Međimurske novine 987

Godina XVIII.

Broj 987.

akovec, ETVRTAK, 14. kolovoza 2014.

Cijena 7 kuna

estitamo blagdan Velike Gospe!

POTRES U GORNJEM ME IMURJU uznemirio gra ane - sre om bez posljedica

VIJE NICI ME IMURSKE ŽUPANIJE zasjedali samo zbog udžbenika

Mislila sam da je negdje eksplodirao plin str. 8

• Potres su osjetile i radnice u štigovskom MT -u: kratki tresak i podrhtavanje tla pogotovo su uplašili žene za šiva im strojevima

DRAŽEN BLAŽEKA, ravnatelj Tehni ke škole akovec, zna što gospodarstvo treba

Naše učenike traže i firme iz Zagreba • Po P Potražnja otr traž tr ažn a za za tehni arima teh hn ar ma za mehatr mehatroniku trro on n ku sa sa z znanjem nanjem em n njema kog em ma a k kog og jezika jez ez ka

ZDENKA Z DENKA KRANJ EC KRAN I MARIJA PAVLEKOVI iz i Štefanca pješice Mariju Bistricu hodočaste u Ma

Ispit izdržljivosti tijela i jakosti duha DARKO HORVAT, vijećnik HDZ-a, župana pitao prikrivaju li se okolnosti prometne nezgode zamjenice Sandre Herman

Pod utjecajem alkohola ili samo kuloarske priče? DEJAN MEZGA iz Brezja

Međimurski nogometni internacionalac potpisao za splitski Hajduk str. 38 s 2-3 str.

FORESTLAND 2014. – Festival elektronske glazbe u Vučetincu u strelovitom usponu

Stigle tisuće fanova! Media str. 5

str. 5

Albina Kova i :

str. 10

str. 4

Roditeljima skinuli veliku brigu - izglasovali kupovinu knjiga

str. 42

Aktualno

VIJEST(I) TJEDNA

Tisuće fanova elektronske glazbe plesale do jutra u Vučetincu! Spektakl partijanja uz elektronsku glazbu na otvorenom dogodio se protekli vikend u malom međimurskom naselju Vučetincu. U subotu, 9. kolovoza nezaobilazna točka i okupljanje mladih, ali i generacije srednje dobi, bio je open air festival Forestland, koji se organizira po uzoru na najveće svjetske festivale elektroničke glazbe. Već je prošlogodišnje prvo izdanje donijelo iznimnu posjećenost, koja se brojem ove godine ne samo rekordno povećala, nego izazvala i veliku medijsku pozornost i posjećenost brojnih gostiju koji su pristigli ne samo iz Međimurja, već i iz drugih hrvatskih gradova, ali i iz regije. Time Forestland čvrsto zauzima značajno mjesto u turističkoj ponudi našeg kraja. Detaljnije na str. 4-5 priloga Medije.

(NE) SVI A NAM SE

Roditelji mogu odahnuti udžbenici stižu besplatno U srijedu, 13. kolovoza Skupština Međimurske županije sazvana je samo zato da bi se usvojio reba- l a n s proračuna kako bi svi učenici osnovnih škola na području Međimurske županije dobili besplatne udžbenike na školske klupe. Premda je župan, kada je obznanio svoju odluku da će Županija ići na osiguravanje besplatnih udžbenika svim učenicima, govorio da neće biti potrebno sazivati Skupštinu Međimurske županije, ipak je bilo potrebno. Radi se o značajnim sredstvima, u ukupnom iznosu od 6,1 milijun kuna, pri čemu će općine i gradovi iz svojih proračuna osigurati 2,7 milijuna kuna, a država će za socijalno ugrožene iz državnog proračuna izdvojiti 500.000 kuna. Više na str. 5.

Posipao staklo po kolniku Kod crkve u Pribislavcu je u noći s 12. na 13. kolovoza rasipano staklo po cijeloj širini ceste (od crkve prema kiosku). Staklo na cesti veoma je opasno za sudionike prometa, moglo je doći do teških nesreća da nije na vrijeme uočeno. Nije jasno što se točno dogodilo i kako se staklo našlo na cesti, no sigurno je da se nije samo nasipalo, a treba zahvaliti onome tko je naz vao Centar 112 i alarmirao javne službe. Str. 8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

DRAŽEN BLAŽEKA, ravnatelj Tehni ke škole akovec, našao formulu kako stvarati kadrove potrebne gospodarstvu

Lovci na kadro kadrov dolaze u školu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Kao Međimurec nisam bornik da djeca koju škopobornik dl lujemo odlaze u iinozemstvo i u druge krajeve, ali u ovoj situaciji naš je cilj da onima koji su završili školu prvenstveno omogućimo da se zaposle. - kazao je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole iz Čakovca, za čije učenike interes pokazuju sve više poduzetnika i izvan Međimurja. To je najbolji pokazatelj da ova škola vodi dobru poslovnu politiku i da se na prvi način povezuje s gospodarstvom stvarajući kadrove za tržište rada, a ne burzu. - Nije nam cilj da njemačke irme propagiraju svoje irme i mame našu djecu, zato pozivamo i naše poduzetnike da prezentiraju svoje irme te tako zadrže našu djecu ovdje, nudeći im približne uvjete kao i irme koje nude djeci posao u inozemstvu. S druge strane, nije ni loše da naša djeca nauče kako se radi vani i to znanja kasnije prenesu doma. U Tehničku školu u Čakovec u potragu za potrebnim kadrovima nedavno su došli iz jedne zagrebačke metalske irme s dugom tradicijom u toj branši, ali i rada u inozemstvu. Trebaju im mehatroničari, strojari baš kakve školuju u čakovečkoj Tehničkoj školi, a koji uz to barem malo znaju i njemački jezik. Preko interneta puno su doznali o radu škole, od toga kakve kadrove školuju do toga kakve projekte provode u školi, o čemu su bili jako dobro informirani. Razlog dolasku u našu županiju bio je i dobar glas koji je bije, o vrijednim i marljivim ljudima, koji je došao i do njih. S ravnateljom Blažekom predstavnici te zagrebačke izvozne tvrtke dogovorili su da će ući u određene prve i završne razrede i predstaviti im svoju irmu. No uz to su tražili i kontakt brojeve od učenika koji su netom završili školu za tehničare za mehatroniku kako bi ih zvali i ponudili posao. Odmah trebaju 14 radnika takve spreme da ih odvedu na rad u Njemačku. - Dali smo im kontakte naših učenika koji su završili školu, a koji ne idu na fakultete, neka ih zovu i animiraju. - kazao je Blažeka.

Njema ki je bolja opcija od engleskog za metalske struke Poruka budućim generacijama bila bi da djeca koja idu u metalska zanimanja izabiru njemački jezik iz više razloga. Prvi je zaposlenje - najlakše je zaposlenje za metalska zanimanja pronaći na njemačkom govornom području. Drugi razlog - dokumentacija, papiri uz strojeve su na njemačkom. - U našoj županiji imamo sreću da djeca u osnovnoj školi barem četiri godine uče njemački i engleski. Pri upisu u srednju školu mogu odabrati njemački ili engleski. Nažalost, biraju engleski jer im je lakši, ali mi u Tehničkoj školi te koji odabiru strojarstvo usmjerimo na učenje njemačkog jezika. No bilo bi najbolje da nakon prijava za upis dođu u školu i prije nego se upišu s nama razgovaraju s nama. Mi bi im već sada su-

gerirali da izaberu njemački jezik bez obzira na to što im se i b d prii upisu bodovao prvii stranii jezik, koji je možda engleski, a ne njemački jezik. Učenje njemačkog je bolja solucija za one koji ulaze u metalsku struku od engleskog jezika. Budući da je metalska branša kod nas u ekspanziji, a da su i plaće u njoj više, postoji mogućnost za upisivanje većeg broja djece nego dosad. I ti tehničari mehatroničari koji su sada traženi išli su na uštrb elektrotehnike. Jedan razred tehničara za elektroniku smo ugasili jer nije bilo potrebe, a umjesto njega je došao razred tehničara za mehatroniku. Trenutačno nemamo uvjete za povećanje broja razreda.

Ženska populacija Dražen Blažeka je zadovoljan što se do roditelja i

Mala matura za upis u srednju nužna - Mi iz srednjih škola smatramo da bi za upis u srednje škole mala matura bila nužna. Radi se o neovisnoj provjeri znanja iz osnovne škole, tako da ocjene ne bi bile jedini kriterij za upis u srednje škole. U srednjim školama bi bili sretni da za upis postoji ta neovisna provjera. Ne treba

to bi zadnji ispit, nego bi to mogao bi i niz ispita jekom zadnje godine, koji se onda boduju i kroz nekoliko provjera dobije odre eni rezultata al pari državnoj maturi. Ho e li se to zva nacionalni ispi ili kako druga ije, svejedno, ali i da i to bude kriterij za upis u srednje škole.

U Tehničku školu dolaze sa sve boljim ocjenama Već drugu godinu zaredom u Tehničkoj školi Čakovec zadovoljni su ne samo kvantitetom, dakle time da su popunili školu dovoljnim brojem učenika u prvom roku, već i kvalitetom učenika koji su se upisali u nju. Sve učenika doprlo s metalskim zanimanjima i što su prihvatili ta zanimanja koja su tražena i koja garantiraju radna mjesta, ali je nezadovoljan što se još nije doprlo do ženske populacije, koja još zazire od tzv. muških zanimanja u strojarstvu i elektrotehnici, a to je šteta, smatra Blažeka. - Fakulteti pokazuju da je zaziranje od tih zanimanja kod djevojaka i na toj razini smanjeno i sve je više djevojaka na Fakultetu strojarstva i FER-u, ali u srednjim školama premalo. Potrebno je uvjeriti žensku djecu da uđu u metalska zanimanja. U Tehničkoj školi u Čakovcu ove je godine tek jedna djevojka završila za CNC operatera, a jedna se u prvi razred upisala, ali to je samo jedna. U Tehničkoj gimnaziji su svega dvije-tri, a bilo bi ih za očekivati više. Poručujem roditeljima i ženskoj djeci da prestanu zazirati od tzv. muških zanimanja. Djevojke ne trebaju

bolji učenici po ocjenama dolaze u nju u gotovo sva zanimanja. Za Tehničku gimnaziju je prošle godine zadnji koji se upisao imao 64 boda, a ove godine je imao 71 bod od ukupno 80, što je velik pomak. biti zidari, ali u metalu gdje se radi na CNC strojevima nema više prašine, dizanja tereta, niti je to zanimanje za koje su potrebni mišići. U tim zanimanjima djevojke će uz to puno lakše naći posao nakon srednje škole.

S mature na posao U Tehničkoj školi stotinjak je učenika išlo na državnu maturu, koja omogućava upis na fakultet. Gotovo svi su je prošli, izuzev nekolicine, međutim, samo polovina njih je upisala fakultete. - Nije mala stvar u ovim uvjetima da su neki po završne svjedodžbe došli s posla, naime, još ni svjedodžbe nisu podigli, a već rade. Desilo se to da ih u nekim četverogodišnjim zanimanjima, koja ih prvenstveno pripremaju za daljnje školovanje, karakteristično je tehničar za mehatroniku, privreda traži. Ne traže se samo bravari i tokari, već i tehničari za mehatroniku, zato što oni dobivaju osnovna znanja iz strojarstva, elektrotehnike i informatike. Budući da o svemu pomalo znaju, majstori ih lako nauče održavanju strojeva i drugim poslovima, jer nijedan stroj više nije samo strojarstvo, već i elektronika i informatika, za što mehatroničari imaju najbolje predispozicije. To nisu superodlični učenici za fakultete, ali znaju od svega pomalo. Dogodilo se da djeca u današnjoj situaciji kad završe srednju školu ne idu a priori na fakultete samo zato da bi studirali, jer ih privreda traži s četverogodišnjim zanimanjima.

Dobra strategija Trebalo se dogoditi nekoliko pretpostavki da bi se

14. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehni ke škole akovec: - Metalci budu e radnike traže u školskim klupama ove škole

ove u poklopilo da škola izbacuje iz obrazovnog sustava ono što privreda traži. Dražen Blažeka objasnio nam je svoju strategiju koja je dovela do toga. - Mi u školi nemamo svu aktualnu opremu, ja sam od toga odustao. U školama ne može biti sva oprema koja je aktualna jer je to nerealno. Firme nam, dakako, pomažu u opremanju, ali najviše nam pomažu dopuštajući djeci da praksu obavljaju kod njih na opremi koju im mi ne možemo ni pokazati. Ne očekujemo od firmi da nam kupuju strojeve, zato jer je to nerealno. Važnije je da oni imaju educirane ljude

koji će djeci pokazati kako se na suvremenim strojevima radi. Mi tehnološke promjene u tom smislu ne možemo pratiti. Nama je cilj da surađujemo s privredom, da djeca u trećoj godini idu na rad s aktualnom opremom koju mi ne možemo nabaviti, a da se oni upoznaju s radom na njoj u firmama koje su dobro opremljene. Postoji još jedna mogućnost, a to je da učenik u firmi koja je u nekom segmentu lošije opremljena dio prakse odradi u drugoj firmi koja za tu azu obrade ima bolju opremu. Samo te firme moraju sklopiti papirnati sporazum o suradnji učenika na praksi i to se događa. Tako

da djeca dobro upoznaju sve aze rada.

Metalci pla aju djecu na praksi • Na našem podru ju dobro su se uskladile metalska industrija i upisna politika u ta zanimanja, ali kako je do toga došlo? — Prije svega naše firme su shvatile da im trebaju stručni kadrovi. Tako metalske firme više ne uzimaju, primjerice, pekare koji će se prekvalificirati u tokara, već radije uzmu bravara i tokara jer ta djeca imaju bazična znanja i puno prije nauče raditi nego prekvalificirani radnici,

Do automehatroničara sami ne mogu - U strojarstvu je nekoliko sektora, jedno je proizvodno strojarstvo, a drugi dio je vezan za autoindustriju. Ja bih rado da mi imamo automehatroničare, ali sami to ne možemo. - kaže Blažeka. - Pokušavamo s automehaničarima dogovoriti da oni opreme jedan laboratorij s dva otvorena modela automobila na kojima bi djeca radila. Mi to za razliku od drugih sredina nismo uspjeli dogovoriti s našim poduzetnicima, a za 12, 13 učenika ne možemo uložiti 200 ili 300 tisuća kuna da bi djeca mogla učiti na pravim modelima automobila. Ako poduzetnici žele automehatroničare koji znati raditi automehaniku i autoelektriku te nešto limarije, onda nam tu moraju pomoći. U tom slučaju mi bi išli u traženje novog zanimanja.

Mi smo dobro opremljeni u računalstvu i strojarstvu, jer smatram da je bolje biti okusiran nego ići na sedam strana. Sada se više usmjeravamo na mehatroniku nego na elektroniku, jer se to traži i zbog toga i sami uređujemo novi laboratorij za automatiku, senzoriku i upravljanje, jer smo uočili da nam tu ‘šteka’.

I škole mogu pomo i oko zapošljavanja nezaposlenih Ono što bi Dražen Blažeka još želio je uspostava baze podataka što se događa s učenicima koji su završili srednje škole, a nisu nastavili školovanje na akultetima. Bilo bi korisno i zanimljivo znati gdje su završili: na burzi ili su se zaposlili, ako jesu što i gdje rade. Smatra da nije dovoljno da o određenoj osobi da je ne-

zaposlena zna samo Zavod za zapošljavanje. Bilo bi dobro da to znaju i škole o svojim bivšim učenicima. Mladi možda iz srama ne daju povratne in ormacije školama, ne shvaćajući da bi i škola mogla pomoći, jer i u škole iz firmi dolaze poduzetnici pitati za kadrove. Onda bi škole mogle povezivati svoje bivše još nezaposlene učenike s poslodavcima koji traže radnu snagu. Škola bi se itekako mogla uključiti u procese aktivnog zapošljavanja, samo bi trebalo imati bazu podataka iz koje bi bilo vidljivo gdje je bivši učenik, kao što je to sustavno riješeno s akultetima gdje škole vide gdje je tko. Nije da to škole i sada ne rade, ali te in ormacije nisu sustavne, jer je nemoguće propitkivati dvjestotinjak učenika koji nakon mature izađu iz škole ‘A gdje si ti’.

bez obzira na cjeloživotno učenje. Traže se oni mladi kadrovi koji imaju bazično zanimanje. Druga stvar je da su u metalskim firmama odredili ljude koji s tim mladim ljudima rade. Nekada to nije bilo tako. Djeca koja su iz škole došla na praksu radila su svašta. Sada pak se uvođenjem licenciranih radionica dogodilo da idu u poznate uvjete i rade posao koji je vezan uz njihovo stručno osposobljavanje i treće što je dovelo do pomaka u stvaranju metalskih kadrova - djeci na praksi se za posao koji rade plaća. Kad potpisuje ugovor, postoje klauzule koliko mora dobiti mjesečnu naknadu u određenom postotku prema prosječnoj plaći i ovisno o razredu koji polazi. Polaznici viših razreda ostvaruju višu naknadu. Metalske firme djeci na praksi tu naknadu isplaćuju, jer su shvatili da djecu za to treba platiti. U Tehničkoj se školi sva djeca obrazuju po jedinstvenom modelu obrazovanja, što znači da su tri dana u školi, a tri dana na praksi u licenciranoj radionici. U Tehničkoj školi Čakovec djeca nisu na praksi u školskoj radionici kao, primjerice, u Graditeljskoj školi. Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole, zagovara drugačiji model i praksu izvan školskih radionica: tri dana prakse u realnom okruženju u firmama s licenciranim radionicama. Objasnio nam je što time dobiva škola, a što učenici. U školskoj radionici nije moguće postići realne uvjete kao u pravim firmama. U radionicama se također nešto proizvodi, ali se onda i tu pojavljuje pitanje naplate, a u slučaju nenaplate i dugovi. Školske radionice često čuvaju radna mjesta onima koji učenike podučavaju u radionicama.

No Dražen Blažeka odlučio se za drugačiji model. Kazao je: - Ne trebaju nam kadrovi koji će raditi s djecom u radionici, neka radije djeca idu k majstorima, od njih će naučiti ono što tržište stvarno traži. Škola na taj način izbjegava i probleme s ozljeđivanjem učenika na radu, jer u protivnom je potrebno isplaćivati velike odštete, što je velik trošak za školu i državu. U Graditeljskoj školi se dogodilo da je dijete ostalo bez prsta, što je zbog odštete bio velik trošak za školu. Imali smo i negativno iskustvo s metalskim proizvodima iz naše radionice koje nismo imali kome prodati jer nismo bili konkurentni po cijeni u odnosu na poduzetnike na tržištu, pa smo naučili da je bolje praksu organizirati kod pravih poduzetnika, a ne u školskoj radionici. Sve ovo što navodim je po meni politika upravljanja školom. I ja sam se opredijelio za ovaj model i zato je situacija kod nas dobra. Nemamo problema s tim kamo će djeca na praksu, a riješili smo i pitanje izrade njihovih završnih radova, koji se izrađuju tamo gdje su učenici na praksi. Ali razumijem i druge škole koje ne obrazuju svoje kadrove po ovom modelu, razlog je u naslijeđenim kadrovima kojima treba dati posao. U ostatku Hrvatske nije kao u Međimurju, ovdje je dobra stvar što Obrtnička komora, obrtnici i firme dobro surađuju s Tehničkom školom. Imaju licencirane radionice za djecu na praksi. Bez njih to ne bi bilo tako uspješno. Ovako oni na sebe preuzimaju velik dio briga za učenike kroz osiguranje prakse, brige za učenike i osiguranje naknada za rad u praksi.

Elektronički upisi nisu dobri za trogodišnje škole - Elektroni ki upisi su dobri za etverogodišnja zanimanja, a nisu dobri za trogodišnja zanimanja. Dobro je da je završilo kako je završilo, jer je u našoj školi 23 u enika moglo završiti izvan sustava, da nismo poduzeli sve što smo poduzeli i napravili pri sak. - kazao je Blažeka. - Da bi u enik bio upisan, mora ima ugovor s licenciranom radionicom i lije ni ku potvrdu baš za npr. tokara. Ako je u enik prošao i za tokara, ali i za soboslikara i zidara, možda ne e mo i na i ugovor za tokara, nego za zidara. U tom slu aju mora na i ugovor i lije ni ku potvrdu za zidara. Doga alo se, primjerice, da je u enik bio sedmi na lis za zidara i mislio da je prošao, ali tek nakon što je nabavio ugovor za zidara i lije ni ku onda je prošao i ima pravo na upis. U obrtni ka zanimanja uvjet za upis nije samo uvjet da si završio osnovnu školu i da si prvi na lis . Za upis je potreban i ugovor s licenciranom radionicom i lije ni ka potvrda za konkretno zanimanje, tek s m dokumentima je u enik upisan. Zato bi trebalo za trogodišnja zanimanja nakon prijava omogu iti djeci da do u u školu u koju su se javili da zajedno sa školom pro u imaju li šanse da na u ugovor ili nemaju i tako izbjegnu upisnu paniku.

Dobar upisni recept Upisi u srednje škole u Međimurskoj županiji ove su godine dobro obavljeni, tako da je čak i Graditeljska škola popunila gotovo sva mjesta. Dražen Blažeka, koji je i upisni koordinator, kaže da je to zato što su se dogovorili u međimurskim srednjim školama ne bude više od 24 učenika u razredu. To znači da je u razredima puno manje djece u školama kao što je Gimnazija, Ekonomska i Tehnička škola i to znači da se pojavio veći broj djece na tržištu koja su sada ušla u Graditeljsku školu. Sad bi još politika trebala reći koja zanimanja ne treba upisivati, onda bi se djeca svjesno usmjeravala u upis onih zanimanja koja su zapravo potrebna tržištu rada.

Aktualno

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKUPŠTINA ME IMURSKE ŽUPANIJE zasjedala samo zbog udžbenika za osnovne škole

Roditelji mogu odahnuti, kupovina udžbenika i formalno izglasovana PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

U srijedu, 13. kolovoza Skupština Međimurske županije sazvana je samo zato da bi se usvojio rebalans proračuna kako bi svi učenici osnovnih škola na području Međimurske županije dobili besplatne udžbenike na školske klupe. Premda je župan, kada je obznanio svoju odluku da će Županija ići na osiguravanje besplatnih udžbenika svim učenicima, govorio da neće biti potrebno sazivati Skupštinu Međimurske županije, ipak je bilo potrebno. Radi se o značajnim sredstvima, u ukupnom iznosu od 6,1 milijun kuna, pri čemu će općine i gradovi iz svojih proračuna osigurati 2,7 milijuna kuna, a država će za socijalno ugrožene, pri čemu se u 85 posto slučajeva radi o romskoj populaciji, iz državnog proračuna izdvojiti 500.000 kuna. Mladen Novak, predsjednik Skupštine i predsjednik međimurskog SDP-a, koji je sazvao ovu sjednicu u kolovozu samo radi potvrđivanja rebalansa proračuna kojim je omogućena kupovina školskih udžbenika, odmah na početku sjednice kazao je da je ovo iznimno važna tematika i da u konačnici odluku mora donijeti županijska Skupština, premda je pri predstavljanju projekta bilo rečeno drugačije i da je trebala biti raspravljanja s predstavnicima svih stranaka. - Na zadnjoj Skupštini župan je najavio zauzimanje stava i osmišljavanje modela financiranja udžbenika i mislim da je već tada u vijećničkim klupama prevladavao stav o takvoj ideji, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, i da nema vijećnika koji bi se protivio ovakvoj vrsti županijske podrške roditeljima i samim školarcima. Međutim, kako se radi o odluci čija je težina oko šest milijuna kuna, držim da smo mogli biti uključeni u proces osmišljavanja ovog modela od samog početka i

Vijećnici su i formalno potvrdili da Županija može kupiti udžbenike za sve učenike osnovne škole

da nam je barem mogao biti prezentiran prije nego je predstavljen javnosti. - kazao je Mladen Novak. - Ponavljam, ne zato jer bi netko bio protiv, već stoga jer bismo došli i do bolje varijante i u potpunosti uključili socijalno ugrožene te našli prostor i za srednjoškolce. Postoje stvari, a ovo je jedna od njih, koje su od vitalnog interesa ovoga kraja, a posebice ljudi koji u njemu žive. Smatram da je Skupština dovoljno zrela da u takvim pitanjima djeluje nadstranački, što se uostalom potvrđuje time što će se u ovaj proces uključiti sve jedinice lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, koliko god bile obojane stranačkim bojama. Tim sam više uvjeren da se konsenzus oko ovakvih odluka mora temeljiti na komunikaciji u koju će pravodobno biti uključeni svi. - kazao je Mladen Novak, predsjednik Skupštine. Treba reći da u Skupštini nije bilo vijećnika koji bi iskazao protivljenje nabavi udžbenika za učenike osnovnih škola, ali je rasprava u stilu “podržavamo, ali...” trajala oko sat vremena. Vijećnici oporbe upozoravali su na odgovornost jer proračun vuče minuse iz prethodnih godina i neće biti jednostavno u to ugurati i nove obveze vezane uz kupovinu školskih udžbenika za sve osnovce. Rasprava u Skupštini pokazala je da ne postoji jedin-

stvenost oko modela ni unutar same koalicije.

Nadica Jelaš ogor ena što ih župan nije konzultirao Nadica Jelaš, vijećnica SDP-a i saborska zastupnica, izrazila je ogorčenje time što je župan izašao s odlukom prije nego se konzultirao s koalicijskim partnerima (SDP-om). Ona je izričito branila socijalni kriterij kao onaj po kojem su se trebali kupovati udžbenici, premda nije objasnila koje bi kategorije ulazile u taj kriterij, osim što je spomenula čakovečki model prije nego se Grad Čakovec priklonio modelu Međimurske županije. Naglasila je da bogatim poduzetničkim obiteljima ne treba pomagati u kupovini školskih udžbenika, ali i da je kupovina školskih udžbenika samo manji trošak u ukupnom opremanju školaraca za školu. - Nije istina da je kupovina udžbenika samo manji trošak. usprotivila se Marija Henterlendi iz HSP-a, koja se također nije protivila kupovini udžbenika za osnovne škole. Zvonimir Siladi (HSS) kazao je da je dosad postojala kategorija djece, odnosno roditelja koji su bili lišeni brige oko nabave udžbenika i oko njihova plaćanja, bez obveze da ih sačuvaju i vrate. - Podsjećam sve vijećnike da smo na početku mandata

(ni)Je važno tko je bio prvi! Š

to je važnije - brinuti o županijskom minusu ili o tome da se pomogne roditeljima pri kupovini školskih udžbenika? Važno je i jedno i drugo, ali zasigurno je gra anima važnije ovo drugo, posebice što svaka tre a obitelj u Me imurskoj županiji ima jednog ili više osnovaca u obitelji. Gra ani o ekuju da se poli ari brinu za rješavanje njihovih problema. Ali na pitanju udžbenika u županijskoj Skupš ni, koja je i poli ka arena za promociju stranaka, po prvi put se pokazalo da je jako važno tko je bio prvi. e ina gra ana ne zamara glavu me što je to rebalans i zašto se on mora radi . Malo ih boli glava za to je li prora un u plusu ili minusu. Te brige prepuštaju onima koje pla aju za to. Gra ani

se sa svojom op inom, gradom, županijom ili državom pozitivno povezuju i poistovje uju ukoliko ona doista nešto u ini za njegov osobni život. Vjerujte mi da ve ina gra ana to što je prora un u de citu ne doživljava na osobnoj razini i nema nekih osobnih emocija prema tome. Osim kad ne trpe direktne posljedice zbog tog de cita. županijskoj Skupš ni prilikom odlu ivanja o kupovini školskih knjiga za svu djecu bilo je glasova koji su potpuno odgovorno upozoravali na to da e sredstva za školske knjige samo pove a iznos nepla enih obveza koje ve ima Županija. Matemati ki gledano, to zasigurno nije daleko od is ne. Me utim, postoji i druga strana medalje. Kada si u oskudici, a gra ani i Županija to jesu, onda moraš

bira prioritete. Župan je upravo to u inio. Odlu io je kupi knjige, a odgodi ili ‘skrajca ’ neke druge projekte koji mogu eka , koji nisu od vitalne važnos . upan je riskirao i odnose u koaliciji. Naravno da lideri drugih poli kih stranaka nisu oduševljeni time što je župan u ovom asu obrao vrhnje. Ali, eto, imao je priliku i iskoris o ju je. Prije svega poziciju prvog ovjeka izvršne vlas , ime je bio u prilici izradi model kupovine udžbenika i time pomo i roditeljima, ra unaju i da mu to možda ne e zaboravi na izborima. ogu sada iz drugih stranaka, posebice iz dijela SDP-a, rogobori koliko žele, oni se o ito nisu na vrijeme sje li da tu problema ku nametnu na svoj na in i kao svoj projekt. Pri a sada da se mo-

položili prisegu da ćemo štititi jednakost i ustavnost. Nismo mogli predstavnike naše središnje vlasti uvjeriti da uživatelji tih prava imaju nekretnine i s vozilima dolaze po socijalnu pomoć i koji se nikako ne uklapaju u socijalne kriterije, već su obilato koristili blagodati socijale. Sada ovom odlukom izjednačujemo prava djeca pripadnika nacionalne manjine i prava djece većinskog naroda. I ta privilegija nas košta šest milijuna kuna, od čega pola milijuna kuna dolazi za 50-postotno podmirenje troška udžbenika za djecu pripadnike nacionalne manjine. Meni je drago što ćemo barem u osnovnim školama ove godine tu nejednakost među pravima djece izbrisati. - kazao je Siladi. Vladimir Novak, vijećnik HNS-a, kazao je da je sve oko udžbenika krenulo kada je Općina Šenkovec koja ima tu mogućnost odlučila kupiti udžbenike za učenike na svom području. - Ne vidim u čemu je problem ako je izvršna vlast našla sredstva u proračunu za to. - kazao je Vladimir Novak. - Mi smo tu da upozoravamo. To je u redu, ali trebamo glasovati za, jer je to dobro, jer je prava stvar, a ne zato jer je to političko samoubojstvo, ako se ne glasuje za. Objašnjavajući nužnost rebalansa, kazao je:

- Kod njegova donošenja samo se možete nadati da ste ga pogodili u 70 do 80 posto, a u ostalom dijelu se rade rebalansi zbog izvanrednih situacija kao što je ova koja će pomoći obiteljima. kazao je Vladimir Novak, Petra Kovačić iz Laburista kazala je da su oni prvi pokrenuli potrebu nabave školskih udžbenika. Darko Horvat (HDZ) kazao je da sazivanje Skupštine bilo ormalne prirode, jer se manjeviše sve zna i da će oni biti za tu odluku, premda svjesni da novca nema, ali u nadi da će župan iznaći potreba sredstva. Vladajućoj koaliciji je dobacio: - Zašto postoje jutarnje kave ili koordinacije na kojima bi raspravili različite stavove unutar sebe. Očekivalo bi se da na Skupštinu dođete sa zajedničkim stavom.

Župan Matija Posavec: - Rasprava me samo uvjerila da je način mog funkcioniranja od samog početka nabave udžbenika bio ispravan

Mladen Novak, predsjednik Skupštine: - Županijska Skupština u konačnici je morala donijeti takvu odluku, premda je pri predstavljanju projekta bilo rečeno drugačije

“Nije to bio hir”, kazao je župan Župan Matija Posavec na kraju rasprave je kazao da ga je ona samo uvjerila da je način njegovog unkcioniranja i način kako je od samog početka tekao ovaj projekt nabave udžbenika bio ispravan. I da ne bi niti milimetar promijenio unatoč izlaganju predsjednika Skupštine i raspravama koje su bile izrečene s govornice. - Svi koji su govorili

kazali su ‘Dobar projekt, podržavamo ga, ali...’ Upravo je taj ‘ali’ sporan, izvršna vlast ove županije mora donositi odluke. Ovo je bila odluka. A svatko tko je izašao za govornicu imao je svoj prijedlog. Zamislite si da uz svu organizaciju, sve te pojedinačne ideje, neke bi mogli implementirati, ali bi ostali biti nezadovoljni. Gospođa Kovačić je kazala da je ona bila prva vijećnica koja je predložila sufinanciranje udžbenika za osnovne i srednje škole. Zvuči antastično, ali nitko, pa ni klub Laburista, nije dao amandman, premda smo imali Skupštinu na kojoj smo donosili rebalans. Nisam izmislio toplu vodu, samo je trebalo naći model. Trebalo je napraviti pregovore sa svakim nakladnikom pojedinačno, a bilo ih je šesnaest, u uži izbor ih je ušlo dvanaest, trebalo je napraviti projekciju punjenja proračuna, hoćemo li uspjeti ispoštovati rokove javne nabave, ići na zatvoreni ili otvoreni natječaj, održati sastanke sa svakim načelnikom i gradonačelnikom. Trebalo je čekati odluku Vlade za kupovinu udžbenika socijalnim slučajevima. Sastati se s ravnateljima osnovnih škola hoće li to oni moći napraviti preko školskih knjižnica, pripremiti sve papire, dogovoriti rabate... Nije to bio hir. - kazao je župan. Županijska Skupština ne bira župana, može ga smijeniti, ali vrlo teško, jer pada cijela vlast. Biraju ga građani i koliko god bilo kritika i pokušaja provokacije da je povrijeđena nečija taština ili da se pred nekoga trebalo kleknuti, uvijek su građani ti koji će dati konačni sud. - kazao je župan Matija Posavec. I na kraju pri odlučivanju o rebalansu proračuna oporbeni vijećnici bili su suzdržani, ali pri odluci o kupovini udžbenika za učenike osnovnih škola svi su bili jednoglasni, premda se kupovina školskih udžbenika za učenike osnovnih škola ne bi mogla realizirati bez odluke o rebalansu proračuna.

POGLED ODOZDO glo druga ije, samo za socijalu, pa bi onda možda bilo i za srednjoškolce, da je trebalo konzul ra koalicijske partnere, jer ovako su ogor eni..., sada je prekasno za sve. upan je dobro kalkulirao i poen rao u trenutku kad je županu Grad akovec i Kova (SDP) s pri om o knjigama zabio gol. Ali nije dopustio da mu se u Županiji razvodni pri a gdje vije nici SDP-u nisu svi u istoj struji. Iznenadnim zaobilaznim manevrom župan Posavec došao je do željenog cilja: kupovine udžbenika za svu djecu. omaknuo je ljestvicu oko toga kako e se ubudu e natjecati stranke. Zbog ovog njegovog poteza sada e mora nudi konkurentnije programe za osvajanje srca bira a, a ona se osvajaju kroz džep ili želudac bira a. Nadica Jelaš upozorila je da e idu e godine prora uni lokalnih

samouprava bi skromniji bude li država išla na smanjenje poreznih prihoda od dohodaka lokalnoj samoupravi. Bilo bi za o ekivati da saborski zastupnici djeluju u suprotnom smjeru, kr e i put lokalnoj samoupravi prema decentralizaciji, jer upravo lokalna samouprava najbolje prepoznaje probleme svojih gra ana i kako ih rješava . lada problem kupovine udžbenika za osnovne škole, koja je obvezna, uop e nije prepoznala. Na socijalu gleda vrlo usko, samo kroz prizmu minimalne zajam ene naknade, koja je uzgred re eno svaki mjesec sigurna i zajam ena, a zaposlenima u realnom sektoru ništa nije sigurno ni zajam eno. U Hrvatskoj ak imamo i takve apsurde da s ve im prihodima raspolažu oni koji žive od socijale od onih koji rade. Tako da je pozivanje na soci-

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

jalne kriterije kod nas potpuno dvojbeno. ko je država propisala nešto kao obvezno, onda ima osigurati uvjete za to. Nabijati na nos poduzetnicima da njihovoj djeci besplatni udžbenici nisu potrebni nije fer, posebno prema onima koji najviše pune prora une svojim djelovanjem.

14. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UR ICA SLAMEK, načelnica Svete Marije, mještanima obećala:

Izgradnja sportske dvorane je prioritet Mještani Svete Marije uz blagdan Velike Gospe raznolikim vjerskim, kulturnim, sportskim i zabavnim sadržajima obilježavaju Dane općine (Veljku mešu). U četvrtak, 7. kolovoza u Domu kulture održana je svečana sjednica Općinskog vijeća, koju je vodio dopredsjednik Dražen Šulj. U svom obraćanju općinska načelnica Đurđica Slamek pobrojala je općinske aktivnosti. Posebno je iskazala zadovoljstvo realizacijom i izgradnjom Sportsko-rekreacijskog parka za djecu i mlade i podatak da je izgradnja sportske dvorane došla na indikativnu listu. Na popisu je prioriteta te se nada da će ona kroz koju godinu biti i izgrađena. Nažalost, projekti (Špoljarova graba i Staza na groblju) koje su kandidirali na državne i EU fondove nisu prošli. Raspisali su natječaj za asfaltiranje prostora ispred općinske

Zahvalnice, priznanja i nagrade Na sjednici su uru ena op inska javna priznanja. Zahvalnice su primili Emilija Jankovi za dugogodišnji rad u Društvu žena Amalije Kranjec, ženska seniorska ekipa ŠRD-a “Klen” Sveta Marija za osvojeno drugo mjesto na završnici KUP-a HŠRS-a, kadetska ekipa ŠRD-a “Drava” Donji Mihaljevec za osvojeno drugo mjesto na Kupu kadeta HŠRS-a, Robert Karloci za rad u DVD-u Donji Mihaljevec, Valen na Horvat Pav ec za uspješan rad u KUD-u “Ivan Musta Kantor” i Mario Pavlic za dugogodišnji rad u DVD-u Sveta MaDobitnici općinskih priznanja

zgrade, oko Ribičkog parka te asfaltiranje većine prekopa po cesti, kao i za uređenje Parka Marie Viktorije i Parka našeg djetinjstva, a u Donjem Mihaljevcu za asfaltiranje Čakovečke ulice i Trga slobode.

Asfaltiranje staze na groblju i sanacija poslovnog prostora u Domu kulture Radovi na asfaltiranju staze na groblju s vodovodom trebali

bi biti gotovi do kraja rujna, a ukupna vrijednost navedenih radova je do 250.000 kuna. Kako je poslovni prostor u Domu kulture u jako lošem stanju, odlučili su sanirati najnužnije. Najavila je će se konačno pojačati jakost

struje u Domu kulture te je taj postupak u tijeku. Ukupna investicija na objektu iznosila bi oko 150.000 kuna. Priprema se i natječaj za parcelacijski elaborat za nerazvrstane ceste u oba naselja, za što će ove godine

DARKO HORVAT, vijećnik HDZ-a, na Skupštini pitao za prometnu nezgodu Sandre Herman

Pod utjecajem alkohola ili su to samo kuloarske priče? Darko Horvat, vijećnik HDZa, na aktualnom satu Skupštine u srijedu, 13. kolovoza župana Matiju Posavca pitao je za okolnosti nedavne prometne nezgode Sandre Herman. - Poštovani župane, posljednjih desetak dana glavna tema jutarnjih kava je prepričavanje prometne nesreće Vaše najbliže suradnice, zamjenice župana, gospođe Sandre Herman. S obzirom na to da su mediji i sve institucije spretno i sretno prešutjeli događaj (Međimurske novine o tome su pisale u broju od 1. kolovoza na str. osam, što je vijećniku očito promaklo, op. ur.), s obzirom na to da ni u kakvom priopćenju ni Vi građanima Međimurske županije niste dali nikakvu informaciju, a ni sama zamjenica dosad na tu

temu nije imala što reći, molim Vas da nas kratko izvijestite je li se nesreća dogodila i u kakvim okolnostima te Vas molim da potvrdite ili demantirate je li nesreća skrivljena pod utjecajem alkohola ili su to samo kuloarske priče. Ako u tim pričama ima istine, ako je policijsko izvješće pokazalo da postoji utjecaj alkohola, kakav je Vaš stav prema izazvanoj nesreći u takvom stanju i slijede li političke sankcije za Vašu zamjenicu? - pitao je Darko Horvat.

Samo slijetanje i nitko tre i nije ošte en - Gospođa zamjenica je imala određeni problem u prometu, međutim, taj problem je imala kao izička osoba sa svojim privatnim automobilom u vri-

Sretni dani N

ekad se vjerovalo da su dani između Velike i Male Gospe sretni dani, a “Velika meša”, 15. kolovoza, štovan je blagdan u Međimurju. Slavi se i nošenjem cvijeća na posvećenje, koje, vjerovalo se, blagoslovom zadobiva ozdravljujuću moć, a tim se cvijećem umivalo za Božić.

rija. Nagra eni su i u enici koji su svih osam razreda osnovne škole završili s odli nim uspjehom (Luka Bukovi , Dora Hertelendi i Paula Kedmenec), a priznanja su uru ena i za najljepše balkone i prozore. Gos skupa bili su saborski zastupnici Mario Mohari i Branko Hrg, zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , na elnici donjome imurskih op ina, u ije je ime blagdan Velike Gospe es tao Josip Grivec. U kulturnom dijelu nastupili su pjeva i zbora Sv. Cecilija te Valentina Poljak i Nikola Karažinec.

ala Gospa, 8. rujna, pak je u našem kraju bila prijelomni blagdan, pojavljuju se prve jesenske magle i dolazi do promjene vremena. Narodna poslovica kaže “Krma koja se po Maloj Maši kosi, suši se v krušnoj peći”. oliko se takvih i sličnih vjerovanja zadržalo u narodu, ne zna se, no prema

jeme kada je bila na godišnjem odmoru. - odgovorio je župan Posavec. Dodao je: - Ja ne mogu reagirati na nešto što nije službeno i na nešto što netko učini kao privatna osoba. Službeno izvješće kako, pod kojim okolnostima se to dogodilo nemam ni ja. Znam ono što sam razgovarao s njom i što je bilo u medijima. Kad će biti izvješće službeno i ako će se eventualno pokrenuti neki postupak, prekršajni ili kakav drugi, tada ćemo sjesti i razgovarati. Mislim, nije se dogodilo ništa u smislu da bi neka treća osoba stradala ili da bi bio netko ugrožen zbog toga. Radilo se o jednom najobičnijem slijetanju s ceste u okolnostima koje se mogu svakome dogoditi. Ali,

investirati 200.000 kuna, a krenut će i s izmjenama Prostornog plana Općine. U Donjem Mihaljevcu išlo bi se u izmjenu stolarije i izradom fasade na Vatrogasnom domu te uređenjem Trga slobode. (A.Fuš)

ponavljam, nitko treći nije stradao, nije oštećena ničija tuđa imovina, osim njezine vlastite. I ja još uvijek vjerujem da nije bila pod utjecajem nikakvog alkohola ili nečega drugog, što sam i ja čuo da se priča. Mislim da se dogodio jedan trenutak nepažnje, kojemu smo svi mi izloženi. Kada bude službeno, onda ću vam moći dati informaciju. Sandra Herman, kada se to dogodilo, bila je na godišnjem odmoru i bila je u svom privatnom vozilu.

Za politi are i na godišnjem druga pravila Darko Horvat je uzvratio da to što se netko nalazi na godišnjem odmoru ne znači da mu je sve oprošteno. - Dakle, mi koji smo se odlučili baviti politikom, mi smo javne osobe i nemamo nikakvo pravo da se neke stvari koje nam se događaju za godišnjeg odmora ili pod nekim čudnim okolnostima tretiraju kao nekakve ‘normalne’ stvari. Brine me i čudi da u zadnjih 10, 12 dana nemamo policijsko izvješće i da se jedan policijski zapisnik ne može napraviti u 12 dana, to ne mogu vjerovati, kazao je Horvat. (BMO)

GLOBALNO I LOKALNO osobnom iskustvu - ne mnogo. Nitko više i ne mari za stare narodne poslovice, osim ponekog zaljubljenika u njih, dok se pojam sretnih dana gotovo nigdje i ne spominje, osim u tekstovima etnologa. am pojam sretnih dana svakako dolazi od toga što se nekad između 15. kolovoza i 9. rujna, odnosno najesen, sakupljala ljetina i urodi na poljima i zbog toga što još nisu počele jesenske kiše.

rivac za zaboravljeno narodno vjerovanje u sretne dane ponajprije je vrijeme, ali i tehnologija. Zadnje tri godine pokazalo je pravu prirodu vrijeme koje se mijenja najprije zbog utjecaja čovjeka. Imali smo dvije jako sušne godine, a ove godine kiša na kišu. Više se ne zna je li ljeto, proljeće ili jesen. Tehnologija je pak doprinijela da se poljoprivredna djelatnost obavlja zapravo tijekom cijele godine.

a taj je način pojam sretnih dana zaboravljen, kao i mnogo drugih starinskih pojmova koji su nekad imali svoje značenje i dobro služili, da bi danas postali nerazumljivi i zaboravljeni. No ne bi samo tako trebalo zaboravljati baš sve što je staro i više nije u upotrebi, pa i u jeziku. Pojam sretnih dana previše je poetičan i lijep da ga se samo tako zaboravi.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

ZAPO INJE SAJAM “AGRA” u Gornjoj Radgoni

Izlaže 1750 izlagača iz 29 zemalja Na konferenciji za novinare u hotelu Park u ponedjeljak je predstavljen sajam “AGRA” u Gornjoj Radgoni, u nas znan kao Pomurski sejem. Ovogodišnji sajam s nizom manifestacija tuče rekorde, o čemu su govorili izvršna direktorica sajma Mateja Jaklić, Boris Erjavec, član uprave, te Marjan Novak, koordinator sajma za sjevernu Hrvatsku. Tako je, naprimjer, naglašeno da će se u danima sajma održati čak 150 stručnih i ostalih skupova. Sajam “AGRA” ove godine od 23. do 28. kolovoza u Gornjoj Radgoni 52. put zaredom potvrđuje se kao najvažniji međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam u Sloveniji i susjednim regijama četiriju zemalja. Pod sloganom “Tradicionalan i svjež”, na mjestu gdje se dodiruju Slovenija, Mađarska, Austrija i Hrvatska, predstavit će se 1750 izlagača iz 29 zemalja. Kao i uvijek, prezentirat će

najuglednije globalne marke s područja proizvodnje mehanizacije za poljoprivredu, šumarstvo i vinogradarstvo, vrhunske prehrambene proizvode, vina, najsuvremeniju opremu za prehrambenu industriju i vinarstvo, gradnju za potrebe poljoprivrede, zaštitu okoliša, sjemensku robu, stočnu hranu i sredstva za zaštitu životinja i biljaka… Bogate međunarodne poslovne i stručne prezentacije dodatno će obogatiti profesionalne izložbe životinja i ogledni nasadi poljoprivrednih kultura. Na izložbi slovenskih autohtonih pasmina domaćih životinja bit će predstavljen posavski konj, krškopoljski praščić te ovce pasmine belokrajinska pramenka. Na velikoj profesionalnoj izložbi stoke bit će prikazane sve pasmine priznate od uzgojnih organizacija u Sloveniji. Kao gosti nastupit će stočari iz Rinderzucht Steiermarka iz

susjedne Austrije. Na izložbi i u areni, u zapregama i vožnji kočijom, sudjelovat će uzgajivači konja slovenskih hladnokrvnih pasmina. Također će biti predstavljene svinje, ovce i koze, pčele, male životinje, ribe i kraški ovčari. Posjetitelji će moći šetati kroz cvjetna polja autohtone slovenske heljde, po 60-metarskom održivom obiteljskom organskom vrtu, preko plantaže genetski nemodi icirane soje, u kontekstu nastojanja udruge Danube soja, kroz sajamski permakulturni vrt, voćnjak starih sorata jabuka, demonstracijski sajamski vrt s više od 300 biljaka i park-šumom nasada s poučnim šumskim putovima. Vrhunski majstori svakodnevno će u AGRAinoj kuhinji pripremati izvrsna jela. Uz to, odvijat će se i mnoge degustacije vina uz 40. obljetnicu otvorenoga državnog ocjenjivanja “Vino Slovenija” u Gornjoj Radgoni.

Gradnja ku a od bala slame Otvaranje sajma u subotu 23. kolovoza bit će popraćeno nastupom jahaće škole s lipicancima, koju izvodi promotivna skupina jahača iz Biotehničkog fakulteta Ljubljana, a održat će se i prvi festival piva. Posjetitelji će moći vidjeti gradnju kuća od bala slame, gradnju krušne peći od stare metalne bačve, moći će degustirati najbolje ocjenjene uzorke s međunarodnih ocjenjivanja vina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, voćnih sokova, bezalkoholnih pića i vode u bocama, kao i s međunarodnog ocjenjivanja meda. Moći će se testirati i najbolje ocijenjeni uzorci s međunarodnog ocjenjivanja poljoprivrednih strojeva i opreme. Istodobno sa sajmom “AGRA” odvija se i sajam “INPAK”, 19. međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja

MINISTARSTVO TURIZMA podiže konkurentnost i malim gospodarstvima

Mateja Jaklić, izvršna direktorica sajma: - Očekujemo veliki broj posjetitelja iz sjeverne Hrvatske

i logistike, gdje će se moći vršiti pakiranje s nagrađenom ambalažom s 35. otvorenog natječaja “Slovenski oskar za ambalažu”.

Očekuje se 1750 izlagača iz 29 zemalja sudionica na 23.000 m2 izložbenog prostora u dvoranama i 27.000 m2 vanjskoga izložbenog

ŠLJUNAK SE U ME IMURJU crpi na jedanaest

I međimurska gospodarstva Imamo li koris izborila se za sredstva iskopavanja š Ministarstvo turizma kroz program dodjele bespovratnih potpora pod nazivom “Konku-

rentnost turističkog gospodarstva” inancira, između ostalog, i razvoj turizma na obiteljskim poljoprivred-

Čakovcu za minigolf 500.000 kuna Iz Fonda za razvoj turizma za ovu godinu Ministarstvo turizma je preko 13 milijuna kuna raspodijelilo na 28 projekata u raznim gradovima, općinama i županijama primorske i kontinent alne Hr vat ske.Među odobrenim projektima za su inanciranje je i projekt izgradnje minigolf

terena “City Golf teren”, koji će se su inancirati s 500.000 kuna iz programa za razvoj turističke infrastrukture i jačanja konkurentnosti turizma za 2014. godinu, a sredstva korisnicima odobrena su krajem srpnja i objavljena na internetskoj stranici Ministarstva turizma. (BMO)

nim gospodarstvima (OPG). Tako je ove godine Ministarstvo turizma odobrilo inanciranje 83 projekta u ukupnoj vrijednosti od 3 milijuna i 680 tisuća kuna za OPG-ove diljem Hrvatske. Tako će, prema odobrenim sredstvima, hrvatska turistička ponuda biti bogatija za 20 novih kušaonica vina i maslinovog ulja na OPG-ovima četiri iz Zadarske županije, tri iz Bjelovarsko-bilogorske, po dva iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Sisačko-moslavačke te Međimurske županije i po jedan iz Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke te Virovitičko-podravske županije. Osim kušaonica vina i ma sl i novog u lja , me -

đu projektima za koja su odobrena sredstva Ministarstva turizma nalaze se, primjerice, i gradnja bazena u sklopu OPG-ova, ulaganje u uređenje izletišta, razvoj dodatnih sportsko-rekreativnih i kreativnoedukativnih sadržaja, rekonstrukcije kamenih mlinova, uređenje apartmana, izgradnja vidikovaca i vjetroelektrane i drugo. Ukupan budžet programa “Konkurentnost turističkog gospodarstva” iznosio je 26,65 milijuna kuna, a na mjeru A3, koja se odnosi na OPG-ove, otpada gotovo 4 milijuna kuna. (BMO)

Međimur je leži na šljunku, ono je naše rudno bogatstvo, kao što su u nekim drugim krajevima druge rude. U Međimurskoj županiji iskopavaju se velike količine šljunka, koji se najviše koristi za gradnju i uređenje prometnica. Petra Novaka (HSS), vijećnika Skupštine Međimurske županije, zanimalo je ima li naše gospodarstvo i naša županija koristi od eksploatacije šljunka, te kako je uređeno pitanje sanacije šljunčara nakon eksploatacije. Iz odgovora koje je vijećniku pripremila Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove razvidan je broj eksploatacijskih polja šljunka u Međi-

murskoj županiji i subjekti koji eksploatiraju šljunak, ali ne i količine koje se eksploatiraju na godišnjoj razini ni novčana vrijednost eksploatacije šljunka barem od koncesije. U odgovoru je navedena i dozvoljena dubina iskopa te rok do kojega je dozvoljena eksploatacija šljunka na pojedinom iskopu. Pravo na eksploataciju rudnih sirovina imaju sve redom međimurske tvrtke, iz čega proizlazi da od eksploatacije šljunka imaju korist međimurski poduzetnici bilo od prodaje te sirovine za pošljunčavanje prometnica ili za izradu podloga prometnica ili kroz preradu šljunka u različite betonske proizvode. Koncesionari šljunka u Međimurskoj županiji jesu

14. kolovoza 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI trgovački centar

Boris Erjavec, član uprave sajma, izvršna direktorica sajma “AGRA” Mateja Jaklić, te Marjan Novak, koordinator sajma za sjevernu Hrvatsku

prostora uz veliki broj posjetitelja. Ovogodišnji sajam poseban naglasak daje Međunarodnoj godini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji hrane, hrani iz bliže okoline, sjemenu kao temelju uspješne poljoprivrede, šumi i drvu, održivoj šumi i radu na siguran način u šumi, seoskom gospodarstvu s lokalnom ponudom hrane, poljoprivrednom tehničaru za sigurnu i održivu poljoprivredu...

Po prvi put festival piva i plantaže soje bez GMO-a Na subotnjem sajmu odvijat će se festival piva s ponudom malih pivovara. U sve dane sajma mirisat će AGRAina kuhinja, gdje vrhunski kuhari pripremaju ponudu

i degustaciju tradicionalnih slovenska jela od kvalitetnih slovenskih sastojaka pripremljenih na moderan način. Prikazat će se i organski vrt za opskrbu četveročlane obitelji. Posjetitelji će moći šetati kroz cvjetna polja autohtone slovenske heljde, a novost su plantaže genetski nemodi icirane soje, u kontekstu nastojanja udruge Danube soja. U zelenom dijelu predstavit će i ekološku kuću s balama sijena i krušne peći od stare metalne bačve. Cijena ulaznice je 7 eura, što uključuje i parking. Obiteljska ulaznica (za 2 odrasle osobe i dvoje djece do 15 godina, s parkingom, samo 14 eura). Osobe starije od 60 godina mogu kupiti ulaznicu za 6 eura, učenici i studenti za 4 eura, posjetitelji u skupinama od 20 osoba po 6 eura, i članovi grupe učenika i stu-

denata s više od 20 osoba za 3 eura. Ulaznice možete nabaviti i prije sajma u prodajnoj mreži Eventima.

Izlaga i iz našeg kraja Prošle godine svi koji su nastupili na sajmu iz našeg kraja bili su veoma zadovoljni, što i nije čudo kad se zna da se kroz pet dana sajma na jednom mjestu nađe preko 120.000 posjetitelja, pa svaki može naći ono što ga zanima. Ove godine na sajmu u Gornjoj Radgoni izlažu: Strojarstvo Branilović, Elektro Novak, Bačvarija Srnec, Megametal, Strojarstvo Čalopek, Toroid energija i Anlete, poduzetnici općine Nedelišće na šezdesetak kvadrata. Dakako, kao i svake godine na sajmu sudjeluju i naše velike tvrtke poput Vindije, no o tome u idućem broju. (J. Šimunko)

Investicije u Prelogu ne presušuju U Međimurskoj županiji svi su gospodarski pokazatelji u porastu, a da je tome tako, potvrđuje i Međimurka BS, koja je u Prelogu otvorila novi poslovno-prodajni centar, četvrti po redu. Centar alata koji se prostire na 750 kvadratnih metara te zapošljava 18 djelatnika nalazi se u Industrijskoj zoni Istok, na adresi Kralja Zvonimira 59A.

Na svečanom otvorenju prisutnima se obratio vlasnik Stanislav Brzuhalski, naglasivši kako je ovo jedini centar ovakvog tipa u donjem Međimurju, te da njegova realizacija ne bi bila moguća bez obiteljske podrške, prvenstveno sinova Slavena i Nikole. Investiciju vrijednu nešto više od 6 milijuna kuna pozdravio je i

Zoran Vidović, zamjenik župana Međimurske županije. - Bez obzira na situaciju u hrvatskom gospodarstvu, zahvaljujući ovakvim investicijama vidimo da je ono međimursko na dobrom putu. Svaki pozitivan pomak na tom polju stoga se mora nagraditi, jer donosi napredak, smanjenje nezaposlenosti i veće poslovne mogućnosti. - rekao je zamjenik župana, te na veselje svih prisutnih među prvima krenuo u istraživanje ponude poslovnice koja nudi 15 tisuća artikala. Uz prigodnu čestitku i pohvalu, vlasnicima i djelatnicima Međimurke BS svako dobro u poslovnom svijetu poželio je i Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga. Simboličnu vrpcu prerezao je unuk vlasnika Sven Brzuhalski. (S. Zorković)

t eksploatacijskih polja PLA E u Njemačkoj

sti od šljunka? sljedeće tvrtke: Međimurje Tegra iz Čakovca na šljunčari u Turčišću, Tegra iz Čakovca u Cirkovljanu, Eurobeton iz Preloga na Poredju u Prelogu, Međimurje Tegra na Polevama, Vibrobeton Frančić iz Križovca na lokaciji Verk - Zvrtje na području Grada Mursko Središće, Betaplast iz Donjeg Kraljevca na lokaciji u Turčišću, David&Company iz Vratišinca na drugoj lokaciji u Turčišću, Obrt Pavlic iz Goričana

Monteri-strojobravari cijenjeni kao liječnici

na lokaciji Držimurec - Strelec i Carović Plus iz Totovca na lokaciji Prodi na području Grada Čakovca. Za svako eksploatacijsko polje postoji rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine u kojem je predviđen i obvezni način saniranja eksploatacijskog polja za vrijeme i po završetku koncesije. Različiti koncesionari imaju koncesije na različito vrijeme trajanja, najkraće na razdoblje od 5 godina ili čak na neodre-

đeno vrijeme do iscrpljenja ležišta. Dozvoljene dubine iskopa kreću se od plitkih 4 do 6 metara pa do dubine od 20 metara. Koncesionari su nakon završetka eksploatacije dužni urediti kosine jezera, a u okolici zasaditi autohtone biljne vrste. Primjeri uređenja dijela eksploatacijskih polja u rekreacijske svrhe jesu Poleve i Totomore. (BMO)

Često se u svemu volimo uspoređivati sa zemljama Europske unije, a u ruke nam je došla tabela s prosječnim plaćama i odnosom među plaćama među različitim strukama, prema podacima koje je objavio časopis “Stern”. Podaci se odnose na iznos plaća za 2007. godinu, međutim, ni danas one nisu znatno više, za sedam godina, od tada do danas porasle su za 8,5 posto. Direktori tvrtki, suci, odnosno, preciznije rečeno, predsjednici sudova i diplomirani inženjeri strojarstva najbolje su plaćena zanimanja u Njemačkoj. Direktori tvrtki u prosjeku zarađuju malo iznad 4.000 eura neto. Predsjednici sudova blizu

3.800 eura neto, a diplomirani inženjeri strojarstva oko 3.400 eura. Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim djelatnostima, tako monterstrojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu od preko 2.200 eura, a bolnički liječnik 2.100 eura, dok, primjerice, liječnik na psihijatriji zarađuje znatno više, blizu 2.900 eura. Zanimljivo je da su u Njemačkoj jako dobro plaćeni i smetlari. Njihove plaće u prosjeku iznose preko 2.200 eura. Radi se o teškom i neugodnom poslu i on je zbog toga dobro plaćen. S druge strane, čistačice su jako slabo plaćene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih

plaćene su frizerke, svega 548 eura, ali se očekuje da njihove prihode nadopunjuju napojnice. Profesori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosječne plaće u iznosu od oko 2.400 eura, a stručnjaci za reklame skoro 3.000 eura. Bageristi i rukovatelji građevinskim strojevima imaju plaće oko 1.600 eura, a policajci preko 1.700 eura. Jednako kao policajci plaćeni su u prosjeku i konobari, ali konobari mogu računati na napojnice te time povećati svoje prihode. Medicinske sestre u prosjeku su slabije plaćene i od konobara i od policajaca, oko 1.400 eura u prosjeku, a prodavačice oko 1.200 eura. (BMO)

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE

POTRES u gornjem Međimurju kratko trajao, ali uplašio građane

Pomislili na eksploziju plina, udar automobila, ali ne i na potres PIŠE: SANJA HERIC

U srijedu, 13. kolovoza, u 12 sati i 35 minuta mještani Štrigove, Svetog Martina na Muri i Gornjeg Mihaljevca osjetili su potres magnitude 2,6 prema Richteru. Seizmološka služba zabilježila je taj dan slab potres s epicentrom 2 km sjeverno od Štrigove, u graničnom području sa Slovenijom. Nakon potresa razgovarali smo s mještanima navedenih područja o tome kako su doživjeli potres. U razgovorima koje su dali za Međimurske novine priznali su kako materijalnih oštećenja kod njih nije bilo. Dražen Crnčec iz Svetog Martina na Muri rekao nam je da se potres osjetio na području Venca. - Bilo je kao da mi se auto zaletio u vikendicu. Koliko čujem, osjetio se i u Lapšini. Zasad nemam dojava o materijalnoj šteti. - rekao je Crnčec. Danica Polanec osjetila je potres u Štrigovi u MTČ-u na poslu: - Čuo se neki tresak, a zatim je pod nogama zadrhtalo tlo. Kratko je trajalo, ali smo se svi uplašili. Pogotovo žene koje su šivale za strojevima.

GORNJI KURŠANEC: Još jedna pouka o zaključavanju automobila

Iz automobila ukradena vrijedna fotooprema Školski primjer krađe na temelju neopreznosti vlasnika automobila desio se prošli vikend uz jezero u G. Kuršancu. Iz nezaključanog automobila netko je osobi iz Varaždina ukrao fotoopremu vrijednu više tisuća kuna. Ne treba ni isticati da je najvažnija protumjera koja može odvratiti lopova zaključavanje vozila, i to svakom prilikom kad ste izvan automobila. Zbog brzine života nikad ne znate hoćete li ostati duže ili kraće izvan vozila, a svaka minuta može biti kobna. Naime, lopov vas možda negdje očima prati

Albina Kovačić iz Železne Gore: - Ja sam prvo mislila da je negdje eksplodirao plin. Bježala sam van i gledala gdje se dimi, ali nisam vidjela ništa

Potres 2,6 prema Richteru U srijedu, 13. kolovoza 2014., u 12 sati i 35 minuta seizmogra i Seizmološke službe zabilježili su slab potres s epicentrom 2 km sjeverno od Štrigove, u graničnom području sa Slovenijom. Potres je bio magnitude 2,6 prema Richteru, a u epicen-

tralnom se području osjetio intenzitetom III-IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Poznato je da se potres osjetio u Štrigovi i Toplicama Sveti Martin. Županijski centar 112 nije zaprimio dojave o materijalnim štetama.

Albina Kovačić iz Železne Gore opisala nam je svoj doživljaj potresa: - Ja sam prvo mislila da je negdje eksplodirao plin. Bježala sam van i gledala gdje se dimi, ali nisam vidjela ništa. Baš je jako uda-

rilo. Obično su nakon jednog još dva manja. Ali nije bilo ništa više. Albina Kovačić rekla nam je da je nekad davno, kad su joj djeca bila manja, također doživjela potres, ali tad se on dogodio u noći te su

već kad izlazite iz vozila, a da to i ne znate. U izvješću Policijske uprave međimurske stoji: U petak, 8. kolovoza od 12 do 14 sati na obali jezera u Gornjem Kuršancu nepoznati je počinitelj iz otključanoga osobnog automobila, vlasništvo muškarca iz Varaždina, ukrao torbu u kojoj se nalazila razna fotoprema, vrijednosti nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja će se podnijeti kaznena prijava općinskom državnom odvjetniku u Čakovcu.

kuću i ukrao predmete vrijednosti više tisuća kuna. Prema izvješću PU međimurske, u razdoblju sa srijede na četvrtak, 6./7. kolovoza, od 21.15 do 13.30 sati u Ulici Augusta Šenoe u Šenkovcu nepoznati je počinitelj provalio u obiteljsku kuću, odakle je ukrao razni nakit, fotoaparat i novac. Materijalna šteta cijeni se na više tisuća kuna i protiv počinitelja će se podnijeti kaznena prijava općinskom državnom odvjetniku u Čakovcu.

ŠENKOVEC

ZNATNO MIRNIJI vikend na prometnicama nego prethodni

Provalio u kuću i pokrao novac, nakit i fotoaparat Samo četiri nezgode, Polov icom protek log tjedna zabilježen je novi slučaj provale s teškom krađom, u kojoj je počinitelj po provali u privatni objekt u Ulici A. Šenoe u Šenkovcu pretražio

vozač pod utjecajem alkohola u Podturnu slupao vozilo

Vikend je prošao s relativno malim brojem nesreća

14. kolovoza 2014.

odmah uzeli djecu i potrčali iz kuće. Mještanin Brezovca također je osjetio potres: Nije bilo nešto posebno, ali de initivno zanimljivo i neobično iskustvo. Spavao sam i počela se tresti cijela kuća, i to dosta, i mene je na krevetu bacalo lijevodesno, pa sam se probudio. Nakon nekoliko sekundi je prestalo. Brat je bio u sobi do pa je dotrčao do mene. On je mislio da netko po krovu hoda. Ljubica Novak iz Gornje Dubrave sjedila je u sobi kad je osjetila lagano podrhtavanje stola, a u kuhinji je opazila kako su malo poskočile staklene čaše. - Uglavnom ništa strašno, ali poprilično zanimljivo jer ovdje ljudi nisu naviknuti na takvo što. U isto vrijeme postali smo svjesni činjenice da nismo toliko ‘nedodirljivi’. Iako su ovaj kraj zaobišle poplave, veliki požari i ostale katastrofe s kojima se ostatak svijeta bori, na umu nam je samo da se može pojaviti snažniji potres, a za to nismo spremni. Nadam se da će se naša lokalna vlast više potruditi informirati građane kako bi svi bili spremniji u slučaju neke gore situacije. - rekla je za Međimurske novine Ljubica Novak, mještanka Općine Gornji Mihaljevec.

i prekršaja. U ukupno četiri nezgode samo je jedna osoba teže ozlijeđena, a pod utjecajem alkohola od 1,91 promila zatečen je tek jedan vozač, 28-godišnjak, koji je kod Podturna sudjelovao u prometnoj s materijalnom štetom. Iz PU međimurske priopćuju da su se tijekom proteklog vikenda na cestama Međimurske županije dogodile ukupno četiri prometne nesreće, u kojima je jedna osoba teško ozlijeđena, te tri nezgode s nastalom materijalnom štetom. Greške koje su prethodile prometnim nesrećama bile su nepropisna i neprilagođena brzina u dvije prometne nesreće, nepropisno okretanje, skretanje i vožnja unatrag u jednoj prometnoj nesreći, te ostale greške također u jednoj prometnoj nesreći.

Nakon sedamnaest dana pronađeno tijelo Vinka Trstenjaka U četvrtak, 7. kolovoza vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Čakovec pronašli su u rijeci Muri između Novakovca i Dekanovca neidenti icirano mrtvo tijelo skelara Vinka Trstenjaka iz Murskog Središća, koji je netragom nestao na kupanju 21. srpnja, dva i pol tjedna ranije. U izvješću Policijske uprave međimurske stoji: - U četvrtak, 7. kolovoza oko 13.15 sati u rijeci Muri, između mjesta Novakovec i Dekanovec, pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec pronašli su mrtvo tijelo 62-godišnjeg muškarca iz Murskog Središća, koji je nestao tijekom kupanja dana 21. srpnja oko 17 sati na rijeci Muri u predjelu zvanom ‘Fusek’, u blizini Murskog Središća.

Što se točno dogodilo, Mura je naročito opasna, jer sa sobom donosi stabla i naplavine zbog svoje brzine. (J)

Foto: Arhiva

Mursko Središće

Izgorjelo stotinu bala sijena Za vikend, u nedjelju, 10. kolovoza, u jedan sat poslije ponoći u Kolodvorskoj ulici u Murskom Središću je iz još nerazjašnjenih razloga došlo do zapaljenja golemoga drvenog objekta s uskladištenih stotinu bala sijena. Uslijed gorivosti sijena i drvene konstrukcije skladišta, čitav je objekt

brzo buknuo i ubrzo izgorio u cijelosti. Inspektor zaštite od požara Policijske uprave međimurske kao uzrok požara isključio je prirodnu pojavu i tehničkiuzrok,dokpoduzetu ljudsku radnju nije isključio. Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisuća kuna.

PRIBISLAVEC: staklo na cesti cijelom širinom

Tko je rasipao staklo po cesti i zašto? U noći između utorka i srijede 12. kolovoza u 5.40 sati Županijski centar 112 Čakovec zaprimio je dojavu o ugrožavanju prometa - na glavnoj cesti kod crkve u Pribislavcu rasipano je staklo po cijeloj širini ceste (od crkve prema kiosku). Staklo na cesti veoma je opasno za sudionike prometa, moglo je doći do teških nesreća da nije na vrijeme uočeno. Nije jasno što se točno dogodilo i kako se staklo našlo na cesti, a treba zahvaliti onome tko je nazvao Centar 112 i alarmirao javne službe. Staklo se

sigurno nije moglo samo nasipati i za to je bila potrebna namjera. Predmeti na našim cestama nisu rijetkost, a najčešće su to kamenčići koji mogu oštetiti prednje staklo. U ovim danima na cestama se znaju naći i opasne cjepanice koje ispadnu iz kamiona ili prikolica s drvima. One su veoma opasne na cesti jer su dosta visoke i mogu izazvati nesreću ili teško oštetiti vozilo. Zbog toga je u ovim danima kad se približava jesen potreban oprez na cesti i veći nego inače. (j)

14. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mnogobrojna publika promatrala je ovogodišnje natjecanje starih šprica

NATJECANJE STARIM vatrogasnim špricama u Svetoj Mariji

DVD Donji Kraljevec ponovno najbolji Pod pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice u Svetoj Mariji je u nedjelju održano 19. po redu tradicionalno natjecanje sa starim vatrogasnim zaprežnim špricama. Sudjelovalo je pedeset šest ekipa iz Međimurja, ali i gosti iz drugih županija, tako članovi DVD-a koji su pobratimljeni s međimurskim vatrogasnim društvima. Samo natjecanje dobiva sve više poklonika i postaje sve popularnije zbog načina izvedbe, stare se šprice dovuku do vode, a zatim se gađa desetak meta mlazom vode.

Gađanje meta vodenim mlazom na ručni pogon

bod i prvo mjesto, drugo mjesto osvojila je također ekipa DVD-a Donji Kraljevec II, dok je ekipa DVD-a Donji Kraljevec I osvojila 6. mjesto. Donjokraljevčani su u tom natjecanju bili prvaci 1997., 2000., 2001., 2004., 2009., 2010., 2011. i 2012. godine, kada su zadržali prijelazni pehar u trajnom vlasništvu, te ponovno 2013. i 2014. godine. Prvakinje su postale i natjecateljice iz DVD-a Donji Kraljevec, druge su bile članice DVD-a Gornji Vidovec, a treće natjecateljice iz DVD-a Šandorovec. Pehare i medalje uručili su Ante Sanader i Ivan Pavlic, predsjednik DVD-a Sveta Marija. Samo je natjecanje prošlo u veselom druženju, uz mnogo smijeha i pljeska, pa i mokrih gledatelja ako je mlaznica za trenutak bila krivo usmjerena. (J. Šimunko)

Ekipa DVD-a Donji Kraljevec u akciji

Centar Svete Marije bio je u nedjelju potpuno zatvoren zbog natjecanja, uz mnoštvo posjetitelja i veliki broj gledatelja, koji su navijali za svoje, ali i sve ekipe. Naime, gledatelji su pljeskali za svaku pogođenu metu, a svaka je ekipa morala skinuti desetak meta da bi završila natjecanje. Lopta je mnogima bila crna ma ka Najteže je bilo mlazom vode podići loptu uz kosi-

nu do kraja, ako nije bilo dobro naciljano, lopta je pala dolje i sve se moralo ispočetka. Uz samo natjecanje priređena je i velika zabava, ali i izložba zaprežnih šprica u parku u centru naselja. I ove godine ekipe iz Donjeg Kraljevca osvojile su prvo i drugo mjesto, a to se ponavlja već niz godina. Najbolja ekipa bila je DVD Donji Kraljevec III, koja je osvojila 446,1 Najteže je bilo mlazom vode podignuti loptu

svim mještanima Općine Sveta Marija

čestitamo

Dan Općine Natjecanje su promatrale i bakice, već dugo se nije vidjela klupa na ulici

Općinska načelnica i Općinsko vijeće

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

ZDENKA KRANJ EC I MARIJA PAVLEKOVI iz Štefanca pješice hodočaste u Mariju Bistricu

Nasljeđe koje su primile, odgovornost koju su prihvatile PIŠE: DANIJELA MIHOCI

Zdenka Kranjčec i Marija Pavleković prijateljice su još iz rane mladosti. Sve dok se nisu udale živjele su u Maloj Subotici, a sada imaju svoje obitelji u Štefancu. Zdenkina obitelj je velika, ima petero djece, dok Marija ima jednog sina. Obje žene i njihove obitelji žive u vjeri. U vjeri su rasle, vjeru su prenijele na svoje obitelji, a danas i druge učvršćuju u vjeri. Već godinama organiziraju i predvode hodočašća u Mariju Bistricu, a u novije vrijeme i u Ludbreg. Nije to njihov hir već nasljeđe koje su primile i odgovornost koju su prihvatile od ranijih generacija vjernika iz Štefanca, koji unatrag sedam desetljeća pješice hodočaste u Mariju Bistricu. Hodočaste pod okriljem svoje župe Blaženog Alojzija Stepinca iz Ivanovca. Sve do ove godine hodočastili su u tjednu uoči samog blagdana Velike Gospe, no ove su godine na sugestiju Varaždinske biskupije to svoje tradicionalno hodočašće pomaknuli na raniji datum, što je rezultiralo manjim brojem hodočasnika koji su zbog drugih obaveza morali izostati.

Put dug 70 kilometara Ipak i ove je godine u Mariju Bistricu hodočastio veliki broj vjernika, čak njih 26, uglavnom iz župe iz Ivanovca, ali i iz drugih župa. Put dug 70 kilometara prohodali su u 19 sati tempom koji su diktirale organizatorice Zdenka i Marija. - Idemo putem kojim su hodočastili naši stari. Do Varaždina pa kroz šumu preko Pokojca do Marije Bistrice. Dug je to put,

Zdenka Kranjčec i Marija Pavleković: - Idemo putem kojim su hodočastili naši stari: do Varaždina, pa kroz šumu preko Pokojca do Marije Bistrice

psihički i izički zahtjevan. Zato su nam potrebne kvalitetne cipele i odlučnost, vjera i jako, jako velika volja. Svašta doživljavamo tim putem. Čovjek je koliko god bio u društvu ipak sam sa sobom i svojim mislima tih 19 sati hoda. U današnje vrijeme to je luksuz, posvetiti sve to vrijeme sebi, biti sa sobom, promišljati… Iako je to zahtjevno putovanje, iako nas putem prati velika vrućina, često pere kiša i grmljavina, jednom je čak padala tuča, i unatoč tome što znamo ostati bez vode, a nemamo je gdje kupiti ili posuditi, a teško je od doma nositi svu potrebnu količinu, sretni smo kad se pred nama prostre bistrička crkva, kad ugledamo njen toranj. Tad znamo da smo na

kraju našeg ispita izdržljivosti tijela i jakosti duha. Kad vidimo taj toranj, svaki put padne suza radosnica. - pripovijeda Zdenka Kranjčec.

Ru ak župnika Bistrovi a Na hodočasničko putovanje uvijek kreću iz kapele u Štefancu, kasno navečer oko 20.30 sati, nakon što im župnik vlč. Danijel Bistrović udijeli blagoslov. - Jedne godine naš je župnik obećao ići s nama, no iz nekog razloga nije. Prethodno je obećao da će ukoliko ne ispuni obećanje svakome hodočasniku udijeliti po sto kuna za ručak u Mariji Bistrici. Župnik nam nije dao spome-

Međugorje i druga dalja marijanska svetišta. - Marijica je svugdje ista, i tu u mojoj kući i u nekom svetištu. Razlika je jedino u energiji, u količini vjere koja tamo zrači. Najdraže hodočašće bilo mi je ono od prije 28 godina, kada sam kao djevojka prvi put hodočastila u Međugorje. Bilo je to tek koju godinu nakon ukazanja. Međugorje je bilo krš i kamen, bez ijednog štanda, s jednom trgovinom, bez mjesta za prenoćiti. Skromnost i poniznost, čistoća. Zato mi je to najljepše hodočašće. Na svako hodočašće idem sa zahvalom i molbom. Već sada znam nakanu za drugu godinu, makar često kad vidim kako me lijepo Bog vodi kroz život, i kad vidim druge ljude koji su došli moliti, niti ne ‘vupam nikaj prositi’. Samo zahvaliti želim, za zdravlje za obitelj, djecu… - iskreno će Zdenka.

nuti novac, već je učinio nešto daleko bolje. U Budinščinu, gdje je kod željezničke pruge jedna od točki našeg odmora, dovezao nam je ručak. Bili smo mu neizmjerno zahvalni na toj gesti i toplom objedu. Od tada do danas župnik je s nama na svakom hodočašću na ovaj isti način. Dođe u pravo vrijeme kada trebamo izičku i psihičku okrjepu. - otkriva Marija Pavleković.

Marijica je svugdje ista Ove dvije prijateljice iz mladosti, Zdenku i Mariju, hodočašća duhovno ispunjavaju, osobito ovo u Mariju Bistricu, makar redovito hodočaste i u Ludbreg i Trsat, posjećuju i

Čovjek je, koliko god bio u društvu, ipak sam sa sobom i svojim mislima tih 19 sati hoda

KONCERT SAKRALNIH marijanskih pjesma u Župi Vratišinec

Majku Božju slavili pjesmama U crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu nalazi se najstarija i najvrjednija umjetnička slika naslikana u renesansnom stilu u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Slika datira iz 1521. godine i nalazi se na pomoćnom oltaru s desne strane crkve, a pred kojim se rado mole vjernici dajući zavjete ili upućujući prošnje Nebeskoj Majci. Pred blagdan Majke Božje Snježne, kada se ujedno slavi i Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, predvečer, 4. kolovoza, u vratišinečkoj crkvi u čast Gospe, čija slika krasi pomoćni oltar, održan je koncert marijanskih pjesama u organizaciji KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i Župe Vratišinec.

Osim do Marije Bistrice, Marija je pješice hodočastila i u Međugorje, kamo odlazi jednom godišnje, makar joj to pješačko hodočašće nije uspjelo. - Morali smo odustati u Opuzenu zbog nemoguće velikog nevremena, no ne odustajem, jednom ću uspjeti u svojoj nakani da u Međugorje dopješačim. Hodočašća me posebno ispunjavaju, njima učvršćujem svoju vjeru, daju mi unutarnju snagu, zbog njih lakše brodim kroz život. Vjera me vodi u životu, slijedim Božji plan, prepustim se i dobro je. kazuje Marija. Marija i Zdenka i dogodine će, bude li to Božja volja, organizirati hodočašće u Mariju Bistricu, pa pozivaju sve vas koji ste spremni otpraviti se pješice na ovaj dug put da im se pridružite. Obećaju, na kraju puta bit ćete na dobitku.

Koncert je završio zajedničkim pjevanjem “Rajske djeve, kraljice Hrvata”

Pjevanju marijanskih pjesama odazvalo se sedam okolnih zborova i domaći crkveni zbor. Pjesmama “O pruži mile ruke” i “Zdravo ružo Isusova” koncert je otvorio crkveni zbor vratišinečke župe, pod vodstvom Branka Jalšovca. Ženska vokalna skupine Žena Sivice otpjevala je “Hrvatsku molitvu” i “Najljepše riječi, najljepše note”. Voditelj zbora je Marko Kovač. Župni zbor Sveti Marko iz Selnice otpjevao je pjesme “Sav raj te slavi” i “Gospi Snježnoj”, uz vodstvo Julijane Kočila. Ženka vokalna skupina KUD-a Žiškovec otpjevala je “Zdravo budi Marijo” i “Kao Marija”. Njihova voditeljica je Tanja Mikolaj. Djevojčica Klara Piskač na

violini je izvela dvije marijanske pjesme: “Marijo, o Marijo” i “Kao Marija”. Pjevački zbog umirovljenika Čakovec izveo je skladbe “O najsvetija” i “Zdravo Marija”, pod vodstvom Vinka Jakupaka. Mješoviti pjevački zbor KUD-a “Katruže” Ivanovec izveo je pjesme “Suncu prosi saka roža” i “O mila majko nebeska”, a voditelj zbora je Đuro Horvat. Mješovita pjevačka kupina KUD-a Mačkovec izvela je tri skladbe: “Salve Regina”, “Majko sveta” i “Dolazimo k tebi crna naša majko”. Voditeljica je Marina Grahovec. Ženska vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec otpjevala je pjesme “Majčice draga, ljudstvo te moli” i “Majko ljubezniva”, uz vodstvo Julijane Kočila. Koncert je završio zajedničkim pjevanjem “Rajske djeve, kraljice Hrvata”. Prije koncerta službu riječi služio je župnik Pavao Mesarić. (BMO)

14. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“LOVRE E” u Cirkovljanu

Kapela svetog Lovre bila je crkva francuskih templara Proštenje koje mještani Cirkovljana zovu “Lovreče”, prema svetom Lovri, zaštitniku mjesta, i ove je godine bio značajan događaj za Cirkovljan. Svake se godine okuplja sve veći broj posjetitelja, a ove godine zabilježili smo i niz automobila sa stranim registarskim pločicama, što je znak da su se mnogi građani na privremenom radu u inozemstvu sjetili svoga rodnog kraja i zaputili se u Cirkovljan. Proštenju u Cirkovljanu najviše su se radovali mladi, a centar mjesta bio je posjećen cijeli dan. Uz proštenje održana je sveta misa, a u večernjim satima nastup Fortuna benda iz Male Subotice. Povijest Cirkovljana, koji danas pripada Župi Prelog, a prije je bilo obratno, veoma je bogata. Danas je Cirkovljan jedna od dvije ilijalne Župe sv. Jakoba st. ap. Prelog. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Cirkovljan ima 229 obiteljskih kućanstava ili 819 stanovnika. Najveća kulturna znamenitost Cirkovljana je kapela svetog Lovre. Smatra se da je ova velika kapela građena već u 14. i 15. stoljeću, s obzirom na to da se mjesto Cirkovljan spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. U doba gradnje

Pogled prema kapeli svetog Lovre na dan proštenja

crkva u Cirkovljanu imala je gotičko nadsvođeno mrežasto svetište, visoke i uske gotičke prozore i gotički trijumfalni luk, a izvana rustične kontrafore. Vjerojatno je to bila templarska crkva (francuskih redovnika Templara, nastalih u Križarskim ratovima, koje je lokalno stanovništvo nazivalo “črleni fratri”). Nažalost, do danas je od te crkve ostalo vidljivo tek djelomično sačuvano gotičko svetište s nekoliko zazidanih gotičkih prozora.

Kapela je krajem 18. stoljeća doživjela temeljitu barokizaciju, a godina 1784., uklesana na ulaznom portalu, upućuje na vrijeme njezine barokizacije. Lađa crkve je potpuno izmijenjena, a pregrađen je i veći dio svetišta. Na istočnoj strani lijepo uređenog Trga sv. Lovre nalazi se klasicistički poklonac u obliku otvorene kapelice. Podignut je 1786. godine, a u njemu se nalazi kip Majke Božje kako u naručju drži Isu-

sa skinutog s križa (“Pieta”). Poklonac je obnovljen 1985. i 2010. godine. Zadnjih godina uređen je uz kapelicu svetog Lovre lijepi park s više spomeničkih cjelina. Zanimljiva starija povijest Cirkovljana zasad je neotkrivena, recimo samo da se između Cirkovljana i Draškovca prema predaji nalazio nekadašnji dvorac Okol, o kojemu se danas ništa ne zna, što je dobar znak za ljubitelje starije povijesti i istraživače. (J.Š.)

DAN ŠTEFANCA

Za pripajanje Čakovcu zahvalnicom se odužili bivšem županu Perhoču Središnji događaj proslave Dana Štefanca bilo je presijecanje vrpce, čime je u uporabu simbolično predana ograda oko sportskih terena, vrijedna 210.000 kuna. Vrpcu je presjekao najstariji živući igrač NK Jadrana iz Štefanca Josip Korent. Investicija je to koju su, kako kažu, čekali desetak godina, a realizirana je tek nakon pripojenja Čakovcu. Svetom misom i otvaranjem ograde oko sportskih terena u petak je započelo obilježavanje Dana Štefanca. Time slave dan kad su postali sastavni dio Grada Čakovca, a da su dobro izabrali, svjedoči i ubrzani komunalni razvoj naselja. Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca, u prigodnom je govoru na svečanoj sjednici Vijeća Mjesnog odbora Štefanec rekao da je sadašnja gradska vlast mandat dobila i zbog planova o razvoju svih

Ivica Perhoč, bivši župan, dobio je priznanje za pripajanje Štefanca Čakovcu

prigradskih naselja. - Želimo da i Štefanec ima komunalni standard kao i ostala naselja u sastavu Grada, a prenoseći pozdrave gradonačelnika Kovača rekao je da će gradski oci saslušati sve prijedloge za daljnji razvoj mjesta, te sukladno proračunskim mogućnostima i pomoći.

Govoreći o prvoj godini u sastavu Čakovca, predsjednik Mjesnog odbora Dejan Hrastić izrazio je zadovoljstvo samostalnošću u odlučivanju koje imaju u Čakovcu. Glavni prioritet je komunalno uređenje Štefanca, te će se u sljedećem razdoblju najviše pažnje posvetiti tome. Uskoro će se objaviti

natječaj za izvođenje radova na kanalizacijskoj mreži kroz mjesto, a posebno je istaknuo činjenicu da ona neće direktno opteretiti budžete mještana, već će novac doći iz fondova EU-a, države, Županije i Grada. Svečana sjednica bila je prilika i za podjelu zahvalnica zaslužnim mještanima, udrugama i prijateljima. Za uspjeh na osvojenom trećem mjestu na državnom natjecanju u košarci zahvalnice su dobile Amalija i Petra Kranjčec, za 90 godina rada DVD Štefanec, a za zasluge oko pripajanja Štefanca Gradu Čakovcu zahvalnicu je dobio bivši župan Međimurske županije Ivica Perhoč. Proslava se održava dva dana, a u subotu su na rasporedu bile sportsko-rekreativne igre između ekipa Velikog i Malog Štefanca i Novog Sela, te, naravno, fešta do jutarnju sati. (BMO)

DONJI PUSTAKOVEC

Ljetno druženje uz nogometni turnir U subotu je u Donjem Pustakovcu održan tradicionalni, 6. po redu, malonogometni turnir između naselja općine Donji Kraljevec, u organizaciji Kluba mladih “Pustakovčan” te pod pokroviteljstvom Općine Donji Kraljevec. Šest naselja bilo je podijeljeno u dvije skupine: Istok i Zapad. U skupini Istok najbolja je bila ekipa Hodošana, s jednom pobjedom nad ekipom Donjeg Kraljevca i jednom izjednačenom utakmicom s ekipom iz Donjeg Hrašćana, čime se plasirala u inale. U drugoj skupini najbolja je bila ekipa Palinovca, pobijedivši Donji Pustakovec, a, nažalost, ekipa Svetog Jurja u Trnju nije nastupila na turniru. Treće mjesto zauzela je ekipa Donjeg Kraljevca, a u inalnoj utakmici susreli su se Hodošan i Palinovec. Naslov najboljih

zasluženo su osvojili dečki iz Palinovca. Za vedro i zabav no ozračje pobrinula se grupa Vulkan, čiji su članovi sve okupljene zabavljali do ranih jutarnjih sati i odličnom svirkom rastjerali oblake. Za razonodu posjetitelja prije inala odigrana je i revijalna utakmica, u kojoj su snage odmjerili mali nogometaši iz Svetog Jurja u Trnju i Donjeg Pustakovca. Podijelivši se u ekipe zanimljivih naziva, Ščeja i Hrošči, s puno entuzijazma odigrali su napetu i zanimljivu utakmicu. Pobjedu je odnijela ekipa Ščeja (2:1), a mlade nade nogometa pokazale su da će za nekoliko godina i one biti spremne odmjeriti snage s iskusnim nogometašima i postizati velike uspjehe. Dobar organizator turnira i programa bio je Klub mladih “Pustakovčan”. (j)

ROKOVO u Međimurju 2014.

Putovi hodočasnika vode u Draškovec Blagdan Sv. Roka, svoga zaštitnika, osobito svečano će proslaviti u Župi Draškovec u donjem Međimurju brojnim duhovnim događanjima u sklopu manifestacije “Rokovo u Međimurju 2014.”. Prigodom 254. godišnjice zavjeta sv. Roku okupit će se mnogobrojni vjernici iz međimurskih župa i okolice. Središnje hodočasničko misno slavlje na blagdan Sv. Roka u subotu, 16. kolovoza u 11 sati predvodit će na otvorenome u Perivoju sv. Roka mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Misi će prethoditi velika svečana procesija s kipom sv. Roka (od 10.40 sati), a nakon mise uslijedit će ophod oko glavnoga crkvenog oltara i štovanje moći sv. Roka. Duhovna priprava i mnogobrojna događanja počinju

u srijedu, 13. kolovoza. Trodnevnicu će voditi vlč. Siniša Preiner, kapelan u Prelogu, a mise će biti od 18 sati. Prvi dan trodnevnice u 19 sati bit će predstavljena knjiga “Draškovec i sv. Rok” te dopisnica u čast 225. obljetnice osnutka Župe, drugi dan, u srijedu, bit će nastup puhačkih orkestara i KUD-a Prelog, a treći dan koncert klasične glazbe i zborova. Na samo Rokovo jutarnja misa bit će u 7.30 sati, a misa za bolesnike, koju će predvoditi p. Lujo Jeđud, u 9 sati. Isti dan od 17 sati nastupit će KUD iz mađarskog Sümega, a u 19 sati počet će 8. festival duhovne glazbe “Sveti Rok 2014.”. Događanja će biti obogaćena i nizom drugih duhovnih i društvenih sadržaja. (J)

JKP “PRE-KOM” Prelog u provedbi projekta

Do kraja godine kante za biorazgradivi otpad I JKP “Pre-kom” iz Preloga pridružio se projektu koji se provodi već dulje vrijeme: “Korištenje biorazgradivoga komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Projekt je osmislilo Gospodarsko učilište u Križevcima, a su inancira ga Ministarstvo poljoprivrede. Kako se očekuje, do kraja ove godine bit će nabavljene kante za biorazgradivi otpad koje će dobiti svako kućanstvo u donjem Međimurju, najprije sam Grad Prelog. Na taj će se način stvoriti pret-

postavke za kompostiranje, a sama kompostana već se gradi. Kompost dobiven iz komunalnoga biorazgradivog otpada kontrolirao bi se i analizirao. Ako testovi budu uspješni, to će biti znak da se može upotrijebiti i u poljoprivrednoj proizvodnji na održiv način. Naime, kompostu dobivenom iz komunalnog otpada još se ne vjeruje previše, pa se najčešće koristi za sadnju cvijeća i slično, a ne za proizvodnju hrane. (J.Š.)

Kroz Međimurje

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO UZ MURU u Murskom Središću

Nema veselice starinskih jela, i tamburaša

Posljednja međimurska lončarica Đurđica Horvat

Rukotvorine su izradili mališani iz vrtića Maslačak, a “prfkače” su ispekle mame

Žene iz Peklenice pripremile su domaća jela

Tamburaški sastav Kumovi

PETA MURSKA alka na Muri u Murskom Središću na tri načina KONCERT

Alku se gađalo praćkom te štapom iz čamca i drvenih tački

Etnotrip svirao vrhunski, ali pred malobrojnom publikom u Peklenici Slovenski ansambl Etnotrip, koji je gostovao u Peklenici, na repertoaru svira obrade ne samo slovenske, već i glazbe drugih naroda, pa su tako u Društvenom domu u Peklenici svirali i međimurske pjesme. Bio je to koncert za sladokusce, a ansambl vrhunski, među-

tim, nedovoljno poznat među širom publikom, pa je odaziv na koncert bio nevelik. Oni koji su bili na koncertu ostali su iznenađeni vrhunskom glazbom ovih mladih glazbenika, kojima predviđaju veliku karijeru, ali pred glazbeno osvještenijom publikom. (BMO)

Zabavno ekipno natjecanje Murska alka održano je ove godine po peti put uz šetnicu u Murskom Središću u sklopu manifestacije “Ljeto uz Muru 2014.”. Ove godine na Murskoj alki sudjelovalo je osam ekipa, a pobjedu je odnijela mje-

šovita ekipa iz Zasadbrega te ženska ekipa Udruge “Sport za sve”. Prva igra u kojoj su sudjelovali natjecatelji bila je gađanje praćkom. Spretnost i brzinu natjecatelji su morali pokazati u drugoj igri, gdje su dvojica natjecatelja gurala drvene tačke u kojima se na-

Alkarke iz čamca vješto u sridu

Muški su alku igrali i praćkom

lazio treći natjecatelj, koji je štapom gađao alku. Treća igra bila je vrlo zabavna i naporna za natjecatelje. U njoj je dvoje natjecatelja veslalo u čamcu oko otoka uz šetnicu te je na samom kraju vodene staze gađalo alku štapom, koji im

je pred ciljem dodao treći natjecatelj. Zanimljiva manifestacija, koja je napravila mali, ali zanimljivi, otklon od “tradicionalne” alke, bila je dobrodošlo i kreativno osvježenje svima koji su se tamo zatekli. (S. Heric)

14. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

bez zanata Miks koncerata i domaće hrane, rukotvorina i tradicionalnih umijeća te zabavna igra Murska alka obilježili su treći vikend Ljeta uz Muru. U petak poslijepodne na prostoru tržnice postavljeno je nekoliko štandova s tradicionalnom hranom, rukotvorinama ili kreativnim radovima. Lijepo je da interes za izlaganjem iz godine u godinu raste i da je svake godine sve veći broj izlagača. Sajmu su se pridružili i mališani iz vrtića Maslačak i njihove mame. Tete iz vrtića pak su preuzele prezentaciju na sajmu. Mame su ispekle prave domaće starinske kolače - pr kače, a djeca izradila prigodne rukotvorine s ljetnim motivima samo da ukrase štandove, kazala nam je teta Nikolina Gogić.

Jedini međimurski lončari došli su svoje lončarske proizvode pokazati i na sajam u Mursko Središće. - Danas se lončarstvo svelo na suvenire, a ono što baš ne trebaš i ne kupiš, pogotovo naši domaći ljudi. Ali kada dođu stranci ili ako naši idu nekam van, onda se izvorni proizvodi koje su naše ruke napravile cijeni. - rekla nam je lončarica Đurđica Horvat. Tako su lončarski suveniri koje su izradile njezine ruke “izvezeni” na sve kontinente. Kad se proizvodi kupuju, kupci odmah daju povratnu informaciju kamo proizvod odlazi, jer su sretni što još uvijek nađu kojeg majstora starog zanata i da mogu ponijeti dio Međimurja u svijet. A suveniri su mali ambasadori koji govore puno toga o zemlji u kojoj su napravljeni.

Petar Brodar i sa 75 godina vješto plete koš

Lončarica Đurđica Horvat svoju lončariju predstavila je zajedno sa suprugom Antunom, stolarom, koji je na sajam donio tradicionalne stolčeke. Đurđica Horvat dolazi iz obitelji Lesjak, najpoznatijega čakovečkog lončara, u kojoj je zanat izučio i pokojni Magdalenić. U lončarskoj obitelji iz koje dolazi Đurđica lončarski zanat ima dugu tradiciju. Njezin je djed položio majstorski ispit za lončara 1934. godine u Zagrebu. - Nekada je u Međimurju bilo

preko 40 lončara, a evo došli smo samo na mene. - kazala je Đurđica Horvat. Od tradicionalnih starih zanata koji su nekada bili važni svakom kućanstvu je i košaraštvo. Petar Brodar iz Murskog Središća ima 75 godina, ali unatoč tome vještim rukama za tri sata isplete koš od šibe. No kazao nam je da će za ovu manifestaciju morati požuriti i unatoč godinama isplesti koš za dva sata. Dok su mu ruke vješto plele koš,

usput nam je tumačio kako se to radi uz pomoć ruku i jedne letvice koja pomaže pri učvršćivanju šibe. Nekada su se koševi do šibe koristili u svakom domaćinstvu, pa tako i u Murskom Središću, odakle je Petar. U njima su se prenosili svakojaki tereti i predmeti. Ono što su pripremile članice Društva žena Peklenica sasvim bi dobro sjelo u Petrov koš, jer je sve domaće. One su na štandu pripremile ono što se nekada jelo, i to za boljih

Svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

dana: slanine, meso z tiblice, domaće vrste kruha od raznih vrsta brašna, sir z vrhnjem, slani sir, domaće paprike, paradajz, kazala je Šte ica Hranilović, glasnogovornica udruge, kazavši da u Brezju, predjelu Pekelnice, sve uspijeva: i pekel (nafta) i paradajzi. Kod starinskih jela smo završili naš obilazak štandova, jer nas je u tome prekinula dobra svirka tamburaškog sastava Kumovi. (BMO)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

PRODAJA NA KU NOM PRAGU - iskustva i mogu nosti

Nikad ne znaš što je najbolje posaditi, godina te uvijek iznenadi Jedna od razvojnih mogućnosti za poljoprivrednike je i prodaja na kućnom pragu, što se stalno naglašava u brojnim analizama i razgovorima. U našem kraju prodaja na kućnom pragu nije baš razvijena, no ima i dobrih primjera. Niz vinara u gornjem dijelu Međimurju kroz turističke posjete spaja poljoprivredu i turizam, no nismo sigurni da od toga mogu dobro živjeti. Ima i pojedinačnih primjera prodaje na kućnom pragu koji su uspješni, tako, naprimjer, OPG Zadravec u Oporovcu, obitelj koja prodaje kozji sir i razvija svoje tržište kako kroz grupne turističke posjete, tako i organizacijom manifestacija. Prodaja na kućnom pragu ima i svoja ograničenja, prije svega pogodna je za manje poljoprivrednike i ono što se u Europi zove lokalna prodaja. Ograničenja su kod nas još i veća jer nemamo razvijene mreže prodaje u kojima proizvođač sam pronalazi vlastite

Ograni enja su kod nas još i ve a jer nemamo razvijene mreže prodaje u kojima proizvo a sam pronalazi vlastite stalne kupce, odnosno cijelu godinu proizvodi za njih

Ivan Fabijanić: - Od poljoprivrede se teško živi, makar prodavali na kućnom pragu

stalne kupce, odnosno cijelu godinu proizvodi za njih. U drugim zemljama takve su mjesne mreže poznate, poznati kupac dolazi jednom ili dva puta tjedno kako bi uzeo svoju košaricu sa sezonskim povrćem. Kvalitetan primjer jesu mreže ekoloških udruga, kojih ima sve više, gdje proizvođači prodaju stalnim kupcima svoje proizvode, no sve je to još u začetku.

Praksa u našem kraju još uvijek je nešto drugo.

Primjer obitelji Fabijani iz Štefanca Uz cestu Čakovec Štefanec s desne strane smjestila se prodajna kućica Ivana Fabijanića iz Štefanca. Obitelj Fabijanić već godinama prodaje svoje povrće na kućnom pragu, točnije, na svojoj

Sušara Siladi iz Kotoribe traži više osoba za kombajniranje tikvi vlastitim traktorima tel: 098/915 - 8006

parceli od jednog hektara, koja se nalazi uz cestu. Obitelj je namjeravala graditi i plastenike i dokupiti zemljište za proizvodnju, no od toga se odustalo. O svojim iskustvima prodaje na kućnom pragu Ivan Fabijanić govori: - Mali sam poljoprivrednik, posjedujem pet hektara zemljišta, i odlučili smo proizvoditi povrće za prodaju na kućnom pragu, uz nešto voća. Uz povrće proizvodim i tikve za ulje, koje također prodajem na kućnom pragu. Da bi mogli prodavati uz glavnu cestu, dugo smo čekali dozvolu Hrvatskih cesta, no i to je riješeno, tako da danas imamo sve potrebne dozvole. Krenulo je dobro, čak smo mislili proširivati se i izgraditi plastenik, no od toga smo odustali. Najveći su nam problem krađe, a dva puta provalili su nam i u kućicu.

Kućica je malo izvan sela, svima je na oku, pa i kradljivcima. Mučiš se cijele godine i onda ti netko ubere urod i nemaš ništa. Dolazi policija, napravi zapisnik i dalje nikome ništa. Svaka je godina drugačija. Prošle godine mogli smo prodati mnogo krumpira, tako da smo ove godine posadili nešto više krumpira za prodaju na kućnom pragu. No dogodila se čudna godina i sad krumpira ima jako mnogo, a cijena mu je niska i od zarade neće biti ništa. S druge strane, ove godine mogli bi prodati velike količine rajčica, no takva je godina da ih nemamo mnogo. Tako nikad ne znaš što je najbolje posaditi, godina te uvijek iznenadi. Kako ovisimo o kupcima namjernicima, ovisni smo i o tržištu, kupci uvijek traže ono što ne mogu naći drugdje, a to je teško uvijek osigurati. Prije je s nama radio i sin, no on je otišao boljem poslu, kaže nemoguće je živjeti od poljoprivrede. Ostali smo supruga i ja. Ne kažem da nam je loše, no teško se preživljava i ne očekujem neku veću zaradu od prodaje na kućnom pragu. No može se preživjeti i ponešto zaraditi, napominje Ivan Fabijanić. Ukratko, prodaja na kućnom pragu na naš način još je nerazvijena i može biti samo dodatni način zarade, a samo rijetkima osnovni izvor prihoda, uz niz problema kao što su krađe i slično. U doba interneta svi proizvođači mogu prodavati na kućnom pragu i pronalaziti stalne kupce, no pitanje je kolikog je to dosega. U svakom slučaju, prodaja na kućnom pragu gotovo će uvijek biti lokalni način spajanja kupaca i proizvođača, a u našim prilikama i sezonska prodaja uz ceste. (J. Šimunko)

14. kolovoza 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Dobro se ovih dana zaputiti na plac ili sajam Na čakovečkom placu i sajmu sve se više osjeća jesen, sve je više poljoprivrednih proizvoda, a stolovi i ulice na sajmu zatrpani su sezonskim povrćem. Sezona je šljiva, pa ih mnogi kupuju kako bi napravili domaći pekmez, a stižu i patlidžani. Zeleni grah je po 25 kuna za kilogram, a grah u mahuni 5 kuna za kilogram. Češnjak je 30 kuna za kilogram.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 6 kn/kg - paradajz 8 kn/kg - mahune 15 kn/kg - kelj, crveno zelje 8 kn/kg - mladi grah u mahuni 5 kn/kg - lubenica 2 do 3 kn/kg - ešnjak 30 kn/kg - luk 7 kn/kg - kukuruz pe enice 2 kn/kom - krumpir 2,5 kn/kg - doma a marelica 8 kn/kg

Ponuda krumpira je sve veća. Ponuda breskvi traje i dalje, a jabuka i krušaka je sve više. Ukratko, dobro se ovih dana zaputiti na plac ili sajam, boje i plodovi jeseni razvedrit će vas, a možda ponešto i kupite. (J, Z. Vrzan)

Mali krastavci su skuplji, ali i bolji

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Novi izazovi u sigurnosti hrane Sigurnost hrane u današnjem suvremenom i razvijenom svijetu postao je jedan od standarda bez kojeg život nije zamisliv. Sigurnost hrane u novijoj ljudskoj povijesti kriterij je opće kvalitete života, ali i kriterij za ocjenu stupanja razvijenosti određenog naroda. Kakva je to zapravo sigurna hrana? Najjednostavnije rečeno; to je hrana koja kod onoga tko ju konzumira neće izazvati nikakve štetne posljedice. Termin koji se najčešće rabi za pojam sigurnosti hrane jest i zdravstveno ispravna hrana, iako taj termin u suvremenoj svjetskoj terminologiji nije prepoznat i ne koristi se već se koristi termin food safety. Danas malo tko od nas kada kupuje ili konzumira razmišlja je li ta hrana sigurna i u kojoj mjeri. Više ljudi razmišlja najprije o cijeni te hrane, zatim eventualno o sastavu hrane, a poneki i o kvaliteti. Gotovo je svima poznato da hrana može biti nesigurna ili zdravstveno neispravna iz mnogo razloga; 1.) BIOLOŠKI: prisutnost mikroorganizama, parazita, kvasaca, plijesni, priona, inskata itd, 2.) KEMIJSKI: ostataka lijekova u proizvodima životinjskog

podrijetla, ostataka pesticida, sadržaj raznih štetnih spojeva koji mogu nastati u tehnološkom procesu, nedopušteni sadržaj aditiva, boja, konzervansa itd. 3.) FIZIČKI: prisutnost metalnih dijelova, stakla, kamenčića, komada kosti itd. Razlozi za nastanak nesigurne hrane mogu biti brojni. Od tehnoloških pogrešaka u proizvodnji, neodgovarajuće sirovine, pogreške u manipulaciji i skladištenju, i najčešće je riječ o neželjenim pogreškama. No, u novije vrijeme sve je više procjena i riječi o namjernim ugrozama sigurnosti hrane. Veliki svjetski proizvođači hrane, kao i veliki trgovački lanci svakodnevno procjenjuju vjerojatnost od namjerne ugroze. Kako je u svijetu sve više i više nemira i sve više terorizma, takve terorističke akcije postaju sve so isticiranije i taktičnije. Stoga se nalaže logično pitanje što ako netko namjerno pokuša ugroziti prehrambeni proizvod kao npr. mlijeko, vodu, kruh i sl? Trovanja hranom vrlo se brzo i lako prenose, te je takav rizik vrlo realan i ozbiljan. Upravo radi toga novi standardi za hranom, kao što je IFS, (International Food Standard) imaju

posebne zahtjeve za sigurnost hrane (obranu hrane) od namjernih zagađenja. A to je jedan od razloga zašto u razvijenom svijetu, poglavito u razvijenijim zemljama EU, HACCP sustav osiguranja sigurnosti hrane više nije shvaćen kao dovoljan i kao dovoljno siguran, pa se svi veliki proizvođači i trgovački lanci usklađuju i certi iciraju sukladno najstrožim zahtjevima IFS-a. U toj procjeni vjerojatnosti od namjerne ugroze sigurnosti hrane potrebno je procijeniti sve osobe koje direktno rade sa hranom, sve osobe koje indirektno dolaze u kontakt (serviseri, komercijalni predstavnici itd), sve dobavljače sirovina, sve prijevoznike itd. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), još je 2007. Godine slučajna i namjerna onečišćenja hrane proglasila kao jednu od najvećih prijetnju zdravlju ljudi u 21. Stoljeću.Realno govoreći taj rizik u našoj zemlji je danas vrlo malen, gotovo da ga i nema. No nije tako u cijelom svijetu a mi smo dio velikog globalnog tržišta. Tu vrijednost sigurne hrane u svim aspektima valja iskoristiti u gospodarskom smislu, no prije svega valja i zadržati

takav status. Možda danas govoriti o ovoj temi zvuči pomalo futuristički, međutim gotovo sigurno će ova tema u skorom roku biti jako aktualna. Inače postoje i posebni računalni modeli putem kojih se mogu simulirati situacije namjernih terorističkih ugroza hrane, te se na taj način mogu predvidjeti situacije, te poduzimati i preventivne mjere. Rezultat takvih simulacija su procjene ozbiljnosti posljedica (broj smrtnih slučajeva, broj oboljelih, područje širenja, brzina širenja, mogućnost kontrole, itd, te vjerojatnost događaja. Takve analize su od osobitog značaja za strateške subjekte u poslovanju s hranom, kao što su distributeri vode i proizvođači najosnovnijih živežnih namirnica. Jednako tako od velikog su značaja procjene sigurnosti određenih populacija kao što su vojska, policija, zdravstveno osoblje itd. Dodatna složenost je u to tome što se takve populacije najčešće prehranjuju u zajedničkim kantinama, pa je brzina eventualne epidemije vrlo velika. Andrija Lesar,dipl.ing. Mag. spec.kv. i sig. hrane

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Brijest U ikonografiji zapadnog kršćanstva brijest simbolizira dostojanstvo života. Svojim golemim rastom i pružanjem grana u svim smjerovima označava onu snagu koja, prema Svetom pismu, zrači iz pobožnih koji imaju čvrstu vjeru. Brijest (Ulmus glabra) je listopadno drvo uspravnog debla, sa širokom i gustom krošnjom, autohtono za područje Međimurja. Odrasla stabla dostižu visinu do 40 m i kod tog postižu širinu do 20 m. Impozantno je bilo kad je bilo. Naime, ova je vrsta drveća kod nas gotovo izumrla zbog holandske bolesti brijesta, gljivice koju raznose ličinke kukaca, potkornjaka. Sad ga možemo naći kao velike grmove u šikarama uz njegova prirodna staništa. Izumire, pitanje je je li to zbog holandske bolesti ili pak nam nestaje dostojanstvo kojeg je on simbol. Kažu da on zrači čvrstom vjerom. Vjera nam je malena kao što je grm mali prema stablu? Kako je to tužno. Opet melankolija. Stop filozofiji, naprijed djelovanje. Ima brijest i praktičnu stranu priče. Grane brijesta stoljećima su korištene za slavine za vodu, lopate za vodene kotače i izradu brodova. Sad su slavine pozlaćene, vodenih kotača je malo, a brodovi su metalne grdosije. Možda zato brijest odlazi? U stolarstvu je bio vrlo cijenjen zbog zlatnocrvenkaste boje. To ga možda spasi.

Naravno, mora i želi drvo imati svrhu. Kora mu je uzdužno duboko ispucala u četvrtaste i mnogokutne ljuske, do 3 cm debela, tamnosive do crvenkastomrke je boje. Listovi jajoliki, ušiljena vrha; na peteljci dugoj 0,6-1,5 cm; u osnovi nesimetrični; dugi 5-10 cm i s 8-12 pari bočnih žila, od kojih se neke od njih viličasto dijele blizu ruba lista. Cvjetovi brojni; u gustim čupercima na prošlogodišnjim grančicama. Cvate prije listanja, 3.-4. mjesec. Plod mu je jednosjemeni oraščić, smješten ekscentrično u krilcu koje je na vrhu srcasto urezano; dug 1,3-2,5 cm i širok do 2 cm; zrije u 5.-6. mjesecu, odmah nakon toga otpadne sa stabla. Tako izgleda kratka priča s našim brijestom, ispričana u jednom dahu. Priča sa stanjem našeg duha malo je zakučastija i fluidnija. Čvrsta vjera i dostojanstvo života velike su teme koje potiče obični brijest. A obični brijest je u izumiranju. Vrlo tužno. Najčešći i najcjenjeniji ukrasni kultivari brijesta danas su tužni, kišobranasti brijest (Ulmus glabra Pendula) i holandski zlatni brijest (Ulmus hollandica Wredei). Oni nisu osjetljivi na holandsku bolest pa će, nadajmo se, prenijeti ime brijesta kroz ova teška vremena. Pitanje je samo tko će nositi nas kroz vremena koja smo mi izmislili i sad im se čudimo. Pozdravlja Vas IVA!

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

15. kolovoza – Dan lista do 17 sa , od 18 sa Dan ploda Do 17 sa presa ujemo, okopavamo i zalijevamo lisnate biljke. Od 18 sa radimo oko biljaka ploda te pripremamo gredice za sadnju jagoda. 16. kolovoza – Dan ploda Ubiremo rano vo e, od jabuka uz dodatak aronije pripremimo si za zimski period ukusni džem. Od preostalih jabuka na inimo i jabu ni ocat. 17. kolovoza – Dan ploda do 12 sa , od 13 sa biljke korijena Prijepodne ubiremo rano vo e. Poslijepodne, kao i naredna dva dana, prskamo ciklu i mrkvu pripravkom 501 (Mjesec je pred zvijež em Ovna). 18. kolovoza – Dan korijena Ako smo spremili luk, ešnjak, možemo priprema tlo za novu sadnju jekom jeseni. Ako koris te pripravke, pripravak 500 prskamo kod svih novih usjeva na zemlju tri puta. 19. kolovoza – Dan korijena Nastavljamo radove s korjenas m biljkama te ih okopavamo i zalijevamo ako je potrebno. 20. kolovoza – Dan korijena do 10 sa , od 11 sa biljke cvijeta Od 11 sa njegujemo biljke cvijeta te ubiremo sjeme cvije a kao što je neven. 21. kolovoza – Dan cvijeta do 10 sa , a od 11 sa biljke ploda Za sadnju novih nasada jagoda koris mo dane ploda u vremenu za presadnju koje je po elo 20. kolovoza. Za jagode je upravo sada dobro vrijeme jer je Mjesec pred zvijež em Lava.

Ukusni džem od jabuke i aronije

14. kolovoza 2014.

Korovi Jabuku prokuhamo s vrlo malo vode, otprilike 50 %. Usitnimo je. Zatim prokuhamo malo aronije, npr. jednu šaku, i usitnimo je. Izmiješamo usitnjenu jabuku i aroniju. Dodamo šećer, prema želji, ili pak uopće ne dodajemo šećer. Kako jabuke oksidiraju, dobiju manje privlačnu boju, aronija je ta koja svojim prisustvom u džemu daje postojanost boje džema jer ne oksidira i dugo se čuva. Ako imate aroniju, a jabuke će vam biti v zrele tek n najesen, pospremite aroniju u malim pa paketima u zamrzivač te je uzjabuke biti mite kad će jab zrele.

Obilne kiše u ovoj godini pogodovale su i korovima. Ponekad i nešto korova može pomoći u vašem vrtu da zaštiti biljke koje uzgajamo od, naprimjer, jačeg nevremena. Korova se rješavamo u vrtovima pomoću kopačica ( reza) ili raznim malim alatima. Ako želimo pripremiti veće parcele za sadnju, to je povoljno vrijeme za pripremu. Mi to zovemo lažna sjetva. Pripremimo tlo kao da želimo sijati ili saditi i čekamo da korov počne nicati. Kada vidimo da je korov počeo klijati, ponovno plitko obradimo tlo i to ponovimo nekoliko puta. Pripreme ponekad traju tako i mjesec dana, ali se isplati uložiti truda, pogotovo ako želite sijati mrkvu na većim površinama. Ako imate vremena, to isprobajte, jer tako rade naši biodinamičari u Europi i diljem svijeta.

VRTLARICA Ovo ljeto pogoduje papriki te je ima u izobilju. Paprika je hranjiva namirnica čija je energetska vrijednost oko 20 kcal na 100 g. Bogata je vitaminima i mineralnim tvarima. Sadrži više vitamina C od naranče, odličan je izvor vitamina B6 i dobar izvor vitamina A. Od minerala najviše sadrži kalij, os or, natrij, željezo i cink. Osim što štiti od raznih bolesti, potiče rad želuca jer pojačava lučenje želučanog soka. Najbolje je papriku spremiti kiseljenjem kako bi dulje zadržala što veći udio vitamina i minerala. Odlična se sljubljuje s maslinovim uljem, lukom, češnjakom, patlidžanima, rajčicom, tunom i srdelama. Najpoznatije pak jelo od paprike je punjena paprika s mljevenim mesom.

Paprika sadrži više vitamina C od naranče!

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 17

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

AVANTURISTI KI TURIZAM “Drava 2014.” – spust Dravom: Donja Dubrava - Križnica

Drava je još uvijek divlja rijeka Na uš u Mure u Dravu, kod Legrada, ekipa je susrela ešku obitelj s dvoje djece u amcu, koja je vidjevši rijeku zastala i željela se spustiti njome, iako je uop e ne poznaje. Prvo pitanje o ito avanturisti ki nastrojenih eha bilo je: - Kamo vodi ova rijeka, ima li slapova?

Čamci miruju, a veslači se odmaraju na sprudu

Skupina prijatelja iz našeg kraja odlučila se u ove ljetne dane na dodatnu avanturu – spustiti se Dravom od Donje Dubrave do Križnice, što je spust od nekih osamdeset kilometara. Spust je započeo u Donjoj Dubravi u subotu, 19. srpnja u jutarnjim satima. Okupilo se malo, ali birano društvo željno avanturizma i mirisa Drave iz našeg kraja. Oni su redom: Loki, Zlaja, Tomo Mladen i Neno, dok je Kiga istodobno krenuo uz Dravu biciklom.

Dravom i njenim laganim brzacima i zavojima spuštalo se kajacima i kanuima na napuhavanje te jednim pravim kajakom. Kod ušća Mure u Dravu nakratko im se priključilo tridesetak mađarskih kanuista i čamaca, vjerojatno umirovljenika, pa je na Dravi odjednom nastao gusti promet, a granična policija pregledavala je dozvole za plovidbu rijekom i osobne iskaznice. Naime, kazne za plovidbu Dravom uz granicu izuzetno su visoke i policija stalno kontrolira

Šešir je na Dravi obavezna oprema, kao i sunčane naočale

vodeni put, pa svi oni koji se žele spustiti niz Dravu o tome moraju voditi računa. Prvi dan spusta u dva čamca najprije se stiglo do Botova, gdje su se kod mosta svojim čamcem priključili Tomo i Mladen. Na ušću Mure u Dravu, kod Legrada, susreli su i češku obitelj s dvoje djece u čamcu, koja je vidjevši rijeku zastala i željela se spustiti njome, uopće je ne poznajući. Prvo pitanje Čeha bilo je: - Kamo vodi ova rijeka, ima li slapova? Kad im je pojašnjeno da je riječ o gra-

ničnoj rijeci između Hrvatske i Mađarske i da za spust treba dozvola granične policije, obitelj je izvukla čamac iz vode, ali je i dalje putovala uz Dravu jer su je sreli i dalje nizvodno na kupanju. Skupina čamaca nastavila je plovidbu Dravom u subotu sve do Novog Virja, gdje je podignut logor. Sve je bilo u čamcima: šator, voda, hrana i vreće za spavanje. U kasnim poslijepodnevnim satima ekipa se zaputila u samo naselje Novo Virje kako bi ga razgledala, a potom se navečer vratila u lo-

Opasnosti vrebaju neoprezne

gor, gdje je zapaljena logorska vatra na samoj obali na kojoj je pripremljena večera. U nedjelju ujutro ustanovljeno je da je vodostaj Drave opao za metar, što je olakšalo putovanje jer je plaža za kupanje i brčkanje bila na svakom koraku. Oko četiri popodne konačno se stiglo u Križnicu, jednu od najljepših dijelova Drave, koja je i danas divlja kao i prije. Postoji samo viseći pješački most preko kojeg se prelazi na vlastitu odgovornost. Stotinjak mladih parova kupalo se na plaži kod Križnice i obalama Drave ili su promatrali brod koji vozi preko rijeke. U međuvremenu je stigao i Kiga, koji je pratio ekipu s čamcima na biciklu. Uz šetnju i razgledanje starog mosta i

obale Drave polako se spuštala noć. Večer je protekla u druženju, uživanju u pogledu na jedan od najljepših dijelova Drave, kao i pospremanju čamaca i kasnom povratku u Međimurje. Spust Dravom nije bezazlen kako se to nekima čini. Dovoljna je mala nepažnja pa da se završi na nekoj vrbi uz obalu, jer matica rijeke stalno nosi čamac prema vrbama na obali ili prema nekom viru. Ako se ne pazi, može se lako stradati jer Drava ne prašta pogreške. Zato se svaki ovaj poduhvat treba dobro pripremiti, a treba prikupiti i dozvole za boravak na rijeci. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Mađarska obala Drave kod Ferdinandovca puna je ptica pčelarica i njihovih rupa u pijesku

Pospremanje čamaca i povratak u Međimurje. U pozadini viseći most preko Drave

14. kolovoza 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EU PROJEKT rezultirao osnivanjem Centra za pomoć i njegu u kući i klubova za starije osobe

Gerontodomaćice posao budućnosti! U Me imurju prva generacija verificiranih gerontodoma ica u Hrvatskoj PIŠE: ROBERTA RADOVI

Na završnoj konferenciji EU projekta “Centar za pomoć i njegu u kući”, koja je održana u srijedu, 13. kolovoza u zgradi Scheier u Čakovcu, predstavljeni su rezultati provedbe projekta o kojima je govorila voditeljica projekta Filipa Blažon. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec Antonija Canjuga predstavila je važnost socijalnih usluga u procesu deinstitucionalizacije te uvjete za potencijalne korisnike socijalne usluge po-

moći u kući temeljem rješenja CZSS-a Čakovec. Uz videozapis o provedbi projekta, na konferenciji je Filipa Blažon govorila i o održivosti Centra za pomoć u kući te klubova za starije osobe, koji su pokrenuti u Nedelišću, Murskom Središću i Prelogu: - Projekt se provodio kroz tri faze. U prvoj smo educirali dvadeset dugotrajno nezaposlenih žena sa zavisnim članovima obitelji za poslove gerontodomaćice. Svih dvadeset je uspješno završilo tečaj i to je prva generacija u Hrvatskoj koja je veri icirana za posao

Filipa Blažon, voditeljica projekta, i Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec

gerontodomaćice. Jedna od njih je već i zaposlena. To je dodana vrijednost provedenog projekta jer smo uspjeli

Što sve uključuje pomoć u kući?

Dvadeset verificiranih gerontodomaćica u Hrvatskoj na dodjeli diploma krajem prošle godine

Čišćenje i pospremanje, odlazak u nabavu te plaćanje računa, pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri hranjenju i odijevanju te kontroli uzimanja lijekova, druženje i razgovor, održa-

vanje okućnice, potpora pri ostvarivanju prava korisnika i dostava obroka. Krajem prošle godine potvrde o završenoj edukaciji za gerontodomaćice, tečaju pružanja prve pomoći te potvrde o sudjelovanju

na treningu mekih vještina primile su Nataša Mar ec iz Čakovca, Branka Vukovi iz Pribislavca, Davorka Borko iz Trnovca, Draženka Novak iz Gornjeg Kuršanca, Nada Žvorc, Nadica Bacin-

podići razinu kvalitete pružanja usluga starijim i nemoćnim osobama. Druga faza bila je osnivanje Centra za pomoć ger i Bernardica Toplek iz Nedelišća, Karolina Tu i i Katica Mesari iz Črečana, Irena Topolnjak iz Gornjeg Hrašćana, Mira Pongrac i ur ica Grivec iz Donjeg Vidovca, Jasnica Mun ar iz Donjeg Kraljevca, Dragica Fegeš iz Slakovca, Vesna Pišpek Brada iz Kotoribe, Anica Farkaš iz Goričana, Nevenka Živ ec iz Donjeg Zebanca, Marija Mikolaj iz Murskog Središća, Radmila Per i iz Hlapičine i Natalija Ma ari iz Peklenice, koja je o svom iskustvu rekla: - Isprva sam mislila da će mi sva ta potrebna edukacija biti naporna i da ću to teško savladati, ali sam se ugodno iznenadila. Uključenje u rad ovog projekta prekrasno mi je iskustvo. Svi smo mnogo naučili i na neki način postali prijatelji.

Kome se može odobriti socijalna usluga pomoći u kući? Ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec Antonija Canjuga istaknula je kako unatrag nekoliko godina na podru ju Me imurske županije nismo imali nijednog korisnika prava na uslugu pomo i u ku i temeljem rješenja CZSS-a akovec. Velik broj starijih i nemo nih osoba smjes se u ins tucije te je potrebno razvija izvanins tucijske usluge i zaustavi trend ins tucionalizacije. Navela je i kriterije kome se može odobri socijalna pomo u ku i temeljem rješenja CZSS-a akovec: - Starijoj osobi kojoj je prema procjeni Centra potrebna pomo druge osobe, osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osje lnog ošte enja ili drugih trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomo

druge osobe, osobi koja nema mogu nos da joj pomo i njegu osiguraju roditelj, bra ni drug i djeca. Nadalje, osobi koja nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osobi koja nije otu ila nekretnine ili pokretnine ve e vrijednosti u posljednjih godinu dana od dana podnošenja zahtjeva, ako prihod samca i prihod po lanu obitelji ne prelazi iznos od 300 % osnovice (1.500 kn). Dobro je poznavati i novinu o socijalnoj skrbi koja vrijedi od 1. sije nja 2014. godine: Ako prihod samca ili prihod po lanu ku anstva prelazi iznos od 300 % osnovice, a nije ve i od 40 % osnovice (ve i do 1.500 kuna do 2.000 kuna), korisniku koji ispunjava ostale propisane uvjete priznaje se pravo na 50 % cijene troškova usluge pomo i u ku i.

i njegu u kući u Međimurskoj županiji, koji je počeo s radovima prije tri tjedna. Treća se odnosila na osnivanje klubova za starije osobe u Međimurskoj županiji, koji su počeli s radom u travnju 2014. godine, a okupljaju osobe koje su starije od 60 godina ili mlađe osobe ako su umirovljene. Sve su aktivnosti u tim klubovima besplatne, a najveći interes je iskazan za edukaciju za rad s računalom. Dosad imamo sto članova klubova, a uslugu smo pružili više od 200 korisnika, odnosno starijim osobama. Projekt u petak, 15. kolovoza službeno završava, ali Centar za pomoć i njegu u kući nastavlja s radom i nadamo se da će još dugo uspješno raditi. Moram istaknuti odličnu suradnju s jedinicama

lokalne samouprave i vjerujem da će tako biti i nadalje, a već sada apliciramo za nove projekte, tako da će i Centar i klubovi i nadalje biti u radu samoodrživi. Projekt se provodio u razdoblju od 15. svibnja 2013. godine do 15. kolovoza 2014. godine. Nositelji projekta jesu Autonomni centar - ACT, a partneri su Međimurska županija, Grad Prelog, Grad Mursko Središće, Općina Nedelišće, Hrvatski zavod za zapošljavanje, PU Čakovec i Centar za socijalnu skrb Čakovec. Ukupna vrijednost projekta je 160.153,05 eura. Projekt je su inanciran iz Europskoga socijalnog fonda i kroz sredstva partnera na projektu. Provedbu projekta poduprla je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Erste banka.

PROFESIONALNI RIBARI i ribarske zadruge - san ili java

Imamo vode, zašto ne i ribare Ulaskom Hrvatske u EU očekuju se mnoga nova pravila prema dosad zapostavljenom riječnom ribarstvu i uzgoju riba. Tako se ovih dana čuje u medijima da će uzgajivači riba narednih godina moći povući oko 300 milijuna eura kroz razne fondove. Teško je reći koliko će tog novca stići u Međimurje, no po svoj prilici vrlo malo. Razlog je jasan – u našem kraju zapravo i nema profesionalnih ribara ili ribarskih zadruga. S druge strane, vode za sada imamo dovoljno, pa i niz mogućno-

sti za uzgoj riba na jezerima ili raznim grabama i slično. No nitko se ne upušta u taj posao, a najčešći razlog koji se spominje je krađa riba ili je to samo izgovor. U Republici Hrvatskoj danas postoje moguće jezgre ribarskih zadruga koje bi u budućnosti mogle dobiti status organizacija proizvođača. Kad pak je riječ o Međimurju, profesionalne ribare trebali bi tražiti svijećom. S druge strane, imamo mnogo vode, a riba bi se mogla uzgajati i na posebnim ribljim farmama, odnosno akvarijima. (JŠ)

Završnoj konferenciji nazočio je velik broj partnera, suradnika i korisnika projekta

Ribiči spašavaju riblju mlađ u vrijeme niskih voda na Dravi i to je uglavnom sve od ribarstva

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS AKOVEC

Ilija Višić: Volio bih više vijesti iz svijeta kuglanja! - Svaki petak u METSS-voj trgovini broj 203 u Čakovcu već od ranih jutarnjih sati kupci uz ostale

14. kolovoza 2014.

prehrambene artikle i kućne potrepštine ponajviše kupuju i novo tiskano izdanje Međimurskih novina.

Bebe 2014.

Većinom se svi ponajprije zagledaju u naslovnicu, koja ih većinom zainteresira i potakne na kupnju. - ističe

Danicu Krivak i Iliju Višića nagradili smo našim platnenim ekovrećicama

prodavačica Danica Krivak. Protekli smo tjedan u prodavaonici zatekli kupca Iliju Višića, koji nam je kazao kako najprije u novinama pročita sportske stranice, te ističe kako bi volio pročitati i više informacija iz svijeta kuglanja, jer se o tom sportu svugdje sve manje govori i piše. Rado prolista i stranice koje ga vijestima vode kroz Međimurje. (rr, zv)

UDRUGA UDOMITELJA djece Međimurja

Hvala svima koji su omogućili udomljenoj djeci ljetovanje u Dramlju

Renato (28) i Valentina (22) Rajh iz Novo g Sela Rok dobili su Mihaela, rođenog 31 srpnja.

- Za Udrugu udomitelja djece Međimurja nedavna je manifestacija Porcijunkulova bila istinski nezaboravno iskustvo. Zato bismo ovom prigodom htjeli svima zahvaliti za sve dobro koje je proteklih dana učinjeno udomljenoj djeci naše županije. - poručila je javnosti Marina Hoblaj, predsjednica Udruge udomitelja djece Međimurja. - Ponajprije građanima koji su svojim dragovoljnim prilozima omogućili ljetovanje udomljene djece u Dramlju, ali svakako i svima koji su nam svojim položajem nesebično pomogli u realizaciji projekta – gradonačelniku Čakovca, gospodinu Kovaču, županu, načelnicima i gradonačelnicima Međimurja te voditeljici Turističkog ureda, gospođi Boški Ban Vlahek. Svima vam još jednom velika hvala! Osim same materijalne pomoći, duboko smo bili dirnuti i svom medijskom pažnjom koja je udomljenoj djeci možda bila i najveći dar. Jer to su djeca koji-

ma je podrška šire zajednice od posebne važnosti. Neadekvatnost njihove biološke obitelji, često popraćena materijalnom neimaštinom, isključivanjem i diskriminacijom, čini ih posebno ranjivima i željnima pažnje. Zato je razumljiva misija naše Udruge kojom se borimo da im pruženo udomiteljstvo na najbolji mogući način nadoknadi sve u čemu su kroz život bila uskraćena. A da bismo u tome uspjeli, jako nam je važna i podrška okoline - škole, susjedstva, prijatelja, rodbine, pa i šire javnosti. I upravo zbog toga nam je ovo Porcijunkulovo bilo tako dragocjeno. Čak smo i mi, udomitelji, bili ohrabreni iskrenim poštivanjem koje smo proteklih dana na poseban način osjetili prema humanoj naravi poziva kojem smo se posvetili. Jer za nas je udomljavanje više od posla, usluge ili nekog dodatnog izvora prihoda. Kad smo se odlučili za udomiteljstvo, odlučili smo otvoriti i svoj dom

i srce naših ukućana za sve materijalne, emotivne i edukativne potrebe djece koja ničim nisu skrivila svoju situaciju. A savjesno udomiteljstvo traži nesebični angažman od 24 sata na dan, u zdravlju i bolesti, bez mogućnosti bolovanja ili godišnjih odmora. Ono najčešće ne prestaje ni kod navršene punoljetnosti. Teško je, naime, dijete koje nema svoju naravnu obitelj prepustiti samom sebi i ulici gdje lako postaje plijen maloljetničke delinkvencije i ovisnosti. Naprosto, udomljenu djecu prihvaćamo kao svoju vlastitu i to je ono što nam je najvrjednije. Zbog toga svoje humanitarne projekte osmišljavamo prije svega kao društvenu promidžbu samog udomiteljstva. U Međimurju ima 80-ak udomiteljskih obitelji koje brinu za 140 udomljene djece. U Udruzi nas je trenutno 30-ak udomitelja pa se nadamo da će ovakva podrška javnosti potaknuti i druge udomitelje da nam se pridruže. No,

iako su naše materijalne potrebe stvarne i kontinuirane, naš fokus nije na pasivnom traženju donacija nego radije svojim kreativnim radionicama stvaramo unikatne predmete, želeći se i na taj način odužiti svakom donatoru. Uz to, vjerujemo da time i samoj djeci šaljemo vrijednu poruku da svi zajedno i svojim radom možemo učiniti nešto za sebe i za druge. No, najvažnije od svega nam je da takvim i drugim zajedničkim aktivnostima udomljenoj djeci pokažemo da pripadaju jednoj velikoj obitelji koja ih uvažava, potiče i poštuje. A tu veliku obitelj ste na proteklom Porcijunkulovom još većom učinili svi vi koji ste obišli naš štand, kupili nakit, pogaču ili kišobran pa vam ovime još jednom svima najljepše zahvaljujemo, kako u svoje ime, tako i u ime sve djece o kojima s ljubavlju skrbimo. - poručila je Marina Hoblaj, predsjednica Udruge udomitelja djece Međimurja.

PROJEKT UDRUGE slijepih Međimurske županije s partnerima

Otvaranje Dječjeg centra “ZVIR” već u rujnu! Udruga slijepih Međimurske županije u suradnji s partnerima, Međimurskom županijom i Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID, od lipnja 2014. godine provodi projekt “SHIFT”. Vrijednost projekta je 196.045,27 eura, od čega 85 % inancira Europska unija kroz operativni program “Razvoj ljudskih potencijala 2007-2013 / OP RLJP”, shemu za dodjelu bespovratnih sredstava – Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici, faza II, i ugovor s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - Uredom za

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

inanciranje i ugovaranje EU projekta. Preostalih 15 % inanciraju Udruga slijepih Međimurske županije i njezini partneri. Projekt će se provoditi do kraja studenoga 2015. godine. Ovim projektom poboljšat će se socijalne usluge u zajednici koje omogućuju bolju ravnotežu i rad - obiteljski život za obitelji s djecom s teškoćama u razvoju i povećati broj djece s teškoćama u razvoju u Međimurskoj županiji koja pohađaju odgovarajući oblik predškolskih ustanova. Kako bi djeca s teškoćama u razvoju

u našoj županiji dobila odgovarajući oblik predškolskog odgoja i rehabilitacije, bit će

organiziran Dječji centar “ZVIR”, i u tu svrhu uz pomoć Međimurske županije (par-

tnera na projektu) iznajmljen je prostor u Čakovcu na adresi J. Kozarca broj 1. Tijekom srpnja i kolovoza radi se na uređenju i adaptaciji prostora u skladu sa zahtjevima rada s djecom. Za to vrijeme naše rehabilitatorice i logopedinja u prostorima Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID (partnera na projektu) već rade s djecom i njihovim roditeljima i obavljaju upoznavanje i testiranje potencijalnih korisnika usluga. Očekuje se da će igraonica za djecu s teškoćama u razvoju u Dječjem centru “ZVIR” otvo-

riti svoja vrata i primiti prve mališane u rujnu 2014. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju pružit će se mogućnost stručnog usavršavanja koje će povećati njihovu zapošljivost na lokalnom tržištu rada. Nabavljena su računala na kojima će raditi rehabilitatori i logopedinja u Dječjem centru “ZVIR” te biti vođena administracija projekta, a izrađeni su i prvi promotivni materijali (infoletak projekta). Više informacija o projektnim aktivnostima možete naći na web stranici Udruge www.usm.hr.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oletić, Josip Šimunko, Roberta Radović, Alen Fuš, Monika Zorčec, Nenad Čižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Žestoka i mladenačka energija “Grette” Istinsku rock atmosferu, žestoku i mladenačku energiju na ovoljetnom Porcijunkulovom donio je zagrebačkočakovečki bend Gretta, čije je ime i velika singl uspješnica “Malena” proteklih tjedana nezaobilazno na prvim mjestima brojnih top ljestvica radijskih postaja. Pjesma je nastala u suradnji sa Zagrepčankom Martinom Geber - Geby, i to je prvi duet ostvaren kroz proteklih deset godina, otkako ovaj bend djeluje. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

ZAVIČAJNO DRUŠTVO

iz Karlovca “Pinkleci” u Međimurju PRIBISLAVEC

KUD “Kaštel” Hiperaktivni Prslavčani FORESTLAND 2014.

Festival sa strelovitom uzlaznom putanjom LJETO UZ MURU

Vlado Kalember rasplesao publiku unatoč nevremenu

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PETAK, 15. kolovoza, od 12 sati MACINEC, kod Sportskog doma

PETAK, 15. kolovoza, 18 sati NOVAKOVEC, igralište NK Graničar

PETAK, 15. kolovoza, 22 sata ČAKOVEC, Centar za kulturu

Raznolik program uz Dan Macinca

Zaplešite na Novakovskom plesnjaku

U petak, 15. kolovoza u 12 sati kod Sportskog doma započinju programi povodom 17. godišnjice Dana Macinca. Nastupit će Pjevački zbor Strahoninec, KUD Strahoninec, Andreja Šafarić i Goran Šafarić, Mažoretkinje općine Nedelišće i KUD “Seljačka sloga” Nedelišće. Program proslave nastavlja se u 13.30 sati izložbom “Priroda i društvo”, koju priprema Društvo žena Macinec. U 14 sati započinju seoske igre u organizacji DVD-a Macinec, a poslijepodne i večer rezervirani su za druženje, pjesmu, ples i tradicionalnu Macinsku alku.

Blagdan Velike Gospe možete provesti i na Novakovskom plesnjaku koji će se održati na igralištu NK Graničar u petak, 15. kolovoza s početkom u 18 sati. Domaćin NK Graničar organizirao je dobru zabavu. Nastupit će Gusti Draksar, Toni Šafarić, Ivan Petrović, Josip Sanjković Mitrica, Marija Jambrošić, Đura z Međimujra, KUD “Mura” Novakovec i drugi gosti.

FOLKLORNI ANSAMBL HKD-a “Pomurje” gostovao u hotelu Lipa u Lendavi

Predstavili tamburašku glazbu i folklorne plesove Međimurja Članove Zavičajnog društva “Pinkleci” Karlovačke županije primili su čelnici Međimurske županije

ZAVI AJNO DRUŠTVO iz Karlovca “Pinkleci” u Međimurju

Međimurci su oni kaj su si dobri s Hrvatima! Zavičajno društvo Međimuraca Karlovačke županije “Pinkleci“ posjetilo je Međimurje u danima Porcijunkulova. Dvanaestoročlanu delegaciju iz Karlovca primili su u Međimurskoj županiji zamjenik župana Zoran Vidović i župan Matija Posavec, koji je prošle godine bio gost Pinklecima u Karlovcu na manifestaciji “Dan Međimurja u Karlovcu”. Župan je prigodom prijama članova zavičajnog društva naglasio kako će Međimurska županija i nadalje podupirati rad društva, kao što je natjecanje u kuhanju bograča koje se planira održati ove jeseni. Najavljen je dvoboj između međimurskog župana Posavca i karlovačkog župana Ivana Vučića. Rukavicu za kuharski ogled bacio je i zamjenik Vidović, koji je izazvao jednog od Vučićevih zamjenika, pri tome ističući: - Već imam iskustvo u kuhanju bograča i svi moji bograči, što je najvažnije, uvijek su bili jestivi. U nastavku posjeta Pinkleca našoj županiji predstavljene su aktivnosti zavičajog društva, a potpredsjednica Vesna Horvat istaknula je kako žitelji Međimurja mogu biti ponosni na svoje Međimurce u Karlovcu, koji su između ostalog i gradili Karlovac, te na mnoge druge važne načine doprinijeli i još uvijek doprinose dobrobiti sredine u kojoj sada žive.

Pušlek superlativa za Me imurje Na poziv Pinkleca predstavio se i profesor Josip Bajuk, otac kantautorice i etnologinje Lidije Bajuk, čiji je put obrnut: rodio se u Karlovcu, jer je majka Međimurka do-

selila u Karlovac i tamo se potom udala, ali se vratila u Međimurje. Josip je Međumurac koji voli Karlovac i nerijetko ga posjećuje. U svom je govoru za Međimurje imao cijeli jedan pušlek superlativa “naj”, jer je Međimurska županija najsjevernija, najmanja, najuređenija... Dalje je argumentirao s više primjera da stereotipi kako su Međimurci najradišniji, najšparniji, najzaljubljeniji u svoj zavičaj i svoje obitelji jednostavno nisu bez osnove. Uz podatak da u Međimurju živi 96 posto Hrvata, ustvrdio je da je Međimurje “najhrvatskija” županija. Naglasio je i kako su međimurske pjesme najljepše.

Posavec: Spremni smo proglasiti monarhiju Me imurje Najmlađi član Pinkleca Leonard Volarić Horvat, student iz Karlovca, uručio je županu Posavcu dar Grada Karlovca, zidni sat s reljefom stare karlovačke gradske jezgre, a župan je svim članovima Pinkleca koje je primio poklonio po jednu šalicu s veselim međimurskim motivima. Druženje je završilo šalom. Poznato je da za Međimurce vele da su to “oni kaj su si dobri s Hrvatima”, a budući da je župan upravo nakon prijama Pinkleca krenuo u smjeru Donjeg Vidovca, gdje se kao turistička atrakcija koristi nematerijalna kulturna baština ispiranja zlata, rekao je: - Eto imamo zlato, naftne bušotine i plin, spremni smo proglasiti monarhiju Međimurje. A na pitanje što je s izlazom na more, odgovor je glasio: - Imamo dva mora, dva akumulacijska jezera. (vh)

Nastup Folklornog ansambla u hotelu Lipa zajednički je projekt Sava turizma i HKD-a “Pomurje”, a sastoji se od nastupa za hotelske goste koji su odlučili svoj odmor provesti u Termama Lendava. U dvije tematske večeri: tamburaškoj, koja je održana 20. srpnja, i folklornoj (2. kolovoza) gosti i svi drugi posjetitelji prekrasne Taverne imali su priliku uživati u tamburaškim i folklornim nastupima. Za tu priliku tamburaški sastav HKD-a “Pomurje” “pojačao” se s tamburašima iz Međimurja, koje je vodio Nikola Kraljić. Posebnu draž interpretacije tamburaških skladbi daje mogućnost neposrednog sviranja gostima kod stolova i zajedničko pjevanje. Tako je i bilo na prepunoj taverni, uz dobro raspoloženje nizale su se slavonske, međimurske, slovenske, zagorske i starogradske tamburaške melodije duboko u noć.

Nastup HKD-a “Pomurje” i tamburaša iz Međimurja, koje je vodio Nikola Kraljić

Folklorni ansambl HKD-a “Pomurje” predstavio je međimursku koreografiju

U folklornoj večeri folklorni ansambl HKD-a “Pomurje” predstavio se s tri plesne koreogra ije: međimurskom, zagorskom i prekmurskom. Nastup je započeo mimohodom folklornog ansambl kroz restoran hotela Lipa, gdje se goste za večerom pozvalo pjesmom da dođu na tavernu na folklornu večer. U prvom nastupu izvela se međimurska koreogra ija koja je privukla mnogobrojnu publiku, a nakon nastupa folklora nastupili su mladi tamburaši KUD-a Belica, koji su se predstavili tamburaškim skladbama. U drugom izlazu pred brojnu publiku folklorni anasmbl HKD-a “Pomurje” predstavio je plesove Hrvatskog zagorja i Slovenskog prekmurja. Ostali dio večeri za veselje i tamburašku pjesmu pobrinuli su se odlični tamburaši KUD-a Belica, koji su svirali dok i zadnji gost nije otišao na odmor. (Đanino Kutnjak)

IZLOŽBA UDVDR-a RH - ogranka Sveti Martin na Muri

Dom branitelja najpopularnija lokacija mještana Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, ogranak Sveti Martin na Muri, u suradnji s Općinom Sveti Martin na Muri otvorila je uoči Dana domovinske zahvalnosti, u ponedjeljak, 4. kolovoza 2014., izložbu pod nazivom “Branitelji u miru – rad i aktivnosti UDVDR-a RH ogranka Sveti Martin na Muri i njezinih članova od osnutka do danas”. Cilj izložbe je prisjetiti se razloga i svrhe osnutka Udruge u Svetom Martinu na Muri i svih aktivnosti koje je provodila zadnjih 17 godina u zajednici i za njezinu dobrobit. UDVDR RH ogranak Sveti Martin na Muri jedna je od najaktivnijih udruga na području općine Sveti Martin na Muri u kojoj organizira, suorganizira i sudjeluje u mnogim aktivnostima vezanim uz humanitarne, socijalne, sportske, edukativne i zabavne sadržaje, doprinoseći društvenom razvoju zajednice.

Otvorenje izložbe o društvenoj ulozi Udruge branitelja u Svetom Martinu na Muri Jedan je od prvih ogranaka u Republici Hrvatskoj koji je adaptirao staru neiskorištenu zgradu i uz vlastiti rad i donacije javnih i privatnih subjekata uredio Dom branitelja s namjenom korištenja kao zajedničkog prostora za sve branitelje i mještane općine. Danas je Dom branitelja mjesto koje je u potpunosti ispunilo svoju svrhu i jedno je od najpopularnijih i najviše korištenih lokacija za društvena i ina okupljanja na području općine.

Upravo takve i slične aktivnosti Udruge predstavile su se u fotodokumentacijskom prikazu uz postavljanje izložaka koje branitelji čuvaju u svome privatnom posjedu, a podsjetnik su njihova sudjelovanja u Domovinskom ratu (fotogra ije, medalje, priznanja, amblemi, odijela, čizme i sl.). Autorica tekstova i koncepta izložbe je Petra Novinščak, prof. povijesti. Izložba se može pogledati svaki radni dan u tjednu (u

uredu Općine zatražiti ključ od Galerije), a otvorena je do listopada 2014. Otvorenju izložbe su se, uz domaće članove ogranka, predstavnike udruga i klubova te mještane iz Sv. Martina na Muri, pridružili i predstavnici UDVDRa iz Murskog Središća te tajnik UDVDR-a Međimurske županije Dražen Tkalec. Izložbu je otvorio načelnik općine Franjo Makovec, uz molitvu za sve pokojne i žive branitelje, koju je predvodio župnik Ivan Herceg. Ovime se željelo ukazati na važnost djelovanja Udruge za njezine članove te zajednicu, dati jedan poticaj daljnjim aktivnostima, aktualizirati braniteljska pitanja, zahvaliti na suradnji svim partnerima, te prvenstveno započeti rad na metodičkom prikupljanju materijala za buduća istraživanja i radove o braniteljima s područja općine Sveti Martin na Muri. (Petra Novinščak)

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 16. kolovoza DRAŠKOVEC, župna crkva, perivoj, igralište

Uhvatite “Noćni vlak za Lisabon” Svečana procesija, svete Filmski triler “Noćni vlak za Lisabon”, temeljen na istoimenom romanu Pascala Merciera, priča je o švicarskom profesoru koji jednog dana spriječi djevojku u naumu samoubojstva. U tom trenutku, sasvim slučajno, dođe do knjige Amadeua de Pradoa, misterioznog pisca čije misli ispisane u knjizi natjeraju Raimunda Gregoriusa (Jeremy Irons) da ostavi svoj posao i sjedne na vlak

prema glavnom gradu Portugala. Boraveći u tom gradu, s ciljem istraživanja o životu autora, čije su ga misli zaintrigirale, Raimund će otkriti mnogo toga i o samome sebi. Film danskog redatelja Billea Augusta sjajna je kombinacija romanse, misterije i trilera upotpunjene s pustolovnim duhom. Ovaj triler u trajanju od 111 minuta preporučuje se starijima od 13 godina.

KUD “KAŠTEL” Pribislavec

Prslavčani na smotri “Poljadija u srcu” u Grabarju Prošli vikend folkloraši KUD-a “Kaštel” Pribislavec predstavili su se u Grabarju pokraj Kutjeva otplesavši splet međimurskih kola na njihovoj smotri “Poljadija u srcu”, uz cjelodnevno razgledavanje Slavonije. Posjetili su Slavonski Brod, gdje ih je nesebično dočekao, a kasnije i upoznao sa znamenitostima Slavonskog Broda televizijski voditelj Silvio Stilinović. Posjetili su rodnu kuću Ivane Brlić-Mažuranić, razgledali zidine staroga grada i sa-

Kudovci “Kaštela” posjetili su i Kutjevački podrum

mise, izložba, festival...

Programi Rokova u Međimurju u subotu, 16. kolovoza donose obilje sadržaja. U 7.30 sati održat će se jutarnja sveta misa, a potom u 9 sati sveta misa za bolesnike uz poseban blagoslov. U 10.40 sati krenut će svečana procesija s kipom sv. Roka, a potom će u 11 sati biti svečana sveta misa. Misno slavlje predvodi mons. Josip Mrzljak. Nakon toga u 14 sati slijedi “Draškovski sejem”, u 15.30 sati izložba “Dišeči duh prošlosti” s radovima umjetnika i starim fotogra ijama. Potom slijedi pokazna vježba pasa Kinološkog društva iz Varaždina (16 sati), u 17 sati nastup KUD-a “Sumeg” iz Mađarske. Finale svečanosti bit će u znaku 8. festivala duhovne glazbe “Sveti Rok 2014.”.

kralne objekte koji se nalaze u Slavonskom Brodu. Nakon toga otišli su razgledati Kutjevačke podrume, gdje ih je sačekao domaćin te ih poveo u razgledavanje i degustaciju vina u podrumu baruna Trenka. Nakon ručka u restoranu Kutjevačkih podruma napravili su u njihovom dvorištu generalnu probu programa kojim će se predstaviti. Još su se kratko zadržali i odmorili te krenuli put nekoliko kilometara udaljenog Grabarja - mjesta u koje su išli na smotru. Domaćini su ih jako lijepo primili, a tamburaši su se odmah primili posla te u društvu lokalnih vatrogasaca koji su pripremali grah za sudionike odsvirali nekoliko veselih pjesama. Nastupu je prethodio mimohod zaprega, prikaz šišanja ovaca i predenje vune. Kaštelovci su nastupili s programom koji je ove godine na Međimurskoj smotri izvornog folklora u Donjoj Dubravi odabran od strane stručnog suda za sudjelovanje na 1. državnom susretu izvornog folklora u Karlovcu, koji će se održati u mjesecu listopadu. (fo)

U posjetu sudionicima projekta “Eco Heritage Task Force” Hrvatska matica iseljenika već 22 godine organizira projekt “Eco Heritage Task Force”, kojim žele očuvati hrvatsku prirodnu i povijesnu baštinu. Ove su godine uz pomoć Franje Oreškog iz Pribislavca stigli i u Međimurje, koji je HMI povezao s međimurskim županom Matijom Posavcom i dožupanicom Sandrom Herman, koji su bez okolišanja prihvatili projekt koji im je Hrvatska matica iseljenika

Nastup Prslavčana u Graberju

RADIONICA BAKE KATE

Katarina Belec strpljivo prenosi svoja znanja Članovi, odnosno većinom članice KUD-a “Kaštel” Pribislavec ne miruju ni za vrijeme ljetnih praznika. Za njih je organizirana radionica izrade cvijeća i drugih ukrasnih, a ujedno i uporabnih predmeta. Najstarija, a samim time i najiskusnija članica u tim kreacijama Katarina Belec, odnosno baka Kata, kako je od milja zovu, vodi radionicu s puno strpljenja i razumijevanja. Polaznici su radionice u rasponu od 7 pa do 70 godina. Nekima je ovo prvi susret s tom vrstom umjetnosti pa marljivo slušaju i upijaju znanje bake Kate. Cvijeće i ostali predmeti bit će izloženi za Dane općine 23. kolovoza na štandu KUD-a, a ujedno će postojati i mogućnost otkupa istih po promotivnim iznosima, koji će se kasnije upotrijebiti za popunu nošnji i instrumenata za potrebe društva.

Inicijator radionica Tomislav Horvat Zajednička fotografija za uspomenu iz Međimurja

Blizanke Iris i Karla Mikulić iz Nizozemske te Charlote iz Čilea na druženju s kudovcima iz Pribislavca

ponudila. Projekt je to kojemu su se odazvali mladi Hrvati iz Argentine, Čilea, Nizozemske, Češke, Vojvodine, Makedonije, Kanade, Rumunjske, Ekvadora, pa čak i iz Južne Afrike. Sve njih dovela je želja za pomaganjem lokalnoj zajednici i čuvanju njezinih kulturnih dobara, ali i motiv za upoznavanjem svoje domovine, običaja, kulture, a i za dobrim provodom! Stoga su čla-

novi KUD-a “Kaštel” Pribislavec posjetili sudionike EHTF-a i za njih pripremili kulturni program kojim su ih upoznali s našom kulturnom baštinom, pjesmama i plesovima. Nakon programa zajedno su se družili s volonterima iz cijelog svijeta. Domaćini su domjenkom počastili folkloraše nakon programa te je nastavljeno druženje uz pjesmu i ples. (fo)

Predsjednik društva Tomislav Horvat, čija je ideja bila

Radionice bake Kate (lijevo) okupljaju sve veći broj zainteresiranih

DANI TURIZMA u Svetom Martinu na Muri

Martinske Grlice ponovno oduševile publiku - Uvijek elegantne i uvijek atraktivne, s novim pjesmama i pod čvrstom palicom Branka Jalšovca. - tim je riječima Dražen Crnčec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin, predstavio žensku vokalnu skupinu Grlice iz Svetog Martina na Muri uoči nastupa u kongresnoj dvorani hotela Golfer u nedjelju, 10. kolovoza.

Vjerna publika uživala je u sat i pol vremena u međimurskim popevkama, duhovnim šansonama te domaćim i stranim evergrinima. Na ovogodišnjem koncertu nastupile su Gabrijela Bogdan, Ivana Novak, Jasmina Dobranić, Anamarija Podgorelec, Gordana Jurović, Patricija Sobočan, Nuša Var-

šić, Emilija Zver i Sara Jalšovec u pratnji Darija Kosa i Patrika Zamude. Domaćin koncerta bila je kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin, a suorganizator Općina Sv. Martin na Muri. Gosti Grlica bili su Damir Pilko, Martin Srpak te domaće mlade nade Dominik Padarić i Bogdan Karlo. (sh)

organizacija radionice, ponosan je na sve članove društva, kao i na njihove rezultate postignute u prvih šest mjeseci njegovog stolovanja. Dramska sekcija je u tom periodu sa svoje dvije predstave nastupala četrnaest puta, dječja folklorna sekcija dvanaest puta, dok su odrasli folkloraši izašli na pozornicu devet puta u raznim prigodama. Ponosan je posebno na uspjeh starije folklorne sekcije koja je ove godine na Županijskoj smotri izvornog folklora u Donjoj Dubravi odabrana kao međimurski predstavnik za 1. državnu smotru izvornog folklora, koja će se održati u Karlovcu krajem mjeseca kolovoza. Članovi KUD-a “Kaštel” ujedno pozivaju sve koji su zainteresirani za rad u folklornoj, dramskoj ili tamburaškoj sekciji da se uključe u aktivnosti. - Dobna granica nije nikakva prepreka da bi zapjevali, plesali ili nešto odglumili. - rekao je predsjednik Horvat. (fo)

Elegantne i raspjevane Grlice

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ČETVRTAK, 14. kolovoza, od 21 sat DOMAŠINEC, diskoklub Šampion

SUBOTA, 16. kolovoza, od 21 sat ČAKOVEC, cafe-bar Arcus

Hari Mata Hari u Šampionu Nakon višegodišnje stvaralačke stanke, Hari Varešanović, frontmen grupe Hari Mata Hari, koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, predstavio je ove godine novu pjesmu “Da ti k’o čovjek oprostim” . Nju i sve ostale hitove ove dugovječne grupe naše regije, koja djeluje još od 1985. godine, moći ćete čuti u četvrtak, 14. kolovoza u diskoklubu Šampion u Domašincu. Podsjetimo, ova je grupa na Eurosongu 2006. s pjesmom “Lejla” osvojila treće mjesto, a publika će prepoznati i hovite kao što su: Prsten i zlatni lanac, Strah me da te volim, Azra, Svi moji drumovi i dr.

KONCERT u Murskom Središću

Vlado Kalember raspjevao i rasplesao publiku unatoč nevremenu Legendarni Vlado Kalember rasplesao je i raspjevao svoje vjerne obožavatelje u večernjim satima u subotu, 9. kolovoza u Murskom Središću uz tamošnju šetnicu u sklopu najveće kulturno-zabavne, sportske, gospodarske i gastronomske manifestacije “Ljeto uz Muru 2014.”. Dosadna kiša, munje i grmljavina nisu spriječile Kalembera da svojim nastupom oduševi publiku koja se smjestila ispod šatora i oko njega te s nestrpljenjem čekala nastup nekadašnjeg člana grupa Sre-

AKOV ANIN ROBERT MODLIC, bubnjar zagreba kog modern bend

Nakon “Ma “Mal singl i četvr četvrt PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nastup Vlade Kalembera u Murskom Središću

Publika je unatoč kiši počela plesati na Kalemberove hitove

brna krila i 4 asa. U odličnom ambijentu obožavatelji ovoga legendarnog pjevača mogli su uživati u hitovima poput “Vino na usnama”, “Evo noći, evo ludila” i mnogih drugih. Unatoč laganoj kiši, mnogi su ustali i zaplesali na Kalemberove hitove. Pod kišobranima, u veselom društvu, pratili su koncert oni obožavatelji koji su prekasno stigli pa više nisu mogli pronaći mjesto pod šatorom. Poznati je pjevač prije i nakon koncerta svoje vrijeme rado odvojio za kratak razgovor i fotogra iranje s fanovima iz Murskog Središća, okolnih naselja i susjedne Slovenije. (Sanja Heric)

Istinsku rock atmosferu, žestoku i mladenačku energiju na ovoljetnom Porcijunkulovom donio je zagrebačko-čakovečki bend čije je ime i velika uspješnica “Malena” nezaobilazno na prvim mjestima brojnih top ljestvica radijskih postaja. Članovi Grette jesu Zagrepčani Tomislav Čubek - Chubi (vokal, gitara), Hrvoje Medanić (gitara), Tomislav Kralj (bass), a bubnjarsku potporu daje Čakovčanin Robert Modlic. Gretta se čakovečkoj publici nedavno predstavila na obilježavanju Grada Čakovca koncertom na pozornici u Jezeru podno zidina Staroga grada. Njihove melodične pjesme koje brzo ulaze u uho stigle su i na čakovečko proštenje.

M&S UNPLUGGED u Svetom Martinu na Muri

Simon Sobočan i Martina Jakšić udružili snage

Odlična svirka Simona Sobočana i Martine Jakšić oduševila je publiku

Gitarist i klarinetist Simon Sobočan iz poznate grupe Casino te klaviristica i dirigentica Martina Jakšić udružili su svoje profesionalno znanje i iskustvo te stvorili duet pod nazivom M&S unplugged. Nekoliko tjedana unazad nastupali su u Čarliju, cafe-baru u Svetom Martinu na Muri, gdje su odsvirali i otpjevali poznate domaće i strane hitove te oduševili prisutne. Jedan od njihovog nastupa ovjekovječio je naš fotoaparat. (sh)

Uz Grettine uspješnice u publici su padali i strastveni poljupci

- Evo opet sviramo u mom rodnom gradu. Veliki koncert. Trg je stvarno prepun, što je odlično. Često sviramo u Čakovcu. Ljudi pitaju: ‘Kaj opet svirate u Čakovcu?’ Ali to nije samo zbog toga što sam ja iz Čakovca, nego nas stvarno i pozivaju da sviramo i zbog dobrih stvari koje imamo. - kazao je netom nakon završetka svirke na velikoj pozornici na Trgu Republike u Čakovcu Robert Modlic.

Suradnja Grette feat. Geby rezultirala velikim hitom Singl “Malena” donosi svima proživljenu priču o prolaznosti ljubavnih veza i proteklih mjeseci suvereno vlada na služenoj nacionalnoj listi Instituta hrvatske glazbe HR TOP 40 i brojnim glazbenim

ljestvicama radijskih postaja diljem Lijepe Naše. “Malena” je snimljena u studiju NLO, a produkciju

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 16. kolovoza, 21 sat Sveti Martin na Muri, igralište NK Polet

U Grabi kokteli iz građevinske miješalice!

Psihomodo pop u subotu na Poletu U sklopu Dana turizma općine Sveti Martin na Muri održat će se u subotu, 16. kolovoza koncert Psihomodo popa na igralištu NK Polet s početkom u 21 sat. Fanovi ovih rokera moći će uživati u starijim hitovima, poput: Frida, Ramona i Sexy magazin, pa sve do novih: Bejbi i Dona. Ulaznica za koncert iznosi 20 kuna, a one se mogu kupiti na sljedećim lokacijama: ca e-bar Fortuna u Veržeju (SLO), ca e-bar Baza u Jurovcu, Jack bar u Štrigovi, Čarli bar u Svetom Martinu na Muri, Turistička zajednica Čakovec, Turistička zajednica Sveti Martin, Optika “Titanio” u Murskom Središću, Optika “Varšić” u Šenkovcu i Jakopić Travel Čakovec (stari pasaž). (sh)

Veliki tematski party pod nazivom “Under construction” održat će se ovu subotu u Arcusu. Ako ste spremni na styling, ali i druge inovacije, nikako nemojte propustiti doći u Grabu. Arcus je za sve koji će imati reflektirajuće prsluke, zaštitne kacige, zaštitne naočale ili bilo koju drugu građevinsku odjeću ili obuću pripremio posebne party cijene koktela. Najbolji mash up rnb, house, pop i rock hitove pripremit će DJ Mario Horvat. A posjetitelji će moći kušati i veliki izbor koktela koji će se miješati u pravoj građevinskoj miješalici. U gornjem dijelu novouređenog prostora Arcus održat će se rođendanska svirka čakovčkog pop/rock benda Nova vrsta.

da Gretta

RAZGOVOR S POVO DOM

alene”, novi vrti rti album! revolucija, Zagrepčanku Martinu Geber - Geby, kao ženski back vokal, ali smo skužili da bolje zvuči kao lead vokal i tako je nastao prvi duet u prvih deset godina benda.

Nakon “Kretena” slijedi još provokacija

Nakon svirke na Trgu zavladalo je sjajno raspoloženje svih grettaša, a posebice Čakovčanina Roberta Modlica (drugi slijeva)

potpisuje Srđan Sekulović - Skansi, koji je producirao i hvaljeni treći album Grette - Kreteni.

Za deseti rođendan benda realiziran je i prvi duet Pjesmu prati i videospot koji potpisiju Luka Hrgović i Anton Svetić iz Skalpel kolektiva. Robert Modlic o toj velikoj glazbenoj uspješnici i suradnji s Geby govori: - Pjesma ‘Malena’ vrti nam se na HR TOP 40 te je već preko deset tjedana u top tri i to je sigurno rezultat toga da smo danas opet tu. ‘Malena’ osvaja radiopostaje. Nama je to rekordan singl, nekako se to poklopilo s deset godina benda, jer evo djelujemo od 2004. godine. Pjesma je zbilja dobra, slučajno se sve poklopilo. Uzeli smo za suradnju mladu pjevačicu benda Vikend-

Ove je godine Gretta odsvirala niz koncerata, ali nakon kraćeg odmora i ljetne stanake slijede novi projekti. - Kroz ljeto se odmaramo. Najesen spremamo još jedan singl za koji se nadam da će ići stopama hita ‘Malena’, pa da se i on tako dobro zavrti po radiopostajama. Imat ćemo najesen i dosta svirki, a snimamo i novi album, tako da sljedeće, 2015. godine čekamo izlazak našega četvrtog albuma, najavljuje Modlic. Od ove ekipe može se očekivati još mnogo sjajnih stvari, i u glazbenom, ali i u vizualnom oblikovanju albuma. Podsjetimo se, treći album pod nazivom “Kreteni” donosi stado ovaca i likove bez glave, što su grettaši pojasnili: - Mnogi kad vide cover albuma pitaju ‘Zakaj ste vi bez glave?’, odnosno ‘Na coveru vas je troje, a vi ste četvorica u bendu.’ Omot ima preneseno značenje, poput naših pjesama u kojima kroz simbolično značenje publici prenosimo svoje poruke. Uglavnom, svi smo mi na neki način ‘ovce’.

Festival je organiziran uz vrhunsku audiovizualnu produkciju

FORESTLAND 2014. Festival sa strelovitom uzlaznom putanjom

Tisuće fanova elektronske glazbe plesalo do jutra u Vučetincu! PIŠE: ROBERTA RADOVI Spektakl partijanja uz elektronsku glazbu na otvorenom dogodio se protekli vikend u malom međimurskom naselju Vučetincu. U subotu, 9. kolovoza nezaobilazna točka i okupljanje mladih, ali i generacije srednje dobi, bio je open air estival Forestland, koji se organizira po uzoru na najveće svjetske estivale elektroničke glazbe. Posebnost estivala donosi i njegovo prirodno okruženje i ambijent, jer se održava na prostoru ŠRC-a “Rogoznica” u Vučetincu. Već je prošlogodišnje prvo izdanje donijelo iznimnu posjećenost, koja se brojem ove godine ne samo rekordno povećala, nego izazvala i veliku medijsku pozornost i posjećenost brojnih gostiju koji su pristigli ne samo iz Međimurja, već i iz drugih hrvatskih gradova, ali i iz regije. Time Forestland čvrsto zauzima značajno mjesto u turističkoj ponudi našeg kraja i postaje najposjećeniji estival te tematike na ovom području. Ulaz na estival bio je slobodan. Davor Borković iz Čakovca, jedan od brojnih posjetitelja estivala, oduševljen je događajem: - Forestland mi je veliko i ugodno iznenađenje. Gotovo da čovjek ne povjeruje da se u jednom tako malom mjestu kao što je Vučetinec može održati takav odličan elektronski party. Sve je bilo jako dobro organizirano, a plesalo se već od popodnevnih sati. Nakon mlađe generacije, u kasnijim satima pristizali su i

malo stariji anovi ovakve vrste glazbe i druženja. Ovo ljeto bio sam i na Ultra European u Splitu, ali za ovaj naš estival imam same pohvale. Sve je čak bilo bolje organizirano nego u Splitu, od mjesta za parkiranje do ugostiteljske usluge i cijena koje su ipak povoljnije i prihvatljivije, posebice mladima. Subota je doista bila noć za pamćenje, gotovo kao nekakav romantičan spoj elektronske glazbe uz pun mjesec, zvijezde padalice i odličnu atmos eru u ovom prirodnom okruženju!

Beogradski DJ Playa “razvalio” publiku Festival je pratila vrhunska audiovizualna produkcija, a program su upotpunili DJ-i i producenti iz čak tri zemlje regije. Posebnost ovog estivala bilo je i gostovanje poznatog DJ-a i producenta Playa iz Beograda, jednog od najtraženijih DJ-a regije, koji je nastupao sa svjetski poznatim imenima kao što su Ri-

hanna, Shakira, 50 Cent & G-Unit i dr. Svojim je nastupom “razvalio” publiku do orgazmičkog stupnja i kolektivnog ludila. Nastupila su i tri gosta iz Slovenije, i to Clay Clemens, resident najpoznatijega slovenskog kluba Cirkus u Ljubljani te resident službenih Papaya i Ultra Europe Boat partyja, zatim TimoG, DJ i predstavnik slovensko-hrvatskoga klupskog programa “Stereo Night”, koji uspješno puni klubove regije, te JuraS, poznati DJ čiji nastupi u najboljim klubovima regije nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Ovoljetni Forestland predstavio jr i brojne poznate hrvatske DJ-e i producente, kao što su Z’Spin, Sasha Mikac, Mario, Cobra & Stankoo, Nixou, Minich, Mishel E i Nicola Moreno. Forestland je estival sa strelovitom uzlaznom putanjom i sigurno je da će u sljedećim godinama u naš kraj pristizati još poznatija i popularnija imena svjetske DJ scene, što i obećavaju organizatori estivala: - Zahvaljujemo svima što ste došli u toliko velikom broju i omogućili nam da predstavimo ono što najviše volimo, a to je dobra glazba i dobar party! Bili ste najbolji i vidimo se i iduće godine na još većem, još boljem Forestlandu!

Nakon cjelonoćnoga urnebesnog plesa i zabave, partijaneri se u jutarnjim satima još “nisu dali doma”

Oduševljenje ovogodišnjom Forestland atmosferom potrajalo je cijelu noć

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje

MOZAIK KNJIGA br. 987

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnik iz broja 986 Me imurskih novina je Benjamin Taradi iz Palovca (Leil Lowndes: “Kako razviti samopouzdanje”). Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina od 20. do 30. kolovoza.

Krešimir Mišak: “Svjetla na nebu” Iako u samom uvodu autor navodi da u ruci držite nevažnu knjigu o nevažnoj stvari, to nije sasvim točno. I to iz nekoliko razloga - fenomen NLO-a zaokupljao je pozornost najvećih svjetskih velesila, u njegovo proučavanje utrošena su znatna inancijska sredstva, osnivani su razni odbori i agencije u kojima su sjedili poznati i priznati stručnjaci iz ra-

NAGRADNA KNJIGA

Ina May Gaskin: “Prirodni porođaj” Sve što trebate znati da biste iskusili porođaj na najbolji način - u bolnici ili u udobnosti vlastitog doma! Ako ne želite biti jedna od mnogih žena koje su prošle traumatičan porođaj u bolnici potaknut lijekovima i medicinskim intervencijama, nego želite prirodan i ispunjavajuć porođaj, tada je ova knjiga savršena za vas! U njoj ćete naći važne informacije o tome kako izbjeći razne medicinske intervencije tijekom porođaja te potaknuti njegov prirodan tijek. Saznajte sve o tome: kako smanjiti porođajne bolove bez lijekova, zašto je važno vjerovati u snagu i sposobnost vlastitog tijela, što se događa tijekom trudova i koji su najbolji položaji za prirodan porođaj, zašto je važno ne požurivati tijek porođaja lijekovima i medicinskim intervencijama, zašto epiziotomija nije nužno potrebna i kako je izbjeći, koje su prirodne metode poticanja ili ubrzavanje porođaja, kako povećati svoje mogućnosti za prirodan porođaj bez lijekova

i intervencija u bolnici, kako izbjeći poslijeporođajno krvarenje i depresiju, koji su rizici carskog reza i anestezije, kako stvoriti sigurno i ugodno okružje za porođaj kod kuće, ali i u bolnici tek ako porođaj učiniti uistinu ispunjavajućim i osnažujućim iskustvom umjesto traumom. S pomoću savjeta i informacija iz ove knjige i vi ćete moći doživjeti prekrasan, prirodan porođaj, najbolji za majku i njezino novorođenče!

KNJIGA PREPORUKA

J. C. Reed: “Sačuvaj ljubav” “Sačuvaj ljubav” je treći i posljednji nastavak trilogije koja vam je zarobila srce. Jett je poput droge. Opasan. Izaziva ovisnost. Možda bi ga trebalo zabraniti. U njegovoj igri plaća se visoka cijena. Ali koliko je previše? Brooke Stewart nije bila zaljubljena dok nije upoznala Jetta: zelenookog, zavodljivog, metar i devedeset visokog boga seksa. Muškarca kojemu se predala. Muškarca koji ju je povrijedio samo kako bi iznova mogao osvojiti njezino srce. Seksi, zgodan i bahat, Jett May ield zna da je pronašao ženu svog života. Brooke je posebna i on će dati sve od sebe da je zadrži u svom krevetu. Njihova budućnost čini se blistavom, ali samo dok ih prošlost ne sustigne i mračne tajne zaprijete uništenjem njihovih života. Ubrzo će

shvatiti da voljeti znači izgubiti i da su neke odluke teže od drugih. Kad se sve počne rušiti, mogu li se pogreške popraviti? Posljednji nastavak zavodljive i vruće trilogije začinjene mnogim tajnama, a cijela trilogija osvojila je srca čitateljica širom svijeta.

zličitih aspekata ljudskog života. Sve u svemu, čini se da je fenomen NLO-a ipak važna stvar, pa je važna i knjiga koju držite u rukama. Ako ni zbog čega drugoga, onda barem zbog odgovora na, kako Krešimir Mišak navodi, najgluplje pitanje koje mu je postavljeno: “Vjeruješ li u NLO-e?” Mišak odgovara: “Naravno da ne vjerujem. Ali nisam kriv što oni ipak lete.”

BELETRISTIKA Neda Miranda Blažević -Krietzman: Potres Colleen Hoover: Bez nade Tanja Novak: Muzej Majka

PUBLICISTIKA Krešimir Mišak: Svjetla na nebu Mozaik: aša puna zdravlja Edmund Glaise von Horstenau: Zapisi iz NDH

KNJIŽARA “LJEVAK”

Hrvoje Šalković: “Valcer protiv Eintrachta” Inspektor Grof, kojemu je u trenutku kad započinje Šalkovićev krimić ostalo svega dva tjedna do mirovine, te mladi i nadobudni inspektor Žica obojica su, svaki na svoj način, opterećena osjećajem krivnje: inspektor Grof je nesretnim slučajem ubio svoga policijskog partnera, ujedno najboljeg prijatelja i muža svoje sestre, a

inspektora Žicu su grijesi iz mladosti doveli do rastave braka i nemogućnosti da redovito viđa svoju malenu kćer. Slučaj psihopatskog ubojice na čijem rješavanju zajedno rade zbližit će ih i biti između ostalog katalizator za suočavanje s vlastitim demonima. Jadranka Pintarić o knjizi piše: “Šalkovićev rukopis obilježen je izuzetnom di-

namikom priče, uvjerljivim dijalogom i prepoznatljivom zaokupljenošću i senzibiliziranošću za probleme tranzicijskog društva. Šalkovićevi junaci ne pristaju biti promatrači vlastita života, a njihova pobuna presudan je i prekretnički čin koji možda i nije spektakularan u društvu spektakla, ali svakako jest svjedočanstvo o iskonskoj potrebi za cjelovitošću

autentične ljudske egzistencije u nadirućem sveprožimajućem neljudskom karakteru društvenog sustava bez vrednota.”

ALBUM TJEDNA

Shoot Me Wendy: “Sticky Floors” Nakon prošlogodišnjeg debi albuma “Sine Waves”, ekipa pod imenom “Shoot Me Wendy” ovo je proljeće izdala EP kojim ponovno skreće pozornost. Šest pjesama odlično se nastavljaju na prošlogodišnje izdanje, sve je i dalje vrlo britko, brzo, postpunkično i, naravno, na engleskom jeziku. Shoot Me Wendy su time pokazali i dokazali da dobro znaju kako žele zvučati i da im do tog cilja ne treba previše kemijanja, jer lakoćom zabijaju vrlo zanimljive glazbene komade. Uvodna “Light Up Your Last Smoke” odmah u startu pruža nešto najbolje što nam je ovaj bend ponudio dosad, vrlo bučnu i plesnu gitarsku pjesmu koja bi vrlo lako mogla parirati mnogim britanskim bendovima, a ni-

najveći (uvjetno rečeno) hit albuma bi mogla biti zaigrana “Treetop”, dok su se na posljednjoj “Sweet And Gorgeous” najviše ruzuzdali i približili se bendovima s regionlne scene kao što su Bernays Propaganda i Cripple and Casino. Za sebe kažu (piše im na “Fejsaču”) da su power pop/post punk bend, a upravo tako to i zvuči, vrlo ritmično i s gustim slojem masnih gitara koji u konačnici pružaju vrlo melodičnu glazbu. Sa “Sine Waves” smo ih upoznali, a “Sticky Floors” je lijep nastavak, te je dobro da nisu isfurali cijelo izdanje kad su očito shvatili da nemaju dovoljno dobrih pjesama jer je ovako baš sve na svojem mjestu. (Siniša Miklaužić, preuzeto s portala: Muzika.hr)

Popis pjesama

su se pretjerano štedjeli ni na ostatku albuma. “Till I Get There” mnogo duguje radovima Franza Ferdinanda, “Seabed” u

refrenskom dijelu ima dosta referenci na Garbage iz najboljih dana, “You Were Right” ima fora implementirane motive iz “Star Treka”,

Light Up Your Last Smoke Till I Get There Seabed You Were Right Treetop Sweet And Gorgeous

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... POVRATAK U OZ

OLUJA STOLJEĆA

animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Režija: Will Finn Uloge/glasovi: Dunja Fajdić, Dražen Bratulić, Ivica Bagarić, Robert Ugrina, Ranko Tihomirović

avantura, triler Režija: John Swetnam Uloge: Richard Armitage, Jeremy Sumpter, Sarah Wayne Callise

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

etvrtak, 14. 8.

19.00 POVRATAK U OZ 2D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

petak, 15. 8.

19.00 POVRATAK U OZ 2D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

22.00 NOĆNI VLAK ZA LISABON mistična romansa, triler

subota, 16. 8.

17.00 POVRATAK U OZ 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

19.00 PLAĆENICI 3 Nastavak jedne od najpoznatijih dječjih avantura, Povratak u Oz, animirani je film snimljen prema romanu Rogera S. Bauma, prapraunuka L. Franka Bauma. U njemu se Dorothy vraća u čarobnu zemlju preko duge, nakon što shvati da je Kanzas u potpunosti opusto-

šen i da su se svi iz njega iselili. S njom se u Oz vraća i vjerni Toto, a žutim opekama ponovno će odzvanjati smijeh vesele družine koja će doživjeti nove dogodovštine u zemlji u kojoj su se i upoznali. Trajanje: 88 minuta. Preporučuje se starijima od 6 godina.

Impresivan film o nevjerojatno moćnoj vremenskoj nepogodi i ljudima koje nije otjerala – nego privukla! U samo jednom danu serija neočekivanih tornada devastirala je grad Silverston. Dok ubojite pijavice haraju, stručnjaci upozoravaju da najgore tek slijedi. Većina

stanovnika pokušavat će pronaći siguran zaklon, no skupina entuzijasta neće propustiti ovu priliku kakva se javlja jednom u životu – pokušat će se približiti oluji stoljeća koliko god će im priroda to dozvoliti… Trajanje: 89 minuta. Preporučuje se starijima od 13 godina.

18.00 Draškovec - Rokovo u Me imurju Sv. misa, prije sv. mise vl . Siniša Preiner: tema – Je li dopušteno subotom ozdravljenje ili nije? 19.00 Koncert klasi ne glazbe i zborova (župna crkva Draškovec) 12.00 Macinec - Dan Macinca Po etak programa kod Sportskog doma: Pjeva ki zbor Strahoninec, KUD Strahoninec, Andreja Horvat Šafari i Goran Šafari , Mažoretkinje Op ine Nedeliš e, KUD “Selja ka sloga” Nedeliš e 13.30 Izložba Društva žena Macinec: “Priroda i društvo” 14.00 Seoske igre u organizaciji DVD-a Macinec

Subota, 16. kolovoza 10.40 sa Draškovec Rokovo u Me imurju Sve ana procesija s kipom svetog Roka (igralište) 11.00 Sve ana sveta misa 14.00 “Draškovski sejem” 15.30 Izložba “Diše i duh prošlos ” 16.00 Pokazna vježba pasa Kinološkog društva iz Varaždina 19.00 8. fes val duhovne glazbe “Sve Rok 2014.” 21.00 Sv. Mar n na Muri, igralište NK Polet Koncert: Psihomodo pop

Nedjelja, 17. kolovoza 9.00 Mursko Središ e Me unarodni turnir u streli arstvu 10.00 Mursko Središ e “Proš enje v Središ u” - prostor uz crkvu: druženje gra ana uz proštenjske kola e i gvirc; KUD “Mura”, mažoretkinje Mursko Središ e, Ženska vokalna skupina “Sve Marko” Selnica

Odličan Špancirfest after program na Arena pozornici uz Dravu Špancir est Arena pozornica posjetiteljima i lji željnima ž lj i ludog l d provoda d za vrijeme trajanja estivala (22. - 31. kolovoza) nudi ludu cjelonoćnu zabavu od 22 sata pa sve do 6 sati ujutro. Za sve partijanere i ove je godine organiziran PAN bus koji će ih sigurno dovoziti i odvoziti s Arena pozornice. Iako je Špancir est prepun svakodnevnih događanja, koncerata, per ormansa i zabave, mnogi posjetitelji Festivala dobrih emocija traže još uzbuđenja. Za njih Špancir est već niz godina priprema zanimljiv i relevantan after program, koji se udomaćio na Arena pozornici uz sportsku dvoranu na Dravi. I ove godine na Arena pozornici uz Dravu nastupit će mnoga zvučna imena domaće i svjetske scene elektronske glazbe. Najzvučnije ime je svakako hrvatski virtuoz techno produkcije Petar Dundov, kojem će ove godine pripasti čast otvorenja programa Arena pozornice (22. kolovoza). Atmos eru

Ultre i drugih velikih estivala donijet ć EDM zvijezda ij d Beltek, B l k a veliki liki broj b j će obožavatelja razveselit će se povratku house majstora i hit-makera Gramophonedziea. Posebna atrakcija će zasigurno biti i nastup popularne Remi iz grupe Elemental, koja se dokazala kao vladarica pozornice i u ulozi MC-a pa se pripremite vidjeti je i u ulozi u kojoj to možda niste navikli - kao vokalnu pratnju Chew The Fat! Croatia ritmovima na afteru poslije koncerta Stereo MC’s i Kirila (29. kolovoza). Pozornica Arena ima i retro štih pa će tako nedjeljni a ter nakon Urbana i 2Cellos (24. kolovoza) biti ispunjen nostalgičnim povratkom u zvuk ‘90-ih na Dance Hard partyju pod vodstvom DJ Kneže, a noć nakon koncerta kultnih Blondie na Starome gradu (ponedjeljak, 25. kolovoza) rezervirana je za već tradicionalno urnebesnu rock trash zabavu pod dirigentskom DJ palicom rezidenta pozornice - Marija Kovača. Kao podrška

avantura, triler

nedjelja, 17. 8.

17.00 POVRATAK U OZ 3D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

akcijska avantura

ŠPANCIRFEST 2014. - Festival dobrih emocija u Varaždinu Petak, 15. kolovoza

21.00 OLUJA STOLJEĆA

19.00 PLAĆENICI 3

NAJAVLJUJEMO

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND...

akcijska avantura

21.00 OLUJA STOLJEĆA avantura, triler

ponedjeljak, 18. 8.

19.00 POVRATAK U OZ 2D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 PLAĆENICI 3 akcijska avantura

utorak, 19. 8.

19.00 POVRATAK U OZ 2D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 OLUJA STOLJEĆA Virtuoz techno produkcije Petar Dundov gostuje prvu večer na Arena pozornici headlinerima ove će godine nastupiti mnogi manje poznati ili mladi predstavnici domaće DJ scene, kojima će se dati važna prilika da nastupe i pokažu svoj talent u vrhunskim produkcijskim uvjetima, kakve pruža Arena pozornica Špancir esta. Kao i svake godine, za špancirere željne zabave do jutra osiguran je besplatni i sigurni prijevoz do Špancir est Arena pozornice PAN busevima. PAN busevi će od 23 sata pa sve do 6 sati ujutro, svakih pola sata, prometovati kružnom rutom na relaciji Trg slobode – Arena Varaždin – Trg slobode. Ulaznice za Arena pozornicu Špancir esta mogu se kupiti na prodajnim mjestima Eventima te putem Entrio online prodaje. Dostupan je ograničen broj estivalskih ulaznica za Arena pozornicu po cijeni od 159 kuna za šest večeri, te neograničen broj dnevnih ulaznica od 19 do 69 kuna, ovisno o večeri, s time da je cijena ulaznice do ponoći uvijek niža.

avantura, triler

srijeda, 20. 8. - nema filmskog programa

etvrtak, 21. 8.

19.00 i 21.00 STEP UP 5 glazbena romantična komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG U kolovozu neće biti projekcija filmova.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

Lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) U poslovnom okruženju vrlo se rijetko možete iznenadi jer kao da vam unutarnji glas daje nagovještaj razvoja doga aja. Pravo je vrijeme da i ovaj put osluhnete svoju intuiciju i krenete u novi poslovni projekt koji e vam donije i ve u zaradu. U ljubavnim odnosima nema za šja. Sve e se odvija vrlo brzo. Budite energi ni i nemojte odusta od svojih emocija ako je u pitanju tajna ljubav. Ako vas uhva nervoza, proše ite. Godit e vam. BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ovih ete se dana dobro snalazi u poslovnim trendovima. Mogu e nesuglasice u radnom mu riješit ete u kratkom roku. Održavajte poslovne kontakte s inozemstvom. Ako ste nezaposleni, pojavit e se prilika za sezonsko zapošljavanje. U ljubavi ete ima uspjeh u svemu što ete poduzimati. Blizanci koji nisu u vezi bit e promjenjivog raspoloženja. Slobodno vrijeme posve te sebi i vlas m užicima. Priuštite si wellness. U prehranu dodajte više vo a. LAV (23.7. - 23.8.) Nemate dovoljno energije kako biste se punim jedrima posvetili poslovnim obavezama. Ukoliko ste u mogu nos , krenite na nekoliko dana odmora. Dobro e vam do i. Lavovi koji nisu u vezi bit e u prilici upoznati nove osobe, ali ne ete bi raspoloženi za zabavu i izlaske. Iako želite nešto novo, niste spremni za promjene. Potrebna vam je energija i snaga, koju trenutno nemate, i zato se osje ate nezadovoljni i nespremni za nešto novo. Više spavajte. VAGA (24.9. - 23.10.) Poslovna budu nost donijet e ve u koli inu obveza, ali i novca. Stoga prionite poslu. Sada kada je ve ina ljudi na odmoru vi iskoris te vrijeme za osmišljavanje novih unosnih projekata. Ispla t e vam se. U ljubavnim odnosima bit ete skloni ve im promjenama raspoloženja. Ako ste u braku ili vezi, više pozornos posve te razmjeni nježnos s partnerom, koji e vam to uzvra na najljepši mogu i na in. Pripazite na apetit kako ne biste dobili koji neželjeni kilogram viška. STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Pokušajte oživjeti poznanstva iz srednjoškolskih dana jer e tu bi zasigurno mogu nos i za poslovnu suradnju. O ekuje vas uspjeh i u svim drugim poslovnim kontak ma. Ako ste nezaposleni, pojavit e se mogu nost zapošljavanja u susjednom gradu. U ljubavi nemojte previše analizira svoje postupke ni partnera. Prepus te se emocijama i strasti. Poradite na imunitetu, jer postoji mogu nost prehlade. Uzimajte više svježeg vo a i povr a. VODENJAK (21.1. - 19.2.) Nemojte odusta od željenih projekata iako vam se ine nedos žnima. Riješit ete sve na vrijeme, a nadre ene osobe prepoznat e i nagradi vaš trud i zalaganje. Na emotivnom planu slijede velike promjene. Moglo bi do i do novih strastvenih ljubavi, ali i ljubomornih ispada koji e, kako ete na kraju uvidje , bi potpuno bezrazložni. Promijenite navike u prehrani. Mogu e su manje glavobolje koje e vjerojatno biti posljedica propuha.

RAZGOVOR S POVODOM: STJEPAN KUTNJAK, planinar iz Sv. Martina na Muri BIK (21.4. - 20.5.) Ovih dana nema potrebe da se zadržavate u nekim poslovnim poduhvatima za koje procjenjujete da se ne e mo i pravovremeno završiti. S njima nastavite u jesenskim mjesecima. Sada se posve te kra im, ali dinami nijim zadacima. U emotivnim odnosima preispitajte svoje osje aje jer nikako ne možete s partnerom ostvariti skladan odnos. Ako ste sami, iskoris te ovo ljetno doba za druženje s prijateljima. Mogu i su problemi sa zglobovima. RAK (22.6. - 22.7.) Aktiviraju vam se neki poslovni projekti koje ste ve pomalo odbacili. Iznenadit e vas koliko su profitabilni. Iako još uvijek traje vrijeme godišnjih odmora, prionite na posao kako bi se pripremili za sljede i mjesec koji e vam donije mnogo poslovnih mogu nos . Ako imate ljubavne nedoumice, poslušajte savjet starije osobe. Ako ste u vezi ili braku, mogu e su manje krize. Riješite ih komunikacijom. Pripazite na unos hrane, dobro perite vo e i povr e. DJEVICA (24.8. - 23.9.) Poslovni projekti koji su u tijeku donijet e vam ve u koli inu prihoda. Pripazite pri potpisivanju dokumenata. Bitna je i komunikacija s poslovnim partnerima. Ako se radi o suradnicima iz inozemstva, novi zadaci bit e i više nego unosni. U ljubavi slijedi intenzivan period. Partner e biti raspoložen za ljubav i nježnost. Ako ste sami, dane produženog vikenda iskoris te za izlazak i mjesta javnog okupljanja i zabave. Upoznat ete nove osobe. Zdravi ste. ŠKORPION (24.10. -22.11.) Vrijeme koje dolazi zahtijevat e od vas ozbiljnost i odgovornost. To su osobine koje vama nisu strane. Nov ana situacija e se poboljša jer ne ete propustiti prilike koje vam se nude preko dodatnih vidova zara ivanja. Odnos s partnerom donosi manje nezadovoljstvo i osje aj neispunjenos . Emocije e varira od ushi enja do ravnodušnos . Željet ete više samo e. Nemojte uzima sredstva za smirenje. Bavite se više tjelovježbom i sve e bi bolje. JARAC (22.12. -20.1.) Najbolje funkcionirate kada ste smireni i stabilni. Punu pozornost dajte poslovnim projek ma, osobama i obvezama, i ostvarit ete iznimno dobre rezultate i nov ane prihode. Maksimalno ulaganje urodit e i maksimalnim nacijskim rezulta ma. Za ljubav e vam preosta malo vremena. Ipak, nemojte dozvoli da vam brak ili veza zbog posla do u u drugi plan. Prona ite vrijeme za nježnos . Blagotvorno e utjeca na vašu psihu i cjelokupno zdravlje. RIBE (20.2. -20.3.) U ovom tzv. produženom vikendu ne e bi previše poslovnih obveza, stoga sve slobodno vrijeme iskoristite za druženje s obitelji i prijateljima. Godit e vam boravak u prirodi i sportske ak vnos . Time se mogu sredi i problemi s eventualnim viškom kilograma. U fazi ste porasta seksualne snage, pa ete krenu u osvajanja. Više prigoda imat e muški pripadnici znaka. Nemojte kalkulirati, iskoristite sav svoj šarm. Zdravi ste i dobro se osje ate.

PLANINARENJE kao stil života i u trećoj životnoj dobi

Šezdeset i šest ljeta nisu prepreka za visokogorsko planinarenje! Mi ne osvajamo vrhove. Vrhovi osvajaju nas PIŠE: ROBERTA RADOVI Prigodom nedavnog planinarenja život me počastio poznanstvom sa složnom ekipom planinara, koji iako, kako sami kažu, idu u zrelu životnu dob, svojim načinom i stilom života mogu biti uzori mnogo mlađoj generaciji. Jedan od njih je Stjepan Kutnjak (66) iz Sv. Martina na Muri. Najviši vrh koji na koji je stao je švicarski vrh Breithorn, a počeo je planinariti tek prije kojih petnaestak godina: - Strastveni sam planinar i bavim se time od 2000. godine. Volim hodati vrlo zahtjevnim stazama, kak’ bi rekli ‘brezpotjem’. Dakle bespućem, odnosno nemarkiranim stazama. Samouk sam planinar i volim istraživati divlje staze. To mi nekako više leži, jer se u tom istraživanju osjećam kao ‘puni planinar’. U bespuća se ide dušom i tijelom da se nešto posebno doživi. Pri tome se ne koriste nikakva tehnička pomagala nego se orijentiraš u prirodi, što je jako bitno dobro poznavati, da se ne izgubiš. Tu nema osiguranja, klinova, sajli, tu se samo treba primiti za stijenu i kamen koja su jedina uporišta za uspon na vrh.

Želim osvojiti deset najviših vrhova Julijskih Alpi u Sloveniji Planinareći stazom prema Kranjskoj koči, odakle vodi put prema vrhu Velika Baba, doznajem od Stjepana njegove planinarske težnje: - Ime vrha koje me godinama privlači je Veliki Oltar, 2621 mnv, u Julijskim Alpama. Uspon na vrh moguć je i vrlo zahtjevnim ‘brezpotjem’. Veliki Oltar spada u stjenovite Martuljške skupine vrhova u kojoj su samo dva vrha osigurana za penjanje, Škrlatica i Špik. Svi ostali vrhovi u toj skupini su bespuće. Veliki Oltar najviši je vrh u Martuljškoj skupini i označen je kao vrlo zahtjevan uspon te alpinističkom kategorijom dvojkom. Vrh me privlačio i samim imenom jer sam katolik i vjernik. Osim toga, jedan od životnih ciljeva mi je bilo

Stjepan Kutnjak iz Sv. Martina na Muri na planinarskoj stazi prema vrhu Velika Baba, 2127 mnv popeti se na deset najviših vrhova Julijskih Alpi u Sloveniji. Ostao mi je za osvojiti još Veliki Oltar i Velika Martuljška Ponca, 2602 mnv. Želio sam to ostvariti još ove godine, ali se nisu pogodili vremenski uvjeti, tako da ta dva vrha još ostaju u planu za rujan ove godine, ili sljedeće godine.

U planine s dragim prijateljima Štef, kako ga od milja zovu prijatelji iz njegova domicilnog Planinarskog društva “Bundek” iz Murskog Središća, najviše planinari u društvu prijatelja, a i njegova supruga Elizabeta je također planinarka. - S planinarenjem sam počeo dosta kasno s obzirom na broj mojih godina. Eto, ovo sam ljeto napunio šezdeset i šest godina. Prije je bilo obaveza na poslu, radio sam u građevinarstvu, pa smo mnogo radili na terenu. A za vikend sam želio biti više doma s familijom. Kad je sve to nekako došlo ‘u red’, počeo sam planinariti. Planinarila je i moja supruga Eliza-

beta, koja mi je bila vrlo dobar partner i u planini. Sada više toliko ne hoda zbog zdravstvenih problema. Ali imam društvo s kojim najčešće odlazim u planine. Moglo bi se reći da naše planinarenje ide u mirovinu, ali se još ne damo i imamo mnogo ambicija. Moje društvo činili su većinom Josip Toplek, zovemo ga Pepi, Franjo Kraljić i Drago Kolac. Njih trojica i ja kao četvrti član te ekipe prešli smo brojne zahtjevne vrhove. Prvi povoljan vikend idemo na Škrlaticu, 2740 mnv, uz noćenje u bivku. Taj je vrh drugi najviši vrh u Sloveniji, a po tehničkom usponu je teži i od samog Triglava. S nama sada često planinari i Renato Pahor, koji iako je mlađi ima razumijevanja za nas sporije hodače. (op. a.: tom “sporijem” planinarenju mogli bi pozavidjeti i mnogi mlađi hodači)

Planine i kao inspiracija za poeziju Uz planinarenje, kao stil života Stjepan Kutnjak ističe i svoj drugi hobi – pisanje poezije:

- Pjesme pišem kad dođe inspiracija, a to je često upravo u planinama. Recitiram pjesme i na skupštini HPD-a ‘Bundek’, a teme su većinom brda i planine. Nemam objavljenu zbirku pjesama. Previše sam angažiran u planinarenju, tako da i nema vremena da se više pozabavim time. Katolik sam i vjernik. Vjerujem u Božje ostvarenje. Bog je prvo stvorio nebo i zemlju. Onda je na zemlji stvorio sva ta prirodna bogatstva, tako da nijedna jedina stvar na Zemlji nije ružna. Samo čovjek to ne vidi i ne želi to prihvatiti svojim očima i dušom. To je dio mojih promišljanja koja su često tema u pjesmama. Vjerujem da nas i Bog čuva na planinama, a i taj zova planina proizlazi iz toga nekog Božjeg vjerovanja. Naime, sve što je teže osvojiti to je ljepše. Znači planine su vrlo teško osvojive i zato su najljepše. Planine nas zovu i svi mi koji osjećamo taj zov onda krećemo k njima. To je neki Božji poziv. I zato vjerujem i u Božju zaštitu koja nas čuva.

Sve enik Blaž Tota kao duhovni, ali i planinarski mentor Legenda iz redova svećenstva u svijetu alpinizma našeg kraja svakako je danas umirovljeni svećenik Blaž Tota. Nerijetko su on i Stjepan Kutnjak zajedno planinarili: - Često sam planinario i sa svećenikom, ali i alpinistom Blažom Totom iz Draškovca. On je sada u Varaždinu u Svećeničkom domu. On je bio i moj svećenik, vjenčao me i s vremenom se razvilo pravo prijateljstvo. On je bio strastveni planinar i, kad smo zajedno bili u planinama, on me mnogo toga podučio jer je sam prošao strahovito mnogo europskih vrhova, od kojih su neki i viši od 4000 mnv. Tota je osvojio između ostalogi Mt. Blanc, vrh koji je dugo smatran najvišim u Europi. On mi bio i duhovni mentor. Znate, čovjek mora uvijek nešto tražiti, ispitivati kako bi doživio i vidio nove stvari, te tako uveo kvalitetne promjene u svoj život i tako nadogradio sebe i svoje biće.

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Ženin parfem govori više o njoj od njezinog rukopisa.” Christian Dior

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Moja supruga stalno pije PITANJE: Ve tri godine moja supruga stalno pije. Zanemaruje sve svoje ku ne obveze, ne vodi brigu o meni, kao ni našoj djeci. U zadnje vrijeme optužuje me da imam ljubavnice. Provjerava moja kretanja, stalno me optužuje, sumnji i za nevjeru, galami i napada me. Postala je ljubomorna na svaku ženu s kojom dolazim u kontakt. Svima nam je jako teško i ne znamo što nam je initi. ODGOVOR: Vama je potrebna hitna pomoć. Predugo ste čekali. Trebate, kada vam supruga bude trijezna i smirena, nagovoriti je na liječenje od alkoholizma. Vaša supruga dugo pije i ona sigurno neće priznati ni sebi ni drugima istinu i pogotovo da ona tone

sve dublje i da propada. Ponašanje Vaše supruge neće se promijeniti nego možete očekivati samo pogoršanje. Bilo bi uputno da uz pomoć bliskih prijatelja, obiteljskog liječnika i psihijatra ukažete joj na sve posljedice koje bi mogle biti za Vas i za Vašu djecu katastrofalne. Isto tako recite joj da ovakvo stanje neizbježno dovodi do raspada obitelji i da će to ostaviti trajnu patnju koju će kroz cijeli život nositi Vaša djeca.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Svoje potencijale možemo ostvariti samo ako se trudimo! U ranom djetinjstvu neprestano rastemo i napredujemo, sa svih nam strana stižu poruke da smo vrijedni i važni na ovom svijetu. Ta je spoznaja kamen temeljac za pozitivnu sliku o sebi i doživljaj osobne kompetencije. Kad smo maleni prema nama se ponašaju kao da smo nešto posebno, a i sami sebe tako vidimo. U prve dvije-tri godine života sve nam uglavnom lako ide od ruke, pa nam se logičnim čini da će život uvijek biti takav. A onda se polako suočavamo sa izazovima koji postoje teži, ne uspijevamo svaki put, stižu nas kritike važnih odraslih osoba… Sve više odustajemo od zaključka da smo tako posebni i da je život tako divan. Polaskom u školu naša slika svijeta i slika nas samih tek je skica za naš pravi portret. Osnovna škola obuhvaća čitavo djetinjstvo i u tom se dugom razdoblju oblikuje naša ličnost, a onda kroz razdoblje adolescencije nastupaju “unutarnji potresi” zbog kojih se ono što smo kao djeca izgradili reorganizira. Sve te školske godine koraci su na

putu osamostaljivanja djeteta, ono je napustilo zaštićeni svijet svoje obitelji i kreće u “pravi” svijet. Škola postavlja drugačije zahtjeve, standarde i vrednovanja od onih koje smo imali u roditeljskom domu, pa se školski uspjeh uzima kao rani pokazatelj životnog uspjeha. Roditelji očekuju od djeteta da će uspjeti i implicitno to djetetu i poručuje, vjeruju da će dijete ostvariti svoje potencijale. Zašto se tako često događa da to ne uspije?! Zašto gubimo zamah i prestajemo se truditi? Ta je pojava vrlo česta i kod djece koja u početku pokazuju jako visoke sposobnosti i talente, te imaju vrlo pozitivnu sliku o sebi. Tako djeca znaju da su jako pametna, jako lako i brzo uče, a njihova nadarenost magično djeluje na okolinu. Svi im se dive, mnoge im se stvari dopuštaju po posebnim kriterijima, i oni očekuju poseban tretman zbog svoje posebnosti. Problem nastaje zbog toga što se u školskom sustavu kakav on danas jest, takva djeca uopće ne moraju truditi, i to postane njihov unutarnji standard. Oni koji nemaju takve sposobnosti i talente ne trude se iz drugih razloga. Kao što je to opisano u prošlom članku, oni su prihvatili negativne samoopise, za koje misle da su trajni i nepromjenjivi!

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Alkohol i trudnoća Majčino konzumiranje alkohola za vrijeme trudnoće šteti razvoju djeteta u maternici. Kada žena koja je trudna pije alkoholno piće, alkohol putuje kroz njezinu krv, a zajedno s krvlju majke alkohol dolazi do ploda. Jasno je - ako trudna žena uzme piće, i nerođeno dijete je konzumiralo piće. Ali beba u majčinom trbuhu nema toleranciju na alkohol i ne može ga dobro metabolizirati. Time je koncentracija alkohola u bebinoj krvi uvijek puno viša nego u majke. Alkohol ometa bebinu sposobnost za uzimanjem hrane i kisika koji su joj potrebni za normalan rast i razvoj stanica, remeti kako razvoj tako i raspored stanica, što se nakon rođenja djeteta može ogledati u nizu deformacija i zdravstvenih problema. Problemi u razvoju bebe uzrokovanih pijenjem puno alkohola tijekom trudnoće uključuju i tjelesne i psihičke nedostatke opisane kao fetalni alkoholni sindrom: • mala porođajna težina, uz opću nedovoljnu razvijenost i sporiji razvoj od normalnog, • nerazmjerno mala glava, abnormalnosti lica (mali očni otvori, spušteni kapci, manjak utora između nosa i gornje usne, mala čeljust, loše formirane uške, spljošten hrbat nosa…), • nedovoljno razvijen središnji živčani sustav (mozak); cerebralna paraliza, • deformacije rebara i prsne kosti, zakrivljenje kralježnice, dislokacija kuka, sve to s teškoćama u motoričkom pogledu (problemi s kretanjem, problemi koordinacije pokreta, nespretnost), • nedostatak prstiju, • oštećenje senzornog sustava (npr. smetnje vida kao što su kratkovidnost, strabizam), • deformitet unutarnjih organa, srčane mane, malformacije bubrega i mokraćnih puteva, • kognitivni problemi (teškoće shvaćanja, teškoće učenja i pamćenja, poremećaj pažnje), ADHD, mentalna retardacija, problemi ponašanja, smetnje razvoja govora, • teškoće u usvajanju socijalnih vještina (npr. uklapanje s vršnjacima i slično). Ovi učinci nisu privremeni, već trajni: oni cijeli život mogu uzrokovati tjelesne i/ ili emocionalne boli. Obzirom na to da dijete može imati ozbiljne cjeloživotne teškoće, važno je ozbiljno shvatiti ovu temu.

Osim opisanih deformacija, konzumiranje alkohola tijekom trudnoće može dovesti i do spontanog pobačaja, ili do prijevremenog poroda. To sve je velika cijena za pretjerivanje s pićem tijekom trudnoće. Već desetljećima liječnici i znanstvenici upozoravaju na navedene probleme, no kao da u javnosti nije dovoljno shvaćena ozbiljnost mogućih posljedica pijenja alkohola tijekom trudnoće. Niti u jednom periodu trudnoće nema razloga vjerovati da je alkohol bezopasan jer se beba razvija u svakom periodu trudnoće. Ne postoji de inirana količina alkohola koja bi bila „sigurna“, jer svako uzimanje alkohola može štetiti. Ali kako trudnica više pije, povećava rizik za razvoj djeteta u utrobi. Čak i ako ne pije često, piti odjednom veliku količinu alkohola (napiti se) također može imati značajan štetni utjecaj na bebu. Stoga je najsigurnije potpuno ga izbjegavati, jer pijenje alkohola u trudnoći doista može značiti “igranje” s bebinim zdravljem. Jedan od mitova da crno vino “jača” krv pa da ga zato trudnice trebaju piti, gubi na vjerodostojnosti, ako se ima u vidu da i neke druge namirnice sadrže vitamine i željezo (naranđe, crno grožđe, brokula...). Žene koje pokušavaju zatrudnjeti, također trebaju izbjegavati bilo koju količinu alkohola. Ako žena pije alkohol ne znajući da je trudna, treba prestati piti čim sazna tu informaciju: što prije će prestati piti alkohol, beba će biti zdravija. Za žene koje vole popiti koju čašicu, i za one koje s teškoćom kontroliraju svoje pijenje: trebaju izbjegavati druženje s ljudima koji piju, i zalaženja na takva mjesta koja podrazumijevaju alkohol. Trudnica koje je alkoholičarka, neupitno treba biti uključena u program liječenja od ovisnosti i rehabilitaciju. Ako ima problem sa uspostavom apstinencije, pomoć je dostupna. Ako ste trudni, nemojte riskirati s djetetovom budućnosti, prestanite piti (ili nemojte ni početi).

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Onaj koji liječi sve rane – eliksir mladosti u gavezu Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana “ČokoČaj” Čakovec

Višegodišnja biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima koji je krase od svibnja do kolovoza, sočne grubo dlakave stabljike visine od 20 do 100 cm ima višegodišnji korijen koji raste duboko u zemlji i koji je najpoznatiji za liječenje svih rana. Rasprostranjen je u cijeloj Srednjoj Europi na vlažnim staništima, jarcima, uz vodu i na vlažnim livadama. Poljoprivrednicima nije baš omiljen jer je zbog svog dugog korijenja za njih neiskorjenjivi korov. No ipak, u narodu poznat pod nazivima kao što su crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, volovi jezik i drugi, cijenjen je kao ljekovita biljka kojom su stari narodi liječili sve rane, a najčešće u obliku gavezove masti. Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti granulaciju i stvaranje kalusa – novog granulacijskog tkiva nastalog između krajeva slomljene kosti, djelovati protuupalno i pomoći kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi. U ljekovite svrhe skupljaju se listovi i vrlo cijenjeni korijen koji skupljamo u pro-

ljeće i kasnu jesen. Nakon što korijen iskopamo dobro ga operemo pazeći pri tome da ne izgubi sluzavi sok, zatim se posuši, reže na komadiće i do kraja osuši na toplom mjestu. Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku čaja, se ne preporuča, jer može izazvati oštećenje jetre. Gavez rabimo kao: antibakterik, antiseptik, adstrigent, antidijaroik, bioregenerator, cikatrizant, dermetik, diuretik, drastik, dekongestiv, hemolitik, digestiv, kozmetik, karcinogenik, laksativ, mucilaginoz, specifik. Gavez je hepatotoksičan te je kao takav štetan za jetru i nije preporučljiv za korištenje osobama s osjetljivom jetrom kao i trudnicama. Pučka medicina je za gavez vezana više tisuća godina zbog njegova snažnog ljekovitog djelovanja na rane i lomove kostiju. Kao tinktura, mast, oblog od korijena i svježeg lišća, gavez se koristi kod: svih vrsta nagnječenja tkiva, hematoma, modrica, udaraca, uganuća i iščašenja, bolnih zglobova, osteoartritisa, ligamenata, raznih rana, od rastrganih do gnojnih, dobar je cikatrizant jer pospješuje

zarašćivanje rana stimulirajući rast i obnovu tkiva i to kako svježi oblog od korijena i lišća tako i tinktura za ispiranje te prašak od korijena za posipanje rana. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih poteškoća probavnih organa, protiv katara želuca s proljevom ili bez njega, srdoblje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i drugih boljki. U terapiji gnojnih te rana koje zaudaraju može se pak kombinirati s tinkturom nevena i arnike, raznih čireva, tvrdih novotvorina, oteklina, kvrga i kvržica, kod gihta, raznih kožnih nečistoća, prijeloma kostiju svih vrsta, kostobolje, oštećenje pokosnice, krvarenja i krvavih ispljuvaka, kašlja i bronhitisa, neuralgije lica, bolesti želuca, hemoroida. Kod uporabe tinkture od gaveza za unutarnju primjenu nužan je oprez jer djeluje agresivno na centralni živčani sustav tj. jako ga može nadražiti te se uzima oprezno u manjim količinama. Mjere opreza primjenjuju se i kod

uporabe tinkture u liječenju gihta i bolnih zglobova. Tinktura gaveza koristi se i za liječenje kožnih bolesti i tegoba pa je učinkovita u regeneraciji kožnog epitela - stara naborana koža, naročito oko očiju, te u tu svrhu rabimo tinkturu i mast od gaveza, a moguća je i kombinacija s uljem od gospine trave. Svježi listovi kao i cvjetovi dobra su hrana te se u proljeće preporučuju za jačanje cijelog organizma i imunološkog sustava. Ljekovite kupke od lišća gaveza rabimo u liječenju bolova u zglobovima, slabe cirkulacije nogu, gihta, vrućih oteklina, proširenih vena nogu i reumatizma. Najčešće se od mladih listova pripremaju proljetne salate, juhe i variva te palačinke. Rabe se i stabljike, koje se ogule te prže ili kuhaju. Gavez u kulinarstvu upotrebljavaju samo vrhunski znalci dok je komercijalno najpoznatiji u oblicima masti, bilo životinjskim mastima, vazelinu i parafinu, te kao macerat u suncokretovom ili maslinovom ulju. Zato za svaku ranu na svom tijelu ne ustručavajte se upotrijebiti gavez, naravno ako niste u skupini ljudi kojima se korištenje gaveza ne preporučuje. Uskoro u ČokoČaju moći ćete nabaviti svoju zalihu suhog korijena gaveza koji je idealan lijek u obliku obloga za rane. Oblozi od gaveza veoma su cijenjeni, a lako se i spravljaju. Potrebno je samo pomiješati nekoliko žličica osušenog mljevenog korijena gaveza s dovoljno vruće vode da se napravi pasta. Takvu pastu namažemo na platno i prislonimo na ranu, a obloge je potrebno mijenjati svaka dva do četiri sata. Priroda na djelu, bez moderne kemije, u obliku paste za ranu zasigurno će izliječiti i onu najtežu, a oštećenoj koži i bolnom području podariti novu mladost.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Ebola Ebola je jedna od najsmrtonosnijih bolesti na Zemlji sa smrtnošću do 90 %. Uzrokuje krvarenja iz očiju, ušiju, usne šupljine i probavnog sustava i krvavi osip po cijelom tijelu što sve zajedno dovodi do brze smrti. Epidemije uzrokovane ebolskim virusom prvi put su zabilježene 1976. godine u Zairu i Sudanu. Ebolski virus spada u mikroorganizme s najvišim četvrtim stupnjem biološke opasnosti, za koju se preporučuju najstrože sigurnosne mjere za sprečavanje širenja in ekcija među ljudima. Bolest koju izaziva zove se ebolska hemoragijska (krvarenje) groznica. Nazvana je po zairskoj rijeci u čijoj je blizini upoznata prva epidemija 1976. godine. Međuljudski prijenos bolesti se ostvaruje u kontaktu s krvlju i drugim bolesničkim uzorcima i izlučevinama, a udisanje kontaminiranog aerosola je manje važno. Inkubacija bolesti je najčešće 5 do 10 dana, a može biti i do 3 tjedna. Bolest počinje naglo povišenom temperaturom, glavoboljom, bolima u mišićima, mučninom, povraćanjem i proljevom. Mogu se javiti i boli u prsnom košu, grlobolja, suhi kašalj i otok lim nih čvorova i znakovi zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Krajem prvog tjedna bolesti javlja se osip po licu i vratu sa širenje na trup i ekstremitete. Potom počinje i krvarenje na koži i sluznicama i unutarnjim organima (probavni i mokraćni sustav). Prvog tjedna bolesnik ima stalno povišenu temperaturu, a u drugom tjednu ona padne. Tada se bolesnik ili oporavi ili

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

umre. Ako preživi oporavlja se do 4 tjedna jer se javljaju mnoge komplikacije poput upale srca, jetre, testisa, uveitis. Smrtnost je između 25 i 90 %. Za postavljanje dijagnoze važan je podatak o prethodnom boravku u a ričkim zemljama južno od Sahare, odnosno mogući kontakt s krvlju i tkivima majmuna iz tog područja. Laboratorijska obrada je vrlo rizična i obavlja se uz najveći oprez. Ne postoji pouzdan i učinkovit antivirusni lijek. U medijima čujemo da se oboljelima u SAD-u daje eksperimetalni lijek na koji su za sada oboljeli dobro odreagirali. Najvažnije je liječenje simptoma, snižavanje povišene tjelesne temperature, liječenje dehidracije. Za sada nije poznat prirodni izvor in ekcije. Važno je što ranije prepoznati bolest i bolesnika strogo izolirati. Treba tražiti, identificirati i tri tjedna promatrati sve osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom. In ekcija se lako širi kontaktom s krvlju i tjelesnim tekućinama. U svim epidemijama je obolijevalo i obolijeva i medicinsko osoblje jer je opasan prijenos in ekcije zaraženim iglama.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn OPATIJA CARSKI GRAD 23.08. 2014. 140,00 kn

RIM – NAPULJ – POMPEJI 5 dana 16. – 20. 10. 2014. 1.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014. 2.290,00 kn

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.7.2014. Proizvo a 1 Volkswagen 2 Škoda 3 Kia 4 Hyundai 5 Opel 6 Peugeot 7 Renault 8 Dacia 9 Audi 10 Seat 11 Citroën 12 Mazda 13 Ford 14 Honda 15 Nissan 16 BMW 17 Toyota 18 Chevrolet 19 Mitsubishi 20 Mercedes 21 Chevrolet USA 22 Fiat 23 Jeep 24 Suzuki UKUPNO

koli ina 101 78 65 27 22 22 18 15 14 14 12 12 11 11 11 10 10 4 3 2 1 1 1 1 267

udio, % 37,83% 29,21% 24,34% 10,11% 8,24% 8,24% 6,74% 5,62% 5,24% 5,24% 4,49% 4,49% 4,12% 4,12% 4,12% 3,75% 3,75% 1,50% 1,12% 0,75% 0,37% 0,37% 0,37% 0,37% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

15. kolovoza 1947. je Ferrari je u Pescari prvi puta nastupio na nekoj auto utrci i odmah završio na drugom mjestu. Scuderia Ferrari je ranije bio tvornički tim Alfa Romea. Nakon 1945. Ferrari počinje razvijati vlastite automobile.

Obljetnica proizvodnje: Volkswagen proizveo dvomilijunti Golf Variant U Volkswagenovoj tvornici u Zwickau s trake sišao dvomilijunti Golf Variant diljem svijeta. Jubilarno vozilo je bijeli Golf Variant Highline s 1,4 TSI motorom, 150 KS i paketom R-Line Exterieur1. Variant je derivat obitelji Golf, koji je omiljen diljem svijeta i koji postoji već od treće generacije Golfa. Serijska proizvodnja počela je 1993. godine u Wolfsburgu i Osnabrücku. Ostale proizvodne lokacije bile su Bratislava (Slovačka) i Puebla (Meksiko). Od 2007. godine Golf Variant se proizvodio u Volkswagenu de México u Puebli. Ovdje je s trake sišlo 700.000 modela Golf Variant pete i šeste generacije. Od svibnja 2013. godine Golf 7 Variant ekskluzivno se proizvodi u Zwickauu. Od 2015. godine ovaj model će se paralelno uz Zwickau proizvodi i u tvornici Puebla. U tvornici vozila Zwickau se osim Varianta proizvodi i Golf limuzina, a od listopada će se proizvoditi i novi Passat Variant. Od 1990. godine je u Zwickauu s trake sišlo ukupno 4,6 milijuna Volkswagena.

14. kolovoza 2014.

Hyundai predstavlja novi i20 Hyundai Motor Company predstavio je prve fotogra ije nove generacije modela i20 koja će svoju svjetsku premijeru imati na ovogodišnjem auto salonu Paris Motor Show. Uz lansiranje svog najnovijeg modela, Hyundai nastavlja svoju uspješnu prisutnost u B segmentu u Europi. Od samog početka prodaje, originalni i20 stekao je veliku popularnost i postao jedan od najproda-

vanijih Hyundai modela u regiji. Ključni ciljevi novog i20 su osvajanje još šire publike, daljnji razvoj percepcije marke, te još jedna potvrda da Hyundai radi uistinu prave europske automobile. Nova generacija modela i20 dizajnirana je i razvijena u Europi, a tri su ključne karakteristike koje će imati zadatak zadovoljiti potrebe europskih kupaca: vodeća prostranost u klasi, unaprijeđena tehnološka

dostignuća i udobnost, te osebujan, pro injen dizajn. Na temelju nove platforme, novi i20 donosi međuosovinski razmak od 2.570 mm, koji je sada duži za 45 mm, donoseći jednu od najprostranijih kabina koja

udobno smješta pet odraslih osoba. Prostor za noge na prednjoj i stražnjoj klupi vodeći je u klasi i iznosi ukupno 1.892 mm, dok je kapacitet prtljažnika također najbolji u segmentu i iznosi 326 litara sa sjedalima u uspravnom položaju. Još veći komfor i osjećaj za prostor za vozača i putnike, omogućena je novim opcijama dodatne opreme kao što je primjerice panoramski krov (po prvi puta u ovom segmentu), integrirana stražnja kamera te prednja LED svjetla. Novi i20 nastao je u Hyundaijevom dizajnerskom centru u Rüsselsheimu u Njemačkoj. Karoserija duga 4.035 mm donosi potpuno novi, so isticiran ali prepoznatljiv dizajn koji se nadopunjuje s pro injenim interijerom. Cjelokupan di-

Nova Škoda Fabia štedljivija za 17 Škoda Fabia, koja će debitirati početkom listopada 2014. godine u Parizu, postavlja nova mjerila po pitanju potrošnje i emisija te će u odnosu na prethodni model biti štedljivija za čak 17 posto. Na taj način će nova Fabia biti ekološki najprihvatljivija i najekonomičnija Fabia svih vremena. Potpuno novi motori (četiri benzinska i tri dizelska) ispunjavaju normu ispušnih plinova EU 6. Nova Škoda Fabia dobiva potpuno nove motore najnovije generacije, posebno učinkovitie po pitanju potrošnje. U ponudi za zemlje EU nalaze se – uključujući varijantu GreenLine

– četiri benzinska i tri dizelska agregata. Svi motori ispunjavaju novu normu ispušnih plinova EU 6 te su

serijski opremljeni startstop sustavom i rekuperacijom (obnova energije kočenja). Stupnjevi prijenosa

se mijenjaju ručno ili preko DSG mjenjača. Ponuđeni benzinski motori su novi 3- i 4-ci-

lindarski motori bazirani na tehnologiji MQB. 1,0 MPI 3-cilindarski agregati opremljeni su neizravnim ubrizgavanjem, dok se kod 4-cilindarskih motora radi o turbopunjenim TSI motorima s obujmom od 1,2 litre. Spektar snage počinje kod 60 KS i seže sve do 110 KS. Što se tiče dizelskih motora, za novu Škoda Fabiju na raspolaganju su tri verzije snage novog commonrail agregata s obujmom od 1,4 litre i isključivo s izravnim ubrizgavanjem i turbopunjenjem. Blok motora 3-cilindarske konstrukcije izrađen je od aluminijske slitine. Spektar snage mo-

tora sa samozapaljenjem goriva seže kod Fabije druge generacije od 55 kW do 77 kW. On se međutim sada dostiže s obujmom od 1,4 litre umjesto dosadašnjeg obujma od 1,6 litara. Najštedljivija Škoda Fabia bit će Škoda Fabia GreenLine s motorom 1,4 TDI/75 KS, koja će biti dostupna krajem 2015. godine. Zahvaljujući startstop sustavu, rekuperaciji i gumama s optimiziranim otporom kotrljanja te ciljanim prilagodbama aerodinamičnih svojstava nova Škoda Fabia GreenLine ostvaruje potrošnju od samo 3,1 l/100 km. To odgovara CO2 emisijama od

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

zajn pod utjecajem je Hyundaijeve dizajnerske ilozo ije ' luidne skulpture'. Prednji dio automobila ostavlja uistinu snažan i upečatljiv estetski dojam. Kromirana šesterokutna maska smanjena je, tanka horizontalna rešetka povezuje prednja glavna svjetla, dok inte-

posto samo 82 g/km. Time će nova Škoda Fabia GreenLine

grirana prednja svjetla za maglu naglašavaju snažan stav automobila. Na novodizajniranom stražnjem dijelu vozila ističe se sjajni crni C-stup koji daje dojam ‘plutajućeg’ krova. Svjetska premijera novog i20 održat će se 2. listopada 2014. na pariškom auto salonu.

od 2015. godine postati ekološki najprihvatljivija Škoda s konvencionalnim pogonom. Nova Škoda Fabia bit će za 65 kg lakša nego do sada. Težina praznog vozila (bez vozača) kod osnovne verzije Škoda Fabije s 1,0 MPI 3-cilindarski motorom iznosi samo 980 kg. S trećom generacijom Škoda Fabije češki proiz vođač još jednom ističe svoj zahtjev u pogledu ekološki prihvatljivih vozila. Put marke Škoda jasno je de iniran: ekološki prihvatljiva mobilnost mora i dalje ostati dostupna – u korist kupcima i okolišu.

Dongfeng Peugeot Citroën najavljuje izgradnju svoje 4. tvornice u Kini Dong feng Peugeot Citroën Automobile (DPCA) je potpisala ugovor s općinom Chengdu o izgradnji svoje 4. tvornice u Kini. Radovi će početi u drugom polugodištu ove godine, a prvi automobil sići će s proizvodne trake krajem 2016. godine. DPCA će proizvoditi vozila marki Dongfeng Citroën, Dongfeng Peugeot i Fengshen, vozila segmenata SUV i MPV, na bazi 300.000 vozila godišnje. Trenutno DPCA ima 3 tvornice u pokrajini Wuhan u kojima rade dvije ekipe, a kapacitet im je 750 000 jedinica godišnje. S ovom 4. tvornicom,

kapacitet DPCA povećat će se na 1 milijun vozila u 2016. godini. U 2014., DPCA namjerava proda-

ti u Kini više od 650.000 vozila. 28. ožujka Dongfeng i PSA Peugeot Citroën potpisali su sporazum o

Novi 308 debitira u filmu “Lucy” Luca Bessona

strateškom globalnom partnerstvu s ciljem prodaje 1,5 milijuna vozila do 2020. godine.

Novi Peugeot 308 pojavit će se po prvi put na velikom ekranu, u ilmu “Lucy” posljednjem ilmu režisera Luca Besssona. U ilmu “Lucy” Luca Bessona, koji će se u kinima prikazivati od mjeseca kolovoza, glavni akteri su Scarlett Johansson i Morgan Freeman. Novi Peugeot 308 po prvi se put pojavljuje na velikom ekranu. U ovom ilmu Peugeot 308 sudjelovat će u krajnje neizvjesnoj potjeri na ulicama Pariza, što će biti prilika i za Peugeot da istakne e ikasnost i kvalitetna vozna svojstva svog Automobila godine.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

Tehnologija Osijek – kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Čakovec kao grad partner gradu Varaždinu također konkurira za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Na Internet adresi oskultura.com pogledajte kako se za to priprema grad Osijek. Vizija kulturnog razvitka Osijeka je vizija njega kao grada koji ima prepoznatljiv građanski identitet utemeljen na prožimanju vlastite kulture i umjetničkih izričaja s drugim kulturama i umjetničkim izrazima. Kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture 2020. (kulturno “brendiranje”) grad Osijek pokušat će se pozicionirati i promicati svoje vrijednosti na europskoj kulturnoj karti. U izradi je Strategija kulturnog razvitka grada, temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za su-

stavnu i suvislu provedbu kulturne politike, s općim ciljem akumulirajućega kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji. - Kroz blog Oskultura želimo objediniti sve raspoložive informacije o osječkoj kulturi (ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, manifestacijama, projektima itd.), potaknuti na njihovu razradu, omogućiti građanima i

kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu pronađu informacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte, te stimulirati široku digitalnu javnu raspravu o potencijalima i resursima koje Osijek ima i koje može ponuditi kao moguća Europska prijestolnica kulture. Logično, to je rezultat težnje za unaprjeđenjem kulturne komunikacije i kulturne suradnje unutar svoga europskog kruga.

Autopilot će upravljati novim kamionima Mercedesovi inženjeri i inovatori u suradnji s dizajnerima osmislili su novi sistem upravljanja, tzv. autopilot, po uzoru na autopilot ugrađen u avione. Novi sistem upravljanja omogućava njihovim vozačima da čitaju novine ili da se opuste sve dok ne odluče da preteknu vozilo ispred. U Magdenburgu, Njemačkoj, predstavljeni su Mercedesovi kamioni “Future Truck 2025” s automatskim upravljanjem. Kamioni imaju takve satelitsko-upravljačke uređaje da autoputom idu sami u koloni. Pretjecanje je jedina manualna komanda. Vožnja autoputom kamiona u koloni je automatizirana, kamion sam drži pravac i sigurno odstojanje od vozila ispred sebe i brine o sigurnosti svih sudionika u prometu. Zapravo, nije

baš sve automatizirano, pretjecanje i dalje obavlja vozač, a treba naglasiti da taj sistem omogućava vozaču preuzimanje kontrole nad kamionom u bilo kojem trenutku. Kamion može obavijestiti vozača i o blizini njegovih kolega, vozača, njihovim planovima, a ako on odluči da se nađe s njima u nekom restoranu, kamion će sam rezervirati parkirno

NASA priprema novi Rover za Mars! Rover Curiosity (ili, kako ga NASA zove, Mars Science Laboratory) dosad se pokazao iznimno uspješnim pothvatom. Iako je na Mars sletio prije dvije godine, Curiosity je uspio pronaći dokaze da je Crveni planet nekada bio topao i da je njime tekla pitka voda. Pomoću tih nalaza došlo se do pretpostavki kako je planet nekada bio pogodan za život. NASA trenutno planira sljedeću misiju na Mars za 2020. godinu, a prije nekoliko dana objavljen je popis instrumenata koji će se nalaziti na novom Roveru. Što se dizajna tiče, Rover će sličiti Curiosityju. Bit će izrađen na istoj platformi

i koristiti iste tehnike za slijetanje, a njegova će misija imati slične ciljeve: traženje dokaza da je Mars bio pogodan za život te pronalaženje eventualnih tragova života. No, novi će Rover biti opremljen naprednijim tehnologijama, od kojih se posebno ističu superkamera (na njoj se nalazi laser koji s udaljenosti od 12 metara može utvrditi sastav stijena, a uz to i provjeriti sadrži li stijena organski materijal); PIXL (instrument koji će koristiti rendgenske zrake za detaljno kemijsko skeniranje stijena u svrhu pronalaženja potencijalnih bioloških osta-

mjesto i naručiti obrok. Također, uz pomoć ove komunikacije kamion će se skloniti u stranu i propustiti vozila hitnih službi, poput policije, vatrogasaca ili vozila hitne pomoći. Prednost ove tehnologije je povećanje sigurnosti u prometu i olakšavanje posla vozačima kamiona, ali i smanjenje troškova transporta. (izvor: www. uprolazu.hr)

taka); RIFMAX (radar za skeniranje ispod površine koji će tražiti podzemne vode i ostale zanimljive geološke formacije. Dubina skeniranja ovisi o geologiji područja gdje se istraživanje obavlja, no prema navodima projektanata radar će također imati vrlo veliku rezoluciju) i bušilica (nova bušilica moći će bušiti u veće dubine, gdje po nekim znanstvenicima možda još uvijek žive mikrobi). Možda najuzbudljivija stvar vezana za buduću misiju je da NASA napokon planira uzorke stijena s Marsa donijeti na Zemlju. Znanstvenici već odavno sanjaju o tome da napokon u rukama drže komad stijene s Crvenog planeta jer, kako kažu, nijedan instrument ne može zamijeniti taj osjećaj. No, još uvijek nema konkretnih planova za taj pothvat. (izvor: znanost.geek.hr)

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 15.08. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 15.08. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:10 Mali oglasi 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Me imurski narodni obi aji: Pre mašinari 14:25 Mali oglasi 14:30 TV prodaja 14:45 Iz VTV Arhive: Moj put (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Hrana i vino 16:25 Iz prošlos 16:30 Yoga i pilates za svaki dan 16:45 TV prodaja 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Eurobox (R) 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:15 Ljetni razgovori (R) 22:25 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:01 Videostranice

SUBOTA, 16.08. 08:00 Dje ja TV 11:00 Obzori 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Veliko križeva ko spraviš e (1) 14:00 Ususret fes valu u Požegi (r) 14:30 Dom 2 (r) 15:00 Hrana i vino

16:15 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 23:05

Glas manjina Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Emisija Mura – Drava TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 16.08.

07:53 Najava programa 07:55 Mali oglasi 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Iz prošlos 08:30 TV prodaja 08:45 Moja Istra (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Eurobox (R) 10:30 Mali oglasi 10:40 Pressica 11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Glazbeni in (R) 15:00 Mali oglasi 15:10 Zlatna dolina (R) 15:40 Dali B. Show 16:10 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja 30. Smotra me imurske popevke Nedeliš e 2014. 22:15 Šaranski ribolov 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 17.08.

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:00 Mala školska liga (r) 11:30 Planet Croa a (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Mura – Drava 14:05 SFRJ za po etnike 2 (r) 15:05 Aniela (r) 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Porcijunkolovo 2 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostaniceo

NEDJELJA, 17.08.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:40 13:55 14:00 15:00 15:15 15:45 15:50

18:00 18:15 19:00 19:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Hrana i vino Pressica (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada ,vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV prodaja IZ VTV Arhive: Paleta portreta (R) TV prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim TV prodaja Dokuteka: Kaliningrad (R) Mali oglasi 30. smotra me imurske popevke Nedeliš e 2014. TV prodaja Ljetni razgovori (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik

20:00 Mužikaši i pajdaši 20:30 DALI B SHOW (R) 21:00 Ve er uz lm: udnova vrtovi 22:30 VTV Tjednik (R) 23:05 IZ PROŠLOSTI 23:08 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 18.08. 08:15 09:15 10:00 10:40 11:20 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 18.08. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji: Pre mašinari 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 IZ VTV Arhive: Vu srcu te nosim (R) 15:00 Mužikaši i pajdaši (R) 15:00 Šaranski ribolov (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Ja anje lokalnog partnerstva za zapoš ljavanje 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV Arhive: U dobrom društvu 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 19.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 19.08.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 Škola šaha 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Iz fundusa galerije GERAMA 11:30 Global 3000 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi 13:45 TV prodaja 14:00 Dali B. Show (R) 14:30 Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Koktel (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zagorje je jedno 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:00 Zagorje je jedno (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa

SRIJEDA, 20.08. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:50 Auto – moto nau ca (r) 12:20 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 SFRJ za po etnike (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Podravski mo vi (r) 20:55 Ju er, danas, sutra 21:10 Oko umjetnos 21:45 Dom 2 22:15 Vijes dana 22:40 TV prodaja 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 20.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 IZ VTV Arhive: Paleta portreta 14:25 Mali oglasi 14:30 Mužikaši i pajdaši (R) 15:00 Iz fundusa galerije GERAMA 15:15 TV prodaja 15:30 Zagorje je jedno (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 21.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravski mo vi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ETVRTAK, 21.08. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 18:00 18:15

18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:00 21:30 22:30 23:05 23:06 23:10 01:10 01:11

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni in (R) TV prodaja Dom 2 24 sata vijes TV prodaja Global 3000 Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Iz VTV Arhive- U dobrom društvu (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV Vijes Eurobox KAM 2014.: Ženska pravica KAM 2014.: Dobra namera Iz VTV Arhive: Moj put VTV Dnevnik Vremenska prognoza Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

OVAJ VIKEND RockLive festival u Koprivnici!

NAJAVLJUJEMO

I TBF-ovci kao izvođači na velikom RockLive festivalu u Koprivnici

Na Electronic BASStards pozornici i elektronska glazba Čak petnaest bendova i deset DJ-a očekuje posjetitelje na ovogodišnjem izdanju koprivničkog RockLive festivala, koji će se održati od 14. do 16. kolovoza na Kampusu. Prema najavi, ovo će biti najkvalitetnji RockLive festival do sada. Ovogodišnji line up čini cijeli niz odličnih izvođača, među kojima su TBF, Bad Copy, Đubrivo, Brain Holidays, She Loves Pablo, Miki Solus, Kandžija

uz live bend Gole žene, Diskurz, WeCreate, Miroslav Evačić i bend, Banana smrti, RHS Coolektiv, Lolita, Rens Argoa, Dead Fish, Angry Cows, Kix & Trik Flow, Red Edition, Atum, Božje ovčice i Moskau. Na RockLive DJ stage dolaze DJ Kneža i Minga Laptalo, te priređuju odličan after tulum uz rock, rap, reggae, metal, trash zvukove. TBF-ovci će svoje fanove između ostalog počastiti i izvedbama novih sin-

glova pod nazivom “Banane” i “Neću ti ništa”.

Na drugoj Electronic BASStards pozornici, predodređenoj za elektronsku glazbu, poklonike ovoga glazbenog izričaja očekuje HerYa [GEMS] Sladoled [Frendova soba] octametric [modular grid] illuminum [modular grid] Kroono [bass resolution] Streepy [bass resolution] mmmotion [bass

resolution] i Smogart. Ulaznice se mogu nabaviti na sljedećim prodajnim mjestima: KKC Pixel (Koprivnica), Elephant bar (Graberje 2, Varaždin), Fox Bar (Kralja Tomislava 20, Čakovec), Art Rock Caffe (Križevci), Dirty Old Shop (Tratinska 22, Zagreb), cafe-bar Kaktus (Trg svetog Jurja bb, Đurđevac) i cafe-bar Škola (Matije Gupca 78, Virovitica).

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata U prošlotjednoj zabavnoglazbenoj emisji “Fio show” glazbeni gosti večeri bili su grupa Reapect i pjevačice Belle iz Samobora. Fio fanovi i gledateljstvo uživali su u nizu pjesama koje ova grupa svira

u prigodnim događajima, kao što su svadbe, krštenja, rođendani. Kao i uvijek, mogli su se čuti i recepti te savjeti za zdrav život stalnih sponzora Zdravog kutka - Kralja Češnjaka.

FORMULA 13 1 The Chamber LENNY KRAVITZ 2 Scare Away The Dark PASSENGER 3 Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN 4 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL & DESCEMER BUENO 5 Bullet In The Brain THE BLACK KEYS 6 Don’t ED SHEERAN 7 Lovers On The Sun DAVID GUETTA ft. SAM MARTIN 8 Mr. Tembo DAMON ALBARN 9 Budapest GEORGE EZRA 10 Am I Wrong NICO & VINZ 11 Tough Love JESSIE WARE 12 Maps MAROON 5 13 Your Love NICOLE SCHERZINGER 14 Rainbow ROBERT PLANT 15 Call Me The Breeze ERIC CLAPTON

Top Hit List 1 TEŠKA INDUSTRIJA i Slavonia TOP LISTA DOMAĆIH Band - Žena za utjehu 2 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 3 GRETTA ft Geby - Malena 4 TBF - Ne u ti ništa 5 VANNA - Lopov 6 LANA - Majica 7 DETOUR - Daleko 8 IVANA BANFI , ELLA & MINEA Na Jadran 9 DINO MERLIN - Školjka 10 MASSIMO - Dijete u meni 11 ENI - Prekrasan dan 12 NINA BADRI - Dan D 13 PSIHOMODO POP - Bejbi 14 HLADNO PIVO - Messi 15 OCTOBER LIGHT - Fališ mi

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

NOGOMET

USPJEŠNA PROVJERA najboljega hrvatskog gimnastičara za SP u Kini

Filip Ude osvojio Otvoreno prvenstvo Azerbejdžana Srebrni hrvatski olimpijac Filip Ude osvojio je Otvoreno prvenstvo Azerbejdžana. Na natjecanju u Bakuu, održanom u novoj gimnastičkoj dvorani koja će sljedeće godine ugostiti 1. Europske igre, Filip je odradio odličnu vježbu na konju s hvataljkama i skupio 15.550 bodova. Najvažnije je da nije bilo pada, da se vježba što više ustabila, što je pokazalo i ovo natjecanje. Azerbejdžan je inače na svoje natjecanje pozvao čak šest svjetskih sudaca prve kategorije, među kojima i našeg najviše kategoriziranog suca, Čakovčanina Marija Vukoju. Nakon što se prvi dio priprema odradio u Nacionalnom gimnastičkom centru “Aton“ u Nedelišću, vrlo je važno bilo provjeriti trenutno stanje Filipove vježbe. Naime, vježba sa startom od 6.7 trebala bi biti kvalifikacijska, ali Filip sprema i jaču varijantu (odnosno čak dvije) sa startom od 7.0 (1 Busnari i flop na hvataljci) i 7.3 (s dva Busnarija i flopom na jednoj hvataljci). - Imali smo u planu ići u Izrael, no zbog situacije tamo morali smo otkazati. Filip je nastupio s novom vježbom kojoj je startna ocjena 6.7. Nju spremamo za kvalifikacije Svjetskog prvenstva u Kini najesen i sada smo dobili potvrdu da je i više nego spreman. Za finale će raditi start od 7.0 ili 7.3, ovisno o situaciji i protivnicima. Ovdje nam je bila bitna ocjena, da vidimo koliko smo daleko od cilja, a velika stvar je što su sudili vrhunski suci koji će suditi i u Kini. - rekao je Mario Vukoja, jedan od ključnih ljudi Filipovog tima.

NAJVEĆI MEĐIMURSKI TRANSFER LJETNOGA PRIJELAZNOG ROKA DEJAN MEZGA, najpoznatiji međimurski nogometni internacionalac, nakon sedam sjajnih godina u dresu Maribora potpisao za Hajduk Split

Privilegija je igrati u atmosferi koju stvara Torcida - Svaki igra mora imati ambicije, moje su daljnje napredovanje. Zbog toga sam i došao u Hajduk, želim se dokazati da sam poja anje. - poru io je novi igra splitskih Bilih PIŠU: IVANA STRAHIJA, DEJAN ZRNA

Dobro odrađen posao u Azerbejdžanu

Novosti iz klupskog pogona Svjetsko prvenstvo u kineskom Nanningu na rasporedu je od 3. do 12. listopada, a Hrvatska je dobila potvrdu kako će tamo imati dvojicu sudaca - Marija Vukoju i Damira Fotaka. Šestog rujna na Prvenstvu Hrvatske za juniore i seniore u MŽSG-u, koje će se održati u Nacionalnom gimnastičkom centru “Aton“, bit će čekirane karte za Kinu, nakon toga reprezentativci 13. i 14. rujna nastupaju na turniru u Szombathelyju, što će biti posljednja provjera za Svjetsko prvenstvo. Do državnog prvenstva Filip će trenirati doma u Nacionalnom gimnastičkom centru “Aton“, a zadnje pripreme za Nanning odraditi s reprezentacijom Rusije u olimpijskom kampu na Okruglom jezeru. Iz kluba stiže također obavijesti svim roditeljima da svi gimnastički programi veri icirani od strane MZOS-a počinju početkom školske godine, a sve in ormacije možete dobiti na www.gimnastika-cakovec.hr.

Najveća bomba prijelaznog roka za Međimurce je svakako potpis ugovora Dejana Mezge za splitski Hajduk. U sredini u kojoj su igrači iz Zagreba, odnosno sjevera Hrvatske rijetko kada meta za dolazak iz više razloga, Mezga je odvažno krenuo u novu igračku avanturu, odnosno izazov u 29. godini života. Nakon Roberta Jarnija, koji je ostavio duboki trag, Josipa Ribića, koji se nije baš naigrao i dugo zadržao, ovo je treći međimurski igrač koji je dobio priliku igrati u splitskom Hajduku. Dejan Mezga, rodom iz Brezja, igrač je zanimljive karijere. Od međimurskih klubova branio je boje u mlađim kategorijama čak tri kluba: Slobode Slakovec, Venere i čakovečke Sloge, iz koje je na pragu seniorske karijere prešao u tadašnji prvoligaš Varteks, u kojem ga nakon završetka juniorske karijere nisu prepoznali kao igrača za I. HNL. Kakav promašaj. Veznjak, sposoban za igru u oba smjera, požrtvovan. Voli ga lopta, voli ga i gol, no oduvijek je bio i presamozatajan, što ga je i poslalo u slovenski Maribor, nakon što je odlično odigrao za Čakovec gotovo tri sezone, koji je tada okupio mlade snage. No, nikad nije dobio priznanje da vrijedi

i da je željen, posebice kad je u pitanju NK Međimurje. Odnosno Međimurje je (pre)kasno, 2007. godine, pokazalo interes. Maribor je bio brži. Slovenci su uglavnom znali prepoznati dragulja i u drugoj sezoni od dolaska u Maribor Mezga je proglašen Vijoličastim bojevnikom, titulom koju dodjeljuju imaoci sezonskih karata Maribora, dakle oni kojima je stvarno stalo do kluba. Iz sezone u sezonu Mezga je davao najbolje od sebe i uvijek bio prvi izbor trenera koji su se mijenjali, igrao je stotine domaćih utakmica, blistao u europskim nastupima. U Sloveniji je stvorio život, obitelj, stvarno se nije očekivalo da će tu sredinu i napustiti.

Odlu io sam oti i iz Maribora jer trebam novi motiv - U Mariboru su željeli da ostanem, ali nakon sedam godina odlučio sam se na odlazak. Osvojili smo sve što smo mogli, a ja sam tražio novi motiv u karijeri. Nakon tri godine igranja Europske lige bio je pravi trenutak za odlazak, da napravim nešto novo. Zbog toga sam stigao u Hajduk, klub koji ima jasno de inirane ciljeve, i nadam se da ću dokazati da sam pravo pojačanje. - objasnio je Mezga novinarima svoj odlazak iz Maribora i dolazak u Split.

Dejanu Mezgi dolazak u Hajduk osobno je čestitao i predsjednik Uprave kluba Marin Brbić

Mezgin “životopis” Dejan Mezga ro en je 16. srpnja 1985. godine u akovcu. Igrao je za NK Slogu iz akovca, kao kadet i junior bio lan NK Varteksa, potom je nosio dres NK akovca, a kao 22-godišnjak je preselio u Maribor. Upisao je 159 prvenstvenih nastupa za Maribor, zabio 39 golova. U Slovenskom kupu je u 28 utakmica postigao 11 golova, a u 43 europska nastupa u dresu

Maribora tako er 11 golova. Dakle, u posljednjih sedam sezona kao veznjak Maribora nastupio je 230 puta u službenim utakmicama i 61 put se upisao me u strijelce. Igra na poziciji ofanzivnog veznog igra a, desno ili lijevo, po potrebi i u ulozi napada a. Visok je 175 cm, igra s obje noge, motori an je i tehni ki izuzetno potkovan, krasi ga dobra duel igra.

Mezga je polivalentni vezni igrač, izrazito motoričan, odličnog udarca i centrašuta, može igrati i i desno i lijevi, kao o anzivni vezni ili “samo“ vezni, i stvarno čudi što ga već ranije nije zgrabio netko od hrvatskih prvoligaša. - Svaki igrač mora imati ambicije, moje su daljnje napredovanje. Zbog toga sam i došao u Hajduk, želim se dokazati da sam pojačanje. Nije važno na koju će me poziciju trener staviti, odluka je na njemu, a na meni je da se kroz treninge i svakodnevni rad dokažem da sam dobar igrač. Vjerujem da iskustvom mogu pomoći momcima. - kazao je 29-godišnji igrač.

momčad bila na okupu nekoliko godina, nije se mijenjala, bili smo dosta uigrani. Odličan posao je obavio i sportski direktor Zlatko Zahovič i cijela Uprava koja je odradila logistički veliki posao. Dogodila se kohezija, čvrsta spona između uprave i igrača i to je rezultiralo dobrim nastupima u Europskoj ligi. Ono što će, međutim, biti jednako i u Mariboru i u Splitu jesu navijači. Slovenci su znali dobro iskoristiti prvoligaša u svom gradu, svaka je utakmica bila dobro posjećena, a klub je uvijek imao i popratne sadržaje. Hajdukova Torcida ponajbolja je hrvatska navijačka skupina, što posebice cijeni i Mezga, koji je za kraj poručio: - Privilegija je igrati u takvoj atmos eri, a dodatna je privilegija imati na sebi taj pritisak. On vas jednostavno tjera da uvijek dajete sve od sebe, pa mi je čast što sam ovdje i dat ću sve što se može. Nadam se da će naša suradnja biti duga i uspješna. (FOTO: HNK Hajduk)

Navijanje koje vas tjera da uvijek dajete sve od sebe

Press-konferencija u klupskom salonu Bijelih, na kojoj su predstavljena dva nova igrača, od kojih Hajduk očekuje da budu značajna pojačanja: Mezga i Milevskiy

U Europi je Mezga s Mariborom odigrao 43 utakmice i tu je vjerojatno njegov najveći orte što se iskustva tiče. No, upozorava kako je situacija u Mariboru i u Hajduku različita: - U Mariboru se dogodila situacija da je

14. kolovoza 2014. NOGOMET HRVATSKI NOGOMETNI KUP – poznati protivnici međimurskih predstavnika

I Međimurje i Palinovčani moraju u goste Izvučeni su parovi pretkola Hrvatskoga nogometnog kupa koje se igra u srijedu 27. kolovoza. Ždrijeb je za oba međimurska predstavnika, hrvatskog trećeligaša Međimurje i županijskog prvoligaša Mladost iz Palinovca, donio utakmice na gostujućem terenu. Što se tiče protivnika, puno boljeg dobilo je Međimurje. Nakon što odradi subotnje gostovanje u sklopu prvog kola III. HNL - Istok koje, srećom, nije previše naporno jer se u subotu 23. kolovoza igra u Bjelovaru, čeka ih novo, morsko gostovanje u poznatom turističkom centru Biograda na Moru. Na solidnom travnjaku biogradskog stadiona domaćin je Primorac, koji pamti i puno bolje dane kada je bio standardni član III. HNL - Jug, dok je sada u I. županijskoj ligi Zadarskoga nogometnog saveza. Međimurje bi ovaj susret trebalo dobiti jer spremno dočekuje start prvenstva, dok je domaćin ipak županijski prvoligaš i tek je započeo s treniranjem, ali zasigurno svako gostovanje u kupu nije nimalo jednostavno, posebice jer je Međimurje za ovu

Palinovčane čeka teško iskušenje na gostovanju kod imenjaka sa slike u Antinu sezonu dodatno pomladilo redove. Ipak su igrači, poput vratara Šafarića te igrača u polju: Dodleka, Kokota, Golika, Novka, Vukovića, Vabeca, uz možda još koje pojačanje, te mlade snage: Vuk, Hrustek, Jambrović, Kopasić, Šimunić, Rebernik i drugi, odigrali dobro pripremne utakmice i očekuje se da kvalitetu potvrde kako u prvenstvu, tako i u ovom kup natjecanju. Mladost iz Palinovca nije imala previše sreće u ždrijebu. Osim što opet mora na gosto-

vanje, kao i prošle godine u isto vrijeme kada su išli put Istre, ovaj put kreću put Slavonije i mjesta Antin u slavonskoj općini Tordinci. Riječ je o istoimenom klubu kao što ga nose i Palinovčani: Mladosti, ambicioznoj slavonskoj sredini, koji je pod svaku cijenu želio igrati III. HNL - Istok, iako su imali probleme s uvjetima, koje su sredili i sada na svojem stadiončiću koji prima 500 gledatelja nestrpljivo očekuju početak prvenstva, ali i ovog natjecanja. Domaćin je

MEĐIMURSKE NOGOMETNE LIGE

Start prvenstva za vikend, od petka do nedjelje Predstojeći vikend započinju s natjecanjem sve međimurske lige: I. međimurska liga, dvije skupine II. međimurske lige Istok i Zapad i jedinstvena III. MNL. Dok pišemo ovaj tekst u srijedu, poslijepodne se igraju uzvratne utakmice kvalifikacija (veliku prednost nakon prvih utakmica imali su Mladost (SM) i Zasadbreg), tako da tek nakon njih bit će poznati točan sastav svih liga, budući da je u posljednji trenutak od natjecanja odustao Podturen. S obzirom na veliki broj klubova u svim ligama, prvenstvo će potrajati do kraja studenoga. Kako stoje ekipe s igračkim potencijalom i formom, pokazat će početna kola, ali već su utakmice u kupu nagovjestile mogućnosti po-

jedinih klubova. Ostaje za vidjeti što će donijeti prvi dio prvenstve sezone. Unastavkudonosimopregled parova i informacije o prvom kolu svih međimurskih liga. I. ME IMURSKA LIGA: Omladinac (NSR) – Kraljevčan 38 igraju u petak 15.08., u nedjelju 17.08. igrat će: Mladost (Pal.) – Trnava, Spartak – Sloboda (M), BSK – Dinamo (D), Dinamo (P) – Polet (P), Jedinstvo (NSD) – Sokol i Mladost (I) – Šenkovec. Utakmica Međimurec – Mladost (SM)/Plavi (Pek.) igra se 20.08.(srijeda). Utakmice se igraju u 17,30 sati. Zbog treće opomene pravo nastupa u prvom prvenstvenom jesenskom kolu nemaju: DINAMO (P) – Filip Jančec (2757), BSK – Dino Makar

(624), POLET (P) – Neven Krištofić (675) i JEDINSTVO (NSD) – Kristijan Štajerec (998). II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK: Draškovec – Hodošan igraju u petak 15.08., Graničar (N) – Otok u subotu 16.08. Ostale utakmice igraju se u nedjelju 17.08, a sastaju se: Mladost (SM) – Vidovčan, Dubravčan – Croatia, Dubrava – Budućnost (M), ČSK – Budućnost (P), Omladinac (DS) – Drava (DM) i Galeb – Borac PMP (T). Utakmice se igraju u 17,30 sati. Zbog treće opomene pravo nastupa u prvom prvenstvenom jesenskom kolu nemaju: DUBRAVČAN – Emil Štefić (4924), VIDOVČAN – Dominik Friščić (5975) i BUDUĆNOST (M) – Matejas Antolović (3663), Luka Antolović (4237), Dragutin

Raspored pretkola PAROVI PRETKOL A (srijeda, 27. kolovoza, 16 sati): VUTEKS SLOGA – MLADOST (Cernik), PLITVICA – BISTRA, predst. ŽNS Spl. dal. – CROATIA (Grabrovnica), SEGESTA – MLADOST (Ždralovi), LUČKO – NOVIGRAD, MLADOST (Antin) – MLADOST (Palinovec), SLAVONIJA – CROATIA (L. Osik), PONIKVE – RADOBOJ, LEKENIK – STUPNIK, FUNTANA – PODRAVINA, ZRINSKI (Jurjevac) – OGULIN, BSK (B. Brdo) – VODICE, GOŠK – SUHOPOLJE, PRIMORAC (Biograd) – MEĐIMURJE, OPATIJA – BORAC i PODRAVAC – ORIOLIK.

favorit u ovoj utakmici, ali ako Palinovčani odigraju sa srcem, željom i voljom kao što je to bilo prošli put, možda dobiju šansu i za pozitivan rezultat. Utakmice se igraju s početkom u 16 sati, a igra se samo jedna utakmica. U slučaju da nema pobjednika, igraju se produžeci, a ako ni nakon toga nema odluke o pobjedniku, pucaju se dodatni jedanaesterci. Šesnaest klubova koji prođu ovo pretkolo 23. rujna ugošćuje šesnaest nositelja u 1. kolu ovosezonskoga Hrvatskog nogometnog kupa, među kojima su i svi hrvatski prvoligaši. (dz)

Drk (2370). Zbog kazne isključenja igrač Hodošana Marko Sinković (3271) pauzira prva dva kola. II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Bratstvo (SV) – Trnovec u 18 sati i Hajduk (Š) – Bratstvo (J) igraju u subotu 16.08., a dan kasnije u nedjelju 17.08 ostali parovi su: Strahoninec – Venera PMP, Pobjeda – Zebanec, Jedinstvo (GM) – Drava (K), Plavi (Pek.) – Donji Koncovčak, Mali Mihaljevec – Napredak i Sloga (Š) – Mura. Utakmice se igraju u 17,30 sati. Zbog treće opomene pravo nastupa u prvom prvenstvenom jesenskom kolu nemaju: DRAVA (K) – Zvonimir Šol (7942), STRAHONINEC – Ivan Višnjarić (911) i DONJI KONCOVČAK – Damjan Flac (1538). III. ME IMURSKA LIGA: Eko – Parag igraju u subotu 16.08., a u nedjelju 17.08. na rasporedu su utakmice: Omladinac (M) – Borac (DH), Bratstvo (P) – Zasadbreg 77, Jadran – Vučetinec, Torpedo – Radnički, Hajduk (B) – Mladost (S) i Dinamo (Ž) – Mladost (D). Utakmice se igraju u 17,30 sati. Zbog treće opomene pravo nastupa u prvom prvenstvenom jesenskom kolu nemaju: MLADOST (D) – Vedran Lesinger (7500) JADRAN – Mihael Kontrec (2101) i VUČETINEC – Denis Novak (5287), David PetričeviĆ (64), Saša Novak (2838), BRATSTVO (P) – Luka PotoČnik (4898), HAJDUK (B) – Hrvoje Senčar (1339), kao i igrači koji zbog isključenja odrađuju kaznu na početku nove sezone: MLADOST (S) – Marko Škvorc (4749) 1 (jedna) utakmica JADRAN – Matija Barlović (5712) 1 (jedna) utakmica, Mario Novak (688) 3 (tri) utakmice. Iz MNS-a s obzirom na prije navedeno u vezi odrađivanja kartona pozivaju sve klubove da u svojim administracijama također provjere treće žute kartone igrača, kao i one igrače koji su bili isključeni, odnosno kažnjeni zabranom nastupa.

KUP MEĐIMURSKOGA NOGOMETNOG SAVEZA

Polet (SMnM) izbačen od Donjeg Koncovčaka U drugom kolu Kupa MNS-a najve e iznena enje priredio je Donji Koncov ak koji je nakon 2:2 u regularnom dijelu susreta na penale izbacio hrvatskog etvrtoligaša Poleta iz Svetog Mar na na Muri. Za prestiž u gornjem kraju povijesna pobjeda Koncov aka. Nadmo nim su se pobjedama istaknuli nogometni sastavi Hajduka (Š), koji je BSK pobijedio s 5 golova, bez da je ijedan primio, kao i Trnava koja je jednako tako mo nu dominaciju u gol-razlici ostvarila nad Venerom PMP. NK Rudar i NK Mali Mihaljevec svoje su pro vnike tako er nadmo no pobjedili s ak 5 golova razlike, s time da su po jedan gol i primili. Rudar je Omladinca (DS) pobijedio sa 6:1, a istim je rezultatom Mali Mihaljevec svladao Dubravu. Da imaju odli nu ekipu, potvrdio je Omladinac na gostovanju kod susjeda u Gornjem Kraljevcu, uvjerljiva je bila i akove ka Sloga koja je bez problema prošla neugodno gostovanje u Svetoj Mariji, kao i razigrani Galeb koji nakon što je o ito lekciju drugoj ekipi Slaven-Belupa sada je to isto u inio u Miklavcu. Na minu je nale o Naprijed, i to na uvijek vru em doma em terenu, ali ovaj put ga je pregazio Me imurec koji je ovom pobjedom najavio da bi se s Omladincem iz Novog Sela Rok uz još neke pretedente za vrh mogao žestoko “potu i“ za naslov prvaka I. me imurske lige. Malo iznena enje je i ispadanje Dinama iz Domašinca kojeg je dobio Polet (P) na gostovanju, što nagovješ uje da i oni imaju svoje adute za prvenstvenu utrku. U nastavku donosimo pregled rezultata svih utakmica 2. kola: Bratstvo (SV) – Mura 3 – 0, Hajduk (Š) – BSK 5 – 0,

Pobjeda prošla u osminu finala, ostale utakmice u srijedu, 3. rujna S obzirom na to da je Podturen odustao od natjecanja, odigranja je i prva utakmica šesnaes ne nala u kojoj se uklju uju nositelji doma eg kupa. Ipak, taj status nije opravdao Dubrav an, koji je poražen na gostovanju u G. Hraš anu. Odlu ivali su penali, a tu su prisebniji bili doma ini: Pobjeda - Dubrav an 1 – 1 (5-3) 11 m. Ostale utakmice 1/16 nala kupa za seniore igraju se 3. rujna 2014. (srijeda) u 17 sati. Sastaju se: Croa a – Sloboda (S), Omladinac (NSR) – Centrometal , Donji Koncov ak – Šenkovec, Bratstvo (SV) – Plavi (Pek.), Torpedo – Mladost (Palinovec, Sloga ( akovec) – Spartak, Kraljev an 38 – Grani ar (Kotoriba), Trnava – Mladost Komet (Prelog), Hajduk (Štrukovec) – Archea- akovec, Galeb – Hodošan, Me imurec – Dinamo (Palovec), Rudar – Nedeliš e, Polet (Pribislavec) – Mladost (Ivanovec), Sloboda (Mihovljan) – Sokol i Mali Mihaljevec – Me imurje. Napredak – Omladinac (NSR) 0 – 4, Mladost (SM) – Sloga ( ) 1 – 5, Strahoninec – Croa a 1 – 2, D. Koncov ak– Polet(SMNM) 2 – 2 (4-3) 11m, Torpedo – Bratstvo (J) 3 – 2, Kraljev an 38 – Borac (T) 3 – 1, Venera PMP – Trnava 0 – 5, Budu nost (M) – Galeb 0 – 4, Naprijed – Me imurec 1 – 4, Omladinac (DS) – Rudar 1 – 6, Dinamo (D) – Polet (P) 2 – 2 (3-4) 11m, Sloboda (M) – Jedinstvo (GM) 3 – 2, Dubrava – Mali Mihaljevec 1 – 6. (dz, n)

MEĐUŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA Čakovec - Varaždin

Nakon mnogo peripetija start prvenstva ovaj vikend Tek prije desetak dana završilo je povuci-potegni oko novoga etvrtog stupnja hrvatskog nogometa i kona no se formirala Me užupanijska nogometna liga akovec - Varaždin koja broji ak 18 klubova. Prije no što je startala i pokazala se kakva ustvari je, dobila je nega vnu konotaciju, prvo zbog prepucavanja o broju klubova i sastavu lige izme u Me imuraca i Varaždinaca, a onda je novi problem bio akovec, koji umalo da nije dobio svoje mjesto u Ligi. - Meni je osobno drago što nisam bio grobar akovca, iako bi nam mnogo lakše bilo da smo se prestali bori i pus li stvari da idu svojim jekom. Sretan sam što je akovec dobio priliku igra i vrsto vjerujem da e se uspje posloži . - kazao nam je uo i po etka predsjednik MNS-a Mato Kljaji . No, teško je ostalima biti optimist kad akov ani nisu uspjeli odigrati pripremnu utakmicu za vikend, a tek najavljuju registracije igra a, iako bi u nedjelju trebali igrati protiv Puš ina u prvom kolu nove lige.

Što se ti e ostalih klubova, puno bolji nego prošle dvije sezone u III. HNL trebali bi biti Preložani, koji su dobili kvalitetnog sponzora, tvrtku Komet, koju od nove sezone nose i u svom imenu kao Mladost-Komet. Nedeliš e, Polet i Rudar e zasigurno nastojati biti što bliže vrhu, dok nove mom adi u ligi imaju ambiciju da ako ništa drugo onda ostanu u ligi koja e od sljede e sezone brojati samo 16 klubova, pa e biti dosta onih koji e strepiti za opstanak. Ostaje za vidjeti tko koliko zapravo vrijedi od me imurskih, ali i varaždinskih klubova u ovoj ligi, tko e se bori za vrh, a tko za opstanak. Parovi 1. kola: 16.08.2014.(subota): Mladost Komet (Pr.) – Plitvica (S); 17.08.2014.(nedjelja): Polet (SMNM) – Nedeliš e, Grani ar (K) – Zelengaj, Sloboda (S) – Zadrugar, Puš ine – Archea- akovec, Naprijed – Sloga ( ), Novi Marof – Centrometal, Plitvica (G) – Rudar, Jalžabet – Ivan ica. Sve utakmice igraju se u 17.30 sa . (is)

14. kolovoza 2014.

NOGOMET ŠKOLA NOGOMETA Polet Sveti Martin na Muri

Veliki kadetski turnir na blagdan Velike Gospe Na blagdan Velike Gospe, ovaj petsk, 15. kolovoza, održat će se Međunarodni nogometni turnir za kadete na igralištu NK Polet s početkom u 15 sati. Na dva terena utakmice će igrati ukupno šest momčadi, podijeljenih u dvije skupine, a utakmice će trajati po 40 minuta. U skupini A igrat će GNK DINAMO ‘99 Zagreb, NK VARAŽDIN Varaždin i NŠ MEĐIMURJE Čakovec, a u skupini B NK SLAVEN BELUPO Koprivnica, ŠN NK FARMTECH VERŽEJ Veržej i domaćin NK POLET Sveti Martin na Muri. U 19.20 sati predviđena je finalna utakmica, dok će se pehari za tri prvoplasirane momčadi dodijeliti nakon 20 sati.

Kadeti i juniori igraju II. HNL, pionirske kategorije I. HNL Hrvatski nogometni savez uvrstio je mlade nogometaše Škole nogometa Sveti Martin u sastav organiziranije i konkurentnije lige. Od sljedeće sezone juniori/kadeti igrat će u II. HNL - Sjever, skupina “ A” Zapad. Utakmice će se igrati nedjeljom prijepodne, a u skupini će uz nogometaše Škole nogometa Sveti Martin igrati

i NK Rudar Mursko Središće, NK Ivančica Ivanec, NK Varteks Varaždin, NK Novi Maro i NK Podravina Ludbreg. Nogometaši iz kategorije U-14, U-12 i U-10 igrat će pak u I. HNL - Sjever “A” ligi. Utakmice će se u ovim kategorijama odigravati subotom prijepodne. U ovoj ligi, osim spomenutog kluba, natjecat će se i sljedećih trinaest klubova: NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Varaždin Š.N., NK Varaždin, NK Varteks, Foteks Varaždin, NK Međimurje Čakovec, NK Bjelovar, NK Virovitica, NK Čakovec, NK Koprivnica, NK Križevci, NK Mladost Ždralovi, NK Podravina Ludbreg i NK Novi Maro . (sh)

MEĐIMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

U subotu pet juniorskih kup utakmica U subotu 16. kolovoza od 17.30 sati odigrat će se pet susreta kupa Međimurskoga nogometnog saveza za juniore. Parovi su Otok – Spartak, Pobjeda – Croatia, Omladinac (DS) – Drava (DM), Jedinstvo (GM) – Jedinstvo (NSD) te Napredak – Polet (Pribislavec). Drugo kolo na rasporedu je 27. kolovoza u srijedu u 17.30 sati i uključuju se sve juniorske momčadi.

U PETAK započinje veliki međunarodni turnir pionira NK Međimurec

Kvalifikacije međimurskih klubova, u subotu glavni turnir Nogometni klub Međimurec i ove je godine, šesnaesti put zaredom, organizator Međunarodnoga nogometnog turnira mlađih pionira - dječaka rođenih do 2002. godine. Kvalifikacijski turnir održava se 15. kolovoza, a glavni turnir 16. i 17. kolovoza pod geslom “Nogometom protiv droge i drugih poroka današnjice”. Ove godine se po prvi put održava k valifikacijski turnir iz kojeg prvoplasirana ekipa stječe pravo nastupa na glavnome turniru. Na U-12 u Dunjkovcu sudjeluju ekipe iz ponajboljih nogometnih škola Austrije, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Kvalifikacijski turnir započinje u petak u 10 sati, a u kvalifikacijama se igra po grupama svaki sa svakim, te se pobjednik plasira u glavni turnir. Za mjesto u glavnom turniru

u grupi A natječu se Graničar Kotoriba, Mladost Prelog, Spartak Mala Subotica i Sloga Čakovec, dok u skupini B igraju Polet Sveti Martin, Rudar Mursko Središće, Nedelišće i Podturen.

U glavnom turniru od subote u grupi A igraju Hajduk Split, Međimurje Čakovec, Varaždin, Sturm Graz Austrija, Slaven Belupo Koprivnica i ekipa koja će se kvalificirati prvi dan, a u grupi B Dinamo

SPIDVEJ

MOTOCIKLIZAM

ME IMURJE PLIN INFO

PETA utrka ubrzanja održan

Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

Nabrijan vozači po maksima

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

Zagreb, Rijeka, Međimurec Dunjkovec-Pretetinec, Maribor Slovenija i Vojvodina Novi Sad Srbija. Nedjelja je rezervirana za završni dan turnira, kada se razigrava za konačni plasman po kup sustavu.

TREĆA utrka Europskog prvenstva vožena je u Danskoj

Pavlic s osvojenih 11 bodova u borbi za ukupno peto mjesto Jurica Pavlic zablistao je u Holstedu u Moldow Areni u tre oj utrci serije za naslov europskog spidvej prvaka i s osvojenih 11 bodova probio se me u najboljih osam u generalnom poretku. Pavlic je osvojio izvrsno peto mjesto i da nije bilo kiksa na po etku u Njema koj, gdje je vožena prva utrka i u kojoj je osvojio samo tri boda, zasigurno bi kandidirao za pet najboljih uo i posljednje utrke koja se vozi u Czestochowa. Pavlic je odli no otvorio utrku i bio u vodstvu nakon dvije vožnje u kojima je poderao konkurenciju. Nažalost, uslijedile su dvije utrke u kojima je osvojio tek po bod i one su mu odnijele mogu nost kandidature za sam vrh poretka.

Uslijedila je još jedna završna izvrsno odra ena utrka i ukupno 11 bodova za visoko peto mjesto. Pobjedu je odnio Rus Emil Sayfutdinov, koji je preuzeo i vodstvo u ukupnom poretku. Drugi je bio doma in Kildemand, a tre i Slovak Vaculik. U ukupno poretku Rus je na vrhu s 39 bodova, a u borbi za naslov ostala su još dva Danca: Kildemand i Pedersen, te Vaculik. Jurica Pavlic s 23 je boda na osmoj poziciji i zaostaje samo pet bodova za petoplasiranim Poljakom Kolodziejom. U igri za peto mjesto tako er je sve bolji Latvijac Bogdanovs, koji je bio na ovoj utrci etvr . Uz njih u borbi za poredak od petog do osmog mjesta još je i Šve anin Jonnson. (dz)

Mnoštvo gledatelja koje se okupilo u Goričanu povodom 5. Utrke ubrzanja motorima, organizirane od strane Metalni racing teama i Udruge “Dvorščekov most”, bilo je nagrađeno uživanjem u nabrijanim motorima i trkama punima neizvjesnosti i uzbuđenja. Ovu već petu po redu utrku motorima u disciplini ubrzanja na ravnoj cesti koja vodi prema GP-u Goričan, zbog adrenalinskog je doživljaja i izuzetno lijepog vremena posjetilo više od tisuću gledatelja, koji su imali priliku uživati u spektakularnim odmjeravanjima u snazi motornih ljubimaca. Nastupili su svi ponajbolji hrvatski vozači u svim kategorijama, koji se natječu u seriji utrka ubrzanja. Jedna Akrobacije s motorom pokazao je gledateljima Ma ja Podhraški iz Kutine, 18 godina: šesterostruki prvak Hrvatske, dvostruki prvak Europe (Ma arska i Austrija) i prvak svijeta u Bugarskoj s to kom “Najlu i trik”; Show utrka CORVETA GT – lux 1200 Ks & GOLF 5 G 303 Ks

14. kolovoza 2014. TENIS ITF FUTURES – FRANJO PUNČEC OPEN u Čakovcu započinje ovaj vikend

U subotu i nedjelju 64 igrača u kvalifikacijama, u ponedjeljak start glavnog turnira U subotu kvalifikacijama koje su okupile čak 64 igrača, dvostruko više nego glavni turnir, započinje još jedno izdanje jedinoga pro esionalnog teniskog turnira na sjeveru Hrvatske: Franjo Punčec Opena – ITF Futuresa vrijednog 10.000 američkih dolara. Prijavljeni su igrači iz čak šesnaest država: Austrije,

Francuske, Slovačke, Slovenije, Italije, Njemačke, Mađarske, Češke, BiH, Velike Britanije, Crne Gore, Švicarske, Srbije, Makedonije, Rusije i Hrvatske. Trenutačno prema prijavama najbolje rangirani prijavljeni igrač je Austrijanac Marc Rath, 384. igrač svijeta, a nakon njega mladi nadolazeći atraktivni Francuz

iz Mauricijusa Enzo Couacaud, koji zauzima 425. mjesto, ali je ove godine dobio priliku igrati kvalifikacije Roland Garrossa i zamalo izbacio puno iskusnijega Krajinovića. Od hrvatskih igrača koji su prijavljeni najbolje kotira Duje Kekez, a ostaje za vidjeti hoće li organizator s nekom pozivnicom u posljednji trenutak

dobiti i neko jače ime. Na turnir stiže i prošlogodišnji pobjednik i branitelj naslova, Slovenac Urbanija. Kao što smo već naveli, uz glavni turnir (32 igrača) održat će se i kvalifikacije (64 igrača) koje će biti popunjene do posljednjeg mjesta, a priliku za igru dobit će i poneki domaći čakovečki igrač. (dz)

EUROPEAN SUMMER CUP - MESAGNA ITALIJA

Ena Babić igrala za Hrvatsku na Prvenstvu Europe za juniorke U talijanskoj Mesagni nedavno su održane kvalifikacije Summer cupa, Momčadskog prvenstva Europe za juniorke do 18 godina, zona B. Kao predstavnica Hrvatske, na kupu je u susretu parova nastupila i mlada tenisačica Teniskog kluba “Franjo Punčec” iz Čakovca. U sastavu ženske juniorske reprezentacije Hrvatske za-

jedno s Teom Jandrić i Lanom Slavica nastupila je i šesnaestogodišnja igračica Punčeca Ena Babić. Nažalost, reprezentacija Hrvatske poražena je u prvom kolu kvalifikacija od pobjednica skupine, reprezentacije Slovačke, rezultatom 3:0. Ena Babić nastupila je u susretu parova. (n)

Ena Babić nastupila je za juniorsku reprezentaciju Hrvatske u Italiji

ŽENSKI ITF FUTURES

Pobjednik turnira Predrag Vurušić

Ema Mikulčić i Iva Mekovec prošle prvo kolo Ema Mikul i ovaj tjedan ponovno bilježi ranking karijere jer se 11. kolovoza, nakon 28. srpnja, ponovno našla na 297. mjestu najboljih svjetskih tenisa ica. Odli nu formu potvr uje i ovaj tjedan u njema koj Leipzigu, gdje igra challenger vrijedan 15.000 ameri kih dolara. U prvom kolu za manje od sat vremena igre bila je bolja od njema ke kvali kan ce Ponomar 6:2, 6:1 u setovima. Ema ima dobru priliku da u e najmanje u etvrt nale, jer je i u drugom kolu eka kvali kan ca Ma arica Lukacs. Taj me igra se sutra. Nakon što nije bila uspješna u Be u, druga akove ka tenisa ica koja pokušava proboj me u najbolje tenisa ice svijeta – Iva Mekovec puno bolje je otvorila drugi futures u Austriji. U Innsbrucku je bez problema prošla prvo kolo u kojem je s dva puta po 6:3 savladala kvali kan cu Talijanku Verenu Hofer. Dok pišemo ovaj tekst, u srijedu, još nije zapo eo susret drugog kola u kojem se bori za ulazak u etvrt nale pro v dobre igra ice u paru Elene Bogdan, koja je tako er lagano prošla prvu prepreku. U slu aju prolaza imala bi velike izglede za polu nale, jer je tamo eka francuska kvali kan ca Touly, koja se iznena uju e kao lucky loser probila me u najboljih osam. (dz)

TK SVETI MARTIN NA MURI

Čakovčanin Predrag Vurušić osvojio mjesni turnir U organizaciji doma ega teniskog kluba u Svetom Martinu na Muri prošle je subote odigran niz teniskih susreta u sklopu Otvorenog prvenstva za seniore i veterane. Pobjedu u konkurenciji od 30 igra a izvojevao je Predrag Vuruši . U Svetom Martinu na Muri u organizaciji istoimenoga teniskog kluba u subotu, 9. kolovoza održano je zajedni ko Otvoreno prvenstvo za seniore i veterane. Na sam turnir, koji je zapo eo ve u ranim jutarnjim satima, prijavio se rekordan broj igra a - ak 31, i to ne samo iz Me imurja, ve i iz Varaždinske županije. Nakon cjelodnevnih ogledavanja, u finalnom je susretu Predrag Vuruši bio bolji od Josipa Šajnovi a rezultatom 6:4 6:4. Teniski klub Sveti Martin na Muri ovom prilikom zahvaljuje svim natjecateljima i navija ima na još jednom teniskom turniru za pam enje. (sh)

na je kraj Goričana

i motori i okazali svoje alne mogućnosti od pobjeda pripala je i vozaču domaćeg tima Metalni racing Denisu Matejčiću. Voditelj utrka bio je Zvonimir Lepoglavec - Lepi. Na kraju je adrenalinskog susreta pehare i novčane nagrade pobjednicima utrke dodijelio generalni sponzor utrke Rajko Gavez, direktor tvrtke Međimurje metali.

PREGLED REZULTATA: Kvalifikacije najbrže vrijeme: Marko Horvat - Metalni; najbrže vrijeme iz trke: Zdravko Petri evi 9.725

KLASA: Serija 600 1. Dario Vidakovi , RGF Team read – Slavonski brod 2. Marko Andri , RGF Team read – Slavonski brod 3. Boris liovi , RGF Team read – Slavonski brod Nakon 5. utrke : 1. Antonio Mari 95 bod. 2. Boris Liovi 77 bod. 3. Marko Andri 62 bod.

KLASA: Serija 1000 1. Denis Matej i , Metalni racing team – Moto freak tuning – Gori an 2. Alen Majstorovi , Niki racing team – Koprivnica 3. Kris jan Šnur, Slobodni trka Nakon 5. utrke : 1. Alen Majstorovi 99 bod. 2. Denis Matej i 65 bod. 3. Dario Dokletal 55 bod.

KLASA: PRO 600 1. Dominik Nikši , Niki racing team – Koprivnica 2. Stjepan Soldi , DOC Dyno racing team – Vinkovci 3. Zvonimir Kršlovi , Metalni racing team – Moto freak tuning – Gori an Nakon 5. utrke : 1. Dominik Nikši 115 bod. 2. Zvonimir Kršlovi 106 bod. 3. Stjepan Soldi 81 bod

KLASA: PRO OPEN 1. Zdravko Petri evi , DOC Dyno racing team – Vinkovci 2. Marjan Škrobar, Slovenija 3. Marko Sitar, Moto Limit team – Zagreb Nakon 5. utrke : 1. Zdravko Petri evi 120 bod. 2. Marko Sitar 83 bod. 3. Ivan Kova evi 82 bod.

14. kolovoza 2014.

ODBOJKA NA PIJESKU TURNIR mješovitih parova u Nedelišću

Amateri bolji od Kaštela u finalu U Nedelišću je prošle subote odigran otvoreni turnir odbojke na pijesku mješovitih parova na terenu sportskog parka Trate.

Natjecalo se ukupno 13 ekipa, a među sudionicima bili su mladi igrači od 15 pa sve do 55 godina starosti. Domaćin je za samo 30

TRIATLON LIGA

Supersprint triatlona pripao Dejanu Hunjadiju iz TK-a Međimurje

Nakon prošlotjedne odgode zbog olujnog nevremena, 5. kolo šestog izdanja FELT triatlon lige na varaždinskom Aquacityju nastavilo se ove srijede, ali zbog lošeg vremena u okolnim županijama smanjen je dolazak natjecatelja pa ih se okupilo samo 40. Unatoč jakoj naoblaci, srećom, nije bilo kiše, a čak su se na tren probile i zrake sunca. Međimurski triatlonac bio je odličan u supersprintu, a isto vrijedi i za ženske natjecateljice. Supersprint utrka sastoji se od 375 metara plivanja, 14 kilometara bicikla te 2,5 kilometara trčanja. Startalo je 26 natjecatelja. Prvi je ciljem prošao Dejan Hunjadi iz TK-a Međimurje za 42:18 min, drugi Marko Jertec

(ind.) (42:50), te treći Emerik Večerić iz TK 042 (44,12). Kod žena prva je bila Lidija Levačić iz USR-a “Sport za sve” (50,42), druga Marina Obelić iz TK-a Međimurje za (51,11), te treća Viktorija Sakač iz TK-a 042 (51:20) Natjecanje je inače uobičajeno započelo dječjom Aquatlon disciplinom koja se sastoji od 70 metara plivanja te 700 metara trčanja. Od dječaka prvi je prošao ciljem Marko Štefan (ind.) za 4:18 minute, drugi Danijel Gašparić za 05:25 minute, prva od djevojčica ciljem je prošla Tea Domislović iz TK-a 042 za 04:34, druga Sara Domislović iz TK-a 042 za 4:35, te treća Buga Stipan (ind.) za 4:55 min.

kn kotizacije po ekipi osigurao ini roštilj, piće i medalje za najbolje. Kasno u noć pod re lektorima prvo mjesto je izborili ekipa Amateri(Karlo Kocijan, Domagoj Košir i Sanda Novak) protiv inalista, ekipe Kaštel (Inka Varga, Mailinda Vnuk, Sara Petek i Dino Jalek). Zbog dobre atmosfere posjetitelja mještana, ali i sudionika iz susjedne Varaždinske županije, iskazan je interes za ponovno okupljanje zaljubljenika ovoga ljetnog sporta, tako da će Trate već sljedećih dana osim na pijesku sasvim sigurno organizirati i odbojku na vodi.

14. kolovoza 2014.

Rekreacija 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dance fitness Dragi vježbači, kako nam ljeto odmiče kraju, tako počinjemo s odabirom zimskih aktivnosti. Sezona vježbanja počinje za manje od mjesec dana i gotovo svi centri će uskoro popuniti i najmanju rupu u rasporedu. To znači da moramo biti brzi i odlučni. No, kako odabrati program i znamo li dovoljno da bi na temelju naziva mogli zaključiti o čemu se tu zapravo radi? Moj odgovor je da velika većina ne zna. Prije nego počinjete vježbati porazgovarajte s djelatnicima u vašem centru, neka vam oni pomognu odabrati pravi program za vas, a oni će to napraviti na temelju vaše posturalne analize. Kako bih vam približila nazive i programe, a sve to da vi lakše baratate stručnom terminologijom, ovaj tjedan vam predstavljam jedan kul trening za osobe koje vole ples. Ne

Vježba br. 1 Sklek radite na način da su vam dlanovi u širini ramena, gluteusi stisnuti i zdjelica podvučena.

Vježba br. 2 Obrnuti sklek radite na način da se oslonite na dlanove koje postavite iza leđa i stopala, a noge pogrčite.

Vježba br. 3 Postavite se u plank poziciju, dlanovi ispod ramena i rame, kuk i peta u dijagonali. Suprotnom rukom krenite u suprotno stopalo te podignite stražnjicu. Tijekom spuštanja u početnu poziciju pružite ruku.

Vježba br. 4 Još uvijek ste u plank poziciji, krenite u piramidu i držite kralježnicu ravnu te se kroz izdah spustite u sklek.

1 vaše tijelo u red?! Bez obzira kojeg ste spola, fizičke spreme i koliko godina imate, ovo je program za vas. Dance fitness je program vježbanja u kojem su skrivene i ušminkane sve klasične vježbe te se na satu tijekom vježbanja osjećate kao da ste na plesnom podiju, dok se vi zapravo dobro znojite i vježbate. Iako mnogi na prvu pomisle na to da je ovo izvedenica zumbe, no to

želite vježbati tradicionalne programe i metode, dosadni su vam klasični načini vježbanja i tražite nešto što će vas osloboditi od stresa, a usput dovesti

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

nije tako, i ta su dva programa potpuno različita. Kod zumbe svaka pjesma ima svoju koreografiju koja se iz sata u sat glanca i ponavlja te se pjesme nižu s koreografijama iz sata u sat, ovdje pak se na svakom satu stvara kratka i nova koreografija koja se više nikada ne ponavlja. Osnovni koraci jesu i osnovne vježbe uz dodatak plesnih koraka. Kada se jednom stvori koreografija koju s trenerom radite korak po korak, tada jednostavno uživate plešući bez obzira što osjećate umor vaših mišića. Izvodi se uz glasnu glazbu bržeg ritma. Za sve one koji vježbaju s nama pripremila sam vježbe za prsa i ruke. Napravite 5 kratkih serija po 20 ponavljanja. Imate 4 brze vježbe koje će vam aktivirati cijelo tijelo. ( Ivana Posavec)

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 45

Dobro je znati

proizvodnja tekstilnih i medicinskih proizvoda

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 47

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Međimurskih novina i Turističke zajednice Međimurske županije

Biramo najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja OKU NICA RUŽICE TOMAŠI IZ PLEŠKOVCA

Nagra ena ljubav prema cvije u

Ružica Tomašić iz Pleškovca žena je iznimne unutarnje ljepote, energije i mirnoće kojom naprosto plijeni i osvaja jednako kao što to čini i njena pomno uređena okućnica. Nema tu ničega spektakularnog, vrištavog, napravljenog od strane arhitekata krajobraza, naručenog. Sve je jednostavno, gotovo obično i u divnom skladu, korespondirajući pritom s pitoresknim okolišem bregovitog Međimurja. Sve je u mjeri, upravo tako i kako ima biti. I oduševljava.

Špalir ruže i starine Špalir ruže, koje najviše voli, i razno drugo cvijeće vode do obiteljske kuće iza koje se krije čarobni mirni kutak u kojemu se okuplja obitelj za ljetnim objedom. Stari bunar okupan hortenzijama, hibiskusom, oleanderima, fuksijama i drugim biljem, kojemu ni ne znamo ime, fokusna je točka koja prisjeća na stara vremena kada je bunar bio u funkciji. Takvih starina ima još na dvorištu Tomašićevih. Primjerice, na travnjaku na ulazu u nj stoje zaprežna kola, kojima se obitelj koristila, a sada Ružici služe kao platno za njene izvedbe s cvijećem ili plodovima zemlje. Naslijeđenu, stotinu godina staru, škrinju Ružica je smjestila u posebnom kutku dvorišta, tako da je svima na oku, a uz nju je stavila klupu za odmor na kojoj sa suprugom često provodi vrijeme uživajući u vinu iz obiteljskog podruma i prepričavajući dogodovštine. Malo dalje, ponešto sakrivena od pogleda, stara je stolica za čitanje okružena raznim biljem i košarom punom osušenih glavica hortenzije. Tu Ružica provodi vrijeme posvećujući se svom drugom hobiju – čitanju. Čita

Cvjetna fantazija

RužicaTomašić najviše voli starinsko cvijeće, kakvo je sadila njena majka

svakojaku literaturu, a trenutno je najviše zaokupljaju časopisi i knjige o vrtlarenju. Nadomak se smjestila i vrtna kućica također prepuna cvijeća, do koje vode bijele ruže stablašice sa stotinu cvjetova.

Žena sa zelenim palcem Ružica je žena sa zelenim palcem iliti “grine daumen”, ka-

Mjesto za čitanje...

ko to vole reći Nijemci s kojima je u Inglstadtu dijelila mnoge godine svoje mladosti. Zato joj uspijeva sve njeno bilje, a njega ima. - Kitica tu, kitica tam i tako sam sakupila ni sama ne znam koliko vrsta bilja. Malo toga sam kupila, uglavnom pelcam. Jednom sam brojila i došla do broja 70, pa sam stala i odustala tako da zapravo ne mogu reći koliko vrsta bilja imam. Neprekidno sam u svojim cvjetnim gredicama, od proljeća do polovice ljeta sadim i taman kad završim dođe jesen pa pripremam i sadim za proljeće. Dnevno provodim 2 do 3 sata sa svojim cvijećem, njegujući ga. To mi daje mir i snagu. Tako kratim duge dane bez svojih sinova i njihovih obitelji, bez svojih prekrasnih unuka i unučica koji su u dobi od 9 do 3 godine. Najsretnija sam kada dođe ljeto i kada nam je unučad tu. Curice jako vole pomagati oko cvijeća. - govori Ružica, koju čini sretnom što svoju ljubav i svojevrsnu fascinaciju, opsjednutost cvijećem, naslijeđenu od majke, uspijeva prenijeti na novu generaciju. Ružica jako voli starinsko cvijeće, kakvo je sadila njena mama i majka njenog supruga vinogradara. Iako prezauzet poslovima u vinogradu, suprug Ružici itekako pomaže oko njenog hobija. Zajedno u šumi skidaju kompost za njeno bilje. Iako mrgudno ras-

Kada je živjela u Njemačkoj, Ružica je nagrađena prvom nagradom za najljepše uređeni vrt na razini svoga kvarta, a onda i na razini grada Inglstadta. Prijavili su je susjedi, a nagradu koju je primila uručili su joj tamošnji visoki dužnosnici na prijamu upriličenom njoj u čast. Pritom je dobila ukupno 350 eura nagrade ne bi li time mogla kupiti što joj treba da njen vrt i dalje ostane lijepo uređen. Bilo je to 2006. godine. - U to vrijeme radila sam kao še ica u mesnici u kvartu i neka gospođa me pitala bi li mi smetalo da poslikaju moj vrt i prijave ga na natječaj. Rekla sam da ne bi i tako je to krenulo. U vrijeme kada su proglašavali pobjednike natječaja mi smo bili na odmoru u Pleškovcu, kamo

Stara kola platno su za Ružičine cvjetne kreacije

položen, što je više glumljeno nego stvarno, pomaže joj sve biljke iznijeti i ponovno unijeti u kuću. A to je velik i težak posao, pa je Ružica jako zahvalna na trudu koji suprug ulaže. Osim oko komposta, suprug joj je pomogao osmisliti način kako skupiti kišnicu kojom Ružica zalijeva sve to svoje bilje, a jedan od trojice sinova, koji je na poziciji u jednom poznatom vrtnom centru, daruje joj hranjive i druge preparate koji pomažu da njeno bilje bude tako lijepo i zdravo.

Vrtna kućica skrivena u cvijeću

smo dolazili svaka dva tjedna, iako je to bilo iznimno naporno. Tu smo radili vinograd, a ja sam već i tada imala svoj cvijetnjak. Taj moj njemački vrt nije bio veći od 2 kvadrata budući da smo živjeli u zgradi, ali eto dopalo im se kako sam iskoristila i uredila taj prostor. - skromno će Ružica. Ružica u Pleškovcu ima i ogroman povrtnjak i nešto manji voćnjak, osobitost kojeg je grm goji bobica, biljke s Himalaje izuzetnih nutritivnih i antioksidacijskih svojstava, koja jača imunološki sustav. U povrtnjaku pak ima svega, a ovogodišnja posebnost jesu ogromne buće koje su svojom veličinom iznenadile i samu vrtlaricu. Neka, kaže, već će ih nekako ukomponirati u jesensko ruho svoje okućnice. Vjerojatno će pozdravljati prolaznike i goste s kola na ulazu u dvorište.

14. kolovoza 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

tel: 040 323 600

VRT MARIJANE FERLIN IZ SVETOG URBANA

Nagrade za najljepše oku nice: zapelcali, bili su male biljke u čašicama. Ali ipak sam najponosnija na sulfrinije. Dok je vrijeme berbi, još su obično uvijek lijepe, a kraj naše kuće onda šeće puno ljudi, pa ih hvale, a mene pitaju čime ih zalijevam, slikaju se kraj njih..., pa me to onda veseli, jer i drugi primjećuju njihovu ljepotu. Ne volim se posebno isticati, ali svaka pohvala je uvijek dobrodošla, jer mi daje novu snagu i veseli me. Ljeti, dok je jako vruće, treba ih zalijevati dva puta, dva puta tjedno dohranjivati cvjetove, jednom zaliti sa željezom i domaćim koprivama. Najviše na njih utječe vrijeme, i ako nije lijepo onda se to na njima i vidi. (S. Zorković)

Eva, Vedran i Marijana zajedno vode brigu oko cvijeća

Uvijek vedra i nasmijana, naša domaćica Marijana Ferlin s radošću nam je pokazala svoj vrt. Kako i ne bi kad i sama kaže da čim pogleda svoje ruže odmah je nasmijana, ako su one lijepe. A ne da su samo lijepe, nego su i više od toga, taka da naša gazdarica ima dobar razlog za smiješak koji joj ne silazi s lica. U održavanju cvijeća Marijani pomažu kći Eva (9 godina), sin Vedran (15 godina) i suprug Miljenko. Oni nose vodu, zalijevaju, kose. Pošto su gotovo na vrhu brijega u Sv. Urbanu, a svuda uokolo su vinogradi koji se često špricaju protiv bolesti, u zraku je često visoka koncentracija tih preparata, pa Marijana smatra da i oni čine dobro njenom cvijeću, tako da ih ona sama ne treba često špricati. - Jako

mi je važno dok pogledam kroz bilo koji prozor da na svakom vidim cvijeće. To me veseli i puni pozitivnom energijom. Najviše volim bijele sulfrinije u kombinaciji s onima ružičastima. Jako volim i lavandu. Njen miris uvijek me podsjeti na miris mora i Mediterana. Nekad sam imala i dosta trajnica, ali to mi je bilo jako zahtjevno. Moram se pohvaliti i sa zelenim grmićima, jer smo ih sami uzgojili. Rastu već petnaest godina. Dok smo ih

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti a od 1.000 kuna

I stare tačke mogu poslužiti kao tegla za cvijeće

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

Nagrade za glasa e: assa e: Kuća obitelji Ferlin sva u cvijeću

3x vre vre e e za cvije e tvrtk tvrtke ke “Agro-Hoblaj” Mursko Središ e

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU

1. Dabar j.d.o.o. Novakovec mjesto rada Ca e bar “Luna”, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7022 067 do 21.08.2014

9. MI-NI d.o.o. Donji Mihaljevec, traži 1 konobara/icu na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo je poželjno, kontakt: 098 916 2910

2. ELLIT d.o.o. Glavna 2, Hodošan, traži konobara/icu na odre eno. Mob: 098/528-570 do 18.08

10. Pekara Poljanec vl. Damir Poljanec, Orehovica, traži 1 m/ž samostalnog pekara na neodre eno, puno radno vrijeme, no ni rad, nije važno radno iskustvo, najava na 040 636 024, do 29.08.2014

3. ISO-LIM j.d.o.o. Totovec, Dravska 16, traži 5 m/ž fasadera na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, ven liraju e fasade, mjesto rada Njema ka. Osobni dolazak na adresu uz najavu na 040/382-094 do 22.08. 4. SKF Produkt j.d.o.o. Austrija traži m/ž KV bravara/strojobravara i m/ž zavariva a MIG postupkom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g, mjesto rada Austrija, KV djelatnik, atest, email: skfprodukt@gmail. com do 20.08. 5. Dobrani Josip Auto servis, Auto prijevoz Mursko Središ e, traži m/ž autolimara/ autolakirera na odre eno vrijeme i m/ž logis ara za str. osposoblj. za rad bez zasnivanja radnog odnosa, mob. 098 493 250, email: marija. dobranic@silo-dobranic.hr do 24.08.2014. 6. Renoix d.o.o. Brezje 81A, traži m/ž operatera na laserskom reza u na neodre eno vrijeme, uvjet: stru na sprema strojarskog smjera, osobni dolazak sa zamolbom na gornju adresu, natje aj otvoren do 24.08.2014. 7. Molnar Mont d.o.o. Šenkovec, traži 1 m/ž instalatera grijanja i klime na neodre eno vrijeme, puno radno vrijeme, mob 091 556 8030, do 01.09.2014 8. Kerami arski obrt Kramar vl. Dražen Kramar, Donji Pustakovec, traži 1 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob 098 600 139, do 28.08.2014

16. Bau-met d.o.o. Prelog, Glavna 29, traži m/ž gra . tehni are; m/ž krovne izolatere, m/ž limare i m/ž armira e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javiti se na mob. 095 566 1925 do 01.09.2014. 17. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 570 6984, do 30.08.2014.

11. Ugos teljski obrt apa, akovec, traži1konobara/ icu na odre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo 3mj., najava na telefon 040 390 543 do 20.08.2014 12. Ca e bar Fenix, Prelog, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, kontakt mob: 095 901 6350, natje aj otvoren do 28.08.2014 13. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 4 m/ž zavariva a MIG MAG postupkom na odre eno vrijeme, puno radno vrijeme, radno iskustvo min 5g., pismena zamolba: Katarine Zrinski 2, Domašinec, e-mail: lidija.visnjic@ tremak.eu do 20.08.2014 14. Gard Zaštita d.o.o. akovec, traži 4 m/ž zaštitara - uvara, radno iskustvo nije važno, uvje : potreban Stru ni ispit za uvara uz nošenje kratkog vatrenog oružja, potrebna licenca za zaštitara ili uvara osoba i imovine, e-mail: uprava@gard-zas ta.hr do 20.08.2014 15. Dom za starije i nemo ne osobe Japa, Štrigova, traži 1 medicinsku sestru-tehni ara, na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo nije važno, kontakt mob: 098 259 865, do 31.08.2014

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC Klasa: 350-02/14-01/3 Urbroj: 2109/26-14-01 Temeljem lanaka 88., 188. i 198. Zakona o prostornom ure enju (''Narodne novine'' broj 153/13) Jedinstveni upravni odjel Op ine Pribislavec objavljuje:

OBAVIJEST O IZRADI II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PRIBISLAVEC Na osnovu Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Pribislavec (Službeni glasnik Me imurske županije broj 09/13), Jedinstveni upravni odjel Op ine Pribislavec obavještava javnost i susjedne JLS, da je pokrenu postupak izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Pribislavec. Sadržaj izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ine Pribislavec odre en je u Odluci o izradi. Jedinstveni upravni odjel Op ine Pribislavec

24. UO Bistro Arka, Sve Ma n na Muri, Trg sv. Mar na 8, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, prednost pripreme pize, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 098 181 2074

životopisom poslati e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

25. Frumento d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 1999 631 do 31.08.2014.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: Trnovec Bartolove ki, traži 30 šiva a kože - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac osigurava obuku. Za vrijeme obuke radnik/ ica ima pravo na minimalnu pla u i osiguran prijevoz. Nakon završene obuke radnik/ica ima obavezu rada onoliko godina koliko je mjeseci proveo na obuci. Zamolbu dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolove ki ili e-mailom posao@boxmark.com do 31.8.

2 6 . Dom Sv. Ana, Sivica, Mirogojska 21, traži medicinsku sestru-tehni ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak sa zamolbom na adresu, do 30.08.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE VAN ZA ZAPOŠLJA 396-819 AKOVEC: ISPOSTAVA LOG: 646-740 RE ISPOSTAVA P -200 REDIŠ E: 543 S . M A V A T S ISPO

18. Strošek d.o.o. Ivanovec, traži m/ž radnike za rad u kiosku brze hrane, javiti se na mob: 098 546 073 ili email: rpetkovic45@gmail.com do 26.08.2014 19. Primabiro d.o.o. akovec, Zrinsko-frankopanska 23, traži 2 m/ž zavariva a mig mag postupkom na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 396 555 ili email: s.pongrac@primabiro. hr do 20.08.2014 20. Caffe bar Stari Marof, Novo Selo Rok, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.099 773 6026, do 30.08.2014. 21. Horvat Gradnja d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž radnika visokogradnje i m/ž zidara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 848, do 31.08.2014. 22. CWS-boco d.o.o., akovec, traži 2 m/ž tehni ara na održavanju strojeva u praonicama rublja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poslati pismenu zamolbu na adresu: HZZ, PU akovec, soba 5 (natje aj za CWS-Boco), B. J. Jela i a 1, akovec ili na email: darko.mesek@cws-boco.com do 22.08.2014. 23. Agrome imurje d.d. akovec, traži 20 m/ž vrtlarskih radnika za branje krastavaca - osobni dolazak: Rasadnik, Sv. Marija ili najava na tel. 040 660 191 i 20 m/ž radnika za branje jabuka u ehovcu i Nedeliš u - najava na tel. 040 645 353. Privremeni-sezonski poslovi u poljoprivredi po vau eru, natje aj je otvoren do 18.08.2014.

27. Logico d.o.o. akovec, traži grafi kog dizajnera i web developera na odre eno vrijeme, pismene zamolbe slati na email: gordana.kocijan@ logico.hr do 25.08.2014., više inf. Na www.hzz.

28. Stolarija Dragon, Mihovljan, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 139 4770, do 31.08.2014.

29. Štefulj -MS d.o.o. Puš ine, traži 5 m/ž radnika niskogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 561, do 31.08.2014. 30. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, traži m/ž tokara; m/ž strojobravara i m/ž inž. strojarstva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Puš ine, akove ka 136 ili na email: info@srojarstvo-calopek.hr do 31.08.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i ca e baru Pala n, traži 1 m/ž voditelja kuhinje majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje timskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Palatin na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Palatin na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa

3. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Varaždin, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži 1 m/ž voza a kamiona s prikolicom na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvjeti: kvalifikacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kategorije, iskustvo na navedenim poslovima min 2g., Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr do 31.8.

7. ZLATNO ZRNO d.o.o., Mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž sprema a - OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo 6 mj., poželjno B kat.; 1 m/ž pom. radnika u pekarskoj proizvodnji - OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno i 1 m/ž pekara ili KV pekar/ica ili iskustvo na m poslovima (6 mj), izrada lisnatog tijesta. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme. Prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@zlatnozrno. hr - kontakt telefon: 042 684 012, do 31.8. 8. Wollsdorf Components za proizvodnju, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kontrole kvalitete - provedba kontrole u skladu sa zahtjevima Koncerna, unos podataka, sor ranje rezultata, osiguranje kvalitete Procjena - Pareto analiza, pra enje, eviden ranje uzoraka na neodre eno vrijeme, uvje : SSS tehni kog obrazovanja, prednost praksa u automobilskom sektoru, iskustvo 2 g., B kategorija, informa ka znanja: programi MS O ce, prednost znanje SAP programa, poznavanje procesa u proizvodnom pogonu, engl./ njem. jezik. Zamolbu dostavi na e-mail adresu job.hr@ wollsdorf.com na 2 jezika - na hrvatskom jeziku te na engleskom ili njema kom jeziku. Rok za prijave do 22.8.

5. WAM ADRIA d.o.o. za trgovinu, Mjesto rada: Brezni ki Hum, traži 1 m/ž referenta podrške kupcima i isporuke robe - primanje i potvrda narudžbi kupaca, odre ivanje datuma isporuke, reklamacije kupaca, statistika prodaje, izvještaji upravi i dr. na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, Prednost osobama iz bliže okolice Novog Marofa uklju uju i Varaždin, iskustvo: nije važno, Kategorija B, Engleski jezik, poznavanje informa ke. Životopis na engleskom jeziku posla na mail adresu zeljka.gaic@wamgroup.com do 17.8.

9. WACHEM d.o.o. za proizvodnju kemijskih proizvoda i trgovinu, mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž mehani ara za podešavanje i održavanje strojeva - otklanjanje kvarova mehani ke prirode, provodi preven vno i interventno održavanje, provodi izmjenu formatnih dijelova na strojevima, podešavanje strojeva - uvje : sss tehni kog smjera, poželjno iskustvo, poznavanje rada na ra unalu, Kategorija B, engl. i njem. jezik i 5 m/ž radnika na liniji - stavljanje primarne ambalaže na liniju, kontrola nedostataka prije punjenja, vizualna kontrola proizvoda i pakiranje u ku je - uvje : KV, SSS, marljivost, spretnost, urednost, odgovornost, organiziranost, sklonost timskom radu, poznavanje rada na ra unalu ( MS Word, Excel ), iskustvo: nije važno, Kategorija B. Radna mjesta su na odre eno vrijeme. Prijavu dostavi poštom na adresu ivana severa 2a, Varaždin ili e-mailom: o ce@ wachem.com do 18.8.

6. GOLD MEDIA TIME j.d.o.o. za usluge i trgovinu, Mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž TELEFONISTA - telefonska prodaja raznih proizvoda na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS smjer prodava / ica, iskustvo: nije važno, ali poželjno iskustvo u osiguranju. Prijavu posla e-mailom: gold. media.time@outlook.com kontakt mobitel: 095 5352 588, do 31.8.

10. AUTO-KU A MAGI d.o.o. za trgovinu, mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž samostalnog autolakirera na odre eno vrijeme, uvje : kv, sss, iskustvo: nije važno, njema ki jezik. Osobni dolazak: Nikole Tesle 37, Trnovec Bartolove ki, kontakt mobitel: 091 4246 424 ili prijavu poslati e-mailom: akmagic.gm@gmail.com do 31.8.

4. HAMBI ugost. obrt Ivo Ivankovi , mjesto rada: Jelsa, Splitsko-dalma nska županija, traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS bez obzira na smjer, radno iskustvo poželjno, ali nije uvjet, poželjno poznavanje stranog jezika. kontakt: 091 525 3026, do 26.8.

14. kolovoza 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI JAKOV FALADŽI , SIN DIJANE I VLADIMIRA; MIHA PALFI, SIN ANE I MIŠE; ZRINKA VRBANEC, K I MARTINE I MATIJE; VINKO MIKAC, SIN MARIJANE I MIROSLAVA; ERMIN ORŠOŠ, SIN NATAŠE I DANIJELA; TIA HATLAK, K I MARIJANE I NINA; MATEO MATOŠA, SIN JOSIPE I KRISTIJANA; TEODORA NOVAK, K I IRENE I SINIŠE; FILIP JEZERNIK, SIN KRISTINE I ZDENKA; VILI KELEMEN, SIN JASMINKE I ROBERTA; MIA PODGORELEC, K I BRANKE I ŽELJKA; FRAN SRŠA, SIN KATARINE I DAMIRA; ELENA BALOG, K I ROMANE I RENATA; NOEL VUKOVI , SIN DANIJELE I DRAŽENA; SVEN PINTARI , SIN KARMEN I ROBERTA; MELISA ORŠOŠ, K I JASNE I NEDELJKA; MARTA HORVAT, K I MARJANE I VJERANA; EVA HUNJADI, K I ANAMARIJE I BOJANA; UNA BLAŠKOVI , K I TANJE I LADISLAVA; ELIVRA IGNAC, K I SENADE I DRAŽENA ( akovec)

VJEN ANI PETRANA BACINGER I RALF DIETER GSCHEIDLE, ŠTEFANI NA I IVAN GOLUBI , TIJANA KLEKAR I DINO PENŠEK, DUNJA HORVAT I DARIO NOVAK, MIRJANA SRŠAN I STEVO TKALEC, ANITA KOZOL I MARIO ZADRAVEC, BARBARA MEZGA I ELVIS JANKOVI , JELENA JA-

NUŠI I RAFAEL HRASTOV, NIKOLINA OREŠKI I SANDRO RADEK ( akovec); TAJANA DRVODERI I MARIO FURDI (Dekanovec); VEDRAN JEKI I KSENIJA ZOBI (Mursko Središ e); JELENA DINI I MARTIN KOLARI , TAMARA GUDLIN I SAŠA STRAHIJA, KLAUDIJA HORVAT I MARCUS MÄRTL, VLATKA HIŽMAN I ŽELJKO HERTL, MARIJA POREDOŠ I DINO PEKLAR (Prelog)

UMRLI MATIJA GRABROVI R. 1933., FRANJO TRAJBAR R. 1949., FRANJO VARGA R. 1932., KATARINA HANI R. GROZDEK R. 1937., RUDOLF VARGA R. 1950., DARINKA PETKOVI R. ŽIVKOVI R. 1931., MIRKO ZORKOVI R. 1946., IVAN MAVRIN R. 1950., BOŽIDAR DOLENC R. 1940., IVAN NOVINI R. 1934., IVAN JANUŠI R. 1935., IGNAC KUTNJAK R. 1932., ROZINA EKUNEC R. PETEK R. 1930., STJEPAN MLINAREC R. 1938., IVAN HORVAT R. 1934., KATARINA ANADI R. PALINEC R. 1932., FRANJO MESARI R. 1923., IVAN PERKO R. 1939., MARIJA MARODI R. MEZGA R. 1925. ( akovec); MARIJAN BOGDAN R. 1966. (Dekanovec); VERONIKA VURUŠI R. BISTROVI 1937., IVAN KARLOV EC R. 1956. (Mursko Središ e); BLAŽENKA MAGDALENI R. BENKOVI R. 1956. (Nedeliš e); EDUARD PONGRAC R. 1930., CECILIJA GLAVAK R. MATIJA I R. 1932. (Prelog)

Pet 15.08.2014. 13:00-20:30 Sub 16.08.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Gabor dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel.l. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: i: Ponedjeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak, etvr etvrrtak - POPODNE

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć), tel. 112 Autobusni kolodvor Čakovec, tel. 313-947 Željeznički kolodvor Čakovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava međimurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1, tel. 396-800 Međimurje plin, Obrtnička 4, tel. 395-199 Međimurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu Čakovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica Čakovec, tel: 310-595 Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica Čakovec, tel: 391-480 Međimurska županija Čakovec, tel. 374-111 Grad Čakovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta Čakovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina Čakovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP Čakom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središće,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e, Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

SJE ANJE na

DARINKU VRBANEC ro . TESKA iz Pribislavca 16.08.2004. 16.08.2014. Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju. Tvoj suprug Josip, k i Dijana i sin Sanimir s obiteljima

U SPOMEN voljeni naš

DAVORIN RADOŠEVI 17.8.2005. – 17.8.2014. S ljubavlju te čuvamo u srcima i mislima. Tvoji najmiliji

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska. Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas. Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

50 kn 84x30 mm

SJEĆANJE

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

SJE ANJE na

JOSIPA LON ARI A iz Male Subotice 15.08.2010. – 15.08.2014. Vrijeme prolazi, a sjećanja i uspomene na Tebe ostaju.

Supruga Ana i k erka Jasna s obitelji

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

NOVA IZDANJA VIVIS KREM SIREVA • Vlasac i pe ena paprika novi su okusi svježih krem sireva VIVIS Vindija je svoju liniju Vivis svježih krem sireva oplemenila s dva potpuno nova izvrsna okusa. Vivis svježi krem sir vlasac pravo je mliječno osvježenje koje sadržava sjeckane komade ovog aro-

matičnog povrća zajedno s komadićima češnjaka koji doprinosi još boljem i bogatijem okusu. Svi ljubitelji povrća sa žara uživat će u Vivis svježem krem siru s peče-

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

nom paprikom koji, baš kao i vlasac, dolazi u praktičnom i moderno dizajniranom pakiranju od 125 grama. Baš poput natur okusa i šunke, dvije prijašnje varijante ovog ukusnog proizvoda iz Vindijine ponude mliječnih namirnica, osnovu Vivis vlasca i pečene paprike čini jednostavna i prirodna formula koja glasi: MLIJEKO + VRHNJE + MALO SOLI.

Vivis krem sirevi – krema svježih sireva!

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 2005.god., 90tkm, garažiran, 1.vl., reg. godinu dana. Tel. 098/551-221 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50K W, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJE SE AUTO KIA SEPHIA GTX 1.6 1993.g., povoljno, garažirana, malo vožena, registrirana, mob. 091/555-119 FIAT STILO 1.9JTD dizel 74KW 2005.g., reg. do 2/2015., 155tkm, prodajem ili mijenjam za terenac ili noviji, info: 098/190-3753 KUPUJEM STARA NEISPRAVNA ILI ISPRAVNA VOZILA. Javiti se na broj: 098-162-1584 HITNO PRODAJEM FIAT STILO 1.4 16v 2004.g., 133tkm, klima, cijena dogovor! mob. 098/9535-802

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM TR AK TOR 18 konja Štajer s skosom u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 P R O DA J E M S A D N I C E p a ulovnije, brzorastu e drvo. info: 0 4 0/673 - 028 ili 091/8940-720 PRODAJEM traktor STEYR 188 61. godište, ispravan sa papirima sa zaprežnim kolima i jednobrazdnim plugom za 14.000 kn. Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJE SE SIJENO u kockastim balama. info: 099 8290 612 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 (35KS) s kabinom, 1.vl., sa uvan, autom. kuku za mali Ursus i mulja u za grož e Mio Standard. info: 098/190-3753 KUPUJE SE žu kukuruz u zrnu, crna zob, te se prodaju pijetlovi Australorpa, Križeva ke kukmice i Federfusige. Tel: 822-362, 099-5166780 PRODAJEM TRAKTOR Belarus T-25 u odli nom stanju, servisiran, gume dobre, novi akumulator, nove svjetla sa plugom 10 cola, tanjura om i branom. tel. 099 7370 770

USLUGE

PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.9SDI 2003.g., prvi vlasnik, dobro o uvan, vrlo povoljno. mob. 099/670-8585

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

PRODA JEM KU U sa zemljištem, asfalt, priklju ci, blizina K (Sivica), povoljna cijena, tel. 040/846-347

OZBILJNA ŽENSKA OSOBA traži posao peglanja, uvanja djeteta ili vo enja doma instva. mob. 091/9757-663

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Peklenici površine 5130 m2 sa mogu noš u gradnje. Cijena prema dogovoru. Info na mob. 098/903 1909

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 STUDENTICA TRAŽI POSAO PREKO LJETA (do kraja rujna) - uvanje djece, briga oko ku nih ljubimaca i sl.. mob. 099 5656 078 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u gra evini, a može i drugi osim konobarenja. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 095/897-4533 TRAŽIMO KV KUHARE za rad u Njema koj uz obavezno znanje njem. jezika i SOBARICE (znanje jezika nije uvjet). mob. 095/998-1024, Udruga nezaposlenih i obespravljenih, g. Brljak

POZNANSTVA d.o.o.

POLJOPRIVREDA

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 TRAŽIM OZBILJNU I DOBRU DAMU od 30-38g. za vezu i brak. Hitno! tel. 099/684-265

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

SAMAC traži ženu do 60 g. za druženje ili vezu. mob. 099/5151-770

USLUGA RUŠENJA DRVE A

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 Čakovec

PRODAJE SE NEDOVRŠENA KU A od 100m2, sa oku nicom od 1177 m2, u blizini Nedeliš a, sporedna i mirna ulica, za 39.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODA JEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob 095 900 6539. PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice, struja, voda, mogu nost priklju ka plina, 15.000 EUR. Upita na 095 8372 482. VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel. 091/5090-310 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN od 47,64 m2, na drugom katu u Štrigovi za 19.500 EUR-a. Energetski razred “G”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

987

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Puš inama vel. 18x45m za 14.000 eur, na super lokaciji. info: 042/232-681 HITNO PRODAJEM DVIJE ORANICE u Podbrestu, pogodne za eko proizvodnju, vo njak ili za gradnju. Jedna u selu od 600 hv (cijena 3eur/ hv) i jeda za vrtom od 21600 hv (cijena 1.5eur/ hv). tel. 382-033 PRODAJEM KU U U MA KOVCU od 230m2, sa 5 soba, 3 kupaone, energ. cert. D, garaža + 2 parkirna mjesta. mob. 091/5370-343 PRODAJE SE MANJI DVOSOBAN STAN od 37,50m2, na prvom katu, u Dekanovcu za 22.000 EUR-a. Energetski razred “C”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vrt i vo njak, vel. 1306 hv, energ. cert. F. Info: 098/908-2302 PRODAJU SE DVIJE ORANICE u k kod obilaznice od 500 i 900 hv. info: 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN od 54,33 m2, na 3. katu s liftom, u akovcu, (kod hotela Park) za 51.650 EUR-a. Cijena nije ksna! Energetski razred “D”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE VE E IMANJE u gornjem me imurju pored glavne ceste u blizini toplica Sv. Mar n, pogodno za ve i vo njak ili vinograd. info: 099 752 8800 PRODA JEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, uklju en sav inventar! mob: 095 900 6539. ZEMLJIŠTE U STRAHONINCU 20x42m, novi kvart, prodajem ili mijenjam za stan u k ili apartman na moru uz doplatu. mob. 098/749-131

14. kolovoza 2014. IZNAJMLJIVANJE Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 STUDENT 2. godine traži cimera u Zagrebu, centar grada, cijena 800 kn + režije. info: 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 IZNA JML JUJE SE KU ICA od 48 m2, u centru grada sa malim dvorištem 1400kn+režije, samcima, mogu nost držanja ku nog ljubimca, broj mob. 098/331-535. IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u zgradi u centru K, centr. grijanje i 1-sobni (galerija) u Šenkovcu. Info: 091/501-6685 IZNAJMLJUJEM namješten 2-soban stan od 62m2, renoviran, prizemno, s dvorištem i posebnim ulazom. tel. 091/5000-707 IZNAJMLJUJU SE nenamještene garsonijere i stanovi u akovcu, te jedna namještena garsonijera. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE STUDENTIMA dvosobni stan u centru grada (preko puta crkve). mob. 098/426-337 U RIJECI SE IZNAJMLJUJE 2-SOBNI STAN u privatnoj ku i s centr. grijanjem za studente ili obitelj, (blizina med. i tehn. faksa). Cijena 270 Eura + režije, polog 1.500 kn. Tel: 051/516-028, 091/5839-600. IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru k, studentima. info: 091/501-6685 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u centru k, tel. 390-574 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU. mob. 098/185-7448 IZNAJMLJUJEM NOVOURE ENU GARSONIJERU u centru k, i prodajem gradilište kod bolnice, tel. 091/242-4143

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

14. kolovoza 2014.

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRO DA JU S E O D O J C I , te l . 040/584-166 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njem. ov ara, dvije ženke bez rodovnice. info: 395-031 ili 099/246-5011

RAZNO PRODAJE SE TV Grunding, ekran 51 cm, Meblo madrac, jogi 90x195 cm + gra s pripadaju i krevet, usisava Quadro, 3 lustera i 1 stolna lampa. Cijene po dogovoru. Info: 091/761-3467 PRODAJEM BIJELU BOJU 35 kg. sa 6 lit. hertera. info: 091 970 1929 PRODA JEM TL AKOVCE sive dim. 200/200/60 (65m2), dim. 100/200/60 (130m2) i crne dim. 200/200/60 (65m2) i dim. 100/200/60 (130m2), potpuno novi, pakirani na paletama. Cijena 65kn/m2. tel: 098-811-497 PRODA JEM skuter Peugeot 50cm 2008g.; perilicu su a, cafe aparat Senseo, kosilicu, kutnu kožnu garnituru, stol za stolni tenis i spava u sobua. tel: 091/970-1929

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODA JEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODA JE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODA JEM RU NO PLE TENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODA JEM SPECIJALNU CER ADU protiv tu e za auto mobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje, 350 lit., godinu dana garancije, tel. 333-059 PRODA JU SE KNJIGE Z A 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339 PRODAJU SE KALIJEVE P E I s m e a i k r e m . Te l . 098/214-107

PRODAJEM ANTENU S KARTICOM i kablom za wireless, povoljno, mob. 091 5360 981

PRODAJE SE DJE JA DRVENA KU ICA tobogan i ljulja ke. tel. 853-845 ili 091/527-3932

PRODA JEM iPhone 4, 16gb, crni, malo korišten, infO na: 099/518-73-85

PRODAJE SE O UVANI TROSJED i rabljeni dvosjed, cijena za sve 600kn. info: 091/8930-428

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

MI JEN JAM SLI ICE “Angr y Birds Go!” i Puppye Kitty” imam puno duplikata. info: 098/170-5239

PRODAJEM dje ju stolicu-hranilicu marka Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji , o uvano (350 kn), te kinderbet u natur boji drveta (300 kn). Kontakt 098 299 330 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJU SE drveni fosli dužine 4m (90 kn/kom), muzi ka linija (200 kn), lonci (10 lit./60kn) i (15 lit./70kn) i el. gitara (800 kn). Sve informacije na tel. 337-129, ili mob. 092 186 4928

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine,o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro vzaraznih boles i nau eni na pijesak.

PRODA JEM komplet kofera (3kom) i trošene ljetne gume dim. 215/45/17 (2kom), sve povoljno. info: 098/9363-490 PRODAJE SE ispravni proto ni bojler Junkers njem. proizvodnje, info: 098/914-3423 PRODAJEM stariji tokarski stroj, eki ar sa škrinjom, stroj za montiranje guma, tanjura e 16 diska, sija ica kukuruza Olt i auto ford escort cabrio. info: 091/517-5821

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središću Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u Čakovec, omogućili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središće i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Heno je predivan mladi labrador željan tr anja, igranja, velikog dvorišta i svoje obitelji. Ima li netko za njega zovite na 091-8988-004.

Bagy

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

je poput malog hobita, veseljak zdepastog jela i kratkih nožica. Idealan za starije ljude jer je vrlo nezahtjevan i pravi veseljak, uvijek dobre volje. Ne traži puno, a daje mnogo. Kontakt: 091-8988-004.

Dennis

PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na akove kom groblju, mob. 040/390-574 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU Bagat Ruža, zva iza 17 sa na tel. 040/363-317

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Pepita - stara oko 2,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

je prelijep vu ki star oko 3,5 mjeseca, ostavljen na ces zajedno sa svojim bratom. Vrlo je nježne naravi i stalno nešto pri a pa traži obitelj s dovoljno vremena za druženje i igru. Kontakt: 098-241-060.

Carlo je star oko 3,5 mjeseca, bit e višeg rasta. Jako je pametan, ve je nau io vrši nuždu vani, nau en na ku u, super s drugim psima, brzo u i, idealan prijatelj. Udomljuje se u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 098-241-060.

Keena - ma ka s karakterom, ima dana kada je maznija od svih drugih, a ima dana kada ne želi vidjeti ovjeka, lukava, vragolasta, zaigrana. Stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika. Traži dom.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

14. kolovoza 2014.

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Juneći ragu sa šampinjonima U ljetnim danima uvijek su zahvalne recepture koje predlažu jednostavna jela uz brzu pripravu. Ljubazno osoblje restorana Pilka u Čakovcu za ovaj vikend preporučuje juneći ragu sa šampinjonima, koji će se zasigurno svidjeti svim gurmanima. Recept je predložila Suzana Zelić iz Lopatinca, kuharica restorana Pilka u Čakovcu.

PRIPREMA:

SASTOJCI:

Kratko prodinstamo luk na laganoj vatri do zlatnožute boje. Zatim dodamo mrkvu, celer, šampinjone i junetinu te zalijemo temeljcom. Dodamo navedene za ine prema želji te na kraju zgusnemo zaprškom. Idealan prilog za june i ragu jesu široki rezanci koje smo skuhali u zasoljenoj vodi. Jelo serviramo uz miješanu salatu po izboru.

- luk - naribana mrkva - naribani celer - nasjeckani šampinjoni - junetina (narezana na kockice) - sol, papar, crvena paprika, raj ica pire - široki rezanci

RECEPT PLUS IZ PE NICE Čakovečkih mlinova

Dinstani mladi grah

Sastojci: - kuhani mladi grah - luk, mrkva, peršin - ulje - sol, papar - mljevena paprika

Špageti s bijelim umakom Sastojci: 300 grama tjestenine špageti malo maslaca 20 dag šunke 15 dag sira ( može gauda) 20 dag šampinjona 2 žlice oštrog brašna akove kih mlinova malo vode slatko vrhnje 2 dcl mlijeka

Priprema: Špagete prokuhajte u vru oj slanoj vodi.

Priprema umaka: Na malo maslaca popržite šampinjone, kada su skoro gotovi, dodajte šunku narezanu na tanke rezance. Nakon što sve zajedno popržite dodajte dvije žlice brašna (izmiješano s malo vode) i promiješajte. Kada po ne klju ati, dodajte mlijeko, slatko vrhnje i naribani sir. Po želji dodajte za ine. Kada sve zajedno proklju a, umak je gotov, te ga prelijte preko špageta.

Sitno nasjeckani luk (ašlek) popržiti na ulju. Luk dinstajte poklopljen. Kad omekša, dodajte naribanu mrkvu, pa kad i ona omekša, dodajte nasjeckani

češnjak i peršin. Mladi grah koji ste prethodno skuhali dodajte na dinstano povrće, a podlijte s malo tekućine u kojoj se pržio luk. Posolite, popaprite, stavite

VINO TJEDNA

Cmrečnjakov ROSE pinot crni U međimurskoj vinariji obitelji Cmrečnjak odnjegovano je i proizvedeno vino svjetloružičaste boje - ROSE pinot crni. - Blagi okus šumskog voća (borovnice, kupine, maline) fino se stapa uz predloženo jelo tjedna odnosno

juneći ragu sa šampinjonima. - ističe Mirjana Tuksar, voditeljica čakovečkog restorana Pilka. Ovo suho kvalitetno vino, berbe 2012. godine, udovoljit će svim gurmanima, ali i vinskim znalcima. (rr, zv)

malo crvene paprike. Pirjajte još da se okusi povećaju. Preporučujemo dodati malo pancete ili pak kobasice. (nš)

14. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

Od nedjelje opet ljepše VREMENSKA SLIKA: Drugi vikend kolovoza donio je u našim krajevima pravi ljetni ugođaj. Iako nije bilo potpuno stabilno, rijetki, slabi i kratkotrajni pljuskovi nisu pokvarili dojam sunčanog, toplog, a u većini krajeva i vrućeg vremena. Nedjelja je prijepodne donijela tek pokoji izolirani pljusak na istoku Slavonije. I u subotu i nedjelju u većini krajeva su najviše dnevne temperature prešle vrućih 30°C. U subotu je unutrašnjost bila toplija od Jadrana. Najtopliji su bili Zagreb Maksimir sa 31.7°C i Sisak sa 31.8°C, a na Jadranu Hvar sa 30.8°C. Nedjelja je bila još malo toplija. U Šibeniku je izmjereno najviših 32.5°C, a u unutrašnjosti je najtopliji bio Sisak sa 32.3°C. Najtopliji dan je bio ponedjeljak, u Slavoniji čak do 35°C. Temperature mora su na većini mjernih postaja duž Jadrana 25 ili češće 26°C. Kod Dubrovnika, Malinske i Opatije

je izmjereno i 27°C. Danas dolazi novo pogoršanje i osvježenje. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Nova ciklona donijet će nam u četvrtak više oblaka uz povremenu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom. Naravno, uz takvo oblačnije vrijeme ponovno će i osvježiti. Temperatura zraka spustit će se za 8 do 10 Celzijevih stupnjeva i tijekom četvrtka će se kretati između 19 i 24 Celzijeva stupnja. Oblaka će biti dosta, a moguća je i kiša ili pljuskovi praćeni grmljavinom. Puhat će hladniji sjeverni vjetar.

Slično svježe i nestabilno vrijeme će se zadržati i do kraja tjedna. Nad naše područje prelit će se veća količina hladnijeg zraka pa će temperatura zraka više nalikovati rujnu nego kolovozu. Mjestimice može biti kraćih pljuskova, a i dalje će nam puhati umjeren vjetar sjevernih smjerova. Temperatura zraka u jutarnjim satima past će na oko 15°C, a najviša dnevna u oblačnijim danima samo malo iznad 20°C, a uz sunce možda dođe i do 25 Celzijevih stupnjeva. Ipak treba napomenuti da ne bi trebalo biti puno kiše, to će biti nekakvi prolazni pljuskovi.

Vremenska prognoza i razbibriga 55 Malo ljepše vrijeme uz više sunca i topline čeka nas u nedjelju i ponedjeljak, a lijepo vrijeme trebalo bi se nastaviti i na početku novog radnog tjedna. Jutra će biti svježa, mjestimice i maglovita, a dani svakim danom sve topliji pa očekujemo ponovni porast temperature do 30 Celzijevih stupnjeva. Dakle, ljeto ipak ide dalje. U nekim medijima pisalo se da je ljetu kraj, ali to nije istina. Imamo jedno kraće pogoršanje od dva-tri dana i onda ćemo opet uživati u nekoliko lijepih ljetnih dana. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izrađena 13.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. kolovoza 1537. god. u Bologni je padala strahovita tu a, po zapisima komadi su bili do 14 kg 20. kolovoza 1898. god. veliko nevrijeme i vihor kod azme 21. kolovoza 1981. god. u Rijeci veliko nevrijeme s 360 mm oborine

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

15. VIII.

16. VIII.

17. VIII.

18. VIII.

19. VIII.

20. VIII.

21. VIII.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju

Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Prema trenutnom stanju peludnih kretanja u Međimurju alergena pelud trave prisutna je u niskoj koncentraciji sa manje od 5 zrnaca po kubnom metru zraka. Pelud korovnih biljaka prisutna je u visokoj koncentraciji, uz dominaciju koprive i ambrozije. U odnosu na prethodno razdoblje udio peludi koprive se smanjuje, a ambrozije je u porastu. Trenutno je pelud ambrozije prisutna u umjerenoj koncentraciji. Očekuje se daljnji porast koncent racije ambrozije. Cvatnji ove biljke pogoduje joj sunčano i toplo vrijeme kakvo

se očekuje u većem dijelu narednog tjedna. Kako su peludna zrnca lagana i prilagođena širenju zrakom, vjetrovita razdoblja su najnepovoljnija za alergičare. Kišna razdoblja privremeno će isprati peludna zrnca iz zraka. I dalje upozoravamo osjetljive osobe da provode pravodobne higijenske i medicinske mjere zaštite od nepovoljnih alergijskih simptoma koji umanjuju unkcionalne i radne sposobnosti. Apeliramo na vlasnike zapuštenih i neobrađenih zemljišta da, ukoliko još nisu, uklone korov košnjom ili čupanjem.

VICOTEKA

Ivica dolazi iz škole: - Tata, ti si nogometaš pa ćeš me sigurno razumjeti. Otac ga pita: - O čemu ti to, sine? Ivica će: - Produžio sam ugovor s petim razredom na još godinu dana... Ulazi žena u dućan i pita prodavačicu: - Htjela bih probati onu haljinu u izlogu. Prodavačica odgovara: - Ne može, gospođo, morat ćete je probati u kabini. Par se mazi na klupi u parku. Ona mu šapće: - Znaš, imat ćemo troje djece. - Kako znaš? - Pa, trenutno su kod mame. Dolаzi prodаvаč usisivаčа kod bаbe nа vrаtа: - Evo, imаmo nove... Prekida ga baba: - Nemаm jа novac, sinko! - Mа, sаmo mаlа demonstrаcijа, uđe on i iz vreće istrese gomilu bаlege bаbi nа tepih: - Ako usisivаč ovo ne pokupi do zаdnje mrvice, jа ću to pojesti! - E Bogа mi hoćeš, sinko, meni su jučer isključili struju! Budi se Mujo iz kome nakon prometne nesreće i pita: - Gdje se ja to nalazim? Odgovara mu netko: - U sobi broj 11. - U bolnici ili zatvoru?

USPJEŠNA PROVJERA najboljega hrvatskog gimnastičara za SP u Kini

NAJVEĆI MEĐIMURSKI transfer ljetnoga prijelaznog roka

ITF FUTURES - FRANJO PUNČEC OPEN u Čakovcu započinje ovaj vikend

Filip Ude osvojio Otvoreno prvenstvo Azerbejdžana

Dejan Mezga potpisao za Hajduk Split

U subotu i nedjelju 64 igrača u kvalifikacijama

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gruntam po dnevo, gruntam po noči J

oš navek z rafunga akoske Ljevaonice ide rni dim, jer se nebrejo nikak dospomenuti z državnaj struja aj kaj jim napravijo nacrte za trafostanico jerbo oni o ejo kaj bodo vse delali na strujo i kaj ne bodo morali kuriti z laporom, šteri je rni, pak je unda niti ne udno kaj z rafunga ide vum rni dim. Duže od dve leti se ve spominkuju, a struja i se ravnajo k poslo kak la en na šekret, kak da bodo ovi z Ljevaonice zutra trošili sosedovo strujo. Struja i dajo nacrte, ovi si sami napravijo trafostanico i posle jim masno pla ajo strujo. Nebreš veruvati kak so te struja i komotni i leni? Ipak se je nekaj genulo dok je došlo v novine, tak da moremo, nejkesneše rez mesec dni videti i beloga dima kaj zna i da se po ela trafostanica delati. A unda smo ve uda bliže rafungo brez dima. ekak nam je kamen z srca opal dok je Zoki zmenil ministra za peneze, svojo levo

roko, Slaveka Lini a. Najme kaj, kuliko se nam je Slavek otpo etka dopal jerbo je delal reda v državnoj kasi. Ali smo mi, rez kratek as, zazvedili da on toga reda dela prek naši ve napol prazni žepi i zato smo se nadjali da bode drug Lalovac tu uda bolši i da bo nas pustil kaj bodemo i mi mogli malo leži dihati, o em re i, bar malo bole živeti. Par meseci je minulo i ve sam prijel ministra Lalovca kak mi rivle roke v žepe. I to ne jeno nek obedve. Nebrem veruvati kak oveko rogi zrastejo im se sedne v ministarsko foteljo. Najgerek sam je li bode nekaj od pla e zel i sisa koj županici na urlabo v Remetinco, Marini Merzel, štera ve par meseci ne hoda na posel, a pla o redovito dobavla? egda ovek nebre veruvati da nešterne medalje imajo tri strane, a ne sam dve kak bi to trelo biti. Najme kaj, akosko Gracko ve e je zglasalo da se z peciklinom smeti voziti po centro pol leta, a v drugoj polovici tre hodati pešice i peciklina rivati. Tak je bila odluka, a ovi z peciklinaj se vozijo da jim paše.

Mateja, štera se je pred mesec dni doselila v županijo. Najme kaj, ve par meseci je županiska vlast delala v istom sastavo i nikomo so ne knige pale na pamet, a unda je došla Mateja i županisko sunce je presvetilo vsema akima v cvetnjako med dvemi vodami. I takše sonce sveti sam prinas i nigdi drugdi v Lepoj našoj! Vsi so zadovolni, a mi se imamo z kim faliti! ovi me imorski miljonaš se je ne prijavil, a ve so skorom tri meseci minuli. Sam jen je dobil cirka, okoli sedemnajst miljonov kuni, a platilo jif je prek sto jezer. A od vsih, šteri so platili, niš i se je ne javil da je dobil, a sam jen se je javil da je ne dobil. Kaj bi negdašji filozof Konfucije na to rekel? Teško je to pogunuti, ali vsi znamo da je pes nigdar ne lajal zbogradi sela!!! mislite se da sam pred dva mesece po el iskati tajnico, štera bi z menom delala i to tak da bi vse kaj vidi pozabila, a dela vse kaj meni na pamet, ili pak negdi polek, padne. Ne mora meti nekše velike (..) ili visoke (pete) škole. Nejglavneše je da

Igor Hrustek, Mala Subotica - Za sada nemam još ništa posebno isplanirano. Kako radim u prosvjeti, i ja sam na ‘ferju’, tako da ima dovoljno slobodnih dana i bez ovoga produženog vikenda. Na moru sam već bio, tako da će sigurno biti kakvo druženje s prijateljima, a sigurno ćemo otići i na proštenje u Benkovec, u Malu Suboticu, koje će biti ovu nedjelju.

POD VUROM

Kako ćemo obilježiti blagdan Velike Gospe? Stiže još jedan “produženi vikend”. Brojni građani iskoristit će blagdan Velike Gospe kako bi otputovali na kraći odmor. Stoga se očekuje i povećani intenzitet prometa na cestama u smjeru mora, ali i prema najvećim marijanskim svetištima. Blagdan Velike Gospe tradicionalno se proslavlja hodočašćima katoličkih vjernika u marijanska svetišta, gdje se očekuje dolazak više tisuća vjernika. Kako će Međimurci obilježiti nadolazeći vikend, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

I da bi bar pazili na nas pešake, deco, starce, ne, pešaki morajo paziti na jiv. I kaj se je unda pripetilo? Gradona elnik, Štef Kova ov, kak ve on o e biti nejbolši na elnik je ne preve za to kaj bode štrofal ljude na peciklinaj, pak je komunalcima naredil nek vsaki den po dve vure ljudima jemlejo peneze dok se vozijo po peša koj zoni. Ve vidite, negda se je ne smelo voziti z peciklinom po akovco celo leto, unda so došli novi i mladi gracki oci i oni so to podelili pol - pol. Tak bar na papero, a i na tablama po grado, piše. No, tu se je našla i tretja strana medalje, jerbo of lovostaj za pecikline vu ove letne mesece vredi dve vure na den. I toga se niš i ne drži. To vam je kak primirje v Gazi! runtal sam si, dugo sam si gruntal. Gruntal sam si po dnevo ( uda meje) i po no i ( uda vej ) jerbo mi je ruon ne išlo v glavo kak je župano, onak prek no i, pala na pamet ta misel kaj bo školarcima dal knige zabadaf. Priznam, dugo mi je trelo, ali na vse zadje vam moram re i da je za to, najbrž, kriva

Ivica Šantek, akovec - Za ovaj tzv. produženi vikend nikamo posebno neću ići jer ću dio dana vikenda provesti na radnom mjestu. Za sam blagdan Velike Gospe bit ću kod kuće i provest ću ga onako ‘po domači - familijarno’. Ako će vremenske prilike biti dobre, možda organiziramo i kakvo druženje s prijateljima, vidjet ćemo još.

poštivle radno vreme, a ono je dvokrevetno. Prestal sam iskati jerbo mi se javil celi šereg puci, ženi, a nucam sam jeno, ali nejbolšo i nejvrednešo. Moral sam prebirati. Vse sam jiv pozval i brojil sam: ECI PECI PEC i to tak dugo dok so ne ostale sam dve. Brojil sam tak pošteno kaj so ostale one nejvredneše, kuliko sam mogel prostim okom videti. Spominki i probni posli rez celo radno vreme so dosti dugo trajali. rna z minivalom i z enc a gurom se je nekak malo bole priložila, a blondinka je bila nekak bole stiha bila. Trebalo jim je dati šanso kaj sprobajo celo radno vreme, obedve šihte. Nebrem re i, bilo je teško zebrati med dvemi i zato se ja udim onima šteri morejo zebrati med osem - devet. Dok je rna došla z druge smene rekla je: dobro jutro, šefe, a rez par dni, dok je blondinka bila na zadjemo ispito, ona je lepo rekla: jutro je, šefe. To je prevagnulo, mam sam se zmislil kaj mi je još negda mamica govorila: tiha voda brege gloda. rnoj sam lepo, kak se i šika, poželel vej sre e drugo . Što zna da i što

zna gde se bodemo pak zišli i tre to pajdašijo paziti kak oko v glavi. Fala vsima štere so se javile. Fala i Mojci z Rasinja, štera ne govori niti jednoga sveckoga jezika, ali tre to doživeti i preživeti kaj ona more vse z jezikom naprajti. Neje to lefko niti sprepovedati, ali nesam jo mogel zeti jerbo nema naše državljanstvo. eca so v drugom razredo meli za zada o napisati nekaj o svojemo japeko. Naša tretja soseda je napisala: Sve o mojemo tati! Moj tata je nejbolši tata na sveto. Moj tata je i zabavan. Ne igra se z menom baš esto. Baš ne voli ma ke. Štel je popraviti kosilicu, ali mo neje uspelo, jer je kosilica predi crkla. Nezna igrati odbojko, a zna se igrati grani are. Gledal je utakmicu u finalu, pobedila je Njema ka. To je on i baš štel, ali najviše je štel ka pobedi Hrvatska. Delal je ve v dvema bankama, ali v oba dvema bankama je bankroteral. A ve dela za strojo-bravara, ali ipak je moj tata najbolji tata na svijetu. pak deca vse nejbole znajo i nigdar ne lažejo.

Irina Hutinec, Krištanovec - U te dane bit ću doma. Nisam zaposlena, tako da ću i taj vikend provesti u odmoru s obitelji. Nemam običaj povodom blagdana Velike Gospe ići na neko hodočašće ili proštenje. Imam dvoje djece, tako da ćemo svi skupa provesti i ove dane u obiteljskom druženju. Danijel Jankovi , akovec - I ovaj vikend provest ću u krugu obitelji. Na moru smo već bili, tako da nećemo taj ‘produženi vikend’ iskoristiti za neko putovanje ili izlet. Bit ćemo doma, a ovisno o vremenu možda napravimo druženje s prijateljima uz roštilj. Od proštenja ćemo se ‘odmoriti’ jer je bilo dosta programa na Porcijunkulovom.

mi prodiremo dublje

Daniel Hampamer - Kiga Upravo ovaj tjedan koristim dane godišnjeg odmora. Na moru sam bio, tako da ću ove preostale dane odmora iskoristiti za bicikliranje, veslanje na Dravi i sl. Sve ovisi o tome kakvi će biti vremenski uvjeti za boravak u prirodi. U svakom slučaju, bit će to još jedan aktivan vikend uz sportsku rekreaciju.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine