Međimurske novine 984

Godina XVIII.

Broj 984.

^akovec, PETAK, 25. srpnja 2014.

Cijena 7 kuna

LIJEPA VIJEST ZA RODITELJE OSNOVACA Ĺ KOLA IJI JE OSNIVA Ĺ˝UPANIJA: Besplatni udĹžbenici do ekat e djecu u ĹĄkolama

str. 2-3

KAKO DO BESPLATNIH UDĹ˝BENIKA? Roditelji iz Op ine Ĺ enkovec sami nabavljaju udĹžbenike, a Op ina refundira novce

Vinko Trstenjak

zaplivao i nestao u hirovitoj Muri DOZLOGRDILE IM u estale kra e

Pribislav ani str. 9 formiraju Udrugu za zaĹĄtitu imovine

pOrCijUnKulOVo2014.

Poseban Prilog MedimUrs kih Novina

pOrcIjUnkUloVo2014. oodd 30. 30. Srp Srpnja nja do 3. Kolovoza

FOTOREPORTAĹ˝A:

str. 5

TAJNI SASTANAK predsjednika Josipovi a, Ĺžupana Posavca i Radimira a i a samo je glasina...?

MURA ODNIJELA ZAUVIJE ZAUVIJEK skelara: poznatog srediĹĄ anskog s

str. 8

Grad akovec poru uje roditeljima da joĹĄ ne otkazuju narudĹžbe i pozivaju ih da se strpe

SUSRET KOJI SVI NEGIRAJU ME IMURSKO GOSPODARSTVO oporavlja se brĹže nego drugdje u Hrvatskoj

NajviĹĄe radnih mjesta otvaraju metalci str. 6

1000

POSEBAN P OSEBAN EBANKiĹĄobrPRILOG PRIL PAnARILOG NNova ova AAtra trakCij kCijaa za jo joĹ Ĺ Veseliji Ĺ tihih

ve je

s rem no za Porcijunkol ovo

nje . kiĹĄob edna

rana u nizu nad centrom

novi

! atrakc !akov ija vizualni identitet biti e ca u viĹĄe ostavlje " "ivi boja koji e #radu Ulice kralja Tomis # dati veseli i rakti%nu &unkc lava. Postavljeni ĹĄti i novi

iju. kiĹĄobrani imaju vru ina jer e osta Tijekom mani&estacije zaĹĄtit kako estetsku tako iti e vljeni kiĹĄobrani omo#u iti u#oda tako osjetitelje i izla#a%e od veliki n lad.

str. 12-13

Dani Ĺ trigove: FEĹ TA I ZABAVA

Ĺ to sve donosi 50. jubilarno Porcijunkulovo u akovcu

IJI JE VRT NAJLJEPĹ I? Natje aj ide dalje, javite nam iji vrt trebamo obavezno posjetiti!

media 18

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kona no da jedan naš politi ar osluhne bilo naroda O no što se najviše zamjera politi arima je da nemaju sluha za narod. Kada zasjednu u svoje udobne i dobro pla ene fotelje, uz mnogobrojne druge povlastice, jednostavno izgube potrebu da poslušaju što je gra anima najviše potrebno u odre enom trenutku, što to treba goru e riješiti gra anima, koji su ih izabrali, da bi barem malo bolje živjeli. atija Posavec, me imurski župan, za kojeg mnogi vole govoriti i pisati, uklju uju i i mene, da je vrlo esto i populista, ipak za razliku od nekih drugih prethodnika poput Dragutina Lesara „koji puno govore, a malo naprave“, ipak je taj koji sluša o emu se pri a i raspravlja u javnosti, na društvenim mrežama i pokušava napraviti zaokret kad je politika u pitanju – da želi uti, ali i rješavati probleme s kojima se susre u obi ni gra ani. aši politi ari skloni su i dalje donositi odluke za koje samo oni smatraju da su najbolje, a rijetko kada slušaju što bi zaista bilo potrebno poduzeti da svima nama bude bolje. dalje se kod nas previše razmišlja „socijalisti ki“ bez obzira tko bio na vlasti kad je u pitanju ideološki znak, jer ve ina aktualnih politi ara vu e korijene iz socijalizma kad je za dobivanje izbora, odnosno „važnosti u selu“ bilo najvažnije da se nešto gradi. to je tada bilo dobro jer smo dobili preduvjete za završetak infrastrukture poput struje, vode, telefona i drugoga koje dandanas još nemaju mnogi u našoj zemlji, dok je to kod nas riješeno pred trideset godina. Zaista, danas više nema potrebe da se neracionalno samo razmišlja o ulaganju „u asfalt i beton“, umjesto da se kona no po inje ulagati u ljude. Bilo kroz ljudske potencijale u našim sredinama, bilo u obi nog ovjeka. o prvenstveno zna i da treba razmišljati na na in skandinavske socijaldemokracije u kojoj su ljudi na prvom mjestu, a tek onda sve ostalo. Jer, infrastrukture imamo puno previše, a još uvijek se prora uni naših gradova i op ina, kao i mnogih drugih, uglavnom troškare na taj na in. ije istina da novca nema. Novca ima, samo

N I

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ga treba ulagati tamo gdje je zaista potrebno, na životne potrebe gra ana, a ne na sve drugo, samo ne ono što gra anima treba, sada, odmah. Gra anima su danas potrebne što jeftinije komunalije: struja, voda, plin, otpad i sli no, beni"icije u vrti ima i školama, itd., da bismo imali pronatalitetnu politiku, a ne „tri nova sloja asfalta“. Ne živimo u Njema koj ili Švedskoj da bismo mjese no mogli trošiti 2.0003.000 kn za komunalije i tako srozavamo standard srednje klase koju pretvaramo u siromašan sloj koji si više ne može priuštiti niti odlazak na godišnji odmor jer mora opremiti svoje školarce za novu školsku godinu. aravno da se politi ari koji do u „na jasle“ i po inju primati 15.-20.000 kn pla e jednostavno više ne žele družiti s tim i takvim srednjim i nižim slojem i slušati što zaista mu i gra ane, ve radije odu na odmor s tajkunima kako bi zavezali još neki posao i osigurali si budu nost kad više ne budu na vlasti. toga bi lokalna samouprava što prije trebala biti lišena profesionalnih politi ara, na dužnosti bi trebali do i volonteri, oni kojima je biti lokalni dužnosnik prestiž jer žele društvu dati one svoje kvalitete zbog ega su bili uspješni u nekom drugom poslu i uglavnom zaradili toliko da više ne razmišljaju o svojoj dobrobiti, ve dobrobiti zajednice. e utim, do toga e, za razliku od primjerice skandinavskih zemalja, kod nas o ito morati prote i još puno vode, ne samo Murom i Dravom, ve i ostalim hrvatskim rijekama, jer kod nas biti profesionalni politi ar ili profesionalni „uhljeb“ ipak je još uvijek najbolji, najlakši i najsigurniji posao.

VIJEST(I) TJEDNA

Susret koji svi negiraju da se uop e dogodio!? Što je bila tema sastanka kod vinara Lovreca izme u Matije Posavca, predsjednika me imurskog HNS-a i župana, Ive Josipovi a, predsjednika RH, Sandre Herman, zamjenice župana i osniva ice Reformista u Me imurskoj županiji i Radimira !a i a, koji osniva novu stranku Reformisti, pitali smo Matiju Posavca koji je prema našoj informaciji bio moderator tog sastanka? Naime, do naše redakcije došla je informacija da su se u neformalnom dijelu posjeta kod vinara Lovreca „nasamo, na 20 minuta“ susreli Ivo Josipovi i Radimir !a i . !a i je navodno do vinara stigao u Renaultu Clio Sandre Herman, koja je ina e na godišnjem odmoru, te se pridružio Josipovi u i Posavcu u neformalnom druženju. Nakon odre enog vremena naši izvori kažu da su se Josipovi i !a i udaljili od prisutnih i razgovarali „u etiri oka“. Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Me imursko gospodarstvo u plusu od 390 milijuna kuna Gospodarski trendovi u Me imurskoj županiji u odnosu na državu znatno su bolji i povoljniji i prakti ki pokazuju da je takvo gospodarstvo kao što je naše me imursko i op enito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dakle i u susjednoj Varaždinskoj županiji i Koprivni ko-križeva koj županiji, zasigurno stabilnog i sigurnog rasta BDP-a i boljih trendova u društvu, kazao je Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore u dva dosadašnja mandata na toj dužnosti i ujedno direktor Feromonta iz Donjeg Kraljevca. Istaknuo je da su, prema službenim pokazateljima, naši poduzetnici poslovali pozitivno za nekih 390 milijuna kuna. To je vrlo bitno jer pozitivni rezultat omogu ava investicije. I ti rezultati puno su povoljniji, nego na državnom nivou. Za istaknuti je da 70 posto tog pozitivnog rezultata ostvaruje prera iva ka industrija, a 60 posto od toga metalska industrija. Tematski prikaz na str. 6.

Gra ani osnivaju Udrugu za samozaštitu Na inicijativu na elnice op ine Pribislavec, Višnje Iva i i poduzetnika koji imaju svoje poslovne prostore u Pribislavcu, održan je u etvrtak savjetodavni sastanak na temu kra a u poduzetni koj zoni koje su uzele maha. Nazo ilo je petnaestak poduzetnika koji imaju hale i poslovna dvorišta blizu romskog naselja u Pribislavcu. Otvaraju i sastanak, Višnja Iva i naglasila je da svi znaju za probleme, no država i nadležna tijela države ne poduzimaju ono što bi trebalo kako bi se taj problem smanjio. U op ini stoji pet punih fascikli s tužbama protiv po initelja i mnogobrojnim dopisima upu enim institucijama, no i dalje ima samo mnogo papira, a ne i rješavanja problema, pa je zbog toga i sazvan sastanak. Kra e su u estale zbog dizanja censusa s 1000 na 2000 kuna za prijave kra a. Reportaža na str. 9.

25. srpnja 2014.

DOBRA VIJEST PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Župan, kao što smo napisali prošli tjedan, no ima nije spavao jer ga je mu ilo kako pomo i roditeljima u nabavci školskih udžbenika i na kraju je pronašao formulu zajedno s elnicima svih gradova i op ina osim Grada !akovca i Op ine Šenkovec koji e imati svoje modele "inanciranja udžbenika za u enike OŠ na podru ju Me imurske županije. Na podru ju Me imurja dva su osniva a osnovnih škola: Grad !akovec za svoje škole i Me imurska županija za sve ostale škole na podru ju Me imurja. Na podru ju Me imurske županije je oko 10.000 osnovaca, od toga 2400 u enika na podru ju !akovca, a 7600 u ostatku Me imurske županije. Me imurska županija u dogovoru s op inama i gradovima iznašla je model po kojem e udžbenici za sve u enike osnovnih škola u Me imurskoj županiji biti besplatni i do ekat e u enike na školskim klupama prvi dan nastave. Na roditeljima je samo da naru e radne bilježnice. Po etkom godine roditelji, odnosno u enici besplatne e udžbenike samo zadužiti, a na kraju godine vratiti kako bi ih naslijedile sljede e generacije u enika. Na sastanku, koji je održan zajedno s gradona elnicima i na elnicima u županiji, dogovoren je model po kojemu bi sve u enike Me imurske županije do ekale besplatne knjige na školskim klupama, a roditeljima bi ostao trošak radnih bilježnica i školskog pribora. Ako ste knjige ve naru ili, iz Županije poru uju da ih otkažete i naru ite samo radne bilježnice, a ako ste uplatili akontaciju, tada taj iznos iskoristite za kupovinu školskog pribora ili bilježnica, a ako ste eventualno izvršili uplatu na rate, sukladno iznosu na koji ostvarujete pravo dobit ete povrat sredstava, poru io je me imurski župan Matija Posavec. Prema dostupnim informacijama iz knjižara, oni su ve upoznati s ovom odlukom i kažu da nema problema u storniranju narudžbi, odnosno da e roditelji preuzeti u knjižarama samo radne bilježnice, dok e ih udžbenici ekati u školama.

Grad akovec donosi novu odluku Me utim, postavlja se pitanje što je s u enicima s podru ja Grada !akovca, budu i da Županija nema ingerenciju nad školama na podru ju !akovca i da je grad autonoman u donošenju odluke vezanih za škole kojima je osniva na svom podru ju. !akovec je ve ranije na Gradskom vije u donio odluku na koji na in e

za rodite

Župan pro i formulu školske u Županija e izdvojiti oko 4,5 milijuna kuna, dok pomo i roditeljima u kupovini školskih udžbenika prema imovinskom cenzusu. Grad !akovec bi u cijelosti kupio knjige i radne bilježnice za one kojima prihod po lanu obitelji iznosi do 1500 kuna, odnosno 50 posto za one u enike gdje u obitelji prihod po lanu ne prelazi 2000 kuna. Nakon što se Županija odlu ila su"inacirati besplatne udžbenike svim osnovcima, Grad je u priop enju javnosti najavio preispitivanje svoje dosadašnje odluke: - Zbog tih novonastalih okolnosti, preispitujemo modele kojima bi i Grad !akovec u enicima nabavio sve udžbenike. Nakon utvr ivanja novog na ina "inanciranja, nabave i pla anja udžbenika, u dogovoru s predsjednikom Gradskog vije a !akovca, sazvat emo Izvanrednu sjednicu Gradskog vije a na kojoj emo predložiti novu Odluku. Ona e voditi ra una

Župan je sa suradnicima na izvanredno

o u enicima osnovnih škola s podru ja Grada !akovca na na in da prava, koja e temeljem nje ostvarivati, ne budu manja nego u ostalim dijelovima Županije, stoji u priop enju.

GRAD AKOVEC tek treba donijeti novu odluku

Za sada ne otkazujte narudžbe, niti ne naru ujte nove Zbog u estalih upita gra ana s podru ja Grada !akovca vezano uz nabavku udžbenika za osnovne škole za sljede u školsku godinu, molim Vas da u svojim medijima objavite slijede e: Gra ani koji imaju prebivalište ili boravište na podru ju Grada !akovca mole se da do daljnjeg ne otkazuju narudžbe za udžbenike koje su naru ili u knjižarama ili putem internetskih trgovina. Tako er, mole se da do nove obavijesti ne naru uju udžbenike, bilo u knjižarama, bilo putem Interneta. Naime, na snazi je Odluka gradskog vije a o su"inanciranju, odnosno "inanciranju udžbenika za osnovne škole prema prihodovnom kriteriju, usvojena na posljednjoj Sjednici Gradskog vije a. Prema

zakonskoj proceduri, prije donošenja nove odluke, ona mora biti stavljena izvan snage, što može u initi samo Gradsko vije e. Gradska uprava razmatra nekoliko na ina nabavke udžbenika, a nakon što se utvrdi kona ni model, bit e eventualno sazvana Sjednica Gradskog vije a. O ekujemo da emo te podatke imati ve sljede eg tjedna te emo odmah, putem medija i naših internetskih stranica, obavijestiti gra ane. Stoga, gra ane s podru ja Grada !akovca ija djeca poha aju osnovnu školu molimo za malo strpljenja jer ne bismo željeli zbog pogreške u proceduri u pitanje dovesti normalno funkcioniranje Prora una, ali i u nezavidnu situaciju dovesti roditelje kojima nabavka udžbenika predstavlja velik "inancijski teret.

25. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJEVAONICA FERRO-PREIS AKOVEC

elje osnovaca iz me imurskih OŠ kojima je osniva Županija

onašao novac za besplatne džbenike e ostatak novca osigurati gradovi i op ine

oj pressici predstavio model besplatnih udžbenika za me imurske osnovce

U usmenom kontaktu, pro elnik David Vugrinec pojasnio nam je da prije nego što Gradsko vije e ne donese novu formalnu odluku i raniju ne stavi van snage ne žele pozivati roditelje da otkazuju kupovinu školskih udžbenika, odnosno mole ih da pri ekaju s tim do donošenja formalne odluke Gradskog vije a, kada e o svemu dati nove javne upute. Gradovi i op ine, koji su donijeli ranije odluke o su"inanciranju školskih knjiga, svoje e odluke sada prilagoditi novom modelu po kojemu e sva djeca dobiti pravo na besplatne udžbenike, poru ili su iz Županije, jer tu je

stvar jednostavnija, osniva svih tih škola je Me imurska županija. Za kategoriju u enika koji ostvaraju pravo na su"inanciranje školskih udžbenika prema zajam enom socijalnom minimumu, župan je od Vlade zatražio da ta sredstva preusmjere u Županiju, a da Županija organizira nabavku školskih udžbenika i za tu kategoriju u enika kako bi i njih knjige do ekale na školskim klupama.

Potpora roditeljima Djeca branitelja ostvaruju pravo iznad standarda koji omogu uje Županija po ovom modelu i oni e pravo na škol-

ske udžbenike ostvariti kao i ranijih godina. Jednako tako djeca iz Op ine Šenkovec besplatne knjige na školske klupe dobit e sukladno ranijoj odluci te Op ine. Okvirno, Županija e besplatne udžbenike su"inancirati sa 70 posto, a op ine i gradovi e u su"inanciranju sudjelovati s oko 30 posto. Za to e Županija morati izdvojiti oko 4,5 milijuna kuna. Sredstva su izna ena u unutarnjoj preraspodjeli sredstava u prora unu, a na jesen e zbog toga Županija morati napraviti rebalans prora una. Formalno-pravno, Me imurskoj županiji ostaje problem na koji e na in župan kao izvršna vlast razriješiti nabavu školskih udžbenika i javnu nabavu bez prethodne odluke Skupštine, ali on je na konferenciji za novinare kazao da ima rješenje za to. Župan Matija Posavec kazao je na izvanrednoj konferenciji, održanoj u srijedu, da se za tu odluku odlu io radi situacije u kojoj se nalaze mnoge obitelji koje bi same teško iznijele teret "inanciranja školskih udžbenika.

Grad akovec, koji je osniva škola na svojem podru ju, roditeljima poru uje: Roditelji pri ekajte!

Nakon apela roditelja i pritiska javnosti, svi me imurski osnovci dobivaju besplatne udžbenike

OP INA ŠENKOVEC zadržava ve donesenu odluku

Roditelji kupuju udžbenike, Op ina vra a novac Op inski na elnik Saša Horvat koji je prvi u Me imurju pokrenuo inicijativu za besplatne školske udžbenike osnovcima poru uje da je Op ina Šenkovec (uz Grad !akovec op.a.) izvan kruga onih op ina i gradova koji e zajedno sa Županijom sudjelovati u nabavci udžbenika. Objašnjava to injenicom da je cijeli posao u Šenkovcu ve gotov, pa i odra en i da ne e sada stvarati zbrku. Što se ti e ve eg troška za Op inu, nego da idu zajedno sa Županijom kaže „da e Županija podržati neki drugi projekt“. Uglavnom, svi roditelji ili netko drugi ovlašten u ime djece: staratelji ili zakonski skrbnici s podru ja Op ine Šenkovec sami nabavljaju školske udžbenike, a nakon toga trebaju dati zahtjev na op ini, potpisati izjavu da e školske udžbenike vratiti neošte ene i dobivaju povrat sredstava. Iznos se potvr uje ra unom iz knjižare, poru uje na elnik.

Uz knjige i besplatni prijevoz Me imurska županija na godinu izdvaja gotovo 2 milijuna kuna za prijevoz u enika koji je time u potpunosti besplatan. U drugim se županijama pla a 100-200 kuna, pa ako uzmemo da je prosjek 150 kuna mjese no i ovim se projektom roditeljima štedi 1.500,00 kuna godišnje samo na autobusnim kartama, podsjetio je župan Posavec, te dodao da jedini u Hrvatskoj imamo besplatni prijevoz. Želimo biti odgovorni, socijalno osjetljivi i ja vas uvjeravam da bez obzira na sav iznos, to ne e opteretiti prora un u onom dijelu da e netko biti zakinut, objasnio je župan.

Zapo eli s gradnjom objekta za elektro-pe Iz Ferro-Preisa izvijestili su da su otvorenjem gradilišta u srijedu, 23. srpnja ušli u izgradnju objekata i infrastrukture, odnosno u rekonstrukciju postoje e poslovno–proizvodne gra evine, a paralelno se odvija i nabavka nove opreme, iji je dio ve stigao u poslovni krug poduze a. Radi se o složenom projektu zamjene postoje ih kupolnih pe i novom tehnologijom taljenja. To je najvažniji i najve i projekt srednjoro ne strategije poduze a Ferro-Preis d.o.o. oko kojeg su intenzivne aktivnosti zapo ele još prije dvije godine. Slijedom provedenog natje aja, kao glavni izvo a radova odabrana je tvrtka Me imurje-PMP d.o.o. !akovec koja je uz ovlašteni stru ni nadzor zapo ela s ure enjem gradilišta u srijedu, 23. srpnja. Uz navedenu tvrtku, radove izvodi još nekoliko tvrtki podizvo a a s podru ja Me-

imurske županije. Prema planu izvo enja radova, za samo instaliranje elektrope i sve e biti pripremljeno do kraja mjeseca studenog 2014. godine, što zna i da bi ve do kraja godine bili ostvareni preduvjeti za probno testiranje pe i. U postupku je rješavanje izgradnje nove TS 35kV trafostanice, ugovoreno predugovorom o priklju enju s HEP ODS, Elektrom !akovec 23.4.2013. godine i rokom za završetak dokumentacije do 22.10.2013. godine. U predmetnom postupku HEP kasni skoro godinu dana, no vjerujemo da e svi nadležni subjekti, kao i interesne strane, u ovom slu aju uspjeti riješiti ovu problematiku do kraja godine kako bismo mi kao Investitor uspjeli u našem investicijskom projektu prema planu i na taj na in tako er ispunili o ekivanja javnosti za promjene koje smo ranije najavili, poru ili su iz FerroPreisa. (BMO)

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

Tomislav Novinš ak v. d. ravnatelj Hitne pomo i

Dr. Tomislav Novinš ak

Tomislav Novinš ak potvrdio je ono što se neslužbeno zna - da je na elu Zavoda za hitnu medicinu, ali, kako je kazao, kao vršitelj dužnosti. - To je funkcija koja je vrlo privremena, kazao je Novinš ak na konferenciji za novinare na novinarski upit o tome. Kazao je da ne može više o tome i da e biti prilike da se predstavi pred novinarima. Ne krije da priželjkuje biti i ravnatelj ustanove, ali za sada je na toj dužnosti privremeno, ali ne baš slu ajno jer ima iskustvo u Upravnom vije u te ustanove, kao kirurg i doktor znanosti, i stru na medicinska strana je neupitna. Dr. Novinš ak kazao je da ima i menadžerski duh i poznavanje te problematike dovelo je do tog imenovanja za vršitelja dužnosti. Na novinarsko pi-

tanje o podršci imenovanju od strane vladaju ih SDP-a i HNS-a, kazao je da podrška baš nije eklatantna. Izrazio je zadovoljstvo injenicom što su kona no i SDP i HNS prepoznali potrebu u !akovcu i u našoj sredini da i kadrovi iz HDZ-a sudjeluju u nekom obliku rukovo enja bilo gradskih bilo županijskih ustanova. - Uklju ivanje svih stranaka, bilo u nadzorne odbore ili sli no, bila bi mogu nost da doprinesemo boljitku našeg grada, kazao je Novinš ak. Na naše pitanje zašto imenovanje za vršitelja dužnosti, a ne ravnatelja, Tomislav Novinš ak je odgovorio da je to na Upravnom vije u i na samom županu te da to nije tema strana ke pressice pa i nije želio širiti tu problematiku. (BMO)

Aktualno

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JESU LI SE „u etiri oka“ susreli predsjednik Josipovi i Radimir a i kod vinara Lovreca pod „pokroviteljstvom“ župana Posavca

Sandra Herman negira da je a i a dovela u svojem autu kod vinara Lovreca na neformalni susret sa županom Posavcem i predsjednikom Josipovi em Foto: Cropix

formalnom dijelu posjeta kod vinara Lovreca „nasamo, na 20 minuta“ susreli Ivo Josipovi i Radimir !a i . !a i je navodno do vinara stigao u Renaultu Clio Sandre Herman, koja je ina e na godišnjem odmoru, te se pridružio Josipovi u i Posavcu u neformalnom druženju. Nakon odre enog vremena naši izvori kažu da su se Josipovi i !a i udaljili od prisutnih i razgovarali „u etiri oka“. Alen Kajmovi , glasnogovornik žuapnijskog HNS-a dao nam je sljede i odgovor na naše

pitanje na koje smo upu eni da se pošalje na strana ki e-mail u pismenom obliku: - Temeljem Vašeg upita ovim putem Vas moram obavijestiti da mi nemamo saznanja da se održao sastanak u takvom sastavu. Kako znate i sami, predsjednik RH dr.sc. Ivo Josipovi je u utorak 22. srpnja boravio u posjeti Op ini Sveti Martin na Muri, a tijekom kojeg je kao zadnje mjesto posjeta bio odabran OPG Lovrec. Tom se prilikom predsjednik zadržao u obilasku vinskog podruma obitelji Lovrec, starog preko 300 godina, te je pogledao zanimljive povijesne zbirke na kojima ve godinama intenzivno radi k i gospodina Lovreca, Jasna Lovrec. Sandra Herman, kao zamjenica župana, u navedeno vrijeme bila je na godišnjem odmoru te niti nije bila sastavni dio službenog protokola. Tako er, Radimir !a i nije službeno posjetio Me i-

mursku županiju, te je li bio tu ili nije, nemamo informacije. Ukoliko je i bio, onda se u tom slu aju trebate obratiti povjerenici inicijative reformista za Me imursku županiju Sandri Herman. Isti em da predsjednik ŽO HNS-a Matija Posavec nije sudjelovao u aktivnostima koje ste spomenuli, odgovorio je Alen Kajmovi , glasnogovornik me imurskog HNS-a. Sastanak u ovom sastavu negirala je i Sandra Herman, inicijatorica Reformista za Me imursku županiju. Doduše, potvrdila je kako je ona s !a i em bila kod Lovreca, ali ne istog dana. Ipak vrijeme e pokazati, naro ito ako su prona ene dodirne to ke za budu u politi ku suradnju, je li ovaj sastanak bio stvaran, samo ne ija fatamorgana ili je problem tek u sastavu sudionika sastanka? (bmo, dz)

PREDSJEDNIK RH IVO JOSIPOVI posjetio Op inu Sveti Martin na Muri i opet nas nahvalio

Me imurje je neka bolja Hrvatska PIŠE: SANJA HERIC

Ivo Josipovi , predsjednik Republike Hrvatske, posjetio je u utorak Op inu Sveti Martin na Muri. Najprije je pozdravio doma ine i s njima popio kavu. Nakon toga krenuo je u obilazak župne crkve sv. Martina, Osnovne škole Sveti Martin na Muri, gospodarske zone i Centra za posjetitelje u Žabniku kraj mlina. U gospodarskoj zoni, u Vrhovljanu razgledao je postrojenja proizvodnje te razgovarao s tamošnjim elnicima tvrtki i radnicima. - Ovdje je 11 gospodarskih objekata. Svi dobro rade i vidio sam puno mladih. !uo sam za dobre rezultate. Ina e, ovdje i u Županiji situacija je bolja nego što je to možda u drugim krajevima zahvaljuju i napornom i vrijednom radu. Svi proizvode, uredno ispla uju pla e radnicima, pla aju poreze i izvoze

poru io je ostatku Hrvatske predsjednik Josipovi prilikom posjeta. Na elnik Op ine Franjo Makovec tom je prigodom naglasio kako je Sveti Martin na Muri lider u gospodarskom i turisti kom smislu te spomenuo pri tome Toplice Sv. Martin. Za ovakav uspjeh dodao je kako je važno nekoliko stvari: - Prvo da je investitor dobrodošao i da su stvoreni svi uvjeti da bi oni mogli investirati, a mi smo to stvorili vrhunski, istaknuo je na elnik Makovec.

Svi proizvode, uredno ispla uju pla e radnicima, pla aju poreze i izvoze poru io je iz Me imurja ostatku Hrvatske predsjednik

U regionalnom parku Mura-Drava u Me imurju

Svijetli primjer Na novinarsko pitanje može li gospodarska zona u Vrhovljanu biti svijetli primjer svima ostalima, župan Matija Posavec odgovorio je: - Ne samo gospodarska zona u Vrhovljanu, ve i cijela Me imurska županija je neka druga i neka bolja Hrvatska ako se uzmu u obzir parametri da Me imur-

Me imurju nemamo strah od donošenja odluka, nego naprosto prilazimo svakome kojemu je u interesu da zapošljava i da proizvodi., rekao je Posavec.

Vidio sam da ovdje radi puno mladih, što je jako dobro kazao je Ivo Josipovi prilikom posjete Gospodarskoj zoni u Vrhovljanu

je kao Županija ini izme u 2 i 2,4 posto Hrvatske, a ima 4,2 posto ukupnog izvoza Republike Hrvatske i samo 1,9 posto uvoza. Župan Posavec

napomenuo je da Me imurska županija ve šest godina bilježi gospodarski rast i da je samo u drugoj polovici 2013. godine naše gospodarstvo po-

ve alo promet za 400 milijuna kuna. Župan je rekao kako je za 20 posto je pove ana dobit nakon oporezivanja i da je pala nezaposlenost. - Mi ovdje u

Predsjednik Josipovi svoj je obilazak završio posjetom novootvorenom Centru za posjetitelje u Žabniku kraj mlina koji se nalazi u granicama regionalnog parka Mura-Drava. Tamo ga je do ekala tradicijsko-povijesna sekcija Hrvatske kulturno umjetni ke udruge Sveti Martin kostimirana u stare Rimljane. Siniša Golub tom je prigodom obavijestio prisutne da od rujna kre e novi projekt. - Ovih dana dobili smo novi projekt kojim emo s novih milijun kuna na zavi ajnu livadu vratiti našu zavi ajnu vrstu hladnokrvnoga me imurskog konja, vrstu pred izumiranjem.

POGLED ODOZDO

Roditelja se nitko na vrijeme nije sjetio K

raj je srpnja, a nastao je pravi zmešeraj s knjigama za u enike osnovnih škola. Nakon što su neke op ine i gradovi odlu ile pomo i roditeljima u kupovini školskih knjiga, u pri u se uklju io i me imurski župan izvanrednom odlukom koju je iznio na izvanrednoj konferenciji za novinare. Županija je iznašla model da svi u enici u Me imurskoj županiji dobiju knjige besplatno. Županija e kupovinu su"inancirati s otprilike 70 posto, a gradovi i op ine s oko 30 posto sredstava. Knjige e djecu ekati na školskim klupama, a na roditeljima je samo da kupe radne bilježnice. Me utim, što se biti s akove kom djecom i roditeljima? Grad je osniva škola na svom podru ju. Na snazi je druga ija odluka koju bi sada na

izvanrednoj sjednici !akovec trebao mijenjati da ne ispadne da u !akovcu sva djeca ne dobivaju besplatne knjige kao u ostatku Me imurja. e utim i županova odluka još mora pro i odre ene oštre hridine da bi se provela u djelo. On je riskirao da mu politi ke stranke u Skupštini obore odluku. No u rizik je ušao sa sviješ u da onaj tko bi se suprotstavio odluci da se djeci kupe besplatne knjige, po inio bi politi ko samoubojstvo, zato što je roditeljima kupovina školskih knjiga teško breme na vratu. U Me imurskoj županiji prosje ne pla e iznose 3800 kuna, a prema nekim procjenama ak 70 posto ljudi prima pla e ispod tog prosjeka. ako ispada da mnoge obitelji osim na kredit, odno-

sno na rate koje e potrajati do idu e školske godine, knjige na drugi na in ne mogu ni kupiti. Zakazala je zapravo država još prošle godine. Ministarstvo prosvjete prošle je godine bilo izuzetno kratkovidno i uop e nije razmišljalo o tome kako e roditelji ove školske godine kupovati potpuno nove knjige u situaciji kada nismo izašli iz recesije i kada sve više obitelji upada u velike "inancijske probleme i bori se s ovrhama. Mogli su zbog recesije produžiti rok valjanosti starim udžbenicima, na primjer. ržavna vlast gra anima je daleko, a lokalni politi ari: od na elnika do župana blizu, pa na koga e pritiskati, nego na one koji su najbliže. Tako su pojedine op ine i gradovi odlu ili

roditeljima prisko iti u pomo . Obi no se pomaže najugroženijima, no pravo je pitanje tko je danas zapravo ugrožen u situaciji koja je promjenjiva iz dana u dan. Još ste ju er možda bili srednji sloj s ugodnim primanjima, a ve danas izgubili posao i postali socijala. anas je teško odrediti što je vjerodostojan dokaz ne ijeg socijalnog statusa. Neki dio pla e primaju na ruke, drugi mogu donijeti potvrdu koja ne odgovara stvarnom stanju, a niti službene institucije ne mogu dati svježe podatke jer raspolažu s onima koje im je netko podastro. Samo susjedi i najbliži zapravo znaju kako vam je. ržava je zakazala jer propisuje i odobrava udžbenike po tržišnim kategorijama kao

obvezne ne uzimaju i u obzir da si tu obvezu svi ne mogu priuštiti i mimo onih cenzusa koje je ona odredila. Netko je lani potpuno zakazao kada se znalo da ove godine ide novi etverogodišnji ciklus za udžbenike ne uzimaju i u obzir socijalni moment u kojemu se nalaze gra ani. ada pak je ve kraj srpnja, a roditelji su se našli u situaciji naru iti ili ne naru iti knjige? Teoretski Skupština županu može srušiti dobru namjeru. Politi ki to bi bilo samoubila ki za one koji bi se na to odlu ili, ali što bi to vrijedilo roditeljima kojima bi ostao gorak okus da su u prioritetima kao gra ani na zadnjem mjestu. o s druge strane kad ne do e do želuca, ne doga aju se promjene. I politi ari, pogotovo oni na višim instancama daleko od dnevnog kontakta s gra anima, moraju nau iti da iz

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

dana u dan moraju rješavati probleme gra ana, a ne kreirati politiku, mimo njihovih potreba. a se tako ponašaju, ve prošle jeseni znali bi da sva djeca obvezno moraju poha ati osnovnu školu pa prema tome moraju imati osigurane udžbenike bez stresa za roditelje. Osnovno obrazovanje je ionako civilizacijski minimum.

25. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MDS PROTIV ukidanja i preseljenja Ureda državne uprave u Varaždin

Nitko, pa ni ova Vlada, nema mandat da od Me imurske županije stvori nevažnu provinciju! Ministarstvo uprave ovih je dana predstavilo, i uputilo na raspravu, kona ni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave. Tim prijedlogom Republika Hrvatska dijeli se na pet ureda državne uprave, a do sada ih je bilo 20 – po jedan u svakoj županiji, pa tako i u Me imurskoj. Zakonom se predlaže da sjedište Ureda državne uprave, koji bi bio ustrojen za Koprivni ko-križeva ku, Bjelovarsko-bilogorsku, Varaždinsku i Me imursku županiju, bude u Varaždinu, a u županijama bi djelovala Jedinstvena upravna mjesta. MDS ovakav prijedlog smatra neprihvatljivim jer se njime, po našem mišljenju, narušava ravnopravnost izme u županija, slabi položaj Me imurske županije, a što je sve u suprotnosti s Deklaracijom o jedinstvenosti Me imurske županije u kojoj se izri ito zahtijeva: „ hitno zaustavljanje procesa preseljenja regional-

nih središta državnih institucija iz !akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje.“ MDS poziva sve županijske instance, kao i sve saborske zastupnike iz Me imurja, da daju svoj doprinos u ispunjenju svih zahtjeva iz Deklaracije o jedinstvenosti Me imurske županije, poru io je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a.Ukoliko bi u Hrvatskom saboru bili prihva eni Zakon o sjedištu sudova i Zakon o sustavu državne uprave u ovakvom obliku, to bi zna ilo da !akovec gubi, a Varaždin dobiva regionalna sjedišta sudbene i izvršne vlasti. Dakle, dva, od tri stupa državne vlasti, pa preostaje još mali korak da Me imurje ostane i bez sjedišta tre eg predstavni kog stupa, regionalne-županijske skupštine, koje bi se, valjda, tako er preselilo u Varaždin. Smatramo da je ovaj prijedlog štetan za Me imursku županiju jer se njime, po našem mišljenju, narušava jednakost izme u županija i slabi

IZ UREDA državne uprave u Me imurskoj županiji bez komentara

“Ne bi se šteli mešati” Branimira Posavca, predstojnika Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji zamolili smo da nam odgovori za Me imurske novine je li to no da e Me imurska županija izgubiti Ured državne uprave koji bi selio iz !akovca u Varaždin. Jesu li strahovanja i tvrdnje MDS-a opravdana? Da ne bismo prepri avali namjeru predlaga a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, a to je Ministarstvo uprave Republike Hrvatske, predlažem

položaj Me imurske županije i Grada !akovca, kao sjedišta Županije. Podjelom Hrvatske u pet upravnih jedinica, a ne ja anjem kapaciteta postoje ih uprava po županijama, dobit emo „pet malih Zagreba“, tj. centara, me u kojima je i Varaždin, koji e

Vam da na web stranicama Ministarstva (www.uprava. hr) u dijelu koji se odnosi na savjetovanje sa zainteresiranom javnoš u, potražite cjelovit i vjerodostojan odgovor, odgovorio je Branimir Posavec. U ovoj fazi izrade Zakona, kao državni službenik, nisam ovlašten davati bilo kakve komentare. Nakon što tekst kona nog Prijedloga zakona utvrdi Vlada Republike Hrvatske, spreman sam na komentiranje i razgovor, odgovorio je Branimir Posavec.

zbog svoje uloge, zna enja, snage koncentrirane administracije, broja zaposlenih kvalitetnih kadrova, biti u velikoj prednosti ispred susjednih županija i gradova koji e postati samo sateliti i „za vuglom provincije.“ Na taj na in krši se lanak 3. Ustava Republike Hrvatske

Branimir Posavec, šef državne uprave u Me imurskoj županiji: Nisam ovlašten davati komentare

koji isti e jednakost kao najvišu vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske. Nitko, pa ni ova Vlada, nema mandat da od Me imurske županije stvori nevažnu provinciju. Regionalni ustroj Hrvatske Ustavom po iva na djelovanju županija koje moraju

ME IMURSKE NOVINE su pozvane radi problema s parkiranjem u Mažurani evoj u akovcu

Horvatovi s invalidnom k erkom ostali bez mogu nosti parkiranja uz zgradu

K erka Milica i mama Božena PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Obitelj Horvat iz !akovca vlasnik je stana (u kojem i živi) u zgradi u kojoj se nalazi i Služba Mirovinskog u Mažurani evoj ulici u !akovcu. Imaju odraslu k er Milicu u invalidskim kolicima, a prethodnih 30 godina parkirali su se na parkiralištu ispred zgrade. No prije nekoliko mjeseci to se promijenilo, ne mogu se više parkirati ispred zgrade

zbog ega su se požalili Me imurskim novinama. Mi smo tu skoro 30 godina i oduvijek smo imali parking, pri a nam mama Božena. Prije nekoliko godina po eli smo dobivati kazne i morali smo kupiti godišnju kartu za stanare, da bi nas sada potpuno izbacili s tog parkirališta jer je to parkiralište navodno vlasništvo i više nemamo pravo na parkiranje. S time da tu nema osiguranog parkirališta za invalide, niti za dolazak hitne, žali se mama Božena. Problem

je u tome što mi imamo dijete koje je invalid i to nam otežava život jer nam puno zna i mogu noat da auto parkiramo u blizini zgrade. Znali smo parkirati i na plo niku ispred zgrade samo da nam auto bude pri ruci ako nam zatreba, ali sada ne smijemo ni to. Sada nam preostaje da parkiramo u blizini crkve sv. Nikole i to pod uvjetom da na emo mjesto, što nije blizu. - Ništa nam ne bi zna ila ni oznaka za invalide jer u blizini zgrade nema parkirnog mjesta rezerviranog za invalide, žali se mama Milica ija se k erka kre e uz pomo invalidskih kolica. Parkirna mjesta izvan radnog vremena službe Mirovinskog u !akovcu zaprije ena su zaprekama tako da se stanari zgrade koju dijele sa Službom ne mogu parkirati ni poslije radnog vremena ni vikendom. Za razjašnjenje slu aja pismenim putem obratili smo se Hrvatskom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje. - Molimo Vas da nam odgovorite kako je mogu e da se stanari zgrade koju dijele sa Službom mirovinskog osiguranja ne mogu, nakon toliko godina,

više parkirati pred zgradom i je li mogu e da se izna e parkirno mjesto za obitelj Horvat koja ima k er Milicu u invalidskim kolicima?

U Zavodu za mirovinsko spremni na dogovor i kompromise - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vlasnik je devet parkirališnih mjesta ispred zgrade u kojoj se nalazi Podru ni ured Zavoda u !akovcu, I. Mažurani a 3. Nave-

dena mjesta Zavod koristi za svoje poslovne potrebe, a GKP !AKOM je do nedavno neovlašteno brinuo i napla ivao korištenje navedenih mjesta, premda na to nije imao pravo, odgovorili su nam iz Odjela za odnose s javnoš u Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. - Nakon više mjese nih pokušaja dogovora s ostalim stanarima zgrade kao i s predstavnicima GKP !AKOM o eventualnom zajedni kom korištenju parkirnih mjesta,

biti ravnopravne, kao i sve jedinke, u svim svojim aspektima djelovanja. U Me imurskoj županiji kao regiji, i u !akovcu, kao sjedištu regije, moraju biti smještena, kao i u Varaždinu, regionalna sjedišta državne vlasti. Preseljenjem regionalnih sjedišta državnih institucija iz !akovca u Varaždin, !akovec, Me imurska županija i njeni stanovnici našli bi se u podre enom i neravnopravnom položaju u odnosu na Varaždin i Varaždinsku županiju. Tako er, novom upravnom i pravosudnom regionalizacijom, mogli bi se ste i uvjeti za neki novi teritorijalni ustroj u kojem bi Me imurje, zbog novonastalog podre enog položaja i bez regionalnih sjedišta državnih institucija, moglo izgubiti status regije najviše razine. MDS poziva sve županijske instance, kao i sve saborske zastupnike iz Me imurja, da daju svoj doprinos u ispunjenju svih zahtjeva iz Deklaracije o jedinstvenosti Me imurske županije. MDS, zbog navedenih razloga, ne prihva a ovaj Prijedlog zakona te smatra da je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske koji, lankom 3., svim gra anima RH jam i pravo na jednakost, a lankom 4. zajam eno je pravo na lokalnu i podru nu (regionalnu) samoupravu, poru io je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. (BMO)

primjerice za vrijeme radnog vremena da se koriste za potrebe Zavoda, a izvan radnog vremena da ih koriste stanari, naišli smo na nesluh kako stanara, tako i GPK !AKOM-a koji bi to korištenje jedini bio u mogu nosti regulirati. U kona nici, Zavodu kao odgovornom gospodaru nije preostalo drugo nego da zaštiti vlastitu imovinu od neovlaštenog korištenja, no moramo naglasiti da smo uvijek spremni za dogovor i kompromise, a posebno kada se radi o invalidnim osobama i ozna enim vozilima kojima se invalidne osobe koriste. Iz HZMO-a izrazili su spremnost na dogovor i toplo se nadamo da e do njega do i te emo rado zabilježiti sretan ishod.

Sporno parkiralište u Mažurani evoj gdje Horvatovi za sada nemaju pristup

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKO GOSPODARSTVO oporavlja se brže nego u ostatku države

Najviše radnih mjesta otvaraju metalci Trend pokazuje da s prosje nim neto pla ama dostižemo državni prosjek, me utim još uvijek presporo, zaostajemo malo ispod 20 posto za državnim prosjekom Gospodarski trendovi u Me imurskoj županiji u odnosu na državu znatno su bolji i povoljniji i prakti ki pokazuju da je takvo gospodarstvo kao što je naše me imursko i op enito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dakle i u susjednoj Varaždinskoj županiji i Koprivni ko-križeva koj županiji, zasigurno stabilnog i sigurnog rasta BDP-a i boljih trendova u društvu, kazao je Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore u dva dosadašnja mandata na toj dužnosti i ujedno direktor Feromonta iz Donjeg Kraljevca. Istaknuo je da su, prema službenim pokazateljima, naši poduzetnici poslovali pozitivno za nekih 390 milijuna kuna. To je vrlo bitno jer pozitivni rezultat omogu ava investicije. I ti rezultati puno su povoljniji, nego na državnom nivou. Za istaknuti je da 70 posto tog pozitivnog rezultata ostvaruje prera iva ka industrija, a 60 posto od toga metalska industrija. Pa ipak sliku kvare neto pla e u gospodarstvu, koje unato tim pozitivnim trendovima nisu nešto porasle, svega za 0,6 posto, odnosno za 22 kune, a na državnoj razini pale su za 0,2 posto.

Iz pogona Eko Me imurja metalske industrije koja je snažno izvozno orijentirana, ostvaruje pozitivne rezultate, investira i zapošljava, što je o ito trend u Me imurskoj županiji za razliku od ostatka zemlje

Novi saziv Gospodarskog vije a Komore U novoizabrano Gospodarsko vije e izabrani su: Slaven Sikiri (zastupa Tomislava Tomši ) iz Agrome imurja, Stjepan Varga iz !akove kih mlinova, Tomica Beli iz Tvornica sto ne hrane Vladimir Mesari iz Mesne industrije Vajda, Davor Saboli iz !ateksa, Predrag Šegovi iz Perutnina Ptuj-Pipo !akovec, Goran Kneževi iz Me imurje graditeljstva, #uro Horvat iz Tehnix-a Nikolina Babi iz Pane , Edwald Haimler iz HAIX Obu e, Zvonko Rešetar iz MIP WEYLAND-a, Branko Graši iz METSS-a, Vladimir Hali iz Tiskare Zrinski, Antun Marodi iz firme TONI, Franjo Sobo an iz firme SOBO!AN INTERIJERI, Saša Novakovi iz EKO ME#IMURJA, Igor Tkalec iz TKALEC TRANSa, Ivan Kolari iz TEGRE i Dražen Sinko iz KOMET-a.

Oni trendovi u gospodarstvu koji su dobri, sada su još naglašeniji jednostavno zato jer imamo naglašeniji realni sektor. To je jedini na in, jedini sektor i jedina komponenta koja može izvu i iz krize, kazao je Šari .

Trend pokazuje da s prosje nim neto pla ama dostižemo državni prosjek, me utim još uvijek presporo. Zaostajemo malo ispod 20 posto za državnim prosjekom.

Raste zaposlenost u realnom sektoru Što se ti e zaposlenosti i nezaposlenosti, bilježimo

bitno bolje rezultate. Rast zaposlenosti u prošloj godini iznosio je 4 posto i što je naro ito bitno, sve je to zabilježeno u realnom sektoru, što zna i da je prošle godine zaposleno 918 novih djelatnika. Opet treba istaknuti da su nova radna mjesta mahom otvorena u prera iva koj industriji.

Županijska komora radi oduvijek racionalno Rajka Šari a zamolili smo da nam komentira rekonstrukciju komorskog sustava i u tom smo ga kontekstu pitali što e biti s komorom u našoj Županiji, odnosno s komorskim sustavom na sjeverozapadu, gdje je industrijski sektor najja i. Ho e li Županijska komora ostati u sadašnjem obliku ili e se uštede raditi po nekakvim drugim kriterijima? - Komorski sustav se dosta racionalizirao, 150 ljudi iz komorskog sustava ostalo je bez posla, što zbog prijevremenih mirovina, što zbog toga jer su bili vi-

25. srpnja 2014.

šak. Prora un Gospodarske komore pao je s nekih 270 milijuna kuna od prije nekoliko godina na nekih 170 milijuna kuna. Naša županijska komora uvijek je bila najskromnija komora u Hrvatskoj s etiri zaposlena i predsjednikom Komore na ugovor. U našoj Komori svi zaposleni ostaju jer naša Komora bila je definitivno najskromnija u zapošljavanju. U cijeloj toj racionalizaciji, našu Komoru nisu ni dirali. A godišnji prora un naše Komore iznosio je izme u 850 i 870 tisu a kuna i to je, u odnosu na

ukupni prora un HGK, zanemarivo. Mi isti emo te dobre rezultate sjeverozapadne Hrvatske i predlagali smo ideju, što ste i vi pitali, da se i prora un Komore uspore uje prema nekim vrstim kriterijima. Primjerice, prema broju zaposlenih u gospodarstvu, napla enim naknadama, udjelu u hrvatskom izvozu, ali u svakom slu aju radimo na tome da naša komora dobije adekvatni udio iz prora una Hrvatske komore, a prema ostvarenim rezultatima, kazao je Rajko Šari .

Nezaposlenost je lani rasla za 5 posto, a raste od 2008. godine. Ipak, podaci za ovu godinu prili no su bolji i optimisti niji. Izvozni rezultati naše Županije opet su bolji od državnih jer bilježimo rast izvoza i pad uvoza, dok na državnom nivou bilježimo i pad izvoza i uvoza. Doduše, vanjskotrgovinski saldo se poboljšao, ali u našoj Županiji puno više, nego na državnoj razini. Naš ukupni vanjskotrgovinski saldo iznosi ukupno 16 posto državnog salda. To pak govori da su se naši poduzetnici prvi i na vrijeme okrenuli izvozu, shvatili su bit krize i gdje se nalazi izlaz iz nje. Traže tržišta u izvozu i to je jedina prava orijentacija, dok i država ne bude mogla pokrenuti investicije. Što se ti e investicija u gospodarstvu, lani je zabilježen rast investicija za 20 posto, za nekih 100 milijuna kuna, odnosno u apsolutnom iznosu investicije su iznosile 600 milijuna kuna, a na državnoj razini rast je bio 14 posto. Poznato je da rast investicija za sobom povla i i nova radna mjesta.

Mladen Križai novi predsjednik Za novog predsjednika Županijske gospodarske komore !akovec u etverogodišnjem mandatu izabran je Mladen Križai . Dosadašnjem predsjedniku Rajku Šari u istekao je mandat i on se nakon odra ena dva mandata na tu dužnost više nije želio kandidirati, smatraju i da su dva mandata za jednu $unkciju dovoljno. On je, novo$ormiranom Gospodarskom vije u Županijske komore sastavljenom od renomiranih me imurskih poduzetnika, prema statutu Komore za svog nasljednika predložio Mladena Križai a. Gospodarsko

vije e pak je bez ikakvih primjedbi prihvatilo i izglasalo Križai a za novog predsjednika. Rajko Šari je u prilog novom predsjedniku i svojem nasljedniku kazao da Mladen Križai dolazi iz gospodarstva, poznaje izvoznu problematiku, radio je u lokalnoj samoupravi i zna kako $unkcionira politika jer je bio i zamjenik župana. - Mladen Križai ovjek je integralnog znanja i iskustva koji e i dalje mo i uspješno voditi Županijsku gospodarsku komoru, kazao je dosadašnji predsjednik Rajko Šari .

25. srpnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HSS Me imurske županije oštro o poljoprivrednoj politici Vlade

Neznalica Jakovina kroji lošu sudbinu malim poljoprivrednicima U etvrtak e se na sjednici Vlade utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu zacrtanih i de"iniranih modela koje propisuje nova Zajedni ka poljoprivredna politika Europske Unije za programsko razdoblje od 2015. do 2020. godine. Hrvatska do 1. kolovoza 2014. mora izabrati modele poticaja, a osim onih koji su jedinstveni za sve zemlje postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponu eni, a koji su speci"i ni za svaku državu pojedina no. Svim državama lanicama ostavljena je mogu nost da sa svo-

jim proizvo a ima odlu i koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji. Prijedlog Ministarstva poljoprivrede za HSS je neprihvatljiv i zbog toga je HSS Ministarstvu dostavio svoj model Reforme zajedni ke poljoprivredne politike. U Središnjici HSS-a održana je konferencija za medije na kojoj su izneseni HSS-ovi prijedlozi (koje je napravilo HSS-ovo ravnateljstvo za poljoprivredu). Stavove središnjice podržava i ŽO HSS-a Me imurske županije na elu s predsjednikom Zoranom Vidovi em. Njihovo priop enje pro itajte u nastavku.

Zoran Vidovi , predsjednik HSS-a Me imurske županije

Vlada usvojila model pla anja poljoprivrednicima u 2015. godini Vlada Republike Hrvatske na ju erašnjoj sjednici usvojila je Reformu Zajedni ke poljoprivredne politike Hrvatski model izravnih pla anja u programsko-"inancijskom razdoblju 2015.-2020. koja e se primjenjivati od 1. sije nja 2015. godine. Za provedbu novog modela izravnih pla anja Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015.-2020. ("inancijsko 2016.-2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od ega e iz EU prora una biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%. Osim toga, Ministar-

stvo poljoprivrede pove alo je omotnicu za izravna pla anja na 423 milijuna eura u odnosu na iznos iz ugovora o pristupanju od 373 milijuna eura, što je pove anje za više od 13% ili 50 milijuna eura. Umjesto smanjenja potpore velikim korisnicima, uvodi se preraspodjela pla anja usmjerena na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva veli ine do 20 hektara. Naime iznos koji bi se ostvario smanjenjem potpore velikim korisnicima prenosio bi se u program ruralnog razvoja. Cilj od samog po etka bio je pove anje omotnice za

izravna pla anja jer je prema odredbama ugovora o pristupanju omjer izravnih pla anja i ruralnog razvoja 54:46, a na razini prora una EU više od 70% sredstava ide u izravna pla anja. Uvodi se i program za mlade poljoprivrednike te „zelena pla anja“ usmjerena održivom razvoju poljoprivrede. Iako su program za male poljoprivrednike i proizvodno vezane potpore izborne mjere za države lanice, Ministarstvo poljoprivrede ih uvodi s ciljem potpore osjetljivim sektorima i pomo i malim poljoprivrednicima.

Daleko od o iju... P

rema službenom podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske su se prošle godine iselile 15.262 osobe, od ega ak 13.394 hrvatskih državljana. Tako je 2013. godina postala rekordna po fenomenu iseljavanja iz Republike Hrvatske. S druge strane, u Hrvatsku je zbog rata doselilo ponešto stanovnika iz šire regije, a rast useljavanja bilježi se i dalje zbog ulaska u EU. apravo nitko to no ne zna koliko se ljudi

iseljava, a koliko useljava jer statisti ke brojke ne odražavaju stvarnu sliku pa e se tek nakon više godina mo i re i što se stvarno dešava, a tvrdi se da je stvarna slika gora od statisti ke. o i bez toga jasno je da iz Hrvatske odlaze mladi i školovani u potrazi za poslom, pogotovo sad kad im se nude poslovi u zemljama Europe, ali odlaze i oni s manjim obrazovanjem jer su "izi ki poslovi vani dobro pla eni. Neki takva demografska kretanja smatraju katastrofom, u emu su

barem djelomice u pravu, no ne sasvim. z Hrvatske su se zbog posla i boljeg života ljudi stolje ima iseljavali, sjetimo se samo !ilea, Argentine, Amerike u prvom valu iseljavanja s po etka prošlog stolje a i ranije. Od šezdesetih godina prošlog stolje a mnogo se naših ljudi iselilo i u zemlje Europe i Švicarsku, dok su danas hit zemlje iseljavanja Kanada i skandinavske zemlje, a zapravo i cijeli svijet, ako je u pitanju dobro pla eno radno mjesto, a to ponajviše zna i odlazak u SAD ili

“Program reforme Zajedni ke poljoprivredne politike (ZPP) koji se donosi za razdoblje 2014. - 2020. "inancijski je težak 703 milijuna eura (I. stup 373+II. stup 330). Radi se o poglavlju za koje je ispregovaran najve i iznos sredstava (godišnje više od potrebne hrvatske uplate u EU prora un). Ovaj e program dugoro no odrediti sudbinu hrvatskog sela, a donosi se bez jasnih ciljeva, bez strategije o budu nosti hrvatskog sela. Kukuriku koalicija ovaj važan program dala je u ruke najnesposobnijem ministru, neznalici Jakovini, ministru koji ve dvije i pol godine sistemati no ubija hrvatsko selo. Ministru koji svojim prijedlogom ZPP-a o ito namjerava zadati završni udarac

OPG-ima i to pod krinkom o uvanja radnih mjesta u velikim sustavima. Ministarstvo spominje tridesetak tisu a zaposlenih u trgova kim društvima, a što je sa sedamsto tisu a onih koji žive na OPG-ima i od OPG-a? Ti ljudi žive na selu, no Jakovinu oni ne zanimaju. Prije kona nog utvr ivanja ZPP-a nužno je odrediti što u stvari ho emo, koja je strategija, OPG-i ili veliki proizvo a i? Ili bi trebalo prona i ravnotežu i omogu iti razvoj jednih i drugih, bez da se bilo koja strana osje a prevarenom. Hrvatska ima veliki broj malih i mali broj velikih proizvo a a. ZPP mora pomo i razvoju OPG-a i omogu iti stabilan razvoj velikima. ZPP može dati odli ne rezultate, no ako se ne odredi raspodjela koja je usmjerena na pomo razvoju OPG-ima, mnogi e propasti. Ministarstvo za srednje OPG-ove do 30 ha kroz 5 godina predlaže 215 milijuna eura, a HSS predlaže oko 534 milijuna eura. Za male OPG-ove Ministarstvo predlaže 42.300.000, a HSS 105.750.000 eura. Kukuriku Vlada ve zna da je “bivša”, reformu ZPP-a koju donose bez rasprave u Hrvatskom saboru ne e provoditi Jakovina, ali e šteta ostati s nesagledivim negativnim posljedicama za razvoj Hrvatske.”, navode u priop enju HSS-a Me imurske županije i na nacionalnoj razini. (š)

OTPAD u ostatku Hrvatske i zakonski se mora zapo eti odvajati

Ono što je nama normalno, drugima o ito nije Dok je razvrstavanje sme a i otpada kod nas nešto normalno, u ostatku Hrvatske to je teška tabu tema. Me utim, od ju er gradovi i op ine gra anima, prema zakonu koji je stupio na snagu, moraju omogu iti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenata otpada - papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problemati nog i glomaznog otpada. Ministar Zmajlovi poru uje da odgode više nema i da e inspektori obilaziti gradove i op ine i kažnjavati sve koji se ne pridržavaju istoga. Ministar je tako er poru io da su svi gradovi i op ine imali dovoljno vremena i novca da po nu s tim projektima te da e od 24. srpnja do kraja godine prioritet inspekcije biti kontrola uspostave sustava primarne selekcije otpada. Poru io je da e kazne za gradove i op ine biti od 100.000 do 300.000 kuna, a za gra ane od 3.000 do 10.000 kuna. Smatra da se u velikim gradovima taj sustav ne može uvesti u samo mjesec dana te da za to treba vrijeme, najmanje godinu dana, ali, rekao je, bilo je potrebno na vrijeme krenuti. Još jedan slu aj o tome kako je Me imurje za ostatak zemlje „televizija u boji“. (ri)

GLOBALNO I LOKALNO Njema ku, odnosno u najrazvijenije zemlje. ok zvono za uzbunu zvoni, našim politi arima koji nikako da shvate kako treba razvijati zemlju, dotle se sve više naših mladih ljudi snalazi u svijetu gdje su cijenjeni stru njaci koji jednim okom gledaju prema domovini. Neki su se ve i vratili, no ti su rijetki. mjesto da kukamo zašto mladi odlaze, jer uvijek su odlazili mladi ako nije bilo posla, potrebno je promišljati kako iskoristiti njihove potencijale u inozemstvu jer za to danas postoje tehnološki uvjeti.

vaki mladi i stru ni ovjek koji je napustio zemlju zbog posla, to je u inio teška srca i uz skrivenu nadu da e se možda jednog dana vratiti, ve je vani izgradio cijelu jednu mrežu intelektualnog kapitala, niz korisnih stru nih veza i poznanstava kao i znanja. Ta je mreža gotovo neiskorištena. Umjesto da se vodi ra una o tome gdje se nalaze naši mladi stru njaci i je li mogu e u initi nešto više, kao na primjer predložiti neku investiciju vlasnicima, kod nas se na mlade stru njake u inozemstvu doslovno zaboravlja. Vlast ih se sjeti tek kad postignu neki

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

svjetski poznati rezultat i kad su ih puni mediji, a takvi su samo vrh ledene sante neiskorištenih potencijala.

Crna kronika UKRATKO

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U VIROVIMA Mure kod Murskog Središ a nestao skelar

PROBLEMI za predsjednika ukovec 77

Glavni donator ukove kog kluba završio u pritvoru Županijsko držav no odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv Stjepana Igreca (71) te austrijskog državljanina (1971.), hrvatske državljanke (1980.) i trgova kog društva iz Varaždina zbog osnovane sumnje na po injenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Istraga je pokrenuta, kako donose varaždinski mediji, protiv Stjepana Igreca i njegove k erke te njihovog po-

slovnog partnera iz Austrije. U pitanju je „muljanje“ sa zemljištem, a Igrec je završio u istražnom zatvoru. Navodno je u cijeli slu aj ponovno upetljano ATP Varaždin, propalo prijevozni ko poduze e koje je ve ranije istraživala varaždinska policija, kao i neka druga poduze a povezana s Igrecom, ali uvijek su stradali neki drugi njegovi bližnji, ali nikad on nije bio u takvom nezgodnom položaju kakvom je sada. (n )

HGSS se odmah uklju io u potragu za nestalim, ali za sad bez rezultata

VRATIO se s lije enja i nestao

Vinko Trstenjak nestao prilikom kupanja s prijateljicom

Traži se Ljudevit Žemlji iz Donjeg Vidovca

- Bili su dobro raspoloženi pa su si ak na roštilju ispekli jetrica. Nakon odre enog vremena odlu ili su se osvježiti u Muri u koju su ušli Jelena i Vinca. Za ulazak su odabrali dosta opasno mjesto gdje voda naglo postaje duboka i puna je velikih virova koje mi kupa i izbjegavamo. Ubrzo smo uli glasan poziv Jelene da je Vinca nestao, rekao je jedan od o evidaca

Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu da je 21. srpnja ove godine nestao 50-godišnji Ljudevit Žemlji iz Donjeg Vidovca, koji je nakon lije enja otpušten iz bolnice u !akovcu, ali se do današnjeg dana nije vratio ku i. U trenutku nestanka bio je obu en u zelenu trenirku i plave natika e. Visine je oko 160 cm, srednje tjelesne gra e, kratke prosijede kose i kestenjastih o iju. Mole se gra ani da, ukoliko imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomo i da se Ljudevit prona e, ili uo e osobu koja bi

Potraga za nestalim skelarom Vinkom Trstenjakom, kojeg je Mura kod „njegove“ skele u Murskom Središ u povukla u svoje vrtloge u ponedjeljak poslijepodne, za sad nije dala nikakve rezultate. Nažalost, vrlo vjerojatno je rije o tragi nom doga aju poput onoga kad je nedavno nestao jedan od Slovenaca kad je potopljen njihov amac, a njegov leš prona en je gotovo 40 km nizvodno na uš u Mure u Dravu. U potragu za njim uklju ili su se pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, ali za sad bez rezultata.

odgovarala opisu, o tome odmah obavijeste policiju na broj 192. Svoje informacije mogu dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr. Mole se gra ani da sve informacije koje bi pomogle pronalasku nestalog Žemlji a priop e policiji na 192. (n )

PEKLENI ANI ostali bez vrijednih dragocjenosti

Iz nezaklju ane ku e pokrao nakit Zbog stalne pojave kra a u Me imurju apeliramo na gra ane da budu svjesni rizika ostavljanja svojih ku a, stanova, ostava i vikendica neosiguranima, poru uju iz PU me imurske. Ovaj slu aj naslanja se na ovaj apel jer je vlasnici nezaklju anog objekta u roku pola sata nanijeta šteta od nekoliko tisu a kuna. U utorak, 22. srpnja u vremenu

od 16.30 do 17 sati, u Peklenici, u Glavnoj ulici, nepoznati po initelj iskoristio je nepažnju i odsutnost vlasnice te joj iz nezaklju ane ku e ukrao razni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava Op inskome državnom odvjetniku u !akovcu, izvijestila je policija. (n )

Kobno osvježenje s prijateljicom Kako se sve to dogodilo? O evidac cijelog tog nesretnog doga aja Vladimir Varši !ip i za Muralist je rekao: - Popodne (u ponedjeljak op.a.) bio sam na kupanju kod skele. Tamo je bilo više ljudi, a Vinca je sjedio za jednim stolom zajedno sa svojom prijateljicom Jelenom i bratom Ivanom, koji je do njega svratio vra aju i se iz svog vinograda. Bili su dobro raspoloženi pa su si

U ponedjeljak prilikom kupanja u Muri nestao je skelar Vinko Trstenjak

ak na roštilju ispekli jetrica. Nakon odre enog vremena odlu ili su se osvježiti u Muri u koju su ušli Jelena i Vinca. Za ulazak odabrali su dosta opasno mjesto gdje voda naglo postaje duboka i puna je velikih virova koje mi kupa i izbjegavamo. Ubrzo smo uli glasan poziv Jelene da je Vinca nestao ispod površine te smo svi dotr ali do tog mjesta i po eli ga tražiti. Kada ga nakon odre enog vremena nismo našli obavijestili smo policiju i ostale nadležne službe koje

su ubrzo izašle na teren. Vinca je bio gotovo nepliva , znao se samo održavati na vodi pa smo odmah znali da nije u pitanju neka njegova šala.

HGSS neumorno traga Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja koriste tri amca i dva psa traga a. Unato glasinama koje kolaju po Murskom Središ u da ne daju sve od sebe, moramo re i da to nije istina. Oni ulažu nadljudske napore obav-

ljaju i ovaj zahtjevan posao profesionalno, naro ito sada kada je vodostaj Mure u porastu. Od zore pa do mraka neumorno tragaju, a u tome im pomažu središ anski ribi i i vatrogasci, prenosi Muralist. Potraga traje i dalje, ali ono što se nažalost može o ekivati u ovom slu aju je potvrda nesretnog doga aja, a to je vjerojatno trenutak kada e Mura izbaciti njegovo tijelo na površinu. (RI, foto: arhiva MN i Muralist)

NOVA teška prometna nesre a s poginulom osobom dogodila se u Štefancu

Voza uhi en jer je usmrtio suputnika bez voza ke i u pijanom stanju Branko Oršuš poginuo na mjestu suvoza a nakon što je pijani voza sletio s ceste Nedjeljna prometna u Štefancu, kada je poginuo putnik u osobnom vozilu, bila je uzrokovana neprikladnom procjenom uvjeta na cesti i alkoholom. Voza je tako er vozio bez potvrde ste enog prava na upravljanje vozilom, priop ila je policija. Siva mazda krapinskih registarskih plo ica od ograde se odbila ak prema drugoj strani ceste. Autom je uprav-

ljao mještanin romskog naselja u Pribislavcu. Uz njega je sjedio i u sudaru poginuo Branko Oršuš, tako er mještanin romskog naselja u pedesetim godinama, ina e hrvatski branitelj, dobar prijatelj i suborac mnogih me imurskih branitelja. Policija je ovom doga aju tako er izvijestila: - U nedjelju, 20. srpnja oko 5.05 sati, u Ulici Zrinskih

u Štefancu, dogodila se prometna nesre a u kojoj voza osobnog automobila, 31-godišnjak iz Pribislavca, upravljaju i vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,98 g/kg, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama (zavoj) i vidljivosti ceste (svitanje). Zbog toga je u zavoju izgubio nadzor nad

upravljanjem vozilom i u zanošenju sišao izvan kolnika gdje je vozilom udario u betonsku ogradu, a u nastavku kretanja u metalni stup, te se ponovo vratio na kolnik. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu !akovec i kod 53-godišnjeg putnika iz Pribislavca konstatirala smrt, dok je voza lakše ozlije en. O evid na mjestu prometne nesre e

obavila je zamjenica Županijske državne odvjetnice iz Varaždina, koja je naložila sudsku obdukciju, a tijelo preminulog voza a prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice !akovec. Protiv 31-godišnjeg voza a podnijet e se kaznena prijava Op inskome državnom odvjetniku u !akovcu. Voza je tako er uhi en zbog osnovane sumnje da je po inio

kazneno djelo izazivanja prometne nesre e u cestovnom prometu. Radi utvr ivanja uzroka prometne nesre e bit e naložena obdukcija, tehni ki pregled vozila, vješta enje alkoholiziranosti sudionika nesre e i provo enje daljnjih izvida. To je u kratkom vremenu, nakon što gotovo šest mjeseci nije bilo mrtvih, drugi poginuli u prometu u našem kraju. (n )

25. srpnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OSNOVANA HRVATSKA gorska služba spašavanja u Me imurju

Nenad Putar pro elnik HGSS-a Stanice akovec Pomo stradalima, traženje izgubljenih osoba na nepristupa nim terenima, sprje avanje nesre a, spašavanje i pružanje prve medicinske pomo i u izvanrednim okolnostima, samo je dio zada a koje e na podru ju Me imurske županije obavljati novoosnovana Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica !akovec. Osniva ka skupština održana je u ponedjeljak, 21. srpnja u velikoj vije nici Me imurske županije, a za pro elnika HGSS-a Stanice !akovec imenovana je Nenad Putar. U posljednje dvije do tri godine intenziviran je interes da se osnuje podružnica HGSS-a na ovom podru ju, a zadnje dvije akcije traganja za nestalima na Muri dovele su do toga da se krene prema realizaciji – naglasio je na po etku skupštine Darko Breljak, jedan od tri lana radnog predsjed-

Devet lanova u Stanici akovec

Pripadnici HGSS-a na osniva koj skupštini u akovcu

ništva, uz Vedrana Teši a i Nenada Putara, ujedno novoimenovanog pro elnika HGSS-a Stanice !akovec. Me imurje je dosad jedino bilo bez svoje gorske službe, a akove ka stanica 24. je ta-

kva u Hrvatskoj. Dosad su ovo podru je pokrivale susjedne stanice, no s ovom e sustav zaštite i spašavanja biti na još višoj razini, objasnio je Teši te dodao da e ovdašnji kadar unaprijediti sustav traganja

i spašavanja. - U prvom e se redu baviti spašavanjem u poplavama, tu mi imamo svjetske licence gdje su naši momci prošli i obuke za infrastrukture te naravno u potragama, kazao je Teši .

SASTANAK u Pribislavcu zbog u estalih kra a i razbijanja u poslovnim objektima Na inicijativu na elnice op ine Pribislavec, Višnje Iva i i poduzetnika koji imaju svoje poslovne prostore u Pribislavcu, održan je u etvrtak savjetodavni sastanak na temu kra a u poduzetni koj zoni koje su uzele maha. Nazo ilo je petnaestak poduzetnika koji imaju hale i poslovna dvorišta blizu romskog naselja Pribislavec. Otvaraju i sastanak, Višnja Iva i naglasila je da svi znaju za probleme, no država i nadležna tijela države ne poduzimaju ono što bi trebalo kako bi se taj problem smanjio. U op ini stoji pet punih fascikli s tužbama protiv po initelja i mnogobrojnim dopisima upu enim institucijama, no i dalje ima samo mnogo papira, a ne i rješavanja problema, pa je zbog toga i sazvan sastanak. Kra e su u estale zbog dizanja censusa s 1000 na 2000 kuna za prijave kra a.

Po initelji se ne dijele na Rome i Hrvate Inspektor Krešimir Jur evi iz PU me imurske iznio je podatke o kriminalitetu u Op ini Pribislavec za prvih šest mjeseci ove godine. Po initelji su otkriveni u visokih 54 posto slu ajeva, a broj prijava kra a pada. Tako su u prvih šest mje-

Gra ani Pribislavca formirat e Udrugu za zaštitu imovine Poduzetnik Ivan Mesari naglasio je da zapošljava više od sto dvadeset radnika, ali je sve umorniji od problema kojih ne bi trebalo biti seci ove godine prijavljene 24 kra e, a prošle godine u isto doba 35 kra a. Broj prekršitelja me utim raste. Uz to, poboljšana je suradnja s op inom Pribislavec i romskim naseljem u Pribislavcu u kojemu živi 900 Roma, od ega samo njih dvadesetak radi probleme. Nekoliko ih je i u zatvoru, što se osjetilo na smanjenju kra a. Policija ne dijeli po initelje na Rome i

Tmurno raspoloženje poduzetnika na sastanku koji ne vide rješenje

Marija Posavec: - Spremna sam formirati Udrugu gra ana za zaštitu imovine. Bit emo prvi, no neka!

Hrvate, ve samo na po initelje i poštene ljude – rekao je Jur evi . Desetak je poduzetnika iznijelo svoje probleme sa stalnim kra ama. Poduzetnik Ivan Pintari rekao da ima najviše prijavljenih kra a, a da se krade dnevno i to po dva, tri puta. On prijavljuje kra e policiji, no ve je ogor en kao i ljudi, pa više i ne prijavljuje sve kra e jer policija ni pravosu e ne u ine ono što bi trebalo. Kaže: - Morate tužiti, a ne možete naplatiti štete». Ukraden mu je auto, strgana ograda, a onaj koji je ukrao auto rekao je da ga je ukrao njegov

maloljetni sin kojemu se ništa ne može i tako dalje. Zna da te kra e rade samo dvadesetak istih osoba te traži da se formira udruga za uvanje materijalne imovine i mira u Pribislavcu. Sli ne primjere iznio je i poduzetnik Franjo Vukovi , no najviše ga smeta stalno psihološko maltretiranje zbog stalnih kra a i razbijanja prozora. On je ljutito naglasio da to kradu pojedinci te spomenuo nekadašnji pogrdni naziv za Rome, na što su se Romi predvo eni Željkom Balogom povukli sa sjednice zbog izre enog, no i vratili se. Poduzetnik Vukovi

Nekoliko je puta istaknuto kako e spasitelji ove nepro"itne udruge, koja 24 sata dnevno brine o sigurnosti gra ana na najsjevernijem hrvatskom podru ju, najviše posla imati upravo s potragama u rijekama Muri i Dravi, a to se potvrdilo prilikom osniva ke skupštine kada je služba ve bila na terenu. Upravo e s Bjelovar anima i Varaždincima u po ecima, tokom obuke sura ivati novi lanovi HGSS Stanica !akovec, njih devet – Miodrag Novosel, Hrvoje Bari , Romeo Novak, Josip Naran a, Nikola Želimorski, Ivana Bali , Nenad Bali , Danijel Turek i Željko Setnik. No, kako je napomenuto, ovime Me imurje ne dobiva samo devet lanova, ve njih preko 700 koji su iz cijele zemlje u svakom

trenutku spremni pomo i u nevolji. Skupštini su prisustvovali: zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , povjerenik HGSS-a i predstavnik osniva a HGSS Stanica !akovec, gorski spašavatelj Neven Putar, glavni tajnik HGSS-a Darko Berljak, dopro elnik HGSS-a Vedran Teši , predstavnici me imurskih gradova i op ina, lanovi PU me imurske, JVP !akovec, lanovi Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje !akovec kao i budu i lanovi Stanice. - Svaki ljudski život koji je spašen jedna je neprocjenjiva vrijednost. Znamo da je Me imurska županija, nažalost, ve imala elementarne nepogode, sje amo se poplave 2012. godine u Puš inama. Tijekom 2013. nismo imali zna ajnije intervencije, no nesre e se ne doga aju uvijek samo drugima. Bitno je da ako do e do neke katastrofe, budemo spremni i da možemo djelovati – istaknuo je zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi . Rad same udruge "inancirat e se dijelom iz državnog prora una, a preostali trošak od oko 100 tisu a kuna godišnje podijelit e se s jedinicama lokalne uprave i samouprave, nakon sklapanja sporazuma o zajedni kom interesu. (BMO)

rekao je da nije mislio ništa loše, dok su mu svi u dvorani rekli da je tom izjavom pogriješio. Željko Balog potom je iznio neke od prijedloga za poboljšanje stanja, govore i da u romskom naselju postoji nekoliko problemati nih obitelji. Tako er, iznosi optužbe na ra un Centra za socijalni rad koji to ne rješava.

Krade se i po danu Poduzetnik Ivan Mesari naglasio je da zapošljava više od sto dvadeset radnika, ali je sve umorniji od problema kojih ne bi trebalo biti. Kaže da mu je automobil ukraden nekoliko puta, a krade se i za radnog vremena. - Ne prijavljujemo više jer od toga imamo samo štete i ne osje amo se sigurnima – kaže on i napominje da razmišlja o seobi pogona iz Pribislavca jer više ne može trpjeti stalno maltretiranje. Poduzetnik Železnjak napomenuo je da više ne prijavljuje, no i zna da nisu svi Romi isti i da ih samo nekolicina radi probleme zbog kojih svi ispaštaju. Biserko Horvat

Na prijedlog Marije Posavec, bivše vije nice, usvojen je zaklju ak da se formira Udruga za uvanje imovine je kao jedan od predstavnika Roma napomenuo da se zna koji Romi rade probleme, no zajednica treba pomo i da se to sprije i. Željko Balog pak je napao Centar za socijalni rad da ne ini dovoljno jer ne sankcionira ili ne radi dovoljno da se sprije e problemi kod obitelji koje ih imaju, bilo stalnim pozivanjem roditelja na sastanke ili na druge na ine.

Poduzetnik Vukovi : Izgubio sam živce, osiguravaju i zavodi dižu premije zbog mnogih razbijenih stakala

Uime Centra za socijalni rad, ravnateljica Antonija Canjuga odgovorila je da djelatnici Centra ine sve da bi smanjili probleme i redovito obilaze problemati ne obitelji, no ne mogu preko zakonskih propisa. Ona je pozvala poduzetnike da prijavljuju sve kra e i provale kako bi se one bilježile jer se stupnjevanjem nedjela da mnogo više u initi. Prema zakonu, do 14. godine života rije je o djetetu koje se ne može optužiti za kra u. Na prijedlog Marije Posavec, bivše vije nice Op inskog vije a, usvojen je zaklju ak da se formira Udruga za uvanje imovine, a koja je rekla: - Bit emo prvi u državi, no neka!» te izjavila da je voljna formirati Udrugu gra ana koja e imati jednog ili dva uvara koji e obilaziti problemati na mjesta. Na elnica Višnja Iva i potom se složila s potrebom formiranja Udruge koja bi potom uposlila jednog ili više uvara koji bi imali zada u smanjenja kriminaliteta i uvanja imovine u Pribislavcu, no tek ako sudionici sastanka potpišu zapisnik i donesene zaklju ke. (JŠ)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. srpnja 2014.

NOVIM UGOVOROM s prijevoznicima, Grad akovec uštedio 290 tisu a kuna

Ušteda na prijevozu ide u poboljšanje standarda u školama

Pitka voda na trgu U enici e i dalje imati besplatan prijevoz na kojem je sada Grad dodatno uštedio

U utorak je u akove koj gradskoj vije nici s autobusnim prijevoznicima gradona elnik Stjepan Kova potpisao okvirne sporazume i ugovore o prijevozu u enika na podru ju !akovca. Njima su su obuhva eni u enici s podru ja grada koji poha aju I. OŠ !akovec, OŠ Ivanovec i OŠ Kuršanec. Sporazumima je osiguran prijevoz za 550 djece koje e u naredne dvije godine prevoziti autobusni prijevoznici Ivo Express d.o.o., ROB TONI d.o.o., Josip Baliga d.o.o. te IF TOURIST d.o.o. Okvirni sporazumi potpisani su za razdoblje od dvije godine, a ugovori za prestoje u školsku godinu. Radi se o nadstandardu koji financira grad jer se ovima osigurava besplatan prijevoz djece putnika do škole koja su od nje udaljena manje od 3 kilometra ako su u enici do 4. razreda osnovne škole, odnosno manje od 5 kilometara ako su u enici od petog do osmog razreda osnovne škole. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, financiranje prijevoza za u enike od 1. do 4. razreda osnovne škole koji su od škole udaljeni 3 i više kilometara te za u enike od 5. do 8. razreda koji su od škole udaljeni 5 i više kilometara, obveza je osniva a. Prijevoznici su do ovog posla došli nakon provedenog postupka javne nabave, a uz najpovoljniju ponudu radi se o etiri akove ka prijevoznika s dugogodišnjim iskustvom prijevoza u enika. “U odnosu na ranije godine, ušteda za gradski prora un za ovu školsku godinu iznosi 145.906,25 odnosno 291.812,50 kuna za dvije godine.

Do povoljnije ponude došlo se na taj na in što su doma i prijevoznici povoljnijom ponudom odlu ili zadržati siguran posao prijevoza u enika do škole i time su se suprotstavili konkurenciji prijevoznika s drugog podru ja koja je tako er zainteresirana za posao prijevoza u enika.

Više novaca za škole Taj novac, koji je ušte en na prijevozu, gradona elnik e rebalansom preraspodijeliti gradskim školama za poboljšavanje uvjeta provo enja nastave, istaknuo je, prilikom potpisivanja sporazuma, gradona elnik Kova . Napomenuo je i da su ovi sporazumi samo nastavak dobre suradnje s prijevoznicima kojima je na ovaj na in osiguran stalan izvor prihoda, a djeci s podru ja grada omogu en siguran dolazak do škola i povratak ku i. „Provedenim postupkom javne nabave napravili smo nove uštede, a time nismo smanjili kvalitetu usluge ili ugrozili poslovanje prijevoznika“, zaklju io je na kraju Kova . Grad !akovec financira prijevoz za sve u enike triju osnovnih škola (I. OŠ, OŠ Ivanovec i OŠ Kuršanec), dakle i za one koji žive na udaljenosti od škole manjoj od one propisane Zakonom. Prijevoz se financira i za u enike koji žive u Ma kovcu, Slemenicama i Žiškovcu, a poha aju OŠ Petar Zrinski Šenkovec. Za u enike koji poha aju školu izvan svog upisnog podru ja i za u enike iz drugih op ina koji nastavu poha aju u gradskim školama Grad ne pla a prijevoz do škole. (BMO)

LEGALIZACIJA OBJEKATA NA OBALI, KOMPLETNA USLUGA (projektan , geode , upravni postupak). Brzo i povoljno. ZA KOMPLETIRANE ZAHTJEVE BRZO ISHODOVANJE RJEŠENJA. GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA NOVE OBJEKTE.

IRIS-NEKRETNINE

20 GODIŠNJI RAD OKO NEKRETNINA TEL: 053 881 078 MOB: 098 215 229 MAIL: iris-turist@gs.t-com.hr

MALE STVARI koje život ine ljepšim i ugodnijim

Pitka voda, vura koja radi i javni WC u centru akovca Ispred Doma sindikata na središnjemu akove kom trgu ure uje se prvi javni zdenac, zapravo esma s pitkom vodom. Mnogi gradovi po svijetu i kod nas imaju takve javne esme s pitkom vodom koje su posebno dobrodošle za ljetnih vru ina.

Zdenac s pitkom vodom Zdenac s pitkom vodom nalazi se na mjestu nekadašnjeg zatrpanog „bazena-$ontane“ ispred zgrade Doma sindikata, tako da e voda na tom mjestu opet pote i. Ukupna vrijednost radova, uklju uju i i priklju ivanje na

vodovodnu mrežu iznosi oko 12 tisu a kuna.U ovoj, prvoj $azi postoje a rasvjetna tijela koja se nalaze s obje strane zamijenit e se reflektorima. Oni e u po etku jedan Dom sindikata, zapravo zgradu nekadašnjeg Trgova kog kasina, obasjavati bijelom, a kasnije i drugim bojama.

Treba napomenuti da je ovo privremeno rješenje, a kona ni izgled javnog zdenca odnosno eventualne $ontane na Trgu Republike riješit e se nakon kona nog ure enja trga za što e se raspisati javni natje aj. Ina e, u planu je ure enje još jednog javnog zdenca u središtu grada.

Popravak vure Nakon dužeg vremena popravlja se i vura na Trgu Republike. !akovec nema sre e sa svojim satom na središnjem Trgu Republike. Ali, sada bi se to ipak trebalo promijeniti i vura u centru više ne bi trebala „pokazivati tri vremenske zone s razli itim vremenom“.

Javni WC Uskoro, središte !akovca trebalo bi dobiti i javni WC. On ve postoji, ali ga je potrebno renovirati i osigurati osobu koja e brinuti o njegovu održavanju i uvanju inventara. Postoje i javni WC zatvoren je i nalazi se u prolazu kraj bivše slasti arnice Cvek, a preko puta crkve sv. Nikole. (BMO)

Popravlja se vura

ZBOG PREKOPA radi kanalizacijske mreže

Sajmišna ulica u akovcu mjesec dana zatvorena za promet Od ponedjeljka, 21. srpnja pa sve do 20. kolovoza, na mjesec dana zatvara se za promet Sajmišna ulica u !akovcu. Ulica se zatvara zbog prekopa koji e se izvoditi radi budu e kanalizacijske mreže prema gospodarskog zoni - istok , sjeverni dio. U tih mjesec dana koliko e trajati izvo enje radova, promet e se odvijati prema privremenoj regulaciji prometa. Promet Sajmišnom ulicom od strane !akovca bit e zatvoren za sva vozila, a jedino e biti dopušten za osobna vozila do gospodarske zone “istok” i to dijelom Sajmišne ulice, zatim preko

privremenog šljun anog puta do Ulice Republike Italije i Ulicom Republike Italije do gospodarske zone “istok”. Promet Sajmišnom

ulicom od strane Pribislavca bit e zatvoren za sva vozila, a jedino e biti dopušten za dostavna vozila i vozila radilišta do gospo-

darske zone “istok”. Budite strpljivi i uzmite u obzir da ete se privremeno na tom podru ju voziti zaobilazno. (BMO)

25. srpnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA SVETA MARIJA

DONJI KRALJEVEC

Komunalni i poljoprivredni redar lani ispisao 5 nov anih kazni i 23 opomene

Za EU projekt kandidira se dogradnja vrti a

Vije e je najviše vremena posvetilo izvješ u komunalnog redara

U ponedjeljak, 21. srpnja održana je deseta sjednica Op inskog vije a Op ine Sveta Marija. Prije dnevnog reda, sve anu prisegu kao nova lanica Op inskog vije a iz redova SDP-a dala je Marija Jankovi jer je dosadašnja Nataša Vidovi -Zadravec iz osobnih razloga stavila svoj mandat u mirovanje. U sklopu aktualnog sata na elnica #ur ica Slamek (HSS) upoznala je vije nike s op inskim aktualnostima. Kazala je kako je u Sportsko rekreacijskom parku postavljena led rasvjeta, da su raspisani natje aji za sanaciju nekoliko ulica u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji kao i za ure enje staze na mjesnom groblju. Slamek je spomenula da se na raspisani natje aj za zakup dijela prostora u Domu kulture, koji je u lošem stanju i vapi za sanacijom, nitko nije javio te e natje aj uz nižu cijenu biti ponovno raspisan. Zatražena je i ponuda akove ke Elektre za poja anje snage struje u Domu kulture što bi Op inu koštalo oko 83 tisu e kuna. Najavila je da od 1. prosinca kre e sakupljanje biorazgradivog otpada i da e se ovih dana postaviti po naseljima turisti ke plo e.

Iz Me imurske županije na ime teku e pomo i pristiglo je 118 tisu a kuna, a valja još spomenuti po etak izrade projektne dokumentacije za ure enje tržnice i ceste prema željezni koj stanici Donji Mihaljevec.

Divlje deponije i nadalje najve i problem Na dnevnom redu sjednice našlo se izvješ e komunalnog i poljoprivrednog redara za prošlu godinu. Te poslove za etiri najisto nije me imurske op ine obavlja zajedni ki redar Branko Horvat. On je u izvješ u naveo nekoliko problema s kojima se svakodnevno susre e. Najve i su problem divlja

Nova vije nica Op inskog vije a: Marija Jankovi

odlagališta otpada kojih iz godine u godinu ipak ima sve manje. Problem su i psi lutalice kojeg rješava na dva na ina – udomljavanjem i odvozom u prihvatilište u !akovcu što obavljaju djelatnici Bioinstituta. Održavanje javnih površina kao i dvorišta u privatnom vlasništvu te kante za otpad problem su koji e pokušati riješiti u narednom razdoblju. U poljoprivrednom dijelu najve i su problem one iš enje i preoravanje poljskih putova. Komunal-

ni redar lani je nov ano kaznio pet osoba te izdao 23 opomene pred kaznu. Uz to, usmeno je opomenuo pedesetak mještana koji od tada više ne rade probleme. Na prijedlog vije nika dogovoreno je da se na idu u sjednicu pozove Branko Horvat i razjasni na koji na in i kada kažnjava nesavjesne gra ane. Ve ina njih je mišljenja da je premali broj ispisanih kazni pa e se na idu oj sjednicu razmatrati i mogu nost o pove anju iznosa nov anih kazni. (alf)

KUPANJE + LENDAVSKI PICEK Karta za kupanje + pohani picek za 2 osobe. Ponuda važi samo u hotelu Lipa. Cijena: 15 €

cesta 212.200 kuna, za održavanje groblja 85.000 kuna i za javnu rasvjetu 160.000 kuna, a ukupno 909.300 kuna. Za program gra enja objekata i ure aja izdvojeno je rebalansom u ovoj godini 1,4 milijuna kuna, umjesto planiranih 2,1 milijuna kuna zbog nedostatka sredstava. Do smanjenja je došlo kod nerazvrstanih cesta s jednog milijuna na 750.000 kuna, a odustalo se od odvodnje otpadnih voda u zoni “Istok”. Pove an je iznos za energetske certi"ikate za javne zgrade na 254.000 kuna, a adaptirat e se i domovi u Donjem Kraljevcu i Palinovcu s iznosom od 100.000 kuna. Za javne potrebe u sportu u 2014. godini rebalansom je planirano ukupno246.000 kuna, a taj se novac dijeli na dvadesetak sportskih udruga u Op ini. Najviše sredstava dobivaju nogometni klubovi: NK “Kraljev an 38” 35.000 kuna, NK Hodošan 56.000 kuna te košarkaški klub Donji Kraljevec 30.000 kuna, a potom stolnoteniski klub Hodošan 25.000 kuna. (J. Šimunko)

BELICA

Ove godine samo zahvalnice, za plaketu se nije nitko javio Op insko vije e Op ine Sveta Marija jednoglasno je odlu ilo o ovogodišnjim dobitnicima op inskih priznanja. Zanimljivo je da e se ove godine uru iti samo zahvalnice jer kandidata za plaketu nije bilo. Tako e na sve anoj sjednici povodom Dana op ine koji se obilježavaju uz blagdan Velika Gospa zahvalnice dobiti Emilija Jankovi za dugogodišnji rad u Društvu žena Amalije Kranjec, ženska seniorska ekipa

ŠRD-a Klen Sveta Marija za osvojeno drugo mjesto na završnici KUP-a HŠRS-a, kadetska ekipa ŠRD-a Drava Donji Mihaljevec za osvojeno drugo mjesto na Kupu kadeta HŠRS-a, Robert Karloci za rad u DVD-u Donji Mihaljevec, Valentina Horvat Pav ec za uspješan rad u KUD-u Ivan Musta Kantor i Mario Pavlic za dugogodišnji rad u DVD-u Sveta Marija. Sve ana sjednica najavljena je za 7. kolovoza.

IZNIMNA PONUDA U TERMAMA LENDAVA

POSEBNA PONUDA SRIJEDOM!

Na sjednici Op inskog vije a koja je održana proteklog tjedna razmotreno je i izvršenje Prora una za ovu godinu u prvih šest mjeseci. Izvršenje je 48 posto, što je dobar znak. Prihva en je i prvi rebalans Prora una, ukupni prihodi su planirani na 7,1 milijuna kuna, no s manjkom iz ranijih godina od 600.000 kuna, ukupni prora unski primici iznose 6,5 milijuna kuna, a ukupni rashodi tako er 6,5 milijuna kuna. Prora un je izmjenama smanjen za 104.000 kuna. Op ina kandidira projekt dogradnje vrti a u Donjem Kraljevcu vrijedan oko 7 milijuna kuna prema ministarstvima, a donesena je i odluka o izradi strateškog razvojnog dokumenta o razvoju Op ine od 2015. do 2020. godine, koji je nužan i zbog kandidiranja za EU projekte. Prema izmjenama i dopunama programa održavanja komunalne infrastrukture za odvodnju atmosferskih voda planirano je 15.000 kuna, za iš enje javnih površina 363.100 kuna, za održavanje javnih površina 74.000 kuna, za održavanje nerazvrstanih

SVAKI ČETVRTAK CJELODNEVNO KUPANJE ZA UMIROVLJENIKE. Plaća 1, kupaju se 2! Cijena: 9 € za dvije osobe.

Mještani Op ine Belica uzeli su alat (lopate, grablje, ta ke) u ruke te svojim dobrovoljnim radom rješavaju problem komunalne ure enosti naselja, na emu im je zahvalio i na elnik Zvonimir Taradi. Ovaj pozitivni primjer možda e potaknuti i druge. Na elnik Taradi u znak zahvale po astio ih je osvježavaju im napitcima. Beli ki primjer obitelji Sabol i njihovih susjeda samo je primjer da Belica i Me imurje i dalje želi biti cvjetnjak Hrvatske.

Dodatna ponuda za naše goste – besplatna upotreba energijskog parka Terme Lendava.

CJELODNEVNO KUPANJE + 10 MINUTNA MASAŽA POKRAJ BAZENA Samo 16 € Ponuda važi do 30.9.2014.

Cijene u Eur uključuju PDV. Zadržavamo pravo na promjenu cijena i uvjeta (ponude). Dodatni popusti su isključeni. Informacije: tel.: +386 2 577 44 60; Email: kopaliska.blagajna@terme-lendava.si; Web: www.sava-hotels-resorts.com/hr/lendava/vodeni-park Posebna pogodnost: mogućnost kupovine ulaznica po samo 5 eura. Paket aranžman potražite u Rudi travel Čakovec, Tome Masaryka 24, tel. 040/313-765

Mještani ure ivali nogostupe

KUPON

ZA CJELODNEVNO KUPANJE PLAĆA 1, KUPAJU SE 2. Izrežite ovaj kupon i izkoristite ga do 30.09.2014 na blagajni Terme Lendava.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD MURSKO SREDIŠ E priredio prijem za uspješne

DANI Op ine Štrigova protekli vikend u znaku sv TEKST I FOTO: SANJA HERIC

Rebeka Novini , uspješna atleti arka i Ivana Tarandek, najbolja hrvatska maturantica na prijemu kod mursko-središ anskog gradona elnika

Prijem za Ivanu Tarandek i Rebeku Novini Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, priredio je u utorak, 22. srpnja prijem za Ivanu Tarandek za osvojeni izvanredni rezultat na natjecanjima iz kemije, izvrsni rezultat na državnoj maturi te zbog dobivenog poticaja za upis na Harvard i za osam i pol godišnju Rebeku Novini za osvojeno 2. mjesto u kategoriji utrka na 60 metara na Igrama mladih u Splitu. Izuzetno mi je drago što gotovo svaki mjesec imamo nekoga na prijemu, kazao je tim povodom gradona elnik Srpak. To je odavanje priznanja vama koji dajete sve od sebe da bi prezentirali grad i sebe. Dražen Srpak tom je prilikom posebno pohvalio naselje Štrukovec, malo mjesto s 350 duša koje je dalo i potpredsjednika Sabora, nekoliko profesora, sve enika, doktora znanosti, a isto to vrijedi i za naselje Peklenicu, ali i Mursko Središ e koje je po veli ini najve i prirodni potencijal.

Ivana Tarandek objasnila je što zna i nagrada koju dodjeljuje Harvard. Tom nagradom koju dobivaju jadan u enik i jedna u enica poti e se izuzetne u enike na upis na Harvard. Ako se ti nagra eni u enici prijave za studij na Harvardu i pro u tamošnji prijemni ispit, nagrada im omogu uje pravo na stipendiju za studiranje na Harvardu.

Privla i je istraživa ki posao No Ivana, koja je bila prva na osam od devet fakulteta na koje se prijavila u Hrvatskoj, studirat e Farmaciju u Zagrebu. Zbog svojih ocjena i uspjeha ostvarila je i direktni smještaj u studentski dom. Rekla nam je da se veseli studentskom životu u Zagrebu i sve što on nosi. Otkrila nam je da je u budu nosti ne privla i rad u ljekarni, ve istraživa ki posao. Imam odre enu kožnu bolest pa me zbog toga posebno zanima dermatologija, kazala je Ivana. Ve sada razmišlja

o znanstvenom radu i istraživanju lijekova, makar je to nadobudno razmišljanje, kaže skromna Ivana. Na pitanje gdje se vidi u Hrvatskoj ili u inozemstvu, odgovorila je da bi radije otišla van, ali da misli da e na po etku biti ovdje. Želi oti i na razmjenu studenata barem jednu godinu, pa možda i ostati. Na pitanje ime se bavi u slobodno vrijeme, odgovorila je da je Gimnazija prili no teška zbog ega je bilo potrebno dosta u iti, ali da je našla vremena za prijatelje i izlaske. U prvom i drugom razredu bila je u mažoretkinjama, ali je onda odustala jer je smatrala da e joj oduzimati previše vremena za maturu. Ali opet nije istina da je potrebno u iti baš cijelo vrijeme u Gimnaziji koju jako hvali jer joj je dala jako dobre temelje za studij. Mala Rebeka Novini pak sanja o sportskim uspjesima i sudjelovanju na Olimpijskim igrama. Gradona elnik je svoje mlade sugra anke nagradio prigodnim poklonima. (BMO)

ZEBANEC

Adaptiran Društveni dom

Nakon niza godina Društveni dom u Zebancu ima novu fasadu

Po etkom lipnja zapo eli su, a sada su i okon ani radovi na adaptaciji Društvenog doma u Zebancu. Investitor je Op ina Selnica koja je radove vrijedne oko 205 tisu a kuna povjerila poduze u Kran mont gradnja iz !akovca, najpo-

voljnijem ponuditelju na raspisani pozivni natje aj. Adaptacijom obnovljeni su svi dotrajali dijelovi, obojena stolarija i unutrašnjost te ure ena vanjska fasada. Najve i dio prostorija Društvenog doma u Zebancu koristi dje ji vrti ,

a ostale Mjesni odbor za sastanke i izbore, a uskoro e ga mo i i udruge i gra ani. Op ina Selnica ve je ranije adaptirala Društveni dom u Donjem Koncov aku, a sli ni zahvati obavit e se i na Društvenom domu u Merhatovcu. (m)

25. srpnja 2014.

Povodom Dana Op ine Štrigova u petak je održana sve ana sjednica Op inskog vije a Op ine Štrigova u Državnom arhivu za Me imurje. Uz Štrigov ance, sjednici su nazo ili i na elnici susjednih op ina, gosti iz Slovenije, župan Matija Posavec te potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec. Na elnik Štrigove Stanislav Rebernik obratio se prisutnima nabrajaju i održane manifestacije i ostvarene projekte protekle godine kao i one koji su tek moraju ostvariti i ispuniti. Ono na što doma ini moraju biti ponosni su štrigovski brendovi, a to su vinogradarstvo i turizam, rekao je u govoru na elnik Rebernik. Tako er, na elnik Rebernik podsjetio je na probleme s klizištima u op ini, a posebno je istaknuo teško u sa zapošljavanjem i zadržavanjem mladih u mjestu. - Uspjeh svake Op ine ostvaruje se kroz radna mjesta. Op ina ne uspijeva zadržati mlade ljude u mjestu, rekao je zabrinuto na elnik Rebernik. Svijetlu to ku na kraju tunela na elnik vidi u izgradnji novog Doma za starije i nemo ne u Štrigovi iji e vlasnik biti Mihael Novinš ak i u kojem e se mo i zaposliti nekoliko desetaka ljudi. Župan Matija Posavec rekao je kako je u planu izgradnja Doma kulture i Nacionalnog centra izvrsnosti za somelijerstvo u Štrigovi te naglasio kako je suradnja sa susjednom Slovenijom na zadovoljavaju oj razini. Osim župana Posavca, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec estitala je tako er svima prisutnima Dan op ine.

Štrigovski jezik na Listi zašti enih nematerijalnih dobara - Vjerujem da sami znate kako ste posebni. Svaki od vas po govoru zna iz kojeg ste dijela Op ine, rekla je prisutnima Ines Vir , doktorica znanosti s Instituta za jezik i jezikoslovlje, i naglasila kako e se skupina štrigovskih govora uvrstiti na Listu zašti enih nematerijalnih dobara na kojoj je do sada upisano tek 13. Razlog za veselje imali su i dobitnici op inskih priznanja dodijeljenih na sve anoj sjednici. Op inska priznanja za vrhunske rezultate u osnovnoškolskom obrazovanju primili su: Vedran Ferlin, Anja Škrobar, Tea Mauko, Patrik Novak, Patrik Posedi, Lea Jelen i , Maggie Martina Kodba, Melani Lesjak, Martina Zadravec i Mirna Rodi . Posebno priznanje za uspješan završetak studija potpomognut op inskom stipendijom dobila je Sinja Fortner, magistrica primarnog obrazovanja. Osim za obrazovanje, priznanja su podijeljena i za

Mogu li štrig brendovi: vin i turizam zau odlazak mlad Trodnevna manifestacija Štrigovskih no i 2014. zapo ela je sve anom sjednicom Op inskog vije a Op ine Štrigova prošlog petka, a završila u nedjelju povorkom starih zanata i zabavnim seoskim igrama

Posjetitelji su se zabavljali uz seoske igre Seoske igre privukle su znatiželjne poglede mnogobrojnih posjetitelja željnih zabave. Ove godine natjecale su se etiri ekipe u pet igara. Prvo mjesto osvojila je ekipa iz Železne Gore, drugo mjesto ekipa Cuvee, tre e mjesto KUD Raskrižje, a etvrto mjesto ekipa pod imenom Miškeci. Vožnja slaloma s lojtrom i putom bila je prva igra u kojoj su se navedene ekipe natjecale. Igra grabljanje vode i prenošenja vode s jedne ba ve u drugu bila je pravo osvježenje za natjecatelje tog vru eg dana. Vrlo zani-

mljiva igra bila je «pogodi otvor "laše». U njoj su sudjelovala dva lana svake ekipe. Žena je morala navoditi muškarca s povezom oko o iju da pogodi otvor "laše malenim štapom kojeg je imao zavezanog oko struka. Mnogo padova bilo je u igri ravnoteže gdje su natjecatelji drvenim štapom gurali jabuke u posudu, dok su sjedili na okruglim štapovima imaju i noge u korpi. Nezaobilazna gemištijada ozna ila je kraj seoskih igara. Nakon završetka igara slijedila je velika zabava pod šatorom i podjela pehara.

25. srpnja 2014.

ve ane sjednice i brojnih zanimljivih doga anja

govski nogradarstvo ustaviti dih ljudi!?

vrhunske rezultate u sportu. Dobitnici priznanja u ovoj kategoriji bili su: državni prvak u biciklizmu Timotej Kocen i NK Sloga Štrigova za plasman u 2. Me imursku ligu. Za dugogodišnji rad i vrhunske rezultate u poduzetništvu priznanja su dobili: vlasnik tvrtke VUL-TRO d.o.o. Branko Zadravec, vlasnik tvrtke ELEKTROGAS Stjepan Kon i i Stjepan Jambrovi , vlasnik Tesarkog obrta Stjepan Jambrovi . Cijelu sve anost uljepšale su lanice ženske vokalne skupina Stridonne pod vodstvom Nore Nemec.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izložba ru nih radova Drugog dana Štrigovskih no i, u subotu, održan je Festival suvenira, ru nih radova i doma e radinosti na igralištu

uvari tradicije u povorci Dašak prošlosti u Štrigovu je donijela povorka starih obrta i alata u centru Štrigove kojom je zapo eo završni dan Štrigovskih no i. U povorci je sudjelovalo nekoliko izlaga a koji su svojim nastupom pokazali kako su to radili naši stari. Gostuju a folklorna sekcija kulturno-umjetni kog društva iz Raskrižja je, uz doma ine, upotpunila ovaj atraktivan doga aj u Štrigovi. Na po etku povorke bili su vatrogasci koji su vodom prskali mnoštvo gledatelja okupljenih u hladovini, uz glavnu cestu kojom je prolazila povorka. Autolimarija bez PDV-a iz Grabrovnika, šoštarija iz Svetog Urbana, pintarija, kova ija, servis puta i ostale gori ke opreme te «ruž enje kuruze» samo su neki od starih obrta koje su posjetitelji mogli vidjeti. Atraktivan je bio i žuti automobil na kraju kolone pun mladeži koja je došla direktno s mora.

iza Državnog arhiva. Posjetitelji su na Festivalu mogli vidjeti ukrasne orhideje koje je izradila Anica Kolmani iz Svetog Urbana, proizvode udruge Me imurske roke iz Brezja u Lopatincu, tradicionalne lon arske proizvode obitelji Horvat, drvene suvenire Sre ka Radeka iz Držimurca i Stjepana Kolmani a, poznatijeg po nadimku Štivi iz Štrigove te kušati kozji sir obitelji Zadravec iz Draškovca i bobice aronije Antuna Jambrovi a iz Svetog Urbana. Iskusni po etnik u izradi ru nih radova je Anica Kolmani koja je zimi zbog viška vremena po ela izra ivati ukrasne orhideje. „ Tražila sam po internetu što bih mogla izra ivati i naišla sam na ukrasne orhideje i pitala se zašto i ja ne bih po ela s izradom ru nih radova.“, rekla je Kolmani . Osim orhideja, Kolmani izra uje i karan"ile, kugle od stiropora obla i kavom, a sljede e zime nau it e kako se izra uju narcisi i leptiri. Za kraj, Anica Kolmani poru uje svima kako je za izradu ru nih radova potrebno samo dobra volja, strpljenje i materijal.

Spoj hrvatske i slovenske glazbe Zabavni program ovogodišnjih Štrigovskih no i bio je vrlo bogat i raznolik. Kroz sve tri ve eri posjetitelje je zabavljala glazbena grupa No na smjena. U subotu je gost iznena enja bio Žiga Me imurski, a u nedjelju su uz Frajtonerice nastupile poznate slovenske Navihan-

ke. Iz Gornjih Andrijevaca nastupao je KUD Slavonija, a iz Slovenije glazbeni ansambl D-dur. Tijekom manifestacije bila je održana tombola u organizaciji NK Sloga Štrigova. Glavna nagrada bila je sedmodnevni boravak u apartmanu na moru za etiri osobe.

S ME IMURSKIM NOVINAMA i na godišnjem odmoru

Pozdrav iz Opatije bajne Nije rijedak slu aj da je upravo tiskano izdanje Me imurskih novina Me imurcima najdraži izvor informacija, pa ak i dok su na godišnjem odmoru. O tome svjedo e i naši itatelji koji na godišnje odmore sa sobom rado nose koji primjerak da bi saznali sve o doga ajima u rodnom kraju. Dolaskom ljeta i korištenjem godišnjih odmora, žitelji Me imurja privremeno sele na Jadran pa informiranost o doga ajima u ostavljenom zavi aju ima ve u vrijednost no ina e.

Vjerna itateljica Me imurskih novina, Biserka Srnec, poslala nam je upravo takav pozdrav

i simpati nu fotografsku razglednicu s terase osmog kata u bajnoj Opatiji. (n )

Redakciji je stigao pozdrav s mora od vjernih itatelja

DANI TURIZMA OPĆINE SV. MARTIN NA MURI

20.07. - 23.08.2014. 20.07.2014. (nedjelja) Biciklistički klub Mura Avantura organizira Panonski maraton triju država 9,00 sati start u Toplicama Sveti Martin 9,00 veliki maraton – 105 km Slovenija-Hrvatska-Mađarska 9,10 srednji maraton – 50 km Hrvatska – Slovenija 9,20 obiteljska maraton – 15 km Hrvatska

09.08.2014. - 10.08.2014. (subota-nedjelja) TK SVETI MARTIN NA MURI SEOSKI TURIZAM GORIČANEC – 9,00 teniski turnir - otvoreno prvenstvo Sv.Martina na Muri nedjelja 17,00 polufinale, finale teniskog turnira - otvoreno prvenstvo Sv.Martina na Muri 09.08.2014. (subota) 27.07.2014. (nedjelja) DANI POLJA u organizaciji UVVP-a – start i cilj kod Šardi NK BRATSTVO organizira "Seoski turnir" na igralištu NK Marka u Gradiščaku Jurovec s početkom u 13,00 sati 14,00-15,00 okupljanje kod Šardi Marka u Gradiščaku – 02.08.2014. (subota) kotizacija 50,00 kn OLDTIMER KLUB MEĐIMURJE – 15. MEĐUNARODNI 15,00 mr.sc. Milorad Šubić – predavanje na temu "Zaštita SUSRET vinograda" (u 12,00 sati kreće se iz Čakovca, 12,30-15,00 sati u 16,00-19,00 šetnja po kletima vinogradara i vinara naših članova Toplicama Sveti Martin, od 15,00 do 16,30 kod Centra za 19,00 – završna zabava u vinogradaru Marka Šardija (uz posjetitelje Žabnik) gastronomsku ponudu vinskog gulaša i tamburaše HKUU Sveti CENTAR ZA POSJETITELJE – Martin) 15,00 nadalje kolonija Likovne Republike -spuštanje paragliderom 21,00 Labirint ljubavi u Žabniku (uz Centar za 10.08.2014. (nedjelja) posjetitelje, mlin na Muri) ŠRD ČIKOV 1. međunarodni festival suvremene poezije "Murakon" "Tradicionalni selski kup u ribolovu" – 8,00 prijave ekipa (3 čl.) sudjelovati će: Nives Kraševec, Lajos Bence, Stanislava 10,00-13,00 lov ribe – stari rukavac rijeke Mure (Žabnik) Chrobakova Repar, Primož Repar, Kristian Novak, Ivan 12,00 sati bogata ponuda pečene ribe, dodjela nagrada, Kutnjak, Zlatko Kraljić, Milojka Komprej, Peter Rezman, pehara i priznanja Damir Pilko, Anđelka Klemenčić HKUU Sveti Martin 02.-03.08.2014. (subota-nedjelja) 20,00 sati koncert ŽVS Grlice u hotelu Golfer u Spa & sport Biciklistički klub Mura Avantura organizira resortu Sveti Martin "Halicanum bike vikend" – Spa & sport resort Sveti Martin 13.08.2014. (srijeda) subota – 15,00 XCO međunarodna brdsko biciklistička utrka 19,00 sv.misa u crkvi Svetog Martina, nakon sv.mise koncert C2 kategorije koja se boduje za olimpijski ciklus i uvrštena DOMINIK PADARIĆ & GOSTI – koncert u crkvi Sv. Martina je u svjetski biciklistički kalendar međunarodne biciklističke 14.08.2014. (četvrtak) federacije-UCI Udruga umirovljenika Sveti Martin organizira: nedjelja:

15,00 sati - međunarodni susret umirovljenika 9,00 rekreativni cestovni maraton i MTB utrka 03.08.2014. (nedjelja) na igralištu NK Polet LOVAČKO DRUŠTVO TRČKA 20,30 sati – sv.misa u župnoj crkvi 09,00 međudruštveno natjecanje u gađanju glinenih golubova 21,10 – 22,20 vjerska procesija sa svijećama i u disciplini trap – streljana Sjevernjaci Gradiščak Majkom Božjom do župnog dvora (bogata ponuda hrane i pića) NK POLET na nogometnom igralištu u suradnji s Radio 1 13,00 SPA & SPORT RESORT – TOPLICE SVETI MARTIN organizira – PELICANO PARTY20,00 VELIKI PLESNJAK (21,10-22,20 pauza zbog vjerske - prvih 100 posjetitelja uz ulaznicu dobivaju BESPLATNI procesije) Pelicano cocktail 15.08.2014. (petak) -turnir u odbojci, bogate nagrade BLAGDAN VELIKE GOSPE - PROŠTENJE 11,00 Sv. Misa na otvorenome (župni dvor) 04.08.2014. (ponedjeljak) 15,00 igralište NK Polet – međunarodni kadetski turnir – NK izložba udruge UHVDR-a Sveti Martin na Muri: "Branitelji u miru" u 19,00 sati u galeriji (iznad ureda Općine) Dinamo ZG, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Varaždin, NK Međimurje ČK, Veržej Slo, NK Polet 05.08.2014. (utorak) OBILJEŽAVANJE DANA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 13,00 SPA & SPORT RESORT – TOPLICE SVETI MARTIN – PELICANO PARTY7,30 sv. misa u crkvi svetog Martina - prvih 50 posjetitelja ULAZNICA GRATIS - nakon sv. mise polaganje vijenca -sportske igre, bogate nagrade u organizaciji UHVDR Sveti Martin na Muri

16.08.2014. (subota)

23.08.2014. (subota) OPG HAŽIĆ – kulturno umjetnički program i postavljanje klopoteca

21,00 koncert PSIHOMODO POP – igralište NK Polet - ulaznica 20,00 kn

17.08.2014. (nedjelja) SREDIŠNJA PROSLAVA DANA TURIZMA 10,00 sv. misa na otvorenome (župni dvor) ************************ 14,30 „Povorka starih običaja i zanata“ (Trg svetog Martina) 16,30 kulturno zabavni program – igralište NK Polet VODITELJI: DAVOR DRETAR – DRELE I ERŽIKA ************************ VELIKA ZABAVA

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. srpnja 2014.

CMRE NJAKOV sauvignon vino ve eri u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu

Savršeno vino koje se bez problema može mjeriti s francuskima

U Hrvatskom veleposlanstvu u Parizu održana je velika degustacija i ocjenjivanje zlatnih me imurskih vina na kojoj su 54 uglednika, me u kojima je bio i me imurski župan Matija Posavec, kušala, a potom i ocijenila samo vina koja su do sada na izložbama, sajmovima i ocjenjivanjima osvojila zlatna odli ja. Najve e ocjene dobilo je vino sauvignon Vinske ku e obitelji Cmre njak iz Svetog Urbana. Marko Cmre njak (na slici s buteljom najboljeg vina u Parizu) kaže kako je rije o vrhunskome bijelom vinu, berbe 2013. koje sadrži 11,5 posto alkohola. Marko kaže kako je ovo vino savršenstvo sorte, upravo onakvo kakvo su godinama o ekivali i željeli stvoriti. Svježe, s aromom osušene koprive i cvijeta bazge, s umjerenim alkoholima. Iza Cmre nja-

kova šampiona redom su se plasirali: DK Pušipel, muškat žuti Kun i , chardonay Borisa Novaka, viteško crno obitelji Lovrec, pušipel Cmre njak, sauvignon Belovi , sauvignon Knehtl-Medenjak, sauvignon Alojz Novak, silvanac zeleni Tomši , rizling rajnski Branimira Jakopi a i pušipel Bojana Štampara. Degustaciju je vodio Ivan Gori anec iz tvrtke Reci DA, a nakon ovog doga aja plasman me imurskih vina ne samo u Paris, nego i u svijet, puno je lakši. Cmre njakov sauvignon, prije Pariza, zlatna odli ja osvojio je na Sajmu vina Alpe – Adria u Virovitici, Me unarodnom sajmu vina u Mostaru i na Sajmu MESAP u Nedeliš u, što je potvrda kako je rije o vrhunskom vinu iju kakvo u su prepoznali najbolji enolozi i agronomi te otmjeni ljudi koji vole vina. (m)

NOVO U PONUDI AGROMEĐIMURJA

Svježi krastavci

KORNIŠONI ZA KISEL JENJE Potražite ši na našim prodajnim mjestima

Vinoteka Čakovec Josipa Kozarca 15 tel: 040/395-850 Vinoteka Varaždin jalkovečka 3A tel: 042/311-960 Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 tel: 040/660-191 Hladnjača Donji Kraljevec Kolodvorska 76 tel: 040/655-312

U Svetoj Mariji, u rasadniku Agrome imurja, ovih je dana u punom jeku berba krastavaca kornišona

BERBA KRASTAVACA u punom jeku

Kornišoni su najbolji za zimnicu Oni koji spremaju ukiseljeno povr e za zimske dane znaju da su itekako ukusni jer su najbolji za kiseljenje Unato ne baš povoljnim vremenskim prilikama, u Svetoj Mariji, u rasadniku Agrome imurja, ovih je dana u punom jeku berba krastavaca kornišona. Njihova proizvodnja na oko etiri i pol hektara ili kako tamo kažu, u dužini od 23 km, pokrenuta je s ciljem osiguravanja sirovine za doma u prehrambenu industriju. Prije dvadesetak godina, uzgoj krastavaca u Me imurju bio je izuzetno isplativ. S vremenom, tržište je zamrlo, a samim time i uzgoj. No, ini se kako ova kultura danas ponovno dobiva na popularnosti i zna aju, tim više što stru njaci stalno napominju kako je zbog malih poljoprivrednih površina Me imurje Bogom dano podru je za povrtlarske kulture koje su, uz put budi re eno, puno isplativije

od tradicionalnog kukuruza i pšenice.

Kooperantska proizvodnja Osim na modernoj parceli u Svetoj Mariji, površine pod krastavcima ni u i kod kooperanata. Tijekom zime održana su stru na predavanja za zainteresirane poljoprivrednike tako da su i kod njih zasa eni prvi kilometri. Dobitna kombinacija, kojoj nisu mogli odoljeti, bio je zaokružen proces. Repromaterijal, stru na pomo , i najvažnije, osiguran otkup zasad je privukao proizvo a e, uglavnom iz okolice !akovca - Malo nas ko i ova kiša, no mi se ne predajemo, objasnila nam je Sanja Hraš anec, dipl. ing. agronomije, zadužena za tu proizvodnju. Nadamo se

kako e se vrijeme popraviti, a isto tako o ekujemo i tzv. bablje ljeto i produženje sezone. Uzgoj krastavaca i briga oko njih vrlo je laka tako dugo dok ne do e berba. Naime, jedna etvero lana obitelj dnevno može ovladati dužinu od oko 600 metara što je otprilike tisu u kvadrata. Kako nam je u interesu krastavac prve klase, brati ih treba svakodnevno kako ne bi prerasli dužinu od 3 do 6 cm. Istina, mi beremo sve, i 2. i 3. klasu.

Za doma u prehrambenu industriju i izvoz Krastavci kornišoni, dobro znaju svi oni koji spremaju zimnice, i te kako su ukusni, odnosno najbolji su za kiseljenje. Krastavci s parcela

Agrome imurja, ali i njihovih kooperanata, iskoristit e uglavnom doma a prehrambena industrija. No, ulaskom novog strateškog partnera u poduze e nije nemogu e da ve idu e godine krenu i put Europe. Naravno, Agrome imurje ih ima i u ponudi na vlastitim prodajnim prostorima poput onoga koji se nalazi u !akovcu kraj Pilke. Uz poštivanje svih agrotehni kih mjera, krastavci se mogu brati prakti ki do kasnog ljeta pa i po etka jeseni, no traže maksimalan angažman. A intenzivna berba, ovih dana u Svetoj Mariji, danas može biti i dobar izvor zarade ili pak dopuna ku nom budžetu. Naime, još uvijek se traže sezonski radnici koji bi im pomogli u branju ove zdrave kulture. (Vlasta Vugrinec)

NATJECANJE Udruge ora a Me imurske županije

U subotu na Polevama Desetu godinu zaredom, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Savjetodavne službe Podružnice Me imurske županije, a pod pokroviteljstvom Me imurske županije, u subotu e se, 26. srpnja, s po etkom u 10 sati u Polevama održati ogled najboljih me imurskih natjecatelja u oranju. Svoju e vještinu natjecatelji okušati u dvije kategorije (plugovi ravnjaci i premetnjaci), dok e educirani suci pravedno ocijeniti njihovo znanje. Prvoplasirani iz obje kategorije predstavljat e Me imursku županiju na Državnom natjecanju u oranju.

U nadi da subota ne e biti najtopliji dan u godini, pozi-

vamo sve zaljubljenike ovog natjecanja da nam se pridruže

i bodre natjecatelje na polju. (n )

25. srpnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pojavio se i pomalo zaboravljeni drenek !akove ka gradska tržnica uvijek je lijepo mjesto za šetnju, naro ito u ovo vrijeme obilja. !ovjek stvarno ne zna na koju bi se stranu okrenuo. Cvije a u izobilju, kako presadnica, tako i rezanog, a ve su se pojavili i prvi šareni buketi suhoga. Budu i da se ve osloba aju prve gredice u vrtu, tu su standardne presadnice zimskih i jesenskih salata. No, još uvijek ima i ponešto presadnica zelja te kelja. U srijedu se moglo na i i podosta bobi astog vo a. Naime, iako je sezona malina i ribizla pri kraju, mogle su se

kupiti njihove zadnje mjerice. Uz maline i ribizl, pronašli smo i borovnice, a posebno su nas iznenadile crvene, duguljaste bobice ve zaboravljenog dreneka. Sada je i sezona tikvi i tikvica pa se samim time i one

poja ano kupuju za fine doma e poga e s makom. Naravno, nezaobilazni dio tržnice je dakako bila salata, mrkva, peršin, krumpir. Ipak, inilo se da najviše ima ovogodišnjega mladog graha kojeg su

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA Mladi grah: 7-8 kn u mahuni, a 20 kn/kg o iš eni Mahune: 10-15 kn/kg Paprika i raj ica: 8 kn/kg Maline: 10 kn/250 g Drenek:10 kn/ 250 g Ribizl: 10 kn/250 g Shii-take: 80 kn/kg svježih te 100 kn/100 g suhih Lubenica: 3 kn/kg Krastavci: 8kn/kg Presadnice salata: endivije i radi a (crveni, žu ) cca 1 kn Suhi buke cvije a: 20 kn Tikva: komad 15 kn

vrijedne prodava ice istile gotovo na svakom štandu. (vv, $oto: zv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

ANALIZA RIZIKA KAO ALAT ZA SIGURNOST HRANE Procjena rizika od bolesti prenosivih hranom te obavještavanje o rezultatima procjene rizika, uz upravljanje rizikom, ine jedan složen proces koji se naziva analiza rizika. Postupci u analizi rizika su: procjena rizika, upravljanje rizikom i obavještavanje o riziku. Kako bi bolje razumjeli proces procjene rizika potrebno je pobliže objasniti osnovne korake: Identifikacija opasnosti odnosi se na prepoznavanje poznatih i potencijalnih utjecaja na zdravlje koji su povezani s odre enim imbenikom. Kada se radi o mikrobiološkim uzro nicima, to konkretno zna i identifikaciju odre enih mikroorganizama ili njihovih toksina koji imaju utjecaj na hranu. Identifikacija opasnosti pretežno je kvalitativan korak. Opasnosti se mogu identificirati putem relevantnih izvora podataka, što zna i da se in$ormacije o opasnostima mogu dobiti iz znanstvene literature, baza podataka odre enih industrija, vladinih institucija i relevantnih me unarodnih organizacija na zahtjev stru njaka. Spomenute in$ormacije odnose

se na podatke iz klini kih i epidemioloških studija, nalaza laboratorija, studija s laboratorijskim životinjama, istraživanja karakteristika mikroorganizama, studija o interakcijama izme u mikroorganizama i okoliša putem kojih ulaze u prehrambeni lanac, pa sve do uklju ivo baza podataka o prehrambenim navikama potroša a. Karakterizacija opasnosti uklju uje kvalitativnu i/ ili kvantitativnu procjenu nepovoljnih utjecaja bioloških, kemijskih i fizikalnih uzro nika koji mogu biti prisutni u hrani. Postoji nekoliko važnih imbenika koje je potrebno uzeti u obzir prilikom provo enja ovog koraka, a koji su povezani i s uzrokom bolesti, kao i s organizmom doma ina. Karakterizacija opasnosti želi uspostaviti odnos doza štetnog uzro nika - u inak na organizam pri emu se trebaju uzeti u obzir razli iti parametri, poput koli ine uzro nika, vremena izloženosti, na ina unosa i sl. Pored toga, stru njaci mogu razviti i sustav rangiranja kako bi okarakterizirali težinu i/ili trajanje bolesti. Procjena izloženosti je kvalitativna i/ili kvan-

titativna procjena stupnja stvarne ili predvidive ljudske izloženosti odre enoj bolesti koja je uzrokovana hranom odnosno nekim konkretnim uzro nikom. Prilikom procjene izloženosti potrebno je specificirati o kojoj se vrsti i koli ini hrane radi. !imbenici koji se moraju uzeti u obzir su u estalost obolijevanja uzrokovanih tim uzro nikom te njegova koli ina. Primjerice, na ove imbenike utje u karakteristike patogena, svojstva hrane, inicijalna kontaminacija hrane koja uklju uje razli itosti sirovine, na in proizvodnje, stupanj sanitacije i postupaka kontrole, na ine pakiranja, distribucije i skladištenja hrane kao i na ine pripreme hrane, dakle kuhanje i uvanje. U suštini, procjena izloženosti treba opisati put od proizvodnje do konzumacije odre enog proizvoda. Karakterizacija rizika je završni korak koji objedinjuje identifikaciju opasnosti, karakterizaciju opasnosti i procjenu izloženosti u svrhu ocijene nepovoljnih u inaka koji se mogu dogoditi u odre enoj populaciji, uklju uju i popratne nesigurnosti osiguravaju i kvalitativne i kvantitativne procjene ishoda i težine nepovoljnih

i štetnih u inaka na zdravlje. Ova predvi anja mogu se procijeniti uspore uju i neovisne epidemiološke podatke koji se odnose na opasnost od odre ene bolesti. Stupanj povjerenja u kona nu procjenu rizika ovisi o varijabilnosti, stupnju nesigurnosti i pretpostavkama koje su na injene u prethodnim koracima, a koje su od velike važnosti za donosioce odluka prilikom upravljanja rizikom. Procjena rizika zbog razli itosti mogu ih štetnih imbenika na organizam razvila se u specifi ne procjene ovisno radi li se o mikrobiološkim ili kemijskim uzro nicima, a unutar kojih dolazi do još užih podjela. Tako se razli ite procjene provode ovisno da li se radi o virusima, bakterijama, parazitima, plijesnima, mikotoksinima i sl., a isto vrijedi u kemijskoj procjeni ako se radi o pesticidima, aditivima, i drugim opasnostima. Posebne se procjene provode za GMO hranu, novu hranu i drugo. Metodologija procjene rizika stalno se usavršava, postaje usko specijalizirana, a veliki broj metodologija varira od slu aja do slu aja. Dražen Kranjec, dr.vet med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

Ubiranje plodova i konzerviranje

Drve e za hlad – jaseni

Ovu godinu zapo eli smo serijom razgovora o razlozima za sadnju drve a. Sada, krajem srpnja, definitivno je vrijeme za pri e o drve u za hlad. Hlad lagani, hlad gusti, hlad svježi, prozirni hlad, skriveni hlad i tamnozeleni hlad. Sve te nijanse možemo dobiti sadnjom razli itih vrsta drve a. Sadnjom jasena dobit emo zaštitu od sunca dostojnu pravih vrtlarskih šmekera. On ima nešto rje u krošnju s puno sitnih listi a koji donekle odsijavaju i malo propuštaju svjetlost. Poštovanja vrijedna biljka, taj jasen! I taj grab, i taj hrast, i taj brijest i taj klen…! Kako su veliki, kako su snažni i tako su dugovje ni. Stari Grci, Rimljani i Germani vjerovali su da je ljudska rasa plod jasenova stabla. U starim norveškim zapisima ogromni jasen predstavlja životnu snagu prirode. Ljudi su vjerovali da je ovo stablo golemi potporanj koji drži nebo. Sada se tome podsmjehujemo. Mi smo sad pametni. U rodu jasena, Fraxinus, ima više vrsta i podvrsta. Naj eš e se spominju gorski i poljski, crni i bijeli jaseni. Svakako, jasen je jedno od naj eš ih stabala u šumama umjerenoga klimatskog podru ja Sjeverne polutke. Cijenjen je zbog svoje prirodne ljepote i kvalitetnog drveta. Ova otporna pionirska vrsta jednako uspijeva i na otvorenim travnjacima i šumovitim obroncima. U usporedbi s ostalim šumskim vrstama, stablo

jasena prolista relativno kasno. Rijetko je to prije svibnja, ali uvijek mjesec dana nakon što se gusti, purpurni cvatovi pojave na stablu. Do 30 cm dugi listovi perasto su sastavljeni. To je est oblik lista kod biljaka koje za uspješnu $otosintezu traže puno svijetla i dobru cirkulaciju zraka kroz krošnju. Iako kasno u prolje e dobije liš e, jasen ga u jesen brzo gubi. Jedino plodovi koji sazrijevaju u kasnu jesen, dugo u zimu ostaju na stablu. I pitamo se onda, kako uspiju u tako kratkom vremenu proizvesti toliko hrane da nahrane svoje ogromno tijelo, da brzo rastu i još povrh svega imaju kvalitetno drvo. Pitanje može biti i filozo$sko: „Treba li raditi dugo i ustrajno ili samo u pametno odabrano vrijeme?” Iako jasen uspijeva na ve ini tla, najbolje mu odgovaraju plodna, vlažna i dobro drenirana tla. Što se ti e kiselosti, odgovaraju mu i alkalna tla ako nisu previše suha. Ovo listopadno stablo, naj eš e samoniklo, nalazimo u nizinskim šumama u kojima prevladavaju hrast, grab i/ili bukva. U tim je sastojinama njegovo prisustvo naj eš e privremeno. !esto ga zamijeni hrast koji sporije raste, ali duže živi. Ako ste pristalica malo ‘neobi nijih’ oblika našega obi nog drve a, posadite cijepljeni, kuglasti kultivar ove biljke. Nije tako velik, a ipak je jasen. I hlad nije tako prostran, ali je ipak hlad, idealan za Vašu klupicu. Lijepi, lijeni pozdravi od IVE!

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Najbolji dani za ubiranje plodova iz vrta i vo njaka upravo su dani koji su pogodni za sjetvu ili sadnju. Biljke korijena ubiremo na dan korijena,cvjetne biljke na dan cvijeta, biljke ploda za dan za plod. Iznimka su dani za list. Ti dani su za ubiranje, a posebno za konzerviranje uvijek nepogodni. U vrijeme dana lista moramo pazi ako se plodovi uvaju za zimnicu jer se u skladištu teško održavaju. Ako želimo povr e upotrijebiti odmah, onda se držimo primjerenih dana. U tom slu aju važi pravilo: što je svježije, puno je bolje. Bilo bi dobro da možemo i ubira plodove u razli ito vrijeme dana. Ujutro i prije podne energija se podiže gore i ako režemo salatu ona e osta dulje svježa. Poslije podne i pred ve er energija se širi prema dolje u podru je korijena i to je vrijeme za ubiranje biljaka korijena. Ubiranje plodova u podne nije pogodno. Sve ovo spomenuto za ubiranje važi pogotovo za konzerviranje slatke zimnice za sokove, sirupe, želeje, pekmeze i džemove. Nadam se da u vašim vrtovima ima ve obilje plodova za konzerviranje. Na sve ovo gore spomenuto moramo pazi i kod konzerviranja povr a, kiseljenja zelja i sušenja vo a. Preporu am da spremite obilje plodova za zimske dane.

25. srpnja - Nepovoljan dan Svakako preporu am da radove u vrtu, vo njaku, vinogradu i radove oko p ela odgodimo. 26. srpnja - Dan cvijeta do 12 sa , a od 13 sa Dan lista Do 12 sa je odli an dan za košnju i spremanje sjemenja cvjetnih biljaka. Nakon 13 sa povoljno je za sijanje matovilca. 27. srpnja - Dan lista Uz sijanje matovilca i nekih salata, pogodno je za skupljanje sjemena i lisna h biljaka. 28. srpnja - Dan ploda Dani 28. srpnja i 29. srpnja odli ni su za žetvu. Njegujemo biljke za dobivanje vlas ta sjemena. 29. srpnja - Dan ploda Na prazne površine sijemo faceliju, gorušicu ili ljubi as bob. 30. srpnja - Dan ploda Povoljno je vrijeme za pripremu površina za novu sadnju jagoda. 31. srpnja - Dan korijena Vadimo luk i ešnjak ako je njihova zrioba završena. Sijemo repu, crnu rotkvu, daikona. Na slobodne površine zasijemo biljke za zelenu gnojidbu.

VRTLARICA !ešnjak je jedna od najljekovitijih biljaka i prirodni antibiotik koji ima antibakterijsko i dezin$ekcijsko djelovanje. Antioksidans je koji odli no djeluje na imunološki sustav. Dobar je kod lije enja dijabetesa, astme, raka, bolesti srca i bubrega. Djeluje antimikrobno jer uništava bakterije te ima u inkovit u inak protiv kožnih in$ekcija, virusa herpesa, gljivi nih in$ekcija i bradavica. Djeluje na krvožilni sustav jer ima dialil sulfid koji je dobar za krv te snižava kolestorol i krvni tlak te time sprje ava moždani udar, dok $olna kiselina iz ešnjaka štiti kardiovaskularni sustav. !ešnjak potpomaže zgrušnjavanje krvi pa ga ne bi trebali uzimati oni koji koriste lijekove za razrje ivanje krvi, kao niti oni koji idu na operativni zahvat.

Priprema Preporu ljivo je jesti sirovi ešnjak, i to 2 do 4 grama, tri puta dnevno. Ako

ešnjak – prirodni lijek

imate astmu, dobro je prokuhati tri režnja ešnjaka u aši mlijeka i popiti. U ohla enu i procije enu teku inu dodajte malo meda. Uzmite dva puta dnevno, dvije ajne žlice. Neugodnog mirisa možete se riješiti tako da uzmete limunov sok, mlijeko, jabuku,

peršin, mentu ili pak grickate zrna kave. Najve i europski proizvo a ešnjaka je Španjolska, a sve se više uzgaja i kod nas. Zahvaljuju i dobroj adaptiranosti, ešnjak se proizvodi u cijeloj zemlji, ali na pretežno manjim površinama i to za lokalna tržišta ili pak

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

za osobnu upotrebu. Da bi sa uvao svježinu, ešnjak se nakon va enja iz zemlje treba osušiti i spremiti na hladno i prozra no mjesto. Isto tako, važno je znati da e se ešnjak puno duže održati bez klijanja ako smo ga brali u dane korijena po Sjetvenom kalendaru.

25. srpnja 2014.

LJETNE ve eri Grada Preloga od 16. do 26. srpnja

Izložba slika doma eg autora, otvorenje stadiona Mladosti i koncert klape Maslina U tijeku su tradicionalne Ljetne ve eri Grada Preloga koje su zapo ele u petak, 18. srpnja podjelom priznanja sudionicima ljetnih radionica na završnoj priredbi u Domu kulture Grada Preloga. Bile su to šeste po redu ljetne radionice koje su okupile veliki broj djece i odraslih. Otvorena je i velika retrospektivna izložba slika doma eg autora Franje Žeželja Mustaka iz Preloga u muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga.

Na tradicionalno proš enje Jakoplje, u petak, 25. srpnja s po etkom u 18 sati, bit e sve ano otvoren Stadion Mladosti u Prelogu. Za 25. i 26. srpnja, u petak i subotu, najavljeni su 12. moto susreti MK REN BAN. Koncert grupe Op a Opasnost održava se u sklopu susreta 26. srpnja. U nedjelju, 27. srpnja najavljuje se koncert klape “Maslina” na Trgu slobode u 21 sat, što e sigurno biti prekrasan doživljaj, a nadajmo se da e vrijeme biti milostivo. (JŠ)

Vidovski zlatari za etvrtu manifestaciju prire uju prezentaciju starih zanata, sadržaje za djecu uz zabavni park i gastronomsku ponudu ispod šatora

NAJAVLJUJEMO dvije tradicionalne manifestacije u donjome imurskom kraju

Vidovski zlatari organiziraju Lov na zlatarski prsten Moto nauti ki klub Vidovski zlatari iz Donjeg Vidovca organiziraju, sada ve tradicionalnu sportsku i zabavnu manifestaciju, Lov na zlatarski prsten koja e se održati u subotu 2. kolovoza kod mosta na derivacijskom kanalu HE Dubrava. Program zapo inje u 12 sati zajedni kim mimohodom mjesnim ulicama, dok je po etak natjecanja najavljen za 14 sati. Organizatori iz godine u godinu uvode novosti kako bi posjetiteljima ponudili uz natjecateljske i zanimljive zabavne sadržaje. Za etvrtu manifestaciju prire uju prezentaciju starih zanata, sadržaje za djecu uz zabavni park i gastronomsku ponudu ispod šatora. U revijalnom dijelu natjecanja snage u ga anju s amca odmjerit e ekipe politi ara i novinara. Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije je župan Me imurske županije Matija Posavec.

Kotoripski ribi i organiziraju tradicionalne Dane soma Športsko ribolovno društvo Som Kotoriba organizira tradicionalne Dane soma koji e se ove godine održati u dva dana – petak, 25.srpnja i subota, 26. srpnja. Program zapo inje u petak kod Ribi kog doma s Rock ve eri za mlade i one koji se tako osje aju. U subotu u 15.30 sati na vodi Šodergraba održava se ribolovno natjecanje u parovima. Prijava ekipa je do 13.30 sati, a kotizacija, koja uklju uje jelo po paru, iznosi 120 kuna. Nakon ve ere svih sudionika, slijedi druženje uz tamburaški sastav KUD-a Kotoriba i glazbeni sastav PisoFKejk. Treba spomenuti i bogatu gastronomsku ponudu ribe, a svakako naglasak e biti stavljen na specijalitete od soma. (alf)

MAGDALENJE 2014. u Donjem Kraljevcu

Turnir ulica, otkrivanje biste i kulturni program Povodom nadolaze eg Magdalenja, tradicionalnog proš enja u Donjem Kraljevcu, organizirani su nogometni sportski susreti i kulturnoumjetni ki program. Na stadionu „Fundacije”, ve od subote, 12. srpnja, zapo eo je nogometni turnir ulica. Sportski program nastavit e se Ligom prvaka NS Me imurja u petak, 25.srpnja, u subotu, 26. srpnja te u nedjelju, 27. srpnja na samo Magdalenje.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Proslava mjesnog blagdana Magdalenja, odnosno zaštitnice mjesne crkve sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu, bit e u nedjelju, 27. srpnja 2014. Središnje misno slavlje održat e se s po etkom u 10.30 sati, a nakon mise slijedi otkrivanje biste doma eg sina franjevca Kajetana Kuhanca. Nakon ve ernjice u 16 sati organiziran je koncert udruga “Pjesma” i «Prijatelji». Tradicionalno proš enje organiziraju udruga „Pjesma“ te Mjesni i Crkveni odbor Donji Kraljevac. (Š)

ME IMURJE me u prvima u Hrvatskoj ima destinacijsku menadžment kompaniju

Osigurana cjelovita briga za dovo enje turista u Me imurje Destinacijska menadžment kompanija je suvremena forma kroz koju javni sektor, ponu a i turisti kih usluga i putni ke agencije, kroz zajedni ko djelovanje ostvaruju bolju komercijalnu realizaciju turisti kih aktivnosti. Me imurska županija me u prvim je županijama u Hrvatskoj koja kre e u razvoj ovog koncepta u vjeri da e kroz godinu dvije polu iti konkretnije i zna ajnije rezultate, rekla je zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman na konferenciji za novinare Vije a Turisti ke zajednice Me imurske županije koja se održala u OPG Vinariji Knehtl-Medenjak. prilikom predstavljanja destinacijske menadžment kompanije koja je izabrana javnim pozivom. Rije je o putni koj agenciji Etno art travel, Malo selo d.o.o. koja ima dugogodišnje iskustvo u radu u turizmu, ali i koja je jedine

mogla, u ovom trenutku, zadovoljiti zadane kriterije. Tatjana Martinjaš koja je potpisala ugovor u ime Etno art travel Malo selo d.o.o kazala je: - Posebno mi je drago što je naš rad prepoznat i od strane Me imurske županije i Turisti ke zajednice te sam sigurna da emo zajedno uspješno raditi na budu im projektima i programima. !eka nas puno posla jer turizam i prepoznatljivost Me imurja na turisti kim kartama Hrvatske i regije moramo podi i na jednu višu razinu u emu emo, sigurna sam, i uspjeti. Posao, za koji je potpisan ugovor, obuhva a upravljanje komercijalnim dijelom portala Visit Me imurje što uklju uje odgovaranje na upite zainteresiranih kupaca/turista, kreiranje turisti kih paketa i promociju portala u suradnji s TZMŽ-om. Tako er, uklju uje kreiranje i prodaju turisti kih paketa na

Tatjana Martinjaš i Etno art travel, Malo selo d.o.o me imurska je destinacijska menadžment kompanija

doma em i inozemnom tržištu koji najmanje u 90 posto sadržaja uklju uju ponu a e turisti kih usluga, turisti ke atrakcije i razli ita doga anja iz Me imurske županije, organizaciju prihvata i informiranja gostiju u Me imur-

skoj županiji, promoviranje Me imurja kao turisti ke destinacije u vlastitim promotivnim alatima (brošure, web, društvene mreže, oglašavanje i prezentacije) te brigu o turisti kim proizvodima koje kreira sustav turisti kih zajednica samostalno i u suradnji s menadžment kompanijom. - Ovime se nikome ne daje eksluzivnost i prednost, a sam ugovor, iako je etverogodišnji, revidirat e se svaku godinu, kazao je župan Matija Posavec prilikom potpisivanja ugovora. Tom prilikom iznio je i podatak da je u 2014. godini Hrvatska turisti ka zajednica me imurskim projektima u turizmu dodijelila sredstva u iznosu od 2,2 milijuna kuna, što je daleko najviše sredstava koje smo ikada dobili. - To je potvrda kvalitete kandidiranih projekata, ali i strategije razvoja turizma Me imurske županiji, dodao je Posavec i naglasio da je cikloturizam jedan od temelja budu ih turisti kih aktivnosti u Me imurju prepoznat i u HTZ-u te je zbog toga u Me imurje samo po jednom projektu ,za ure enje i ozna avanje sustava me imurske biciklisti ke mreže, osigurano 350.000 kuna. (BMO)

Mozaik

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS Štefanec

G a Kata iz Domašinca: -Uvijek rado pro itam što se doga a kod nas Anton (33) i Sanja (31) Žerdin iz Nova kovca dobili su Klaru ro enu 20. lipnja. Imaju Leona (8) i Deni sa (3).

U trgovini METSS 3 u Štefancu susreli smo Katu Jura i iz Domašinca u kupovini. Ona nam je rekla: - !itam kolko morem, uvijek rado pro itam novosti iz našeg kraja. Proda-

va ica Hendrieta Glavina iz Preloga brine da itatelji ne ostanu bez svojih novina te naglašava: - Uvijek mi je drago kad kupac iz trgovine ode zadovoljan. (jš, zv)

NAJAVLJENO Porcijunkulovo 2014. od srijede 30. srpnja do nedjelje 3. kolovoza u akovcu

dbrega dobili su sina Kristijan (30) i Julija (30) Vrbanec iz Zasa Leona (5) i Karlu (3) u Imaj ja. srpn 18. nog po imenu Niko, ro e

Alen Horvat (27) i Vladimira ur evi (33) iz Pribislavca dobili su Hectora ro enog 20. srpnja. Imaju i Man uela (15).

DEŽURNI PEDIJATAR Pet 25.07.2014. 13:00-20:30 Sub 26.07.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Gabor - dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, Čakovec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: ponedjeljak, srijeda i petak UJUTRO utorak, četvrtak - POPODNE

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. !akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Stotinjak razli itih programa i više od 180 izlaga a Gradona elnik Stjepan Kova , voditeljica Turisti kog ureda Boška Ban Vlahek i gvardijan Franjeva kog samostana Stanko Belobrajdi u srijedu su najavili ovogodišnje Porcijunkulovo u !akovcu koje zapo inje sljede i tjedan u srijedu, 30. srpnja i traje do nedjelje, 3. kolovoza. Rije je o tradicionalnoj kulturno – turisti koj manifestaciji koja ove godine obilježava jubilarnih 50 godina održavanja, a iji organizator je Turisti ka zajednica grada !akovca. Cilj je same manifestacije oboga ivanje turisti ke ponude, o uvanje i valorizacija tradicijskih vrijednosti regije. Preko tisu u sudionika doprinosi o uvanju etnološkog, povijesnog i kulturnog naslje a, a posje enost raste svake godine tako da je manifestaciju 2013. godine posjetilo preko 120.000 posjetitelja. U pet dana održavanja manifestacije, program koji je bogatiji iz godine u godinu, obuhvatit e itav niz doga anja vezanih uz tradiciju, obi aje i bogatu povijest našeg kraja kao i velik broj atraktivnih kulturnih, zabavnih i sportskih doga anja te svakodnevnih koncerata renomiranih estradnih izvo a a na Trgu Republike u !akovcu. Crkveno blagdansko slavlje zapo inje ve u utorak, 29. srpnja koncertom u ast Gospe od An ela u crkvi sv. Nikole. Svakog dana od 17 sati vjernici e se mo i

Ovogodišnje jubilarno Porcijunkulovo najavljeno je u srijedu u Gradskoj vije nici

ispovijedati. Tradicionalna gradska procesija održava se u subotu 2. kolovoza na samu Porcijunkulu, odnosno Gospu od An ela u 9.30 sati.

Oko 1.000 šarenih kišobrana, konji ke igre, husarska alka, najve a me imurska štrudla s tikvama… Me u atraktivnijima zasigurno su postave i radionice starih zanata koji predstavljaju obi aje me imurskog kraja. Ove godine po prvi puta imamo ast ugostiti i izlaga e iz susjedne nam Ma arske i Slovenije. Neka od doga anja daju ve i prepoznatljivo obilježje manifestacije: Oldtimer susreti, streli arski

Ovogodišnje jubilarno izdanje obara sve rekorde turnir, Me imurski festival za djecu, prezentacija nadaleko poznatih me imurskih vinara... Koncerti velikih glazbenih imena odvijaju se u sljede em rasporedu: 30.7. – Severina, 31.7. Zvonko Bogdan, 1.8. Plavi orkestar, 2.8. Tomislav Brali i Klapa Intrade, 3.8. Massimo. Tako er, uloženo je dosta truda da se grad u vrijeme trajanja manifestacije i vizualno promijeni. Nad Ulicom kralja Tomislava bit e postavljeno oko 1.000 šare-

nih kišobrana koji e gradu dati dozu šarenila. Novost u programu su i konji ke igre i husarska alka Husarske garde Varaždinske županije i Zrinske garde !akovec. Posjetitelji e ove godine imati priliku po prvi puta isprobati najve u me imursku štrudlu s tikvama i makom koja e se protezati Ulicom kralja Tomislava u rasponu od 100 metara, a sav prihod od prodaje i i e u humaniratne svrhe. Ove godine prijavio se i rekordan broj izlaga a, njih oko 180 iz cijele Hrvatske, Ma arske i Slovenije, s ime se organizatori najviše ponose jer to je dokaz uspješnosti manifestacije. (bmo, dz)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad !ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

48. ME UNARODNA SMOTRA FOLKLORA održana je u Zagrebu U znaku Me imurja i me imurske narodne baštine

ETVRTI me unarodni Salon fotografije akovec 2014. Ma aru Lajosu Nagyu Grand prix ovogodišnje izložbe

MUZEJ «Croata insulanus» - izložba slika Franje Žeželja Mustaka Lijepo likovno iznena enje iz Preloga DRAGUTIN LEVA I Leli, jedan od najpoznatijih slikara iz Murskog Središ a Jedna i jedina, najljepša i najdraža je moja rijeka FOTOREPORTAŽA: Održana Prekmurska no s Radijem 105 Okupili i zabavili više od 12.000 ljudi iz Prekmurja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura LJETO S POPUSTOM! POREČ HOTEL „NO NAME „ 2* 3 POL, 17.7.-3.8. od 915 KN CRIKVENICA PAV. AD TURES 2* 7 POL, do 16.8. od 1.575 KN RAB HOTEL ISTRA 3* 7 POL, do 26.7. od 1.820 KN TROGIR HOTEL MEDENA 2* 7 POL do 26.7. od 1.960 KN KORČULA HOTEL BON REPOS 2/3* 7 POL do 23.8. od 1.610 KN STARI GRAD HOTEL ARKADA 2* 7 POL do 26.7. od 1.855 KN

OBITELJSKI ODMOR! CRIKVENICA PAV. AD TURRES 2* 7 POL, 12.07-16.08. ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 6 GOD.) od 3.815 KN LOVRAN HOTEL PARK 4* 12.07.-2.8.. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 12 GOD.) od 5.285 KN BRAČ-POSTIRA HOTEL PASTURA 4* 12.7.-2.8. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 15 GOD.) od 6.475 KN

PUTOVANJA AUTOBUSOM! GARDALAND 19.07. 2 dana od 545 kn

PETAK, 25. srpnja, 19,30 sati MM , Kraljev vrt

Pjesnik Enes Kiševi i mlada Lea Šprajc U Kraljevu vrtu u !akovcu (preko puta zgrade Županije) ovoga e petka po prvi put biti održana manifestacija pod nazivom Kraljeve ljetne ve eri na kojoj e nastupiti poznati hrvatski pjesnik i dramski umjetnik Enes Kiševi . U stvaranju

prikladnog pjesni kog ugo aja u starom akove kom gra anskom vrtu Enesu Kiševi u e pomo i mlada glazbenica Lea Šprajc iz Šenkovca. Muzej Me imurja !akovec poziva sve me imurske kulturne djelatnike, roditelje i djecu, a

posebice mladež, da svojim prisustvom uveli aju ovaj doga aj te na taj na in podrže ambiciozan projekt revitalizacije Kraljeva vrta. U vrijeme sve agresivnije demonstracije ki a i neukusa u javnom životu, nastup jednog

Lijepo likovno iznen U Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga otvorena je u petak prva samostalna i ujedno retrospektivna izložba slika autora Franje Žeželja Mustaka iz Preloga. Izložbu je proglasio otvorenom zamjenik gradona elnika Preloga Zdravko Kvakan uz estitke autoru kojemu je 77 godina, a o izložbi i autoru govorili su novinar Josip Šimunko te kustosica muzeja Iva Kožnjak. Nekoliko pjesama otpjevao je Martin Srpak uz prolog Željka Soka a. Govore i o svojem životu, autor Franjo Žeželj Mustak koji je po struci viši restauratorski konzervatorski tehni ar naglasio je da mu je slikanje od malena bila životna preokupacija te poklonio muzeju i Gradu Prelogu veliku fresku-sliku “Povratak Isusa u Jeruzalem” na kojoj su živi i pokojni gra ani Preloga. Slikar i pisac Franjo Žeželj Mustak iz Preloga ro en je 1937. godine, na svoj osobit na in pripada generaciji klasi nih likovnih umjetnika druge polovice dvadesetog stolje a i po etka dvadeset prvog stolje a. Nakon završetka sedmoljetke u Prelogu i zanata u Sloveniji po pre-

Naslikao je oko sedam stotina slika koje se danas nalaze razasute na svih pet kontinenata po cijelom svijetu, za sad je poznato oko dvjesto pedeset slika.

Slikar Franjo Žeželj kraj svoje slike “Povratak Isusa u Jeruzalem” poruci slovenskog akademika Božidara Jakca odlazi na doškolovanje i zanat u Beograd, gdje mu je mentor akademski kipar Dragutin Spasi . Likovnu zrelost dostiže nakon odlaska u Njema ku i potom u Francusku i druge zemlje u sedamdesetim godinama prošlog stolje a, uz suradnju s prof. Ilse Juli von

Hombergk i grupom umjetnika iz Frankfurta i Pariza. Postaje svjetski putnik ili po doma em «europski tepec» sve zbog svoje ljubavi prema umjetnosti, te sudjeluje u nebrojenim humanitarnim akcijama. Naslikao je oko sedam stotina slika koje se danas nalaze razasute na svih pet kontinenata po cijelom

02.08. 4 dana od 1.545 kn RIM I NAPULJ 01.08. 5 dana od 1.895 kn BUDIMPEŠTA 03.08. 3 dana od 645 kn

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE... MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

vrsnog pjesnika ima svrhu doprinijeti ugledu umjetnosti u našoj sredini. Enes Kiševi e u Kraljevu vrtu nastupiti u petak, 25. srpnja s po etkom u 19.30 sati. Voditelj Projekta revitalizacije Kraljeva vrta je Zlatko Bacinger. (jš)

U MUZEJU “Croata insulanus” Grada Preloga, otvorena retrospektivna izložba slika Franje Žeželja Mustaka

TOSCANA

UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

25. srpnja 2014.

“Paris Notre – Dame et les Bouguinistes”, ulje na platnu, 70x60 cm, potpis Fransoa Cro, 2008. godine

“Race na Dravi”, ulje na platnu 50x40 cm, poklon porušenom muzeju Vukovar. Ovu je sliku prof. Bauer proglasio remek djelom

“Nostalgija” slika nastala 1975. u Njema koj smatra se jednom od najboljih slika Franje Žeželja Mustaka. Kupio ju je visoki ameri ki asnik na izložbi u Frankfurtu

svijetu, za sad je poznato oko dvjesto pedeset slika. Bitnu odrednicu njegova rada ini impresionizam, autor želi uhvatiti svaki trenutak istinitosti i mijene svjetlosti, svaki je njegov motiv obasjan vlastitom svjetloš u i vlastitim raspoloženjem i osje ajem. Bitnu ulogu imaju i sje anja. Sve njegove slike iza motiva imaju i stvarnu pri u, više ili manje prezentnu, ili pak kao istinit razlog postojanja. Karakteristika njegova stila je svojevrsni koloritni minimalizam u istraživa kom i umjetni kom zanosu, ne u monokromatskom smislu, ve više kao pažljiv znak uporabe boje. Za njega boje kazuju, one vrište i govore, dok su pejzaži stare Drave nabijeni sje anjima i oporom sjetom. Boje nanosi odmjereno u tankim nanosima. Topla i pomalo žarka paleta boja za naše podneblje njegov je zaštitni znak, u emu mu pomaže susret s dvojicom vrsnih slikara, Vangelom Naumovskim u Skopju nakon potresa te Virgilijem Nevjesti em u Parizu. Drugi temeljni stav njegova slikarstva je jaka simbolika, neki put skrivena i zakopana duboko na slici. Simbolizam mu je veoma težak i gotovo nerazumljiv za promatra a, pun povijesnih i "ilozofskih elemenata. U pojedinim razdobljima nastaju apstraktne slike na na in koloritne apstrakcije, a nije mu stran niti pop art. Zna ajan opus ine i njegovi sakralni motivi. Simbolika tih slika je dostojanstvena i mirna. Kako sam

DRAGUTIN LEVA I Leli, najtraženiji slikar u Murskom Središ u

Jedna i jedina, najljepša i najdraža je m Na svim mojim slikama koje sam naslikao osnovni motiv je rijeka Mura, na kojoj sam odrastao, nau io vještine plivanja, zaljubljivao se, družio i prijateljevao i gotovo ostario U sveop em mrtvilu u Murskom Središ u, stalno je živo i radosno u dvorištu Dragutina Leva i a Lelija, gdje on dovršava slike za svoje prijatelje, kupce i vlastitu kolekciju. Leva i je zadnjih dvadesetak godina najpoznatiji slikar u gradu i okolici, cijenjen od publike, likovnih kriti ara i kolega slikara. Pred skorašnje Ljeto uz Muru u sklopu kojeg e se održati i Likovna kolonija razgovaramo s Leva i em u trenutku kad je dovršavao veliku i lijepu sliku pejzaža Mure, pejzaža koji se nalazi dvjestotinjak metara od njegove ku e pokraj koje godinama te e regulirana Mura preko

koje se odlazi na izvorni tijek stare Mure, kakva je opjevana u mnogim pjesmama i opisana u mnogim životnim pri ama. Koliko godina se bavi slikarstvom i je li on samouki slikar ili nešto drugo, prvo je što ga pitamo u trenutku kada potezima kista ukrašava sliku koja e završiti u jednoj vili u okolici Ogulina. - Jesam li samouki ili nekako druga iji, odgovor daje podatak kako se slikarstvom bavim 50 godina iz školskih dana. Puno je to godina, zar ne? Drugo, bio sam najbolji u enik likovnog odgoja u klasi daleko najbolje središ anske u iteljice likove kulture, slikarice i umjetnice Juli-

jane Julike Leva i . Nemam škole, ali imam iskustva i najbolju mentoricu, ljudi traže moje slike, kolege me zovu na izložbe i kolonije i tu je odgovor kakav sam slikar, pomalo samozatajno ali ipak jasno odgovara Leva i , kada ga pitamo zbog ega nije išao u likovnu školu, akademiju…

Želio sam biti glazbenik - Premda sam slikao od ranih godina i ve u školi bio najbolji, slikarstvo mi nije bilo u krugu zanimanja koja želim. Želio sam biti glazbenik, svirati u nekom orkestru. Vidio sam se kako sviram u vojnom orkestru u odori i u bijelim rukavicama. Želio

sam svirati gitaru ili bubnjeve. To je bila moja želja, ali ne i mojih roditelja ija rije se nekada slušala kada se biralo daljnje školovanje, a oni su odredili da budem metalac. Ipak, glazbom sam se družio sviraju i upravo gitaru i bubnjeve u raznim vokalno instrumentalnim sastavima i KUD-u i mislim da sam dobro svirao. Stalno sam i slikao no tek toliko da ostanem u fahu. Krajem 1960.-tih otišao sam raditi u Njema ku, a 1984. sam se vratio i zaposlio u Lendavi gdje sam po raspadu bivše države kao „tujec“otpušten iz službe. I tada se po injem intenzivno baviti slikarstvom,

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 18. srpnja, 22 sata CZK, Petkom u 22

PETAK, 25. srpnja, 19 sati HLAPI INA, crkva sv. Ane

U svakom slu aju Laurence

Predavanja i promocija knjige

Snažna pri a mladog redatelja Xaviera Dolana. U svakom slu aju Laurence na jedinstven na in prikazuje ljubav izme u Frederique (Suazanne Clement) i pisca Laurencea (Melvile Poupaud), žene zarobljene u muškom tijelu. Kada na svoj trideset i peti ro endan Laurence odlu i obznaniti svojoj dugogodišnjoj ljubavi kako više ne želi živjeti u laži, na njoj

U sklopu manifestacije “Ljeto uz Muru”, Grad Mursko Središ e, Župa Sveti Martin na Muri i Matica hrvatska, ogranak !akovec, organiziraju tribinu “Ivanovci u Hlapi ini”. Viteški red Ivanovaca djelovao je u Hlapi ini od 1266. godine, a na lokaciji Novih dvora. O tom povijesnom doga aju govorit e prof. Vladimir Kapun. Obilježavanje dolaska viteškog reda Ivanovci i njihova djelovanja odvijat e se 25. srpnja s po etkom u 19 sati u crkvi sv. Ane.

je da odlu i kojim putem krenuti. Ili e mu biti podrška u toj odluci i pomo i u promjeni iz muškarca u ženu ili e pobje i glavom bez obzira. Film odli no ocrtava desetogodišnji odnos likova pod težinom društva i raznih predrasuda prema onima koji samo žele biti ono što zapravo jesu, bez obzira na vanjski izgled. Trajanje "ilma 168 minuta.

Cijeli doga aj zapo inje misom u 19 sati, a nakon mise uvodno predavanje održat e vele asni Ivan Herceg. O zna aju Matice hrvatske u povijesti Hrvatske s osvrtom na viteški red Ivanovaca održat e prof. Ivan Pranji . Mirjana Mošmondor, dipl. U iteljica, prezentirat e pri u stare škole koja se nalazila na lokaciji Novih dvora. Ta prigoda bit e iskorištena i za promociju knjige “Putovima gornjeg Me imurja”, autora prof. Franje Martineza. (BMO)

iz Preloga

na enje iz Preloga Zdravko Kvakan, zamjenik gradona elnika Grada Preloga predaje autoru zahvalnicu Grada Preloga za poklonjenu sliku kaže, crkva je živi ovjek, a ne samo ono materijalno. Kustosica Iva Kožnjak, mag. hist. art., posebno je istaknula da radovi Franje Žeželja Mustaka spadaju me u najzna ajnija likovna ostvarenja donjeg Me imurja. U Parizu, tom boemskom središtu Franjo Žeželj Mustak imao se prilike upoznati s vladaju im umjetni kim pravcima tog razdoblja – impresionizmom, ekspresionizmom, kubizmom… Me u impresionisti kim vedutama koje je autor bilježio kistom na svojim proputovanjima, našao se i pogled na Montmartre. Slikanje u plein airu, okružen bajkovitom prirodom zemalja kroz koje je putovao, omogu ilo mu je da stalnu igru atmosfere ovjekovje i na platnu – istaknula je kustosica Iva Kožnjak. Izloženo je pedesetak radova iz svih razdoblja njegova stva-

ralaštva osim najranijih. Autor se bavi slikarstvom više do pedeset godina, zapravo sakriveno od o iju doma e javnosti, uz godišnje izložbe Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, iji je lan.

Tko je Franjo Žeželj Mustak? U Sloveniji ga kao u enika zapaža akademik Božidar Jakac i upu uje ga da nastavi školovanje u Beogradu, gdje kasnije i radi u umjetni kim radionicama bivše države. Od kraja pedesetih godina prošlog stolje a putuje i radi po cijeloj Jugoslaviji na spomenicima kulture. Boravi u pedesetak gradova i mjesta bivše države, iza njega ostaje niz slika i radova u Hrvatskoj, BIH, Srbiji, Makedoniji i Sloveniji. Obnavlja zapuštene objekte od Portoroža do Ulcinja, od Subotice do otoka

Suska i Dalmacije, boravi i radi u Ohridu, Velesu, Mostaru, Podgorici, na Brdu kod Kranja i na vilama kraljeva Kara or evi a, ali i na obnovi Titove rezidencije na Brijunskom oto ju. !lan je komisije za popis stradalih objekata poslije potresa u Skopju i kasnije u obnovi. U Beogradu radi i na izradi kulisa za "ilm “Džingis Kan” u "ilmskom gradu Košutnjaku. U tom je razdoblju naslikao i nekoliko slika s motivima Me imuraca u Beogradu i Tuzli, nažalost nije poznato jesu li te slike sa uvane. U jesen 1966. godine zbog kritike vlasti završava u zatvoru, zatim je protjeran u Prelog. Napokon, 1969. godine dobiva dopuštenje za izlazak iz Jugoslavije i rad u inozemstvu te odlazi u Njema ku, u Frankfurt u tvrtku “Shultze” koja je bila kooperant velikog koncerna “Philip Hollzman”. Tu ga zapažaju kao vrsnog majstora. U Njema koj radi u više gradova, a istovremeno slika. Upoznaje barunicu prof. Ilse Juli von Hombergk s kojom sura uje dugi niz godina, studira povijest umjetnosti, tehniku i materijale starih "lamanskih majstora i talijanskih freskoslikara. Gotovo sve slobodno vrijeme izme u poslova koristi za putovanja. Putuje i u Južnoafri ku Republiku (Johannesburg). Od 1972. do 1975. više puta boravi u Parizu, slika i putuje po Francuskoj, druži se s nizom umjetnika iz cijelog svijeta. Povremeno putuje u druge zemlje,

moja rijeka u lanjujem se u Likovnu sekciju KUD-a Mura i Likovnu udrugu gornjeg Me imurja. Sudjelujem na brojnim likovnim kolonijama i izložbama, stje em poznanstva i upoznajem publiku i ona mene te tako postajem poznat, ali i bolji slikar ije slike su posvuda tražene, kazuje Leli kojeg upravo po tom nadimku ljudi najviše poznaju i naglašava kako mu je Mura neiscrpan motiv za stalno i novo dokazivanje i kako su ljepote Mure i njezinog krajobraza na svakome njegovom djelu.

Neraskidive veze s rijekom - Ja sam na Muri odrastao, ona je moja ljubav, meni je naj-

Leli, kako ga svi zovu i znaju od milja u Murskom Središ u i puno šire cijenjen je od publike, likovnih kriti ara i koleg

ljepša i najdraža, na njoj sam proživljavao prve ljubavi, družio se s prijateljima, njome plivao, uranjao i izranjao iz njezine dubine i sun ao se na njezinim pješ anim otocima koji su postojali samo ljeti. Na mojim prvim, a

potom i svim slikama do dana današnjeg Mura, njezini pejzaži, igre valova i njezina mo su dominantni. Uvijek oslikavam stvarnost, ništa ne izmišljam ili sanjarim te su sve moje slike unikatni stvar-

Belgiju, Luxembourg, Nizozemsku, Andoru, odlazi na studijska putovanja u Italiju. To su ujedno njegove najplodnije godine kao slikara. Zbog zdravstvenih razloga vra a se 1976. godine u Prelog i tu nastaje prilo ki ciklus slika. Povremeno se na svojim slikama vra a i temama iz Pariza. Tek 2014. godine u rodnom Prelogu prire uje prvu samostalnu retrospektivnu izložbu slika Slikar Franjo Žeželj Mustak sudionik je preko stotinu zajedni kih izložbi po zemljama Europe te pedesetak zajedni kih izložbi u Hrvatskoj, posebno u Prelogu, Ludbregu, !akovcu i Varaždinu. Zna ajan broj radova slikar je tijekom života poklonio u humanitarne svrhe nebrojenom nizu europskih i doma ih udruga kao i humanitarnim institucijama, te za potrebe obnove uništenog Muzeja u Vukovaru. Ovo je za udo tek prva samostalna retrospektivna izložba slika Franje Žeželja Mustaka koja odaje vrsnog majstora palete i svih likovnih tehnika, zasigurno jednog od najboljih u našem kraju i sjevernoj Hrvatskoj. Kao i mnogo puta do sada, priznanja od likovne kritike sti i e po svoj prilici prekasno pa u galeriji hrvatskih slikara ne e zauzeti ono mjesto koje mu kao vrsnom autoru s pravom pripada. No ostat e zasigurno zapam en kao veliko i lijepo likovno iznena enje iz Preloga. (J. Šimunko, foto Siniša Novak i Studio VIPRO Prelog)

ni prikazi odre enog trenutka i doga aja. Ako bih živio sto godina, toliko bih godina oslikavao krajolike Mure, njezine mostove, virove i hirove i kada u o i sklopiti u njima e sijati Mura, istina globoka, mrzla i hirovita, a opet tako plitka, topla, mirna, lijepa i privla na, govorio nam je o Muri Dragutin Leva i Leli, rekavši kako bi o Muri mogli danima pri ati i desetlje ima je slikati. Leva i slika u tehnikama akrila na platnu i lesonitu i što je vrlo važno njegove slike su iskrene i nenametljive, svaka od nje je pri a za sebe i jasno oslikava Muru, rijeku koja spaja i razdvaja, koja se voli i ne voli, koja je divlja i pitoma, crna i zelena, topla i hladna, nekome sjajna, nekome mrka, ali uvijek Mura koja je simbol Murskog Središ a, kojeg Dragutin kao pravi Središ anec i pravi Hrvat voli i njime se ponosi. (m)

ETVRTI me unarodni Salon fotografije akovec 2014.

Ma aru Lajosu Nagy Grand prix ovogodišnje izložbe Autorskim su se fotografijama prijavili fotografi-profesionalci i amateri iz cijeloga svijeta U petak je u Galeriji Muzeja Me imurja u !akovcu otvorena me unarodna izložba fotogra"ija etvrtog akove kog Salona fotogra"ije koja se sastojala od izbora najboljih fotogra"ija s ranije raspisanog natje aja Salona Teme natje aja Salona bile su crno-bijeli kvadrat, pejzaž, priroda i otvorena tema kolekcije fotogra"ija. Autorskim su se fotogra"ijama prijavili fotogra"i-profesionalci i amateri iz cijeloga svijeta, a u obzir su dolazile i crno-bijele i fotogra"ije u boji svih vrsta, stilova, procesa snimanja i obrade. Radovi su primani do po etka lipnja, a zatim je žiri, sastavljen od iskusnog višekratno nagra ivanog fotografa Petra Sabola, kustosice i povjesni arke umjetnosti Maše Hrustek Sobo an te voditelja brojnih ranijih me unarodnih salona fotogra"ije Borislava Milovanovi a, do kraja lipnja rekao svoju zadnju odluku.

Najbolji doma i autor Krunoslav Ve enaj Najboljim je stranim autorom Salona, ujedno i najbolji izbor FIAP-a, proglašen Lajos Nagy s 8 prihva enih radova, odnosno kolekcija i

dvije nagrade. Najboljim doma im autorom proglašen je Krunoslav Ve enaj, tako er s 8 prihva enih radova, tj. kolekcija i jednom nagradom. Ina e nagrade ovogodišnjeg salona su sljede e: Grand Prix plaketa Salona za najboljeg autora (najbolji autor odre uje se po najve em broju prihva enih radova zbrojenih po svim temama); nov ana nagrada od 3.000,00 kn za najboljeg doma eg autora. - FIAP Zlatna, dvije Srebrne, tri Bron ane medalje na svakoj temi (24 FIAP medalja sveukupno); 12 FIAP pohvala na svakoj temi (48 FIAP pohvala sve skupa); UPI Zlatna medalja na svakoj temi (4 UPI medalje sve skupa); 2 UPI pohvale na svakoj temi (8 FIAP pohvala sveukupno); Plaketa Salona, dvije medalje Salona na svakoj temi (12 plaketa/ medalja sveukupno) - 6 pohvala Salona na svakoj temi (24 pohvale sveukupno) Izbor najboljih radova Salona u petak je izložen o ima javnosti u Galeriji Muzeja Me imurja u !akovcu. Nakon zatvaranja izložbe, svi e radovi biti prikazivani u “slideshow” formatu tijekom godine na gradskom LED zaslonu grada !akovca. (n , foto: zv)

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SRIJEDA, 30. srpnja, 21 sat Trg Republike

PETAK, 25. srpnja, 21 sat Klub Podroom

Koncert Muzi ari koji piju

Koncert Severine

K lub Podroom poziva sve na poseban koncert koji e se održati u petak 25. srpnja u 21 sat. Po prvi puta u Podroomu vas zabavljaju Muzi ari koji piju. Istoimeni peti po redu studijski album srpske rock senzacije Riblja !orba, objavljen daleke 1984 godine. O ekuje vas ve er prave balkanske rock glazbe uz zabavne, vesele, kvalitetne i majstorski uigrane doma e muzi are.

Prvi dan Porcijunkolova odmah e donijeti vjerojatno najve i koncert i zabavu na ovogodišnjemu akove kom proš enju. U !akovec dolazi – Severina. Seve je ovog ljeta izbacila dva nova hita: Brazil i najnoviji Uno momento, uz brojne druge s prethodnih albuma. Kraljica hrvatske estrade u !akovcu e nastupiti i u raskošnoj produkciji pa e svi njezini fanovi do i na svoje.

48. ME UNARODNA SMOTRA FOLKLORA održana je u Zagrebu Od 16. srpnja do 20. srpnja u Zagrebu održala se 48. Me unarodna smotra folklora. Ovogodišnja smotra bila je u znaku folklora i drugih tradicija Me imurja. Uz nastupe brojnih me imurskih folklornih društava, na smotri su se predstavili i brojni drugi ansambli iz Hrvatske, ali i inozemstva. Na pozornicama Gradeca i Trga bana Jela i a bila je predstavljena i tradicija osebujnog crkvenog pjevanja kao i suvremeno stvaralaštvo s podru ja etno glazbe. Me unarodna smotra folklora osobitu pozornost prošli tjedan dala je folkloru i drugoj etno baštini Me imurja. Kao što je poznato, kulturna baština je obilježena doticajima sa susjednim narodima i kulturama, osobito ma arskim i slovenskim, pa su me u sudionicima smotre bili i njihovi predstavnici. Na Smotri su sudjelovala i odabrana folklorna društva iz drugih krajeva Hrvatske, Me imurci koji žive u Ljubljani i folklorni ansambli iz udaljenijih stranih zemalja. Na pozornicama su se tako er održavale izložbe, plesne i glazbene

U znaku Me imurja i me imurske narodne baštine

KUD Sv. Jeronim snimio promotivni spot

U programu smotre folklora sudjelovala je ve ina kulturno-umjetni kih društava Me imurja: „Veseli Me imurci“ i Ženska vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“ ( akovec), „Domašinec“, „Selja ka sloga“ (Donja Dubrava), KUD op ine Donji Kraljevec, „Donji Vidovec“, Udruga gra ana „Gardruža“ (Gardinovec), Hrvatsko kulturno-umjetni ko društvo „Gori an“, „Kotoriba“, „Zvon“ (Mala Subotica), „Mihovljan“, „Selja ka sloga“ (Nedeliš e), „Fijolica“ (Orehovica), „Podturen“, „Selja ka sloga“ (Prelog), „Pika “ (Selnica), Pjeva ki zbor Strahoninec, „Ivan Musta -Kantor“ (Sveta Marija), „Sv. Jeronim“ (Štrigova), „Lafra“ (Tur iš e), „Vinko Žganec“ (Vratišinec), „Zasadbreg“.

Folklorna sekcija KUD-a Sv. Jeronim snimila je promotivni spot za Me unarodnu smotru folklora u Zagrebu koja je trajala od 16. do 20. srpnja i bila posve ena folkloru i ostalim tradicijama iz Me imurja. Na spotu folkloraši KUD-a Sv. Jeronim plesali su plesove naših baka, a promotivni spot snimio je Vido Bagur.

druža“ (Gardinovec), Hrvatsko kulturno-umjetni ko društvo „Gori an“, KUD „Kotoriba“, KUD „Zvon“ (Mala Subotica), „Mihovljan“, KUD „Selja ka sloga“ (Nedeliš e), „Fijolica“ (Orehovica), KUD „Podturen“, KUD „Selja ka

sloga“ (Prelog), „Pika “ (Selnica), Pjeva ki zbor Strahoninec, KUD „Ivan Musta -Kantor“ (Sveta Marija), KUD „Sv. Jeronim“ (Štrigova), „Lafre“ (Tur iš e), KUD „Vinko Žganec“ (Vratišinec) i KUD „Zasadbreg“.

radionice te koncerti tradicijske (pu ke) crkvene glazbe i etno glazbe. U programu smotre folklora sudjelovala je ve ina kulturno-umjetni kih društava Me imurja: KUD „Veseli Me i-

murci“, Ženska vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“ (!akovec), „Domašinec“, KUD „Selja ka sloga“ (Donja Dubrava), KUD „Op ine Donji Kraljevec“, KUD „Donji Vidovec“, Udruga gra ana „Gar-

Osim folklorne sekcije KUD-a Sv. Jeronim, na Me unarodnoj smotri folklora u Zagrebu nastupio je zbor Župe sv. Marija Magdalena iz Štrigove pod vodstvom Nore Nemec. Tom su prigodom otpjevali nekoliko sakralnih skladbi koje je zapisao Vinko Žganec, a na orguljama ih je pratio štrigovski orguljaš Matej Š avni ar. (sh) Uz nabrojene, sudjelovali su i crkveni pjeva ki zborovi poput mješovitog zbora Župe sv. Nikole Biskupa (!akovec), ženski zbor Župe sv. Martina Biskupa (Podturen), mješoviti zbor „Sv. Cecilija“ Uznesenja Blažene Djevice Marije (Sveta Marija), kvintet Horvat Župe sv. Jurja Mu enika (Sveti Juraj na Bregu) te mješoviti zbor Župe sv. Marije Magdalene (Štrigova). Uz Me imurce, na Smotri su se koreogra"ijama pjesme i plesa predstavila i kulturno-umjetni ka društva drugih dijelova Hrvatske poput onih iz Duboševice, Kupine, Zemunika, a iz inozemstva dolaze folklorne i glazbene skupine iz Belgije, Egipta, Iraka, Italije, Kanade, Kolumbije, Ma arske, Makedonije, Slova ke i Slovenije. (ri)

Me u brojnim me imurskim ansamblima predstavili su se KUD „Mihovljan“ i KUD „Veseli Me imurci“

ODRŽANA Prekmurska no s Radijem 105

Okupili i zabavili više od 12.000 ljudi iz Prekmurja Prošle subote u zra noj luci kod Murske Sobote održana je dosada najve a Prekmurska no s Radijom 105 koja je ujedno bila i nastavak popularne manifestacije Radija 105 „No vrtnice“. Na aerodromu, odnosno na travnjaku površine dva nogometna igrališta, okupilo se više od 12 tisu a posjetitelja koji su uživali u neprekidnome osmosatnome glazbenom programu. Manifestacija je zapo ela u 14 sati panoramskim letovima avionom, a ugostiteljska ponuda uklju ivala je vola na ražnju i mnogobrojne štandove s razli itom ponudom.

U uvodnom dijelu cijelog spektakla nastupila je rock grupa Son na. Službeni dio programa zapo eo je u 19 sati. Oduševljene posjetitelje do ranih jutarnjih sati zabavljali su: Tanja Žagar, Siniša Žunec, Ivica Dobrani , Nano Prša, Seid Memi Vajta, Leo, Magneti, Kumovi, Dalibor Brun, Bojan Masnec, Marina Tomaševi , Duško Lokin, Ivan Mezga, Džo Mara i Maki, Darko Domijan te grupa Motiv. Uz odli nu organizaciju, ponovno je oboren rekord posje enosti kojega ionako Radio 105 ve duži niz godina drži kao brend.

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 31. srpnja, 21 sat Trg Republike

Koncert Zvonka Bogdana u pratnji tamburaša Jedan od najboljih pjeva a tradicionalne tamburaške glazbe, istinski umjetnik, interpretator

i skladatelj Zvonko Bogdan ponovno stiže u !akovec. Nastupit e u pratnji tamburaškog orkestra

za koje sam Bogdan kaže da su istinski majstori i genijalci im se uhvate svirke.

!uvaju i i stvaraju i etnobaštinu bunjeva kih Hrvata, ali i Ma ara i Vojvo ana, Zvonko Bogdan sklada pjesme, pesme i pisme o stvarnim ljudima i situacijama koje su se stvarno dogodile uz najpoznatije hitove poput: “Ko te ima taj te nema”, “Kraj jezera jedna ku a mala”, “Jesen stiže dunjo moja”…

PORCIJUNKULOVO @ PODROOM 2014. - 31.7. 2014. - 4.8.2014.

Live svirka svaki dan na vanjskoj pozornici Podroom Drink And Music Club !akovec ve tre i put organizira prate i program povodom održavanja tradicionalne kulturno–turisti ke manifestacije Porcijunkulovo 2014. I ove godine Podroom nudi vrhunski program koji u svom repertoaru ima za svakog ponešto i vjerujemo da e zado-

voljiti sve ukuse. Dio programa i koncerti održat e se na vanjskoj pozornici. Za non stop party zonu rezervirane su unutrašnje prostorije gdje e gosti mo i uživati uz hostese, akcijske cijene pi a i još mnogo toga. Odli an glazbeni program, najbolji doma i bendovi, dj gostovanja, vanjska pozornica i non-

stop party zona! Ukratko, o ekuje vas glazbeni tjedan nezaboravnog ludovanja i odli ne glazbe. Sredinom sljede eg tjedna, kada zapo inje Porcijunkolovo, dakle ve u srijedu zaživjet e vanjska pozornica uz nastup grupe Vertiga. U unutarnjem dijelu bit e DJ program. U etvrtak na rasporedu je tradici-

onalno Podrumarenje etvrtkom, ali na otvorenom, uz after Zvonko Bogdan party – tamburaški sastav Svirci. Više o programima za vikend donosimo u najavi sljede eg broja, a tko e vas zabavljati u Podroomu za Porcijunkolovo-vikend, provjerite na programskom plakatu.

Porcijunkolovo u Atriju SOHO bara Salata od govedine

I ove godine osmislili smo zabavni program u našem prekrasnom atriju, od ranih jutarnjih sati pa kasno u noć. Uz našu već poznatu paletu hrane, pripremili smo Vam i međimurski fast food u izvedbi naše Mamice. Kakva bi to hrana bila da ju ne prati vino, stoga je tu poznata vinska familija Belović, koja će uz prigodnu prodaju vina održavati i vođene degustacije. U srijedu, petak i nedjelju od 20.00 sati za vruću atmosferu pobrinut će se Zodiac Band, u četvrtak tamburaški sastav Frikovi, a u subotu Daddy Cool Band iz Zagreba. Nakon prošloljetnog hita cocktaila HUGO, ove godine SOHO hit ljeta je PIMMS No.1. Jednako dobar, ako ne i bolji, osvježavajući ljetni cocktail s voćem, mentom i krastavcima.

DEGUSTACIJE I PRIGODNA PRODAJA VINA Svakodnevno u 12.00 i 19.00 sati možete uživati u vođenoj degustaciji izvrsnih vina obitelji Belović iz Želene Gore. 5 čaša vina, Rose, Chardonnay, Sauvignon, Traminac i Muškat žuti, uz mamičinu kelešicu po prigodnoj cijeni od 30,00 kuna. Prijaviti se možete osobno u SOHO baru ili putem naše facebook stranice.

TRGANCI SU OPET IN ... takmičenje u izradi trganaca

Pimms No.1

U prijepodnevnim satima imat ćemo radionicu za djecu, gdje će u atriju SOHO bara djeca mijesiti tijesto i raditi trgance, koje ćemo im tad pripremiti za degustaciju, u slatkoj verziji s čokoladom ili jagodama. U večernjim satima, točnije u 19.00, imat ćemo dva takmičenja, u ženskoj

i muškoj kategoriji, u izradi trganaca. U svakoj kategoriji natjecat će se 5 sudionika, a cilj je iz iste količine tijesta u jednoj minuti strgati što više trganaca. Dnevne pobjednike nagrađujemo prigodnim poklon paketom. Prijaviti se možete osobno u SOHO baru ili putem naše facebook stranice.

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Dobitnica iz broja 983 Me imurskih novina je Sonja Toši iz akovca (Dorotea Benton: “Posljednja prva supruga”). Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Alex Connor: “Rembrandtova tajna”

KNJIGA PREPORUKA

Julijana Matanovi : “I na po etku i na kraju bijaše kava” Bez pri e se možda i može živjeti, kao što se može živjeti i bez kave, ali i pri a i kava priskrbljuju životu ono nešto više. Spojiti in ispijanja kave, pozivanja na kavu, s pri ama o istinskim životima, i ugraditi u sve to i tjeskobu vezanu uz vrijeme u kojem poziv na kavu naj eš e predstavlja prazan govor i skrivenu namjeru, može samo pripovjeda ica kakvom je postala autorica uspješnica: Zašto sam vam lagala, Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, Cic i svila, Samo majka i k i…Pred vama je, prema rije ima recenzenata, jedna

BELETRISTIKA Alex Connor: Rembrandtova tajna Ljudimila Ulicka: Daniel Stein, prevoditelj J. R Ward: Pohlepa

PUBLICISTIKA

injenice o Rembrandtovu životu i razotkrila zatvoren svijet trgovaca umjetninama, svijet s vlastitim pravilima i kaznama.

Mark Whitwell: Joga srca Bono Zvonimir Šagi: Svaki dan u zrcalu Božje rije i Eric R. Braverman, Ellie Capria: Kako seks pomla uje

Timothy Ferriss: “ etverosatno tijelo” od najboljih knjiga omiljene hrvatske spisateljice Julijane Matanovi .

Samo mali dio uobi ajenog na ina vježbanja doista donosi rezultate. Stoga, ako možemo bolje i preciznije de"inirati poznavanje uzroka i posljedica povezanih s funkcioniranjem našeg tijela, mo i emo izgubiti salo i ste i miši nu masu za puno kra e vrijeme i uz puno manje napora. Drugim rije ima, radi se o minimalisti kom "itnesu. U knjizi “!etverosatno tijelo: Neobi an vodi koji e vam pomo i da brzo izgubite

salo, uživate u nevjerojatnom seksu i postanete nat ovjek” Tim Ferriss primjenjuje na ovje je tijelo pristup “postigni što više sa što manje truda”, onu istu "ilozo"iju koja je preobrazila naš odnos prema radu zahvaljuju i njegovoj knjizi “!etverosatni radni tjedan”. Ta je knjiga postala svjetska uspješnica, asopis “Details” nazvao ju je “kultnom senzacijom”, a “Man’s Journal” “najsenzacionalnijim self - help hitom ovog desetlje a”.

Uklanjaju i višak iz vježbi u teretani, “!etverosatno tijelo” pokazuje kako u initi mali pomak ovdje i si ušnu promjenu ondje da bi se postigli veliki rezulatati uz maksimalnu djelotvornost. Od gubitka sala do stjecanja miši a, od nevjerojatno dobrog seksa do dubljeg sna, od duljeg tr anja do savršenog zamaha bejzbolskom palicom, Ferrissa se opsesivno posvetio cilju da prona e optimalno rješenje za muškarce i žene.

ALBUM TJEDNA

Manic Street Preachers - “Futurology” ma i Brooke zaprijeti prošlost, Jett je odlu an zaštititi je. Ona nevoljko prihva a njegovu pomo , ali igru želi igrati pod svojim uvjetima. I nema namjeru oprostiti mu ili ga pustiti natrag u svoj krevet. Što u initi kad muškarac kojeg mrzi odjednom postane onaj kome bi trebala vjerovati? Ho e li je on uspjeti osvojiti... ili zauvijek izgubiti?

Alison Weir: “Šest žena Henrika VIII.” Henrik VIII., jedan od najsnažnijih vladara britanske povijesti, vladao je Engleskom dotad nevi enim sjajem. U ovoj izvrsnoj kombiniranoj biogra"iji Alison Weir daje novi život suprugama Henrika VIII. otkrivaju i svaku od tih šest žena kao jedinstvenu i neodoljivu osobu. Utemeljena na analizi bogatoga dokumentarnog fonda povijesnih izvora iz doba dinastije Tudor, knjiga Šest žena Henrika VIII. predstavlja nam dvor u kojem osobne potrebe esto utje u na doga aje u javnosti i u kojem je život predivno

koji je oduvijek zazirao od umjetnosti, zaintrigira Samuelova pri a, a kad ode do oca po ostatak pri e, prona e ga ubijenog… Postaje o ito kako se njegov otac uvukao u stvari ve e od njega samog i kako je tajnu velikog slikara platio svojim životom. Me utim, Marshall saznaje kako njegov otac nije bio jedina osoba koja zna za tu tajnu, za nju znaju i drugi njemu bliski ljudi, a sad je zna i sam Marshall koji postaje lovinom onih koji nikako ne žele da se ta tajna otkrije…Autorica je vrlo vješto svijet umjetnosti umiješala u kriminalisti ku pri u, a njezino vrsno poznavanje povijesti umjetnosti ovo je djelo u inilo vjerodostojnim i intrigantnim. Miješaju i "ikciju i zbilju, rasvijetlila je manje poznate

KNJIŽARA “LJEVAK”

J. C. Reed: “Osvoji ljubav” Nakon šokantnog saznanja tajne koja ih je, ini se, zauvijek razdvojila, Brooke Stewart nije bila sigurna je li to što je upoznala Jetta sre a ili, ustvari, nesre a. Uvjerila se da je to, u svakom slu aju, opasno. I nepredvidljivo. Odlu ila ga je izbjegavati. Znala je da su u njegovoj igri ulozi visoki. Ali jesu li vrijedni rizika? Brooke uvi a da je teško zaboraviti, ali još teže oprostiti. Kad je iznevjeri muškarac kojemu je vjerovala, jedini na in da ga zaboravi jest krenuti dalje. Brooke je odlu na zapo eti novi život, ali samo dok ponovno ne naleti na njega: zelenookog, zavodljivog, metar i devedeset visokog boga seksa. Muškarca koji je igrao podlo. Muškarca koji ju je izigrao. Seksi, zgodan i bahat, Jett May"ield zna da je pogriješio. Mogao je imati svaku drugu ženu, ali on želi samo Brooke. Kad se nove okolnosti sudare sa starim tajna-

Alex Connor spretno je preto ila strast prema povijesti umjetnosti u kriminalisti ku pri u prepunu neo ekivanih obrata i mra nih tajni, a nakon što je pro itate, Rembrandta i njegova djela više ne ete gledati istim o ima… Owen Zeigler vlasnik je galerije u Londonu. Strast prema slikarstvu prenio mu je njegov otac, a par krivih procjena i recesija, koja se uvukla u sve pore društva, pa tako i u umjetnost, zakopaju ga u dugove. O ajan, poziva sina Marshalla i moli ga za pomo . Marshall, kako bi pomogao ocu u nevolji, posjeti njegova dugogodišnjeg prijatelja Samuela Hemmingsona koji mu otkrije dugo uvanu teoriju njegova oca, nikad otkrivenu tajnu velikog Rembrandta van Rijna. Marshalla,

ritualiziranih užitaka prožet ambicijama, izdajama i žestokim nasiljem.

Prije nešto više od godinu dana, Manic Street Preachersi najavili su dva albuma, jedan akusti niji i jedan eksperimentalniji. Sad je jasno o emu su pri ali. Posljednji albumi Manicsa dali su naslutiti da bend nije u rangu mnogih svojih suvremenika koji žive na staroj slavi jer su upravo u to vrijeme izdali niz vrlo respektabilnih izdanja, koje bi lako mogli usporediti s najboljim momentima benda iz ‘90-ih. Kao što se i moglo predvidjeti, “Futurology” je potpuno suprotan albumu “Rewind the Film”. Koliko je prethodnik bio miran, akusti an i zavodljiv, toliko je novi album ekspresivan, žestok i kaoti an. Površni slušatelj benda, ako bi uzeo samo ta dva albuma, teško bi mogao doku iti da se radi o istom bendu, tolike su razlike... Još od najranijih dana, Manicsi su imali svoju ideologiju i u rijetkim trenucima su odstupali od nje, pa tako njihove pjesme generalno možemo dijeliti na politi ke i ljubavne. Sasvim je jasno, im se vidi naslov albuma, da ovdje ljubavi nema, vratili su se svojim pogledima i željama za promjenama jer ovako to više ne može i i. Da pouspješe svoje stavove, trebali su u nekim momentima poprili no promijeniti svoj zvuk, pa tako znaju zagrebati i prema

krautrocku i industrialu, ali u sasvim blagoj varijanti, rekao bih u pop varijanti, nešto poput Laibacha na posljednjem albumu s najavnim singlom “The Whistleblowers”. Dobar dio albuma leži i na postulatima space rocka i nekim pomalo udnim zahvatima koje su uspjeli vrlo dobro zapakirati u cjelovitu sliku albuma. Trinaest skladbi i skoro pedesetak minuta materijala lijepo legnu u uho, a povremeno si u tom periodu i daju oduška s instrumentalima, onako, isto za svoju dušu. Utjecaj je trojac vjerojatno crpio i iz Berlina i Hansa Studija, gdje je nekad davno boravio i David Bowie kada je snimao album “Heroes”. Možda je taj odmak od Otoka i donio ve u dozu eksperimentalnog zvuka bendu, pa bi “Futurology” mogao biti i neki novi smjer za budu a izdanja, posebno nakon uspješnog polaganja ispita ovim albumom. Naslovna skladba ujedno i otvara izdanje, to bi mogao postati jedan od klasika benda jer zvu i baš onako kako bi mnogi zamislili da se Manicsi poigravaju sa space-rockom. Zarazne melodije, pamtljiv refren, zanimljiv tekst i vokali... To je to, uvodom su kupili slušatelja za novom porcijom Manicsa.

Mnogi su u sljede oj skladbi “Walk Me to the Bridge” vidjeli mnoge parafraze koje su odmah stavili u kontekst s Richeyjem, ali, ako je vjerovati Nickyevim rije ima, ‘fatal friend” je njegov odnos s bendom, a sam “bridge” trebao bi biti most koji spaja Dansku i Švedsku. Bilo kako bilo, “Walk Me to the Bridge” spada me u favorite albuma koji pokazuje da su Manicsi i dalje prava arena rock atrakcija. Ako smo prve dvije pjesme koliko-toliko i mogli o ekivati jer se nisu baš u tolikoj mjeri odmakle od karakteristi nog zvuka benda, “Let’s Go to War” kao da je stvarana u vrijeme rušenja berlinskog zida ili na nekim demostracijama, a “The Next Jet to Leave Moscow” odlazi još dalje s neuobi ajenim zvukovljem, iako bi je mogli usporediti s popi nijim dijelom njihove karijere.

Divota je vidjeti da jedan bend može napraviti toliko dobrog u raznim žanrovskim odrednicama, kao što su Manicsi napravili zadnjim albumima. Posjetili su pop i položili ga. Napravili su osobnu posvetu neprežaljenom Richeyju i veli anstveno dokazali koliko im nedostaje. Ištekali su se iz struje i pokazali da im ne treba. Sad, otišli su malo ekperimentirati i ponovno u inili jako dobru stvar. To su Manicsi. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Futurology 2. Walk Me To The Bridge 3. Let’s Go to War 4. The Next Jet To Leave Moscow 5. Europa Geht Durch Mich (feat. Nina Hoss) 6. Divine Youth (feat. Georgia Ruth Williams) 7. Sex, Power, Love And Money 8. Dreaming a City (Hugheskova) 9. Black Square 10. Between the Clock And The Bed (feat. Green Gartside) 11. Misguided Missile 12. The View From Stow Hill 13. Mayakovsky

25. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... 22 JUMP STREET

PLANET MAJMUNA: REVOLUCIJA

akcijska komedija Režija: Phil Lord, Christopher Miller Uloge: Jonah Hill, Channing Tatum, Peter Stormare, Ice Cube

SF avantura Režija: Matt Reeves Uloge: Andy Serkis, Gary Oldman, Kerri Russell

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 25.7.

19.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

22.00 U SVAKOM SLU AJU LAURENCE drama, romansa

subota, 26.7.

16.30 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA3D SF avantura

19.00 i 21.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

nedjelja, 27.7.

16.30 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA 3D SF avantura

Nakon što su prošli kroz srednju školu (dvaput), policajce Schmidta (Jonah Hill) i Jenka (Channing Tatum) o ekuju velike stvar. Preuzimaju tajni zadatak i na u se na lokalnom $akultetu. Ali nakon što Jenko upozna svoju srodnu dušu u atletskom timu, a Schimdta preokupiraju predavanja bo-

emske umjetnosti, obojica zapo inju ozbiljno preispitivati svoje partnerstvo. Ubrzo se njih dvojica ne e samo susresti s problemom rješavanja slu aja zbog kojeg su uop e došli na $akultet – ve e morati otkriti posjeduju li volju i želju da stupe u prijateljski odnos kakav imaju stariji, ozbiljni ljudi...

Radnja u filmu “Planet majmuna: Revolucija” po inje deset godina nakon Postanka, a anticipiraju i pitanja publike vezana uz ovaj vremenski skok, autori su stvorili seriju kratkih filmova koji se svaki na svoj na in re$erira na vrijeme izme u dva filma. Na ovaj na in publici se pokušava do arati proces raspada ljudskog društva. Prvi isje ak pod naslovom “Spread o$ Simian Flu:

Be$ore the Dawn o$ the Apes (Year 1)” promatra prvu godinu nakon izbijanja zaraze, a režirao ga je Isaiah Seret. Daniel Thron je režirao drugi film “Struggling to Survive: Be$ore the Dawn o$ the Apes (Year 5)”, dok je zadnji uradak pod imenom “Story o$ the Gun: Be$ore the Dawn o$ the Apes (Year 10)” pripremio “thirtytwo” (Dylan Southern i Will Lovelace).

19.00 i 21.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

ponedjeljak, 28.7.

19.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

21.00 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA2D SF avantura

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ... Petak, 25. srpnja 20.00 Soho bar akovec ljetna terasa: Cool band 21.00 Park Mladosti Prelog – Antonija Šola i TS Barabe

21.00 Podroom akovec – Muzi ari koji piju Subota, 26. srpnja 21.00 Graba - DJ Mario 21.00 Podroom – EDM Energy (DJ Nixou) 22.00 Arcus – TS Garestin

22.00 Taboo club – Koncert ira

KONCERT KOJI MORATE UTI I DOŽIVJETI

The National tri dana za redom svira u Šibeniku Ako ste po etkom kolovoza u blizini Šibenika i volite indie rock ne bi smjeli zaobi i ovaj koncert. Jedan od koncertno najatraktivnijih svjetskih bendova The National održat e ak tri uzastopna koncerta u Šibeniku u sklopu prvog izdanja SuperUho Festivala. Naime, nakon što je koncert zakazan za 2. kolovoza na tvr avi Svetog Mihovila nedavno rasprodan, organiziran je dodatni, novi koncert i to 1. kolovoza, a koji e se održati u spomenutoj lokaciji. Novi koncert tako postaje dio trodnevne mini turneje benda The National po Šibeniku, ime taj grad staje uz bok svjetskim gradovima poput New Yorka, Chicaga, Toronta i Austina! - Budu i je sada potpuno jasno da e dnevne ulaznice za prvi dan $estivala SuperUho biti rasprodane, a kako je njihov samostalan koncert na Tvr avi Svetog Mihovila rasprodan još prije tjedan dana, s grupom The National dogovoren je još jedan nastup koji e se na Tvr avi Svetog Mihovil održati u petak, 1. kolovoza. Iznimno nam je zadovoljstvo što je s ovim koncertom Šibenik ušao u probrano društvo gradova u kojima su The National dosad svirali tri dana u niz,u a to su ni manje ni više nego New York, Chicago, Toronto i Austin. Budu i je u svim navedenim gradovima, a uvjereni smo da e tako biti i u Šibeniku, zna ajan dio publike pohodio sva tri koncerta, tako su

utorak, 29.7. 29.7

19.00 i 21.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

srijeda, 30.7. - nema filmskog programa

etvrtak, 31.7.

19.00 AVIONI: NEBESKI VATROGASCI 2D animirana obiteljska akcijska komedija

21.00 UVARI GALAKSIJE 2D SF akcijska avantura Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

se liste izvedenih pjesama uvelike razlikovale, ili da budem precizniji, ak 40% izvedenog materijala je bio razli it, poru io je organizator Mate Škugor. Broj ulaznica za nastup 1. kolovoza benda The National u sklopu mini turneje po Šibeniku na tvr avi Sveti Mihovil bit e limitiran na 800. S obzirom da je koncert sjede i, ulaznice e biti numerirane ime e svakom posjetitelju biti omogu en intiman i neometan doživljaj koncerta. Ulaznice po cijeni od 220 kuna mogu se kupiti od petka, 18. srpnja na sljede im prodajnim mjestima: Šibenik (od 09:00) – Dallas Music Shop

Šibenik (Kralja Tomislava 4) i klubu AZIMUT (Obala Palih Omladinaca 2), Split (od 12:00) - Dallas Music Shop (Narodni trg 14) Zagreb (od 16:00) – Dirty Old Shop (Tratinska 18) i Rockmark knjižari ( Berislavi eva 13). Na samom ulazu ulaznice e koštati 250 kuna. NAPOMENA: Posjetitelji kojima više odgovara termin 1. kolovoza na tvr avi Sv. Mihovil, a ve su kupili dnevnu ulaznicu za prvi dan SuperUho Festivala (3. kolovoza), iste mogu zamjeniti za koncert na tvr avi na mjestima na kojima su kupili dnevne ulaznice.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 26.7.

17.00 DUH BABE ILONKE dje ja komedija

20.00 GRACE OD MONAKA drama, biogra$ski

ponedjeljak, 28.7.

17.00 DUH BABE ILONKE dje ja komedija

20.00 GRACE OD MONAKA drama, biogra$ski

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. srpnja 2014.

Lifestyle KOJU KREMU IZABRATI ZA SUN ANJE

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Sve zapo ete poslove privedite kraju, a posebice one koji se odnose na nekretnine ili osiguranja. Raspored zvijezda povoljno utje e na kontakte s inozemstvom, odakle je mogu priljev ve e koli ine novca. U društvenoj domeni života tako er vam “cvjetaju ruže”. Bit ete omiljeni i imat ete uspjeha u svim vezama koje ete zapo e . I obiteljski su odnosi idili ni, stoga nastojte što duže održava takvo stanje. Zdravstvenih problema ne e bi . BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Po etak tjedna daje nagovještaj pove anja prihoda, što e vas dodatno mo vira za kvalitetnije provo enje poslovnih projekata. Znat ete odabra kvalitetne poslovne suradnike te e vas mski rad s takvom ekipom is nski veseliti. Povoljno e se razvijati društveni kontak i komunikacija s okolinom. U slobodno vrijeme posvetite se svojim hobijima. U ljubavi nemojte zanemarivati partnera. Uzimajte dovoljno teku ine. LAV (23.7. - 23.8.) U tjednu koji dolazi imat ete mogu nos nadoknadi sve poslovne zaostatke. Sredit ete pravne nedoumice i probleme. Mogu e su naznake pove anja prihoda ili nekog vida priznanja za vaš rad. Znat ete iskoris povoljne prilike, a u svemu e vam potporu da prijatelji ili osobe koje volite. U ljubavnim odnosima mogu i su manji problemi. Rješenje ete prona i osluškuju i svoje srce i intuiciju. Zdravlje je dobro, ali pripazite na dovoljan unos vitamina. VAGA (24.9. - 23.10.)

Po etkom sljede eg tjedna mogli biste ima manje probleme u poslovnoj komunikaciji. Obra te pozornost na suradnike u mu. Unesite u ekipu pobjedni ku i pozi vnu energiju pa e sve stvari krenu u željenom smjeru. U ljubavnim odnosima na vidiku je veliko iznena enje. Još malo budite strpljivi, a potom e uslijedi erupcija stras i emocija. Neka vam tjelovježba i trening postanu svakodnevna navika. Budite proak vni kad je zdravlje u pitanju. STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Odli no je vrijeme da istražite mogu nos kako biste unaprijedili vaše vješ ne i znanja, posebice ako vam one mogu bi korisne da unaprijedite posao. Poslovnih obveza ne e bi previše, pa ete ima dovoljno vremena da u miru prou ite sve prilike. U emo vnim odnosima ne e bi promjena. Sve se odvija nekako o ekivano. Možda biste trebali unije malo živos u vaš seksualni život. Ako ste sami, krenite u potragu za partnerom. Dobrog ste zdravlja. VODENJAK (21.1. - 19.2.) Dani vikenda i sljede eg tjedna povoljni su za osmišljavanje novih poslovnih projekata koji e vam donije i ve u nancijsku zaradu. Ako planirate ve u kupovinu, dobro se informirajte i prona ite najpovoljniju ponudu. Ako još niste iskoris li dane odmora, vrijeme je da spakirate stvari i krenete na put. Promjena e vam dobro do i. Dani su povoljni i za ljubavne odnose. Samci e ima prilike za nova poznanstva, a oni koji su u vezi uživat e u “sre i u dvoje”. Zdravi ste.

BIK (21.4. - 20.5.) Povla ite ispravne poteze kad je u pitanju posao. S minimumom napora ostvarit ete korist. Roman ni doga aji mogli bi unije nemir u svakodnevnu monotoniju. Prepus te se željama. Bit ete u situaciji da emotivno reagirate. Nova veza neo ekivano ulazi u vaš život. Mnogi bikovi upravo su ovih dana u fazi velike zaljubljenos . Slijedi puno emocija i nježnos . Ovih e vam dana nedostaja energije. Kre ite se više na svježem zraku, šetajte ili tr ite. Godit e vam. RAK (22.6. - 22.7.) Na poslovnom planu isticat ete se svojom marljivoš u, intelektom i krea vnoš u. U tome e vam, punim jedrima, pomaga prijatelji i dugogodišnji poslovni parnteri. Bit ete društveni i skloni upoznavanju novih ljudi. Mogu e su pozitivne vijes iz inozemstva ili od osobe s kojom duže vrijeme niste kontak rali. U ljubavnim odnosima dominirat e nemir. Ne brinite, partner e ima razumijevanja i strpljenja za vas. Sve vrste tjelovježbe dobro e vam do i. DJEVICA (24.8. - 23.9.) Nakon ovog vikenda o ekuje vas mnogo pozi vnih promjena kada je u pitanju karijera. Pojavit e se puno mogu nos za napredak. Možda e vam bi ponu ena posebna pogodnost, unaprje enje, poboljšanje dohotka ili e se ukaza prilika da se obnovi vrijedan ugovor. U danima vikenda pozovite prijatelje na druženje. U emo vnim odnosima slijede dani sre e i sklada. Sve e vas to ispuni pozi vnom energijom. Bogat društveni život povoljno e djelova i na zdravlje. ŠKORPION (24.10. -22.11.) Misli vam se okre u nancijskim prilikama. Mudro izaberite najpovoljnije opcije. Ne trebate žuri i odlu iva “preko no i”. Ne zaboravite kako dobar temelj dobru ku u gradi. Tako je i u poslovnom svijetu. I roman ne prilike izgledaju obe avaju e. Pripadnici ovog znaka poželjet e unije promjenu u svoj emo vni život. Partnera ete želje iznenadi i razveseli . Samci neka dane vikenda iskoriste za zajedni ki izlazak s prijateljima. Više spavajte.

Provjerite što najviše odgovara vašoj koži Vrijeme je kada se poja ano izlažemo suncu, posebice svi oni koji s mora žele do i doma „s novom bojom“. Kako se kvalitetno zaštititi od sunca, kako da pocrnimo, a ne izgorimo, odnosno ne dobijemo opekline? Kreme za sun anje na bazi cinkova oksida i titanijeva dioksida sprje avaju da štetno UV zra enje prodrije u kožu, uzrokuje bore, tamne mrlje i karcinom. One odbijaju UVA i UVB zrake, dok ih kreme s avobenzonom upijaju. Cinkov oksid laganije je teksture i odli an kao podloga za make up, dok titanijev dioksid ja e štiti

od sunca i pogodniji je za plažu, piše Good Housekeeping. Koža je svaki dan izložena UVA i UVB zrakama, ak i kad je obla no, stoga se svakodnevno preporu uje koristiti kremu sa zaštitnim faktorom. Me utim, kod odabira važno je pripaziti na tip kože.

Masna koža: Ne podnosi ulja Najbolje joj odgovaraju kreme za sun anje bez ulja. Kreme s uljima preteške su za masnu kožu i mogu za epiti pore te uzrokovati akne. Vodootporne kreme, kreme

otporne na znojenje i one koje sadrže p elinji vosak najbolje je izbjegavati. Bolji izbor su kreme na bazi cinkova oksida koje pružaju dobru zaštitu i djeluju protuupalno što zna i da su odli ne za kožu sklonu aknama. Tako er, umjesto losiona, bolji izbor su gel kreme.

Mješovita koža: Traži prozra ne formule s aloe verom Ovom tipu kože odgovaraju prozra ne formule na bazi cinkova oksida i titanijeva dioksida koje ne optere uju masniju

T zonu. Odli an izbor su losioni koji sadrže mlije nu kiselinu i aloe veru, one uravnotežuju pH i hrane kožu. Preporu uje se koristiti gel kreme umjesto losiona jer se brzo upijaju i ne stvaraju masni površinski sloj.

Suha koža: Trebaju joj hranjive kreme bez parfema Ona je najosjetljivija na sun evo zra enje i iziskuje druga iju njegu. Kreme trebaju biti hranjive, bez dodatnih parfema i mirisa jer oni mogu nadražiti i isušiti kožu. Pomažu kreme koje sadrže sastojke kao što su glicerin, ulje jojobe, ekstrakt aloe vere i ulje no urka koji djeluju umiruju e. Takve su kreme odli ne za osjetljivu kožu. Suhoj koži ne odgovaraju gel formule, ve su za nju bolji izbor kreme, masti i losioni koji se dulje zadržavaju na površini.

JARAC (22.12. -20.1.) U vašoj poslovnoj karijeri nazire se uzlazna putanja. Na vidiku je nekoliko projekata koji e vam omogu iti zna ajan napredak i pozi vnu nancijsku konstrukciju. Ohrabrit e vas i jedno pro tabilno partnerstvo. Širenje poznanstva i druge društvene prilike tako er su ohrabruju e. Uspješni poslovni kontak utjecat e i na vaš ljubavni život. Ako ste sami, ohrabrit ete se i poželje jedno prijateljstvo razvi u nešto više. Dobrog ste zdravlja i ništa vam ne e bi teško. RIBE (20.2. -20.3.) Krajem srpnja bit ete na visini zadatka ako se bavite trgovinom, gra evinskim poslom ili kulturom. Fokusirajte se na završetak svih hitnih zadataka jer e u kolovozu s za mnogo novih poslovnih prilika. Dobrom organizacijom sve ete uspijeva pravovremeno riješi . U emo vnom životu tako er e bi živahno. Ako ste sami, upoznat ete osobu koja e vas jako zainteresira i s kojom ete želje pokrenu vezu. Dobrog ste zdravlja i dobro se osje ate.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Pelenski dermatitis Kada otvorite djetetovu pelenu, može se dogoditi da je guza crvena. To je pelenski dermatitis. Gotovo svako dijete jednom oboli od toga, ma koliko vi bili savjesni u njezi. Pelenski dermatitis je upala kože na podru ju pod pelenom. Cijelo podru je guze je žarko crveno, a upala kože širi se i na podru je spolovila i unutarnju stranu bedara. Za dijete je to vrlo bolno posebno kad u pelenu obavi nuždu. Kod djece koja su isklju ivo dojena, dermatitis se može razviti ako majka jede vo e bogato vo nim kiselinama (bobi asto vo e, ananas ili citrusi). Osjetljivu kožu napadaju i kiseli jaki urin (kad se dijete ne previja dovoljno esto) i este stolice zajedno

s mjerama iš enja koje nakon toga slijede. Javite se lije niku ako je podru je kože prekriveno pelenom žarko crveno ili se vide krvave rane. U lije enju se koristi stalno previjanje, dakle u po etku svaki sat. Za rane se u ljekarnama mogu nabaviti preparati na bazi cinka (pasta na bazi cinka koja se tanko nanosi). U vrijeme lije enja ne koristite parfumirane dje je kreme kao ni vlažne ili nauljene maramice, ve za iš enje koristite istu vodu. Neka dijete što više bude bez pelena. Tako er, pelene za jednokratnu upotrebu guzu dulje drže suhom od platnenih pelena. Važno je napomenuti da se cinkova mast ne koristi za prevenciju pelenskog dermati-

tisa, nego za lije enje. Ponekad podru je kože prekriveno pelenom može zahvatiti gljivi na infekcija. Ako se kod dojen eta pojavi gljivi na infekcija u ustima zajedno s pelenskim dermatitisom, to zna i da su i želudac i crijeva in"icirani gljivicama (Candida). Za sprje avanje upale pelenske regije treba izbjegavati provociraju e faktore. !esto mijenjanje pelena, a ako se se koriste pamu ne onda ih prati blagim deterdžentima i ispirati više puta. Kožu pelenske regije treba nježno istiti i prati istom vodom bez sapuna. Osim toga, potrebno je izbjegavati proizvode koji mogu iziritirati kožu poput vlažnih maramica. Ako se pojavi pelenski dermatitis,

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

koristite kreme koje djeluju kao barijera i "izi ki štite kožu od vlage, urina i stolice. Osim zaštite, takve kreme smanjuju trenje izme u kože i pelene. To su zapravo kreme koje sadrže do 40% cinkove paste. Ako postoji bakterijska ili gljivi na infekcija, potreban je pregled kod pedijatra ili dermatologa te primjena lokalnih antibiotika i antimikotika.

25. srpnja 2014.

pOrCijUnKulOVo2014.

Poseban Prilog MedimUrskih Novina

pOrcIjUnkUloVo2014. od 30. Srpnja do 3. Kolovoza

1000 KiĹĄobrAnA Nova AtrakCija za joĹ Veseliji Ĺ tih

! " # vizualni identitet Ulice kralja Tomislava. Postavljeni kiĹĄobrani imaju kako estetsku tako % & '

& # %

# #

pOrCijUnKulOVo2014.

25. srpnja 2014.

Spoj TraDiCijE I zAbAve 50. DoĹžiVitE

PorCiJunKuLovO

# % # + , % # + # , , # +

` \ = > * => * < < [ * => * < > > _ > < Â&#x201E;< < Â < * *

Â&#x2020; ^ > * > \ > > < _ * \ { * * * _ Â ~ } ! < * * \ _ *^ >* < _

pOrcIjUnkUloVo2014.

mEdImuRskA ĹĄtrudla DuĹža od 100 M

' * *< * ! * = *<>* Q >* > $ > * [ * * \ ] > *^ < * \ * _ ` \ * > { < _ | _ > $ > > > < } ~ > < ^ _< \ *] > * _< > > ^ \ ' \ ^* > > > _ \ _ *_ > *{ ^ ^ \ >* > * \ < ^ > > *<>* { _ ^ { > -

\ `> _ _ _ *{ * > * [*_ [ * ' * *< \ * > * ^ \ > \ _ \ { ^ > ^ * ^ > > < { { > _ *\ < > _ >

Nikad Bolji Koncerti pet Dana za Redom u Cakovcu Â ' * *< { \ _ > *\ * < * < $ > * _ _ ^ Q\< _^ \ Â&#x201A; > > < > _ ^ \< _^ Â < _ >* > > *> _ > \< _^ { < { < -

bLaGdaN gOsPe OD aNdeLa % % # ( # # ) * + , % #

% %

( / '

# # #

_ _ \* * > * \< > < * > ! Â \ Â&#x2021; *^< \ ^ > => \< _ Â&#x2C6; ' _ Â \ Â >* > Â&#x2030; Â&#x160; Â&#x2039; Â&#x2018;{ ~ Â&#x2019; \ Â&#x2039; < _ Â&#x2018;{ '< > Â&#x2039; < _ Â&#x2018;{ Â < Â&#x2019; < < Â&#x201A; > Â&#x2039; < _ Â&#x2018; [ Â&#x2039; < _ Â&#x2018; Â&#x201A;_ _ ^ < > { \ _ > { =

\< > <

Â&#x201C; > _ \* => > { *\ \ { ^ > ^ < > Â&#x201E;_ < > <

_ *\ ] < *\ > _< > < * \ * Â \< _^ \ ] > ' _ Â&#x2C6; Â < { * _* *\ _ * *\ > > < Â&#x2030; Â&#x160; { Â&#x201D;> '

25. srpnja 2014.

50 50

pOrCijUnKulOVo2014.

kAo PoSebNe atRaKciJE

hUsaRsKa GaRda pRirEdUje kOnjIcKe IgRe I AlkU * \ Â&#x2022; ] ]* ^ < > { > ^ > * _ > > Â&#x2022; ] ]* \ *]* * < ' * *< * ! * ` > = * * > * * } * ~ Â&#x2C6; \ < * Â&#x161; _ * > Â&#x153; *_ Â&#x; _ < \ \ $ * < < > * ^ ^* > Â * * * ^ < \*< < * > < _ _ * _ { _ \ * * ^ > < _

=> Â&#x2019; < * * ]^ < > ^ _ ^ _ > < * ^ { \ > * =

zRinSkA gArDa CaKovEc ~ \ { < \ " < < * _ >< * * >* > * > *{ ^ > _ \* > ^ * >< \ = \ ' * *< ` > * < > * \ * [ * \ > < * < * > { [ * ^ > < ~ ^ { < < > = Â&#x201E;_ \ > * > ^ <* * > Â * ^*^ > * ^ > \ * * >*

uĹžiVo KoD tUrIstIcKog uRedA

kUhaNjE pOrtUgAlsKih

sNaGatOrI pOnoVno sTiĹžu U cAkOveC

Â&#x201E; * Â * > _ \ ! ' < $> \ <*^ [ * \ \ _ Â&#x160;> \ { * > Â&#x160; > Â&#x2013;* Â&#x160;> \ > Â Â&#x2DC; << \ Â&#x161; > ] > * ! * * < *{ < _ \ < =>* [ \ > * >

Â&#x161; > * \ > { < _ > > < _ [ { Â&#x160; ^ { Â&#x160;< { Â&#x2021;* { Â&#x161; _ _ > Â&#x161; > > > > < _ _ < Â&#x2022;* Â&#x203A; > { _ *\< Â&#x203A; \{ = $ \ _ ^ < \ Â&#x160; > \ _ \* * < _ > \< > <

Kao rezultat suradnje [ * \ < * < => > _ Â&#x2022; < * < => * ' >*\ <* _ =

< _ >*\ < >* > _ ' * *< * ! Â&#x2021; _*<> > > * > ^ < > < *\ * * Â&#x2013; * \ { \ ^ < > >* > > ` * > \* > = * { * \ { = >* > *_ > Â&#x2022; < * < =>* * >* \ * >* _

~ ' * *< >* > \ > < > > < _ > > * > *] > < * >*\ < * * * Â * > \ * Â > > { *= > * > => _ > > => ] _ * ^ { >*\ < * =* * * * *

cOziNhApoRtuGuĂŞS

cak StronGman bY PorciJunkuLovo

delicija

porcijunkulovo.com

pOrCijUnKulOVo2014.

25. srpnja 2014.

Dozivite 50-to Porcijunkulovo! 30.07 - 03.08.2014.

SRIJEDA 30.07.2014. SUBOTA 02.08.2014. ATRIJ MUZEJA MEDIMURJA 20:30

PERIVOJ ZRINSKI 9:00 - 11:00

! "#$%& !"'$(&$) $ '* "#$%&(+,"-"%&$ .!(/!"0

18:30 - 19:30

$/!"(&$) 1 2#"! ,"-(!"%3 & $/! 4 4 !$ " ," % 3$ $ 0"3 .!$.! 03 & ," .!$ . 20 5"3 6 78 9 7 7

20:00 - 21:00

POZORNICA TRG 17:00 - 01:00

"#!(0 #

CRKVA SV. NIKOLE !*&$)"

18:00

$2" " (& 0$2 (#%"!"& .!(5# & "

18:30

ULICA KRALJA TOMISLAVA ! , &#")$ " (!#*/"32 *;$& .! 2 &#"B"( '" )(,$&;" .(!#*/* 2"

10:00 - 12:00 18:00 - 21:00

9 9

; /! "# .*.. # ! ?!(0 (. 8 " '(&$ "

18:00 - 21:00

POZORNICA SOHO $% *2$) -: (;( #!$ 6('$") 4"&'8 " (% )

POZORNICA STROSS

R Ä? S Ä? T ,3(D-" .(%$ 2&( %!$ '&$; %(,$3"

08:00

17:00

POZORNICA PODROOM (Program u organizaciji Caffe bara Poodroom)

&'((!> !*& & ?"0(*2 ."!#: > 4"@" A *'': *#'((!> !#$/( - &'

9:45

18:00 18:30 - 19:30 20:00 - 21:00

$/!"(&$) 1 2#"! ,"-(!"%3 & $/! 4 4 !$ " ," % 3$ $ 0"3 .!$.! 03 & ," .!$ . 20 5"3 + 4 4

! "#$%& !"'$(&$) $ '* "#$%&(+,"-"%&$ .!(/!"0

18:30 - 19:30

$/!"(&$) 1 2#"! ,"-(!"%3 & $/! 4 4

20:00 - 21:00

!$ " ," % 3$ $ 0"3 .!$.! 03 & ," .!$ . 20 5"3 C 4 C 7 C 7

POZORNICA TRG 17:00 - 01:00

"#!*D" %"&(% ) E &"2#*. !*5#%( D &" 9(!& $ !"3 % ) E&"2#*. %" $ ,-(! #!";(&$& ) E&"2#*. %" $ ,-(! *0$!(%3 &$ " " (% ) F E.!(0( (&) !# 9(!'"&" "); 9(/"8 F 3 ( 9!";(% ) $ 4"&'

6 4 9 ULICA KRALJA TOMISLAVA 10:00 - 12:00 18:00 - 21:00

! , &#")$ " (!#*/"32 *;$& .! 2 &#"B"( '" )(,$&;" .(!#*/* 2"

18:00 - 21:00

9 9

; /! "# .*.. # ! ?!(0 (. 8 " '(&$ "

CRKVA SV. NIKOLE 18:00

!*&$)"

18:30

$2" " (& 0$2 3"& "& .! ' ! 2% #$0

POZORNICA SOHO $% *2$) -: (;( #!$

!$ (%$8 "3" *-(#$)"

POZORNICA STROSS

(Program u organizaciji Caffe bara Arcus i Caffe bara Zrinski)

6 4 = '

POZORNICA PODROOM (Program u organizaciji Caffe bara Poodroom)

('!*0"! & #%!# (0 &" (#%(! &(0 &" -(3 " '(0"G" %$&" $ &" -(3 " '(0"G" /3",-" *, #"0-*!"5 + 6%(& ( 4(/'"& "?# ! ."!#:

11:00 - 12:00

0 &" 2#!"D 6!$&2 /"!' " (% )

19:00 - 01:00

+ Q$0*!2 $ ? 2#$%"3 ," ' )*

"'': ((3 4"&'8 6"/! -

POZORNICA STROSS

(Program u organizaciji Caffe bara Arcus i Caffe bara Zrinski)

A 6 +$&/

POZORNICA MATICA (Program u organizaciji Caffe bara Millenium)

$;(0$! (D$&" $ - &'

POZORNICA PODROOM (Program u organizaciji Caffe bara Poodroom)

MUZEJ MEDIMURJA 10:00 17:00

6 Ä?E #"!$ /!"' 1 $# ,(%$ 1 "0 1 (,( C #(."0" % 3$ "&" #"!(/" /!"'"

PERIVOJ ZRINSKI 9:00 - 11:00 18:30 - 19:30 20:00 - 21:00

! "#$%& !"'$(&$) $ '* "#$%&(+,"-"%&$ .!(/!"0 $/!"(&$) 1 2#"! ,"-(!"%3 & $/! 4 4 !$ " ," % 3$ $ 0"3 .!$.! 03 & ," .!$ . 20 5"3

+ 8 4 4 + 9 P

ULICA KRALJA TOMISLAVA 10:00 - 12:00 18:00 - 21:00

! , &#")$ " (!#*/"32 *;$& .! 2 &#"B"( '" )(,$&;" .(!#*/* 2"

18:00 - 21:00

9 9

; /! "# .*.. # ! ?!(0 (. 8 " '(&$ "

CRKVA SV. NIKOLE 09:00

$2" ," -(3 2& $ .(#! -&

18:00

!*&$)"

&'((!> 4 "!2 A H(& : U 43") 2(*3 A $&#;"V *#'((!> 4 3?"2# ?(('8 3$%

POZORNICA TOMISLAV (Program u organizaciji FOX-a i Shpitze)

6$- *&.3*/ ' = (@

NEDJELJA MUZEJ MEDIMURJA 17:00

9:00 - 11:00

14:00

! "#$%& !"'$(&$) $ '* "#$%&(+,"-"%&$ .!(/!"0 !(0()$ " 4(/!" ? 2#" * &'"%$

18:00 - 21:00

9 9

; /! "# .*.. # ! ?!(0 (. 8 " '(&$ "

IGRALIĹ TE MACANOVOG DOMA + 9 4<

16:00

)$# ) *!(. "& #!(&/ 2#

"0 ;"33 &/

18:30 - 19:30

$/!"(&$) 1 2#"! ,"-(!"%3 & $/! POZORNICA SOHO $% *2$) -: (;( #!$ 4 4 6('$") 4"&'8 " (% )

20:00 - 21:00

!$ " ," % 3$ $ 0"3 .!$.! 03 & ," .!$ . 20 5"3 6 + 7 8

POZORNICA STROSS

(Program u organizaciji Caffe bara Arcus i Caffe bara Zrinski)

W 6 -"&' = '

POZORNICA MATICA (Program u organizaciji Caffe bara Millenium)

4 !&: $ - &'

POZORNICA PODROOM (Program u organizaciji Caffe bara Poodroom)

&'((!> & !/: ."!#:> $@(* *#'((!> 93(-*28 3$% - &' + "22$0( "?# ! ."!#:

9 4

POZORNICA TOMISLAV (Program u organizaciji FOX-a i Shpitze)

"!$( (%"

8/$= 1$ 69( 352*5$0( 8 25*$1,=$&,-, 785,67,Ăż.( =$-('1,&( -( %(63/$7$1 SPONZORI:

"!$ "&2 ( -'$ &

21:00 - 22:00

! , &#")$ " (!#*/"32 *;$& .! 2 &#"B"( '" )(,$&;" .(!#*/* 2"

*!$2#$ " ," '&$)" &'"%" $ H!%"#2 ( *3#*!&( '!*5#%( (0*!

17:00 - 01:00

$2"

10:00 - 12:00 18:00 - 21:00

PERIVOJ ZRINSKI

POZORNICA TRG

18:30

03.08.2014.

ULICA KRALJA TOMISLAVA

6 Ä?E #"!$ /!"' 1 $# ,(%$ 1 "0 1 (,( C #(."0" % 3$ "&" #"!(/" /!"'"

10:00

H"'$ ";"3: -"&' A "*!" ") :I2 ;:#0 %*

PETAK 01.08.2014.

9 9

; /! "# .*.. # ! ?!(0 (. 8 " '(&$ "

POZORNICA SOHO $% *2$) -: (;( #!$

4 7

POZORNICA TOMISLAV (Program u organizaciji FOX-a i Shpitze)

F 7 Ä?IMURSKU Ĺ TRUDLU U Ä&#x152;AKOVCU Akcija humanitarnog karaktera ! , &#")$ " (!#*/"32 *;$& .! 2 &#"B"( '" )(,$&;" .(!#*/* 2"

09:00

18:00 - 21:00

"0-*!"5" " % !

9:00 - 11:00

ULICA KRALJA TOMISLAVA 10:00 - 12:00 18:00 - 21:00

(Program u organizaciji FOX-a i Shpitze)

PERIVOJ ZRINSKI

18:30

POZORNICA TRG

POZORNICA TOMISLAV

CETVRTAK 31.07.2014.

!*&$)" $2" &" ;!%"#2 (0 ,$ *