Godina XVIII.
^akovec, PETAK, 2. svibnja 2014.
Broj 972.
Cijena 7 kuna una
GLUHA DRŽAVA: Nekadašnji me imurski ponos kopni nam pred o ima
PROPAST OBRTNIKA! str. 6
DAN ME IMURSKE ŽUPANIJE: župan poslao jasnu poruku prema Zagrebu
Me imurci od vas o ekuju pravednost!
str. 4-5
IDE RUŠENJE vikendica uz Dravu, potvrdila je ministrica Ana Mrak Taritaš
Samo prošle godine zatvorena su 124 obrta USPJEH AKOVE KIH GIMNAZIJALKI Anje Ipša i Marte Horvat - državnih prvakinja iz njema kog jezika str. 18-19
Zahvaljuju i TV programima za djecu, usavršavaju njema ki odmalena
Ministrica: Srušite ih sami na vrijeme, jer država e vam naplatiti rušenje str. 3 IV IVANA VAN MALTAR zadnji radni dan k ao direktorica Turisti kog kao u red progovorila: ureda
Odlazim zbog gradona elnika str. 3
DONOSIMO RANG LISTU u enika osnovnih i srednjih škola sa županijskih natjecanja
Najuspješniji me imurski u enici! www.bister.hr
NAJEZDA PUŽEVA u gornjem Me imurju
MALI I OPASNI - uništavaju sve što im se na e na putu str. 14
media str. 14
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
IZ TJEDNA u tjedan
Kako dalje ako svatko sjedi na svom kraju stola U
sprkos rije i “kriza”, koja nam se toliko zgadila proteklih nekoliko godina i nikako da nam prestane biti sastavni dio života, pa mi se ini da emo biti “u krizi” kad je jednog dana možda i ne bude, Me imurci gotovo svaki dan pokazuju da upravo u takvim okolnostima imaju ideju i inventivnost na temelju koje župan Posavec može onda ustvrditi da smo “lokomotiva koja vu e Hrvatsku”. e utim, ono što nam nedostaje za više sre e jesu ve e pla e za srednji sloj, jer sramotno je što ve ina Me imuraca koji rade u Me imurskoj županiji mora raditi za 2.500-3.500 kn. Tako er fali više reda i posloženosti da se u gospodarskim granama koje nam se tek otvaraju kao veliki potencijal uzme novac od onih koji ga imaju. u prvenstveno mislim na ono o emu pri aju svi moderno misle i ekonomisti, a rije je o održivom razvoju. Lukavo je tu sintagmu prisvojila i proširila jedna brzorastu a politi ka stranka, ali rije je zapravo u ekonomiji o sintagmi koja se upravo najbolje može primijeniti u Me imurju, ali, naravno, i u cijeloj zemlji. Samo kad bi bilo politi ke volje i energije. rvatska se teško prilago ava promjenama koje su potrebne, a centri mo i u Zagrebu, pa tako i medijski, ovih dana svom silom ho e još više centralizirati našu zemlju. Tako vode i mediji ovih dana spinaju samo negativne primjere djelovanja lokalne samouprave, poput onoga na otoku Hvaru, gdje se navodno pokušava zaustaviti velika investicija, pa se stje e dojam kao da se cijeloj Hrvatskoj opet želi nametnuti “demokratski centralizam”. ona no je ž upa n shvatio da se javno moramo oduprijeti takvom poimanju lokalnih sredina iz središnjice pa je zagrmio prema Zagrebu na Danu županije da nas se treba više slušati, a ne nametati nekakva go-
M
T
H
K
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
tova rješenja koja u svojem koprcanju u nemo i radi Vlada, a zapravo nemaju veze sa zdravim razumom. e utim, i kod nas, usprkos tome što ljudi svakodnevno odgovaraju izazovima krize, novim idejama i poduzetni kim inicijativama, nema sinergije koncepcije održivog razvoja koja bi mogla u potpunosti preporoditi Me imurje. To nije ništa drugo nego jednostavno treba prona i recept kojim e se spojiti svi oni superproizvodi koje rade Me imurci na svojim OPG-ima, sva ona naša kulturna i tradicijska baština koju su ve mnogi pretvorili u zanimljiv turisti ki proizvod, ali nemaju kome plasirati, te, naravno, turisti ko-smještajni kapaciteti koji ve postoje u našem kraju, ali ve inom tjedna i vikenda, nažalost, zjape (polu)prazni. takvom okruženje pomalo nevjerojatno izgledaju potezi gradona elnika Kova a koji osobno preuzima vo enje turizma u akovcu, a koji je ionako miljama udaljen koncepcijski i operativno od onoga kako bi trebao izgledati. Ali dobro, možda se varam, pa u našem gradu bude s njim na elu tisu e turista više u mjesecima koji dolaze nego do sad. oliti ki pak je još gore u tom smislu to što gradona elnik akovca i me imurski župan kad se na u negdje na nekom skupu sjede jedan na jednom kraju stola, a drugi na drugom kraju stola. Tako ne možemo naprijed.
M
U
P
VIJEST(I) TJEDNA
Svaki tre i dan kod nas se zatvori jedan obrt Prošle godine u Me imurju je bilo 1.474 obrta, a ove godine je taj broj smanjen na 1.331 obrt. Za godinu dana zatvorena su 124 obrta. Postotak zatvaranja za prošlu godinu je jako visok, zbog ega Obrtni ka komora brine i ne vidi izlaz kada e taj trend ve jedanput nestati, ozbiljno je zabrinut za sudbinu obrtništva Slavko Faltak, dugogodišnji obrtnik i predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije. Me imursko obrtništvo se kontinuirano iz godine u godinu osipava, kaže Slavno Faltak. - Svaku godinu nas je manje i manje. Našoj Vladi skre emo pozornost da bi trebalo olakšati funkcioniranje obrtnicima, me utim, sluha je što duže - tim manje, rekao je prvi ovjek me imurskih obrtnika. O cijeloj temi na str. 6.
2. svibnja 2014.
PREMIJER ZORAN MILANOVI na Praznik rada došao u akovec
To što je ljudima u Me imurju vrlo jasno - moramo se boriti da etabliramo u Hrvatskoj
(NE) SVI A NAM SE
Me imurski u enici jako uspješni na natjecanjima I ovu školsku godinu naši se u enici, kao i njihovi mentori, mogu podi iti izvrsnim rezultatima na županijskim i državnim natjecanjima. Jedan od takvih velikih uspjeha je i onaj na Državnom natjecanju iz njema kog jezika u Zadru, gdje su dvije u enice Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca, Marta Horvat, u enica tre eg razreda, i Anja Ipša, u enica etvrtog razreda, osvojile prvo mjesto u znanju stranog jezika u svojim kategorijamana. Pri u o uspjehu akove kih gimnazijalki, kao i pregled najuspješnijih m e i mu r s k i h u enika i u enica na županijskim natjecanjima donosimo na str. 118-19.
Tri požara u manje od tjedan dana U srijedu nešto prije 16 sati grom je udario u dimnjak obiteljske ku e Grof u Štrukovcu, a posljedica je bila zapaljenje dijela krovne konstrukcije uz dimnjak. Pripadnici JVP-a Grada akovca brzo su stigli na mjesto doga aja te ugasili požar, uklonili nagorjele dijelove krovišta i sanirali mjesto izbijanja požara. Dan ranije, u utorak, oko 13 sati na županijskoj cesti u središtu Krištanovcu došlo je pak do samozapaljenja osobnog vozila Golf 3, kojemu je u potpunosti izgorjela unutrašnjost. Sre om, nitko nije ozlije en. U subotu 26. travnja oko 17.30 sati u poljskom predjelu zvanom “Leš e” kod Gori ana izbio je požar na objektu za smještaj poljoprivrednih proizvoda, strojeva i životinja, u kojemu su u potpunosti izgorjele dvije nadstrešnice i uskladištena slama te razni poljoprivredni strojevi. Više na str. 8.
PIŠE: BOŽENA MALEKOCI – OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Premijer Milanovi na Praznik rada došao je u akovec na proslavu koju je organizirao SDP u nekadašnjem jezeru uz Stari grad, nimalo uzrujan time što su sindikalisti u Zagrebu njemu i Vladi dali crveni karton i zahtjev za prijevremenim izborima. - Ne znam koji Prvi maj je prošao bez crvenog kartona Vladi, to je podjela uloga, pri emu se mi borimo za svako radno mjesto i kroz izmjene radnog zakonodavstva. Sindikalni elnici koji su ve 20 godina na elu sindikata moraju shvatiti da hrvatsko društvo nije samo dio njihovih lanova i sindikalni povjerenici, nego i oni koji ne rade i oni u privatnom sektoru koji nemaju sigurnost javnog sektora. Ne možemo više živjeti na na in na koji smo nau ili ranije, jer ne zara ujemo toliko koliko smo navikli trošiti. Godinu dana, dvije, tri možeš se provu i, ali tako cijeli život ne ide. Mislim da je to u Me imurju ljudima vrlo jasno, ali moramo se boriti da u cijeloj Hrvatskoj to etabliramo kao vrijednost, kao na in života. Zna i puno rada, dobra zarada, ali ne zarada preko no i, ne zarada tako da dignem kredit i da ra unam da e ga vratiti netko drugi. Tako svijet ne funkcionira, izjavio je premijer Milanovi . Pitali smo premijera Milanovi a je li s posebnim razlogom na Praznik rada došao u akovec. - Obilazim jedno sedam-osam mjesta. akovec je drugo mjesto, ali da, ovo je jedan od najnaprednijih hrvatskih gradova. Ovdje je godinama u upravi voljom gra ana SDP. Rezultati se vide. To nije zauvijek i ni jedna vlast nije vje na. Vlasti se mijenjaju, a gra ani odlu uju. Njegov boravak nije prošao ni bez pitanja o ministru Lini u, o tome ima li oko Porezne možda i njegove odgovornosti.
Ministri ne mogu biti u ratu sa mnom! - Ne znam, kazao je Milanovi . Ja ne mogu biti u ratu s
ministrima, što neki govore. Ni ministri ne mogu biti u ratu sa mnom, jer ako do toga do e ministar odlazi, kazao je Milanovi . - isto da razjasnim, bilo koji ministar. Ja postavljam pitanja i vodim pravac Vlade. Ovdje se radi o nekim pitanjima koja moramo raš istiti, bez predvi anja i ije odgovornosti. Oko sukoba interesa op enito gledaju i ima mnogo nejasno a, ali neki slu ajevi su potpuno jasni. Ako za vrijeme svog mandata s pozicije dobiješ kredit u državnoj banci koji ti u tom trenutku ne pripada, onda iz moje Vlade moraš i i van i nisi nikakva žrtva, komnentirao je osvr u i se na smijenjenog Šegona. Istaknuo je: - Ja u svoj mandat završiti s minusom ili s minimalnim plusom na teku em ra unu, o tome se radi. Dok si u Vladi, nema kredita u takvim bankama. U komercijalnu banku odi i zaduži se, poru io je Milanovi . - Mi u SDP-u smo žrtve sebi nosti nekih ljudi. Bitno da mi u Vladi ne govorimo druk ije, ako se razilazimo u mišljenju, nije dobro. Želim da sustav inancija, u koji smo uveli red, bude ustanova u koju gra ani imaju povjerenja, u kojoj vladaju red i hijerarhija. Na pitanje o promjenama koje e se dogoditi u odnosu na dosadašnje dvije godine, Milanovi je kazao da ne e biti radikalnih mjera, jer da nisu revolucionarna vlast nego demokratska, gra anska, civilizirana socijaldemokratska vlast. Ponovio je da e to biti uvo enje reda u državu, privla nost stranim investitorima. Ne odgovaram za klimu, ve za red i pravila za poštivanje zaklona i dobre zakone. Nikoga ne možemo natjerati da do e u Hrvatsku, ali možemo probati osigurati na centralnoj razini, a onda koliko je mogu e i na lokalnoj razini da se prave investitore do ekuje na poslovno pravi na in. Da ti se ne zamra i pred o ima kada do eš u Hrvatsku i da kona no otklonimo stereotipe vlastitim primjerom. Kome je to više u interesu nego vlasti,
tko se time može više reklamirati od vlasti. Mi smo zadnji koji bi tome stajali na putu iz bilo kojeg razloga. Naslijedili smo, jer je netko u Hrvatskoj dopuštao, a mi vrlo dobro znamo tko, da se porezi ne pla aju i da država ne ubire svoje. Država se ne može pretvoriti u svrhu samoj sebi i samo uzimati i grabiti, ali da se pogodovalo i arbitriralo, da se nekom žmirilo, a nekome uzimalo, to je injenica, kazao je Milanovi . - I sad e organi istrage imati ne suradnju, nego našu inicijativu da se to raskopa. To je dokumentacija koja je u ladicama i kompjutorima. Ona tko želi provoditi zakon samo to treba uzeti i pitati se taj i taj poduzetnik nije državi pla ao ogromne poreze, a u me u vremenu su narasle kamate, tko je to dopuštao? To je uvijek bilo protuzakonito. Mi smo dolaskom na vlast promijenili zakonski okvir, zakon o inancijskom poslovanju i predste ajnoj nagodbi i nagodbu u inili zakonitom, Ali prije ona to nije bila. Tko je kriv da smo se našli u takvoj situaciji? Tko je po principu ‘drag si’ dopuštao da neki privredni subjekti i poduzetnici ne pla aju poreze, da bi se onda kroz predste ajnu nagodbu koju smo morali provesti ustvari izvukli i platili manje. To nije kriv ni Lini ni Nada avlovi ni ja.
Vojarna - riješit emo Na pitanje da Me imurci sve lako rješavaju osim vojarne, koju je Me murje dobilo uz ogroman inancijski teret, za razliku od drugih, Milanovi je odgovorio: - Riješit emo i to, država ne e stajati na putu, ve emo biti najbolji partner lokalnoj samoupravi. Gledat emo gradona elnik akovca i ja osobno da se sve ovo riješi. Pitali smo ho e li odluka o tome uskoro biti na Vladi, Milanovi je odgovorio: - akovec i svi drugi gradovi dobit e ono što državi u biti uop e ne treba, a vi gledajte što ete s time raditi.
2. svibnja 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MINISTRICA GRADITELJSTVA Anka Mrak Taritaš potvrdila da slijede rušenja bespravno izgra enih objekata u prirodnom krajoliku Mure i Drave i u Me imurju
- Kad mi uklanjamo, napla ujemo operativu i sve ostalo. U susjednoj županiji u niz slu ajeva ljudi su sami rušili pa su lj sii na taj na in mogli spas siti i nešto od gra evins skog s k materijala, poru ila jje ministrica u akovcu
PIŠU: BOŽENA MALEKOCI - OLETI , DEJAN ZRNA, FOTO: ZLATKO VRZAN
Zapo elo rušenje kod susjeda Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ure enja prošli tjedan zapo elo je ina e s ukla-
njanjem bespravno sagra enih gra evina na podru ju Regionalnog parka Mura-Drava i u njegovoj blizini u susjednoj Koprivni ko-križeva koj županiji. - Bespravne se gra evine nalaze na samoj obali ili u blizini obale rijeke Drave. S uklanjanjem se zapo elo kod naselja Sigetec, na desnoj obali rijeke Drave. Nakon ove lokacije, nastavit e se uzvodno uz rijeku Dravu na sljede im lokacijama: obala rijeke Drave kod jezera Jegeniš, Veliki Pažut, uš e rijeke Mure u Dravu te Koprivni ki Ivanec. Dio vlasnika najavio je da e sam ukloniti svoju bespravnu gra evinu, što je inancijski za njih povoljnije, a dio vlasnika gra evina planiranih za uklanjanje to je ve i u inio. Ministarstvo e uklanjati one bespravne gra evine koje su vlasnici propustili ukloniti sam, poru ili su iz Ministarstva.
U Me imurju ima puno više nelegalnih objekata nego kod susjeda Ravnatelj Javne ustanove “Me imurska priroda” Siniša Golub kazao nam je da nema nikakvu službenu informaciju od Ministarstva o ovom rušenju, ve je isto saznao od medija. U zašti enom krajoliku Mura-Drava u Me imurju kako kaže, ima puno više nelagalno izgra enih gra evina nego je to slu aj u su-
IVANA MALTAR, dosadašnja direktorica, otišla iz Turisti kog ureda Grada akovca
Gradona elnik Kova ima svoju viziju i zato sam dala ostavku
Preporu ila vlasnicima da sami sruše vrste objekte u zašti enom krajoliku Ministricu Anku Mrak Taritaš za posjeta Me imurskoj županiji pitali smo ho e li biti rušenje vrstih ku ica uz Dravu i Muru i u Me imurskoj županiji, nakon što je isto zapo elo kod susjeda u Koprivni ko-križeva koj županiji? Potvrdila nam je rezolutno: - Da, bit e rušenja i u Me imurskoj županiji. - Sve ono što ne možemo legalizirati, nažalost, morat e se ukloniti. Ali imamo nekoliko kriterija. Prvi kriterij je da najprije rušimo što se gradilo iza 21. lipnja 2011. godine, a ne može dobiti dozvolu, drugi kriterij je ono što se ne može legalizirati. Nema nekih velikih najava rušenja, me utim, bit e ih jer je rije o bespravnoj gradnji, kazala je Mrak Taritaš u akovcu. Na pitanje kad bi to rušenje moglo biti, kazala je da “nikad ne govori kad bi to moglo biti i gdje e biti, samo iz razloga da se ne stvori pomutnja”. Preporu ila je tako er da je puno jeftinije i operativnije da si sami uklone bespravnu gradnju, jer “kad mi uklanjamo, napla ujemo operativu i sve ostalo”. - Ovo što smo rušili po susjednoj županiji, u niz slu ajeva ljudi su sami rušili, pa su si na taj na in mogli spasiti i nešto od gra evinskog materijala.
sjednoj Koprivni ko-križeva koj županiji. Evo što on kaže o ovom problemu u Me imurju- ‘Me imurska priroda’ kao javna ustanova koja upravlja me imurskim dijelom Regionalnog parka Mura-Drava ve od 2009./2010. godine provodi kampanju kako bi Me imurcima ukazala na nezakonitost gradnje unutar zašti enih podru ja. Stoga molimo vlasnike takvih objekata u Me imurskoj županiji da se sada ne snebivaju, jer su više puta bili upozoravani da e do tog rušenja prije ili kasnije do i. Mudri potez bio bi da vlasnici sami uklone svoje objekte, jer e to ina e u initi država, ali o trošku vlasnika. Koji su objekti ilegalni? Svi oni koji nemaju ama baš nikakav dokument o legalnosti. To se odnosi na najmanje 150 objekata uz Muru, te na nepoznati broj, ali koji nije manji od 300 objekata, uz Dravu. Na državnom zemljištu, ije je upravljanje (nakon izgradnje hidroelektrana na Dravi) povjerenu HEP-u, niknulo je više stotina ilegalnih objekata. Povrh svega, takvo stanje ohrabrilo je dvije udruge vlasnika ilegalnih objekata uz Dravu da se drznu tražiti ukidanje Regionalnog parka ili izmjenu njegovih granica, što se, na njihovu žalost, ne e dogoditi. Stoga bi bilo mudro da i vlasnici ilegalnih objekata uz Dravu po nu uklanjati ono
što su godinama gradili, svjesni da su njihove radnje protuzakonite. Naglašavam, razboriti ljudi koji su poštovali zakone o gradnji i prije proglašenja Zna ajnog krajobraza rijeke Mure (2001.) i Regionalnog parka Mura-Drava (2011.) te su prije po etka gradnje ishodili sve potrebne dozvole sada ne trebaju strahovati od rušenja. Njihovi su objekti sasvim legalni, što vlasnici dokazuju urednom dokumentacijom. Bitna napomena: prilikom gradnje unutar zašti enih podru ja injenica privatnog vlasništva nad zemljištem nije bitna. Naime, neki su se Podravci u tre em Dnevniku HTV-a (23. travnja 2014.) novinaru jadali ‘kak su gradili na svojem zemljištu, a sad moraju rušiti’. Jer, na poljoprivrednom zemljištu ili u šumi gradnja vikendica i objekata koji nisu de inirani prostornim planovima naprosto nije dopuštena. Tako er, nije mogu a ni legalizacija ve izgra enih objekata unutar granica u kategoriji zaštite ‘REGIONALNI PARK’. Stoga, nema drugog izlaza nego srušiti sve što nema dozvolu. Za informacije o po etku rušenja u Me imurskoj županiji ustanova e uputiti dopis/ upit nadležnom Ministarstvu, te im još jednom poslati podatke o ilegalnim objektima u Regionalnom parku Mura-Drava u Me imurskoj županiji, rekao nam je Golub.
- Razlozi mog odlaska nisu vezani ni uz nova radna mjesta koja mi se prišivaju, ni uz najavljivane nepravilnosti revizija na koje su neki aludirali, ve isklju ivo uz neslaganje s predsjednikom, odnosno razmimoilaženje u na inu vo enja, ustrojstvu i poimanju zakonskih zada a Turisti kog ureda, poru ila je Maltar PIŠE: Roberta Radovi - U Me imurju sam provela svoj cijeli dosadašnji radni vijek i pamtit u prije svega lijepe trenutke, dobre i poštene ljude, kolege i prijatelje koje sam stekla kroz posao. Zadnjih šest godina transparentno sam radila svoj posao i obnašala svoju dužnost i na taj na in želim i oti i. Dok sam prije dva mjeseca dala ostavku, tražili su se razlozi mog odlaska. Oni nisu vezani ni uz nova radna mjesta koja mi se prišivaju, ni uz najavljivane nepravilnosti revizija na koje su neki aludirali, ve isklju ivo uz neslaganje s predsjednikom, odnosno razmimoilaženje u na inu vo enja, ustrojstvu i poimanju zakonskih zada a Turisti kog ureda, kazala je Ivana Maltar prigodom zahvale suradnicima i medijima povodom odlaska s pozicije direktorice Turisti kog ureda. Istaknula je pozitivne rezultate ostvarene nakon preuzimanja Ureda prije šest godina, koji su uzdigli akovec kao jedan od najpoželjnijih gradova za življenje i turisti ku destinaciju, što potvr uju brojna priznanja, primjerice, za najure eniji grad kontinentalne Hrvatske, potom je ulica Katarine Zrinski u akovcu proglašena najljepšom ulicom, a Perivoj Zrinskih najure enijim parkom kontinentalne Hrvatske itd. Financijski pokazatelji TZG -a za razdoblje od 2010. do 2013. godine, kada je stvareno je 4,280.024,50 kuna prihoda isklju ivo od vlastitih aktivnosti, ukazuju na rast od ak 470% 2013. u odnosu na 2009. Najve a turisti ka manifestacija u Me imurju “Porci-
junkulovo” unatrag šest godina je samoodrživa i inancira se isklju ivo iz prihoda manifestacije, postižu i rekord s više od 120.000 posjetitelja.
Poslovalo se u maniri dobrog gospodara Gordan Vrbanec, dosadašnji zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice grada akovca, od 29. travnja lan Turisti kog vije a Grada akovca, o problematici razli itih vizija turisti ke strategije kaže: - Novi predsjednik TZ-a, dakle, Stjepan Kova , i mi koji smo do sad bili na elu TZ-a imamo razli ita mišljena o turisti kom razvoju našeg grada. Takvo stanje je bilo neodrživo za daljnje kvalitetno funkcioniranje. Novom predsjedniku i novim suradnicima želimo puno uspjeha i dat emo im punu podršku. Ako imamo razli ite poglede, ne možemo dobro raditi. Ne kažem da je pogled Stjepana Kova a pogrešan, ali ne moramo se u svemu slagati. Nema sva e ili zamjerki. Iako su kroz ovaj Ured protutnjale sve mogu e inspekcije i revizije, bitno je istaknuti kako su svi nalazi iz našeg doba apsolutno isti. Najvažniji zaklju ak revizije je da je poslovanje Turisti ke zajednice grada akovca za našeg mandata bilo e ikasno i u inkovito te u skladu sa zakonima i pozitivnim propisima RH. Sredstvima Turisti ke zajednice grada akovca poslovalo se u maniri dobrog gospodara. TU Grada akovca do daljnjega više nema direktora, njime upravlja izravno gradona elnik Stjepan Kova kao predsjednik TZ-a, dok e voditeljica Ureda biti Boška Ban - Vlahek.
POGLED ODOZDO
Me imurski bravari i šnajderice financiraju tu u neefikasnost M
i nismo mala Švicarska, jer je ta usporedba s vremenom postala ne samo izlizana, ve i potpuno neprimjerena. Kako uop e uspore ivati jednu bogatu neutralnu i inancijski potpuno neovisnu zemlju s jednom malom pa makar i u lokalnim okvirima ure enom i racionalnom regijom? Tako da sve ostaje na tepanju kako smo razvijeni, racionalni i e ikasni. Vjerojatno i jesmo, ali ipak najve i broj gra ana Me imurja to u kvaliteti svojih gra anskih života ne osje a. e zaboravimo da su prosje ne me imurske pla e na razini od 500 eura pri dnu
N
ljestvice pla a u Hrvatskoj, iz ega jasno proizlazi da Me imurci ne uživaju plodove svoje racionalnosti i e ikasnosti, ve da se rezultati njihove racionalnosti i e ikasnosti prelijevaju drugdje. Naši bravari i šnajderice zaposleni u tekstilnoj i obu arskoj industriji prvenstveno su zaslužni za pozitivnu izvoznu bilancu me imurskog gospodarstva, ali... obit nakon oporezivanja u Hrvatskoj je bila 8 posto, a u Me imurju 29 posto. Zbog injenice da su pla e ovdje manje za 22 posto od prosjeka Hrvatske i 40 posto manje nego u Gradu Zagrebu, a ipak
D
3
mi proizvodimo i lokomotiva smo koja vu e i kojoj bi trebalo dati više goriva da vu e ostale, otvoreno je priznao župan Matija Posavec na sve anoj sjednici Skupštine. Te njegove rije i bile su upu ene više Vladi preko nazo nih ministrica na sjednici nego doma oj javnosti, kojoj je to jako dobro poznato i ne treba joj govoriti. Ono što doma a javnost o ekuje je preokret. Regije u kojima se ostvaruje ve a dobit, u kojoj se razvija gospodarstvo, najviše su izgubile onog trenutka kada je država sav porez od prihoda na dobit odlu ila prisvojiti sebi, a jedinicama lokalne sa-
mouprave za uzvrat je ostavila porez na dohodak. ako su racionalni Me imurci dvostruko kažnjeni. Prvi put zato što su racionalni pa u prihode op ina i gradova i županije idu manji prihodi od tih malih me imurskih pla a. A veliki prihodi od dobiti u Me imurju dijelom idu u državnu blagajnu, odnosno vlasnicima koji su izvan Me imurja, pa ak i izvan države. U cijeloj toj pri i mi smo spali samo na dobre ovce za šišanje. aše op ine, gradovi i županija, budu i da su ostali na kra em kraju štapa u raspodjeli poreznih prihoda, ne mogu
T
N
gra anima od njihova novca dijeliti besplatne školske knjige za djecu, davati darove za novoro ene, boži nice nezaposlenima i umirovljenicima, subvencionirati najsiromašnije... Sve to bi mogli da su prihodi lokalnoj samoupravi ve i. Ali država bi najradije još više smanjila prihode lokalnoj upravi, jer joj je teško rezati pred svojim pragom. Puno je lakše pred tu im, koji joj je daleko od o iju i srca. Osim kada nam dolaze u posjet. Toliko su ve izbrušeni da znaju što želimo uti, zaigraju na tu žicu i potom otputuju u politi ku metropolu. Ali to više nije dovoljno, ne želimo biti samo županija za
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
primjer, ve gra ani koji iz dana u dan žive bolje!
4
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
Proslava Dana Me imurske županije SVE ANO otkrivena bista Petra Zrinskog kraj zgrade Me imurske županije
Spomenik velikom ratniku koji nije izgubio nijednu bitku Rad kipara Mihaela Štebiha zajedni ki su otkrili me imurski župan Matija Posavec i Alojzije Sobo anec, predsjednik Zrinske garde akovec Na sam spomendan Zrinskih i Frankopana i Dan Me imurske županije, u utorak 30. travnja kod zgrade Me imurske županije otkriveno je poprsje Petra Zrinskog, rad akademskog kipara Mihaela Štebiha. Bista je realizirana zahvaljuju i suradnji sa Zrinskom gardom i njezin je poklon. Bistu su sve ano otkrili me imurski župan Matija Posavec, ujedno estitaju i svim Me imurcima Dan županije na koji, kako je kazao, mogu biti svi ponosni, i Alojzije Sobo anec, predsjednik Zrinske garde akovec.
Pogled prema Be kom Novom Mjestu Autor poprsja Mihael Štebih o ostvarenju novog spomenika govori: - Spontano sam napravio takav pokret i pogled Petra Zrinskog udesno, dakle, prema Be kom Novom Mjestu, gdje je taj velikan, nažalost, izgubio glavu. On je bio veliki ratnik koji je slutio svoju sud-
binu. Poznato je da Petar Zrinski nije izgubio nijednu svoju bitku. Izgubio je bitku zapravo sa svojim carem koji ga je možda i zbog toga što je bio izrazito dobar likvidirao na ovakav vrlo podmukao na in. Cijeli taj povijesni doga aj utje e i na nas kipare koji moramo iskreno promišljati kod ovakvih autorskih radova i mislim da je skulptura u tom klasi nom stilu uspjela do arati tragi nost doga aja te jasno prenosi ideju tog vremena i doga aja. U radu sam se vodio crtežima i dokumentima iz vremena Zrinskih. Bista nije u prirodnoj veli ini. Poprsje je visoko oko 80 centimetara, široko oko 65 cm, napravljeno je u bronci te u maniri klasi ne skulpture. Jedno takvo poprsje postavljeno je i u Hrvatskom vojnom u ilištu u Zagrebu prije dvije godine, uz najve e vojne po asti i predstavnike državnih, kulturnih i drugih javnih institucija, kao što je to bilo u srijedu u akovcu. (rr)
Županov govor na sv
e ano
Nema proslave, pa ni
e me imurske obitelji
ri su othranili mnog icija ne izumire, ceke
Narod e Dan županij
ep
Trad
Mi smo u Hrvats koja vu e naprij PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ROBERTA RADOVI , ZLATKO VRZAN
Alojzije Sobo anec i Matija Posavec na sve anosti otkrivanja biste
mohoda
Dana županije, bez mi
- Naše aktivnosti bit e usmjerene na to da budemo najuspješnija regija, regija sretnih i zadovoljnih ljudi, a za to nam treba podrška izvršne vlasti, jer smo centralizirana zemalja pa se ne može puno napraviti ako nemate podršku hrvatske Vlade, naglasio je izme u ostalog župan Matija Posavec na sve anoj sjednici Skupštine Me imurske županije i dodao da su i “zbog toga po prvi put na sjednici županijske Skupštine tri ministrice hrvatske Vlade”. Sve ana sjednica Skupštine Me imurske županije, koja je održana u utorak, bila je kulminacija ovogodišnje
proslave Dana Me imurske županije i Spomendan na Zrinske i Frankopane. To je u neku ruku godišnja smotra onoga što je aktualna vlast u inila i emu stremi. Aktualnoj vlasti ovo je bila prva takva sve anost na koju su se odazvale i tri ministrice u vladi Republike Hrvatske: Vesna Pusi , prva potpredsjednica Vlade RH, Andrea Zlatar Violi , ministrica kulture, te Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog ure enja. Sve anoj sjednici bila je nazo na Dragica Zgrebec, potpredsjednica Sabora, prenijevši pozdrave Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora. Tako su sve ani govori Mladena Novaka, predsjednika Skupštine, i Matije Posavca, me imurskog župana, bili intonirani kao poruke
Vladi u odnosu na pokušaje da potiho teritorijalno prekroji Hrvatsku.
Najeuropskiji dio zemlje - Me imurje je malo po broju etvornih kilometara, ali veliko po svojem zna aju u hrvatskom nacionalnom bi u. Me imurci su samozatajni, ali glasni i odlu ni kad je u pitanju naša budu nost. Me imurci se ne znaju busati u prsa i hvaliti u sav glas, ali znaju kad treba zasukati rukave i po eti raditi. Zbog toga, ali i našeg osje aja za pravednost i toleranciju prema druk ijem, Me imurje je najeuropskiji dio zemlje, uzor brojnim županijama i pokazatelj smjera u kojem Hrvatska treba i i, kazao je me u ostalim u sve anom
govoru Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije. Dodao je: - Kako e Me imurje izgledati za pet, deset ili dvadeset godina, što e se u njemu raditi i graditi, trebamo zajedno odlu iti svi, bez obzira na to jesu li naše stranke zastupljene u izvršnoj vlasti ili ne. Podsjetio je da je ovaj saziv Skupštine donio na prijedlog Me imurskoga demokratskog saveza Deklaraciju o jedinstvenosti Me imurja, ponukan sve eš im i sve glasnijim najavama o novom hrvatskom regionalnom ustroju u kojem ne e biti Me imurja kao samostalne jedinice. - Iako su se takve dramati ne najave kasnije pokazale neto nima, smatram dobrim da smo mi u Skupštini kao predstavni kom tijelu svih Me imurski
2. svibnja 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
i Spomendana Zrinskih i Frankopana Zrinska garda prikaza
la je ma evanje
oj sjednici Skupštine Dobitnici Povelje Me imurske županije: veterani 54. samostalne bojne Gori an, NK “Mladost” Prelog, Zlatko Orsag i Snježana Domini
Vojni ordinarij Josip
Jezerinac polaže vijen
ac poginulim branite
ljima
pamtiti po besplatno
m lova kom gulašu
skoj lokomotiva jed - Dobit nakon oporezivanja u Hrvatskoj bila je 8 posto, a u Me imurju 29 posto. Znate s ime? S injenicom da su pla e ovdje manje za 22 posto od prosjeka Hrvatske, i 40 posto manje nego u Gradu Zagrebu, a ipak mi proizvodimo i lokomotiva smo koja vu e i kojoj bi trebalo dati više goriva da vu e ostale, zagrmio je prema Zagrebu župan Posavec
i Me imuraca pokazali što smatramo nedodirljivim. A to je naša teritorijalna jedinstvenost, pravo da u akovcu odlu ujemo o svojim potrebama, te da najve i dio poreznog novca prikupljenog u Me imurju, a namijenjenog ulaganjima, vratimo i uložimo kod nas. Mladen Novak je uz to na sve anosti najavio tematsku sjednicu na kojoj e se raspravljati o strateškim gospodarskim i infrastrukturnim te obrazovnim interesima koji e izvršnoj vlasti pomo i u odre ivanju smjera razvoja.
Želimo biti najuspješnija hrvatska regija Župan Posavec je u svom govoru kazao kako smo “u
Me imurju sve stvorili zahvaljuju i vlastitom trudu i zato sam siguran emo u budu nosti napraviti još puno svi zajedno, oslanjaju i se na naše Me imurke i Me imurce”, i nastavio u još žeš em tonu kad su u pitanju poruke središnjoj vlasti, ali i ostatku Hrvatske: - Imamo ambiciozne planove za budu nost jer smo uvjereni da, kad bi cijeli sustav, od gospodarstva do javne uprave, od naše e ikasnosti i racionalnosti funkcionirao kako funkcionira ovdje u Me imurju, Hrvatska bi u cjelini bila pravednija, bogatija, pravednija i sretnija zemlja. Ljudima je ponekad potrebna i pravednost da bi bili sretni. Pri tome ne može netko dobiti deset, netko se-
dam, usporedio je župan. - To govorim da skrenem pozornost na niz komparativnih prednosti ove županije. Po eo je od gospodarstva i pri tome naveo: - inimo dva posto hrvatskog gospodarstva, naš udio u izvozu je etiri posto, a uvoz dvostruko manji od državnog. Rast prihoda u Hrvatskoj je bio 0,4 posto, u Me imurju 2,5 posto. Dobit nakon oporezivanja u Hrvatskoj je bila 8 posto, a u Me imurju 29 posto. Znate s ime? S injenicom da su pla e ovdje manje za 22 posto od prosjeka Hrvatske, i 40 posto manje nego u Gradu Zagrebu, a ipak mi proizvodimo i lokomotiva smo koja vu e i kojoj bi trebalo dati više goriva da vu e ostale, kazao je župan Posavec. Vesni Pusi , prvoj
potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske, nije preostalo ništa drugo nego da hvale i našu županiju koja po mnogim segmentima predvodi u Hrvatskoj istakne: - Želim da se cijela Hrvatska zarazi od vas. U umjetni kom djelu programa sudjelovali su Pjeva ki zbor Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, Filip Hozjak, Karolina Matijašec i Ženska vokalna skupina “Sveti Marko” te dobitnik nagrade “Zrinski”: KUD Donji Vidovec. Dani Me imurske županije završili su u srijedu koncertom Krunoslava Ki e Slabinca, a u našem fotokolažu koji donosimo prenijeli smo djeli atmosfere ovogodišnjih niza doga anja povodom županijskih dana.
Dobitnici nagrade “Zrinski” i Povelje Me imurske županije
U prigodi Dana županije dodjeljuju se najviše županijske nagrade “Zrinski”. Ovogodišnji su dobitnici Franjo Preložnjak iz Nedeliš a za angažman i veliki doprinos u promicanju svijesti o važnosti zavi ajnoga kulturnog blaga te promicanju sporta, napose atletike. Bio je osniva Atletskog kluba Nedeliš e. Roberta Barat iz Murskog Središ a nagradu je dobila za promicanje ljudskih prava i skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, pri emu je se smatra najzaslužnijom za osnivanje Sigurne ku e za ugrožene s našeg podru ja. Ivan Pranji iz akovca nagra en je za izuzetan stvarala ki rad i promicanje suvremene poezije mladih, zbog ega su dvije nagrade stigle u Me imurje. Zaštitarsko-ekološkoj organizaciji “Nobilis”
iz akovca nagrada je uru ena zbog doprinosa u zaštiti okoliša i prirode te unaprje enje kvalitete života. Kroz donacije iz raznih europskih fondova omogu ili su zapošljavanje mladih i profesionalizaciju udruge. KUD Donji Vidovec nagra en je povodom 25. obljetnice djelovanja za uvanje i uspješnu prezentaciju me imurske tradicije i kulture. Proslavili su se po me imurskoj pjesmi “Stiha, stiha”, koja je postala svojevrsni hit. Nagrade “Zrinski” dodjeljuju se odlukom Skupštine Me imurske županije. Povelje Me imurske županije dodjeljuju se odlukom župana, a ove godine dobili su je Klub ratnih veterana 54. samostalne pješa ke bojne Gori an, Nogometni klub “Mladost” iz Preloga, Zlatko Orsag iz Vularije i Snježana Domini iz Donjeg Kraljevca. (BMO)
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
GLAS OBRTNIKA se ne sluša - u Me imurju propadaju sve brže i više
Svaki tre i dan kod nas se zatvori jedan obrt Za godinu dana zatvorena su 124 obrta. Tijekom godinu dana to je smanjenje obrta za visokih 8,4 posto. Prijašnjih godina obrti su se zatvarali dinamikom od 1 do 2 posto na godinu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
Prošle godine u Me imurju je bilo 1.474 obrta, a ove godine je taj broj smanjen na 1.331 obrt. Za godinu dana zatvorena su 124 obrta. Tijekom godinu dana to je smanjenje obrta za visokih 8,4 posto. Prijašnjih godina obrti su se zatvarali dinamikom od 1 do 2 posto na godinu. Postotak zatvaranja za prošlu godinu je jako visok, zbog ega Obrtni ka komora brine i ne vidi izlaz kada e taj trend ve jedanput nestati, ozbiljno je zabrinut za sudbinu obrtništva Slavko Faltak, dugogodišnji obrtnik i predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije. Me imursko obrtništvo se kontinuirano iz godine u godinu osipava, kaže Slavno Faltak. - Svaku godinu nas je manje i manje. Našoj Vladi skre emo pozornost da bi trebalo olakšati funkcioniranje obrtnicima, me utim, sluha je što duže - tim manje, govori nam prvi ovjek me imurskih obrtnika.
Najve i problem: naplata potraživanja - Obrtnici najviše problema imaju oko naplate, za razliku od države koja se po tom pitanju dobro osigurala. Nekad je perjanica me imurskog obrtništva bilo graditeljstvo. Ono je kota zamašnjak. Kad toj branši ide, posao imaju zidari, kerami ari, podopolaga i, elektri ari itd. E, kad bi se pokrenulo gra evinarstvo, gdje smo nekad bili poznati ne samo u Me imurju, ve i šire, sve bi krenulo na bolje. Obrtnici su upozoravali i na to da se Zakon o obrtu prilagodi obrtnicima, me utim, tu tako er resorni ministar nije
tekst Zakona, pogotovo u dijelu koji se odnosi na organiziranost obrta i provo enje strukovnog obrazovanja.
Od politike nikakva korist
deliš a, telemetrijski hidrant zagreba kih inovatora Igora Ignaca i Bore Marki a, mljekomat tvrtke “Letina inox” iz akovca i elektri ni motor s višeslojnim permanentnim magnetima, ugra enim u rotorski laminat, pro iliranim za ve i doprinos reluktancije ukupnom momentu motora pulskog inovatora Branimira Ružoj i a. Eterik - mobilna destilerija za preradu aromati nog bilja u eteri no ulje zagreba ke tvrtke “Altpro” i Farmakol ljekoviti sirupi tvrtke “PIP” iz Pisarovine te Fitoaromini – novi prirodni osvježiva i i dezodoransi tvrtke “Svijet biljaka” iz
Vodnjana nagra eni su srebrnom medaljom. Bron anu medalju dobili su Rovinjanin Klaudijo Šturman za stroj za višerednu proizvodnju evap i a i keksi te Karlov anin Vladimir Tudi za inovaciju Arhes – ventilacijski rekuperator zraka s inovativnim beži nim sistemom za nadzor i upravljanje. Ovo je prvo sudjelovanje hrvatskih inovatora na iranskom sajmu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Na njemu je ove godine predstavljeno ukupno 467 inovacija iz 19 zemalja, a ocjenjivalo ih je 40 lanova me unarodnoga stru nog ocjenjiva kog suda. (BMO)
Obrtnika je u našem kraju svaku godinu sve manje i manje
pokazao puno sluha. Zbog toga su me imurski obrtnici prosvjedovali u Zagrebu, misle i da e barem nešto posti i. No ispostavilo se da od svih koji su išli na prosvjede nitko ništa nije postigao. Jednostavno se glas obrtnika ne sluša. Tako
dugo dok se stvari ne promijene, obrtništvo ide nizbrdo, a do kada, ne znamo, rezignirano je zaklju io Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije. U izvješ u za skupštinu Obrtni ke komore zapisali su
da su najviše vremena, energije i živaca Komora i njezini predstavnici u raznim tijelima tijekom prošle godine potrošili na Zakon o obrtu. Nakon što su više godina najavljivane njegove promjene, 2013. godina je donijela ne samo izmjene
Božidar Krušelj novi potpredsjednik Na sjednici skupštine Obrtni ke komore Me imurske županije održani su i izbori radi popunjavanja upražnjenih mjesta u pojedinim tijelima Komore. Tako je Božidar Krušelj, tokar iz Preloga, izabran za novog potpredsjednika Obrtni ke komore Me imurske županije, novi lan Upravnog odbora je Franjo Božak,
trgovac iz Strahoninca, dok je novi predstavnik u skupštini Hrvatske obrtni ke komore Ratimir Hreš , autolimar iz akovca. Nova predstavnica Udruženja obrtnika Me imurske županije u Skupštini Obrtni ke komore Me imurske županije je Mirjana Radikovi , trgovkinja iz Krištanovca. (BMO)
Božidar Krušelj - novoizabrani potpredsjednik Obrtni ke komore
HRVATSKE INOVACIJE ODUŠEVILE IRANCE
Sjajni Me imurci osvojili medalje Deset inovacija i deset medalja rezultat je nastupa hrvatskih inovatora na Me unarodnom festivalu izumitelja, pokreta a i inovatora, koji se ovaj tjedan održavao u Shirazu u Iranu. Hrvatski inovatori ondje su osvojili ak pet zlata, tri srebra i dvije bronce. Ovo je drugi veliki uspjeh hrvatskih inovatora ovaj mjesec, nakon nedavno osvojenih nagrada na poznatom ženevskom salonu inovacija. Nagra ene
i dopune, nego novi Zakon o obrtu koji je tijekom godine, u raspravama, doživljavao razne transformacije. Tako je od sije nja do rujna Ministarstvo poduzetništva i obrta dalo u raspravu 5-6 verzija nacrta Zakona, ovisno o trenutnim razmišljanjima i stavovima, a usudimo se re i i raspoloženja prema stavovima Hrvatske obrtni ke komore. Nakon što je HOK u prolje e zauzeo negativan stav prema odredbama novog Zakona u pogledu (ne) ravnopravnosti u uvjetima poslovanja gospodarskih subjekata, prema odredbama o ukidanju liste djelatnosti za sporedna zanimanja i doma e radinosti, kada je predlagao druga ije odredbe o odgovornosti obrtnika za svoje poslovanje (ne cjelokupnom imovinom) i dr. Ministarstvo poduzetništva i obrta radikalno je promijenilo
Nakon što je zbog pitanja dobrovoljnosti lanstva došlo i do sukoba unutar Vlade RH, Ministarstvo poduzetništva i obrta ipak izlazi s prijedlogom da ostane obvezno lanstvo, ali ovaj put komorski doprinos odre uje u maksimalnom iznosu od 44 kune mjese no, što je gotovo isto kao i dobrovoljnost, jer se iz tog iznosa komorski sustav ne može inancirati, tuma e iz Obrtni ek komore Me imurske županije. - U svim tim doga anjima aktivno je sudjelovala i naša Komora, ali je cijeli sustav bio nemo an pred politi kom glasa kom mašinerijom koalicije na vlasti. U cijeloj toj borbi bitno nam je odmogla i afera u HGK-u, koja sada na kraju trpi manje posljedice nego obrtni ki komorski sustav. Da bi nekako pokušali promijeniti ove negativne odredbe Zakona, organizirali smo, uz suradnju s Me imurskom županijom, tribinu na kojoj je sudjelovao dio saborskih zastupnika iz 3. izborne jedinice, ali ni to nije pomoglo da Sabor ne donese Zakon o obrtu koji je, osim što nije donio nikakvu bitnu pozitivnu promjenu za obrtnike, bitno unazadio obrazovanje za obrtni ka zvanja i napravio prvi korak prema urušavanju komorskog sustava. Bez imalo rezerve možemo re i da je Komora na ovoj aktivnosti potrošila tijekom 2013. godine najviše vremena i energije, a da je rezultat poražavaju i, naglasio je Faltak u izvješ u skupštini.
inovacije primjenu nalaze u svakodnevnom životu i gotovo svim djelatnostima, a me u njima su jednostavni i prakti ni proizvodi kakve se dosad nitko nije sjetio napraviti, ali i vrlo speci i ni visokotehnološki patenti. Zlatnu medalju osvojila je inovacija bioreaktorskih postrojenja za pro iš avanje komunalnih otpadnih voda tvrtke “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca, inovativni madrac “Thermocare” tvrtke “Bernarda” iz Ne-
2. svibnja 2014.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO u Me imurju sve više dolazi do izražaja
Restoran organske hrane zapošljavat e osobe s invaliditetom Socijalno poduzetništvo je biljka koja na našem podru ju dobro klija. ACT grupa i Društvo distro i ara zajedno zapošljavanju 86 ljudi, a najzanimljivije i najvrjednije je to što radna mjesta stvaraju tamo gdje postoje ograni enja, uklju uju i socijalno isklju ive. Upravo je završio natje aj “Moja zajednica”, za potporu projektima vezanima uz društveno poduzetništvo, gdje su ponovno prihva eni projekti ACT-a i Društva distro i ara. Natje aj je u svibnju 2013. godine raspisala Zagreba ka banka u suradnji sa zakladom “Uni Credit” i me unarodnom organizacijom “NESsT”, uz potporu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Na natje aj se prijavili 39 poduze a i udruga. Stru na komisija je odabrala 10 inalista, a nakon toga je u još jednom užem krugu odabrano pet projekata koji su zadovoljili kriterije opravdanosti, tržišnog potencijala i održivosti te dobili pravo na inancijsku potporu od 7.500 eura. Poduzetni Me imurci i tu su se pokazali. Od pet inalista na nacionalnoj razini dva su iz Me imurja. Je-
ACT i Društvo distrofi ara pokre u restoran organske hrane te proizvodnju kožnate galanterije, u kojima e zapošljavati osobe s invaliditetom
dan od pobjednika natje aja je Autonomni centar - ACT, s prijavljenim društveno poduzetni kim pothvatom “Doma e jelo - inkluzivni restoran iz zajednice”. Restoran e zapošljavati osobe s invaliditetom: Down sindrom, intelektualne poteško e i druge marginalizirane skupine, te pružati usluge doma e prehrane koriste i lokalno, ekološki uzgojene namirnice visoke kvalitete u prostoru dobivenom opremljenom i upravljanom od strane zadružne organizacije. Restoran e ujedno imati i funkciju društvenog poduze a za radnu integraciju, a po-
etak rada restoran o ekuje se u lipnju. Igor Roginek iz ACT-a kazao je da su na tu ideju došli kako bi osobe s invaliditetom uklju ili na tržište rada, proizvo a ima organske hrane, kojih je 30-ak u krugu od 30 do 40 kilometara, omogu ili pristup tržištu kroz jelovnik restorana, ali i trgovinu u sklopu restorana. Trenuta no još uvijek traže prikladni prostor. Nadaju se da e u lipnju otvoriti restoran u koji e se mo i do i pojesti tri jela iz dnevne ponude, uz catering usluge koje bi nudili zainteresiranima. Što se ti e samih jela, cijena mesnih obroka s
PDV-om bit e 25 kuna, odnosno 22 kune za vegetarijanska jela, a cijena sendvi a 12 kuna. Nudit e i mogu nost dostave gableca. Igor Roginek je kazao da je cijeli projekt vrijedan oko 300.000 kuna, a ova donacija od 7.500 eura ini samo 20-ak posto cijele investicije. Ostalo e pokriti iz drugih izvora unutar ACT grupe kroz razli ite projekte i donacije gra ana.
Društvo distrofi ara osniva proizvodnju kožnate galanterije Osnivanje poduze a za proizvodnju kožnate galan-
terije ideja je Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida. - Cilj ovoga poslovnog poduhvata je zaposliti osobe s invaliditetom, kako bi ostvarili svoje ljudsko pravo na rad. Drugi cilj je stvoriti stalne i stabilne izvore prihoda za osnovnu djelatnost Društva distro i ara, kazao je Milan Logožar. Proizvode e izra ivati od ostataka kože, tako da e poduhvat imati i zna ajnu ekološku komponentu. Kožnatu galanteriju trebali bi po eti proizvoditi po etkom listopada, kako bi za korporativni sektor i turiste bila spremna za sezonu novogodišnjih poklona u vidu etuija za mobitele, tablete, te privjesaka za klju eve. Proizvodnja bi se odvijala u prostorima njihova partnera na projektu. Milan Logožar je kazao da e po etkom lipnja registrirati d.o.o. i nakon toga u suradnji s HZZ-om i Zavodom za vješta enje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje zapo eti proces obrazovanja i osposobljavanje za zanimanje galanterista za 17 zainteresiranih lanova. Nakon toga s etvoricom onih koji postignu najbolje rezultate kre u s probnom proizvodnjom i uhodavanjem. Preostali lanovi osposobljeni za poslove galanterista bit e na raspolaganju za zamjene za bolovanja i godišnje odmore, ali i za doradne poslove koje e mo i obavljati kod ku e. Što se ti e uhodavanja proizvodnje, bit e im velika pomo dvoje iskusnih radnika iz djelatnosti obu arstva koje e zaposliti, budu i da su i oni osobe s invaliditetom. Istraživanjem tržišta, kazao je Logožar, doš-
INICIJATIVA 1729/2 želi oživjeti javni prostor
Neiskorišteni dio vojarne pretvoriti u Društveni centar akovec istili i zasadili trideset sadnica autohtonih vo aka
Prije desetak dana u akovcu je okupljena Inicijativa 1729/2 s ciljem privremenog oživljavanja javnog prostora u Gradu akovcu, u prostoru bivše vojarne. Radi se o katastarskoj estici broj 1729/2, po kojoj je i nazvana ova neformalna mreža - Inicijativa 1729/2, koja trenutno okuplja desetak lokalnih organizacija civilnog društva (ACT Grupa, CEZAM, HDLUM, MURID i drugi) i dvadesetak pojedinaca iz lokalne zajednice (umjetnici, arhitekti, dizajneri, aktivisti), uz potporu nacionalnih organizacija i platformi (Savez udruga Klubtura, Pravo na grad, Mreža mladih Hrvatske i drugi) te drugih relevantnih dionika u lokalnoj zajednici, poput Tehnološko-inovacijskog centra Me imurja i REDEA-e - Regionalne razvojne agencije Me imurje.
Prošli vikend održana je akcija iš enja kruga bivše akove ke vojarne
Ideja za oživljavanjem ovoga neiskorištenog javnog prostora postoji ve duži niz godina, a aktualizirana je na inicijativu ACT Grupe, konzorcija za održivu lokalnu zajednicu, koja je osmislila projekt
Društvenog centra akovec. Ideja je u dijelu prostora bivše vojarne (k. . 1729/2) uspostaviti samoodrživi model korištenja i upravljanja javnim resursom, gdje lanovi zajed-
nice imaju potpunu slobodu okupljanja, s ciljem provedbe grupnih aktivnosti, društveno poduzetni kih djelatnosti, socijalnih i kulturnih usluga, informiranja i drugih djelatnosti.
Organizacije i pojedinci okupljeni u Inicijativu 1729/2 osmislili su i de inirali dvomjese ni program s petnaestak javnih doga aja koji bi se organizirali i proveli na spomenutoj lokaciji, s ciljem oživljavanja prostora koji godinama stoji neiskorišten i njegovim stavljanjem u javnu funkciju na dobrobit i zadovoljstvo svih gra ana akovca i šire zajednice. Prostor je u vlasništvu Me imurske županije, koja je, prepoznaju i važnost gra anskog samoorganiziranja i djelovanja za op e dobro, Inicijativi dala dozvolu za njegovo privremeno korištenje. Prva javna akcija Inicijative na prostoru bivše vojarne održana je 22. travnja 2014. na me unarodni Dan planeta Zemlje, koji se ove godine održava na temu "Zeleni gradovi", gradovi u kojima se omogu uje istiji transport teži ostvariti bolja kvaliteta
7
li su do podatka da je korporativni sektor iskazao interes za oko 30.000 komada raznih proizvoda godišnje. Ukupna procjena, prema podacima njihovih distributera, iznosi oko 47.000 komada raznih proizvoda godišnje. Uklju i li se k tome i korporativni sektor, dolazi se do brojke od 77.000 komada raznih proizvoda godišnje. Društvo distro i ara svoje inancijske projekcije temelji na planu proizvodnje i prodaje od prosje no 4.200 komada raznih proizvoda mjese no (50.400) godišnje, zbog ega smatraju da je njihov poslovni poduhvat realan i ostvariv. U fazi priprema za pokretanje proizvodnje, u sljede ih šest mjeseci intenzivno e širiti mrežu distributera raznim marketinškim aktivnostima i akcijama pripremati tržište za dobar prijam proizvoda. Po etni kapital osiguran je iz više izvora. Jedna su sredstva osniva a, zatim dio u sredstvima, opremi, prostoru koji osigurava tvrtka partner, po etan sredstva NESsT-a Zagreba ke banke i Zavoda za vješta enje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U kasnijoj fazi e se kapital osiguravati prihodima od prodaje vlastitih proizvoda, subvencijama Zavoda za vješta enje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema inancijskim projekcijama, evidentno je da e se ostvariti oba cilja, u startu zapošljavanje 6 osoba s invaliditetom te 2017. i 2019. godine još po dva nova radnika, ime bi se stvorili stalni i stabilni izvori prihoda za osnovnu djelatnost Društva distro i ara. zraka i u kojima se poti u zelena gradnja i obnovljivi izvori energije. Na površini koja ome uje prostor zamišljenoga Društvenog centra akovec posa eno je 30 sadnica autohtonih sorti vo aka, koje su posadili zadrugari iz Socijalnopoljoprivredne zadruge "Doma i vrt", lanice ACT Grupe. Osim toga, volonteri CEZAM-a izradili su i postavili drvene klupice za odmor. - Ovom volonterskom akcijom, realiziranom kroz projekt 'Volontersko pajdaširanje', koji s partnerima provodi Autonomni centar - ACT, na simboli an na in željeli smo skrenuti pozornost javnosti i struke na važnost i opravdanost dugoro nog ulaganja u budu e parkove i zelene površine u akovcu i Me imurju, odnosno upozoriti na negativan trend pretvaranja parkova i šuma u gra evinske ili shoping zone. Istovremeno, sadnjom ovih vo ki podupiremo lokalne, ekološke, proizvo a e hrane, kojih je u Me imurju tridesetak, re eno je. U subotu 26. travnja 2014. u sklopu velike nacionalne kampanje "Zelena istka" održano pak je iš enje podru je vojarne. (im)
8
Kroz Međimurje
Spašen psi Olly kojeg je ustrijelio Varaždinac Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je kazneno djelo "Ubijanje i mu enje životinja", pucanjem iz lova ke puške u psa, u nedjelju 27. travnja oko 9.05 sati, uz derivacijski kanal HE akovec, u blizini naselja Orehovice, po inio 67-godišnjak iz Varaždina, izvijestila je PU me imurska. Protiv njega e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Podsjetimo, rije je o psi u Ollyju kojeg je 67-godišnjak proteklu nedjelju upucao i bacio u kanal Drave, HE akovec. Spasili su ga lanovi varaždinske udruge "Spas" i azila "Prijatelji" akovec. Olly je uspješno operiran i spašen
Psi Olly dobro se oporavlja nakon što je operiran
zahvaljuju i veterinarskoj intervenciji i dobrim ljudima koji su prisko ili donacijama u pomo , poput Mirka Filipovi a koji je platio operaciju. Prema posljednjim informacijama iz Azila, oporavlja se i po eo je normalno jesti i piti vodu te više nema temperaturu. U srijedu je prvi put izašao i dvorište Azila "na svježi zrak". (z)
Lan ani sudar s nekoliko ozlije enih u Nedeliš u U utorak 29. travnja oko 14.20 sati u Nedeliš u, u Ulici maršala Tita, dogodila se prometna nesre a u kojoj voza osobnog automobila zagreba kih registracijskih oznaka, 59godišnjak iz Gornjeg Stupnika (Zagreba ka županija, op. a.), brzinu kretanja vozila nije prilagodio gusto i prometa. Zbog toga je vozilom udario u osobni automobil varaždinskih registracijskih oznaka kojim je u koloni vozila bio zaustavljen 29-godišnjak iz Varaždina. Uslijed siline udara osobni automobil 29-godišnjaka odba en je unaprijed, te je udario u stražnji dio osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, s kojim je bio 46-godišnjak iz Puš ina, a koji je potom uslijed siline udara odba en naprijed te je udario u stražnji
dio osobnog automobila varaždinskih oznaka, s kojim je u koloni vozila bio zaustavljen 32-godišnjak iz Varaždina. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu akovec u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su jedan voza i tri putnika. Lije ni kim pregledom utvr eno je da su lakše ozlije eni 29-godišnji voza i putnik iz njegovog osobnog automobila, 27-godišnjak iz Zbelave, te 54-godišnjak iz Nedeliš a, putnik iz osobnog vozila kojim je upravljao 46-godišnjak, dok je 31-godišnjak iz Varaždina, putnik iz osobnog automobila varaždinskih registracijskih, teško ozlije en i zadržan na lije enju. Protiv 59-godišnjeg voza a podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (z)
Kod 45-godišnjaka iz Strelca pronašli revolver i streljivo U utorak 29. travnja oko 16.20 sati u Pribislavcu, u Ulici dr. Ante Star evi a, policijski službenici zaustavili su osobni automobil kojim je upravljao 45-godišnjak iz Strelca. Pregledom vozila uo ena je PVC vre ica u kojoj se nalazio revolver i više
desetka komada streljiva. Zbog po injenja kaznenog djela “Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja u eksplozivnih tvari”, protiv 45-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (z)
Otkriven diler “trave” iz Strahoninca U ponedjeljak 28. travnja u Strahonincu, u akove koj ulici, policijski službenici zaustavili su osobni automobil u kojem se kao putnik nalazio 31-godišnjak iz Sivice, koji im je dragovoljno predao maramicu ispunjenu sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, ukupne težine 0,80 grama. Daljnjim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je drogu nabavio od 30-godišnjaka iz Strahoninca. Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršena je pretraga doma i drugih prostorija kojima se koristi 30-godišnjak, pri emu je prona-
ena zelena biljna materija nalik na opojnu drogu marihuanu težine 3,5 grama, digitalna vaga te PVC smotuljak ispunjen bijelom praškastom materijom droge amfetamin, tzv. “speed”, težine 1,9 grama. Preliminarnim testiranjem oduzete biljne materije u oba slu aja dobivena je pozitivna reakcija na prisutnost psihotropnih tvari. Protiv 30-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, a protiv 31-godišnjaka optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. (z)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
VATROGASCI TIJEKOM PROTEKLIH DANA IMALI PUNE RUKE POSLA GROM udario u dimnjak obiteljske ku e i zapalio krovište
Brzom vatrogasnom intervencijom ku a ostala itava U srijedu nešto prije 16 sati grom je udario u dimnjak obiteljske ku e Grof u Štrukovcu, a posljedica je zapaljenje dijela krovne konstrukcije uz dimnjak. Prema rije ima lanova obitelji, grom je udario gotovo pa iz vedra neba, jer nije padala ni kiša, niti je grmjelo. Svi su u ku i osjetili jaki udar groma, ali ni slutili nisu da bi pogodio njihovu ku u. Kad su primijetili da nema struje i da nešto smrdi s tavana, shvatili su kako se nešto dogodilo kod njih, te su pozvali vatrogasce. Pripadnici JVP-a Grada akovca brzo su stigli na mjesto doga aja te ugasili požar, uklonili nagorjele dijelove krovišta i sanirali mjesto izbijanja požara.
Grom je udario u dimnjak ku e u Štrukovcu i zapalio krovište
Manja šteta na krovištu Vlasnici ku e sretni su što je na kraju sve završilo samo s manjom štetom i zahvalni su gasiteljima što su vrlo brzo intervenirali. - Hvala Bogu da je sve tako završilo jer, kako je snažan udarac groma bio, mogla se cijela ku a srušiti. Ja sam u
vrtu istila gredice i ula sam strašan udar groma, ali mislila
sam da je to negdje drugdje i nastavila sam raditi, sve dok
ZAPALIO se auto tijekom vožnje kroz Krištanovec
Voza ica i putnica na vrijeme izbjegle vatrenu buktinju U utorak oko 13 sati na županijskoj cesti u središtu Krištanovcu došlo je do samozapaljenja osobnog vozila Golf 3, kojemu je u potpunosti izgorjela unutrašnjost. Prema rije ima mlade voza ice iz Novog Sela Rok, ona se vozila na posao s kolegicom i kod Podru ne škole primijetila je kako joj
mi unukova žena nije rekla što se dogodilo. Dobro da je unuk koji je upravo došao s posla spretan i snalažljiv i brzo je u inio prve korake, dok nisu stigli vatrogasci, rekla nam je vlasnica ku e Katarina. Sin Zdravko, koji vodi ku anstvo, kaže kako je nakon posla malo prilegao te da je uo udarac groma, ali ni slutio nije da je to bilo u njegovu ku u u gornji dio, samo par metara više od mjesta gdje je on odmarao. udno, ali istinito, velika ve ina ljudi u Štrukovcu nije ni znala gdje je požar, niti je došla na mjesto doga aja. (sm) ispod poklopca vozila izlazi dim. Skrenula je na zelenu površinu uz cestu i tek što je izašla iz vozila planula je vatra koja je zahvatila itavo vozilo. Pozvala je vatrogasce koji su iz centrale u akovcu dojavili DVD-u Krištanovec, koji su došli brzo, a za njima i lanovi JVP-a akovec, ali prekasno da sprije e veliku materijalnu štetu na vozilu. Požar su ubrzo ugasili, no ostala je nagorjela limuzina koja više nije za vožnju. Na mjesto doga aja došla je i policija, koja e utvrditi nastalu materijalnu štetu. U nesre i nitko nije ozlije en. (sm, zv)
U GORI ANU izgorio ran
Vatrogasci prestali gasiti požar jer se strahovalo od eksplozije municije U subotu 26. travnja oko 17.30 sati u poljskom predjelu zvanom “Leš e” kod Gori ana izbio je požar na objektu za smještaj poljoprivrednih proizvoda, strojeva i životinja, uz ku icu za odmor, vlasništvo 57-godišnjeg A.S. iz Gori ana, u kojem su u potpunosti izgorjele dvije nadstrešnice i uskladištena slama, te razni poljoprivredni strojevi. im se pojavio dim na ran u, pripadnici DVD-a Gori an uklju ili su sirenu i u kratkom vremenu stigli na mjesto požara s dva navalna vozila i deset vatrogasaca. Prvo navalno vozilo ušlo je u prostor
ran a i bilo spremno za gašenje požara. No iz razgovora s vlasnikom ran a te naknadnom dojavom od strane va-
trogasne postrojbe akovec saznalo se da postoji mogu nost da se u objektu nalaze eksplozivna sredstva - muni-
cija i oružje. Slavko Lopari , zapovjednik DVD-a Gori an, obustavio je gašenje objekta zbog zaštite ljudskih života i javio u JVP, koji je bio na putu prema požarištu, da nema potrebe za njihovom intervencijom. Požar je na posljetku lokaliziran, na što je potrošeno oko 5.000 litara vode. Provedenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je požar izazvao vlasnik, dok se materijalna šteta cijeni na više desetaka tisu a kuna. O doga aju e se dostaviti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.
2. svibnja 2014.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NOVA politika gradnje u Prelogu - oživljavanje starih dvorišta uz manji komunalni doprinos
NEDELIŠ E
Više od stotinu zapuštenih ku a dobiva novu priliku za život Gradona elnik Ljubomir Kolarek predlaže manji komunalni doprinos za gradnju na starim dvorištima - Zagovornik sam da se smanji komunalni doprinos za rekonstrukciju ili izgradnju privatnih ku a na starim gruntištima, kako bi se popunila naselja, rekao nam je gradona elnik Ljubomir Kolarek na temu cijene gra evinskog zemljišta u Gradu Prelogu, koje postaje sve skuplje.
Rekonstrukcija stare ili izgradnja nove ku e Koliko je poznato, u Gradu Prelogu u ovom trenutku postoji oko sto starih ku a i grun-
9
tišta na kojima nitko ne živi, a koja imaju svu potrebnu infrastrukturu. Te bi ku e trebalo ili rekonstruirati ako je to mogu e, ili izgraditi nove na starim dvorištima. Kako ve postoji infrastruktura, za privatne bi vlasnike tako bilo jeftinije, a Grad Prelog bi smanjenjem doprinosa dodao svoj dio. Širenje grada je skupo, a nova gradilišta imaju svoju cijenu.
Manji doprinos Stoga je ideja o manjem komunalnom doprinosu za gradnju na starim dvorišti-
Pove ana sredstva za sport i kulturu Na sjednici su prihva ene odluke o prvim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu i programa javnih potreba u kulturi op ine Nedeliš e za 2014. godinu. Sredstva programa javnih potreba u sportu s planiranih 1,191.000 kuna pove avaju se zbog pove anih aktivnosti i potreba klubova za 105.000 kuna, na 1,296.000 kuna. Tako er, sredstva programa javnih potreba u kulturi pove avaju se s 315.000 kuna za 45.000 kuna na 360.000 kuna radi osiguranja sredstava za smotru puha kih orkestara i organizaciju boži nog koncerta, s obzirom na to da e Op ina preuzeti pripremu i troškove koncerta. UDRUGA žena iz Pretetinca
Stare ku e u Prelogu ekaju ili obnovu ili rušenje
ma dvostruko korisna, kako za investitore, tako i za Grad Prelog, koji time dobiva ljepše ure ena dvorišta i vizuru. Za sada su stara dvorišta samo
trošak vlasnicima pa je ideja o smanjenju komunalnog doprinosa dobrodošla jer možda potakne gradnju. O ekuje se da na jednoj od narednih
sjednica ova ideja dobije i svoj institucionalni oblik te da smanjenje komunalnog doprinosa usvoji i Gradsko vije e Prelog. (J. Šimunko)
ACT u suradnji s udrugama umirovljenika otvorio u Me imurju tri kluba za starije
Prelog, Mursko Središ e i Nedeliš e dobili mjesta za organizirano druženje starijih osoba PIŠE: STJEPAN MESARI
Prošli tjedan u Me imurju su otvorena tri kluba za starije osobe, a nalaze se u Nedeliš u, Prelogu i Murskom Središ u. Klubovi za starije osobe nastali su u sklopu projekta “Centar za pomo i njegu u ku i Me imurske županije”, iji je glavni cilj pove ati i pružiti kvalitetne socijalne usluge pomo i kod ku e te pridonijeti prevenciji institucionalizacije u Me imurskoj županiji. Klubovi za starije jesu mjesta gdje se starije osobe mogu družiti i kvalitetno provesti svoje vrijeme. U sklopu kluba bit e organizirane grupe za osobni razvoj, predavanja i radionice vezane uz zdravlje, kreativne i rekreativne aktivnosti, informiranje i edukacije, te savjetovanje od strane stru ne suradnice. Sve usluge su besplatne i dostupne svim starijim osobama (iznad 60 godina i iznimno mla ima ako
Otvorenje kluba u Prelogu
su umirovljene) u op ini Nedeliš e i gradovima Prelogu i Murskom Središ u. Oprema za svaki klub nabavljena je u sklopu projekta “Centar za pomo i njegu u ku i”, dok su sredstva za renoviranje prostora osigurali op ina i grado-
vi. Daljnji rad klubova provodit e udruga “Autonomni centar – ACT” u suradnji s udrugama umirovljenika. Na otvorenjima se okupio veliki broj budu ih korisnika koji nestrpljivo o ekuju prve aktivnosti. Pozivaju se sve
Miljenko Štefani prostorije kluba predaje na korištenje
zainteresirane starije osobe iz navedenih podru ja da se priklju e radu klubova: u Prelogu, Glavna 33 (prostor Udruge umirovljenika Prelog), u Nedeliš u, Trg Maršala Tita 23 (bivša zgrada pošte), i u Murskom Središ u, Trg bana J. Jela i a 20 (autobusni kolodvor). Projekt “Centar za pomo i njegu u ku i u Me imurskoj županiji” nastavlja se te, nakon završene edukacije za dvadeset dugotrajno nezaposlenih žena, provedene studije kvalitete života starijih osoba i otvorenja klubova za starije osobe, slijedi aktivnost otvaranja Centra za pomo u ku i Me imurske županije, koji e biti u svibnju. Projekt provodi udruga “Autonomni centar – ACT”, a partneri na projektu jesu Me imurska županija, Centar za socijalnu skrb akovec, Hrvatski zavod za zapošljavanje PS-a akovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središ e i Op ina Nedeliš e. Pro-
Kvalitetno provo enje slobodnog vremena Od prošlog petka starije osobe i umirovljenici s podru ja Grada Mursko Središ e na raspolaganju imaju klub za starije osobe koji se nalazi u prostorijama bivšega Autobusnog kolodvora, pokraj Ureda Podružnice umirovljenika i TIC-a
u Murskom Središ u. Prostorije su na korištenje predali Miljenko Štefani , tajnik Grada, Filipa Blažon, voditeljica projekta, i Stjepan Smolak, lan Udruge umirovljenika Me imurske županije. - Korištenje kluba dogovara se u Podružnici umirovlje-
nika u Murskom Središ u, koja e uskoro i izraditi program ili radno vrijeme kluba, kazali su nam u Klubu umirovljenika Mursko Središ e prilikom njezinog otvaranja. Mnogi od središ anskih umirovljenika nadaju se da e otvaranjem istoga ima-
ti još više prilika za druženje i kvalitetno provo enje slobodnog vremena. lanovi kluba mogu biti sve osobe starije od 60 godina, iznimno i mla e u slu aju da su umirovljene te koje žive na podru ju Grada Mursko Središ e.
jekt je inancirala Europska unija preko Europskoga socijalnog fonda, a su inancirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Organiziraju sajam rabljene odje e Udruga žena Pretetinec organizira sajam rabljene odje e za djecu i odrasle. Sajam e se održati 18. svibnja 2014. godine (nedjelja) u Društvenom domu u Pretetincu u vremenu od 9 do 13 sati. Svi zainteresirani za prodaju rabljene odje e mogu se javiti na telefone 098552980 (predsjednica) ili 0913624674 (tajnica) te rezervirati svoje prodajno mjesto, budu i da je broj mjesta ograni en. Tako er, ukoliko ima zainteresiranih koji bi rabljenu odje u donirali Udruzi, mogu to u initi svaki utorak do 13. svibnja u vremenu od 19.30 do 20 sati u Društvenom domu u Pretetincu, te na taj na in potpomo i rad Udruge.
10
Kroz Međimurje
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MA ARI u Kotoribi predstavili potencijalne grani ne prijelaze na hrvatsko-ma arskoj granici DONJA DUBRAVA
Dobrav anima pomažu živjeti dulje U prostorima OŠ Donja Dubrava održana je završna prezentacija Programa zdravog života, s promocijom publikacije “Živimo zdravo”. Spomenuti program dio je EU projekta “ActionFor-Health” (Akcija za zdravlje), koji ispred Zavoda za javno zdrastvo Me imurske županije vodi lije nica Renata Kutnjak-Kiš. Razlog provo enja projekta baš u Donjoj Dubravi je taj što Dubrava ima najve u stopu smrtnosti od kardio-vaskularnih bolesti u itavoj županiji, druga je najudaljenija op ina od središta županije, pa su ljudi zbog financijskih razloga neskloni obratiti se za specijalisti ku pomo u akovec te stoga umiru ranije, a ima i najmanji broj visokoobrazovanih žitelja (7,1 % naspram županijskom prosjeku od 10,1%) te je za pretpostaviti da je briga za o uvanjem zdravlja mala. Program je zapo eo 25. sije nja 2014. radionicom mjerenja zdravstvenih pokazatelja i procjene rizika za kardiovaskularne bolesti, a nastavio se s još 13 radionica i predavanja koje su vodili stru njaci Zavoda za javno zdrastvo u suradnji sa stru njacima cijele županije - lije nicima razli itih specijalnosti, medicinskim sestrama, psiholozima, pro esorima, kineziolozima, nutricionisticom te stru nim u iteljem kuhanja. Sve su radionice pobudile iznimno velik interes mještana. (g )
KOTORIBA
Uništavaju se štetni glodavci Ovih je dana op ina Kotoriba zapo ela s mjerama deratizacije na podru ju svoje op ine. Ove su mjere uništavanja štetnih glodavaca zakonska regulativa. Na podru ju Kotoribe istom e biti obuhva eno oko tisu u doma instava i površine javnih objekata, a radovi su povjereni Bioinstitutu akovec. Cijena po doma instvu iznosi 25 kuna s PDV-om, dok e se kompletan trošak deratizacije podmiriti iz op inskog prora una. (al )
SVETA MARIJA
Novi vije nik Dragutin Peter
Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Sveta Marija vije nica iz redova HSS-a Slavica Pavlic stavila je mandat u mirovanje, a podnijela je i ostavku na mjestu predsjednice Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Kockavica”. U svom pisanom obrazloženju navodi kako te dužnosti iz osobnih razloga više ne može obnašati. Prisegu za novog lana Op inskog vije a dao je Dragutin Peter (HSS), dok je u Upravno vije e vrti a imenovana Ksenija Blagus.
Kotorip ani žele most za putni ki promet preko Mure u Ma arsku PIŠE: ALEN FUŠ Ma arska konzultantska tvrtka “Trenecon Cowi” po nalogu koordinacijskog centra za prometni razvoj Ma arske, uz podršku Ureda premijera i Ministarstva nacionalnog razvitka Republike Ma arske, priprema razvojnu strategiju prometa i grani nih prijelaza na zajedni koj hrvatsko-ma arskoj granici, koja se financira sredstvima Europske unije te sredstvima Hrvatske i Ma arske. Radi pripreme detaljne studije izvodljivosti prometa i grani nih prijelaza, u Domu kulture u Kotoribi u etvrtak 24. travnja organiziran je orum za stanovništvo, na kojem su elnici Op ine i mještani Kotoribe dobili in ormacije o dosad obavljenim poslovima te o ekivanim rezultatima. Predstavnici spomenute tvrtke kazali su da su u prvoj azi pripreme studije izvodljivosti na 352 kilometra granice izme u Hrvatske i Ma arske, uz 7 postoje ih, predvidjeli 44 prijelaza.
Potreba za otvaranjem novih prijelaza postoji Istaknuli su kako postoji velika potreba za otvaranjem novih grani nih prijelaza s ciljem oživljavanja gospodarstva, društvenog, kulturnog i rodbinskog povezivanja, potrebe prijevoza putnika i roba... Ovaj
Most kojim bi se odvijao putni ki promet mogao bi biti nedaleko od sadašnjega željezni kog mosta
Na 352 kilometra granice izme u Hrvatske i Ma arske, uz 7 postoje ih, susjedi predvidjeli još 44 prijelaza
se projekt izra uje u pet aza, nakon izrade studije izvodljivosti izra uje se lista prioriteta, a onda ma arska Vlada odlu uje koji grani ni prijelaz treba odmah pokrenuti. Došli su uti i mišljenje Kotorip ana. Na elnik Ljubomir Grgec odmah je naglasio kako je višegodišnja želja Kotrip ana da se izgradi vrsti cestovni most izme u Kotoribe i Murakerestura, koji otvara put prema srednjoj Europi.
Rekao je kako su za most ve izra eni projekti, a takva želja uvrštena je i u op inski i županijski prostorni plan. Spomenuo je i prvu željezni ku prugu koja je u Me imurje i Hrvatsku ušla upravo iz tog pravca. S na elnikom su se složili Irena Maltar i predsjednik Op inskog vije a Zoran Radmani , koji su sudjelovali u raspravi. Rekli su kako se u Op ini godinama zalažu za vrsti grani ni prijelaz, njihov
stav je jasan i samo to dolazi u obzir, a nikako skela na relaciji Kotoriba - Serdehelj, koju su predstavnici tvrtke tako er ucrtali u mogu i prijelaz.
Podrška Županije i donjome imurskih sredina Ravnateljica OŠ Murakerestur Anica Kova istaknula je dugogodišnju podršku s njihove strane, ali i injenicu da preko
Mure živi veliki broj pomurskih Hrvata. Da Kotoribi koja se nalazi u “prometnom slijepom crijevu” i cijelom tom kraju treba most koji e biti veza s Europom, potvrdio je i Josip Grivec, daju i javnu podršku u ime donjome imurskih op ina, Grada Preloga i Me imurske županije. Dogovoreno je da se vrlo uskoro održi novi sastanak na kojem bi se detaljnije obrazložio ovaj projekt.
ROBINZONSKA vuzmenka na Dravi
Dje ak Leon, pas Džoni i vuzmenka Ove godine vuzmenka je zapaljena i na dravskom otoku nedaleko od Preloga, zapravo bliže Hrženici, na podravskoj strani Drave. Sin Leon zamolio je oca Željka iz Preloga da naprave vuzmenku kako bi veselje uz blagdan bilo potpuno, te se krenulo na Dravu. Otac Željko kaže da je to nekad bio obi aj, no danas e se rijetko tko na i na Dravi uo i Uskrsa, osim onih najzagriženijih dravskih zaljubljenika. Usprkos kiši, njih dvoje te pas Džoni uputili su se na Dravu te najprije iz amca izbacili vodu, a potom se prevezli na bezimeni otok izme u Preloga i Hrženice. Tamo je prije gradnje hidrocentrale obitelj imala svoje šume, a danas je ostala samo uspomena i ma-
lo drveno sklonište od kiše za dvoje ljudi. Drvo za vuzmenku prona eno je odmah, mnogo je bilo suhih grana vrbe. Iskorištene su i grane jedne vrbe koje su otpiljene kako bi stablo izraslo što više, ali i kako bi vuzmenka uz sirovo granje što duže gorjela. Da nije bilo dosadne kiše na Veliku subotu u ve ernjim satima, bila bi to prava rije na idila, no i ovako je bilo veselo. Dok je vuzmenka gorjela, pas Džoni naganjao je ribe u pli aku. Nije ulovio ni jednu ribu, sve su mu bježale, no stalno je lajao od veselja što je na slobodi i skakao za njima u vodu. Leon i otac prihvatili su se posla, zasadili vrbe te pošumljavali dio oto i a gdje nema stabala. Sadnja vrba na
Otac Željko stavlja drva na vatru
Vuzmenka u subotnjoj no i na pustom otoku dravskom otoku veoma je jednostavna, odrežu se kol i i metar dužine koji su ostali od ve e grane. Kol i , odnosno grana zabije se potom u pijesak kraj vode i zemlju na dubinu od oko pola metra, no treba paziti da
Dje ak i pas uvaju vuzmenku
pupovi gledaju prema gore - i to je sve. Plodna zemlja i voda na pola metra dubine u init e ostalo i za nekoliko godina na tom e mjestu izrasti lijepa mlada stabla vrbe.
Prije odlaska s otoka, nabacali su na vuzmenku još nešto preostalog granja, kako bi putnicima koji prolaze cestom Hrženica - Prelog dali do znanja da uskrsno svjetlo postoji i na dravskim otocima. (J. Šimunko)
Zadnji pogled iz amca
2. svibnja 2014.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SELNICA proslavila Dan op ine i župe te svetog Marka, svoga nebeskog zaštitnika
Julika i Joža selni ki su ponos i dobri dusi PIŠE: STJEPAN MESARI Na sve anoj sjednici Op inskog vije a Selnica, održanoj u subotu, podijeljena su prva op inska javna priznanja. Najviše op insko priznanje, plakete op ine, dobili su Julijana Ko ila za zasluge u kulturnom stvaralaštvo i Josip Mun ar za nesebi no dragovoljno darivanje krvi. Njih dvoje su ponos Selnice i njezini dobri dusi. Julijana Julika Ko ila, zanimljivo, koja se Ko ila prezivala u mladosti, kao dijete i djevojka, svoj je život posvetila obitelji, župi i kulturi. Od rane mladosti vezana je uz pjevanje u župnoj crkvi, a kada je karizmati na i legendarna dugogodišnja selni ka kantorica istog imena i prezimena zbog godina prestala svirati na orguljama župne crkve, župnik vele asni Josip Horvat kantor-
Julijana Julika Ko ila - ponos Selnice, odli na kantorica i pjeva ica
sku je službo povjerio tada vrlo mladoj Juliki. Sjela je Julijana u vru u kantorsku stolicu, jer nije bilo jednostavno zamijeniti takve majstore kao što su bili Franjo Gojnik i teta Julijana Ko ila. Marljivim radom uspjela je i danas je majstorica kantorica, ali i mentorica koja je odgojila mnoge dobre glazbenike i pjeva e. Godinama sudjeluje u svim kulturnim i drugim doga anjima. Bez pogovora ponos je župe i op ine Selnica. Josip Joža Mun ar hrvatski je rekorder u dobrovoljnom davanju krvi, ali i stalno prisutan u svim zbivanjima u crkvi, kulturi, sportu i zabavi. Krv je dragovoljno darovao 137 puta i dobitnik je niza županijskih i državnih priznanja. Sada je došlo i op insko i nekako mu je najdraže jer je dobiveno kod ku-
Josip Joža Mun ar - ovjek na kojeg su ponosni svi ljudi jer je humanitarac od formata
Prvi put u povijesti op ine dodijeljena su javna priznanja zaslužnim pojedincima i nogometnim klubovima. Najviša op inska priznanja, plakete op ine, dodijeljena su Julijani Ko ila i Josipu Mun aru, osobama koje su ponos i dobri dusi selni ke op ine i župe
Doma ini s gostima i uzvanicima na sve anoj sjednici
e, od ljudi koji ga svakodnevno okružuju.
Perspektiva: seoski turizam Priznanja “Po asni gra anin Selnice” dobili su Ivan Mezga, prvi op inski na elnik, Josip Hozjan kao prvi županijski vije nik iz op ine i Ignac Šardi za doprinos u gospodarskom razvoju op ine. Zahvalnice su dobili nogometni klubovi Plavi Prekopa - Bukovec, Mladost Selnica, Donji Koncov ak i Zebanec. Priznanja su dobitnicima uru ili Radovan Zadravec, predsjednik Op inskog vije a, i Ervin Vi evi , na elnik op ine, koji su u nekoliko re enica opisali stanje i perspektive op ine Selnica. Predsjednik vije a Za-
Dobitnici prvih javnih priznanja Op ine Selnica (nedostaje Ignac Šardi)
Kako popuniti firmansku sliku Z
apo ele su firme, krizme ili Svete potvrde u našoj biskupiji, a više nije glavno tko je kum ili kuma ili pak što je kumi u ili kumici kupio ili kupila. Zaista, nakon dugo vremena razgovara se o ne em drugom, vrlo važnom, zabrinjavaju em i opasnom i o tome govori staro i mlado. S jednakom zabrinutoš u svi o tome govore. vi govore o malom broju firmanika, posvuda manjem nego prošle, pretprošle i prije puno godina. Pitaju se ljudi ho e li uskoro na podjeli sakramenta biti više sve enika nego firmanika. Moje Mursko Središ e imat e ove godine, ini mi se, samo
S
ili jedva 19 firmanika, a naziva se gradom i u njemu živi oko etiri tisu e stanovnika. Sli no je u gotovo svim našim župama. Kada sam ja bio firmanik u Selnici, bilo nas je oko 120 djece i nismo svi stali na otografiju, pak nas je Foto-Guld trebao etiri puta slikati. Danas je nešto više krizmanika u cijelom dekanatu. Pitam se ho e li djeca djece naše uop e imati sve anost primanja sakramenta firme ili e se spojiti župe kako bi djece bilo više nego sve enika i djelitelja sakramenta? itanje je tko je kriv za ovakvo stanje, a još ve e kako takvo stanje popraviti? Krivi su i stanje mogu popraviti jedino roditelji. Oni su ti koji djeci daju
P
život, ra aju ih i odgajaju. Bez roditelja nema novog života, nema krš anskog odgoja djece i onda ni nema krizmanika. Sve manje muževa i žena se odlu uje imati više djece, pravdaju i se kako nemaju za vlastito preživljavanje, a kamoli za imati dijete više. Sigurno je to velik, ogroman, ali ne najve i problem. Kad bi ljubavi više bilo, i djece bi više bilo. A onda bi bilo više krizmanika, više kumova koji bi možda manje poklone donosili, ali bi podjela i primanje sakramenta bila sve anost kao nekada, kada nas je bilo toliko da na sliku nismo stali. Danas je problem kako popuniti okvir otografije. A pitanje je koliko e firmanika biti idu e i svih godi-
dravec rekao je kako je glavni problem dvadesetak kilometara neas altiranih prometnica na podru ju op ine, a perspektiva razvoj seoskog turizma, za što, prema njegovim rije ima, postoje mnogi preduvjeti. Da je seoski turizam, ali i na tni, perspektiva, naglasio je i na elnik Vi evi , koji je i rekao kako je prije deset mjeseci zatekao katastro alno stanje koje je rezultat neodgovornosti prema financijama svojeg prethodnika. Sve anoj sjednici nazo ili su doma i župnik Tomislav Leskovar, Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana, koji je obe ao pomo Županije u rješavanju prometne problematike, središ anski gradona elnik Dražen Srpak, na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i na elnik op ine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec. U kulturno-umjetni kom programu nastupila je ženska vokalna skupina Župe svetog Marka iz Selnice. Tijekom vikenda održano je nekoliko kulturno-zabavnih i sportskih priredbi te proštenjarska sveta misa koju je predslavio varaždinski biskup Josip Mrzljak, u zajedništvu s velikim brojem sve enika.
ŠTEFOV KUTAK
MURSKO SREDIŠ E
Dobrodošlica turistima u Me imurje na više jezika Mursko Središ e, najsjeverniji hrvatski grad, spremno do ekuje turisti ku sezonu koja e, po svemu sude i, ljetos po eti puno ranije nego je to bilo proteklih godina. Otvorenje granica prema EU puno doprinosi ve oj rekvenciji turista, posebno iz susjednih država Slovenije, Ma arske i Austrije, iji turisti sada eš e dolaze samo u Mursko Središ e te okolne destinacije. I ostalih turista je više, a kako bi im Mursko Središ e, Me imurska županija i Republika Hrvatska pokazali da ih s radoš u do ekuju, na samom ulazu u Mursko Središ e, iz smjera Slovenije, postavljena je velika plo a s “Dobrodošli u Me imurje”, i to na više stranih jezika. Promociji nove plo e nazo ili su elni ljudi Županije i
Grada, župan Matija Posavec, njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, gradona elnik Dražen Srpak sa suradnicima Ivanom Maltari i Leonardom Sanjkovi em te Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a. Svi su poželjeli da “strašan kamionski promet” ne zasmeta turistima u punoj sezoni, te da se pitanje prometovanja teških kamiona kroz grad što prije riješi i za dobro turizma, od kojeg Hrvatska ponovno mnogo o ekuje. Dio turista u Hrvatsku u i e u Murskom Središ u, a zbog njih i žitelja Murskog Središ a odgovorni u državi trebaju nešto u ini u vezi s kamionskim prometom, kako bi turisti kih kuna u državnom prora unu bilo što više. (sm)
Gra ani žele druga ije radno vrijeme poslovnice PBZ-a Sve više i više gra ana Grada Murskog Središ a i naselja koja mu gravitiraju, kao ni drugi korisnici, poglavito gospodarski subjekti, nisu zadovoljni s radnim vremenom koje je u svojoj poslovnoj jedinici u Murskom Središ u odredila Privredna banka Zagreb (PBZ), prema kojem poslovnica radi ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 15 sati, utorkom i etvrtkom od 11 do 18 sati, te subotom od 8 do 12 sati.
Nezadovoljstvo su gra ani izrazili Upravi Grada, a to se prvenstveno odnosi što sada banka više ne radi utorkom i etvrtkom od 8 sati ujutro. Kolegij je putem gradona elnika Srpaka od PBZ-a zatražio da se razmotri sadašnje radno vrijeme i da odredi novo, onakvo kakvo odgovara najve em broju korisnika, odnosno da ga usuglasi s lokalnom samoupravom i stvarnim potrebama ljudi.
KRIŽOVEC
Kona no opet kafi u mjestu
na koje su pred nama. Pitanje je to na koje trebamo odgovoriti ja, ti, on, mi, vi, oni, selo, grad, država, crkva, japica i mamica, deda i baka, a prije svih muževi i žene.
Dio prostorija Društvenog doma u Križovcu bit e iznajmljen tvrtki “Arka” iz Svetog Martina na Muri, koja e u njima otvoriti ugostiteljsku djelatnost. U najam se daju prostorije ukupne površine 70 kvadratnih metara, a unajmitelj je dužan Mjesni odbor Križovca, koji je donio ovu odluku, po isteku ugovora izvijestiti o namjeri njegova prestanka ili produljenja. Novac od zakupa pripada Mjesnom odboru Križovec. Prostorije koje se daju u najam Mjesnom odboru nisu potrebne, a dulje
su vrijeme stajale prazne, te je ovim iznajmljivanjem Mjesni odbor riješio problem o kojem se dugo govorilo, a selo kona no nakon dugo vremena opet dobiva prikladni ugostiteljski objekt. Ostale pojedinosti, kao što su vrijeme najma, cijena i ulaganje unajmitelja, bit e utvr ene prilikom skorog potpisivanja ugovora. Vije nici su dobili inspekcijske nalaze uzoraka pitke vode iz mjesnog vodovoda, iz kojih proizlazi da je voda ista i zdrava za pi e i uporabu u prehrani. (sm)
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
15. SAJAM CVIJE A U PRELOGU okupio tisu e ljubitelja cvije a
Preložani šire ku cvjetnog ure en PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: ZLATKO VRZAN
SAJAM CVIJE A U NEDELIŠ U
Odli ni flanci i dobre cijene U subotu je u Nedeliš u u organizaciji Udruge žena Nedeliš e organiziran sada ve tradicionalni Sajam cvije a. Lijepo i dobro tempirano vrijeme održavanja sajma doprinijelo je odli noj posje enosti. Razgledavalo se, kupovalo, razgovaralo... Melita Zeli , predsjednica Udruge žena Nedeliš e, rekla nam je: - Došlo nam je petnaestak izlaga a balkonskog cvije a, raznih ljetnica, kaktusa i svih vrsta lanaca, naši proizvo a i mladog povr a - mladog luka, mrkve, salate, šampinjona... Na sre u, poslužilo
nas je lijepo vrijeme, pa je i ljudi bilo puno.
Presadnica kao u pri i Na sajmu su se mogli kupiti lanci doma ih proizvo a a iz op ine Nedeliš e - od paprike, paradajza, patlidžana do kupusnja a, tikvica, krastavaca, zatim presadnice ljetnog cvije a: surfrinija, muškatli, petunija, salvija, vrbena, kadi ica, vodenika, timijana, begonija..., mladog povr a: luka, mrkve, rotkvice, salate... Udruzi žena Nedeliš e priklju ile su se i lanice
Udruge žena Dunjkovec sa svojim ru no izra enim svilenim cvije em. Cvjetove orhideja, ljiljana, hortenzija za ovu su priliku izradile Biserka Sutnjak, Karatina Bašek i Ružica Horvat. Na sajmu su se mogli kupiti ru no pleteni cekeri, slike bra nog para iz Nedeliš a, kaktusi i dr. lanovi Udruge malih životinja iz Nedeliš a prodavali su pili e i ze i e. Posjetitelji su mogli uživati u kola ima, suhom špekecu i dobrom gemištu ili kavi koje su pripremile doma ice, a u podne su bile kuhane i kobasice. Izlaga i su zadovoljni jer je kupaca bilo puno, kao i onih koji su ve nau ili da na Sajmu cvije a u Nedeliš u od poznatih doma ih proizvo a a mogu kupiti odli ne presadnice i svježe povr e. (S. Zorkovi )
Prostor iza gradske vije nice u Prelogu od petka do nedjelje bio je ispunjen vrijednim izlaga ima, biljkama, cvije em, proljetnim mirisima i prizorima, ali i s nekoliko tisu a zadovoljnih posjetitelja koji su prošetali preloškim ulicama. Organizatori iz Turisti ke zajednice Grada i ove su se godine potrudili da Prelog zadrži tradiciju Grada cvije a. Sajam cvije a poprima tradiciju u Prelogu i Me imurju još od 1999. godine, kada se krenulo s organizacijom ove manifestacije vezane uz ekologiju i kulturni turizam. Sajam uklju uje 50-ak izlaga a iz itavog Me imurja, Podravine, okolice Zagreba, Varaždinske županije, Slovenije i Ma arske, a uz potporu Grada i sponzora formira se u prestižnu manifestaciju, koja svake godine okuplja i do osam tisu a ljudi.
Sadnice, za insko bilje, ruže, biljke svih boja… Na preloškom Sajmu ove su se godine mogle na i sadnice najpopularnijih proljetnica, za inskog bilja, ruža u cvatu, jedinstvenih sorti, ali i zanimljivih sadnica, uglavnom biljaka svih
boja, ali i porijekla. Ujedno su svima bili dostupni i štandovi s knjigama o cvije u, te tradicionalnim me imurskim rukotvorinama, kola ima, suvenirima i sli no. - Svake godine dolazimo na Sajam, shva amo da je ovo
jedinstvena prilika za nas izlaga e, ali i za posjetitelje da se upoznaju s našim radom. Osim same izložbe i prodaje, rado savjetujemo sve ljubitelje bilja, objašnjavaju izlaga i. Donjome imurski grad svake godine privla i sve više
FRANJO CIGLARI IZ DUNJKOVCA odmara se uz svoje kaktuse
Se kaj fteknem - r Franjo Ciglari bavi se gra evinom i specijalist je za strojnu obradu cementnih glazura, te je po svom poslu nadaleko poznat i priznat kao pedantan i pouzdan majstor. Ali dok ima slobodnog vremena, a to, nažalost, nije esto, odmara se uz svoje kaktuse, presa uje ih, pelca, sije, zalijeva... • Kako je sve po elo? — Kaktusi su mi oduvijek bili lijepi i interesantni. Njihov na in preživljavanja u ekstremno teškim uvjetima, na malo zemlje i skoro pa bez vode, a onda se pojavi prekrasan cvijet..., to je stvarno udo. I to je ono što me oduvijek privla ilo. Prvi mi je poklonila supruga - onaj s najve im pika ima i prekrasnim žutim cvjetovima. Kako sam stalno na terenu, i to o itavoj Hrvat-
- Prvi kaktus mi je poklonila supruga - onaj s najve im pika ima i prekrasnim žutim cvjetovima. Kako sam stalno na terenu, i to po itavoj Hrvatskoj, uvijek molim gazdarice da mi daju koji pelcer skoj, uvijek molim gazdarice ako mi mogu dati koji pelcer. I tako se nakupilo preko stotinjak vrsta. Jednom dok sam bio na terenu supruga Marijana mi je uredila i prvu gredicu za kaktuse. Stvarno me oduševila.
Prvo jedan, danas preko tristo razli itih vrsta - A onda smo po eli odlaziti i na sajmove cvije a u Ma arsku, Italiju, Austriju. Evo baš smo nedavno bili na Sajmu cvije a ‘Pordenone’ u Italiji. I opet smo kupili neke nove vrste. Na sajmovima smo kupili i sjemenke kaktusa i kad smo vidjeli da ih
možemo uzgojiti i iz sjemena bili smo posebno ponosni. Sve ima svoju draž. Moja supruga me razumije i u svemu podržava, pa ak i onda kad nazovem s terena i prvo joj velim kaj mora napraviti s kaktusom, i koji mora oprašiti, a tek onda pitak kako je. Ne zamjeri mi, jer zna
kako su mi kaktusi važni, a i ja znam da se ona dobro za sve brine dok me nema. Supruga Marijana ima plastenike za cvije e, pa mi je ustupila jedan dio, jer bez plastenika uzgoj bi bio gotovo pa nemogu . Važno ih je i pravovremeno oprašivati. Kako kaktusi ve inom cvatu no u, a kod nas nema no nih kukaca u plasteniku, onda to moramo sami. Obi no kistom. Dok sam ja na terenu, onda to radi moja supruga. • Koje su nešto posebnije vrste koje uzgajate? — Sve su mi drage, i kad me pitate teško je izdvojiti. Ipak možda nešto draže su mi tzv. biskupove kape, koje svoje po-
2. svibnja 2014.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Ru no se jagode beru svaki dan, kako bi svježe došle do potroša a
ulturu nja ZAPO ELA prva berba jagoda na površinama Agrome imurja u Svetoj Mariji
Tri vrijedna obilježavanja Ovogodišnji festival cvije a krasilo je nekoliko zanimljivih injenica. Prva je kako je on jubilarni 15. po redu, druga kako je dio proslave 750. godišnjice Grada Preloga, koju e Preložanima estitati itave godine prigodnim manifestacijama i doga anjima, ali ujedno je i Sajam cvije a bio dio proslave 21. obljetnice od osnutka Me imurske županije.
proizvo a a cvije a, te je odavno tamošnji Sajam prerastao granicu lokalnog. Spaja itavu regiju ljubavlju prema hortikulturi, sobnom i vanjskom bilju, te idejama o ure enju oku nica, dvorišta i balkona. To su dokazali i postavljanjem tipi noga francuskog vrta u samom centru Sajma. - Cilj manifestacije je ure enje mjesta, približavanje cvije a mještanima te stvaranje kulture ure enja oku nica, dvorišta, škola, vrti a i drugog, dodaju u TZ-u Grada Preloga, na elu sa zamjenikom predsjednika, Ivanom Grade akom. Kako je Prelog osvaja nagrade Hrvatske turisti ke zajednice “Zeleni cvijet” za najure enije mjesto kontinentalne Hrvatske do pet tisu a stanovnika, ne udi što je jedan takav sajam dobio svoje sjedište upravo u tom gradu. - U samim po ecima mali sajam danas prelazi granice Me imurja, pa i Hrvatske, te se pozicionira kao nezaobilazna manifestacija koju i zbog bogate ponude i prelijepog ure enja morate posjetiti, istaknuo je gradona elnik Ljubomir Kola-
rek na otvaranju Sajma u Domu kulture Grada Preloga. Iako je samo otvorenje, ali i prva dva dana, Sajam zamalo pokvarila kiša, organizatori se nisu dali smesti ni trena. - Upornost održavanja samog Sajma unato vremenskim neprilikama samo dokazuje odlu nost u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Zato su i Prelog i Me imurska županija prepoznati kao sredine velikoga poduzetni kog duha koji prate investicije, istaknuo je me imurski župan Matija Posavec.
Svetomarska jagoda najsla a hrvatska jagoda PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN
- Želimo da postane me imurski i hrvatski brend. Da bi to postala, trebaju je prvo preZadnjih dana travnja na poznati me imurski potroša i, kaže Sanja površinama akove kog Hraš anec, voditeljica proizvodnje AgromeAgrome imurja u Svetoj Ma- imurja u Svetoj Mariji riji zapo ela je berba jagoda u njihovom vlastitom uzgoju. Posjetili smo bera e i uvjerili se u ljepotu i kakvo u jagode koje su dozrijevale pod plastenicima, i vidjeli kako su
Me imurju i okolnim županijama, a potražnja je i više nego dobra. S obzirom na to da su zasadili etiri sorte, od ranijih do kasnijih, tržište e
Popratni sadržaji U tri dana odvijao se i zanimljiv kulturno-zabavni program. U multimedijalnoj dvorani muzeja “Croata insulanus” otvorena je izložba slika Ivana Andraši a, nastupima su se predstavili preloški vrti “Fijolica”, zborovi, puha i, limena glazba, kudovci, a Srednja škola Prelog održala je manifestaciju “Gastromanija”. - To je ‘svetomarska jagoda’, najbolja hrvatska jagoda, kaže Sanja Hraš anec
raste rijeklo imaju u Meksiku, a kupili smo ih u Italiji, na sajmu cvije a ‘Pordenone’. Tu su i stepelije iz južne Afrike, ‘pe ine’ iz Bolivije, ‘star eve brade’ iz Perua, pro ilere iz Kube, ešiverije s Kanarskog oto ja.
Najdraži kaktus: živo kamenje • Po kojim cijenama se mogu nabaviti? — Cijene se na sajmovima kre u od 10 do 150 eura za mali kaktus, ali ako ho ete neku novu vrstu, onda šparam do sajma i jako sam sretan kad na em nešto novo i nešto rijetko. • Ipak imate neki najdraži? — Najdraže mi je tzv. živo kamenje iz južne Afrike. Stvarno tako i izgleda, kao kamenje, samo što raste. A najdraže mi je zato jer sam ga sam uspio
uzgojiti iz sjemena koje sam kupio. • Koji kaktus najljepše cvate? — Najljepše cvate kraljica no i. Sam kaktus i nije nešto posebno, ali cvijet je zaista poseban. Nju smo dobili od moje mentorice, žene koja u Me imurju valjda zna najviše o kaktusima, Nade Srnec iz Kuršanca. Ona godinama uzgaja kaktuse i zaista je živa enciklopedija. Za sad nam još nije cvala, ali ekamo.
Avokado, strelicija... - Rekli su mi da imam sretnu ruku. Se kaj fteknem, raste. Evo,
pojeli smo avokado, košticu sam stavio u zemlji i sad ve imam dosta veliku biljku. Ho e li biti plodova - ‘ko zna, ali zanimljivo je kak mi je izrasla. Sad ve imam lijepu kolekciju egzoti nog bilja: od limuna, naran e, banane, eukaliptusa, strelicije..., nešto smo dobili, nešto kupili, a avokado uzgojili.
I za kraj želje... — Da dobijem na lotu. Napravili bi veliki staklenik za svoju dušu. Samo egzote - tropsko vo e, orhideje, kaktusi... A nikad se ne zna, možda jednoga dana i uspije. (Snježana Zorkovi )
one na otvorenom u punom cvatu. - Ovo je naš prvi urod i prva berba jagoda, pa smo stoga vrlo napeti kako e sve to pro i. No, po etak je fantasti an. Plodovi zrelih jagoda su jako lijepog izgleda, prirodno crveni, so ni i ne preveliki. Upravo onakvi kakvima smo ih zamišljali kada smo ušli u projekt. Zasadili smo sorte clery, alba, asja i joly, same poznate i priznate sorte jagoda u svijetu i kod nas. No, postoji jedan važniji razlog zbog ega smo jagode ovdje zasadili, zbog ega toliko o njima skrbimo i zbog ega smo i novinare pozvali, kazala nam je Sanja Hraš anec, voditeljica proizvodnje Agrome imurja u Svetoj Mariji, ne skrivaju i zadovoljstvo što su jagode tako lijepo i tako dobro urodile. Dnevno radnica ubere oko 100 kilograma jagoda, koje se važu i pakiraju u posudice po 0,50 kilograma. Plasiraju ih za sada po
jagodama opskrbljivati najmanje dva mjeseca.
Tlo i klima stvoreni su za jagode - esto ujemo kako je ne ija jagoda, na primjer, opuzenska, hrvatski brend te kako je najbolja. Sve smo mi to iskušali, vidjeli, dobro prostudirali i sada usporedili. Odgovorno tvrdim kako naša jagoda koju na tržište plasiramo kao ‘svetomarsku jagodu’ ima kvalitetu više, pogotovo kada se na e na
policama tržnica i prodavaonica. - Prvo i prvo, zemljište i klima u Svetoj Mariji su stvoreni za jagode, imamo sorte kojima upravo sve ovo odgovara, a plus toga tu je i vrhunska tehnologija navodnjavanja i gnojenja zemljišta, te naš stalni nadzor nad procesima. Sve to zajedno urodi fantasti nim plodovima jagoda koje ru no ubiremo, slažemo u posudice i plasiramo na tržište odmah, i one do potroša a stignu za sat-dva, možda etiri, što iz drugih krajeva nije mogu e. Oni drugi beru na pola zrelu jagodu, koja dozrijeva u transportu i više nije ukusna kao naša koja je zrela pobrana. Svetomarska jagoda je uistinu najbolja i toplo je preporu ujem potroša ima, kao vrhunski plod sorte, znanja i dara prirode, sunca i podneblja kakvo je samo u Svetoj Mariji i nigdje drugdje tako pogodno za jagodu, kraljicu povr a, koja je u Svetoj Mariji okrunjena bajkovitim okusima, aromama i ljepotom. Zaodjenuta u crveno, rekla nam je Sanja Hraš anec, pokazuju i sve što je rekla na grmovima jagoda koje ubiru vrijedne svetomarske žene.
Vaganje i pravac na tržište - zrelo, svježe i ukusno
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAJEZDA PUŽEVA u gornjem Me imurju poprimila katastrofalna obilježja
Uništavaju sve što im se na e na putu PIŠE: STJEPAN MESARI
Puževi su razli itih veli ina, oblika i boja, a svi su vrlo agresivni prema biljkama koje im se na u na putu. Opasno napadaju mladi kupus, salatu i papriku te ma uhice i rotkvice. U gornjem Me imurju nazivaju ih “slovenskim puževima”, jer dolaze iz susjedne države Me imurski povr ari, povrtlari, cvje ari i poljoprivrednici uop e susre u se s nevjerojatnom najezdom raznih puževa koji napadaju i haraju po njihovim vrtovima, njivama, cvjetnjacima i oku nicama. Na puževe je prvo upozorio mr. sc. Miloard Šubi na predavanju o kornišonima, gdje je rekao kako ih zapaža
posvuda u prirodi te kako ga zovu poljoprivrednici pitaju i za savjet kako se boriti protiv ove neugodne napasti. Šubi preporu uje razne preparate i upozorava da se prije kupnje i uporabe treba posavjetovati s prodava em, odnosno agronomom. - U borbi s puževima postoji niz preparata, razli itih naziva i djelovanja. Iskustvo mi govori kako je naju inkovitiji mesarolgranulat, kaže Mladen Dobrani , predsjednik svetomartinskih vo ara i povr ara koji imaju puno nevolja s puževima od Mure do Svete Margete. Bernarda Orehovec, koja se bavi ekološkim uzgojem povr a, preporu uje prirodno uklanjanje puževa. - Nikako
nice, kojima u ovakvoj situaciji nije do slikanja i davanja intervjua, premda se o puževima ima što re i. Kao što je u Svetom Martinu a Muri rekao mr. sc. Milorad Šubi , puževi “bujaju” za vlažnih godina, a ova je upravo takva. Dolaze no u, poglavito tijekom kišnog vremena, a u Me imurju je takvo vrijeme dulje od mjesec dana. Uglavnom su to puževi gola i kojima su jedini prirodni neprijatelji ježevi, žabe, sljepi i, gušteri, tr ke, krtovi i li inke krijesnica, koje isto tako nitko ne želi imati u svom vrtu, cvijetnjaku i polju.
Za preventivu, nažalost, kasno Za preventivu je kasno, ona se treba obaviti u jesen, te je ovog trenutka jedino i najprikladnije rješenje pokupiti ih i odnijeti iz vrta, cvijetnjaka ili njive, te ih na jednom mjestu uništiti, potapanjem ili paljenjem. Ovog trenutka tisu e ljudi u Me imurju vodi boj protiv puževa, koji uništavaju njihov trud i materijalna dobra. Savjeti agronoma i stru njaka svode se na uporabu kemijskih sredstava, makrobioti ari predlažu izi ko uklanjanje, koje je sporo provedivo, ali je najsigurnije i bez štetno za biljke i prehranu.
Izabela iz Banfija fizi ki uklanja puževe iz svojeg vrta
Uradak puževa na mladom zelju
2. svibnja 2014.
nisam za uporabu kemijskih preparata kad postoji prirodan na in. Puževe treba rukom ili lopaticom pobrati te ih odnijeti s vrta ili njive i sipati u posudu s vodom, gdje e oni uginuti. Nakon nekoliko dana s tom vodom poprskati redove izme u gredica i puževi e zasigurno nestati, i to neškodljivo po ljudsko zdravlje. Mogu se potopiti i u pivu i potom otopina pomiješati s vodom te poprskati mjesta kamo puževi dolaze i gdje borave, kaže Bernarda Orehovec, naglašavaju i kako nikako puževe nije dobro uništavati u vrtu.
“Budemo ih poklali u vrtu jer su preopasni i preštetni” Koliko su puževi velika opasnost, govori podatak da se ljudi okupljaju po selima i razgovaraju o na inu njihova uništenja, prije negoli im od salate i drugog povr a ostanu samo osušeni dijelovi i stabljike. - Budemo ih poklali u vrtu, jer stvarno su preopasni i preštetni za nas koji se povrtlarstvom bavimo za svoje potrebe. Budemo oko biljaka posipali pepeo ili ga zalijale kiselinom samo da nestanu, rekle su žene iz Pekle-
Najopasniji je sme i puž, kojega je teško primijetiti zbog njegove boje i boje zemlje
ME IMURJE bogatije za nove povr are i cvje are
Stru no osposobljeni za poslove uzgajatelja Bernarda Orehovec, Sanja Bistrovi , Sanja urasek, Ivana Halonja, Hrvoje Horvati i Josip Orehovec novi su stru no osposobljeni uzgajatelji vo a, povr a i cvije a u zatvorenom prostoru. Novo je to bogatstvo za me imursku poljoprivredu i gospodarstvo op enito. Osposobljavanje je obavljeno u Pu kom otvorenom u ilištu akovec, gdje su ovi polaznici usvojili znanja iz tehnologije proizvodnje vo a, povr a i cvije a u zatvorenom prostoru, stru nog ra una, zaštite na radu, informatike i prakti ne nastave. Mentori i predava i bili su vrhunski stru njaci Željka Posavec, Sanja Lopari , Stjepan Novak i Milan Zvonar, s kojima su obišli hidroponski uzgoj Gospodarske škole akovec,
gdje su upoznali tehnologiju i na in proizvodnje povr a u zatvorenom prostoru. Ste eno znanje osposobljeni vo ari,
povr ari i cvje ari primjenjivat e u vlastitom uzgoju, ali i prenositi na kolege i mlade kojima e imati što re i, jer
ovo je bila samo nadopuna njihovog u naravi i praksi ste enog znanja. (S. Mesari , M. Zamuda)
2. svibnja 2014.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Blato pokvarilo ukupan dojam Posljednja srijeda u travnju na akove kom sajmu i placu bila je kao iz bajke. Na oba mjesta bilo je puno ljudi, dobre volje i spremnih za potrošiti. Da nije bilo blata na sajmištu, sve bi bilo gotovo idili no. Odli na ponuda svih vrsta CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - puri i 50 kn/kom - pa i i 30 kn/kom - mladi krumpir 7 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - mlado zelje 12 kn/kg - jagode 20 kn/posudica - pšenica 1,60 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - šibnata košara 40 kn/kom - grablje 60 kn/kom - gemišt 5 kn/kom - kobasice 25 kn/par
proizvoda i dobra kupovina, ukusna kotlovina i kobasice, hladno pivo i gemišti stvorili su na sajmu odli no ozra je. Najbolje su se prodavali pili i, pa i i, žibeki i puri i,
jagode, mladi krumpir, salate i mlije ni proizvodi. Najslabije drva za ogrjev i stara krama. Kod pe enjara je bila rekordna gužva, pak su gosti esto uzvikivali, “Kaj
bude to naše na redu?!”. Carstvo lanaca preselilo se na sajmište i skoro sve ponu eno je prodano, a uzimane su i predbilježbe. (S. Mesari , Z. Vrzan)
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:
svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-
DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
SALMONELA VREBA Suvremen na in života ovjeka te sve intenzivnija kolektivna prehrana s estim uzimanjem obroka izvan ku e omogu ili su salmoneli da i samo jedna pogreška u pripremi hrane može izazvati zarazu ve eg broja ljudi. O rasprostranjenosti u prirodi i o svojstvu bakterija roda Salmonella manje-više se sve zna, ali nije na odmet da neke podatke stalno ponavljamo i napominjemo - SALMONELA VREBA. Salmonelu možemo na i kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najzna ajnije one životinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi. Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlu ivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad do e u kuhinju smatrati i s njom
postupati kao sa potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, vo e, žitarice, okolada), ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja gdje namirnica mogu do i u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed nest r u nog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama. Osv rnut emo se na , z a nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovo prisutnost ne možemo prepoznati našim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) po inje od njezinog prijema, provjerom roka održivosti, na ina dostave, ambalaže, i ono najvažnije - mjerenjem temperature. Jedan termometar u našoj kuhinji može
napraviti “ udo” odnosno u initi našu kuhinju sigurnom. To malo “ udo” nam omogu uje da sami kontroliramo temperaturu pe ene hrane, kuhane hrane, kola a ohla ene hrane, temperaturu hladnjaka, pe nice, i dr. I kad znamo da temperatura pe ene hrane u sredini mora biti 750C, i kad znamo da k uhanu hranu ukoliko želimo pospremiti moramo naglo ohladiti na ispod 100C, a ako ne onda treba biti ugrijana na 650C 2-3 sata i kad znamo da toplinski pripremljenu hranu ne smijemo dirati rukama ili iznimno samo s rukavicama za jednokratnu uporabu, onda nam salmonela ne može ništa. Da nam se u kuhinji ne “desi” salmonela, potrebno je uvesti vlastite zaštitne sustave. Jedan takav sustav koji je uvelike priznat u svijetu, a polako dolazi u Hrvatsku, zove se HACCP
(Hazard Critical Control Points). Konkretno taj koncept govori nam o analizi kriti nih postupaka u proizvodnji hrane. Dakle, ako u kuhinji analiziramo i utvrdimo sve kriti ne to ke u pripremi i proizvodnji hrane i ako te to ke možemo kontrolirati, onda time rizik od šteta možemo svesti na minimum. Ono najvažnije je da ljudi koji rade s hranom moraju s time biti upoznati. Trebaju nau iti kada i kako esto se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odje u, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zašto se sa ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezin icirati svaka 2 sata ili po potrebi eš e i dr. Stru njaci isti u da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica ne istih ruku. I to možemo sprije iti sa standardizacijom sustava pranja i dezinfekcije radnih površina. Ksenija Markovi dr. vet. med.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i razgledajte te
16
Moj vrt
VAŠ VRT
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
BERNARDIN VRT
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
PREPORU UJEM
MALO DRVE E za male vrtove
Za biljke je karakteris no da razvija pojedine organe, te biljke možemo podijeli u e ri skupine.
CARPINUS BETULUS – obi ni grab
BILJKE KORIJENA Tu spadaju mrkva, pastrnak, rotkvice, repa, cikla, crni korijen, celer, korjenas peršin, krumpir, ešnjak i luk. Zato za sjetvu, sadnju, presa ivanje, okopavanje, gnojenje, prskanje, pospremanje i konzerviranje biramo dane korijena.
BILJKE LISTA Tu su sve zeljaste biljke, lisna peršin, radi , endivija i sve salate, matovilac, blitva, špinat, krmno bilje i cvjeta a. U lisnate biljke ubrajamo i šparoge, a dani lista nisu pogodni za skupljanje biljaka za ajeve. Ribanje kupusa i repe za kiseljenje preporu ujemo u dane cvijeta i ploda.
BILJKE CVIJETA
Ali grab je veliko drvo, re i e u glas svi poznavatelji bilja. Zašto smo ga onda smjestili ovdje u razgovore o malom drve u? On je tu zbog toga što dobro podnosi orezivanje i upravo je idealna autohtona vrsta za uzgoj vrtnih pseudobonsaia ili vrtnih skulptura raznih oblika. Volimo grabove, iako su ‘obi ni’, posjeduju niz udesnih karakteristika. Grabovi su listopadno drve e i grmlje iz rodova Carpinus i Ostrya iz porodice brezovki. Rašireni su isklju ivo u umjerenom pojasu Sjeverne polutke. Postoje, obi ni, bijeli, crni, ameri ki, japanski i kojekakvi dugi grabovi. Naš je grab obi ni. Obi ni grab, Carpinus betulus, drvo je 20-25, najviše do 30 metara visine. Njegova gusta i slikovita krošnja u ljetnim vru inama daje lijepu zaštitu od sunca, osim ako mi odlu imo orezivati ga. Zašto ga orezujemo? Zato jer su nam uvjeti prostora ograni eni i/ili želimo pokazati svoje umjetni ke sklonosti. Obi ni grab svi poznaju. Za one koji se sad baš ne mogu sjetiti o kojem se drvetu radi, priložena je fotka po kojoj ete ga prepoznati. Ili u vas samo zbuniti. Da, i to je grab. Kod nas se ina e javlja u nizinskim mješovitim šumama s hrastom kitnjakom. Kao naša autohtona biljka dobro se prilago ava uvjetima sredine, lako se razmnožava sjemenom, podnosi zasjenu, podnosi obrezivanje, ima jaku izdana ku snagu. Sve su to karakteristike koje su ga u prošlosti inile naj eš om
biljkom za žive ograde. Za tu je namjenu pogodan i zato što suho liš e u jesen još dugo ostaje na granama pa je ini dobrom zaštitom od vjetra i skloništem za ptice. Sada grabove živice više nisu tako este. Primat joj je preuzela kalina (ligustrum) koja se lako razmnožava, i to reznicama, pa je cijena podizanja takve živice manja. Iako u manjim vrtovima rijetko dolazi kao s a mos t a l n i sol it er n i hortikulturni element, u parkovima, drvoredima i ostalim oblicima urbanog šumarstva sve je eš a njegova sadnja. Sadi se grab kao osnovna vrsta, ali i hortikulturno uzgojeni varijeteti stupastog ili pendulastog (tužnog) oblika krošnje. Svi se oni mogu jako lijepo orezivati i napraviti lijepe skulpture. Gr ab ne pos t avlja posebne zahtjeve na tlo. Njegov korijen uspostavlja mikoriznu zajednicu s gljivicama na korijenu pa mu bolje odgovaraju svježa i lagano kisela tla. Podnosi visoku podzemnu vodu i eventualna kra a razdoblja prezasi enosti tla vodom bolje nego vru a i isušena tla. Ako držite do toga što Vam priroda piše u vašu knjižicu dobrih djela, posadite grabovu živicu na mjestu one ograde koju ste planirali betonirati jesenas. A negdje na nekom mjestu, gdje biste mogli zamisliti neku kamenu skulpturu, posadite nešto kao na ovoj fotogra iji. Sje at e se unuci da je djed vjerovao u zelenije sutra. Lijepo Vas pozdravlja IVA!
2. svibnja – Dan korijena - sadimo krumpir – po etak presadnje u 20 sa 3. svibnja – Dan cvijeta do 16 sa , od 17 sa Dan ploda - rad s umjetnim uzgojem ma ca obavimo samo na Dan cvijeta 4. svibnja – Dan cvijeta od 7 sa - u tlo dolazi toplina; pripravci su dozorili, iskopavamo ih 5. svibnja – Dan cvijeta do 15 sa , od 16 sa povoljno vrijeme za sadnju i presadnju biljaka lista - sijemo salatu, kelj pup ar, poriluk, kasni kupus, rikulu... 6. svibnja – Dan cvijeta do 16 sa , od 17 sa pogodno za biljke lista - tako er je pogodno vrijeme za mjere pro v puževa 7. svibnja – Dan ploda od 10 sa - sijemo i sadimo biljke ploda 8. svibnja – Dan ploda - i dalje sijemo, sadimo i presa ujemo biljke ploda. Žitarice i bobi asto vo e prskamo pripravkom 507 (odoljen), vo ke prskamo ajem od stolisnika
U tu skupinu spada sve cvije e i brokula. U dane cvijeta njegujemo, okopavamo te prskamo pripravkom 501 i uljarice kao što su lan, suncokret i uljna repica, jer to donosi bolju kvalitetu ulja. Rezano cvije e e osta dulje svježe, a miris e bi intenzivniji.
BILJKE PLODA Tu spadaju grah, grašak, tikvice, tikva, le a, kukuruz, paprika, raj ica, kvice, sve žitarice, jagode i sve vo e. Za proizvodnju sjemena posebno su pogodni dani kada je mjesec ispred zvijež a Lava.
NEPOVOLJNI DANI Za radove s biljkama nepovoljno vrijeme je kad je pomr ina i kada se križaju putanje mjeseca i planeta, kao i druge nega vne konstelacije.
ZAPAMTITE Ako sijemo u preporu eno vrijeme po mjese evom sjetvenom kalendaru, kada imamo najbolji impuls, biljke e jekom rasta primi na sebe vibracije i svemirske energije koje onda nude nama kao najbolju hranu. Takvu hranu dobivamo da možemo svladava svakodnevne poslove i rješava razne probleme.
VRTLARICA
Škola vrtlarenja 2014. udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” I ove godine, ve tre u sezonu zaredom, d održavat d ž e se radionice o vrtlarenju u biovrtu. Škola vrtlarenja je program udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”, koji se sastoji od 5 do10 radionica godišnje, koje e se održavati od prolje a do jeseni, u prosjeku 1-2 radionice mjese no. Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od akovca). Vrijeme održavanja: subotama, od 9 do 14 sati, s uklju enom pauzom za užinu. Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar - Fodor, predsjed-
nica udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”, d ” autorica internetske stranice i tekstova na www. biovrt.com, autorica tekstova rubrike “Biovrtlarica” u prilogu “Vrt” asopisa “24 sata”, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Ve ernjeg lista, administratorica foruma “Vrtlari”, zaljubljenica u prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Škola vrtlarenja objedinit e teoretski i prakti ni rad na sljede im temama: Planiranje vrta; Dobri i loši susjedi u vrtu;
Tehnike sijanja i uzgoja po vrstama biljaka; Razlike izme u biološkog i konvencionalnog vrtlarenja; Korovi u vrtu; Mal iranje; Bolesti biljaka; Štetnici i saveznici u vrtu; Cvije e u vrtu; Berba i spremanje plodova; Nastajanje i sakupljanje sjemenja; Priprema vrta za zimu; Kreiranje šumskog vrta i vo njaka; Samoniklo jestivo i ljekovito bilje. Sudionici Škole vrtlarenja imat e priliku nau iti sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i proširiti znanje o prirodi koja nas okružuje. Škola je zamišljena za sve zaljubljenike u prirodu, neovisno o predznanju. Svaka radionica bit e kombinirana i sadržavat e i prakti ni i teoretski dio, a teme e se preklapati ovisno o sezoni i životnom ciklusu Biovrta.
Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr
Broj sudionika po radionicama je ograni en. Cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uklju eno u cijenu radionice). Na svakoj radionici svi sudionici dobit e poklon u smislu viška s Biovrta, prema odabiru voditeljice radionica – ovisno o sezoni. Sudionici e na radionice trebati ponijeti bilježnicu i olovku za zapisivanje teoretskog dijela, do i u prikladnoj obu i i odje i za rad na vrtu, te po želji vodu/sok, svoj alat ili rukavice. Prva radionica Škole vrtlarenja “Planiranje povrtnjaka i prva sjetva u vrtu” bit e održana 3. svibnja 2014. Prijave do 1. svibnja 2014. na biovrt@biovrt.com, s naznakom “Za Školu vrtlarenja”.
2. svibnja 2014.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U SPOMEN-PARKU 7. gardijske brigade u Varaždinu otkriven spomenik pripadnicima koji su dali život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku
Mirna Puma kao simbol mira i slobode
Otkrivanje spomenika u Varaždinu
PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Spomenik 7. gardijske brigade Hrvatske vojske “Puma”, u obli ju pume, težak 20 tona, rad kipara Krešimira Roda iz Zlatara, otkriven je prošlu srijedu u Varaždinu u spomen-parku 7. gardijskoj brigadi “Puma” kod hotela “Turist”. Kroz ovu brigadu HV-a prošli su i brojni Me imurci koji su se za slobodu Hrvatske borili pod znakom Puma. Uz brojne uzvanike, branitelje i lanove obitelji poginulih branitelja, ratnih zapovjednika 7. gardijske, nazo ni su bili i na elnici policijskih uprava, župani i gradona elnici, generali na elu s Ante Gotovinom, kao i brojni gra ani. Sve anost je zapo ela polaganjem vijenaca na varaždinskom groblju te misom za poginule branitelje u kapeli Svetog Jurja u okviru bivše vojarne u Optujskoj ulici, no otkrivanje spomenika bio je centralni doga aj. Predsjednik udruge veterana “Puma” Robert Puja kao doma in je pozdravio sve sudionike sve anosti, te uz ostalo rekao: - Sretni smo i ponosni što smo se okupili u ovolikom broju, danas kada emo napokon otkriti spomen-obilježje našim poginulim, preminulim i nestalom pripadniku, te samoj 7. gardijskoj brigadi ‘Puma’. Na dan
Spomenik 7. gardijske brigade Hrvatske vojske “Puma”, u obli ju pume, težak 20 tona, rad kipara Krešimira Roda iz Zlatara
Kroz brigadu je prošlo preko etiri tisu e boraca, a me u njima i veliki broj Me imuraca. Devedeset pripadnika brigade je poginulo, jedan se još uvijek, nažalost, vodi kao nestali, dok je preko petsto pripadnika ranjeno i ozlije eno Sv. Jurja 2013. godine, zaštitnika brigade i policije, u suradnji s gradom Varaždinom imenovan je i otvoren ovaj Park 7. gardijske brigade Hrvatske vojske ‘Puma’ s dje jim igralištem u Varaždinu, kao simbolom budu nosti, u kojemu kao krunu dosadašnjeg rada udruge danas otkrivamo spomenik 7.gbr ‘Puma’ i svim njenim pripadnicima. Ovaj spomenik realiziran je kao suradnja svih koji prepoznaju i cijene doprinos pripadnika 7. gardijske brigade ‘Puma’ i slobodi koju danas imamo; zahvaljujemo na pomo i u realizaciji prije svega gradona elniku Grada Varaždina Goranu Habušu, te županima Varaždinske županije, Me imurske županije, Krapinsko-zagorske županije, Koprivni ko-križeva ke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, svim gradovima i op inama koje su pomogle u realizaciji i, naravno, Gradu Zagrebu. Zahvaljujemo i svim donatorima koji su nam pomogli u izgradnji spomenika, rekao je Robert Puja, te naglasio da je spomenik “Puma” miran i do-
stojanstven spomenik koji ima svoju simboliku, ratna puma je postala mirna puma koja danas uva djecu Varaždina i sjeverne Hrvatske. Ministar branitelja RH Predrag Mati uz ostalo je rekao da je 7. gardijska brigada u Domovinskom ratu bila brigada koja se borila za slobodu po cijeloj Hrvatskoj, te da spada u elitne postrojbe Domovinskog rata. Tijekom ratnih djelovanja, u kojemu su njezini pripadnici od njezinog osnutka 23. prosinca 1992. godine ratovali na velikom broju ratišta, a tijekom 1995. godine sudjelovali u najvažnijim završnim operacijama osloba anja Hrvatske, poput Oluje. Poginulo je njezinih 90 pripadnika, jedan se još uvijek, nažalost, vodi kao nestali, dok je preko 500 pripadnika ranjeno i ozlije eno. Od osnutka do gašenja brigade kroz 7. gardijsku brigadu je prošlo oko 4.100 djelatnih pripadnika te oko 450 mobiliziranih pripadnika. Preustrojem Oružanih snaga Republike Hrvatske, usvoje-
General Gotovina: Spomenik je jaka poruka
Gotovina i sinovi i k eri pripadnika 7. gardijske brigade
Komentiraju i izgled spomenika, ispred kojeg je nastala neopisiva gužva jer su se uz njega svi htjeli slikati, general Ante Gotovina kratko je rekao: - Spomenik mi se dopada. Puma je blagog pogleda i mirna, a to je i jaka poruka, posebno djeci, koja zahvaljuju i našoj pobjedi danas mogu živjeti u miru.
nom novom vojno-teritorijalnom podjelom RH odlu eno je spojiti dvije gardijske brigade I. korpusa, i to 2. gardijske brigade i 7. gardijske brigade, te je prema tome slijedilo i ukidanje 7. gardijske brigade. Sedma gardijska brigada formalno je ugašena 7. srpnja 2003. godine.
Udruga “Puma” uva uspomenu na 7. gardijsku brigadu U studenom 2005. pokrenuta je inicijativa za osnutak Udruge 7. gardijske brigade “Puma”, koja i danas uva tradicije, tekovine i dignitet 7. gardijske brigade. Udruga djeluje ve devet godina i provodi niz projekata i aktivnosti kako bi se sa uvala istina o Domovinskom ratu te kako se nikada ne bi zaboravili naši poginuli suborci koji su ugradili svoje živote u slobodnu i neovisnu Republiku Hrvatsku, kao ni žrtva koju su podnijele njihove
ma” uvanje spomena na slavnu Brigadu. Tko e je se sje ati, ako ne e branitelji koji najbolje znaju što i kako je bilo. Drugi važni razlog osnutka Udruge je organizacijski. Pripadnici Brigade su iz svih krajeva Hrvatske, a ponajviše iz Hrvatskog zagorja, Me imurja, Podravine, Bilogore i Slavonije. Stoga je bilo nužno jedno mjesto gdje e svaki od bivših pripadnika Brigade dobiti osnovne i aktualne informacije o suborcima, gdje su, što rade, te evocirati sje anja na ratne akcije “Puma”. Jedan od važnih ciljeva osnutka Udruge je i o uvanje moralnog statusa i politi kog digniteta, što je posebno važno za sve pripadnike Brigade, kako bi se što prije otklonile psihi ke posljedice ratnih zbivanja. Bivšim pripadnicima koji su pisali povijest i stvarali državu svojim sudjelovanjem vrlo je važno uklju ivati se u mirnodopske i demokratske procese u društvu
Po asni vod Puma na sve anosti otkrivanja spomenika
obitelji, svi branitelji, ali i svi gra ani Republike Hrvatske. Svoje djelatnosti Udruga provodi u stalnoj suradnji s organizacijama civilnog društva i prvenstveno s jedinicama lokalne samouprave, gradom Varaždinom i Varaždinskom županijom, ali i s ostalima u kojima Udruga ima svoje klubove. Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva osnutka Udruge “Pu-
i ne ostati po strani. Na pojedina nom planu Udruga e i dalje, koliko je to mogu e, štititi prava svakog gardista, pravno i psiho izi ki savjetovati i pomagati. Radi se i na organizaciji manifestacija, radionica, druženja i izleta, posebno u krajeve gdje je Brigada boravila na terenu i osnivanju klubova Udruge 7. gardijske brigade “Puma” po županijama.
NAPOKON dostojno spomen-obilježje Prvoj eskadrili lake avijacije višestruke namjene iz akovca
Me imurje e do 17. rujna ipak dobiti svoj MIG-21 Neposredno nakon nedavnog posjeta ministra branitelja Predraga Mati a krenulo se u realizaciju projekta o kojem se ve godinama govori, ali se malo toga radilo na realizaciji. U posjetu Gradu Prelogu u velja i ove godine sam ministar je pokazao interes da se segmentu obrane RH, a koji je iznjedrilo Me imurje, ne dozvoli da padne u zaborav, ve da mu se dade dignitet kakav i zaslužuje. Naravno, rije je o Prvoj eskadrili lake avijacije višestruke namjene, ali i 4. Radarske postaje ZMIN u Pribislavcu. Na navedeno “preloško obe anje” u nedavnom ga je posjetu županiji podsjetio zamjenik župana Zoran Vidovi , koji je i sam branitelj, a rezultat svega je promptna realizacija. Tako je zajedni ka delegacija Me imurske županije i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije, koju su inili uz zamjenika Vidovi a i Slavko Marka , Dražen Tkalec, Stjepan Horvat, posjetila Zrakoplovnu bazu na Plesu i zapovjednika HRZ-a i PZO-a, brigadnog generala Dražena Š urija, kao i Zrakoplovno-tehni ki centar i predsjednika uprave Darka Cigrovskog. Cilj je bio obaviti završne dogovore oko dodjele zrakoplova MIG-21, prilagodbe zrakoplova, demontaže i montaže, kao i prijevoza istoga. Upravo e se taj zrakoplov u obliku kakav je na fotogra ijama postaviti kao spomen na po etke razvoja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, osnivanje i djelovanje navedene Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene akovec 1991. - 1992. godine, kao i 4. Radarske postaje ZMIN. U izrazito pozit iv noj atmosferi dogovoreni su detalji i proceduralne radnje koje je još potrebno izvršiti kako bi se sve aktivnosti mogle završiti zaklju no do 17. rujna ove godine, na obljetnicu Spomendana oslobo enja Me imurja, kada se planirana otvorenje spomen-obilježja. Delegacija iz Me imurja zahvalila je na svoj potpori i pomo i te izrazila nadu da e nakon godina ekanja sti i MIG-21. Njime dajemo zasluženo poštovanje jednom dijelu naših oružanih snaga u ijoj su organizaciji i osnivanju sudjelovali i Me imurci. - Me imurje to zaslužuje, kratko je napomenuo zamjenik župana Zoran Vidovi . (J)
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
USPJEH AKOVE KIH GIMNAZIJALKI Marte Horvat i Anje Ipša, koje su postale državne prvakinje iz njema kog jezika
NAJBOLJI ME IMURSKI
Zahvaljuju i TV programima za djecu usavršavaju njema ki odmalena
Oni su
PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Na Državnom natjecanju iz njema kog jezika u Zadru dvije u enice Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca osvojile su prvo mjesto u znanju stranog jezika u svojim kategorijama. Marta Horvat, u enica tre eg razreda, na natjecanju iz poznavanja njema kog jezika kao 1. stranog jezika osvojila je prvo mjesto i nagradnu stipendiju - mjesec dana boravka u Njema koj. Njezina mentorica je Vesna Malekoci Tarandek, prof. Anja Ipša, u enica etvrtog razreda Gimnazije, osvojila je prvo mjesto u poznavanju njema kog, kao drugoga stranog jezika. Za nagradu je osvojila pravo na sudjelovanje na Me unarodnoj olimpijadi njema koga jezika u Frankfurtu na Majni. Njezina mentorica je Sanja Jambrovi Posedi, prof. Po povratku s natjecanja o u enicama smo razgovarali o tome kako su zavoljele njema ki jezik koji slovi kao težak za u enje, no, s druge strane, on je važan za nas u ovom kraju zbog snažnih ekonomskih veza s zemljama njema koga govornog podru ja. A njihove mentorice govorile su o dugoj i kvalitetnoj tradiciji u enje njema kog jezika u akove koj Gimnaziji, koja iz godine u godinu rezultira i uspješnim rezultatima na državnim natjecanjima.
Kroz crti e na njema kom i itanje zavoljela jezik Marta Horvat, u enica tre eg razreda Gimnazije, koja je osvojila prvo mjesto u znanju njema kog kao prvoga stranog jezika, o tome kako je zavoljela njema ki ispri ala nam je sljede e: - Njema ki sam nau ila preko televizije, dok sam još bila mala. Uvijek smo gledali njema ke programe, jer njema ki programi nude više sadržaja za djecu, hrvatski su siromašni što se toga ti e. U etvrtom razredu osnovne dobila sam njema ki jezik u školi, ali sam tada ve puno toga znala, pa sam samo mogla napredovati. Jako volim itati pa sam u završnim razredima osnovne škole po ela itati i na njema kom jeziku, a sad u Gimnaziji je njema ka knjižnica do-
Anja Ipša i Marta Horvat sa svojim mentoricama: profesoricama Sanjom Jambroši Posedi i Vesnom Malekoci Tarandek sta bogata, pa mi je profesorica njema kog s vremena na vrijeme posudila malo zahtjevnije knjige na njema kom jeziku (izme u ostalog Marta je itala u srednjoj školi Heinricha Bolla u originalu, op. a.). Nikada mi nije bilo teško govoriti na njema kom jeziku. Osim toga, volim njema ki jezik i kulturu. Prošlo ljeto bila sam pet tjedana na razmjeni u Njema koj. Mjesec dana sam bila u školi, na njema kom jeziku sam polazila nastavu, a tjedan dana sam provela na radionicama s drugom djecom koja su bila na razmjeni. To mi je isto tako puno zna ilo, jer nemam nikakvu rodbinu u zemljama njema koga govornog podru ja, pa mi je to bila jedinstvena prilika da upoznam tu kulturu iz prve ruke. Da bi postala državna prvakinja iz njema kog jezika, nisu joj bile potrebne još neke posebne pripreme, sav taj dugogodišnji rad i trud oko u enja njema kog jezika na kraju je urodio i titulom državne prvakinje iz znanja njema kog jezika kao prvoga stranog jezika. Ipak, Marta Horvat ne razmišlja o studiju njema kog jezika, za sada više razmišlja o prirodnim znanostima, odnosno prioriteti su joj za sada medicina ili stomatologija, ali duboko je svjesna da je znanje njema kog jezika dragocjeno te da joj uvijek može dobro do i. Marta je za osvojeno prvo mjesto nagra ena stipendijom za mjesec dana boravka u Njema koj.
Teletabisi zaslužni što je prije brojila na njema kom nego hrvatskom Anja Ipša, u enica etvrtog razreda Gimnazije, kazala je da
je i ona, kao i Marta, njema ki jezik nau ila s televizije. - Kad sam bila mala, bilo je najlakše staviti me pred televizor da budem mirna i gledam crti e. Kako na hrvatskim programima baš nije bilo nekakve ponude crti a za djecu, na njema kom ima puno programa, kao što je Kika... U biti Teletabisi su zaslužni što sam prije nau ila brojiti na njema kom nego na hrvatskom jeziku. U drugom razredu sam polazila i Centar izvrsnosti iz njema kog jezika koji se održavao u Strahonincu. Što se ti e priprema za državno prvenstvo, najviše sam se zapravo pripremila pripremaju i se za njema ku državnu diplomu. Osim toga, i profesorica mi je dala neke materijale za gramatiku, za esej koji smo pisali. Moja je želja studirati njema ki jezik. Maturantica sam pa sam si njema ki stavila kao prvi izbor za studiranje. Meni je njema ki od svih predmeta najlakši i najmanje ga moram raditi. Baš mi leži i sve mi je lijepo na njema kom. Nagrada za prvo mjesto na državnom natjecanju iz njema kog je odlazak na me unarodnu jezi nu Olimpijadu iz njema kog jezika u Frankfurt na Majni, od 3. do 16. kolovoza, pa se i tamo nadam nekakvoj medalji ili nagradi, kazala je Anja. Njezina mentorica Sanja Jambroši Posedi pojasnila je da Olimpijada nema natjecateljski karakter nego je njezin smisao okupljanje i druženje mladih koji su pokazali visoko znanje njema kog, a nisu izvorni govornici. U enici akove ke Gimnazije u više navrata proteklih godina i s drugim, ne samo ovim, mentorima osvojili su državna
prvenstva iz njema kog jezika, što govori o dobroj tradiciji u enja njema koj jezika u ovoj školi, kazale su nam profesorice ovih u enica. - Mi imamo dugu tradiciju na natjecanjima, kazala je Vesna Malekoci Tarandek, prof. - Svakako je tome pridonijela i dodatna DSD 2 nastava koju provodimo u suradnji s njema kim Ministarstvom kulture, koje to inancijski i podupire. To je fakultativna nastava koja se odvija dva sata tjedno. I ove u enice državne prvakinje sudjeluju u toj nastavi. Me utim, možda smo i mi kao profesorice tome pridonijele da ve generacijama imamo tako uspješne u enike, kazala je Vesna Malekoci Tarandek, prof. Prisjetila se da je ove godine održano 20. jubilarno natjecanje iz njema kog jezika. Kao mentorica bila je na prvom natjecanju u Rijeci i tada su njezine u enice tako er bile nagra ene sudjelovanjem na prvoj Olimpijadi njema kog jezika u Budimpešti.
Nije slu ajnost Sanja Jambroši Posedi, prof., ujedno i voditeljica Županijskog vije a, kazala je da uspjesi akove ke Gimnazije nisu slu ajnost. Svi profesori ovog jezika redovito se educiraju u Hrvatskoj, a idu i na seminare u inozemstvo. - Stalno smo u tijeku, pratimo sve što se doga a i to primjenjujemo u nastavi uz entuzijazam i ljubav prema njema kom jeziku. Živimo u okruženju zemalja njema kog govornog podru ja, naše gospodarstvo povezanao je s tim zemljama, kao i naši ljudi koji tamo puno rade. Sve to utje e da se ovdje njema ki dobro u i i prihva a. S obzirom na to da je engleski svuda oko nas i da je sveprisutan, gubi se bitka s njim. Me utim, s obzirom na gospodarsku povezanost sa zemljama njema koga govornog podru ja i to što tvrtke posluju s njema kim partnerima, nadam se da e djeca, ako ne sad, onda u srednjoj školi, kroz koju godinu zaista shvatiti da je uz engleski na ovom podru ju važno znati i njema ki. Mi ga populariziramo koliko god možemo kroz fakultativnu nastavu i izlete na njema ko govorno podru je, barem jednom godišnje. To onda djecu motivira na dodatno u enje jezika subotom.
PRIZNANJE
Royalova nagrada Osnovnoj školi Draškovec Predstavnici Osnovne škole Draškovec prisustvovali su 25. travnja sve anoj dodjeli nagrada u enicima i osnovnim školama u Hrvatskoj od strane Royalove zaklade za me ugeneracijsku solidarnost iz Zagreba. Ravnateljica škole Margit Miri i školska knjižni arka Natalija Benko Musta održale su govor te kao lanice stru nog žirija dodijelile nagrade u enicima i mentorima koji su pobijedili na literarnom natje aju "Škola – prijatelj starijih: Kako se to piše?". U fotografskom natje aju "Kako vidim druge generacije"
Predstavnici OŠ Draškovec na sve anoj dodjeli nagrade Royalove zaklade
nagradu je osvojio u enik škole Josip Vadas s fotogra ijom "Bakine pripreme za doma u kokošju juhu". Fotogra ije u enice
Marte Balent odabrane su za plakat koji je predstavljao izložbu i natje aj te uvrštene u izložbu fotogra ija. Mentorica koja
je u enicima tijekom priprema za natje aj, ali i na samoj dodjeli, pružala podršku i stru nu pomo je Ivana Beti, u iteljica hrvatskog jezika te voditeljica fotografske i novinarske skupine. Ovom prigodom ponovno je predstavljena i Pjesmarica bake Marije, autorice Marije Kvakan iz Draškovca, koja je tiskana zahvaljuju i suradnji škole i Royalove zaklade. Ovakva su doga anja dokaz da u Osnovnoj školi Draškovec nastavljaju nizati odli ne rezultate zahvaljuju i kvalitetnom i timskom radu, suradnji i kreativnosti. ®
Me imurcima je dugo trebalo da shvate kako je obrazovanje važno, zbog ega smo dugo bili pri dnu razine visokoobrazovanih u državi. No to se promijenilo, zbog ega naše obitelji sve svoje snage usmjeravaju na obrazovanje svoje djece do im viših razina. Znanje je jedino što vam nitko ne može oduzeti i što vam omogu ava da u životu napredujete. Zbog toga objavljujemo sve one u enike koji su sudjelovali i pobijedili na natjecanjima iz znanja na županijskoj razini, koja je odsko na daska za natjecanja na državnoj razini. Hrvatski jezik osnovne škole: 1. Tina atlai , 7.r., III. OŠ akovec; 2. Paula Petri ,7.r., OŠ OŠ Draškovec; 3. Laura Horvat, 7.r., I. OŠ akovec; 3. Ana Koprek, 7.r., OŠ Jože Horvata Kotoriba; 1. Antonija Mrla, 8.r., II. OŠ akovec; 2. Dario Horvat, 8.r., OŠ Gori an; 3. Žana Žganec, 8.r., I. OŠ akovec; 3. Maja Žerjav, 8.r., I. OŠ akovec Hrvatski jezik srednje škole: 1. Anja Kun i , 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Sara Tušek, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Josipa Šajnovi , 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Jakov Skok, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Ana Horvat, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Lana Vidovi , 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Lucija Hoblaj, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Elizabeta Pongrac, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Matija Vikert, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Sandra Ružman, 4.r., Srednja škola Prelog; 2. Željka Vlah, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Monika Gudlin, 4.r., Gimnazija J.S. akovec Njema ki jezik osnovne škole: 1. Lista A, Mirna Rodi , 8.r., OŠ Štrigova; 1. Lista A, Andreja Pintari , 8.r., OŠ Sveti Martina na Muri; 1. Lista A, Žana Vadlja, 8.r., OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica; 2. Lista A, Paula Berzak, 8.r., OŠ Sveti Martina na Muri; 3. Lista A, David Kralji , 8.r., OŠ Gornji Mihaljevec; 3. Lista A,Leon Novak, 8.r., OŠ Ivanovec; 3. Lista A,Mario Modlic, 8.r., OŠ Sveti Martina na Muri; 1. Lista C,Eva urin, 8.r., OŠ Petar Zrinski Šenkovec; 2. Lista C,Elena Kržina, 8.r., I. OŠ akovec; 2. Lista C,Dario Turk, 8.r., I. OŠ akovec; 3. Lista C,Nikola Toplek, 8.r., I. OŠ akovec; 3. Lista C,Dino Dolenec, 8.r., OŠ Donji Kraljevec; 3. Lista C,Lara Zadravec, 8.r., I. OŠ akovec Njema ki jezik SŠ, samo Gimnazije: 1. Marta Horvat, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Sebastijan Zadravec, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Sven Posedi, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Lea Šantl, 3.r., Gimnazija J.S. akovec Njema ki jezik SŠ, strukovne škole: 1. Vedran Mlinari , 3.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 2. Aleksandar ižmešija, 3.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; Njema ki jezik SŠ, Sve srednje škole; 3. Kristina Novak, 3.r., Tehni ka škola akovec; 1. Anja Ipša, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Philipp Kutnjak, 4.r., Srednja škola akovec; 1. Matea Šebestijan, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Anamarija Kramar, 4.r., Srednja škola Prelog; 3. anino Talan, 4.r., Gimnzaija J.S. akovec Engleski jezik osnovne škole: 1. Vida Ruži , 8.r., III. OŠ akovec; 1. Jana Peni , 8.r., III. OŠ akovec; 2. Klara Novak, 8.r., OŠ Ivanovec; 2. Hana Tisaj, 8.r., I. OŠ akovec; 3. Mirna Došen, 8.r., II. OŠ akovec Engleski jezik SŠ, Gimnazije: 1. Iva Ruži , 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Alma Krleža, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Mia Kozar, 2.r., Gimnzaija J.S. akovec; 3. Mario Rami , 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. anino Talan, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Arijana Trstenjak, 4.r., Srednja škola akovec; 2. Mislav Abramovi , 4.r., Gimnzaija J.S. akovec; 3. Alba Elezovi , 4.r., Gimnazija J.S. akovec
Engleski jezik SŠ, strukovne škole: 1. Ana Džini , 2.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 2. David Ti i , 2.r., Tehni ka škola akovec; 3. Filip Novak, 2.r., Graditeljska škola akovec; 1. Leonardo Novak, 4.r., Tehni ka škola akovec; 2. Ema Ladi , 4.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 3. Fran Kuhari , 4.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 3. Filip Klobu ari , 4.r., Tehni ka škola akovec Latinski jezik SŠ: 1. Ana Horvat, 2.r., Gimnazija Josipa Slavenskog akovec; 2. Manuela Fran i , 2.r., Gimnazija Josipa Slavenskog akovec; 3. Šte ica Lepoglavec, 2.r., Gimnazija Josipa Slavenskog akovec Povijest osnovne škole: 1. Eugen Golubi , 7.r., III. OŠ akovec; 2. Borna Krznari , 7.r., OŠ Prelog; 3. Lea Mlinari , 7.r., OŠ Gori an; 3. Franka Dobrani , 7.r., I. OŠ akovec; 3. Ivona Marciuš, 7.r., Mirjana OŠ Prelog; 1. Zoja Vizinger, 8.r., OŠ Nedeliš e; 2. Julia Jelena Toplak, 8.r., OŠ Prelog; 3. Dino Koruni , 8.r., SOŠ Nedeliš e; 3. Maria Leva i , 8.r., Mario Šestak, I. OŠ akovec Povijest srednje škole: 1. Viktoria Mia Jepure, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Karlo Posavec, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Lucija Naran a, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Mura Horvat, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Doris Marciuš, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Tihana Balent, 2.r., Srednja škola Prelog; 1. Saša Vukovi , 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Snježana Kodba, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Klara Vinkovi , 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Regina Horvat, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Julija Jan ec, 3.r., Srednja škola akovec; 1. Marta Jankovi , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Valerija Posavec, 4.r., Srednja škola akovec; 2. Anamarija Gori anec, 4.r., Srednja škola Prelog; 3. Mario Srpak, 4.r., Srednja škola akovec Kemija osnovne škole: 1. Filip Vinkovi , 7.r., OŠ Sveti Martin na Muri; 2. Karla Mesarek, 7.r., OŠ Podturen; 2. Tin Hrgovi , 7.r., OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica; 3. Nikola Vinko, 7.r., OŠ Sveti Martin na Muri; 1. Roko Oleti , 8.r., OŠ Sveti Martina na Muri; 2. Julija Jelena Toplak, 8.r., OŠ Prelog; 2. Mario Modlic, 8.r., OŠ Sveti Martin na Muri; 3. Veronika Vrši , 8.r., OŠ Sveti Martina na Muri Kemija srednje škole: 1. Aleks Logožar, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Tomislav Tomaši , 1.r., Tehni ka škola akovec; 3. Sebastijan Kocen, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Damjan Šinjori, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Lana Hasnaš, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Klara Srša, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. David Horvat, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Veronika Jarni, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Kaja Krha , 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Dora Štefok, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Mario Paji , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Antonija Jalšovec, 4.r., Gimnazija J.S. akovec Fizika osnovne škole: 1. Karlo Ma ek, 8.r., OŠ I.G.Kova i a Sv.Juraj na Bregu; 2. Nina Dobša, 8.r., II. OŠ akovec; 3. Josip Nino Pleh, 8.r., OŠ Nedeliš e Fizika srednje škole: 1. Filip Bacinger, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Juraj Barlek, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Sebastijan Kocen, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Filip Posel, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Livio Ben ik, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Karlo Štampar, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Jurica Ivekovi -Pontoni, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Andrija Drk, 4.r., Gimnazija J.S. akovec Geografija osnovne škole: 1. Marta Novak, 5.r., OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica; 1. Luka Šafari , 5.r., OŠ Štrigova; 2. Željka Vinceti , 5.r., I. OŠ akovec; 3. Mirna Novose-
2. svibnja 2014.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U ENICI sa županijskih natjecanja naših osnovnih i srednjih škola
naš ponos i budu nost
lec, 5.r., I. OŠ akovec; 3. Mia Luka Vinceti , 5.r., I. OŠ akovec; 3. Jakov Novak, 5.r., II. OŠ akovec; 1. Fabijan Murši , 6.r., OŠ Nedeliš e; 2. Martin Josip Kocijan, 6.r., OŠ Petar Zrinski Šenkovec; 3. Mišel Bisgtrovi , 6.r., OŠ Selnica; 1. Tin Hrgovi , 7.r., OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica; 1. Klara Grošani , 7.r., OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu; 2. Antonio Novak, 7.r., OŠ Šenkovec; 2. Matej Mihalic, 7.r., III. OŠ akovec; 3. Rea Klari -Kukuz, 7.r., OŠ Belica; 3. Lea Mlinari , 7.r., OŠ Gori an; 1. Iris Jambreši , 8.r., OŠ Mursko Središ e; 2. Dino Koruni , 8.r., OŠ Nedeliš e; 3. Branimir Višnji , 8.r., OŠ Ivanovec; 3. Lovro Jela i , 8.r., I. OŠ akovec Geografija srednje škole: 1. Helena Marciuš, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Luka Strniš ak, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Melissa Hemar, 1.r., Srednja škola Prelog; 1. Karlo Štampar, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Mario Rami , 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Tihana Balent, 2.r., Srednja škola Prelog; 1. Josip Mihalac, 3.r., Srednja škola Prelog; 2. Marta Horvat, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Fran Jalšovec, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Veronika Jarni, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Vanja Januši , 3.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 1. Sandra Ružman, 4.r., Srednja škola Prelog; 2. Marta Marciuš, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Marko Židov, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Jakov Hali , 4.r., Srednja škola Prelog; 3. Karlo Šafari , 4.r., Srednja škola akovec Biologija osnovne škole: 1. Jurica Kalšan, 7.r., OŠ Prelog; 2. Franko Gori anec, 7.r., OŠ Sveti Martin na Muri; 3. Ivana Kosi, 7.r., OŠ Strahoninec; 1. Julia Jelena Toplak, 8.r., OŠ Prelog; 1. Patricija Šimuni , 8.r., OŠ Ivanovec; 1. Leon Sa er, 8.r., III. OŠ akovec; 2. Jurica Paji , 8.r., I. OŠ akovec; 3. Antonija Mrla, 8.r., II. OŠ akovec; 3. Vivien Gudlin, 8.r., OŠ Donji Kraljevec Biologija srednje škole: 1. Ana Jan ec, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Alojzije Koši , 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Laura Colar Zanjko, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Marko Štefan, 1.r., Srednja škola Prelog; 1. Filip Belovari, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Sara Blažon, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Jakov Glavina, 2.r., Srednja škola Prelog; 1. Stjepan Vargek, 3.r., Srednja škola Prelog; 2. Iva Tkal ec, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Damjan Mikec, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Darja Bari , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Iva Ivkovi , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Iva Kedmenec, 4.r., Gimnazija J.S. akovec Matematika osnovne škole: 1. Filip Rafael, 5.r., OŠ Donja Dubrava; 2. Marko Varga, 5.r., OŠ Nedeliš e; 3. Paula Horvat, 5.r., I. OŠ akovec; 1. Martin Josip Kocijan, 6.r., OŠ Petar Zrinski Šenkovec; 2. Lana Šprajc, 6.r., OŠ Petar Zrinski Šenkovec; 3. Veronika Škvorc, 6.r., OŠ Štrigova; 1. Filip Vinkovi , 7.r., OŠ Sveti Martina na Muri; 2. Karla Mesarek, 7.r., OŠ Podturen; 3. Ana Koprek, 7.r., OŠ Jože Horvata Kotoriba; 1. Matija Zadravec, 8.r., OŠ Gornji Mihaljevec; 2. Jana Peni , 8.r., III. OŠ akovec; 3. Miho Hren, 8.r., OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu Matematika srednje škole, A razina: 1. Lukas Novak, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Josip Taradi, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Sebastijan Kocen, 1.r., Gimnazija J.S. akovec;
Filip Rafael, OŠ Donja Dubrava
Tomislav Belovi , II. OŠ akovec
1. Stjepan Požgaj, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Filip Posel, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Borna Bilas, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Karlo Stojkov, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Stefanie Bobi anec, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Andrija Drk, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Kristina Petkovi , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Jurica Ivekovi -Pontoni, 4.r., Gimnazija J.S. akovec Matematika srednje škole, B razina: 1. Filip Pranklin, 1.r., ŠGimnazija J.S. akovec; 2. Tomislav Tomaši , 1.r., Tehni ka škola akovec; 3. Ivan Leva i , 1.r., Tehni ka škola akovec; 1. Klara Blažeka, 2.r., Srednja škola Prelog; 2. Aleksandar Novak, 2.r., Tehni ka škola akovec; 3. Lana Hasnaš, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Davorin Grade ak, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Denis Horvat, 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Filip Kralj, 3.r., Tehni ka škola akovec; 1. Ines Horvat, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Anastasija Jezernik, 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Petar Jaluši , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Matija Košak, 4.r., Gimnazija J.S. akovec In ormatika osnovne škole – LOGO: 1. Sebastijan Vinko, 5.r., OŠ Mursko Središ e; 2. Mirna Bilas, 5.r.,
Martin Josip Kocijan, OŠ "Petar Zrinski" Šenkovec
OŠ Mursko Središ e; 3, , Kevin Nedeljko, 5.r., OŠ Mursko Središ e; 1. Ervin Nedeljko, 6.r., OŠ Mursko Središ e; 2. Mihael Veren, 6.r., OŠ Mursko Središ e; 3. Patrik Veren, 6.r., OŠ Mursko Središ e; 1. Filip Vinkovi , 7.r., OŠ Mursko Središ e; 2. Leon Šopar, 7.r., OŠ Mursko Središ e; 1. Iva Premoša, 8.r., OŠ Mursko Središ e In ormatika osnovne škole – Qbasic: 1. Fran Megli , 5.r., III. OŠ akovec; 2. Luka Luka Micek, 5.r., III. OŠ akovec; 3. Antonio Bogojevi , 5.r., OŠ Belica; 1. Martin Josip Kocijan, 6.r., Dejan Drabi , OŠ Petar Zrinski Šenkovec; 2. Filip Bogomolec, 6.r., OŠ Donja Dubrava; 3. Mihael Pristav, 6.r., OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec; 1. David Grabant, 7.r., OŠ Prelog; 2. Vinko Sabol ec, 7.r., OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu; 3. Branimir Iveli , 7.r., OŠ Prelog; 1. Nino Cmre njak, 8.r., Miljenko Blažeka, OŠ Strahoninec; 2. Jurica Horvat, 8.r., III. OŠ akovec; 3. Tomislav Jambreši , 8.r., OŠ Jože Horvata Kotoriba In ormatika osnovne škole – osnove: 1. Luka Habuš, 8.r., OŠ Donji Kraljevec; 2. Sven Cerovec, 8.r., OŠ Podturen; 3. Leon Novak, 8.r., OŠ Ivanovec In ormatika osnovne škole razvoj so tvera: 1. Juraj Vrhar Lipej, 8.r., I. OŠ akovec; 2. Valentina Mikuli , Eva Jaluši , 6.r., I. OŠ akovec; 3. Oskar Ov ar, Josip Herman, 8.r., I. OŠ akovec
In okup srednje škole: 1. Karlo Kova i , 1.r., Tehni ka škola akovec; 1. Sebastijan Kocen, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Marko Kralji , 1.r., Tehni ka škola akovec; 3. Sebastijan Kocen, 1.r., Gimnazija J.S. akovec; 1. Stjepan Požgaj, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Borna Bilas, 2.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Livio Ben ik, 2.r., MiljenkoGimnazija J.S. akovec; 3. Patrik rn ec, 2.r., Gospodarska škola akovec; 1. Filip Budiša, 3.r., Tehni ka škola akovec; 1. Vanja Karanovi , 3.r., Tehni ka škola akovec; 2. Vedran Blažeka, 3.r., Tehni ka škola akovec; 1. Matija Bogdan, 4.r., Tehni ka škola akovec; 1. Ivan Židov, 4.r., Srednja škola Prelog; 1. Domagoj Domini , 4.r., Tehni ka škola akovec; 2. Marin Drabi , 4.r., Gimnazija J.S. akovec; 2. Nikola Trstenjak, 4.r., Srednja škola Prelog; 2. Luka Mesari , 4.r., Srednja škola Prelog; 2. Bernard Novak, 4.r., Tehni ka škola akovec; 2. Matija Bogdan, 4.r., Tehni ka škola akovec; 3. Dario Duš, 4.r., Srednja škola Prelog
Noa Jalšovec, II. OŠ akovec
Mladež Crvenog križa osnovne škole: 1. Glorija Srpak, Karmela Vadlja, Ana Sinkovi , Nina Domini , Petra Tomašek I Karla Hajdinjak, 7. I 8.r., OŠ Hodošan; 2. Greta Lajtman, Marina Jeleni , Melani Milijan i , Damjan Pintari , Marta Magdaleni I Karla Vugrinec , 7.r., OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica; 3. Glorija Kova , Jana Kova , Jeronim Perca , Dino Dolenec, David Šupljika i Luka Habuš, 7. i 8.r., OŠ Donji Kraljevec Mladež Crvenog križa srednje škole: 1. Lana Kramar, Danijela Katarina Domini , Ines Oreški, Nikolina Zrna, Karla Fekonja I Helena Strahija , 1. i 3.r., Ekonomska i Trgova ka škola akovec; 2. Monika Furdi, Anja Perca , Miljenko Novakovi , Ivan Merka Hudopisk, Lorena Novakovi i Višnja Ma arevi , 1. i 3.r., Gimnazija J.S. akovec; 3. Valentina Bogdan, Antonija Šajnovi , Barbara Boži , Danica Bistrovi , Tanja Posavec i Domagoj Košir, 4.r., Srednja škola akovec
Filip Vinkovi , OŠ Sveti Martin na Muri
Tomši , OŠ Mursko Središ e; 3. Tomislav Farkaš, 7.r., Zvonko Ljubi , OŠ Orehovica Tehni ka kultura osnovne škole - obrada materijala: 1. Mihael Kolari , 7.r., OŠ Hodošan; 2. Leon Šopar, 7.r., OŠ Mursko Središ e; 3. Ivana Zadravec, 7.r., OŠ Štrigova Tehni ka kultura osnovna škole – elektrotehnika: 1. Luka Meštri , 8.r., OŠ Strahoninec; 2. Miho Hren, 8.r., OŠ Ivana Gorana Kova i a-Sveti Juraj na Bregu; 3. Luka Petek, 8.r., OŠ Nedeliš e Tehni ka kultura osnovne škole – elektronika: 1. Fabian Benc, 8.r., OŠ Mursko Središ e; 2. Domagoj Smoli , 8.r., OŠ Ivana Gorana Kova i aSveti Juraj na Bregu; 3. Lucija Andrašec, 8.r., OŠ Podturen Tehni ka kultura osnovne škole – robotika: 1. David Grabant, 7.r., OŠ Prelog; 2. Mislav Kova , 8.r., I. OŠ akovec; 3. Viktor Vlahek, 6.r., OŠ Prelog Tehni ka kultura osnovne škole – otografija: 1. Stjepan Petkovi , 6.r., OŠ Ivanovec i Fotokino klub Ivanovec; 2. Jakov Kocijan, 7.r., OŠ Strahoninec; 3. Josip Novak, 8.r., OŠ Prelog Tehni ka kultura osnovne škole - robotsko spašavanje žrtve: 1. Noa Jalšovec, 7.r., II. OŠ akovec; 2. Luka Jalšovec, 7.r., II. OŠ akovec; 3. Melita Sandrin, 6.r., II. OŠ akovec Tehni ka kultura osnovne škole - modelarstvo uporabnih tehni kih tvorevina: 1. Viktorija Stanko, 8.r., OŠ Gori an; 2. Aleksandar Žužul 7.r., OŠ Ivanovec; 3. Karlo Ma ek, 8.r.,
zred, (OŠ Petar Zrinski Šenkovec), Neprimjetan stisak ruku - Alma Pongrac - 8. razred, (OŠ Sveti Juraj na Bregu) i Kraljice bijele - Nika Fabi - 5. razred, (OŠ Donja Dubrava); samostalni novinarski radovi: Skupi ih sve - Tina atlai - 7. razred, (III. OŠ akovec), Nogomet u suknjama - Martin Domini - 7. razred, (OŠ Draškovec) i Veselo - tužan ilm - Dora Balent 6. razred, (OŠ Prelog); radijske emisije: Izme u mene i tebe - Jasna Tomi i Luka Trandek - 6. i 7. razred, (OŠ Mursko Središ e), Pozoj pod gradom spi - Stjepan Petkovi i Aleksandar Barlovi - 6. i 8. razred, (OŠ Ivanovec), Škola kroz godine - Sara Novinš ak i Nikola Vinko, 7. razred, (OŠ Sv. Martin na Muri); školski listovi: Fijolica - Dora Balent - 6. razred, (OŠ Prelog), Klopotec - Hana Marciuš - 8. razred, (OŠ Strahoninec) i Paula Petri - 7. razred, (OŠ Draškovec); kazivanje poezije: Žana Vadlja – 8. razred (OŠ Mala Subotica); skupni dramskoscenski nastupi: OŠ Mursko Središ e: prema pjesmama Florijana Andrašeca
Lukas Novak, Gimnazija akovec
i Ljubice Dui Jovanovi : "Veseli cajti na gmajni" – recital u enika 6. - 8.razreda, OŠ Donja Dubrava: rad družine: "Šuma Striborova" (prema I. B. Mažurani ) – dramsko-scenska igra u enika 5. razreda, OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu: rad družine: "Niti smrdi niti diši" (prema narodnoj basni) – lutkarska predstava u enika 5. i 6. razreda LIDRANO srednje škole – prijedlozi za državnu razinu: literarni radovi: tekst Natje aj: traži se XY dama za glavnu ulogu, Ivane Varge (Gimnazija J. Slavenskog), Ljubav kategorija pripadnosti koji potpisuje Niko Boj (Gimnazija J. Slavenskog) novinarski tekst: Postoji sklad iza ovoga našega suludoga svijeta Sare Jakopi (Gimnazija J. Slavenskog); školski listovi: Mali graditelj - list Graditeljske škole akovec, predstavnica uredništva Antonia Hajdinjak i Lumen, list u enika Srednje škole akovec uz predstavnicu uredništva Laru Lovrek; radijska emisija: Zapis za zutra
Magdalena Pintari , Gospodarska škola akovec
Nino Cmre njak, OŠ Strahoninec
Tehni ka kultura osnovne škole - Maketarstvo i Modelarstvo: 1. Lidija Jankovi , 5.r., Nevenka Reif, OŠ Sveta Marija; 2. Nikolina Novak, 5.r., Kristijan Ov ari , OŠ Štrigova; 3. Lorena Martinjak, 5.r., Katica Mikulaj Ov ari , OŠ Strahoninec Tehni ka kultura osnovne škole – graditeljstvo: 1. Bruno Horvat, 6.r., Renata Kerovec, OŠ I.G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu; 2. Veronika Škvorc, 6.r., Kristijan Ov ari , OŠ Štrigova; 3. Andrea Novak, 6.r., Karmen Somi, OŠ Jože Horvata Kotoriba Tehni ka Kultura osnovne škole - strojarske konstrukcije: 1. Patrik Blažekovi , 7.r., Milan Zvonar, OŠ Prelog; 2. Filip Vrši , 7.r., Sanjin
OŠ Ivana Gorana Kova i a-Sveti Juraj na Bregu Tehni ka kultura osnovne škole - orijentacija i komunikacija: 1. Mirna Rodi , 8.r., OŠ Štrigova i Radio klub Me imurje; 2. Ena Šardi, 6.r., OŠ Mursko Središ e I Radioklub Me imurje; 3. Rea Tomši , 6.r., OŠ Mursko Središ e Tehni ka kultura osnovne škole - smotra mladih poduzetnika: 1. Tomislav Belovi , 7.r., II. Osnovna škola – akovec; 2. Valentina Mikuli , 6.r., I. OŠ akovec; 3. Borna Bira , 5.r., II. OŠ akovec Vjeronauk osnovne škole: 1. Glorija Srpak, Nina Domini , Doroteja Srpak i Korina Srpak, 7. i 8.r., Valerija Štampar, OŠ Hodošan; 2. Alen Sambolec, OŠ Podturen; 3. Rahela Klobu ari , OŠ I.G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu LIDRANO osnovne škole – prijedlozi za državnu razinu: literarni radovi: Staroj mami - Marta Malovi - 8. razred, (OŠ Mursko Središ e), Moje ime - Tina atlai - 7. razred, (III. OŠ akovec), Podne - Petra Novak - 6. ra-
Sandra Ružman, Srednja škola Prelog
Luka Meštri , OŠ Strahoninec
Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. U snimanju emisije sudjelovali su u enici Dino Hraš anec i Klara Ov ar; dramsko-scenski nastupi: Damjan Mikeca (Gimnazija J. Slavenskog) u kazivanju stihova Ladislava Radeka Idu ljudi i skupni nastupi Spremni, autorice Kristine Gavran koju su izveli: Ivan Modri , Vinko Mohari , David Petek i Tiana Ribari , u enici Tehni ke škole akovec. U enici Graditeljske škole akovec Lea Perho , Simona Srnec, Karla Mesari i Nives Sandrin tako er su predloženi s kolažom tekstova Hej, ti njihove profesorice Emilije Kova ; radio drama: Zlatokosa i tri medvjeda. autorica Manuele Pal i i Pavle Švende iz Graditeljske škole akovec LIK osnovne škole – izložba: 1. Lara Zadravec, 8.r., I. OŠ akovec; 2. Bernarda Flin ec, 7.r., OŠ Gornji Mihaljevec; 3. Katarina utura, 8.r., OŠ Nedeliš e; 1. Luka Šestan, 2.r., Srednja škola Prelog Promet i logistika - tehni ar cestovnog prometa: 1. Denis Žnidar, 4.r., Gospodarska škola akovec; 2. Ivan Špiranec, 4.r., Gospodarska škola akovec; 3. Majkl Kodba, 4.r., Gospodarska škola akovec Promet i logistika - tehni ar za logistiku i špediciju: 1. Mihael Bujan, 4.r., Gospodarska škola akovec; 2. Renata Galovi , 4.r., Gospodarska škola akovec Promet i logistika - voza motornog vozila: 1. Robert Hasanovi , 3.r., Gospodarska škola akovec; 2. Luka alopa, 3.r., Gospodarska škola akovec; 3. Domagoj Koren, 3.r., Gospodarska škola akovec Frizeri : 1. Vlatka Mlinari , 3.r., Gospodarska škola akovec; 2. Magdalena Pintari , 3.r., Gospodarska škola akovec; 3. Monika Zadravec, 3.r., Gospodarska škola akovec Flora: 1. Margareta Šimunkovi , 3.r., Gospodarska škola akovec; 2. Sanja Andrlon, 3.r., Gospodarska škola akovec; 3. Karolina Debelec, 3.r., Gospodarska škola akovec Agro: 1. Luka Kr mar, 4.r., Gospodarska škola akovec; 2. Petra Jagec, 4.r., Gospodarska škola akovec; 3. Marko Kemec, 4.r., Gospodarska škola akovec Izrada modne kolekcije: 1. Zvjezdana Ignac, 3.r., Gospodarska škola akovec; 2. Jelena Srša, 3.r., Gospodarska škola akovec; 3. Marina Mar ec, 3.r., Gospodarska škola akovec Kroja : 1. Jelena Srša, 3.r., Gospodarska škola akovec; 2. Marina Mar ec, 3.r., Zlatko Gospodarska škola akovec; 3. Silvija Oršuš, 3.r., Gospodarska škola akovec
20
Coolijada
COOLIJADA 2014. Zapo inju maturantski dani
MATURANTSKA
COOLIJADA
Glasački listić
Napomena: Svog favorita (jednog najmaturanta ili najmaturanticu) označite sa X
Molimo ubaciti glasački listić u kutije koje se nalaze u srednjim školama.
1
2
Antonio Vuruši , 4.K, ETŠ
4
3
Elena David, 4.C, ETŠ
5
Filip Belec, 3.T, ETŠ
Elvis Jankulija, 4.B, ETŠ
6
Igor Jezernik, 4.A, ETŠ
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Birajte najmaturanta i najmaturanticu kuponom i SMS-om PU me imurska i ovu e godinu zajedno sa srednjim školama, Me imurskom županijom i gradovima akovcom, Prelogom i Murskim Središ em organizirati tradicionalnu završnu proslavu obilježavanja kraja školske godine za maturante srednjih škola - Dane maturanata u Me imurskoj županiji. Ovaj se oblik suradnje kao preventivno-zabavno-edukativna akcija pod nazivom “Coolijada 2014.” provodi ve 10 godina za redom i polu io je vrlo dobre rezultate i pohvale javnosti. Sama akcija zapo inje objavom prijavnica za izbor najmaturanta i najmaturantice srednjih
7
Ivan Zadravec, 4.UR, ETŠ
8
Ivana eh, 4.K, ETŠ
Karlo Kocijan, 4.HT, ETŠ
škola Županije me imurske. Slike najmaturanata e se zajedno s glasa kim listi ima putem kojih e se mo i glasovati za kandidate objaviti 25. travnja, 2. i 9. svibnja u listu 2Me imurske novine“, odnosno 29. travnja, 6. i 13. svibnja u Listu “Me imurje”. Tako er e se na televiziji “Srce tv“, portalu “EMedjimurje“, portalu “E-mina“, kao i našem portalu Me imurskih novina: www. mnovine.hr objaviti slike predloženih natjecatelja i objaviti SMS broj za glasovanje. U srednjim školama bit e postavljene glasa ke kutije u koje e se mo i ubacivati glasa ki kuponi. Glasovanje završava s danom 15. svibnja 2014. godine.
9
10
Marko Kozar, 4.C, ETŠ
Minea Pucko, 3.T, ETŠ
11
Petra Horvati , 4.UR, ETŠ
Proslava Dana maturanata završila bi u petak, 16. svibnja 2014. godine, mimohodom maturanata ulicama grada koji e zapo eti u 14 sati formiranjem kolone maturanata kod Ekonomske i trgova ke škole akovec i koncertom bendova sastavljenih od srednjoškolaca kod SRC-a “Mladost” u akovcu. Kao i prethodnih godina, najmaturant i najmaturantica bit e nagra eni vrijednim nagradama - tablet ra unalima, a njihovi razredi ulaznicama za akove ke bazene. Osim spomenutog, birat e se i najorginalniji razred, koji e biti nagra en cjelodnevnim izletom Spa i golf resortu “Sveti Martin“. Kriteriji za izbor najoriginalnijeg razreda bit e ponašanje pojedinaca i kolektiva (razreda) za vrijeme trajanja akcije, kao i izgled i kreativnost kod izrade maturantske odore. Tako er od 12. do 16. svibnja organizirat e se tzv. gra anske ophodnje sastavljene od predstavnika škola, policijskih službenika i roditelja maturanata, koje e u kriti na vremena obilaziti mjesta okupljanja maturanata i pratiti njihovo ponašanje. Policija e u suradnji s nadležnom inspekcijom i komunalnim redarstvom Grada akovca provoditi intenzivnije kontrole radi suzbijanja prekršaja pijan evanja na javnom mjestu i drugo. Tako er pozivamo roditelje da iskoriste svoje roditeljsko pravo i dužnosti i posvete dovoljno nadzora i brige svojoj djeci, a sve s ciljem da obilježavanje ovih dana pro e dostojanstveno i sa što manje štetnih posljedica kako za maturante, tako i za ostale gra ane.
12
Sandra Kova , 4.B, ETŠ
13
Vanessa Šari , 4.A, ETŠ
14
Zrinka Jankovi , 4.HT, ETŠ
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Barbara Furdi, 4.B, Gimnazija JS
Barnard Kanižaj, 4.B, Gimnazija JS
Dario Filipi , 4.E, Gimnazija JS
Jelena Novak, 4.D, Gimnazija JS
Jura Mihin, 4.A, Gimnazija JS
Lea Perho , 4.A, Gimnazija JS
Maja Sabol, 4.E, Gimnazija JS
Marko Mesari , 4.F, Gimnazija JS
Mateo Henec, 4.G, Gimnazija JS
Matija Košak, 4.C, Gimnazija JS
Matija Marodi, 4.D, Gimnazija JS
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
Monika Gudlin, 4.G, Gimnazija JS
Ružica Juras, 4.F, Gimnazija JS
Valentina Holjevac, 4.C, Gimnazija JS
Doris Bermanec, 3.CV, Gospodarska
Ivona Cirkven i , 3.CV, Gospodarska
Jakov Novak, 4.CP, Gospodarska
Jelena Srša, 3.PK, Gospodarska
Karolina Tomaši , 3.KC1, Gospodarska
Kristina Blažin i , 3.KC2, Gospodarska
37
38
39
40
41
43
44
45
46
47
Luka Kr mar, 4.PT, Gospodarska
Maja Risovi , 3.KC2, Gospodarska
Mihael Bijan, 4.LŠ, Gospodarska
Petra Jagec, 4.PT, Gospodarska
Renata Galovi , 4.LŠ, Gospodarska
Stella Zlatarek, 3.FPK, Gospodarska
Stjepan Krha , 3VO, Gospodarska
Kristina Medved, 4.CP, Gospodarska
48
Dejan Oršoš, 3.F, Graditeljska
59
Nikola Horvat, 3.E, Graditeljska
70
Evica Ignac, 3.PKS, SŠ Prelog
Lucija Korunek, 3.VO, Gospodarska
49
50
Denis Košak, 3.D, Graditeljska
Filip Mesec, 4.C, Graditeljska
60
61
62
63
Teodora Žerjav, 4.A, Graditeljska
Ana Rob, 4.D, SŠ akovec
Danijel Branilovi , 4.A, SŠ akovec
Dino Baksa, 4.D, SŠ akovec
71
72
73
74
Filip Blažon, 3.KU, SŠ Prelog
81
82
Tea Tkalec, 4.THK, SŠ Prelog
Viktorija Hunjadi, 3.KU, SŠ Prelog
92
93
Luka Žvorc, 3.S1, Tehni ka škola
Maja Ciglari , 3.SKK, SŠ Prelog
83
Benjamin Novak, 3.E1,Tehni ka škola
94
Marin Gori anec, Marko Kr mar, 4.ET4, Tehni ka škola 4.ET2, Tehni ka škola
51
Elizabeta Cindri , 3.PK, Gospodarska
Helena Živko, 4.C, Graditeljska
Marko Pintari , 3.PKS, SŠ Prelog
84
Brigita Golenko, 3.S1, Tehni ka škola
95
Mihael Šoštari , 4.ST, Tehni ka škola
52
Ivan Zobun ija, 4.A, Graditeljska
Matija Brumen, 4.THK, SŠ Prelog
85
David Požgaj, 3.S3, Tehni ka škola
96
Gianluca Hali , 3.FPK, Gospodarska
42
Monika Sovi , 3.KC1, Gospodarska
53
Jasmin Ignac, 3.E, Graditeljska
64
Kristina Kukoli , 4.S, SŠ akovec
75
Monika Mikec, 4.EK, SŠ Prelog
86
Emil Rukelj, 3.S4, Tehni ka škola
97
54
55
Petra Jagec, 4.PT, Gospodarska
Lana Vibovec, 4.D, Graditeljska
65
66
Mirko Posavec, 4.B, SŠ akovec
Patricija Me imurec, 4.B, SŠ akovec
76
77
Patrik Jan ec, 3.SKK, SŠ Prelog
Romano Kvakan, 4.EK, SŠ Prelog
56
Luka Kundih, 4.D, Graditeljska
67
Bruno Petrini , 3.PM, SŠ Prelog
78
Sandra Ružman, 4.G2, SŠ Prelog
57
Michael Jezernik, 3.F, Graditeljska
68
Dario Duš, 4.G2, SŠ Prelog
79
Sara Slavi ek, 4.G1, SŠ Prelog
Ana Mutvar, 4.B, Graditeljska
58
Neven Horvat, 4.B, Graditeljska
69
David Škvorc, 3.PM, SŠ Prelog
80
Tajana Mati, 4.G1, SŠ Prelog
87
88
89
90
91
Gabrijel Fabi , 3.S4, Tehni ka škola
Ivan Kavran, 3.E1, Tehni ka škola
Jasmin Poturi , 4.ST, Tehni ka škola
Karlo Kova i , 3.S2, Tehni ka škola
Luka Hraš anec, 4.ET3, Tehni ka škola
100
101
98
99
102
Saša Krnjak Šopar Aleks, Petar Nesti , Nikola Perho Petar Šari , Stephan Šalamon, Zoran Martin evi , 3.S2, Tehni ka škola 4.ET1, Tehni ka škola 4.ET2, Tehni ka škola 3.S3, Tehni ka škola 4.ET1, Tehni ka škola 4.ET3, Tehni ka škola 4.ET4, Tehni ka škola
LUPINIZAM
STIGAO U AKOVEC!
Stephan Lupino predstavio se doma oj likovnoj publici u potpuno novom svjetlu. Brend Lupina kao fotografa atraktivnih djevojaka zamijenilo je potpuno novo usmjerenje i umjetni ki izri aj koji su doma i, ali i svjetski, likovni krugovi prozvali “lupinizam”. U galerijskom prostoru zgrade “Scheier” izloženi su radovi iz ciklusa “Apokalipsa”, koji ilustriraju autorova promišljanja kroz slike, skulpture, ogledala, križeve i stolice. Lupinov fokus usmjeren je na nove forme jer, kako kaže, fotografija kao umjetni ki format nije mu više izazov. Kroz nove tehnike istražuje više sfere. (foto: Zlatko Vrzan)
IZLOŽBE
Fotoizložba Marka Lon ari a na Me imurskom veleu ilištu “Rupoportreti” Veljka Posavca u akove koj Knjižnici NO KNJIGE 2014.
itanje je ponovno u modi. I no no! OBLJETNICE
ro enja dr. Vinka Žganca i smrti Josipa Vrhovskog NAJAVLJUJEMO
41. Majski muzi ki memorijal USPJEŠNA SURADNJA
III. OŠ akovec i ŠAF-a
2
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kultura
UTORAK, 6. svibnja, 18 sati AKOVEC, dvorana Matice hrvatske
Tribina “Naznake za hrvatsku vanjsku politiku”
LJETO S POPUSTOM!!!
Prof. dr. Ivo Banac održat e u Mjesecu Matice hrvatske u akovcu tribinu pod nazivom “Naznake za hrvatsku vanjsku politiku”. Prof. Banac autor je desetak knjiga i dobitnik nekoliko me unarodnih
STIGLI KATALOZI MEDITERAN I ZELENI ODMOR & WELLNESS KRSTARENJE BRODOM MSC FANTASIA ZAPADNI MEDITERAN 12 dana / 11 noći Polazak iz Čakovca! 24.11.-05.12.2014. od 3.595 kn + 995 kn lučke pristojbe
nagrada i priznanja. Pred naslovljene teme prof. Banac e na tribini govoriti i o svojoj knjizi “Hrvati i crkva”. Tribina e se održati u dvorani Matice hrvatske u akovcu i zapo et e u 18 sati.
STEPHAN LUPINO – atraktivni kipar i slikar
Lupinizam kao pokret sa sve ve im brojem sljedbenika Piše: Robert Radovi Foto: Zlatko Vrzan
NOVO... NOVO ... NOVO!!! AUTOBUSNI POLASCI IZ ČAKOVCA I VARAŽDINA!
01.05.2014 TOSKANA I CINQUE TERRE 4 dana =1.745 kn GARDALAND 2 dana = 645 kn VENECIJA 3 dana =995 kn BUDIMPEŠTA 3 dana =745 kn PRAG 4 dana =1295 kn
19.06.2014 AUSTRIJSKA JEZERA 3 dana =1.145 kn (FM popust 150 kn) DVORCI BAVARSKE 4 dana =1.495 (FM popust 150 kn) KRAKOW 4 dana =1.595 (FM popust 150 kn) AZURNA OBALA 4 dana =1.995 kn (FM popust 100 kn) ISKORISTITE FIRST MINUTE PONUDU I UŠTEDITE DO 20 % TAKO DA NA VRIJEME REZERVIRATE SVOJE MJESTO POD SUNCEM!! ODABERITE NEŠTO IZ BOGATE PONUDE ODMORA NA JADRANU 2014! UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE... ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....
DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE... MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.
www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
Strossmayerova 4
NEDJELJA, 4. svibnja, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu akovec
akov aninu Marku Lon ari u ovo je prvo autorsko predstavljanje javnosti
FOTOIZLOŽBA POVODOM DANA PLANETA ZEMLJE
Marko Lon ari uhvatio zelene akove ke kadrove Piše: Roberta Radovi 27-godišnji akov anin Marko Lon ari u suradnji sa ZEO-om “Nobilis” predstavio se prije svega studentima Me imurskog veleu ilišta fotografskom izložbom koja je bila dio programa organiziranih povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje. Autor je izložio desetak fotogra ija koje ukazuju na to kako se akovec ve sada može nazvati “Zelenim gradom”. Lon ari je studirao na Veleu ilištu Varaždin - Multimediju i trenutno radi u fotostudiju “Obscura” u akovcu i volonter je Nobilisa. O izloženim radovima koji e se mo i razgledati i tijekom mjeseca svibnja autor nam je kazao: - Kad usporedimo akovec s ostalim gradovima u Hrvatskoj, za njega se može re i da je ve sada ‘Zeleni grad’. Pokušali smo predstaviti kadrove koji ukazuju na primjenu obnovljivih izvora energije, zatim smo fotogra irali uljanu repicu od koje se radi biodizel, solarne panele... A ostalo su teme pejzažnog tipa i ure enja grada akovca. I ina e sam orijentiran na pejzažnu fotogra iju, na taj ‘zeleni smjer’. Ovo mi je prva samostalna izložba i do sada nisam izlagao. Izložba je ujedno i poveznica na temu kojom Ujedinjeni narodi pozivaju sve ljude svijeta da tijekom naredne dvije godine sudjeluju u kampanji nazvanoj “Zeleni gradovi”, kojoj je osnovni cilj ozelenjavanje gradova, odnosno stvaranje održive i zdrave prirodne sredine u svim gradovima svijeta.
Poznati fotograf Stephan Lupino predstavio se akove koj likovnoj publici u potpuno novom svjetlu. Brend Lupina kao fotografa atraktivnih djevojaka zamijenilo je potpuno novo usmjerenje i umjetni ki izri aj koji su doma i, ali i svjetski likovni krugovi prozvali “lupinizam”. Što su obilježja tog usmjerenja, Lupino govori: - Moraš biti avangarda, moraš misliti sto godina unaprijed, biti u nekom svom petom elementu, u drugim sferama, a opet imati cijeli život iza sebe, npr. najmanje deset godina provesti u New Yorku, da bi mogao razmišljati u stilu ‘lupinizma’. U galerijskom prostoru zgrade “Scheier” izloženi su radovi iz ciklusa “Apokalipsa”, 2012., koji ilustriraju autorova promišljanja kroz slike (akrilik na platnu), skulpture (metal, drvo), ogledala (staklo, drvo), križeve (drvo) i stolice skulpture (metal/ drvo). Lupinov fokus usmjeren je na
crteže i skulpture jer, kako kaže, fotogra ija kao umjetni ki format nije mu više izazov i kroz ove nove tehnike istražuje više sfere koje i publika izvrsno prihva a: - U posljednje vrijeme imam jako dobre kritike za ove moje radove. Ljudi su prihvatili taj moj ‘lupinizam’ koji zapravo radim zadnjih deset godina, tako da se stvara cijeli pokret i imam dosta sljedbenika. Skulpture i crteže po eo sam raditi prije tri godine i ovdje u akovcu su izloženi moji prvi eksponati i radovi, odnosno originali na temelju kojih nastaju skulpture ve ih dimenzija.
Amerikanci poludjeli za Lupinovim stolicama! Nakon akovca, Lupinovi radovi odlaze ponovno preko Atlantika - u Miami, i to ve inom djela ve eg formata kao što su skulpture dimenzija tri do etiri metra, novi crteži iz serije “Peti element” koji su inspirirani na staroj kineskoj ilozo iji i nova serija stolica, posebno dizajniranog namještaja koji su izraz modernog i tradicionalnog, a koji su posebno
Lupinizam je osvojio i akove ku publiku
Svoju redovnu godišnju skupštinu u subotu je održao KUD “Sveti Jeronim”, na kojoj je izvješ a o radu i aktivnostima udruge podnio njegov predsjednik Matej Š avni ar. Prošle godine KUD je imao 79 nastupa u Štrigovi, županiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Posebno se isticala Ženska vokalna skupina “Stridone”, koja je u klasi debitantica u sklopu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu osvojila 1. nagradu publike, a u Francuskoj je kvalitetno zastupala Me imurje na 16. danima hrvatske kulture . Š avni ar je za ovu godinu najavio osnivanje dje je tamburaške i dje je folklorne skupine, te sudjelovanje na Smotri folklora “Moslavina 2014.”, te na Me unarodnoj smotri u Zagrebu. KUD je bio odli an doma in predsmotre Me imurske popevke i vrlo uspješan na KAM-u u Prelogu.
Lupino je fotografije golišavih djevojaka zamijenio modernim skulpturama
zapaženi i traženi u Americi. Naime, nakon što se prošle godine predstavio u njujorškoj galeriji “Ralph Pucci”, Lupinu stižu nove pozivnice za izložbe u SAD-u, Australiji i Velikoj Britaniji te posebice u Londonu. U domeni fotogra ije radi monogra ije, a kako kaže, galerije su zainteresirane i za njegove fotografske izložbe: - Klovi evi dvori u Zagrebu žele organizirati moju fotografsku retrospektivu, a i u Ljubljani e u desetom mjesecu imati retrospektivnu izložbu fotogra ije. Izložba u akovcu organizirana je na poziv Me imurske županije i dio je programa obilježavanja Dana Me imurske županije i Spomendana Hrvatskog sabora na pogibiju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
KUD “Sveti Jeronim” Štrigova
Na godišnjoj skupštini najavljene nove sekcije
Predsjednik Matej Š avni ar podnosi izvješ e o radu i aktivnostima društva
Financijsko poslovanje društva bilo je vrlo dobro, a takvo se o ekuje i ove godine. Skupštinu su pozdravili i na dobrom radu estitali op inski dona elnik Zdravko Sabol ec,
te predstavnici drugih društava i udruga. Svi su se složili kako je KUD “Sveti Jeronim” ponos Štrigove, koji ime Štrigove, županije i domovine prenosi svugdje gdje nastupa i sudjeluje. (S. Mesari )
2. svibnja 2014.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PETAK, 16. svibnja, 18 sati AKOVEC, dvorana Matice hrvatske
Deveta smotra koreografiranog folklora Centar za kulturu bit e tradicionalno doma in koreogra iranog folklora. Deveta smotra po redu održat e se u nedjelju 4. svibnja s po etkom u 16 sati. Nastupit e KUU “Veseli Me imurci” akovec, KUD “Belica”, KUD “Donji Vidovec”, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, Me imursko folklorno društvo “Ljubljana”,
KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, KUD “Mihovljan” i KUD “Fijolica” Orehovica. Organizatori su Smotre KUU “Veseli Me imruci” akovec, Zajednica Hrvatskih kulturno-umjetni kih udruga Me imurske županije, Me imurska županija, Grad akovec i Odbor za me imurski i koreogra irani folklor.
Predstavljanje zbirke pjesama akov anina Danijela Kralja Danijel Kralj ro en je 1987. u akovcu. Nakon osnovne škole u Zasadbregu i Sv. Jurju na Bregu, završio je jezi nu gimnaziju u akovcu. Sada je student pete godine kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Unato sljepo i, bio je vrlo uspješan na natje-
canjima u poznavanju hrvatskog jezika. Tako je u osnovnoj školi dva puta bio županijski prvak, izborivši time nastupe na državnom natjecanju. Godine 2003. dobio je 2. nagradu na “Goranovom prolje u” u kategoriji osnovnih škola Republike Hrvatske. Godi-
ne 2000. objavio je svoju prvu zbirku, “Put do ljubavi, mira i sre e”, a 2004. zbirku “Moja lutanja”. O zbirci e govoriti urednik prof. dr. Stjepan Hranjec te recenzent, prof. dr. Vlado Pandži , a nastupit e u enici Osnovne škole “Ivan Goran Kova i ” iz Sv. Jurja na Bregu (voditelj u . Alen Barbi ). Piše: Roberta Radovi
AKOVE KA NO KNJIGE
itanje je ponovno u modi. I no no! Brojne i sadržajne programe pripremila je Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja). Radionice i književni susret, na kojem su gostovali mladi književnici Mario Molnar, Rene Hoblaj i Vedrana Horvat, zapo eli su još tijekom prijepodneva na Dje jem odjelu. U suradnji s Prijateljima waldorfske pedagogije Varaždin održana je i Ve er bajki. Ve ernji program na Op em odjelu zapo eo je otvorenjem izložbe “Rupoportreti” akademskog slikara - gra i ara Veljka Posavca. Potom je uslijedio najposje eniji program No i knjige 2014. u akovcu - književni susret s Aleksandrom Stankovi em, popularnim novinarom, urednikom i voditeljem televizijske emisje “Nedjeljom u dva”. Jednoipolsatno druženje nadasve kvalitetno moderirala je Željka Hatvali Strahija, dotaknuvši niz interesa i osobnosti gosta: od pisanja poezije, preko knjige eseja “Sto faca i Aca”, pa sve do priprema televizijskih nedjeljnih emisija i suradnje s gostima, što je okupljenu publiku i ponajviše interesiralo. Stankovi je interpretirao nekoliko svojih pjesama i eseja te akove koj publici otkrio svoje jednostavno, strpljivo i ugodno lice. Kazao je kako u akovcu nikad do sada još nije bio, ali za ljetno razdoblje najavljuje snimanje televizijskih putopisa i ponovni dolazak u Me imurje. Završni pe at bogatom i kvalitetnom no no-knjižnom programu da-
Najposje eniji program akove ke No i knjige bio je književni susret s Aleksandrom Stankovi em
- Majka je dosta toga, kako mi je kazala, saznala o meni upravo preko pjesama u kojima se ovjek na neki na in ogoli, rekao je Stankovi la je svirka akove kog benda “Genova”.
Upoznali smo jedno od sto lica Aleksandra Stankovi a Najposje eniji program akove ke No i knjige bio je književni susret s Aleksandrom Stankovi em, tako da se u akove koj Knjižnici za njegovo predstavljanje knjige “Sto faca i Aca” tražila sjedalica više. Na samom po etku popularni televizijski novinar o svom jednom od sto lica kazao je: - Koliko lica imam? Vjerujem da, kao i svaki od nas, imam više lica. Njih petnaestak, dvadesetak... i ovdje sam ve eras s
vama sa željom da vam pokažem svoje lice u drugom svjetlu nego što ste ga upoznali kroz moju televizijsku emisiju. Dakle, to lice voditelja koji konstantno provocira goste je zapravo privatno sasvim netko drugi. Ali i onaj Stankovi u Nedjeljom u dva i ovaj u akovcu i onaj koji piše pjesme je pravi, tako da imam mnogo lica, kao i svi mi. Brojne gledatelje i fanove njegove nedjeljne emisije iznenadila je spoznaja kako se ispod te voditeljske maske krije pjesni ka duša. Naime, Stankovi je do sada izdao tri zbirke pjesama, a o svom pjesni kom interesu govori: - Pišem, k’o voli, nek’ ita, tko ne voli - ne voli. Potrebu za pisanjem imam. Ne smatram se pjesnikom i ne želim pjesnicima uzimati kruh, da se razumijemo Za sad imam tri knjige pjesama iza sebe. Ponekad se preozbiljno doživljavam, pa su mi pjesme ispušni ventil. Ironija u pjesmama
mi je ulaznica da samoga sebe držim na oku. Pokušavaju i sebe vidjeti sa strane, na neki se na in i štitim. Knjiga “Sto faca i Aca” knjiga je u kojoj se Stankovi pozabavio emisijom koju ure uje i vodi: - Ponekad su to i anegdotalne situacije. Trudio sam se ne opisivati što su rekli gosti u mojoj emisiji. Moje kolege zapadnu u zamku kad pišu o tome što je bilo i što su radili u emisiji. Mislim da je to dosadno. Ljudi su to pogledali i stekli neki dojam o tome. Me utim, stvari koje se doga aju prije ili poslije emisije, neke sitnice, puno bolje ocrtavaju moje goste nego ono što su rekli u emisiji. U emisiji navuku neku masku, kao uostalom i ja, a nakon emisije je skinu - potpuno su druk iji ljudi. Po vlastitoj memoriji sam eprkao i samo moje sje anje je kriterij kako su odre eni ljudi ušli u knjigu. Ne po imenu ili važnosti, ve samo po mom sje anju.
se netko zanimljiv ukaže, do i se sigurno.
O prijateljstvu Stankovi kako kaže ima tri dugogodišnja prijatelja, a etvrti nastoji to postati: - Ne želim više prijatelja. Odnosno netko bi se stvarno morao potruditi da postane moj prijatelj. Ne zato što su moji zahtjevi previsoki, nego mislim da se prijateljstvo njeguje godinama. Kad sam bio mla i, esto sam doživio razo aranje jer sam ulazio u površna prijateljstva, pa sam shvatio da ovjek može ima tek nekoliko pravih prijatelja. Ja ih imam troje. Jedan pretendira da postane etvrti. (smijeh publike) Ve dugo godina smo, da tako kažem, ‘malo bolji poznanici’. Ja sam na nekom testu
teljstvo. Dva-tri puta godišnje se sastajemo, na emo se na kavici, popri amo, ona je vrlo draga i vrlo poštena osoba i imponira mi na mnoge na ine.
E-knjiga ili papirnate knjige? Za pisanje pjesama kao alat koristi i olovku i tipkovnicu. Daje li prednost e-knjigama ili papirnatima, odgovara: - Još nisam pro itao ni jednu e-knjigu. Neke knjige koje sam dobio u PDF formatu su mi ne itljive. Možda je dijelom to razlog što sam po eo koristiti nao ale, pa mi je sve teže gledati u kompjutor. Stoga u odnosu na e-knjige, biram stare dobre knjige. Tradicionalist sam u tom pogledu. Preporu ujem pro itati novu knjigu Igora Mandi a, koji je objavio tre u au-
Emisija “Nedjeljom u dva” Nakon Plodova zemlje najgledanija emisija na HTV-u je Nedjeljom u dva. O životnom vijeku te emisije Stankovi govori: - Dok su tri uvjeta ispunjena, ta emisija e se emitirati: dok je meni gušt to raditi, dok moji urednici procjenjuju da to ima smisla raditi i dok gledatelji to gledaju. Za sad ta tri uvjeta postoje. Kad ne e postojati jedan od ta tri, vjerojatno emisije ne e biti. Gosti iz Me imurja su rijetki. Stankovi to komentira: - Nemam pojma, ja vam goste ne biram po regijama. Ako
Uz itanje uvijek godi i dobra glazba. Ove godine uz bend “Genova” kod njega, a on kod mene. Nakon emisije razvio sam malo prijateljstvo s Milkom Babovi . Imam stav da s gostima svoje emisije ne prijateljujem i ne volim se sastajati s njima. Me utim, s Milkom Babovi im jesam i mi njegujemo na neki na in to prija-
tobiografsku knjigu koja je izašla ovih dana. Zove se ‘Oklop od papira’. Pro itao sam je pripremaju i se za emisiju s Mandi em. To nije dosadno štivo. Ti tekstovi svjedo e o karakteru tog ovjeka, a to je ono što me najviše zanima kod mojih gostiju.
VELJKO POSAVEC IZLOŽIO RUPOPORTRETE
Rupa do rupe portret, portret do portreta - izložba Piše: Roberta Radovi Akademski slikar - gra i ar Veljko Posavec rodom je iz akovca, a trenutno živi i radi u Varaždinu. Nakon što se me imurskoj likovnoj publici predstavio krajem listopada prošle godine, njegovi su radovi ponovno stigli u akovec. Povodom manifestacije “No knjige” u akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski” postavljena je i otvorena izložba “Rupoportreti”, o kojoj autor govori: - Izložba je adaptacija prijašnjih dviju izložbi koje
su ve bile postavljene u akovcu. Jedna je bila izložena u Centru za kulturu pod nazivom ‘Indiferencija’, a druga je bila protekle jeseni u Starom gradu, u galerijskom prostoru Muzeja Me imurja, gdje sam se ve inom orijentirao na portrete. Ova se izložba pod nazivom “Rupoportreti” nadovezuje na ta dva ciklusa. Zašto “rupo”? Radi se o udubljenjima, rupama koje se nalaze na razli itim materijalima kao što su papir, plastika, drvo i platno. Naravno, to nije samo element koji je
prisutan na ovim slikama, ve ima i drugih tehnika i materijala. Autor nam je i djelomi no otkrio kako nastaju umjetni ke rupice te zašto se kao dominantna tema pojavljuju upravo portreti: - Koristim poseban alat koji je ra en s više elemenata, ovisno o tome na kojem mediju se radi, je li to platno, pleksiglas..., ali sve tajne ‘obrta’ ne mogu vam odati. (smijeh) Drugi element u djelima jesu portreti. Portretima nisam bio sklon ni za vrijeme
Veljko Posavec, iako trenutno radi u prosvjeti, naglašava kako mu je umjetni ko stvaralaštvo na prvom mjestu
srednje škole ni za vrijeme studija, osim kad smo na Akademiji morali raditi portrete. Više sam bio orijentiran, ne u re i na apstrakciju, ve na dijelove gdje sam mogao puno više istraživati. Što se više udaljavam od Akademije, skloniji sam realizmu, ali opet ne najklasi nijem. Ovaj rad je ispitivanje dvodimenzionalnosti i trodimenzionalnosti s elementima vizualnog identiteta, odnosno pomo u portreta kroz neke emocije koje se prikazuju na ljudskom licu.
4
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Scena
PETAK, 2. svibnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club
ETVRTAK, 8. svibnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu
Rock koncert benda “Flashback” Ima neka tajna veza izme u Bebeka i tamburaša U petak 2. svibnja u Podroomu ponovno nastupa rock bend “Flashback”. Bend je spojio glazbenike s puno svira kog iskustva i kilometraže na pozornici. Prije ovog, ashbackovci su zanat pekli sviraju i s Tonijem Cetinskim, Severinom, Danijelom te u bendovima “Film”, “Big Blue”. Nastupaju po klubovima, motorijadama, ali i velikim feštama te dvoranama. Kao
kvalitetne glazbenike prepoznao ih je i jedan od najnagra ivanijih gitarista u regiji, Nebojša Buhin - Nebo, s kojim su snimili televizijsku emisiju “Garaža”. Sura ivali su i s Eminom Arapovi , Antonijom Šolom, a 2008. godine odsvirali su poseban performance na modnoj manifestaciji “Cro-a-porter”. Osim što de ki odli no sviraju, najavljuju i ve er kvalitetnog rock and rolla.
Veliki koncert Željka Bebeka i tamburaškog orkestra Centra tradicijske kulture Varaždin, dvije godine za redom najboljega tamburaškog orkestra u Hrvatskoj, bit e održan na Tribini “ akovec etvrtkom” s po etkom u 20 sa . Selma, Ružica si bila, Sanjao sam no as da te nemam, Sve je to od lošeg vina, Opros
mi što te volim i mnogi drugi hitovi rock grupe “Bijelo dugme” i Željka Bebeka u potpuno novim obradama za tamburaški orkestar zasigurno e vas oduševi . Tim više što e legendarni pjeva , ija karijera traje ve punih 40 godina, nastupi u pratnji vrsnih tamburaša pod vodstvom “Tibora Büna”.
OSNOVNA ŠKOLA dr. Vinka Žganca, Vratišinec
Me imurske popevke u razli itosti Prošli je vikend održano ovogodišnje i šesto po redu obilježavanje obljetnice ro enja hrvatskog etnomuzikologa i zapisiva a narodnih pjesama, plesova i obi aja, teologa i akademika dr. Vinka Žganca u njegovom rodnom mjestu Vratišinec. Program je prire en u vratišine koj Osnovnoj školi koja nosi ime dr. Vinka Žganca, a održan je pod zajedni kim nazivom “Glazbeno stvaralaštvo dr. Vinka Žganca - me imurske popevke u razli itosti”. O akademiku Žgancu, koji je ro en 1890. godine u Vratišincu, njegovom stvaralaštvu
Profesorica Šimunkovi govori o Žgan evu stvaralaštvu
Sve anosti su nazo ili i Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana, Milena Granatir, zamjenica vratišine kog op inskog na elnika, i Biserka Tarandek, lanica Školskog odbora OŠ dr. Vinka Žganca, kojima je dobrodošlicu poželio Željko Ma ek, školski ravnatelj, dok je itavi projekt vodio profesor Stjepan Horvat. Na kraju dana kod Spomen-biste akademiku Vinku Žgancu zapaljene su svije e te je zajedni ki otpjevana popevka “Me imurje, kak si lepo zeleno”. Dr.
Kod Spomen-biste zapaljene su svije e
i životu govorila je profesorica Dragica Karolina Šimunkovi , koja je akademika osobno poznavala, a njegove pjesme esto stavljala na repertoar zborova i skupina koje je vodila. U bogatom kulturno-umjetni kom programu nastupili su u enici osnovnih škola Vratišinec, Gornji Mihaljevec, Mursko Središ e, Kotoriba, Štrigova, Sveti Martin na Muri i Umjetni ka škola “Miroslav Magdaleni ” iz akovca.
Pjevanjem i tamburicama publici su približeni Žgan evi zapisi
Folklorna skupina OŠ Vratišinec pod vodstvom prof. Stjepana Horvata
Vinko Žganec najpoznatiji je hrvatski etnomuzikolog te jedan od najve ih zapisiva a narodnih pjesama, plesova i obi aja, a prvu svoju pu ku me imursku popevku zabilježio je u rodnom Vratišincu kao gimnazijalac, 1901. godine. Bila je to pjesma “Megla se kadi, hajdina cvete”, koju mu je pjevala sestra Roza. Njegov Vratišinec, poglavito Osnovna škola, KUD i Op ina, uva Žgan evu baštinu i raznim priredbama dovodi ga u sje anje i predstave novim naraštajima. (Stjepan Mesari )
31.OBLJETNICA SMRTI JOSIPA VRHOVSKOG U RE ANU
re anska himna kao bis na spomen velikog skladatelja U sklopu obilježavanja Dana Josipa Vrhovskog, u njegovu rodnom mjestu re anu protekli je petak održan tradicionalni sve ani koncert u
sje anje na poznatog kompozitora i pedagoga. Sve anost je zapo ela polaganjem vijenca ispred njegove rodne ku e, što su
zajedni ki uradili predstavnici Op ine Nedeliš e (Željko Kacun), predsjednica VMO-a re an (An elka Horvat) i predsjednik zbora
Sve anost programa uveli ao je nedeliš anski zbor “Josip Vrhovski”
“J. Vrhovski” (Valentin Novak). Nakon polaganja vijenca, zbor koji ponosno nosi ime velikog Josipa Vrhovskog za sve je prisutne održao prekrasan koncert u obnovljenom Društvenom domu. Na oduševljenje gledatelja, zboraši su uz vodstvo svog voditelja, prof. Branimira Magdaleni a, izveli i poneku dodatnu kompoziciju na bis. Koncert nije mogao pro i bez omiljene kompozicije Josipa Vrhovskog “ re anska himna”, koju je skladatelj s ljubavlju posvetio svom dragom
Polaganje vijenca na rodnoj ku i Josipa Vrhovskog
re anu. Ta ljubav prenijela se i na odnose mještana i lanova zbora, što je i sam prof. Magdaleni primijetio, rekavši kako su oni u re anu doma. Stoga su nakon
službenog dijela me usobno druženje nastavili uz kola e koje su ispekle vrijedne ruke lanica Udruge žena re an, te ašicu razgovora i pjesmu, sve do ve ernjih sati.
2. svibnja 2014.
PETAK, 9. svibnja, 19 sati AKOVEC, zgrada Scheier/Zrinski
SUBOTA, 10. svibnja, 16 sati SVETI MARTIN NA MURI, Toplice Sveti Martin
Promocija etnoalbuma “Munine viže” Glazbena zbrika izvornih me imurskih pjesama nastalih temeljem audiozapisa napjeva pokojne izvo a ice Mune Orehov iz Dekanovca izdana je sredinom travnja. Autori projekta, nosa a zvuka nazvanog “Munine viže”, jesu Gordana Lach, solis ca albuma, i Željko Grahovec,
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Sedma dje ja smotra me imurskih popevki Hrvatska kulturno-umjetni ka udruga “Sve Mar n” iz Svetog Mar na na Muri u subotu 10. svibnja 2014. doma in je i organizator 7. dje je smotre me imurskih popevki 2014., koja e se održati u sportskoj dvorani Spa@Sport Resorta u Toplicama Sve Mar n. Priredba zapo inje u 16 sa , ulaz je
producent, aranžer i tonski snimatelj. Njihova zajedni ka suradnja i ljubav prema glazbi rezultirale su albumom koji e zasigurno sa uva ime Monike (Mune) Orehov od zaborava. Promocija albuma bit e u akovcu u petak 9. svibnja, s po etkom u 19 sa .
Novost! Statua nagrade unikatno djelo Roberta Wrane
Slavenski’ za glazbeno ostvarenje u 2013. godini je Mirela Ivi evi za scensku suitu ‘Planet 8’. Na moju veliku sre u, bio sam na jednoj od njezinih predstava koja je izvedena ve nekih 30-ak puta od prošle godine na Biennalu u Zagrebu. Jako zanimljivo djelo. etiri glazbenika na sceni koji ne samo da sviraju, nego pjevaju i glume, ima igre svjetlosti, ima svega... Uglavnom, djelo od 40-ak minuta pro e u trenu. Stvarno mi se dopalo. Prije toga izvest e se djelo Mladena Tarbuka koji je dobitnik za 2012. godinu. Dakle, ‘4 Estancias’ za harmoniku i ansambl ‘Cantus’. Prva ve er 41. Majskoga muzi kog memorijala (utorak, 13. svibnja) održat e se u zgradi “Scheier”, u dvorani “Zrinski”. Drugi dan programi u prijepodnevnim satima bit e tako er u Scheierovoj dvorani, a nave er u Centru, gdje e biti i završni programi posljednji dan.
- Posljednja ve er posve ena je laureatima nagrade ‘Josip Štolcer Slavenski’, koja tre u godinu zaredom nosi ime Grada akovca. Novost ove godine je što je nagradu u izi kom smislu, dakle, statuu, Grad akovec dao izraditi. Napravljena je po izgledu na na in da je s prednje strane glava Slavenskog, a druge strane su note i znak Majskoga muzi kog memorijala. Nagrada je unikatno djelo i umjetni ki je rad Roberta Wrane, akove kog kipara, slikara i likovnog pedagoga, isti e Varga, te izdvaja najbitnije momente posljednje ve eri Memorijala: - Ovogodišnja dobitnica nagrade Grada akovca ‘Josip Štolcer
Dio programa bit e i kazališna predstava “Se bu dobro, mamika” kazališne družine “Štolcer”
RAZGOVOR S POVODOM LADISLAV VARGA najavljuje svibanjsku glazbenu manifestaciju
U ast Slavenskom koncerti, izložba i kazališna predstava! Piše: Roberta Radovi Majski muzi ki memorijal glazbena je manifestacija posve ena životu i djelu Josipu Štolceru Slavenskom. etrdeset i prvo izdanje donosi nadasve atraktivan i zanimljiv program koji nam je najavio Ladislav Varga, ravnatelj akove kog Centra za kulturu: - 41. Majski muzi ki memorijal traje tri dana, od 13. do 15. svibnja. Otvara ga guda ki kvartet ‘Porin’, po mojem mišljenju trenutno u zadnjih par godina najbolji. Prvo zbog toga jer djeluju još od studentskih dana, a ve neprekidno zna i više od deset godina, za razliku od drugih kvarteta koji stalno nekog mijenjaju. A im nekog mijenjaš u kvartetu, ve je panika jer treba dosta vremena da, kako se to kaže, ljudi po ni ‘disati zajedno’. Oni su osim toga i lanovi Zagreba ke ilharmonije i vrhunski su solisti, i imaju na repertoaru Slavenskog. Tri godine smo ih pokušavali dobiti u program i evo uspjeli smo. Nakon toga, gostuju Zagreba ki solisti koji slave 60. obljetnicu. Ve su nekoliko puta nastupali u akovcu, i
Pripremite se na mali dio smijeha i veliki dio pla a
Od ove godine dodjeljuje se nagrada Grada akovca “Josip Štolcer Slavenski” u vidu unikatnog djela, koje je umjetni ki rad Roberta Wrane
ne samo na Memorijalu. Oni godinama imaju na svom repertoaru Slavenskog i dobitnici su nagrade ‘Josip Štolcer Slavenski’ u ono vrijeme kad se nagrada dodjeljivala ne samo skladateljima, nego i najboljim izvo a ima. Pr va ve er Memorijala donosi i sve anost otvorenja prigodne izložbe na koju Varga poziva ne samo ljubitelje likovne umjetnosti, ve i glazbi orijentiranu akove ku publiku:
- U 19 sati u Izložbenom prostoru Centra otvorenje je izložbe Ivane Mr ela. To je sedma po redu izložba me imurskih umjetnika koji su nadahnuti djelima Slavenskog. Ponosimo se time što naši likovnjaci mogu raditi i na temu, a ne samo na svoje vizije, percepcije i sli no. Izložba djeluje poput starog, zaboravljenog i intimnog obiteljskog albuma fotogra ija i zasigurno e se svidjeti našoj publici.
Atraktivni programi nastavit e se i drugi dan, koji je po tradiciji u znaku studenata, kaže Varga, te isti e i jednu novinu: - Ove godine u programu imamo studente pijaniste. Dakle, ne e to biti guda i i orkestar i pjeva i kao što smo imali proteklih godina. Ovog svibnja imamo etiri studenta pijanista, klavirskog odjela Muzi ke akademije u Zagrebu, koji e svirati isklju ivo samo djela Slavenskog. Izme u njih nastupit e studenti muzikologije, koji e govoriti o Slavenskom i djelima koja se izvode. Tako da publici zasigurno ne e biti dosadno, a i mo i e se nešto novo nau iti o Slavenskom. Srijeda nave er rezervirana je za kazališnu družinu ‘Štolcer’, koja e izvesti predstavu ‘Se bu dobro, mamika’. Djelo je napisala Kristina Štebih prema knjigama o životu Slavenskog koje su bile dostupne, a najviše prema autobiogra iji Milane Slavenski, supruge Josipa Slavenskog, koja
besplatan, a po prvi put e me u izvo a ima bi djeca iz Ma arske, što smotri daje me unarodnu razinu. Stru no povjerenstvo e odabra nekoliko pojedinaca ili skupina koji e nastupi na završnoj Smotri me imurske popevke u Nedeliš u u lipnju ove godine. (sm)
u prvom licu govori o njihovom životu, o odnosu prema Me imurju i sli no. Koliko sam uo, kritike su i više nego dobre. Pripremite se na mali dio smijeha i veliki dio pla a. Što je kona no i razumljivo kad netko ode u svijet, pa se vra a na komadi e doma, kako se on vra a.
POTICAJNA SURADNJA III. OSNOVNE ŠKOLE I ŠAF-a
Vesele animacije u enika 2. b razreda premijerno prikazane za Dan sporta Piše: Roberta Radovi Dogovor o po etku suradnje III. osnovne škole akovec i Škole animiranog ilma zapo eo je još po etkom ove školske godine. U enici 2. b razreda bili su tijekom zime gosti u prostoru ŠAFa, gdje su i odslušali predavanje o osnovama izrade animiranog ilma. Potom su i sami krenuli u ostvarenje svoga vlastitog crti a na temu sporta. Premijera ilma održana je u etvrtak 24. travnja u ŠAF-u, gdje su mali animatori s oduševljenjem odgledali “svojih ruku djelo”. Inicijator ove uspješne suradnje bio je Aleksandar Bartoli , u itelj u III. Osnovnoj školi, koji isti e vrijednost ove zajedni ke radionice: - Na suradnju sa ŠAF-om odlu ili smo se prvenstveno
U enici 2. b razreda na premijeri svog filma u prostoru ŠAF-a zbog toga što su djeca kreativna, a opet smo htjeli posti i jedan zajedni ki cilj, a to je da radimo na ve oj koheziji razreda. U razredu imamo sposobne pojedince, a sad smo dobili jedan zajedni ki projekt svih u enika koji je rezultirao animiranim ilmom. Ugodno sam
iznena en kako je to ispalo. Tema je bila sport, odnosno ‘U zdravom tijelu zdrav duh’, i premijera se lijepo uklopila uz Dan sporta i Dan planeta Zemlje, o emu su u enici i u ili u nastavnom programu. Djeca su oduševljena time kako je od njihovih crteža ispao zapravo
jedan cijeli ilm. Uživaju u toj spoznaji kako su se i razli ite teme i razli iti sportovi uspjeli na i u jednom ilmu. To je jedan veliki korak u tom zbližavanju djece. Budu i da imamo oglasni ekran u školi, ilm e se mo i projicirati u školi, te e ga mo i vidjeti i ostali u enici. Djeca su izabrala sport kojim se vole baviti ili bi se njime željela baviti te su napravili crteže skijaških skokova, gimnasti ara, pliva a, pecanja morskih pasa, klizanja..., a uz pomo i suradnju Ede Lukmana i Jasminke Bijeli Ljubi nastao je zajedni ki rad s kojim se mališani i više nego ponose. Blaž Lukša: - Bilo je super, jako smo se zabavljali. Svi su nam dovoljno pomagali i na kraju je crti lijepo ispal. Ja sam crtal paintball.
Orsat Luko Horvat: - Dobro je bilo, zabavno i fora. Bilo je jako interesantno. Ja sam crtao skakanje sa skijama, onaj lik koji se poskliznul na bananu. Volim tr ati, dobro mi je po eo i i tenis, dobro pucam i hvatam loptu. Teo Jani : - Ja sam nacrtao pecanje. Svi a mi se ovdje u ŠAFu. Zanimljivo je jer prije nisam
znao kako se rade crti i. Volim gledati crti ‘Mr. Bean’. Kim Jezernik: - Lijepo mi je bilo crtati. Napravila sam skakanje. Kad sam s prijateljima vani, volim se igrati ‘Ribare i ribice’.
Teo Jani i Kim Jezernik vesele se jer su nau ili kako nastaju crti i
Osim što vole crti e, Blaž Lukša i Orsat Luko Horvat vole i sportove
Inicijator suradnje je Aleksandar Bartoli , u itelj u III. osnovnoj školi
6
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje
MOZAIK KNJIGA br. 972
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.
Dobitnica iz broja 971 Me imurskih novina je Mirela Tuksar iz Krištanovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.
NAGRADNA KNJIGA
Recepti za istinske gurmane! Mozaik knjiga je u suradnji s renomiranom tvrtkom “Barilla Academia” izdala na hrvatskom tržištu šest minikuharica. Svaka kuharica sadrži 40 talijanskih recepata koji su pomno odabrani, paze i na omjer tradicije, maštovitosti i inovativnosti. To su recepti najbolje od svake regije i njima e se zadovoljiti i istinski gurmani te najve i sladokusci. DESERTI koji su s godinama prerasli u poslastice cijeloga talijanskog naroda – poput cannola, remek-djela sicilijanskoga umije a izrade slatkoga tijesta; izvorne pastiere (uskršnje pite), jednoga od napuljskih simbola
Pisac koji je dobio nagrade za knjige “White Mughals” i “City of Djinns” u svojoj je novoj knjizi sažeo dvadeset i pet godina istraživanja i pisanja o Indiji i njezinim vjerskim tradicijama i sastavio neku vrstu indijskih Canterburyjskih pri a koje nas upoznaju s ljudima i uvode duboko u svjetove za koje nam je teško pojmiti da uop e postoje. Budisti ki sve enik latio se oružja kako bi se suprotstavio kineskoj invaziji na Tibet, da bi ostatak života proveo okajavaju i po injeno nasilje tako što tiska najbolje molitvene zastavice kakve se mogu na i u cijeloj Indiji. Džainska redovnica dovodi u kušnju vlastito umije e izdizanja iznad ovozemaljskoga svijeta, dok joj najbolja prijateljica umire od gladi. Žena napu-
šta srednjostalešku, sre enu obitelj u Calcutti i posao, da bi otkrila neo kivanu ljubav i životno ispunjenje u tantri, žive i u trošnoj kolibi punoj ljudskih
kostiju i lubanja, na zemlji gdje spaljuju mrtve. Zatvorski uvar iz Kerale dva mjeseca godišnje postaje plesa hramovima gdje mu se klanjaju kao božanstvu, a krajem velja e ponovno se vra a poslu u zatvoru. Nepismeni pastir iz Rajasthana na životu održava drevni ep od etiri tisu e stihova, koji zna napamet. Devadasi, prostitutka koju su kao djevoj icu protiv njezine volje inicirali u svijetu prostituciju, obje svoje k eri tako er uvede u isti posao. William Dalrymple uranja duboko u srce naroda koji je razapet izme u sve burnije moderne svakodnevnice i održavanja kontinuiteta drevnih tradicija. Knjiga itatelju prepušta kona ne odgovore, no nudi, prije svega, sjajno napisane, literarne
BELETRISTIKA: William Dalrymple: Devet života Mario Vargass Llosa: Diskretni heroj Carlos Ruiz Zafón: Marina
PUBLICISTIKA Margrit Kennedy: Novac bez kamata i inflacije Zachary Shore: Kiks Michael J. Sandel: Pravednost poante koje dižu ovu izvorno novinsku prozu na zavidnu književnu razinu.
KNJIŽARA “LJEVAK”
Noam Chomsky, Andre Vltchek “O zapadnja kome terorizmu” sre e; rustikalne sbrisolone (mrvi astoga kola a od badema), neprikosnovenoga ponosa Mantove; i krepkoga pijemontskog boneta, vrstog pudinga od amaretta. Osim tradicionalnih recepata, uživajte i u novijim poslasticama kao što su tiramisù ili razne granite, kreme ili torte.
Karen Farrington “ uda i zagonetke neobjašnjivoga” Pri e koje su tijekom povijesti slovile kao najnevjerojatnije, naj udnije i najneobi nije u ovoj su knjizi nanovo ispri ane do živopisnih detalja, od grotesknih do jezivih, od nezemaljskih do neobjašnjivih. Teme obra uju izvanzemaljske otmice, neobi nosti u životinjskom svijetu, doga aje u Roswellu i vikinške legende o Krakenu. Gdje je god to bilo mogu e, bogati tragovi u knjizi “ uda i zagonetke neobjašnjivoga” potkrijepljeni su posebno odabranim slikama koje pružaju
William Dalrymple - “Devet života”
dodatan uvid u prirodu nepoznatoga. Ovo uvjerljivo i suvremeno istraživanje zaprepaš uju ih tajni našeg planeta zasigurno e vas i zaintrigirati i zadiviti.
U knjizi “O zapadnja kome terorizmu” Noam Chomsky, intelektualac, politi ki aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnja koj mo i i propagandi s ilmskim producentom i istraživa kim novinarom Andreom Vltchekom. U tom razgovoru ispreple u se povijesne injenice
i osobna iskustva dvojice sugovornika koja su ih i navela na to da život posvete aktivizmu. Ova je knjiga idealan uvod u politi ku misao Noama Chomskog, a poslužit e kao pravo osvježenje svima koji osje aju nelagodu u vezi sa širom ulogom Zapada u svijetu. Teme i rasprave obuhva-
aju kolonijalizam i imperijalisti ku vlast, propagandu i medije, ostavštinu utjecaja Sovjetskoga bloka na suvremena zbivanja, Arapsko prolje e i slabljenje ameri ke mo i. Autori nude snažnu kritiku kolonijalnog naslije a, spominju i mnoge zemlje, me u njima i Nikaragvu, Kubu, Kinu, ile i Tursku.
ALBUM TJEDNA
Nina Romi - “Stablo” Prvo se osnovao Hrast, pa je ustanovljen Orah, da bi do medija došla vijest kako izlazi “Stablo” s potpisom Nine Romi . Je l’ to neka nova politi ka stranka? Sre om nije, nego ono što Romi radi najbolje, a to je kolekcija novih pjesama od kojih su neke ve jako dobro poznate posjetiteljima njenih koncerata. Ninina poza na omotu “Stabla” asocira na jednu od poznatijih fotogra ija legendarne Janis Joplin. U skladu s time, “Stablo” donosi najviše bluesa u odnosu na dosadašnji Ninin rad. Ako je njen debi “Daljine” sadržavao intimnu, introvertnu pri u, a “Ptice” ljutnju, “Stablo” jasno ozna ava Ninin rast i grananje svog izri aja u nekoliko razli itih smjerova, s jasnim ishodištem. Korijen je tradicional “Vuprem o i” (koji nije teško zamisliti da ga izvodi Ninina svojevremena mentorica Dunja Knebl), naslovna pje-
sma nastavlja gdje su “Daljine” stale, “Savršeno obi an dan”, “Vožnja” i “Bicikl” (ina e bombon i i od singlova) predstavljaju njenu najpristupa niju stranu, a u brojevima “Obod šešira” i “Možda” Nina se okušava kao blueserica. Tako er, Romi je obradila, u nekim underground krugovima cijenjenog punkera, poetu i performera Satana Panonskog: iz originalne snimke “Dje akove pjesme” uzela je stihove i osnovnu melodijsku liniju, te je cijelu stvar, zapravo, poboljšala - odjednom “Dje akova pje-
sma” ima i dubinu, isto u te boju - sve ono ime Satanova verzija oskudijeva. Ninin zaštitni znak, pikanje po gitari, na trenutke je vrlo utišan nauštrb iznimnog u inka njenog prate eg benda koji trenutno ine Ivica Antunovi (ex-Hemendex) na basu, Petar Cvahte na bubnjevima i Fred Lanz na klavijaturama. Na etiri pjesme je pripomogla Ivana Luli s vokalnim linijama koje daju mnogo više emocija nego nota, a Mark Mrakov i je podario nešto gitaristi kih, klaviristi kih i bas dionica. “Stablo” je snimljeno “ve inom uživo”, bogato je spontanim pasažima koji nisu uvijek najsretnije pogo eni: na nekoliko se pjesama Romi koristila idejom “više nota i ve a glasno a zna i intenzivnija emocija”, što je znalo proizvesti kontraefekt, poglavito na “Možda”, kao i na “Dje akovoj pjesme” (bo-
lje zvu i verzija s kompilacije “O i u magli” na kojoj je manje instrumenata), a i “Osmijeh kao porculan” je mogu e zamisliti u nekom sretnijem aranžmanu, s manje klavirskih pimplanja. Bez obzira na sitnije nedostatke, “Stablo” betonira Ninin status vode e hrvatske kantautorice mla e generacije, a tko e ga željeti oboriti, morat e imati mnogo upornosti te “jako dobro naoštriti sjekiru”. “Stablo” je dokaz da je Nina Romi zaslužila biti poznatija i od Nine Mori i od Nine Badri . (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)
Popis pjesama 1.Savršeno obi an dan 2. Vožnja 3. Kraj mene 4. Obod šešira 5. Bicikl 6. Možda 7. Stablo 8. Dje akova pjesma 9. Vuprem o i 10. Osmijeh kao porculan
2. svibnja 2014.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... HOTEL GRAND BUDAPEST
HRABRI MALIŠAN
komedija, drama Režija:Wes Anderson Uloge: Ralph Fiennes, Bill Murray, Edward Norton, Owen Wilson...
3. i 4. svibnja animirana obiteljska avantura Režija: Thomas Szabo, Helene Giraud
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
petak, 2.5.
18.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama
20.00 ATOMSKI ZDESNA komedija, drama
subota, 3.5.
16.00 HRABRI MALIŠAN animirana obiteljska avantura
18.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama
20.00 ATOMSKI ZDESNA komedija, drama Radnja filma odvija se u slavnom europskom hotelu u razdoblju izme u dva rata, a prepri ava doživljaje legendarnog recepcionara Gustava H i dje aka po imenu Zero Moustafa, koji pomaže u hotelu i postaje Gustavov najpouzdaniji prijatelj i š enik. Središte pri e ini osebujni recepcionarov životni s l
i spremnost da ugodi svakom gostu (posebno ako se radi o usamljenoj starijoj dami), što e ga doves do niza neugodnih situacija u kojima e se ga pra mladi Zero Moustafa, a koje e kulminira kra om renesansne slike neprocjenjive vrijednos . Trajanje: 100 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.
Pri a je postavljena u mikrosvijet insekata i po inje kada mladi par nakon piknika u prirodi ostavi iza sebe ostatke hrane koja bi grupi crnih mrava mogla bi ulov godine. Ali prije nego mravi uspiju ukras svoj plijen i odnije ga u skrovište, na put im se postave tek ro ene bubamare. Oni vrlo brzo postanu dobri prijatelji, ali
tada u cijelu pri u ulazi grupa crvenih, zlo estih mrava koji pokušaju oteti plijen. Film odlikuju smisao za humor, impresivni pejzaži, upoznavanje djece sa životom i suživotom kukaca i insekata, te svakako predstavlja odli nu zabavu za cijelu obitelj. Trajanje: 89 minuta. Preporu uje se starijima od 6 godina.
nedjelja, 4.5.
16.00 SMOTRA KOREOGRAFIRANOG FOLKLORA “MED MUROM I DRAVOM” 20.00 ATOMSKI ZDESNA
NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ... PETAK, 2. svibnja 21.00 Podroom Drink And Music Club akovec Koncert benda Flashback 22.00 cafe-bar Paladin akovec Koncert - klapa Kampanel SUBOTA, 3. svibnja
20.00 Trg Republike akovec “SMJEHOTRES” Besplatan BEST OF Stand up comedy program Nastupaju: Vlatko Štampar, Andrija Mario Golubi i Tomislav Koza inski Koza (After party - klub Podroom) 21.00 Disko klub Šampion Domašinec Megakoncert - Siniša Vuco NEDJELJA, 4. svibnja 16.00 Centar za kulturu akovec 9. smotra koreografiranog folklora 18.00 Društveni dom Orehovica “Najglas sjeverne Hrvatske” amatersko pjeva ko natjecanje
MINIINTERVJU Piše: Roberta Radovi
Pridružuju i se Danu Županije i Spomendanu Zrinskih i Frankopana, ogranak Matice hrvatske raspisao je tradicionalni književni natje aj “Pošteno ime nigdar ne zgine” i “Zavi aj vu srcu” za u enike osnovnih i srednjih škola Me imurske županije. Nagrade su uru ene po etkom tjedna, a u kategoriji multimedijalnih radova prvu nagradu osvojio je rad filmske družine OŠ Ivanovec “Prek tri bregi” (mentori Nataša Kralj i Radovan Petrovi ). Kako se u danima vikenda upravo pronalazi slobodno vrijeme i za pokoji dobar film, o toj temi porazgovarali smo s akov ankom Natašom Kralj, pro esoricom hrvatskog jezika, koja je i voditeljica filmske družine OŠ Ivanovec. • Kako Vi provodite dane vikenda? — Vikend je samo za mene i moju obitelj. Uglavnom sam doma i u vrtu. A kako od ove godine imamo i ku nog ljubimca, psa, svi smo se aktivirali oko njega pa se svi zajedno igramo i šetamo s njim na livadi. • Koji film ili knjigu preporu ujete? — Uvijek nastojim preporu iti neki bolji film nego što su to tre erazredni
komedija, drama
Za mlade itatelje “Twist na bazenu”
ponedjeljak, 5.5.
18.00 ATOMSKI ZDESNA komedija, drama
20.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama
utorak, 6.5.
18.00 ATOMSKI ZDESNA komedija, drama
20.00 CIKLUS SKANDINAVSKIH FILMOVA OTMICA Kapringen / A Hijacking drama, triler Režija: Tobias Lindholm
srijeda, 7.5. - nema filmskog programa
etvrtak, 8.5. Nataša Kralj, profesorica hrvatskog jezika i voditeljica filmske družine OŠ Ivanovec
filmovi koji se emitiraju na nekim televizijskim kanalima. Evo upravo se ovih dana na HTV-u prikazivao sjajan film ‘Schindlerova lista’, ameri ka epska drama koju je producirao i režirao Steven Spielberg. Svima ga preporu ujem pogledati bez obzira jesu li ga ve odgledali ili e to u initi ponovno. Za mla u dob velika je ponuda novih filmskih animiranih naslova koji stižu u naš Centar za kulturu i CineStar u Varaždinu i svi su kvalitetni. Što se
ti e knjižnih naslova, teško je sad ovako od prve izdvojiti nešto. Mi pro esori nismo previše zadovoljni s itanjem kod mla ih generacija, ali ih nastojimo poticati na itanje. Moram tako er naglasiti kako su nam romani suvremenih spisatelja sve više i brže dostupni jer je naša akove ka Knjižnica ‘Nikola Zrinski’ doista brižna što se ti e novih naslova. Izdvojila bih roman za mlade ‘Twist na bazenu’, koji je napisao Jadranko Bitenc.
20.00 Tribina ŽELJKO BEBEK I TAMBURAŠKI ORKESTAR CENTRA TRADICIJSKE KULTURE VARAŽDIN Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .
8
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Lifestyle Bezbolno otklanjanje problema uraslih noktiju posebnim špangama, te otklanjanje natisaka i kurjih o iju (IV) Pedikura i gljivi no oboljenje stopala Ako su vaši nokti zadebljani, lomljivi, izobli eni, mrve se, tamnije su boje, a ispod njih nalaze se nakupine ostataka, vrlo je vjerojatno da su zaraženi gljivicama. Takvo stanje nazivamo gljivi no oboljenje noktiju. Gljivice na noktima esta su pojava koja zahva a veliki postotak populacije bez obzira na spol. Oralno uzimanje lijekova može biti štetno za jetra, zato se preporu uje lije enje raznim kremama, kapima ili lakovima, no treba upozoriti kljenta da je lije enje esto dugotrajno. Dolaze nam klijenti sa suhom ili vlažnom kožom. Uzroci suhe kože mogu biti genetske prirode, ali su naj eš e posljedica smetnji u metabolizmu. Vlažna koža može biti znak patoloških stanja u organizmu, posljedica je prekomjernog izlu ivanja lojnih žlijezda, što uzrokuje neugodan miris znoja. Ošte ena, suha ili vlažna koža na stopalima dobra je podloga uz lošu higijenu za razvoj raznih gljivi nih bolesti. Gljivica ima svuda, ali se najlakše nasade na sasvim lagano ošte en ili pogrešno zarezan nokat. Ova uporna gljivi na infekcija nije ograni ena samo na sportaše. Može je dobiti svatko tko bosonog hoda po vlažnim podovima u svla i-
ublažiti svrbež i peckanje izme u nožnih prstiju i na stopalima. Napravite pastu tako da 1 žli icu sode bikarbone pomiješate s vodom. Utrljajte pastu u kožu. Zatim isperite i dobro osušite stopala. Za smiruju u kupelj za stopala u 500 ml tople vode otopite 2 žli ice soli. Nama ite stopala 5 do 10 minuta. Noge nama ite cesto do potpunog oporavka. Perite arape u jako toploj vodi da ubijete gljivice i sprije ite ponovno razbuktavanje bolesti. onicama, kupaonicama ili na bazenu. Ako se in icirate, morat ete biti vrlo uporni dok se ne izlije ite. Što više njegujete stopala i bolje brišete nožne prste, to bolje. Upotrijebite navedene pripravke da ublažite svrbež i za borbu protiv gljivica koje ga uzrokuju. Pridržavajte se savjeta za prevenciju kako ne biste ponovno oboljeli. Ta gljivica napada nokte, kožu i kosu. Uzrokuje crvenilo, ljuštenje i pucanje kože te osje aj pe enja i svrbeža. Kada se gljivica naseli u podru je izme u nožnih prstiju, klasi ni simptomi su svrbež i ljuštenje kože. Katkad se gljivica zadrži izme u prstiju, ali se može proširiti i na taban, postrani ne dijelove stopala te nokte. Teški slu ajevi atletskog stopala pra eni su vlažnim mjehurima.
Topli vlažni podovi izvrsno su hranilište za gljivice. Gljivice vole topla i vlažna mjesta. Zato su stopala cesto zatvorena u cipele i arape, idealno mjesto za njihov rast.
Borite se protiv infekcije brzo i intenzivno Kad odete u ljekarnu s namjerom da kupite lijek, potražite kreme i masti koje sadrže mikonazol ili klotrimazol, npr. Canesten ili Daktarin. Zahva eno podru je namažite dva do tri puta na dan. Nemojte pogriješiti i prestati mazati kožu im se simptomi povuku. Za trajno iskorjenjivanje gljivica, primjenjujte kremu najmanje dva tjedna od pojave simptoma. Neki se lijekovi nalaze u kuhinjskom ormari u. Obi na soda bikarbona može
Borite se protiv gljivica zdravom ishranom Obi an jogurt je izvrstan lijek za atletsko stopalo. Ti prijateljski mikroorganizmi obuzdavaju gljivice. In icirana podru ja jednostavno premažite jogurtom, ostavite da se jogurt osuši i isperite. (Nemojte primjenjivati jogurte s okusima!) Dodajte nekoliko kapi ulja ili praška gorušice u kupku za stopala. Gorušica pomaže uništiti gljivice. Nama ite stopala u kupki oko pola sata.
Mo prevencije Nakon tuširanja ili kupanja temeljito osušite stopala. Možete upotrijebiti i sušilo za kosu, naro ito za podru ja izme u prstiju. Nosite iste, pamu ne arape. Prirodna vlakna najbolje upijaju vlagu. Ako vam se noge jako znoje,
mijenjajte arape dva ili tri puta na dan. Perite arape u jako toploj vodi da se unište sve spore gljivica. Dovoljna je temperatura od 60°C. Da bi vam stopala mogla disati, nosite cipele od platna ili kože. Izbjegavajte gumene i plasti ne cipele, koje zadržavaju vlagu i uzrokuju znojenje stopala. Nemojte nositi iste cipele dva dana uzastopce. Potreban je barem jedan dan da se cipele osuše. Ako vam se stopala jako znoje, dva puta na dan mijenjajte cipele. Naprašite unutrašnjost cipela sodom bikarbonom(iz prodavaonice zdrave hrane) ili sprejem protiv gljivica. Da biste uništili spore gljivica, krpu nasprejajte dezin iciraju im sprejem i njome obrišite unutrašnjost cipela nakon nošenja. Nosite natika e na mjestima gdje ljudi hodaju bosi, kao što su dvorane za tjelovježbu, svla ionice, prostori oko bazena za plivanje.
Trebam li lije nika? Dajte šansu ku nom lije enju najmanje tri tjedna. No ako imate teške simptome, oti ite k lije niku. Ako se ne lije i, gljivi na infekcija može uzrokovati pucanje kože, ime se otvara put bakterijama. Tako er trebate oti i k lije niku ako primijetite znakove ozbiljnije infekcije. To su izraženo crvenilo, osjetljivost kože na dodir ili vlaženje kože. Ostali upozoravaju i zna-
PIŠE: Mirjana Kocijan Trstenjak, pediker i maser
kovi su otok stopala ili noge pra en vru icom ili crveni tragovi koji se šire od in iciranog podru ja.
Ne dopustite širenje gljivica Gljivica koja uzrokuje atletsko stopalo tako er može uzrokovati neugodan svrbež u preponama. Zato, kad imate atletsko stopalo, budite oprezni da ne in icirate podru je prepona. Nakon diranja stopala temeljito operite ruke. Nemojte obla iti donje rublje preko bosih nogu. Najprije obujte arape. Ako nosite tajice, tako er najprije navucite arape pa onda tajice. Obratite nam se s povjerenjem u “Miri-relax”, vl. Mirjana Kocijan Trstenjak, Milkovi eva 18 (u blizini varaždinske bolnice), tel. 098/175-11-55.
HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)
Po etak svibnja donijet e vam mnogo pozi vnih prilika za napredak u poslovnoj karijeri. Možda e vam bi ponu ene posebne pogodnos , unaprje enje na radnom mjestu ili pove anje dohotka. Ako ste nezaposleni, mogli biste dobi posao. U danima vikenda pozovite prijatelje u svoj dom kako biste se malo opus li i zabavili. Okruženje doma i ku na atmosfera donijet e vam mnogo sre e i ispuni vas pozi vnom energijom. Društveni život bit e bogat. VAGA (24.9.-23.10.)
Po etkom svibnja mogli bi imati manje zdravstvene probleme koji bi mogli utjecati i na poslovne obveze. Obratite pozornost na umor i glavobolju te pokušajte sprije iti razvoj bolesti. Ne brinite, te privremene tegobe riješit ete bez velikih problema. U ljubavnim odnosima na vidiku je veliko iznena enje. Još malo budite strpljivi, a potom e uslijedi erupcija stras i emocija. Neka vam tjelovježba i trening postanu svakodnevna navika.
BIK (21.4.-20.5.)
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
U poslovnom okruženju o ekuju vas dani kakve ste odavno željeli. Postoji mogu nost neo ekivano dobre zarade. Imat ete priliku da sudjelujete u mnogim zabavama i druženjima. U danima vikenda mogla bi procvjeta i jedna roman na veza. Iza ite s osobom prema kojoj imate posebne osje aje. Uvidjet ete da e vam to društvo goditi. Razmislite o tome kako biste mogli unaprijedi i svoje zdravlje. Uzimajte više vo a i povr a. Više se kre ite u prirodi.
S partnerom ete se sukobi oko nov anih pitanja. Zasmetat e vam njegovi prigovori zbog vaše velikodušnosti i nekih nepotrebno velikih troškova. U ovom tjednu posebno e bi istaknuta vaša nesputanost te želja za užicima i dobrim provodom. Budite oprezni; brzople ljubavni izlet mogao bi vas uples u neugodnos i spletke. Nastojte što manje eksperimen ra i ne izlažite se opasnosti da budete otkriveni u nekoj tajnoj ak vnos . Dobrog ste zdravlja.
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Ponovno pregledajte financijske planove i koncentrirajte se na jedno bitno podru je u kojem želite ostvari napredak. Mogu e je da ete biti spremni preuzeti rizik na sebe, pa ak i u opciji da se “kockate” u odre enim situacijama. Slušajte svoju intuiciju kako biste pos gli najbolje rezultate. Vaš op mis an stav prema životu u init e da se bolje osje ate i u ljubanim odnosima. Više se bavite tjelovježbom i umjerenije konzumirajte hranu.
Ve ina pripadnika ovog znaka pokazat e se kao odli an suradnik, kojeg bi svi voljeli imati pored sebe. Svoju pozi vnu energiju proširit ete na sve oko sebe, a posebno na svoje suradnike. Mnogi e vam re i kako vas je lijepo imati u svojoj blizini i to e vam bi najve a nagrada. U ljubavi nemate onoliko koliko biste željeli, a vi ste s m itekako zadovoljni. Jednoj osobi zahvalite na svemu. Zdravlje vam nije najbolje, pa ga ovaj put ne zanemarujte.
RAK (22.6.-22.7.)
Dobro se pripremite za jedan poslovni razgovor koji vas o ekuje u ovom ili sljede em tjednu. Pokažite sve svoje kvalitete. Poslovni napredak osje t e svi koji su željni uspjeha i ve ih postignu a. U ljubavi ete dobi priliku dokaza svoje emocije. Slijedite strelice na putu kojim kro ite i sigurno ne ete pogriješi . Za vikend je mogu e upoznavanje s zanimljivom osobom s kojom ete mo i razgovara o svemu. Više se odmarajte i spavajte. JARAC (22.12.-20.1.)
Poslovne komunikacije u ovo proljetno vrijeme doživjet e kulminaciju. Iako e bi mnogo obavezea, sve ete s za pravodobno riješi . O ekuju vas ugodni dani vikenda. Vaš domi bi mogao izgledati kao magnet za prijatelje i obitelj koji e vam s radoš u dolazi na razgovor i druženja. U romanti nim odnosima ne e bi problema. Ako ste u braku, s partnerom ete bi uskla eni u svim vidovima življenja. Samci e jedan odnos intenzivira . Strastveni ste i poletni.
LAV (23.7.-23.8.)
Iako postoji fokus na društveni život, želja da malo vremena provedete u samo i i razmislite o svojim priorite ma može pobijedi . Mogu e je da e po etak svibnja kod svih pripadnika ovog znaka poticati želju da pomažu drugima te da im život u ine lakšim i zabavnijim. Umjesto da sudjelujete u zabavama, poželjet ete se uklju iti u humanitarni rad. U ljubavi vladaju skladni odnosi. Poželjet ete promijeni i svoj izgled s novom frizurom i s lom odijevanja. VODENJAK (21.1.-19.2.)
Ako se ovih dana osje ate velikodušno zbog ostvarenih pozi vnih poslovnih rezultata i neo ekivanih nov anih dobitaka, izvedite na ve eru osobu koja vam je zna ajna u životu. Opuštena atmosfera i ugodan razgovor u init e da beskrajno uživate u društvu te osobe. Romansa kao da treperi svugdje oko vas. Mogu e je da ete bi uklu eni u organizaciju nekog doga aja, gdje e samci mo i upozna osobu koja e ih zainteresira . Priuš te si masažu ili wellness vikend.
DJEVICA (24.8.-23.9.)
U danima koji dolaze ne ete mo i bi na jednom mjestu. Zbog velikog broja obveza i interesa koje imate, izgledat e vam kao da ste stalno zauze . Ovih e vam dana biti izražena potreba za nezavisnoš u, a s njom dolazi i želja za avanturom i prilikom da posje te mjesta na kojima nikada niste bili. Krajem tjedna karijera e do i u centar zbivanja, tako da ete pomalo zanemari obitelj ukoliko je imate. Ne zaboravite na ljubavnog partnera. Zdravi ste. RIBE (20.2.-20.3.)
U tjednu koji dolazi pokušajte se zaštititi od svih vrsta nervoze i stresa koji bi mogli biti utjecaj loših poslovnih kontakata. Ništa ne prihva ajte zdravo za gotovo, a posebice kada su obe anja u pitanju. Ovih dana mogli bi biti srce i duša svake zabave. U emotivnim odnosima vladat e pozi vna energija. Ako ste sami, uz mali napor mogli biste upoznati osobu koja e vam uzvratiti osje aje. Poradi na sebi i poboljšajte zi ko zdravlje.
2. svibnja 2014.
9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
“Kostim, frizura i šminka istoga vam trena kažu, ili vam bar daju šire poimanje toga, tko je neki lik.” Colleen Atwood
10
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
Osje a trnce u rukama PITANJE: Bolujem od povišenog krvnog tlaka. U zadnjih nekoliko mjeseci osje am trnce u obim rukama. Što može biti tome uzrok ili to može biti povezano s povišenim krvnim tlakom? ODGOVOR: Prije svega trnci u rukama najvjerojatnije nisu povezani s povišenim krvnim tlakom, ali njihov uzrok može biti zbog mnogobrojnih razloga. Jedan od razloga može biti oslabljena cirkulacija krvi. To se može utvrditi putem raznih dijagnosti kih pretraga i nakon postavljanja dijagnoze odgovaraju e se lije i. Problem, a to se zna esto javljati, može biti i pritisak na živce, bilo na izlazištu živaca iz kralježnice, bilo na njihovom putu kroz ruke. Kada govorimo o kralježnici onda najprije mislimo na degenerativne promjene pojedinih dijelova kralježnice (kralješci i diskusi izme u njih), koji dovode do bolova ali i do pojave trnaca duž ruku. Kada se pomisli da je to uzrok pojave trnaca u rukama onda se u ini rendgensko snimanje kralježnice i eventualno magnetska rezonancija ili kompjuterizirana tomografija (CT). U slu aju da se ustanove degenerativne promjene ordinira se fizikalna terapija, razne masaže, medikamenti, a može do i u obzir i kirurško lije enje.
Isto tako uzrok pojave trnaca u rukama može biti i pritisak na živac na njegovom putu kroz ekstremitet. Primjerice trnci u ruci se jave nakon traume ruke ukoliko je došlo do pojave hematoma koji je smješten u mekom tkivu. Uzrok trnaca mogu biti i razna uklještenja u podru ju zglobova ili upale mekih tkiva zglobova. Razlog pojave trnaca u prstima šake može biti zbog suženja karpalnog kanala kroz koji prolaze tetive, krvne žile i živci. Pritisak na živac zbog suženja kanala dovodi do pojave trnaca u prstima šake. Ponekad i moždani udar može po eti sa pojavom trnaca u jednoj ruci ali ne u obadvije, ali uz to se javljaju i drugi simptomi. Najbitnije je, da kod pojave trnaca u rukama, treba odmah reagirati, da bi se otkrio uzrok i da se po ne što prije sa lije enjem ukoliko se ukaže potreba za tim.
Hranom do zdravlja Otkri svoju op malnu prehranu koja odgovara na inu Vašeg življenja, razini stresa, tjelovježbi i prehrambenim navikama danas je cilj modernog pristupa prehrani. Prehrana ima neprocjenjivu ulogu u nastanku i tretmanu brojnih vode ih uzroka oboljenja i poreme aja u današnjem društvu. Tijelo iz hrane crpi hranjive sastojke potrebne za brojne biokemijske procese koji se zbivaju u jelu. Ateroskleroza, debljina, osteoporoza, še erna bolest, boles srca, moždani udar, neki povi karcinoma samo su neka oboljenja koja imaju visoku povezanost s vrstom i koli inom hrane. Nutrijen potrebni da bismo se najbolje osje ali razlikuju se od osobe do osobe. Višestruka razlika u potrebama za vitaminima i mineralima izme u dviju osoba uop e nije rijetka. esto ne primje ujemo da se nutricijske potrebe mijenjaju ovisno o dobi, spolu, izloženos stresu, kroni nim boles ma, nezdravoj hrani, zaga enom okolišu, konzumiranju cijelog niza lijekova itd. Iz tako promijenjenih nutricijskih potreba javljaju se simptomi nutricijskog de cita, koji su Vam
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
U ite kako biste mogli biti kreativni Znatiželja, otvorenost i zainteresiranost preduvjeti su za nastanak kreativnih ideja, a ti su procesi u podlozi svakog pravog u enja. Kreativnost i znanje su u sprezi, jer do kreativnog rješenja dolazimo znanjem o starim rješenjima i postoje im istinama o svijetu koje dovodimo u pitanje, rekonstruiramo, ili na novi na in interpretiramo. Zato je u enje al a i omega kreativnosti. Samo ako znamo što je na elno mogu e ili izvedivo, kako nešto unkcionira ili objašnjava neki segment stvarnosti, možemo to znanje upotrijebiti da bi ostvarili svoje ideje, stvorili nove izume, proizvode ili teorije. Ve ina zamisli mijenja postoje e i nanovo kombinira na inovativan i neuobi ajen na in ono što je ve stvoreno ili zadano u nekom obliku. Još su u anti ko doba utvrdili da «nema ni eg novog pod suncem», a pogledajmo što su sve stolje a donijela kao rješenja kojima ovje anstvo uvijek iznova redefinira i uobli ava stvarnost. Da se stari Grci nekim udom na u u današnjoj Ateni mogla bi se snimiti urnebesna komedija. Ali i to su ve kreativni filmaši shvatili i, naravno, snimili! Istraživa i kreativnosti kažu da je neka tvorevina kreativna ako je vrijedna i ako je nova. Obzirom da nema ni eg stvarno novog, moglo bi se re i da je sve oduvijek zapravo tu, samo smo mi to trebali znati primjetiti. Inovacija nastaje kada dijelove postoje eg na svjež i neuobi ajen na in povežemo u smislenu cjelinu. Zato je vrlo važno imati puno znanja, utisnuti u svoju svijest što više sje anja,
emocija i opažaja, ne samo pukih injenica, nego spoznaja o vezama izme u injenica i procesima koje same injenice objašnjavaju. To je aktivno znanje, studiozno promišljanje kakvo imaju npr. slikari o drugim slikarima i umjetnosti slikarstva, ili znanstvenici u podru jima svojega znanja, itd. Puno znanja samo po sebi ne e dovesti do kreativne trans ormacije znanja ako nismo, kao što se pretpostavlja na po etku ove pri e , zainteresirani tražiti nešto novo. Rutina je najve i neprijatelj kreativnom mišljenju, a naša dragocjena pratnja u svakodnevnom životu. Eto problema! Moramo otjerati rutinu ako želimo biti kreativni, a tako je dobrodošla i olakšava nam svakodnevni život. Zato esto «obi ni» ljudi koji se priklanjaju rutinskom i šablonskom stilu života prave kreativce vide kao udake koji žive na neki druga iji na in, izvan pravila, zaneseni nekim svojim unutarnjim traženjima i užicima svojih kreativnih stanja. Pa sad vidite što vam je draže, kamo se želite svrstati....
Oftamološka ordinacija
dr. spec. oft. Spomenka Muha
Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: Piše: dr. Branko Vr i
jekom života postali vjerni pratioci te im ne pridajete važnost. Eventualni posjet lije niku i laboratorijski testovi ne pokazuju znatnija odstupanja od normale, a Vi se i dalje osje ate loše. Ako ste esto umorni, imate glavobolju, kožne promjene, promjene na nok ma i kosi, ubrzan rad srca, bol u zglobovima, probavne smetnje, promjene raspoloženja, esto ste prehla eni, svi simptomi mogu bi znakovi po etnoga nutricijskog deficita te dobri temelji za razvoj budu e boles . Ako želite više energije, bez es h prehlada, nesanice, bolnih zglobova i niza drugih simptoma, krenite na put hranom do Vašega op malnog zdravlja.
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine
Trovanje alkoholom Jedno od naj eš e postavljanih pitanja vezanih za pijenje alkohola je koliko osoba smije popiti, a da se to ne mani estira kao pijano stanje. Ili još bolje, koliko smije popiti, a da se to ne vidi kod alkotestiranja? Na ovo pitanje ne postoji jednozna an odgovor. Alkohol e na svaku osobu druga ije djelovati. Ista koli ina popijenog alkoholnog pi a izaziva razli ite stupnjeve alkoholiziranosti svakog ovjeka ponaosob ovisno o spolu, težini, radu probavnih organa, trenutnom stanju, ak i raspoloženju, dobu dana, itd. Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne mani estira obuzetost alkoholom, kod nekoga pijanstvo izazovu ve veoma male koli ine alkohola, što je posebno izraženo kod djece i mladih. Nakon što ga se popije, alkohol dospijeva u želudac gdje izaziva hiperemiju (crvenilo, nadražaj) sluznice te se nakon toga relativno brzo resorbira i dolazi u krv. Kad jednom dospije u krv, alkohol se razgra uje istom brzinom i na to je teško utjecati. Zato su jako opasna brza ispijanja i pijenje ve ih koli ina alkohola, pogotovo na prazan želudac, jer to vrlo lako može dovesti do trovanja alkoholom i usljed toga teških posljedica. U mjesecima koji nam predstoje doga at e se rastanak osmaša i maturanata od škole, kraj školske godine, maturalci i druge prilike u kojima je zamije eno da mladi više piju. Unato upozorenjima, na žalost su to este prilike u kojima se doga a trovanje alkoholom. Tome pridonosi pijenje alkohola na prazan želudac, dugotrajno unošenje ve ih koli ina alkoholnih pi a, pijenje žestokih pi a, sklonost ne ijeg organizma da ima nižu toleranciju na alkohol, manja tjelesna masa, neki zdravstveni problemi, a naro ito kombiniranje alkohola s lijekovima ili nekim drugim sredstvima ovisnosti. Trovanje alkoholom je veoma ozbiljna posljedica pijenja ve e koli ine alkohola u kratkom vremenskom periodu te može dovesti do poreme aja disanja i rada srca, poreme aja tjelesne temperature, slabljenja refleksa, kome i smrti. Znakovi trovanja alkoholom: smetenost, povra anje,
gr evi (konvulzije), usporeno disanje (manje od 8 udisaja u minuti) ili nepravilno disanje, blijeda, promijenjena boja kože, snižena temperatura tijela, pospanost, nemogu nost bu enja osobe, gubitak svijesti, itd. Ve iznad 3 promila alkohola u krvi esto se javlja nesvjesno stanje. Pogotovo kod mladih, takvo nesvjesno stanje može biti uvod u alkoholnu komu koja nerijetko završava smr u. Smrt u alkoholnoj komi doga a se zbog paralize centra za disanje, ugušenja povra enim sadržajem, ozljeda glave i drugih prikrivenih komplikacija uzrokovanih pijanstvom, naro ito esto zbog konzumiranja alkohola u kombinaciji s drugim sredstvima ovisnosti. Trovanje alkoholom mora uvijek biti shva eno kao hitno stanje koje zahtijeva lije ni ku intervenciju. Ukoliko u svom društvu zamijetite osobu s nekim od prije navedenih znakova, potražite ili pozovite pomo . Ne treba ekati da se pojave svi znakovi ili da nastupe komplikacije. Ne jednom se dogodilo da se društvo u strahu od neugodnosti razbježi i ostavi svog prijatelja u lošem stanju, prepuštenog na milost ili nemilost slu ajnog prolaznika. U tim trenucima ne treba previše razmišljati o neugodnim posljedicama po sebe ili ugroženu osobu, jer ono što može uslijediti, ako se ne potraži pomo , uvijek bude puno gore i ozbiljnije od prijekora ili prodike, koju se nakon što sve pro e, uje od roditelja ili neke druge odgovorne osobe. Poruka je to mladima da tijekom druženja brinu jedni o drugima, upozore svoje prijatelje koji piju alkohol na mogu e posljedice i ostanu pribrani i razumni te potraže pomo odraslih i stru nih osoba u situacijama kad netko iz društva po ne pokazivati znakove promijenjenog ponašanja ili druge znakove trovanja alkoholom.
2. svibnja 2014.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UROLOGIJA
GINEKOLOGIJA
- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE
- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)
KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca
INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)
Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati
PUT AJA
Troskot – zaboravljen, dosadan korov sa skrivenim moćima
Ljubitelji vrtlarstva sigurno su nebrojeno puta ni ne slute i kakvo blago drže u ruci oslobodili svoje željeno vrtno bilje jednog neuglednog korova koji je pun skrivenih mo i za ovjekovo zdravlje. Polygonum aviculare, kako mu je botani ki naziv, u narodu je poznat kao troskot ili pasja trava, a vežu ga i druga manje poznata imena u razli itim narodima. Troskot je u biti jednogodišnja biljka, vrlo esta u prirodi kao dosadan korov, jedna od vrlo rijetkih biljaka koja raste na svim kontinentima naše divne Planete, a nalazimo je kao korov po putevima, dvorištima, vrtovima, oranicama, ledinama, zapuštenim mjestima, u biti na škrtom tlu. Ova biljka ima puzavu stabljiku koja je vrlo razgranata s malim elipsastim listi ima,
a cvjeta neuglednim bijelim ili blijedo ruži astim cvjeti ima od srpnja do rujna, a za upotrebu u prolje e se beru listovi i mladi vršci stabljika, a ljeti i u ranu jesen bere se itava biljka. Tako ubrana suši se u hladu na prozra nom mjestu. Pasja trava ne smije se brati na prašnjavim mjestima uz puteve ili upati s korijenom iz zemlje. Dobro osušena biljka mora imati lijepu zelenu boju. Troskot se kao lijek spominje još u drevnoj Kini, 3700 godine prije Krista i to kao izuzetna biljka za iš enje mokra nih puteva i kod bolova u želucu. U Europi arheološka iskapanja pronašla su ostatke sjemena i suhe biljke na nalazištima civilizacija iz kamenog doba. Kroz povijest troskot je esto bio zloupotrebljavan pa je stoga pao u zaborav te se
tek nedavno po eo na mala vrata vra ati u upotrebu. Od ljekovitih svojstava sadrži oko 4% tanina, flavonski heterozid, oko 90% mg vitamina C, vosak, sluz, smolu, še er i silikate. Troskot rastvara, steže i isti, pa zato lije i od kamenaca mokra nih organa, ireva želuca i crijeva, še erne bolesti, padavice, krvavog proljeva i regulira krvotok. U lije enju od pijeska, kamenaca i gr eva mokra nih organa troskot je nenadmašiv. Kao vrlo efikasan troskot je opisan kod žutice pa ak i kod teških plu nih bolesti. Ovaj zaboravljeni korov djelotvoran je kod kamenaca u bubrezima, lije enja reume, proljeva, krvarenja crijeva i rana, djeluje na poboljšavanje krvne slike i zbog toga naro ito poti e stvaranje vezivnog tkiva. Pokazao se
PEDIJATAR SAVJETUJE
Peta bolest ili infekciozni eritem Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec
kao veoma dobar kod najrazli itijih krvarenja: materice, želuca, crijeva i plu a. Uspješno se primjenjuje za lije enje ira na želucu kao i lije enje proljeva s povra anjem kod novoro en adi. Niz autora potvrdio je uspješno lije enje plu nih oboljenja, kao sto je plu ni katar, a osjetno poboljšanje pa ak i ozdravljenje pokazao je kod tuberkuloze. aj od troskota pripremamo tako da 2 žli ice biljke prelijemo sa šalicom vru e vode, pustimo da odstoji 5 minuta te ga procijedimo i pijemo dva do tri puta dnevno. Za probleme s irem na želucu, posebno ako krvari, pak koristimo tri jušne žlice lista troskota koje kuhamo u 2,5 dl vode i 2,5 dl crnog vina te takav napitak pijemo u gutljajima tokom dana. Stoga ubudu e kada ete raditi u svom vrtu, vlastitoj oazi mira i spokoja, obratite pažnju na ovaj zaboravljeni korov sa skrivenim mo ima, a ako ste se prepoznali u nekoj od boljki pri kojima troskot u inkovito pomaže svoju dozu aja od troskota potražite u vašem oko aju.
In ekciozni eritem ili peta bolest (peto mjesto u nizu zaraznih bolesti s osipom) je akutna zarazna bolest, laganog klini kog tijeka s pojavom osipa. Ovu bolest uzrokuje virus pod nazivom Parvovirus B19. Bolest nije jako zarazna. Prenosi se kaplji nim putem u izravnom kontaktu s bolesnikom ali i putem krvi i krvnih derivata. Može se javiti epidemijski, naj eš e u obitelji ili manjim skupinama unutar dje jih zajednica. Naj eš e obolijevaju djeca od 5 do 14 godina, a nakon preboljele bolesti stje e se trajni imunitet. Inkubacija traje od 6 do 14 dana. Prije pojave osipa nema nekih naro itih simptoma osim eventualno blagog porasta temperature. Na licu djeteta javljaju se oštro ograni ene mrlje, najprije crvene, zatim plavkaste. Zatim se osip širi po cijelom tijelu, i za nekoliko sati koža poprima karakteristi ni mrežasti izgled. Peta bolest traje 1 do 2 tjedna. Nakon deset dana crvenilo nestaje, javlja se perutanje na zahva enim dijelovima tijela. Dijete nije jako zarazno za druge i prijenos bolesti mogu je tjedan dana prije pojave prvih simptoma, pa do kraja javljanja osipa. Temperatura se snižava paracetamolom. Cjepivo protiv pete bolesti ne postoji.
PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec
12
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
2. svibnja 2014.
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-30.4.2014. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Istarska 5 Osje ko-baranjska 6 Zadarska 7 Bjelovarskobilogorska 8 Dubrova koneretvanska 9 Varaždinska 10 Požeškoslavonska 11 Sisa komoslava ka 12 Me imurska 13 Koprivn.križeva ka 14 Vukovarskosrijemska 15 Šibensko-kninska 16 Brodsko-posavska 17 Karlova ka 18 Krapinskozagorska 19 Li ko-senjska 20 Virovi kopodravska UKUPNO 1 2
koli ina udio, % 2893 39,47% 781 10,66% 582
7,94%
406 324 241 240
5,54% 4,42% 3,29% 3,27%
212
2,89%
199 198
2,72% 2,70%
197
2,69%
160 144
2,18% 1,96%
143
1,95%
141 132 129 118
1,92% 1,80% 1,76% 1,61%
46 43
0,63% 0,59%
7329
100%
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
2. svibnja 1918.
je General Motors Corporation (GM) stekao pravo nad Chevrolet Motor Company.
50
godina slavi Volvo pogon u Torslandu. Kada je pogon otvoren brzo je dobio poseban zna aj za regiju, a to je u to vrijeme bila jedna od najmodernijih tvornica na svijetu. Za podru je Gothenburga, tvornica Torslanda bila je i ostala jedinstveno te idealno radno mjesto. Kada je tvornica imala najve u potrebu za radnicima svakodnevno je zapošljavala preko 11.000 ljudi. Usporedbe radi, 1945. godine Volvo je proizveo 5.000 automobila, a 1974. godine, deset godina nakon što je Torslanda po ela s radom, ta je brojka porasla na itavih 270.000. Proizvodna linija u tri odjela bila je tehnološki izuzetno napredna, premda se veliki broj važnih operacija vršio ru no. Danas, oko 780 automobila napusti tvornicu svaki dan, a broj radnika je otprilike isti kao i kad je tvornica otvorena. Proizvodni proces se temelji na kompetenciji svakog posebnog radnika. Ono po emu je Torslanda posebna jest to što se na istoj proizvodnoj liniji sklapa ak sedam razli itih modela, što dodatno komplicira proizvodni proces i traži veliku fleksibilnost.
Uspješno završen 5. Zagreb Auto Week Trodnevna auto moto mani estacija i ovog puta omogu ila je posjetiteljima Arena Centra da razgledaju i uživaju u mnogobrojnim novitetima iz svijeta oktana, kao i u mnoštvu popratnih doga anja. Kao i uvijek, atraktivnosti nije nedostajalo! Me u novijim modelima na sajmu isticali su se Mercedesovi GLA i C klasa, Volkswagen Polo Fresh, Citroënova ekskluzivna DS linija, novi Nissan Qashqai, Volvo XC60 te Hyundai i10. Posebnu pažnju posjetitelja plijenio i prvi hrvatski elektri ni automobil Dok-Ing XD, a koji je posjetiteljima prezentiran u sklopu nadolaze eg Nikola Tesla Rally-a. Publika se tako er imala prilike upoznati s posebnom financijskom ponudom - „Bacite mrežu na Citroën C4 Picasso“ za dva Technospace modela, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso. Drugi dan Auto Weeka bio je rezerviran za posebno tuning i styling doga anje „Not
Another Style Event“. Stotinjak tuniranih automobila okupiralo je garažu Arene Centra, a posjetitelji su imali priliku vidjeti neke od najboljih tuning i styling automobila iz Hrvatske i regije. Poznati glumac, te zvijezda serijala „Tajne“ Filip Juri i itekako e pamtiti ovaj Auto Week, jer je postao ponosni vlasnik automobila Opel Astra 1.7 CDTI Cosmo, a kojeg mu je na korištenje ustupila auto ku a AutoWill iz Zagreba. Filip je za vrijeme dodjele posebno uživao, jer su mu društvo pravile prekrasne hostese Auto Weeka. Arena Centar, kao doma in ove priredbe, definitivno je ponovno potvrdio svoj zlatni status me u trgova kim centrima, a kroz vikend je Arenom prodefiliralo više od 100.000 posjetitelja.
Nissan je razvio prvi prototip “samo iste eg automobila”
Pranje automobila katkad je mukotrpan posao pritom i skup. Zato je Nissan zapo eo tes ranje inova vne boje koja odbija blato, kišu i svakidašnju ne isto u, koja e možda omogu i da voza i više nikad ne e mora pra svoje vozilo. Posebno osmišljenom superhidrofobi nom i oleofobi nom bojom (što zna i da odbija vodu i ulja), obojen je posve novi Nissan Note, pa je tako postao prvim samo iste im vozilom na svijetu. Kako bi se procijenile stvarne mogu nos naknadnog nanošenja superhidrofobi ne boje, inženjeri u Nissanovu Europskom tehni kom centru idu ih e mjeseci samo iste i Note tes ra u razli i m uvje ma korištenja. Nissan je prvi proizvo a automobila koji je tehnologiju nazvanu Ultra-Ever Dry® primijenio na automobilskoj karoseriji. Stvaraju i zaš tni
sloj zraka izme u boje i okoline, ona u inkovito spre ava stvaranje mrlja nastalih zaostalim kapima i prskanjem površine karoserije s ceste. To, me u m, nije prvi put da se ‘samo iste a' tehnologija upotrebljava na Nissanu Note. Automobil ve raspolaže funkcijom ‘operi i osuši' na kameri za vožnju unatrag. Pritom voda i stla eni zrak automatski iste objek v kamere i tako jam e da Noteovi sigurnosni senzori rade u svim uvjetima. Zasad se boja, koju je na tržište stavila tvrtka UltraTech Interna onal Inc.®, pokazala u inkovitom u uobi ajenoj uporabi po kiši, rosulji, mrazu, bljuzgavici i prolaskom kroz lokve. Premda zasad nema planova da se tehnologiju iskoris u serijskoj proizvodnji, Nissan e nastavi razmatra njezine mogu nos kao opcije za naknadnu uporabu.
Honda Vam poklanja bonus od 10.000 kn! Honda Vam poklanja bonus od ak 10.000 kn na model Civic 1.6 i-DTEC. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu, pouzdanost i eleganciju modela Civic, Honda je odlu ila obradovati sve kupce antasti no štedljivog i odli no ocijenjenog diesel 1.6 i-DTEC modela po principu kupovine ''staro za novo''.
Naime, prilikom otkupa Vašeg rabljenog vozila, Honda e vrijednost Vašeg rabljenog vozila uve ati za 10.000 kn. Za navedeni bonus se raspitajte u ovlaštenim Honda prodajnim centrima. Akcijska ponuda traje do 23. svibnja 2014. ili do isteka zaliha.
2. svibnja 2014.
2,5
milijuna Yarisa proizvela je Toyota Motor Manufacturing France (TMMF). Proizvodnja je zapo ela 2001., a kompaktni gradski automobil koji bilježi rekordnu brojku sišao je s proizvodne trake. Rije je o bijelom Yaris Hibridu - jednom od najpopularnijih modela me u Toyotinim europskim kupcima. Uspjeh prodaje Yarisa , posebno od dobrog prihva anja hibridne ina ice, doveo je TMMF do situacije da planira 15% pove anje proizvodnje za 2014. te uvo enje tre e proizvodne smjene od lipnja nadalje. TMMF tada e tako proizvoditi 1.100 Yarisa dnevno u odnosu na 840 koliko isporu uje danas. Plan za 2014. kalendarsku godinu je proizvodnja 220.000 Yarisa, uklju uju i 25.000 primjeraka, koje se izveze u Sjevernu Ameriku.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
30
godina je prošlo od predstavljanja Seat Ibize, najuspješnijeg modela ovog proizvo a a. etiri razli ite generacije Seat Ibize oduvijek je krasio sportski, mladena ki duh i dugo su bile omiljene zbog svojih izvrsnih performansi i ekstremne štedljivosti. Prva se generacija proizvodila od 1984. do 1993., a ukupna prodaja je iznosila 1.308.461 jedinica. Druga se generacija proizvodila do 2002. godine, a prodaja je premašila onu prethodne generacije, s ukupno 1.522.607 primjeraka. Tre a se generacija proizvodila do 2008. godine, a prodaja je dosegla ukupno 1.221.200 vozila, što ju je inilo najprodavanijim modelom u svom segmentu od izlaska na tržište.
tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555
Domagoj ukec na me unarodnoj konferenciji o dizajnu automobila U sklopu Tjedna dizajna Zagreb, u zagreba koj galeriji Lauba održana je 6. Auto® – me unarodna konferencija o dizajnu automobila. Tvrtka Tomi & Co. bila je partner te najve e konferencije o europskom automobilskom dizajnu a u sklopu koje je
gostovalo više od deset, najpozna jih, svjetskih dizajnera automobila me u kojima i glavni BMW-ov dizajner eksterijera – Domagoj ukec. Proslavljeni je dizajner, iji korijeni potje u iz Me imurja, okrenuo novi list u BMW-u predstavivši prvi jedno-
volumen ovog proizvo a a i to još s prednjim pogonom! Domagoj ukec se u neformalnoj atmosferi družio s novinarima, a organiziran je i susret s mladim studen ma dizajna na ija je pitanja odgovarao te im pomogao svojim
stru nim savjetima iz podru ja dizajna. Nakon druženja sa mladim dizajnerima, g. ukec je održao i predavanje na temu automobilskog dizajna kojom prilikom je govorio i o svom radu u BMW-u te je odgovarao i na pitanja prisutnih posje telja.
www.nissan.hr
AMC Me imurje isporu io vozila za HAK U utorak, 29. travnja, tvrtka AMC Me imurje, ovlašteni prodavatelj i serviser vozila Ford, Fiat i Alfa Romeo za Me imursku županiju isporu io je šest specijlano prilago enih vozila Transit Connect Hrvatskom autoklubu. U vrlo kratkom roku AMC Me imurje je šest vozila Transit Connect 1,8 TDCi lakirao u pre-
poznatljivu žutu boju HAK-a, te ih u potpunosti opremio za pružanje pomo i na cesti kao pokretnu radionicu. Od serijskih Transit Connecta u sedam dana nastala su speci i na žuta vozila opremljena za otklanjanje tehni kih poteško a vozilima u kvaru, aki i ure ajem za istakanje pogrešno uto enog goriva,
5
Prilagodljivi prtljažnik s kliznom stražnjom klupom obujam 381 l
15 pretinaca uključujući karakuri pregradu u prtljažniku
3.6
l
1
381
PRVAK PROSTORNOSTI I PRILAGODLJIVOSTI. l
Sustav stop & start = potrošnja goriva 3,6 l u kombiniranoj vožnji
speci i nom LED rasvjetom… U posebnom opremanju unutrašnjosti sudjelovala je i tvrtka Promming iz akovca. Ovo je ve druga isporuka lote od šest ovako posebno opremljenih vozila i isporu enih HAK-u unutar godine dana (prva je isporuka bila u svibnju prošle godine).
NISSAN NOTE ACENTA LOOK 94.900 KN Automatska klima | Aluminijski naplatci od 16” | Zatamnjena stražnja stakla Svjetla za maglu | Tempomat | Radio (CD, AUX, USB) | Bluetooth | ESP Cijena se odnosi na Nissan Note 1.2 Acenta Look s nemetalik bojom i vrijedi isključivo za vozila sa zalihe. Slika je simbolična. Potrošnja goriva: 3.6 do 5.1 l/100 km. Emisije CO2: 92 do 119 g/km
Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/403-111
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tehnologija
Tango dovodi 3D mape u svijet oko vas Googleov novi projekt “Tango” je prototip pametnog telefona koji izra uje mape vašeg okruženja, i to u 3 dimenziji. Tango je prototip Android mobitela s 5-in nim zaslonom koji je opremljen s 4 MP kamerom, senzorom pokreta, senzorom dubine i s dva vizualna procesora. Ova oprema unutar
ure aja omogu ava 250 000 3D izra una u svakoj sekundi i pomo u tih podataka stvara 3D mapu svijeta oko vas. Ovaj sustav zamišljen je kao pomo prilikom orijentacije u unutarnjim prostorima, kada nema signala GPS-a, a svakako bi mogao pomo i i slijepim osobama putem gla-
WEB PREPORUKA
uda prirode Hrvatski popularnoznanstveni portal “ uda prirode” razveselit e svakoga tko voli samo najbolje iz svijeta znanosti, prirode, tehnologije, ekologije, meteorologije, medicine, obrazovanja i drugih zanimljivosti. I sve to na jednom mjestu. Saznajte u kakvom
su odnosu inteligencija i školski uspjeh, zašto je dojenje dobro za mamu i bebu, što su supernove, zašto nas najviše izlu uju osobe koje najviše volimo, može li ljudsko tijelo biti punja baterija... Sve su to teme i zanimljivosti koje vas o ekuju na internet adresi cudaprirode.com.
sovnih uputa. Ova tehnologija može se koristiti i za igranje. Projekt je razvijen od strane Googleovog tima za napredne tehnologije i projekte. 200 prototipova ovog ure aja bit e ponu eno programerima kako bi razvili aplikacije za ovu platformu. (preuzeto s portala: vidi-vishe.com)
2. svibnja 2014.
2. svibnja 2014.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Regionalni TV program PETAK, 02.05. 08:00 08:15 09:15 09:45
10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:10 21:25 21:50 22:15 22:30 23:00 02:00
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2
Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Od Mure do Drave Ju er, danas, sutra Ususret CMC fes valu Obzori (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PETAK, 02.05.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:05 22:05 22:30
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Moja Istra TV prodaja Iz naših središta (R) 24 sata vijes TV prodaja Zlatna dolina Pod pove alom (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Poluge razvoja TV prodaja Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Popevke i š kleci Kamo i kako dalje Zajedno VTV Dnevnik
22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
SUBOTA, 03.05.
NEDJELJA, 04.05.
08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 akove ki kutak (r) 13:30 CMC fes val 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino
SUBOTA, 03.05.
NEDJELJA, 04.05.
07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:15 09:30 10:15 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30
Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Iz naših središta (R) TV prodaja Moja Istra Eurobox (R) Pressica (R) Tajne uspjeha TV prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Kamo i kako dalje 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Poluge razvoja (R) 20:35 S koncertnih pozornica 21:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:45 Shi 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
17:10 Tjedna kronika 17:40 Marija fest (r) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15 09:00 09:15 09:30 10:30 10:45 11:30 12:00
12:25 12:40 13:40 13:55 14:00 15:00
Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Eurobox (R) Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Shi (R) Hrana i vino TV prodaja Ku onica (R) Zlatna dolina Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe
TV prodaja TV Ordinacija (R) TV prodaja Mali oglasi Dokuteka (R) Kamo i kako dalje (R) 16:00 Mali oglasi 16:45 TV prodaja 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 18:05 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Županijske teme (R) 20:30 Global 3000 21:00 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
PONEDJELJAK, 05.05.
08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, dans, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PONEDJELJAK, 05.05.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Kajkavci (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:00 Poluge razvoja (R) 14:20 TV prodaja 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Najglas sjeverne hrvatske 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
UTORAK, 06.05. 08:00 08:15 09:15 09:45
10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Lifestyle Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
UTORAK, 06.05.
06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:15 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
SRIJEDA, 07.05. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program
09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00
Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
SRIJEDA, 07.05.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Kajkavci (R) 12:00 Shi (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Iz naših središta 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice
ETVRTAK, 08.05.
08:00 08:15 09:15 09:45
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report
10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30
TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice
21:00 22:00 22:25 02:00
ETVRTAK, 08.05.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:10 01:10 02:00 02:01
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni in (R) TV prodaja Dom 2 24 sata vijes TV prodaja Iz naših središta (R) Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Druga strana Manjinski mozaik (R) Fes val kajkavske komedije Dali B. Show (R) Eurobox VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice
NAJAVLJUJEMO
NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE U OREHOVICI - nedjelja, 4. svibnja - Društveni dom, 18 sati
Putuju i festival amaterskih pjeva a bliži se finalu! Nakon što je amatersko pjeva ko najtecanje “Najglas sjeverne Hrvatske” održano u Novom Marofu i akovcu, u nedjelju 4. svibnja program stiže u Orehovicu. Za program u Orehovici vlada veliko zanimanje upravo zbog toga što je to predzadnji nastup u ciklusu “Najglas sjeverne Hrvatske” prije samog inala. Naime, sljede u nedjelju 11. svibnja putuju i festival seli se u Ludbreg, gdje e biti održan zadnji nastup natjecatelja. Nastup pjeva a amatera u Orehovici održat e se u Društvenom domu s po etkom u 18 sati. Zanimljivo je što e u stanci kada publika i posjetitelji Najglasa zaokružuju svoje favorite nastupiti dje ji pjeva ki zbor sastavljen ve inom od romske djece, a tako er e publi-
ka, kao i gledatelji Varaždinske televizije, imati priliku upoznati romski sastav “Zlatno korito” u zabavnom dijelu programa. Pobjednici Najglasa sjeverne Hrvatske svoje inale imat
e u nedjelju 25. svibnja, kada e se znati kona ni pobjednik u junoriskoj i seniorskoj konkurenciji. Prema najavi organizatora, inale e se vjerojatno održati u akovcu u
Centru za kulturu, za što HGU “Lira” o ekuje dobiti “zeleno svjetlo”, odnosno odobrenje za korištenje dvorane od gradona elnika akovca Stjepana Kova a. (rr)
SRCE TV
Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Za odli no raspoloženje gledatelja Fioshowa protekli vikend pobrinuo se fenomenalni Oaza bend, glazbeni sastav koji zajedno nastupa preko dvadeset godina na raznim glazbenim doga anjima. Svojim nastupom oduševili su mnogobrojne gledatelje. U emisiji je sudjelovao kao specijalni gost i poznati pjeva Ivica Pepelko, koji je oduševio svojim pjesmama. Gledaju svi - gledajte i Vi!
FORMULA 13 1 Only Love Can Hurt Like This PALOMA FAITH 2 Blue Moon BECK 3 Whispers PASSENGER 4 Best Friend FOSTER THE PEOPLE 5 Fever THE BLACK KEYS 6 Birthday KATY PERRY 7 It’s On Again ALICIA KEYS FT. KENDRICK LAMAR 8 Rumble KELIS 9 G.U.Y. LADY GAGA 10 Stay With Me SAM SMITH 11 Down THE KOOKS 12 Beautiful ENRIQUE IGLESIAS FT. KYLIE MINOGUE 13 Addicted To You AVICII 14 Invisible U2 15 No Rest For The Weekend LYKKE LI
Top Hit List 1 ENITOP - Prekrasan LISTAdan DOMA IH 2 VATRA - Tango 3 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 4 PSIHOMODO POP - Bejbi 5 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao 6 IVAN ZAK - Usne varane 7 JELENA ROZGA - Okus mentola 8 ANTONIJA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 9 ZDRAVKO OLI - Esma 10 PAVEL - uvaj me 11 HARI MATA HARI - Da ti ko ovjek oprostim 12 DANIJELA - Iluzija 13 SEVERINA - Alcatraz 14 ZLATKO PEJAKOVI - Lako je umrit 15 IVANA RADOVNIKOVI ft Mozartine - Jutrom sve
Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 37
sport@mnovine.hr
GIMNASTIKA ODLI NA FORMA najboljega hrvatskog gimnasti ara potvr ena je na SK-u u Osijeku
SPIDVEJ OTVARANJE DOMA E SPIDVEJ SEZONE
Jurica Pavlic 9. svibnja vozi na Mileniumu Spidvej sezona u Europi ve se dobro zahuktala, iza nas su dvije Grand Prix utrke: Novi Zeland i prva u Poljskoj. Poljska ekstraliga s novim rasporedom voza a u dva kola ve polako pokazuje svoje favorite – nenadmašan Unibax Torun s najve im imenima spidveja (Gollob, Sayfutdinov, Holder, Ward i Miedzinski) do Wroclawa s najmla om ekipom, me u kojima je i Jurica Pavlic. U novim bojama Sparte Wroclaw odvozio je dvije utrke te je poražen kod ku e protiv Gorzowa i u gostima kod Toruna. Nova utrka vozi se ve u nedjelju – Wroclaw protiv Leszna, Juri inog doju erašnjeg kluba. Individualno prvenstvo Hrvatske i Slovenije po elo je lošim vremenom na Uskrsni ponedjeljak te je utrka odgo ena zbog kiše, a sljede a je na rasporedu 10. svibnja u Ljubljani, zatim 24. svibnja u Lendavi, a inale se vozi na Mileniumu krajem srpnja. Karlo Majni i Renato Cvetko sudjeluju u prvenstvu parova Hrvatske, Slovenije i eške, koje se održava u šest utrka. Jedna od njih vozi se u petak, 9. svibnja, na stadionu “Milenium”, gdje e nastupiti voza i iz Lendave, Ljubljane i Krškog iz Slovenije, Praga i Pardubica iz eške te Jurica Pavlic, Renato Cvetko i Karlo Majni kao predstavnici Hrvatske. Utrka po inje u 19 h, a ulaznice su u prodaji po cijeni od 30 do 50 kuna. Vrata stadiona prije prve ovogodišnje doma e utrke otvaraju se od 17 sati. (mg)
Ude je opet pravi, vježba na nivou kad je osvojio olimpijsko srebro Za razliku od prijašnjih sezona, uvrstio je u vježbu element “busnari”, koji je odradio bez greške i time pobijedio i njegovog autora, Talijana Alberta Busnarija, koji je bio srebrni Me imurski olimpijac, ispred još jednoga hrvatskog predstavnika, Roberta Seligmana
PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ
gimnasti ar Filip Ude, slavio je na natjecanju Svjetskog kupa - Grand Prix Osijek Žito Challenge Cup, koje se protekli tjedan održavalo u Osijeku. Svoju prvu zlatnu medalju karijere u tom prestižnom natjecanju uzeo je na konju s hvataljkama rezultatom 15.675. Izborio je prvi dan kvali ikacija dva inala. Na spravi konj s hvataljkama kao 1. s ocjenom 15.350, te na parteru gdje je rezultatom 14.775 uzeo 7. mjesto. Dok je Filip Ude natjecanje i okon ao kao 7. s vježbom na tlu i ocjenom 14.125, apsolutno je briljirao u inalu konja s hvataljkama, gdje je izveo savršenu vježbu, za nju dobio ocjenu 15.675 i stao na najviše postolje. - Prvi put u karijeri. To su se svi udili da još nikad nisam osvojio zlato na konju na Svjetskom kupu, ali i op enito na nekom velikom natjecanju. Uvijek sam maksimalno dogurao do drugog mjesta, objašnjava Ude. Izveo “busnarija”, pobijedio Busnarija Dok su u kvali ikacijama svi kalkulirali ne bi li s lakšim vježbama prošli u inale, kako je za tri tjedna Europsko prvenstvo, me u top osam, svi su isprobali svoje najteže vježbe, pa tako i Filip. Za razliku od prijašnjih sezona, uvrstio je u vježbu element “busnari”, koji je odradio bez greške i time pobijedio i njegovog autora, Talijana Alberta Busnarija, koji je bio srebrni ispred još jednoga hrvatskog predstavnika, Roberta Seligmana. - On sam još nije komentirao moju izvedbu, no ujem sa strane da bolje izvodim element od njega, koji ga je izmislio, kroz smijeh je dodao me imurski olimpijac. Blizu rekordne ocjene na konju Filip je zlato uzeo uz jednu od ponajboljih ocjena u
- U posljednjih šest do sedam godina ta je ocjena bila uvijek me u tri na svim natjecanjima, ali ne mislim tu stati, kazao je Filip Ude nakon ocjene 15.675 u Osijeku
U subotu u Nedeliš u Kup Hrvatske Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec - Macan” i ove godine tradicionalno organizira 1. kolo KUP-a Hrvatske u B, C i D programu, na kojem e nastupiti 150 gimnasti ara iz sjeverozapadne Hrsvojoj karijeri – 15.675, a lan akove kog kluba ujedno i drži hrvatski rekord na spravi konj s hvataljkama – 15.825. - Jasno da je cilj ove godine dosti i i presti i taj rekord, a onda doti i i 16 ocjenu s kojom se možeš boriti za svako zlato, objašnjava Mario Vukoja, trener i sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec - Macan”. - U posljednjih šest do sedam godina ta je ocjena bila uvijek me u tri na svim natjecanjima, ali ne mislim ni tu stati, dodaje Filip. Ujedno valja napomenuti da je na Olimpijskim igrama u Prekingu Ude imao po et-
vatske. Natjecanje u Nacionalnom gimnasti kog centru “Aton” u Nedeliš u kre e u subotu od 12.30 sati, službeno otvorenje planirano je u 15 sati, a inalno proglašenje oko 18.30 sati. nu ocjenu 6.4, a u Osijeku 6.7. U klubu smatraju da to nije dovoljno za medalju na Svjetskom prvenstvu, pa ve rade na 7.0 i 7.3.
Spremni za EP Nakon srebra osvojenog na Svjetskom kupu u Ljubljani i zlata u Osijeku, Filip je pokazao da je top formi, te da je spreman za veliki rezultat i ulazak u inale na Europskom prvenstvu u So iji, koje se za gimnasti are održava od 19. do 25. svibnja. - Nadam se da u uskoro mo i izvesti planiranu vježbu s dva busnarija i jednim dodatnim elementom koji nisam radio u Osijeku, jer je
ovo sve priprema za SP. Sad imam neku srednju vježbu, najteža još nije spremna sto posto, no bit e, s optimizmom je rekao akove ki gimnasti ar.
Tijana se vratila, sada Stela ozlje ena Uz Filipa, me imurske boje branila je i Tijana Tkal ec, koja se vratila natjecanjima nakon ozljede i na preskoku zauzela 9. mjesto, dok je Stela Petran ozlijedila palac na kontrolnom treningu.
Ozljeda vrata Filip zamalo da nije ni nastupio u Osijeku jer se trenutno bori s ozljedom vrata. Uz lije nike, kiroprakti ara i masere, odlu io je ipak stisnuti zube i nastupiti i nije pogriješio. - Nikad nisam tražio izlike, iako situacija nije bila jednostavna, svaki je pokret bolan. Doslovno smo zadnji trening odlu ivali idemo li ili ne, objasnio je Ude.
2. svibnja 2014. BICIKLIZAM
TENIS ITF CHALLENGER u Chiassu - 25.000 $
Ema Mikul i poražena tek od 3. nositeljice turnira akove ka tenisa ica Ema Mikul i , koja je prošle nedjelje u akovcu proslavila svoj 22. ro endan, nakon turnira na tvrdoj podlozi prebacila se na clay - zemljani dio sezone koji je zapo eo diljem Europe. I bilo je to uspješno. akov anka koja se prvi put ispod 400. mjesta na listi najboljih svjetskih tenisa ica (396. pozicija) u švicarskom Chiassu na ITF turniru, vrijednom 25.000 $, najprije je suvereno prošla
kvalifikacije, a onda ostvarila i vrijednu pobjedu u 1. kolu. Iako Talijanka Corina Dentoni pamti puno bolje teniske dane nego je to ove godine slu aj, nekada igra ica blizu 100. mjesta na WTA listi, danas 200 mjesta slabije rangirana tenisa ica bila je idealna suparnica za Emu u glavnom ždrijebu. Mikul i je dobila me u dva seta: 6:4, 7:5. Nakon toga uslijedio je i etvrti me na turniru, nakon dva u kvalifikacijama i drugi u glav-
KUGLANJE KK ŽELJEZNI AR produžio sezonu odli nim rezultatom u kupu
akove ki drugoligaš u hrvatskih top 8
Kugla i Željezni ara, nakon prošlogodišnjega dobrog rezultata u kupu, ove godine igraju tako er vrlo uspješno Kugla i Željezni ara u samo nekoliko dana ostvarili su svoje povijesno ostvarenje u kup natjecanju, prvo plasmanom u 1/8 finala, a zatim i samo nekolilko dana kasnije pobjedom kojom su ušli me u osam najboljih hrvatskih mom adi. U regionalnoj završnici dobili su teškog protivnika, prvoligaša Bjelovar, a na ruku im je svakako išlo doma instvo koje su Željezni ari iskoristili na najbolji mogu i na in – deklasiranjem svog gosta. Iako su Bjelovar ani stigli kao avoriti, to ni u jednom segmentu igre nisu dokazali. Doduše, u svakom bloku podjela poena bila je ravnopravna, no osjetna prednost u unjevima bila je na strani akov ana, što su okrnuli s kona nih 5-3 i 97 drva viška (3363-3266). Time se Željo po prvi put plasirao u TOP 16 klubova u natjecanju kupa RH, gdje ih je pomazio ždrijeb, kojim su za protivnika dobili KK Pakrac, ekipu iz drugoligaškog istoka. Osokoljeni odli nom igrom
protiv prvoligaša, na akove koj kuglani doma ini nisu ništa prepuštali slu aju, protiv mom adi koju dosad nisu susretali u natjecanjima dali su sve od sebe, a to je bilo dovoljno za još jednu veliku pobjedu na njihovom kontu. Rezultat je bio 7-1 i okruglih 200 razlike u unjevima (3485:3285).
Dolazi prvak iz Zapreši a Ovim ostvarenjem sezona je produžena za narednih mjesec dana jer je sljede i dvoboj na rasporedu posljednji vikend u svibnju, 31. svibnja. U sklopu osmine finala u akovec dolaze dvostruki uzastopni prvak države, ekipa bez poraza ove sezone te ujedno i jedna od najboljih mom adi Europe – KK Zapreši . Susret je predvi en za mjesec dana zbog obaveza tamošnjih igra a u reprezentaciji, pripremama te nastupu na Svjetskom prvenstvu. To dovoljno govori o kvaliteti novog gosta mom adi Željezni ara.
nom turniru, ali ovaj put nije uspjela napraviti iznena enje. Doma a tenisa ica, iskusna Stephanie Vogt, 3. nositeljica turnira, 154. tenisa ica svijeta i 250 mjesta bolje plasirana od naše tenisa ice, dobila je me nakon izjedna enoga prvog seta koji je nakon tie-breaka pripao Švicarki 7:6, 6:3. Uglavnom, vrlo dobar rezultat na višoj razini turnira koje je do sad rijetko igrala Ema, a osvojen je i poneki bod za novi napredak na WTA listi. Ova razina turnira, kao i ona još viša, trebala bi biti novi korak u karijeri, jer samo na taj na in se može osigurati daljnji napredak na ljestvici najboljih tenisa ica svijeta. (dz)
ODLI AN REZULTAT naše biciklistkinje u SAD-u
Mia Radoti 12. u Sjevernoj Karolini Me imurska biciklistkinja Mia Radoti ostvarila je zapažen nastup i rezultat osvajanjem 12. mjesta na bodovnoj utrci “Winston-Salem Cycling Classic” u Sjevernoj Karolini, Amerika. Vozila je dvije trke, koje su prošle odli no. Prvu je završila 57. od 115 djevojaka (imala je tehni ke probleme, a svoje je napravila i vremenska adaptacija), ali je bila u sprinterskim ciljevima generalno druga (bilo ih je tri, u svakom su prve tri
skupile bodove. Na prvom je bila prva, na drugom tre a i na tre em druga). A drugi dan na kriterijskoj kružnoj utrci bila je 12. od oko 130 voza ica te time postigla izvanredan rezultat. Utrka je iznimno jaka jer se boduje za svjetsku rang listu i nastupile su voza ice diljem svijeta, od Europe, Amerike, Kanadae, Meksika, Kolumbije i drugih ve ih zemalja i država koje puno truda i financija ulažu u svoj biciklizam.
2. svibnja 2014.
U SRIJEDU je odigrano 25. kolo III. HNL - Sjever
PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ
Me imurje nakon remija u Svetom Martinu na Muri izgubilo vrh Subotnja utakmcia u akovcu izme u Me imurja i Koprivnice bila je derbi prvenstva, me utim, pobjeda doma ina i osvojena tri boda ne e biti dovoljna za osvajanje III. HNLSjever. Gol odluke postigao je Novko ve u 4. minuti utakmice. Gosti su snažno pritisnuli u drugom dijelu, ali obrana Me imurja izdržala je sve nasrtaje gostiju. Ostalo je 1:0. Me utim, ovu pobjedu Me imurje je odmah kompromitiralo na gostovanju u srijedu kada je odigrano 25. kolo. U me imurskom derbiju u Svetom Martinu na Muri odigrali su samo remi s doma inom Poletom. U pitanju su trenuta no dvije najbolje rangirane lokalne ekipe na tre eligaškoj tablici. Ve i prije same utakmice bilo je jasno kako e se do tada vode a ekipa iz akovca dobrano pomu iti da uzme bodove pred uvijek neugodnom publikom u Sv. Martinu na Muri, ali i protiv igra a koji su na svom terenu uvijek zahtjecan protivnik. To su dokazali i u susretu u srijedu, iako tek u drugom poluvremenu. Dvoboj je bolje otvorilo Me imurje kao favorit, bolje izgledaju na terenu te zaslužen vode ve na samom startu. S tim se rezultatom i otišlo na odmor, a mreže su mirovale do 71. minute.
NEDELIŠ E – RUDAR 1:0 Nedeliš e: SRC Trate. Gledatelja: 300. Sudac: Slunjski (Varaždin). Strijelci: 1:0 Hanc (27.min). NK Nedeliš e: Košir (69. T. Pintari ), N. Pintari , Posavec, Kolari , Mar ec (51. Vizinger), Topolnjak, Saka , Cindri , Me umurac, Hanc (60. Novak), Bujani . Trener: G. Me umurac. NK RUDAR Mursko Središ e: Rajf, S. Vuruši (65. D. Novak), Šprajc, Vuri (46. Jezernik), B. Vuruši , D. Šolti , F. Novak (74. Kneževi ), Zadravec, Stojko, N. Šolti , M. Šolti .
ARCEHA AKOVEC - MLADOST (P) 0:7 akovec – SRC Mladost. Gledatelja: 50. Sudac: Stoj evi (Donji Lipov ani). Strijelci: 0:1 Balent (12.min), 0:2 Vlah (13.min), 0:3 Vlah (19.min), 0:4 Sabol (34.min), 0:5 Hladnik (39. min), 0:6 Balent (70.min), 0:7 Duspara (autogol 73.min) NK akovec: Bauer, Trivanovi , Rogoši , Moreira, Jakši , Juki , Boži kovi , Dodig, Duspara. Trener: I. David. NK Mladost Prelog: Piljak, Erdelji, Sraka, Balent, Vlah, Vuk, Hladnik (46. Božek), Sabol (46.min Hreš ), Mihoci, Caban (60. Kavran), Jambrovi . Trener: S. Sudec.
U srijedu je odigrano 25. kolo, nakon kojeg je vodstvo na tablici preuzeo Bjelovar POLET - ME IMURJE 2:2 Sv. Martin na Muri – teren NK Polet. Gledatelja: 400. Sudac: Horvat ( akovec). Strijelci: 0:1 Kokot (3.min), 1:1 K. Gori anec (71. min), 2:1 K. Gori anec (81.min), 2:2 Skoliber (90. min). NK Polet Sv. Martin na Muri: urkin, Sobo an, Karlov ec, Begovi , Hren, K. Gori anec, Škvorc (59. Šardi), A. Gori anec (88. Vrši ), Barat, Cvetkovi (46. Radikovi ), Turk. Trener: D. Škvorc NK Me imurje akovec: Šafari , Pintari (85. Korenika), Dodlek, Kuzmi , Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber, Kokot, Golik, Novko. Trener: M. Kova evi .
PODRAVAC - GRANI AR 6:1 Polet iz Svetog Martina na Muri nije dopustio da se Me imurje zadrži na vrhu tablice
NAJAVA sljede eg kola
Novi izazov za Me imurje u Virju Iz tjedna u tjedan nogometaši Me imurja bore se ne bi li opstali na elu lige, što nije nimalo lako, kada u top pet tablice ima dosta snagom podjednakih mom adi, a me u tri vode e i bodovno izjedna enih. U vode im pozicijama proteklih se tjedana izmijenjuju Koprivnica, Me imurje i Bjelovar, a sada su Bjelovar ani preuzeli vodstvo, no s istim brojem bodova kao Me imurje. U Top-5 je i Podravac iz Virja, koji e upravo biti novi protivnik akove koj mom adi u subotu. U svakom slu aju to e biti najzanimljivija utakmica kola, koja može Me imurcima donijeti mnogo, ali i puno oduzeti u borbi za titulu. Nedeliš e je u subotu u Ždralovima kod Mladosti, koja je standardno neugodna za svaku mom ad, pa kako ne bi bila za Nedeliš ance iz donjeg doma tablice. Teško se ovdje mogu nadati pozitivnom rezultatu.
Jedini me imurski derbi kola igrat e se u Murskom Središ u, gdje Rudar ugoš uje fenjeraša, NK akovec. Kako je akove ki klub u velikim problemima, baš kao i sve ostale mom adi, pa tako i Rudari, protiv akovca doma i bi ipak trebali upisati tri boda. Samo je pitanje koliko e im golova dati, ve su sada primili nevjerojatnih 174 u 25 utakmice, što je u prosjeku oko sedam pogodaka po susretu. U nedjeljnjim dvobojima Polet kre e na gostovanje neugodnoj Croatiji koja je ove sezone mnoge iznenadila, a kako se radi o dosta doma inskoj ekipi, svetomartinski nogometaši morat e se dobrano potruditi da upišu bodove u Grabrovnici. U Kotoribu Grani aru dolazi trenutno vode i Bjelovar, a me imurska bi ekipa mogla remijem ili pobjedom, to nije kiksom Bjelovar ana, uvelike pomo i NK Me imurju u namjeri da te dvije ekipe zamijene mjesta na tablici.
Virje – Sportski park. Gledatelj: 150. Sudac: Lon ar (Virovitica). Strijelci: 1:0 Njega (25.min), 2:0 Grgi (36.min), 3:0 Grgi (47.min), 4:0 Grgi (62.min), 5:0 Lon ar (autogol – 77.min), 5:1 Cecelja (87.min), 6:1 Njega (88.min). NK Grani ar Kotoriba: Vidovi , Gorupi (59. Mlakar), Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli, Tilošanec (74. Matotek), Latin (71. Rebrek), Hertelendi. Trener: L. Furjan.
Od tada inicijativu preuzimaju Poletovci i u deset minuta preokre u rezultat, izjedna uju, ali ubrzo i vode. U posljednjim trenucima Skoliber je zabio za remi, najpošteniji rezultat - podjelu bodova, ali time i spasio svoju ekipu od velikog kiksa koji bi doživjeli porazom. Ali i remijem su izgubili vode e mjesto, koje je preuzeo Bjelovar. Bjelovar ani su svoju priliku ekali iz prikrajka i nakon što su pregrmili uspješno lokalni derbi u Ždralovima iskoristili su kiks vode eg Me imurja.
Uprava Rudara smijenila trenera, ali to nije pomoglo u Nedeliš u U drugom me imurskom derbiju kola Nedeliš e je svladalo Rudar s minimalnih, no za tri boda dovoljnih 1:0 na Tratama. Gosti su u Nedeliš e stigli s novim trenerom Liklinom, nakon što je otkazana suradnja Filipanu, me utim nisu izbjegli poraz. Doma i su ina e imali doma i, jer su brzo ostali bez vratara Košira koji se ozlijedio, zamijenio ga je Pintari , koji je ostao u igri, a me u vratnice stao Vizinger.
Rezultati: Varaždin – Virovitica 5:1, Archea akovec – Mladost (P) 0:7, Nedeliš e – Rudar 1:0, Sla na – Mladost 0:2, Bjelovar – Podravina 2:0, Podravac – Grani ar 6:1, Polet (SMNM) – Me imurje 2:2, Koprivnica – Croa a 1:0.
TABLICA 1. ME IMURJE -1
24 16 5
3 66 – 18 52
2. BJELOVAR
24 14 8
2 71 – 25 50
3. KOPRIVNICA
24 15 4
5 77 – 24 49
4. MLADOST (Ž)
24 12 7
5 60 – 19 43
5. CROATIA
24 12 6
6 58 – 33 42
6. PODRAVINA
24 11 7
6 54 – 32 40
7. PODRAVAC
24 12 4
8 48 – 39 40
8. VARAŽDIN -1
24 11 5
8 47 – 26 37
9. VIROVITICA
24 10 6
8 43 – 35 36
10. POLET (SMNM)
24 9
6
9 47 – 37 33
11. SLATINA
24 8
3 13 31 – 41 27
12. RUDAR
24 6
6 21 27 – 50 24
13. NEDELIŠ E
24 7
3 14 28 – 52 24
14. GRANI AR (K)
24 4
5 15 27 – 59 17
15. MLADOST (Pr.) -1
24 5
3 16 26 – 65 17
16. ARCHEA- AKOVEC 24 0
2 22 12–167 2
Parovi 26. kola III. HNL – sjever: Virovi ca – Koprivnica, Croa a – Polet (SMNM), Me imurje – Podravac, Grani ar – Bjelovar, Podravina – Sla na, Mladost – Nedeliš e, Rudar – Archea akovec, Mladost (P) – Varaždin.
Iako je igra bila to no onakva kakva se o ekuje u derbiju, prava muška s puno oštrih startova i kontakata, Nedeliš e je svoje vodstvo iz 27. minute zasluženo zadržalo do kraja. Tre i derbi igran u srijedu od prve je minute bio na strani gostiju. Mladost iz Preloga na stadionu Mladosti slomila je akov ane s visokih i o ekivanih 7:0. Doma ini su nastupali sa samo osam igra a u zapisniku i na terenu, o ito se vra aju loše navike I problemi. Napomenimo da je klub bio suspendiran tokom tjedna zbog neispunjenja inancijskih obaveza prema službenim osobama i Središtu sjever u iznosu od 15 tisu a kuna. O ito su to u zadnji tren riješili, no ne i dug prema igra ima. Preložani su imali lagan posao, dvostruki strijelci bili su Vlah i Balent. Duspara si je zabio autogol. Tako je preloška Mladost potvrdila da je stigla u dobru formu nakon što je u subotu bez problema dobila Nedeliš e. Podravac je bio bolji od Grani ara. I tamo je palo sedam golova, no šest na strani doma ina, a samo jedan kod gostiju. Podravci su na poluvremenu imali 2:0, a dobrom igrom prednost samo pove ali za kona nih plus etiri. Jedini pogodak Grani ara zabio je Cecelja tri minute prije kraja utakmice.
ŽENSKI NOGOMET HRVATSKI NOGOMETNI KUP
I. HNL
Osje anke Prvi poraz Trnave ove standardno uvjerljive sezone u etvrtfinalu kupa Iako je kup utakmica izme u nogometašica Trnave iz Gori ana i zagreba ke ekipe Dinamo Maksimir trebala biti odigrana na Uskrsni ponedjeljak, susret je odgo en zbog nastupa dinamovki na me unarodnom turniru u Francuskoj. Stoga se isti odigrao krajem proteklog tjedna u Gori anu. Radi se o etvrt inalu Hrvatskoga nogometnog kupa, a Trnava je top osam u zemlji izborila pobjedom nad susjedama iz
TRNAVA – DINAMO 1:2 Gori an – igralište Gaj. Gledatelja: 150. Sudac: Martin i . Strijelci: 1:0 Cicijelj (31.min), 1:1 Žigi (55.min), 1:2 Lubina (73.min) ŽNK Trnava: Domjan, Lon arek, Videc, Korpar, Cicijelj, Grabar, Frani (83. Zeli ), Trstenjak, Njari (55. M.Horvat), Klari , Požgaj. Trener: T. Mesari .
akovca, ekipom Katarina Zrinski, rezultatom 2:0, golovima Korpar i Požgaj. Ipak, stepenicu više nisu se uspjele popeti, Dinamovke su u kona nici bile bolje rezultatom 2:1, a jedini pogodak za doma e zabila je Cicijelj za vodstvo na poluvremenu. Prednost me imurske igra ice ipak u nastavku nisu znale iskoristiti, goš e redaju dva sigurna gola i prolaze me u etiri ekipe u kupu Hrvatskoga nogometnog saveza. (mg)
Dva dana nakon odigranog kupa, ekipu Trnave do ekao je odlazak na u jednu ruku najlakše, a u drugu i najteže gostovanje sezone. Naime, bile su goš e dugogodišnjim prvakinjama I. HNL za žene, te uvjerljivo najboljem hrvatskom ženskom nogometnom sastavu, onom iz Osijeka. Iako Gori anke ove godine, sve do prošlog tjedna, nisu znale za poraz, naime slavile su ili remizirale u svim prvenstvenim te kup susretima, pravi šok do ekao ih je u samo tri dana, kada su dva puta gubile svoje dvoboje. Osje anke su odradile rutinsku utakmicu, o ekivano, kao je-
dina neporažena ekipa lige, ispratile Trnavu rezultatom 8:0, i to nakon što je ve na poluvremenu bilo plus etiri na njihovom kontu.
U subotu se o ekuje pobjeda Me imurska ekipa porazom je zadržala 5. mjesto na tablici, a u 15. kolu lige bit e doma in posljednje plasiranoj ekipi Pregrade koja na svom . Dakako, sve osim osvajanja bodova Trnave bilo bi pravo iznena enje. Utakmica se igra u subotu od 14 sati u Gori anu. (mg)
2. svibnja 2014. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
24. kolo I. ŽNL MNS MLADOST (P) - PODTUREN 4-3 (3-1) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Bojan Juras, Saša Mihali , Siniša Luka i . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Kova i (16), 2-0 Mlinarec (21), 3-0 Hali (43), 3-1 Ka (45), 4-1 Kova i (45), 4-2 Golubi (77), 4-3 Horvat (89) MLADOST: Mar ec, Fileš (58. Kolari ), Možek (80. Tkalec), Kova i , Križai , Jaluši , Cirkven i , Pasler (74. Valen ), Mlinarec (46. Talan), Vadlja (66. Podgorelec), Hali , trener: Josip Šegovi PODTUREN: Kolar, Turk, Golubi , Horvat, Sermek, Mravljek, Škvorc (75. Krklec), Kolari , Telebuh, Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi
Slakov ani zaustavili vode e ukov ane
NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Ma ja Horvat, Dragu n Novak, Dražen Sukanec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Horvat (21), 0-2 Režek (64), 0-3 Horvat (68), 0-4 Mar nec (79) OMLADINAC: Križai , Jurinec, Reich, Filipovi (78. Vugrinec L), Toplek, Vugrinec V., Jambroši , Lesjak, Mlinari , Varga, Vida i , trener: Branimir Kelkedi NAPRIJED: onkaš, Beli (68. Varga), Kemec (73. Židov), Horvat, Šimunkovi , Hižman, Bermanec, Mar nec, Režek, Glavina, Furundžija, trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Reich, Vida i , Jambroši (Omladinac); Hižman, Mar nec, Kemec, Bermanec, Horvat (Naprijed)
Poraz ukovca 77 u Slakovcu. Doma a Sloboda uspjela je svoje prigode realizirati u dosta ravnopravnoj igri, a gosti iz ukovca svoje nisu. Sloboda je povela etiri minute prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Patrika Hergoti a. Samo što je po elo drugo poluvrijeme gosti u 48.minuti traže od suca utakmice Ivice Križai a kazneni udarac jer je jedan doma i obrambeni igra u svom kaznenom prostoru igrao rukom po lopti. No, sudac je ocijenio da namjere igranja lopte rukom nije bilo i od kaznenog udarca nije bilo ništa ve je napada ukovca 77 Dražen Vukina zaradio opomenu zbog prigovora sucu utakmice. Boris Vrbanec u 68.minuti postiže i drugi doma i zgoditak za na kraju kona nih 2-0. Samo jedan doma i opomenuti igra , a gosti su ih imali ak petoricu.
SLOBODA (S) - UKOVEC 77 2-0 (1-0)
Festival golova u Palinovcu
OMLADINAC (NSR) - NAPRIJED (C) 0-4 (0-1)
SLAKOVEC. Igralište: NK Slakovec. Suci: Ivica Križai , Ivica Felker, Vjeran Tuksar. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Hergo (41), 2-0 Vrbanec (68) SLOBODA: Ladi , Podvez (90. He a), Fegeš, Novak D., Buhanec, Katanec, Srnec, Goricaj, Vrbanec (74. Pintari ), Hergo (81. Krnjak), trener: Stjepan Petek UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški, Hadži (67. Periši ), Fran i (67. La evi ), Belovi , Mavri ek (80. Ga a), Vukina, Takano (77. Anderlin), Bradari (67. Sato), trener: Antun Juki Žu kartoni: Fegeš (Sloboda); Bradari , Vukovi , Vukina, Mesari , Kaniški ( ukovec)
PUŠ INE - SOKOL 0-2 (0-2) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Tomislav urila. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Vincek (4), 0-2 Hertari (11) PUŠ INE: Kolar, Lesar, Fekonja, Terzi , Martan, Mikulec, Mošmondor, Levani , Ribi , Liber (46. Pintari ), Fegeš (75. Magdaleni ), trener: Dejan Car SOKOL: Šimuni (90. Posavec), Korpar, Puh, Simun, Hertari (81. Leško), Vincek, Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Ruklja (80. Horvat), Horvat, trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Lesar, Ribi (Puš ine); Horvat (Sokol)
MLADOST (I) - SPARTAK 4-1 (2-1) IVANOVEC. Igralište: Park Mlados . Suci: Branko Bacinger, Damir Fodor, Željko Novak. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Murkovi (5), 2-0 Fran i (21), 2-1 Fažon (34), 3-1 Fu ko (69), 4-1 Fu ko (87) MLADOST: Pata a, Bujan, Žvorc, Kamenar (65. Horvat), Leva i , Murkovi (89. Gal), Miki , Novak (75. Talan), Gugi , Fu ko (88. Toplek), Fran i (88. Krišto ), trener: Branko Janžek SPARTAK: Tizaj, Jan ec, Lackovi , Sušec, Šte ar, Lovren i , Fažon, Lackovi , Juras, Zadravec (46. Šegovi ), Živkovi , trener: Josip Fažon Žu kartoni: Fran i , Leva i (Mladost); Zadravec, Lovren i , Juras (Spartak) Crveni kartoni: Gugi (Mladost); Lackovi (Spartak)
DINAMO (P) - BSK 1-1 (1-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Nino Škrobar, Lidija Kralji , Davor Šupljika. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Vutek (24), 1-1 Bašek (62) DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Švenda (87. Kralji ), Mihalec, Na , Mar ec, Vutek, Na (65. Pintari ), Šegovi , Novak, trener: Zoran Kralji BSK: Sternad, Ha ek, Antolaši , Baksa, Hajdarovi (80. Strniš ak), Šari , Škvorc (70. Trstenjak), Bašek, Paler, Makar, Mlinari , trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Šegovi , Novak (Dinamo); Bašek (BSK) Crveni: Trstenjak (BSK)
U Palinovcu doma ini došli do pobjede. Nakon što su zgodicima Denija Kova i a, Tomice Mlinarca i Denisa Hali a poveli sa 3-0 gosti iz Podturna su u zadnjoj minuti prvog poluvremena zgoditkom Benjamina Kati a smanjili na 3-1. Tek u 70.minuti su doma i navija i vidjeli novi zgoditak u gostuju oj mreži, a po drugi se puta u listu strijelaca upisao Deni Kova i . Podturen nije želio ku i oti i sa visokim porazom, a doma a Mladost se opustila, pa su gosti do kraja zgodicima Jurice Golubi a i Stjepana Horvata smanjili na kona nih 4-3. Niti jedan opomenuti igra na utakmici.
Centrometal i dalje ne zna za poraz Niz neporaženosti Centrometala nastavljen pobjedom u Domašincu. Za nešto više od pola sata igre doma i Dinamo imao je zgodicima Benjamin Domini a i kapetana mom adi i najboljeg strijelca lige Stjepana Krznara vodstvo od 2-0. Samo su tri minute bile dovoljne gostima iz Macinca da stignu do 2-2. Od 42. do 45. Prvo je smanjio Marko Zavrtnik, a potom poravnao rezultat Marijan Duman i . Marko Zavrtnik je svojim drugim zgoditkom u 51.minuti odlu io pobjednika. Do kraja utakmice su doma i probali sti i do novog poravnanja rezultata, ali nije išlo pa su tri boda otišla u Macinec. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.
Ivanov ani bez problema U Ivanovcu uvjerljivi doma ini. Ve su nakon prvog poluvremena imali zasluženo vodstvo od 2-1, mada je Spartak nekoliko prigoda propustio realizirati za povoljniji rezultat. Filip Murkovi prvi je ve u 5.minuti na eo mrežu gostiju iz Male Subotice. U 21.minuti i drugi zgoditak u mreži Luke Tizaja, strijelac Dalibor Fran i . Josip Fažon uspio je doma e vodstvo smanjiti u 34.minuti. Samo što je po elo drugo poluvrijeme Dean Gugi je udario rukama u prsa igra a Spartaka i doma e
ŠENKOVEC - SLOGA ( ) 3-3 (2-2)
OPOMENUTI IGRA I
ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Željko Turk, Toni Fažon, Tihomir Kralji . Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Kosalec (14), 1-1 Korent (19), 2-1 Kukovec (27), 2-2 Kosalec (35), 2-3 Zoka L (80), 3-3 Polak (84) ŠENKOVEC: Horvat, Koren, Ban, Buhanec, Kukovec, Korent, Erdelja (90. Leskovec), Cmre njak, Fu ko, Polak, Kanski, trener: Ivan Zobec SLOGA: Mihalkovi , Bezzera (77. Glad), Šari (85. Malovi ), Obadi , Vugrinec, Kosalec, Jambroši (72. Bažuli ), Dokleja, Ba sta, Se an, Zoka L., trener: Andre Ba sta Silva Žu kartoni: Cmre njak (Šenkovec); Dokleja, Kosalec (Sloga)
PUŠ INE – Dario Lesar (6270), Kris jan Ribi (10146); NAPRIJED – Josip Hižman (2208), Željko Mar nec (2200), Ma ja Kemec (2192), Marino Bermanec (4645), Filip Horvat (2190); DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117), Mario Furdi (3835); SOKOL – Alen Horvat (5840); SLOBODA (S) – Kris jan Fegeš (4670); UKOVEC 77 – Siniša Bradari (6944), Josip Vukovi (9711), Dražen Vukina (1785), Danijel Mesari (3), Nikola Kaniški (9745); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Damjan Novak (1628); OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Antonio Vida i (1475), Tihomir Jambroši (2405); SPARTAK – Marin Zadravec (7492), Dejan Lovren i (75), Marinko Juras (242); SLOGA ( ) – Marko Dokleja (1758), Saša Kosalec (1755); ŠENKOVEC – Jurica Cmre njak (910); CENTROMETAL – Marko Zavrtnik (67), Dino Slokan (2582), Marijan Duman i (1751); BSK – Nenad Bašek (660); MLADOST (I) – Dalibor Fran i (5079), Dominik Leva i (2990)
DINAMO (D) - CENTROMETAL 2-3 (2-2) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov vez. Suci: Dario Bubek, Bruno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Domini (14), 2-0 Krznar (33), 2-1 Zavrtnik (42), 2-2 Duman i (45), 2-3 Zavrtnik (51) DINAMO: Novak, Silaj, Domini , Obadi (76. Furdi), Mihalec, Tomašek, Krznar, Debelec, Bunc, Trstenjak, Bihar (46. Lovrek), trener: Marko Obadi CENTROMETAL: Petkovi , Novak, Gunc, Borko, Duman i , Pani , Vibovec (89. Strahija), Ba an (66. Rodrigue), Zavrtnik, Vince , Jurman (76. Slokan), trener: Dragu n Naran a Žu kartoni: Lovrek, Furdi (Dinamo); Zavrtnik, Slokan, Duman i (Centrometal)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: CENTROMETAL – Dino Slokan (2582) MLADOST (I) – Dominik Leva i (2990) SLOBODA (S) – Kris jan Fegeš (4670) NAPRIJED – Ma ja Kemec (2192), Marino Bermanec (4645) SPARTAK – Marin Zadravec (7492) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA SPARTAK – Sandro Lackovi (240) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice BSK – Domagoj Trstenjak (4630) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice MLADOST (I) – Dean Gugi (9552) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice
KRALJEV AN 38 - TRNAVA 1-0 (1-0)
SPARTAK - BORAC PMP 4-2 (1-1) M.SUBOTICA. Igralište: Tur iš e. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Pintar (5), 1-1 Lepen (7), 2-1 Graši (47), 3-1 Mar ec (60), 4-1 Mar ec (79), 4-2 Jasenovi (80-11m) SPARTAK: Hrustek, Križai I, Pintar, Novak, Horvat, Juras, Križai M., Milijan i , Graši , Lon ari , Mar ec BORAC: Vlah, Tot, Furdi, Drvoderi N, Mikuli (25. Jasenovi ), Pintar, Novak, Jalšovec, Dolenec, Drvoderi D., Baranaši
HODOŠAN - BSK 0-4 (0-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 0-4 Mlinari (58,73,78,80) HODOŠAN: Krznar F, Domini , Krznar D., Grkavac, Krznar Lj., Švec, Dolen i , Bari , Kova , Štefok, Vlahek BSK: Trstenjak, Horvat T, Mati , Mesari A, Horvat M., Mlinari , Mesari D., Baksa, Sirc, Me imurec, Pintari Žu kartoni: Mesari D., Novak (BSK)
BUDU NOST (P) - PODTUREN 9-1 (6-0)
ostavio sa desetoricom, ali ne zadugo jer i gostuju i kapetan mom adi Sandro Lackovi u 60.minuti tako er zara uje isklju enje jer je doma eg igra a za vrijeme igre udario nogom po nozi. U 68.minuti opravdano je za Mladost dosu en kazneni udarac kojeg loše izvodi Ivan Fu ko jer mu vratar Luka Tizaj brani udarac, ali i odbija ponovno njemu koji nakon „pripetavanja“ ipak uspijeva posti i zgoditak za vodstvo od 3-1. Tri minute prije kraja utakmice Dalibor Fran i je svojim drugim zgoditkom na utakmici uspio postaviti kona nih 4-1 za Mladost. Uz isklju ene, doma i su imali dvojicu opomenutih igra a, a gosti trojicu.
Slogašima samo bod iz Šenkovca Slogi bod iz Šenkovca. Istina gosti iz akovca dva su puta imali vodstvo, ali su doma i šest minuta prije kraja utakmice zgoditkom Brune Polaka uspjeli sti i do doma eg boda. Na pobjedu e navija i još malo pri ekati. Sve je krenulo u 14.minuti kada je Slogu u vodstvo doveo Saša Kosalec. Pet minuta kasnije na 1-1 je poravnao Dejan Korent. Doma i u vodstvo dolaze u 27.minuti zgoditkom Darija Kukovca. Svojim drugim zgoditkom Saša Kosalec je poravnao na 2-2. Taj je rezultat bio sve do deset minuta prije kraja utakmice kada su gosti ponovno poveli zgoditkom Luke Zoka. Bruno Polak je poravnao na kona nih 3-3. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.
Omladinac neugodno poražen kod ku e Visok doma i poraz Omladinca. U prvom dijelu izjedna ena igra s time da su gosti iz Cirkovljana u 21.minuti zgoditkom Filipa Horvata poveli 1-0. U drugom dijelu totalna dominacija igra a Naprijeda kada još postižu tri zgoditka i dolaze do visoke gostuju e pobjede od 4-0. Damir Režek bio je strijelac drugog gostuju eg zgoditka u 64.minuti, a po drugi se puta u strijelce u 68.minuti upisuje Filip Horvat. Željko Martinec strijelac je etvrtog gostuju eg zgoditka u 79.minuti. Tri doma a, a pet gostuju ih opomenutih igra a.
Remi u Palovcu U Palovcu podjela bodova. Doma i Dinamo bio je prema prikazanoj igri bliži pobjedi, ali je na kraju svejedno bod otišao u Belicu. Simon Vutek je Dinamo u 24.minuti doveo u vodstvo. Gosti su uspjeli pomalo
1. UKOVEC 77
24 17
2
5
54 – 25 53
2. MLADOST (Pal.)
24 14
6
4
48 – 25 48
3. CENTROMETAL
24 13
7
4
51 – 32 46
4. MLADOST (I)
24 15
1
8
51 – 34 46
5. SLOBODA (S)
24 14
3
7
61 – 32 45
6. SLOGA ( )
24 11
8
5
51 – 30 41
7. DINAMO (D)
24 13
2
9
52 – 39 41
8. NAPRIJED
24 10
5
9
32 – 32 35
9. DINAMO (P)
24 10
4
10 42 – 37 34
10. SPARTAK
24
9
4
11 41 – 39 31
11. PUŠ INE
24
8
2
14 33 – 58 26
12. ŠENKOVEC
24
7
4
13 37 – 52 25
13. SOKOL
24
7
3
14 32 – 48 24
14. BSK
24
4
6
14 31 – 52 18
15. PODTUREN
24
5
1
18 27 – 65 16
16. OMLADINAC (NSR)
24
4
4
16 27 – 70 16
25. kolo, parovi, suci i delegat: Domašinec: DINAMO – DINAMO (P) (nedjelja u 17 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Ivica Horvat i Radovan Posedi, delegat Ivan Mezga); Macinec: CENTROMETAL – ŠENKOVEC (subota u 17 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Siniša Luka i i Damir Klari , delegat; Stjepan Križari ); akovec: SLOGA – MLADOST (Pal.) (nedjelja u 10 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Boris Jakovljev i Branko Martan, delegat Darko Jambrovi ); Podturen: PODTUREN – SLOBODA (S) (nedjelja u 17, sudac Damir Aldi , pomo nici Branko Bacinger i Lidija Kralji , delegat Ivan Kova ), ukovec: UKOVEC 77 – MLADOST (I) (nedjelja u 10,30 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Mario Buhin i Robert Radek, delegat Franjo Fais); Mala Subo ca: SPARTAK – OMLADINAC (NSR) (nedjelja u 17 sa , sudac Dražen Jur ec, pomo nici Saša Fegeš i Marko ur ek, delegat Dragu n Vuk); Cirkovljan: NAPRIJED – PUŠ INE (nedjelja u 17 sa , sudac Ivica Križai , pomo nici Zoran Novak i Bruno Brljak, delegat Josip Lesjak), Vra šinec: SOKOL – BSK (nedjelja u 17 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Damir Fodor i Željko Novak, delegat Željko Podgorelec) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 18 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 17 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S) 16 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 15 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), San no Debelec (Dinamo D), Marijan Duman i (Centrometal) 13 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.) 12 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Edi Lackovi (Spartak), Mario Kranjec ( ukovec 77) 11 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I) 10 zgoditaka – Mario Se an (Sloga ), Dejan Korent (Šenkovec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 9 zgoditaka – Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Dražen Vukina ( ukovec 77), Ivica Vugrinec (Sloga ), Petar Šari (BSK), Josip Fažon (Spartak) 8 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Aleksandar Vincek (Sokol), Nenad Vibovec (Centrometal), Vedran Paler (BSK)
sretno i spretno poravnati na kona nih 1-1 u 62.minuti zgoditkom Nenada Bašeka koji je bio jedini gostuju i opomenuti igra . No, BSK je imao i isklju enog igra a pet minuta prije kraja utakmice Domagoj Trstenjak koji je u 70.minuti ušao u igru je udario nogom na zemlji u prekidu igre doma eg igra a. Doma i su imali dvojicu opomenutih igra a.
Puš ine u negativnoj seiriji I tre i za redom poraz Puš ina. Nakon dva gostovanja i dva poraza uslijedio je doma i poraz od Sokola. Na brzinu su gosti iz Vratišinca sve riješili kada su u samo 11 minuta igre zgodicima Aleksandra Vinceka i Alena Hertari a stigli do vodstva od 2-0 koje više nisu do kraja utakmice ispuštali iz svojih ruku. Doma i su jedinu pravu prigodu na utakmici imali tek u 73.minuti, ali je vratar Sokola Robert Šimuni bio uspješniji i sprije io zgoditak. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
JADRAN (Š) - POLET (P) 2-4 (2-1)
OMLADINAC (NSR) - STRAHONINEC 2-1 (0-1)
BRATSTVO (SV) - OMLADINAC (M) 0-1 (0-1)
HAJDUK-BREZJE - SOKOL 2-7 (2-2)
ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Robert Novak Strijelci: 1-0 Klju ari (34), 2-0 Matotek (39-11m), 2-1 Sever (41), 2-2 Vrbanec (63), 2-3 Juras M (70-ag), 2-4 Juras S JADRAN: Kova ec, Juras M., Klju ari , Hras , Hajdinjak, Posavec, Jan ec, Pavlekovi , Matotek, Jankovi , Podvezanec POLET: Mavrek, Pongra i , Juras S., Okreša, Pintar, Prprovi , Radek, Mihalkovi , Sever, Vrbanec, Horvat
NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Darijan Zadravec Strijelci: 0-1 Zorkovi (26), 1-1 Vinko (52), 2-1 Peserlin (75) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Fric, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Tomaši , Štefulj, Sen ar, Oreški, Bali , Zorkovi , Pata a
SAVSKA VES. Sudac: Mladen eke Strijelac: 0-1 Zadravec (8) BRATSTVO: Šolti , Žnidari , Posavec, Horvat D, Boži P, Zeli , Pavlinek, Boži J, Podvezanec, Horvat M., Boži S OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikolaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, Zadravec
BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Danijel Ko ila Strijelci: 1-0 Preložnjak (6), 1-1 Leško (28), 2-1 Slunjski (38), 2-2 Leško (41), 2-3 Ratajec (56), 2-4 Mavrek (57), 2-5 Jambreši (67), 2-6 Filipovi (70), 2-7 Ratajec (81) HAJDUK: Alijaševi , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šajnovi , Horvat, Slunjski, Kralji , Radikovi , Preložnjak, Gregorin i SOKOL: Posavec, Jambreši , Zadravec, Mun ar, Leško, Trstenjak, Tomaši , Ratajec, Filipovi , Mavrek, Srnec
POBJEDA (GH) - ŠENKOVEC 0-2 (0-1)
TABLICA 1. VIDOV AN
20
16
4
0 74 – 11 52
2. BUDU NOST (P)
20
16
1
3 86 – 25 49
3. BSK
21
13
1
7 51 – 31 40
4. TRNAVA
20
12
2
6 46 – 30 38
5. SPARTAK
20
11
2
7 63 – 33 35
6. RADNI KI
21
10
3
8 55 – 44 33
7. HODOŠAN
20
10
2
8 58 – 52 32
8. KRALJEV AN 38
21
8
2
11 41 – 63 26
9. MLADOST (Pr.) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Novak, 2-0 Žuli (15), 3-0 Žuli (26), 6-0 Kodba (28, 38, 41), 7-0 Bartoli (51), 8-0 Kralji (63), 8-1 Vinkovi (68), 9-1 Bartoli (78) BUDU NOST: Skupnjak, Ko iš, Novak, Musta , Gašpari , Hozjak, Fran i , Kralji , Bartoli , Žuli , Kodba PODTUREN: Šafari , Kerovec J, Kukovec, Ov ar, Kerovec D., Vinkovi M, Strahija, Ko evar, Ov ar, Vinkovi D., Lepen
Vode i ukovec 77 nakon gostuju eg poraza u Slakovcu kod ku e o ekuje u nedjeljno prijepodne novo iskušenje jer im dolazi Mladost iz Ivanovca. I druga Mladost ona iz Palinovca ne e imali lako nedjeljno prijepodne u akovcu kod Sloge koja doma igra vrlo dobro. Ve u subotu Centrometal bi pro v Šenkovca mogao bez brige i dalje nastavi niz nepobjedivos . Slakovska Sloboda ide u Podturen koji nije loše odigrao u Palinovcu pa se doma i ne emu mogu i nada . Ako ne pobjeda i bod bi im bio kao „brod“. U Domašincu je u nedjelju sudar dvaju Dinama. Bit e zanimljivo vidje koji e se prije oporavi . Doma i od poraza ili gos iz Palovca od doma eg boda. Kako je Naprijed u pozi vnoj seriji od dvije pobjede, a Puš ine u nega vnoj od tri poraza za redom nije teško naslu kakav se rezultat u Cirkovljanu o ekuje. U Malu Subo cu dolazi Omladinac koji je na za elju ljestvice i Spartaku ne preostaje ništa drugo nego pobjeda koja e prekinu mali post od osvajanja bodova. U Vra šincu se igra derbi za elja. Doma i Sokol osokoljen pobjedom u Puš inama do ekuje BSK koji je iz Palovca donio bod, a pobjeda bi ga priklju ila sredini ljestvice. No, Sokol doma om pobjedom puno toga rješava.
TABLICA
VETERANI – ZAPAD – 22. KOLO
VETERANI – ISTOK – 22. KOLO D.KRALJEVEC. Igralište: NK Kraljev an. Sudac: Rudolf ižmešija Strijelac: 1-0 Cerovec (36) KRALJEV AN: Strahija, Tisak, Reif, Cerovec, Židov, Kalšan, Mlinarec, Sobo an, Perca , Srpak, Bogdan TRNAVA: Vadlja, Domini , Šavora, Malek, Blagus R, Mesari , Zorko, Vugrinec, Blagus A., Vlahek, Gudlin
Jutarnji nedjeljni derbiji
20
8
1
11 40 – 57 25
10. BORAC PMP
20
6
3
11 35 – 60 21
11. PODTUREN
20
5
2
13 51 – 63 17
12. POLET (P)
20
5
0
15 40 – 76 15
13. JADRAN
21
0
1
20 20–115 1
G.HRAŠ AN. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 0-1 Toplek (32), 0-2 Kranjec (83) POBJEDA: Marciuš M, Logožar, Kožar, Horvat, Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi , Mlinari ŠENKOVEC: Polak, Baranaši , Tkal ec, Farkaš, Cerovski, Mikas, Posavec, Turk, Toplek, Pušar, Kranjec
SLOGA ( ) - MLADOST (I) 3-3 (1-2) AKOVEC. Igralište. NK Sloga. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Klinec (5), 0-2 Tkal ec (13), 1-2 Bubek (34), 2-2 Vraži (49), 3-2 Srnec (64), 3-3 Lajtman (81) SLOGA: Grkavac, Vraži , Bubek, Colev, Srnec, Šari , Strahija, Belec, Pongrac, Leva i , Baša MLADOST: Ruži , Višnji , Klinec, Križari , Varga, Domini , Kolari , Tkal ec, Lajtman, Bašek, Perone Žu karton: Colev (Sloga)
NEDELIŠ E - SLOBODA (S) 5-2 (2-1) NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Fegeš (31), 2-0 Ma ek (39), 2-1 Krišto (40), 3-1 Kova i (49), 4-1 Kova i (6), 4-2 Okreša (65), 5-2 Kova i (71) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger M., Vizinger Damir, Dokleja, Kova i , Kacun, Vizinger I., u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan SLOBODA: Mar ec, Tomši , Platuži , Kiri , Lovrec, Koruni , Baksa, Okreša, He a, Novak, Krišto
AKOVEC - SLOBODA (M) 0-5 (0-1) AKOVEC. Igralište: NK akovec. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Mezga (17), 0-2 Vince (49), 0-3 Mesari (55), 0-4 Mesari (60), 0-5 Mesari (80) AKOVEC: Tropša, Srnec, Koleni , Hamonajec, Ga al, Raguž, Sa er, Kneževi , Škrobar, Šenji, Herman SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Mesari , Plevnjak, Varga, Vince , Mezga
TABLICA 1. SLOGA ( )
22
20
2
0
96 – 30
2. OMLADINAC (NSR)
22
18
2
2
82 – 17
62 56
3. SOKOL
22
13
2
7
80 – 52
41
4. MLADOST (I)
22
11
6
5
67 – 42
39
5. SLOBODA (S)
22
11
3
8
72 – 58
36
6. POBJEDA
22
11
2
9
71 – 52
35
7. OMLADINAC (M)
22
11
2
9
51 – 48
35
8. NEDELIŠ E
22
9
5
8
65 – 40
32
9. STRAHONINEC
22
7
4
11
62 – 68
25
10. SLOBODA (M)
21
8
0
13
60 – 68
24
11. ŠENKOVEC
22
6
3
13
39 – 66
21
12. ARCHEA- AKOVEC
22
6
2
14
46 – 74
20
13. BRATSTVO (SV)
21
2
3
16 33–111
9
14. HAJDUK (B)
22
2
0
20 33–131
6
2. svibnja 2014.
24. kolo II. ŽL MNS - istok GRANI AR (N) - GALEB 1-3 (0-2) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarimum. Suci: Darko Filip i , Josip Jurinec, Nina Marks. Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 0-1 Balent D (22), 0-2 Horvat (42), 0-3 Pigac (63), 1-3 Mun ar (85) GRANI AR: Magdaleni , Orehov, Buhin, Drvoderi S, Mun ar, Leva i , Tratnjak, Horvat (35. Petak), Lovrek, Drvoderi A., Blažon, trener: Tomica Blažon GALEB: Pigac, Balent N., Petri (80. Beli ), Soka , Pigac, Horvat, Vuk, Balent D (66. Grana r), Mesari , Balent R., Fleten (88. Švenda), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Blažon, Horvat (Grani ar); Balent D., Vuk (Galeb)
HODOŠAN - SK 5-2 (3-1) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Marijan Duman i , Robert Novak, Filip Aldi . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Vugrinec (2), 2-0 Kova (10-11m), 2-1 Višnji (16), 3-1 Kova (37), 4-1 Vlah (64), 4-2 Grabant (81), 5-2 Kova (84) HODOŠAN: Krznar, Vadlja (46. Kranj ec), Šavora (64. Bergovec), Mar ec, Naran a, Sinkovi (53. Kranj ec), Vlah, Puri , Vugrinec, Kova , Strahija Z (67. Košak), trener: Goran Strahija SK: Grabant, Bašnec, Lon ari J., Lon ari D., Proszenyak, Begovi , Grabant, Lisjak, Mihaljac, Svelecz, Višnji , trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Vugrinec (Hodošan); Bašnec ( SK) Crveni: Lon ari ( SK)
BUDU NOST (P) - DRAVA (DM) 4-1 (2-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Goran Žganec, Ivan Žganec, Marinko Hrušoci. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Dodlek (30), 2-0 Novak (40), 3-0 Mar nec (65), 3-1 Štrok (70), 4-1 Dodlek (74) BUDU NOST: Pancer, Pala i (80. Klobu ari ), Lon ari (46. Višnji ), Hali G (68. Ma ek), Domini , Klobu ari , Hali T., Mar nec, Dodlek, Lastavec, Novak, trener: Ivan Gajnik DRAVA: Cve ni , Igrec F., Mihalac, Orehovec, Pongrac, Igrec (80. Kos), Štrok, Ke keš (58. Ivac), Herc (80. Bartoli ), Gorupi , Igrec J., trener: Tomislav Lipi Žu kartoni: Mihalac (Drava)
KRALJEV AN 38 - DUBRAVA 8-1 (3-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Jadran Kukovec, Denis Fic, Matej Mesari . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Lipi (25), 2-0 Baksa (26), 3-0 Lipi (44), 4-0 Baksa (54), 5-0 Lipi (57), 6-0 Greguri (59), 6-1 Kerovec (72), 7-1 Greguri (77), 8-1 Cvek V (86) KRALJEV AN: Majurec, Pigac, Vlah (64. Šamarij), Štefok, Cvek S., Kekenj (60. Slavi ek), Tisaj (60. ekunec), Marka (46. Greguri ), Baksa, Lipi (70. Cvek V), Pišpek, trener: Dubravko Miš in DUBRAVA: uranec, Mu i , Palir, Bobi anec (46. Varga), Kerovec, Horvat, Tkalec, Drk, Bari , Sabol (60. Sekuli ), Paler (46. Vidovi ), trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Vlah, Šamarija (Kraljev an)
TRNAVA (G) - POLET (P) 2-0 (0-0) GORI AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Zoran Hajdinjak, Dragan Hrustek, Filip Hrustek. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Markuši T (52), 2-0 Magdaleni (78) TRNAVA: Dolenec, Markuši H., Gudlin, Baksa (71. Repalust), Špoljar, Farkaš, Pintar (79. Blažek), Jakši (88. Markan D), Magdaleni (85. Jakši ), Markuši T., Markan N., trener: Petar Medvar POLET: Vaš, Krišto M., Krišto N., Magdaleni (62. Vukovi ), Posavec, Bašek, Vibovec, Lebara (86. Halabarec), Lisjak, Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Špoljar, Pintar (Trnava); Krišto M (Polet)
OMLADINAC (DS) - MLADOST (SM) 1-1 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Robert Radek, Antun Koruni , Renato Vuk. Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 1-0 Tizaj (40-11m), 1-1 Markovi (70) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Ruži , Posavec, Cirkven i , Taradi, Vlaši , Debelec (64. Vrbanec), Pata a, Domjani , Tizaj (77. Kova i ), trener: Dušan Podgorelec MLADOST: Kranjec, Kvakan, Pavlic, Posavec, mrlec, Igrec, Matulin, Fran i , Markovi , Štrok, Papak (86. Blažin i ), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Posavec, Ruži (Omladinac); Pavlic (Mladost)
DUBRAV AN - CROATIA 6-1 (5-0) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Damir Aldi , Boris Jakovljev, Franjo Horvat. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Brki (22), 2-0 Jadan Dominik (28), 3-0 Švenda (33), 4-0 Švenda (36), 5-0 Brljak (40), 6-0 Fabi (66-11m), 6-1 Ruži (75) DUBRAV AN: Fabi , Jakupak, Šte , Me imurec (70. Hajdinjak), Matotek (55. Jadan Damjan), Lukša (58. Hajdinjak), Jadan Dominik (68. Žini ), Brljak, Pahek, Brki , Švenda (58. Pongrac), trener: Damir Mare CROATIA: Patar ec (67. Bajkovec), urila, Hunjadi, Sinkovi , Bali (46. Domini ), Kolar, Kozjak (26. Hanžekovi ), Kr mar, Poljanec, Ruži , Jeleni , trener: Dejan Posavec Žu kartoni: Hanžekovi , Sinkovi , Domini , Kr mar (Croa a)
II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK
Kraljev an natovario punu mrežu Dubravi Visoka doma a pobjeda Kraljev ana 38 pro v Dubrave. Doma i su uz osam pos gnu h zgoditaka propus li još e ri-pet izglednih prigoda za pos i zgoditak tako da je Dubrava u Donjem Kraljevcu još i dobro prošla. Kod doma ina se istaknuo trostruki strijelac Luka Lipi . Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu, a jedan u drugom. Nakon prvih 45 minuta igre bilo je 3-0. Dvostruki strijelac za Kraljev an 38, po jedan zgoditak u svakom poluvremenu, bio je Siniša Baksa. I Krešimir Greguri je bio dvostruki strijelac, ali u drugom poluvremenu. Seriju od osam doma ih zgoditaka e ri minute prije kraja utakmice okon ao je Vjekoslav Cvek. Gos iz Sivice uspjeli su pos i barem po asni zgoditak i to u 72.minu , a strijelac je bio Ivan Kerovec. Samo dvojica opomenu h igra a i to oba doma a. Derbi u Gori anu pripao Trnavi. Nakon prvog dijela gledatelji njih oko 400 zgoditak nije vidjelo. U zanimljivoj i dobroj igri doma i su do pobjede s gli u drugom poluvremenu. Tomislav Markuši prvi je u 52.minu svladao vratar Poleta Tomislava Vaša. Potvrda doma e pobjede od 2-0 uslijedila je u 78.minu zgoditkom Sandija Magdaleni a. Doma i su imali dvojicu opomenu h igra a, a gos iz Pribislavca samo jednog. U Držimurec-Strelcu bez pobjednika. Imali su jedni i drugi u prvom dijelu po jednu izglednu prigodu, ali su napada i bili neu inkovi . Pet minuta prije odlaska na odmor Omladinac ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Jurica Tizaj. U drugom dijelu gos iz Svete Marije nešto bolji, pa je i rezultat takove njihove igre izjedna uju i zgoditak u 70.minu kojeg je pos gao Vedran Markovi . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Hodošan sa petardom ispra o ku i SK. Ve u 2.minu gos su mogli shva da im ne e bi danas lako u Hodošanu jer su doma i poveli zgoditkom Hrvoja Vugrinca. Nakon toga u 10.minu Hodošan ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao, na utakmici ina e trostruki strijelac Krešo Kova . SK je u 16.minu smanjio lijepim udarcem iz igre Roberta Višnji a kojem je malo kumovao doma i vratar Mario Krznar. Nakon toga SK-u je zbog zale a u 26.minu poništen zgoditak, a odmah poslije u 34.minu poga aju vratnicu. U 34.minu je i doma inu zbog zale a poništen zgoditak. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Krešo Kova u 37.minu Hodošan dovodi u vodstvo od 3-1. Zanimljiva
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.
KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOŠAN OMLADINAC (DS) GALEB CROATIA DUBRAV AN BUDU NOST (P) DUBRAVA GRANI AR (N) VIDOV AN BORAC PMP SK DRAVA (DM)
24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24
18 15 14 12 12 9 9 10 8 8 8 8 7 6 5 4
2 6 5 9 3 6 6 3 6 5 4 2 4 4 6 7
4 3 5 3 9 9 9 11 10 11 12 14 13 14 13 13
78 – 28 47 – 22 73 – 38 44 – 33 63 – 52 54 – 50 43 – 46 37 – 49 39 – 45 38 – 46 39 – 60 37 – 43 37 – 53 36 – 54 30 – 48 34 – 62
56 51 47 45 39 33 33 33 30 29 28 26 25 22 21 19
situacija dogodila se nakon što je sudac utakmice Duman i odsvirao kraj prvog poluvremena gostuju i kapetan mom adi Josip Lon ari bez potrebe namjerno u lice laktom udara doma eg igra a i naravno zara uje isklju enje tako da su gos u drugom poluvremenu igrali sa igra em manje, a njihov trener Mario Cvetko na klupi nije imao ni jednog pri uvnog igra a. Nikola Vlah uspio je glavom u 64.minu povisi doma e vodstvo na 4-1. Zvonimir Grabant uspije u 81.minuti smanjiti na 4-2, a gosti u 83.minu po drugi puta na utakmici i to iz slobodnog udarca kojeg je izveo Aldin Begovi , poga aju vratnicu, odnosno ovaj puta spojnice vratnice i grede. Seriju zgoditaka u 84.minu svojim tre im zgoditkom na utakmici zaklju io je za doma u pobjedu Hodošana od 5-2 Krešo Kova . Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. I Galeb slavio u gos ma. Oni su nakon prvog poluvremena u Novakovcu zgodicima Darija Balenta i Petra Horvata imali vodstvo od 2-0. Lijepim udarcem sa ruba šesnaesterca u 63.minu Miroslav Pigac povisuju vodstvo Galeba na 3-0. Pet minuta prije kraja utakmice gostuju i vratartrener Damir Pigac poigravao se s loptom, a Ivica Mun ar mu je ukrao i za doma i Grani ar upisao barem po asni zgoditak. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Šes ca Dubrav ana Croa ji. Sve je u Donjoj Dubravi bilo gotovo ve u prvom poluvremenu kada su doma i s gli do vodstva od 5-0. U tom su periodu za doma e strijelci bili, dvostruki Dejan Švenda, a po jednom Bojan Brki , Dominik Jadan i Benjamin Brljak. U drugom dijelu Dubrav an u 66.minu ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je za 6-0 realizirao njihov vratar Filip Fabi . Gos iz Orehovice jekom cijele utakmice bili su orijen rani na obranu vlas h vra ju, ali o ito vrlo loše, no ipak su u 75.minu uspjeli ublaži poraz na 6-1 zgoditkom Marka Ruži a. Zanimljivo ni jedan doma i opomenu igra , a gostuju i ak etvorica. Važna doma a pobjeda Budu nos . Porazom u Podbrestu Drava je ostala na za elju ljestvice, a doma i pobjedom grabe prema „zlatnoj sredini“. Drava se dobro držala, ali samo prvih pola sata igre. Do poluvremena Bruno Dodlek i Danijel Novak pos žu zgoditke za doma e vodstvo od 2-0. Filip Mar nec je u 65.minu svojim zgoditkom riješio neizvjesnost oko pobjednika u ovoj utakmici, mada je Drava pet minuta kasnije zgoditkom Nikole Štroka smanjila na 3-1. Taj rezultat je bio samo e ri minute jer seriju doma ih zgoditaka zapo eo je Bruno Dodlek pa ju je i završio za kona nih 4-1. Jedan opomenu igra i to iz redova gos ju iz Donjeg Mihaljevca. Vidov anu derbi za elja. Bila je to utakmica bodovno poravna h suparnika, ali su doma i od nedjelje ispred za tri doma a boda. Vidov anu je išlo u prilog i to što je sudac utakmice Jura i u 33.minu kod Borca PMP iz igre isklju io Sandra Jan eca zbog druge opomene. I broj ano slabiji gos iz Tur iš a dobro su se držali do 66.minute kada je Vidov an zgoditkom Ma je Hermana, kojeg je samo tri minute ranije doma i trener Ujlaki uveo u igru, poveo. Drugi Herman, Mihael u 77.minu svojim zgoditkom postavlja pomalo spretnih i sretnih doma ih 2-0. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenu h igra a.
VIDOV AN - BORAC PMP 2-0 (0-0) D.VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Božidar Jura i , Vlado Blaži , Nenad Štrek. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Herman Ma ja (66), 2-0 Herman Mihael (77) VIDOV AN: Kranjec, Herman Mihael (85. mrlec), Horvat, Nemet Danijel (53. Lukša), Varga, Pišpek, Hujs, Matulin (63. Herman Ma ja), Ujlaki (75. Friš i D), Škoda, Nemet Dino, trener: Damir Ujlaki BORAC: Jalšovec, Puri (68. Jambroši ), Sršan, Zrna, Gavez, Jan ec, Baksa, Hu nec, Pal , Tišljari , Baranaši (66. Drvoderi ), trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Lukša (Vidov an); Jalšovec, Puri , Baranaši (Borac) Crveni: Jan ec (Borac)
24. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD PLAVI (P) - NAPREDAK (GK) 1-2 (1-0) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Patrik Kolari , Valen no Kantoci, Mladen Puklavec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Antokovi (32), 1-1 Bistrovi (65), 1-2 Matoša (70) PLAVI: Kuzma, Trstenjak, Trupkovi , Škvorc, Drk, Vugrinec (65. Erdelja), Cerovec, Ratajec, Srnec, Trstenjak, Antokovi , trener: Anton Srša NAPREDAK: Žganec, Hu nec P (85. Hu nec L), Žganec, Jambreši , Žganec M (47. Matoša), Lepen, Tkalec, Vrtari (60. Žganec K), Bistrovi , Topalovi (85. Šantl), Tkal ec, trener: Ivan Šardi
JEDINSTVO (NSND) - ME IMUREC 2-1 (2-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Damir Klari , Mladen eke, Danijel Ko ila. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Treska S (7), 1-1 Kapeš (17), 2-1 Kapeš (40) JEDINSTVO: Hrani , Tkal ec, Škvorc (33. Plevnjak), Rešetar, Jambroši , Štajerec, Fras, Piska , Kapeš, Popovi , Cerov ec (49. Novak), trener: Mladen Rešetar ME IMUREC: Prekupec, Bestijani , Hrušoci, Branilovi , Bajzek, Fu ek, Bali , Ivanuša, Kregar, Treska S., trener: Mišel Ganzer Žu kartoni: Štajerec, Piska , Fras, Novak, Plevnjak (Jedinstvo); Ivanuša (Me imurec)
STRAHONINEC - BRATSTVO (SV) 3-3 (1-1) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlah, Morano Vlah. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Drabi (25), 1-1 Novak (29), 1-2 Novak (56), 1-3 Vuruši (58), 2-3 Žerjav (81), 3-3 Jaluši (90) STRAHONINEC: Božak, Zver (88. Radek), Žerjav, Zlatarek, Jaluši , Višnjari (79. Kolari ), Kolar, Mar ec, Vuruši , Drabi (69. Posavec), Kova i , trener: Jurica Jaluši BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Srnec, Hanžekovi , Novak, Horvat N, Vlahov (68. Horvat S), Ri ko (80. Fu ko), Vuruši (90. Bedi ), Vidovi (68. Horvat), Cerovec, trener: Danijel Novak Žu kartoni: Žerjav (Strahoninec); Vlahov, Kocijan (Bratstvo)
M.MIHALJEVEC - DRAVA (K) 2-4 (1-3) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Darijan Zadravec, Željko Kova i , Stjepan Novak. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-1 Carevi (5), 0-2 Dombaj (20), 0-3 Carevi M (26), 1-3 Mesari P (37-11m), 1-4 Carevi M (63), 2-4 Mesari P (90) MM: Magdaleni , Pušar (27. Hamer), anadi, Šol , Trupkovi (78. Babi ), Varga (70. Mesari D), Mesari P., Mesari B., Kova i , Šimunkovi , Posavec, trener: Božidar Makšadi DRAVA: Mar n evi , Bezek, Šol, Zanjko D., Bajkovec, Carevi , Dombaj, Carevi B. (39. Postružin), Medved (75. Zanjko Mihael), Gori anec, Zanjko Marin, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Kova i , Trupkovi (MM); Medved (Drava)
TRNOVEC - ZEBANEC 1-3 (0-1) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Mihael Belovi , Zoran Novak, Dražen Šajnovi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Rudni ki (18), 1-1 Kos (61), 1-2 Rudni ki (79), 1-3 Pani (88) TRNOVEC: Košak, Flac, Planinc (62. Tomaši ), Bacinger, Petri , Vincek, Jurman, Pintari , Mesari (22. Ovono), Miko, Kos, trener: Kris jan Kiri ZEBANEC: Kocijan, Ko ila (20. Graf), Živko, Sabol, Grabar, Rudni ki, Puri , Žuni , Vran i , Pani , Kodba, trener: Danijel Kojter Žu kartoni: Miko, Bacinger, Pintari , Tomaši , Vincek (Trnovec); Kodba, Grabar, Vran i , Pani (Zebanec)
VENERA PMP - SLOBODA (M) 0-6 (0-3) SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Radovan Posedi, Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Posavec (10), 0-2 Posavec (18), 0-3 Mu i (38), 0-4 Tremski (63), 0-5 Mu i (68), 0-6 Culjak (85) VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko, Rob, Pozder, Celinger, Ciglari , Pintari , Dove er (62. Mesari ), Škvorc, Golubi (81. urin), trener: Vladimir Bartoli SLOBODA: Deban, Tisaj, Belše, Sovar, alopa, Bel (70. Novak), Tremski, Lukman (79. Bubek), Mu i , Culjak, Posavec (70. Željeznjak), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Mu i , Posavec (Sloboda)
JEDINSTVO (GM) - MURA (H) 4-1 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Dominik Mihoci, Mario Horvat, Ma ja Filipi . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Krumpi S (29), 2-0 Novak (56), 2-1 Telebuh (68), 3-1 Golub (69), 4-1 Plantak (87-11m) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S., Krumpi M. (73. Horvat), Kocen, Plantak, Fujs (58. Golub), Horvat, Novak (79. Ladi ), Borko (83. Zadravec), Tr njak, Ladi , trener: Roman Tr njak MURA: Tkalec, Lipovi (79. Krnjak), Novak, Jurovi , Braniša, urin, Stojko (70. Jeki ), Horvat (77. Vrši ), Šardi (46. Vinko), Telebuh, Breznik, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Stojko, Breznik (Mura)
GALEB – Dario Balent (3160), Dragan Vuk (1852); MLADOST (SM) – Dominik Pavlic (6127); VIDOV AN – Damir Lukša (4108); TRNAVA – Davor Špoljar (1843), Renato Pintar (5071); HODOŠAN – Hrvoje Vugrinec (6751); DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924); OMLADINAC (DS) – Krešo Posavec (1733), Petar Ruži (4071); SK – Dejan Bašnec (3209); KRALJEV AN 38 – Petar Vlah (335), S ven Šamarija (1784); CROATIA – Nino Sinkovi (1626), Nino Hanžekovi (5522), Bojan Domini (247), Marijan Kr mar (6338); BORAC PMP – Stjepan Jalšovec (608), Antonio Puri (9493), Vanja Baranaši (2768); GRANI AR (N) – Tomica Blažon (720), Jurica Horvat (5486); POLET (P) – Marko Krišto (665)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VIDOV AN – Damir Lukša (4108) BORAC PMP – Vanja Baranaši (2768) CROATIA – Nino Hanžekovi (5522), Nino Sinkovi (1626), Bojan Domini (247) KRALJEV AN 38 – Petar Vlah (335) OMLADINAC (DS) – Krešo Posavec (1733), Petar Ruži (4071) TRNAVA – Davor Špoljar (1843), Renato Pintar (5071) POLET (P) – Marko Krišto (665) GALEB – Dragan Vuk (1852) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BORAC PMP – Sandro Jan ec (3054) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SK – Josip Lon ari (1546) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice
LISTA STRIJELACA 29 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 26 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 22 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 21 zgoditak – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 18 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava), Krešo Kova (Hodošan) 16 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb), 14 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an) 13 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Ivica Mun ar (Grani ar N) 12 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM) 11 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek (Budu nost P) 10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik, Miroslav Lisjak (Polet P), Marko Baksa (Borac PMP) 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Goran Orehovec (Drava DM), Nikola Pata a (Omladinac DS), Alen Vidovi (Dubrava), Davor Štrok (Mladost SM), Luka Lipi (Kraljev an 38)
25. kolo, parovi, suci i delegat: Gori an: TRNAVA – OMLADINAC (DS) (nedjelja u 17 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Tihomir Kralji i Danijel Ko ila, delegat Antun Vlahek); Pribislavec: POLET – HODOŠAN (nedjelja u 17 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Vjeran Tuksar i Marinko Hrušoci, delegat Nikola Toplek); ehovec: SK – KRALJEV AN 38 (nedjelja u 17 sa , sudac Jasmin Lozi , pomo nici Dražen Sukanec i Mario Sukanec, delegat Dragu n Hozjak); Sivica: DUBRAVA – BUDU NOST (P) (nedjelja u 17 sa , sudac Mihael Belovi , pomo nici Saša Mihali i Renato Vuk, delegat Slavko Novak), Donji Mihaljevec: DRAVA – GRANI AR (N) (nedjelja u 17 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Ivica Felker i Marko Smr , delegat Antun Mesari ); Oporovec: GALEB – DUBRAV AN (nedjelja u 17 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Josip Baksa); Orehovica: CROATIA – VIDOV AN (nedjelja u 17 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Toni Fažon i Erik Žerdin, delegat Dino Jambrovi ), Tur iš e: BORAC PMP – MLADOST (SM) (nedjelja u 17 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Tomislav urila i Josip Jurinec, delegat Dejan Kova ) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
LISTA STRIJELACA
Jedinstvo zaustavilo Me imurca Poraz Me imurca u Novom Selu na Dravi. U vrlo dinami noj utakmici pobijedilo je doma e Jedinstvo koje je realiziralo svoje prigode. U prvom dijelu puno kvalitetnija utakmica od drugog. U tom su periodu pos gnuta i sva tri zgoditka. Gos iz Dunjkovca-Prete nca su u drugom dijelu imali puno više loptu u nogama, ali izjedna iti nisu uspjeli. Dobro je Me imurec otvorio utakmicu kada je ve u 7.minu zgoditkom Saše Treska poveo. Dražen Kapeš je sa svoja dva zgoditka preokrenuo gostuju e vodstvo i doma inu donio pobjedu od 2-1. Prvi je zgoditak pos gao u 17.minu , a pobjedni ki pet minuta prije kraja prvog poluvremena. Pet doma ih, a samo jedan gostuju i opomenu igra . Šest kola prije kraja prvenstva unato ovom porazu, osim naravno pres ža, Me imurec ima velikih osam bodova prednos . No, novi veliki ispit o ekuje ih u nedjelju u Mihovljanu. Sloboda uvjerljiva u Svetom Jurju na Bregu. Doma u Veneru PMP su sa po tri zgoditka u svakom poluvremenu „po as li“. Dvostruki strijelci za goste iz Mihovljana bili su Karlo Posavec i Davor Mu i , a po jednom Denis Tremski i Kris jan Culjak. Uz šest pos gnu h zgoditaka gos još i u 49.minu propuštaju realizira kazneni udarac. Sloboda je imala jedinu dvojicu opomenu h igra a na utakmici. Napredak nosi pobjedu iz Peklenice. Važna tri boda u borbi za ostanak u ligi odlaze u Gornji Kraljevec. Plavi su prvo poluvrijeme „dobili“ 1-0 zgoditkom Sebas jana Antokovi a u 32.minu . U drugom dijelu gos za samo pet minuta preokre u rezultat. Prvo je u 65.minu na 1-1 poravnao Mišel Bistrovi , a pobjedu od 2-1 u 70.minu donio Darko Matoša koji je igrao od 47.minute. Za pohvalu je što kartoniranih igra a nije bilo. Jedinstvo bolje od Mure. Tijekom cijele utakmice su doma ini dominirali. Is na nakon prvih 45 minuta bilo je samo 1-0 za doma e, a strijelac je bio Mišo Krumpi . No, Mario Novak je u 56.minu doma e vodstvo povisio na 2-0. Mura je u 68.minu zgoditkom Ivice Telebuha smanjila na 2-1 i to je bilo sve od njih na utakmici. Do kraja još dvije lopte u mreži gos ju iz Hlapi ine. Dejan Golub strijelac je u 69.minu iz igre, a za kona nih 4-1 tri minute prije kraja utakmice iz kaznenog udarca strijelac je bio Rajko Plantak. Dvojica opomenu h igra a iz redova gostuju e mom adi. Susjedski derbi u Strahonincu bez pobjednika. Bratstvo je bilo bliže pobjedi jer su u 58.minu imali vodstvo od 3-1 koje su doma i u 90.minu s gli. Strahoninec je prvi u 25.minu zgoditkom Nevena Drabi a poveo. e ri minute kasnije poravnao je Daniel Novak. I ve nakon prvog poluvremena „mirisalo“ je na iks. Daniel Novak strijelac je svojeg i gostuju eg drugog zgoditka u 56.minu . Kada je dvije minute kasnije na 3-1 povisio Goran Vuruši izgledalo je da e tri boda o i u Savsku Ves. No, doma i se nisu predali i uspjeli su barem izjedna i . Jurica Žerjav je smanjio na 3-2 u 81.minu , a drugi Jurica onaj Jaluši u 90.minu donije , odnosno bolje re i
OPOMENUTI IGRA I
ostavi doma inu bod. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Glatka doma a trica Bratstva. Nakon prvog dijela doma i imaju vodstvo iz 23.minute zgoditkom Mirana Vinka. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 46.minu ve je 2-0, a strijelac Dejan Na . Denis Leva i je pet minuta kasnije svojim zgoditkom postavio kona nih 3-0. Hajduk nije do kraja utakmice uspio pos i barem po asni zgoditak. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Tri boda iz Malog Mihaljevca odlaze u Kuršanec. Drava je jako neugodno iznenadila svoje doma ine vodstvom od 3-0 u nepunih pola sata igre. Bojan Carevi je bio dvostruki strijelac, a jedan je zgoditak postigao Tomislav Dombaj. U 37.minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg je realizirao Patrik Mesari za smanjenje rezultata na 3-1. Imali su doma i i u 86.minu drugi kazneni udarac, ali taj nisu realizirali. Mario Carevi za Dravu pos že etvr zgoditak u 63.minu . Kad se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Zadravca, Patrik Mesari i po drugi se puta upisuje za doma e u strijelce i tako ublažava „bol“ na 4-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Derbi za elja u Trnovcu pripao Zebancu. Doma ini su ovim porazom malo zaostali na dnu ljestvice. No, još ima šest kola do kraja i mogu se izvadi iz „vru e kaše“. Da se ne piše dobro doma inu dalo se vidje ve u 18.minu kada su gos poveli zgoditkom Dina Rudni kog, iako su doma i propus li realizira nekoliko lijepih prigoda. Tek u 68.minu doma i su uspjeli nešto agresivnijom igrom poravnati na 1-1, a strijelac je bio Dino Kos. Dino Rudni ki ne posustaje ve u 79.minu donosi novo vodstvo Zebancu. Gos pobjedu od 3-1 dvije minute prije kraja utakmice potvr uju zgoditkom Borisa Pani a. Pet doma ih, a e ri gostuju a opomenuta igra a.
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC BRATSTVO (J) HAJDUK (Š) DRAVA (K) M. MIHALJEVEC MURA VENERA PMP NAPREDAK ZEBANEC TRNOVEC
24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24
20 17 14 13 14 11 9 9 8 8 8 8 7 6 6 4
2 3 3 4 1 8 6 4 5 4 4 2 2 4 2 6
2 4 7 7 9 5 9 11 11 12 12 14 15 14 16 14
89 – 25 68 – 33 73 – 44 48 – 36 44 – 39 47 – 34 42 – 43 45 – 39 38 – 51 41 – 50 36 – 47 39 – 49 25 – 53 28 – 58 21 – 47 30 – 66
62 54 45 43 43 41 33 31 29 28 28 26 23 22 20 18
27 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 25 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 22 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 17 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 18 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 16 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 15 zgoditaka – DraženKapeš (Jedinstvo NSD) 14 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec) 11 zgoditaka – Siniša Dove er (Venera PMP), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Kris jan Culjak (Sloboda M) 10 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 9 zgoditaka – Nikola Gori anec (Drava K), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Josip Ma ari (Hajduk Š)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNOVEC – Bojan Bacinger (417), Tomislav Tomaši (3321), Dario Vincek (3335) ME IMUREC – Dejan Ivanuša (51) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225), Nenad Trupkovi (2340)
OPOMENUTI IGRA I MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225), Nenad Trupkovi (2340); STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456); TRNOVEC – Goran Miko (9720), Bojan Bacinger (417), Ma ja Pintari (6393), Tomislav Tomaši (3321), Dario Vincek (3335); ZEBANEC – Bojan Kodba (1597), Ma ja Grabar (4559), Miljenko Vran i (4052), Boris Pani (10175); MURA – Nikola Stojko (5506), Denis Breznik (3470) HAJDUK (Š) – Karlo Šardi (1530); BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314), Filip Kocijan (1355); DRAVA (K) – Davor Medved (1404); BRATSTVO (J) – Denis Leva i (3526), Dominik Kirec (4719); SLOBODA (M) – Davor Mu i (1122), Karlo Posavec (1128); JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998), Bruno Piska (9521), Zoran Fras (1335), Samuel Novak (3364), Nenad Plevnjak (3372); ME IMUREC – Dejan Ivanuša (51)
BRATSTVO (J) - HAJDUK VINDIJA 3-0 (1-0) JUROVEC. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Edvin Zobec. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Vinko (23), 2-0 Na (46), 3-0 Leva i (51) BRATSTVO: Jambrovi N., Leva i , Jambrovi L (72. Saka ), Trstenjak, Baumgartner (59. Kirec), Vinko, Jurovi , Leva i , Jambrovi M., Gori anec d (59. Petermanec), Na , trener: Boris or evi HAJDUK: Jurovi , Hrženjak D., Kova i , Ma ari M., Rob, Hrženjak L., Debelec M, Vrbanec, Debelec G., Šardi (69. Hoblaj), Ma ari J., trener: Darko Rob Žu kartoni: Leva i , Kirec (Bratstvo); Šardi (Hajduk)
25. kolo, parovi, suci i delegat: Peklenica: PLAVI – JEDINSTVO (NSD) (nedjelja u 17 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Antun Koruni i Stjepan Novak, delegat Stjepan uranec); Gornji Kraljevec: NAPREDAK – JEDINSTVO (GM) (subota u 17 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Dragu n Novak, delegat; Slavko Vodopija); Hlapi ina: MURA – BRATSTVO (J) (nedjelja u 17 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Vlado Blaži i Dražen Šajnovi , delegat Dražen Šajnovi ); Štrukovec: HAJDUK – STRAHONINEC (subota u 17 sa , sudac Jadran Kukovec, pomo nici Davor Šupljika i Matej Mesari , delegat Marijan Sabol), Savska Ves: BRATSTVO – MALI MIHALJEVEC (subota u 17 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Lana Vidovi i Nina Marks, delegat Željko Bacinger); Kuršanec: DRAVA – TRNOVEC (nedjelja u 17 sa , sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Ivan Vlahek i Ma ja Filipi , delegat Stjepan Fic); Zebanec: ZEBANEC – VENERA PMP (nedjelja u 17 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Damir Mesari i Franjo Horvat, delegat Rajko Zadravec), Mihovljan: SLOBODA – ME IMUREC (nedjelja u 17 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Josip Kedmenec i Ivan Žganec, delegat Mijo Horvat) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
2. svibnja 2014.
16. kolo III. ŽNL MNS - istok DRAŠKOVEC - TRNJE 4-0 (0-0) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Josip Višnjari . Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Vugrinec (48), 2-0 Kova (66), 3-0 Kocijan (79), 4-0 Kocijan (83) DRAŠKOVEC: Taradi, Ribi A, Židov, Jambrovi , Matja i Danijel, Kova , Matja i David, Vujasinovi , Vugrinec, Kocijan, Lon ari (52. Ribi J), trener: Božidar Repalust TRNJE: Kolar, Pandur, Mihocek, Vadlja, Kolari , Grivec, Vuji , Pavlic, Bistrovi , Blažin i , Faji , trener: Franjo Jan ec Žu kartoni: Kova , Vugrinec (Draškovec); Grivec, Bistrovi (Trnje)
TORPEDO - BORAC (DH) 1-3 (0-3) KRIŽOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marko Smr , Ivan Sermek, Dario Bedi . Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Branilovi (12), 0-2 Branilovi (27), 0-3 Pozderec Matej (32), 1-3 Šol (48) TORPEDO: Herceg, David, Novak, Vugrinec, Strojko, Tuksar Dragan, Jambroši , Šol , Tuksar Damir, Mesari (28. Jezernik), Jambroši BORAC: Taradi, Vadlja, Jur ec, Pozderec Mišel, Vargek (23. Mesari ), Baksa, Branilovi , Harmicar P., Pozderec Matej, Pozderec I., Pintari (81. Farkaš), trener: Damir Far Žu kartoni: Tuksar, Herceg, Novak, David (Torpedo); Branilovi , Mesari , Pintari (Borac) Crveni: Jambroši (Torpedo)
MLADOST (D) - RADNI KI (G) 2-3 (1-2) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Dražen Horvat, Lana Vidovi , Ma ja Kozar. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Majeri M (10), 1-1 Novak I (13), 1-2 Horvat Ma ja (44), 2-2 Mesari (57), 2-3 Habuš (76) MLADOST: Feldi, Majeri M (62. Majeri D), Ciceli, eh, Leva i , Kova i , Kanižaj (68. Žerjav J), Kolari , Mesari (65. Lesinger), Hajdarovi Ž., Hajdarovi M., trener: Renato Ciceli RADNI KI: Horvat Mihael, Baksa (89. Varši ), Blaži (75. Cerovec), Horvat (86. Vargek), Paler, Novak B (73. Lackovi ), Novak I., Pal , Horvat Ma ja, Jalšovec (44. Horvat N), Habuš Žu kartoni: Ciceli (Mladost); Habuš, Pal (Radni ki)
OTOK - EKO (SK) 4-2 (4-1) OTOK. Igralište: NK Otoko. Suci: Mladen ur ek, Josip Jurinec, Ivan Jarni. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Šimec (2-11m), 4-0 Blažin i (10,35,44), 4-2 Ivanuši (45,57) OTOK: Kolenko, Kalšan P (66. Blažin i ), Novak, Kalšan Z (87. Grabant), Malek, Ko iš, Jankulija (89. Karabojev), Major ik (54. Novak), Blažin i (9. Perec), Šimec, Gorupi , trener: Ivica Kalšan EKO: Juras, Novak, Horvat, Balog, Gori anec, Višnji , Ma ek (55. Hrži ), Bogdanovi (77. Brki ), Mihaljkovi , Lastavec, Ivanuši , trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Major ik, Ko iš (Otok); Horvat, Novak, Mihaljkovi (Eko) Crveni: Višnji (Eko)
16. kolo III. ŽNL MNS - zapad D.KONCOV AK - HAJDUK (B) 3-0 (1-0) D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Petar Ruži , Željko Hajdarovi , Ante Begovi . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Gori anec (35), 2-0 Smodiš (88), 3-0 Flac Marko (90) DK: Kolbl, Pintari (88. Flac Marko), Koraj, Stajnko (76. Špilak), Horvat, Brezni ar, Smodiš, Sklepi , Turk (65. Grof), Gori anec, Flac Mihael (84. Saka ), trener: Tine Špilak HAJDUK: Horvat, Jarni, Šimunkovi , Marciuš, Jure , Gregorin i , Galekovi , Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak, trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Brezni ar, Stajnko, Horvat (DK); Krnjak (Hajduk) Crveni: Novak (Hajduk)
DINAMO (Ž) - BRATSTVO (P) 1-2 (1-1) ŽIŠKOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Robert Kolari , Želimir Bertovich, Alen Kodba. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Maje (11), 1-1 Balog (32), 1-2 Škvorc (64-11m) DINAMO: Borko, Kova i (46. Horvat), Thes, Radek, Murk, Balog ., Dobrani , Fric, Maje , Bistrovi , Šparavec (24. Balog M), trener: Tomica Šari BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Škvorc, Bais, abradi, Kova i F., Trupkovi , Oršoš, Komar, Kelner, Balog, Kelneri Mario, trener: Bojan Novak Žu kartoni: Radek, Thes (Dinamo); Škvorc, Trupkovi (Bratstvo)
ZASADBREG 77 - VU ETINEC 1-1 (0-1) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Franjo Hergo , Damir Mesari , Luka Bacinger. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Novak (24), 1-1 Dunjko (78) ZASADBREG: Novak, Hatlak (46. Kozjak), Dunjko D., Rodinger Florijan, Šajnovi , Mesari , Zeli (61. Horvat), Rodinger Filip, Dunjko K (87. Šajnovi ), Koroši , Lukman, trener: Dominik Horvat VU ETINEC: Mohari , Ambruš T., Vabec, Ambruš I., Levec, Ambruš E., Škvorc, Petri evi , Novak D., Vabec, Novak V. (14. Rešetar), trener: Slavko or evi Žuti kartoni: Lukman, Koroši , Rodinger, Mesari (Zasadbreg); Petri evi (Vu e nec)
OMLADINAC (M) - POBJEDA (GH) 3-2 (1-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Mario Buhin, Darko Filip i , Dominik Filipaši . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Šafari (35), 1-1 Novak B (52), 1-2 Novak D (60), 2-2 Dragovi (66), 3-2 Šafari (82) OMLADINAC: Murk, alopa, Vrbanec, Lukman, Rudni ki, La n, Jovi (88. Mikac), Dragovi , Šafari T (90. Dodlek), Vrbanec, Posavec, trener: Josip Križai POBJEDA: Mikulan, Kocijan, Tkal ec (70. Hanžekovi ), Kova , Golub, Vabec (84. Borko), Herceg, Ladi (77. Gavez), Bistrovi , Novak D., Novak B., trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Rudni ki (Omladinac); Golub, Vabec (Pobjeda)
SLOGA (Š) - PLAVI 1975 6-1 (2-1) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Saša Fegeš, Antun Kukovec, Mario Sukanec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Gre (36), 1-1 Rožman (40), 2-1 Jelen (42), 3-1 Jelen (54), 4-1 Šoštari (77), 5-1 Novak (81), 6-1 Šoštari (84) SLOGA: Karlov ec, Žižek (37. Bogdan), Jelen, Jambrovi , Rob (71. Nemec), Smolkovi (46. Ple ko), Feguš, Šoštari , Rožman (82. Kemerlin), Gori anec, Novak Dejan (81. Novak Damir), trener: Dušan Hozjan PLAVI: Karlov ec, Korošec, Škvorc, Novak, Boži , Janež (46. Škvorc), Gre , Kova , Novak, Škvorc, Vinkovi , trener: Jerko Petran Žu kartoni: Ple ko, Jelen (Sloga); Gre , Janež (Plavi) Crveni: Korošec, Boži (Plavi)
MLADOST (S) - PARAG 1-6 (0-2) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Sudac: Jasmin Lozi . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 Oršuš D (30), 0-2 Oršuš D (39), 1-2 Živ ec (57), 1-6 Oršoš Damijan (73,80,81,85) MLADOST: Polanec N., Tkal ec (40. Žerjav), Ko ila (55. Polanec), Novosel P., Leva i , Vuruši , Bogdan, Živ ec, Polanec D., Š avni ar, Hošpel, trener: Darko Vincek PARAG: Horvat, Oršoš Z., Oršuš V., Horvat (87. Oršuš M), Ignac, Oršoš (89. Ignac), Pec, Še i (46. Oršoš Damijan), Oršuš Davor, Balog, Oršuš A. Žu kartoni: Tkalec (Mladost); Ignac, Oršuš, Balog (Parag) Crveni: Polanec (Mladost)
III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK
TABLICA
Prvi proljetni poraz Svetog Križa Draškovec tek u drugom poluvremenu slomio Trnje. ak su gosti iz Svetog Jurja u Trnju ve u 2.minuti imali opravdano dosu eni kazneni udarac, ali je udarac Ivana Kolari doma i vratar Kristijan Taradi obranio. Do kraja prvog poluvremena zgoditka nije bilo. Odmah na po etku drugog dijela doma i su u 48.minuti zgoditkom Marka Vugrince poveli. Nakon toga se u 62.minuti Trnju ozlijedio Darko Vuji , a kako nisu imali niti jednog pri uvnog igra a na klupi od upisanih etiri utakmicu su završili s desetoricom igra a. To kao da je doma inu olakšalo put do pobjede jer nakon toga postižu još tri zgoditka i pobje uju sa 4-0. Dino Kova postigao je drugi doma i zgoditak,a preostala dva trenutno najbolji doma i strijelac Milan Kocijan. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Otok nanio prvi proljetni poraz Eku. Na brzinu su doma i goste iz Svetog Križa u prvom poluvremenu riješili. Sve je krenulo ve u 2.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Velimir Šimec. Potom do 44.minute slijede tri zgoditka Denis Blažin i a za vodstvo Otoka od 4-0. Bojan Mihaljkovi je u 45.minuti smanjio na 4-1, a 17. kolo, parovi, suci i delegat: Sve Juraj u Trnju: TRNJE – BUDU NOST (M) (nedjelja u 17 sa , sudac Filip Aldi , pomo nici Dominik Filipaši i Dražen Horvat, delegat Petar Krha ); Gardinovec: RADNI KI – TORPEDO (nedjelja u 17 sa , Edvin Zobec, pomo nici Luka Bacinger i Robert Kolari , delegat Tomislav Šol ); Donji Hraš an: BORAC – OTOK (nedjelja u 17 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Morano Vlah i Dino Vel i, delegat Davor Drvenkar); Sve Križ: EKO – JADRAN (subota u 17 sudac Ante Begovi , pomo nici Mario Horvat i Elvir Bašek, delegat Dragu n Borko). NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
isti je igra postavio u 57.minuti kona nih 4-2. Nakon toga u 60.minuti je zbog druge opomene isklju en Tomica Višnji , ve drugi puta ovog prolje a. Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. U Dekanovcu susret susjeda. Pobjeda odlazi u Gardinovec. Doma a Mladost povela je u 10.minuti zgoditkom Matije Majeri a. Radni ki je poravnao tri minute kasnije zgoditkom Ivana Novaka. Minutu prije odlaska na odmor novi zgoditak u doma oj mreži, a strijelac je bio Matija Horvat. Miro Mesari je vodstvo gostiju anulirao u 57.minuti. Ivan Habuš je bio taj koji je odlu io pobjednika u
DISCIPLINSKI KUTAK RADNI KI – Ivan Habuš (887), Kris jan Pal (4314) EKO – Aleksandar Horvat (1639), Bojan Mihaljkovi (3419) MLADOST (D) – Josip Ciceli (1897) DRAŠKOVEC – Dino Kova (809), Marko Vugrinec (4665) BORAC (DH) – Leon Branilovi (1996), Mario Mesari (3099), Ma ja Pintari (5502) TORPEDO – Dragan Tuksar (4958), Marko Herceg (90), Nikolaj Novak (4637), Valen no David (4496) TRNJE – Benjamin Grivec (5328), Marino Bistrovi (495) OTOK – Deni Major ik (5325), Dejan Ko iš (4810)
OPOMENUTI IGRA I Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (M) – Dragan Juriši (3667) TORPEDO – Dragan Tuksar (4958) EKO – Aleksandar Horvat (1639) BORAC (DH) – Mario Mesari (3099) MLADOST (D) – Josip Ciceli (1897) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA EKO – Tomica Višnji (1205) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica TORPEDO – Emil Jambroši (4501) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice
1. BUDU NOST (M)
13
11
0
2. DRAŠKOVEC
13
10
1
2 58 – 16 33 2 34 – 17 31
3. OTOK
13
9
2
2 44 – 18 29
4. EKO (-3)
14
9
0
5 44 – 27 24
5. RADNI KI
13
7
0
6 32 – 27 21
6. BORAC (DH)
14
4
2
8 30 – 43 14
7. MLADOST (D)
14
4
2
8 27 – 45 14
8. TORPEDO
13
3
3
7 33 – 42 12
9. TRNJE
12
3
0
9 15 – 50
9
10. JADRAN
13
1
0
12 13 – 45
3
LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 15 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 11 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Damjan Šol (Torpedo), Velimir Šimec (Otok) 10 zgoditaka – Matej Pozderec (Borac DH), Denis Blažin i (Otok) 9 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Dragan Tuksar (Torpedo), Bojan Mihaljkovi (Eko) 8 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Dejan Ko iš (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi (Borac DH), Željko Hajdarovi (Mladost D), Ivan Ivanuši (Eko)
76.minuti i Radni kom donio pobjedu od 3-2. Trojica opomenutih igra a na utakmici. Svi u drugom poluvremenu. Jedan doma i, a dva gostuju a. Borac sa pobjedom iz Križovca. Ve nakon pola sata igre bilo je 3-0 za goste iz Donjeg Hraš ana. Dva im je zgoditka postigao Leon Branilovi , a jedan Matej Pozderec. Malo nakon toga u 34.minuti Torpedo je ostao bez Emila Jambroši a koji je opsovao suca utakmice Smrti a. Po etkom drugog dijela odmah u 48.minuti Torpedo uspijeva posti i preko Damjana Šolti a po asni zgoditak i tako ublažiti doma i poraz na 3-1. Kad od sedam opomena na utakmici sudac dodijeli ak etiri za prigovor zna i da niti on nije blistao.
III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD
Plavi iz Prekope-Bukovca namu ili lidera Plavi 1975 malo namu ili Slogu. Susjedi iz Prekope-Bukovca prvi su poveli u 36.minuti zgoditkom kapetana mom adi Zorana Grefla. Do poluvremena doma a Sloga stvari stavlja na svoje mjesto. Zgodicima Marka Rožmana i Patrika Jelena dolazi do vodstva od 2-1. To minimalno vodstvo u drugom se dijelu samo pove avalo. I svoj drugi zgoditak na utakmici Patrik Jelen postiže u 54.minuti i sad je ve 3-1 za doma e. U samo dvije minute 75. i 77. Plavi 1975 su ostali bez dvojice igra a. Prvo je zbog druge opomene isklju en Alen Korošec, a postupak Jasmina Boži a je za svaku osudu, Naime, on je doma eg napada a Davida Šoštari a koji je postigao doma i etvrti zgoditak pljunuo. Sa dva igra a više Sloga do kraja postiže još dva zgoditka za pobjedu od 6-1. Dejan Novak i po drugi puta na utakmici David Šoštari bili su strijelci ovih dviju zgoditaka za doma e. Uz isklju ene po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. Donji Koncov ak upisao doma u pobjedu. Poveli su doma ini u 35.minuti zgoditkom Nikole Gori anca. etiri minute kasnije nakon što je doma i igra Matija Brezni ar napravio preoštar start nad Sandrom Novakom igra em Hajduka isti ga grubo odgurava i zara uje isklju enje, a doma i Brezni ar opomenu zbog preoštrog starta. Nakon toga gosti iz Brezja se dobro drže, ali ipak u posljednje dvije minute utakmice 88 i 90 primaju dva zgoditka za poraz od 3-0. Prvo je pogodio Samo Smodiš, a potom Marko Flac. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Poraz Pobjede u Ma kovcu. Omladinac je ve prvo poluvrijeme riješio u svoju korist zgoditkom 17. kolo, parovi, suci i delegat: Štrigova: SLOGA – DONJI KONCOV AK (nedjelja u 17 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Mladen Puklavec i Nenad Štrek, delegat Zvonko Novakovi ); Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MLADOST (S) (nedjelja u 17 sa , sudac Denis Fic, pomo nici Boško Martan i Casimir Rodrigue, delegat; Alojz Kopasi ); Zasadbreg: PARAG – ZASADBREG 77 (nedjelja u 17 sa , sudac Darijan Zadravec, delegat Stjepan Perko); Vu e nec: VU ETINEC – OMLADINAC (M) (subota u 17 sa , sudac Dino Horvat, pomo nici Robert Novak i Valen no Kantoci, delegat Antun Horvat), Gornji Hraš an: POBJEDA – DINAMO (Ž) (nedjelja u 17 sa , sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Antun Kukovec i Filip Jurman, delegat Ma ja Poredoš); Preseka: BRATSTVO – HAJDUK (B) (nedjelja u 17 sa , sudac Filip Hrustek, pomo nici Dragan Hrustek i Željko Kova i , delegat Dragu n Koruni ). NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
Tomislava Ša ari a u 35.minuti. U drugom dijelu gosti iz Gornjeg Hraš ana u samo osam minuta igre od 52. do 60. preokre u rezultat u svoju korist. Prvo je na 1-1 poravnao Bojan Novak, a potom u vodstvo od 2-1 doveo Danijel Novak. Samo je šest minuta trajala gostuju a radost kada je Rajko Dragovi poravnao na 2-2. Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 82.minuti Tomislav Ša ari donio je Omladincu pobjedu od 3-2. Po prikazanom niti pobjeda gostiju ne bi bila ne zaslužena, ali nogomet je takva igra. Sudac utakmice Mario Buhin nije se baš iskazao svojim dijeljenjem „pravde“. Niti su išle od ruke procjene prekršaja, a o disciplinskim kaznama bolje je i ne govoriti. No, po delegatu utakmice urancu sre om nije utjecao na rezultat utakmice. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. U Zasadbregu bez pobjednika. Gosti iz Vu etinca prvi su u 24.minuti zgoditkom Denisa Novaka poveli. Doma i su u 75.minuti pogodili vratnicu. No, tri minute kasnije bili su bolje sre e jer je lopta ušla u gostuju u mrežu, a strijelac je za kona nih 1-1 bio Kristijan Dunjko. Zasadbreg 77 je igrao nešto oštrije pa je rezultat toga i etvorica opomenutih igra a dok su gosti imali samo jednog opomenutog igra a. Niti doma i gledatelji nisu bili zadovoljni kako su službene osobe obavile svoj posao na utakmici pa su po ulasku u svla ionice uli „sve i svašta“. Iznena enje u Selnici, Parag upisao prvu pobjedu i to vrlo visoku. De ki iz Paraga su na poluvremenu imali zasluženo vodstvo od 2-0 zgodicima Davora Oršuša. Tek u 57.minuti doma a Mladost je uspjela zgoditkom Leonarda Živ eca smanjiti na 2-1, ali i ostati sa igra em manje u 69.minuti jer je Marko Polanec nezadovoljan su enjem Lozi a istoga opsovao. Do kraja utakmice raspucao se Damijan Oršoš i postigao etiri zgoditka za pobjedu Paraga od 6-1. Jedan doma i opomenuti igra a, a tri gostuju a. Bratstvo slavilo u Žiškovcu. Mada je doma i Dinamo prvi u 11.minuti zgoditkom Krešimira Majeti a poveo 1-0 na kraju su doživjeli poraz. Do poluvremena gosti iz Preseke su zgoditkom Darija Baloga poravnali na 1-1, a potom u 64.minuti iz kaznenog udarca stigli do pobjede od 2-1. Uspješan sa 11 metara za goste bio je Emanuel Škvorc. Doma i svoj dosu eni kazneni udarac nisu realizirali. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA ZASADBREG 77 VU ETINEC OMLADINAC (M) HAJDUK (B) MLADOST (S) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG
16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16
14 13 12 10 8 7 6 6 5 3 1 1
1 2 1 2 3 2 3 1 2 3 0 0
1 1 3 4 5 7 7 9 9 10 15 15
96 – 16 61 – 11 64 – 24 51 – 24 32 – 24 60 – 30 40 – 31 23 – 36 36 – 44 28 – 74 17 – 91 22–125
43 41 37 32 27 22 21 19 17 12 3 3
OPOMENUTI IGRA I OMLADINAC (M) – Neven Rudni ki (2532); PLAVI 1975 – Zoran Gre (3721), Miroslav Janež (5144); MLADOST (S) – Franc Tkalec (4275); HAJDUK (B) – Edo Krnjak (4257); BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282), Siniša Trupkovi (3174); VU ETINEC – David Petri evi (64); DONJI KONCOV AK – Ma ja Brezni ar (549), Robert Stajnko (9246), Miroslav Horvat (4281); DINAMO (Ž) – Stevica Radek (2625), Ivan Thes (184); ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Marko Koroši (1038), Filip Rodinger (2618), Davor Mesari (2605); POBJEDA – Dario Golub (160), Davor Vabec (2146); SLOGA (Š) – Vlado Ple ko (10144), Patrik Jelen (8662); PARAG – Sla an Ignac (8659), Vlado Oršuš (7010), Sr an Balog (8672)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DINAMO (Ž) – Stevica Radek (2625), Ivan Thes (184) ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Davor Mesari (2605) VU ETINEC – David Petri evi (64) POBJEDA – Davor Vabec (2146) PLAVI 1975 – Miroslav Janež (5144) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA HAJDUK (B) – Sandro Novak (192) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice PLAVI 1975 – Alen Korošec (4270) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Jasmin Boži (5284) po l. 51 DP HNS-a 3 (tri) mjeseca – kazna te e do 26.07.2014. MLADOST (S) – Marko Polanec (4287) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice
LISTA STRIJELACA 33 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 22 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 20 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 14 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Rajko Dragovi (Omladinac M) 13 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Matej Sen ar (Sloga Š) 12 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 10 zgoditaka – Alen Korošec (Plavi 1975) 9 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Davor Bogdan (Sloga Š) 8 zgoditaka – Gabriel Hošpel (Mladost S) 7 zgoditaka –Vedran Novak (Vu e nec), Dalibor Kresinger (Pobjeda), Saša Novak (Plavi 1975), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak)
2. svibnja 2014.
RUKOMET SP za juniorke, kojemu je doma in Hrvatska, igra se u lipnju i srpnju i u našem gradu
Održan ždrijeb – skupina D u akovcu
Preložani su nastupali u novim dresovima koje je omogu io Stjepan Viher, ali nisu se baš iskazali
I. HRL (m)
Neugodan poraz Preložana kod ku e Rukometaši Preloga u novom kolu ugostili su goste iz Rijeke, ekipu Kozale, i izgubili vrijedne te pomalo o ekivane bodove me u prvoligašima. Kozala pak je ostvarila veliku pobjedu i s novim bodovima zakora ila u sredinu prvenstvene ljestvice. Doma ini su na po etku utakmice poveli 6:1 i nakon toga kao da je
za njih utakmica završena. Motiviraniji Rije ani rade seriju 11:3 i do poluvremena oni su ti koji gospodare terenom. U drugom dijelu u par navrata Preložani ipak dostižu nevjerojatnu igru svojih protivnika, dolaze na samo pogodak zaostatka, ali teško su mogli posti i izjedna enje ili prednost, za što je uvelike zaslužan na ovoj
Hrvatska je od 28. lipnja do 13. srpnja doma in Svjetskoga rukometnog prvenstva za juniorke, rukometašice do 20 godina. Natjecanje e se održati u etiri grada - akovcu, Zagrebu, Dugom Selu i Koprivnici, gdje e se ujedno odigrati sama završnica, uklju uju i finale. Svaki e grad ugostiti jednu od skupina prvenstva, od kojih svaka okuplja šest ekipa. Ždrijeb je odra en u Koprivnici, a istom su iz redova doma ina Skupine D, koja e se odigrati u dvorani Graditeljske škole u akovcu, nazo ili zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , gradona elnik Grada akovca
Stjepan Kova i Miljenko Topli anec, predsjednik Rukometnog saveza Me imurja. Ujedno u sklopu svojih priprema za SP juniorke odra uju pripreme u Varaždinu, koje je zakazao izbornik ženske juniorske reprezentacije Neven Hrupec. Okupljanje je bilo u Koprivnici, a njemu je nazo ilo 17 igra ica, me u kojima i dvije iz akove ke ekipe ŽRK Zrinski – Paula Posavec i Nikolina Zadravec. - Bila bi ast da dobimo priliku igrati pred svojom publikom, ovo nam je najvažnije natjecanje karijere, za to smo se trudile, za to smo radile – objasnila je Paula Posavec, reprezentativka, ali
Skupine u prvom dijelu natjecanja Skupina A: Norveška, Koreja, Hrvatska, eška, Urugvaj, Kazastan Skupina B: Danska, Nizozemska, Njema ka, Angola, Srbija, Argentina Skupina C: Ma arska, Francuska, Švedska, Japan, DR Kongo, Potrugal Skupina D ( akovec): Rusija, Rumunjska, Slovenija, Brazil, Kina, Tunis ujedno i kapetanica ŽRK Zrinski akovec. Valja napomenuti da su akove ke rukometašice jedine koje su ušle u sastav, a igra ice su iz drugoligaškog kluba, no i to e se napokon uskoro promijeniti. (mg)
utakmici odli an golman gostiju Sori , s ak 26 obrana. Gosti su na kraju zasluženo pobijedili 26:18. Pred preloškim sastavom je rastere eno odigrati još dva kola koja su pred njima. Prvo odlaze na otvorenje nove dvorane u Matuljima, a posljednjem kolu doma ini su prvaku lige Ivani u. (mg) U juniorskoj reprezentaciji Hrvatske igraju i dvije rukometašice Zrinskog: Paula Posavec i Nikolina Zadravec
ME IMURJE PLIN INFO 3
Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka
NIKADA ne zatvarajte dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova
Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199
AKOVEC, Obrtni ka 4
2. svibnja 2014. KARATE
KOŠARKA
Lucija Lesjak izvrsna u Vukovaru Nakon kra e pauze, karate sezona se nastavila. Tako su karatistice i karatisti protekli vikend proveli u Vukovaru. Turnir naziva Kup Vukovara, u organizaciji karate kluba Vukovar ‘91, okupio je 430 natjecatelja iz 3 države: Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Jedina predstavnica karate kluba Me imurje bila je Lucija Lesjak, koja je u kategoriji kadetkinja +55 kg uvjerljivo osvojila zlatnu medalju. Dokaz Lucijine nadmo je i injenica da svojim
protivnicama, u etiri borbe, nije dopustila da naprave ijedan bod. Lucija je redom pobijedila rezultatima od 8:0, 6:0 i 4:0. U finalu ju je ekala dobro poznata protivnica, ali Lucija je imala svoj dan. Nakon što je povela 1:0, nesmotreno je izašla iz borilišta 10 sekundi prije kraja, što je bilo kažnjeno bodom za protivnicu, te je u regularnom dijelu borba završila rezultatom 1:1. Budu i da je Lucija tijekom cijele borbe bila aktivnija i imala više napada, suci su jednoglasno Luciju proglasili pobjednicom.
BADMINTON
Lima i i juniori zaklju ili ligu Odra en je 3. turnir Me imurske badmintonske lige u sezoni 2013./2014. za juniore u-19. Neo ekivanu, ali zasluženu pobjedu ostvario je Sebastian Krznari pobijedivši u finalu Filipa Bela s 22:20. Tre e mjesto osvojio je Lino Zadravec pobijedivši Luku Grubi a s 21:18 koji je i 4. mjestom uzeo ukupni naslov pobjednika. Kod juniorki, tre u pobjedu ostvarila je Ela Trstenjak pobijedivši u finalu Jelenu Novak rezultatom 22:20 i tom pobjedom potvrdila ukupni naslov. Svoje zadnje natjecanje odradili su i lima i, kategorija badmintonaša
do 11. Svoje drugo slavlje sezone upisao je Luka rep, finalni pobjednik lige. U završnici je bio bolji od Ivana Grubi a s 21:9. Tre e mjesto osvojio je Dino Blaži pobijedivši Blaža Lukšu s 21:12. Peto mjesto osvojio je Jakov
Novak pobijedivši Martina Zadravca 11:7. U konkurenciji lima ica po tre i put pobjedu je odnijela Melani Anderlin, ovaj je put u finalu bila bolja od Elene Novak rezultatom 21:11.
Najbolji kadeti u akovcu Badmintonski klub “Me imurje” akovec organizator je i doma in 4. Saveznog turnira HK-a 2013./2014 za kadete u-15. Natjecanje e se održati u dvorani II. osnovne škole akovec u nedjelju 4. svibnja od 9 do 16 sati. Nastupit e oko
40 najboljih kadeta iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca i mješovitih parova, a me u njima i ekipa kadeta BK-a Me imurje. Pozivaju se svi ljubitelji badmintona da do u bodriti doma e igra e i igra ice, ulaz je besplatan.
PRVA MLA EKADETSKA LIGA REGIJE SJEVER
Naši klubovi nisu uspjeli Regionalna liga za košarkaše ro ene 2000. i mla e u koju su se plasirale dvije akove ke mom adi - Me imurje i akovec, te Koprivnica i Virovitica nije završila prema o ekivanjima ljubitelja me imurske košarke. Naime, niti akovec,a niti Me imurje nisu osvojili prvo mjesto koje vodi na državno polufinale. Druga ija bi se “pjesma” svirala da se ove dvije mom adi spoje, no to je neka druga pri a za neku drugu temu. Ovako, mnogo bliže tom dosegu je bio akovec koji je u derbiju protiv Koprivnice na gostovanju izgubio 6 koševa razlike, pa je u uzvratu u akovcu trebao pobijediti sa 7 koševa razlike. No, na kraju je izgubio sa 20 koševa razlike.
Koprivnica - akovec 76:70
TABLICA
AKOVEC: Sobo an 6, Tretnjak 2, Krnjak 3, Kranj ec 34, Hrustanovi 19, Kokolek 4, in 2.
1. Koprivnica
5
4
1
9/+102
2. Me imurje
5
3
2
8/-24
3. akovec
5
2
3
7/+17
Me imurje - Virovi ca 69:57
4. Virovi ca
5
1
4
6/-96
ME IMURJE: Podvezanec 9, Gašpari 12, Herman 17, oki 25, Škoda 6.
Razlog je taj što nisu riješili dva problema - zonski presing koprivni kih košarkaša u kojem su maksimalno u prevo enju lopte izmorili najboljeg akove kog košarkaša Mislava Kranj eca, a drugi mnogo ve i problem je nerješavanje ubita ne kontre Koprivnice. Ostaje žal za propuštenim, jer generacija akove kih mla ih kadeta je i visoka i puna potencijala, pa im preostaje da i dalje vrijedno treniraju, pa uspjeh u slijede oj sezoni ne može pobje i. (bh)
akovec - Virovi ca 84:41 AKOVEC: Kranj ec 34, Pongrac 4, Hrustanovi 10, Juras 2, Herman 2, Kokolek 6, in 26. Koprivnica - Me imurje 107:59 ME IMURJE: Gašpari 7, Herman 11, Mi anovi 2, oki 33, Škoda 4, Lesar 2.
akovec - Koprivnica 69:89 (23:17, 16:22, 21:24, 8:24) AKOVEC: Sobo an 4, Kranj ec 32, Pongrac 11, Hrustanovi 6, Kokolek 2, in 14. Trener Bošnjak M.
Virovi ca - Me imurje 46:68 ME IMURJE: Mi anovi 2, Gašpari 16, Herman 16, Lesar 8, oko 26. Trener Novak S.
ME UNARODNI TURNIR ZA DJE AKE NEDELIŠ E 2014.
Slovenci dominirali Odli no organizirani turnir u Nedeliš u za mlade košarkaše ro ene 2002. i mla e pokazao je da se u nekim dijelovima naše susjedne države kvalitetno radi s mla im kategorijama košarkaša. Uz sudjelovanje 8 mom adi na ovom (tradicionalnom?) lijepom turniru u finalu su se našle obje slovenske mom adi,a bolja je bila Radenska Creativ iz Murske Sobote koja je “premagala” mariborskog Branika. U borbi
za tre e mjesto djevoj ice iz ŽKK Radosti nadja ale su svoje vršnjake iz KK akovca koji su osvojili etvrto mjesto i drvenu medalju (bukvalno, jer im je organizator umjesto pehara udijelio cjepanicu). Peti je Prelog/Kotoriba koji je u borbi za plasman pobijedio doma ina Nedeliš e, a Vindija našeg trenera Sori a nadja ala je Koprivnicu koja je na taj na in posljednja, osma. Op ina Nedeliš e je kao glavni
pokrovitelj ovoga sjajnog turnira pronašla svoj interes za ja anjem zanimanja za igranje košarke me u mladom populacijom. Do vi enja idu e godine! (bh)
KOŠARKAŠKI VIKEND VODI TURNIRI U-12 Prelog, nedjelja 4. svibnja od 14 sati, OŠ Prelog, u esnici Prelog, Me imurje i Kotoriba akovec, nedjelja 4. svibnja od 14 sati, Prva osnovna škola akovec, u esnici ŽKK Radost, Nedeliš e i akovec
SPORTSKI RIBOLOV ŽUŽI KA otvorila ribolovnu sezonu
Dražen Kos s ulovom od 6.970 grama osvojio Proljetni kup Proljetnim kupom, etrnaestim po redu, Udruga prijatelja prirode i ribolova “Žuži ka” otvorila je ovogodišnju natjecateljsku ribolovnu sezonu. Na vodi Žuži ka, koja se nalazi neposredno uz njihov novoure eni dom, u nedjelju 6.
travnja održano je pojedina no natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Na Proljetnom kupu sudjelovalo je 39 ribi a iz Me imurske, Koprivni ko-križeva ke i Varaždinske županije. U takvoj konkurenciji najbolji je bio Dražen Kos, lan ŠRD-a
“Som” iz Kotoribe s ulovom od 6.970 grama, drugi je bio Miro Škoda iz Glavatice Prelog s ulovom od 5.335 grama, dok se na tre e mjesto s ulovom od 4.328 grama plasirao Ivan Gudlin, lan Smu a iz Gori ana. etvrto i peto mjesto osvojili su lanovi iz
PRODAJA STANOVA
• • • • • • • •
CIJENA:
cca 1150 eura/m2 (u cijenu uračunat PDV)
Klena Sveta Marija, Marijan Mutak i Kristijan Komorski. Najbolji trojac nagra en je posebnim nagradama koje im je uru io predsjednik doma ina Branko Matoš, a svi ostali ribi i nagra eni su nagradama sponzora po sistemu “vidi - uzmi”. (al )
odmah useljivi energetski certifikat " B" nasuprot SGC Aton 2 dvosobna stana (63 m2) 6 trosobnih stanova (82 m2) lift osigurano parkiralište osigurano spremište
Stanovi se nalaze u neposrednoj blizini sportskih terena, ugostiteljskih objekata, prodavaonice prehrambeno-mješovite robe, škole, dječjeg igrališta i crkve. Sastoje se od kuhinje sa ostavom, blagovaone, spavaće i dječje sobe, kupaonice, dnevnog boravka sa izlaskom na balkon i prekrasnim pogledom. NAPOMENA: Ukoliko ste zainteresirani za kupnju po povoljnim kreditnim uvjetima možete se obratiti poslovnici ''ERSTE'' banke u Čakovcu koja pruža mogućnost dobivanja STAMBENIH EKO kredita za kupnju stambenih prostora sa visokom energetskom efikasnošću (A+, A i B razreda). Za sve detaljnije informacije možete se obratiti njihovim financijskim savjetnicima za građane na tel. 072/374 125, 072/374 156 ili 072/374 122
tel. 040/373 440, mob. 098 947 2316
2. svibnja 2014.
BICIKLIZAM BIMEP 2014. održan je prošlu nedjelju diljem Me imurske županije
U nedjelju smo bili veliko središte biciklistima sa svih strana “Biciklima me imurskim putovima” naziv je akcije koja se na samom sjeveru zemlje provela 9. puta zaredom, a koja okuplja zaljubljenike u rekreaciju i bicikizam. Njih više od 2 tisu e uklju ilo se u akciju ove godine i nedjelju iskoristilo za cjelodnevnu vožnju na dva kota a PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ Me imurska županija po cijelom teritoriju omrežena je ure enim putovima. Intencija je da se uz glavne prometnice izgra uju pješa ko-biciklisti ke staze zbog sigurnosti sudionika u prometu, a da iste pojedinci nadalje koriste i za rekreativne aktivnosti. Kao na primjer za Bimep, sportsko-rekreativnu manifestaciju u organizaciji Me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve“ i Me imurske županije. Cilj je ovoga tradicionalnog doga aja koji se održava povodom Me unarodnog dana zdravlja i Dana planeta Zemlje, te u sklopu obilježavanja Dana Me imurske županije, biciklima pro i kroz što više od 16 ponu enih to aka diljem Me imurja, te tako ste i ne samo dobro zdravlje i kondiciju, ve i uživati u me imurskim krajolicima. - Trasa po me imurskim putovima stvarno je dobro pripremljena, jer zaista ovdje imamo sjajne uvjete za vožnju biciklom i rekreacijom. Staza ima uzbrdice, padine, divan krajolik, makadam i asfalt, sve što treba za uzbudljiv dan na biciklu, objašnjava Alan Resman, voditelj Bimepa.
Sudionici žele Bimep dva puta godišnje Da je zaista rije o jednoj od najve ih biciklisti kih
Biciklizam dostupan svima
Jedan od najatraktivnijih “voza a” na ovogodišnjem BIMEP-u
Bimep je okupio sportaše i rekreativce svih dobi i kondicije, obitelji, prijatelje, razrede, ali i profesionalce, koji su prema svojim izi kim mogu nostima prošli odre enu rutu. Želja organizatora je uklju iti što ve i broj gra ana, s ciljem da se stvori navika za redovnom tjelesnom aktivnoš u.
jednom na godinu, ova manifestacija zaista vrijedi – prije starta priznali su nam rekreativci iz Zagreba.
16 punkova – 150 kilometara Voza i koji su obišli sve punktove, biciklima su odradili 150 kilometara, što nije bio nikakav problem za profesionalce. - Od osnutka kluba pokušavamo svi zajedno do i na Bimep i ovdje odraditi svojevrsni zajedni ki trening. Du-
žina staze kao i sama trasa u potpunosti nam odgovaraju, dodali su u Biciklisti kom klubu “Puls”, koji su startali iz akovca. Kao i prijašnjih godina, punktovi su se nalazili u Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Prelogu, Orehovici, akovcu, Puš inama, Macincu, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središ u, Domašincu i Podturnu.
manifestacija u regiji, u prilog govori brojka sudionika koja svake godine raste. Dok je 2012. godine ukupno sudjelovalo oko 1.100 biciklista, 2013. na me imurskim cestama na dan održavanja BIMEP-a bilo je oko 2.000 sudionika, me u kojima je bilo i onih koji dolaze iz drugih krajeva zemlje, ali i susjednih država. Isti broj ponovio se i ove godine, kada je sudionike sunce izmamilo na stazu. Prema podacima sa startne to ke u akovcu, samo je iz grada biciklima po me imurskim putevima krenulo oko 600 biciklista. - esto dolazimo u Me imurje u sklopu našeg odmora ili rekreacije, a Bimep posje ujemo tre u godinu zaredom. Veselimo se vožnji po briježnim krajolicima, šteta samo što nije barem još
PLIVANJE NA GRADSKIM BAZENIMA održana humanitarna akcija “Plivanjem do svjetlosti”
Otplivano 465 kilometara za slijepe i slabovidne 24-satno plivanje u dobrotvorne svrhe - Plivanje do svjetlosti - svoju je svrhu ispunilo i u novom, 8. izdanju. 211 sudionika plivanjem jedne ili više dužina prema želji i kondiciji aktivno je dalo potporu plivanju i u isto vrijeme svoj doprinos humanitarnoj akciji. Uklju ile su se mnoge ekipe, Facebook grupa “ akov anke i akov anci”, sportski klubovi, ali i pojedinci te obitelji.
Rekreacija i humanitarizam Plivanjem do svjetlosti prvi je put održano 2006. godine s ciljem promocije plivanja i bavljenja sportom i rekreacijom te senzibiliziranja me imurske javnosti za probleme koje odre ene skupine osoba s invaliditetom, u ovom slu aju slijepi, imaju u svakodnevnom životu. Stoga e 3. godinu zaredom prikupljena
sredstva i i za potrebe Udruge slijepih i slabovidnih, te opremanja njihovog kutka u akove koj knjižnici. - Ove godine emo proširiti taj kutak i nabaviti CD player Plaxstar, ali emo ovim sredstvima ujedno i kupiti Tomboy ure aj za potrebe udruge, ali smo odlu ili i tiskati turisti ki vodi akovca na Brailleovom pismu, objasnio je Gordan Vrbanec, predsjednik Lions kluba “Zrinski” akovec.
Na Gradskim bazenima “Marija Ruži ” u akovcu po 8. put održana je tradicionalna akcija Lions kluba “Zrinski” akovec pod nazivom - “Plivanjem do svjetlosti”. Dvjestotinjak pliva a i ove je godine plivalo u humanitarne svrhe, jer e se sav prihod akcije usmjeriti prema nabavi pomagala za Udrugu slijepih i slabovidnih
Bazen 24 sata ispunjen pliva ima Doga aj koji svojom kvalitetom i dobrim odazivom pobu uje pažnju ne samo me imurske, ve i hrvatske javnosti, ujedno promovira i poti e plivanje kao najzdraviju tjelesnu aktivnost. Ove je godine sveukupno preplivano više od 465 tisu a metara, odnosno preko 465 kilometa-
Nagra eni sudionici s organizatorima ra. Najbolji rezultat ove godine postigla je 21-godišnja Kristina Turk, koja je preplivala 35 kilo-
metara. Druga po dužini bila je njena vršnjakinja Sara Brajkovi s preplivanih 27.500 metara, dok
je tre u dužinu ove godine isplivao 15-godišnji Marko Zidari , 23 i pol kilometara.
akovec pokrenuo No bazena Uz Plivanjem do svjetlosti na inicijativu akove kih bazena pokrenut je i novi projekt “No bazena”, koji je okupio bazene s podru ja cijele Hrvatske. U prvoj godini okupilo se njih sedam, pored akove kog, i bazeni iz Varaždina, Koprivnice, Zadra, Siska, Slavonskog Broda i Vinkovaca. Uz zanimljivosti, poput podvodne izložbe koja je postavljena na bazenima Marije Ruži u akovcu, ova akcija ostvarila je svoj cilj - popularizaciju bazena i promociju važnosti plivanja za zdravlje.
2. svibnja 2014. ODBOJKA FESTIVAL odbojke za stradale odbojkašice održan je u Belici
Iako djevojke još nisu dobro, oporavak napreduje Ve dugi niz godina Ženski odbojkaški klub “Kaštel” iz Pribislavca organizira takozvanu Pješ anu oluju, natjecanje za ljubitelje odbojke na pijesku. U subotu 26. travnja pod svojom su ingerencijom održali nešto druga iji turnir, Humanitarnu oluju, u dvorani u Belici. Povod ove organizacije nije bio toliko pozitivan koliko prijašnje, jer je rezultat nesre e etvero igra ica, te se sakupljanjem sredstava istima želi pomo i. - U 17 godina djelovanja kluba još nas nije zadesila ovako teška situacija. Putovali smo cijelom Hrvatskom i šire, ovo je prvi put da su djevojke stradale u prometnoj nesre i. Naša je dužnost da im sada pomognemo, objasnila je predsjednica ŽOK-a “Kaštel” Višnja Iva i . Naime, u vrijeme kad su se vra ale s prvenstvene utakmice 2. HOL iz Zagreba, voza ica je izgubila nadzor nad vozilom, te su ozljede zadobile etiri igra ice. Dok su Maja Breban i Mateja Knezi prošle s lakšim, Petra Prprovi i Maja Železnjak nažalost su zadobile teže ozljede, no danas se oporavljaju nakon uspješne operacije.
- U po etku je izgledalo jako loše, no sada, iako imaju problema s kralježnicom, dobro napreduju. Oporavak ide k tome da ih možda na odbojkaškom terenu možemo o ekivati ve kroz godinu dana, dodaje tajnica ŽOK-a “Kaštel”, Danijela Prprovi .
Hrvatska odbojkaška krema u Belici Na turniru su sudjelovale odbojkaške ekipe lima ica u miniodbojci, kadetkinje, seniorke te veteranke i veterani u revijalnim utakmicama. Ovu akciju svojim dolaskom podržale su odbojkaške ekipe iz Slovenije i Hrvatske, a gosti iznena enja turnira bile su prvoligaške odbojkašice Azene iz Velike Gorice, te državne prvakinje Mladosti iz Zagreba, koje u svojim redovima imaju i hrvatske reprezentativke. - Uvijek se rado odazovemo na poziv svih klubova, ovo je jedan vid promocije ženske odbojke koja je u Hrvatskoj na solidnoj razini. Kako je Mladost novi državni prvak i s obzirom na to kako smo dugo ekali na tu titulu, želimo dolascima na ovakva doga anja upoznati sve s najboljima u zemlji i mogu im sudionicaPoslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
BLED I BOHINJ 04. 05. 2014. UKLJUČENA VEČERA S MUZIKOM 250,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn DVORCI BAVARSKE, INNSBRUCK I SALZBURG 2 dana 07. – 08. 06. 2014. 890,00 kn FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 25. 06. 2014. 290,00 kn
ma europskih natjecanja, a u isto vrijeme podržati humanitarnu gestu, rekao je u Belici Edo Klein, trener HAOK-a “Mladost” Zagreb. Pravi spektakl koji je napunio tamošnju školsku sportsku dvoranu nije propustio ni posebni gost doma ina, predsjednik Hrvatske odbojkaške udruge Zdeslav Bara .
- Divno je što se ovakva doga anja mogu vidjeti i u manjim sredinama, što samo dokazuje koliko odbojka zna i ovom klubu, ali i publici. Došao sam i ja dati svoj doprinos i estitati Kaštelu, naglasio je prvi ovjek hrvatske odbojke. Kako bi dali što ve u potporu svojim igra icama, u klubu su odlu ili tom prigo-
dom na jednom mjestu napokon okupiti sve svoje prijatelje, kako pojedince, tako i klubove, pa su nakon lima ica i kadetkinja svoj turnir igrali i rekreativci, me u kojima sastavi Policije, Bolnice, Udruge žena Pribislavec i drugih, a nakon toga i reprezentacije sjevera i juga u obje konkurencije. Utakmica dana ipak je bila ona izme u Mladosti
i seniorske ekipe Kaštela, a iako je rezultat bio u drugom planu, bolje su bile o ekivano prvakinje iz Zagreba 3:0. Sve to popratio je velik broj volontera koji su organizirali natjecanje, ali i publike koja je podržala humanitarnu gestu, pa bez sumnje možemo re i kako je akcija uspjela, neka takvih ubudu e bude još i više. (mg)
48
Rekreacija
2. travnja 2014.
www.mnovine.hr ovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Street dance – ples s ulice Dragi vježba i, za ovaj tjedan pripremila sam vam vježbe kojima ete aktivirati cijelo tijelo, ali i zaplesati. S obzirom na to da ja i nisam baš najstru nija osoba za street dance, potražila sam pomo kod voditelja i instruktora upravo toga zabavnog programa vježbanja breakdancera Zlatka Tomaši a. Kao što sam naziv kaže, nastao je van dvorane za vježbanje i pokrenuo lavinu obožavatelja diljem svijeta. Naj eš e ih vi amo po školskim dvorištima i no nim klubovima, gdje im je prilika pokazati svoje vještine kojima barataju i na kojima su mjesecima mukotrpno radili
i usavršavali. To je kombinacija svih vrsta plesa, poput breakdancea, hiphopa i urbanog plesa. Ono što ih ini posebnima je to da žive sportski, da se druže u zdravlju i prijateljstvu te razmjenjuju iskustva s drugim vježba ima iz potpuno drugih gradova diljem zemlje. E sad jesu li oni plesa i ili vježba i, prosudite sami, ja mislim da su oboje podjednako. U ve im svjetskim gradovima koji imaju više takvih grupica plesa a organiziraju se posebne ve eri kao dvoboj vani na ulici i tada se pušta glazba, oni imaju svojih par minuta gdje mogu pokazati najteže i najkompleksnije plesne elemente, a oko njih je
gomila ljudi koja navija i bodri svoj klub. To mogu biti grupne koreografije ili individualni plesni elementi -”kaj ti prvo padne na pamet“. Jednu takvu skupinu velikana imamo i mi Me imurci, a to je skupina breakdancera “Nexus” koji su nas prezentirali po gotovo cijeloj zemlji, po televizijskim showovima i koji su me potpuno oduševili. Oni to rade skromno i s puno ljubavi, baš onako kako treba i kako dolikuje jednim pro esionalcima. Iako se nama ini da mi to ne možemo te da je to za nas smrtnike nedostižno, varate se jer treba vam samo dobra volja, osmjeh i upornost.
Da ne bi mislili da ja samo pišem, probala sam jedan trening uz Zlatka koji je po mojoj želji napravio lagan i po etni ki trening street dancea i nije mi bilo nimalo lako, moram priznati da sam se sva uspuhala, upalila i dobro namu ila unato mojoj kondiciji i fizi koj spremi ilitiga “nespremni“. Kako god bilo, uživala sam u treningu i plesu. Iz tog razloga ne bih voljela da ni vi ostanete praznih rukava, uz stru nu pomo napravili smo vježbe za vas. A sada trk na vježbanje uz prekrasnog trenera i ovjeka Zlatka. (Ivana Posavec )
1a
Vježba br. 1 Korak u desno, noga skvr ena i oslanjamo se na nju, ruke pod pravi kut sa strane. Isto ponavljamo na drugu lijevu stranu s raširenim rukama.
Vježba br. 2 Lijeva noga iza, ruke iznad glave u blago slovo “X“. Podvucite trbuh, ruke na zdjelicu i nogu od iza privu emo k sebi.
Vježba br. 3 Podlak ce spojene, kralježnica u slovo “C“, okret na drugu stranu, gornji dio tijela nagnut prema iza, jedna noga ispred druge, pa je naglo gurnemo prema iza i trup prema podu pa iz te pozicije u u anj.
2a
1b
3b
3a
2c
2b
Vježba br. 4 Ruke i noge raširene, krenite suprotnom rukom u suprotno stopalo do poda i natrag u po etnu poziciju.
Vježba br. 5 Prekrižite stopala i u u anj.
Vježba br. 6 Oslonite se na podlaktice, i krenite izmjenom nogu (jedna skvr ena/druga pružena) u drugu stranu. Napravite 3 izmjene na svaku stranu.
3c
3d
4a
4c
4b
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU 4d
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
6a
5a
5b
6b
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Nagradni natječaj 49
DOBITNICI STIŽU PO SVOJE NAGRADE u našoj nagradnoj igri za najrukotvorce Biserka Sermek Nagra ena dobila poklon-bon itateljica Verona HOK osiguranja Jan ec
Verona Jan ec iz Strahoninca prva je nagra ena itateljica koja je došla po svoju zasluženu nagradu u nagradnom natje aju “Biramo najljepše rukotvorine”. Verona voli rukotvorine, voli itati o njima. lanica je udruge “Zlatne ruke”, a u našem nagradnom natje aju najviše su joj se svidjeli radovi Barbare Zadravec iz Brezja, za koju je i glasovala. (BMO)
Biserka Sermek pobjednica je nagradnog natje aja za rukotvorine. Dobila je na dar poklonbon od 400 kuna HOK osiguranja. - Zahvaljujem Me imurskim novinama što su pokrenule takav natje aj. Tako i obi ni ljudi imaju šansu pokazati lijepe stvari koje sami izra uju. Natje aj je za svaku pohvalu. Vesela sam što sam pobijedila, ali i da nisam, sretna sam što sam sudjelovala. (BMO)
Danica Baksa došla po svoju jabuku
Kreativka Maja alopek iz Ivanovca prva podigla nagradu Maja alopek iz Ivanovca prva je od hobistica i kreativki koja je stigla u našu redakciju po nagradu. Osvojila je kerami ku zdjelu, poklon Vrbanec Ceramicsa. Prigodom uru enja nagrade Maja nam je uz ushi enje kazala: - Jako sam iznena ena i veselim se nagradi. Posebno me iznenadio broj glasova koji sam dobila, jer nemam toliko mnogo poznanika i prijatelja koji bi glasovali za mene. Zna i da su se moje rukotvorine svidjele vašim itateljima. Hvala vam. Sve to e mi biti poticaj da i dalje nastavim s ru nim radom. (rr)
Danica Baksa iz Belice u nagradnom natje aju za rukotvorine na dar je osvojila kerami ku jabuku, dar Vrbanec Ceramicsa. Bila je oduševljena svojom nagradom te nam je veselo pozirala. Uz to, zamolila nas je za kontakte s itateljicama iz natje aja koje našivavaju, kako bi razmijenile iskustva. Ru ni radovi u Me imurju su na visokoj cijeni, tako da emo na poticaj itatelja akciju svakako morati nastaviti. (BMO)
50
Informacije
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU
1. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šankista ( akovec) i m/ž pom. kuhara ( akovec) - na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338, 099 403 7536 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014. 2. “Radikovi ” postavljanje betonskih elemenata vl. Antun Radikovi , Prelog, traži m/ž radnika na postavljanju tlakovca na neodre eno vrijeme, zva na mob. 095 888 7667 do 03.05.2014.
9. UO Bistro B&C, Njivice, Ribarska obala 16, traži m/ž šankistu na odre eno vrijeme, do 15.05.2014. 10. Strojo-metal Nedeliš e, I. Mažurani a 3, traži 2 m/ž bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob 098 926 4774, do 31.05.2014.
7. SM-gradnja d.o.o. akovec mjesto rada Restoran Katarza, traži konobara/icu i m/ž šankistu na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 330 777 ili mob. 098 912 6708 do 31.05.2014. 8. A Tim d.o.o. akovec, Športska 2, traži direktora/icu neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu poštom ili osobnodo 15.05.2014.
16. Kraljevske slas ce d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž slas ara na izradi torta i kola a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008 ili se javiti na email: vjekoslav@cvek.hr do 15.05.
28. Royal trade d.o.o. Vra šinec, Pre na 1, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 099 222 5005, do 15.05.
18 . AGNI T UM d.o.o. - Caffe bar Miba , Domašinec, V. Nazora 4, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 446 5161 ili email: agnitum@ agnitum.hr do 15.05.
VOD HRVATSKI ZA JE AN V ZA ZAPOŠLJA 396-819 EC AKOV : ISPOSTAVA LOG: 646-740 RE ISPOSTAVA P DIŠ E: 543-200 E SR . M A ISPOSTAV
4. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili osobno do 07.05.2014
6. UG Mirjana j.d.o.o., Hodošan, B. Radi a bb, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823 do 09.05.2014.
27.Ordinacijaop emed.Tarandek Mirjana, M. Središ e, traži medicinsku sestru/tehni ara sa stru nim ispitom na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 460 548, do 23.05.
17. Dea j.do.o. M. Središ e, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1545 165 do 22.05.2014
3. Arion d.o.o. akovec, traži 10 m/ž montera dizala na odre eno vrijeme, min. 1 g. radnog iskustva, zamolbe sla na e-mail: darko.perenc@arion-it.hr do 03.05.2014.
5. K. Megapolis d.o.o., Gori an, tražim/žcvje ara naodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 920 3039 do 07.05.2014
15. MK Poslovanje j.d.o.o. Nedeliš e, akove ka 115, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, mjesto rada: Ca e bar Peppers, javi se na mob. 099 723 6361 do 14.05.2014.
11. JVM Metalik d.o.o. Ivanovec, Varaždinska 37, traži m/ž brusa a gusna h cijevi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 040 338 110, do 10.05.2014. 12. Euro m metali d.o.o. akovec, traži 2 m/ž radnika na cnc stroju-plazma na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5295 394, do 09.05.2014. 13. MI-NI d.o.o. D. Kraljevec, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob098 916 2910 do 10.05.2014 14. Nešto lijepo, G. Kuršanec, traži2konobara/icenaodre enovrijeme,javi senamob.091 2502 144 do 08.05.2014
19. Vidra d.o.o. Strahoninec, V. Žganca 53, traži m/ž gra . tehni ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 131 2300 ili se javi na email: dragutin.vicanovic@gmail.com do 09.05. 20. Fast food Doner, akovec, Trg Republike 6, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 503 2857, do 15.05. 21. Zidarski obrt Zet, traži m/ž prodava a - mjesto rada M.Lošinj, smještaj obiteljski stan, javi se na email: igor@ gradnja-zet.hr do 15.05. 22. Mozaik-aqua j.d.o.o. Medulin, traži 5 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 522 3092 do 04.05. 23. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 20 m/ž šiva a kupa ih kostima i pamu nog donjeg rublja na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 384 285 do 16.05.
MARODI d.o.o. Gospodarska ulica 5, 40305 Nedeliš e tel. 040/364-344 fax.040/364-345
24. LTM j.d.o.o. akovec - Caffe bar M, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 092 1661 378 do 09.05.
raspisuje
NATJE AJ za radno mjesto djelatnici u proizvodnji tjestenine ( M/Ž) - više izvršitelja Uvje : SSS, organiziranost, eksibilnost, mski rad, vlas prijevoz (B kategorija) - mjesto rada: Nedeliš e Javi se osobno, sa zamolbom i životopisom, na adresu NEDELIŠ E, Gospodarska ulica 5, (privredna zona prema Dunjkovcu), radnim danom od 8-14h. Natje aj je otvoren 15 dana od objave u novinama.
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
25. Dje ji vr Grlica,Šenkovec, M. Tita 34, traži m/ž odgojitelja im/ž ista -servirkananeodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak uz prethodnu najavu na mob. 098 9656 872, do 05.05. 26. Art Caffe, Prelog, Glavna 68, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 091 646 7709, do 23.05.
29. UO Caffe -bar Route 66, Selnica, Frankopanska 2, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak adresu ili email: leonadro.hozjan@ gmail.com ili na mob. 095 901 5985, do 10.05. 30. Sova d.o.o. akovec, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 040 391 800 ili na email: alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 08.05. 31. MD Ca e bar, Prelog, Glavna 5, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob: 098 832 575 ili osobni dolazak na adresu do 12.05. 32. Nekretnitne Per i d.o.o. Lapšina, traži m/ž soboslikarašpahtlera i m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se mob. 091 501 0014, do 13.05. 33. Dabla d.o.o., D. Pustakovec, traži 2 m/ž radnika u klaonici i m/ž voza a C kat. na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 698 9597, do 12.05. 34. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, Vrtna 37, traži m/ž bravara; m/ž zavariva a g postupkom i m/žzavariva ana neodre eno vrijeme, javiti se na mob.098 9951 559 ili na email: info@ metal-euro.hr do 15.05. 35. Sladoled i fast food Pajdaš, K. Zrinski 2, akovec, traži m/ž prodava a u fast food-u na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 705 9569 do 25.05. 36. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 6664 555 do 19.05. 37. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207 do 19.05. 38. Structura d.o.o. akovec, Športska 2, traži m/ž soboslikara; m/ž montera metalnih konstrukcija i m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, ili na email: info@structura.hr do 09.05. 39. Dinamic trade d.o.o. akovec, B. Graner 6, traži m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na adresu ili email: barbara.z@dinamic-trade.hr do 05.05.
Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge - rad u restoranu i caffe baru Palatin Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min. 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje timskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanjejednogstranogjezika. Molbu i CV dostavi na adresu
B. Radi a 1, 42000 Varaždin ili e-mailom:info@pala n.hrNajava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699, do 1.6. 2. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvo i usluge - vl. Dražen Jambriško, mjesto rada: Varaždin Breg, traži 1 kuhara/ icu u restoranu Zlatne Gorice na odre eno vrijeme, uvjeti: kuharska kvali kacija, min. 2g. radnog iskustva u restoranu, obvezno iskustvo na pripremi jela tradicionalne kontinentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobe iz udaljenijih podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail adresu: zlatni-restorani@net.hr do 30.5. 3. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN,
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI TADEJ HERGOTI , SIN KRISTINE I KRISTIJANA, LORENA KANIŽAJ, K I IVANE I SAŠE, KORINA BARANI , K I DANIELE I MIROSLAVA, VIKY HORVAT, K I MAJE I DRAŽENA, TENA POSAVEC, K I NIVES I JOVICE, MORIS TARADI, SIN MARTINE I NENADA, IVANO ŠOLTI , SIN VALENTINE I MIROSLAVA, MIA MA ARI , K I IVANE I MARKA, LIAM LESJAK, SIN VALENTINE I DARIA, MAJA HATLAK, K I NATALIJE I DRAŽENA, IVANO ŽGANEC, SIN IVANE I MARKA, NADIA MIRI , K I NATALIJE I IVICE, ALEKSANDRA ORŠOŠ, K I KRISTINE I ALEKSANDRA ( akovec) VJEN ANI MARIJA LESJAK I DAVOR MAKOTER, PETRA NOVOSEL I DAVOR BALAŠKO, MARTINA BELEC I SEBASTIJAN HORVAT, KRISTIJANA LACKO I ELVIS ŽGANEC, DALIBORKA HORVAT I MARCEL BORKO, SANJA KOŠAK I ALBIN SOLAK,LUCIJA VARGEC I DINO NOVAK, MARTINA JUST I NIKOLA TRSTENJAK, LJUBICA MEZGA I GORAN VIBOVI , MARTINA SERŠI I JURICA SRPAK, SANJA NOVAK I MARIO KLARI , AMANDA PLEH I BRANKO RADIKOVI , PETRA KOLAR I IVICA ŽUPAN I , MAJA MIKU-
LI I TOMISLAV PUN EC ( akovec) DRAŽENKA CENKO I ZORAN SMOLEK (Kotoriba); NATAŠA MARODI I TOMISLAV MIHOCI (Prelog); ANDREA LOVREC I GORAN MIKULAN (Štrigova) UMRLI SABINA ANTOLOVI RO . KUKOVEC R. 1932.; AGATA TIŠI R. 1934.; LJUBICA BARI RO . RUŽI R. 1927.; FRANJO MEDVED R. 1952.; MARIJA BOŽI RO . EMERIN R. 1944.; ANA JANKOVI RO . DRK R. 1930.; BERNARDICA PETKOVI RO . NOVAK R. 1944.; SLAVO VIŠNJARI R. 1950.; BLAŽ BALENT R. 1939.; DINO TELEBUH R. 2011. ( akovec); JOSIP KOVA R. 1937., JOSIP LUKŠA R. 1944. (Kotoriba); MATEJ BEZEK R. 1934. (M. Subotica); MATILDA ZADRAVEC RO . RIHTAREC R. 1929. (M. Središ e); JELENA HORVAT RO . NOVAK R. 1926.; JOSIP STAN EC R. 1947.; MATIJA GOSPO I R. 1987.; JOSIP BENDEKOVI R. 1931.; ROZINA BRANILOVI RO . TRAJBAR R. 1929.; IVAN ŠKVORC R. 1940. (Nedeliš e); IVAN KOLARI R. 1925., IGNACIJE PIJANEC R. 1937.; MARIJA KR MAR RO . STANKO R. 1924.; IVAN VLAH R. 1930.; MIJO MESARI R. 1921.; ŠTEFANIJA FLETEN RO . HORVATI R. 1951. (Prelog)
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
2. svibnja 2014.
Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traŞi 1 m/Ş VOZA A KAMIONA SA PRIKOLICOM na neodre eno nakon probnog rada, uvjeti: kvalifikacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kateg., iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2g. Molbu sa kratkim Şivotopisom, kopijom svjedodŞbe i voza ke dozvole poslati na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja K. Zvonimira 2/I, 42000 VaraŞdin ili putem e-maila: agilitas@ agilitas-grupa.hr do 16.05. 4. FONTANA, obrt za ugos teljstvo, vl. Bosiljka Mija evi , TUR IN, ZAGREBA KA 94; traŞi 2 KONOBARA/ICU U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo nije vaŞno, poslodavac osigurava smjeťtaj, najava na mobitel: 099 5911 073, do 24.5. 5. AURA STERIL d.o.o. za trgovinu, Mjesto rada: JALKOVEC, traŞim/ŞKOMERCIJALISTUZA RASVJETU - Komunikacija sa kupcima-prezentacija-terenski rad-projek ranje rasvjete - izrada ponuda SSS, VŠS elektrotehni ka struka, informa ka znanja: O ce, Auto Cad, DiaLux, RELUX programi, radnoiskustvo2g,voza kadozvola B kat., dobro poznavanje engl.jezika,osnovnopoznavanje njem. jezika. Životopis, potvrde o poloŞenim te ajevima i ispi ma dostavi na adresu Bra e Radi a 52/D, 42 000 VaraŞdin, Jalkovec ili e-mailom: info@aurasteril.com, najava na tel: 042 712 833, do 4.5. 6. ANTE j.d.o.o. za ugostiteljstvo; traŞi KONOBARA/ ICU U CAFFE BARU LOCA na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, mjesto rada: NEDELJANEC, radno iskustvo nije vaŞno. mob: 099 794 8332, e-mailom: silvija3@net.hr do 24.5. 7. CROATIA-TRADE EXPORTIMPORT, TRGOVINA d.o.o., Mjesto rada: VaraŞdin - Zapadna Europa, traŞi 2 m/Ş VOZA A - PRIKOLI ARA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : KV voza /ica teretnih vozila, iskustvo 2g. mob: 091 3101 432 do 31.5. 8. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi 1 KV KONOBARA/ ICU U RESTORANU PALATIN na odre eno vrijeme, iskustvo nije vaŞno. Prijavu sa Şivotopisom posla e-mailom na info@pala n.hr ili donije osobno u restoran od 9-16 sa - BRA E RADI A 1, VARAŽDIN - http://www. pala n.hr do 1.6.
Informacije 51
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
SJE ANJE
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
IMENDANI I BLAGDANI
na
Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 KnjiŞnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757
petak, 2. svibnja – Boris, Eugen subota, 3. svibnja – Filip i Jakov nedjelja, 4. svibnja – Florijan, Cvetko ponedjeljak, 5. svibnja – An elko, Mira utorak, 6. svibnja – Dominik, Dinko srijeda, 7. svibnja – Duťko, Dujam etvrtak, 8. svibnja – Marija Posrednica
DUHOVNI VELIKAN
Florijan, 4. svibnja Živio je od 250. do 303. godine i bio rimski zapovjednik carskih snaga u Noriku, danaťnjoj Austriji, koji se preobratio na krť anstvo. Progonjen je u vrijeme Dioklecijana, a kako se nije htio odre i svoje vjere, strahovito je mu en i na kraju s kamenom oko vrata ba en u rijeku Enns. Predaja o njegovom mu eniťtvu najduŞe se o uvala u srednjoj Europi, gdje se i danas slavi, a kip ili slika nalazi se gotovo u svakom selu i gradu. Blizu austrijskog Linza nalazi se impozantna opatija gdje je i pokopan sveti Florijan. Štuju i slave ga vatrogasci, a u pomo zazivaju protiv vatre i vode. (sm)
Porezna uprava Ispostava akovec, O. KerĹĄovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko SrediĹĄ e,
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. SrediĹĄ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured NedeliĹĄ e, Mati ni ured Ĺ trigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,
tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017
Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobioloťki laboratorij,
LJUBICU KRHA 18.4.2001. - 18.4.2014. Sin Mario i snaha Verica
SJE ANJE na
DRAGUTINA MISLOVI A iz akovca 3.5.2012. - 3.5.2014. Tvoj brat Mario i ĹĄogorica Verica
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
STJEPANU JURĹ I U 2.5.1992. - 2.5.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
ZDRAVKU KEGELU 7.5.1993. - 7.5.2014.
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bliĹžnjih, topla i prijateljska rijeÄ? pruĹža utjehu i pomaĹže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vaĹĄem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najteĹžim trenucima i bili uz vas. TeĹĄko je u takvim trenucima naći prave rijeÄ?i. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vaĹĄeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.
POSLJEDNJI POZDRAV
SJEĆANJE
50 kn 84x30 mm
fotka
70 kn
ZAHVALA
84x50 mm
fotka
Cjenik prema ostalim veliÄ?inama:
100 kn 84x70 mm
1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna
Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave moĹžete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, ÄŒakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije moĹžete dobiti na telefon 040/323-600
SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec
52
Oglasnik
MOTORNA VOZILA
PRODAJE SE DVA DAEWOO TICO vozila 2000.g., neregistriran ali u voznom stanju, ates ran plin, cijena 7.500 kn ili prema dogovoru. DAEWOO MATIZ 2001.g., klima, ates ran plin, cijena 10.000 kn. VW TERETNI AUTOMOBIL diesel, otvoreni sa ceradom i rampom, 1997.g., neregistriran ali u voznom stanju, cijena po dogovoru.
kontakt mob: 098/297-550 FIAT PUNTO 1.1 1999.g., reg. do 08/14., u solidnom stanju, tel. 091 512 3571 PRODAJEM OPEL VECTRU 1995.g., reg. do 30.10.2014., cijena 5.500 kn. Info; 091 558 5930 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 3.999 eura, mob 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
DAEWOO LANOS 1.4SE 1999.g., reg. do 7/2014., cijena 8.000 KN ksno, mob. 098/556-423 POVOLJNO PRODAJEMO 4 ljetne gume Kleber 165/70 R14, kao nove. tel. 092/298-1217 FIAT STILO JTD 1.9 dizel 2005.g., 74KW, reg. do 2/2015., 152tkm, prodajem ili mijenjam za terenac uz doplatu ili dr. je inije vozilo. info: 098/190-3753 PRODA JEM L JETNE GUME Pir e l l i d i m . 17 5/6 5/14 , m o b . 098/9830-330 PRODAJEM GOLF III dizel 1997.g., novoregistriran, cijena 1.500 eur. mob. 099/881-7491 PRODAJEM REN. MEGANE sedan 2007.g., 45tkm, putno, tempomat, uš uvan, redovito servisiran, mogu a zamjena panda ili twingo. mob. 098/1790-733 PEUGEOT 106 1998.g., 5vr., crvena metalik, registriran, mob. 098/561-673
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620
KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370
PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597
PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362
PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford, povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230
PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72
HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77
PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086
PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775 PRODA JE SE Z A S TAVA S k ala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462
PRODA JEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM TRITIKAL po cijeni od 1.4kn/kg. Tel: 091 539 2870 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775
PRODAJE SE rastepa umjetnog gnojiva, luš ara, 2-redna sija ica Olt, metalna mulja a za grož e (bez motora) i plug IMT. tel. 098/1808-133
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323
KUPUJEM AGACIJU u rastu za rušenje ili šumu za rušenje na podru ju Vratišinca i bliže okolice. info: 867-035
POSAO
PRODAJEM SAMOUTOVARNU PRIKOLICU za sijeno SIR22 i Tajfun, a kupujem traktor T. Vinkovi , po mogu nos 30KS. mob. 091/763-2790 PRODAJU SE DRVENI SANDUCI za povr e, vrlo povoljno. mob. 098/9744-242 PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., te autom. kuku za mali Ursus i mulja u za grož e, info: 098/190-3753 PRODAJEM VILJUŠKAR Litostroj 3.5T, produžene vilice. mob. 092/254-7256 PRODAJU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Štuk 2418m2 blizu Nedeliš a, pijetao Australorpa, Križeva ke kukmice i mješanci Brame. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM O IŠ ENE ORAHE, dva orahova trupca i sijeno u balama. tel. 855-599
TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 RIJE ANIN (49g) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, ak vno znanje tal. jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i na OPG-kozarstvo ili seosko-turis ko gospodarstvo. Kontakt mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj. ponude na tel. 099/984-3265
POZNANSTVA TRAŽIM OZBILJNU DAMU od 30-40 g. za vezu i brak. Hitno! mob. 099/984-3265
2. svibnja 2014.
PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.
ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323
PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob 095 900 6539 ili 098 967 9904.
IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759
VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723
IZNAJMLJUJEM namještene sobe sa zajed. kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, muškim osobama, samcima (studen , radnici, sportaši, posl. ljudi), mog. smještaja do 8 osoba (grupe popust), info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u akovcu, mob. 098/195-7448
PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376
IZNA JML JUJEM nenamješten 2-sobni stan od 45m2 u zgradi, centralno grijanje, na duže vrijeme, mob. 091/5016-685
PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775
IZNAJMLJUJU SE STANOVI i garsonijere na duže vrijeme u k, tel. 384-515 ili 098/545-526
PRODAJEMO GARSONIJERU od 21m2 u Zagrebu, novogradnja, + parkirno mjesto, idealna za studente, energ. certifikat A. info: 091/568-2259
IZNAJMLJUJE SE KU A u Pleškovcu i potpuno opremljena stolarska radionica, može svako posebno. mob. 091/100-2213
PRODA JEMO ORANICU Dožice 721 hv, oranicu Podverice 235 hv, k.o. Strahoninec i ku u u Strahonincu, Dravska 36, 169 hv, energ. cer kat G. Info: 333-200 ili 395-760
IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI od 46m2 i trosobni stan od 115m2, centar K, odvojena brojila, namješteni, mob. 099/572-6800
LJETOVANJE USLUGE
NEKRETNINE – PRODAJA
SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 2192
PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578
ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831
Agencija za promet nekretninama d.o.o.
izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.
IZNAJMLJIVANJE NA OTOKU HVARU u uvali Pokrivenik predio Bo i kod sela Zastražiš a iznajmljujem apartmane: studio-apartman (2+1); dvosobni s dnevnim boravkom (4+2); trosobni apartman (6+1). Svi apartmani imaju terasu za blagovanje. U dvorištu se nalazi veliki roš lj. Blizina mora 60m. Parking osiguran. Info: 091 769 5103, 021 539 528, 021 775 137
Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570
Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi
Muškat žu
VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023
2. svibnja 2014.
IZNAJMLJUJE SE APARTMAN na otoku Krku s prekrasnim pogledom na more. mob. 095/4699-335.
ŽIVOTINJE
MJESEČNE EČNE PURE PUR E DOSTAVA ,
,
PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Može i zamjena za drugu tehni ku robu ve e vrijednos , klavijature Yamaha Tyros 4 ili kombi vozilo. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kal. 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Može i zamjena za kompresor. Mob: 099/25-96-444 PRODA JEM MOUNTAIN - BIKE “Fuji”, 21 brzina, oldtimer “Rog Touring” iz `69, kompjuter Sempron 1.9GHZ, kolor TV “Mega” 51 cm i liniju s gramofonom. Mob. 098/539-169. PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494
IZGUBLJENI JE PAS PEKINEZER krem/bež boje. Odlutao u subotu 12.4. na podru ju Ivanovca. Odaziva se na ime MIKI, ipiran, starost 4 godine. Molimo ako ga vidite da ga zadržite i nazovete na brojeve: 098 749 167; 040 337 498; 099 840 4453; 098 65 57 57.
PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728
PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692
POVOL JNO PRODA JEM SEDAM dojnih koza i jarca. info: 095/897-8843
PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723
RAZNO
PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969
PRODA JE SE skuter Peugeot 2008.g; klavir, talijanska kožna kutna garnitura u pola cijene, perilica su a i cafe aparat Senseo. info: 091 970 1929 PRODA JEM TL AKOVCE: sive dim. 200/200/60 (65m2) i dim. 100/200/60 (130m2), crne dim. 200/200/60 (65m2) i dim. 100/200/60 (130m2). Tlakovci su potpuno novi, pakirani na paletama. Cijena 65kn/m2. Info: 098-943-3042
Oglasnik 53
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692
Prodajem SJEDA U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4000 kn); DJE JU STOLICU-HRANILICU, marka Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (400 kn); DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo 1mj. (350 kn) te KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). Kontakt 098 299 330
PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919
PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142
KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel. 098/390-692
SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723
PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM stoli (350kn), stolice (4kom/700kn); pisa i stol (400kn); škrinju Gorenje 310lit. (750kn), plo u za ugradb. el. štednjak (200kn), ljetne gume Fulda i Debica 175/65/14 (600 i 900kn), te srednji bicikl za djevoj ice (450kn). info: 095/521-3924 PRODAJEM STARU CIGLU, o iš enu i suhu oko 100-150 kom, dim. 25x12cm (cijena 1.40 kn/kom), te prodajem stariji muški bicikl Rog - “old mer”, ispravan i u voznom stanju (cijena 180 kn). info: 098/986-2668 ili 099/796-9541 PRODAJEM KOMPJUTOR u super stanju, 1,6 Ghz, RAM 384, 40 GB, Amd 9600 gra ka, mrežna i zvu na kar ca... 200 kn. Upit na mob: 091-518-8822 PRODAJEM ODIJELO ZA MOTOR - jakna i hla e vel. XXL. Uvezeno iz USA, cijena po dogovoru. mob. 098/991-3866
Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli, ogroman, muški crni ma ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o iš en od nametnika i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles . Nau en na pijesak, voli se mazi , ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju ivo kao jedini ma ak jer druge živo nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.
telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375
Popi je osam godina svojeg života proveo uz svoje ljude, a onda je završio na ulici. Predivan pas, umiljate naravi, dobar s drugim psima moli svoju drugu šansu. Ima li netko dom za njega? Kontakt: 091-8988-004.
Lobi Dragica - starija maca koja eka da svoje zadnje godine provede u ne ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau ena na pijesak i na ostale mace iako je dominantna prema njima, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika i sterilizirana. Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.
je kao štene udomljen iz azila. Dugih je 5 godina živio sa svojim ljudima koji su mu bili sve. A onda je došao dan kad su se morali odseliti i Lobi nije mogao s njima. Lobi je nau en na život u ku i, obožava dvorište, voli šetnje, vožnju autom i traži novu obitelj. Kontakt: 098-241-060.
Mrka je mješanka labradora, izuzetno vesela i draga kujica, višeg rasta, slaže se s drugim psima i traži ku u s velikim dvorištem u kojem e mo i drage volje jurcati. Kontakt: 091-8988-004.
PRODAJEM TROSJED (malo korišten), rabljeni dvosjed i spava u sobu bez regala (francuz 160cm, 2 ormari a i s jena s ogledalom) sve povoljno. tel. 091/8930-428
Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec
Loki - ma i od 6 mjeseci, zaigran, umiljat, o iš en od nametnika, uskoro e bi kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.
Bobi živi sa svojom skrbnicom u ku i s dvorištem. No, gospo a je oboljela i esto mora lije niku te više nije u mogu nosti brinuti za njega i zato Bobi traži novi dom. Zovite za njega na 098-241-060.
Ma i i - ro eni 01.04.2014. , u novi dom mogu za mjesec dana, idealno bi bilo da se udome zajedno, zaigrani, druželjubivi, umilja , prave mazilice i predilice. Traže ljude koji e njihovu brigu i odgovornost za njih shva ozbiljno. Potpisuje se ugovo o udomljavanju.
OBAVIJEST ITATELJIMA
Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
972
54
Kuharica
Kuharica
PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN
ME IMURSKA KUHARICA
Sastojci za 12 osoba: - 2,2 kg mesa srne, jelena ili divlje svinje - 10 dag dimljene slanine hamburgera - 1,5 kg luka - 80 dag krumpira - 10 dag svježe crvene paprike - 10 dag mrkve - 10 dag ešnjaka - 2 dag korijena od celera - 0,5 dag peršinovog lista - 50 dag gove e kocke - 2 dag vegete - 2 dcl ulja - 2 lovorova lista - 2 dag pasirane raj ice - 19 dag blagog ajvara - 1 dag mljevene ljute paprike - 1 dag mljevene slatke paprike - 1 dag papra u zrnu - 2 dag mljevenog papara - 2 dag soli - 1,2 dcl octa - 1,2 dcl limunovog soka - 2 dcl crnog vina - 1 dag ljutih kvašenih feferona
Rašljasti roštilj
Najbolji gulaš me imurskih lovaca Kao i svake godine, tako je i ove 2014. ekipa me imurskih lovaca pripremila gulaš koji je podijeljen na Danima Me imurske županije, podno utvrda akove koga Starog grada. Lovci su tamo pripremili 1200 obroka, koji su nestali u tren, pa smo poželjeli da tu dobrotu najboljih majstora lova kog gulaša u obliku recepta ponudimo našim dragim itateljima. Mladen Lackovi , tajnik svih me imurskih lovaca, pomogao nam je u raspodjeljivanju namirnica, te tako predlažemo recept za 12 osoba, ni previše ni pre-
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
malo za uživanje u okusima i mirisima lova kog lonca. Sve napravite kako govori recept i bit ete prezadovoljni, a mi predlažemo da jelo spremate na otvorenom u prikladnom kotli u. Uz ovo ukusno, pikantno i bogato jelo lovci predlažu gemišt od me imurskih sortnih vina, u kojemu prednja i šipon ili moslavac. Lovci su pripremili i nekoliko specijaliteta s roštilja te donosimo fotogra ije kako bi sve naše itatelje inspirirali da nešto sli no pokušaju pripremiti ve ovaj vikend, ili kada požele nešto složiti u prirodi.
Grilanje evap i a uvijek je dobar i zanimljiv posao
Priprema Usitnjeni luk, papriku, mrkvu i celer pržiti na vrelom ulju, uz stalno miješanje. U tu smjesu dodati na kocke narezanu slaninu. Kada je luk omekšao, u smjesu se stavlja meso divlja i koje se 24 sata marinira u mješavini soli, ešnjaka i lovorovog lista. Meso i sastojci (gulaš) podlijevaju se vodom, a tijekom kuhanja se dodaju gove e kocke (temeljac), ajvar, pasirana raj ica, mljevena paprika i ostali za ini, ime gulaš dobiva zaokruženu cjelinu koja isti e glavni sastojak jela, meso divlja i. Sat vremena prije završetka kuhanja u gulaš se dodaje krumpir narezan na kocke, te se po potrebi dodaju odre eni za ini. Desetak minuta prije samog završetka kuhanja gulaša dodaje se suho crno vino i usitnjeni lovorov list. Poslužuje se vreli uz doma i kruh.
Majstori naboljeg lova kog gulaša
RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova
Koluti i od kukuruznog brašna TIJESTO: 25 dkg margarina 10 dkg še era ½ praška za pecivo 10 dkg kukuruznog brašna akove kih mlinova 20 dkg glatkog brašna akove kih mlinova 1 jaje 1 vanilin še er SASTOJCI: Marmelada za nadjev Glazura
PRIPREMA: Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. ašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete van manji kruži . Kola i e ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umo ite u okoladnu gglazuru.
Osvježavaju i kola s jagodama S Sastojci: - 14-16 kom piškota k - 800 g jagoda - 150 g še era u prahu p - 50 ml maraskina n - ½ limuna - 12 listova želatine n - 600 ml slatkog vrhnja v Priprema P Jagode o istite, operite i doJa bro ocijedite, pa ih propasib rajte ili izmiješajte u mješalici. ra
Tome dodajte še er u prahu, limunov sok, maraskino i rastopljenu želatinu, te sve dobro
izmiješajte s tu enim slatkim vrhnjem. Duguljasti kalup obložite pek papirom, na dno izlijte malo kreme i uz stranice kalupa složite piškote. Zatim u sredinu izlijte ost at ak kreme i stavite u hladnjak da se stisne. P r ipr em ljenu kremu izvadite iz kalupa, stavite na odgovaraja i pladanj i ukrasite šlag pjenom.
VINO TJEDNA
Kossijevo misno vino Kvalitetno bijelo, polusuho vino obitelji Milivoja Kossija iz Štrigove berbe je 2013. i sadrži 12,1 posto alkohola. Pije se rashla eno na temperaturi od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, pomiješano s malo mineralne vode. Vino odlikuje svježina, miris etiriju sorti grož a i vina, te
krepkost i pitkost. Naziv mu je upravo iz razloga uzvišenosti, kreposti i blagosti mise. Odli no se sljubljuje s raznim varivima, mesom s roštilja, me imurskim delicijama te tvrdim sirevima. Kossijevo misno vino za vino tjedna preporu ila je Mirjana Štefok iz Male Subotice.
2. svibnja 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza i razbibriga 55
METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA
OD NEDJELJE MALO BOLJE
VREMENSKA SLIKA: Svima je poznato da smo protekle zime bili pošte eni uobi ajenih hladno a. Iako je zima za nama bila neobi no topla, kiše nije nedostajalo. Stiglo je prolje e, a kišno razdoblje se nastavilo. Ho emo li toplu zimu “platiti” kišnim prolje em? ini se da ho emo, barem kada su vremenske prilike u aktualnom tjednu u pitanju i vrijeme koje možemo o ekivati sljede ih 7 dana s obzirom na prognosti ke karte. Na vrijeme u Hrvatskoj djeluje prostrano polje sniženog tlaka zraka koje se proteže od sjeverozapadne Europe, preko središnje, sve do jugoistoka kontinenta. Polja visokog tlaka zraka nad istokom Europe i Skandinavijom sprje ava uobi ajeno zonalno strujanje ciklona pa se ciklone zadržavaju nad našim podru jem duže nego je to uobi ajeno. Zadnjih dana nad našim se dijelom Europe zadržavalo polje sniženog tlaka zraka pa su dani bili umjereno ili ak pretežno obla ni. U pojedinim danima nije bilo oborina, no kišne
kapi u svakom danu prošlog tjedna nisu izostale. To je najviše smetalo poljoprivrednicima. Neki dani e u ovom tjednu ipak biti malo bolji, a neki kišniji. Kakvo nas to no vrijeme o ekuje za produženi vikend saznajte u vremenskoj prognozi u nastavku. Malo bolje po etkom sljede eg tjedna. VREMENSKA PROGNOZA: Promjenjivo i toplo ostat e i u petak uz mogu e kra e poslijepodnevne pljuskove lokalnog karaktera. S druge strane, barem e biti toplo pa temperatura zraka ostaje vrlo ugodna. U petak bi suho bilo u prvom dijelu dana, a popodne i nave er sve je ve a mogu nost kiše i pljuskova s grmljavinom. Ovakvo
nestabilno vrijeme može zasmetati i kroni nim bolesnicima, a ni poljoprivrednicima ne e biti drago jer se teško pouzdati u suhe periode za radove na otvorenom. ini se nešto više kiše tijekom subote, kad e sukladno kišnom vremenu biti i ve inom obla no. S jakim i olujnim sjevernim vjetrom e osjetno osvježiti, a vjetar e dodatno poja avati osje aj hladno e. Temperatura zraka vjerojatno e cijeli dan biti izme u 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju ve u no i prestanak oborina pa e od jutra vjerojatno biti suho i djelomi no sun ano, ali prohladno i vjetrovito. Posebnu pažnju skre emo na vjetar jer e u
prvom dijelu dana puhati vrlo jak, na udare i olujan sjeverni i sjeveroisto ni vjetar. Popodne e postupno oslabjeti. Temperatura zraka unato sun anim razdobljima ne e prije i 15°C, a zbog vjetra init e se i hladnije. Po etkom sljede eg tjedna ipak dva-tri stabilnija dana. Jutra e biti hladna, od utorka možda i maglovita. Danju izmjena sunca i oblaka, ali je mogu nost za kišu znatno manja nego u prošlom tjednu. Ako i bude bit e vrlo malo. Dnevna temperatura postupno e rasti, a vjetar e biti sve slabiji. Nova promjena mogu a je oko etvrtka. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 1.5.)
METEOROLOŠKI KALENDAR 4. svibnja 1933. god. znamenita blatna kiša u Hrvatskoj 4. svibnja 1961. god. najviši let meteorološkog balona u Meksi kom zaljevu, do 35 km visine 5. svibnja 1968. god. vrlo toplo u Hrvatskoj, Zagreb 32°C, Osijek 33°C
PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E
TRAVE
2. V. 3. V. 4. V. 5. V. 6. V. 7. V. 8. V.
NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA
KOROVI
Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba
S obzirom na aerobiološko stanje travanj je mjesec najve e raznolikosti peludi alergenih biljaka u zraku kontinentalne regije Hrvatske. Peludnoj raznolikosti ponajviše doprinose drvenaste i grmolike biljne vrste. Završetkom travnja peludna situacija se mijenja te se u narednom razdoblju o ekuje smanjenje udjela peludi takvih biljnih vrsta u zraku uz postupno opadanje njihove koncentracije sa umjerene na nisku razinu. Cvjetanje velikog broja vrsta trava tek uzima svoj zamah pa
se o ekuje porast koncentracije njihove peludi s niske na umjerenu razinu. S obzirom da je pelud trava jedan od zna ajnijih alergena s obzirom na intenzitet simptoma i zastupljenost u populaciji, osjetljive osobe upozoravaju se na oprez i poduzimanje odgovaraju ih preventivnih mjera zaštite. Pelud korovnih biljaka za sada je u niskoj koncentraciji ali poboljšanjem vremenskih uvjeta u nadolaze em razdoblju o ekuje se i njihov porast sa niske na umjerenu razinu.
VICOTEKA
Kupio Mujo za ro endan Fati dijamantski prsten. Sretne ga Haso i pita: - Mujo, zar nije Fata za ro endan željela sportski auto? - Ma, je, ali gdje u na i lažan auto?! ---------------------------------------------------------Izvede u iteljica Muju pred plo u na kojoj visi zemljopisna karta: - Mujo, na i mi Ameriku. - Evo je. - Dobro, sjedi na mjesto. - Haso, tko je pronašao Ameriku? - Pa, Mujo! ---------------------------------------------------------Zaposlio se Mujo kao kustos ali ništa nije znao, pa je po eo izmišljati. - Dragi posjetitelji, ovo vam je lubanja poznatog cara Hase I. Jedan od posjetitelja upita: - A ova manja? Mujo: - Isto njegova, ali kad je bio mali. ---------------------------------------------------------- Zove žena muža na mobitel i dere se: - Gdje si ti, idiote?! Muž: - Draga, znaš onu zlatarnu gdje si se zaljubila u onu ogrlicu za koju sam ti rekao da e jednog dana biti tvoja? Žena: Daaaa? Muž: - E, pa ja sam u kafi u preko puta.
FILIP UDE izveo jednu od svojih najboljih vježbi u životu
KUGLA I Željezni ara odli ni u Hrvatskom kugla kom kupu
ME IMURJE ponovno izgubilo vrh III. HNL - Sjever
Sve bliže formi kada je osvojio olimpijsko srebro
Plasirali se me u osam najboljih hrvatskih klubova
Kiksevi na gostovanju skupo koštaju
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Vsi nas falijo i to nam je dosti M
inulih tjeden dni smo slavili Den županije i spomenden na Petra Zrinskoga i Frana Krstu Frankopana, štere so Habsburgovci skratili za glave sam zato kaj so šteli malo ve pravice na ovomo našemo hataro. V soboto je bila v akoskoj starešoj cirkvi, onoj štero je zafremal Mikloš Zrinski pred 355. let meša za pokojne.Županiji je pomagala to fešto naprajti i naša akoska Zrinska garda tak da so došli vsakefele gardisti z vsih krajov Lejpe naše, od plavoga morja do zelene Slavonije. Dok so vse te postrojbe došle v cirkvo i dok so još došli politi ari brez šterih je to nikak ne smelo minuti, jako ga malo mesta ostalo za obi ne smrtnike, a oni kak da so znali da se to bode tak pripetilo, pak so ne niti došli. Morem vam re i da se niti vuni na glavnomo akoskomo trgo ne preve ljudi zišlo kaj bi feštalo za Den županije, ali so se najempot ljudi odnekod zmogli im so lovci po eli deliti gulaša. Nesam ve siguren je li je to bilo zato kaj je gulaš
bil jako dober ili pak zato kaj je to bilo vreme obeda? Vsaka ast onomo što je delal programa županiske fešte i kaj je gulaša del v program jerbo da je ne toga bilo vsi naši stranjski bili sigurni kak smo se mi Me imorci zdošli. a svetešjoj sesiji Županiske skupštine je govoril župan, Matek Posavec, i to frtalj vure o temo kakša smo mi županija, kaj nas muo i, kaj delamo, kaj bi šteli delati, a falijo nam penezi. Vse je to zgovoril, a mel je sam jednoga istam maloga šalabahtera. Da bi mi tak letno i tak te no išli napre kak je župan govoril što zna de bi nam bil kraj? a županijski fešti so bili sam haenesovi ministri,. a niti jeden esdepeov je ne došel tak da se nebremo nikaj preve penez nadjati z državne kase jerbo esdepeovci držijo v rokaj državno kaso. Najbrž so se naši saborniki i naši vode i esdepeovi politi ari trebali založiti kaj bi Slaveka dopelali jerbo znamo da on nigdar ne dohaja z praznom rokom. Ili dojde z penezi ili z novim ekima! inul je i Prvi maj, teža ki svetek oliti osvetek. To je jedini den da težaki ne delajo nek svetkujejo. Tak bar v kalendaro
N
N
M
POD VUROM Putujemo li više autocestom ili starim cestama? Od 28. travnja ove godine promijenila se cijena cestarina na autocestama. Mnogi voza i s tom informacijom još nisu upoznati, a posebno naši me imurski, koji e se iznenaditi pove anjem cijene za jednu kunu u svakom smjeru. Me imurce e posebno “zaboljeti” i podatak što su cijene na ve ini drugih dionica snižene, a mi emo do Zagreba imati ve u cijenu koja sada za odre enu kategoriju vozila iznosi od ulaza akovec do izlaza Svete Helene: IA (20 kn), I (34 kn), II (50 kn), III (77 kn) i IV (111 kn). Što mislimo o visini cestarina i koje smjerove koristimo, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)
Ana Zadravec, akovec - Koristimo više autocestu, a koji put kad idemo u Zagreb putujemo i po staroj cesti. Posebno kad želimo nešto usput vidjeti i negdje se zaustaviti i kad imamo za to dovoljno vremena. Na odluku kojim smjerom emo i i ne utje e toliko visina cestarine, ve imamo li slobodno vrijeme da skrenemo nekamo u Zagorje. Autocesta donosi brzinu i sigurnost putovanja, a stara cesta koja je obnovljena donosi mogu nost skretanja prema turisti kim zanimljivostima.
piše. Verjem da ste i vi primetili da ga bažola bilo uda meje jerbo so ga državni inšpektori zabranili. Rekli so da je preglasen i da zdiguvle temperaturu (makar i dež curi) i mogel bi pofuriti gorice, povrtele i sadovjake, a smeli so ga kuhati sam esdepeovci. Oni so na vlasti i imajo papere, o em re i, viziperte da jiv bažol nikomo i ni emo ne škodi, jer je to partiski bažol. Bažol na vlasti se smel jesti kuliko je što dobil (znate i vi da je vlast ne za se i da ga ne nigdar dosti), a prdeci so bili narihtani na 49 decibela (kaj je ne preglasno, a i neso ga mogli uti oni šteri imajo slabeše slušne aparate), a mogel se prepoznati po specijalnoj duhi. Najme kaj, v lonec z bažolom se vleval pušipel, ali sam on z markicom, tak da se za bažolom ne prašilo. No i z vinom se je ne smelo pretjerivati jerbo se unda za bažolom ne niti prašilo, o em re i, slabo se uje. A vsi znamo da se dober bažol dauko uje, a mortik još i dale im so ga kuhali “kukurika i” i to ona vekša i jakša polovica. Isto tak vsi znamo da ga ne pravoga bažola brez naših “seljakov”. Mortik ste i vi negdi nabasali na kakši bažol šteri je ne bil z esdepeovoga lonca, ali
znate kakši smo mi Me imorci, malo na svojoj roko, z malo vej vupeša, pak se negdi i na rno kuhalo sam kaj se teža ki svetek preslavi z poslom: z žlicom v jenoj i kupicoj v drugoj roki. eje minister za zdravi e došel vu Me imorje naše malo baš z praznom rokom. Obe al nam je da bodemo mi glavni vu regiji za betege srca. Dobili bodemo aparata za srce, kakše ve vsi drugi imajo, a i CT-a, šteroga nam je ve tretjipot obe al. Znate kakši smo mi ve je, dok nam nekaj davlejo mam smo pitali kaj nam bodo zeli. A zeli nam bodo frtalj postelji (ak ne i vej ), to se za ve zna, a za vse drugo nam bode depešo poslal. Minister je jako falil naše doktore i sestrice. Ne sam da so dobri nek so sjajni, kaj god to zna ilo. Pak mi znamo kakši so sam jif je premalo tak da preve delajo, furt le ejo po bolnici i mo ijo se kak Kristoš. Tak so teca Franca rekli. Isto tak znamo da mi Me imorci ne bolujemo sam od srca, makar ga toga vsaki den vse vej i vej , i zato sam jako najgerek kam bodemo morali hodati z drugaj betegaj? aj nek vam re em za Jožeka (mojega imejaka) Zor eca šteri se razišel z svojaj pajda-
N
K
Ivan Pale ek, akovec - Nisam voza , ali dosta putujem s prijateljima, primjerice, za Zagreb. Ve inom koristimo autocestu. Što se ti e visine cestarine, cijena i je i nije visoka. Ovisno o tome kako se na to gleda. Kad nam je bitno da nekamo brzo stignemo, onda ne razmišljamo o cestarini, ve samo o ugodnosti putovanja.
šaj v hadezejo. Nebrem vam ja to nikak razmeti da Jožek šteri je bil precednik hadezea pre Roko, potprecednik v grado akovco i lan precedništva v Županiji je ve najempot, kaj bi rekli, onak prek no i nekaj ne razmel i neje se znašel v novom koncepto stranke. Tak so bar rekli oni višeši od jega. Nebrem razmeti kak se ne znašel, a on ga je delal. Brz as je ne ostavil mesto za sebe, vu tomo novom koncepto, pak so ga ve ne nucali? Esdepeovci so ga natirali z posla, a hadezeovci z politike. Vsi znamo kak esdepeovcima ide posel brez jega, a jako sam najgerek kak pak bode hadezeovcima išla politika brez onih šteri so duže od 20 let nekaj delali i stvarjali. Kuliko vidimo neš i dugo dela i vse mo, prek no i, pozabimo, a neš i drugi, isto tak dugo, nikaj ne dela i to mo zanavek zapamtimo. Nebrem nikak razmeti zakaj mi je ruom ru na pamet pala ona stara pu ka izreka: udapot v živlejo zidemo oveka šteri nam je nekaj dužen i navek se toga zmislimo, a još ve pot zidemo nekoga komo smo mi dužni i nigdar se toga ne zmislimo?
D
enes imamo Veleu ilište i školamo mena ere turizma i športa, imamo uda šporcki profesori, a šport nam je vse niže i niže. Negda smo ne meli profesore, a niti mena ere, a bili so nam labodoritaši i rokometaši v Prvoj ligi, a denes smo niti ne blizo. Istina bog, naše akoske, o em re i, me imorske puce so došle na pocek Prve lige, ve drugo leto za redom, a nega nikoga što bi jif prenesel (kak mladenko) prek poceka. V ženskomo rokometnomo klubo ga ne niti mladih školanih mena erov, niti profesorov, nek delajo i kluba vodijo stareši prekaljeni zaljubljeniki v šport i igro z labodom. No, oni so svoje naprajli, prvi so v Drugoj ligi, a ve je ostal posel za mena ere, politi are i vse one šteri imajo peneze kaj bi tem mladim, dobrim i lepim pucama zrihtali kaj bodo igrale v Prvoj ligi, a ne kaj bodo furt sam nejbolše v Drugoj ligi. ak je Zoki zmenšal pla e državnim inovnikima. Najgerek sam, jako sam najgerek, kaj bode napravil ak mo dojdo na vulice kaj bodo ljudi vidli kuliko jif je kaj nikaj ne delajo? Unda se bode vidlo kuliko jif je od predi, a kuliko je esdepe svoji uhljebil!
P
Jurica Pani , akovec - Naj eš e do Varaždina koristim staru cestu, a onda do Zagreba putujem autocestom. Cestarina je, naravno, previsoka i više bi se vozili autocestom kad bi bila niža i prihvatljivija našim dohodcima. Kad idemo na more, onda nam se ne žuri pa lagodno putujemo starim putovima koji su ipak zna ajno jeftinija varijanta.
Ines Vugrinec, akovec - Dok trebamo i i, primjerice, do Zagreba, onda uglavnom idemo autocestom. Što se ti e visine cestarine, bila sam iznena ena kad je prošli put bila pove ana I, naravno, nisam za to da se cestarine pove avaju. Relacija do Zagreba nije daleka i za taj dio puta je cijena neprihvatljiva. A posebno kad pla amo cestarinu u smjeru mora.
Miloš Rok, Mihovljan - Kad se ide za Zagreb, ve inom koristim staru cestu. Obnovljena je i nema toliko prometa, pa njome putujem kad mi se ne žuri. Kad bi mi se žurilo sti i na neko odredište, onda bih koristio autocestu. Cestarine su za naš standard života previsoke, posebno kad se putuje u smjeru Jadrana.
mi prodiremo dublje
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine