Međimurske novine 975

Godina XVIII.

Broj 975.

^akovec, PETAK, 23. svibnja 2014.

Cijena 7 kuna

str. 2-3

ME IMURKE I ME IMURCI, tvrtke i ustanove pokazali humanost i veliko srce za poplavljenu Slavoniju:

U POMO POHRLILO CIJELO ME IMURJE HIDROCENTRALE na Muri? GRADONA ELNIK Stjepan Kova najavljuje novu rekonstrukciju Gradske uprave:

Slovenci ne mare za naĹĄ zaĹĄti eni krajolik i planiraju gradnju

str. 4-5

VARAĹ˝DINSKI TEKSTILCI nekad suparnici, a danas saveznici:

GORNJI KONCOV AK

Zapalio mu Tek se nazire arobna str. 11 se traktor brojka od 5000 stanovnika tijekom rada PRELOG u utrci s vremenom i proĹĄloĹĄ u:

www.bister.hr

Cuvari

zelenog

Mediimurja M

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

str. 8

str. 5

VIS PROI i Varteks zajedno juriĹĄaju za ve insko vlasniĹĄtvo ateksa

INTERVJU Matija Posavec: NaĹĄa priroda je brend kakav drugi viĹĄe nemaju SiniĹĄa Golub: Sacuvajmo medimurske bereke za generacije koje dolaze!

str. 62

POSEBAN PRILOG na 16 strana

Zaposlenici Grada moraju biti spremni oti i raditi gdje zatreba

str. 8

PERIVOJ ZRINSKIH Novo autohtono ruho cakoveckom parku Spomenik prirode europskog znacaja

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Može li katastrofa poput ove poplave natjerati sve da se po nu mijenjati? M

e imurci nisu ni dan sjedili “prekrštenih ruku” dok su stanovnici poplavljenih podru ja u isto noj Slavoniji zapo eli prolaziti najgore trenutke u njihovim životima. Me imurje se zajedno s cijelom Hrvatskom ujedinilo u trenu u pružanju pomo i žrtvama poplava. U ponedjeljak rano ujutro, dok se sunce još probijalo kroz oblake najavljuju i kona no proljepšanje vremena i prestanak padalina, volonteri akove koga Crvenog križa krenuli su u veliku akciju koja se brzinom munje proširila diljem našeg kraja. mi smo putem našeg on-line medija pokušali usmjeravati uklju ivanje u akciju i s ponosom možemo re i da smo u tome uspjeli jer smo skupili stotine povratnih informacija od itatelja koji su podržali ili pak se izravno uklju ili na razli ite na ine akcije sakupljanja pomo i poplavljenima. aravno, to je samo po etak, jer pomo e tek biti potrebna za one koji su ostali preko no i bez ku e, bez mogu nosti za normalan život. Jer sanacija terena i povratak života u normalu tek slijede. Situacija u isto noj Slavoniji jako je teška, ku e i gospodarski objekti danima su pod vodom, pa je ve ina njih gotovo pa izgubljena za vra anje u prijašnju situaciju. Puno toga morat e se srušiti i graditi ispo etka. vježa su sje anja kako je to bilo u našim Puš inama, gdje je tako er voda gotovo poplavila do krova nekoliko ku a. Posljedice nisu bile tako fatalne zahvaljuju i brzom povla enju vode, ali i tome što se tako er pokazala solidarnost na djelu i pomo onima kojima je to bilo najpotrebnije stigla je odmah kako bi se što prije popravila ošte enja. no što pak se svi pitamo nakon nove stoljetne vode, koja se ovaj put dogodila na Savi i još nekoliko drugih rijeka koje teku u BiH i Srbiji, jest je li se mogla izbje i katastrofa? Ili pak nas je ipak kaznila

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

Vrag odnio šalu iliti reforma Gradske uprave Teška socijalna situacija pritisnula je i Grad akovec, zbog ega je došlo do zaokreta u politici Grada. Socijalni problemi i nezaposlenost diktiraju gradske prioritete. - Godinu dana smo na vlasti i sada jasno vidimo koje stvari funkcioniraju, a koje ne, što treba promijeniti, koje službe motivirati da budu malo operativnije i dinami nije. Želim da Gradska uprava bude dinami na i servis gra anima. Uvodimo e-poslovanje, imamo ve gotov program. Sada moramo posložiti akru, jer želim da sve gradske !irme daju rezultate. Ne mogu re i da ne rade, ali Grad bi trebao od njih imati puno ve e rezultate. Država nema novac i treba ga uzeti iz drugih izvora, rekao je izme u ostalog gradona elnik akovca Stjepan Kova , ocjenjuju i stanje u Gradu. Cijeli intervju pro itajte na str. 4-5.

(NE) SVI A NAM SE priroda zbog ovjekove okrutnosti prema njoj. Hrvatskoj mnogi kao glavnog krivca ozna avaju Hrvatske vode, zbog nasipa koji (ni)su sagra eni ne samo na Savi, nego i na drugim našim rijekama. Jesu li nasipi problemati ni ili nisu, odnosno mogu li oni uop e sprije iti tako veliki vodeni val da ne izazove najgore? eško je ovako autsajderski odgovoriti na ovo pitanje, ali injenica je da prave kontrole nad trošenjem novca, ne samo kod te državne tvrtke, ve i kod mnogih drugih, još uvijek nema onako kako bi trebalo biti. Oni si mogu dopustiti sve ono što si ne samo privatni, ve i ve ina zaposlenih u državnim službama koje su ponekad i neopravdano na udaru javnosti - ne mogu priuštiti. I nije to samo slu aj kod Hrvatskih voda, ve i kod svih tvrtki koje nose pridjev “hrvatske”. Sve te državne tvrtke jako je teško staviti pod kontrolu. vi se moramo mijenjati, ali mnogo toga se u tim tvrtkama ne mijenja uop e, bez obzira tko je na vlasti. Milijuni i milijuni kuna kod tih tvrtki troše se, a da nema i dalje pravog uvida u što se oni troše. to je najve i problem ove države. Nije problem ho emo li imati dvadeset ili pet županija - regija, nego troškarenje u državnom sektoru u kojem postoje oni koji su u dubokoj hladovini, koji ne žele provesti nikakve reforme. Nažalost, te i takve se uop e ne dira, zašti eni su od strane politi kih elita koje se mijenjaju u tvrtkama od izbora do izbora i rade što ho e, a ne odgovaraju ni za što.

S I

23. svibnja 2014.

etiri tisu e posjetitelja na ovogodišnjem Urbanovom Ovogodišnje Urbanovo doseglo je svoj vrhunac ovu godinu s preko etiri tisu e posjetitelja koji su uživali u vrhunskim vinima me imurskih vinogorja. Vinska arena bila je puna sva tri dana. Na sve anosti otvorenja ove lijepe i nadasve korisne priredbe za me imursko gospodarstvo i turizam dodijeljene su i diplome s 1. me unarodnog ocjenjivanja vina, dok je u sklopu Festivala pušipela održan o bezbroj stru nih predavanja i radionica, koje su bile odli no posje ene ne samo od strane vinogradara i vinara, nego i posjetitelja. Iako uspjeh Urbanova nitko ne može pore i, ipak još uvijek postoji prostor za odre ene pomake. Analizu ovogodišnjih Dana vina u Županiji Zrinskih donosimo na str. 6-7.

Gradnja hidroelektrana, štetnih za ljudstvo i okoliš U Sloveniji se ovih dana ponovno govori o gradnji hidroelektrana na rijeci Muri, na kojoj je ve izgra en itav niz hidrocentrala u gornjem toku, ve inom u Austriji. Me utim, ekološki aktivisti Slovenije i Hrvatske smatraju da je premala korist od hidroelektrana u odnosu na štetu. Pitanje je i kakav bi utjecaj murske hidroelektrane imale na projekt “NATURA 2000”. Hidroelektrane mijenjaju mikroklimu i pove anju vlagu u zraku, što dovodi do ugroza zdravlja gra ana, naro ito djece i mladih. Stav Me imurske županije je poznat, nema gradnje hidroelektrana na Muri, kao i negativan stav ekoloških aktivista, no pri a, kako se ini, u Sloveniji ide dalje. Detaljnije na str. 8.

aruju hranu i odje u Volonteri Crvenog križa u akovcu utov la podr u ja rada post na u kre koja u vozila

ME IMURKE I ME IMURCI, tvrtke i ustanove pokazali humanost i veliko

Katastrofalne digle cijelo Me PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Ana Marija Zadravec iz akovca odazvala se pozivu za pomo poplavljenima i dvije velike vre ice odje e, što za odrasle, a što za djecu, predala u prostorije Crvenog križa akovec. Majka je dvoje male djece, mla a ima godinu i etiri mjeseca, a starije dvije i pol godine. Kao majci tako male djece jako joj je dobro poznato koliko im je potrebno esto mijenjati i nabavljati novu odje u u dobi kad rastu kao gljive poslije kiše. Slike postradalih u poplavi potresle su je i zbog toga je smatrala da mora pomo i koliko može, jer teško je zamisliti kako je teško nastaviti život kad izgubiš sve i zato svatko treba pomo i koliko može. Ona je samo jedna od tisu a Me imurki i Me imuraca koji su prvi usko ili u pomo stradalima u poplavi u isto -

noj Hrvatskoj, koja je ujedinila našu zemlju. Nakon što su se prve vijesti o razmjerima poplave u Slavoniji pojavile u medijima, ve je u nedjelju zapo elo brzo organiziranje gra ana za pomo i u Me imurju. No, nitko nije mogao pretpostaviti da e medijske slike poplava i samoorganiziranje gra ana putem mreža za dan ili dva postati nešto najljepše i najhumanije što se zadnjih desetlje a dogodilo Hrvatskoj. Osim državnih službi i agencija te Hrvatske vojske, najprije su se u nedjelju organizirali Crveni križ i veterani Zbora gardijskih brigada te poslali apel za pomo , da bi se akciji ubrzo pridruživalo sve više gra ana, tvrtki, ustanova i udruga.

Sjajan odaziv gra ana U Me imurju se pomo od nedjelje sakuplja preko Hrvatskoga Crvenog križa akovec i njegovih povjerenika u op i-

VOLONTER Branko Mezga, Domašinec:

Srce me boli kad gledam jadne ljude i stradale životinje - Srce me boli kad gledam stradale ljude i životinje, vjerujem da nitko ne može ostati po strani. Ljudi u Domašincu odmah su se odazvali, pozvao sam ih plakatom, a i iz drugih mjesta donosili su hranu u Domašinec kad su vidjeli da je ovdje otvoren punkt me u prvima. Ve smo prikupili etiri kombija hrane i odje e, a ovaj u etvrtak je peti, sve je to odvezeno u Crveni križ na sortiranje i otpremanje. I dalje prikupljamo pomo , uklju ila se i Udruga umirovljenika na razini op ine i druge. Vjerujem da je tako u svakoj op ini.

Branko Mezga: - Ovo je ve peti kombi pun hrane i odje e, u Domašincu su ljudi jako sretni što mogu pomo i

Mladen Valkaj, predsjednik skupštine Hrvatskoga Crvenog križa akovec: - Ne mogu vjerovati koliko je ljudi spremno pomo i, akcija pomo i iznad svih je o ekivanja

nama i gradovima, odnosno osnovnim školama, te preko Caritasa. Ve u ponedjeljak krenula je prva pošiljka iz Crvenog križa akovec za Vinkovce, kombi pun hrane i vode te odje e. Pozivani su volonteri i gra ani da se pridruže akciji. Ubrzo nakon odluke Županijskog stožera u akciju su se uklju ile sve škole, gradovi i op ine Me imurja, dok su vatrogasci zaduženi za dostavu pomo i iz gradova i op ina u sjedište i centralne skladište Crvenog križa akovec. Gra ani u prostore Crvenog križa akovec donose pomo u vre icama ili kartonskim kutijama, ve od ponedjeljka zapo inju i gužve. Snimili smo tako i najmla eg donatora, etverogodišnjeg Adrijana Horvata, kojemu je bio prije nekoliko dana ro endan, i koji je u prostorije Crvenog križa došao s mamom. Ravnateljica Crvenog križa akovec Nada Špoljari kaže: Odaziv gra ana je iznad o ekivanja, a posebno me raduje to što se donosi kvalitetna odje a za postradale, a nakon apela da se pomogne s hranom sve više gra ana donosi hranu i vodu.

23. svibnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOLIKO SU SIGURNI me imurski nasipi, posebice onaj kod Puš ina, koji je probila Drava i donijela katastrofu

U enici I. OŠ akovec u akciji zajedno s volonterima

Zatrpani prostori Crvenog križa u akovcu

Utovar šlepera u srijedu, volonterka jedva drži paket s brašnom od trideset kilograma

U etvrtak ujutro akove ki mlinovi poslali su preko Crvenog križa kamion s 1.200 kilograma kruha u sela oko Županje

Na postradalo podr u je ne može se bez papira i oznake Crvenog križa

o srce za poplavljenu Slavoniju

posljedice poplave e imurje na noge U Me imurju se pomo od nedjelje sakuplja preko Crvenog križa akovec i njegovih povjerenika u op inama i gradovima, odnosno osnovnim školama, te preko Caritasa. Zbog sjajnog odaziva, sabirno mjesto moralo je biti preseljeno u bivšu vojarnu - prostorije TIC-a Volontere pak pozivamo po smjenama i koliko je potrebno, da se ne bi stvarale nepotrebne gužve. U sjedištu Crvenog križa u akovcu zatekli smo u ponedjeljak u sortiranju pomo i djelatnicu Sanju Goleš, te volontere Alenku Novak, Miroslavu Novak i Dubravku Ke keš, dok su voza Željko Kamenar i volonter Aleksandar Vida i kretali na put za Vinkovce. Pomo u prijevozu humanitarne pomo i ponudilo je više autoprijevoznika tvrtki, ali i poljoprivrednika. Tijekom utorka aktivira se i više udruga, dok se gra ani pozivaju putem radija i televizije. Hrvatski branitelji iz Me imurja uklju uju se u

Do petka je kod nas skupljeno više od pedeset tona pomo i akciju sakupljanjem pomo i, tako ratni veterani 7. gardijske brigade i 54. pješa ke bojne akovec iz Gori ana koji imaju svoju udrugu. Predsjedništvo UDVDR-a Me imurske županije donosi odluku da svaka op inska podružnica doprinese s 300 kuna, dok se odje om i hranom pomože individualno prema mjestu boravka. U Crvenom križu akovec pomo se prikuplja od jutra do 20 sati nave er svaki dan. U utorak su za stradala podru ja Slavonije iz akovca odvezena dva kombija puna hrane i svega onoga što je potrebno kombijima Crvenog križa ako-

vec Profesionalne vatrogasne postrojbe akovec.

Za Slavoniju voda, kruh, krumpir, higijenske potrepštine, deke… U srijedu su ujutro za Slavoniju iz akovca iz sjedišta Crvenog križa krenula etiri kombija i jedan šleper s prikolicom punom hrane, vode, odje e, ali i krumpira, kao i sredstava za higijenu, te s 1.200 kilograma svježe ispe enog kruha akove kih mlinova. Volonterima se ne stignu bilježiti imena, a u jednom momentu prostori Crvenog križa u akovcu bili su zatrpani gotovo do tavana. U gužvi pred sjedištem Crvenog križa akovec zamje ujemo i lanove DVD-a Pribislavec i Slakovec, kao i sve više gra ana, tako Miljenku Pavi sa suprugom Zvonkom iz Svetog Jurja na Bregu.

Nada Špoljari , ravnateljica Hrvatskoga Crvenog križa akovec: - Akcija traje od nedjelje, odaziv gra ana je izvanredan i jako velik, toga nije bilo dvadesetak godina. Volontere pozivamo u smjenama kako se ne bi stvarale gužve

Veliki šleper upu en iz Donjeg Kraljevca, OPG-a Blažeka, s voza em Deanom Medlobijem, uspio je natovariti gotovo svu sortiranu pomo , a u pomo brojnim volonterima stiže i

Okupljaju se dobrovoljci za odlazak na teren Svi volonteri koji žele pomo i svojim radom i odlaskom na poplavljena podru ja mogu se javiti na kontakt 095/230-0652, Varaždin, ili pak koordinatoru za Me imursku županiju na broj 098/777-076. Za podru je sjeverne Hrvatske odlazak u Slavoniju organizira se preko Udruge veterana “Puma” iz Varaždina. To an dan odlaska još nije poznat, što ovisi o odluci Ministarstava i Kriznog stožera na terenu. Potrebna oprema za

odlazak na teren je: rezervna odje a, izme (gumene), radne rukavice (gumene) i pribor za osobnu higijenu. Javiti se mogu svi koji se smatraju radno sposobnima, bez obzira jesu li pripadnici bili branitelji ili ne te svi zainteresirani gra ani. Više mladih ljudi iz našeg kraja ve se javilo za odlazak, no nekima je i samo ekanje predugo. Tako su mladi iz Malog Mihaljevca, kojima se žuri u Slavoniju, najavili da e pokušati oti i sa skupinom Bad Blue Boysa iz Zagreba.

desetak u enika Prve OŠ akovec. Ukupne koli ine otpremljene hrane i odje e procjenjuju se do srijede na petnaest tona, od ega deset tona hrane te posebno hrane za djecu. Ra una se da je prvih dana sakupljanja pomo u u akciju bilo uklju eno oko 400 volontera, od u enika i djece do volontera Crvenog križa i branitelja, a taj broj svakim danom raste. U me uvremenu je po preporuci Županijskog stožera i župana Matije Posavca zapo elo sakupljanje pomo u svim školama Me imurja, kao i u op inama i gradovima, dok u nekim sredinama pomo prikuplja i Caritas, tako u Gradu Prelogu, ovisno o tome tko se brže organizirao. U etvrtak se iz Crvenog križa akovec upu uju dva kombija, ovaj put ne za Vinkovce jer su tamo skladišta puna, ve za Županju i Slavonski Brod, dok kombi Crvenog križa ostaje u akovcu zbog potrebe mnogih lokalnih prijevoza. Najve a pošiljka pomo i ugroženim podru jima kre e danas, u petak, s oko 25 tona pomo i iz Me imurja, od ega oko pet tona jabuka Agrome imurja i isto toliko iz PZ-a akovec, ali i 200 pari cipela tvrtke “MEISO” iz Gori ana te krumpira i hrane iz op ine Belica, kao i odje e. Jedan kamion pun hrane i odje e u petak odlazi u Županju direktno iz Kotoribe i op ine Donja Dubrava, odnosno donjome imurskih op ina, a u dogovoru s ravnateljicom Crvenog križa akovec, koja koordinira akciju. U akciju prikupljanja pomo i za postradale krenuo je

Ana Marija Zadravec: - Svim srcem suosje am s poplavljenima

Donacije Donacije se mogu uputiti: - uplatama na broj ra una IBAN: HR 6923400091511555516, poziv na broj 08* - pozivom na donatorski telefonski broj 060 90 11 (6,25 kn, PDV uklju en) - on-line donacijama na internetskim stranicama Hrvatskoga Crvenog križa

i METSS u svojim prodavaonicama. Ukupno je oko pedeset tona hrane i odje e ovaj tjedan odvezeno iz Me imurja u ugrožena podru ja Slavonije. Zbor veterana gardijskih brigada, koji je me u prvima prisko io u pomo i odredio koordinatore za svaku županiju uz dostavu pomo i ve prvih dana, priprema akciju za sakupljanje bijele tehnike za postradale.

Akcija pomo i traje i dalje U Crvenom križu akovec o ekuju da e akcija sakupljanja pomo i za poplavljene trajati duže vrijeme i na to se pripremaju. Drugi dio akcije zapo et e, kažu, za desetak dana, kad se ljudi po nu vra ati, a tada e najviše trebati sredstava za iš enje, hranu, vodu i drugo. U pripremi su i radne skupine za iš enje uz suradnju s ministarstvima. Župan Matija Posavec odredio je da zbog velikog priljeva hrane i obu e od srijede novi centar za prikupljanje pomo i bude TIC u bivšoj vojarni u akovcu. Osim toga, Me imurska županija i javna poduze a iz Me imurja donirala su 120.000 kuna. Donatori su Me imurska županija, Me imurske vode, Me imurje plin, Grad akovec, Ljekarne akovec te "urkin, Profesionalna vatrogasna jedinica akovec je pak osigurala kombi vozilo za prijevoz pomo i do odredišta, a mjesni DVD-i voze pomo do akovca. U Crvenom križu akovec pomo se prikuplja od jutra do 20 sati nave er svaki dan, a sabirni centar je u TIC-u – bivšoj vojarni.

Novo obe anje Hrvatskih voda: Sanacija nasipa do kraja godine Potpuna obnova nasipa kod Puš ina još e pri ekati nekoliko godina. Uz podizanje krune nasipa, on bi se trebao proširiti, a tu e biti najviše problema. Zemljište je privatno, a za svako proširenje nasipa treba napraviti otkup zemljišta Na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania rekao nam je da je Op ina poduzela sve što je mogla u vezi s dravskim nasipom kod Puš ina, a sad je na Hrvatskim vodama da u ine svoje. Prošle godine postoje i je nasip djelomice saniran, no ve su se pojavila uleknu a i depresije u samom nasipu. Nasip svakako treba obnoviti kako se ne bi dogodilo da nas Drava opet iznenadi. Iz Hrvatskih voda je bilo obe ano da e se nasip obnoviti i sanirati ove 2014. godine. O Dravi, nasipu Puš ine i obrani od poplava brine VGO za Muru i gornju Dravu u Varaždinu, razgovarali smo s direktorom Leonardom Sekovani em, dipl. Ing., koji nam je rekao: - Do kraja godine sanirat emo i urediti depresije koje su se pojavile na postoje em nasipu kod Puš ina, sredstva u visini od 1,5 milijuna kuna ve su osigurana. Kako je rije o potpunoj obnovi nasipa, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i planiranje sredstava u Hrvatskim vodama. Sredstva za potpunu obnovu i proširenje te podizanje nasipa bit e osigurana kroz više godina u Hrvatskim vodama i to je u planu. Uz podizanje krune nasipa, on bi se trebao proširiti, a tu e biti najviše problema. Zemljište je privatno, a za svako proširenje nasipa treba napraviti otkup zemljišta, što ne e i i brzo. Zbog toga se i planira podizanje krune nasipa i proširenje nasipa Puš ine kroz nekoliko godina. U me uvremenu dravski nasip kod Puš ina obilaze ribi i i vatrogasci, koji zamje uju sve više uleknu a i depresija na nasipu, što je znak za uzbunu. Jer, kad Drava pokaže svoju mo , a to se može dogoditi ve ove godine i iznenada, a do sada je bilo sre e, bit e prekasno. (J. Šimunko)

Mjesto gdje je probijen nasip kod Puš ina, koji je tom mjestu donio katastrofalnu poplavu, samo je “zakrpano”

Aktualno

NE ZABORAVITE - u nedjelju su izbori za EU parlament

Svojim glasom dajte do znanja u kojem smjeru želite da ide EU U svim lanicama Europske unije, njih 28, predstoje u nedjelju 25. svibnja biraju se zastupnici u Europski parlament. Za Hrvatsku to su prvi redovni izbori za Europski parlament. Lani smo zastupnike birali samo zato jer smo polovicom godine ušli u EU. Birališta se otvaraju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Birat e se na svim uobi ajenim mjestima kao i na svim dosadašnjim izborima, izuzev u Svetom Urbanu, gdje je došlo do promjene zbog mani#estacije Urbanova. Dakle, glasovat e se na 153 bira ka mjesta. Bira i e mo i birati izme u 25 listi. Na svakoj listi nalazi se 11 kandidata. Bira i moraju zaokružiti broj liste za koju glasuju. Uz to, bira i mogu i izabrati kandidata s te liste kojeg pre#eriraju. To zna i da u EU parlament odlaze oni kandidati s odabrane liste kojima su bira i dali najviše glasova. Bira i mogu zaokružiti samo jednu listu i samo sa zaokružene liste jednog kandidata kako bi dobio njihov pre#erencijalni glas. U Me imurskoj županiji na izvodu popisa bira a ima 95.912 bira a s važe im osobnim iskaznicama. Svi oni koji se zbog nevaže ih iskaznica nisu našli na izvodu mogu glasovati uz plavu

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

potvrdu nadležnog tijela Državne uprave. Na bira ko mjesto na glasovanje ne zaboraviti ponijeti važe u osobnu iskaznicu. Osim s osobnom iskaznicom, možete glasovati i s drugom važe om ispravom na kojoj je vaša #otografija, primjerice, putovnicom. Na ovim izborima prvi izborni rezultati ne e biti poznati tako brzo kao na prethodnim izborima, nego tek iza 23 sata. Ovi izbori održavaju se u svih 28 lanica EU-a i prvi izborni rezultati mogu se objavljivati tek kad i u zadnjoj zemlji lanici birališta budu zatvorena, a to je u Italiji, gdje e birališta biti otvorena do 23 sata. U svakom slu aju, ishod izbora u Hrvatskoj bit e poznat ve tijekom no i s nedjelje na ponedjeljak. Izlazak na prošlogodišnje izbore za EU parlament, na koje smo izašli jer smo polovicom godine ušli u EU, bio je slab. Odazvalo se tek oko 20 posto bira a. Sada s ostalim lanicama izlazimo na redovne izbore i biramo svoje zastupnike koji e s istovrsnim politi kim grupacijama iz ostalih lanica zemalja EU-a odrediti budu i smjer u kojem e se razvijati EU. Zbog toga ne propustite priliku, ve svojim glasom i vi pokažite u kojem smjeru želite da ide ujedinjena Europa. (BMO)

TEŠKA SOCIJALNA situacija PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Teška socijalna situacija pritisnula je i Grad akovec, zbog ega je došlo do zaokreta u politici Grada. Socijalni problemi i nezaposlenost diktiraju gradske prioritete. Sve je više ljudi i u akovcu koji su u bezizlaznoj situaciji, žive i na kapaljku od jednokratnih socijalnih pomo i Grada. Što Grad poduzima da se iza e iz te situacije, razgovarali smo sa Stjepanom Kova om, gradona elnikom akovca, nedugo nakon što je na zadnjoj sjednici Gradskog vije a splasnulo me usobno uobi ajeno optuživanje, a razgovori krenuli u pravcu kako poduzetnicima olakšati otvaranje radnih mjesta u akovcu. To je jedini zdravi na in rješavanja socijalnih problema. - Grad se kao nikada do sada suo ava s nevjerojatno teškom situacijom da mora odlu ivati što s ljudima u socijalnim stanovima koji ni povlaštene najamnine ne mogu namirivati Gradu, nego su im se dugovi prema Gradu po tom osnovu popeli na 17 tisu a ili ak preko 20 tisu a kuna. Grad se nalazi u apsurdnoj situaciji da bi im morao prisilno naplatiti dugovanje, pitanje je od ega, kad se ti isti ljudi, s druge strane, radi preživljavanja Gradu obra aju i za jednokratnu socijalnu pomo . I kako da takvim obiteljima s više školske djece koja su željna svega, a u ku i nedostaje osnovnih živežnih namirnica, odbijem pomo , pita se gradona elnik Kova . Prijašnje regule koje Grad obvezuju na odre ena pravila, a koja kontrolira državna revizija, novo siromaštvo naprosto ruši pred sobom. Striktnim poštivanjem tih pravila Grad bi dugove svojih dužnika trebao naplatiti ili ih prakti ki pretvoriti u besku nike. Ali život pravila mijenja, pa e i Gradsko vije e uskoro morati prihvatiti stvarnost i odlu iti zamrznuti dugove za najam socijalnih stanova ili ih naprosto otpisati. To gradsko siromaštvo koje je za sada dosta prikriveno, jer ga se ljudi srame, polako je po elo pucati po šavovima, jer se klasi nim socijalnim slu ajevi-

Vrag je svojski rješav Stjepan Kova , gradona elnik: - U bezizlaznim situacijama ljudi traže jednokratne pomo i od Grada i pod prijetnjama da e se, ako je ne dobiju, lišiti života. To su stvarni problemi Grada koji dnevno kucaju na naša vrata, traže i pomo zajednice ma po elo pridruživati novo. mi Grada koji dnevno kucaju na Pove ava se broj ljudi izloženih gradona elnikova vrata, traže i ovrhama i deložacijama, zbog pomo zajednice. - Grad akovec pokušava gubitka posla i dugova. I takvi u bezizlaznim situacijama traže ublažiti situaciju kroz razne jednokratne pomo i od Grada vrste pomo i. Za podmirenje i pod prijetnjama da e se lišiti troškova stanovanja pomo života jer su pred gubitkom sta- od Grada primaju 164 samca i na, izbacivanja iz ku e, ne mogu 168 obitelji, ukupno njih 322. dijete poslati u školu jer nemaju Do kraja travnja ove godine za za užinu, bolesni su, nezaposle- to je Grad izdvojio 121.530,83 ni, o ajni. To su stvarni proble- kune. Još 604.385,38 kuna nov-

ane pomo i do kraja travnja ove godine izdvojeno je za razne druge vrste pomo i: roditeljima za predškolski odgoj, kroz dodatne potpore za predškolski odgoj, sufinanciranje prehrane u osnovnim školama, jednokratnu pomo socijalno ugroženim osobama, dar roditeljima za ro enje djeteta, sufinanciranje pu ke kuhinje i ostale socijalne pomo i. Samo usluge pu ke kuhinje u akovcu koristi 60 korisnika. Gradona elnik Stjepan Kova kaže da ga žaloste preduga ke procedure za odobravanje

GRADONA ELNIK najavljuje rekonstrukciju Gradske uprave, s ciljem još bolje operativnosti

AKRA treba povu i više novca za Grad, uvodimo e-poslovanje • Najavljujete rekonstrukciju Gradske uprave, o ekujete kvalitetniji doprinos akre u povla enju sredstava EU fondova. Što ete zapravo poduzeti? - Godinu dana smo na vlasti i sada jasno vidimo koje stvari #unkcioniraju, a koje ne, što treba promijeniti, koje službe motivirati da budu malo operativnije i dinami nije, da daju maksimum, jer neki daju, a neki ne daju. Želim da Gradska uprava bude dinami na i servis gra anima. Mi smo tu zbog gra ana, a ne gra ani zbog nas. Uvodimo e-poslovanje, imamo ve gotov program, ime bi produktivnost minimalno porasla 20 posto, zato jer e se

vidjeti gdje, što i zašto stoji i nitko ne e mo i muljati. Za svaki dokument e se to no u sekundu znati gdje je i zašto stoji. Zakonski gradona elnik može službenike rasporediti po svim gradskim ustanovama i poduze ima. Mogu biti na raspolaganju gdje zatreba, jer su sve firme u stopostotnom vlasništvu Grada akovca. Sada moramo posložiti akru, jer želim da sve gradske firme daju rezultate. akru dotiramo s 250 do 300 tisu a kuna godišnje. Za taj novac mogli bi zaposliti tri djelatnika koji bi radili samo na povla enju sredstava iz #ondova bez dodatnih troškova, kao što je prostor i drugo. Najbolje bi bi-

lo da imamo prostorne uvjete, da je i akra pod istim krovom u Gradskoj upravi da dnevno mogu pokucati na njihova vrata i vidjeti što se i kako radi, da imam dnevni brifing. Sada imamo situaciju da ja kao gradona elnik njima šaljem sve mailove koje dobivam za #ondove. Umjesto da ja filam njih in#ormacijama, oni bi trebali filati mene, jer sam ja kao gradona elnik zadužen za sve, a oni samo za #ondove. Ne mogu re i da ne rade, ali Grad bi trebao od njih imati puno ve e rezultate. Država nema novac i treba ga uzeti iz drugih izvora. Ako neki službenik preko #ondova donese u Grad milijun kuna, tada se on i te kako isplatio.

POGLED ODOZDO

Ne trebamo se sramiti siromaštva koje nismo skrivili G

dje je zaista granica osobne odgovornosti i mora li se gra anin sramiti zbog toga što je ostao bez posla i prihoda te time postao financijski nesposoban i socijalno ugrožen? Tako dugo dok se gra ani budu pristajali sramiti svoje pozicije na koju nisu mogli utjecati, politi ki sustav se ne e mijenjati. ra ani se pak suprotno svemu i dalje radije gr evito drže svoga dobrog glasa, nego suo avanja s realnoš u. To je dokazalo i izbjegavanje i ignoriranje ovotjedne tribine u organizaciji Udruge ‘Dosta je’ i Živog zida iz Zagreba, na koju su upravo pozvali gra ane da bi ih potaknuli na aktivizam i promjenu stanja. Živi zid je poznat po tome da je uspješno sprije io desetke deložacija, ali i u prazne stanove smjestio desetke obitelji

izba enih na ulicu. Prema nekim podacima, a do to nih i cjelovitih je gotovo nemogu e do i, jer nisu transparentni, Me imurje prednja i po broju ovrha gra ana, ime im posljedi no prijete i deložacije. ovjek bi zbog toga na prvu pomislio da e gra ani pohrliti na takvu vrstu tribine, barem kako bi izrazili nezadovoljstvo stanjem. e utim, sakupila se tek ša ica. Nešto je gnjilo u sustavu u kojem je preko 300.000 gra ana Hrvatske u blokadi, pri emu taj broj i raste. Samo je lani ovršeno 6.773 domova, a da ih je 2006. godine bilo “tek” 319. Ekonomska situacija u me uvremenu nije postala bolja, što e tek pokazati kad isplivaju ovrhe pokrenute u godinama kad je kriza bila u punom jeku. Pravimo se kao da se to nas ne ti e i da se nama to ne

može dogoditi. Udruga koja je na tribini pokušala ljudima objasniti zašto sve više gra ana i firmi završava u dužni kom ropstvu istovremeno je organizirala i prikupljanje pomo i za poplavljene u Slavoniji. Odaziv na tu akciju ove Udruge bio je višestruko ve i nego odaziv na tribinu, na kojoj je tek bila ša ica ljudi, manje nego prstiju na obje ruke. z toga bi se mogao ste i pogrešan dojam da ljudi ovdje žive bez briga o ovrhama i deložacijama. Me utim, tome nije tako. Dva dana kasnije razgovarala sam s gradona elnikom akovca, na iju se adresu obra aju mnogi o ajnici upravo jer su se zbog dugova ili gubitka prihoda našli u bezizlaznoj situaciji pa traže financijsku pomo . stali su bez posla, zapali u o ajanje, razboljeli se. Treba

pla ati režije, školovati djecu, otpla ivati kredite i kad se sve te obveze sru e na ovjeka koji je ostao bez prihoda preostaju mu samo dvije opcije: da skon a sam sa sobom ili potraži pomo . Mnogi, sre om, ipak odaberu ovo drugo. ema u toj o ajnoj pri i samo sirotinje i radnika koji su otpušteni pa su ostali bez pla a, s dugovima i režijama. U toj hrvatskoj, pa i našoj lokalnoj pri i ima svih slojeva i onih koji su nekada bili u sigurnim državnim službama, pa ak i manjih i ve ih tajkuna ije su nekretnine nakon propalih poslova progutale banke. Banke su postale apsolutni gospodari života. Kredit se mora platiti, pa makar dužnik bio smrtno bolestan. Nema veze ako vi umrete, naslijedit e ga vaši nasljednici. Banke se ne ti e što

ste vi ostali bez posla preko no i. To je samo vaš, a ne i njihov rizik. Teško je znati postoje li za banku izvanredne okolnosti u ljudskom smislu rije i. tisne mi se srce pri pomisli kako e sada banke tretirati sve one poplavljene ljudi koji su ostali bez imovine, a krediti im pri tome nisu završili u vodenoj bujici? astrašuju e je što je sustav, država koja bi trebali brinuti o svojim gra anima, potpuno indi#erentan prema problemima gra ana, a u potpunosti se podani ki odnosi prema bankarskom sektoru. rni scenariji govore o tome da emo imati sve više sablasno praznih zgrada, možda ak i itave gradove s jedne strane i itave obitelji besku nika s druge strane. Možda e u budu nosti

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ak biti prisiljeni pla ati placarinu za spavanje na plo niku ispred svoje ku e!!! Nije istina da vlade ne mogu sprije iti taj scenarij, tim više što su gra ani skupo iz svog nov anika platili sanaciju financijskog sektora i sve njihove zlatne padobrane i pohlepne bonuse koji su nas sve skupa doveli pred ovu provaliju, koja e nas zajedno povu i u sebe.

23. svibnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a mijenja politiku akovca

e odnio šalu, treba se okrenuti ulaga ima i vanju narasle socijale socijalnih pomo i. Primjerice, odobravanje jednokratnih socijalnih pomo i ide preko komisije, a dok se ona sazove i sastane, pro e vrijeme, a ljudima novac treba sada i odmah. Njima sto kuna zna i ho e li danas kupiti kruh ili ne. To su ljudski životi, djeca, ne možeš pored toga pro i i okrenuti glavu. To su gra ani Grada akovca, ja sam njihov gradona elnik kao i svakome drugome, kako onima koji imaju novac, tako i onima koji nemaju, kaže Stjepan Kova . * Što Grad ima na raspolaganju kako bi pomogao tim ljudima? - Jednokratne pomo i u iznosu do 3.500 kuna, što je esto kap u moru potreba tih ljudi. S druge strane, ima ljudi koji su naprosto navikli zbog životnih okolnosti u kojima su se našli uzimati pomo gdje god stignu, pa se pokušava tome dosko iti stvaranjem jedinstvenog registra na razini županije radi kontrole izdvajanja jednokratnih pomo i. Uz to, zbog pogoršanja socijalnog stanja, u akovcu se javljaju ljudi za pomo i iz drugih gradova i županija. Traže pomo za lijekove koji su skupi pa mole okolo gradona elnike i skupljaju novac, traže i suosje anje i u našoj sredini. Ali Grad akovec je prvenstveno usmjeren na pomaganje svojim gra anima. Trenutno se kao velik problem javlja nedostatak stanova. Grad akovec ima u svom vlasništvu 106 stanova i svi su puni. Nema više nama slobodnih stanova, zbog ega se razmišlja o izgradnji novih stanova za socijalu. Postavlja se pitanje gdje, jer stvaranje geta za socijalu stvara samo nove probleme u budu nosti. Zbog toga se razmatra varijanta da se stanovi urede po mjesnim odbo-

rima u tamošnjim domovima s po 4 do 6 stanova. Razmišlja se o nekoliko lokacija, kao i o na inu kako zatvoriti !inancijsku konstrukciju, uz mogu nost korištenja socijalnih fondova EU-a koji se otvaraju 2015. godine No, za ja e korištenje EU fondova treba kvalitetnije posložiti akru i Gradsku upravu. * Jedini izlaz za rješavanje socijale je novo zapošljavanje, kakva je situacija oko ulaganja? - I ju er je bio u Gradu jedan poduzetnik zainteresiran za parcelu u zoni Martane. Svaka prodaja zemljišta prouzrokuje gradnju na tom podru ju i zapošljavanje, a mi želimo stvaranje pozitivne klime za gradnju u akovcu. Došao sam iz poduzetni kog miljea i znam kako je ljudima u tom miljeu. Maksimalno u im i i na ruku i otvoren sam za svaki vid suradnje jer ti ljudi stvaraju nova radna mjesta. Time smanjujemo socijalu i kroz radna mjesta osiguravamo životnu egzistenciju. Planiramo za sjednicu Gradskog vije a u srpnju razraditi modalitete kako bi maksimalno smanjili komunalne doprinose barem za 50 posto za proizvodne djelatnosti i vidjeti koje im još pogodnosti možemo dati samo da ih potaknemo na otvaranje novih radnih mjesta. Stru ne službe sam zadužio da pripreme sve modalitete kojima je mogu e olakšati poduzetni ku klimu. ak do toga da se onima koji grade na postoje im parcelama dodatno smanji optere enje, jer su oni komunalni doprinos ve platili i kod njih je ve izgra ena komunalna infrastruktura. Primjerice, Tubla namjerava proširivati pogon i zaposliti još stoti-

AKOVEC ODLU IO pokrenuti gradnju dvorane u Ivanovcu

Ove godine novac samo za temelje Ivanovec bi u naredne dvije do tri godine trebao dobiti uz osnovnu školu i sportsku dvoranu. Grad je odlu io pokrenuti njezinu izgradnju. Dozvola za izgradnju škole je izdana, a školu e, prema procjenama, koštati oko 10 milijuna kuna. Ove godine Grad e izdvojiti 1,1 milijun kuna, što je dostatno za temelje dvorane. Od tih 1,1 milijun kuna 500.000 kuna Grad e izdvojiti iz vlastitih prihoda, a 600.000 kuna iz decentraliziranih sredstava. No takvom dinamikom izdvajanja sredstva dvorana bi se gradila deset godina, što nije smisleno. Zbog toga su u Gradu akovcu nu novih ljudi, što je za današnje vrijeme puno. Za taj pogon koji e oni graditi u svom dvorištu više nije potrebno graditi cestu i javnu rasvjetu kad ve postoji. Ako su voljni u svom dvorištu graditi proizvodnu halu ili se proširuju, zašto im to ne maksimalno olakšati. Još nekoliko !irmi na podru ju akovec planira proširenje: Senko, Petek, Metal Dekor, Ragusa... Treba im to što je mogu e više olakšati i uvažiti i poduzetni ku logiku koja u okruženju može birati povoljnije okolnosti. Mnogi na pregovo-

razra ene etiri varijante kako osigurati sredstva za brži i smisleniji dovršetak izgradnje dvorane. Nadaju se da e jedna od etiri razra ene solucije upaliti, a dvorana biti završena u smislenom roku do tri godine. Sredstava e se pokušati osigurati uz pomo Ministarstva prosvjete, regionalnog razvoja uklju uju i apliciranje na EU fondove, agencije za javno-privatno partnerstvo ili uz pomo HBOR-a na kredit. Gradsko vije e akovec prihvatilo je odluku da se u e u izgradnju sportske dvorane u akovcu na predloženi na in. re dolaze s logikom da za cijenu podizanja hale u akovcu mogu u Srbiji kupiti gotovu tvornicu u ste aju s ljudima i samo nastaviti proizvodnju. Zato moramo razmišljati kako privu i ulaga e, jer samo to je preduvjet za zapošljavanje. Grad akovec je u politiku aktivnog privla enja investitora ušao s barem desetogodišnjim zakašnjenjem, što je i dovelo do nabujale socijale uslijed gubitka zaposlenja, ali ni sada nije kasno da ova vlast u ini sve što je u prethodnom periodu propušteno.

VARAŽDINSKI TEKSTILCI žele preuzeti ateks

Doju erašnji suparnici VIS PROI i Varteks sada saveznici PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Hr vat sk a gospoda r sk a stvarnost puna je apsurdnih i nerazumljivih situacija. Jedna od tih zagonetki je da Varteks, koji je zbog poslovne agonije završio u predste ajnoj nagodbi i koji i nadalje gomila gubitke u poslovanju, unato tome namjerava preuzeti akove ki ateks. Prije nepuna dva mjeseca u vlasništvo ateksa ušao je VIS PROI, koji je na dražbi kupio dionice MT -a araparije, koja je završila u ste aju. VIS PROI i Varteks tada su se me usobno nadmetali za ulazak u ateks. Ulazak u tu akove ku tvrtku zanimljiv je zbog proizvodnje specijalnih tkanina za izradu uniformi za vojsku i policiju. Ste ajni upravitelj MT -a Tvornice arapa prodavao je paket od 82.973 otpla enih dionica ateksa, odnosno 33-postotni udio u ateksu po po etnoj cijeni od 35 kuna. Na dražbi je dionice uspio izlicitirati VIS PROI u vlasništvu varaždinskog poduzetnika Davora Patafte, koji je ponudio više, 44 kune po dionici, no svima je bio iznena enje drugi ponu a - nekadašnji varaždinski tekstilni div “Varteks”, tek izašao iz predste ajne nagodbe. Pa je Varteks najavljivao i žalbu na pravovaljanost kupnje, zbog toga što je VIS PROI uplatio jam evinu nakon roka navedenog u natje aju. Ste ajni upravitelj Želimir Uršulin u tome nije vidio ništa sporno, jer prodaju nije provodio sud, nego vlasnik, MT Tvornica arapa. U prodaji je bilo važno samo to tko da više, a VIS PROI ponudio je na dražbi više: 44 kune po dionici, kunu više od Varteksa po dionici. No, igra tu nije završena. Doju erašnji suparnici za dionice ateksa pokazali su novo lice. VIS PROI je u me uvremenu pola udjela u svojoj !irmi prodao Varteksu, tako da su isprepleli vla-

sništvo i sada zajedno jurišaju na otkup dionica ateksa koje su u pretežitom vlasništvu malih dioni ara koji su do sada konstantno odolijevali preuzimanju ateksa. ateks je zanimljiv i VIS-u i Varteksu zbog proizvodnje specijalnih tkanina za vojne i policijske odore. Varteks je kroz zajednicu ponu a a u poslu s ateksom i odgovara mu objedinjavanje proizvodnje tkanina i šivanja uniformi u jednu cjelinu. Ne zaboravimo da su još 2011. godine direktori uprava Varteksa i ateksa Zoran Koš ec i pokojni Damir Vitez, koji je u ateks došao iz Varteksova sustava, sklopili ugovor o strateškom savezu. Tada su za javnost poru ili da sporazum ima za cilj povezivanje primarne proizvodnje i stvaranje partnerskog odnosa dviju kompanija, sa svrhom zajedni kog nastupanja na doma em i stranom tržištu, u cilju o uvanja radnih mjesta te ja anja suradnje dviju najve ih tekstilnih kompanija u Hrvatskoj za konkurentan nastup na tržištu i u postupcima javne nabave. Sklapanje ugovora ateksa s Varteksom nemalo je iznenadilo me imursku javnost, s obzirom na to da su Varaždinci tada bili u neusporedivo ve im poslovnim teško ama od ateksa. Pokojni Damir Vitez nakon toga strateškog povezivanja ateksa i Varteksa kazao je: - Strateški savez nema nikakve veze ni s vlasni kom strukturom ni dionicama Varteksa ili ateksa. Nema nikakve veze ni s poslovanjem, !inancijama, gubicima, ni sa svime ovime što se doga a u Varteksu. Me utim, vrijeme je pokazalo da je imalo i da su me imurski tekstilni divovi pokopani, a iza varaždinskih ipak stoje odre eni lobiji koji ne daju da varaždinski tekstilci unato svim gubicima nestanu s tržišta, ak naprotiv, ne odustaju ni od preuzimanja ateksa, pa makar to iscrpljivanje potrajalo i malo duže.

svim žiteljima Međimurja čestitamo

Dan grada Čakovca Gradonačelnik i Gradsko Vijeće

Gospodarstvo

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI VINA u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014. održani su protekli vikend

Tisu e ljubitelja vinske kapljice došle na svoje u Štrigovi PIŠU: STJEPAN MESARI , DEJAN ZRNA

Vinska arena bila je puna sva tri dana, u subotu i nedjelju bila je ak i gužva. Što bi tek bilo da su još došle tisu e turista i da su popunjeni kapaciteti naših hotela i drugih minulih dana u Me imurju?

FOTO: ZLATKO VRZAN

ispred vas bili dvadeset godina, sada ste ravni, možda i bolji od nas. estitam! Samo naprijed i bit ete najbolji na svijetu. Tako se o našem vinskom brendu govorilo samo na otvaranju priredbe, kad su podijeljena priznanja za pušipel koji je dan od strane naših vinara na ocjenjivanje. Na sve anosti otvorenja ove lijepe i nadasve korisne priredbe za me imursko gospodarstvo i turizam tako su dodijeljene diplome s 1. me unarodnog ocjenjivanja vina pušipel/šipon/furmint. Diplome je dobitnicima uru io me imurski župan Matija Po-

Ovogodišnjem Urbanovu nije mogao odoljeti ni premijer Zoran Milanovi , koji je tako potvrdio da voli vino, ali ovaj put u nedjelju rano poslijepodne u Štrigovi - ipak ništa nije pio, samo je gledao butelje me imurskih vinara i raspitivao se o vinu.

Tri dana pune Vinske arene Kulminacija ovogodišnjeg festivala vina u Me imurju bili su ina e subota i nedjelja. Petak je osvanuo obla an i još pomalo zimogrozan nakon ružnih dana koji su, sre om, krajem tjedna bili iza nas. Uglavnom, od petka do nedjelje sportska dvorana u Štrigovi bila je Vinska arena, u sklopu lijepe priredbe “Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014.”. Ljubitelji vinske kapljice, njih više od etiri tisu e, u tri su dana došli na svoje. Uživali su u najboljim sortama me imurskih vina, od pušipela, graševine, zelenog silvanca, chardonaya, rajnskog rizlinga, sauvignona, žutoga muškata, traminca do pinot rossea, crnog pinota, cabernet sauvignona, kao i u pjenušcima. Muški dio posjetitelja uglavnom se držao svježih vina, dok je ženski dio publike, koji nije zaostajao u posjetu za muškim, uglavnom uživao u muškatima i tramincima. Vinska arena bila je puna sva tri dana, u subotu i nedjelju bila je ak i gužva. Što bi tek bilo da su još došle tisu e turista i da su popunjeni kapaciteti na-

Živjelo Urbanovo barem još stotinu godina!

ših hotela i drugih minulih dana u Me imurju? Da, još uvijek se to no ne zna kamo treba okrenuti ovaj festival vina, prema turistima i ljubiteljima vinske kapljice koji e još skuplje pla ati butelje naših vinara kad do u na izlet u naš kraj ili pak e to biti jedna lijepa doma a priredba, kada emo se svi mi na i u Štrigovi i podružiti par sati. Organizatori zajedno s turisti kim sektorom trebaju u tom smislu dobrano zasukati rukave, jer ne bi bilo dobro da pri amo bajke o turistima, jer takvih osim tri- etiri busa jednodnevnih gostiju-izletnika - nije bilo. Ono što je danas vidljivo, ako govorimo o sutra, da ak ne bi bilo dobro kad bi na Urbanovo došlo, primjerice, dnevno tisu u turista-gostiju jer bi sadašnja Vinska arena bila premala. Stoga je zapravo dobro što još uvijek nema turista, jer još kad

Beli ka Samanta kod Alojza se najbolje osje ala

U petak i subotu na rasporedu su Dani otvorenih podruma Slijedi drugi dio festivala vina - Dani otvorenih podruma. U petak od 10 sati do 24 sata otvoreni su podrumi: DK Dvanajš ak, Vina Kerman, Vinarija Štampar, Izletište Tomši , Agrome imurje - Podrum Štrigova, Vinska ku a Petkovi , Vina Kocijan, Vina Horvat, Seoski turizam obitelji Turk, Izletište vinska ku a Haži i Vinska ku a Kossi. U subotu u isto vrijeme bit e otvoreni podrumi: DK Dvanajš ak - Kozol, Vino

Kerman, Vina Kun i , Vinarija Boris Novak, Vina Medenjak, Vinska ku a Petkovi , Vina Kocijan, Vina Horvat, Vinska hiža Cmre njak, Vinska ku a Haži , Vinska ku a Kossi, DG Pjenušci - sibon i Vina Jakopi u dvorcu “Terbotz”. U podrumima i kušaonicama uz pijenje vina bit e ponu ene me imurske delicije i zabava uz živu glazbu, te e se mo i e kupiti buteljirana vina, sve po vrlo pristupa nim cijenama.

bi došli turisti - bila bi to strahovita gužva. I da, iako u svojim redovima imaju i PR menadžere i novinare, organizatori bi ipak, ako žele da se još a!irmativnije piše i izvještava o vinu, vinarima i Urbanovu, ne samo kod ku e, ve i izvan Me imurja, trebali riskirati pedeset ili sto aša kako se novinari, fotoreporteri i snimatelji u Vinskoj areni ne bi osje ali, ako ve imaju press-oznake, kao: persona non grata. To je samo što se ti e nemile situacije na licu mjesta, dok bi se o promociji Urbanova prvenstveno diljem Hrvatske i u inozemstvu itekako dalo razgovarati.

Naši vinari imaju jako puno kvalitetnih vina Što se ti e samog festivala, u prvom planu trebao je biti pušipel, iako se mora priznati da su gosti uglavnom najradije isprobavali neka druga vina. Stoga pišemo da je pušipel trebao biti u prvom planu. Naše vino kao istinski me imurski brend još uvijek se za tako nešto treba tek izboriti. I ne e biti lako, jer me imurski vinari imaju sve više puno boljih vina od pušipela. Svjedo e to i rije i Mline Hlebeca, vinara iz susjedne Slovenije. - Vjerujte, oduševljen sam cijelom priredbom, ali posebice kvalitetom vaših vinara. Štampar, Cmre njak, Alojz i Boris Novak i svi drugi pokazali su da znaju proizvesti odli na vina. Prije desetak godina mi smo

Muški dio posjetitelja uglavnom se držao svježih vina, dok je ženski dio publike, koji nije zaostajao u posjetima za muškim, uglavnom uživao u muškatima i tramincima

Premijer Milanovi u obilasku štandova me imurskih vinara

Lijepa premijerova gesta Premijera su do ekali me imurski župan Matija Posavec i predsjednik me imurskog SDP-a Mladen Novak te organizatori sajma i drugi lokalni politi ki duž-

nosnici. Ostalo je primije eno da Zoran Milanovi tijekom posjeta nije popio ni kap vina, no s obzirom na broj izlaga a i zavodljivost me imurskog vina vjerojatno je i bilo bolje

da se u to nije upuštao. Lijepa je gesta premijera Milanovi a što je svojim posjetom dao podršku ovoj manifestaciji koja je od velikog zna aja za naše vinare i našu županiju.

Župan Posavec bio je posvuda rado vi en gost

Oni imaju najbolji pušipel

23. svibnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U TERBOTZU ODRŽANA 7. Gastroizložba i prvi me imurski kulinarski izazov REKLI SU: Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae: - Šesti Festival pušipela ispunio je sva naša o ekivanja. Svi vinari donijeli su svoje pušipele i oni su uglavnom kvalitetni, premda e se prava kakvo a dogoditi u narednim tjednima i mjesecima. Zahvalan sam svima koji su dali bilo kakav doprinos priredbi. Josip Mikec, lan Organizacijskog odbora:- Trudili smo se i smatram da se trud isplatio. Mogu kazati da je dosadašnji program Urbanova u potpunosti uspio. Kao i uvijek i posvuda, netko je ne im nezadovoljan, ali to je tako kada se radi s ljudima. Posjetitelja je bilo sa svih strana, no najviše doma ih, a to nam je i cilj - da doma i ljudi prepoznaju što raste u doma em vrtu. Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova: - Sretan sam i presretan što se u Štrigovi okupilo na tisu e ljudi, a sve su nas okupila naša vina. estitam i zahvaljujem svim vinarima koji su sudjelovali na Festivalu pušipela i koji e širom otvoriti svoje podrume. Vinari i vina naše su zlato i zbog toga sam toliko sretan. savec, koji je i otvorio Urbanovo 2014., pa time samim i Festival pušipela, središnji doga aj ove priredbe. Velika zlatna diploma pripala je akove kom Agrome imurju za Moslavac izborne berbe bobica 2002., vino izvrsnih osobina koje se ve sada nalazi u njihovoj arhivi i zasigurno je najbolje od svih njih u arhivi od 25 tisu a boca. Šampioni kvalitete predikatnih vina jesu Milan Hlebec iz Slovenije za Šipon izborne berbe prosušenih bobica 2012. i PRA-VINO urin-Prpotnik iz Slovenije za Šipon ledeno vino 2007. Pušipel 2 berbe 2013. vinske ku e Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca šampion je kvalitete redovite berbe i bit e sve ano otvoren na Vinskom balu u restoranu “Terbotz” u petak 30. svibnja. Ostali dobitnici zlatnih diploma jesu vinarija Štampar iz Svetog Urbana (Pušipel ledeno vino 2007.), Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca (Pušipel 1 2013.), Kreinbacher Birtok iz Ma arske (Furmint 2012.), Boris Novak iz Banfija (Pušipel kasna berba 2012.), Vinska ku a Cmre njak iz Svetog Urbana (Pušipel 2013.), Milan Hlebec iz Slovenije (Šipon izborna berba 2013.), Rajko Cmre njak iz Sv. Urbana

Traminac mirisavi OPG-a Haži - vino festivala u Štrigovi Posjetitelji VI. Festivala pušipela na Danima vina u Županiji Zrinskih - Urbanovu 2014. imali su priliku glasovati za vino koje im se najviše svidjelo. Na kraju #estivala Organizacijski odbor prebrojio je kupone te ustvrdio kako su posjetitelji najviše glasova dali tramincu mirisavom OPG-a Haži iz Jurov aka. Drugo mjesto pripalo je DGA-u Pjenušci - sibon iz Banfija, a tre e Vinima Kun i iz Banfija za muškat žuti. Tatjana Haži potom je sve kupone na kojima su posjetitelji glasovali za njihov traminac stavila u bubanj te izvukla dobitnike prigodnih nagrada. Dobitnici su Marko Ša#ari iz Šenkovca, Mladen Novak iz Nedeliš a i Miran Vinko iz Grabrovnika. (Pušipel izborna berba 2011.), Kajžar Saško Štampar iz Slovenije (Šipon izborna berba 2011.), Letina inox akovec (Šipon pjenušac 2009.), Dvanajš ak - Kozol Dragoslavec (Moslavac prelo ke 2013.) i Alojz Novak iz Svetog Urbana (Pušipel kasna berba 2012.). Podijeljeno je 10 srebrnih i 6 bron anih diploma te jedno priznanje. U sklopu Festivala pušipela održano je bezbroj stru nih predavanja i radionica, koje su bile odli no posje ene ne samo od strane vinogradara i vinara, nego i posjetitelja, što je jasan pokazatelj kako proizvo a i vrhunskih i kvalitetnih vina osje aju potrebu znati još nešto više, nešto novo što se doga a u svijetu vina u Hrvatskoj i svijetu. Na svoje su došli i proizvo a i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo, koji su predstavili nove linije za punjenje boca, zatim najnovije preše za prešanje grož a, prskalice, mul are, travokosilice, obreziva e rozgvi i niz drugih novosti, od inox ba vi, preko filtera, do škara za obrezivanje vinograda. Organizatori su pripremili i tradicionalni zabavni program, te bogatu gastronomsku ponudu, ali upitno je mora li se od Urbanova “raditi proš enje” i trošiti novac za istrošena imena hrvatske estrade? Ili bi to ipak trebao biti #estival vina u kojem je sasvim dovoljno kušanje i isprobavanje vina uz poneki gastronomski užitak.

Štand Slavonsko-baranjske županije

Kristal i Kneja imat e pobjedni ka jela mjesec dana na meniju Piše: Roberta Radovi

- Gastroizložba ove godine organizirana je na malo druga iji na in. Htjeli smo uvesti živost i natjecateljski duh. Svi restorani pripremaju ista jela i donose jedan tanjur pred žiri. Pobjedni ki restorani imat e mjesec dana na svom meniju pobjedni ko jelo. Svake godine nastojimo poboljšati i inovirati stvar jer je to na in da se poboljša i naša ugostiteljska i turisti ka ponuda, kazao je Rudi Grula, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije, o novom konceptu Gastroizložbe i kulinarskog showa koji je održan prvi dan Urbanova, u petak 16. svibnja, u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori. U kulinarskom natjecanju svoje vještine predstavilo je sedam restorana: “Fortuna” Mala Subotica, “Kneja” Mali Mihaljevec, “Kristal” akovec, “Me imurski dvori” Lopatinec, Hotel “Panorama” Prelog, “Prepelica” Otok i “Terbotz” Železna Gora, koji je ujedno bio i doma in natjecanja. Program je organiziran u suradnji Udruženja ugostitelja Me imurja i Turisti ke zajednice Me imurske županije. Kulinarski žiri u sastavu Rene Bakalovi , Marko Palfi i Branko Tomaši nakon kušanja pretepene juhe, tem#anog kuni a i me imurske gibanice u suglasju su proglasili najbolje. Presudni elementi kod ocjenjivanja bili AKOVEC SE UKLJU IO U PROJEKT “FINOTEKA”

Kako direktno povezati proizvo a e i potroša e

Kako bi pomogao poljoprivrednicima i ostalim proizvo a ima hrane sa svojeg podru ja da lakše prodaju svoje proizvode, Grad akovec se uklju io u projekt “FINOTEKA.com”. Na taj na in akovec želi izravno pomo i u promociji proizvo a a hrane sa svog podru ja oglašavanjem u centralnom mjestu tržišta doma e hrane u Hrvatskoj. Na internet stranici www. FINOTEKA.com svi proizvo a i hrane s podru ja Grada akovca mogu potpuno besplatno unijeti svoje proizvode u ponudu. Pozivaju se proizvo a i da to u ine ve sada, neovisno o tome što trenutno možda ne traje prodaja njihovih proizvoda, ali potencijalni kupci mogu na jednom mjestu vidjeti što sve proizvode naši proizvo a i hrane. Svi proizvo a i koji se ne koriste internetom u prostorijama Grada akovca mogu preuzeti i popuniti obrazac za registraciju proizvo a a, putem kojeg se i oni mogu uklju iti u projekt. Cilj je da se preko ove baze podataka omogu i kupovanje hrane bez posrednika. Na podru ju akovca postoji ve i broj proizvo a a hrane koji proizvode iznimno kvalitetne proizvode, ali ne postoji navika kupovanja od njih. Radi dobrobiti i potroša a i proizvo a a, uz pomo ove baze podataka u kojoj sudjeluje 2.000 proizvo a a iz svih krajeva Hrvatske mogu e je promijeniti dosadašnje navike. (BMO)

Pobjedni ku pretepenu juhu pripremio je restoran “Kristal”

su izvornost, kreativnost i serviranje (izgled tanjura). akove ki restoran “Kristal” okitio se s ak dva odli ja jer je prema ocjeni žirija najbolje pripremio juhu i desert. Restoran “Kneja” zadivio je komisijska nepca s pripremom tem#anog kuni a. Gastronomad Rene Bakalovi tom je prigodom naglasio kako su me imurska jela naizgled vrlo jednostavna, ali zahtijevaju per#ekciju u nekim elementima priprave. Kultura uživanja u hrani treba se graditi Uz predstavljena jela fino se sljubuljivao pušipel Vinarije Jakopi (berba 2011.), a upravo tu

poveznicu i zna aj i a i pi a u turisti koj ponudi našeg kraja Rudi Grula dodatno je istaknuo: - Intenzivno radimo na sljubljivanju vina s me imur skom hra nom . Svi gastrokriti ari koji nam dolaze u Me imurje hvale raznovrsnost, izvorne okuse me imurske kuhinje, a zadatak nas iz Turisti ke zajednice MŽ-a je da taj glas pronosimo diljem Me imurja, Hrvatske, ali i inozemstva. Kao što se u vinu gradila kultura pijenja vina, tako se sve više i više kod nas u Me imurju gradi i kultura uživanja u jelu, u hrani. To je ono što je u svijetu trend i osnovica jedne turisti ke

ponude. Ali ne samo turizma, nego i za naše ljude. Me imurci su u prošlosti puno i teško radili i nau ili krepko jesti, da bi mogli teža ki raditi. Sre om, došla su vremena kada u hrani možemo i uživati i di i je na višu razinu i prepoznatljivost. Prije desetak ili više godina pili smo kisela vina. Danas u Me imurju nema više loših vina. Obilazim vinare i mogu re i da svi imaju sjajna vina i sjajnu hranu. Samo to još moramo di i na jednu višu razinu i dodatno istaknuti.

Kroz Međimurje GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. svibnja 2014.

PONOVNO aktualizirana gradnja hidrocentrala na Muri u Sloveniji, a prva bi bila kod Murske Sobote

Pouka gra ana Slovenci ne mare za zašti eni Gra ani Hrvatske su na svoj na in dali lekciju svim politi arima uo i izbora. Ne bilo koju, ve najve u lekciju u životu svakog politi ara: ako ne ete vi, ho emo mi. Pouka humanitarne akcije sakupljanja pomo i za poplavljene jedinstvena je. Doduše, i prije je bilo brzog reagiranja gra ana, no nikad u razmjerama kao što je to ovih dana. Svim organiziranjem preko društvenih mreža i na druge na ine gra ani su dali debelu poruku svakoj politi koj osobi ili onome tko to želi biti u budu nosti da s njima više nema šale. Ne samo to. Naprosto su prisilili politi are da se više angažiraju, tako da ovih dana imamo mnogo politi kih javnih osoba na terenu, možda i previše, no ako imaju što re i onda i nije. Na taj su na in sredstva masovnih komunikacija, a prije svega televizija te organiziranje putem društvenih mreža, pridonijeli boljem razumijevanju nas samih i onoga što želimo, a to je skladan suživot u zajednici koja e se me usobno štititi i pomagati. Od današnjeg dana svaki e politi ar i u Hrvatskoj itekako osluškivati javnost i društvene mreže, dok je pojam demokracije sve više na kušnji. Tako er se po prvi put dogodilo da je problematika poplavljenih podru ja zahva ena i dubinski, kroz razgovore sa stru njacima, pa su tako mnogi prvi put saznali neke injenice koje do danas nisu znali. Tako,

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

krajolik i planiraju gradnju HE Hrastje - Mota trebala bi imati snagu 22 megavata, a još se razmišlja graditi li jednu od 2 ili dvije HE od 11 megavata. No ho e li doista ta 22 megavata (oko polovine HE Dubrava) spasiti Sloveniju od nedostatka elektri ne energije? PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

npr., da je obrana od poplava Save zajedni ka stvar za Hrvatsku i BiH i na kraju Srbiju. A kad je tako, treba sura ivati mnogo više nego sada, Sava je mnogim politi arima koji su se durili na spomen drugog naroda stavila !laster na usta, a neki e se i posipati pepelom. Kad je rije o nasipa na Savi koji je pukao, još se ne zna pravi uzrok puknu a i možda se nikad ni ne e saznati, pritisak vode je vjerojatno uzrok. Internetom kruži i neprovjerena pri a da su kod nasipa na Savi uhva ene dvije osobe s dinamitom, što naša policija demantira. Stru njaci kažu da je pri tako velikom pritisku vode na nasip dovoljno da netko samo zagrebe žlicom po kruni nasipa i pusti malo vode i za pola sata nasip je razoren. Na sre u, u Me imurju ovaj put nije bilo ve ih problema s poplavama, što ne zna i da ih ne e biti ubudu e. Najljepše je pak uti da se gra ani u našim op inama i gradovima raduju što mogu pomagati ljudima u nevolji, na na in na koji to ve mogu.

U Sloveniji se ovih dana ponovno govori o gradnji hidroelektrana na rijeci Muri, na kojoj je ve izgra en itav niz hidrocentrala u gornjem toku, ve inom u Austriji.

Gdje su sve hidrocentrale na Muri? Prve hidroelektrane nas Muri bile su NIKLASDORF (1895.), Lebring (1902.), Bruck an der Mur (1903.), Murau (1907.) i Peggau (1908.). Te elektrane bile su opremljene s Francis turbinama i bile su ve inom kanalskog tipa. Do danas je na Muri bilo izgra eno 34 hidroelektrana, od kojih danas radi njih 31. Od toga 30 u Austriji i jedna u Sloveniji - HE Ceršak. Elektrane se dijele u tri grupe: proto ne rije ne (16), kanalske rije ne (12) i akumulacijske (3). U nacionalnom parku Hohe Tauern u Austriji (u blizini izvora Mure) izgra eno je nekoliko manjih hidroelektrana. U salzburškom dijelu Mure izgra ene su tri hidroelektrane (Rotgülden - 1953., Murfall - 1922. i Hintermuhr - 1991.). To su akumulacijske elektrane. U blizini granice sa Štajerskom tako er je bila elektrana, ali ju je poplava uništila. Na tom dijelu je najzanimljivija HE Hintermuhr (u blizini Muhra) jer je izgra ena u umjetnoj jami. Prakti ki je izgra ena

Shema hidroelektrana na slovenskom dijelu rijeke Mure (foto: Delo) u brdu (Veliki Hafner - 3076 m). zödl – 1982.). Ovih 8 elektrana Od izvora je tre a elektrana i zajedno se naziva: “lanac elekzadnja u saveznoj državi Salz- trana na srednjoj Muri”. Od Gradca do slovenske burg. Jedina je kaverniškog tipa na Muri. Razdijeljena je na dva granice kod Ceršaka u donjem dijela. Prvi dio je akumulacija dijelu Mure izgra eno 6 elek- jezero Rotgülden, a drugi dio trana (Mellach – 1985., Lebring je strojarnica, koja je izgra ena – 1986., Gralla – 1964., Gabersu brdu. Najve a je elektrana na dorf – 1974., Obervogau – 1977. Muri. i Spielfeld – 1982.). Sve su proU gornjem gorskom dije- to ne elektrane. HE Spielfeld je lu Mure austrijske Štajerske najbliža Sloveniji. Nalazi se blizu od granice sa Salzburgom do Šentilja u austrijskoj pokrajini uš a rijeke Murice u mjestu Štajerskoj. Od granice sa SalzBruck an der Mur izgra eno je burgom je 27., a od izvora je 30. 13 hidroelektrana. (Bodendorf elektrana na Muri. – 1982., St. Georg – 1985., MuU slovenskom dijelu Mure rau – 1907., Unzmarkt – 1986., izgra ena je samo elektrana Judenburg –1904., Sensenwerk Ceršak (1930.) za potrebe indu– 1907., Murdorf – 1911., Fis- strije. Trenutno je u fazi pripreching – 1994., Leoben – 2005., me za obnovu. Kanalskog je tipa Niklasdorf 1 – 1895., Niklasdorf i zadnja je elektrana na Muri. 2 – 1906., Mötschlach – 1949. i Bruck – 1903.). Na tom su dijelu Ekološki aktivisti - protiv Ekološki aktivisti Slovenije prisutne kanalske i proto ne elektrane. HE Niklasdorf je od i Hrvatske smatraju da je pregranice sa Salzburgom prva, a mala korist od hidroelektrana u od izvora 4. elektrana na Mu- odnosu na štetu, a tako misle ve ri. Tipi na je rije no-proto na više godina. Pitanje je i kakav bi utjecaj murske hidroelektraelektrana. U srednjem dijelu Mure au- ne imale na projekt “NATURA strijske Štajerske, koji se proteže 2000”. Hidroelektrane mijenjaju od uš a rijeke Murice u mjestu Bruck an der Mur do Gradca, iz- mikroklimu i pove anju vlagu gra eno je 8 elektrana (Perne- u zraku, što dovodi do ugroza zdravgg – 1928., Laufnitzdorf – 1931., Rothleiten – 1928., Rabenstein lja gra ana, naro ito djece i – 1987., Peggau – 1908., Friesach mladih. Dolazi i do poreme aja – 1998., Gratkorn – 1923. i Wein- i pada podzemnih voda te isu-

šivanja, pada kvalitete vode, nestanka krajolika i dinamike rije nog ekosistema. Samo kanaliziranje rijeke smatra se ekocidom jer nestaje više stotina vrsta biljaka i životinja. Slovenci ina e imaju koncesije za gradnju ak sedam hidrocentrala na Muri, no do sada ih nisu iskoristili. U ovom trenutku rade se analize i studije, a traži se i odgovor na osnovno pitanje: je li bolja jedna velika hidrocentrala snage 22 megavata, ili dvije manje, svaka snage 11 megavata. Planirana je gradnja proto nih hidroelektrana. Dravske elektrane Maribor (DEM) ovih su dana dobile potporu Kmetijsko-gozdarske zbornice Slovenije za gradnju HE na Muri, a potpredsjednik Marjan Perš, kako piše slovensko “Delo”, po gradnji za Pomurje o ekuje “novo dobo in novi svet”. Za sada je akcija usmjerena na gradnju HE Hrastje - Mota. Vodnogospodarski biro Maribor mora za godinu dana prirediti studiju okoliša, do kada e stvari biti jasnije, a o ekuje se da e se 2016. godine kona no odlu iti o gradnji. Slovenski poljoprivrednici nadaju se da e izgradnjom hidroleketrane mo i navodnjavati svoja polja uz Muru, pa je i to razlog zbog ega se previše ne protive projektu. S druge strane, predsjednik slovenskog saveza društava “Moja Mura” Stojan Habjani , prema pisanju lista “Delo”, smatra da su poljoprivrednici dovoljno mudri da i bez hidroelektrane i velikih ulaganja uspješno vode svoja gospodarstva. Više e se znati nakon izrade studija u Sloveniji. Stav Me imurske županije je poznat, nema gradnje hidroelektrana na Muri, kao i negativan stav ekoloških aktivista.

CRNA KRONIKA PROTEKLIH SEDAM DANA u znaku kra a i provala

GORNJI KONCOV AK

Traktor se zapalio tijekom rada Ponovno se naveliko aktivirali lopovi Na pašnjaku u Gornjem Koncov aku, koji je u vlasništvu Stanka Srše, u srijedu 21. svibnja u poslijepodnevnim satima zapalio se traktor marke IMT Ferguson 359, koji je izgorio toliko da više nije za uporabu ni za popravak. Kako nam je rekao Branko Per i , prvi ovjek DVD-a Sveti Martin na Muri, oni su primili dojavu o izbijanju požara na traktoru u Gornjem Koncov aku i za petnaestak minuta zapo eli s gašenjem požara koji je izbio na prednjem dijelu traktora, kod motora. Premda su stigli brzo i profesionalno obavili posao, svi plasti!icirani i gumeni dijelovi na traktoru su izgorjeli, kao i sjedalica te razne cijevi. Nagorjele su i gume zadnjih pogonskih kota a. Srša je traktorom obavljao “obra anje” sijena te je izgorjelo i malo suhog sijena, no, na sre u, ne i okreta sijena, a nije bilo nika-

Traktor Stanka Srše izgorio je u potpunosti

kvih ozljeda voza a traktora. Per i vjeruje kako je razlog zapaljenju traktora negdje kod klema akumulatora i dovoda goriva, ali mu je nejasno zašto se oganj tako brzo proširio na cijeli traktor, s obzirom na to da koristi dizel gorivo. Per i upozorava vlasnike traktora s kojima obavljaju poljoprivred-

ne poslove da eš e kontroliraju stanje motora, da o iste dijelove kroz koje prolaze struja i gorivo, poglavito na traktorima starijih godišta, kako usred radne temperature, ali i one koje su rezultat sun anih zraka, ne bi dolazilo do nesre a i materijalnih šteta. (S. Mesari )

Tijekom no i s utorka na srijedu i u srijedu lopovi su bili vrlo aktivni. PU me imurska javlja o ak etiri kra e tijekom no i, od kojih su tri okarakterizirane kao teške kra e. Kralo se zaista sve, od robe u trgovini do alata, produžnih kabela i goriva. PU me imurska priop ila je sljede e: u srijedu 21. svibnja oko 3.40 sati u Macincu, u Glavnoj ulici, nepoznati po initelj provalio je u trgovinu, vlasništvo privatnog poduze a, gdje je ukrao novac i robu. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da su kazneno djelo po inili 21-godišnjak iz Zagreba, 19 i 18-godišnjak iz Kuršanca, te dijete s podru ja Me imurske županije, kod kojih je prona en i oduzet dio ukradene robe. Tijekom no i s 20. na 21. svibnja u Ma kovcu, u Ulici bana Josipa Jela i a, nepozna-

ti po initelj provalio je u šupu i ukrao razni alat i kanistar s gorivom. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Iste no i u Mihovljanu, u Prvomajskoj ulici, nepoznati po initelj provalio je u gospodarske zgrade i ukrao razni profesionalni alat i produžni kabel. U Vratišincu pak je u Ulici dr. Vinka Žganca nepoznati po initelj iz ogra enog vo njaka, vlasništvo poduze a iz akovca, sa stroja demontirao i ukrao kardan s polugom i hidrauli nu pumpu, te bale mreža. Materijalna šteta procjenjuje se u svim slu ajevima na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Dvojac uhi en kad je htio odnijeti plijen U subotu 17. svibnja Policijska uprava me imurska zaprimila je obavijest od gra ana da je u Tur iš u u tijeku provala u jednu ku u ija vlasnica živi u Zagrebu. Brzom reakcijom policijski službenici u toj su ku i zatekli 30-godišnjaka iz Novakovca i 23-godišnjaka iz Piškorovca. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su oni provalili u obiteljsku ku u i u trenutku kada su zate eni od policijskih službenika pripremali stvari koje su namjeravali ukrasti. Po initelji su uhi eni i u nedjelju 18. svibnja predani pritvorskom nadzorniku, te e uz kaznenu prijavu biti dovedeni op inskom državnom odvjetniku uz prijedlog da im se odredi istražni zatvor. (ri)

23. svibnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LOVA KI savez Me imurske županije daje inicijativu Saboru RH

LD “ZEC” Mursko Središ e zaprima prijave šteta od divlja i

Me imurski lovci predlažu da divlja Divlja uništava bude Ustavom zašti ena vrijednost uljanu repicu, Hrvatskom lova kom savezu odaslana je inicijativa za osnivanje fonda iz kojeg bi se namirivale štete koje po ini divlja i štete koje su po injene na divlja i Vladi Republike Hrvatske lovci e preko Hrvatskoga lova kog saveza uputiti prijedlog o zaštiti divlja i, i to na na in da divlja više ne bude opasna stvar nego Ustavom zašti ena vrijednost Hrvatske. Hrvatskom lova kom savezu odaslana je inicijativa za osnivanje fonda iz kojeg bi se namirivale štete koje po ini divlja i štete koje su po injene nad divlja i, jer mnoga društva su pred bankrotom upravo zbog spomenutih naknada. Me imurskoj županiji lovci upu uju prijedlog da se napravi zakup lovišta na sljede ih deset godina. Skupštini nazo an dožupan Vidovi kazao je kako bi se to moglo prihvatiti, s obzirom na to da me imurski lovci vrlo dobro gospodare lovištima.

To su glavni zaklju ci koji su doneseni na redovnoj skupštini Lova kog saveza Me imurske županije, na kojoj je izvješ e o radu Lova kog saveza podnio njegov predsjednik Ljubomir Grgec. Najvažnijim u proteklom razdoblju Grgec smatra ulazak Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije, pak je Hrvatski lova ki savez, odnosno sam Grgec, u suradnji s FACE-om i Intergrupom za lov Europskog parlamenta, koja ima preko 150 lanova - europarlamentaraca, te s predstavnicima Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede, sudjelovao na sjednici Intergrupe u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje je usvojeno niz zaklju aka koji e

Grgec je sjajnom lovcu na lisice Stanku Grabaru uru io Trofejni list za lisi ju lubanju

imati odjek me u hrvatskim lovcima. Na sjednici je tako er Stanko Grabar iz Lova kog društva “Tr ka” akovec dobio Veri!ikacijski trofejni list Me unarodnog povjerenstva za ocje-

njivanje trofeja za lubanju lisica, koja je ujedno postala prvakom Hrvatske, s najve im brojem to aka. Ocjena od ak 25,66 sjajan je rezultat za samog Grabara, ali i me imursko i hrvatsko lovstvo.

U lipnju Lova ko damsko društvo

Tajnik Mladen Lackovi iznosi prijedlog jednogodišnjeg stažiranja kandidata za lovce

Ljubomir Grgec posebno je naglasio: - Stru ne službe LS-a Me imurske županije obavile su sve potrebne predradnje i krajem lipnja treba se osnovati i registrirati Lova ko damsko društvo, ime bi me imurski Lova ki savez uz ve legendarne Rogiste dobio još jedan atraktivan brend.

Grgec je pohvalio LD “Patka” iz Donjeg Vidovca - Svete Marije za odli no organizirano ocjenjivanje lova kih pasa. Dvadesetak pasa uspješno je položilo ispit uro enih osobina, a nije izostala ni ljepota kod ocjenjivanja oblika. Lovci su u proteklom vremenu, ali i sada, prkosili zakonitostima op e apatije i pružaju primjer kako se s malo može u initi puno ako je u mislima druženje i prijateljstvo, složili su se na kraju sjednice lovci, podsjetivši se na fantasti no skuhani gulaš podno zidina Starog grada povodom dana Me imurske županije. Smatraju kako bi upravo kuhanje Lova kog gulaša kod Starog grada Zrinskih mogao i trebao postati me imurski brend za potrebe turizma. Me imurski lovci zahvalni su i me imurskim novinarima koji, prema njihovom mišljenju, korektno pišu o aktivnostima Lova kog saveza Me imurske županije i lovcima op enito. Tajnik Mladen Lackovi lovcima je rekao kako ima prijedloga da se iznova stažiranje obavlja “po starom”, godinu dana, što zna i kako e kandidat za lovca opet godinu dana hodati s lovcima, nositi ustrijeljenu divlja , istjerivati ze eve i fazane iz skloništa te obavljati druge poslove prije negoli postane lovcem. (Stjepan Mesari )

grah i povr e Lova ko dr ušt vo “Zec” iz Murskog Središ a na osnovu poduzimanja odre enih mjera za sprje avanje štete od divlja i podsje a sve poljoprivrednike koji imaju zemljišta na podru ju otvorenog lovišta društva da su dužni kod zaštite svojih poljoprivrednih zemljišta od šteta od divlja i obavijestiti ovo Lova ko društvo o po etku šteta na poljoprivrednim kulturama, kako bi LD “Zec” Mursko Središ e mogao postupiti po godišnjem planu. O nastalim štetama poljoprivrednici trebaju obavijestiti predsjednika društva Stjepana Jalšovca na brojeve telefona 861-235 ili 092/269-7655, zatim Dalibora Tekelija na brojeve 543-480 ili 098/241-865 te Zdravka alopu na broj 098/706-6186. Za ostvarivanje prava zaštite korisnik zemljišta dužan je LD-u “Zec” Mursko Središ e dati na uvid vlasni ki ili posjedovni list, odnosno ugovor o zakupu zemljišta te na zahtjev društva omogu iti utvr ivanje položaja zemljišta. (sm)

FINANCIJSKE POTPORE IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE (2014. – 2020.) ZA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Poljoprivreda Turizam Proizvodne i uslužne djelatnosti Pozivamo Vas na prezentaciju financijskih potpora iz fondova EU za razdoblje 2014 2020 za poljoprivredu, turizam, proizvodne i uslužne djelatnosti koja će se održati u organizaciji međimurskog ogranka stranke ORaH (Održivi razvoj Hrvatske) u Čakovcu u restoranu Kristal u srijedu 21.05.2014. u 18 sati

ULAZ BESPLATAN Nakon prezentacije bit će u restoranu Kristal organiziran kraći domjenak za sve posjetitelje povodom otvaranja stranačkih prostorija međimurskog ORaH-a na Trgu Eugena Kvaternika 8 u Čakovcu. Povjerenik ORaH-a za Čakovec – Međimurje Kristijan Mavrek Tel: 099-310-9424 E-mail: kristijan.mavrek@orah.hr

Kroz Međimurje

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKUPŠTINA LAG-a “Me imurski doli i bregi”

Sa skupštine LAG-a “Me imurski doli i bregi” u Lopatincu

Cilj je proširiti lanstvo u svim sektorima Udruga LAG “Me imurski doli i bregi” održala je tre u sjednicu skupštine 14. svibnja u Domu mladeži u Lopatincu. Predsjednica LAG-a Sanja Krištofi otvorila je sjednicu kojoj je nazo io 31 predstavnik lanova LAG-a, Upravnog i Nadzornog odbora LAG-a, kao i gosti. Usvojeno je izvješ e o radu Nadzornog odbora LAG-a za 2013. godinu, koje je prisutnima izložio Stanislav Rebernik, predsjednik Nadzornog odbora, i izvješ e o radu Upravnog odbora LAG-a za 2013. godinu, plan rada i financijsko izvješ e za 2013. godinu, kao i plan rada LAG-a s financijskim planom za 2014. godinu. U 2013. godini, na samom po etku svog djelovanja, LAG “Me imurski doli i bregi” proveo je proces strateškog planiranja iji je rezultat Lokalna razvojna strategija LAG-a, temeljem koje je LAG dobio ugovor o sufinanciranju iz IPARD programa, u visini od 900.000 kuna, za dvogodišnje razdoblje. LAG je tijekom 2013. godine izdao tri pisma preporuke kojima je podržao IPARD projekte investitora “Poljo Po-

savec” d.o.o., Vinarije Štampar i OPG-a Posedi, a koji su tako er odobreni za financiranje iz IPARD programa. Predstavnici LAG-a sudjelovali su na radionicama diljem Hrvatske, a za svoje lanove LAG je tijekom 2013. organizirao nekoliko besplatnih edukacija u suradnji s programom “JAKO”. U 2014. godini LAG planira provoditi aktivnosti zacrtane u Lokalnoj razvojnoj strategiji, a krajem godine e zapo eti s izradom nove strategije prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020. LAG e intenzivirati in#ormiranje stanovnika LAG-a i svojih lanova, organizirati promidžbene doga aje za sve stanovnike i besplatne radionice za svoje lanove, s ciljem usavršavanja i obrazovanja. lanovi e mo i sudjelovati na seminarima, studijskim putovanjima i sajmovima, a kako bi što više osoba moglo koristiti aktivnosti LAG-a financirane iz IPARD programa, cilj je proširiti lanstvo u javnom, civilnom i gospodarskom sektoru koje LAG povezuje na podru ju osam op ina zapadnog Me imurja. (SK)

Ribolov u istom i zdravom okruženju

ŠRC “Zaleš e” - primjer iste i zdrave sredine

MURSKO SREDIŠ E pokušava što više oživjeti prirodni krajolik kojim je okruženo

Posljednjih šest godina puno je u injeno na zaštiti okoliša Ogroman doprinos ure enju i održavanju istog i zdravog okoliša daju središ anski ribi i i lovci. Ribi i su uredili ribolovne površine “Napolitanke” i “Balaton” PIŠE: STJEPAN MESARI

Rade i najviše na zaštiti pojasa uz rijeku Muru, kao i brinu i o isto i same rijeke, elni ljudi Grada Mursko Središ e proteklih šest godina, gradski poglavari i službe za o uvanje i zaštitu okoliša svoje gra ane u inili su sretnima, a Gradu priskrbili mnoge pohvale. Na svom cijelom

podru ju, od Hlapi ine do Križovca, rijeka Mura i njezin okoliš uredni su i isti, a sli no je i s vodom u njezinom koritu. Istina, dogodi se poneki eksces, ali se uvijek pravodobno i kvalitetno intervenira. Ogroman doprinos ure enju i održavanju istog i zdravog okoliša daju središ anski ribi i i lovci. Ribi i su uredili ribolovne površine “Napoli-

tanke” i “Balaton”, te gotovo do nacionalne kvalitete i razine uzdignuli ŠRC “Zaleš e”, mjesto koje svakodnevno pohodi na stotine turista i šeta a. O zaštiti okoliša brinu dje ji vrti i, udruge, škola, župa i klubovi koji uklanjaju nekorisne trave i bilje te skupljaju sme e i otpad koje ili donese vjetar ili odbace nesavjesni gra ani.

MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Lista MDS-a broj 11

Šetnica je ponos Grada i gradona elnika, a njezinim ure enjem zašti ena je Mura

Danas je sigurno više cvije a nego sme a Svih pet naselja koja ine Grad Mursko Središ e putem svojih mjesnih odbora ine napore drže i prirodu istom i zašti enom, a Grad ulaže dosta velika nov ana sredstva kako bi ljudima bilo ugodnije živjeti i boraviti u svakom od njih. Puno toga na zaštiti okoliša ini poduze e “Murs Ekom”, koje više od svojih propisanih poslova obavi u korist gra ana i prirode te tako daje svoj doprinos da Grad bude ist i da u njemu voda može biti iz prirodnih izvora uz gradsku šetnicu. Danas je Grad Mursko Središ e jedinica lokalne samouprave u kojoj je zasigurno više cvije a nego sme a. A to je cilj Gradske uprave bio od trenutka kada je Hrvatska turisti ka zajednica po ela provoditi akciju pod nazivom “Više cvije a, manje sme a”, koja je u Murskom Središ u zaista pala na plodno tlo.

MARIO HORVAT nakon biciklisti kog podviga vratio se ku i

Lista MDS-a za Europski parlament: 1. Željko Pavlic, 1962., Sveta Marija 2. Zlatko Bacinger, 1961., Čakovec 3. Barbara Kneklin, 1985., Zasadbreg 4. Željko Ciglarić, 1959., Nedelišće 5. Josip Požgaj, 1953., Čakovec 6. Ksenija Polišanski, 1971., Prelog 7. Zlatko Lovrenčić, 1957., Palinovec 8. Andreas Lisjak, 1973., Sveta Marija 9. Sara Gosarić, 1988., Donji Koncovčak 10. Mihael Mađarić, 1986., Štrukovec 11. Željka Novak, 1968., Čakovec

Međimurci za Međimurje!

Mario Horvat s najbližima, rodbinom i prijateljima na sve anom do eku prilikom povratka ku i

Dovoljne samo dvije rije i: Svaka ast! Mario Horvat, hrvatski branitelj iz Malog Mihaljevca, sretno se kombijem u kojemu je bila prate a ekipa vratio iz svetišta Lourdes, kamo je na biciklu krenuo 8. svibnja 2014. Horvat je pokazao impresivnu pripremljenost i u osam i pol

dana prešao je u razli itim vremenskim uvjetima i temperaturama 1880 kilometara. U rodni kraj zajedno s kolegama vratio se u ponedjeljak nave er, gdje su ga do ekali brojni prijatelji, kolege branitelji, sumještani, op inski na elnik,

župnik i ono najvrjednije – obitelj. - Na ovaj put odlu io sam se iz iste pobožnosti i vjere. Išao sam Bogu i Majci Božjoj zahvaliti što sam se živ i zdrav vratio iz Domovinskog rata, što imam svoju Domovinu i sretnu obitelj, kazao je po po-

vratku Mario, a potom pošao na svetu misu zahvalnicu koja je služena u župnoj crkvi. Svi koji su ga došli pozdraviti nakon odra enoga istinskog biciklisti kog podviga za jednog rekreativca kazali su samo dvije rije i: Svaka ast! (sm)

23. svibnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTRKA Preloga s vremenom i prošloš u

Tek se nazire arobna brojka od pet tisu a stanovnika Zamah poslovnih zona, zapošljavanja i otvaranja gradilišta zadnjih godina daje nadu da je Grad sve bliže svom cilju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Kad e Grad Prelog prije i 5.000 stanovnika? Pitanje je to oko kojeg se spore i stru njaci, a razlog zbog ega je tih 5.000 stanovnika za Grad Prelog važno sastoji se u injenici da se prema svim me unarodnim kriterijima, tako kriterijima OECD-a, onda može svrstati u gradska urbana podru ja jakoga subregionalnog zna aja, a to ima veoma bitni utjecaj na strateška planiranja u državi. Naime, onda se u državnim planovima razvoja druga ije planiraju funkcije cijelog kraja, kao i njihov zna aj. U svojoj povijesti sam Prelog nikad do sada nije imao 5.000 stanovnika, no veliki zamah poslovnih zona, zapošljavanja i otvaranja gradilišta zadnjih godina daje nadu da je sve bliže tom cilju. Zato je tim važnije da Grad Prelog u potpunosti razvije sve svoje funkcije i potencijale, što u svojoj istraživa koj studiji “Stanje i perspektiva ruralnog prostora Grada Preloga” tvrdi i mladi znanstvenik Petar Feletar, a sama je studija objavljena u prvom broju znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik” u Prelogu.

u budu nosti, smatraju da grad s više od 5.000 stanovnika može apsorbirati stanovništvo iz svojih prigradskih naselja koje napušta poljoprivredna zanimanja, te postati ja i subregionalni centar. Prema spomenutoj studiji, u Gradu Prelogu zajedno s prigradskim naseljima u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi, što je primarni sektor, radi manje od 27 posto stanovništva, dok ih najve i broj radi u industriji i graditeljstvu, ak 43 posto. Na tercijarni sektor otpada oko 16 posto, a na kvartarni sektor 13,4 posto stanovništva. U studiji se kaže da je prije samo nekoliko desetlje a

najviše ljudi bilo zaposleno u primarnom sektoru. Svoj brzi razvoj Grad Prelog duguje uz ostalo prometnoj povezanosti, kvali!iciranoj radnoj snazi te ostalim uvjetima, me u kojima nije zanemariva ni dugoro na politika Grada okrenuta razvoju. Naglašava se i to da se gravitacijska zona Preloga isprepli e s gravitacijskim zonama akovca, Varaždina i Koprivnice, što je najbolji dokaz da Prelog postaje subregionalni centar donjeg Me imurja. Prema znanstvenoj de!iniciji, Prelog s 4,324 stanovnika danas ima status slabijega subregionalnog centra.

Zna ajni koraci ja anju Grada No zbog toga što u Prelogu ve postoji srednja škola, on po tom kriteriju ve spada u ja i subregionalni centar, sli no Ludbregu, Krapini, Ivancu, napominje Petar Feletar, a što se potvr uje i u Prostornom planu Me imurske županije. Da bi u potpunosti postao ja i subregionalni centar, Grad Prelog mora u budu nosti prije i arobnu granicu od 5.000 stanovnika, to zna i još više razvijati svoje funkcije, a prije svega industriju svih vrsta, jer je ona osnova razvoja Grada, ali i privla na snaga kako za sta-

Subregionalni centar Naime, ve ina autoriteta koji se bave tom problematikom, a to zna i da oni kreiraju prostor

Pad i rast stanovnika, prema popisu stanovnika, od 2001. do 2011. godine na podru ju Grada Preloga. Mali rast imaju samo Oporovec, koji ima i najve i relativni rast, te ukovec, Otok i Grad Prelog, dok sva ostala naselja donjeg Me imurja imaju pad broja stanovnika (izvor: dr. sc. Dragutin Feletar, asopis “Donjome imurski zbornik”, str. 15)

OP INA DONJI KRALJEVEC

U nedjelju i izbori za mjesne odbore Osim listi a za EU izbore, mještani naselja op ine Donji Kraljevec u nedjelju 25. svibnja mo i e glasovati i za vije a mjesnog odbora svojih naselja. Najve a "gužva" je u Donjem Kraljevcu, dok je u ostalim naseljima puno manja "gužva". U Donjem Kraljevcu liste su sljede e: HDZ (Antun Marodi), HNS (Željko Kožnjak), HSS (Mladen Blažeka), Laburisti (Milica Runjak) i SDP (Borislav &evizovi ). U Hodošanu su tri liste: HDZ (Jerko

Asfaltirana cesta re an - Pretetinec Županijska uprava za ceste Me imurske županije pristupila je radovima obnove kolnika na održavanju lokalne ceste 20054 re an - Pretetinec tijekom prošlog tjedna. Cesta

je u šljun anom zastoru te je radovima sanacije predvi eno utvr ivanje tampona i izvedba u asfaltnom zastoru. Planirana vrijednost radova iznosi cca 800.000 kuna s PDV-om.

Blagus), HSS (Zvonko Vadlja) i SDP (Zoran Strahija), u Donjem Hraš anu tako er tri: HDZ (Tomica Mihalec), HSS (Krešimir Bari ) i SDP (Valentina Jur ec). Ista je situacija i u Palinovcu. Tri stranke koju su istaknule kandidate jesu: HDZ (Josip emerika), Laburisti (Vladimir Sabol) i MDS (Ivan Pavlic). U Svetom Jurju u Trnju i D. Pustakovcu vlast e obnašati HDZ jer nemaju politi ke protivnike na ovim izborima.

DUNJKOVEC

DVD doma in županijskom natjecanju mladeži DVD Dunjkovec u subotu 24. svibnja doma in je vatrogasnom natjecanju mladeži Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Natjecanje zapo inje u 10 sati na

igralištu NK Me imurca. Doma ini pozivaju gledatelje da se odazovu ovom natjecanju i bodre vatrogasce, a osigurali su i “osvježenje” po promotivnim cijenama.

Prelog je danas lijepo ure en grad

novnike prigradskih naselja, tako i šire. Pitanje je razvojno. Nije dovoljno samo spojiti, na primjer, Prelog i naselje Cirkovljan u jednu cjelinu, makar se i to može, no to mnogo ne e promijeniti na privla nosti. Upravo suprotno, treba razvijati privla nu snagu cijelog prostora, to se danas još uvijek postiže ja anjem industrije, a sutra možda nekim drugim sektorima. Zbog toga je, na primjer, za razvoj Preloga toliko važno da jednog dana proradi i rekreacijsko-turisti kolje ilišna zona u Draškovcu. S obzirom na neumoljive brojke iz popisa stanovništva, broj stanovnika u Gradu Prelogu i u svim prigradskim naseljima osim Oporovca i ukovca još uvijek pada i ne ostvaruju se prognoze rasta koje su bile planirane od strane planera, što

je rezultat stalne depopulacije zbog odlaska poljoprivrednog stanovništva u ve e gradove. No, zbog brzog razvoja Grada Preloga u zadnja dva desetlje a, taj se pad sve više zaustavlja i za o ekivati je da e se trendovi u budu nosti okrenuti, da e brzi razvoj Grada Preloga apsorbirati depopulaciju poljoprivrednog tipa, najprije u svojim prigradskim naseljima. Primjera ve ima. Prigradska naselja Preloga, usprkos tome što još gube stanovništvo, sve više postaju urbanizirana prigradska naselja u kojima živi sve više mladih bra nih parova, tako u Oporovcu, ali i drugim prigradskim naseljima Grada Preloga, kao što su Draškovec i Cirkovljan, dok bi analiza trebala pokazati što se doga a u ukovcu, koji bilježi rast stanovnika, kao i ehovcu i Otoku.

Kroz Međimurje

Hrvatska je ponovno složna i bez politi ara ŠTEFOV KUTAK R azveselio me i ohrabrio nedjeljni govor u Bleiburgu dubrova kog biskupa Mate Uzini a, koji je zavapio: - Hrvati vrijede svugdje u svijetu, jedino ne vrijede u svojoj državi. A to je zbog toga što smo razjedinjeni, što se dijelimo na one i naše. Prestanimo se dijeliti na ustaše i partizane, na ognjištare i antifašiste. Jednaka je žrtva i Jasenovca i Bleiburga i Križnog puta i drugih jama i stratišta. Budimo jedinstveni, oprostimo, ali iskreno, jedni drugima da nam svima bude bolje, da naša domovina za koju mnogi s pravom kažu da je najljepša na svijetu bude svima bolja. A da to tako bude, potrebna je istina, ne njihova ili naša, nego jedna i jedina. Samo nas istina može osloboditi svih laži i zabluda i donijeti kona nu svjetlost na ove naše prostore. Nju ne e donijeti politi ari ovi ili oni koji prebrojavaju svoje i njihove pobijene i onda zbrajaju i množe kako im odgovara i ponovno nas uvla e u sukobe te nas razdvajaju. Nemojmo im to dopustiti, krenimo zajedno putem Krista, koji je jedina istina i nada, a s Kristom su istina i nada, toliko potrebni našem obespravljenom i poniženom narodu. onda se dogodila poplava u Slavoniji i ljudi su krenuli pomo i unesre enima, jadnima i poniženima. Ponovno je Hrvatska, jedinstvena kao devedesetih minulog vijeka, pokazala svoje srce, lice i volju. Pokazala je upravo ono na što je dan ranije upozorio i pozvao biskup Uzini , pokazala je zajedništvo koje

rezultira nevi enom snagom i osje ajem za pomo i bližnjem koji je u nevolji. Nisu narod trebali voditi ni pozivati ni predsjednik države ni premijer ni predsjednik Sabora, u inili su to ljudi sami, Katoli ka Crkva, na elnici i gradona elnici, Caritas i sportski klubovi, branitelji i glumci. Ponovno je ugrožena Hrvatska snažna zbog zajedništva svog naroda, ma koliko se neki trudili lažno uzbunjivati i obavještavati ljude pozivaju i i prozivaju i lokalnu samoupravu, traže i krivce tamo gdje ih nema, nego gdje bi ih oni željeli vidjeti. Zasjedanje Vlade i druge politi ke poruke samo su gluma i fasada, a istina je što govore i ine obi ni ljudi. Radostan sam i ponosan na jedinstvo Hrvatske, koja svijetu i doma im mutikašama pokazuje svoju snagu. Iza mene je prvi dio Urbanova u Štrigovi. Ponosan sam i na sve vinare koji su pokazali kako imaju vrhunska vina i veliko srce te mogu u jednom selu napraviti veliku stvar.

FESTIVAL jagoda u Prelogu

Dugo e se pamtiti okus svježih jagoda Dugo e se pamtiti okus svježih jagoda s Festivala jagoda u Prelogu, koji je održan u subotu. Mnogi su gra ani ku ama nosili pune vre ice jagoda. Uz kušanje slastica od jagoda, posjetitelji su uživali i u nastupu Limene glazbe iz Podravine. Slasticama su se predstavili u enici Srednje škole Prelog, a slasti arskim proizvodima i napitcima hotel “Panorama”, pizzeria “Rosa”, Gradska kavana “Lovac”, restoran “Prepelica”, radionica kola a “Monika” iz Ivanovca, Ekos Pekarnica d.o.o., te cafebar “Forum” Prelog, kao i više udruga, tako Udruga slijepih Me imurske županije s partnerima, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije i Udruga osoba s mentalnom retardacijom Me imurske županije, uz EU projekt “Bolja integracija u Me imurju - BIM”. Ve u prijepodnevnim satima gotovo su sve ubrane jagode nestale, a proizvo a i jagoda otišli zadovoljni. Pola kilograma svježih doma ih jagoda prodavalo se za 8 do 10 kuna. (j)

Slastice od jagoda bile su posebno tražene

Svježe jagode brzo su nestale

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. svibnja 2014.

BRANKO Polanec iz Žabnika, utemeljitelj Me unarodnog spusta murskih ladji, napušta brod kojim je uspješno kormilario dvanaest godina

Od zaborava smo sa uvali la e i spojili ljude etiriju država - Na elniku op ine Franji Makovcu predložio sam organizaciju Spusta tradicionalnih murskih ladji, što je on prihvatio i rekao mi neka ga osmislim i organiziram, a Op ina e to podržati. Prihvatili su i u pomo prisko ili ribi i i hrvatski branitelji i tako je sve krenulo ‘nultim spustom’ 2001. godine, sje a se po etaka danas me unarodne priredbe njezin idejni za etnik i moderator PIŠE: STJEPAN MESARI

Za nešto više od mjesec dana održat e se 12. po redu Me unarodni spust murskih ladji, priredba koju je osmislio Branko Polanec iz Žabnika, dugogodišnji prvi ovjek Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri, koji zbog zdravstvenih razloga možda ove godine ne e sjesti u drvenu la u i spustiti se njome od Austrije, preko Slovenije i Ma arske, u hrvatski Dekanovec. Kako je nastala ideja o Spustu, što je on zna io i donio svetomartinskom, me imurskom i hrvatskom turizmu, ali i državama koje su do prije godinu dana, za razliku od Hrvatske, bile lanice Europske unije. Razgovaramo kod Mlina na Muri u Žabniku, koji je isto tako njegovo djelo, kao i mnoge ili gotove sve turisti ke destinacije u op ini. Polanec za svaki dio svoje društvene i politi ke karijere, jer je bio dugogodišnji lan Županijske skupštine, Op inskog vije a i Poglavarstva op ine Sveti Martin a Muri, naglašava kako sve to ne bi bilo ostvarivo bez ekipe koju je okupio ili je ona njega prigrlila k sebi.

Od skele do skele - Nakon što sam s na elnikom Makovcom dogovorio okvirni plan, on je sve prepustio meni i organizirali smo takozvani ‘nulti spust’, kako bismo vidjeli zanima li to ljude ili smo u krivom. Dogovorili smo i sve pripremili za spust murskim ladajama ili unima od gornje do donje skele. Interes je bio iznad svih o ekivanja i po broju sudionika i po broju gledatelja. Siguran sam da je bilo oko 1.500 ljudi, a zabava je potrajala duboko u no . Sve nam je to davalo za pravo organizirati nešto dulju stazu, pa smo stupili u razgovore i pregovore sa susjednim Slovencima te smo 2002. godine organizirali 1. me unarodni spust od slovenske Tišine do našeg Žabnika. Priredba je održana u jednom danu i bila je fantasti na, Slovenci su bili oduševljeni, a mi zadovoljni jer smo uspjeli animirati susjede koji, premda s nama dobri, nisu uvijek spremni prihvatiti što mi pokre emo. Želim naglasiti kako je naš osnovni cilj bio i ostao rijeku Muru približiti ljudima, poka-

Branko Polanec i rijeka Mura stari su prijatelji, on joj je poklonio Spust, a ona njemu brojne prijatelje

La ama i amcima na Muru 28. i 29. lipnja U austrijskom gradi u Bad Radkersburgu održan je koordinacijski sastanak Organizacijskog odbora 12. Me unarodnog spusta murskih ladji. Na sastanku je odlu eno da e se Spust održati u subotu 28. i nedjelju 29. lipnja 2014. sa startom u austrijskom Mureku, a ciljem hrvatskom Dekanovcu. Startnina stoji 60 eura po zati njezine ljepote, ali i opasnosti. Mura je opasna rijeka, puna zamki i u njoj je mnogo ljudi izgubilo život. Ali isto tako Mura je nakon preusmjeravanja njezinog toka postala druga ija, manje atraktivna i, nažalost, njezini rukavci zapušteni. - Da nam je osim turisti ko-sportske priredbe važno sa uvati tradiciju la arenja na Muri i raditi na zaštiti rijeke Mure i njezinog okoliša, rekli smo Austrijancima i Ma arima i oni su nam se priklju ili i mogu re i da Austrijanci svake godine svoj dio posla obave besprijekorno, te su ponosni što su dio ove velike priredbe koja je u proteklih 11-12 godina okupila oko tri tisu e spustaša i preko petnaest tisu a gledatelja. Trebam re i kako su la e ili uni ili olni bilo jedino prijevozno sredstvo s jedne na drugu stranu Mure na našem podru ju, a kada su bile poplave, njima se prometovalo izme u svih naselja u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i Austriji. U Ma arskoj puno manje, jer do

sudioniku, a više informacija dostupno je na www.svetimartin.hr ili na telefonski broj 040/868-619. Organizatori pripremaju bogati kulturni i zabavni program, a na samom završetku u Dekanovu i gatronomsku ponudu. Na skupu je re eno kako se o ekuje oko 250 sudionika, a prijave se primaju još samo nekoliko dana. (sm) pada željezne zavjese Ma ari nisu smjeli ni blizu Mure, koja je u ono vrijeme bila granica izme u bivše Jugoslavije i Ma arske, odnosno zemalja Varšavskog pakta. Nakon što su se Austrijanci ozbiljno pridružili, priredbu smo morali održavati dva dana te smo start organizirali u austrijskom Mureku, a cilj prvi dan, prvo u slovenskoj Gibini, a potom u Žabniku, da bismo svake sljede e godine granicu produživali te smo prvo završavali u Podturnu, a zatim Novakovcu i Domašincu, kaže Polanec.

“Detonator” turisti kog oživljavanja Mure Spust murskih ladji u proteklih 12 godina postao je jedan od najzna ajnijih doga aja u regiji, ali i detonator drugih doga anja uz Muru. - Priredba je turizmu u regiji puno dala u !inancijskom zna aju, jer kad uzmemo da je svaki sudionik i gledatelj potrošio samo sto kuna, da su ugostitelji zaslužili po nekoliko

tisu a kuna, da su koristi imali izra iva i plovila, prodava i odje e, obu e, hrane i napitaka, zatim ugostitelji, benzinske postaje i mnogi drugi, mogu kazati kako je !inancijska dobit dosta visoka. Posebno se novca potroši ili zasluži u mjestima gdje spustaši imaju odmor, te na kraju u Dekanovcu, gdje je dolazak sudionika Spusta i potom druženje veliki praznik i zahvaljujem žiteljima Dekanovca i poglavito op inskom na elniku Stjepanu Hajdarovi u što su završetak priredbe uzdigli na tako visoku razinu, govori nam Polanec, i završno dodaje: - U ovih dvanaest godina spojili smo toliko ljudi, toliko njih obradovali, prevalili ili proplivali stotine kilometara bez ijedne žrtve ili ve eg ekscesa. Sada kada je moja misija u Spustu završena, iskreno želim da novi ljudi nastave ovu tradiciju, da joj daju nove sadržaje i oblike, kako bi bila još kvalitetnija i ljudima zanimljiva. Najviše od svega želim da rade na o uvanju rijeke Mure, koju su mnogi devastirali ili su to kanili u initi. Jer Mura je više od rijeke, ona je poveznica me u ljudima, ona je izvor prirodnih bogatstava, ona je otvorena knjiga doga anja, sretnih i manje sretnih, na njoj su se ra ale ljubavi, kovali planovi, nažalost, na njoj ili u njoj se i umiralo. No, ona je ostala iznova zanimljiva i tajanstvena, možda na prvi pogled gruba, ali ipak tako plaha, tako draga i željna ovjekove pažnje i ljubavi. Želim vjerovati kako e Slovenci odustati od najavljene izgradnje hidrocentrala, te ih ovom prilikom podsje am kako smo u vrijeme me imurskog župana Branka Leva i a zajedni ki potpisali izjavu da krajolik i poglavito rukavci Mure postaju zašti eno podru je. Želim da moji nasljednici ostvare ono što ja nisam, a to je da se Spust produži do uš a Mure i Drave kod Legrada. Za takav projekt treba više novca i više dana da se stigne od Murecka do Legrada. Ili barem do Gori ana, što se može za dva dana. To zaslužuje rijeka Mura, kojoj sam ja sa svojim brojnim suradnicima poklonio Spust, a ona meni brojne prijatelje i poznanstva koji je žele uvati kao prirodnu ljepoticu etiriju država kroz koje protje e.

23. svibnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRE E AKCIJA “Zeleni cvijet Me imurja”

Prijavite se za vrijedne nagrade Do prije dvije godine Hrvatska turisti ka zajednica provodila je akciju “Zeleni cvijet” na državnoj razini, me utim, dolaskom aktualne vlasti i ministra akcija je prekinuta, odnosno ne provodi se. - Me imurska županija u toj je akciji sudjelovala revno i kvalitetno te ostvarila iznimne rezultate. Prisjetimo se samo Me imurske vinske ceste koja je proglašena najboljim turisti kim proizvodom u kontinentalnoj Hrvatskoj, zatim uspjeh op ine Sveti Martin na Muri na nacionalnoj i europskoj razini, te gradova akovec i Prelog, kao i drugih sredina, ali i pojedinaca. S obzirom na to da je HTZ odustao od ove akcije, Turisti ka zajednica Me imurske županije odu ila je provoditi je na županijskoj razini i najbolje

Sandra Herman i Iva Vuruši pozivaju na sudjelovanje u akciji “Zeleni cvijet Me imurja”

nagraditi, rekla je na prigodnoj konferenciji za novinare Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana i jedna od do sada najuspješnijih predsjednica Turisti ke zajednice Me imurske županije. - U akciju se kre e vrlo brzo i stoga je potrebno do 9. lipnja 2014. podnijeti prijave, odnosno kandidature, a komisija koja e uskoro biti imenovana u vremenu od 16. do 27. lipnja obi i e sve prijavljene. Kategorije nocjenjivanja jesu: oku nice privatnih ku a, balkoni privatnih ku a, ugostiteljsko-turisti ki objekti i vinske ku e. Cilj akcije je o uvanje okoliša Me imurja kao cvijetnjaka Hrvatske, o uvanje i unaprje enje turisti kog prostora, po-

ticanje aktivnosti za ure enje, iš enje i održavanje okoliša ugostiteljsko-turisti kih objekata i vinskih ku a, naglasila je na istoj pressici Ivana Vuruši , stru na suradnica u Turisti koj zajednici Me imurske županije. Kandidature ili prijave mogu podnijeti pojedinci, jedinice lokalne samouprave, turisti ke zajednice, udruge i druge institucije i ustanove s podru ja Me imurske županije. To mogu u initi slanjem na adresu: Turisti ka zajednica Me imurske županije, Ru era Boškovi a 2, 40 000 akovec ili e-mailom: iva@tzm.hr, a prijava mora sadržavati ime i prezime vlasnika, naziv objekta, adresu i broj telefona ili mobitela. (S. Mesari )

POZIV NA KANDIDIRANJE ZELENI CVIJET 2014. Temeljem programa rada Turis čka zajednica Međimurske županije

POZIVA NA KANDIDIRANJE ZA AKCIJU ZELENI CVIJET MEĐIMURJA 2014. Građani Međimurske županije, jedinice lokalne samouprave, turis čke zajednice općina i gradova mogu podnije kandidaturu za ocjenjivanje okoliša:

- Okućnice privatne kuće - Balkona privatne kuće - Ugos teljskog/turis čkog objekta - Vinske kuće Kandidature se podnose poštom ili osobno na adresu: Turis čka zajednica Međimurske županije Ruđera Boškovića 2, Čakovec ili e-mailom: iva@tzm.hr. Prijava mora sadržava : ime i prezime vlasnika , naziv objekta, adresu, broj telefona/mobitela. Rok za podnošenje prijava je 09.06.2014. g. Prva tri najbolje plasirana objekta bit će nagrađena prigodnim nagradama. Sve dodatne informacije moguće je dobi na: Tel: 040/374-064, e-mail: iva@tzm.hr

Poljodjelstvo

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STUDENTI agronomije razgledali nasad mladog pušipela u Svetom Urbanu

Definitivno najbolji nasad klonova u Hrvatskoj Na imanju Vladimira Horvata u Svetom Urbanu raste 1.314 trsova pušipela, koji su zasa eni u sklopu projekta “Uzgoj mati nog pušipela”, koji vode i podupiru studenti i profesori Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a financira Me imurska županija

Studenti, profesor i doma ini kod oglednog vinograda PIŠE: STJEPAN MESARI

Predvo eni svojim profesorom, ujedno i predstojnikom Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Edijem Maleti em, dvadesetak studenata obišlo je nasad klonova pušipela u Svetom Urbanu. Na samom ulazu u mladi vinograd profesor Maleti rekao je studentima kako u Hrvatskoj postoji 12 sli nih mladih vinograda s trsovima drugih sorti, ali da je ovaj po svemu, po stanju i kondiciji trsova, ure enosti, rodnosti i okolišu, najbolji u Hrvatskoj. Zatim je studentima pojasnio

Profesor Edi Maleti govori kako je ovaj vinograd najbolji od svih u Hrvatskoj

Zdravko Dvanajš ak studentima je pojasnio posebnosti pušipela

i rekao kako je na ovom mjestu na imanju obitelji Vladimira Horvata zasa eno 1.314 trsova pušipela me imurskoga vinogradarskog i vinarskog brenda. - Ovdje smo zasadili trsove koji su nastali od 32 vrste klonova šipona, rozgvi uzetih iz više me imurskih vinograda, koje smo potom u jednom slovenskom vinogradu uzgojili do faze trsova i zasadili ih 2012. godine. Ove godine o ekujemo prvu berbu i prvo vino, ali i prve rozgve koje e se koristiti za daljnji uzgoj (cijepljenje) te e mnogi vinogradari imati mogu nost dobivanja i posjedovanja autohtone sorte pušipelovih tr-

sova iz Me imurja, koji e biti ozna eni plavom etiketom, naglasio je profesor Maleti , dodaju i kako itavi projekt su!inancira Me imurska županija.

Vino s me imurskim obilježjima Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Udruge “Hortus Croatiae”, studentima je rekao kako je Udruga vrlo zainteresirana za uspjeh ovog projekta, iji su lanovi sami zasadili trsove. - Kada rode ovi trsovi, kao i oni koji e nastati iz njihovih rozgvi, imat emo vino koje e sadržavati obilježja me imurskog vina, a to su niski alkoholi, lagane kiseline i svježina, naglasio je Dvanajš ak, dodaju i kako me imurski vinari puno ine na uzgoju i promociji pušipela te kako nije lako dobiti zaštitnu markicu, jer svake godine klima je druga ija, pa je i grož e druga ije, a onda na kraju i vino, pak se dogodi da vinari u jednoj godini i ne dobiju markicu, a prije su je dobili. Vladimir Horvat, vlasnik vinograda, ponosan je što je profesor Maleti , ovaj još uvijek ogledni vinograd proglasio najboljim u Hrvatskoj, te je rekao kako e ovi trsovi koji za sada rastu u izoliranom podru ju jesenas dati prvo grož e i tako me imurskim vinima pridružiti novi biser izvorne me imurske kakvo e. Studente je zanimalo kakvo je vino pušipel i po emu je razli ito od ostalih. To su doznali kasnije u Horvatovom podrumu, gdje su ga kušali i rekli kako je vrlo dobro i poželjeli Hortus Croatiji da uspije u ovom projektu.

Vladimir Horvat u podrumu studentima govori o razlikama pušipela classica i pušipela prestigea, koji prethode pušipelu selextionu

Zajedni ki projekt Podsje amo kako je uzgoj mati nog pušipela zajedni ki projekt Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Me imurske županije i Hortus Croatiae vrijedan 700 tisu a kuna i traje pet godina, nakon ega e Vladimir Horvat odlu iti ho e li ga pustiti u puni rod ili e ga koristiti za uzgoj plemki. Sa studentima na projektu rade profesori Darko Prener i Edi Maleti , a kada je rije o vinu, krajnji cilj je nakon pušipela classica i pušipela prestigea na tržište plasirati pušipel selextion, dobiven iz grož a koje je izraslo iz trsova koji su stopostotno me imurski.

23. svibnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigle prve me imurske trešnje Lijepe i slatke me imurske trešnje iz Malog Mihaljevca, Zasadbrega, Vu etinca, Brezja i drugih mjesta s placovskog i saCIJENE POJEDINIH ARTIKALA - trešnje 20 kn/kg - jagode 10 kn/posudica - jabuke 6 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - mladi krumpir 4 do 6 kn/kg - rotkvice 6 kn/pušlek - pšenica 1,40 kn/kg - kukuruz 1,20 kn/kg - je am 1,60 kn/kg - zob 1,80 kn/kg - kravlji sir 25 kn/gruda - doma e vrhnje 20 kn/l

jamskog prijestolja u srijedu su skinule jagodu koja je kraljevala mjesec dana. Istina, ima jagoda koliko srce želi, ali

trešnja je traženija, poželjnija i Me imurcima tako draga, a kako joj cijena nije bila pretjerana, dobro se prodavala.

Po lijepom vremenu tre u svibanjsku srijedu i na placu i na sajmu okupio se veliki broj ljudi koji su obavili dobro trgovanje. Još uvijek je velika potražnja za flancima, pili ima, pa i ima, puri ima i žibekima namijenjenima daljnjem uzgoju, ali i drugim poljoprivrednim proizvodima, kao što su mladi krumpir, mlado zelje, zob, je am i kukuruz. Pe enjari su i ovu srijedu imali razloga slaviti jer sve što su imali su i prodali. Na zatvorenom dijelu akove kog placa nakon duljeg vremena dobra je bila ponuda mlijeka i mlije nih proizvoda, a primjetan je nedostatak doma ih konzumnih jaja. (S. Mesari )

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Senzorsko ispitivanje hrane Razvojem prehrambene industrije te usvajanjem novih znanja u podru ju sigurnosti hrane potroša može sa sigurnoš u posegnuti za bilo kojim proizvodom na policama trgovina. Kako bi se potroša vratio i ponovno posegnuo za istim proizvodom, on mora biti senzorski prihvatljiviji od istovrsnih proizvoda. esto su male razlike u prihvatljivosti proizvoda jedini razlog zašto potroša bira taj proizvod uz napomenu da se radi o istom cjenovnom razredu. Da bi se taj subjektivan izbor kvantificirao tj. objektivno izmjerio razvijena je hedonisti ka skala u 9 to aka kojom se detektiraju male razlike u sli noj hrani te grupne razlike u provjeri sklonosti prema hrani. JAR (Just About Right) skala se naj eš e koristi u istraživanju nekog svojstva proizvoda te utvr ivanju da li je to svojstvo prejako, preslabo izraženo ili u pravoj mjeri. Kombinacija tih dviju senzorskih ispitivanja je mjerilo usporedivosti, prihvatljivosti odre enog proizvoda me u sli nima.

Kako to izgleda u praksi? Proizvo a ima cjenovni razred svog proizvoda i „gotov“ proizvod. Prije nego plasira proizvod na tržište želi se usporediti sa konkurencijom i objektivno ocijeniti svoj proizvod. Tu nastupa senzorski laboratorij koji u istom cjenovnom razredu bira nekoliko konkurentskih proizvoda sam ili u suradnji sa proizvo a em. Educirani analiti ar o#ormljuje tim od 12 osoba/ ocjenitelja (potencijalnih kupaca) prema normativima. Vrlo je važno da su ocjenitelji needucirane osobe u pogledu poznavanja hrane i predstavljaju prosje nu populaciju odre ene sredine (ciljanog tržišta). Zna i senzorsko ocjenjivanje provedeno u Hrvatskoj ne e biti mjerodavno u Skandinaviji. Svaki od ocjenitelja ima mišljenje o proizvodu i svojim o ekivanjima o toj vrsti hrane. Voditelj ispitivanja putem upitnika o pojedinim svojstvima u izoliranom prostoru (senzorski laboratorij) radi ispitivanje istaknutih svojstava hrane. Statisti kom obradom do-

bivenih ispunjenih upitnika #ormira se mišljenje o pojedinom proizvodu. Mišljenje je tipa svojstvo A se/ne svi a (pa je tu 9 stupnjeva) tom broju ocjenitelja, odnosno ima previše ili premalo izraženo neko svojstvo. In#ormacija koju dobiva naru itelj je koliko se njegov proizvod, u odnosu na konkurenciju svi a te koja svojstva su pozitivna, a koja negativna kupcima. Povratna in#ormacija koju proizvo a ima je kako je rangiran kod potroša a njegov proizvod i koje svojstvo se treba mijenjati da bi proizvod bio prihva eniji. esto proizvo a i u svojem nastojanju da se istaknu nekom osobinom proizvoda pretjeraju. Može se dogoditi da poja aju udio nekog za ina/arome koji ima za posljedicu promjenu boje pa proizvod izgleda manje privla an. est je slu aj dodavanje crvene paprike u mesne proizvode. Proizvod postaje crveniji, ali masno tkivo u proizvodu dobiva naran astu boju što je kupcu neprivla no. U manjim pogonima tradicij-

skih pekarni se esto peciva premazuju jajem prije pe enja te izgledaju crvenije sa istaknutom koricom no kao negativna posljedica je gorak okus površine korice. U pivu se pove a sastav hmelja, ali kako je on gorak pivo postane okusom privla no samo malom djelu kupaca. Ima i nekih nelogi nih rezultata ispitivanja. Sok pripremljen od umjetnih aroma je i izgledom i okusom bolji (prihva eniji) od proizvoda dobivenog od vo a. Kako to da je svježe pripremljen sok dobiven cije enjem vo a manje privla an? To je rezultat pritiska potroša a na proizvo a e te oni poja avaju sastav/svojstva koja se gube kod prerade dodacima i proizvod ima ja e izražena svojstva nego vo e od kojeg potje e. Dakle može se zaklju iti, ali ne i generalizirati, da popularni proizvodi ne moraju biti najkvalitetniji ali su najprihvatljivijih svojstava ve ini. Mario Posedi, prof. iz.i kem.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

MALO DRVE E za male vrtove

Šišanje etinja e na stablu

A joj! Kako je puhalo! Oh, jao! Kako je padalo! Ipak nas je najgore zaobišlo. Dobri smo mi ljudi ako nam Priroda sve prašta. Uh, uh, sad pak je ve vru e. Bit emo i bolji, i bolji. Sadit emo, mazit emo i voljeti sve. Baš vas volim tako djetinjaste. Ovo malo dr ve e, za male vrtove, jako je zgodno. Obi no se može nabaviti u teglama, pa ga možete saditi i sad kad se drve e iz zemlje više ne presa uje. Vrijedni vrtlari i rasadni ari takva mala zimzelena stabalca naj eš e uzgajaju šišanjem. Kod lista a se to eš e radi cijepljenjem, a kod etinja a šišanjem. Na primjer, od Thuje o. ‚Smaragd‘ ili Cupressusa arizonice se jednostavnim podrezivanjem donjih grana i formiranjem kugle od ostatka krošnje vrlo lijepo daju oblikovati tzv. kuglice na stablu. Kako je kuglu vrlo lako oblikovati vrtnim škarama, tako i daljnje održavanje ovih minijaturnih stabalaca ne iziskuje previše truda. Od ovakvih stabalaca možete oblikovati i male drvorede kao vizualno naglašavanje nekih staza ili puteljaka ili pak ih možete pojedina no saditi kao dio zamišljenog krajolika na ograni enim prostorima. Takve šišane “kugle na stablu” vrlo su esti stanovnici betonskih velikih tegli – žardinjera na ulazu u poslovne prostore ili na prilazu obiteljskih ku a kao dio predvrta.

Kod tih žardinjera obratite pažnju na to da se one brzo isušuju i da biljke u njima morate tijekom toplijeg dijela godine eš e zalijevati. Posebno pazite ako su smještene blizu zgrade u takozvanoj “kišnoj sjeni”. Tada provjerite vlažnost i ako treba zalijevajte iako je vani padala kiša, jer uz ku u esto ne pada. U vrtu može biti i blato, a ove su tegle suhe kao barut. Što se ti e ostalih mjera njege i održavanja ovih minijatura, prvenstveno se držite njege kao kod vrste od koje su napravljene, uz dodatak orezivanja. Naravno da ovo šišanje kugli morate provoditi redovito, minimalno dva puta tijekom godine. Ako ih ostavite, ova e stabalca narasti velika kao normalne vrste od kojih su napravljena. A vi to ne želite i nemate dovoljno prostora. Jer obi na Thuja Smaragd naraste 4-6 m i tad je 1,5-1,8 m široka. Kako vi za to nemate prostora ili jednostavno imate puno toga drugog što tu želite saditi, vi ete to lijepo škarama za živicu orezivati i držati pod kontrolom. Dobro je da vam škare budu dovoljno oštre da bi vam rez bio gladak i precizan, tad e i kuglice biti lijepe zelene nakon orezivanja. Izbjegavajte orezivanje za jako sun anih dana jer prejako sunce može spržiti listove koji su prije bili u dubljim dijelovima zašti eni vanjskim liš em. Pozdravi iz IVE!

23. svibnja – Dan lista – sijemo i presa ujemo salatu, razne vrste zeljarica za berbu ujesen. Tako er je poželjno da biljke lista okopavamo i pljevimo u te dane 24. svibnja – Dan cvijeta od 8 sa – idealno vrijeme za sakupljanje i sušenje ljekovi h i za inskih biljaka, sada je to bazga 25. svibnja – Dan lista do 16 sa – nastavljamo sa sjetvom i presadom biljaka lista, ako to do sada nismo u inili 26. svibnja – Dan ploda – sadnja mahunarki (razne sorte graha, kao i niske i visoke mahune), presadnja paprike i raj ice 27. svibnja – Dan ploda do 18 sa – idealno vrijeme za preradu jagoda, ako su obilno rodile, jer je vrijeme za ubiranje po kalendaru 28. svibnja – Dan korijena – okopavamo i pljevimo gredice na kojima smo posadili biljke korijena 29. svibnja – Dan korijena – 28. svibnja i 29. svibnja povoljno je vrijeme za pripremu škropiva pro v hi nskih kukaca (krumpirove zla ce, hruštevi, varoe i sl.). Pogodni dani su zbog toga što su sunce i mjesec pred zvijež em bika

PREPORU UJEM U mnogim vrtovima ve je završena sjetva, sadnja i presadnja biljaka, te preporu ujem da razmislite i pripremite vlas to kvalitetno gnojivo za vaš vrt, cvijetnjak i vo njak, a za to je upravo sada pogodno vrijeme.

IZRADA KOMPOSTNOG KUPA Kompost je uredno i namjenski složena hrapa organskih tvari i gnoja koja prolazi kroz proces razgradnje na jednostavnije spojeve. Ti se spojevi jekom vremena od jedne godine složenim prosecima pretvaraju u novu tvar - humus. Mjesto za kompostni kup mora bi u polusjeni uz rub živice u vrtu. Ako to mjesto nemate, morate se pobrinu da uz komposni kup posadite biljke koje e ras i stvara polusjenu, gdje e kompost bi djelomi no zaš en od sunca i vjetra. To su biljke suncokret i bundeve. Što vam je potrebno? Sav organski materijal koji se nalazi na imanju. Prvo su to ostaci od povr a, vo a, cvije a, za m liš e, slama, pokošena trava, ali posušena kao sijeno i korov. Drugi važni dodatak kompostu je gnoj raznih živo nja. Prema koli ini materijala koji imamo na raspolaganju odredimo veli inu kompostnog kupa. Sve ove sastojke uredno slažemo po slojevima i nakon nekoliko sa naš kompostni kup je završen. Ako želimo nau i kako se stavljaju biološko-dinami ki pripravci u komposni kup, ipak morate prisustvova nekoj radionici jer za taj rad postoje pravila kako se izra uje. Ako ste zainteresirani za radionicu, možete se informira na mob. 098/516-718, Bernarda.

VRTLARICA

Bob - ukusno starinsko povr e Nekada je u Me imurju bob bio povr e koje su uglavnom uzgajale i konzumirale siromašnije obitelji u Me imurju, poglavito u njegovom briježnom dijelu. No, Me imurci su postajali bogatiji i probirljiviji, te tako i oduševljeniji povr em i jelima drugih kuhinja i podneblja, a samim time bob je polako nestajao iz naših vrtova, te gotovo i nestao. Rijetko gdje ga ima, a kako ga je sve manje, ljudi ga sve više žele imati za jelo, pak se ono malo što ga ima dobro proda. Bob je u svom vrtu sa uvala Danica Horvat iz Svetog Urbana, koja kaže kako ga ni za što ne bi prestala uzgajati, bez obzira što ga još uvijek mnogi nazivaju sirotinjskom hranom. - Bob je starinsko povr e, sli no grahu, ali ipak ima druga iji oblik i i okus. Vrlo je ukusan

pripremljen na salatu, ali i kao varivo te s vrhnjem. Može se pripremati kao pire, zatim s maslacem, u umaku te sa slaninama. Meni osobno je najbolji na salati, s lukom, bu inim uljem i jabu nim ili vinskim octom i malo soli. Kažu da bob ima svojstva afrodizijaka, analgetika, antiseptika, diuretika, kozmetike i lukstata.

Sije se vrlo rano u prolje e i ne treba ga koliti ili ogra ivati jer je vrsta samostoje a biljka, koja naraste do oko šezdeset centimetara visine. Mahune se beru ve krajem lipnja, a najviše u kolovozu. Osuše se te iz njih izvade plodovi koji su nešto deblji od obi nog graha. Nekada se bob mljeo u mlinu te se iz njegovog brašna pekao

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

kruh, kazala nam je Danica, dok je pregledavala kako se prošlotjedno nevrijeme odrazilo na njezin bob. - Sve je izdržao i nadam se dobrom urodu. Želja mi je da se bob vrati u me imurske vrtove, jer je kvalitetno i zahvalno povr e koje ne iziskuje ni posebnu obradu tla ni posebno održavanje. Više daje nego uzima. (sm)

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 17

Krediti bez HROK-a Vjerojatno vas je privukao naslov. Hrvatski registar obveznika po kreditima ili HROK. U njemu su vidljive sve naše obveze po tekućim računima, kreditnim karticama, kreditima pa čak i lizingu. Glavno oruđe bankama za procjenu kreditne sposobnosti klijenata. Temeljem podataka u HROK-u donose odluku o tome dali će nas kreditirati ili neće. Jesmo li podobni ili ipak prerizični. Tamo neke divne 2008. prije krize i HROK-a dok smo još bili optimisti i sustav nije bio umrežen doslovno smo hodajući od banke do banke dizali kredite u svakoj po jedan. Danas vjerojatno jedan od razloga prezaduženosti građana. Da bi se spriječilo ponavljanje takvih situacija i gomilanje nenaplativih kredita odnosno povećanje rezervacija bankama i čak i ugrozila stabilnost ekonomskog sustava doneseni su određeni zakonski propisi. Tako je i propisana obveza dubinske procjene kreditne sposobnosti klijenata iz svih dostupnih registara. Kredit vam je odbijen. Tako najčešće počinje naša potraga

za alternativnim kreditima bez uvida u HROK. Zašto je tome tako? Jer nam je kredit odbijen uz objašnjenje da imamo lošu ocjenu u HROK-u ili da smo prezaduženi, opet po HROK-u. HROK postaje prepreka, barijera. Novac nam je i dalje prijeko potreban pa n a r avno tu ne stajemo. Razmišljamo kao bi bilo dobro da nema te prepreke. Kako bi bilo od l ič no da si re!inanciramo kredite. Gdje da dođemo do novca da saniramo neu- r e d nos t i pa opet pokušamo podići kredit. Prelistavamo novine. Pretražujemo Internet. I gle čuda. Oglasi za kredita bez HROK-a vrište sa svih strana. Upravo ono što nam treba. Sretni biramo jedan od te-

lefonskih brojeva i dogovaramo termin. Ne nasjedajte! Takvih kredita nema. Ne postoje. Oni su kao jednorog - samo mit. Novac nam je potreban, ali toliko ipak ne. Na iona-

ko tešku poziciju stavljate dodatni teret. To su najčešće krediti privatnih poduzeća sa kamatom do čak 100 % godišnje. Dakako da nisu legalni. Postoje jer postoji potražnja. U trenutku očaja bismo često s bilo kim i pod bilo kojim uvjetima

sklopili ugovor. Kako prepoznati takve kredite? Nude ih osobe s kojima se nalazite po ka!ićima. Postupak je bio prejednostavan. Nije vam sve objašnjeno. Imate osjećaj da nešto fali. Isplata je u kuverti ispod stola. Ne znate koliko ćete ukupno vratiti. Ne znate kome vraćate. Nema ureda ili na uredu nema oznaka. Ne znate o kojem poduzeću ili banci se radi. A ako ipak uspijete vratiti t ak av k redit nerijetko vas se potražuje još neke dodatne iznose novaca na ime ovih ili onih troškova. Još jedan velik problem kod takvih kredita je da vam s kašnjenjem, koje je vrlo moguće zbog samih uvjeta, dug raste i po nekoliko puta u relativno kratkom roku. Zakoni naš štite, ali ne u potpunosti. Ipak je odgovornost na svakom pojedincu. Čitajte što

potpisujete. Pitajte. Provjerite s kim surađujete. Poslije je kasno. Navedeno smatrajte upozorenjem. Možda trenutno nemate !inancijskih problema, ali ako i kad dođe do njih ne srljajte. Svaki problem je samo niz rješenja. Svaka kreditna institucija ima svoju politiku odobravanja kredita. Unatoč lošem HROK-u i neurednim zaduženjima rješenje najvjerojatnije postoji. Možda samo treba drugačije posložiti stvari. Možda samo treba promijeniti kut gledanja. Možda nije bio pravi trenutak. Kad su krediti u pitanju pravilo je da je ići linijom manjeg otpora najskuplje rješenje. Baš zato je agencija Arges. hr idealno rješenje kad pomislite na kredit. Mi raspolažemo konkretnim i provjerenim informacijama prema kojima možemo klijentu individualno ponuditi kredit. Kredit koji će zadovoljiti njegove želje, biti moguć i biti najbliže ideali za pojedinog klijenta. Laički, skratiti ćemo Vam postupak dobivanja odnosno realizacije kredita, i uštedjeti vrijeme, živce i novac.

Mozaik

- Rije obitelj uvijek izgovaram s ljubavlju, jer smo svi iz obitelji potekli i stvorili smo obitelji. Mnoge lijepe uspomene vežu me na djetinjstvo i mladost, na brak u kojem sam sa suprugom stvorila obitelj i kada smo postali ozbiljni i odgovorni roditelji. Ovdje u Domu mi je lijepo, ovdje ima puno divnih ljudi, a o osoblju mogu re i sve najljepše, jer nam svojim odnosom stvaraju obiteljsku atmosferu, rekla nam je Marija Biš evi iz Svete Marije, kada smo posjetili Dom za starije i nemo ne u akovcu u kojemu svoju tre u životnu dob žive Me imurci iz svih dijelova našeg kraja. O životu i atmosferi u Domu govori i Franjo Kova i , korisnik Doma iz Putjana, koji je jedan dio akovca zamijenio drugim. - Ovdje u Domu mi je zaista lijepo i svi smo ovdje skupa sa zaposlenicima jedna velika obitelj. Svaki dan naviru uspomene na djetinjstvo, mladost i obitelj koja se na neki na in !izi ki raspala, ali mi koji smo ostali rado se susre emo, jer na kraju krajeva obitelj je vri-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽIVOT u Domu za starije i nemo ne u akovcu

Svi su oni imali ili još uvijek imaju obitelj - sada u Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu

Dom je tamo gdje vas vole i daju uzajamnu potporu

su imali obitelj, ili je imaju, ali zbog raznih okolnosti se rijetko vi aju. Tako je slijedom UN-ove preporuke prošli etvrtak u Domu za starije i nemo ne osobe u akovcu obilježen ovaj dan, kada su se zaposlenici potpuno posvetili korisnicima koji su došli iz obitelji koju su sami stvorili u obitelj koju stvara ova ugledna ustanova. Šte!ica Martinez, ravnateljica ustanove, tim povodom rekla je: - U obitelji lanovi su vezani ljubavlju, oni pomažu jedni drugima da ispune sve svoje !izi ke i emocionalne potrebe. injenica je da se slika obitelji pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila te da su proširene obitelji više postale izuzetak nego pravilo. lanovi obitelji ne moraju nam nužno biti krvno srodstvo, to su ljudi koji nam pružaju sigurnost, nježnost, daju potporu i koji nas bezuvjetno vole. Upravo to djelatnici naše ustanove žele pružati našim korisnicima. Sve anost su svojim nastupom uljepšali u enici Srednje škole akovec te zbor i lanovi recitatorske grupe korisnika Doma. Skup je pozdravio Zoran Vidovi , zamjenik me-

23. svibnja 2014.

Franjo Kova i : - Svaki dan naviru uspomene na djetinjstvo, mladost i obitelj koja se na neki na in fizi ki raspala, ali mi koji smo ostali rado se susre emo

Ravnateljica Doma Štefica Martinez estita Me unarodni dan obitelji

imurskog župana, korisnicima estitao Me unarodni dan obitelji, te obe ao daljnju skrb Me imurske županije o ovoj ustanovi koja korisnicima pruža ono što su nekada imali u svojim ku ama i obiteljima.

- injenica je da se slika obitelji pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila te su proširene obitelji više postale izuzetak nego pravilo. lanovi obitelji ne moraju nam nužno biti krvno srodstvo, to su ljudi koji nam pružaju sigurnost, nježnost, daju potporu i koji nas bezuvjetno vole, kaže ravnateljica Štefica Martinez

Marija Biš evi : - O osoblju mogu re i sve najljepše, jer nam svojim odnosom stvaraju obiteljsku atmosferu

jednost i uvijek je na prvom mjestu, bez obzira na sve što se godinama doga alo. akove ki Dom unatrag godina mnogim našim starijim sugra anima postao je istinska “nova obitelj”, jer se

njegovi stanari susre u i druže svakodnevno s novim ljudima, postaju pravi prijatelji, pa i više od toga, oni s kojima dijele sje anja na proteklo veliko životno iskustvo. Poput prave obitelji.

Dom - nova obitelj Ujedinjeni narodi su 15. svibnja proglasili Me unarodnim danom obitelji, te preporu ili njegovo obilježavanje u svim ustanovama koje brinu o obiteljima i pojedincima koji

Pjeva ki zbor Doma pjeva me imurske ljubavne popijevke

U suradnji s Društvom “Naša djeca akovec” organizirane su likovne radionice Piše: Roberta Radovi

DAN OBITELJI obilježili MURID i Društvo “Naša djeca”

Povodom Me unarodnog dana obitelji, koji se obilježava 15. svibnja, Me imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu zajedno s Društvom “Naša djeca akovec” organizirala je u subotu 10. svibnja aktivnosti s namjerom isticanja važnosti obiteljskog života i obiteljskih vrijednosti kao zaštitnog faktora za razvoj djece. Na infopultu MURID-a svi zainteresirani mogli su dobiti materijale vezane za rad Udruge te sve informacije vezane uz Dan obitelji koji se obilježava ve 20 godina

Dijete je srce obitelji, a obitelj srce društva

Predsjednica Udruge “MURID” Silvija Pucko, prof. defektologinja

diljem svijeta. Predsjednica Udruge Silvija Pucko, prof. defektologinja, o provedenim aktivnostima rekla nam je: - Mi smo prije svega stru na udruga, ali to ne zna i da ne prihva amo i druge zaintere-

s razvojnim i socijalnim rizicima na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Tako er isti em suradnju s uredom UNICEF-a koji se pridružio ovoj akciji u akovcu s brojnim promotivnim materijalima.

sirane lanove neovisno o tome što su po struci. Osnovna vizija nam je brza i stru na pomo djeci i roditeljima. Akciju smo organizirali u subotu upravo stoga što je dio roditelja na taj dan slobodan i

može više vremena provesti sa svojom djecom. Ovom akcijom želimo obitelj staviti na prvo mjesto kao osnovnu životnu zajednicu. Naša udruga provodi niz aktivnosti za ranu intervenciju u djetinjstvu i ti-

me pruža potporu djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima kroz prevenciju, savjetovanje, dijagnostiku i rehabilitaciju, kao i edukaciju i senzibilizaciju okoline i javnosti na speci!i ne potrebe djece

23. svibnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMANITARNA AKCIJA za Zakladu “Ana Rukavina”

Studenti MEV-a ekali u redu da bi se upisali u Registar darivatelja Izniman interes dokazali su studenti Me imurskog vele ilišta u akovcu za upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih mati nih stanica. U duga kom redu strpljivo su ekali na va enje krvi koja e u Registar, ime postaju potencijalni davatelji koštane srži. Studenti su najprije poslušali predavanje na temu darivanja koštane srži, koje je održala pro elnica Registra, dr. sc. Mirta Mikuli , a nakon predavanja po elo je va enje krvi za upis u Registar. U akciji se prikuplja krv zdravih gra ana od 18 do 40 godina starosti. Upisom se doprinosi u spašavanju života oboljelih od akutnog i kroni nog

oblika leukemije te bolesnika s teškim ošte enjem koštane srži. Proces upisa obuhva a popunjavanje pristupnice i zdravstvenog upitnika te davanje uzorka krvi za HLA tipizaciju, kojim se

utvr uju antigeni tkivne snošljivosti. Pove anjem broja upisa u Registar koje Zaklada organizira diljem Hrvatske pove ava se mogu nost da netko teško bolestan dobije svog darivatelja, a

svakom gra aninu da doprinese u spašavanju života, jer “lijek je u nama”. Tom porukom Zaklada želi podsjetiti gra ane da upisom u Registar mogu pove ati šanse za život teško oboljelih. Zahvaljuju i brojnim donatorima, a nadasve dobrim ljudima, hrvatski Registar danas broji više od 44.200 potencijalnih darivatelja krvotvornih mati nih stanica. Od srijede 21. svibnja me imurski studenti taj broj su još i pove ali. Hrvatski Registar je dio svjetskog (Bone Marrow Donors Worldwide), a darivatelji iz hrvatskog Registra dosad su dali šansu za život 24 oboljelih u Hrvatskoj i 17 u inozemstvu. (BMO)

USPJEH u enica na Državnom natjecanju “Mladi poduzetnik”

Srebrne poduzetnice iz Ekonomske i trgova ke škole akovec Na Državnom natjecanju “Mladi poduzetnik”, održanom u Pore u od 7. do 9. svibnja, Elena David, Anamarija Podgorelec i Magdalena Škvorc pod vodstvom mentorice Ivane Borkovi , prof., osvojile su 2. mjesto u konkurenciji ekonomskih škola iz cijele Hrvatske. Plasman na Državno natjecanje, me u 11 najboljih timova Hrvatske, omogu ilo je osvojeno prvo mjesto na me užupanijskom natjecanju u Zagrebu. Provjeravalo se poznavanje strukovnih sadržaja. U enice su izra ivale integralni zadatak u trajanju od tri sata, koji je zahtijevao

Anamarija, Elena i Magdalena s mentoricom Ivanom Borkovi , prof.

poznavanje materije iz poduzetništva, marketinga i knjigovodstva. Na taj na in pokazale su primjenjivost nau ene struke tijekom etverogodišnjeg školovanja

te opravdale kvalitetu naobrazbe Ekonomske i trgova ke škole akovec na državnoj razini. Uz Državno natjecanje, u enice su sljede i dan prezentirale

svoju !iktivnu tvrtku osnovanu u programu Vježbeni ke tvrtke te su provodile samo poslovanje na štandu koji su tako er same pripremile. Kao nagradu za svoj uspjeh u enice su osvojile sudjelovanje na ljetnoj školi Zagreba ke škole ekonomije i menadžmenta, koja se odvija na engleskom jeziku u trajanju od mjesec dana. Nakon iznimnih rezultata i osvojenih nagrada i medalje, u enice sa sigurnoš u mogu krenuti na fakultete i biti ponos sebi, svojim obiteljima, školi i cijeloj lokalnoj zajednici.

ZAJEDNICA ŽENA HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije

Pomogle da šezdesetak maturanata ode na maturalnu ve er Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije organizirala je tradicionalnu akciju “Svi na maturalni ples”, a koju je pokrenula saborska zastupnica Sun ana Glavak, kako bi se pomoglo u enicima i roditeljima slabijega materijalnog stanja da budu na maturalnoj ve eri. Zajednica žena prikupila je osam tisu a kuna, ime e se osigurati odlazak na maturalnu ve eru za šezdesetak maturanata. U protekle etiri godine preko tristotinjak djece bilo je uklju eno u ove akcije, ove godine šezdesetak. Donacije za djecu uru ene su ravnateljima

me imurskih srednjih škola koji to no znaju kojoj je djeci takva pomo potrebna. Osim stranke, akciju su pomogle i pojedine tvrtke. Bosiljka Vinkovi , ravnateljica Ekonomske i trgova ke škole, zahvalila je svim “Katarinama” koje u ovim teškim trenucima ne zaboravljaju mlade. - Mladi nam se danas ine zaboravljena kategorija, upozorila je. Dodala je i to da, kada je ove godine došla pred maturante i kazala im da svi mogu i i na maturalnu zabavu jer im to “Katarina Zrinska” omogu uje, zdušno su se javljali svojim razrednicima kako bi se zajedno s drugima veselili na maturalnoj zabavi. (BMO)

OBILJEŽEN 14. EUROPSKI TJEDAN U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Himna Europe “Oda radosti” - pod vurom! PIŠE: Roberta Radovi Cjelotjedni programi povodom obilježavanja Europskog tjedna (5. - 10. svibnja) u organizaciji Odsjeka za europske poslove, me unarodnu suradnju i regionalni razvoj tijekom Europskog tjedna Me imurske županije završeni su !inalnom sve anoš u proteklu subotu u akovcu. Dan Europe obilježava se 9. svibnja još od 1985. godine, kada je na Milanskom summitu u znak sje anja na Schumannovu deklaraciju upravo taj dan proglašen Danom Europe. Stoga je subotnja špica povodom tog dana bila izme u ostalog obilježena i plavom bojom Europske unije. Na informativnom štandu gra ani su mogli dobiti aktualne informacije o EU-u. Srednja škola akovec i lanovi fakultativne nastave “EU gra anin” zajedno s profesorom Mladenom Totom pridružili su se programima obilježavanje Dana Europe. Dan Europe obilježen je nizom radionica, kvizova i predavanja te jednim iznena e-

Srednja škola akovec izvela je tzv. flash mob u centru grada

Nekolicina djece iz Dje jeg vrti a “Bambi”, skupine “Mravi i”, sa svojom je odgojiteljicom Ivanom Pe arko sudjelovala na EU parlamentu u županijskoj vije nici. “Mravi i” ve devet godina rade na projektu “Europa” pa su tako održali i svoj 6. dje ji parlament u vije nici. Djeca su razgovarala na stranim jezicima, opisivala obilježja neke države lanice EU-a. Sve to omogu ili su im Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarsku djelatnost, i Darko Radanovi , voditelj Odsjeka za europske poslove, me unarodnu suradnju i regionalni razvoj. (rr)

njem. Svatko tko se zatekao u centru grada u vremenu od 9 do 12 sati mogao je sudjelovati u njihovom kvizu, pogledati edukacijski !ilm, saslušati predavanja te uzeti pokoji edukacijski materijal. Oko deset sati pripremili su veliko iznena enje, tzv. !lash mob, izvevši himnu Europe - Odu radosti, što je okupljena publika pozdravila pljeskom.

“Mravi i” iz Dje jeg vrti a “Bambi” u Parlamentu

ME IMURSKI demokratski savez akovec

Dodijelio tri studentske stipendije U petak 16. svibnja dodijeljene su tri stipendije MDSa. Stipendije su, na prijedlog Me imurskog veleu ilišta, dodijeljene najboljim studenticama i studentima pojedinih stru nih studija, i to: Anteji Vuk - Ma ek iz Strahoninca, studentici 3. godine stru nog studija Ra unarstva, Danielu Hermanu iz Male Subotice, studentu 3. godine stru nog studija Menadžmenta turizma i sporta, te Nini Begi iz akovca, studentici 2. godine stru nog studija Održivog razvoja. Tom prilikom predsjednik MDS-a Željko Pavlic posebno je naglasio: - Zadovoljstvo mi je što smo, i ove godine, uspješno završili našu akciju prikupljanja sredstava za fond Me imurskoga demokratskog saveza za stipendiranje me imurskih studenata. U proteklom razdoblju održali su turnire u beli i tenisu, s ciljem prikupljanja dobrotvornih priloga za stipendijski fond. Kroz

protekle mjesece prikupljeno je 3.000 kuna. Odlukom strana kih tijela dodijeljene su tri stipendije - nagrade u visini od 1.000 kuna. Dobitnici stipendija odre eni su u suradnji s Me imurskim veleu ilištem u akovcu, koje je bilo zamoljeno da predloži najbolje studente s pojedinih stru nih studija. Osnovni kriterij za dodjelu stipendija bila je izvrsnost. MDS je fond za stipendiranje formirao odmah po svom osnutku 2005. godine i preko njega je do sada stipendirano preko 100 studenata. MDS je jedina politi ka stranka u Me imurju i Hrvatskoj koja na ovakav na in pomaže me imurskim studentima i ukazuje na potrebu poboljšanja obrazovne razine kao osnovnog uvjeta kvalitetnog i ubrzanog razvoja. MDS e i dalje nastojati da svake godine prikupi što više sredstava za stipendiranje me imurskih studenata. (BMO)

Mozaik

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kiša nije smetala tradicionalnom maturantskom mimohodu ulicama akovca

ZAVRŠILA COOLIJADA - maturantska norijada u Me imurju

Najmaturanti Sandra Kova i Karlo Kocijan iz ETŠ-a, najrazred 4.a Srednje škole akovec PIŠE: VANESSA VUCKOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Naši me imurski maturanti prošli su tjedan, u petak, vriskom oduševljenja, s rukama u zraku, ali potajno i sa suzama u o ima, obilježili posljednji dan u školskim klupama. Do 19 sati u dvorani Graditeljske škole akovec vladala je neopisiva ludnica. Nakon toga su maturanti krenuli dalje, prema Šampionu. Gromoglasno pjevanje, zviždaljke, udaraljke i razni kostimi samo su dio atmosfere ovogodišnje Coolijade. Sve je toga završnog dana zapo elo po jako lošem vremenu tradicionalnim mimohodom centrom akovca. Kiša i vjetar ipak nisu onemogu ili ispra aj još jedne generacije u enika koja je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje. Da su im važni dobra zabava i druženje, potvrdili su nam i sami. Citiramo jednog sudionika: - Prostor je manje važan jer smo zajedno i s jednakim zadovoljstvom proslavit emo ovaj dan u zatvorenome, uz pregršt dobre glazbe. Maturante su u dvorani GOC-a zabavljala etiri školska izabrana benda, a na raspolaganju su imali i gratis vode i sokove. Kao i svake godine, ve tradicionalno glasovalo se i za najmaturanta/maturanticu i najrazred. Ovogodišnji nositelji titule bili su u enici Ekonomske i trgova ke škole: Sandra Kova iz 4.b i Karlo Kocijan iz 4.HT, dok je najrazred 4.a iz Srednje škole akovec, a nagrade je uru ivao zamjenik župana Zoran Vidovi .

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Izdvajamo kako nas je sve ugodno iznenadila jedna gesta zamjenika Vidovi a. Kada se popeo na binu, uzeo je gitaru u ruke i u sav glas zajedno s maturantima otpjevao pjesmu. Popri ali smo s pobjednicima, pitali ih što e im ostati najviše u sje anju iz srednjoškolskih dana, zašto su odlu ili upisati baš taj smjer, jesu li spremni za državnu maturu i kuda planiraju nastaviti dalje: - U trenutku kada sam morala odabrati budu e zanimanje bila sam zalu ena ekonomijom i odluka nije bila teška, me utim, s vremenom sam shvatila da ima puno ekonomista te da e mi biti jako teško na i posao, tako da sam odlu ila sada nakon srednje upisati neke društvene znanosti, poput psihologije ili logopedije. Za maturu sam se spremila i nadam se da u uspješno upisati željeno, rekla nam je Sandra. - Smjer hotelijersko-turisti ki tehni ar odabrao sam prven-

Najmaturant i najmaturantica: Sandra Kova i Karlo Kocijan, oboje iz Ekonomske i trgova ke škole akovec em razredu. Bilo nam je ludo, nezaboravno i predivno. Dalje planiram krenuti istim stopama kao i u srednjoj, turisti kim smjerom. Želja mi je upasti u Opatiju ili Pulu na neke od fakulteta vezane uz turizam i ugostiteljstvo. Tko zna, možda nakon svega i otvorim hotel, kazao nam je Karlo uz smiješak. Karlo i Sandra rekli su nam kako još uvijek nisu svjesni da je škola gotova, da su odabrani za najmaturante svoje generacije te kažu da e im sve jako nedostajati, a mi im želimo puno sre e u daljnjem obrazovanju. stveno zbog jezika i putovanja. Najdraže putovanje koje e mi ostati u sje anju bilo je u Berlin i Prag, naravno, maturalac u tre-

S me imurskima slavili i varaždinski maturanti bez ekscesa Na sigurnost maturanata i da sve protekne bez neželjenih posljedica pazila je zaštitarska služba te djelatnici Policijske uprave me imurske. Osim na po etku tjedna, u ponedjeljak, kada je bilo i privo enja, maturanti su bili zaista na nivou i cijela norijada je prošla bez ekscesa, rekli su nam u Policiji. Posebice jer je posljednji dan u

petak bio veliki pritisak maturanata iz Varaždina koji su stigli u Me imurje na proslavu, ali nije bilo nikakvih incidenata. Naši i varaždinski maturanti popili su koju više, ali nisu radili nikakve probleme. Koordinator Coolijade 2014. godine bila je Gimnazija Josipa Štolcera Slavenskog u suradnji sa Županijom, Gradom i Policijom.

Najrazred je 4.a iz Srednje škole akovec Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

COOLIJADA - NAJRAZRED 4.A IZ SREDNJE ŠKOLE AKOVEC! Kao i svake godine, na Coolijadi se tradicionalno glasovalo za najmaturanta/maturanticu i najrazred. Ovogodišnji nositelji titule bili su u enici Ekonomske i trgova ke škole: Sandra Vuk iz 4.b i Karlo Kocijan iz 4.HT, dok je najrazred 4.a iz Srednje škole akovec. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

NOVA ZBIRKA PJESAMA LJUBICE FLETEN

“Galeb, more i daljine” LUDM PRELOG

izlaže u Ljubljani RAZGOVOR S POVODOM

Ena Bajuk Hampamer, studentica tre e godine ALU-a u Zagrebu Alen Horvat – Zibe, vokal benda “Pastiri” i dvojca “Zibe unplugged”

U MA KOVCU

20. Smotra tamburaških orkestara i sastava Me imurske županije PUHA KI ORKESTAR

GRADA PRELOGA Prvi samostalni godišnji koncert

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

SUBOTA, 24. svibnja, od 10 do 17 sati DUNJKOVEC, OŠ Nedeliš e, PŠ Dunjkovec

PETAK, 23. svibnja, 20 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Izložba mineralnog bogatstva Hrvatske Evgenia Epshtein i Marina Ivanova U prostoru Podru ne škole Dunjkovec u subotu 24. svibnja održat e se izložba pod nazivom “Mineralna bogatstva Hrvatske” udruge “Lepoglavski ahat” iz Lepoglave. Ekspona izložbe mo i e se razgleda u vremenu od 10 do 17 sati. Udruga “Lepoglavski ahat” okuplja zaljubljenike u minerale i geologiju. lanovi udruge svakodnevno rade i otkrivaju nova

nalazišta rijetkih minerala na podru ju cijele Hrvatske te se bave istraživanjem i prezentacijama hrvatskih minerala. Dosad su pronašli ve i broj novih nalazišta minerala, rijetke kristale i dva vulkana, te usvojili tehnologije obrade kamenja u svrhu izrade suvenira od poludragog kamenja. Na podru ju Lepoglave nalazi se nalazište poludragog kamena - ahata i jedini

sa uvani fosilni vulkan u Hrvatskoj, koji predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turis ku znamenitost. To je podru je Gaveznica - Kameni Vrh, zakonski zaš eno 18. ožujka 1998. godine kao šes geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Dio ak vnos i zbirke ove lepoglavske udruge mo i e se vidje i na izložbi u Dunjkovcu. Otvorenje izložbe bit e u 10 sa .

Židovska op ina akovec ove godine obilježava 70. godišnjicu odvo enja Židova akovca, Me imurja i Prekmurja u logore smr diljem Europe. Trodnevnim programom Židovska op ina akovec podsje a na te tragi ne dane naroda koji je trebao bi izbrisan s lica zemlje samo zato jer je druga iji. Dio programa bit e i klasi ni koncert koji e se održa u petak 23. svibnja u dvorani Zrinski/Scheier u akovcu, s

PREDSTAVLJENA etvrta zbirka pjesama Ljubice Fleten “Galeb, more i daljine”

Ljubav prema ljudima i rodnom kraju S otvorenja izložbe u Ljubljani

LIKOVNA UDRUGA donjeg Me imurja Prelog izlaže u Ljubljani

Nekad su Me imurci u Sloveniju dolazili s pinklecom, a danas sa slikama lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog u etvrtak su bili gosti Kulturnog društva Me imuraca iz Ljubljane i Hrvatskog doma, odnosno Hrvatskog sabora kulture. Svoje slike izložilo je dvadesetak autora, lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Ukupno su izložena 24 rada. Goste iz Me imurja pozdravio je Mijo Stanko, predsjednik Kulturnog društva Me imuraca Ljubljana, porijeklom iz Gori ana, te im zahvalio na dolasku i suradnji. Otvorenju izložbe bili su nazo ni i pomo nik veleposlanika Republike Hrvatske u Sloveniji Antun Herceg i predsjednici društava Crnogoraca i Makedonaca u Ljubljani. Predsjednik Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog Pavao Ružman naglasio je da su nekad Me imurci u Sloveniju dolazili trbuhom za kruhom s pinklecom i zavežljajem, dok se danas dolazi tako er skromno, s darovima kulture na-

šeg kraja i oslikanom ljepotom zavi aja. Dopredsjednik Likovne udruge Franjo Ružman Brko predao je doma inima u znak zahvale na dar Monografiju Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a tajnica Julija Pongrac dar u ime Grada Preloga. Slikar Slavko Duki pak je darovao zbornike, knjige u ime Književnog kluba Prelog. Izložbu je otvorio predsjednik Saveza hrvatskih društava u Republici Sloveniji Petar Antunovi . Nakon Ljubljane, izložbu me imurskih autora vidjet e i drugi gradovi u Sloveniji, uz ostalo i Lendava. Predsjednik Kulturne udruge Me imuraca u Ljubljani Mijo Stanko na kraju se našalio, rekavši da su ovaj put Me imurci iz Preloga donijeli puna kola svega. Oproštaj je trajao dugo, a lanovi Društva Me imuraca iz Ljubljane ispratili su likovne autore iz našeg kraja s me imurskim pjesmama. (J. Šimunko)

U Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca predstavljena je u petak zbirka pjesama “Galeb, more i daljine” preloške književnice Ljubice Fleten. Autorici je to etvrta zbirka pjesama nakon “Sjena samo e” iz 2010. godine, “Srebrnih snova” 2011. godine i “Snage sutona” iz 2012. godine. Ro ena je u Gori anu 1955. godine, a živi u Prelogu, dok su joj djeca i unuci u Švedskoj i Maleziji. Ljubica Fleten aktivna je lanica Književnog kruga Prelog, koji okuplja 36 lanova, što je veliki broj, kako je to uvodno naglasila Ljubica Fleten: - Zahvalna Biserka Kolarek. sam prijateljima i svima koji O knjizi je go- me podržavaju u mojem navorila Maja Labaš stojanju te svima koji su žeHorvat, te uz osta- ljeli uti i osjetiti moje osjelo istaknula: - Kao aje kroz rije i pjesama i u prethodnim zbirkama, i u ovoj dominantna je ljubav tajanstvenom, ujedno nedoprema ovjeku u svim stižnom... Kad crna boja ipak svojim ostvarenjima i zamra i dane, autorica traži pojavnostima. Ljubav smiraj u svom djetinjstvu... prema ljudima, prema Svatko tko pro ita pjesme iz obitelji, rodnom kraju, zbirke bit e bogatiji za jedno sve to pronašlo je svoje novo mudro životno iskustvo, mjesto u nizu pjesama, re eno je. Autorica Ljubica Fleten ali ipak najsnažniji stihovi upu eni su nekom zahvalila je svima koji su

pomogli u realizaciji knjige, uz ostalo Mariji Vuk, predsjednici Književnog kluba Prelog, župniku Antonu Hoblaju te slikaru Franji Žeželju Mustaku, ija je slika na naslovnici knjige. Sav prihod od prodaje knjige i i e u humanitarne svrhe za “Katružu”. Župan Matija Posavec naglasio je da Ljubica Fleten prihode od prodaje svojih knjiga daje u humanitarne svrhe, pa tako i ove etvrte knjige, na emu joj je zahvalio. Nastupio je i Pjeva ki zbor Grada Preloga, dok je program vodio Željko Soka . Promociju je pratilo stotinu ljubitelja poezije. (J. Šimunko)

Predstavljanje knjige “Galeb, more i daljine”: Biserka Kolarek, autorica Ljubica Fleten i recenzentica knjige Maja Labaš Horvat

KUD MIHOVLJAN

Na Jurjevom sre anju u Sloveniji i sportskim igrama u Sivici KUD Mihovljan rado gostuje sa svojim programom u drugim mjestima i krajevima. Tako su nastupili na odli no organiziranoj mani#estaciji “Jurjevo sre anje #olklornih skupin 2014.”, koje se održalo u mjestu Jurovski Dol u Sloveniji, na poziv doma ina. Ono što su zamijetili naši KUD-ovci jest to da u slovenskim #olklornim skupinama ne nedostaje muških lanova. U njihovim #olklornim i drugim kulturno-umjetni kim skupina-

ma aktivan je i velik broj mla e dobne generacije, a što govori u prilog pozitivnoj injenici da se u Sloveniji odmalena njeguju i održavaju tradicijska kultura i obi aji. U nedjelju 18. svibnja lanovi KUD-a Mihovljan sudjelovali su u Sivici na sportskim igrama. U ukupno šest disciplina natjecale su se ekipe iz Sivice, Totovca, Ferketinca i Mihovljana. Doma ini su se nadmetali u svim disciplinama te su osvojili

najviše bodova i ukupno prvo mjesto. Drugo mjesto osvojila je ekipa Totovca, dok je ekipa KUDa Mihovljan u izjedna enoj borbi s ekipom iz Ferketinca uspjela zauzeti 3. mjesto. Usprkos promjenjivom vremenu, igre su burnim navijanjem pratili brojni mještani Sivice. Nakon proglašenja pobjednika i podjele nagrada uslijedilo je zajedni ko #otografiranje i ugodno druženje uz domjenak i tombolu. (BMO)

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 27. svibnja, 20 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

n (violina) (klavir)

Klavirski koncert Lane Genc

po etkom u 20 sa . Gostovat e Evgenia Epstein (violina), koja je ro ena u Jekaterinburgu u Rusiji, i Marina Ivanova (klavir), koja je ro ena u Moskvi, a trenutno živi i radi u Splitu. Predaje klavir u Glazbenoj školi u Trilju i radi kao korepe torica na Umjetni koj akademiji u Splitu. Evgenia Epstein trenutno je angažirana kao vanjska suradnica za violinu na Umjetni koj akademiji Sveu ilišta u Splitu.

Lana Genc zapo ela je svirati klavir u dobi od osam godina. Tijekom svoga muzi kog i pijanisti kog razvoja studirala je na Muzi koj akademiji u Zagrebu (Vladimir Krpan) i na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Be u (Rudolf Kehrer). Usavršavala se radom s velikim imenima svjetskog pijanizma

(Lazar Berman, Viktor Merzhanov, David Lively, Naum Starkman), te je poha ala brojne me unarodne majstorske klase u Nizozemskoj, Njema koj, Italiji i Austriji. Nastupala je diljem Europe, Japana i u Južnoj Americi ( ile), a u dobi od 16 godina snimila je svoj prvi CD. Lana Genc živi u Samoboru. Polaznica je posli-

jediplomskog studija na Zagreba koj akademiji u klasi Lovre Pogoreli a, a redovito radi i s Konstantinom Boginom. akove koj publici predstavit e se u utorak 27. svibnja u dvorani Zrinski/Scheier, s po etkom u 20 sati. Koncert je organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

RAZGOVOR S POVODOM ENA BAJUK HAMPAMER, studentica tre e godine Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

Od izložbe u Poljskoj do prijave za Rektorovu nagradu Piše: Roberta Radovi Ena Bajuk Hampamer akove koj likovnoj publici predstavila se prvi put prošle godine na retrospektivnoj izložbi lanova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja u Scheierovoj galeriji. Tako er je izlagala na me unarodnoj izložbi “Minijature” u zapreši koj Vršilnici Novi Dvori 2012. i 2013. godine, s kolegama je sudjelovala i u likovnim radionicama za gra anstvo u No i muzeja u zagreba koj galeriji “Ba va” 2013. i Muzeju Turopolja 2014. godine, a ilustrirala je i najnoviju knjigu pjesama “Papirnati brod” (DHK, Zagreb, 2013.) svoje majke. Ena je studentica tre e godine Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer gra!ika. Iako ve dugi niz godina živi u Zagrebu, u rodni akovec esto dolazi. Povod za razgovor je njezino sudjelovanje na zajedni koj izložbi profesora i studenata ALU u Poljskoj, koja je po etkom svibnja predstavljena u gradskoj galeriji “Am!ilada-Olsztyn”. Izložbeni postav javnosti e se tijekom ove godine predstaviti tako er u Rimu, Splitu i Zagrebu. Ena sudjeluje s radom “Tišina” (kombinirana tehnika, 100 x 70 cm). Jedna je me u trinaest studenata preddiplomskog i poslijediplomskog studija gra!i kog odsjeka i dvije studentice nastavni kog odsjeka iji su radovi izloženi u Poljskoj. Ena

U stvarala kom radu esto istražuje u kombiniranim tehnikama

ili umjetni kog sadržaja. Prijavi sam, uz pisano obrazloženje, priložila portfolio sa svim fotogra!ijama scenogra!ije i izrade lutaka.

Nije dovoljno upasti na Akademiju. Umjetnost treba živjeti! Budu i da upravo ovih dana nova generacija maturanata završava svoje srednjoškolsko obrazovanje, zamolili smo Enu da se na kraju razgovora prisjeti što ju je usmjerilo na studij likovnih umjetnosti, te da zainteresirane maturante savje-

srednjoj školi još nisam bavila gra!ikom, upravo mi je smjer obrade metala koji sam tada izabrala pomogao u pristupu crtanju. Profesori su uo ili moj izražajni potez, ohrabrili me za daljnje školovanje na Likovnoj akademiji. Isprva sam planirala upisati animaciju, ali me Bojan Miljan i , voditelj pripremne likovne radionice koju sam u akovcu poha ala puna dva mjeseca, potaknuo da upišem gra!iku. Za trodnevni prijemni ispit pripremila sam likovnu mapu od sto pedeset vlastitih radova u zadanim tehnikama. Na prijemnom

Ena maturantima savjetuje da likovne akademije izaberu ako su doista spremni raditi i u iti posve eno

nam je ispri ala kako je došlo do ostvarenja tog projekta: - Studiram u klasi profesorice Nevenke Arbanas, koja nas je pozvala na me unarodni projekt proslave djela poljske pjesnikinje Wislawe Szymborske, u suradnji s inicijatorom projekta, prof. Malgorzatom Chomizom, poljskog Sveu ilišta ‘Warmynsko-Mazurski’ u Olsztynu, u suradnji s Akademijom lijepih umjetnosti u Rimu (RUFA) i Umjetni kom akademijom u Splitu. U tu svrhu pripremili smo svoje likovne radove nadahnute pjesništvom Wislawe Szymborske, ijim smo djelomi nim prijevodima raspolagali. Trebali smo napraviti !igurativnu ili apstraktnu gra!iku u gra!i kim tehnikama dubokog tiska. Iako je bila gužva zbog premalo raspoloživoga radnog prostora na Akademiji i skorašnjeg kraja akademske godine, radove smo dovršili u roku. Bili smo zadovoljni jer su nam radovi prvi put izloženi u inozemstvu, zajedno s likovnim djelima naše mentorice, red. prof. mr. art. Nevenke Arbanas,

i stru nog suradnika Igora Konjušaka.

Kazališna scenografija kao novi izazov I profesionalna Kazališna družina “Pinklec” iz akovca prošle je godine ponudila Eni suradnju. - Romano Bogdan me pozvao da odradim scenogra!iju za kazališnu predstavu ‘Šegrt Hlapi : kako bi ga igrla Kazališna družina Pinklec’. Iako sam se prvi put bavila izradom lutaka

i scenogra!ijom, snašla sam se i puno toga novog nau ila. Primijenila sam svoj gra!i ki izri aj sa scenografskim zakonitostima. Zadovoljna sam, mislim da je to do sada moj najsloženiji i najcjelovitiji rad. Zahvalna sam KD-u ‘Pinklec’ na tom iskustvu, možda u se u budu nosti baviti lutkarstvom i scenogra!ijom. Moja mentorica i pojedini profesori na Akademiji pohvalili su moj rad i predložili mi da se prijavim na Natje aj za Rektorovu nagradu za najbolje studentske radove znanstvenog, stru nog

Za Pinklecovu predstavu o šegrtu Hlapi u Ena je odradila lutke i scenografiju

tuje kako se upisati na jednu od umjetni kih akademija. - Završila sam Srednju školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Iako se u

Crtež kao likovni izri aj donosi igru svjetla i tame

ispitu crtali smo predmet po promatranju, dva akta i dva portreta, slobodnu temu, mrtvu prirodu, a pristupili smo i motivacijskom intervjuu. Bila sam silno iznena ena kad sam saznala da sam prva na upisnoj listi na smjeru gra!ike. Ubrzo sam uvidjela da ozbiljan rad po inje tek nakon upisa. Cijeli dan sam na Akademiji, nakon predavanja slijede vježbe i samostalni rad u ateljeu, a redovito itam knjige o umjetnosti i !ilozo!iji vikendom. Maturantima bih savjetovala da likovne akademije izaberu samo ako su doista spremni raditi i u iti posve eno, žrtvovati i svoje slobodno vrijeme. Nije dovoljno položiti prijemni ispit, umjetnost se sve vrijeme živi punim srcem.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, SUBOTA, 23. i 24. svibnja, 21 sat AKOVEC, Trg Republike

23. svibnja 2014.

PETAK, 23. svibnja, 22 sata AKOVEC, Podroom Drink And M

Besplatni koncerti Hladnog piva i Ivana Zaka Knez Juraj Zrinski dodijelio je 29. svibnja 1579. godine privilegije stanovnicima predgra a akove ke utvrde, ime je stvorena osnova za razvoj akovca kao slobodnog trgovišta. Taj se nadnevak danas obilježava kao Dan grada. Program proslave Dana grada akovca ove e se godine održati od 28. svibnja do 1. lipnja. A kao uvod finalnim doga ajima

ve ovaj vikend održat e se dva velika koncerta uz besplatan ulaz. Ponajprije e u petak 23. svibnja Hladno pivo svojim žestokim nastupom rashladiti sve rockere željne dobre #ešte. U subotu 24. svibnja na pozornicu stiže Ivan Zak. Oba koncerta po inju u 21 sat. Organizatori su koncerta Grad akovec i Turisti ka zajednica grada akovca.

U MA KOVCU održana glazbena sve anost na kojoj su izabrani najbolji me imurski tamburaši

Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” i Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec odlaze na Državnu smotru Državni selektor Željko Bradi odlu io je da su najbolji Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” iz akovca i Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec i oni odlaze na Državnu smotru u Dugo Selo. Bradi je rekao kako mu nije bilo lako odlu iti tko e biti pobjednik, jer svi su orkestri i sastavi bili odli ni, ali pravila nalažu kako dalje idu samo dva PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN KUD Ma kovec u nedjelju je bio izvrstan doma in 20. Smotre tamburaških orkestara i tamburaških sastava Me imurske županije. Nastupi su se odvijali u dva dijela. U prvom su nastupili orkestri i sastavi koji su nominirani za državno natjecanje, dok su u drugom dijelu nastupili ostali sudionici. Državni selektor Željko Bradi , nakon što su nastupili svi orkestri i sastavi, pobjednicima je kod orkestara proglasio Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” iz akovca pod ravnanjem Borisa Novaka, a kod tamburaških sastava Taburaški sastav KUD-a Šandorovec, kojim je ravnao Nikola Kralji . akov ani su izveli Koncertni allegretto za bisernicu Julija Njikoša, Prazni nu rapsodiju Zdravka Šljivca i Uspavanku na Dravi Siniše Leopolda. Šandorov ani pak su se predstavili

Zahvale utemeljiteljima i sponzorima

Pobjedni ki nastup ŽTO-a “Stjepan Bujan Stipi ” me imurskom narodnom popevkom “Živec kamen” i ardašom Franje Kežmana. Oni e u lipnju sudjelovati na Državnoj smotri u Dugom Selu. Nominirani za Državnu smotru uz pobjednike bili su još tamburaški orkestri: Belica, Zvon iz Male Subotice (stariji sastav) i Zasadbreg, a od sastava: Žiškovec, Zvon Mala Subotica, Šandorovec (mla i sastav) i Ma kovec.

Priredba u Društvenom domu imala je i sve arski karakter jer su dodijeljene zahvalnice onima koji su smotru utemeljili i sudjelovali na njoj dvadeset puta, te pokroviteljima, odnosno sponzorima. Za sudjelovanje na svih dvadeset smotri zahvalnice su primili: idejni za etnik održavanja smotre i dugogodišnji predsjednik Organizacijskog

Uzvanici i publika na Smotri

Šandorov ani su izborili nastup na Državnoj smotri odbora Vladimir Jambor, Ivan Ujlaki, Slavica Mihaljkovi , Elizabeta Ujlaki, Ivanka Culjak, Ivan Grahovec (doma i), Branko Nemec, Mirjana Hrženjak i Božica Nemec. Za 20-godišnje pokroviteljstvo zahvalnice su dobili Grad akovec, Zajednica HKUU-a Me imurske županije i VMO Ma kovec. Sponzorske zahvalnice dobili su Dušan i Mirjana Rosi iz Ma kovca te Vesna i Franjo Novak iz Male Subotice. Kratkim

govorom i pohvalama smotru je otvorio Matija Posavec, me imurski župan, a zahvalnice su podijelili akove ki dogradona elnik Romano Bogdan i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a akovca. KUD “ epinski Martinci” bio je gost smotre i dobro zabavio publiku. Ivan Ujlaki, predsjednik KUD-a Ma kovec, svima je zahvalio i estitao na odli no odra enom nastupu te uputio poziv na 21. Smotru idu e godine na istom mjestu.

PRVI SAMOSTALNI godišnji koncert Puha kog orkestra Grada Preloga

Veliki pljesak za mlade glazbenike U Domu kulture u Prelogu održan je u nedjelju 18. svibnja prvi samostalni godišnji koncert Puha kog orkestra Grada Preloga. Puha ki orkestar osnovan je prošle godine, okuplja tridesetak djece svih uzrasta, a vodi ga mladi dirigent, pro#. Igor Hrustek. Na svojem prvom samostalnom koncertu mladi puha i izveli su više me imurskih narodnih pjesama u obradi dirigenta Igora Hrusteka, a pjesme su prilago ene dobi djece. No uli smo i skladbu u aranžmanu pro#. Danijela Požgaja te na kraju popularne svjetske hitove za puha e. Iako je rije o prvim koracima mladih glazbenika, ve se sad vidjelo da imaju poten-

Prvi samostalni koncert Puha kog orkestra Grada Preloga

cijala, što je potvrdio i Marijan Ramuš ak, po asni gra anin Preloga, ali i osniva limenih glazbi u Me imurju te i sam glazbenik, kao i više glazbenika koji su došli na koncert,

te ravnateljica Doma kulture Jasminka Pervan i drugi. Dvorana Doma kulture bila je prepuna posjetitelja te mama i tata, a svaka je izvedena skladba popra ena dugim

Dirigent i voditelj orkestra Igor Hrustek, prof.: - Jako sam sretan što smo tako brzo uvježbali skladbe i izašli u javnost. Tek sad predstoji mnogo rada i vježbanja. Svakim danom ovaj e orkestar samo rasti i rasti doslovno, ali i kroz kvalitetu i zahtjevnost izvedbi

i velikim pljeskom. Program je vodio Željko Soka , koji je uz ostalo zahvalio donatorima na pomo i u opremanju, uz ostalo tvrtki “LPT”. Kao gost je nastupila Prilo ka amaterska scena s igrokazom Božidara Glavine. U ime Grada Preloga koncert je pratio zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan. Predsjednica Puha kog orkestra Grada Preloga Kristina Kolarek na kraju je posebno zahvalila svim roditeljima na pomo i, bez ije brige ne bi bilo mogu e tako brzo uvježbati orkestar, a Gradu Prelogu i donatorima na opremanju. Ona je ujedno predstavila svakoga mladog glazbenika i glazbenicu.

Kristina Kolarek, predsjednica Puha kog orkestra Grada Preloga: - Posebno sam zahvalna roditeljima koji svakodnevno pomažu da djeca dolaze na probe, kao i Gradu Prelogu na podršci

Prvi koncert mladih glazbenika iz Preloga premašio je o ekivanja gledatelja, tako da su mnogi na kraju estitali dirigentu Igoru Hrusteku na odabiru skladbi i lijepom koncertu. (J. Šimunko)

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 30. svibnja, 20 sati PRELOG, župna crkva sv. Jakoba

Music Club

Zebra dots i bend “Genova”

Guda ki kvartet “Cadenza” Zagreb

Zebra Dots je hrvatsko-slovenski bend koji svoju glazbu opisuje kao “elekro-akusti ni doživljaj”. Njihova glazba u sebi sadrži utjecaje electra, indiea, funka, soula i popa koji se može uti na njihovom albumu prvijencu “Walking On A Chance”, koji je predstavio istoimeni singl. Glavni vokal, talk-box i producent Zebra Dotsa je Koolade, koji je sura ivao i sura uje s mnogim velikim imenima globalne glazbene scene. Drugi vokal je Saša Aleksandra Danilova iz Slovenije, a ostatak benda upotpunjuju Ivo

Sve poklonike klasi ne glazbe o ekuje još jedan poseban koncert. Guda ki kvartet “Cadenza” Zagreb gostovat e u Prelogu u petak 30. svibnja u prostoru župne crkve sv. Jakoba. Kvartet je osnovao Krešimir Marmili 1995. godine. Od svog osnutka Cadenza uspješno nastupa na mnogobrojnim hrvatskim pozornicama kao guda ki kvartet, kvintet, trio i duo, prate i ideju osnutka - ansambl za

Rimc (bubnjevi), Erik Maren e (klavijature), Jernej Krži (bas) i Andraž Mazi(gitara). To kaste Zebre isti u se po svom plesnom zvuku s elementima hip-hopa, jazza, popa i funka, a njihovi su singlovi, zajedno s remiksevima, rado slušani u eteru radijskih postaju, kao i na internetu. U Podroomu ih napokon možete uti i vidjeti u petak 23. svibnja, ulaz je slobodan. Cijela pri a po inje u 22 sata, a predgrupa odli nim Zebra to kicama je naš dobro poznati doma i bend “Genova”.

komornu glazbu “Cadenza”. Sura uje s istaknutim, kao i s mladim nadarenim, glazbenicima te pjeva kim zborovima. Kvartet bilježi i veliki uspjeh na gostovanju u Bruxellesu 2012. godine, s kojim po inje niz koncerata pod naslovom “Glazbene iskrice Zagreba i Hrvatske”, na kojima predstavlja djela zagreba kih i hrvatskih skladatelja. Koncert po inje u 20 sati.

RAZGOVOR S POVODOM ALEN HORVAT - ZIBE, vokal benda “Pastiri” i dvojca “Zibe unplugged”

Na vidiku prva autorska stvar Piše: Roberta Radovi Iza nadimka Zibe krije se glazbenik kojeg akove ka, ali i klupska publika diljem Hrvatske i Slovenije poznaje prije svega po live nastupima koje prate dobar zvuk, kvalitetan rock, hard rock, blues rock repertoar, dakle, može se re i vrsta svirka i dojmljiv vokal. Za svoj nadimak akov anin Alen Horvat kaže da ga je dobio još u tre em razredu osnovne škole i prati ga sve do današnjih dana, kada je poslužio i kao prepoznatljiv znak prvookupljenog trija, sada dvojca, o kome Zibe govori: - U glazbenim vodama sam ve dvadesetak godina, a prije etiri godine po povratku iz Skandinavije, gdje sam svirao s jednim našim bendom, zapo ela je i nova pri a. Naime, kad sam došao doma, napravio sam trio: dvije akusti ne gitare i ja kao vokal, i nazvao sam ga ‘Zibe unplugged trio’. Trebali smo stvoriti ime na brzinu, pa je kolega rekao: ‘Nek se trio zove po tebi jer to dobro zvu i’. Nakon godinu dana nam je tre i lan zbog obveza otišao, pa tada kre emo dalje nas dvojica, aku-

Pastirski rock za sve generacije

akov anin Alen Horvat - Zibe nadimak “vu e” još iz školskih dana i on je postao zaštitni znak rock dvojca - Zibe unplugged sti na gitara Viktor Karažinec iz Varaždina i ja. I do današnjeg dana sviramo pod nazivom ‘Zibe unplugged’. Sviramo repertoar blues rock, odnosno rock hitove bendova kao što su Whitesnake, Gary Moorea, Stevie Ray Vaughana i sl. Gitarist Viktor studira klarinet u Splitu, tako da on može nastupati svaki drugi vikend. A po ljeti, kad je slobodan, sviramo više i dosta esto po morskim destinacijama. Planova ima. Za po etak ljeta dogovoren je nastup

u Sloveniji, gdje emo gostovati 28. lipnja na Lendava open airu. Imamo priliku oti i svirati i po Europi i Americi. Moramo vidjeti što je najbolje za nas. Evo, ja sam zaru en, pa se sad situacija malo promijenila. (smijeh) Kako smo godinama u glazbi, ljudi nas stalno pitaju kad e biti neka autorska pjesma. Eto, mogu re i i najaviti da ovih dana radimo prvu našu autorsku stvar koja e biti vrlo brzo snimljena i vjerujem da e je publika dobro prihvatiti.

Alen Horvat - Zibe s kolegama glazbenicima oformio je i Bijelo dugme tribute bend. Zašto su odabrali upravo taj glazbeni izri aj, Zibe isti e: - Prošle godine napravili smo taj bend koji svira stvari Bijelog dugmeta. Starijima ta muzika možda nedostaje, a mla e generacije se polako upoznavaju s tim stvarima. Tako nekako je i nastala grupa, jer se pokazalo da se traži takav glazbeni izri aj. Bend se zove ‘Pastiri’ i sviramo samo stvari Dugmeta, ve inom stvari Željka Bebeka, iako imamo i nešto pjesama iz doba Alena Islamovi a i kad je pjevao Mladen Voji i Tifa. Naziv benda proizašao je iz toga što je zagreba ki novinar Dražen Vrdoljak jednu seriju pjesama iz 1975. godine Bijelog dugmeta nazvao ‘pastirski rock’, pa smo se jednostavno odlu ili nazvati ‘Pastiri’. Uz mene kao vokala bend ine još Filip Krznar (bubnjevi), Bojan Krušec (klavijature), Ivica Kolari (bas gitar) i Oliver Novak - Špiro (gitara). Svi smo Me imurci i akov anci nas ve dobro znaju. Nastupali smo u Podroomu i po-

Zibe (vokal) i Viktor Karažinec (akusti na gitara) gostovat e 13. lipnja u Podroomu novno tamo gostujemo u petak 13. lipnja. Bend ove godine ima svirke diljem Hrvatske primjerice u Sinju, Oroslavju u Zagorju..., nastupali smo u Ljubljani i drugim mjestima u Sloveniji, a dogovoreni su i nastupi u Bosni i Hercegovini. Za kraj razgovora Zibea smo zapitali što misli o me imurskoj klupskoj sceni te imaju li naši glazbenici slobodno vrijeme: - Ima dobrih glazbenika i bendova koji možda nisu autorski, ali dobro sviraju. U našem gradu zapaža se da iz godine u godinu priliku za javnim nastu-

pom na glavnim akove kim prostorima, kad su neke ve e manifestacije, dobivaju jedni te isti bendovi. Trebalo bi dati priliku i drugim bendovima da se predstave. A slobodnog vremena u pravom smislu te rije i ve ina nas glazbenika i nema. Posve en sam glazbi cijelo vrijeme. Danas je problem jer glazbenici esto moraju sami sebi biti i menadžeri, voza i, promotori, moraju dogovarati svirke, gaže i sl. Tako er dajem i poduke iz pjevanja, tako da se uglavnom sve vrti oko glazbe. I zaru nice!, dodaje na kraju razgovora s osmijehom Zibe.

MIRELA IVI EVI primila Nagradu Grada akovca za “Planet 8”

Sve anim koncertom laureata završen 41. MMM “Josip Štolcer Slavenski” Piše: Roberta Radovi Izvedbom glazbeno-scenskog djela “Planet 8 alias Operacija Neptun” skladateljice Mirele Ivi evi završio je trodnevni program 41. Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski”. Tijekom tri dana Memorijala, od 13. do 15. svibnja, održano je niz atraktivnih kulturnih i glazbenih programa. Programski sadržaji zapo eli su otvorenjem izložbe Ivane Mr ela “Stranice Štolcerovog fotoalbuma”, potom su djela Slavenskog izveli Zagreba ki solisti i Guda ki kvartet “Porin” Zagreb te petero studenata klavirskog odjela Muzi ke akademije u Zagrebu, a predstavljena je i nova predstava Kazališne družine “Štolcer” prema tekstu Kristine

Dobitnica Nagrade Grada akovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2013. godinu je Mirela Ivi evi

Ansambl “Cantus” izveo je djelo Mladena Tarbuka “4 Estancias”

Nagradu je dodijelio zamjenik gradona elnika Romano Bogdan

Štebih “Se bu dobro, mamika”, koja donosi detalje iz Štolcerova života. Tre i, završni dan Memorijala bio je posve en ve eri laureata Nagrade Grada akovca “Josip Štolcer Slaven-

ski”. Zamjenik gradona elnika Grada akovca Romano Bogdan uru io je Nagradu Mireli Ivi evi za djelo “Planet 8 alias Operacija Neptun”. Dodijeljena je nagrada u vidu unikatne statue akademskog kipara

“Planet 8” izvode: Goran Jukovi , Marija Lešaja, Dunja Kobas i Kaja Farszky

Roberta Wrane te u nov anom iznosu od 5.000 kuna. Potom je na sceni Centra za kulturu izvedeno djelo Mladena Tarbuka, dobitnika Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za djelo “4 Estancias” (nagrada za 2012. godinu) u izvedbi ansambla “Cantus”. Vrhunac sve anosti bila je izvedba nagra enog djela za 2013. godinu skladateljice Mirele Ivi evi “Planet 8”, koja suvremenim glazbenim izri ajem i zvu nim !ikcijama progovara o aktualnoj problematici življenja.

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 975

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 974 Me imurskih novina je Verica Mislovi iz Žiškovca. Nagradnu knjigu e na ime i adresu dobitnika poslati Mozaik knjiga.

Lee Child - “Usijanje” Jack Reacher luta kroz paklenu vru inu usijanim ulicama zaba enoga teksaškog grada. Traži prijevoz koji e ga odvesti bilo kamo u njegovom besciljnom lutanju. Zaustavlja se mlada i zgodna Meksikanka Carmen Greer, koja ga nije slu ajno odabrala. Ona ve mjesecima traži nekoga tko e je zaštititi. Njezin je muž brutalno zlostavlja. No

on je potomak imu ne teksaške obitelji, a takve obitelji znaju vrlo dobro uvati svoje tajne. On uskoro izlazi iz zatvora i tada e je ubiti, ona to zna. Ho e li Reacher povjerovati u njezinu pri u? Ho e li nešto poduzeti? Što e biti s Carmeninom k erkicom Ellie? Jack Reacher nikada ne napušta damu u nevolji. Najbolji triler ove godine.

BELETRISTIKA Lee Child: Usijanje Irving Stone: Žudnja za životom David Servan - Schreibe: Više si puta možemo re i zbogom

PUBLICISTIKA Carlo Petrini: Dobro, isto, pravedno Dr. Frank Lipman: Potrošeni Colin Tudge: Tajni život drve a

NAGRADNE KNJIGE

Tana French - “U šumi” Debitantski roman Tane French “U šumi”, u izdanju Mozaika knjiga, prava je književna senzacija. Odmah po objavljivanju osvojio je etiri ugledne nagrade za najbolji debitantski kriminalisti ki roman: Edgar, Barry, Macavity i Anthony, a Tana French postala je jedna od najzna ajnijih suvremenih autorica kriminalisti kih romana. “U šumi” je jedan od najbolje napisanih psiholoških trilera koji i poslije itanja navodi na dugo promišljanje o rješenju slu aja, ali i sudbini likova. Roman donosi pri u o ubojstvu koje priziva sje anja: Dvanaest ti je godina. Ljetni su praznici. Igraš se u šumi s dvoje najboljih prijatelja. Nešto se dogodi. Nešto strašno. I njih dvoje zauvijek nestane… Dvadeset godina poslije, Rob Ryan - dijete koje se uspjelo vratiti - detektiv je u dublinškoj policiji. Promijenio je ime. Nitko ne zna za njegovu prošlost. ak se ni on sam ne

Larí Marí - “Bez ljubavi i mržnje” Potresna istinita pri a protkana psihoanalizom, !ilozo!ijom i duhovnoš u vodi nas na put spašavanja vlastitog života, u kosje a što se dogodilo onoga dana. Ali, kada na mjestu stare tragedije bude prona eno tijelo djevoj ice, Rob je ponovno uvu en u zloslutni misterij. Za njega i njegovu partnericu u policiji, Cassie, svaki trag nosi nešto kobno… Naizgled normalna žrtvina obitelj krije mnoge tajne. Robova privatna istraga narušava mu duševno zdravlje. A svaki trag neumoljivo vodi natrag… u šumu.

Goran Tribuson “Gorka okolada” Rei z d a nje v rhu n skog krimi a “Gorka okolada” na desetu godišnjicu poklapa se savršeno s novoizdanim romanom “Susjed u nevolji”. U izdanju Mozaika knjiga, roman koji upli e i detalje iz hrvatske svakodnevnice lako nalazi put prema osjetljivom ukusu ljubitelja kriminalisti kih romana koji ga sigurno ne e propustiti, a i ponovno pro itati. Sadržaj donosi napetu pri u: Kada poduzetnik Svilar naru i od privatnog istražitelja Nikole Banica pra enje svoga sina Arna, koji mu je iz sefa ukrao likovnu mapu s navodno vrijednim crtežima, njegov život postat e no na mora. Nastoje i otkriti kome je mladi nudio ili prodao crteže, Bani e otkriti da se u mapi kriju mnogo važniji i opasniji dokumenti, koji e neke od likova istrage stajati i života... Lik istražitelja Nikole Banica, koji se pojavljuje u romanima: Zavirivanje, Siva zona, Dublja strana zaljeva, No na smjena, Bijesne lisice i Susjed u nevolji,

KNJIŽARA “LJEVAK”

u romanu “Gorka okolada” pokušat e razriješiti neobi an slu aj u kojem e mu se na putu na i brojni živopisni likovi koje svaki dan susre emo na stranicama crne kronike i žutog tiska: tajkuni, starlete, privatne zaštitarske tvrtke, izbaciva i... Hrvatska se zbilja na stranicama ovog romana prelila u uzbudljivu i duhovitu pri u, a Goran Tribuson još je jednom dokazao svoju vode u poziciju me u hrvatskim pripovjeda ima.

jem glavni lik, senzibilni, intuitivni Blue, prekida emotivni genetski kod, koji kao i gene naslje ujemo od svojih predaka, a kojim

je, a da to ne znamo, svatko od nas odre en sve dok te emocije ne osvijestimo. Ranjeni junak nije se borio samo s emocijama... Zgarište obiteljskog života, tragedije, napuštanje, razvodi i psihi ko zlostavljanje nisu toga ratnika duše sprije ili da kro i na put svjetla i osobnog spasenja.

ALBUM TJEDNA

Laibach - “Spectre” “Spectre” je novi album kultne slovenske avangardne glazbene trupe “Laibach”, izdan za njihovu dugogodišnju diskografsku ku u “Mute”. Na novom albumu Laibach se uglavnom obra unavaju sa sistemom u kojem ve ina nas u tzv. zapadnom svijetu živimo. Pritom stihovi esto nisu izravni, no nisu baš ni pretjerano zakukuljeni. Prva pjesma zove se “The Whistleblowers”, dakle “Zvizda i”. Uz zvižduk i ritam marša pjesma u pompoznom, slavljeni kom tonu pjeva odu neznanim junacima koji se bore za nas i ija je misija blagoslovljena. Moglo bi se tu raditi o nekim mitskim junacima iz pradavnih vremena da nije naslova pjesme koji jasno sugerira na koga se tu misli, na junake našeg doba, poput Edwarda Snowdena ili Ankice Lepej. Sljede a “No History” poru uje da okupiramo Wall Street, a preuzima i neke ideje Lennonove “Imagine” (“No commandments on the wall, no God, no rules to scare you all”), koje u izvedbi Laibacha, naravno, zvu e puno militantnije od Lennonova nježnog paci!izma. “Americana” poru uje da za promijeniti sistem treba iza i na ulice, a “Eurovision” da se Europa raspada dok se svi molimo policiji jer je Bog odsutan. Predah od takvih tema donose “We Are Millions And Millions Are One” koja je nešto poput ljubavne pjesme, zatim zabavna “Resistance is Futile” (“We are Laibach, and you will

be assimilated”), te zaklju na nježna, pastoralna “Koran” koja bez !ige u džepu iskazuje vjeru u bolji svijet i sre u za sve. Nakon nje tu su još etiri bonus pjesme, od kojih su dvije obrade: “Love on the Beat” Sergea Gainsbourga, te blues standard Blinda Lemmona Jeffersona “See that My Grave is Kept Clean”. Zvukom dominira stil industrial techna i kontrast izme u visokog, snažnog glasa Mine Špiler i dubokog režanja Milana Frasa. No glazba je u slu aju Laibacha manje bitna. Nisu toliko bitni ak ni tekstovi. Kod Laibacha je bitan koncept, zatim provokacija, subverzija. Premda ne žive u prošlosti i ciljaju aktualne me-

te, u tom smislu jednostavno ne uspijevaju posti i onaj efekt koji su imali na svojim po ecima u osamdesetima, prije pada Berlinskog zida i raspada Jugoslavije. U to doba Laibach su djelovali opasno i odvažno, što im je i donijelo proboj i priznanje vani, a to priznanje je onda rezultiralo vje nim respektom kod ku e. Danas Laibach djeluje kao tek još jedna pop grupa, ponešto živopisna, no nitko se ne zavarava da su išta više od toga. Nije krivica samo na njima, promijenio se i protivnik. Onaj sistem je imao jednostavnije obrasce ponašanja i bilo ga je lako isprovocirati (kako se ono kaže, lako je budalu zajebavati), ovaj današnji

kapitalisti ki, neoliberalni je druga ija zvjerka. Najve i trik koji nam je uspio podvaliti je što je shvatio da e nas puno lakše kontrolirati tako da nam umjesto upornog pokušavanja nametanja kontrole i restrikcija nad svim i sva im pruži potpunu individualnu slobodu i tako nas natjera da se cijelo vrijeme borimo sami sa sobom dok radimo za njega. Laibachu valja priznati da su i taj moderni apsurd prepoznali u “Walk With Me”, u kojoj kažu da smo svi skupa “prisoners of freedom”. Laibach i dalje pruža otpor sistemu, pa makar i uzaludan, pa makar im se poruke utapale u moru sli nih koje priznati umjetnici sa svojih sigurnih pozicija poru uju. Pronalaženje e!ikasnijih metoda borbe protiv ove nove zvjerke nije zapravo na njima, ve na generacijama koje su umjetnici poput njih odgojili. (Marko Vukuši , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. The Whistleblowers 2. No History 3. Eat Liver! 4. Americana 5. We are Millions and Millions are One 6. Eurovision 7. Walk With Me 8. Bossanova 9. Resistance as Futile 10. Koran 11. Parade (bonus) 12. Love on the Beat (bonus) 13. Just Say No! (bonus) 14. See that My Grave is Kept Clean (bonus)

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... GRACE OD MONAKA

KON-TIKI

biografska drama Režija: Olivier Dahan Uloge: Nicole Kidman, Tim Roth, André Penvern

avanturisti ka povijesna biografska drama Režija: Joachim Rønning, Espen Sandberg Uloge: Pål Sverre Hagen, Anders Baasmo Christiansen, Gustaf Skarsgård

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 23.5.

20.00 dvorana Zrinski/ Scheier KONCERT EVGENIA EPSHTEIN, violina MARINA IVANOVA, klavir

18.00 X-MEN: DANI BUDU E PROŠLOSTI 3D X-MEN: DAYS OF FUTURE PAST 3D akcija, znanstvena fantastika

20.30 GRACE OD MONAKA biografska drama

subota, 24.5.

16.00 i 18.15 X-MEN: DANI BUDU E PROŠLOSTI 3D akcija, znanstvena fantastika

Grace od Monaka prati život bivše holivudske zvijezde Grace Kelly u trenutku kada joj se brak s princom Rainierom III. nalazi u krizi i dok istovremeno proživljava osobnu krizu iden teta. Cjelokupna situacija još je teža zbog zate-

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ... PETAK, 23. svibnja DANI OTVORENIH PODRUMA na Me imurskoj vinskoj ces URBANOVO BUS prometuje od 12 h do 24 sa 19.00 cafe-bar “Kult” ŠTRIGOVA, Okusi Urbanovo kulinarski show 20.00 dvorana Zrinski/Scheier akovec - koncert u organizaciji Židovske op ine akovec Evgenia Epshtein (violina) i Marina Ivanova (klavir) 18.00 Prostor bivše vojarne akovec (mjesto Inicija ve 1729/2), na adresi: Bana J. Jela i a 22 Okrugli stol: Fanzini kao kulturološki fenomen - od fanzina do društvenih mreža, u organizaciji ACT-a akovec 21.00 Trg Republike, akovec koncert - Hladno pivo - ulaz besplatan 22.0 Podroom Drink And Music Club akovec, koncert - Zebra dots i bend Genova SUBOTA, 24. svibnja 10.00 - 17.00 PŠ Dunjkovec Izložba mineralnog bogatstva Hrvatske Udruge “Lepoglavski ahat” DANI OTVORENIH PODRUMA na Me imurskoj vinskoj ces URBANOVO BUS prometuje od 12 h do 24 h 18.00 OKUSI URBANOVO KULINARSKI SHOW: Vinska ku a Haži , Jurov ak 19.00 VINSKA VESELICA Dom kulture u Sv. Urbanu, degustacije vina vinara Hortus Croa ae i zabavni program 21.00 Trg Republike, akovec koncert - Ivan Zak - ulaz besplatan NEDJELJA, 25. svibnja 11.00 PROŠTENJE U SV. URBANU Sv. misa u kapeli Svetog Urbana 15.00 VINSKE IGRE Dom kulture u Sv. Urbanu Vinske igre, degustacije vina vinara Hortus Croa ae, zabavni program

gnutih odnosa njezinog supruga i francuskog premijera Charlesa de Gaullea, kojemu je plan ukinu suverenitet male kneževine. Biografska drama u trajanju od 103 minute preporu uje se starijima od 6 godina.

Legendarna pri a o nordijskom istraživa u Thoru Heyerdalu i njegovom epskom putovanju preko Paci ka, dugom 4300 milja, i to na drvenoj splavi. Tako je dokazao da je bilo mogu e da u pretkolumbijska vremena južno-ameri ka ple-

mena nasele Polineziju. Iznimna ekranizacija napetog poduhvata, nominirana za nagradu “Oscar” u kategoriji stranog lma. Drama u trajanju od 118 minuta preporu uje se starijima od 15 godina.

MINIINTERVJU

Planine su blagodat za dušu i tijelo!

20.30 GRACE OD MONAKA biografska drama nedjelja, 25.5.

16.00 RIO 2 animirana akcijska komedija sinkronizirana na HRVATSKI jezik

18.00 i 20.15 X-MEN: DANI BUDU E PROŠLOSTI 3D akcija, znanstvena fantastika

ponedjeljak, 26.5.

18.00 X-MEN: DANI BUDU E PROŠLOSTI 3D akcija, znanstvena fantastika

20.15 GRACE OD MONAKA biografska drama

Piše: Roberta Radovi

utorak, 27.5. U enici Osnovne škole Mursko Središ e pod imenom Robert Belovi prepoznat e svog vjerou itelja. Živi u Hlapi ini, ali je esto u akovcu, gdje smo ga sreli i za vrijeme obilježavanja Spomendana Zrinskih i Frankopana i Dana Me imurske županije. Kako kaže, zanima ga povijest, iz koje možemo svi skupa mnogo nau iti: - Zanimljivo je kroz povijesne dokumente i brojne knjige koje govore o prošlosti spoznavati injenice zbog ega su se odre eni doga aji dogodili i kako su oni utjecali na budu a zbivanja. Primjerice, Propast Rimskog Carstva. Zašto je ono propalo: možda su uzroci tome bili težnja k užicima, korupcija, preteško upravljanje tako velikim carstvom ili preskupim održavanjem tako velike vojske? A možda je sam Rim postao meta svojim brojnim neprijateljima. Ima još mnogo takvih povijesnih momenata koji nas tjeraju na promišljanje. Preporu io bih svima kad imaju slobodno vrijeme neka uzmu u ruke knjige koje govore o povijesti. Posljednje što sam ja itao bila je trilogija Davida Gemmella ‘Pad Kraljeva’, ‘Gospodar srebrnog luka’ i ‘Gromovit štit’.

20.00 dvorana Zrinski/ Scheier LANA GENC, klavir

18.00 X-MEN: DANI BUDU E PROŠLOSTI 3D akcija, znanstvena fantastika

20.00 CIKLUS SKANDINAVSKIH FILMOVA KON-TIKI avanturisti ka povijesna biografska drama

etvrtak, 29.5. Robert Belovi , vjerou itelj u OŠ Mursko Središ e

• Osim povijesnih zbivanja, rado odlazite i u muzeje? — Kad sam u prilici i u posjetu nekom drugom gradu, volim razgledati muzejske postave ili aktualne izložbe. Svima preporu ujem kad su u Zagrebu pogledati izložbu slika pod nazivom ‘Najbolje od hrvatske umjetnosti’, gdje e se po prvi put na jednom mjestu predstaviti djela iz privatnih kolekcija najve ih hrvatskih slikara, poput Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Medovi a i Kraljevi a. Djela pogledajte uz kavicu u Gradskoj kavani od 31. svibnja do 8. lipnja. • Slobodno vrijeme koristite i za sportsku rekreaciju?

— Kad god mogu, s prijateljima planinarima i alpinistima iz planinarskog kluba ‘Extrem’ i planinarskog društva ‘Bundek’ iz Murskog Središ a idem na planinarske i alpinasti ke ture diljem Me imurja i po slovenskim Alpama. Tako er sam esto i na biciklu i vozim biciklisti ke ture po Me imurju. U tim prigodama esto i fotogra!iram, jer me interesira i amaterska fotogra!ija. Odlazak u planine svima preporu ujem, jer nam one pružaju prekrasne prirodne poglede, prijateljska druženja, a u kona nici hodanje po bregima ima blagotvorne u inke i za dušu i tijelo.

20.00 GRACE OD MONAKA biografska drama Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

24. i 25. svibnja

20.00 X-MEN akcija, SF, avantura, fantazija

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE Natjecanje u znanju i kreativnosti

Održano prvo Državno natjecanje

“ itanjem do zvijezda” Školski knjižni ari samostalno su organizirali i održali prvo Državno natjecanje u znanju i kreativnosti “ itanjem do zvijezda”, s ciljem poticanja itanja. Natjecanje u znanju i kreativnosti “ itanjem do zvijezda”, za u enike osnovnih škola, koje je zapo elo kao entuzijasti an pothvat školskih knjižni ara Me imurske županije 2009./2010. godine, preraslo je u regionalno 2011./2012., s uklju enih pet sjevernih županija. Ove godine se pak proširilo i na srednjoškolske u enike i na državni nivo uklju ivanjem 54 djece iz 11 županija za osnovne i 55 djece iz 6 županija za srednje škole koji su sudjelovali na natjecanju. Od prvoga regionalnog natjecanja logisti kom potporom uklju ila se Hrvatska mreža školskih knjižni ara (HMŠK). Treba napomenuti da je provedba natjecanja na državnom nivou, kao i na školskoj i županijskoj razini, zahtjevna stvar koju su školski knjižni ari odradili i rade od 2009. volonterski.

Anamarija Špicar iz Nedeliš a tre a u kreaciji plakata Osnovnoškolsko natjecanje provodi se uz fizi ku nazo nost u enika, a srednjoškolsko u online okruženju. Tako er, u enici osnovnoškolskog uzrasta u kreativnom dijelu natjecanja izra uju plakate, a srednjoškolski multimedijske uratke. Na natjecanje za osnovnoškolski uzrast plasiralo se 17 ekipa i 14 u enika s plakatima. Prvo mjesto na osnovnoškolskom natjecanju osvojila je ekipa OŠ “Vladimir

kviza znanja i 7 u kategoriji multimedijskog uratka. Prvo je mjesto osvojila Ekonomska i trgova ka škola akovec, mentorice Lee Resman - Borkovi , drugo mjesto osvojila je ekipa 1. Gimnazije, Varaždin, mentorice Marinele Mar eti , a tre a je bila ekipa Srednje škole Mate Blažine, Labin, mentorice Majde Milevoj Klap i . U kategoriji multimedijskog uratka prvo mjesto osvojila je Lana Pleško iz Srednje strukovne škole Varaždin, mentorice Mihaele Ša#ran, drugo mjesto pripalo je Luciji Soka iz Strojarske i prometne škole Varaždin, mentorice Ksenije Perhaj, a tre a je bila ekipa Prve gimnazije Varaždin: Matija Lukman, Antonio anadi i Matija Beni , mentora Vladimira Mikca.

Ispitno povjerenstvo za osnovnoškolsku razinu inili su Tihana Preksavec, Dragana Belš ak, Violeta Luka , Adrijana Hatadi, Zdenka Bili i Sanja Novak, za plakat Mira Žerjav, Davor Žažar, Martina Gregur, Lucija Mati i Verica Jelini . Ispitno povjerenstvo za srednje škole inile su Jasminka Horvati Bedenik, Ivana Štimec Sajko i Ivana Vladilo, za multimedijski uradak Bojan Bani , Ivica Niki i Nives Papandopulo. Sponzori natjecanja bili su Me imurje plin, Radionica željezni kih vozila akovec, Printex, Al#a i “Katarina Zrinski”. Me imurska županija bila je pokrovitelj natjecanja, prepoznavši ovakav rad školskih knjižni ara kao vrlo vrijedan. Natjecanje je u Tehnološko-inovacijskom centru akovec otvorila zamjenica župana Sandra Herman, nakon uvodne rije i voditelja projekta Dražena Ruži a te provoditeljice za osnovne škole Tanje Radikovi , a o ranije provedenom online natjecanju za srednje škole izvijestile su predsjednica HMŠK-a Ivana Vladilo i provoditeljica za srednje škole Ivana Štimec Sajko. (tekst i #oto: Draženka Stan i , OŠ Ivana Kukuljevi a Sakcinskog Ivanec)

Nazor” Sveti Ilija, mentorice Tatjane Slunjski, druga je bila ekipa OŠ Gradine, mentorice Marije Vukoja Nagli , a tre e mjesto pripalo je ekipi OŠ “"uro Ester” Koprivnica, mentorice Nikoline Saboli . U kategoriji plakata prvo mjesto osvojila je Vanja Pelko iz OŠ Zlatar Bistrica, mentorice Snježane Kova evi , druga je bila Ana Botak iz OŠ “Bra a Radi ” Koprivnica, PŠ Kunovec, mentorice Sanje Pakasin, a tre a Anamarija Špicar iz OŠ Nedeliš e, mentorice Zore Hajdarovi .

Prvo mjesto u kvizu Ekonomskoj i trgova koj školi Na srednjoškolskom natjecanju sudjelovalo je 16 ekipa u kategoriji

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Za kraj mjeseca svibnja pripremili ste dobru poslovnu procjenu. Stvorit e se uvje da maksimalno predstavite svoje poslovno umije e. Netko e vam pokušavati skrenuti pozornost na nebitne ciljeve, ali nemojte se time optere ivati. U ljubavnim odnosima djelovat ete tajanstveno. Pokušat ete u i u ne iji ljubavni trag. Ne ete mo i odgonetnuti razloge partnerovog ponašanja koje e vas zbunjiva . Razgovarajte. Umor riješite dodatnim snom. VAGA (24.9.-23.10.)

U skladu s vašim znakom ovih svibanjskih dana vagat ete i procjenjiva me uljudske odnose u vašem poslovnom okruženju. Zadržite sve kontakte za koje ste sigurni da su kvalitetni. Pojavit e se nekoliko novih poslovnih ponuda koje ne ete mo i odbiti. Ipak, pripazite pri potpisivanju dokumenata. U ljubavnom životu bit e mnogo stras , neo ekivanih ispada ljubomore, pa ak i sva a. U danima vikenda primirite se uz joga vježbe, plivanje ili tr anje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Nemojte pokušavati zaobilaziti odre ena pravila u poslovnim odnosima. Problemi koji e se pojavljiva u poslovnim kontak ma zah jevat e dodatnu koncentraciju. Dozvolite i suradnicima da odlu uju o zajedni kim interesima. S voljenom osobom želite uspostavi skladan odnos. Dobra ljubavna strategija podrazumijeva spremnost da se odre ene pogreške opraštaju. Sve se to može pos i ako postoji iskren osje aj i uzajamna naklonost. Zdravi ste.

U poslovnim kontak ma imate svoju viziju, stoga nemojte uzima odgovornost za previše obveza jer ih ne ete mo i kvalitetno ostvari . U ljubavnom životu o ekujete i priželjkujete više iskrenos i nježnos . Imat ete dojam da vas netko obmanjuje velikim obe anjima ili pogrešnom pri om. U tom slu aju napravite emo vnu distancu u odnosu na sumnjive situacije. Oslonite se na svoju intuiciju koja vas ne e iznevjeri . uvajte se propuha.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Sposobnost dobrog opažanja i zavidne koncentracije koju ete ima ovih dana pomo i e vam da ostvarite sve svoje ciljeve. U poslovnom okruženju po cat ete krea vnost i inova vnost ideja. U ljubavnom životu bit e vam potreban “mali po caj” da osje te veliki emo vni zanos ili strast u blizini voljene osobe. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na ne iju ljubavnu poruku ili udvaranje. O ekuje vas emo vno zadovoljstvo. Odli no se osje ate i dobrog ste zdravlja.

Ovih dana bit ete posebice poduzetni. Suradnici e ima dovoljno povjerenja u vaše profesionalne vještine i znanja pa e vam povjeravati složene zadatke. Finacijske transakcije su obe avaju e i donijet e vam zaradu ili neki vid materijalnog dobitka. Ako ste slobodni, u ljubavnom životu o ekuje vas poznanstvo s osobom koja bi vas mogla zainteresira . Upotrijebite svoj šarm. U druženju budite inspira vni i duhovi . Dobrog ste raspoloženja.

RAK (22.6.-22.7.)

Nalazite se u sjajnoj psiho zi koj formi. Vaši suradnici imat e dovoljno povjerenja u vas i vaše profesionalne sposobnos . Dobra poslovna strategija i precizni potezi predstavljaju jamstvo za dugoro ni uspjeh. Pojavit e se situacije na koje ne ete mo i utjeca . O ekuje vas i novi emo vni uzlet i nova roman na iskustva. Uljepšat ete svoj ljubavni i in mni život. Djelovat ete zanosno i privla no. U danima vikenda prona ite slobodno vrijeme za obiteljsko druženje. JARAC (22.12.-20.1.)

Misli e vam biti zaokupirane novim poslovnim planovima. Analizirat ete postoje u situaciju i poslovno okruženje. Uvidjet ete da ponekad morate preuzeti odgovaraju i poslovni rizik u skladu sa situacijom. U emo vnim odnosima imat ete dojam da se udaljavate od voljene osobe. Ako je iskrena ljubav u pitanju, nemojte odustati. Približite se ponovno partneru. Samo iskrenoš u ete ste i njegovo povjerenje. Više se odmarajte.

LAV (23.7.-23.8.)

Kraj mjeseca svibnja donosi vam novi poslovni uzlet. Sve obveze koje ste prihvatili uspijevat ete završiti kvalitetno i pravovremeno. Mogu je i ve i nov ani dobitak koji e s i iz inozemstva. Priljev mudro inves rajte. U ljubavi su mogu i nevjerojatni preokre . Za ono što ste mislili da je vje no i neuniš vo pokazat e se ipak u drugom svjetlu. Budite iskreni prema sebi i drugima i rješenje svih nedoumica samo e se pokaza . Imate dovoljno energije za sve. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Prihva li ste previše poslovnih obveza koje e vas umara . Predahnite malo. Uzmite si malu stanku kako biste mogli kvalitetno riješi sve željene zadatke. U ljubavnom životu o ekujete više nježnos , ali imat ete dojam kao da vas partner zavarava velikim obe anjima ili neobi nim pri ama. Porazgovarajte s njim i zajedni ki riješite mogu e probleme. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za zajedni ko druženje s prijateljima. Ne zaboravite na tjelovježbu.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ovih dana ništa vam ne e polazi za rukom. Iako ete želje posao organizira na najbolji mogu i na in, pojavit e se problemi koje ne ete mo i unaprijed predvidje . Vaš smisao za prakti nost pomo i e vam da ipak sve završite kvalitetno i pravodobno. U ljubavi ne e biti velikih stras . Samci e priželjkiva novu vezu, ali nikako se ne e mo i odlu i u kom smjeru krenu . Primirite se i osluhnite svoje osje aje. Samo a e vam donije potrebni mir. RIBE (20.2.-20.3.)

Sve do kraja mjeseca svibnja djelovat ete ambiciozno. Ulagat ete mnogo energije u razli ite poslovne projekte i nikome ne ete dozvoli da vam upu kri ku. Ipak, pripazite. Takvo ponašanje nitko ne voli. Iako ete ima dovoljno krea vne energije, dozvolite i suradnicima da vam pomognu. Bit ete zadovoljniji. U ljubavnim odnosima tražit ete psihološku ravnotežu. Samci e želje impresionira jednu osobu na jedan neobi an na in. Zdravi ste.

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

Cuvari

zelenog

Medimurja

INTERVJU Matija Posavec: NaĹĄa priroda je brend kakav drugi viĹĄe nemaju SiniĹĄa Golub: Sacuvajmo medimurske bereke za generacije koje dolaze!

PERIVOJ ZRINSKIH Novo autohtono ruho cakoveckom parku Spomenik prirode europskog znacaja

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

Medunarodni dan bioloĹĄke raznolikosti

ZaĹĄtita prirode

YY% " Q $ < " ' $ " [ \ $ ' % ] " Q * $ ' ^ " nak 201.). Informiranje javno $ ' Q " $ $ % + _ # ` q< x Q " Q { ___% # % | .

IUCN (International Union for Conservation of Nature - MeÄ&#x2018;unarodna unija za oÄ?

Ä?je kao: Ä?je koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog oÄ?uvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava vrijednosti, na zakonski ili drugi uÄ?inkoviti naÄ?in

aĹĄt it a pr irode u [ \ \ ]\^ _ _ `] q { q| |

| ] } ] _ \

` | | | ~ `

{

_] |

\ q|\ ] q { q|

| \ ] Â ` Â&#x201A; |

} { q| | _ \ [ \ \ _ q] {

] \ ]\ \} _ \

{ q|

] ^

_ \ Â&#x2020;

1975.

2001.

2002.

2011.

23. svibnja 2014.

Â&#x201A; _ \ } \ [ \ \ { q| | _

| ]

{ Â&#x2021; { q| | _ Â&#x; Â&#x201C; ÂŚ Â { ` ~ Â&#x2021; \ \ \ | { q| | ] | ` \

_ { ] | \` _ |

| \ { Â&#x2022; \ ]\ | ` Â&#x2021;

\ \_

{ ] |} {

{ ] | ` { ] | Â&#x2022; ] _ | \ { Â&#x2013; _\ ] \ Â&#x2DC; | \ \^ \

{ \ |\ { q| |\ Â&#x2021; q| _ \ \_ ] \ \ |

} \ [ \ \ | ÂĽ[ \ _ Â&#x2019; Â¤

\ |

{ { q| |\ _ ÂĽ Â¤ \ |

] \ ] | | { q| | } ^

{ q| ` _ \ \ ] \ { q| | \

{ | _ } `\

_ _ ^ ` q| _ }

{ \ _ \ | { q| | _

_ \ \ \_ ] \ | \ ]\ \ \ _ \_]

\ _ | \ \ _ |

| _ Â&#x; | `Â Â&#x161;_ | \ _ ] { q| | _ ] [ | | { q| | ] q _ \_ | ] _ \ Â&#x; `

] Â \_

] ^ { { q| |\ _ } _ ] \

Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski

Â&#x2021; { q| | _ ] \` _ _ _ \

] ^ | \` | ]\ ^ \_ } Â&#x2021; \ { { q| |\ _ } \ |

] ] ] _ \ Â&#x; `

] Â \_ Â&#x2030;| \ _ ] { q| | _ { Â&#x2013; _\ ] \ Â&#x2DC; | \ ] Â&#x2021; { { q| |\ _ q| \ Â&#x2021; ` \ Â&#x2022; | \ | { _ [ \ Â&#x161; Â˘Â&#x2030;Â§Â&#x201A; q| Â¨] Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | \ ] ` _ `] ] Â&#x2013; `

] _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; } | { [ ] | { q| _ \

{ |

| `

\ ] _\ _ ` ÂĽ # ÂĽ} Â&#x161; Â˘Â&#x2030;Â§Â&#x201A; \ _ \ ` _ `] Â&#x2022; `

{ | # [\ Â&#x2019;Â&#x2039; Â&#x2019;Â&#x2039;\

Â&#x2021; q| | _ \ |\ ~ | |\

] _]

|\ ` { q| _ - { _ _ `] q \ _

] ` _ Â&#x2C6; ]] | \ Â&#x2030;Â&#x160;Â&#x2039;Â&#x2019;\ ] Â&#x201C;Â&#x201D; ` _ `] q ] | Â&#x2022; |

] _

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (peri ! " " # # $ %

& " $ $ $ ' (SR Hrvatska)

* $ " " " " $ $ " = " $ " " $ > > " Q > $ %

+ ' < Q

+ ;

+ $ " ' $ " # $ %

+ ' < Q

& " < ra-Drava

& " " " " = " " $ " = " $ " " ' " Q $ $ " $ %

X" & " Hrvatske

* $ rijeke Mure

REGIONALNA PARKA \ Â&#x2022;] | { } | { q|

Â Â ` Â&#x2039;

Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | Â&#x2020; Â&#x201C;

] _ } _ _ `

]

_ Â&#x161; | ` { } Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; |

Â&#x201C; { q| _ \ | _ \ Â&#x201C;Â&#x203A;

] ` | | ~ | _ | ] q \ ^\ Â&#x160;~Â&#x161;Â&#x2013;Â&#x160; | \ _ _ q| } _ {

_ \ _

Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | Â&#x153; ` \q| _ } { q| | _ _ q] ` # { { Â&#x2039; \q ] ]

| ] { ] ^ | | }

`] | ]

] | Â&#x; ] _ |

Â |

q| | ^ _ \ ] \ \_

{ ] | ^ | ` | | ÂĄ{

]

_ | | \ \| Â˘\ _ \ } { q| _ \ | _ | ` \ | \_ { ` | | _ Â&#x201A; \

\ _ _ { q|

\{ \ [\ \ | \ \| Â&#x2030;_ _ ÂŁ `

_ \ \ Â&#x201A;_ Â&#x2030; | Â¤\

ÂŁ `\ Â&#x2022; | \{ Â&#x2039; \ ` | \ _ |_\ | `

{` \

NACIONALNIH PARKOVA

Â&#x201A; q| \ [ \ \ | ^ | _ {

{ q| _ \ ÂŁ ^ ] # q\ _ | \ ` [ \ \} | { q\ Â&#x2019; _ ] _ { ` [ \ |

\ ] \

] _ | \} | { | \ {] | | \ _ | \ `\ \ |

q| { ] ^ | | Â&#x2022; \ ]\ [ \ | \ {

{ } \ \| [ \ _

| | { { |

] ^

q| ÂĄ [ \ { _ q] | ] _ ] ^ # | \q \ { _ q\ _ |

\ q\ \ | \ |

_ ] _

_ \ } \ | ]

` | \ _ | \ Â&#x161;_ | \ | \ ] ] [ \ | ] } ] [ \ _ ] | ] | { _ } {\

] |

| Â Â&#x201C; Â&#x2019; `

} q | | ` _ | |\ \ ÂĽ^ ` ] | ÂĽ Â&#x161;{ Â&#x2039; \ \ [ \ \}

} {

| {] | ` _ ! PARKOVA ] } _ ] \q| PRIRODE _

} `\ \^ {\ | _ \q| _ ] \ \ _ -

| _ { ` | \

q| {

_ - | | \ ^ | } \ | \ q|

[ \ \ { ]

23. svibnja 2014.

ÿ Cuvari zelenog Medimurja

Naša priroda je brend kakav drugi više nemaju

č č NATURA2000

\ ^\_

| \ |

\ q \ _ \

_ ] | ` ] } \

q | ` | | ^\_

[ | {` ] |\ ] |

\ | \ Zaštita prirode u najgu

|} _ \ | |\ { q| | _ \ [ \ \

`\q

] ^\_

_ ] _ |

| `

] _

_ _ | \ _ ] ` _ `] q \ { q| _ \ }

` { [\ } _ _ £ ` | `

] ` _ [\ ~ {\ \ q ^\_

\_ ] {` _ _ q| \ ]

| | { q| | _ } q| | _ -

~ |

[ \ } _

¡¡ | ` | } _ \{ | _ ] _ { { | { ] } |

\ _ _ | \ _ ] ] _ q

] # | \ |\ [ \ \q

} _ | _ |

] { ] } \ _ | | q | } {

\ q|

_ |

q \^

¡_ } \

| \} ] [ \ { `] \ \ \ \ | ] { _ ] _ \]|\ ] { } | \ ]

{ q| _

_ \ | |

q |] _ } _ |

¢ § \ _ \ _ `] `

{ | # [\ \

} ] \_

_ \ \

q ^\_

[ ^ q ^\_

\ ] |

| | ] } { ` \ | _ q] ` _ | |

q { q| | _

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA – PONOS

} q| | `] _ | | } ª\_

` { ] {

| { _ ` \}

} {

\{ { | } | ] _ ] \{

`] ] { _ ] ^

] |

{ \] ^ | \ | ^

} ] \ | \_

_ ] {

] ` ] { ¨

{ q] | _ -

“

q \ ^\_

\_ ] {` _ _ q| \ ]

| | { q| | _

\ ] \ ] { ] { } |

\` ` | | ] ] { \ | \ q| ] ] _ ]

( % # % )

" # # $ $ # % & % ' % ~ | \` \ \ ] | |\ |\ `\ ^ | ^ | |

\ { } _ | _]

\ [ \ - } ] \| [ \ | ] q \

\ [ \ _

_ ^ _

\ |

{ { q| |\ ] \ [ \ _ _ } | \ |

| { \} { | ] | | \ \ _ ] -

{ \ | & # ^ | £ ] \ \

] | { ] % #

_ _ | \ |

\ ] ] _ q

{] | # | \ _ \ ] - ] } ^ | } | \ ] | |\ ^ | |

| ] q \

_ } \ «

_\ | ¬ _

_ \ { { { ¡ | { | ] |\ \ § - ¡{

} _

] } [ \

`\| { _ | | ] \ ^ \}

!] | \ q

]

| ^\_

} _

] \

_ - _ q| { \ _ _ _ © ¨ ] \ { |

] _ | q\ } [ \ \} } _

\]|\

] } q | } { ] \| ] _ _ |

q] { | \

] | | { [ ^ \ _ ] |

q { [ \ ^\_

| { q] } ] \ [ \ |

_ \ ] \] ^ ] «[ \ } ^\_

^ ` \ \ _ | \ [ \ \ § | ^ _ \{ | q| {

] ` } _ |

\ |

- {

\ } \

\ \ ] ` _ | \| _ } \ \ \ | _ \]|\ q| | ^ _ ] | \| `\

| ] | | ^ | ¬ ] ] |

]

!"# #$%& '$ (!$)%('& *)()"+$ ( ,"#'$-&.

| `] ] ` {

} ` `

] ^

_ |\ ]

^\_

] |

| ] \ _ \ _ q]

_ { q| | _ } \ ] | \ { q| | _ } ] \ _ _ { q| | {

q| | } { { \ ] | \ \| { q| _ \ ] _ \ \| ] q ^ ~

“

^ { ` } { ] q| ]

]

[\ } | ` \ ] ^ ] { _ } ] {

] | { _

+ / % # ~ ] | ` _ \q | _ ] q | \ | { q| | _ \ [ \ \ { ] | | _]

_ \

{ { q| |\ _ } \ \ ] `\ | ^\_

` _ \

\| { |\ | _

{ q| _ _ \ }

_] | \] { { q| | _ \` \ |\} _ ` } _ ! |

] | |} \^ | \_ ! ] | _ \

\ { q| |\ ` } \ { q| |\ _

| } \

]

} _ \^ \ ]\`

+ $ % # 7 # ' 7 7 | \

{

_ | \_ \ \| \ | ] ` } | ] ` [ \ \ _ | { \ \ } | q _ | ] ` { | { |\ | \ _ \ _ | | |\ \ \_ _ { q| | _ | ] \ \ _ { \ ` ` _ } ] | | _ {

_ ]

| \ \ ^ \ _ \ [ \ | | § | | } _ | | _\ q | `

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

INTERVJU

23. svibnja 2014.

SINIĹ A GOLUB, 0

Sacuvajmo medimurske za generacije koje dolaz Osim ilegalno odbaÄ?enog otpada ili invazivnih vrsti po

problem predstavlja nam ono neopipljivo - klimatske promjene, nedovoljno razvijena ljudska svijest o Ä?ajne prirode te sporost

" razinama Razgovarala:Roberta RadoviÄ&#x2021; Foto: Arhiv MP

iniĹĄa Golub, prvi djelatnik ustanove koja \ { | \ 2007. godine zvala Javna ustanova za upravljanje { q| _ |

_ \ \ [ \ ^\_

} | _

| ] ustanove koja danas nosi naziv ÂŽ[ \ _ Â&#x2019; Â¤

ustanova za zaĹĄtitu prirodeâ&#x20AC;?, javnosti je poznat kao aktivist za zaĹĄtitu prirode i okoliĹĄa te

Â&#x2021; q| | sko-ekoloĹĄke organizacije â&#x20AC;&#x153;Nobilisâ&#x20AC;?, ovogodiĹĄnjeg dobitnika

` ^\_

` _ {

Â&#x2019; ` ÂŽÂ&#x2021; ÂŻ Â&#x201A; \ |

[ \ ^\_

} \ ] Â&#x2021; konu o zaĹĄtiti prirode iz 2005. godine. S obzirom na to da je prvi vrijedni prirodni objekt u [ \ \ { q| _ _\ \ 51 godinu, a bila je to platana u ] q \} { q|

\ ] Â ` } _ | | ]

q] [ \ \ |

\ ] | | !

Â&#x2021; { q| | _ Republike Hrvatske. Ravnatelj ustanove SiniĹĄa Golub daje nam odgovore na neka aktualna pitanja te daje kratki presjek rada \ |

{ |

S kojim se izazovima u ra # #

# % %

- Izgradnja svake ustanove iz temelja zahtjevan je posao, | | ] Â&#x2022; |

ureda, osnovnih sredstava za rad, pa ljudski resurs dovoljno vjeĹĄt da iznese tu prvu fazu razvoja ustanove, sve je to `

_ | ^ _\ energije i svladavanje brojnih prepreka na putu. S druge strane, zaĹĄtita prirode sama po sebi {`]

| _ iz snova, no realnost je sasvim \ Â&#x161; \q| \ ^ \ nestabilnoj ekonomskoj situaciji, ekoloĹĄka pitanja uvijek su na margini. DoduĹĄe, ĹĄto se svijesti ] \ | } |\ q| ] nego prije dvadesetak godina. No, osim onoga vidljivo negativnog u prirodi, poput ilegalno ` |_ ] { | _ _\| { } _ blem predstavlja nam ono neopipljivo - klimatske promjene, nedovoljno razvijena ljudska | ^ | { _ } _ | _ ^ ` {

_ {

ma. Naprosto nam fali ĹĄest go

| [ \ ] { ]

{ q|

_ \ } _ | ] \ |

{ \_ ]

| _ \ Â&#x161; | q | `

Â&#x; Â&#x2019; Â&#x201D; Â relativno stabilne ekonomske situacije mogli smo puno toga pokrenuti, no sad je o propuĹĄtenom vremenu izliĹĄno govoriti. 8 ' # % # %# # Â&#x2019; Â&#x201A; projektima uspjeli smo stvari postaviti na svoje mjesto te zacrtati smjer u kojem treba djelovati. Da je ustanova krenula odmah po proglaĹĄenju zaĹĄtite

Â&#x2021;

{ [\ } ] ` } danas bismo neke stvari odra ] _\ ] q } \ |

je pokrenuta tek 2007. godine,

{ \ ] ] ekonomska kriza, pa sad za ne ^ _

_ | \ _ ] ^ | Â&#x160;] } \ | |\ | ] ^\_

javnih ustanova za zaĹĄtitu prirode u Hrvatskoj, smatram da \ _ _ | po kreativnosti i ostvarenim rezultatima u odnosu na ras_ ] ^ !

| Â&#x201A; [ \ ^\_

} | _ {

_ ^\ { \ _ Â&#x2020; Â&#x2022; |\ ] q

â&#x20AC;&#x153;

Â&#x2021; q| | _ ma po sebi izgleda

| posao iz snova, no realnost je sasvim \

) % % ; # < Â&#x2019; Â&#x2022; { q| | _ \

] _ _ _ !

^ } | ] { | ` { q| _ \ _ ^\_

\ _ \ \ _ `] q Â&#x2039; \` } \ { q| |\ _

^\_

razini ne dolaze takozvana decentralizirana sredstva, nego ^\_

{ q| |\ _ !

ciraju iz svojih prihoda. NaĹĄa \ |

` q _ ] ^ ] \ \

} ` Â&#x201C; Â&#x203A; `\ [ \ ^\_

} _ | ] { _ dolazi od naĹĄe djelatnosti i pot_ _ \| \ _

{

{ projekte. Ove godine dio priho | | _\| \ _skih projekata, no za minimalno zadovoljenje svih potreba zaĹĄti| _ \ [ \ \ | ] bi osigurati najmanje tri milijuna kuna godiĹĄnje. = # # % # # 7 % = # #

- S obzirom na kategorije \ \ { q|

\ _

_ \ } `

] { | ] { zakona i podzakonskih akata zaĹĄtite prirode, koliko iz domene ostalih zakona. Konkretno, kad bi se stanovniĹĄtvo pridr^ ] \` {

} primjerice, onoga o gradnji ili pak o otpadu, kad bi se oranice i ] ^ ] _ ] privrednom praksom, zaĹĄtita _ ] {

] q Â&#x161;{ _ ] ` ] \ ` \ \{ [\ \ Â&#x2039; \ {

\{ \ q| |

{ q| _ \ } ` nja tamo nikad nije bila dozvo-

Gore: LjepĹĄi dio djelatnosti JU MeÄ&#x2018;imurska priroda odnosi se na terensko praÄ&#x2021;enje stanja biljnih i Ĺživotinjskih vrsti; dolje: Meandar - zavojito korito rijeke dragocjenost je koju trebamo znati saÄ?uvati

ljena temeljem prostornih planova i drugih zakona. No, mnogi pojedinci su iskoristili kaos ratnih godina i izgradili prava â&#x20AC;&#x2DC;durilaâ&#x20AC;&#x2122; koja ne spadaju u vrijedni \ ] Â&#x2039; ^ _ ] \q | kata, ali na nekim lokalitetima, posebno uz rijeku Dravu, teĹĄ _ | | |] dugo zanemarivanje javnog in| _ |

\ _ \ _ \ ^ ] |

od uzurpatora. Takvi pojedinci dobro znaju da su u prekrĹĄaju, ali su istovremeno i toliko drski \ \^\ \ \ \ \` _\| tih udruga zahtijevaju legaliza-

\ ] ` ] `

\ ^ ] |} | ] ` ] { `\ } | _ ]

(

% - Naravno, kao i u svakom drugom poslu, i zaĹĄtita prirode \ | \| Â&#x2021; _ }

\ { q| | _

^ ] | _ ` ^ | _ { Osim formalnih poslova i javno\_ { } ] _q latnosti odnosi se na terensko _ |

] ^ | -

| \ { \} | {

| ` Â&#x2030;\ cima na terenu koji neposredno doprinose boljem stanju priro | \{ \ ] Â&#x2022; } _ ]

{ je godine prenose svoju strast i {

_ ] \ } \{` \ skoga hladnokrvnog konja pak pokazuju koliko je volje i truda _ | \ ^ \ _ q| } \| } {

\` ^

Â&#x161; \ \ \ mi pronalazimo motivaciju za \

\ \_ _ { q \ \ ` [ \

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

! " #$% ! $& '* * % $' +; <& *& ' =!*$" ; $ >*$" ; > + &$" ? &+ % ! !"+ ' * # > > F <$ $ F >$<$Q

e bereke ze!

# } " " ' $ ' $ " ' " ' % ~ $ $ & " [ < $ ' } * > Q " $ " ' % " Â&#x20AC;Â " " $ $ ' # $ ' " ' " $ " ' Â&#x201A;% Â&#x192; $ Q ' Q " " ' $ ' " ' $ $ " " % Â > Q ` $ ' ' " $ " Q " ` " $ ' ' < % Â&#x201E; ' + " ' Â&#x192;" | Â&#x192; ' " ' % ~ " $ " $ ' $ ` " " ' ` " " " " $ $ " %

SiniĹĄa Golub javnosti je dugi niz godina poznat kao aktivist za zaĹĄtitu prirode

Gore: Iako ima ravnateljsku â&#x20AC;&#x17E;foteljuâ&#x20AC;&#x153;, rad na terenu Golubu nije nepoznanica; dolje: Prstenovanje roda jedna je od niza aktivnosti koje provodi MeÄ&#x2018;imurska priroda

Za rodina gnijezda smjeĹĄtena na dimnjacima postoje poticaji na godiĹĄnjoj razini. Ĺ to je s poticajima za ostale # '

) % vanje prirodnih staniĹĄta op Â&#x2019; ~ } { ` {

\ | Â° { { q| |\ ] q ` | \ \ | | Âą \

` q } ^\_

\ | ` { | Âą \

~ ]

` { ] | \ _ | Â&#x201D; \

` q }

q| | \ _ \{

q|\

{ | ÂĄ | \] { Â&#x2030; Â&#x2019; ] ^\_

} | _ q ] _ ^\_

\ ` { _ _| ] Â&#x161; [ \ \ _ | ` | | ` {

} | ] \

] | |\_ Â| | | ] | } { q| | \!

| { _ ] _ Â&#x2019; ] q ` _ ` Â&#x2039; ] } _]

] | \ |

{ { q| |\ _ } q| | ]\ ] } _ _\| Â&#x160;` { _]

\ _ ] _ } | \ \ ] { \ Â&#x2022; | | _ ] _

â&#x20AC;&#x153;

~ q _ | | |] \` {

` | _ |

\ _

_ | _ | |

q| ]

| Â&#x2039; \` } _ ] _ | !

` { _ |

_ \ \ | _ \

~ _ _ \ ] |

q| \ | \ } { q| | _ | | _ | { \

{ \ _ _ q| \ \ Â&#x160;~Â&#x161;Â&#x2013;Â&#x160; _ \

{\ \_ \] { ` | \

_ } | \ \ \ ] | { ] | | \ # \ { _ \ } { _ ^ | ] ^ ] _ \{ _ | \ ] q| \

] _ {

| ] { _

># # % %# % &

@ % & #) # ) # % # Q $ & #)

# ) ) $

Â&#x2019; Â&#x161;{ { q|

_ \ \ ^ _

| } _

{ { q| | _ \_ | Â&#x2019; \

_ } { ] | ` { ] | | _ _ Â&#x153; | ]

| |} | _ | | ]

_ \_ {

\ {] | |

` { q| ` _ \ | _ | \ { ` q

^ { q| | _ | ] \| | | { Â&#x2030; {

{ q| _ \ } Â&#x2013; `

] _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; } _ `] q | ` } ] ]

\_ { |\ {

] ^ | |\ q \ {` ] _ | `

] _ \ _ | ] [ ^ | _\|

_ | _ } | \^ _\| _ {

} ] ] _ \ { \ \q| { | \ } _ | { ^ ` |\ { \ Â&#x2013; `

] _ \ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; \ [ \ \ ^ ` | _ Â&#x2021; | \ |

_ \] Â° \ { _ q]

_ ] ` |\ { \ [ \ \} ` \_] { | ` |\ { {

Â&#x201A; \

q| q |\ | `

] \

q \ |

| ^ | \ ]

| { { q| \ _ \} _ ] ] ` \

] _ \

q _ | \` _ _

} ] _]

_ _

\] { Â&#x2039; } ` ] `]\q\

Â&#x2019; Â&#x153; \ |

Â&#x201D; ` \] _ | } { \ ] _ ] ^ ` \ } _ q ^\_

Â¤ _ Â&#x2022; { ] |] Â˛ [\ ` Â&#x2030; q _ \{ | | `

| \ \ Â&#x153; ^ \}

` q

q\ ` # Â° q| | Â˛ |\ | \ \ |

} _ _ ] _ | { \ \ ~ ` [ | | { q| | ] q _ { { Â&#x2030; |

\] ^ ] \

q\ | \ q|

] \

{ ` Â&#x2030;] q \ \| _

| ` _ ` \ ` Â§ | { _ | | ] }

{ | | _ _ Âą _ | | ] ` q ~ {

_ _

_ ] \ | | q| | | q|

^ {

_] |\ _ ` Â&#x2030; _] | _ ` | { |} `

{

|\ | ` \_

_] \ | ] | | _ ` ÂŁ q \ _ | _ Â&#x2039; ] } | _] \ | ] \]|\ ] q & % % # $

% # # $ > # ' $ Â&#x2019; Â&#x2030; q | \|

q ] { ] { {

{ _ ] | _ Â&#x2030;| ` | q \ q| { ] | | `

# | _ \ _ {

Â&#x161; | ]\} _| ] { _ q

_\q| } _ ` ] \ | {

_ ] ` ] \_ ]

Â&#x; ` _|

` |Â ^ ] |} {

| } ] `\ | { q| | _

| \ \` Â&#x2039; _

{ \ | _ | _ ] ^ | { { q| |\ _ `

} ] ` \ |\} _ ` _ ] ] ] {

_ | | \ _ | Â&#x161; _ | |\ \ \ ] _ \ `] { Â&#x2020; Â§ | | \| #\ ]Âł | Â&#x161; ] _ \Â&#x2020; Â&#x2021; q| | { _ | ] Â&#x2019; Â&#x2019;]

Â&#x2022; _\] { | | | \ \ \ | | { ` ` \ } { q| _ | [ \ \ _ { ] \ ] ] _ | { _ | q ` |

q| } ] ] \_\| q _ ^ \ |

_ | Â&#x2039; } q } ] ` | \ { \ ] }

q \q| _ ] | | `

] \`] \q

] ] ^ |

q| } \ _ ` { _ | _ ^ ] ` \ _ | \ Â&#x160; \ _\^ \ { ] _ ]

\_ \ \} | \q { ] _\q| ] \ | ] _ { ] } _ _ q \ Â&#x161; _\| \ \ ] { ] | | \ ]\ \ ]\` \ | q

ÂŠ Â&#x2030;| ` } _ q] \ | | ` {

] ] {

} ] \`] _

] `

] } \ | \ \ | \ { ` ] { ÂĄ

} q| | | [ \ ] `} ] _ `} { ] `} \ _ _

`Â´

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

Za zdravu kaplju zivota O

_ ] \ \

] | | _ | \ Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | } | | [ \ _ | \ `\ { q| | \ _ ] q| \ ] q \ Â&#x2022; ] `\ Â&#x161; \| ` _ { _ ] q| \ ] q \} ] `

_ q\ ] \ _ | ] Â&#x2022; Â&#x2019;q\ _ | ] | }

] ` _ \ \ Â&#x201A;_ \ ] q ] [ \ \ ^\_

\ _ \ ` \ [ \ \ { | ] _ | ] | Â&#x2013; \` { q] _ |\ _] ` \^ | \ \ ` [ \-

â&#x20AC;&#x153;

Osim estetske funk } \ \ q\ | ^ \ ] q \ `\] | \ \] `\

} | ] _ | ] | { _ ] ~ \ \| ` _ ] q| _ | _ ] | ] {

| { _ | ] } _ ~\ \

{ ] ` _ \ [ } Â&#x153; } Â&#x2030; } ] { { ] _ Â&#x161; ` ] | Â&#x2039; } | ] \ ] ] ] \ \` _ | Â˘ ] q \ \` Â&#x2022;] |

{ ] q ~ Â&#x2022; Â&#x2019;q\ _ | ] | } [ \

_ ] \ ` q

q _ \ _ | | q `

` | \ _ |_\ | \q ] { q\ | ]\^ \{ \ Â&#x2039; \ ` ] ] _ | ` _ ] _ ] _

Â&#x2030; { q\

^ `\] | |

\ _ } ] ` _ \

_ | _ ] q| \ ] _ q\ ] Â&#x201A; | | #\ } \ \ q\ | ^ \

] q \ `\] | \ \] `\}

| {

_ q] ] | | \ {\ | [ \ q \ | }

Procistac otpadnih voda Podturen - projekt od iznimnoga ekoloĹĄkog i gospodarskog znaÄ?aja

\ \ Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; |

] Â&#x2022; |\ } {

_ _] ` _ \ [\ } \^ { q| | `

_ }

_ q Â&#x201C; Â&#x201D;Â | {` \ { _ q

] Â&#x2022; |\ Â&#x161; _\q| \ _ ` \

_ | |_

] _ Â&#x;Â&#x2022; |\ } } Â° | } [ ] } Â&#x2030; } Â§ ] } Âľ Â }

] Â&#x2013; Â&#x;Â&#x201A;_

Â¨ | q Â Â&#x153; ^ Â&#x;Â˛ [\ Â&#x2030; q Â } | \| _ |_ Â&#x; { | \ _ ] \

Â ` ]

] Â&#x2022; |\ \ \ \ | \ #\ _ | `\ { | Â&#x;{ {

â&#x20AC;&#x153;

~ { {` \ { _ q

_ \ \ Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039;

|_ { _| {

] Â&#x2022; |\ | \` \ ]

] } q| ] {

\ ]\ { q| | ] q _ } _ |_\ | | \ \ | { _ ] \ ] | { _ \|

] } |

{ `

{

{ ^ _|

Stablo su zasadili i struÄ?njaci za zaĹĄtitu prirode iz cijelog svijeta koji su u MeÄ&#x2018;imurju boravili u lipnju 2013. godine

Ä&#x152;lanovi EkoloĹĄke udruge Platana sade svoje prvo stablo prijateljstva u oĹžujku 2013. godine

\ \ \ | ^ | \

q { \ Â&#x161; | } _ | [ \ _ | \ \ ] `

Â&#x2020; Â&#x2021; { \ _] \ ^ | ÂŠ

PROMOCIJA PRIRODNIH, OKOLIĹ NIH I TRADICIJSKIH VRIJEDNOSTI 0 "#( &+)1&'( 2 2 3&#2 *" '$4(#&!'& ( )&5#"'& 32)( 3(,-$ +'$6&3!" 3(

Mlin na staroj Muri Â&#x161;

] _\ _ ] ` \

` ] _ \ Â˛ - | { # _

{

] ` { q| - `

\ } _\

Â&#x2022;]

_ | ` ` _ \ Â&#x2013; `

] ` | | _ \ \ _ Â&#x2022; |\ } _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; |

} ] \

Â&#x2039; \ q|

] { _ - |\ _ | ] ] | | q |

| ]

| ` \ - {] ^ _

| \]- ]

{ _ | | ] | ` ]

Â&#x;

ÂŽ _ ÂŻÂ

|\ ` | `

] ] {

|\ | | \ \ [\ ] ] ` | _ | |} | } \{

Â&#x2021; \ \ ] _ _ |- { ] ] \ { \} | | \ \

] Â&#x2022; |\ }

- ^ { - |\ { \

{ ] [ | ] |_ # | |\

_ \

_ |

\ | } \ ^\_

_ | ~ _ \| | { {` \ { _ q

_ \ \ Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; }

]\ \{ \ [\ \ Â¨ | | Â \ } Â&#x201C;ÂąÂ&#x203A; | ` { \ _ |

| Â˘Â&#x161; { Â&#x2022; ` ÂĄÂ&#x2022;Â&#x160; Â&#x2022; `

\ [ Â&#x2019;Â&#x2DC; | Â&#x201D; Â&#x2019; } ÂąÂ&#x203A; `\ Â&#x201A;_

Â&#x2022; |\ Â&#x201A;|_

] { ` \ | _ Â&#x2022; |\ | | \ { _ q

_ |

] | Â&#x2039; Âą { Â&#x2022; |\

Â&#x201A; ^ Zasad je na Muri u Podturnu samo skela, a uskoro Ä&#x2021;e doÄ&#x2021;i i mlin _ | { ` _ |

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

HIDROELEKTRANE NA DRAVI I ZAĹ TITA PRIRODE

StaniĹĄta mnogih zasticenih vrsta Rijeka Drava je zbog svo " " no povoljna za energetsko koriĹĄtenje pa su na njoj izgraÄ&#x2018;ene ukupno 22 hidroelektrane: 11 u Austriji, 8 u Sloveniji, 3 u Hrvatskoj (HE # $% Ä&#x152;akovec i HE Dubrava)

3 56

Hidroelektrane u Hrvatskoj

vrsta riba

na podruÄ?ju hidroenergetskog sustava

\ _ ] ` \ { _ | ] {

] q| _| Â&#x160; \ \] su postale hraniliĹĄta i zimo ] q| _| | | ` _ | _| | ] { `\ |

_ \ | _ | ` | | | # \ Â&#x2022;| _ \ \

^ _ { | ] \ \_ ` stanja prirode. Uska vezanost { |

q| _ | { {] | |

q| | ` } samo su neka svojstva brojnih _| | } ] \_

_ { | ] ÂĄ _ _\] | | ] ` \ _ ] `

| } _ | ] | _ `] | ] q ` |

\ \] cija. To nam ostaje kao jedan { | | ] |

| \ _ ] ` Â&#x201A; {` ] |

\ | _ | ! { kalno-kemijsko, bioloĹĄko i | ] q |

Â&#x2013; { biocenoza u ukupnom vodenom ekosistemu vezan je di-

â&#x20AC;&#x153;

U razvijenom druĹĄtvu raste potreba { ] | ` _ { denom iz obnovljivih izvora, a time i vrijednost takve `

| { ! { ] Â&#x2019; ] ^ Â&#x2021; ` | ` kontinuirano prate razvoj i promjene primarne i sekundarne produkcije, kao osnove u procjeni kvalitete vode i tro! | ` | Â&#x160;

] { ] ` # | \

_ Â&#x2021; ] ` { Â&#x;Â&#x2022;[Â° Â&#x2021; ` Â _ {\ \ |

| # \ Â&#x;

_ \ \ ` | ` \ | |

\ \_ Âą | Â [ { q| | { \ \_ \ | _ \ \ \ \

_ _ \ |

q| ` { ^ \ | _ `\] razine vode na mrijesnim _ \ { | } \

` { ]

{ q| _ |

uska suradnja sa ĹĄportskim ribolovnim druĹĄtvima koja ` _ _ \ Â&#x2013; ] \ | ] _ \| \{ \ Â&#x2039; \ | _ \ javljuju sve promjene u vode \ | \} | ` \radnja s ljudima na terenu od {\{ | ^ | { _ |

` \ | Na nasipima akumulacija nalaze se livade koĹĄanice ^ \ | |

q| } `\ q { q| |\ _ |

| \` ^

Ä? !" #

| !] Â&#x2022; ^] _ | ] ^ \ | ] ] _ ] \ |\

nasipima pa je tako na nasipi | !

| | \

Â&#x2020; ` | \ } ] \ } | {\ \ \ rova kokica. Â | \{ \ \] \ Â&#x2DC;Â˘ Â&#x2039;\ `\ \^ | \ _ `] \

} {\{ | | \

\` ^ \ |\ Â˘\ _ } ] \ \ {

{ q| q ÂĄ{`] ` \`] |

â&#x20AC;&#x153;

Akumulacijska jezera su postala zimovaliĹĄta i staniĹĄta ` { q| _| |

oblika, sastavljen od ĹĄibolikih | Â&#x;_ q] ` q | Â { ] | Â&#x2019;^\ | Â&#x; ` q Â \ _ `

Â§ | \ ] ] \^ | } | \ ` { | cvatu, a cvate od lipnja do kolovoza. Potkraj pleistocena

] \ ] } | q _ _ | ] `] ] ] | Danas raste samo uz obale brzih planinskih rijeka od srediĹĄnje Azije do zapadne Â˘\ _ } _ | ] \ _ \ ` | \

q] \ | _ ] _ \ \ Â&#x2022; ] \

_ | _ ` \ opstanku ove izuzetno rijetke i zanimljive biljke. Uz objekte hidroelektrana

| \

] {

vidru, sisavca lutalicu, koja ov

] { `\ |

q| -

leko od svakodnevnih ljudskih

| | ÂŁ ` | | } ] i ĹĄkoljkaĹĄa koje nalazimo u ovom vodenom ekosustavu ^ \ | ] \ _ \| | Â¨

zivnom vrstom ĹĄkoljkaĹĄa, ra{ ] | \| obraĹĄta cijeli tok Drave u naq _ \ \ Dabar, vrsta reintroduci

\ Â&#x2DC; | Â Â Â&#x201C; ` ne, novi je stanovnik hidroe ` | ` \ |

Â&#x2039; Â&#x2021; q| | } { q| | od dabrovih aktivnosti na ` | | \

| ! \ |

q| } _ |

q| } ] i zaĹĄtitu objekata od dabrovih aktivnosti. Tako je u suradnji s Â\ # \]| | } ÂŞÂ&#x161;Â§} Javnom ustanovom za zaĹĄtitu _ } Â&#x2030; q ] Â&#x2022; ] ` ÂľÂ&#x2039; Â&#x2022; _ ] _ | ]

| _ | {\ | Â&#x201A;| ! { `\ ] _ |\_ vima na kolnik i stradavanje. Â&#x2013; `\]

|\ | Âˇ kreativnih aktivnosti jedna su { q| | { _ \ ] q ^ } {

q| { | _| Â¨ ] ] \

{ q| _ \ \} uniĹĄtavanje ĹĄaĹĄa i ĹĄumaraka, _

` } _ ` { ] | \

\ [ \| } _ ] q]

Âˇ|\ | _ \ ^ _ ` _ |\ | { \ \{ Â&#x2039; \ ] | | { } q | \` _ |sko-rekreacijske aktivnosti uz ` | | PP HE Sjever, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosustava pridonose prezentaciji tu | _ \ _ _ {

|] | | | | _ \ \{ rijeku Dravu.

Â&#x2021; q| | ` _ \ { \ | ] ` _ } _ | ^ { | ^ ` |

{ |

q ` } _ |

\ q| `\ | { \ \ ` ~

_ | \ { \ _ | \ \ { \ struka koje se bave zaĹĄtitom _ ` | Â&#x161; ] \ ^

Â&#x2019; { ] | ^ ` { ` `\ |

] ` _ \ |

] {

` \{ [\ \ i Dravu, ovakva suradnja je

\^ |} ] { { | ra nove ciljeve i iznalazi nova rjeĹĄenja.

DABAR, VRSTA REINTRODUCIRANA U HRVATSKOJ 1998. GODINE, NOVI JE STANOVNIK HIDROENERGETSKOG SUSTAVA NA DRAVI.

idroelektrane kao v i ĹĄ en a mjen sk i objekti osim pro { ] | ` \ ] ^ \ \] `\ \ { ĹĄtiti od poplava. U proĹĄlosti je izlijevanje Drave iz korita predstavljalo stalnu opasnost

] _ ljoprivrednom zemljiĹĄtu uz rijeku ĹĄto danas pamte samo stariji stanovnici ovih krajeva. Sustav nasipa i brana ĹĄtiti ] _ \ _ _]

] kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita Â&#x;_ |_ ^ \ \] { } ^

^ ne razine kontroliranim ispuĹĄtanje vode prije, za vrijeme i

_ ] ` ] Â ~

_ ] ] _ vaju se poplave ĹĄirih razmjera \ ` ] Â&#x2019; `

Kroz ispunjenje tih osnovnih ciljeva, HEP Proizvodnja, PP HE Sjever istovremeno sve \ _ ^ \ _ \ { q| | okoliĹĄa i prirode. Posljednjih | `

] {

\ | ` {

_ | u cilju smanjenja utjecaja hi Â&#x2019; ` | _ | na okoliĹĄ. U razvijenom druĹĄtvu | _ | { ] | ` _ { { obnovljivih izvora, a time i | | ` Â&#x2022; | ] |

` proizvodi iz obnovljivih izvo } _ \{

} `\ _ ekoloĹĄki prihvatljivim uvje| |{ Âś{ ] ÂŽ | ! | koji ove 3 elektrane imaju joĹĄ ` \ | _ { ` kontroliraju inozemni audito Â&#x201A; | ` } `

PP HE Sjever uveden je i certi!

\ | \_ ]

liĹĄem i kvalitetom u skladu sa

ÂĄÂ&#x2030;Â&#x201A; ÂĄÂ&#x2030;Â&#x201A; Â _ | \ { q| | ] q \ ] \

\ _ \ poslovnom sustavu. Â&#x2039; _ \ \{ \ Dravu koja je uvjetovala kul|\ } ` _ ] razvoj stanovniĹĄtva, danas je preoblikovan u tri akumulacijska jezera koja predstavljaju sekundarni vodeni biotop. Po \ \ \] { ] ^ ] q i krajobrazna raznolikost s _ {

] ^ staniĹĄtima koja spadaju me \

\` ^ \ Â˘\ _ Â&#x; { } _ _] q\ } ] ^ travnjaci, mrtvi rukavci napuq|

} sprudovi, strme odronjene ] Â Â&#x201A; |

q| { q| na su na nacionalnoj razini, | _ \ \{ \ Muru i Dravu prepoznato kao ekoloĹĄki vrijedno staniĹĄte te je postalo sastavnim dijelom ] q ^ Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | } Â&#x2013; `

] ` _ Mura-Drava. Uredbom o ekoloĹĄkoj mre^ } Â&#x2DC;Â˘ Â¨ ^ } Â&#x2DC;Â˘ i HE Dubrava, njihovi kanali i { _ | ] \ \

^ _ \ \

{

{ _| Â&#x;Â&#x2022;Â&#x201A;Â&#x2022;Â _ \ \

{

{ | |

q | _ Â&#x;Â&#x2022;Â&#x201A;Â¨Â&#x2030;Â Â¨ q | | `

} ` _ ` ^

` sustava koji je do tada predstavljao prijetnju okolnom stanovniĹĄtvu, dokazuju da je ^ { _] |

u poslovanje PP HE Sjever. Akumulacijska jezera su postala zimovaliĹĄta i staniĹĄta ` { q| _| | } \ ] q ^ se jezera navode kao staniĹĄta male prutke, vodomara, bre{ ` { ^ } _] _ | Â&#x2030; _] { ^ | | ` } _]

`\ ] ] _] `\ | { _ ] | jesenske seobe. Okolina jezera | { ] \ q q} ĹĄto predstavlja primamljivo `\ ] q| ` { q| _| _ \ ] \} _ | } ` ] labudove vidimo tijekom cije] ` Â&#x160; \ \] | q ` | ] # _ | ] \ ^ zimovaliĹĄte za brojne selidbe Â&#x; ` { Â | _| ÂŁ ` | | | ] q # \

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

Tamo gdje priroda o Novo ruho cakoveckom parku

â&#x20AC;&#x153;Gizdavo stoji i ponosno gledi svoju cirkvu, farof, svoje Dekanovce, svoje farnike, svoje ge jegove gavalerske PiĹĄe: SnjeĹžana ZorkoviÄ&#x2021;

PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

apisali su na spo Â&#x2019;_]

| \ Â°]

\ Â&#x160; q \ ^ | ] ` _ } ÂŽ { q| \ÂŻ ` ]

{ \ Â&#x201A; | ] |\ | _ \ q|

{ { ] } _

\ _ _ {

\ Â&#x160; ] _ Â&#x2039;

_ } { q| ` Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039;

Â&#x2022;

Â&#x2021; \ _ q \ Âą 2 }Âą _ _ |{ ] _ Â&#x161; \ _ |\ | \| {

] Â&#x; | ] } ` | ] ` ] Â } { ` { | ` |

\ ] | Â Â }

] { | } \| | } | _] | | \ { \ | Â&#x2022; \} | ] { |\ } _ | } _]

| q Â&#x2030;|\ Â&#x2022;]

Â&#x2030;Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x2019; Â&#x2022; Â&#x2021; \ \ _ ] Â° \ { { q| |\ ] q ` | \ \ | | \

_ q] ` }

| ^ !

_ \ | Â&#x201C; Â&#x203A; _

| q Â° { { q| |\ ] q

â&#x20AC;&#x153;

~ \| _ { _ | } { { q | _ | _ `

` | \ \ | | ]\ |\ ` _ | _ |} | Â˛ ] _] \` Â&#x161; \_

| _ | Â&#x201D;Â }Âą \

_ { |

| | Â&#x2020; { _ ` | _ ] ` } |\ Â&#x2022; Â&#x2021;

â&#x20AC;&#x153;

Â&#x161; Â&#x2022; \ Â&#x2021; _ |\ | \| {

] Â&#x; | ] } ` | ] ` ] Â

{ _ | Â&#x201A; | ` Â° \ ]\ \ | q } \

}

Â˛ \ \ \_ | Â&#x203A;} { Âą Â&#x201C;Âą }Âą ~ \| _ { _ | } { { q | _ | _ ` Â&#x2022; \ ` | \ _ ] `\ { ] | | ÂŽÂ˛ ÂŻ } { |\ Â&#x2022; Â&#x2021; { _ | \ | _

Â&#x2DC; | q\ | |\|\ { Â¤ | `} | ] _

\` }

_ ` _ |\_

Â&#x201A; |\ ] |

\ Â&#x2030;|\ Â&#x2022;]

Â&#x2030;Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x2019; Â&#x2022; Â&#x2021; `

] Â˛ [ [ {

Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x161; ]\ q| ] | | { |\ _ -

| } Â&#x2DC; | q\ | |\| \ _ | ` ^ | \ _ { | } | \ _ _

` _ ] ` |\ ^\ | \`\ Â&#x201C; ` } _

` _ ] ` ` _ | Â&#x153; { _ \ \ \_ _ | \ | |

Â&#x2DC; | ` q\ ` | |\| _ }

{ { q | _ | _ Â° \ _ Â&#x2030;|\ Â&#x2030;Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x2019; Â&#x2022; Â&#x2021; ] ] ` { Â&#x2022; } \{ ] \ { _ } ] q } _ } { } \

| } ] q | ] } _ | _]

| q | | _ | | _ ] ^

7 Â&#x201A;_

Â&#x2039;

_ ]

\ Â&#x2DC; | } ] _ q| { q|

} ] \

Â&#x2019; | q| ] q } { _ |

` } _\ _\| } `] \ | \ \ \`] | Â&#x201A;_

` ] ÂŽ q \ \} `] |

_ | ÂŻ _ | \ \ ` ] \ ] } \ _ { } {

\ Â&#x2030; ` \ } \ ÂŽ | q ÂŻ q|

| Â&#x160;] \ \ \ ] q

\ _\ | Â&#x2019; \ Â&#x153; _ | q _ _ | } q|

_ \^ | q| ] | | ^ | \ | ] | ] |

\ \ Â&#x2039;

{ ] Â&#x2039;

\ q|

ÂĄ

Â&#x2DC; }

] _ Â&#x2039;

} | ` _ | ] { q] ] { | _ Â&#x2019; Â&#x161; _ Â&#x2039;

\ \ Â&#x2019; | ]\} _ \ _ _ {

_ | ` _]

| ]

| ~ _ ] _ \ _ \

\^\ | q| \ Â°]

Â&#x160; q \ \ |\ ] \ ~ ^ { _ {` ]

]

[\ \ _ Â¤ `] ] ]

] | _

_ | Â&#x2039;

_ ]

Â&#x2019; ` | { q Â&#x2030;_\ | \

] } ^ \ _ \^ Âľ _ \ _ ] \ \ ~ q q| # ]|

| } _ _ |\_ ] q Â&#x2039; ] {

q ] \ q ]\ \ _ ÂĄ ] q ] { Â&#x2013;\ \ Â&#x2022;\

_ ^ | ] { Â&#x201A;Â Â&#x2039;

Â&#x2030; _\| | # ]|

} _]

| |\ | ] } | | Â&#x2019; { |

_ | { _ \} _ { | {

| | Â&#x2039;

_ Â°]

Â&#x160; q } _ {

| Â&#x2039;

` | Â¤ `] } ` \^ | \ _ | ] \ [\ Â&#x2022;\| \ `\ | ` ^ | } } _ }

13,5 ha je povrĹĄina Perivoja Zrinski

Detalji sa spusta Murskih ladji

23. svibnja 2014.

Tko je â&#x20AC;&#x153;jezero meĹĄterâ&#x20AC;??

} # {

} { Â&#x161; _]

_ | | ] _

_ { | |{ | _ | _| } ^ | \ _ | ^

^ | |

ÂĄ

| ] Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2021; ] | { | ] ] q | } \ { ] ] ` | _ ] } q\ } [\ \ ] \ | | _ ` } _ ] | \ \_ ]

\] Â&#x2030;

{ | ^ | ~ { q] ] |

_ ] ]

}

] | _ ] Â&#x2022; { |\ | } _\|

} q | } q ] } |

_\ _]\ { ^ { } | \_ \ ` \ {

| _\| ~ | \ ] | | { } _ \ ] |\ \_ |

`\ { \| ] ] | | _\ ^ ] \ _ | Â&#x2030; |

\ _]

\ ] { | Â ` Â&#x2020; Â&#x2019; | ] } |\ | ] } ] ]

[\ } |\ | _

| _ | _| } ^ | \ } ] | ]

\ \ | \ _ |

} " " " $ | $ Â&#x2020;" Â&#x2021; ' ` YÂ&#x2C6;% Â&#x2030;Â&#x2C6;Â&#x2C6;Â&#x2C6;% \ ` % qÂ&#x160; $ ' x ^ $ ! $ ' ' " $ ' \ ` < " Â&#x192; Q ; $ ` % ` % X Â&#x2039; ` Â&#x152; " ' " $ " ' % \ ` " ' # % Â " $ " ' ' $ " $ ' " " % X Â&#x2039; ` $ > > " > ` " $ ' % Â&#x2021; ' ` \ ` ` $ ' > " " " ' % Â&#x201E; " " ` + > >% } ' $ " $ ' $" Q & Â&#x2030;Â?YÂ?% $" " % ' -

7 <

e se ljudi i osluĹĄkuju

Labirint lavande za pamÄ&#x2021;enje

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

> $ ` $ % Â&#x2018; Â&#x2030;Â?Â?Â&#x2019;% Â&#x2021; ' ` " $ q< | " ` x $ $ > " $ % Â Â?% Â&#x2030;Â?Â&#x201C;Y% \ ` % } $ " " ` " " # % Â&#x201E; [ " \ ` " ' " > " " " " ' % # ; Â&#x2021; ' ` $ ` % Â " ` Â&#x2030;Â?Â?Â&#x2C6;% " ` $ " % Â&#x192; $ " " \ ' " ' $ " " ' % Â&#x192; YÂ&#x201D;Â&#x201D;Â&#x2C6;% Â&#x2030;YÂ&#x201D;% " ` ' $ " " # " $ Â&#x2020;" Â&#x2021; ' ` %

Zbirka starina koje se Ä?uvaju u Dekanovcu

Rijeka Mura naĹĄa herbija za

Â&#x2022;

`] q Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; Â&#x; ] Â `

^ \ _ \ | } ]

` | ` ` _ `

` Â&#x161; Â˘Â&#x2030;Â§Â&#x201A; { | # \ Â˘\ _ Â&#x;[\ Â&#x2019;Â&#x2039; Â&#x2019;Â&#x2039;\

Â¸ _ Â } \ | | | { Â&#x2020; \

_ | Â&#x; { } ] q \ | ` | \ Â } _ |

^ ` { {

| ` {

` \{ \

] | | ^ | } ^ q| _ Â&#x2013; _ _]

{ _ !

\ |

_ \ \ ] \ _ ] q Â&#x2DC; | _ {

| _ q }

] { ^

\ _ q| Â&#x2013; [\ { _ | \ } | | ` | } ]

\ _ _ |

_ | ] q } _ ] `

^ ` | | [\ q Â&#x2019;] ^ } | | `

\ q| \{ \ \ Â&#x; ]

{ Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2019; | _ ] Â } \{ _ _ \ | \ | q Â&#x161; [\ {

` | } \ |

] ] \ {

{ | _ | ] Â&#x2020; | } ` {} ^\| ]

}

] \{ {

] ^ |

q| ^ \ | | | ] { ] q

Â&#x;

} ] \| } \ } | ] } _\q

} | _ } ]

} ] } _ ] Â Â&#x161; ] _ | # \ \} [\ _ _ |

q| \ ]\ { ] | \ |

\ ] q { ] q \ | _ q } q| {\ ] } ] ^ Â&#x2019; Â&#x; ]

_\{ Â } _\^ Â&#x; ` } } Â&#x160; Âł]\ !]\ | ] Â&#x2019; _ !

_ ] \ _ ] ` | \ Â } ] |

q } Â&#x; \q Â \ | _ {\ # \

\ } `\ ] | | Â&#x;

] {

_ q } _ Â&#x2022; \ Âš\ | Â | } |

Â&#x; | { | Â Â&#x2019; | \

| \ | } ] |\] Â&#x2019; \ ] Â˘\ _ {\ ] \ } { | { ] }

q } ] _| } _ ] ] Â&#x201A; ] ^ | _ \| { | q

} _ \ |\ \

` ] } `] ] ] |} \ Â&#x;Umbra krameriÂ | } { ` { _ ! {

_ \ Â&#x; } } _ ` ^ } ] \q Â } _| Â&#x;

] } _] } ] Â } ] \ ] \ } ] _ | } ] | } { | \ |\ _ \| Â&#x2020; _ ] } { } q

q } | } _ ] q } ] _ | } } q] \` } } \ | Â&#x2020; } ] } { } ^ } _ ] q _ ] ]\ } \ { | _ Â&#x2013; `\] | } \q

_ _] _ \ _\q|

\ | ` \` ` |_

\q ] ] q } _

` ] \ \ _ | \ | q \] { ] | | } \` ^ } _

\ { ] | ` | | !] # \ Â&#x153; \ _ \ |

\ { ] Â˘\ _ \ } |

q| [\ ] | \

\_ | `

q { {

_ ] `

\ \ _ | |

} \{ | \ _ ] q

] \ { q| |\} _ | \ [\

Spomenik prirode

europskog znacaja

{ \ Â&#x2022;] q [ ] ` [ ] } \ ] | ] \^ ` q\ } | ] \ ÂŁ ` Â&#x161; \| | ` }

| _ q } _ | \ ] q

_ | _ _\ | ` \} { ] { \ _ ] _ \ \]|\ \ ~ ` ^

] q

_\| ` q }

} { | \} {\]| ] | q| \ ] \

] ]

| ] _| { \` ^ _ _] Â&#x2020; ] { ` | } _ ] ~ |\ ] ` } _ # ÂŞ ] Â&#x153; | ] | | { ] |

] ` | | }

| ^

_ ] \ \ | Â¤ ]

Â&#x2022; ] } | ] `

$ % & & & ' ( ) ( * Â&#x161;| q

{ | _]

ÂŁ ` } \{ _ |_ \ \ \` ÂŽÂ˘ ] q q ] ÂŻ _ # ÂŁ [ Â&#x2039; _ } \ _ ] \ _ \| ]\^ \ { q| |\ | ` ] ] | | } _ `] q

\ _ \ ` Â&#x2030;_ _ ÂŁ ` | _ |

_ {

| { q| _ \ \ Â˘\ _

| \ ] _| { [ \] ~ _ _ _ _ {

Â&#x201A;_

Â&#x2030; | Â¤\

ÂŁ `\} { \ |

ÂŽ[ \ _ ÂŻ

`\ ` _ ` | | |

| { q| \

_ ^ ] { | Â&#x2030;| | ] ] | \ \| { q| ` _ \ _ | ] ^ { q| | } \ \ | _ | \

] | \_ \| |

\ ] } \ \ \{ ] \ _ ] { q| | ] ] _ ] _ [ Â&#x2DC; | { | ] _\ |] ] \ `

q ` \_ ] _| _]

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

10 GODINA 7 7

Dobar primjer ulaganja u PiĹĄe: SnjeĹžana ZorkoviÄ&#x2021; Foto: Josip Ceilinger

Â&#x201A;_ ` Â&#x201A;_ ] q ^

| `

Â&#x2039;

| Â&#x2021; ] } \ Â&#x2022;]

{ ] ` ]

_ ] q Â&#x2030; \ \{ _ ]

Â&#x2022; `] | ]

{ Â¤ | Â&#x153;] } _ | Â¨ ] _ ]

| Â&#x153; ] { { \ Â&#x2013;Â&#x2DC;} Â&#x2030;\

ÂŁ } _ | Â&#x2021; ] [ ] \ Â&#x153; | | Â&#x201A; | Â˘\ _ } ÂŁ Â&#x2022;\ } q |

[ | | { q| | ] q ` \` Â&#x161;

Â&#x201A; { _ \ Â&#x2022;]

{ ] ` ]

]

Â&#x201A; _ | | ] | ] _ ` Â&#x2039; | _ ] _ \| \ \ ] } | \ | {

_ |_ _ _ | _ { ] ]

\ ` _]

_\ } _ { ] _ | { |\ _\|

\ _ \ ] q { \` { ] } \ | _ Â&#x2021; ]

` Â&#x161; !

\ ] \ ] ÂŁ |

] _ ]

| } Â&#x2039; ÂŁ]\ |} ] _ ]

Â&#x161; ] Â¨ ] ÂŁ |

ÂĄ q

_ \ ^ _

^ { \

Mala uĹĄara, najÄ?eĹĄÄ&#x2021;a sova u MeÄ&#x2018;imurju

7 KUNA, A NAJVIĹ E TRUDA VOLONTERA ~ | `

]

Â&#x2021; ] ` } \ _ \ \ _ ] q \ `\

| \ _ ] \ | | \ \

Â&#x2022; ] ^ \ ` _ | } | !

_ | \ _ _ ] ^ ] } \ |

} q ] } |\ | { } Â&#x2039;Â¨Â&#x2039;Â&#x2019; } \ \` `

]

| _ | ] { ] Â¤

\ |

{ \_ ]

{ q| _ |

_ \ \ [ \ ^\_

~ \ ] _ | Â&#x2020; Â&#x2021; q| | _] |

\ ] q \} Â&#x161; \ # |

| Â¤ ` { } Â&#x160;

] { \ \_ | _

_ \ \ _ ] q } Â&#x2022; \

| { ÂŁ { Âˇ Â&#x2030;] Âˇ Â˛ Â&#x2DC; q

Âˇ ~ Â&#x2022; | { \ | { Â&#x2022; q\ \ \ ÂĄÂĄ Â&#x2021; _ ] q| ] q } | \ { _ | `

_ | { Âˇ \

] Â&#x201A; { _ | { _ ]

{ _ ] `

_ \ _ } _ ] \ `

] _ \ [\ Âˇ Â&#x2039;

â&#x20AC;&#x153;

[ ` ` _ | ] \ Â&#x201A;_ \ ] q } ] _ \ _ \ \ ] q

]

] ` \q| Â&#x2030; { [ _ ] \ _ | Â&#x2020; Â&#x2022; q\ ]

|{ Â¨ ^ } Â&#x2030;|

]

| } Â°

{ _ q\ ]

| _ | q | _\| { | \ ] ` ]

`] \q| Â&#x2030; _ ] \ | _ | |

| \ \_]

`] } _

_ q ] | | `] } | \ `

{ ] {] ^ `] \

] ] q } Â&#x2022;\q [ ~\ | { _ { _ | \ ] Â&#x2DC; | \ \} { {` ] ] | | { \ _ Â&#x2013; ÂÂ&#x2013;Â&#x2039; Â&#x160; \ { | \ _ | _ q\ ] \ ] \ Â&#x2022;\q

Â˛ Â&#x2DC; q

\ ]

\ \` ^

~ { | _ | Â&#x2021; ] ~ \ ] \ { _\q| _ q \

] \ { ] _ ` | q Â&#x153; Â&#x2022; Â˛ Â&#x2DC; q

\ | _ | ] \

\ \ ] q } | \ \ ] _ | ] ` \ _ ` { ] q| \

] \ Â¨ | ` Â&#x2039;Â¨Â&#x2039; Â&#x2039;\ \ { | _ | \ ] ] q q ] } | ] -

\ { | \ \ _ Â&#x2030; ] ` } \ \` Â&#x2DC; | { | _ | \ ] ] q {] | q| Â&#x2DC; | Â&#x2022; q\ ] ] \ ] ÂľÂ&#x2039; Â° {

| { _ | ÂĄÂĄ ÂĄÂĄÂĄ { \ _ ] q| ]

| ` ]\ ] q \ ] \ { ] _ q \{ ` ] q| } ] \ | ] ^ | \ \` \{` ] ^ | ] q q ` |

` _\ | ÂŞ \ |

_ | { q| | ] ]

\ \` Â&#x2022;] |

] q } \

} ]

\ \` _ ] [ÂŞ Â&#x160;Â˛Â&#x160;Â§ÂĄÂ¤Â&#x160; _ `] \ _ ] _ |

\ \ `] AKTIVNI I MJESNI ODBORI I MJEĹ TANI SVIH NASELJA Â¨[Â&#x201A; [ _ ] _ | Â&#x2020; Â˘ ] q {

|_ \] } Â&#x161; ] q \ Â&#x2039; ÂĄ

} | q | _ |

] _ \ \q| ` Â¨[Â&#x201A; Â&#x2030;]

_ ] _ | _ | Â&#x2020; Â&#x201A; ] ^

{

_ |

_ \ \

] Â&#x2030;] }

Â&#x161; ] q | ] _ _ ] } | { | ` \ ] q | \ Â&#x2030;] Â¨[Â&#x201A; {

{ _ | \ ] _ \

\} |

] | ] \ _ \ ] _ |_ \{

] Â¨[Â&#x201A; ~ { | _ | \ ] `

_ ] { \ ] ] q \

] \ Â¨[Â&#x201A; ] q _ ] \ ] _ \] Â¨[Â&#x201A; Â˛ Â&#x153;\ q

\ ] ` ] q| } Â¨[Â&#x201A; Â&#x2039;\ ÂŽ `] ÂŻ}

Â˛ ` Â&#x2DC; q

] q DOBILI I EKO OSKAR Â&#x2021; Â&#x2022;]

{ ] ` ]

] q ] Â˘Â&#x153;Â&#x201A; Â&#x201A;Â&#x2030;Â&#x153;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x160; [ ` ` \ |

_ | ] \ _ \ ] q } ] _ \ _ \ \ ] q} \

] ` Âľ ^

} [ \]

} Â&#x2013; } Â&#x201A;_ | ] } Â&#x153; } Â˘ \| } Âľ _ `] Â¤ | `} ] ^ \ ] _ | _ \ _ \ _ | ] ] ` Â&#x2020; ÂŁ Â&#x2DC;} Â&#x2030; } Â§ Â˛ } [ } Â&#x160;]

} Â&#x153; Â&#x2030; \ ] ` _ ] | ] _ | ] |

_ ] q|\ \ ] q \

7 7

Posljednjih ĹĄest godina puno je ucinjeno na zaĹĄtiti PiĹĄe: Stjepan MesariÄ&#x2021;

{ q| | _ \{ \ [\ \} \ | ] ] \ ` [\ Â&#x2030; q _ | ] q | `

}

` _ `] ]\^ { \

{ q| |\ ] q } `

\ ] \ | } ` \ _ ] ` _ ] ] _ \ \} Â&#x2DC;] _ Â&#x153; ^ [\ { ] q \ \ | } ] \ -

{ |\ ÂĄ |

` _ } ] ` ] \ _ ] | | | \} _ _ ] Â&#x201A;`

_ \ \ ^

\ | ` { ` ] q \ q

] Â&#x2013; -

Lijevo: Ribolov u Ä?istom i zdravom okruĹženju, desno: Ĺ etnica je ponos grada i gradonaÄ?elnika, a njezinim ureÄ&#x2018;enjem zaĹĄtiÄ&#x2021;ena je Mura

Ĺ RC ZaleĹĄÄ&#x2021;e primjer Ä?iste i zdrave sredine

\ \ ] ] _ q _ ] |

ÂŁ ] | } | ` |

] ] | | { \{ ` \] ÂÂ&#x2013;Â§ Â&#x2021; ] q } | _

| | |\ | q | Â&#x201A; { q| | ] q \ | } \ \` } q ] } ^\_ ]\ \ ]

\ | ] | \_] \ |_ ] | ] `

Â&#x2030; _ |

]

Â˛ [\ Â&#x2030; q _\| [

_ ^ _ \ | { q| } ` \] ^ ]

| } ] \ ] \` ^ | | \ Â&#x2022;\ | `

{ q| | ] q _ \{ [\ Â˘ q _ _

_ ] \ | `

_ | _ ` \ | \

\ ^ | { _ { \{ ` \ q | \ Â&#x2039;

Â˛ [\ Â&#x2030; q ] ] \_ \ { `\ q ` Â&#x160; | ] Â˛ \_ | \| Â&#x2DC; | |\ | { _ ] _ | \ _

{ Â¨ q }

\ [\ Â&#x2030; q \} { | _ ]

_] |]

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

Volonteri i djelatnici â&#x20AC;&#x153;MeÄ&#x2018;imurske prirodeâ&#x20AC;? uz Hotel za kukce u KriĹžovcu, travanj 2014.

Hoteli za kukce trend u zaĹĄtiti prirode

Ĺ iĹĄmiĹĄ â&#x20AC;&#x201C; moj prijatelj UÄ?enici 6. b razreda Osnovne ĹĄkole Podturen tijekom cijeloga drugog obrazovnog razdoblja marljivo su radili na projektu â&#x20AC;&#x153;Ĺ iĹĄmiĹĄ - moj prijateljâ&#x20AC;&#x153;

| \ ] ] {

| ÂŽ[ ] ] { Âˇ ]

` ÂŠÂŻ} \ `

{ | ` ` ]

ÂŽÂ˘ { | ÂŻ \ \` ÂŽÂŁ | ÂŻ { Â&#x2021; ` Â¨ | ] _ | ] \ Â&#x160; | Â&#x153; } | ] \ | ] ] ` Â&#x2030; Â¤

Â&#x161; \ _ -

{ | ] \_ q q q { | q| \ \ ] _ ] \ | q q q ` \` \q

\ _ | ] \ ^\_ [ |

\ Â&#x2022; |\ \ Â&#x2030; {

| \ q q q |

{

q| |

_ \ ] \ \ { ] \ \ \ } ] _ | { | | _ \ { q| Â&#x161; ] _\ _ | \ \ _ ]

{ | | Â&#x2020; _ \ ] \ ^ | q q q } | | \ \ Â&#x2DC; | |\} { ] _ \ _] | } | ^ ] _ | ] ^\_ \ Â&#x2022; |\ \} _ ]

|\ \ |

_ Â&#x2022; |\

| ] \

| } \ ] | ] \ q ] _\| |

Medimurski

u zaĹĄtiti prirode i okoliĹĄa

EKOOSKAR: GODINA DOBITNIK 2001. 2002. 2003. 2004. 2004.

â&#x20AC;&#x153;

2004.

2004. godine u Me \ \ | `] |

` \ \_ _ | ] | `

U KATEGORIJI

Â&#x2018; $ `

] $ Â&#x2022;~Â&#x2013; ` ] $ $ " ' *Â&#x2022;] q " x ] $ ' " ' Â&#x161; Â&#x2018;Â&#x192;} q x ` Â&#x2018; ] " ' ] $ ' " ' â&#x20AC;&#x201C; JLS ~ > Â&#x2DC; \% Â&#x192; " ` ] $ ' " ' #

PRIZNANJA:

Â&#x201A;

Â Â ` _ {

` Â&#x; Â { | ` \

_ \ \ { q| | ] q ] \ \ _ ` Â&#x2030; | `

{ q| | ] q } Âą ] _ [ | | { q| | ] q _ ] \ _ ! { {

] _ | ` \| {\]| |

` | { ] \ { q q q Â&#x2022; \ } \ \

_ ] } \ Â&#x2030; Â§ ^ {

] ! ] _ { _

| | Â&#x2030;| | ] | q|

_ Â&#x2022; |\ | \q ] ÂŽ q q q \ Â&#x201A; q ] Â&#x2022; |\ ÂŽ} `

{

{ q _ | ~ \ } | } _ | ] {\]| | _ | } \ ] \ _ ] \ \ ] | \ _ \ Â&#x2019; { ^ } q| \ _ |

_ _

` q q q } | ^ q q q \ q_ ] } ] _

\ { q q q } | |

] q q q } Â¤ Â&#x2019;q q q # | ` !

| { ] q q -

q \ {] | | Â&#x2030; \ | ` _\ | ] | { _ \ {

q q q | \ ] | \

` ` } { ] ] \ \ \ q q qÂ&#x2019; ] Â&#x2039; `

{ q ] { ] _

` ` | _ | ]

_ \ { q q q \ q|\ q ] Â&#x201A; _\| \ | _ { ] \ \ [ \ _ Â&#x2019; Â¤ \ |

{ { q| |\ _

_ |_ `\

| ]\ { { \ \ { q q q } \ | \ _ ] | \ ` _ | Â&#x2030; | _ | ÂŽÂ q q Â&#x2019; _ | ] ÂŽ ^

{ q| | q q q } {

q\} { \ \ ` } | _ | |

Âˇ q q q | _ |

q _ | ] ÂŠ

GODINA DOBITNIK

U KATEGORIJI

1996. 1999. 2000. 2000.

] $ * ' Â&#x2018; } " '

2000. \ { q| | ] q { ]

\ \ | ^ ` { | [ \ _ ^ | _

| } ` \ [ \ \ | `] |

` \ \_ _ | ] | `

2001. 2002. 2002.

*Â&#x2022;] q " x Â&#x2013; ` ~ > Â&#x2DC; \% Â&#x192; " ` ~ > Â&#x2DC; \% Â&#x192; " ` < % $ $ Â&#x2021; Â&#x203A; " ' *Â&#x2022;Â q+ x \% \ Â&#x2018;Â&#x192;} q x `

* ' " ' $ $ " }

} # " < Q } Â&#x161; Q

_ ]

\ ` ] \

^ } q \ | { |\_ \ ` | | | | ^ | ` |

_ |

Â&#x2020; { q| \ _ ` | | ] { \ Âş ÂŁ { {

q _ } ` \ ] \ \

| _ q\ \ ] } _ _\| _ ] } \ ] ] \ } | { ] ] `\ { | _] Â&#x2022; |

]

| _ | ^ } _ {

| \ } | | ] \q \}

\ \ _ | \ { _

_ q \ { \ _ _

| | ] | _ ^\ \^ \ | ` } \ ] ` #\

\ | Â&#x201A; \ _ | \ Â&#x2022; | ]

| ] { ] | \ } \ Â&#x2019; `\ q| } | { { ^

}

\ | | \ | ` ^ _ ]\^ | |

q| Â¨ ] ] ] \ {] \} ] ^

] \ `\ _ | |} _ _ ÂŽ[ \ _ ÂŻ \ ] \ ] \ \ |\ | _ | ]

| ] { \ Â¤

] | |

Â¤ \ |

q { q| | _ \ { { ] \ Â&#x201A; | _ | ] \ q|\ Â§ | { _ | | ] \ Â&#x153; ^ \ \ ] ^ _ ]\^ | \ \ \{ | _ | | ] {\ ] | |

_ \ \ {

| ^ ] \ Â&#x2030; { | ] _]

} ] { \ _ q| | \ [ \| } ` \_ ] \ ] ^

} _ | ^ Â&#x2DC; | ] \ { ] ] | _ _ ÂŽ[ \ _ ÂŻÂ&#x2020; ÂĄ

ÂŞ } Â&#x160;

Â&#x153; ] } ~ ` ] Â&#x2039; Âľ Â&#x201A; _ ] { _ | ]

| ]

_ | ] ] _ | q|

Â&#x201A; _ | _ | _ _ \ Â¤ \ |

} _ ] ` \ \| | | ] { } _ { ] ` | ] `\ | ^ Â&#x2039; {

| | ]} _ |

_ | | \ \ | { q| | ] q\ _ |] Â&#x2030;] \_]

_ _ | ] { _ _\ \ \ ] _ | ]

| ]

_ | ] _\ _ | \_] `

{` } ] } | } q } _

\_ } ] Â| | } ` | | ] { \

Publikacija: kuĹĄcarâ&#x20AC;?

Â&#x2030;

] _ _\] { { ` { | \

q| \ [ \ \} [ \ _ Â&#x2019; Â¤

\ |

{ { q| |\ _ \ ] | _ \ ` ] ^ \ _

] ÂŽÂŞ } } \q Â&#x2019; { ` { \ [ \ \ÂŻ \ \_ Â&#x201D; |

Â&#x160;Âą # | \ _

\ | { ` { { {

| | ^

\| |

\ [ \ \ Â&#x2022;\ ] |

] Âą _ } | _] | | \

| | \ { q| | \ ] \ ] \ \

_ `] Â&#x2020; Â&#x201A;_

] q { _ ` Â&#x2022;]

{ ] ` ]

} [ \ ^\_

| | | ÂŽ[ \ ÂŻ Â&#x160;\| \ ^ ] { } \ ^ | \ _ \ _ | ] ` Â&#x2020; ÂŁ ]

Â¤

Â&#x2DC;\| } Â&#x201A;]` Â¤

} ] ` Â˛

Â # ] ` Â&#x2030; Â¤

Â&#x2022;\ ] \ \ ] [ ] [ } | \

| ] \ Â¤ \ |

ÂŽ[ \ _ ÂŻ

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

Lovci revni cuvari prirode i okoliĹĄa PiĹĄe: Stjepan MesariÄ&#x2021;

] | } | ]

] } | { ] {

{ `

_ | ]

} \ } ] _ ^ \ \ ] \ ] `

{ } ` \ \q| ^ | ` ] _q } { }

Ljubomir Grgec, predsjednik meÄ&#x2018;imurskih lovaca

] Â&#x2039; ] | } _ ] \ _ q| | | Âľ \ _ _ ] ] {\ \ | | \

\{` \} \

\} { q| | }

]

\ _

] } _ { _ ` _ | | # ÂŁ \ ] ] { _

q ] { _ \ { { ] Â&#x2021; ] | |

] } \_ | \ \ ] q|

q } _\

{ q| | _ } ]

] { \ \` ^ | Â&#x2030;| ` } \ \q| _ { ] \ {

} q q {] | | } ] { _

| _ \ \ ] ] | }

| q| | Â&#x2030;| ]

` | \ ] \q| ^ \ ] q|

q\ ^\_

\ | { Â&#x2013; q ` ] ] ] q| ^ \ | \ | \ \ \

â&#x20AC;&#x153;

ÂŁ \ ] ] { _

q ] { _ \ { { ]

Lijevo: Postavljanjem Ä?eka, ureÄ&#x2018;uje se i okoliĹĄ; desno: Briga o zaĹĄtiti okoliĹĄa i kada je snijeg

q\ ] _ _ \ Â&#x153; { \ \ } ] \ \ \ _ ] { } \ \ \ ] _ ^\ ] \ } \ ] q} _ ] { _\|

_\q| \ \ ] q|

\_] ] |_ ` | { q| ] | { ] } | { _ \ Âľ { [ \ ^\_

_ | ]

\ { q| | _ ^

\ | ` { ` ] q } ] |

_\| \ \ Â&#x2030;|

] } _ |

{ ` ` ] { \ [ \ }

q ^\ { ` ] _ } \ } | { ] q| _ \

_ } ] \ {

_] \ ~ q { | \q|

] \ ^

\ ` ] ` _ \ } q \ _ {

\ \ ` ] \ _ ] ^

Â&#x201A; Â| ` Â&#x2030; | ` [ |

[\ } _ Â¨ | q } [ Â&#x2030; ] Â&#x2039;

} [ ] Â&#x2030;\ | Â¸ -

Â&#x153; | ] q| \ \

} _ ] ] | ^\ |

[ ^ }

| ] | \| { { ] q | { Â&#x2022; ] q| ] \ |}

{

] \{ | } `\ | ] } ] q| } ` !] # \

] { q| ] { ` } \ | ^

_ \ ] ^ | ]

DraĹĄkoveÄ?ki lovci nakon Ä?iĹĄÄ&#x2021;enja loviĹĄta

Sezona gljiva pocinje. Berite ih odgovorno! PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021; Foto: Zlatko Vrzan

â&#x20AC;&#x153;

| } Â&#x2019;

_\|ÂŠ Â&#x2030;| ` | | _ Â&#x2030; \ `] | } _ {

| | `] } _ ] \ | |

Â&#x2019; \]

_ _ |

_\|ÂŠ ] \- {\ | _ | ^ | ]

| `] Â˛] ` \q| ÂŽÂ&#x2030; ÂŻ {] ^ \ \ ] \ ] \ | \ | `\ \ \^ \ \ q] Â¤ \ `] - \q| Â˛] _ | `] _ | {

{ | \ | | {

| } _ } ] | `

| _ q\ Gljivarske izloĹžbe kao mjesto razmjene znanja i iskustava ] | } \ q | \

\ \ } _ | ] | { _ q\ Â&#x2039; \_ {

| _ ]

`] | \ ] \ |\ ] _ _ } \ Â&#x160;]

Â¤\ } _ Â˛] ` \q| ÂŽÂ&#x2030; ÂŻ} ` Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2DC; | q\ \ _ |_

\` Â&#x2DC; | ] q Â&#x2019;`] -

Crvena muhara zavodljivog je izgleda, ali je smrtonosno otrovna!

{ } ]

\ q\ \ \] { { Â&#x2030; { { Â&#x2030;\ | ]\` | { ]

}

} _ \ | \ ] q ] ` `] } q| { _ _

Â¤\ | \| \ | |

^ ÂŽÂ˛] | \ { q| | _ ÂŻ} } ^ } | _ _ ]

\ ] \ \ | Â&#x153; ^ } \ q\ q { ] { \

`] } |

| ] Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2013;

\ q\ \ `] ]\ ] |

} | { `

{

} ] | | Â&#x2021; _ ^

\ q\ q _ {

_ ` | | Â&#x161; [ \ \ ] q\ } _ { | | \q| ] { \ \` } q\ ` | | _ \ ÂĄ{] | ]\^ { \ \ \` `] \q| } ] { `

â&#x20AC;&#x153;

Â&#x2022; | `] | ` | ] _ \ \_ |

{ ] q \ _ {

| |

\^ { \ | | \ Â˛] | | \ _ \ _ | `] | ` | ] _ \ \_ |

{ ] q \ _ {

| | } _ | q | ] } _ | } } | \ ] Â&#x201A; | { ^ \ `] ` q ` q| q ] \` `

{ Â&#x2013; {

` ^ { _ { | ] q } _ `] `\ | ] q | Â&#x2030;| ` } \

`] ] } ] _ { \ ] {

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

DARKO OREĹ KI, TAJNIK RIBOLOVNOG RAZGOVOR S POVODOM:

Ribici kao dragocjeni cuvari prirode i voda

PÄ?elarka Tatjana Sardi

Ribolov nije samo kakâ&#x20AC;&#x2122; to ribiÄ? & ' * ĹĄtap pa idemo na vodu. Nego je to i odgovorno gospodarenje vodama i krajolikom.

Pcelari Medimurja porucuju: Pcele su cuvarice prirode!

Razgovarala: Roberta RadoviÄ&#x2021;

PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

Ribolovci poĹĄtuju zakone i propise, pa je i krivolova sve manje

Darko OreĹĄki istiÄ?e znaÄ?aj riboÄ?uvara u Ä?uvanju i zaĹĄtiti rijeka i voda

\ [\ Â&#x2039; `

]

Â&#x161; | ] ^ | ]

Â&#x2030; { _ | ] \q| [ \ ^\_

Â&#x2030; { | \| ]

] ` \ { ` | | | | Â&#x201D; q ~ Â&#x2013; ] ` { [ \ ^\_

Â&#x2039; Â&#x201A; q } _ #

] | _ ] } | ] } ÂŹ | {

\ Â&#x2020; Â&#x161;{ q| _ _

\ ` | ` ` _ \ ] \ \ _ ]

}

] ` # `\ { { \{ _ \

q | \ q] \ Â&#x2019; Â&#x2013; ] \ [ \ \

_ | Â&#x2039;

\ ] | | {] \ ] } _ | ] | ] q | ] Âą [ \ | | ] ] _ | Â&#x201C; Â˛ _ | \

_ ]

ÂĄ \

|} \ q ] { ÂŤ ] ÂŹ} { ÂŤÂ˛ _ ÂŹ

{ ] \_ _ \ [ \ ÂĄ{

RibiÄ?i djeluju edukativno i postavljanjem tabli s eko porukama

Â&#x2022; ] Â&#x2019; | | ` # \]| |

| ] \ ` q _]

` _ _ _

Â&#x2019;Â&#x201D; | _ ] ~ \} _ } \ } q|\ } \ } q

} } ] } _ | Â˛ q | q Âą | \ \

| { _ ]

_]\ Âą \

{ { \ \ ]\^ \ Â&#x2039; ] } ` q | q _ ] ] \

{ _ ]

Â&#x2039; {

| \ \ ] | _ \ ] \

\ \ \ q| Â&#x160; | Â&#x201A; | _ { ] } `}

^ ] |} q \ } ] { `

{

Â&#x2013; \ \ _ ` |\ \ \

q ~\ `

[\ _ \ \ ] `

Â&#x2030; # |

] \

] ^ | ] Â&#x2030; q } |\ ] _ ] ] \ \ \

q | q| ]

} ] _ ` \ Â&#x2030;| ` \ {\]| | \ ]\^ { ` \ ` \ ! {

ODGOVORNI PREMA PRIRODI? Â&#x2022; { | ] ` | \ _ q ] { _ } ` Â&#x2039; Â&#x201A; q _ ] | ] ] \` ] } |

| ] Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x161; _ ] ` | _ _ q _ Â&#x2022; } _

_ | `

] ` q Âą _ q _ }

Â&#x2030;

\ { Â&#x161; _ ] _ ] q \ ] \ ] \ | } ] | ^ q | ] Â&#x2030;\ \ ] ` { Â&#x2030;] [ Âľ \ \ | ]

#| \ ] | _ { \ ÂŁ | | \| \ \q|

| \ \{ ] \ ]\

q| Â&#x2039; \q| | \ { `

{ \ q \ _ | ] q \q| Â&#x2013; ] _ q|\ \ { } _ _ ` TIJEK PRIPREMA ZA SVJETSKO PRVENSTVO [ \ \ \ \ ` | Â&#x2030; | ` _ | \ ] \ \

_] \ {` Â&#x201A; q ` | \ _ _ Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2030; _ _]

\ Â&#x153; } } | \` # { } ` { | q|

_ ] Â&#x2022; `} _ { | \

] { ] q|

q | | |

~ ] ` ] | | | | _ | | Â&#x2030; | _ | \ ÂŁ | |\ | } ` |

q\ _\ { _ { | \ [ \ ]

| `\

q Â&#x160; q Â°

\{ } ~ ]

} | \ _

| | ] | | {

{

q |\ {

\` _ ] [ \ ^\_

ÂŽÂ&#x160;` ÂŻ ÂŽ[ \ _ ÂŻ ] ] \ { `

{ ] | \ | | \ { \ {] ^ \ ] ^ ] ` \ \ _ | \ Â§ | { _ | | ] \ Â&#x153; ^ \ ÂŽÂ&#x2030; \ ]\`

_ \^ _ ÂŻ ] \ _ | ] { _ \ {

\ _ ] \ _ \ \ ÂĄ{] ^ \ \ ^\ _ {`] ] q ] |\ | ` \_ _ | `] { Â&#x2DC; | }

] { | } \ \_ q Âą _ | | ] ÂĄ {] ^

_ ` { |

_ _ q] ` }

| | | ^ | \

\} ` _ ] ~ |

Â | | _ | \q \ | { q ] \ ÂŁ

Âľ _ } _ Â&#x161; \` _ ] [ \ ^\_

ÂŽÂ&#x160;` ÂŻ} | _ `

`] \ \_ _ ] _ | ] } { ] _ Â˛ _ ] \ \}

|\ _ ] ] _ |_\ \ q|

Âľ _ | | \ Â&#x2020; Â&#x2019; q _ \ [ \ \ q \ | | q \ \ | \} { \ \| Â˘Â&#x161;Â&#x2019; q q _ ] q | { q| | _ } q|

| \ ] | |

q ` } ` ` \ \ \ | Â&#x201A; ] | |

q `

â&#x20AC;&#x153;

Â˛ _ ] \ \} |\ _ ] ] _ |_\ \ q|

] {

q `

Â&#x201D;

\ _

Â&#x160;` # \]| |\ \ Â&#x2021; ` \ _ | ] ` } ` \ \_ Âą

q \{ {] | } Â&#x161;_ | \ ` } q _ | _ _ {

|] \ Â&#x2DC; | |\}

{] ` { q|

q \ | \ | |

Sezonska godiĹĄnja izloĹžba u Centru za posjetitelje u KriĹžovcu donijela je priÄ?u o znaÄ?aju pÄ?ela

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

BITI NA IZVORU MURE I DRAVE

Priroda PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

zvoriĹĄta rijeka Mure i Â&#x2039;

[ \ ce uvijek posebno ÂŽ \ \ÂŻ Â¤ ^ \{ \

q ] ` \ | ` \| \ ÂŁ |

{ \ | _

^ ]

_ } ] ` Â&#x2022; | ` ] _ ] \ \ \ Â¤ \ |

ÂŽ[ \ _ ÂŻ | q ÂŽÂ&#x2039; ` | ]ÂŻ | ] { ] { | \ | _ | ^ _

{ ÂŽÂĄ{ [\ ÂŻ ÂŽÂĄ{ Â&#x2039; ÂŻ} \ \ ] ] _ { \ \` ÂŽÂ&#x2021; ] Â&#x201A; ÂŻ | ÂŽÂ&#x2021;] |

` ÂŻ} | Â˛

Â # { Â&#x153; _ Â&#x; | ] `} _\ ] |} | ^ } # | ` # | ] Â Â&#x201A;]` Â¤

} ] ` {

| { Â&#x201A; ÂŁ

\q| { q| | _ } ] q | | } |

} _]

Â&#x161; ] {\ \] \ \ | \ _ \ Â&#x2030; ]{ \ ` Â&#x2DC; ~ \ Â&#x2030;

_ \ ] _\ _ | ÂŽÂ&#x161;_ {

| { q| | Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; ÂŻ} \{ _ |_ \ \!

[ | | \]|\ Â&#x2013;Â&#x2DC; ÂĄ{ ` _\|

{ Â&#x2020; Â&#x2019; Â¨ ^ _ ] { _ | ] Â¨ ~\ \{ \ Â&#x2020; |

\ ] _ _ |

| ] | _

] \ \ } {

q \ _ [\ _ ] \ \ \ Â&#x201A; \q ]

{

q |

} |

Â&#x2030;

_ | ]

_ | _ ÂŠ Â&#x2022; \ ] \ | \Â&#x2020; Â&#x2022;

Â&#x2039; { Â&#x160; | | Â&#x2030;] Â&#x2022; ] ^

â&#x20AC;&#x153;

Â¨ ^ _ ] { _ | ] Â¨ ~\ \ { \

Lijevo: Radost bivanja meÄ&#x2018;imurskih zaĹĄtitara na izvoru Mure; desno: Mura u blizini izvora je priliÄ?no malena rijeÄ?ica...

] \Â&#x2020; Â&#x2030;| ] Âť|| _ ] { q

| { [\ \ _ \ `} { \ { [\ } { ] q| Âź Â&#x201A; _]

` { ]

| _ _]

Â&#x2030;| { { |

`\ _ `

â&#x20AC;&#x153;

] {

{ _ _ | } { ] pova koji naprosto \ ] | \ \ Muru

Â&#x2022; | | \ _]

| { } \ | ` ] _ ] \ ] `

}

] {

{ _ _ | } { ] _

_ | \ ] | \ \ [\ \ Â&#x2030; ^

ÂŽ {] \ÂŻ} _ ] ÂĄ \ _]

_ | ] ] } { ] { `] { ]

| | \ Â&#x2020;

{ ] | | ÂŁ | } | } ` |

] Â&#x2022; ] Â&#x160;

| `] `

{

q [\ Â&#x2019; _ \ \ |\

] ] {

Â&#x201C;Â Â&#x201C; |

\ | \ q ` _ ` `\]

| ] ^ \{

q \ Â&#x2030;_ {

_ \ `] { _ | Â&#x2020; _ | \ q {

nama Â&#x2022; _

q | } \ Â&#x2039; ^ ÂĄ _ | ] Â&#x2020; ^

| Â&#x2039; \ } _

q Â&#x2039; _ | q { ] _ q] |

| ` } \

{ ] \ ] \ Â&#x2039; } Â&#x2039; ] Â&#x2039; \ ÂŞ ]

Â&#x2019;

Âş Â˛ Âş [ ^

{ \ Âş ÂĄ | ^ _\ | ] \ \

]\ se izvor rijeke Drave otkriti Â¨ ] \^

_ | ] _ { Â&#x2030;] } Â&#x2022; [ \ \] \ ] | _ \ ` \ \ \^ ` ~ ] \ ÂĄ| ] \ Â&#x2039; _\|

donosi crticu susreta s izvo Â&#x2020; Â&#x2019; Â&#x2030;| ^ | ~ ] \ ] {

] { { Â&#x2039; _

] { q\ _\|

Lijevo: Na izvoru Drave sve je ureÄ&#x2018;eno za prihvat turista; gore desno: Ä&#x152;lan snimateljske ekspedicije na Dravi bio je i Goran Ĺ afarek; dolje desno: â&#x20AC;&#x153;EkoĹĄtenderiâ&#x20AC;? dio su biciklistiÄ?ke staze koja prati izvor Drave

^ ] ` ] ÂĄ{ Â&#x2039;

] {

Â |

} q| |

{] \ \

{ ] \ Â&#x2039;\

` Â Â&#x201D; |

ÂĄ |

ÂŠ ÂĄ{ |

] ` { \ _ | |\ ^] \ {

\ ]\^ { Â&#x2039; Â&#x2039;

]\_ } # | Â&#x2019; \ | | ] } \ { _ | |\ | } rekreativaca i sportaĹĄa koji | | ] | | { \{ Â&#x2039; \ q _ _ {

Â&#x2020; ] ] \} _\ | ] \ } \ _ _ ] \ |\ | \ |

\ Â&#x160;] _ _ _\| ] _ | _\ \ _\ ] ^ | | { Â&#x2030; ]

q ] _

^ | ` ` vodenjaka.

23. svibnja 2014.

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

Crno koĹĄcicno olje obitelji Biber predstavlja medimurske poljoprivrednike U Centru za posjetitelje do 10. lipnja gostuje putu

& + podruÄ? / PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

Gore: Mirjana Biber, predstavlja meÄ&#x2018;imurske poljoprivrednike; dolje: Voditeljica projekta, mr. sc. Marija Martinko, u radu s poljoprivrednicima stekla je nova prijateljstva

47 974 ;<= %4> % Kad je priroda ' Ä?e

{

_ ] _ \ \

\ _ | ` {

Âş Â&#x201A; `

| _ |

{] ^ _

{ ÂŽ[Â&#x201A;Â¤ Â&#x153;Â&#x201A;[Â&#x160;Â&#x2039;ÂĄ& Â&#x2021;Â˘[ÂľÂ¤Â˘ Â&#x2019; Â&#x153; _ \ Â&#x2019; _ _ ] _ ÂŻ} |

\ \| \ Â§ | \ { _ | | ] \ Â&#x153; ^ \ ÂĄ{] ^ | { # | ` # | |\ ] _ | | _ ] _ ^ \ \| { q| _ \ Â&#x; |\ _ \ Â Â&#x2022; {

_ ] _ _ | \ { {] | ` Â&#x2DC; | Â&#x2020; [ \ \^ ] | | } | ÂĄ | Â&#x2030;] ÂĄ{] ^ \ _ | ` ! # | ` # ` | _ ]

q\ _q # _ ] _ \ ] \ { | |

| \ ` _ { ] \ \ \} ^ | _ | \ ^ |\} _ _

\ ] \} _ ] _ | q |

_ ] _ | \ | ` \` | Â° | ` ! { | | \ ] ]

\ _ \_] \ _ ] _ | _ ] _

{ ] | \ \^

_ ] _

ÂĄ{] ^ \ _ | ] _ ] } _ { \

\] } \{`

\| | | _ } \{` { _

| } _ { |

] } \_] | |\#

Lijevo: SveÄ?anom otvorenju izloĹžbe nazoÄ?ili su i brojni gosti iz NjemaÄ?ke i Austrije; desno: Autor izloĹžbenog postava i fotografija u pripadajuÄ&#x2021;oj broĹĄuri je Marko Vrdoljak

} _ { q

| Â&#x2013; { ] |

_ { } | } _ ]

_ \ ` | { ] q \ _ \^\ \ q| |

Â&#x201A; {

\ {] ^ ` ] \ \

_ |\Â&#x2020; _ | { { ] { ] q Â&#x161; ] Âź || Â&#x;Â&#x2039; \| ÂŁ\ | #|\ ` Â&#x161; ]|Â }

| ] Â&#x2039; ^ ` { { { q| |\ _ } [ | Â°

} _ | ` \q| { \

] Â&#x;Â&#x2039; \| Â¨

#Âť Âľ

#| _!] ` Â } ÂŁ ÂŁ]Âť ] } _ | \ _ | ` | Â&#x2030;\ \]-

" prirode u Medimurju

| `Â&#x2020; [ [ | _] ` Âź ]#`

` Â&#x2030;\ } ` q {] ^ Â&#x2019; { ^\_

Â&#x2030;

Â&#x2DC;

} {] ^ Â&#x2030; q Â˛ ]\ }

| ] Â¤Â&#x161;Â&#x2019; ÂŽ[ \ _ ÂŻ} | [

ÂŁ { Â&#x201A;Â&#x2022;Â˛Â&#x2019; ÂŽÂŁ ÂŻ} _ | ] \ _ ] _ Â&#x201A;| \ \

{ ] Â&#x2039; ^ Â&#x2013; \] { Â&#x201A;Â&#x2022;Â˛Â&#x2019; ÂŽÂ&#x2013; \] ÂŻ} | _ | ] _ ] _ ` _ | } { | \| # | ` ! q\ [ Â¨ ] } Â&#x2039; Â&#x2021;

| \` \`] ` |

] _ {

} } ] } \_ {

^ | [

ÂŁ { Â&#x2022; |\

{ ]

\_ \` ] | \

] _ { \ _ ] \ _ \ | {

^ | \ \ | ` \] ] \ ] _] Â&#x2019; _ ] _\ |

Â¨ | ] _ | [ [ | | \] ] { |

| ] ` _ | ] _ ] \ \| | _ |

| ^ \}

ÂĄ{] ^ \ Â&#x153; ^ \ ^ {`] | ] _ Â&#x2030; ` | \] \ q \ | \ | | {] ^ }

_ ` _ | ]

7 7

\ Â&#x153; ^ \ {] ^ q _ |

| ] ] Â&#x2DC; | } \ | { _ | \ _ {

_ ] _ ] ] ^ ` | \ Â&#x2021; ` \ { q ] Â&#x161; |\ {] ^ | | | |

Â&#x201A;`\] } ÂŁ `

[ \} Â&#x153; q| ] } Â¨ ] Âľ\ } Â&#x153; ^ } Â&#x153; } Â&#x2039; ] } ÂŁ q } Âľ

} ÂŁ\{ |} Â&#x2030; } Â&#x2022; ^ ` } Â&#x201A;_ Â&#x2021; ` | \ \ | _ | ] | _] ] \ _ ` \^ |\ _ Â¤ |

_ \ \ {] ^ _ } _ ] _ \ \| { q| _ \

\ } | _

Â&#x2019; ] \ | |

| \ | _ ] _

| ] \ _ } \ \ |

ÂŽ[ \ _ ÂŻ ]\ | \

| ] \ |

[ ] [ } ` | ` ] ` ` ` ! Â&#x2021; | \ ]\^ \ Â&#x2021; { q| | _ | \` | ! \ | \ { q| | _ Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | Â&#x153; | } _ ` _ ] | \ ]\^ { { StruÄ?na voditeljica zaĹĄtite prirode Mihaela MesariÄ&#x2021; na | ] } \ | | terenskom zadatku _ _\| _ |

| _

\_ ]

_ \ \} `

{ \ _ | - _ } q]

` ` #\} { ] !]\ ]

| ^

_ - _ | _ - ] # ] | _ ! ] _ {

\ { - \

_ \ |

_ } _ ] [ \ } { q|

\ _ ^ [ ] [ Â˛ _

] ^ | ] Â&#x2013;Â&#x2DC; ] q _ ] ` ] Â˘Â&#x161; Â&#x2030;| \

]\^ q]

\ | _ ` { _ - \ #

q | _ | | ] Â&#x2013; `

] ` _ { ] | | _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; \ [ \ \ | _ \ ] ~ Opseg posla | ] { q| _ \

q { _ | \ ]\^ Â&#x2022;

| \ _ ]\ ` | | ` | _ | ] \ } ` ] `\ \ | je izrazito velik

â&#x20AC;&#x153;

Naplata samo turistickim grupama PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

Â&#x2022;

q Â | ` } ÂŽ[ \ _ ÂŻ { _ ]

_] | \] { { _ \ Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039;

]\ _ [ \ \ ^\_

\ Â&#x161;] { \ { \ \

_ Â&#x; ] Â&#x2020; |Â&#x2019; \

\] Â&#x2019;] _ Â

_] \ Â&#x2030;Â&#x160;[Â&#x201A; |\ | ` \_

{

] {

_ \ Â&#x2013; `

] ` _ [\ Â&#x2019;Â&#x2039; Â&#x2039; ] } \] {

_] \ Â&#x2020; ] ] \ |

q| \} _ | _ _\| ÂŚ] ÂŚ _ ] _ } _ ] ` \_

_ \ \ _ \ \ |\ | ] \} | ] | _ ] { _ | { { _ Â&#x2013; {] ` _ |

_] | \] { Â&#x2020; Â&#x2022; \ _

{

_ \ _ | | ] | ^ ] | | \ # \ _ \} | \ |

] | _ _ | \ # | \ |\ \ _ _\| q { } # Â&#x2019;| ] } | ~ q | ] | | \ _ _ \ _ \ { _ \] { Â&#x153;\_ \] { } _ | | ] | `\

_ ] {` } ] _ ] ` _

} ] _ ] _ | | | _ _\| #| ` Â&#x201A; `

{

` \_ _ | | ] \^ \ _ |

| \ _ \ ÂŽ[ \ _ ÂŻ

| ] # ÂŚÂ&#x201C; Â&#x2019; Â Â&#x201D;

Ăż Cuvari zelenog Medimurja

23. svibnja 2014.

Stara gacija # " M

` \ [ murci, posebno

} | | ] {

\{ \ ` \ | } \q `

] {

\] {\ \ Â&#x2022; Â&#x2021; { _ ` ` q| ÂŁ \ ] \ _ # | ` # ] \_ \{ gaciju \] \ ` | \| ÂĄ gacija Â&#x2022; ]\^ { q| \

Â Â&#x201D;Âą ` _ _ | |\ } gacija ] { { q|

_ ] | } ] _ ] _

â&#x20AC;&#x153;

ÂŁ \ ] \ _ # | ` # ] \_ \{ gaciju

\]|\ Â&#x2039; \ | ] \ { ÂŽ _ | \ q | ] Â&#x2019; Âą `

{ q| | _ \ [ \ \ÂŻ _ {\ \ \ Â ÂąÂ&#x201C; ` _ | ]

| | ] | ` { q| | ! { { } { q| |

q] Â ` ` _ |_\ ! { | \ Â&#x161; | ]\}

q \

| ` {

\{ _ | Â&#x2022; Â&#x2021; ] Â&#x2039;

gaciju | {\

`\ { |] Â&#x2019;

q | _ _ {

|] `\

{ q | _ } _ \ | | \ ] | Â&#x2030; \` |

} \ ] {

\ | ! { { _ | ] } \ ] _\

] { ` _ | Â&#x2022; \ ] } \{ !

\] `

} gacija `] { ^ | q |] \^ }

| ` \

_ ] | |

50 GODINA ZAĹ TITE PRIRODE

PLATANA 7

& ' 10

$ % "

\` _

_ | } ]\^

_ | { q| | _ ` _ | } _ | | \ _ { q| _ |

_ \ \ [ \ _ _ ] _] |

\ ] q \} | | \ | \| \ { q| | _ ]

Âą `

Â&#x2039; ] } \ _ ] | } | _] |

| `

ÂĄ _ ` } ] { \ _] |

\} | | | ] | ÂŠ Â&#x161; ]\ \} Â ` _] |

\ ] q \ {`] ] ^ { ]\^ ] { \ { q| |\ \ ] | { q| | `

} { q| | _

| ] ] ÂĄ

ÂŽ[

_ |_ \ ` q | Â&#x2021; { { q| |\ _ Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | { Â&#x2021; ` } ` Â&#x2013; | Â&#x153; q _ ]

| \ _ _ { q| | _ | [\{ [ \ } ] _ _ { q| | _ { [ \ } Â&#x160;]

Â\]|

] q \ \^ _ q|

_ _ ^ ] _ _] |

} _

^ ] ` \ Âą Â&#x2019;` q \ { q| | ~ _ \ | \ ` ^

|\ | \}

_ | { q| | _ \ [ \ \ | { _

\ { ÂŽ _ | \ Â&#x2030;]\^ |\ | { q| - q | ] Â&#x2019; Âą `

{ q| | | ] Â ` } _ \ [ \ \ÂŻ

ÂĄ

\ { q| | _ _ ] \ \ | | ^ q| { q| | | ]

]

_ \ } \ _ | { \ | |

{ _

\_ { | ] } _] |

\ ] q \} ] _ { q| | ] _ { q| _ | \ [ \ \ _ |

\ _ Â&#x2019; Â¤

\ |

{ { q| |\ _ ÂŻ

| \ Â&#x2013; _\ ] Â&#x2DC; | }

} _\ ] ] { \ | _ `] _

} \ \` | |\ \ _ ] { q| | _ \ [ \ \ | _ | ] _ | `

Â&#x153; ` _

] ÂŽ _ | \ q | ] Â&#x2019; Âą `

{ q| | _ \ [ \ \ÂŻ

_ `] ^ \

| } _ -

{ { q| | _ \ [ \ \ Â&#x153; ` ]

\ | \ ` ]\^ _\| { { ] | ^

_ | \q| _ _ q]

{ q| | _ \ [ \ \ [ \ _ [ \ \ \

` \ \

^ | | ] Â&#x2022; ]

| ` | | ] \ _ | _ \ \ \ _ [ \

ÂŠ Â&#x;

` Â&#x2020; Â˝ } \

W WX $< # W!Y$"+ %[$\ * $* X + $ '!<!* # W!Y$"+ &

` X < % % % ` Kralja Tomislava 2

$ ![ X Tomislav Novak, Financijski direktor: Dejan Horvat, < *$ + !>*$[X Dejan Zrna, !>*$] ; $< # X + Q * ^ [ + !>*$] X Ivana Mihalinec, _![% $X & & + < + ' Â&#x2018; " + Q * # ^&!X *" X $ & & + < + ' Â&#x2018; " ![ + X < * ` # ^& * * %< *$]$ ; $< # X + ' Â&#x2018; " > & $ #< *&!X 040/323 600, !> []$& X 040/ 323 601

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Tijekom godina nau io sam da je najvažnija stvar na haljini žena koja je u njoj.” Yves Saint Laurent

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi=, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi=, spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

“Zatvara se” nakon smrti oba roditelja PITANJE: Imam 28 godina. Prije osam tjedana umro mi je otac, a prije dva tjedna majka. Njihova smrt me jako pogodila. Od o eve smrti prestao sam izlaziti van iz ku e. Što mi je ini ? ODGOVOR: Nakon smr voljenih osoba reakcija žalovanja je odgovor na gubitak voljenih osoba s kojima smo bili jako vezani, a sastoji se od mnogih zi kih i duševnih smetnja kao što su, primjerice, razni tjelesni simptomi, uznemirenost, razdražljivost, nesanica, poteško e u koncentraciji i pažnji, osje aj krivnje, apa ja, destruk vno ponašanje prema sebi. Teško se je suo i s injenicom da su oba roditelja u tako kratkom vremenskom periodu umrla. Uvijek se tada postavlja pitanje kako dalje i kako nastavi život. U takvim trenucima savjetujem psihoterapijski pristup takvim pacijentima u žalova-

nju uz davanje anksiolitika, a po potrebi i an depresiva. Ne preporu uje se izoliranje. Dosta pomaže razgovor i iznašanje svojih osje anja koja su vezana uz vaše pokojne roditelje. Isto tako dobro je ako imate takvog prijatelja koji vas ho e sasluša razgovara s njim o tome i s njim podijeli tugu. U svakom slu aju preporu ujem vam da se javite na pregled, odnosno razgovor kod psihijatra.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Salmoneloze Crijevne infekcije su este bolesti u dje joj dobi. Obi no imaju blagi jek i samoizlje ive su. Uzrokovane su bakterijama, virusima, parazi ma i gljivicama. Osobito su este u zemljama u razvoju. Naj eš i uzro nici crijevnih infekcija u zemljama u razvoju su bakterije, dok su u razvijenim zemljama rje e uzro nici. Salmonele su bakterije, gram negativni aerobni štapi i. Najvažnija i najbrojnija vrsta je Salmonella enteritidis. Klini ki oblici boles koje salmonele uzrokuju su gastroenteri s, enteralna groznica, bakterijemija i kroni no kliconoštvo. Salmonela gastroenteritis nastaje razmnožavanjem salmonela u hrani koju zaga uju osobe koje rade u pripremi hrane ili do zaga enja dolazi zbog propusta u procesu pripreme hrane. Salmonele su otporne na rashla ivanje pa je nedovoljno termi ki obra ena hrana mogu i izvor zaraze u ve ini epidemija. Naj eš e zaražena hrana je sirovo meso, perad i morski plodovi – uz pomo izmeta, bakterija može do i na sirovo meso i perad jekom klanja. Morski plodovi se mogu zaraziti ako su uzet iz zaražene vode. Sirova jaja – iako se ljuska jajeta ini kao jako dobar š t od zaraze, neke zaražene kokoši mogu snes jaje koje je zaraženo salmonelom prije nego se štit uop e formira. Vo e i povr e – neki svježi proizvodi, posebno oni uvozni, mogu bi hidra zirani u polju ili oprani sa vodom koja je zaražena salmonelom. Zaraza se tako er može pojavi i u kuhinji kada sokovi od sirovog mesa i peradi do u u kontakt sa vo em ili povr em. Infekcije se pojavljuju eš e u toplijem dijelu godine, a naj eš e obolijevaju mala djeca i djeca do 1 godine. Inkubacija je 8 do 72

PIŠE: IGOR ŠEGOVIq, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec sata. Bolest se nakon toga o ituje povišenom temperaturom, mu ninom, povra anjem i proljevom. Stolice mogu bi sa primjesom sluzi i krvi. Nakon preboljenja može zaosta izlu ivanje salmonela stolicom što uglavnom prestaje spontano nakon oko 3 tjedna, mada može traja i duže. U 10% slu ajeva javlja se bakterijemija (prodor bakterije u krv) te je tada mogu smještaj infekcije u moždane ovojnice, zglobove, kos . Infekcija se dokazuje se izolacijom salmonele iz stolice, a ako uzro nik prodre u krvi onda i iz krvi. Drugi oblik boles je fusna ili enteralna groznica koju mogu uzrokova druge vrste salmonela poput S.typhi. Najvažniji na in prijenosa je vodom ili hranom koja je zaga ena ljudskim fecesom, za m izravnimn dodirom i insek ma. Ta bolest nije nestala, u zemljama u razvoju je još javnozdravstveni problem. Lije enje salmoneloznih infekcija podrazumijeva lije enje dehidracije nadoknadom teku ine i elektrolita. U težim slu ajevima to se može vrši putem infuzija ili ak hospitalizacijom. Ponekad e bi potrebno da i an bio k. Ne smiju se zaboravi op e higijensko epidemiološke mjere tj. mjere spre avanja infekcije.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kako re i NE Ve ini ljudi je neugodno kad moraju odbiti ne iji zahtjev i osje aju se krivima zbog toga. Nepotrebno, jer mi ne postojimo zato da ispunjavamo tu e potrebe i o ekivanja, ali to saznanje nam svejedno ne pomaže u nizu životnih situacija. Na svašta su nas drugi ljudi u stanju nagovoriti i skrenuti nas s naših vlastiti prioriteta, pa ako se to pre esto doga a postajemo ljuti na sebe i razo arani injenicom da se ne znamo ispravno postaviti i zastupati sami sebe. Razmislite, što je vama teško odbiti i koga vam je teško odbiti? Jeste li od onih koji ne znaju re i ne kad drugi od njih traže novac ili nešto drugo , kad ih se nagovara da kupe nešto što im ne treba, kad ih se zove nekamo kamo ne žele i i, kad ih iskorištavaju za razne usluge koje ih optere uju..., a osobe koje to ine i teško ih je odbiti su vlastiti roditelji, ili djeca, prijatelji, autoriteti, ro aci, prosjaci... ma našlo bi se na popisu svakog od nas i više tipova situacija i karakteristi nih osoba na koje smo slabi. Osim toga, bitan je i trenutak u kojem vas uhvate sa svojim zahtjevima, možda vas je lako iskoristiti ili nagovoriti kad ste usred posla, ili na sastanku, u žurbi, ali ponekad i kad ste posve opušteni, ili usamljeni, ili umorni, pa kad malo popijete, ili kad vam laskaju, dobre ste volje... opet bezbroj mogu nosti, samo druga strana treba uletjeti u pravi as i eto vas kako ne znate re i ne. Što vam može pomo i da se nau ite obraniti od zahtjeva drugih ljudi koje niste spremni ispuniti? Postoji nekoliko malih pravila: 1. Kupite malo vremena, tako da ne morate odmah

re i ne, ili postoji opasnost da brzopleto kažete da (“razmislit u o tome, pa u ti javiti”, “provjerit u u svom rasporedu, pa se ujemo”...). 2. Jasno recite ne i navedite svoj razlog. Ako kažete npr. “to e biti teško”, “ne znam kako u sti i”, druga e strana to interpretirati kao da. 3. Nemojte se previše ispri avati i obrazlagati, to e situaciju još produljiti i otežati, a mogu e je da to druga strana doživi kao vašu kolebljivost i ne odustane od svog zahtjeva. 4. Ponudite neko drugo rješenje koje vama odgovara, u situacijama kad vam je važno da ne povrijedite ljude svojim odbijanjem jer shva ate njihov zahtjev i želite im pomo i. 5. Ne prebacujte odgovornost za svoje postupke na druge, iako izjave tipa “znaš da moja žena ne voli...” i tome sli no ponekad zvu e prihvatljivo. Ako ste tako nesamostalni i podložni onda e i drugi to htjeti iskoristiti, a ne samo osoba koja vam služi za izgovor, zar ne? 6. Kad je netko jako uporan budite ljubazno uporni i vi (“žao mi je, nisam zainteresirana, kažem ponovno da nisam zainteresirana...). To je u današnje vrijeme neizbježna taktika za sve koji nam nude svoje (uvijek najbolje) usluge i proizvode.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari=

Alkoholi arsko ponašanje Pod utjecajem alkohola ljudi se ponašaju na na in koji je druga iji od ina e njima svojstvenog. Ako osoba redovito pije, razvija ovisnost, i kod nje se uobli i i ustali odre eni obrazac ponašanja - negativnog i nepoželjnog. Nazivamo ga alkoholi arsko ponašanje. Razvija se stoga što alkohol, kao kemijska toksi na tvar, ima svoj nepovoljan utjecaj na na in na koji mozak radi, ime se kod pojedinca mijenja na in na koji proživljava sve doživljaje i na koji reagira. Pijenje na dugi rok rezultira, u psihološkom pogledu, promjenjenom osobnoš u, što se vidi kao niz neprilago enih oblika ponašanja. Prije svega, osnovno što se opaža kod alkoholi ara jest slijede e: zato što je ovisan o alkoholu, ne može živjeti svoj život bez upotrebe alkohola, pa se sve podre uje tome da ga nabavi, planiranju vremena kada piti, pijenju, vremenu provedenom u opitom stanju… Još je niz drugih znakova koje možemo uo iti i pripisati uobi ajenon alkoholi arskom ponašanju: Negiranje ovisnosti - alkoholi ar ne priznaje da ima problem ovisnosti o alkoholu, tvrde i da može prestati piti kad god to poželi. Alkoholi ara karakterizira nedostatak samokontrole: njime ne upravlja on sam nego alkohol. Sebi nost i egocentri nost. Alkoholi ar misli isklju ivo na sebe i svoje potrebe, na to kako da nabavi pi e i kako da ga popije a da ga drugi u tome ne spre avaju. Ova sebi nost mu otežava ili onemogu ava uvažavanje potreba ostalih lanova obitelji (kada su oni bolesni, kada djeca dobiju lošu ocjenu u školi, itd). Manipuliranje: kako bi mogao dalje neometano piti, nastoji manipulirati svojom okolinom (izmišljati, lagati, prebacivati odgovornost...). Skrivanje u estalosti i koli ine popijenog: izlagan kritikama zbog pijenja i svjestan neodobravanja okoline, skriva svoje pijenje. Nesposobnost preuzimanja vlastitih obveza: alkoholi ar svoja uobi ajena zaduženja (unutar ku anstva, posla …) prepušta drugima ili propušta, zanemaruje, zaboravi. Te obaveze ine mu se nevažnima u odnosu na njegove potrebe. Ograni eni interesi - alkoholi ar je preokupiran alkoholom i zbog toga zanemaruje ranije interese, hobije,

provo enje vremena s obitelji, druženja s prijateljima. Svoje slobodno vrijeme popunjava aktivnostima koje ne iziskuju angažman ve su pasivne, kao npr. promatranje TV programa ili pijenje. Površan odnos s ljudima - alkoholi ar nema kapacitet za normalnu komunikaciju, za uzajamnost, razmjenu emocija. Ne njeguje niti prijateljstva niti u vrš uje veze u obitelji. Okružuje se „prijateljima po aši”. Nesposobnost primjerenog izražavanja emocija: sklon je promjenama raspoloženja bez vidljivog razloga, pretežito neraspoloženju, razdražljivosti, što esto rezultira nasilnoš u. Ljubomora. Alkoholi ar je uglavnom jako ljubomoran. Optužuje uku ane za sve i svašta: da mu je supruga nevjerna, da ga djeca ne vole, i sli no. Ljubomora u odnosu na suprugu ponekad poprima karakteristike alkoholne paranoje. Nesposobnost preuzimanja odgovornosti. Nevolje koje su rezultat njegovog pijanstva (npr. greške na poslu, saobra ajna nesre a…) obrazlaže krivnjom drugih, ne uvi aju i vlastitu odgovornost za po injeno. Okrivljavanje drugih uz samosažaljenje. Za sve mu je kriv netko drugi. Ako mu posao ide loše, to je zato što ga šef mrzi. Ako mu brak pati, onda je supružnik nerazuman. Sve i svatko postaje razlog za pijenje. Alkoholi ar e esto re i da zapravo niti ne želi piti, ali da ga takve grozne okolnosti poput njegovih - stravi an posao / supružnik / djeca... „tjeraju”. Alkoholi ar se valja u samosažaljenju i zaklju uje da je žrtva života. Opisan je samo dio u spektru neprilago enih oblika ponašanja alkoholi ara. Kad ovisnik o alkoholu prepozna ta ponašanja kod sebe i prizna ih samom sebi, to je baza odluke o lije enju. Stoga je važno informirati se o toj problematici, kako bi se osvjestio vlastiti problem, prije no što bude prekasno.

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Svemoguća i sveznajuća poljska preslica

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA

Neko davno i prije nego su Zemljom kora ali ljudi preslica je bila jedno veliko drvo koje je evoluciju našeg planeta preživjela ak dva puta. Najstarija je to i najotpornija biljka u herbariju Zemlje koju mnogi niti ne doživljavaju ve je smatraju obi nim korovom u svojim nasadima. Starija i od dinosaurusa preživjela je i kataklizmu koja je ove velike gmazove okamenila u geološku povijest Planete. Milijunima godina poljska preslica, botani kog naziva Equisetum arvense prilagodila se evoluciji Zemlje pa je od visokog drveta postala biljka svega 30-tak centimetara visine, ali je pokazala da je sposobna i vrlo izdržljiva biljka s visoko vrijednim spojevima koji odolijevaju kataklizmama, ali i pogoduju ne samo ljudskom zdravlju ve je korisna i za ovjekovo okruženje pa je i prirodna „krpa“ za ribanje su a, ali i ekološko sredstvo u o uvanju zdravlja ostalog bilja u vrtu. Poljska preslica raste po livadama, poljima, jarcima, na glinenim zemljištima, na pjeskovitim livadama i poljima te duž željezni kih nasipa. Nalazimo je i na vlažnim staništima uz rijeke i na vlažnim obroncima planina no prilikom ubiranja takve preslice koja voli vlagu treba biti pažljiv i ne je ubirati na mo varnim travnjacima jer bi je mogli zamijeniti s njezinom zlobnom sestrom blizankom koja je nešto višeg rasta, ali i opasnijih svojstva pa njena konzumacija može

izazvati neželjene posljedice. Botani ko ime sestre blizanke našoj poljskoj preslici poznatije kao mo varna preslica je Equisetum palustre. Preslica pripada u grupu papratnja a, a poznata je i po svoja dva životna oblika. U rano prolje e iz zemlje ni e mala, sme a neugledna biljka s neobi nim vrhom poput primitivnog klasa koji nosi spore putem kojih se biljka razmnožava. Neki ljudi znaju i kulinarsku vrijednost mlade poljske preslice pa te izdanke beru i spremaju poput šparoga. Kasnije iz istog korijena ni e prepoznatljiva zelena biljka koja ima #unkciju stvaranja hranjivih tvari, ali ne i razmnožavanja i upravo takva, zelena, biljka je ljekovita. U prošlosti su preslicu koristili kao nezaobilaznu biljku u lije enju bolesti plu a, urinarnog trakta, bolesti kože, rana te protiv upala i in#ekcija. Poznati bavarski sve enik i lije nik, za etnik naturopatije, za preslicu je kazao da je ona biljka koja

djeluje odli no i svestrano. Preslica je mo an lijek, eliksir ljepote i sredstvo za iš enje. Zahvaljuju i iglicama obloženima silikatima preslica služi i kao sredstvo za pranje posu a, pjeskarenje i poliranje te se koristi i za iš enje arheoloških izložaka. Poljska preslica je jedna od rijetkih biljaka koje lije e gotovo sve bolesti, koristiti se od glave do pete, iznutra i izvana, za ljepotu i zdravlje. Ja a kosti, kosu, kožu i nokte jer sadrži visokovrijedne silicijeve spojeve, mangan, kalcij, željezo, flavonoide, fitosterole, glikozide, #enolne i akoniti ne kiseline. Sposobna je apsorbirati jedinstvene minerale iz tla poput silicijevog dioksida, koje nije lako na i u drugim biljkama. Zbog velikog udjela minerala i drugih nutrijenata preslicu nazivaju i biljkom koja remineralizira organizam. Preporu uje se za obnavljanje koštanih tkiva nakon traume ili tjelesne dekalcifikacije. Jedna talijanska studija ustanovila je da se ženama s osteoporozom koje

su uzimale 270 mg ekstrakta preslice tijekom godine dana poboljšala gusto a kostiju. Druge studije sugeriraju da silicijevi spojevi iz preslice pomažu apsorpciju kalcija, poboljšavaju fleksibilnost kostiju i zacjeljivanje lomova. Preslica pomaže kod stegnutih ligamenata i iš ašenih zglobova ja anjem vezivnog tkiva i hrskavice. Zbog antiupalne aktivnosti korisna je i kod reumatoidnog artritisa za koji švicarski herbalist Abbe Kuenzle preporu uje svakodnevno ispijanje šalice aja od preslice tijekom godine dana. Zahvaljuju i njemu, bol od reumatizma i gihta e nestati. Osim toga preslica slovi za jedan od najja ih biljnih diuretika, jer može poja ati eliminaciju vode iz organizma i do 30 posto. Poljska preslica ujedno je i stežu a, adstringentna, biljka, pa je time izvanredna za zdravlje urinarnog trakta. Pomaže kod upala, krvarenja, cisti nih ulceracija, cistitisa i in#ekcija. Smatra se posebno u inkovitom u slu aju upale ili benignog pove anja prostate. Koristi se i za otapanje, smanjivanje i tjeranje bubrežnih kamenaca. Preporu uje se i kao pomo kod celulita i mršavljenja za što se koristi u obliku aja. Najnovije studije potvr uju ono što narod ve odavno zna, a to je da preslica ima koaguliraju a i hemostatska svojstva ime pomaže u smanjivanju unutarnjih i vanjskih krvarenja kao i kod obilnih menstruacija. Preslica se koristi protiv krvarenja iz usta, nosa, crijeva i maternice. Pomaže kod proljeva, rana koje sporo zarastaju, promrzlina i konjunktivitisa. Antiupalni spojevi preslice pomažu u smanjivanju upale i neugode uzrokovane upaljenim ranama, ozljedama ili menstrualnim gr evima. Za lije enje krvarenja pije se aj od preslice i stavljaju oblozi od svježe ili suhe biljke.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

U narodu preslica se koristi i kod: gubitka pam enja, hemeroida, menopauze, gingivitisa i tonzilitisa, dijabetesa, upala dišnih organa, anemije, raka kostiju, mjehura, bubrega i prostate, ali je i prirodno sredstvo za ljepši izgled jer proljepšava i pomla uje kožu, lije i tvrdokorne kožne tegobe, ja a nokte i lije i vlasište na na in da ja a korijen kose, uklanja perut, poti e rast kose i pomaže u spre avanju gubitka kose. Za vanjsku njegu kose koriste se etiri kapi tinkture preslice s dvije žlice maslinova ulja koje se umasiraju u vlasište na 10 minuta. Ovaj tretman treba ponavljati do etiri puta tjedno. Najnovija istraživanja pokazuju da je preslica djelotvorna i kod zlo udnih tumora. Kao i sa svime valja biti oprezan i s preslicom pa se ne preporu uje uzimati osobama koje imaju problema s bubrezima. Preslica se koristi kao aj, tinktura ili svježa u obliku kaše kao oblog. Preslica se bere u svibnju i srpnju. Kod svakog branja preslice važno je pregledati je li biljka ista ili je napadnuta nametnicima. istu mladu preslicu režemo u dužinu 10-30 cm te slažemo u snopi e koje objesimo na toplom sloju kojeg treba esto prevrtati. Osušenu preslicu usitnimo i spremimo na odgovaraju e mjesto. Mlada preslica za razliku od starije, prikladnija je za pripremu aja jer mladu treba namakati kra e vrijeme, dok se

starija mora, prije kuhanja, duže namakati. Kod kuhanja aja od preslice preporu ljivo je staviti i žli icu še era, jer še er kremi ku kiselinu izvla i iz preslice. Za aj žli icu biljke kuhamo pet minuta u 2,5 dcl vode, zatim procijedimo i pijemo u gutljajima. Piju se dvije do etiri šalice aja na dan. Osim za ljude preslica je savršeno ekološko sredstvo za zdravi vrt. Redovitim prskanjem biljaka otopinom preslice i vode biljkama emo pomo i u borbi protiv bolesti kao što su plijesan i hr a te protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Kako biste svom vrtu podarili zdravlje za to vam je potreban jedan kilogram svježe preslice ili 150 grama osušene. Biljku potopimo u deset litara vode i ostavimo dvanaest sati. Drugi dan preslicu izvadimo i skuhamo u manjem djelu vode u kojoj se namakala tako da polako vrije 30 minuta. Ostavimo poklopljeno da se ohladi i zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jednu litru tog aja razrijedimo u pet litara vode i takvim pripravkom tretiramo svoje bilje. Mo na i izdržljiva, odolijeva kataklizmama, a malom ovjeku koji gotovo pa ni ne zamije uje prirodu vra a i uva zdravlje to je poljska preslica. Žalosno je želimo li je u ovom modernom vremenu kako bismo ostali zdravi i ili imati kao dio ku ne ljekarne za to se moramo pobrinuti sami beru i je u polju. Državni propisi prošle godine poljsku preslicu su pod izlikom europske prakse, ali realnije je pod utjecajem mo nih lobija poljsku preslicu stavili na listu „nepo utnih“ biljaka koje se ne smiju prodavati u specijaliziranim trgovinama kao lijek. Zašto je tome tako i je li ova svemo na biljka starija i od dinosaurusa zaslužila ovakav tretman i u 21. stolje u presudite sami.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-30.4.2014. model

koli ina

Škoda Octavia

920

7,67%

Volkswagen Golf

745

6,21%

Opel Astra

4 Volkswagen Polo 5 Opel Corsa 6 Škoda Rapid 7 Renault Clio 8 Citroën C4 9 Hyundai i30 10 Volkswagen Passat 11 Kia Cee'd 12 Peugeot 208 13 Peugeot 308 14 Volkswagen Up 15 Peugeot Partner 16 Citroën C3 17 Mazda 3 18 Opel Insignia 19 Toyota Yaris 20 Renault Megane 21 ostali UKUPNO

udio, %

596

4,97%

583 428 345 314 285 254 247 229 229 226 214 206 196 180 172 170 164 5291 11994

4,86% 3,57% 2,88% 2,62% 2,38% 2,12% 2,06% 1,91% 1,91% 1,88% 1,78% 1,72% 1,63% 1,50% 1,43% 1,42% 1,37% 44,11% 100%

Citroën DS5 službeno vozilo etvrtog Noir festivala

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

24. svibnja 1899. je otvorena prva javna garaža u Bostonu, SAD. Vlasnik, W.T. McCullough je garažu reklamirao kao mjesto za prodaju, iznajmljivanje, spremanje i popravak motornih vozila.

Noir Festival, ugostit e svjetski priznatog i poznatog pisca kriminalisti kih romana Iana Rankina, koji e ujedno i otvoriti Festival koji se održava od 22. do 24. svibnja u Zagrebu. Pro!injeni DS5, koji utjelovljuje luksuz na francuski na in, službeno je vozilo festivala koje e prevoziti Iana Rankina tijekom njegova boravka u Zagrebu. Iznena uju i, o aravaju i i zavodljiv, Citroën DS5 prirodno privla i te poziva svoje putnike da dožive jedinstveni osje aj vožnje zahvaljuju i mjestu za voza a izvedenom u stilu zrakoplovnog ‘kokpita’ gdje se brišu granice izme u sna i stvarnosti.

23. svibnja 2014.

Stiže Nissan Pulsar Vo en straš u za inovacijama i tehnologijom, Nissan je tijekom posljednjih sedam godina preobrazio svijet obiteljskih automobila. Sada, primjenjuju i jednak pristup dizajnu i originalno razmišljanje iz kojih su nastali Qashqai, X-Trail i Note, Nissan još jednom širi ponudu proizvoda uzbudljivim novim izaziva em u klasi obiteljskih hatchbackova – Pulsarom. Spajaju i upadljv izgled, tehni ke novine i prostranu unutrašnjost, novi Pulsar unosi novu dimenziju u klasu C nude i poznate Nissanove kvalitete u lijepom novom pakiranju. Uvo enje Pulsara naglašava Nissanovu želju da široj publici ponudi pametno oblikovane automobile bogate tehni kim inovacijama.

Napredne tehnologije Kako su se Nissanovi voza i ve naviknuli o ekivati, novi Pulsar obiluje nizom jednostavnih i korisnih tehnologija konstruiranih da se voza i osje aju samopouzdanije i udobnije. Ugled koji Nissan uživa zbog uvo enja novih tehnologija u klasu oja an je mnogobrojnim obilježjima koja su ina e rezervirana za vrhunske ili luksuzne modele. Nissanov napredan „sigurnosni štit” (Safety Shield) – paket me usobno povezanih sustava i tehnologija koji ine cjelovitu „zaštitnu mrežu” za voza e – tako er je posve uklopljen u Pulsar. Ta napredna mreža korisnih i vrlo naprednih tehnologija pomaže voza ima da uživaju u mogu nostima novog Pulsara s potpunim pouzdanjem. Me u sustavima novog Pulsara su pomo pri naglom ko enju, prepoznavanje pomi nih objekata, upozoravanje na nehoti no skretanje iz prometne trake i nadzor mrtvog kuta. Zbog težnje Nissana da uvodi tehnologije koje su novina u klasi, Pulsar je jedini automobil u klasi koji na barem jednom modelu iz palete u serijskoj opremi nudi sustave za prepoznavanje pomi nih objekata, upozoravanje na napuštanje prometne trake i nadzor

mrtvog kuta. Pulsar ima i sustav NissanConnect druge generacije, opremljen nizom inovativnih mogu nosti poput potpune integracije pametnih telefona, Googleovu® uslugu Send-to-Car

linija turbomotora odlikuje se savršenom kombinacijom performansa i u inkovitosti. Benzinski 1,2-litreni DIG-T ima performanse motora višeg razreda: razvija 115 KS, a 1,5-litreni dCi pak proi-

i pristup najrazli itijim korisnim i informativnim aplikacijama. LED prednja svjetla još su jedna napredna tehnologija ugra ena u Pulsar. Prvi put u Nissanovu paletu uvedena na Qashqaiju i X-Trailu, Pulsarova LED prednja svjetla prepoznatljiva izgleda proizvode bistru, bijelu svjetlost i usto troše upola manje energije od klasi nih žarulja.

zvodi 110 KS i 260 Nm. Na po etku 2015. paleti e se pridružiti još snažniji 1,6-litreni turbobenzinac od 190 KS. Nastavljaju i uspješnu Nissanovu politiku smanjivanja obujma, novi Pulsarovi motori nude odli ne performanse uz male emisije, ispod 95 g/km CO2. Pulsar se može naru iti i s Nissanovim naprednim automatskim mjenja em XTronic. Konstruiran da voza ima ponudi najbolje iz obaju svjetova, na malim brzinama vrtnje motora iznimno glatko prenosi snagu, a pri ve im optere enjima promjene su izravnije i pozitivne.

U inkoviti i snažni motori U skladu s Nissanovim pristupom inovacijama i smanjenju troškova vlasnicima, Pulsarova

Nova mjerila prostranosti Zbog najduljega me uosovinskog razmaka u klasi (2.700 mm) i pametnog oblikovanja, Pulsar nudi znatno više prostora u visini nogu i ramena straga od konkurenata. Doista, s razmakom od 692 mm u visini koljena, Pulsar je prostraniji od mnogih automobila klase D. No unato tome zadržao je kompaktan okvir (duljina 4.385 mm) pa ga je lako parkirati u sku enim gradskim prostorima.

Citroën i Arsenal potpisali novi trogodišnji ugovor Citroën je potpisao novi trogodišnji ugovor s nogometnim klubom Arsenal. Novi ugovor zna i da e Citroën nastavi svoju ulogu kao službeni automobilski partner kluba te dodatno oja a uspješnu suradnju koja je zapo ela 2008. godine. Kao dio ovog ugovora, Citroën e osigura vozila za trenere i zaposlenike nogometnog kluba Arsenal, koji e bi u mogu nos bira izme u nagra ivanih monovoluvena, novog C4 Picasso i Grand C4 Picasso i DS vozila. Novi C1 i C4 Cactus, koji e uskoro bi lansirani, bit e na raspolaganju klubu u dogledno vrijeme.

Otmjen, sportski stil Trenutno prepoznatljiv zahvaljuju i poznatoj Nissanovoj rešetki u obliku slova v i upadljivim, miši avim krivuljama, Pulsar je oblikovan i konstruiran za

Europu i proizvodit e se u Nissanovoj tvornici u Barceloni. Prožet istim dizajnerskim obilježjima zbog kojih su Qashqai i X-Trail tako dojmljivi na cesti, Pulsar kombinacijom snažnih linija s besprijekornim detaljima stvara otmjen, sportski oblik. Poput crossovera iz obitelji, Pulsar ima upadljivo velike kota e, uvu ene bokove i te an pro!il. Odvažnost i vrhunska obrada nastavljaju se u unutrašnjosti gdje su kvalitetni materijali i iste linije savršeno uskla ene s Pulsarovom neobi no bogatom opremom. Nissan Pulsar dolazi u prodaju od jeseni ove godine.

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Novi Mégane R.S. 275 Trophy Tradicija ek sk luziv nih, sportskih modela Renault Sport nastavlja se modelom Mégane R.S. 275 Trophy, novom ograni enom serijom Méganea R.S. U skladu s nedavnim redizajnom, najsportskija ina ica Méganea di i se tehni kim poboljšanjima i jedinstvenim izgledom. Mégane R.S. 275 Trophy najnovija je prinova velike obitelji posebnih izdanja modela Mégane, zapo ete ina icom Trophy 2011. i proširene ina icama Red Bull Racing RB7 (2012.) i Red Bull Racing RB8 (2013.). Iznimno cijenjena zbog ponašanja na cesti i performansi u vožnji stazom, šasija Cup s diferencijalom s ograni enim proklizavanjem serijski je dio Méganea R.S. 275 Trophy. Kako bi kupci mogli posve iskoristiti dinami ke kvalitete automobila, inženjeri Renault Sporta opsežno su preradili motor Méganea R.S. i izvukli 10 dodatnih konjskih snaga. Dvolitreni benzinac sada razvija 275 KS, a najve a se snaga ostvaruje pri 5.500 o/ min u prvom i drugom stupnju. Istodobno je najve i okretni moment (360 Nm) dostupan u širem rasponu okretaja, od 3.000 do 5.000 o/min. Unato ve oj snazi, zadržane su mala potrošnja goriva i emisije ispušnih plinova od samo 7,5 l/100 km, odnosno 174 g CO2/km. Renault Sport i Akrapovi , proizvo a ispušnih sustava za motocikle i automobile sportskih performansi vrhunskog renomea, svoju su suradnju okrunili titanijskim ispušnim sustavom, koji je dio serijske opreme. Osim manje mase, zahvaljuju i uporabi titanija Mégane R.S. 275 Trophy odlikuje se i posebnim, reskijim brujanjem koji e se zasigurno svidjeti onima koji cijene sportski zvuk motora. Mégane R.S. 275 Trophy po etak je suradnje sa svjetski poznatim proizvo a em amortizera, tvrtkom Öhlins. Automobil ograni enog broja primjeraka može se naru iti i s prilagodljivim amortizerima s eli nim oprugama Öhlins Road & Track. Taj tehnološki napredak koji se primjenjuje u automobilizmu i u Méganeu N4 omogu uje voza ima da jednostavno i bez pomo i prilagode postavke amortizera. Za one koji dane vole provoditi na stazi u dodatnoj ponudi Méganea R.S. 275 Trophy nalaze se i gume MICHELIN Pilot Sport Cup 2. Tu gumu iznimno visokih performansi zajedni ki su razvili Michelin i Renault Sport posebno za tu ograni enu seriju Méganea s prednjim pogonom.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Otvoren Toki edukacijski centar

Novi detalji obuhva aju oznake Trophy na sivoj prednjoj masci u stilu Formule 1, dok se na posebnoj karoseriji nalaze naljepnice Trophy. Siva je boja odabrana i za zastavicu sa šahovnicom na donjem dijelu vrata. Bo ne letvice sa serijskim brojem automobila dokaz su ekskluzivnosti ograni ene serije. Mogu se naru iti i 19-in ni crni naplatci Speedline Turini izvedeni od onih koji se mogu prona i na trka im ina icama Méganea. U unutrašnjosti Méganea R.S. 275 Trophy nalaze se školjkasta sjedala Recaro od kože i alkantare s istaknutim crvenim šavovima. Crveni se šavovi nalaze i na stražnjoj klupi, a nasloni za glavu ukrašeni su oznakama Renault Sport. Ostali istaknuti detalji u unutrašnjosti su crveni šavovi na upravlja u od alkantare i ru noj ko nici, te ru ica mjenja a od legure zamak. Zahvaljuju i snažnijem motoru, novim tehni kim obilježjima preuzetim iz automobilizma i agresivnijem stavu, Mégane R.S. 275 Trophy automobil je ograni ene serije koji e zacijelo privu i ljubitelje ekskluzivnih sportskih automobila. Mégane R.S. 275 Trophy biti e dostupan u dvadesetak zemalja na pet kontinenata, uklju uju i Australiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Maleziju, Njema ku i Južnoafri ku Republiku. Knjige narudžbi otvaraju se 3. lipnja u Francuskoj, gdje e cijena s davanjima iznositi 38.000 €.

U Zagrebu je sve ano otvoren Toki Edukacijski Centar u sklopu Toki Power Days-a, ku nog sajma alata i servisne opreme tvrtke Toki d.o.o. TEC je otvorio najbolji mladi mehani ar Antonio Buljevi (18) iz Splita koji je ujedno državni prvak školskog natjecanja struke automehani ar za 2014. godinu. Na sve anom otvorenju TEC-a brojne uzvanike, partnere, distributere, kupce, zaposlenike i prijatelje tvrtke Toki pozdravili su: Ilija Toki , direktor Toki d.o.o.; Ivan Jur evi , voditelj TEC-a, Toki d.o.o.; Bernard Techau, voditelj tehni kih trenera i projekata u inozemstvu, iz obrtni ke komore Dortmund (Njema ka) i gradona elnik grada Zagreba Milan Bandi .

Tvrtka Toki lider je na tržištu auto dijelova u Hrvatskoj, uz konstantan godišnji rast prihoda 15 – 20% . Tvrtka trenutno broji oko 100 poslovnica po itavoj Hrvatskoj, a mreža se i dalje širi. Ove godine otvorene su nove poslovnice u £akovu, Virovi ci i Drnišu,

Citroën i DS tradicionalno na zagreba kom Energetskom tjednu Zagreba ki Energetski tjedan (12. – 17. svibnja) održao se na Trgu bana Jela i a. Citroën, koji se nalazi me u vode im markama u pogledu zaš te okoliša, angažiran je ve dugi niz godina u poli ci smanjenja potrošnje goriva i stakleni kih plinova, izložio je Citroën C-Zero, Citroën C3 e-HDi. Tako er, bio je izložen DS5 Hybrid4 Airdream. Marka Citroën, kojoj je briga za okoliš važan dio globalne strategije, na mnogo svojih modela nudi i mikrohibridnu tehnologiju e-HDi i sa sustavom Stop&Start, što tako er rezul ra nižom potrošnjom i emisijom za 15%. Citroën je jedna je od

rijetkih marki koja u svojoj ponudi na hrvatskom tržištu ima i elektri ni automobil Citroën C-Zero, koji koris Full Electric tehnologiju, koja omogu ava jednostavnu i smiruju u vožnju uz visok nivo udobnos i sigurnos , a sve uz 0% emisije štetnih plinova. Tih, živahan i upravljiv, performantan zahvaljuju i svom elektri nom motoru koji razvija 67 KS, ovo kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, može primi e ri putnika. DS5 ima u ponudi HYbrid4 tehnologiju koja spaja dizelski HDi i elektri ni motor s ciljem smanjenja potrošnje i emisije za 35% te pogon na sva 4 kota a.

a uskoro e biti otvorene i nove poslovnice u Dubrovniku, Ogulinu i Varaždinu. Tvrtka trenutno zapošljava 237 djelatnika (od ega je u 2014. zaposleno ak 20 novih). Za vrijeme trajanja Toki Power Days-a tvrtka Toki prezen ra opremu za automehani arske

i autoelektri arske radionice u sklopu ku nog sajma alata i servisne opreme. Posje telji uz sajam razgledavaju automobile Toki Racing Team-a, ali i prvi hrvatski elektri ni automobil – Concept_One, koji je predstavila tvrtka Rimac automobili iz Svete Nedjelje. Na sajmu alata i servisne opreme tvrtka Toki predstavlja 12 najboljih proizvo a a alata i servisne opreme: Hector, Bosch, Hazet, SW-Stahl, Chicago Pneuma c, Hofmann, Schae¥er (Luk, INA, FAG), Launch, SPX Robinair, Texa, Ate, VDO. Svi posje telji Toki Power Days-a uživaju u brojnim iznena enjima, nagradama i zabavnim sadržajima. Kroz dva dana eventa kroz Toki Power Days prošlo je preko 1.500 posje telja.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

23. svibnja 2014.

Tehnologija

+,$ # #$ ( 4 %& - ( ) (4

+,$ # /1

#$ $. 2'3 %& - ( ) (4

+,$ # $ &-( '. / ! 0( 1 ! * %&

Mikro estice s kisikom za odrĹžavanje Ĺživota Kisik je super - omogu uje Ĺživot i koristan je za ljude. No bez jedne sitnice od njega nema koristi, a to je disanje. Ako vam se zablokiraju diĹĄni putovi, ne biste se dobro proveli. Sve dosad. Naime, znanstvenici su sada razvili mikro estice s kisikom koje se mogu ubrizgati u krvotok i koje e vas odrĹžavati na Ĺživotu, ak i ako ne moĹžete disati. Mikro estice su zapravo malene kapsule (veli ine 2-4 mikrometara) i sastoje se od jednog sloja lipida koji okruĹžuje balon i kisika. Kapsula je suspendirana u teku ini kako se balon i ne bi pove ao, ĹĄto bi ga u inilo smrtonosnim. Nakon ĹĄto je kapsula ubrizgana u krvotok, do-

lazi do crvenih krvnih stanica i prenosi kisik iz kapsule u stanicu. Oko 70% kisika iz kapsule dospije

u krvotok ovim putem. UspjeĹĄnost ove metode moĹže dokazati i injenica da su znanstvenici uspjeli

odrĹžati na Ĺživotu zeca iji su diĹĄni putovi bili blokirani punih 15 minuta. (izvor: znanost.geek.hr)

+,$ # &-( '. / ! 0( 1 ! * %&

+,$ # /1

#$ $. 2'3 %& - ( ) (4

&&& ' (

#$$ #$ () *! #$ %& "

! " #$$ %& " #$

Lego-kockice mogu se upotrijebiti u razli ite svrhe. Dvojica engleskih inĹženjera od legi a su napravila robota CubeStormer 3 koji je uĹĄao u Guinnessovu knjigu sruĹĄivĹĄi rekord u brzom slaganju Rubikove kocke, prenosi The Verge. CubeStormer 3 sloĹžio je kocku za samo 3,253 sekunde, ĹĄto je 62 posto brĹže od dosadaĹĄnjeg svjetskog rekorda, koji je po-

stavila druga generacija tog robota. CubeStormer 2 tada je sruĹĄio ljudski rekord, koji je proĹĄle godine mladi Nizozemac Mats Valk postavio na 5,55 sekundi. Osim Lego-kocki za gradnju robota koriĹĄteni su i motori i aktuatori, a za analizu i kontrolu zaduĹžena je posebno izra ena aplikacija za Android na Samsung Galaxyju S4. InĹže-

njeri David Gilday i Mike Dobson zavrĹĄili su projekt u svom slobodnom vremenu tijekom 18-mjese nog razdoblja. Gilday je rekao da je najteĹži dio posla bilo !ino podeĹĄavanje komunikacije izme u smartphonea i motora, a inĹženjeri sada rade na robotu koji bi joĹĄ brĹže mogao sloĹžiti Rubikovu kocku. (izvor: poslovni.hr)

Ususret Svjetskom nogometnom prvenstvu

Robot od legi a sloĹžio Rubikovu kocku za 3,253 sekunde

& ' ! " #$ () *! #$ %& "

!" !

Brazil e biti doma in 20. Svjetskoga nogometnog prvenstva, a najbolje svjetske reprezentacije ugostit e od 12. lipnja do 13. srpnja. Me u 32 reprezentacije koje e loviti naslov je i Hrvatska. Utakmice e se igrati u 12 gradova, a jedina mom ad koja je po prvi put izborila Svjetsko prvenstvo je Bosna i Hercegovina. Sve o aktualnostima i pripremama oko prvenstva moĹže se doznati na stranici http://www.fo-

otballworldcupbrazil2014. com/, koja obiluje nizom informacija o ulaznicama, hotelima, tijeku priprema i drugim aktualnostima. Za sve izbirljive nogometne znalce tu su i videozapisi s prethodnog prvenstava, blog i joĹĄ mnogo zanimljivosti. NajvaĹžnija sporedna stvar na svijetu uskoro e se zahuktati, stoga prosurfajte stranicom kako vas Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu ne bi uhvatilo nespremne.

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 23.05. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 21:40 22:10 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave (r) akove ki kutak (r) Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana GET Report (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 23.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Pressica 12:15 TV prodaja 12:30 Dokumentarni program 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:45 TV prodaja 18:00 Varaždin info 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 YOga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 2130 Pod pove=alom (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 24.05.

NEDJELJA, 25.05.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Veliko platno (r) 13:30 Od Mure do Drave (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Aniela (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Planet Croa|a 22:00 Vijes dana 22:20 Lifestle 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 24.05.

NEDJELJA, 25.05.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra TV prodaja Dokumentarni program 11:15 Eurobox (R) 11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Varaždin info (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Pressica (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte=ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zajedno 20:30 Kartulina z mika 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:30 Dali B. Show 22:00 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Aniela (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 12:00

12:25 12:40 13:40 13:55 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 18:00 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Sjednica Gradskog vije=a Grada Varaždina (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte=ene osobe TV prodaja TV Ordinacija (R) TV prodaja Mali Oglasi Druga strana (R) Kartulina z MIKA (R) S koncertnih pozornica Mali oglasi TV prodaja Popevke i š kleci (R) Pod pove=alom (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe

20:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:45 Varaždin info (R) 21:15 KAM 2014. 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 26.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:00 13:00 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama (11) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 26.05. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Dali B. Show (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 27.05. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Aniela 12 TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove=alo Ju er, danas, sutra Igrani ^lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 27.05.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R) 14:05 Koktel (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 28.05. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove=alo (r) Aniela 13 TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 28.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 02:00 02:01

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Koktel (R) TV prodaja Pri e iz svijeta 24 sata vijes TV prodaja TV Ordinacija (R) Zastupni ki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Dali B. Show TV prodaja Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) VTV Vijes Dokumentarni program Kratki rezovi Otvoreno nebo Mužikaši i pajdaši (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

ETVRTAK, 29.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela 14 TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 29.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Global 3000 (R) 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana 20:35 Pod pove=alom 21:30 Eurobox 22:00 Dali B. Show (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NAJAVLJUJEMO

SZIGET FESTIVAL 2014.: 11. - 18. kolovoza

Tjedan dana izvrsnih koncerata i zabave u Budimpešti

Outkast, Manic Street Preachers, The 1975, Madeon, R3hab, Queens of the Stone Age, The Prodigy, Macklemore, Imagine Dragons, Bastille, Skrillex, Placebo, Lilly Alen i The Kooks - to su ona najja a imena ovogodišnjeg Sziget festivala u Budimpešti, dok ljubitelje elektronske glazbe za kraj eka istinska poslastica - Calvin Harris. Program festivala otvorit pak e Deadmau5. Za one koji to još ne znaju, Sziget festival održava se od 11. do 18. kolovoza, a kao i svake godine do sada organizatori posjetiteljima garantiraju dnevno-no ni party i odmor života! Izbor glazbenika te kreiranje programa festivala svake godine je velik izazov za organizatore, a tim više što su od po etka kolovoza mnoge grupe u inozemstvu, odnosno nisu u Europi pa nisu mogli prihvatiti naše pozive. Rješenje je bilo da se Sziget 2014. održi tjedan dana kasnije, pa tako nije bilo sukoba interesa s terminima

Jedan od glavnih koncerata bit e nastup Placeba, trenuta no jednog od najuzbudljivijih koncertnih bendova, koji je zadnji put nastupio 2012. godine

ameri kih i japanskih festivala. - Ovogodišnji program festivala de!initivno je sa injen na temelju mnogo iskustva, izjavio je glavni organizator Szigeta. - S druge pak strane, nismo odustali od našeg cilja da Sziget ostane i izniman vi-

zualni doživljaj, a tako er smo mnogo napora uložili u daljnje poboljšanje naših usluga, stoga budite spremni za festival koji e izgledati bolje i na kojem ete se osje ati - sjajno, kažu organizatori. Brzi podsjetnik za ve potvr ene izvo a e za Main Stage i A38 Stage (DJ abeced-

nim redom): Main Stage: Anti Flag, Bastille, Bombay Bicycle Club, Die Fantastischen Vier, End Show sa Calvin Harris, Imagine Dragons, Jake Bugg, Lily Allen, Macklemore & Ryan Lewis, Manic Street Preachers, Opening Show sa Deadmau5, OutKast, Placebo, Prodigy, Queens of the Stone Age, Ska-P, Skrillex, The Kooks… A38 Stage: Bonobo, Borgore, Brody Dalle, Crystal Fighters, Djaikovski ft. Tk Wonder and Mc Wasp, Fink, Girls in Hawaii, Jagwar Ma, Kavinsky, Klaxons, Laidback Luke, London Grammar, Madeon, Michael Kiwanuka, Miles Kane, Mount Kimbie, Palma Violets, R3hab, Starlight Girls, Stromae, The 1975, The Big Pink, Tom Odell, Wild Beasts… Ulaznice se u Hrvatskoj mogu nabaviti u sustavu eventim.hr.

FORMULA 13 1 Black Saturday MANDO DIAO 2 Postcards JAMES BLUNT 3 The Breakdown PRINCE

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

"Fio show", od 20 sati do 23 sata U prošlotjednoj emisiji zabavno-glazbene emisije “Fio show” gost ve eri bio je odli an sastav “Reci ki sokoli”. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga ajima kao

što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Osim toga, gledatelji su mogli uti i recepte za zdrav život u rubrikama: Zdravi kutak, Kralj ešnjaka i Kraljica gljive Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

4 Lazaretto JACK WHITE 5 Fever THE BLACK KEYS 6 A Sky Full Of Stars COLDPLAY 7 Blue MoonBECK 8 Waves

MR. PROBZ

9 Invisible

10 West Coast LANA DEL REY

Top Hit List

11 Better Man PAOLO NUTINI

1 VATRA TOP- Tango LISTA DOMA IH 2 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 3 ENI - Prekrasan dan 4 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao 5 PSIHOMODO POP - Bejbi 6 SINOVI RAVNICE - Opatice 7 IVAN ZAK - Usne varane 8 JELENA ROZGA - Okus mentola 9 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 10 SEVERINA - Brazil 11 IVANA RADOVNIKOVI ft Mozartine - Jutrom sve prestaje 12 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 13 VUCO - Be 14 SILENTE - Morski ljudi morske žene 15 ZDRAVKO OLI - Esma

12 Best Friend FOSTER THE PEOPLE 13 No Rest For The Weekend LYKKE LI 14 Stay With Me SAM SMITH 15 Stupid Little Things ANASTACIA

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 53

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

23. svibnja 2014.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

EUROPSKO PRVENSTVO u gimnastici održava se u bugarskoj Sofiji

Filip Ude izveo savršenu vježbu u kvalifikacijama S ocjenom 15.666, koja je bolja od prvog favorita, Ma ara Berkija, ušao je u finale i nametnuo se kao glavni kandidat ne samo za medalju, ve i za zlato. Finale je na rasporedu u nedjelju PIŠU: MATEJA GOŠ IEJ, DEJAN ZRNA - Vjerujem da je So!ija moj veliki povratak. Dosta toga sam promijenio posljednje vrijeme, puno sam radio na psihi koj spremi, dobro sam trenirao i o ekujem da u izboriti !inale. Imam šanse i za !inale na parteru, ali danas sam malo ozlijedio nogu, vidjet emo ho u li mo i skakati, komentirao je nakon podij treninga EP-a u Bugarskoj najbolji me imurski i hrvatski gimnasti ar Filip Ude. U utorak je na treningu Filip Ude u sekundi oko konja s hvataljkama skupio velik broj znatiželjnika koji su ovacijama ispratili sjajnu vježbu srebrnog olimpijca. Me utim, kakvu je tek vježbu izveo dva dana kasnije u službenom dijelu – u kvali!ikacijama. Bila je to savršena vježba na konju s hvataljkama, iako je ovaj put morao zbog ozljede odustati od drugih sprava. Ali, na konju je bio sjajan. Iako dok pišemo ovaj tekst još nisu završene kvali!ikacijske borbe, Filip Ude odradio je odli an posao u kvali!ikacijama EP-a u gimnastici u So!iji. S ocjenom 15.666, koja je bolja od prvog

Sjajan posao odradio je Filip Ude u kvalifikacijama EP-a u Sofiji favorita, Ma ara Berkija, ušao je u !inale i nametnuo se kao glavni kandidat ne samo za medalju, ve i za zlato. Finale je na rasporedu u nedjelju. S gimnasti arima u Bugarskoj su treneri Vladimir Ma arevi , koji je i šef delegacije, Igor Križimski, Tigran Gori ki, Saša Solar i Lucijan Krce, suci Marijo Vukoja, Nenad Solar i Boris ulin, te !izioterapeut Vlatko Vorih.

Stella Petran uspješno odradila seniorsku premijeru Od 12. do 18. svibnja u Bugarskoj se održalo Europsko prvenstvo za gimnasti arke. Kao dio najboljih europskih sportašica punih tjedan dana nastupala je i Stella Petran, lanica kluba “Marijan Zadravec - Macan”, koja je po prvi put u karijeri ušla na seniorski

popis reprezentacije za prvenstvo Europe. Uz nju, predstavile su se još Ana "erek, Ana Poš i , Ema Kaji i Petra Fura , te juniorke Dora Kranželi i Jana Vrsalovi . Stella je zbog ozljede propustila pripremne turnire koji su bili predvi eni na po etku sezone, no u So!iji je odlu ila nastupiti u zahtjevnoj konkurenciji me u najboljim sportašicama iz 37 europskih zemalja. Na dvovisinskoj ru i bila je u kona nici 83. s rezultatom 9.466. Iz Bugarske naše seniorke izme u ostalog nose 20. mjesto s ekipom, sjajna 15-godišnjakinja Ana "erek bila je druga rezerva za !inale preskoka (10. mjesto), Ema Kaji 14. na preskoku, "erek je ukupno kvali!ikacije završila 26. mjestom u višeboju (47.799), a ekipa je svojim dobrim nastupima izborila nastup na 1. Europskim igrama koje e se 2015. godine održati u Bakuu. Iza sebe su naše djevojke ostavile Gr ku, Island, Norvešku, Latviju, Dansku i Bugarsku. Najbolje kvali!ikacije odradile su Britanke, Rumunjke su kao druge ušle u subotnje !inale, dok su Ruskinje tre e.

SPIDVEJ CHALLENGE utrka za EP vozila se u Krškom

Rezultati EP Krško:

etvrtim mjestom Pavlic izborio finale u Debrecenu Jedna od važnijih utrka sezone za Juricu Pavlica vožena je u Krškom. Radi se o polu!inalu Challengea Europskog prvenstva, koju je me imurski i hrvatski adut, s obzirom na ove sezone standardne probleme s motorom, odradio i više nego sjajno. U kona nici je bio 4. s 12 osvojenih bodova, a tek mu je jedan bod nedostajao za razvažanje za prvo mjesto. Izgubio ga je zbog ve spomenutog kvara na motoru dvadeset metara pred ciljem. Nakon dodatnih vožnji najbolje trojke iz redovnog dijela utrke slavio je Latvijac Maksim Bogdanows ispred Poljaka Przemyslawa Pawlickog i Ukrajinca Andrije Karpova. Tako su si dvije posljednje kvali!ikacijske ulaznice za nastup na !inalnoj

Tri utrke na Mileniumu Doma i klub Unia pak ve planira nove utrke, od kojih je prva polu!inale Challengea, kvali!ikacija za Grand Prix Svjetsko prvenstvo GP Race Off, 21. lipnja. Nakon toga 19. srpnja !inale državnog prvenstva Hrvatske i Slovenije, te 23. kolovoza pozivna me unarodna utrka. U Krškom je

odvožena spidvej utrka polu!inala Europskog prvenstva. Jurica je s 12 bodova osvojio 4. mjesto. Zbog kvara u motoru 20 metara pred ciljem izgubio je jedan bod koji bi ga vodio u razvažanje za prvo mjesto. Pobijedio je Bogdanovs iz Latvije, drugi je bio Pawlicki iz Poljske i tre i Ukrajinac Karpov.

1.Maxims Bogdanovs (LAT) - 13 +3 (3,1,3,3,3) 2. Przemyslaw Pawlicki (POL) - 13 +2 (2,3,2,3,3) 3. Andrey Karpov (RUS) - 13 +1 (3,3,3,2,2) 4. Jurica Pavlic (CRO) - 12 (3,3,2,1,3) 5. Hans Andersen (DEN) - 11 (2,3,1,3,2) 6. Daniel Nermark (SWE) - 9 +3 (0,2,3,2,2) 7. Anders Thomsen (DEN) - 9 +2 (1,2,2,1,3) 8 Magosi Norbert (USA) - 9 + R (0,2,3,3,1) 9. Voldrih Ma c (SLO) - 8 (2,2,1,2,1) 10 Michele Paco Castagna (ITA) - 6 (1,1,0,2,2) 11 Chris an Hefenbrock (GER) - 6 (1,1,2,1,1) 12. Aleksander onda (SLO) - 3 (3, M / -) 13 Daniel Gappmaier (AUS) - 3 (2,0,1,0,0) 14. Ondrej Smetana (CZE) - 3 (0,0,1,1,1) 15 Ma©a Carpanese (ITA) - 2 (1,1,0,0,0) 16 Henry van der Steen (NED) - 0 (0,0,0,0,0) 17. Denis Štojs (SLO) - 0 (0,0,0) 18. Maks Gregori (SLO) - 0 (0)

Chellenge utrci u kona nici osigurali 4. i 5. voza u Sloveniji, Jurica Pavlic i Danac Hans Andersen. Time je Jura odradio zacrtani cilj, a bez sumnje da može, ukoliko ne e do i do novih tehni kih poteško a, veliki rezultat napraviti i u !inalnoj seriji pojedina nog prvenstva Europe za spidvejaše koja se vozi u ma arskom Debrecenu. Ista e ujedno odlu iti koji e voza i biti standardni u !inalima EP-a. Prvenstvo se nastavlja s EPom Challenge utrkom 8. lipnja u slova koj Žarnovici. (Mateja Goš iej)

Tihomir Grgi s muškom reprezentacijom i dvije bronce oko vrata

TIHOMIR GRGI , sjajni akove ki karate trener, okitio se s dvije nove medalje

Seniorsku žensku i mušku reprezentaciju Hrvatske u katama doveo do medalja Na EP-u u Finskoj po etkom svibnja izborni ku ulogu obavljao je tradicionalno u dijelu reprezentacije - kate trener Karate kluba “Globus” iz akovca Tihomir Grgi , koji je ove godine sa svoje dvije seniorske ekipe uspio ispisati još jednu stranicu iz povijesti hrvatskog karatea. U razmaku od samo petnaestak minuta obje ekipe kojima je Grgi trener i izbornik uspjele su osvojili bron anu medalju na EP-u. - Od 1996. sam na funkciji trenera i izbornika HKS-a i osvojio sam do sada jednu ekipnu svjetsku medalju (2002. u Madridu) i sedam europskih, ali ovo je zaista poseban osje aj kad obje ekipe na istom natjecanju uspiju osvojiti medalju u razmaku od samo 15 minuta. S muškom ekipom radim od 2007. i do sada smo osvojili medalje na svim razinama natjecanja (ukupni pobjednici Karate 1 Premiere ligue, regionalna prvenstva Europe, sedam puta prvaci Hrvatske...), ali ovo je nešto o emu smo maštali i za što smo se spremali. Do sada smo dva puta gubili u borbi za 3. mjesto od ekipe Turske (Zurich 2010. i Tenerife 2011.). Znali smo da kvalitetom zaslužujemo medalju, ali trebalo je to i dokazati. Pobjeda u me u za 3. mjesto 4:1 protiv ekipe Portugala koja nas je 2012. izbacila

za Svjetskog prvenstva u Parizu. Motivirano i sigurno, onako kako nastup jedne iskusne i kvalitetne ekipe i mora izgledati želi li se do medalje. Ženskoj ekipi je ovo etvrto EP do sada nismo imali priliku za dobar plasman. Ždrijeb nas nije mazio i na našoj strani su bile prve nositeljice Španjolske (aktualne prvakinje Europe i svjetske viceprvakinje), bivše višestruke prvakinje Europe i svijeta Francuskinje, a borbi za tre e mjesto morali smo pobijediti druge nositeljice i prošlogodišnje viceprvakinje Njemice. Tijesna, 3:2, ali i više nego zaslužena pobjeda naših cura koje ni u jednom trenutku me a nisu dozvolile Nijemicama da im se približe i slavlje je moglo po eti. Tihomir je ovim rezultatom ponovo dokazao nešto na što je vrlo ponosan: - Sve ekipe koje sam do sada trenirao od 1995. (dvije muške i dvije ženske) uspjele su osvojiti medalje na Svjetskom ili Europskom prvenstvu. Ne, nisam se zasitio medalja i ve za mjesec dana u turskom Izmiru pokušavamo obraniti naslov prošlogodišnjega regionalnog prvaka Europe. Poslije toga slijedi pauza od tri tjedna pa po injemo pripreme za Svjetsko prvenstvo, koje e se tijekom studenoga održati u Bremenu. (np)

23. svibnja 2014.

III. HNL – sjever – protekli tjedan prošao u znaku odluke HNS-a

NK Me imurje nije dobio licencu za II. HNL Licencu nemaju ni drugi klubovi s podru ja Sjeverne regije koji se bore za naslov prvaka: Bjelovar i Koprivnica, pa se može zaklju iti da se prvenstvo III. HNL - sjever ove sezone igralo uzalud PIŠU: MATEJA GOŠ IEJ, DEJAN ZRNA NK Me imurje o ito zbog nereguliranog pitanja financijskih dugova koji se još vuku iz razdoblja kad se igrala I. i II. HNL nije dobio licencu za igranje u II. HNL sljede e sezone od Hrvatskoga nogometnog saveza. U žalbenom postupku licencu su dobili gotovo svi klubovi koji su je zahtijevali za igranje I. i II. HNL, ali ne i NK Me imurje. Licencu za II. HNL nemaju ni drugi klubovi s podru ja Sjeverne regije koji se bore za naslov prvaka: Bjelovar i Koprivnica, pa se može zaklju iti da se prvenstvo III. HNL - sjever ove sezone igralo uzalud. Ina e, Me imurje je nakon subotnje pobjede i poraza Bjelovara dva kola prije kraja ponovno u igri za prvo mjesto, ali, ako se na kraju i uzme pobjedni ki pehar, bit e to jalovi naslov. Može li se nešto promijeniti u narednoj sezoni u kojoj bi Me imurje trebalo igrati prili no neatraktivnu III. HNL - istok u kojoj e igrati ve inom slavonski klubovi, a akove ki bi trebao biti jedan od rijetkih predstavnika s podru ja Sjeverne regije - ostaje za vidjeti. Me utim, da bi se dobila licenca, odnosno riješilo pitanje višemilijunskog duga koje ima NK Me imurje, posebice kad je u pitanju onaj prema Poreznoj upravi s obzirom na to da je Grad akovec odbio u i u njegovo preoblikovanje, može podmiriti eventualno samo neki bo-

gati sponzor, tj. potencijalni ulaga vlasnik, a takvog trenuta no nema na vidiku, tako da je sudbina kvalitetnog nogometa u Me imurskoj županiji i u budu nosti vrlo upitna.

Rudaru i Nedeliš u me imurski derbiji Dok me imurski predstavnici u III. HNL – sjever ve razmišljaju o narednoj sezoni i svojim igrama u lokalnoj Premier ligi, izuzev Me i-

RUDAR - MLADOST (P) 5:3 (1:1) Mursko Središ e – igralište Šoderka. Gledatelja: 150. Sudac: Vjekoslav Jalžabe (Koprivnica). Strijelci: 0:1 Balent (5.min), 1:1B. Vuruši (11.min), 1:2 Balent (48.min), 1:3 Erdelji (52.min), 2:3 N. Šol (73.min, 11m), 3:3 B. Vuruši (85.min), 4:3 N. Šol (89.min, 11m), 5:3 M. Šol (90+.min) NK RUDAR Mursko Središ e: Rajf, S. Vuruši (62. Stojko), Šprajc, Vuri, Vuruši , Županec, Kneževi (53. D. Šol ), F. Novak (68. alopa), N. Šol , D. Novak, M. Šol . Trener: S. Liklin. NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Sraka, Ivan i , Hali (46. Erdelji), Balent, Vlah, Vuk, Hladnik, Mihoci (60. Miši , 75. Hreš ), Jambrovi . Trener: S. Sudec.

GRANI AR - NEDELIŠ E 0:2 (0:1) Kotoriba – igralište Sportski park. Gledatelja: 200. Sudac: Ma ja Horvat ( akovec) Strijelci: 0:1 Leva i (35.min), 0:2 Posavec (72.min) NK Grani ar Kotoriba: Vidovi , Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Stojkov, Paveli, Kos, La n, Hertelendi, Na (69. Gorupi ). Trener: L. Furjan. NK Nedeliš e: Kocijan, N. Pintari , Leva i , Kolari , Mar ec (21. Novak), Topolnjak, Vizinger (64. Posavec), Saka , Cindri , Me umurac (74. Hanc), Bujani . Trener: D. Novak.

ME IMURJE – SLATINA 10:2 (4:1)

Igra Zvonko Bratuša?!

akovec – SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: Stjepan Hruškar (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Skoliber (3.min), 2:0 S. Korenika (7.min), 3:0 Kokot (10.min), 4:0 Jambrovi (18.min), 4:1 Ciglar (27.min, 11m), 5:1 Skoliber (50.min), 6:1 Skoliber (52.min), 7:1 Kokot (54.min), 8:1 Skoliber (67.min), 9:1 Kokot (74.min), 9:2 Ciglar (78.min), 10:2 Hrustek (85.min). NK Me imurje akovec: Šafari , Dodlek (58. Šimuni ), Puclin (75. Hrustek), Vukovi , Kuzmi , Skoliber, Vuk, Kokot, Novko, Golik (75. Kameni ), Jambrovi , S. Korenika. Trener: M. Kova evi .

Banalnosti u NK Archea akovec se nastavljaju. Naime, na 34. sjednici Komisije za registracije klub je u svoj registar upisao dva nova igra a - Zvonka Bratušu i Silvija Pintari a. Bratuša je dopredsjednik kluba, te je nedavno s novom upravom preuzeo NK akovec, kako bi ga – spasio od gašenja. Sada je o ito, s obzirom na manjak igra a i prekidanje utakmica, odlu io pomo i i na terenu. Kako bi to izgledalo kada bi itavo vodstvo sjedilo na klupi za pri uve jednog kluba? Nema uprava možda pametnijeg posla? Dosad nisu dobro #unkcionirali u vo enju kluba, vidjet emo kako im ide s loptom.

VIROVITICA - POLET 0:2 (0:1) Virovi ca – SRC Vegeška. Gledatelja: 100. Sudac: Ivan Slunjski (Varaždin). Strijelci: 0:1 Cvetkovi (9.min), 0:2 Cvetkovi (47. min). NK Polet Sv. Mar n na Muri: £urkin, Sobo an, Novak, Hren, K. Gori anec (64. Škvorc), A. Gori anec, Barat, Turk, Cvetkovi (56. Radikovi ), urin, Šardi (82. Zadravec). Trener: G. Makovec.

NAJAVA 29. kola

Derbi Nedeliš a i Me imurja, utakmice od 17.30 sati Do kraja sezone ostala su za odigrati još samo dva kola, koja me imurskim klubovima ne zna e puno. Me imurje nema licencu za rang više, a ostali nemaju rezultat za ostanak u III. HNL, od sljede e sezone - istok. Stoga e se igrati isklju ivo za prestiž, a pretposljednje kolo donosi jednu utakmicu koja bi u svakom slu aju bila takva – derbi Nedeliš a i Me imurja na Tratama. Obje ekipe željne su dokazivanja, a u me usobnim dvobojima nikada ne nedostaje dobre igre i puno golova, pa ne sumnjamo da e tako biti i ovaj vikend. Rudar do ekuje Viroviticu, u derbiju sredine tre eligaške tablice. Kako je ekipa iz Murskog Središ a dosad znala iznenaditi protiv nešto ja ih protivnika, lako bi mogla protiv sastava koji je glatko u prošlom kolu izgubio kod ku e od još jedne me imurske mom adi, Poleta. U Draškovcu e snage odmjeriti dvije Mladosti. U goste Preložanima dolazi ekipa iz

murja koje e ostati u ovom rangu, te vrlo vjerojatno Nedeliš a koje zbog in#rastruture želi biti dio HNLa, odra uju se posljednje utakmice prvenstva. U vikendu koji je iza nas gledali smo dva županijska derbija, jedan u Murskom Središ u u subotu, a drugi dan kasnije u Kotoribi. Rudari su pred svojom publikom dobili Preložane u pravoj golijadi, rezultatom 5:3. Mom adi su se posebno razigrale u drugom poluvremenu, kada je palo ak šest pogodaka, dok je prvi dio zaklju en bez pobjednika 1:1. Tada se razigrala Mladost koja je preko Balenta i Erdeljija u 52. na svom kontu imala uvjerljivih 3:1, no to nisu uspjeli zadržati do samog kraja. Doma i su izjedna ili nakon kaznenog udarca, prvog od dva u samo 15 minuta. Kod 3:2, vratar Mladosti Piljak dobio je crveni karton zbog igranja rukom izvan kaznenog prostora te time doma inu otvorio šansu za pogotke, koju su oni objeru ke prihvatili. Na-

Ždralova, kao izraziti #avorit. Gosti su 4. sastav lige, a iako su svoje mjesto u ligi osigurali, sigurno ne e dopustiti nikakav kiks u posljednje dvije utakmice. Polet kre e na gostovanje u Virje, tamošnjem Podravcu. Bit e to dvoboj 8. i 9. ekipe lige, u kojem je zaista sve mogu e. Poletovci su iznenadili prošli vikend na gostuju em terenu, pa svakako mogu i u 29. kolu. Drugi sraz me imurskih mom adi, ujedno jedinu utakmicu koja se igra u nedjelju 25. svibnja, odigrat e Archea akovec i Grani ar. Iako je doma in trebao biti akovec, dogovorom mom adi odlu eno je kako e se utakmica odigrati u Kotoribi. Sve utakmice krenut e u novom terminu - od 17.30 sati. Ujedno e se sve utakmice posljednjeg 30. kola igrati u nedjelju 1. lipnja u 17.30 sati, jer se u subotu 31. svibnja u Osijeku susre u nogometne reprezentacije Hrvatske i Malija.

kon gola Vuruši a kod rezultata 3:3 u 85. minuti, Nikola Šolti siguran je s 11 metara, a u suda koj nadoknadi u strijelce se upisuje i Marko Šolti za veliku pobjedu mom adi iz Murskog Središ a. U nedjeljnom derbiju Grani ar je do ekao Nedeliš e, koje je rutinski odradilo posao te slavilo 2:0 s po jednim golom u svakom poluvremenu. Uvjerljivi su bili i jesenski prvaci iz NK Me imurje, koji su deklasirali svog protivnika iz Slatine. Ve na poluvremenu imali su 4:1, a do kraja dodali njih još šest, a primili tek jedan za 10:2 i tri boda koja e im dobro do i u utrci na naslov. etiri pogotka dijelo su Skolibera, hat-trick zabio je Kokot, a po jedan Jambrovi , Stjepan Korenika i Kokot. Vrijednu gostuju u pobjedu ku i su donijeli Poletovci, koji su u Virovitici slavili s 2:0. Oba puta strijelac za ekipu iz Sv. Martina bio je Cvetkovi , u 9. i 47. minuti, a valja spomenuti kako su doma i bili i blizu

Rezulta 28. kola III. HNL – sjever: Virovi ca – Polet 0:2, Koprivnica – Podravac 9:0, Croa a – Bjelovar 4:1, Me imurje – Sla na 10:2, Grani ar – Nedeliš e 0:2, Podravina – Archea akovec 21:0, Mladost (Ž) – Varaždin 2:0, Rudar – Mladost (P) 5:3.

TABLICA 1. KOPRIVNICA

28 19 4

5 91 – 24 61

2. ME£IMURJE -1

28 18 6

4 82 – 24 59

3. BJELOVAR

28 17 8

3 78 – 31 59

4. MLADOST (Ž)

28 16 7

5 79 – 19 55

5. CROATIA

28 15 6

7 70 – 36 51

6. PODRAVINA

28 13 7

8 81 – 40 46

7. VARAŽDIN -1

28 14 5

9 58 – 29 46

8. PODRAVAC

28 13 4 11 55 – 56 43

9. POLET (SMNM)

28 10 7 11 51 – 46 37

10. VIROVITICA

28 10 6 12 45 – 46 36

11. NEDELIŠ E

28 10 3 15 35 – 59 33

12. RUDAR

28 8

6 14 42 – 55 30

13. SLATINA

28 9

3 16 44 – 59 30

14. MLADOST (Pr.) -1

28 7

3 18 39 – 76 23

15. GRANI AR (K)

28 4

5 19 32 – 78 17

16. ARCHEA- AKOVEC 28 0

2 26 12–216 2

Parovi 29. kola III. HNL – sjever: Rudar – Virovitica, Mladost (P) – Mladost (Ž), Varaždin – Podravina, Archea akovec – Grani ar, Nedeliš e – Me imurje, Slatina – Croatia, Bjelovar – Koprivnica, Podravac – Polet.

PODRAVINA - ARCEHA ( ) 21:0 (8:0) Ludbreg – teren NK Podravina. Gledatelja: 50. Sudac: Kris na Velja i ( urlovac). Strijelci: 1:0 Milas (8.min), 2:0 Valjak (10.min), 3:0 Kosec (13.min), 4:0 Valjak (15.min), 5:0 Kosec (16. min), 6:0 Kosec (24.min), 7:0 Kosec (30.min), 8:0 Kosec (37.min), 9:0 Pajtak (47.min), 10:0 Valjak (50. min), 11:0 Kosec (55.min), 12:0 Sabol (57.min), 13:0 Milas (58.min), 14:0 Kosec (60.min), 15:0 Jadani (64. min), 16:0 Brlek (67.min), 17:0 Belovari (68.min), 18:0 Malec (71.min), 19:0 Valjak (73.min), 20:0 Valjak (74. min), 21:0 Milas (75.min). NK akovec: Trivanovi , Hlevnjak, Juki , Boži kovi , Duspara, Bilješko, Jakši , Cerovec, Moreira, Vico, Karama . Trener: I. David.

izjedna enja, no nisu iskoristili izboreni kazneni udarac u 31. minuti. NK akovec ponovo nije završio svoju utakmicu te još jednom me imurski nogomet stavio na loš glas. Ovog puta su u Ludbreg sastavu Podravine doputovali s 11 igra a, no susret krenuli s njih 8, a nakon ozljede Bilješka, u 76. minuti zaklju ili utakmicu. A završili su je s 21 golom u svojoj mreži, nakon što su se doma i doslovno poigrali s akov anima. Iz kluba su poru ili da ne e ugasiti klub zbog njegove tradicije, no kako e netko pamtiti dobre dane akove kog sporta kada se iz tjedna u tjedan doga aju ovakvi scenariji?!

ŽENSKI NOGOMET

PRVA HNL (Ž) 18. kolo

II. HNL SJEVER/ZAPAD (Ž) 15. kolo

U Gori anu pale Spli anke U svom novom prvoligaškom dvoboju Trnava je na doma em terenu svladala ekipu Marjana iz Splita 4:1. Najbolja igra ica utakmice svakako je Cicijelj, koja se i u ovom susretu upisala u strijelce. Zabila je hat trick, a precizna je bila u 15., 48. i 56. minuti. Utakmica je bila riješena pola sata prije kraja, kada je gostuju u mrežu zatresla Njari, dok su goš e u 64. tek smanjile doma u razliku na kona nih 4:1. Do kraja su ostala za odigrati još tri kola, od ega jedno na doma em

TRNAVA – MARJAN 4:1 (1:0) Gori an - igralište Gaj. Gledatelja 100. Sutkinja: Kris na Velja i ( urlovac) Strijelci: 1:0 Cicijelj (15.min), 2:0 Cicijelj (48.min), 3:0 Cicijelj (56.min), 4:0 Njari (61.min), 4:1 Bali (64.min). Trnava: Domjan, Klari , Horvat, Cicijelj, Videc, Korpar (63. Herman), Grabar, Frani (63. Markan), Trstenjak, Njari, Zeli . Trenerica: Tatjana Mesari . Marjan: Dilberovi , Api , Mesarek, Bali , Dujmovi , Gruica, Hadžovi , Barbir, Legin, uri , Majdari . Trener: Jozo Piri .

terenu, kada e Gori anke do ekati Agram, 1. lipnja. U 19. kolu putuje se Rijeci, a u 21. ekipi Dinamo Maksimir.

Ostali rezulta 18. kola 1. HNL (Ž): Osijek – Dinamo Maksimir 16:0, Split – Rijeka Jack Pot 7:0, Agram – Pregrada -odgo eno.

TABLICA 1. Osijek

158

2. Split

3. Rijeka - Jack Pot(-3)

-1

4. Dinamo-Maksimir

-18

5. Trnava

-26

6. Agram

-34

7. Pregrada

-69

8. Marjan

-42

Parovi 19. kola 1. HNL (Ž): Rijeka Jack Pot – Trnava, Dinamo Maksimir – Split, Pregrada – Osijek, Marjan – Agram.

Sve je spremno za ulazak “Katarine Zrinski” u I. HNL U 15 prvenstvenih drugoligaških kola akove ke nogometašice upisale su 13 pobjeda i 2 poraza, uz gol razliku 77:10. Još jednu odli no odra enu sezonu time su okrunile titulom prvakinja II. HNL, te izborenim prvoligaškim rangom. U klubu su i prije po etka sezone najavili kako e napraviti sve što je potrebno kako bi se plasirali u najelitniji rang hrvatskoga ženskog nogometa, pa nakon što su djevojke sve riješile na travnjaku, u upravi rade sve potre-

bito kako bi Me imurska županija od sljede e sezone imala dva prvoligaša. Spomenimo i kako su u posljednjem 15. kolu igra ice “Katarine Zrinski” svladale Podravinu usred Ludbrega s velikih 9:0, Antolin je zabila ak 6 golova, a po jednom su se u strijelce upisale Zadravec, Baka i Ružman. Iako su tri kola prije kraja i matemati ki osigurale naslov, samo su još jednom dokazale da su isti i zaslužile, te svojim igrama prerasle II. HNL.

23. svibnja 2014. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

27. kolo I. ŽNL MNS SPARTAK - BSK 4-3 (2-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Željko Turk, Radovan Posedi, Željko Novak. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Šegovi S (19), 1-1 Šari (38), 2-1 Šegovi S (39), 2-2 Bašek (50), 2-3 Mlinari (54), 3-3 Fažon (70), 4-3 Lackovi (73) SPARTAK: Tizaj, Sušec, Šte ar, Lovren i , Šegovi E., Šegovi S., Fažon, Lackovi (90. Živkovi ), Juras (85. Cirkovi ), Škvorc, Zadravec (58. Jan ec), trener: Josip Fažon BSK: Sternad, Makar D, Antolaši , Baksa, Hajdarovi , Šari , Škvorc (46. Ha ek), Bašek, Paler, Makar I, Mlinari , trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Šte ar, Šegovi S., Šegovi E., Lackovi (Spartak); Makar D., Makar I (BSK) Crveni: Šegovi S (Spartak)

NAPRIJED - SOKOL 3-0 (1-0) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Božidar Kolari , Vjeran Tuksar, Dražen Sukanec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Glavina (36), 2-0 Režek (76), 3-0 Glavina (78-11m) NAPRIJED: onkaš, Kemec (81. Židov), Šimunkovi , Bermanec, Novak, Hižman, Žvorc (77. Beli ), Mar nec, Režek (83. Sa i ), Glavina, Furundžija (63. Trstenjak), trener: Zlatko Vugrinec SOKOL: Šimuni , Korpar, Hertari , Boži (33. Horvat), Vincek (86. Govedi ), Mikolaj L, Dunjko, Mikolaj M (18. Leško), Lisjak, Ruklja , Horvat, trener: Leonardo Novak Žu karton: Mikolaj M (Sokol)

CENTROMETAL - SLOBODA (S) 3-1 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Branko Bacinger, Željko Kova i , Dragu n Novak. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Zavrtnik (43), 1-1 Goricaj (57), 2-1 Vibovec (66-11m), 3-1 Vibovec (73) CENTROMETAL: Petkovi , Vince , Gunc, Borko, Pani , Rodrigue (80. Logožar), Duman i (84. Slokan), Vibovec, Novak, Ba an, Zavrtnik (85. Strahija), trener: Dragu n Naran a SLOBODA: Ladi , Podvez (50. Pintari ), Fegeš, Novak, Buhanec (75. Petek), Katanec (82. Krnjak), Srnec, Goricaj, Vrbanec, Hergo , Cvetkovi , trener: Stjepan Petak Žu kartoni: Vince , Pani (Centrometal); Fegeš, Hergo , Ladi (Sloboda)

UKOVEC 77 - PUŠ INE 2-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Dario Bubek, Božidar Jura i , Bruno Brljak. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Takano (57), 2-0 Vukina (85) UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški (88. Anderlin), Satol (64. Hadži ), Fran i , Belovi , takano (84. Ga a), Vukina (88. La evi ), Kranjec (76. Periši ), Bradari , trener: Antun Juki PUŠ INE: Kolar, Lesar, Martan, Fegeš, Celinger, Fekonja, Terzi , Mikulec, Namjesnik, Levani , Mošmondor (58. Magdaleni ), trener: Dejan Car

ŠENKOVEC - DINAMO (PAL) 4-1 (2-0) ŠENKOVEC. Igralište: SRC Gor ica. Suci: Nino Škrobar, Damir Fodor, Robert Radek. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Korent (5), 2-0 Korent (27-11m), 2-1 Novak (68), 3-1 Korent (70-11m), 4-1 Polak (82) ŠENKOVEC: Pokriva , Koren, Ban (86. Radikovi ), Kukovec, Korent (84. Kova evi ), Erdelja, Leskovec, Cmre njak, Fu ko (90. Domunkoš), Polak (76. Gyo ), trener: Ivan Zobec DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec, Kocijan, Švenda, Mar ec (71. Pintari ), Vutek (46. Kralji ), Na , Šegovi (35. Hali ), Novak, trener: Zoran Kralji Žuti kartoni: Koren, Korent, Ban, Kukovec (Šenkovec); Šegovi , Šmit, Mar ec (Dinamo)

DINAMO (D) - MLADOST (PAL) 0-0 DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Saša Mihali . Delegat: Antun Vlahek DINAMO: Novak, Silaj, Domini , Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar, Bunc, Jakši , Trstenjak, Furdi (83. Baranaši ), trener: Marko Obadi MLADOST: Saka , Fileš, Možek Z (62. Kolari ), Jaluši , Križai , Kova i , Možek M, Pasler, Hali (69. Valen ), Talan (57. Mlinarec), Cirkven i , trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Obadi (Dinamo); Jaluši (Mladost)

PODTUREN - OMLADINAC (NSR) 2-4 (1-2) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Goran Žganec, Davor Šupljika, Rudolf ižmešija. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Kolari (14), 1-1 Mlinari (40), 1-2 Varga (44), 1-3 Varga (66), 2-3 Kolari (72, 2-4 Mlinari (76) PODTUREN: Kolar D., Kolar A (76. Telebuh), Škvorc D (50. Golubi ), Horvat, Balenovi , Mravljek, Sermek (66. Turk), Kolari , Škvorc V, Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi OMLADINAC: Križai , Jurinec, Reich, Filipovi (30. Vida i ), Toplek, Lesjak M., Lesjak L, Krišto , Jambroši (19. Mlinari ), Varga (70. Vugrinec V), Drk (90. Vugrinec L), trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Kolar A., Balenovi (Podturen); Filipovi , Vida i (Omladinac)

ukovec korak do još jednog naslova prvaka

1. UKOVEC 77

27 20

60 – 25 62

2. MLADOST (Pal.)

27 16

52 – 26 55

3. SLOBODA (S)

27 16

67 – 38 51

4. CENTROMETAL

27 14

57 – 38 49

5. DINAMO (D)

27 15

57 – 41 48

6. MLADOST (I)

27 15

11 52 – 42 46

7. SLOGA ( )

27 12

55 – 36 44

ukovec 77 bolji od Puš ina. Skoro dobrih sat vremena igre su se doma i mu ili sa gos ma da pos gnu zgoditak. Puš ine su se orijen rale na obranu i ona je dobro funkcionirala sve do 57.minute. Nakon jednog udarca prema dotad nesavladanom gostuju em vrataru i kapetanu mom adi Dejanu Kolaru lopta se odbila do Takano Shuna koji je bio na pet metara od vra ju neometan sam i odbijenu loptu posprema u mrežu za 1-0. Gos su u toj situaciji prigovarali pomo nom sucu Brljaku da je bilo zale e, ali ništa od toga morali su krenu s centra. Potvrda doma e pobjede uslijedila je pet minuta prije kraja utakmice kada glavom Dražen Vukina pos že zgoditak za kona nih 2-0. U izuzetno korektnoj igri prak ki bez preoštrog starta ni jedan igra nije bio opomenut.

8. NAPRIJED

27 13

39 – 33 44

11 55 – 47 38

Remi Dinama (D) i Palinov ana U Domašincu bez zgoditaka. U vrstoj igri sa obje strane doma eg Dinama i gostuju e Mlados iz Palinovca bilo je prigoda pred jednim i drugim vratima, ali su vratari doma i Dražen Novak i gostuju i Dario Saka svoji dio posla obavili besprijekorno. Napada i nikako ovaj puta nisu pronašli put do njihovih mreža. Fer i korektna igra dala je po jednog opomenutog igra a u svakoj mom adi. Iako zgoditak nisu vidjeli gledatelji njih oko 200 zadovoljno je o šlo ku i. Ni gos iz Palinovca nisu nezadovoljni osvojenim bodom.

Centrometalu op inski derbi Op inski derbi u Macincu pripao doma inima. Nakon dva poraza upisali su pobjedu. Iako je Centrometal došao do pobjede gos iz Slakovca imali su svoje prigode, ak e ri, dvije u prvom poluvremenu i dvije u drugom, koje nisu uspjeli realizira , a sve najviše zahvaljuju i vrlo dobrom doma em vrataru Samiru Petkovi u. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Marko Zavrtnik doveo je doma e u vodstvo. Sloboda je na 1-1 poravnala u 57.minu , a strijelac je bio kapetan mom adi Milivoj Goricaj. Centrometal je u novu prednost s gao u 66.minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Nenad Vibovec. Is je igra sedam minuta kasnije svojim drugim zgoditkom na utakmici postavio kona nih 3-1 za Centrometal. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Sloga do pobjede s igra em manje Sloga s igra em manje s gla do doma e pobjede. Gos iz Ivanovca više mogu žali za prepuštenim prigodama. Fran Baluži je doma e u 11.minu doveo u vodstvo. Vrlo kvalitetna i gledljiva utakmica. Od 55.minute Sloga je igrala bez Denija Glada koji je u razmaku od 12 minuta skupio dvije opravdane opomene. Broj anu prednost Mladost je iskoris la tek pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom akovskog de ka Filipa Murkovi a i poravnala na 1-1. Kada je izgledalo da e završi podjelom bodova u 88.minu Ivica Vugrinec svojim zgoditkom donosi Slogi pobjedu od 2-1. Samo jedan opomenu igra i to iz redova gostuju e mom adi.

OPOMENUTI IGRA I SOKOL – Marko Mikolaj (2331); DINAMO (D) – Marko Obadi (1774); SPARTAK – Sre ko Šegovi (2100), Renato Šte ar (5834), Emanuel Šegovi (2105), Edi Lackovi (290); PODTUREN – Aleksandar Kolar (949), Mihovil Balenovi (626); ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127), Dino Koren (1489), Neno Ban (2476), Dario Kukovec (3521); CENTROMETAL – Bojan Vince (4768), Zvonimir Pani (4532); MLADOST (I) – Goran Krišto (4660); MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342); BSK – Dino Makar (624), Ivan Makar (632); OMLADINAC (NSR) – Nenad Filipovi (2409), Antonio Vida i (1475); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Dario Šmit (633), Nino Mar ec (287); SLOBODA (S) – Kris jan Fegeš (4670), Patrik Hergo (5514), Dražen Ladi (909)

SLOGA - MLADOST (I) 2-1 (1-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Ivica Križai , Ma ja Horvat, Tomislav urila. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Bažuli (11), 1-1 Murkovi (85), 2-1 Vugrinec (87) SLOGA: Mihalkovi , Šari , Dokleja, Obadi , Se an, Kosalec (85. Zoka S), Bažuli (90. Ban), Glad, Jambroši , Vugrinec, Zoka L, trener: Dino Vrbanec MLADOST: Pataªa, Krišto , Bujan, Talan, Horvat, Leva i , Murkovi , Miki , Gugi , Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Krišto (Mladost) Crveni: Glad (Sloga)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SPARTAK – Renato Šte ar (5834), Sre ko Šegovi (2100), Emanuel Šegovi (2105); CENTROMETAL – Zvonimir Pani (4532); SLOBODA (S) – Patrik Hergoti (5514); ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Dario Šmit (633); OMLADINAC (NSR) – Nenad Filipovi (2409) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA SPARTAK – Sre ko Šegovi (2100) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice SLOGA – Deni Glad (1242) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

PODTUREN. Igralište: Trnoc. Sudac: Rudolf ižmešija Strijelci: 0-1 Štefok (3), 0-2 Bari (11), 0-4 Štefok (23,38), 0-5 Kova (53), 0-6 Vlahek A (66), 1-6 Hranilovi (80), 1-7 Ruži (90) PODTUREN: Šafari , Kerovec J, Novak, Kerovec D, Biber, Kukovec, Strahija, Ko evar, Ov ar, Srpak, Hranilovi HODOŠAN: Krznar F, Krznar D, Bihar, Krznar Lj, Smolek, Ruži , Kova , Vlahek A, Štefok, Bari , Vlahek

BORAC PMP - VIDOV AN 0-1 (0-0) TUR IŠ E. Igralište: Sportski park. Sudac: Željko Novak Strijelac: 0-1 Kuzmi (73) BORAC: Vlah, Hliš Ž, Furdi, Pintar, Novak, Drvoderi , Jesenovi , Lepen, Hliš D (50. Srpak), Leva i , Katan i VIDOV AN: Šimuni (21. Hujs), Šte (46. Kuzmi ), Vu enik (61. Hertelendi), Matotek, Pongrac, Kuzmi E, Trstenjak, Nes , Fabi (52. Dolenec), Vidovi (80. Reinhard), Kuzmi D

POLET - MLADOST (P) 5-2 (2-0) PRIBISLAVEC. Sudac: Branko Martan Strijelci: 2-0 Vrbanec (2,6), 4-0 Horvat (48,54), 5-0 Vrbanec (70), 5-1 Marciuš (75-11m), 5-2 Gorupi (78) POLET: Mavrek, Pejanovi , Pongra i , Okreša, Pintar, Prprovi , Radek, Mihalkovi , Sever, Vrbanec, Horvat MLADOST: Ivaci, Pataªa, Baksa, Bauer, Mesarek, Kalšan, Kljaji (46. Marciuš), Kos, Viher, Gorupi , Radikovi

9. SPARTAK

27 11

Lider može ve u nedjelju osigurati naslov

10. DINAMO (P)

27 11

12 47 – 43 37

11. ŠENKOVEC

14 45 – 58 31

12. SOKOL

16 34 – 55 27

13. PUŠqINE

16 35 – 64 27

14. PODTUREN

20 34 – 71 19

15. OMLADINAC (NSR)

18 34 – 82 19

Vode i ukovec 77 putuje u Belicu posljednje plasiranom BSK-u i pobjedom može dva kola prije kraja prvenstva osigura naslov. Kako nitko ne ispada zanimljiva je još borba za prvih šest mom adi koje e u Me imursku Premier ligu. U igri je uz trenutno šest prvoplasiranih i sedma akove ka Sloga i osmi Naprijed. Sloga ide na gostovanje u Novo Selo Rok i po prikazanom u zadnje vrijeme ne bi trebala ima problema sa Omladincem. Naprijed ide na nezgodno gostovanje u Palovec. U Palinovcu doma ini bi trebali pro v Šenkovca upisa pobjedu i tako se u vrs na drugog poziciji na ljestvici. e ri mom adi iz prve šestorke igraju me usobno i tu e bi najzanimljivije. U subotu u Slakovec dolazi Dinamo iz Domašinca, a u nedjelju u Ivanovec mom ad Centrometala sa bivšim doma im trenerom Naran om. Sva tri znaka su kladioni arskim rje nikom u ova dva susreta mogu a. Spartak u Vra šinec dolazi bez pola mom adi zbog kartona. Puš ine e u rano subotnje popodne pro v Podturna pokušali još poboljša vrlo dobru proljetnu sta s ku.

16. BSK

17 36 – 60 18

Važna pobjeda Naprijeda Glatka doma a pobjeda Naprijeda. Ovom pobjedom i Naprijed je tri kola prije kraja prvenstva u igri za šesto mjesto koje nosi me imursku Premier ligu. Sokol se dobro držao jer su doma i nakon prvih 45 minuta igre imali minimalno vodstvo od 1-0 iz 36.minute zgoditkom kapetana mom adi Željka Glavine. Kako se bližio kraj tako su gos iz Vra šinca polako padali. Na 2-0 je doma e vodstvo u 76.minu povisio Damir Režek. Dvije minute kasnije Naprijed ima opravdano dosu en kazneni udarac od strane vrlo dobrog suca utakmice Božidara Kolari a, kojeg za kona nih 3-0 realizira Željko Glavina i tako se po drugi puta na utakmici upisuje u strijelce. Samo jedan opomenu igra iz redova mom adi Sokola.

Spartak u susjedskom derbiju preokret protiv BSK-a Zanimljivi susjedski derbi u Maloj Subo ci. I gledatelji njih oko 250 došli su na svoje jer su vidjeli ak sedam zgoditaka i utakmicu puno uzbu enja i rezultaskih obrata. Sre ko Šegovi je doma i Spartak u 19.minu doveo u vodstvo. Petar Šari uspio je u 38.minu poravna na 1-1, a samo minutu kasnije Spartak ponovno vodi, a po drugi puta je strijelac bio junak i tragi ar utakmice Sre ko Šegovi . Naime u 45.minu nastao je spor na sredini terena za igru za koga je ubacivanje. Bra a Šegovi Emanuel i Sre ko dobivaju opomene za prigovor na odluku suca utakmice Turka, ali Sre ko je o šao i dalje pa je nastavio vrije a suca i naravno zaradio isklju enje i doma ine u cijelom drugom poluvremenu ostavio sa igra em manje. Ve u 50.minu BSK je iskoris o broj anu prednost i zgoditkom Nenada Bašeka poravnao na 2-2. Nisu prošle ni e ri minute i evo novog zgoditka u doma oj mreži za vodstvo BSK-a od 3-2. Zgoditak je pos gao Andrej Mlinari . Da je Spartak ipak kvalitetnija mom ad i sa igra em manje pokazao je u razmaku od 70. do 73.minute kada je zgodicima Josipa Fažona i Edija Lackovi a s gao do pobjede od 4-3. e ri doma a opomenuta igra a i dva gostuju a.

Hat-trick Dejana Korenta za pobjedu Šenkov ana U Šenkovcu slavili doma ini, a Dejan Korent trostruki strijelac. Prvi je zgoditak pos gao ve u 5.minu . Gos iz Palovca

SLOBODA (M) - SLOGA ( ) 1-3 (1-0) MIHOVLJAN. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Pintari (27), 1-1 Vraži (65), 1-3 Srnec (81,90) SLOBODA: Kova ec, Pintari , Mar ec, Vidovi , Dokleja, Vibovec, Plevnjak, Mezga, Mesari , Hren, Vince SLOGA: Grkavac, Šari , Baša, Vuruši , Srnec M, Kolari , Vraži , Belec, Leva i , Bubek, Srnec D

MLADOST (I) - ŠENKOVEC 3-1 (3-0)

RADNI KI - BSK 2-2 (1-1) GARDINOVEC. Sudac: Damir Klari Strijelci: 0-1 Pintari (38), 1-1 Medved (45), 1-2 Trstenjak (63), 2-2 Novak (70) RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi , Ciceli, Vodopija, Baksa D, Bacinger, Novak, Horvat, Oreški, Medved BSK: Bobi anec, Horvat T, Ma , Mesari , Horvat M, Mlinari , Mesari , Baksa, Trstenjak, Sirc, Me imurec

NAJAVA 28. KOLA

28. kolo, parovi, suci i delegat: Palovec: DINAMO – NAPRIJED (nedjelja u 17,30 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Josip Kedmenec i Željko Novak, delegat Tomislav Šol ); Vra šinec: SOKOL – SPARTAK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Branko Bacinger i Siniša Luka i , delegat; Stjepan Perko); Belica: BSK – UKOVEC 77 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Damir Fodor i Davor Šupljika, delegat Slavko Vodopija); Puš=ine: PUŠqINE – PODTUREN (subota u 16, sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Mario Buhin, delegat Antun Horvat), Novo Selo Rok: OMLADINAC – SLOGA ( ) (subota u 17,30 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Jadran Kukovec i Toni Fažon, delegat Stjepan Križari ); Ivanovec: MLADOST – CENTROMETAL (nedjelja u 17,30 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Dražen Sukanec i Branko Martan, delegat Franjo Fais); Slakovec: SLOBODA – DINAMO (D) (subota u 17,30 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Damir Klari i Radovan Posedi, delegat Alojz Kopasi ), Palinovec: MLADOST – ŠENKOVEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marko £ur ek, pomo nici Zoran Novak i Bruno Brljak, delegat Dragu n Vuk) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 21 zgoditak – Boris Vrbanec (Sloboda S) 18 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Edi Lackovi (Spartak) 17 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P) 16 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 15 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Marijan Duman i (Centrometal) 14 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.) 13 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec, Dražen Vukina ( ukovec 77), Nenad Vibovec (Centrometal) 11 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Josip Fažon (Spartak) 10 zgoditaka – Mario Se an, Ivica Vugrinec (Sloga ), Dejan Korent (Šenkovec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mihael Kolari (Podturen), Petar Šari (BSK) 9 zgoditaka – Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Vedran Paler (BSK), Aleksandar Vincek (Sokol), Željko Glavina (Naprijed), Bruno Varga (Omladinac NSR)

imaju u 20.minu opravdano dosu eni kazneni udarac nakon što je u vlas tom kaznenom prostoru jedan od igra a Šenkovca igrao rukom po lop . Damjan Novak nije bio uspješan sa 11 metara ve je pogodio sta vu. Sedam minuta kasnije doma i imaju kazneni udarac i oni su, odnosno Dejan Korent uspješniji od gos ju pa poga aju za vodstvo od 2-0. Kad ve nije mogao pos i zgoditak iz kaznenog udarca Damjan Novak ga je pos gao iz igre u 68.minu i tako smanjio doma e vodstvo na 2-1. Dvije minute nakon toga sudac utakmice Škrobar i po tre i puta opravdano pokazuje na bijelu to ku, a po drugi puta za doma e. Dejan Korent nema problema sa 11 metara i poga a za vodstvo od 3-1. Bruno Polak je u 82.minu postavio kona nih 4-1 za Šenkovec. e ri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Omladinac slavio u Podturnu Omladinac pobjedom u Podturnu, BSK bacio na za elje ljestvice. Utakmica je po ela minutom šutnje za preminulog bivšeg doma eg predsjednika kluba Rudolfa Horvata. Mihael Kolari je doma e u 14.minu doveo u vodstvo. Gos iz Novog Sela Rok u samo e ri minute od 40. do 44. zgodicima Nine Mlinari a i Brune Varga preokre u rezultat u svoju korist. Bruno Varga je po drugi puta strijelac za Omladinac u 66.minu za pove anje vodstva na 3-1. Tako er svojim drugim zgoditkom na utakmici u 72.minu Mihael Kolari gostuju e vodstvo smanjuje na 3-2. I Nino Mlinari je nastavio niz dvostrukih strijelaca pa je u 76.minu postavio kona nih 4-2 za Omladinac i tako je derbi za elja pripao gos ma. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

VETERANI – ZAPAD – 25. kolo

VETERANI – ISTOK – 25. kolo PODTUREN - HODOŠAN 1-7 (0-5)

TABLICA

TABLICA 1. VIDOV AN 2. BUDU NOST (P)

23 23

19 19

4 1

0 85 – 12 61 3 97 – 33 58

3. TRNAVA

7 57 – 35 44

4. SPARTAK

8 72 – 38 41

5. BSK

8 54 – 37 41

6. HODOŠAN

9 76 – 55 38

7. RADNI KI

9 59 – 52 37

8. MLADOST (Pr.)

13 46 – 67 26

9. KRALJEV AN 38

13 46 – 70 26

13 38 – 74 24

10. BORAC PMP 11. PODTUREN

15 55 – 75 18

12. POLET (P)

17 48 – 86 18

13. JADRAN

21 23–122 4

AKOVEC - HAJDUK (B) 5-0 (1-0)

STRAHONINEC - SOKOL 3-6 (1-4)

AKOVEC. Igralište: SRC. Sudac: Robert Novak Strijelci: 1-0 Raguž (40), 2-0 Hamonajec (63), 3-0 Ga al (81), 4-0 Raguž (86), 5-0 Kneževi (89) AKOVEC: Tropša, Hamonajec, Ga al, Raguž, Kneževi , Herman, Dobri , Sa er, Vukoja, Škrobar, Damjan HAJDUK: Alijaševi , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šajnovi , Horvat, Slunjski, Radikovi , Preložnjak, Gregorin i , Vrbanec

STRAHONINEC. Igralište: Sportski park. Sudac: Marijan Zadravec Strijelci: 0-1 Ratajec (9), 0-2 Leško (11), 1-2 Zorkovi (15), 1-3 Zadravec (25), 1-4 Ratajec (33), 2-4 Oreški (60), 3-4 Hadži (71-11m), 3-5 Leško (76-11m), 3-6 Leško (85) STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Tomaši , Pulji , Sen ar, Topolnjak, Oreški, Bali , Zorkovi SOKOL: Posavec, Zadravec, Mun ar, Novak, Leško, Trstenjak, Tomaši , Ratajec, Tarandek, Filipovi , Mavrek

TABLICA

OMLADINAC (M) - OMLADINAC (NSR) 0-1 (0-1)

IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 1-0 Varga (11), 2-0 Lajtman (18), 3-0 Domini (31), 3-1 Pušar (90) MLADOST: Ruži , Klinec, Križari , Varga, Domini , Jambrovi , Kolari , Kozjak, Lajtman, Bašek, Perone ŠENKOVEC: Pala nuš, Polak, Baranaši , Tkal ec, Farkaš, Posavec, Turk, Pušar, Kranjec, Vinkovi , Pintari

MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Radovan Posedi Strijelac: 0-1 Januši (25) OMLADINAC: Šari , Zadravec, Paji , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikulaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, Bister OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Medved, Januši , Vinko, Vlahek, Vukovi , Ilekovi

BRATSTVO (SV) - NEDELIŠ E 2-5 (1-2)

SLOBODA (S) - POBJEDA (GH) 2-2 (2-0)

SAVSKA VES. Sudac: Mladen eke Strijelci: 0-1 Knez (15), 1-1 Boži (30), 1-2 Knez (39), 1-3 Fegeš (64), 2-3 Žnidari (75), 2-4 Knez (77), 2-5 Žnidari BRATSTVO: Šol , Žnidari , Posavec, Horvat D, Boži P, Zeli , Pavlinek, Boži J, Horvat M, Boži S, Zamlji NEDELIŠ E: Mohari , Kova i , Vizinger Damir (55. Borko), Vizinger M, Vizinger Dejan, Ma ek, Žnidari , Vizinger I, Krznar, Sen ar (46. Fegeš), Branilovi (2. Knez)

SLAKOVEC. Igralište: Sportski Park. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Ivanuša (35), 2-0 Krišto (38), 2-2 Topolnjak (65, 87-11m) SLOBODA: Mar ec, Tomši , Lesinger, Lovrec, Ivanuša, Koruni , Okreša, Filip i , He a, Novak POBJEDA: Marcijuš, Logožar, Kova , Horvat, Ivan i , Marcijuš, Furdi, Debelec, Topolnjak, Marcijuš M, Germek

1. SLOGA ( )

25 22

2. OMLADINAC (NSR)

25 20

0 104–32 69 3 90 – 22 62

3. SOKOL

25 15

7 93 – 57 48

4. MLADOST (I)

25 13

6 78 – 48 45

5. NEDELIŠ E

25 11

9 80 – 48 38

6. OMLADINAC (M)

25 12

2 11 55 – 55 38

7. POBJEDA

25 11

4 10 74 – 63 37

8. SLOBODA (S)

25 11

4 10 76 – 69 37

9. SLOBODA (M)

25 10

0 15 75 – 80 30

10. STRAHONINEC

6 12 67 – 76 27

11. ARCHEA- AKOVEC

3 14 56 – 76 27

12. ŠENKOVEC

4 15 43 – 73 22

13. HAJDUK (B)

0 21 39–138 12

14. BRATSTVO (SV)

4 19 38–131 10

27. kolo II. Ĺ˝L MNS - istok GALEB - MLADOST (SM) 1-1 (1-1) OPOROVEC. IgraliĹĄte: NK Galeb. Suci: BoĹžidar Jura i , Marinko HruĹĄoci, Elvir BaĹĄek. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Ĺ trok (1), 1-1 Fleten (32) GALEB: Pigac, Balent N, Petri , Soka , Hertelendi (61. Grana r), Pigac, Horvat, Vuk, Mesari , Balent R, Fleten (83. Slavi ek), trener: Damir Pigac MLADOST: Kranjec, BlaĹžin i , Fran i , Pavlic, Posavec, mrlec, Igrec, Matulin, Orehovec (63. Papak), Markovi (70. Kvakan), Ĺ trok (86. Ĺ ulj), trener: BoĹžidar Kedmenec Ĺ˝u kartoni: Balent, Hertelendi, Petri (Galeb)

CROATIA - BORAC PMP 2-1 (1-0) OREHOVICA. IgraliĹĄte: Gmajna. Suci: DraĹžen Jur ec, Ivan Ĺ˝ganec, Ivan Vlahek. Delegat: KreĹĄimir Glavina Strijelci: 1-0 Kr mar (25), 2-0 RuĹži (83), 2-1 RuĹĄanec (89-11m) CROATIA: Patar ec (85. Bajkovec), avlek, Varga (46. Jeleni ), Kolar, Hunjadi (46. Sinkovi ), urila, Ĺ afari (87. Domini ), PoĹžgaj (46. Poljanec), Kr mar, RuĹži , Jeleni , trener: Dejan Posavec BORAC: JalĹĄovec, Puri (76. Drvoderi ), Jan ec, Zrna, Gavez, Ko evar (82. BaranaĹĄi ), Baksa, Hu nec (80. JambroĹĄi ), Pal , TiĹĄljari , RuĹĄanec, trener: Ivan Zrna Ĺ˝u kartoni: Pal , Zrna (Borac)

TRNAVA - KRALJEV AN 38 2-3 (2-1) GORI AN. IgraliĹĄte: NK Trnava. Suci: Marin Horvat, Josip Kedmenec, Boris Jakovljev. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Cvek S (7-11m), 1-1 Baksa (9), 2-1 FarkaĹĄ (12-11m), 2-2 Ĺ tefok (50), 2-3 Greguri (65) TRNAVA: Dolenec, Gudlin (55. JakĹĄi I), Repalust, Baksa (55. MarkuĹĄi H), Ĺ poljar, FarkaĹĄ, Pintar, JakĹĄi S., Magdaleni , MarkuĹĄi T., Markan N., trener: Petar Medvar KRALJEV AN: RuĹži , Pigac (13. Greguri ), Vlah, Ĺ tefok, Cvek S., Ĺ poljar, Tisaj, Marka (87. BlaĹžeka), Baksa, Vidovi (62. Cvek V), PiĹĄpek, trener: Dubravko MiĹĄ in Ĺ˝u kartoni: Magdaleni , Baksa, Gudlin, Markan N (Trnava); Tisaj, Vidovi , Gregori , RuĹži (Kraljev an)

HODOĹ AN - OMLADINAC (DS) 2-8 (1-5) HODOĹ AN. IgraliĹĄte: Stadion NK HodoĹĄan. Suci: Ĺ˝eljko Hajdarovi , Vlado BlaĹži , Mladen Puklavec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 VlaĹĄi (6), 1-1 Strahija Z (14), 1-2 PataÂŞa (23), 1-5 Vrbanec (34,36,45), 1-6 Cirkven i (55), 1-7 Tizaj (73), 2-7 Strahija Z (87), 2-8 Valen (88) HODOĹ AN: Krznar, HabuĹĄ (82. Bergovec), Vugrinec (65. Kranj ec D), Sinkovi Marko, Kova D, Sinkovi MiĹĄel (46. Strahija G), Vlah, Naran a, Kova K, Puri (82. Kranj ec S), Strahija Z., trener: Goran Strahija OMLADINAC: Apostolovski, Posavec, RuĹži , Kova i , Taradi, RoĹĄani (53. Tizaj), VlaĹĄi (81. Valen ), Domjani , PataÂŞa, Vrbanec (70. Saka ), Cirkven i (58. Debelec), trener: DuĹĄan Podgorelec Ĺ˝u kartoni: Strahija Z (HodoĹĄan); Kova i (Omladinac)

POLET (P) - BUDU NOST (P) 5-0 (1-0) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte: Petar PerĹĄi . Suci: Darko Filip i , Ivica Horvat, Valen no Kantoci. Delegat: Ĺ˝eljko Podgorelec Strijelci: 1-0 Vukovi (27), 2-0 Pal (55), 3-0 Vukovi (59), 4-0 Pal (70), 5-0 Pal (80) POLET: VaĹĄ, KriĹĄto M, KriĹĄto N (61. Lebar), Magdaleni , BaĹĄek, Vibovec, Posavec, Vukovi , Lisjak (75. Halabarec), Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi BUDU NOST: Pancer, Pala i , Ma ek, Hali , Lon ari , Klobu ari M., Hali T., Lastavec, Klobu ari L, Mar nec, Novak, trener: Ivan Gajnik Ĺ˝u kartoni: Pal (Polet)

DRAVA (DM) - VIDOV AN 0-3 (0-0) D.MIHALJEVEC. IgraliĹĄte: Prek Druma. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Matija Filipi . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Nemet Dino (55-11m), 0-2 Nemet Dino (68), 0-3 FriĹĄ i (77) DRAVA: Cve ni , Ivaci, Igrec F (80. Mihalac J), Hladnik (80. Bartoli I), Mihalac D (65. Kos), Orehovec, Pongrac, Ke keĹĄ (73. Bartoli ), Herc (46. Ĺ trok), Gorupi , Igrec J., trener: Tomislav Lipi VIDOV AN: Kranjec (82. LukĹĄa), Horvat (67. mrlec), LukĹĄa, Varga, Hujs, Nemet Dino (75. Omazi ), Herman, Nemet Danijel, FriĹĄ i , Matulin, Petri , trener: Damir Ujlaki Ĺ˝u kartoni: Gorupi , Mihalac, Bartoli (Drava); Matulin (Vidov an)

DUBRAVA - DUBROV AN 2-3 (1-1) SIVICA. IgraliĹĄte: NK Dubrava. Suci: Jasmin Lozi , Jadran Kukovec, Stjepan Novak. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Varga (30), 1-1 Brljak (43), 2-1 Vidovi (55), 2-2 Hajdinjak (60), 2-3 BalaĹžinec (89) DUBRAVA: ÂŁuranec, Tkalec, Paler (58. Palir), Bobi anec M, Kerovec, Horvat, Bobi anec S, Vidovi , Sabol, Varga (67. Sekuli ), Drk (46. Bari ), trener: Vladimir Sabol DUBROV AN: Fabi , Jakupak, Ĺ te , Matotek, Hajdinjak, LukĹĄa, Jadan Domink, Brki (76. Ĺ˝ini ), Pongrac (56. BalaĹžinec), Brljak (89. Hajdinjak), Pahek, trener: Damir Mare Ĺ˝uti kartoni: Horvat, Bari (Dubrava); Ĺ tefi , Fabi , Hajdinjak, BalaĹžinec, Jadan Dominik, Pahek (Dubrov an)

23. svibnja 2014. II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ISTOK

OPOMENUTI IGRA I

Vje iti susjedski derbi Gori an D. Kraljevec pripao Kraljev anu Kraljev an 38 pobjedom u Gori anu korak bliĹže naslovu. Pravi susjedski derbi i po poloĹžaju na ljestvici pra lo je blizu 500 gledatelja. Dekor kojeg mogu poĹželje i mnoge prvoligaĹĄke mom adi. Gosti iz Donjeg Kraljevca su prvi poveli ve u 7.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Silvestar Cvek. JoĹĄ se nije s ĹĄalo slavlje gos ju, a doma i dvije minute kasnije preko Petra Bakse poravnavaju na 1-1. Sad pak u 12.minu doma a Trnava ima kazneni udarac kojeg je za vodstvo od 2-1 realizirao David FarkaĹĄ. Tom minimalnom doma om prednoĹĄ u se o ĹĄlo na odmor. Samo ĹĄto je po eo drugi dio u 50.minu gos zgoditkom Stanka Ĺ tefoka ponovno utakmicu vra aju na po etak poravnanjem na 2-2. KreĹĄimir Greguri kojeg je trener gos ju Dubravko MiĹĄ in uveo u igru dosta rano u 13.minu umjesto Nenada Pigaca rijeĹĄio je svojim zgoditkom u 65.minu pitanje pobjednika u ovoj utakmici. Sudac utakmice Marin Horvat sa svojim pomo nicima odsudio je utakmicu â&#x20AC;&#x17E;prvoligaĹĄkiâ&#x20AC;&#x153;. Po etvoricu je igra a u svakoj mom adi opomenuo. Petarda Poleta Budu nos . Trostruki doma i strijelac MiĹĄo Pal . Davor Vukovi je bio strijelac jedinog zgoditka za doma e u prvom poluvremenu. Gos iz Podbresta u drugom su poluvremenu pali. Uslijedila su tri ve spomenuta zgoditka MiĹĄe Pal ja i joĹĄ jedan, odnosno drugi na utakmici Davora Vukovi a za kona nih 5-0 za Polet. Samo jedan opomenu igra i to iz mom adi Budu nos . U Oporovcu podjela bodova. Gos iz Svete Marije poveli su ve u 30.sekundi utakmice zgoditkom Davora Ĺ troka. Na kona nih 1-1 poravnao je u 27.minu Marko Fleten. Imali su nakon toga jedni i drugi prigode za do i do pobjede, ali je na kraju ostalo nerijeĹĄeno. Samo su doma i imali opomenute igra e i to trojicu. Visok doma i poraz HodoĹĄana. Omladinac je na gostovanju ve nakon prvih 45 minuta igre imao vodstvo od 5-1 koje je u dru-

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOĹ AN OMLADINAC (DS) GALEB CROATIA DUBRAV AN VIDOV AN DUBRAVA SK BUDUqNOST (P) GRANI AR (N) BORAC PMP DRAVA (DM)

27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27

19 16 16 13 14 11 10 11 10 9 9 8 8 8 7 4

2 6 5 10 3 6 7 4 6 5 5 6 5 4 4 8

6 5 6 4 10 10 10 12 11 13 13 13 14 15 16 15

83 â&#x20AC;&#x201C; 34 51 â&#x20AC;&#x201C; 28 81 â&#x20AC;&#x201C; 42 50 â&#x20AC;&#x201C; 37 71 â&#x20AC;&#x201C; 62 65 â&#x20AC;&#x201C; 55 50 â&#x20AC;&#x201C; 52 39 â&#x20AC;&#x201C; 54 45 â&#x20AC;&#x201C; 52 44 â&#x20AC;&#x201C; 55 43 â&#x20AC;&#x201C; 64 37 â&#x20AC;&#x201C; 51 39 â&#x20AC;&#x201C; 54 41 â&#x20AC;&#x201C; 49 42 â&#x20AC;&#x201C; 60 37 â&#x20AC;&#x201C; 69

59 54 53 49 45 39 37 37 36 32 32 30 29 28 25 20

gom poluvremenu joĹĄ i pove ao na kona nih 8-2. Dobro su proĹĄli gledatelji koji su vidjeli ak deset zgoditaka. Sama igra nije bila previĹĄe kvalitetna jer su gos iz DrĹžeimurec-Strelca jednostavno razmontirali doma ine. Mateo Vrbanec je sa tri zgoditka bio naje kasniji kod gos ju. Uz njega po jednom su se u listu strijelaca upisali redom DraĹžen VlaĹĄi , Nikola PataÂŞa, Bojan Cirkven i , Jurica Tizaj i Marko Valen . Za HodoĹĄan je oba zgoditka pos gao njihov kapetan i najbolji strijelac Zoran Strahija. Po jedan je igra u svakoj mom adi bio opomenut. Doma a pobjeda Croa je. Sa po jednim pos gnu m zgoditkom u svakom poluvremenu i promaĹĄenim kaznenim udarcem u 52.minu od strane Marka RuĹži a Croa ja je upisala pobjedu. Kapetan mom adi Marijan Kr mar prvi je u 25.minu savladao vratara Borca PMP Stjepana JalĹĄovca. Po drugi put je lopte u njegovoj mreĹži bila tek u 83.minu . Kako doma i nisu realizirali kazneni udarac gos iz Tur iĹĄ a svoj jesu minutu prije kraja utakmice. UspjeĹĄan sa bijele to ke za smanjenje poraza na 2-1 bio je njihov kapetan mom adi SiniĹĄa RuĹĄanec. Dva opomenuta igra a oba iz mom adi Borca PMP. Dubrav anu pobjeda u Sivici. Nakon prvih 45 minuta bilo je 1-1. Doma a Dubrava povela je u 30.minu zgoditkom Petrika Varge, a na 1-1 poravnao je dvije minute prije kraja prvog poluvremena Benjamin Brljak. Doma i u novo vodstvo dolaze u 55.minu zgoditkom Alena Vidovi a. Gos iz Donje Dubrave pet minuta kasnije ponovno se vra aju u igru zgoditkom Ivana Hajdinjaka. Gostuju i trener Mare je u 56.minu u igru uveo mladog Lovru BalaĹžineca, a ovaj je minutu prije kraja utakmice gos ma svojim zgoditkom donio radost pobjedom od 3-2. Sudac utakmice Jasmin Lozi nije se baĹĄ proslavio jer je od osam izre enih opomena pet izrekao za prigovor na njegove odluke. Pomalo udno da tako trenira na terenu strogo u. Glasniji su bili gostuju i igra i koji su ih zaradili e ri, odnosno ukupno ĹĄest, a doma i su imali dvojicu opomenu h igra a. Vidov an do pobjede u Donjem Mihaljevcu s gao u drugom poluvremenu. Nakon prvog poluvremena zgoditaka nije bilo, mada su gos iz Donjeg Vidovca imali dvije lijepe prigode za pos i zgoditak. Po etkom drugog dijela u 55.minu gos imaju kazneni udarac kojeg je realizirao Dino Nemet. Is je igra strijelac drugog gostuju eg zgoditka u 68.minu . Dominik FriĹĄ i je u 77.minu postavio kona nih 3-0 za Vidov an. Tri opomenuta igra a kod doma e Drave, a jedan kod gos ju. U ehovcu doma ini bolji od Grani ara. Nakon prvog dijela bilo je 1-1. Prvi je SK poveo u 24.minu zgoditkom Zvonimira Grabanta. Pet minuta prije kraja prvog poluvremena poravnao je na 1-1 Antonio Drvoderi . Gos iz Novakovca posustali su u samoj zavrĹĄnici utakmice. Laszlo Prosenjak ma arski internacionalac doveo je u 77.minu doma e u vodstvo od 2-1, a kona nih 3-1 djelo je Marka Mihaljaca deset minuta prije kraja utakmice. Doma i trener Mario Cvetko stalno je imao neĹĄto za re i sucu utakmice Hergo u kako sudi pa ga je ovaj lijepo poslao preko ograde. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

GALEB â&#x20AC;&#x201C; Renato Balent (3146), Danijel Hertelendi (2008), Dean Petri (3142); VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; Mario Matulin (2234); TRNAVA â&#x20AC;&#x201C; Petar Baksa (3203), Sandi Magdaleni (3243), Leonard Gudlin (3221), Nikola Markan (3252); HODOĹ AN â&#x20AC;&#x201C; Zoran Strahija (3104); DRAVA (DM) â&#x20AC;&#x201C; Ivan Gorupi (3589), Damir Mihalac (2924), Mar n Bartoli (4113); OMLADINAC (DS) â&#x20AC;&#x201C; Goran Kova i (3042); KRALJEV AN 38 â&#x20AC;&#x201C; KreĹĄimir Greguri (5592), Mar n Tisaj (229), Marko Vidovi (3280), Nikola RuĹži (6552); GRANI AR (N) â&#x20AC;&#x201C; Antonio Ĺ opar (2531), Nikola Krznar (718); DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; Emil Ĺ te (4924), Filip Fabi (1820), Ivan Hajdinjak (6006), Lovro BalaĹžinec (9383), Dominik Jadan (1817), Niko Pahek (6009); DUBRAVA â&#x20AC;&#x201C; Dario Horvat (2452), Karlo Bari (122); POLET (P) â&#x20AC;&#x201C; MiĹĄo Pal (652); BORAC PMP â&#x20AC;&#x201C; Dominik Pal

(2755), Ivan Zrna (1928); SK â&#x20AC;&#x201C; Dejan Lon ari (3092), Laszlo Svelecz (10167)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GALEB â&#x20AC;&#x201C; Danijel Hertelendi (2008); BORAC PMP â&#x20AC;&#x201C; Ivan Zrna (1928); TRNAVA â&#x20AC;&#x201C; Sandi Magdaleni (3243), Petar Baksa (3203), Leonard Gudlin (3221), Nikola Markan (3252); KRALJEV AN 38 â&#x20AC;&#x201C; KreĹĄimir Greguri (5592); DUBRAVA â&#x20AC;&#x201C; Dario Horvat (2352) NOV ANA KAZNA NK SK ehovec kaĹžnjava se po l. 50 DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500,00 kuna zbog isklju enja trenera na utakmici odigranoj u ehovcu.

LISTA STRIJELACA 33 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; MiĹĄo Pal (Polet P) 31 zgoditak â&#x20AC;&#x201C; Zoran Strahija (HodoĹĄan) 23 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Jurica Tizaj (Omladinac DS) 22 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Baksa (Kraljev an 38) 20 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; KreĹĄo Kova (HodoĹĄan) 19 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Miroslav Pigac (Galeb) 18 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Simon JakĹĄi (Trnava) 16 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Danijel Lovrek (Grani ar N), Benjamin Brljak (Dubrav an) 14 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Filip PiĹĄpek (Kraljev an 38), Ivica Mun ar (Grani ar N), Josip Igrec (Drava DM) 12 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Marko Baksa (Borac PMP) 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek (Budu nost P), Davor Ĺ trok (Mladost SM), Alen Vidovi (Dubrava) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Gajnik, Miroslav Lisjak (Polet P), Nikola Patafta (Omladinac DS) 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Goran Strahija (HodoĹĄan), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Goran Orehovec (Drava DM), Luka Lipi (Kraljev an 38), Aldin Begovi ( SK)

SK - GRANI AR 3-1 (1-1) EHOVEC. IgraliĹĄte: eske. Suci: Franjo Hergo , Dominik Mihoci, Erik Ĺ˝erdin. Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 1-0 Grabant (24), 1-1 Drvoderi 40), 2-1 Prosenjak (77), 3-1 Mihaljac (80) SK: Grabant, BoĹžek, Lancos, BaĹĄnec (67. Svelecz), Horvat, Lon ari , Begovi , Grabant (80. Prosennjak), Lisjak, Mihaljac, ViĹĄnji , trener: Mario Cvetko GRANI AR: Magdaleni , Orehov, Buhin, Ĺ opar, BlaĹžon, Novak, Krznar, Horvat, Lovrek, Drvoderi , Petak, trener: Tomica BlaĹžon Ĺ˝u kartoni: Lon ari , Svelesz ( SK); Ĺ opar, Krznar (Grani ar) Crveni: Mario Cvetko, trener SK

28. kolo, parovi, suci i delegat: DrĹžimurec-Strelec: OMLADINAC â&#x20AC;&#x201C;CROATIA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Zdravko TopliĹĄnjak, pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Ivan Kova ); Tur iĹĄ=e: BORAC PMP â&#x20AC;&#x201C; GALEB (nedjelja u 17,30 sa , sudac Nino Ĺ krobar, pomo nici Morano Vlah i Mario Horvat, delegat Stjepan Fic); Sveta Marija: MLADOST â&#x20AC;&#x201C; DRAVA (DM) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici BoĹžidar Kolari i Ivica Horvat, delegat KreĹĄimir Glavina); Donji Vidovec: VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; DUBRAVA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Erik Ĺ˝erdin, pomo nici Ivan Vlahek i Nenad Ĺ trek, delegat Ma ja PoredoĹĄ), Donja Dubrava: DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; SK (nedjelja u 17,30 sa , sudac DraĹžen Jur ec, pomo nici Stjepan Novak i Robert Kolari , delegat Mijo Horvat); Novakovec: GRANI AR â&#x20AC;&#x201C; POLET (P) (nedjelja u 10,30 sa , sudac BoĹžidar Jura i , pomo nici Ivica Felker i Vlado BlaĹži , delegat Davor Drvenkar); Podbrest: BUDUqNOST â&#x20AC;&#x201C; TRNAVA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Rudolf iĹžmeĹĄija, pomo nici Tomislav urila i Damir Mesari , delegat Stjepan ÂŁuranec), Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 â&#x20AC;&#x201C; HODOĹ AN (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Slavko Novak) NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

27. kolo II. Ĺ˝NL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ZAPAD HAJDUK (V) - TRNOVEC 1-1 (0-0) Ĺ TRUKOVEC. IgraliĹĄte: NK Hajduk. Suci: Damir Aldi , SiniĹĄa Luka i , Danijel Ko ila. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Pintari (72), 1-1 Zadravec (80) HAJDUK: Jurovi , HrĹženjak D, Vrbanec, Ma ari , Jurovi , HrĹženjak L, Debelec M, PeriĹĄi , Debelec G, Rob, Ma ari , trener: Darko Rob TRNOVEC: KoĹĄak, Novak (42. TomaĹĄi ), PeriĹĄi , Kova i , Flac, Petri , Vincek, Pintari , Govedi , Miko, Kos, trener: Kris jan Kiri Ĺ˝u kartoni: PeriĹĄi , HrĹženjak D (Hajduk); Novak, Miko, Kos, Vincek (Trnovec)

NAPREDAK - STRAHONINEC 1-4 (0-3) G.KRALJEVEC. IgraliĹĄte: Gmajna. Suci: Zdravko TopliĹĄnjak, Branko Martan, Josip Jurinec. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Mar ec (22), 0-2 VuruĹĄi (28), 0-3 Zlatarek (42), 1-4 Mar ec (50,67) NAPREDAK: Ĺ˝agar, MatoĹĄa, Hu nec, Lepen, Ĺ˝ganec S, JambroĹĄi , Tkal ec (38. Ĺ˝ganec Marinko), Kova i (68. Ĺ antl), Vrtari , Bistrovi , Vidra (75. Hu nec), trener: Ivan Ĺ ardi STRAHONINEC: BoĹžak, Ĺ˝erjav (55. Fu ko), Kolar, JanuĹĄi , ViĹĄnjari , Zlatarek, Drabi , VuruĹĄi (60. Kova i ), Brez, Mar ec, Kopjar (70. Posavec), trener: Jurica JaluĹĄi Ĺ˝u kartoni: Vidra (Napredak); Brez, Mar ec, Zlatarek (Strahoninec)

BRATSTVO (SV) - VENERA PMP 1-4 (0-2) SAVSKA VES. IgraliĹĄte: NK Bratstvo. Suci: Mario Buhin, Lidija Kralji , Renato Vuk. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Pintari (29), 0-2 Dove er (42), 1-2 Horvat (70), 1-3 Pintari (75), 1-4 Dove er (89) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Srnec, HanĹžekovi (79. Vugrin), Novak, Horvat S, Flahov, Ri ko (70. Horvat N), VuruĹĄi , Vidovi , Horvat F, trener: Danijel Novak VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko, Rob (72. Kerman), Pozder, Celinger, Ciglari , Pintari (89. Ov ar), Dove er, Peras, Marodi, trener: Vladimir Bartoli Ĺ˝u kartoni: Horvat F (Bratstvo); Dove er (Venera) Crveni: Peras (Venera)

DRAVA (K) - ME IMUREC 0-1 (0-0) KURĹ ANEC. IgraliĹĄte: NK Drava. Suci: Bojan Juras, Dragan Hrustek, Antun Koruni . Delegat: Tomislav Ĺ ol Strijelac: 0-1 Bali (79) DRAVA: Martin evi , Zanjko Marin, Ĺ ol, Zanjko D, PostruĹžin, Dombaj, Carevi B, Zanjko Mihael, Gori anec, Bezek, Carevi M, trener: Kris jan Varga MEÂŁIMUREC: Prekupec, Bes jani (60. KoĹĄir), HruĹĄoci, Branilovi , Zanjko N, Fu ek (54. IvanuĹĄa), Bali , IvanuĹĄa, Kregar, Treska S, Treska D, trener: Ĺ˝eljko Novak Ĺ˝u kartoni: Gori anec (Drava); Fu ek, Treska S, Bes jani , Kregar, IvanuĹĄa (Me imurec)

JEDINSTVO (GM) - JEDINSTVO (NSnD) 2-5 (1-2) G.MIHALJEVEC. IGraliĹĄte: Pod Borom. Suci: Dario Srnec, Zoran Novak, Ĺ˝elimir Bertovich. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-2 Piska (2, 5), 1-2 Novak (16), 1-3 KapeĹĄ (51), 1-4 JambroĹĄi (59), 1-5 PlaÂŞak (82), 2-5 Golub (88) JEDINSTVO (GM): Ter, Krumpi S., Krumpi M (72. Ladi ), Vuk, Plantak, Fujs (40. Horvat), Golub, Kocen, Novak, Ladi , Tr njak, trener: Roman Tr njak JEDINSTVO: Hrani , JaluĹĄi , Gavranovi (80. Plevnjak), ReĹĄetar, JambroĹĄi , Ĺ tajerec, Tkal ec, Piska , Novak (70. PlaÂŞak), ÂŁor evi (75. Cerov ec), KapeĹĄ, trener: Mladen ReĹĄetar Ĺ˝u kartoni: Ladi , Novak (Jedinstvo)

MURA - M.MIHALJEVEC 1-0 (1-0) HLAPI INA. IgraliĹĄte: SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Petar RuĹži , Tihomir Kralji , Mario Pintari . Delegat: Franjo Fais Strijelac: 1-0 Telebuh (15) MURA: Novak, Jurovi , BraniĹĄa, Varga (80. VrĹĄi Mar n), Stojko, Jeki , Horvat (65. VrĹĄi Mihael), Ĺ ardi, Telebuh, Krnjak, Breznik, trener: DraĹžen Novak M.MIHALJEVEC: Magdaleni , anadi, Hamer, Ĺ ol , Trupkovi , Varga, Mesari P., Mesari B, Kova i , Ĺ imunkovi , Posavec (40. PaĹĄar), trener: BoĹžidar MakĹĄadi Ĺ˝u kartoni: Krnjak, Ĺ ardi (Mura); Hamer (MM)

PLAVI (P) - BRATSTVO (J) 4-2 (2-1) PEKLENICA. IgraliĹĄte: Pocurke. Suci: Damir Klari , Toni FaĹžon, Milivoj Bali . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Na (7), 1-1 Ĺ kvorc S (24), 2-1 Trstenjak (44), 3-1 Ĺ˝ganec (53-11m), 3-2 Vinko (74), 4-2 Kuzma (90) PLAVI: Rajf, Ĺ kvorc S, Trupkovi , Ĺ˝ganec, Drk, Vugrinec, Nerer, Srnec (61. Ĺ kvorc J), Trstenjak, Novak (86. Kuzma), Antokovi (56. Mikuli ), trener: Anton SrĹĄa BRATSTVO: Per i , Leva i Denis, Jambrovi (68. Gori anec), Trstenjak (66. Saka ), Baumgartner, Antoli , Jurovi , Leva i Danijel, Vinko, Gori anec (46. Jambrovi ), Na , trener: Boris ÂŁor evi Ĺ˝u kartoni: Ĺ˝ganec, Novak (Plavi); Trstenjak, Jurovi , Vinko (Bratstvo) Crveni: Trstenjak (Plavi)

Sloboda iz Mihovljana protutnjala kroz Zebanec U KurĹĄancu Me imurcu jesna pobjeda. Utakmica sa dva razli ita poluvremena. Prvo fer i korektno bez opomena, a drugo sa ĹĄest opomena, a moglo ih je bi i joĹĄ viĹĄe. Jedan doma i opomenu , a ak petorica iz redova prvaka. Me imurec ima inicija vu, ali doma a Drava ima prigode i jednom uspijeva pogodi vratnicu. Goste je od zgoditka spasio njihov vrlo dobri vratar Ivan Prekupec. Zgoditak odluke i to rijetko vi en ĹĄkaricama u 79.minu pos Ĺže Nenad Bali . Visoki doma i poraz Zebanca. Ve nakon prvog poluvremena gos iz Mihovljana imaju vodstvo od 4-0. U tome im je pomoglo i to ĹĄto su doma i ve u 8.minu ostali bez trenera-igra a Danijela Kojtera. Prvu je dobio opomenu zbog prigovora na odluku suca utakmice Duman i a, a drugu nakon ĹĄto je nastavio sa prigovaranjem i galamom na suca. Nakon ĹĄto je bio isklju en nastavio je prilikom izlaska s terena s vrije anjem i psovanjem pa ga eka lijepa kazna. No, on se poĹžalio delegatu Vuku da ga je sudac Duman i vrije ao i prije o da e ga istu i ĹĄto isto nije u redu. Tko e njega kazni ? Sloboda je igrala i zabijala. Trostruki strijelac bio je Davor Mu i . Dva je pos gao u prvom poluvremenu, a jedan u drugom. Dva je zgoditka pos gao Kris jan Culjak, a po jedan do sedmice Denis Tremski iz kaznenog udarca odmah na po etku u 8.minu , kada je Kojter â&#x20AC;&#x17E;poludioâ&#x20AC;&#x153; i Karlo Posavec. Dva doma a opomenuta igra a. U Gornjem Mihaljevcu sudar dvaju Jedinstva. Bodove su odnijeli gos iz Novog Sela na Dravi. Za pet minuta igre ve su gos sa dva zgoditka Brune Piska a vodili 2-0. Mario Novak je ubrzo u 16.minu smanjio na 2-1. U drugom dijelu gos odlaze na visokih 5-1 zgodicima redom DraĹžena KapeĹĄa, Dejana JambroĹĄi a i Dejana PlaÂŞaka. Dvije minute prije kraja utakmice Dejan Golub je doma i poraz ublaĹžio na 5-2. Dvojica doma ih opomenu h igra a. Plavi bolji od Bratstva. Gos iz Jurovca dobro su krenuli u utakmicu i u 7.minu zgoditkom Dejana Na a poveli. Do poluvremena Plavi preokre u rezultat. SiniĹĄa Ĺ kvorc poravnao je na 1-1 u 24.minu , a u vodstvo doveo Darko Trstenjak minutu prije odlaska na odmor. Po etkom drugog dijela u 53.minu doma i imaju kazneni udarac kojeg je realizirao za vodstvo od 3-1 Mario Ĺ˝ganec. Plavi od 59.minute igraju sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Darko Trstenjak. Miran Vinko uspio je Bratstvo pribliĹži doma inu svojim zgoditkom u 74.minu . Kris jan Kuzma je postavio kona nih 4-2 za Plave u trenutku kad su ve svi ekali kraj utakmice. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Doma i poraz Bratstva. Ve je nakon prvih 45 minuta igre Venera PMP imala zgodicima Marija Pintari a u 29.minu i SiniĹĄe

ZEBANEC - SLOBODA (M) 0-7 (0-4) ZEBANEC. IGraliĹĄte: NK Zebanec. Suci: Marijan Duman i , Ivica Felker, Mladen eke. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Tremski (8), 0-2 Mu i (16), 0-3 Mu i (40), 0-4 Culjak (43), 0-5 Posavec (46), 0-6 Culjak (69), 0-7 Mu i (82) ZEBANEC: Kocijan, Graf (57. Pani ), Ĺ˝ivko, Sabol, Ĺ˝uni G., Grabar, Puri , Ĺ˝uni F, Vran i (8. Ko ila), Kodba, Kojter, trener: Danijel Kojter SLOBODA: Horvat (74. Deban), BelĹĄe, Tisaj (46. Bel), Sovar (46. Ĺ˝eleĹžnjak), alopa, Novak, Tremski (61. Bubek), Lukman, Mu i , Culjak (72. Hajdinjak), Posavec, trener: Damir Vrbanec Ĺ˝u kartoni: Ĺ˝uni , Pani (Zebanec) Crveni: Kojter (Zebanec)

Dove era u 42.minu vodstvo od 2-0. Tek u 70.minu doma ini su uspjeli smanji gostuju e vodstvo na 2-1 zgoditkom Filipa Horvata. Na 3-1 vodstvo gos ju u 75.minu povisuje svojim drugim zgoditkom Mario Pintari . Tri minute kasnije igra Venere PMP Zoran Peras u svom kaznenom prostoru igra rukom po lop u izglednoj prigodi za doma e i zara uje od suca utakmice Buhina isklju enje, a Bratstvo ima kazneni udarac. Daniel Novak namjes o je loptu na bijelu to ku i promaĹĄio okvir vra ju. I SiniĹĄa Dove er pos Ĺže svoj drugi zgoditak na utakmici minutu prije kraja za kona nih visokih 4-1 za Veneru PMP. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Strahonincu pobjeda u Gornjem Kraljevcu. U prvom poluvremenu je sve bilo rijeĹĄeno jer gos dolaze do vodstva od 3-0 zgodicima Denisa Mar eca, Denisa VuruĹĄi a i Darka Zlatareka. Po etkom drugog dijela u 50.minu Napredak je uspio smanji na 3-1 zgoditkom Emila Vidre. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Denis Mar ec u 67.minu postavlja kona nih 4-1 za Strahoninec. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a u utakmici u kojoj su jedni i drugi imali dosta prigoda, a pos gnuto je samo pet zgoditaka. U Ĺ trukovcu podjela bodova. Dugo je bilo 0-0, a onda su gos iz Trnovca u 72.minuti poveli zgoditkom Matije Pintari a. Osam minuta kasnije doma i Hajduk uspijeva zgoditkom Petra Zadravca koji je samo deset minuta ranije uĹĄao u igru kao joker s klupe i uspio poravna na kona nih 1-1 i tako doma ine spasi od poraza. Dva doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a. Mura upisala doma u jesnu pobjedu. Mali Mihaljevec je imao puno viĹĄe prigoda da pos gne zgoditak, ali su napada i bili neu inkovi . Ivica Telebuh bio je strijelac jedinog i pobjedni kog doma eg zgoditka u 15.minuti. U drugom dijelu grmljavina i pravi pljusak ometali su igra e jedne i druge mom adi u neĹĄto boljem razvoju igre. Dva su doma a igra a bila opomenuta, a jedan gostuju i.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME~IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC BRATSTVO (J) HAJDUK (Ĺ ) MURA VENERA PMP DRAVA (K) M. MIHALJEVEC NAPREDAK TRNOVEC ZEBANEC

27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27

23 18 16 15 15 12 11 10 9 9 9 8 8 6 5 6

2 4 4 4 1 9 7 5 6 3 3 5 5 5 7 2

2 5 7 8 11 6 9 12 12 15 15 14 14 16 15 19

95 â&#x20AC;&#x201C; 25 76 â&#x20AC;&#x201C; 36 83 â&#x20AC;&#x201C; 47 55 â&#x20AC;&#x201C; 42 49 â&#x20AC;&#x201C; 47 53 â&#x20AC;&#x201C; 40 50 â&#x20AC;&#x201C; 47 50 â&#x20AC;&#x201C; 44 42 â&#x20AC;&#x201C; 55 43 â&#x20AC;&#x201C; 54 33 â&#x20AC;&#x201C; 55 42 â&#x20AC;&#x201C; 53 39 â&#x20AC;&#x201C; 52 30 â&#x20AC;&#x201C; 66 33 â&#x20AC;&#x201C; 71 21 â&#x20AC;&#x201C; 60

71 58 52 49 46 45 40 35 33 30 30 29 29 23 22 20

LISTA STRIJELACA 29 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Darijan Treska (Me imurec) 28 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bojan Kregar (Me imurec) 25 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Davor Mu i (Sloboda M) 20 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Denis VuruĹĄi (Strahoninec) 18 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Dejan Na (Bratstvo J) 17 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Daniel Novak (Bratstvo SV), MiĹĄel Popovi , DraĹžen KapeĹĄ (Jedinstvo NSD) 15 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Dove er (Venera PMP) 14 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Treska (Me imurec) 13 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Kris jan Culjak (Sloboda M) 12 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Tomica Nerer (Plavi Pek.) 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Josip Ma ari (Hajduk Ĺ ) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Miran Vinko (Bratstvo J) 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Nikola Gori anec (Drava K), Slavko ÂŁor evi (Jedinstvo NSD), Nikola Petri (Trnovec), Mario Vidovi (Bratstvo SV),Ivica Telebuh (Mura), Denis Tremski (Sloboda M)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (SV) â&#x20AC;&#x201C; Filip Horvat (1361); MEÂŁIMUREC â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Fu ek (2479), SaĹĄa Treska (88), Nino Bes jani (2362); JEDINSTVO (GM) â&#x20AC;&#x201C; Mario Novak (5291); ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Gordan Ĺ˝uni (4582), Boris Pani (10175) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; Zoran Peras (3896) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica PLAVI â&#x20AC;&#x201C; Darko Trstenjak (740) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Danijel Kojter (1071) po l. 53 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

OPOMENUTI IGRA I STRAHONINEC â&#x20AC;&#x201C; Dario Brez (1448), Denis Mar ec (5938), Darko Zlatarek (1354); TRNOVEC â&#x20AC;&#x201C; Dario Vincek (3335), Dino Kos (9719), Goran Miko (9720), Zlatko Novak (9153); ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Gordan Ĺ˝uni (4582), Boris Pani (10175); MURA â&#x20AC;&#x201C; Alen Krnjak (5530), Antonio Ĺ ardi (4721); HAJDUK (Ĺ ) â&#x20AC;&#x201C; Dominik HrĹženjak (2876), Nikola PeriĹĄi (428); DRAVA (K) â&#x20AC;&#x201C; Nikola Gori anec (1962); BRATSTVO (J) â&#x20AC;&#x201C; Goran Trstenjak (3785), Luka Jurovi (323), Miran Vinko (3824); NAPREDAK â&#x20AC;&#x201C; Emil Vidra (746) JEDINSTVO (GM) â&#x20AC;&#x201C; Mihael Ladi (107), Mario Novak (5291); PLAVI â&#x20AC;&#x201C; Mario Ĺ˝ganec (3285), Aleksandar Novak (6722); VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Dove er (1564); MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; Luka Hamer (1101); MEÂŁIMUREC â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Fu ek (2479), SaĹĄa Treska (88), Nino Bes jani (2362), Bojan Kregar (157), Dejan IvanuĹĄa (51); BRATSTVO (SV) â&#x20AC;&#x201C; Filip Horvat (1361)

28. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO â&#x20AC;&#x201C; ZEBANEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dominik FilipaĹĄi , pomo nici Josip Jurinec i Antun Koruni , delegat Petar Krha ); Mihovljan: SLOBODA â&#x20AC;&#x201C; DRAVA (K) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Marinko HruĹĄoci i Mario Sukanec, delegat; Nikola Toplek); Dunjkovec-Prete nec: ME~IMUREC â&#x20AC;&#x201C; BRATSTVO (SV) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Boris Jakovljev i Danijel Ko ila, delegat Stjepan Talan); Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; HAJDUK (Ĺ ) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Valen no Kantoci i Mladen eke, delegat Dragu n Borko), Trnovec: TRNOVEC â&#x20AC;&#x201C; MURA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Filip Hrustek, pomo nici Dragan Hrustek i Mladen Puklavec, delegat Ĺ˝eljko Podgorelec); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; NAPREDAK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Filip Aldi , pomo nici Renato Vuk i Antun Kukovec, delegat Dejan Kova ); Strahoninec: STRAHONINEC â&#x20AC;&#x201C; PLAVI (Pek.) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Ma ja Filipi i Matej Mesari , delegat Josip Lesjak), Jurovec: BRATSTVO â&#x20AC;&#x201C; JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici SaĹĄa Mihali i Franjo Horvat, delegat Ivan Mezga) NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

23. svibnja 2014.

19. kolo III. ŽNL MNS - istok TRNJE - TORPEDO 0-12 (0-5) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: Gaji . Suci: Robert Kolari , Boško Martan, Mario Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Šol (10), 0-2 Tuksar Damir (12), 0-3 Tuksar Dragan (15), 0-4 Fran i (17), 0-5 Pintari (24), 0-6 Tuksar Dragan (58), 0-7 Šol (66), 0-9 Tuksar Damir (68,75), 0-10 Tuksar Dragan (80-11m), 0-11 Šol (84), 0-12 Fran i (86) TRNJE: Baranaši , Matkovi , Vadlja, Kolari , Bistrovi , Grivec, Faji , Pavlic, Vuji , Radi , Pandur, trener: Franjo Jan ec TORPEDO: Herceg, David, Novak (67. Jezernik), Strojko, Tuksar Dragan, Pintari , Fran i , Šol , Tuksar Damir, Pintari , Jambroši , trener: Leonard Sanjkovi Žu kartoni: Vuji , Pandur (Trnje); Šol , Tuksar Dragan (Torpedo)

BORAC (DH) - EKO 1-3 (0-1) D.HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Suci: Marko Smrti , Dražen Horvat, Mario Sukanec. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Opa ak (26-11m), 0-2 Lastavec (67), 0-3 Mihaljkovi (70), 1-3 Pozderec Matej (83) BORAC: Harmicar J, Jur ec, Kolari , Pozderec Mišel (73. Farkaš), Harmicar P, Baksa, Branilovi , Pozderec I, Jesenovi (68. Taradi), Pozderec Matej, Pintari , Taradi, trener: Damir Far EKO: Juras, Novak, Horvat, Balog, Gori anec (22. Brki ), Višnji , Opa ak, Ma ek An elko, Mihaljkovi , Lastavec, Ivanuši , trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Pozderec Matej (Borac); Horvat, Višnji , Lastavec, Juras (Eko) Crveni: Jur ec (Borac); Ivanuši (Eko)

RADNI KI (G) - JADRAN (Š) 1-0 (1-0) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Dominik Filipaši , Casimir Rodrigue, Filip Jurman. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Horvat (43) RADNI KI: Horvat Mihael, Blaži (46. Horvat N), Baksa (79. Cerovec), Horvat D (87. Vargek), Paler, Horvat E, Novak, Jalšovec (46. Tomašek), Horvat Ma ja (84. Sabol), Pal , Habuš, trener: Vladimir Križai JADRAN: Kameni , Štampar, Antonovi (80. Trupkovi ), Zagorec, Korent, Kresinger, Lon ari , Kontrec, Makar, Lehkec, Mlinari , trener: Bruno Matotek Žu kartoni: Korent, Kontrec (Jadran)

DRAŠKOVEC - MLADOST (D) 2-2 (2-0) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Edvin Zobec, Morano Vlah, Filip Hrustek. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Vujasinovi (6), 2-0 Kocijan (41), 2-1 Kolari (66), 2-2 Zrna (88-11m) DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Židov, Ribi , Jambrovi , Repalust (74. Kavran), Bermanec, Matja i , Vujasinovi , Kova (57. Vugrinec), Kocijan, trener: Božidar Repalust MLADOST: Feldi, Majeri M (64. Žerjav J), Majeri D (79. Kos), eh, Žerjav S, Špilek, Ciceli Ante (46. Zrna), Kolari , Ciceli J, Hajdarovi Ž (70. Ciceli Antun), Hajdarovi M, trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Vujasinovi , Ribi , Taradi (Draškovec)

19. kolo III. ŽNL MNS - zapad VU ETINEC - HAJDUK (B) 2-2 (1-1) VU ETINEC. Igralište: Hrastje. Suci: Darijan Zadravec, Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Levec (20), 1-1 Kolar (38), 2-1 Levec (60), 2-2 Galekovi (84) VU ETINEC: Kocijan Davor, Ambruš T., Vabec, Ambruš I., Ambruš E, Friš i , Škvorc, Petri evi , Kamenar, Levec, Krnjak, trener: Slavko £or evi HAJDUK: Horvat, Šimunkovi , Marciuš, Jure (75. Buhanec), Gregorin i Z., Gregorin i N, Galekovi , Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak, trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Kamenar, Friš i , Vabec (Vu e nec); Kolar, Krnjak (Hajduk)

POBJEDA (GH) - BRATSTVO (P) 4-0 (2-0) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Ante Begovi , Dražen Šajnovi , Denis Fic. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Vabec (23), 2-0 Lon ari (27), 3-0 Bistrovi (54), 4-0 Kova (57) POBJEDA: Mikulan, Kocijan (58. Tkal ec), Hanžekovi (70. Gavez), Kova , Florijani , Borko, Vabec (73. Balog), Ladi (75. Kresinger), Bistrovi , Novak D, Lon ari (58. Golub), trener: Alen Herceg BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Škvorc, abradi, Komar (64. Bais), Trupkovi , Kelneri , Poto nik, Kelner, Balog, Ignac (76. Oršoš), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Ladi (Pobjeda); ekunec, Škvorc (Bratstvo)

PLAVI (P) - OMLADINAC (M) 3-6 (1-3) PREKOPA. Igralište: NK Plavi. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Josip Višnjari . Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0-1 Leva i (18), 0-2 Šafari (26), 1-2 Gre¬ (33), 1-3 Vrbanec (34), 2-3 Korošec (55-11m), 2-4 Leva i (66), 3-4 Vinkovi (71), 3-5 Šafari (77), 3-6 Bubek (86) PLAVI: Janež, Korošec, Vodušek, Francki, Fic, Vinkovi (75. Ole ), Gre¬, Kova , Novak, Škvorc, Bistrovi (62. Karlov ec), trener: Jerko Petran OMLADINAC: Murk, alopa, Vrbanec, Lukman, Rudni ki, Posavec (46. Leva i D), Leva i F, Dragovi , Šafari , Vrbanec (83. Bubek), Jovi , trener: Josip Križai Žu kartoni: Gre¬, Karlov ec (Plavi); Posavec (Omladinac)

SLOGA (Š) - ZASADBREG 6-1 (3-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Marko £ur ek, Robert Novak, Matej Mesari . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 2-0 Feguš (10, 16), 3-0 Šoštari (21), 3-1 Rodinger (48-11m), 6-1 Šoštari (71,77,80) SLOGA: Karlov ec (81. Rojko), Žižek, Jelen, Jambrovi , Novak, Sen ar, Smolkovi (61. Bogdan), Šoštari , Feguš (73. Kamerlin), Rob (79. Vi ar), Ple ko (81. Nemec), trener: Dušan Hozjan ZASADBREG: Novak, Hatlak, Šajnovi I (80. Šajnovi S), Rodinger Florijan, Rodinger Filip, Mesari , Dunjko D, Šela, Dunjko K, Koroši , Lukman (46. Sabol ec), trener: Zoran Lukman Žu kartoni: Smolkovi (Sloga); Rodinger, Dunjko D, Koroši , Rodinger Filip (Zasadbreg)

PARAG - DINAMO (Ž) 0-4 (0-1) ŽIŠKOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Zoran Hajdinjak Strijelci: 0-2 Maje (6, 48-11m), 0-4 Horvat (79,89) PARAG: Horvat, Oršoš Z (80. Oršuš M), Oršuš V., Ignac (80. Oršuš M), Oršoš M, Oršuš D, Pec, Še i (76. Horvat S), Horvat B (75. Ignac), Balog S, Oršoš M, Horvat S DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk, Bistrovi , Radek, Kova i (71. Horvat), Fric, Maje , Balog £ (46. Balog M), Dobrani (69. Šparavec), Borko, trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Horvat B (Parag) Crveni: Radek (Dinamo)

MLADOST (S) - D.KONCOV AK 1-6 (1-4) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Filip Aldi , Damir Mesari , Antun Kukovec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Horvat (17), 0-3 Smodiš Ž (21,32), 1-3 Heren i (37-11m), 1-4 Brezni ar (39-11m), 1-5 Sklepi (52), 1-6 Horvat (63) MLADOST: Polanec N., Žerjav (57. Ko ila), Stojko, Leva i , Vuruši , Heren i , Bogdan (81. Novosel), Živ ec, Murkovi , Polanec D, Hošpel, trener: Darinko Vincek DK: Kolbl, Koraj (49. Gori anec), Stajnko, Horvat (63. Flac M), Smodiš Ž (67. Vukovi ), Turk, Brezni ar (54. Pintari ), Smodiš S, Sklepi , Flac D (57. Grof), Matjaši , trener: Tine Špilak Žu kartoni: Polaneca, Stojko, Heren i (Mladost); Turk (DK)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Draškovec još jednom ostao bez pobjede Bod iz Draškovca odlazi u Dekanovec. Nakon prvog poluvremena doma i su imali lijepu prednost od 2-0, ali su gosti u drugom dijelu stigli do izjedna enja. Ve u 6.minuti Draškovec je u vodstvo doveo Tin Vujasinovi . Vrlo slabi sudac utakmice Edvin Zobec u 12.minuti propušta isklju iti igra a Mladosti Tihomira Kolari a koji je u tijeku igre doma eg igra a namjerno udario laktom u lice, a sudac nije uop e reagirao na to. etiri minute prije odmora doma i dolaze do 2-0 zgoditkom Milana Kocijana. U drugom dijelu gosti su prvo u 66.minuti zgoditkom Tihomira Kolari a, koji je ve od prije trebao biti u svla ionici zbog udaranja, smanjili na 2-1. Dvije minute prije kraja utakmice nova velika pogreška suca Zobeca. Za goste je dosudio nepostoje i kazneni udarac. Doma i vratar dolazi prvi do lopte, a gostuju i pada preko njega i sudac dosu uje kazneni udarac. Nakon što je Nikola Zrna pogodio iz 11 metara za kona nih 2-2 u teren za igru utr ava jedan doma i gledatelj, po kasnijem izvješ u trener-igra Josip Ribi i pokušava se obra unati fizi ki sa sucem. No, sre om doma a redarska služba dobro je reagirala i do incidenta nije došlo, ali je zato do njega došlo po završetku utakmice kad je i policija morala intervenirati. Na kraju je 20. kolo, parovi, suci i delegat: Sve Križ: EKO – RADNI KI (subota u 17,30 sa , sudac Robert Radek, pomo nici Dražen Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Dino Jambrovi ); Otok: OTOK – TRNJE (nedjelja u 17,30 sa , sudac Denis Fic, pomo nici Ivan Jarni i Hrvoje Bedi , delegat Dragu n Hozjak); Križovec: TORPEDO – DRAŠKOVEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Vedran Rešetar, delegat Miroslav Glavina); Dekanovec: MLADOST – BUDUqNOST (M) (nedjelja u 17,30 sudac Ivan Žganec, pomo nici Ma ja Kozar i Mario Musta , delegat Antun Vlahek) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

završilo 2-2. Gosti nisu imali opomenutih igra a, ali su ih zato doma i imali trojicu. Eko slavio u Donjem Hraš anu. Pobjedom nad Borcem gosti iz Svetog Križa ostali su u teoretskoj igri za tre e mjesto koje nosi II Me imursku ligu istok. Doma i Borac je u 18.minuti propustio realizirati kazneni udarac. Minutu kasnije Eko je ostao bez Ivana Ivanuši a kojeg eka lijepa kazna od strane disciplinskog suca jer je uz psovanje i pljunuo suca utakmice Smrti a. Do vodstva su došli u 26.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Marko Opa ak. Tim se rezultatom otišlo na odmor. U 67.minuti Eko ima izglednu prigodu za posti i zgoditak, ali igra Borca Marko Jur ec povla i napada a gostiju za dres i zara uje isklju enje. Iz tog slobodnog udarca Jadranko Lastavec dovodi Eko u vodstvo od 2-0. Tri minute kasnije ve je 3-0, a strijelac Bojan Mihaljkovi . Doma i su preko Mateja Pozderca sedam minuta prije kraja utakmice ublažili doma i poraz na 3-1. Jedan doma i, a ak etiri gostuju a opomenuta igra a. Radni ki bolji od Jadrana. Zgoditak odluke za pobjedu Radni kog u 43.minuti postigao je Matija Horvat. Imali su i gosti iz Šte#anca svojih prigoda, ali niti jednu nisu realizirali pa su doživjeli u Gardinovcu minimalni poraz od 1-0. Dva su gostuju a igra a opomenuta dok ih doma i nisu imali. Visok doma i poraz Trnja od Torpeda. Ve su u prvom poluvremenu gosti iz Križovca imali vodstvo od 5-0 koje su u drugom poluvremenu još pove ali za sedam zgoditaka, pa je tucet zgoditaka završio u doma oj mreži. Jedan su gosti zgoditak postigli iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 80.minuti. Imao je Torpedo tri trostruka strijelca Dragana Tuksara, Damjana Šolti a i Damira Tuksara. Dva je puta strijelac bio Andrej Fran i , a jednom Lucijan Pintari . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

TABLICA 1. BUDUqNOST (M)

2 70 – 17 39

2. OTOK

2 48 – 20 35

3. DRAŠKOVEC

3 36 – 20 32

4. EKO (-3)

5 51 – 28 30

5. RADNI KI

7 37 – 30 27

6. MLADOST (D)

8 38 – 47 18

7. BORAC (DH)

10 35 – 48 17

8. TORPEDO

9. TRNJE

12 16 – 82

10. JADRAN

15 13 – 53

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Vinko Berdin (Budu nost M) 16 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 15 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M) 14 zgoditaka – Damjan Šol (Torpedo) 13 zgoditaka – Matej Pozderec (Borac DH) 12 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 11 zgoditaka – Velimir Šimec, Denis Blažin i (Otok) 10 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Bojan Mihaljkovi (Eko) 8 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M), Dejan Ko iš (Otok), Tihomir Kolari , Željko Hajdarovi (Mladost D) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Leon Branilovi (Borac DH),

DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BORAC (DH) – Marko Jur ec (1990) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica EKO – Ivan Ivanuši (5491) po l. 53 DP HNS-a 6 (šest) mjeseci obavljanja svih funkcija u nogometu – do 17.11.2014.

OPOMENUTI IGRA I JADRAN – Dario Korent (2961), Mihael Kontrec (2101) BORAC (DH) – Matej Pozderec (2000) TORPEDO – Damjan Šol (3283), Dragan Tuksar (4958) TRNJE – Darko Vuji (4881), Leon Pandur (5067) EKO – Aleksandar Horvat (1639), Tomica Višnji (1205), Jadranko Lastavec (2131), Tomislav Juras (2084) DRAŠKOVEC – Kristijan Taradi (799), Tin Vujasinovi (9694), Albino Ribi (5496)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA

Nastavlja se borba dvojca za naslov prvaka Sloga uvjerljiva kod ku e. Urbanovo nije imalo utjecaj na doma e, dapa e dodatno ih je stimuliralo da pokažu što znaju. Goste iz Zasadbrega ve su u prvom poluvremenu podarili sa tri zgoditka. Dva je postigao Goran Feguš, a jednog David Šoštari . Po etkom drugog poluvremena gosti imaju kazneni udarac koje je realizirao za smanjenje rezultata na 3-1 Filip Rodinger. Nakon toga u 56.minuti uslijedio je pravi pljusak i sudac utakmice "ur ek je igru prekinuo na etiri minute da se kiša ispuca. Nakon kiše iz neba Zasadbregu je uslijedila nova kiša zgoditaka za visok gostuju i poraz od 6-1. Sva tri preostala zgoditka postigao je David Šoštari i upisao ukupno etiri zgoditka. Jedan doma i, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Donji Koncov ak bez milosti kod susjeda u Selnici. Sa šest su zgoditaka po astili svoje doma ine mom ad Mladosti. Za nešto više od pola sata igre susjedi iz Donjeg Koncov aka imaju vodstvo od 3-0. Miroslav Horvat prvi je na eo doma u mrežu, a potom je dva zgoditka postigao Žiga Smodiš. Nakon toga slijede dva kaznena udarca. Prvo za doma e kojeg je u 37.minuti realizirao Danijel Heren i , a dvije minute kasnije za goste Matija Brezni ar. U drugom dijelu doma i vratar Nino Polanec prima još dva zgoditka koja postižu Mihael Sklepi i po drugi puta na utakmici Miroslav Horvat za kona nih 6-1 za goste. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Pobjeda sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu ku i ispratila Bratstvo. U Gornjem Hraš anu de ki iz Preseke nisu imali previše šansi jer su doma i bili prevelik zalogaj za njih. U prvom dijelu strijelci za doma e u razmaku od etiri minute od 23. do 27. bili su 20. kolo, parovi, suci i delegat: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – POBJEDA (subota u 17,30 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Dragu n Novak i Željko Hajdarovi , delegat Darko Jambrovi ); Preseka: BRATSTVO – VU ETINEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dražen Šajnovi , pomo nici Neven Jurman i Sebas jan Trstenjak, delegat; Dragu n Koruni ); Brezje: HAJDUK – PARAG (nedjelja u 17,30 sa , sudac Jasmin Lozi , delegat Antun Mesari ); Žiškovec: DINAMO – PLAVI 1975 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Vjeran Tuksar, pomo nici Želimir Bertovich i Josip Višnjari , delegat Marijan Sabol), Ma kovec: OMLADINAC – SLOGA (Š) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Željko Kova i , pomo nici Boško Martan i Elvir Bašek, delegat Rajko Zadravec); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – MLADOST (S) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marko Smr , pomo nici Alen Kodba i Filip Vabec, delegat Zvonko Novakovi ) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

8 46 – 45 15

Davor Vabec i Goran Lon ari . Drugi dio do pobjede od 4-0 pomogli su svojim zgodicima Miljenko Bistrovi i Deni Kova . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Bez pobjednika u Brezju. Vu etinec je ovaj puta bio doma in Hajduku. Vjeran Levec doveo je u 20.minuti Vu etinec u vodstvo iz slobodnog udarca s dobrih 30 metara od vratiju Hajduka. Tu se Vu etinec buni da je sudac utakmice Zadravec trebao igra a Hajduka Gorana Kolara isklju iti iz igre jer je napravio prekršaj nad njihovim napada em kada je ovaj sam kretao prema vratima, no on nije tako mislio pa je Kolar završio sa žutim kartonom. Kolar im je odmah u 38.minuti vratio poravnavši na 1-1. Vu etinec je u novo vodstvo stigao u 60.minuti zgoditkom Sanjina Krnjaka. Šest minuta prije kraja utakmice bod Hajduku donio je Franjo Galekovi . Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Omladincu pobjeda u Prekopi-Bukovcu. Sve su gosti iz Ma kovca ve u prvom poluvremenu osigurali kad su na odmor otišli sa prednoš u od 3-1. Branimir Vrbanec na eo je doma u mrežu u 18.minuti. Osam minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac je bio Tomislav Ša#ari . Doma i kapetan Zoran Grefl uspio je u 33.minuti smanjiti gostuju e vodstvo na 2-1. Minutu kasnije novi zgoditak u doma oj mreži, a strijelac je bio Andrija Vrbanec. U 55.minuti Plavi 1975 imaju opravdano dosu en kazneni udarac kojeg je za 3-2 realizirao Alen Korošec. Da ne bi bilo napeto u 66.minuti Filip Leva i povisuje vodstvo Omladinca na 4-2. Pet minuta kasnije ponovno je neizvjesno jer je Damir Vinkovi smanjio na 4-3. No, do kraja utakmice gosti postižu još dva zgoditka i stižu do pobjede od 6-3. Strijelci tih dvaju zgoditaka bili su po drugi puta Tomislav Ša#ari i Andreas Bubek kojeg je gostuju i trener Josip Križai samo tri minute ranije stavio u igru. Dva doma a i jedan gostuju i opomenuti igra . Dinamo bolji od Paraga. Igralo se u Žiškovcu jer de ki iz Paraga u posljednjih nekoliko kola kao doma ini svoje utakmice igraju u gostima. Dinamo je rano u 6.minuti zgoditkom Krešimira Majeti a poveo sa 1-0 i sa tom minimalnom prednoš u otišao na odmor. Po etkom drugog dijela u 48.minuti Dinamo ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Krešimir Majeti i tako se po drugi puta upisao u strijelce. Minutu kasnije Dinamo ima isklju enog Stevicu Radeka koji je igra a Paraga za vrijeme igre laktom namjerno udario u predjelu lica. I Dalibor Horvat je u završnici utakmice isto tako Dinamov dvostruki

1. SLOGA (Š)

104–19 48

2. D. KONCOV AK

75 – 14

3. POBJEDA

86 – 24

4. ZASADBREG 77

69 – 33

5. VU ETINEC

46 – 32

6. OMLADINAC (M) -1

73 – 38

7. HAJDUK (B)

46 – 40

8. PLAVI 1975

42 – 53

9. MLADOST (S)

25 – 44

10. BRATSTVO (P)

30 – 89

11. DINAMO (Ž)

25–113

12. PARAG

26–148

OPOMENUTI IGRA I OMLADINAC (M) – Luka Posavec (5452) PLAVI 1975 – Siniša Karlov ec (3746), Zoran Gre¬ (3721) HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Edo Krnjak (4257) VU ETINEC – Goran Kamenar (2881), Marko Friš i (2817), Luka Vabec (3898) DONJI KONCOV AK – Leonardo Turk (4058) PARAG – Božidar Horvat (8656) POBJEDA – Nikola Ladi (4001) ZASADBREG 77 – Florijan Rodinger (3019), Danijel Dunjko (2599), Marko Koroši (1038), Filip Rodinger (2618) BRATSTVO (P) – Dajan ekunec (205), Emanuel Škvorc (5282) SLOGA (Š) – Robert Smolkovi (5332) MLADOST (S) – Deni Polanec (4272), Tomislav Stojko (3730), Danijel Heren i (568)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VU ETINEC – Marko Friš i (2817), Luka Vabec (3898) HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Edo Krnjak (4257) PARAG – Božidar Horvat (8656) ZASADBREG 77 – Florijan Rodinger (3019), Filip Rodinger (2618) PLAVI 1975 – Zoran Gre¬ (3721) POBJEDA – Nikola Ladi (4001) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U DINAMO (Ž) – Stevica Radek (2625) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

LISTA STRIJELACA 37 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 26 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 25 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 17 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 16 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 15 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Rajko Dragovi (Omladinac M), Bojan Novak (Pobjeda) 13 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 11 zgoditaka - Alen Korošec (Plavi 1975), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – Davor Bogdan (Sloga Š), Krešimir Maje (Dinamo Ž) 8 zgoditaka – Gabriel Hošpel (Mladost S), Saša Novak (Plavi 1975), Dino Šela (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Vedran Novak, Denis Novak (Vu e nec), Dalibor Kresinger, Danijel Novak (Pobjeda), Samo Smodiš (Donji Koncov ak), Zoran Gre¬ (Plavi 1975), Filip Leva i (Omladinac M)

23. svibnja 2014.

TENIS

RUKOMET

Iva Mekovec do polufinala na Bolu Iva Mekovec i Ema Mikul i opet su bile zajedno na Bolu na Bra u. Igrale su obje prošli tjedan prvi Futures vrijedan 10.000 ameri kih dolara. Uspješnija je bila Iva Mekovec koja je stigla do polufinala. Tu je zaustavljena od Lekaj. Mikul i je bila postavljena na turniru za

1. nositeljicu, ali stigla je samo do etvrtfinala. O ito Emu više ne krasi #orma kao na hard podlozi. Raspala se nakon što je izgubila tie-break od Švicarke Michel, koja je kasnije postala pobjednica. Ema igra Bol i ovaj tjedan. Dobila je u 1. kolu Milicu Cortanova ki (Srbija) - 6:3, 6:2.

ODBOJKA DRŽAVNO KADETSKO PRVENSTVO

Mladi igra i re ana u lovu na državni naslov Kadeti Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal nastupaju na državnom prvenstvu koje se ovaj tjedan od petka do nedjelje odigrava u Rovinju. Na prvenstvu e nastupiti jedanaest najboljih mom adi iz cijele Hrvatske. Igrat e se u dvije skupine, jedna od šest i jedna od pet ekipa. Centrometal je u skupini sa zagreba kom Mladosti, Siskom, Zadrom, osje kom Murskom i Mirnom Rovinj. U drugoj

skupini su Karlovac, Rijeka, kaštelanska Mladost, zagreba ka Croatia i Brod. Pravo nastupa imaju igra i ro eni 1997. godine i mla i. Za me imursku ekipu nastupit e Antonio Juras, Ivan Kocijan, Vanja Marciuš, Antonio Stankovi , Vedran David, Marko Horvat, te Luka i Mihael Kregar. Ekipu e voditi trener Aleksandar Kova i . (mg)

KOŠARKA STREETBALL

Cedevita basket tour u akovcu! Zapo inje nova haklerska sezona, a najbitnije je da zapo inje upravo u akovcu. Naime, poznati promotor košarke 3 na 3 Bojan ekada i njegova tvrtka Sport art organizira Prvenstvo Hrvatske koje e se u obliku turnira odigravati u 16 hrvatskih gradova na glavnim trgovima tih gradova. Prvi turnir e biti organiziran u akovcu u nedjelju 1. lipnja s po etkom u 10 sati za male haklere U-12 i U-14. Seniori zapo inju haklati od 17 sati. U cijeloj toj pri i je najbolje to što pobjednik ovoga turnira može postati i prvak svijeta u haklu!

Naime, turnir u akovcu se boduje za Prvenstvo Hrvatske, prvak Hrvatske e se doznati na Mastersu u Rijeci 2. kolovoza, a na Mastersu sudjeluju svi prvaci Regija Sjever, Jug, Istok, Zapad. Ove godine FIBA World tour se igra u švicarskoj Lausani. Da podsjetimo, prvak Hrvatske u streetballu je svojedobno bila i akove ka Ekipa za o evid, pa možemo svi zajedno još jednom provjeriti imaju li akove ki hakleri još argumenata za visoke dosege. Prijaviti se mogu besplatno svi na 091/764 20 40 - Bojan ekada. (bh)

KOŠARKAŠKI KLUB AKOVEC

Danas start Interne lige Kao što smo ve pisali Košarkaški klub akovec organizira svoju Internu ligu za najmla e. Utakmice ove lige igrat e se petkom u dvije starosne kategorije - 2002/3 e imati svoje natjecanje, a oni mla i, dakle ro eni 2004/5/6 e tako er razigravati me usobno. Sudjeluju po 4 ekipe iz svake uzrasne kategorije, dakle ukupno 8 mom adi, a igra se po sistemu passarelle (svaki igra

mora igrati barem jednu etvrtinu, a maksimalno tri). U dvorani Druge osnovne škole od 18 sati igra generacija 2004/5/6 Druga protiv Tre e, dok na Prvoj osnovnoj školi igraju od 19 sati Prva i Ivanovec. Stariji dje aci ro eni 2002/3 igraju od 13.15 u Belici doma a mom ad protiv Ivanovca, a od 16.30 u Ivanovcu ženska ekipa doma ina igra protiv Tre e (muški). (bh)

KOŠARKAŠKI KLUB “RUDAR CIMPER”

U subotu Turnir veterana U Murskom središ u se u subotu 24. svibnja igra me unarodni turnir veterana na kojem sudjeluju mom adi iz Zalaegersega (Ma arska), slovenske Len-

dave i Rudar Cimpera iz Murskoga Središ a. Po etak utakmica je predvi en za 14, 15.15 i 16.30 sati, što zna i da se igra svaki sa svakim. (bh)

DRŽAVNA završnica za kadetkinje u Umagu

“Zrinskice” obranile titulu državnih prvakinja Nakon završetka natjecanja u II. Hrvatskoj rukometnoj ligi sjever za žene te osvajanja prvog mjesta i plasmana me u prvoligašice, za rukometašice akove kog kluba “Zrinski” sezona ipak nije završena. U tjednu koji je iza nas krenule su po obranu državnog naslova u kadetskom uzrastu, te u tome i uspjele. Od 12. do 15. svibnja u Umagu je održana državna završnica u kategoriji kadetkinja. Braniteljice naslova nastupile su me u devet najboljih ekipa Hrvatske, me u rukometašicama ro enima 1996. godine i mla ima. Ekipe su bile podijeljene u tri grupe, a “Zrinskice” su bile smje-

akov anke u najboljoj sedmorki Ujedno su ak tri igra ice izabrane u najbolju hrvatsku kadetsku sedmorku: vratarka Sara Domini , desno krilo Nikolina Zadravec i lijevo krilo Paula Posavec. Paula je ujedno i najbolji strijelac natjecanja s 43 gola. Najboljom igra icom proglašena je Stella Posavec, a ŽRK “Zrinski” ima i najboljeg trenera - Željka Golika.

Na slici sastav državnih prvakinja - igra ice: Sara DOMINI , Paula POSAVEC, Gita ŠARI , Lorena MAKAR, Dina GLAD, Stela POSAVEC, Nikolina ZADRAVEC, Teja IVA I , Ira RESMAN, Tatjana ANDROI , Ena CAR, Katarina KOVA EVI , Nikolina LADI , Melani BALI , Elena BEN IK, Hana LAPOŠ. Stru ni stožer: Ljubica VRBAN I , Željko GOLIK štene u skupini “B” sa sastavima Trešnjevke iz Zagreba i Dugog Sela, dok su grupu “A” igrali Lokomotiva Zagreb, Podravka Koprivnica i Osijek, a grupu “C” Vranjic, Koka Varaždin i rije ki Zamet. Prva dva dana natjecanja zabilježile su dvije pobjede u skupini, time i prvo mjesto, ime su izborile susrete završnice i borbu za medalje. Bile su bolje prvo od Trešnjevke, rezultatom 23:18, a nakon toga protiv Dugog Sela, još uvjerljivije 22:14. Finale su

Kona ni poredak: 1. ŽRK ZRINSKI, akovec 2. ŽRK DUGO SELO 55, Dugo Selo 3. ŽRK KOKA, Varaždin 4. RK LOKOMOTIVA, Zagreb 5. ŽRK ZAMET, Rijeka 6. ŽRK OSIJEK, Osijek 7. RK PODRAVKA, Koprivnica 8. RK VRANJIC, Solin 9. RK TREŠNJEVKA, Zagreb

izborile slavljem nad Lokomotivom 19:16, te Kokom rezultatom 24:18. Baš kao i na itavom turni-

ru, dvostruke prvakinje svog su protivnika pomele i deklasirale u posljednjoj utakmici državne završnice, te drugom pobjedom nad ekipom Dugog Sela na natjecanju obranile titulu. Bilo je 17:13, nakon nešto napetijeg prvog poluvremena koje je završeno 8:7. Ova generacija djevojaka od 20. srpnja do 3. kolovoza sudjeluje na Svjetskom prvenstvu za kadetkinje u Makedoniji, a me u njima e biti i zlatne akov anke. (mg)

STOLNI TENIS IZBORNA skupština STK-a “Kos” Kotoriba

Ivan Špicar stari - novi predsjednik kotoripskih stolnotenisa a U subotu 10. svibnja lanovi STK-a “Kos” Kotoriba održali su izbornu godišnju skupštinu na kojoj su uz lanove, simpatizere i sponzore kluba bili predstavnici mjesnih udruga i na elnik Ljubomir Grgec. Predsjednik e i dalje biti Ivan Špicar, za dopredsjednika je izabran Marinko Lukša, za tajnika Dražen Radmani , blagajnik je Igor Munka, a za lana IO-a izabran je Vinko Legin. O radu kluba i postignutim rezultatima u protekloj godini govorio je stari novi predsjednik Ivan Špicar. Po eo je s ekipom koja se natjecala u II. HL-sjever u kojoj su na kraju zauzeli visoko 3. mjesto. Standardni sastav te ekipe inili su Vinko Legin, Dražen Radmani , Stjepan Vidovi , a još su igrali: Željko Dolenec, Ivica Jakupak, An elko Radmani , Stjepan Škoda, Igor Munka, Filip Radmani te David ukulic.

Pohvala za mladog Stjepana Škodu Gledaju i rezultate u ligama Me imurske županije, Špicar je rekao kako su se ovdje natjecali s 5 ekipa. Na kraju prvenstva na turnir TOP 12 po ligama su

Novo vodstvo kotoripskih stolnotenisa a

se plasirali: Stjepan Vidovi , Ivica Jakupak, Andrija Krušelj, Stjepan Škoda te Stanko Sovi gdje je najmla i Stjepan Škoda zauzeo 3. mjesto što je još jedna potvrda njegove kvalitete pa su ga elnici kluba usmeno pohvalili. Kotoripski stolnotenisa i su za za boži no-novogodišnje blagdane organizirali klupsko prvenstvo, a tijekom sezone 2013./2014. bili su organizatori dvaju turnira, i to turnir Djeda Boži njaka te u travnju u suradnji sa STS županije kadetski turnir, gdje su njihovi natjecatelji osvojili najviše medalja. Za kraj

je istaknuo kako su tijekom sezone u obnovljenoj dvorani odigrali 54 utakmice i isto toliko u gostima. Tri puta tjedno održavaju se treninzi, što je dokaz

da Op ina Kotoriba nije uzalud potrošila novac za ure enje te dvorane. Predsjednik je podsjetio kako su lani obilježili 60. obljetnicu kluba, za što su dobili mnoge pohvale. Zahvale je uputio i onima koji su sudjelovali u izradi klupske monografije te sponzorima kluba, bra i Kos, Josipu i Željku. Posebno Alenu Zvošecu i Franji Flacu koji su podnijeli najve i teret pisanja klupske monografije, kao i svim sponzorima. O rezultatima Škole tenisa govorio je njen voditelj Stjepan Vidovi . Potanko je elaborirao sve rezultate i pojedince s konstatacijom da u njihovu sredinu treba vabiti mlade jer je Kotoriba rasadnik dobrih budu ih igra a stolnog tenisa, a klupski im stru njaci jam e uspjeh. (al#)

23. svibnja 2014. SPORTSKI RIBOLOV

ATLETIKA PRVENSTVO Balkana za ml. juniore održano je u Slivenu, Bugarska

Stojanovi u i Todorovi u peto mjesto Dvojica najboljih mladih me imurskih atleti ara, Sven Todorovi , lan AK Me imurje, i Gabrijel Stojanovi , lan AK Nedeliš e, ovih su dana sudjelovali na Prvenstvu Balkana u atletici u kategoriji mla ih juniora, koje je održano u Bugarskoj, 1150 km udaljenom gradu Slivenu. Dvadesetosatno putovanje autobusom te loše vrijeme popra eno kišom i vjetrom uvelike su otežali nastupe naših atleti ara, koji su unato ovim otežavaju im okolnostima postigli odli ne rezultate. Oba naša predstavnika osvojila su peta mjesta, što je u konkurenciji najboljih atleti ara iz 14 država zapažen uspjeh.

Sven Todorovi

Gabrijel Stojanovi

Stojanovi je peto mjesto osvojio u utrci na 400 m s novim osobnim rekordom od 49,75 sekundi, dok je Todorovi peto mjesto osvojio u bacanju diska s rezultatom od 49,07 m. Prvenstvo Balkana bilo je odli na priprema za mladu hrvatsku reprezentaciju koja e nastupiti na kvali!ikacijama za Olimpijske igre mladih u Bakuu, Azerbaijan. Ni ovo zna ajno natjecanje ne e prote i bez Me imuraca, jer su Sven i Gabrijel postigli zadanu normu, a potvrda o njihovom nastupu koje bi ih moglo odvesti na Olimpijske igre mladih o ekuje se iz ureda Hrvatskoga atletskog saveza ovih dana. (mg)

OSMA Utrka Grada akovca u srijedu

Startni brojevi mogu se podi i u subotu Ovogodišnja akove ka utrka, kao centralni trka ki doga aj godine, održat e se u srijedu 28. svibnja s po etkom u 18 sati. Prijaviti se za utrku možete ovog trena, putem online prijavnice, ali i u Uredu Turisti ke zajednice Grada akovca na adresi Kralja Tomislava 1, u vremenu 8 - 17 sati radnim

danom, slanjem podataka na mail atletskog kluba - akm@ ck.t-com.hr (upisati: ime, prezime, godinu ro enja, spol, duljinu utrke u kojoj želite nastupati, veli inu majice) ili pak na sam dan utrke od 16 sati nadalje u prijavnom centru, koji e ove godine biti stacioniran neposredno uz sam start utrke.

Startnina iznosi 30 kn za sudionike Glavne utrke na 5000 m te utrke gra ana za žene i muškarce, te 20 kn za juniorke i juniore. Kadetkinje i kadeti te trka i u kolicima ne pla aju startninu. Udrugama koje nastupe s najve im brojem sudionika bit e dodijeljeni pehari za prva tri mjesta prema broju

nastupa. U obzir ulaze nastupi u svim utrkama pod uvjetom da je u prijavi naveden naziv udruge. Radi izbjegavanja gužve prije starta utrke, startne brojeve možete podi i i u subotu 24.5. na Trgu Republike u akovcu 10 - 12 sati, gdje e biti postavljen promotivni štand AK-a Me imurje.

Najbolja trojka natjecanja: Pavlic, Hanžekovi i Rostaš

DEVETI KUP Me imurske pastrve

Pobjednik Želimir Pavlic, ukupno ulovljeno 570 pastrva ŠRD Klen iz Svete Marije bio je organizator tradicionalnog natjecanja 9. Kupa me imurske pastrve koji se održao na drenažnom jarku u Svetoj Mariji u tzv. Potkovi. Natjecalo se ukupno 16 natjecatelja, koji su došli iz raznih krajeva Hrvatske, a bilo je i nekoliko natjecatelja iz susjedne Republike Ma arske. U etiri izlaska (runde) u trajanju svaka po 45 minuta natjecatelji su ukupno ulovili 570 komada pastrva. Najbolji me u njima bio je lan Klena Želimir Pavlic s ulovljenom 71 pastrvom (13,5 bodova). Drugo mjesto zauzeo je tako er lan Klena Mirko Hanžekovi s ulovljenih 59 pastrva (16 bodova), dok je tre i bio Karlo Rostaš iz Zagreba s 55 pastrva (16 bodova kao i drugo-

plasirani, ali manji broj riba od drugoplasiranog). Riba je dobro grizla unato kiši u prvoj rundi, a dokaz je to da se u prvoj rundi (45 minuta) ulovilo 277 pastrva, dok je Pavlic u prvoj rundi imao ak 36 ulovljene ribe. Ovo zanimljivo natjecanje pratio je i velik broj gostiju, koji su bili oduševljeni ovakvom vrstom natjecanja, gdje su se mogle vidjeti svakojake tehnike ribolova, oprema, mamci. Dugogodišnji lan društva Daniel Vrbani izložio je muši arski pribor, te pokazao posjetiteljima tehnike lova mušicom, kao i izradu raznih muha za sve vrste riba. Nakon natjecanja druženje se nastavilo u ribi kom domu društva, gdje su pobjednici, kao i ostali natjecatelji primili prigodne nagrade. (alf)

KARATE STYLE CUP održan je u Maloj Subotici

Karate klub Globus osvojio najviše medalja U Maloj Subotici održan je 2. Style Cup. Na vrlo kvalitetnom me unarodnom turniru nastupilo je preko 250 natjecatelja iz 23 kluba i 2 države: Srbije i Hrvatske. Na turniru su odli no i uspješno nastupili i mladi karatisti Globusa iz akovca koji su s 24 osvojene medalje postali najbolji i najuspješniji klub natjecanja, za što su nagra eni velikim peharom za pobjednika turnira. Natjecatelje su vodili treneri Roberto Bošnjak i Dejan Sluki . Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Nikola Topli anec – cicibani kate, Tea Lena Špoljari – cicibanke kate, Kristian Topli anec – ml.u enici borbe -34 kg, Josip Sluki – ml.u enici borbe -38 kg, Elena Ke keš – ml.kadetkinje borbe -45 kg, Ekipa Globus ml. u enici (Noa Jambrovi , Nikola Topli anec, Josip Sluki ) – ml. u enici kate ekipno, Ekipa Globus ml. u enici (Kristian Topli anec, Josip Sluki , Lovro Farkaš) – ml. u enici borbe

KK ME IMURJE

Luna Hamer bron ana u Salzburgu

ekipno, Ekipa Globus 3 u enici (Teo Ke keš, Roko Štoki , Josip Sluki ) – u enici kate ekipno 2. mjesto i srebrnu medalju medalju osvojili su: Tea Lena Špoljari – ml. u enice kate, Noa Jambrovi – ml. u enici kate, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -34 kg, Teo Ke keš – u enici borbe -42 kg, Adrian Fajfar – u enici kate, Ekipa Globus u enici (Teo Ke keš, Kristian Topli anec, Adrian Fajfar, Nino urin) – u e-

nici borbe ekipno, Ekipa Globus 2 u enici (Nikola Topli anec, Noa Jambrovi ) – u enici kate ekipno 3.mjesto i bron anu medalju osvojili su: Josip Sluki – ml. u enici kate, Kristian Topli anec – ml. u enici kate, Roko Štoki – u enici kate, Teo Ke keš – u enici kate, Adrian Fajfar – u enici borbe -38 kg, Sabina Petkovi – u enice borbe -36 kg /-40 kg, Ekipa Globus 1 u enici (Kristian Topli anec, Adrian Fajfar, Nino

L u n a H a me r i Ni no Cmre njak nastupili su na turniru naziva Eurocup Mittersil 2014., koji je ugostio 640 natjecatelja iz 17 zemalja. Luna je u otvorenoj kategoriji mla ih kategorija osvojila bron anu medalju, a Nino nije ovaj put ima dovoljno sportske sre e i vratio se bez medalje. Petra Nedeljko iz KK-a Me imurje u svojoj kategoriji u Maloj Subotici u !inalu je pobijedila predstavnicu kluba doma ina rezultatom 3:0 i tako osvojila zlato.

urin) – u enici kate ekipno, Ekipa Globus ml. kadeti (Teo Ke keš, Kristian Topli anec, Adrian Fajfar, Nino urin) – ml. kadeti borbe ekipno.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

GARDALAND 31. 05. i 21.06. 2014. 260,00 kn

AUSTRIJSKA JEZERA 22. 06. 2014. 260,00 kn

PLIVANJE HSP GRAND prix miting Sisak

Pet medalja za pliva e PK-a lanovi akove kog pliva kog kluba - Kaja Sabol, Marko Kereta, Vinko Stunkovi i Tin Furdi, na elu s trenerom Goranom Kolari em, nastupili su na 5. pliva kom mitingu “Sveti Kvirin“ u Sisku. To je 7. po redu, ujedno 3. u velikom 50-metarskom bazenu Grand

prix natjecanje za kadete i mla e kadete u organizaciji Hrvatskoga pliva kog saveza i klubova, ovaj put to je bio pliva ki klub Sisak Janaf. HPS miting GP namijenjen je mla im pliva ima i pomo u njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja pliva-

i i pliva ice moraju razvijati aerobnu bazu (800m i 400m slobodno) i trenirati sve etiri pliva ke tehnike (le no, prsno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natjecanjima, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji rezultati na 6 natjecanja.

Na sisa kom mitingu nastupilo je 199 pliva a i pliva ica iz 16 klubova. Najuspješniji pliva i PK-a bili su Kaja Sabol s tri osvojene medalje i Tin Furdi s dvije osvojene medalje. Kaja je bila tri puta zlatna, na 100 i 200 metara le no, te u disciplini 200 metara mješovito, dok je Tin oba puta stao na postolje kao 3., u plivanju na 200 i 400 metara slobodno. Sljede i po redu HPS mini Grand prix „Mali mornar“ održat e se 14./15. lipnja 2014. u Splitu.

DVORCI BAVARSKE, INNSBRUCK I SALZBURG 2 dana 07. – 08. 06. 2014. 890,00 kn FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 25. 06. 2014. 290,00 kn

23. svibnja 2014.

NOGOMET NŠ ME IMURJE- AKOVEC IZNJEDRIO REPREZENTATIVCA HRVATSKE

KUP ME IMURSKOGA NOGOMETOG SAVEZA – JUNIORI

Prednost Me imurju pred no nu utakmicu Stiven Sabol iz Palinovca zaigrao U srijedu prva utakmica u u hrvatskom dresu Palinovcu protiv SAD-a U prvom susretu finala kupa Me imurskog nogometnog saveza za juniore, u Kotoribi su svoj dvoboj odigrali NK Grani ar Kotoriba i NK Me imurje akovec. Iako je utakmica bila neizvjesna do posljednjeg trenutka, te su ekipe pokazale da posjeduju jednak omjer snage na terenu, gosti su uspjeli izvu i veliku pobjedu pred uzvrat na doma em terenu. akov ani su slavili rezultatom 3:2 i to nakon što su sva tri gola zabili ve do poluvremena, kada je

bilo 3:1 u njihovu korist. Do kraja su Kotorip ani uspjeli smanjiti za minimalan zaostatak koji ih itekako još drži u igri za mogu e osvajanje kupa ove sezone, te preuzimanja titule od Me imurja. Ho e li to mlada akove ka ekipa dopustiti, saznat emo pretposljednji dan u svibnju.

Pale se reflektori u akovcu Uz v rat na ut ak mica igrat e se u petak 30. svib-

SENIORSKO FINALE

U srijedu 28. svibnja s po etkom u 17.30 sati igra se prva utakmica finala seniorskog Kupa MNS-a. Doma in je Mladost iz Palinovca, koja e ugostiti Me imurje. Uzvrat je na rasporedu na SRC-u Mladost 11. lipnja u isto vrijeme.

nja na stadionu Mladosti u akovcu u 19.30 sati. Kao i prošlih sezona, u NŠ Me imurje akovec za tu su se prigodu pobrinuli da se odigra susret pod reflektorima, dakle, o ekuje nas poseban ambijent u borbi za osvanje me imurskog prestiža me u juniorima. Uz to, kako je samo gol zaostatka na kontu gostiju, sigurno ni odli an nogomet ne e izostati. (mg)

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1,

Trener Mario Šari i prvi hrvatski reprezentativac NŠ Me imurje akovec Stiven Sabol

Uzor mu je ina e Sergio Ramos. I on je stoper. Ro en je ravne 2000. godine i igra je NŠ Me imurje- akovec i NK Me imurje. Rije je o Stivenu Sabolu iz Palinovca, koji je prvi reprezentativac Hrvatske U-14, lan Škole i NK Me imurje, u kojem igra i trenira posljednjih pet godina. Zaigrao je za reprezentaciju protiv SAD-a s kojom je Hrvatska ju er i danas odmjerila snage u Sesvetama. U srijedu Sabolu je to bio prvi nastup za reprezentaciju, a u igru je ušao u nastavku utakmice. Utakmica je završila 2:2. I drugi dan je igrao u drugom poluvremenu, a utakmica je opet završila remijem. - Stivena se sje am kao pomalo plahog i nesigurnog dje aka kojemu je, iako veoma voli nogomet, ve ina utakmica bila dosta veliko optere enje. Školi nogometa je razvoj igra a prioritet ispred rezultata, jer rezultatski imperativ samo stvara pritisak na mlade igra e, a oni su do dobi od 15 godina još nedorasli nositi se s njime. Pritisak ih definitivno sprje ava da iskažu svoj puni potencijal, pa esto izbjegavaju rizi ne sizuacije jer se zbog svoje još uvijek tehni ke i takti ke nesavršenosti boje ne bi li pogriješili i izgubili loptu ili pak bili krivac za gol. Od jednoga takvog igra a Stiven je izrastao u jednog od vo a svoje generacije, igra a koji želi preuzeti odgovornost i ne bježi od rizi nih situacija i duela. Zbog toga je i dogurao do U-14 reprezentativca, kaže Mario Šari , Stivenov trener u pionirima. Ono što veseli je to da bi nakon dugogodišnjeg zatišja u “proizvodnji igra a” u Me imurju ili iz Me imurja, nakon osnivanja i po etka rada Škole u akovcu opet mogli dobiti vrhunske igra e… - Uz Stivena su iz iste generacije još dva igra a (Vuk i

Kuqi), koji su na užem popisu izbornika, što zna i da bi i oni ubudu e mogli biti pozvani u reprezentaciju, kaže Šari , i dodaje: - Ima još mnogo talentiranih igra a i iz tog, ali i iz drugih godišta koji tek nadolaze, a za koje se ve zanimaju najbolji hrvatski klubovi. Moram napomenuti kako su kadeti ve prakti ki osigurali naslov prvaka te e u Sv. Martinu na Muri igrati završnicu u kojoj e se odlu ivati tko e sljede e godine u i u I. HNL - kadetsku i pionirsku ligu, koja nam je definitivno cilj koji smo si zacrtali, poru uje Stivenov trener. - Ponosan sam, a što u drugo re i. Kad vidiš klubove iz kojih dolaze drugi igra i: Dinamo, Hajduk, Rijeka, Bayern i onda Me imurje, to je osje aj zbog kojeg se isplatio sav ovaj trud, ali i svakodnevna ‘borba s vjetrenja ama’, govorio nam je kroz suze radosnice Dean Pani , predsjednik NŠ Me imurje akovec, nakon što je Stiven Sabol, lan NŠ Me imurje- akovec, u Sesvetama zaigrao za reprezentaciju Hrvatske protiv SAD-a. Nogomet, onaj vrhunski, u Me imurju je u posljednje vrijeme, nažalost, postao “out”, ali duet Pani - Ov ar i još nekoliko entuzijasta, roditelji, treneri i igra i održali su Školu nogometa Me imurje akovec na visokom nivou. Tako visokom da je veliki broj igra a ve otišao put prvoligaških sredina, jer, nažalost, teško je hrvatskom tre eligašu zadržati tako dobre igra e. Iako je najve e talente teško zadržati, svaka generacija iznjedri nove. Dobro da je Hrvatska po ela okupljati tako mlade selekcije poput U-14, pa je tako hrvatski tre eligaš iznjedrio igra a za reprezentaciju. (Dejan Zrna)

otkupljivat će prirodno suhi kukuruz roda 2013. od individualnih poljoprivrednih proizvođača: 1. Otkup počinje dana 9. svibnja 2014. u 7 sati. 2. Kukuruz se otkupljuje radnim danom od 7 do 14 sati. 3. Otkupljuje se samo zdravi prirodno suhi kukuruz s vlagom do max. 15%, bez tragova bolesti, bez stranih mirisa i bez prisutnosti štetnika. 4. Cijena prirodno suhog kukuruza roda 2013., na paritetu silos Čakovec iznosi 1,15 kn/kg za kukuruz s do 15% vlage. 5. U cijenu kukuruza uključeni su troškovi sušenja, troškovi silosa, kao i troškovi kontrole kvalitete. 6. Kukuruz sa sadržajem vlage iznad 15% neće se otkupljivati. 7. Ulazni kalo od 1% odbija se od bruto količine robe na ulazu. 8. Za sadržaj primjesa do 3% neće se vršiti kokrekcija predanih količina. Ukoliko se utvrde primjese iznad 3%, vršit će se odbitak (korekcija) isporučenih količina po principu jedan % za jedan %. 9. Plaćanje će se obavljati u roku od jedan dan po predaji kukuruza. 10. Kvalitetu otkupljenog kukuruza utvrđuje laboratorij Čakovečkih mlinova, čiji je nalaz mjerodavan za obračun otkupa prema ponuđenim uvjetima. 11. Na temelju ovih uvjeta na otkupnom mjestu Čakovečkih mlinova d.d. Stavit će se odgovarajuće obavijesti.

23. svibnja 2014 2014. 4.

Rekreacija 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kako pravilno napraviti stoj na rukama i kolut unatrag Dragi vježba i, s obzirom na to da nam je vani lijepo i sun ano, a djeca sve više i više vremena provode u unutrašnjosti vlastitog “kaveza“, napravila sam mali tutorijal za vas da se sjetite djetinjstva i da na taj na in pomognete sebi i svojoj dje-

ci u svladavanju stoja na rukama i koluta unatrag. Ovo je zdrava i korisna zabava za cijelu obitelj, a uklju iti se mogu svi uku ani, bez obzira na dob i fizi ku spremnost. Sve što vam na po etku treba je dobra volja, prostirka za vježbanje

koju može zamijeniti ru nik za plažu i dobra ekipa koja vam na po etku pomaže. Preporu ujem da za po etak stoj na rukama radite uz oslonac kao što je zid i povremeno pokušate odvojiti cijelo tijelo od stabilne podloge, pa ka-

da steknete sigurnost stoj napravite bez baze oslonca. Najprije trebate zagrijati svoje zglobove, kosti i miši e, a to ete najbolje napraviti s tri osnovne vježbe zagrijavanja koje smo vam pripremili. Nakon toga možete po eti, ono što

je važno da na ete mjesto gdje ete se osloniti tijekom izvo enja stoja na rukama, ako su to vrata, onda ih svakako zaklju ajte. U izradi ovog tutorijala pomogao mi je Zlatko Tomaši , majstor u stoju i hodanju na rukama.

Stoj na rukama Vježba br. 1

Vježba br 4., 5. i 6.

Spojite dlanove i napravite kruženje u ru nom zglobu. Na taj na in ete zagrija zglob da kasnije ne bi došlo do ozljede.

Prije no što krenete u stoj, na rukama morate bi sigurni da imate dovoljno prostora i da niste preblizu oslonca ili obrnuto - da niste predaleko od oslonca. Najbolje je da vam razmak izme u zida i vas bude otprilike širine vaše podlak ce. Ukoliko niste sigurni u sebe, neka vam vaši uku ani pomognu u dizanju. Zaklju ajte ruke (laktove) i držite se bez ljuljanja. Kada ste sigurni u sebe, napravite ga bez baze oslonca.

Vježba br. 2 Postavite se u poziciju ma ke, dlanove postavite prema sebi i par puta zaljuljajte cijelim jelom iza sebe pa naprijed.

Vježba br. 3 Sjednite u turski sijed i rukom pri snite glavu u rame. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Kolut unatrag Postoje dva razli ita na ina koluta unatrag, a mi smo za vas odabrali lakši i sigurniji, kolut preko ramena.

Postupak

u nete u najdublji u anj i polako se spuštate na stražnjicu,

odaberete stranu preko koje ete se prebaci , ako idete desnog ramena kao Zlatko, onda vam je desna noga duga i ravna, zategnuta, a lijeva skvr ena. Ruke prebacite iza glave i oslonite se na njih, prebacite prvo noge pa trup preko ramena, a ne preko

glave. To je siguran i za po etnike jednostavniji kolut. Nadam se da su vam naši savjeti pomogli i da ste bez problema napravili kolut. Vidimo se ve sljede eg puta kada za vas pripremamo vježbe za core.

3 Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Dobro je znati

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 65

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

23. svibnja 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM 1. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šankista ( akovec) i m/ž pom. kuhara ( akovec) - na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338, 099 403 7536 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014. 2. MD Cae bar, Prelog, Glavna 5, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob: 098 832 575 ili osobni dolazak na adresu do 09.06.

3. Sladoled i fast food Pajdaš, K. Zrinski 2, akovec, traži m/ž prodava a u fast food-u na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 705 9569 do 25.05. 4. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrijska zona bb, traži 4 m/ž strojara tiska na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: posao@ muraplast.com do 15.06.2014. 5. Cae bar Mar , Prelog, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 964 3111, do 30.05.2014 6. SiladiAgro d.o.o. Kotoriba, traži m/ž voditelja kooperacije u proizvodnju bu a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 915 8006 do 05.06.2014. 7. Leonie j.d.o.o. Kotoriba, Stjepana Radi a 2, traži konobara/icu na odre eno vrijeme,osobni dolazak na adresu, najava na tel. 040 682 005, do 06.06.2014.

Umjetni ka škola Miroslav Magdaleni= akovec

poziva vas na dan

OTVORENIH VRATIJU u sjedištu škole na adresi: akovec, V. Nazora 14 dana 2. lipnja 2014. u vremenu od 16,00-18,00 sa .

Dobrodošli

8. Zobi Invest d.o.o. Sve Filip i Jakov, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj. s ribom i roštiljem, zvati na mob. 099 412 8419 do 01.06.2014. 9. MK Poslovanje j.d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž voditelja kuhinje - pizza majstor/ majstorica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., zva na mob. 099 723 6361, do 31.05.2014. 10.AutoklubNedeliš ed.o.o.Nedeliš e, Maršala Tita bb, traži m/ž STRU NOG VODITELJA U AUTOŠKOLI - uvje : VŠS, VSS najmanje 3g. radnog iskustva, položen stru ni ispit i valjana dozvola A i B kat.; m/ž PREDAVA A U AUTOŠKOLI

- uvje : VŠS, VSS, najmanje 3g. voza ke dozvole B kat., dozvola instruktora vožnje B kat., položen stru ni ispit i m/ž INSTRUKTORA VOŽNJE - uvjeti: VŠS, najmanje 3g. voza ke dozvole B kat., dozvola instruktora vožnje B kat. Slati zamolbu na adresu ili zvati na tel. 040 822 312, 098 303 696, natje aj otvoren do 30.5. 11. Aluplas k Josip Pintar, Mala Subo ca, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži ALU i PVC stolarije na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., zva na mob. 098 426 013 ili email: aluplas k.pintar@ gmail.com do 30.05.2014. 12. Obrada metala i trgovina d.o.o. Ivanovec,tražim/žkontrolorastrojneobrade glodanje/tokarenje na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 338 120 do 31.05.2014. 13. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž fasadera-soboslikara na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g., zva na mob. 098 900 2692, do 05.06.2014. 14. Toplice Sve Mar n, Sve Mar n na Muri, traži m/ž kozme ara/pedikera; m/ž pom. kuhara i kuhara/icu na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 099 2199 663, javi se do 23.05.; 10 m/ž kuhara i 10 pom. Kuhara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 2199 663 do 31.05. 15. Dje ji vr Grlica , Šenkovec, M. Tita 34, traži m/ž odgojitelja i m/ž ravnatelja vr a na neodre eno vrijeme, potrebna 1g. radnog iskustva, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 098 9656 872, do 27.05. 16. Lola j.d.o.o. Nedeliš e, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, mjesto rada Pretetinec, javiti se na mob. 095 808 2030, do 31.05.

AGROME~IMURJE D.D.

17. Arion d.o.o. akovec, traži 7 m/ž montera dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, potrebno 1g. radnog iskustva, posla zamolbu na email: darko.perenc@arion-it.hr do 11.06.

27. Senko d.o.o. Štefanec, V. Nazora 22, traži 2 m/ž djelatnika na pripremi i montaži dijelova proizvoda na neodre eno vrijeme, poslati zamolbu na adresu ili posla email:info@senko.hr do 31.05. 28. Seoski turizam Juras d.o.o., M. Mihaljevec - mjesto rada Restoran Kneja, traži konobara/icu i kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 915 3981 do 15.06. 29. Dolenec instalaterski obrt, akovec, traži m/ž instalatera grijanja, vodoinstalatera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 554 9323 do 29.05. 30. Tristar trgova ki obrt, akovec, traži m/ž kroja a na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo bar 6 mj., rad u prijepodnevnoj smjeni, javi se na tel. 040 391 422 31. Ma or d.o.o. Strahoninec, traži 3 m/ž radnika niskogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 254 6621 do 31.05. 32. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 3 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme (rad na terenu), javi se na mob. 091 570 6984 do 14.06. 33. VZ EL-TIM d.o.o. akovec, A. Schulteissa 19, traži m/ž elektroinstalatera i m/ž inž.elektrotehnikenaodre enovrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: zlatko@vz-el- m.hr do 28.05. 34. Dambo j.d.o.o. akovec, A. Star evi a 16, traži m/ž pom. kuhara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 185 5525 do 31.05. 35. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobara/ice na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno, smještaj i hrana osigurani, javi se na mob. 098 242 485 do 31.05. 36. Eko lovac d.o.o. Nedeliš e, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 907 5920 do 31.05.

Uprava trgova kog društva “Agrome imurje” d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10, objavljuje

18. AGNITUM d.o.o. - Cae bar Miba , Domašinec, V. Nazora 4, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 446 5161 ili email: agnitum@ agnitum.hr ili osobni dolazak do 15.06.

37.PlatometalikVlaši ,M.Subo ca,traži m/ž samostalnog konstruktora alata i m/ž inž. elektrotehnike na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, potrebno radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 098 241 491 ili na email: info@ plastometalik.hr

OGLAS

19. DiH PROJEKT j.d.o.o., akovec, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme, mjesto rada: Cae bar La terassa, javi se na mob. 099 441 8222, do 13.06.

38. Anis d.o.o., traži 5 m/ž limara-izolatera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, rad u Njema koj, javi se na mob. 099 794 3239 do 01.06.

20. Drvna galanterija i pilana Sandukar, Totovec, V. Bakari a 12, traži 6 m/ž radnika u drvnoj galanteriji na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 12.06.

39. Ljekarna akovec, V. Morandinija 1, traži 2 m/ž magistra farmacije na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na adresu do 30.5., dodatne inf. na hzz.hr

21. Soboslikar Goricaj, Dunjkovec, Lj. Gaja 27, traži 3 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, terenski radi doma, osiguran smještaj, javi se na mob. 091 898 7121, do 31.05.

40. Rustica d.o.o., akovec, traži m/ž konobara/icu za rad u restoranu na neodre enovrijeme,najavanatel.040311 207 do 20.06.

AGROME~IMURJE D.D., Ru era Boškovi a 10, 40 000 akovec, T. 040/390-822, F. 040/390-824

za radno mjesto: 1. VODITELJ RASADNIKA - 1. izvršitelj, 2. POMO NIK VODITELJA RASADNIKA – 1 izvršitelj, 3. POSLOVO£A U RATARSTVU – 1 izvršitelj.

UVJETI: Pod 1. i 2. VSS-dipl. ing. agr. - smjer VVV ili bilinogojstvo, Pod 3. VSS dipl. ing. agr. ili ing. polj. smjer VVV ili bilinogojstvo. Poznavanje engleskog jezika na razini B1. Informa ka znanja-osnovna. Dobro poznavanje rasadni arske, odnosno ratarske proizvodnje. Visoka razina organizacijskih sposobnos . Radno iskustvo od 12 mjeseci ili pripravnik. Rad se zasniva na odre eno vrijeme od godinu dana zbog pove anja obima posla u rasadni arstvu i ratarstvu. Pisane ponude sa životopisom kandida mogu dostavi na adresu tvrtke u roku od 8 dana od dana objave oglasa. Uprava

SiladiAgro d.o.o. Kotoriba,

traži AGRONOMA voditelja kooperacije u proizvodnji kvi golica te ostalih ratarskih kultura, m/ž, na odre eno. Javi se na 098/915 8006 do 5.6.

22. Kevin mont j.d.o.o. Domašinec, traži 3 m/ž fasadera i 2 m/ž soboslikara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 099 879 5418 do 11.06. 23. Me imurski graditelji 3B, Novakovec, traži 3 m/ž kranista i 6 m/ž tesara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 426 9640 do 30.05. 24. Cae bar Route 66, Frankopanska 2, Selnica, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 901 5985 ili poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: leonadro.hozjan@ gmail.com do 08.06. 25. Extremecolor, Prelog, Trg sv. Florijana 15, traži m/ž fasadera-soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 588 5740, do 27.05. 26. Gemini j.d.o.o. akovec, traži m/ž stolara/icu za montažu namještaja na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 633444iliemail:interijeri.gemini@gmail.com do 25.05.

41. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž djelatnika na plinskom ravnanju metala na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 31.05. 42. Trans-kukovec d.o.o. Strahoninec, Dravska bb, traži m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 241 673 do 31.05. 43. Terasa Big Ben akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, rad u ugost. obrtu Shock, osobni dolazak na Terasu big ben do 19.06. 44. Obrada metala i trgovina d.o.o. Ivanovec, traži m/ž inž. strojarstva na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 803 355 do 31.05. 45. Auto Roman d.o.o. akovec, traži m/ž autolimarana neodre enovrijeme, potrebno radno iskustvo 5 g., javi se na email: auto-roman@net.hr ili na mob. 098 918 2092 do 02.06. 46. TREmak d.o.o. Domašinec, K. Zrinski 2, traži m/ž ekonomistu za knjigovodstvene poslove na neodre eno vrijeme,

potrebno radno iskustvo 10 g, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 10.06. 47. Kvantum d.o.o. akovec, traži m/ž voditelja elektroinstalaterkih poslova i m/ž dipl.inž gra evine za stru no osposoblj. bez zasn. radnog odnosa, posla pismenu zamolbu na email: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 31.05.

županija, traži 1 m/ž prodajnog predstavnika na odre eno vrijeme - organizacija i vo enje prezentacija proizvoda u interakciji sa centralom tvrtke, uvje : mo virana, ¬eksibilna, sposobna i duhom mlada osoba, izražene organizacijske, prezentacijske i pregovara ke sposobnos , poželjno je posjedovanje vlastitog vozila. kontakt: procleanhr@yahoo.com, javi se do 29.5.

48. Agro -Hoblaj d.o.o., M. Središ e, Martinska 157, traži m/ž bravara sa znanjem elektro/co2 zavarivanja na odre eno vrijeme, javi se na adresu ili tel. 040 543 429, do 31.05.

6. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za nancijsko i inves cijsko savjetovanje, mjesto rada Varaždin, traži 15 m/ž nancijskih VOD i prodajnih agenata na HRVATSKI ZA E NJ VA JA ZA ZAPOŠL 396-819 C: Ugovorodjelu-ponude VE KO A ISPOSTAVA 40 ELOG: 646-7

nancijskih produkata i ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M programa za program 543-200 RENT4YOU, uvjeti: 49. Neores d.o.o. M. SreSSS, VŠS, VSS bez obzira na zvanje, diš e, Tekstilna 1, traži prezentacijske vješ ne, samostalnost m/ž teks lnog inženjera sa 5g radnog u radu, sposobnost za rad u timu, iskustva; 3 m/ž šiva a na odre eno ustrajnost u radu, dobro poznavanje vrijeme, posla zamolbu na adresu ili rada na ra unalu, poželjno iskustvo na email: neores@neores.nnpro.net do poslovima direktne prodaje; i 2 m/ž 31.05. inves cijska i nancijska savjetnika na 50. Peradarstvo Blagus, D. Pustakovec, odre eno vrijeme - ponude nancijskih traži m/ž radnika u klaonici peradi na produkata i programa za program RENodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 T4YOU, uvje : SSS, VŠS, VSS bez obzira 282 147 do 03.06. na zvanje, iskustvo 3g., dobro poznavanje rada na ra unalu, B kat., engl. jezik, 51. Kim j.do.o. Gori an - mjesto rada prezentacijske vješ ne, sposobnost za Caffe bar Atlanta, traži konobara/icu rad u timu, komunikativnost. Prijavu na odre eno vrijeme, javi se na mob. dostaviti e-mailom: aktivinvest.hr@ 098 710 312, do 03.06. gmail.com, mob: 095 111 6101 ili 095 Radna mjesta Varaždin 111 6103, do 31.5. 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, traži 1 m/ž voditelja kuhinje na odre eno vrijeme za rad u restoranu i cae baru Pala n Varaždin, uvje : radno iskustvo min. 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovornaosoba,podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjeneiusavršavanje,težnjavrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika. Molbu i CV dostavi na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin ili e-mailom: info@pala n.hr Najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699, do 1.6.; i 1 kv konobara/icu u restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom poslati e-mailom na info@palatin.hr ili donijeti osobno u restoran od 9-16 sa , B. Radi a 1, Varaždin - h®p://www. pala n.hr do 1.6. 2. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvo i usluge - vl. Dražen Jambriško, mjesto rada: Varaždin Breg, traži 1 kuhara/icu u restoranu Zlatne Gorice na odre eno vrijeme, uvje : kuharska kvali kacija, min. 2g. radnog iskustva u restoranu, obvezno iskustvo na pripremi jela tradicionalne kon nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobe iz udaljenijih podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail adresu: zlatni-restorani@net.hr do 30.5. 3. CROATIA-TRADE export-import, trgovina d.o.o., Mjesto rada: Varaždin - Zapadna Europa, traži 2 m/ž voza aprikoli ara u me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : KV voza /ica teretnih vozila, iskustvo 2g. mob: 091 3101 432 do 31.5. 4. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži 10 m/ž financijska savjetnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS, VŠS bez obzira na smjer, poželjno iskustvo u potroša kom kreditiranju, informati ka znanja. Za osobe koje su u radnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandida prijavljuju se na mob 095/790-6381 ili mail: bona.consilio@gmail.com za dogovor oko termina razgovora, do 31.5. 5. PRO-CLEAN j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, Varaždinska

7. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe, Varaždin, traži 3 m/ž voza a kamiona za me unarodni prijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, iskustvo 1g., Kategorija C i E. Kontakt: 098 284 495, do 31.5. 8. BIP-TIM d.o.o. za ugostiteljstvo, Mjesto rada: Baseball bar Varaždin, traži 1 m/ž djelatnika za rad u caffe baru na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo na poslovima pripreme i posluživanja pi a. Kontakt: 098/7030261, do 7.6. 9. U.O. “NATALY” Mož enec 156, Novi Marof; traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, iskustvo nije bitno, mog. dogovora o radnom vremenu, najava na mob: 095/581-7929 (Natalija Prelog), do 30.5.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 23. svibnja Željko, Nada subota, 24. svibnja – Marija Pomo nica nedjelja, 25. svibnja – Urban papa, Grgur ponedjeljak, 26. svibnja – Filip Neri utorak, 27. svibnja – Julije, Bruno srijeda, 28. svibnja – Velimir, Vilim etvrtak, 29. svibnja – SPASOVO DUHOVNI VELIKAN

Filip Neri, 26. svibnja Ro en je 1515. u Italiji u osiromašenoj plemi koj obitelji i bio je odan molitvi i postu, a veliki dio mladosti posvetio je brizi o siromašnima. Osnovao je bratstvo Presvetog Trojstva i Kongregaciju oratorija. Umro je u Rimu 1595. godine. Zaštitnik je specijalnih snaga USA i grada Rima. Beatificiran je 1615., a kanoniziran 1622. godine. (sm)

23. svibnja 2014.

Informacije 67

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

URJU

POSLJEDNJI POZDRAV

10. Poslovne zone d.o.o. za klijenta; Mjesto rada: JALŽABET, traži 10 m/ž strojarskog tehni ara za popravak i servisiranje strojeva - uvjeti: SSS, to nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to nost pri dolasku na posao, spremnost za mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prakti no tehni ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž skladišnog radnika – uvjeti: KV, SSS, to nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to nost pri dolasku na posao, spremnost za mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prak no tehni ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž radnika za pakiranje proizvoda – uvje : OŠ, to nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to nost pri dolasku na posao, spremnost za mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prak no tehni ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž pomo nih radnika u kožarsko-prera iva koj industriji – uvje : NKV, to nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to nost pri dolasku na posao, spremnost za mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prak no tehni ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 2 m/ž kontrolora ko-

že – uvje : SSS, informa ka znanja: Office paket, prednost poznavanje SAP-a, prednost imaju kandida /inje koji su radili u automobilskoj industriji; 10 m/ž radnika za štancanje i rezanje kože – uvjeti: OŠ, to nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to nost pri dolasku na posao, spremnost za mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prak no tehni ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž radnika na šivanju i krojenju u kožarsko-prera iva koj industriji – uvje : šiva i, kroja i (m/ž), to nost u radu, spremnost za radusmjenama,dobarvid,to nostpri dolaskunaposao,spremnostza mski rad, spretnost u tehni kim rješenjima, prak notehni korazumijevanjeiprimjenjivanje u dnevnom radu. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme. Pismenu zamolbu i životopis sa slikom dostavi poštom na adresu: Poslovne zone d.o.o., Stanka Vraza 4, Varaždin ili e-mailom: info@poslovne-zone.hr 11. GRA-TRADE d.o.o., Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 2 m/ž SAMOSTALNA LIMARA za izvo enje limarskih i krovopokriva kih radova na neodre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 2 g., prijavu poslati e-mailom: info@gratrade.hr, najava na tel: 042 233 761 ili mob: 098 935 4936, do 2.6.

Pet 23.05.2014. 13:00-20:30 Sub 24.05.2014. 08:00-15:30

dr. Dušanka Sa erStar evi - dežurni pedijatar jatar Ulica Ljudevita Gaja 7, akovec, ec, tel: 310 215 Radnim danom ordinacija radi: adi: UTRO utorak, etvrtak i petak - UJUTRO ponedjeljak i srijeda - POPODNE DNE

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI LEONA MU I&, K&I JASMINE I ANTUNA; GITA GALOVI&, K&I SANJE I MARIA; EDVIN BRANILOVI&, SIN MARINE I DARIA; PATRIK VURUŠI&, SIN MIRELE I DENISA; ROKO NARAN"A, SIN JELENE I KRISTIJANA; LEHKEC LOVRO, SIN MILJENKE I IVANA; IDA ZADRAVEC, K&I IVANE I NENADA; PAULA MARCIUŠ HERGOTI&, K&I IVANE I MIŠELA; NOA BREZOVAR, SIN TATJANE I MARJANA; ŠIMUN GAŠPARI&, SIN MONIKE I DRAŽENA; MAJA BALOG, K&I SANDRE I ALEKSA; DOMINIK ŠKVORC, SIN SNJEŽANE I DUŠANA; NIKA TOMAŠEK, K&I NIKOLINE I DOMINIKA ( akovec)

VJEN ANI EDITA BELOVI& I MARIJAN MEDVED, MAJA VRHAR I BOJAN "AKOVI&, VALENTINA RIBI& I VEDRAN BIŠEVAC, NINA ŠOLTI& I IVAN Š AVNI AR, INES VINCEK I ALEN MOŠMONDOR, BOJANA SAVI& I STANISLAV TJULJUNOV, IVA JUR EC I TOMISLAV ŠTENGLIN ( akovec); MIHAELA PAŠI& I TOMICA ISTER, TANJA HORVAT I KREŠIMIR HAUSKMECHT, VIKTORIJA MARKOVI& I DRAŽEN KE KEŠ, NINA TARADI I GORAN ŠENKIŠ (Dekanovec); ANA KUZMA I MARIO KOLMANI& (M. Središ e); NIKOLINA ZADRAVEC I JOSIP KRZNAR,

MARIJANA PROLETA I MARTIN TISAJ, MIHAJELA PURI& I LEON PANDUR (Prelog)

UMRLI "UR"A SILADI R. FUŠ R. 1931., JUSTINA KERMAN R. KODBA R. 1933., ANA HORVAT R. FEKONJA R. 1924., MARIJA JURI& R. HORVAT R. 1935., JOSIP KAMENI& R. 1929., VLADIMIR JEZERNIK R. 1966., ALOJZ HUDI EK R. 1939., NADA LAJTMAN R. KNEKLIN R. 1941., FRANJO JANKOVI& R. 1946., VERA KALKAŠLIEV TKAL EC R. SMOLEC R. 1930., JELICA ŠPOLJAR R. KLARI& R. 1932., FRANJO HERCIGONJA R. 1934., IVAN KODBA R. 1949., ELIZABETA HOBOR R. ŽINI& R. 1940., IVAN JURA I& R. 1957., BISERKA DOBRANI& R. NOVAK R. 1959. ( akovec); RUDOLF HORVAT R. 1940. (Dekanovec); IVAN KR MAR R. 1951. (M. Subotica); TEREZIJA PONGRAC R. BALENT R. 1926., PAVAO KARAŽINEC R. 1927. (Kotoriba); VENDEL KOCON R. 1924. (M. Središ e); VLADIMIR MEGLI& R. 1953., JELENA BLAGOVI& R. BUJAN R. 1932., AMALIJA KOŠAK R. ŽNIDARI& R. 1929. (Nedeliš e); KATARINA DOVE ER R. JALUŠI& R. 1927., AGNA LIPI& R. LASTAVEC R. 1929., IVANKA IŽMEŠIJA R. HORVAT R. 1929., MARIJA BELI& R. HATLAK R. 1925. (Prelog)

12. BREZA, obrt za ugos teljstvo, Mjesto rada: TRNOVEC, traži KONOBARA/ ICU U CAFFE BARU “BREZA” na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunika vnost prijavu posla e-mailom: nenad. majcen@vz.htnet.hr ili mob: 095 803 1580, do 19.6. 13. HANJES - Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda

izvoze u EU. TRAŽIMO M/Ž ZAMJENIKA VODITELJA PROIZVODNJE na odre eno vrijeme - tehni ka podrška zaosiguranjeproizvodnje,nadzornad rokovima i terminima u proizvodnji, interni nadzor nad provo enjem sustava kvalitete, sudjelovanje u organizaciji sustava, izrada izvješ a i analiza prema potrebi poslodavca, ostali poslovi – uvje : VII/VI stupanj dipl. ing./ ing. strojarstva (prednost proizvodni smjer), min 3g iskustva na poslovima organizacije proizvodnje, aktivno znanje njem. i/ili engl. jezika (prednost njema ki), ¬eksibilnost, spremnost na mski rad i usavršavanje. Molbe sla isklju ivonaadresupoštomGOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KIilimailomn.marjancic@hanjes. com do 20.6.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

našoj poštovanoj i voljenoj supruzi, majci i baki

BISERKI DOBRANIX ro . Novak iz Brezovca prerano preminuloj 14.5.2014. u 56. godini života Prerano si otišla, ali eš zauvijek živjeti u našim srcima. Volimo te! ZAHVALUJEMO rodbini, kumovima, osoblju JIN, župniku Ivanu Hergecu na ispra aju i svim prijateljima koji su nam bili potpora i utjeha u našoj boli i tuzi.

Ožaloš eni: suprug Mladen, k erka Mihaela s obitelji i k erka Jasmina s Miljenkom

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

DAMIRU BUJANU iz Šenkovca preminulom dana 17.5. u 55. godini života nakon duge i teške bolesti ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima i svima koji su ga ispratili na vje ni po inak. POSEBNO HVALA dr. Trstenjak, dr. Zori i , cijeloj Palijativnoj skrbi i sestri Kseniji na nesebi no pruženoj pomo i u posljednjim i teškim trenucima. Hvala vl . Vladimiru Kolari u na rije ima ispra aja. Ožaloš ena obitelj

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BLAŽENKU PERASU 24.5.1992. - 24.5.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas. Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

50 kn 84x30 mm

SJEĆANJE

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM Fiat Stilo SW 1,9 JTD, 2004., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, cijena 3999 eura, i Renault Scenic 1,9 dci, 2000. god. reg. 1 godinu, mob 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775 PRODA JE SE Z ASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA s nadogradnjom, 180x110x80, u voznom stanju, bez papira ali vrlo vrste konstrukcije, samogradnja, cijena samo 500kn. mob. 098/918-3618 PRODAJEM LJETNE GUME 165/70 R14, malo vožene, 600 kn/4kom, info: 092/298-1217 PRODA JEM MAZDU 323F DIT D 1 9 9 9. g ., 20 0 t k m, i nf o: 098/9830-330 PEUGEOT 106 1.1, reg. do kraja godine, dobar, garažiran, mob. 098/561-673

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM SKUTER Huoniao 2005.g., reg. do 6.mj., cijena po dogovoru, info: 099/407-1685 PRODAJE SE OPEL CORSA 1.2 1996.g., mob. 091/560-1858 PRODA JEM REN. MEGANE 2007.g., 45tkm, kao nov, putno ra unalo, tempomat, mogu a zamjena za twingo ili pandu 1.2. info: 098/1790-733 FIAT STILO JTD 1.9 dizel 2005.g., 153tkm, reg. do 2./2015., 74KW, prodajem ili mijenjam za terenac uz doplatu ili neki jeftiniji auto dizel. info: 098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju=e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJEM kukuruz BC 572, 2 tone, cijena 1,40 kn/kg. Mob: 099/808-7586 ili 099/683-9984 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR “Goldoni “ sa frezom 8ks benzinac i hidrauli nu prešu od 400 lit, cijena po dogovoru. mob 098 967 9904

na nedostupnim mjes ma, mogu= odvoz granja.

PRODAJU SE oranice Veliki Štuk 1274m2 (Strahoninec), 2480m2 (Nedeliš e), livade Dunjkovec 2x1850m2, pijetao Australorpa, federfusige, Križeva ke kukmice i mješanci Brame. Tel: 822-362, 099-5166-780

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VO D OVO D, PL I N, R EN OV I R A N J E K U PAO N I C A . M o b . 091/55-49-323

PRODA JEM TRAKTOR Torpedo Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., prva boja, sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus. info: 098/190-3753 KUPUJEM AGACIJU u rastu za rušenje ili šumu za rušenje na podru ju Vra šinca i bliže okolice. info: 867-035 PRODAJU SE DRVENI SANDUCI za povr e, info: 098/9744-242

USLUGE

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

USLUGA RUŠENJA DRVEqA

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

Slave = j.d.o.o., tel. 098/835-606

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 RIJE ANIN (49g) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, aktivno znanje tal. jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i na OPG-kozarstvo ili seosko-turisti ko gospodarstvo. Kontakt mail: cercolavoro@ net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO košenja trave trimerom ili kosilicom, teži i zahtjevniji tereni nisu problem. mob 092-310-9094 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj, hitno. Ponude na tel. 098/684-3265 TRAŽIM POSAO RUŠENJA DRVE A, drvenih objekata, košnju trave i ure enje oku nica i ostalo. info: 095/8500-849

POZNANSTVA T R A Ž I M U D OV I C U z a d r u ženje pa što bude. Udovac, stan, sre en, mobilan. Tel. 092/247-8334 TRA ŽIM OZBIL JNU I DOBRU DAMU od 30 - 45g, za vezu i brak. Želim hitno! mob. 099/684-3265

KREDITI

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

975

NAJNOVIJI, POVOLJNI, SVENAMJENSKI KREDITI svih banaka u Hrvatskoj, ZA VAS. info: 095 5181 222

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi=a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559 PRODAJEM VO NJAK u Vukanovcu površine 3.200 m2, sa oko 100 vo aka, sa vikendicom cca 35 m2 i ostavom, bez struje i vode. Hitno i povoljno! Mobitel: 098 939 1941.

23. svibnja 2014. POVOLJNO SE PRODAJE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Sportska ulica, 1000m2, info: 095/837-9646 ili 095/5287-287 PRODAJE SE TROSOBNI STAN koji se sastoji od dva stana (2-sobni i 1-sobni), ukupne površ. 98m2, pogled na park i teniske terene, energ. razred D, mogu a i pojedina na prodaja. mob. 091/5070-516 PRODAJE SE STARIJA KU A u Nedeliš u, vrlo povoljno, info: 098/9744-242 PRODAJE SE GRA£. ZEMLJIŠTE od 1000m2 u Puš inama, lijepa lokacija i blizina gl. ceste. tel. 042/232-681 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u Zagrebu na Volov ici, plin, liª, sun ana strana, energ. cert. C, 2min do tramvaja, zva poslije 16 sa na mob. 091/8974-727

PRODAJEM GRA£. PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice-novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. Tel: 091 2424 14 3

DVORIŠTE I ORANICE u Dekanovcu, jeªino i me imurska narodna nošnja, upita na 095/8088-207

PRODAJEMO VIKENDICU od 45 m2, s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. Mob. 095 900 6539 ili 098 967 99 04.

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJEM STAN od 50 m2, centar, Masarykova, 1. kat, cer kat D, cijena 42.000 eur, mob. 098 297 220 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE JEDNOSOBNI 2-etažni stan od 50m2 u urbanoj vili, orjentacija ISZ, energ. razred B., mob. 091/5070-516 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Ž ganca. tel. 098/9549-775 POVOLJNO SE KUPUJE MANJE POLJ. ZEMLJIŠTE (livada, stare gorice) u Lopa ncu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob. 098/556-423 PRODAJE SE GRA£EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

TRAŽIM STAN ILI KU U U NAJAM - Mursko Središ e ili okolica. mob 098 916 4336 IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJE SE KU A sa svim priklju cima, u Pustakovcu, Ul. S. Raškaja 4 i ku a u Zasadbregu sa svim priklju cima, preko puta crkve, te se iznajmljuje zemlja od 700 hv i 470 hv u Zasadbregu, ispod igrališta. tel. 363-582 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan s namještenom kuhinjom i nenamještene garsonijere i 1,5-sobni stanovi. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENI STAN od 50 m2, blizu centra. Mob: 091 720 9338 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759

23. svibnja 2014.

IZNAJMLJUJEM manju prizemnicu u Šenkovcu, namještena, s velikim vrtom i dvorištem, obitelji, info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJE SE KU A u Pleškovcu, info: 091/100-2213 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE s kuhinjom i kupaonicom, studentima, može i no enje, mob. 098/1730-391 P OVO L JN O IZ N A JML JUJEM 2-sobni namješteni stan u ku i u k, mob. 099/677-4304

LJETOVANJE IZNA JML JUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863

ŽIVOTINJE

GRAHORASTE NESILICE NESILIC CE

PRODAJEM stol za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Mob: 099/64-111-90 PRODA JEM GR AMOFONSKE PLO E velike i male. Mob: 099/6505-381 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM Skuter Peugeot, kutnu kožnu garnituru (nova u pola cijene), stol za stolni tenis, klavir, cafe aparat Senseo i spava u sobu. Info. 091/970 1929. PRODAJEM UGOSTITELJSKU KUHINJU: 16 kom drvenih stolova 80x80 cm i 10 kom metalnih stolova za terasu, te 3-djelni metalni garderobni ormar. mob. 098 9211 929 PRODA JEM SJEDA U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4.000 kn); DJE JU STOLICU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (400 kn); DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo mjesec dana (350 kn); KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). Kontakt 098 299 330

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; ros°rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, mlade tek izašle iz gnjezda, odli ne za ku=ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

3 TJEDNA T TJJJEDNA EDNA ED NA A DOSTAVA ,

PRODAJU SE ŠTENCI njem. ov ara stari 9 tjedana i svinje od 120-150kg. mob. 091/574-1425

RAZNO PRODAJEM STARU CIGLU, o iš enu i suhu (pod krovom) oko 300-350 kom, dim. 25x12cm, cijena 1 kn/kom. Mob 098/986-2668 ili 099/796-9541 PRODAJEM STARIJI MUŠKI BICIKL Rog -”Oldtimer”, ispravan i u voznom stanju, cijena samo 160kn. Mob. 098/986-2668, 099/796-9541 PRODAJEM nove muške Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne, traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Može i zamjena za kompresor. Mob: 099/25-96-444

Oglasnik 69

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel. 098/390-692 PRODAJEM stoli (350kn), pisa i stol (400kn); škrinju Gorenje 310lit. (750kn), plo u za ugradb. el. štednjak (200kn), ljetne gume Fulda 175/65/14 (4kom/500kn), bicikl za djevoj ice srednje uzrasta (450kn) i mikrovalnu (350kn). info: 095/521-3924 PRODAJEM KREVET francuz 160cm sa 2 no na ormari a i s jena s ogledalom, trosjed (malo korišten), dvosjed (rabljen), sve povoljno. mob. 091/2930-428 PRODAJE SE KUTNA GARNITURA (kau , trosjed, dvosjed), stol 80x80 i barske stolilce, te el. pisa a mašina. tel. 042/260-739 PRODAJU SE DRVENI PROZORI i balkonska vrata sa štokom, šalaporkama i izo staklom, o uvani, povoljno i drvena garažna vrata, mob. 098/680-549 PRODAJE SE ŠIVA A MAŠINA Bagat sa priborom, ispravna, malo korištena, cijena po dogovoru na vi enje. tel. 363-085 PRODAJEM DIONICE Mesne ind. Vajda i kukuruz. info: 095/860-6529

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODA JEM CRNE MARTE br. 3 8, malo noš ene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRO DA J EM RU N O PL E T ENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli, ogroman, muški crni ma ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o iš en od nametnika i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles . Nau en na pijesak, voli se mazi , ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju ivo kao jedini ma ak jer druge živo nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.

Dragica - starija maca koja eka da svoje zadnje godine provede u ne ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau ena na pijesak i na ostale mace iako je dominantna prema njima, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika i sterilizirana. Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Bina je godinu dana stara predivna mješanka bernskog planinskog ov ara izuzetno umiljate naravi. Slaže se s drugim psima i traži ku u s velikim dvorištem i obitelj koja e imati dovoljno vremena za nju jer su bernski planinski ov ari poznati po velikoj društvenosti i privrženosti obitelji. Kontakt: 091-8988-004.

Asja je mala kujica, niska rastom, vesela uvarica dvorišta. Udomljuje se isklju ivo u obitelj koja dozvoljava pristup psu unutra. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Keks Keena - prekrasna ma ka, trikolorka, kratkodlaka, stara oko godinu i pol, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika eka na novi dom i svoju obitelj. Plahe je naravi, no izrazito zna željna i mazna. Potpisuje se ugovor.

je štene staro oko 3,5 mjeseca i bit e velikog rasta. Isklju ivo se udomljuje u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Cijepljen je protiv zaraznih bolesti i bjesno e i ipiran. Kontakt: 098-241-060.

Livia Afrodita - grasta ma ka s ogromnim jantarnim o ima, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika, nau ena na druge ma ke, jako zaigrana, mazna - traži novi dom. Potpisuje se ugovor.

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze=em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

Udruga “Sklonište dobrote”

Tasha - lijevo na slici, malena ženkica, ro ena 01.04.2014. godine, o iš ena od nametnika i prije nego ode u novi dom bit e cijepljena, potpuno zdrava. Traži obitelj koja e odgovorno brinu o njoj. Potpisuje se ugovor.

je starija kujica, vrlo mala i draga i bila bi idealna družica starijoj osobi pa ak i u stanu uz redovite šetnje. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARIX I NEVENKA ŠARDI

ME IMURSKA KUHARICA

Temfani me imurski kuni Kuhar velemajstor Marko Mar ec iz Kneje u Malom Mihaljevcu za Urbanovo je pripremio pobjedni ki temfani kuni , tradicionalno me imursko jelo, dodavši mu “nove note” i kreativnost. Okus, miris i izgled jelo su u inili bajkovitim te su nama i komisiji koja je rad pratila pojednostavili odluku o najboljem uratku na gastro showu, na kojem su sudjelovali vrhunski

me imurski kuhari i njihovi kolege iz drugih krajeva. Me imurske novine odlu ile su ovaj recept predložiti našim dragim itateljima, sa željom da vam uspije pripremiti ga barem djelomi no kao što je to u inio Mar ec. Uz temfanog kuni a idu doma i trganci i zelena salata s doma im bu inim uljem i jabu nim octom. Želimo vam vješte ruke i dobar tek!

Sastojci: 1 kg kuni a, 15 dag luka, 3 režnja ešnjaka, 2 lovorova lista, ulje, sol, papar, 2 žli ice mljevene paprike, 3 dcl kiselog vrhnja, voda, brašno, temeljac Priprema Kuni a narežemo na manje komade, posolimo i popaprimo. U lonac stavimo ulje i kad se zagrije dodamo prethodno nasjeckani luk te ga popržimo do zlatne boje. Stavimo ešnjak i meso te pirjamo desetak minuta na laganoj vatri. Zatim dodajemo mljevenu papriku, lovorov list, sol i papar te sve skupa zalijemo temeljcom. Kuhamo dok ne omekša, napravimo pritip od vrhnja, brašna i vode. Pritip dodamo u lonac s mesom i zgusnemo do željene gusto e te ostavimo kra e vrijeme da lagano provrije. Poslužimo vru e u plitkom tanjuru, te ukrasimo listi ima svježeg peršina.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Pirjani smr ci

1/2 kg o iš enih trešanja 3 jaja 1 vanilin še er 1 i pol aša še era 1/2 aše ulja 2 aše glatkog brašna akove kih mlinova 1/2 praška za pecivo 2 dcl jogurta

PRIPREMA Izmiksajte jaja, še er i vanilin še er. U izra enu smjesu dodajte redom ulje, brašno, prašak za pecivo i na kraju jogurt, te sve zajedno promiješajte. Pripremljenu smjesu izlijte u namazan i pobrašnjen kalup za kuglof, te po vrhu rasporedite o iš ene, oprane i dobro iscije ene trešnje. Trešnje lagano žlicom potisnite u smjesu i stavite pe i na 180 C stupnjeva oko 45 minuta, odnosno dok kola lijepo ne porumeni.

Sastojci: - 40 dag smr aka - 3 dag maslaca - 2 dag brašna - sjeckani vlasac - sjeckani peršin - sol, papar - 1,5 dcl vrhnja za kuhanje Priprema Smr ke dobro o istimo od zemlje i odrežemo dio koji je bio u zemlji. Operemo ih pod mlazom vode te ih posušimo papirnatim kuhinjskim ubrusom. Narežemo smr ke na etiri dijela. Popržimo ih na ugrijanom maslacu, a kad se teku ina od gljiva iskuha, dodamo brašno. Za inimo solju, paprom, vlascom i peršinom, dolijemo vrhnje i pirjamo sve zajedno još 4-5 minuta.

Trešnjin vijenac SASTOJCI:

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINO TJEDNA

Horvatova graševina Polusuho kvalitetno vino obitelji Horvat iz Svetog Urbana, berbe 2012., sadrži 12,4 posto alkohola. Krasi ga ugodan sortni miris, svježina i lijepa zlatnozelenkasta boja. Pije se ohla en na 10 do 11 Celzijevih stupnjeva iz prikladnih vinskih aša

na visokom stalku. Sljubljuje se s jelima s roštilja, ribama na gradele, svijetlim mesima, bijelom ribom, plavom ribom, pe enom ili prženom, polutvrdim sirevima i mesom z tiblice. Za vino tjedna predlaže ga Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline. (sm)

23. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 71

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

OD SUBOTE MOGU I PLJUSKOVI VREMENSKA SLIKA: U Bosni i Hercegovini, Srbiji, kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike koli ine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najve ih u znanoj povijesti. Razmjeri katastrofe tek e se vidjeti u nadolaze im danima i tjednima. Broj poginulih ve i je od 20, a kona na brojka još nije poznata. Dosad nezabilježene poplave rezultat su velikih, ponegdje i rekordnih koli ina kiše koje su pale u dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Najviše kiše u Hrvatskoj je u razdoblju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno 164 litre kiše po kvadratnom metru. U Lipiku je palo 114 litara, a u Gradištu 101.3 litra kiše. Gotovo sva se ta kiša se izlila u dva dana, 15. i 16. svibnja. U Požegi je palo 95, Daruvaru 94.2 litre kiše, a u Slavonskom Brodu 66.8 litara. Na podru ju sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske palo je izme u 60 i 80 litara kiše po metru kvadratnom. Podsjetimo da je i po etkom svibnja u mnogim krajevima Hrvatske pala obilnija kiša. Tako je od 2. do 4. svibnja u Osijeku palo 61,72 litara kiše po kvadratnom metru, Slavonskom Brodu 52,8 litara, Gradištu 50,5, a Kutjevu 45 litara. Od ostalih ekstremnijih brojki koje je donijela ciklona Donat izdvojimo 15 cm snježnog pokriva a na Zavižanu. Podaci iz BiH govorili su da je na Vlaši u bilo napadalo i do 80 cm snijega. Osim po obilnoj kiši, velika razlika u tlaku izme u ciklone nad istokom Balkanskog poluotoka i anticiklone nad zapadnom Europom je sredinom tjedna uvjetovala i vrlo vjetrovito vrijeme, ne samo na Jadranu nego i u unutrašnjosti. Tako je u Zagrebu na Gri u izmjeren udar

sjevernog vjetra od ak 100 km/h. Sada o ljepšim temama. Svibanj ve ini ljudi donosi ono najugodnije vrijeme u godini. Temperatura zraka primjerena je ljudskom organizmu, naj eš e oko 25 Celzijevih stupnjeva, a no i su i dalje ugodne za spavanje jer još nema ljetnih sparina i vru ina. Poljoprivrednici iskorištavaju dane za radove na otvorenom. Upravo takvo lijepo vrijeme smo imali ovog tjedna, a doživjeli smo i prvu vru inu (tako nazivamo kad temperatura do e do 30°C). Nažalost, u sljede im danima ponovno nas o ekuje promjenjivo vrijeme s estom pojavom pljuskova i grmljavine. Detalje saznajte u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Prva etiri dana ovog tjedna donijela su nam sunce i svakim danom sve toplije vrijeme. Sli ni vremenski uvjeti e se nastaviti i u petak. U

petak dosta sunca i topline, ali e i zajužiti uz umjeren jugozapadni vjetar, pad tlaka zraka i laganu sparinu. Prvi put ove godine vrijeme e biti onako teško i sparno. Temperatura zraka popodne e se kretati blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Više oblaka prema kraju dana sa zapada. S dolaskom ve eri postoji šansa za neki kra i pljusak, uglavnom e postojati u petak kasno nave er uz slovensku granicu. Za vikend malo nestabilnije uz nešto ve u mogu nost lokalnih pljuskova s grmljavinom, ali e i dalje biti sun anog vremena. Onako jedna kombinacija sunca, oblaka, pljuska i sparine. Temperatura zraka ostat e visoka, uglavnom izme u 23 i 26 Celzijevih stupnjeva. Sli no vrijeme e se nastaviti i u novom radnom tjednu. Promjenjivo i nestabilno uz gotovo svakodnevnu

pojavu kiše ili kratkotrajnih pljuskova s grmljavinom. Kiša ne e padati cijeli dan nego u odre enim periodima, a tijekom dana bit e i sun anih razdoblja. ini se da ovo promjenjivo razdoblje ne e biti ni blizu toliko kišno kao prošlo pa se ne o ekuju poplave. Ovaj puta kiša bi trebala biti lokalizirana na uža podru ja u obliku tih kra ih pljuskova, a ne ona široko rasprostranjena kiša preko velike površine. Ostaje dosta toplo i sparno. Samo se nadajmo da ne e biti nevremena jer u ovakvim toplim i sparnim danima to je realna opasnost. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz !iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 22.5.) METEOROLOŠKI KALENDAR 25. svibnja 1781. god. pao snijeg u Gorskom kotaru 28. svibnja 1868. god. u Zagrebu izmjereno 34,3°C 29. svibnja 1879. god. zbog obilnih kiša povodanj rijeke Drave u Osijeku

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

23. V. 24. V. 25. V. 26. V. 27. V. 28. V. 29. V.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve=ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Trenutna peludna situacija me imurskog zraka, kao i unatrag nekoliko tjedana ukazuje na dominaciju visokoalergenih peludnih zrnaca trava. Osim njih u zapaženoj koli ini prisutna je pelud drvenastih vrsta etinja a odnosno biljaka iz porodice borova (jela, smreka, bor i sl.). Takva peludna zrnca, iako su brojna i biljke ih ispuštaju u tolikoj koli ini da su ak vidljiva golim okom, ali su niske alergenosti odno-

sno ne izazivaju intenzivne i agresivne peludne reakcije u osjetljivih osoba. Koncentracije trava su i dalje visoke jer je upravo razdoblje vrhunca njihove cvatnje. Kako je zapo ela sezona košnje livada košanica o ekuje se opadanje koncentracije peludi trava u narednom razdoblju. Koncentracija peludi korova se iz dana u dan pove ava. Broj ano dominira trputac, a nalazimo još peludna zrnca kiselice i koprive.

VICOTEKA

Kupa se slon u rijeci i dotr i miš na obalu i dere se: - Izlazi iz vode! Odmah! Iza e slon na obalu, a miš mu kaže: - Dobro, sad se možeš vratiti u vodu. - Pa zašto sam uop e morao iza i? - Ma, netko mi je ukrao kupa e ga e pa provjeravam sumnjivce! ---------------------------------------------------------Došao muškarac na razgovor za posao i pita ga šef: - Kakvo iskustvo imate? - Pet godina razgovora za posao. ---------------------------------------------------------Mujo stoji pred automatom za gazirana pi a, ubacuje kovanice i vadi limenke. I tako Mujo nastavi raditi dok se netko iz kolone koja se stvorila iza njega ne oglasi: - Oprostite, gospodine, jeste li gotovi? I mi smo žedni! A on odgovori: - Dok Mujo dobiva, Mujo igra! ---------------------------------------------------------Žena i muž razgovaraju. - Onaj naš balavac mi je opet krao iz nov anika, kaže on. - Kako znaš da je on? Možda sam bila ja, kaže žena. - Ma, nisi ti – on barem nešto ostavi kad uzima! ---------------------------------------------------------Koja je sli nost izme u punice i daljinskog upravlja a? Uvijek ih na eš tamo gdje nisi o ekivao!

FILIP UDE S IZVRSNOM OCJENOM U FINALU EP-a

JURICA PAVLIC UŠAO U FINALE CHALLENGE EP-a

NŠ ME IMURJE AKOVEC IZNJEDRIO REPREZENTATIVCA

U subotu navijamo da napravi vježbu za medalju

Prvi cilj ove sezone uspješno je ispunjen

Stiven Sabol iz Palinovca zaigrao za Hrvatsku U-14

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vsi poti vodijo v gorice. M

inuloga vikenda vsi poti so vodili v brežno Me imorje, o em re i, v brege i to tam gde raste grozdje, tam gde so pelnice, a v pelnicaj lagvi, a v lagvima vino. Vsi ve znamo, a i vrapci popevlejo po krovaj i drevjo, kak je mesec majuš rezerverani za vinsko fešto v Svetomo Vrbano, Železni gori, Štrigovi i vsim breš ajkima kud so gorice restepene. Minuloga vikenda smo se vsi shajali vu štrigovskoj šporckoj dvorani gde se je vino pretakalo z !laši v kupice, a z kupi ki v naše navek žene požerake. Ta fešta, z imenom i conom Urbanovo zvana, je tri dni trajala i verjem da so vsi došli šteri so kanili, a nešterni i tripot. V petek so naši županijski politi ari širom otprli vrata dvorane, v soboto je dvorana bila tak puna kaj je trelo akati kaj neš i zide vum na zrak kaj se moglo nutri dojti, dok je v nedelo došel i Zoki, precednik Vlade. Gledal je, brz as, na televiziji kak so vsi Me imorci v Štrigovi s kupi kaj vin eka v rokaj, pak je bil najgerek što je itak te vse

ljude v Štrigovo dovlekel, pak je i on doletel glet. ošel je Zoki v nedelo odve er kaj nebodemo mi Me imorci gombali kak visoki politi ari ne delajo v nedelo. Ali je došel sam. I nikaj je ne pil. Mortik je sam i vozil. A kaj je unda dohajal na vinsko fešto ak je ne kanil piti? I to ne bilo kakše vina, neg me imorskoga, a ono je nejbolše na sveto i bližešim planetama. Do akali so ga naši županijski politi ari, saborniki i doma i šraj!i, a oni šteri v nedelo ne delajo so ne došli. Morem vam re i da je obišel vse naše vinare, a duže se je zadržal tam gde so puce dobrote i !inote delile. Kakši je, itak, Zoki karakter da so ga lepe Me imorke ne uspele na “greh napelati” kaj bi si bil malo spil. Najbrž on zna da je na cesti dopuš eno 0.5 promilov, a i naši me imorski policaji ga poznajo. No, ali ak je išel ravno dimo moral je rez Zagorje prejti, a sam dragi Božek zna je li je on v zagorskoj cukor-piksi. enes i zutra bodo naši vinari i vinogradari otprli svoje pelnice, tiblice, škrije, najže., zakurili bodo kotle, peke, roštilje i narezali vse dobrote

srca, a i davle krepost telo. Hajdigpot mi se je oko zastajlo na pucama i ženama štere so sprobavale žute muškate, tramince z duhom, rnoga pinota ili pak kabernet savinjona. Morem vam re i da se mi moški bodemo morali jako dobro kcoj držati i vej pot trenerati ak bodemo šteli biti bolši od ženi v športo šteri se igra z punom kupicom v roki. Žene se uda !letneše vu ijo nek mi mislimo. e bi vam znal re i kuliko smo turoši pojeli dok smo akali kaj nam ga priznajo da je on naš me imorski i da mo je Me imorje zavi aj. To je vse tak dugo trajalo kaj so nam se skorom krave zdošle, pak bi le!ko i brez mleka ostali. A znate kak je to: još je niš i ne sira napravil brez mleka. Nebrem veruvati kak je profesor Valkaj došel do toga da turoša imajo rajši moški nek žene, a trdi je, neje preve veliki, a i lepo formo ima. Kak bilo da bilo brz as se bodo žene oglasile ak jiv je profesor negdi zakinul. Meni vam je turoš nejbolši z mesom z tiblice, poljani z kuš i nim oljom, a kcoj mladi luk. A to vse je tre zaljati z pušipelom, ali brez olja, ak ne ete

Zvonko Horvati , akovec Prekju er, tek što sam stigao s poslovnog puta na Krk, kad sam došao doma, otišao sam do Doma sindikata i donio sam proizvode u ve oj vrijednosti. Bio sam ugodno iznena en kakav je bio odaziv. Ali to je i za o ekivati. Me imurci i cijela Hrvatska, kao što su bili zajedno u ratnim uvjetima, tako je i sada kada treba pomo i ljudima u nevolji.

POD VUROM

Me imurje zdušno pomaže Slavoniji! Prostor bivše vojarne (TICM) u akovcu od 9 do 20 sati otvoren je za prikupljanje pomo i poplavljenom i ugroženom stanovništvu Slavonije. Na zajedni ko mjesto prihvata humanitarne pomo i stvari mogu donijeti pojedinci, op ine, tvrtke, udruge i dr. institucije. U prikupljanje pomo i uklju ilo se cijelo Me imurje. Humanitarna pomo slijeva se sa svih strana i, kao što su istaknuli naši ispitanici u anketi, ljudima u nevolji treba zdušno pomagati, koliko god možemo. (rr, nš)

i !inote štere imajo, tak da nas bodo pripravleni do akali dok mi genemo po potima i stezama Me imorskoga partizanskoga odreda, a te poti se denes zovejo: Vinska cesta. Naši vinari nas zovejo kaj dojdemo još jempot sprobati tua nejbolša vina i to v pelnicaj direkno z lagva v kupi ko, a z vene v naše suhe požerake. Tre sprobati zakaj so v lagvima, i to v onim drvenim, nejbolša vina? Tre, ruon tak, sprobati štero vino ide nejbole na tiblico, štero na cvirke, štero pak na kotlovino ili pak roštilj, a štero je, itak, nejbolše kaj premo imo turoša skotanoga vu koš i nomo oljo. Vse to tre sprobati kaj bi mogli našim ženama, deci ili pak vnukaj pripovedati kaj oveko daje krepost, zdiguvle tlaka i po emo se pamet dobavla. To je vse tak važno kaj se to nebre nikomo veruvati nek treba ovek sam sprobati i unda širiti istini na pokoleja štera so došla na svet posle nas. Verjem da se bodemo zišli v nešternoj pelnici. Siguren sam v to! korom mi je, na vse zadje, zbeglo to kaj sam štel pofaliti puce i žene kak so i one zazvedile da dobro vin eko razveseljuje

Rozalija Vukovi , akovec - Živim u blizini velikoga trgova kog centra pa sam kupila neke stvari za koje mislim da e ugroženom stanovništvu u Slavoniji zasigurno dobro do i. Odabrala sam proizvode koji mogu stajati i nisu pokvarljivi. Drago mi je vidjeti i uti da su se svi na razne na ine uklju ili pomo i.

Danica Uroš, akovec - Pozvali smo telefonski broj 060 90 11 koji je dao Crveni križ za prikupljanje pomo i poplavljenoj Slavoniji, i to više puta. Tako er smo dali kolegici koja je nosila stvari za pomo da odnese i naše proizvode. Pomažemo koliko možemo. I kad bi se zvalo da idemo pomo i istiti i kod obnove poplavljenih ku a, de!initivno bismo se odazvali.

mi prodiremo dublje

kaj bi došlo do zastoja prometa v revima. eje uda vode preteklo pod serjanskim mostom otkak so se mladi venodjali, o em re i, seksali na autobusnom kolodvoro. Nesmo uspeli zazvediti komo je to došlo milo na kolodvoro i kakšo je meštrijo mel te serjanski Don Juan, jerbo kak jo je seksal, ak je ona ležala na želoco, a on na joj? Dok sam to pital teco Franco, a ona je prefrigana kak sam vrag i premazana vsim maš ama, !letno mi je otpovedala: Jožek, Jožek, kak si stari tak si bedasti, pak so se oni venodjali kak kujseki, a dok so spazili soseda kak svojo meštrijo za slikati vle e vum z hla , mam so se polegli na pod. A je li je veni ostal vu venoj to niš i ne zna. Sam vena! eje uda cajta minulo otkak smo postajli bisto Petra Zrinskoga v cvetnjako pred hižom naše županije, a ve so se oglasili sosedi z Osterajha. Poslali so depešo nek vugnemo Petra ili pak mo obrnemo glavo jerbo preve grdo gledi prema Be o. Pak niti nebre lepše gledati jerbo je znal kaj ga aka. rad akovec je organizeral Majski muzi ki memorijal

Ivan Lugovi , Zagreb - Ju er smo baš žena i ja otišli u kupovinu pa smo kupili proizvode za higijenu, za djecu pelene i sl. Žena je ujutro uzela te stvari i odnijela u stanicu za prikupljanje pomo i. Super je vidjeti zajedništvo ljudi. Baš sam itao neki lanak gdje se komentira stanje bivše države Jugoslavije prije rata, za vrijeme i sada. Ponovno se probudilo to neko jedinstvo i sloga. Kad ljudima treba pomo i, ne gleda se na granice.

(41. pot) v spomen velikomo kompozitoro i akov anco Jožeko (mojemo imejako) Štolcero Slavenskomo. Svetešje otvoreje je bilo v Šajerici, otprl je župan, ali skorom niš i je ne došel. Nega bilo niti grackih ocov šteri so to vse organizerali: niti gradona elnika, niti zamjenika, a niti pro elnika. Nega bilo navu itelov i profesorov, a kak bi unda aki mogli dojti ak so jiv ovi ne pozvali. Imamo gimnazijo štera nosi Jožekovo ime, a ima odli noga zbora, ali gimnazijalcov je ne bilo, imamo Umjetni ko školo, ravnatelj Božo Bogdanov je bil, ali profesorov i akov nigdi. Na otvorejo so igrali nejbolši hrvaški glazbeniki iz Zagreba. Nejpredi je igral guda ki kvartet “Porin”, a posle jiv so nas oduševili Zagrebe ki solisti. Vsi znamo da v kvarteto igrajo štiri, a Solistov je bilo jedanaest, dok to pomnožimo dojdemo do brojke 44. Vidite, to no tuliko je bilo nas v publiki. Pak kaj si je naš Jožek ne zaslužil vej publike? A tak se sveposot štimamo žnjim, a dok nam dojde v akovec unda ga ne poznamo i ne emo ga dojti pozdraviti. udni smo mi nekši ljudi, kaj ne?

Stjepan Baranaši , Palovec - Uklju ili smo se na na in da smo preko mjesnog odbora koji prikuplja pomo dali odre eni dio stvari i pomo i. U cijelom Me imurju i Hrvatskoj svi su vrlo brzo reagirali i pomažu na razne na ine. Ljudska tragedija ne gleda na granice i mislim da je u redu i potrebno da u takvim situacijama jedni drugima pomažemo.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine