivanje op ine Selnica, Ignac Šardi za gospodarski razvoj op ine i Josip Hozjan kao prvi županijski vije nik iz Selnice. Plaketu dobivaju Julijana Julica Ko ila, zaslužna za unaprje enje kulture, i Josip Joža Mun ar za rekorderstvo u dobrovoljnom darivanju krvi. Zahvalnice dobivaju svi nogometni klubovi i DVD-i s podru ja op ine.

Od 18 sati u sportskoj dvorani je na rasporedu prigodna priredba.

Subota, 26. travnja, u znaku je akcije “Zelena istka”, koja zapo inje u 9 sati, kada zapo inje i Likovna kolonija, dok u 16.30 na igralištu NK Mladosti zapo inje humanitarna nogometna utakmica za igra a Roberta Vinka, a poslije utakmice je druženje uz bogra .

Zadnji dan priredbi za Dan op ine i Markovo 2014. u nedjelju 27. travnja održava se tradicionalno pješa enje koje zapo inje u 14 sati kod stare škole u Selnici i nastavlja se prema Zaveš aku, Bukovcu i Donjem Koncov aku, gdje e u Društvenom domu biti druženje uz Tamburaški sastav “Kontrabas”. (sm)

M

nogo lijepih trenutaka dogodilo mi se proteklih dana, poglavito na Uskrs, kada sam susreo mnoge dobre i drage mi ljude, a isto tako s mnogima razmijenio estitke za najve i krš anski blagdan. Bijah radostan što su ljudi u prvom redu iskrene vjere u slavljenje uskrslog Isusa Krista ponov no pokazali i tradicionalne vrijednosti i obi aje vjernog, poštenog i teža kog me imurskog puka, vezane uz Uskrs. ijepi dio minulih svetkovina vezan

L

Zasigurno je Veliki petak, 18. travnja 2014., povijesni dan za žitelje romskog naselja Sitnice kod Murskog Središ a, jer je u središtu mjesta postavljen i blagoslovljen veliki drveni križ s likom razapetog Isusa Krista.

Križ, koji je podignut zalaganjem gradskih vlasti i župne zajednice te Mjesnog odbora Sitnica, blagoslovio je doma i župnik, vele asni Tomislav Antekolovi . Prvi je to križ ili “križno drevo” uop e u jednom romskom naselju u Me imurju i simbolizira pripadnost ve ine sitni kih Roma Katoli koj Crkvi, iju vjeru ispovijedaju.

Sloga i zajedništvo Ovom prilikom vele asni Tomislav blagoslovio je dvadesetak raspela

blagoslova križa svojim je pjevanjem uveli ao župni zbor pod ravnanjem prof.

Danice Sabo, a Romi su za sve nazo ne, a bilo ih je dvjestotinjak, priredili okrjepu. Naselje Sitnice Romi su po eli naseljavati odmah po završetku II. svjetskog rata i danas ih ima tristotinjak, od kojih

se ve ina izjasnila katolicima, a djeca poha aju vrti i školu u Murskom Središ u. Sredstvima iz fondova EU-a naselje je pred kratkim vremenom dobilo novu komunalnu infrastrukturu i danas je najure enije romsko naselje u Me imurskoj županiji. (S.Mesari )

Župnik Tomislav blagoslivlja pil u Sitnicama

koje su dobili Romi koji do sada u ku i nisu imali Kristov križ, te je pozvao sve Rome na zajedništvo i najavio podizanje pila poklonca ili manje kapele, kako bi se Romi još snažnije povezali u vjeri i s cijelom župnom zajednicom.

Na slogu i zajedništvo pozvali su i središ anski gradona elnik Dražen Srpak, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije Željko Balog i Milorad Mihanovi , predsjednik VMO-a Sitnice. Sve anost

Mnogo mladih okupilo se na blagoslovu

DANI Grada M. Središ e

Za po etak - u srijedu besplatni grah u Šoderki Tradicionalni Dani grada Mursko Središ e ove godine zapo inju ranije nego ikada prije u svojoj skoro dvadesetogodišnjoj povijesti.

Ve u srijedu 30. travnja zapo inju slavlja druženjem gra ana uz besplatni grah od 18 sati na igralištu NK-a “Rudar” u Šoderki.

U petak 9. svibnja od 9 sati na Gradskoj šetnici zapo inje Dan Europe u Murskom Središ u, u sklopu ega je mogu a besplatna vožnja ko ijom, kao nekada. Od 17 sati slijedi šetnja od skele “Fusek” po predjelima Napolitanke i Balaton, pod nazivom - Murski špancir.

Gra ani su do ekali otkrivanje spomenika “Kameni cvijet”, akademskog kipara Mihaela Štebiha, koje e biti u subotu 10. svibnja od 10 sati na Gradskoj šetnici, nakon ega slijedi nastup središ anskih dje jih vrti a. “Što smo, kaj smo i kak kuhamo”, kulinarska priredba, na rasporedu je od 11 sati na parkiralištu uz šetnicu.

Na ŠRC-u “Zaleš e” u 15 sati zapo inje ekipno natjecanje u lovu ribe udicom na plovak uz doma instvo VMO-a Sitnice. Subota završava zabavom uz živu glazbu kod Trska “beach bara” od 19 sati.

U nedjelju je u župnoj crkvi u 10 sati sveta misa za grad.

Sljede u srijedu 14. svibnja je središnja sve anost obilježavanja Dana grada, održava se u Pansionu “Ilonka” Mursko Središ e, s po etkom u 18 sati. Gra anima, gostima i uzvanicima govorit e Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a, i Dražen Srpak, gradona elnik. U kulturno-umjetni kom i zabavnom programu sudjeluju VS “Fti ice” i Tamburaška sekcija KUD-a “Mura”, te Ljubomir Kekrekeš s monodramom “Dimnja ar”. Zaslužnim gra anima bit e uru ena javna priznanja, a promovirana e biti knjiga “Rje nik Murskog Središ a”. (sm)

Grad kupio košarice za pse i izmet Kolegij središ anskog gradona elnika donio je odluku o kupnji triju košara za pse e izmetke, koji e se postaviti na šetnici uz Muru u Murskom Središ u. Košare stoje 762 kune + PDV. Na šetnici e biti postavljena i kutija s vre icama koje e biti besplatne.

Grad Mursko Središ e dulje se vrijeme susre e s neredom na šetnici koji ine psi neodgovornih vlasnika. Ne budu li šeta i sa psima koristili lopatice, košarice i vre ice za pse i izmet koji trebaju ukloniti, uslijedit

Naše i Mišine godine mi je uz koncert Miše Kova a u akove koj dvorani Graditeljske škole, gdje sam sreo mnogo poznanika i prijatelja kojima sam i koji su meni i supruzi estitali Uskrs. gledalištu sam sjeo pokraj jednog prijatelja iz omladinskih godina, s kojim smo se prisjetili dana kada smo stvarno bili mladi i kada smo se divili Miši Kova u i njegovim hitovima: Proplakat e zora, Drugi joj raspli e kosu i Draga nemoj plakati. Uživali

U

smo i sada slušaju i hrvatsku pjeva ku legendu koja se umorila u prvih pola sata svog nastupa.

I onda smo nas dvojica sada ve šezdesetogodišnjaci gotovo u glas ustvrdili - kaj bi Mišo dal da je mlad k’o mi? Možda zvu i bahato i zlo esto, ali ipak smo mi de ki za stri eka Kova a, rekli smo i snažno zapljeskali majstoru nad majstorima. o t ko z na koji put odušev io me Svet i Martin na Muri, ovaj put

P

na Uskrsni ponedjeljak na sve anosti ot varanja oldtimer sezone. Na mjesnom trgu okupilo se veliko mnoštvo i još jednom pokazalo kako cijene i vole svoju op inu, župu i doga anja, kao i u drugim prigodama. Da se dio mojeg grada ugleda u susjede, bili bismo snažniji i bolji. Moj grad je iza podneva na Uskrsni ponedjeljak bio mrtav grad, nigdje nikoga, kao i puno puta kada bi trebao biti druga iji, živjeti život i na ulici i trgu.

e opomene, a potom i nov ane kazne komunalnog redara, jer osim što nagr uje šetnicu izmet je štetan za zdravlje šeta a, poglavito djece.

Kada je u pitanju zdravlje, ono je neupitno za korisnike vode iz seoskog zdenca i vodovoda u Križovcu. Naime, Bioinstitut iz akovca gradona elnika Dražena Srpaka je izvijestio kako je voda u križovskom seoskom vodovodu zdrava, odnosno njezin uzorak zadovoljava odredbe Pravilnika analize vode za ljudsku potrošnju. (sm)

ŠTEFOV KUTAK

U

skoro e Dani grada Mursko Središ e i želim da to budu zaista dani gra ana koji e poput Svetoma r t in a na pokazati da ga vole i poštuju oni koji pripreme program. ohvaljujem dvojicu policijskih djelatnika koji su mi svojim postupanjem uljepšali Uskrs i probudili u meni vjeru kako još uvijek ima dobrih i razumnih ljudi, koji ponosno i odgovorno obnašaju svoju ne baš laku dužnost. Uostalom, kao

P

PIŠE: STJEPAN MESARI

i mi novinari, kojima esto puta nije ugodno ni lako, premda samo radimo svoj posao.

25. travnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBITELJSKO gospodarstvo Toplek iz Poleva - jedini uzgajiva i orhideja u Hrvatskoj

Uzgoj i kvaliteta na svjetskom nivou ti i na kraju e kupovati naše, istina, skuplje, ali ljepše, kvalitetnije i dugotrajnije ljepotice, od kojih mnoge imaju i 50 cvjetova, što uvozne nemaju.

Naime, naše orhideje ne putuju danima u hladnja ama nego se vlastitim vozilima dopremaju u vrlo kratkom vremenu, na

- Za razliku od uvoznih, koje su usmjerene na brzu cvatnju i traju nekoliko dna, naše su ciljana kvaliteta s deset cvjetova na više, koji cvatu mjesecima, kaže Željka Toplek PIŠE: STJEPAN MESARI Tu pokraj nas, u neposrednoj blizini akovca, u malom naselju Poleve, postoji jedino, pa time samim i najve e, uzgajalište orhideja, cvije a nad cvije em, koje je uvijek najljepše, najtraženije i najpopularnije.

Orhideja spada i u red najskupljeg cvije a, najrazli itijeg, a opet toliko sli nog u svojoj vrsti (u svijetu postoji preko 500 vrsti orhideja), jer na prvi pogled sve su kao jedna, osim boja.

- Istina, za sada smo jedini uzgajiva i orhideja u Hrvatskoj

i godišnje uzgojimo nekoliko tisu a cvjetova ili grmova, a trenutno u uzgoju imamo oko etiri tisu e orhideja spremnih za tržište, te jednako toliko u pripremnoj fazi. Naša obitelj cvje arstvom se bavi 30-ak godina, a uzgojem orhideja etvrtu godinu. Orhideje uzgajamo na trenutno najmoderniji na in, svjetskom tehnologijom i stru nim postupanjem s puno ljubavi, naglašava Željka, koja je po zanimanju magistra ekonomije, koja je svoj interes i mir pronašla me u cvije em, posebice me u orhidejama, koje su jedna ljepša od druge i na ovjeka ostavljaju toliko

Rajske orhideje - najljepše na cijelom svijetu

njegujemo, orhideje jednostavno moraju biti lijepe, najljepše na svijetu, ponosno govori Željka, napomenuvši kako sami proizvode repromaterijal, sami kreiraju izgled i uzgoj orhideja, ali i drugog cvije a.

Osim orhideja, Toplekovi uzgajaju hortenzije, afri ke

Jedna je uvijek najljepša od svih

pozitivnih stvari kao sve ostalo cvije e zajedno.

Zbog toga ih žene i toliko vole, kažemo Željki.

- Ne ete vjerovati, ali muškarci ih vole još više. Istina, kupuju ga kao poklone ženama, djevojkama, ljubavnicama i kolegicama, ali najviše puta ih kupe za sebe. Kažu kako su im poput djece, ljubavnice, prijateljice, majke, djeteta, uz koje se najljepše osje aju. Mi pak nastojimo u prodaju dati ono što je najbolje. Nikada ne plasiramo na tržište ošte enu ili bolesnu biljku, nego lijepu i zdravu, za ukras i ponos onom ija e postati, naglašava Željka, dodaju i kako je to najispravniji put prema uspješnosti, a OPG Toplek je zaista uspješan.

Trenuta no problem s plasmanom, ali nisu obeshrabreni - Do prošle godine uop e nismo imali problema s plasmanom orhideja, a vjerujte kako nekoliko tisu a orhideja nije jednostavno prodati na ovako malom tržištu kao što je Hrvatska. Me utim, kupnju nam je otkazala jedna velika trgova ka ku a koja je u lancu svojih prodavaonica držala gotovo sve naše orhideje. Zbog toga je nastao višak koji emo se riješiti terenskom i drugom prodajom. Nije nas ovo obeshrabrilo i orhideje emo i dalje uzgajati i opskrbljivati naša tržišta.

Vjerujemo kako e kupci prepoznati razliku u kvalite-

Toplekovi uzgajaju i druge vrste cvije a

putu su tek nekoliko sati, te tako ne osjete promjenu mjesta i uvjeta.

- Kada su u pitanju uvjeti u kojima rastu i odrastaju naše orhideje, oni su vrhunski, upravo onakvi kakvi su orhidejama potrebni. U plastenicima imamo tropsku klimu, supermoderno navodnjavanje i kada tome dodamo vrhunsku kvalitetu sadnica i ljubav kojom ih

ljubi ice, sekulante, pelargonije, ljetnice i stolni ili, a sve to prodaju kod ku e u Polevama.

Osim Željke, s cvije em rade suprug Mario, te djeca Vesna i Nikola. I svi najviše vole orhideje, kao uostalom i najve i broj ljubitelja i prijatelja cvije a u svijetu, koji e, kada se Toplekovi odlu e na izvoz, imati priliku kupiti orhideje iz Poleva.

Ljepše od najljepših.

OLDTIMER klub “Me imurje” - zapo ela sezona me imurskih oldtajmera

Mogu li me imurski oldtajmeri postati još jedan naš turisti ki adut?

Muzej “Šardi” uz sve lanove društva vrlo lako bi tijekom cijele godine mogao postati naš novi turisti ki adut zbog kojeg bi turisti dolazili u Me imurje ili pak bi za vrijeme boravka u našem kraju mogli svakodnevno vidjeti impresivan oldtajmerski vozni park Svoju oldt ajmer i motociklisti ku sezonu panoramskih vožnji, izložbi vozila i druženja na Uskrsni ponedjeljak otvorio je Oldtimer klub “Me imurje”. Sezona je tradicionalno, 12. put zaredom, zapo ela u Svetom Martinu na Muri, gdje se okupilo dvjestotinjak oldtajmerista iz Hrvatske i regije, koji su prvo sudjelovali na svetoj misi koju je u župnoj crkvi služio svetomartinski župnik, vele asni Ivan Herceg. Nakon mise na Trgu svetog Martina sve okupljene je pozdravio Franjo Belovi , predsjednik Oldtimer kluba “Me imurje”, koji je rekao kako je otvorenju sezone u Svetom Martinu na Muri, koji je prepoznao njezin zna aj, rekao kako je ovo povijesno-kulturni, turisti ki i prometnotehni ki doga aj koji iz

Sve anost blagoslova vozila

godine u godinu okuplja sve više posjetitelja, a ovaj put ih je bilo više nego ikada. Župnik Herceg blagoslovio je voza e i vozila, te im zaželio uspješnu i sretnu sezonu.

Potencijal turisti kog proizvoda Dobru i uspješnu sezonu oldtajmeristima je poželjela zamjenica op inskog na elnika, profesorica Petra Novinš ak,

koja je naglasila kako ova manifestacija ima i emocionalni zna aj, jer vozila i motorkota i, od kojih su neki stari i preko osamdeset godina, pobu uju u ljudima posebne emocije, kako o vremenima kada su oni izra eni, tako i ljudima koji o njima brinu i uvaju ih od zaborava.

I zaista, Muzej “Šardi” uz sve lanove društva vrlo lako bi tijekom cijele godine mogao postati naš

novi turisti ki adut zbog kojeg bi turisti dolazili u Me imurje ili pak bi za vrijeme boravka u našem kraju mogli svakodnevno v idjet i impresivan oldtajmerski vozni park.

Potrebno je samo malo više turisti ke inicijative i organiziranosti da se takva ideja i realizira.

Antun Prese ki, predsjednik Hrvatskog oldtimer saveza, estitao je Oldtimer klubu na ovoj

Fi eki iz prvih dana prije 60 godina

Novost - ford iz Muzeja “Šardi” Selnica

priredbi te istaknuo kako je ovo klub koji je najsnažniji, s najbrojnijim lanstvom u ovom dijelu Europe. Potom su kuburaši iz udruge “Prva kubura” iz Višnjice ispalili plotun, nakon ega su okupljeni oldtajmeristi krenuli na panoramsku vožnju po gornjem Me imurju, uz pjevanje prigodnih pjesama doma ega župnog zbora.

(Stjepan Mesari )

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

POVR ARSTVO u Me imurju dobiva priliku za daljnji jnji uzlet

Uzgoj kornišona s Agrome imurjem, otkup osiguran, pla anje u roku od 30 dana PIŠE: STJEPAN MESARI

Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri u svetomartinskoj konferencijskoj dvorani organizirala je savjetovanje i prezentaciju proizvodnje krastavaca kornišona, za potrebe Podravke iz Koprivnice. Ujedno su na potpisivanje ponu eni kooperantski ugovori zainteresiranim povr arima i ljudi koji se žele okušati u proizvodnji ovog povr a, koja je nekada bila u gornjem Me imurju vrlo zna ajna, uspješna i isplativa. Nositelj programa je Agrome imurje akovec, koje osigurava sjemenje, repromaterijal, prati uzgoj i otkupljuje sve proizvedene koli ine kornišona.

Otkupljivat e se tri klase, i to na mjestu proizvodnje, odakle e Agrome imurje osigurati prijevoz do Donjeg Kraljevca, gdje e se obaviti sortiranje (kalibriranje) i vaganje, a otkupna cijena bit e oformljena pred po etak berbe. Zainteresiranima za uzgoj kornišona govorili su predsjednik Udruge Mladen Dobrani , dr. Zdravko Matotan iz Podravke, mr. sc. Milorad Šubi iz Savjetodavne poljoprivredne službe, dipl. ing. Mihaell Fran i iz Agrome imurja i dipl. ing. Sanja Hraš anec u ime organizacijskog “tima”, koji su za sijanje i uzgoj preporu ili sorte ajax i justina, hibride kojima za oprašivanje nisu potrebni kukci ili vjetar i visoke su kvalitete i prinosa, te su sve zainteresirane za uzgoj u kooperaciju pozvali da što prije do u u Agrome imurje akovec sklopiti ugovore.

Otkupljiva osigurava sjeme kornišona i repromaterijale, otkupljuje sve ponu ene koli ine, pla a u roku od 30 dana, te daje akontaciju koja e na kraju berbe biti obra unata zajedno s ostalim prihodima i rashodima

Pla anje u 30 dana, za po etak akontacija

Zainteresirani za uzgoj kornišona

svoje mjesto, pojasnio je dr.

Zdravko Matotan zbog ega se kooperantima preporu uju ajax i justina, dodaju i kako je vrlo važno imati ili odabrati adekvatno tlo i kvalitetno gnojivo.

Magistar Milorad Šubi upozorio je na plamenja u, pepelnicu, grinje, gusjenice

i stjenice kao najopasnije bolesti koje mogu napasti kornišone. - Poštivati plodored, obavljati preventivnu zaštitu (uvijek pred kišu), paziti kako i s ime tretirati zna i uspjeti u poljoprivredi op enito, pa tako i kod uzgoja kornišona.

Mihael Fran i iz Agrome imurja rekao je kako ugovor o kooperantskim odnosima s Agrome imurjem zna i veliku sigurnost kako za povr are, tako i za poduze e, koje daje niz pogodnosti, ali i traži korektnost. - Agrome imurje osigurava sjeme i repromaterijal, preuzima sve ponu enu

u otkup, prikupljuje proizvode (kornišone) po naseljima ili dogovorenim otkupnim mjestima, odvozi ih do kalibratora u Donjem Kraljevcu i daje tehnološku podršku u itavom procesu. O ekuju se standardi dobre poljoprivredne prakse, kao i isporuka kornišona jedino Agrome i-

Zašto baš ajax i justina?

- Ajax i justina su hibridi koji ne trebaju oprašiva e (p ele, vjetar, trešenje...) i daju nabolje i najkvalitetnije plodove me u svim hibridima. Nije ih teško uzgajati i lako na tržištu prona u

murju, rekao je Fran i , dodavši kako svaki kooperant treba voditi knjigu radova i evidenciju o zaštiti bilja.

Sanja Hraš anec: - Tko proizvede preko 50 posto extra klase krastavaca, dobiva stimulaciju

Agrome imurje e otkupiti svu proizvodnju

Agrome imurje e otkupljivati 3 klase kornišona.

- Najviša extra klasa podrazumijeva kornišone dužine od 3 do 6, I. klasa od 6 do 9 i II. klasa od 9 do 12 centimetara.

Ostale klase se ne isplati proizvoditi ni otkupljivati.

- Otkupnu cijenu emo obznaniti pred po etak berbe, jer ona ovisi o mnogim elementima i ne e se mijenjati tijekom berbe. Pla anje je u roku od 30 dana, od zadnje predaje kornišona, a za po etak dajemo i akontaciju.

Kod obra una obavit emo kompenzaciju uloženog i preuzetog. Svi oni koji proizvedu preko 50 posto extra klase bit e posebno stimulirani. Svaki dan izdavat emo dopis o preuzetim koli ina i zastupljenost po klasama i vlasnici ne e trebati dolaziti u Donji Kraljevec, osim ako to žele. Naglašavam, vrlo je bitno za koji tip sjemena se ljudi odlu e, ne smiju pretjerivati gnojenjem i koristiti ‘ciljanu zaštitu’, ni eg previše - ni eg premalo. Mnogo toga, od ure enja tla do nosa a za mreže i stupova, ljudi si mogu sami napraviti, za parcele od oko 0,1 hektar, koliko ima ve ina naših ljudi. Ozbiljni smo i želimo obostran uspjeh, naglasila je Sanja Hraš anec u ime tima za uspostavu kooperacije.

Mladen Dobrani sve je zainteresirane pozvao da što prije preuzmu i potpišu ugovore, jer sjetva treba zapo eti sredinom svibnja, nakon “zmržjenih svecov”. Kako bi potencijalne kooperante ohrabrio, Dobrani je kazao kako si je svojevremeno jedan ovjek iz Gornjeg Koncov aka bave i se uzgojem i proizvodnjom krastavaca - zaradio ku u.

25. travnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pili i i ze evi najzanimljiviji kupcima Jurjevska srijeda na akove kom placu i sajmu bila je vrlo živa, unato kiši i pljuskovima u pojedinim trenucima.

Na sajmu je ponuda bila iznad o ekivanja, na zadovoljst vo kupaca i sre u prodava a, jer krizi unato “bilo je i potrošilo se” za najpotrebnije, ali i za manje potrebne stvari.

Dobar promet, dakle, prodaja i kupnja, odvijao se na sajamskom dijelu namijenjenom za prodaju peradi.

Piceki mali, u ike doma e, kujseki, zaj eki i razni ku ni ljubimci bili su u ponudi, a ve ina ih je u srijedu promijenila vlasnika. Flanci ili presadnice svih vrsta i veli ina nudili su se i na sajmu i na placu. Puno ih

u najviše primjera do sada, zadovoljni su bili i pe enjari.

Kad su od njih ljudi odlazili, nisu se više žalili na vodu i blato na sajmu, kao u po etku rada sajmišta. (S. Mesari , Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

je prodalo, no, kako je ponuda nekoliko puta ve a od realnosti, uzgajiva i su puno lanaca morali ponijeti ku i, ali se na prodaju nisu tužili. I dalje je za sirom i drugim mlije nim

proizvodima potražnja ve a od ponude, pa su tako svi artikli prodani u prva dva sata rada placa. Mladi luk, rotkvice, blitva i drugo rano povr e i dalje se odli no prodaju, a kao

- jednodnevni pili i 4 kn/kom - jednotjedne patkice 12 kn/kom - jednotjedni žibeki 16 kn/kom - doma a kokoš 50 kn/kom - kuni 100 kn/kom - krumpir 1,20 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - mladi luk 5 kn/vezica - blitva 5 kn/pušlek - jabuke 4 do 8 kn/kg - svježi sir 26 kn/gruda - anci 0,60 do 2 kn/kom

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Zdravstveni i higijenski zahtjevi za proizvodnju sirovog mlijeka Mlijeko je proizvod mlije ne žlijezde razli itih vrsta sisavaca predodre en za prehranu mladog organizma jer sadrži gotovo sve stvari potrebne za rast i razvoj.

Prije 11000 godina ovjek je po eo uzgajati goveda pa se vjerojatno u to doba po eo prehranjivati mlijekom. Prvi zapisi o mlijeku i mlije nim proizvodima kao važnoj ljudskoj hrani prona eni su na stijenama 4000 godina prije naše ere.

Mlijeko je namirnica visoke prehrambene i biološke vrijednosti te zbog sastojaka koje sadrži smatra se prirodno savršenom hranom. Zbog svega navedenog name e se izuzetna važnost nadzora nad proizvodnjom i preradom mlijeka i mlije nih proizvoda u svrhu postizanja higijenske ispravnosti i kakvo e istih. Proizvo a i sirovog mlijeka dužni su osigurati ispunjavanje zdravstvenih i higijenskih zahtjeva za sirovo mlijeko.

Pod zdravstvenim zahtjevima podrazumijeva se da sirovo mlijeko mora potjecati od životinja: koje ne pokazuju simptome za-

raznih bolesti prenosivih na ljude putem mlijeka, koje su dobrog op eg zdravstvenog stanja i ne pokazuju znakove bolesti koje bi mogle dovesti do kontaminacije mlijeka, te koje ne pate od infekcije spolnog sustava, enteritisa, visoke temperature ili od prepoznatljive upale vimena, koje nemaju nikakve ozljede vimena koje bi mogle utjecati na mlijeko, kojima nisu davane nedopuštene tvari ili proizvodi i koje nisu bile podvrgnute nikakvom obliku nedopuštenog lije enja, kod kojih su se ako su im davani dopušteni proizvodi ili tvari poštovale karencije propisane za te proizvode i tvari, te iz stada koja su na temelju provedenih dijagnosti kih mjera dobila status stada službeno slobodnog od bruceloze odnosno službeno slobodnog od tuberkuloze.

Oprema za mužnju i prostor za skladištenje mlijeka moraju biti zašti eni od šteto ina, odvojeni od prostora u kojima se drže životinje, imati instaliranu odgovaraju u opremu za hla enje te se redovito održavati u istom i ispravnom stanju.

Mužnja se mora obavljati na higijenski na in, pri emu se mora osigurati: da prije po etka mužnje sise, vime i okolni dijelovi budu isti, da mlijeko svake životinje bude pregledano kako bi se utvrdile organolepti ke ili izikalno-kemijske unomalije, te da mlijeko koje pokazuje te anomalije ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi, da životinje koje su podvrgnute lije enju kod kojeg bi moglo do i do prisutnosti ostataka lijekova u mlijeku budu ozna ene, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije, da se sredstva u koja se uranjaju ili kojima se peru sise upotrebljavaju samo ako ih je odobrilo nadležno tijelo u skladu s propisom koji ure uje stavljanje na tržište biocidnih proizvoda.

Mlijeko se u slu aju svakodnevne otpreme, odmah po mužnji mora ohladiti do temperature ne više od 8 stupnjeva ili ne više od 6 ako otprema nije svakodnevna.

Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri

dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti viša od 10 stupnjeva.

Subjekti u poslovanju s hranom ne moraju ispunjavati ove zahtjeve za temperaturom ako mlijeko udovoljava kriterijima vezanim uz somatske stanice i ukupni broj mikroorganizama te ako se prera uje u roku od dva sata nakon mužnje ili je ve a temperatura potrebna zbog tehnoloških razloga vezanih uz proizvodnju odre enih mlije nih proizvoda.

Osobe koje obavljaju mužnju i rukuju sirovim mlijekom moraju nositi odgovaraju u istu odje u, ne smiju biti kliconoše ni bolovati od bolesti koja se može prenijeti hranom, ne smiju imati in icirane ozljede, kožne infekcije i rane te moraju održavati visoki stupanj osobne higijene. Nadležni ovlašteni veterinari dužni su jednom godišnje, u sklopu veterinarskog pregleda gospodarstva, utvrditi da li je proizvo a sirovog mlijeka ispunio navedene zdravstvene i higijenske zahtjeve.

Dražen Kranjec dr. vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

25. travnja 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Malo drve e za male vrtove - HIBISKUS Postoje sobni hibiskusi koji ne podnose temperature niže od 10 stupnjeva i oni “vanjski” hibiskusi koji se dosta dobro bore s našim, kontinentalnim zimama. Gotovo svi “vanjski” hibiskusi su sorte vrste Hibiscus syriacus.

Ina e se od svih grmastih drvenastih biljaka mogu orezivanjem napraviti mala stabalca, ali od vrtnog hibiskusa je to zaista jednostavno.

Porijeklom je iz Azije (Kina, Indija). Stru njaci se slažu da je on jedan od najljepših kasnocvatu ih grmova. Svojim snažnim rastom i obilnom cvatnjom u stanju je nametnuti se kao gospodar prostora u kom mu se dade mjesto. Izbojci su u po etku dlakavi, kasnije glatki i sivi.

Plojka lista je 5-10 cm duga, duguljasta, više ili manje trolapa. Podsje a na list krizanteme. Cvjetovi su pojedina ni na kratkim stapkama, široko zvon asti, do 6 cm široki, bijeli, grimizni, ljubi asti ili roza s kontrasno obojenom sredinom. Vanjska je aška trolisti ava. Zvon asti vjen i sastavljen je od 5 latica. Cvate od srpnja do rujna. Po dužini cvatnje konkurirati mu mogu samo ruže.

Plod mu je tobolac i puca na 5 dijelova. Sjemenke su mu bubrežaste i trepavi asto dlakave. Lako se uzgaja iz sjemena, ali za te sijance nikad ne znamo kako e procvasti. Iznena enje je dio ove

igre kombiniranja svojstava.

Priroda se igra i onda bira.

Pokušajte, možda uzgojite neki novi kultivar, neko udo nevi eno, koje e cvasti samo u Vašem vrtu.

Doma i kultivari jednostrukih cvjetova lako se razmnožavaju dok su dupli i sli ni specijalci nešto teži po tom pitanju. esto je jedini siguran na in cijepljenje.

Voli sun ani položaj, dobro drenirano, humusno, hranjivima bogato, lagano kiselo tlo. Puno smo toga nabrojili, ali e hibiskus, ako mora, malo spustiti kriterije i rasti dobro na ve ini naših tala. Kad je biljka mlada, nešto je osjetljivija na mraz pa ju je dobro prvih godina, dok ja e ne odrveni, malo zaštititi od jakih zimskih vjetrova i hladno e. Kad je stariji, hibiskus je potpuno otporan na kontinentalnu zimu.

Budite mi i dalje tako dobri! Voli Vas, IVA!

PREPORU UJEM 25. travnja - Dan cvijeta - ure ujemo i njegujemo cvijetnjake, povoljan je dan za rad s p elama 26. travnja - Dan lista - u travnju ili svibnju sijani matovilac bit e najve i. Sijemo i sadimo biljke lista 27. travnja - Dan lista do 9 sa - ostali dio dana nepovoljno za rad s biljkama 28. travnja - Dan ploda - pripremamo sjeme biljaka ploda za sadnju 29. travnja - Dan ploda od 11 sa - poslijepodne sadimo grašak, grah, kvice, krastavce 30. travnja - Dan ploda do 11 sa od 12 sa dan korjena - pripremamo za sadnju sjemenski krumpir 1. svibnja - Dan korijena - sadimo krumpir

28., 29. i 30. travnja, u dane ploda, jer su sunce i mjesec pred zvijež em ovna, povoljno je vrijeme za sadnju vlas toga sjemenskog krumpira. Iz krumpira izrežemo u obliku trokuta srednja okca i posadimo ih u razmaku 10 cm. U jesen možemo o ekiva vlas sjemenski krumpir. Postoji još jedna mogu nost regeneracije krumpira, ako vaš krumpir nakon cvatnje zametne plodove pune sjemenki, sa uvajte ih do velja e i posijte u ašice s humusom i njegujte kao ostali rasad. Krajem travnja ili po etkom svibnja sljede e jeseni izvadit ete novi regenerirani sjemenski krumpir koji e bi zdrav barem još 5 godina bez ikakvih znakova gljivi nih boles .

PRSKANJA Vrijeme je za izradu sumporasto vapnenaste juhe koju možete izradi kod ku e.

Kada nabavite sve što je potrebno, detaljnije upute možete pro ita u mjese evom sjetvenom kalendaru na strani 16. Ako niste sigurni za kvalitetnu izradu i kuhanje, možete se predbilježi za radionicu uz dogovoreni termin. Sumporasto vapnenastu juhu koris mo za zimsko prskanje vo aka jekom kraja zime, kao i prskanje povr a prema potrebi kao što su: luk, ešnjak, raj ica, krastavci, kvice, bu e i ostale biljke ako se pojave gljivi ne boles .

ISKAPANJE PRIPRAVKA 500 Iskapamo ga po etkom svibnja, kada je pripravak zreo.

VRTLARICA BREZOVEC

Gredice Nevenke Sobo an Fotke s placa

Rijetko lijepe gredice mladog luka i ešnjaka ima Nevenka Sobo an iz Brezovca. - ešnjak sam posadila u jesen i evo lijepo je uspio, bit e ga za obitelj i prijatelje, a nešto i za prodati.

Lukeca sam zasadila u prolje e i gredice pokrila ‘pau inom’, što je doprinijelo brzom rastu. Kasnije sam ‘pau inu’ skinula, okopala i oplijevila i jako je lijep, spreman za jesti uz roštilj, koji e posebno bogat biti za nadolaze i prvosvibanjski praznik. Što se ne e pojesti, ostavit u da okrupni i dozori za zimnicu, zadovoljno i ponosno kaže Nevenka, koja je i vrsna vo arica. (sm)

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 17

Svim građanima Međimurja čestitiamo

1. svibnja Praznik rada Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 19

20

Mozaik

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ISTINITA I DO SAD NEPOZNATA EPIZODA IZ II. SVJETSKOG

Knjiga

“Nemoguća misija” kao i sve druge knjige iz biblioteke “Hrvatska povijest” mogu se naručiti izravno od nakladnika.

Za sve informacije i narudžbe obratite se na: e-mail (prodaja@despot-infinitus.com), na broj mobitela (095/1110175, Danijel Tatic, izvršni urednik) ili pismeno, poštom (Despot Infinitus d.o.o., Nadinska 18a, 10010 Zagreb).

Sve o našim knjigama možete saznati na službenoj internetskoj stranici www.despot-infinitus.com

IZVADAK iz knjige Nenada Golla “Nemogu a misija” o izraelskoj heroini Hanni

Drama u Pod Hanna je napokon do ekala dan koji ve dugo željno iš ekuje. S Kalnika odlazi u Ma arsku!

U Apatovcu užurbano obavljajju posljednje pripreme. Kako bi preduhitrili mogu e opasnosti p i neugodna iznena enja, preispituju po tko zna koji put svaku p pojedinost plana akcije. Ništa p sse ne prepušta slu aju. Stoga s Dafnijem dogovara i kodne rijeD i po kojima e prepoznati jesu li radijske poruke doista njene.

Ne budu li u poruci i rije i “Kibuc N SSdot Yam i Caesarea“ - poruku nije poslala Hanna. Kao dodatn nu mjeru opreza utana ili su i n kodna imena kojima e potpisik vati poruke. Dafni i dalje ostaje v Gary, a Hanna je od nekoliko G ssvojih kodnih imena izabrala ime Hagar. Potje e još iz biblijim sskih vremena, a tako se nazivala i Ma arska u srednjovjekovnim žžidovskim tekstovima.

U tim posljednjim trenucima pred odlazak Hanna je bila m iizuzetno vedra i razdragana. ŠŠalila se, prisje ala nekih šaljivih zgoda koje su im se desile za v vrijeme dugog boravka me u v partizanima. Prepustila se i p maštanju o budu nosti, o danu m kad e se svi vratiti i ponovno k ssusresti u Eretz Israelu. Govorrila je kako e iznajmiti veliki aautobus, posjetiti sva naselja iz kojih su lanovi njihovih misija, k prirediti tamo proslave i isprip ati nevjerojatne pri e o svemu ššto se njima dogodilo. Za razliku od nje, Dafnija su obuzele zle slutnje i nelagoda: “Nisam bio zadovoljan aranžmanom koji smo na inili za Hannin odlazak.

Ali tada je bilo gotovo nemogu e nju zadržati. Odlu no je odbila pri ekati drugi dan, drugi sat. Sva moja nastojanja da je nagovorim da makar još malo pri eka bila su uzaludna. Ona je tvrdo odlu ila oti i prijeko, bez daljnjih odlaganja - ako zatreba, i bez pratnje. To je bilo to. Kocka je pala!”.

Dafni se nije mogao pomiriti ni s Hanninom odlukom da preko granice nosi i radiostanicu. Na rizik i opasnosti kretanja neprijateljskim teritorijem s takvom “prtljagom” upozoravali su i partizani, kao i njen pratilac Francuz Tony. Ali Hannu to nije pokolebalo. Spakirala je radiostanicu u naprtnja u, prekrila rubljem i odje om, uvjerena da je to dovoljno za prikrivanje spornog ure aja. Premda zaokupljena pripremama za skori odlazak, nije propustila napisati bratu još jedno pismo, s estitkama za njegov ro endan. To je posljednje Hannino pismo iz Hrvatske, a napisala ga je 6. lipnja 1944. u Apatovcu:

Moj dragi George!

Opet mi se pružila prilika da Ti napišem nekoliko rije i, pa to i inim, iako nemam bogzna o emu pisati. Najvažnije – primi moje naj-najbolje želje za Tvoj ro endan! Znaš, toliko sam se nadala da emo ga ovaj put proslaviti

kona no zajedno, ali prevarila sam se. No, nadajmo se da emo idu i put.

Bit u Ti zahvalna, George, ako jednom napišeš nekoliko rije i o Mogli iz našeg kibuca. Ve dugo nisam njima pisala, iako mnogo mislim na njih... Ovaj as imam neki razlog zašto im ne pišem.

Ima li kakvih vijesti od majke? Molim Te, piši mi o svemu.

Tvoja pisma dobijem prije ili kasnije i uvijek sam tako sretna kad ih itam.

Moj dragi, primi naj-najljepše pozdrave i tisu u poljubaca!

1944., VI., 6. Hanna

PREBACIVANJE U ME IMURJE O tome što je pred njom – ni rije i, iako je do odlaska u opasnu misiju preostalo tek nekoliko sati. Jer isti dana kad bratu piše pismo s ro endanskom estitkom, Hanna i njeni pratioci prešli su rijeku Dravu.

U nekim se izvorima navodi da je to bilo 9. lipnja 1944. Taj podatak demantirao je i jedan od Hanninih pratilaca. Sándoru Fleischmannu duboko se usjeklo u pam enje da su Kalnik napustili isti dan kad je zapo ela invazija savezni kih snaga na jugu Francuske, dakle, 6. lipnja.

I jedan partizanski o icir posvjedo it e da su taj dan otišli prema granici. Ivan Kockovi , komesar 3. bataljona brigade “Bra e Radi ”, došao je 6. lipnja u Apatovac preuzeti novu dužnost pomo nika komesara u komandi Kalni kog podru ja.

Kad je došao tamo, netko mu je rekao da se tu nalazi i engleska misija pa bi bilo dobro da im se predstavi. Pritom su ga upozorili da pripazi što govori i kako se vlada – “jer to su obavještajci”. Kockovi je bio nemalo iznena en kad je u jednome od tih “Engleza“ prepoznao bratovog kolegu iz III. muške gimnazije u Zagrebu – Reuvena Dafnija.

“U grupi koja je bila s njim zapazio sam mladu ženu u uniformi, s inom poru nika, ini mi se. Bila je zgodna i feš. Naši su mi rekli da ona ide u Ma arsku te da se treba prebaciti do Budimpešte. Taj dan oni su i otišli prema Podravini, u pratnji naših ljudi. Od Apatovca do Drave moglo se do i za nekih etiri do pet sati. Obi no se išlo popodne, tako da se do mraka stigne do rijeke, a onda po no i preko.

Poslije se na Kalniku pri alo da je ta žena poginula. Mislio sam, možda je to samo kamu laža – proglasiti nju mrtvom, da bi mogla bez poteško a produžiti dalje.“ Iz Apatovca su otišli u rano poslije podne. Zbog sigurnosti nisu odmah krenuli na sjever, prema Dravi, nego na suprotnu stranu. Tako se htjelo prikriti njihov pravi cilj, za slu aj ako netko od mještana padne u ruke neprijatelja i bude prisiljen govoriti o kretanju misije. Dafni

Hannah Szenes u uniformi ma arske vojske

ih je ispratio do izvan sela. Tu e u nekom vo njaku još jednom nakratko i nasamo razgovarati s Hannom. Zatražila je od njega tabletu cijanida, ali on o tome nije htio ni uti. Ohrabrivao ju je, uvjeravao u skori ponovni susret. Kad su se zagrlili, na rastanku tutnula mu je u ruku nekakav papiri i rekla: “Ako se ne vratim, to daj našima u Sdot Yamu“. To je kibuc u kojem je Hanna živjela. Dafni je taj papiri automatski strpao u džep, još jednom vrsto zagrlio Hannu i zaputio se natrag, dok je ona sa svojom pratnjom nastavila put prema granici. Zaboravivši potpuno na Hannin papiri , Dafni ga je idu e jutro napipao u džepu i otvorio da vidi o emu se radi.

“Zgranuo sam se: bila je to Hannina pjesma ‘Blagoslovljena je iskra’, koju je napisala 2. svibnja 1944. u Sredicama. Zapravo, nisam ni znao da ona piše pjesme. Bio sam ljutit: zaboga, ovdje smo usred rata i opasnosti, a ona piše pjesme! Kako e takva šašava pro i u Ma arskoj...

Zgužvao sam taj papiri i onako razlju en bacio ga vani pokraj ku e. Ali nedugo zatim po elo me nešto kopkati: što ako se ona zaista ne vrati, a to je njena posljednja poruka? Vratio sam se i po eo tražiti odba eni papiri s pjesmom. Puhao je vjetar taj dan, ali na sre u nije ga daleko otpuhnuo. Na oh ga pritješnja na neki grm i spremih. Taj papiri s najpoznatijom Hanninom pjesmom danas je u muzeju naših heroja u Jeruzalemu. Lijepo se vidi da je bio zgužvan.“ Od Kalnika do Drave partizani su imali ve dobro uhodani kanal kojim se moglo sigurno kretati. Sigurnost je jam io i pošumljeni teren, kao i iskusni vodi i koji su dobro poznavali

svaku njegovu stopu. Kanal za prebacivanje bio je podijeljen na nekoliko relejnih postaja gdje bi se vodi i mijenjali, predavali svoje šti enike na brigu drugome.

Hannu i trojicu njenih suputnika partizanska je pratnja iz Apatovca dovela do Ivanca.

Na toj prvoj relejnoj postaji ve je ekao vodi za nastavak puta.

Bio je to Edo Perin iz Ludbrega, tada zamjenik šefa Tehni kog odsjeka u komandi Kalni kog podru ja. Perinu je to bio jedini takav zadatak, a dobio ga je kao ovjek od najve ega povjerenja.

“Zadatak da otpratim grupu Engleza i da ih u bazi Gorski kod sela Nikolov Jarak predam drugoj vezi dobio sam u Okružnom komitetu Varaždina u Ivancu.

Sekretar komiteta, Stjepan Ivi , rekao mi je: ‘Pazi, ako se njima nešto dogodi – ode ti glava!’ Oni su došli iz Apatovca, iz komande Kalni kog podru ja. Bilo ih je etvero, tri muškarca i jedna žena. Vodio sam ih popre ke. Išli smo u koloni po jedan – ja naprijed, oni za mnom. Nikoga nismo putem susretali. Nai osmo samo na jednu ženu, na šumskom puteljku. Mahnuo sam rukom da stanu dok žena pro e. Kad smo došli do baze, nikoga još nije bilo. Povukli smo se u šumu i ekali. Poslije otprilike pola sata vidim kako dolazi Gustek Markulin i kome sam njih trebao predati. Rekoh Gusteku da su to Englezi i neka pazi da im se što ne dogodi. Na rastanku, dobio sam od njih okoladu, kutiju cigareta i deku, vuneni biljac.

Deku mi je dao jedan muškarac, žena okoladu. Zapisao sam to i u svoj dnevnik. Ali u jednoj ofanzivi bacih dnevnik u potok, u strahu da ne padne u ruke neprijatelju.”

25. travnja 2014.

G RATA KOJA SE DOGODILA U ME IMURJU

dbrestu A

I R P A V I J L R I D sebi nosti o ljudskoj ne

Prebacivanje Hannine grupe do Drave teklo je po planu i bez ikakvih poteško a. Kad su s novim vodi em upravo krenuli na posljednju etapu do rijeke, naišao je na njih partizanski obavještajac Ivica Vidovi - Aco, šef Rajonskoga obavještajnog centra za okrug Varaždin.

“Negdje u ljeto 1944. godine kod sela Slanje, izme u Ludbrega i Varaždinskih Toplica, susreo sam našeg vodi a Augustina Markulin i a Gusteka iz Komarnice s grupom stranih ljudi. Bilo je to u prvo predve erje, a susreli smo se na rubu šume, ve blizu mosta preko Bednje. U grupi je bilo etvero ili petero ljudi. Posebno mi je upala u o i mlada, zgodna crnokosa djevojka u uniformi. Imala je nekakav o icirski in, a njena je uniforma bila avijati arska, plavkasta. Na glavi je nosila kapu beretku, a na le ima pove u naprtnja u. Sigurno je u njoj radiostanica, pade mi na pamet. Upitao sam vodi a kuda su pošli. Odgovorio je da se ovi namjeravaju prebaciti u Ma arsku, s nekakvim specijalnim zadatakom. Za udih se: kako e ta djevojka u Ma arsku u uniformi! Vodi mi objasni da je to zato što se žele osigurati za slu aj ako bude uhva ena. Pomislih: kad je kojeg obavještajca spasila uniforma! Obavještajce ne štiti status vojnika. Tako smo se rastali. Ja odoh na svoju stranu, oni dalje prema Dravi.

Odatle do Drave ima svega šestsedam kilometara, odnosno sat ili najviše sat i po hoda. Pretpostavljao sam da idu na prijelaz kod Hrženice. udio sam se

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tome jer je to bio najbolje uvani prijelaz. U Ma arsku se daleko lakše moglo prije i kod Barcsa ili Pe uha.”

Zaobišavši Hrženicu bili su nadomak cilju. Od Drave dijele ih tek dva-tri kilometra. Kad su napokon došli do rijeke, ve se smra ilo. Partizanski vodi otišao je prona i ovjeka s amcem, a Hanna i trojica njenih pratilaca ostali su skriveni u grmlju. Vodi i ovjek s amcem ubrzo su se pojavili. Pred njima je sada još samo nabujala rijeka kao posljednja prepreka do ma arske granice.

Ukrcali su se u amac i pod okriljem no i zaplovili. Kod Hrženice Dravu se prelazilo tako da je prvo trebalo prije i na veliki pošumljeni otok nazvan Otok sre e. To je i najve i dravski otok, duga ak gotovo kilometar i širok nekoliko stotina metara. Plovili su nizvodno do kraja otoka, a onda zaveslali do ulaza u kanal prosje en cijelom njegovom dužinom. Za visokog vodostaja, kakav je i tada bio, kanalom se moglo pro i amcem. Domogavši se kanala krenuše uzvodno. Sada su ve bili na sigurnom jer je kanal bio potpuno obrašten raslinjem i nije se vidio s obale. Partizanski vodi dopratio ih je sve do središta otoka. Tu je bila koliba od šiblja s nadstrešnicom. Kad su se iskrcali iz amca, pokazao im je prema drugoj obali i rekao: “Tamo je Ma arska, tamo idite!”. Sándoru Fleischmannu taj e trenutak ostati u živom sje anju: “Sje am se, iz obližnjega sela za uo se zvuk zvona s crkvenoga tornja. Brzo se smrka-

Spomenik u Budimpešti

valo. Partizanski vodi i ovjek s amcem vratili su se natrag na hrvatsku stranu, a mi smo ostali sami“.

Ubrzo i oni kre u dalje. Prije nego nastave put Hanna e se ipak preobu i u civilnu odje u.

Za svaki slu aj! Obukla je plavu jaknu sa zlatnim gumbima i suknju iste boje. Njena avijati arska odora ostala je zakopana na Otoku sre e.

Pred njima je duga i neizvjesna no . Trojica Hanninih pratilaca moraju se prvo orijentirati, prona i neke tragove na koje su naišli prelaze i Dravu s ma arske strane. Kallos je išao prvi kre u i se po sje anju, a Hanna je pratila kartu. Gotovo dva sata hodali su uzvodno, ali nikakav prepoznatljiv trag nisu našli.

Došli su ve do pritoka Drave, a još uvijek ne znaju kako i kojim putem na drugu obalu. Kallos i Fleischmann bili su zgranuti: kad su oni prelazili iz Ma arske svladavali su rije ne rukavce preska u i s kamena na kamen.

Sada to nije bilo mogu e. Poslije obilnih kiša proteklih dana Drava je nabujala i njeni se rukavci pretvoriše u prave rijeke. Preko njih se moglo samo plivaju i.

Bilo je hladno te no i, voda je tako er bila hladna. Ali drugog izbora nije bilo nego zaplivati od jednog do drugog rukavca hirovite rijeke. Odje u bi vezali u svežanj na glavi, za ostalu opremu koristili su neku dasku na enu usput. Najviše je problema bilo s Hanninom radiostanicom. Trebalo ju je rastavljati i prenositi dio po dio, pa opet sastavljati. Ponavljalo se to etiri puta te no i. Svi su ve malaksali, iscrpljeni od umora.

Iako izi ki najslabija, Hanna se juna ki držala. Više puta nego ostali plivala je preko rukavaca i prenosila opremu. Tko zna je li se u tim trenucima sjetila svog prvog susreta s rijekom Dravom, idili nog susreta prije sedam godina. Kao srednjoškolka putovala je za ljetne praznike 1937. godine iz Budimpešte u Italiju te promatraju i kroz prozor vlaka krajolik bilježila u svoj dnevnik: “Ovaj dio Jugoslavije je vrlo lijep. Prolazimo kroz prekrasne krajeve. Krajolik je potpuno druk iji od onoga u Ma arskoj. Rijeka Drava te e izme u prili no visokih brežuljaka, a male kamene ku e prilijepile se na padine brežuljaka ili su se ugurale me u njih...”.

Sada, me utim, ni traga od idile. Umor, iscrpljenost i teško e što ih prate na svakom koraku u inili su svoje pa je me u njima došlo i do nesloge.

Naziralo se ve jutro i Francuz Tony je odlu no bio protiv da nastave dalje. Objašnjavao je da e svanuti prije nego do u do odredišta, što bi moglo biti opasno. Strahovao je i zbog radiostanice. Ako nai u na patrolu, teško e se izvu i s nekakvom pri om. Predložio je stoga da itav dan ostanu skriveni u grmlju, a idu e no i nastave put.

Kallos se s tim nije složio. Uvjeravao je da granica nije daleko, možda kilometar ili dva, pa bi bilo nesigurno skrivati se itav dan tako blizu granice. Grani arske ophodnje mogu nabasati na njih svakoga asa. Hanna se složila s Kallosem i produžili su dalje.

nastavak na str. 22

Tko je Hannah Szenes koju su Ma ari 1944. godine uhitili u Me imurju?

Hannah Szenes bila je židovska pjesnikinja, ali je i izraelska nacionalna heroina! Kako je to postala, najopširnije dosad o tome piše zagreba ki publicist Nenad Goll u upravo objavljenoj knjizi “Nemogu a misija”, koja u podnaslovu nosi naziv “Židovski padobranci u Hrvatskoj 1944. godine”.

Upravo je u tome poanta, jer je Hannah bila jedna od tih padobranaca (uhi ena je u Me imurju kod Podbresta, op. red. mn). O emu se radi?

Kad je prije 70 godina, u no i 13. ožujka 1944., iznad vrhova Žumberka isko ilo petero padobranaca iz osamljenoga britanskog Halifaxa, malo je tko znao da je po ela jedna od najkontroverznijih tajnih operacija Drugoga svjetskog rata. Bila je to prva od nekoliko grupa židovskih padobranaca koji su trebali u initi nemogu e: potaknuti otpor i organizirati “samospašavanje” svojih preostalih sunarodnjaka u nekoliko europskih zemalja. Za taj gotovo samoubila ki pothvat prijavilo se tristotinjak židovskih dragovoljaca, djevojaka i mladi a iz Palestine, nakon što su se izjalovile nade da e saveznici zaista djelotvorno pomo i ugroženim židovskim zajednicama u okupiranoj Europi.

Goll se desetlje ima bavio ovom tematikom te je mukotrpan dugogodišnji istraživa ki rad rodio prvorazrednu knjigu, štoviše, svjetsku ekskluzivu. Goll u knjizi piše: “Neki od dragovoljaca za misije u Europi imali su i osobne razloge da se odlu e na taj korak. Njihovi su roditelji, bra a, sestre ili bliski prijatelji ostali u nekoj od zemalja predvi enih za spuštanje padobranaca pa je sudjelovanje u misijama pružalo nadu da možda mogu i svoje najbliže spasiti ili barem ohrabriti. O tome je razmišljala i Hannah Szenes, mlada doseljenica iz Ma arske.”

Povratak u Ma arsku U Palestinu je došla 1939. godine, samo nekoliko dana nakon izbijanja rata, ostavivši u Budimpešti majku te brata na školovanju u Francuskoj. Njezin otac Béla Szenes, izvornim prezimenom Schlesinger, umro je još 1927. godine, a bio je poznati ma arski pisac, autor više zapaženih drama. Hana je od oca baštinila literarni talent pa od

najranije mladosti piše pjesme i dnevni ke zapise. Navršivši sedamnaest godina, u njoj se probudio još jedan snažan poriv koji e odrediti tijek njezina života: svijest o židovskim korijenima. “Postala sam cionist”, napisala je koncem listopada 1938. godine u svome dnevniku.

“Ta rije zna i neizmjerno mnogo. Za mene zna i, ukratko, da ja sada snažno i svjesno osje am da sam Židovka i ponosna sam zbog toga. Moj je prvenstveni cilj oti i u Palestinu, raditi za nju.” I otišla je ve idu e godine. Hannah je dvije godine provela u Nahalalu, gdje je poha ala poljoprivrednu školu za djevojke. Zatim odlazi u kibuc Sdot Yam, a potkraj 1942. godine u kibuc Caesarea. Požar rata ve se uvelike proširio Europom i svijetom, crne vijesti sve eš e dopiru i do Palestine. Na stranicama Hannina dnevnika sve je više tjeskobe zbog stradanja Židova, sve više zabrinutosti za maj inu sudbinu. Osmoga sije nja 1943. zapisuje u dnevnik: “Odjednom me zaokupila ideja da idem u Ma arsku.

Osje am, morala bih sada biti tamo, da pomognem organizirati emigriranje židovske mladeži i izbavim odande svoju majku”.

U knjizi je detaljno opisana cijela operacija, kao i tragi ne sudbine njezinih sudionika. Hannah Szenes završila je na kraju u budimpeštanskom zatvoru jer je cilj operacije bio spasiti, izme u ostaloga, što više Židova u Ma arskoj. A situacija se u Ma arskoj sve više komplicirala, o emu Goll piše: “Dolazak Strelastih križeva na vlast pokrenuo je u Ma arskoj (i u Me imurju koje se i u knjizi tretira u to vrijeme kao sastavni dio Ma arske, op. red. mn.) val nezapam ena terora. Mnoge e taj val potopiti, a me u žrtvama najbrojniji su bili Židovi... Samo od sredine svibnja pa do po etka srpnja 1944. u Auschwitz su otpremljena ukupno 437.402 ma arska Židova... Kratkotrajnu nadu probudila je 7. srpnja Horthyjeva naredba da se obustave deportacije Židova, ali rušenjem regenta zlo incima je ponovo otvoren put. Samo dva dana nakon što Szálasi preuzima vlast, Eichmann se vratio u Budimpeštu i nastavlja zapo eto. Odmah organizira “marš smrti”. Potkraj listopada 1944. gotovo pedeset tisu a Židova pješice je ot-

premljeno iz Budimpešte na rad u Njema ku, a zapravo u smrt. Tisu e njih poumirale su putem od gladi i iznemoglosti ili su ubijeni jer „nisu marširali dovoljno brzo”.

U takvoj situaciji u budimpeštanskim zatvorima nalazilo se više židovskih padobranaca podrijetlom iz Ma arske za koje se itekako zanimao i Gestapo. Oni više nisu bili neprijatelji novoj ma arskoj zlo ina koj vlasti, nego su proglašeni i “izdajnicima domovine”.

Tako je i Hannah Szenes proglašena izdajnicom. Za sve njih organizirano je su enje na vojnom prijekom sudu. Hannah je na sudu prkosno odbila priznati bilo kakvu krivnju, a najmanje prihvatiti to da bi bila izdajnica domovine. I nije joj bilo spasa. Dana 7. studenoga 1944. vojni sud osudio ju je na smrt strijeljanjem te je nekoliko sati nakon presude odmah strijeljana u zatvorskom dvorištu.

Svijetli primjer otpora U Izrael su 1950. godine preneseni i posmrtni ostatci Hanne Szenes. Hrabra je padobranka sve ano do ekana u luci Haife i Tel Avivu te uz najviše državne po asti u Jeruzalemu, gdje je i pokopana.

Posljednje joj je po ivalište nacionalno vojno groblje na vrhu brda Herzl, najvišem od judejskih planina koje nadvisuju Jeruzalem. U kolektivnoj svijesti izraelskog društva misije padobranaca cijenjene su kao najsvjetliji primjer židovskog otpora u vrijeme holokausta, a dragovoljci iz misija imali su nepovrediv status nacionalnih heroja.

Po asno je mjesto pripalo Hanni Szenes. Od sedmero poginulih padobranaca jedino je ona osu ena na sudu, prkosno odbivši zatražiti pomilovanje.

Njezina literarna ostavština tako er je doprinijela da upravo ona zadobije prioritet u kolektivnoj nacionalnoj memoriji. Hannina hrabrost i žrtva i danas nadahnjuju izraelsku mladež. Njezino ime nose brojne ulice u Izraelu, naselja, šuma, brod, pa ak i neke vrste cvije a. Elie Wiesel, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godine, u svega nekoliko rije i izrekao je najdublju istinu o Hanni Szenes: “Njezin je život žrtva, njezine su rije i pjesma, a njezina pri a - nadahnu e”. (Zvonimir Despot)

22

Mozaik

kako su oni osobe na koje glase njihove lažne isprave. Fleischmann je vjerovao da bi od toga moglo biti neke koristi.

Doveli su ih prvo u Prelog. Žandarmerijska je postaja bila u dugoj prizemnici žute boje na Trgu sv. Florijana broj 20, preko puta parka sa spomenikom Sv. Florijana kako se bori sa zmajem. Ispitivao ih je zapovjednik postaje Lájos Gall. Ali samo nakratko jer odmah idu dalje, u višu komandu u akovec. U akovcu je tada zapovjedništvo 18. pješadijskog puka koji upravo tih dana preuzima nadležnost za sigurnost u Me imurju.

Tu je i “ispostava detektiva”, posebno odjeljenje ma arske kontraobavještajne službe, a ve je i njema ki Gestapo u akovcu uspostavio svoj ured.

nastavak sa str. 21

UHI ENJE U ŠUMARKU BAJKOVEC Pokazalo se da je Kallos bio u pravu. Rijeka Drava i njeni nabujali rukavci uskoro su ostali iza njih. Kora aju ve poljima, ali još uvijek ne znaju gdje se zapravo nalaze. Prema planu koji su dogovarali pripremaju i se za prijelaz u Ma arsku, trebali bi biti u blizini Male Subotice.

Na željezni kom kolodvoru tog maloga me imurskog mjesta umiješali bi se me u putnike i prvim vlakom produžili za Budimpeštu. Ali gdje je Mala Subotica? I jesu li uop e prešli granicu? U neobjavljenim sje anjima Sándora Fleischmanna, što ih je 1989. godine u Jeruzalemu kazivao u magnetofon dr. Gavrielu Bar-Shakedu iz Instituta Yad Vashem, o tome je zabilježeno: “Ve se danilo. Prošli smo kroz žitno polje i naišli na dubok jarak. Zapravo i ne znam kada smo to no prešli granicu. Primijetio sam samo da nema više one žice sa strujom i po tome sam zaklju io da smo preko. Je li se vidjelo da smo mokri? Pa, imali smo zasukane nogavice hla a i jedino se po tome moglo zapaziti da smo negdje gazili preko vode.

Ina e, smo io nam se novac i još ponešto od opreme.

Jarak na koji smo naišli bio je dvadesetak metara udaljen od ceste. Zavukli smo se u jarak da predahnemo i dogovorimo što i kako dalje. Odlu eno je da Péter i ja odemo naprijed izviditi put, a Hanna i Tissander sklonit e se u obližnjem grmlju.”

Kallos i Fleischmann krenuše nasumce cestom što je prolazila u neposrednoj blizini njihova skrovišta. Ve nakon nekoliko stotina metara naišli su na plo u s nazivom mjesta pred kojim su se našli: Drávaszilas.

Tako je ma arska vlast nakon okupacije 1941. godine preimenovala me imursko selo Podbrest, udaljeno od Male Subotice samo pet-šest kilometara. Zadovoljni što napokon znaju gdje se nalaze, dvojica izvidnika nisu ušli u selo nego se zaputiše u suprotnome smjeru, prema istoku. Žele se uvjeriti i što je tamo.

Hodali su nekoliko kilometara cestom koja vodi prema Prelogu, a niti su koga sreli niti vidjeli.

Krenuše zato natrag da Hannu i Francuza izvijeste o rezultatima izvi anja terena. Ali kad su ve bili nadomak Podbresta, odlu iše ipak prije svratiti u selo. Htjeli su potražiti Franju Katanovi a i Viktora Šipoša, vodi e s kojima su prešli iz Ma arske, te zatražiti njihovu pomo . Ako ništa drugo, da dobiju od njih informacije kako najlakše dalje vlakom te jesu li u proteklih mjesec-dva u Ma arskoj možda izmijenjeni osobni dokumenti, uvedene neke posebne propusnice.

Ku u Franje Katanovi a našli su bez poteško a. Kallos je znao gdje on stanuje. Poznavali su se još od prije rata kad su obojica neko vrijeme živjeli u Zagrebu. Prvih godina rata Katanovi e preseliti u Podbrest, a Kallos u Budimpeštu, ali i dalje su ostali u vezi. Katanovi nažalost nije bio kod ku e. Zatekli su samo njegovu suprugu i roditelje. Bili su prili no rezervirani prema dvojici neznanaca. Upozorili su ih da se ne zadržavaju dulje u selu jer uokolo ima dosta žandara. Uz savjet da ne idu natrag kroz selo, proveli su ih kroz vrt iza ku e i pokazali prolaz kroz ogradu u polje.

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pokop u Izraelu

Zašli su u polje i krenuli prema mjestu gdje ih ekaju Hanna i Francuz. Osamljeni šumarak u blizini njihova skrovišta bio je pouzdan orijentir. Dan je bio sun an, na nebu ni obla ka.

Muke i nevolje prethodne no i kao da su ve zaboravljene pa ispunjeni nadom kora aju poljskom stazom. Ništa ne sluti da idu ususret katastro i, iako su tek korak do nje. Fleischmann o tome u svojim sje anjima: “Hodali smo poljem, napola požnjevenim. Odjednom ugledasmo dva žandara. Kažem Péteru: Sakrijmo se u žito. Ne e nas primijetiti… ‘Ne, to bi bilo upadljivo’, odgovorio je. Idemo dalje, mirno, kao da se ništa nije dogodilo. Svaki smo imali po dva pištolja. Péter je imao moju 35-icu na bubanj i još jedan u džepu. U to se jedan od žandara okrenuo da pripali cigaretu i tada nas je spazio.

‘Hej, vi, što radite? Do ite ovamo!’, doviknuo nam je.

Bili su to žandari dovedeni s erdeljske granice. Nisu poznavali to mjesto, nisu se snalazili. Pregledali su naše isprave.

Ispri ali smo im pri u koju smo na brzinu smislili: da smo došli potražiti boravište za naše roditelje, koji bi se ovdje sklonili od bombardiranja. Osim toga, Péter je slikar pa ovdje usput traži motive. Pozivali smo se na obitelji Katanovi i Šipoš. Žandari su sve to primili bez rije i. ‘Dobro, rekao je jedan od njih, ali idemo ipak do postaje’.

Tako smo pošli s njima. Nisu nas pretražili, a svoje su puške nosili nehajno obješene na ramenima. O ito, nismo im bili sumnjivi. Za njih smo bili dva momka, klinci.

Jedan od žandara je zaostao i dozvao nekog seljaka koji je radio u polju. uo sam kako ga pita postoji li u selu obitelj Katanovi .

Zna i, ipak nas je provjeravao.

Kad smo došli na oko 200 metara do skrovišta u kojem su bili Hanna i Tissandier, jedan je žandar rekao drugom: ‘Još nekoliko koraka i pustit emo ih…’

Kad sam to uo, izvukoh iz džepa ruku koju sam do tada držao na pištolju. U taj as odjeknuo je prasak pucnja! Bacio sam se instinktivno u stranu. Nisam znao što se doga a. Kad sam podigao glavu, ugledah Pétera ispružena na zemlji. Prosvirao si je lubanju hicem u sljepoo nicu! Lijepo sam vidio kako mu se mozak prosuo… Zašto je to u inio? Je li možda krivo razumio što je žandar rekao: ustrijelit emo ih, umjesto pustiti? Tko zna.

U svakom slu aju, vidio sam da

je Péter mrtav. To saznanje poslije e mi biti od velikog zna aja jer su nas na saslušanjima ucjenjivali da emo biti suo eni s Péterom. Ali mi smo znali da je mrtav pa smo zato sve na njega svaljivali.”

Samo trenutak poslije pucnja Fleischmann je osjetio cijev puške u rebrima. Žandari su mu stavili lisice na ruke, pretresli džepove i našli pištolje. Kallosu su tako er pretražili odje u. Iz jednoga džepa pojaviše se slušalice za radiostanicu, one za koje je Hanna mislila da su izgubljene dok su plivali preko Drave.

Sve je to sada ležalo razbacano po zemlji, pokraj tijela mrtvoga Kallosa i skvr ena Fleischmanna vezanog lisicama. Na poprištu tragi nog doga aja ubrzo se okupiše neki seljaci privu eni pucnjem. Jedan od njih rekao je žandarima da se tu u blizini skrivaju “još dva partizana”. Na to je jedan od žandara uzeo od seljaka bicikl i odvezao u stanicu po poja anje.

Bespomo an i o ajan Fleischmann je sjedio vezanih ruku na prašnjavu tlu, razmišljaju i samo o jednom: gdje su Hanna i Tissandier, znaju li što se doga a? Mjesto gdje su oni bili skriveni tako je blizu da su morali uti, možda ak i vidjeti što se doga a. Zašto nisu reagirali?

Zašto nisu likvidirali onog jednog žandara? Nije mogao na i odgovor na ta pitanja. Oko njega su ležali razbacani papiri, pisma za ro ake, adrese – sve što su istresli iz njegovih džepova. Kad bi se žandar okrenuo, legao je na zemlju i onako vezanih ruku pokušavao dohvatiti papiri e da ih uništi. Jedna žena iz skupine znatiželjnika koji su stajali uokolo dobacila mu je u pola glasa: “Što još želiš uništiti, sinko moj?” - Sebe! odgovorio je u o ajanju. Na to mu je ona nogom doturila neke papiri e i on ih je pojeo.

Nakon nekog vremena pojaviše se selja ka kola i kamion s dvije desetine naoružanih vojnika. Odmah su krenuli u potragu za “partizanima”. U strelja kom stroju opkoljavaju polje i šumarak gdje se navodno skrivaju.

Znaju li to Hanna i Francuz? Gdje se nalaze u tom asu? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja dala je sama Hanna. Svoju pri u o tim dramati nim trenucima uspjela je ispri ati Yoelu Palgiju – pod okolnostima o kojima e biti više re eno kasnije – a Palgi je to objavio u svojim ratnim memoarima. “ ekali smo skoro tri sata da se oni vrate. U me uvremenu, sakrila sam radiostanicu i preostale naše stvari u polju pše-

nice. Mjesto gdje smo se sakrili nije bilo dobro. Cesta je prolazila vrlo blizu i s nje se lako moglo nas vidjeti dalekozorom. No,bilo je kasno. Opasnije bi bilo da se sada premještamo i tražimo bolje mjesto. Osim toga, nismo ni mogli oti i nekud dalje jer nas ona dvojica ne bi našli.

Odjednom je Tony opazio odred vojnika kako dolazi cestom, pa za njim još jedan i još jedan. Po eli smo puzati kroz grmlje u smjeru Jugoslavije. Nadali smo se da nismo daleko od granice. Vidjeli smo šumu nekoliko stotina metara dalje, za koju smo pretpostavljali da je u Jugoslaviji.

Možda do emo pod njezinu zaštitu ako se domognemo šume.

Sve je to bilo besmisleno. Dopuzavši blizu šume vidjeli smo da je u rukama neprijatelja. Bili smo opkoljeni. Pretraživali su teren sistematski, zagledali u svaki grm. Približavali su se sa svih strana i krug je bio zatvoren. Nije bilo šanse da se probijemo borbom. Sakrili smo naše pištolje i sve ostalo što bi moglo izgledati sumnjivo te se po eli pretvarati da smo ljubavni par. Vojnici su bili iznena eni ugledavši mladog ovjeka kako leži u grmlju, s glavom u krilu djevojke koja je milovala njegove uvojke. ‘Jesu li to oni koje tražimo’, upitao je jedan od vojnika. Vodnik je odgovorio: ‘Povest emo ih, pa ako je pogreška bit e pušteni i onda mogu nastaviti voditi ljubav!’. Šumarak u kojem su Hanna i Francuz uhva eni mještani Podbresta nazivaju Bajkovec.

Pretraživanjem šumarka i obližnjih polja vojnici su ubrzo pronašli radiostanicu i ostalu skrivenu opremu. Dovoljno dokaza da sumnjivi “ljubavnici” završe s lisicama na rukama. “Tada još uvijek nisam znala što se dogodilo s Fleischmannom i Kallosem”, kaže Hanna u svojoj pri i.

“Opkoljeni mnoštvom vojnika s bajonetama na puškama, Tony i ja odvedeni smo tamo gdje su ležali Kallos i Fleischmann. Tada sam shvatila da je moja igra izgubljena.”

Uhva ene “špijune” odmah su uputili dalje. Na elu kolone je kamion s vojnicima, za njim kola s mrtvim Kallosem, a iza kola njih troje vezanih ruku lisicama.

Prate ih samo dvojica žandara.

Nisu baš revno motrili zarobljenike pa oni to koriste da se putem dogovaraju. Fleischmann je dogovorio s Tissanderom, a ula je to i Hanna jer hoda odmah iza njih dvojice, da sve sumnjivo i neugodno svale na Kallosa. On je ionako mrtav. Dogovorili su tako er da i dalje uporno tvrde

OD ISPITIVANJA U ME IMURJU DO VOJNOG ZATVORA U BUDIMPEŠTI U žandarmerijskoj postaji u akovcu sastavljen je prvi zapisnik njihovih saslušanja. Žandari su prilikom ispitivanja bili vrlo brutalni. Ne ustru avaju se od povla enja za kosu, bacanja na pod, premla ivanja uhapšenika. Žele od njih prije svega dobiti odgovore na nekoliko pitanja: tko su, odakle dolaze, tko ih šalje, gdje su nabavili oružje… Na Fleischmanna su pokušali izvršiti dodatni pritisak izmišljenom pri om kako je on ubio svoga prijatelja, a onda su žandari stupili u akciju. Kad prilikom ispitivanja kod Hanne otkriju prili nu koli inu dolarskih zlatnika, situacija se još više zakomplicirala. Tim više što je uporno odbijala otkriti porijeklo toga novca i kome je namijenjen. U tako nezahvalnoj situaciji njima je donekle išla na ruku nesloga me u isljednicima.

Prepirali su se oko toga iji su zapravo oni zarobljenici. To se i poslije ponavljalo. Isto tako, za njih su se otimali Gestapo i vojna kontraobavještajna služba.

Taj dan popodne došao je po zarobljenike vojni automobil i odvezao ih u Szombathely na daljnja ispitivanja. U tome gradu na jugu Ma arske, udaljenom 117 kilometara od akovca, bilo je zapovjedništvo 3. žandarmerijskog okruga odgovorno za izvi anje i kontraobavještajnu službu u cijelom Me imurju. U Szombathelyju je i zapovjedništvo 3. korpusa ma arske vojske,

u sastavu kojega je i akove ki 18. pješadijski puk. Mnogo zainteresiranih da otkriju tko zapravo stoji iza troje neobi nih zarobljenika.

Smjestili su ih u vojarnu žandarmerije. I ovdje se na saslušanjima ponavljaju ista pitanja, ali i iste brutalne metode.

Isljednici u Szombathelyju bili su još suroviji i bezobzirniji.

Posebno prema Hanni. U svojoj pri i ona svjedo i i o tome: “Ne mogu ni re i što su mi sve inili. Teško mi je vjerovati da sam ostala itava i da nisam izgubila razum. Slušala sam mnoge pri e o metodama torture, ali nisam mogla ni zamisliti da ljudi mogu biti tako okrutni”.

Svojom hrabroš u i prkosom Hanna je iritirala isljednike, a oni su uzvra ali torturom i brutalnoš u. Zamjerila im se i time što je uporno odbijala otkriti šifru radiostanice. Bez toga je stanica bila neupotrebljiva. Žandarima je promaklo da su “klju ” za pokrenuti radiostanicu ve gotovo imali u ruci, ali toga nisu bili svjesni. Me u Hanninim je stvarima bila i mala knjižica francuske poezije na koju nitko nije obratio pozornost. Žandarima nije palo na pamet da bi u knjižici pjesama moglo biti i nešto drugo osim poezije. A bilo je. U francuskim stihovima krila se lozinka radiostanice! Da se riješi neugodnog dokaza, Hanna je tu knjižicu pjesama ostavila u automobilu kad su ih negdje prevozili.

Vratili su ih još jednom žandarima u akovec, pa opet natrag u Szombathely. Sada o njima vodi brigu vojna kontraobavještajna služba. U vojarni vojske saslušavaju ih i neki civili, a pojavio se i Gestapo. Prema pitanjima kojima ih obasipaju, Fleischmann e zaklju iti da isljednici “tapkaju u mraku”. Natezali su se tako skoro deset dana, sve dok nije stigla naredba da zarobljenike pošalju u Budimpeštu.

Iz Sombathelyja odlaze 17. lipnja. Putuju u dva automobila: u jednom Fleischmann i Tissandier, u drugom Hanna. Dakako, s pratnjom. Ruke su im okovane lisicama, a vezani su i za sjedala automobila. Nakratko e se zaustaviti samo u Székesfeherváru.

Dobili su kruha i masti te poslije kra eg predaha produžili prema Budimpešti. Kad napokon stignu na odredište, njihova e nova adresa biti: Vojni zatvor Hadik, ulica Béle Bartóka.

Hannah Szenes u britanskoj uniformi

25. travnja 2014.

COOLIJADA 2014. Zapo inju maturantski dani

Birajte najmaturanta i najmaturanticu kuponom i SMS-om PU me imurska i ovu e godinu zajedno sa srednjim školama, Me imurskom županijom i gradovima akovcom, Prelogom i Murskim Središ em organizirati tradicionalnu završnu proslavu obilježavanja kraja školske godine za maturante srednjih škola - Dane maturanata u Me imurskoj županiji. Ovaj se oblik suradnje kao preventivno-zabavno-edukativna akcija pod nazivom “Coolijada 2014.” provodi ve 10 godina za redom i polu io je vrlo dobre rezultate i pohvale javnosti.

Sama akcija zapo inje objavom prijavnica za izbor najmaturanta i najmaturantice srednjih

4

5

Filip Belec, 3.T, ETŠ

škola Županije me imurske. Slike najmaturanata e se zajedno s glasa kim listi ima putem kojih e se mo i glasovati za kandidate objaviti 25. travnja, 2. i 9. svibnja u listu 2Me imurske novine“, odnosno 29. travnja, 6. i 13. svibnja u Listu “Me imurje”. Tako er e se na televiziji “Srce tv“, portalu “EMedjimurje“, portalu “E-mina“, kao i našem portalu Me imurskih novina: www. mnovine.hr objaviti slike predloženih natjecatelja i objaviti SMS broj za glasovanje. U srednjim školama bit e postavljene glasa ke kutije u koje e se mo i ubacivati glasa ki kuponi. Glasovanje završava s danom 15. svibnja 2014. godine.

6

Igor Jezernik, 4.A, ETŠ

Coolijada 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

Ivan Zadravec, 4.UR, ETŠ

8

Ivana eh, 4.K, ETŠ

Karlo Kocijan, 4.HT, ETŠ

Proslava Dana maturanata završila bi u petak, 16. svibnja 2014. godine, mimohodom maturanata ulicama grada koji e zapo eti u 14 sati formiranjem kolone maturanata kod Ekonomske i trgova ke škole akovec i koncertom bendova sastavljenih od srednjoškolaca kod SRC-a “Mladost” u akovcu.

Kao i prethodnih godina, najmaturant i najmaturantica bit e nagra eni vrijednim nagradama - tablet ra unalima, a njihovi razredi ulaznicama za akove ke bazene. Osim spomenutog, birat e se i najorginalniji razred, koji e biti nagra en cjelodnevnim izletom Spa i golf resortu “Sveti Martin“.

Kriteriji za izbor najoriginalnijeg razreda bit e ponašanje pojedinaca i kolektiva (razreda) za vrijeme trajanja akcije, kao i izgled i kreativnost kod izrade maturantske odore.

Tako er od 12. do 16. svibnja organizirat e se tzv. gra anske ophodnje sastavljene od predstavnika škola, policijskih službenika i roditelja maturanata, koje e u kriti na vremena obilaziti mjesta okupljanja maturanata i pratiti njihovo ponašanje. Policija e u suradnji s nadležnom inspekcijom i komunalnim redarstvom Grada akovca provoditi intenzivnije kontrole radi suzbijanja prekršaja pijan evanja na javnom mjestu i drugo.

Tako er pozivamo roditelje da iskoriste svoje roditeljsko pravo i dužnosti i posvete dovoljno nadzora i brige svojoj djeci, a sve s ciljem da obilježavanje ovih dana pro e dostojanstveno i sa što manje štetnih posljedica kako za maturante, tako i za ostale gra ane.

9

10

Marko Kozar, 4.C, ETŠ

Minea Pucko, 3.T, ETŠ

11

Petra Horvati , 4.UR, ETŠ

MATURANTSKA

COOLIJADA

Glasački listić

Napomena: Svog favorita (jednog najmaturanta ili najmaturanticu) označite sa X

Molimo ubaciti glasački listić u kutije koje se nalaze u srednjim školama.

1

2

Antonio Vuruši , 4.K, ETŠ

12

Sandra Kova , 4.B, ETŠ

3

Elena David, 4.C, ETŠ

13

Vanessa Šari , 4.A, ETŠ

Elvis Jankulija, 4.B, ETŠ

14

Zrinka Jankovi , 4.HT, ETŠ

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

Barbara Furdi, 4.B, Gimnazija JS

Barnard Kanižaj, 4.B, Gimnazija JS

Dario Filipi , 4.E, Gimnazija JS

Jelena Novak, 4.D, Gimnazija JS

Jura Mihin, 4.A, Gimnazija JS

Lea Perho , 4.A, Gimnazija JS

Maja Sabol, 4.E, Gimnazija JS

Marko Mesari , 4.F, Gimnazija JS

Mateo Henec, 4.G, Gimnazija JS

Matija Košak, 4.C, Gimnazija JS

Matija Marodi, 4.D, Gimnazija JS

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

Monika Gudlin, 4.G, Gimnazija JS

Ružica Juras, 4.F, Gimnazija JS

Valentina Holjevac, 4.C, Gimnazija JS

Doris Bermanec, 3.CV, Gospodarska

Ivona Cirkven i , 3.CV, Gospodarska

Jakov Novak, 4.CP, Gospodarska

Jelena Srša, 3.PK, Gospodarska

Karolina Tomaši , 3.KC1, Gospodarska

Kristina Blažin i , 3.KC2, Gospodarska

37

38

39

40

41

43

44

45

46

47

Luka Kr mar, 4.PT, Gospodarska

Maja Risovi , 3.KC2, Gospodarska

Mihael Bijan, 4.LŠ, Gospodarska

Petra Jagec, 4.PT, Gospodarska

Renata Galovi , 4.LŠ, Gospodarska

Stella Zlatarek, 3.FPK, Gospodarska

Stjepan Krha , 3VO, Gospodarska

Kristina Medved, 4.CP, Gospodarska

48

Dejan Oršoš, 3.F, Graditeljska

59

Nikola Horvat, 3.E, Graditeljska

70

Evica Ignac, 3.PKS, SŠ Prelog

Lucija Korunek, 3.VO, Gospodarska

49

50

Denis Košak, 3.D, Graditeljska

Filip Mesec, 4.C, Graditeljska

60

61

62

63

Teodora Žerjav, 4.A, Graditeljska

Ana Rob, 4.D, SŠ akovec

Danijel Branilovi , 4.A, SŠ akovec

Dino Baksa, 4.D, SŠ akovec

71

72

73

74

Filip Blažon, 3.KU, SŠ Prelog

81

82

Tea Tkalec, 4.THK, SŠ Prelog

Viktorija Hunjadi, 3.KU, SŠ Prelog

92

93

Luka Žvorc, 3.S1, Tehni ka škola

Maja Ciglari , 3.SKK, SŠ Prelog

83

Benjamin Novak, 3.E1,Tehni ka škola

94

Marin Gori anec, Marko Kr mar, 4.ET4, Tehni ka škola 4.ET2, Tehni ka škola

51

Elizabeta Cindri , 3.PK, Gospodarska

Helena Živko, 4.C, Graditeljska

Marko Pintari , 3.PKS, SŠ Prelog

84

Brigita Golenko, 3.S1, Tehni ka škola

95

Mihael Šoštari , 4.ST, Tehni ka škola

52

Ivan Zobun ija, 4.A, Graditeljska

Matija Brumen, 4.THK, SŠ Prelog

85

David Požgaj, 3.S3, Tehni ka škola

96

Gianluca Hali , 3.FPK, Gospodarska

42

Monika Sovi , 3.KC1, Gospodarska

53

Jasmin Ignac, 3.E, Graditeljska

64

Kristina Kukoli , 4.S, SŠ akovec

75

Monika Mikec, 4.EK, SŠ Prelog

86

Emil Rukelj, 3.S4, Tehni ka škola

97

54

55

Petra Jagec, 4.PT, Gospodarska

Lana Vibovec, 4.D, Graditeljska

65

66

Mirko Posavec, 4.B, SŠ akovec

Patricija Me imurec, 4.B, SŠ akovec

76

77

Patrik Jan ec, 3.SKK, SŠ Prelog

Romano Kvakan, 4.EK, SŠ Prelog

56

Luka Kundih, 4.D, Graditeljska

67

Bruno Petrini , 3.PM, SŠ Prelog

78

Sandra Ružman, 4.G2, SŠ Prelog

87

88

89

Gabrijel Fabi , 3.S4, Tehni ka škola

Ivan Kavran, 3.E1, Tehni ka škola

Jasmin Poturi , 4.ST, Tehni ka škola

98

99

100

57

Michael Jezernik, 3.F, Graditeljska

68

Dario Duš, 4.G2, SŠ Prelog

79

Sara Slavi ek, 4.G1, SŠ Prelog

90

Sara Slavi ek, 4.G1, SŠ Prelog

101

Ana Mutvar, 4.B, Graditeljska

58

Neven Horvat, 4.B, Graditeljska

69

David Škvorc, 3.PM, SŠ Prelog

80

Tajana Mati, 4.G1, SŠ Prelog

91

Tajana Mati, 4.G1, SŠ Prelog

102

Saša Krnjak Šopar Aleks, Petar Nesti , Zoran Martin evi , Nikola Perho Petar Šari , Stephan Šalamon, 3.S2, Tehni ka škola 4.ET1, Tehni ka škola 4.ET2, Tehni ka škola 3.S3, Tehni ka škola 4.ET1, Tehni ka škola 4.ET3, Tehni ka škola 4.ET4, Tehni ka škola

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

ETIRI I POL GODIŠNJA Maša Bratiš ak iz Belice postala je prava mala TV zvijezda u aktualnoj reklami Optima telekoma “Nije patka”

Bebe 2014.

Sa šest mjeseci života dobila prvi angažman, s dvije godine “posao” u agenciji

Aleksandar (18) i Kristina (18) Oršuš iz Piškorovca dobili su k erkicu Aleksandru, ro enu 13. travn ja.

Miodrag Bogdan (29) i Valentina Viban i (22) iz akovca dobili su Linu, ro enu 14. travnja. Imaju i trogo dišnjeg Samuela.

Kako Maša odrasta, tako ima i sve više “posla”, a odnedavno je i glavna zvijezda jedne velike reklamne kampanje San mnogih djevoj ica da postanu TV ili ilmske zvijezde ve ini njih nikad se ne ostvari.

Me utim, maloj 4,5-godišnjoj Maši Bratiš ak iz Belice on se ostvaruje od samog ro enja.

- Sa samo šest mjeseci ro enja ‘posudili’ smo našu malu bebu mojoj kolegici iz Zagreba koja je snimala reklamu za svoj web shop. Kad su joj bile dvije godine, ve je dobila ‘posao’ u agenciji ‘Weltrusky’, govori nam mama Josipa u njihovom domu u Belici.

Scena iz aktualne reklamne TV kampanje u kojoj se mala Me imurka izvrsno snašla

DEŽURNI PEDIJATAR Pet 14.03.2014. 13:00 do 20:30 Sub 15.03.2014. 08:00 do 15:30

dr. Dušanka Sačer-Starčević - dežurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel. 310 215 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak - UJUTRO ponedjeljak i srijeda - POPODNE

Obitelj Bratiš ak iz Belice ponosna je na svoju malu Mašu

Maša usprkos obavljanom nizu snimanja živi u svojem dje jem svijetu i ne razlikuje se od svojih vršnjaka. Voli se igrati i družiti s prijateljima u grupi “Leptiri i” iz Dje jeg vrti a “Cvr ak” akovec.

Mama Josipa, suprug Sandro, koji je rodom iz Male Subotice, Maša i njezin mali brat devetomjese ni Tomi od prije etiri mjeseca žive u Belici, kao i svaki drugi mladi par. Me utim, ono što njihovu djevoj icu

ipak razlikuje od ve ine drugih malih Me imuraca jest njezin gluma ki angažman koji je ostvaren zahvaljuju i tome što su njezini roditelji otkrili da posjeduje istinski gluma ki talent odmalena i zbog toga su se odlu ili da je upišu u agenciju.

Prve ve e ponude za snimanje pravi reklamnih kampanja dogodile su se nedavno, niti prije mjesec dana. Bila je u igri s još jednom kandidatkinjom za reklamiranje jedne mineralne vode, ali uslijedio je angažman u sada aktualnoj reklami Optime telekoma “Nije patka”.

- Snimanje je trajalo po nekoliko sati, ali Maša se na setu odli no snašla, kaže nam mama Josipa, i dodaje: - Ve ina djece ima tremu prilikom javnog nastupa, Maša s time nema problema. Što se ti e planova za dalje, oni nisu preambiciozni. Dapa-

Nema tremu Kako Maša odrasta, tako ima i sve više “posla”, a odnedavno je i glavna zvijezda jedne velike reklamne kampanje.

Maša Bratiš ak iz Belice - prava mala TV zvijezda iz Belice

e, roditelji kažu da se ide korak po korak.

Novi angažman Stoga se u Zagreb na casting odlazi tek povremeno, dok se život odvija u normalnom svakodnevnom ritmu.

- Postoji mogu nost baš sada za prije spomenuti angažman u još jednoj reklamnoj kampanji, jer kad su bili castinzi u Zagrebu Maša je tada bila bolesna, pa nismo mogli i i baš na svaki. Sada imamo informacije da bi moglo do i do promjene i da bi ipak angažirali našu Mašu, kaže nam ponosi tata Sandro.

Pogled na snimljeni reklamni spot govori da je Maša istinska mala glumica i da se odli no snašla u traženoj ulozi. Gluma ki talent i energija koju posjeduje jesu ono nešto posebno, tako da e sigurno biti još snimanja i novih uloga.

Ne samo u reklamama, nego gotovo smo sigurni i u pravim televizijskim ili ilmskim pri ama. (Zlatko Vrzan)

EKONOMSKA ŠKOLA USPJEŠNA NA DRŽAVNOJ SMOTRI ISTRAŽIVA KIH RADOVA

Rad Klare ukes na temu me imurskog kruha najbolji!

Na Državnu smotru istraživa kih radova iz biologije, održanu od 6. do 9. travnja 2014. u Šibeniku, pozvane su u enica ekonomske gimnazije Klara ukes i njena mentorica Željka Kadi, prof. biologije i kemije.

Klarin je rad proglašen najuspješnijim u kategoriji prvih razreda. Rad pod naslovom “Utjecaj

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

sastava kruha na njegovu trajnost” inspiriran je tradicionalnim na inom pripreme kruha.

Namjera rada bila je dokazati da je kruh prire en kiselim tijestom, kakav su radile naše bake, zna ajno trajniji od kruha s pivskim kvascem i kupovnog kruha s aditivima. U pojedine promatrane uzorke stavljeni su kao dodaci

ešnjak, umbir i cimet u prahu.

Rezultati su, nakon provedenih istraživanja, pokazali da je pobjednik u trajnosti kruh s kiselim tijestom i dodatkom ešnjaka zanimljive arome.

Odabir teme istraživanja u skladu je s na inom razmišljanja u Ekonomskoj i trgova koj školi, gdje u enici i njihovi profesori bi-

ologije, poduzetništva, marketinga i vježbeni kih tvrtki zajedno pronalaze na ine da promoviraju zdrave namirnice kroz poduzetni ku ideju, a me u njima kruh zauzima posebno mjesto.

Tradicionalna priprema me imurskog kruha i rad Klare ukes najbolji je rad na Državnoj smotri istraživa kih radova iz biologije

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

RAZGOVOR S POVODOM

MIŠO KOVA NAKON ETRDESET GODINA PONOVNO U AKOVCU! Pred oko tri i pol tisu e gledatelja veliki uskrsni koncert u akove koj dvorani Graditeljske škole na blagdan Uskrsa održao je Mišo Kova , legenda hrvatske zabavne glazbe. Publika je urnebesno pozdravila kralja hrvatske estrade i zajedno s njim otpjevala na desetke njegovih hitova. Ljepoti ve eri ogroman doprinos dala je i Mišina k erka Ivana. (foto: Zlatko Vrzan)

Sanja Rašan, autorica i redateljica prvoga me imurskog mjuzikla s narodnim popevkama najbolje predstave KAM-a Gordana Lach i Željko Grahovec autori nosa a zvuka “Munine viže” PRVA ME UNARODNA IZLOŽBA

pisanica u Prelogu KUD MA KOVEC

Dvadeset godina Tamburaške smotre u Ma kovcu 12. MEF

Prijave za MEF do 30. srpnja

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

25. travnja 2014.

SUBOTA, 26. travnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

NEDJELJA, 27. travnja, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Ne propustite “Sarajevsku audiciju”

“ZOO putnici”

“Sarajevska audicija ” nastavak je autorskoredateljsko-izvo a kog rada Željka Nin i a, jednog od tvoraca legendarne hit predstave “Audicija”, koja je nastala iz studentskih vježbi na Akademiji scenskih umjetnosti 1984. godine u Sarajevu. O popularnosti predstave tih godina svjedo e podaci da je samo u Zagrebu, 3 puta dnevno, 10 dana zaredom - izvedeno 30 predstava sa 60.000 gledatelja, a u tadašnjoj dr-

Jeste li ve putovali vlakom? Jeste li osluhnuli monotono okretanje i ritmi no zvu anje kota a? Jeste li kroz prozor vidjeli oblake i pejzaž kako prolaze? Dugo putovanje je esto dosadno, ali mašta i igra do aravaju nam zanimljive dogodovštine. U kupeu vlaka na u

žavi Audiciju je vidjelo više od nevjerojatnih 2,5 milijuna ljudi! Sarajevska audicija neponovljivi je spoj najuspjelijih scena iz prethodnih verzija s potpuno novim komi nim situacijama i krasi je mnoštvo nevjerojatnih likova i raznolikog humora u pretresanju aktualnih doga anja u široj regiji. Ulaznice po cijeni od 60 kuna u pretprodaji su na blagajni Centra za kulturu akovec.

PRVA ME UNARODNA izložba pisanica u Prelogu

Svaki kraj druga ije boji pisanice U Pastoralnom centru bl.

Alojzija Stepinca u Prelogu otvorena je uo i Uskrsa, u etvrtak 10. travnja, me unarodna izložba pisanica i slika “Ususret Uskrsu” iz bogate privatne zbirke Stjepana Pohižeka, u suradnji s Likovnom udrugom donjeg Me imurja Prelog.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek uru io je tom prigodom dar Stjepanu Pohižeku u ime Grada Preloga te rekao: - Izložba ima težinu jer je prva me unarodna izložba pisanica ne samo u Prelogu, nego i u Me imurju, a organizirana je i u godini u kojoj Grad Prelog slavi 750. obljetnicu. Zahvaljujem kolekcionaru umjetnina Stjepanu Pohižeku i svim izlaga ima.

Uvjeren sam da e se svi koji e razgledati izložbu napuniti po-

Pisanice rezanice

Obitelj na izložbi pisanica

sebnom energijom, optimizmom i radoš u.

Predstavljen je i Stjepan Pohižek kao kolekcionar slika i umjetni kih djela, uz rije i kustosice Muzeja “Croata insulanus” Ive Ko-

žnjak, te uz predsjednika LUDM-a Prelog Pavla Ružmana i župnika Antuna Hoblaja. Misijska zajednica “Sv. Mala Terezija” uru ila je zahvalnice za misijsku prodajnu izložbu. Zahvalnice je podijelila

Pisanice iz raznih krajeva Hrvatske

voditeljica zajednice Anica Horvat. Sve anost otvorenja vodio je Željko Soka , a pjevao je mješoviti pjeva ki zbor Župe Prelog, koji djeluje ve stotinu godina, a koji vodi Jasminka Pervan.

Izloženo je 150 oslikanih jaja raznih veli ina, a oslikali su iz slikari iz Hrvatske i Slovenije, te desetak autora iz Me imurja. Prije su se zbilja oslikavala jaja, a jedno vrijeme to su bila i nojeva jaja kad ih je bilo, no u zadnje vrijeme jaja se izra uju od drveta na strojevima, te se oslikavaju.

Svaki kraj druga ije boji pisanice, a upravo ta raznolikost donijela je šarm izložbi. Me imurske pisanice naj eš e su nosile motive seoske idile, ku ica i vode te neba, no nekad se u Me imurju dosta pisanica izra ivalo pomo u voska, odnosno loja i luka.( J. Š.)

Pisanice me imurskih likovnih autora

“ AKOVEC U OBSCURI” povodom Svjetskog dana camere obscure

Znamo li kako nastaje fotografija? lanovi Fotokluba akovec protekli su vikend na Trgu Republike instalirali veliku cameru obscuru, dimenzija 2x2x2,5 metara. Zainteresirani gra ani mogli su u nju u i i sudjelovati u zanimljivoj i edukativnoj prezentaciji o tome kako zapravo nastaje fotogra ija. Mnogi su se i po prvi put susreli s izrazom “camera obscura”, koja je prethodnica fotoaparata, a taj izraz se prevodi jednostavno i kao “tamna komora”.

Davor Dolen i , predsjednik Fotokluba akovec, pojasnio je tom prigodom razlog organiziranja ovoga jedinstvenog doga aja te sam proces nastajanja fotografske slike: - Doga aj nazvan ‘ akovec u obscuri’ organiziran je ve tre u godinu zaredom, a provodi se povodom Svjetskog dana camere obscure, koji se obilježava posljednju nedjelju u travnju. Ovim projektom želimo pou iti gra ane kako zapravo nastaje fotogra ija. Naime, današnji moderni fotoaparati zabilježe sliku kroz objektiv na senzor. Nekada je to

Doga aj je pratila i miniizložba fotografija nastalih camerama obscurama ru ne izrade bilo isto kroz objektiv na ilm, a sve je krenulo od camere obscure, odnosno od jedne rupe na kutiji koja propušta svjetlo i projicira svjetlo na drugu stranu camere.

Ta slika koja se vidi je okrenuta na glavu, dakle ‘naopa ke’. Camera obscura ne mora biti kutija, ve može biti i zamra ena soba. Upravo po tom modelu i principu rade fotoaparati i kamere. Ovakve prezentacije posebno oduševljavaju djecu. To dobro znam jer sam izme u ostalog i voditelj radionice analogne fotogra ije u Fotoklubu,

gdje razvijamo crno-bijele ilmove klasi nom tehnikom i kad djeca vide taj proces nastajanja fotogra ija, kad se u kemiji polako pokazuju ti obrisi i oblici, to im je onda zaista totalno otkri e.

- Kratko, ali vrlo zanimljivo predavanje. Nisam ništa do sada znao o cameri obsucuri. Fotogra ijom se bavim samo amaterski i uvijek je dobro nešto novo uti i nau iti od profesionalaca. Ovakav doga aj treba ponoviti i kad e biti ljepše vrijeme, pa e i boje na prezentaciji biti izražajnije.

Doga aj je pratila i miniizložba fotogra ija nastalih raznim camerama obscurama ru ne izrade autora Davora Dolen i a, Filipa Lu ina, Siniše Ludaša i Davorina Mancea. Cijeli projekt proveden je uz inancijsku potporu Grada akovca.

Miniizložba radova nastalih camerama obscurama Jedan od brojnih znatiželjnika koji su ušli u cameru obscuru bio je Robert Dunjko iz Štrukovca, koji je s nama podijelio iskustveni doživljaj bivanja u kameri:

Robert Dunjko iz Štrukovca bio je jedan od brojnih znatiželjnika koji su iskusili doga aj “ akovec u obscuri”

Oni su stvorili županijsku Tamburašku smotru u Ma kovcu

KUD MA KOVEC - dvadeset godina Tamburaške smotre u Ma kovcu

Devet ljudi stvorilo je smotru nacionalnog ugleda - Ideju za organiziranje Tamburaške smotre 1992. godine dao je Vladimir Jambor, a ve 1995. godine održana je prva županijska Tamburaška smotra, koja je do sada okupila preko 3.500 tamburaša i nekoliko tisu a posjetitelja PIŠE: STJEPAN MESARI

Ivan Ujlaki, Vladimir Jambor, Ivan Grahovec Ma kove ki, Branko Nemec, Slavica Mihaljkovi , Ivanka Culjak, Elizabeta Ujlaki, Mirjana Hrženjak i Ružica Nemec ljudi su koji su stvorili Županijsku smotru tamburaša i na njoj stalno rade od 1995. godine do danas.

Kroz dosadašnjih 19 smotri na ma kove koj pozornici nastupilo je preko 3.500 izvo a a, a njihove nastupe pratilo više tisu a gledatelja, te vrhunski glazbenici kao lanovi Povjerenstva za pra enje tamburaša.

Stvoritelji Smotre okupili su se u utorak u Društvenom domu u Ma kovcu i evocirali uspomene na dane kada se o održavanju smotre razmišljalo, te kada je ona krenula i postala to što je danas, priredba koja je za Ma kovec “svetek” kulture, ponosa, zabave i druženja.

Inicijator stvaranja Tamburaške smotre bio je Vladimir Jambor, koji danas, dvadeset godina kasnije, kaže kako je u ono vrijeme osjetio da Ma kovcu treba priredba koja e prezentirati selo, ali i KUD koji djeluje od 1982. godine. - Tamburaška smotra bila je logi an izbor jer smo u KUD-u imali vrsne tamburaše, a ideju su prihvatili i drugi me imurski KUD-ovi i tako je sve po elo i potrajalo do danas, uz znatne protokolarne novosti.

Entuzijazam, upornost i dosljednost Aktualni predsjednik i najaktivniji lan Organiza-

cijskog odbora i KUD-a Ma kovec Ivan Ujlaki kaže kako su entuzijazam, upornost i dosljednost ovih devet ljudi te drugih koji su pomagali urodili velikim plodom, a to je smotra koja e za nekoliko dana doživjeti svoje 20. izdanje. - Ova smotra stvorila je i promovirala tamburaše koji su osvajali prva mjesta na najve oj hrvatskoj tamburaškoj smotri u Osijeku. U organizaciju smo ušli bez iskustva, ali s puno optimizma i nade, što se na kraju isplatilo te danas imamo priredbu na koju smo svi ponosni. Posebno me raduje što smo od prvog dana do danas ostali poput obitelji, dogovaramo se, sva amo, pla emo, radujemo i na kraju sve fantasti no odradimo. Neka tako bude još 20 godina, a onda budu drugi nastavili, zadovoljno i malo u šali rekao je Ujlaki.

Na gotovo obiteljsko ozra je u društvu i me u lanovima koji su stvorili smotru ponosni su svi lanovi, poglavito Slavica Mihaljkovi , Ivanka Culjak, Mirjana Hrženjak, Ivan Ghrahovec Ma kove i i Elizabeta Ujlaki. - Nismo bili svjesni u što ulazimo, ali danas smo sretni jer smo stvorili ono što smo u sebi slutili i željeli. Posao smo uvijek podijelili i, kada je svatko odradio svoj dio, ukupan rezultat nije izostao, kaže Slavica Mihaljkovi .

Dvadeseta, jubilarna smotra održat e se 18. svibnja 2014. godine u Društvenom domu u Ma kovcu. Sigurni smo kako e biti uspješna kao i sve dosadašnje, a devet spomenutih ljudi s po etka lanka veliko su jamstvo da e to tako i biti.

25. travnja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK, 28. travnja, 12 sati AKOVEC, dvorana Matice hrvatske u akovcu

u izvedbi lendavskoga lutkarskog kazališta “Pupilla” Mladim literatima zavi aj je itekako u srcu! se putnici: dje ak i djevoj ica. Uskoro otkriju da nisu sami. U njihovoj prtljazi skrivaju se male, neobi ne životinjice koje putovanje preobrate u pravu životinjsku paradu. Takvi suputnici na kraju putovanja postaju pravi prijatelji, pa i više od toga. “ZOO putnici” je lutkarska predstava bez rije i, s naglaskom na animaciji svakodnevnih predmeta iz prtljage, a

namijenjena je publici svih uzrasta.

Predstava u trajanju od 40 minutna iznimno je gledljiva, puna humora i domišljatosti. Preporu uje se za dob 3+ (predškolci i niži razredi osnovne škole). Predstavu “ZOO putnici” u izvedbi Lutkarskog kazališta “Pupilla” Lendava pogledajte na tribini za djecu i mlade “Cukorek” u nedjelju 27. travnja s po etkom u 16 sati.

Pridružuju i se Danu Županije i Spomendanu Zrinskih i Frankopana, ogranak Matice hrvatske raspisao je tradicionalni književni natje aj za u enike osnovnih i srednjih škola Me imurske županije. Natje aj je raspisan za dvije teme: “Pošteno

ime nigdar ne zgine” i “Zavi aj vu srcu”. Najbolji mladi literati, osnovnoškolci i i srednjoškolci predstavit e se svojim radovima na završnoj sve anosti. Gost programa bit e župan Me imurske županije te u enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”.

SANJA RAŠAN, autorica i redateljica prvoga me imurskog mjuzikla s narodnim popevkama - najbolje predstave KAM-a

Prisjetili bi se neke stare zgode i predstava je samo rasla Kako je ve poznato javnosti, ovogodišnji pobjednik Festivala kazališnih amatera Me imurja je predstava “Možima na komediju, ženama na zdrovje” autorice i redateljice Sanje Rašan, u izvo enju KUDa op ine Donji Kraljevec. Rije je o prvom me imurskom mjuziklu nakon više desetlje a, pa tim više zaslužuje pažnju javnosti. Sanja Rašan je porijeklom iz Palinovca, sa suprugom živi u Prelogu, a radi u Podru noj školi Palinovec kao nastavnica. lanica je KUD-a op ine Donji Kraljevec.

• Kako je nastala ideja za mjuzikl?

— Ve smo dugo mislili napraviti nešto sli no. Prva je ideja bila da napravimo predstavu koja e te i spontano, da ne bude prekidana najavama. Razmišljala sam ovako: Imamo glumce u kulturnoumjetni kom društvu, stariju i mla u skupinu plesa a, tamburaše, žene pjeva ice, pa ak i bandiste. Naime, skupina puha a Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec djeluje u KUD-u op ine Donji Kraljevec, a prof. Ivan Belovari uvježbao ih je toliko da mogu nastupati i

- Najteže je bilo kad su glumci shvatili da e morati plesati i pjevati, a plesa i shvatili da e morati i glumiti, to im se nekako nije svi alo, pa je mnogo puta bilo u stilu ‘Popeval bum, plesal nam’, i obratno. Tamara i ja nekako smo ih na kraju nagovorili da se okušaju u svemu, pa je ubrzo bilo vrlo veselo i zabavno na probama

Autorica i redateljica Sanja Rašan i predsjednica KUD-a op ine Donji Kraljevec Tamara Recek s osvojenom nagradom KAM-a u Prelogu

TAMARA RECEK, predsjednica KUD-a op ine Donji Kraljevec

Sad svi žele vidjeti predstavu Predsjednica KUD-a op ine Donji Kraljevec Tamara Recek zaslužna je za realizaciju cijelog projekta mjuzikla, bez njenih sposobnosti organizacije i stalnog zalaganja da se dolazi na probe bilo bi mnogo teže ostvariti cijeli projekt s velikim brojem sudionika.

• Koja je najvažnija pouka projekta?

— Najvažnija pouka iz cijelog projekta predstave ‘Možima ne komediju, ženama na zdrovje’, odnosno mjuzikla, bila je iznena uju a. Malo po malo me usobno smo se svi povezali i smanjili me ugeneracijske razlike, realiziraju i ideju da svi nastupe u jednom projektu.

Uspjeli smo slomiti sve otpore na probama kojih je bilo i zbog toga što su u kreiranju predstave sudjelovali i sami glumci. Na probama je zbilja

bilo veselo, toliko da smo u to vrijeme primili i nove lanove koji su uli kako se lijepo zabavljamo. Nažalost, desetak lanova KUD-a op ine Donji Kraljevec nije moglo biti prisutno jer su na fakultetima.

Važno je napomenuti da su naše male plesa e uvježbale Suzana Košak i Ljiljana Kralj, nastavnice u PŠ Sveti Juraj u Trnju. Naime, u enici iz Podru ne škole Sveti Juraj u Trnju naši su lanovi i nastupaju u predstavi.

• Je li bilo otpora, ipak je projekt mjuzikla bio novost?

— Me u lanovima KUDa ne, na kraju smo se lijepo zabavljali, kad su neki shvatili da znaju i pjevati, odnosno plesati. No bilo je odre enih otpora u javnosti koje bi uli tu i tamo. Tako, na primjer, ne-

ki su govorili da emo svojim nastupom osramotiti op inu.

Kako je poznato, dogodilo se upravo suprotno, predstava je najbolja i to nam je jako drago.

Sad me ljudi pitaju neke detalje, na primjer, pitaju mene ili Mariju Kova kako je nau ila ciganski, jer glumi ciganicu.

• Kakvi su vam dalje planovi?

— U ovom se trenutku pripremamo za nastupe po mjestima op ine Donji Kraljevec jer sad svi žele vidjeti predstavu. Zatim, pripremamo se za nastup na državnoj smotri u Slavonskom Brodu krajem svibnja, ali i za Me imurku popevku, rije je o istim ljudima, lanovima KUD-a koji nastupaju i u predstavi. Kako je mnogo sudionika u predstavi, treba sve to koordinirati, što nije lako. (J. Šimunko)

samostalno te u našem društvu ine skupinu koju smo jednostavno nazvali - Bandisti. Željela sam sve grupe, odnosno skupine kulturnoumjetni kog društva ujediniti na nekom projektu, o emu sam dosta razgovarala s predsjednicom KUD-a op ine Donji Kraljevec Tamarom Recek, koja je podržala ideju. Tako smo nas dvije zajedno krenule u objedinjavanje svih sekcija kulturnoumjetni kog društava op ine Donji Kraljevec na jednom projektu, a dalje je sve samo raslo i raslo, lanovi bi rekli da im se nešto svi a, ili se prisjetili neke stare zgode i to bih nadopisala.

Najteže je bilo kad su glumci shvatili da e morati plesati i pjevati, a plesa i shvatili da e morati i glumiti, to im se nekako nije svi alo, pa je mnogo puta bilo u stilu ‘Popeval bum, plesal nam’, i obratno. Tamara i ja nekako smo ih na kraju nagovorili da se okušaju u svemu, pa je ubrzo bilo vrlo veselo i zabavno na probama.

• Koliko su trajale probe mjuzikla?

— Intenzivno oko dva i pol mjeseca, no prije toga smo stalno nadopisivali ske eve, odnosno pojedine scene, pa je sve trajalo mnogo duže.

U mjuziklu imamo 24 ske a, odnosno scenskih slika i 12

glavnih uloga, te dje je uloge.

U glavnim ulogama glume: Dražen Krlaj kao tetec Iva, Josip Recek kao Joška, Emil Cvek kao Franc, Dragica Cvetko kao teca Jela, Jasna Zrna kao Mara

Josip Recek, glazbenik u Puha kom orkestru op ine Donji Kraljevec, ali i lan KUD-a, glumio je ulogu Joške. Kaže: Lijepo smo se svi skupa zabavili, ali i ponešto nau ili. Nije bilo lako držati ritam proba

Francova žena, Suzana Gudlin kao Kata, Jožijova žena, ur ica Hegeduši kao gazdarica Janica, Anica Strahija kao konobarica Anica, Tamara Recek kao Slava, pijana žena, Slavica Kranj ec kao ista ica Žofa, Ivan Gašpari kao Nacek, stari

de ko, Marija Kova kao ciganica, Ljubica Šmit kao šankerica i Dragutin Vugrinec kao gost u kr mi.

Tu su i djeca: Anja anadi, Matija Borovi , Arijana Saka , Sara Koloni , Laura Kramar i David Kos, te starija i mla a folklorna skupina. Glazbenici su: Martin Recek, Romeo Miši , Filip Belovari, Jurica Puri , Luka Magdaleni , Mihael Fric i Dana Cvek, ukupno pedeset i osam sudionika.

Scenarist je Ivan Gašpari , kostimogra kinja Dragica Cvetko, a bandisti naši lanovi puha kog orkestra. Radnja mjuzikla doga a se u seoskoj kr mi.

Iako smo se na probama dobro zabavljali, u jednom trenutku došli smo u fazu kad više nikome ništa nije bilo jasno, pa smo gotovo pomislili da od svega ne e biti ništa. No to je prošlost.

• Koje se pjesme izvode u mjuziklu i kako ste povezivali cjeline?

— Cijeli mjuzikl gradili smo oko me imurskih narodnih pjesama, za neke pjesme se zna tko su im autori, za neke znamo da su autori Florijan Andrašec i Ivan Glavina.

Na temelju pjesama lanovi bi se prisjetili veselih dogodovština iz prošlosti Palinovca i drugih mjesta te bi tako nastali ske evi, ukupno njih dvadeset i etiri. To bi zatim spajala u cjelinu nastoje i uravnotežiti pjesmu i ske .

U mjuziklu, odnosno predstavi izvode se pjesme: “Dok snešica v kr mu dojde”, “Stopram sam se oženil ve me žena zbila”, “Ljubav se ne trži niti ne kupuje”, “Sedni si kraj mene, stari moj pajdaš”, “Me imurski lepi de ki”, “ rne ižme”, “Ke su de ki kaj valjali”, “Tisi baba nora”, “Nacek”, “Žena išla na gosti”, “Deca moja deca”, “Da nam pak dojde to vreme” i na kraju “Zaigrajte meni”.

(J. Šimunko)

Zajedni ka fotografija glavnih glumaca u predstavi u sobi KUD-a op ine Donji Kraljevec

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

25. travnja 2014.

PETAK, 25. travnja, 22 sata AKOVEC, cafe-bar “Paladin”

PETAK, 25. travnja, 22 sata AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Upoznajte de ke iz benda “Baby Blue”

Rock fešta uz rije ki bend “Urban&4”

Novope eni zagreba ki rock bend “Baby Blue” javnosti se prvi put predstavio pobjedom na natjecanju “Sonor”, po etkom 2013. Istovremeno potpisuje ugovor s Croatiom Records te izdaje i prvi singl “Bježim”, koji postiže izniman uspjeh po pitanju vrtnje na radio i TV postajama

U akove kom cafe-bar “Paladin” ve eras gostuje bend “Urban&4”, na elu s rije kim rokerom Damirom Urbanom.

Bit e to još jedna istinska rock fešta. Podsjetimo se sa-

diljem Hrvatske, ali i okolnih zemalja. U lipnju 2013. izdaje i drugi jednako uspješan singl “Provokacije”, a godinu zaklju uje s preko 40 odra enih samostalnih svirki.

De ke okupljene u bendu “Baby Blue” upoznajte na njihovom koncertu u Podroomu 25. travnja s po etkom u 22 sata.

RAZGOVOR S POVODOM GORDANA LACH i ŽELJKO GRAHOVEC uvari tradicijske glazbe

“Munine viže” - etnoalbum u modernom ruhu Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Glazbena zbrika izvornih me imurskih pjesama nastalih temeljem audiozapisa napjeva pokojne izvo a ice Mune Orehov iz Dekanovca izdana je sredinom travnja. Autori projekta, nosa a zvuka nazvanog “Munine viže”, jesu Gordana Lach, solistica albuma, i Željko Grahovec, producent, aranžer i tonski snimatelj. Njihova zajedni ka suradnja i ljubav prema glazbi rezultirale su albumom koji e zasigurno sa uvati ime Monike (Mune) Orehov od zaborava. Muna je bila pjeva ica izvornih me imurskih i Andrašecovih popijevki i godinama je pjevala na brojnim pozornicama diljem Me imurja, ali i šire. esto je nagra ivana kao najvjernija uvarica me imurske pjesme. Ususret promociji albuma, koja e biti u akovcu u petak 9. svibnja s po etkom u 19 sati, razgovarali smo s autorima projekta. Solistica albuma Gordana Lach još je prije 20-ak godina u suradnji s maestrom Sinišom Leopoldom i tamburaškim sastavom HRT-a snimila tri kompozicije iz ovog opusa i to je zapravo bio po etni korak ovog projekta, kazala je Gordana Lach, te nastavila.

- U me uvremenu se dogodio život i projekt je ostao nedovršen. Kako sam folklorašica u duši, kad te jednom zarazi ta muzika, taj na in života, to ostane u tebi dovijeka. Bavim se glazbom od kad znam za sebe, bila sam lanica folklornih ansambala a i sama sam osnovala folklorni ansambl ‘Varaždinski veterani’. Ranih ‘90-ih godina krenula sam u istraživanje terena i priklupljanje što više starih materijala i zapisa, me imurskog i zagorskog podneblja. Zapisivala sam ne samo ono što su mi

stari ljudi govorili, ve i sve ono što su bili voljni ispjevati, tako da sam sakupila zavidan broj pjesama, itavu jednu zbirku audiozapisa. Kad sam došla do Dekanovca, mjesta koje me je oduševilo, a posebice Mune Orehov koja mi je ispjevala zavidan broj pjesama tog kraja, odlu ila sam da se to folklorno naslje e jednostavno mora preto iti u glazbeni album.

Muna je bila osoba koja je uvijek bila voljna pjevati. Pamtim je iz vremena kad je bila poletna. bila je

mo posljednje nagrade ovoga sjajnog benda. 2013. dobili su Porin za “Kunderu“ u kategoriji za najbolji rock album.

Koncert zapo inje u 22 sata, a cijena ulaznice je 70 kuna. modernijem ritmu. Draga mi je i tema ‘Nikaj duže do Miholja’. Po etak pjesme po inje s Munim glasom, gdje je zadržan njezin vokal kao neka jeka, kao neko nebesko ozra je da se zadrži poveznica s prošlim vremenom.

Svaka pjesma - novi izazov

Željko Grahovec i Gordana Lach

pristupa na, iskrena i topla osoba. Uživala sam u njenom društvu, upijaju i svaku njenu rije , svaku vižu. Naša suradnja rezultirala je ovim projektom ‘Munine viže’. Žao mi je što Muna nije doživjela izdanje nosa a zvuka jer smo kroz suradnju postale i prijateljice.

Moderni aranžmani za sve generacije Gordana Lach živi u Varaždinu, ali, kako kaže, veza s Me imurjem traje još od mladena kih dana jer je u akovcu završila srednju školu i odre eno vrijeme tu i radila. Suradnja s glazbenikom Željkom Grahovcom iz Ma kovca traje još od ranih devedesetih godina, ali je intenzivnije obnovljena lani uo i Špancirfesta, kada je donesena odluka da se krene u realizaciju obrade ispjevanih Muninih pjesama, koja je nastajala uz mnogo ljubavi prema zavi aju, kako je kazala Gordana, te nastavila: - Odabrali smo 14 pjesama koje je Muna meni još ispjevala u kazetofon. U odabiru naziva albuma pomogla nam je Kristina Štebih. Zove se ‘Munine viže’, što zna i - Munine arije, Munine pjesme. Aranžmani pjesama prilago eni su vremenu u kojem trenutno živimo.

Naime, pjesme nisu klasi no obra ene onako kako su ispjevane u narodu, kako je Muna to ispjevala, ve na na in da budu prihvatljive i mla im generacijama koje su na jednom drugom kolosijeku. I kad oni kažu da je to ‘cool’, onda znamo da smo napravili nešto jako dobro.

Osim pu kih i Andrašecovih pjesama, album sadrži i jednu Muninu autorsku pjesmu “Išla

- Muna je bila osoba koja je uvijek bila voljna pjevati. Bila je enciklopedija me imurske glazbe i rije i sam ja vu šumicu”. Gordana izdvaja i još dvije pjesme s albuma koje su je posebno nadahnule: - Meni je nekako pu ka pjesma ‘Protuletje un eno je’ posebno draga. Obi no ljudi kažu kako su sve me imurske pjesme tužne. Vezano uz to ima jedan zgodan detalj na albumu.

Najveselija pjesma na albumu zove se upravo ‘Tožna ruža’. Ali, napravljena je u swing ritmu,

U razgovoru kao najavi akove ke promocije zapitali smo i Željka Grahovca o radu na albumu koji, kako naglašava, odiše modernijim ritmovima: - Imali smo 50-ak Muninih pjesama na CD-u koje sam prebacil i poslušal na ra unalu.

Nisam, dakle, imao ništa drugo nego samo glas. Napravili smo izbor od 14 pjesama. Uz Gordanu kao vokal, glazbena pratnja su Nikola Bari evi (cimbal, bas), Tihomir Radmani (harmonika), Mario Jagec (sopran saxofon) i ja sve ostalo, dakle, ži ane insturmente, tambure, gitare, programiranje i vokal.

Po eli smo raditi krajem devetog mjeseca prošle godine, a album je eto izašel sada sredinom travnja. Dakle, radilo se intenzivno oko pola godine. Puno truda i rada. Uvijek je svaka pjesama bila novi izazov, jer svaka je pjesma aranžerski druga ija. Imamo unutra i jazz, gipsy swing, pa sve do modernijih ritmova, ali, dakako, ima i tradicionalnih. Ovih dana zapo injemo s promocijom albuma. Evo u akovcu u Scheierici, zatim nam je koncertna direkcija iz Varaždina ponudila termin u HNK-u Varaždin, bit e i u programu ‘Varaždinsko ljeto’.

Okupljamo ekipu glazbenika koji e svirati i pratiti nas. Veselimo se svim nastupima.

Suradnja Gordane i Željka ne završava “Muninim vižama”.

Završavaju i album, u par su dana napravili i zajedni ku autorsku pjesmu za Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma a. Gordana potpisuje tekst, a Željko glazbu, pa emo ove uvare glazbene baštine imati prilike upoznati i u autorskoj suradnji 14. lipnja u direktnom televizijskom prijenosu.

JAVNI POZIV NA 12. ME IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE

Prednost aranžmanima s me imurskim melosom Or g a n i z at or MEF-a 2014. poziva sve zainteresirane na prijavu skladbi za 12. Me imurski festival zabavne glazbe, koji se tradicionalno održava u akovcu.

Svi koji imaju želju sudjelovati na Festivalu obavezni su izvršiti prijavu skladbe elektronskim putem najkasnije do 30. srpnja 2014.

godine na e-mail organizatora Festivala: info@mef-hr. com.

Svaki sudionik natje aja mora ispuniti sljede e uvjete: slanjem skladbe na natje aj autori jam e da su iste nastale unatrag šest mjeseci i da su isklju ivi nositelji autorskih prava. U slu aju bilo kakvih sudskih sporova po

ovom pitanju, svu odgovornost i štetu snosi autor. Autori nemaju pravo naknadnog povla enja odabranih skladbi. Autori odabranih skladbi obvezuju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja rezultata natje aja potpisati s organizatorom nakladni ki ugovor, ukoliko to ne naprave, organizator

e diskvali icirati prijavljene skladbe.

Autori šalju kvalitetnu snimku sa sinkroniziranim vokalom i matricu bez vokala, dva primjerka teksta s potpisom autora i notni zapis. Autori izabranih skladbi u cijelosti prihva aju uvjete ovog natje aja i prenose na organizatora pravo da se

skladba javno izvede, snimi na nosa ima zvuka i slike, prenosi putem radija i televizije. Posebna napomena: prednost pri odabiru dobit e one skladbe koje e koristiti elemente me imurskog melosa. Odabrani izvo a i na festivalskoj ve eri pjevaju uživo uz pratnju festivalskog orkestra.

Slovenka Anita Kralj prošlogodišnja je pobjednica MEF-a

25. travnja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 8. svibnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Koncert Željka Bebeka i tamburaškog orkestra Veliki koncert Željka Bebeka i tamburaškog orkestra Centra tradicijske kulture Varaždin, dvije godine za redom najboljega tamburaškog orkestra u Hrvat-

skoj, bit e održan na Tribini 8. svibnja u 20 sati. Selma, Ružica si bila, Sanjao sam no as da te nemam, Sve je to od lošeg vina, Oprosti mi što te volim i mnogi

drugi hitovi rock grupe “Bijelo dugme” i Željka Bebeka u potpuno novim obradama za tamburaški orkestar zasigurno e vas oduševiti. Tim više što e legendarni pjeva , ija karijera traje ve punih 40 godina, nastupiti u pratnji vrsnih tamburaša pod vodstvom Tibora Büna. Ulaznice po 90 kuna u prodaji su od 22. travnja na blagajni Centra za kulturu.

VELIKI uskrsni koncert Miše Kova a u akovcu

Svi pjevali s kraljem hrvatske estrade Pred oko tri i pol tisu e gledatelja veliki uskrsni koncert u akove koj dvorani Graditeljske škole na blagdan Uskrsa održao je Mišo Kova , legenda hrvatske zabavne glazbe, svojim nastupom još jednom potvrdivši kako u Hrvatskoj ovog trenutka nema pjeva a lakih glazbenih nota koji može privu i i iznova oduševiti toliko publike. A publika je urnebesno pozdravila kralja hrvatske estrade i zajedno s njim otpjevala na desetke njegovih hitova. U ponekim trenucima svi su pjevali, a Mišo je slušao, što si karizmati ni pjeva može i smije dopustiti. - Ja vas volim i lijepo mi je s vama.

U akovcu sam nastupio... znate kada? Prije etrdeset godina. Budite uvijek dobri kao što ste ve eras, a za mene vi ste najbolja publika, polaskao je oduševljenoj publici “majstor s mora”, progovorivši nekoliko rije i i o “bilima”, pozvavši navija e “bilih” i “plavih” da nikada ne “ratuju” jedni protiv drugih, što žele oni koji ne vole Hrvatsku.

Ostala si uvijek ista, Dalmacija u srcu, Svi pjevaju, ja ne ujem, Ti si pjesma moje duše, Kada pjevam,

suze teku, Ako me ostaviš ti, Jedan dan života i druge pjesme legendarni Mišo i publika otpjevali su s puno emocija, tako da je dvorana podrhtavala od silnih vibracija. Više nego ugodno publiku je iznenadila Mišina k erka Ivana, koja je u pola sata, koliko je u prekrasnoj tirkiznoj haljini provela na pozornici, pokazala kako nije samo Mišina k i, nego odli na pjeva ica i zabavlja ica. S publikom je u hipu uspostavila odli an odnos, što se najbolje osjetilo kada su zajedno otpjevali Ivanin hit “Crno vino, crne o i”. A odli na suradnja iskazana je kod pjevanja “Nema šoldi, e pa a” i drugih pjesama koje je Ivana otpjevala, a hitovi su drugih pjeva a. Publici se svidjela i glazbena pratnja, a pogotovo truba , koji se zove Igor Hrustek, rodom iz Male Subotce. Organizacija koncerta bila je na zavidnoj razini, a jedino što je publika mogla “zamjeriti” je to što Mišo nije pjevao cijelu no , jer toliko je bila zanesena njegovim pjesmama i na inom na koji je pjevao, svega sebe davši za publiku i lijepu zabavu. “Mišo, legendo, Mišo, legendo” dugo je odzvanjalo nakon što je ve umorni “kapetan” sišao s pozornice, prije obe avši ponovni susret u akovcu. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Mišo Kova razgalio je srca publike u dvorani Graditeljske škole akovec, koja je s njime pjevale njegove poznate hitove i urnebesno klicala kralju hrvatske estrade. Ljepoti ve eri ogroman doprinos dala je Mišina k erka Ivana, pokazavši da je više od samo k eri poznatog pjeva a

Razdragana mladež pjevala je zajedno s Mišom sve njegove hitove

Ivana Kova , lijepa i raspjevana

Župan Matija Posavec na koncert je došao s pratiljom

Fanovi svih generacija

Igor Hrustek, vrsni truba u Mišinom prate em sastavu

6

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 971

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 970 Me imurskih novina je Ema Korotaj, Varaždin. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Recepti za istinske gurmane!

Mozaik knjiga je u suradnji s renomiranom tvrtkom “Barilla Academia” izdala na hrvatskom tržištu šest minikuharica. Svaka kuharica sadrži 40 talijanskih recepata koji su pomno odabrani, paze i na omjer tradicije, maštovitosti i inovativnosti. To su recepti najbolje od svake regije i njima e se zadovoljiti i istinski gurmani te najve i sladokusci.

TJESTENINA od koje rastu zazubice. U ovoj ete knjižici na i recepte za jela s tjesteninom, slavna po cijelom svijetu, poput vermicella s umakom od raj ica ili alla Gricia, Rigatona alla Norma ili all’Amatriciana i špageta carbonara ili špageta sa školjkama. Tu su i recepti za ukusne pljukance s pestom ili tagliatella bolo-

Stonewood Heights savršeno je mjesto za podizanje djece.

Na i e se tamo poslovi nih dobrih škola, stabilnih društvenih vrijednosti te zdravo tržište nekretninama. To je tipi no ameri ko predgra e gdje se roditelji aktivno uklju uju u odgoj svoje djece, a ni jedna se prilika za oplemenjivanje ne propušta.

Ruth Ramsey u lokalnoj srednjoj školi predaje seksualni odgoj. vrsto vjeruje da je užitak dobar, sram loš, a znanje mo .

Tim Mason je nogometni trener, bivši ovisnik koji se nakon potpunog sloma uspio spasiti.

Tim je uz to i lan evangelisti ke crkve kojoj se baš i ne svi a to što Ruth predaje, a ni na in na koji ona to ini, te daje sve od

sebe kako bi se ona našla u središtu jedne poprili no negativne javne kampanje. A Ruth pak ne odobrava da crkva svoja u enja širi i van granica svoje zajednice.

Ljuti protivnici u kulturalnom ratu u malome gradu, Tim i Ruth instinktivno prežu jedno od drugoga, no kad ih kontroverzan doga aj na nogometnom igralištu primora da doista po nu razgovarati, na i e se u situaciji u kojoj e biti prisiljeni preispitati ispravnost možda prebrzo ste enih prvih dojmova.

Poduka iz apstinencije Toma Perrotte otkriva snažne osje aje koji se skupljaju ispod idealne površine suvremene ameri ke kulture, te istražuje složene duhovne i seksualne živote naoko obi nih ljudi. Po prvi put na hrvatskom ovaj hvaljeni suvremeni ameri ki pisac Algoritmovim itateljima predstavljen je u prijevodu Hrvoja Miroševi a.

BELETRISTIKA Tom Perrotata: Poduka iz apstinencije Davor Velni : Kineski šapat Arno Geiger: Pri a o starom kralju koji nije mogao prona i svoj dom

PUBLICISTIKA R. Berci, D.Barbari : Od depresije do punine života Dr. Alberto Villoldo: Sanjati odvažno Carl Sagan: Svijet progonjen demonima

KNJIŽARA “LJEVAK”

Alina Bronsky - “Najlju a jela tatarske kuhinje”

njez. Uživajte u okusima doma e tjestenine i tradicionalnih talijanskih specijaliteta: sireva – poput skute (ricotte) ili ov jega sira; sušenoga mesa – poput slanine, šunke ili parmskoga pršuta; povr a – poput radi a iz Trevisa, arti oka, patlidžana ili šparoga; tartufa ili balzami noga octa iz Modene.

Povijest mafije “Nigel Cawthorne” Talijanska zlo ina ka udruženja, poznata danas pod zajedni kim nazivom - ma ija, nastajala su postupno na otoku Siciliji.

Skupine razbojnika vjerojatno su stolje ima lutale otokom, a da bi preživjele, bavile su se kra om stoke, otmicama, utjerivanjem otkupnine. Do kraja 18. stolje a ve su zabilježena imena nekih skupina i njihovih vo a, no bile su vrlo slabo povezane ili uop e nisu imale dodira. A onda, negdje sredinom 19. stolje a, te su raštrkane razbojni ke skupine pronašle zajedni ki cilj i po ele se udruživati u borbi protiv omraženih oto nih vladara iz dinastije Burbonaca. Nekako istodobno po inju se spominjati pod

Tom Perrotata - “Poduka iz apstinencije”

zajedni kim nazivom ma ije.

Povijest ma ije prepuna je likova od kojih se ledi krv u žilama. Bili su to “posebni” ljudi koji su živjeli u “posebnom” vremenu. Duga, fascinantna pri a natopljena krvlju i obilježena izdajama.

Glavna junakinja Rosa Ahmetovna krajnje je egocentri na, nametljiva, netakti na, prepredena i probita na naratorica u ovoj urnebesnoj obiteljskoj sagi autorice hvaljenog romana Scherbenpark Aline Bronsky. Kad otkrije da je njezina sedamnaestogodišnja k i, “glupa Sul ija”, trudna, i da je otac djeteta nepoznat, ona ne preže ni pred im u nastojanju da izazove poba aj, koriste i se razli itim “narodnim receptima” za ta-

kve slu ajeve. No, unato svim pokušajima, njezin naum se izjalovi i Sul ija u Sovjetskom centru za porode br. 134 ra a k erkicu Aminat koja je, na Rosino golemo iznena enje i veselje, “prava Tatarka” kao i njezina baka. Dok Rosin muž Kalganov dangubi u parku hrane i golubove i razmišljaju i o smrti, Rosa se upušta u epsku bitku da otme Aminat od Sul ije, koju smatra žalosno nesposobnom majkom.

Kad Aminat malo poodraste i pretvori se u divlju i

samovoljnu tinejdžericu, zapne za oko ljigavom njema kom autoru kuharica koji istražuje tatarsku kuhinju, a Rosa njegovu neprimjerenu naklonost prema njezinoj maloljetnoj unuci iskoristi da sklopi s njim dogovor koji e trima ženama iz obitelji Ahmetov omogu iti bijeg od sumornog i teškog života u Sovjetskom Savezu. No, im se na u na Zapadu, disfunkcionalne spone koje povezuju majku, k er i unuku po inju pucati.

ALBUM TJEDNA

Pharrell Williams - “Girl” Pharell Williams upravo živi u najboljem razdoblju svoje karijere, ako je suditi isto prema komercijalnom uspjehu. Prošle godine briljirao je kao pjeva u sad ve legendarnom singlu Daft Punka “Get Lucky”, poharao s njome sve top ljestvice i vratio disco funk u mainstream. “Blurred Lines” Robina Thickea bila je daleko lošija pjesma, no uspjeh me u pukom bio je identi an. Onda je na red došla “Happy”. Za Pharrella najbitnija od spomenute trojke, budu i da se radi o singlu koji je potpuno njegova kreacija.

No, ako govorimo o najboljim i važnijim djelima Williamsa, trebamo oti i malo u prošlost. Album “In Search of...” iz 2002. godine, Pharrellove mati ne grupe N.E.R.D., bio je zvukom raskošan, ultra zabavni spoj funka, soula, rocka... Kao da je Michael Jackson iz najboljih dana frontmen nekog metal benda. Isto tako, produkcijski Pharrell je kao lan Neptunesa u inio revo-

luciju ne samo hip-hopa, ve i pop muzike op enito svojim minimalisti kim, elegantnim beatovima.

Valja istaknuti suradnju s susjedima iz Virginie, gangsta reperima The Clipse u remekdjelu moderne glazbe “Hell Hath no Fury”. Kasniji, premda solidni albumi N.E.R.D-a nisu bili više ovoliko kreativno visoko. Solo plo a “In My Mind” vrlo je dobro prošla na tržištu, iako ne toliko uspješno, kao što se doga a s gotovo svime što Williams danas dotakne.

Ovogodišnji album “Girl” najavljen je s ve svima poznatim singlom “Happy”.

Pjesmi koja je “rekonstruirana” od Tokyja do hrvatskih sela u videouradcima, koja je okupirala sve radiovalove te internet kanale, nemogu e je pobje i. Koliko se god na prvu pjesma u inila samo prosje nim komadom soula, a s vremenom po ela pomalo iritirati zbog svoje eksponiranosti i ve spomenutih videospotova snimljenih po cijelom svijetu, koji kao da vas na silu tjeraju da se smijete i osje ate pozitivno (na pamet padaju skupine djece, vi ene u jednom takvom spotu, koje profesorice postrojavaju i tjeraju ih da se vesele, što ubija samu spontanost i iskrenost tog osje aja), ne može se osporiti zanatska vještina Pharella, a ni “feel good” vibracije koje pjesma nosi.

Temeljna tema ovog albuma je ljubav prema ženama, njihovoj karizmi, unutarnjoj i vanjskoj ljepoti. Takav pristup najbolje je vidljiv u drugom singlu “Marilyn Monroe”, solidnoj neo disco stvari. “Co-

me Get It Bae” s Miley Cyrus uz “Happy” vrhunac je ovog albuma.

Ostatak albuma solidno odra uje reinkarniranu že publike za plesnom glazbom disco i soul prizvuka. Pharrell kao i uvijek zna što publika želi, i on se pritom dobro zabavlja, a njegov talent mu omogu uje da ne isporu i ispodprosje an materijal. “Girl” je zanatski korektan, no ne i puno više od toga. (Luka Fiši , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Marilyn Monroe 2. Brand New feat. Justin Timberlake 3. Hunter 4. Gush 5. Happy 6. Come Get It Bae feat. Miley Cyrus 7. Gust Of Wind feat. Daft Punk 8. Lost Queen 9. Freq 10. I Know Who You Are feat. Alicia Keys 11. It Girl

25. travnja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

ZVON ICA I GUSARSKA VILA

MARTOVSKE IDE

animirana fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Michael Tiddes

drama, politi ki triler

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 25.4.

18.00 ZVON ICA I GUSARSKA VILA animirana fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 UDESNI SPIDERMAN 2 3D avanturisti ki spektakl

subota, 26.4.

20.00 SARAJEVSKA AUDICIJA nedjelja, 27.4.

Pri a zapo inje kada uvarica vilinske prašine Zarina ukrade svu vrijednu plavu vilinsku prašinu i bježi na more kako bi se udružila s piratima Kosturske stijene.

Zvon ica i njezine prijateljice vile moraju krenu u veliku avantu-

ru i upotrijebi svoje raznovrsne mo i i talente kako bi pronašle prašinu i vratile je na sigurno.

Animirana fantazija “Zvon ica i gusarska vila” preporu uje se svim uzras ma. Trajanje: 78 minuta.

Stephen Meyers (Ryan Gosling) je majstor svog zanata koji se upli e u opasnu poli ku igru. Radi kao glasnogovornik u predsjedni koj kampanji za guvernera Mikea Morrisa (George Clooney), koji se u Ohiju bori za predsjedni ku no-

minaciju svoje stranke. Kada mu suparni ki glasnogovornik ponudi posao u svom mu, Stephen zaboravi o svemu informira svog šefa.

Uskoro razotkriva prljave osobne tajne koje bi mogle ugrozi Morrisovu poli ku karijeru...

16.00 Kazališna tribina “Cukorek” Lutkarsko kazalište PUPILLA Lendava (Slovenija) ZOOputnici

17.30 i 20.00 UDESNI SPIDER-MAN 2 3D avanturisti ki spektakl

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

PETAK, 25. travnja 17.00 - Gradski bazeni “Marija Ruži ”, akovec “Plivanjem do svjetlosti” - humanitarna akcija 17.00 Sajam cvije a Prelog (kod Doma kulture i lokacija iza Glavne 35) Nastup Dje jeg vrti a “Fijolica“ Prelog Maleni, KU 2Selja ka sloga“ Prelog Cimbulaško-violinski sastav iz Bednje “Kavaliri“ Otvorenje izložbe slika Likovne udruge donjeg Me imurja Otvorenje izložbe Likovne udruge Gori an u Pizzeriji “Rosa“, Prelog 19.00 Me imurski dvori, Lopatinec “Urbanovo na tanjuru i aši”, eno-gastro ve er goš a kuharica: Sla ana Herman 22.00 Podroom, akovec koncert benda “Baby Blue” 22.00 Paladin, akovec koncert - Urban&4

SUBOTA, 26. travnja - do 17.00 Gradski bazeni “Marija Ruži ”, akovec “Plivanjem do svjetlosti” - humanitarna akcija 10.00 - 18.00 Pleškovec, župni dvor IV. FILATELISTI KI SEMINAR “Sveti Juraj na Bregu 2014.”

9.00 - 15.00 Obala rijeke Drave kod Gornjeg Kuršanca

16. Me unarodna me imurska gljivarijada “Smr kijada” “Lov na zlatnog smr ka”

12.00 OŠ Belica “Humanitarna oluja” odbojkaški humanitarni turnir

12.00 OREHIJADA, Orehovica 12.00 - 13.00 primanje gostiju u OŠ Orehovica od 13.00 izložbe izlaga a 15.00 mimohod po Orehovici uz limenu glazbu i Zrinsku gardu 16.00 - 18.00 Me unarodni susret folklornih ansambala 19.00 zabava uz pratnju Globus benda i Skandal benda

16.30 “Sajam cvije a” Prelog (kod Doma kulture i lokacija iza Glavne 35) HKUD Gori an – me imurska kola Pjeva ki zbor Udruge umirovljenika Prelog Gori an – irski ples Tamburaški sastav “Mejaši”

NEDJELJA, 27. travnja 9.00 - 18.00 BIMEP, Me imurje Biciklima me imurskim putovima 15.00 “Sajam cvije a” Prelog (prostor kod Doma kulture i lokacija iza Glavne 35) KALINKA – zbor Nacionalne udruge Rusa u Me imurju Limena glazba P. Karlovec Tamburaški sastav “C.I.C.E.“ Limena glazba P. Karlovec

MINIINTERVJU

Za BIMEP prijavnice podignite u Turisti kom uredu akovec!

Posljednji travanjski vikend donosi obilje manifestacija i programa, pa e svatko mo i izabrati doga aj i aktivnost prema vlastitim sklonostima, željama i mogu nostima. Mjerodavna osoba za preporuku kako provesti dane vikenda je akov anka Boška Ban Vlahek, voditeljicaTuristi kog ureda Grada akovca, koja je izdvojila nekoliko “top” doga aja: - Kroz tjedan svakako svima preporu ujem prošetati kroz centar grada, oti i do Perivoja Zrinskih i Starog grada, na koje ponekad akov anci i pomalo zaborave, a u gradu se tako er svim putnicima namjernicima preporu uje za vidjeti i crkva Sv. Nikole. Za vikend nas o ekuje najviše doga anja. Izdvajam Urbanovo u Me imurskim dvorima, koje e biti u petak 25. travnja u 19 sati. Goš a kuharica je Sla ana Herman, jedna od naših najpoznatijih me imurskih kuharica.

Turisti kom uredu, i s tim ispunjenim prijavnicama dolaze na punkt polaska, da se izbjegnu prevelike gužve.

• O ekuje nas i izrazito sportski vikend?

— Tako je. Na Gradskim bazenima ‘Marija Ruži ’ akovec zapo inje u petak humanitarna akcija ‘Plivanjem do svjetlosti’ i ‘No bazena’, na koju su svi pozvani do i, otplivati nekoliko dužina bazena i time u initi dobro djelo. To je jedna vrlo vrijedna humanitarna aktivnost i doista bi se u tu akciju svi trebali uklju iti. Osim toga, u nedjelju 27. travnja održava se BIMEP 2014., sportsko-rekreakcijska biciklisti ka vožnja me imurskim putovima. Glavni punkt je tu u akovcu, u ku ici. Važna obavijest je da gra ani, biciklisti koji se budu uklju ili u akciju, podižu prijave u

• Vaša preporuka knjige, filma ili predstave?

— Svima koji vole oti i u kazalište preporu ujem oti i u subotu nave er u Centar za kulturu, gdje e se izvesti predstava ‘Sarajevska audicija’ autora Željka Nin i a.

Predstava po inje u 20 sati. Što se ti e ilma, još sam uvijek pod dojmom Hrabrog srca koji je za vrijeme proteklih blagdana bio emitiran u televizijskom programu. Koliko god to stari ilm bio, još uvijek mi je predivan i uvijek se raspla em kad ga gledam, i moja preporuka je nešto u tom povijesnom stilu, da nas vrati u neka stara vremema, pa i uz cijenu da nam izmami suzu na licu.

ponedjeljak, 2 28.4.

18 00 ZVON IC 18.00 ZVON ICA I GUSARSKA VILA animirana fantazija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 UDESNI SPIDERMAN 2 2D avanturisti ki spektakl

utorak, 29.4.

17.30 UDESNI SPIDERMAN 2 3D avanturisti ki spektakl

20.00 CIKLUS FILMOVA “IN MEMORIAM” MARTOVSKE IDE drama, politi ki triler Voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca Boška Ban Vlahek

srijeda, 30.4.

- nema ilmskog programa Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

26. i 27. travnja

20.00 SPIDER-MAN 3D

8

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Bezbolno otklanjanje problema uraslih noktiju posebnim špangama, te otklanjanje natisaka i kurjih o iju (III)

Vitamini i minerali Što su to vitamini i minerali?

Interesantno je da koli ina kalcija, magnezija, fosfora, natrija i kalija, u maj inom mlijeku nije izravno povezana s koli inom tih istih elemenata u maj inoj prehrani. Za razliku od navedenih elemenata, nedostatak vitamina i omega 3 masnih kiselina u maj inoj prehrani je izravno povezan s manjkom istih u maj inom mlijeku.

Esencijalni spojevi u vrlo malim koli inama bez kojih tijelo ne može normalno funkcionirati. Prije negoli iz hrane dobijemo životnu energiju moraju se odigrati stotine biokemijskih reakcija u kojima sudjeluju vitamini, minerali, bjelan evine, masti i ugljikohidrati.

Vitalnost i zdravlje ovisi o optimalnoj ravnoteži spomenutih nutrienata.

Iako su potrebe za nekima od njih npr. selenom, manje od 1:1,000.000 potrebitog djela bjelan evina, nisu ništa manje važne. Upravo ve ina biokemijskih reakcija u našem tijelu ovisi o si ušnim koli inama minerala,vitamina i ostalih potrebitih elemenata.

Trebamo li se povoditi za uobi ajenim napucima o idealnom unosu minerala, vitamina i sli no?

Tijelo samostalno ne može proizvesti ve inu vitamina pa su neophodni našoj prehrani. Svaki vitamin ima puno uloga te njihov nedostatak može uzrokovati ozbiljna stanja i bolesti.

Važno je znati da višestruka razlika u potrebama za vitaminima i mineralima izme u dvije osobe ,ili skupine populacije uop e nije rijetka pojava. Zato ih ne treba uzimati a da se prethodno ne utvrdi njihov manjak u organizmu. Naro ito je važno istaknuti da je jedino ispravno testiranje za ve inu vitamina i minerala ono iz krvi, a samo neke od njih eventualno iz kose( mada upitno?).

Koji su simptomi jasan signal da se možda loše hranimo?

Treba napomenuti da populacija koja boluje od kroni nih bolesti, puša i, alkoholi ari, posebno aktivni ljudi, ljudi pod stalnim stresom te vegeterijanci, imaju tako er posebne potrebe.

Piše: dr. Branko Vr i Simptomi se javljaju najprije na tkivima sa najbržom proliferacijom kao što su koža, sluznica usne šupljine, probavnog trakta, kosa, koštana srž te cijeli niz drugih sustava organizma.

Simptomi de icita u prehrani mogu biti: slaba koncentracija, trnci u ekstremitetima, slabost, ubrzan rad srca, za epljenost ili zatvor stolice, miši na osjetljivost i bol, neke kožne promjene, anemija, ošte enja sluznice usana i jezika, proljevi, depresija, problemi s vidom, krvarenja po koži, akne, krvarenje iz desni, krhki nokti, osjetljiva kosa, itd.

Kome možemo preporu iti koristiti vitamine i minerale?

Danas znamo da odre ene skupine populacije su sklonije de icitu vitamina i minerala zbog posebnih potreba te stanja. U prvom redu su to trudnice za koje se pokazalo da su sklone de icitu odre enih vitamina i minerala, folne kiseline, željeza, kalcija.

Ako nema jasnih simptoma te ne pripadate najrizi nijim skupinama, savjet je ne uzimati vitamine i minerale jer, štoviše može biti štetno.

Starije osobe naj eš e nemaju dovoljnu koli inu kalcija, magnezija te cinka a posebno je važan utjecaj lijekova na nivo vitamina i minerala.

Djeca u razvoju imaju pove ane potrebe za vitaminima i mineralima i to posebno za Vit.K, Vit. E, Vit.B12, folnom kiselinom, cinkom.

Kako se lije i urastao nokat Urastao nokat lije i se neoperativnim i kirurškim metodama. Kod manje izraženih smetnji, samo bol, može se smanjiti izborom obu e, smanjenjem intenziteta optere enja ili prilago avanjem aktivnosti funkcioniranja s uraslim noktom, ali pravi problemi su kada postoji vlaženje, crvenilo, otok i bol u predjelu uraslog nokta - to su znaci infekcije i to je situacija kada pritisak i iritacija dovode do infekcije, a ta infekcija dodatno poja ava bol i druge tegobe. Lije enje u situacijama s infekcijom sastoji se od toalete dezinfekcionim rastvorima, previjanja, izbjegavanja svakog pritiska na prst i eventualno uzimanjem brisa rane i uzimanjem antibiotika tijekom nekoliko dana.

U salonu “Miri relax” u Varaždinu provodi se tehnika lije enja uraslih noktiju modernom metodom - BS špangom, koja uspješno i u inkovito ispravlja urasle nokte, tako da bolovi trenuta no popuštaju, izbjegavaju se bolne operacije - važna prednost ne samo za dijabeti are, nema bolovanja, nema pogoršanja u cipelama, od-

mah možete nastaviti s normalnim životnim aktivnostima i hobijima. Špangu stavljamo na urasli nokat preventivno kod lakših slu ajeva i kod težih slu ajeva zbog sprje avanja operacija uraslog nokta, jer se operacijom samo otklanja posljedica, jer nokat opet raste isto u meso, dok u našem salonu otklanjamo uzrok i djelujemo tako da ispravljamo rast uraslog nokta.

Takozvane BS špange najnovija su medicinska metoda za tretiranje uraslih nožnih noktiju bezbolno, brzo i uspješno, bez potrebe za operacijskim postupkom.

BS španga se aplicira preko nokta i proces izlje enja zapo inje. Lije enje je individualno od slu aja do slu aja, sve ovisi o tome kako je jako nokat urastao, ali tko reagira odmah, dovoljno je samo nekoliko apliciranja špange i nokat je ispravljen i zdrav ponovno, a pacijent se rješava boli. injenica da je aplikacija vrlo jednostavna, brza i mogu a na upaljeni, bolni, ali ne previše upalni urasli nokat. Dolaze nam klijenti s vrlo bolnim, ote enim, upalnim palcem i, ako se predugo eka, nažalost ne mogu se odmah staviti špange, ve se mora nokat osušiti, što produžuje vrijeme izlje enja i zato je najbolje da korisnik stavi špangu im primijeti bol i španga ga odmah oslobodi boli, ne uzrokuje nikakav pritisak prilikom nošenja obu e, udobna je, gotovo neprimjetna.

To je budu nost korekcije uraslih noktiju!

To je ono što zadovoljava svakog klijenta!

BS špangu mogu e je koristiti u nebrojenim situacijama, tj. kod: uraslih noktiju, upaljenih uraslih noktiju

PIŠE: Mirjana Kocijan Trstenjak, pediker i maser

(ne previše), kurjih o iju na rubovima noktiju, posebno je pogodna za dijabeti are.

To je još više razloga zbog kojih je španga postala omiljena tehnologija ispravljanja uraslih nožnih noktiju u više od 30 zemalja svijeta.

Važno je znati!

Vaš izbor odje e i obu e vrlo je važan kada odlazite na tretman pedikure. Odjenite se tako da ste u mogu nosti lagodno skinuti arape i cipele i da se ugodno osje ate za vrijeme trajanja tretmana. Ljeti e vam biti najugodnije u otvorenim sandalama ili japankama, naro ito ako lakirate nokte na nogama. Razmotrite mogu nost da sa sobom donesete laganiju i otvorenu obu u u kojoj ete napustiti vaš pedikerski salon.

Obratite nam se s povjerenjem u “Miri-relax”, vl. Mirjana Kocijan Trstenjak, Milkovi eva 18 (u blizini varaždinske bolnice), tel.

098/175-11-55.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Prije nego što donesete finalnu odluku o budu im poslovnim potezima, dobro analizirajte sve poslovne ponude.

Mogu i su neo ekivano dobri poslovni rezulta . U ljubavnom životu priželjkujete nove doga aje. Birate najpovoljniji trenutak kako biste ostvarili svoje snove.

Nemojte gubiti vjeru u sebe.

Budite prepuni samopouzdanja.

Druga strana e vam odgovori pozi vno na vaše znakove simpatije. Pokrenite se i u fizi kim ak vnos ma.

VAGA (24.9.-23.10.)

Neke nove spoznaje o aktualnoj poslovnoj sceni mogle bi vas uznemiriti. Psihološko optere enje bit e prisutno kod ve ine vaših suradnika u timu. Smirite situaciju. Mudro pri ekajte na povoljniju poslovnu situaciju i u najpovoljnijem trenutku iskoris te sve svoje znanje i vješ ne. Emo vni odnosi doživjet e procvat. Zainteresirat e vas osoba koja bi vam mogla posta životni partner. Potrudite se maksimalno oko te osobe. Energi ni ste i vitalni.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Novi poslovni uvje mogli bi vas dodatno mo vira i pomo i vam da se dobro vremenski organizirate u svim poslovnim projektima. Nemojte brzopleto donosi odluke. Razmislite o mogu nos ma dodatne edukacije.

Partner e pozi vno djelova na vaše raspoloženje. Mnoge stvari koje su vas mu ile sada ete vidje druga ijim o ima i s mnogo više op mizma. U ne ijoj blizini dobro ete se osje a . Pozi vna energija odrazit e se i na vaš izgled. Blistat ete.

Ulagat ete mnogo truda i napora kako biste pos gli pozi vne rezultate u profesionalnom izražavanju. Mogu a je kri ka koja e do i od suradnika ili nadležnih osoba. Oslobodite se dodatnih obveza. Bit ete skloni es m promjenama raspoloženja, posebice u situacijama kada partner djeluje odsutno ili nezainteresirano za vaše ideje.

Nemojte se udaljava od voljene osobe. U zdravstvenom pogledu sve je u redu. Ipak, pripazite na koli inu unosa hrane.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Jedna poslovna ponuda koja na prvi pogled izgleda izazovno ne e vam donije prihod kakav želite, stoga je nemojte brzopleto prihva .

Budite oprezni. U poslovnoj komunikaciji bit e bitno da se nametnete i istaknete sve svoje sposobnos . U ljubavnom životu djelovat ete zadovoljno. Ukoliko ste slobodni, mogu i su brojni pozivi na susret. Dobro e vam do i nova ljubavna romansa. U danima vikenda stoga zablistajte u punom sjaju. Uzimajte više vo a i povr a.

Nude vam se nove poslovne prilike s neizvjesnim nacijskim rezultatom. Razmislite o uspješnoj formuli koja bi vam mogla donije korist i iznadprosje an nov ani prihod. U ljubavnim odnosima bit e razli i h situacija.

Ve mali po caj od partnera bit e vam dovoljan da osje te veliki zanos, sre u ili inspiraciju. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na ne iju poruku ili udvaranje. U novom društvu dobro ete se osje ati.

Ako možete, priuš te si nekoliko dana odmora.

RAK (22.6.-22.7.)

Poslovna suradnja s osobama iz inozemstva postavit e pred vas nove zahtjeve.

Imat ete dovoljno znanja i iskustva sve profesionalno završiti.

Za posao vas o ekuje dodatna nov ana nagrada. U ljubavnim odnosima vaš e partner pokuša utjeca na vaše stavove. Pružat ete otpor. Sve ovakve i sli ne ljubavne probleme prihvatite kao prolaznu fazu jer sve se svodi na novo emo vno zbližavanje. Ovih dana blistat ete u novom zavodni kom šarmu. Zdravi ste.

JARAC (22.12.-20.1.)

Sve ideje koje želite ovih dana realizirati uspješno ete prove u djelo.

Bitno je da kraj sebe ima osobe od povjerenja. U ljubavnom odnosu nemojte uzaludno pokušava promijeni partnerovo ponašanje. Ako ste sami, u vašoj blizini pojavit e se osoba koja bi vas mogla zainteresira u svakom pogledu. Iskoris te sav svoj šarm i upoznajte je.

Dane vikenda iskoris te za druženje s obitelji i razne sportske ak vnos . Dobro e vam do i za dušu i jelo.

LAV (23.7.-23.8.)

Djelujete ambiciozno. Na poslovnoj sceni dobro ete kotirati. Suradnici e rado u vaše mišljenje i prihva sve vaše konstruktivne prijedloge.

Ovih dana sve što ima ljubavni predznak privla it e vašu pažnju i velik interes. Doživjet ete novu bliskost u odnosu s voljenom osobom. Uvijek imajte na umu kako vas vaš parner poštuje i cijeni. Ovih dana veselit e vas rekrea vne ak vnos kao što su vožnja biciklom, šetnja prirodom ili planinarenje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Želite unaprijediti svoj poslovni položaj. Nalazite se u krea vnoj fazi i mož i ete realizira dio svojih projekata koje ste se do sada pomalo probojavali zapo eti. Krenite odlu no u realizaciju, ne ete požaliti. Vaša intimna sreža proizlazi iz skladnog odnosa s jednom bliskom osobom.

Uživajte u zajedni kom druženju s partnerom i nemojte se pribojava iskaza svoje prave osje aje. Mogu a je nesanica.

Pokušajte je riješiti tjelovježbom ili žustrim šetnjama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Kraj travnja donijet e iznenadne probleme, ali ne brinite. Znat ete ih na vrijeme riješi . Netko e vas pokuša zavara pogrešnim informacijama, ali vi ete to na vrijeme uspjeti prepozna . U emo vnim odnosima moglo bi do i do promjene raspoloženja kod partnera. Ne e mo i procijeni u emu je problem. Razgovorom riješiti sve nedoumice. Pokušajte poboljša ljubavni život u istraživanju novih zajedni kih interesa s voljenom osobom. Više spavajte.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ako vam se ovih dana nudi novi poslovni izazov ili prilika, prihva te je. Imate dovoljno energije, znanja i iskustva da u novim projek ma napravite i dobre nancijske rezultate. Dobra procjena i poslovno planiranje pomo i e vam. Prema partneru osje ate neobi nu strast i zanos.

Ne ete kri svoje oduševljenje.

Zra it ete udesnom energijom, dobrom voljom i nadasve radosnim raspoloženjem koje e svi primije . Iskoris te te dane i uživajte u njima kako najbolje znate i možete.

25. travnja 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Kada ne znaš što obu i, nosi crveno.”

Bill Blass

10

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Gušenje i lupanje srca

Kreativnost

PITANJE: Imam 23 godine. Povremeno, iz “ ista mira” osje am da nemam zraka, gušim se, lupa mi srce, imam osje aj knedle u grlu. Obi no tada pomislim da u dobiti infarkt i tada mi se javi strah od smrti. Napominjem da ranije nisam bila teže bolesna. Što da radim?

ODGOVOR: Prije svega treba pomisliti da je mogu i uzrok vaših poteško a tjelesni razlog. Prvo bi trebalo isklju iti mogu e sr ane smetnje, zatim provjeriti funkciju štitne žlijezde pa vam preporu ujem da se obratite endokrinologu.

Ukoliko tjelesni nalazi budu u redu, onda je vjerojatno uzrok vaših tegoba psihi ke naravi.

Te poteško e mogu nastati kao posljedica nepovoljnog utjecaja

U psihološkoj literaturi, kažu oni koji su ure ivali ovu temu na Wikipediji, mogu e je na i preko 60 de inicija kreativnosti. I u razli itim se rje nicima pojam kreativnosti, koji nastaje iz latinske rije i creatus (doslovno prev. «koji je narastao») razli ito opisuje, a ja u od svih tih mogu nosti odabrati objašnjenje da je kreativnost «mo stvarala kog duha».

Kreativnost u svakodnevnom govoru naj eš e tuma imo kao stvaranje ne eg novog.

Rije je o procesu mišljenja koji zapo inje idejom, a završava njenom realizacijom. Drugim rije ima, nisu kreativni oni ljudi koji imaju puno ideja, nego oni koji imaju nove ideje koje mogu mijenjati neki segment stvarnosti. Jedan od autora i istraživa a kreativnosti je ameri ki psiholog ma arskog podrijelta Csikszehnutmihalyi (?!), koji smatra da kreativnost nije tek puka nadarenost pojedinca ve proizvod odre enog sustava koji po iva na uskla enom djelovanju triju komponenti. Prva je komponenta «domena» ili podru je postignu a. Mozartu je to glazba, a Einsteinu izika.

Nema kreativnog postignu a bez podru ja djelatnosti kojim, nakon dugotrajne vježbe, osoba suvereno vlada. Drugu komponentu ini «polje». Odre enu ideju ili djelo prosu uju i vrednuju društveni initelji.

Socijalni kontekst je polje koje de inira npr. ho e li Van Gogh biti slikarski velikan ili tek «psihi ki poreme ena osoba koja je naslikala neobi ne slike». Mnoge su kreativne osobe ostale neprepoznate i nepoznate za

okoline ili mogu biti i ak uslijed poreme aja osobnosti i tu se radi o emocionalnim poteško ama koje su vezane uz vaš raniji psihološki razvitak (možda iz vremena djetinjstva).

Dakle, ako se radi o tegobama psihi ke naravi, onda se svakako obratite psihijatru, koji e vam ordinirati lijekove i psihoterapiju.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Šarlah ili scarlatina Šarlah ili scarlatina je bolest koju uzrokuje bakterija beta hemoliti ki streptokok grupe A. Bakterija izlu uje toksine koji su odgovorni za pojavu karakteristi nog osipa. Uz osip i povišenu tjelesnu temperaturu prisutna je i upala ždrijela i limfnih vorova vrata. Streptokokna infekcija se širi kapljicama nosnog sekreta ili slinom. Izvor zaraze je bolesnik sa infekcijom ždrijela. Naj eš e se javlja u jesenskim i zimskim mjesecima kada ve i broj osoba boravi u zatvorenim prostorima poput vrti a i škola. Inkubacija je 3-5 dana, a naj eš e obolijevaju djeca u dobi od 5 do 15 godina. Šarlah zapo inje naglo, povišenom temperaturom, grloboljom, glavoboljom, povra anjem i bolovima u trbuhu. Drugog dana bolesti se javlja osip, najprije na vratu i brzo se širi na trupte ruke i noge. Lice, dlanovi i tabani tipi no nisu zahva eni osipom.

Osip je sitnoto kasti, najguš i u podru ju pazuha, prsnih miši a, na donjem dijelu trbuha i unutarnjim stranama bedara. Obrazi su zacrvenjeni,

Osip kod šarlaha, malinast jezik, upala ždrijela

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec a oko usta je bljedo a. Jezik je u po etku bolesti obložen, a tre eg dana bolesti je ist, crven s izraženim papilama – malinast je.

Osip traje etiri do sedam dana, a 7 do 10 dana nakon nestanka osipa pojavljuje se ljuštenje kože koje može potrajati i mjesec i pol. Lije nik e postaviti dijagnozu na temelju anamneze, pregleda i nalaza. U brisu ždrijela može se dokazati streptokok ili njegovi antigeni u tzk. „brzom testu“. Šarlah se lije i antibioticima i to penicilinom koji se može primijeniti u obliku sirupa, tablete ili injekcije.

Bitno je da se provedena potpuna terapija u trajanju od 10 dana. U slu aju alergije na penicilin daju se druge grupe antibiotika.

Postoje i komplicirani oblici šarlaha osim gore opisanog klasi nog oblika. Postoji cijeli niz bolesti koje se mogu zamijeniti sa šarlahom, poput virusnih osipnih bolesti, alergijskih osipa i Kawasakijeve bolesti.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Prihva amo li alkoholnu kulturu?

svoga života jer nije postojalo polje za recepciju njihovog djela, pa domete njihove kreativnosti valoriziraju tek budu i naraštaji, kad se stvori povoljno socijalno polje ili interes. Moglo bi se re i da neki kreativci žive «ispred svog vremena», i njihovo djelo mora ekati da ga društvo može prepoznati. Tre a je komponenta sama kreativna osoba koja stvara djelo.

U unutarnjem doživljajnom i misaonom postupku i izi koj realizaciji svojih zamisli kreativac se ostvaruje kao osoba i autor, tjeran neobi nom stvarala kom silom i spoznajom koja ga nadahnjuje, esto uz brojne izvanjske prepreke.

Isti autor (zapamtili ste ime?), osim sveobuhvatne teorije kreativnosti, govori o sposobnosti kreativnog djelovanja kao svojevrsnom «kulturnom pandanu» evoluciji. Pokazuje se da na kraju uvijek opstanu i prežive nove ideje i postignu a koja su toga vrijedna. Sli no u prirodi preživljava ona geneti ka mutacija koja se pokazala kao prednost. Ono što vrijedi, bilo u kulturi ili u prirodi, to opstaje. Dobre i prave ideje, izumi ili proizvodi ljudskog uma u bilo kojoj kategoriji snaga su koja pokre e ljudsko društvo.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

U oblikovanju stavova o pijenju alkohola važnu ulogu ima kultura u kojoj živimo. Ta kultura nam tako er gradi saznanja o problemima s kojima se ljudi mogu suo iti zbog prekomjernog korištenja alkohola. Društvena uvjerenja itekako utje u na pristup i ponašanje pojedinaca u svezi konzumacije alkohola. Alkohol donosi probleme onome koji ga neumjereno pije, donosi probleme i obitelji koja trpi i sudjeluje u alkoholizmu svog lana, a ti problemi se odražavaju i u društvu. Društvo, svjesno svega toga, pokušava pomo i alkoholi aru i njegovoj obitelji kroz razli ite aspekte zdravstvenog sustava, i mobiliziraju i socijalnu mrežu i socijalni sustav. Ali zapravo na drugoj strani, s mo društvo podupire alkoholizam.

Jer alkohol je op e prihva en i toleriran od strane društva. esto je povezan s “dobrim vremenima”, i time je poželjan (na proslavama, zabavama...).

Obzirom zajednice dozvoljavaju pijenje, sukladno svojim društvenim obi ajima i navikama, pijenje alkohola je na neki na in obrazac uobi ajnog funkcioniranja ljudi. U mnogim okolnostima ljudi piju zato što se nalaze u situaciji u kojoj se podrazumijeva pijenje. Na primjer, alkohol se esto koristi kako bi se obilježio završetak rada, i tada je pijenje povezano s rekreacijom i opuštanjem, te se smatra opre nosti radu.

Pijenje je bitan element sve anosti i alkohol je univerzalno povezan s proslavama. Ispijanje šampanjca je tradicija na svakom vjen anju. Šampanjcem se aste pobjednici svake utrke Formule 1. Festivali piva su društveno-turisti ke manifestacije (npr. Oktoberfest).

Posljednjih godina populariziraju se “vinske ceste”. Nekima alkohol strukturira slobodno vrijeme. U nekim sredinama organizira se ‘slavlje’ koje služi kao izgovor da bi se pilo. No negdje pak je alkohol neutralan element svakodnevnog života (npr. u Italiji).

Društveni stavovi su se, u pogledu pijenja alkohola, gradili stolje ima. Tijekom niza ratova kroz povijest, alkohol se koristio za ohrabrenje ratnika kako bi im odstranio strah pred bitku. Državnici, još iz doba prije Krista, zahvaljuju i pi u mogli su puku držati zanesene i inspirativne govore.

Vino se poslužuje tijekom krš anske pri esti i predstavlja krv Kristovu.

Danas, kada nam je zbog suvremenog na ina življenja me usobna komunikacija osiromašena, neki ljudi društve-

nu prazninu nastoje popuniti u ugostiteljskim objektima koji, uz alkohol, olakšavaju povezivanje s drugima. Pijenje s nekim drugim osobama esto se pogrešno izjedna ava s prijateljstvom i druženjem. Takva “prijateljstva” su prividna, isprazna, prolazna, bazirana na lažnom prikazivanju sebe i nerealnoj uzajamnosti, obzirom izrastaju iz opojnog sredstva.

Budu i da je pijenje alkoholnih pi a uglavnom prihva en oblik ponašanja, mnogim ljudima ak i opijanje spada u normalan repertoar ponašanja.

Ali prekomjerno konzumiranje alkohola odgovorno je za niz nesre a. Negativnim utjecajem na zdravlje, alkohol pove ava stopu smrtnosti. Zbog svog opojnog djelovanja koje otpušta moralne ko nice, alkohol pove ava i stopu kriminala. Alkohol je naj eš e korištena droga u svijetu, i moramo biti svjesni da ima više negativnih posljedica na društvo od bilo koje druge droge!

Ali unato mnogim negativnim u incima, alkohol je odavno, kako smo ve rekli, dio ekonomije i društvenih stavova, dio življenja.

Još jedan negativan efekt koji uzrokuje društveno toleriranje alkohola jest njegova privla nost mladima. Kao dio kulture, in konzumiranja alkohola prenosi se od odraslih prema djeci, ime mladi razvijaju pozitivan i prihva uju odnos prema alkoholu. Ujedno, vrlo je lako dostupan: unato zakonskoj zabrani pijenja u maloljetnika, oni ga lako kupuju i konzumiraju. Obi no se nalazi u gotovo svakom domu. Iz tih razloga, alkohol je vrlo raširen me u mladima.

Tu pridonose i reklame u svim medijima koje populariziraju alkoholna pi a. Iako je oglašavanje, prodaja i konzumiranje alkohola legalno, sve smo svjesniji njegovih negativnih u inaka. Izlaz iz sve više goru eg problema alkoholizma jest da negativne dugoro ne posljedice alkohola budu dobro poznate, kako bismo mogli stvoriti vlastiti stav o pijenju alkohola.

Ho emo li zauzeti kriti an stav?

25. travnja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA

Od lista do ploda – sve blagodati maline

Ponovno otkri e bogatstva koje krije malina na velika vrata ulazi sve više u svijest modernog ovjeka dok su naši preci stolje ima malinu koristili kao diuretik, protiv avitaminoze, bolesti usta, grla i plu a, dijareje, menstrualnih problema, nervoze, povišene temperature, dijabetesa, infekcija kože, upale i infekcije bubrega, mjehura i mokra nih kanala, poreme aja u ishrani, gojaznost, ali nije to sve, malina poboljšava koncentraciju i cirkulaciju, poti e znojenje, sve u svemu malina bi i kao dobro znan plod, ali i manje znan list trebala biti dio svake kuhinje.

Najnovija istraživanja pokazala su da malina sadrži elaginsku kiselinu koja je u inkoviti ljekoviti sastojak u borbi protiv kancerogenih oboljenja. Ne udi stoga da je sve više u svoju proizvodnju uklju uje ne samo prehram-

bena ve i farmaceutska kao i kozmeti ka industrija. Preventive radi preporu uje se dnevno pojesti 130 grama malina. Ovaj mirisni plod poznat u pekmezima i octu je ve i hit i u obliku kapsula koje reguliraju tjelesnu težinu.

Koristi se u kulinarstvu za spremanje slatkih i slanih jela, ali manje je poznato da se list maline stolje ima koristi kao aj koji ak ima još ve e blagodati na ljudsko zdravlje od samog ploda.

List maline sadrži tanine i lavonoide te vitamine C i E, vrlo pogodne supstance za ljudsko zdravlje. aj od lista maline koristi se kod problema u trudno i, od mu nine do sklonosti ka spontanom poba aju. Osim toga aj od lista maline djeluje umiruju e na probavni sustav, smanjuje mu ninu i povra anje.

S konzumiranjem ovog aja po inje se od tre eg mjeseca trudno e. Piju se dvije do

tri šalice aja na dan, a on e pomo i budu im mamama da lakše prebrode trudno u i smanjit e mogu nost javljanja spontanog poba aja.

Pijenje aja od lista maline može se nastaviti i nakon poroda kako bi se regeneriralo miši no tkivo maternice i vratio prirodni tonus ovog miši nog organa. Za vrijeme trudno e najbolje je uzimati isti aj od lista maline ili s dodatkom malo mati njaka ako patite od nesnosnih mu nina ili lanenog sjemena ako vas mu i loša probava.

Zahvaljuju i sadržaju tanina jak aj od lista maline koristan je i za ispiranje usta ako imate problema sa krvarenjem desni, aftama i upalom sluznice, a u inkovit je i kod upale krajnika. aj od lista maline izvrstan je za zaustavljanje dje jih proljeva. U tu svrhu najbolja je mješavina lista maline, mati njaka i mente jer je ugodnog okusa

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

pa ne e predstavljati problem djeci da ga popiju. List maline korstan je i kod o nih oboljenja, posebno infekcija i konjkujtivitisa. ajem od jednakih dijelova lista maline i lista i cvijeta crnog sljeza treba ispirati o i dva tjedna.

Ocat od malina je odli an lijek i dobra prevencija u vrijeme prehlada i gripa. Važno je napomenuti da list maline koji se upotrebljava za aj ne smije biti tretiran pesticidima i ostalim kemijskim sredstvima uobi ajenim u vo arstvu. Idealno bi bilo koristiti list divlje maline koja se esto može prona i u planinskim šumama.

Najjednostavniji recept za spremanje aja od lista maline je da jednu jušnu žlicu suhog lista prelijemo šalicom vru e vode, ostavimo 20 minuta da odstoji, procijedimo i pijemo. Kod problema s upalom krajnika najbolje je pomiješati list maline, kupine i kadulje, od svakog po 100 grama i na 750 ml vru e vode dodamo 4 jušne žlice mješavine, ostavimo odstajati oko pola sata, procijedimo i pijemo tokom dada, ali takvim uvarkom tako er ispiremo grlo svakih petnaestak minuta. Za ispiranje usta i ja anje desni potrebne su pak 2 žlice lista maline, 1 žlica lista kadulje i 1 žlica maj ine dušice koje prelijemo s pola litre vru e vode, promiješamo, poklopimo i pustimo odstajati sat vremena. Nakon toga procijedimo i ispiremo usta više puta tokom dana.

Bilo da je za trudnice ili kod problema s prehladom ili o ima, aj od lista maline koristan je dio svake ku ne ljekarne. U oko aju prona i ete svoju dozu ovog neizostavnog lista za svoj dom, a želite li uživati u mirisima i okusima sušenog ploda maline prona i ete ga u ajnim mješavinama egzoti nog imena poput onog „Srce Afrike“.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Hormonsko nadomjesno lije enje HNL O ovoj temi pisao sam ve nekoliko puta. Ovaj put se opet javljam jer se ovdje radi o vrlo važnoj problema ci, a u ženskom stanovništvu dobrim dijelom prisutne su krive informacije. Rezultat toga je vrlo mali postotak žena koji uzima hormonsko, nadomjesno lije enje u menopauzi. U Hrvatskoj ima oko 630 000 žena u populaciji od 40 do 65 godina. Od to velikog broja samo manji broj lije i se hormonima u menopauzi. Zašto je to tako?

Naj eš i razlog su neznanje, kriva informiranost, bezrazložan strah od raka. Nažalost, i mi sami zdravstveni radnici pridonosimo tome i širimo dezinformacije. Tako je ovih dana na televiziji jedno poznata lije nica izjavila da hormonsko lije enje treba uzimati ukoliko postoje subjek vne smetnje (valunzi, nesanica, nervoza i sl.).

Ukoliko takve smetnje ne postoje, tada ne treba uzima ništa.

Mislim da je i ovo jedan pi an primjer dezinformacije javnos . Za ovu tvrdnju postoji nekoliko razloga. Navedene subjek vne smetnje mogu ali i ne moraju bi vrlo neugodne. One variraju kod razli i h žena od jako teških smetnji do srednje jakih ali podnošljivih pa sve do onih žena koje imaju tek pokoju nesanicu ili poja ano znojenje ili onih koje nemaju nikakvih smetnji.

Bez obzira na težinu smetnji one su u zdravstvenom, stru nom pogledu najmanje važne. Ono što se me u m svim ženama bez obzira na subjek vne smetnje doga a jesu: O S T E O P O R O Z A KARDIOVASKULARNE PROMJENE UBRZANO STARENJE (promjena kvalitete života) Ne bi ovdje ulazio u pojašnjenje navedenih smetnji ili bolesti, no ipak nekoliko napomena.

Osteoporoza napada svaku ženu u menopauzi, kod nekih taj proces gubitka kalcija iz kos napreduje brzo, kod nekih sporije. Od svih terapija osteoporoze ipak je najbolja i najuspješnija ona hormonska. Sama terapija kalcijem nije dovoljna jer se kalcij bez hormona ne veže u kost.

Kardiovaskularne promjenearterioskleroza u menopauzi napreduje ubrzano. Zaštitna uloga ženskih spolnih hormona je izostala pa je u estalost sr anog infarkta kao i moždanog udara pove ana.

Treba napomenuti da je potrebno krenu dosta rano s hormonskom terapijom-preven vom da bi zaš ta krvnih žila bila u inkovita.

Kasniji po etak terapije obzirom na krvne žile može bi problema an. Ubrzano starenje primje uje svaka žena u menopauzi ukoliko pazi na svoj izgled i zdravlje. Koža je suha, smežurana, osjetljiva, sklona alergiji i upalama. Kosa ubrzano otpada, loše je kvalitete kao i nok .

Sluznice su tanke i nježne i sklone upali. Stoga su este upale mjehura i rodnice. Spolni život ubrzano slabi.

Ukoliko vam sve ove smetnje i boles ne smetaju i vi ste zadovoljna svojim izgledom i zdravstvenim stanjem onda nije potrebno uzima hormone. Vi sigurno pripadate grupi žena koje žele živje “prirodno” u s lu: “Bog dal - Bog zel”. Ukoliko ste zabrinu za svoje zdravstveno stanje i izgled, onda ete uzimati hormone. Prava kontraindikacija za hormonsku terapiju u menopauzi je samo rak dojke. On, naime, brže raste pod utjecajem hormona. Potrebno je zbog toga prije hormonske terapije isklju i rak dojke mamogra jom i ultrazvukom dojki. Te pretrage se ionako savjetuju svakoj ženi nakon etrdesete godine jednom godišnje bez obzira na hormonsku terapiju.

I na kraju draga pacijentice vi odlu ujete o toj terapiji, vi ste “svoga tela gospodar”. Vi menopauzom ulazite u tzv. kri ne godine, u životno razdoblje bez ženskih spolnih hormona koje može potrajati i tre inu vašeg života. Dužnost lije nika je informirati vas pravilno bez utjecaja kojekakvih, upitnih paramedicinskih saznanja o životu u menopauzi bez hormona i s hormonima.

Odluka o tome je vaša sa svim njezinim posljedicama.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.3.2014.

Model

koli ina udio, %

1

Škoda Octavia

505

6,89%

2

Volkswagen Golf

413

5,64%

3

Volkswagen Polo 312

4,26%

4

Opel Astra

298

4,07%

5

Volkswagen Passat

179

2,44%

6

Citroën C4

170

2,32%

7

Kia Cee7d

169

2,31%

8

Renault Clio

167

2,28%

9

Opel Corsa

10 Škoda Rapid

165

2,25%

159

2,17%

11 Mazda 3

154

2,10%

12 Citroën C3

144

1,96%

13 Toyota Yaris

139

1,90%

14 Hyundai i30

137

1,87%

15 Peugeot 308

134

1,83%

16 Peugeot 208

132

1,80%

17 Peugeot Partner

129

1,76%

18 Opel Insignia

117

1,60%

19 Renault Captur

107

1,46%

20 Hyundai i20

104

1,42%

21 ostali

3495

47,69%

UKUPNO

7329

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

25. travnja 1925. svoju prvu utrku vozi automobil Alfierija Maseratija, Tipo 26 te pobje uje u klasi na utrci Targa Florio. Automobilom je upravljao sam Alfieri Maserati.

155

eura je mjese na rata za Smart Fortwo Coupe koju je pripremio Star Import u suradnji sa Mercedes-Benz leasingom.

Prilikom sklapanja ugovora uplata je 1.555 eura, trajanje financiranja je 60 mjeseci, a isporuka odmah. Akcija traje do 30. lipnja kod svih ovlaštenih Smart prodajnih partnera.

1.040.000

broj je proizvedenih Mazda vozila sa Skyactiv tehnologijom od studenog 2011. do konca ožujka ove godine.

Ova se koli ina odnosi na tri modela: CX-5, Mazdu6 i novu Mazdu3. Mazda je razvila Skyactiv tehnologiju s ciljem da svakom kupcu ponudi izvrsne ekološke i sigurnosne zna ajke, bez žrtvovanja užitka u vožnji – kvalitete po kojoj je ova japanska marka prepoznatljiva. Raspon inovativnih tehnologija rezultat je beskompromisnog zahvata u mehaniku vozila s ciljem poboljšanja u inkovitosti osnovnih komponenti koje diktiraju temeljne per ormanse automobila, poput motora i mjenja a, a istovremeno je smanjenja i masa vozila.

Pravo vrijeme za Piaggio Beverly

25. travnja 2014.

Goodyear predstavio guma budu nosti za Glavna je prednost novoga koncepta širok središnji kanal zbog kojega guma ima manju kontaktnu površinu i posljedi no manji otpor kotrljanja, a to se odražava u ve oj iskoristivosti goriva i manjoj koli ini emisije CO2. Kanal je tako er zasnovan za raspršivanje velikih koli ina vode i blata ispod kontaktne površine gume u mokrim uvjetima, što omogu uje bolje prianjanje gume na mokroj površini. Za razliku od mnogih drugih koncepata, Goodyearova guma ne predvi a montažu dviju užih guma na jednom naplatku, nego se zasniva na gumi s dvostrukom kontaktnom površinom i jednom jedinom konstrukcijom za SUV gume.

Spomenuti pristup zna i da guma može prenositi težinu optere enja SUV vozila, a ujedno pruža prednosti gume s dvjema kontaktnim površinama.

Novim konceptom Goodyear zadovoljava i vlastite napore na podru ju razvoja održivih rješenja za budu nost. Zbog široko-

Goodyearov koncept guma je rezultat neprestanih napora kompanije Goodyear za razvojem inovativnih proizvoda koji otvaraju nove mogu nosti za budu nost.

ga kanala u gaznome sloju koli ina gume je izrazito manja, što smanjuje masu gume i istodobno zna i manje materijala za njezinu proizvodnju.

Konceptna SUV guma montirana na konceptnom

Hyundai predstavio konceptni model ix25 u Kini Hyundai Motor Company predstavio je konceptni model ix25 na auto salonu 2014 Bejing interna onal Automo ve Exhibi on u Kini.

So s cirani mali SUV kao još jedna strateška smjernica za Hyundai Motor Company, trebao bi bi lansiran do kraja ove godine isklju ivo na kineskom tržištu.

Koncept ix25 aludira na premium izgled, baziran na Hyundaijevoj ' uidic sculpture 2.0' lozo ji dizajna. Sklad izmedu odvažnog prednjeg dijela, voluminoznog bo nog dijela i sportskog stražnjeg dijela, zaokružuje ukupan dizajn ovog

atrak vnog SUV-a. Opremljen 2.0 Nu motorom, koncept ix25 ima ukupnu dužinu od 4.250 mm, širinu 1.780 mm i visinu 1.630 mm, dok mu me uosovins|ki razmak doseže 2.590 mm.

Hyundai Motor je kroz kon nuirane inovacije izrastao u vode eg proizvo a a u Kini i sada je spreman za novi izazov - posta omiljena automobilska marka kineskih kupaca.

Kroz lansiranje kvalitetnih modela poput ix25 koji je razvijen upravo za kinesko tržište, Hyundai je spreman za još jedno uspješno desetlje e u Kini. Hyundai ix25 uglavnom e bi

usmjeren na mlade generacije koje istodobno traže s l i prak nost.

Tako e u drugom dijelu ove godine, na kineskom tržištu Hyundaijeva

SUV gama bi kompletna, od ix25, ix35, do Santa Fea i Grand Santa Fea, s ciljem pos zanja vode e pozicije u rastu em SUV segmentu.

Hyundai Care servisni program Najprodavaniji skuter u svojoj klasi, Piaggio Beverly 300 tijekom nove akcije ima cijenu od 36.900 kn, a posebna ponuda obuhva a i novu verziju Piaggio Beverly 300 Sport koji uz poznatu eleganciju pruža dodatnu dozu sportskog duha.

Uz izvrsne vozne osobine i privla an dizajn Beverly 300 ie pruža i zavidnu razinu prakti nosti svojim visokim kota ima, snagom, niskom potrošnjom goriva i jednim od najve ih prostora ispod sjedala u klasi.

Piaggio Beverly 300 koristi provjereni pogonski agregat Quasar 300 s elektronskim ubrizgavanjem goriva. Rije je o dobro poznatom, pouzdanom agregatu koji pruža maksimalnu snagu od 22,2 KS pri 7.250 o/min i okretni moment od 23 Nm pri samo 5.750 o/min. Sva vozila Piaggio grupe svoju kvalitetu dokazuju mogu noš u povoljne kupnje 2+2 produženog jamstva s kojim sve uvjete dvogodišnjeg jamstva produžujete na dodatne dvije godine bez ograni enja kilometara.

Hyundai je kreirao novu, cjelovitu ponudu rezervnih dijelova i servisnih paketa namijenjenu vozilima izvan jamstvenog roka, kako bi im osigurao kvalitetno održavanje i povoljniju servisnu uslugu, unutar Hyundai Care servisnog programa. U ponudi je više od 1.100 Hyundai proizvoda koji su kvalitetom istovjetni tvorni ki ugra enim dijelovima, po izuzetno atraktivnim cijenama. Ne treba zaboraviti ni ostale pogodnosti koje se ostvaruju održavanjem vozila u ovlaštenom Hyundai servisnom centru: jamstvo na izvršene radove od dvije godine,

viša vrijednost rabljenog vozila na tržištu, stru nost i educiranost osoblja koje ne zamjenjuje nepotrebno, brzina izvršavanja usluga, kvaliteta izvršenih radova, pouzdanost koju dokazuju brojni vjerni kupci, besplatna kontrola kompletnog

vozila, pomo na cesti. Izvorni Hyundai dijelovi su proizvedeni i testirani kako bi uvijek pružili maksimalnu sigurnost i per ormanse. Preporuka je zadržati izvornu kvalitetu vozila, osigurati jamstvo na izvršene radove i ugra ene dijelove, jer nitko ne

poznaje Hyundai vozilo bolje od ovlaštenih Hyundai djelatnika.

Posebna ponuda servisnih paketa i rezervnih dijelova unutar Hyundai care programa dostupna je u ovlaštenim Hyundai servisnim centrima širom Hrvatske.

25. travnja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

koncept SUV vozila automobilu Hyundai Intrado nije namijenjena za prodaju. U Goodyearovim razvojno-istraživa kim objektima u Europi i Sjedinjenim Ameri kim Državama na stotine sati posve ene su promišljanju, analiziranju, u enju, planiranju i razvijanju novih ideja i

koncepata. Upravo su te ideje i koncepti esto i predstavljeni u konceptnim gumama te se zatim upotreblja-

Toyota e tijekom ljeta 2014. predstaviti osvježenu varijantu omiljenog Yarisa. Dramati nim dizajnom, poboljšanjem interijera i dinamike vožnje, Yaris još jednom potvr uje svoju poziciju jednog od najboljih odabira u vrlo konkurentnom B-segmentu tržišta. Yaris slijedi primjer koji je postavljen i za Novu Toyotu Aygo; svojim dramati nim izgledom, isti e se iz gomile drugih automobila na gradskim ulicama. Utemeljen je na Toyotinim dizajnerskim obrascima: 'Under Priority' i 'Keen Look', te ga karakterizira naglašen križ, smješten oko prednjeg logotipa, koji odvaja prednju redizajniranu rešetku hladnjaka od njenog donjeg dijela. Oko stražnjeg dijela Yarisa, svjetlosni blokovi su redizajniran te sada imaju LED tehnologiju. Vizualno, Yaris je atraktivniji i zbog integriranog difuzora u odbojnik. Kako bi se pove ala atraktivnost, na tržištu koje se brzo razvija i mijenja, dizajneri su uložili

vaju kao osnova za daljnji razvoj.

Me u novim gumama za segment SUV i terenskih vozila predstavljena je guma Ef icientGrip SUV u dimenziji 215/50 R17 koja je u toj seriji prva s ocjenom BA na oznaci i koju je proizvo a automobila Nissan odabrao za prvu opremu novoga Nissan Qashqaia 2014. Pomo u tehnologije FuelSaving guma osigurava manju potrošnju i manju koli inu emisije CO2, a istodobno zbog uporabe posebnih prianjaju ih smola koje je Goodyear razvio za gazni sloj na mokroj cesti osjetno pove ava prianjanje.

Goodyearovim visokim kategorijama na europskoj oznaci puno pridonosi i guma Eagle F1 Asymmetric SUV, prva u kategoriji guma Eagle F1 Asymmetric SUV koja je na oznaci dobila ocjenu BB.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Najpovoljnija a ljetna guma u gradu!

RADNO VRIJEME: pon - pet od 8 do 17 sati subotom od 8 do 13 sati

Prodaja guma P Auto servis tel: te 040/337-152 m mob: 098/496-362 098/236-361 e-mail: ee-m macakdoo1@gmail.com web: we e www.vulco-hr.com

Novi Yaris - spoj atraktivnog stila i bogatog sadržaja 40.720.000

puno truda u oboga ivanje unutrašnjosti. Povratne informacije postoje ih vlasnika Yarisa inspirirale su poboljšanja u tri klju -

na podru ja : poboljšan je osje aj prostranosti i dinamike, podignuta je razina percipirane kvalitete te je proširen izbor boja i

opreme. Ovjes je revidiran kako bi se istovremeno poboljšala udobnost i upravljanje. Razina buke je smanjena. Ponuda mo-

tora i dalje uklju uje 1.0 i 1.3 benzinski motor, 1.4 D - 4D motor i ''zaštitni znak'' Yarisa, hibridni pogon.

primjeraka Toyote Corolle prodano je širom sv ijet a, od t renut k a predstavljanja modela 1966., do velja e 2014.

Tim rezultatom je Corolla najprodavaniji automobil svih vremena. 1,22 milijuna primjeraka prodano je Corolla u 2013. godini što je pove anje od 5% u odnosu na prethodnu godinu, u oko 150 zemalja svijeta. Corolla je imenovana najsigurnijom kupnjom u 2013., od strane Instituta za sigurnost na cestama (IIHS), te je dobila 5 zvjezdica za sveukupnu sigurnost od tijela državne uprave Highway Traf ic Safety (NHTSA), što je najviša ocjena koju daje ova agencija.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Hausmajstorica - savjetnica za kreiranje prostora

Route 66 budu nosti - interaktivna i samoodrživa cesta Pametna autocesta koja štedi energiju, a ujedno i pove ava sigurnost sudionika u prometu, predstavljena je u Nizozemskoj na 500 metara dugoj cesti. Interaktivna i samoodrživa, ova prometnica nazvana je “Route 66 budu nosti”. Autor ovog projekta je Daan Roosegaarde i nizozemska tvrtka “Heijmans Infrastructure”. Ovakva cesta ve postoji, i to na autoputu N329 u Ossu, oko 100 kilometara jugoisto no od Amsterdama. Oznake na cesti oslikane su bojom koja sadrži foto luminiscentni prah koji se puni preko dana, a tijekom no i ispušta zelenu svjetlost.

Roosegaarde smatra kako je doveo luminiscenciju do njezinog vrhunca nazvavši je “gotovo radioaktivnom”.

Ako svjetlost traje itavih osam sati kao što bi i trebala, to bi moglo zna iti ukidanje uli nih svjetiljki koji su pravi guta i energije.

“Vlada gasi uli ne svjetiljke tijekom no i kako bi uštedjela novac”, kaže Roosegaarde.

“Nevjerojatno je koliko smo

milijardi utrošili na razvoj automobila, no ceste koje zapravo odre uju izgled našeg okoliša potpuno su zanemarene.”

Ho e li se ovim pilotprojektom obuhvatiti svaka cesta? “To bi bila velika investicija. Ako je sigurnost na prvom mjestu, onda moramo imati dokaze da je ovaj na in doista bolji od postoje ih”, rekao je Pete Thomas s Transport Safety Research Centre. Cijeli probni period promatrat e britanska Agencija za autoceste koja se, prije svega, pita kako e ove oznake funkcionirati za vrijeme zimskog perioda kada dani traju kra e. Tako er, u obzir se mora uzeti i koliko je boja otporna na ošte enja i koliko dugo e izdržati na cesti. Ovaj projekt “Smart Highway” zamišljen je 2012. godine, a uklju uje i tehnologiju osjetljivu na temperaturu - kada pahulje snijega padnu na tlo cesta po inje svijetliti signaliziraju i sklisku površinu. (izvor: http:// znanost.geek.hr)

Kako urediti dom na osobit na in? Možete saznati na web adresi hausmajstorica.com.

Ona je savjetnica za kreiranje prostora, kulturu stanovanja, oblikovanje ambijenata, restauraciju i redizajn, za u enje i uživanje, od inspiracije do realizacije, u stvaranju svega što želite da postane dio vašega unutrašnjeg prostora. Uputama i receptima “Hausmajsto-

rica” pomo i e vam da dizajnirate prostor i predmete, da im dodate vrijednost i u inite ih jedinstvenima, originalnima i neponovljivima. Od po etne ideje i pripremne faze, od prve skice pa sve do završnog projekta i inalnog proizvoda, kreirajte, obnavljajte i oblikujte i neka vam mašta bude krajnja granica. Za po etak prosurfajte stranicom.

25. travnja 2014.

25. travnja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 25.04.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:10 21:25 21:50 22:15 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Od Mure do Drave Ju er, danas, sutra Ususret CMC fes valu Obzori (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 25.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:05 22:05 22:30

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Moja Istra TV prodaja Iz naših središta (R) 24 sata vijes TV prodaja Zlatna dolina Pod pove alom (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Dom 2 TV prodaja Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Popevke i š kleci Kamo i kako dalje Zajedno VTV Dnevnik

22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 26.04.

NEDJELJA, 27.04.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 akove ki kutak (r) 13:30 CMC fes val 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 26.04.

NEDJELJA, 27.04.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:15 09:30 10:15 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Iz naših središta (R) TV prodaja Moja Istra Eurobox (R) Pressica (R) Tajne uspjeha TV prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Kamo i kako dalje 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 S koncertnih pozornica 21:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:45 Shi 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Marija fest (r) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:45 09:00 09:45 10:00 10:30 10:45 11:30 12:00

12:25 12:40 13:40 13:55 14:00 15:00 16:00 16:55 17:00 18:00 18:05 19:00 19:30 20:00

20:35 21:00 23:06 23:10 01:10

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Hrana i vino TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja TV Oblo ec (R) TV prodaja Ku onica (R) Zlatna dolina Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV prodaja TV Ordinacija (R) TV prodaja Mali oglasi Paleta portreta (R) Kamo i kako dalje (R) Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Popevke i š kleci (R) IZ FUNDUSA GALERIJE GE RA MA U središtu (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik KULTURNI MAGAZIN, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

Varaždin info (R) Ve er uz lm Mali oglasi Nera (18) Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 28.04.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, dans, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 28.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV PRODAJA Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 IZ prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Kajkavci (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:00 Poluge razvoja (R) 14:20 TV prodaja 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 KOKTEL 21:00 Sportski zoom (R) 22:00 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 29.04.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Lifestyle Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 29.04.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Koktel (R) 14:30 Mužikaši i pajdaši 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Iz naših središta 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 30.04.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 30.04.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Iz naših središta 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:00 Iz naših središta (R) 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 01.05.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 01.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Iz naših središta (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokuteka 14:30 TV prodaja 14:45 Shi 15:00 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana 20:30 Dokumentarni program 21:30 Kratki rezovi 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NAJAVLJUJEMO

NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE - II. osnovna škola, nedjelja, 27. travnja, 17 sati

Sljede a stanica amaterskoga pjeva kog natjecanja: akovec Amatersko pjeva ko natjecanje “NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE” lagano se zahuktava.

Do sada su održane etiri emisije (Prelog, Domašinec, Štrigova, Novi Marof), koje su ve donijele i nekoliko inalista koji e krajem svibnja u velikom inalu tražiti svoju priliku za osvajanje titule najboljeg, što e im omogu iti snimanje pjesme i spota.

Ova zabavno-glazbena manifestacija pjeva ima amaterima pruža priliku da se a irmiraju, pokažu svoj talent te imaju mogu nost kasnije

to demonstrirati pred cijelom Hrvatskom.

Podsjetimo, pjeva i su podijeljeni u dvije kategorije - juniori (9 – 15 godina) i seniori (16

- 60 godina). Publika u dvorani tajnim glasovanjem bira svog favorita iz svake kategorije, a petero najboljih plasira se dalje.

Odluku o ukupnom pobjedniku

svake kategorije donose gledatelji Varaždinske televizije, koji svoje glasove mogu dati tijekom tjedna telefonskim putem. Cijela emisija može se pogledati u njihovom programu svaki ponedjeljak (nakon vikenda u kojem je natjecanje održano) u 21 sat. Ovu nedjelju (27. travnja) natjecanje se nastavlja u dvorani II. Osnovne škole u akovcu.

Cijela manifestacija po inje u 17 sati, a organizatori iz HGU-a “Lira” pozivaju sve roditelje, prijatelje i ostale koji vole glazbu da do u u što ve em broju i daju podršku novim pjeva kim nadama.

PODROOM OTVORIO VRATA LJUBITELJIMA PLESA

Odli na atmosfera na prvom “Bonton plesnjaku” “Bonton plesnjak” je novi doga aj kojim Podroom žele revitalizirati kulturnu scenu grada akovca i srijedu ponovno u initi zanimljivom za izlazak svim generacijama.

Ve je prvi “Bonton plesnjak”, koji je održan 23. travnja, polu io velik interes plesa a koji su uz vodstvo profesionalne plesne skupine “SwingBrats” iz Maribora savladali osnove swinga. Odli na atmosfera i zabava zasigurno e se nastaviti i na sljede im plesnjacima u Podroomu, koji e se organizirati svaku etvrtu srijedu u mjesecu. (rr)

FORMULA 13

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata SRCE TV

Protekli vikend sve ljubitelje zabavno-glazbene emisije “Fio show” zabavljala je grupa “Aquarius” iz Koprivnice. Uz puno dobre glazbe gledatelji su mogli vidjeti prilog posjeta ekipe Fio showa djeci s posebnim

potrebama, kao i fotogra ije iz posjeta uskrsnoj bajki obitelji Salaj. Fio show posjetili su i predstavnici “Plemenite Op ine” Turoposljeke i predstavili manifestaciju “Turopoljsko Jurjevo”. Gledaju svi - gledajte i vi!

1 Fever THE BLACK KEYS 2 Blue Moon BECK 3 G.U.Y. LADY GAGA 4 Whispers PASSENGER 5 Lonely Press Play DAMON ALBARN 6 Rumble KELIS 7 Fresh Strawberries FRANZ FERDINAND 8 Stay With Me SAM SMITH 9 Down THE KOOKS 10 It’s On Again ALICIA KEYS FT. KENDRICK LAMAR 11 Dare (La La La) SHAKIRA 12 She Looks So Perfect 5 SECONDS OF SUMMER 13 Magic COLDPLAY 14 Addicted To You AVICII 15 Invisible U2

Top Hit List 1 PSIHOMODO POP - Bejbi TOP LISTA DOMA IH 2 VATRA - Tango 3 JELENA ROZGA - Okus mentola 4 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 5 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 6 ZDRAVKO OLI - Esma 7 HARI MATA HARI - Da ti ko ovjek oprostim 8 PAVEL - uvaj me 9 IVAN ZAK - Usne varane 10 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao 11 ANI STIPANI EV - Bajke 12 SEVERINA - Alcatraz 13 MAJA ŠUPUT - Neprilika 14 ZLATKO PEJAKOVI - Lako je umrit 15 ZDRAVKO ŠKENDER - Kralj propalih ljubavi

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 41

sport@mnovine.hr

FINALE državnih sportskih u eni kih natjecanja

Nikad brojnije me imurske ekipe na završnici u Pore u U enici iz Me imurske županije osvojili su najviše prvih mjesta (18 od mogu a 34) na me užupanijskim natjecanjima Nakon županijskih školskih sportskih natjecanja koja su u Me imurskoj županiji održana u 11 razli itih sportova u obje konkurencije za osnovne škole (mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka, atletika, plivanje, gimnastika, kros, šah, badminton i stolni tenis) i u osam sportova za srednje škole (bez plivanja, šaha i gimnastike), uslijedila su poluzavršna natjecanja skupine “Sjever” na kojem su nastupali pobjednici iz etiri županije (Koprivni ko-križeva ka, Varaždinska, Viroviti ko-podravska i Me imurska).

Pobjednici tih natjecanja stekli su pravo nastupa na završnici Državnog prvenstva koje se od 27. travnja do 2. svibnja održava u Pore u. Upravo tu su se posebno istakli u enici iz Me imurske županije koji su osvojili najviše prvih mjesta (18 od mogu a 34), tako da nikad brojnija ekipa iz Me imurja putuje u Pore u nadi da e i tamo uslijediti žetva medalji.

Naravno da su o ekivanja kod svih ekipa visoka jer svi se žele okititi naslovom prvaka Hrvatske i na taj na in velik dio njih završiti osnovnu ili srednju školu.

Ekipe koje su se plasirale na završnicu DP-a su: OŠ Štrigova - šah,

djevoj ice, OŠ Podturen šah, dje aci, OŠ Ivanovec - košarka, djevoj ice, OŠ Donja Dubrava - košarka, dje aci, I. OŠ K - badminton, djevoj ice, II. OŠ K - badminton, dje aci, Gimnazija K - badminton, djevojke, Gimnazija K - odbojka, djevojke, Srednja škola K - stolni tenis, djevojke, Gimnazija K - košarka, mladi i, OŠ Podturen - mali nogomet, dje aci, Gimnazija K mali nogomet, djevojke, Gimnazija K - rukomet, djevojke, Ekonomska i trgova ka škola K - rukomet, mladi i, OŠ Nedeliš e - atletika, djevoj ice, OŠ Nedeliš e - atletika, dje aci, Gimnazija K - atletika, djevojke i Tehni ka škola K - atletika, mladi i.

Osim navedenih škola. treba spomenuti i u enike i u enice iz OŠ Selnice koji su ve nastupili na završnici DP u Osijeku u gimnastici, kao i u enike iz III. OŠ K i u enice I. OŠ K koji su isto tako ve nastupili na DP U Zadru u plivanju.

Osim spomenutih ekipa i njihovih voditelja, Me imurska županija bit e zastupljena i u organizacijskom smislu, Anto Dragi bit e glavni koordinator, dok je Marin Horvat koordinator natjecanja u malom nogometu. (mg)

GIMNASTIKA TESTIRANJE FORME uo i EP-a u Sofiji

Udeu nova medalja sa Svjetskog kupa u Ljubljani Dvostruki olimpijac Filip Ude iza sebe ima odra ena ve tri natjecanja Svjetskog gimnasti kog kupa ove sezone.

Nakon Cottbusa i Dohe, lan Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan” iz akovca predstavio se u Ljubljani, gdje je uzeo i medalju, srebro na konju s hvataljkama. Kako nadmetanja Svjetskog kupa ne uklju uju višeboj, na kojem Filip radi radi sigurnijeg plasmana na Olimpijske igre 2016. godine u Brazilu, u Sloveniji je nastupio u disciplinama konj, pre a i parter, te ostvario vrlo dobre rezultate.

Na svojoj omiljenoj spravi konju s hvataljkama Filip je s ocjenom 15.200 nakon kvalifikacija dijelio prvo mjesto s Robertom Seligmanom i Slovencem Bertonceljom, dok dan kasnije u finalu nije uspio napraviti vježbu kako je zamislio, ali ipak nije pao i osvojio srebrnu medalju s ocjenom 15.025. Filip sigurno može puno bolje, a to se od njega o ekuje kad bude najpotrebnije na EP-u.

U kvalifikacijama je u vježbi na tlu bio prvi s ocjenom 15.100, dok je u finalu bio 4. ocjenom 14.900. Malo

Filip Ude, osim konja na hvataljkama, gdje je ponovno osvojio medalju, sve bolje vježba i na parteru

je nedostajalo do 3. pozicije koju je osvojio Shatilov ocjenom 14.925. Drugi je bio hrvatski reprezentativac Tomislav Markovi , dok je pobjedu odnio Nizozemac Schmidt. Na konju s hvataljkama Filip je s ocjenom 15.200 nakon kvalifikacija dijelio prvo mjesto s Robertom Seligmanom i Slovencem Bertonceljom, dok je dan kasnije u finalu potvrdio dobru ormu osvajanjem drugog mjesta rezultatom 15.025. Pobijedio je Oleg Vernaiev iz Ukrajine ocjenom 15.200, dok je Seligman bio etvrti. U tre oj

disciplini, pre i, bio je 10., te time okon ao Svjetski kup u kvalifikacijama.

Nova provjera na Svjetskom kupu u Osijeku Svjetski kupovi Udeu su dobar test orme za Europsko prvenstvo u Sofiji, koje se za gimnasti are održava od 19. do 25. svibnja. Stoga akove kog gimnasti ara sada eka Osijek, to nije tamošnji Grand prix Osijek Žito Challenge Cup. 23. travnja odra eni su službeni treninzi, nakon toga i dva dana kvalifikacija, dok su finala na

rasporedu u subotu i nedjelju, 26. i 27. travnja.

Nakon što je u 2013. godini prvi put ugostio finalnu završnicu Svjetskog kupa, Osijek e i ove godine okupiti svjetsku gimnasti ku kremu, i to prvi puta u pet dana nadmetanja.

U Osijek je stiglo više od 130 gimnasti arki i gimnasti ara iz 32 zemlje svijeta.

- I ove godine hrvatski turnir ima idealan datum održavanja, bit e posljednje ve e natjecanje pred Europsko prvenstvo u Sofiji koje e gimnasti arke ugostiti 12.-18. svibnja, a zatim gimnasti are 19.-25. svibnja. Zato ni ne udi što u Slavoniju dolazi možda i najja a konkurencija do sada – isti u organizatori iz GK-a Osijek – Žito.

Nastupaju i dvije me imurske gimnasti arke Uz Filipa na spravi konj s hvataljakama, me imurske boje branit e još Tijana Tkal ec, koja se nakon ozljede vra a na svojoj najboljoj spravi - preskoku, te Stella Petran koja e se predstaviti na dvovisinskim ru ama i gredi.

NOGOMET POLUFINALE KUPA ME IMURSKOGA NOGOMETNOG SAVEZA

Me imurje sve riješilo u Šenkovcu, uzvrat u Ivanovcu neizvjestan U srijedu su odigrane dvije polufinalne utakmice seniorskog kupa MNS. U Šenkovcu je gostovalo Me imurje. U prvom poluvremenu doma i su još nekako se držali na zaostatku od 1-0 i imali promašenu prigodu Dejana Korenta, kad je pogodio vratnicu. U drugom dijelu trener, ina e pomo ni trener, Darko Stamenkovi izmjenama je želio sve riješiti ve u prvoj utakmici i u tome uspio. Jedini zgoditak za goste iz akovca u prvom poluvremenu postigao je ve u 3. minuti kapetan mom adi Antonio Dodlek. U drugom su dijelu za pobjedu od visokih 5-0 još strijelci bili Stjepan Kokot, David Puclin i bra a Korenika, Aleksandar i Stjepan. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi, a susret je pratilo 200 gledatelja.

U nešto zanimljivijoj utakmici igranoj u Palinovcu, a igrale su dvije Mladosti, zgoditaka dugo nije bilo do pred sam kraj utakmice. Goste iz Ivanovca na životu je držao vrlo dobri mladi vratar Luka Pata ta. Dean Gugi je goste u 80. minuti doveo u vodstvo. Kad je izgledalo da e kod ku e imati minimalnu prednost, doma i su u 90. minuti zgoditkom Tomislava Podgorelca, koji je samo pet minuta ranije ušao u igru, uspjeli poravnati na kona nih 1-1. I tu je susret pratilo oko 200 gledatelja, a sudac utakmice Marin Horvat opomenuo je dvojicu doma ih i trojicu gostuju ih igra a.

Obje uzvratne utakmice igraju se u srijedu 7. svibnja 2014. s po etkom u 17 sati.

ŠENKOVEC - ME IMURJE 0:5 Šenkovec, igralište SRC Gor ica, sudac: Kolari (Novo Selo Rok), pomo nici Borut Križari (Ivanovec) i Ivica Horvat ( akovec), delegat Darko Jambrovi (Štefanec) Strijelci: 0-1 Dodlek (3), 0-2 Kokot (53), 0-3 S. Korenika (61), 0-4 Puclin (77), 0-5 A. Korenika (84). Šenkovec: Pokriva (od 78. Horvat), Koren, Ban (od 89. Domunkoš), Buhanec (od 72. Gyo ), Kukovec (od 68.Leskovec), Korent, Erdelja, Cmre njak, Fu ko, Polak i Kanski. Trener Ivan Zobec.

Me imurje: Šafari (od 64. Farkaš), Pintari , Dodlek (od 63. Petak), Kuzmi (od 76. Jambrovi ), Vabec, Vukovi (od 46.Puclin), A. Korenika, Kokot, Novko (od 79. Šimuni ), Hrustek i S. Korenika. Trener Darko Stamenkovi .

MLADOST (Pal.) - MLADOST (I) 1:1 Palinovec, igralište NK Mladost, sudac: Marin Horvat (Šenkovec), pomo nici Darko Filip i (Slakovec) i Ivan Žganec ( akovec), delegat Nikola Toplek (Nedeliš e) Strijelci: 0-1 Gugi (80), 1-1 Podgorelec (90) Mladost (Pal.): Mar ec, Jaluši (od 71. Fileš), Tkalec (od 55. Baksa), Kova i , Križai , Cirkven i , M. Možek (od 85. Podgorelec), Pasler, Mlinarec, Vadlaj i Hali (od 78. Talan). Trener Josip Šegovi .

Mladost (I): Pata a, Bujan, Žvorc, Kamenar (od 82. Krišto ), Leva i , Murkovi , Miki , Novak, Gugi , Fu ko i Fran i . Trener Branko Janžek.

25. travnja 2014.

RUKOMET

ŽRK “Zrinski” po drugi put je prvak II. HRL - Sjever

ŽRK “ZRINSKI” akovec opet je prvak II. HRL i više ne misli odustati od višeg stupnja natjecanja

Igra se I. HRL ili emo propasti! ŽRK “Zrinski” iz akovca nakon odigranih 18 kola II. Hrvatske rukometne lige – Sjever, te 16 pobjeda uz dva remija, obranio je prošlosezonsku titulu prvakinja, ponovno kao jedina neporažena ekipa prvenstva. Novi naslov u svojoj vitrini i izboren prvoligaški rang proslavile su doma im slavljem pred 300 vjernih navija a, no nakon proslave postavila su se mnoga pitanja.

Moraju se prona i financijska sredstva akove ki sport dobio je time predstavnika u najelitnijem rangu hrvatskog ženskog rukometa, jer su se prvakinje suverenim igrama direktno plasirale u I. Hrvatsku rukometnu ligu za žene. Iako je ulazak u prvoligaški rang sjajan uspjeh i san ve ine sportaša, problem koji se nazire je financijske prirode.

Može li se na hrvatskom sjeveru financirati prvoligaš kojem za premijernu sezonu treba oko 700 tisu a kuna?

- Odlu ili smo se boriti i pokušati financirati I. ligu, to nam je dužnost, jer ina e e se klub raspasti. U svibnju emo obaviti razgovore sa županom i gradona elnikom, bez pomo i lokalne vlasti ne e i i, valjda je i njima u interesu imati prvoligaša. Formirat emo novi Upravni odbor u kojem e biti samo ljudi koji mogu nešto doprinijeti. Ako ne emo imati potreban novac, to je velika sramota, objasnio je Rajko Šari , predsjednik ŽRK-a “Zrinski” akovec.

Iako bi netko mogao re i da je ekipa premlada (najmla i sastav II. HRLsjever), upravo u njih i vrijedi investirati. Klub je svojim radom i prikazanim na parketu zaslužio

Državne prvakinje kre u po novu titulu Uz uspješne seniorke, koje su dijelom i u sastavima mla ih ekipa, klub se može pohvaliti državnim

kadetskim prvakinjama koje kre u po obranu titule u Umag od 12. do 15. svibnja.

- Nitko u klubu više nema snage ni motiva boriti se i sljede e sezone za ništa, te ponovno igrati u II. ligi. Moramo zbog svih uzrasta i i naprijed, skupiti sredstva i nagraditi djevojke za rezultate tako da postanu prvoligašice, kaže Rajko Šari , predsjednik ŽRK-a “Zrinski” akovec prvoligaški rang, sada ih netko za to treba nagraditi.

- U me imurskom sportu nema sluha. Ako se ni ove godine ne e izna i sredstva da akovec dobi barem jednog kolektivnog lopta kog prvoligaša, onda garantiram da e sport, posebice ženski rukomet, kod nas imati tendenciju pada, ne e se djeca baviti sportom koji nema smisla, dodaje trener ŽRK-a “Zrinski” akovec Željko Golik.

Ne želimo se ponovno boriti za ništa S druge strane, ovo je ve druga sezona zaredom u kojoj djevojke osvajaju drugoligaški Sjever, te u tom rangu za njih više nema izazova, a i sigurno bi bilo obeshrabruju e da se ponovo izbori, no zbog financija ne odigra prva liga.

- Prošle godine nismo bile previše razo arane što nismo igrale izborenu I. HRL, jer smo svjesne financijskih poteško a. injenica da smo najmla-

KONA NA TABLICA 1.ZRINSKI

18 16 2 0

189 34

2.BJELOVAR

17 14 2 1

147 30

3.ÐAKOVO

18 11 0 7

69

22

4.PITOMA A

18 9

4 5

45

22

5.PODRAVKA-LINO

17 9

1 7

18

19

6.ÐURÐEVAC

18 8

0 10 -12

16

7.TVIN-TRGOCENTAR 18 6

1 11 -25

13

8.DARDA

1 11 -48

13

18 6

15 -166 6

9.BROD

18 3

0

10.IVANEC

18 1

1 16 -217 3

e nam je motivacija više.

Teško se boriti protiv starijih i iskusnih igra ica, no to nama uspijeva. Zaslužujemo i i u prvu ligu, možemo mi to, odlu no je rekla kapetanica ŽRK-a “Zrinski” Stela Posavec.

Da k a ko, a ko bi se druge godine zaredom odustalo od izborene I. HRL, to bi utjecalo i na etiri mla e kategorije koje klub okuplja (kadetkinje, mla e kadetkinje, igra ice ro ene 2000. godine i mla e, mini rukomet), koje bi, baš kao i seniorke, izgubile imperativ i otišle u druge klubove.

- Nitko u klubu više nema snage ni motiva boriti se i sljede e sezone za

ništa, te ponovo igrati u II. ligi, moramo zbog svih uzrasta i i naprijed, skupiti sredstva i nagraditi djevojke za rezultate tako da postanu prvoligašice, dodaje Šari . akove ke rukometašice pokazale

su da unato mladosti ve imaju dovoljno iskustva, snage i volje, te ne sumnjamo kako e ubudu e biti me u vode ima u zemlji. Dugo je me imurska javnost tražila klub koji e isklju ivo s doma im snagama napraviti rezultat, nadajmo se samo kako e to sada znati cijeniti, navija i na tribinama, a lokalna zajednica financijski.

PRVA HRL (m)

Prelog u subotu do ekuje Kozalu U 24. kolu I. HRL rukometaši Preloga do ekuju ekipu s Kvarnera, ekipu Kozale. Nakon odmora za blagdane ostala su još tri kola do kraja prvenstva.

Odmor je poslužio za punjenje baterija za što bolji završetak napornog, ali za sad uspješnog nastupa u I. HRL. Preloški rukometaši žele pobjedu kao potvrdu boljeg plasman od gostiju u dosadašnjem prvenstvu.

Iz kluba pozivaju sve navija e i poklonike rukometa i sporta da do u u subotu u 20 sati u dvoranu Osnovne škole Prelog te podrže svoje

TABLICA 1. IVANI

21 14 2

5

95 30

2. SPLIT

21 14 2

5

62 30

3. KTC

22 12 0

10 27 24

4. CRIKVENICA

21 11 2

8

5. PRELOG

21 11 0

10 12 22

6. ŽUPANJA

21 10 2

9

-3

0

24

22

7. H. DRAGOVOLJAC 21 10 1

10 -18 21

8. OSIJEK

21 9

2

10 -1

9. KOZALA

21 10 0

11 -7

20

10. DUGO SELO

22 9

13 -1

18

0

20

11. MATULJI

21 6

3

12 -29 15

12. ZADAR

22 7

1

14 -57 15

13. BIOGRAD

21 6

3

12 -80 15

rukometaše glasnim navijanjem, te uživaju u dobrom rukometu.

25. travnja 2014.

III. HNL – sjever, 23. kolo donijelo promjenu na elnoj poziciji

PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

Koprivnica Me imurju preuzela vrh tablice Krajem prošlog tjedna ompletirano 23. kolo tre eligaškog prvenstva, koje se igralo u tri dana.

Utakmica bez golova odigrana je u Grabrovnici, gdje je gostovalo Me imurje. Tome je osim same vrste i muške igre kumovalo kišno vrijeme, te je susret s oko 200 gledatelja zaklju en 0:0, uz puno bolju igru doma ina koji su se propisno ispromašivali. Me imurje je zaprijetilo tek u dva navrata, tako da mogu biti zadovoljni s remijem. Osvajanjem samo jednog boda Me imurje je vode u poziciju na tablici prepustilo Koprivnici.

Prvi su ina e svoj dvoboj još prije dva tjedna odradili Archea akovec i Virovitica, a o ekivano je gost na SRC Mladost deklasirao akov ane s 13 pogodaka.

U petak pak je Nedeliš e putovalo susjedima na stadion VarVARAŽDIN - NEDELIŠ E 5:0 Varaždin – stadion NK Varaždin. Gledatelja: 300. Sudac: Kopri (Križevci).

Strijelci: 1:0 Egri (52.min), 2:0 Rog (55.min, 11m), 3:0 Rog (66.min, 11m), 4:0 Cvek (76. min), 5:0 Rog (78.min).

NK Nedeliš e: Novak (13. Kocijan), Golubi (60. Vizinger), N. Pintari , Leva i , Batarilo, Kolari , Topolnjak, M. Novak (41. Mar ec), Cindri , Me umurac, Vojnovi . Trener: G. Me umurac.

AKOVEC – VIROVITICA 1:13 akovec: SRC Mladost. Gledatelja: 50. Sudac: N. Vugrinec (Sv. ur ) Strijelci: 0:1 Horvat (8.min), 0:2 Dežmari (12.min), 0:3 Dežmari (25.min), 0:4 Crvenka (41.min), 1:4 Moreira (46.min), 1:5 Crvenka (49.min), 1:6 Dev i (57.min), 1:7 Crvenka (61.min), 1:8 Dev i (66.min), 1:9 Kova evi (70.min), 1:10 Brdari (73.min), 1:11 Brdari (79.min), 1:12 Brdari (83. min), 1:13 Prugove ki (84.min) NK akovec: Trivanovi , Duspara, Rogoši , Dodig, Raši (65. Džimbeg), Bubnjar (53.

Puši ), Jakši (56. Boži kovi ), Moreira, K. Juki , Bošnjak, I. Juki .

SLATINA - MLADOST Prelog 1:1 Slatina – stadion NK Slatina. Gledatelja: 50.

Sudac: Molvarec (Ferdinanovac).

Strijelci: 0:1 Hladnik (29.min), 1:1 Pecolaj (45.min).

NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Ivan i , Hali , Balent, Vuk (77. Miši ), Hladnik (90.

Sraka), Sabol, Mihoci (90. Kavran), Caban, Jambrovi . Trener: S. Sudec.

POLET – PODRAVINA 3:0 Sv. Martin na Muri – stadion NK Polet. Gledatelja: 300. Sudac: Vargovac (Virovitica).

Strijelci: 1:0 Cvetkovi (18.min), 2:0 Cvetkovi (49.min), 3:0 Škvorc (65.min).

NK Polet Sv. Martin na Muri: urkin, Sobo an, Karlov ec, Begovi , Hren, K. Gori anec (86. Zadravec), Škvorc, Barat, Cvetkovi (74.

A. Gori anec), Turk, urin (72. Radikovi ).

Trener: D. Škvorc

BJELOVAR - RUDAR 8:1

Poletovci su ovaj put bili vrlo nadahnuti na doma em terenu

NAJAVA 24. kola

Veliki derbi prvenstva u subotu u akovcu Ljubitelji nogometa u Me imurju imat e priliku narednog vikend gledati pravu nogometnu poslasticu.

U goste Me imurju dolazi Koprivnica, a te e dvije mom adi ni manje ni više odigrati utakmicu sezone, apsolutni derbi kola te imati priliku zapapriti utrku za prvaka. Obje ekipe trenutno imaju 49 bodova i dijele prvo mjesto na tre eligaškoj tablici, a u iš ekivanju kiksa do kraja sezone, jedna od njih mogla bi ve ove subote imati vrijednu prednost od tri boda. Prisjetimo se, akove ka je mom ad slavila 1:0 u Koprivnici sredinom listopada protekle godine u jesenskom dijelu prvenstva, a osim toga, na ruku e im i i i doma i teren.

Još jedan derbi, no onaj me imurski, igra se u Draškovcu, gdje e Mladostaši do ekati Nedeliš e. Preloška mom ad u posljednja je dva kola iznenadila favorite, dobila Bjelovar

teksa, te doživjelo pravi debakl, porazom 5:0. Iako je poluvrijeme okon ano bez pogodaka, uz ipak doma u premo , susret je prelomila ozljeda vratara Nedeliš a, Novaka, kojeg je zamijenio Kocijan.

Nije imao baš zahvalnu zada u, jer su za Varaždince dosu ena ak tri kaznena udarca, od kojih su realizirana dva. Hat–trick u odli noj igri doma ina zabio je igra susreta, Rog.

i remizirala sa Slatinom, dok Nedeliš anci žele dokazati da zaslužuju sredinu tablice nakon petarde u Varaždinu te su im bodovi prijeko potrebni. Jednu od zanimljivijih utakmica donjeg doma tablice igrat e Rudar i Slatina u Murskom Središ u.

Kako ekipe zajedno s Nedeliš em dijele 11. poziciju s 24 osvojena boda, borba za ostanak na elu te trojke i borbu za probijanje u top 10. Osokoljeni Varaždinci nakon što su potpuno deklasirali Nedeliš e, s veseljem su još jednom doma ini, ovaj put fenjerašu lige iz akovca. Ekipa je bodove ve unaprijed upisala, a pitanje je samo s kolikom e razlikom ispratiti svoje goste. Jedini nedjeljni susret igrat e se u Kotoribi, gdje je na rasporedu još jedan lokalni derbi.

Iako su Poletovci favoriti, vjerna doma a publika sigurno e Grani aru dati motiv više za dobru igru.

- Sjajni 18–godišnji Marko Rog zadao je najviše problema našoj obrani. U jesenskom dijelu isti je igra bio dvostruki strijelac na Tratama, a ovog puta je na doma em terenu bio još opasniji – objasnili su u nedeliš anskom taboru.

Preložani u sve boljoj formi U preostalim subotnjim dvobojima preloška Mladost dokazala je

Bjelovar – gradski stadion. Gledatelja: 250.

Sudac: Lon ar (Virovitica).

Strijelci: 0:1 Stojko (4.min), 1:1 Pavec (9.min), 2:1 Kuprešak (27.min), 3:1 Pavec (45.min+), 4:1 Pavec (50.min), 5:1 Pavec (57. min), 6:1 Pavec (65.min), 7:1 Vinkovi (66. min), 8:1 Kati (77.min).

NK RUDAR Mursko Središ e: Rajf, S. Vuruši , Vuri, B. Vuruši , Županec (64. alopa), D. Šolti (55. Kneževi ), F. Novak, Stojko, N. Šolti , D. Novak, M. Šolti (50. Jezernik).

Trener: J. Filipan.

KOPRIVNICA - GRANI AR 5:0 Koprivnica – gradski stadion. Gledatelja: 120. Sudac: Velja i (Curlovac).

Strijelci: 1:0 Herent (17.min), 2:0 Jambor (57. min), 3:0 Hara i (60.min), 4:0 Herent (84. min), 5:0 Jambor (90.min).

NK Grani ar Kotoriba: Vidovi , Gorupi (75.

Rebrek), Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Kos, Matotek (64. Mlakar), Tilošanec (80. Dravec), Na . Trener: L. Furjan.

CROATIA - ME IMURJE 0:0 Grabrovnica – stadion NK Croatia. Gledatelja: 200. Sudac: Petrovi (Zagreb).

NK Me imurje akovec: Šafari , Pintari , Dodlek (90. Vabec), Kuzmi , Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber (87. A. Korenika), Vuk, Kokot (58. S. Korenika), Novko. Trener: M. Kova evi .

da pobjeda nad Bjelovar anima u prošlom kolu nije bila slu ajnost, dobru formu potvrdili su i na gostovanju kod Slatine, kojoj su uzeli jedan bod rezultatom 1:1. ak su i poveli u 29. minuti preko Hladnika, ali su doma i izjedna ili tik pri isteku prvog poluvremena te time postavili kona an rezultat.

Rudari pak se nisu dobro proveli na uskršnjem putu u Bjelovar, gdje su poraženi s visokih 8:1, iako su bili oni ti koji su poveli u ranoj fazi susreta golom Stojka. Nakon što nisu realizirali nekoliko izglednih prilika, doma i imaju kazneni

Rezultati 23. kola: Arceha akovec – Virovitica (odigrano u srijedu, 9. travnja – 1:13), petak, 18. travanj Varaždin – Nedeliš e 5:0, Sla na – Mladost (P) 1:1, Bjelovar – Rudar 8:1, Podravac – Mladost (Ž) 1:0, Polet – Podravina 3:0, Koprivnica – Grani ar 5:0, Croa a – Me imurje 0:0.

TABLICA 1. KOPRIVNICA

23 15 4

4 77 – 23 49

2. ME IMURJE -1

23 15 5

3 65 – 18 49

3. BJELOVAR

23 13 8

2 69 – 24 47

4. MLADOST (Ž)

23 12 7

4 59 – 17 43

5. CROATIA

23 12 6

5 56 – 30 42

6. PODRAVINA

23 11 6

6 52 – 30 39

7. PODRAVAC

23 12 3

8 46 – 37 39

8. VARAŽDIN -1

23 10 5

8 37 – 26 34

9. VIROVITICA

23 9

6

8 40 – 33 33

10. POLET (SMNM)

23 8

6

9 44 – 37 30

11. SLATINA

23 7

3 13 29 – 40 24

12. NEDELIŠ E

23 7

3 13 27 – 49 24

13. RUDAR

23 6

6 11 26 – 48 24

14. GRANI AR (K)

23 4

5 14 27 – 56 17

15. MLADOST (Pr.) -1

23 4

3 16 23 – 64 14

16. ARCHEA- AKOVEC 23 0

2 21 12–157 2

Parovi 24. kola III. HNL – sjever: Virovi ca – Croatia, Me imurje – Koprivnica, Grani ar – Polet, Podravina – Podravac, Mladost (Ž) – Bjelovar, Rudar – Sla na, Mladost (P) – Nedeliš e, Varaždin – Archea- akovec.

udarac, izjedna uju, a nakon toga do kraja poluvremena i pove avaju vodstvo za 3:1. U nastavku su gosti iz Murskog Središ a bili potpuno nemo ni, u njihovu mrežu ulazi još pet pogodaka, od toga ve ina od strane raspoloženog Paveca za ipak preuvjerljiv poraz protiv tre eplasiranog Bjelovara.

Sjajni Polet Ugodno iznena enje priredili su doma ini u Sv. Martinu na Muri, ekipa Poleta, koja je s 3:0 dobila Podravinu, nakon što su bili bolji od njih u svim segmentima igre. Poveli su u 18. minuti golom Cvetkovi a, a isti je igra u 49. realizirao kazneni udarac za 2:0. Kona an rezultat pak postavlja Škvorc u 65. minuti za sedmo ovosezonsko slavlje Poletovaca.

O ekivano, gostovanje Grani ara u Koprivnici nije prošlo najbolje. Doma in, koji je uz Me imurje glavni favorit za osvajanje titule, bolje je odigrao drugi dio susreta. Nakon što su se s minusom od 1:0 na poluvremenu gosti iz Kotoribe još dobro držali, Koprivni anci su u nastavku zaredali etiri gola i zasluženo slavili.

Svim građanima Međimurja čestitamo

Dan Međimurske županije Župan i Skupština Međimurske županije

25. travnja 2014.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

23. kolo I. ŽNL MNS

ukov ani sve bliži osvajanju naslova

SPARTAK (MS) - SLOBODA (S) 1-2 (1-1) M.SUBOTICA. IGralište: Jagodiš e. Suci: Dario Bubek, Robert Radek, Boris Jakovljev.

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Hergo (24), 1-1 Živkovi (35), 1-2 Hergo (90) SPARTAK. Tizaj, Jan ec (90. Cirkovi ), Lackovi , Sušec, Šte ar, Fažon, Ružman, Juras, Škvorc, Zadravec, Živkovi , trener: Josip Fažon SLOBODA: Tkal ec, Podvez, Petek (49. Krnjak od 75. Ladi ), Novak D, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Vrbanec (87. He a), Hergo , Fegeš, trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Šte ar, Škvorc, Ružman (Spartak); Srnec (Sloboda) Crveni: Tkal ec (Sloboda)

ukovec 77 pobjedom u derbiju još više pove ao bodovnu prednost. Sedam kola prije kraja prvenstva ukovec 77 je pred prvim pra teljem Mlados iz Palinovca kojeg je dobio glatko kod ku e pred 400 gledatelja pove ao prednost na velikih osam bodova. U svakom su poluvremenu doma i pos gli po dva zgoditka.

Prvi u 19.minu za doma e je pos gao Takano Shun nakon što je Dražen Vukina odli no puca i pogodio vratnicu, a lopta se odbila do Shuna koji pos že svoj tre i proljetni zgoditak. Nakon udarca iz kuta u 28.minu glavom u svoju mrežu posprema loptu Zoran Pasler i doma i vode 2-0. U drugom poluvremenu trener gos ju Šegovi izmjenama je pokušao svoje igra e probudi , ali ovaj puta nije išlo. Nakon jednog uba aja pred gostuju a vrata u 65.minu vratar Mlados Danijel Mar ec slabo reagira i lopta dolazi do usamljenog Danijela Mavri eka kojem sa pet metara nije bilo teško loptu posla u praznu mrežu za vodstvo od 3-0. Mario Kranjec je vjerojatno u 78.minu pokušao centrira loptu u gostuju i kazneni prostor, ali je to u inio tako dobro da je udnim efejem lopta završila u mreži za kona nih 4-0. Doma i trener Juki u posljednjih deset minuta igre radi tri zamjene da dobije na vremenu i mirno eka slavlje po završetku utakmice. Utakmicu je vrlo dobro odsudio Ma ja Horvat koji je opravdano u svakoj mom adi opomenuo po trojicu igra a.

CENTROMETAL - DINAMO (P) 3-3 (0-2) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Bojan Juras, Branko Bacinger, Dragu n Hrustek.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Na L (28), 0-2 Klekar (43, 1-2 Vibovec (55), 2-2 Duman i (61), 3-2 Duman i (82), 3-3 Mar ec (90) CENTROMETAL: Petkovi , Novak, Gunc, Borko, Duman i , Rodrigue (60. Slokan), Vibovec, Ba an, Zavrtnik, Vince (46. Jurman), Logožar, trener: Dragu n Naran a DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec, Na L, Klekar (77. Kralji ), Mar ec, Križai , Na D (70. Švenda), Novak (90. Pintari ), Vutek, trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Križai i Mar ec (Dinamo)

NAPRIJED - MLADOST (L) 1-0 (0-0) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Marin Horvat, Jadran Kukovec, Ivica Felker.

Delegat: Drago Koruni Strijelac: 1-0 Mar nec (67) NAPRIJED: onkaš, Trstenjak (87. Varga), Režek N, Šimunkovi , Hižman, Bermanec, Žvorc, Mar nec, Režek D., Glavina, Furundžija, trener: Zlatko Vugrinec MLADOST: Pata a, Krišto , Bujan, Žvorc, Talan, Leva i , Murkovi , Novak, Gugi , Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Režek D., Režek N (Naprijed

Palov ani zaslužili i više od boda u Macincu

SOKOL - OMLADINAC (NSR) 2-1 (0-1)

Dinamu bod iz Macinca. Ipak su gos iz Palovca na gostovanju u Macincu niz od sedam pobjeda Centrometalu prekinuli, a uz malo više sre e umalo odnijeli i sva tri boda. Jer kad imaš u gos ma nakon prvog poluvremena vodstvo od 2-0 to je velika prednost. No, krenimo redom. Skoro pola sata gledatelji njih oko 150 zgoditak nije vidjelo. Ladislav Na doveo je Dinamo u 28.minu u vodstvo, a drugi zgoditak gos ju dvije minute prije poluvremena djelo je Ma je Klekara. U drugom dijelu doma i su zaigrali kako znaju i preokrenuli rezultat u svoju korist. Nenad Vibovec je smanjio na 2-1 u 55.minu . Šest minuta kasnije na 2-2 je poravnao Marijan Duman i . Is igra Centrometal u 82.minu dovodi u vodstvo od 3-2. Da ipak gos ne bi o šli ku i tužni u 90.minu pobrinuo se Nino Mar ec i poravnao na kona nih 3-3. Od veselja, razumljivog, skinuo je dres i zaradio opomenu. Uz njega opomenu je bio i njegov suigra Ivan Križai . Drugih opomena nije bilo na utakmici.

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Zoran Hajdinjak, Darko Filip i , Tihomir Kralji .

Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Varga (17), 1-1 Puh (56), 2-1 Lisjak (67) SOKOL: Šimuni , Korpar, Puh, Simun (87. Horvat N), Vincek, Mikolaj, Major (28. Hertari od 46. Leich), Lisjak, Mun ar, Ruklja (67. Boži ), Horvat A., trener: Leonardo Novak OMLADINAC: Križai , Jurinec (53. Lesjak L), Reich, Filipovi , Toplek, Lesjak M., Jambroši (76. Vugrinec V), Krišto , Drk (84. Vugrinec L), Varga, Mlinari (64. Vodopija), trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Leich, Vincek, Mikolaj (Sokol); Lesjak, Krišto (Omladinac)

BSK - PUŠ INE 3-0 (2-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Damir Aldi , Ivica Horvat, Vjeran Tuksar. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Paler (2-11m), 2-0 Šari (4), 3-0 Šari (75) BSK: Strnad, Makar D, Antolaši , Baksa (88. Trstenjak), Hajdarovi , Šari , Škvorc (77. Ha ek), Bašek, Paler, Makar I, Mlinari , trener: Ivan Hamunajec PUŠ INE: Kolar, Pintari , Fegeš, Terzi , Celinger, Fekonja, Namjesnik, Mikulec, Mošmondor (74. Magdaleni ), Liber (36. Horvat), Ribi , trener: Dejan Car Žu kartoni: Pintari , Fegeš, Mikulec, Celinger, Namjesnik (Puš ine) Crveni: Makar (BSK)

Ivanov ani poraženi u Cirkovljanu Poraz Mlados u Cirkovljanu. Imali su gos iz Ivanovca u prvom poluvremenu svoje prigode i bili bolji, ali nisu pos gli zgoditak. Doma i Naprijed u drugom je dijelu zaigrao nešto bolje i rezultat takve igre bio je zgoditak odluke u 67.minu koji je za minimalnu , ali vrijednu pobjedu pos gao Željko Mar nec.

Samo dvojica opomenu h doma ih igra a mada ih je po delegatu Koruni u sudac utakmice Marin Horvat mogao još nekoliko podijeli jer se igralo dosta oštro, a na momente i preoštro.

PODTUREN - ŠENKOVEC 4-1 (1-0) PODTUREN. IGralište: NK Podturen. Suci: Dario Srnec, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija.

Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Kolari (13), 2-0 Mu i (49), 3-0 Balenovi (79), 4-0 Krklec (88), 4-1 Kova evi (89) PODTUREN: Kolar D., Kolar A (70. Golubi ), Škvorc (70. Radovan), Horvat, Balenovi , Mravljak, Sermek, Kolari (80. Krklec), Telebuh, Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi ŠENKOVEC: Pokriva , Koren, Ban, Buhanec, Kukovec (46. Leskovec), Korent, Erdelja, Cmre njak (85. Domunkoš), Fu ko, Polak (60. Kova evi ), Kanski (60. Gyo ), trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Balenovi (Podturen); Cre njak (Šenkovec)

Slakov ani pobjedni ki u Maloj Subotici Pobjeda Slobode u Maloj Subo ci. Prvi su gos iz Slakovca u 24.minu zgoditkom Patrika Hergo a poveli. Spartak

SLOGA - DINAMO (D) 2-3 (2-2)

OPOMENUTI IGRA I

AKOVEC. Igralište: NK SLoga. Suci: Goran Žganec, Zoran Novak, Željko Novak. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Krznar (31), 1-1 Se an (43), 2-1 Se an (45), 2-2 Tomašek (45), 2-3 Krznar (50) SLOGA: Mihalkovi , Obadi , Ba sta, Se an, Kosalec (68. Dokleja), Bezzera, Bažuli , Glad, Jambroši , Vugrinec, Zoka L (68. Zoka S), trener: Andre Ba sta Silva DINAMO: Novak, Silaj, Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar, Debelec (77. Lovrek), Bunc, Jakši (88. Baranaši ), Trstenjak, Bihar, trener: Marko Obadi Žu kartoni: Obadi , Bažuli , Glad (Sloga); Obadi , Lovrek, Jakši (Dinamo)

PUŠ INE – Filip Pintari (4895), Mihael Fegeš (2956), Robert Mikulec (9294), Tomica Celinger (360), Robert Namjesnik (10134); NAPRIJED – Damir Režek (2203), Nenad Režek (1001); DINAMO (D) – Marko Obadi (1774), Neven Lovrek (4117), Luka Jakši (916); SOKOL – Andrej Leich (3479), Aleksandar Vincek (2320), Luka Mikolaj (2330); SLOBODA (S) – Denis Srnec (28); UKOVEC 77 – Danijel Mavri ek (9718), Krunoslav Fran i (368), Mario Kranjec (8973); DINAMO (P) – Ivan Križai (4616), Nino Mar ec (287); MLADOST (Pal.) – David Cirkven i (4110), Goran Križai (2133), Zoran Možek (500); OMLADINAC (NSR) – Leo Lesjak (4840), Goran Krišto (722); PODTUREN – Mihovil Balenovi (626); SPARTAK – Renato Šte ar (5834), Danijel Škvorc (5178), Antun Ružman (4947); LOGA ( ) – Pero Obadi (2160), Fran Bažuli (9540), Deni Glad (1242); ŠENKOVEC – Jurica Cmre njak (910)

UKOVEC 77 - MLADOST (P) 4-0 (2-0)

DISCIPLINSKI KUTAK

UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Ma ja Horvat, Davor Šupljika, Dražen Sukanec.

Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Shun (19), 2-0 Pasler (28-ag), 3-0 Mavri ek (65), 4-0 Kranjec (78) UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški, Fran i (77. Hadži ), Belovi , Mavri ek (84. La evi ), Vukina (84. Anderlin), Kranjec (80. Periši ), Shun (72. Kenta), Bradari , trener: Antun Juki MLADOST: Mar ec, Tkalec (63. Možek Z), Jaluši (68. Kolari ), Podgorelec, Križai , Cirkven i (77. Valen ), Možek M., Pasler, Mlinarec (77. Talan), Vadlja, Baksa (58.

Hali ), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Mavri ek, Fran i , Kranjec ( ukovec); Cirkven i , Križai , Možek (Mladost)

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PODTUREN – Mihovil Balenovi (626); OMLADINAC (NSR) – Goran Krišto (722); UKOVEC 77 – Mario Kranjec (8973) ; PUŠ INE – Tomica Celinger (360), Robert Namjesnik (10134); DINAMO (D) – Luka Jakši (916); DINAMO (P) – Ivan Križai (4616) SPARTAK – Danijel Škvorc (5178), Antun Ružman (4947) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA SLOBODA (S) – Mišel Tkal ec (1165) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BSK – Dino Makar (624) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

TABLICA

NAJAVA 24. KOLA

Probu eni Slakov ani do ekuju lidera ukovec 77 u subotu ide probu enoj Slobodi u Slakovec i ne e mu bi lako jer se doma ini bore za drugo mjesto kojem su vrlo blizu, samo tri boda ih dijele do te pozicije. U Palinovec dolazi Podturen na kojem doma a Mladost može zalije i rane od dva uzastopna prvenstvena poraza. U Domašincu se igra utakmica za pres ž jer Dinamu dolazi još uvijek ovog prolje a ne poraženi Centrometal. Spartak je doma im porazom od Slobode pao u donji dio ljestvice, a ni u nedjelju ga ne o ekuje med i mlijeko u Ivanovcu. Šenkovec sve više tone i ne upiše li brzo neku pobjedu mogao bi se na i u brigama, a dolazim im na Gor icu akove ka Sloga. Dinamo iz Palovca ima jedan puta više bodova od susjeda iz Belice, a da li e se to vidje i na terenu vidjet e se. Naprijed nakon doma e pobjede mirno u subotu putuje u Novo Selo Rok gdje ga eka posljednje plasirani Omladinac.

Koliko utakmice doma inima zna i ne treba uop e pisa .

Nakon dva gostovanja i dva poraza Puš ine se vra aju na doma i teren i do ekuju mom ad Sokola.

je uspio u 35.minu zgoditkom Nebojše Živkovi a izjedna i na 1-1. U drugom dijelu doma i imaju nešto više inicija ve, ali bez konkretne prigode. U 74.minu vratar Slobode Mišel Tkal ec morao je iza i izvan svog kaznenog prostora i Antuna Ružmana zaustavi u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Trener Petek bio je primoran iz igre izvadi Sašu Krnjaka i na vrata stavi Dražena Ladi a. Lijepu prigodu ima u 80.minuti Boris Vrbanec, ali još ljepše je njegov udarac obranio Luka Tizaj. Kad je ve izgledalo da e završi 1-1 u drugoj minu suda ke nadoknade Patrik Hergo svojim drugim zgoditkom na utakmici donosi gos ma pobjedu od 2-1. Samo minutu kasnije Josip Fažon ima prigodu izjedna i , ali je njegovu loptu vratar Ladi lagano pokupio. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Sloga kiksala i kod ku e Dinamo u akovcu pobijedio Slogu. Nakon pola sata igre gos iz Domašinca poveli su zgoditkom Stjepana Krznara. U zadnje dvije minute prvog poluvremena ak su tri zgoditka pos gnuta. Na 1-1 je poravnao Mario Se an i odmah potom doveo Slogu u vodstvo od 2-1, ali je u istoj minu na 2-2 poravnao Nikola Tomašek. Tim se rezultatom o šlo na odmor. Odmah po etkom drugog dijela u 50.minu i drugi zgoditak Stjepana Krznara na utakmici za na kraju kona nih 3-2 za Dinamo. Gledatelji njih oko 250 do kraja utakmice više zgoditak nisu vidjeli, ali je zato bilo dosta prigoda na jednoj i drugoj strani. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Puš ine se umorile Novi poraz, drugi za redom, Puš ina ovaj puta u Belici.

BSK je sad kad je najpotrebnije i najvažnije po eo ne samo dobro igra nego i osvaja bodove. Beli ki de ki su sa visokih 3-0 isprašili goste iz Puš ina. Ve u 2.minu za doma e je dosu en kazneni udarac kojeg je realizirao ve iskusan izvo a najstrože kazne za doma e Vedran Paler. Potom slijede dva zgoditka Petra Šari a. Prvi je za vodstvo od 2-0 pos gao pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice, a drugi za kona nih 3-0 u 75.minu . U drugom dijelu jedni i drugi po jednom poga aju gredu. BSK je od 71.minute igrao sa igra em manje jer im je zbog dvije opomene isklju en Dino Makar. No, gos ma ni broj ana prednost od igra a više nije pomogla da u zadnjih dvadesetak minuta utakmice pos gnu barem po asni zgoditak. Doma i nisu imali kartoniranog igra a, osim naravno isklju enog, a kod gos ju su ak petorica igra a zaradili opomene.

1. UKOVEC 77

23 17

2

4

54 – 23 53

2. MLADOST (Pal.)

23 13

6

4

44 – 22 45

3. CENTROMETAL

23 12

7

4

48 – 30 43

4. MLADOST (I)

23 14

1

8

47 – 33 43

5. SLOBODA (S)

23 13

3

7

59 – 32 42

6. DINAMO (D)

23 13

2

8

50 – 36 41

7. SLOGA ( )

23 11

7

5

48 – 27 40

10 41 – 36 33

8. DINAMO (P)

23 10

3

9. NAPRIJED

23

9

5

9

10. SPARTAK

23

9

4

10 40 – 35 31

11. PUŠ INE

23

8

2

13 33 – 56 26

12. ŠENKOVEC

23

7

3

13 34 – 49 24

13. SOKOL

23

6

3

14 30 – 48 21

14. BSK

23

4

5

14 30 – 51 17

15. PODTUREN

23

5

1

17 24 – 61 16

16. OMLADINAC (NSR)

23

4

4

15 27 – 66 16

28 – 32 32

24. kolo, parovi, suci i delegat: Palovec: DINAMO – BSK (nedjelja u 16,30 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Lidija Kralji i Davor Šupljika, delegat Stjepan Perko); Puš ine: PUŠ INE – SOKOL (nedjelja u 16,30 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Tomislav urila, delegat; Ma ja Poredoš); Novo Selo Rok: OMLADINAC – NAPRIJED (subota u 16,30 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Dragu n Novak i Dražen Sukanec, delegat Alojz Kopasi ); Ivanovec: MLADOST – SPARTAK (nedjelja u 16,30 sa , sudac Branko Bacinger, pomo nici Damir Fodor i Željko Novak, delegat Davor Drvenkar), Slakovec: SLOBODA – UKOVEC 77 (subota u 16,30 sa , sudac Ivica Križai , pomo nici Ivica Felker i Vjeran Tuksar, delegat Željko Bacinger); Palinovec: MLADOST – PODTUREN (nedjelja u 16,30 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Saša Mihali i Siniša Luka i , delegat Tomislav Šol ); Šenkovec: ŠENKOVEC – SLOGA ( ) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Toni Fažon i Tihomir Kralji , delegat Dragu n Borko), Domašinec: DINAMO – CENTROMETAL (nedjelja u 16,30 sati, sudac Dario Bubek, pomo nici Bruno Brljak i Josip Kedmenec, delegat Petar Krha ).

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D); 17 zgoditaka – Patrik Hergoti (Sloboda S); 16 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S), Jurica Novak (Mladost I); 15 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), San no Debelec (Dinamo D); 14 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal); 13 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.); 12 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Edi Lackovi (Spartak), Mario Kranjec ( ukovec 77); 10 zgoditaka – Mario Se an (Sloga ); 9 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Dražen Vukina ( ukovec 77), Dejan Korent (Šenkovec), Ivica Vugrinec (Sloga ), Petar Šari (BSK); 8 zgoditaka – Denis Hali (Mladost Pal.), Josip Fažon (Spartak), Nenad Vibovec (Centrometal), Vedran Paler (BSK)

Vrijedna pobjeda Podturna Doma a pobjeda Podturna. Šenkovec se dobro držao u prvom poluvremenu kada je gubio samo 1-0 zgoditkom kojeg je ve u 13.minu pos gao Mihael Kolari . U drugom dijelu doma i još bolji kada pos žu još tri zgoditka. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49.minu na 2-0 povisuje Nikola Mu i . Preostala dva zgoditka doma i postižu u samoj završnici utakmice. U 79.minu strijelac je bio Mihovil Balenovi koji je i jedini kod doma ih bio opomenut i dvije minute prije kraja utakmice Borna Krklec. Odmah potom u 89.minu Šenkovec je gostuju i poraz od 4-1 ublažio zgoditkom kojeg je pos gao Davor Kova evi . I gos su imali samo jednog opomenutog igra a.

Sokol lakše diše U Vra šincu Sokol bolji od Omladinca. Gos iz Novog Sela Rok prvi su u 17.minu zgoditkom Brune Varga poveli i to minimalno vodstvo uvali sve do 56.minute kada je na 1-1 poravnao Saša Puh. Zgoditak koji je odlu io pobjednika u ovom derbiju za elja pos gao je za Sokol u 67.minu Tomislav Lisjak. Doma ini sada nešto lakše dišu, a gos su zasjeli na dno ljestvice. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Sudac Hajdinjak sa svojim pomo nicima obavio je svoju zada u besprijekorno.

VETERANI – ZAPAD – 20. KOLO

VETERANI – ISTOK – 20. KOLO JADRAN (Š) - BORAC (T) 3-4 (2-2)

SPARTAK - BSK 2-3 (0-2)

OMLADINAC (NSR) - ŠENKOVEC 10-1 (5-0)

BRATSTVO (SV) - SLOBODA (S) 3-7 (1-1)

HAJDUK (B) - POBJEDA (GH) 1-7 (1-4)

ŠTEFANEC. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Jesenovi (10), 1-1 Jan ec (26), 2-1 Jankovi (42-11m), 2-2 Leva i (44), 3-2 Klju ari (56), 3-3 Hliš (75-11m), 3-4 Pintar (80) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Hras , Hajdinjak, Posavec, Jan ec, Pavlekovi , Matotek, Jankovi , Pintari BORAC: Vlah, Hliš Ž, Lackovi , Furdi (46. Hliš D), Drvoderi (5. Jesenovi ), Pintar, Novak, Dolenec, Leva i , Rodinger, Katan i

M.SUBOTICA. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Ma (25), 0-2 Mlinari (41), 1-2 Pintar (63), 1-3 Sirc (65), 2-3 Milijan i (72) SPARTAK: Hrustek (46. Strnad), Križai I, Požgaj (46. Jankovi ), Novak, Horvat, Juras, Križai M (46. Pintar), Milijan i , Graši (16. Taradi), Lon ari , Mar ec BSK: Trstenjak, Bobi anec, Novak, Ma , Mesari , Horvat M., Mlinari (46. Makar), Sirc, Horvat (46. Baksa), Me imurec, Pintari

NOVO SELO ROK. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 1-0 Vinko (2), 2-0 Januši (8), 3-0 Jaklin (18), 4-0 Januši (22), 5-0 Peserlin (40), 6-0 Januši (47), 7-0 Vlahek (70), 8-0 Vukovi (74), 9-0 Januši (75), 9-1 Saboli (89), 10-1 Vlahek (90) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Fric, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec ŠENKOVEC: Zanjko, Turk, Posavec, Pintari , Horvat, Toplek, Pušar, Saboli , Baranaši , Polak, Peras

SAVSKA VES. Sudac: Robert Novak Strijelci: 0-1 He a (9), 1-1 Žnidari (19), 1-2 Krišto (49), 1-3 Novak (51), 1-4 Novak (54), 1-5 Okreša (61), 2-5 Zeli (68), 2-6 Krišto (73), 3-6 Zeli (81), 3-7 He a (83) BRATSTVO: Šol , Žnidari , Posavec, Horvat, Boži , Zeli , Pavlinek, Boži J., Boži S., Žemlji , Tomaši SLOBODA: Vibovec, Tomši , Platuži , Kiri , Ivanuša, Novak S, Okreša, Novak D, He a, Baksa, Krišto

BREZJE. Sudac: Mladen eke Strijelci: 0-1 Koprivec (5), 0-2 Novak (15), 0-3 Koprivec (30), 1-3 Preložnjak (35), 1-4 Zemlji (38), 1-5 Novak (66), 1-6 Koprivec (77), 1-7 Marciuš (88-11m) HAJDUK: Alijaševi , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šajnovi , Horvat, Slunjski, Kralji , Radikovi , Preložnjak, Gregorin i POBJEDA: Marciuš D, Logožar, Marciuš M., Horvat, Ivan i Darko, Trbovi , Koprivec, Ivan i Dario, Debelec, Topolnjak, Novak

MLADOST (P) - VIDOV AN 0-4 (0-0)

TABLICA

OPOROVEC. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 0-1 Vu enik (48), 0-2 Igrec (75), 0-3 Nesti T (79-11m), 0-4 Igrec (86) MLADOST: Bartoli , Mesarek, Ivaci, Pata a, Kalšan, Bauer, Slavi ek, Posavec, Gorupi , ižmešija, Kos VIDOV AN: Hujs, Vu enik, Matotek, Šte , Pongrac, Kuzmi E, Trstenjak, Nes T., Kuzmi D, Vidovi , Igrec

TRNAVA - POLET 8-1 (4-1) GORI AN. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Vlahek (7), 2-0 Gudlin (18), 3-0 Gudlin (32), 3-1 Vrbanec (35), 4-1 Mesari (43), 5-1 Vlahek (58), 6-1 Vugrinec (61), 7-1 Sabol (66), 8-1 Vugrinec (84) TRNAVA: Vadlja, Blagus A, Zorko, Katanec, Mihoci, Šavora, Gudlin, Vlahek, Vugrinec, Mesari (46. Sabol), Blagus R POLET: Mavrek, Pongra i , Juras, Okreša, Pejanovi , Prprovi , Radek, Mihalkovi , Vrbanec, Sever, Horvat

1. VIDOV AN 2. BUDU NOST (P)

19 18

15 14

SLOGA ( ) - SOKOL 1-1 (1-1) 4 1

0 71 – 11 49 3 73 – 24 43

3. TRNAVA

19

12

2

5 46 – 29 38

4. BSK

19

11

1

7 42 – 30 34

5. SPARTAK

18

10

2

6 55 – 26 32

6. HODOŠAN

18

10

2

6 58 – 45 32

7. RADNI KI

19

9

2

8 49 – 39 29

8. MLADOST (Pr.)

18

8

0

10 38 – 51 24

9. BORAC PMP

18

6

3

9 33 – 52 21

10. KRALJEV AN 38

19

6

2

11 35 – 61 20

11. PODTUREN

18

4

2

12 43 – 53 14

12. POLET (P)

18

4

0

14 34 – 69 12

13. JADRAN

19

0

1

18 17–104 1

AKOVEC. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 0-1 Leško (9), 1-1 Bubek (35-11m) SLOGA: Grkavac, Vraži , Srnec, Colev, Blažeka, Šari , Baša, Belec, Leva i , Bubek, Strahija SOKOL: Posavec, Zadravec, Mun ar, Novak, Leško, Trstenjak, uranec (46. Mance), Tomaši , Ratajec, Tarandek, Filipovi

OMLADINAC (M) - SLOBODA (M) 4-3 (1-0) MA KOVEC. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 1-0 Turk (3), 2-0 Vukovi (55), 3-0 Mikolaj (60), 3-1 Biber (70), 3-2 Pintari (78), 4-2 Fai (83), 4-3 Varga (88) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikolaj, Jadran, Dodlek, Blažon, Bister SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Mesari , Plevnjak, Varga, Vince , Žižek

AKOVEC - STRAHONINEC 2-4 (0-1) AKOVEC. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 0-1 Zorkovi (33), 0-2 Zorkovi (46), 1-2 Herman (51), 1-3 Zorkovi (67), 2-3 Sa er (69), 2-4 Zorkovi (76) AKOVEC: Tropša, Srnec, Koleni , Hamonajec, Ga al, Raguž, Sa er, Kneževi , Škrobar, Šenji, Herman STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Tomaši , Štefulj, Sen ar, Oreški, Bali , Zorkovi , Pata a

NEDELIŠ E - MLADOST (I) 2-2 (0-1) NEDELIŠ E. Sudac: Vjeran Tuksar Strijelci: 0-1 Lajtman (16), 0-2 Lajtman (75), 1-2 Žnidari (77), 2-2 Knez (85) NEDELIŠ E: Mohari , Vizinger M., Vizinger Damir, Dokleja, Kova i , Knez, Vizinger I., u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan MLADOST: Ruži , Višnji , Perone, Varga, Domini , Kolari , Tkal ec, Pojer, Lajtman, Bašek, Kralji

TABLICA 1. SLOGA ( )

20

19

1

0

87 – 27

58

2. OMLADINAC (NSR)

20

17

1

2

79 – 15

52

3. MLADOST (I)

20

11

4

5

63 – 38

37

4. POBJEDA

20

11

2

7

70 – 44

35

5. SOKOL

20

11

2

7

67 – 49

35

6. SLOBODA (S)

20

10

3

7

63 – 50

33

7. OMLADINAC (M)

20

10

2

8

49 – 45

32

8. NEDELIŠ E

20

8

4

8

57 – 35

28

9. STRAHONINEC 10. SLOBODA (M)

20

7

3

10

58 – 63

24

20

7

0

13

55 – 68

21

11. AKOVEC

20

6

2

12

43 – 62

20

12. ŠENKOVEC

20

5

3

12

37 – 60

18

13. BRATSTVO (SV)

20

2

3

15 33–110

9

14. HAJDUK (B)

20

1

0

19 28–123

3

25. travnja 2014.

23. kolo II. ŽL MNS - istok POLET - OMLADINAC (DS) 1-1 (1-0) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Milivoj Bali . Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Lebar (12), 1-1 Tizaj (80) POLET: Vaš, Krišto M., Krišto N., Magdaleni , Posavec, Bašek, Vibovec, Lebar, Lisjak, Gajnik (66. Vukovi ), Pal , trener: Franjo Mihalkovi OMLADINAC: Apostolovski, Korpar (53. Vrbanec), Ruži (64. Debelec), Kova i , Cirkven i , taradi (78. Posavec), Vlaši , Jankovi (90. Rošani ), Patafta, Domjani , Tizaj, trener: Dušan Podgorelec Žu kartoni: Vrbanec (Mladost)

SK - TRNAVA 1-1 (0-0) EHOVEC. Suci: Zdravko Toplišnjak, Saša Mihali , Antun Koruni . Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Jakši (53), 1-1 Begovi (74-11m) SK: Grabant, Božek, Horvat, Lon ari J., Lon ari D., Begovi , Grabant (57. Bašnec), Lisjak, Mihaljac, Svelecz (77. Proszenyak), Višnji , trener: Mario Cvetko TRNAVA: Dolenec, Gudlin, Bakda (53. Markuši ), Špoljar, Farkaš, Pintar, Jakši , Magdaleni , Markuši , Markan N, Blažek (80. Markan D), trener: Petar Medvar Žu kartoni: Božek, Grabant ( SK) Markan N., Magdaleni , Blažek, Dolenec (Trnava) Crveni: Ivan Žvorc, predstavnik kluba Trnava

BORAC PMP - DUBRAV AN 0-2 (0-1) TUR IŠ E. Igralište: Sportski Park. Suci: Erik Žerdin, Antun Kukovec, Saša Fegeš. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Brki (26), 0-2 Brki (46) BORAC: Jalšovec, Puri (36. Ko evar), Jan ec, Klari , Gavez, Hali , Baksa, Hu nec, Pal , Tišljari , Rušanec, trener: Ivan Zrna DUBRAV AN. Fabi , Šte , Me imurec, Jadan Damjan (90. Hajdinjak), Matotek, Lukša (90. Žini ), Jadan Dominik, Brljak, Pahek, Brki (88. Pongrac), Švenda (63. Hajdinjak), trener: Damir Mare Žu kartoni: Rušanec (Borac); Brljak (Dubrav an)

DUBRAVA - HODOŠAN 1-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Sportski park. Suci: Patrik Kolari , Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 Strahija Z (33), 1-1 Vidovi (76) DUBRAVA: uranec, Gori anec (60. Palir od 53. Vidovi ), Mu i , Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael, Kerovec, Horvat, Bobi anec S., Drk, Bari (88. Sekuli ), Sabol, trener: Vladimir Sabol HODOŠAN: Krznar, Naran a, Šavora (60. Kranj ec D), Sinkovi , Kova , Mar ec, Vlah, Strahija G., Vugrinec (76. Habuš), Kova , Strahija Z., trener: Goran Strahija Žu kartoni: Bobi anec S, Sabol (Dubrava); Kova , Naran a (Hodošan)

DRAVA - KRALJEV AN 38 0-2 (0-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek druma. Suci: Nino Škrobar, Toni Fažon, Mario Horvat. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Baksa (47), 0-2 Špoljar (84) DRAVA: Ko iš, Igrec Z., Igrec F., Hladnik (89. Mihalac J), Mihalac D. (80. Ke keš), Orehovec, Pongrac, Štrok, Herc, Gorupi , Igrec J (89. Bartoli ), trener: Tomislav Lipi KRALJEV AN: Majurec, Vidovi , Vlah, Štefok, Špoljar, Tisaj, Kekenj (46. Greguri ), Baksa (89.

Blažeka), Lipi (64. Cvek), Pigac, Pišpek (90. ekunec), trener: Dubravko Miš in Žu kartoni: Igrec Z., Herc (Drava); Greguri , Vidovi , Špoljar (Kraljev an)

CROATIA - GRANI AR 0-1 (0-0) OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Marko ur ek, Josip Kedmenec, Stjepan Novak. Delegat: Davor Drvenkar Strijelac: 0-1 Lovrek (58-11m) CROATIA: Patar ec, Sinkovi , Šafari , Hanžekovi , Ruži , Bali, Kr mar, Varga, urila, Puškadija, Kozjak, trener: Dejan Posavec GRANI AR: Magdaleni , Krznar, Orehove, Drvoderi S., Drvoderi D., Novak, Buhin, Lovrek, Boži (16. Leva i ), Šopar, Horvat (90. Petak), trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Kozjak, Hanžekovi , Bali (Croa a); Krznar, Šopar, Novak (Grani ar)

GALEB - BUDU NOST (P) 3-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Denis Fic. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Balent D (44), 2-0 Balent D (57), 3-0 Petri (68) GALEB: Pigac, Balent N., Turk (46. Petri ), Soka , Pigac (70. Fleten), Horvat (85. Grana r), VUk (46.

Hertelendi), Balent D (81. Beli ), Mesari , Balent R., Slavi ek, trener: Damir Pigac BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak, Višnji , Lon ari , Klobu ari M., Hali , Mar nec (81.

Klobu ari L), Dodlek (73. Ma ek), Lastavec, Gajnik (65. Hali ), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Balent D (Galeb); Mar nec, Hali (Budu nost)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

OPOMENUTI IGRA I

Kraljev an odmakao Trnavi koja se žali na su enje u ehovcu Pobjeda Kraljev ana 38 u Donjem Mihaljevcu. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo, a ni opomenu h igra a. U drugom dijelu ak petorica igra a opomenuta. Dva doma a i tri gostuju a.

Samo što je po eo drugi dio u 47.minu gos iz Donjeg Kraljevca dolaze u vodstvo zgoditkom Siniše Baksa. Imala je doma a Drava u 68.minu kazneni udarac nakon što je u svom kaznenom prostoru jedan od obrambenih igra a Kraljev ana 38 igrao rukom po lop i sudac Škrobar je odmah pokazao na bijelu to ku. Doma i kapetan Goran Orehovec nije bio uspješan ve je uspješniji bio gostuju i vratar Ivan Majurec koji je njegov udarac obranio. Šest minuta prije kraja utakmice zgoditkom Dine Špoljara tri boda odlaze u Donji Kraljevec.

Trnava ošte ena u ehovcu. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo. Gos iz Gori ana do vodstva su s glu u 53.minu zgoditkom kapetana mom adi Simona Jakši a. Doma i SK izjedna io je iz vjerojatno nepostoje eg kaznenog udarca kojeg je dosudio sudac utakmice Toplišnjak, a realizirao Aldin Begovi za kona nih 1-1. Po završetku utakmice suda ka trojka na elu s Toplišnjakom imala je velikih muka kako u i u službene prostorije jer su gostuju i igra i i njihov predstavnik kluba Ivan Žvorc žestoko protes rali. Doma a redarska služba nije baš najbolje u tom trenutku reagirala. Kad se sve smirilo sudac Toplišnjak je prijavio predstavnika kluba Ivana Žvorca zbog vrije anja, psovanja i hvatanja za vrat. I vratar Trnave Franjo Dolenec prošao je po prijavi delegatu od strane suca sa opomenom u zapisniku zbog prigovora po završetku utakmice. Dva su doma a igra a bila opomenuta, a etvorica gostuju ih.

Omladincu bod iz Pribislavca. U 10.minu pomo ni sudac Bali zaustavlja napada a Omladinca u izglednoj prigodi signalizacijom nepostoje eg zale a. Dvije minute kasnije Polet je zgoditkom Mihaela Lebara poveo 1-0. U drugom dijelu gos iz Držimurec-Strelca

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOŠAN CROATIA OMLADINAC (DS) GALEB DUBRAVA DUBRAV AN GRANI AR (N) BUDU NOST (P) BORAC PMP VIDOV AN SK DRAVA (DM)

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

17 14 14 12 11 10 9 8 8 7 8 7 6 6 5 4

2 6 5 8 3 3 5 6 4 6 2 5 4 4 6 7

4 3 4 3 9 10 9 9 11 10 13 11 13 13 12 12

70 – 27 45 – 22 73 – 36 43 – 32 58 – 50 36 – 43 53 – 49 40 – 45 38 – 52 33 – 44 36 – 40 34 – 45 36 – 52 35 – 53 28 – 43 33 – 58

53 48 47 44 36 33 32 30 28 27 26 26 22 22 21 19

su deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom Jurice Tizaja s gli do izjedna enja i gostuju eg boda.

Samo jedan opomenu igra i to iz redova gostuju e mom adi zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Posedija.

U Svetoj Mariji susjedski derbi pripao doma inu. Vidov an je izdržao prvo poluvrijeme kada je imao nulu u džepu. Imali su gos dva dobra slobodna udarca u zoni šuta, a doma i su tresli okvir vra ju. No, u drugom dijelu doma a Mladost sa dva zgoditka Davora Štroka u 46. i 73. ima vodstvo od 2-0. Lijep je bio ambijent na utakmici jer se skupilo dobrih tristo njak gledatelja. e ri minute prije kraja utakmice gos su zgoditkom kapetana mom adi Dalibora Hujsa samo ublažili gostuju i poraz na 2-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

U Sivici podjela bodova. U dinami noj i žustroj igri bila su dva razli ita poluvremena. Prvo je pripalo gos ma iz Hodošana kada su i u 33.minu zgoditkom Zorana Strahije poveli 1-0. U drugom dijelu doma a Dubrava bolja i uspijeva u 76.minu zgoditkom Alena Vidovi a poravna na kona nih 1-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Grani aru pobjeda u Orehovici. U rastrganoj igri bez nekih izglednih prigoda pred jednim i drugim vra ma gos iz Novakovca pokazuju više želje i h jenja za pobjedom do koje dolaze u 58.minu . Sudac utakmice ur ek opravdano je dosudio kazneni udarac za Grani ar, a is je za pobjedu od 1-0 realizirao Danijel Lovrek. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Glatka doma a pobjeda Galeba. Krajem prvog poluvremena i po etkom drugog Dario Balent je svojima zgodicima doveo doma ine u vodstvo od 2-0. Budu nost je nešto pokušavala ne bi li zabili koji zgoditak i utakmicu u inili neizvjesnom. No, neizvjesnost, ako je uop e postojala razbijena je u 68.minu kada je Dean Petri svojim zgoditkom postavio kona nih 3-0 za Galeb. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Pobjeda Dubrav ana u Tur iš u. Puno su bolji bili gos iz Donje Dubrave. Samo dobri doma i vratar Stjepan Jalšovec i nespretnost gostuju ih napada a krivi su rezultat nije bio puno ve i. Borac PMP je imao tek jednu pravu prigodu jekom cijele utakmice, a to nije dovoljno za pobjedu. Oba gostuju a zgoditka pos gao je Bojan Brki . U svakom poluvremenu po jedan. U prvom u 26.minu , a u drugom odmah u prvoj minu nastavka, odnosno u 46.minu . Doma ini se žale da dvadesetak navija a gos ju iz Donje Dubrave nije htjelo pla ulaznicu, a ni ponašanje im ne ide u prilog. Pomo nog suca Fegeša vrije ali su na nacionalnoj i rasnoj osnovi što nikako ne spada na nogometne utakmice, ni bilo gdje drugdje.

MLADOST (SM) - VIDOV AN 2-1 (0-0) SVETA MARIJA. Suci: Marijan Duman i , Siniša Luka i , Mladen eke. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Štrok (46), 2-0 Štrok (73), 2-1 Hujs (86) MLADOST: Kranjec, Hošnjak (83. Hobor), Kvakan, Pavlic, Posavec, mrlec, Igrec, Matulin, Fran i , Markovi (75. Papak), Štrok (90. Gašpari ), trener: Božidar Kedmenec VIDOV AN: Kranjec, Horvat (81. Herman Ma ja), Herman Mihael, Varga, Pišpek, Hujs, Ujlaki, Matulin (83. Petri ), Nemet, Škoda, Friš i (57. Lukša), trener: Dami Ujlaki Žu kartoni: Hošnjak, Pavlic (Mladost); Nemet, Varga (Vidov an)

23. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD HAJDUK VINDIJA - JEDINSTVO (GM) 1-1 (0-1) ŠTRUKOVEC. IGralište: NK Hajduk Vindija. Suci: Mario Buhin, Valen no Kantoci, Damir Mesari .

Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 Plantak (43-11m), 1-1 Ma ari J (70) HAJDUK: Jurovi , Hrženjak D., Vrbanec, Ma ari M., Jurovi , Periši , Debelec M., Šardi, Debelec G., Rob (46. Hrženjak K), Ma ari J., trener: Darko Rob JEDINSTVO: Ter, Vuk, Plantak, Fujs, Horvat (73. Krumpi M), Golub, Borko (73. Ladi ), Tr njak, Ladi , Novak (52. Krumpi S), Kocen, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Periši , Ma ari M (Hajduk); HOrvat, Vuk, Tr njak (Jedinstvo) Crveni: Jurovi (Hajduk)

SLOBODA (M) - TRNOVEC 5-2 (2-2) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Franjo Hergo , Dragu n Novak, Luka Bacinger. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Flac (13), 0-2 Miko (26), 1-2 Sovar (29), 2-2 Culjak (42), 3-2 Novak (60), 4-2 Culjak (75-11m), 5-2 Belše (80) SLOBODA: Horvat, Tisaj (88. Novak A), Novak T., Srnec, alopa, Bel, Belše (85. Bubek), Lukman (85. Želežnjak), Sovar (87. Hajdinjak), Culja, Posavec, trener: Damir Vrbanec TRNOVEC: Košak, Novak, Periši , Flac, Planinc, Bacinger (78. Turk), Petri , Vincek, Jurman, Pintari , Miko, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Jurman, Bacinger (Trnovec)

BRATSTVO (SV) - BRATSTVO (J) 1-0 (0-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Darko Filip i , Tomislav urila, Ivan Žganec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelac: 1-0 Vidovi (87) BRATSTVO (SV): Kocijan, Zlatarek (66. Vidovi ), Srnec, Hanžekovi , Novak (89. Vugrin), Horvat N, Vlahov, Ri ko (85. Fu ko), Vuruši , Cerovec (78. Horvat F), Horvat S., trener: Danijel Novak BRATSTVO (J): Per i , Leva i , Koraj, Trstenjak, Baumgartner, Antoli (67. Kirec), Jurovi (87.

Petermanec), Leva i , Vinko (19. Jambrovi M), Gori anec, Na (67. Jambrovi L), trener: Boris

or evi Žu karton: Horvat F (Bratstvo-SV)

ME IMUREC - VENERA PMP 4-0 (3-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Petar Ruži , Borut Križari , Zdravko Toplišnjak.

Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Kregar (18), 2-0 Treska D (28), 3-0 Pozder (38-ag), 4-0 Bes jani (90) ME IMUREC: Prekupec, Košir (60. Hrušoci), Bes jani , Branilovi , Bajzek, Horvat, Bali , Ivanuša, Kregar, Treska S (85. Thes), Treska D., trener: Željko Novak VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko (46. Škvorc), Rok, Pozder, Celinger, Ciglari , Pintari , Dove er (65. Golubi ), Škvorc (75. Ov ar), Peras (25. Mesari ), trener: Vladimir Bartoli

NAPREDAK - JEDINSTVO (NSND) 4-3 (1-2) G.KRALJEVEC. IGralište: Gmajna. Suci: Željko Hajdarovi , Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Lepen (12-11m), 1-1 Piska (23), 1-2 Kapeš (30), 2-2 Vidra (48), 3-2 Lepen (63), 3-3 Piska (70), 4-3 Vidra (75) NAPREDAK: Žagar Davor, Hu nec, Žganec S, Jambroši (58. Topalovi ), Žganec Marinko, Lepen (78. Hu nec), Kova i , Tkalec (67. Žagar Dalibor), Vrtari (45. Žganec K), Bistrovi , Vidra, trener: Ivan Šardi JEDINSTVO: Hranji (45. Cerov ec), Jalusi , Škvorc, Tkalec (45. Plevnjak), Jambroši , Štajerec, Fras, Piska , Kapeš, Popovi (45. Pla ak), Rešetar, trener: Mladen Rešetar

DRAVA - STRAHONINEC 0-1 (0-1) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Damir Klari , Morano Vlah, Želimir Bertovich. Delegat: Josip Lesjak Strijelac: 0-1 Vuruši (22) DRAVA: Mar n evi , Novak, Šol, Zanjko D, Bajkovec, Dombaj, Carevi , Medved, Gori anec, Zanjko M., Carevi , trener: Kris jan Varga STRAHONINEC: Božak, Mar ec (88. Zver), Žerjav, Zlatarek, Jaluši , Višnjari , Kolar, Posavec (62.

Fu ko), Vuruši (90. Drabi ), Brez (64. Kopjar), Kova i , trener: Jurica Jaluši Žu kartoni: Dombaj, Zanjko M (Drava); Brez, Jaluši , Žerjav, Fu ko (Strahoninec9 Crveni: Kopjar (Strahoninec)

ZEBANEC - M.MIHALJEVEC 0-2 (0-0) ZEBANEC. IGralište: NK Zebanec. Suci: Jasmin Lozi , Danijel Ko ila, Edvin Zobec. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Mesari B (70), 0-2 Kova i (77) ZEBANEC: Kocijan, Horvat, Ko ila, Graf, Živko, Vran i , Rudni ki, Puri , Žuni , Pani , Kodba, trener: Danijel Kojter M.MIHALJEVEC: Magdaleni (90. Mikulaj), Pušar M., Hamer, Šol , Varga, Mesari P., Mesari B (86. Babi ), Kova i , Pušar S., Perho , Posavec (75. Mesari D), trener: Božidar Makšadi Žu kartoni: Graf (Zebanec); Perho , Kova i , Šol , Pušar (MM) Crveni: Pušar (MM)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718), Antonio Šopar (2531), Antun Novak (326) HODOŠAN – Dario Kova (789) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273) KRALJEV AN 38 – Dino Špoljar (4807) DUBRAVA – Stevica Bobi anec (3641) SK – Marko Božek (4530) KAZNA ISKLJU ENOM TRNAVA – Ivan Žvorc predstavnik kluba kažnjava se po l. 59 DP HNS-a 6 (šest) mjeseci zabranom obavljanja svih funkcija u nogometu.

LISTA STRIJELACA 29 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 26 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 21 zgoditak – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 19 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 18 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava) 15 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb), Krešo Kova (Hodošan) 14 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 13 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Benjamin Brljak (Dubrav an) 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Ivica Mun ar (Grani ar N) 11 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS) 10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik, Miroslav Lisjak (Polet P), Marko Baksa (Borac PMP) 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Bruno Dodlek (Budu nost P), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Goran Orehovec (Drava DM), Nikola Pata a (Omladinac DS), Alen Vidovi (Dubrava), Davor Štrok (Mladost SM)

24. kolo, parovi, suci i delegat: Držimurec-Strelec: OMLADINAC – MLADOST (SM) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Robert Radek, pomo nici Antun Koruni i Renato Vuk, delegat Dejan Kova ); Donji Vidovec: VIDOV AN – BORAC PMP (nedjelja u 16,30 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Vlado Blaži i Nenad Štrek, delegat Ivan Kova ); Donja Dubrava: DUBRAV AN – CROATIA (nedjelja u 16,30 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Boris Jakovljev i Franjo Horvat, delegat Ivan Mezga); Novakovec: GRANI AR – GALEB (nedjelja u 10,30 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Josip Jurinec i Nina Marks, delegat Mijo Horvat), Podbrest: BUDU NOST – Drava (DM) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Ivan Žganec i Marinko Hrušoci, delegat Slavko Novak); Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – DUBRAVA (nedjelja u 16,30 sa , sudac Jadran Kukovec, pomo nici Denis Fic i Matej Mesari , delegat Antun Mesari ); Hodošan: HODOŠAN – SK (nedjelja u 16,30 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Robert Novak i Filip Aldi , delegat Darko Jambrovi ), Gori an: TRNAVA – POLET (P) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Dragan Hrustek i Filip Hrustek, delegat Josip Lesjak).

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

LISTA STRIJELACA

Me imurec siguran kod ku e za novi korak prema tituli Me imurec sve kod ku e riješio u prvom poluvremenu. Bojan Kregar je prvi u 18.minu na eo mrežu gos ju iz Svetog Jurja na Bregu. Deset minuta kasnije na 2-0 povisuje Darijan Treska.

Potom Venera PMP, odnosno Miroslav Pozder pos že autogol i Me imurec ve na poluvremenu ima visokih 3-0. U drugom poluvremenu samo jedan zgoditak i to u 90.minu iz slobodnog udarca za kona nih 4-0 postiže Nino Bestijani . Za pohvalu je što nije bilo ni jednog opomenutog igra a na utakmici, a sudac utakmice Petar Ruži sudio je dobro.

Sloboda do doma e pobjede došla u drugom poluvremenu.

Gos iz Trnovca zgodicima Mateja Flaca u 7.minu i Gorana Mika u 26.minu dolaze do vodstva od 2-0. Do poluvremena doma i su uspjeli poravna na 2-2 zgodicima Saše Sovara i Kris jana Culjaka. U 60.minu Sloboda dolazi zgoditkom Tomislava Novaka u vodstvo od 3-2 koje do kraja utakmice samo povisuje. U 75.minu sudac utakmice Hergo po delegatu Križari u dosu uje dvojbeni kazneni udarac za doma e. No, loptu je na 11 metara namjes o Kris jan Culjak i upisao svoj drugi zgoditak na utakmici za vodstvo od 4-2. Patrik Belše je deset minuta prije kraja utakmice postavio kona nih 5-2 za Slobodu. Dvojica opomenu h igra a i to obojica iz redova gostuju e mom adi Trnovca.

Plavima bodovi iz Hlapi ine. Gos iz Peklenice poveli su ve u 9.minu nakon što im je dosu en opravdano kazneni udarac kojeg je realizirao Mario Žganec. I doma a Mura ima kazneni udarac u 69.minu kada je za 1-1 uspješan sa 11 metara bio Marko Jurovi .

Pet minuta prije kraja utakmice radost gos ma svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1 donosi Tomica Nerer. Sudac utakmice Jura i baš se razbacao dodjelom kartona. Doma inu je dodijelio tri, a gos ma ak sedam.

Napretku važni doma i bodovi. Gos iz Novog Sela na Dravi prvo su poluvrijeme riješili u svoju korist vodstvom od 2-1. Napredak je u vodstvo s gao u 12.minu iz nepostoje eg kaznenog udarca kojeg je dosudio sudac Hajdarovi , a realizirao Damir Lepen-Jurak. Bruno Piska je doma e vodstvo anulirao u 23.minu , a Jedinstvo u 30.minu u vodstvo doveo Dražen Kapeš. Samo što je po elo drugo poluvrijeme doma ini zgoditkom Emila Vidre poravnavaju na 2-2. Damir Lepen-Jurak po drugi puta je strijelac za doma e u 63.minu i vodstvo od 3-2. Jedinstvo se ponovno vra a u igru u 70.minu kada je svojim drugim zgoditkom na utakmici Bruno Piska poravnao na 3-3. Po drugi je puta strijelac na utakmici i Emil Vidra u 75.minu za doma u pobjedu Napretka od 4-3. Ni jedan opomenu igra na utakmici dovoljno govori kako se igralo fer.

Saša Vidovi donio doma em Bratstvu pobjedu. Bio je to susret dviju Bratstva u kojoj su doma ini dva puta pogodili vratnicu, a gos iz Jurovca jednom. Na kraju je Saša Vidovi kojeg je doma i trener Daniel Novak u 66.minu uveo u igru tri minute prije kraja utakmice svojim zgoditkom odlu io pobjednika i doma inu donio tri boda. Samo jedan opomenu igra i to iz redova doma ih.

DUBRAV AN – Benjamin Brljak (1815) GALEB – Dario Balent (3160) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273), Dominik Pavlic (6127) VIDOV AN – Dino Nemet (2251), Dalibor Varga (2250) BUDU NOST (P) – Filip Mar nec (4753), Gianluca Hali (5089) DUBRAVA – Stevica Bobi anec (3641), Tino Sabol (3637) TRNAVA – Nikola Markan (3252), Sandi Magdaleni (3243), Filip Blažek (5062), Franjo Dolenec (2037) HODOŠAN – Dario Kova (789), Dejan Naran a (3111) DRAVA (DM) – Emil Herc (2939), Zvonko Igrec (2936) OMLADINAC (DS) – Mateo Vrbanec (3604) SK – Marko Božek (4530), Damir Grabant (5731) KRALJEV AN 38 – Krešimir Greguri (5592), Marko Vidovi (3280), Dino Špoljar (4807) CROATIA – Predrag Kozjak (3416), Nino Hanžekovi (5522), Dario Bali (3393) BORAC PMP – Siniša Rušanec (3049) GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718), Antonio Šopar (5231), Antun Novak (326)

Hajduk do doma eg boda sa igra em manje. U prvom poluvremenu ravnopravna igra sa nešto više prigoda doma ina.

U 43.minu igra Hajduka Tomislav Jurovi rukom spre ava da lopta ne u e u mrežu i zara uje isklju enje, a gos iz Gornjeg Mihaljevca kazneni udarac kojeg je realizirao Rajko Plantak. Jedinstvo je imalo u drugom poluvremenu dvije lijepe prigode da riješi pitanje pobjednika u ovoj utakmici, ali su ostale ne realizirane.

Pravim eurogolom u 70.minu Josip Ma ari je donio doma inu bod. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Minimalna pobjeda Strahoninca u Kuršancu. Denis Vuruši bio je taj koji je u 22.minu svojim zgoditkom gos ma donio veselje. U 77.minu Strahonincu je iz igre isklju en Nino Kopjar i to zbog dvije opomene koje je zaradio u istoj minu . Obje je dobio zbog „dugog jezika“ prema sucu utakmice Klari u. Preostalo vrijeme do kraja utakmice bilo je nedostatno doma oj Dravi da sa igra em više uspije barem poravna rezultat. Dva doma a, a etvorica gostuju ih opomenu h igra a.

Mali Mihaljevcec iz Zebanca ku i pjevaju i. Gos su jekom cijele utakmice bili bolji i sasvim zasluženo osvojili tri boda. Još su k tome u 59.minu ostali bez Sandija Pušara koji je zaradio dvije opomene u istoj minu . Prvu za preoštar start, a drugu za prigovor na odluku suca utakmice Lozi a. I sa igra em manje gos bolji te u razmaku od sedam minuta od 70. do 77. Pos žu dva zgoditka za pobjedu od 2-0. Prvi je zgoditak pos gao Bruno Mesari , a drugi Vedran Kova i . Tako je novi trener Malog Mihaljevca Božidar Makšadi odmah startao s pobjedom i to još s gostuju om. Jedan je doma i igra bio opomenut, a gostuju a etverica.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC SLOBODA (M) PLAVI JEDINSTVO (NSD) BRATSTVO (SV) JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) M. MIHALJEVEC MURA DRAVA (K) VENERA PMP NAPREDAK TRNOVEC ZEBANEC

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

20 16 13 13 11 13 9 8 8 8 8 7 7 5 4 5

2 3 4 3 7 1 5 5 4 4 2 4 2 4 6 2

1 4 6 7 5 9 9 10 11 11 13 12 14 14 13 16

88 – 23 62 – 33 47 – 34 71 – 43 44 – 31 40 – 38 39 – 40 38 – 48 42 – 39 34 – 43 38 – 45 37 – 48 25 – 47 26 – 57 29 – 63 18 – 46

62 51 43 42 40 40 32 29 28 28 26 25 23 19 18 17

27 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 25 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 20 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 18 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 16 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 15 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J), Daniel Novak (Bratstvo SV) 13 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec), Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 11 zgoditaka – Siniša Dove er (Venera PMP), Bruno Piska (Jedinstvo NSD) 10 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Kris jan Culjak (Sloboda M) 9 zgoditaka – Nikola Gori anec (Drava K), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Josip Ma ari (Hajduk Š)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: STRAHONINEC – Dario Brez (1448), S ven Fu ko (1161) ; JEDINSTVO (GM) – Marko Vuk (3422); MURA – Denis Stojko (3470); PLAVI (Pek.) – Aleksandar Novak (6722), Siniša Škvorc (1469) ; MALI MIHALJEVEC – Dino Perho (2355) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA MALI MIHALJEVEC – Sandi Pušar (99) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica HAJDUK VINDIJA – Tomislav Jurovi (2899) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Dino Perho (2355), Vedran Kova i (5225), Nikola Šol (2291), Ma ja Pušar (7045); STRAHONINEC – Dario Brez (1448), Jurica Jaluši (1020), Jurica Žerjav (1456), S ven Fu ko (1161); TRNOVEC – Ma ja Jurman (2586), Bojan Bacinger (417); ZEBANEC – Nikola Graf (3353); JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892), Marko Vuk (3422), Roman Tr njak (6377); MURA – Danijel Vinko (3468), Josip Braniša (3466), Denis Stojko (3470); PLAVI – Aleksandar Novak (6722), Sebas jan Antoli (6875), Nikola Drk (2297), Tomica Nerer (775), Mario Rajf (3449), Siniša Škvorc (1469), Nenad Mikuli (747); HAJDUK (Š) – Nikola Periši (428), Mihael Ma ari (2883); BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361); DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649), Marin Zanjko (6259)

MURA - PLAVI 1-2 (0-1) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Božidar Jura i , Mladen Puklavec, Filip Hrustek Strijelci: 0-1 Žganec (9-11m), 1-1 Jurovi (69-11m), 1-2 Nerer (85) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša, urin, Vinko M., Varga, Šardi, Stojko, Vinko D (84.

Vrsi ), trener: Dražen Novak PLAVI: Rajf, Škvorc, Trupkovi , Žganec, Drk, Vugrinec, Nerer (89. Srnec), Ratajec (65. Cerovec), Novak, Antolovi , Mikuli , trener: Antun Srša Žu kartoni: Vinko D, Braniša, Stojko (Mura); Novak, Antolovi , Drk, Nerer, Rajf, Škvorc, Mikuli (Plavi)

24. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – ME IMUREC (nedjelja u 16,30 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Mladen eke i Danijel Ko ila, delegat Dragu n Vuk); Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – SLOBODA (M) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat; Antun Horvat); Trnovec: TRNOVEC – ZEBANEC (nedjelja u 16,30 sa , sudac Mihael Belovi , pomo nici Zoran Novak i Dražen Šajnovi , delegat Vlado Soka ); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – DRAVA (K) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Željko Kova i i Stjepan Novak, delegat Dragu n Koruni ), Strahoninec: STRAHONINEC – BRATSTVO (SV) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Željko Podgorelec); Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – MURA (nedjelja u 16,30 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Mario Horvat i Ma ja Filipi , delegat Josip Baksa); Jurovec: BRATSTVO – HAJDUK (Š) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Edvin Zobec, delegat Stjepan Križari ), Peklenica: PLAVI – NAPREDAK (nedjelja u 16,30 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Valen no Kantoci i Mladen Puklavec, delegat Franjo Fais) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

25. travnja 2014.

15. kolo III. ŽNL MNS - istok JADRAN - OTOK 0-5 (0-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Božidar Kolari , Mario Sukanec, Robert Kolari . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-3 Šimec (24, 48, 58), 0-4 Blažin i (81), 0-5 Gorupi (88) JADRAN: Kameni , Halabarec (75. Zadravec D), Štampar, Zagorec, Kresinger (75. Trupkovi ), Korent, Lon ari , Kontrec, Makar, Lehkec, Zadravec P., trener: Bruno Matotek OTOK: Vlah, Novak Z, Major ik, Jankulija (56. Gorupi ), Kalšan Z (73. Novak J), Radikovi , Malek (68. Grabant), Kalšan P., Blažin i , Šimec, Ko iš, trener: Ivica Kalšan Žu kartoni: Kontrec (Jadran); Malek, Novak J (Otok)

EKO - TORPEDO 6-2 (5-0) SVETI KRIŽ. Igralište: Mi igen. Suci: Dominik Mihoci, Dražen Šajnovi , Nenad Štrek. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Mihaljkovi (1), 2-0 Ivanuši (4), 3-0 Lastavec (8), 4-0 Mihaljkovi (11), 5-0 Mihaljkovi (44), 5-1 Pintari (69), 5-2 Tuksar (80), 6-2 Mihaljkovi (87) EKO: Juras, Novak, Horvat (36. Ma ek), Balog, Gori anec, Višnji , Ha ek, Hrži (65. Brki ), Mihaljkovi ), Lastavec, Ivanuši (77. Kodba), trener: Zlatko Novak TORPEDO: Herceg, Novak (46. Tuksar Damir), Vugrinec, Strojko, Tuksar Dragan, Pintari A, Jambroši E, Šol , Pintari L., Jambroši P. (12. eki), Fran i (85. Jezernik), trener: Leonard Sanjkovi Žu kartoni: Horvat, Balog (Eko); Pintari , eki, Jambroši , Fran i (Torpedo)

BORAC (DH) - MLADOST (3-4 (2-3) D.HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Suci: Filip Aldi , Marinko Hrušoci, Alen Kodba.

Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Kolari (4), 0-2 Mesari (15), 1-2 Pintari (29), 2-2 Pozderec Matej (30), 2-3 Kolari (40), 2-4 Hajdarovi (52-11m), 3-4 Pozderec Matej (83) BORAC: Harmicar J (46. Taradi), Jur ec (46. Harmicar P), Kolari , Pozderec Mišel (64. Vargek), Vadlja, Baksa (55. Pavlic), Branilovi , Ivkovi (46. Pozderec I), Horvat, Pozderec Matej, Pintari , trener: Damir Far MLADOST: Feldi, Majeri M., Majeri D (82. Kos), Ciceli J, Leva i , Kova i , Ciceli A (76. Žerjav), Kolari , Mesari (64. Lesinger), Hajdarovi Ž., Hajdarovi M., Kanižaj, trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Kolari (Borac); Ciceli A, Lesinger, Ciceli J (Mladost)

RADNI KI (G) - BUDU NOST 0-5 (0-2) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Željko Turk, Ivan Vlahek, Ma ja Filipi . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Drk (8), 0-2 Antolovi (31), 0-3 Babi (47), 0-4 Antolovi (67), 0-5 Majeri (70) RADNI KI: Horvat, Baksa (61. Lackovi ), Novak B (46. Horvat N), Paler, Horvat D (70. Strahija), Horvat E (55. Vargek), Novak I., Pal , Habuš, Jalšovec (70.

Cerovec), Horvat M., trener: Vladimir Križai BUDU NOST: Hrn i , Babi , Novak (76. Berdin), Lisjak (19. Berdin T), Zadravec, Majeri (76. Antolovi L), Antolovi M., Drk (70. Jurši ), Berdin, Drk D (68.

David), Okreša, trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Horvat M., Novak B (Radni ki); Novak I., Jurši (Budu nost)

15. kolo III. ŽNL MNS - zapad PARAG - SLOGA (Š) 0-10 (0-5) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Sudac: Božidar Kolari Strijelci: 0-1 Šoštari (3), 0-2 Bogdan (7), 0-3 Sen ar (20-11m), 0-4 Šoštari (23), 0-5 Bogdan (35), 0-7 Šoštari (67,74), 0-8 Sen ar (76), 0-9 Kemerlin (85), 0-10 Šoštari (88) PARAG: Horvat D., Horvat B., Ignac S., Oršoš M., Oršuš V., Pec (70. Horvat S), Še i (61.

Oršuš M), Balog Sl, Balog Sr, Oršuš A (77. Oršoš M), Ignac B (46. Oršuš M) SLOGA: Rojko, Žižek K (46. Žižek E), Jelen (60. Gori anec), Novak Dejan (60. Kova i ), Nemec, Rob (46. Kemerlin), Novak Damir, Sen ar, Šoštari , Bogdan (46. Rožman), Feguš, trener: Dušan Hozjan

VU ETINEC - MLADOST (S) 2-0 (0-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Mihael Belovi , Željko Kova i , Matej Mesari . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Novak D (50), 2-0 Vabec I (57) VU ETINEC: Kocijan, Ambruš T., Vabec L., Ambruš I., Levec, Ambruš E (63. Mohari ), Škvorc, Petri evi (90. Krnjak), Novak D., Vabec, Novak V., trener: Slavko or evi MLADOST: Polanec, Stojko (46. Vuruši ), Leva i , Polanec M, Heren i , Bogdan, Živ ec, Polanec D., Murkovi (66. Ko ila), Š avni ar, Hošpel, trener: Darko Vincek Žu kartoni: Škvorc (Vu e nec); Živ ec (Mladost) Crveni: Kocijan (Vu e nec)

BRATSTVO (P) - OMLADINAC (M) 2-6 (1-3) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Marko Smr , Neven Jurman, Filip Jurman. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Dragovi (10), 0-2 Šafari (30), 1-2 Trupkovi (35), 1-3 Vrbanec A (40), 1-4 Dragovi (47-11m), 2-4 Balog (50), 2-5 Dragovi (55), 2-6 Dragovi (75-11m) BRATSTVO: Jambrovi , ekunec (70. Bajs), Škvorc, abradi, Kova i F, Trupkovi , Kelneri Mihael (46. Kova i L), Poto nik, Kelner, Balog, Novak, trener: Bojan Novak OMLADINAC: Murk, alopa, Vrbanec B., Lukman, Rudni ki, La n (81. Mikac), Jovi , Dragovi (83. Bubek), Šafari T (70. Dodlek), Vrbanec A., Posavec, trener: Josip Križaji Žu kartoni: abradi, Novak M (Bratstvo); Šafari (Omladinac) Crveni: Poto nik (Bratstvo)

PLAVI 1975 - D.KONCOV AK 3-4 (2-1) PREKOPA. Igralište: NK Plavi. Suci: Darijan Zadravec, Mario Pintari , Vlado Blaži .

Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Smodiž (5), 1-1 Korošec (19-11m), 2-1 Korošec (33), 2-2 Matjaši (47), 2-3 Flac (52), 2-4 Brezni ar (60-11m), 3-4 Vinkovi (70) PLAVI: Karlov ec, Korošec, Škvorc M., Francki, Boži , Janež (55. Škvorc N), Gre , Kova , Novak, Škvorc D., Vinkovi , trener: Jerko Petran D.KONCOV AK: Primož, Matjaši , Koralj, Stanjko, Vukovi (85. Saka ), Smodiš Ž (33. Flac Mihael), Sklepi (60. Pintari od 88. Flac Marko), Smodiš S, Grof (46. Flac D), trener: Tine Špilak Žu kartoni: Škvorc N (Plavi); Brezni ar, Matjaši , Flac D (DK)

HAJDUK (B) - DINAMO (Ž) 4-0 (2-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Dominik FIlipaši , Casimir Rodrigue, Elvir Bašek. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Jure (1), 2-0 Novak (38), 3-0 Marciuš (55), 4-0 Marciuš (68) HAJDUK: Horvat, Domini , Šimunkovi , Marciuš, Jure , Gregorin i , Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak, Ciglari , trener: Mario Zaspan DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Radek, Murk, Horvat, Dobrani , Fric, Maje , Balog, Sabolek, trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Kolar (Hajduk)

POBJEDA (GH) - ZASADBREG 77 5-1 (2-0) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Ivica Križai , Josip Jurinec, Renato Vuk. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Bistrovi (2), 2-0 Bistrovi (35), 2-1 Koroši (47-11m), 3-1 Novak D (51), 4-1 Novak D (58), 5-1 Novak B (83) POBJEDA: Mikulan, Kocijan (66. Golub), Tkal ec (58. Hanžekovi ), Kova , Florijani , Vabec, Herceg, Ladi (70. Lon ari ), Bistrovi (85. Balog), Novak D (88. Gavez), Novak B., trener: Krešo Žnidari ZASADBREG: Novak, Zeli (81. Šajnovi ), Hatlak (58. Šela), Mesari , Šajnovi , Rodinger Florijan (81. Kozjak), Vukovi , Rodinger Filip, Dunjko K, Koroši , trener: Dominik Horvat

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

TABLICA

Miklav ani bez problema protiv Radni kog Budu nost prošla Gradinovec. Bez nekih posebnih muka gosti iz Miklavca su sa pet zgoditaka po astili svoje doma ine mom ad Radni kog. Ve je nakon prvog poluvremena bilo 2-0, a strijelci su bili Dragutin Drk i Matejas Antolovi . Po etkom drugog dijela u 47.minuti na 3-0 povisuje Matej Babi . Nakon toga slijedi drugi zgoditak na utakmici Matejasa Antolovi a. Krunoslav Majeri je u 70.minuti postavio kona nih 5-0 za Budu nost. Sudac utakmice Turk po dvojicu je igra a u svakoj mom adi opomenuo.

Petica Otoka u Štefancu. Doma i Jadran dobro se držao u prvom poluvremenu kada je imao samo jedan zgoditak zaostatka. U drugom dijelu gosti su zaigrali nešto bolje i stigli do visoke gostuju e pobjede od 5-0. Prva tri gostuju a zgoditka postigao je Velimir Šimec. U posljednjih desetak minuta utakmice još su strijelci za goste bili Denis Blažin i i Matej Gorupi . Trojica opomenutih igra a, svi 16. kolo, parovi, suci i delegat: Otok: OTOK – EKO (nedjelja u 16,30 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Josip Jurinec i Ivan Jarni, delegat Miroslav Glavina); Križovec: TORPEDO – BORAC (DH) (nedjelja u 16,30 sa , Marko Smr , pomo nici Ivan Sermek i Dario Bedi , delegat Nikola Toplek); Dekanovec: MLADOST – RADNI KI (nedjelja u 16,30 sa , sudac Dražen Horvat, pomo nici Lana Vidovi i Ma ja Kozar, delegat Dragu n Hozjak); Draškovec: DRAŠKOVEC – TRNJE (nedjelja u 16,30 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Josip Višnjari , delegat Dino Jambrovi ) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

u drugom poluvremenu. Jedan doma i, a dva gostuju a.

Eko prije vuzmenke riješio Torpedo. Gosti iz Križovca još se nisu ni snašli na igralištu kraj jezera Michigen i ve su u 11.minuti gubili 4-0. Prvi je zgoditak Eko, odnosno Bojan Mihaljkovi postigao u 35 sekundi igre. On je bio i najbolje raspoloženi za igru kod doma ih pa je na kraju upisao ukupno etiri zgoditka.

Uz njega po jedan u prvom poluvremenu postigli su Ivan Ivanuši i kapetan mom adi Jadranko Lastavec. Tek u drugom dijelu Torpedo uspijeva zgodicima Lucijan Pintari a i Dragana Tuksara ublažiti poraz na 6-2.

DISCIPLINSKI KUTAK RADNI KI – Ma ja Horvat (5906), Boris Novak (4870) EKO – Aleksandar Horvat (1639), Josip Balog (7455) MLADOST (D) – Ante Ciceli (1922), Vedran Lesinger (7500), Josip Ciceli (1897) JADRAN – Mihael Kontrec (2101) BORAC (DH) – Mar n Kolari (1058) TORPEDO – Lucijan Pintari (298), Danijel eki (3284), Emil Jambroši (4501), Andrej Fran i (3676) BUDU NOST (M) – Dragan Juriši (3667), Ivan Novak (3665) OTOK – Nikola Malek (2865), Jasmin Novak (1638)

OPOMENUTI IGRA I Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (M) – Dragan Juriši (3667) TORPEDO – Lucijan Pintari (298), Danijel eki (3284), Andrej Fran i (3676) MLADOST (D) – Ante Ciceli (1922)

1. BUDU NOST (M)

13

11

0

2 58 – 16 33

2. DRAŠKOVEC

12

9

1

2 30 – 17 28

3. OTOK

12

8

2

2 40 – 16 26

4. EKO (-3)

13

9

0

4 42 – 23 24

5. RADNI KI

12

6

0

6 29 – 25 18

6. MLADOST (D)

13

4

2

7 25 – 42 14

7. TORPEDO

12

3

3

6 32 – 39 12

8. BORAC (DH)

13

3

2

8 27 – 42 11

9. TRNJE

11

3

0

8 15 – 46

9

10. JADRAN

13

1

0

12 13 – 45

3

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 13 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 11 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M) 10 zgoditaka – Damjan Šol (Torpedo), Velimir Šimec (Otok) 9 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Dragan Tuksar (Torpedo), Bojan Mihaljkovi (Eko), Matej Pozderec (Borac DH) 8 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Dejan Ko iš, Denis Blažin i (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi (Borac DH), Željko Hajdarovi (Mladost D) 5 zgoditaka – Nikola Zrna (Mladost D), Marko Jalšovec (Radni ki)

Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

U Donjem Hraš anu slavili dekanov ani.

Za po etnih 15 minuta igre Mladost je zgodicima Tihomira Kolari a i Mire Mesari a povela sa 2-0. Nakon novih odigranih 15 minuta u samo dvije minute 29 i 30 Matija Pintari i Matej Pozderec poravnavaju na 2-2. Pet minuta prije kraja prvog poluvremena novo vodstvo gostiju, a strijelac je bio po drugi puta Tihomir Kolari . Mladost ima u 52.minuti kazneni udarac kojeg za 4-2 realizira Željko Hajdarovi .

Matej Pozderec je kod doma eg Borca tako er bio dvostruki strijelac i to sedam minuta prije kraja utakmice kada je samo ublažio poraz na 4-3. etiri opomenuta igra a. Svi u drugom poluvremenu. Jedan doma i, a tri gostuju a.

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Nova o ekivano visoka pobjeda Sloge Desetka Sloge Paragu. Peterostruki strijelac bio je David Šoštari . Po dva su se puta u strijelce upisali Matej Sen ar i Davor Bogdan, a jednom Leon Kamerlin. Na poluvremenu su ve de ki iz Štrigove imali vodstvo od 5-0. Imala je Sloga u 20.minuti kazneni udarac kojeg je realizirao Matej Sen ar. Bez kartona je utakmicu odsudio Božidar Kolari .

Donji Koncov ak stigao teško do bodova u Prekopi-Bukovcu. Poveli su gosti u 5.minuti zgoditkom Žige Smodiša. Plavi 1975 poravnali su na 1-1 iz kaznenog udarca u 19.minuti kojeg je realizirao Alen Korošec. Isti igra doma e u 33.minuti dovodi u vodstvo kojim se otišlo na odmor. Po etkom drugog dijela u 47.minuti Niko Matjaši poravnao je na 2-2, a pet minuta kasnije goste u vodstvo dovodi Mihael Flac. U 60.minuti i Donji Koncov ak ima kazneni udarac kojeg je za vodstvo od 4-2 realizirao Matija Brezni ar. Završnicu utakmice je Damir Vinkovi u 70.minuti u inio neizvjesnom kada je gostuju e vodstvo smanjio na 4-3. No, rezultat se više nije mijenjao. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Derbi u Gornjem Hraš anu uvjerljivo pripao doma inima. Gost je bio Zasadbreg 77. Nakon prvih 45 minuta ve su gosti imali zaostatak od 2-0 dvjema doma im zgodicima Miljenka Bistrovi a. Po etkom drugog dijela gosti imaju kazneni udarac kojeg je realizirao Marko Koroši . Potom slijede i dva zgoditka Danijela Novaka u 51. i 58.minuti za visokih 4-1 za Pobjedu.

16. kolo, parovi, suci i delegat: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK HAJDUK (B) (subota u 16,30 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Željko Hajdarovi i Ante Begovi , delegat Marijan Sabol); Žiškovec: DINAMO – BRATSTVO (P) (nedjelja u 16,30 sa , sudac Robert Kolari , pomo nici Želimir Bertovich i Alen Kodba, delegat; Stjepan Talan); Ma kovec: OMLADINAC – POBJEDA (nedjelja u 16,30 sa , sudac Mario Buhin, pomo nici Darko Filip i i Dominik Filipaši , delegat Stjepan uranec); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – VU ETINEC (nedjelja u 16,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Damir Mesari i Luka Bacinger, delegat Antun Vlahek), Selnica: MLADOST – PARAG (nedjelja u 16,30 sa , sudac Jasmin Lozi , delegat Rajko Zadravec); Štrigova: SLOGA – PLAVI 1975 (nedjelja u 16,30 sa , sudac Saša Fegeš, pomo nici Antun Kukovec i Mario Sukanec, delegat Slavko Vodopija).

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

Bojan Novak je sedam minuta prije kraja utakmice ubacio „petardu“ u mrežu Milana Novaka. Gosti su postigli samo jedan zgoditak mada su imali prigoda posti i još pokoji, ali je zato pobjeda doma ina sasvim zaslužena u utakmici bez kartoniranih igra a što je za suca utakmice Križai a gotovo nevjerojatan podatak.

Vu etinec bolji od Mladosti. U prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo, mada je Denis Novak imao dvije prigode jedan na jedan sa vratarem Mladosti Dinom Polancem. Ipak u drugom dijelu svoje nišanske sprave popravlja Denis Novak i u 50.minuti Vu etinec dovodi u vodstvo od 1-0.

Sedam minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac je bio Ivan Vabec. U 77.minuti Vu etinec je ostao bez vratara Davora Kocijana koji je izvan kaznenog prostora srušio napada a Mladosti. Na vrata je do kraja utakmice stao doma i kapetan Ivan Vabec.

Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

U Brezju veliki derbi Hajduk – Dinamo. Hajdukovci su sa visokih 4-0 otpratili dinamovce u Žiškovec. Doma i su po dva zgoditka postigli u svakom poluvremenu. U prvom su po jedan postigli ve u 1.minuti Mario Jureti i u 38.minuti Sandro Novak. U drugom dijelu oba je postigao Karlo Marciuš. Jedan opomenuti igra i to doma i Goran Kolar koji je igrao „rukomet“.

Omladincu bodovi u Preseki. ak je tri kaznena udarca i to sva tri opravdano dosudio za goste iz Ma kovca sudac utakmice Marko Smrti . Prvog u 24.minuti nije realizirao Tomislav Šafari .

Omladinac je poveo u 10.minuti zgoditkom Rajka Dragovi a. Kad nije ve mogao posti i zgoditak s bijele to ke Tomislav Šafari postiže zgoditak iz igre u 30.minuti. Siniša Trupkovi je u 35.minuti vodstvo gostiju smanjio na 2-1. No, dvije minute kasnije Bratstvo ostaje bez Luke Poto nika koji je isklju en zbog druge opomene. Prvu je zaradio u 23.minuti zbog preoštrog starta, a drugu zbog prigovora na odluku suca. Brzo je Omladinac u 40.minuti iskoristio broj anu prednost i povisio vodstvo na 3-1 zgoditkom Andrije Vrbanca. U drugom dijelu kod Omladinca se raspucao Rajo Dragovi koji je postigao tri zgoditka, a ukupno etiri. Istina dva je postigao iz kaznenih udaraca, ali se pišu. Dario Balog je bio strijelac drugog doma eg zgoditka za poraz od 6-2. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA ZASADBREG 77 VU ETINEC HAJDUK (B) OMLADINAC (M) MLADOST (S) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

13 12 12 10 8 6 6 6 5 2 1 0

1 2 1 1 2 3 2 1 2 3 0 0

1 1 2 4 5 6 7 8 8 10 14 15

90 – 15 58 – 11 62 – 21 50 – 23 31 – 23 40 – 28 57 – 28 22 – 30 35 – 38 26 – 73 16 – 89 16–124

40 38 37 31 26 21 19 19 17 9 3 0

OPOMENUTI IGRA I OMLADINAC (M) – Tomislav Šafari (56) PLAVI 1975 – Nikola Škvorc (5735) MLADOST (S) – Leonardo Živ ec (4274) HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482) BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171), Mario abradi (3196) VU ETINEC – Zlatko Škvorc (142) DONJI KONCOV AK – Ma ja Brezni ar (549), Niko Matjaši (10249), Damijan Flac (1538)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA VU ETINEC – Davor Kocijan (2157) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4898) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 31 zgoditak – David Šoštari (Sloga Š) 20 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 14 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 13 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Rajko Dragovi (Omladinac M), Matej Sen ar (Sloga Š) 12 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 10 zgoditaka – Alen Korošec (Plavi 1975) 9 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Davor Bogdan (Sloga Š) 8 zgoditaka – Gabriel Hošpel (Mladost S) 7 zgoditaka –Vedran Novak (Vu e nec), Dalibor Kresinger (Pobjeda), Saša Novak (Plavi 1975), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak)

25. travnja 2014.

ATLETIKA

KOĹ ARKA VELIKI ME UNARODNI TURNIR NEDELIĹ E 2014.

NAKON ODGODE proĹĄle subote ipak odrĹžan tradicionalni Proljetni kros

Igraju Slovenci i Hrvati, dje aci i djevoj ice!

Nije bilo guĹžve na star

Ove subote, 26. travnja se u Nedeliť u u organizaciji istoimenoga kluba igraju utakmice na velikom me unarodnom koťarkaťkom turniru Nedeliť e 2014. za igra e ro ene 2002. i mla e. No, organizator je napomenuo da svaka mom ad ima pravo i mogu nost uvrstiti i dva igra a ro ena godinu ranije. Svoje sudjelovanje su potvrdile slovenske mom adi Radenska Creativ iz Murske Sobote, te mariborski Branik, no nastupaju i djevoj ice iz akove koga kluba ŽKK Radost. Uz njih, igrat e kombinirana ekipa Kotoriba-Prelog, Koprivnica, akovec, varaŞdinska Vindija, te doma in Nedeliť e. Mom adi su podijeljene u dvije skupine po etiri, a trajanje je ograni eno na 4x8 minuta u skupinama, te 4x10 minuta u razigravanju za plasman. Igrat e se u velebnom Atonu paralelno na

dva terena, a prve utakmice u 9 sati ujutro igraju na jednom terenu ŽKK Radost protiv Vindije, a na drugom terenu Koprivnica protiv akovca. U 10.15 sati igraju Branik protiv kombinirane mom adi Kotoriba-Prelog na jednom terenu, a na drugom Radenska Creativ protiv Nedeliť a.

Poslije uvodnih utakmica igraju me usobno pobjednici iz prvih utakmica, pa poraĹženi iz prvih utakmica, a nakon toga za 13 sati predvi en je ru ak za sve sudionike u restoranu Lipa. Poslije objeda trebale bi se igrati utakmice za plasman, za 16 sati je predvi ena utakmica za tre e mjesto, a finale bi trebalo biti na rasporedu u 17.30 sati. Pokrovitelji turnira su Jamnica, Majoko i Aton, dok je generalni pokrovitelj Op ina NedeliĹĄ e. Dakle, roditelji, navija i i ostali do ite u subotu ujutro u Aton, imat ete ĹĄto vidjeti! (bh)

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI LIGA MLA IH KADETA, RAZIGRAVANJE ZA PRVAKA REGIJE akovec - Koprivnica, subota 26.travnja u 16.30 sati, II OĹ akovec ME UNARODNI TURNIR DJE AKA I DJEVOJ ICA NEDELIĹ E 2014 subota 26. travnja od 9 sati, dvorana Aton, NedeliĹĄ e

PLIVANJE ETVEROBOJ mladih pliva kih reprezentacija u Beogradu

Nelly Lisjak s reprezentacijom Hrvatske slavila pobjedu Povodom obiljeĹžavanja Me unarodnog dana doprinosa sporta u razvoju mira, Pliva ki savez Srbije u Beogradu je, u 50 metarskom bazenu „SC Novi Beograd“ bio doma in etveroboju mladih pliva kih reprezentacija Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Za Hrvatsku je nastupila i jedna me imurska pliva ica – Nelly Lisjak.

Ukupno se tom prigodom na jednom mjestu okupilo 200 mladih natjecatelja u dvije starosne kategorije. OvogodiĹĄnji susret bio je ja i za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, iji su pliva i prvi put imali priliku odmjeriti snage s vrĹĄnjacima iz preostale tri reprezentacije.

Hrvatska izabrana vrsta za ovu je provjeru okupila ukupno 58 pliva a, koji su u pratnji 8 trenera odradili zajedni ki trening u Vikovcima, a nakon toga i natjecanje.

Mlada nada akove kog plivanja, Nelly Lisjak, pokazala je svoj napredak pod vodstvom trenera akove kog pliva kog kluba Go-

rana Kolari a. Odli nim nastupom, baĹĄ kao i na Prvenstvu Hrvatske u oĹžujku u Splitu, koje je ujedno bilo izlu no za odabir u reprezentaciju, Nelly je s hrvatskom ekipom osvojila ukupno 1. mjesto. S osvojenih 572 boda pripao im je pobjedni ki pehar na etveroboju, dok su drugi bili Slovenci s 541 bodom, a tre i doma ini, reprezentacija Srbije s osvojenih 482 boda.

BADMINTON

PIĹ E: MATEJA GOĹ IEJ FOTO: MARIO DOBĹ A

- Veselim se svake godine novom krosu, ovo je za mene neťto ťto ne propuťtam. Od etvrtog razreda sam pobjednica u svojoj kategoriji, a kako treniram ve dugi niz godina u AK Nedeliť e, ova dionica za mene je malo ja i trening – istaknula je nakon odra ene trke, reprezentativka i drŞavna prvakinja, te ujedno pobjednica me u sedmaťicama, Lea Branilovi iz Osnovne ťkole Macinec.

- Konkurencija na krosu, za nas koji treniramo, nije bať zahtjevna. Puno se pripremam za svaku utrku pa tako i za ovu. Lijepo je tr ati sa svojim vrťnjacima – dodao je drŞavni prvak u svojoj kategoriji, te pobjednik utrke na 600 metara, za u enike 6. razreda, Matija Žnidari , u enik OŠNedeliť e.

Dvjestotinjak trka a na startu Nakon ĹĄto je zbog loĹĄeg vremena i kiĹĄe odgo en s po etka na sredinu travnja, u akove kom jezeru Starog grada odra en je

Proljetni kros. Iako u ranim jutarnjim satima vremenske prilike nisu izgledale pogodne za tr anje, sunce koje se pokazalo tik prije starta, dan prije Uskrsa okupilo je dvjestotinjak mladih sportaĹĄa i rekreativaca iz velikog broja me imurskih osnovnih i srednjih ĹĄkola, iako se na idealnoj stazi za tr anje redovito okuĹĄa u prosjeku ak oko 800 u enika. U organizaciju joĹĄ jednog kros, Atletskom klubu Me imurje akovec pridruĹžili su se

Kros liga Globetka ispunjava svoj cilj Ove godine odlu eno je kako se ne e odrĹžati utrka gra ana na 3 tisu e metara, jer je daleko bolji odaziv rekreativaca, seniora i veterana na osam kola Kros lige Globetka tokom godine.

- Svaki mjesec se na Globetki okupi sve ve i broj trka a, kako na samoj trci tako i na treninzima koje odrĹžavamo

utorkom. Ovo je stoga ponovo doga aj samo za ťkolarce, kojim Şelimo pokazati da u Me imurju postoji organizirano bavljenje tr anjem i atletikom, te uklju iti sve zainteresirane mlade u naťa tri kluba, Me imurje, Nedeliť e i Mursko Srediť e – istaknuo je u ime organizatora, tajnik AK Me imurje akovec, Mario Dobťa.

NajuspjeĹĄnija ekipa krosa bila je OĹ Mursko SrediĹĄ e

1. razred, dje aci - 300 m 1. Paris Posavec, I.OŠakovec 1:15,1 2. David Mesari , Sv.Juraj na Bregu 1:18,6 3. Andrija Železnjak, II.OŠakovec 1:18,8 4. Nikola Šafari , Štrigova, PŠPrekopa 1:18,9 5. Luka Rodek, I.OŠakovec 1:21,0 6. David Šlezak, Strahoninec 1:22,9

1. Jelna Horvat, Sv.Juraj na Bregu 1:14,5 2. Nika Ĺ amarija, Ivanovec 1:18,1 3. Dea Leva i , I.OĹ akovec 1:19,7 4. Josipa Hali , III.OĹ akovec 1:20,0 5. Karina Ĺ ari , NedeliĹĄ e 1:21,6 6. Marta Novak, II.OĹ akovec 1:23,2

1. Jan Oto, Prelog 1:12,2 2. Nikola Hali , III.OĹ akovec 1:14,2 3. Petar JalĹĄovec, II.OĹ akovec 1:16,7 4. Samuel Sobo an, II.OĹ akovec 1:18,5 5. Rino Ladika, II.OĹ akovec 1:18,6 6. Gabriel BoĹži , Vra ĹĄinec 1:18,7

1. Rebeka Novini , M. SrediĹĄ e, PĹ Peklenica 1:09,5 2. Dora Horvat, I.OĹ akovec 1:10,0 3. Tena Kerovec, Vra ĹĄinec 1:10,4 4. Ema Pulji , Strahoninec 1:11,4 5. Lea RuĹži , Orehovica 1:11,8 6. Iva Branilovi , Macinec, PĹ G. HraĹĄ an 1:14,5

6. razred, dje aci - 600 m 1. Ma ja Žnidari , Nedeliť e 2:15,5 2. Rene Horvat, Sv.Juraj na Bregu 2:25,8 3. Arian Šari , Nedeliť e 2:29,5 4. Manuel Šol , Mursko Srediť e 2:35,6 5. Mihael Hras , III.OŠakovec 2:43,6 6. Filip Baťek, III.OŠakovec 2:46,8

6. razred, djevoj ice - 600 m 1. Lucija Bodulica, Selnica 2:15,0 2. Lucija Horvat, Sv.Juraj na Bregu 2:22,0 3. Rea Ma ek, NedeliĹĄ e 2:28,9 4. Tea Poljak, NedeliĹĄ e 2:31,1 5. Iva Novak, Macinec 2:36,9 6. Tena Komar, Gornji Mihaljevec 2:40,5

7. razred, dje aci - 800 m 1. David Verli, Prelog 2:44,6 2. Tomislav Tomaťi , Sv.Juraj na Bregu 2:48,6 3. Sebas jan Andraťec, Podturen 2:52,7 4. Valen no Novak, Sv.Juraj na Bregu 2:56,2 5. Leon Babi , II.OŠakovec 3:12,5 6. Petar Železnjak, II.OŠakovec 3:15,3

7. razred, djevoj ice - 600 m 1. Lea Branilovi , Macinec 2:15,8 2. Lorena Kos, Mursko SrediĹĄ e 2:17,3 3. Sanja Gregorin i , Gornji Mihaljevec 2:17,6 4. Lorena Remenar, III.OĹ akovec 2:44,7 5. Margareta DoleĹžaj, Sv.Jur. na Bregu 2:50,8 6. Klara Ĺ kvorc, Belica 2:59,4

1. razred, djevoj ice - 300 m

2. razred, dje aci - 300 m

2. razred, djevoj ice - 300 m

PRVENSTVO HRVATSKE U-11 i U-19

Me imurci osvojili sedam medalja OdrĹžano je Prvenstvo Hrvatske u badminutonu za poletarce U-11 i juniore, kao i za badmintonaĹĄe do 19 godina. U Makarskoj se okupilo ukupno 25 poletaraca iz 7 klubova i 25 juniora iz 7 mom adi, a me u njima i ekipa poletaraca i juniora Badmintonskog kluba Me imurje akovec pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a. U konkurenciji poletaraca dje aka U-11 Luka rep osvojio je srebr-

nu medalju izgubivĹĄi u finalu od Ivana Gotesmana sa 2:0. Tre a mjesta i bron ane medalje osvojili su igra i Me imurja, Ivan Grubi i Dino BlaĹži .

Kod parova dje aka do 11 godina, akove ki par Ivan Grubi / Luka rep osvojili su srebrnu medalju. Me su izgubili tek u finalu, od para Ivan Gotesman / Vid Matani rezultatom 2:0.

Dino BlaĹži pak je u paru s Ivanom Manceom osvojio bron ano odli je.

25. travnja 2014.

rtu, pobjeda OŠ Mursko Središ e Na startu se ovaj put našlo samo oko dvjestotinjak trka a

Kruna sezone u svibnju Utrka Grada akovca

pokrovitelji Grad akovec i Me imurska županija, te Zbog atletskih sudaca Me imurja. Krosevi za me i-

murske školarce održavaju se u akove kom parku od 2005. godine, odnosno ve desetu godinu zaredom, a

Proljetnim krosom i službeno je krenula još jedna duga atletska sezona. 2. gor enski (polu)maraton održat e se 1. svibnja u Gori anu s po etkom u 10 sati, a po prvi puta i Kros-utrka “Srcem gornjeg Me imurja” u Frkanovcu 10. svibnja od 18 sati. Nakon

ovogodišnji Proljetni kros Me imurja 19. je takav kros po redu u organizaciji Atletskog kluba Me imurje.

3. razred, dje aci - 400 m

3. razred, djevoj ice - 400 m

1. Jakob Jakši , Gori an 1:33,3 2. Nino Blaži , III.OŠ akovec 1:35,7 3. Roko Farkaš, Nedeliš e 1:37,3 4. Ma ja Trstenjak, Sv. Mar n na Muri 1:38,5 5. Vito Križai , III.OŠ akovec 1:38,8 6. S ven Srpak, I.OŠ akovec 1:39,9

1. Nika Jambreši , Mursko Središ e 1:32,8 2. Ana Dobša, II.OŠ akovec 1:33,1 3. Anja Jambreši , Mursko Središ e 1:33,4 4. Anja Zadravec, Mursko Središ e 1:33,8 5. Iva Mesari , Gori an 1:40,3 6. Maja Gregorin i , Gornji Mihaljevec 1:43,8

1. Ma ja Novak, III.OŠ akovec 1:26,0 2. Antun Pulji , Strahoninec 1:32,6 3. Vito Pata a, III.OŠ akovec 1:40,3 4. Mihael Horvat, Sv.Juraj na Bregu 1:40,5 5. Jurica Balent, Šenkovec 1.45,4 6. Filip Balent, Šenkovec 1:45,6

4. razred, dje aci - 400 m

4. razred, djevoj ice - 400 m

8. razred, dje aci - 1000 m 1. Filip Turk, II.OŠ akovec 3:18,5 2. Karlo Marciuš, Nedeliš e 3:31,9 3. Luka Gunc, I.OŠ akovec 3:33,0 4. Luka Marciuš, Nedeliš e 3:37,8 5. Hrvoje Novak, I.OŠ akovec 5:02,2

8. razred, djevoj ice - 800 m 1. Magdalena Doležaj, Sv.Jur. na Bregu 3:22,9 2. Iris Jambreši , Mursko Središ e 3:43,9 3. Megi Sabol ec, Šenkovec 3:49,8 4. Matea Škvorc, Belica 4:04,8 5. Mateja Posavec, Ivanovec 4:43,1 6. Mateja Podvezanec, III.OŠ akovec 4:54,3

mladi i 1600 m 1. Luka Živko, Gospodarska škola akovec 6:05,7 2. Neven Pintari , Gospodarska škola akovec 6:16,3

1. Lara Poljak, Nedeliš e 1:33,0 2. Alma Rušnjak, III.OŠ akovec 1:34,9 3. Ema Kobe , Belica 1:36,1 4. Jelena Remenar, III.OŠ akovec 1:37,0 5. Ela Kobe , Belica 1:38,4 6. Eva Šlezak, Strahoninec 1:40,2

toga na rasporedu je 4. kolo Kros lige Globetka, u utorak 13. svibnja s po etkom u 19 sati, dok e za AK Me imurje i Grad akovec glavni trka ki doga aj biti 8. utrka Grada akovca koja e se održati u srijedu 28. svibnja s po etkom u 18 sati.

5. razred, dje aci - 600 m 1. Lovro Žbulj, II.OŠ akovec 2:16,5 2. Filip Vu enik, II.OŠ akovec 2:21,2 3. Bruno Šimunkovi , Sv.Juraj na Bregu 2:31,3 4. Nikola Šafari , Štrigova 2:39,9 5. Niko Škrobar, III.OŠ akovec 2:42,2 6. David Novak, Vra šinec 2:45,1

djevojke 1000 m 1. Lara Zadravec, 5:25,3

Ekipni trofej za Središ ance Troje prvoplasiranih u svakoj od kategorija, nagra eno je medaljama, a prvih šestero majicama.

Ujedno je najbolja osnovna škola prema broju odli ja osvojila i vrijedan pehar.

Po prvi puta isti je otišao u vitrine Osnovne škole Mursko Središ e. U enice i u enici te škole osvojili su najviše zlatnih medalja, što je bilo presudno za osvajanje titule najuspješnije škole. Uzeli su tri zlata, dva srebra i jednu broncu.

Borba za pehar na ovogodišnjem je proljetnom krosu bila je neizvjesna do samog kraja, jer su iza Murskog Središ a ak etiri škole osvojile po dva zlata: OŠ Nedeliš e, II OŠ akovec, OŠ I.G.Kova i Sv. Juraj na Bregu i OŠ Prelog. Šestaši i sedmaši ove su godine bili najbrojniji na krosu, a me u njima slavili su me imurski atleti ari s mnogo treninga u svojim nogama, državni prvaci, te hrvatski reprezentativci u svojim uzrastima koji niz godina potvr uju svoju kvalitetu osvajanjem zlata i na ovom natjecanju.

5. razred, djevoj ice - 600 m 1. Marta Novak, Mursko Središ e 2:16,6 2. Lucija dakovi , I.OŠ akovec 2:23,3 3. Petra Mesari , Gori an 2:24,1 4. Nensi Sirc, I.OŠ akovec 2:35,2 5. Eva Kljai , Nedeliš e 2:38,9 6. Lora Golubi , Donja Dubrava 2:40,1

25. travnja 2014.

ODBOJKA

PLIVANJE

ODBOJKAŠKI TURNIR “HUMANITARNA OLUJA” u OŠ Belica 26. travnja

GRADSKI BAZENI “MARIJA RUŽI ” AKOVEC

Festival odbojke za nastradale odbojkašice ŽOK-a “Kaštel”

U akovcu humanitarna akcija “Plivanjem do svjetlosti”

U subotu 26. travnja u dvorani Osnovne škole u Belici s po etkom u 12 sati održat e se turnir “Humanitarna oluja” u organizaciji ŽOK-a Pribislavec. Humanitarna akcija je organizirana s ciljem pomo i stradalim odbojkašicama ŽOK-a “Kaštel” u prometnoj nesre i po etkom ožujka ove godine. Cijena ulaznice je 20 kuna.

Na turniru “Humanitarna oluja” sudjeluju odbojkaške ekipe po

kategorijama: lima ice - miniodbojka, kadetkinje, seniorke i veteranke i veterani u revijalnim utakmicama. Festival odbojke u Me imurju posjetit e odbojkaške ekipe iz Hrvatske i susjedne Slovenije. Gosti iznena enje turnira su prvoligaške odbojkašice, OK “Azena” i državne prvakinje AOK-a “Mladost”. Organizator je najavio izme u ostalog i dolazak odbojkašice Barbare Jeli . (rr)

Osmi put zaredom e se na Gradskim bazenim “Marija Ruži ” akovec održati humanitarni projekt “Plivanjem do svjetlosti”. Donacije prikupljene akcijom ove su godine namijenjene Knjižnici i itaonici akovec za proširenje kutka za slijepe i slabovidne osobe (nabava CD playera Plexstar) te Udruzi slijepih Me imurske županije za nabavku Tomboy ure aja. U planu je i tiskanje turisti kog vodi a akovca na brajici.

Akcija traje 24 sata i zapo inje u petak 25. travnja u 17 sati te završava u subotu 26. travnja u 17 sati. Redovne kotizacije su 50 kn, a za djecu, studente i umirovljenike 30 kuna. Organizator akcije “Lions club” akovec poziva sve sportaše, rekreativce i ljude dobre volje da se priklju e ovoj akciji koja ima prije svega humanitarnu notu. O ekuje se i dolazak osoba iz javno-društvenog života grada akovca i Me imurske županije, ali i drugih gradova Hrvatske.

Sedam hrvatskih gradova u No i bazena Po prvi put ove se godine u istoj no i organizira još jedan projekt nazvan “No bazena 2014.”, koji je pokrenut s ciljem popularizacije plivanja kao sporta i zdrave

Projekte su predstavili Miodrag Novosel, Darja Vidovi , Gordan Vrbanec, Goran Sikavica i Mladen Putar tjelesne rekreacije. Osim akovca, koji u toj no i provodi akciju humanitarnog plivanja, u projekt su se uklju ili i gradovi Varaždin, Koprivnica, Vinkovci, Zadar, Slavonski Brod i Sisak.

U Koprivnici na gradskim bazenim “Cerine” bit e organizirana demonstracija tehnika plivanja, a gostovat e i lanovi Kluba sinkroniziranog plivanja “Medveš ak”. U sklopu akcije organizirat e se i natjecanje “Plivanjem do zravlja”.

Gradki bazeni Varaždin tako er su pripremili niz zani-

mljivih aktivnosti. Za najmla e e biti organiziran vodeni vrti , škola plivanja, aqua gimnastika i aerobik, zatim programi u suradnji s pliva kim klubom “Barok” i vaterpolo klubom “Garestin”. Crveni križ e demonstrirati akciju spašavanja u bazenu, a tako er e se organizirati i humanitarna akcija pod nazivom “Humanitarno plivanje za dje ji osmijeh”.

Prikupljena sredstva namijenja su dje jem odjelu kirurgije Op e bolnice u Varaždinu. Visina kotizacije za ovu humanitarnu akciju ista je kao i u akovcu.

Projekte su na konferenciji za medije u etvrtak 17. travnja predstavili Miodrag Novosel, direktor Gradskih bazena “Marija Ruži ” akovec, Gordan Vrbanec, predsjednik Lions kluba “Zrinski” akovec, Goran Sikavica, voditelj Gradskih bazena “Cerine” u Koprivnici i Mladen Putar, ravnatelj Gradskih bazena Varaždin. Presskonferencijom je moderirala Darja Vidovi , koja je zadužena na promociju i marketinške akcije vezane uz navedene projekte.

SPORTSKI RIBOLOV

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

ŠRD “Som” Kotoriba

Oliver Pogorelec pobjednik 15. Proljetnog kupa U nedjelju 13. travnja Športsko ribolovno društvo “Som” iz Kotoribe organiziralo je tradicionalno pojedina no ribolovno natjecanje u lovu ribe udicom na plovak - 15. Proljetni kup. Na ovogodišnjem natjecanju, koje je održano na vodi Žuži ka, bio je 41 natjecatelj iz Me imurske i Koprivni ko-križeva ke županije. S ulovom od 3.564 grama ribe pobjednik natjecanja bio je Oliver Pogorelec iz ŠRD-a “Som” Kotoriba. Drugo mjesto, s ulo-

vom od 3.316 grama, pripalo je Ivici Jakupaku iz Soma, dok je tre i bio Mihael Pongrac iz ŠRDa “Klen” Sveta Marija s ulovom od 3.138 grama. Najbolji trojac nagra en je vrijednim nagradama, a svi ostali izabrali su nagrade po sistemu “vidi - uzmi”.

Vrhovni sudac natjecanja bio je Zvonimir Dravec, a nagrade najboljima uru io je Dragutin Filipaši , predsjednik Natjecateljske komisije Soma. (alf)

Najbolji trojac natjecanja: M. Pongrac, O. Pogorelec i I. Jakupak

25. travnja 2014.

Dobro je znati 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AUTOŠKOLA PRILOK - sve kategorije na jednom mjestu

Preporuka u enicima: Nemojte ekati ljeto za voza ki ispit Autoškola Prilok iz Preloga ve godinama uspješno obu ava mlade voza e svih kategorija te postaje jedna od najve ih autoškola u regiji zahvaljuju i stru nom radu i pristupu, kako po broju polaznika, tako i po broju zaposlenih, uz kvalitetan i brz na in stjecanja voza ke dozvole.

Najviše je polaznika iz Me imurske županije, no sve više ih je i iz Podravine i varaždinskog podru ja, naro ito za profesionalne kategorije. Tako za kategoriju D-1 autoškola posjeduje i minibus, što nema nitko u sjevernoj Hrvatskoj. Stalno se ulaže u vozni park, od osam vozila šest ih je kompaktne klase za “B” kategoriju.

Usprkos krizi koja traje zadnjih godina, Autoškola Prilok uspjela je pove ati broj zaposlenih s 12 na 14 djelatnika, što je najbolji pokazatelj kvalitetnog rada.

Tajništvo autoškole Prilok, gdje polaznici dobivaju prve informacije.

Na slici: Dijana Novak i Marija Mesari

Polaznici biraju instruktore i vozila Direktorica Autoškole Prilok Ružica Sabol kaže: - Stalno radimo na pove anju kvalitete uz individualni pristup svakom polazniku. Svi polaznici sami biraju svoje instruktore, kojih ima osam, kao i vozilo. Netko želi manje vozilo, netko ve e,

netko odre ene marke, a netko odre ene boje, tu nema pravila. Tako er stalno nabavljamo novi vozni park, po tome smo u vrhu. Tako se sad naši polaznici voze i u vozilu Audi A-3.

Preporu ila bih svima koji žele položiti voza ki ispit, a naro ito u enicima, da se što prije prijave u autoškolu i ne

ekaju ljeto i završetak škole.

Naime, ljeti je prevelika gužva jer HAK ne može ispitati sve kandidate bez ekanja, pa se eka etiri tjedna i sli no, što kod kandidata stvara nelagodu, a mi smo nemo ni jer smo svoje napravili. Zbog toga se što prije treba prijaviti u autoškolu kako bi se izbjegle ljetne gužve, uz individualan pristup sve možemo riješiti.

AUTOŠKOLA PRILOK pod ovim imenom postoji od 2000. godine, a vu e korijene još iz 1994. godine pod prvotnim nazivom Autoškola Prelog.

Danas autoškola zapošljava etrnaest stru nih djelatnika, koji su spoj mladosti i iskustva.

U kandidate se ulažu najbolja znanja, kako bi bili uspješni i dobri voza i cijeli život.

Individualna obuka za voza e

Instruktorica Tea Soka : - Važno je procijeniti kome je što potrebno da bi dobro nau io voziti, svaki je polaznik druga iji

Nekad su djedovi i bake unucima i unukama pla ali voza ki ispit kao dar, a danas je toga sve manje, djedovi i bake su sve siromašniji i daruju skromnije poklone.

Zbog krize broj prijavljenih kandidata u autoškole stagnira još od 2008. godine, što je i razumljivo. Zbog toga se s nestrpljenjem o ekuje izlazak iz krize, što e potrajati još koju godinu. No Autoškola Prilok je i u kriznim vremenima uspješna, iako se kriza i ovdje osje a.

U Autoškoli Prilok mogu nosti pla anja voza kog ispita su razli ite, uz najnižu cijenu za B kategoriju ve od 5.699,00 kn.

Postoji mogu nost karti nog pla anja i do 12 rata,

predava je dipl. ing. prometa Josip Fabi , koji svakom kandidatu osigurava individualan pristup prema brzini stjecanja vještina i potrebnih znanja, te nastoji prenijeti što više znanja na predavanjima.

Nakon dva tjedna predavanja kandidati se ocjenjuju, a zatim se pripremaju za ispit.

Jedna od mladih instruktorica u Autoškoli je i Tea Soka , koju smo zatekli u poslu uz novi Audi A-3, no ona je ujedno i jedna od najiskusnijih instruktorica, ve deset godina veoma uspješno radi

Direktorica Autoškole Prilok Ružica Sabol: - Preporu ila bih svima koji žele položiti voza ki ispit, a naro ito u enicima, da se što prije prijave u autoškolu i ne ekaju ljeto

te pla anja na rate putem administrativne zabrane (što je potrebno provjeriti u administraciji tvrtke gdje radite).

U Autoškoli Prilok može se obaviti obuka za kategorije: AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1, D, a sve informacije mogu se unaprijed dobiti u tajništvu škole kod Dijane Novak i Marije Mesari . Stru ni voditelj i ujedno

PRODAJA STANOVA

• • • • • • • •

CIJENA:

cca 1150 eura/m2 (u cijenu uračunat PDV)

posao instruktorice u Autoškoli. Kaže da je svaki polaznik druga iji, važno je procijeniti što je kome potrebno da bi bio što bolji voza , a sli no govore i drugi instruktori.

Sve infor mac ije mogu se dobiti na tel./faks: 040/645-355, odnosno mob.: 095/316 20 84 ili u Autoškoli Prilok, Glavna 5.

(JŠ, foto Z. Vrzan)

odmah useljivi energetski certifikat " B" nasuprot SGC Aton 2 dvosobna stana (63 m2) 6 trosobnih stanova (82 m2) lift osigurano parkiralište osigurano spremište

Stanovi se nalaze u neposrednoj blizini sportskih terena, ugostiteljskih objekata, prodavaonice prehrambeno-mješovite robe, škole, dječjeg igrališta i crkve. Sastoje se od kuhinje sa ostavom, blagovaone, spavaće i dječje sobe, kupaonice, dnevnog boravka sa izlaskom na balkon i prekrasnim pogledom.

NAPOMENA: Ukoliko ste zainteresirani za kupnju po povoljnim kreditnim uvjetima možete se obratiti poslovnici ''ERSTE'' banke u Čakovcu koja pruža mogućnost dobivanja STAMBENIH EKO kredita za kupnju stambenih prostora sa visokom energetskom efikasnošću (A+, A i B razreda). Za sve detaljnije informacije možete se obratiti njihovim financijskim savjetnicima za građane na tel. 072/374 125, 072/374 156 ili 072/374 122

tel. 040/373 440, mob. 098 947 2316

52

Rekreacija

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe s pilates loptom Dragi moji vježba i, svi imamo barem jednu pilates loptu u našem domu, ali rijetki od nas vježbaju na njoj. Naj eš e je ona ukras u našem domu s koje povremeno brišemo prašinu. Da to ne bi bilo tako, napravila sam trening na njoj pa vam savjetujem da vježbate zajedno sa mnom.

Vježbe na pilates lopti ne postoje u izvornoj pilates metodi, a osmislila ih je instruktorica pilatesa, Kana anka Colleen Craig, ona je prva spojila najpopularniji sustav vježbanja današnjice i vježbe s loptom koje koriste fizioterapeuti za izoliranje dubokih posturalnih miši a, ime ja aju snagu i saniraju ozljede. Ono što je poseb-

nost pilatesa i lopte je da do zdravog, izdržljivog i lijepog tijela možete do i i bez mukotrpnog iscrpljivanja miši a pa je to jedna sigurna metoda priznata i u medicini, što je ini posebnom. Ona omogu ava izoliranje dubokih posturalnih miši a i na taj na in ja a snagu i sanira ozljede. Velika se važnost predaje udahu i izdahu pa se tijekom treninga dah pokušava usmjeriti osim u trbušnu šupljinu i gornji dio prsa i u donji dio prsnog koša. To nazivamo stražnje disanje, a ono koristi sve respiratorne miši e, a osobito duboke trbušne miši e.

Takvo disanje njeguje tijelo i osloba a otrove, a obrasci disanja kojima

1a Vježba br. 1 Oslonite se na dlanove, a noge i stopala postavite na loptu. Kroz duboki izdah krenite loptom iza sebe pružaju i noge koje su oslonjene na loptu. Držite balans.

Napravite 8-10 ponavljanja.

Vježba br. 2 Ostanite nogama oslonjeni na loptu, kroz izdah pužite jednu pa drugu iznad lopte. Držite balans. Napravite 8-10 ponavljanja.

Vježba br. 3 Lezite na pod i stopala postavite na loptu, krenite gurati loptu od sebe tako dugo dok ne pružite noge. Napravite 8-10 ponavljanja.

Vježba br. 4 Lopta vam je u dlanovima, noge pogr ene na prsima i kroz izdah krenite rukama paralelno s ušima, a nogama pod 45 stupnjeva, ne odvajaju i donji dio le a od poda. Napravite 14 ponavljanja.

Vježba br. 5 Sjednite i u rukama držite loptu. Noge su lagano pogr ene, stopala u širini kukova, ramena daleko od ušiju, a gornji dio jela lagano u slovo „C“. Izdahom krenite loptom bo no u vanjski dio bedara i pogled za loptom, udahom se vra ate, a izdah u drugu stranu. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Vježba br. 6 Lezite na le a, loptu postavite izme u stopala, a ruke iza glave. Pazite da laktovima ne pokrivate lice, držite ih prema bo nim zidovima. Krenite cijelom dužinom noge prema prsima pa pod 45 stupnjeva. Nemojte dozvoli da vam se u donjem dijelu le a napravi me uprostor.

Donji dio le a je na podu. Napravite 8-10 ponavljanja.

Vježba br. 7 Lopta je u dlanovima, naizmjence radite loptom i rukama prema vanjskoj strani bedara, pritom nogu na koju idete loptom skvr ite, a drugu pružite.Napravite 8-10 ponavljanja na svaku stranu.

Vježba br. 8 Stanite i loptu postavite iza sebe, a stopalo jedne noge oslonite na nju.

Drugo stopalo na podu i pazite da njime ne prelazite projekciju palca. Krenite se spušta prema podu najviše što možete, a da je kralježnica ravna i ramena daleko od ušiju.

Vježba br. 9 Sjednite na pod, raširite noge i loptom idete prema suprotnoj strani (suprotna ruka/noga). Pogled prema koljenu i kre ete se kralježak po kralježak. Napravite 10 ponavljanja.

se služimo su tako er terapija. Dobrobit pilatesa na lopti je poboljšanje držanja pomo u ja anja unutarnjih miši a koje esto zaboravimo koristiti, pospješuje pravilno držanje zbog toga što ne ja a samo površinske, ve i duboke

miši e ti-

jela jer što su duboki miši i snažniji to su snažniji i veliki površinski miši i.

Ako duboki miši i nisu razvijeni, njihovu

1b

4a

u lo g u e preuzeti pov ršin-

ski, a upravo to uzrokuje brojne ozljede.

Ja anje unutarnje muskulature jedno je od temeljnih na ela pilatesa na lopti i na in na koji sprje avamo ozljede i uklanjamo bol. Takvim vježbanjem razvijaju se i toniraju duga ki miši i, a upravo je to želja onih koji žele definiciju, a ne napuhane miši e tijela. Osim toga, slijede i na elo vježbanja iz središta mo-

2

4b

5

i, o d n o sno abdominalnog centra, mogu se izbje i bolovi u donjem dijelu le a, od kojih danas u svijetu pati ogroman broj ljudi.

Prestanite kukati o bolovima i brisati prašinu s lopte i krenite vježbati! Slijedite upute

3a

z a s v aku vježbu i pazite da tijekom vježbanja duboko dišete. Udah i izdah bi se trebao uti, moj je savjet da prije po etka vježbanja par puta duboko udahnete i izdahnete i da pritom oslonite svoje dlanove na rebra.

Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije!

(Ivana Posavec)

3b

6

7 Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

8

9

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

ROVINJ – RED BULL AIR RACE FINALE 13. 04. 2014.

200,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014.

880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04.

15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014.

290,00 kn

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 53

NEORES d.o.o.

proizvodnja tekstilnih i medicinskih proizvoda svim građanima Međimurja čestitamo

NEORES d.o.o. Tekstilna1, 40315 Mursko Središ e, tel.: 040 543 510, fax: 040 543 490; e-mail: neores@neores.nnpro.net

54

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 55

56

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. travnja 2014.

Najviše glasova prikupile rukotv Biserke Sermek Dragi itatelji, zahvaljujemo na Vašim glasovima koje ste dali u ovom nagradnom natje aju Me imurskih novina, a svim sudionicima natje aja najljepša hvala što ste nam dopustili da u emo u Vaše domove i vidimo predivne rukotvorine koje izra ujete, te što ste svoje zadovoljstvo podijelili s nama.

Najviše glasova dobila je Biserka Sermek iz Belice, ak 311 glasova, i tako osvojila nagradu poklon bon HOK osiguranja d.d. u iznosu od 400 kuna.

Tri poklon bona, svaki u iznosu 300 kuna, dobile su: Zlata Marciuš iz Dunjkovca

Zlata Marciuš, Dunjkovec

s 155 vaših glasova, Barbara Zadravec iz Brezja sa 73 glasa i An ela Kelemeni iz Zaveš aka s osvojenih 68 glasova.

Kerami ku zdjelu, poklon VRBANECeramiksa, dobila je Maja alopek iz Ivanovca s 55 sakupljenih bodova.

Dvije polugodišnje pretplate na Me imurske novine dobile su: Draga Kavran iz Podbresta s 54 i ur ica Rihtarec Zadravec iz Murskog Središ a s 53 glasa.

Dva poklon bon od 100 kuna za prisustvovanje u radionicama Hobby hižice iz akovca dobile su Darin-

Biserka Sermek, Belica

Barbara Zadravec, Brezje

An ela Kelemeni , Zaveš ak

25. travnja 2014.

Nagradni natječaj 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ITATELJI odabrali najbolje rukotvorce u našem nagradnom natje aju

a vorine ekk iz Belice

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

Velika knjiga pletenja

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

Nagra eni glasa i - itatelji itateljima koji su glasovali i imali više sre e prilikom izvla enja poslanih kupona, VRBANECeramics ka Zadravec iz Peklenice i Marijana Ciglari iz Dunjkovca, obje s osvojena 52 glasa.

Dobitnici knjiga koje je osigurao Mozaik jesu: “Super krojenje” - Dušanka Medved iz Nedeliš a, “Velika knjiga pletenja” - Julijana Leva i iz Murskog Središ a,

Maja alopek, Ivanovec

poklanja pet kerami kih an el i a. Izvu eni su: Orlando Marciuš iz Dunjkovc a, A nt un Vinko iz Murskog Sre“Velika knjiga kuki anja” Magdalena Kvakan iz Svete Marije, te “100 pletenih i kuki anih cvjetova” - Zora Hajdarovi iz Nedeliš a. Šest tromjese nih pretplata na Me imurske novine dobili su: Slavica (Vjekoslava) Vaser iz akovca, Tatjana Podgorelec iz Gornjeg

IZRADA PREDMETA OD KERAMIKE “VRBANEC” Bana Josipa Jelačića 54, Mačkovec tel: 040 341 302; mob: 098 92 090 97 e-mail: keramikavrbanec@gmail.com web: vrbaneceramics.eu

diš a, Ana Lon ari iz Hemuševca, Terezija Hozmec iz akovca i Verona Jan ec iz Strahoninca.

Hraš ana, Tomislav Horvat iz Podturna, Martina Sabol iz akovca, Željko Mesari iz Slakovca i Nada Patafta iz Strahoninca.

Kao utješne nagrade i za uspomenu na sudjelovanje u nagradnom natje aju Me imurskih novina, VRBANECeramics iz Ma kovca poklanja ukrasne kerami ke jabuke, i to: Danici Baksa iz Belice, Ivani Ze ar i Milanu atlai u iz akovca, Stjepanu Bartoli u iz akovca i Vjekoslavu Ko išu iz Svetog Križa.

(Snježana Zorkovi )

Obavijest dobitnicima nagrada Lijepo molimo sve dobitnike nagrada da što prije osobno do u u redakciju Me imurskih novina, Kralja Tomislava 2, u akovcu ili se jave na telefon 323-600 kako bi mogli preuzeti svoje nagrade.

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

58

Informacije

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU 1. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži 2 m/ž tesara i m/ž soboslikara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi se na mob.

098 974 5950 do 30.04.2014.

kista ( akovec) i m/ž pom. kuhara ( akovec) - na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338, 099 403 7536 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014.

2. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šan-

3. Mamica d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice, mjesto rada Soho bar a-

Na temelju lanka 6. Odluke o osnivanju An korupcijskog povjerenstva Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 3/14), Odbor za izbor i imenovanja Skupš ne Me imurske županije raspisuje

JAVNI POZIV za podnošenje prijedloga za izbor lanova Antikorupcijskog povjerenstva Me imurske županije I. Pokre e se postupak izbora lanova An korupcijskog povjerenstva Me imurske županije (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) kao savjetodavnog jela Skupš ne Me imurske županije (u daljnjem tekstu: Županijska skupš na).

Cilj osnivanja Povjerenstva je po canje odgovornos u vršenju javnih dužnos , otvorenost vlas i odlu ivanja te spre avanje korupcije.

II. Odbor za izbor i imenovanja Skupš ne Me imurske županije (u daljnjem tekstu: Odbor za izbor i imenovanja) u Povjerenstvo bira šest lanova temeljem ovog Javnog poziva iz reda: • sindikata – jedan lan, • udruga – jedan lan, • medija – jedan lan, • gospodarstva – jedan lan, • obrazovanja - jedan lan, • javnih, znanstvenih i stru nih djelatnika – jedan lan.

III. Uvje za izbor lanova Povjerenstva iz redova opisanih u to ki II. ovog Javnog poziva su: tri (3) godine rada na poslovima opisanim u to ki II. podstavcima 1. do 6. ovog Javnog poziva, prijavljeno prebivalište na podru ju Me imurske županije najmanje godinu dana, da kandidat nije osu ivan za kaznena djela za koja se postupak pokre e po službenoj dužnos kao i da kandidat nije lan nijedne poli ke stranke do unatrag tri godine.

Svaka poslovno sposobna zi ka osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ove to ke može se kandidira i bi izabrana za lana Povjerenstva.

kovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com. hr, do 30.4.

4. Ze print j.d.o.o. akovec, traži m/ž radnika na sito sku na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9460 836 ili email: textilprints@gmail.com do 30.04.2014

21. K. Megapolis d.o.o., Gori an, traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 920 3039 do 07.05.2014

38.Molnarmontd.o.o.Šenkovec,traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 556 8030 do 25.04.2014

22. UG Mirjana j.d.o.o., Hodošan, B. Radi a bb, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823 do 09.05.2014.

39. Decken.mont montaža spuštenih stropova i pregradnih stijena d.o.o. akovec, traži m/ž gra . tehni ara sa znanjem njem. jezika u govoru i pismu na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu: decken-mont@ ck.t-com.hr do 28.04.2014.

5. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad, Belica, Bra e Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529, do 30.04.2014

23. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži m/ž tokara i m/ž strojobravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 30.04.2014

6. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž soboslikara i m/ž akus kog izolatera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g, javi se na mob. 098 900 2692, do 30.04.2014

24. SM - gradnja d.o.o. akovec - mjesto rada Restoran Katarza, traži konobara/icu i m/ž šankistu na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 330 777 ili mob. 098 912 6708 do 31.05.2014.

7.MI-NId.o.o.D.Mihaljevec,tražikonobara/icu na neodre eno vrijeme, radnomjestojeuD.Mihaljevcu,javi sena mob. 098 916 2910, do 30.04.2014

25. Kasada d.o.o. akovec, traži 4 šiva a/šiva ice trikotaže na odre eno vrijeme, potrebno 1g. radnog iskustva, javiti se na 098 242 533 do 30.04.2014

8. Ugost. obrt Mlinarec, Prelog, K. Zvonimira 30, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se osobno ili na mob.

098 9371 863 do 30.04.2014 9. Stolarija Dragon, akovec, traži 2 m/ž tesara na neodre eno vrijeme, potrebno 2 g. radno iskustva, javi se na mob. 099 207 6246, do 30.04.2014 10. Grawe Hrvatska d.d. akovec, traži m/ž predstavnika prodaje na neodre enovrijeme,potrebnoradnoiskustvo 1 g., posla životopis na email: zeljko. sestak@grawe.hr do 30.04.2014.

26. Kvinta d.o.o. akovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak: Podroom, K. Tomislava 31, akovec do 30.04.2014

41. Stolarija Dragon - Ca e bar Dragon, M.Središ e, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 207 6243 do 30.04.2014

27. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži m/ž radnika niskogradnje i m/ž krovopokriva a, m/ž montera suhe gradnje, m/ž soboslikara i m/ž zidara - na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se na mob. 091 537 0317, do 30.04.2014

IV. Kandida su uz obrazloženu prijavu dužni priloži : životopis, javnu ispravu o završenom obrazovanju, odnosno ste enoj obrazovnoj kvali kaciji (u preslici, po potrebi original na uvid), potvrdu poslodavca o radu na poslovima iz to ke II. podstavaka 1. do 6. ovog Javnog poziva, odnosno dokaz o lanstvu u udruzi ili dokaz o upisu u odgovaraju i registar, unatrag tri godine od dana podnošenja prijave, potvrdu nadležnog suda da se pro v kandidata ne vodi istražni ili kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokre e po službenoj dužnos (ne starije od šest mjeseci), vlastoru no pisanu izjavu da nije lan poli ke stranke kao i da nije bio lan poli ke stranke unatrag tri godine od dana podnošenja prijave.

12. Ca e bar Axy, akovec, S. Radi a 24,tražikonobara/icunaodre enovrijeme,javi senamob.0915106901do 30.04.2014

28. Trgovina za sve akovec, traži m/ž šiva a za popravak odje e na neodre enovrijeme,javi senamob.099683 0594 do 30.04.2014

13. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž voditelja tehnologije; 2 m/ž strojarska tehnologa i 2 m/ž kontrolora kvalitete na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili na email: posao@metal-dekor.hr do 30.04.2014

29. ZT - Zgradarska tehnika d.o.o. akovec, J. B. Jela i a 4, traži 4 m/ž vodoinstalatera na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: mar mont@net.hr

V. Rok za podnošenje prijedloga za izbor lanova Povjerenstva je do 14.05.2014. godine.

Prijedlozi se dostavljaju Odboru za izbor i imenovanja Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a 2, uz naznaku na kuver „Javni poziv za An korupcijsko povjerenstvo – ne otvaraj“.

Nepotpune i nepravodobno podnijete prijave ne e se razmatra .

15. “Radikovi ” postavljanje betonskih elemenata vl. Antun Radikovi , Prelog, traži m/ž radnika na postavljanju tlakovca na neodre eno vrijeme, zva na mob. 095 888 7667 do 03.05.2014.

VI. U slu aju pris glih prijava odnosno prijedloga više kandidata za lana Povjerenstva iz reda odre ene skupine iz to ke II. ovog Javnog poziva, izbor se vrši glasovanjem o kandida ma tako da se izabere predvi eni broj lanova Povjerenstva iz te skupine.

VII. Odbor za izbor i imenovanja predložit e Županijskoj skupš ni imenovanje lanova Povjerenstva najmanje u roku od 30 dana od dana provedenog Javnog poziva i provedenih konzultacija s predlagateljima lanova Povjerenstva iz redova predstavni ke ve ine i predstavni ke manjine u Županijskoj skupš ni. Županijska skupš na imenuje Povjerenstvo posebnim rješenjem.

Mandat lanova Povjerenstva traje do isteka mandata pojedinog saziva Županijske skupš ne.

VIII. Rije i i pojmovi koji imaju rodno zna enje bez obzira jesu li u ovom Javnom pozivu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak na in na muški i ženski rod.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 022-06/14-03/1 URBROJ: 2109/1-02-14-01 akovec, 23.04.2014.

PREDSJEDNIK Mr.sc. Renato Slavi ek

16. HRANJEC d.o.o. Gori an, traži m/ž pomo nog kuhara na odre eno vrijeme, zva na mob. 098 948 1087, do 20.04.2014. i traži 2 konobara/ice u restoranu na odre eno vrijeme, zva na mob. 098 948 1087 ili zamolbe sla na e-mail: izle ste.zelengaj@gmail.com do 30.04.2014.

17. AGNITUM d.o.o. Domašinec, Vladimira Nazora 4, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, zva na mob. 091 446 5161 ili zamolbe sla na e-mail: agnitum@ agnitum.hr do 30.04.2014.

18. Arion d.o.o. akovec, traži 10 m/ž montera dizala na odre eno vrijeme, min. 1 g. radnog iskustva, zamolbe sla na e-mail: darko.perenc@arion-it.hr do 03.05.2014.

19. Ambruš-metali d.o.o., Pleškovec 138a, traži m/ž kovino kara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili na mob. 091 505 6673, do 30.04.2014 20. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili osobno do 07.05.2014

42. Žare obrt za ugos teljstvo, Savska Ves, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, potrebna B kat., javi se na tel. 040 323 001, do 30.04.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE N VA JA ŠL PO ZA ZA 819 KOVEC: 396ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR EDIŠ E: 543. SR ISPOSTAVA M 0 20

11. P elica dom d.o.o., Umag, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre eno vrijeme, poznavanje talijanskog jezika, javiti se na mob. 092 313 6640 ili na email: pcelicadom@gmail.com do 30.04.2014

14. Stolarija Dragon, Mursko Sediš e, traži konobara/icu i 2 m/ž armira a na neodre eno vrijeme, zvati na mob.

099 207 6246 do 30.04.2014.

40. AK Sluki d.o.o. akove ka 15, Nedeliš e, traži m/ž prodava a autodijelova i m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili email: info@autokuca-slukic.hr do 30.04.2014.

30. A Tim d.o.o. akovec, Športska 2, traži direktora/icu neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu poštom ili osobno do 15.05.2014.

31. UO Bistro B&C, Njivice, Ribarska obala 16, traži m/ž šankistu na odre eno vrijeme, do 15.05.2014.

32. Strojo-metal Nedeliš e, I. Mažurani a 3, traži 2 m/ž bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob 098 926 4774, do 31.05.2014.

33.JVMMetalikd.o.o.Ivanovec,Varaždinska 37, traži m/ž brusa a gusna h cijevi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 040 338 110, do 10.05.2014.

34. Op mus d.o.o. Mursko Središ e, traži konobara/icu - mjesto rada Ca e barJama,naodre enovrijeme,posla pismenu zamolbu na email: krunoslav. mesaric@gmail.comilisejavi namob.

091 257 9871, do 30.04.2014.

35. Tremak d.o.o. Domašinec, K.Zrinski 2, traži m/ž cad konstruktora na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: lidija.visnjic@ tremak.eu do 30.04.2014 36. Sova d.o.o. akovec, traži stolara/ icu i pomo nog stolara na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 391 800 ili 391 805, do 24.04.2014.

37. MI-NI d.o.o. D. Kraljevec, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob- 098 916 2910 do 10.05.2014

43. MI-NI d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910 do 30.04.2014 44. Kuzma-Tisaj d.o.o. Gori an, traži m/ž ra unovo u na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poslati pismenu zamolbu na email: drago.tdk@gmail.com ili na mob. 095 566 1925 do 30.04.2014 45. Mamica d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 548 6670 ili se javi na email: mamica@mamica.

com.hr do 31.05.2014.

46. Nešto lijepo, G. Kuršanec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 2502 144 do 08.05.2014 47. MK Poslovanje j.d.o.o. Nedeliš e, akove ka 115, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, mjesto rada: Caffe bar Peppers, javiti se na mob.

099 723 6361 do 14.05.2014.

48. Kraljevske slas ce d.o.o.

D. Kraljevec, traži m/ž slasti ara na izradi torta i kola a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008 ili se javi na email: vjekoslav@cvek. hr do 15.05.2014.49. 49. Dea j.do.o.

M. Središ e, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 1545 165 do 22.05.2014

Radna mjesta Varaždin 1. METAL OBAD d.o.o., Mjesto rada: Donja Poljana, traži 2 m/ž cnc operatera-gloda a na neodre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo: 1 godinu. prijavu poslati e-mailom: mg-obad@mgobad.com do 30.4.

2. Arcus d.d. za upravljanje društvima, Mjesto rada: Varaždin, akovec, traži 1m/žKOMERCIJALISTU-dogovaranje novih klijenata (za djelatnost upravljanja nekretninama - stambenih zgrada) na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, zvanje nije bitno, iskustvo u prodaji ili sli nim poslovima, Kategorija B. Pismena zamolba na adresu DOBRIŠE CESARI A 20, VARAŽDIN ili e-mailom: sales@arcus.eu.com, do 30.4.

3. BIROIM d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 3 m/ž NEZAVISNA SURADNIKA - direktna prodaja i mrežni marke ng (kompanija SWOBB), honorarni posao, zvanje i iskustvo nisu važni. Kontakt mob: 098 918 6504, do 30.4.

4. FONTANA, obrt za ugos teljstvo, mjesto rada Tur in (mogu smještaj), traži 1 m/ž DJELATNIKA ZA RAD NA ŠANKU na odre eno vrijeme, uvje : završena srednja škola bez obzira na zvanje i iskustvo. Osobni dolazak na

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

VJEN ANI

GABRIJELA BELI , K I IVANE I DAMIRA, DAMJAN TASKOVI , SIN GORDANE I PETRA, IVANO BORKOVI , SIN ROMINE I DALIBORA, DORIJAN PEC, SIN TATJANE I MILJENKA, MARIN JURI AN, SIN JOSIPE I JURICE, TINO BALOG, SIN SANJE I IVANA, BRUNO IGNAC, SIN ŽELJKE I DUŠANA, ELI POSAVEC, K I KATARINE I NIKOLE, NOA STEYSKAL, SIN MARIJANE I MARKA, NIVES ORŠUŠ, K I VALENTINE I ALEKSANDRA, HRVOJE MA ARI , SIN ANTONIJE I GORANA, MIRTA GRADIŠER, K I MARTINE I LOVRE, RIAN ŠPRAJC, SIN MARTINE I MARINKA, SIMON BOGDAN, SIN ROMINE I BOJANA, MARINA SRŠA, K I ŠTEFICE I ZDRAVKA, IDA MATJAŠEC, K I ENE I DEJANA, ZARA PANI , K I ŽELJKE I NIKOLE ( akovec)

LIDIJA NOVAK I BOŠTJAN CIFER ( akovec); ROBERT RIBARI I ANITA VUCHIKJEVIKJ (M. Središ e)

UMRLI ANDRIJA FILIPOVI R. 1930., JOSIP BOGDAN R. 1948., MARIJA VRBANEC RO . PINTARI R. 1934., KAROLINA KRIŽAI RO .

CIGLAR R. 1921. ( akovec); MARIJA ŠK VORC RO . BAJKOVEC R. 1925.

(Dekanovec); MARIJA JABUKA RO . SA AR R. 1924. (M. Subotica); IVAN KOVA I R. 1927. (M. Središ e); STJEPAN VARGEC R. 1924., BERNARDICA MARIJA HOLZLEITNER R. 1939., URO ANTOLEK R. 1945. (Prelog); VLADIMIR ER INOVI R. 1943. (Štrigova)

Pet 25.04.2014. 13:00 do 20:30 30 Sub 26.04.2014. 08:00 do 15:30 30

dr. Dušica Kvakan-Gazdi azdi dežurni pedijatar Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, vec, tel.

364 680 Radnim danom ordinacija radi: adi: utorak, etvrtak i petak - UJUTRO O ponedjeljak i srijeda - POPODNE

25. travnja 2014.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM adresu: ZAGREBA KA 94, TUR IN, najava na tel: 042 488 192 ili mob: 099 5911073, do 30.4.

5. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe, VARAŽDIN, traži m/ž VOZA A KAMIONA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, iskustvo 1g., kategorije C i E. Kontakt mob: 098 284 495, do 30.4.

6. Gumi centar d.o.o. za trgovinu i usluge,mjestoradaVaraždiniLudbreg,traži 1 m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 3g., kategorija B. Kontakt mob: 098 284 060, do 30.4.

7. Zlatno zrno d.o.o. - mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž djelatnika za rad u objektu brze prehrane i ca e baru na odre eno vrijeme, uvjeti: KV ugost. smjer, iskustvo 3mj., najava na tel: 042 684 012, do 27.4.

8. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge - rad u restoranu i ca e baru Pala n Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje na odre eno vrijeme, uvje : radnoiskustvomin.2g.usamostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnomra unalu,poželjnopoznavanje jednog stranog jezika. Molbu i CV dostavi na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin ili e-mailom: info@pala n.hr Najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699, do 1.6.

9. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvo i usluge - vl. Dražen Jambriško, mjesto rada: Varaždin Breg, traži 1 kuhara/icu u restoranu Zlatne Gorice na odre eno vrijeme, uvje : kuharska kvali kacija, min. 2g. radnog iskustva u restoranu, obvezno iskustvo na pripremijelatradicionalnekon nentalne kuhinje.Poslodavacosiguravasmještaj za osobe iz udaljenijih podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail adresu: zlatni-restorani@net.hr do 30.5.

10. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži 1 m/ž VOZA A KAMIONA SA PRIKOLICOM

na neodre eno nakon probnog rada, uvje : kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kateg., iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2g. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja K. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@ agilitas-grupa.hr do 16.05.

11. AUTO-FLORIJANI , Nenad Florijani , Mjesto rada: TRNOVEC, traži 1 m/ž AUTOLAKIRERA ili osoba sa završenim zvanjem za autolakirera/icu ili osoba koja ima iskustva 1g. na takvim poslovima bez obzira na zvanje, Kategorija B, na neodre eno. Osobni dolazak: Dravska 83, Trnovec Bartolove ki, najava na tel: 042 683 202 ili mob: 098 390 644 do 30.04.

12. KONTURA d.o.o. za gradnju, trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, tražiKV,PKV ZIDARA/ICUnaodre eno vrijeme, iskustvo 5g. Kontakt: mobitel: 091 523 6679, do 30.04.

13. VICTUS LUMINI d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: D. KNEGINEC, traži 2 m/ž BLAGAJNIKA - PRODAVA A na odre eno vrijeme - rad sa kupcima, rad na blagajni, rad na delikatesi, pra enje rokova, punjenje polica, inventura, naru ivanje robe, pra enje zaliha, otpisi, uvjeti: KV, SSS prodava /ica, iskustvo 3g., informati ka znanja, Uz zamolbu dostaviti kopiju svjedodžbe i e-radnu knjižicu na adresu ULICA GRADA LIPIKA 15, DONJI KNEGINEC ili e-mailom: ljudski.potencijali@victuslumini.com do 25.4.

14. TDS za proizvodnju i usluge, Mjesto rada: JALKOVEC, traži 2 m/ž ADMINISTRATORA - administra vni poslovi, izradadokumentacije(narudžbe,radni nalozi,otpremnice,putninalozi,blagajni ki izvještaji, kalkulacije) za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uvje : VSS ekonomski smjer, engleski jezik, najava na telefon: 042 261 100, do 29.04.

15. CVJE ARNICA ORHIDEJA, SRA INEC, TRG. SV. MIHAELA 1/4; traži m/ž RADNIKA U CVJE ARI - mjesto rada Sra inec - Petrijanec na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS - bez obzira na zvanje, važno radno iskustvo u cvje ari, poželjan voza ki ispit B kateg., osobni dolazak na adresu od 8-12 sa , do 06.05.

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg voljenog

JURAJU MESARI U ÐUREKU

VLADIMIRA GRANATIRA - PUKIJA

30.4.1995. - 30.4.2014.

S poštovanjem

iz Hodošana preminulog u 43. godini života

obitelj Stjepana Mesari a

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Od srca iskrena hvala svima, baš svima koji su nam na bilo koji na in prisko ili u pomo , prijateljima, susjedima, kumovima, poznanicima, te svakom dobra srca.

Posebna hvala zdravstvenim djelatnicima koji su mu na bilo koji na in pokušali pomo i u njegovoj borbi za život, vel. Darku Kelemeni u, vel. Ivici Horvatu, vel.

Mladenu Vuku na prelijepom oproštaju, svim školskim kolegama, 1. razredu OŠ Hodošan, vrti u Fti ek, svim udrugama branitelja, djelatnicima Tigrova, HRZ i PZO-a Zagreb, te najve a hvala Me imurskim novinama, posebno gosp. Dejanu Zrni i Emilu Vibovi u koji su nam uz podršku Udruge UOLL prvi prisko ili u pomo .

Ožaloš ena obitelj

ZADNJE ZBOGOM dragom sinu

VLADIMIRU GRANATIRU Sine, gore na nebu sad tvoj je dom, a mi te nosimo u srcu svom.

Tvoji mama i tata

ZADNJE ZBOGOM

voljenom suprugu Nisi ni slutio da ostavljaš me tvoje je srce stalo suze krijem, srce boli teško je živjeti bez onog koga se najviše voli Tvoja Nataša

ZADNJE ZBOGOM

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

voljenom tati

Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.

Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.

Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

Nedostaješ nam dvije su rije i samo, al’ koliko bole mi najbolje znamo.

SJEĆANJE

Tvoji Luka i Nika

50 kn 84x30 mm

fotka

70 kn SJE ANJE

ZAHVALA

84x50 mm

na dragog supruga, oca i djeda

fotka

IVANA SOBO ANA

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

iz Svetog Martina na Muri 29.04.2004. – 29.04.2014.

S ljubavlju te spominjemo, po dobroti pamtimo, a u srcima uvamo!

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

Tvoji najmiliji

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRO DA JE SE O PEL V EC T R A 1998.g., reg. do 11mj., cijena 1.300 eura te skuter Peugeot. tel.

040 384 582 ili 091 970 1929 FIAT PUNTO 1.2 2003.g., 160tkm, napravljen veliki servis te zamijenjeno kva ilo (cijeli set). mob.

091/654 5467 PRODAJEM OPEL VECTRU 1995.g., registr. do 30.10.2014., cijena 5.500 kn. Info; 091 558 5930 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford, povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55KW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob.

098/9549-775 PRODA JE SE Z ASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 DAEWOO LANOS 1.4SE 1999.g., reg. do 7/2014., cijena 8.000 KN ksno, mob. 098/556-423 FIAT STILO JTD 1.9 dizel 2005.g., 74KW, reg. do 2/2015., 151tkm, prodajem ili mijenjam za terenac uz doplatu ili dr. je inije vozilo. info: 098/190-3753 RENAULT MEGANE sedan extreme 1.4 16V 2007.g., 45tkm, uš uvan i redovito održavan. mob.

098/1790-733

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM AUTOGUME Dunlop Blue Response ljetne 195/65/15 (4kom), vožene samo 3000km, c ijena p o d o govo r u . m o b.

098/972-9975 POVOLJNO PRODAJEMO 4 ljetne gume Kleber 165/70 R14, kao nove. info: 092/298-1217 PRODAJEM LJETNE GUME Fulda 175/65/14 (4kom/600kn) i Debica 175/65/14 (4kom/1.000 kn), info: 095/521-3924

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 SADNICE ŽIVE OGRADE Thuja Smaragd ( emprese), Plavi pa empres, Buxus-šimšir za nisku živicu i bordure, oblikovano bilje-spirale, kugle na štapu, stožci, cvijetni Hibiscus i drugo ukrasno bilje. tel, 098 960 77 78 PRODAJE SE traktorska prikolica Kikinda, nije kiperica (5.900 kn), elevator metalni 7m (1.200 kn) i luš ara (1.000 kn). Tel 098 355 207, Ivanovec PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, cijena 550kn. mob. 091/516-4595 PRODAJU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 (blizina Strahoninca), Veliki Štuk 2418 (blizina Nedeliš a), pijetlovi za rasplod, Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE rastepa umjetnog gnojiva, šprica od 350 lit., luš ara, 2-redna sija ica Olt, metalna mulja a za grož e (bez motora) i plug IMT. tel.

098/1808-133 PRODAJEM VILJUŠKAR Litostroj 3.5T, produžene vilice. mob.

092/254-7256 PRODA JEM traktor Torpedo Deutz 4006, 1.vl., te autom. kuku za mali Ursus i mulja u za grož e Mio Standard Osijek (jeftino), info: 098/190-3753 PRODAJEM je am i tritikal po cijeni 1.4kn/kg. Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533, kabina za traktor, tanjura a 16d, prednji utovariva , stroj za montiranje guma, sijeno u balama i skuter 50cm. mob.

091/517-5821

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PRODAJEM VO NJAK u Vukanovcu vel. 3200 m2, sa oko 80 vo aka, vikendica 35 m2 + ostava, struje i vode nema. Hitno i povoljno! mob: 098 939 1941.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob.

098/652-292.

SIROMAŠNOJ UDOVICI dajem stan i hranu bez naknade za pripomo u ku i - doma ica. Ostalo po dogovoru. mob. 099/5151-770

POSAO RIJE ANIN (49g) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, ak vno znanje tal. jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima.

Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i na OPGkozarstvo ili seosko-turisti ko gospodarstvo. Kontakt mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO FREZANJA vrtova, košnje trave, rušenje drve a i ostalo po potrebi. mob.

095/8500-849

KUPUJEM AGACIJU u rastu za rušenje ili šumu za rušenje na podru ju Vratišinca i bliže okolice, info: 867-035

TRAŽIM POSAO IŠ ENJA KU E i peglanja, mob. 099/513-8111

USLUGE

SMS NEKRETNINE

NEKRETNINE – PRODAJA

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJEM GRADILIŠTE u k, ul. F. Bu ara, 31x29m, te iznajmljujem posl. prostor za hu djelatnost ili skladište. mob. 098/912-9983 PRODAJEM GRA EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice (novootvorena ulica) i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 2424 143

PRODAJEM DVIJE ORANICE na Prelogama u Ivanovcu, 1650 hv i 1450 hv. Cijena 3,5 eur/ hv. Tel: 098 355 207 GRADILIŠTE, ljepši dio akovca, Martane Zapad, 549 m2, hitno prodajem. Tel. 098 9510 310 ZAGREB-JORDANOVAC, lijepu obiteljsku ku u, 200m2 s manjim vrtom, prodajem, cijena 299.000.00 Eura tel. 098 9510 310 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel.

098/9549-775 PRODAJEMO GARSONIJERU od 21m2 u Zagreb, novogradnja, idealna za studente, + parkirno mjesto. mob 091/568 2259 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559 PRODA JEMO VIKENDICU 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob. 095 900 6539 ili 098 967 9904.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob: 098/186 2192 TRAŽI SE KU A U NAJAM sa gospodarskim zgradama. Tel: 822-362, 099-5166-780

25. travnja 2014.

Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z A G R E B: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM studenticama namještene sobe 2-krevetna i 1-krevetna sa zajed. kuhinjom i kupaonicom, blizina Pedagoške škole i Veleu ilišta, te iznajmljujem garažu od 70m2 za hi obrt. info: 098/1730-391 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI STAN za 4-5 osoba od 25.6.-25.7. u Lovranu, blizina svih sadržaja, cijena 10eur/dan po osobi. info: 098/426-719 IZNAJMLJUJEM 3-sobni namješteni stan u ku i na katu, Jug- k, poseban ulaz, kds, wi- , te garsonijeru. mob. 091/7237-999 POVOL JNO IZNA JML JUJEM 2-sobni namješ teni s tan u ku i, poseban ulaz, mob.

099/677-4304 IZNAJMLJUJEM STAN od 50m2 u zgradi blizu centra. Mob 091 720 9338 IZNA JML JUJE SE 3-sobni od 115m2 i 1-sobni stan od 46m2, namješteno, odvojen ulaz i sva brojila, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi, garsonijere i namještena garsonijera od 20m2 na duže vrijeme + ugovor, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE gornji dio ku e u akovcu, cijena 1.200 kuna + režije. mob. 098/879-472 IZNAJMLJUJEM namještene sobe sa zajed. kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, muškim osobama, samcima (studen , radnici, sportaši, posl. ljudi), mog. smještaja do 8 osoba (grupe popust), info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU. mob. 098/195-7448 IZNAJML JUJE SE JEDNOSOBNI STAN u Šenkovcu s posebnim ulazom na duže vrijeme, zaposlenim osobama. info: 099/331-2189 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namješteni stan u k, tel. 390-247 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN u k od 75m2, garaža, te se prodaje zemljište u Strahonincu, mob. 098/749-131

25. travnja 2014.

ŽIVOTINJE

MJESEČNE EČNE PURE PUR E DOSTAVA ,

,

Prodajem SJEDA U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4.000 kn); DJE JU STOLICU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (400 kn); DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo 1mj. (350 kn); i KINDERBET u natur boji drveta (350 kn), kontakt 098 299 330.

POKLANJAM TIBETANSKE GLJIVE - iznimno ljekovite i blagotvorne u suzbijanju i lije enju razli i h boles . Nazva na broj: 098 208 041 PRODAJEM ISPRAVAN KOMPJUTOR, izvrstan za internet... 250 kn, info: 091-519-8822

IZGUBLJENI JE PAS PEKINEZER krem/bež boje. Odlutao u subotu 12.4. na podru ju Ivanovca. Odaziva se na ime MIKI, ipiran, starost 4 godine. Molimo ako ga vidite da ga zadržite i nazovete na brojeve: 098 749 167; 040 337 498; 099 840 4453; 098 65 57 57.

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice) može i sa kavezom, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. 040/641-187 ili 098/912-3938

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM perilicu su a Zanussi, sa uvana i ispravna, te klavir i skuter. info: 091/970-1929.

PRODAJEM nove muške Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/4010-142 PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Može i zamjena za drugu tehni ku robu ve e vrijednosti, klavijature Yamaha Tyros 4 ili kombi vozilo.

Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE PARNI ISTA Gorenje SC 1800R star 4 mj., garancija još 20 mj, cijena 600 kn, tel 098 199 2171 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM dugu bundu crni astrahan, nošena (300,00 kn) i žensku torbu krokodil-original, tamnija bež boja, odli an klasik s l s ru kama, malo nošeno (4.900,00 kn). tel. 098 9510 310 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM kompjuter Sempron 1.9GHZ, mountain-bike “Fuji”, 21 brzina, ženski bicikl Rog Joma, TV Mega 51 cm i glazbenu liniju s gramofonom. Mob. 098/539-169.

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir.

30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424

SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel.

098/390-692 PRODAJEM stoli (350kn), stolice (4kom/700kn); pisa i stol (400kn); škrinju Gorenje 310lit. (750kn) i plo u za ugradb. el. štednjak (200k). info: 095/521-3924 PRODAJE SE LEDENICA Gorenje sa 6 ladica (185lit), vrlo povoljno. mob.

098/783-991 PRODAJE SE LCD Grunding 82cm, star 5g., za 1.500 kn ili se mijenja za drva ili frižider. mob.

091/985-1780

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919

Lemmy - odrasli, ogroman, muški crni ma ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o iš en od nametnika i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles . Nau en na pijesak, voli se mazi , ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju ivo kao jedini ma ak jer druge živo nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Lobi je predivan mješanac labradora koji treba novi dom zbog neo ekivanog preseljenja njegovih ljudi u novi dom gdje nažalost on ne može i i. Lobi je jako lijep odgojen, zna živjeti unutra, obožava dvorište, igru, ljude i javlja se na 098-241-060.

Buddy Dragica - starija maca koja eka da svoje zadnje godine provede u ne ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau ena na pijesak i na ostale mace iako je dominantna prema njima, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika i sterilizirana.

Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.

je mladi upavac vrlo nježne i plahe naravi, pomalo preplašen u kontaktu s drugim psima te mu treba dom u kojem e ljudi imati dovoljno nježnosti i dobrote za njega kako bi povratio vjeru u ljude i život. Dani lutanja za njega nisu bili laki i nadamo se da e brzo dobiti novi dom.

Kontakt: 091-8988-004.

Bobi živi sa svojom skrbnicom ve etiri godine. No, ona je oboljela i sve joj je teže brinuti o psu te Bobiju tražimo novi dom. Bobi je pravi uvar dvorišta, a istovremeno drag i dobar pas svojoj skrbnici. Ako možete pomo i osigurati novi dom Bobiju, molimo vas da se javite na 091-8988-004.

PRODAJE SE audi 80 1988.g., registr. do 10mj. i skuter, te samohodna kosilica i ženski bicikl. info: 822-059 Afrodita - cijepljena pro v zaraznih bolesti, o iš ena od nametnika, uskoro e bi sterilizirana, nau ena na pijesak i druge ma ke. Izuzetno umiljata, draga i mazna. Stara oko 7 mjeseci.

Potpisuje se ugovor.

Veky je izuzetno lukav i pametan mješanac njema kog ov ara. Dugo je lutao dvorištem osnovne škole koju je o ito doživljavao kao svoj dom. Vrlo je privržen ovjeku koji ga hrani i za njega tražimo ljude koji e imati vremena za šetnje i bavljenje s njim jer ako ostane sam duže vrijeme, bježat e preko ograde. Kontakt: 091-8988-004.

Sheldon - ma i star oko 3,5 mjeseca, nau en na pijesak, jako umiljat i mazan. O iš en od nametnika i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles .

Potpisuje se ugovor.

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJEM TROSJED (malo korišten), rabljeni dvosjed i spava u sobu bez regala (francuz 160cm, 2 ormari a i s jena s ogledalom) - sve povoljno. tel. 091/8930-428

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723

Udruga “Sklonište dobrote”

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

971

62

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: janjac, papar, sol, mediteransko za insko bilje, mast, luk, mrkva, paprika

ME IMURSKA KUHARICA

Janjetina sa zape enim krumpirom Slastan obrok i recept pripremili su nam Toni Podgorelec i Bruno Kukovec, majstori kulinarstva u akove kim Lova kim dvorima.

Nakon što smo se gotovi svi prezasitili šunke i drugoga svinjskog mesa s uskrsnog stola, tijelu je dobro došla novost u ponudi dvojca iz Lova kih dvora.

Složili su janjetinu sa zape enim krumpirom, jelom koje se može na stolu na i i za nadolaze i prvosvibanjski praznik.

Mirisava i hrskava janjetina plijeni pogled i opija nosnice, a usta željno o ekuju zagriz u bajkovitost kakvu samo i jedino pruža svježa mlada i reš pe ena janjetina. Osim stru no odabrane mlade janjetine, za ovakav gastronomski uradak po-

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Mladi i svježi janjac se dan prije nego ga želimo pe i stavi rasuliti tako da se u meso utrljaju sol, papar i mediteransko za insko bilje, koje može biti svježe ili posušeno (kupiti u trgovinama za inskim biljem).

Cijelog janjca staviti u namaš eni pleh ili tepsiju (može i na ražanj), te pe i na 200 Celzijevih stupnjeva oko dva sata. Izvaditi iz pe nice i vru e narezati na željene komade.

Poslužiti uz krumpir zape en isto tako u pe nici, te sve skupa prelijati s malo umaka ostalog nakon pe enja u plehu ili tepsiji. Mladi luk, svježa paprika ili mlado zelje odli no prijaju uz janjetinu, kao i doma i kruh.

trebni su za ini s Mediterana, strpljivost u pripremi te zape eni krumpir kao prilog. Maestralno pripremljenoj janjetini pripada i vino koje e zaokružiti pri u s tanjura, a Toni i Bruno jedinstveni su u odabiru vinskog kralja u kojem e se, o arana njegovim okusom i bojom, okupati i blaženo potopiti kraljica roštilja. Kralj se zove cabernet sauvignon i dolazi iz me imurskog podruma vinarije Cmre njak. Ako pak je blizu koji od dalmatinskih crnjaka, nije grijeh popiti ga uz janjetinu, kakvu su de ki za nas pripremali, te je zajedno s Me imurskim novinama preporu uju za pripremanje i konzumiranje ve ovaj vikend, najkasnije za 1. svibnja. De ki su napravili i recept plus za ovaj tjedan. U slast i s uspjehom!

RECEPT PLUS

Šarena panakota

IZ PE NICE akove kih mlinova

Krem kola s jagodama

Sastojci za prvu kremu: šumsko vo e, multivitamin sok, še er, želatina Sastojci za drugu kremu, kao i za prvu + svježa jabuka Priprema Šumsko vo e skuhati u multivitamin soku, dodati še er i pri kraju kuhanja želatinu da se smjesa zgusne.

Za drugu kremu svježu jabuku narezati na kocke i zmiksati kao u prvom postupku.

U zdjelicu stavljati sloj po sloj, prvo šumsko vo e i završiti s jabukom. Staviti u hladnjak da se propisno ohladi i zatim poslužiti.

Sastojci Za biskvit: • 7 bjeljanjka • 7 žlica še era • 7 žlica oštrog brašna akove kih mlinova • 7 žlica ulja • 1 prašak za pecivo Za žele od jagoda: • 1 kg jagoda • 2,5 dl vode • 20 dag še era • 12 dag gustina Za ukrašavanje:

• 5 dl vrhnja za šlag Priprema: Od navedenih sastojaka umutite biskvit pa ga ulijte u kalup. Pecite oko 45 minuta u pe nici zagrijanoj na 180 stupnjeva.

Za žele jagode usitnite pa ih kuhajte u vodi sa še erom i gustinom. Stalno miješajte. Kad se smjesa dovoljno ugusti, tom vru om smjesom prelijte bijeli biskvit u kalupu.

Kad se ohladi, gore stavite tu eno slatko vrhnje. Kola prerežite po dužini na dvije polovice pa stavite jednu na drugu. Ukrasite svježim jagodama.

VINO TJEDNA

Cmre njakov pušipel classic Suho bijelo vino vinarije Cmre njak iz Svetog Urbana, pušipel classic, berbe 2012., sadrži 12 posto alkohola. Vino krasi ugodan sortni miris, lijepa zlatno-slamnata boja i svježina. Ovaj pušipel pije se rashla en na temperaturi od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, može uz dodatak malo mineralne vode (škropec). Odli no se sljubljuje s

me imurskim tradicionalnim jelima, mesom z tiblice, sirom z vrhnjem, urkama (krvavicama), kao i s pršutom, slavonskom kobasicom, morskim ribama i mnogim jelima iz drugih dijelova domovine. Pušipel je zašti ena me imurska marka vina, a za vino tjedna preporu uje ga Željko Plovani iz akovca. (sm)

25. travnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

METEOROLOĹ KI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

TOPLO I PLJUSKOVITO

VREMENSKA SLIKA: Hladna ciklona koja se proĹĄlog tjedna zadrĹžavala u naĹĄoj blizini napokon je otiĹĄla. ProĹĄlog je tjedna u gorju bilo toliko hladno da je ak pao i snijeg. ViĹĄi dijelovi Gorskog kotara i Like su se zabijelili, a na Velebitu je temperatura zraka pala na -6 Celzijevih stupnjeva.

U Bosni je snijega napadalo i viĹĄe od 10 centimetara! Sve to je otiĹĄlo u povijest. Me utim, zbog dolaska nove (toplije) ciklone vrijeme e i dalje biti nestabilno pa su povremeno mogu i pljuskovi.

OpĹĄirniju prognozu pro itajte u nastavku teksta.

VREMENSKA PROGNOZA: Nekako bi najobla niji dan u ovom tjednu mogao biti petak.

Ali ne prehladno. Bit e samo dva-tri stupnja svjeĹžije, zapravo ostaje dosta toplo. Uz puno oblaka povremeno je mogu a kiĹĄa, a mjestimice i pljuskovi s grmljavi-

nom. U slu aju pljuskova mogu e je da na malom podru ju padne viĹĄe od 20 litara kiĹĄe po kvadratnom metru u kratko vrijeme.

Obavezno u svoju kombinaciju za izlazak uklju ite i kiĹĄobran.

Dani vikenda donose nam izmjenu sunca i oblaka. Nakratko moĹže poĹĄkropiti malo kiĹĄe ili kratkotrajan pljusak za ĹĄto je ve a vjerojatnost u popodnevnim satima i to ini se eĹĄ e tijekom subote. Bit e opet malo toplije, osobito u nedjelju, ali sve su to male promjene u temperaturi.

NaĹžalost, bit e taman toliko promjenjivo i nestabilno da se ne

moĹžemo pouzdati u neka duĹža suha razdoblja. Ovakvo nestabilno vrijeme moĹže zasmetati meteoropatima i kroni nim bolesnicima, a ni poljoprivrednicima ne e biti drago jer se teĹĄko pouzdati u suhe periode za radove na otvorenom.

Promjenjivo i toplo ostat e i u ponedjeljak, a vjerojatno i sve do sredine sljede eg tjedna. S druge strane, barem e biti toplo pa temperatura zraka ostaje vrlo ugodna. ini se neĹĄto viĹĄe kiĹĄe tijekom ponedjeljka i utorka, kad e sukladno kiĹĄnom vremenu biti

i manje sunca. U utorak e malo osvjeĹžiti. Srijeda bi nam opet mogla donijeti malo povoljnije i malo toplije vrijeme, ali je i dalje mogu pljusak. Malo e zajuĹžiti.

Nova promjena vremena s kiĹĄom i pljuskovima ini se u no i na etvrtak ili tijekom etvrtka.

Nadajmo se da e se to joĹĄ promijeniti pa da Praznik rada ne bude kiĹĄovit.

Na kraju jedna pu ka izreka koja nas moĹže malo utjeĹĄiti u ovim promjenjivim danima.

KaĹže se: Travanjske kiĹĄe donose svibanjsko cvije e!

Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu „Kad e KiĹĄa“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 24.4.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 29. travnja 1757. god. veliko nevrijeme i povodanj u PoĹžegi 30. travnja 1888. god. u Indiji tu a usmrtila 250 osoba 3./4. svibnja 1933. god. znamenita blatna kiĹĄa u Hrvatskoj

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

25.

IV.

26.

IV.

27.

IV.

28.

IV.

29.

IV.

30.

IV.

1.

V.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Prema rezultatima aerobioloĹĄkih analiza zraka trenutno je u Me imurju prisutna izuzetno velika raznolikost peludnih zrnaca biljaka koje se rasprostranjuju vjetrom. Od drve a nalazimo hrast, brezu, bukvu, jasen, grab, platanu, etinja e i dr. Od korovnih biljaka prisutna je pelud trputca i koprive te pelud trava. Od spomenutih vrsta kao najve e alergene moĹžemo izdvojiti pelud breze, hrasta i trava, s obzirom na intenzivnost simptoma koje izaziva i udio osjetljivih osoba u populaciji. Iako je peludna raznolikost trenutno velika, ukupna koli ina alergene peludi u zraku nije zabrinjavaju e visoka. Takvo stanje uvjetova-

no je promjenjivim vremenom s u estalim kiĹĄnim periodima koji dovode do ispiranja peludnih zrnaca iz zraka te smanjenja ukupne koncentracije.

U nadolaze em razdoblju postupno e opadati raznolikost i koncentracija peludi drve a dok e rasti raznolikost i brojnost peludnih zrnaca korova. Tako er se o ekuje porast koncentracije peludi trava s niske na umjerenu razinu. Koli ina peludi u zraku uvjetovana je vremenskim prilikama pa e sun ana i topla razdoblja poticati biljke na otpuĹĄtanje peludi dok pljuskovi i hladnije, obla no vrijeme donosi privremene periode olakĹĄanja za alergi are.

VICOTEKA

MladoĹženja se na svadbi obra a gostima: - Dragi prijatelji, poĹĄto viĹĄe ne u imati priliku govoriti...

---------------------------------------------------------Pita profesor povijesti Ivicu: - Ĺ to je bilo nakon smrti Napoleona?

- Sprovod, profesore.

---------------------------------------------------------Na e plavuĹĄa knjigu na klupi, a prijatelj je pita: - Ĺ to eĹĄ sada? - Vratit u je vlasniku.

- A kako znaĹĄ ija je?

- Pa lijepo na njoj piĹĄe - Ivo Andri !

---------------------------------------------------------Kasno nave er doĹĄao Mujo pijan ku i. Fata otvara vrata i odmah se po ne derati na njega.

- Opet si mrtav pijan, a?!

- Samo ĹĄuti. Dovoljno sam kaĹžnjen ĹĄto te duplo vidim.

---------------------------------------------------------Pita u iteljica Pericu: - Je’l ti tata joť uvijek pomaŞe s doma om zada om? - Ne viťe. Ona zadnja jedinica ga je totalno slomila!

ZRINSKICE NAKON ŠTO SU IZBORILE I. HRL

FILIP UDE UZEO PRVU OVOGODIŠNJU MEDALJU

Igra se Prva liga ili klub propada

Srebrni u Ljubljani, iako nije bilo idealno

ODIGRANE PRVE UTAKMICE NOGOMETNOG KUPA

Me imurje odmah izborilo finale

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ve bodo i ovi v Hrvaškoj vidli kak je to da Me imurka drži cugle vlasti v svojimi rukami N

aša Tamara Laptoš je postavlena za glavno šefico Uskoka. Vsi znamo da je ona pred tri leti bila zebrana za nejbolšo tužibabo na sveto, a ve pak se bode se borila protiv korupcije i organizeranoga kriminala. Ve ve ne bode niš i mogel re i da i mi Me imorci nemamo nikoga v Zagrebo i to na nejvekšemo položajo. Tamara je postala nejjakša žena v Lepoj našoj, naša “ eli na Lady” i nek si niš i ne misli kak bode žnjom lefko došel na kraj. Oni štere je mela na dnevnomo redo znajo kak je to dok jiv ona pretepe. Ak ne verjete meni pitajte Polan eca, Sanadera i pro esore šteri so trgovali z ocjenama na akso. Bole oštro zgledi i od vujne Agne, štera je strah i trepet celoga Vanovca, rekla je teca Franca.

No, šalo na strano, neje to le ki posel šteroga je Lejpa naša dela pred našo Tamaro. Tre uda znati, uda živci i vupeša meti jerbo je ovek z vsima na sodo, a i vsi lažejo, o em re i, ne govorijo istino i z takšima

je navek bilo teško na kraj dojti.

Tamari želim uda sre e, uda uspeha na novomo poslo i uda kriminalcov v rešto. aša Vlada, o em re i, jeni financ minister Slavek Lini ov urt rivle roke v naše prazne žepe i nigdar mo je ne dosti. I niti ne po rleni dok ga primete z rokom vu našemo žepo. To se vam lepo po naški veli da jempot zdiguvle cene, a drugipot trošarine tam gde si nebremo pomo i. Ne znati kak dugo bode to trajalo, kak dugo bodemo mi zdržali? A to niti dragi Božek ne zna jerbo niti on se nebre restrgati, niti pak on more razmeti te naše “kukurika e”. Vsi smo mi hodali v školo, vsi smo mi uli za Franca Tahija, šteri je svoje kmete i seljake štel vništil do kraja(vsaka sli nost z Slavekom je istam slu ajna) i bil bi uspel v temo da se je ne pobunil i buno zdigel Matija Gubec. Jako sam najgerek što bode, itak, naš Matija Gubec, šteri bo nam pomogel kaj stanemo na rep našemo Slaveko i jegovomo še o Zokijo? ebrem nikak razmeti kaj se akoski gracki na elnik,

N

N

K

Fondo to oporabilište so, još lani, zahuzali naši “mladi lavovi” vu nejvišešaj grackaj oteljaj. No, pak je pol kamiona ne tak malo, a brz as je to ona prva polovica z šterom se kormani. aši me imorski policaji se alijo kak so uda penez zeli nam Me imorcaj na cesti i to sam zato kaj smo nekaj malo zahuzali. Dok to ujem urt si nekaj gruntam da smo mi Me imorci nejvekši grešniki vu Lepoj našoj jeerbo se niti jedni drugi policaji nikaj ne alijo z takšom penežlivom žetvom. Velijo vsi da smo mi šparavni i zato se mam lovimo za žepe im nekaj zahuzemo jerbo nam je to na pol aleše. Pak je aleše i drugima, i Zagrep ancima i Slavoncima i Dalmošaj i onima v Istri, pak i oni dosti toga zahuzaju, ali se to nika ne vidi vu državnoj kasi. Kaj ne bi vi mislili da se oni vozijo kak nam dragi Božek zapoveda, da so zvezani ili da se ne spominajo z mobitelaj, ne, oni so se navek do ve dogovarjali z svojim policajima. Ali ve bodemo i mi to delali jerbo nam je še policije, gospon Srpak, lejpo rekel nek se ne lovimo mam za žep nego

N

Štefanija Radek, akovec Planiramo prvomajski praznik provesti u doma em ugo aju u našim goricama. Takav je obi aj da se amilija i prijatelji, svi skupa zajedno, na emo i podružimo uz roštilj i da budemo u prirodi, na svježem zraku.

Nadamo se da e nas i vremenske prilike poslužiti.

POD VUROM

Kako emo proslaviti Praznik rada?

Još se nismo “odmorili” od uskrsnih blagdana, a ve nam na vrata kucaju provomajski blagdani.

Tradicionalno se uz Prvi maj veže druženje uz provomajski grah koji je, kako e mnogi re i, najbolji kad se kuha u velikim koli inama. Oduvijek je bio radni ko jelo, pa uz proslavu radni kih prava (ili onoga što je ostalo od njih) ne e ove godine izostati ni ovo jelo. Žitelji Me imurja Praznik rada e ve inom provesti u druženu s prijateljima u prirodi. (rr, zv)

Šte Kova ov, urt svadi z našom me imorskom šeficom za ceste gospom Ljerkom? Ne znati je li je prava božja istina da mo ona davle meje penez nek bi mo morala ili pak meje nek bi on nucal?

Vsi znamo da ga penez ne nigdi dosti (jedino pre Lini o ga navek je kuliko on nuca), ali zato se ne tre s aditi. Na vse zadje mi to zide na to da joj je Šte jalen kaj je ona lepša od jega. Ak ona vse dela po zakono brz as unda nikaj drugo nebre biti v pitanjo! aj ne bodemo mi akov anci i Me imorci urt gombali da niš i od vlade ili pak glavneših politi arov ne dohaja k nam, akoski gracki oci so dopelali Svena Milera direktora Fonda za smetje i zaštito okoliša. Verjem da ste ne pozabili kak nam on kak glavni šraj ve dve leti obe uvle da nam bode zlišpal našega smeš aka v Totovco kaj bode zgledal kak oni nejlepši v Evropi. Ali kuliko sam mel za uti gospon Miler je ve nikaj ne o temo govoril sam nam je obe al da nam bode kupil skorom pol kamiona za smetje voziti. Oporabilište nam je odišlo po riti k meši, ali kak so nam rekli ovi vu

Tihomir Protrka, Nedeliš e - Nismo se za ovaj Prvi maj još to no dogovorili, ali smo uvijek znali u druženju s obitelji napraviti roštilj ili oti i na prvomajski grah tu u Nedeliš u, koji je tradicija. Nadam se da e biti lijepo vrijeme, malo toplije i sun anije nego što je to bilo za Uskrs, pa e i ljudi mo i više oti i nekamo na izlet.

predi dojdemo na spominek. To je zato kaj bodemo poznali naše policajske še e, a i uda nam bode aleše. Ste vidli kuliko kazni smo do ve platili i to sam zato kaj smo ne znali da se moremo dospomenuti vse z policajima.

Još jempot se pokazalo da neznanje košta. I to uda! ok akoski gracki oci iš ejo investitore po Istri i Puli oni pravi investitori, šteri imajo voljo i peneze za investerati v Me imorje so odišli v Prilok, grackomo na elniko Ljubeko Kolareko. Nebrem nikak zazvediti pak kud se itak more dojti v Prilok kaj se ne prejde rez akovec? Ili pak te investitori gledijo da so akoski gracki oci ne doma, pak unda dojdejo, a kak jiv ne najdejo odidejo dale?

A kam bo suza nek na oko, a investitori v Prilok, tam de so jim i drugi pajdaši. e dugo gombamo kaj k nam v Me imorje nikaj ne dohajajo esdepeovi ministri nek sam oni z haenesa. Ve smo zazvedili da jiv naši politi ari ne zovejo jerbo nam nebrejo nikaj dobroga donesti, a zabadav jiv ne ejo zvati. Kaj nam ne bodo sam na

D

V

stroško. Kak smo zazvedili esdepeovi ministri dohajajo sam z rešenaj problemaj. Ve nam je došel minister za zdravi e, Ranko Ostoji , donesel je jen pušlek kuni i rešil nas je bolnice. Ve ve nebomo meli probleme z bolnicom i naši betežniki bodo lepo odhajali vu Varaždin tak da naša bolnica ve ne bode delala gubi ke.

Na vse zadje smo zazvedili da je naša bolnica navek delala nejmenše gubi e, mela je nejmenše stroške po betežniko, a i naši doktori so bili jako šparavni. No, to kaj smo si mi Me imorci sami zazidali naše tri zadje bolnice za to je ne suha došla na ministrovo oko. A što nam je kriv kaj smo takši norci, pak si nikak ne znamo povrnuti ono kaj smo dali. Dej namBožek zdravi e i vse bode vredo, ali bolnico bode ostala tu de smo jo zazidali.

UKURIKA I KUKURI EJO: Kaj smo vam obe ali predi izborov to smo i ispunili: obe ali smo vam promjene, a to smo i napravili, so hadezeovo rodbino v javnomo sektoro smo zamenili z svojom!

K

Anamarija Horvat, Nedeliš e - Ove u godine imati radni Prvi maj. Ina e se uvijek nekud išlo na grah s prijateljima i društvom. Obi aj je za provomajski praznik oti u u prirodu, voziti bickl, proštetati se i sli no. Tako e i ve ina Me imuraca, sigurna sam, i ove godine provesti taj dan.

Danijel Zobi , Nedeliš e - Radim u Švicarskoj i bio sam sada doma za uskrsne blagdane, ali u isto tako do i i za Prvi maj zbog druženja s amilijom i prijateljima. Ne u i i na neku javnu proslavu Prvog maja, ve e to biti ešta s prijateljima.

Uvijek se dobro proveselimo i zabavimo uz roštilj, pjesmu i dobro raspoloženje.

Magdalena Sabol ec, akovec - Praznik rada tradicionalno se provodi u rekreativnim aktivnostima, šetnjama uz prirodi, roštiljadama, posjetima izletištima i koncertima na otvorenom, ako su organizirani. Još sada to no ne znamo kamo emo ove godine, ali emo zasigurno oti i na neki doga aj.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine