Međimurske novine 977

Godina a XVIII.

Broj 977.

^akovec, PETAK, 6. lipnja 20 2014 2014. 14..

Cijena 7 kuna

KRISTINA LEVA I iz Hlapi ine okrenula se proizvodnji vo a

UPRAVNI SUD HRVATSKE presudio u korist smijenjene ravnateljice Ekonomske i trgova ke škole

Dušanka Novak pobijedila ministra Jovanovi a str. 2-3

Najve i plantažni nasad trešanja, urod rasprodan str. 14 MJEŠTANI BUKOVCA pitaju se kamo je nestao sumještanin Kristijan Piska , bivši župnik u Murskom Središ u

str. 9

Nikome se ne javlja, ku a mu ME IMURSKA POLICIJA uhapsila krijum are ljudima propada, a grunt Od šest uhi enih, etiri iz Me imurja je u travi i dra u TRAGEDIJA KOD NOVAKOVCA: NOVAKOVCA: Šest vesla a iz Slovenije prevrnulo se u amcu, isplivalo ih je samo pet, za šestim se još traga

SRE A U NESRE I

str. 8

Prolaznica izvukla dijete iz goru eg automobila str. 8 NA GRADILIŠTU u akovcu

Hirovita Mura odnijela nesretnog Slovenca www.bister.hr

Bager zagrabio u tisu e mina str. 8

str. 46

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Dajte mi kona no kruha i igara S

trpite se, ljudi moji, još samo malo. Još par dana bit emo i dalje bombardirani politi arima kojima je jedino važno da ostanu ili se do epaju vlasti. Slijedi - nogomet. Sve je super i sve je za pet kad si muško i žensko i voliš nogomet, malo prilago eno ovom trenutku i vremenu zvu i poznata fraza još poznatije pjesme - Nogomet. glavnom, zapo inje nogometno ludilo, mjesec dana nogometne groznice koja e trajati od popodneva pa sve do duboko u no za vrijeme SP-a u Brazilu. Gotovo sam siguran da e i politi ari ovaj trenutak iskoristiti na svoj na in, da "pobjegnu s radnih mjesta". Ionako predobro pla eni saborski zastupnici i mnogi drugi iskoristit e injenicu što više ne e biti u prvom planu i pobje i tako da ih nema nigdje. A nakon toga ipak kre u punom parom i ljetni mjeseci, pa onda nema smisla sjediti u Saboru ili blizu njega, bez obzira što je svugdje itekako "duboka hladovina" u svakom smislu. ožda je i bolje tako, jer postali smo zemlja u kojoj politi ari nemaju viziju kako nas izvu i iz krize, ve su naše mainstream stranke postale poslušnici korporacija koje su premrežene raznoraznim interesima i razmišljaju o tome kako bogatije u initi još bogatije, a srednji sloj približiti što više onom siromašnom kojem kod nas i nije tako loše, jer se nema što izgubiti, a može se ipak ponešto i dobiti, npr. još pokoje dijete i dje ji doplatak i druge socijalne prinadležnosti. glavnom, umjesto lamentiranja obi nih ljudi u "kavanama" o inim politi kim sukobima koji samo kod nas ionako ne izazivaju gotovo pa nikakve posljedice, da ne govorimo o nekakvom preuzimanju odgovornosti ili pak prijevremenim izborima, jer za tako nešto ionako "nema uvjeta", u prvi plan e do i lopta, taktika, sastavi. osebice u narednim danima kad e i naša

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Hrvatska, kao i svi drugi, biti u igri da pro e barem prvi krug. Svi emo biti izbornici, svi smo najpametniji što bi i kako trebalo igrati. Nervoza polako ali sigurno raste, jer etvrtak 12. lipnja i 22 sata, kada zapo inje izravni prijenos prve utakmice koja ozna ava ujedno otvaranje prvenstva izme u Brazila i Hrvatske, samo što nije po ela. ako emo pro i? Umišljam si da nešto znam o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i nadam se kao i svi da možemo pro i prvi krug. Ali nisam baš sretan s taktikom koju je odabrao Niko Kova , koji je dobio unisonu podršku navija a nakon preuzimanja reprezentacije. Nekako se bojim tih: 4-23-1 i ini mi se da nemamo igra e za taj sustav protiv najboljih reprezentacija svijeta. li dobro, možda se i varam, nadam se da nisam u pravu i da možemo daleko, puno dalje nego se to ini u ovom trenutku, kada svi priželjkuju da budemo barem drugi u našoj skupini. ko se "održimo" na životu barem dva tjedna u Brazilu, bit e super, jer e bez obzira na sve, bez obzira na to što e politi ari zahvaljuju i SP-u opet najviše pro itirati, jer e ionako još manje raditi, ipak biti ljepše kad su u prvom planu: Luka, arli, Raketa, Ola, Dudu i ekipa, nego oni koji nas svaki dan dave svojim izjavama u svim mogu im dnevnicima i vijestima, za koje jedva ekam da više ne budu uop e važne, bez obzira što da se dogodilo u ovoj našoj napa enoj zemlji.

VIJEST(I) TJEDNA

I dalje kaoti no stanje u gra evinarstvu Gra evinarstvo je desetlje ima bilo vode a privredna grana u me imurskom gospodarstvu, lokomotiva razvoja i rasadnik kadrova. O trenutnom stanju u gra evinarstvu razgovarali smo s Ivanom Kolari om, predsjednikom Strukovne grupe gra evinara i direktorom Tegre, koji, nažalost, nije ni za budu nost iznio svjetliju perspektivu. - Živ imo od nekak v ih dnevnih manjih investicija, od županijskih uprava za ceste, Hrvatskih cesta, op ina i gradova i privatnih investitora. Ali ovo zadnje je vrlo rizi no, jer privatni investitori maksimalno koriste našu glad za poslom pa smanjuju cijene, postavljaju uvjete koji su gotovo nemogu i za preživljavanje. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj još imamo neku privatnu inicijativu za koju možemo raditi. Ova godina pokazuje se lošijom nego prošla, kazao je Kolari . Cijelu analizu stanja u gra evinarstvu pro itajte na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE

Uspješna pri a vlasnice najve eg nasada trešanja Me imurska županija sve je zna ajnija vo arska regija u Hrvatskoj, a ovog trenutka najve i plantažni nasad trešanja posjeduje mlada Kristina Leva i iz Hlapi ine. Kristina je željela promjene u obiteljskom vo njaku i 2010. je uz pomo obitelji na hektaru zemljišta zasadila 900 sadnica (vo ki) trešanja, i ne samo da je u inila promjene, nego je u inila pravi poslovni potez. - Kupaca nam ne nedostaje i sve koli ine, a o ekujemo oko dvije tone uroda, unaprijed su prodane poznatom k up cu. Javljaju se i kupci ak iz Austrije i Slovenije koji žele naše trešnje, tako da nije nemog u e da ve sljede i urod završi u inozemstvu, po znatno boljoj cijeni nego je ona trenutno u Hrvatskoj, rekla nam je Kristina Leva i . Sve o njenoj uspješnoj pri i itajte na str. 14.

U virovima Mure nestao Slovenac Mura je, nažalost, u etvrtak potvrdila da nije nimalo bezopasna rijeka i da se sve popularniji rafting na njoj mora organizirati na visokom nivou. Skupina od šest iskusnih slovenskih raftingaša prevrnula se na oštrom zavoju stotinjak metara prije skele Novakovec. Od šest raftingaša u amcu, pet je uspjelo isplivati, me utim, jedan slovenski raftingaš je nestao i vrlo vjerojatno je rije o utapljanju. Me imurska policija dala je za sad kratku obavijest da se nesretni slu aj dogodio oko 14.20 sati, kada se prevrnuo amac s raftingašima iz Slovenije. U tijeku je akcija potrage za nestalim slovenskim raftingašom.

6. lipnja 2014.

DUŠANKA NOVAK, bivša ravnateljic da ju je ministar J PIŠE : BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Dušanka Novak, bivša ravnateljica Ekonomske i trgova ke škole akovec, dobila je tužbu na Upravnom sudu u Zagrebu protiv Ministarstva znanosti, obrazovanje i sporta Republike Hrvatske u Zagrebu, ime je dokazala da je njezino razrješenje s mjesta ravnateljice bilo protuzakonito. Povod za njezino razrješenje bio je upis u enika u komercijaliste i ekonomiste, gdje je nakon prvoga upisnog roka bilo slobodnih mjesta, a njezin grijeh i razlog za razrješenje bio taj što je višku u enika koji su se prijavili za trgova ko zanimanje za koje nije bilo bodovnog prava u drugom roku dozvolila upis u zanimanja u kojima je ostalo slobodnih mjesta. A u tim zanimanjima bio je potreban odre eni bodovni prag, koji je baš te godine bio pooštren i u odnosu na godinu dana ranije i u odnosu na godinu dana kasnije. Razgovarali smo s Dušankom Novak, prof., o epilogu doga aja koji je po prvi put u novijoj povijesti ujedinio njezine kolege zaposlenike, u enike, ali i bivše u enike i kolege u jedinstveni javni prosvjed u akovcu i pred Županijom te koji je završio razgovorom kod tadašnjeg župana Ivice Perho a.

Presuda nakon godinu i pol dana Nakon razrješenja u zakonskom roku Dušanka Novak žalila se Upravnom sudu i godinu i pol nakon toga dobila presudu protiv koje žalba nije dopuštena. Bivša ravnateljica sada radi u školi kao nastavnica i uživa u radu s u enicima, a nakon svega s puno ponosa, ali bez gor ine, pri a o nemiloj epizodi u njezinom životu. - Moje razrješenje s mjesta ravnateljice Ekonomske i trgova ke škole akovec predložio je prosvjetni inspektor, a Školski odbor je to odbio. Razrješenje je predložio temeljem Zakona o ustanovama, lanak 44. stavak 3. i 4., a to bi zna ilo da sam se ogriješila o op e akte ustanove, da nisam poštovala zakon i da sam nanijela ve u štetu ustanovi u kojoj radim. Pošto je Školski odbor to odbio, ministar je donio samostalno odluku o razrješenju, što može po Zakonu o ustanovama, s time da je dao dva dana da me Školski odbor razriješi po primitku obavijesti bez prava žalbe, ali s mogu noš u tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske. Ja sam se u roku te 2012. godine žalila Upravnom sudu, a u žalbi sam upravo pobila taj lanak 44., da se nisam ogriješila o Zakon niti o Statut i druge op e akte, niti da sam u inila štetu ustanovi u kojoj radim. Dakle, dokazala sam da je ta odluka o mom razrješenju protuzakonita. Upravni sud je na etiri ro išta upravo to i utvrdio. Ministarstvo prosvjete na ta ro išta nije dolazilo, premda je bilo pozivano. Samo je na jedno, i to 17. listopada, došao prosvjetni inspektor koji je rekao da sve piše i da se ni ega drugog ne sje a. I još je na tom ro ištu kazao da e podnijeti i prekršajni nalog za isto (ne)djelo, jer sam kao

z Dušanka Novak vjeruje da e nakon Upravnog suda dobiti i materijalno obešte enje zbog nezakonite smjene s mjesta ravnateljice

odgovorna osoba dozvolila upis u enika koji nisu imali bodovni prag. Ja sama imala mogu nost prigovora i na Prekršajnom sudu sam oslobo ena, a škola po odluci sadašnje ravnateljice nije napravila prigovor i platila je prekršajnu kaznu od 5.000 kuna, jer je kazna bila i školi i meni kao odgovornoj osobi. Nakon etiri ro išta na Upravnom sudu, gdje sama se žalila na nezakonito razrješenje, sudsko vije e Upravnog suda u Zagrebu donijelo je 26. ožujka presudu da je rješenje o mom razrješenju protuzakonito. Dalje je u postupku dokazano ono što sam u tužbi tražila - da se nisam ogriješila o zakon. Odluka o upisu koji je propisivao bodovni prag nije ni zakonski propis. Na kraju se sada u tre em mjesecu ispostavilo, temeljem odluke Ustavnog suda kojem su se žalili roditelji u enika, da to uop e nije nikakav akt jer ak nije objavljen u Narodnim novinama. Ta odluka ak nije bila ni uredba pa nema snagu zakona. De initivno prema toj odluci o upisu pisalo je da u enici moraju imati bodovni prag, ali je prije toga u odre enim lancima pisalo da svi imaju jednaka prava na upis prema broju raspoloživih mjesta i tu je sada Ustavni sud presudio u korist djece. Ja nisam bila na Ustavnom sudu, ali su roditelji i drugi podnijeli 17 tužbi Ustavnom sudu. Dakle, sud je nedvosmisleno presudio da se nisam ogriješila o zakon.

Bivša ravnateljica dodaje još jednu važnu injenicu. - Tijekom postupka utvr eno je da nije na injena šteta nikome, ni u enicima ni roditeljima, jer se prilikom upisa nikoga nije preskakalo. Ja nikoga nisam upisivala u miru i tišini svoje kancelarije, preska u i nekoga. Jednostavno te 2012. godine situacija je bila takva da je na prvom upisnom roku za školsku godinu 2012./2013. bilo više u enika za zanimanja prodava , gdje nije bilo bodovnog praga, a u etverogodišnjim zanimanjima komercijalist i ekonomist imali smo premalo u enika za tu školsku godinu za upis. Na drugom roku, kad su se svi upisali, svim u enicima, ne samo onima koji su bili ispod crte u prodava ima, dala se mogu nost da se prijave na slobodna mjesta za komercijaliste i ekonomiste. To je bilo objavljeno na internetskim stranicama. Upisno povjerenstvo je to reklo u enicima, naša pro elnica je posje ivala škole. Sve je bilo javno. De initivno sam se složila s povjerenstvom i potpisala sam takvu odluku. Ja sam odgovorna i ja sam sama potpisala odluku. Moram re i da bodovni prag, koji je te godine bio 44 boda, godinu dana ranije mogao se smanjiti ako je škola imala mjesta za u enike koji su se prijavili u školi. Dakle, upravo je to bila ta situacija, samo te godine to nije bilo dozvoljeno u ministrovoj odluci, to nije pisalo. Sljede e godine pak je prag smanjen za 25 posto i svih tih 10

Financijska nadoknada bila bi to ka na i Dušanka Novak ima pravo tražiti i inancijsku nadoknadu, što e i u initi. Naime, Upravni sud ne rješava pitanje naknade štete, ve je upu ena da se nagodi s državnim odvjetništvom. - To bi u cijelom slu aju bila to ka na i, kazala je Dušanka Novak. - Kad to bude i

kako bude, o tome još ne razmišljam. Ovaj slu aj je pokazao da je pravda bila dostižna. Ja svojim u enicima tuma im da su pravo i pravda jedno te isto, bez obzira na percepciju, što se u mom slu aju i dogodilo, kazala je Dušanka Novak.

6. lipnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ca Ekonomske i trgova ke škole akovec, dokazala Jovanovi smijenio protuzakonito

Osje am se sretno i zadovoljno!

u enika bi se moglo upisati da te jedne godine nisu promijenjena pravila. Ove godine pak je bodovni prag ukinut... * Kako se sada osje ate kada ste dobili presudu? - Ne znam, kazala je Dušanka Novak, prof., i nakon toga se radosno nasmijala. Zatim je rekla: - Jako sam sretna i zadovoljna. Trideset godina radim u školi, od toga sam 21 godinu bila ravnateljica, poznajem sustav. Znala sam sve kako to funkcionira i bila sam uvjerena kad je ministar poslao razrješenje da je protuzakonito i da to rješenje prije svega ne može stajati pravno, drugo ni moralno ni eti ki ni bilo kako druga ije. U tih godinu i pol dana, koliko je prošlo do donošenja presude, meni je to jako dugo trajalo, a ljudi koji me poznaju uvjeravaju me da je presuda jako brzo donesena.

Tisu e poruka podrške - Ja nikoga nisam upisivala u miru i tišini svoje kancelarije, preska u i nekoga. Jednostavno te 2012. godine situacija je bila takva da je na prvom upisnom roku za školsku godinu 2012./2013. bilo više u enika za zanimanje prodava a, gdje nije bilo bodovnog praga, a u etverogodišnjim zanimanjima komercijalista i ekonomista imalo smo premalo u enika za tu školsku godinu za upis. Na drugom roku, kad su se svi upisali, svim u enicima, ne samo onima koji su bili ispod crte u prodava ima, dala se mogu nost da se prijave na slobodna mjesta za komercijaliste i ekonomiste, rekla nam je profesorica Novak

PRIOP ENJE MINISTARSTVA

Zadržavaju pravo na žalbu, iako ona nije dopuštena!? Što kaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U podužem priop enju uglavnom pokušavaju dokazati da su u pravu, ali, nažalost, pokušavaju i manipulirati javnoš u, na na in da navode kako “zadržavaju pravo na žalbu”, iako ona presudom Upravnog suda uop e nije dopuštena. Evo najvažnijih dijelova njihova priop enja: “Zašto je ravnateljica razriješena? Protupropisno postupanje Škole nije bilo mogu e bez znanja i odobrenja ravnateljice. Ravnatelj(ica) je po zakonu osoba odgovorna za zakonitost rada školske ustanove i u konkretnom slu aju nezakonito postupanje je posljedica njezine svjesne i namjerne odluke da se ne poštuju propisani kriteriji. Toleriranje kršenja propisa od odgovorne osobe jer ta osoba smatra da odre eni propis nije dobar ( ak i ako je to to no) zna ilo bi izravno urušavanje pravnog poretka i pravne sigurnosti. injenica da je Upravni sud u Zagrebu poništio rješenje ministra o razrješenju ravnateljice ne utje e na stvarnu odgovornost ravnateljice u konkretnom slu aju. U upravnome sporu

sud procjenjuje i formalni i materijalni karakter upravnog akta protiv kojeg je spor pokrenut. U konkretnom slu aju sud nije obustavio postupak razrješenja i time proglasio samo razrješenje nezakonitim, ve je vratio predmet Ministarstvu na ponovni postupak, s jasnom uputom da novo rješenje mora sadržavati obrazloženje koje e nedvojbeno i argumentirano potvrditi utemeljenost razloga za razrješenje ili utvrditi da razloga nema, ime bi postupak razrješenja bio okon an rješenjem o obustavi postupka. Dakle, problem je ponajprije u formalnome nedostatku upravnog akta (rješenja). Z a k onom o op em upravnom postupku propisano je da obrazloženje rješenja mora u potpunosti sadržavati razloge koji opravdavaju izreku rješenja te se u njemu moraju navesti sve injenice i naglasiti one koje su imale prevagu u donošenju odluke da se upravna stvar riješi upravo na na in kako je riješena. Nedostatci obrazloženja (proturje nost s izrekom ili manjkavost argumentacije izreke) razlog su za poništenje rješenja. To se u konkretnom slu aju i dogodilo.

Tako er je potrebno napomenuti da prvostupanjski sudovi (a ovdje je rije o takvom sudu) razli ito postupaju u sli nim situacijama te da su njihove presude podložne žalbi višem sudu. Postoji primjer u kojem je prvostupanjski sud u sli noj, gotovo identi noj, situaciji odbio tužbu protiv rješenja ministra potvrdivši rješenje o razrješenju ravnatelja (Škola za medicinske sestre Vrap e u Zagrebu). Na javnopravnom tijelu kojem je Upravni sud poništio upravni akt nije da komentira presudu, ve da postupi u skladu s presudom. Istodobno zadržava pravo žalbe na presudu ako smatra da je u sporu pogrešno ili nepotpuno utvr eno injeni no stanje, pogrešno primijenjeno materijalno pravo ili da je došlo do bitne povrede pravila sudskoga postupka”, priop ili su iz Ministartva znanosti, obrazovanja i sporta. Me utim, u presudi koju smo dobili piše da je odluka Upravnog suda kona na, odnosno da žalba na presudu nije dopuštena, tako da Ministarstvo, nažalost, i u svojem priop enju pokušava manipulirati javnoš u.

- Osje am se sretno i zadovoljno, jer je jedna velika stvar završena. Ja sam javna osoba. Svi profesori i ravnatelji su javne osobe. Mene poznaju generacije i generacije u enika i nije mi bilo svejedno prije godinu i pol kad sam bila etiketirana kao osoba koja krši zakon, nanosi štetu školi u kojoj radi i zbog toga je ministar mora razriješiti. Jasno da je Me imurje malo i Hrvatska je mala. U tim danima kada sam zapravo bila bez posla, nekih mjesec dana, kasnije je ponovno bilo slobodnih mjesta pa sam po ela raditi u nastavi, što je moj iskonski i prvi posao, nije bilo lako. No u razdoblju kada sam bila bez posla, od kraja jedanaestog i tijekom dvanaestog mjeseca, dobila sam ne na stotine, ve tisu e razli itih poruka podrške preko svih razli itih sredstava, suvremenih i nesuvremenih. Svima je bilo manje-više zajedni ko to da mi pišu kako oni mene poznaju i znaju da ne bih napravila krivi no, kazneno ili ne znam kakvo djelo. Podršku sam dobila od naših u enika, bivših u enika, zaposlenika, umirovljenika, bivših nastavnika koji su radili kod nas. Mi hodamo na obljetnice završetka škole pa smo stalno u kontaktu s našim u enicima. I tu sam dobivala podršku da dokažem da nisam kradljivka i lažljivka i netko tko završava na sudu. I što se ti e sredstava javnog izvješ ivanja, moram re i da je to bilo baš objektivno, onako kako zapravo jest. Ja sam ak malo i o ekivala nekakve senzacionalisti ke odjeke, ali to se nije dogodilo. U promilima je bilo ljudi koji su se veselili odluci ministra, udilo bi me da toga nije bilo. Da se to što mi se dogodilo nije dogodilo, ne bih uop e znala da me se kao javnu ili manje javnu osobu i moj rad ocjenjuje pozitivno. I to mi je jedno vrijedno priznanje, ako sada previše ne isti em sebe. Sada se osje am super, a što e biti dalje ne znam. Radim u nastavi, uživam. Nakon toliko godina krasno je vratiti se u nastavu. Predajem svoje predmete, pola prošle školske godine i cijelu ovu godinu.

EKO ME IMURJE dobilo novog predsjednika Uprave

Saša Novakovi iz Agrome imurja prešao u Eko Me imurje Nadzorni odbor Eko Me imurja za novog predsjednika Uprave imenovao je Sašu Novakovi a, mag. inf., koji je novu dužnost preuzeo 2. lipnja. Dosadašnji predsjednik Uprave Josip Kikelj iz osobnih je razloga odstupio s dužnosti predsjednika Uprave te e ostati na raspolaganju kao savjetnik Uprave društva, poru ili su u obavijesti za medije iz Uprave Eko Me imurja. Na svojim funkcijama kao lanovi Uprave Eko Me imurja i dalje ostaju Tomislav Radek dipl. oec., inancijski direktor, i Jurica Soldat, dipl. ing., tehni ki direktor. Iz Uprave Eko Me imurja poru uju da je novi predsjednik Uprave Saša Novakovi snažno poja anje upravlja kog tima Eko

Me imurja, koji nastavlja provo enje poslovne politike usmjerene na rast, razvoj i širenje na nova tržišta. Saša Novakovi ro en je 1973. godine, a nakon završenog Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu više od desetlje a obavljao je niz rukovode ih funkcija, a u Eko Me imurje dolazi s pozicije predsjednika Uprave Agrome imurja, dok je prije toga obavljao funkciju predsjednika Uprave Tvornice sto ne hrane. Saša Novakovi posjeduje veliko iskustvo na podru ju poslovnog planiranja i razvoja strategije, te e tako svojim znanjem i upravlja kim iskustvom doprinijeti daljnjem rastu i razvoju Eko Me imurja, poru ili su iz Uprave Eko Me imurja. (BMO)

ŽUPANIJA PRODALA automobil koji je upoznala cijela Hrvatska

Župan prodao BMW autoku i Dejan Kova (HDZ) pitao je župana Matiju Posavca na Skupštini u etvrtak za županijski BMW, koji se prodaje u korist kupnje kombi vozila Caritasu. Predbacio je županu da je cijena vozila od 150.000 kuna za vozilo iz 2007. godine bezobrazno skupa. Kazao je da je od najave prodaje prošlo pola godine, a od prodaje BMW jedno veliko ništa. Osim toga, predbacio mu je da je vi en u Osijeku na strana kom skupu, te da ga je dovezao službeni voza sa spomenutim BMWom. Na kraju ga je upitao: - Planirate li ponoviti javni natje aj i istaknuti cijenu od normalnih, na tržištu prihvatljivih cca 90.000 kuna ili ste zaveli cjelokupnu me imursku i hrvatsku javnost? Župan je vije niku Dejanu Kova u (HDZ) odgovorio da BMW Županija više nema te da je prodan, a

dobiveni iznos proslije en Caritasu za kombi koji je ve trenuta no na ugradnji rampe. Župan nije rekao kome je BMW prodan i po kojoj cijeni. Što se ti e korištenje BMW-a sa službenim voza em za strana ki skup, rekao je da je to neistina, jer da se on kao župan sam vozi i ne koristi službenog voza a za službena putovanja, izuzev kada ide u Zagreb na nekoliko lokacija, da ne gubi vrijeme na parkiranje, a kamoli pak za strana ki skup. Nakon sjednice pitali smo župana po kojoj cijeni i kome je prodan županijski BMW. Automobil je prodan jednoj autoku i za 120 tisu a kuna, a u kojoj je istodobno uzet manji automobil u vrijednosti od 65 tisu a kuna za službene potrebe na poslovima legalizacije. Ostatak novca preusmjeren je za kombi za Caritas. (BMO)

Aktualno

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZAŠAO POLITI KI vodi Me imurske županije

SVJETSKI DAN zaštite okoliša u Me imurju posve en dobitnicima šest me imurskih ekooskara

Tko je tko u politi kom, javnom i društvenom životu

Me imurje po zaštiti okoliša daleko naprijed od ostatka Hrvatske

Uz godišnjicu mandata sadašnje vlasti, Me imurska županija izdala je Politi ki vodi kroz Me imursku županiju, najsveobuhvatniji do sada. Razlog zašto se vodi u tiskanom i internetskom izdanju pojavio tek sada je u tome što je trebalo vremena da se formiraju sva tijela vlasti, te zato što obi no u prvim mjesecima vlasti dolazi i do promjena u vije ni kim mandatima ili Skupštini. Što je novo u vodi u. Puno toga. Ova publikacija, osim što sadrži podatke i kontakte u op inama, gradovima i županiji, ima podatke i o politi kim strankama, vjerskom životu, medijima, udrugama, dobitnicima nagrade “Zrinski” i povelja Me imurske županije, zatim o tijelima državne uprave, upravnim i pravosudnim institucijama, javnim poduze ima i ostalim institucijama. U vodi u se nalazi i kalendar me imurskih proštenja, a u uvodu Zakon o regionalnoj i podru noj samoupravi, kao i Statut i Poslovnik Me imurske županije. U tiskanom izdanju izdan je u 500 primjeraka, a u internet-

Uglavnom su ga dobivali me imurski predvodnici širenja ekološke svijesti, pa ga je zbog toga Ministarstvo gotovo pa dokinulo, jer o ito je veliki dio Hrvatske ekološki i dalje neosviješten

David Vugrinec, glavni urednik Politi kog vodi a skom izdanju na službenim stranicama Me imurske županije bit e dostupan svim gra anima. U petak su vodi predstavili me imurski župan Matija Posavec i David Vugrinec, glavni urednik izdanja. Fotogra ije su izradili Vjeran Žganec - Rogulja i županijski zaposlenik Ivo Vuruši . Izdava je Upravni odjel za poslove župana, tako da su u radu vodi a sudjelovali zaposlenici Županije, pri emu se trošak vodi a odnosio samo na tiskanje vodi a. (BMO)

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKIH LABURISTA MŽ-a

Rajko Bulat i dalje predsjednik Podružnica Hrvatskih laburista Me imurske županije u subotu 31. svibnja održala je prvu redovnu izbornu skupštinu, na kojoj su izabrali novo vodstvo za naredne etiri godine. Za predsjednika Podružnice ponovno je izabran Rajko Bulat, Petra Kova i nova je tajnica, dok Izvršni odbor Podružnice ine: Vesna Braniša, Petar Jovi Vladuši , Denis Šari , Kruno Kantoci, Milica Runjak, Manuela Bartoli , Mirjana Midi , Petar Križnar, Ivan Kuli , Jagoda Novak, Milan Zanjko, Danica Belovi i Gordana Poto njak. Laburisti su na izbornoj skupštini naglasili da e kao najja a županijska organizacija i stabilna tre a politi ka opcija u Me imurju, kao i do sada, i nada-

Sigurno ste uli ovih dana reklamu: “Stavi pravu stvar na pravo mjesto”, u kojoj osobno “glumi” zagreba ki gradona elnik Milan Bandi , jer izgleda Zagrep ani samo njega slušaju kad je puno toga u pitanju, pa tako i razvrstavanje otpada koje nikako da postane standard u Hrvatskoj. Dok je tako nešto u Me imurju gotovo pa smiješno, ve i dio naše zemlje nikako da krene našim putem. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, na godišnjicu održavanja Konferencije UN-a u Stockholmu 1972. godine posve ene okolišu, na kojoj je usvojen program zaštite okoliša UNEP. U Me imurskoj županiji Svjetski dan zaštite okoliša po ele su tijekom 1990-ih godina obilježavati ekološke udruge, zatim ekoškole, a na kraju i poslovni sektor ija je djelatnost vezana uz zaštitu okoliša. U našoj županiji taj je dan obilježen prisje anjem na šest dobitnika ekooskara Ministarstva zaštite okoliša.

Predvodnik ekotrendova u našoj zemlji

lje provoditi politiku djelovanja kroz svoja etiri osnovna na ela: pošteno, javno, otvoreno, transparentno. Na skupštini Podružnice Me imurske županije bila je i Maja Il i , v.d. tajnica stranke. (BMO)

Me imurska županija predvodnik je u Hrvatskoj po praksi zaštite okoliša, premda uvijek postoje odre eni problemi koje stalno treba imati na oku, kao što su ilegalno odlaganje otpada u prirodu, ilegalno ispuštanje otpadnih voda iz doma instava na poljoprivredno zemljište, pretjerano korištenje kemijskih sredstava u poljoprivredi, one iš enje zraka iz industrije koja još nije ugradila iltere.

U Me imurskoj županiji Dan zaštite okoliša posve en je dobitnicima ekooskara

Me imurska županija pak se može pohvaliti sa šest dobitnika nagrade “Ekooskar” koje sporadi no, ne svake godine, ve kada za to ima razlog, dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša. Dobitnici ekooskara kronološkim redom jesu: 2001. Gimnazija akovec u kategoriji odgoja i obrazovanja u nastavnim aktivnostima, 2002. godine Ekonomska i trgova ka škola akovec u kategoriji odgoja i obrazovanja za okoliš, 2003. godine dobitnik Ekooskara je ZEO “Nobilis” u kategoriji doprinosa udruga u zaštiti okoliša. Najplodnija za Me imurje bila je 2004. godina, kada je u Me imurje otišlo ak tri od ukupno pet ekooskara. Te godine dobili su ga GKP “ akom” za gospodarenje otpadom, Op ina Nedeliš e za op i doprinos zaštiti okoliša u kategoriji jedinica lokalne samouprave i Tehnix iz Donjeg Kraljevca za op i doprinos zaštiti okoliša u kategoriji tvrtki. Ondašnja ministrica Marina Matulovi Dropuli slikovito se izrazila da “ako se ostatak Hrvatske ne trgne sljede e godine, u Me imurje e oti i

svih pet ekooskara”. Iako se to nije dogodilo, Ministarstvo je u sljede im godinama reduciralo dodjelu ekooskara.

Kod nas je ekološka svijest prisutna ve godinama Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove “Me imurska priroda”, na konferenciji za novinare, koja je uprili ena u Me imurskoj županiji povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, kazao je da ponekad treba stati na loptu i treba se osvrnuti. Prije deset godine došla su tako er tri ekooskara. Nisu ustanove i institucije koje su ga dobile stale sa svojim radom, rade još i više. akom je uz Grad Krk jedan od predvodnika u svom poslu, dok Tehnix prodaje svoje inovacije diljem svijeta. Op ina Nedeliš e godišnje iz prora una izdvaja najmanje 200.000 kuna za oživotvorenje projekata zelenog plana djelovanja. Gimnazija i ETŠ akovec kroz koncept ekoškola obrazuju brojne i brojne generacije, a Nobilis je dobio i Županijsku nagradu ‘Zrinski’ za svoj rad tijekom dugih godina. Klju nu ulogu u stvaranju

svijesti odigrali su biolozi ranih devedesetih, koji su kroz svoje aktivnosti i uz pomo u enika i edukaciju postavili osnove onoga što se danas zove održivi razvoj, podsjetila je Tea Runjak - Dragi , ravnateljica akove ke Gimnazije. Siniša Gobub je dodao da Me imurske vode tako er zaslužuju Oskar kao tvrtka koja je u svoje poslovanje uvela mnoge ekostandarde, ali je zbog nesustavnog dodjeljivanja nagrade od strane Ministarstva splasnulo i nominiranje, koje mora do i s niže razine, pojasnio je Golub. - Ova ga tvrtka zaslužuje zahvaljuju i najvišoj kvaliteti vode koju pijemo iz slavine. Na unaprje enju zaštite okoliša u našoj županiji nije se stalo, dapa e, mi smo odmaknuli daleko ispred ostatka Hrvatske, po na inu zbrinjavanja otpada mi smo po EU standardima u 2020. godini, dakle, šest godina ispred vremena i stvarnosti u Hrvatskoj. U tom smislu nama je o uvanje okoliša postalo sastavni dio života, pa trebamo ekati druge da se s nama u tome poravnaju. (BMO)

POGLED ODOZDO

Otpisana periferija Z

ašto je središtu periferija uvijek teret, pitanje je staro kao i povijest. Palo mi je to na pamet kada je županijski vije nik iznova pokrenuo pitanje ukidanja onih linija vlakova kojima se baš najviše koriste me imurski studenti kada petkom putuju ku i ili se od svojih ku a nedjeljom nave er vra aju u svoja studentska prebivališta u Zagreb. Ž naravno ima za to spreman univerzalni odgovor - neisplativost. A kako oni rade ra unicu neisplativosti? Uzmu cijelu liniju, pa kako se na kojoj stanici skidaju putnici, tako s izlaskom putnika iz vlaka pada isplativost. Na kraju onima na periferiji izra unaju koliko su putnika ukrcali premalo. Periferija pri tome uvijek

ukrca premalo, a na daljnjim stanicama kako se ukrcavaju novi putnici i kako se njihov broj u vagonima pove ava i isplativost linije se pove ava. Tako ispada da su Me imurci do Varaždina neisplativi, a od Varaždina su isplativi kad se pribroje varaždinskim putnicima, kojima donose dodanu, odnosno isplativu vrijednost za putni ku liniju. Ž sa i bez neisplativih linija stvara gubitke koje na kraju pokrivaju porezni obveznici, jednako oni koji se vozi, kao i oni koji se ne voze vlakom. Zadnjih tridesetak godina ve ina gra ana vlakove samo na slici, ali uredno doprinose njihovoj isplativosti, kroz pokrivanje gubitaka. No, dok je prijevoz vlakovima

neisplativ, druga HŽ-ova irma koja se bavi obnovom pruga istodobno obnavlja pruge na kojima ukidaju vlakove. pravo to je prava slika Hrvatske. Gubimo se u ciljevima. Logika bi nalagala da u centru pažnje bude gra anin. Ali nije, posebno ne onaj s periferije. Nije isto biti student iz Zagreba ili student s periferije. Roditelje s periferije student neusporedivo više košta nego roditelje iz Zagreba. Studenti s periferije nemaju istu dostupnost studiranja kao oni iz Zagreba. Prvi problem je taj prometni. Vlak kao najjeftinije prijevozno sredstvo mogu zaboraviti, jer linije ne vode ra una o potrebama putnika, u ovom slu aju studenata. Vlakovi voze kako voze, njihove li-

nije same su sebi svrha. Ako se vaša životna dinamika i potrebe mogu uklopiti u to, dobro, ako ne, vlakovi jure prazni, ne voze i nikoga nikamo. o je samo najslikovitiji primjer onoga kako zapravo ne znamo kamo idemo i što nam je cilj. to želimo? U kakvoj zemlji želimo živjeti? Nemamo još ni jednu opciju koja bi predlagala rješenje da mladi ljudi u najvitalnijoj dobi ne ubijaju vrijeme bez posla, da nam zgrade ne zjape prazne, a s druge strane imamo toliko mladih obitelji koje ne mogu do stana. To je rasipanje ljudskih i materijalnih resursa, jer ako se ni jedno ni drugo ne koristi - propada. I mladi ljudi i nenastanjeni stanovi.

T Š

o naše besplodne, impotentne elite bave se same sobom, izbacuju se iz svojih stranaka. I o ekuju da to gra ani doživljavaju kao nekakvo pro iš avanje politi kog ozra ja i vra anja povjerenja. U koga? ekuju li ti vunbacitelji da e javnost prihva ati nove struje onom brzinom kako oni unutar svojih elitisti kih strana kih klubova zauzimaju svoje strane. Kad se razgrne ispod površine, u pitanju je prizemna borba za novac. Tko e kome i kome više, a kome manje. aše je samo da im punimo kese kako bi im moglo biti dobro. Lijepo je biti na državnoj jasli, shva aju to i ista ice i pomo no osoblje iz škola i zdravstvenih ustanova. Zato traže od gra ana na trgovima potpise potpore da ih zakonom zaštite od odvajanja s državnih jasli. Nisu ludi da se od prora unskih jasli daju

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

odvojiti milom. Vide oni što je život na realnom tržištu. To je nesigurnost, otkazi, viškovi, rastezljivo radno vrijeme bez kolektivne sindikalne sigurnosti. Svega toga u sjeni državnih jasli nema. li bit e, jer oni su utsorsing, radnici na periferiji, pa e dijeliti sudbinu svake periferije, politi ke, demografske, geografske i socijalne. Jedina im je utjeha što se ne e predati bez glasa.

6. lipnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Me imurske županije

SINDIKATI zapo eli prikupljati potpise za referendum protiv outsourcinga

Ukinuti vlakovi županu spo itnuti kao nebriga za gra ane PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Upozorio sam Vas, župane, na trenutak kada se u Varaždinu donosila odluka o tome koji e vlakovi ostati, a koji ne e ostati u voznom redu HŽ Putni kog prijevoza, a Vaš odgovor da ete reagirati u smjeru zaštite interesa putnika s me imurskog podru ja bio je samo farsa na koju smo ve pomalo navikli, spo itnuo je županu Matiji Posavcu na aktualnom satu županijske Skupštine Dejan Kova , vije nik HDZ-a. - Zbog ega Vi, župane, podržavate propadanje najstarije željezni ke pruge u Hrvata te u ime ijeg interesa dozvoljavate ma ehinski odnos spram Me imurskoj županiji i Me imurcima. Dejan Kova ljutio se na ukidanje vlaka iz Kotoribe u 19.20 prema Zagrebu, koji vozi radnim danom, ali je ukinut nedjeljom, kada je najviše studenata bilo na tom vlaku. Problem je i vlak koji iz Varaždina polazi u 22.18 i dolazi na kolodvor Kotoriba u 23.07. Navedeni vlak prometuje u sve dane osim petka. - Zamislite u no nim satima u Varaždinu sve one koji prema Me imurju više nemaju vezu! I to petkom kad je najve a potreba, kazao je Kova . Župan je u podužem odgovoru iznio cijelu kronologiju

razgovora s Upravom HŽ-a oko linija prema Me imurju kako bi dokazao da nije istina da se nije angažirao. No, iz HŽ-a uvjeravaju da su te linije neisplative, da je za isplativnost potrebno više putnika. Župan je predložio kao mogu nost da se pri rebalansu prora una predvidi mogu nost su inanciranja tih linija kao je to doista u interesu gra ana.

Teška situacija u prora unu Od to aka s dnevnog reda glavna je bila izvršenje županijskog prora una. - Preživjeli smo godinu, premda smo imali preko 26 milijuna kuna manjka u odnosu na prihode, kazao je župan o izvršenju prora una. - Bez obzira na izuzetno tešku situaciju, moram re i da smo gotovo sve kredite koji su bili vezani na županijski prora un vratili, da smo svaki dan bili pozitivni i nismo pla ali kamate na potencijalni minus, niti išli u nova zaduživanja. Financijska situacija koja je bila zate ena u lipnju 2013. godine, ukupne obveze smanjene su za 20 milijuna kuna. Bez obzira na sve to, nismo zadovoljni jer još uvijek nismo riješili sva pitanja, ijim rješavanjem o ekujemo što bi dodatno za 20 milijuna kuna mogli smanjiti dug. Radi se o obvezi Županije za kredit za

Bolnicu, obvezi po pitanju vojarne. Osim toga, revizija je iznijela na vidjelo puno otvorenih pitanja u vezi sa speci i nim djelovanjem iz ranijih godina. I to je tako er uteg koji emo morati riješiti narednih mjeseci, kazao je župan.. Što zna i “speci i no djelovanje ranijih godina”, pitali smo. - To zna i da se nije ponašalo u skladu s inancijskom politikom i inancijskim obvezama koje su se trebale izvršavati na na in koji su propisane, na što upozorava Državni ured za reviziju. To pak zna i da se nisu uredno izvršavale obveze - prema korisnicima, programi su vezani za obranu od tu e, te da je bila probijena masa za pla e i još nekoliko stavki o emu emo raspravljati na sljede oj Skupštini, prilikom izvješ a o reviziji prora una. Ina e, ovotjedna sjednica Skupštine Me imurske županije bila je tehni kog karaktera, jer su se na dnevnom redu nalazila izvješ a županijskih ustanova.

Muzej i MESAP moraju raditi bolje Odgovaraju i na novinarsko pitanje koliko je zadovoljan radom županijskih institucija, župan Posavec kazao je da e uvijek smatrati da se treba raditi više, me utim, zadovoljstvo

Potpisivanje krenulo dobro

Dejan Kova , vije nik HDZ-a, poru io je županu: - Vaš odgovor da ete reagirati u smjeru zaštite interesa putnika s me imurskog podru ja bio je samo farsa je izrazio radom Me imurske energetske agencije zbog otvaranja prema ku anstvima u su inanciranju raznih programa. Pohvalio je i REDEA-u koja je za 20 posto pove ala svoju samoodrživost i sada je na 60 posto samo inanciranja, a 40 posto su na inanciranju Me imurske županije. - Smatram da bi puno bolje mogli i Muzej Me imurja i MESAP, ali svi trebamo težiti tome da budemo još kvalitetniji, kazao je župan. Županijska bolnica bila je u dugu od stotinjak milijuna kuna, ali je ministar zdravlja dijelom održao obe anje i 2. svibnja je pla en dio duga od 62 milijuna kuna veledrogerijama, a u me uvremenu je najavio da e država podmiriti i preostali dio od 40 milijuna kuna duga Bolnice. Vlada je uz to trebala rasteretiti Županiju obveze po kreditu za gradnju novog paviljona u iznosu od 6,7 milijuna kuna. Odluka je bila pripremljena za sjednicu Vlade, ali uo i sjednice ta odluka je nenadano povu ena, pa je to pitanje koje je još uvijek rješavamo, kazao je župan.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

NASILNI KO PONAŠANJE U OBITELJI Nasilni kim ponašanjem u obitelji smatra se svaka primjena izi ke i psihi ke prisile na drugu osobu, bilo da se radi o izi kom ili verbalnom napadaju, vrije anju, psovanju, spolnom uznemiravanju, izolaciji, uništavanju imovine, prijetnji. Prema kaznenom zakonu, nasilni ko ponašanje je in kada lan obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog lana u ponižavaju i položaj. Nasilni ko ponašanje je nau eno ponašanje, ono nije poreme aj izazvan boleš u, stresom, upotrebom alkohola ili droga i ne nastaje zbog loših partnerskih odnosa. Ono je izabrano ponašanje za koje su po initelji odgovorni, iako su socijalizirani da vjeruju u svoje pravo da kontroliraju druge lanove obitelji. Nasilni ko ponašanje može biti psihi ko, izi ko, seksualno i ekonomsko. Cilj psihi kog nasilja je zadobivanje mo i i kontrole nad žrtvom, a obuhva a zabra-

ne, prijetnje da e nešto nažao u initi žrtvi ili njoj dragim osobama, ismijavanje, uvrede, ucjenjivanje, omalovažavanje, proglašavanje bolesnom ili nestabilnom, kontrola kretanja, izolacija i sli no. Fizi ko nasilje obuhva a: guranje, šamaranje, upanje kose, udaranje rukama, nogama, predmetima, nanošenje opekotina, oružjem, pokušaj ubojstva. Seksualno nasilje može biti tjeranje na seksualni odnos, ucjenjivanje, neuobi ajeni seksualni prohtjevi, silovanje, incest, nedozvoljene radnje. Ekonomsko nasilje uklju uje nedozvoljavanje žrtvi da radi, uskra ivanje i oduzimanje inancijskih sredstava, nepla anje alimentacije, ostavljanje bez sredstava za život. Zlostavljanje i zanemarivanje djece u obitelji smatraju se i situacije kada su djeca žrtve nasilni kog ponašanja, kao i situacije kada su prisutna nasilni kim incidentima izme u roditelja ili drugih srodnika.

Po primitku prijave o nasilni kom ponašanju u obitelji prvo se sasluša žrtva nasilja, utvr uje u kojoj je mjeri ugrožen njen psihi ki i izi ki integritet. Ukoliko su u obitelji prisutna maloljetna djeca ili nemo ne osobe (bolesne, invalidne ili stare i nemo ne osobe), utvr uje se u kojoj su mjeri ugroženi njihova sigurnost i jesu li narušena neka od prava djeteta. Zajedno sa žrtvom sastavlja se plan sigurnosti, koji ponekad u slu ajevima hitnosti sadržava hitan smještaj u sklonište za žrtve nasilja. Žrtvi se pruža osnovna pravna pomo - upoznaje ih se s postupcima razvoda, povjeravanja djece, uzdržavanja, te ih upu uje da ovisno o materijalnom statusu traže besplatnu pravnu pomo . Ako je žrtvi potreban smještaj, realizira ga se isti dan. Ako to još nije u injeno, vrši se prijava nasilni kog ponašanja policiji. Daljnje obrade obitelji od strane stru nog tima vrše se naknadno, tek kad je žrtva (ili žrtve) smještena na sigurno. Tada se obavlja razgovor s nasilnikom na terenu ili u prostorijama Centra za socijalnu skrb. Upoznaje ga se sa zakonskim propisima vezanima uz nasilni ko ponašanje u obitelji, te mjerama obiteljsko pravne zaštite djece. U slu aju smještaja žrtve, obitelji, sam nasilnik ne može direktno komunicirati sa žrtvom, ve tu posreduje Centar za socijalnu skrb. Kad se radi o situaciji u kojoj žrtva ne želi prihvatiti ponu eni

Piše: Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec smještaj ili je nasilnik udaljen iz ku e, sa žrtvom se radi na planu sigurnosti ukoliko ponovno do e do nasilja. Ako se radi o bra nim ili izvanbra nim partnerima, radi se partnersko savjetovanje, postižu se dogovori o ponašanju, te se prati ostvarenje dogovorenoga. Ako Centar za socijalnu skrb utvrdi da su ugrožena prava djece, izri e mjeru obiteljsko-pravne zaštite djece. Za uspješnu zaštitu odraslih osoba i djece žrtava obiteljskog nasilni kog ponašanja potrebna je suradnja Centra s policijom, sudom, državnim odvjetništvom, zdravstvenim ustanovama, školama, pravobraniteljstvo i istraživa kim ustanovama. Potrebna je i stalna edukacija svih stru njaka koji rade na poslovima zaštite, pove anje smještajnih kapaciteta u skloništima za žrtve, pružiti pomo i podršku žrtvama nakon izlaska iz skloništa, a nasilnike uklju iti u psihosocijalni tretman.

U akovcu i u svim mjestima Me imurja zapo elo je u etvrtak potpisivanje peticije protiv outsourcinga, a za Zakon protiv izdvajanja pomo nih poslova u javnom i državnom sektoru. Potpisivanje peticije za referendum iniciralo je 17 sindikata javnih i državnih službi. Na glavnom akove kom trgu zatekli smo nekoliko sindikalnih aktivista, a Ivan Korotaj kaže: - Za udio sam se odazivom gra ana, mislio sam da u morati objašnjavati o emu je rije . Me utim, ljudi samo dolaze i žele potpisati, kažu: ‘Znamo

o emu se radi’. Kako je ve poznato, Vlada želi one koji rade na pomo nim poslovima predati u privatne ruke, kao bi to bilo jeftinije za državu. Privatni poslodavac radnike na pomo nim poslovima angažira kao izvršitelje usluga, a plati ih koliko je to tržištu najmanje mogu e. U pravilu, zaposlenici kod privatnog poslodavca postaju s vremenom manje pla eni, rade više kod više subjekata, a radnici se ve inom zapošljavaju na odre eno vrijeme. Potpisi e se prikupljati dva tjedna, do 18. lipnja. (JŠ)

Potpisivanje za referendum u centru akovca

GLOBALNO I LOKALNO

Neslu ena krila P

rema studiji dugog naziva “Seeds of Change: Sustainable Agriculture as a Path to Prosperity fo the Western Balkans”, koja je ovih dana predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu, Hrvatska ima veliku šansu u ekološkoj proizvodnji. To tvrdi dr. sc. Darko Znaor i više me unarodnih stru njaka iz podru ja ekologije i poljoprivrede. Autori studije tvrde da bi se ve im znanjima iz ekološke poljoprivrede mogli posti i znatno ve i prinosi u poljoprivredi, viši od sadašnjih niskih prinosa. anas Hrvatska ima samo tri posto obra enih površina pod ekološkim uzgojem, no niti dvije tisu e ekoloških proizvo a a, što zna i da smo još na po etku. U trgovinama gotovo i nema ekološki proizvedenih namirnica ili ih nema dovoljno, pogotovo mesa, dok sve ve i broj kupaca želi ekološke proizvode. utori studije postavljaju i jednu davno razra ivanu ideju: može li jedna zemlja poput Hrvatske odlu iti da e proizvoditi samo ekološki ili organski, te tako ukinuti potrebu za pesticidima i mineralnim gnojivima kakve danas poznajemo. obzirom na situaciju u Hrvatskoj, rije je o ideji koja teško da može zaživjeti. Me utim, mogu e je da neka županija donese odluku da e proizvoditi samo ekološki, ali i to je još jako daleko. No vrijedno je pokušaja da se razmisli o tome u svrhu vlastite prednosti.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

vih dana u Donjem Kraljevcu održavaju se Dani Rudolfa Steinera na temu organske biodinami ke poljoprivrede, koji e okupiti znatan broj proizvo a a iz više zemalja. Biodinami ari, odnosno poljoprivredni proizvo a i po toj metodi uzgoja imaju svoj me unarodni znak kvalitete “Demeter”, koji je na cijeni zbog vlastitih napora o uvanja kvalitete, a to se visoko cijeni u Europi. druge strane, koliko god gra ani podržavali ekološku proizvodnju na rije ima, toliko se odlaskom u trgovinu javlja sumnja je li ono što je kupljeno baš ekološko i nije li kupac opet izmanipuliran. Tako to traje godinama, što ne zna i da e tako biti i sutra. a vidiku se naziru nova tehnološka uda, male elektroni ke spravice velike poput mobitela, koje za koju sekundu mogu procijeniti je li neko vo e, brašno ili meso tretirano umjetnim gnojivom ili pesticidima. Ako se one ubrzo pojave na tržištu, to e u mnogome odagnati sumnju u ekološki proizvedenu hranu, što e ekološkim proizvo a ima dati neslu ena krila.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

O KAOTI NOM STANJU na gra evinskom tržištu, kojemu se ne nazire kraj, govori Ivan Kolari , direktor akove ke Tegre prekograni na suradnja nije uklju ena. PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Gra evinarstvo je desetlje ima bilo vode a privredna grana u me imurskom gospodarstvu, lokomotiva razvoja i rasadnik kadrova. Unato ratu, tranziciji i urušavanju nekadašnjega velikog gra evnog kombinata, žilavo se održavala kao djelatnost kroz nove poslovne subjekte izrasle na korijenima staroga gra evinskog diva, sve do velike krize koja je zahvatila naše gospodarstvo 2008. godine, od kada kontinuirano traje pad gospodarske aktivnosti koji je ovu djelatnost gotovo dokraj io. O stanju u gra evinarstvu razgovarali smo s Ivanom Kolari om, predsjednikom Strukovne grupe gra evinara i direktorom Tegre, koji, nažalost, nije ni za budu nost iznio svjetliju perspektivu. - S padom BDP-a pada i gra evinsko tržište. Trenuta no je gra evinarstvo na nekakvih 55 do 60 posto aktivnosti u odnosu na stanje iz 2008. godine. U sektoru infrastrukture taj pad je nešto manji, a u sektoru visokogradnje nešto ve i. Pad zaposlenih je nešto manji zbog irmi koje održavaju ceste i autoceste. Tako da je nivo zaposlenih ostao na 65 posto stanja iz 2008. godine. Nema pomaka na graditeljskom tržištu, osim u nekakvim valovima tamo gdje se pojave neke lokalne investicije koje nekoga privremeno izvuku iz crvene zone, ali op enito se gra evina odvija u zoni pukoga preživljavanja. Najviše od 1.500 predste ajeva odnosi se na gra evinske tvrtke, ak oko 70 posto. To sve govori, kazao je Kolari . * Gospodarstvenici su i ranije ukazivali na pogubnost predste ajnih nagodbi jer one za sobom u provaliju vuku i dobavlja e i vjerovnike. Mogu li se sagledati posljedice predste ajnih nagodbi? - Mislim da e se posljedice predste ajnih nagodbi vidjeti tek u nadolaze im mjesecima. Prave informacije nema, jer su se svi ti postupci odužili puno više nego što je to prvobitno bilo predvi eno. Institut predste ajne nagodbe stvoren je da bi se puno prije riješile nagodbe s vjerovnicima te da bi irma nastavila raditi. Me utim, dogodilo se da neke irme ne mogu sklopiti predste ajne nagodbe i po godinu i pol dana. A dugoro no je gubitak radnih mjesta neminovan. To vidimo iz slu aja ‘Konstruktor’ iz Splita, koji je jedan od prvih slu ajeva predste ajne nagodbe, a koja još uvijek nije završena. Za velike, npr. Osijek Koteks, kao i za hrpu manjih tvrtki, nisu još ni donesena rješenja o predste ajnoj nagodbi. Tako da ne može zapo eti normalan proces života tih irmi. Tu se izgubio smisao te predste ajne nagodbe. * Kako se to odrazilo na Tegru, osje ate li posljedice

Ne zna se ho e li na projektu prije propasti investitor ili izvo a - I na Tegru se to odrazilo negativno i mi smo ostali bez novca u predste ajnim nagodbama, primjerice, u slu aju Me imurje betona koji je na kraju završio i u ste aju. Novac koji od njih potražujemo vjerojatno nikada ne emo vidjeti, a kod drugih tvrtki u predste ajnim nagodbama je izvjesnost da se povrati bar dio novca minimalna, kaže direktor jedne od najve ih me imurskih gra evinskih tvrtki predste ajnih nagodbi zbog drugih firmi koje su se našle u toj situaciji? - I na Tegru se to odrazilo negativno i mi smo ostali bez novca u predste ajnim nagodbama, primjerice, u slu aju Me imurje betona koji je na kraju završio i u ste aju. Novac koji od njih potražujemo vjerojatno nikada ne emo vidjeti, a kod drugih tvrtki u predste ajnim nagodbama je izvjesnost da se povrati bar dio novca minimalna. Ve sada možemo re i da smo pretrpjeli gubitke i ukalkulirali u naše poslovne rezultate u protekle dvije godine. Prošlih godina istili smo bilancu kad smo vidjeli da su po eli problemi. Nismo ekali do u rješenja o predste ajnoj nagodbi, nego smo si to unaprijed kalkulirali kao trošak, što se poslije realno i pokazalo. Realno, to nam je prili no naštetilo poslovanju.

JOŠ NEMA IŠ ENJA TRŽIŠTA * Po etkom recesije govorili ste da je gra evinsko tržište nabildano, nažalost, to se potvrdilo. Je li se iš enje dogodilo i, ako se dogodilo, opstaju li stru ne firme ili one duge koje su kapital stekle negdje drugdje pa se okrenule gradnji nekretnina i zauzimanju gra evinskog tržišta? - iš enje tržišta u smislu da su opstali najkompetentniji nije se dogodilo. Opstali su oni koji su imali odre ene inancijske rezerve i koji su na ovaj ili na onaj na in uz predste ajne nagodbe ili ste ajeve uspjeli osnovati neke nove tvrtke, nova imena, prebacili aktivnosti na neke nove tvrtke koje su postojale dvije-tri godine prije. Možemo re i da nekakvoga zna ajnog iš enja tržišta nije bilo. Onoliko koliko je propalo velikih tvrtki, toliko je palo tržište. Ali su ostale tvrtke koje su u svim normalnim ure enim tržištima trebale otpasti, a ak su neke bile i procesuirane. I dalje je glavni uvjet za opstanak sprega s lokalnom ili nekom širom politikom. To su glavne reference. Borba na tržištu vodi se na na in tko gdje ima poznatoga, a ne

Ivan Kolari , predsjednik Strukovne grupe gra evinara i direktor Tegre: Privatni investitori maksimalno koriste našu glad za poslom, smanjuju cijene te postavljaju uvjete gotovo nemogu e za preživljavanje

kompetentnoš u vezano uz organizaciju, pružanje tržištu nekih novih proizvoda ili novih usluga, razvojem, informatizacijom ili bilo ime drugim. Nažalost, realnost hrvatskog tržišta je i dalje borba utjecajima - tko ima ja eg igra a na pojedinim mjestima. * Sada smo lanica EU-a, koliko se uop e osje a lanstvo u smislu korištenja ondova i otvaranja radova za gra evinare na obnovi zgrada, energetske u inkovitosti, izgradnji in rastrukture? - Nije se u biti puno osjetilo korištenje fondova u tom smislu. Vuku se nekakvi repovi investicija iz pretpristupnih fondova. Me utim, iz strukturnih i kohezijskih fondova, osim za radove za kanalizaciju na podru ju akovca u dravskom bazenu, o ekuje se i za aglomeraciju akovca i pripadaju ih op ina. U Varaždinskoj županiji nemaju spremne projekte za sada u vodoopskrbu i odvodnju. U cestogradnji nema ni jedne table sa znakom EU-a kao inancijerom radova. Ali mislim da u narednih godinu i pol do dvije godine to ne možemo ni o ekivati. Tek nakon toga vidjet emo radove su inancirane iz EU-a.

* No radovima prethodi projektiranje, ima li barem toga? - U segmentu vodovoda i odvodnje kod Me imurskih voda imamo informacije da imaju dosta spremnih projekata. Me utim, sve ostale aktivnosti vezane uz cestogradnju, uz nekakve energetske objekte, privatne investicije nemamo baš neke naznake da bi se u skorije vrijeme moglo nešto bitnije napraviti. Primjerice, za zaobilaznicu grada akovca trebat e jako puno vremena za projektiranje, raš iš avanje imovinsko-pravnih odnosa, pripremu zemljišta da bi se

moglo kandidirati, jer EU u pravilu ne inancira tamo gdje nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i gdje se ne može osigurati funkcionalnost projekta koji e se graditi. Dodatni problem je što jedinice lokalne samouprave nisu osposobljene za pripremanje projekata, niti je vlada osnovala neko tijelo koje bi im pomagalo u tome. Me imurje kao regija ima bogomdan položaj da se svi projekti mogu kandidirati uz prekograni nu suradnju. A u kontaktu s kolegama iz naše grupacije doznajem da upravo takvi projekti imaju prednost u odnosu na projekte u kojima

Zbog predste ajne nagodbe Tehnobetona, slijede nove štete za me imurske gra evinare Tijekom razgovora našeg razgovora o stanju u gra evini stigla je i vijest da je u predste ajnu nagodbu ušao i Tehnobeton. Kako je to mogu e kad je ta irma tako dobro poslovala, sam je sebe pitao Kolari , premda ima nekoliko teorija kako je do toga došlo, ali njih e raspetljavati druge institucije. Njega ipak najviše brinu mnoge me imurske

irme koje su poslovanjem bile vezane za tu tvrtku i koliko e njih zbog toga pretrpjeti štetu. To e dodatno pogoršati situaciju u me imurskih tvrtkama vezanim uz Tehnobeton, jer e zbog njega pretrpjeti štetu. Kroz predste ajnu nagodbu neminovno e izgubiti barem 50 posto o ekivanog prihoda ili, ovisno o daljnjem razvoju situacije, ak i sve.

DOBRO JE ŠTO BAR IMA MANJIH POSLOVA * Recesija je donijela nedostatak poslova, uslijedile su predste ajne nagodbe, pretpristupni ondovi pak se još ne koriste u mjeri da bi podigli operativu. Od ega gra evinari uop e žive? - Živimo od nekakvih dnevnih manjih investicija, od županijskih uprava za ceste, Hrvatskih cesta, op ina i gradova i privatnih investitora. Ali ovo zadnje je vrlo rizi no, jer privatni investitori maksimalno koriste našu glad za poslom pa smanjuju cijene, postavljaju uvjete koji su gotovo nemogu i za preživljavanje. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj još imamo neku privatnu inicijativu za koju možemo raditi. Prošle godine smo kao tvrtka po prvi put ostvarili 35 posto realizacije izvan Me imurske županije i sjeverozapadne Hrvatske. Imamo sre u da imamo neke proizvode koji se mogu implementirati na podru ju cijele Hrvatske, pa smo si donekle dopunjavali realizaciju, rade i za Tehniku Zagrebu i privatne investitore: Avenue Mall, Lidl, koji su nas prepoznali kao izvo a a koji nudi odre enu kvalitetu i speci i an proizvod koji ostali nemaju. Da smo ostali živjeti na me imurskom tržištu, vjerojatno bi opet stvorili gubitak i morali bi smanjivati broj radnih mjesta. Ova godina pokazuje se lošijom nego prošla. Po etak godine je de initivno lošiji. Imat emo jedan period top gra evinske sezone s pomanjkanjem posla. To e stvoriti gubitak koji emo teško mo i nadoknaditi. * Kako Vaši rancuski vlasnici gledaju na tu situaciju? - Ova situacija u Hrvatskoj predugo traje, ni u jednoj europskoj državi kriza gra evinskog tržišta nije tako dugo trajala. Padovi su bili u 2009. i 2010. godini, ali puno blaži. Ali tamo su nestajale tvrtke s tržišta i ono se istilo, kod nas se nije dogodilo ništa: ni stabilizacija tržišta ni pravo iš enje tržišta ni njegovo pokretanje. Postojanje tvrtke pred vlasnicima nastojimo opravdati time što e u narednih deset godina biti ulaganja u željezni ku i vodoopskrbnu infrastrukturu i odvodnju, energetiku i cestogradnju u obnovi lokalnih i državnih cesta, pa e tu biti prilike za opstanak. Ne znam koja gra evinska tvrtka trenutno može garantirati svoju perspektivu na duže do šest mjeseci. Danas je stanje takvo da ne znaš ho e li tijekom projekta prije propasti investitor ili izvo a . Tako danas do eš do ugovora, a onda strahuješ ne e li se slomiti izvo a ili investitor. I sada smo u poziciji kao u vojsci gdje se prazne puške i boje dvojica: i onaj u kojega je uperena i onaj koji je drži: investitor se boji izvo a a, a izvo a investitora, slikovito je trenuta nu situaciju u gra evini pojasnio Ivan Kolari .

6. lipnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kamilica je neobrana M

Svi dobitnici certifikata

URU ENI certifikati prodava ima vlastitih poljoprivrednih proizvoda na akove koj tržnici

Salata, luk, krumpir, zelje i drugo povr e - sve je doma e - Na akove koj tržnici kao rijetko gdje u Hrvatskoj potroša i se mogu opskrbiti svježim i gotovo ekološki uzgojenim vo em i povr em te stoga mogu potvrditi kako su svi ovi koji su dobili certifikate uistinu to i zaslužili, rekao je Miljenko Ernoi , tajnik Udruge hrvatskih tržnica Na akove koj tržnici u Potroša i na akove koj petak je 36 poljoprivrednih tržnici od ovih poljoprivredproizvo a a iz naše i susjed- nika mogu svakodnevno ne Varaždinske županije, koji kupiti na ekološki i prirodan prodaju vlastite proizvode, na in uzgajanu zelenu salatu, primilo certi ikat o proda- luk, krumpir, zelje, krastavce, ji vlastitih poljoprivrednih mahune, grah i drugo povrproizvoda na certi iciranim e i vo e koje se razlikuje od selja kim tržnicama. onog koje se nudi u trgova Certi ikate su uru ili Snje- kim lancima te kod raznih Snježana Tkal ec Alvirovi i Miljenko Ernoi uru ivali žana Tkal ec Alvirovi , direk- nakupaca i prekupaca. Ovi su certifikate i estitali dobitnicima torica AKOM-a, i Miljenko certi ikati nisu samo napiErnoi , tajnik Udruge hrvat- sano uvjerenje, nego pravi pan Glavina, Stjepan Gori a- Težak, Ljiljana Tkal ec, Staniskih tržnica, koji su rekli kako pokazatelj potroša ima gdje nec, Josip i Sonja Habjan, Du- slav Tkalec, Tamara Tkalec, akove ka tržnica iz godine u se prodaje najkvalitetnija i šanka Herman, Željko Horvat, An elko Triplat, Ivana Urem, godinu postaje sve ve i vrt s zdrava hrana. Prodava i no- Slavko Ivanuša, Franjo Jur ec, Denis Vrbani i Marija Zelipuno doma ih poljoprivred- se zelene prsluke i prega e i Mario Ke keš, Mirjana Kos, ni . Prošle godine certi ikate nih proizvoda. vidljivi su za stolovima ako- Natalija Kova i , Robert, Kralj, je dobilo 30 poljoprivrednih Certi ikati su prodava i- ve kog placa. Nada Lesar, Darko LisjakLeo proizvo a a, a o ekuje se da ma na akove koj tržnici doLisjak, Krunoslav Markovi , e ih iz godine u godinu biti Tko je sve dobio dijeljeni tre i put za redom, a Dragutin Mikuli , Cecilija sve više, što e biti potvrda certifikat isto takav projekt provodi se u Murk, Mirjana Novak, Vesna kako zaista na placu imamo Certi ikate su primili: Ivan Novak, Milan Pal i, Marijan zdravu hranu. 15 hrvatskih gradova i u njega je uklju eno preko 500 poljo- Belanov, Bara Bistrovi , Sanja Podvez, Snježana Premec, (Stjepan Mesari , Bistrovi , Stjepan Farc, Stje- Vladimir Šupljika, Antonija privrednih doma instava. foto: Zlatko Vrzan)

OCJENJIVANJE vina na MESAP-u Nedeliš e

Rajko Cmre njak sja od zadovoljstva - s razlogom De initivno najkvalitetnije i najstru nije ocjenjivanje vina u našoj regiji obavlja se na MESAP-u u Nedeliš u, što potvr uju sami vinari i broj uzoraka poslan na ocjenjivanje. Na ocjenjivanje u Nedeliš u vinari iz regije šalju svoja najbolja vina, što potvr uju ocjene s ovogodišnjeg ocjenjivanja. Vina su dobila ak 23 zlatne medalje, 41 srebrnu, 30 bron anih medalja te jedno priznanje. Posebno su ocijenjeni pušipeli, me imursko autohtono vino, koji su dobili 4 zlatne, 6 srebrnih, 6 bron anih medalja i jedno

priznanje. Najviše odli ja osvojilo je Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmre njak iz Svetog Urbana, ija su vina osvojila ak 8 zlatnih i 1 srebrnu medalju, što je potvrda stalnosti kvalitete ove ugledne vinogradarske i vinarske ku e i sigurno je kako gazda Rajko sja od zadovoljstva na ovom lipanjskom suncu. Razlog za zadovoljstvo imaju i Vinogradarstvo Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca, Jelena i Antun Kojter iz Svetog Urbana, Vina Kerman iz Nedeliš a, Alojz Novak - NO-VIN iz Svetog Urbana, Vladimir Kocija

iz Štrigove, Tomši vinogradarstvo i vinarstvo Železna Gora, Branimir Jakopi iz Orehov aka, Dragutin Kun i iz Ban ija, OPG Milivoj Kossi iz Štrigove, Agrome imurje akovec, Vladimir Horvat iz Svetog Urbana, OPG Juraj Nemec iz Štrigove, Bojan Štampar iz Svetog Urbana, obitelj Turk iz Vu etinca, Ignac Šardi iz Selnice, Dražen Belovi iz Nedeliš a, OPG Knehtl - Medenjak iz Svetog Urbana, Goran Ma ek iz Nedeliš a, Josip Oleti iz Stanetinca, Milan Horvat iz Svetog Urbana, Marijan Serec iz Nedeliš a i Dragutin

Vina Rajka Cmre njaka osvojila su osam zlatnih medalja

Branilovi iz Nedeliš a, ija su vina osvojila zlatne, srebrne i bron ane medalje te priznanja. Medalje su osvojila i vina vinara iz susjedne Varaždinske županije, a svima e medalje i priznanja biti uru eni na MESAP-ovom Sajmu poduzetništva 13. lipnja 2014.u Nedeliš u. (S. Mesari )

e imurska polja ovih su dana prepuna zrele kamilice ija se stabljika povija pod teretom cvjetova koji su prava mala ljekarna. Me utim, nisam vidio nikoga tko bi tu kamilicu brao. Istina, ne vidim cijelo Me imurje, ali podru je koje obilazim, a to je od Podturna, preko Murkog Središ a i Svetog Martina, do Gornjeg Mihaljevca, dovoljan je uzorak za cijelo Me imurje. Vidio sam svega etiri osobe koje su u košaricu i vre icu ubirale taj Božji cvijet koji kao aj lije i gotovo sve tegobe. Zašto je to tako, pitam se, poglavito sada kada se govori kako smo siromašni i bez posla. Prvo, o ito nije istina da smo siromašni, jer kad bi bili onda bi brali kamilicu za aj kako ne bi trebali kupovati gotov u prodavaonicama. Ali u trgovinama se kupuje, vidim kako esto puta i nestane .I nije doma i. Drugo, ljudi su lijeni, a lijeni su jer nisu siromašni kako se tvrdi. Lakše je gledati TV sapunice nego se ‘gebati’ po polju i brati kamilicu, da o bazgi koja raste u koprivama ne govorim. Tre e, zašto u itelji, odgajatelji i roditelji ne idu s djecom u prirodu i pokažu im kamilicu, pokažu kako se bere i za što se može koristiti. Možda bi dijete reklo: Mama, naj sam sedeti pred televizorom i z sosedom kavu piti i tra ati, nego hodi, idemo nabrati kamilicu! Kad se sjetim svoje u iteljice Mirjane Bali , koja nas je vodila ubirati kamilicu, bazgu, lipu, blaženku, mrtvu koprivu i drugo bilje i cvije e, ali i gljive. Zvala se ta aktivnost ‘šetnja’ i, premda smo kod ku e nau ili što i kako se sve to skuplja i ubire, ipak ono što je dolazilo od drugarice u iteljice bilo je ljepše. etvrto, kao i za sve ili mnogo toga, kriva je država i njezina politika. Kada bi ljudi kamilicu kao nekada mogli predati i prodati na otkupnoj stanici i kada bi ona imala koliko-toliko dobru cijenu, siguran sam kako bi je ljudi, poglavito oni uistinu

ŠTEFOV KUTAK

siromašni, brali, pa makar i nevoljko. li ili bude socijalno dalo kune pak e se kamilica kupiti u trgovini ili e doktorica prepisati nekakav lijek sli an svojstvima kamilice, pak e cijenjeno pu anstvo lakše gledati Dilu i sli ne ‘sladobuzne’ serije. Bazga je iza nas. Tone i tone cvjetova bazge ostale su neubrane, poput kamilice koja još eka bera e jer dobra je do kraja lipnja. Koliko je to tisu a i tisu a kuna ostalo u prirodi. Vidim, rodna je lipa, ali ve osje am kako u je sam ubirati, a drugi e po nju u trgovinu. Želim da bude puno bera a lipovog cvijeta, zdravog i mirisnog, jednog od najboljih za ajeve. Želim takve ljude kao što je Kristina iz Hlapi ine, koja voli svoje trešnje toliko da satima ostaje u vo njaku i razgovara s tim divnim plodovima. Može se razgovarati i s kamilicom i lipom, a one još osim ljepotom odišu i mirisom. Kako bi lijepo bilo da Josip Leko svoje saborske zastupnike povede u polje izme u Selnice i Hlapi ine, gdje sve buja od kamilice, i re e im da uberu svaki barem pet kilograma cvjetova od kojih bi napravili aj protiv glavobolje koju im ine nepodobni lanovi i nesposobna Vlada. Kad bi Luka Burilovi , predsjednik HGK-a, poslao svoje direktore u polja i naložio im da stvore zadruge koje e otkupljivati kamilicu, bazgu, lipu, koprive, trputac i drugo bilje, te gljive i puževe koje bi žitelji osiromašene i ponižene Hrvatske s radoš u ubirali. No, sve njih za to nije briga.

OBRTNI KA KOMORA u suradnji s Me imurskom županijom

Sufinanciraju obrtnicima nastup na MESAP-u od 13. do 15. lipnja U Nedeliš u e se od 13. do 15. lipnja održati 16. me unarodni sajam poduzetništva “MESAP 2014.”. Zahvaljuju i suradnji Obrtni ke komore Me imurske županije i Me imurske županije, sajamska manifestacija “MESAP 2014.” uvrštena je u sporazum o su inanciranju promotiv-

nih aktivnosti Obrtni ke komore Me imurske županije u 2014. godini, što omogu ava lanovima Obrtni ke komore Me imurske županije su inanciran nastup na MESAP-u u visini od 50%. S 50% se su inancira cijena unutarnjega izložbenog prostora do 9,1 m2,

a vanjski izložbeni prostor su inancira se s 50 posto do 15 etvornih metara. Su inanciranje mogu ostvariti lanovi Obrtni ke komore Me imurske županije koji nemaju dugovanja prema komorskom sustavu, te koji dostave kopiju prijavnice nastupa na MESAP-u 2014. (BMO)

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

SPUŠTANJE MUROM po svemu sude i završilo tragi no za jednog lana slovenske posade kod Novakovca

Nakon prevrtanja amca, u virovima nestao jedan Slovenac Od šest raftingaša u amcu, koji su po našoj procjeni od dvadeset do etrdeset godina, pet je uspjelo isplivati na jednu, odnosno drugu obalu, me utim, jedan slovenski raftingaš je nestao i vrlo vjerojatno je rije o utapljanju Mura je, nažalost, u etvrtak potvrdila da nije nimalo bezopasna rijeka i da se sve popularniji rafting na njoj mora organizirati na visokom nivou. Skupina od šest iskusnih slovenskih raftingaša koji su limenim amcem iz Slovenije krenuli najprije Murom, a zatim je trebalo i Dravom prema Donjem Miholjcu, prevrnula se na oštrom zavoju stotinjak metara prije skele Novakovec. Od šest raftingaša u amcu, koji su po našoj procjeni od 20 do 40 godina, pet je uspjelo isplivati na jednu, odnosno drugu obalu, me utim, jedan slovenski raftingaš je nestao i vrlo vjerojatno je rije o utapljanju. Iako stru njaci za rafting kažu da nije rije o raftingu, ve spuštanju Murom u amcu koji je potpuno druga iji od raftingaške opreme, injenica je da se dogodio

Svi su bili u šoku i bez rije i nakon što jedan od šest Slovenaca nije isplivao na obalu rijeke

nesretni slu aj i da e ubudu e svi morati biti itekako još pažljiviji prilikom spuštanja.

Ronioci u akciji pronalaska nestaloga Me imurska policija dala je za sad kratku obavijest da se nesretni slu aj dogodio oko

14.20 sati, kada se prevrnuo amac s raftingašima iz Slovenije. Jedan je raftingaš nestao te je organizirana potraga u kojoj sudjeluju i ronioci JVP-a akovec. Prema pri ama okupljenih, rije je o iskusnim ljubiteljima spusta rijekama koji

su nosili majice jednog od prijašnjih spusteva. Me utim, danas se o ito nešto dogodilo što ina e nije uobi ajeno, jer se limeni amac ne samo prevrnuo, ve i razbio, te je tako er nestao ispod vode, odnosno dijelovi su plivali rijekom, rekao nam je jedan od onih koji je prvi došao, mještanin Novakovca Mario. Iako Mura nije opasna, nije ni bezazlena rijeka, što je potvrdila i ovaj put. O ito se dogodilo nešto neuobi ajeno kad se dogodila tako teška nesre a, pa se špekulira da je amac naletio na “nešto” i došlo je do najgoreg scenarija prevrtanja amca. Što se to no dogodilo, još uvijek se ne zna i otkrit e istraga. U tijeku je akcija potrage za nestalim slovenskim raftingašom. (dz, foto: zv)

PRIJEVARE INTERNETOM sve lucidnije

Žena iz Orehovice naru ila mobitel i uplatila novac na ra un u kladionici?

Izvanredna konferencija za novinare u sjedištu PUM-a povodom uhi enja krijum ara ljudi

ME IMURSKA POLICIJA USKOK-u predala organiziranu skupinu kriminalaca

Uhi ena skupina od šest krijum ara ljudi, etiri iz Me imurja - U jutarnjim satima 4. lipnja na podru ju PU me imurske uhi ene su etiri osobe iz našeg kraja, a na podru ju PU zagreba ke jedna osoba, dok se jedna osoba nalazi na izdržavanju kazne zatvora, zbog sumnje u krijum arenje ljudi preko granice, izjavio je na konferenciji za novinare u etvrtak Zlatko Baranaši iz odjela PUM-a, koji se bavi kriminalisti kim istraživanjima. Policijski službenici PUM-a su u koordinaciji s USKOK-om od sije nja ove godine provodili kriminalisti ko istraživanje nad ukupno šest osoba zbog sumnje u udruživanja radi krijum arenja ljudi. Sumnja se da su s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi prebacivanjem osoba koje su preuzimali na podru ju PU zagreba ke u najmanje osam slu ajeva orga-

nizirali i prebacili najmanje 29 državljana Republike Turske i Sirije iz Republike Hrvatske na podru je Slovenije i dalje prema Austriji i Italiji. Time su stekli imovinsku korist od 13.400 eura. Migranti su prevoženi osobnim vozilima preko državne granice i prevoženi dalje do Austrije i Italije.

Uhi eni transferirani u Zagreb Provedena je pretraga nad pet osoba, uz obavljene pretrage tri vozila i pet pretraga stanova i drugih prostorija, a prona eno je i oduzeto dvanaest mobilnih ure aja, dvanaest komada SIM kartica, jedno stolno ra unalo, etiri prijenosna ra unala i dva tableta te razna dokumentacija vezana uz opisana kaznena djela. U Me imurju su akciju samostalno izveli djelatnici PUM-a, uz jednoga policijskog

službenika iz Zagreba. Uhi ene osobe predane su pritvorskom nadzorniku PU zagreba ke, a USKOK je protiv šest osumnji enika podigao kaznene prijave. U zadnje vrijeme registrirano je osam takvih slu ajeva, što zna i da raste pritisak migranata, no on je sad povremen, a ne stalan, naglasio je Baranaši . Na elnik PUM-a Krunoslav Gosari rekao je da je stanje sigurnosti u županiji i zemlji dobro, no nastavlja se trend ilegalnih prebacivanja preko granice. Hrvatska je policija pod budnim okom Europe, a vidi se da ni mi na unutarnjim grancicama ne spavamo. - Još emo više poja ati aktivnosti na zaustavljanju migranata, naglasio je Gosari , uz estitke operativnom sastavu PUM-a koji je sudjelovao u akciji. (jš, foto: zv)

U ponedjeljak 2. lipnja ženska osoba iz Orehovice prijavila je Policijskoj upravi me imurskoj da je dana 26. svibnja ove godine putem internetske stranice od nepoznate muške osobe naru ila mobilni ure aj, a novac prema njegovom traženju uplatila na ra un u kladionici. Mobitel do današnjeg dana nije dobila, a osoba od koje ga je naru ila više joj se ne želi javiti, pa smatra da je prevarena. Na podru ju Policijske uprave me imurske, kao i u široj regiji, u posljednje vrijeme zabilježeno je više slu ajeva prijevare kod kupovine putem interneta, pa stoga koristimo ovu priliku kako bismo ponovno upozorili gra ane da budu oprezni prilikom internetske kupovine, posebno ukoliko kupuju skuplje stvari od osobe koja ne živi u njihovoj blizini i ne ostavljaju mogu nost osobnog preuzimanja kupljene robe. Nerazmjerna cijena nekog predmeta u odnosu na onu tržišnu kupcima bi svakako trebala biti jasno upozorenje da bi se moglo raditi o prijevari. S obzirom na to da se radi o prijevari, gra ani mogu takve slu ajeve prijaviti policiji koja e poduzeti mjere da se po initelj otkrije i ovisno o nastaloj šteti prema njemu pokrenuti odgovaraju i postupak, no ukoliko je šteta manja od 2.000 kuna kazneni je progon protiv otkrivenog po initelja prepušten ošte enom. Uz to svakako treba o prijevari obavijestiti i vlasnika, odnosno administratora internetskih stranica, koji može radi zaštite drugih kupaca takvom prodavatelju onemogu iti daljnje oglašavanje.

REAKCIJOM gra ana izbjegnute teže posljedice

Auto se zapalio dok je dje a i u njemu ekao mamu - Sine, pri ekaj samo trenutak u autu, mama ide u banku. Brzo se vratim!, mogle su glasiti zadnje rije i mame koja je ostavila dje aka predškolske dobi da je pri eka u autu parkiranom kraj rotora kod “Kišovice”, preko puta Parka Rudolfa Kropeka Nekoliko trenutaka kasnije Renault clio je planuo, a uspani enog dje a i a su iz zapaljenog automobila izvukli prolaznici. Prva je prisko ila jedna prolaznica koja je dje aka izvela iz auta, a zatim je prisko io i bankovni službenik koji je pogasio

automobil protupožarnim aparatom, a kako su iza ugla i vatrogasci JVP-a akovec, i oni su se odmah našli na mjestu doga aja te u potpunosti sanirali požar. U me uvremenu se vratila i majka, koja uznemirena nije mogla povjerovati kakva tragedija se mogla dogoditi. Dje a i je izi ki dobro, no preplašen, što od požara, a što od cijele strke, odveden je na pedijatriju kako bi mu se smanjila trauma. Na sre u, sve je dobro završilo zbog brižnih prolaznika koji su odmah prisko ili u pomo . (tn)

KAKVE li još sve tajne krije bivši vojni poligon

Tisu e eksplozivnih sredstava “ostavština” JNA ili… Prošlu srijedu u popodnevnim satima u akovcu, u Sajmišnoj ulici, na gradilištu poslovnog objekta CWS-Boco, koji gradi Me imurje Graditeljstvo, bagerom je iskopano više stotina komada raznih eksplozivnih sredstava, priop ila je PU me imurska. Kao što je poznato, rije je terenu gdje je nekad bio vježbovni poligon bivše JNA, a nakon toga je još uvijek to bio teren HV-a, koji je prije nekoliko godina preuzela lokalna samouprava. Sre om, ve ina prona enih sredstava bila je školska ili vježbovna, ali bilo je i raznih drugih eksplozivnih sredstava koji mogu biti itekako ubojiti. Kako je izviješteno tijekom o evida, službenik PU me imurske daljnjim iskopavanjem pronašao je ukupno: 290 vježbovnih i školskih mina, od ega 235 protuoklopnih i 55 protupješa kih, u kojima nije bilo eksplozivnog punjenja, te 698 komada raznih drugih minsko-eksplozivnih sredstava, od ega 77 komada TNT metaka, 37 raznih dimnih uložaka, 374 komada raznih kapisli, 24 komada dimnih uložaka, te 114 komada raznih upalja a za mine. Prona ena sredstva pohranjena su u skladište ubojite opreme policijske uprave. Kriminali-

Tisu e komada raznih eksplozivnih sredstava prona eno je na gradilištu koje se nalazi na bivšem vojnom poligonu kraj akovca

sti ko istraživanje nastavlja se kako bi se utvrdilo tko je odložio ova sredstva, a o doga aju e se podnijeti posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. Iz policije koriste priliku da podsjete gra ane na preventivnu akciju “Manje oružja, manje tragedija” i pozivaju ih da bilo kakvo oružje ili eksplozivna sredstva koja eventualno posjeduju mogu bez ikakvih posljedica predati policiji na na in da o tome obavijeste policiju, nakon ega e stru na osoba preuzeti od njih te predmete. (j)

6. lipnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAMO je nestao Kristijan Piska , nekadašnji župnik u Murskom Središ u, koji je nakon toga živio u Bukovcu

Nikome se ne javlja, ku a mu propada, a grunt je u travi i dra u Kristijan Piska bio je od 2003.do 2007. godine župnik u Murskom Središ u i u vrijeme župnikovanja odrekao se sve eni ke službe i Katoli ke Crkve. Posljednje tri- etiri godine živio je u Bukovcu, gdje se ne pojavljuje ve godinu dana, što zabrinjava njegove sumještane PIŠE: STJEPAN MESARI Gdje je nestao ovjek, pjeva u jednoj svojoj pjesmi Goran Bare, a pitanje s po etka re enice ponavlja se mjesecima u Bukovcu, naselju u selni koj župi i op ini. Pitanje je iz dana u dan sve intenzivnije, pitatelja je sve više, ali oni za sada ostaju negdje izme u znatiželje, saznanja i maštanja. Pitaju se ljudi kamo je nestao Krsitijan Piska , od prije nekoliko godina njihov sumještanin, koji je u Bukovcu kupio polovnu ku u, zapo eo je adaptirati i ure ivati, sa željom i planovima da u njoj živi. Me utim, ve nekoliko mjeseci, možda i godinu dana, Kristijana Piska a nema, ne dolazi svojoj ku i, svojim susjedima i prijateljima. Ku a je obrasla ili, bolje re eno, zarasla u travu, prilaz je prepun kopriva i dra a, kao i samo dvorište. I stoga je normalno što se ljudi pitaju kamo je Kristijan nestao. A tko je zapravo Kristijan Piska , treba znati prije nastavka pri e ili zapisa iz Bukovca. Kristijan Piska je bio sve enika Katoli ke Crkve i od 2003. godine župnik u Murskom Središ u, kad je došao iz župe Ferdinandovac. U Murskom Središ u je naslijedio vele asnog Ivana Novaka, sjajnog župnika koji je zbog zdravstvenih poteško a umirovljen. Vrlo brzo je vele asni Piska svojom neposrednoš u, srda noš u, dobrotom, karakterom i sposobnoš u za novi smjer župe osvojio simpatije župljana, poglavito mladih. Sprijateljio se s gradona elnikom Josipom Dobrani em, sa službuju ima u Turisti koj zajednici, lovcima i drugim udrugama i društvima. Sve mu je to omogu ilo da lakše dovrši u vrijeme župnika Novaka zapo etu izgradnju župnog dvora, uredi okoliš i unutrašnjost župne crkve.

Seoske babe nisu ga voljele Svi su ga htjeli u svojem društvu, pa je puno vremena provodio s mladima na raznim piknicima i veselicama, ali sve eni ku službu je revno obavljao, kasnije se ispostavilo izvanjski, a zapravo nije bio Crkvi toliko vjeran kao što se inilo. Ali kad je izvana sve dobro, malo tko gleda ispod kože što se krije ili iza zavjesa doga a. S vremenom su po ele kružiti pri e o Kristijanovim nestašlucima sa ženama i djevojkama, s ne baš sve eniku primjerenim ponašanjima na raznim druženjima. Svete mise, obrede, sakramente i sve drugo što je župnikov posao Kristijan Piska obavljao je kako spada, me utim, pri e su postajale sve otvorenije i, kao u pjesmi “Mata” Miroslava Škore, “seoske babe nisu ga voljele”, glasovi

Kristijan Piska bio je župnik u Murskom Središ u

su stigli do Varaždinske biskupije i biskupa. Župnik Piska postajao je sve nemirniji, sve je više sumnjao u pojedine ljude i u zraku se osje alo da više “to nije to”, ali malo je tko pretpostavljao da e se dogoditi nešto, može se re i strašno. U ljetu 2007. na povratku s hodo aš a u hrvatsko nacionalno svetište Marija Bistrica autora ovog teksta i njegovu suprugu župnik Piska pozvao je da se s njime u njegovom Pasattu povezu po njegovom rodnom kraju i tada je rekao kako ne zna što e se sutra s njime dogoditi jer ga, kako je kazao, biskup “nekaj treba”. Popili smo po pivo, rekosmo, “vele asni sve bude dobro, možda vas biskup malo odmori i opet budete stari dobri župnik”. - Je ne znam, Štef, kak bude, možda ve ne budem župnik, možda me nekam drugam pošalju, sjetno, ali i nekako sretno kazao je Piska , pozdravio se s nama, koji smo potom nastavili povratak ku i autobusom s ostalim hodo asnicima.

Razriješen službe župnika na osobni zahtjev Sljede u nedjelju na jutarnjoj svetoj misi pojavo se bivši župnik,

vele asni Ivan Novak, koji je vjernicima pro itao biskupovo pismo u kojem je pisalo kako ga Crkva razrješuje službe župnika u Murskom Središ u na njegov osobni zahtjev. Dalje je pisalo kako je Kristijan Piska zatražio brisanje iz službe Katoli ke Crkve. Velika ve ina vjernika bila je u šoku jer svašta su uli, ali nisu vjerovali da je sve tako daleko otišlo. U sljede ih nekoliko dana Kristijan Piska obavio je primopredaju kancelaru Varaždinske biskupije, monsinjoru Antunu Per i u, i otišao kao da ga nije nikada ni bilo. Navodno je kancelar Per i doznao kako je župnik Piska dozvolio bez znanja Biskupije i Župnog vije a jednom mobilnom operateru da u tornju župne crkve smjesti odašilja e, što je bila sam kap koja je prelila ašu koja je bila prepuna “lošeg vina”, ali župljani to nisu znali. One “seoske babe” imale su argumente za svoje tvrdnje, pri e su dobile nove sadržaje i dimenzije, ali s vremenom se na Piska a uglavnom zaboravilo. Za mnoge iznenada, za pojedince o ekivano, pojavio se na mladoj misi vele asnog Nevena Blažona u

Nakon što je izašao iz crkve, kupio je ku u u Bukovcu, koja je sada zarasla u korov

društvu lijepe žene, elegantno obu en s poduljom kosom i tamnim nao alama, poput estradne zvijezde. Ta žena, s kojom ima i dijete, navodno je bila razlog njegovog rastanka s Crkvom. Nakon toga Piska se eš e pojavljivao u “starom kraju”, a bavio se preprodajom crkvenih potrepština (albe, misnice, kaleži, križevi…), da bi na kraju u Bukovcu kupio ku u u koju je dolazio i s tom ženom i njezinom k erkom. Sve do prošlog ljeta ili jeseni. S ljudima je bio jako dobar, nakon povrataka “s puta u Poljsku” svakome je uvijek nešto poklonio, donio što su ga zamolili i postao je “pravi Bukov anec”.

Kao da je u zemlju propao I onda kao da je u zemlju propao. Radovi na ku i su obustavljeni, grož e na brajdama ostalo je nepobrano, a vrata na ku i zatvorena. Dolazila je i dolazi pošta, opomene, obavijest o isklju enju struje i mnogi pozivi zataknuti su za vrata. Ljudi pri aju da su uli kako se Kristijan vratio u okrilje Crkve i da je negdje na kušnji, da je u zatvoru u Poljskoj jer je švercao sve i svašta, da ga je Poljakinja, ženska s kojom ima dijete, prokazala, a neki sumnjaju da više i nije živ. Ljudi pri aju o Piska u, ali ne žele da se objave njihova imena i prezimena ili fotogra ija, jer se boje da što krivo ne kažu i završe negdje gdje ne žele. Naime, u Bukovcu ljudi još nisu zaboravili “slu aj Vodušek”, u kojem je ubijen njihov sumještanin Franjo Vodušek, zbog ega su mnogi imali neugodnosti, a ubojica do dana današnjeg nije otkriven. Sve ih, ali baš sve, zanima kamo je nestao Kristijan, ali se boje pitati, zapravo ne znaju tko bi im dao odgovor, jer im je žao ovjeka i grunta koji propada, a u koji je mnogo ugradio. Mi smo pitali kancelara Varaždinske biskupije Antuna Per i a zna li nešto o Kristijanu Piska u, a on kratko odgovara kako za njega ve dugo nije ništa uo. Župnik u Svetom Martinu na Muri, vele asni Ivan Herceg, bio je vrlo dobar prijatelj sa sve enikom Piska om, no kaže kako najmanje godinu dana s njim nije ni u kakvom kontaktu i da ne zna gdje bi mogao biti. Dok lipanjsko sunce grije Bukovec i njegov lijepi krajobraz, jedna ku a ostaje zapuštena i zaraštena u travu i dra . Vlasnika joj nema, premda je izjavljivao kako ostatak života želi provesti upravo u toj ku i u Bukovcu, na ijim ulaznim vratima piše “Alla Bazarova”, kao i na svim pismima i obavijestima. Kažu susjedi kako je vjerojatno rije o njegovoj k erki na koju je ku u prepisao, ali da zapravo sve vodi žena zbog koje je Piska i Crkvu ostavio. Puno je pitanja, a odgovora nema. Vele susjedi kako bi najradosniji odgovor bio Kristijanov povratak me u njih. Ho e li se to dogoditi i kada, zna možda samo Kristijan Piska , a on se nikome ne javlja, barem ne onima za koje znamo da je s njima i nakon odlaska iz Murskog Središ a ostao u vezi. Ima i onih “seoskih baba” koje kažu kako je najbolje da ne dolazi u ovaj kraj, jer je povrijedio Crkvu i vjernike, koji su mu se ispovijedali i vjerovali mu, a on je ve tada, po njima, kovao druga ije planove. Pitaju se, ak boje, ljudi u Bukovcu da njihov simpati ni i dobri Kristijan nije u zatvoru ili, ne daj Bože, je li uop e živ, s obzirom na to da su znali vi ati mnoge nepoznate im ljude kako dolaze k njemu u ku u.

MURSKO SREDIŠ E

Ne odustaju od gradskog radija Na Kolegiju gradona elnika Grada Mursko Središ e gradona elnik Dražen Srpak podijelio je zaduženja djelatnicima Gradske uprave. Tako pro elnik Ureda gradona elnika Miljenko Štefani mora HAKOM požuriti za dostavu obrazloženja za uvjete radijske frekvencije za gradski radio, što od gradona elnika traži Gradsko vije e. Referent za graditeljstvo Antun Šimuni zadužen je da što prije prikupi ponude za adaptaciju kuhinje Dje jeg vrti a “Masla ak”, što je potrebno provesti sukladno nalogu sanitarne inspekcije i prema projektu koji je izradio arhitekt Lorand Klemen i iz akovca. Ivanu Maltari , predsjednicu VMO-a Peklenica, gradona elnik zadužuje za organiziranje sastanka mještana i predstavnika grada u vezi s izmještanjem ograda za potrebu gradnje pješa ke staze u akove koj ulici. Gradona elnik na polaganje ispita za rukovanje motornom kosilicom i trimerom šalje radnike koji su zaposleni u programu javnih radova, za što zadužuje referenta Antuna Šimuni a i komunalnog redara Dragutina Belšea, koji e isto tako trebati pregledati ukrasno drve e na šetnici uz Muru, te posušeno, ošte eno ili potrgano zamijeniti novim sadnicama. Kolegij je odlu io da je potrebno urediti makadamski put u Hlapi ini koji vodi prema Šudrani, no kako se taj put nalazi na krajnjem podru ju op ine Sveti Martin na Muri, zamolba i prijedlog za ure enje tog puta dostavit e se susjednoj op ini. Miljenko Zobi , poljoprivrednik iz Murskog Središ a, svojom e mehanizacijom obaviti primjereno i djelotvorno tretiranje biljnog pokrova (dra a i raslinja) u Gospodarskoj zoni Brezje, kako njezin izgled ne bi obeshrabrio potencijalne kupce gradilišnih parcela. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Nije utvr ena cijena zemljišta PZ-a “Kr ” Op insko vije e Gornji Mihaljevec donijelo je odluku o op inskom grbu i zastavi kojom se opis, odnosno boja pole ine zastave s tamnozelene mijenja u zelenu, te su nakon duljeg vremena utvr eni izgled grba i zastave. Vije e je prihvatilo nalog Ministarstva uprave o radu Jedinstvenoga upravnog odjela op ine, te izmijenilo nekoliko navoda u odluci Op inskog vije a. Trebaju se mijenjati i sa zakonom uskladiti odluke ak iz 1998. godine. Vije nici se nisu mogli usuglasiti oko po etne cijene zemljišta u Poduzetni koj zoni “Kr ”, te nije donesena najavljena odluka o raspisivanje natje aja o prodaji zemljišta u zoni. (sm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME UNARODNIM kulturnim susretima iz europskih programa proslavljen Dan op ine Domašinec

Razvoj op ine Domašinec na krilima dobrih programa Me unarodnim kulturnim susretima u sklopu projekta “Heritage of the guardinas HUHR” i nizom doga anja u nedjelju je proslavljen Dan op ine Domašinec. Naglasak kulturnih doga anja bio je na temi “Tradicije narodnih nošnji u Domašincu”, a imalo se što i vidjeti, izložene su nošnje s po etka dvadesetog stolje a, stare preko sto godina, koje mještani ljubomorno uvaju.

Veliki broj gostiju iz Ma arske Cjelodnevna doga anja zapo ela su u prijepodnevnim satima,

Magdolna Czupi, na elnica op ine Csesztreg: - Zajedni ki je mnogo lakše osmisliti programe. Me usobno se dopunjujemo, razli itosti nas spajaju, mi nemamo ono što ima Domašinec i obratno

do ekom velikog broja gostiju iz Ma arske koji su stigli autobusom i vozilima iz ma arskih op ina Kerkaszentkiraly i Csestreg. Goste iz Ma arske pozdravio je na elnik op ine Domašinec Dragutin Lisjak sa suradnicima, a potom su oni razgledali Uljaru “Bister” u Domašincu, izložbu starih narodnih nošnji u maloj dvorani Doma kulture, te posjetili DVD Domašinec, kao i Dje ji vrti . U poslijepodnevnim satima položen je vijenac na spomenik žrtvama Domovinskog rata, uz nastupe mladih puha a i mažoretkinja iz Domašinca, da bi potom

Dragutin Lisjak, na elnik op ine Domašinec: - Suradnja na projektima traje ve nekoliko godina i moram re i da smo dosta nau ili jedni od drugih. Mnogo je planova i vjerujem da emo najvažnije i ostvariti

Izložba narodnih nošnji - izložene su nošnje iz Domašinca, stare preko stotinu godina bila održana priredba na kojoj su predstavljena kulturna blaga iz Domašinca i svih op ina koje sudjeluju u kulturnom projektu. Sve ani skup otvorio je predsjednik Op inskog vije a Domašinec Dragutin Furdi, naglašavaju i da se op ina Domašinec usprkos kriznim vremenima uspijeva razvijeti. Na elnik Dragutin Lisjak potom je uz estitke za Dan op ine naglasio: - Danas provodimo jedan od dijelova projekta inanciran sredstvima Europske unije iz programa IPA HU-HR: ‘Njegovatelji tradicijske baštine’, dok sama manifestacija u Domašincu nosi naziv ‘Tradicija narodnih nošnji u Domašincu’. Cilj ove priredbe je podizanje svijesti lokalne zajednice o vrijednostima tradicijske

baštine, te promocija i uklju ivanje iste u turisti ku ponudu regije. Lokalne samouprave u projektnom podru ju (svi partneri) kroz projekt e razmijeniti kulturne programe, te u ostalim dijelovima svojih programa unaprijediti svoju turisti ku infrastrukturu, što e svakako pridonijeti sinergijskim efektima u društvenom i gospodarskom razvoju prekograni nog podru ja.

Narodne nošnje, fašni ki obi aji i Pou na staza “Murš ak” iz europskih sredstava - Ovaj projekt zapo eli smo prije nešto više od godinu dana i

završit emo ga do kraja 7. mjeseca ove godine. Ono što uklju uje naš dio u cjelokupnom projektu jesu dvije manifestacije: ‘Tradicija fašni kih obi aja u Domašincu’, ‘Tradicija narodnih nošnji u Domašincu’, te obnova Pou ne staze ‘Murš ak’ u Domašincu, ije je otvorenje planirano za 6. srpnja ove godine. Osim toga, projekt obuhva a ure enje odmorišta na rijeci Muri na mjestu zvanom ‘Vrbulja’ postavom novih stolova i klupa, te nabavu 10 vitrina za smještaj predmeta zavi ajne zbirke, re eno je na sve anosti. U sklopu projekta ‘Njegovatelji tradicijske baštine’ u Republici Ma arskoj posjetili smo op ine i mjesta Be vogje, estreg i Kerka-

6. lipnja 2014. sentkiraly, te sudjelovali u njihovim manifestacijama. Razli itost svakog od naših programa ini jednu vrijednu cjelinu u smislu budu e turisti ke ponude. Želja je svih partnera u projektu, a na neki na in je to ve bilo spomenuto i od partnera u projektu na sastanku u estregu, da se suradnja nastavi i da zajedno osmislimo nove programe koji e još više pridonijeti povezivanju i razvoju turisti ke ponude regije.

Najavljen Pretpovijesni arheološki park “Gradiš e” Op ina Domašinec ima potencijala za takve projekte, a jedan od tih vrijednih je prona en prapovijesni arheološki lokalitet na mjestu zvanom “Gradiš e”, iji su nalazi pokazali da datira od prije 7.000 godina. - Bila bi šteta to ne iskoristiti, napraviti konzervatorsku podlogu za Arhepološki park Domašinec - Tur iš e, osmisliti projekt i kandidirati ga prema fondovima Europske unije kao jedan od projekata za razvoj turizma, naglasio je uz ostalo Dragutin Lisjak. Skup je pozdravio i župan Matija Posavec, estitavši Dan op ine i zaželjevši puni uspjeh i nastavak suradnje više op ina, uz nazo nost na elnika susjednih op ina. Zbog lošeg vremena, priredba je održana u Domu kulture, koji je bio pretijesan za brojne goste i mještane. Najve i obol priredbi dali su: Kulturno-umjetni ko društvo Domašinec i gosti iz Podturna i Novakovca, Puha ki orkestar op ine Domašinec, Udruga žena “Poto nica” Domašinec, obitelj Bister za organizaciju posjeta Uljari, DVD Domašinec, Dje ji vrti “Jelenko” Domašinec te OŠ Domašinec, kao i mnogobrojni pojedinci. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

6. lipnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DEVETI Dani Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Vlak “Steiner express” stiže u petak u 18 sati iz Salzburga Vlak “Steiner express” bit e sve ano do ekan u petak u 18 sati u Donjem Kraljevcu, nakon ega e svi sudionici krenuti prema sportskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec, gdje e biti održani pozdravni govori, a o ekuje se predavanje Aleksa Podolinskog iz Australije “Biološko-dinami ka poljopriveda danas”. Za subotu i nedjelju predvi ena su cjelodnevna doga anja na više mjesta i s nizom sadržaja. Posebnost 9. Dana dr. Rudolfa Steinera je u tome što e se održati u terminu od 6. do 8. lipnja, a to je upravo na 90. obljetnicu Steinerovoga “Poljoprivrednog te aja”, održanog 7. lipnja 1924. u Koberwitzu. Zbog toga e tema 9. Dana biti biološko-dinami -

ka poljoprivreda uz naziv “U centru poljoprivreda”, uz 90. obljetnicu poljoprivrednog te aja Rudolfa Steinera. Za tu priliku organiziran je dolazak Steiner expressa, posebnog vlaka koji e ovaj put u D. Kraljevec do i iz Salzburga s oko dvjesto putnika. Gosti e upoznati i našu kulturnu baštinu, a u programu e sudjelovati KUD op ine Donji Kraljevec, udruga “Me imurske roke” te Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec. Kako je naglasila ravnateljica Sandra Perca na konferenciji za novinare u akovcu protekli tjedan, Centar Rudolfa Steinera je pred završetkom, što je uspjelo uz pomo Županije i Op ine Donji Kraljevec te brojnih donatora

iz inozermstva. Završetak Centra doprinijet e cjelogodišnjem radu i mnogim sadržajima koji su do sada bili zapostavljeni. Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat istaknuo je da se godinama ulagalo i da je bilo onih koji su sumnjali u cijeli projekt. No sad ulaganja imaju svoju svrhu u zapo inju vra ati barem dio uloženoga. Dožupanica Sandra Herman naglasila je da je Me imurska županija osniva Centra Rudolfa Steinera, a svako nastojanje da se u naš kraj dovede više turista je itekako zna ajno. Puni potencijal e Centar Rudolfa Steinera i njegove manifestacije dosti i tek u narednom razdoblju. Za posjetitelje koji

Sandra Perca , ravnateljica Centra Rudolfa Steinera: - O ekujem veliki broj gostiju, popunili smo hotele u donjem Me imurju

Miljenko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec: - Nakon godina ulaganja u kulturni turizam, manifestacija Rudolfa Steinera zapo ela je vra ati uloženo

žele biti nazo ni je pak važno da se u subotu i nedjelju na u u Donjem Kraljevcu, gdje e se na desetak mjesta od jutarnjih sati održavati razne

radionice, predavanje i manifestacije. Uz ostalo, u OŠ u Donjem Kraljevcu gradit e se hotel za korisne kukce, zasaditi cvjetne gredice u Centru

TRAVA iz Slavonije krasit e nogometni stadion u Prelogu

Zapo elo postavljanje travnatog tepiha Na nogometnom stadionu u Prelogu zapo eli su u utorak završni radovi postavljanja travnatog tepiha. Kako saznajemo, trava koja e krasiti glavno nogometno igralište Prelog dolazi iz Slavonije. U trenutku dok ovo pišemo trava je postavljena na jednoj petini glavnog igrališta, a dovozi se šleperima. Radi se na na in da se u Prelog dovezu dva šlepera trave na paletama, koju radnici postave na teren, a potom isti radnici vade travu i pripremaju je za transport u Prelog. Travnati tepih bit e visoke kvalitete uz navodnjavanje i drenažu.

Ure uje se i ograda te prostori Kluba

Gradona elnik Ljubomir Kolarek naglašava da požu-

Radovi prije sijanja trave na pomo nom igralištu

ruje doma e izvo a e da sve bude dovršeno do preloškog

proštenja 25. srpnja. Radove izvodi više izvo a a, najviše doma ih. Kako je obe ano sportašima i nogometašima, glavni nogometni stadion bit e spreman za nogometnu utakmicu, no to ni izdaleka nije kraj radova. Predsjednik NK “Mladost” Josip Kolarek naglašava: - Za sada sve ide prema planu i glavno e igralište biti pod travnatim tepihom za tjedan ili dva. Trava na pomo nom igralištu zapo et e se sijati nakon 15. kolovoza. Uz to, završavaju se radovi na novim prostorijama NK ‘Mladost’ u režiji kluba, te ograda. (J. Šimunko)

Novi travnati tepih na nogometnom stadionu u Prelogu prvi dan nakon postavljanja

SPOJENI Donji Kraljevec i ehovec

Asfaltirana cesta Donji Kraljevec - ehovec U utorak 3. lipnja 2014. godine sve ano je otvorena lokalna cesta LC20058 od ehovca do Donjeg Kraljevca, a koja je pod upravom Županijske uprave za ceste. Sve anom otvaranju bili su nazo ni župan Me imurske županije Matija Posavec, gradona elnik Ljubomir Kolarek, na elnik op ine Donji

Kraljevec Miljenko Horvat te ravnateljica ŽUC-a Ljerka Cividini, dok je cestu blagoslovio župnik Darko Kelemeni . Investicija od 1,3 milijuna kuna dugogodišnja je želja mještana ehovca i Donjeg Kraljevca. Naime, to je najbliža veza izme u ehovca i industrijske zone sjever u Donjem Kraljevcu, gdje mno-

gi rade, kao i najbliža veza izme u Hodošana, Gori ana i Donjeg Kraljevca prema industrijskoj zoni Grada Preloga blizu ehovca. Ve prvi dan cestom je prošlo dosta automobila, no treba voziti oprezno zbog dva ve a zavoja prije ehovca, koja su ozna ena znakovima, dok je ostatak ceste prema Donjem

Kraljevcu ravan. Mještani ehovca i gosti najprije su se okupili kod kapelice na mjestu gdje se novoasfaltirana cesta spaja s cestom kroz mjesto ehovec, no potom je riješeno da se sve anost otvorenja ceste obavi to no na sredini izme u Op ine Donji Kraljevec i Grada Preloga. (JŠ)

Rudolf Steiner, bit e prikazani tradicijski obrti i iš enje s prirodnim materijalima, a u sobotu nave er bit e održan i veliki koncert pod nazivom “Terra Perzival” s Mihom Poga nikom i Slovenskim simfonijskim orkestrom Kamerata Labacencis iz Ljubljane, pod vodstvom Elmara Lampsona u VIP dvorani spidvej stadiona “Milenium” (za taj koncert napla uju se ulaznice). Uz ostalo, bit e rije i o Sekem inicijativi, odnosno biodinamici i uspjesima u Egiptu. U nedjelju nave er doma a kulturno-umjetni ka društva priredit e program za sve posjetitelje kod Op ine Donji Kraljevec. Više informacija na web stranici Centar Rudolfa Steinera. (J. Šimunko)

Kroz Međimurje

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRADICIONALNI DANI šibe i ribe u Kotoribi dokazali da zaslužuju visoko mjesto na turisti koj karti Me imurja Najve a kotoripska turisti ko-gastronomska manifestacija "Dani šibe i ribe" ponovno je dokazala da zaslužuje visoko mjesto u turisti koj ponudi Me imurja. Dvodnevna, jedanaesta manifestacija po redu, održana je 31. svibnja i 1. lipnja na prostoru kod škole. Op ina Kotoriba kao organizator iskazala se u najboljem izdanju, ponudivši posjetiteljima raznolike sadržajne programe. Dakako, u prvi plan su stavljeni riba, predmeti od šibe, ribolov, znamenitosti Kotoribe, izrada rukotvorina, prezentacija autohtonih proizvoda i kulturno blago toga kraja.

Udruge pripremale ribu, a gosti besplatno degustirali Sve je po elo subotnjom Ribijadom u kojoj su predstavnici 15-ak op inskih udruga pripremali ribe na razne na ine. Bilo je pe enih riba, ali prednja io je iš paprikaš. Uz njih, iš su pripremali gosti iz Belog Manastira i predstavnici projekta "Aqua Agro". Sve pripremljene riblje delicije veliki broj gostiju imao je priliku degustirati. Me u njima su bili i lanovi Udruge slijepih MŽ-a, Udruge gluhih i nagluhih MŽ-a i Udruge za pomo osoba s mentalnom retardacijom MŽ-a. Njih više od 40 autobusom je došlo u Kotoribu, a na što drugo nego na ribe. U popodnevnim satima u prostorima škole održan je okrugli stol na kojoj je predstavljen EU project "Aqua Agro", koji se inancira sredstvima Europskoga socijalnog fonda. Op i cilj projekta je neprestano razvijanje i moderniziranje te ajeva za

Dva dana uživancije u doma im ribljim specijalitetima Sve je po elo subotnjom Ribijadom u kojoj su predstavnici petnaestak op inskih udruga pripremali ribe na razne na ine. Bilo je pe enih riba, ali prednja io je fiš paprikaš. Sve pripremljene riblje delicije veliki broj gostiju imao je priliku degustirati u enje s ciljem pove anja konkurentnosti odraslih polaznika, prilago avaju i se potrebama tržišta rada u slatkovodnom ribarstvu. Projekt je ukupno vrijedan 177 tisu a eura, a 147 tisu a eura osigurano je kroz sredstva EU fondova. Nositelj je Prirodoslovna škola, a partneri su Gospodarska škola akovec, Grad Karlovac i Ribnjaci Kupa. Prirodoslovna škola Karlovac donirat e ribu i riblju mla u vrijednosti od 6 tisu a kuna ribi kim društvima Me imurske županije, promovirati zdrav na in života zajedno s partnerima, te educirati 30 odraslih osoba s podru ja Me imurske županije prema novom programu razvijenom za zanimanje "specijalista slatkovodnog ribnji arstva". Rije i pohvale i podrške za ovaj projekt izrekli su zamjenik župana MŽ-a Zoran Vidovi i na elnik

Kuhanje fiša izmamilo je najviše zanimanja kako kod doma ina, tako i gostiju

Gužva je bila u Kotoribi protekli vikend na svakom koraku

Kotoribe Ljubomir Grgec. Istovremeno u školskoj sportskoj dvorani održavao se rekreativni odbojkaški turnir na kojem su igrale ženske ekipe iz Kotoribe, Svete Marije i Donje Dubrave. Najbolje na turniru bile su goš e iz Donje Dubrave. Druženje je nastavljeno ispod šatora uz svirku Dobre vibracije.

Ribolov u bazenu i zabavni park najve a atrakcija kod najmla ih Centralna manifestacija održana je u nedjelju, koja je i ove godine zahvaljuju i organizatoru - Op ini Kotoriba u taj kraj privukla nekoliko tisu a posjetitelja. Od jutarnjih sati otvoren je izložbeno-prodajni sajam, a

SDP-ovi politi ari Novak i Mohari u Kotoribi zagovarali podršku kontinentalnom turizmu

Kome bi šibu, a kome ribu Predsjednik županijske Skupštine i me imurskog SDP-a Mladen Novak i saborski zastupnik Mario Mohari u nedjelju su posjetili tradicionalnu manifestaciju “Dani šibe i ribe” u Kotoribi. Sa svojim doma inima, na elnikom op ine Kotoriba Ljubomirom Grgecom i njegovom zamjenikom i predsjednikom op inskog SDP-a Robertom Ujlakijem, razgovarali su o potencijalu koji ova priredba ima za ukupni turisti ki razvoj samog mjesta i op ine, a pozitivne ocjene uli su i od samih sudionika priredbe, kao i posjetitelja. Mladen Novak je istaknuo da Dani šibe i ribe svojom vrhunskom kvalitetom, kako u organizacijskom, tako

Mladen Novak i Mario Mohari dohvatili su se zoba a

i sadržajnom dijelu, potvr uju da Me imurci, predstavljaju i svoju baštinu i obi aje, itekako imaju što pokazati i daleko izvan naših granica. Zbog toga e se zalagati da turizam bude ozna en kao jedan od prioriteta ukupnoga gospodarskog razvoja našeg kraja, te da, sukladno tome, dobije i takvu

inancijsku podršku. Mario Mohari smatra da je kontinentalnom turizmu potrebna daleko snažnija podrška i na državnoj razini, a pozicija Kotoribe i visoka razina same priredbe širom otvaraju vrata njenom daljnjem pro iliranju i uz pomo europskih fondova. (BMO)

Kotoribom se širio miris svježe ribe. U popodnevnim satima je ispod šatora prire en kulturnozabavni program u kojem su nastupili Tamburaški sastav KUD-a Kotoriba, Mažoretkinje Kotoribe, Vokalna i Folklorna skupina OŠ Jože Horvata, Vokalna skupina kotoripskog KUD-a i KUD "Kaštel" iz Pribislavca, dok je za zabavni dio bila zadužena grupa "Dobre vibracije". U ime doma ina izlaga e, izvo a e i goste pozdravio je op inski na elnik Ljubomir Grgec. Podršku manifestaciji svojim dolaskom dali su saborski zastupnik Mario Mohari , zamjenica me imurskog župana Sandra Herman, predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, lanovi Oldtimer kluba Me imurje koji su se dovezli u Kotoribu s atraktivnim vozilima, što je izazvalo veliko oduševljenje. Atrakcija za posjetitelje bila je mogu nost ribolova u bazenu, za što su bili zaduženi lanovi Žuži ke, dok je najmla ima pažnju najviše odvla io veliki zabavni park. Op ina Kotoriba i ove je godine za sve posjetitelje osigurala besplatan vlak iz Varaždina i povratkom iz Kotoribe. - Bila nam je ovo prilika da se nakon dugog vremena nazaj vozimo s cugom, ali i da istovremeno vidimo kaj se to doga a na Danima šibe i ribe. Unuci su bili presretni kaj su se prvi put peljali jer denes se sve obavlja autima. Bilo nam je lepo, najeli smo se ine ribe, uživali smo u programu, naplesali se, deca su se dobro zvrtela na ringlišpilju i ve moremo nazaj s cugom za akovec. Proveli smo prekrasan dan!, opisao je svoj boravak u Kotoribi deda Dragec. - Imate prekrasnu crkvu i etnozbirku. Drago mi je što ste u knjižnici uredili kutak za velikog književnika Jožu Horvata, ija sam velika štovateljica. Prvi put sam na Danima šibe i ribe i mogu vam re i da sam provela nezabo-

ravan dan, a uz to i jela inu ribu i probala šibom plesti košar, rekla je Anka iz Varaždina.

Doma i riblji specijaliteti bili su tradicionalno najtraženiji

Šaran na rašljama najtraženiji Svakako ne smijemo zaboraviti bogatu gastronomsku ponudu ribljih specijaliteta, posebice kotoripskog šarana na rašljama, koji je bio najtraženiji, a pripremali su ga kuhari Hotela "Podravina" iz Koprivnice, koji je na sebe preuzeo cjelokupnu ugostiteljsku ponudu. U dva je dana na razne na ine primljeno nekoliko stotina kilograma slatkovodne ribe. Dani šibe i ribe tako su ponovno potvrdili da rastu iz godine i godinu, pa ne bi na odmet bilo da to kona no prepoznaju i neke više turisti ke instance. Organizatori i brojni posjetitelji pokazali su i dokazali da je Kotoribi i Me imurju doga aj koji se temelji na o uvanju tradicije (košaraštvu) i ribolovu itekako od velikog zna aja.

CUGOM iz akovca u Kotoribu

Prslaf ani se vra aju starim stazama lanovi Kulturno-umjetni kog društava “Kaštel” Pribislavec odlu ili su se u nedjelju 1. lipnja priklju iti manifestaciji “Dani šibe i ribe” u Kotoribi. Ne bi bilo to ništa neobi no da to nisu napravili na samo sebi svojstven na in. Naime, oni su Kotorip anima u goste krenuli na starinski na in. Najprije su se okupili u svojim prostorijama i obukli u nošnje. Nakon toga su konjskom zapregom krenuli na glavni željezni ki kolodvor u akovcu. Sa sobom su ponijeli košare i cekere u kojima se nalazilo mnogo slasnih delicija za okrjepu. Ve putem, a i po ulasku u vlak, na sebe su skrenuli pozornost ostalih putnika. Atmosferu putovanja jedan od putnika vlakom opisao je: - Tamburaši su igrali kaj se sve prašilo, a ostali su se pridružili pjesmom. Bili su kak vlak vu snegu jer su sa sobom Prslaf ani poveli i djecu. Bil je to nešto više kak raspjevani vlak. U Kotoribi su ih doma ini s oduševljenjem veoma srda no do ekali. Po silasku s vlaka u mimohodu Kotoribom pra eni oduševljenim prolaznicima, krenuli su do Osnovne škole, gdje se održavala centralna

proslava Dana šibe i ribe. Tamo su folkloraši velike i male grupe dali svoj program koji je s njima pripremila za tu prigodu voditeljica Alenka Oreški, kao zahvalu doma inu na nesebi nom gostoprimstvu. Doma in im je za uzvrat osigurao okrjepu, kao i sudjelovanje u dijelu zabavnog programa u prate im sadržajima. Osim što su otplesali, okušali su se i u pecanju, vozili se na ringišpilu, degustirala se riba s rašli. Može se re i da su sudjelovali i u svim kulturnim, zabavnim i gurmanskim sadržajima. Nakon cjelodnevnog druženja vratili su se z cugom natrag u akovec i, naravno, svojim domovima ispunjeni dojmovima i nabijeni emocijama. Predstavnica HŽ-a koja je bila u pratnji vlaka, koji je za tu namjenu bio pripremljen, bila je i više nego oduševljena te je dogovorena sli na suradnja u skorije vrijeme, a koju su Prslaf ani tako er ve isplanirali. Ovaj projekt dio je programa simboli kog naziva “Povratak na stare staze”, koji je zacrtalo novo rukovodstvo na elu s predsjednikom Tomislavom Horvatom. (fo)

Prslaf ani u Kotoribi

6. lipnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA oldtimer vozila Selnica - najve i muzej starih vozila, motorkota a, bicikala, traktora, vatrogasnih vozila, tramvaja i drugih predmeta u regiji

Uskoro stižu vojni zrakoplov i automobil na drvoplin PIŠE: STJEPAN MESARI Petnaestak godina u Me imurskoj županiji postoji Oldtimer klub Me imurje, udruga koja broji oko dvjesto lanova, ljudi koji su od zaborava sa uvali stotine automobila, motorkota a, bicikala i traktora, ne samo iz naše županije, nego i susjednih. Prije nekoliko godina u Selnici je osnovana Udruga oldtimer vozila Selnica, koja broji petnaestak lanova, a cilj joj je na jednom mjestu okupiti i predstaviti javnosti svoja vozila, ali i druge predmete. Stoga su u bivšim prostorijama tvrtke “Alpro Šardi” otvorili svojevrsni muzej oldtimer vozila, obogativši ga novim sadržajima. Udruga nije suprotna Oldtimer klubu Me imurje, jer su svi njezini lanovi i lanovi kluba, nego prvenstveno i jedino zbog toga da ima stalni postav koji mogu razgledati posjetitelji, turisti, u enici, studenti i svi gra ani koje zanimaju ovakve stvari. Premda ne voli izraz muzej i makar na ulazu u prostorije stoji natpis “Muzej oldtimer vozila Šardi”, o njemu govori vlasnik prostorija i najve eg broja izložaka Ignac Šardi, ovjek koji je najzaslužniji što Selnica, Me imurje i Hrvatska imaju ovakav postav neprocjenjive nov ane i još ve e kulturno-povijesne vrijednosti.

Iz prašine i sme a izvla ili smo vozila i stvorili ljepotane Ovaj postav ili muzej, kako god ga nazovemo, osnovali su lanovi Udruge oldtimer vozi-

la Selnica. Ignac Šardi, Franjo Bistrovi , Ivan Šafari , Marko Šardi, Bojan Štampar, Franjo Škvorc, Vladimir Cipot, Branko Kraja i i Franjo Vrhar, koji imaju oldtimer vozila, ali ima i osoba koja nemaju vozila, ali pomažu Udruzi na razli ite na ine. - Moja želja je bila da imamo stalni postav, koji se, naravno, može i nadopunjavati, te da naša stara vozila i druge predmete pojedinci i grupe mogu razgledati na jednom mjestu, te o njihovoj povijesti i vrijednosti doznati od naših lanova i mene koji sam ovdje stalno prisutan što zbog posla i što zbog Muzeja. To sam predložio kolegama i tako smo u bivšim proizvodnim prostorima

- Naziv muzej koristimo marketinški kako bismo privukli pozornost publike, a ustvari je ovo stalni postav oldtimer vozila i mnogih drugih predmeta, koje smo pokupili posvuda, obradili, obnovili, o uvali od zaborava i postavili u bivše proizvodne prostore tvrtke ‘Alpro’ u Selnici, daju i im time novu dimenziju i zna aj, kaže Ignac Šardi, vlasnik brojnih izložaka, prostora i lan Udruge

iz ‘prapovijesti’ u Hrvatskoj. Želim kazati kako imamo puno vrijednih izložaka, ali vrlo malo posjetitelja. Ne mogu razumjeti kako naše škole djecu šalju posvuda u Hrvatskoj, naprimjer, u Krapinu gledati nekakve plasti ne praljude, ili u Kumrovec upoznavati znamo kakvu povijest, a ni jedna djecu ne pošalje da vidi stvarnu ovjekovu povijest istinske vrijednosti. Isto tako turisti ke zajednice nas gotovo zaobilaze, a siguran samo kako bi turisti, poglavito stranci, itekako sa zanimanjem razgledali naše izloške. U susjednoj Sloveniji, da ne govorim o Austriji, ovakvi postavi jesu meta mnogih pohoda turista, studenata, u enika, kulturnih i povijesnih stru njaka. Nedavno sam u Kamniku i Kranju sa svojom Tatrom bio na Izložbi starodobnih i srednjoeuropskih vozila izra enih do 1939. godine i privukli smo pozornost i divljenje posjetitelja i organizatora. To u Hrvatskoj nisam doživio, a Tatra je izuzetna jer ima ugra eni minibar, ega baš nema u drugim vozilima. Želim razumijevanje države, županije i turisti kih djelatnika da podupru našu Udrugu kako bismo zajedno kod ljudi, poglavito mladih, proširili saznanja o povijesti automobilizma i drugih predmeta koje držimo i uvamo od propadanja. Mi imamo najstariji motocikl u Hrvatskoj, PUCH iz 1929. godine, imamo ‘biserje’ kakvo nema nadaleko, a osje am da to nikoga kod nas ne zanima. Više imamo posjetitelja iz Slovenije, Austrije, Nizozemske i drugih država nego iz Hrvatske i Me imurja i to me pomalo žalosti. Želim da budemo kao Slovenci i Austrijanci koji imaju na stotine muzeja, me usobno povezanih i dostupnih posjetiteljima i turistima svih uzrasta i kategorija.

A JOŠ JEDNA NEDOVOLJNO ISKORIŠTEN

TURISTI KA ATRAKCIJA

obiteljske tvrtke ‘Alpro Šardi’ uredili salon i u njega postavili automobile (25), motorkota e (40-ak), traktore (10-ak), bicikle, dva vatrogasna vozila, ali i predmete koji nisu prijevozna sredstva, stvorivši svojevrsne kutke. Tako imamo muzi ki kutak, stolarski i postolarski kutak, kutak pika a, simbola Selnice, a uskoro kanimo urediti kutak ili dio za nov anice i oružje. Mi jedini u Hrvatskoj imamo kolekciju ZMZ (Tvornica motora Zagreb) vozila, što je posebna vrijednost širih razmjera. Sva ova vozila i predmete naši lanovi su izvla ili iz prašine škednjeva (štagalja), komora, s tavana i komora, gotovo odasvuda gdje su ih vlasnici odbacili, a puno smo toga

i kupili. Zalaganjem, znanjem, voljom i ljubavlju od starih i odba enih, gotovo bezvrijednih, vozila, predmeta i stvari stvorili smo ljepotane kojima se svijet divi. Pred samim Muzejom nalazi se i jedan tramvaj. Kada smo kod tramvaja, iz jednoga austrijskog muzeja dobio sam ponudu da preuzmemo tramvaje koji su Dubrovnikom, Osijekom i Zagrebom vozili od 1897. do 1946. godine, koji su k njima dospjeli iz Hrvatske, a sada ih se oni žele riješiti jer nisu dio njihove povijesti, ali, nažalost, naša država nam u tome ne želi pomo i.

Josipovi obe ao vojni zrakoplov - Prije kratkog vremena bili smo kod predsjednika države

Ive Josipovi a i upoznali ga s našom Udrugom, izlošcima i planovima. Zatražili smo od predsjednika da nam dozvoli u Selnicu dopremiti vojni školski zrakoplov UTVA koji se zapušten nalazi na jednom manjem aerodromu. Predsjednik je obe ao kako e se pobrinuti da ga dobijemo, a obe ao je i da e biti pokrovitelj naše ovogodišnje traktorijade. Želim vjerovati kako e predsjednik održati rije i da emo u Muzeju imati i zrakoplov iz nedavnoga Domovinskog rata. Kad govorim o planovima, uskoro emo imati vozilo koje e pokretati kotao na drvo plin koji sam osobno projektirao, a izradit e ga tvrtka ‘Centrometal’ iz Macinca i bit e to jedinstveni primjerak vozila

SVE ANOST u Župi Svetog Martina na Muri

DRŽAVNI ARHIV Me imurja

Prisegnulo novo Pastoralno vije e

9. lipnja u Štrigovi otvorenje dviju izložbi

Vrlo sve ano bilo je u nedjelju 1. lipnja u župnoj crkvi u Svetom Martinu na Muri, gdje je pod svetom misom prisegnulo novo župno Pastoralno vije e koje su izabrali sami župljani, a na temelju svojih ovlasti potvrdio župnik, vele asni Ivan Herceg. Pred njim su vije nici izgovorili i potpisali prisegu, u nazo nosti vjernika na misnom slavlju. Novi su vije nici Branko Per i iz Vrhovljana, Radovan Srša iz Gradiš aka, Ignac Saka iz Brezovca, Mirko Stojko iz Hlapi ine, Mijo Karlov ec iz Svetog Martina na Muri, Marijan Horvat iz Jurovca, Branko Polanec iz Žabnika, Mijo Kraja i iz Grkaveš aka, Mateja Klemen i iz Svetog Martina na Muri, Zvonko Stojko iz Gornjeg Koncov aka, Valentina Bogdan iz estijanca, Zvonko Zadravec iz Kapelš aka, Zlatko Posel iz Vrhovljana, Zdravko Kutnjak iz Kapel-

š aka i Katarina Šajnovi iz Hlapi ine. Po službi koju obnašaju, u Vije e su imenovani Božidar Rešetar (zvonar), Bo-

židar Fran i (orguljaš), Ljiljana Hozjan (vjerou iteljica) i Darinka Karlov ec (župni Caritas). Novo Pastoralno vi-

je e, kojem je na elu župnik, vele asni Herceg, dužnost e obnašati narednih pet godina, a sastav e biti proslije en Va-

raždinskoj biskupiji. Vije nici zajedno sa župnikom sudjeluju u pastoralnoj brizi za župu i pružaju pomo , da se unaprijedi pastoralna djelatnost, sve ine da župna zajednica raste i napreduje te pružaju svjedo anstvo djelotvornoga krš anskog života. Nakon što su vije nici potpisali prisegu te izmolili Apostolsko vjerovanje, sve anost je nastavljena krštenjem Svena Sobo ana, te uru ivanjem zahvalnice Mihaelu Novinš aku, vlasniku tvrtke “Proming”, koji je župi poklonio kosilicu vrijednu dvadesetak tisu a kuna. Na kraju svete mise, kojoj je zbog sve anosti nazo io i op inski na elnik Franjo Makovec, župnik Ivan Herceg estitao je novim vije nicima, zahvalio dosadašnjima, te donatoru Novinš aku zahvalio za sve donacije kojima pomaže župi. (Stjepan Mesari )

Povodom Me unarodnog dana arhiva i stogodišnjice po etka Prvoga svjetskog rata, Državni arhiv za Me imurje priredio je dvije gostuju e izložbe. Prvu o vojskovo i Svetozaru Boroevi u, najsposobnijem austrougarskom vojskovo i Prvoga svjetskog rata, jedinom Hrvatu koji je dobio naslov vojskovo e (feldmaršala) i odlikovanom najvišim austrijskim odlikovanjima. Druga izložba “Prvi svjetski rat u arhivskom gradivu okružnog suda Maribor” dolazi iz Pokrajinskog arhiva u Mariboru i govori o odnosu i životu vojnika prema i u ratu, pismima koja su pisali ku i, obiteljima koja su njihova zadnja javljanja priložili uz prijedlog za po etak sudskog postupka. O pismima ili vojnim dopisnicama na kojima nisu mogli napisa sve jer su znali za vojni ku cenzuru, no usprkos tome sva pisma razotkrivaju veliku ežnju za zavi ajem, zanimanje za zdravlje obitelji, za jek poljskih radova i sudbine drugih vojnika. Otvorenje izložbi je u Državnom arhivu za Me imurje u Štrigovi 9. lipnja 2014. u 19 sa .

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

NAJVE I me imurski plantažni nasad trešanja nalazi se u Hlapi ini

Rasprodan urod, predbilježbe za dvije godine unaprijed Mlada Kristina Leva i iz loze obitelji Zvonimira Kova i a iz Hlapi ine vlasnica je OPG-a Kristina, ali i vlasnica najve ega plantažnog nasada trešanja u Me imurskoj županiji. Na obiteljskom imanju Kristina ima na hektaru zemljišta zasa eno 900 sadnica trešanja sorti regina i kordija, koje e za nekoliko dana po eti ubirati i slati na tržište PIŠE: STJEPAN MESARI

Me imurska županija sve je zna ajnija vo arska regija u Hrvatskoj, poznata po kvalitetnim jabukama, ija proizvodna pokriva tre inu potreba u državi, ali i po drugom vo u. Posljednjih godina svoje mjesto traže i polako zauzimaju trešnje, no daleko je to još od onoga što traži tržište, ne samo doma e, nego i strano. Svega nekoliko vo ara uzgaja ili posjeduje nasade trešanja, a ovog trenutka najve i plantažni nasad posjeduje mlada Kristina Leva i iz Hlapi ine. Kristina je iz loze poznate vo arske obitelji Zvonimira, koja godinama proizvodi nekoliko sorti jabuka. Kristina je željela promjene u obiteljskom vo njaku i 2010. je uz pomo obitelji na hektaru zemljišta zasadila 900 sadnica (vo ki) trešanja, i ne samo da je u inila promjene, nego je u inila pravi poslovni potez. - Trešnje su mi od malena najdraže i najbolje vo e i kada sam ‘sazrela’ predložila sam roditeljima da se po nemo baviti trešnjama te da u ja voditi brigu o njima, od vo njaka do tržnice. Kako smo imali uhodani posao s jabukama, roditelji su me udno

promatrali, ali su pristali, uz uvjet da ja zaista budem vlasnica i komercijalist vo njaka s trešnjama, a da e mi oni pomagati koliko god budu mogli. Dogovoreno, rekoh, i prije etiri godine zapo ela je pri a koja ljetos ima svoj lijepi po etak, a to je prva zna ajna berba prelijepih i so nih plodova. Naime, prošle godine nam je mraz ‘pobrao’ trešnje ve u njihovoj cvatnji, pa tako prvu berbu imamo sada, a one prave dolaze svake godine sve obilnije, naravno, ako ne bude mraza. Od tu e je vo njak zašti en mrežom, bolesti nema,

kao ni nametnika. Jedino od ega nismo zašti eni jesu nepozvani bera i koji su ve nekoliko puta pohodili vo njak i pobrali dosta tek zacrvenjenih trešanja. Kupaca nam ne nedostaje i sve koli ine, a o ekujemo oko dvije tone uroda, unaprijed su prodane poznatom kupcu. Javljaju nam se novi kupci koji nude i više cijenu, ali ostajemo korektni i kupcu kojem smo obe ali i koji nam je unaprijed platio odre eni iznos novca predat emo sav urod. Me utim, javljaju se i kupci ak iz Austrije i Slovenije koji žele naše trešnje, tako da nije nemogu e da ve sljede i

U vo njaku u Hlapi ini

urod završi u inozemstvu, po znatno boljoj cijeni nego je ona trenutno u Hrvatskoj, rekla nam je Kristina Leva i , dok je s ocem Zvonimirom i sinovima Patrikom i Davidom pregledavala plodove trešanja koje e uskoro na trešnjama gladno tržište.

Trešnja – boginja vo a Ako je jabuka kraljica vo a, onda je trešnja boginja vo a, a to potvr uju Kristinine

Kristina je željela promjene u obiteljskom vo njaku i 2010. je uz pomo obitelji na hektaru zemljišta zasadila 900 sadnica (vo ki) trešanja, i ne samo da je u inila promjene, nego je u inila pravi poslovni potez

rije i, izre ene na osnovu vlastitog iskustva, lanjske prve berbe, kao i knjiga o trešnjama koje je pro itala, ali i pri a svojih roditelja. - Mi imamo i na tržište plasiramo svježe ubrane trešnje sorti regina i kordija, dakle, sa stabla na policu ili stol za nekoliko sati, i to je velika prednost za nas i potroša e. Me utim, trešnja kao vo e koje me zaokuplja i zanima može se prera ivati u sok, kompot, pekmez i rakiju. Kažu da trešnja kod ovjeka zaustavlja starenje i pomla uje ga te mu pruža svu ugodu kod konzumiranja. Kordija je ranija, a regina kasnija sorta, tako da emo berbu imati desetak dana u dva ophoda. A berba je nešto posebno. To je blagdan ljepote i okusa i ne može se rije ima opisati. Samo trešnja to može pružiti i stoga svi uživamo u berbi i nemamo problem dobiti bera e. Plodove beremo ru no s peteljkama i potom ih sortiramo i pakiramo za tržište. Naše trešnje su gotovo ekološki proizvod, tretiramo ih samo dva-tri puta jer je to potrebno zbog same vo ke. Pred berbu nisu treti-

rane, tako da ih se može jesti u vo njaku, s grana i to je velika prednost naših trešanja pred onima iz uvoza, zadovoljno i ponosno govori Kristina Leva i , vlasnica trenutno najve eg nasada trešanja u Me imurju, koje su cijepljene na podlogu Gizela 5, niskog rasta, pogodnog za ru nu berbu. Trešnja je vo ka kojoj od cvatnje do berbe treba šezdesetak dana, najmanje od svih vo aka, što joj je dodatna prednost pred drugim vo em. Obrezuje se u ljetu nakon berbe, kada se formira krošnja za idu u godinu, kada e iz pupova prije listanja izniknuti bijeli cvjetovi. U Me imurju se esto koristila za nadjev u kola ima i poga ama, a najviše za pravljenje rakije, koja je osebujnog okusa i mirisa. Trešnja je prepoznata dvije tisu e prije Krista. U svijetu postoji mnogo vrsta trešanja, a u Hrvatsku je dospjela najvjerojatnije iz Turske. Osim za prehranu, trešnja se koristi u proizvodnji lijekova koji su korisni u otklanjanju mnogih bolesti, posebice kod sr anih smetnji i umora tijela.

IGOR REŠETAR, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka, kao i me imurskih proizvo a a mlijeka

Pomagat emo sijenom i sto nom hranom do kada god e trebati Me imurski proizvo a i mlijeka i sto ari organizirali su akciju u nastojanju da što više pomognu poljoprivrednicima i proizvo a ima mlijeka i mesa u Slavoniji, koji su nakon poplava ostali bez i ega. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igor Rešetar iz Kuršanca, koji organizira slanje pomo i u Slavoniju, rekao nam je: - Protekli etvrtak

poslali smo tri kamiona sa sijenom, iz Svetog Martina na Muri, Domašinca i Preloga. Sijeno i hranu za stoku donirali su proizvo a i mlijeka iz Me imurja, odnosno udruženi proizvo a i iz više udruga sto ara i proizvo a a mlijeka u Me imurju, na emu svima zahvaljujem. Povezali smo se i s Hrvatskim Crvenim križom iz akovca, koji nam pomaže s

papirima i kako ne bi platili cestarinu za autocestu. Iako su i sami u nezavidnoj situaciji, svi poljoprivrednici koje sam pitao žele pomo i. Dio njih ve je ponudio sijeno preko Crvenog križa u akovcu. Gledamo slike na televiziji, to što se dogodilo je užasno. Nedavno smo imali i poplavu u Me imurju, na sre u, mnogo manju, i znamo na koje sve teško e ljudi nailaze.

Nastojat emo pomo i što više, no ovo je tek po etak. Prema informacijama koje smo dobili, treba osigurati hranu za oko 1.040 krava koje su uspjele preživjeti poplavu i za oko 2.500 svinja s poplavljenih sela, drugih vrsta životinja je daleko manje. U ovom trenutku te su životinje smještene na oko 140 farmi diljem Slavonije, a sto arima koji su ih primili

uskoro e ponestati hrane. U dogovoru s me imurskim poljoprivrednicima, tjedno ili dvotjedno organizirat emo prijevoz kamionima na poplavljena podru ja sijena i hrane za stoku prema potrebi i do kad e to trebati. Konkretno, razgovara se o pošiljkama sijena i hrane svaka dva tjedna, no vidjet emo kakve su potrebe i koliko pomo i stiže. Osim toga, trebat e mnogo

Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka: - Poslali smo tri kamiona sa sijenom i hranom, a zatim tjedno koliko e trebati

pomo i kad se ljudi i životinje po nu vra ati u napuštena mjesta. (J. Šimunko)

6. lipnja 2014.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Bogata ponuda doma ih poljoprivrednih proizvoda Prva lipanjska srijeda na akove kom placu i sajmu bila je u znaku bogate ponude doma ih poljopriCIJENE POJEDINIH ARTIKALA - odojci 17 kn/kg - žibeki 40 kn/kom - nesilice 50 kn/kom - mladi krumpir 5 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - grašak 16 kn/kg - trešnje 15 kn/kg - jagode 10kn/posudica - jabuke 6 kn/kg - krastavci 12 kn/kg - jaja 1,20 kn/kom - kukuruz 1,60 kn/kg

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vrednih proizvoda. Lijepo je bilo vidjeti kako doma i me imurski i prekodravski poljoprivrednici nude mladi

krumpir, mladi luk, mlado zelje, rotkvice, krastavce, raj icu, jagode, trešnje, grašak, salatu i razno cvije e, što je

izraslo na doma oj zemlji, ubrano u predve erje otpremanja na sajam. Svježe, zdravo i kvalitetno kakvo potroša želi i nije mu teško platiti. Dobra je bila ponuda drva za ogrjev, stare krame, odje e, obu e te na sajmenom dijelu za perad puno pili a, žibeka, puri a i patkica za daljnji uzgoj. Bilo je upita i dogovora za kupnju odojaka po koje treba do i na farmu, kao što je potrebno kod ratara do i po ve e koli ine kukuruza. Kod pe enjara je bilo živo, veselo i prometno, a jedina zamjerka sa sajma upu ena je AKOM-u zbog neure enog prilaza i staza me u štandovima, koje su ispunjene vodom i blatom. Na placu su mlije ni proizvodi rasprodani za dva sata, kao i prethodnih srijeda. (S.Mesari , Z.Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Epilepsija i epilepsijski napadaji su est problem radi kojeg vlasnici traže pomo veterinara. Procjenjuje se da je incidencija epilepsijskih napadaja izme u 0,5% i 5,7% u svih pasa te izme u 0,5% i 1% u svih ma aka. Možemo zaklju iti da epilepsija predstavlja naj eš i neurološki problem pasa i ma aka. Epilepsijski napadaji su zapravo klini ka manifestacija paroksizmalnog moždanog poreme aja koji nastaje kao posljedica prolaznog poreme aja u funkciji mozga. Za ovaj poreme aj kažemo da je paroksizmalan budu i da se javlja iznenada te da tako er iznenada i nenajavljeno nestaje. Napadaj naj eš e predstavlja kratki doga aj jer mozak brzo korigira ovaj poreme aj. Epilepsija je pojam koji ozna ava da se napadaji ponavljaju. U dijagnosti kom smislu potrebna je opsežna obrada pacijenata sa epilepsijom radi brojnih uzroka koji ju mogu uzrokovati. Tijekom epilepsijskog napadaja možemo klini ki prepoznati tri razdoblja. Prodromalno razdoblje je razdoblje koje prethodi razdoblju napadaja i sastoji se od promjena u senzoriju pacijenta koje veterinar i/ili vlasnik može prepoznati po promjeni u ponašanju. Vremensko razdoblje u kojem traje epilepsijski napadaj nazivamo napadaj ili iktus, a u literaturi emo na i još i pojmove it i konvulzija. Klini ka manifestacija napada može biti raznolika. Svaki se neuobi ajeni fenomen koji se javlja povremeno i u pacijenta se odvija bez njegove voljne kontrole može smatrati epilepsijom. Primjeri takvog ponašanja su poreme aji ili gubitak svijesti, pove ani ili smanjeni tonus ili pokreti voljne musku-

Epilepsija lature (bez kontrole volje), visceralna miši na aktivnost i promijenjeno ponašanje. U klini kom smislu za sve takve poreme aje treba provesti obradu kao da se radi o epilepsiji. Nakon napadaja slijedi tzv. postiktalna depresija i to je razdoblje u kojem dolazi do oporavka nakon samog napadaja. U nekih oporavak uslijedi odmah, a dio pacijenata može: lutati u stanju konfuzije, propulzivno se kretati u krugovima, sudarati se sa predmetima posljedi no privremenoj centralnoj sljepo i, spavati ili pokazivati simptome hiperfagije odnosno poja ano uzimanje hrane. Uzrok ovim poreme ajima je iscrpljenost neurona pretjeranom aktivnoš u za vrijeme napadaja. Ovo razdoblje postiktalne depresije može trajati vrlo kratko i u ve ine pacijenata traje manje od 1 sata, no u pojedina nih pacijenata može trajati i do dva dana. Valja napomenuti da ne postoji korelacija težine i trajanja samog napadaja sa težinom i trajanjem postiktalne depresije. Interiktalni period je razdoblje izme u dva epilepsijska napadaja, a zapo inje nakon što se pacijent potpuno oporavio od napadaja. U ovom razdoblju treba provesti neurološki pregled pacijenta. Rojevi napadaja su stanje u kojem dolazi do pojave ve eg broja epilepsijskih napadaja u kratkom vremenu, a izme u kojih se pacijent u potpunosti oporavi. Prisustvo teških rojeva napadaja može predstavljati hitno stanje i pove ava u pacijenata mogu nost pojavljivanja epilepsijskog statusa. Epilepsijski status (status epilepticus) je stanje

u kojem dolazi do brzog ponavljanja epilepsijskih napadaja jednih za drugima pa ne dolazi do potpunog oporavka izme u pojedinih epizoda. Ovo je stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju veterinara, a može rezultirati edemom mozga i smr u pacijenta. Epilepsijske napadaje uzrokuju procesi koji mijenjaju normalno funkcioniranje neurona. Uzrok disfunkcije može biti bilo kakva lezija na mozgu (npr. tumor, hidrocefalus) ili drugi vanjski uzrok koji djeluje na mozak tako da remeti normalno funkcioniranje (npr.hipoglikemija, hipoksija, prisutnost toksi nih metabolita kod uremije ili zatajenja jetre). Uzroke koji se nalaze u moždanom tkivu nazivamo intrakranijalnim uzrocima, a ostale nazivamo ekstrakranijalnim uzrocima. Kada smo proveli sve do danas poznate dijagnosti ke postupke, a nismo uspjeli utvrditi nikakav uzrok epilepsije, takvu epilepsiju nazivam primarna ili idiopatska epilepsija. Najve i broj naših pacijenata ima upravo tu idiopatsku epilepsiju. Terapija epilepsije treba biti usmjerena na uklanjanje osnovnog uzroka ukoliko smo ga u mogu nosti dijagnosticirati, te ukoliko je uzrok nešto što možemo lije iti ili ukloniti. Epilepsijske napadaje treba staviti pod kontrolu koliko god je to mogu e putem raspoloživih antiepilepsijskih sredstava. Cilj antiepilepsijske terapije je potpuno uklanjanje pojavljivanja epilepsijskih napadaja, a ukoliko to nije mogu e, tada cilj postaje posti i najmanji mogu i intenzitet i u estalost napadaja, bez da to ugrožava kvalitetu života

ku nog ljubimca (borba s pacijentom više puta na dan da uzme tablete) te uz istovremeno izbjegavanje popratnih pojava terapije (npr. sedacija). Pacijent koji je imao samo jedan epilepsijski napadaj i ima sve nalaze normalne ne mora primati antiepilepsijsku terapiju. Ukoliko se pojavi slijede i napadaj valja ozbiljno razmisliti o uvo enju terapije. Treba istaknuti da danas ne postoji slaganje veterinara neurologa koji je broj i/ili intenzitet napadaja potreban da bi se životinja držala na antikonvulzivnoj terapiji (npr. pacijent koji ima 1-2 napadaja godišnje: da li treba radi toga cijelu godinu biti na terapiji i kako procijeniti uspjeh terapije?). U obzir treba uzeti i da epilepsijski napadaji nisu ugodno iskustvo te da rast broja epilepsijskih napadaja u pacijenta na više mehanizama pove ava vjerojatnost pojavljivanja novih napadaja. Kao što je ve navedeno iako je cilj antikonvulzivne terapije potpuno uklanjanje napadaja, to je nekad nemogu e posti i. Smatra se da u 25-30% pasa s idiopatskom epilepsijom nije mogu e posti i dobru kontrolu pomo u fenobarbitona, diazepama i kalijevog bromida ili kombinacijom ova dva lijeka u terapijskim koncentracijama. U takvih pacijenata cilj terapije postaje smanjiti u estalost pojavljivanja napadaja i njihov intenzitet barem do mjere da je to prihvatljivo vlasniku. Budu i da je terapija idiopatske epilepsije u pravilu doživotna, mora postojati kvalitetna suradnja vlasnika i veterinara u provo enju svakodnevnog davanja lijekova i pažljivog pra enja stanja pacijenta da bismo postigli navedeni cilj terapije. Ivan Taradi univ.mag.vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Malo drve e za male vrtove

Tise

BERNARDIN VRT

6. lipnja 2014. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Pet na ina kako se riješiti puževa PREPORU UJEM Zbog obilja padalina i ostalih vremenskih nepogoda, preporu ujem prskanje sa sumporasto-vapnenastom juhom u preporu enom omjeru pro v gljivi nih boles koje sam ranije preporu ila.

POSEBNA PREPORUKA Dosta tiranije bjelogori no-listopadnog klana drve a. Vrijeme je za jednu zimzelenu pri u. Tise su zimzeleno drve e ili grmlje koje se dobro uklapa u ovu našu storiju o malom i šišanom (orezivanom) drve u. Obi no kad govorimo o zimzelenom drve u, misle i na jele i smreke, govori se da njih “ne treba” orezivati ili ak da se “ne smiju” orezivati. Ovo zadnje nikako nije to no, iako ovim dvjema vrstama rez za njihov savršen kona an oblik nije neophodan. Tisa je zna ajno druga ija od jele, smreke ili bora. Ona od svih etinja a najbolje podnosi orezivanje, pa je zato koristimo za živice i od nje radimo topiary i bonsai oblike. Tisa se i uspješno razmnožava reznicama i jedina nakon orezivanja može potjerati iz spavaju ih pupova starog stabla. Obi na europska tisa (Taxus baccata) prirodno je manje do srednje veliko drvo visine 3-12 m i širine 2-8 m. Silueta joj je jajasta ili nepravilno kuglasta. To oko njenog oblika rast možete svojim angažmanom i maštom izmijeniti u oblik koji želite. Vrijeme kad to možete raditi nije strogo odre eno, ali je ipak to najbolje raditi u mirovanju vegetacije i u vrijeme kad nema mraza ili prejakog sunca. Iglice su joj sjajno tamnozelene s gornje strane, a s donje svjetlozelene, mekane, na vrhu ušiljene, ali ne bodu. Cvjetovi su dvodomni, a nastaju u pazušcu iglica. Muški nose najprije nekoliko ljuskavih listi a, a zatim više štitasto-radijalnih prašnika sa 6-8 vise ih peludnica. Ženski pak cvjetovi nastaju u pazušcu iglice kao mali pup drugog reda i nose samo jedan terminalni, atropni sjemeni zametak. On kroz mikropilu izlu uje kap teku ine za oprašivanje, na koju se hvataju peludna zrnca. Cvate u prolje e mart/april. Nakon oplodnje tijekom dozrijevanja oko sjemenke nastaje so ni crveni, slatkasti vr asti ovoj (arilus), koji jedu ptice i tako rasprostranjuju biljku. To je

jedini dio tise koji ne sadrži otrovni alkaloid taksin. Tisa je unato relativno velikoj produkciji sjemena i dobrom obnavljanju iz panja u Europi postala dosta rijetka. Tome je vjerojatno uzrok njen polagani rast, visoko cijenjeno tvrdo drvo. Zato vam se svaka biljka tise koju ste posadili ili orezivanjem spasili od kr enja broji u dobra djela. Znate onu prirodnu: Malim dobrom protiv velikog zla... Sve tise vole svježe, lagano alkalno i hranjivima bogato tlo. Izbjegavaju vru a i suha, ali i staništa s previše vode. Ina e se prilago avaju i na lošije stanišne uvjete, jedino se na izrazito kiselim supstratima na mogu održati. Dobro podnosi zasjenu ve eg drve a jer u prirodi esto i raste kao podrast u drugim šumama. Nije osjetljiva ni na utjecaje snage sisanja korijena drugog, ve eg drve a. Postoji itav niz uzgojenih kultivara koji se koriste za sadnju u vrtovima i parkovima. Stupaste tisa T.b. Fastigiata je uspravno rastu a forma koja može narasti 4-7 m visoko i do 2,5 m široko. Ženska je forma i obilno plodonosi. Nešto je osjetljivija na kasne mrazeve od osnovne vrste. Postoje i kultivari izrazito grmasto-poleglog rasta (Repandens), koji uz visinu do 1m postižu širinu od 3-4 m. Ti su kultivari vrlo dobri pokriva i tla. I stupasti i polegli kultivari imaju svoje “zlatne” forme koje zbog žutih nijansi vrhova i rubova iglica na temeljnoj podlozi izrazito tamnozelene boje ine lijep kontrast. Vrlo su este kombinacije pušpana i tise u baroknim šišanim vrtovima. Od tise su se radile najrazli itije šišane forme od stupova do stožaca i kugli. Osnovna prednost tise kao biljke za vrtne bonsai i topiary oblike je njen spori rast i dugovje nost. Oblikovanje raznih neobi nih oblika kao da je stvoreno za ovu vrstu. Pokušajte možda nešto simpati no kao na slici. Posadite tisu. Nadživjet e vas sigurno. Pozdravi iz IVE!

Puževi su postali prava napast na našim vrtovima. Blaga zima uzrok je što se u prolje e susre emo s mnoštvo štetnika na vrtu, a na prvom mjestu ovo prolje e jesu mnoge vrste puževa. Kako ih sprije i da ne do u do naših gredica, do povr a i cvije a? 1. na in - postavljanje dasaka i kartonskih rastvorenih ku ja, gdje se oni sklone jekom dana (puževi uništavaju naše povr e i cvije e jekom no nih sa ). Puževe pokupimo i potopimo ih te na inimo gnojnicu kako bismo njome prskali po stazama gdje se oni kre u. 2. na in - na rubove gredica ukopamo posudice u ravnini sa zemljom koje napunimo pivom. Najbolje su pogodne staklenke za konzerviranje koje samo napunimo do polovice. Puževi posebno vole pivo te ih se u teku ini puno utopi. Nikako ne preporu ujem da puževe režemo, solimo i posipamo vapnom jer u tom slu aju izbace i izlegu sva jajašca koja u sebi imaju te se još zadnji put razmnože. 3. na in – na rubove gredica u širini barem 10 cm posipamo rije ni pijesak, pilovinu, kameno ili vapneno brašno. Mnogi preporu uju i drveni pepeo. Preko ovih barijera oni se ne mogu probi . 4. na in – male puževe na gredicama salata možemo otjera pomo u mirisa. Puževi ne vole miris listova i gran ica bazge, šumske papra , te ih stavimo kao mal . Ako te biljke namo imo u vodi, ve nakon 24 sata možemo njime zalijeva i puževi e zbog mirisa o i. 5. na in – u Austriji i Njema koj u prodaji su pocin ane i bakrene plo e kojima ogradimo naše gredice. Cink i bakar djeluju na puža kao elektrika te ih ne mogu prije i. Probajmo, ako imamo stare pocin ane žljebove, iskoris ih pro v puževa.

6. lipnja – Dan ploda do 15 sa , Dan korijena od 16 sa – Još je vrijeme za rad s p elama jer ih po e na skupljanje više meda. Žitarice prskamo pripravkom 507, sadimo biljke ploda: grah, heljdu i druge biljke ploda koje još nismo posadili zbog klimatskih uvjeta. Njegujemo biljke za dobivanje vlas tog sjemena. 7. lipnja – Dan korijena – Sijemo kasnu mrkvu, ciklu i ostale biljke korijena, a ranije posijane i posa ene biljke korijena okopavamo. 8. lipnja – Dan korijena – Diljem planeta Zemlje na praznik Duhova slavi se 90. godišnjica biodinami ke poljoprivrede, koju je kao najve e bogatstvo današnjim generacijama, a posebno budu im, ostavio utemeljitelj dr. Rudolf Steiner, ro en u Donjem Kraljevcu. Biološko-dinami ku poljoprivredu, kao i gospodarenje na imanjima, on je predstavio kao poljoprivredu za tre e su lje e i jedini na in opstanka ovje anstva na Zemlji. 9. lipnja – Dan korijena – I dalje radimo s biljkama korijena koje nismo obavili do sada. 10. lipnja – Dan cvijeta – Njegujemo i ure ujemo biljke cvijeta. Odli an je dan za košnju trava, te rad sa p elama. 11. lipnja – Nepovoljno vrijeme za sve radove u vrtovima, vo njacima i vinogradima, kao i p elinjacima. 12. lipnja – Nepovoljno vrijeme do 13 sa , Dan lista od 13 sa . Poslijepodne sijemo salate, endiviju, razne sorte radi a, korabe, kelja pup ara.

VRTLARICA

Hren - izvor minerala i vitamina Ovog trenutka hren je u fazi formiranja listova i korijena, koji je pun mlije i, te svjež izva en iz zemlje nije za korištenje. Stari naši znali su re i kako je hren dobar za konzumiranje, naravno, svježi iz zemlje, samo u mjesecima koji u svojem nazivu imaju slovu R (januar, februar, mart, april, septembar, novembar i decembar). Isto su stariji znali govoriti kako rotkvica vrijedi težinu olova, repa težinu srebra, a hren težinu zlata. Hren je tajna biljka koja se posebno rado konzumira u blagdanskim prigodama, po-

sebice iz uskrsne košarice. Zeleni mladi listovi hrena mogu se koristiti u salatama jer su bogati vitaminom C, karotenom i kloro ilom, a ljuti korijen kao prilog uz kuhanu govedinu, svinjetinu i kokošje meso, te hrenovke i kobasice. Hren je visoko vrijedna namirnica zbog nutrijenata, te sastojaka koji djeluju kao prirodni antibiotici. Izvrstan i dobar je izvor vitamina C, kalija, vitamina B1, B2 i B6 te željeza i kalcija, magnezija i fosfora. U svježem stanju hren se za konzumiranje naj eš e priprema ribanjem, a manje narezan na

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

ploškice ili rezance. Kako bi mu se smanjila ljutost, može se prelijati s malo vrele vode ili octom. Može se koristiti kao prirodni lijek protiv bolova u le ima (oblozi), a dobar je afodizijak (u hrani). Hren se lako uzgaja, nije prezahtjevan i uspijeva na svim zemljištima, premda mu više odgovaraju ilovasto-rahla. Raste i kao samonikla biljka i kao kultura koja se uzgaja za preradu. Pradomovina mu je središnja i jugoisto na Europa, a danas je rasprostranjen po cijelom svijetu. (S. Mesari )

6. lipnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINSKIM BALOM u restoranu “Terbotz” završilo Urbanovo 2014.

Otvorena boca najboljega prošlogodišnjeg pušipela Tradicionalnim glamuroznim Vinskim balom u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori u petak su završeni ovogodišnji Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014., najve a vinarsko-gastronomska, zabavna i gospodarska priredba u ovom dijelu Hrvatske. Na ovoj sve anosti, koju vinari poklanjaju sebi nakon mnogo obveza, svojim obiteljima, prijateljima i poslovnim partnerima, na Festivalu pušipela i Danima otvorenih podruma otvo-

rena je prva boca Pušipela berbe 2013., vina koje je na 1. me unarodnom ocjenjivanju pušipela/šipona/furminta dobilo najviše ocjene. To je DK Pušipel 2 obitelji Dvanajš ak - Kozol, a ast da je otvori pripala je me imurskom županu Matiji Posavcu. On je pobjedni kim pušipelom nazdravio sa Zdravkom Dvanajš akom, vlasnikom najboljeg pušipela 2013. i ujedno predsjednikom Hortus Croatiae, te lanovima Organizacijskog odbora i obitelji Jakopi , vlasnicima

PUTNI KA AGENCIJA INSULA

Preporuke za dobar godišnji odmor Piše: Snježana Zorkovi I ove godine putni ka agencija Insula pomaže vam da odaberete najbolje za sebe i svoje najmilije. Miris mediteranskog bilja, šum valova u toploj no i ili prekrasna planinska ku ica… samo je dio onoga što e vam ponuditi. Pripremili su privla ne cijene, dobre popuste i brojne na ine, kako biste se im jednostavnije odlu ili i izabrali destinaciju za svoj savršeni odmor. U akove koj poslovnici razgovarali smo s Tihomirom i Ksenijom, djelatnicima ove putni ke agencije, koja ima svoje podružnice u Prelogu i Ivancu.

Ljetovanje s prijevozom Trpanj je slikoviti južnodalmatinski gradi koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani poluotoka Pelješca. Iako je to mali gradi , ima bogatu povijest koja seže sve do anti kih vremena. Nekada je Trpanj bio mjesto ribara i težaka. U današnje je vrijeme taj gradi postao turisti kom oazom Pelješca. Iskoristite posebnu ponudu ljetovanja s prijevozom u terminu od 28. lipnja do 05. srpnja po cijeni od 2.980 kuna.

Poslovnica Prelog Glavna 5 Tel: 040/637-555 Fax: 040/637-444

Poslovnica akovec Zrinsko-frankopanska 14 (Hotel Park) Tel: 040/314-455 Fax: 040/314-455

Poslovnica Ivanec Vladimira Nazora 4 Tel: 042/493-900 Fax: 042/493-909

Ako pak uz dvoje odraslih ide i dijete starosti do 12 godina, za njega se pla a se samo 600 kuna. Osigurani su polasci iz Preloga i akovca.

Jednodnevno kupanje, obiteljski izlet u zabavni park Kupanje u istom plavom moru, opuštanje na mnogobrojnim pješ anim plažama i uvalama, ašica razgovora sa dragim ljudima, opuštanje… Zaboravite svakodnevne problema pa makar i na jedan dan. Ljubazni djelatnici putni ke agencije Insula preporu it e vam jednodnevno kupanje subotom, nedjeljom ili praznikom tijekom srpnja i kolovoza, a na vama je da izaberete želite li u Crikvenicu, Malinsku ili Bašku na otoku Krku. Nakon kupanja ima se i što vidjeti, ili tek sjediti uz more i guštati u sladoledu ili nekoj morskoj deliciji. Cijena izleta je 120 kuna, a polasci su iz akovca i Preloga. Za 14. lipnja pripremaju jednodnevni izlet u Trogir, Split i Solin. Na programu je razgledavanje Trogira, grada koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine, Solina - najve ega arheološkog nalazišta u Hrvatskoj iz anti kog vremena, te Splita. A bit e vremena i za picigin na Ba vicama. Cijena 290 kuna. Zabavni Familypark Neusiedlersee Eisenstadt u Austriji djeluje više od etrdeset godina. Uživajte u brojnim zabavnim vožnjama, ugodnim šetnjama prirodom i druženju sa životinjama. Zatim slijedi razgledavanje Neusiedlerseeu. Panoramska vožnja i šetnja uz jezero, iji jedan dio je i Nacionalni park. U cijenu od 290, odnosno 260

kuna za djecu do 14 godina uklju ena je i ulaznica u zabavni park.

Povoljna ljetovanja uz vlastiti prijevoz Danas u ponudi ima jako puno i destinacija, i vrsta smještaja, i cijene se na u ve od 1.500 kuna. Ono što bi izdvojili kao dobru ponuda, rekli su nam u Insuli, su Hotel Biševo 2* u Komiži na Visu, gdje ete za 7 polupansiona (dijete do 12 godina besplatno) platiti 1.655 kuna. Ili hotel Kornati 4* u Biogradu, 7 polupansiona u terminu od 28.lipnja do 11. srpnja uz dijete do 7 godina gratis cijena je 2.749 kuna. Flora Madera 3* u Vodicama u terminu od 20. do 27. lipnja nudi 7 polupansiona (za dijete do 12 godina se ne pla a) po cijeni od 1.709 kuna.

Strane destinacije U pravilu se nudi gotovo sve. Sad su atraktivna avanturisti ka putovanja po itavom svijetu, koja se razlikuju po vrlo speci i nom na inu putovanja. Ali tu su i sva ostala – daleka, europska, krstarenja. Ono što bi izdvojili je Tunis – last minute akcija 11. lipnja, hotel 4* s all inclusive uslugom ve od 1.999 kuna, ili last minute akcija 19. lipnja sjeverni Cipar, tako er all inclusive ponuda i takse, u hotelu s 4* ve od 3.400 kuna. I za kraj, u posljednje vrijeme jako popularna Turska, Alanya, 19. lipnja hotel 4*, all inclusive ponuda s taksama od 3.749 kuna. Ako pak želite doznati nešto više, posjetite ih u poslovnicama akovec, Prelog i Ivanec, ili na portalu www. insulatour.com.

kurije “Terbotz” u kojoj se restoran nalazi. Pušipel 2013. obitelji Dvanaj ak - Kozol je suho vino, svježe, sjajnoga sortnog okusa, nešto izraženije kiseline i nježnijih alkohola, upravo onakvo kakvo su vinari željeli kada su se odlu ivali za zašti enu me imursku marku vina. U zdravici je re eno kako je Urbanovo 2014. ispunilo sva o ekivanja, te kako ve ovog trenutka zapo inju pripreme za Urbanovo 2015., koje mora biti bolje od najboljega ovogodišnjeg, koje je kroz sve programe okupilo nekoliko tisu a posjetitelja iz domovine i svijeta. Tijekom ve eri posluženo je pet sljedova vrhunskih jela te sve ana ve era koju su pripremili kulinarski velemajstori restorana “Terbotz”, a sve anost su ljepšom u ini pripadnici Zrinske garde akovec i akove ke Gospodarske škole. (S. Mesari )

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

VLASNIK austrijske tvrtke “Pfeifer” Gerhard Pfeifer iz Leibnitza donirao veliku koli inu negorivih interventnih vatrogasnih odora vatrogascima na poplavljenom podru ju

Tu moramo pomo i! Zahvaljuju i Damiru Žini u iz akovca, direktoru tvrtke “Pfeifer” d.o.o. za trgovinu i usluge, Ivana Soka a 2, tvrtke k eri kompanije “Pfeifer” iz Leibnitza, poplavljenima u Slavoniji stigla je velika donacija vatrogasne opreme. Tvrtka “Pfeifer” iz Austrije najve i je proizvo a osobne zaštitne vatrogasne opreme i druge odje e za vatrogasce, dobro poznata vatrogascima u Hrvatskoj i zemljama regije. Donacija se sastoji od ak 240 specijalnih interventnih vatrogasnih odora, koje su stigle ovih dana u Slavoniju, vrijedne oko 52.000 eura. Interventne vatrogasne odore izra ene su od specijalne vrste aramidnih vlakana i ne gore te imaju svoju cijenu i ne mogu ih nabaviti sva vatrogasna društva, stoga je radost predstavnika dobrovoljnih društava bila velika. Svaki DVD dobio je po petnaestak kompleta interventnih vatrogasnih odora.

Pitao sam se kako mogu još pomo i U ovoj akciji pomo i, jednoj od mnogih, no ipak po mnogo emu karakteristi noj, Damir Žini , inicijator i direktor tvrtke k eri “Pfeifer d.o.o. za trgovinu i usluge iz akovca, kaže: - Gledao sam stradanja ljudi na poplavljenom podru ju na televiziji, slušao vijesti i pitao se kako više pomo i poplavljenom podru ju osim osobnom do-

Damir Žini , direktor tvrtke “Pfeifer” d.o.o. akovec: - Najviše me se dojmilo kad sam vidio sre u na licima vatrogasaca

Ravnatelj DUZS-a Jadran Perini , Gerhard Pfeifer i Damir Žini u Županji

nacijom Crvenom križu. Razmišljao sam kao vatrogasac: što u initi kad se voda povu e, znao sam da e tada pomo biti najpotrebnija. Otišao sam u Austriju i pokazao slike poplavljenih podru ja Gerhardu Pfeiferu, vlasniku kompanije ‘Pfeifer’ iz Leibnitza, i ispri ao mu o simbolici Vukovara. Kad je vidio slike poplave i kad sam mu objasnio o emu je rije , on je odmah rekao: Tu moramo pomo i. Mislio sam da e mi za pomo postradalom po-

vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Slavka Tucakovi a, on je iz Koprivnice. Nazvao sam ga prošli tjedan i rekao mu o emu je rije , pitao sam ga kome treba pomo i kako to izvesti.

ventnih vatrogasnih odora, odnosno odijela. Rekli su mi da je donacija došla u pravo vrijeme, mnoga su vatrogasna društva ostala bez opreme, a zaprepastio sam se kad sam uo da vatrogasci iz Vukovara

dru ju dati odre enu koli inu proizvoda, prvenstveno interventnih vatrogasnih odora, a ni u snu se nisam nadao tako velikoj donaciji od ak 240 kompleta. Nakon prvog iznena enja velikom donacijom, postao sam ponosan na vlasnika tvrtke u kojoj radim, ve sedamnaest godina radimo zajedno. Zna se da su Austrijanci štedljiv narod i ne daju šakom i kapom. Nakon toga trebalo je uspostaviti veze s ljudima kojima treba donacija. Slu ajno poznajem glavnoga

Istovar donacije u vatrogasnom domu DVD-a Županja

Zajedni ka slika s donatorom i predstavnicima vatrogasaca

Donacija stigla u pravo vrijeme

idu gasiti požare u - pamu nim majicama.

- Nakon dogovora o na inu dostave, dogovoreno je da donaciju dovezemo u Glavni stožer u Županju i to sam u inio zajedno s bratom Stanislavom 30. svibnja. Tamo su nas do ekali mnogi vatrogasci, a bio je nazo an i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perini , zatim glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Todorovi , vatrogasni zapovjednik Vukovarsko-srijemske županije Ante Jeli , ujedno zapovjednik JVP-a Vinkovci, zapovjednik JVP-a Vukovar Zdenko Juki , kao i predstavnici desetak DVD-a iz te županije. Svakom vatrogasnom društvu iz poplavljenog podru ja, a bilo ih je trinaest, donirali smo od petnaest do osamnaest kompleta inter-

Sre a na licima vatrogasaca - Najviše me se dojmilo kad sam vidio sre u na licima vatrogasaca, koji nisu znali kako zahvaliti na daru. Ne mogu zaboraviti ni ono drugo što sam vidio: uništene usjeve, jad na licima ljudi, smrad i razne mirise, ali i ponos što cijela Hrvatska pomaže. Rekli su mi da je to najve a donacija u vatrogastvu koja je stigla na poplavljena podru ja. Kad su Gerharda Pfeifera na Hrvatskom radiju pitali o donaciji, jer se to pro ulo, rekao je da mu nije bilo teško pomo i, veliki je prijatelj Hrvatske, a svake godine ljetuje na Jadranu, ispri ao je Damir Žini . (J. Šimunko)

6. lipnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VETERANI 54. samostalne pješa ke bojne u posjetu zapadnoslavonskom bojištu

Me imurci su oslobodili prvi grad u Domovinskom ratu Klub ratnih veterana 54. samostalne pješa ke bojne iz Gori ana organizao je u subotu posjet mjestima i selima te gradovima Lipik, Pakrac i Daruvar na bivšem zapadnoslavonskom ratištu u Domovinskom ratu. Na put je krenulo etrdesetak pripadnika postrojbi iz donjeg Me imurja i Gori ana. Voditelj puta Mladen Magdaleni nastojao je posjetiti sva mjesta gdje su se borile postrojbe iz našeg kraja, pripadnici 54. samostalne pješa ke bojne i 34. inžinjerijske bojne, kao i pripadnici drugih postrojbi iz našeg kraja, a posje ena su i neka od mjesta pogibije boraca iz našeg kraja. Najprije je razgledan spomenik kod Dereze, gdje su vo ene teške borbe i gdje nedostaje spomen na me imurske postrojbe, koji treba postaviti. Zapaljena je svije a i na mjestu pogiblje Marijana Zadravca - Macana u mjestu Batinjani kao simbola borbe za slobodu, ali i humanosti u ratu.

ma Lipika. U koordinaciji s drugim hrvatskim postrojbama, Lipik je prvi oslobo eni grad u Domovinskom ratu. O dramati nosti borbi svjedo i i izjava Josipa Strage - da su branitelji Lipika imali samo dvije minobaca ke mine, od kojih je ona zadnja koju su imali pogodila benzinsku stanicu u okupiranom Lipiku i izazvala velike eksplozije i pogibije neprijatelja. U ratnim danim ro ena su i mnoga prijateljstva izme u branitelja pa se tako doma i-

ni danas s radoš u sje aju mnogih imena iz Me imurja i njihovog doprinosa, pitaju i jedni za druge. Zanimljivo je da je Varaždinska županija podigla lijepi spomenik poginulim braniteljima za oslobo enje Lipika i Pakraca u Lipiku, te u drugim mjestima na zapadnoslavonskom ratištu, dok me imurske postrojbe nemaju svoj spomenik i nema ih na spomenicima, osim kad se broje poginuli. (J. Šimunko)

Odavanje po asti poginulim hrvatskim braniteljima i osloboditeljima grada Lipika na groblju u Lipiku

Razgledan je i spomendom u Pakracu, prije zgrada policije, gdje je i zapo eo sukob, danas je to spomen-dom u kojemu se nalaze fotogra ije svih poginulih boraca s pakra kog ratišta, te spomen-soba posve ena braniteljima u Knjižnici i itaonici u Lipiku. U borbama za gradove Pakrac i Lipik na tom je bojištu poginulo 130 boraca, od toga sedam Me imuraca.

Najve i uspjesi me imurskih postrojbi te 54. bojne upravo su vezani za grad Lipik, koji je i prvi oslobo eni grad u Hrvatskoj, o emu se premalo zna. Na memorijalnom spomeniku osloboditeljima na groblju u Lipiku položen je vijenac i zapaljene svije e za sve poginule branitelje iz Domovinskog rata. O teškim borbama za oslobo enje Lipika govorili su

Josip Straga u ime veterana i doma ih boraca iz Lipika te dogradona elnik Lipika Slobodan Katunar. Doma ini su zahvalili braniteljima iz Me imurja na njihovom doprinosu u oslobo enju prvog grada u Domovinskom ratu. Ve a skupina boraca iz našeg kraja stigla je u Prekopakru 27. prosinca 1991. u ve ernjim satima, što je dalo veliki podstrek malobrojnim doma im branitelji-

Mjesto pogibije Marijana Zadravca - Macana u selu Batinjani

NA DJELU smo pokazali što je humanost

Iz Me imurja više od tristo tona pomo i Gra ani Me imurske županije pomogli su kad je to bilo najpotrebnije i mogu biti ponosni na ono što su u inili kako bi olakšali muke poplavljenim mjestima uz Savu, o emu svjedo e i brojke. Preko Crvenog križa akovec sortirano je i otpremljeno do po etka ovog tjedna oko 300 tona odje e, hrane, vode, higijenskih potrebština i svega onoga što je bilo potrebno, naglasila je u utorak Nada Špoljari , ravnateljica Crvenog križa akovec, uz veliku zahvalu svim gra anima, ali i volonterima. - Na poslovima sortiranja i prikupljanja radilo je od 200 do 400 volontera koji su pozivani prema potrebi, no i mnogi drugi, aktivisti po op inama, u enici, pa ak i mališani iz dje jeg vrti a koji su donosili svoje igra ke. Pomo je sakupljana i preko Caritasa, a bilo je i pojedina nih akcija preko više udruga u našem kraju, tako da je brojka od 300 tona pomo i debelo premašena. Hrvatski branitelji i pripadnici gardijskih brigada u Me imurju su pomo prikupljali preko Crvenog križa

Preko Crvenog križa akovec sortirano je i otpremljeno do po etka ovog tjedna oko tristo tona odje e, hrane, vode, higijenskih potrepština i svega onog što je bilo potrebno

Isprika

akovec, ili pozivali telefon za nov anu pomo , a odazvali su se i na pojedina ne molbe udruga iz Slavonije.

Akcija se nastavlja, ovo je tek prvo poluvrijeme No ovo što je do sada u injeno, a to je zaista mnogo, tek je prvo poluvrijeme za sve ono što e još trebati poplavljenim podru jima. To zna i da e i dalje trebati i hrana i odje a i sve drugo, no u smanjenim koli inama. Novi prioritet jest prikupljanje higijenskih potrepština, lopata, rukavica, metli, zaštitnih maski i drugo.

Nakon cjelodnevnog rada prošlih tjedana, od ovog tjedna radno vrijeme Gradskog društva Crvenog križa akovec je od 7 do 15 sati radnim danom, kad se može dostaviti pomo , uz napomenu da treba zvoniti na ulazno zvono. Uskoro e zapo eti i prikupljanje namještaja. Tako er se pozivaju volonteri za rad u Slavoniji u vremenu od 9. do 14. lipnja i od 14. do 19. lipnja, što zna i da se na volonterskom radu u Slavoniji boravi pet dana. Sve informacije mogu se dobiti na telefone: 091 538 0775 ravnateljica GDCK-a akovec Nada Špoljari , 091 6777 177

U prošlom broju Me imurskih novina dogodio se nenamjeran propust u tekstu koji nosi naslov “Gotovo svaki dan vozi pomo poplavljenoj Slavoniji” na stranici 9. Volonter Gradskoga Crvenog križa akovec Branko Mesari iz Belice vozio je pomo jednom u Slavoniju te jednom bio suvoza , a po tekstu je ispalo kao da stalno vozi pomo , što, dakako, nije to no. Naime, pomo u Slavoniju vozilo je više voza a raznih tvrtki koje su pomagale, te voza Gradskoga Crvenog križa akovec Željko Kamenar. Isprika Branku Mesari u koji kaže da kao volonter ne može imati ve e zasluge od drugih. (JŠ)

- Sanja Goleš ili na broj 098 879 271 - Željko Kamenar.

Prve skupine volontera ve krenule Veterani 7. gardijske brigade i pripadnici svih gardijskih brigada tako er organiziraju odlazak na teren u Slavoniju. Za podru je Varaždina i sjeverozapadne Hrvatske treba se javiti Igoru Tkalecu na broj 095 230 0652. Prva skupina od pedesetak volontera otišla je u no i izme u srijede i etvrtka pre-

ma Županji, gdje e raspored obaviti Krizni stožer DUZS-a. Dalje e se skupine volontera organizirati prema potrebi. Volonteri svakako sa sobom moraju ponijeti rezervnu odje u i obu u te stvari za osobnu higijenu, a oni koji imaju i vre u za spavanje, gumene izme, rukavice i maske za jednokratnu upotrebu. Ovih dana zapo inje i prikupljanje namještaja preko Gradskog društva Crvenog križa akovec, a sve informacije mogu se dobiti na ve spomenute telefone. Namještaj i bijelu tehniku prikupljaju i volonteri 7. gardijske brigade u Varaždinu, o emu više na stranicama udruge veterani “Puma”. (J. Šimunko)

Mozaik

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

PRODAVAONICA “TISAK” U AKOVCU

Mirko Švenda Žiga: itanje krene od Jožeka Radnika! Nakon što smo u našoj novoj akciji obišli prodavaonicu u Prekopi, zavirili smo u jedno akove ko prodajno mjesto. U obilju tiskanih idanja koje nude prodajna mjesta Tiska, svoje zna ajno mjesto zauzimaju i Me imurske novine. Sasvim neo ekivano

ulaze i u prodavaonicu Tiska u centru akova zatekli smo poznato doma e lice - etnopjeva a Mirka Švendu Žigu kako kupuje naše novo izdanje. - Dakako da itam i kupujem vaše novine. Ponajprije zbog rubrike ‘Premišlavanje Jožeka

U AKOVCU OBILJEŽEN DAN PLAVE VRPCE

Božena Dubroja: Preventivni pregled crijeva može vam spasiti život! Županijska liga protiv raka akovec, s ciljem poticanja gra ana da vode brigu o svom zdravlju te na rano otkrivanje bolesti raka debelog crijeva, provela je u subotu 31. svibnja akciju “Ruka nade za plavu vrpcu”, dijele i cvjetove irisa, plave trake i informativne letke. Sav novac prikupljen akcijom namijenjen je za rehabilitaciju lanova klubova koji djeluju unutar Lige. Predsjednica ILCO društva akovec Božena Dubroja tom je prigodom istaknula podatak kako se kod otprilike tri tisu e ljudi u Hrvatskoj svake godine otkriju simptomi karcinoma debelog crijeva. Preventivni kolonoskopski pregledi spašavaju živote, podsjetila je Dubroja, te nastavila: - U Hrvatskoj se na preventivne preglede malo ljudi odaziva jer se ljudi nekako srame i neugodno im je. Upravo su zbog toga pokrenute i ove akcije kako bi se ljudi informirali o tim bolestima i me usobnim si savjetima pomogli. Prema podacima državnog Registra za rak, u Hrvatskoj je

Predsjednica ILCO društva akovec Božena Dubroja 2009. bilo registrirano 2.912 novooboljelih osoba od raka debelog crijeva, a 2010. godine je od tog raka umrla 1.931 osoba. Broj novooboljelih osoba je, kao i broj umrlih, iz godine u godinu sve ve i. Ukoliko se bolest otkrije u ranoj fazi, u potpunosti je izlje iva. Preventivni kolonoskopski pregledi spašavaju živote i na njih se pozivaju posebice gra ani stariji od 50 te gra anke starije od 55 godina. (R. Radovi )

UMJETNI KA škola, Podru no odjeljenje M. Središ e

Završni koncert po ukusu publike Polaznici Podru nog odjeljenja Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec u Murskom Središ u održali su završni koncert kojim su okrunili svoj rad u prošloj glazbenoj godini. Svojim nastupom, za koji su ih pripremili profesori i mentori Nataša Bra ko, Justina Obadi i Petar Novak, mladi glazbenici oduševili su publiku, roditelje i sve prijatelje glazbe okupljene na koncertu u zgradi OŠ Mursko Središ e.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Koncert su sviraju i na klaviru, saksofonu i klarinetu održali: Nera Hranilovi , Ivona Balent, Dario Šafari , Anela Bistrovi , Leona Balent, Magdalena Pleša, Katrin Horvat, Niko Poto nik, Dora Hranilovi , Filip Malovi , Hannah Dick, Tea Kova i , Leon Kova i , Lana Nerer, Andi Hatlek, Jan Roši Novak, Marta Malovi , Luka Aron Nemec, Seth Dick i Petar Bek. Dugotrajan i snažan pljesak publike potvrda je i nagrada za dobar nastup. (sm, Tin Tomani )

Radnika’. To najprije pro itam. Zatim mi je zanimljiv uredni ki osvrt Dejana Zrne. Kaj da vam velim. Novine naj eš e kupuje moja žena, a tu i tam i ja odradim tu zada u. Ona voli rubrike o cvije u i vrtu, govori nam kroz prepoznatljiv osmijeh Žiga

Žiga izdvaja naše kolumne. Najradije i ponajprije ih ita!

NOVA INSTALACIJA U AKOVCU

Obelisci prijateljstva na Trgu Republike Njema ki Schramberg postao je prvi grad prijatelj, potom se nizu akove kih prijateljskih gradova pridružuju poljski Plonsk i ma arska Nagykanizsa te izraelski Kiryat Tivon. Svi oni sura uju posebice na podru ju kulture, sporta i obrazovanja te gospodarstva. akovec takvim

Uz obeliske se nalazi i kocka s prikazom akove kog Trga Republike iz 1933. godine

a ko doba nikad ne blijedi, jer nas za ranu mladost vežu najljepše uspomene. To je vrijeme kada se tek otkriva život i svijet. Generacija sad zrelih ljudi, koji su 1979. godine završili I. osnovnu školu u akovcu, ponovno su se po etkom lipnja okupili najprije u starim školskim klupama, a potom nastavili druženje u restoranu “Vrbi” u akovcu do jutra. Uspomena na školske dane i životnih pri a iz sadašnjice bilo je napretek. U to vrijeme, na kraju osmog razreda, bila su ak etiri paralelna odjeljenja, a na obljetnicu su došla 43 nekadašnja u enika. Nažalost, pet njihovih kolega je ve i pokojnih, tako da je proslava obljetnice obuhva ala i odavanje po asti kolegama na groblju.

Nova spomeni ka instalacija u gradu akovcu

povezivanjem s gradovima prijateljima ukazuje na svoju otvorenost prema svijetu, što je oduvijek prema svom povijesnom i kulturnom naslje u nastojao i biti. U obilju raznolikih programa povodom Dana gra-

i odlazi ku i s dva poklona za suprugu. Jedan su novine, a drugi platnena ekovre ica sa štikom logotipa Me imurskih novina. Ovim prakti nim poklonom darivali smo i ljubaznu prodava icu Sandru iz akovca, koja pak svima uz željenu tiskovinu daje i nešto najljepše što ovjek ovjeku može podariti: istinski i topli osmijeh. Stoga i vi petkom ujutro pojurite po naše “friško” izdanje. Nikad ne znate gdje e vas do ekati “osmijeh dana”, ali i naša patrola koja vas može usre iti našom ekopoklon vre icom. (Roberta Radovi )

da akovca, uz nazo nost me unarodnih delegacija gradova prijatelja, održano je i sve ano rezanje vrpce na instalaciji posve enoj gradovima prijateljima akovca. Na svakom obelisku prijateljskog grada ozna ena je i godina uspostave prijateljstva s gradom te udaljenost u kilometrima (1994. godina - Schramberg - 640 km; 2002. godina - Plonsk - 750 km; 2005. godina - Nagykanizsa - 43 km; 2011. godina - Kiryat Tivon - 2200 km). (Roberta Radovi )

Sve ani in rezanja vrpce

35. OBLJETNICA završetka osnovne škole

Generacija iz 1979. prisje ala se dana kada su bili osmaši

Nekadašnjim osmašima na proslavi 35. obljetnica završetka osnovne škole pri-

družila su se i dva njihova u itelja: Nikola Mari i koji je predavao hrvatski jezik i

Šte ica Šantek koja je predavala geogra iju. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NOVA KNJIGA

Franjo Martinez “Putovima gornjeg Me imurja” IZLOŽBE

10. Bijenalna izložba me imurskih arhitekata Digitalizirane zbirke Muzeja Me imurja - naših pedeset blaga USPJEH

Nove nagrade i priznanja za Kazališnu družinu i Zbor “Josip Štolcer Slavenski”

“HRVATSKA” - NOVA NAVIJA KA HIMNA GENADEŠUSA Navija ka groznica za Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu nije zaobišla ni naše malo Me imurje. Meštri za navija ke himne, grupa “Genadešus”, ponovno su uzeli alate u ruke i snimili novu navija ku himnu, pjesmu pod nazivom “Hrvatska”. Zlatko Nedeljko Pepsi iz Miklavca autor je teksta, aranžmana i scenarija za videospot. Ogledi u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu mogu po eti! (foto: Dejan Zrna)

NAJGLAS SJEVERNE HRVATSKE

Pobjednici festivala Leonora Kuqi i Josip Mezga PLES&GLAZBA

Zaplešite ponajprije u svojim srcima

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PETAK, 6. lipnja, 19 sati PRELOG, Muzej “Croata insulanus”

UTORAK, 10. lipnja, 19.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Prva samostalna izložba Ane Gori anec Produkcija starije grupe Dramskog studija “Dada” Otvorenje izložbe grafika i ambijentalne grafi ke instalacije Ane Gori anec održat e se u petak 6. lipnja u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga s po etkom u 19 sati. Ana Gori anec, mlada umjetnica iz Murskog Središ a, predstavit e suvremeni tijek likovne umjetnosti kroz svoje grafike i ambijentalnu grafi ku instalaciju. Diplomirala je likovnu pedagogiju, smjer grafika, na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Dosad je izlagala na nekoliko skupnih izložbi. Izložba u Muzeju Grada Preloga bit e joj prva samostalna. Izložba e biti otvorena do 17. srpnja 2014. godine.

Nakon što je održana godišnja produkcija mla e dramske grupe Dramskog studija “Dada” KD-a “Pinklec”, na redu je predstavljanje starije grupe. Starija grupa održat e produkciju u utorak 10. lipnja s po etkom u 19.30 sati. Unutar Dramskog studija “Dada” postoji 8 razli itih grupa s polaznicima u dobi od 6 do 23 godine, koji e predstaviti svoje lutkarske, dramske, interaktivne... - predstave u stilu “za svakog ponešto”.

PROMOVIRANA KNJIGA: PUTOVIMA GORNJEG ME IMURJA

Profesor Franjo Martinez poziva na uvanje prirode gornjeg Me imurja - Knjigom sam se prisjetio svojih putešestvija kroz te lijepe naše gornjome imurske krajeve, koje sam sve prošao biciklom

Piše: Roberta Radovi - Ideju za ovu knjigu ve sam davno posložio u svojoj svijesti. Davnih ‘50-ih godina kad sam sa službom došao kao ravnatelj škole u Selnicu. A onda potom kasnije pred penzionerske dane rade i u vinogradu u Sv. Urbanu tako er sam se prisjetio tih svojih putešestvija, kad sam kao prosvjetni savjetnik pohodio osnovne škole. Bio sam savjetnik za prirodoslovnu grupu predmeta i onda sam poglavito biciklom prošao kroz sve te naše krajeve. I to mi je, dakako, ostala, kako se kaže, ‘u svijesti i savjesti’ i nekakva obaveza da o tome nešto na-

Franjo Martinez, prof., poru uje: - Gornje Me imurje je prekrasno. Obi ite ga!

pišem. To je zaista prekrasan kraj i bilo bi šteta da se on malo više ne prezentira u javnosti, kazao je na promociji svoje nove knjige “Putovima gornjeg Me imurja” njezin autor Franjo Martinez, pro . Predstavljanje ovog putopisa održano je u organizaciji i doma instvu Matice hrvatske,

Ogranak akovec, koja je ujedno i izdava , krajem proteklog tjedna te je tom prigodom glavni urednik i lektor, pro . dr. sc. Stjepan H r a nje c , i s t aknuo višestruku vrijednost ove knjige: - Prije svega mora nas impresionirat i sam autor koji je prošao 80. godinu, a on još uvijek stvara. Autor je pro esor u mirovini i zaljubljenik u prirodu. On je prirodoslovac i biolog po struci i to se

vidi u toj knjizi. Izabrao je podru je gornjeg Me imurja, gdje je dugo i službovao u Selnici kao u itelj i ravnatelj. To nije samo obi an putopis, ve je to zbir raznih in ormacija i spoznaja prirodoslovne naravi, povijesne, prometne, in rastruktur- ne itd. Autor pokušava tako er dati neke svoje prijedloge kako bi se priroda u gornjem Me imurju o uvala

za budu nost. Knjiga je doista vrijedna i kao svojevrsni vodi po gornjem Me imurju, ali i signal da se priroda tog kraja o uva i cijeni. Knjiga je koncipirana tako da prati tri putna smjera koji vode od akovca do Štrigove, uz obilazak tih mjesta i naglasak njihovih zna ajki. Prije svega prirodoslovni dio, potom krajobrazni i povijesni dio. Pro esor Martinez kaže kako su to manje-više poznate stvari, ali o kojima se premalo govori u našoj javnosti. Gornje Me imurje je prekrasan kraj koji je vrijedno obi i i posjetiti, zaklju uje i poziva sve na obilazak tog kraja. Biciklom! U sve anom programu predstavljanja knjige sudjelovali su i recenzent i pisac pogovora, pro . dr. sc. Dragutin Feletar, stru na recenzentica, dr. sc. Darinka Kiš Novak, te u enici Gimnazije akovec, koji su pjesmom, glazbom i itanjem Predgovora uveli ali sve anost promocije putopisa.

54. FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA Hrvatske u Slavonskom Brodu

USPJEŠNI NASTUPI Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”

Nagrade KUD-u op ine Donji Kraljevec, Kristini Štebih i Željki Grahovec

Pjeva i Štolcera ponovno u vrhu hrvatskih amaterskih zborova!

Sve anom završnicom u Slavonskom Brodu završen je ovogodišnji 54. Festival hrvatskih kazališnih amatera. Me imurski predstavnici KUD-a op ine Donji Kraljevec i KD-a “Štolcer” iz akovca izvedbom svojih predstava “Možima na komedijo, ženama na zdrovje” i “Se bu dobro, mamika” dokazali su visoku kvalitetu kazališnog djelovanja me imurskih kazališnih amatera. Osvojene su tri nagrade od ukupno devet koje su se dodjeljivale, a nominacije su pokazale da su naši ovogodišnji predstavnici odradili izuzetan posao.

pu ini”, u izvo enju Scene Sisak. - Uistinu je to bio poseban osje aj ponosa i sre e - biti u tom trenutku tamo i sudjelovati u dodjeli nagrada. Iskrene estitke i KUDu op ine Donji Kraljevec i KD-u ‘Štolcer’, napominje Mirjana Hrži u ime Odbora za dramsku djelatnost Zajednice KUU-a Me imurske županije. (J) Detalj iz nagra ene predstave, prvoga me imurskog mjuzikla, KUD-a op ine Donji Kraljevec “Možima na komediju, ženama na zdrovje”

Nagrada za njegovanje kulturne baštine pripala je KUD-u op ine Donji Kralje-

Detalj predstave "Se bu dobro, mamika"

vec. Željka Grahovec iz KD-a “Štolcer” osvojila je nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu. Kristina Štebih iz KD-a “Štolcer” osvojila je nagradu za najbolji amaterski dramski tekst, a u istoj je kategoriji Sanja Rašan zaslužila nominaciju. Obje predstave nominirane su u kategoriji najbolje predstave 54. Festivala hrvatskih kazališnih amatera. Najboljom predstavom ovogodišnjeg 54. Festivala hrvatskih kazališnih amatera proglašena je predstava “Na

Kristina Štebih i Željka Grahovec u nagra enoj predstavi “Se bu dobro, mamika”

U samo tjedan dana akove ki Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” i Ženska vokalna skupina zbora sudjelovali su na dva priznata natjecanja amaterskih pjeva kih zborova. Pod vodstvom ditigentice Senke Bašek Šamec, najprije su se predstavili na 12. Natjecanju pjeva kih zborova Zagreb 2014., nastupivši 23. svibnja u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Ženska vokalna grupa natjecala se u kategoriji vokalnih ansambala a capella, dok se zbor predstavio u dvije kategorije: sakralnoj i kategoriji zborova a capella. Odli nim izvedbama, u sve tri kategorije, osvojene su srebrne plakete, a treba re i da se na ovom natjecanju predstavilo ukupno 19 hrvatskih zborova. Od 29. svibnja do 1. lipnja održano je 9. Me unarodno natjecanje pjeva kih zborova Zadar, s kojeg i Zbor i Ženska vokalna grupa “Slavenski” nose dobre dojmove. Ove se godine u Zadru predstavilo osam zborova iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske i Švedske, a nešto izmijenjena pravila natjecanja uvjetovala su da se nagrade samo zborovi koji osvoje više

od 90 bodova od stotinu mogu ih. Ženska vokalna skupina nije uspjela ostvariti taj rezultat, no ostvario ga je Zbor, pod vodstvom Senke Bašek Šamec, i tako osvojio Bron ani križi opatice ike, tradicionalnu nagradu Grada Zadra. Prema novim pravilima, sva tri zbora koja osvoje zlatni, srebrni i bron ani križi ulaze u pripetavanje za Grand Prix, odnosno Veliku nagradu Grada Zadra u iznosu od 20.000 kuna. Zbor “Slavenski” nadmetao se sa slovenskim zborom “Postojna” i Komornim zborom “Grgar” iz slovenske Nove Gorice, no nakon odli nih nastupa sva tri zbora me unarodna prosudbena komisija odlu ila je, bez dodatnih objašnjenja, da ove godine ne e dodijeliti Veliku nagradu. Je li rije o nepro esionalnom pristupu poslu ili nedostatku novca u gradskoj blagajni, zborovi natjecatelji vjerojatno nikada ne e saznati. Zbor “Josip Štolcer Slavenski” te Žensku i Mušku vokalnu grupu za kraj ove proljetne sezone o ekuje još nastup na Županijskoj smotri zborova i malih vokalnih sastava 15. lipnja u Svetoj Mariji.

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 7. lipnja, 19 sati SV. MARTIN NA MURI, kongresna dvorana

NEDJELJA, 8. lipnja, 19 sati NEDELIŠ E, NGC “Aton”

Jubilarna 30. Smotra me imurske popevke

Senje i kušleci Damira Pilka Op ina Sveti Martin na Muri i doma a Hrvatska kulturno-umjetni ka udruga “Sveti Martin” zajedni ki organiziraju promociju zbirke pjesama “Senje i kušleci” pjesnika Damira Pilka iz Zagreba. “Senje i kušleci” Pilkova je zbirka pjesama o ljubavi na me imurski na in. Priredba se održava u suboti 7. lipnja u kongresnoj dvorani Op ine Sveti Martin na Muri, s po etkom u 19 sati. Ulaz na priredbu je besplatan.

U nedjelju 8. lipnja održat e se u dvorani NGC-a “Aton” u Nedeliš u 30. Smotra me imurske popevke, s po etkom u 19 sati. Na Smotri e nastupiti izvo a i koje je izme u 77 solista, dueta i pjeva kih skupina odabralo stru no povjerenstvo u sastavu dr. Stjepan Hranjec te profesori Dragica Karolina Šimunkovi i Miroslav Novak. Nastupit e Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Donji Kraljevec, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Sumarton, Ivan Lisjak iz Novakovca, Marija Biber, KUD Podturen,

Mješovita pjeva ka skupina iz Nagykanisze, Orsolya Kuzma iz Budimpešte, Alojz Nesti iz KUD-a Donji Vidovec, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an, Ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice, Mješovita pjeva ka skupina Sveti Jeronim Štrigova, Ženska vokalna skupina Veseli Me imurci, Josip Mezga, KUD Domašiec, Andreja Horvat Šafari iz Puš ina, Muška vokalna skupina Zrinski iz Nedeliš a, Dragica ižmešija i Saša Šte i iz KUD Donja Dubrava, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a

Podturen, Muška vokalna skupina J. Š. Slavenski akovec, Alex Kozma iz Sumartona i Dje ja pjeva ka skupina OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, koje e tijekom nastupa pratiti tamburaši i bandisti. Nakon njih nastupit e poznatiji izvo a i: Henrik Šimunkovi , Marija Jambroši , Lidija Bajuk, Dunja Knebl, Blanka Tkal i , Katarina Toplek, Tamara Korunek i Filip Hozjak, koje e pratiti festivalski orkestar. Za ovogodišnju jubilarnu Smotru prijavljeno je ak 11 popijevki.

DESETA BIJENALNA IZLOŽBA UDRUŽENJA ARHITEKATA ME IMURJA

Stremimo k suvremenim vizurama prostora i gra evina Piše: Roberta Radovi Arhitektonske izložbe uvijek su imale zna ajan publicitet i bile su društveni doga aj. I ova aktualna 10. bijenalna izložba UAM-a brojnoš u predstavljenih radova i posje enosti otvaranja izložbe ukazuje na to kako struka profesionalno radi i time podiže svijest javnosti o tome kako je upravo kvalitetan izgra en prostor uz o uvanu prirodu preduvjet razvoja društva. Izložba je otvorena protekli tjedan, u etvrtak 29. svibnja, u Izložbenom salonu Centra za kulturu. Okupljanje lanova Udruženja i djelatnika iz struke ujedno je bilo i prigoda obilježavanja dvadesete obljetnice djelovanja UAM-a, o kojoj je govorio i prvi predsjednik Udruženja Dragomir Sutlar. Programu otvaranja izložbe nazo ili su uz brojne me imurske arhitekte i lanovi Društva

Mirjana Pintar, dipl. ing. arh., predsjednica je Udruženja arhitekata Me imurja

arhitekata Varaždin i Društva arhitekata Zagreb

Predstavljeni i radovi “malih arhitekata” Aktualna predsjednica Udruženja Mirjana Pintar, dipl. ing. arh., tom je prigodom ista-

knula i posebnost ove izložbe, a to su radovi “malih arhitekata” koji su nastali na edukacijskim radionicama provedenima u me imurskih osnovnim školama, koje su osmislili i vodili lanovi Udruženja. Cilj radionica bio je upoznavanje djece s

pojmom arhitekture i urbanizma, kao i s na inom oblikovanja prostora. Izložba se može razgledati do 19. lipnja, a Mirjana Pintar o radu UAM-a i sadržaju izložbe kazala je: - Danas udruženje broji 46 lanova, od kojih 20 lanova predstavlja svoje projekte na ovoj izložbi. Predstavljeni su projekti nastali tijekom 2012. i 2013. godine iz podru ja prostornog planiranja, krajobraznog oblikovanja, s podru ja projektiranja stambenih, društvenih, turisti kih, zdravstvenih, sportskih i dr. gra evina. Jedan arhitekt tako er je dao prijedlog redizajna jednog dijela akovca koji je zapušten i koji bi se trebao urediti. Svi radovi odraz su osobnog vi enja arhitekture. Postoje radovi koji se mogu svrstati u rang svjetskih postignu a u toj struci.

akovec stagnira, ali pojedini objekti mogu se nositi s europskom arhitekturom - Udruženje arhitekata Me imurja osnovalo se s ciljem promicanja arhitektonske struke u javnosti. Sura ivali smo pri osnivanju Hrvatske komore arhitekata, donošenju pravilnika i svih akata koji su bili potrebni

na nivou države da se struka formira i stavi u regule. Razvijamo i suradanju s udruženjima arhitekata iz drugih gradova, organizirali smo puno stru nih skupova i izleta, gdje smo se educirali o novim postignu ima u arhitekturi. Mi smo jedna od rijetkih županija koja ima ve dvadeset godina svoju udrugu, kazala je o radu Udruženja Mirjana Pintar, te usporedila postignu a struke prije više desetaka godina s današnjim stanjem: - akovec je po etkom ‘70-ih i ‘80-ih godina dobio nekakav veliki zamah i puno se toga napravilo. Zadnjih godina na neki na in akovec stagnira, ne održava se toliko. Me utim, pojedini novi objekti u samom akovcu i Me imurju iska u i mogu se nositi s europskom arhitekturom.

Osim u izložbenom salonu, dio izložbe postavljen je i na skeli ispred CZK-a

MM za 60. ro endan predstavio 50 muzejskih blaga

Sve su zbirke digitalizirane i dostupne javnosti Piše: Roberta Radovi Muzej Me imurja akovec osnovan je 1954. godine i u svom fundusu ima vrijednu kulturnu baštinu me imurskog kraja. Ove godine slavi jubilarnu 60. obljetnicu osnutka. Upravo na sam Dan grada akovca i MM slavi svoj dan, te je u etvrtak 29. svibnja proslavio 60. ro endan. Tom je prigodom u Izložbenom salonu Muzeja otvorena i izložba “Digitalizirane zbirke Muzeja Me imurja - naših pedeset blaga”. Izložba predstavlja eksponate i predmete iz postoje ih pedeset zbirki Muzeja. Ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vladimir Kalšan, tom je prigodom brojne uzvanike ro endanske proslave podsjetio na zna ajne detalje iz dosadašnjih šezdeset godina djelovanja Muzeja, te na-

Prerezati ro endansku tortu prvi je imao ast ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan

glasio kako je ova ustanova spremna za nove izazove: - Ponosni smo na ovu obljetnicu. Kroz svih ovih 60 godina prošli smo silne Scile i Haribde I tek sada smo u punoj formi obavljati sve zada e vezane uz zaštitu kulturne baštine našeg kraja. Sve naše zbirke koje smo i ovom izložbom

predstavili jesu digitalizirane, što zna i zašti ene i dostupne svima, dakle, u enicima, studentima i znanstvenicima koji e se baviti poviješ u našeg kraja. Imamo ih 50, odnosno 51 - koja se zove ‘zbirka zagubljenih predmeta’ I na druga iji se na in registrira. Imamo odli nu ekipu mladih i stru nih kustosta koji rade na revitalizaciji Muzeja i novim projektima. Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine Me i-

Izložbu prati publikacija na 80-ak stranica

Muzej ine i ljudi, a ne samo predmeti - poruka je s plakata izložbe

murske županije Mladen Novak. Program je uveli ala i ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Me imurci” akovec, a sve anost je završila rezanjem ro endanske torte i prigodnim domjenkom. Postav se može razgledati do 30. lipnja, a publikacija “60 godina Muzeja Me imurja akovec”

može se nabaviti u muzejskoj suvenirnici. Radi se o izdanju na osamdesetak stranica, koje donosi detalje iz povijesti djelovanja Muzeja (osnivanje, organizacija, izložbe, publikacije, muzejsko-pedgoški rad, arheološka istraživanja, sanacija Staroga grada, popis svih djelatnika Muzeja i dr.).

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 6. lipnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Ludi plesni ritmovi uz grupu “Status” Nakon nekoliko tjedana stranih i doma ih rock bendova u akove kom Podroomu, vrijeme je za doma u zabavu, za lude plesne ritmove uz grupu “Status” te najve e glazbene hitove doma e i strane pop i rock scene. Status je glazbeni sastav osnovan 1999. godine u Jastrebarskom, a sastoji se od vrhunskih glazbenika koji su svoj život po-

SUBOTA, 7. lipnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

svetili glazbi. Neki lanovi grupe svoje muzi ko iskustvo proširili su sviraju i po Austriji, Njema koj, Sloveniji, te na turisti kim brodovima Sredozemlja i Skandinavije. Grupa koristi mnoštvo instrumenata: gitare, bass, bubnjeve, klavijature, perkusije - kongel, trubu kongistu, mandolinu, saxophon... Svi su lanovi grupe vokalisti (pjeva i) i glazbeno su obrazovani, neki i akademski. Status broji sedam lanova, uklju uju i i pjeva icu. Dobra su atmosfera i zabava uz ovu grupu zajam ene!

MASHUP PARTY + SOMERSBY Potpuno druga ija subota - stigli su nam malo topliji proljetni dani, a s njima i užarena atmosfera koja o ekuje sve goste! Dj pult zauzima DJ Mario, koji e oduševiti goste svojom selekcijom najve ih i najpoznatijih hitova, slušat e se: house, rnb, hip hop, i do jutra ih zadržati na nogama i rasplesati! S obzirom na sve navedeno, svi željni dobre zabave i plesa, do ite u velikom broju na rasplesanu zabavu do ranih jutarnjih sati!

PLES&GLAZBA: Na dlanu jezera i arolija svemira

Zaplešite ponajprije u svojim srcima! Festivalska ve er protekla je u vedroj i navija koj atmosferi

Piše: Roberta Radovi

POBJEDNICI FESTIVALA “Najglas sjeverne Hrvatske”

Leonora Kuqi i Josip Mezga najviše šarmirali žiri! Piše: Roberta Radovi Nakon tromjese nog natjecanja, koje se održavalo na podru ju Me imurske i Varaždinske županije, veliko inale putuju eg festivala “Najglas sjeverne Hrvatske” stiglo je u akovec. Finalnoj ve eri prethodila su natjecanja u Prelogu, Domašincu, Štrigovi, Novom Marofu, Orehovici i akovcu. Završnica festivala održana je u subotu 31. svibnja u gradskoj kavani “Admiral”. U uzavreloj navija koj atmosferi na scenu je zakora ilo i svoje pjeva ko umije e predstavilo deset pjeva ica u juniorskoj kategoriji (mladi od 9 do 15 godina) te isto toliko natjecatelja u seniorskoj kategoriji (stariji od 15 godina). Pjeva e je pratio bend “No na smjena”. Devetogodišnja djevoj ica Leonora Kuqi iz Vugrišinca otpjevala je pjesmu “Zamisli” Nike Turkovi i pobijedila. Nakon proglašenja pobjednice i primitka priznanja za najbolju pjeva icu, kazala nam kako voli pjevati te da je jako veseli što je pobijedila jer su zajedno s njom pjevale i starije djevoj ice. Pobjedni ko priznanje uru io joj je akove ki gradona elnik Stjepan Kova . U seniorskoj kategoriji najviše glasova dobio je

Josip Mezga iz Domašinca osvojio je prvo mjesto u seniorskoj kategoriji s autorskom pjesmom “Bez tebe”

Devetogodišnja djevoj ica Leonora Kuqi iz Vugrišinca prva je pobjednica u juniorskoj kategoriji festivala Josip Mezga (30) iz Domašinca, koji je izveo autorsku pjesmu “Bez tebe”. Tekst za pobjedni ku pjesmu napisao je Stjepan urkin, aranžman i mastering potpisuje Ivan Mikuli - “Studio Remy” iz Belice. Nakon proglašenja pobjednika, vidno sretan kazao nam je: - Bavim se pjevanjem, imam svoj bend i duo, gdje pjevam s ocem, tako er sam i kantor u crkvi, sudjelujem na smotrama folkora i sli no. Na ovo natjecanje prijavio sam se da se malo uje za mene i moj rad. Konkurencija je bila žestoka. Iskreno, nisam o ekivao pobjedu. Prije ovog inala prošao sam natjecanje u Domašincu i Oporovcu. Radujem se pobjedi, a tijekom festivala svi smo se lijepo družili i zahvaljujem organizatoru na pokretanju ovog festivala. Pobjedniku seinorske kategorije pobjedni ko priznanje i nagradu uru io je zamjenik župana Zoran Vidovi . Svi natjecatelji primili su zahvalnice, a ve er je vodio Vanja Ov ar. Hrvatska glazbena udruga “Lira”, doma in i organizator festivala, najavljuje da e se ovakvo natjecanje amatera pjeva a održati i sljede u godinu.

Dva plesna studija tijekom obilježavanja Dana grada akovca predstavila su svoja plesna umije a i koreogra ije. Ponajprije je na sam Dan grada akovca, u etvrtak 29. svibnja, kod Staroga grada izveden sada ve tradicionalni kolaž program “Na dlanu jezera”. Plesno-glazbeni performans u ve ernjim satima izveli su polaznici Studija suvremenog plesa “Teuta”, koji vodi Nikolina Mekovec, i Gradski puha ki orkestar akovec pod ravnanjem dirigenta Ivana Belovarija. Atraktivne koreogra ije otplesali su plesa i u dobi od 4 do 20 godina. Gradski puha ki orkestar izveo je repertoar vje nih melodija, kao što su Abbini hitovi, Dixiland jazz, Vangelis, Mala ma arska rapsodija i dr. Ambijent Staroga grada uz misti nu rasvjetu ponovno se pokazao sjajnim prostorom za umjetni ke programe. Perivoj Zrinskih i ovih je dana ugostio Big band akovec, koji je održao tradicionalni koncert kod fontane. Rasplesanosti grada akovca pridonijeli su i polaznici studija “Vivona”, koji su oživjeli akove ku

“Na dlanu jezera” - Teutin plesno-glazbeni performans

prijepodnevnu subotnju špicu posljednji dan mjeseca svibnja. Plesnu odise-

ju pod nazivom “ arolija svemira” izveli su plesa i suvremenog plesa i break

dancea Studija “Vivona”. Brojni okupljeni posjetitelji programa uživali su u kreativnim scenskim pri ama iz svemira. Plesa i u dobi od 4 do 18 godina, pod vodstvom voditeljice i koreogra kinje Karmen Kova evi Jambor, Ivana Pe arko, Petra Kova , Kristina Kozjak, Igor Bedi i Matija uran svojim su plesom ujedno prenijeli i ekološku poruku o potrebi o uvanja okoliša na Zemlji, ali i u svemiru. Svi ovi programi jednoglasno su poru ili publici: ples je glazba koju možemo vidjeti i osjetiti u svojim srcima.

Gradski puha ki orkestar akovec izveo je repertoar vje nih melodija

Big band akovec na tradicionalnom koncertu kod fontane u Perivoju Zrinskih

Vivona je publiku odvela u svemirska prostranstva

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 8. lipnja, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Y DJ Mario Revija plesa Studija “Vivona” Svi ljubitelji plesa pozivaju se na drugu Reviju plesa u akovcu, koju organizira Studio “Vivona” sa svojim gos ma. Program e se održa u nedjelju 8. lipnja u Centru za kulturu akovec, s po etkom u 16 sa . Osim plesa a Vivone, na reviji e nastupi još I Plesni studio “Jump” iz Koprivnice, Plesni studio “Jazzon” iz Varaždina, Plesni studio “Crazy Hill” iz Ludbrega i Plesni klub “Ivanš ica” iz Ivanca. Cijena ulaznice je 25 kuna.

PETAK, 13. lipnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Maksim Mrvica u akovcu! Nakon dužeg izbivanja s hrvatske glazbene scene, u akovec stiže Maksim Mrvica. Jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika u svijetu na koncertu e izvesti djela iz svoga klasi nog repertoara, kao što su Mussorgski - Slike s izložbe, Liszt - Ballade br. 2 i Brahms - Rhapsody, a publika u akovcu imat e priliku premijerno uti i skladbe s posljednjeg albuma “The Movies”, kao što su glazba iz filmova “Kum”, “Spar-

tak”, “Amelie” i drugih. Danas je Maksim najprodavaniji crossover pijanist u svijetu. 2006. godine održao je turneju u dvadeset gradova u Japanu, što se smatra najve om turnejom jednoga internacionalnog umjetnika u Japanu. Nakon velikog uspjeha turneje, maestro Juri Simonov, dirigent Moskovskoga filharmonijskog orkestra, pozvao ga je da kao solist izvodi više koncerata u cijelom Japanu.

Njegova karizma i neizmjeriv talent privukli su neke od najve ih brendova, kao što su BMW, Mercedes, Buick (Kina), Amway (Istanbul, Turska), Mineral Water Company (Rusija), Petrol & Oil Company (Slovenija), American Express (Singapur), BMW (Kuala Lumpur, Malezija), Diners card (Hrvatska), Chevrolet (Kolumbija), Land Rover (Velika Britanija), Toshiba (Japan), Samsung, Nissan, Hyundai i Kia (Južna Koreja). Prodaja ulaznica: na blagajni CZK-a (balkon 140 kuna, parter 180 kuna).

U NEDELIŠ U ZAPO ELA NAVIJA KA GROZNICA

Snimljena nova navija ka himna grupe “Genadešus”! Piše: Roberta Radovi Foto: Dejan Zrna Navija ka groznica za Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu nije zaobišla ni naše malo Me imurje. Meštri za navija ke himne, grupa “Genadešus”, ponovno su uzeli alate u ruke i snimili novu navija ku himnu, pjesmu pod nazivom “Hrvatska”. Kako je došlo do realizacije projekta, Zlatko Nedeljko Pepsi iz Miklavca, koji je autor teksta, aranžmana i scenarija za spot, govori: - Jednostavno smo osjetili potrebu da snimimo tu pjesmu koju prati videospot koji je sniman u Nedeliš u kod Kermanovog stadiona i pred ATON-om krajem svibnja. Za snimanje smo pozvali navija e, prijatelje i u enike iz Ekonomske škole i Gimnazije, tako da nas je sve skupa bilo oko 120. Na snimanje su došli i mještani Nedeliš a i svi koji su imali navija ke majice uklju eni su u snimanje spota. ‘Školaše’ smo na mjesto snimanja ‘li rali’ autobusima jer nam je to tak bilo najzgodnije. Osim mene, koji sviram gitaru, pjesmu su odsvirali i otpjevali još i Josip Posavec (vokal, bas), Filip Krznar (bubnjevi) i Vinko Hudi (gitara). Prate e vokale pjevaju i pjeva i iz zbora akove ke Gimnazije, a na pjesmi su bili kao gosti još i Danijel

Zlatko Nedeljko Pepsi autor je teksta, aranžmana i scenarija za videospot nove navija ke pjesme “Hrvatska”

Horvat (Dan i) i Alen Horvat Zibe. Spot je snimao Žan Novosel, koji potpisuje i montiranje spota. Ve je na samom snimanju atmos era navija a bila i više nego eu ori na, pa možete zamisliti kako e to biti za koji dan u Brazilu!

Vatreni, naprijed! Grupi “Genadešus” ovo nije prva navija ka pjesma, jer iza sebe ima realiziran i nosa zvuka “Hajdi, Heidi”. Pepsi se uz smiješak prisje a kako je sve zapo elo:

- Mi smo prije sedam godina napravili hit ‘Hajdi, Heidi’. Ja sam tu pjesmu poslal na RaRa dijski estival koji se održao u Vodicama. I od 490 pjesmi mi smo ušli u finalnih 32, iako nas nitko nije poznal i nismo imali zrihtanu vezu. Nakon odre enog vremena dogodio se jedan tele onski poziv iz Croatia Recordsa: ‘Mi vas pratimo ve godinu dana i htjeli bi vam snimiti album’. Prvo sam mislil da je to neka šala, da neko ‘dela hrmake z nas’, ali ispalo je da je sve istina. Za tri mjeseca je izdan album koji je prodan u 1.300 komada. I tako je zapo ela suradnja s Croatia Recordsom. Zatim je prije šest godina Genadešus snimio svoju prvu navija ku pjesmu “Vatreni, naprijed”, koja je bila objavljena na tri kompilacije, i to Croatia Records “Srce vatreno”, RTL “RTL manija” i HNS “Mi smo prvaci”. Prate i videospot te pjesme navija i su jako dobro prihvatili, što e se zasigurno dogoditi i s himnom “Hrvatska”, koju svi željno iš ekuju uti i vidjeti. - Bit e organizirana i javna promocija spota. Projekt je realiziran uz potporu sponzora. Dosta energije smo u to uložili. I ovaj put e naša himna biti objavljena na novoj kompilaciji navija kih pjesama u izdanju Croatia Recordsa, na kraju razgovora kazao nam je Pepsi.

Ekipa “Genadešus” u kockastom izdanju svojim novim hitom nabrijava hrvatske navija e

A na društvenim mrežama i na You Tubeu ve kruži još jedna navija ka pjesma za koju je tekst napisao Zoran Borovec, a glazbu i aranžman potpisuje Nenad Kumri Charli. Navija ki hit “Kada igra Hrvatska” izvode Nenad Kumri Charli i navija i. Koju god pjesmu zapjevali, sigurno je jedno - bit e to prava nogometna i navija ka potpora našim sportašima u dalekom Brazilu!

U snimanju su sudjelovali i u enici akove ke Gimnazije i Ekonomske škole, mještani Nedeliš a te drugi navija ki fanovi

Euforija navija a zapo ela je ve na setu snimanja videospota

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... MOZAIK KNJIGA Dobitnici iz broja 977 Me imurskih novina jesu Vesna Šimuni Mežnari iz Varaždina (Goran Tribuson: Susjed u nevolji) i Ivka Gattin iz akovca (Mhairi McFarlane: Ljubav na prvi pozdrav). Nagradnu e knjigu na ime i adresu dobitnika poslati Mozaik knjiga.

KNJIGE - PREPORUKA

Joakim Zander - “Pliva ” Mozaik knjiga s ponosom predstavlja talentiranog pisca Joakima Zandera i njegov uzbudljivi triler roman “Pliva ”. Ovaj izvrsno napisan i nevjerojatno uzbudljiv roman iznena uje svojom nepredvidljivoš u i ini ga vrhunskim dostignu em žanra. “Pliva ” nije samo vrlo napeti triler koji ne ete mo i ispustiti iz ruku, nego i odli an portret ljudi koje proganjaju prošlost i krivnja, prikaz pohlepnih politi ara i pokvarene politike i, ponajviše, to je pri a o Klari, o njezinoj hrabrosti da se suo i sa sobom i svojom prošloš u. Autor vrhunski koristi vlastita iskustva iz centra mo i Europe u koju isprepli e klasi nu špijunsku pri u. Objavljen u 27 zemalja i s titulom bestsellera u Švedskoj, Pliva postaje globalna književna atrakcija koja se ne propušta. Klara Walldeen odrasla je bez roditelja. Odgojili su je baka i djed na udaljenom šved-

Kimberlly Willis - “Mala knjiga savjeta za mršavljenje” Zašto dijete ne uspijevaju? Kada držimo dijetu, toliko smo opsjednuti onime što ne smijemo jesti da nismo usredoto eni na na in na koji jedemo ili na to kako se zbog jedenja osje amo. Kimberly Willis u svojoj je knjizi prikupila jednostavne na ine koji e nam pomo i da dugoro no smršavimo korjenitim mijenjanjem na ina razmišljanja o hrani i odnosa prema njoj. U Maloj knjizi pomo i za mršavljenje autorica vam pomaže da se, umjesto na hranu, usredoto ite na

sebe, kako biste pobijedili žudnju za hranom i preuzeli nadzor nad vlastitim pre-

hrambenim navikama. U svojoj knjizi donosi strategije i metode za suo avanje s ovisnoš u o hrani, koje e vam uistinu pomo i. To su jednostavne i neškodljive tehnike koje je jednostavno uklopiti u svoj na in života, kao što su klju ni slogani koje treba imati na umu pri izboru hrane (npr. aša vina isto je što i aša tjestenine), akupresura za odvra anje pozornosti (trljanje prstom mjesta izme u nosa i gornje usnice kad vas uhvati žudnja za hranom) te stjecanje navike svjesnog jedenja,

BELETRISTIKA Daniele Polansky: Poljubac oštrice Erin Morgenstern: No ni cirkus Meg Cabot: Nezasitna

PUBLICISTIKA Kimberlly Willis: Mala knjiga savjeta za mršavljenje Élisabeth Badinter: Sukob Mark Whitwell: Yoga srca

kako biste prožvakali svaki zalogaj i osjetili njegov okus. Ovaj je džepni vodi sve što vam treba kako biste smršavjeli i uspostavili bolji, zdraviji odnos s hranom.

KNJIŽARA “LJEVAK” skom arhipelagu. Ona je sada politi ka suradnica u Bruxellesu - i upravo je vidjela nešto što nije smjela: nešto zbog ega bi neki ljudi ubili kako bi sakrili istinu. Na drugoj strani svijeta stari špijun skriva se od svoje prošlosti. Nekad ovjek od akcije, tako posve en poslu da je napustio svoju k er još kao dijete kako bi sa uvao svoj identitet, sada jedino živi za plivanje u lokalnom bazenu.

PROMOCIJA KNJIGE

Sally Green “Tama u meni”

Protekli vikend, u subotu 24. svibnja, na zagreba koj špici održan je performans u svrhu promocije novog naslova u izdanju Mozaika knjiga autorice Sally Green “Tama u meni”. Na lokaciji u Gajevoj 1, ispred knjižare APM-a, sakupili su se novinari te znatiželjnici ko-

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

jima je do arana atmosfera iz knjige. “Tama u meni” bestseller je za koji su otkupljena i prava za produkciju ilma, a na lokaciji promocije u kavezu je bio glavni lik Nathan kojeg proganjaju vještice. Sam naslov mogu e je kupiti u svim boljim knjižarama.

Davor Mandi - “Valjalo bi me zamisliti sretnim” Mogao je Davor Mandi napisati i druk iju knjigu, možda priru nik za podvodni ribolov ili vrtlarstvo na Kvarneru. Ili, ako bi baš krenulo po zlu, neko ispovjedno polu/semi/autobiografsko štivo u kojem e ispasti pametniji, na itaniji i ljepši nego što jest, jer takva je danas moda, Bože moj. I nitko ne bi imao ništa protiv: momak lijepo piše, ima smisla za literaturu, jedino bi možda

pokoja knjižni arka pomislila kako je od tog de ka ipak nešto drugo o ekivala. Pa ipak eto, tko zna kako i zašto, sve je to još pomalo tajanstveno, taj Davor Mandi nije napisao knjigu koja je potrebna samo njemu: itateljica ili itatelj lako e shvatiti kako u ovim lijepim pri ama postoji nešto literarno ino, druželjubivo, antikompromisno i substvarnosno. Sat na ormaru

malo druk ije kuca nakon ovih pri a: vjetri je puhnuo u zavjese jer su balkonska vrata otvorena. Mandi zna biti duhovit poput Davora Slamniga u “ udovištu” ili pro injeno melankoli an poput Stanislava Habjana u “Nemogu oj varijanti”. Sva sre a da Davor Mandi te knjige nije pro itao jer se možda ne bi usudio napisati svoju. Knjiga je, naposljetku, spremna da vas u dugim

popodnevima nahrani blesavim planovima, blistavim promašajima, fantasti nim snovima i drugim jednostani nim udima. Uživajte.

ALBUM TJEDNA

Metronomy - “Love Letters” Prethodni album bio je dosad najuspješniji album u karijeri Metronomyja, pa se s nestrpljenjem o ekivalo kojim e smjerom krenuti dalje. “Love Letters” pokazuje odmak od “The English Riviera”. U petnaestak godina, koliko su Metronomy na sceni, svoj glazbeni opus gradili su malo po malo, da bi sve kulminiralo albumom “The English Riviera”, nakon ega se mnogo toga promijenilo, postali su bend od kojeg se mnogo o ekuje, pa je bilo zanimljivo vidjeti ho e li novim izdanjem uspjeti održati taj novi status. Prvi rezultati pokazuju da su ponovno uspjeli. Ve s uvodnom skladbom “The Upsetter” pokazuju da su synth balade i dalje u prvom planu, sve je bazirano na jednoj melodi noj, a opet minimalisti koj atmosferi, a baš s tim uvodom nalikuju na nešto eksperimentalniji Coldplay. Sljede om, “I’m Aquarius”, kupili su mnoge jer je ovaj singl

ponovno isporu iti nekoliko vrhunskih singlova, dok kao cjelina djeluje vrlo koherentno i dinami no, iako je album ve inom mirnijih glazbenih tema. Synth minimalizam zaraznih melodija i refrena ponovno e Metronomy izbaciti stepenicu više, pa se ne o ekuje ništa manje nego da s “Love Letters” nastave gdje su stali s “The English Riviera”. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama:

ujedno i najavio album, a u njoj zvu e kao da Antony and the Johnsons istražuju rani disco zvuk, “Monstrous” ima barokne synthove koji malo podižu dozu neuroze, dok naslovna stvar “Lo-

ve Letters” podsje a na radove Of Montreal. Kako odmi emo dalje, tako sam album predstavlja još mnoštvo sli nih ideja koje je bend lijepo razvio u album koji ima snage

The Upsetter I’m Aquarius Monstrous Love Letters Month of Sundays Boy Racers Call Me The Most Immaculate Haircut Reservoir Never Wanted

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... GOSPODARICA ZLA

REALITY

romanti ni misti ni avanturisti ki triler Režija: Robert Stromberg

drama, crna komedija, satira Režija: Matteo Garrone Uloge: Aniello Arena, Loredana Simioli, Nando Paone, Nello Iorio...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 6.6.

19.00 ANIMAFEST: Cartoon d’Or 20.00 ANIMAFEST: Lutka film 21.15 GOSPODARICA ZLA 3D romanti ni misti ni avanturisti ki triler

subota, 7.6.

17.45 ANIMAFEST: Usvajanje odobreno Jedan od najpoznatijih animiranih filmova dobio je svoju igranu ina icu, a omiljenu opaku vilu Zluradu utjelovila je najve a holivudska zvijezda - Angelina Jolie. Film donosi zanimljivu kombinaciju avanture, bajke i arolije u dosad nevi enoj tehnici pri anja legendarne pri e s potpisom Walt Disney studija. Zlurada je lijepa mlada žena dobra srca odrasla

u idili nom i mirnom šumskom kraljevstvu. Kada vojska napadne njenu zemlju i zaprije harmoniji zajednice, vo ena osvetom i strahovitom željom da zaš magi nu šumu, ona baca kletvu na malu princezu Auroru, k erku neprijatelja, kralja Stefana. Zlurada shva a da upravo Aurora predstavlja sponu izme u dva svijeta i da ih samo ona može ujedini .

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

21.00 Podroom Drink And Music Club Koncert grupe Status

SUBOTA, 7. lipnja 22.00 cafe-bar “Paladin” akovec, koncert klape Kampanel

21.00 Podroom Drink And Music Club MASHUP PARTY + SOMERSBY Dj Mario

NEDJELJA, 8. lipnja 16.00 Centar za kulturu akovec, 2. revija plesa Studija “Vivona”

19.00 NGC “Aton” NEDELIŠ E 30. Smotra me imurske popevke

kandida ma, Luciano umisli kako je on, kao potencijalni kandidat, ve postao predmet promatranja Velikog brata te da svaki njegov korak biva dobro prou avan i analiziran. Ispri an na humoris an i zabavan na in, lm “Reality” pustolovina je o ovjeku kojem uzbudljiv svijet televizije postane stvarnost te ovjeku kojem ništa nije teško žrtvova za slavu, pa ak ni obitelj ili prijatelje.

Prepoznajete li ime Vlatka Štampara? Ako vas to ime i prezime asocira na smijeh, na pravom ste tragu. Vlatko je stand up komi ar i protekli je vikend nastupio na pozornici na Trgu Republike u akovcu u sklopu zabavnog projekta “Smjehotres”. Naime, u ve ernjim satima na gradskim trgovima u Zagrebu, akovcu, Rijeci, Varaždinu i Karlovcu održao se prvi “Smjehotres”, hrvatski projekt širenja pozitivne energije kroz smijeh. akov ance su uz Vlatka nasmijavali Andrija Maria Golubi i Dejan eri . “Smjehotresu” se, uz hrvatske gradove, ove godine pridružio i London, gdje su na Soho Squareu, u isto vrijeme kao i u Hrvatskoj, engleske komi arke i komi ari održali svoje stand up nastupe. U akovcu smo nakratko razgovarali s Vlatkom i zapitali ga što radi za vikend “kad ne radi”: - Obi no za vikend imam dosta posla. A kad se ‘potrefi’ da imam slobodan vikend, onda se podružim malo više sa svojom curom, odemo u kino ili negdje van na neko fino mjesto. Dakle, iskoristite dane vikenda da budete sa svojim najmilijima. Evo, to je moja preporuka. Ili da se odete van napiti, svejedno, kaj god... (smijeh) Planiram oti i i na koncert Gogol

romanti ni misti ni avanturisti ki triler

nedjelja, 8.6.

16.00 VIVONA 18.00 ANIMAFEST: Program za djecu i mlade 19.00 i 21.00 GOSPODARICA ZLA 3D romanti ni misti ni avanturisti ki triler

MINIINTERVJU Piše: Roberta Radovi

PETAK, 6. lipnja

Satiri na komedija redatelja Mattea Garronea “Reality” zabavan je film o Lucianu (Aniello Arena), obi nom prodava u ribe koji biva zalu en reality emisijom “Veliki brat”. Osu en na vlas tu sudbinu jednoli nog života u braku i poslu, Luciano nalazi uzbu enje u kandidaturi za ulazak u Veliki brat koja se ne doga a svaki dan. Nestrpljivo ekaju i odluku redatelja o odabranim

19.00 i 21.00 GOSPODARICA ZLA 3D

S voljenom osobom oti ite u kino. I smijte se!

ponedjeljak, 9.6.

19.00 i 21.00 GOSPODARICA ZLA 2D romanti ni misti ni avanturisti ki triler

utorak, 10.6.

19.30 DADA PINKEC DRAMSKE RADIONICE - PRODUKCIJA srijeda, 11.6. - nema filmskog programa

etvrtak, 12.6.

20.00 DOBAR FILM ETVRTKOM REALITY drama, crna komedija, satira Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne akov anin Vlatko Štampar, stand up komi ar, gostovao je prošli vikend na “Smjehotresu” u akovcu

Bordello u Tvornicu kulture u Zagrebu. Tko voli malo žeš u glazbu, preporu ujem ove predvodnike gypsy punk žanra koji e nastupiti 15. lipnja. akov anin Vlatko pobjednik je i natje aja “Moj život u minuti” u kojem je krajem prošle

godine osvojio nagradno putovanje za Bali. Kaže da mu je karta “v džepu” i na put kre e 26. rujna. Do tada, kaže Vlatko uz osmijeh, mora zašparti koju kunu za smještaj i hranu. Za kraj je svima poru io: - Ljudi, smijte se i uživajte!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

petak, 6.6. 19.00 Muzej “Croata insulanus” Izložba Ane Gori anec

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE: Varaždinci e se predstaviti pred pedeset tisu a posjetitelja

S kuha ama zapo ele pripreme za svjetsko natjecanje! Paralelno s pripremama seniorske i juniorske nacionalne kulinarske reprezentacije, regionalna ekipa Varaždinske županije priprema svoj odlazak na Svjetski kulinarski kup u Luksemburg, koji e se održati od 22. do 27. listopada ove godine. Pod “dirigentskom palicom” Damira Crlenog iz hotela “Turist” u Varaždinu, kuharska ekipa koju ine proslavljeni kuhari varaždinskog kraja, Marija Kuzminski iz hotela “Turist”, Grozdana i Bojan Bohor iz restorana “Fantasy” iz Ludbrega, Mladen Habu-

odli je. Ovaj put nadaju se i sjajnijoj medalji te su s tim ciljem kreirali meni koji su na posljednjem treningu u hotelu “Turist” po prvi put sproveli u djelo. Do nastupa u Luksemburgu varaždinsku regionalnu ekipu o ekuje još nekoliko treninga gdje e “izbrusiti” detalje te e na taj na in spremni do ekati natjecanje i pokazati svu raskoš svojih kulinarskih vještina i znanja.

Regionalna ekipa Varaždinske županije

nek iz Vindije d.d. Varaždin i Željko Bešeni iz hotela “Minerva” u Varaždinskim Toplicama, osmislili su meni koji e predstaviti pred pedeset tisu a posjetitelja na sajmu “Expogast” u Luksemburgu, u sklopu kojeg

Tanjur s posljednjeg treninga

se održava spomenuto natjecanje. Svjetski kulinarski kup je uz Kulinarsku olimpijadu najve e i najprestižnije ekipno kulinarsko natjecanje na svijetu te je jedna od najboljih platformi za pred-

stavljanje kulinarskih timova te novih gastronomskih vještina i znanja. Ve ina lanova regionalnog tima ima iskustvo s prošlog nastupa na Svjetskom kulinarskom kupu 2010. godine, kada su ku i ponijeli bron ano

Dirigentsku palicu ekipe nosi Damir Crleni

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Poslovna okolina podržavat e vaše ideje i planove. To e saznanje pozitivno utjeca na vašu poslovnu orijentaciju. Posebnu pozornost obra te na mogu nost partnerskog povezivanja. U ljubavnom životu osje ate da se nalazite na emo vnoj prekretnici. Nemojte naglo donosi odluke. Novi ljubavni doga aji koje naslu ujete imaju neku neobi nu putanju. Ispunjavat e vas pozi vnim raspoloženjem. Više vremena provodite s obitelji. Krenite na izlet u prirodu. VAGA (24.9.-23.10.)

Zahvaljuju i dobroj strategiji i novim informacija u poslovnom okruženju proširit ete svoja poznanstva kroz koja ete ostvariti nove profitabilne projekte. Doga aji koji vas prate u ljubavnom životu djeluju ohrabruju e. Osje ate veliki emo vni zanos i zadovoljstvo u društvu voljene osobe. Ako ste mladi i slobodni, o ekuju vas zanimljiva poznanstva. Netko e vas šarmirati svojom pojavom. Ugodno poznanstvo može se pretvori u nešto više. Dobrog ste zdravlja.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ovih ete dana nastoja proširiti svoja profesionalna znanja. Imat ete osje aj da gubite dragocjeno vrijeme ili energiju dok slušate suradnike kako predlažu nove poslovne zamisli. Budite realni i prihva te poslove za koje imate dovoljno znanja i iskustva. U ljubavnom životu ne ete mo i osta ravnodušni na ne iju pojavu ili utjecaj. Lagano gubite emo vnu kontrolu. Samci e shvatiti gdje su do sada griješili u svojim ljubavnim vizijama. Zdravi ste.

Kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procjenjivat ete s razli i h gledišta. Odlu ite se za dugoro no poslovno rješenje koje e bi vezano za provjerenoga poslovnog partnera. U odnosu s voljenom osobom ne e bi potrebe da uporno ponavljate situacije koje ne donose rješenja. Ako ste sami, primit ete jedan poziv iz inozemstva koji bi vas mogao zainteresira i iznenadi . Pozi vno odgovorite. U danima vikenda dovoljno spavajte i odmarajte u obiteljskom okruženju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Sredinom lipnja o ekuje vas posao koji e vam donijeti ve u zaradu i širu društvenu a rmaciju. Uz dobru poslovnu organizaciju uspijevat ete pravodobno rješava sve zaostatke i rješava nove zadateke. U emo vnim odnosima moglo bi do i do nerazumijevanja s partnerom ili ak ve a sva a. Primirite se i kontrolirajte svoj zanos ili stras . Kraj mjeseca lipnja donijet e smirenje emocija i tada ete lakše sagleda sve probleme koji vas mu e. Mogu i su manji problemi s vidom.

Na radnom mjestu netko e s posebnom pozornoš u pra sve vaše korake. Vama e bi stalo da osmislite dobru poslovnu strategiju, stoga poduzmite sve kako biste u okviru zadanih rokova pripremili teren za nove, velike projekte. U ljubavnom životu o ekuje vas pozi van obrat. Svoje in mno raspoloženje zadržite za sebe. Nemojte ga iznositi u javnos . Ovih dana potrebna vam je diskrecija u emo vnim odnosima. Uzimajte dovoljno teku ine i bavite se sportom koji vas relaksira.

RAK (22.6.-22.7.)

Novi poslovni zadaci natjerat e vas da de nirate listu prioriteta. Izbjegavajte suradnju s osobom koja vas oneraspoložuje ili stvara stresne situacije. Posve te se poslovima koji vam donose financijsku dobit. U ljubavnom životu o ekuju vas velike promjene. Dogodit e se poznanstvo s osobom sli nih interesa koja e vam potpuno protres životnu putanju. Nemojte oklijeva i analizira novonastalu situaciju. Prihva te sve što se nudi. Bit e i više nego sjajno. Vitalni ste. JARAC (22.12.-20.1.)

Netko e kritizirati vaše poslovne ideje. Neka vas to ne obeshrabri. Željet ete ostvari uspješne rezultate kako biste poboljšali svoju nancijsku situaciju. Suradnicima ete mo i nametnu visoku radnu disciplinu. U ljubavnom životu ne e bi velikih previranja. Ukoliko ste u braku, pokušajte oživjeti svoj intimni život. Samci e s nestrpljenjem o ekivati jedan poziv. Dovoljno spavajte i odmarajte dušu i jelo uz joga vježbe, odlazak u wellness ili jednostavnom šetnjom kroz prirodu.

LAV (23.7.-23.8.)

Nalazite se u krea vnoj fazi izražavanja svojih poslovnih ideja, ali postoje i razli ite okolnos koje ograni avaju vaš utjecaj. Orijen rajte se k dugoro nim interesima i ciljevima. Mogu i su nov ani dobici iz inozemstva ili dobitak na lutriji. Voljena osoba može ispuni sva vaša o ekivanja i želje. Bitno je da s partnerom stvorite skladnu vezu. Samci neka iskoriste dane vikenda za izlazak s prijateljima. Mogu a su nova poznanstva i prijateljstva koja imaju ljubavni predznak. Manja prehlada na vidiku. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Pripazite na financijske transakcije ili potpisivanje pravnih dokumenata. Nemojte da netko drugi utje e na vaše poslovne odluke. Dobro procijenite postoje u situaciju i mudro odlu ite kamo i kako ete inves ra dobit. U ljubavnom životu imat ete potrebu više vremena provodi s partnerom. Partner e imati razumijevanja za vas. Ovih dana djelovat ete posebno zanosno i nemojte odustati od svojih emo vnih snova i želja, u bilo kom pogledu. Dobrog ste zdravlja.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslovno-financijskim pregovorima ne ete želje previše riskira . Postoje e stanje na poslovnoj sceni ne možete promijeni , stoga primirite svoje ambicije i poslovne ape te. Do i e povoljnije vrijeme za velike projekte. Strpite se. U ljubavi priželjkujete više razumijevanja i nježnosti. Ukažite partneru na svoje želje. Razumjet e vas. Samci ne e htje mijenja svoj status. Slobodno vrijeme provedite u druženju s obitelji i prijateljima. Godit e vam i kretanje i lagana tjelovježba. RIBE (20.2.-20.3.)

Sredinom lipnja ak vno ete sudjelovati u poslovnim pregovorima. Mogu i su zna ajni kontakti s inozemstvom. Poslovna orijentacija bit e usmjerena prema velikm projektima koji e imati i zna ajnu nov anu dobit. U ljubavi ne e sve biti onako kako biste željeli. Partner e ima osje aj da se udaljavate od njega. Ponovno mu se približite na na in kako samo vi znate. U inite za partnera nešto inspira vno. Zra it ete pozi vnom energijom i zanosom.

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Nikada ne možeš pretjerati u razmišljanju o tome koje eš cipele obu i. Mnoge žene misle da su cipele nevažne, ali obu a je pravi dokaz da je žena elegantna.” Christian Dior

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Strah koji ne prestaje PITANJE: Ve duže vrijeme osje am strah koji ne prestaje. esto razmišljam zbog ega mi dolazi strah, ali ne mogu nikako na i razlog. Uz taj jaki strah po injem osje ati i tjelesne bolove (bol u trbuhu, bol u prsima, ponekad i vrtoglavicu). Na koji na in bih se mogla osloboditi od toga? ODGOVOR: St rah je sastavni dio našeg života. Me utim, postoji “normalni” strah i pretjerani, bolesni strah. Svakako je važno znati razlikovati jedan od drugoga. Što je strah? Strah je normalni osje aj koji se pojavljuje kada se nalazimo u nekakvim objektivnim ili neugodnim opasnostima. No ako je strah nastao zbog zaboravljene boli, preboljele teške bolesti, nekakve proživljene traume ili zbog istraživanja vlastite duše, tada je on obi no pra en nemirom koji potje e iz psihe i može stvarati fizi ke poteško e, što zna i da se strah može i fizi ki osje ati. Isto tako strah se može pojaviti kao posljedica nekog oboljenja kao primjerice zbog

oboljenja štitne žlijezde ili oboljenja srca. Kaže se da je ve ina strahova “nau ena” to zna i da e jedan neugodan doživljaj izazvati to da se u sli nim situacijama reagira s velikim strahom pa e se taj doživljaj izbjegavati. Tako strah na neki na in postaje prepreka u našem svakidašnjem unkcioniranju. Naj eš e reakcije uslijed straha su ubrzani rad srca, napetost miši a, poja ano znojenje, osje aj “knedle” u grlu, poteško e u želucu i crijevima ili poteško e kod gutanja. Tjeskoba se lije i sa lijekovima, psihoterapijom i psihoanalizom. Razgovor sa psihijatrom pomo i e vam da bolje upoznate sebe, svoje reakcije, na in razmišljanja, ponašanja i vladanja.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

GARDALAND 21.06. 2014. 260,00 kn

AUSTRIJSKA JEZERA 22. 06. 2014. 260,00 kn

DVORCI BAVARSKE, INNSBRUCK I SALZBURG 2 dana 07. – 08. 06. 2014. 890,00 kn FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 25. 06. 2014. 290,00 kn

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Procijenite možete li bez interneta

Utjecaj alkohola na razmišljanje

Danas je teško ili nemogu e biti neovisan i svoj, sadržaji koji nas zavode, osvajaju i bez kojih ne možemo rasprostranjeni su u najrje itijim segmentima stvarnosti poput nevidljive mreže koja nas steže a da smo toga tek djelomi no svjesni. Stru njake zabrinjava zapažanje da ljudi mogu biti ovisni o najrazli itijim (s)tvarima, da sve ono što nam koristi kako bi izbjegli suo avanje sa neuspjesima, odgovornostima, gubicima i egzistencijalnim problemima može potaknuti razvoj ovisnosti. Sporno je treba li to odmah prepoznavati kao psihijatrijsku problematiku, jer tako emo prebrzo sti i do poraznog zaklju ka da su mentalni poreme aji svuda oko nas. Zašto je internet pogodan za razvoj ovisni kog ponašanja? On je koristan prozor u svijet i, ako ga primjereno koristimo nema rizika da e nas odvesti u krivom smjeru, baš kao što i aša crnog vina poslije ru ka koristi organizmu i ne bi bilo nikakvih problema da se ovjek toga pridržava. Ali, tko nije osjetio blagodati one druge i tre e aše vina, a kad smo ve na tom putu, kako znati kad treba stati? Koliko vremena provedenog na internetskim sadržajima je dovoljno, a kad je to previše? Pitanje je karakteristi no za sva podru ja gdje se može razviti ovisni ko ponašanje. Da je internetska ovisnost realan problem možemo saznati ak i, koje li ironije, na internetu samom, gdje se mogu prona i mnoge stranice namijenjene pomo i ovisnicima o internetu. Tako na primjer,

Alkohol utje e na svaki organski sustav u ljudskom tijelu, a izuzetno podložan utjecaju alkohola je središnji živ ani sustav. Središnji živ ani sustav obuhva a mozak i le nu moždinu, on prima i obra uje podražaje iz okoline i organizma, upravlja reagiranjem tijela, a mozak je posebno bitan za procese razmišljanja. Konzumirani alkohol, ak i u malim koli inama, djeluje na unkciju mozga. U susretu s alkoholom - stranom i toksi nom tvari- mozak nastoji održati svoje normalno unkcioniranje pa mora promijeniti i preurediti svoju biokemijsku aktivnost. Te promjene mi vidimo kroz niz pokazatelja opijenosti, npr. nejasan govor, gubitak ravnoteže, itd, a izme u ostalog i poremetnja razmišljanja, emu se ovaj put želimo podrobnije pozabaviti. Alkohol je depresor, što zna i da usporava normalni rad središnjeg živ anog sustava. Kako je rad mozga usporen, on ne može dovoljno brzo “shvatiti”, tj. obraditi ono što se doga a. Stoga je kod osobe koja konzumira alkohol ošte ena sposobnost reagiranja na vrijeme: obzirom ga je alkohol usporio, mišljenje je sporije i neu inkovitije, a reakcije kasne. Mozak ne može na vrijeme donijeti ispravnu odluku kako treba reagirati. To može imati ozbiljne posljedice u nizu situacija: tijekom rada, u prometu... Alkohol ometa cijeli proces razmišljanja, jer se središnji živ ani sustav usmjerava na toksi nu tvar koja mu je nametnuta, a ne na korisne i važne podražaje. Iz toga proizlaze posljedice na mentalne sposobnosti. Osim sporog mišljenja, dolazi do teško a zaklju ivanja i pam enja, nedostatka sposobnosti rješavanja svakodnevnih problema, i sli no. Možemo ih još detaljnije opisati. Alkohol nepovoljno utje e na sposobnost razmišljanja o situacijama i donošenja pametnog izbora. Pri donošenju odluka pod utjecajem alkohola ne uzimaju se u obzir svi elementi situacije i ignoriraju se važne okolnosti. Isprva, pod utjecajem alkohola u manjim koli inama, razmišljanje e biti više nonšalantno i površno, a doživljavanje situacija olako. Daljnjim pijenjem, proces donošenja odluka je pun neizvjesnosti. Pri donošenju odluka pijana osoba ne razmišlja o posljedicama: ne

možete prona i neke od skala, poput ovdje navedene, kojima ete sami procijeniti jeste li ovisni o internetu: • Mislim o internetu i dok je ugašen • Treba mi sve više vremena da zadovoljim svoju potrebu za internetom • Osje am gubitak kontrole nad korištenjem interneta • Uznemiren(a) sam i razdražljiv(a) kad pokušam skratiti ili prekinuti korištenje interneta • Internetom bježim od problema i emocija s kojima se teško nosim • Lažem drugima radi prikrivanja koliko sam zaokupljen(a) internetom • Ostajem na internetu dulje od planiranog vremena • Kad je internet isklju en uo avam kod sebe depresivnost, nervozu ili tjeskobu, loše spavam ili sam bez volje za druge stvari • Ugrožavam ili riskiram gubitak važnih osoba i odnosa, školovanja ili posla zbog interneta • Trošim puno novca na internetske usluge, sadržaje i ra unalnu opremu Svaki to an odgovor na gornja pitanja trebao bi vas potaknuti da preispitate svoj na in korištenja interneta, da ne upadnete u zamke (još) jedne ovisnosti.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

sagledava posljedice svojih postupaka na isti na in kao što to može trijezna osoba. esto se radi o tome da je pijana ili opijena osoba svjesna da griješi, ali jednostavno ne mari jer je jedna od posljedica pijenja alkohola i osje aj opuštenosti. Dodatno, taj osje aj opuštenosti uzrokovan alkoholom pridonosi lošem prosu ivanju vlastitog stanja i krivoj procjeni posljedica daljnjeg pijenja, pa smatra da može i dalje neometano piti. Tome se pridružuje osje aj hrabrosti koji konzumenta ohrabruje da pije i dalje. Alkohol ometa suvislo komuniciranje s drugima. Pijana osoba misli da ono što govori ima smisla, ali poruke u mozgu ne teku ispravno, misli su previše zbrkane da bi sastavile razumljiv govor. Tijekom razgovora misli bježe pa se pijana osoba teško drži jedne teme. Jedan od naj eš ih spoznajnih problema prekomjernog pijenja alkohola je slabljenje pam enja: to su poteško e dosje anja i iskorištavanja znanja, problemi dosezanja podataka pohranjenih u memoriji, problemi s u enjem novih in ormacija, brkanje redosljeda zbivanja. Alkohol esto dovodi do osiromašivanja onda znanja ili iskrivljenja in ormacija. U osoba koje su ovisne o alkoholu, može do i do ozbiljnih poreme aja pam enja – alkoholne amnezije, što je posebno izraženo u Korsakovljevoj psihozi ili sindromu. Radi se o gubitku pam enja, kao posljedici teških ošte enja moždanih stanica uzrokovanih alkoholom. Postoje odre eni medicinski dokazi da se neka kognitivna ošte enja kod alkoholi ara mogu oporaviti u ve oj ili manjoj mjeri. Uvjet tome je potpuna apstinencija, i drugi postupci koji se podrazumijevaju u toku lije enja: uzimanje lijekova, pravilna prehrana, tj. ja anje pacijentove uhranjenosti, tjelovježba, ponovno uspostavljanje zdravih aktivnosti i širenje socijalne mreže. Ali najbolji na in da se izbjegnu opisani problemi i rizici jest ostati trijezan.

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Tisućljetni aromatični liječnik - kokotac

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA

Aromati an, gorak i ljutkast, nadasve uvar ljudskog zdravlja još od starog vijeka, to je kokotac, botani kog naziva Melilotus of icinalis, još jedna biljka vrhunski lije nik koji je upisan u knjigu Zemljinog herbarija. Žuti kokotac je dvogodišnja biljka koja naraste do metra visine. Ima jaku uglastu i dlakavu stabljiku, a na rubovima rastu dugoljasti elipti ni listovi koji su oštro nazubljeni i trolisni. Cvate od svibnja do rujna, a cvjetovi žute boje oblikovani su u uspravni grozdasti cvat na vrhu grana dok mu je plod mahuna sa sjemenkama pa se ova biljka i ubraja u rod mahunarki. Kokotac raste na zapuštenim livadama i poljima, vinogradima, uz rubove polja, puteve, uza zidove i pruge. Omiljena je ispaša za p ele, možda i zato što i sam ima aromati an miris po medu dok mu gorak i ljutkast okus odaju tajnu velike ljekovite mo i. Cijeni ga se od prvih naroda koji su poštivali Majku Prirodu i njenim mo ima lije ili boljke ljudskog organizma. Hipokrat ju je preporu ivao za lije enje ireva. Pu ka medicina, u kojoj je poznat još pod nazivima kao što je orlovac, nokat, velika djetelina i druga imena, koristi ga za lije enje bolesti o iju, embolije, gastritisa, hemoroida, kožnih bolesti, krvarenja, kašlja, rana, upala usta, grla, jednjaka, crijeva, vaskularnih bolesti, arteroskleroze i drugih bolesti. Sve to se lije i kokotcem zahvaljuju i njegovim svojstvima stezanja, omekšavanja te poticaja znojenja i tjeranja viška vode iz organizma.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Ono što narod ve tisu lje ima znade samo je potvr eno znastvenim istraživanjima koja kazuju da kokotac djeluje na središnji živ ani sustav jer izaziva umiruju e i narkoti ko djelovanje, regenirara stanice jetre, pozitivno djeluje na koštanu srž, stvara leukocite, poboljšava op e stanje bolesnika nakon radioaktivnog zra enja, pomaže kod osje aja težine u nogama, gr eva u listovima nogu kao i oticanja nogu. Osim toga djeluje pozitivno i na unutrašnji dio krvnih i limfnih vorova i žila, homeopatska medicina koristi pak ga i kod lije enja glavobolja, migrena i krvarenja iz nosa, a kao oblog

pomaže kod uganu a i podljeva krvi. Kod kokotca bere se cijela biljka ili samo cvjetni vrhovi. Ubrana biljka odmah se svježa usitni i suši na toplom i prozra nom mjestu u sjeni. Prilikom sušenja primjetiti ete ugodan aromati an miris biljke. Listovi biljke mogu se brati i nakon cvatnje. Kokotac je prirodni lije nik zahvaljuju i kumarinu i lavonoidima koje sadrži pa stoga pozitivno djeluje na sve prije navedene boljke u ljudskom organizmu. Koristi se i za vanjsku i unutranju uporabu koja je i rije a, a uzima li se u obliku aja valja voditi brigu da se ne uzima u velikim ko-

li inama jer u protivnom može oštetiti važan organ u tijelu, jetru. Isto tako valja pozornost posvetiti i svježini biljke, truli kokotac sadrži dikumorol koji izaziva krvarenje. Ovu biljku ni u kom slu aju ne bi smjele uzimati osobe koje imaju slab želudac i jetru, problema sa žu i te oni skloni glavoboljama jer u protivnom je mogu e povra anje. Za unutranju upotrebu kokotac se najviše koristi u obliku aja koji pripremamo kao uvarak od dvije ajne žli ice suhe biljke na ajnu šalicu vru e vode. Pustimo da odstoji pokriveno 10 do 15 minuta te ga nakon toga procijedimo i pijemo dvije do tri šalice na dan kao dodatni lijek kod svih prije spomenutih tegoba ili pak za ispiranje rana. Za vanjsku pak uporabu koristimo mast od kokotca za sprje avanje upala proširenih vena i kod modrica ili pak kupelj od kokotca koju pripremimo tako da 100 grama suhe tvari napravimo kao uvarak u vrucoj vodi što odstoji 15 minua te takav uvarak dodamo u kadu napunjenu vodom. Ovakva kupka osim što e vas opustiti pomo i e kod bolesti vena, a uz to e vas okrijepiti i osvježiti. Samo pripazite da ne ulazite u vru u nego ugodno toplu kupku. Biljna ljekarna naše Planete okružuje nas, u svom herbariju ispisala je stranicu i o kokotcu, aromati nom lije niku našeg podneblja, zato se ne istru avjate sebi podariti zdravlje osiguravši svoju dozu kokotca za svoju ku nu ljekarnu u vašem oko aju.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Miokarditis Miokarditis je upala sr anog miši a. Takva upala dovodi do slabljenja funkcije srca a to je istiskivanje krvi. Može biti opasan po život te zahtijeva hitno lije enje. Naj eš i uzro nici miokarditisa su virusi pod nazivom Coxsackie B i adenovirusi. Klini ka slika može biti vrlo šarolika. O ituje se bolom u prsištu, poreme aj sr anog ritma, gubitkom svijesti, zatajenjem srca ili iznenadnom smr u. U prvoj godini života kod djece se javljaju povišena tjelesna temperatura, nemir, poja ano znojenje, otežano d i s a nje, ot e ž a no hranjenje. Dijete izgleda blijedo, ubrzano diše, ima hladne ruke i n o g e ili vršci pr s t iju mogu imati plav u boju (cijanoza). Kod ve e djece prije pojave znakova miokarditisa javi se bolest sli na gripi. Kada lije nik posumnja na miokarditis u initi e rentgenogram

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

prsnog koša, elektrokardiogram, ultrazvuk srca i razli ite laboratorijske pretrage koji e mu pomo i u procjeni ošte enja sr anog miši a. Lije enje ovisi o težini bolesti Ako je dijete stabilno onda e mirovanje u postelji uz izbjegavanje pr e t je ranog unosa tek u ine biti metoda lije enja. U težim slu ajevima biti e potrebno intenzivnije lije enje pomo u kisika, lijekova ili strojne ventilacije.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po vrsti goriva 1.1.-30.4.2014. proizvo a

benzin diesel elek- koli itri ni na

Volkswagen 566

1389 0

1955

Škoda

272

1200 0

1472

Opel

789

566

1355

Peugeot

145

772

917

Citroën

171

571

742

Renault

231

481

712

Hyundai

318

183

501

Toyota

209

256

465

Kia

260

192

452

10 Mazda

189

195

384

11 Audi

291

367

12 Ford

157

202

359

13 BMW

323

333

14 Nissan

186

126

312

15 Dacia

103

174

277

16 Seat

198

267

17 Fiat

151

235

18 Mercedes

164

192

19 Suzuki

158

185

20 Chevrolet

132

167

21 Honda

102

22 Volvo

23 Mitsubishi

24 Mini

25 Alfa Romeo 3

26 Jeep

27 Subaru

28 Land Rover 3 29 Porsche

30 Lada

31 ostali

UKUPNO

4378 7615 1

11994

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

10. lipnja 1947. je Saab predstavio svoj prvi automobil, proto p 92. Brojevi 90 i 91 bili su rezervirani za proto pove aviona, pa je logi no odabran broj 92. Saab 92 se pojavio u prodaji tek krajem 1949. godine, a pokretao gaje dvolicindri ni motor DKW-a snage 25 KS.

Seat za Leon Eurocup odabrao Dunlop Seat Leon Eurocup jedno je od najo ekivanijih novih trka ih prvenstava u Europi. Na startu e se pojaviti posve novi trka i automobil Seat Leon Cup Racer s tehnologijom na najvišoj razini, kao što su npr. mjenja i DSG, napredna aerodinamika i snažne trka e ko nice. Da bi tu tehnologiju primjereno dopunili, u Seat Sportu su, kao ekskluzivnoga dobavlja a guma za novu seriju Eurocup, izabrali Dunlop. Utrke e se održavati tijekom šest vikenda u 2014. godini na razli itim europskim stazama. Po etak je bio 3. svibnja na Nurburgringu, a zatim e se ekipe uputiti na trkališta Salzburgring (Austrija), Silverstone (Velika Britanija), Spa (Belgija), Monza (Italija) te na kraju i na Seatovu doma u stazu u Barceloni (Španjolska). To je ve tre a generacija trka e ina ice vozila Seat Leon, a Dunlop e tako nadgraditi iskustvo koje je stekao u razvoju guma za trka e automobile Mk1 i Mk2. Seat Leon Cup Racer s 330 konjskih snaga služit e se Dunlopovim najnovijim gumama 265/660R18 za glatku i mokru površinu. Gume imaju konstrukciju koja se ve dokazala na zahtjevnim utrkama u vožnji izdržljivosti i turing vožnji te naprednu novu mješavinu iji je najvažniji razvojni cilj bio posti i optimalnu izdržljivost na snažnim vozilima s prednjim pogonom.

Robusne ali dinami ne linije novog Trafica obuhva aju prednji kraj s novim stilskim identitetom marke Renault, a unutrašnjost je doživjela radikalne promjene. Oblikovana da bude prakti na i kom orna, kabina ima elemente iz osobnih automobila radi privla nog dojma kvalitete te etrnaest rješenja za spremanje predmeta kojima se svakodnevno služe poslovni korisnici. Novi e Trafic otpo etka biti dostupan u deset boja karoserije. Kabina je doživjela nekoliko radikalnih promjena pa sad ima do etrnaest rješenja za pohranu ukupnog obujma od 90 litara radi spremanja predmeta kojima se svakodnevno služe poslovni korisnici. Suvremena armaturna plo a podsje a na plo e osobnih automobila i, u skladu s drugim Renaultovim modelima, obuhva a uspravnu središnju konzolu s multimedijskim sustavom i komandama klimatizacijskog ure aja. Novi Renault Trafic nudi kom or i voza ev položaj nalik na one u jednovolumenu. Nova sjedala osiguravaju dobrodošlu bo nu potporu zbog primjene guš e pjene i oblika koji više obuhva aju tijelo. Prednja klupa ima bo na oja anja sjedišta i naslona. Udobnost dodatno pove ava naslon za laktove ugra en u vratnu oblogu. U usporedbi s Traficom II, sjedište voza eva sjedala spuš teno je 36 mm, a naslon ima ve i nagib kako bi položaj u vožnji bio što sli niji onom u jednovolumenu.

KABINA KAO POKRETNI URED Kabina je pomno osmišljena kako bi služila kao ured izvan ureda i obiluje kreativnim rješenjima kako bi mobitel, tablet i prenosivo ra unalo voza u uvijek bili nadohvat ruke. Kabina novog Trafica usto nudi pretince obujma od 90 litara, najviše na tržištu, kako bi se poslovnim korisnicima pojednostavio život na kota ima. Nosa mobitela idealno je smješten na armaturnoj plo i, tako da ga voza može lako dosegnuti, desno od upravlja a. Prilagodljiv je pa može nositi najrazli itije vrste mobitela s ekranom do 12 cm. Mož e se namještati okomito i vodoravno. Nosa tablet-ra unala nalazi se iznad radija i odgovara tabletima dijagonale ekrana izme u 12 i 27 cm. Obaranje naslona sred-

6. lipnja 2014.

Novi Renault Tr Tra - “Furgon za živ ivo

Ovo ljeto Renault obnavlja svoju liniju Trafic koja drži vrh europskog tržišta lakih gospodarskih vozila od 1998. Konstruirana da služi kao ured na kota ima, kabina obiluje posebno izra enom opremom, uklju uju i nosa e za mobitele i tablet-ra unala, prostor za prenosivo ra unalo... Ujedno, kako troši samo 5,7 litara goriva na 100 km, a razvija najve i okretni moment od 340 Nm i najve u snagu od 140 KS, nova linija motora spaja u inkovitost i performanse. Pozornost je usto bila posve ena tovarnom prostoru koji se sad isti e sposobnoš u prijevoza najduljih predmeta na tržištu (ina ica L2: 4,15 metara). Zadržao je i jednake kockaste oblike koje su hvalili korisnici Trafica II. njeg prednjeg sjedala naprijed i podizanje poklopca ugra enog u sjedalo otkriva prostor za prenosivo ra unalo. Ra unalo se može okrenuti tako da gleda voza a ili suvoza a. U taj prostor može stati ve ina prenosivih ra unala veli ine ekrana do 43 cm.

Još prakti niji tovarni prostor Vratašca na dnu pregrade i ispod prednje klupe omogu uju Traficu vode e mjesto na tržištu kad je rije o najve im korisnim duljinama (do 4,15 m u ina ici L2). Od ostalih obilježja dodanim novom Traficu za jednostavniju uporabu valja izdvojiti stropni nosa koji omogu uje optimalno iskorištenje prostora. Otvor iza vratašca visok je 228 mm i širok 510 mm. Otvorenima ih drže dva magneta, a prema potrebi se mogu i izvaditi. Usto, domišljat mehanizam otvaranja prednjeg suvoza eva sjedišta osloba a dodatni prostor ispod klupe. Mogu e je i zatvoriti samo lijevo krilo stražnjih vrata pa prevoziti još dulje predmete. Sustav omogu uje vožnju s otvorenim desnim krilom stražnjih vrata i zatvorenim lijevim krilom pa registarska plo ica ostaje vidljiva. Nova Traficova linija nudi na izbor dvije duljine i dvije visine - te plat ormsku izvedbu,

izvedbu s produljenom kabinom i minibus, odnosno ukupno 270 kombinacija. Nosivost dostavnih ina ica kre e se u rasponu od 5,2 do 8,6 m3. Novi je Trafic 210 mm dulji od Trafica II što mu daje ukupni iskoristivi obujam od 200 litara (ina ica H1) ili 300 litara (H2). Iskoristivi obujam još su pove ali kockasti oblici unutrašnjosti i vrlo malen nagib bo nih stranica. U ina icu L1 stanu tri europalete ili jedanaest gips- kartonskih plo a BA13. Vlasnici Trafica II cijenit e što je otvor stražnjih vrata i oblik tovarnog prostora novog Trafica jednak prethodnom modelu jer to zna i da mogu ponovno iskoristiti postoje u unutarnju

opremu. Od šezdeset dodataka u katalogu novog Trafica, tridesetak ih se odnosi na tovarni prostor. Za dostavne ina ice popis obuhva a drvene obloge, drvene police, plasti ne podove, stropni nosa (vidi gore), LED rasvjetu itd. Tridesetak su posto Trafica prerade, koje, kako bi se osigurala najve a kvaliteta, mogu izvesti Renault Tech ili specijalist s Renaultovim ovlaštenjem (u svijetu ih je 360). Novi je Trafic tvorni ki opremljen elementima koji olakšavaju i proširuju mogu nosti prerade.

Novi, štedljivi motori dobrog odaziva Motori su prilago eni prema potrebama poslovnih korisnika pa spajaju štedljivu potrošnju i dobre per ormanse. Potrošnja goriva motora s dva turbopunja a iznosi rekordno malih 5,7 l/100 km (149 g CO2/km). Dva motora s jednim turbopunja em (promjenjive geometrije) u prosjeku štede litru goriva na 100 km u usporedbi s motorima za Trafic II. dCi 90 (260 Nm), sa ili bez sustava Stop & Start. U inkovit motor, povoljne cijene, koji savršeno odgovara uporabi u naseljenim podru jima. dCi 115 (300 Nm), sa ili bez sustava Stop &

6. lipnja 2014.

Trafic rafic ivot” vot”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

troši samo 6,1 l/100 km. Idealan je izbor za prijevoz teških tereta, duga putovanja, vu u prikolica ili vožnju brdovitim predjelima. Može se naru iti sa sustavom Stop & Start. Motori su u skladu s normom Euro5, no konstruirani su da ve sad ispunjavaju emisijsku normu Euro6b. Malim troškovima uporabe novog Tra ica doprinose i dugi servisni intervali. Ulje se mijenja svake dvije godine ili nakon 40.000 km (što prije nastupi), a lanac razvodnog mehanizma ne zahtijeva održavanje.

Novi pomo ni sustavi

Start. Zbog ve e snage i ve eg okretnog momenta taj je motor svestraniji pa je prikladan i za vožnju izvan naseljenih mjesta. Lako izlazi na kraj s teškim teretima i nudi idealan kompromis izme u dinami nosti i male potroš nje goriva - samo 6,5 l/100 km. Motori s tehnologijom Twin Turbo snažniji su, bržeg odziva i štedljiviji; potrošnja goriva pada im ispod granice od 6 l/100 km. Vrlo su živahni i odli no kre u iz mjesta, ak i s teškim teretima. Energy dCi 120 Twin Turbo (320 Nm), sa sustavom Stop & Start. Pogonjen tim novim motorom, novi Tra ic ima najmanju potrošnju goriva u razredu: 5,9 l/100 km (155 g CO2/km) za lake gospodarske ina ice i 5,7 l/100 km (149 g

CO2/km) za putni ke ina ice. Spaja š tedljivu potroš nju s udobnoš u i živahnim performansama. Energy dCi 140 Twin Turbo (340 Nm), sa sustavom Stop & Start. Snažnija izvedba tog motora omogu uje žustra ubrzanja pri malim brzinama vrtnje motora jer je okretni moment od 270 Nm dostupan ve od 1250 o/min. Unato tome,

Ponudi su dodana etiri nova pomo na sustava. Dostupna kao tvorni ka ugradnja, kamera za vožnju unatrag smještena je pokraj stražnjeg lijevog ko nog svjetla na vrhu stražnjih vrata. Povišen položaj kamere osigurava dobar pregled podru ja iza vozila (neposredne blizine odbojnika, uglova vozila i prostora iza vrha vozila). Sliku se može gledati u stražnjem retrovizoru ili na ekranu multimedijskog sustava ako je rije o ina ici opremljenoj R-Linkom. Zajedni ki sa stražnjim senzorom za parkiranje prepoznaje zapreke iza vozila pri manevriranju. U pole i nu s jen i la na suvoza evoj strani ugra eno je dodatno zrcalo kako bi se više nego udvostru io kut gledanja prema stražnjem desnom kraju vozila. Pomaže voza u da primijeti drugo vozilo u mrtvom kutu. Pomo pri kretanju uzbrdo radi automatski kad voza kre e na nagibu ve em od deset posto. Dvije sekunde onemogu uje da vozilo krene unatrag, daju i voza u obilje vremena na podigne stopalo s ko ne papu ice i pritisne papu icu gasa. Ne ubrza li voza tijekom te dvije sekunde, sustav osloba a ko nice kako bi se omogu ilo polako kretanje vozila unatrag.

Extended Grip je funkcija za nadzor prianjanja koja djeluje na prednje kota e kako bi na zahtjevnim podlogama prianjanje bilo optimalno (meke podloge, blato, snijeg, pijesak itd.) Jednostavan pritisak gumba optimirat e rad ESC-a radi lakšeg kretanja na malim brzinama kad je prianjanje odli no.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

100.000

vozila proizvedeno je u tvornici DPCA (Dong Feng Peugeot Citroën) Wuhan 3 u Kini, samo deset mjeseci nakon otvaranja. Jubilarni je model Peugeot 2008. Wuhan 3 trenutno proizvodi 3 modela, novi Citroën C-Elysée, te Peugeot 301 i 2008. Uskoro e po eti s proizvodnjom i etvrtog modela. U lipnju e tvornica dose i svoj puni potencijal proizvodnje, tj. 44 vozila na sat u 2 ekipe. S više od 60.000 prodanih primjeraka u svibnju, tržišni udio DPCA prelazi 4,5%. U 5 mjeseci ove godine, tržišni udio DPCA iznosi 4,2%, što odgovara prodaji od više od 285.000 primjeraka. U Kini, najuspješniji modeli DF Citroën su C-Elysée i C-Quatre, dok DF Peugeot najviše prodaje model 308, potom 3008, 301 te 2008. Ovi rezultati potvr uju dinamiku uspješnosti DPCA, a predvi a se da e prodaja nadmašiti najavljeni cilj od 650.000 prodanih vozila u 2014. godini u Kini.

Citroën C-Zero na reliju elektri nih vozila

Citroën C-Zero nastupio je na reliju elektri nih vozila “Nikola Tesla EV Rally Croatia 2014” koji se održao od 27. do 31. svibnja 2014. Duljina rute bila je cca 850 km u pet dana, a prosje na udaljenost izme u etapa 160 km. Reli je zapo eo s diplomatskom utrkom veleposlanika u Hrvatskoj od Rovinja do Pore a u utorak, 27. svibnja. Citroën C-Zero vozila je francuska veleposlanica u Hrvatskoj, g a Michèle Boccoz. Automobil je startao iz Rovinja, a vozio je kroz Pore , Pazin, Labin, Opatiju, Njivice, Karlobag, Sta-

rigrad Paklenicu, Zadar, Gra ac, Smiljan, Plitvi ka Jezera sve do Zagreba. Završna sve anost održala se na zagreba kom Jarunu u subotu, 31. svibnja 2014. Marka Citroën jedna je od rijetkih koja u svojoj ponudi na hrvatskom tržištu ima i elektri ni Citroën C-Zero, koji koristi Full Electric tehnologiju, koja omogu ava jednostavnu i smiruju u vožnju uz visok nivo udobnosti i sigurnosti, a sve uz 0% emisije štetnih plinova. Tih, živahan i upravljiv, performantan zahvaljuju i svom elektri -

nom motoru koji razvija 67 KS, ovo kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, može primiti etiri putnika. Citroën se smjestio u sam vrh proizvo a a automobila u pogledu niske emisije ispušnih plinova, s prosje nom emisijom od samo 123,9 g/km CO2. Da se ekologija ve danas isplati, marka Citroën dokazuje nude i gamu modela i motorizacija s vrlo niskom emisijom ispušnih plinova, što ve danas pomaže u o uvanju okoliša i smanjenju potrošnje goriva.

Sportski vizualni paket uz Mazdu CX-5 i Mazdu6 Mazda Motor Croatia pripremila je paket atraktivnih vizualnih i prakti nih dodataka, koji su dostupni uz modele CX-5 i Mazda6 kao dopuna serijskim paketima Challenge i Attraction uz sve opcije pogonskog sklopa. Sportski Vizualni Paket (SVP) za Mazdu CX-5 sadrži: 17” aluminijske naplatke u titan sivoj boji, dekorativnu zaštitu prednjeg i stražnjeg branika, LED dnevna svjetla, ukrasnu letvicu ruba prtljažnika, LED osvjetljenje prtljažnika i svjetlo dobrodošlice u unutrašnjosti, automatsko preklapanje retrovizora, tepihe 'Luxury' te kadicu prtljažnika.

Sadržaj paketa (SVP) sli an je i za Mazdu6: prednji spojler, diskretni spoiler na poklopcu prtljažnika (krovni spoiler uz izvedbu Wagon), automatsko preklapanje retrovizora, ukrasna letvica ruba prtljažnika (Wagon), LED osvjetljenje prtljažnika i svjetlo dobrodošlice, tepisi 'Luxury' te kadica prtljažnika. Cijena Sportskog Vizualnog Paketa za stranke je 10.000 kuna s uklju enom ugradnjom. Paket se može naru iti uz nova vozila prije isporuke, no mogu a je i naknadna ugradnja na ranije isporu ena vozila po istoj cijeni.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

6. lipnja 2014.

Tehnologija ( +

)% ( * ,-

!"#$%

&2( '/ +,$ # 4.( ) * ! $ 0- - 5(

2 6 ( 7(

' (

$$$ % &

' ( %) %)() % %

+,$ # &2( '/ - %& 2 ( ) (3

+,$ # -.

#$ $/ 0'1 %& 2 ( ) (3

!"#$%

+,$ # #$ ( 3 %& 2 ( ) (3

Samovode e vozilo automobil budu nosti! Google je do sada kod izrade svojih samovode ih automobila posudio Toyotine i Lexusove modele, a po etkom lipnja je kompanija prvi put predstavila vlastiti automobil kojim e upravljati isklju ivo ra unalo. Ovim automobilom, koji je joĹĄ u azi testiranja, upravlja ra unalo, a dosadaĹĄnja testiranja ovog vozila proĹĄla su bez ikakvih problema s obzirom na to da mu je brzina ograni ena na 40km/h, kako bi â&#x20AC;&#x153;mo-

zakâ&#x20AC;? automobila imao viĹĄe vremena za reagiranje na prepreke u voĹžnji.

Ovaj automobil je posljednji projekt Googlea X, divizije kompanije kojom

upravlja Sergey Brin, u kojoj se razvijaju revolucionarni proizvodi koji bi mogli promijeniti budu nost. Google bi trebao nakon testiranja ovog automobila s partnerima po eti s razvojem za komercijalnu upotrebu. Ovaj automobil trebao bi biti sigurniji u odnosu na automobile kojima upravljaju ljudi - iz Googlea kaĹžu kako bi se zahvaljuju i njihovim automobilima broj prometnih nesre a sa smrtnim posljedicama smanjio za 90%. (izvor: giga.geek.hr)

U Samsungu pametni telefon pokretan Tizenom Samsung je danas sluĹžbeno predstavio Samsung Z, svoj prvi pametni tele on pokretan Tizen operativnim sustavom, navode i kako Ĺžele malo smanjiti ovisnost o Googleovom Androidu. U po etku e ovaj model biti dostupan u Rusiji, i to po etkom ljeta, a kompanija ga planira plasirati i na druga trĹžiĹĄta kasnije ove godine. Osim ĹĄto Z ima vlastiti operativni sustav, Samsung je u

ovaj ure aj ugradio 4,8â&#x20AC;? Super AMOLED 720p ekran. Isti je pogonjen etverojezgrenim procesorom radnog takta 2,3 GHz u z 2 GB r ad ne i 16 GB interne memorije.

Kapacitet baterije je isti kao i kod Galaxyja S5, a iznosi 2600 mAh. Z e tako er imati senzor otiska prsta, a tu su i kamere - straĹžnja od 8 i prednja od 2,1 megapiksela. Samsung se hvali kako njihov novi Tizen tele on ima brĹže vrijeme podizanja i u inkovitiji multitasking. Cijena ure aja joĹĄ nije poznata. (izvor: giga. geek.hr)

#$$ #$ () *! #$ %& "

! " #$$ %& " #$

& ' ! " #$ () *! #$ %& "

!" !

Fotografska promocija hrvatskih ljepota u svijetu â&#x20AC;&#x153;Snaga svake ideje proizlazi iz energije njenog stvoritelja. Isto tako, snaga svakog ovjeka pronalazi korijene u vjeri i spoznaji samoga sebe. Sve velike ideje proizlaze iz samosvijesti i samospoznaje njenog tvorca i njegove sposobnosti da tu ideju i sebe predstavi svijetu. PoĹĄtuju i i u e i od drugih, te ideje i njihovi tvorci postavljaju putokaze koje treba slijediti, te definiraju i svoju proĹĄlost skiciraju nacrte budu nostiâ&#x20AC;?, govori i piĹĄe otogra Marko Vrdoljak na svojoj web stranici za dobrodoĹĄlicu i uvod u svijet iznimnih otogra skih postignu a. Marko Vrdoljak je izme u ostalog viĹĄestruko nagra ivan pro esionalni otogra i snimatelj, autor sluĹžbenog filma, otomonografije i otoarhiva jedinstvenog arhipelaga i Nacional-

nog parka Brijuni. Do sada je uz brijunsku objavio joĹĄ sedam otomonografija: â&#x20AC;&#x153;Zagreba ka Ĺžupanijaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nacionalni park Brijuniâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nevjerojatna Hrvatskaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nerezineâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Zagrebâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;LoĹĄinj Archipelagoâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Veli ina skromnogaâ&#x20AC;?, a trenutno radi i na nekoliko novih otogra skih i filmskih projekata. Dio me imurske publike upoznao se s njegovim radovima na otvorenju izloĹžbe â&#x20AC;&#x153;Moj komadi zemljeâ&#x20AC;? u Centru za posjetitelje u KriĹžovcu, gdje se joĹĄ uvijek mogu pogledati njegove otografije. Ne stignete li do KriĹžovca, prosur ajte internet stranicom www. markovrdoljak.co.m

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 06.06. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra GET Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 06.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:15 TV prodaja 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:40 Mali oglasi 17:45 TV prodaja 18:00 Županijske teme 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:05 Dokumentarni program 22:00 Pri e iz svijeta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 07.06.

NEDJELJA, 08.06.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Veliko platno (r) 13:30 Dom 2 (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Planet Croa a 22:00 Vijes dana 22:20 Lifestyle 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 07.06.

NEDJELJA, 08.06.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra (R) TV PRODAJA Eurobox (R) Pressica Tajne uspjeha TV prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 13:50 Mali oglasi 14:00 TV prodaja 14:15 Glazbeni izazov (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Druga strana (R) 15:25 Mali oglasi 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata sata 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 7. Dje ja smotra me imurske popevke 21:10 Kartuline z mika 21:40 Dali B. Show 22:10 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik(R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Zajedno (R) Velike tajne malog vrta (R) 09:00 TV prodaja 09:15 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 09:25 Mali oglasi 09:30 Hrana i vino 10:30 TV prodaja 10:45 Ku onica (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:30 Kartuline z mika (R) 15:00 7. dje ja smotra me imurske popevke 16:10 Glazbeni izazov (R) 16:40 Iz fundusa galerije ge ra ma (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:00 Mali oglasi 18:05 U svjetlu vjere 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:50 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 Županijske teme (R) 21:30 Kam 2014 22:25 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 09.06. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Dali B. Show (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 Zajedno (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 10.06. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 10.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

14:00 14:05 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 02:00 02:01

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Sportski zoom (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV prodaja Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Mali oglasi Koktel (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Mužikaši i pajdaši TV prodaja Zastupni ki klub VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV Vijes TV Ordinacija Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 11.06. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 11.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Mali oglasi 14:30 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Dali B. Show 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:05 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 12.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 12.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Global 3000 (R) 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana, emisija o ravnopravnos spolova 20:35 Dali B. Show (R) 21:05 S koncertnih pozornica 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

KONCERT GODINE U DISKO KLUBU “ŠAMPION”

Megakoncert Lepe Brene u Domašincu! Disko klub “Šampion” sprema koncert koji se ne propušta – megakoncert Lepe Brene. Srijedu 18. lipnja rezervirajte za ovaj spektakl godine za koji je ve sada velika navala za ulaznice. Karte za koncert krenule su u pretprodaju, a nabaviti ih možete na sljede im mjestima: cafe-bar “Millenium” akovec, disko klub “Šampion” Domašinec, cafe-bar “Jama” Mursko Središ e, cafe-bar “Old City Pub” Varaždin, ppizzeria “Modena” Domašinec, cafe-bar “Petica” Mala Subotica, cafebar “Street” Prelog, Frizerski salon “MELI” Lendava, cafe-bar “LaStoria” Hotiza, Gostilna “Jaklin” renšovci, Gostilna “Vrtnica” Lipovci, cafe-bar “Šic” Bar Ljutomer i kavana “Ivana” Ivanec. Ulaznice se do 17. lipnja prodaju po 100 kuna, a na dan koncerta e biti 120 kuna. VIP ulaznice su 200 kuna, a VIP ulaznice na dan koncerta 250 kuna. Ulaz na koncert bit e mogu od 21.30 sati. Legenda Balkana i najpopularnija izvo a ica ex-ju prostora jam i sjajnu zabavu i ludu atmosferu.

FORMULA 13

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

"Fio show", od 20 sati do 23 sata U prošlotjednoj zabavnoglazbenoj emisiji “Fio show” glazbeni gosti bilu su grupa “Mystic”, koja dolazi iz okolice Jaske. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim doga anjima

kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Nisu izostali ni recepti za zdrav život stalnih sponzora emisije iz Zdravog kutka, Kralja ešnjaka i Kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i Vi!

1 A Sky Full Of Stars COLDPLAY 2 Back In The World Again DAVID GRAY 3 Postcards JAMES BLUNT 4 Come With Me Now KONGOS 5 West Coast LANA DEL REY 6 Around Town THE KOOKS 7 The Breakdown PRINCE 8 Love Never Felt So Good MICHAEL JACKSON & JUSTIN TIMBERLAKE 9 Saideira SANTANA ft. SAMUEL ROSA 10 Headlights EMINEM ft. NATE RUESS 11 I Want To Drag You Around BLONDIE 12 Better Man PAOLO NUTINI 13 Ain’t It FunPARAMORE 14 Black Saturday MANDO DIAO 15 You & I ONE DIRECTION

Top Hit List 1 GRETTA Geby - Malena TOPftLISTA DOMA IH 2 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 3 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 4 VATRA - Tango 5 SEVERINA - Brazil 6 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao 7 PSIHOMODO POP - Bejbi 8 JELENA ROZGA - Okus mentola 9 SILENTE - Morski ljudi morske žene 10 DETOUR - Daleko 11 ENI - Prekrasan dan 12 IVANA BANFI , ELLA & MINEA Na Jadran 13 IVAN ZAK - Usne varane 14 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 15 RADIO LUKSEBURG - Kako dobar dan

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

6. lipnja 2014.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

GRILL KOBASICE PODRAVKA

19,99 kn 500 G (1 KG=39,98 KN)

COCA COLA

13,99 kn 2x1,5 L (1 L=4,66 KN)

PIVO PAN RADLER LIMUN

14,99 kn 2 L (1 L=7,49)

PIVO

11,99 kn 1L

TRAJNO MLIJEKO MVP 2,5 % M.M.

EXTRA MILK

12,99 kn 220 G (1 KG=59,05 KN)

4,99 kn 1L

PONUDA VRIJEDI OD 05.-18.06.2014.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

KUGLANJE NAJBOLJA hrvatska kugla ka družina zamalo ispala u etvrtfinalu kupa u akovcu

POVRATAK najbolje me imurske gimnasti arke na SK-u u Portugalu

Tijana Tkal ec peta u preskoku Iako je zbog ozljede propus la neka ve a natjecanja jekom prvog dijela sezone, gimnas arka kluba “Marijan Zadravec Macan” akovec, Tijana Tkal ec vra la se nakon ozljede te u Portugalu izborila nale. Tek nekoliko dana nakon završetka Europskog prvenstva u So ji, prvog od dva velika natjecanja godine koja su pred najboljim svjetskim gimnas arima uz Svjetsko prvenstvo u listopadu, oni najspremniji snage su odmjerili i na natjecanju Svjetskog kupa u portugalskoj Anadiji. Me imurske boje tamo je branila lanica seniorske reprezentacije Tijana Tkal ec, koja je prvog dana šestom

ocjenom kvali kacija 13.300 izborila top osam i nale na spravi preskok. Nešto bolju vježbu prikazala je u nalu, gdje se u kona nici s ocjenom 13.412 plasirala na 5. poziciju. Na prve tri pozicije plasirale su se Slovenka Teja Belak, koja je s ocjenom 14.112 pomela konkurenciju, te Elisa Haemmerle i Ana Filipa Mar ns. Spomenimo da je Tijana bila jedna od e ri hrvatskih predstavnika koji su izborili nale. Kris jan Vugrinski bio je 6., a Leonardo Kušan 8. na konju s hvataljkama, dok je Marijo Možnik potvrdio svoju nadmo na pre i, osvajanjem srebrne medalje s 15.150 bodova. (mg)

Željezni ar na pragu senzacije U etvrtfinalnom susretu hrvatskoga kugla kog kupa, mom ad akove kog Željezni ara bila je na pragu prave senzacije. Ugostili su višestrukoga državnog prvaka, europsku mom ad Zapreši a, te susret izgubili doslovno u posljednjem hicu. S obzirom na rang natjecanja i kvalitetu jedne i druge ekipe, u najavama kup susreta, za avorita iz Zapreši a dvoboj u akovcu trebao je biti više revijalan ili na nivou nešto ja eg treninga. No doma i drugoligaš neugodno je iznenadio gostuju eg prvoligaša. Tijek utakmice nagovještavao je izjedna en susret u kojem je prepuno gledalište akove ke kuglane moglo uživati prakti no od prve do posljednje kugle. Dosad neporažena mom ad lako je mogla pasti na akove koj stazi. Nakon posljednje ba ene kugle, sema or je neumoljivo pokazivao 5-3 uz 22 unja viška za Zapreši . Me utim, prolazak na završnicu odlu ila su zapravo samo 2 drva i upravo je toliko nedostajalo akov anima da prirede iznena enje godine. Specifi na pravila ovog natjecanja koja se ogledaju u odigravanju samo jednog susreta, kojem je doma in nižerangirani klub, a gdje kod neriješenog rezultata u poenima o prolasku odlu uju setovi, bila su jaka karta na koju je Željo igrao znaju i da mogu gostima ukrasti etiri duela.

KK Željezni ar odigrao je sjajan me protiv neprikosnovenog vladara hrvatskog kuglanja

Falilo je samo malo sre e - Mi smo se nadali da emo parirati Zapreši u, to smo uspjeli. Znali smo da su oni apsolutno najbolja ekipa u Hrvatskoj, nisu imali nijedan poraz, tako da smo dali sve od sebe, ciljali na neriješeni rezultat, a i to smo uspjeli, no eto nismo imali sre e na samom kraju. Nama je to veliki uspjeh, sama injenica da smo stigli toliko daleko, nadamo se

da se vidimo s njima što prije, no ne u kupu ve u prvoj ligi, rekao je s igrom itekako zadovoljan doma i trener Zvonimir Žini . U samoj završnici pokazalo se da zaista stoji ona poslovica da je u sportu lopta okrugla, Turk je izgubio poen s 562-563, odigravši loš zadnji set od svega 128, Zapreši je stoga odnio pobjedu od 5-3 te putuje na Final-Four. Svi e zasigurno pamtiti tu posljednju kuglu, s

obzirom na ukupne rezultate obiju mom adi (3459-3481) Željezni ar ekipni minus od 22 unja može tražiti u kiks setovima Košaka (117) i Graši a (119), ali i u kona nim u incima dvojice bivših viceprvaka Hrvatske u svojim redovima, Košaka (555) te Turka (562). Ruku na srce, rezultat Zapreši a je daleko ispod njihovog nivoa, ali to je u svakom slu aju barem djelomice i zasluga pritiska koji je Željezni ar tijekom cijele utakmice vršio nad njima. A ne toliko davno, u prvoligaškom prvenstvu Zapreši je savladan u akovcu, pa su utakmicu odradili s velikim oprezom. - Pobjeda je o ekivana, no uz pravi triler. To su ari i draži kupa gdje drugoligaši imaju tu prednost da mogu igrati na doma oj kuglani. I ve se tu smanjuje razlika izme u omje-

Nakon posljednje ba ene kugle semafor je neumoljivo pokazivao 5-3 uz 22 unja viška za Zapreši . Me utim, prolazak na završnicu odlu ila su zapravo samo 2 drva i upravo je toliko nedostajalo akov anima da prirede iznena enje godine ra snaga prvoligaša i drugoligaša. Mi smo znali da e ovdje za nas biti teška utakmica, zadnji naš susret u akovcu bio je prvoligaški, ali i nesretan za nas, izgubili smo za nekoliko unjeva. O ito je su eno da se ovdje igraju teški susreti, rekao je Darko Orši , trener i tajnik KK Zapreši . (mg, oto: zv)

6. lipnja 2014. NOGOMET ME IMURSKI nogometni savez u neugodnoj situaciji

Sve se opet zakuhalo oko liga, ništa se još ne zna Opet se zakuhalo u nogometnom miljeu Me imurja. Zbog toga je ju er Me imurski nogometni savez održao sastanak s predstavnicima klubova III. HNL-sjever i I. ŽNL na temu Me užupanijske, odnosno Premier lige MNS-a. Stav ve ine klubova i MNS-a je da više nema smisla formiranje Me užupanijske lige koju sada zah jeva Nogometni savez Varaždin, jer je MNS donio odluku o izgledu liga, a nova promjena bi dovela do mnogobrojnih iskra i iskrica. Me u m, sve nije baš jednostavno, jer bode u o i dopis Hrvatskog nogometnog saveza koji je o ito pod pri skom varaždinskog lobija s snuo MNS da ipak ponovno razmisli o formiranju Me užupanijske lige, pa ak se prije i sankcijama. Evo dijela dopisa: „Izvršni odbor HNS poziva Me imurski nogometni savez da sudjeluje u formiranju me užupanijske nogometne lige s Nogometnim savezom Varaždin u natjecateljskoj godini 2014./2015. U suprotnom e Hrvatski nogometni savez, na žalost, morati poduzeti potrebne ak vnos da osigura poš vanje sporazuma i svojih odluka.“ Po tom dopisu najbolje se vidi što zna i da MNS više nema predstavnika u IO HNS-a, jer o ito nema tko na službenom sastanku pobi argumentaciju MNS-a da je Varaždinski savez bio taj koji je usprkos tome što ima samo dva predstavnika u III. HNL-sjever inzis rao da Me užupanijska liga ( etvrti rang natjecanja) bude formirana po principu 7:7 i da svaki klub mora ima dovoljno mla ih kategorija. Varaždinci su uspjeli ispri ati samo svoju pri u, dobili saveznike i u nekim me imurskim klubovima i cijela stvar se „zakotrljala“. Dogodila se ona naša dobro poznata situacija „tko te kruhom, ti njega kamenom“, jer MNS je trebao prema stanju stvari traži proporciju od 10:4 klubova u Me užupanijskoj ligi, a ne 8:6 u korist me imurskih klubova, da bi sad ispao „onaj tko se pro vi etvrtoj HNL“. Iako predsjednik Kljaji tvrdi da je u me uvremenu sve riješio s vodstvom HNS-a i da ne e bi

Nije lako elnim ljudima MNS-a u ovakvim nesre enim odnosima u hrvatskom nogometu sankcija ni prema Savezu, ni prema klubovima ako odbiju Me užupanijsku ligu, ostaje pitanje ho e li to bi zaista tako dok takve odluke nema na papiru. A s obzirom da u ovom trenutku u HNS-u ništa nije važno osim SP-a, sve je mogu e, bez obzira što tajnik Darko Jambrovi ima brojne dokumente o tome tko je zapravo sabo rao Me užupanijsku ligu dok je još bilo vrijeme za formiranje liga, a ne sada kad to izgleda kao cirkus.

Varaždinski savez uzburkao duhove u Me imurju Novi sustav natjecanja koji je odre ene od strane Me imurskog nogometnog saveza, odnosno formiranje Premier lige, tako je „pet miniran od strane Varaždinskog nogometnog saveza koji pokušava nametnu Me užupanijsku nogometnu ligu, iako je ranije bio protiv. Najmanje dva me imurska kluba, a Polet iz Svetog Mar na na Muri (uz ogradu da traže ligu 10:4) i Grani ar iz Kotoribe (koji bi prema stavu Roberta ižmešije ina e sportskog direktora Podravine iz Ludbrega, igrao u svakoj me užupanijskoj ligi, pa makar bio i jedini me imurski predstavnik (!?)) prihva li su „ba enu rukavicu“ varaždinskog saveza koji je zaobilaze i MNS poslao izravno ponudu bivšim hrvatskim tre eligašima i lanovima ŽNS da se ipak formira Me užupanijska liga po modelu: 8:6

55 GODINA ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Šuker estitao ro endan Me imurski nogometni savez osnovan je 30. svibnja 1959. godine. Danas okuplja 94 kluba s više od 6 500 registriranih nogometašica i nogometaša, a ponosna na te zavidne brojke, krovna me imurska nogometna organizacija proslavila je 55 godina postojanja, uz podršku posebnog gosta, Davora Šukera. - Ponosan što imamo ovakav savez danas, toliko brojan i uspješan. Ovo je prilika da se osvrnemo na sve pos gnute rezultate, ali i da pogledamo gdje je naš nogomet danas, što treba napravi , rekao je Mato Kljaji , predsjednik Me imurskog nogometnog saveza. Veliku obljetnicu u savezu su proslavili sve anom Skupš nom, na kojoj je uz predstavnike doma ina sudjelovala i delegacija Hrvatskog nogometnog saveza na elu s predsjednikom koji je u Prelogu istaknuo važnost o uvanja sportske povijesti, te Prelog opisao kao grad nogometa, a Me imurje kao pravi nogometni kraj. Svojim dolaskom samo je potvrdio kako me imurski nogomet i dalje ima velik utjecaj u hrvatskom sportu, te da, iako nemamo predstavnika u Izvršnom odboru, HNS nije zaboravio na jednu od “sportskijih” županija. Tijekom svog posjeta, Šuker je posje o nogometni stadion u Prelogu, koji je u završnoj fazi izgradnje, te se ovih dana tamo o ekuje postavljanje rolane trave. Plan otvaranja je u petak 25. srpnja kada bi u goste trebala s i veteranska reprezentacija Vatrenih s

brojnim pozna m nogometnim imenima u svojim redovima. Otvaranje bi bila završnica Ljetnih no i grada Preloga koje po inju 16. srpnja i tradicionalnog malonogometnog turnira koji e se ove godine igra u svom 34. izdanju. - es tao bi me imurskom savezu na ro endanu, vjerujem da u ovim teškim trenucima savez mora gleda na budu nost, a ovdje to i vidim preko rada s djecom. Ulažemo u tu mladost, zato je i hrvatska liga toliko dobra, zato imamo uspješnu reprezentaciju. To je višegodišnji projekt, ne dolazi preko no i. Ovo mi je stoga draga baza, esto sam ovdje gdje pratim pozitivan primjer – rekao je prilikom posjeta Davor Šuker, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. (mg)

SRC Rogoznica u nastajanju Ujedno spomenimo kako su u akovcu predsjednika saveza do ekali predstavnici Nogometnog kluba Vu e nec Jeronim Mohari i Vlado Vabec, koji su mu predo ili svoje planove i projekte vezane uz Sportsko rekreacijski centar Rogoznica. U Vu e ncu je ve jako puno toga napravljeno, a sada slijedi izgradnja objekta. Šuker je najavio pomo HNS-a te najavio da e na otvaranju sudjelovati i neka od nogometnih reprezentacija Hrvatske.

u korist me imurskih klubova koji su još od zime susjedi konstantno odbijali. I sve se zakuhalo. S obzirom da su mnogi klubovi u županijskim ligama prvenstvo ve pred dva-tri tjedna smatrali gotovim, osim nekoliko klubova I. županijske lige koji su po eli veliku borbu za ulazak u Premier ligu, nova mogu nost formiranja Me užupanijske lige Varaždin- akovec uzburkala je itekako duhove. Nakon što je donekle stabiliziran sustav natjecanja u I. i II. HNL, Hrvatski nogometni savez nikako da prona e prava rješenja za amaterska natjecanja

od III. HNL nadalje, a kvaliteta nogometa, posebice zbog odlaska velikog broja nogometaša u susjednu Austriju (više od 50 iz Me imurja) svake godine je sve slabija i slabija, pa postaje upitno moraju li se uop e amaterske lige koje postaju rekrea vne zapravo i igra na nivou više regija ili pak je zapravo sasvim dostatno da to bude unutar županija. Tako er, upitno je može li i kakva biti suradnja izme u dva susjedna saveza, nakon što Varaždinski nogometni savez prak ki „iza le a“ radi Me imurskom nogometnom savezu, a preko HNS-a.

Klubovi se do ponedjeljka, 9. lipnja do 12 sati mogu o itovati žele li podrža stav Izvršnog odbora o neformiranju me užupanijske lige ili žele od sljede e sezone igra reginalnu ligu. Ako ne e biti dovoljno zainteresiranih tu pri a i pravno završava te se u savezu i klubovima svi mogu posve pripremama za narednu sezonu u Premier ligi te prvoj, dvjema drugima, te jedinstvenoj tre oj me imurskoj nogometnoj ligi. Prema sporazumu u formiranju lige u lanku 9. stoji da se liga ukida u slu aju nedovoljnog broja sudionika. (dz, mg)

6. lipnja 2014.

NOGOMET NK SPARTAK MALA SUBOTICA slavi veliki jubilej

Prvi dio u znaku utakmica s reprezentacijama Me imurja ak u dva dijela Nogometni klub Spartak Mala Subo ca proslavit e zlatni jubilej - 50. godišnjicu od osnutka kluba i tom prigodom u lipnju i srpnju priprema obilježavanje proslave uz brojna doga anja. Prvi dio zapo inje ve sljede i etvrtak 12. lipnja kad je predvi eno otvorenje Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu i utakmica Brazil – Hrvatska. Fešta po inje u šatoru postavljenom kraj igrališta u Maloj Subo ci uz besplatan grah, velik izbor pi a te organizirano gledanje utakmice na velikom ekranu. Idu i dan u petak 13. lipnja utakmicu e odigra mla e generacije NK Spartaka protiv NK Podravine iz Ludbrega. Za taj dan zakazana je i sve ana sjednica kluba u Domu kulture Mala Subo ca povodom 50. Obljetnice, na koju su pozvani svi bivši predsjednici, bivši i sadašnji igra i, navija i i simpa zeri. Uz prigodan program i slikovnu prezentaciju ljudima zaslužnim za doprinos i promicanje kluba podijelit e se prigodne nagrade. Nakon sjednice organiziran je besplatan gulaš te fešta pod šatorom uz grupu Zabranjena zona. U subotu 14. lipnja na rasporedu je turnir mla ih uzrasta U-15 koji po inje od 9 i traje do 16.30 sa . Nakon toga u 18 sa veterani NK Spartak igraju prijateljsku utakmicu sa selekcijom veterana Me imurja. Fešta se nastavlja pod šatorom uz „živu“ muziku. U ponudi e bi brojna jela sa roš lja. U nedjelju 15. lipnja odigrava se turnir mla ih uzrasta U-7 i U-8 od 9 do 16.30 sa . Od 18 sa seniori NK Spartaka odigra e prijateljsku utakmicu pro v selekcije seniora Me imurja, a svi se nakon utakmice sele pod šator na zabavu uz Vulkan bend koji tog dana proslavlja svoj jubilej 35 godina postojanja.

NK ME IMURJE osvojilo u ovoj sezoni dvostruku titulu – prvaka III. HNL - sjever i pobjednika Kupa MNS-a

Dvostruka kruna uvijek je nešto posebno PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: ZLATKO VRZAN Pred tristotinjak navija a jednog i drugog kluba, nakon odigranog uzvratnog susreta finala kupa Me imurskog nogometnog saveza, nogometaši Me imurja proslavili su dvostruku krunu – osvajanje kupa, ali naslov prvaka II. HNL – Sjever. Nakon što su u prvoj utakmici stekli prednost rezultatom 3:2 u Palinovcu, Nogometni klub Me imurje akovec istu je samo potvrdio pobjedom na akove kom stadionu. Bili su bolji od Mladosti 2:0. Gostuju a mreža na eta je u 18. minuti kada je precizan Dodlek iz slobodnog udarca. Pogodio je pre ku, a lopta se od le a vratara Saka a odbila u gol. Valja spomenuti kako je golman Mladosti svih 90 minuta odra ivaju odli nu zada u, te spašavao sigurne lopte koje su me imurski nogometaši uputili prema njemu. No u 33. minuti nije si mogao puno pomo i, kada je Dodlek srušen, a sudac Horvat dosu uje kazneni udarac. Realizirao ga je kapetan Golik za 2:0, ime je kona an rezultat postavljen pola sata prije kraja susreta.

TABLICA

NK Me imurje proslavilo je dvostruku titulu

Palinov ani su pružili dobar otpor u finalu

bija Podgorski za solidnih 4:2. No ni na tome mladi igra Me imurja nije stao, upisao je hat-trick u 74. minu te u potpunos slomio gostuju u obranu. Iako su 10 minuta mreže mirovale, u samoj završnici pala su još dva gola, po jedan na svakoj strani. Stojkov je sada taj koji upisuje hat-trick nakon odli ne igre, smanjuje na 5:3, a u 90. minu Skoliber zabija za kona nu pobjedu Me imurja – 6:3. Prisje mo se, i u prvom susretu u Kotoribi akov ani su slavili rezultatom 3:2, te zasluženo obranili tulu juniorskog prvaka Me imurske županije.

6. srpnja ugoš uju Spartak Zlatibor Voda iz Subotice Drugi dio proslave i program obilježavanja zapo inje od petka 4. srpnja kad se održavaju Dani op ine Mala Subo ca u organizaciji NK Spartak. Predvi ena je sjednica Op inskog vije a, a nakon toga zabava uz bend uživo pod šatorom ispred Doma kulture. Idu i dan u subotu odigrava se cjelodnevni op inski turnir nogometnih klubova op ine, a nave er je nova fešta uz muziku. To ka na „i“ obilježavanja 50. godišnjice kluba je dolazak u Malu Subo cu trenutno šestoplasirane ekipe u srpskoj Jelen Super Ligi, kluba s kojim se NK Spartak pobra mio 19.03.1974. godine i s kojim je odigrao prije rata dvije prijateljske utakmice. Naravno, rije je o prvoligašu FK Spartaku Zla bor Voda iz Subo ce koji e na igralištu Jagodiš e u Maloj Subo ci uz velik interes hrvatske i srpske javnos po prvi puta nakon rata gostova u Hrvatskoj i na poziv NK Spartaka odigra prijateljsku utakmicu u nedjelju 6. srpnja. To e zasigurno bi i utakmica i posjeta kakvu Spartak ve dugo ne pam .

- Ponosan sam na svoju ekipu, ove su sezone ostvarili sve zacrtane ciljeve te pokazali da im nema ravnih u svim natjecanjima u kojima smo se predstavili. Sezona je bila duga, III. Liga naporna i neizvjesna, no sretan sam da smo i danas s zadnjim atomima snage izdržali I uzeli još jedan naslov – rekao je vidno zadovoljan Mario Kova evi , trener NK Me imurje akovec. - Palinov ani su uvijek neugodni u kupu, lako iznenade protivnika. Nešto smo lošije odradili utakmicu u gostima, no dali gol više nego prošle godine, a kod ku e samo potvrdili nadmo – objasnio je jedan od ponajboljih me imurskih nogometaša, Roberto Skoliber. - Uvijek je teško ponoviti rezultat iz protekle sezone, kada se tako visoko digne letvica. Ali evo ostvarili smo to. Me imurje je apsolutno najbolja me imurska ekipa, no možda bi im bolje parirali da nemamo dosta ozljeda i danas nešto manje igra a na raspolaganju nego ina e – dodaje Josip Šegovi , trener NK Mladost Palinovec.

Nažalost bez licence za II. HNL Osvajanje me imurskog kupa ujedno je bila prilika da akove ka mom ad

NK AKOVEC

RIJEKA - TRNAVA 0:1 (0:0) Rijeka – stadion Kantrida. Gledatelja: 50. Sudac: Goran Brusi ( avle). Strijelac: 0:1 Lon arek (90.min). Trnava: Domjan, Klari (46. Njari), Lon arek, Horvat, Cicijelj, Videc, Korpar (82. Zeli ), Požgaj, Grabar, Frani , Trstenjak. Trener: Nikola Markan.

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

20 19 20 17 17 15 15 15 10 10 10 10 9 7 5 0

6 8 4 7 6 7 5 4 7 6 6 3 3 3 5 2

4 3 6 6 7 8 10 11 13 14 14 17 18 20 20 28

90 – 25 81 – 32 96 – 26 82 – 21 81 – 36 88 – 45 66 – 32 60 – 58 52 – 50 48 – 51 46 – 57 35 – 67 44 – 67 42 – 83 47 – 87 15–238

65 65 64 58 57 52 49 49 37 36 36 33 30 23 20 2

pred svojom publikom proslavi osvajanje dvostruke krune. Nakon što su u nedjelju svladali akovec i time potvrdili titulu prvaka tre eligaškog društva, slavlje u kupu bila je samo to ka na i jedne od uspješnijih sezona kluba u proteklim godinama. Dvije sezone zaredom ekipa je izborila na terenu II. HNL, no ostali su bez licence. U klubu se ipak nadaju kako bi rang više mogli zaigrati u sezoni koja dolazi. - Uprava na elu s predsjednikom Uršani em itavu sezonu radi sve kako bi mi u ekipi bili u potpunosti zadovoljni i rastere eni ostvarivali zacrtano. U tome su uspjeli, pa ne sumnjam da e razrješiti i pitanje ulaska u drugi rang hrvatskog nogometa, izgledno je da emo igrati zasluženu II. HNL, jer smo ve prerasli III. Ligu – naglasio je vratar Me imurja, Dean Ša ari koji je u prvenstvu primio samo 25 golova. Baš kao i prošle sezone, finalisti Mladost i Me imurje plasmanom u završnicu izborili su pretkolo hrvatskog nogometnog kupa. Protivnike e mom adi saznati u kolovozu, kada e se u Hrvatskom nogometnom savezu održati ždrijeb. Dok akov ani o ekuju lakšeg protivnika za otvaranje i nešto mirniji prolazak dalje, u taboru ekipe iz Palinovca priželjkuju dolazak neke atraktivne ekipe, koju su uvjereni da mogu slomiti, za svoju publiku i igra e. Prisjetimo, Me imurje je prošle sezone stiglo do osmine finala, gdje su tijesno poraženi kod ku e protiv prvoligaša Osijeka.

ŽENSKI NOGOMET

Sljede e sezone bit emo prvi! - Mi smo s njim imali dobre odnose, on je pokrenuo ovo danas, cilj je bio spasiti klub, s njim kao tajnikom. Me utim, ovjek je jednostvno nestao, s klju evima, kompletnom dokumentacijom, ali ak i s knjižicama igra a, kazao dopredsjednik NK akovca Zvonko Bratuša na pressici optužbe protiv bivšeg al e i omega u klubu D. Mikolaja. Dokumentacija koju sada imaju, te koju su prikupili je vjerodostojna, a iskoristit e je kada i ako do e do tužbe. Ujedno se u klubu pitaju gdje su novci stigli od trans era igra a. Upla ivani su

ME IMURJE BJELOVAR KOPRIVNICA MLADOST (Ž) CROATIA PODRAVINA VARAŽDIN PODRAVAC POLET (SMNM) VIROVITICA RUDAR NEDELIŠ E SLATINA MLADOST (Pr.) GRANI AR (K) ARCHEA- AKOVEC

Rezulta 30. kola III. HNL – sjever: VIROVITICA (V) - PODRAVAC (V) 1 - 2, POLET (SMNM) - BJELOVAR 0 - 1, KOPRIVNICA - SLATINA 4 - 0, CROATIA (G) - NEDELIŠ E 7 - 0, ME IMURJE - ARCHEA- AKOVEC 7 - 1, GRANI AR (K) - VARAŽDIN 0 - 7, PODRAVINA (L) - MLADOST (P) 4 - 2, MLADOST (Ž) - RUDAR (MS) 0 - 1

Juniori Me imurja tako er najbolji Juniori Me imurja u petak su osvojili me imurski nogometni kup pobijedivši u no nom susretu ekipu Grani ara iz Kotoribe 6:3. Doma i su na stadionu Mlados ve na poluvremenu imali prednost kod rezultata 2:1, golovima Skolibera i Podgorskog. Stojkov je svojim pogotkom u dva navrata lovio me imursku prednost, prvo kod 2:0, a za m i u drugom poluvremenu kada je rezultat na semaforu 3:1 golom Vuka. No pola sata prije kraja susret je više manje riješen, nakon dosu enog indirekta, samo par metara od gola svoj drugi zgoditak za-

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

na razne fiktivne ra une, osobama koje su bile u vrhu kluba, ali i klubovima te klupskoj školi koju su osnovali u tu svrhu. - Tražit emo od svih institucija, klubova, privatnih osoba koje su primile novac povrat sredstava i kaznenu prijavu. Ali vrlo vjerojatno u Zagrebu, ne u akovcu kao 2010. kada se ništa nije dogodilo – ljutito je objasnio Bratuša. Nekima bi, nakon što ne ostvari nijednu pobjedu u III. HNL – Sjever, najava kako e naredne sezone biti prvaci zvu ala preoptimisti no, no ne i elništvu akove kog kluba koje je prošli tjedan održalo još jednu presicu. U skoro vrijeme najavili su skupštinu kluba, gdje e se dogovoriti daljnji koraci, a sigurni su kako e im sljede e sezone biti lakše, jer imaju podršku saveza i nekih bivših igra a. - Idu e godine znamo da emo biti prvi i znamo da emo se vratiti u III. HNL, a kao petogodišnji cilj stavljamo povratak akovca gdje je ne toliko davno bio – u prvu ligu – sa sigurnoš u je dodao arapina. (mg)

ZAVRŠILA I. HNL (Ž)

Trnava remizirala za kraj U svom posljednjeg doma inskom susretu u sklopu ove sezone I. HNL, nogometašice Trnave iz Gori ana remizirale su sa zagreba kom ekipom Agrama. Rezultat nakon 90 minuta igre bio je 2:2 i to nakon što su Gori anke prve povele preko Cicijelj, te minimalnu prednost držale do kraja poluvremena. Me u m u nastavku su dopus le goš ama da prvo izjedna e, a nakon toga i preuzmu vodstvo, ponajviše zahvaljuju velikom broju pokrešaka i neskorištenih prilika Trnave. Zagrep anke su plus na semaforu postavile samo desetak minuta do kraja susreta, pa se inilo kako doma ima ne e posljednja ovosezonska utakmica pred svojom publikom osta u dobrom sje anju, samo tri minute prije kraja Korpar je postavila kona an rezultat utakmice, 2:2 za fer i korektnu podjelu bodova. Najboljim me imurskim nogometašicama sada preostaje za odigra još jedno kolo u sklopu kojeg e ovog vikenda gostova u Zagrebu kod ekipe Dinamo-Maksimir. I jedan i drugi sastav svoj su kona ni plasman zacemen rali – Dinamo je 4., a Trnava 5., no zanimljivo e bi vidje kakav e dvoboj za zatvaranju sezone odigra susjedi na tablici.

TRNAVA – AGRAM 2:2 (1:0) Gori an – igralište Gaj. Gledatelja: 100. Sudac: Ivan Župan (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Cicijelj (19.min), 1:1 Buka (56.min, 11m), 1:2 uri (80.min), 2:2 Korpar (87.min). Trnava: Domjan, Klari , Lon arek, Horvat, Cicijelj, Videc (62. Njari), Korpar, Grabar, Frani (75. Markan), Trstenjak, Požgaj. Trenerica: Tatjana Mesari .

Ostali rezulta 20. kola 1. HNL (Ž): Osijek – Marjan 3:0, Split – Pregrada 4:0, Rijeka Jack-Pot – Dinamo Maksimir 2:1.

TABLICA 1. Osijek

171

2. Split

3. Rijeka - Jack Pot(-3)

-1

4. Dinamo-Maksimir

-20

5. Trnava

-25

6. Agram

-44

7. Pregrada

-84

8. Marjan

-41

Parovi 21. kola 1. HNL (Ž): Dinamo Maksimir – Trnava, Pregrada – Rijeka Jack-Pot, Marjan – Split, Agram – Osijek.

6. lipnja 2014.

29. kolo I. ŽNL MNS SLOGA ( K) - PUŠ INE 0-0 AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Dragu n Novak. Delegat: Davor Drvenkar SLOGA: Mihalkovi , Šari , Dokleja, Obadi , Se an, Kosalec, Bažuli , Jambroši , Vugrinec, Zoka S (87. Ban), Zoka L, trener: Dino Vrbanec PUŠ INE: Kolar, Liber, Martan, Fegeš, Celinger, Fekonja, Terzi , Namjesnik, Ribi , Levani (70. Horvat), Mikulec, trener: Dejan Car

UKOVEC 77 - SOKOL 7-0 (2-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Sudac: Nino Škrobar, Igor Križari , Rudolf ižmešija. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Lisjak (9-ag), 2-0 Vukina (22), 3-0 Kranjec (46), 4-0 Mavri ek (52), 5-0 Mavri ek (56), 6-0 Kranjec (69), 7-0 Bradari (72) UKOVEC: Lehki, Mesari (68. Poljak), Vukovi (52. Anderlin), Hadži (46. Ga a), Periši (61. Juki ), Fran i , Belovi , Mavri ek (66. La evi ), Vukina, Kranjec, Bradari , trener: Antun Juki SOKOL: Šimuni (20. Posavec), Korpar (37. Bistrovi ), Leško (82. Hertari L), Hertari A (46. Simun), Vincek (62. Govedi ), Mikolaj L, Mikolaj M, Lisjak, Mun ar, Ruklja , Horvat A, trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Mesari , Hadži ( ukovec) Crveni: Mikola L (Sokol)

DINAMO (D) - MLADOST (I) 8-2 (3-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Bojan Juras, Dragan Hrustek, Boris Jakovljev. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Krznar (17), 1-1 Murkovi (25), 2-1 Krznar (42), 3-1 Krznar (45), 3-2 Murkovi (52), 4-2 Krznar (61-11m), 5-2 Silaj (79), 6-2 Krznar (80), 7-2 Bunc (86), 8-2 Krznar (90-11m) DINAMO: Novak, Silaj (85. Bihar), Domini , Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar, Debelec (72. Furdi), Bunc, Jakši (82. Baranaši V), Trstenjak (87. Baranaši D), trener: Marko Obadi MLADOST: Patafta, Bujan, Žvorc (73. Orehovec), Kamenar (46. Krišto ), Horvat, Leva i , Murkovi , Miki , Gugi (63. Talan), Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Bunc (Dinamo); Fran i , Leva i (Mladost)

PODTUREN - BSK 1-3 (1-2) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Dražen Jur ec, Bruno Brljak, Tihomir Kralji . Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 0-1 Šari (7), 1-1 Mravljek (12), 1-2 Paler (22-11m), 1-3 Strniš ak (75) PODTUREN: Kova i , Kolar (46. Golubi ), Škvorc D, Horvat, Balenovi , Mravljek, Sermek, Kolari , Škvorc V, Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi BSK: Sternad, Makar D (85. Trstenjak), Antolaši , Baksa, Strniš ak, Šari , Škvorc (78. Hajdarovi ), Bašek, Paler, Makar I, Mlinari , trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Horvat, Škvorc (Podturen); Bašek (BSK)

MLADOST (PALI) - DINAMO (PALO) 2-0 (0-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Turk, Lidija Kralji , Davor Šupljika. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Podgorelec (49), 2-0 Talan (64) MLADOST: Saka , Kolari (46. Tkalec), Valen (46. Možek Z), Jaluši , Križai , Kova i , Možek M, Hali (46. Pasler), Talan (77. Fileš), Podgorelec (65. Mlinarec), Cirkven i DINAMO: Štampar, Šmit, Jan ec (68. Kralji ), Hali , Mihalec, Kocijan, Klekar, Mar ec (77. Jur ec), Križai , Na (73. Pintari ), Šegovi , trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Mlinarec (Mladost); Jan ec, Hali , Šmit, Kralji (Dinamo) Crveni: Jaluši (Mladost)

SPARTAK - NAPRIJED (C) 1-3 (1-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Damir Aldi , Saša Mihali , Tomislav urila. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Fažon (20), 1-1 Glavina (24-11m), 1-2 Mar nec (52), 1-3 Režek (78) SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Sušec, Šte ar (46. Jan ec), Lovren i , Šegovi (81. Cirkovi ), Fažon, Juras, Škvorc, Zadravec, Živkovi , trener: Josip Fažon NAPRIJED: onkaš, Horvat, Šimunkovi , Bermanec (95. Sa i ), Novak, Hižman, Kemec (94. Beli ), Mar nec (89. Žvorc), Režek (85. Trstenjak), Glavina (91. Židov), Furundžija, trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Lackovi (Spartak); Novak, Glavina, Režek, Bermanec (Naprijed)

CENTROMETAL - OMLADINAC (NSnD) 5-1 (4-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Ivan Žganec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Vibovec (2), 2-0 Duman i (12), 3-0 Zavrtnik (37), 4-0 Zavrtnik (44), 5-0 Vibovec (49), 5-1 Varga (85) CENTROMETAL: Petkovi (69. Slokan), Gunc, Borko (58. Jurman N), Duman i , Pani , Casimir, Vibovec, Ba an, Zavrtnik (63. Slokan), Vince , Jurman F, trener: Dragu n Naran a OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reich, Lesjak, Toplek, Filipovi (73. Žvorc), Mlinari (17. Vugrinec), Krišto , Jurinec, Varga, Jambroši , trener: Branimir Kelkedi

ŠENKOVEC - SLOBODA (S) 1-1 (0-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Dario Bubek, Ivica Felker, Vjeran Tuksar. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Polak (56), 1-1 Pintari (58) ŠENKOVEC: Pokriva , Koren, Korent, Ban, Buhanec, Kukovec, Erdelja, Cmre njak (46. Kova evi ), Fu ko, Polak, Kanski, trener: Ivan Zobec SLOBODA: Ladi , Buhanec, Petek, Novak (77. He a), Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Vrbanec (65. Petek), Hergo , Fegeš (46. Pintari ), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Kanski (Šenkovec)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

ukov ani kolo prije kraja proslavili naslov prvaka ukovcu 77 naslov prvaka. Kolo prije kraja prvenstva i matemati ki su igra i ukovca 77 osigurali naslov najbolje mom adi u najboljoj Me imurskoj ligi. Doma i su poveli autogolom Tomislava Lisjaka. Kod drugog doma eg postignutog zgoditka kojeg je postigao Dražen Vukina u 22.minuti gosti iz Vratišinca se bune da je prije njegovog postizanja prethodio prekršaj nad njihovim vratarem Šimuni em. Najglasniji u prosvjedu bio je Luka Mikolaj koji je suca utakmice Škrobara opsovao i naravno zaradio isklju enje. Tim se rezultatom otišlo na odmor. U drugom dijelu se mom ad Sokola raspala sa igra em manje. Doma i su dobro krenuli i u prvoj minuti nastavka utakmice zgoditkom Marija Kranjeca povisili svoje vodstvo na 3-0. Do kraja utakmice još etiri zgoditka u gostuju oj mreži za kona nih visokih 7-0. Danijel Mavri ek postigao je dva zgoditka, drugi na utakmici Mario Kranjec i posljednji na utakmici, sedmi, trener-igra Antun Juki . Gosti su imali isklju enog igra a, a doma i dvojicu opomenutih. U Palinovcu nova pobjeda doma ina. Gosti iz Palovca nakon prvih 45 minuta drže 0-0, no u drugom dijelu Mladost postiže dva zgoditka i dolazi do doma e pobjede, iako su od 57.minute igrali bez isklju enog Dine Jaluši a koji je isklju en zbog druge opomene. Prije isklju enja u 49.minuti prvi je mrežu Valentina Štampara na eo Tomislav Podgorelec. Nikola Talan strijelac je drugog doma eg zgoditka u 64.minuti za kona nih 2-0. Doma i su svoje dvije izgledne prigode realizirali, a gosti iz Palovca niti jednu svoju, a imali su ih nekoliko. Samo jedan doma i opomenuti igra , a gostuju i ak etiri. Šenkovec propustio pobijediti Slobodu. Nakon prvog poluvremena gledatelji njih oko 150 zgoditka nije vidjelo. U drugom dijelu puno zanimljivije, a postignuta su i dva zgoditka. Doma i su poveli u 56.minuti zgoditkom Brune Polaka. No, samo je dvije minute trajala doma a radost. Susjedi iz Slakovca su zgoditkom Lucijana Pintari a poravnali na 1-1. Šenkovec je u 63.minuti imao kazneni udarac i prigodu za povede, ali je vratar Slobode Dražen Ladi obranio kazneni udarac itako gostima donio bod jer zgoditaka do kraja utakmice više nije bilo. Jedan je igra opomenuti i to iz redova doma e mom adi u prvom poluvremenu. U Macincu rutinska pobjeda doma ina. Ve su u prvih 45 minuta doma ini stigli do visokog vodstva od 4-0. Sve je krenulo ve u 2.minuti zgoditkom kapetana mom adi Ne-

OPOMENUTI IGRA I SPARTAK – Sandro Lackovi (240) PODTUREN – Stjepan Horvat (888), David Škvorc (5504) ŠENKOVEC – Robert Kanski (255) MLADOST (Pal.) – Tomica Mlinarec (518) UKOVEC 77 – Goran Hadži (1403), Danijel Mesari (3) DINAMO (P) – Filip Jan ec (2757), Hrvoje Hali (2092), Dario Šmit (633), Nino Kralji (1621) NAPRIJED – Nenad Novak (530), Marino Bermanec (4645), Željko Glavina (2213), Damir Režek (2203) BSK – Nenad Bašek (660) DINAMO (D) – Gregor Bunc (9157) MLADOST (I) – Dalibor Fran i (5079), Dominik Leva i (2990)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPRIJED – Damir Režek (2203) PODTUREN – Stjepan Horvat (888), David Škvorc (5504) MLADOST (I) – Dalibor Fran i (5079) DINAMO (D) – Gregor Bunc (9157) MLADOST (Pal.) – Tomica Mlinarec (518) UKOVEC 77 – Danijel Mesari (3) BSK – Nenad Bašek (660) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SOKOL – Luka Mikolaj (2330) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

TABLICA

NAJAVA 30. KOLA

Vje iti derbi u Palovcu: Dinamo-Spartak

1. UKOVEC 77

29 21

67 – 27 65

2. MLADOST (Pal.)

29 18

56 – 26 61

3. SLOBODA (S)

29 17

70 – 40 55

4. CENTROMETAL

29 15

66 – 43 53

5. DINAMO (D)

29 16

10 66 – 45 51

6. NAPRIJED

29 15

48 – 34 50

Ve u subotu se igra vje iti op inski derbi u Palovcu kamo dolazi susjedni Spartak. U Palovcu e sve ano biti cijeli dan. Slavi se 750 godina naselja, 55 godina kluba i 15 godina pjeva ke skupine „Palov anke“. Osim utakmice, poslije slijedi sve ani program, velika zabava uz Frikovec i besplatan grah. Novi prvak ukovec 77 ide u Cirkovljan odraditi posao u zadnjem kolu i doma inu pokušati što više zakomplicirati borbu za veliku šestorku koja ulazi u Premier ligu. U subotu u Slakovec dolazi Mladost iz Palinovca koja je ve viceprvak ove lige, a doma i su ve u stupnju više. Kako nikome ništa ne zna i utakmica mogla bi biti dobra za gledatelje jer e se sigurno igrati napada ki sa jedne i druge strane. Kako je Centrometal odigrao ovo prolje e u Puš inama ne bi trebao imati velikih problema, mada su i doma i imali jako dobro rezultatsko prolje e. Dinamo Domašinec ide u Novo Selo Rok po barem bod i time sa uvati peto mjesto na ljestvici. Kako u posljednjih nekoliko kola igra BSK Sloga bi mogla imati muke da do e do boda ili bodova koji su joj važni za poziciju koja vodi stepenicu više. U Ivanovec dolazi Šenkovec, a doma a Mladost je uvelike umanjila izglede porazom u Domašincu da bude šesta. U subotu se igra i u Vratišincu kamo dolazi Podturen koji pravi društvo Omladincu na za elju ljestvice.

7. SLOGA ( )

29 13

59 – 37 48

8. MLADOST (I)

29 15

12 58 – 54 47

nada Vibovca. Vibovec je zapo eo, ali i završio seriju doma ih zgoditaka u 49.minuti. Marijan Duman i u 12.minuti povisuje na 2-0. Potom slijede dva zgoditka Marka Zavrtnika u razmaku od samo sedam minuta, od 37 do 44. Kako gostuju i Omladinac ipak ne bi otišao doma u Novo Selo Rok bez postignutog zgoditka pet minuta prije kraja utakmice Bruno Varga je ublažio poraz na 5-1. Kako se igralo fer i sportski najbolje pokazuje podatak o niti jednom opomenutom igra u. Težak poraz Ivanov ana u Domašincu. ak su osam zgoditaka primili igra i Mladosti na gostovanju. Kod doma eg Dinama puca ki izuzetno raspoloženi bio je trenutno najbolji strijelac ove lige Stjepan Krznar koji ih je na ovoj utakmici postigao ak šest. Od toga dva iz kaznenih udaraca u 61. i 90.minuti. Tri je zgoditka postigao u prvom poluvremenu, a druga tri u drugom poluvremenu. Uz njega do osmice strijelci su bili po jednom Nikola Silaj i Gregor Bunc. Oba gostuju a zgoditka postigao je Filip Murkovi i to po jednog u svakom poluvremenu, pa je na kraju završilo 8-2. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Naprijedu pobjeda u Maloj Subotici. Spartak je poveo u 20.minuti zgoditkom Josipa Fažona nakon što su gosti loše postavili zale e i tu stao. etiri minute kasnije gosti iz Cirkovljana imaju kazneni udarac, nakon što je Emanuel Šegovi u svom kaznenom prostoru igro rukom lopti, kojeg je realizirao kapetan mom adi Željko Glavina. Ivan Furundžija šest minuta prije kraja prvog poluvremena ima prigodu goste dovesti u vodstvo, ali je vra-

9. SPARTAK

29 11

13 58 – 53 38

10. DINAMO (P)

29 11

14 47 – 51 37

11. ŠENKOVEC

15 46 – 61 32

12. PUŠ INE

16 39 – 66 31

13. SOKOL

17 37 – 64 30

14. BSK

17 41 – 61 24

15. PODTUREN

22 37 – 78 19

16. OMLADINAC (NSR)

20 36 – 91 19

30. kolo, parovi, suci i delegat: Palovec: DINAMO – SPARTAK (subota u 17,30 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Bruno Brljak i Rudolf ižmešija, delegat Mijo Horvat); Cirkovljan: NAPRIJED – UKOVEC 77 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Darko Filip i i Ivica Felker, delegat; Ivan Kova ); Vra šinec: SOKOL – PODTUREN (subota u 17,30 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Davor Šupljika i Branko Martan, delegat Željko Podgorelec); Belica: BSK – SLOGA ( ) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Željko Kova i i Josip Kedmenec, delegat Darko Jambrovi ), Novo Selo Rok: OMLADINAC – DINAMO (D) (subota u 17,30 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Damir Fodor, delegat Josip Baksa); Ivanovec: MLADOST – ŠENKOVEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Toni Fažon i Siniša Luka i , delegat Nikola Toplek); Slakovec: SLOBODA – MLADOST (Pal.) (petak u 17,30 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Robert Radek i Tihomir Kralji , delegat Stjepan Križari ), Puš ine: PUŠ INE – CENTROMETAL (nedjelja u 17,30 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Lidija Kralji i Zoran Novak, delegat Dragu n Koruni ) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

LISTA STRIJELACA 30 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 22 zgoditaka – Boris Vrbanec (Sloboda S) 20 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak) 18 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 17 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), Marijan Duman i (Centrometal) 16 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal) 15 zgoditaka – Santino Debelec (Dinamo D), Mario Kranjec ( ukovec 77) 14 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.), Dražen Vukina ( ukovec 77) 13 zgoditaka – Saša Fu ko, Dejan Korent (Šenkovec), Petar Šari (BSK) 12 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Josip Fažon (Spartak) 11 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Željko Glavina, Željko Mar nec (Naprijed) 10 zgoditaka – Mario Se an, Ivica Vugrinec (Sloga ), Mihael Kolari (Podturen), Aleksandar Vincek (Sokol), Nikola Talan (Mladost Pal.), Vedran Paler (BSK), Bruno Varga (Omladinac NSR), Filip Murkovi (Mladost I)

tar Spartaka Luka Tizaj bio uspješniji. Željko Martinec je ipak u 52.minuti uspio svladati Tizaja i goste dovesti u vodstvo. Damir Režek je samo bolju igru Naprijeda potvrdio svojim zgoditkom u 78.minuti za pobjedu od 3-1. Nešto ve om agresivnoš u gosti su stigli do zaslužene pobjede, ali su to platili sa etiri opomene. Spartak je imao samo jednog opomenutog igra a. U akovcu bez zgoditaka. Gosti iz Puš ina tako su kod Sloge uzeli bod. Jedni i drugi su imali svojih prigoda da do u do sva tri boda, ali su mreže ostale nedirnute. Kako se igralo fer niti potrebe za pokazivanjem opomena nije imao sudac utakmice Marin Horvat. BSK-u derbi za elja u Podturnu. BSK je tom pobjedom doma ine i Omladinca ostavio na dnu ljestvice. Ve u 7.minuti gosti su poveli zgoditkom Karla Bakse. Pet minuta kasnije doma i su preko Dine Mravljeka poravnali na 1-1. BSK ima u 22.minuti kazneni udarac kojeg ve po ustaljenoj praksi realizira Vedran Paler za vodstvo od 2-1. Neven Strniš ak je u 75.minuti strijelac tre eg gostuju eg zgoditka. Mogli su gosti i do etvrtog zgoditka u 84.minuti, ali je ovaj puta Paler loše pucao kazneni udarac i promašio ga. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

6. lipnja 2014.

29. kolo II. ŽL MNS - istok GALEB - CROATIA 8-1 (3-0) OPOROVEC. Igralište: Sportski park. Suci: Dario Vel i, Renato Vuk, Dino Vel i. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pigac (10), 2-0 Balent D (25), 3-0 Horvat (42), 4-0 Horvat (47), 5-0 Horvat (57), 6-0 Pigac (60), 6-1 Kr mar (68), 7-1 Horvat (76), 8-1 Beli (85) GALEB: Pigac, Grana r (57. Beli ), Balent N, Turk (79. Pantaler), Hertelendi, Pigac, Horvat, Balent D, Slavi ek (46. Mesari ), Balent R, Švenda (46. Mesari ), trener: Dejan Posavec CROATIA: Patar ec, Varga, Domini , Hunjadi, Bali, Sinkovi (60. Požgaj), avlek, Ruži L, Kr mar, Ruži M, Jeleni , trener: Dejan Posavec Žu kartoni: Domini (Croa a)

DRAVA - BORAC PMP 3-1 (1-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Goran Žganec, Josip Kedmenec, Valen no Kantoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Štrok (36), 2-0 Štrok (46), 2-1 Gavez (50-11m), 3-1 Orehovec (65) DRAVA: Igrec, Ivaci, Lipi (76. Mihalac), Hladnik, Orehovec, Pongrac, Štrok (90. Bartoli B), Herc, Ke keš, Gorupi , Bartoli M., trener: Tomislav Lipi BORAC: Jalšovec, Sršan, Jan ec, Cika (70. Puri ), Zrna (68. Križai ), Gavez, Ko evar, Baksa, Hu nec, Tišljari , Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Ke keš, Pongrac, Lipi (Drava); Jalšovec, Baksa, Puri (Borac)

SK - VIDOV AN 0-1 (0-0) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Patrik Kolari , Dražen Sukanec, Mario Sukanec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelac: 0-1 Nemet Dino (48) SK: Grabant, Božek, Bašnec, Horvat, Lon ari J, Lon ari D, Proszenyak (58. Begovi ), Lisjak, Grabant, Svelecz, Višnji , trener: Mario Cvetko VIDOV AN: Lukša L, Lukša D, Friš i I, Hujs, Pišpek, Herman (74. Nemet Danijel), Nemet Dino, Matulin (68. Petri ), Ujlaki (83. Omazi ), Škoda (61. Herman), Friš i D, trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Bašnec, Lon ari ( SK); Friš i , Petri (Vidov an)

POLET - DUBRAV AN 0-0 PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Željko Hajdarovi , Siniša Luka i , Damir Mesari . Delegat: Dragu n Vuk POLET: Vaš, Krišto M, Krišto N (90. Juri an), Magdaleni (65. Lebar), Bašek, Vibovec, Posavec, Vukovi (74. Halabarec), Lisjak, Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi DUBRAV AN: Fabi , Jakupak, Šte , Horvat, Hajdinjak I (70. Jadan Damjan), Lukša, Jadan Dominik, Švenda (90. Hajdinjak D), Pahek, Balažinec, Pongrac (57. Brki ), trener: Damir Mare Žu karton: Šte (Dubrav an)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljevi potvrdili naslov prvaka Kraljev an 38 doma om pobjedom potvrdio naslov prvaka. Do vodstva su doma i došli dvije minute prije kraja prvog poluvremena iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Silvestar Cvek. Filip Pišpek je u 67.minu svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0 za Kraljev an 38. U utakmici gdje su doma i bili puno bolja mom ad od Omladinca sudac utakmice Lozi opomenuo je ak osmoricu igra a. Tri doma a, a pet gostuju ih. U Gori anu Grani ar nadigran u drugom poluvremenu. ak su gos iz Novakovca u 35.minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Danijel Lovrek poveli 1-0. Samo je e ri minute trajalo to njihovo vodstvo. Petar Baksa je uspio prije odlaska na odmor poravna na 1-1. U drugom dijelu Trnava je pos gla tri zgoditka i s gla do nova tri doma a boda. Dva je zgoditka pos gao Simon Jakši i to u 55. i 58.minu , a jedan u 66.minu Dejan Repalust. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Bez zgoditaka i pobjednika u Pribislavcu. Polet je u 80.minu propus o pobjedu jer nisu realizirali kazneni udarac jer je vratar Dubrav ana Filip Fabi uspio obrani is . U vrlo kvalitetnoj igri doma i su bili nešto malo bolji i stvorili nekoliko izglednih prigoda, ali bez završnice. Ni Dubrav an, iako se orijen rao na obranu, nije bio bez prigoda koje je stvarao iz kontri. Samo je jedan igra bio opomenut i to gostuju i. Iz Sivice tri boda odlaze u Svetu Mariju. Doma a Dubrava dobro se držala u prvom poluvremenu kad je imala zaostatak od jednog zgoditka kojeg je u 39.minu pos gao Filip Papak. Samo što je po elo drugo poluvrijeme Mladost na brzinu za pet minuta igre pos že dva zgoditka, Davor Štrok prvi, a potom po drugi puta na utakmici Filip Papak. To visoko vodstvo gos ju doma e je deprimiralo pa su pali u igri. ak su u 69.minu primili i etvr zgoditak kojeg je pos gao Marko Matulin. e ri minute prije kraja utakmice Dubrava je preko Brune Gori anca uspjela pos i po asni zgoditak. Samo su gos imali jednog i jedinog opomenutog igra a na utakmici.

DUBRAVA - MLADOST (SM) 1-4 (0-1) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Marijan Duman i , Željko Kova i , Želimir Bertovich. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Papak F (39), 0-2 Štrok (48), 0-3 Papak (50), 0-4 Matulin (69), 1-4 Gori anec (86) DUBRAVA: uranec, Gori anec, Mu i , Tkalec, Bobi anec M, Bobi anec S, Vidovi , Drk, Varga, Bari (54. Sekuli ), Horvat (46. Palir), trener: Vladimir Sabol MLADOST: Kranjec, Blažin i , Kvakan, Pavlic, Posavec, Fran i , Igrec, Matulin (73. Šulj S), Štrok D, Markovi (73. Gašpari ), Papak F (71. Bogdan), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Fran i (Mladost)

KRALJEV AN 38 - OMLADINAC (DS) 2-0 (1-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Jasmin Lozi , Toni Fažon, Dražen Šajnovi . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Cvek S (43-11m), 2-0 Pišpek F (67) KRALJEV AN: Majurec, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S, Špoljar, Tisaj (90. ekunec), Marka (88. Blažeka), Cvek V (85. Slavi ek), Pišpek, Greguri (78. Lipi ), trener: Dubravko Miš in OMLADINAC: Apostolovski, Posavec, Saka (46. Korpar), Kova i , Cirkven i , Taradi, Vlaši , Domjani (58. Ruži ), Pata a, Debelec, Tizaj, trener: Dušan Podgorelec Žu kartoni: Vlah, Cvek S, Pišpek (Kraljev an); Cirkven i , Tizaj, Taradi, Domjani , Ruži (Omladinac)

OPOMENUTI IGRA I

Hodošanu doma a pobjeda. U igri gdje su doma i imali puno više prigoda od gos ju iz Podbresta samo je jedan i to doma i igra bio opomenut. Marko Šavora je doma e doveo u vodstvo u 12.minu . Potom slijede dva zgoditka kapetana mom adi Hodošana Zorana Strahije. Prvi je postigao šest minuta prije kraja prvog poluvremena, a drugi tri minute prije kraja utakmice. I Budu nost je minutu prije kraja utakmice uspjela ublaži gostuju i poraz na 3-1 zgoditkom Brune Dodleka. Raspucani Galeb. Težak je poraz doživjela Croa a u Oporovcu. Nakon prvog poluvremena to je bilo još i solidnih 3-0 za doma e, ali u drugom dijeli pravi potop gos ju iz Orehovice. Cijelim tijekom utakmice doma i Galeb je dominirao. Petar Horvat je kod doma ih pos gao ak e ri zgoditka, a preostala e ri za pobjedu od 8-1 pos gli su dva Miroslav Pigac i po jedan Dario Balent i Danijel Beli . Taj jedini gostuju i zgoditak u 68.minu pos gao je Marijan Kr mar. Jednog su opomenutog igra a imali gos , a doma i bez kartoniranih igra a. Vidov anu pobjeda u ehovcu. Zgoditak odluke u 48.minu za pobjedu gos ju iz Donjeg Vidovca pos gao je Dino Nemet. Oni su bili puno vrš i u duelima i puno brži u trci. SK je utakmicu odigrao prak ki bez prave prigode. Dva su doma a, a tri gostuju a igra a bila opomenuta. U Donjem Mihaljevcu derbi za elja pripao doma inu. Nikola Štrok pos gao je prva dva doma a zgoditaka u razmaku od deset minuta igre. Prvi u 36.minu , a drugi u 46.minu . Nakon toga Borac PMP ima dva kaznena udarca, prvi u 49.minu ne realizira, a drugi minutu kasnije realizira Rajko Gavez. Još su doma i u prvom poluvremenu propus li dvije lijepe prigode realizira , a gos iz Tur iš a jednu. Goran Orehovec u 65.minu postavlja kona nih 3-1 za Dravu. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

TRNAVA - GRANI AR 4-1 (1-1)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOŠAN OMLADINAC (DS) GALEB DUBRAV AN VIDOV AN CROATIA DUBRAVA BUDU NOST (P) SK GRANI AR (N) BORAC PMP DRAVA (DM)

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

20 17 17 14 16 11 11 11 11 11 9 8 8 8 8 6

2 7 6 10 3 7 7 7 5 5 5 6 6 4 4 8

7 5 6 5 10 11 11 11 13 13 15 15 15 17 17 15

85 – 37 55 – 29 84 – 44 55 – 40 77 – 63 67 – 59 58 – 56 49 – 52 47 – 55 42 – 64 44 – 70 40 – 57 37 – 56 44 – 56 46 – 63 42 – 71

62 58 57 52 51 40 40 40 38 38 32 30 30 28 28 26

GORI AN. Igralište: NK Trnava. Strijelci: Radovan Posedi, Ivan Žganec, Robert Novak. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Lovrek (35-11m), 1-1 Baksa (39), 2-1 Jakši S (55), 3-1 Jakši S (58), 4-1 Repalust (66) TRNAVA: Dolenec, Jakši I, Markuši H (55. Blažek), Repalust, Špoljar (68. Jakši A), Farkaš, Pintar (76. Markan D), Jakši S (70. Varošanec), Markuši T, Baksa, Markan N, trener: Petar Medvar GRANI AR: Magdaleni , Orehov (74. Leva i ), Novak, Drvoderi S, Drvoderi D, Buhin, Blažon, Krznar, Lovrek, Drvoderi A, Horvat, trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Jakši I (Trnava); Drvoderi D (Grani ar)

HODOŠAN - BUDU NOST (P) 3-1 (2-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Darko Filip i , Ivica Horvat, Božidar Kolari . Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Šavora (12), 2-0 Strahija (39), 3-0 Strahija (87), 3-1 Dodlek (89) HODOŠAN: Rebernik, Habuš (85. Kranj ec), Šavora (55. Kranj ec), Mar ec, Kova , Blagus, Naran a, Vugrinec (75. Bergovec), Kova (70. Košak), Strahija, Sinkovi , trener: Goran Strahija BUDU NOST: Pancer, Klobu ari L, Novak, Višnji , Lon ari , Klobu ari M, Hali , Mar nec, Dodlek, Bukal, Hali , trener: Ivan Gajnik Žu karton: Vugrinec (Hodošan)

VIDOV AN – Ivan Friš i (2244), Dorian Petri (4109) TRNAVA – Ilija Jakši (3231) HODOŠAN – Hrvoje Vugrinec (6751) DRAVA (DM) – Mladen Ke keš (1653), Goran Pongrac (1017), Tomislav Lipi (544) OMLADINAC (DS) – Bojan Cirkven i (2400), Jurica Tizaj (4091), Mario Taradi (4074), Dominik Domjani (4094), Petar Ruži (4071) KRALJEV AN 38 – Silvestar Cvek (45), Petar Vlah (335), Filip Pišpek (3075) GRANI AR (N) – Dominik Drvoderi (707) DUBRAV AN – Emil Šte (4924) BORAC PMP – Stjepan Jalšovec (608), Antonio Puri (6493), Marko Baksa (882) MLADOST (SM) – Petar Fran i (1283) CROATIA – Bojan Domini (247) SK – Dejan Bašnec (3209), Dejan Lon ari (3092)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SK – Dejan Bašnec (3209), Dejan Lon ari (3092) BORAC PMP – Antonio Puri (6493) KRALJEV AN 38 – Filip Pišpek (3075)

LISTA STRIJELACA 33 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P), Zoran Strahija (Hodošan) 23 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 22 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 21 zgoditak – Krešo Kova (Hodošan), Miroslav Pigac (Galeb) 20 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava) 18 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 16 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an) 15 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38) 14 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Josip Igrec (Drava DM), Marko Baksa (Borac PMP) 12 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Bruno Dodlek (Budu nost P), Davor Štrok (Mladost SM) 11 zgoditaka – Tomislav Debelec, Nikola Pata a (Omladinac DS), Alen Vidovi (Dubrava), Nikola Štrok (Drava DM) 10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Goran Orehovec (Drava DM) 30. kolo, parovi, suci i delegat: Držimurec-Strelec: OMLADINAC – GALEB (nedjelja u 17,30 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Boško Martan i Nina Mraks, delegat Ivan Mezga); Orehovica: CROATIA – DRAVA (DM) (nedjelja u 17,30 sati, sudac Filip Aldi , pomo nici Vjeran Tuksar i Saša Mihali , delegat Slavko Vodopija); Tur iš e: BORAC PMP – DUBRAVA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Ivan Žganec i Matej Mesari , delegat Franjo Fais); Sveta Marija: MLADOST – SK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Jadran Kukovec, pomo nici Dražen Šajnovi i Mario Horvat, delegat Antun Horvat), Donji Vidovec: VIDOV AN – POLET (P) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dražen Jur ec, pomo nici Renato Vuk i Mladen Puklavec, delegat Antun Vlahek); Donja Dubrava: DUBRAV AN – TRNAVA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Stjepan Talan); Novakovec: GRANI AR – HODOŠAN (nedjelja u 17,30 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Marinko Hrušoci i Damir Mesari , delegat Alojz Kopasi ), Podbrest: BUDU NOST – Kraljev an 38 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Ivan Vlahek i Stjepan Novak, delegat Stjepan Fic) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

29. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD BRATSTVO (SV) - SLOBODA (M) 2-0 (2-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Božidar Jura i , Mladen eke, Dominik Filipaši . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Vuruši (9), 2-0 Horvat F (40) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Srnec, Hanžekovi (84. Vugrin), Horvat N, Horvat S, Vlahov, Ri ko (74. Bedi ), Vuruši (89. Fu ko), Vidovi M (69. Vidovi S), Horvat F (53. Cerovec), trener: Daniel Novak SLOBODA: Horvat, Belše, Bubek (46. Posavec), Sovar, alopa, Novak, Tremski, Lukman, Tisaj, Culjak, Želežnjak, trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Vlahov (Bratstvo); Novak, alopa (Sloboda)

MURA - VENERA PMP 2-0 (1-0) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan Ratko. Suci: Damir Klari , Lana Vidovi , Hrvoje Bedi . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Telebuh (35), 2-0 Telebuh (56) MURA: Novak, Lipovi (73. Jeki ), Jurovi , Braniša, urin, Varga (85. Vrši Mihael), Stojko, Horvat (77. Vrši Mar n), Šardi (45. Krnjak), Telebuh, Breznik, trener: Dražen Novak VENERA: Lacko, Gori anec (77. Mesari ), Pintari , Marodi, Pozder (80. Golubi ), Celinder, Ciglari (56. Škvorc), Peras, Dove er (65. Zanjko), Kerman, Škvorc (13. Ov ar), trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Breznik, urin, Varga, Krnjak (Mura); Kerman, Peras, Škvorc (Venera)

HAJDUK VINDIJA - ME IMUREC 1-5 (1-3) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Filip Aldi , Zoran Novak, Mladen Puklavec. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Ma ari (8), 1-1 Treska D (12), 1-2 Treska S (24), 1-3 Kregar (33), 1-4 Treska D (54), 1-5 Kregar (81-11m) HAJDUK: Jurovi D, Hrženjak D, Kova i , Ma ari , Jurovi T, Hrženjak L, Debelec M, Vrbanec, Debelec G (75. Vrtari ), Zadravec (61. Hoblaj), Ma ari , trener: Darko Rob ME IMUREC: Prekupec (77. Sutnjak), Hrušoci, Horvat (42. Zanjko), Branilovi , Bajzek, Fu ek (70. Ivanuša), Bali (65. Primorac), Ivanuša (57. Thes), Kregar, Treska S, Treska D, trener: Željko Novak Žu kartoni: Ma ari , Hrženjak, Debelec M, Ma ari (Hajduk)

BRATSTVO (J) - JEDINSTVO (NSnD) 3-3 (2-0) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Božidar Kolari , Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Na (25), 2-0 Leva i (40), 3-0 Jurovi (48), 3-1 Popovi (49), 3-2 Novak (56-11m), 3-3 Popovi (72) BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj (50. Kova i ), Trstenjak, Baumgartner, Antoli (50. Saka ), Jurovi (60. Petermanec), Leva i (55. Jambrovi M), Jambrovi L, Gori anec, Na (60. VInko), trener: Boris or evi JEDINSTVO: Hrani , Tkal ec (60. Cerov ec), Gavranovi (46. Škvorc), Rešetar (61. Plevnjak), Jambroši , Štajerec, Fras, or evi (46. Pla ak), Novak, Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar

JEDINSTVO (GM) - STRAHONINEC 2-0 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Marko ur ek, Robert Radek, Antun Koruni . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Ladi (13), 2-0 Novak (49) JEDINSTVO: Ter, Vuk (75. Krumpi ), Plantak, Kocen, Mikulan (53. Borko), Horvat M, Golub, Tr njak, Ladi M (82. Ladi I), Novak (84. Zadravec), Fujs (67. Krumpi S), trener: Roman Tr njak STRAHONINEC: Božak, Kopjar (67. Fu ko), Žerjav, Kolar, Jaluši , Višnjari , Zlatarek (33. Posavec), Kova i , Vuruši , Brez, Mar ec, trener: Jurica Jaluši Žu kartoni: Horvat M, Novak (Jedinstvo); Kopjar, Posavec, Fu ko (Strahoninec)

DRAVA - ZEBANEC 3-1 (1-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Zoran Hajdinjak, Mario Pintari , Mario Horvat. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Postružin (21), 2-0 Dombaj (66), 3-0 Gori anec (83-11m), 3-1 Puri (87) DRAVA: Mar n evi , Zanjko M, Šol, Zanjko D, Bajkovec, Dombaj, Carevi , Postružin, Gori anec, Bezek, Carevi , trener: Kris jan Varga ZEBANEC: Kocijan, Rudni ki, Debelec, Sabol, Žuni , Mar njaš, Graf, Puri , Žuni , Vran i , Kodba, trener: Danijel Kojter Žu karton: Debelec (Zebanec)

PLAVI (PEK) - M.MIHALJEVEC 5-0 (3-0) PEKLENICA. Igralište: Dino Horvat, Franjo Horvat, Danijel Ko ila. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Nerer (42), 2-0 Nerer (43), 3-0 Antokovi (44), 4-0 Nerer (59), 5-0 Drk (71) PLAVI: Rajf, Škvorc, Trupkovi , Žganec, Drk, Nerer, Ratajec, Srnec, Trstenjak, Novak, Antokovi , trener: Anton Srša MM: Mikulaj, Pušar, Šol , Trupkovi , Varga, Mesari P, Mesari B, Kova i , Šimunkovi , Mesari D, Babi , trener: Boris Makšadi Žu kartoni: Nerer, Srnec (Plavi); Trupkovi , Šimunkovi (MM)

Me imurec i dalje raspoložen i visoko pobje uje Gostuju a pe ca Me imurca Hajduku. Hajduk je prvi ve u 8.minu poveo zgoditkom Josipa Ma ari a i tu stao. Napada ki trojac Me imurca Treska-Kregar-Treska do kraja prvog poluvremena preokre e vodstvo u korist gos ju. Darijan Treska je u 54.minu po drugi puta strijelac za goste. Imali su gos kazneni udarac u 81.minu kojeg je realizirao za kona nih 5-1 Bojan Kregar i po drugi se puta upisao u strijelce, po doma inu dvojbeni, ali mladi sudac utakmice Filip Aldi tako je procijenio i ostao dosljedan. Kod tog kaznenog udarca dvojica hajdukovaca su nešto žeš e prigovarala i zaradila opomene. Uz njih ve ranije su bila još dvojica opomenu h igra a, a ni jedan gostuju i. U Savskoj Vesi doma i sve riješili u prvom poluvremenu. Po etne minute utakmice pripale su gos ma iz Mihovljana, a prigodu glavom sa pet metara od doma ih vra ju da Slobodu dovede u vodstvo imao je Luka Bubek. Nakon toga na suprotnoj strani uslijedila je kazna za njegov promašaj. Mario Vidovi probio je po desnoj strani i centrirao, a Goran Vuruši glavom pospremio loptu iza Marija Horvata. Kad nije imao rješenja kuda e sa loptom u 40.minu Filip Horvat je opalio prema vra ma Slobode sa dobrih 25 metara i pogodio za vodstvo od 2-0. U drugom dijelu gos stvaraju prigode, ali ni jednu ne realiziraju. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. U Jurovcu bez pobjednika. Doma e Bratstvo je imalo u 48.minu vodstvo od 3-0, ali su gos iz Novog Sela na Dravi uspjeli do 72.minute s i do kona nih 3-3 i završnicu utakmice u ini zanimljivijom. Doma e zgoditke redom su pos zali Dejan Na , Denis Leva i i Luka Jurovi , a gostuju e Mišel Popovi dva i jednog iz kaznenog udarca u 56.minu Samuel Novak. Tako je svakoj mom adi pripalo po jednom poluvrijeme i po jedan bod. Opomenu h igra a nije bilo. Plavi bez milos prema Malom Mihaljevcu. Naro ito je opasan po goste bio etverostruki strijelac Tomica Nerer. Dugo zgoditka nije bilo, ali kad je krenulo u 42.minu trajalo je sve do 59.minute. Da ne bi Nerer ostao usamljen u pos zanju zgoditaka pridružio mu se u 71.minu Nikola Drk za kona nih 5-0. Kako je rezultatski loše ispalo u igri nije to tako loše izgledalo od strane gos ju. Kad se lomio rezultat imao je i Mali Mihaljevec svojih prigoda, ali ih nije realizirao. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Jedinstvo bolje od Strahoninca. Nisu se baš gos iskazali nekom posebnom igrom u Gornjem Mihaljevcu, pa su doma i

NAPREDAK - TRNOVEC 1-1 (0-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Erik Žerdin, Marinko Hrušoci, Stjepan Novak. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Vidra (62), 1-1 Bacinger (75) NAPREDAK: Žagar Davor, Matoša, Kova i (74. Topalovi ), Tkalec, Žganec S, Jambroši , Tkal ec, Šantl (62. Žganec Marinko), Vrtari , Bistrovi , Vidra, trener: Ivan Šardi TRNOVEC: Košak, Periši , eh (70. Mesari ), Kova i (58. Vincek), Planinc, Tomaši , Bacinger, Jurman, Pintari , Miko, Kos, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Vrtari , Tkalec (Napredak); Bacinger, Vincek (Trnovec)

zgodicima Mihaela Ladi a u 13. i Marija Novaka u 49.minu s gli do pobjede od 2-0. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. U Hlapi ini Ivica Telebuh sa dva zgoditka potopio Veneru PMP. U svakom je poluvremenu pos gao po jedan zgoditak. U prvom u 35.minu , a u drugom u 56.minu . Sudac utakmice Klari ak je sedmoricu igra a opomenuo. Zanimljivo trojicu igra a jer su napucavali loptu, a etvoricu igra a zbog preoštrih startova. Po mom adi je to izgledalo ovako, Mura ih je imala e ri, a Venera PMP tri. Zebanec u Kuršanec s gao sa desetoricom i izgubio. Mada su imali igra a manje gos su se dosta dobro držali. Drava je tek u 21.minu uspjela s i do vodstva zgoditkom Gorana Postružina. Drugi su zgoditak doma i pos gli u 66.minu , a strijelac je bio Tomislav Dombaj. Imala je Drava i kazneni udarac u 83.minu kojeg je realizirao Nikola Gori anec za vodstvo od 3-0. Tri minute prije kraja utakmice Zebanec je smanjio na 3-1 zgoditkom Denisa Puri a. Jedan opomenu igra i to iz redova mom adi Zebanca. Derbi za elja u Gornjem Kraljevcu bez pobjednika. Dugo je bilo 0-0, sve do 62.minute kada Napredak pos že zgoditak preko Emila Vidre. Sudac utakmice Žerdin progledao je kroz prste u 30.minu doma em igra u Goranu Vrtari u jer ga je nagradio žu m kartonom, a zbog udaranja igra a Trnovca zaslužio je isklju enje. Dalibor Žagar doma i vratar radio je uda na vra ma i jedini je krivac što su gos ostali samo na jednom osvojenom bodu. No, Bojan Bacinger uspio ga je u 75.minu jednom svlada za kona nih 1-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Doma i su se naguravali, a gostuju i prigovarali na odluke suca utakmice Žerdina.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC BRATSTVO (J) MURA HAJDUK (Š) VENERA PMP DRAVA (K) M. MIHALJEVEC NAPREDAK TRNOVEC ZEBANEC

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

25 19 17 16 16 13 11 10 10 9 10 9 8 7 6 6

2 4 5 5 2 9 8 7 3 6 3 5 5 6 8 2

2 105–29 77 6 79 – 40 61 7 92 – 50 56 8 61 – 43 53 11 52 – 48 50 7 58 – 45 48 10 51 – 50 41 12 54 – 48 37 16 46 – 56 33 14 44 – 62 33 16 35 – 58 33 15 47 – 57 32 16 39 – 60 29 16 34 – 67 27 15 36 – 73 26 21 22 – 69 20

LISTA STRIJELACA 33 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 32 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 25 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 20 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec), Dejan Na (Bratstvo J), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 19 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 18 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), 15 zgoditaka – Siniša Dove er (Venera PMP), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Saša Treska (Me imurec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 13 zgoditaka – Kris jan Culjak (Sloboda M) 12 zgoditaka – Josip Ma ari (Hajduk Š), Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 11 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Gori anec (Drava K) 10 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Miran Vinko (Bratstvo J), Tomislav Dombaj (Drava K)

OPOMENUTI IGRA I STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594), David Posavec (7308), S ven Fu ko (1161) TRNOVEC – Bojan Bacinger (417), Dario Vincek (3335) ZEBANEC – Daniel Debelec (4051) MURA – Denis Breznik (3473), Roko urin (588), Saša Varga (3504), Alen Krnjak (5530) HAJDUK (Š) – Mihael Ma ari (2883), Dominik Hrženjak (2876), Marko Debelec (2875), Josip Ma ari (2901) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920), Nikola Tkalec (760) JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892), Mario Novak (5291) MALI MIHALJEVEC – Nenad Trupkovi (2340), Nikola Šimunkovi (2622) SLOBODA (M) – Tomislav Novak (4625), Goran alopa (2427) PLAVI – Tomica Nerer (775), Mario Srnec (6718) VENERA PMP – Goran Kerman (3876), Zoran Peras (3896), Ma ja Škvorc (9693) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNOVEC – Dario Vincek (3335) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920), Nikola Tkalec (760) MURA – Denis Breznik (3473) VENERA PMP – Zoran Peras (3896) STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594)

30. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DRAVA (K) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Erik Žerdin, pomo nici Dragan Hrustek i Danijel Ko ila, delegat Zvonko Novakovi ); Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (SV) (subota u 17,30 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Dragu n Novak i Valen no Kantoci, delegat; Slavko Novak); Mihovljan: SLOBODA – HAJDUK (Š) (subota u 17,30 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Marko Smr i Dario Magdaleni , delegat Dino Jambrovi ); DunjkovecPrete nec: MURA – ME IMUREC (subota u 17,30 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Božidar Kolari i Ivica Horvat, delegat Dragu n Vuk), Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – NAPREDAK (subota u 17,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Vlado Blaži i Nenad Štrek, delegat Rajko Zadravec); Trnovec: TRNOVEC – PLAVI (Pek.) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Denis Fic, delegat Dragu n Hozjak); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dominik Filipaši , pomo nici Tomislav urila i Mladen eke, delegat Željko Štefanac), Strahoninec: STRAHONINEC – BRATSTVO (J) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Antun Koruni i Josip Jurinec, delegat Stjepan Perko) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

6. lipnja 2014.

21. kolo III. ŽNL MNS - istok DRAŠKOVEC - OTOK 3-2 (1-0) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Jadran Kukovec, Ivica Horvat, Josip Jurinec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 3-0 Kocijan (3,60,64), 3-1 Ko iš (70), 3-2 Blažin i D (76) DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Ribi A (63. Turk), Ribi J, Matja i Danijel, Repalust, Bermanec (88. Kavran), Matja i David, Vujasinovi , Kova (76. Lon ari P), Kocijan, trener: Božidar Repalust OTOK: Vlah, Kalšan P (38. Karabojev), Novak, Malek, Kalšan Z, Major ik, Gorupi , Blažin i M, Blažin i D, Novak (60. Božek), Ko iš, trener: Ivica Kalšan Žu kartoni: Vujasinovi (Draškovec); Major ik (Otok) Crveni: Karabojev, Blažin i D. (Otok)

TRNJE - JADRAN 0-0 SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: Gai . Suci: Željko Novak, Ma ja Filipi , Dražen Horvat. Delegat: Miroslav Glavina TRNJE: Baranaši , Matkovi , Grivec, Vadlja, Kolari , Pandur, Habuš, Pavlic, Vuji (60. Faji ), Strahija, Bistrovi , trener: Franjo Jan ec JADRAN: Kameni , Štampar, Antonovi , Zagorec, Kresinger, Korent, Mlinari , Kontrec, Makar, Lehkec, Lon ari , trener: Bruno Matotek Žu kartoni: Matkovi , Faji (Trnje); Antonovi , Mlinari (Jadran)

BUDU NOST (M) - TORPEDO 2-0 (1-0) MIKLAVEC. Igralište: Darijan Zadravec, Elvir Bašek, Ivan Jarni. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Drk (4), 2-0 Berdin (62) BUDU NOST: Varga, Babi , Novak, Berdin T, Zadravec, Majeri , Antonovi , Drk, Berdin V, Drk, Okreša, trener: Boris Radikovi TORPEDO: Herceg, David, Vugrinec (68. Jezernik), Strojko, Pintari (81. Mesari ), Jambroši E, Šol , Tuksar, Pintari , Jambroši P, Fran i Žu kartoni: Fran i , Jambroši P, Jambroši E (Torpedo)

RADNI KI - BORAC (DH) 3-3 (2-0) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Casimir Rodrigue, Robert Kolari , Sebas jan Trstenjak. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Baksa (8), 2-0 Horvat (30), 2-1 Pintari (52), 3-1 Habuš (72), 3-2 Pavlic (74), 3-3 Pozderec I (80-11m) RADNI KI: Horvat Mihael, Blaži , Lackovi (80. Sabol), Baksa, Tomašek, Horvat E, Jalšovec, Vargek (69. Fažon), Horvat Matija, Palfi, Habuš, trener: Željko Podgorelec BORAC: Harmicar J (46. Taradi), Kolari , Harmicar P (46. Mesari M), Vadlja, Baksa (73. Farkaš), Branilovi , Pozderec I, Pavlic, Pozderec M (30. Jasenovi ), Pintari , trener: Damir Far Žu kartoni: Horvat Ma ja, Vargek, Blaži , Habuš (Radni ki); Mesari (Borac) Crveni: Pal , Tomašek (Radni ki)

21. kolo III. ŽNL MNS - zapad VU ETINEC - POBJEDA (GH) 2-2 (1-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Zoran Hajdinjak, Filip Hrustek, Mar na Koprivec. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Novak Denis (16), 1-1 Novak Denis (23), 1-2 Novak Bojan (50), 2-2 Novak Denis (52) VU ETINEC: Kocijan, Krnjak (61. Mohari V), Vabec, Ambruš I, Levec, Friš i , Škvorc, Petri evi , Kamenar, Vabec, Novak Denis, trener: Slavko or evi POBJEDA: Mikulan, Golub (70. Hanžekovi ), Tkal ec, Kova , Florijani , Borko (80. Vabec), Herceg, Ladi (66. Lon ari ), Bistrovi (80. Balog), Novak Danijel, Novak Bojan, trener: Alen Herceg Žu kartoni: Vabec, Petri evi (Vu e nec); Herceg, Ladi , Novak B (Pobjeda)

SLOGA (Š) - DINAMO (Ž) 8-0 (5-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Edvin Zobec, Darko Filip i , Vlado Blaži . Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Šoštari (8), 2-0 Bogdan (27), 3-0 Jelen (33), 4-0 Jambrovi (35), 5-0 Feguš (37), 5-0 Feguš (37), 6-0 Novak (80), 7-0 Kamerlin (84), 8-0 Kamerlin (88) SLOGA: Karlov ec, Žižek (62. Raus), Vi ar, Novak, Bogdan, Gori anec (46. Smolkovi ), Jambrovi , Šoštari (65. Rudolf), Jelen (62. Kamerlin), Feguš, Ple ko (46. Nemec), trener: Dušan Hozjan DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk, Bistrovi , Balog, Dobrani , Fric, Podvezanec, Buhin, Horvat, trener: Tomislav Šari Žu karton: Vi ar (Sloga)

PLAVI 1975 - HAJDUK 2-3 (0-0) PREKOPA-BUKOVEC. Igralište: NK Plavi. Suci: Marko Smr , Neven Jurman, Filip Jurman. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Korošec (60), 1-1 Galekovi (68-11m), 2-1 Novak (74), 2-2 Novak (84), 2-3 Galekovi (90-11m) PLAVI: Karlov ec, Korošec, Novak D, Francki (23. Škvorc N) , Škvorc Marko, Vodušek (88. Ole F), Gre , Kova (88. Ole Ma ja), Novak S, Škvorc D, Janež, trener: Jerko Petran HAJDUK: Horvat, Domini , Sure , Gregorin i Z, Gregorin i N, Galekovi , Sen ar, Kolar, Krnjak, Novak, Buhanec, trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Škvorc Marko, Janež (Plavi); Gregorin i Z, Galekovi , Horvat (Hajduk) Crveni: Janež (Plavi)

PARAG - BRATSTVO (P) 2-3 (0-0) PRESEKA. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Zdravko Toplišnjak Strijelci: 1-0 Balog S (46), 1-1 Balog D (53), 1-2 Ignac (55), 1-3 Ignac (86), 2-3 Oršoš Z (90) PARAG: Horvat D, Oršoš Z, Oršuš V (78. Ignac B), Horvat B, Ignac S, Oršoš M, Pec, Še i (80. Horvat), Oršoš M (78. Oršoš D), Balog S, Oršuš A. BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Škvorc, abraci, Trupkovi , Kelneri , Oršoš M (70. Komar), Kelner, Balog D, Novak M, Ignac I., trener: Bojan Novak Žu kartoni: Škvorc (Bratstvo)

ZASADBREG 77 - D.KONCOV AK 3-1 (1-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Dominik Mihoci, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 Rodinger Filip (42-11m), 1-1 Smodiš Ž (48), 2-1 Dunjko (78), 3-1 Šajnovi (89) ZASADBREG: Novak, Hatlak (67. Kozjak), Rodinger Florijan, Zeli , Galovi , Mesari , Šajnovi I, Rodinger Filip, Dunjko (87. Medved), Koroši (84. Šajnovi S), Vukovi (72. Sabol ec), trener: Zoran Lukman DK: Kolbl, Pintari (46. Horvat), Korajn, Stajnko, Smodiš Ž, Brezni ar, Grof (62. Flac M), Smodiš S (79. Špilak), Sklepi , Gori anec, Flac D, trener: Tine Špilak Žu kartoni: Koroši , Šajnovi I, Kozjak, Šajnovi S (Zasadbreg); Brezni ar (DK)

MLADOST (S) - OMLADINAC (M) 0-11 (0-3) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Franjo Hergo , Nenad Štrek, Matej Mesari . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Lukman (5), 0-2 Dragovi (35), 0-5 Šafari T (40,55,58), 0-6 Vrbanec (65), 0-7 Šafari T (75), 0-10 Vrbanec (80,81,85), 0-11 Šafari T (87) MLADOST: Novosel, Vuruši , Polanec N, Žerjav, Leva i , Š avni ar, Murkovi , Bogdan, Hošpel, Ko ila, Polanec D, trener: Darko Vincek OMLADINAC: Murk, Bubek, Vrbanec, Lukman, Rudni ki, La n, Posavec, Dragovi , Šafari T, Vrbanec, Leva i F, trener: Josip Križari Žu kartoni: Polanec N, Polanec D (Mladost); Dragovi (Omladinac)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Naslov prvaka proslavili u Miklavcu U Miklavcu slavlje osvojenim prvim mjestom. Kolo prije kraja prvenstva Budu nost je doma om pobjedom nad Torpedom osvojila naslov. Još im je na ruku išao i rezultat iz Draškovca. No, oni se nisu bavili sa drugima nego svojoj igrom i susjede iz Križovca pobijedili. Ve u 4.minuti su poveli zgoditkom Dragutina Drka. Na drugi se zgoditak za kona nih 2-0 malo duže ekalo sve do 62.minute kada je strijelac bio prvi doma i, a i lige topnik Vinko Berdin. Torpedo je bio nešto agresivniji u drugom dijelu pa su njegovi igra i zaradili tri opomene koje su bile i jedine tijekom cijele utakmice. Draškovec bolji od Otoka. Imali su doma i vodstvo od 3-0 u 64.minuti, ali su gosti smanjili na 3-2 i tako doma ine ostavili u neizvjesnosti sve do 90.minute. Milan Kocijan je postigao hatrik za Draškovec. Krenuo je sa prvim zgoditkom ve u 3.minuti, a nastavio tek u 60. i 64.minuti. Nakon tre eg doma eg zgoditka igra Otoka Karabojev Žahangir opsovao je pomo nog suca Ivicu Horvata i potom se fizi ki pokušao s njim obra unati svojim ne baš primjerenim nasrtajima. U psovanju se dotaknuo i suca utakmice 22. kolo, parovi, suci i delegat: Sveti Križ: EKO – TRNJE (subota u 17,30 sa , sudac Mario Sukanec, pomo nici Dražen Sukanec i Josip Višnjari , delegat Marijan Sabol); Štefanec: JADRAN – DRAŠKOVEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Hrvoje Bedi , delegat Ma ja Poredoš); Otok: OTOK – BUDU NOST (M) (subota u 17,30 sa , sudac Mario Buhin, pomo nici Lana Vidovi i Morano Vlah, delegat Josip Lesjak); Križovec: TORPEDO – MLADOST (D) (nedjelja u 17,30 sudac Jasmin Lozi , pomo nici Alen Kodba i Ivan Jarni, delegat Miroslav Glavina) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

Jadrana Kukovca. Iako sa igra em manje Otok je u 70.minuti zgoditkom Denija Mjor ika smanjio na 3-1, a šest minuta kasnije zgoditkom Denisa Blažin i a i na 3-2. Blažin i je po završetku utakmice prigovarao na su enje suca utakmice Kukovca i zaradio drugu opomenuo, odnosno u zapisnik je prijavljen pod isklju ene igra e. Prvu je opomenu vukao iz 64.minute kada je tako er nesportski reagirao svojim prigovoranjem na suda ke odluke. Po jedan je igra u svakoj mom adi bio opomenut. Borac odnio iz Gardinovca bod. Za pola sata igre doma i zgodicima Ste ana Bakse i Matije Horvata imaju vodstvo od 2-0. Gosti iz Donjeg Hraš ana smanjili su na 2-1 zgoditkom Matije Pintari a u 52.minuti. Ivan Habuš je u 72.minuti odveo ponovno doma e na dva razlike, ali je u 89.minuti bilo 3-3. Nikola Pavlic postigao je drugi gostuju i zgoditak, a bod iz kaznenog udarca minutu prije kraja utakmice donio Ivica Pozderec. Kod dosu enog kaznenog udarca doma i su jako negodovali i zaradili dva isklju enja od strane suca utakmice Casimira Rodriguea. Prvo je Josip Tomašek opsovao i prijetio sucu, vjerojatno fizi kim obra unom, a potom Kristijan Palfi zbog druge opomene koje je zaradio gotovo u istoj minuti, 89. i 90. zbog prigovora. Još su dvojica doma ih igra a završila sa opomenom u toj situaciji, pa ne treba puno opisivati kako je to na terenu izgledalo. Radni ki je lijepo platio ceh. Dva isklju ena igra a i etiri opomenuta, a gosti su bili mirni pa su imali samo jednog opomenutog igra a. Derbi za elja u Svetom Jurju u Trnju bez zgoditaka i pobjednika. Gost im je bio Jadran. Mirna utakmica sa po dvojicom opomenutih igra a u svakoj mom adi. U ravnopravnoj igri tek pokoja prigoda pred jednim ili drugim vratima. Gosti iz Šte anca sigurno su zadovoljniji od doma ina otišli ku i.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

BUDU NOST (M) OTOK DRAŠKOVEC EKO (-3) RADNI KI MLADOST (D) BORAC (DH) TORPEDO TRNJE JADRAN

0 2 2 0 1 3 3 3 1 1

2 3 3 5 8 9 10 10 13 15

78 – 19 61 – 23 40 – 22 56 – 32 44 – 38 40 – 53 38 – 51 46 – 48 16 – 93 13 – 53

45 38 38 33 28 18 18 15 10 4

LISTA STRIJELACA

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DRAŠKOVEC – Tin Vujasinovi (9694) RADNI KI – Ma ja Horvat (5906) TRNJE – Ivan Matkovi (5192) JADRAN – Mihael Mlinari (2725) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA OTOK – Žahangir Karabojev (4186) po l. 59 DP HNS-a 3 (tri) mjeseca obavljanja svih funkcija u nogometu – do 31.08.2014 Denis Blažin i (3091) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice RADNI KI – Kris jan Pal (4314) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Josip Tomašek (634) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Andrej Fran i (3676), Perica Jambroši (5464), Emil Jambroši (4501) RADNI KI – Ma ja Horvat (5906), Tomislav Vargek (8066), Tomislav Blaži (5905), Ivan Habuš (887) BORAC (DH) – Mario Mesari (3099) DRAŠKOVEC – Tin Vujasinovi (9694) OTOK – Deni Major ik (5325) TRNJE – Ivan Matkovi (5192), Miroslav Faji (4418) JADRAN – Ivan Antonovi (9579), Mihael Mlinari (2725)

TABLICA

Donji Koncov ak kiksao, o prvaku odlu uje zadnje kolo

22. kolo, parovi, suci i delegat: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK –VU ETINEC (subota u 17,30 sa , sudac Mihael Belovi , pomo nici Antun Kukovec i Elvir Bašek, delegat Davor Drvenkar); Gornji Hraš an: POBJEDA – PARAG (subota u 17,30 sa , sudac Željko Hajdarovi , delegat; Dragu n Borko); Preseka: BRATSTVO – PLAVI 1975 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Edvin Zobec, pomo nici Želimir Bertovich i Ma ja Kozar, delegat Antun Mesari ); Brezje: HAJDUK – SLOGA (Š) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Željko Novak, pomo nici Ma ja Filipi i Dražen Horvat, delegat Tomislav Šol ), Žiškovec: DINAMO – MLADOST (S) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Filip Hrustek, pomo nici Neven Jurman i Neven Jurman, delegat Petar Krha ); Ma kovec: OMLADINAC – ZASADBREG 77 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dino Horvat, pomo nici Franjo Horvat i Robert Kolari , delegat Stjepan uranec) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

15 12 12 12 9 5 5 4 3 1

4 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 19 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 18 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M) 15 zgoditaka – Denis Blažin i (Otok) 14 zgoditaka – Damjan Šol (Torpedo) 13 zgoditaka – Matej Pozderec (Borac DH) 12 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 11 zgoditaka – Velimir Šimec (Otok), Bojan Mihaljkovi (Eko) 10 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Poraz Donjeg Koncov aka u Zasadbregu. Ovim porazom gosti su se izjedna ili bodovno sa Slogom iz Štrigove. Kako imaju bolji me usobni omjer kod ku e u subotu im protiv Vu etinca treba pobjeda i evo naslova. Dobro zvu i, ali to treba i napraviti. Loše su napravili za sebe u Zasadbregu što su izgubili. Zasadbreg 77 do vodstva je došao krajem prvog poluvremena u 42.minuti zgoditkom Filipa Rodingera iz kaznenog udarca na kojem je najviše prigovarao u poluvremenu utakmice gostuju i predstavnik kluba Darko Sklepi . Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minuti Donji Koncov ak je poravnao na 1-1 zgoditkom Žige Smodiš. Nakon toga imaju prigode do i do vodstva, ali ništa od toga. Kristijan Dunjko u 78.minuti dovodi doma e ponovno u vodstvo, a minutu prije kraja utakmice kona nih 3-1 za Zasadbreg 77 postavlja Saša Šajnovi koji je samo pet minuta ranije ušao u igru. etiri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Sloga kod ku e lagao osmicom ispratila Dinamo. Nakon prvih 45 minuta igre ve su doma i imali visoko vodstvo od 5-0 koje su u drugom poluvremenu još podebljali za tri zgoditka. Leon Kamerlin koji je u igru ušao u 62.minuti uspio je posti i dva zgoditka, a preostalih šest zgoditaka postigli su redom David Šoštari , Davor Bogdan, Patrik Jelen, Smiljan Jambrovi , Goran Feguš i Dejan Novak. Jedan opomenuti igra iz redova doma e mom adi. Vu etinec i Pobjeda podijelili bodove. Prvi su Vu etin ari u 16.minuti poveli zgoditkom Denisa Novaka, nakon što je bombarder iz slobodnog udarca Vjeran Levec opalio, a vratar Mikulan odbio

17 17 17 17 18 17 18 17 17 17

loptu do Denisa Novaka koji je glavom posprema u vrata. Sedam minuta kasnije gosti iz Gornjeg Hraš ana su poravnali zgoditkom glavom nakon udarca iz kuta Bojana Novaka na 1-1. U drugom poluvremenu obrnuta slika na terenu. Sada Pobjeda drugim zgoditkom na utakmici Bojana Novaka u 50.minuti dolazi u vodstvo. I kod Vu etinca je po drugi puta za kona nih 2-2 strijelac bio u 52.minuti Denis Novak. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Omladincu visoka pobjeda u Selnici. Nakon prvog poluvremena nije izgledalo da e doma a Mladost tako loše rezultatski pro i. Imali su gosti iz Ma kovca vodstvo od 3-0 i jednog opomenutog igra a. Doma i su pak imali dvojicu opomenutih, ali u drugom poluvremenu. U tome tko e više zgoditaka posti i nadmetali su se peterostruki strijelac Tomislav Ša ari i etverostruki Andrija Vrbanec. Uz njih po jednom su za kona nih 11-0 mrežu Denisa Novosela zatresli Marko Lukman i Rajko Dragovi . Hajduk do pobjede u Prekopi-Bukovcu u 90.minuti iz kaznenog udarca. Doma i Plavi 1975 dva su puta imali vodstvo, a gosti iz Brezja ga stizali i u 90.minuti prestigli. Punih sat igre zgoditka nije bilo. Alen Korošec doveo je doma e u 60.minuti u vodstvo, a gosti iz Brezja zaradili dvije opomene zbog prigovora sucu utakmice. Hajduk ima u 68.minuti kazneni udarac kojeg je Franjo Galekovi pretvorio u zgoditak. Nezadovoljan takovom odlukom suca utakmice Smrti a igra Plavih 1975 Miroslav Janež psuje suca i nakon isklju enja nastavlja sa psovanjem i naguravanjem suca. Šest minuta kasnije novo vodstvo doma ih zgoditkom Saše Novaka. Sandro Novak uspio je poravnati na 2-2 u 84.minuti. U 90.minuti slijedi drugi kazneni udarac za Hajduk i po drugi je puta uspješan sa bijele to ke Franjo Galekovi za pobjedu od 3-2. U Preseki Bratstvo bolje od Paraga. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo, a u drugom su ak pet postignuta. Parag je prvi odmah u 46.minuti poveo zgoditkom Sr ana Baloga. Dario Balog poravnao je na 1-1 u 53.minuti. Dvije minute kasnije Bratstvo je povelo zgoditkom Ivana Ignaca. Isti je igra strijelac za vodstvo od 3-1 u 86.minuti. Kad se ve o ekivao posljednji zvižduk suca Toplišnjaka, koji je samo jednog igra a i to iz mom adi Bratstva opomenuo zbog jednog prigovora, Zlatko Oršoš je uspio ublažiti poraz Paraga na 3-2.

1. SLOGA (Š)

113–24 51

2. D. KONCOV AK

78 – 17

3. POBJEDA

88 – 28

4. ZASADBREG 77

77 – 36

5. VU ETINEC

51 – 36

6. OMLADINAC (M) -1

89 – 39

7. HAJDUK (B)

54 – 44

8. PLAVI 1975

45 – 59

9. MLADOST (S)

27 – 60

10. BRATSTVO (P)

35 – 94

11. DINAMO (Ž)

28–122

12. PARAG

30–156

OPOMENUTI IGRA I PLAVI 1975 – Marko Škvorc (4749), Miroslav Janež (5144) VU ETINEC – Luka Vabec (3898), David Petri evi (64) DONJI KONCOV AK – Ma ja Brezni ar (549) POBJEDA – Alen Herceg (6923), Nikola Ladi (4001), Bojan Novak (3175) ZASADBREG 77 – Petar Kozjak (3018), Igor Šajnovi (2643), Marko Koroši (1038), Saša Šajnovi (2894) BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282) MLADOST (S) – Deni Polanec (4272), Nino Polanec (4290) SLOGA (Š) – Tomaž Vi ar (5134) HAJDUK (B) – Zoran Gregorin i (3976), Franjo Galekovi (10220), Ivan Horvat (3881) OMLADINAC (M) – Rajko Dragovi (1008)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (S) – Deni Polanec (4272) ZASADBREG 77 – Marko Koroši (1038) DONJI KONCOV AK – Ma ja Brezni ar (549) BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U PLAVI 1975 – Miroslav Janež (5144) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

LISTA STRIJELACA 38 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 31 zgoditak – Tomislav Šafari (Omladinac M) 26 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 18 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Rajko Dragovi (Omladinac M) 17 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Bojan Novak (Pobjeda) 15 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77) 13 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Alen Korošec (Plavi 1975) 12 zgoditaka – Krešimir Maje (Dinamo Ž), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak) 10 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Dino Šela (Zasadbreg 77), Davor Bogdan (Sloga Š), Sandro Novak (Hajduk B), Denis Novak (Vu e nec)

6. lipnja 2014. ŠAH

KOŠARKA

ŠAHOVSKO DRUŠTVO Me imurje dobilo vlastite prostore

Grad društvu dao na korištenje prostore u streljani

Detalj s nedjeljnog streetball turnira u akovcu

CEDEVITA BASKET TOUR 2014.

Zagreba ki hakleri bolji od akove kih! Na prvom turniru nove sezone Cedevite basket toura, koji se boduje za Prvenstvo Hrvatske, a iji prvak ide u Laussanu na Fiba world tour, moglo se vidjeti mnogo odli nih haklova. Od samoga nedjeljnog jutra zapo eli su najmla i u konkurenciji u-12 odigravati svoje streetball tekme, no kiša ih je ubrzo potjerala s terena, pa su dovršavali svoje natjecanje u rano popodne. U toj najmla oj konkurenciji slavile su djevoj ice iz ekipe Sokoli (Zdolec, Škoda, Štrukelj) kojima u finalu nisu bili dorasli mnogo mla i Hereki( in , Kranj ec,

Daki ). Curice su pobijedile rezultatom 11:3. U seniorskoj konkurenciji natjecalo se 14 ekipa koje su bile podijeljene u skupine i razigravale su za plasman u etvrtfinale me u 8 najboljih na turniru. U prvom etvrtfinalnom dvoboju je ekipa 3+1 gratis (Manuel Novak, Patrik Jambrovi , Marek Novak, Danijel Kraja i ) izbacila Cukore. U drugom dvoboju za ulazak me u 4 Bi e vama jasnije kasnije (Samir Juras, Vedran Biševac, Stjepan Kranj ec, Matija Megla) je izbacila legendarnu Ekipu za o evid u kojoj stariji

Medo ovaj puta nije imao tako dobre suigra e kao u vremenima kada su postajali prvaci Hrvatske. Izba eni su s turnira rezultatom 11:10. U duelu dviju zagreba kih ekipa Fišer grupa je pobijedila Savicu, a posljednjega polufinalista ine Dedeki (Andrija Hrka , Lino Pusti , Goran Fodor) koji su nadja ali još jednu zagreba ku ekipu Gumi de ekt rezultatom 12:9. U prvom polufinalu 3+1 gratis su pobijedili Bi e vama jasnije sa 14:9, a Fišer grupa Dedeke 15:11, a u finalu je zagreba ka Fišer grupa dobila s 13:8 akove ki haklerski trio 3+1 gratis. U pauzama se moglo uživati u nastupima break dance sastava, šutiranju za tri poena, te natjecanju u zakucavanju. U potonjim disciplinama nije pobijedio nitko od doma ih prijavljenih natjecatelja. (bh)

Ove godine obilježava se 80 godina organiziranog igranja šaha u Me imurskoj županiji. Povodom tog jubileja, me imurski su šahis dobili najbolji mogu i poklon – svoje nove prostorije. Kako se upravo uz Šahovsko društvo Me imurje iz akovca vežu zapisi o pomicanju prvih šahovskih gura na ovom podru ju, udi injenica kako kolek v koji danas okuplja 30-ak lanova tokom godina nije dobio prostor za djelovanje. Nepravdu su odlu ili ispravi u Gradu akovcu, te im ustupiti jednu prostoriju u akove koj streljani u kompleksu stadiona Mlados . - Izuzetno smo zadovoljni ovim novim prostorom i zahvalni akove kom gradona elniku što nam je omogu io boravak ovdje. Mislim da smo to svojim dugogodišnjim radom I zaslužili. Dosad smo imali tek jedan mali hodnik u sklopu SRC Mladost na samom stadionu, ovo je veliki napredak – rekao je vidno oduševljen Dražen Berkopi , predsjednik ŠD Me imurje akovec.

Prostor u prvom redu za mlade Lijepu vijest šahis su saznali još u travnju, no tek su mjesec dana kasnije i službeno odlu ili otvori vrata svog novog drugog doma, nakon što su nabavili namještaj i sve potrebno za funkcioniranje tamošnjih šahista. Kako iz sezone u sezonu u svojim redovima imaju sve više lanova, ovakav je potez bio nužan.

U sklopu otvorenja lanovi društva su na sebi svojstven na in proslavili - odigravanjem nekoliko partija šaha - Ovo je bilo neophodno za normalni rad kluba. Dosad smo se morali krpa od treninga, do škole šaha, do natjecanja i redovnog okupljanja. Sada to ne e bi slu aj, a ponajviše nas to raduje zbog rada s mladim šahis ma. Ima danas puno djece koja žele igra šah, želimo im to omogu i – dodaje Berkopi .

Šahis su još po etkom godine trebali dobi svoj dio kola a u zgradi streljane, no tada je prostor prenamijenjen, da bi danas napokon bio ispunjen vrsnim šahis ma, šahovskim gurama, ali i peharima, medaljama, te fotogra jama, kao uspomenama na uspjehe u dugoj povijes .

6. lipnja 2014. SPORTSKI RIBOLOV SASTANAK ORGANIZACIJSKOG ODBORA SP-a o sportskom ribolovu održan je u Murskom Središ u

Ve je prijavljen nastup 18 reprezentacija Hrvatska i Me imurska županija po etkom rujna bit e doma ini najve eg natjecanja u regiji, 61. Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak. U Murskom Središ u pretposljednjeg dana svibnja sastao se organizacijski odbor. Po etkom i sredinom rujna Me imursku županiju posje t e 40 reprezentacija iz svih dijelova svijeta, u dane natjecanja ukupno e bi uklju eno i do 600 ljudi, a o ekuje se da e kraj me u Murom i Dravom u tjedan dana posjetiti oko 10 tisu a

ljubitelja sporta. Stoga ni ne udi da organizacijski odbor bez prestanka preispituje svaki detalj nadolaze eg prvenstva svijeta. - Imali smo jedan izuzetno konstruk van sastanak na kojem je dogovoren kompletni program natjecanja. Onaj tehni ki dio nama nije zahtjevan, jer sura ujemo sa stru im ljudima, naši ribi ima, a odlu eno je kako sve po inje u ponedjeljak, 8. rujna i traje tjedan dana. Otvorenje e bi u 18 sa u centru grada Preloga, uz popratni sadržaj, dok zatvaranje u nedjelju od 20 sa – objasnio je Zoran Pfeifer, pred-

BADMINTON ME IMURSKE BADMINTONSKE LIGE

Poznati pobjednici U dvorani II..OŠ akovec održan je posljednji 3. turnir MBL-a 2013/14 za muške i ženske parove kadeta U-15. U konkurenciji parova kadeta drugu pobjedu ostvario je par Lino Zadravec / Borna Vadlja pobjedivši u nalu par Luka Grubi / Sebastan Krznari sa 21:19, te su si tom pobjedom osigurali ukupni naslov. Tre e mjesto osvojio je par Luka rep / Ivan Grubi pobjedivši par Tin Balent / Nikša Jalšovec sa 21:19. Peto mjesto osvojio je par Noa Jalšovec / Bruno Ban pobjedivši par Romeo Dombaj / Patrik Patafta sa 21:17 dok je sedmo mjesto osvojio par Filip i Vedran Kneževi pobjedivši par Leon Horvat / Filip Novak sa 21:8. Kona ni poredak nakon 3. turnira: 1. Lino Zadravec / Borna Vadlja 200b, 2. Luka Grubi / Sebas an Krznari 180, 3. Luka rep / Ivan Grubi 130, 4. Noa Jalšovec / Bruno Ban 110, 5. Vedran I Filip

Kneževi 82, 6. Tin Balent / Lino Zadravec 80, 7. Jan Nikola Dvanajš ak / Nikša Jalšovec 70…. U konkurenciji parova kadetkinja svoju tre u pobjedu ostvarile su Laura Horvat/ Katja Siro i pobjedivši u nalu par Ina Derk / Kaja Petrinovi sa 21:3. Tre e mjesto osvojile su Nina Laptoš / Kaja Fileš pobjedivši Melani Anderlin / Elenu Novak sa 21:14. Kona ni poredak nakon 3. Turnira: 1. Laura Horvat / Katja Siro i 200b, 2. Nina Laptoš/Jaka Fileš 130, 3.Ina Derk / Kaja Petrinovi 80, 4. Ana Toplek / Kaja Petrinovi 80, 5.Mihaela Lesjak / Nina Laptoš 80,6. Melani Anderlin / Elena Novak 70…. Završnica MBL-a te dodjela pehara i medalja najboljim te diploma predvi ena je na završnom druženju lanova kluba u srijedu, 18. lipnja.

“SPORTSKO LJETO” NEDELIŠ E

Gimnasti ki kamp za školarce od 16. lipnja Sedmu godinu zaredom, najavljeno je provo enje hvalevrijednog projekta Op ine Nedeliš e, naziva Sportsko ljeto 2014., na prostorima Nacionalnog gimnasti kog centra Aton. Radi se o sportskim kampovima za djecu od 1. do 8. razreda osnovne škole s podru ja op ine Nedeliš e. Djeca e mo i sudjelova u sedam sportskih kampova: rukometu, gimnas ci, tenisu, odbojci, atle ci, košarci i karateu od 16. lipnja do 25. srpnja. Svaki kamp trajat e 5 dana po 3 sata, od 9 do 12 sati. Uplatom od simboli nih 100 kuna na recepciji Nacionalnog gimnas kog centra Aton djeca imaju pravo

na sudjelovanje u svim kampovima koje e vodi profesori i apsolven kineziološkog fakulteta te stru ni treneri pojedinog sporta. Osigurana im je majica s logom kampa te svakodnevna užina. Veseli pozi vna reakcija okoline na ovaj projekt. To se najbolje može potvrdi po progresivnom rastu broja djece koja su sudjelovala od samog po etka 2008. Želja je da se uklju i što više osnovnoškolaca, a organizatori e se potrudi uves još više sportova s ponekim iznena enjem. Prvi sport koji o ekuje sve koji se prijave je gimnas ka, koja kre e u ponedjeljak, 16., a završava u subotu, 21. lipnja.

TENISKI humanitarni turnir održan na Pun ecu

Za djecu s autizmom 5.350 kuna Drugu godinu zaredom Udruga za au zam POGLED iz Nedeliš a u suradnji sa TK Franjo Pun ec je organizirala Teniski turnir za djecu s teško ama iz au s nog spektra. Sav prihod namijenjen je za senzomotori ke vježbe i malu školu plivanja. Sudjelovalo je oko 40 tenisa a i tenisa ica koji su igrali u muškim, ženskim i mješovi m parovima. Prikupljeno je

5.350 kuna. Zahvaljujemo svim donatorima; Mesnica Kiš, Ca e bar Arcus Ivan Šte ar, Pekara Suncokret, Horvat Miroslav, Peradarstvo Ruži , Opg Brankica Hegeduš, Soboslikarsko li ila ki obrt Extrem Miroslav Bermanec, Gordan Horvat, Arte ero Dohomont, TK Franjo Pun ec, Bojan Ruži , Mija Mance, volonteri Udruge Pogled, mame i prijatelji naše udruge.

sjednik Športsko ribolovnih saveza Mž, te osoba koja je najve e natjecanje dovela na sjever zemlje. Otvorenje i proglašenje pobjednika tako e se uprili i u Prelogu gdje je osnovan m za organizaciju prvenstva, te e taj grad u vrijeme natjecanja posta pravo središte zemlje. - Mislim da nam je to jedan poklon za 750. godina grada Preloga. Mi emo organizacijski dio programa odradi na najbolji mogu i na in. Pripremamo se po pitanju organizacije, turis ke ponude, ali radimo i s našim obiteljskim gospodarstvima, te podu-

zetnicima, kako bi na jedan dostojan na in prezen rali cijelu Hrvatsku, ne samo Me imurje i Prelog - Ljubomir Kolarek, gradona elnik Preloga - Hrvatska je bila puno puta organizator ovakvih velikih natjecanja, tako da imamo iskustva u tome. Drago mi je da je ovog puta doma in Me imurska županija, ovdje imamo potpunu podršku u svakom smislu. Što se samog natjecanja e, favori se ve naziru, to su kao i uvijek Talijani, Francuzi, Englezi, ali ne zna i da je to pravilo da is uvijek pobje uje. Iza pobjednika ne stoji sre a kao što

neki misle, ve veliko znanje, priprema i tehni ki detalji – dodaje Vladimir Sever, predsjednik Hrvatkog športsko ribolovnog saveza. Veliku podršku sportskom doga aju godine dat e i Me imurska županija, osim u organizacijskom, ujedno i u nancijskom smislu. - Sigurno da e to biti najve a sportska manifestacija u zemlji i županiji. Mi smo si uzeli za zada u osigura nancije. Ono što želimo izbje i je optere ivanje županijskog prora una, ve da u suradnji sa sponzorima osiguramo dostojno Svjetsko prvenstvo

– objašnjava Zoran Vidovi , zamjenik župana Me imurske županije Zaklju ak posljednjeg sastanka je taj da natjecanje može organizacijski zapo e i danas. 61. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak održat e se na odvodnom kanalu Hidroelektrane Dubrava na potezu Sveta Marija – Donja Dubrava u pet sektora. Zasad je stiglo 18 prijava i bookinga, a rok je do 10. kolovoza. Me u 27 kandidata za nastup na Svjetskom prvenstvu i Me imurje ima svojih sedam predstavnika - Alan Perko, Ivan Jakupak, Nikola Filipaši , Mensur Roši , Ljubomir Žulji , Mihael Pongrac te Darko Kolari , a hrvatski reprezenta vci natjecanje još mogu izbori u srpnju i kolovozu, na takozvanih šest majstorica. (mg)

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAFTING kup Mura 2014., održan u ne baš idealnim vremenskim uvjetima, dobro je prošao

Na trinaestom spustu po Muri najbolja je bila Srednja škola Prelog PIŠE: SINIŠA OBADI Pobjedom Srednje škole Prelog završen je ovogodišnji 13. RAFTING KUP MURA 2014., druga je bila ekipa akove ke Gospodarske škole, a tre a Gimnazija “Josip Slavenski” iz akovca. Na etvrto mjesto plasirala se Tehni ka škola, peta je bila Ekonomska i trgova ka, šesta Srednja škola akovec i na sedmom mjestu ovaj se put našla akove ka Graditeljska škola. Ove je godine sudjelovalo sedam me imurskih škola, dok su se u preostalim amcima našli djelatnici i studenti Me imurskog veleu ilišta i njihovi gosti s Veleu ilišta iz Požege, turisti ki djelatnici, predstavnici Grada akovca, medija… No, treba re i da su pobjednici zapravo bile sve one posade iji su amci uspjeli sti i do cilja. Ve poznata edukativno-natjecateljska i ekološka akcija, iji je cilj razvoj sportsko-rekreacijskog turizma, i ove je godine održana u Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav.

U Dekanovcu je održan i prvi dio sportskog natjecanja “na suhom“ za srednjoškolske posade. Nakon toga veslala se dionica dužine od 3 km do Domašinca, u kojem su srednjoškolci odradili još jedan dio natjecanja na suhom. Iz Domašinca pak je vodila dionica duga 10 kilometara do posljednjeg stajališta, odnosno do cilja u Gori anu, gdje su proglašeni i pobjednici. Zamjenik akove kog gradona elnika Romano Bogdan, koji je i sam bio dio posade amca akove ke Gradske uprave, tom je prigodom istaknuo kako je Me imurje okruženo s dvije rijeke, no jedna, a rije je o Dravi, potpuno je devastirana. - Stoga, nastavlja Bogdan, ovaj dio Mure koji još nije ‘kanaliziran’ treba o uvati, da bi mladi Me imurci, ali i svi oni koji dolaze ne samo na rafting, ve jednostavno na uživanje u prirodu, mogli vidjeti kakvo prirodno bogatstvo zapravo imamo. Na kraju recimo i to da je i ovogodišnja akcija održana u

Naime, dionica na kojoj se rafting održava svake godine prije dvije godine na 24. sjednici Me unarodnoga koordinacijskog vije a programa “ ovjek i biosfera (MaB)” UNESCO-a proglašena je prekograni nim Rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske. I ove se godine krenulo iz Podturna, a nakon dionice od 4 km prva je postaja bila Novakovec, gdje su raftingaši do ekani s okrjepom. Uslijedio je nastavak u dužini od 4 km do Dekanovca. Tu je doma in priredio i kulturno-umjetni ki program, uz prikaz starih zanata i, naravno, uz ve tradicionalno odli ne krafne s okoladom.

organizaciji Grada akovca, Turisti ke zajednice Me imurske županije, op ina uz rijeku Muru, a provedbeni organizator bio je GP “Ekom” iz akovca, na elu s iskusnim i neizostavnim Miodragom Novoselom, koji pak je izrazio svoje zadovoljstvom stanjem i situacijom na Muri na ovogodišnjem spustu, pritom rekavši kako je vrijeme bilo gotovo idealno, s malo više vjetra i manje sunca, odnosno manje mogu nosti da netko “zaradi” sun anicu. - Iako je Mura uvijek opasna rijeka, mi se prema njoj odnosimo s poštovanjem, tako da je i ove godine rafting završen bez nekakvih incidenata, odnosno u najboljem redu. Jedan od ciljeva raftinga

je promocija Me imurja, što na kraju donosi popularizaciju me imurske turisti ke ponude, dodao je na kraju Novosel. Suradnja je dobra i s gradovima prijateljima, pa se za sljede u godinu dogovara i ideja po kojoj bi svaki grad prijatelj akovca imao svoju ekipu srednjoškolaca koja bi aktivno sudjelovala u ovoj akciji.

6. lipnja 2014.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Body workout

Dragi vježba i, sigurna sam da ste ne tako rijetko uli da vaša prijateljica ili netko iz vaše blizine vježba neki od workout programa (to može biti body workout, insanity workout, pole workout, cardio workout itd.), no što to to no spada pod rije „workout“ i kakav bi to trening morao biti saznat ete u nastavku teksta. Workout je grupni (ne mora nužno biti) fitness uz glazbu s optere enjem, a izvodi se s nekim oblikom vanjskog optere enja ili se kao optere enje koristi težina vlastitog tijela. Trening se odvija u aerobnom režimu rada s ciljem pove anja jakosti, miši ne izdržljivosti te smanjenja potkožnoga masnog tkiva. Da bi vježbanje workout programa bilo svrsishodno i sigurno, vrlo je važno da vi ili vaš trener posebnu pažnju posve

brojni novi oblici grupnog vježbanja koje prate i odgovaraju i rekviziti, pa je tako izme u ost alog nastao tzv. resistance training ili workout program koji uklju uje brojne

tite pravilnoj tehnici izvo enja svake pojedine vježbe. Nast ao je krajem 90-ih godina, kada se pojavljuju

rekvizite s unkcijom pružanja otpora. Vježbanje sa šipkom i u setovima slobodnih utega do 20 kg - pump i li t približili su grupni fitness vježbanju u teretani te privukli velik dio muš-

ke populacije na grupne fitness programe. Prednosti koje ovaj svestran program vježbanja ima je ta da se mogu uklju iti osobe koje nemaju nikakvo predznanje u vježbanju, uklju ivanje u programe nije limitirano spolom ili godinama, zatim jednostavnost kretnji, motiviraju a glazba i ono najvažnije konstantna demonstracija i nadzor instruktora. Pripremila sam jedan gigaset od 5 vježbi kojima ete aktivirati trbušne miši e. Kao što sam prethodno u tekstu napisala, važno je da vam je tehnika izvo enja pravilna pa svakako prije po etka vježbanja pro itajte opis svake vježbe. Kada pro ete sve vježbe po 8 ponavljanja, krenite u još dvije serije pa odmorite jednu minutu i još dva puta ponovite po tri serije (koje ste spojili). (Ivana Posavec)

Vježba br. 1 Lezite na le a, dlanove postavite iza glave, noge pogr ite i jednu postavite na drugu. Radite suprotnim laktom u suprotno koljeno. Kada završite, ponovite i na drugu stranu, ali prethodno promijenite poziciju vaših nogu.

Vježba br. 2 Ostanite leža na le ima, glavu ni u jednom trenutku ne odvaja od poda, ruke uz jelo, a noge prema stropu s prekriženim stopalima. Kroz izdah krenite diza stražnjicu prema stropu, bez trzaja se dižete i spuštate u po etnu poziciju.

2a 2b

Vježba br. 3 Gornji dio jela je na podu, noge prema stropu, a ruke prema stopalima. Kroz izdah dižite trup na donje bridove lopa ca. Pogled prema bedrima.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

Vježba br. 4

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Dlanove postavite iza glave, otvorite laktove prema suprotnim zidovima, a noge pogr ite iznad poda. Krenite naizmjence suprotnim laktom u suprotno koljeno.

Vježba br. 5 Ruke postavite iza glave, a noge pogr ene i stopala oslonjena na pod. Kroz izdah se skupite u lop cu, a na udah se vra te u po etnu poziciju.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

VINDINO KAO POKLON ZA SVJETSKI DAN MLIJEKA Grupa Vindija uklju ila se u obilježavanje Svjetskog dana mlijeka humanitarnom akcijom podjele Vindina, svog ukusnog mlije nog deserta Kao i svake godine, prvi dan mjeseca lipnja bio je rezerviran za promociju zdravog na ina života i uravnotežene prehrane, koju UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu provodi putem Svjetskog dana mlijeka.

U proslavu dana posve enog jednoj od temeljnih namirnica u ljudskoj prehrani Vindija se uklju ila humanitarnom akcijom, podijelivši su u i sto kilograma svog deserta pod nazivom Vindino.

Taj ukusni mlije ni proizvod koji je prvenstveno namijenjen najmla oj skupini potroša a Vindija je darovala školama, vr ima i domovima za nezbrinutu djecu diljem Hrvatske.

Vindino dolazi u tri varijante – kao mlije ni desert s okusom lješnjaka i okolade te sirni desert koji donosi dvije izvrsne vo ne kombinacije (jagoda – banana i jagoda – marelica).

Dobro je znati

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

NEVJEROJATNO! POŽURITE I UŠTEDITE!!! SAMO OD 03. 06. DO 10. 06. 2014.

ČAKOVEC & VARAŽDIN

UŠTEDITE DO

SV E A R O M ! ! ! N A V

NEVJEROJATNO

VESNA, dimenzije: ! " # $

EKSPONAT + ZALIHA

7.15000

POPUST više od

1.999,00 70% kn

-50% NA SVU BIJELU TEHNIKU S RASPRODAJE RADI PREUREĐENJA

RASPRODAJA NA SVIM ODJELIMA!!!

54 REGALA 98 SJEDEĆIH GARNITURA 30 TROSJEDA 77 SPAVAĆIH SOBA, ORMARA I KREVETA

NA RASPRODAJI VIŠE OD 2.900 ARTIKALA 22 KUHINJE 180 KUHINJSKIH APARATA 44 KUPAONICE 242 KOMADNA NAMJEŠTAJA 88 MADRACA I PODNICA

142 STOLICE I STOLA 90 KLUB STOLIĆA VIŠE OD 700 RASVJETNIH TIJELA VIŠE OD 900 DEKORATIVNIH I KUHINJSKIH ARTIKALA

32 PREDSOBLJA VIŠE OD 450 POSTELJINA I ARTIKALA KUĆNOG TEKSTILA

UŠTEDITE DO 80% VELIKA RASPRODAJA ZALIHE I IZLOŽBENIH PRIMJERAKA ČAKOVEC (samo namještaj), Globetka b.b., radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00 VARAŽDIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

6. lipnja 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM

1. Vina-Brki d.o.o., Malinska, traži m/ž osobe za booking; m/ž konobar-šankist (za akovec); pomo ni kuhar/ica (za akovec); pomo ni kuhar/ica (za Malinsku); kuhar/ ica-pe enjar (za Staru vagu k); 2 m/ž prodava ica (Baška) - na odre eno - sezona. Javiti se na mob: 099 403 7536, 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014. 2. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrijska zona bb, traži 4 m/ž strojara ska na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 15.06.2014. 3. Toplice Sve Mar n, Sve Mar n na Muri, traži 1 m/ž kozme ara/pedikera; 5 m/ž pom. kuhara i 5 m/ž kuhara/icu - na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 099 2199 663, do 12.06. 4. Arion d.o.o. akovec, traži 7 m/ž montera dizala na odre eno vrijeme (rad u inozemstvu), potrebno 1g. radnog iskustva, posla zamolbu na email: darko.perenc@arionit.hr do 11.06. 5. AGNITUM d.o.o. - Ca e bar Miba , Domašinec, V. Nazora 4, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 446 5161 ili email: agnitum@agnitum.hr ili osobni dolazak do 15.06.

6. DiH PROJEKT j.d.o.o. akovec mjesto rada: Ca e bar La terassa, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme, , javi se na mob. 099 441 8222, do 13.06.

na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 241 491 ili na email: info@plastometalik.hr

7. Drvna galanterija i pilana Sandukar, Totovec, V. Bakari a 12, traži 6 m/ž radnika u drvnoj galanteriji na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 12.06.

13. Rustica d.o.o., akovec, traži m/ž konobara/icuza rad u restoranu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 311 207 do 20.06.

8. Kevin mont j.d.o.o. Domašinec, traži 3 m/ž fasadera i 2 m/ž soboslikarana neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 099 879 5418 do 11.06.

14. Terasa Big Ben akovec - radno mjesto: Ugost. obrt SHOCK, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, osobni dolazak na Terasu Big Ben do 19.06.

9. Ca e bar Route 66, Frankopanska 2, Selnica, traži 3 konobara/ ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 901 5985 ili poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: leonardo.hozjan@gmail. com do 08.06. 10. Seoski turizam Juras d.o.o., M. Mihaljevec - mjesto rada Restoran Kneja, tražikonobara/icu i kuhara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 915 3981 do 15.06. 11. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 3 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme (rad na terenu), javi se na mob. 091 570 6984 do 14.06. 12. Plastometalik Vlaši , M. Subo ca, traži m/ž samostalnog konstruktora alata inž. elektrotehnike

Temeljem lanka 59. Statuta Udruge i Izmjena i dopuna Statuta, te Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i zapošljavanju, Upravni odbor Lokalne akcijske grupe Mura - Drava na svojoj 4. sjednici održanoj dana 21. svibnja 2014. godine objavljuje

NATJE AJ za popunjavanje radnog mjesta

15. TREmak d.o.o. Domašinec, K. Zrinski 2, traži m/ž ekonomistu za knjigovodstvene poslove na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 10 g, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 10.06. 16. Domjani teks l d.o.o., Slemenice, traži 2 m/ž ru na pakirera teks lnih proizvoda i 3 m/ž šiva a pamu nog donjeg rublja - na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na tel. 040 865 230 do 20.06.2014. 17. UO Ilonka, M. Središ e, M. Gupca 17, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 040 543 076, do

30.06.2014. 18. Jur ec-transpor d.o.o. Prelog, traži m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom-Ekategorija, javi sena mob. 098 241 479, do 26.06.2014. 19. Elektrozanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži m/ž elek-

VOD HRVATSKI ZA JE VAN ZA ZAPOŠLJA 396-819 V O AK EC: ISPOSTAVA LOG: 646-740 RE ISPOSTAVA P -200 REDIŠ E: 543 S . M A V TA S ISPO

tromehani ara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 360 081, do 26.06.2014 20. AC instalacije, Pribislavec, traži m/ž instalatera grijanja naneodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764, do 13.06.2014. 21. Ca e bar AMARO, Puš ine, akove ka 32, traži konobara/icu na

Kandidat mora ispunjava slijede e uvjete: • završen preddiplomski studij – prvostupnik/ica ekonomije ili javne uprave/ • završen diplomski studij – magistar/ica prava ili ekonomije • ak vno znanje engleskog jezika • napredno poznavanje rada na ra unalu – Word, Excel, Powerpoint, Internet • jedna godina radnog iskustva na odgovaraju im poslovima • položen državni stru ni ispit • voza ka dozvola B kategorija

dr. Branka Gabor bor

- dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: adi: Ponedjeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak, etvrtak - POPODNE E

Kandida (m/ž) prijavi za radno mjesto prilažu: • životopis • dokaz o stru noj spremi i položenom državnom stru nom ispitu • dokaz o radnom stažu (preslika radne knjižice ili elektroni ki zapis, odnosno potvrdu o podacima eviden ranim u ma noj evidenciji HZMO-a) • preslika voza ke dozvole • dokaz o nekažnjavanju (ne starije od 6 mjeseci) – može i neovjerena preslika, a izvornik ili ovjerena preslika nakon odabira kandidata Na natje aj se mogu javi osobe oba spola. S kandida ma koji ispunjavaju uvjete iz natje aja obavit e se intervju. O terminu održavanja intervjua kandida e bi naknadno obaviješteni. Prijave na natje aj s dokazima o ispunjavanju uvjeta, podnose se u roku od 8 dana od dana objave natje aja. Prijave na natje aj s potrebnom dokumentacijom šalju se poštom ili dostavljaju osobno na adresu: Lokalna akcijska grupa Mura – Drava, Prelog, Glavna 35, s naznakom „Za natje aj“. Nepotpune ili nepravovremene prijave ne e se uzima u razmatranje. UPRAVNI ODBOR Mario Mohari , predsjednik

IZ MATI NOG UREDA

ROKO BLAGUS, SIN MAJE I ROBERTA; KAJA KOVA , K I MAJE I KREŠE; NELLA MAKAR, K I MAJE I NENADA; MANUELA IGNAC, K I GROZDANE I IVANA; MIA MAKSIMOVI , K I FLORIDE I GORANA; LARA VLAŠI , K I ANDREJE I DRAŽENA; LEINA HORVAT, K I MARTINE I SEBASTIJANA; KATJA ŠIMUNI , K I DANIJELE I NIKOLE; LEON NOVAK, SIN TEREZIJE I HRVOJA; MARTA FEGEŠ, K I KLAUDIJE I JOSIPA; MIA TOMAŠI , K I MATEJE I RENATA; SEBASTIAN IGNAC, SIN MATEJE I MARKA; NIKO KOVA , SIN IVANE I TOMISLAVA; KATJA ŠALAMON, K I ROMANE I NENADA ( akovec)

VJEN ANI SABINA NOVAK I RENATO HRANJEC, SUZANA ŠPIRK I LEONARD GUDLIN, INES VONI I ZVONIMIR PANI ( akovec); DUBR AVK A ITUŠ I GORAN MUNKA, NIKOLA KRZNAR I ANAMARIJA RUŽI (Kotoriba); IVANA KONTREC I GORAN KREMINSKI (M. Središ e);

24. Marest d.o.o. Dekanovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na odre eno vrijeme (rad u inozemstvuNjema ka), javiti se na mob. 098 659 955 ili na email: marest.d.o.o.@ gmail.com do 14.06.2014. 25. Mack No.1 j.d.o.o. Novo Selo Rok, traži konobar/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 712 5090 do 15.06.2014. 26. Significo d.o.o. akovec, traži m/ž prodajnog predstavnika na odre eno vrijeme, poslati životopis na email: ivana.vucetic@ modernekomunikacije.vip.hr do 30.06.2014. 27. Verona j.d.o.o. akovec, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, rad u Beauty centru Dolly, k, K. Tomislava 20, javi se na mob. 099 2134 006 do 13.06.2014.

Pet 06.06.2014. 13:00-20:30 Sub 07.06.2014. 08:00-15:30

RO ENI

22. Neores d.o.o. M.Središ e, Teks lna 1, traži m/ž mehani ara za šiva e strojeve/mehatroni ara na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: neores@neores.nnpro.net do 10.06.2014. 23. Liming plus d.o.o. Nedeliš e, akove ka 76, traži m/ž limara na neodre eno vrijeme,posla pismenuzamolbu na adresu ili email: liming@ liming.hr do 15.06.2014.

VODITELJ LAG-a Mura-Drava (LAG manager) Ugovor o radu zasniva se na odre eno vrijeme do 2 godine, uz probni rok od 6 mjeseci, s mogu noš u produljenja Ugovora.

odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 095 402 1188, do 15.06.2014.

SANJA VRBANEC I IVICA BORKO (Nedeliš e); MARINA ŠESTAN I GORAN ZVONAREK, MATEJA BALENT I ROBERT BARANAŠI (Prelog)

UMRLI ANGELA RAK R. NOVAK R. 1923., AUGUSTIN FERLIN R. 1930., IVKA LADAŠI R. 1929., MIRKO VADLJA R. 1931., TEREZIJA MATI R. PETRIC R. 1931., FRANJO SEN AR R. 1935., MARIJA SERMEK R. ŠANTEK R. 1938., JULIJANA MA EK R. HAN I R. 1930., PETAR OV AR R. 1926., FRANJO ANTOLAŠI R. 1944. ( akovec); FRANJO NOVAK R. 1934., BARBARA NOVAK R. ROB R. 1925., ANTUN TKAL EC R. 1948., JULIJA BEGOVI R. MARTINJAŠ R. 1938. (Dekanovec); SABINA ZRNA R. ZOBI R. 1938. (M. Središ e); MILAN PRIŠLI R. 1934., AMALIJA GAVEZ R. DUGAN R. 1921., MARIJA LADI R. MIKULAN R. 1936., KATARINA MALA I R. NOVAK R. 1936. (Nedeliš e); KATARINA RODI R. VADLJA R. 1920. (Prelog)

28. Instalomont termocentar d.o.o. akovec, K. Tomislava 7, traži 2 m/ž vodoinstalatera javi se na mob. 098 426 122 ili posla pismenu zamolbu na adresu do 28.06.2014 29. Metal - euro d.o.o. Nedeliš e,Vrtna 37, traži 2 m/ž zavariva a i 2 m/ž bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 9951559ilinaemail:info@metaleuro.hr 30. TP Varaždin, akovec, traži 6 m/ž prodava a s radnim iskustvom 1g., javi se na tel. 042 402 404 ili posla pismenu zamolbu na adresu: Varaždin, P. Miškine 53 ili do i osobno do 15.06.2014. 31. OPG Radovi , Podbrest, traži 2 m/ž vrtlarska radnika na branju i pakiranju povr a za privremene sezonske poslove u poljoprivredi, javiti se na mob. 091 157 9954 ili posla email:darkoradov@gmail. com do 11.06.2014. 32. Anda d.o.o. Palinovec 55, D. Kraljevec, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 850 6911 ili do i osobno na adresu do 28.06.2014 33. Metal produkt d.o.o. Belica, Lj.Gaja 19, traži 2 m/ž radnika na utovaru/istovaru-sortiranju; 2 m/ž reza a lima sa iskustvom i m/ž voza a sa dizalicom E kat. - na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 845 806 ili osobno do

13.06.2014. 34. Zajedni ka strojobravarska radinaHatlak,Palovec, akove ka56, traži 3 bravara/bravarice i 2 m/ž zavariva a mig-mag postupkom -naodre enovrijeme,osobnidolazak na adresu ili mob. 099 639 4491 do 15.06.2014. 35. Primabiro d.o.o. akovec, traži 3 m/ž zavariva a TIG postupkom i 3 m/ž zavariva a MIG postupkom - na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 396 555 ili na email: m.pongrac@primabiro.hr do 13.06.2014. 36. Arcus akovec, traži konobara/ icunaodre enovrijeme,javi sena mob. 098 576 734 do 20.06.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. BREZA, obrt za ugostiteljstvo, Mjesto rada: Trnovec, traži konobara/icu u ca e baru “Breza” na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunikativnost prijavu posla e-mailom: nenad. majcen@vz.htnet.hr ili mob: 095 803 1580, do 19.6. 2.HANJES-Poduze eHanjesd.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. TRAŽIMO m/ž zamjenika voditelja proizvodnje na odre eno vrijeme - tehni ka podrškazaosiguranjeproizvodnje, nadzor nad rokovima i terminima u proizvodnji, interni nadzor nad provo enjem sustava kvalitete, sudjelovanje u organizaciji sustava, izrada izvješ a i analiza prema potrebi poslodavca, ostali poslovi – uvjeti: VII/VI stupanj dipl. ing./ ing. strojarstva (prednost proizvodni smjer), min 3g iskustva na poslovima organizacije proizvodnje, ak vno znanje njem. i/ili engl. jezika (prednost njema ki), eksibilnost, spremnost na mski rad i usavršavanje. TRAŽIMO na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja 1 m/ž radnike na pakiranju metalnih pozicija, 1 m/ž radnika na montaži metalnih sklopova - uvje : sss bravarskog, strojobravarskog ili sl. smjera, prednost radno iskustvo 2g., poznavanje jednog stranog jezika i 1 m/ž radnika na kontroli kvalitete za kontrolu kvalitete metalnih pozicija - uvjeti: srednja ili viša sprema strojarskog smjera, prednost radno iskustvo 2g., poznavanje jednog stranog jezika. Molbe sla isklju ivo na adresu poštom Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki ili mailom: n.marjancic@ hanjes.com do 20.6. 3. GRADITELJSTVO NOVAK d.o.o. za graditeljstvo, prijevoz i trgovinu, Leštakovec, Mjesto rada: teren (Pore ) - smještaj, hrana i prijevoz

6. lipnja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

URJU

SJE ANJE

osigurani od strane, traži 1 m/ž strojara na ICB 3 CX (uvjeti: KV, iskustvo 2g., B kat.); 3 gra . radnika (uvje : OŠ, iskustvo 1g., B kat); 1 m/ž radnika na hidrauli noj dizalici na kamionu (uvjeti: KV, iskustvo 2g, C kat); 3 m/ž zidara i tesara (uvje : OŠ, KV, iskustvo 2g). Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Javi se mob: 098 959 2062 do 20.6. 4. PRO-NET marke ng i trgovina vl. Damir Rajn, Varaždin, Mjesto rada: cijela Hrvatska - prema mjestu boravka, mogu nost rada od ku e, Honorarni posao za zaposlene i nezaposlene, tražimo više m/ž komercijalista za prodaju nutricionisti kih pregleda na Ugovor o djelu, uvjeti: oš, kv, sss, iskustvo nije važno. kontakt na mob: 091 3594 822 ili 095 3594 822,e-mailom:damir.rajn@gmail. com do 21.6. 5. KOGITAS za istraživanje i razvoj te informa ke usluge, Claremont Grupa trenutno gradi m stru njaka Oracle usluga u Varaždinu. Tražimo talen rane programere/ke za stalni radni odnos koji žele radi kao dio ma koji e bi izložen klijen ma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Mjesto rada: Varaždin. Za radno mjesto pripravnika prednost imaju kandida

IMENDANI I BLAGDANI petak, 6. lipnja - Norbert, Berto subota, 7. lipnja - Robert, Radoslav nedjelja, 8. lipnja - DUHOVI, Medardo ponedjeljak, 9. lipnja Efrem, Ranko utorak, 10. lipnja - Dijana, Greta srijeda, 11. lipnja - Barnaba, Borna etvrtak, 12. lipnja - Ivan, Bosiljko

DUHOVNI VELIKAN

Barnaba apostol, 11. lipnja Pravim imenom Josip, bio je Židov levit s Cipra koji se esto spominje u Djelima apostolskim. Zbog njegove dobro udne naravi, drugi apostoli dali su mu ime Barnaba, što zna i sin utjehe. S apostolom Pavlom putovao je u Jeruzalem, Cipar i Malu Aziju, ali se rastao od Pavla i vratio na Cipar s apostolom Markom. Tu je osnovao Ciparsku crkvu, ali je brzo nakon toga podnio mu eništvo i smrt oko 61. godine. Slikari i umjetnici prikazuju ga s knjigom i gran icom masline, esto puta u društvu sa svetim Pavlom. Zazivaju ga mirotvorci, te protiv oluje i tu e (grada). (sm)

koji pismeno na engleskom jeziku obrazlože zašto su zainteresirani za rad sa Oracle tehnologijom. 2 m/ž so verska inženjera - pripravnika (Oracle) na neodre eno - uvjeti: VŠS, VSS informati kog smjera, prednost poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, poznavanje linux i shell scripting, interes za Oracle tehnologiju - posebno razvoj baza podataka, administracija sistema i podrška projektima u toku. 2 m/ž softverska inženjera (Oracle) na neodre eno - uvjeti: VŠS, VSS informati kog smjera, odli no poznavanje Oracle tehnologijeiOraclealata:Developer 6i/9i/10g,OracleWork ow,BI/XML Publisher, iskustvo u Oracle EBS-u je velika prednost, min. 2g prak no iskustvo na projek ma razvijanim korištenjem Oracle tehnologije, poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, B kategorija. Znanje engleskog jezika u govoru i pismu je uvjet jer e sva dnevna komunikacijabi naengleskomjeziku. U obzir dolaze samo zamolbe i životopisi dostavljeni na e-mail: peter. hollis@kogitas.com obavezno na engleskom jeziku, do 20.6. 6. ZLATNO ZRNO, Mjesto rada: Trnovec, tražimo m/ž pekara ili KV pekara ili iskustvo na tim poslovima 6mj. Najava na tel: 042 684 012 ili prijavu posla e-mailom na: darinka.draganic@zlatnozrno.hr do 15.6. 7. FSI GRUPA d.o.o. za usluge, Mjesto rada: Varaždin, Varaždinska županija, traži 5 m/ž prodajnih predstavnika za prezentacije i prodaju el. ure aja za iš enje marke Ecovacs (www.ecovacs. hr) na odre eno vrijeme, uvje :

SSS bez obzira na zvanje, prednost iskustvo u prodaji i direktnoj prodaji, izražene komunikacijske i prezentacijske vješ ne, informa ka znanja, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Dostavi zamolbu, životopis i kopiju/sken osobne iskaznice e-mailom: fsi. grupa@gmail.com - konakt mob: 091 547 1458, do 10.6. 8. KUZMI - obrt za ugos teljstvo Novi Marof; mjesto rada Ca e bar “ROSE”naautobusnomkolodvoru u Novom Marofu; traži konobara/ icu na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, iskustvo nije bitno, osiguran smještaj, najava na mob: 091 7968785 (Silvija Kuzmi ) ili na e-mail: malasilvijica@gmail.com, do 16.6. 9. Autoprijevoznik Tomislav Balažinec, mjesto rada: Gornja Poljana, traži m/ž voza a u me unarodnom transportu na neodre eno vrijeme, uvjeti: kv, iskustvo 2g, obavezno znanje njem. i/ili engl. jezika. Pismena zamolba: Gornja Poljana 82, 42 223 Vž. Toplice ili emailom: transpor bt@gmail.com - kontakt mobitel: 091 5245 884. Molim da se jave samo osobe koje ispunjavaju uvjete navedene u natje aju. Obavezna potvrda o nekažnjavanju. Zbog potrebe posla i dostupnosti prednost osobama iz okolice Var. Toplica i Varaždina. Rok prijave do 15.6. 10. MEEL USLUGE d.o.o. za edukacijuiusluge-raduRestoranuica e baruPALATIN,Varaždin,traži1m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijen-

ska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika. Molbu i CV dostavi na adresu B. Radi a 1, 42 000 Varaždin ili e-mailom: info@pala n.hr - najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9. 11. RIA-EXPORT-IMPORT za trgovinu i usluge - mjesto rada: Ku an Marof, traži 1 m/ž direktora prodaje gra evnog materijala; ugovaranje poslova, pronalaženje novih kupaca - uvje : SSS, VŠS, VSS ekon. ili komerc. smjera, iskustvo u prodaji min 5g, informa ka znanja, vrlo dobro poznavanje njem. ili engl. jezika, kategorija B i 1 m/ž komercijalistu u uredu - administrativni i komercijalni poslovi u uredu na veleprodaji gra . materijala - uvje : SSS, VŠS, VSS bez obzira na zvanje, iskustvo u prodaji i veleprodaji 1g, informa ka znanja, vrlo dobro poznavanje njem. jezika, kategorija B. Radna mjesta su na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja. Zamolbu i životopis dostavi isklju ivo na e-mail adresu direktor@ria.hr do 10.6. 12. WIZ GRUPA, Mjesto rada: TC Lumini, Donji Kneginec, traži 1 m/ž prodava a pek-snack proizvoda i 1 konobar/ica - na odre eno vrijeme, uvjeti: trgova ka škola, iskustvo: nije važno, kategorija B, informa ka znanja, engleski, njema ki jezik. Zamolbu i životopis dostavi nae-mailadresu:marina.

poginulom hrvatskom branitelju

JOSIPU TURKU 8.6.1992. - 8.6.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas. Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

50 kn 84x30 mm

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004., full oprema, reg. do 08/2014, napravljen kompletni servis, 3.600 eura, 098/551-267. RENAULT SCENIC 1.9 dci 2000. god., klima, reg. 1 godinu, 3.300 eura, mob 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RENAULT 19 1.4 1996.g., 140tkm, prvi vlasnik, cijena 4.000 kn. mob. 099/511-2552

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE KUKURUZ po cijeni od 1,30kn/kg. tel. 360-569 PRODAJU SE SVINJE za klanje težine 120-140kg, te se prodaje okreta sijena Panonia 220. Upita u Brezju 133.

USLUGE

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PRO DA JEM M A Z D U 32 3F DITD 1999.g., 200tkm, info: 098/9830-330

PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133

PRODA JEM REN. L AGUNA 1.9DCI karavan 2000.g., reg. do 3/2015., metalik plavi, ful oprema, uredno servisiran, cijena 15.000 KN. info: 095/908-1154

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

PRODA JE SE OPEL A S TR A 1999.g., servisirana i pripremljena za tehni ki pregled, u jako dobrom stanju, info: 091/570-6984

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, info: 098/190-3753

PRODA JEM NOVE L JE TNE GUME Kumho S olus dim. 215/50/17 (4kom-2.000 kn) i nove krovne nosa e Mont Blanc za 600kn. mob. 098/9200-938 FIAT STILO SW 1.9 JTD 74KW 2005.g., 153tkm, reg. do 2/2015, prodajem ili mijenjam za terenac uz moju doplatu, a može i zamjena uz dogovor za stariji dizel. info: 098/190-3753

PRODAJE SE plas ni rezervoar od 1000lit. okovan na paletu, za navodnjavanje i sl., mob. 098/693-400 PRODAJEM OVOGODIŠNJE BALE SIJENA (oko 60kom) i KUPUJEM PLUG 10 cola i tanjura e. info: 098/581-986

NAJNOVIJI, POVOL JNI, SVENAMJENSKI KREDITI svih banaka u Hrvatskoj, ZA VAS. info: 095 5181 222 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE USLUGA RUŠENJA DRVE A

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR “Goldoni “ sa frezom 8 KS benzinac i hidrauli nu prešu 400 lit, cijena po dogovoru. mob 098 967 9904

PRODAJU SE DRVENI SANDUCI ZA POVR E - vrlo povoljno. tel. 098/8744-242

PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775

KREDITI

na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462

SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za druženje i ozbiljnu vezu. tel. 099/574-8435

d.o.o.

PRODAJEM TREBILICU kukuruza, elevator, jednoredni bera kukuruza, dva rastepa a umjetnog gnojiva te rau kombi. Tel. 098 1761 954

PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775

OTOK CRES, parcela direktno uz more u zaljevu, 198m2, 19.800 EUR. info: 099/572-0143

TRAŽIM OZBILJNU I DOBRU DAMU od 30-45g, za vezu i brak, hitno. mob. 099/684-3265

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775

POZNANSTVA

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606

POSAO TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj, ponude na mob. 099/684-3265 RIJE ANIN (49) SSS, aktivno znanje tal. jezika, poznavanje rada na PC-u, B-kat., radno iskustvo u maloprodaji, veleprodaji,skladištu, zastupanje,ugostiteljstvo. Ozbiljna i odgovorna osoba. Hitno tražim posao, na podru ju cijele Hrvatske. Zainteresiran i za OPG-kozarstvo i seosko-turis ko gospodarstvo. kontakt mail: cercolavoro@net.hr

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

977

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559 HITNO I POVOLJNO prodajem noviju ku u dvokatnicu u Hodošanu, svi priklju ci. energ. razr. B, cijena 55.000 eur. Mob:099/687 5085 MALA SUBOTICA: prodaje se seosko imanje 1/1, ukupno 1.500 HV, pogodno za svaki obrt ili Dom za starije osobe. Mob 098/9267 959

POVOLJNO SE KUPUJE MANJE POLJ. ZEMLJIŠTE (livada, stare gorice) u Lopa ncu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob. 098/556-423 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel. 091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODA JE SE GR A . PARCELA 235 hv, sa ku icom i vrtom, obra eni i ogra eni vodom (s motorom), vo ke 1000, cisterna, kosilica i ostali alat za radove. info: 098/029-576 PRODAJEM GRADILIŠTE od 259 hv u Mihovljanu, I.G. Kova i a, cijena po dogovoru. mob. 098/260-955

6. lipnja 2014. IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM NOVIJI STAN u Šenkovcu od 55m2, dvosoban, namješten, useljiv od 22.6.2014., cijena po dogovoru. zvati na broj 099 4796 948 U CENTRU VARAŽDINA IZNAJML JUJEM SOBU od 15 m2, ženskoj osobi, internet beži ni. mob 099/7827-164. IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zap oslenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2.5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE namješteni 2.5-sobni stan od 65m2, odvojen ulaz i sva brojila, blizu centra k, zvati na mob. 099/572-6800 POVOL JNO IZNA JML JUJEM 2-sobni namješteni stan u k, studentima ili zaposlenim osobama, poseban ulaz, mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u k, na duže vrijeme, info: 091/570-9523

PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE I KU A u Puš inama na odli noj lokaciji, tel. 042/232-681

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN u k s garažom, te se prodaje gra . zemljište u novoj ulici u Strahonincu, povoljno. mob. 098/749-131

PRODAJE SE KU A u akovcu, energ. certifikat i legalizacija, hitno i povoljno. mob. 099/7488-408

PRODAJEMO VIKENDICU od 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob 095 900 6539 ili 098 967 9904.

IZNAJMLJUJU SE NENAMJEŠTENI STANOVI i garsonijere u akovcu, tel. 384-515 ili 098/545-526

PRODAJEM GRADILIŠTE od 1063m2 u Strahonincu u novootvorenoj ulici, za 18.500 eur. tel. 091/562-7103 KUPUJEM MANJE ZEML JIŠTE u okolici akovca. mob. 098/926-5772

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI NAMJEŠTEN STAN u akovcu, Zvonka Milkovi a 2, kod Plodina. To je 1.etaža nove ku e sa posebnim ulazom,odvojenim brojilima, dvorište. mob 099 681 2227.

PRODAJU SE DVIJE PARCELE od 1300 hv i 400 hv u Dragoslavcu, pogodne za gradnju, info: 098/185-2534

IZNA JML JUJEM NENAMJEŠTENU KU U u Savskoj Vesi, sa svim priklju cima, mob. 098/553-270

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

6. lipnja 2014.

IZNAJMLJUJU SE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, poseban ulaz i brojila, studen cama ili zaposlenim ženskim osobama, na jugu, blizina škole. info: 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU, mob. 098/195-7448

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN u Rovinjskom selu, mob. 098/240-121

ŽIVOTINJE

GRAHORASTE NESILICE NESILIC CE 3 TJEDNA T TJJJEDNA EDNA ED NA DOSTAVA ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODA JU SE Z AGORSKE PURE - velike i male, info: 099/269-2090

RAZNO PRODAJE se SKUTER Peugeot, stol za stolni tenis, perilica su a, caffe aparat, klavir, kožna masažna fotelja i nova kutna kožna garnitura, mob. 091/970-1929 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJU SE STROPNE GREDICE duljine 2,40m i stropni punioci 210 kom, povoljno, cijena po dogovoru na broj 099 8399 406

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Može i zamjena za drugu tehni ku robu ve e vrijednos , klavijature Yamaha Tyros 4 ili kombi vozilo. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Može i zamjena za kompresor. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODA JEM BEBI NOSIL JKU (200 kn), dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692 PRODAJEM NOVI PISA Epson XP-205, print, copy, scan, wifi (za 280kn) i novo vrtno sušilo za rublje (za 80 kn), mob. 098/9960-889 PRODAJEM KREVET francuz 160cm, sa 2 ormari a i stijena s ogledalom, malo korišten trosjed, rabljeni dvosjed - sve povoljno. info: 091/8930-428 PRODAJEM ŽELJEZNA VRATA 90x2m sa izolacijom i štokom, pogodna za podrum, kotlovnicu i sl., kupcu poklanjam nova sobna drvena vrata. tel. 333-196 PRODAJEM SUBWOOFER Rock Ford 38cm + poja alo Rene Gade 1800W + kabli, te se prodaje autoradio cd Panasonic i malo korištena navigacija marke Mio - HR i BiH. info: 099/654-2277

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha - ro ena 01.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles 1. put, nau ena na pijesak, traži dom! Zaigrana, umiljata i preslatka! Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Lola - na ena na ces u ku ji sa još troje bra e, stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles 1. put, vrlo željna pažnje i ljubavi, nau ena na pijesak. Traži dom!!! Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Chanel - ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zaigrana i umiljata. Potpisuje se ugovor.

PRODA JE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Stela je 7 godina stara retriverica koja traži preudomljenje jer je jako ljubomorna na drugog psa i želi svoju obitelj samo za sebe. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana i javlja se na 098-241-060.

Kenga je mlada labradorica, vesela i draga kujica, slaže se s drugim psima, obožava tr anje pa traži ljude koji e imati dovoljno vremena da se bave njome. Kontakt: 091-8988-004. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

je 7 mjeseci star mješanac njema kog ov ara, izuzetno drag i dobar pas, voli ljude, obožava tr anje i slobodu i traži ku u s velikim dvorištem. Kontakt: 091-8988-004. Cijepljen je i ipiran.

Tina

PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

PRODAJE SE nova motorna le na šprica od 14 lit. Straus (Austrija) 2.75 KS; kosilica 4.7KS; te mobiteli Nokia Asha 302 (350kn) i android LG GT 540 (350kn), info: 098/914-3423

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Rony Lucretia - stara oko 2 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles 1. put, nau ena na pijesa, zaigrana, znatiželjna i umiljata traži dom!

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Cu e - ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zna željna, zaigrana i mazna. Potpisuje se ugovor.

je godinu dana stara kujica, vrlo aktivne naravi i vrlo privržena ljudima. Glavni je dojavljiva svih doga aja u dvorištu, traži aktivne ljude s dovoljno vremena za šetnje i druženje. Cijepljena je, ipirana i sterlizirana. Kontakt: 098-241-060.

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

SASTOJCI: svježa svinjska rebra, svinjska mast, sol papar, krumpir, luk

ME IMURSKA KUHARICA

Pe ena rebra s crvenim krumpirom Rekosmo, idemo za po etak lipnja, kada ljudi imaju puno posla, predložiti jednostavan, a istovremeno ukusan recept. Adresa za jednostavna i ukusna jela je gostionica "Kamelija" u Strahonincu. Kuharica i prva žena Kamelije Ivana Ban pripremila je pe ena svinjska rebra s crvenim krumpirom, netko bi rekao kalapajsanim, ali crveni je

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

zaista tradicijski naziv za ovako pripremljen doma i me imurski krumpir. Dobro napacana i pe ena rebra prava su poslastica u ove sve kra e, ali zahtjevne ranoljetne dane. Hrskava korica i " ehano" meso zadovoljavaju okus najzahtjevnijih gastronomada, a crveni krumpir nadopunjuje kompoziciju na koju se sjajno nadovezuje salata

Priprema Rebra se posole i popare te stave u pleh ili tepsiju koju se premaže svinjskom maš u. Stavi se u pe nicu i pe e dok meso ne poprimi sme kastu boju. U me uvremenu oguliti krumpir, narezati ga na kocke i dinstati na masti i sitno nasjeckanom krumpiru. Dodati mljevenu crvenu papriku i nekoliko puta lagano promiješati. Kada krumpir omekša, skine se s vatre. Pe ena rebra izrežu se na željene komade, u prostoru izme u kostiju. Komad rebara (meso) stavi se na plitki tanjur, te se doda crveni krumpir i posluži uz salatu od mladog zelja te doma i kruh.

od mladog zelja, za injena doma im me imurskim tikivinim uljem i kruhom iz pe nice. Pokriva ev kupaž s mineralnom vodom zaokružuje pri u, tako jednostavnu, a opet tako poželjnu za nepca i najprobirljivijih gurmana. Uspjeh u pripremanju ovoga ukusnog i starinskog jela i dobar tek žele vam Kamelija i Me imurske novine! (sm, oto: zv)

RECEPT PLUS

Me imurska gori ka zlevanjka

IZ PE NICE akove kih mlinova

Sastojci: 0,80 kg kuk kuruznog brašna, 0,20 kg ra raženog brašna, jogurt, sol, še er, svinjska mast še Priprema U dubokoj posud i pomiješati kukuruzno i p raženo brašno, dodati prra stohvat soli i jogurt, te sve st skupa promiješati (može sk mikserom) do nastanka m ssmjese, malo guš e nego za pala inke. Pleh ili tepsiju premazati svinjskom map š u š te ulijati pripremljenu smjesu. Staviti u pe nicu i sm pe i p dok zlevanjka ne dobije svjetložutu koricu. Izvaditi iz pe nice i zlevanjku d posipati še erom, malo je p ohladiti i potom narezati o na ve e kocke. Poslužiti je n toplu, a ukusna je i ohlato ena.

Salata od je mene kaše SASTOJCI: 30 dag je mene kaše akove kih mlinova 2 zelene paprike 2 crvene paprike 2 raj ice 5 kiselih krastavaca 1 luk bu ino ulje akove kih mlinova ocat sol papar

VINO TJEDNA

PRIPREMA RIPREMA Je menu kašu skuhajte u slanoj vodi, procijedite i ohladite. Povr e izrežite na sitne kockice, te dodajte je menoj kaši. Sve zajedno prelijte bu inim uljem i octom, za inite prema želji i dobro promiješajte.

Sibon dry Pjenušavo vino sibon dry proizvedeno je klasi nom metodom vrenja u boci u podrumu DGA pjenušci u Banfiju. Odlikuju ga svježina, ljepota perli te izvanredan sortni okus šipona. Sadrži 10,6 posto alkohola i pije se u specijalnim ašama za pjenušce ohla en na 8

do 10 Celzijevih stupnjeva. Sljubljuje se s gotovo svim jelima, a posebice sa specijalitetima s roštilja, plodovima mora, vrhunskim sirevima, tortama i slasticama, kao što su pite, poga e, savija e i gibanice. Za vino tjedna preporu uje ga obitelj Pokriva iz Murskog Središ a.

6. lipnja 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

METEOROLOĹ KI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

STIĹ˝E VRU E LJETO

VREMENSKA SLIKA: Prvi dan lipnja ozna ava i po etak tzv. klimatoloĹĄkog (meteoroloĹĄkog) ljeta. KlimatoloĹĄki (meteoroloĹĄki) po eci godiĹĄnjih doba razlikuju se od kalendarskih i po inju prvoga dana u mjesecu (jesen 1. rujna, zima 1. prosinca, prolje e 1. oĹžujka i ljeto 1. lipnja) zbog lakĹĄe i logi nije klimatoloĹĄke obrade tih razdoblja. Astronomsko (kalendarsko) ljeto zapo inje u trenutku ljetnog solsticija. Ove godine e to biti 21. lipnja u 12:51 sati. ini se da e vrijeme biti ljetno u smislu temperature jer e ona polako iz dana u dan rasti. I dalje su u nekim danima mogu i pljuskovi. Detalje o vremenu za sljede ih sedam dana saznajte u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U razdoblju od etvrtka do petka bit e malo nestabilnije. Nema nekog ja eg pogorĹĄanja vremena, ali emo ponovno imati mogu nost

za pljusak i grmljavinu, osobito u popodnevnim satima etvrtka. Bit e ugodno toplo, samo uz pljusak moĹže prolazno osvjeĹžiti. Jutarnja temperatura zraka oko 10Â°C, a najviĹĄa dnevna oko 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva. U petak preteĹžno sun ano i toplo. Jedino e joĹĄ jutro biti svjeĹže, mjestimice uz kratkotrajnu sumaglicu ili maglu i temperaturu oko ili malo iznad 10 Celzijevih stupnjeva. Danju lijepo i toplo sa slabim vjetrom. NajviĹĄa popodnevna temperatura porast e na 27 Celzijevih stupnjeva.

Vikend bi trebao biti joĹĄ topliji, ali i malo sparniji. Temperatura zraka poprimit e prave ljetne vrijednosti. Polako emo prije i 28Â°C, a moĹžda se do nedjelje pribliĹžiti i do 30 Celzijevih stupnjeva. Treba napomenuti da e lijepo i vru e vrijeme biti posvuda u Hrvatskoj, uklju uju i i Jadran. Temperatura mora e biti oko 22 ili 23 Celzijeva stupnja. Bitno je znati i da e UV indeks, mjera ĹĄtetnog Sun evog zra enja, biti visok ĹĄto zna i da treba izbjegavati boravak na izravnom suncu izme u 10 i 17 sati ili se adekvatno zaĹĄtititi.

Vremenska prognoza i razbibriga 55 Sun ano i vru e vrijeme vjerojatno e se nastaviti i u ponedjeljak, a ini se i tijekom utorka. Temperatura zraka ak bi mogla i prije i malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva u hladu! Opet bi prema sredini sljede eg tjedna, moĹžda oko srijede, rasla mogu nost za lokalne pljuskove pra ene grmljavinom pa treba imati na umu da ne e biti posve stabilno. Ti pljuskovi su obi no lokalnog karaktera i pojave se popodne kad je najviĹĄe topline i sparine. Ne zahvate baĹĄ sva mjesta u Ĺžupaniji nego samo neke dijelove. S njima bi nakon srijede moglo i malo osvjeĹžiti. Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu â&#x20AC;&#x17E;Kad e KiĹĄaâ&#x20AC;&#x153;. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 5.6.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 5. lipnja â&#x20AC;&#x201C; Svjetski dan zaĹĄtite okoliĹĄa 13. lipnja 1974. god. mraz u Gorskom kotaru uz temperaturu do -2Â°C

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

6. VI.

7. VI.

8. VI.

9. VI.

10. VI.

11. VI.

12. VI.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Nema zna ajnih promjena peludne situacije u Me imurju unatrag mjesec dana. Broj ano dominira visokoalergena pelud trave koju nalazimo u visokoj koncentraciji. U niskoj do umjerenoj koncentraciji zastupljena je niskoalergena pelud drve a iz skupine borova, dok su ostale drvenaste vrste uglavnom zavrĹĄile vegetacijski ciklus cvatnje. Od korovnih vrsta naju estalija je pelud koprive te trputca no joĹĄ uvijek u niskim koncentracijama. Opisano stanje

zadrĹžat e se joĹĄ neko vrijeme i ne o ekuju se drasti ne promjene s obzirom na vegetacijske cikluse biljaka. Dolaskom ljeta u smanjit e se intenzitet cvatnje trava, a pove ati intenzitet cvatnje korovnih biljaka, dok e pelud drvenastih vrsta sasvim izostati. Zna ajnije promjene peludnog sastava zraka u ovo doba mogu biti izazvane vremenskim uvjetima no kako je za naredni tjedan najavljeno stabilno, toplo i suho vrijeme, to ne e biti slu aj.

VICOTEKA

Kupio Haso u Njema koj novi mercedes, pa se Ĺžuri ku i pohvaliti, no na samom ulasku u selo pukne mu guma. Krene on mijenjati gumu, kad nai e Mujo: - Haso, ĹĄto to radiĹĄ? - Skidam gumu. Mujo istog trena uzme kamen i razbije staklo na vratima, a Haso ga u nevjerici pita: - Mujo, ĹĄto radiĹĄ? - Ako eĹĄ ti gumu, onda u ja radio! ---------------------------------------------------------Pita u iteljica Pericu: - Perice, ĹĄto je to - ide ĹĄumom, ne ĹĄuĹĄka, ide vodom, ne br ka? Misli Perica, misli, i nakon nekog vremena pobjedonosno odgovori: - To je zagonetka! ---------------------------------------------------------Utrkuju se dva magarca i jedan kaĹže: Tko zadnji - magarac! ---------------------------------------------------------U ludnici jedan lu ak neĹĄto piskara. - Kome piĹĄeĹĄ?, pita ga drugi lu ak. - PiĹĄem sebi ljubavno pismo. - Pa, ĹĄto u njemu piĹĄe? - Nemam pojma, nisam ga joĹĄ dobio. ---------------------------------------------------------Ĺ˝ena: - Ja sam tebi poput Pepeljuge, kuham, peglam, perem, istim... MuĹž: - Pa nisam li ti rekao da eĹĄ Ĺživjeti kao u bajci kad se udaĹĄ za mene?

KUGLA KI KUP ZAMALO DONIO VELIKO IZNENA ENJE

OPET SE ZAKUHALO OKO NOGOMETNIH LIGA

Ho e li se u zadnji as opet mijenjati sustav natjecanja

Kugla i Željezni ara blizu senzacije protiv Zapreši a

inul je akoski Den Grada, šteri je trajal duže od tjeden dni. Šteli mi to priznati ili ne, ali nekši jako dugi den. Bole kak pondelek posle preduženoga vikenda. Bilo je tuliko vsega kaj se je jedva stisnulo na plakate, kak male tak i velike. Nekak si gruntam da so nejsre neši akoski gracki oci kaj so te ešte za Den Grada gotove jerbo so letali z jednoga kraja grada na drugi kak na kota ima.. A sami so si krivi kaj so tuliko vsega šteli zbaviti, a još ve toga pokazati. Vsega je bilo, a nejmeje ljudi. Vse so zrihtali sam so bil v sili pak so ne tegnuli rezvedriti posle sobote i rlene jabuke tak da je v nedelo dež curel. No, nebrejo se niti oni restrgati. Neje za vse dosta sam mladost i kondicija. sa je sre a i ala dragomo Božeko, kaj je akoski Jug (to vam je ona vekša polovica akovca prek štreke) ne v akovco, pak je tam ne bil Den Grada, jerbo da je bil verjem da bi gracki oci doli došli ili pak istam skraherali.

Vsi dojdo v Me imorje, sam penezi nikak!!! K

aj je istina istina je. Na svetešji zestanek akoskoga Grackoga ve a došli so vsi glavni šrajfi z Zagreba. Bil je tu precednik Ivo, premijer Zoki i precednik Sabora. Nej znati gda bodo tegnuli nekaj drugo delati ak bodo hodali vu vsako malo vekšo varoš na gracke ešte. Skorom sam vam pozabil re i da je precednik Sabora, gospon Leko, bil v akovco prek svoje zastupnice i potprecednice Dragice Zgrebec. Ne važno kak, ali je bil! A z tem da so mo isti den bili gosti precednik, premijer i glavni sabornik Lejpe naše, z tem se more malo štera varoš po aliti ak ne ra unamo beli Zagreb grad! ok so ve bili v akovco nejso se mogli zvle i, a kaj nej po alili i akov ance, a i Me imorce. Falili so nas tak kaj so nam rlene ruže zrasle na glavaj. Zoki se je za alil kaj smo na zadjaj izboraj dali glase jegovaj kandidataj, a Ivo se nam probal prišmajhlati i prositi kaj ga ne bodemo pozabili dok bodemo, v decembro, znova zbirali prvoga

Darujemo li djeci preskupe poklone? Svi znamo kako se propušteno druženje s djetetom ne može nadoknaditi skupim poklonom. Me utim, vrlo esto u prigodama kao što su prva pri est, krizma/firma to se pretvara u doga aj koji u prvi plan stavlja kupovanje preskupih poklona i obiteljsko druženje u restoranu. I naši ispitanici ankete svi se odreda slažu u tome kako je darivanje skupih poklona previše u trendu. No, tko e prvi mo i zaustaviti i prekinuti taj obi aj. (rr, zv)

oveka Lejpe naše. Vse smo obe ali. Kak i navek. Ak smo do ve bili rleni moremo i dale!??! eli tjeden so nam gracki oci nudili sam langoše, cvetje, ši rance i slavonskoga kulena, šteri je malo preteška hrana za naše cusrave i na pol prazne teža ke žepe. Unda se onak prek no i na ešto dotepel roštilj i to po sindikalnaj cenaj. Kak da ga je Dragec Lesarov dopelal. Makar je došel mimo natje aja istam je dobro pasal predi mrzle pive i ( rlene) jabuke. Makar pivo i jabuke nejdo skupa, ali v soboto je pasalo.Gradona elnik Šte je pokazal zavidno kondicijo, ne sam da je na vse stigel, nek je i vse videl. Tak je spazil kaj akoski klošari la no i željno gledijo prema dimo, šteri se je sukal nad roštiljom, pak je i jim odnesel po porcijo evapov. I to je još ne vse: pregruntal je da so de ki najbrž i ženi, posle evapov, pak jim je i pive odnesel. Vsaka ast! Nek i klošari znajo da je Den grada. To je napravil makar je znal (?)da je to ne jegovo bira ko telo jerbo

so de ki prijavleni vu Vulariji, a v akovco so gastarbajteri. recednik Ivo se je požuril i došel je nekaj raneše na svetešji zestanek akoskoga Grackoga ve a, pak ga je naš župan Matek otpelal malo v Gornjo Dobravo gde so Me imorci v tretjoj životnoj dobi slavili 50 ili pak 60 let od ženidbe. Ivo im je po estital, mladenkama je i cvetje dal (i on ra una na žensko bira ko telo), a Matek mo je lejpo pojasnil da je to kr ma gde navek more dojti na doma o hrano i doma o pija o. I ne mora akati kaj v penzijo dojde. A more i pajdaše, o em re i, pajdašice dopelati. adjipot sam pisal o zagorskomo župano Željkijo Kolaro i jegovomo govoro v Kumrovco. Nazval me Ton a, šteri još dendenes šeplja od šrapnela, šteri ga je zaha il na Kalniko, i zbajal mi je kaj sam pozabil na Blajburg i Križni pot, dok sam Titijo nametal jegove zasluge. Fala Šte , nebrem se niti ja restrgati! Vidiš,kam bi došel da nemam tebe?

Nevenka Perin, akovec - Me imurci definitivno pretjeruju u darivanju djece, a posebice u prigodama kao što su firme i pri esti. Više bi trebalo graditi kvalitetne me uljudske odnose koji su se izgubili. Sve se gleda kroz novac i poklone. Djeca puno o ekuju. Krizma bi trebala biti veselje i dijete bi trebalo dobiti nešto simboli no za uspomenu na taj dan, a ne da ga pamti po poklonu.

POD VUROM

Danijel Lajtman, akovec - Za ro endansko darivanje nema kod nas obi aja skupog darivanja. Ali za pri est, firmu i krštenje ima, i to je sve skupa pretjerano. Iz toga gotovo da je biznis napravljen. Pa i sami klinci o ekuju skupe poklone i ciljaju na smartphone, tablete, motore... Nekakva sitnica ih više ne zadovoljava. Smisao kumstva je mnogo više od skupih poklona.

Dvostruki naslov prvaka u prvenstvu i kupu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

VELIKI USPJEH NOGOMETNOG KLUBA ME IMURJE

e duže od tjeden dni poslušamo i spituvlemo se što ima pra : Slavek ili pak Zoki. uda pivi se spilo, uda litrov vina resto ilo, a nikaj smo ne spametneši jerbo so Slavek i Zoki još navek na brvi (kak dva ovna), a niti jeden kaj bi popustil. Jeden den je glavneši Zoki, drugi den Slavek, a mi sam bajamo, gombamo, nata emo i pijemo. No, to još ne bo dugo trajalo jerbo petek trinajsti je vsaki den vse bliže i bliže. A vsi znamo da den predi po ne Svecko labodoritaško prvenstvo, a unda politi ari idejo v drugo ligo. aj se to pripoveda da je neš i Slaveka pratil, da mo je urt bil za petami? Pak što bi itak mogel Slaveka pratiti? Zoki? Ili naše tajne službe? Nebrejo. On je fletneši od vsih ili bar dva-tri korake napre. Što zna de bi završil da so ga ne zastajli? Mortik v Remetinco pre kumici Marini ili pak pre Ivijo. Mora za aliti Zokijo kaj ga je zabrenzal, spustil na zemljo, zastavil. Vsako zlo za nekše dobro! A, ve je pak Zoki na redo. Što bi mogel jega spasiti? Što - to te ja pitam? Mortik Slavek? Ili ne? Najbrž Ivo, ak respiše nove izbore. I to im predi! se gosteše i gosteše vi avlejo ljudi Karamarkija v cirkvi. Ili je v katedrali ili pak pre Svetomo Markijo na Kaptolo. Kuliko sam uspel zazvediti, moli dragoga Božeka nek pomore Zokijo kaj zdrži vse ono blato štero hi ejo

na jega, vse ono kameje z šterim ga zga ajo jegovi partiski pajdaši, kak i vse one hra ke z šterim ga flju kajo vsi oni šterima je ne vše i kaj im duže ostane še Partije i prvi ovek Vlade, jerbo ak se vrne Picula unda bodo vsi Karamarkijovi plani z Lejpom našom pali vo vodo. Pre rigani je Karamarko (što bi rekel?), zna on otkod veter puše i od ega muhe crkajo. A navek je bilo uda bole, uda leži i uda aleše spre iti nego le iti. ak sam vam ve rekel, drugi tjeden po ne Svecko labodoritaško prvenstvo, pak je ovoletni prelazni rok doma ih labodoritašov odloženi za mesec dni. Kuliko sam mel za uti, pre akoski gracki vuri, NK Remetinec se ravna vu višo ligo i o e se poja ti kaj to bode ziher. Kuliko smo uspeli zazvediti od glavnoga menagera, pozivnice so odišle vu Vlado. Na listeko želja so oni jakši, mlajši, spretneši i vekši ministri. Zebrani imajo mesec dni za premišlavanje. aši zebrani labodoritaši so ve v Brazilo i akajo kaj otprejo Svecko labodoritaško prvenstvo protiv doma ih Brazilcov. Ne znati kaj moremo od jiv o ekuvati jerbo so zbogradi krize i recesije sami odišli. Najme kaj, žnjimi je (ne) išel Niko!

Filip Leva i , akovec - Jako se pretjeruje u kupovanju skupih poklona. Ve ina ljudi misli da je djetetu najvažniji poklon, a zapravo se time izgubi vrijednost tih doga aja kao što su pri est i firma. Trebalo bi definitivno umanjiti vrijednost poklona, a naglasiti bit i vrijednost doga aja. Da se djeca npr. firme ne sje aju po poklonu koji su dobili, nego po zna aju tog ina.

Davor Borkovi , akovec Ljudi žele što skupljim poklonom u takvim prigodama izraziti vrijednost doga aja. esto se pokloni kupuju na kredite, rate i kreditne kartice, i ljudi se zadužuju, a možda ni samo nemaju dosta novca, ali se žele pred drugima pokazati. To su pogrešna na ela koja prenosimo, nažalost, i na mla e generacije.

Vlatka Ciber, akovec - Mislim da se u darivanju djece pretjeruje. A i djeca sama za poklon o ekuju tehni ke novotarije. Nekad su u trendu bili bicikli, a danas se o ekuje kao poklon najnoviji model mobitela, laptopa... Ne znam tko e prvi ukinuti tu naviku jer svi se žele u darivanju ‘pokazati’ i biti bolji od drugoga.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine