Međimurske novine 982

Broj 982.

^akovec, PETAK, 11. srpnja 2014.

Cijena 7 kuna

str. 8

Godina XVIII.

RODITELJIMA AKA u Me imurju voda došla do grla

str. 2-3

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv Karine Zamuda iz Jalšovca

Štediše ostale bez dva milijuna kuna, su enje u akovcu

BESPLATNE UDŽBENIKE

Op ine i gradovi uska u tamo gdje je država zakazala, tjeraju i na kupnju novih udžbenika

TKO SUFINANCIRA UDŽBENIKE • Grad akovec • Grad Mursko Središ e • Grad Prelog • Op ina Kotoriba • Op ina Šenkovec

PREDIVNI PARK “Alisa u zemlji udesa“, koji je osmislila Vlasta Selec, odnedavno krasi Strahoninec str. 17

biljaka i bajkovitih arolija na jednom mjestu

Krunoslav Hrka i Igor Grabar najbrže pronašli pero na dravskom otoku

FERRO-PREIS akovec

str. 2-3

15.000

LOV NA LABU E PERO turisti ka atrakcija u Prelogu

str. 45

Gra ani zahtijevaju:

Zašto još uvijek iz tvorni kih dimnjaka suklja crni dim? Dosadašnji direktor Paško Vela odlazi u Dalekovod, a prije odlaska žali se na akove ku Elektru, odnosno HEP

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? Natje aj ide dalje, javite nam iji vrt trebamo obavezno posjetiti!

str. 41

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Naši politi ari, umjesto da spašavaju, uništavaju "srednji sloj"

rednja klasa je izraz koji se u najširem smislu koristi za pojedince i društvene grupe koje se nalaze na sredini hijerarhijske ljestvice odre enog društva, odnosno izme u više ili vladaju e, odnosno niže ili potla ene klase. riteriji po kojima se odre uje pripadnost, pa i samo postojanje srednje klase, variraju isto kao i kriteriji prema kojima se odre uju društvene klase, odnosno prema razli itom historijskom periodu, geografskim okolnostima, ekonomskim prilikama, životnom standardu, ali i ideologiji na kojoj se temelji socijalna strati ikacija. aj eš a i najjednostavnije odre ivanje srednje klase bilo je vezano uz društvene grupe i slojeve koji ne drže vlast i utjecaj u nekom društvu, ali uživaju ekonomsku nezavisnost, a samim time i bolji životni standard od najnižih slojeva. Kroz historiju su se u srednju klasu naj eš e uvrštavali nižerazredni inovnici, vojnici, sitni trgovci, obrtnici, poduzetnici, imu niji seljaci ili sitni zemljoposjednici. arksisti ka teorija je srednju klasu, odnosno srednji sloj, esto navodila kao svojevrsnu tampon-zonu izme u vladaju e i potla ene klase, a koja je imala svrhu apsorbirati klasne sukobe i olakšati vlast klasa kao što su robovlasni ka aristokracija, feudalno plemstvo i kapitalisti ka buržoazija. današnjem svijetu esto se pod pojmom srednje klase podrazumijeva društveni sloj iji pripadnici sebi i svojim porodicama bez ve ih problema mogu priuštiti "pristojni" standard vezan uz suvremena dostignu a civilizacije, odnosno sav prihod ne troše isklju ivo za zadovoljavanje najelementarnijih egzistencijalnih potreba. z pojam srednje klase vezuju se politi ke i kulturne konotacije. U politi kom smislu srednja klasa smatra se najstabilnijim društvenim slojem, koji je najviše zainteresiran za o uvanje statusa quo. Uz taj sloj se vrlo esto koristi pejorativni termin malogra anština. dio srednje klase u stanovništvu smatra se indikatorom društvene kohezije, odnosno "uspješnosti" nekog društva ili vlade. Po tom kriteriju, što je udio srednje klase manji, to je ve i jaz izme u bogatih i siromašnih, a samim time i ve e siromaštvo, a s njime i politi ka nestabilnost u nekom društvu. Pridobijanje srednje klase na svoju stranu ili predstavljanje njenih interesa stoga je cilj kojemu teže predizborne kampanje suvremenih politi kih stra-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

naka u višestrana kim demokracijama, de inira Wikipedija pojam srednje klase. ašto ovaj duga ak uvod? Zato jer je srednja klasa u aktualnom neoliberalnom trenutku još ostala jedina bogatima da je "tla i" i osigurava još više novca za bogate kroz ostvarivanje pro ita, odnosno politi ara kada sami sebi odre uju pla e, odnosno punjenje prora una kako bi se pomagalo onima koji su ionako "osu eni" da budu siromašni. a taj se na in srednji sloj u našem hrvatskom trenutku polako, ali sigurno približava da postane isto tako jadan i siromašan kao što je onaj koji se gotovo pa ve pomirio sa sudbinom da takav ostane. Zar srednji sloj mora tako er postati razmišljati o tome da "naštanca" pet-šest djece, da si uništi životni standard i pokušava živjeti na tu i ra un, kao što to uspješno radi kod nas jedna nacionalna manjina posljednjih desetak godina? ašto naši socijaldemokrati ne po inju razmišljati o socijaldemokraciji na skandinavski na in, a ne na ovaj elitisti ki, neoliberalni u kojem nema mjesta za srednji sloj. Ili moraš biti bogat, što je danas sve više recept za nesre u, a ne sre u ili siromašan, osu en na besperspektivnost. mjesto da se ugledamo na neke južnoameri ke zemlje ili pak Ma arsku, koji imaju opre ne modele upravljanja društvom, ali pokušavaju zadržati ili ponovno stvoriti srednji sloj, u Hrvatskoj se uporno sve vlasti trude uništiti srednji sloj i napraviti ga siromašnim. oliti ari kad do u na vlast kao da izgube kriterije. Po inju se s 15.000-20.000 kuna pla e ponašati potpuno druga ije nego kad su imali 5.000-6.000 ili još manje. Više ih nije briga otkud su potekli, najvažniije je da kapa dva- etiri puta ve a pla a od hrvatskog prosjeka i da se "glumi" elita. rednjem sloju voda je došla do grla i takvo ponašanje politi ara više ne žele tolerirati, više ne žele šutjeti i svi oni koji ne žele uti njihov glas zasigurno ne mogu o ekivati njihovu potporu.

VIJEST(I) TJEDNA

Drvena medalja zbog niskih pla a i niže obrazovanosti Me imurska županija je na etvrtom mjestu u Hrvatskoj prema rezultatima regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske za 2013. godinu, a napravljenog od strane Nacionalnog vije a za konkurentnost. - Taj rezultat je o ekivan, premda bi on bio i viši da nas niske pla e i slabija obrazovana struktura kao parametri prema kojima se ocjenjivala konkurentnost nisu bacili niže na ljestvici konkurentnosti, kazao je Matija Posavec, me imurski župan. Po razli itim parametrima Me imurska županija izbija na prvo, drugo ili tre e mjesto, ali generalno naš rezultat je etvrto mjesto na ljestvici konkurentnosti hrvatskih županija. Tematski prikaz na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

akom ima prve hibridne kamione u Hrvatskoj - Radi se o nabavi novih vozila koja su isplativija od klasi nih vozila. O ekuju se manji troškovi održavanja iz razloga što su vozila hibridna, s iš im motorima, potrošnjom energije smanjenom za 25 posto te jeftinijim održavanjem, kažu u akomu kad je u pitanju nabava novih komunalnih kamiona. Radi se o dva kamiona podiza a koji podižu kontejnere s otpadom razmještene na raznim lokacijama po gradu, odnosno na podru ju gdje akom radi, te u zgradama u ko- j i m a zbrinjavanje otpada nije riješeno kroz posude manjeg volumena, a kamioni podiza i koriste se i za zbrinjavanje otpada iz privrede. O novim ulaganjima me imurskih komunalnih poduze a “ akom” i “Pre-kom” itajte na str. 6-7.

Oprez, plja kaši aktivni posvuda Budite oprezni ovih dana. Lopovi i kradljivci aktivni su posvuda. Tako je oplja kana ku a u Prelogu kad je obitelj otišla na more. Tako er se nastavljaju i posebice drske kra e. Tako se, primjerice, još jedan napad dogodio na groblju. Protekli utorak poslijepodne u Murskom Središ u zabilježen je tako novi slu aj drske kra e u kojoj je postarija osoba ostala bez nakita vrijednog nekoliko stotina kuna. Nepoznati po initelj prišao je 59-godišnjakinji i s vrata joj otrgnuo i ukrao zlatni lan i . Više donosimo na 8. stranici, gdje pišemo o aktualnostima ovotjedne Crne kronike.

11. srpnja 2014.

NABAVKA ŠKOLSKIH UDŽBENIKA trenutno najve a briga roditel PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Me imurska županija ima 10.000 u enika u osnovnim školama i 4.000 u enika u srednjim školama. Prosje ni komplet u enika za osnovnu školu košta oko 1.000 kuna, oko 600 kuna za prvi razred, a 1.500 kuna za sedmi, odnosno osmi razred osnovne škole. Me imurski župan Matija Posavec izra unao je da bi za kupovinu školskih udžbenika u enika osnovnih škola trebalo 10 milijuna kuna, a za nabavu udžbenika u enika srednjih škola oko 8 milijuna kuna, jer su udžbenici za srednje škole znatno skuplji od udžbenika za osnovne škole. Ukupno za sve u enike na podru ju županije trebalo bi oko 18 milijuna kuna za nabavu školskih udžbenika. Ruku na srce, to je otprilike polovica izvornih prihoda županijskog prora una. Županija za sada nije donijela konkretnu odluku o su inanciranju, ali županijska vlast razmišlja o svojevrsnom dodatku za kupovinu udžbenika koji bi se onda pridružio sredstvima koje bi dale op ine, odnosno gradovi. Ali, zamislite koji je to novac koji se vrti oko posla s udžbenicima, bez iznosa za bilježnice i školski pribor. Ako je takva svota od 18 milijuna kuna u igri samo u našoj županiji, koja je me u najmanjima u državi, kakva je onda svota za cijelu državu!

Zbog školskih knjiga i opreme za aka “zube na klin” Istodobno prosje na pla a u Me imurskoj županiji iznosi 3.800 kuna, a u tekstilnoj industriji i znatno niža, ispod 3.000 kuna. Postavlja se pitanje što da rade obitelji koje imaju dvoje ili više djece, a koje nemaju pravo na besplatne udžbenike po nekom od socijalnih ili drugih kriterija? Što da rade u kolovozu ili rujnu, da stave zube na klin, ne plate režije ili u u u dug da bi se njihova djeca mogla školovati u obveznoj osnovnoj školi, premda se danas ni bez srednje škole ne može ništa. Država e prije svega zbog obveznoga osnovnog obrazovanja morati odlu iti

Gradsko vije e akovec u etvrtak je jednoglasno prihvatilo odluku koju je predložio gradona elnik, uz prihva ene sugestije koje su proizašle iz široke javne rasprave koja se vodila i po portalima, a vezano uz prvobitni prijedlog Kolegija gradona elnika

što su prioriteti u ovoj državi. Gra anin mora do i na prvo mjesto. Ima i me u vije nicima županijske Skupštine onih kojima kupovina školskih knjiga i besplatnog prijevoza nije pitanje kvalitete standarda. Tako Mladen Babi iz Laburista smatra da je potrebno osigurati dobro pla ena radna mjesta pa onda kupovina knjiga i besplatni prijevoz nisu problem. Samo što da u me uvremenu rade roditelji školske djece koji nemaju tako dobro pla ena radna mjesta, ve rade u izvozno orijentiranoj tekstilnoj industriji za manje od tri tisu e kuna mjese no? Politi ari moraju izna i rješenja za svoje gra ane, jer oni su im poslodavci i njihovim novcem bi trebali upravljati na dobrobit sviju. Obrazovanje, zdravlje i socijalna sigurnost, zapošljavanje i krov nad glavom temeljna su ljudska prava i rješavanje tih pitanja treba biti misija svake politike. Pojedini gradovi i op ine uhvatili su se u koštac s rješavanjem ovog problema. Gradovi akovec i Mursko Središ e donijeli su kriterije za su inanciranje školskih udžbenika. Grad akovec je na sjednici u etvrtak Gradskog vije a jednoglasno prihvatio odluku koju je predložio gradona elnik, uz prihva ene sugestije koje su proizašle iz široke javne rasprave koja se

vodila i po portalima, a vezano na prvobitni prijedlog Kolegija gradona elnika.

akovec sufinancira prema imovinskom cenzusu akovec se u su inanciranje uklju uje prema imovinskom cenzusu, koji e uglavnom obuhvatiti obitelji slabijih mjese nih prihoda. Sredstva za nabavku udžbenika ne e davati unaprijed, ve prema predo enom ra unu. akovec ima 2.400 u enika osnovnih škola, od ega 4.000 romskih, koji su putem drugih izvora ve ostvarivali pravo na besplatne udžbenike. Da bi svima osigurali besplatne udžbenike, akovec bi trebao osigurati oko 2 milijuna kuna iz prora una, a prema sadašnjim kriterijima za su inanciranje e utrošiti milijun kuna, uglavnom onima slabijega imovnog stanja. Na podru ju Grada akovca pravo na 100% inanciranje udžbenika i pripadaju ih nastavnih sredstava imaju u enici s prebivalištem u akovcu ukoliko su mjese ni neto prihodi po lanu obitelji manji od 1.500 kuna. U enicima iz obitelji u kojima su mjese ni prihodi manji od 2.000 kuna po lanu obitelji nabava udžbenika bit e su inancirana u iznosu od 50%. Prvobitni prijedlog je bio da se obiteljima s prihodima

FERRO-PREIS akovec ostaje bez dosadašnjeg direktora Paška Vele jer o

Zašto još uvijek crni dim Novi predsjednik Uprave Dalekovoda je Paško Vela, a mandat mu po inje 1. rujna. Odluku je donio novi Nadzorni odbor, objavljeno je preko Zagreba ke burze. Pred Velom su zadaci na unaprje enju poslovanja i provedbi restrukturiranja, uz ja anje pozicije tvrtke na postoje im tržištima i osvajanje novih, pišu mediji o dolasku novog direktora u tvrtku, koja je zbog suca

Kola k u š i a i pr vot nog odbijanja predste ajne nagodbe izazvala veliki interes u javnosti. Vela je do 1. rujna još uvijek direktor akove kog Ferro-Preisa, oko kojeg se posljednjih godina lome koplja zbog toga jer se mještani Strahoninca, Savske Vesi i jugozapadnog dijela akovca žale na crni dim i smrad. Isti je navodno ve trebao nestati uvo enjem

nove tehnologije, me utim, u razgovoru za Ve ernji list još uvijek prvi ovjek akove ke tvrtke "Ferro-Preis" ovih dana objašnjava da se isto nije dogodilo zbog Elektre akovec, odnosno HEP-a, odnosno "administracije" koja je trebala biti riješena s njihove strane. Usprkos tome što odlazi, Vela tvrdi da e, ako bude riješena "HEP-ova administracija", do roka

11. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠ E

ja školaraca

akovec financira djecu obitelji slabijih prihoda, M. Središ e gdje je dvoje i više osnovaca do 5.000 kuna financira 100 posto troškova kupovine školskih udžbenika, odnosno 50 posto za obitelji s prihodima do 8.000 kuna. Od toga kriterija se odustalo jer su sada usvojeni puno povoljniji, jer uvažava kriterije prihoda po lanu doma instva. Naime, nije svejedno dijeli li se prihod od pet, odnosno osam tisu a kuna na tri ili šest lanova obitelji. Ipak, po usvojenom kriteriju u etvrtak, najgore e pro i, primjerice, prosje na etvero lana obitelj gdje oba roditelja rade, a kojih je najviše, odnosno samohrani roditelji koji imaju pla u, primjerice, oko 3.500 kn, koji su ovom novom odlukom ostali bez potpore Grada za školske knjige. Tako je Grad akovec ipak odlu io (su)financirati prvenstveno obitelji slabijega imovnog stanja, dok je srednji sloj ipak ostao zakinut. Pravo na financiranje ili sufinanciranje ostvaruju u enici koji nisu stekli pravo na (su)financiranje udžbenika po nekoj drugoj osnovi, odnosno iz nekoga drugog izvora (Centra za socijalnu skrb, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva socijalne politike i mladih i sl.).

Kako se pravo ostvaruje Financiranje ili sufinanciranje nabave udžbenika i

pripadaju ih dopunskih nastavnih sredstava iz prora una Grada akovca provodit e se na sljede i na in: zahtjevi za financiranje/sufinanciranje nabave udžbenika dostavljaju se osnovnim školama: I. OŠ akovec, II. OŠ akovec, III. OŠ akovec, OŠ Ivanovec, OŠ Kuršanec i Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Zahtjevi u enika s prebivalištem u Ma kovcu, Slemenicama i Žiškovcu koji poha aju OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec te u enika s prebivalištem u Savskoj Vesi koji poha aju OŠ Strahoninec dostavljaju se Gradu akovcu, Upravnom odjelu za društvene, protokolarne i europske poslove, Odsjeku za društvene poslove. Zahtjev je mogu e preuzeti s internetske stranice. Uz zahtjev je potrebno priložiti otokopije osobnih iskaznica roditelja ili skrbnika, Potvrdu porezne uprave o ukupnim prihodima za 2013. godinu za oba roditelja, potpisanu izjavu o broju lanova obitelji, potpisanu izjavu pod krivi nom i materijalnom odgovornoš u da u enici nisu stekli pravo na financiranje ili sufinanciranje udžbenika iz nekoga drugog izvora (Centar za socijalnu skrb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-

ta, Ministarstvo socijalne politike i mladih i sl.). Ra un za kupljene udžbenike i pripadaju a dopunska nastavna sredstva na kojem je vidljivo da je uplata izvršena (tj. da je ra un pla en). Ra un mora biti naslovljen na ime i prezime roditelja. Na temelju prikupljenih zahtjeva škole utvr uju popis u enika koji su stekli pravo na sufinanciranje. Popis sadrži ime i prezime u enika te ostvareni iznos financiranja ili sufinanciranja za svakog u enika, a dostavljaju ga škole Upravi Grada. Grad akovec tražena sredstva upla uje na žirora une škola, a škole roditeljima. Za u enike s prebivalištem u Ma kovcu, Slemenicama, Žiškovcu i Savskoj Vesi sredstva e se uplatiti na teku e ili žirora une roditelja na temelju dostavljenog ra una na temelju kojeg je vidljivo da je uplata izvršena. Zahtjevi se osnovnim školama i Gradu akovcu podnose najkasnije do 5. rujna. Roditelji prilikom preuzimanja udžbenika i pripadaju ih dopunskih nastavnih sredstava nabavljanih u skladu s ovom odlukom potpisuju izjavu o prihva anju obveze vra anja neošte enih udžbenika nakon završetka školske godine.

ODLUKE o (su) financiranju udžbenika u Me imurju ŠENKOVEC: Financiraju 100 posto školske udžbenike svim u enicima od 1. do 8. razreda AKOVEC: Financiraju 100 posto školske udžbenike i radne bilježnice ako je prihod po lanu obitelji manji od 1.500 kn, a 50 posto ako je prihod po lanu obitelji do 2.000 kn MURSKO SREDIŠ E: Sufinanciraju školske udžbenike i radne bilježnice za 2. dijete obitelji u OŠ 50 posto, za tre e 75 posto, a za etvrto 100 posto KOTORIBA: Daju 70.000 kn za sufinanciranje školskih udžbenika u enika od 5. do 8. razreda PRELOG: Sufinanciraju se u enici socijalno ugroženih obitelji s primanjima do 1.200 kuna

Popusti za drugo i svako daljnje dijete osnovca Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak na Kolegiju održanom ovaj tjedan usvojio je zaklju ak da e Grad Mursko Središ e sufinancirati nabavku udžbenika za djecu polaznike Osnovne škole Mursko Središ e, tj. za roditelje koji imaju adresu prebivališta na podru ju Grada Mursko Središ e i ija djeca polaze OŠ Mursko Središ e. Prema prijedlogu odluke, roditelji djece polaznika osnovne škole ne trebaju se javljati u Gradsku upravu ni u Osnovnu školu Mursko Središ e iz razloga što je ve s Osnovnom školom dogovoreno da e ona prema kriterijima iz odluke izraditi popis u enika koji imaju pravo na sufinanciranje nabave udžbenika. U Osnovnu školu trebaju se javiti samo samohrani roditelji iz razloga što ni škola ni Grad Mursko Središ e ne raspolažu podacima o osobama koje su samohrani roditelji. Grad Mursko Središ e je zbog jednostavnosti tehnike isplate pribavio od Me imurske županije paušalne iznose koštanja udžbenika za sve razrede osnovne škole te je temeljem takvih iznosa odredio postotak sufinanciranja nabavke udžbenika, zbog ega roditelji za ostvarivanje prava na sufinanciranje ne trebaju prilagati posebne ra une, ime je znatno olakšan postupak isplate. Grad Mursko Središ e e sufinancirati nabavu udžbenika za polaznike osnovne škole s prebivalištem na podru ju Grada prema sljede im kriterijima i u sljede im omjerima: u visini od 50% utvr ene cijene udžbenika za drugog u enika osnovne škole iz iste obitelji, u visini od 75% utvr ene cijene udžbenika za tre eg u enika osnovne škole iz iste obitelji i u

visini od 100% utvr ene cijene udžbenika za etvrtog u enika osnovne škole pa nadalje iz iste obitelji. Prvim u enikom osnovne škole iz iste obitelji smatra se onaj koji je najstariji od dvoje, troje, etvero ili više djece, što se istom metodologijom primjenjuje i za utvr ivanje drugog i tre eg u enika. Isto tako Grad se obvezuje sufinancirati i nabavu udžbenika za u enika osnovne škole koji živi u ku anstvu sa samohranim roditeljem u visini od 50% utvr ene cijene udžbenika. Svim u enicima polaznicima osnovne škole koji žive u ku anstvu koje od Centra za socijalnu skrb prima minimalnu zajam enu naknadu Grad Mursko Središ e e bez obzira na kriterije sufinancirati razliku iznosa cijene nabave udžbenika izme u odobrenog sufinanciranja od strane Republike Hrvatske i pune cijene koštanja udžbenika. Utvr uju se sljede e nabavne cijene udžbenika za u enike polaznike osnovne škole: 1. razred 600 kuna; 2. razred 600 kuna; 3. razred 600 kuna; 4. razred 650 kuna; 5. razred 1.200 kuna; 6. razred 1.200 kuna; 7. razred 1.500 kuna; 8. razred 1.500 kuna. Upravni odjel za financiranje, prora un, društvene djelatnosti i socijalnu skrb Grada Mursko Središ e e prema popisu Osnovnoj školi isplatiti utvr eni iznos sufinanciranja udžbenika za sve u enike osnovne škole s prebivalištem na podru ju Grada Mursko Središ e. Osnovna škola Mursko Središ e se obvezuje nov ani iznos iz prethodnog lanka isplatiti roditeljima u enika polaznika osnovne škole koji su financirali nabavu udžbenika.

PRELOG

Sufinanciraju samo osnovce socijalno ugroženih obitelji Iznos sufinanciranja cijene školskih udžbenika je: ako je mjese ni prihod po lanu ku anstva do 800 kuna: za prvo dijete u 50%-tnom iznosu , a za drugo i svako idu e dijete u 100%-tnom iznosu; ako je mjese ni prihod po lanu ku anstva od 801 do 1.000 kuna: za prvo dijete u 40%tnom iznosu, za drugo dijete

u 75%-tnom iznosu, za tre e i svako idu e dijete u 100%tnom iznosu; ako je mjese ni prihod po lanu ku anstva do 1.001 do 1.200 kuna: za prvo dijete u 30%-tnom iznosu, za drugo dijete u 50%-tnom iznosu, za tre e dijete u 75%tnom iznosu, za etvrto i svako idu e dijete u 100%-tnom iznosu.

odlazi u Dalekovod, koji se pri odlasku žali na akove ku Elektru, odnosno HEP

m suklja iz tvorni kih dimnjaka? Od 1. rujna sadašnji predsjednik Uprave akove ke tvrtke “Ferro-Preis” Paško Vela odlazi u Dalekovod, a pitanje postavljanja novih elektri nih pe i još nije riješeno

koji je dan Ferro-Preisu biti provedeno ulaganje, koje s nestrpljenjem o ekuju stanovnici tog dijela grada, odnosno prigradskih naselja, jer bi time s tog podru ja trebao nestati dim i smrad. Kao što je poznato, prije godinu i pol Vela je najavio najve u investiciju u povijesti te metaloprera iva ke tvrtke - prelazak s pe i grijanih na ugljen na elektri ne pe i. U to ulažu 20 milijuna kuna.

Tvrtka ina e zapošljava 180 radnika, a s kooperantima još toliko. Uspješno posluje, ali este pritužbe gra ana koji se godinama žale na crni dim i smrad i neizdrživ život u okolici tvrtke pomalo zasjenjuju pozitivne u inke za lokalnu zajednicu. Iz t vrtke ina e na te optužbe oduvijek poru uju da poštuju sve zakone, da ima dima od koksa, što ne izgleda lijepo, ali da instalirani filtri

situaciju ine podnošljivom, odnosno da bi bez njih sve bilo puno gore. Vela je ina e kao rok za završetak ove investicije, za koju je najavio da e zna ajno smanjiti i troškove proizvodnje, jer bi opseg od 10.000 tona godišnje navodno trebao biti je tiniji s elektri nim nego s kupolnim pe ima - naveo ranije kraj prošle 2013. godine, dok je sada isti produžen za punih godinu dana.

Uglav nom, iako je najavljivano da e u rekordnom ruku ugradnjom nove tehnologije plinova biti 15 do 20 puta manje i da se iz dimnjaka više ništa ne e

dimiti, za sad od najavljenoga nema ništa. Vela tvrdi da je u pitanju sporost administracije HEP-a. Je li samo to u pitanju, ostaje za vidjeti. (RI)

Aktualno

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TUHELJSKE TOPLICE

ME IMURSKI HDZ ZA projekt regionalnog odlagališta otpada “Piškornica”

Matija Posavec kooptiran u Predsjedništvo HNS-a

Podržavaju Vladin projekt, a županijskoj vlasti predbacili politikanstvo!

Na konferenciji za novinare u Tuheljskim Toplicama Predrag Štromar, predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke, govore i o sjednici Predsjedništva, rekao je da je župan Me imurske županije Matija Posavec kooptiran u to tijelo stranke. O ekivana je to odluka da jedan od najpopularnijih HNS-ovih politi ara kona no dobije mjesto u strana kom vrhu. Posebice u trenutku kada Radimir a i šalje po-

ruke poput one da bi "cijeli me imurski HNS zajedno s Matijom Posavcom u odre enom trenutku mogao pristupiti njegovim Reformistima". Štromar je tako er kazao kako nakon a i evog izlaska iz zatvora nema osipanja lanova stranke, a potvrdio je i jedinstvo stranke u Varaždinskoj županiji. Ina e se oko 2.000 lanova stranke okupilo na sportskim igrama u Tuheljskim Toplicama.

PRIJELAZNI ROK

David Vugrinec iz Županije otišao u Grad akovec Od ponedjeljka 7. srpnja David Vugrinec napušta posao u Županiji i prelazi na novu višu dužnost u Grad akovec. U prošlom mandatu vlasti David Vugrenc bio je pro elnik u Ureda župana Ivice Perho a. Dolaskom novog župana, Matija Posavec modi icira tu funkciju u Upravni odjel za poslove župana, a za pro elnika postavlja Alena Kajmovi a, ovjeka od svog povjerenja. David Vuginec u toj županijskoj rotaciji postavljen je u Odsjek za odnose s javnoš u, na nižu funkciju, no ne zadugo. Od ponedjeljka 7. srpnja ponovno napreduje, odlazi

u Grad akovec na dužnost pro elnika Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove. (BMO)

IZBORNA SKUPŠTINA MLADEŽI HDZ-a AKOVCA

Sandra Vuk nova predsjednica Sandra Vuk iz akovca nova je predsjednica gradske organizacije Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Grada akovca. Odlu eno je to na izbornoj skupštini te organizacije u etvrtak 3. srpnja, gdje su delegati mladoj i ambicioznoj Sandri dali jednoglasnu podršku. - Mladež HDZ-a nastojat e još aktivnije sudjelovati u javnom i društvenom životu naših gra ana, pomagati u humanitarnim

akcijama, poticati mjerodavne da se još više posvete problemima i odgoju mladih. Ovo je stranka koja zasigurno može i zna kako sve to realizirati, istaknula je Sandra Vuk. Bivši predsjednik Mladeži HDZ-a akovca, Velimir ukec, zahvalio je svima na dosadašnjoj suradnji te poželio uspješan rad novoizabranom vodstvu, lanovima novoga Gradskog odbora i Nadzornog odbora. (BMO)

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Želimo anulirati bilo kakvo politikanstvo da Piškornica kao regionalno odlagalište otpada ovom kraju ne treba, da remeti bilo kakav poslovni odnos s Totovcom, kazao je Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, na konferenciji za novinare koju je sazvao dan prije županijske Skupštine, na kojoj bi se odlu ivalo kakav e u budu nosti biti odnos naše Županije prema tom budu em regionalnom odlagalištu otpada. - Piškornica ne zatvara radna mjesta, ve otvara perspektivu, i ja apeliram bez obzira na dug Županije prema Piškornici i pozivam vladaju u garnituru u Županiji da ne politizira s projektom ovakve veli ine na ra un duga koji iznosi nekoliko stotina tisu a kuna i lako ga je sanirati, kazao je Horvat. - HDZ zagovara taj projekt i pozivamo sve vije nike da na županijskoj Skupštini daju podršku tom projektu. Da u politici ništa nije nemogu e, govori i podatak da Darko Horvat, prvi ovjek me imurskog HDZ-a, zdušno podržava projekt koji je i sadašnja Vlada proglašava strateškim, a politikanstvo i otpor Piškornici predbacuju županijskoj vlasti, tvrde i da Piškornicu pogrešno poistovje uju s Totovcom i uvjeravaju da e njezinom re-

alizacijom do i do zatvaranja radnih mjesta u Totovcu. - Me imurje je daleko odmaklo u na inu zbrinjavanja i razvrstavanja otpada i ostatku Hrvatske može poslužiti kao pozitivan primjer. Stoga pozivamo odgovorne u Županiji da još jednom preispitaju svoju namjeru da se odreknu udjela u RCGO-u Piškornica i time Me imurju dugoro no nanesu ogromnu štetu, smatra Horvat. - Sigurni smo da postoje stavke u prora unu na kojima se može namaknuti novac za dug prema Koprivni ko-križeva koj županiji, te da razmišljaju kao menadžeri koji e brinuti o razvoju i prosperitetu ovoga kraja, a ne olako se odricati me imurskoga ‘obiteljskog srebra’. Svjesni smo i injenice da je Vlada RH na svojoj sjednici, održanoj 12. lipnja 2014. godine, regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske - Piškornica proglasila strateškim projektom u interesu RH. To je još jedan dokaz o nepostojanju komunikacije iste politi ke opcije na nacionalnoj, odnosno regionalnoj i lokalnoj razini. lanstvo u EU-u obvezalo nas je da je u sklopu Poglavlja 27 - Okoliš Republika Hrvatska preuzela obvezu do kraja 2018. uvesti integralni sustav gospodarenja otpadom, odnosno planirana je izgradnja do 21 centra za gospodarenje otpadom. Sjeverna regija problem zbrinjavanja otpada rije-

šit e izgradnjom Regionalnog odlagališta Piškornica - jednog od tehni ko-tehnološki najsuvremenijeg postrojenja u ovom dijelu Europe. Njegovom izgradnjom podi i e se kvaliteta života gra ana i zaštita okoliša na podru ju etiriju županija sjeverozapadne Hrvatske (Koprivni ko-križeva ke, Krapinsko-zagorske, Me imurske i Varaždinske), doprinijeti održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša, a ujedno e se stvoriti nova radna mjesta. Projekt “RCGO Piškornica” zadovoljava uvjete za su inanciranje sredstvima Kohezijskog fonda EU-a. RCGO Piškornica namijenjena je zbrinjavanju miješanoga komunalnog i neopasnoga proizvodnog otpada s podru ja etiriju županije, naseljenih s 550.000 stanovnika u 110 gradova i op ina. Radi lakšeg prikupljanja otpada, koji e se zbrinjavati na RCGO-u, u sklopu projekta planirana je izgradnja dvije pretovarne stanice, u Zaboku i Varaždinu. 85 posto investicije inancira se iz kohezijskog fonda Europske komisije (30 mil. eura sanacija i 70 mil. eura nove investicije). Standardi gra enja i tenderi za javni natje aj strogo su de inirani, tako je ostavljen minimalni prostor za malverzacije u odabiru izvo a a. Uz to, Piškornica je kompatibilna s Totovcom, a udio Me imurske županije u vlasništvu od 22% novom in-

Darko Horvat, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Me imurske županije

vesticijom postaje milijunska vrijednost. Ali tu sad po inje ve dobro poznata pri a tipi ne hrvatske nesposobnosti. Naime, posao s otpadom u cijelom je svijetu vrlo pro itabilan, no to o ito samo mi ne znamo prepoznati. Pa se naša Županija planira odre i dio udjela u Piškornici na ime duga od 600 tisu a kuna. Odre i se ovoga projekta u sadašnjoj fazi zbog duga Me imurske županije prema Piškornici kao trgova kom društvu u iznosu od 450.000 kn i prema Koprivni ko-križeva koj županiji od oko 150.000 kn, duga koji je ostao prilikom kupnja 8 ha zemljišta na kojem nastaje Piškornica, dugoro no je višemilijunski gubitak, poru io je Darko Horvat, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Me imurske županije.

ŽUPAN HITNO odgovorio na Horvatov apel

Piškornica je strateška i za Županiju te nema govora o prodaji udjela!

Matija Posavec: - Apelira se da mi nešto ne inimo, o ne emu o emu se nije ni razgovaralo

Odgovor na apel Darka Horvata nije trebalo dugo ekati, me imurski župan Matija Posavec ve je prije sjednice županijske Skupštine novinarima odgovorio na Horvatove izjave o Piškornici. - Nikada dosad ni na kojem mjestu, a pogotovo ne službeno, nije se razgovaralo o potencijalnoj prodaji ili prenošenju vlasni kog udjela Me imurske županije. Piškornica je strateški projekt ove države, slijedom toga je strateški projekt i ove Županije, koja je 22,5 posto suvlasnik Piškornice, i udim se svim onim izjava-

ma, reakcijama i apelima koji odlaze od ne znam koga sve ne, da se apelira da mi nešto ne inimo, o ne emu o emu se nije ni razgovaralo. Me imurska županija ostaje suvlasnik Piškornice i nema nikakvog razgovora ni o kakvoj prodaji, to vam odgovorno tvrdim. Na aktualnom satu Skupštine župan je i pred vije nicima odgovorio u istom tonu. Kazao je da se dug prema Piškornici rješava, pa i prema Koprivni ko-križeva koj županiji. Darko Horvat je na Skupštini kazao da on nije spomi-

njao prodaju, ali da je polu io veliki interes svojom izjavom na portalima. Župan Matija Posavec odvratio je Darku Horvatu: - A kako se druga ije može prevesti rije ustupanje udjela ako ne kao prodaja. Ina e na dnevnom redu županijske Skupštine nije bila prodaja udjela u Piškornici, ve izvješ e o radu Piškornice i u formalnom smislu ta to ka dnevnog reda nije sadržavala ništa od onoga što je izazvalo javnu polemiku. Ali ispod žita dalo bi se analizirati kome je Piškornica u politi kom smislu za što trebala.

11. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROSTORNI PLAN

Kona na odluka nakon što država završi sa svojim dijelom Uz župana, konferenciji za novinare o konkurentnosti naše županije prisustvovali su Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti, Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša, te Sandra Polanec Marinovi , direktorica REDEA-e

ME IMURSKA ŽUPANIJA etvrta po konkurentnosti u Hrvatskoj

Drvena medalja zbog niskih pla a i niže obrazovanosti - Taj rezultat je o ekivan, premda bi on bio i viši da nas niske pla e i slabija obrazovna struktura kao parametri prema kojima se ocjenjivala konkurentnost nisu bacili niže na ljestvici konkurentnosti, kaže me imurski župan PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Me imurska županija je na etvrtom mjestu u Hrvatskoj prema rezultatima regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske za 2013. godinu, a napravljenog od strane Nacionalnog vije a za konkurentnost. - Taj rezultat je o ekivan, premda bi on bio i viši da nas niske pla e i slabija obrazovana struktura kao parametri prema kojima se ocjenjivala konkurentnost nisu bacili niže na ljestvici konkurentnosti, kazao je Matija Posavec, me imurski župan. - Po razli itim parametrima Me imurska županija izbija na prvo, drugo ili tre e mjesto, ali generalno naš rezultat je etvrto mjesto na ljestvici konkurentnosti hrvatskih županija. Nalazimo se u grupaciji najboljih poslovnih okruženja,

i po tom kriteriju nalazimo se više na ljestvici. U izra unu konkurentnosti koristilo se 160 indikatora. Najuspješniji smo u Hrvatskoj po onim indikatorima koji su direktno u nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Kada se govori o izdavanju dozvola za investicije, to je tako er imalo velik utjecaj. U našoj županiji to je u roku od 7 do 8 dana u izdavanju svih potrebnih papira. Župan Posavec posebno je pri tome pohvalio resornog pro elnika Stjepana Baranaši a koji brine o tome i odli no radi svoj posao, tako da prvi u Hrvatskoj imamo e-gra evinske dozvole. Ono što je tako er direktno vezano za Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije, to su projekti sufinanciranja kamata na kredite poduzetnicima, nastupa na sajmovima u surad-

nji s komorama, promotivne aktivnosti, daljnja ulaganja u gospodarske zone. I taj odjel je za svaku pohvalu i iznad standarda Hrvatske. Razvoja agencija REDEA napravila je odli an posao jer je u proteklih nekoliko mjeseci u Me imursku županiju bespovratno stiglo preko 42 milijuna kuna. REDEA je tako er napravila iskorak u samofinanciranju, od potpune ovisnosti o financiranju iz prora una, sada su na 52 posto samodostatnosti u samofinanciranju.

Dvostruko ve i izvoz nego uvoz - Što se ti e ukupne gospodarske slike u Me imurskoj županiji, rezultati u 2013. godini su bolji, a trendovi se nastavljaju i u ovoj godini. Naš izvoz se pove ava. Imamo dvostruko ve i izvoz nego uvoz. Hrvatsku je u drugoj

polovici prošle godine ipak povukao ulaz u EU. O ekujemo da e zbog potpora koje su povukli poduzetnici i zbog investicija ova godina biti puno bolja od ranijih godina, kazao je župan. - Nismo zadovoljni situacijom u gra evinskom i tekstilnom sektoru. Ovi sektori vape za pokretanjem i ulaga ima. Pokušavamo i za te sektore nalaziti rješenje u kontaktima na raznim stranama. Ono ime nikada ne emo biti zadovoljni je taj nesretni prosjek pla a koji je lani iznosio 3.835 kuna. To je bilo svega 14 ili 15 kuna više nego godinu dana ranije, ali to je prosjek pla a koji nas drži na dnu ljestvice po prosjeku pla a u državi, kao i naše susjede u Varaždinu, kazao je župan. - To nije dobro i razgovarali smo sa susjedima Varaždincima i Podravcima po preporuci agencije za konkurentnost da poradimo na ja anju konkurentnosti. Predlažu odre enu inovativnost na povezivanju. Budu i da obrazovanost radne snage i prosjek pla a ruše konkurentnost, moramo poraditi na njegovu podizanju. Ve emo možda od jeseni u suradnji sa Sveu ilištem u Osijeku otvoriti ispostavu za odre ene studijske programe u akovcu, kako bi što više studenata moglo studirati bliže domu, kazao je župan, i zaklju io: - Da su nam obrazovanost i prosje ne pla e više, Me imurska županija bila bi prva u Hrvatskoj po konkurentnosti.

Na Kolegiju gradona elnika i na elnika op ina u Me imurskoj županiji pokrenuto je pitanje promjene županijskoga prostornog plana, kao i uskla ivanje i dopune prostornih planova me imurskih op ina i gradova. Temeljem poziva župana Matije Posavca, op ine i gradovi trebali su se o itovati u kojem su dijelu zainteresirani za promjene ovog segmenta unkcioniranja jedinica lokalnih samouprava, koji su za realizaciju mnogih projekata upravo klju ni. - Ovim pozivom htio sam povezati sve op ine i gradove da zajedni ki, a u skladu sa svim zakonskim regulativama i odredbama, olakšamo i poboljšamo izradu prostornih planova, u uvodu je napomenuo župan, dok se Mirjana Pintar, ravnateljica Zavoda za prostorno ure enje Me imurske županije, osvrnula na o itovanja od strane zainteresiranih op ina i gradova.

Tako su se na upit o itovali akove, Prelog, Mursko Središ e, Nedeliš e, Selnica i Dekanovec. Iako su mnogi upiti za promjenama bili opravdani, neki su i zakonski neprihvatljivi, dok su drugi opet podru je unkcioniranja same op ine ili grada. - Ovo su prilike kada se možemo iz prve ruke in ormirati o nekim dijelovima zakonskih propisa i obveza koje imamo i mi na najnižim razinama, poput izrade prostornih planova. Ali napominjem da nikako ne smijemo žuriti jer su i planovi na razini države u izradi pa bi bilo najpametnije se pripremati i kona ne prijedloge dati kada država završi sa svojim dijelom, napomenuo je Posavec, isti u i da se time štede sredstva jer bi eventualnim promjenama koje nisu u skladu s planovima na najvišoj razini uzrokovali izradu novih izmjena i dopuna prostornih planova. (BMO)

SDP Me imurja

Održali tribinu “Mjere aktivne politike zapošljavanja” Organizaciji tribine išlo se temeljem ocjene da javnost nije dovoljno upoznata sa zaista širokom lepezom mjera koje je aktualna Vlada usmjerila na skupine nezaposlenih osoba koje su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada, a to su mlade osobe, osobe s invaliditetom, žene, dugotrajno nezaposleni, starije osobe, te posebne skupine poput pripadnika romske nacionalne manjine (što je osobito interesantno za Me imursku županiju, budu i da u njoj živi relativno najve i broj hrvatskih Roma). Tribini su, pored lanica i lanova SDP-a, prisustvovali nezaposleni, poduzetnici i predstavnici romske nacionalne manjine. Goš e tribine bile su Tatjana Dali , pomo nica ministra rada i mirovinskog sustava, i Marina Kodba iz akove ke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tatjana Dali prezentirala je recentna kretanja na podru ju zapošljavanja u Hrvatskoj, koja

posljednjih mjeseci imaju pozitivan predznak. Ti pozitivni pomaci nisu rezultat samo poja anoga sezonskog zapošljavanja, ve ukazuju i na stvarno smanjivanje nezaposlenosti uslijed strukturnih promjena. U prezentaciji su detaljno opisane pojedina ne mjere, uvjeti njihovog korištenja i benefiti za poslodavce i korisnike. Marina Kodba dokumentirala je statisti kim podacima kolika je “prepoznatljivost” mjera aktivne politike zapošljavanja u Me imurju, odnosno u kakvom se opsegu pojedine skupine mjera koriste. U diskusiji koja je uslijedila, prisutni su iznosili svoja iskustva (i pozitivna i negativna) vezana za korištenje mjera. Poduzetnici po etnici te potencijalni korisnici potpora dobili su odgovore na postavljena pitanja i razriješili neke svoje dileme i nepoznanice. - Ocjenjujemo da je tribina bila korisna i poticajna, poru uju iz SDP-a Me imurja. (BMO)

POGLED ODOZDO

Zašto bi se morali ozbiljno zabrinuti V

ode i ljudi županije, pri tome ne mislim isklju ivo na vlast u županiji, ve i kompletnu politi ku, ali i gospodarsku i društvenu elitu, trebali bi se vrlo ozbiljno zabrinuti nad injenicom da smo predugo ostali županija marljivih ljudi. Pokazatelj da smo etvrti po konkuretnosti i da nam tu konkurentnost ruši nedovoljna obrazovanost i niske prosje ne pla e zvono je na uzbunu, i to iz više razloga. Ne poduzmemo li ništa po ova dva kriterija koji nam ruše rejting, oni bi mogli biti odlu uju i da županija u budu nosti ozbiljno potone. aime, ono što parametri ne vide, ali vidimo svi mi koji živimo ovdje, jest to da su posljednjih desetlje a u injeni

ogromni napori na podizanju obrazovanosti stanovništva u Me imujru, ali da se to ipak ne vidi u slici našega gospodarstva iz jednostavnog razloga što nam se djeca koju smo obrazovali na visokoškolskom obrazovanju nemaju razlog vra ati u Me imurje. akon tranzicije me imurskog gospodarstva mi imamo ozbiljan razvojni problem. Uspješni smo proizvo a i i dobavlja i raznih proizvoda za kupce na razvijenom zapadnoeurospkom tržištu, ali premalo naših firmi ima vlastite razvojne proizvode i premalo apsorbira obrazovanu radnu snagu. Naša vrijedna radna snaga koja pristaje raditi i za niže pla e možda je u krizi i bila izvjesna kompara-

tivna prednost kao uvar socijalnog mira, ali to je s druge strane put u stagnaciju. Regije s niskim pla ama odbijaju visokoobrazovanu radnu snagu, jer ne privla e radnu snagu sa strane, ali domicilno stanovništo iseljava iz takvih regija. Niskoobrazovana radna snaga privla i jednako tako radnointenzivnu industriju koja nudi slabe pla e. A slabe pla e donose niske kapacitete za punjenje prora una i postupno to pridonosi slabljenju regije. Upravo zato kao što se posljednjih desetlje a intenzivno radilo na razvoju komunalne in rastrukture, sada se ozbiljno moramo angažirati na razvoju ljudskih kapaciteta. a ne padnemo opet u drugu zamku Mrsi eva

modela, stvaranja visokoobrazovanih kadrova koji e puno uložiti u svoje obrazovanje, da bi onda radili za niske pla e. Ne zaboravimo, granice su se otvorile i mladi su, kojih je u Hrvatskoj zbog demogra ske situacije sve manje, po eli razmišljati vrlo tržišno. Rade pritisak na one studije koji im omogu uju sigurne pla e i one studije koji e im omogu iti zapošljavanje bilo gdje u Europi. Ne bude li Hrvatska vodila ra una o tim imbenicima, bankrotirat e ne na svojim dugovima, ve na ljudskom kapitalu. Naprosto e se demogra ski i socijalno urušiti, jer ne e imati tko zbrinjavati stare, socijalno ugrožene i bolesne.

to e nam drugo preostati nego da rasprodamo zemlju, otoke i atraktivne destinacije kako ono što ostane ne bi izumrlo zbog gladi, bolesti i neimaštine. adnjih dana govori se o Hrvatskoj kao važnom energetskom vorištu. Ako je to tako, zar to nije prilika da poput Finske taj adut iskoristimo na dobrobit svih gra ana Hrvatkse. Da ne ponovimo grešku iz razdoblja tajkunizacije, koja je po svojim razornim posljedicama Hrvatsku iscrpla kao i rat. Jednog dana, kada se stvori dovoljno velik vremenski odmak za analizu, zasigurno e se skupiti podaci koji e pokazati koliko je zemlju koštao prijelaz u tranziciju na “barbarski na in”.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

a prolivenim mlijekom nema razloga plakati, ali može biti pouka za budu nost. ovjek mora biti na prvom mjestu, jer kad je to tako tada cijelo društvo ide naprijed. ada se bogati ne moraju skrivati ni sramiti svoga bogatstva, ve mogu slobodno i s ponosom užavati u njemu, jer ih okružuju skromniji, ali zadovoljni ljudi.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. srpnja 2014.

STIŽU PRVA sredstva iz strukturnih fondova EU-a za gospodarstvo

Sobo an-interijerima potpora 5,38 milijuna kuna Ministarstvo poduzetništva i obrta odabralo je 28 projekata malih i srednjih poduzetnika, koji e se inancirati iz strukturnih fondova Europske unije. Me u 28 odabranih je i jedan iz naše županije. Firma “Sobo an-interijeri” d.o.o. Mursko Središ e za pove anje prostornih i tehnoloških kapaciteta za održiv rast i inovacije tražila je 11,797.957,65, a odobreno im je 5,388.797,20 kuna. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstva kojima e se inancirati ti projekti je 249,430.113,88 kuna, a 28 projekata trebalo bi otvoriti i 650 novih radnih mjesta. - Ovo je za nas povijesni trenutak jer su po prvi

put poduzetnicima dodijeljena sredstva iz strukturnih fondova u ovako velikom iznosu, poru ili su iz Ministarstva. - 250 milijuna kuna odobrenih sredstava je tek po etak. Ujesen se o ekuje puno novih natje aja i siguran sam da e se sva dostupna sredstva iz EU fondova iskoristiti na najbolji mogu i na in te da emo puno više novca povu i iz fondova nego što upla ujemo, poru io je ministar Gordan Maras, dodaju i kako se radi o vrlo kvalitetnim projektima, me u kojima je najniži iznos pojedina no dodijeljene potpore 4,34 milijuna kuna, a najviši 26 milijuna kuna. (BMO)

NAGRADA “Klju na razlika”

Dobitnik i ACT Konto

AKOVEC I AKOM predvodnici u zaštiti okoliša

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu održana je sve ana dodjela nagrade “Klju na razlika - nagrada za raznolikost ljudskih potencijala”. Nagrada za ravnopravnost osoba s invaliditetom, u kojoj su i vlasnice i zaposlenice osobe s invaliditetom, dodijeljena je akove koj tvrtki “ACT Konto” d.o.o. iz akovca. ACT Konto d.o.o. je nepro itno društveno poduze e specijalizirano za pružanje kvalitetnih knjigovodstveno-ra unovodstvenih usluga i porezno savjetovanje za hrvatske nepro itne organizacije s ciljem unaprje enja njihovog poslovanja/djelova-

nja. ACT Konto d.o.o. danas je uspješna tvrtka u vlasništvu svojih zaposlenica - osoba s invaliditetom, a ima 40-ak stalnih klijenata. Nagradu “Klju na razlika” ACT Konto d.o.o. zaslužio je zbog inkluzivnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, reinvestiranja dobiti kroz donacije i usluge udrugama koje rade na edukaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kontinuiranog ulaganja u osobni i profesionalni razvoj zaposlenica i prilago avanja radnih procesa istima. U ime tvrtke nagradu je preuzela Martina Hlebec, suvlasnica i zaposlenica.

Prvi hibridni kamioni uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i zaštitu okoliša stigla su u akom. Tom prigodom je u ponedjeljak 7. srpnja održana mala sve anost prigodom njihove primopredaje uz nazo nost elnih ljudi Grada: gradona elnika Stjepana Kova a, njegova zamjenika Marija Medveda, te brojnih direktora komunalnih poduze a iz drugih gradova. Radi se o prvim vozilima takve vrste u Hrvatskoj, ime su akovec i gradsko komunalno poduze e “ akom” opet u inili iskorak u

zbrinjavanju otpadom. Pri malim brzinama i manjim optere enjima hibridna vozila koriste elektromotor, pri emu štede gorivo. Hibridni kamioni vrijedni su 850.000 kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost su inancirao je 40 posto nabave vozila. Primopredaji vozila prisustvovao je i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlovi te Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. - Radi se o dva kamiona podiza a koji podižu kontejnere s otpadom razmještene na raznim lokacijama po gra-

du, odnosno na podru ju gdje akom radi, te u zgradama u kojima zbrinjavanje otpada nije riješeno kroz posude manjeg volumena, a kamioni podiza i koriste se i za zbrinjavanje otpada iz privrede, kazala je Snježana Tkal ec Avirovi , direktorica akoma. - Radi se o nabavi novih vozila koja su isplativija od klasi nih vozila. Puni u inci novih hibridnih vozila vidjet e se tek tijekom njihova eksploatiranja. O ekuju se manji troškovi održavanja iz razloga što su vozila hibridna, s iš im motorima, potrošnjom energije smanjenom za 25 posto i s jeftinijim održavanjem. Ne manje važ-

no, ova e vozila ispuštati manje emisije CO2 u zrak. Krajem srpnja akom bi trebao dobiti još jedan ve i hibridni kamion, tzv. navlaka . Ministar Zmajlovi pohvalio je akovec da je opet grad primjer. Naime, akovec je ve prije deset godina uveo sortiranje otpada. Sven Miller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, tako er nije štedio rije i hvale za akom, tako se našalio da e morati osnovati podružnicu Fonda u akovcu, koliko su ažurni u kandidiranju na projekte Fonda. (BMO)

TURISTI KE POTPORE stigle u prave ruke jer podrška projektima ve donosi prve plodove

Me u novim turistima i oni iz SAD-a Na imanju Selja kog doma instva i vinogradarstva Vere Turk u Vu etincu na konferenciji za novinare predstavljeno je pet projekata iz programa Turisti kih potpora Me imurske županije u 2013. godini, koji su implementirani i donose još bolje i kvalitetnije turisti ke rezultate u našem kraju. Kako je re eno, uz bespovratnu inancijsku potporu Me imurske županije, ti su projekti danas ili dovršeni ili su pred samim završetkom, ime je Me imurje kao turisti ka destinacija oboga eno za pet novih turisti kih proizvoda koji ve aktivno sudjeluju na tržištu. - Rebalansom prora una u 2013. godini osigurana su sredstva za njegovu provedbu, te je nakon nekoliko godina na taj na in Županija

ponovno po ela podupirati turisti ke projekte, istaknuo je župan Matija Posavec.

Korisnici potpora Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri, Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomši , OPG Novak-Posavec Marija, Vera Turk, Selja ko doma instvo i vinogradarstvo te OPG Šardi Tatjana bili su korisnici sredstava iz prošle godine, koji su do 30. lipnja trebali opravdati dodijeljenja sredstva. - Za navedenih 5 projekata bilo je traženo 472.318 kuna, od kojih je županija odobrila 200.000 kuna, odnosno 42% traženoga. Izrazito mi je drago da se danas svi možemo uvjeriti ne samo da je novac dobro potrošen, nego i u iznimnu kvalitetu radova, kao i uspješnu realizaciju zacrtanih

Korisnici potpora s predstavnicima Županije okupili su se u Vu etincu

ciljeva, zaklju io je Posavec, te dodao da je turizam postao okosnica razvoja Me imurja te da je obveza Županije potpomagati ga. - Ovim putem zahvaljujem Me imurskoj županiji i županu Posavcu koji je vratio potpore koje su nam olakšale donošenje odluke o nastavku ulaganja u naše obiteljsko gospodarstvo. Sav odobreni novac za bilo koji projekt koji

e se realizirati u Me imurju samo je korak naprijed i zato se nadam da e se s ovim projektom nastaviti dalje, rekla je Vera Turk u ime svih dobitnika potpora u 2014. godini i dodala izme u ostalog da su ove potpore ve urodile plodom dolaskom novih turista poput onih iz SAD-a, koji se ne mogu na uditi našim prirodnim ljepotama, te kvaliteti doma e hrane i vina.

Potpore stižu i iz HTZ-a Tako er je ovo bila i prilika da se predstave i projekti koje je Hrvatska turisti ka zajednica odlu ila popratiti inancijskim sredstvima, i to iz tri programa. Tako je Ure ivanje i ozna avanje sustava me imurske biciklisti ke mreže pojedina no dobilo najviše sredstava u Hrvat-

skoj, i to 350.000 kuna od ukupno dodijeljenih 605.000 kuna za turisti ke zajednice na turisti ki nerazvijenim podru jima. Manifestacija "Porcijunkulovo", kao i Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak dobili su 65.000 kuna, kao potpomognuta doga anja, dok je za projekte koji su se ili e se kandidirati za EU fondove odobreno 440.659,41 kunu.

11. srpnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI otvorenih vrata tvrtke “Pre-kom” Prelog održani su po prvi put na lokaciji Hrupina

Predstavljeno reciklažno dvorište i novo komunalno vozilo Prvi dani otvorneih vrata JKP-a “Pre-kom” održani su u s petak sve anim završetkom hale, odnosno garaže i minisortirnice te predstavljanjem novoga komunalnog vozila. Nazo ne predstavnike op ina i gradova donjeg Me imurja pozdravio je direktor Pre-koma Siniša Radikovi , koji je ukratko prezentirao sustav održivog gospodarenja otpadom, naglašavaju i da se Pre-kom potpuno uskladio s odredbama novog Zakona o komunalnom otpadu, koji uz ostalo propisuje informiranje gra ana, ali i uvo enje sakupljanja biorazgradivog otpada. On je uz ostalo rekao: - U Hrvatskoj odlažemo na odlagalište ak 92 posto otpada, a u Europskoj uniji na odlagališta ide samo 40 posto otpada, mi o ekujemo da emo se uvo enjem sakupljanja biorazgradivog otpada na cijelom podru ju donjeg Me imurja približiti europskom prosjeku. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj smo bacili 5 milijardi kuna sirovina, da to nismo radili, mogli smo otvoriti 6.000 novih radnih mjesta. Reciklažna dvorišta u Hrvatskoj ima manje od 5 posto op ina i gradova. Grad Prelog i op ine D. Dubrava, D. Kraljevec, D. Vidovec, Gori an, Kotoriba, Sv. Marija i Pre-kom po etkom 2006. godine po inju graditi zajedni ki sustava gospodarenja otpadom donjeg Me imurja. Ovim zajedništvom Pre-koma, i sedam jedinica lokalne samouprave u posljednjih je osam godina izgradilo jedan od ponajboljih sustava gospodarenja otpadom u našoj zemlji. Pred nama je podjela kanti za sakupljanje biorazgradivoga komunalnog otpada te izgradnja kompostane za obradu toga biorazgradivog otpada (odabran je izvo a radova za projekt vrijedan 2,9 milijuna kuna). U naše reciklažno dvorište (u našu tvornicu za obradu korisnog otpada) dovezemo i obradi-

Sme e kante za sakupljanje biorazgradivog otpada prvi e ovih dana dobiti gra ani Preloga kao pilot-projekt, a do kraja godine i sve op ine donjeg Me imurja Siniša Radikovi , direktor JKP-a “Pre-kom”: - U potpunosti smo uskla eni s novim Zakonom o održivom zbrinjavanju komunalnog otpada, kao jedna od rijetkih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj. Nove investicije omogu it e zapošljavanje još devet novih radnika

Djelatnici Pre-koma u o ekivanju sve anosti

mo oko 750 tona korisnog otpada godišnje. Odvajamo korisni otpad na više frakcija, tako da ga bez problema plasiramo na tržište EU kao sirovinu (npr. plastiku na 7 frakcija). U reciklažno dvorište i ambalaža od herbicida i stari lijekovi - Uz ve postoje e vrste otpada, u reciklažno dvorište mo i e se dovesti npr. ambalažu od herbicida, stare lijekove, istrošeno ulje, lužine i drugi problemati ni otpad koji se sukladno novom Pravilniku sada može i mora sakupljati. Do sada je u izgradnju sustava gospodarenja otpadom donjeg Me imurja investirano više od 6 milijuna kuna vlastitih sredstava. Napore i kvalitetu izgra enog sustava prepoznao je i Fond za

Sve ani in rezanja vrpce i otvorenje hale, ujedno garaže i minisortirnice. Na elnica op ine Sveta Marija ur ica Slamek i gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek režu vrpcu

zaštitu okoliša koji podržava su inanciranjem uvo enje posljednje potrebne usluge sakupljanja biorazgradivog otpada na cijelo podru je donjeg Me imurja, vri-

Župan Matija Posavec predaje klju eve novoga komunalnog vozila voza u Tihomiru Igrecu

jednosti 5,1 mil. kn (nabava kanti, komunalnog vozila, izgradnju kompostane), tako er nadamo se i podršci Fonda za zaštitu okoliša u izgradnji i opremanju ve e sortirnice korisnog otpada u sklopu reciklažnog dvorišta,

a taj projekt procjenjujemo na 3 milijuna kuna. Na poslovima gospodarenja otpadom u proteklom periodu zaposlilo se 14 novih radnika s podru ja donjeg Me imurja, a nove investicije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša omogu it e zapošljavanje još 9 novih radnika, rekao je uz ostalo direktor JKP-a “Pre-kom” Siniša Radikovi pred okupljenim gostima i zaposlenicima. Nakon prezentacije sustava gospodarenja otpadom, u sve anom dijelu otvorena je hala za gospodarenje otpadom. Rezanjem vrpce halu s novom minisortirnicom otvorili su na elnica op ine Sveta Marija ur ica Slamek i gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Župan Matija Posavec predao je klju e-

Novo Pre-komovo komunalno vozilo

ve novoga komunalnog vozila i s voza em Tihomirom Igrecom izveo komunalno vozilo iz garaže i predao za korištenje, dok je pre asni Antun Hoblaj blagoslovio halu i novo vozilo. Predan je i zahtjev za novu proširenu dozvolu za gospodarenje otpadom Sandri Golubi iz Županijskog ureda za graditeljstvo, prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Tvrtka Pre-kom” trenutno ima šezdeset zaposlenih radnika, a na uspješnom razvoju estitali su gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek i župan Matija Posavec, a nazo an je bio i saborski zastupnik Dragutin Glavina.

Stigle kante za biorazgradivi otpad Novo komunalno vozilo ima kapacitet 22,3 kubna metra, uz mogu nost sabijanja jedan prema šest, s podiza ima za kante i ve e kontejnere. Vozilo stoji 1,4 milijuna kuna, od ega je Fond za energetsku u inkovitost osigurao 561.481 kuna ili 40 posto. Stigle su i nove sme e kante za komunalni otpad u koje e gra ani odlagati biorazgradivi otpad, a koje se trenutno nalaze u reciklažnom dvorištu. Prema obe anju Siniše Radikovi a, sme e kante dobit e ovih dana gra ani Preloga u sklopu pilot-projekta, a do kraja godine i sve op ine u donjem Me imurju. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

INOZEMNI DIPLOMATI u posjetu me imurskim gospodarstvenicima

Ho e li pasti još koja investicija? Da je Me imurje i dalje zanimljiva destinacija za poduzetnike i inozemna ulaganja, potvr uje i posjet inozemnih diplomata, mahom gospodarskih atašea, koji su se osobno došli uvjeriti u na in poslovanja me imurskih poduzetnika, kao i poduzetni ku klimu koja je poznata i priznata u poslovnom svijetu. Tako su, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, predstavnici Belgije, Južne Koreje, Kanade, Indonezije, Japana, Izraela, Bosne i Hercegovine, Rusije i Srbije posjetili Me imursku županiju, odnosno gradove

Prelog i op inu Donji Kraljevec, gdje su obišli pogone Šestan-Buscha, kao i Tehnixa. Tamo su se uvjerili u kvalitetu njihovih proizvoda i pogona, ali i u profesionalnost i poduzetni ki duh koji su postali segment po kojem je naš kraj postao poznat i prepoznat diljem Europe, ali i svijeta. - Jedini u Hrvatskoj imamo postinvestment care, kojim se i nakon provedbe same investicije i dalje brinemo za naše investitore te ostajemo uz njih u budu em poslovanju. Na taj na in se kao business friendly regija dalje pro iliramo u poduzetni kom svijetu, što

Strani diplomati u Me imurju

svakako pridonosi tome da i ubudu e možemo ra unati na daljnji porast izvoza i pove anje zaposlenosti. A da je tome tako, potvr uju i grad Prelog te op ina Donji Kraljevec, kao i Šestan-Busch te Tehnix, rekao je župan Matija Posavec u svom obra anju ovoj uglednoj delegaciji. Zadovoljstvo vi enim nisu krili ni gosti te su zahvalili na gostoprimstvu. - Izuzetna organizacija i lijepo posložen sustav. Danas smo svakako vidjeli jednu novu Hrvatsku, izjavio je Masashi Shigend, ekonomski ataše iz Japana. (BMO)

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv Karine Zamuda iz Jalšovca

RAZBOJNICI aktivni i na groblju

Prevarila “štediše” za više od dva milijuna kuna, su enje u akovcu Uskoro bi trebalo zapo eti su enje Karini Zamuda iz Jalšovca, nakon što je pri Op inskom sudu u akovcu podignuta optužnica zbog prevare 19 "klijenata" i štete ve e od 2 milijuna kuna. Podsjetimo da je prije dvije godine izbila afera u Štrigovi, kada je u srpnju 2012. godine iz svoga rodnog kraja nakratko nestala tadašnja vlasnica mjenja nice "Karina", koju je nakon toga više "klijenata" prijavilo zbog prevare. Uskoro se Karina ipak vratila u Štrigovu, a nakon što je ispitana od policije, branila se sa slobode. Jedan od klijenata kojemu je dužna mnogo novca umirovljenik je Alojz Trstenjak iz Ban ija. - Ostavio sam joj 10.000 eura ušte evine da mi ih promijeni kad bude povoljan te aj. Rekla je da e to

biti tijekom mjesec dana, a kako se nakon tog roka nije javljala, otišao sam pitati što je s novcem. Bila je u gužvi, pa je rekla da e mi ga usput donijeti doma. Ne bi to bilo prvi put. Idu i dan je nestala. Još ne mogu vjerovati da je takvo što u inila, udi se Trstenjak. Uz njegovih 10.000 eura, u "Karini" je završilo i 10.000 eura njegove k eri. - Ona je novac ostavila radi kamata, za što je dobila i službenu potvrdu s pe atom, a ja sam samo želio da zamijeni eure, pa nisam tražio papire. Išao sam na povjerenje. Može sad netko re i da sam bio naivan, ali tako se to godinama radilo. Zašto da novac stoji doma i zove lopove kad se može deponirati i dobiti dobra kamata?, kazao je tada Trstenjak.

Dodaje kako nije siguran kolike je kamate nudila, no moglo se, tvrdi, ponekad za mjesec dana dobiti onoliko koliko bi se od kamata dobilo za cijelu godinu. Sve prema dogovoru. Ljudi su donosili kod nje novac i ubirali dobre kamate. I tako godinama. - Jedanput sam je pitao kako joj se isplati nuditi takve kamate. Nasmijala se i rekla da ima svoju ra unicu, otkrio je tada jedan od rijetkih koji je htio govoriti javno, Alojz Trstenjak, za Ve ernji list. Nakon to no dvije godine od izbijanja afere, ODO akovec pred Op inskim sudom u akovcu podignuo je optužnicu protiv Karine Zamude iz Jalšovca. U službenom priop enju stoji da je optužnica podignuta: "protiv hrvatske državljanke (1977.) zbog po injenja kaznenog djela prije-

Nakon što je nakratko otišla iz Štrigove, Karina Zamuda se u srpnju 2012. godine vratila, a dvije godine kasnije podignuta je optužnica zbog prijevare vare iz l. 224. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Na teret joj se stavlja da je od rujna 2011. do lipnja 2012. godine u više mjesta na podru ju Me imurja navela 19 osoba da joj daju novac na posudbu ili uvanje, uz obe anje povrata novca s kamatom, iako to nije namjeravala u initi, ve je primljeni novac potrošila za svoje potrebe, na koji na in se nepripadno okoristila za iznos od preko 2,000.000 kuna". (RI)

59-godišnjakinji na gradskom groblju istrgnuo lan i Još jedan napad dogodio se na groblju. U utorak poslijepodne u Murskom Središ u zabilježen je tako novi slu aj drske kra e u kojoj je postarija osoba ostala bez nakita vrijednog nekoliko stotina kuna. Nepoznati po initelj pri-

šao je 59-godišnjakinji iz Murskog Središ a i s vrata joj otrgnuo i ukrao zlatni lan i . Materijalna šteta cijeni se na više stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

TEŠKA PROMETNA nesre a kod Vratišinca

61-godišnjakinja iz Sivice zaletjela se u ogradu mosta U utorak se na županijskoj cesti kod Vratišinca desila teža prometna nezgoda u kojoj je postarija voza ica osobnog automobila vozilom sišla s kolnika i udarila u metalnu ogradu mosta. Voza ica je teško ozlije ena pa je preba ena u akove ku bolnicu i zadržana na lije enju. Nesre a se dogodila oko 14.15 sati na kolniku izme u naselja Gornji Kraljevec i Vratišinec. 61-godišnjakinja iz Sivice nije se kretala sredinom obilježene prometne

trake koja se proteže uz desni rub kolnika, zbog ega je u zavoju vozilom sišla izvan kolnika, gdje je udarila u metalnu ogradu mosta. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlije ena voza ica prevezena je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena, te je zadržana na lije enju. O prometnoj nesre i e se podnijeti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu, priop ila je policija.

NEPAŽLJIVA dje ja vožnja biciklom dovelo do teških ozljeda

PLJA KA koja upozorava kad odete na godišnji odmor ili vas nema duže vrijeme

Dijete u Jurov aku sletjelo u jarak i teško se ozlijedilo

Lopov ukrao više desetaka tisu a kuna iz obiteljske ku e u Prelogu Policiji u Prelogu dojavljeno da je u razdoblju od 8 dana na prijelazu lipanj-srpanj iz privatne ku e nestao iznos cijele jedne ušte evine. Kra a se dogodila u vremenskom razdoblju od 27. lipnja do 4. srpnja u Prelogu, u Ulici Jug III. Nepoznati po initelj je iz stana ukrao nekoliko desetaka tisu a kuna. Plja kaš je o ito iskoristio dužu odsutnost stanara i stigao do plijena. Protiv za sad nepoznatog po initelja podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

11. srpnja 2014.

U ponedjeljak 7. srpnja oko 13.25 sati u Jurov aku se dogodila prometna nesre a u kojoj voza bicikla, dijete s podru ja Me imurske županije, brzinu kretanja vozila nije prilagodio nizbrdici i zavoju, zbog ega je vozilom sišao izvan kolnika u cestovni jarak, gdje se prevrnuo i pao te pritom

U Marofu se zapalile bale slame u štaglju U nedjelju 6. srpnja oko 00.50 sati u Marofu na štaglju u kojem se nalazilo sijeno u balama izbio je požar u kojem su štagalj i sijeno u potpunosti izgorjeli. Požar su ugasili

pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Sveti Martin na Muri. Obavljenim o evidom isklju eni su prirodni i tehni ki

uzrok požara, dok se poduzeta ljudska radnja ne može isklju iti. Izgorjelo je oko 1.500 komada bala uskladištene slame. Stambeni dio, sre om, nije stradao.

udario u metalni stup ograde. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en, te je zadržan na lije enju. O prometnoj nesre i e se podnijeti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

POŽAR

Pegla dovela do požara u ku i u Malom Mihaljevcu Prošli je vikend zbog neispravne stanice za gla anje u obiteljskoj ku i u Malom Mihaljevcu došlo do požara koji se proširio na interijer. Požar je ugašen tek intervencijom Javne vatroga-

sne postrojbe akovec. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a o doga aju e se podnijeti izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

11. srpnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPANIJSKO NATJECANJE me imurskih DVD-ova održano je u Svetom Križu

Ekipa Savske Vesi napravila svjetski vrijednu vježbu od 33,7 sekundi Prošle subote u organizaciji DVD-a Sveti Križ na tamošnjem nogometnom igralištu u Svetom Križu održano je Županijsko vatrogasno natjecanje za seniore i seniorke u pet kategorija: muški i ženske A i B, te PVP muški B. U muškoj A kategoriji najbolja je bila ekipa DVD-a Savska Ves, na drugo mjesto plasirao se Miklavec, dok je tre a bila druga ekipa DVD-a Štefanec. DVD ateks najbolji je bio u muškoj B kategoriji, ispred MT -a i prve ekipe Nedeliš a. U ženskoj A kategoriji slavile su lanice DVD-a Mala Subotica, druge su bile žene iz DVD-a Pustakovec-BuzovecPutjane, a tre e Lopatin anke. DVD Mali Mihaljevec bio je najbolji u ženskoj B kategoriji, druge su bile lanice DVD-a Savska Ves, a tre e vatrogastkinje iz Male Subotice. U kategoriji profesionalaca jedini predstavnik bila je ekipa

je loše otr ala štafetu. Tre i je bio Lopatinec. Natjecalo se 26 ekipa. U konkurenciji žene B natjecalo se 18 ekipa, a pobjedu je odnio Mali Mihaljevec, ispred Savske Vesi. Tre a je bila ekipa Male Subotice. Mali Mihaljevec i Savska Ves odli no su odradili vježbe i neizvjesno je bilo do kraja. Na kraju je pobjedu odnio Mali Mihaljevec zahvaljuju i manjem broju negativnih bodova, iako je samu vježbu odjeljenje Savske Vesi izvelo

perfektno, s odli nim rezultatom od 44 sekundi. Tre eplasirana ekipa Male Subotice tako er je odradila odli nu vježbu ispod 50 sekundi. Vježbali su i profesionalci JVP-a akovec, ali oni nisu imali konkurenciju, pa su se morali sami motivirati da odrade vježbe što kvalitetnije. (RI, foto: Z. Vrzan)

Nažalost, kiša je pokvarila proglašenje pobjednika

Ekipa DVD-a Savska Ves ve nekoliko godina unatrag pokazuje sjajnu uvježbanost

JVP-a akovec, koja je odradila odli nu vježbu, a rutinski štafetnu utrku.

Sjajna vježba Me utim, vijest dana iz Svetog Križa zasigurno je rezultat u konkurenciji ekupe

Vatrogasno natjecanje u Svetom Križu pokazalo je još jednom da se u me imurskim DVD-ima odli no radi na što boljoj uvježbanosti

muške A, koja je u vježbi postiglo odjeljenje DVD-a Savska Ves. Oni su napravili perfektnu vježbu za samo 33,7 sekundi, što je svjetski vrijedan rezultat kad su u pitanju ne samo DVD-i, ve i profesionalci. Koliko je vrijedan ovaj rezultat, najbolje sugerira razlika izme u njih i drugoplasiranog Miklavca, koji je zaostao u rezultatu gotovo devet sekundi. Ukupno su nakon štafetne utrke koja se zbraja s vježbom ispred drugoplasiranoga bili za punih 10 bodova. Tre i je bio Štefanec. Nastupilo je 35 odjeljenja. Ekipa Savske Vesi ve u kontinuitetu nekoliko godina unatrag postiže izvrsne rezultate, što o ito donosi rezultate koji su zaista na visokom nivou uvježbanosti. Zavidnu razinu pripremljenosti u konkurenciji

muški B postigla su dva DVD-a koja su "tvorni ki produkt" ateksa, odnosno MT -a. MT se tako er spustio s vježbom ispod 40 sekundi, ali je ateks osim odli no odra ene vježbe bolje tr ao štafetu, tako da je na kraju odnio pobjedu. Tre e je bilo Nedeliš e. Nastupilo je 29 odjeljenja.

Vatrogaskinje iz Male Subotice postigle su u obje konkurencije odli ne rezultate

Uzbudljivo u ženskoj konkurenciji U ženskoj konkurenciji tako er nekoliko odli nih vježbi, ali i štafetnih utrka. Najbolje je to u konkurenciji žene A "iskombiniralo" odjeljenje iz Male Subotice. Nakon odra ene vježbe nešto malo ispod 50 sekundi, super su odradile štafetu i pretekle žensku ekipu Pustakovec-Buzovec-Putjane, koja je sjajno odradila vježbu (rezultat od 44 sekunde), ali

ateks je bio najbolji u konkurenciji muški B

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Vješta enje u sustavu socijalne skrbi Vješta enje je postupak utvr ivanja vrste, stupnja i težine tjelesnog ili osjetilnog ošte enja, vrste i težine mentalnog ošte enja, potpune nesposobnosti za rad, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, postojanja sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje, prijeke potrebe stalne ili privremene pomo i i njege druge osobe i njezin opseg, postojanje potrebe individualnog rada u provo enju psihosocijalne rehabilitacije te postojanje potrebe speci i ne njege uz izvo enje medicinsko-tehni kih zahvata. Vješta enje je postupak koji je potrebno provesti radi priznavanja prava iz sustava

socijalne skrbi, ali i u postupku ostvarivanja prava na uve ani doplatak za djecu koji se ostvaruje pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te utvr ivanja radne nesposobnosti u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu pri Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji. Postupak za vješta enje pokre e sama stranka, roditelj ili skrbnik za dijete, Centar po službenoj dužnosti, HZMO, odnosno županijski Ured državne uprave. Ako je vješta enje potrebno provesti radi priznavanja prava iz sustava socijalne skrbi, zahtjev se podnosi u Centru za socijalnu skrb, a i samo vješta enje provodi se u Centru za socijalnu skrb. Nakon pribavljene dokumentaci-

je i izvršene po etne procjene u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi, donosi se Zaklju ak o upu ivanju korisnika na vješta enje. Ako se vješta enje provodi radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, odnosno radi ostvarivanja prava na uve ani doplatak za dijete, zahtjev nije potrebno posebno podnositi Centru, nego se vješta enje provodi temeljem zaklju ka koji Centru dostavlja HZMO, odnosno županijski Ured državne uprave. Stranka e potom biti pozvana u Centar za socijalnu skrb, gdje se nalazi prvostupanjsko tijelo vješta enja. Pregled osoba koje su upu ene na vješta enje obavlja se u zdravstvenoj ustanovi s kojom je zaklju en ugovor ili

u privatnoj ordinaciji. Pregled i ispitivanje osobe koja nije sposobna samostalno se kretati ni uz pomo ortopedskih pomagala, te djeteta s malignom ili rijetkom bolesti, može se obaviti u stanu ili ku i u kojoj stanuje ili na mjestu na kojem se nalazi zbog lije enja ili drugih okolnosti. lanovi prvostupanjskog tijela vješta enja za odre enu dobnu skupinu donose svoj nalaz i mišljenje na propisanom obrascu na temelju neposrednog pregleda i ispitivanja osobe koja je upu ena na vješta enje, te propisane i druge dokumentacije. Za odrasle osobe prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti medicinsku dokumentaciju o primarnoj bolesti, dok se za djecu prilaže

Piše: Antonija Canjuga, direktorica Centra za socijalnu skrb

dodatna medicinska dokumentacija ovisno o njihovoj dobi. Za djecu do navršene 3. godine života potrebno je pribaviti nalaze neuropedijatra, izijatra, otorinolaringologa i okulista; za djecu od navršene 3. godine života do navršene 7. godine života potrebno je pribaviti nalaze logopeda i psihologa, a za djecu i mladež od navršene 7. godine života do navršene 21. godine života potrebno je pribaviti nalaze otorinolaringologa, psihologa i defektologa odgovaraju eg usmjerenja. Nadležni socijalni radnik dužan je korisniku protuma iti i uru iti nalaz i mišljenje PTV-a i o tome pribaviti zapisni ku izjavu korisnika, te donijeti adekvatno rješenje.

Ukoliko se vješta enje provodilo radi ostvarivanja prava izvan sustava socijalne skrbi, alaz i mišljenje dostavlja se službi koja je zaklju kom uputila stranku na vješta enje - županijskom Uredu državne uprave ili HZMO-u. Stranka ima pravo na žalbu kojom pobija rješenje u vezi s nalazom i mišljenjem prvostupanjskog tijela vješta enja, koja se dostavlja na rješavanje drugostupanjskom tijelu vješta enja, koje se nalazi pri Ministarstvu socijalne politike i mladih. Oba tijela vješta enja osnovana su odlukom ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. srpnja 2014.

ZAVRŠEN ma arsko-hrvatski projekt nositelja Grada Letenye i Me imurskih voda “PRO MUR”

Grad Prelog dobio dva kilometra nove kanalizacijske mreže Završnom konferencijom partnera u petak u hotelu “Panorama” u Prelogu na projektu “PRO MUR” ozna en je kraj ma arsko-hrvatskog EU projekta duga kog naziva “Razvoj pro ista a otpadnih voda u Letenyu i kanalizacije u jugozapadnom dijelu Grada Preloga”. Rije je o jednom od ve ih projekata inanciranih iz europskih fondova, vrijednost projekta iznosila je 1,833.568 eura, od ega je potpora EU iznosila ak 1,558.532 eura. Projekt je zapo et 9. sije nja 2012. godine, a završen je 7. srpnja 2014. godine. Potpora Gradu Letenye, koji je bio i vode i partner, iznosila je 874.721 euro, a Me imurskim vodama, odnosno Gradu Prelogu 683.811 eura.

Suradnja s ma arskim partnerima Direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak je otvaraju i konferenciju zahvalio na elniku op ine Letenye i izvo a ima radova na dobro obavljenom poslu. Na hrvatskoj strani u Gradu Prelogu postavljen je 1731 metar kanalizacijskog sustava u njegovom jugozapadnom dijelu (ulice Matije Gupca, Dravska i spoj s ulicom Zrinskih). Tehni ki pregled je završen, a uporabna dozvola bit e izdana kad e biti završen pro ista Donja Dubrava. - Že-

- Želimo zadržati dobrog partnera i preporu ujemo se za budu u suradnju, naglasio je Vladimir Topolnjak, direktor Me imurskih voda, prilikom završetka projekta limo zadržati dobrog partnera i preporu ujemo se za budu u suradnju, naglasio je tom prilikom Vladimir Topolnjak. Na elnik op ine Letenye Bela Halmi rekao je: - Jako sam sretan što sam ponovno mogao do i u Grad Prelog s kojim ve jako dugo imamo prijateljske odnose na više podru ja. S obzirom na to da živimo uz rijeku Muru, nije bilo teško izabrati partnera, a najlakše je bilo zapo eti s kulturnim i sportskim susretima, a sad smo ve daleko odmakli. Zahvalio bih i prijašnjem gradona elniku Preloga Dragutinu Glavini i prijašnjem direktoru Me imurskih voda Josipu Zor ecu, s kojima smo zapo eli ovaj projekt, a posebno zahvaljujem sadašnjem gradona elniku Ljubomiru Kolareku na nastavku dobre suradnje te direktoru Me imurskih vo-

Na elnik op ine Letenye Bela Halmi za govornicom: - Jako smo dobro sura ivali na projektu, a suradnja e se nastaviti. Cilj projekta bio je zaštititi vode koje e u 21. stolje u biti ‘bijelo zlato’

Partneri u projektu: Bela Halmi, na elnik op ine Letenye, direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak i Biserka Mavrin Veinovi , voditeljica Odjela me unarodnih projekata Me imurskih voda

da Vladimiru Topoljnjaku na uspješnom završetku projekta i nadam se nastavku suradnje. Cilj projekta bio je zaštititi vode koje e u 21. stolje u biti ‘bijelo zlato’, a mogu samo re i da ste bogatiji vodama od nas. Predstavljen je i obnovljen pro ista otpadnih voda Letenye, u najvažnijim crtama predstavio ga je Arpad Pintar s ma arske strane. Cilj projekta bila je rekonstrukcija pro ista a i ispuštanje iste vode iz njega u rijeku Muru, što je u potpunosti ostvareno. Prva tehni ka modernizacija toga starijeg pro ista a uslijedila je 1990. godine, no zbog nedostatnog kapaciteta i dalje su se morale pla ati visoke kazne Europskoj uniji, a da se i ne govori o zaštiti prirode koja je bila nedostatna. Rekonstrukcijom pro ista a Letenye razdvojen je otpadni mulj, izgra en novi bazen za stabilizaciju mulja, a nakon isušivanja mulj se vozi ma kompostanu u Nagykanizsu, dok o iš ene vode idu u Muru.

Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek: - Ovim projektom riješena je kompletna cestovna infrastruktura dviju najstarijih ulica Grada Preloga: ulice Matije Gupca, Dravske i spoj s ulicom Zrinskih. Grad Prelog financirao je i dio dodatnih radova, tako da je ukupna dužina kanalizacijskog sustava oko dva kilometra

Osamdeset i pet posto sredstava iz EU fonda Osnovne odrednice izgradnje kanalizacijskog sustava Grada Preloga i sam hrvat-

ski dio projekta predstavila je Biserka Mavrin Veinovi , voditeljica Odjela me unarodnih projekata Me imurskih voda, koja je naglasila da je ak 85 posto sredstava za ostvarenje projekta su inancirano iz EU fonda. Izgra en je 1731 metar kanalizacijskog sustava u jugozapadnom dijelu Preloga, što omogu uje da se nove 184 ku e priklju e na kanalizacijsku mrežu. Osnovni cilj je zaštita voda u našem kraju, što je trajna i još nezavršena zada a. Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, koji je pristigao nešto kasnije zbog toga što je morao primiti gospodarske diplomate iz petnaestak država i upoznati ih s uspjesima razvoja poduzetništva, rekao je uz završetak projekta koji mnogo zna i Prelogu: - Ovim projektom riješena je kompletna cestovna infrastruktura dviju najstarijih ulica Grada Preloga: ulice Matije Gupca, Dravske i spoj s ulicom Zrin-

OBILJEŽENA 350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog i pada Novoga Zrina

Novi Zrin i Nikola Zrinski VII. postali simboli borbe hrvatskog naroda za slobodu - Nikola Zrinski akove ki za razvoj našeg kraja napravio je najviše od svih lanova obitelji. Stoga je uvanje naslje a Zrinskih, upoznavanje djece i mladih s njihovim djelima preko obrazovnoga školskog programa te otkrivanje novih injenica o njima izuzetno važno, rekao je predsjednikov izaslanik na ovoj sve anosti, akove ki gradona elnik Stjepan Kova .

U subotu 5. srpnja 2014. u Donjoj Dubravi sve ano je obilježena 350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. i pada Novoga Zrina. Program je zapo eo polaganjem vijenaca i svije a na spomenik Novom Zrinu u blizini rijeke Mure, koji su na tom mjestu 2001. godine u prigodi 330. obljetnice urote zrinsko-frankopanske i na ponos narodu hrvatske podigli Matica hrvatska i Družba “Bra a hr-

vatskoga zmaja”. Tvr avu Novi Zrin 1661. godine sagradio je ban Nikola Zrinski. Prema op e prihva enome stajalištu, Osmajlije su Novi Zrin srušile tijekom austroosmanskog rata 1664. godine. O liku i djelu Nikole Zrinskog na tom je mjestu govorio prof. dr. sc. Dragutin Feletar. Rekao je kako su Novi Zrin i Nikola Zrinski postali simboli borbe Hrvata i Ma ara za slobodu. - Danas se nalazimo u Donjoj

skih. Grad Prelog inancirao je i dio dodatnih radova, tako da je ukupna dužina kanalizacijskog sustava oko dva kilometra. Moramo završiti kanalizacijski sustav u još etiri ulice pa da cijeli Grad Prelog dobije kanalizaciju, o ekujem da još ove godine zakopamo lopatu u ulici Vladimira Nazora. Zahvalan sam partnerima, posebno Gradu Letenye s kojim sura ujemo na više podru ja te Me imurskim vodama na zalaganju, kao i svim izvo a ima radova na dobro obavljenom poslu. Sad preostaje još hortikulturno ure enje, a to e pri ekati neki novi europski program. Uz predstavnike Grada Preloga i goste iz Ma arske, konferenciji su bili nazo ni i predstavnici izvo a a radova, Ivan Kolari , direktor tvrtke “Tegra”, Renato Slavi ek i Daša Žnidari iz tvrtke “Rescon” i drugi. Nakon završetka konferencije doma ini i gosti nastavili su razgovore o novim projektima na zajedni kom ru ku. (J. Šimunko)

Arpad Pintar, ma arski inženjer, predstavljaju i projekt modernizacije pro ista a otpadnih voda Grada Letenye, uz ostalo je rekao: - Zbog nedostatnog kapaciteta pro ista a Letenye, morale su se pla ati visoke kazne Europskoj uniji

Dubravi, odajemo im po ast kako bi osvijetlili povijest Novog Zrina i Nikole Zrinskog VII., rekao je. Vijenci su položeni i kod biste hrvatskog bana, rodoljuba i branitelja Hrvatske Nikole Zrinskog VII. (1620.-1664.). Bista je na inicijativu Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”, Matice hrvatske akovec i Op ine Donja Dubrava u ast hrvatskom velikanu postavljena u središnjem donjodubravskom parku 2009. godine. Gosti su do ekani uz zvukove Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Sve anost je nastavljena u holu OŠ Donja Dubrava, gdje je održan znanstveni skup. Moderator skupa bio je prof. dr. sc. Dragutin Feletar. (alf)

11. srpnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROSLAVLJEN Dan op ine Mala Subotica

Grb op ine Ivanu Horvatu i udruzi “Sport za sve” Na sve anoj sjednici Op inskog vije a, koja je održana u dvorani OŠ Mala Subotica u petak, dodijeljena su priznanja najboljima te sumirani uspjesi postignuti u proteklih godinu dana Dani Op ine Mala Subotica proslavljeni su nizom doga anja ovaj vikend, od petka do nedjelje. Na sve anoj sjednici Op inskog vije a, koja je održana u dvorani OŠ Mala Subotica u petak, dodijeljena su priznanja najboljima te sumirani uspjesi postignuti u proteklih godinu dana. Sve anoj sjednici nazo io je veliki broj mještana, gostiju, kao i op inski vije nici. Sve je pozdravila predsjednica Op inskog vije a Danica Glad, dok je o razvoju op ine govorio na elnik Vladimir Domjani . Najvažnije je u narednom razdoblju potaknuti zamah gospodarstva, a op ina Mala Subotica ima sve preduvjete za to, kao i ure enu gospodarsku zonu u kojoj se o ekuju nova zapošljavanja. Župan Matija Posavec estitao je mještanima Dan op ine te napomenuo da je u op ini pokrenuto više kvalitetnih inicijativa.

Priznanja i nov ane nagrade Dodijeljena su i najviša priznanja op ine Mala Subotica. Plaketu, odnosno Grb op ine Mala Subotica dodijeljen je Ivanu Horvatu iz Držimurca 22, te udruzi sportske rekreacije “Sport za sve” iz Male Subotice. Pe at op ine Mala Subotica primili su “NK DINAMO“ Palovec, povodom 55 godina uspješnog rada u sportu, “NK

ske, te Mladenu Kodbi iz Svetog Križa za postignute uspjehe na brojnim dvoranskim i vanjskim državnim natjecanjima u streli arstvu, kao i Ivanu Me imurcu iz Svetog Križa za osvojena 1. mjesta na me unarodnim natjecanjima u powerliftingu u kategoriji do 120 kg, održanima u Vrbovcu i Soldenu u Austriji, kao i dizanju utega. Nagra ena je i udruga “Sport za sve” iz Male Subotice za postignuto 3. mjesto na 9.

Nagra eni sportaši i dobri u enici

SPARTAK” Mala Subotica, povodom 50 godina uspješnog rada u sportu. Op ina Mala Subotica dodijelila je i više nov anih nagrada sportašima koji su postigli najbolje rezultate. Nov ane nagrade dodijeljene su: Filipu Novaku iz Male Subotice, istaknutom lanu Karate kluba Mala Subotica, za osvojeno 1. mjesto u kategoriji kadeta do 57 kilograma na Državnom prvenstvu održanom ove godine u Rijeci, Sari Novak iz Male Subotice, lanici Karate kluba Mala Subotica i donedavnoj u enici 4. razreda OŠ, za osvojeno 3. mjesto u kategoriji u enica do 32 kilograma na Prvenstvu Hrvatske održanom ove godine u Nedeliš u, Žani Vadlja iz Male Subotice za nastup na Državnoj smotri “LIDRANO” održanoj ove godine u Primoštenu, s pjesmom Stjepana Jakševca “POPEVKA ZA KAJ“ (mentor: Božidar Vadlja). Tako er, Žani

Nastup mladih folkloraša

Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani : - Imamo sve pretpostavke za kvalitetan razvoj op ine, a najvažnije je razvijati gospodarstvo i smanjiti nezaposlenost

uz vodstvo mentorice Desanke Bosanac, Ivi Ma eku iz Strelca, istaknutom lanu Streli arskog kluba “Katarina Zrinski” akovec, za osvojeno 1. mjesto i naslov državnog prvaka u kategoriji dje aka do 12 godina, u stilu olimpijski luk, na dvoranskom Prvenstvu Hrvatske održanom u Rijeci te za osvojeno 1. mjesto na nedavnom vanjskom Prvenstvu Hrvatske održanom u Sesvetama, ime postaje dvostruki prvak Hrvat-

Žiri je najboljim kotli em ocijenio onaj Pajdaša

IZNIMNA PONUDA U TERMAMA LENDAVA

POSEBNA PONUDA SRIJEDOM! KUPANJE + LENDAVSKI PICEK Karta za kupanje + pohani picek za 2 osobe. Ponuda važi samo u hotelu Lipa. Cijena: 15 €

SVAKI ČETVRTAK CJELODNEVNO KUPANJE ZA UMIROVLJENIKE. Plaća 1, kupaju se 2! Cijena: 9 € za dvije osobe.

Održan je i niz popratnih doga anja koja su uvrštena u proslavu. Tako je u subotu u Svetom Križu tamošnji DVD bio doma in županijskoga vatrogasnog natjecanja, a u nedjelju je u istom mjestu održan konji ki turnir u preponskom jahanju i konji ke igre na igralištu nogometnog kluba. U nedjelju je održana i misa povodom op inskog blagdana u crkvi ro enja Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici. U Palovcu je pak održana sve ana sjednica NK “Dinamo” Palovec povodom 50. godišnjice kluba. Odigrana je i veteranska nogometna utakmica za prvaka izme u NK Spartaka i NK akovca, rezultat je bio 3:2 za doma ina, uz proslavu pod šatorom. (Josip Šimunko, foto: Z. Vrzan)

Me u onim popratnim doga ajima u sklopu Dana op ine, onaj koji je u subotu privukao najviše zanimanja, ali i posjetitelja, bilo je subotnje kuhanje gulaša-bogra a u kotli u, za koje se prijavilo osam ekipa. Nakon pomne pripreme ove slasne i kod nas vrlo popularne kulinarske delicije, žiri je odlu io da je najbolji od najboljih bio specijalitet koji je skuhala kuharska ekipa koja se nazvala: Pajdaši. Tako su Dino Kometa, Zdenko Stoj evi , Davor Berend i Danijel Hrustek skuhali najslasniju deliciju “na žlicu”. Ostalih šest ekipa, koje su sa injavali lanovi udruga iz M. Subotice i Palovca, tako er se potrudilo da imaju nešto posebno u svojem kotli u. Zašto? Zato jer je sve što su svi zajedno skuhali “nestalo”, tj. pojelo se u rekordnom roku.

Dodatna ponuda za naše goste – besplatna upotreba energijskog parka Terme Lendava.

CJELODNEVNO KUPANJE + 10 MINUTNA MASAŽA POKRAJ BAZENA Samo 16 € Ponuda važi do 30.9.2014.

Cijene u Eur uključuju PDV. Zadržavamo pravo na promjenu cijena i uvjeta (ponude). Dodatni popusti su isključeni. Informacije: tel.: +386 2 577 44 60; Email: kopaliska.blagajna@terme-lendava.si; Web: www.sava-hotels-resorts.com/hr/lendava/vodeni-park Posebna pogodnost: mogućnost kupovine ulaznica po samo 5 eura. Paket aranžman potražite u Rudi travel Čakovec, Tome Masaryka 24, tel. 040/313-765

Niz popratnih doga anja

Najviša priznanja stigla su u prave ruke

Pajdaši skuhali najslasniji kotli u Maloj Subotici

se dodjeljuje nagrada i za postignut uspjeh na Državnom natjecanju iz njema kog jezika uz vodstvo mentorice, u iteljice Mirjane Jankovi . Zatim, Tinu Hrgovi u iz Male Subotice, aktivnom i uspješnom lanu Karate kluba Mala Subotica te brojnih školskih i izvanškolskih aktivnosti, za postignut uspjeh na Državnom natjecanju iz geogra ije, uz vodstvo mentorice Desanke Bosanac, Marti Novak iz Male Subotice, dugogodišnjoj uspješnoj sudionici smotre “LIDRANO” i autorici literarnog rada koji je objavljen u zborniku “Dani kajkavske rije i Zlatar“, za postignut uspjeh na Državnom natjecanju iz geogra ije,

Hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena, održanom u Ivancu.

KUPON

ZA CJELODNEVNO KUPANJE PLAĆA 1, KUPAJU SE 2. Izrežite ovaj kupon i izkoristite ga do 30.09.2014 na blagajni Terme Lendava.

Kroz Međimurje

U MURSKOM SREDIŠ U još jedna ispostava za gra ane

Dva dana u tjednu rad ispostave mirovinskog osiguranja Nakon što su dobili ispostavu upravnog odjela policije radi lakšeg isho enja osobnih dokumenata, gra ani Murskog Središ a i okolice trebali bi dobiti još jednu ispostavu u Gradu Mursko Središ e - onu mirovinskog i invalidskog osiguranja. Prošli petak se zbog tog razloga Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Sredi-

š a, sastao s predstavnicima HZMO-a. Dogovoreno je da e Grad opremiti prostoriju u sklopu bivše mjesne zajednice. Ispostava bi u Murskom Središ u trebala zapo eti s radom poslije godišnjih odmora. Ispostava mirovinskog i invalidskog osiguranja radila bi dva dana u tjednu u istom radnom vremenu kao i upravni odjel policije. (BMO)

PEKLENICA - radovi u akove koj ulici

Mi u se ograde za pješa ko-biciklisti ku stazu akove ka ulica je prometno jedna od najsloženijih ulica u Peklenici iz više razloga. Radi se o županijskoj cesti koja vodi kroz najstariji dio naselja, gdje se obiteljske ku e nalaze neposredno uz samu cesti, a ograde ku a nalaze se prakti ki na samoj prometnici. Uz to, ulica je zavojita i opasna za pješake, posebice najmla e, koji pješa e u školu. akove ka ulica duga ka je oko 800 metara pa prema tome i prema procjenama za njezino ure enje trebat e oko 600 tisu a kuna. Ali da bi se uop e moglo pristupiti izgradnji i ure enju pješa ko-biciklisti ke staze, bilo je potrebno izmjestiti stupove elektri ne rasvjete i maknuti pojedine ograde kako bi se osiguralo dovoljno mjesta

za izvo enje pješa ko-biciklisti ke staze. Grad Mursko Središ e je sredstvima prora una maknuo rasvjetne stupove, što je koštalo 50.000 kuna, a upravo je u tijeku izmještanje ograda i zamjena novima, što e Grad koštati još 63 tisu e kuna. Grad Mursko Središ e nema dovoljno vlastitih sredstava u prora unu za izvo enje pješa ko-biciklisti ke staze pa e se njezino ure enje odvijati u nekoliko faza, kako se budu namicala sredstva. Grad Mursko Središ e je za sada u prora unu predvidio 200.000 kuna za pješa ko-biciklisti ku stazu, a o ekuje da e se dijelom sredstava u ure enje staze uklju iti i ŽUC, kako bi staza u cijeloj dužini bila dovršena idu e godine. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA SELNICA riješila problem komunalnog radnika

Sukob na elnika i bivšeg grobara završio zapošljavanjem novog Donedavni grobar u Selnici sporazumno je s Op inom raskinuo radni odnos, a Op ina je s prvim srpanjskim danom zaposlila novog. Novi komunalni radnik je Mario Jurini iz Selnice Barem “na papiru” sporazumno je završio sukob izme u bivšeg grobara Darka Ke keša i na elnika Selnice Ervina Vi evi a, koji je tražio od njega da obavlja više komunalnih poslova, ali ne samo na groblju. Sukob je u jednom trenutku kulminirao, ali sada je ipak došlo do sporazumnog raskida radnog odnosa izme u Op ine Selnica i bivšeg grobara. Tako je donedavni grobar u Selnici sporazumno s Op inom raskinuo radni odnos, a Op ina je s prvim srpanjskim danom zaposlila novog grobara. Novi grobar je mladi Mario Jurini iz Selnice, koji se javio na raspisani natje aj, a na obavljenom testiranju skupio je više bodova od drugog kandidata, Nikole Radeka iz Ivanovca. Tako je nakon skoro dva mjeseca riješen problem koji je izazvan neimanjem grobara, jer prethodni Darko Ke keš poslove nije obavljao kako je to želio op inski na elnik Ervin Vi evi , koji je od grobara zahtijevao obavljanje i drugih komunalnih radova nevezanih za poslove grobara, kada na groblju nije bilo nikakvih poslova, poglavito zimi. Novi komunalni radnik Mario Jurini kaže kako se ovog posla prihvatio jer mu treba služba i kako e nasto-

ZAPO ELA sanacija klizišta u Dragoslavcu

Složeni poslovi zbog strmine i dubine Ovih su dana radnici akove ke Tegre zapo eli sanaciju klizišta na državnoj cesti akovec - Štrigova u naselju Dragoslavec, gdje su se bankine i dio kolnika urušili još nakon prošle zime. Radnici koji rade na sanaciji kažu kako su radovi vrlo zahtjevni, pa i opasni, i ne zna se to no kada e biti dovršeni (neki cilj je prije zime) te koliko e sve skupa koštati s obzirom na složenost osiguravanja prometnice i vodova uz nju i kona nu sanaciju bankina i kolnika, pokraj kojih se nalazi velika, okomita i opasna udubina. U dubokoj uvali uz cestu s kolnika radnici izgledaju sitni, a strojevi poput igra aka. Istovremeno su pri kraju radovi na sanaciji bankina i

kolnika na istoj cesti u naselju Prekopa te e taj dio prometnice uskoro za promet biti otvoren u punom pro ilu ceste, nakon dugog ekanja na po etak sanacije, a onda i dugotrajnih radova zbog slo-

11. srpnja 2014.

ženosti sanacije. Kao i u Dragoslavcu, tako su i u Prekopi poslovi sanacije dosta složeni zbog kon iguracije terena, a treba još urediti odvodnju oborinskih voda u obližnji kanal. (S. Mesari )

Mario Jurini novi je komunalni radnik u op ini Selnica, ali sada ima najviše posla upravo na groblju

jati raditi što se god od njega o ekuje i traži. - Sada u ljetu na groblju je jako puno posla, tako da ne stignem ni predahnuti. Velika je površina i treba pokositi puno trave i korova. Op ina treba nabaviti ru nu kosilicu - trimer za košnju trave me u grobnim mjestima kako bih mogao sve na vrijeme po istiti. Želim da groblje bude uredno i isto, a ovih dana mi u ure enju pomaže radnik na javnim poslovima, rekao nam je Mario Jurini , novi komunalni radnik, dodaju i kako

je na groblju najlakše iskopati grob i pokopati pokojnika, a da je puno teže samo ure ivanje groblja.

Mjesni odbor Zasadbreg i Op ina Sveti Juraj na Bregu otkupili su jednu privatnu parcelu uz sjeverozapadni zid mjesne crkve Marije Kraljice Mira u Zasadbregu, na kojoj e se u vrijeme mjesnog proštenja mo i smjestiti licitari i drugi prodava i proštenjarskih predmeta te mo i to iti osvježavaju a pi a. Marijan Rodinger, predsjednik Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu, i sin Martina Rodingera, idejnog za etnika gradnje i najve eg donatora kapele u Zasadbregu, kaže kako e se zemljište u gornjem dijelu izravnati s razinom crkve, dok e donji dio biti s prirodnim nagibom. Zemljište e biti pripisano u vlasništvo Op ine Sveti Juraj na Bregu, koja e ga ure ivati na prijedlog VMO-a Zasadbreg. Filijalna crkva ili kapela Marije Kraljice Mira u Zasadbregu zapo ela se graditi 1993. godine, kada je kamen temeljac posvetio

ZASADBREG

Naknada za mjesto za urnu 40 kuna Vezano uz groblje, Op insko vije e Selnica donijelo je odluku o visinama naknada na groblju u Selnici, koje se odnose na grobna mjesta u koje se polažu urne. Tako godišnja grobna naknada za mjesto za urnu iznosi 40 kuna, a naknada za korištenje obiteljskoga

grobnog mjesta za urne iznosi 500 kuna. Jednokratna naknada za korištenje grobnog mjesta za urnu iznosi 500 kuna, a naknada za korištenje obiteljskoga grobnog mjesta za urne iznosi 850 kuna. Op ina Selnica dosad nije imala naknade za urne jer takva vrsta sahranjivanja pokojnika nije postojala, no sada se javljaju obitelji koje na takav na in žele sahraniti zemne ostatke pokojnika, pa je zato trebalo utvrditi naknade za takva grobna mjesta. (S. Mesari )

Proširen prostor oko kapele

zagreba ki pomo ni biskup, a danas vojni ordinarij, monsinjor Juraj Jezerinac, a dovršena je 1995. godine, kada ju je posvetio zagreba ki

nadbiskup, uzoriti kardinal Franjo Kuhari . Radovi e biti dovršeni do mjesnog proštenja, zadnje nedjelje u kolovozu. (S. Mesari )

11. srpnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVANA ŽIV EC, direktorica Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri

Turisti ke brojke kontinuirano rastu Broj dolazaka i no enja gostiju u prvoj polovici 2014. godine znatnoje ve i od broja prošle godine. Bilježimo 13.512 dolazaka i 27.531 no enje. Izuzetno raste broj individualnih gostiju, dok je organizirani dolazak na razini prijašnjih godina, kaže Ivana Živ ec PIŠE: STJEPAN MESARI Op ina Sveti Martin na Muri u Hrvatskoj i Europi prepoznata je kao odli na turisti ka destinacija koja iz godine u godinu ruši rekorde u pove anju dolazaka i no enja gostiju. Proglašena je Europskom destinacijom izvrsnosti i dobitnicom priznanja “EDEN destinacija izvrsnosti 2007.”, a 2010. dobila je i Zlatni cvijet Europe te druga brojna priznanja za izvrsnost, ure enje, kulturu i ljepotu. O broju gostiju, rezultatima i planovima Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri govori njezina direktorica Ivana Živ ec. - Iz godine u godinu posje uje nas sve više gostiju i turista, poglavito SPA@sport resort u Toplicama Sveti Martin, koji je i najve i turisti ki kompleks u Me imurskoj županiji. Me utim, posebno nas raduje što se otvara sve više privatnih apartmana i objekata u kojima gosti mogu boraviti i no iti. Zanimljivo je kako je sve ve i broj individualnih - pojedina nih gostiju i turista koji dolaze svakodnevno i polako mijenjanju sliku o autobusima koji dovoze i odvoze goste i turiste. Istina, ne zapostavljamo takav vid organiziranih posjeta i mogu kazati kako ve sada imamo najave dolazaka autobusa za rujan i listopad, a nekoliko i za prosinac. Prvih šest mjeseci prošle 2013. godine imali smo 11.000 dolazaka i 23.093 no enja, a prvih šest

Ivana Živ ec kaže da se pove ava broj posjeta i no enja, poglavito individualnih gostiju

mjeseci ove godine posjetilo nas je 13.512 gostiju i ostvarenje od 27.531 no enja, što je zaista vidljiv pomak na više. Kod osnivanja Turisti ke zajednice za cilj smo si dali brojku od 100 tisu a no enja godišnje i vrlo smo blizu ostvarenja te brojke, i to puno prije nego smo planirali. Rekli smo da to bude negdje 2020. godine, a mogu e je da to bude puno ranije. Broj posjeta i no enja sigurno e porasti kada bude dovršena Me unarodna biciklisti ka staza ‘MURA-DRAVA bike’, koja dijelom prolazi našim podru jem, kaže Ivana Živ ec, i dodaje kako se ovdje ne osje a ekonomska kriza te da euri polako, ali sigurno i u sve ve im iznosima klize u blagajnu Turisti ke zajednice.

Želimo razvijati selektivne oblike turizma - Ovog trenutka obavljamo pripreme za Dane turizma koji e trajati od polovice srpnja do polovice kolovoza i za koje ve imamo najave brojnih dolazaka grupa i pojedinaca. Na jesen e Turisti ka zajednica organizirati predavanja i edukativne radionice na temu razvoja ponude za tržište posebnih interesa, kako bismo zainteresiranim subjektima dali poticaj da se uklju e u razvoj turizma kao gospodarske grane i na taj na in doprinesu razvoju turizma i turisti ke ponude na podru ju naše op ine, Me imurske županije, ove regije i države Hrvatske. Da pojasnim, ovim seminarom želimo po-

taknuti razvoj ponude selektivnog oblika turizma, dakle, geološkog, arheološkog, kulturološkog, gastronomskog, enološkog i sli nog, temeljenog na speci i nim motivima turista te kulturnoj i prirodnoj baštini kao atraktivnoj osnovi, za što postoje svi preduvjeti i zainteresiranost dosadašnjih turista, gostiju i posjetitelja. Tu o ekujemo suradnju s turisti kim zajednicama i turisti kim agencijama koje su ve prepoznale naše prednosti i novih koje pozivamo da nas pohode i uklju e se u ovaj projekt. Za sve ovo imamo dobre temelje i objekte kao što su Centar za posjetitelje, Mlin na Muri, Labirint ljubavi i energije, Mlinarov put, Najsjeverniju turisti ku to ku Hrvatske te druge sadržaje uz rijeku Muru, ali i u briježnom dijelu naše op ine i župe. Raduje injenica što naši ljudi sve više prepoznaju zna aj turizma, što u njemu pronalaze svoj dio i oblik sudjelovanja i posebice što imaju kvalitetan odnos prema svakom turistu, što oni zapisuju u knjige dojmova, javljaju nam porukama i dopisima. Sve sigurnije Op ina i Župa Sveti Martin na Muri postaju nositelji turizma u ovom dijelu Europe, a Turisti ka zajednica razvija postoje e i podupire nove oblike turizma, zaklju uje Ivana Živ ec, te poziva sve koji žele ulagati u turizam ili samo uživati blagodati najizvrsnije destinacije da im do u u posjet.

De ko i pol iz Štrukovca I

mao sam želje i volje mnogo toga napisati o jadnom izgledu me imurskih polja, livada i šumaraka koji su sve samo ne ono što je opjevano u pjesmi “Me imurje, kak si lepo zeleno”. Me utim, susret s jednim ovjekom iz Štrukovca promijenio je moje planove. ovjek radi u Njema koj, a pretpostavljate da je iz Hrvatske otišao jer nigdje nije valjao, jer za svoj posao nije mjesecima dobivao pla u. Radi kao monter toplotnih i zvu nih izolacija, odnosno postavlja plo e koje u narodu zovemo “knauf”. aže ovjek kako je hitno trebalo dogotoviti jedan posao, a radnici Nijemci za vikend nisu htjeli raditi i bilo je mogu e da propadne cijeli posao. Onda je on stupio na scenu i rekao de kima da ne moraju raditi i da e on sam te poslove obaviti, u što su Nijemci posumnjali i grohotom se smijali i u petak poslijepodne otišli s bauštele. Naravno da ni šef nije vjerovao kako e Kroata taj posao obaviti, ali izbora nije bilo i složio se pak što bude bude. Veli mi ovjek, nabavio je gajbu piva, kobasice i kruh i po eo raditi. Petak cijelu no , subotu dan i no uz samo dvije ure stanke i onda u nedjelju pred pono posao je završio. ponedjeljak je došao na posao prvi, a ka-

ŠTEFOV KUTAK

da su došli ostali, pa i šef, nisu svojim o ima vjerovali da je posao za etiri osobe obavio Kroata iz Štrukovca. Slijedile su estitke i pozivi na pivo, a potom je došao na red šef koji ga je izljubio, estitao, dao mu 600 eura gešenka i poslao ga doma da se odmori. Pri u su potvrdili radnici koji s ovim ovjekom rade na istom gradilištu, samo obavljaju druga ije poslove. Tako je Štrukov anec postao Grande Kroata, ali, što je još važnije, pokazao je savršenim i nama uzornim Nijemcima kako ima netko puno bolji i odaniji poduze u i poslu. itanje na kraju glasi. Bi li se nešto takvo moglo dogoditi u Hrvatskoj, u zemlji iz koje je Štrukova anec, kao i tisu e Hrvata, morao oti i jer posao koji je radio nije dobio pla en. Reklo bi se još jedna pri a iz Hrvatske u kojoj doma i ovjek ništa ne vrijedi, a kada ode u inozemstvo postaje cijenjen i dobro pla en.

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Dvorana u Pleškovcu do po etka školske godine Radovi na dovršetku sportske dvorane i dogradnje Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu iz dana u dan sve bolje i vidljivije napreduju, kazao je prošli etvrtak na sjednici Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu op inski na elnik An elko Nagrajsalovi . Gra evinski radovi su pri završetku i sada slijedi unutarnje ure enje i opremanje dvorane te drugih prostorija, a uskoro se o ekuje dovršenje prilaza dvorani. Vanjska fasada dvorane je ure ena, a ovog trenutka obnavlja se i školska fasada te e itavi kompleks biti ukras naselja. Prema na elnikovim rije ima, dvorana e biti dovršena do kraja kolovoza, a u rujnu, na po-

etku školske 2014./2015., primit e u enike, a potom i sve druge korisnike koji zbog neodgovornosti bivšeg izvo a a radova na ovaj doga aj ekaju skoro tri godine, a ujedno e ukupna investicija biti znatno viša od planiranih ili ugovorenih 12 milijuna kuna. Radove na dovršenju dvorane izvodi TEAM gra enje iz Murskog Središ a sa svojim kooperantima, a investitor je Op ina Sveti Juraj na Bregu, uz ogromnu pomo resornih ministarstava i Me imurske županije. Op insko vije e donijelo je odluku o koe icijentima za obra un pla e službenika i namještenika u op inskom Jedinstvenom upravnom odjelu. Novim koe icijentima

ne mijenja se pla a namještenika i zaposlenika, nego se onemogu ava da pojedini namještenik ili službenik zbog godina staža ima višu pla u od osobe koja ima višu stru nu spremu ili obavlja odgovornije i složenije poslove. Radna mjesta službenika jesu referent, administrativni tajnik i komunalni redar, dok su namještenici komunalni radnik i sprema . Vije nici su prihvatili Provedbeni plan unaprje enja zaštite od požara te izvješ a o provedenim aktivnostima DVD-a pred i za vrijeme ovogodišnje žetve. Vatrogasci upozoravaju sve ratare da ne pale slamu na njivama, ali isto tako i sve gra ane da u blizini polja ne pale nikakvu vatru. (S.Mesari )

Sportska dvorana u Pleškovcu dobila je vanjsku fasadu

Poljodjelstvo

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERBA MALINA u vo njaku obitelji Šafari u Gornjem Koncov aku

Šafari evu malinu tržište želi i cijeni - Dnevno, i to ru no, poberemo izme u 200 i 250 kilograma maline, koje nave er otpremamo na tržnice na Jadranu, gdje je naša malina na cijeni i potroša i žele upravo našu malinu. Zbog toga emo pobrati i posljednji plod kako bismo zadovoljili sve potrebe, kaže Zdravko Šafari , vlasnik OPG-a u Gornjem Koncov aku PIŠE: STJEPAN MESARI

Kada su se prije dvije godine Zdravko i Verica Ša ari iz me imurskog Gornjeg Koncov aka odlu ili na sadnju maline, bili su sigurni kako rade dobar posao, a da je odluka bila prava, pokazuju ovogodišnji rezultati. - Evo ve dva tjedna ubiremo plodove koji su vrlo lijepi i ukusni i odmah ih šaljemo na tržište diljem Dalmacije i Jadrana. Odjeci su vrlo pozitivni, sve što smo isporu ili smo prodali i dobili pla eno. No, tu pri a ne završava. Imamo toliko narudžbi

- Moramo pobrati svaku bobicu kako bismo zadovoljili tržište, kaže Verica, sretna što je tržište osjetilo kvalitetu

ljavaju e. I ono što je zapravo najvažnije, imamo osiguran plasman, pla anje na vrijeme i puno narudžbi, što nam je poticaj za daljnje bavljenje kupinom, koju osim što prodajemo svježu prera ujemo u malinovo vino, koje je jednako tako dobro prihva eno od potroša a, reako je Zdravko Ša ari , dok je zadovoljno s

da je pitanje ho emo li mo i svima udovoljiti, pa smo stoga odlu ili pobrati i posljednju bobicu kako bismo zadovoljili glad za malinama. Dnevno na-

ostalim lanovima obitelji ubirao so ne crvene bobice svojih kupina, od kojih e ostvariti zna ajan prihod i kao uvijek do sada uložiti ga u proizvodnju bobi astog vo a.

Ukusne i štite od mnogih bolesti Ša ari evi imaju zasa ene dvije vrste malina: miker i tulamen, sorte kojima odgovara gornjome imursko podneblje, koje optimalno dozrijevaju, ukusne su i ne traže puno tretiranja. Može se kazati kako su Ša ari eve maline ekološki proizvod jer nakon cvatnje nema nikakvih tretiranja, a i ona pred cvatnjom su ekološki preporu ljiva, pa se u kona nom plodu ne nalazi nikakva kemijska supstanca. Odli no je njihovo malinovo vino, koje prvo osvaja svojom bojom, zatim mirisom i na kraju sortnim i blagim okusom s umjerenim alkoholima. Zbog ega je tržište gladno njihovih malina? Osim što su kvalitetne i što na tržište stižu svježe, njihove maline sadrže mnoga ljekovita sredstva. Potroša i naših malina i vina kazali su nam kako im plodovi i vino snižavaju še er u krvi, uravnotežuju krvni pritisak i ja aju srce. Mnogi znaju od naših kupina kod ku e napraviti marmeladu ili pekmez i vele kako su vrlo ukusne te ih koriste kao namaz ili nadjev u kola ima, ponosno kazuje Verica Ša ari , zadužena za proizvodnju. Malina je višegodišnja grmolika biljka koja naraste i do 2,5 metra visine, lijepo cvate i daje crvene, ukusne i so ne plodove. Raste od kasnog prolje a do rane jeseni i nije zahtjevna kod obrade. Jedino je berba malo napornija, ali uvježbani bera i nemaju ve ih problema, izuzev tu i tamo kojeg uboda na ne preoštrom trnu. Ša ari evi su u Me imurju i Hrvatskoj poznatiji po uzgoju kupine i kupinovog vina, a od prošle godine imaju nasade maline i borovnice. Posjeduju kušaonicu gdje se mogu kušati svi njihovi proizvodi, i to tijekom itave godine.

U berbi malina pomaže Veri ina majka Marija

Ne ak Karlo uživa beru i slatke crvene plodove

beremo izme u 200 i 250 kilograma, koje odmah pakiramo po želji naru itelja i šaljemo na tržište koje ih dobiva sljede e jutro svježe i ukusne. Maline smo zasadili prošle godine, kada smo na naše iznena enje ubrali stotinjak

kilograma, a evo ove godine urod je odli an, premda se puni urod o ekuje u etvrtoj i svakoj sljede oj godini. Ponosno mogu re i kako smo mi, a i naši kupci, izuzetno zadovoljni kakvo om naših malina, a kao što rekoh i koli ine su zadovo-

Zdravko bere i usput govori o malinama

HRVATSKA poljoprivredna agencija

Ozna avanje meda znakom “Med iz Lijepe Naše” Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski p elarski savez pokrenuli su vrlo zanimljiv marketinški potez kojim medu, ponajboljem hrvatskom proizvodu, žele dati uzvišenije mjesto na hrvatskom, europskom i svjetskom tržištu, gdje on zauzima sve zna ajnije mjesto.

P elarima preporu uju dragovoljno ozna avanje meda, odnosno staklenki etiketom i znakom pod nazivom “Med iz Lijepe Naše”. U projektu mogu sudjelovati svi hrvatski p elari koji su upisani u Evidenciju p elara u Republici Hrvatskoj te svi oni koji med pro-

daju izravno na gospodarstvu (na ku nom pragu), na sajmovima ili na drugi na in. P elar koji želi na pakiranju meda imati znak “Med iz Lijepe Naše” treba Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji podnijeti zahtjev za uzorkovanjem i analizom kvalitete meda. Ako se analizom utvrdi da med sadrži,

odnosno zadovoljava sve parametre, p elar e dobiti certifikat kvalitete meda te e potpisati ugovor o korištenju znaka “Med iz Lijepe Naše”. Naljepnica e se ozna avati neponovljivim serijskim brojem putem kojeg e se mo i provjeravati podaci o podrijetlu, vrsti i kakvo i meda. (sm)

11. srpnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigao prvi mladi grah, o iš en i u ljusci te uživalo kod pe enjara. Hit dana bio je mladi ili presni grah, koji se prodavao o iš en i u ljusci, no kupci su bili iznena eni pa su najavljivali dolazak i sljede i put, a prodava i su kazali kako e mladog graha biti dosta za “dvije Hrvatske”. Odli na je ponuda krastavaca, mahuna, graška, ranih šljiva, mladog krumpira, ljetnih krušaka i višanja. Na sajmu je bilo dosta peradi za daljnji uzgoj, zatim drva za ogrjev, sto nog krumpira, kao i obu e i odje e za plažu ili toplice. Kod pe enjara e po obi aju bilo ugodno, lijepo i zabavno za svakog tko je poželio jela s roštilja te hladne gemište ili piva, dok su pjesmom i glazbom vlasnici astili. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Drugu srpanjsku srijedu na akove kom placu i sajmu bilo je lijepo, zanimljivo i živo. Samo na trenutke je ljetna kišica stjerala kupce pod okolne nadstrešnice ili kišobrane, a sve drugo vrijeme se kupovalo i radovalo CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grah u ljusci 13 kn/kg - o iš eni grah 25 kn/kg - krastavci 10 kn/kg - salata 10 kn/kg - breskve 10 kn/kg - maline 10 kn/ku ja - borovnice 60 kn/kg - višnje 10 kn/kg - mladi krumpir 3 kn/kg - sto ni krumpir 0,40 kn/kg - pšenica 1,30 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg

Mladi grah izazvao je zanimanje kupaca

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

KRPELJI OPASNI ZA LJUDE Krpelji su pau najci (Arachnida) iz reda Acara, podreda Parasitiformes, superobitelji Ixodidea i obitelji Ixodideae. U našim krajevima najopasniji krpelji za ovjeka su iz koljena Ixodes i Ripicephalus, a manje važni Haemoaphysalis, Boophilus, Dermacentor, Amblyoma i Hyaloma. Krpelji predstavljaju povremene hematofagne ektoparazite kopnenih životinja, a ve ina ih parazitira na sisavcima. Njihova veli ina ovisi o koli ini nasisane krvi i kre e se od nekoliko milimetara do 2-4 cm. Prema svojim morfološkim karakteristikama krpelji se lako prepoznaju, gladni krpelji imaju u pravilu spljošten i ovalan oblik dok oni siti poprimaju jajolik ili okruglasti oblik. Glava im je sraštena s toraksom (glavopršnjak ili cephalothorax). Na prednjoj strani tijela na cephalothoraxu nalazi se kapitulum koji se sastoji od ubodnog rila (rostrum) i jednog para palpi. Na rostrumu se razlikuje središnji kopljasti dio opskrbljen brojnim zubi ima okrenutim prema natrag, a uz njega su prislonjene dvije helicere na kojima se isto tako nalaze kukice pomo u kojih krpelj probija kožu doma ina. Cijeli

razvojni ciklus krpelja traje od jedne do pet godina, a razlikuje se prema tome da li tijekom svog razvoja krpelji koriste jednog, dva ili tri doma ina. Tijekom svog razvoja krpelji prolaze kroz tri stadija od larve preko nimfe do odraslog stadija, odrasli krpelji i nimfe imaju etiri para nogu, dok larve krpelja imaju tri para nogu. Za aktivnost krpelja važna je temperatura i relativna vlažnost zraka. Grani na vrijednost temperature je 10 ºC i relativna vlažnost 80-90%.

Krpelji na više na ina mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja. Kada se krpelj prihvati na doma ina i svojim rilcem probuši kožu stvara ranu zbog ega se stvara okolno crvenilo kože, a nakon što se otpusti ostaje krate-

rasta rana. Prilikom ubadanja krpelji mogu u kožu doma ina unijeti bakterije koje se nalaze na njihovom rilcu, zbog ega može nastati gnojna upala kože. No krpelji u sebi mogu nositi velik broj razli itih virusa, bakterija i protozoa, koji uzrokuju cijeli niz bolesti u ovjeka (krpeljni meningoencefalitis, Lyme boreliozu, pjegavu groznicu, Erlihiozu, Q groznicu, tularemiju). Kao što nisu svi krpelji in icirani uzro nicima, tako neki od njih mogu istovremeno nositi i više razli itih uzro nika pa ubodom na svog doma ina mogu prenijeti i više od jedne infekcije. Kako se zaštiti ti od krpelja? Najjednostavnija mjera prevencije je izbjegavanje poznatih prirodnih žarišta i staništa gdje se nalaze krpelji. Ako se ulazi u takva podru ja preporu a se nošenje odje e dugih i zakop anih rukava te dugih nogavica uvu enih u arape ili izme. Da bi zaštita bila što bolja otkrivene dijelove tijela treba premazati repelentima koji odbijaju krpelje. Primjena insekticida je mogu a ali na ograni enim površinama zbog toga što je ve ina insekticida neselektivna te štetno djeluje i na druge neciljane vrste.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

Suša (II) Mi smo vrtlari pravi ratnici. Uvijek se protiv ne eg ili za nešto borimo. U prolje e za novi rast, po potrebi protiv poplava, ljeti protiv suše, korova i šteto ina. Jesen je rezervirana za liš e i viškove vode. Ništa nam nije teško ako je vrt po našoj mjeri, koja nikako da se pravilno izmjeri. Rekosmo da je najvažnije za borbu protiv suše ve i dio vrta zasaditi otpornim biljkama da bismo onaj ostatak stigli zalijevati. A onda je dobro vodu koja jest u tlu sprije iti da iz njega nepovratno ode u prevelikim koli inama. Voda iz tla izlazi isparavanjem u zrak i oticanjem u dublje slojeve. Ovo kretanje prema dolje teško emo nadzirati, ali ovo kretanje vode prema gore nešto je što možemo kontrolirati. Da smanjimo isparavanje vode s površine tla možemo gornji sloj plitko (2-3 cm) prekopati i time prekinuti kapilarni uspon vode do površine gdje bi ishlapila. Tu odmah kombiniramo borbu protiv suše i protiv korova. Mal iranje kao mjera smanjenja evaporacije vode tako er je i smanjenje populacije korova koji pod slojem mulcha slabije klije, odnosno ni e. Mal irati (zastirati) tlo ispod biljaka možemo razli itim, obi no organskim materijalima. Možemo koristiti dekorativnu koru, kuglice glinopora, prosijani kompost ili jednostavno pokošenu travu, ako se nije osjemenila. Tlo oko biljaka može se pokriti i folijom razli itog sastava i razli itih karakteristika. ovjek je mo an! Ali vrtlar

je ekolog, pa emo prednost dati organskim materijalima. Ovo okopavanje i zastiranje tla kao metode površinske zaštite možemo poduzeti u svako doba godine, ali na pove anje vodnog kapaciteta tla trebali smo misliti prije sadnje. Vodu bolje zadržavaju tla koja sadrže više kvalitetnog humusa i/ili glinenih estica. I organska gnojiva (izvor humusnih tvari) i glinene estice laganom se i suviše poroznom tlu mogu dodavati u vrijeme pripreme tla za sadnju. Mi emo to u initi ve ove jeseni, prije nego zaboravimo na sušu. O zalijevanju, navodnjavanju ili natapanju uvijek se ljeti mnogo govori. Možda se više govori nego radi, ali je i to ljudski. Po tom bi pitanju samo još jednu zna ajnu injenicu bilo dobro istaknuti. Bit je pri e biljci zaliti korijen. Neke biljke imaju dubok korijen, a neke plitak. Kad tražim ljude da za jakih suša zaliju novoposa eno drve e, onda se svi brane da oni zalijevaju, eto trava je okolo sva zelena. To nije usporedivo. Trava ima plitak korijen. Njoj odgovara svakodnevno zalijevanje toga plitkog površinskog sloja od 7 do 10 cm. Breza ima korijenje puno dublje, zato njoj treba naliti toliko vode da se namo i barem gornjih 60-80 cm. Jednom mla em drvetu to je 50/100 l. Nije mu dovoljno samo špricati od gore. Treba mu naliti, zato se kod sadnje rade “zdjele za zalijevanje” oko stabla. Sve mokre od zalijevanja, lijepo Vas pozdravlja IVA!

ZODIJAK Zodijak ine podru ja 12 zvijež a. Gledano sa Zemlje, pred njima doživljavamo Sunce, Mjesec, kao i ostale planete Sun evog sustava koji se premještaju pred m zvijež ima. Kada se Mjesec i plane gibaju ispred zvijež a zodijaka, posreduju na Zemlju snage pi ne za podru je djelovanja slike pred kojom se premještaju i na Zemlji opažamo ja e djelovanje h sila. Biljka ima sposobnost da snage koje pritje u iz ovih zvijež a izrazi kroz svoj stas. Na tvorbu hranjivih tvari kao, primjerice, bjelan evina, masno a, ugljikohidrata i soli biljku tako er po u kozmi ki ritmovi, odnosno snage koje posreduju. Granice, odnosno prijelaze od jednog zvijež a k drugome odredili smo tako da smo mnoge biljke sijali svaki sat. To je bio vrlo opsežan posao, ali su nam biljke baš na taj na in jasno pokazale put pojedina nih impulsa. Pri ovim smo istraživanjima, vrijeme kada je Mjesec Zemlji najbliži zovemo Perigej (PG) i kada je od nje najudaljeniji zovemo Apogej (AG), primje ivali pomake, odnosno razlike. Zahvaljuju i našoj vrijednoj u iteljici Mariji Thun i njezinim suradnicima, imamo Mjese ev sjetveni kalendar kao veliku pomo u radu u vrtu, vo njaku, vinogradu i na podru ju p elarstva.

11. srpnja 2014. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

11. srpnja – Dan ploda 11. i 12. srpnja njegujemo biljke za dobivanje vlastitog sjemena, skupljamo sazrelo sjeme plodonosnih biljaka. 12. srpnja – Dan ploda Proizvodnji vlas tog sjemena posve ujemo svu pažnju. Pažljivo promatramo razvoj biljaka te one najkvalitetnije odabiremo za dobivanje sjemena. Kada su dobro oblikovale svoj plod i kada su zrele za upotrebu, radimo na odabranim biljkama svu njegu na dane ploda, sve dok ne stvore sjeme. Sjeme ubiremo na pi an dan za tu biljku. 13. srpnja Nepovoljno vrijeme za rad u vrtu zbog perigeja (PG). 14. srpnja – Dan korijena Sijemo repu, okopavamo korjenaste biljke, sakupljamo sjeme korjenas h biljaka. 15. srpnja – Dan cvijeta 15. i 16. srpnja do 16 sa odli an je dan za košnju trave. Rad s p elama vrlo je povoljan jer im ja a zdravlje. 16. srpnja – Dan cvijeta do 16 sa , od 17 sa Dan lista Ako imamo problema s puževima, prskamo zemlju ispod listova pripravkom 501 u ranim jutarnjim sa ma. 17. srpnja – Dan lista Sijemo, okopavamo i njegujemo biljke lista. Ako uzgajate sjeme, vrijeme je da poberete sjeme raš ke, doma eg me imurskog zelja i drugih sor zeljarica. Sjeme zeljarica osobito vole p ce, pa na to morate pazi kako biste ga na vrijeme ubrali.

VRTLARICA

Osvježite se uz krastavce Krastavac je sastavljen od 95 posto vode i spada u red niskokalori nih namirnica. Poznati kao diuretici zbog velike koli ine vode, krastavci uklanjaju toksine te poti u rad bubrega i žu i. Od minerala, u krastavcima ima najviše kalija, koji je odli an kod reguliranja krvnog tlaka, kao i injenica da lije i dijabetes i smanjuje kolesterol. Krastavac snižava razinu mokra ne kiseline i na taj na in bubrege održava zdravima.

Lijek za kožu Krastavac se esto preporu uje i prilikom nate enih o iju ili pak opeklina i iritacija kože. Zbog svojeg sastava sastojak je u mnogim anti age preparatima u kozmeti koj industriji. Maska od krastavaca poznata je po svom u inkovitom i ublaža-

vaju em djelovanju jer steže lice, a daje mu i sjaj. Ako imate problema sa zadahom iz usta, uzmite krišku krastavca te je minutu držite u ustima. Uništava bakterije, uzro nike lošeg zadaha.

Krastavac kao hrana Od hrane, svakako valja napomenuti da se krastavci jako dobro nadopunjuju s mlije nim proizvodima, poput jogurta ili pak kiselog mlijeka. Ako ih narežete na ploške i posolite, puste vodu pa se teku ina istisne. Dodatak ešnjaka, doma eg vrhnja i crvene paprike osvježit e vam ljetni jelovnik. U skandinavskim zemljama vrlo esto u jelov-

niku se p ojav ljuje krastavac u kombinaciji s lososom s roštilja. U Me imurju se prvi krastavci stavljaju “kvasiti” na sunce, s octom i vodom u omje-

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

ru 1:3, dodaje se kopar i malo soli. Uz kruh sa slaninama odli na je me imurska užina. Zato iskoristite sezonu krastavaca i po astite se vitaminima ovoga ljetnog povr a.

11. srpnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDIVNI PARK “Alisa u zemlji udesa“, koji je osmislila Vlasta Selec, odnedavno krasi Strahoninec

Petnaest tisu a biljaka i bajkovitih arolija na jednom mjestu Ulaskom u park svaki posjetitelj ima zadatak prona i jedan kamen koji njemu odgovara i napisati na papir svoju želju koju baca u bunar želja. Ako ste Vi baš taj sretnik ije e želja biti izvu ena, udruga “Zeleni vir” e je ispuniti PIŠE: VANESSA VUCKOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

sa strane. Ve se uklju ilo preko sto sponzora, što zna i da su ljudi prepoznali potencijal naših ideja i ve se sada pokazao veliki interes za organizacijom naših radionica vezanih uz izradu skulptura koje se mogu vidjeti u našem parku. Namjeravamo izraditi slikovnicu parka koja e biti pisana u našem pismu i u obliku pisma za slijepe, za koje e ujedno biti izra ena i mala maketa kako bi i oni mogli lakše osjetiti sam prostor. Imat emo i neobi ne izložbe slika koje e biti postavljene po zraku. Drago

Mjesto Strahoninec i Me imurje bogatiju su za još jednu ne samo botani ku, ve i edukativno-turisti ku atrakciju. Radi se o edukativnom, arobnom parku prepunom dobre energije, šarolikosti i, što je najvažnije, vilinske arolije. Upravo tako je ovaj park i prozvan po poznatoj bajci: “Alisa u zemlji udesa“. Ulaskom u park svaki posjetitelj ima zadatak prona i jedan kamen koji njemu odgovara i napisati na papir svoju želju koju baca u bunar želja. Ako ste Vi baš taj sretnik ije e želja biti izvu ena,

Vilinska arolija - Planiramo u parku raditi vilinska vjen anja, što me jako veseli. Napravit emo predivan osje aj vilinske arolije. Na otvorenju smo ve imali jedno vilinsko vjen anje i zaista je bilo predivno. Tako er planiramo napraviti mosti putem kojeg e se u i u park, a jednog dana možda i zra ni most kroz koji bi se izlazilo. Bit e tu i vila na njihaljci u polju ljubavi, koja e se u odre eno vrijeme zanjihati sama od sebe i možda ete baš vi biti tada prisutni i dobiti neku vilisku poruku. Ovdje sve koji do u o ekuje još puno iznena enja, ali sve u svoje vrijeme. mi je što smo dobili ponudu za izradu drugog parka u Selnici, tako da su dogovori ve naveliko u tijeku. Park e se zvati ‘Alisa u zemlji udesa’, a ostale detalje saznat ete uskoro. Uskoro e biti objavljeno službeno vrijeme kada e biti mogu e posjetiti park, kako bi svi koji žele mogli se osobno uvjeriti što zna i uživati u “parku arobnih vila“.

Vlasta Selec osmislila je u Strahonincu bajkoviti botani ki park

- Teško je to opisati rije ima, ali ja doslovno živim te pri e, govori nam Vlasta prilikom obilaska arobnog parka, i dodaje: - Rodom sam iz Varaždina, ali dugo sam radila u akovcu i strahovito mi se svi aju ljudi iz Me imurja. Sva moja lijepa iskustva potje u odavde i to je bila dodatna motivacija i inspiracija da nastane sve ovo. Vrt je nedavno otvorio vrata posjetitelja. Pr-

vi dojmovi s otvaranja jesu odli ni. - Bilo je puno djece i mladih. Polaznici Dje jeg vrti a Strahoninec obukli su se u vile, vilenjake, bubamare, labude i još puno likova iz crti a i bajka. Uklju io se i plesni klub iz Varaždina iji su polaznici tako er bili obu eni u predivne haljine i imali svoj vilinski ples u kolu zajedno s djecom. Atmosfera je uistinu bila puna

pozitive, smijeha i dobre volje.

Razgovori za sli an park u Selnici - Moram naglasiti da ništa ne bi bilo bez pomo i

udruga “Zeleni vir” e je ispuniti.

Život uz pri e iz parka U predivnom parku mogu e je vidjeti 15.000 zasa enih vrsta biljaka, razne skulpture u svim bojama i još puno noviteta u malom mjestu. Glavna inicijatorica i za etnica cjelokupnog projekta, u koji je uloženo više od godinu dana truda i rada, jest Vlasta Selec iz udruge “Zeleni vir”.

PRSTENOVANJE RODA

Dvadeset i pet aktivnih gnijezda u Me imurju I ove su godine djelatnici Me imurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode prstenovali mlade bijele rode (Ciconia ciconia) na podru ju Me imurske županije. U srijedu i petak, 2. i 4. srpnja, obavljen je

monitoring populacije bijele rode (Ciconia ciconia) te prstenovanje mladih jedinki u gnijezdima na podru ju Me imurske županije. Od ukupno 48 zabilježenih gnijezda, aktivnih je 25. Od toga ih je 16 aktivno

s mladima, a 9 bez mladih. U 16 aktivnih gnijezda s mladima zabilježeno je 28 mladih jedinki, i to u 2 gnijezda po tri mlade rode, u 9 gnijezda po dvije, te u 4 gnijezda po jedna mlada jedinka. U me imurskom se-

lu roda – Kotoribi od ukupno 5 gnijezda aktivno ih je 4, u kojima je zabilježeno ukupno 10 mladih roda. U odnosu na prošlu godinu, primije en je znatan pad broja pomlatka - 2013. godine je u 18 aktivnih gni-

jezda s mladima zabilježeno 48 mladih jedinki. Prstenovanje je obavljeno uz stru nu potporu Hrvatskoga ornitološkog društva iz Zagreba te operativnu pomo Elektre akovec. (n )

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INICIJATIVA 1729/2, AKOVEC

Ovaj petak obilježavanje Svjetskog dana stanovništva Nakon tri mjeseca raznih doga anja, tribina, volonterskih akcija, perfomansa, koncerata i dobrih vibracija, Inicijativa 1729/2, koja je okupljena s ciljem privremenog oživljavanja neiskorištenoga javnog prostora dijela bivše vojarne u akovcu, poziva sve gra ane na cjelodnevni program obilježavanja Svjetskog dana stanovništa ovaj petak, 11. srpnja 2014. Ovaj neiskorišteni javni prostor još jednom e oživjeti programom koji su osmislile lanice neformalne mreže - Inicijativa 1729/2, koja trenutno okuplja dvadesetak lokalnih organizacija civilnog društva, društvenih poduze a, ustanova te pojedinaca (umjetnici, arhitekti, dizajneri, aktivisti) iz Me imurja. Inicijativa 1729/2 želi prostor bivše vojarne, koji godinama stoji neiskorišten, oživiti i staviti u javnu funkciju na dobrobit i zadovoljstvo svih gra ana akovca i šire zajednice, kroz osnivanje Društvenog centra akovec. Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja, na inicijativu Ujedinjenih naroda, nakon što je 1987. svjetska populacija dosegnula broj od pet milijardi ljudi. Zanimljivo, kao 5-milijarditi Zemljanin službeno je evidentiran dje ak Matej Gašpar, ro en za za vrijeme Univerzijade u Zagrebu. Samo 12 godina kasnije u Sarajevu je proglašen i 6-milijarditi stanovnik Zemlje, Adnan Nevi , igrom slu aja iz iste regije. Danas je na Zemlji više od 7,15 milijardi ljudi. UN kao pokreta ovog obilježavanja ve godinama pokušava skrenuti pažnju na probleme populacije, važnost planiranja porodice, jednakosti spolova, zdravstva i brige o starima i nemo nima, ali i zaštiti okoliša i prirodnih resursa. S rastom populacije stvaraju se i novi problemi. Naime, svake je godine bilježen sve ve i jaz izme u siromašnih i bogatih, sve više umrlih od gladi, ali i poginulih u ratnim sukobima. Ovogodišnja tema Svjetskog dana stanovništva je “Ulaganje u mlade”, koji ine 28% ukupne svjetske populacije (1,8 milijardi). Ulaganje u mlade ljude danas, kroz promicanje zdravih navika

i osiguravanje obrazovanja i zapošljavanja, pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama te zdravom okolišu, najbolja je investicija za poboljšanje života budu ih generacija. Inicijativa 1729/2 kroz projekt Društvenog centra akovec želi u dijelu bivše vojarne uspostaviti samoodrživ model korištenja i upravljanja javnim resursom, gdje lanovi zajednice imaju potpunu slobodu okupljanja s ciljem provedbe grupnih aktivnosti, društvenopoduzetni kih djelatnosti, socijalnih i kulturnih usluga, informiranja i drugih djelatnosti. - Program koji posljednjih nekoliko mjeseci provodimo u vojarni naš je mali doprinos ulaganju u društveni kapital lokalne zajednice, ulaganje u mlade i njihovu bolju budu nost. Iskoristite ljetne dane i pridružite nam se u petak, poru uju iz Inicijative. (n )

UDRUGA “ZLATNE RUKE” - pogled kroz proteklih godinu dana

Zlatne i brojne aktivnosti zlatnih ruku!

Program 9.00 - 10.00 Dje ja igraonica - Dje ji vrti “Dje ja mašta” akovec 9.00 - 10.30 Tribina “O mogu nos ma mladih s poteško ama” (ACT, projekt “Volontersko pajdaširanje”) 9.00 – 16.00 Radionica komunikacijskih vješ na (zatvorena radionica) 10.30 - 12.00 Krea vna radionica izrade okvira za slike, svije njaka i ukrasnih tanjura (DDCIP akovec, projekt “Volontersko pajdaširanje”) 12.00 - 13.00 Gablec na travi! Donesite svoj gablec, uživajte u prirodi i dobrom društvu! (SVI GRA ANI) 16.00 - 20.00 Obiteljski piknik - igre, žongleri, šetnje, uživanje na dekicama (USMZ, MURID, ACT Grupa, gra ani) 16.00 - 17.30 Radionica sviranja na bongosima, darabukama, djembama (CEZAM) 17.30 - 19.00 Radionica za djecu. pjevanje (MURID) 19.00 - 19.30 Prezentacija Društvenog centra akovec (Inicija va 1729/2) 22.00 - 4.00 Koncert Omon ( K) + Sedativ ( K) + Thorns of Heresy ( K) (PROSTOR AKOVEC)

“Zlatne ruke” proteklih su godinu dana organizirale nekoliko izložbi ru nih radova

Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” akovec uspješno je završila još jednu sezonu. U ljetnim mjesecima 2013. obilježen je ulazak RH u EU u gradu akovcu i gradu Prelogu prigodnim izlošcima izra enima samo za tu prigodu. Na poziv Turisti ke zajednice grada Preloga, Udruga je tradicionalno sudjelovala na Danu sv. Jakova 25. srpnja s prodajnom izložbom ispred župne crkve. Turisti ka zajednica grada akovca osigurala je Udruzi dva štanda za Dane Porcijunkulova, a Me imurska županija omogu ila je dva dana prodajnog prostora u Varaždinu za vrijeme Špancirfesta.

lanice Udruge organizirale su jednodnevni izlet u Fužine, Opatiju i Lovran za vrijeme Marunade, 16. listopada 2013. godine, te jednodnevni izlet u Olimje u susjednu Sloveniju 10. svibnja 2014. Redovna godišnja skupština održana je 7. studenoga 2013. godine. Redovno druženje lanica organizira se i provodi svaki etvrtak u 16 sati.

Kreativne radionice i edukativna predavanja “Zlatne ruke” organizirale su i dvije radionice izrade novogodišnjih estitki i omotnica ili kuverti, te radionicu izrade an ela od komušine,

papira i konca. Radionice su vodile lanice Verica Jan ec i Vera Lipovi . Stru no predavanje na temu “Njega kose” održala je, za lanice Udruge, Karmen Koroš, profesorica frizerstva Gospodarske škole akovec, 11. studenoga 2013. godine, a predavanje s radionicom i prezentacijom na temu “Prva pomo nakon sr anog udara do dolaska medicinskog osoblja” održala je viša medicinska sestra Alenka Novak 8. svibnja 2014. Kao i ranijih godina, “Zlatne ruke” izradile su ru ne radove za udrugu “Vjera i svjetlost”, koje su lanovi te udruge prodavali za vrijeme adventa u akovcu. Aktivno su obilježeni advent, Valentinovo i Uskrs.

LEGALIZACIJA OBJEKATA NA OBALI, KOMPLETNA USLUGA (projektan , geode , upravni postupak). Brzo i povoljno. ZA KOMPLETIRANE ZAHTJEVE BRZO ISHODOVANJE RJEŠENJA. GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA NOVE OBJEKTE.

IRIS-NEKRETNINE

20 GODIŠNJI RAD OKO NEKRETNINA TEL: 053 881 078 MOB: 098 215 229 MAIL: iris-turist@gs.t-com.hr Prijam lanica Udruge kod predsjednika Ive Josipovi a

11. srpnja 2014. Iz proteklih godinu dana aktivnosti Udruge izdvaja se suradnja s Ekonomskom i trgova kom školom akovec, Udrugom žena iz Trnovca Bartolove kog, suradnja s REDEA-om akovec, a bila je zna ajna i izložbena djelatnost, iz koje predsjednica Udruge Ana Vrbanec izdvaja: - Održale smo dvodnevnu izložbu s kulturnim programom povodom Dan žena u Domu sindikata u akovcu 7. i 8. ožujka 2014. Uz nas su svoje radove izlagale lanice Zveze upokojencev, Krožek Vezilje iz Lendave, s kojima uspješno sura ujemo više godina. U prigodnom kulturnom programu sudjelovale su u enice iz Osnovne škole Tomaša Gori anca iz Male Subotice i u enici Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. Svojim recitalom nas i naše posjetitelje po astio je Božidar Vadlja, u itelj Osnovne škole Tomaša Gori anca Mala Subotica. Po etkom godine bile smo pozvane na susret s predsjednikom RH Ivom Josipovi em. Organizirano smo posjetile izložbu ru nih radova u Lendavi, koju je priredilo Hrvatsko kulturno društvo ‘Pomurje’ Lendava, izložbu ru nih radova u Novakovcu, u Podturnu, Puš inama i Ivanovcu. Raduje nas kad smo u prilici pokazati ono što radimo mladima u Me imurju i van granica Me imurja. U svibnju su u uzvratnom posjetu Gimnaziji Josipa Slavenskog boravili u enici iz Nizozemske. Za njih etrdesetak održale smo radionicu u izradi odjevnih predmeta štrikanjem, u ka kanju, vezenju i izradi cvije a od krep papira, za što je bio najve i interes u enika. Radionica se zbog prostora održala na terasi Ugostiteljskog objekta ‘Martin’ u Nedeliš u 12. svibnja. Naši su cveteki otputovali u Nizozemsku na mnoge adrese. Na zadnjem druženju 12. lipnja dogovorile smo da e se prvo druženje u novoj sezoni održati u etvrtak 4. rujna 2014. Do tada nas ekaju ljetne aktivnosti: Prelog, Draškovec i Porcijunkulovo.

11. srpnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA SLIJEPIH Me imurske županije provodi još dva projekta za kvalitetniji život svojih lanova

Društvene aktivnosti za djecu, zapošljavanje za mlade te rehabilitacija za odrasle Za djecu su predvi ene sportske, kulturne i kreativne aktivnosti. Mladim lanovima pružat e se pomo i potpora oko zapošljavanja. Odraslim osobama omogu it e se rehabilitacija kako i bez osjetila vida obavljati sve svakodnevne poslove, od kuhanja do pranja prozora i samostalnog kretanja, kao da su vide e osobe

Maja Baksa, Marija Ciglar i Maja Sabol Žganec predstavile su dva nova projekta Udruge slijepih

U Udruzi slijepih Me imurske županije prezentirana su dva nacionalna projekta koja su isfinancirana od strane Ministarstva socijalne politike i mladih te Nacionalne zaklade za lokalni razvoj civilnog društva. Prvi projekt za razvoj civilnog društva financiran je u iznosu od 300.000 kuna za prvu godinu, a radi se o trogodišnjem programu. Drugi program iz Nacionalne zaklade za prvu godinu za program institucionalne podrške financiran je za prvu godinu sa 120.474,70 kuna. - Veliko nam je zadovoljstvo što emo u te projekte uklju iti naše lanove, kazala je Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije. - U prvom projektu emo pokriti sve tri ciljane skupi-

ne: djecu s poteško ama u razvoju - slijepu djecu, mlade, ali i odrasle slijepe osobe. Institucionalnom podrškom koja se financira iz drugog programa dobit e se sredstva za ja anje kapaciteta same Udruge, posebno ljudskih kapaciteta: zaposlenika, lanova upravnog i izvršnog odbora, kako bi što kvalitetnije radili na upravlja kim i organizacijskim poslovima.

Aktivnosti u slobodno vrijeme i radionice Maja Sabol Žganec voditeljica je programa koji financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, a radi se o programu socijalnih usluga lanovima udruge: slijepoj djeci za koje su predvi ene razne aktivnosti za ispunjavanje slobodnog

vremena kako bi što više bili uklju eni u društvo i društvene aktivnosti. - Za djecu su predvi ene tri vrste aktivnosti: sportske, kulturne i kreativne. Uz to su organizirane i radionice za roditelje na kojima e im biti ukazano na važnost samostalnosti slijepe djece. Isto tako bit e organizirana grupa potpore roditeljima i samim izvoditeljima aktivnosti. Mladim lanovima pružat e se pomo i potpora oko zapošljavanja, jer je potpora oko zapošljavanja mladim osobama s invaliditetom posebno važna. Tako e se organizirati i radionice zajedno sa Zavodom za zapošljavanje. Partner u programu za odrasle osobe je Centar za socijalnu skrb. Odraslim osobama, naro ito onima koje su dio života

KLIMA UREÐAJI montaža & servis

Plinotehnika - Èakovec , ovlašteni montažer i serviser info : 040 384 277 www.plinotehnika.com

bile vide e, ali su stjecajem okolnosti ili iz zdravstvenih razloga izgubile vid, omogu it e se rehabilitacija uz pomo , koje mogu nau iti kako i bez osjetila vida obavljati sve svakodnevne poslove, od kuhanja do pranja prozora i samostalnog kretanja kao kada su bile vide e osobe. Samostalnost i mobilnost izuzetno su važne za svaku osobu, pa tako i onu koja je ostala bez vida. To nipošto ne zna i da se takve osobe moraju odre i svakodnevnih aktivnosti. Prednost ove usluge financirane iz projekta Ministarstva socijalne politike i mladih je u tome što e se rehabilitacija za odrasle odvijati ovdje u Me imurju i ne e biti prisiljeni odlaziti na rehabilitaciju izvan Me imurja, kako je to bilo nekada. U programu je predvi eno i intenzivno volontiranje s Volonterskim uredom Me imurje, koje e tako er pomo i socijalnom uklju ivanju slijepih lanova, ali i pove anju njihovih kompetencija za zapošljavanje. Maja Baksa voditeljica je projekta institucionalne podrške, koji e raditi na ja anju projektnog tima i uvo enju sustava kvalitete, koji je jedan od strateških ciljeva Udruge slijepih, u koju je uklju eno 194 lanova svih dobnih skupina. Treba re i da kroz projektno financiranje Udruga na sebe preuzima sve više socijalnih i društvenih unkcija za svoje lanove, a da sada kroz razne vidove projektnog financiranja zapošljava ak jedanaest osoba. (BMO)

Djeca su stekla naziv konjanika te dobila diplome i medalje

UDRUGA ZA AUTIZAM “POGLED”

Pet godina rada obilježeno u Hodošanu na jahalištu Sredinom mjeseca lipnja Udruga za autizam “Pogled” obilježila je pet godina rada. Druženje povodom toga Udruga je organizirala zajedno sa šezdeset djece i obitelji lanova i prijatelja Udruge u Hodošanu na jahalištu “Novi svijet”. Djeca su stekla naziv konjanika nakon polaganja stru noga prakti nog ispita te dobila zaslužene diplome i medalje. Na druženju su sudjelovali i predstavnici Udruge za autizam Split, Karlovac, Dubrovnik, Zadar, Rijeka te Pula. U NGC-u “Aton” u Nedeliš u održana je isti dan, 14. lipnja, izborna skupština Udruge za autizam Hrvatske, u kojoj je Udruga “Pogled” jedna od dvanaest lanica. Na skupštini su osim izbora predsjednika donesene i odluke o ormiranju upravnog i izvršnog odbora te su prihva ene i

izmjene i dopune statuta, od kojih je najvažnija da je udruga promijenila naziv u Savez udruga za autizam Hrvatske (SUZAH). Za predsjednicu Saveza jednoglasno je izabrana dosadašnja predsjednica Lidija Penko. Tajnica Udruge je Tena Veverka. lanovi nadzornog odbora jesu Jelka Hero, Jasmina Frey Škrinjar i Snježana Glavaš. lanovi izvršnog odbora jesu Gordana Buri - predsjednica, Edgar Glavaš, Evgenija Tranfi , Marija Puhijera i Petar Martini . lanovi stru nog savjeta jesu Žarka Klopotan, Renata Vragovi , Jasmina Frey Škrinjar i Jasmina Stoši . Na skupštini je u pridruženo lanstvo primljena udruga “Rubikon” iz Zapreši a, te je prihva ena suradnja s inicijativom “Autizam 1979.”, koju je predstavila Kasija Mi i .

UDRUGA ZA POMO OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM ME IMURSKE ŽUPANIJE

Zapo eo trogodišnji program - Povratak ku i Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije zapo ela je 1. lipnja 2014. godine s provedbom trogodišnjeg programa Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske pod nazivom “Povratak ku i”. Program e se provoditi do 31. svibnja 2015., a prva godina financirana je iznosom od 300.000 kuna. Op i cilj programa je potpora procesima deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teško ama iz Me imurske županije. Specifi ni ciljevi: deinstu-

cionalizirati 16-20 odraslih osoba s intelektualnim teško ama uklju ivanjem u stambene jedinice, osposobiti deinstucionalizirane odrasle osobe s intelektualnim teško ama za stanovanje, život i rad uz podršku i senzibilizirati lokalnu zajednicu za potrebe odraslih osoba s intelektualnim teško ama medijskom prezentacijom programa i promotivnim aktivnostima. Partneri na programu jesu Me imurska županija, Grad akovec, Centar za socijalnu skrb akovec i Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe Orehovica.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

11. srpnja 2014.

JER…

PRODAVAONICA METSS-a u Frkanovcu

Lijepo je itati o svom kraju STJEPAN TOPOLKO proslavio 80. ro endan i u rodnom kraju

Poklon od rodbine - pretplata na Me imurske novine Stjepan Topolko ro en je u Štrukovcu, ali je ve zarana otišao u Zagreb. U Štrukovcu je završio tek prva etiri razreda pu ke škole, a zatim je ostale razrede osnovne škole završio u akovcu, pa nastavio školovanje u Gimnaziji u Varaždinu. U Zagreb je otišao 1953. godine, kada je zapo eo studij na Veterinarskom fakultetu. Doktorirao je 1964. godine iz podru ja mikrobiologije i epizootiologije. Svoje znanje stru no je usavršavao u Rusiji, a do svoje mirovine radio je u Hrvatskom veterinarskom institutu. Svojim znanstvenim radovima stekao je znanstveni stupanj – znanstveni savjetnik. U braku je 45 godina sa suprugom Ljerkom, s kojom je dobio dva sina, Tomislava i Miru, te k er Natašu. Ima šestero unu adi: Sonju, Paolu, Josipa, Petru, Andriju i Martu. Sjepan Topolko je veoma ponosan na svoju djecu i unu ad. Iako živi u Zagrebu, rado se vra a u svoj rodni kraj, Štrukovec, gdje ga uvijek s

veseljem o ekuju rodbina i prijatelji. Svi su oni na njega ponosni jer je postigao velik uspjeh za dje aka iz malog mjesta, ali je unato tome ostao pun razumijevanja, srda nosti i spremnosti za pomo . Iako je proslavio 80. ro endan, Stjepan je još uvijek u punoj kondiciji pa sa svojim sinom Mirom i dandanas obra uje vinograd u Donjem Koncov aku. Osim toga, uvijek ga zanimaju i sve vijesti iz rodnog kraja. Zbog toga je rodbinska obitelj Topli anec s djecom Mariom i Irenom i njihovim obiteljima došla na ideju da svojem stricu Stjepanu poklone na dar za 80. ro endan pretplatu na Me imurske novine. Zabilježili smo taj trenutak i priklju ili se lijepim željama te dodali svoj mali dar - torbu za kupovinu s logom Me imurskih novina slavljeniku Stjepanu Topolku, ali i obitelji koja je došla na originalnu ideju što svom stricu pokloniti za ro endan. (BMO, N. Šardi)

Mirjana Kralji Novak iz Gornjeg Mihaljevca na putu prema svojem vinogradu zaustavila se u Frkanovcu kako bi kupila Me imurske novine, da ih prolista dok suprug bude obavljao vinogradarske poslove, a kasnije da ih kod ku e pro ita od zadnje prema prvoj stranici. - Redovito itam Me imurske novine i uglavnom sam zadovoljna onim što pišete, posebice kada pišete o mom kraju i meni poznatim ljudima. Istina, volim pro itati i o ljudima i doga ajima iz dru-

gih krajeva, osobito o onima koje poznajem ili susre em na raznim priredbama. Znate, lijepo je pro itati i vidjeti što se piše o tvom kraju, naro ito kada su lijepe stvari u pitanju, kazala je Mirjana. Prodava ica Šte ica Perho iz Zasadbega kaže kako Me imurske novine imaju svoje stalne itatelje te one koji kao ovaj put Mirjana stanu usput. uje kako je ljudima preko glave ženi li se župan ili ne, je li ovaj ili onaj na elnik u nekakvom sukobu i sli no. Ljudi vole jednostav-

ne stvari, vole na fotogra ijama vidjeti svoje poznanike, sebe ako je mogu e te napise iz svog kraja. Politike i tra eva im je preko glave. Mirjana

i Šte ica preporu uju da što više prostora posvetimo selima, udrugama, pojedincima i lijepim doga ajima. (S. Mesari )

Bebe 2014.

e Dubrave dobili su Jelenu, Mladen (40) i Petra (36) Žerjav iz Donj Ivana. ro enu 30. lipnja. Imaju i trogodišnjeg

Mario (38) i Željka (30) Protrka iz ako vca dobili su Martinu, ro enu 29. lipnja.

DEŽURNI PEDIJATAR ZAMJENA za dr. Kvakan za PETAK UJUTRO 11.7.

dr. Dušanka Sačer-Starčević Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel: 310 215 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, Četvrtak i Petak UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

Saša (32) i Margareta (25) Iveli iz Donjeg Vidovca dobili su Tina, ro enog 25. lipnja.

ope dobili su Luku,

Goran (31) i Gordana (27) Vukovi iz Prek ro enog 2. srpnja.

Pet 11.07.2014. 13:00-20:30 Sub 12.07.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel - Šantek dežurni pedijatar Franca Prešerna 16, Čakovec, tel. 390 245 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i Četvrtak - POPODNE

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

(33) iz akovca dobili su Saša Kozjak (33) i Maja Kozjak - Hladki šnjeg Filipa. Mašu, ro enu 4. srpnja. Imaju i petogodi

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

SVETA MARIJA

Dani Ivana Musta a Kantora AKADEMSKI SLIKAR VEDRAN IVANKOVI u Kraljevom vrtu

Želim prikazati ne umjetni ku, ve ljudsku istinu URBANA ljetna zabava ovaj vikend u Me imurju

Vrhunac „ akove kog ljeta“ uz Let 3! Headliner festivala u ukovcu: Kawasaki 3p

S.A.R.S. U AKOVCU DONIO KONCERTNU ATMOSFERU KAKVU „LJETO U GRADU ZRINSKIH“ JOŠ NIJE DOŽIVJELO

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura LJETO S POPUSTOM! POREČ HOTEL „NO NAME „ 2* 3 POL, 17.7.-3.8. od 915 KN CRIKVENICA PAV. AD TURES 2* 7 POL, do 16.8. od 1.575 KN RAB HOTEL ISTRA 3* 7 POL, do 26.7. od 1.820 KN

PETAK, 11. srpnja, 21 sat AKOVEC, Atrij Staroga grada Zrinskih

Muškarci su s Marsa, žene su s Venere Knjiga ameri koga bra nog terapeuta Johna Graya “Muškarci su s Marsa, žene su s Venere” izdana je 1993. godine i ubrzo postala svjetski bestseller. Uznemirila je duhove i pridružila se vje noj polemici o tome jesu li muškarci i žene razli i ili nisu. Prema knjizi je Paul Dewandre napisao tekst koji ve eras možete pogleda kao predstavu u formi seminara - za sve one koji su u braku, izvanbra noj zajednici, koji žive zajedno, ali i one koji e se u toj situaciji na i u budu nos . Za Hrvatsku

tekst je adap rao i producirao Roman Šuškovi - S panovi (koji je i voditelj u predstavi), a režirao Boris Kova evi (is je dvojac sudjelovao u pripremi hit predstava “Munchhausen” i “Ja, tata!”). U duhovi m primjerima iz svakodnevnog života koje donosi “Teatroman”, gledatelj lako prepoznaje svog partnera ili sebe. Osim lake iden kacije gledatelja s problemima i na inima reagiranja u braku, predstava nudi i mogu a rješenja kako prevlada nesporazume te

TROGIR HOTEL MEDENA 2* 7 POL do 26.7. od 1.960 KN

RAZGOVOR S POVODOM AKADEMS

KORČULA HOTEL BON REPOS 2/3* 7 POL do 23.8. od 1.610 KN STARI GRAD HOTEL ARKADA 2* 7 POL do 26.7. od 1.855 KN

OBITELJSKI ODMOR! CRIKVENICA PAV. AD TURRES 2* 7 POL, 12.07-16.08. ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 6 GOD.) od 3.815 KN LOVRAN HOTEL PARK 4* 12.07.-2.8.. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 12 GOD.) od 5.285 KN BRAČ-POSTIRA HOTEL PASTURA 4* 12.7.-2.8. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 15 GOD.) od 6.475 KN

PUTOVANJA AUTOBUSOM! GARDALAND 19.07. 2 dana od 545 kn TOSCANA 02.08. 4 dana od 1.545 kn RIM I NAPULJ 01.08. 5 dana od 1.895 kn BUDIMPEŠTA 03.08. 3 dana od 645 kn

Dio programa održan je i kod Musta eve rodne ku e

U SVETOJ MARIJI održani Dani Ivana Musta a - Kantora

Program u ast poznatom orguljašu, etnomuzikologu i skladatelju U nedjelju 29. lipnja u Svetoj Mariji održani su tradicionalni Dani Ivana Musta a - Kantora. Organizatori ove manifestacije jesu lanovi kulturno-umjetni kog društva koje s ponosom nosi njegovo ime. Program u ast orguljaša, etnomuzikologa, skladatelja i utemeljitelja svih kulturnih zbivanja u mjestu zapo eo je polaganjem vijenca na Musta evu rodnu ku u. Zatim su u dvorištu ku e lanovi crkvenog zbora otpjevali nekoliko me imurskih skladbi, a lanovi Pjeva ke skupine KUD-a “Ivan Musta - Kantor” jednu od Musta evih skladbi. U prigodnom kulturno-umjetni kom programu, koji je održan u Domu kulture, predstavili su se gosti iz Velike Trnovitice - KUD “Trnovitica”, gosti iz Ludbrega - KUD “Anka Ošpuh”, crkveni zbor “Sveta Cecili-

ja” te pjeva ka i folklorna skupina KUD-a “Ivan Musta - Kantor”. O djelu Ivana Musta a - Kantora govorila je Milica Karažinec, naglasivši kako se starije generacije još i danas sa sjetom sje aju ovjeka koji je postavio temelje kulturnih doga anja u Svetoj Mariji. On je svojim glazbenim talentom ovjekovje io sve radosti i tuge malog ovjeka, prenose i tako ime svoga mjesta. Prigodnim rije ima na samom po etku nazo nima se obratio predsjednik KUD-a doma ina Branko Tokar, koji je tom prilikom posebne pozdrave i zahvale uputio na elnici ur ici Slamek i Stjepanu Drabi u, dugogodišnjem dirigentu u mjesnom pjeva kom zboru. U predvorju Doma kulture prire ena je izložba “Ivan Musta - Kantor: premalo poznat i priznat” te izložba svetomarske ipke. (A.Fuš)

Želim p pr ne umj umje ve ljud Autor bojom i snažnim kolorima pokušava unijeti svjetlo i u trenutke straha pred smr u

UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

Piše: Roberta Radovi

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE... MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr

izbje i nezadovoljstva i frustracije neo ekivanim (razli i m) ponašanjem “druge strane”. Zanimljivost je da gledatelji i neposredno sudjeluju u predstavi igraju i u nekoliko kratkih scena. Bez obzira vjerujete li u postojanje stereo pa ili ne, ova predstava ne e vas ostavi ravnodušnima. Dobro ete se zabavi , možda i ponešto nau i , a sigurno e vas potaknu i na razgovor s partnerom nakon predstave. U slu aju lošeg vremena predstava e se održa u dvorani Centra za kulturu.

Nastup gostuju ih grupa

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

Pjeva ka skupina KUD-a “Ivan Musta - Kantor”

Provokativne instalacije akademskog slikara Vedrana Ivankovi a i postmoderna realnost u vidu slike naziva “Doru ak na asfaltu”, situacije prekapanja otpada u kontejnerima, koje sve eš e postaju hrvatska zbilja, portreti osoba koje se nalaze pred smr u izazvanom ratnim stradavanjem... dio su eksponata kojima se autor protekli tjedan predstavio u Kraljevom vrtu. Vedran Ivankovi rodom je iz Splita, ali ga je životni put doveo u Me imurje, gdje se zaposlio u Gospodarskoj školi akovec. U našem je kraju upoznao i životnu družicu, a živi i djeluje u Maloj Subotici. U

jednosatnom predstavljanju publici u Kraljevom vrtu, Ivankovi je prije svega izdvojio nekoliko momenata koji su utjecali na njegov rad: njegov otac, potom elementi ruskog realizma, impresionizam, fovizam, suprematizam i ilozo i kao što su Schopenhaurer, Nietzsche, Fromm i George Orwell. Publici se predstavio radovima koji su dio ciklusa “Strah u 19 slika”. Radovi su nastali na na in da je umjetnik sa starih ratnih videozapisa skidao i slikao portrete sudionika Domovinskog rata, pokušavaju i prikazati strah osoba koje se nalaze pred svojim pogubljenjem ili pred gubit-

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 11. srpnja, 22 sata AKOVEC, Centar za kulturu

PETAK, 18. srpnja, 20 sati PRELOG, Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga

Petkom u 22 - Epizoda u životu bera a željeza Igrani film “Epizoda u životu bera a željeza”, poznatoga bosanskohercegova kog redatelja Danisa Tanovi a, prikazuje romsku obitelj u njihovoj borbi sa siromaštvom te preživljavanjem iz dana u dan. lanove obitelji i-

ne Nazi (Nazi Muji ), Senada (Senada Alimanovi ) te njihove dvije k eri: Sandra i Šemsa. Nazi radi kao sakuplja željeza te rastavlja stare automobile kako bi ih prodao u staro željezo. Njihov svakodnevni životni ritam

promijeni se kada dijete koje Senada nosi naglo umre. Kako ona nema zdravstveno osiguranje, da bi se obavila prijeko potrebna operacija, Nazi mora pribaviti 980 maraka, što zna i da treba sakupiti što više starog željeza. Film prati Nazi a i Senadu te njihovu borbu s vremenom u intimnoj i spretnoj režiji oskarovca (Ni ija zemlja) Danisa Tanovi a. Film u trajanju od 75 minuta pogledajte na filmskoj tribini “Petkom u 22” u akove kom Centru za kulturu.

Mustakova izložba dio programa preloških Ljetnih ve eri Franjo Žeželj Mustak iz Preloga svojim e se sugra anima predstaviti izložbom slika koja e biti postavljena u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga. Sve ano otvorenje izložbe bit e u 20 sati. Ljuibtelji zabave, kulturnih i glazbenih programa u Prelogu

tako er e mo i uživati u nizu drigih programa pod nazivom “Ljetne ve eri grada Preloga”, a održavat e se na stadionu “Mladost” u Prelogu. Preloške ljetne ve eri zapo inju u srijedu 16. srpnja i potrajat e sve do subote 26. srpnja.

SKI SLIKAR VEDRAN IVANKOVI u Kraljevom vrtu

prikazati mjetni ku, etni ku, udsku dsku istinu kom voljene i bliske osobe. O tom ciklusu Ivankovi govori: - Smrt je stvarna i koliko god mi bježali od nje ona je tu kraj nas i ne možemo birati njen trenutak, kao što ga nisu izabrali ni akteri ovih radova. Smrt im je nametnuta, postala je destruktivna sila koja je onemogu ila stvaranje

životnog puta i normalan individualan razvoj. Ova serija slika je omaž ljudima koji nisu imali izbor i s njom pokušavam izazvati reakciju kod promatra a i isprovocirati ga da se bar na jednu sekundu poistovjeti s njima i osjeti taj strah s kojim su se oni morali suo iti te da im tako odamo po ast i zapitamo se kako su se oni

Stupovi hrvatskog društva U ambijentu Kraljeva vrta predstavljene su i instalacije nazvane “Stupovi hrvatskog društva”, kroz koje Ivankovi promišlja o aktualnoj problematici življenja u Hrvatskoj: - Sterotipi ipak nisu likovi koji su svakodnevno u novinama. Ovim ‘Stupovima hrvatskog društva’

iskazujem svoj stav i kritiku. Jer svi su oni ista govna, razlikuju se samo po boji. Zato i jesmo tu gdje jesmo. Svi šute, nitko se ne usu uje ništa re i. Ali injenica je da je car gol. Svojim radovima želim prikazati stvarnost oko nas onakvu kakva zaista jest.

“Dobro govno se zna sakrit’” - dio je poruka provokativnih instalacija

osje ali u tom trenutku. Želim da i nadalje žive u nama, barem su toliko zaslužili. Slikani su u živom koloritu (crvene, zelene, žute, naran aste boje), koji ima više simboli kih razina. Boja nije u unkciji naturalisti kog ve ekspresivnog smisla ekspresionizam, ona nema dekorativnu unkciju. Slika ne smije biti dekoracija, ve samo izraz. Želim prikazati ne umjetni ku, ve ljudsku istinu. U tim trenucima kod sudionika slika nikad više nije bilo tmine, užasa od smrti i bojom pokušavam unijeti bar malo svjetla u taj mra ni dio njihova života, a u kona nici i našega.

Sve eš a zbilja: doru ak na asfaltu U Kraljevom vrtu bilo je izloženo i nekoliko djela koja oslikavaju socijalnu problematiku našeg društva. Tema prekapanja kontejnera, “šopingiranje”, odnosno slike prekapanja po otpadu, prvenstveno su slike usmjerena kao kritika društva u cjelini, kaže Ivankovi : - Za mene kao umjetnika važni su kriti ki problemi u umjetnosti i društvu koje sad više ne unkcionira kao kriti ki sistem. Pokušavam upozoriti da imamo cini nu ideologiju umjetnosti i

umjetnike koji rade kao da su službenici. Ako pogledamo velike umjetni ke pokrete 20. stolje a, svi su imali kriti an pogled na društvo i mo . Sad toga više nema. Radovi su kritika

- Svijetom vlada teški grobni muk, nikad ovjek nije bio manji, nikad uznemireniji, nikad radost nije bila odsutnija, ni sloboda mrtvija slobodi ovjeka (umjetnika) u gra anskom društvu koja je licemjerno zamaskirana. ovjek je izgubio maštu, sve se svodi na materijalno, duh je ubijen, a što je najžalosnije duh promoviraju kojekakvi polupismeni, kvaziumjetnici sa svojim rivolnim, mar-

Posjetitelji u ve em broju po eli SRKati umjetnost!

Vedran Ivankovi svojim slikama propitkuje i socijalnu problematiku življenja u Hrvatskoj

ginalnim temama. Mi više ne živimo, proživljeni smo, više nemamo slobodu, ne znamo odlu ivati, ovjek je bez duše, priroda je bez ovjeka. Svijetom vlada teški grobni muk, nikad ovjek nije bio manji, nikad uznemireniji, nikad radost nije bila odsutnija, ni sloboda mrtvija. Vedran Ivankovi osvrnuo se i na probleme umjetnika kroz nerazmijevanje, elitizam, lobi, pomodnost, nesposobnost i alšizam i slaba likovna pismenost javnosti koja je posljedica premalog broja školskih sati likovne kulture u školama. Autor zaklju no poru uje: - Ne slijediti napredak, civilizaciju, ne slijediti stroj, ne slijediti modu, snobizam, nesigurne, opre ne i nerazumne teorije. Ne slijediti slaboumnost. I i suprotnim putem od onog kojim ide gomila, masa. Pobje i od lažne moderne mistike.

“SRK umjetnos ” i “Dozvolite da se predstavim” novi su programi koji su krenuli ovo ljeto s ciljem popularizacije prostora u kojem je Ladislav Kralj Me imurec živio i stvarao, ali i popularizacije umjetnos i umjetnika, otkrivanje umjetni kih talenata, po canje osobnoga krea vnog nadahnu a i izražavanja kroz sliku, rije ili kip (SRK). Idejno dobro zamišljena doga anja imaju sve preduvjete da kroz nekoliko godina, ustraje li se u njihovom organiziranju, postanu još jedan prepoznatljiv i zna ajan kulturni doga aj grada akovca. Moderator i voditelj programa je Zlatko Bacinger, koji za kraj mjeseca srpnja najavljuje i književnu ve er s Enesom Kiševi em. Prve reakcije publike na organizaciju ovih programa jesu povoljne, a zašto se odlu ila do i na predstavljanje akademskog slikara Vedrana Ivankovi a, kazala nam je Branka Vlahek - Ivek iz akovca: - Ponukalo me to što je to kolega iz škole u kojoj radim. Dosta dugo smo ekali da pokaže svoje radove i predstavi se ovdje u akovcu. Zanimljiva su ova druženja u Kraljevom vrtu. Nadam se da e s vremenom, kad ovaj program stekne tradiciju i prepoznatljivost, dolaziti i ve i broj posje telja. Od autora sam o ekivala da osim kri ke i svoga kriti kog promišljanja ponudi i neka prak na rješenja. Svi smo svjesni kri ke, ali dobro bi došla i konstruk vna rješenja.

Posjetiteljica programa u Kraljevom vrtu bila je i Branka Vlahek - Ivek

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 11. srpnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @ PODROOM

SUBOTA, 12. srpnja, 21 sat AKOVEC, Jezero Staroga grada Zrinskih

Jazz night uz Fusion five Dugo nismo slušali jazz i upravo zato pozivamo sve ljubitelje jazz svirke da nam se pridruže 11. srpnja jer dovodimo etablirani i dobro poznati jazz sastav modernog zvuka - Fusion five iz akovca. Na repertoaru se nalaze, uz vlastite, skladbe aranžirane u modernom jazz usion izri aju Weather Reporta, Georgea Bensona, Chick Coree, Al Di Meole, Milesa Davisa, Return to Forever i mno-

Legendarni, beskompromis

gih drugih, skladbe koje e vam zacijelo osigurati dobru glazbenu ve er. Sastav ima iza sebe niz zapaženih i iznimno posje enih nastupa, a posljednji je bio zajedno s R. Zja om, R. Divjakom i S. Zancchinijem. Bend ine izvrsni doma i glazbenici: Mario Jagec - sakso on, Branimir Novak - gitara, Maasej Kova evi - sinty, Boris Novak - bas gitara i Damir Kova i Skuba - bubnjevi.

Od 1987. godine naovamo Let 3 se uspio nametnuti ne samo kao zaštitni znak grada Rijeke, nego pridobiti i mnoštvo poklonika u više država regije. Krug štovatelja neprestano se širi, a glazbena javnost je odavno postala svjesna da Let 3 nisu samo bizarni i bu ni udaci, nego prvorazredna rock atrakcija i zaista unikatna

OPERA POD ZVIJEZDAMA na preloškom Trgu slobode

Nastupili su Varaždinski komorni orkestar, mezzosopranistice Blanka Tkal i i Sofija Cingula te tenor Filip Hozjak. Na otvorenoj pozornici izvo ena su djela Mozarta, Rossinija, Tijardovi a, Bizeta, Straussa i drugih skladatelja. Moderator je bio Željko Soka . Posjetitelji su ispunili stolice i tribine na Trgu slobode, uživaju i u nesvakidašnjoj glazbenoj poslastici. (prelog.hr)

Poznati to ni datumi svih koncerata

Klapa Intrade i nedjelja, 3. kolovoza - Massimo. U periodu održavanja ove mani estacije organiza-

Tinejdžersk donijeli pra PIŠE: Roberta Radovi

PORCIJUNKULOVO 2014.

“Porcijunkulovo“ je tradicionalna kulturno-turisti ka mani estacija koja ove godine obilježava jubilarnu 50. godinu održavanja, a iji organizator je Turisti ka zajednica grada akovca. U pet dana održavanja mani estacija objedinjuje najbolje od svega onog što Me imurje nudi, a danas su organizatori otkrili i datume koncerata popularnih glazbenih izvo a a. Tako su svoje nastupe potvrdili: srijeda, 30. srpnja Severina, etvrtak, 31. srpnja - Zvonko Bogdan, petak, 1. kolovoza - Plavi orkestar, subota, 2. kolovoza - Tomislav Brali &

tori o ekuju više od 150.000 posjetitelja u akovcu. Me u atraktivnijima doga ajima Porcijunkulova zasigurno su

umjetni ka pojava. Nakon po etne ascinacije onime u emu je Let 3 doista neponovljiv, postajale su vidljivije i ostale kvalitete sastava - izuzetni tekstovi, uvijek per ektan izvo a ki nivo (u prvom redu rontmana i pjeva a Zorana Prodanovi a Prlje i suborca mu Damira Martinovi a Mrleta), dramaturška i stilska dora e-

LJETO U GRADU ZRINSKIH zahvaljuju i S.A.R.S

Operna glazbena poslastica ispunila gledalište Godinu dana nakon prve izvedbe glazbenog spektakla “Opera pod zvijezdama”, uprili enog povodom proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Prelogu je na Trgu slobode 4. srpnja 2014. uprili ena i druga izvedba Opere pod zvijezdama, na kojoj su pro esionalci iz svijeta opere izveli djela nekih od najzna ajnijih opernih skladatelja povijesti glazbe.

11. srpnja 2014.

postavi i radionice starih zanata, koji predstavljaju obi aje me imurskog kraja, gdje se izme u ostalog predstavljaju brojni obrtnici te poduzetnici, oko dvjesto izlaga a: licitari, kerami ari, lon ari, košaraši, ipkari, ispira i zlata, drvorezbari, postolari, kipari i drugi. Uz sve nabrojeno održavaju se i nezaobilazni programi kao što su kuhanje velike me imurske juhe, me unarodni oldtimer susret, prezentacija streli arstva te prezentacija me imurskih vina, AK strongman by Porcijunkulovo, radionice starih zanata, smjena straže Zrinske garde.

Vrhunac i vru e finale prošlotjedne zabave dogodili su se uz nastup beogradskog benda S.A.R.S. pred više od 2.000 kako onih najmla ih tinejdžera od 12 do 18 godina, tako i nas nešto starijih. Da se kona no “nešto” doga a kad je glazba u našem gradu, vidjelo se po tome što je muving krenuo od kasnih poslijepodnevnih sati, kad su tinejdžeri “okupirali” grad. Ako je suditi po njihovom glazbenom izboru ove nedjelje, i nije sve tako crno kad je glazbeni ukus kod najmla ih u pitanju. Bujica pozitivne atmos ere, pjesme i plesa ispunila je prostor podno zidina Staroga grada u akovcu prigodom njihove svirke. Gotovo da bi i pripadnici obitelji Zrinski zaplesali u reggae ritmu da su živu i! Sarsovci kao da su “zatalasali” jezero Staroga grada i bio je to do tada najposje eniji program ovogodišnjega akove kog Ljeta. I rontmen S.A.R.S.-a Žarko Kova evi bio je po završetku koncerta vidno oduševljen i ponesen tom izuzetno pozitivnom atmos erom u akovcu i srda nim prijamom publike. Jer mlada je teen generacija

pokazala izvrsno poznavanje hitova ovog benda, koji prati etiketa najve e atrakcije naše regije. Klinka, Rakija, Bu av lebac... dio su hitova koje su sarsovci s mnogo dinamike i pozitivnih vibracija odsvirali i otpjevali zajedno s mladom akove kom publikom “svi u jedan glas”. Nakon dvosatne svirke i dvostrukog izlaska benda na pozornicu po traženje publike, kazao nam je svoje prve dojmove svirke u gradu Zrinskih: - Fantasti an prijam publike. Odli na atomos era. Mnogo posjetitelja je došlo. Nisam o ekivao ovoliko ljudi. Bilo je odli no, super je ambijent, koncert za deset. Hvala vam, akovec, puno!

Iluzionist Luka Vidovi oduševio publiku Drugi tjedan mani estacije Ljeta u Gradu Zrinskih ina e je zapo eo cabaretom “Što je muškarac bez trikova” u izvedbi teatra “Prestige”. Poznati iluzionist Luka Vidovi akove koj publici predstavio se u ponešto druga ijem izdanju. Uz redateljsku palicu Marija Kova a, osmišljen je originalni kazališni doga aj koji je u atrij SoHo bara u akovcu privukao brojnu publiku. Jednosatna simpati na kombinacija stand-up

Iluzionistu Luki Vidovi u dobrodošla je i pomo iz publike

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, SUBOTA, 11. i 12. srpnja AKOVEC, ljetna terasa Zrinski&Arcus

sni, lud do bola... Let 3! nost koncerata i javnih istupa op enito, glazbena speci i nost razvijena do izuzetne ra iniranosti koja je uvijek pra ena speci i nim humorom i osje ajem za bizarno. Let 3 nikada nije parodirao, komentirao ili negirao, bilo svoj glazbeni, bilo socijalni ili politi ki okoliš, kao što mu nije ni po-

Unplugged svirka i predstavljanje mladih autora

vla ivao. Nakon mnogobrojnih albuma, Porina, Crnih ma aka i inih nagrada, Let 3 i nadalje na koncertima žestoko praši vo eni neukrotivom energijom i prava je atrakcija za sve okorjele rokere, stare i mlade. Podržimo njihovu koncertkoncepciju i poklonimo im se u jezeru Staroga grada Zrinskih!

Nakon što su na zajedni koj terasi akove kih ugostiteljskih objekata “Zrinski” i “Arcus” u sklopu programa Ljeta u Gradu Zrinskih gostovala imena Mel&Juc, Sara Renara, Ivana Picek i Hipiji i PINK STUDIO, posjetitelje o ekuju nova kantautorska imena. Glazbena umije a predstavit e mladi

pjeva i i kantautori: u petak 11. srpnja s po etkom u 22.30 sati Borna Benko (unplugged - blues, rock), a dan kasnije, u subotu 12. srpnja, tako er s po etkom u isto vrijeme Marko Domjan (unplugged - rock’n’roll, grunge, blues), pjeva i kantautor poznatiji kao frontmen varaždinskog benda “Louder”.

S.-u i njegovoj publici razbudilo akovec

ki krikovi oduševljenja kona no avu koncertnu atmosferu Teen generacija pokazala je izvrsno poznavanje hitova ovog benda, koji prati etiketa najve e atrakcije naše regije. Klinka, Rakija, Bu av lebac... dio su hitova koje su sarsovci s mnogo dinamike i pozitivnih vibracija odsvirali i otpjevali zajedno s mladom akove kom publikom “svi u jedan glas” U akovcu vru i reggae ritmovi S.A.R.S.-a u Jezeru podno zidina Staroga grada

Pomla eni sastav Putokazica plijenio je pozornost, osim vokalnim izvedbama, i koreografijom

Hot Club Zagreb osvojio je publiku svojim jazz majstorijama

Koncert beogradskog benda S.A.R.S. bio je jedan od najposje enijih programa

Po završetku koncerta nije izostalo ni fotografiranje s fanovima benda

komedije, iluzionizma i politi ke satire u interakciji s posjetiteljima bila je vedra uvertira u doga aje koji su uslijedili. Jazz instumentalisti Mate Matiši - gitara, Marjan Krajna - harmonika i Jurica Štelma - kontrabas pod kapom sastava “Hot Club Zagreb” svojim su zvucima obojali jezgru Staroga grada u akovcu, a ženski vokali pomla ene rije ke grupe “Putokazi” u gotovo dvosatnom druženju izveli su teme

s novog alubma “Porculan”, ujedno proslavljuju i i svoj 30. ro endan. akove ka publika uživala je i u jedinstvenoj kostimogra iji i koreogra iji tema s prethodnih albuma: Mjesec, Androida, Zemlja i Nova Zemlja. After party programi su nakon Putokazica održani na ljetnoj terasi Arcus&Zrinski, gdje je gostovala kantautorica Ivana Picek i Hipiji, dok su Podroomom zavladale Pun ke i Feuacid.

To ka na i: u subotu Let 3! Finale i to ku na i prvog dijela akove kog Ljeta dat e kazališna predstava “Mušlarci su s Marsa, žene su s Venere” u izvedbi Teatromana. Predstava e se održati u

Atriju Staroga grada Zrinskih s po etkom u 21 sat. Vrunac dolije e u subotu uz rije ku grupu Let 3. O njima ne treba ništa govoriti. Treba do i na Jezero, pjevati i plesati!

Cool band u Atriju SoHo bara te Ivana Picek i Hipiji na zajedni koj terasi Arcusa i cafe-bara “Zrinski”

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 982

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 981 Me imurskih novina je Silvija Špicar iz Nedeliš a (Sasha Grey: “Klub Juliette”). Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Tomislav Perko: “1000 dana prolje a” Tomislav Perko, putopisac iz Zagreba, nedavno se vratio s putovanja oko svijeta, koje je nazvao - 1000 dana ljeta. Obišao je pet kontinenata, i to s budžetom od svega par eura na dan. Stopirao je, spavao u domovima nepoznatih ljudi, svirao gitaru na ulici, radio neobi ne poslove, volontirao, pa ak i preplovio Indijski ocean u 13-metarskoj jedrilici. Družio se s policijom na granici Irana i Pakistana, meditirao u budisti kom samostanu na Tajlandu, završio u hipi selu u Australiji, posjetio naj-

ljepši otok na svijetu, živio s Maasai ratnicima u Africi, pronalazio smisao života u

društvu šamana u džunglama Amazone. Naposljetku, u jednom ribarskom selu u Ekvadoru bacio se na pisanje knjige o svom putovanju. Oko stote stranice uvidio je da toliko toga ima za re i i o životu koji je svemu tome prethodio: kako je siguran posao zamijenio nesigurnoš u ceste, kako su izgledali njegovi prvi putni koraci, kako su reagirali prijatelji i obitelj, kako je došao do ideje da krene na put oko svijeta te kako je sve to realizirao. Odgovore na ta pitanja dao je u svom književnom prvijencu “1000 dana prolje a”.

BELETRISTIKA Tomislav Perko: 1000 dana prolje a George R. R. Martin: Igra prijestolja Daniel Polansky: Poljubac Oštrice

PUBLICISTIKA Dr. Michael Mosley, Mimi Specir: Fast diet Martina Križani : Slatko lice pobune Paul Krugman: Odmah okon ajmo ovu krizu!

NAGRADNA KNJIGA

Kresley Cole: “Nezaustavljivo zlo” Autorica bestselera New York Timesa donosi nam mra nu pri u o izmu enom i povu enom vampiru i prelijepoj ubojici koja ga lovi u no i... Sebastian Wroth prije mnogo stolje a pretvoren je u vampira protiv svoje volje. Dugo optere en mržnjom i samo om, pronalazi malo razloga za život. A kad valkirska ubojica Kaderin Hladnog Srca izgubi dvije voljene sestre u jednom davnom vampirskom napadu, dobrohotna sila joj umrtvi tugu. No osim toga poništi joj i sve ostale osje aje. Pa ipak, svi e joj se osje aji vratiti kad susretne Sebastiana. Više ne e mo i ni ubijati. Kad se na u na suprotnim stranama u legendarnom natjecanju, u kojem je kona na nagrada toliko velika da

Hrvoje Šalkovi : “Valcer protiv Eintrachta” Napeta utrka s vremenom u lovu na psihopatskog ubojicu, koji po inje u Zagrebu, a završava u egzoti nom Phuketu. Inspektor Grof, kojemu je u trenutku kad zapo inje Šalkovi ev krimi ostalo svega dva tjedna do mirovine, te mladi i nadobudni inspektor Žica obojica su, svaki na svoj

može izmijeniti prošlost, Kaderin e u initi sve da pobijedi, a Sebastian, koji želi osvojiti samo nju, iskoristit e njene probu ene osje aje kako bi je zaveo. K ader in ek a tešk a odluka: morat e birati izme u strasti prema Sebastianu i životanjenih sestara… Kako e joj to uspjeti?

KNJIGA PREPORUKA

Dorotea Benton: “Posljednja prva supruga” Leslie i Wes naizgled su solidan bra ni par. Djeca su im odrasla, novca imaju dovoljno..., ini se da žive ugodno kao i svi, njima sli ni, bra ni parovi. No kad Leslie shvati da je ostala jedina prva supruga u njihovom društvu s kojim su provodili vrijeme i putovali te da su drugi muškarci svoje prve supruge zamijenili mla ima i atraktivnijima, ona e se zapitati zašto su to u inili i sprema li se na sli an potez i njezin suprug. U tom preispitivanju Leslie e shvatiti da je njezina uloga brižne supruge i majke jako podcijenjena i umjesto Wesa ona e odlu iti da ne želi više biti posljednja prva

KNJIŽARA “LJEVAK”

supruga u društvu. Spakirat e stvari i otputovati u posjet bratu, gdje e pokušati shvatiti odakle zapravo dolazi i kamo, na kraju, želi krenuti. A onda e zazvoniti telefon, a s druge strane bit e Wes…, pitanje je: ostati ili se vratiti?

na in, optere eni osje ajem krivnje: inspektor Grof je nesretnim slu ajem ubio svoga policijskog partnera, ujedno najboljeg prijatelja i muža svoje sestre, a inspektora Žicu su grijesi iz mladosti doveli do rastave braka i nemogu nosti da redovito vi a svoju malenu k er. Slu aj psihopatskog uboji-

ce na ijem rješavanju zajedno rade zbližit e ih i biti izme u ostalog katalizator za suo avanje s vlastitim demonima. Šalkovi ev rukopis obilježen je izuzetnom dinamikom pri e, uvjerljivim dijalogom i prepoznatljivom zaokupljenoš u i senzibiliziranoš u za probleme tranzicijskog društva.

ALBUM TJEDNA

Pixies - “Indie Cindy” Izme u novog albuma Pixiesa “Indie Cindy” i njegovog prethodnika “Trompe le Monde” prošlo je ak 23 godine. Premda su se ponovno okupili još 2004., trebalo im je deset godina za novi materijal. Deset godina dvostruko je dulje od prve faze benda u kojoj su objavili sve svoje ostale (kultne) albume. Skoro etvrt stolje a izme u dva albuma je ogroman razmak i samo dodatno pove ava teret usporedbe s prošloš u, no Pixiesi su odradili solidan posao. Materijal s “Indie Cindy” prvo su pustili u obliku nekoliko manjih EP-a, pa tek onda skupa u dugosviraju em obliku, što je dobra taktika da se zadrži pozornost današnje publike koja pati od short attention spana, te se dozvoli konzumiranje novog materijala u manjim koli inama. Na po etku snimanja albuma u Walesu, Kim Deal je iznenada objavila da napušta bend, što je bio šok za ostale lanove. Odlu ili su snimiti album s gostuju im basistom i ne tražiti zamjenu za Kim. Dakle, na novom albumu nema dva bitna elementa koja su inila prepoznatljivi zvuk Pixiesa: nema Kiminog basa ni glasa. David Lovering i Joey Santiago stoga su preuzeli više vokalnih zada a. Producent albuma je Gil Norton, s kojim su Pixiesi snimili sve

svoje albume, osim prvijenca. On je uvelike utjecao na kvazi-britpop zvuk “Indie Cindy”. Oslonac zvuka su energi ne akusti ne ritam gitare, visoko, ugodno pjevanje Black Francisa, te melodije koje s lako om ulaze u uho. Tu je i zaštitni znak Pixiesa, kombiniranje mekih-oštrih, glasnih-tihih dionica, no nije se pretjeralo s tim efektom. Uvodni troskok je više nego uvjerljiv. “What Goes Boom” je vrsti, žustri rock, s masivnom ritam sekcijom, distorziranim gitarama i ljepljivim vokalom.

“Greens and Blues” je “najbritpopskija” na albumu, s pravocrtnim gibanjem i beatlesovskim melodijama. Trio zaklju uje naslovna stvar koja po inje lagano s dionicom na gitari koja kao da je ispala iz psihodelije šezdesetih. Slijedi nagla promjena brzine i Francisov izljev bujice rije i u stilu bitni kih recitacija, da bi refren opet bio slatkast. Pjesma vrlo vjerojatno govori o današnjoj indie sceni i ulozi Pixiesa na njoj. “Magdalena 318” je jednostavna, ali zavodljiva u svom vu-

nenom magli astom tripu, sa, za promjenu, svima jasnim stihovima. “Silver Snail” je ista psihodelija, a “Andro Queen” space rock balada u ritmu marša koja pjeva o djevojci s Andromede. U “Blue Eyed Hexe” sa slojevima distorziranih riffova i ravnomjernim ritmom Pixiesi nastoje oponašati plesni seksi rock The Rolling Stonesa. Za in na kraju je Francisovo vrištanje. “Indie Cindy” najbolje sjeda ako se zanemari utjecaj Pixiesa na alternativni, odnosno indie rock, kako se danas zove (premda dobrim dijelom nije više ni alternativan, ni indie), te prestane pod mikroskopom uspore ivati nove pjesme s kultnom prvom fazom benda. Ako ga se umjesto toga sluša sa svježim ušima, otkriva se da je rije o izvanredno pitkom, a još uvijek dovoljno pomaknutom i ekscentri nom albumu. (Marko Vukuši , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama What Goes Boom Greens and Blues Indie Cindy Bagboy Magdalena 318 Silver Snail Blue Eyed Hexe Ring the Bell Another Toe in the Ocean Andro Queen Snakes Jaime Bravo

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... POŠTAR PAT

IZBAVI NAS OD ZLA

animirani film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Režija: Mike Disa Uloge/glasovi: Igor Mešin, Pero Juri i , Ivan Glowatzky, Dražen u ek

horor triler Režija: Scott Derrickson Uloge: Eric Bana, Olivia Munn, Edgar Ramirez

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 11.7.

19.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor triler

22.00 Tribina “Petkom u 22” EPIZODA U ŽIVOTU BERA A ŽELJEZA drama

subota, 12.7.

19.00 POŠTAR PAT animirani film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor triler

nedjelja, 13.7.

19.00 POŠTAR PAT animirani film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

Omiljeni junak popularne dje je crtane serije napokon je dobio svoj lm! Najpozna ji poštar na svijetu odlu io je posta zvijezda. Nakon što se Pat prijavi na glazbeni talent show i zapjeva pred publikom, slava e mu udari u glavu. Nekada skro-

man i simpa an poštar, po et e se potpuno druga ije ponaša iako se, ustvari, prijavio na natjecanje samo kako bi osvojio glavnu nagradu - putovanje u Italiju. Trajanje: 88 minuta. Preporu uje se svim uzras ma.

Australski glumac hrvatskih korijena Eric Bana jedna je od najve ih holivudskih zvijezda posljednjeg desetlje a. Otkad se 2001. godine pojavio u prvoj zna ajnijoj lmskoj ulozi u akcijskom spektaklu “Pad crnog jastreba”, Eric je u sljede ih desetak godina nanizao megauspješne projekte.

Raznovrsnos žanrova od sljede eg tjedna pridodat e i istokrvni zastrašuju i horor – Izbavi nad od zla. U tom nadnaravnom trileru policajac iz New Yorka Ralph Sarchie (Bana), bore i se s osobnim problemima, zapo inje istraživa seriju degutantnih i neobjašnjivih zlo ina.

21.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor triler

ponedjeljak, 14.7.

19.00 POŠTAR PAT animirani film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 IZBAVI NAS OD ZLA

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

horor triler

NE PROPUSTITE U SRPNJU

utorak, 15.7.

19.00 POŠTAR PAT animirani film f l SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

Petak, 11. srpnja

21.00 IZBAVI NAS OD ZLA

20.00 SoHo bar akovec, Friday night live Godišnjica SoHo bara Daddy Cool Band Stand up Vlatko Štampar

horor triler

srijeda, 16.7. Nema filmskog programa.

21.00 Atrij Staroga grada Zrinskih akovec Ljeto u gradu Zrinskih Teatroman - kazališna predstava “Muškarci su s Marsa, žene su s Venere” 22.00 Centar za mlade akovec, Prostor Dojdem, žerem, derem: Somon ( K) Sedativ ( K) Thorns of Heresy ( K) 22.30 cafe-bar “Zrinski” akovec, Borna Benko Rock/Blues Night 22.30 Fox bar akovec Mokre gljive + Lizards exist 22.30 Podroom akovec, Fusion five

Subota, 12. srpnja 21.00 Jezero Staroga grada Zrinskih akovec Ljeto u gradu Zrinskih koncert - LET 3

etvrtak, 17.7.

18.45 PLANET MAJMUNA REVOLUCIJA 2D SF avantura

21.00 PJESMA KOJA LJUBAV ZNA I glazbena komedija

U Koprivnici “Ljeto u Ludensu” U atriju Doma mladih i u atriju Muzeja svakue subotu u srpnju u 21 sat održavat e se ve tradicionalno “Ljeto u Ludensu”. Ovogodišnji repertoar ine HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Teatar Rugantino, u. k. Vuk Karadži iz Beograda i Zijah A. Sokolovi sa svojim autorskim projektom. Ludens teatar na ovogodišnje kazališno ljeto

dovodi etiri raznolike komedije. Nakon što je 5. srpnja gostovao HNK Rijeka s predstavom “Kurva”, u Koprivnicu ovu subotu 12. srpnja stiže Teatar Rugatino iz Zagreba s izvedbom predstave “Prva žena, druga žena”. U subotu 19. srpnja dolazi predstava “A gde su kokoške”, u izvedbi Ustanove kulture “Vuk Karadži ” iz

Beograda. Posljednja subota, 26. srpnja, rezervirana je za predstavu “Kobajagi donijela me roda”, odnosno autorski projekt Zijaha A. Sokolovi a. Sve predstave e se održati u 21 sat u atriju Doma mladih, osim predstave “A gde su kokoške?” 19. srpnja, koja e se održati u atriju Muzeja. Paket cijena za sve etiri predstave je 130 kuna, a pojedina na cijena je 40 kuna. Ulaznice kupite u uredu Ludens teatra, u Šarenom du anu, u hotelu Podravina, Kkc Pixel, na www.ulaznice.hr ili rezervirajte na 097/7583367.

22.30 Arcus&Zrinski Marko Domjan, unplugged 22.30 Stari hrast Mario Kova “Štala” official “Ljeto 2014.” closing after party

Ljeto u Varaždinu

20.00 Open air pozornica iza Društvenog doma ukovec, UM fest - Kawasaki 3p (Zagreb, punk/ska/reggae) - Mašinko (Zagreb, punk) -WeCreate (Zagreb, metal) - Alchemy Queen ( akovec/Zagreb, rock/metal) - Media Stres ( akovec, rock)

Varaždin je poseban po svojim parkovima i šetalištima koji su skladno uklopljeni u arhitekturne slojeve povijesti. Zahvaljuju i tim zelenim kontinentima utkanima u gradsku geografiju, ljeto u Varaždinu svježe je i prozra no. No, ljeto u Varaždinu

nije samo šum ontana izme u svježine urbanog zelenila i arhitekture koja strelovito preska e stolje a. Naime, u taj se me uprostor svake godine ušulja i Ljeto u Varaždinu te ga ispuni imaginacijom umjetni kog stvaralaštva. Tijekom Ljeta u Varaždinu

može se uživati u glazbi, plesu i teatru, a Ljeto u Varaždinu uvijek osvježava bogatstvom i kvalitetom sadržaja. Iz programa ovaj vikend izdvajamo koncert akove kog Ex Zodiac banda na Kazališnom trgu - Fontana u petak 11. srpnja s po etkom u 21 sat. Dan kasnije slijedi jazz poslastica - Borna Sercar’s Jazziana Croatica na istom prostoru tako er s po etkom u 21 sat.

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 12.7.

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2 animirani, akcija, avanturama

20.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor

nedjelja, 13.7.

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2 animirani, akcija, avanturama

20.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle POMAGANJE POTREBITIMA KAO STIL ŽIVOTA

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Marljivost i upornost donijet e vam u poslovnoj karijeri odli ne rezultate. Položaj zvijezda pokre e vas na dobru organizaciju i mudre odluke za bolju budu nost. Do kraja srpnja pokrenut ete novi poslovni projekt na temelje neuobi ajene poslovne ideje. Ukoliko imate tajnu ljubav, oprez. Što prije biste trebali u potpunos odbaci sje anja na staru ljubav, ako želite zapo e nešto novo i kvalitetno. Bit ete vitalni i dobrog raspoloženja. BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ako vam nešto ne ide od ruke, napravite manju stanku. Imat ete više uspjeha. Ne biste trebali ima materijalnih problema. Novac vam s že, ali ne u mjeri u kojoj ste o ekivali. Mogu je manji kvar nekog ku anskog aparata. Ukoliko ste na poslovnom putovanju ili preko nekog oblika elektroni kih komunikacija upoznali novu osobu, do i e do ljubavi. Dane vikenda provedite u ure enju doma. Ljetni dani idealni su i za raznolike sportske ak vnos . LAV (23.7. - 23.8.) Nalazite se u sjajnoj psiho zi koj formi. Djelujete samouvjereno i svoje ete poslovne suradnike mo vira za uspješno ostvarenje novih projekata. Najbolje ete se osje a u društvu koje dijeli sli ne poslovne interese. Ukoliko ste slobodni, postoji osoba koja e vas potaknuti na dobro raspoloženje. U emo vnom zanosu spremni ste se okušati u novim izazovnim situacijama. Vrijeme iskoris te za druženje s prijateljima i obitelji. VAGA (24.9. - 23.10.) Nalazite se pred zna ajnim poslovnim projektima. Ukoliko ste se spremali za njih, bit e vam lakše završi ih na vrijeme. Ujedno ste i zabrinu zbog dvoli nos suradnika i konkurencije. Imate osje aj kao da vam netko radi “iza le a”. Vaša intuicija je uvijek u pravu. Ukoliko ima problema u komunikaciji s partnerom, strpljivo rješavajte nesuglasice i izbjegavajte sva e. Samci e ima priliku upozna srodnu dušu. Dobrog ste zdravlja. STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Traju traju nesporazumi s poslovnom okolinom, pa ete se teže koncentrira na poslovne obveze. Prema drugima pokušajte bi pristojni i pomirljivi. Nemojte se dovesti u situaciju sva e zbog kritiziranja drugih, što bi vam moglo donije dodatne nevolje u odnosu s okolinom. Odgodite sve velike odluke i krenite na zasluženi odmor. U slobodno vrijeme zaokupite se nekom fizi kom aktivnoš u, kao što je vožnja biciklom ili tr anje. VODENJAK (21.1. - 19.2.) Na poslovnom planu ne e vam mnogo toga polaziti za rukom. Gomilat e se zahtjevi zbog kojih bi mogli nepotrebno izgubi živce. Posebno e vas iznervira nemarne osobe koje su navikle da drugi rješavaju njihove probleme. Do kraja mjeseca srpnja spremnije ete prihva a sve životne izazove te pokazati pove ano zanimanje prema nepoznatom. U ljubavi sve je mogu e. Spremni ste za velike romanse i stras . Obra te pozornost na prehranu.

BIK (21.4. - 20.5.) Dobro razmislite kakve odluke donosite, lako bi mogli do i u sasvim suprotnu situaciju od željene. Uspjeh koji je na vidiku rezultat je vaše strpljivos i marljivos . U poslovnim kontak ma budite odmjereni i odgovorni. U ljubavnim odnosima o ekuje vas fantas no razdoblje, bez obzira jeste li u braku ili slobodni. U vrs t ete odnose s partnerom. Ljubav se može dogodi i na putovanju i danima godišnjeg odmora. Više se posve te zdravlju. RAK (22.6. - 22.7.) Previše subjek vno ete tuma i poslovne okolnos . Pojedine probleme ete bez razloga preuveli ati. Izvucite se iz svega mudro i nemojte troši vrijeme i energiju na nepotrebne stvari. U kolovozu vas ekaju veliki projek , stoga se ovih dana dobro odmorite. Ako ste sami, u ljubavi vas eka novo poznanstvo koje obe ava uzbudljive emo vne kontakte i zadovoljstvo. Dane vikenda provedite u zajedni kom druženju s prijateljima. Vitalni ste. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

“Fijolina” organizirala koncert za pomo udomiteljskoj obitelji Humanitarna udruga “Fijolina” povodom Dana Lipe u Gornjem Mihaljevcu organizirala je humanitarni koncert koji se održao u nedjelju 6. srpnja. S mnoštvom posjetitelja, sve od zadnjega ispunjenog mjesta u Domu kulture, koncert se pokazao itekako uspješnim. Na koncertu je prikupljeno 4.953 kune i 5 eura, koji e biti upu eni udomiteljskoj obitelji. Veselu atmosferu svojim nastupom upotpunili su Cheerleaders “Livi”, Dje ji vrti “Zipka”, Barbara Zadravec, Dominik Bogdan, Antonija Jurinec, August Dvanajš ak, Grenzland Power, Valentina Geci, Nenad Kumri arli, Juraj Galina, Muzikaši Lipa, Vladimir Košir - Tonka, Evelin Novak i TS “Cure iz centra”. Ulaz na koncert bio je do-

I najmla i su se odazvali humanitarnom koncertu

brovoljni prilog posjetitelja, a cijeli ugo aj svojim vodstvom programa ispunio je Miljenko Ov ar. Posebnu zahvalu Humanitarna udruga “Fijolina” iskazuje županu Matiji Posavcu

koji je prisustvovao koncertu i obe ao da e Me imurska županija prikupljenom iznosu na ovom koncertu dodati još toliko. Humanitarna udruga tako er zahvaljuje i ostalim donatorima.

- Tako er, najljepša hvala i Odltimer klubu ‘Me imurje’, koji je donirao 600 kn, kao i svim posjetiteljima koji su pokazali dobro srce i pomogli u uspješnosti ovog koncerta. Suorganizatori ovog koncerta jesu HDS ZAMP i Op ina Gornji Mihaljevec. Velika hvala i svim medijima koji podržavaju rad naše udruge i koji nas prate – Radio 1, List Me imurje, Me imurske novine, portal emedjimurje.hr, Srce tv. Veliko hvala i našem tehni kom organizatoru Vladimiru Koširu - Tonki koji je zlatno srce ove udruge. Iza nas je veliki i uspješni koncert, a uz vas, dragi mediji i posjetitelji, kre emo dalje u nove akcije za djecu kojima to zaista treba!

Prvih par dana ovog tjedna donijet e ugodnije ljubavne doga aje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit e nešto lošije, prilike za poznanstva po et e se prorje iva , a oni u vezama malo e se distancira jedno od drugog. U karijeri e uslijedi odre ene protekcije pa ete zato sebe zamišlja u ulozi onoga koji vodi cijelu stvar. To e bi djelomi no to no, no nemojte si umisli . Treba odradi još neke detalje. inite to po pravilima struke. Savjet: iza ite van s prijateljima i malo se opus te. ŠKORPION (24.10. -22.11.) Po etak tjedna daje nagovještaj pove anja prihoda, što e vas dodatno mo vira za kvalitetnije provo enje poslovnih projekata. Znat ete odabra kvalitetne poslovne suradnike te e vas mski rad s takvom ekipom istinski veseliti. Povoljno e se razvijati društveni kontak i komunikacija s okolinom. U slobodno vrijeme posve te se svojim hobi ak vnos ma. U ljubavi nemojte zanemariva partnera. Uzimajte dovoljno teku ine. JARAC (22.12. -20.1.) Poslovne projekte detaljno planirajte i usmjerite krea vnu energiju prema korisnim ciljevima. U odnosu s voljenom osobom nema potrebe uporno ponavlja razgovor ili situacije koje ne donose željeni efekt. Vaš partner nije savršen, ali nije ni raspoložen za prekomjernu dozu kri ke. Samcima je potrebno ne ije prisustvo, ali i odre eni stupanj emo vne slobode. Nakon susreta s jednom osobom iz prošlos , bit e vam jasno u emu ste do sada griješili u svojim ljubavnim vizijama. Zdravi ste. RIBE (20.2. -20.3.) Osje t ete lagani umor ili nedostatak volje da riješite neke poslovne zaostatke. Nedostajat e vam i neke informacije kako biste zapo ete projekte završili. Uz dobru organizaciju sve ete ipak uspješno riješi . O ekuju vas pozitivne promjene, iznenadni dobitak ili dobri uvje za novu poslovnu suradnju. U ne ijem društvu djelovat ete zadovoljno. Neke e vas osobe inspirirati za novu ljubavnu romansu. Nemojte zanemariti tjelovježbu i sportske ak vnos .

Vladimir Košir - Tonka uvijek je spreman sudjelovati na humanitarnim akcijama

Iz Koprivnice su stigle lanice tamburaškog sastava “Cure iz centra”

PEDIJATAR SAVJETUJE

Diabetes Mellitus ili še erna bolest kod djece Še erna bolest je ve odavno poznata ljudima. Tek po etkom 20.stolje a po ela se uspješno lije iti primjenom inzulina. Stari lije nici nazvali su ovu bolest diabetes mellitus jer su uo ili da ovi bolesnici mokre mnogo slatkaste mokra e. Diabetes na gr kom zna i protjecanje, a mellitus na latinskom meden, sladak kao med. Bolest se uglavnom javlja kod odraslih i kod njih se javlja u blažem obliku te rijetko zahtijeva trajnu primjenu inzulina. Kod djece je inzulinska terapija neophodna i za kontrolu bolesti i preživljavanje. U Hrvatskoj je registrirano oko 800 djece koja se lije e zbog še erne bolesti. Cilj lije enja dijabetesa u

djece je da bolesnici uz odgovaraju u brigu provode život poput svojih vršnjaka. Da bi se to postiglo i roditelji i djeca moraju biti dobro educirani o prirodi bolesti te mogu nostima njenog lije enja i kontrole. Pri tome je od velike važnosti me usobno povjerenje me u lanovima tima koji usko sura uju a to su bolesnik, roditelji, lije nik,

medicinske sestre, dijeteti ar i psiholog. Še erna bolest je metaboli ka bolest u kojoj je poreme ena izmjena tvari u organizmu. Jedan od najvažnijih je pretvorba hrane u energiju i toplinu. Iz hrane se osloba a energija i koristi za miši ni rad, stvaranje topline i obnovu bezbroj stanica od kojih je izgra en organizam. U procesu probave ugljikohidrati se razgra uju na jednostavni še er glukozu. Da bi glukoza ušla u stanice potreban je hormon inzulin kojeg proizvodi i u krv izlu uje guštera a. Kada se javi nesposobnost guštera e za stvaranje inzulina javlja se še erna bolest tip 1 ili ovisna o inzulinu. Še erna bolest tip 2 ili neovisna o inzulinu javlja se kada stanice mogu samo djelomi no

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

iskoristiti inzulin koji se uredno stvara u dovoljnim koli inama.

Klini ki znaci še erne bolesti su: 1. U estalo mokrenje velikih koli ina mokra e 2. Pove ana že 3. Pove ani apetit 4. Gubitak na težini 5. Slabost U slu aju postojanja ovih smetnji potrebno je misliti na še ernu bolest. U zdravih osoba normalna je koncentracija glukoze u krvi oko 5 mmol/L.

14. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Kostim, frizura i šminka isti vam tren kažu, ili vam bar daju šire poimanje toga, tko je neki lik.” Colleen Atwood

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Ovisnost o Lorsilanu PITANJE: Ve više godina uzimam Lorsilan koji mi pomaže da se riješim napetosti, straha i nesanice. U zadnje vrijeme uzimam sve ve e doze, i to je sada 12 mg dnevno. Prijatelj mi govori da to nije dobro. Je li to istina? ODGOVOR: Lorsilan (Lorazepam) je benzodijazepinski derivat koji ve u malim dozama uklanja psihi ku napetost, anksioznost, sedira i djeluje miorelaksiraju e (popuštanje miši ne napetosti). Lorsilan isklju uje emocionalne imbenike pa je stoga djelotvoran pri uklanjanju emocionalno i psihi ki uvjetovanih bolesti. Tako primjerice indiciran je kod tenzijske glavobolje, psihosomatskih smetnja krvotoka, kao i kod dišnih organa, organa probave, obija, anksioznih stanja kod depresije i shizo renije, te nesanice. Djeluje ve u malim dozama i uglavnom nema nuspojava. Važno je znati da lijek

može utjecati na psihofizi ke sposobnosti, a posebno ako se uzima alkohol pa na to treba upozoriti voza e i osobe koje upravljaju strojevima. Duže uzimanje terapijske doze može ubrzo stvoriti psihi ku i fizi ku ovisnost. Pove anje doze i neu inkovitost nam ukazuje da se razvila psihi ka i fizi ka ovisnost prema tom lijeku. Smatram, s obzirom na to da uzimate tako velike doze lijeka da se stvorila ovisnost pa vam savjetujem da se odmah javite psihijatru kako bi se po elo s terapijom odvikavanja.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Duševno zdravlje je ideal

Kako prepoznati ovisnost o alkoholu?

Psihologinja sam skoro trideset godina, iz dana u dan slušam ljude koji vape za promjenom u sebi i u odnosima sa svojim bližnjima, koji žele biti dobro, zdravo, sura ivati sa drugima, voljeti i raditi ... Mislim da je to univerzalna želja i potreba na ovoj planeti, da postoji glad za sposobnoš u mijenjanja naših života i na ina na koji postupamo jedni s drugima. Ma koliko to kao pojedinci želimo, na razini društava i država slabo stojimo sa pravim odlukama i programima koji bi omogu avali unutarnji procvat pojedinca i harmoniju zajednice. Nisam pobornik teorija zavjere, ali sve mi je jasnije da onima koji vladaju ne odgovara da ljudima omogu e dobar i sretan život, za što naša planeta ima prirodne i tehni ke resurse i rješenja, a ukupno ljudsko znanje moglo bi dovesti do ostvarenja blagostanja za sve ljude na ovome svijetu. U znanstvenim i stru nim krugovima postoji spremnost za uvažavanjem razli itih tradicija i istraživanjem mogu nosti njihove primjene na dobro svih ljudi, ali znanstvenici i stru njaci ne upravljaju svijetom. Posti i dobro duševno zdravlje i blagostanje zna ilo bi ostvariti eudaimoniju, onako kako su to zamislili ve stari Grci. Ta op eljudska želja od anti kog do suvremenog doba nije zadovoljena ni u jednoj državi svijeta. Ideali su ideali, znamo da savršenstvo postoji samo u glavama filozo a i umjetnika, a psiholozi

U društvenom okruženju u kojem živimo pijenje alkohola u svim prigodama je uobi ajena i prili no raširena pojava. Zbog te „udoma enosti“ korištenja alkohola esto se zaboravlja da se radi o psihoaktivnom sredstvu i nije rijedak slu aj da se alkoholno pi e u nekim obiteljima nudi ak i djeci. U estalo korištenje alkoholnih pi a, pogotovo ako se s tom navikom zapo ne u ranijoj životnoj dobi, dovodi, kao i kod svakog drugog psihoaktivnog sredstva, do nastanka ovisnosti o tom sredstvu. Ovisnost se razvija postepeno, a ovisna osoba, pa ak i njeni najbliži iz obitelji, u po etku niti ne budu svjesni njenog nastanka, jer znakovi koji na to ukazuju ne moraju odmah biti jako izraženi. Osnovno obilježje nastanka ovisnosti je postojanje ve eg broja ponašajnih, tjelesnih i kognitivnih simptoma koji osobu navode da i dalje uzima psihoaktivno sredstvo, bez obzira na to što je postala svjesna neželjenih u inaka i posljedica koje zbog toga nastaju. Pojednostavljeno možemo re i da je osoba ovisna onda kad ne može savladati svoju želju za uzimanjem psihoaktivnog sredstva, unato svih loših posljedica toga ina. Kao i kod svih drugih psihoaktivnih sredstava, i kod alkohola se znakovi ovisnosti dijele na znakove psihi ke ili fizi ke ovisnosti, a mnogi imaju izražene simptome iz obje grupe. Psihi ka ovisnost o alkoholu mani estira se gubitkom kontrole nad po etkom pijenja i koli inom popijenog alkohola. Svi poznajemo u svojoj bližoj ili daljoj okolini osobe koje kad zapo nu piti, ne znaju prestati. Nakon što se uvjere u to da im alkohol škodi, takve osobe mogu prestati piti na neko vrijeme, ali im popiju prvu ašu alkohola, nastavljaju piti dok se ne opiju, a naj eš e onda to ponavljaju i drugi i tre i dan, itd. U ovu grupu spadaju i osobe koje na svaki problem reagiraju tako da posežu za alkoholom, jer su nau ili svoje probleme u njemu utapati, svjesni ili nesvjesni toga da ti problemi ne e iš eznuti, nego e se dapa e i pove ati na taj na in. Uobi ajeno je da se psihi ka ovisnost javlja ranije, a zbog tjelesnih ošte enja koje alkohol izaziva, ubrzo joj se pridružuju i znakovi fizi ke ovisnosti. Kod razvijene fizi ke ovisnosti dodatno je otežano uspostavljanje apstinencije zbog poreme aja i teško a koje nastaju kad se u tijelu smanji koncentracija alkohola. Javljaju se poteško e od strane probav-

su prakti ni stru njaci kojima je stalo do pravednijeg i boljeg svijeta i zadovoljnijih ljudi, zato što je to mogu e ostvariti. injenica je da treba nešto uraditi, u inkovito i primjenjivo za sve nas, ako ho emo biti dobro i biti dobri. Mnogi ljudi ne razumiju kako se njihove misli povezuju s njihovim emocijama, što rezultira odre enim ponašanjem. To nisu samo ljudi sa psihi kim poreme ajima nego i oni ostali koji misle da nemaju nikakvih problema, a zapravo su im psihološke vještine razumijevanja sebe i drugih ljudi vrlo skromno razvijene. Što bi svi mi trebali nau iti u nekakvoj, nazovimo je, primarnoj psihološkoj školi? Prvo i osnovno, ljude treba nau iti da budu osjetljivi na suptilne znakove emocija kod drugih ljudi. Mnogi nisu u tome dobri, a postoje efikasne tehnike da nau imo prepoznavati znakove emocija na licima, u glasu i držanju osobe. Drugo, ljude treba obu iti da budu svjesniji trenutka kad u njima emocija zapo inje, što je rad na našoj samosvijesti, koji je nešto zahtjevniji. Emocije se fizi ki razlikuju jedna od druge i o tim je razlikama mogu a poduka uz primjer i trening, sli no nekim tehnikama glume. Pa ako možemo vježbati u teretani da bi u vrstili miši e, zašto ne bismo uvježbavali prepoznavanje emocija koje se u nama bude?! Kao tre e, bilo bi dobro omogu iti ljudima praksu opetovanog suo avanja s emocionalnim konfliktom, jer ih to u i da bolje razumiju proces i vježbaju nove na ine suo avanja s njime. Kada bi postojala osnovna škola psihologije u njoj bi svi mogli nau iti same sebe i druge bolje razumjeti i preoblikovati svoje ponašanje... ali to je neki moj ideal....

nog sustava: mu nina, žgaravica, povra anje, gubitak apetita; od strane sr ano-žilnog sustava: lupanje srca, povišen tlak, uz psihomotorne poreme aje kao što su drhtavica i gr evi u miši ima, osje aj trnaca u rukama i nogama, znojenje, nemir, nesanica, glavobolja, nepodnošenje zvukova, itd. Smetnje su obi no najizraženije ujutro pa je kod alkoholi ara karakteristi no jutarnje povra anje, razdražljivost i problemi kod spremanja na posao. Muškarci primijete da im je zbog drhtanja ruku otežano brijanje, a žene imaju problem s preciznim nanošenjem šminke. Da bi obuzdali ove simptome, alkoholi ari moraju brzo nešto popiti te esto imaju u pripremi neko žestoko pi e, a miris alkohola u dahu nastoje prikriti obilnim nanošenjem losiona, par ema, korištenjem bombona ili gume za žvakanje. To je aza u kojoj alkoholi ar stvara privid sebi i drugima o normalnom unkcioniranju na poslu i u obitelji. Ipak, oni koji bolje poznaju njega i cijelu njegovu situaciju, zamje uju njegovo zakazivanje u izvršavanju obaveza, iako još uvijek traže i prihva aju opravdanje za takvo ponašanje. U azi razvijene ovisnosti alkoholi ar sam „ne može“ prestati piti, ak i kad u sebi odlu i da je došlo vrijeme za prestanak pijenja alkohola. To vrlo esto zbunjuje i ljuti i lanove njegove obitelji i njegove poslodavce, kao i drugu bližu i širu okolinu, koja ne razumije „kako si ne zna dati reda“ i time maltretira sebe i sve oko sebe. Me utim, kod ve razvijene ovisnosti neophodna je stru na pomo , kako bi osoba ovisna o alkoholu lakše prebrodila apstinencijsku krizu potpomognuta potrebnim lijekovima i psihoterapijskom i drugom podrškom. U nastavku lije enja potrebno je osigurati i obiteljsku i širu društvenu podršku u stvaranju zdravih životnih navika koje isklju uju pijenje alkohola, jer vrijedi pravilo „jednom ovisan-uvijek ovisan“ pa alkoholi ar koji želi posti i uspjeh u lije enju, ne smije više nikada u životu popiti alkoholno pi e.

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

Kukuruzna svila – niti za jaču krv i bolju cirkulaciju PUT AJA

Simbol ljetnih radosti, posebno kod mladih, su i svježi klipovi kukuruza pe eni na vatri u prirodi, druženje u dobrom društvu i pregršt zabave. One starije takva druženja vra aju u dane mladosti pa je kod njih zastupljeniji svježi klip kukuruza iz lonca. S maslacem, soli ili samo pe en ili kuhan kukuruz je zdrav i slastan obrok, ali manje je poznato da neki dijelovi mladog kukuruza koje bacamo i uzimamo zdravo za gotovo predstavljaju pravu riznicu zdravlja u šalici aja. Rije je o tankim svilenkastim nitima koje se ljeti javljaju na vrhu klipa kukuruza koje nazivamo kukuruznom svilom botani kog imena Maydis stigmata. U Stari svijet kukuruz je stigao s velikim geografskim otkri ima pa se tako u tradicionalnoj kineskoj medicini kukuruzna svila u ljekovite svrhe po ela koristiti pod nazivom „Yu mi xu“ u 16. stolje u dok su je Europljani prigrlili tek po etkom prošlog, burnog 20. stolje a. Kukuruzna svila koristi se u obliku aja, a savršen je, ak jedan od najja ih diuretika. Osloba a organizam viška fosfora i bjelan evina, a ispijanje aja od kukuruzne svile pospješuje cirkulaciju, štiti krv i olakšava rad jetre,

a uništava i bubrežne kamence. Za aj ubire se isklju ivo u vrijeme tzv. mladog kukuruza, dok još u zrnu ima mlije ne mase. Suši se u hladu na suhom mjestu i kao takva je najljekovitija. uva se u papirnatim vre icama ili dobro zatvorenim i suhim staklenkama na suhom i tamnom mjestu i kao takva može stajati do godinu dana, nove sezone berbe. Kukuruzna svila sadrži kloro il, fosfornu kiselinu, masti i druge ljekovite tvari kao što je koagulacioni

vitamin K. Tu su još saponoidi, tanini, še er, eteri na ulja, enzimi poput gume i smole, salicilna kiselina te kalijeve i kalcijeve soli. Od brojnih ljekovitih svojstava kukuruzne svile najzna ajnije je njezino protuupalno, analgeti ko i diureti ko djelovanje. aj i op enito korištenje kukuruzne svile dozvoljeno je svakome, jedino se ne preporu uje samo kod bolesti kod kojih nije poželjno poja ano izlu ivanje mokra e. Pripremljena u obliku aja predstavlja najja i pri-

rodni diuretik, a za njegovo spremanje potrebno je jednu jušnu žlicu usitnjene kukuruzne svile preliti s 3 dl kipu e vode. Takvo ostavimo pokriveno 10 do 15 minuta ili kuhamo tri minute i pustimo odstajati pet minuta. Procijedimo i pijemo aj tri do etiri puta na dan, najbolje prije jela. Ispijanjem ovog aja, u toku 24 sata, za nekoliko puta se može pove ati koli ina izlu ene mokra e i to bez štetnih posljedica. Ovo je posebno bitno kod bolesti gdje sakupljanje vode ima nepovoljno djelovanje na organizam. Time organizam osloba amo viška fosfora i bjelan evina, što znatno umanjuje reumati ne tegobe, tegobe kod gihta koje su pra ene bolovima u zglobovima, a u dobroj mjeri smanjuje i otoke nogu. aj od kukuruzne svile smanjuje i sve gr eve bu-

brega. Ukoliko se koristi duže vrijeme rastvara kamenac i izbacuje pijesak iz bubrega. Pomaže i kod oboljenja mokra nih puteva, upale mokra nog mjehura, suzbija umanjeno lu enje mokra e i pomaže kod no nog mokrenja. Redovito uzimanje aja od kukuruzne svile pospješuje cirkulaciju, štiti krv i olakšava rad jetre. Zbog izraženog diuretskog svojstva aj od kukuruzne svile uz odgovaraju u dijetu i vježbu pomaže i u skidanju kilograma. Kukuruzna svila poti e izlu ivanje žu i pa se esto koristi kod poreme aja rada jetre i žu nog mjehura. Zbog visokog udjela vitamina K, kukuruzna svila pospješuje stvaranje i zgrušavanje krvi. Osim što isti krv, kukuruzna svila snižava krvni tlak i razinu kolesterola i še era u krvi, pa

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

tako povoljno djeluje na srce i krvne žile. Kukuruzna svila je dobar lijek i za želudac posebno kod upala sluznice želuca i ira na želucu, suzbija lijena crijeva i zatvor, a osim svega navedenog dobra je i za živce posebno kod išijasa i bolova u vratu. aj od kukuruzne svile može se piti i duže vremena bez bojazni od bilo kakvih posljedica, a ako mu želimo malo poja ati okus u uživanju u aju najbolje ga je za initi s malo limunovog soka. Kukuruzna svila još je jedan od mo nih lijekova u herbariju Majke prirode kojim uvamo zdravlje svoje krvi, žila, mokra nih puteva, bubrega i jetre, a suzbijamo i bolove u zglobovima, vratu i išijas. Zato više nikad ne uzimajte dijelove koji okružuju slastan klip kukuruza zdravo za gotovo, posebno tanke svilenkaste niti jer one su u obliku aja uvarice našeg zdravlja. Želite li biti sigurni u kvalitetu i biološko podrijetlo kukuruznih svilenih niti u vašoj šalici aja potražite svoju dozu u vašem oko aju. Za kraj i jedna zanimljivost. Od kukuruzne svile prave se i cigarete protiv astme, ali u tom dimu svila nije sama i preporu ljivo je da vam mješavinu napravi ljekarnik jer astmu osim svile suzbijaju u cigareti i druge ljekovite biljke poput paprene metvice, lista bodbijela, tatule i bunike. Ovo ljeto svakako, kada budete istili kukuruz za svoj lonac ili vatricu poklonite pažnju i tankim svilenim nitima koje izranjaju iz listovima omotanog klipa.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-30.6.2014. Proizvo a

koli ina

udio, %

Volkswagen

3336

15,32%

Opel

2851

12,94%

Škoda

2477

12,93%

Peugeot

1449

7,10%

Citroën

1223

5,89%

Renault

1129

5,18%

Ford

1057

4,67%

Hyundai

1053

4,41%

Toyota

792

3,91%

10 Kia

700

3,39%

11 Audi

677

2,88%

12 Seat

521

2,68%

13 BMW

517

2,67%

14 Mazda

513

2,47%

15 Dacia

505

2,36%

16 Nissan

456

2,28%

17 Fiat

433

1,97%

18 Mercedes

357

1,65%

19 Suzuki

350

1,54%

20 Chevrolet

197

1,08%

21 Honda

147

0,74%

22 Volvo

118

0,56%

23 Mitsubishi

0,47%

24 Mini

0,20%

25 Alfa Romeo

0,15%

26 Jeep

0,12%

27 Subaru

0,10%

28 Porsche

0,08%

29 Land Rover

0,07%

30 Smart

0,07%

31 ostali

0,11%

UKUPNO

21133

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

14. srpnja 1955. je Volkswagen predstavio Karmann-Ghia coupé. Volkswagen je ugovor potpisao s proizvo a em karoserija Karmann, a Ghia e ponuditi dizajnerska rješenja koja su trebala biti namijenjena Chrysleru. Nešto od toga je trebalo biti primijenjeno i na Bubi. Karmann-Ghia je na tržište stigao 1956. kao Volkswagenov model. U prvoj punoj godini prodaje prodano je 10.000 komada, 1958. dolazi kabrio izvedba, a proizvodnja doseže 18.000 primjeraka. Zadnji Karmann-Ghia je proizveden 1974.

Umjetnost u pokretu – 308 Protiv mina Peugeot Hrvatska ve tre u godinu zaredom uspješno pokre e humanitarnu akciju, ija prikupljena sredstva idu u korist razminiranja nerazminiranih podru ja Hrvatske, ovoga puta s novom 308-icom u glavnoj ulozi. Prvi projekt zapo eo je prije dvije godine suradnjom s umjetnikom Zlatanom Vehabovi em, iz koje je nastao „208 Protiv mina.“ Prošle godine, projektom „2008 Protiv mina“ autora Borisa Bu ana, tako er je prikupljen znatan iznos, kojim je razminiran još jedan dio hrvatskih nerazminiranih podru ja. Ove godine Peugeot stavlja na raspolaganje umjetniku novi Peugeot 308, koji e od njega stvoriti umjetni ko djelo. Lovro Artukovi , renomirani hrvatski umjetnik, prihvatio je izazov te svoj jedinstveni izri aj preselio na novi slikarski medij, novu 308-icu. Ovo jedinstveno vozilo bit e prodano, a ostvareni iznos e biti doniran Uredu za razminiranje Republike Hrvatske. Ove godine cilj je isti, ali ambicije su još ve e, te se nadamo prikupiti još više sredstava nego prošlih godina. Na podru ju Republike Hrvatske još uvijek oko 900.000 stanovnika živi u dodiru s minski sumnjivim podru jem, koje se proteže kroz 12 županija. Procjenjuje se da e za dovršetak razminiranja biti potrebno oko 4 milijarde kuna i Peugeot se rado uklju uje u proces razminiranja. Tijekom posljednjih 15 godina o iš eno je više od 440 km2. Me u glavne ciljeve Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske spadaju podizanje svijesti i informiranje o opasnostima od mina i drugih eksplozivnih naprava, podrška programima rehabilitacije, promocija hrvatskog sustava protuminskog djelovanja na globalnoj razini te uklanjanje minske opasnosti s podru ja Hrvatske do 2019. godine.

11. srpnja 2014.

Citroën C4 Cactus Novi svijet, nove ideje U iznimno konkurentnom C segmentu u kojem vladaju stroga pravila, Citroën C4 Cactus isti e se svojim jedinstvenim dizajnom koji je istodobno prakti an i lijep. Taj novi spoj uspijeva kupcima ponuditi mnogo više od ispunjenja njihovih osnovnih potreba. Citroën C4 Cactus tako nudi pravi zaokret u svijetu automobila: više dizajna, više udobnosti, više korisne tehnologije... Citroën je odlu io dati više važnosti onome što je kupcu zaista potrebno. Nuditi tehnološke inovacije i snažna obilježja dizajna, udobnosti, lako e uporabe i manjih troškova uporabe. Trošak uporabe smanjen je rješavanjem svega suvišnog. Ponuditi više dizajna zna i pomiriti estetiku i uporabu, nuditi optimalan obujam i u inkovitost i u najmanjim pojedinostima. Jedinstveni stil modela Citroën C4 Cactus lako je prepoznatljiv i pamtljiv, poput automobila koji su obilježili svoje doba. Isti e se glatkim i pro iš enim površinama, luidnim oblicima lišenim svakog oblika agresivnosti, bo nim leptir stakla i „plutaju im“ krovom, „tehnološki“ svjetlosnim potpisom s dnevnim LED svjetlima i svjetlima ugra enima u Airbump, gra i kim elementima koji isti u funkcionalnost (Airbump i blatobrani nude zaštitu, krovni nosa i služe za prijevoz predmeta, veliki panoramski krov s visokim fak-

s 1/3 ostakljenih površina i 2/3 limenih bokova, optimirana visina od samo 1,48 m u korist aerodinami nosti, skra eni su prevjesi, zbog ega su kota i smješteni na sva etiri ugla vozila.

Više udobnosti Prvi korak u dobivanju više udobnosti: osloboditi prostor za voza a i putnike. Raskr iti kabinu za stvaranje dojma ugodnosti i druželjubivosti. Niska armaturna plo a s vodoravnim linijama nudi više prostora suvoza u i mnogo prostora za odlaganje te jednostavan pristup. To je postignuto ugradnjom posve digitalnog su e-

su okrenuta novim potrebama voza a automobila. Serijski se isporu uje 7“ tablet osjetljiv na dodir sa sedam osjetljivih tipki koji omogu uje pristup svim funkcijama suvremenog vozila (ovisno o izvedbi): automatskom klimatizacijskom ure aju, medijima (uklju uju i digitalni radio, audio „streaming“, priklju ivanje prijenosnih ure aja, spremanje glazbe i prikaz vlastitih fotogra ija), navigaciji (perspektivni prikaz autokarata, prikaz ograni enja brzine, pregled stanja prometa i mogu nost izbora najekonomi nijeg puta), pomo i u vožnji (zaslon kamere za vožnju unatrag, sustav Park Assist, limitator i regulator brzine s mogu noš u programiranja), telefonu (Bluetooth za telefoniranje bez ruku, pristup imeniku, prikaz pro ilnih fotogra ija i upravljanje dvostrukim pozivom), namještanju parametara (uklju uju i interaktivne upute za korištenje). Sve su te komande objedinjene na jednom ekranu kako bi uvijek bile pristupa ne.

100 % korisne pomo i u vožnji torom toplinske zaštite propušta svjetlost).

Airbump: ekskluzivnost marke Citroën Dizajn se izražava kroz spoj stila i funkcije. Ugra en u bokove i odbojnike, Airbump gra i ki nadopunjava pro iš en i glatki stil Citroëna C4 Cactus. Airbump, dostupan u etiri boje (crna, siva, bež i sme a), pove ava mogu nosti personalizacije sa deset boja karoserije i tri boje unutrašnjosti (ambijent Stone Grey, paket Habana Inside i paket Purple Inside). Povrh toga, nudi i istinsku zaštitu od svakidašnjih manjih ošte enja. Njegova elasti na površina od termoplasti nog poliuretana (TPU) sadrži kapsule zraka koje amortiziraju udarce. Airbump ne zahtijeva posebno održavanje te izravno utje e na smanjenje troškova održavanja i popravaka. S ovom lijepom i prakti nom inovacijom gradska je vožnja još bezbrižnija. Citroën C4 Cactus ima i optimalne proporcije koje utje u na stil, prostornost i udobnost u vožnji: me uosovinski razmak od 2,60 m (jednak kao i Citroën C4) nudi ve u prostranost, veli ine je kompaktne limuzine (duljina 4,16 m, širina 1,73 m), stilski idealn pro il

lja i optimiranom konstrukcijom voza eva mjesta: suvoza ev zra ni jastuk ugra en u strop (tehnologija Airbag In Roof) otvara se uzduž vjetrobrana, tipke raznih komandi zamijenjene su 7“ ekranom osjetljivim na dodir preko kojeg se pristupa svim funkcijama, zamjena tradicionalne instrumentne plo e digitalnim ekranom, na verzijama s upravljanim mjenja em ETG, tradicionalnu ru icu mjenja a zamjenjuje sustav „Easy Push”. Ta se pojednostavljena komanda sastoji od tipke za odabir „D, N, R” u donjem dijelu armaturne plo e i od ru ice na upravlja u za ru nu promjenu stupnjeva prijenosa. Široka prednja sjedala tako er su rezultat novog arhitektonskog pristupa: dizajnirana su tako da podsje aju na sofu, za još više udobnosti i ugodnosti. Putnici straga imaju na raspolaganju jednako mjesta za koljena kao u modelu Citroën C4. Zahvaljuju i jednakom me uosovinskom razmaku, Citroën C4 Cactus uspijeva ponuditi isti osje aj prostranosti dok je istodobno kompaktniji. Nudi velik obujam prtljažnika od 358 litara.

Više korisne tehnologije Tehnološka dostignu a modela Citroën C4 Cactus jasno

ce. Stati ko osvjetljenje križanja ima dodatni svjetlosni snop za zavoje i usto pove ava preglednost i sigurnost u zavojima i na križanjima.

Tehnološke inovacije za više udobnosti Udobnost u vožnji nudi i veliki visokou inkovit termi ki obra en panoramski krov koji ne iltrira svjetlost i ne propušta toplinu. Naime, od UV zraka štiti poput sun anih nao ala kategorije 4. Zbog u inkovite zaštite od svjetlosti, vru ine i buke, sjenilo je nepotrebno što omogu uje smanjenje tereta (6 kg lakši) i bolju raspodjelu mase (spušteno težište vozila za bolje ponašanje na cesti). Vožnja je još udobnija s tehnologijom „Magic Wash” jednostavna i domišljata inovacija smanjuje mrlje od vode koje nastaju pri pranju vjetrobrana. Otvori za raspršivanje teku ine za pranje prozora ugra eni su u vrh metlica brisa a iz koje izlazi mlaz. Vidljivost je o uvana i tijekom pranja vjetrobrana, a sustav koristi samo polovicu teku ine potrebne tradicionalnom sustavu.

Smanjena potrošnja goriva

Za bezbrižnu vožnju, Citroën C4 Cactus nudi pomo i u vožnji kako bi voza u pojednostavili svakodnevnicu. Za jednostavnije parkiranje, sustav Park Assist pomaže voza u u traženju slobodnog parkiranog mjesta, a kad ga prona e, automatski parkira

U odnosu na Citroën C4 (mase 965 kg) sveukupno je lakši za 200 kg. To je posljedica brojnih poboljšanja. S takvim smanjenjem mase, benzinska ina ica ispušta manje od 100 g CO2/km,

vozilo. Voza samo mora pritiskati papu icu gasa i ko nice. Manevri pri parkiranju straga odvijaju se posve bezbrižno zahvaljuju i kameri za vožnju unatrag koja šalje sliku na tablet. Sustav pomo i pri kretanju na uzbrdici dvije sekunde zadržava vozilo. Omogu uje jednostavno ponovno pokretanje vozila na uzbrdicama ve im od 5° bez opasnosti da se vozilo vrati nakon otpuštanja papu ice ko ni-

a dizelska samo 82 g CO2/km uz potrošnju od samo 3,1 l/100 km. Osim potrošnje goriva, cjelokupni troškovi uporabe modela Citroën C4 Cactus smanjeni su za više od 20% u odnosu na referentne modele u segmentu kompaktnih limuzina. Naime, zahvaljuju i optimiranoj masi, trošenje potrošnih materijala znatno je smanjeno. A zaslugom Airbumpa uvelike su smanjeni troškovi popravaka.

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AMC Me imurje me u prvima isporu io novi Transit Tvrtka AMC Me imurje ovlašteni Ford prodavatelj i serviser za Me imursku županiju me u prvima je u Hrvatskoj isporu io novi Ford Transit. Kultno gopodarsko vozilo koje e slijede e godine napuniti 50 godina bilježi milijunske prodajne rezultate (u prvih etrdeset godina ih je prodano više od 5 milijuna), a stiglo je u najnovijoj generaciji. Brojne izvedbe i tvorni ke mogu nosti

nadogradnje svrstavaju ga u svjetski vrh po pristupa nosti i samim time ima brojne poklonike. Nova se generacija Transita odlikuje i novom generacijom pogonskih agregata koji su snažniji i štedljiviji, a zadovoljavaju najstrože norme o isto i ispuha. Ovom se isporukom AMC Me imurje nanovo isti e svojom poslovnom sposbnoš u i promi e u vrh Fordove prodajno servisne mreže.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Svjetska premijera novog Volkswagen Passata Najuspješnije europsko poslovno vozilo debitira u osmoj generaciji s novim motorima, manjom težinom i najnovijim sustavima pomo i, infotainment sustavom te komfornim sustavima i tako otapa granice me u klasama. „Ov im Passatom zapo inje nova era: po pitanju dizajna i proporcija, po pitanju motora i pogona, po pitanju infotainment sustava i sustava pomo i te po pitanju sigurnosti, komfora i užitka u vožnji“, rekao je prof. dr. Martin Winterkorn, predsjednik uprave Volkswagen AG. Šef koncerna nastavlja: „Novi Passat daje prave odgovore na automobilske trendove današnjice. Za mene je ovaj Passat premijski auto bez premijskih troškova. Ta obilježja sav rš eno odgovaraju najuspješnijem poslovnom vozilu Europe, koje je do 20% štedljivije, gotovo 85 kilograma lakše te na tržište izlazi sa štedljivim

Marka Seat obilježila je 2014. godinu s odli nim trž iš nim u s pjehom . Na kon objave polugodišnjih rezultata prodaje na hrvatskom tržištu automobila, vidljivo je da je marka Seat u odnosu na prvih 6 mjeseci protekle godine ostvarila impresivan rast tržišnog udjela od ak 50%. Uz veliki porast i ostvarenih 2,47% udjela i 12. poziciju na cijelom auto tržištu, Seat je dobio i jedan model koji se našao u top 20 najprodavanijih modela – a to je Leon. To je pokazatelj da su kupci prepoznali kvalitetu i vrhunsku tehnologiju marke Seat, atraktivne nove modele, te posebne pogodnosti koje im pruža Seat kao što je nedavno lansiranih 5 godina tvorni kog jamstva.

benzinskim i dizelskim agregatima – a biti e dostupan i u Plug-In Hybrid izvedbi.“ Passat, u svim svojim verzijama, diljem svijeta pripada me u najuspješnije automobile srednje klase te je s 1,1 milijuna jedinica godišnje (2013. godina) diljem svijeta najprodavanija serija Volkswagen koncerna. Kako bi osma generacija, koja je ponovno u ponudi u limuzinskoj i Variant verziji, mogla

nastaviti taj uspjeh, novog Passata krasi mnoštvo inovacija: zahvaljuju i najmodernijoj konstrukciji njegove su proporcije postale znatno

dinami nije (izme u ostaloga su to spuštena karoserija, ve i me uosovinski razmak, ve i kota i). Istovremeno se koriste i najnovije tehnolo-

gije: u njih se ubrajaju Active Info Display (potpuno digitalni kombinirani instrument) i Head-up Display s mogu noš u izvla enja i uvla enja, ali i sustavi poput Rear Seat Entertainment sustava na bazi aplikacija za tablet, Front Assist sa City funkcijom ko enja u nuždi i funkcijom prepoznavanja pješaka kao i ostalim svjetskim novitetima: Emergency Assist (zaustavljanje vozila u slu aju nužde), Trailer Assist (pomo pri manevriranju s prikolicom) i sustavom pomo i u prometnoj gužvi. Novi e Passat biti u ponudi s deset benzinskih i dizelskih turbo motora s direktnim ubrizgavanjem i u rasponu snage od 120 KS do 280 KS. Svi agregati bez iznimke ispunjavaju Euro 6 normu o

emisiji ispušnih plinova, zbog ega je bilo mogu e smanjiti potrošnju, a analogno tome i emisiju CO2 za gotovo 20%. Sve verzije su opremljene start-stop sustavom i rekuperacijom energije ko enja. Po prvi puta e za model Passat u ponudi biti Plug-In hibridni pogon (115 kW TSI benzinski motor plus 80 kW E-motor i akumulator s mogu noš u vanjskog punjenja). Sa snagom sustava od 211 KS on je dosada najsnažniji Plug-In hibrid marke Volkswagen, koji kao pravo vozilo s nultom emisijom prelazi do 50 kilometara na isklju ivo elektri ni pogon. Novi Passat na hrvatsko tržište dolazi u sije nju 2015. godine.

Marka Seat ostvarila 50% Honda Civic Black Edition – nadogradite vašeg novog Civica bez nadoplate porast tržišnog udjela Tvrtka Ruting d.o.o., ovlašteni uvoznik automobila marke Honda za Republiku Hrvatsku u suradnji sa svojom ovlaštenom prodajno servisnom mrežom, odlu ila je svim kupcima koji se do 20. srpnja 2014. godine ili do isteka zaliha odlu e za kupnju nove Honde Civic 5 vrata s 1,6 i-DTEC dizelskim agregatom ili 1,8 i-VTEC benzinskim pogonskim agregatom pokloniti paket dodatne opreme Black Edition. Atraktivni paket dodatne opreme Black Edition sadrži: spojler na prednjem braniku, ukrasne

bo ne pragove, stražnji krovni spojle, stražnji difuzor, ukrasne vanjske obloge retrovizora (za sve boje osim crne), ukrasni

poklopac spremnika za gorivo, oznaku Black Edition. Ukupna vrijednost paketa s ugradnjom iznosi 13.040,64 kn.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. srpnja 2014.

Tehnologija

Most inspiriran kineskom narodnom umjetnoš u Želite platiti? Pokažite dlan ekanje u dugom redu u supermarketu zbog osobe koja beskona no dugo prekapa po nov aniku u potrazi za dovoljno novca, testiraju i time vaše strpljenje, moglo bi uskoro postati dio prošlosti. Potaknut sli nim iskustvom, Fredrik Lei land, student na Sveu ilištu Lund u Švedskoj, razmišljao je na koji bi na in mogao znatno ubrzati proces pla anja, te stvorio Quixter – sustav koji koristi tehnologiju prepoznavanja vena tako da kupci prilikom pla anja koriste samo dlan ruke. Biometrijska identi ikacija, tj. programiranje ra unala tako da nekoga prepozna na temelju ljudskih osobina, nije nikakva novost. Tehnologija skeniranja vena provodi se ve nekoliko godina, a kupci u Japanu ve je koriste kao brz na in podizanja gotovine na bankomatu. Me utim, ovo je ipak prvi put da se takva metoda skeniranja koristi kao na in pla anja. Baš kao što svaka osoba ima jedinstvene otiske prstiju ili pak miris tijela, jednako tako svatko od nas ima i jedinstven raspored vena koji ga razlikuje od bilo koje druge osobe. Skener koristi infracrveno svjetlo koje osvjetljava protok krvi u ruci pojedinca, identi iciraju i

tako uzorak vene. Sama transakcija vrlo je brza i jednostavna, no za postavljanje sustava potrebno je nekoliko koraka. Prije svega, banke moraju pristupiti Quixteru, a kupci dati suglasnost za povezivanje podataka iz skeniranog dlana s bankovnim podacima. Jednako tako, restorani i trgovine koji žele koristiti ovaj inovativan na in pla anja, moraju instalirati skenere dlanova. Upravo zbog takvog na ina suradnje razli itih strana, tehnologija vjerojatno ne e vrlo brzo po eti s masovnom upotrebom. No, za razliku od pla anja kreditnom karticom, Quixter je u velikoj prednosti kada su u pitanju sigurnost i zaštita podataka. “Svaki pojedini uzorak vena u potpunosti je jedinstven, tako da zaista ne postoji na in na koji netko može po initi prijevaru ovim sustavom. Uvijek je potreban isklju ivo vaš dlan za skeniranje”, navodi Lei land u priop enju. Ovaj sustav trenutno ima oko 1.600 aktivnih korisnika, a instaliran je u 15 trgovina i restorana u blizini kampusa Sveu ilišta Lund. Unato izazovima prilikom postavljanja ovakvog na ina pla anja, Lei land planira daljnje širenje Quixtera. (izvor: http://znanost.geek.hr) Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn JELSA NA HVARU HOTEL HVAR*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 19.07.-26.07.2014. 3.099,00 kn RIM – NAPULJ – POMPEJI 5 dana 16. – 20. 10. 2014. 1.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014. 2.290,00 kn

Nizozemsko-kineska arhitektonska tvrtka “NEXT architects” osvojila je prvu nagradu na me unarodnom dizajnerskom natje aju za projekt pješa kog mosta preko rijeke Dragon King Harbor u pokrajini Hunan. Ovaj 150 metara dug i 24 metra visok most dizajniran je tako da podsje a na kineski vor iz drevne dekorativne kineske narodne umjetnosti. Ova prekrasna struktura nalik vrpcama služit e kao klju ni

javni prostor nove administrativne regije i uvelike e doprinijeti njenom razvoju. Most e tako er povezati klju ne to ke duž razli itih ravnina obale, od samog ruba vode do povišenih brežuljaka, a svaka lokacija imat e svoju funkciju. S mosta se pruža fantasti an pogled na rijeku, ali i na jezero Meixi, grad Changsha i okolne planine. Izgradnja mosta zapo et e idu e godine. (izvor: znanost. geek.com)

Kina gradi najviše tornjeve na svijetu!

bazama tornjeva sakupljat e se kišnica. Tornjevi su ime dobili po kineskoj legendi Fenghuang. No, neki kriti ari smatraju da su planovi za gradnju najve eg bojlera na svijetu preambiciozni, dok mnogima nije jasno što ozna ava pojam “termalni dimnjak”. Laurie Chetwood, osniva ica arhitektonske tvrtke “Chetwood Architects”, koja je na projektu sudjelovala s kineskom ekipom, navodi kako ovakav dizajn nije slu ajan. U asopisu “Dezeen” izjavila je kako “u Kini kada izneseš pomalo ludu ideju, ta ideja na kraju nije ni približno dovoljno luda”. injenica je da je važnost tornjeva više u simbolici nego u funkcionalnosti. Toranj Feng naseljiv je samo do stotog kata, tj. do polovice svoje visine; ostatak tornja služi za održavanje i smještaj ekoloških postrojenja. Dizajneri tornja navode kako je primarni cilj sagraditi turisti ku atrakciju koja bi po funkciji bila sli na Eiffelovom tornju. Kriti ari se pribojavaju kako bi tornjeve mogla sna i sudbina kvarta Chenggong u gradu Kunming, još jednoga ambicioznog projekta koji je neslavno završio. Zamišljen kao simbol kineskog napretka, danas je to etvrt duhova. Prednost tornjeva je to što e, za razliku od Chenggonga, biti smješteni u središtu velikoga grada, tako da barem ne e biti izolirani. Po etak gradnje planiran je za kraj ove godine. (izvor: znanost.geek.com)

Vje na konkurencija oko izgradnje najviše gra evine na svijetu proizvela je fascinantne nebodere tijekom 20. stolje a. Iako je trend takve gradnje zapo eo u 80-im godinama prošlog stolje a, Kina se tek sada uklju ila u utrku. Poznavaju i kinesku upornost i sklonost drami, ini se da možemo o ekivati

zadivljuju e projekte. Upravo je jedan takav projekt prezentiran prošli tjedan. Naime, radi se dva tornja imena Feniks, koji e biti sagra eni na otoku i kombinirati mnoge zelene tehnologije. Uz sve to, bit e ruži asti. Tornjevi Feniks gradit e se u desetom po veli ini kineskom gradu Wuhanu, smještenom u

Srpanj je mjesec putovanja i odmora. Kuda i kamo krenuti? Preporuke mogu ih destinacija potražite u atraktivnim videozapisima na internet adresi www.windowsoffreedom. com, koju preporu uje i Hrvoje Šalkovi , jedan je od najprodavanijih i naj itanijih hrvatskih pisaca i svjetskih putnika: - Meni je ovaj sajt totalno fora, dobro otkri e. Hrpa kratkih videa iz itavog svijeta, za smirivanje živaca i maštanje kako bi bilo poslati sve u jedno mjesto i jednostavno oti i... Preporu ujem škicanje linka i puštanje mozga na pašu, nasušno nam treba ta taktika, takva su vremena..., dok ne do u neka bolja, a do i e, moraju do i...

Pustite mozak na pašu

središtu države. Grad je smješten na obalama rijeke Jangce i prošaran je jezerima. Viši, tzv. muški toranj imena Feng dizat e se kilometar u visinu, a po njemu e biti postavljene solarne elije i vjetroturbine. Niži toranj, Huang, imat e zidove ispunjene biljkama, hotele za kukce i bojlere na biomasu koji e grijati tornjeve. U

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 11.07. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Iz Varaždinske županije (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Iz op ine Šenkovec Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 11.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 MOJA ISTRA 12:15 TV PRODAJA 12:30 EUROBOX (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 ZLATNA DOLINA 14:00 ME IMURSKI NARODNI OBI AJI 14:30 TV PRODAJA 14:45 IZ VTV ARHIVE: MOJ PUT (R) 15:45 TV PRODAJA 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA 18:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:00 VREMENSKA PROGNOZA 19:05 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA VIJESTI 19:40 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 POPEVKE I ŠTIKLECI 21:15 LJETNI RAZGOVORI (R) 22:15 SHIFT (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

SUBOTA, 12.07.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Bujica (r) 13:30 Iz op ine Šenkovec (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Iz Varaždinske županije (r) 17:30 Veliko platno (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 13.07.

08:00 10:00 11:00 12:05 12:45 13:30 15:00 17:10 17:40 18:10 19:00 20:00

Dje ja TV TV prodaja Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Sport nedjeljom Ususret fes valu u Požegi (r) Tjedna kronika Emisja Mura – Drava (r) Lifestyle (r) Tjedna kronika (r) Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 12.07.

NEDJELJA, 13.07.

07:53 NAJAVA PROGRAMA 07:55 MALI OGLASI 08:00 VTV DNEVNIK (R) 08:25 IZ PROŠLOSTI 08:30 TV PRODAJA 08:45 MOJA ISTRA (R) 09:45 TV PRODAJA 10:00 EUROBOX (R) 10:30 MALI OGLASI 10:40 PRESSICA 11:45 TAJNE USPJEHA 12:15 TV PRODAJA 12:30 KRATKI REZOVI (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 13:45 TV PRODAJA 14:00 GLAZBENI IN (R) 15:00 MALI OGLASI 15:10 KAM 2014. 16:10 MALI OGLASI 16:25 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 17:25 TV PRODAJA 17:40 TV OBLO EC 18:10 VJERA I NADA 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 S KONCERTNIH POZORNICA 21:30 PRAVO NA OBRANU 22:30 VTV DNEVNIK (R) 22:55 IZ PROŠLOSTI 23:00 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show /18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

07:28 NAJAVA PROGRAMA 07:30 VTV DNEVNIK (R) 07:55 MALI OGLASI 08:05 IZ PROŠLOSTI 08:15 TV PRODAJA 08:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 09:15 TV PRODAJA 09:30 HRANA I VINO 10:30 PRAVO NA OBRANU 11:30 TV OBLO EC (R) 12:00 VJERA I NADA 12:30 TV PRODAJA 12:45 IZ VTV ARHIVE: VU SRCU TE NOSIM 13:40 TV PRODAJA 13:55 MALI OGLASI 14:00 IZ VTV ARHIVE: U DOBROM DRUŠTVU 15:15 TV PRODAJA 15:00 S KONCERTNIH POZORNICA (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 MALI OGLASI 17:05 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 18:00 MALI OGLASI 18:05 LJETNI RAZGOVORI (R) 19:00 OTVORENO NEBO (R) 19:30 VTV TJEDNIK 20:00 KULTURNI MAGAZIN

20:50 IZ FUNDUSA GALERIJE GE RA MA (R) 21:00 VE ER UZ FILM, 23:00 IZ PROŠLOSTI 23:06 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show /18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

PONEDJELJAK, 14.07. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 14.07. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV TJEDNIK(R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 ME IMURSKI NARODNI OBI AJI (R) 11:45 TV PRODAJA 12:00 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 VJERA I NADA (R) 13:55 MALI OGLASI 14:00 IZ VTV ARHIVE: 15:00 KULTURNI MAGAZIN (R) 15:45 TV PRODAJA 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA (R) 18:00 TV PRODAJA 18:15 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI 19:40 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 KOKTEL 21:00 IZ VTV ARHIVE: PALETA PORTRETA 22:00 TV OBLO EC (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:00 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

UTORAK, 15.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Tradicijske i kulturne manifestacije Ju er, danas, sutra Emisija mura Drava Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 15.07. 06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 MALI OGLASI 07:10 VTV DNEVNIK (R) 07:35 ŠKOLA ŠAHA 07:50 HRANA I VIN0 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 SJEDNICA GV GRADA VARAŽDINA .. .. VTV VIJESTI 14:00 TV PRODAJA 14:15 24 SATA VIJESTI 14:30 TV PRODAJA 14:45 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:00 TV PRODAJA 15:15 KULTURNI MAGAZIN (R) 15:50 TV PRODAJA 16:05 KOKTEL (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VELIKE TAJNE MALOG VRTA 17:45 TV PRODAJA 18:00 ZASTUPNI KI KLUB 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:15 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 IZ VTV ARHIVE: U DOBROM DRUŠTVU 21:00 ZASTUPNI KI KLUB (R) 21:30 GLAZBENI IN 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

SRIJEDA, 16.07. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 16.07. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 KOKTEL (R) 12:15 TV PRODAJA 12:30 PRI E IZ SVIJETA 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 IZ VTV ARHIVE: PALETA PORTRETA (R) 14:25 MALI OGLASI 14:30 SUTRAŠNJICA DANAS (R) 15:00 IZ FUNDUSA GALERIJE GERAMA 15:15 TV PRODAJA 15:30 ZASTUPNI KI KLUB (R) 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA (R) 18:00 TV PRODAJA 18:15 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:15 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 LJETNI RAZGOVORI 21:05 KRATKI REZOVI 21:30 OTVORENO NEBO 22:00 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

ETVRTAK, 17.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:25 20:50 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Obzori (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ETVRTAK, 17.07. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 GLAZBENI IN (R) 12:15 TV PRODAJA 12:30 DOM 2, TV magazin 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 GLOBAL 300 14:00 VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 14:45 TV PRODAJA 15:00 IZ VTV ARHIVE: U DOBROM DRUŠTVU (R) 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA 18:00 TV PRODAJA 18:15 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:10 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 EUROBOX 20:30 KAM 2014. 21:30 IZ VTV ARHIVE: MOJ PUT 22:30 VTV DNEVNIK 23:05 VREMENSKA PROGNOZA 23:06 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

NAJAVLJUJEMO

KLUB “ARCUS” - otvorenje novoure enog prostora

U Grabi vatreno uz bend “Vatra” Cafe-bar “Arcus” akovec u petak 18. srpnja poziva posjetitelje na otvorenje novoure enog prostora “Graba” uz svirku i koncert viroviti kog benda “Vatra”. Svoj prvi CD objavili su 1999. godine pod nazivom “Izme u nas”. Ovim albumom bili su nominirani na novinarskoj rock nagradi “Crni ma ak” 2000. godine u kategoriji za nadu godine. 2002. godine potpisali su ugovor s diskografskom ku om “Dallas Records” i iste godine objavili album “An eo s greškom”. Slijedi niz izdanja, a 2008. godine objavljuju svoj peti studijski album “Sputnik”, na kojem su producenti bili Jura Ferina i Pavle Miholjevi . Najnoviji singl Vatre “Tango” posljednih tjedana zauzima prva mjesta top ljestvica radijskih emisija diljem Hrvatske. Vatra priprema svoj sedmi studijski album, iji

se izlazak o ekuje krajem ove godine. Uz novi materijal, Vatra upravo ove godine obilježava

i 15 godina postojanja na doma oj glazbenoj sceni, a obljetnicu e proslaviti koncertnom

UM FESTIVAL ovu subotu, 12. srpnja

Headliner festivala u ukovcu: Kawasaki 3p U nizu brojnih hrvatskih mjesta koji su dobili svoj glazbeni festival, ve prije tri godine upisao se i me imurski ukovec. Tamošnja udruga mladih

UM pokrenula je ljetni rock festival koji je iz godinu u godinu sve bolji. Nakon Brkova i Zadruge, ovogodišnji headliner jednodnevnog openair festiva-

la, koji e se održati u subotu 12. srpnja, trenuta no je jedan od najuzbudljivijih hrvatskih koncertnih bendova: Kawasaki 3p. Uz Kawasaki 3p, punk/ska/

turnejom i velikim koncertom u Zagrebu. Ulaz na koncert u Arcus - Grabu je slobodan. reggae bend koji je do sad nastupao na svim velikim festivalima u regiji poput Exita ili Terranea, poznat je po velikim hitovima poput: Ni da, ni ne, Puta madre i drugih. Na pozornici kraj ukove kog Zadružnog doma zasvirat e još i Mašinko, WeCreate, Alchemy Queen i Media Stres. “ UM fest!” je festival kulturno-glazbene promocije alternativnih glazbenih pravaca, ime se mladima pružaju kvalitetan glazbeni sadržaj i dobra zabava.

FORMULA 13 1 Budapest GEORGE EZRA 2 Call Me The Breeze LYNYRD SKYNYRD 3 Wasted TIESTO ft. MATTHEW KOMA 4 Let Me Down Easy PAOLO NUTINI

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

5 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL

"Fio show", od 20 sati do 23 sata

6 Snap Out Of It ARCTIC MONKEYS

U prošlotjednoj zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” gostovali su Martin i prijatelji iz Slovenije. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju

u prigodnim glazbenim doga anjima. Gledatelji su mogli uti i nove savjete i preporuke za zdrav život od stalnih sponzora iz Zdravog kutka.

7 Fly Rasta ZIGGY MARLEY ft. U-ROY 8 Back In The World Again DAVID GRAY 9 Your Love NICOLE SCHERZINGER 10 Meanwhile Up In Heaven KAISER CHIEFS 11 Turn Blue THE BLACK KEYS 12 Rude MAGIC! 13 Maps MAROON 5 14 Ghost ELLA HENDERSON 15 Love Never Felt So Good MICHAEL JACKSON ft. JUSTIN TIMBERLAKE

Top Hit List 1 TONY CETINSKI nad ženama TOP LISTA- Žena DOMA IH 2 GRETTA ft Geby - Malena 3 IVANA BANFI , ELLA & MINEA - Na Jadran 4 DETOUR - Daleko 5 JASMIN STAVROS & U iteljice - Nema natrag 6 TEŠKA INDUSTRIJA i Slavonia Band Žena za utjehu 7 TBF - Ne u ti ništa 8 PSIHOMODO POP - Bejbi 9 VANNA - Lopov 10 MASSIMO - Dijete u meni 11 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 12 ENI - Prekrasan dan 13 BU ENJE - Ne govori više 14 LIDIJA BA I - Nasmij se sestro 15 NINA BADRI - Dan D

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

NOGOMET ŠTO DONOSI nova Me užupanijska nogometna liga Varaždin - akovec

Mato Kljaji : Treba istrpjeti ovu sezonu ‘ligu 18’, sljede e e biti puno bolje - Nijedna liga s 18 klubova nije pametna, to je preglomazno i naporno za igrati. No, zbog okolnosti koje su bile i koje smo morali rješavati, došli smo do ovog sporazuma. Tako je kako je, trajat e godinu dana i strpjet emo se dok ne bude bolje, poru uje predsjednik MNS-a Mato Kljaji PIŠE: IVANA STRAHIJA Me imurski i varaždinski kraj ve godinama nema prvoligaša, pa ni drugoligaša, u nacionalnom prvenstvu. To je brutalna istina hrvatskog sjeverozapada, na kojem, ini se k tome, sloge nema ni za lijek. Još je jedna potvrda cijele pri e drama koju su susjedi uspjeli izvesti oko hibridne me užupanijske lige. Da podsjetimo, Me užupanijska liga akovec - Varaždin stvorena je zbog toga jer je Hrvatski nogometni savez “mudro” naumio spojiti dvije do tad odvojene tre e lige - Istok i Sjever. Iako se time u jednu ligu strpalo podru je cijele Slavonije pa sve do Zagreba, na kojem se natje e sedamstotinjak klubova, dok je s druge strane stotinjak u Južnoj ligi ostalo netaknuto, vrlim nogometnim “stru njacima” u HNS-u nije bilo mogu e dokazati da e se time unazaditi nogomet. Dapa e, jedini koji je glasno i jasno progovorio protiv takve odluke, a kasnije je i izgubio

mjesto u Izvršnom odboru, bio je Stjepan Križari , nekad predsjednik Me imurskog nogometnog saveza, dok su predstavnici iz Varaždina i Koprivnice mudro šutjeli, iako su imali jasne instrukcije iz klubova sa svojih podru ja da takva monstruoznost zahtijeva dvostruka financijska sredstva samo za putovanja i da je apsolutno neprihvatljiva. Iako je ve to trebalo biti indikacija svima da dogovora i sloge ne e biti na hrvatskom sjeverozapadu pa ni onda kad se ima jedinstveni “neprijatelj”, Me imurci i Varaždinci odlu ili su osnovati ranijespomenutu Me užupanijsku ligu. Nakon što je HNS-u poslano pismo namjere, dva su saveza zapela na dogovaranju oko toga koja e županija dati koliko klubova u novu ligu, a prepucavanje je došlo do toga da je MNS odustao od svega i proglasio vlastitu Premier ligu. Nakon što se HNS, odjednom zainteresiran za “seoska posla” upleo u pri u s prijetnjom Me imurcima reperkusijama ukoliko i dalje

Predsjednik MNS-a Mato Kljaji u društvu predsjednika HNS-a Davora Šukera

budu odbijali igranje, na brzinu se sve dogovorilo i Me užupanijska liga ipak e se igrati. U njoj e, me utim, umjesto 14 kako je inicijalno namjeravano, biti ak 18 klubova, i to 12 s podru ja Me imurja i 6 s podru ja Varaždina.

(pre)Glomazna liga Ovaj bi se tjedan trebao održati plenum nove lige, koja e biti vo ena iz Varaždinskog nogometnog saveza. Još nije

poznato koji e se klubovi u njoj natjecati, no zainteresirani su: Polet Sv. Martin na Muri, Rudar Mursko Središ e, Nedeliš e, Mladost Prelog, Grani ar Kotoriba, akovec, ukovec 77, Sloboda Slakovec, Centrometal Macinec, Naprijed Cirkovljan, Sloga akovec, Puš ine, Ivan ica Ivanec, Zadrugar Hrastovsko, Plitvica Gojanec, Zelengaj Ku an Donji, Novi Maro , Plitvica Selnik, Lepoglava i Jalžabet.

O svemu smo porazgovarali s Matom Kljaji em, predsjednikom Me imurskog nogometnog saveza. • Koliko je pametna ideja da se klubove smjesti u ligu s 18 sudionika? — Nijedna liga s 18 klubova nije pametna, to je preglomazno i naporno za igrati. No, zbog okolnosti koje su bile i koje smo morali rješavati, došli smo do ovog sporazuma. Tako je kako je, trajat e godinu dana i strpjet emo se dok ne bude bolje. • Jedna od zamjerki klubova jest posje enost. Ho e li biti gledatelja? — Mislim da ho e jer barem mi u Me imurju imamo puno naših klubova. To zna i da e biti i puno lokalnih derbija, recimo na podru ju Preloga tu su Mladost, Naprijed i ukovec, na podru ju Nedeliš a je istoimeni klub te Sloboda, Centrometal, Puš ine i sli no. Dakle nema straha za gledatelje, ak e, vjerujem, biti zanimljivije. • Koliko Vam je krivo za sva u koja se dogodila s Varaždincima?

- Naravno da mi je žao, uop e do nje nije trebalo do i. Jasno je sada da bi bilo još jednostavnije složiti ligu kako je inicijalno planirano osam me imurskih i šest varaždinskih klubova. No, na kraju svega ispada ok. Dogovorili smo se, nadam se nešto nau ili i to je to. • Više nema Tre e HNL Sjever? - Šteta je velika i nemjerljiva. Prvenstveno po meni, strašno je to zbog mladih, zbog klinaca koji su se mogli dokazivati i igrati. Loše je to za nogomet. Nažalost, nije bilo sluha. • Ima li zamjerki na ra un HNS-a? - Teško mi je re i, i ja sam lan HNS-a, Komisije za natjecanje. Osobno sam se jako trudio argumentirati naše razmišljanje zbog ega trebamo Tre u HNL Sjever, no naši argumenti nisu prevladali. Moje je ponašanje uvijek da se priklanjam ve ini, ve ina je u ovom slu aju odlu ila kako e biti. A vrijeme e pokazati koliko je to bilo dobro i pametno.

RUKOMET

ZAVRŠEN akove ki dio SP-a za rukometašice do 20 godina

Egzoti ne rukometne zemlje završile President cup Nakon 23 susret a Svjetskog rukometnog prvenstva, koji su odigrani u dvorani Graditeljske škole u akovcu, i nakon što je naš kraj ugostio 12 reprezentacija, završen je akove ki dio prvenstva. Nakon skupine D, igrao se i tzv. President

cup za poredak od 17. do 24. mjesta. Me imurje je tako nakon šest reprezentacija s etiri kontinenta posjetilo još nekoliko “egzoti nih“ rukometnih nacija, poput: Urugvaja, Japana, Konga, Angole, Tunisa… Najuspješnije su bile Japanke koje su

na kraju osvojile 17. mjesto. U akove koj skupini D, koja je završila u subotu, suvereno je prvo mjesto osvojila sjajna Rusija koja izvrsno igra i dalje. akove ku skupinu D prošle su sa svih pet pobjeda, a u istom

ritmu igraju sada kada se igra na ispadanje. U osmini finala su pobijedile Švedsku 31:18 (17:7) te u etvrtfinalu Nizozemsku 43:33 (22:13). Protivnik u velikom polufinalu igraju s prvim avoritom Danskom. Prije posljednjeg kola skupine D, sve reprezentativke su posjetile i prošetale akovcom i otografirale se s našim dužnosnicima. Ina e, nimalo jednostavna organizacija koja je prihva ena “na brzinu“ u akovcu odra ena je na najbolji mogu i na in.

11. srpnja 2014. AUTOMOBILIZAM PETA UTRKA ocjenski spretonosnih vožnji

Vedran Delimar prvi u klasi 2! U nedjelju 6. srpnja u Vo inu, nedaleko od Slatine, održana je 5. utrka ocjenski spretonosnih vožnji za prvenstvo Sjeverne lige. Vedran Delimar iz akovca osvojio je 2. mjesto ukupnog poretka, te prvo u klasi vozila dužine od 3500 do 4000 mm. Utrku je startalo preko 50 voza a i voza ica iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Organizator AK Oktan Vo in, s tehni kom realizacijom AK INA Delte iz Zagreba, odradio je

odli nu utrku. Lijepo vrijeme i popratni oktanski sadržaj - Moto stunt-show, paljenje guma, te Style show, privukli su više stotina gledatelja. Na toj utrci nastupio je i Vedran Delimar iz akovca, te sa svojim VW Polom pokazao impresivnu vožnju i postigao odli ne rezultate. U 4 ispita spretnosti, sa zaostatkom od svega 8 sekundi, završio je na odli nom 2. mjestu ukupnog poretka, a u me u voza ima klase 2, kojima

Temeljem zaklju ka Gradona elnika od dana 07.07.2014. GRAD AKOVEC raspisuje javni natje aj za zakup poslovnog prostora u akovcu Ulica kralja Tomislava 14 I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U AKOVCU:

Adresa

površi na

Položaj

Djelatnost, Namjena

akovec, Ulica kralja Tomislava 14

136 m2

I zona

Ugostiteljstvo i slasti arstvo

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR 1.038 EUR (u protuvrijednosti kuna po srednjem te aju HNB-a) + uve ano za PDV

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troškove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik. II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviše 5 godina, uz mogu nost produženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11) i Odluke Grada akovca o zakupu poslovnih prostora i korištenja drugih prostora (Službeni glasnik Grada akovca br. 6/13). IV. Zainteresirane osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec – Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 8 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “za natje aj poslovni prostor u akovcu, Ulica kralja Tomislava 14, NE-OTVARAJ”, preporu enom pošiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora položi jam evinu koja iznosi trostruki iznos po etne mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na žiro ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006, model 68, poziv na br. 9016-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor u akovcu, Ulica kralja Tomislava 14. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu. Ponuditelju koji ne uspije u natje aju ista se vra a beskamatno u roku od 15 dana od dana donošenja Zaklju ka gradona elnika Grada akovca o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Ponuditelju koji uspije u natjecanju, a kasnije odustane, jam evina se ne vra a. VI. Ponuda mora sadržava : • osnovne podatke o ponuditelju, OIB, broj telefona za kontakt, • kopija osobnih iskaznica ovlaštenih zastupnika ponuditelja, • potvrdu izdanu od strane Grada akovca i Me imurske županije da nema dugovanja prema Gradu akovcu i Me imurskoj županiji, ili dokaz o odobrenoj odgodi pla anja navedenih obveza sukladno posebnim propisima, • original ili ovjerenu kopiju Ministarstva nancija – Porezne uprave iz koje mora bi vidljivo da su upla ena sva javna davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava i da ne postoji nikakvo dugovanje, • original ili ovjerenu kopiju BON 2 (podaci poslovne banke ponuditelja o solventnos i podaci o urednom poslovanju) iz kojeg mora bi vidljivo da ponuditelj u posljednje dvije godine nije imao blokade ra una, (ukoliko je tvrtka ponuditelja osnovana i postoji kra e razdoblje od 2 godine, onda se potvrda izdaje za razdoblje postojanja tvrtke) i godišnje nancijsko izvješ e FINE (koje se može skinu bez naknade sa internetske stranice FINE), • original ili ovjerenu kopiju rješenja o upisu u sudski registar sa svim prilozima, ili obrtnicu, • dokaz u originalu o tome da je ponuditelj upla o jam evinu, • djelatnost koja e se obavlja , • ponu enu mjese nu zakupninu za poslovni prostor, • rok u kojem e pristupi eventualnom ure ivanju prostora, te rok u kojem e po e obavlja djelatnost od dobivanja potrebne tehni ke dokumentacije. Napomena: puni tekst javnog natje aja nalazi se na internetskoj stranici Grada akovca! Gradona elnik, Stjepan Kova

je dužine vozila bila od 3500 mm do 4000 mm, osvojio je prvo mjesto. Time je dodao 20 bodova u prvenstvu klase 2 te sada vrsto drži prvo mjesto sa 67 bodova, drugo mjesto Hrvoje Vukoje iz

Slavonskog Broda, 51 bod, te tre i plasirani Krešo Merli iz Zagreba s 51 bodom. Sljede a utrka vozi se 21. rujna na trgu u Slavonskom Brodu, a završna je utrka u Zagrebu 5. listopada. Najbolji voza i pojedinih regija sudjelovat e na finalnoj utrci Prvenstva Hrvatske, koja bi se trebala održati na kraju sezone u Zagrebu. Na njoj e se proglasiti prvak Hrvatske. Ukupan poredak prvenstva: 1. Hrvoje ižmek AMK Dugo selo 85 bodova. 2. Zlatan Dželilovi AMK Dugo Selo 60 bodova, 3. Vedran Delimar AK Stubaki 40 bodova itd.

11. srpnja 2014.

KOŠARKA

FOTOVIJEST

Košarka apsolutni hit akcije “Svaki tjedan sport jedan” Prošli petak završio je košarkaški kamp “Svaki tjedan sport jedan” u organizaciji Grada akovca i Košarkaškog kluba akovec u dvorani Druge osnovne škole na Jugu. Preko devedeset polaznika i polaznica poha a treninge koje vode košarkaški treneri pri KK a-

kovcu Kova i , Hrka , Bence i Bošnjak. Za nadati se da e na jesen nova generacija polaznika Škole košarke KK akovec i KK Me imurje, pa i KK Nedeliš e imati “materijala” za nove uspješne košarkaše. Kampovi su nastavljeni i ovaj tjedan – odbojkom na pijesku.

RUKOMET RISTO ARNAUDOVSKI odmara u akovcu nakon još jedne sezone

Iza mene su, bez obzira na ozljede, tri sjajne sezone - Bundesligaška sezona u Njema koj za mene je bila gorko-slatka. Imao sam dosta povreda, no doživio ujedno najbolje stvari. Najbolje mi u sje anju ostaje susret protiv Löwena, koji je do tada bio neporažen u gostima i prvi na tablici PIŠE: IVANA STRAHIJA Makedonac s “ akove kim državljanstvom” Risto Arnaudovski srca sportskih fanova u Me imurju osvojio je svojim igrama za Pipo IPC, kad je sr anoš u na parketu, ali i iskrenoš u te istom ljudskom prijaznoš u van njega pokazao i dokazao da je “ok lik”. No, i on sam se zaljubio u Me imurje, tu je pronašao i životnu družicu, skrasio se i osnovao obitelj, a iako ga je rukomet potom odveo iz Me imurja, ono mu je ostalo baza i dom. Posljednje dvije godine za Arnaudovskog su bile izvanredne. Nakon ružnog oproštaja s Bosnom i tadašnjim trenerom Irfanom Smajlagi em prvo je otišao u Austriji, a onda je dobio i najve e priznanje ikad, kad je stigla ponuda iz TUS N-Lübbeckea, eminentnog njema kog prvoligaša. Iako su lijevog vanjskog mu ile povrede, u tom razdoblju bilježi i sjajne podvige. - Ta je godina za mene bila gorko-slatka. Imao sam dosta povreda, no doživio ujedno najbolje stvari. Najbolje mi u sje a-

Risto Arnaudovski: - U novu sezonu nastavlja suradnju s Austrijancima, veseli se treninzima i prvim utakmicama te planira igrati još dugo nju ostaje susret protiv Löwena, koji je do tada bio neporažen u gostima i prvi na tablici. Neki su mediji kasnije pisali da sam ja napravio preokret u Bundesligi. Gubili smo -6, ja sam nas vratio na pravi put i uzeli smo remi, a Kiel je zbog toga uspio osvojiti prvenstvo.

No, ta je godina u Lübbeckeu bila Arnaudovskom važna zbog još jedne stvari: - Upoznao sam mentalnog trenera, koji je došao u naš klub i od kojeg sam nau io nevjerojatno mnogo. On je bio mentalni trener i njema ke nogometne reprezentacije, dakle svjetska je klasa, ovjek zbilja zna svoj posao.

Objasnio je potom što to to no zna i: - Mentalni trener je osoba koja sportašu pomaže da ostvari svoj potencijal, da ima samopouzdanja. Kroz razli ite vježbe sportaš otkriva sebe, svoje motive, svoje suigra e. Stje e vjeru u kolege, radi na komunikaciji, postaje kompletnija i vrš a osoba.

Neke stvari iz svoje prošlosti, koje su ga mu ile, Arnaudovski je riješio upravo na taj na in: - Saznao sam i spoznao da kad igra ima probleme s trenerom ili sa suigra om, to se re lektira ne samo na igru i na prezentaciju na terenu, nego i na samo tijelo, koje postaje sklonije ozljedama. Psihološki stres najgora je stvar za sportaša i preduvjet za ozljedu. Sad to znam, opušteniji sam i sretniji. Tome je dodao: - Cijeli sam život igrao tako da sam nešto morao - da budem najbolji strijelac, najbolji igra prvenstva, da do em do reprezentacije. Bili su to imperativi umjesto ciljevi. Prestao sam tjerati samog sebe da budem najbolji, da uvijek nešto moram i sad ponovno igram s guštom.

Opet Austrija i onda Katar Nakon Lübbeckea, s kojim se suradnja nije produžila, Arnaudovski je imao ponudu u drugoj njema koj ligi za mjesto trenera-igra a, no kad je on stigao otišao je glavni sponzor,

novac je presušio te ostanak nije imao smisla. Na sre u, stigla je ponuda iz Austrije, iz kluba HSG RAIFFEISEN Bärnbach/Kö lach, s kojim je tada po eo raditi Nikola Miloš. Uz Arnaudovskog, u Klub je stigao i Mislav Nenadi te je od devet utakmica izgubljena samo jedna te je Bärnbach ostao u ligi. - To je bilo fenomenalno, s dna tablice uspjeli smo napraviti sjajnu seriju, ostati u ligi, zagrijati publiku i upravu. Na gostovanjima nas je pratilo po tristotinjak navija a, što se ve godinama nije dogodilo. Sjajne igre u Austriji osigurale su Arnaudovskom i pozivnicu za Emir kup u Kataru, gdje je s El Saadom i Havierom Hombradosom stigao do polu inala.

Sjajne igre u Austriji osigurale su Arnaudovskom pozivnicu za Emir kup u Kataru, gdje je s El Saadom i Havierom Hombradosom stigao do polufinala U novu sezonu Arnaudovski e tako s Austrijancima, veseli se treninzima i prvim utakmicama te planira igrati još dugo. Postoji li ipak žal za Njema kom? “Shvatio sam s mentalnim trenerom da sam sam sebe ograni io. Moj je cilj bio do i do Bundeslige, a ne ostati u njoj. Da sam imao druk iji stav i ranije po eo raditi na svoj psihologiji, možda bih i uspio u tome. Žaljenja me utim nema. Austrijska liga je sve ja a, inancijski je zdrava i sve više igra a odabre igrati tamo.”

KARATE SVJETSKI KARATE kamp održan je u Umagu

Dvije medalje za karatiste Me imurja Nedeliš e

U vremenu od 30. lipnja do 4. srpnja lanovi Karate kluba “Me imurje“ sudjelovali su na Svjetskom karate kampu za mlade u Umagu, na kojem su se izborili za ak dvije medalje. U subotu i nedjelju, 5. i 6. srpnja, ujedno se odvijao Svjetski kup na

kojem je nastupilo 600 natjecatelja iz 40 zemalja, izme u ostalog iz Hong Konga,Indije, Azerbejdžana, Rusije, Švicarske, Slovenije, Gr ke, Nizozemske i mnogih drugih. U samom natjecanju predstavnici su nedeliš anskog Karate kluba “Me i-

murje” odli no su startali. lanica Klub Luna Hamer ve je prvog dana uzela zlato u kategoriji mladih kadetkinja do 40 kilograma. Drugog dana nastupili su Lucija Lesjak i Leon Marciuš, od kojih je Lucija imala manjak sportske sre e i tako prvu borbu izgubila od Grkinje i ostala bez mogu nos borbe za broncu. Leon je krenuo vrlo hrabro u prvu borbu, ali, nažalost, ipak izgubio od predstavnika Slovenije jesnim rezultatom od 4:3. Slovenski reprenzenta vac ušao je u nale, te me Leonu dao mogu nost borbe za broncu. Marciuš je u daljnjim borbama najprije pobjedio predstavnika Hrvatske rezultatom 8:1, a za m predstavnika Švicarske rezultatom 4:1 i tako osvojio broncu. Natjecatelje je vodio trener Kris jan Lesjak koji je zadovoljan nastupom i pokazanim. Nedeliš anski je Karate klub “Me imurje“ tako odli no zatvorio sezonu bogatu medaljama.

11. srpnja 2014. SPORTSKI RIBOLOV SJAJAN uspjeh mladih sportskih ribi a

U reprezentaciju Hrvatske plasiralo se pet Me imuraca

Najbolji u konkurenciji seniora

DRUŠTVENO natjecanje Udruge “Žuži ka” iz Kotoribe

Najbolji ribi i: Nenad Legin, Dominik Gregurec i Marsel Špiranec etrnaest lanova u seniorskoj, tri u juniorskoj i etiri u kadetskoj kategoriji sudjelovalo je na društvenom ribolovnom natjecanju Udruge “Žuži ka” iz Kotoribe. Natjecanje je održano u nedjelju 29. lipnja na vodi Žuži ke. Pobjedni ki pehar kod seniora osvojio je Nenad Legin s ulovom od 1953 grama ribe. Marko Škoda s ulovom od 1646 grama bio je drugi, dok se na tre e mjesto plasirao Zvonko Škoda koji je ulovio 1522 grama

ribe. Kod juniora najuspješniji je bio Dominik Gregurec (590 g), drugo mjesto osvojio je Mateo Maltar, a tre e Andreas Kalini . U kategoriji juniora pobijedio je Marsel Špiranec koji je ulovio 1052 grama ribe. Drugi mjesto pripalo je Karlu Habjanu, dok je tre i bio Alen Maloi . Predsjednik Žuži ke Branko Matoš najboljima je uru io pehare i medalje. Za regularnost natjecanja bio je kao glavni sudac zadužen Josip Ostrognaj. (alf)

Najuspješniji me u juniorima

Najkadeti natjecanja

Završeno je Prvenstvo HŠRS-a za mladež u kategorijama kade , juniori i mladi seniori u disciplini lov ribe udicom na plovak. S ovog prvenstva po pet natjecatelja iz svake kategorije nastupat e za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu, koje e se održati u Nizozemskoj. U ovim ligama nastupalo je 78 natjecatelja iz Me imurja, a plasman u reprezentaciju ostvarilo je njih pet. U kategoriji kade (U-14) nastupali su Erwin Škoda iz Glava ce Prelog, Marko Horvat iz Soma i Sara Strbad iz Klena Sveta Marija. Erwin Škoda i Sara Strbad ušli

su u reprezentaciju. U kategoriji juniori (U-18) nastupala je Marijana Mutak iz Klena, a u kategoriji mladi seniori (U-23) nastupali su Dominik Peter i Mihael Pongrac iz Klena, Alan Perko iz Glava ce i Nikola Filipaši iz Soma Kotoriba. U reprezentaciju Hrvatske su se plasirali Alan Perko, Nikola Filipaši i Mihael Pongrac. Ovi rezulta su još jedan dokaz dobrog rada u me imurskim ribolovnim društvima, pa ne udi što e se Me imurje bi doma in Svjetskog prvenstva u ribolovu, koje e se na kanalu HE Dubrava održa u mjesecu rujnu. (alf)

Mladi hrvatski reprezentativci postali su: Alan Perko, Nikola Filipaši i Mihael Pongrac

Kadeti su tako er bili uspješni

11. srpnja 2014.

MALI NOGOMET MEMORIJALNI MALONOGOMETNI TURNIR “Damir Kranj ec - Sixi” odigran je u Gori anu

Naslov pobjednika odnijela ekipa “Bumbari i rlenke” Na sportskim terenima “Šoderica“ održan je 21. Memorijalni malonogometni turnir gori anske Sportsko-rekreacijske udruge “Prijatelji“. Od ove godine turnir nosi naziv po jednom od osniva a i najaktivnijih lanova udruge, pokojnom Damiru Kranj ecu - Sixiju. Sve je bilo u znaku nažalost prerano preminulog Sixija - štampane su prigodne majice s njegovim imenom, koje su lanovi udruge nosili za trajanja itavog turnira. Prvog dana igrala se revijalna utakmica izme u Sportskih novinara Me imurja i legendarnih “Marinaca“ iz Hodošana, ekipe koju je baš Damir Kranj ec Sixi osnovao prije tridesetak godina. Posje enost turnira bila je iznad svih o ekivanja.

Najbolji na turniru: Bumbari i rlenke

Sudjelovalo je ina e 12 ekipa koje su u igri pokazale puno dobrih poteza i golova, igra je bila pra-

Tre i na turniru bio je sastav Limarije Kova iz Hodošana

NK SLOBODA MIHOVLJAN

Prijavite se za tradicionalni “Tikva Open” I ove godine NK Sloboda iz Mihovljana organizira tradicionalni malonogometni turnir “Tikva Open“. 13. po redu izdanje turnira, koji je dobio naziv po jednoj internoj šali, postao je etabiliran me u malonogometašima, a posebnu draž daje jer se igra na travnatom igralištu pod umjetnom rasvjetom “stare škole“. Turnir se ove godine održava od petka 18. do nedjelje 20. srpnja. Nagrade se dijele od uplate kotizacije. Prva nagrada je 50 posto kotizacije, druga 30 posto, a tre a 20 posto. Utješna etvrta nagrada je sanduk piva i lopta. Kotizacija po ekipi iznosi 400 kn, a osim turnira organizator priprema bogati popratni zabavni i ugostiteljski sadržaj. Prijave i sve dodatne informacije možete dobiti od Stanka Sovara na mob.: 098 490 999.

MNK - Klub 75 iz Kotoribe organizirao je ve tradicionalno cjelodnevni turnir u malom nogometu na starom školskom igralištu u Donjem kraju. Na turniru je ove godine igralo 6 ekipa: NK Roma, Bižuterija, Kos, NK Grani ar, Na – Siladi i MNK Klub 75. Nakon vrlo zanimljivih i atraktivnih utakmica po sistemu “svatko sa svakim”, zavšnicu su izborile 4 najbolje ekipe. U utakmici za tre e mjesto NK Grani ar je bio bolji od ekipe Na – Siladi rezultatom 8:4, dok je u inalu

vedna, suci su sudili na najvišem nivou, a još je k tome poslužilo i vrijeme te svima omogu ilo kon-

centriranje na igru i dobar provod. U prvom polu inalu bile su dvije ponajbolje ekipe -

“Bumbari& rlenke“, osvaja i nekoliko prijašnjih naslova na ovom turniru, i “Kukuriku city“ koja ve dvadeset godina nosi epitet “vje iti drugi“. Ova prva polu inalna utakmica odvijala se s puno preokreta, te na kraju pri izjedna enju na 3:3 dovela do prave drame u izvo enju sedmeraca. Sre a je bila na strani Bumbara& rlenki pa su se oni kvali icirali za inale. U drugoj utakmici polu inala igrali su ekipe Petlovca i Limarije Kova Hodošan, te je Petlovec zahvaljuju i mladim snagama nadvladao protivnika s rezultatom 2:0. Utakmica za tre e mjesto donosi jedan jedini pogodak, dovoljan Limariji Kova da osvoji tre e mjesto.

Ekipa zanimljivog nastupa: Gor ki zeti

Najbolji igra turnira Davor Balent s organizatorima, na elu s Lepim

MNK Klub 75 organizirao malonogometni turnir

Doma in najbolji na tradicionalnom turniru u Kotoribi

Pobjednik turnira bio je MNK Klub 75

U inalu Bumbari & rlenke drže sve pod kontrolom i pobje uju Petlovec s 4:0. Najbolji strijelac turnira bio je Dalibor Jankulija iz ekipe “Gor ki zeti“ s 9 zgoditaka. Supergolmanom susreta proglašen je pak Davor Vadlja - Habi iz pobjedni ke ekipe “Bumbari& rlenke”. Iz iste ekipe kao najbolji igra izdvojen je Davor Balent, i to više nego zasluženo jer je svoje vještine dokazao s nekoliko prekrasnih golova skoro s centra igrališta. Za “najgosta“ proglašena je ekipa “Sparta“ (navija i NK Trnave), kojima organizatori posebno zahvaljuju na održavanju veselog raspoloženja kroz sva tri dana. Na kraju je u hvale vrijednom potezu pobjedni ke ekipe dobiveni pehar poklonila obitelji Damira Kranj eca, a Kranj ecova je supruga Nada zauzvrat sastavu “Bumbari& rlenke”, kao i cijeloj udruzi “Prijatelji“, poklonila tacnu kola a te im tako zahvalila na održavanju sje anja na pokojnog Damira. Organizatori poru uju: Vidimo se dogodine!

Klub 75 bio bolji od Kosa 3:1. Najboljim ekipama predsjednik Siniša Seli anec uru io je prigodne nagrade. Sve utakmice je sudio Stjepan Geri , a pokrovitelj turnira bila je Op ina Kotoriba. Treba spomenuti vrlo dobru organizaciju Kluba 75 iz Kotoribe i više stotina mještana koji taj dan proveli u spomenutom sportskom parku. Za njih je organizirana nagradna igra pucanje s gola na prazan gol. Od 38 prijavljenih, najuspješniji je bio Lovro Rebrek. (A.Fuš)

Kos je zauzeo drugo mjesto

11. srpnja 2014.

Jogurt ‘z bregov u najve em obiteljskom izdanju • Vindijin najpoznatiji pripadnik grupe fermentiranih mlije nih proizvoda od sada je dostupan i u PET boci od 1750 grama Popularni jogurt 'z bregov s 2,8% mlije ne masti varaždinska prehrambena industrija ponudila je u pakiranju prikladnom za cijelu obitelj. Prepoznatljiva boca ukrašena je dizajnom koji vjerno pra cijelu liniju 'z bregov teku ih jogurta, naPobjednici turnira - Maligani

ODIGRAN malonogometni turnir u Knezovcu

Maligani najbolji u konkurenciji 12 ekipa Udruga mladih Knezovec protekli je vikend organizirala 4. No ni malonogometni turnir. Na dvodnevnom turniru sudjelovalo je 12 ekipa iz svih krajeva Me imurja. Nakon razigravanja po skupinama i “knock out” faze, zaslužen naslov prvaka osvojila je ekipa “Maligani”, koja je odli nom igrom na cijelom turniru bila bolja od suparnika i osvojila nagradu od 1.800 kuna. Drugo mjesto osvojila je ekipa “Smiješno-simpati ni”, a tre e “Zasadbreg”. Nagrada za drugo mjesto iznosila je 1.100 kn, a 700 kn za tre e mjesto. Najboljim strijelcem turnira proglašen je Roberto Skoliber iz ekipe “Smiješno-simpati ni”,

dok je nagrada za najboljeg golmana turnira uru ena Milanu Novaku (“Zasadbreg”). Na turniru se tijekom dvije ve eri okupilo oko 1.000 posjetitelja iz cijelog Me imurja, koji su bili oduševljeni vrhunskom igrom i organizacijom turnira. Doma ini su za njih osigurali bogat izbor osvježavaju ih pi a i nezaobilazno jelo nogometnih turnira - evape. - Ovim putem zahvaljujemo Op ini Šenkovec, DVD-u Knezovec, NK-u Zasadbreg, voditelju zapisni kog stola Mariju Novaku, medijskim sponzorima i svima ostalima koji su pomogli oko organizacije turnira, poru uju iz Knezovca.

Drugi su bili Smiješno-simpati ni

NK MLADOST KOMET PRELOG

Prijave za Skokov memorijal do 15. srpnja Sredinom mjeseca srpnja Prelog e ponovno oživjeti uz taktove dobre zabave. Od 16. srpnja kre e ovogodišnje izdanje Memorijala ing. Vladimira Skoka u malom nogometu i Ljetne no i Grada Preloga. Organizator je i ove godine Nogometni klub Mladost Komet iz Preloga, generalni pokrovitelj je Grad Prelog, a glavni sponzor turnira Komet iz Preloga. Ovo je najdugovje niji turnir na ovim prostorima te je u ove trideset i etiri godine postojanja izrastao u pravi brend Grada Preloga. Ljetne no i okupljaju tisu e ljudi iz cijelog Me imurja i Podravine. Prošle godine nakon deset dana malog nogometa pobjednici su bili Auto Grandy u seniorskoj, Iskopi Radikovi u veteranskoj konkurenciji, MS

Express kod starijih pionira, a Caffe bar Sara kod mla ih pionira. Ove godine natjecanje e se tako er odvijati u etiri kategorije: seniori (kotizacija 500 kuna, prva nagrada 6000 kuna), veterani (kotizacija 400 kuna, prva nagrada 2000 kuna), mla i pioniri (ro eni 2003. i mla i, kotizacija 100 kuna) i stariji pioniri (ro eni 1999. godine i mla i, kotizacija 100 kuna). Kod mla ih kategorija nagrade e biti sportska oprema. U svakoj konkurenciji nagra uju se najbolji golman, igra i strijelac. Ekipe se mogu prijaviti svakodnevno do 15. srpnja u Pizzeriji “Ro–Sa” u Prelogu, a sve informacije mogu se dobiti na broj mobitelja 098/461-014. Izvla enje je predvi eno za utorak 15. srpnja.

glašavaju i njihov prirodan okus i doma e porijeklo. Do sad najve e pakiranje teku eg jogurta 'z bregov uva sve poznate vrijednos ove ukusne namirnice, kao što su bogatstvo bjelan evinama i mineralima.

Najvažniji me u njima svakako je kalcij, mineral koji igra važnu ulogu u razvoju i ja anju kostiju i zubi. U samo 100 grama proizvoda jogurt 'z bregov sadržava ak 125 miligrama kalcija, što je 15% prosje ne dnevne koli ine potrebne ljudskom organizmu.

Jogurt ‘z bregov u boci od 1750 grama - najve e pakiranje za najve i užitak!

Sport i rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. srpnja 2014.

SPORTSKE IGRE ŽENA op ine Nedeliš e održane su u Trnovcu

Pobjedu odnijela Udruga žena Pretetinec

Udruga žena Pretetinec s osvojenim priznanjem na 8. sportskim igrama udruga žena op ine Nedeliš e

Najmla a udruga žena u op ini Nedeliš e, Udruga žena Pretetinec, na najbolji je na in obilježila prvih šest mjeseci djelovanja pobjedom na 8. sportskim igrama udruga žena op i-

ne Nedeliš e, održanima u Trnovcu Pretetin arke su pobjedom u dvije igre te odli nim plasmanom u preostale etiri zasluženo osvojile zlato i pokazale

da se uz malo volje i truda može sve. Osamnaest najaktivnijih lanica Udruge spretno su se podijelile u igrama i svladale i one s puno više iskustva od njih. Predsjednica Udru-

ge Dijana Posedi zahvalila je doma inima i svim natjecateljicama na poštenoj borbi, te na druženju koje su im priredile. Iako je osje aj pobjede nenadmašiv, lanice Udruge isti u kako su im druženje i zabava najvažniji dio bilo koje mani estacije u kojoj sudjeluju. Ina e, Udruga žena Pretetinec broji tridesetak lanica koje se susre u minimalno jednom tjedno (utorkom u 20 sati u Društvenom domu u Pretetincu) i koje svakodnevno smišljaju nove na ine prezentiranja Udruge i mogu nosti druženja s drugima radi razmjene iskustava. Ljeto koje je pred njima provest e aktivno, djeluju i u sportskim mani estacijama u mjestu i op ini, ali i odlaskom na more u vlastitoj organizaciji. (n )

GRABANICE 2014.

Ženske udruge igrale mali nogomet

etiri ženske ekipe sudjelovale su na tradicionalnom susretu “Grabanice 2014.”

Malonogometna ekipa Udruge žena Pretetinec u subotu 5. srpnja sudjelovala je i na tradicionalnom malonogometnom turniru “Grabanice 2014.”, gdje su u revijalnoj utakmici rezultatom 3:0 pobijedile protivni ku ekipu Udruge žena Dunjkovec te tako, uz ekipu Mažoretkinja Nedeliš a, koje su istim rezultatom pobijedile ekipu doma ina Grabanice, još jednom okusile ari natjecateljskog duha i pobjede.

Pretetin anke su u svih šest disciplina pokazale zavidni nivo spretnosti, vještina i preciznosti

SEOSKE IGRE DONJA DUBRAVA

Kiša odgodila završnicu za ovaj vikend Prošli petak i subotu na nogometnom igralištu NK Dubrav ana na “Krbulji” održane su 4. po redu Seoske uli ne igre - Dobrava 2014. Pripremni dio igara zapo eo je u petak u 17 sati, i to kvalifikacijskim utakmicama u nogometu te u igri grani ara, kako bi najbolje ekipe nastupile sljede i dan u polufinalu. Isti dan nave er prire en je i zabavni program uz živu glazbu, te ponudu pi a i langoša, koji se nastavio i tijekom cijeloga ju erašnjeg dana i ve eri. Polufinale nogometa i grani ara održano je ju er, 5. srpnja, u 11 sati, dok je sve ano otvorenje igara od strane organizatora, uz pozdravni

govor na elnika op ine Donja Dubrava Dražena Misera, zapo elo oko 14 sati. U brojnim simpati nim disciplinama, poput skakanja u vre i, utrke s balama, nošenju mlin enjaka, utrke s komušinom, tijekom ju erašnjeg su se dana okušali sastavi pojedinih ulica Donje Dubrave. Boje su svoje ulice tako branile ekipe arlijevih an ela, Proljetera, Posranca, Prvomajske, Doljnjeg i Gornjeg kraja, Prekopa United, Pavleka, Beverly Hillsa, Prekopske bra e, Zagreba ke i Centra. Osim noviteta u disciplinama, bilo je i klasi nih oblika natjecanja koje se u ovo ljetno doba odvijaju diljem Me i-

Sve dok nije po ela padati kiša, na terenima NK Dubrav an bilo je vrlo živo i uzbudljivo

murja, poput bacanja kamena i povla enja užeta. Uzrast djece imao je tako er svoje malo natjecanje u vidu šta etne utrke. Završnicu u nogometu i povla enju užeta, koja je morala nazna iti kraj ovogodišnjih igara i uvod u proglašenje pobjednika s prigodnom zabavom, pokvarila je kiša. Finalna je nogometna utakmica unato kiši doduše i održana, no povla enje se užeta sada prebacuje na subotu 12. srpnja, kada e pobjednici Seoskih uli nih igara - Dobrava 2014. kona no dobiti svoj pehar. Istu e subotu biti prire en i susret rekreativnih nogometaša donjeg kraja Dubrave protiv istih gornjeg kraja. (n , oto: mh)

11. srpnja 2014.

Sport i rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Start utrke ozna io je top Zrinske garde, koji je snažno odjeknuo marinom i okolicom

Lov na labu e pero okupio je ove godine rekordno veliki broj dravskih amaca

Natjecali su se i kajakaši

TRADICIONALNI “Lov na labu e pero” u organizaciji Nauti kog kluba “Labud” izrastao je u pravu turisti ko-rekreativnu atrakciju

Krunoslav Hrka i Igor Grabar najbrži u pronalasku pera na dravskom otoku Oni su, osim sjajnog veslanja, bili najspretniji i u pronalaženju pera na otoku, što je osim veslanja još jedan zadatak za sve natjecatelje Oto ani Krunoslav Hrka i Igor Grabar još jednom su bili najbolji u Lovu na labu e pero, tradicionalnoj rekreativnoj utrci u dravskim amcima, koju svake godine u srpnju organizira Nauti ki klub “Labud”. Oni su osim sjajnog veslanja bili najspretniji i u pronalaženju pera na otoku, što je osim veslanja još jedan zadatak za sve natjecatelje, naglašava jedan od glavnih ljudi u organizaciji ove manifestacije i predsjednik preloškog Labuda Dražen Novak. Ina e, ove godine manifestacija je održana u dva dana, u subotu i nedjelju, kod Nauti kog doma na marini kod Preloga.

koja je privukla brojne znatiželjnike. Manifestacija je ove godine prerasla u istinsku turisti ku manifestaciju koja je u dva dana na Dravu kraj Preloga privukla brojne zaljubljenike u

Sjajni tandem Hrka - Grabar i ove godine bio je nenadmašan u Lovu na labu e pero

Manifestacija je znana i po bogatom zabavnom i gastronomskom programu koji nije izostao ni ove godine. Posebna atrakcija ove godine bio je start Lova na labu e pero, koji je ozna io top Zrinske garde.

Tandem bez premca U nedjelju su tako održane sportsko-rekreativne igre, i to popularno tradicionalno natjecanje u veslanju “Lov na labu e pero”, inale Kupa Hrvatske u kajakaškoj regati, te alka na vodi. Kao zanimljivost, doga anju je pridodano i o ekivanje dolaska starinskoga drvenog splava ( lojsa), a u alci na vodi Davora Hatlaka i Franje Novaka. Šestu godinu zaredom pobjednici Lova na labu e pero opet su bili Oto ani Krunoslav Hrka i Igor Grabar. Drugo mjesto dijele ekipe Antuna Ber-

prirodu, ne samo doma e, ve i puno njih sa strane i polako, ali sigurno prerasta u nešto zbog ega bi marinu mogli posje ivati turisti željni “dravske avanture”. (dz, n , foto: zv)

Manifestacija širi horizonte uz brojna popratna doga anja, pa je tako ove godine organizirano i predstavljanje traktora-oldtajmera

Predstavljena izrada drvenog splava

Atraktivna je bila i “alka”

manca i Marija Martin evi a, te Miroslava Vrhaja i Saše Slavi eka. Tre e je mjesto pripalo Vladi Vuku i Ivanu Višnji u. U

disciplini ga anja pra kom, prvo je mjesto osvojio Vjekoslav Slivar, a u “alci na vodi” Davor Hatlak i Franjo Novak.

U sklopu ove manifestacije koja okuplja zaljubljenike u vodene sportove ju er, 5. srpnja, u 16 sati predstavljen je stari zanat izrade drvenog splava, tzv. lojsa, poput onih kojima su se nekada duž Drave prema Dunavu otpra ale pošiljke trupaca. Tako er je organizirana i izložba traktora-oldtajmera,

Nije izostala ni doma a gastronomska ponuda

Svi nagra eni u natjecateljskim disciplinama s doma inima i preloškim gradona elnikom Kolarekom te saborskim zastupnikom Glavinom; pobjednici s peharima: Hrka - Grabar

Rekreacija

Dragi vježba i, prošlo je ve dosta vremena od zadnjih vježbi za kralježnicu i bolna le a, a s obzirom na to da su vježbe za le a jedne od omiljenih, nadamo se da ete vježbati s nama i ukloniti bolove koji vas prate u svakodnevnom životu. Znam da sada kada ovo itate držite trup u lijepom i uspravnom položaju i da jedva ekate svoj novi zadatak, pa krenimo redom. Bolovi u le ima, naj eš e u donjem dijelu, javljaju se zbog svakodnevnog stresa, a to su loše držanje, kriva pozicija trupa tijekom svakodnevnog rada i obaveza te manjak kretanja. Naše tijelo je jedan mehanizam koji pamti sve naše dobre, ali i one loše navike, pa kada jednom loše prevladaju tražimo pomo , iako nekada to bude prekasno. Da to ne bi bilo tako, potrebno je malo truda i dobre volje. Vježbanje je jedno od najvažnijih po etnih koraka ako želite život bez boli i granica. No, zanimljivo je to da kada i potražimo pomo i dobijemo vježbe, nažalost, to ostaje samo na papiru i dobro poznata re enica - “vježbam od sutra“, od koje je malo tko zaista vježbao od toga famoznog - sutra. Isto tako ima onih koji vježbaju sami kod ku e bez da su pritom potražili stru nu pomo , pa, nažalost, na taj na in nanose više štete negoli koristi. Svaka vježba koja vam je zadana ima

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

jasno opisan protokol izvo enja, pa morate paziti na to da vam je tijelo u svakom trenutku u pravilnoj poziciji. To je izrazito teško jer bi vi trebali biti sami sebi trener, a da zapravo dobro ne poznajete svaku od vježbi koju ete izvoditi. Ovaj put pripremila sam vam vježbe s kojima ete aktivirati noge, ruke, prsa, trbuh, ali i ono najvažnije - vaša le a. Ako tijekom izvo enja vježbi osjetite bilo kakvu bol, molim vas da odmah prestanete s vježbanjem i da potražite stru nu pomo ili ako imate dijagnosticiranu pretjeranu lordozu,

11. srpnja 2014.

Vježbe za zdravlje naše kralježnice

kifozu ili skoliozu kralježnice da ne vježbate s nama jer bi vam neke vježbe bile neprimjerene te bi na taj na in samo nanijeli više štete nego koristi. Za sve one koji e vježbati napominjem da prije po etka vježbanja pro itate opis svake vježbe i da se toga pridržavate. Napravite 8-10 ponavljanja svake vježbe i radite sporo uz duboko disanje. Vježbe možete ponoviti više puta dnevno. Slušajte,volite i poštujte svoje tijelo jer je to jedino mjesto gdje zapravo živite! (Ivana Posavec)

Vježba br. 1

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

Lezite na trbuh, postavite dlan na dlan i elo spustite na dlanove. Dižite samo gornji dio trupa kroz izdah. Ne odvajate elo od dlanova.

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Pogr ene ruke postavite uz jelo, korijen oba dlana paralelno s ramenima. Uz duboki izdah dižite gornji dio trupa, ramena gurajte daleko od ušiju i držite glavu i vrat u produžetku kralježnice. Laktovi su na podu i njih ne podižete.

Vježba br. 2

Vježba br. 3 Još uvijek su vam dlanovi paralelni s ramenima, ali se dižete maksimalno što možete, a da vas pritom ni u jednom dijelu kralježnice ne zateže ili boli. Ramena gurajte daleko od ušiju.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Vježba br. 4 Po etna pozicija je ista kao i kod vježbe od prije, ali ovaj put dižete gornji dio trupa bez da se osla-

njate na dlanove. Dlanovi i laktovi su paralelno. Dižete se do zadnjeg rebra i spuštate u po etni položaj.

Vježba br. 5 Ispreple te dlanove iza le a. Dižete gornji dio trupa i gurate dlanove daleko iza sebe. Držite glavu i vrat u produžetku kralježnice.

Vježba br. 6 U poziciji ma ke morate pazi da su vam dlanovi ispod ramena, koljena u širini kukova i koljeno ispod kuka. Iz neutrala radite veliko slovo “C“ kralježnicom pa se vra ate u po etni položaj.

Vježba br. 7 Ostanite u poziciji ma ke, naizmjence pružite jednu ruku ispred sebe, a suprotnom nogom “zanožite”.

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 47

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. srpnja 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me

Biramo najljepši vrt z Zeleni cvijet Me imu VRT ŠTEFICE KOLARI - Mare iz Palinovca

Štefica Kolari - Mara jednako je tako dobra vrtlarica kao što je bila amaterska glumica. Godinama nas je uz uru z Me imurja uveseljavala svojom ulogom Mare - žene ure z Me imurja, jednostavne, ali pronicljive žene zidara koji cijeli život radi na terenu. Kao što je bila maestralna njezina uloga Mare, tako je maestralna i njezina oku nica koju ure uju svojim rukama. Malo je re i da je Štefica vrijedna žena, jer njezina do u detalje pažljivo ure ena oku nica veli ine je manjeg parka i u nekom drugom slu aju iziskivala bi cijelu brigadu vrtlara. Lakše bi bilo re i ega sve nema u Štefi inu vrtu, ali evo ega sve ima: ak etrdeset vrsta kaktusa, a od ukrasnog bi-

Štefica Kolari - Mara ima dvije velike ljubavi: cvije e i glumu

lja i cvije a u njezinom se ku nom perivoju nalazi: adam, muškatlini, ruže, oleandri,

katruže, hortenzije, hibiskus, banana, goji, kaki, kivi, aronija, limun, mandarina, ružmarin,

smokva, asparagus, maslina, jorgovan, kranj eci, vodenike, palme. I uz sve to ima još i vrt i vo njak. - Moja baka Mara je bila najbolja vrtlarica i ona mi je usadila ljubav prema cvije u. Još uvijek imam njezine ruže i hortenzije, kaže Štefica. Imam oko dvjesto razli itih biljaka i cvije a. Gdje god se nalazim, na godišnjem ili u gostima, ako vidim nešto lijepo, otkinem si kiticu i zapelcam u svom domu, veli Štefica. Takav vrt iziskuje i silan trud. To zna i obilazak ujutro i optrgavanje suhih dijelova biljaka i zalijevanje. Za to je potrebno oko sat i pol vremena ujutro, ali još i nave er dva i pol sata rada na ure enju cvije a. No, ako bi to za nekoga bio naporan rad, za Šteficu

Svaki kutak dvorišta brižno je ure en

U Štefi inu vrtu raste dvjesto razli itih biljaka

VRT ANTONIJE ŠTIPULA iz ehovca

Vrt Antonije Štipula je posve nešto druga ije od vrtova koje smo dosad posjetili. Na prvi dojam odiše nostalgijom za nekadašnjim vremenima, svime onime što je bilo lijepo u prošlosti. Antonija je velik dio svog života provela na radu u Austriji, a onaj najljepši dio godine, godišnji odmor, bio je vezan uz domovinu, rodni dom i ure enje svoga obiteljskog gnijezda. - Kod Vizera sam u ila za kroja icu, a po završetku škole otišla sam raditi u Austriju, ispri ala je Antonija. - Svake godine za godišnji, kada smo posje ivali svoju domovinu, moj suprug Mihajlo i ja ponešto bi zasadili oko ku e i tako je nastao naš vrt u kojemu ima svega što nas veseli. Tako su s godinama truda uredili svoje mjesto

Antonija Štipula kraj svog bunara, koji je uklopila u vrt i okružila cvije em

za odmor, u kojemu uživaju u zasluženoj mirovini. Ljubav prema cvije u Antoniji je usadila njezina majka Marija. I ta ljubav nikada nije prestala. Uz cvije e, bra ni par Štipula voli i životinje, a posebna ljubav supruga Mihajla jesu golubovi. Ljubitelji su i starina i svega onog što do arava život kakav je nekada bio. uvanjem tih predmeta žele nekadašnji život otrgnuti od zaborava. Ako je i bio težak, imao je svoju ljepotu. Tako se u njihovoj oku nici nadopunjuju stari plot i novoizgra eni vodopad koji svojim žuborom umiruje i osvježava te mala bara na kojoj se napaja umjetna roda. Antonija i Mihajlo Štipula svoju idilu odlu ili su izgraditi i stvoriti u svom dvorištu i u tome su itekako uspjeli. (BMO, Z. Vrzan)

Ništa tako ne odmara i ne veseli kao malo žubora vode iz kamena

11. srpnja 2014.

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

e imurske županije

za murja urja

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDLOŽENI: Pozivamo Vas da prijavite svoj vrt, oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar... ili one svojih susjeda, prijatelja, rodbine za akciju Me imurskih novina, kojoj se ove godine priklju ila i Turisti ka zajednica Me imurske županije. Prošle godine dvadesetak sudionika otvorilo nam je svoja dvorišta i pokazalo što se sve može stvoriti vlastitom maštom i rukama. Najljepše ure ene “cvjetne pri e” po izboru naših itatelja i ove godine nagra ujemo vrijednim nagradama.

PRIJAVE

ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

Svoj okoliš ili okoliš svoje majke, bake, sestre, brata, prijatelja, susjeda, lokala ili vinske ku e koji plijeni ljepotom možete prijaviti Me imurskim novinama kuponom, na telefon 323-600, pošaljite na faks: 493-305 ili se javite na mail: marketing@mnovine. Nakon prijave naša e ekipa posjetiti Vaš okoliš i u novinama ispri ati pri u kako je nastao.

tel: 040 323 600

Nagrade za najljepše oku nice: Dvorište koje je pretvoreno u perivoj

je to odmor i puno pozitivne energije. Susjedi se esto ude što toliko vremena provodi u cvije u. Štefica ima dva sina, Denisa i Nenada, i supruga Stjepana koji je podržava u njezinoj ljubavi prema cvije u, a sin

Denis voli cvije e kao i mama Štefica. Naravno da za takav vrt treba i potrošiti izvjesnu svotu novca za njegovo ure enje u prolje e i u jesen. To iziskuje oko 1.500 kuna godišnje, ali svatko ima svoje zadovoljstvo

i ono košta. Osim bez cvije a, Štefica Kolari ne može ni bez glume, zbog ega je uklju ena u rad KUD-a Donji Kraljevec i Udrugu žena. Op enito se voli družiti kako sa svojim biljem, tako i s ljudima. (BMO, Z. Vrzan)

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon p vrijedan j 760 ku una kuna

I starinski lug našao je zasluženu mirovinu u vrtu

PROFIL IL Zagreb Z knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4. PROFIL Zagreb -Vrtlarski dnevnik Kornelijee Benyovsky Šoštari

Nagrade za glasa e: Mali predah uz prisje anje na starinski život

3x vre e za cvije e tvrtke “A “Agro-Hoblaj” Agro A gro-Hoblaj” Hoblaj Mursko Središ e S

Informacije

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU 1. Nit d.o.o. Puš ine, traži konobara/icu - mjesto rada Restoran Mamica na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 373 434 ili na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 31.07.2014. 2. Zidarski obrt “ZET”, M. Lošinj, traži 9 m/ž prodava a na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: igor@gradnja-zet.hr do 15.07.2014. 3. Progreso grupa d.o.o. akovec, traži 3 m/ž savjetnika za osobne nancije i drugi oblici rada, posla pismenu zamolbu na email: perica. remenar@progreso.hr do 15.07.2014. 4. Kroja ki obrt Ružica d.o.o., Trg Republike 6, akovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu Donernaodre enovrijeme,javi senamob.091 503 2857 do 15.07.2014. 5. Rus ca d.o.o. akovec, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., najava na tel. 040 311 207, do 12.07.2014 6. Ca e bar “Mar ” Otok, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, mogu nost smještaja, javi se na mob. 098 9643 111 do 15.07.2014. 7. Smartek d.o.o. akovec, traži 3 m/ž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, poslati zamolbu na email: viktorija.srsan@smartekvision.com do 10.08.2014. 8. Marke ng, trgovina, konzal ng, Nedeliš e, traži 3 m/ž ru na pakirera na odre eno vrijeme, zva na tel. 040 822 250, do 28.07.2014. 9. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži m/ž lakirera na odre eno vrijeme,

osobni dolazak na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 15.07.2014. 10. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/icu za rad u Ca e bar Cupidon na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 666 4555 do 23.07.2014 11. Elektro Pani d.o.o. Donji Mihaljevec, traži m/ž elektroinstalatera/ instalaterazastr.osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javiti se na mob. 091 277 3337 do 23.07.2014

OD HRVATSKI ZAV JE AN ZA ZAPOŠLJAV 396-819 OVEC: ISPOSTAVA AK LOG: 646-740 ISPOSTAVA PRE SREDIŠ E: ISPOSTAVA M. 0 543-20

12. Caffe bar 300, Ivanovec, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 637 2120 ili 095 3980 994 , do 15.07.2014.

13. Mega metal d.o.o. Kotoriba, Sajmišna bb, traži 2 m/ž autolakirera na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 10.07.2014. 14. Autoku a Gašpari d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 1, traži m/ž mehatroni ara/elektri ara za rad u servisu vili ara i teretnih vozila na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 13.07.2014. 15. UO apa, akovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 767 do 15.07.2014. 16. Balkan plod export d.o.o., akovec, tražitajnika/tajnicunaodre enovrijeme,javi senamob. 0992403600iliposla naemail:vladotomasek@ yahoo.com do 20.07.2014

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e, Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

ZAMJENA za dr. Kvakan za PETAK UJUTRO 11.7.

dr. Dušanka Sa er-Star evi tar evi Ulica Ljudevita Gaja 7, akovec, ec, tel: 310 215 adi: Utorak k, Radnim danom ordinacija radi: Utorak, onedjeljak i etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak Srijeda - POPODNE Pet 11.07.2014. 13:00-20:30 Sub 12.07.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel-Šantek - dežurni pedijatar Franca Prešerna 16, akovec, tel. 390 245 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i etvrtak - POPODNE

17. Europa d.o.o. Lopar, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 161 4889 do 15.07.2014. 18. Ronis d.o.o. akovec, J. Kozarca 1/a, traži m/ž knjigovo u za stru no osp. bez zasnivanja radnog odnosa, posla pismenu zamolbu do 28.07.2014. 19. Polj. proizvo a Braniša Nenad, Belica, B.Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 098 699 529, do 31.07.2014. 20. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Ca e bar “Luna”, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 702 2067 do 31.07.2014 21. AK Sluki d.o.o. akovec, akove ka 15, traži m/ž automehani ara. Posla pismenu zamolbu na adresu ili osobni dolazak do 15.07.2014. 22. Fran Valentina d.o.o. - mjesto rada: Caffe bar Viktorija, Pribislavec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 5095 691 do 31.07.2014. 23. MM Torte d.o.o. Savska Ves, traži 2 m/ž samostalna slas ara na odre eno vrijeme, javi se email: mila.magdalenic@gmail.com ili se javi na mob. 099 508 6762 do 14.07.2014 24. Tremak d.o.o. Domašinec, K. Zrinskih 2, traži m/ž komercijalistu za prodaju i m/ž gra kog/ web dizajnera na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: lidija.visnjic@tremak.eu do 15.07.2014. 25.Ugost.obrt“Malina”Malinska,traži 2pomo na konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 733 6338 do 15.07.2014. 26. Dalbo d.o.o. Varaždin, traži terenskog komercijalistunaneodre enovrijeme,posla pismenu zamolbu i životopis na email: info@dalbo.hr do 13.07.2014. 27. Pekara Poljanec Orehovica, traži 1 pekara/ icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 814 173 do 18.07. 28. okoland d.o.o. Ludbreg, traži 2 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, posla email: spektar.vina@net.hr do 15.07. 29. Ugostitelj Žvorc Gordana , Sveti Križ, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 180 3492 do 31.07. 30. Struji -s d.o.o. Vularija, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 085 do 31.07. 31. Majoko d.o.o. Nedeliš e, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 802 273 do 15.07. 32. Alen d.o.o. Prvomajska 2, Mihovljan, traži konobara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada u Ca e bar Metaxa, osobni dolazak na adresu do 31.07. 33. UO Maki-trans, Otok 2, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada Restoran Prepelica, natje aj je otvoren do 04.08. 34. Peradarstvo Blagus, D. Pustakovec, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi i 1 m/ž voza a dostavnog vozila B i C kat. na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 282 147 do 25.07. 35.NMP-produktd.o.o. akovec,Prvomajska20, traži m/ž voza a vili ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 18.07. 36. Panex dinamic promet d.o.o., akovec, T. Bratkovi a 1, traži m/ž poslovo u prodavaonice na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: pandin@dinamic. hr do 16.07. 37. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, traži 2 m/ž pomo na bravara i 2 m/ž zavariva a g i/ili mig-magpostupkomnaodre enovrijeme,javi se osobno na adresu Pribislavec, Industrijska bb ili na mob. 091 310 1735 do 31.07. 38.UOSANITotovec,tražikonobara/icunaodre eno vrijeme - mjesto rada Ca e bar “Sani”, javi se na mob. 091 795 8096 do 31.07. 39. Toplice Sv. Mar n d.o.o. Sve mar n na Muri, traži 2 kuhara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 2199 663 do 16.07. 40. UO Ca e bar Alibi, akove ka 107 c, Puš ine, tražikonobara/icunaneodre enovrijeme,javi se na mob. 099 8866 884 do 31.07.

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i ca e baru Pala n, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja

vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9. 2. ELITA d.o.o. za zastupanje u osiguranju, Mjesto rada: U mjestu stanovanja, Varaždinska županija, traži 10 m/ž zastupnika u osiguranju na Ugovor o djelu (mog. stalnog radnog odnosa), uvje : sš, voza ki ispit: poželjno, nije uvjet, iskustvo: nije važno. Javljanje na natje aj: e-mailom: info@ elita.hr, tel: 042/321-970, mob: 098/390-699, ili osobno na adresu: B. Radi a 1, Varaždin - www. elita.hr do 31.7. 3.ZLATNOZRNOd.o.o.zaproizvodnjuhrane,kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, traži 1 m/ž kv pekara - mjesto rada: Trnovec, na odre eno vrijeme (iskustvo na m poslovima 6 mj., izrada lisnatog tijesta), i 1 m/ž prodava a u trgovini mješovite robe - mjesto rada: Varaždin na odre eno vrijeme (iskustvo na m poslovima 6 mj.), najava na tel: 042 684 012 ili e-mailom: darinka. draganic@zlatnozrno.hr do 15.7. 4. PROVECTUS d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždinska županija, traži 4 m/ž terenska prodajna predstavnika za pronalaženje novih klijenata za ugovaranje internet oglašavanja na novom web portalu na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno; 1 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno. Zamolbu, životopis i sliku dostavi na email adresu e-mailom: info@infousluge.eu ,više informacija na 099 3410 664, do 31.7. 5. KNJIGOVODSTVO PRIMA za reviziju i poslovno savjetovanje, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž knjigovo u za samostalno knjigovodstvo - vo enje poslovnih knjiga na odre eno vrijeme, uvje : razina obrazovanja nije uvjet, potrebno višegodišnje iskustvo u radu sa cjelokupnim vo enjem knjigovodstva (5g), poznavanje jednog stranogjezika(prednostpoznavanjetal.jezika-ali nije uvjet), informa ka znanja. Prijavu posla e-mailom: danijela.komar@gmail.com - konakt mobitel: 098 792 617, do 31.7. 6. Ugost. obrt Blaža Blaženka Kaniški, A. Star evi a 39, G. Kneginec; traži 2 konobara/ice u cafe baru Blaža na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : kv, sss, radno iskustvo nije bitno, najava na mob: 098 9420 978, do 26.7. 7. PREVIŠ d.o.o., traži 1 konobara/icu u caffe baru CIK (u Centru kulture, Novi Marof), na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno i 1 konobara/icu u ca e baru “Mehana” G. Kneginec na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno. najava na mobitel: 091 156 8031, Mladen Stecevi , do 25.7. 8. Ugost. obrt Ruža Brnji , mjesto rada: Nedeljanec, traži 1 konobara/icu u cafe baru Manuela na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, iskustvo: nije važno, Kontakt: 092 1389 744, do 31.7. 9. FONTANA - obrt za ugos teljstvo, vl. Bosiljka Mija evi , Tur in, Zagreba ka 94; traži 2 konobara/ice u ca e baru na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo nije važno, za osobe iz drugih županija, poslodavac osigurava smještaj i jelo. Najava na mob: 099 5911 073, do 31.7. 10. TURIST za ugos teljstvo i trgovinu, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž voditelja odjela hrane i pi a na neodre eno vrijeme, uvje : završena srednja ili viša škola, prednost osobama ugost. smjerova, znanje rada u MS O ce paketu, poznavanje engl. jezika (C1, B2, B2) i njem. jezika (C1, B1, B1), posjedovanje voza ke dozvole B kat. uz mog. povremenog korištenja vl. vozila za obavljanje posla, proak vna, komunika vna osoba s razvijenim prodajnim vješ nama, poznavanje trendova u F&B industriji. Prijavi potrebno priloži : životopis, presliku svjedodžbe/diplome, presliku identifikacijske isprave - dostaviti na adresu Aleja Kralja Zvonimira 1, VŽ ili e-mailom: ljudskipotencijali@hotel-turist.hr do 18.7. 11. Autoprijevoznik vl. Dubravko Šrajbek, Varaždin, traži 1 m/ž voza a teretnog motornog vozila ume unarodnomprijevozrobenaneodre eno vrijeme, uvjeti: kv, radno iskustvo: nije važno, kategorija C i E. Osobni dolazak: Hallerova aleja 36, 42000 Varaždin, kontakt mobitel: 098 591 958, do 1.8. 12. DALBO d.o.o. za trgovinu i usluge, Varaždin, terenski rad (sjeverozapadna Hrvatska), traži 1 m/ž terenskog komercijalista - prodaja sredstava i ure aja za pranje i dezinfekciju, terenska prodaja robe farmerima, mesnicama, tvornicamahraneipi a,poljoprivrednimapotekama,veterinarskim stanicama na neodre eno vrijeme, uvje :SSS,VŠS,VSSprednostsmjer:agronomija, veterina, sanitacija, Kategorija B, iskustvo: nije važno. Zamolbu i životopis dostavi e-mailom na: info@dalbo.hr do 13.7.

SJE ANJE na našu dragu

Mirelu Štefe, dr. med. 13.11.1963. - 17.7.2013. Prošla je godina dana otkako nisi s nama, ali tvoja dobrota i plemenit lik žive vje no u našim srcima. Obitelj zahvaljuje lije nicima i osoblju Županijske bolnice akovec, kolegama, prijateljima i znancima koji su nam velikim srcem pomogli u najtežim trenucima i kasnije. Zahvaljujemo i Košarkaškom klubu “Rudar Cimper“. Sveta misa zadušnica bit e dana 17.7.2014. u 19h u crkvi Sv. Antuna Padovanskog ( akovec Jug) tvoji Teo, Sonja i Tomica

13. U.O. PICCOLO, Novi Marof, Zagreba ka bb (autobusni kolodvor); traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss bilo koje struke; radno iskustvo nije važno; nema smještaja; mogu nost dogovora o rasporedu radnog vremena i pla i. Najava na mob: 095 8403247 (Višnja Dvorski), do 31.7. 14.BOLARETIj.d.o.o.,StrmecReme ne ki4;traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss bilo koje struke; radno iskustvo nije važno; osiguran smještaj ili naknada za prijevoz, najava na mob: 097 795 1103 (Renata Jambrec), do 31.7. 15. Prijevoznik “MAJOR P.”, Donji Kneginec, traži 1 m/ž voza a teretnog vozila sa prikolicom u doma em prijevozu za distribuciju na neodre eno vrijeme, uvje : KV, kategorija C i E, iskustvo: 1 godinu, mobitel: 098 186 7769, do 31.7. 16. Servis i transpor “KOBAL” vl. Predrag Kobal, Mjesto rada: TRNOVEC, traži 1 m/ž AUTOMEHANI ARA na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS automehani ar/ka, Kategorija B, iskustvo: Nije važno, poznavanje osnova informa ke, nje-

ma ki jezik. Prijavu posla e-mailom: predrag. kobal@vz.t-com.hr - kontakt mobitel: 098 231 285, do 20.7. 17. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: Trnovec Bartolove ki, traže 30 šiva a kože - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac osigurava obuku. Za vrijeme obuke radnik/ica ima pravo na minimalnu pla u i osiguran prijevoz. Nakon završene obuke radnik/ica ima obavezu rada onoliko godina koliko je mjeseci proveo na obuci. Zamolbu dostavi poštom na adresu Gospodarska 12, 42202TrnovecBartolove kiilie-mailomposao@ boxmark.com do 31.8. 18.BIO-GORIVAzatrgovinuiusluge,Mjestorada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž voza a B kategorije - skupljanje otpadnog ulja na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, uvjet B kategorija te radno iskustvo (1 godinu) i 1 m/ž administratora na neodre eno vrijeme, uvje : sss, iskustvo 3g, poželjno iskustvo u knjigovodstvu, prijavu posla e-mailom: sales@bio-goriva.hr do 9.8.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI TIN KOLAC, SIN BLAŽENKE I KREŠIMIRA; RITA DRAGAŠ, K I RENATE I DANIJELA; ANDRIJA ŠIMUNI , SIN KRISTINE I NIKOLE; LEON JANKOVI , SIN SIMONE I SANTINA; EMA PODGORELEC, K I LIDIJE I KRISTIJANA; VITA ŠPOLJARI , K I NIKOLINE I SINIŠE; VILMA KUZMA, K I VESNE I RAJKA; PAULINA IGNAC, K I VALENTINE I BOJANA; KAJA SUŠEC, K I SUZANE I DAMIRA; SANTINO HORVAT, SIN MAJE I MLADENA; EVA MESARI , K I MARIJE I BRUNA; ENA PERAS, K I KAROLINE I MILJENKA; EVELINA IGNAC, K I BISERKE I DANIJELA; MATIJA ZRNA, SIN PETRE I MLADENA; IZAK RADIKOVI , SIN JULIJE I JOSIPA; ANDREJAS BALOG, SIN VIJOLETE I BOJANA; LUCIJA MATJAŠI , K I MARINE I DENISA; TIJA ZDRAVKOVI , K I ANDREJE I ALEKSANDRA; NIKA JAKLIN, K I MAGDALENE I BOJANA; MARKO JAN EC, SIN SAMANTE I DINA; LEON PALIR, SIN TATJANE I MARIJANA ( akovec)

VJEN ANI DUBRAVKA ORŠOŠ I NEDELJKO HORVAT, VALENTINA JUG I RENATO RAJH, MONIKA LUDAŠ I ILIJA FABI , MARINA MA EK I ANDREAS LAJTMAN, VALENTINA BLAŽEKA I ZORAN VURUŠI , IVANA SRŠA I NINO VURI, MAJA CIGLARI

I DAMIR VUKOJA ( akovec); ANDREJA FURDI I MARTIN ŽINI (Dekanovec); ANITA SOKA I I DEJAN SMOLEK, MIRJANA NOVAK I TOMISLAV ŽINI (Kotoriba); MARTINA MEGLI I ROBERT TKAL EC, KRISTINA KOZJAK I MIHAEL PLEVNJAK (M. Subotica); JELENA BAUMGARTNER I DOMINIK KIREC, MATEA MEZGA I MATIJA ŠALJA (M. Središ e); MATEJA ZAMUDA I MIHAEL KOVA I (Nedeliš e); IVANA MAR ETKO I MIROSLAV BARANAŠI , MATEJA GORI ANEC I KRISTIJAN SABOL EC (Prelog); GORDAN ZADRAVEC I KRISTINA VIŠNJARI

(Štrigova)

UMRLI STJEPAN BRANIŠA R. 1932., IVAN BOBI ANEC R. 1952., ANTUN LESINGER R. 1940., DRAGICA VUK R. KRAMPA R. 1960., FILIP KOVA EC R. 1916., ALOJZ LUKŠA R. 1953., LADISLAV BAKOŠ R. 1944., ANA PAHEK R. HERCEG R. 1947., TIHOMIR VIDOVI R. 1962., DRAGICA ŽERJAV R. BAŠEK R. 1944., ROBERT SEVER R. 1968., VLADIMIR RUŽI R. 1956., KATARINA TKAL EC R. KLOBU ARI R. 1924. ( akovec); JOSIP KORUNI R. 1953. , ANA ŠLIBAR R. IGREC R. 1929. (Kotoriba); JOSIP JUR EC R. 1950., STJEPAN SINKOVI R. 1953., MARIJA BURI R. KOVA I R. 1933. (Prelog)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

11. srpnja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Neutješni, u neizbrisivom osje aju praznine zbog tragi nog, preranog gubitka našeg ljubljenog

FILIPA BERGOVCA Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam u najtežim trenucima što ih prolazimo pružili rije i utjehe i dostojanstveno podijelili našu tugu. Hvala svima koji su ispratili našeg an ela i s nježnoš u se oprostili od njega, svima koji su cvije em okitili njegov odar. Ništa, baš ništa, ni vrijeme za koje kažu da lije i sve rane, ne e dokinuti našu bol, ali topla rije i prijateljski stisak ruke svakoga od Vas pomogli su nam da izdržimo neizdrživo. Mama, tata i sestra Ivana

POSLJEDNJI POZDRAV

FILIPU BERGOVCU Hvala za susret i za duh Tvoj isti, Za osmijeh dragi, poput nježnog cvijeta; Hvala za pogled, kao izvor bistri… Za davnu neku sanju našeg svijeta. O, nek’ Te Zvijezda uvijek prati, I nad snom Tvojim neka uvijek bdije; Nek’ bude s Tobom i kad srce pati… U Srcu Sina nek’ Ti dušu krije. Da budeš uvijek – za Te smjerno molimo – K’o svjetionik što pu inu krasi, A kroz njeg blista Srce koje volimo… Nek nas Ljubav za svu vje nost spasi! (Dosegnuh svoj sjaj) Obitelj Ivkovi

Oglasnik

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE RENAULT MEGANE 1.6 RT 1996.g., klima, reg. do 12/2014., u dobrom stanju, 203tkm, + 2 kompleta guma, mob. 098/176-0060 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 PRODAJEM RENAULT CLIO 1.2 16V 2002.g., klima, servo, garažiran i o uvan. Cijena po dogovoru. info: 821-362, 098/1849-728 PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.4 1996.god., neregistriran, cijena 550 EUR. Mob 095 9009 627 PRODAJEM PEUGEOT 206 1.1 benz 2001.g., plave boje, 3vr., klima, 150tkm, cijena 14.000,00 kn. mob. 098 597 603 PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.9SDI 2003.g., 1.vl., u jako dobrom stanju, reg. do 9/14., cijena 3.000 eur. mob. 099/670-8585 OPEL VECTRA 1.8i 1992.g., uš uvana, ispravna i registr. do 12/2014., mob. 099/688-2406 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.6 automatik 1994.g., reg. do 24.3.2015., 167tkm, cijena 1.500 eur, mob. 099/756-0087 ŠKODA OCTAVIA 1.6 benz + plin 2008.g., klima, centr. zaklj., boja metalik cappucino, 1.vl., Cijena: 49.000 Kn, info: 091 646 33 34 FIAT STILO 1.9JTD 2005.g, 74KW, reg. do 2/2015, 154tkm, prodajem ili mijenjam za terenac uz moju doplatu, a može i stariji dizel (po dogovoru), info: 098/190-3753 FORD ESCORT benz 1989. god., reg do 9/2014., ispravan, 400 eura, mob. 098 331 793

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, tel. 040/543-614 PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODA JEM TR AK TOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311. PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 Prodajem: EKO JE AM sto ni 1.25 kn/kg i dajem vinograd u najam. Tel: 091 539 2870 PRODAJU SE DVIJE ORANICE na polju zvanom Doli u blizini Ivanovca. mob. 095/8370-847 PRODAJEM automatsku kuku za mali Ursus, info: 098/190-3753 PRODAJE SE OKRETA SIJENA, kiper prikolica 1-osovinka, kukuruz i tanjura e, mob. 098/545-961 KUPUJEM MANJE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE, mob. 099/513-8111 PRODAJE SE 8-valni komušar za kukuruz, je am i sijeno u balama, cijena po dogovoru. info: 821-957 RASPRODA JA POL JOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, zemlje i vinograd, te rezervne dijelove za Ursus C335 i opel kadet 1.7D, može i zamjena za oružje. info: 040/615-009

USLUGE

POSAO RIJE ANIN (49) - SSS, a vno znanje talijanskog jezika, B-kat. traži posao uvara, no nog uvara, uvanje objekata, apartmana itd. mail: cercolavoro@net.hr ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 RIJE ANIN (49) - SSS, ak vno znanje talijanskog jezika, poznavanje rada na PC-u, B-kat., radno iskustvo u maloprodaji, veleprodaji, skladištu, zastupanje, ugos teljstvo. Ozbiljna i odgovorna osoba. Hitno tražim posao, na podru ju cijele Hrvatske. Zainteresiran i za OPG-kozarstvo i seosko-turisti ko gospodarstvo. Za kontakt na mail: cercolavoro@ net.hr TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj. Ponude na tel. 099/684-3265

POZNANSTVA DE KO (35g) - zaposlen, ne pije, ne puši, traži ozbiljnu curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 MUŠKARAC (48g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. mob. 098/9853-723 TRAŽIM ŽENU (60+) za druženje ili suživot, ozbiljne i iskrene, prevaran ce NE. mob. 092/317-9584

NEKRETNINE – PRODAJA d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OD EPLJIVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem. ADAPTACIJA KUPAONA sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf... i ostali završni radovi. TIMO kerami arski obrt, mob. 097/6545-646

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODA JE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel. 091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438 PRODA JE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. certifikat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. ZAGREB, M. Drži a, 2-sobni stan, 66 m2, 4. kat, prodaja ili zamjena za nekretninu manje vrijednos , info: hrvr59@gmail.com ili 098/476-548 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Hodošanu, cijena po dogovor... mob. 099/687-5085 PRODAJEM NOVI 4-SOBNI STAN u Prelogu od 102m2, info: 091/620-3331 PRODAJEM MANJU KU U s gradilištem, ukupno 2900m2, brežni dio (10km od K), za 45.000 eur. mob. 095/859-5067 PRODAJEM KU U U AKOVCU sa dva odvojena stana i gradilište u Martanama (za ku u u nizu), mob. 091/260-8951 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Hodošanu, cijena 55.000 EUR-a. info: 099/687-5085

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

982

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI 1-SOBNI STAN od 38m2 u ul. I.pl. Zajca 29, 1. kat. info: 098/909-1220

IZNAJMLJUJE SE KU ICA od 48 m2, u centru grada s malim dvorištem 1.400kn + režije, samcima, broj mob. 098/331-535. ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 I Z N A J M L J U J EM G A R S O N I J ERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/ku a na jugu u akovcu, info 099/3363-605 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu. Cijena sa svim režijama ( at internet, kablovska TV, centralno...) i porezom 800 Kn/mj. 098/303-550 IZNAJMLJUJE SE KAFI /PIZZERIA u Savskoj vesi (bivši Gurman), info: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEMO studen ma 2-sobni stan u Zagrebu, Drži eva, 2 tram. stan. od autobusnog kol., info: hrvr59@ gmail.com ili 098/476-548 IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI NAMJEŠTENI STAN, mob. 091/260-8951 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE sa zajed. kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, samcima, muškim osobama (radnici, sportaši, posl. ljudi i sl), na duži ili kra i rok, mog. smještaja do 8 osoba, veliko dvorište, blizina grada i svih sadržaja (du an, doktor, škola i dr.), info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu. mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE LOKAL za frizera ili posl. prostor blizu autobusne i bolnice, povoljno, sa parkirnim mjestom, Zavnoh-a 4, akovec, tel. 313-380

11. srpnja 2014. PRIVREMENO SE IZNAJMLJUJE (7., 8. i 9.mj) NAMJEŠTEN STAN od 45m2 u k, samcima ili posl. ljudima, info: 091/5962-707 AKOVEC, IZNAJMLJUJEM STAN 45 m2, iza Pedagoške škole, dvoje u enika ili mla em paru. Mob: 098/186 21 92

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/ dan. info: 098 448 863 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Rovinjskom selu. info: 098/240-121

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI ORASTI ORASTI PILIĆI DOSTAVA ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODA JU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM ODOJKE I SVINJE za klanje. Mob: 091/597-95-88 PRODAJEM NJEMA KOG LOVNOG TERIJERA starog 10mj. za 200 kuna. info: 098/190-3753

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

11. srpnja 2014.

AKCIJA SKUPLJANJA HRANE I POTREPĹ TINA ZA NAPUĹ TENE MACE! Udruga â&#x20AC;&#x17E;SkloniĹĄte dobroteâ&#x20AC;&#x153; koja trenutno skrbi o 33 ma ke u subotu, 19.07.2014. godine od 10:00 do 15:00 sa u ca e baru â&#x20AC;&#x17E;Bazaâ&#x20AC;&#x153; skupljat e hranu i pijesak za ma ke, no dobrodoĹĄle su i ostale potrepĹĄ ne. Trenutno je na skrbi Udruge jako puno ma i a, ije su mame mace sklonjene s ceste kako bi mogle na svijet donijeti svoje mlade u miru i sigurnos doma volontera ili su ma i i prona eni po raznim kanalima, ĹĄumama, poljima ili jednostavno uba eni u tu a dvoriĹĄta, te volonteri iz Udruge mole za mokru junior hranu (vre ice, paĹĄtetice, konzervice). Sve ma ke kada do u na skrb Udruge prolaze istu proce-

RAZNO Prodajem SJEDA U KOĹ˝NU GARNITURU u beĹž boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4.000 kn); DJ. STOLICU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u beĹž boji , o uvano (400 kn), DJE JI VRTI , o uvan i koriĹĄten samo mjesec dana (350 kn) te KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). Kontakt 098 299 330 PRODAJE SE TV Grunding, ekran 51 cm, Meblo madrac, jogi 90x195 cm + gra s pripadaju i krevet, usisava Quadro, 3 lustera i 1 stolna lampa. Cijene po dogovoru. Info: 091/761-3467 PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za loĹž ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garaĹžiran, cijena 600 kn. mob. 091/5164-595 PRODAJEM skuter Peugeot, kosilicu, perilicu su a, klavir, cafe aparat, stol za stolni tenis, koĹžnu garnituru i spava u sobu. info: 091/970-1929 PRODAJEM VINO MUĹ KANT, Ĺ IPON I RIZLING po cijeni od 10kn/Lit. mob. 099/687-5085 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 Prodajem tapecirani dvosjed o uvan, bez oĹĄte enja i ekova kao nov, malo koriĹĄten, za 500 kn, info: 099 7969 541 PRODA JEM STARIJI muĹĄki bicikl Rog slovenski orig. oldtajmer, crni, ispravan, u voznom stanju (140kn); spava a soba plave boje (sa 6-krilni ormar, komoda s ogledalom, krevet s no nim ormari ama, Hespo madraci i podnice), sve o uvano i malo koriĹĄteno, kao novo, sve u kompletu za 2.700 kn. info: 099 7969 541 PRODAJEM KOMBINIRANI HLADNJAK Candy bijeli 165x55 cm, 137/65 litara, A++, 160 kw, 2012. g., izuzetno o uvan i tih, za 1.500 kn. mob: 091 5202 563 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

duru â&#x20AC;&#x201C; iĹĄ enje od vanjskih i unutarnjih nametnika, pregled kod veterinara i naravno ako je ma ka bolesna â&#x20AC;&#x201C; lije enje. Sve to jako puno koĹĄta, pa ete tako svi mo i ostaviPRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; novi bide; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol; protupoĹžarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn), dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU â&#x20AC;&#x153;Rak od dijagnoze do izlje enjaâ&#x20AC;?. Cijena 300 kn. Ĺ aljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noĹĄene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE Ĺ ANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM kvalitetni dj. kreve s madracem, dj. kolica (2kom), manju ĹĄkrinju, pl. pom. ĹĄtednjak i staru kuhinju - cijene po dogovoru. mob. 091/260-8951 PRODA JEM rabljene uĹĄ uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17â&#x20AC;? Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komuĹĄine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e, univerzalna, malo koriĹĄtena, cijena 800kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE Ĺ KRINJA Gorenje 350 lit., godinu dana garancije, tel. 333-059 PRODAJEM o uvani trosjed i rabljeni dvosjed, cijena za sve 600 kuna. mob. 091/8930-428 PRODAJE SE FOTOAPARAT Zenit, razne knjige (Matko, Konrad, Shawn itd), magnetofon (velike vrpce). info: 098/187-6099

simboli nu nov anu donaciju za pla anje veterinarskih troĹĄkova, a tako er donacije sredstava pro v unutarnjih i vanjskih nametnika poput ampula (Stronghold, Fyprist, Advocate..) ili tabletica (Pratel, Drontal..) su dobrodoĹĄle. Volonteri jako paze na higijenu i zdravlje ma aka, pa bolesne odvajaju od zdravih i sve redovito iste i dezin ciraju. Tako da ukoliko imate mogu nosti donirati sredstva za iĹĄ enje i dezinfekciju (medicinski alkohol, plivasept, sargotan, asepsol i sl.) pomozite i na taj na in! Ukoliko niste u mogu nos donira niĹĄta od navedenog, a imate vremena i volje â&#x20AC;&#x201C; do ite upoznajte nekoliko ĹĄ enika i upoznajte se detaljnije s radom Udruge! Volonteri vas s radoĹĄ u iĹĄ ekuju! PRODA JE SE DJ. SJEDALICA za bicikl za djecu do 8g, sko ro nova, cijena 50 kuna. info: 091/395-8644 PRODAJE SE Ĺ KRINJA Gorenje od 310lit. (750 kn); veĹĄmaĹĄina Gorenje (750 kn); 4 stolice (600kn); stoli (350kn); pisa i stol (400kn); plo a za el. ugradbeni ĹĄtednjak rostfrei (200kn); bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn) i ljetne gume Fulda (4kom/500kn). info: 095/521-3924

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Udruga â&#x20AC;&#x153;SkloniĹĄte dobroteâ&#x20AC;? Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traĹže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iĹĄ eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;? Ä&#x152;akovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ&#x2018;er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Andreas Ne znamo tko je imao srca izbaci na ulicu psa koji mu je bio vjerni prijatelj viĹĄe od desetak godina i koji sve loĹĄije vidi? Andreas je o ito bio ne iji jer tolike godine ne bi doĹživio na ulici. Ima li me u vama dragi itatelji itko tko bi Andreasu pruĹžio tople i njeĹžne stare dane? On je predivan pas, dobre naravi, slaĹže se s drugim psima. U obzir dolazi i privremeni dom u kojem su svi troĹĄkovi hrane i veterinara na naĹĄ teret. Kontakt: 098-241-060.

i i

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna Ĺželjna. Tko Ĺželi malenu gricu?

je u svojem kratkom Ĺživotu preĹživjela svu grubost svijeta. Zlostavljali su ju, zanemarivali. Bila je kostur od psa koji se bojao svoje sjene. Nakon rehabilitacije i okruĹžena ljudima koji joj svaki dan pokazujemo kako Ĺživot moĹže bi lijep, ona je postala predivan pas, a njezin osmijeh sve govori. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana i idealna za ljude koji vole ĹĄeta jer zna hoda na uzici, dolazi na poziv. Za nju zovite na 098-241-060.

Mupfel

Cooper - ro en oko 22.4.2014. godine, o iĹĄ en od nametnika, cijepljen 1. put pro v zaraznih boles , zdrav, nau en na pijesak, pomalo plah, ali izrazito umiljat i zaigran. Na en je na ces sa 2-3 dana staros i mama sa bebama ga je prihva la i othranila. Sada traĹži dom!

Zvonko i Zvon ica - stari oko 3 mjeseca, jako umilja , zaigrani, nau eni na pijesak. O iĹĄ eni od nametnika i cijepljeni prvi put pro v zaraznih boles . TraĹže dom!

i njegove seke prona ene su u ku ji nasred prometne ceste. Netko je o ito imao samo jedan razloga ĹĄto ih je tako ostavio â&#x20AC;&#x201C; da ih se rijeĹĄi tako da ih netko zgazi automobilom. Sre om, dragi ljudi su ih sklonili s ceste i tako im spasili Ĺživot. Sad se nalaze kod nas, stari su oko 2 mjeseca i bit e niĹžeg do srednjeg rasta. Vrlo su maleni i traĹže udomitelje kod kojih e mo i boravi i unutra. Kontakt: 091-8988-004.

Paolina je prona ena u uĹžasnom stanju nakon ĹĄto joj je netko oduzeo tek ro ene bebice i obijesio ih o vre u na drvo gdje su svi umrli. MoĹžete li zamisli agoniju majke koja je sjedila ispod drveta i sluĹĄala kako maleni pla u, a ona im ne moĹže pomo i. Njezina su se vimena upalila, dobila je visoku temperaturu i da je u ĹĄumi slu ajno nisu naĹĄli prolaznici, vjerojatno bi uginula. Paolina je mlada kujica i sama tek odraslo ĹĄtene i nadamo se da e uskoro dobi divan i topli dom te da ju nitko viĹĄe nikad ne e napus . Kontakt: 091-8988-004.

Kuharica

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI

Sastojci: doma i svježi krastavci, kiselo vrhnje, ocat, mlijeko, sol, ešnjak, voda

ME IMURSKA KUHARICA

Pretepeni doma i vugorki Nakon što smo u prošlom broju predstavili originalni me imurski recept velemajstora Stanka Trstenjaka iz Marofa za mušni njak, ovaj put predstavljamo jednako tako izvorno me imursko jelo - pretepene doma e vugorke. Jelo nam je pripremila vrsna kuharica Slavica Kralji iz Frkanovca, žena koja je bila glavna kuharica na bezbroj starinskih gostuvaja (svadbe), krstitki, krizmi i drugih sve anosti. Uvijek i svugdje pripremala je doma a jela, koriste i sastojke iz vrta i dvorišta i posvuda su ocjene za njena jela bile vrhunske. Pretepeni vugorki su lagana hrana, lako se pripremaju, a ukusni su topli i hladni. Ipak bolji su

Priprema Zagrijati malo vode u loncu. U me uvremenu krastavce oguliti i naribati, posoliti i lagano stisnuti (žmeknuti) te dodati na tanke ploške narezani ešnjak. U vrelu vodu ulijati pritip koji se dobije miješanjem brašna, mlijeka i kiselog ulja i dok provrije stave se naribani krastavci. Dopustiti da samo jednom uzvriju i skinuti s vatre. Poslužuju se u dubokom tanjuru, tradicionalnom zemljanom ili porculanskom.

dobro ohla eni. Kuharica naglašava kako krastavci moraju biti doma i, uzgojeni u vrtu u kojem sve raste u prirodnom i zdravom okruženju. Krastavci iz trgova kih lanaca nisu dobri za ovakav na in pripreme jer sadrže puno vode i drugih elemenata koji ih ine neukusnima. Jednako tako doma e treba biti mlijeko i kiselo vrhnje. Uz ovo jelo poslužuje se samo doma i kruh, ali kuharica Slavica kaže kako suho meso z tiblice ili doma i klobasi nisu suvišni. Kušali smo i uvjerili se u to, ali vugorki su bili broj jedan i bez mesa. Uspješno pripremanje ovoga ljetnog i krepkog jela želi naša i vaša kuharica Slavica i Me imurske novine. U slast!

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Uštipci od tikvica

Rolada s doma im makom Sastojci: 25 dag mljevenoga doma eg maka, 6 doma ih jaja, 20 dag še era, prašak za pecivo, ulje, mast, rum Priprema: Miksanjem od brašna, še era, praška za pecivo i malo ulja napraviti kremastu smjesu i staviti u pleh ili tepsiju namaš enu ili obloženu papirom za pe enje. Pe i desetak minuta na 200 Celzijevih stupnjeva da se dobije lijepi žuti biskvit debljine oko dva centimetra. Biskvit izvaditi iz pe nice i položiti ga na istu krpu na koju se prethodno posipa malo kristalnog še era te ga zarolati. Kada se biskvit malo ohladi, treba ga odrolati i po njemu nanijeti mak koji smo promiješali s malo mlijeka, ulja i ruma. Biskvit s nadjevom od maka ponovno zarolati i ostaviti sve dok se potpuno ne ohladi. Odstraniti krpu i roladu narezati na željenu debljinu te jednostavno uživati u njezinom okusu po doma em maku.

VINO TJEDNA

Sastojci 450 g tikvica 200 g glatkog brašna akove kih mlinova 2 jaja 1 prašak za pecivo sol, vegeta ulje za prženje

Priprema Tikvice oguliti i naribati, posoliti i ostaviti da puste s ok . K ad su odstajale i pustile sok dodati vegetu, jaja, brašno, i na kraju prašak za pecivo. Lagano sve dobro promiješati, i pržiti na vrelom ulju.

Kupinovo vo no vino Vrhunsko, ukusno, ljekovito, bogato vitaminima i željezom je kupinovo vo no vino OPG-a Hadela iz Grkaveš aka. Vino je berbe 2013. i sadrži 11,20 posto alkohola. Vino odlikuje vrhunski okus svježe ubrane doma e kupine, iznimna grimizna boja i bajkovit okus. Pije se ohla eno na 10

Celzijevih stupnjeva u manjim koli inama, za okrjepu ili lijek. Odli no se sljubljuje s raznim kremastim kola ima, tortama i biskvitima, ali dobro ga je popiti i uz vrhunske sireve i salate. Za vino tjedna predlaže ga Sanja Hadela, od utorka nova magistrica ekonomije i diplomirana turisti ka menadžerica.

11. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

MALO TOPLIJE UZ MOGU PLJUSAK

VREMENSKA SLIKA: Ponedjeljak je bio najtopliji dan u ovom tjednu uz temperaturu zraka preko 30 Celzijevih stupnjeva u hladu. Od utorka je stiglo osvježenje i destabilizacija atmosfere pa e i narednih dana biti esti lokalni pljuskovi pra eni grmljavinom. Do kraja tjedna bit e ljepše, ali ni po etkom sljede eg tjedna zapravo još nema onog pravog vru eg ljetnog vremena. Bit e ugodno toplo, ali ne emo i i preko 30°C. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Zbog fronte i pripadaju e ciklone petak bi mogao još uvijek biti obla niji i svjež dan. Mogu a je povremena kiša ili pljusak. Oborina ne e biti puno, a možda se ponegdje probije i malo

sunca. Dosta e osvježiti sa sjevernim vjetrom i oblacima pa bi dnevna temperatura mogla biti samo oko 20 Celzijevih stupnjeva ili tek malo viša, a uz kišu ak i niža. Kombinacija sun anih i obla nih razdoblja eka nas u subotu. Atmosfera ne e biti posve stabilna pa su ponegdje mogu i kratkotrajni pljuskovi, ali to e biti lokalnog karaktera pa se ne moraju dogoditi u svim mjestima. Ve a vjerojatnost za kišu u subotu je rano ujutro te

ponovno kasnije popodne, a sredinom dana e biti djelomi no sun ano. Ostat e ugodno, odnosno dosta svježe za sredinu srpnja koji je ina e najtopliji mjesec u godini. Maksimalna temperatura do 25°C. Sli no vrijeme moglo bi se nastaviti i u nedjelju. Nema velike vru ine, a uz izmjenu sunca i oblaka povremeno je mogu kakav pljusak pra en grmljavinom. ini se da e nas nova fronta zahvatiti u ponedjeljak kad

je opet vjerojatno nešto obla nije vrijeme uz estu kišu ili pljuskove pra ene grmljavinom. Opet e i malo osvježiti, ali ne puno. U utorak i srijedu više sunca i postupno sve toplije, ali još uvijek uz mogu nost kratkotrajnih pljuskova s grmljavinom. Temperatura zraka ipak e iz dana u dan polako rasti, ali još uvijek ne bi trebala i i preko 30 Celzijevih stupnjeva. Dodajmo da e na Jadranu ipak biti sun anije i toplije, osobito u Dalmaciji, pa ljudima koji idu na more ovo vjerojatno donosi osmijeh na lice. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 10.7.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

11. VII.

12. VII.

13. VII.

14. VII.

15. VII.

16. VII.

17. VII.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Od drvenastih alergenih vrsta u zraku me imurskog podru ja trenutno su prisutna tek peludna zrnca pitomog kestena u niskoj koncentraciji. Do kraja srpnja potpuno e nestati peludnih zrnaca drve a iz zraka. Koncentacija peludi trava, što zbog košnji livada košanica, što zbog odmicanja vegetacijske sezone, smanjena je s visoke na umjerenu koncentraciju. Peludi korovnih alergenih biljaka nešto je manje u odnosu na prethodno razdoblje jer se smanjila koncentracija peludi koprive u zraku. No umjerena e se koncentracija korova zadržati tek kra e vrije-

me, do procvata ambrozije koji se uskoro o ekuje. Prisutna je i pelud trpuca i kiselice no one ne doprinose zna ajno ukupnoj koncentraciji korovne peludi. Ponovno naglašavamo da se do kraja srpnja o ekuje pojava peludi ambrozije, korovne biljke s izrazito alergenom peludi na koju nepovoljno reagira najve i udio alergi ne populacije. Stoga u ovom trenutku, prije nego nastupi vegetacijska sezona cvatnje ambrozije, još nije kasno da se poduzmu preventivni koraci u vidu adekvatne antialergijske terapije, kao i fizi kog uklanjanja biljaka u prirodi.

VICOTEKA

Pita Eva Adama: - Dragi, voliš li me? - A koga bih drugog? ---------------------------------------------------------Sva aju se muž i žena. - Ti si tako nesposoban! Kad bi postojalo natjecanje u nesposobnosti, ti bi sigurno osvojio drugo mjesto! - Drugo? Zašto ne prvo?, zbunjeno pita muž. - Zato jer si nesposoban! ---------------------------------------------------------Vrhunac pijanstva je kad u ete u taksi, voza vas pita kamo želite, a vi se na njega izderete: - Šta te briga kamo u ja! ---------------------------------------------------------Pita plavuša u ljekarni: Imate li test za trudno u? - Imamo. - A jesu li pitanja teška? ---------------------------------------------------------Bra ni par želi kupiti dvorac. Prilikom razgledavanja pitaju oni vlasnika: - Ovo je prili no povoljna cijena koju tražite. Sigurno postoji neki problem. Možda imate duhove? - Bez brige, ja ovdje živim ve 600 godina i nisam vidio nijednog. ---------------------------------------------------------Što je demokracija? Kad dvije budale imaju više prava nego jedan pametan.

RISTO ARNAUDOVSKI odmara u akovcu nakon još jedne sezone

ŠTO DONOSI nova Me užupanijska nogometna liga Varaždin- akovec

MEMORIJALNI MALONOGOMETNI TURNIR “Damir Kranj ec - Sixi”

Iza mene su, bez obzira na ozljede, tri sjajne sezone

Mato Kljaji : Istrpjeti ovu sezonu, sljede u e biti bolje

Naslov pobjednika odnijela ekipa “Bumbari i rlenke”

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

oramo priznati, šteli mi to ili ne, ali i mi v Me imorjo imamo zajedni koga nezerenuša protiv šteroga se borimo vsi, kak oni šteri hodajo v cirkvo, tak i oni šteri hodajo polek, o em re i, v kr me. Isto tak te neprijatelj je ve ve naš doma i, kak politi ari veliju, unutrašnji, a niti dragi Božek ne zna otkod se je dotepel k nam na te naš hatar, na ala ek zemle med dvemi vodami, a i vsemaj politi araj je na rnoj listi bili oni esdepeovci, hadezeovci, “seljaki”, liberali, haenesovci, demokrš ani, laburisti ili pak re ormisti. A i “hrasta i” i “orehi” ga netrpijo. Jednako se protiv jega borijo naši branitelji kak i oni šteri so se za vreme domovinskoga rata skrivali po Evropi i bežali od puške na ple ima. Verjem da vam je vsima poznato da je zajedni komo neprijateljo rat objavljen i na zestanko Županiske skupštine i da so vsi ve niki, kak oni na vlasti, tak i oni v opoziciji, zdigli roko “Za.” A i župan ga ne trpi skupa z svojom zamjenicom i zamjenikom. Ve sam vam ve vse rekel, a brz as ste i potrefili da se tu dela o ambroziji, o em

Esdepeovci, hadezeovci, haenesovci, pak i laburisti so protiv je L re i, partizanki, štera e jo bole ondamo bole raste, a žnjom nam dohajajo sam nevole. Što bi se nadjal da posle partizana, šteri so bili na pobjedni koj strani, bar jen cajt, nam je došla partizanka, štera je na kontra strani? No, pred neprijateljom ne tre bežati, tre mo pokazati zobe i s ondati ga, jerbo jedino tak moremo dugo živeti i lepo nam bode na zemli i kaj ne bodemo morali rez nered kihati i šmrkle si brisati. akoski gracki oci so ne veruvali da bodo tak teško došli do direktora v Stanorado. Najme kaj, nejpredi je respisani natje aj, tam negdi v marcijušo, i zebrani je bil pro esor Željko Knok. Pre akoski gracki vuri so se spominali da je to pajdaš od, isto tak, akoskoga gradona elnika, ali so to sam tra i jerbo je Nadzorni odbor, v šteromo je isto tak glavni, pro esor Bruno Trstenjak, ne mogel nikoga drugoga zebrati do im je došla sam jedna moljba. No, ne znati kaj se je v semo tomo pohabilo, a

i novinari so nekaj jamrali, ali je gospon Knok odustal od Stanoradove direktorske otelje. Natje aj je znova napisani, znova se išlo na zbiranje novoga direktora i našel se je, ve ve morete pogunuti da je v pitanjo pro esor, Velimir Ma ari . I ve je došla sam jedna moljba jerbo se nekompletne moljbe ne bi op e gledale. Makar je ne pisalo v natje ajo, ali, tak so bar rekli ovi pre akoski gracki vuri, trebalo je meti i partisko knigico i to v rlenoj arbi. Kak bilo da bilo, akov anci direktora imajo i sam još tre kaj se v toj grackoj abriki napravi red unda bodo i stanari z šterima Stanorad hercuje mogli mirno spati. Dok pro esori drmajo tu bode vse vredo jerbo so to mladi i školani ljudi, šteri uda toga znajo. Ne znati kaj se je ve ve bivši direktor Andrej Gregorec komo zameril, ali zadjih pet - šest let je bil urt na tapeti. Ne tuliko on kuliko jegov posel. Dok je poduze e dopelal v predste ajno nagodbo, kak god ona dobro zgledala, mla-

domo i novomo gradona elniko Šte o se je kupica strpleja prelijala i zišlo je tak kak je zišlo. Novom direktoro Ma ari o želemo kaj bode z Stanoradovim brodom dobro kormanil i kaj zbegne vse oluje, vetre i zamke, štere ga najbrž akajo. te vidli kak je to ve zišlo na Sveckomo labodoritaškomo prvenstvo v Brazilo. Brazilci so naleteli na švapsko mine, ne mine nek na atomsko bombo, i zgubili so nikaj vej , a niti meje, nek 7:1. Sedem pot je ji golman Julio Cesar odhajal po labodo v svojo gajbo, a uda toga je i obranil. Mam sam se zmislil na našega Stipico Pletikoso, šteri je ruom nikaj drugo ne delala nek je sam jemal lopto vum z gajbe. Ve vidite kak se pravica fletno skazala. Još je niti ne minulo mesec dni otkak so Brazilci nas pobedili v prvoj tekmi prvenstva z 3:1, a pomogel jim je japonski sodec Nišimura (kaj u prevodu zna i: nema muda), šteri je zmislil penala za ji , a

Marijan rn ec, Mali Mihaljevec - Dobro je što se sufinancira kupnja udžbenika jer situacija u državi je zaista teška, no ako je teška onda je teška za sve, pa bi sva djeca trebala dobiti besplatne udžbenike, odnosno roditelje treba osloboditi što više obveza, pa tako i kupnje udžbenika. Ponavljam, besplatno treba biti za sve.

POD VUROM

Ako je besplatno, onda neka je svima! Pitali smo gra ane Me imurja što misle o praksi pojedinih op ina i gradova te županija da (su)financiraju školske udžbenike za osnovne i srednje škole. Ve ina njih je mišljenja kako je to dobro, s obzirom na situaciju u državi, no smatraju ako se ve pla a onda bi to trebalo svim u enicima u državi, jer u protivnom se ine velike razlike, što najviše osje aju roditelji, kojima je svaka nov ana pomo dobrodošla, odnosno svaki izdatak optere enje ku nog prora una. (sm, ZV)

da je vse bilo kak smo mi v Lepoj našoj splanerali, bili bi mi pobedili Brazilce i tak bi ji spasili od sramote, štero so doživeli protiv švapskih labodoritašov. Švabi so meli veliko sre o kaj so ne morali z nami igrati jerbo smo mi penicilin za ji . Zmislite se sam kak smo ji nake ali vu Francuskoj 1998. leta. Oni to nebodo nigdar pozabili. A mi, niti unda! eto se rezmahalo, urlabi so po eli za sve težake, kak za one šteri vsaki den delajo, tak i za one šteri celo leto sam na posel dohajajo. Kuliko sam mel za uti i politi ari se ravnajo na urlab tak da si bodemo i mi mogli po inuti. e znati zakaj se je naš precednik Ivo Josipovi po alil kak, još navek, ima Titija vu svoji kancelariji? Nekaj si gruntam da se nadja kak bi mo jedino još Tito mogel pomo i kaj bi još pet let hercuval z Lejpom našom. Nek se ovek nadja , nesmemo mo to zeti! rinas ga još navek vse vej oni šteri so brez posla, pla e hmajikuju, ve na leta, na istoj visini, o em re i, nizini, ako ji još dobavlamo. Država nam je naredila da deca morajo pod mus hoditi v pu ke i sredje škole i ona je osigurala škole i navu itele, a negdi i gablece, a vse drugo (knige, taške, prevoze) morajo roditeli colati z svojega žepa. A otkod roditelima tuliko penez to niš i ne pita? Boge ka država, a bogati ljudi!

Romana Novak, akovec To je u redu što se sufinancira kupnja udžbenika, no nije dobro što to ne ine sve op ine, svi gradovi i sve županije. Jer, ako svi živimo u istoj državi, koja je odredila obavezno osnovno školovanje, onda bi država i jedinice lokalne samouprave to trebale platiti.

ejpredi so se žnjim štimali sam štrigoski turisti ki težaki, a ve to delajo i vsi me imorski. I župan Matek Posavcov rad dohaja na jega. Minuli mesec je gori dopelal i našega turisti koga ministra. Vidim da se na smeh držite i mam mi je jasno da znate da vam govorim o Ma erkinomo brego v Štrigovi. Dok je Ma erka Emili bila lepa i mlada unda so vsi moški šteli biti pod bregecom, a ve posle vsi o ejo biti na brego. Negda so vsi oni šteli so meli sre o kaj so bili pod bregom vidli vse zvezde, a i ala ek raja, a denes se z brega vidi Dežela, Osterajh, Hungarija i Hrvaška. Dok smo bili mladi unda nam je uda lepše bilo pod bregecom, a ve dok nam herc po meje tu e, a i slabeše vidimo, ve smo zadovoljni z onim kaj vidimo. Vsako vreme ima svoja veselja. red nekaj meje od dve leti je ondašnji minister za škole, ake i navu itelice, Željkec Jovanovi ov, zmenil ravnatelico akoske Ekonomske škole Duško Novak, jerbo je zapisala deco v školo kaj ne bodo po kr maj lu ta brenzali. Naš hrvaški Upravni sod je to smeno poništil, ali se ve javil novi minister, Vedran Mornar, i on je ne štel biti hujši od Željkeca i znova je zmenil Duško z mesta ravnateljice, makar je v toj otelji ne ve skorom dve leti. Nek se zna što je na vlasti, što je minister i ija je zadja. Pak nebode valjda sod reda delal med pro esoraj i ravnateljaj. A zakaj unda imamo ministra?

Stjepan Vugrinec, Palovec Vidim kako sve jedinice lokalne samouprave ne e sufinancirati kupnju udžbenika i smatram da to nije dobro. Pravljenje bilo kakvih razlika nije dobro za društvo i ljude. Ako op ine, gradovi i županije nemaju novac, onda to treba riješiti država koja je i uvela obvezno školovanje.

Berta Korunek, akovec Šteta što sve jedinice lokalne samouprave ne sudjeluju u sufinanciranju kupnje školskih udžbenika, jer pravljenje bilo kakvih razlika nije dobro. Isto tako smatram kako bi s obzirom na stanje u državi dobro bilo sufinancirati i školski pribor. No znam kako to država ne može, pa je i ovo zapravo vrlo pozitivno.

Katarina Medved, Dragoslavec Selo - Pohvalno je što jedinice lokalne samouprave sufinanciraju kupnju udžbenika, ali nije dobro što to ne provode sve op ine, gradovi i županije. Jer situacija za sve roditelje je jednaka, a i djeca e vidjeti razlike ako jedni dobiju, a drugi ne dobiju besplatne udžbenike.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine