Godina XVIII.
Broj 990.
^akovec, PETAK, 5. rujna 2014.
Cijena 7 kuna
UO I PO ETKA NASTAVE u iteljica Slavica Pospiš:
ADAM BAJREKTAREVI 21-godišnjak iz Malog Mihaljevca otvoreno govori o teškom ozlje ivanju koje je doživio usred akovca
str. 2-3
U itelji bi danas trebali odgajati i roditelje
Nikad nisam mislio da e me ovdje netko pokušati ubiti
MARIJAN MARTINJAŠ o nali ju ovogodišnjeg Špancirfesta
str. 8
Gr i stres str. 5 umjesto festivala dobrih emocija
CT URE AJU u akove koj Bolnici davno - istekao rok trajanja
ŠIMŠIROV MOLJAC - nova šteto ina u Me imurju
Zbog ega novi Jedna gusjenica može pojesti do CT “visi u zraku”? 45 listova! str. 5
str. 14
IJI JE VRT NAJLJEPŠI? Glasujte i osvojite vrijedne nagrade! str. 49
str. 46
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Godišnjica Me imurskih novina u o ekivanju tisu itog broja U
ponedjeljak, 1. rujna 2014. godina prošlo je 19 godina otkako je izašao prvi broj Me imurskih novina. U našem 1. broju sada ve prije gotovo dvadeset godina imali smo sli nu temu kojom se bavimo i u ovom nadolaze em broju novina – stanjem u našoj Bolnici, novine su, primjerice, koštale 4 kn, što je bilo malo više od cijene jedne litre benzina. Danas je primjerak naših novina puno je tiniji od litre benzina, a situacija što se ti e "ozdravljenja" naše Bolnice i dalje je itekako medijski zanimljiva, što najbolje govori da je prošlo puno, ali zapravo malo godina što se ti e razli itih aktualnosti iz našeg kraja, ali i šire. odsjetimo ovom prilikom da je Me imurske novine prvi pokrenuo me imurski preporoditelj i osloboditelj dr. Ivan Novak 1919. Drugi put su Me imurske novine pokrenute su okupljanjem redakcije u kolovozu 1995. godine, a prvi broj izašao je 1. rujna 1995 .godine i od tada neprekidno izlaze svaki tjedan. redakciji još uvijek ima medijskih djelatnika koji su od prvog dana vjerni našem mediju, puno je onih novinara i drugih medijskih djelatnika koji su došli nešto kasnije i ostali, kao i onih kolega koji su bili s nama, a sada su na nekim drugim radnim zadacima, u mirovini ili, nažalost, više nisu s nama. Svima zahvaljujemo na kvalitetnoj suradnji. jednik izlazi kao lokalni tjednik u Me imurskoj županiji, sa sjedištem u akovcu. U ovih 19 godina dogurali smo do broja 989., koji je izašao prošli petak, 29. kolovoza, a pred kraj godine slijedi i jubilarni 1.000. broj vaših i naših novina. tjednima koji su iza nas i koji predstoje, kad iš ekujemo tu lijepu
P
U
T
U
VIJEST(I) TJEDNA
Ne može vjerovati da ga je netko želio tako žestoko prebiti - Bilo je me usobnih verbalnih provokacija izme u nekoliko njih i mene prije nego su me fizi ki napali, ali ne mogu vjerovati da su me tako prebili, da u posljedice osje ati vjerojatno cijeli život. Da nije bilo konobara koji su ih rastjerali, stvarno ne znam kako bih završio. Meni je pao mrak na o i, onesvijestio sam se od boli. Propalo mi je koljeno, fibula mi je bila smrskana. Bio je to pokušaj ubojstva, to ja tako doživljavam. - govori 21-godišnji mladi iz Malog Mihaljevca koji je stradao u nedjelju rano ujutro, 17. kolovoza, kada ga je napalo više mladi a u Ulici Katarine Zrinski u akovcu. Cijelu pri u pro itajte na str. 8.
(NE) SVI A NAM SE
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
okruglu brojku, trudimo se da novine dobiju još bolji izgled, kako u uredni ko-novinarskom dijelu, tako i u grafi kom dizajnu, kao što je to od ovog broja u slu aju našeg priloga MEDIA. er, osim što želimo biti prepoznatljivi po našim autorskim lancima, zanimljivim i analiti nim tekstovima, dobrim otografijama i rubrikama, modernom grafi kom dizajnu, želimo biti nadasve korisni itateljima i široj zajednici, ali i predstavljati nakladni ke trendove koji se doga aju na globalnoj razini. e imurske novine tako su prve od svih tiskanih i lokalnih medija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokrenule svoj news on-line medij – portal: www.mnovine. hr prije više od deset godina, prate i suvremene trendove novih medija i brzog protoka in ormacija. ako er smo upravo 1. rujna 2014. godine, kada obilježavamo 19 godina našega osnovnog tiskanog izdanja, na našoj još jednoj medijskoj plat ormi - Facebook stranici Me imurskih novina - dosegnuli više od 10.000 realnih Facebook prijatelja. vala svima koji nas pratite, itate, komentirate, javljate se putem svih naših medijskih plat ormi, a potrudit emo se i dalje biti aktualni, analiti ni, in ormativni…
J
M
T
H
“Lete a ambulanta” AN-2 spasila je mnoge živote naših ranjenika U ovom broju donosimo zadnji dio eljtona našeg novinara Josipa Šimunka o stvaranju hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, koje se u tajnosti stvaralo 1991. godine u Me imurju. I u tre em nastavku donosimo dosad nepoznate i neispri ane pri e o tome kako su sportski i transportni zrakoplovi bili pretvarani u vojne ili pak su imali brojne druge misije, poput spašavanja ranjenika. Feljton donosimo u ast braniteljima hrvatskog neba, me u kojima su i brojni me imurski piloti, te druge vojne i djelatne osobe HRZ-a iz našeg kraja, kao i skorašnjem postavljanju spomenika – MIG-a 21 u Pribislavcu. Feljton pro itajte na str. 18-19.
Umjesto dobrih emocija, gr i stres - Kao predsjednik Strukovne grupe za turizam Županijske gospodarske komore Me imurske županije i kao poduzetnik koji se više od trideset godina bavim turizmom i ugostiteljstvom Špancir est sam doživljavao kao jedan od najboljih turisti kih produkata u Europi nastalih u posljednjih petnaestak, dvadeset godina, uz tendenciju prerasta u vrhunsku europsku mani estaciju. Me utim, prema onome što se doga alo ove godine, mislim da je Špancir est nadišao same organizatore i da je na neki na in ‘izmaknuo’ njihovoj kontroli, prije svega i zbog želje da pohara e što više novca. - govori Martinjaš. Više o tome što se doga alo iza kulisa Špancir esta pro itajte na str. 5.
5. rujna 2014.
ZAVRŠILI SU školski praznici, u ponedjeljak, 8. rujna opet se oglašava šk
Više prvaši a, ali sveukupno m U školskoj godini 2014./2015. osnovnu školi polazit e 9.877 u enika, a u prvi razred upisan je 1.191 u enik, izvijestila nas je Nives Kolari Strah, voditeljica Odjela za obrazovanje iz Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji, prema podacima prikupljenima od osnovnih i srednjih škola. Prošle školske godine osnovnu školu polazilo je 9.978 u enika, 101 u enik
više nego ove godine. Lani je 1. razred polazio 1.181 u enik, što je za deset u enika prvaši a manje nego ove godine. Dakle, ukupno je osnovaca znatno manje nego lani, ali je prvaši a više nego lani. Srednju školu u školskoj godini 2013./2014. polazilo je 4.437 u enika, a u srednju školu u školskoj godini 2014./2015. upisano je 4.299 u enika. Jednosmjen-
sku nastavu imaju sljede e osnovne škole: II. osnovna škola akovec, Osnovna škola Donja Dubrava, Osnovna škola Hodošan, Osnovna škola Tomaša Gori anca Mala Subotica, Osnovna škola Podturen, Osnovna škola Donji Kraljevec, Osnovna škola Draškovec, Osnovna škola Sveti Martin na Muri, Osnovna škola Štrigova, Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba, a od ove jeseni im
SLAVICA POSPIŠ, u iteljica razredne nastave u Prvoj osnovnoj školi ako
Na u itelje je pao teret - Po injemo shva ati da djeca u e napamet injenice koje zaboravljaju PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Svaki u enik obi no je uzbu en prije po etka nastavne godine, no ovaj put zanimalo nas je kako se prije po etka nastavne godine osje aju u itelji, odnosno u iteljice, budu i da one prevladavaju u školama. O tome kakav je u iteljski poziv i kako izgleda s njihove pozicije razgovarali smo sa Slavicom Pospiš, u iteljicom i razrednicom etvrtog razreda, koja ve 27 godina radi taj posao. * Kako se osje ate prije po etka nove nastavne godine? - Prije po etka svake nastavne godine malo naraste adrenalin, puni smo uzbu enja, imamo više energije i naravno da je onda lakše do ekati po etak, bez obzira što nas do ekaju mnoge nove stvari. Po ela sam raditi prije 27 godina i ogromna je razlika raditi nekad i danas. Razlika je u na inu rada, razlika je u generacijama djece, danas su ona tehnološki potkovana. Promijenile su se metode rada i pristup. * Vidjela sam da u itelji nakon sjednice pripremaju školske knjige na klupe, koje vas specifi nosti još o ekuju ove godine? - Ono što se uvodi od po etka ove školske godine je e-imenik. Time prestajemo s vo enjem dokumentacije u papirnatom dosadašnjem obliku u imenike i dnevnike, nego se prebacujemo na suvremene tehnologije, gdje e roditeljima i djeci biti dostupne sve in ormacije o ocjenama i aktivnostima u enika, kao i rezultati koje on postiže. Pristup podacima omogu en je samo na osobnoj razini. Svaki roditelj e dobiti svoju lozinku uz pomo koje e ulaziti u e-imenik i imati uvid u rezultate svog djeteta. Na taj na in mogu pratiti razvoj djetetova uspjeha i njegova postignu a. * Što mislite, je li to dobro, smatrate li to pozitivnom novinom ili možda i ne? - Smatram da svaka novina koja se javlja u radu u školi nosi pozitivne i negativne karakteristike. Od svega toga što smišljaju u školstvu svakih nekoliko godina treba uzeti ono dobro, ali ne zaboraviti na živi kontakt s roditeljima, koji je itekako potreban. Pomalo se bojim da e se uvo enjem e-imenika smanjiti individualni razgovori, jer e roditelji preko interneta vidjeti ocjenu, a to ih najviše zanima. Trebalo bi poraditi na tome da u itelji inzistiraju da roditelj do e u školu i porazgovara o ostalim aspektima rada djeteta, a ne samo kakva je ocjena. * Nekada je škola imala i izraženu odgojnu unkciju, ka-
Kako vratiti besplatne udžbenike za niže razrede kad su oni radni, jer se u njih upisuje, dopunjava i crta. Prepisivanje u bilježnice nije dobra alternativa ko je to danas, koliko se u možete dati u tom obrazovnom, a koliko u odgojnom procesu? Je li se to mijenjalo kroz Vaš staž? - Tijekom godina mijenjao se pristup u itelja od tradicionalnog, gdje je u itelj bio autoritet koji je održavao odre enu disciplinu i utjecao na u enike klasi nim metodama: ‘Budi dobar; sjedi; šuti i radi!’ Promijenilo se u tom smislu da sam dobila jako puno edukacije kroz godine i prou avala literaturu o novim pristupima djetetu. Zadnjih godina puno govorimo o tome da pojam discipline treba osvijestiti. Disciplina kod djeteta zna i da ono mora razviti odgovornost za svoje postupke, ali uz to i vrijednosti koje želimo razviti kod njih. To se esto zaboravlja, zbog pretrpanih planova, opsežnog gradiva, opsežnog ponavljanja injenica. Jednostavno gradivo koje moraju usvojiti izvu e u itelju previše energije da bi uspijevao implementirati u rad ono što danas nedostaje novim generacijama: pristojnost, kulturno ponašanje, razumijevanje drugih, poštovanje, od najobi nijeg pozdravljanja na školskom hodniku ili ispred škole. * Kad se to izgubilo i zašto?
- Suvremeni svijet i tehnologija to su strašno promijenili. Ne znam gdje se to izgubilo kod roditelja u odgoju, jer razmišljam ipak su u itelji odgajali te današnje roditelje. Taj napredak u tehnologiji i, nažalost, prevladavanje aspekata potroša kog društva zaokupili su apsolutno sve nivoe i uzraste društva. Tako da je važna vrijednost društva postala ‘imati i posjedovati’, a zaboravlja se na ostale vrijednosti: poštenje, poštivanje drugih, iskrenost, otvorenost, briga za bližnjega, potrebite i sli ne stvari. * Kakva je razlika biti u itelj i razrednik? - Razlika je u tome što razrednik ima puno više posla, po evši od administrativnih poslova koje treba obavljati, vo enje e-matice sa svim podacima za svakog u enika iz razreda, do toga da održavate kontakte s roditeljima putem individualnih sastanaka i roditeljskih sastanaka, pa da pripremate planove po kojima ete raditi na satu razrednika. Mislim da je ipak najve i posao da razrednik svakodnevno mora rješavati teku e probleme, pa i nezgode koje se doga aju me u u enicima.
Kako vratiti radne udžbenike u koje se piše? - Ove godine u enici su dobili besplatne udžbenike koje bi trebalo vratiti, ali u one do etvrtog razreda se piše i crta. To i nisu klasi ni udžbenici, ve zapravo radne knjige iz hrvatskog, matematike, u koje dijete upisuje, dopunjava, crta... Preporuka je da djeca ne rješavaju te radne udžbenike, ali kako kad su zamišljeni da se u njima radi? U njima su vrlo raznoliki zadaci, a preporuka je da djeca zapisuju u bilježnice. Ali kako e neki slikovni zadatak koji je
neophodan u nižim razredima osnovne škole precrtavati u bilježnicu? Tu e nastati veliki problem. To e oduzimati puno vremena. Ima razloga zašto su uvedeni radni udžbenici, oni olakšavaju i vizualiziraju nastavni sadržaj u enicima da ga lakše usvajaju i riješe na lakši na in zadatke. Premda u itelji i dodatno i sami izra uju radne zadatke, ovisno o pojedincima u razredu kojima je potrebno prilago avati ili smanjiti opseg zadataka.
5. rujna 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kolsko zvono
manje osnovaca kre e u školu se pridružuje i OŠ Belica. Na podru ju Me imurske županije je 25 osnovnih škola, a prijelaz na jednosmjensku nastavu je postupan i doga a se zbog izgradnje ili dogradnje škola, smanjenja u enika u pojedinim školama ili kombinacije dogradnje škola i smanjenja broja u enika, kazao je Branko Sušec, pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti u Me imurskoj županiji. (BMO)
I u OŠ Belica jednosmjenska nastava U Osnovnoj školi Belica zapo et e od ove jeseni jednosmjenska nastava, što je velika vijest za mještane Op ine Belica, kao i u enike. Ravnatelj Antun Žuli svaki je dan u školi, a tako je bilo i u subotu, 30. kolovoza, kako bi nadgledao završne radove. Svoj posao u razredima završavali su parketari i drugi majstori. U enici i roditelji u OŠ Belica zapravo su imali sre u što se od ove godine uvodi jednosmjenska nastava. Naime, prema projekcijama od prije deset godina, kada je OŠ Belica poha alo 372 u enika, godinama se razmišljalo o dogradnji škole za uvo enje
ovec, o pozivu u itelja
U iteljica koja je predavala, kemiju, biologiju i njema ki danas, pa sam ak predavala i njema ki jezik etvrtim i petim razredima. Tijekom radnog staža obišla sam razli ita mjesta i razli ite škole, bila u iteljica - putnica. Radila sam u Macincu, Gornjem Hraš anu, Gornjem Mihaljevcu i sada u Prvoj osnovnoj školi u akovcu, odakle i je.
Tablet umjesto imenika i dnevnika Od ove jeseni Slavica Pospiš e u razred do i s tabletom umjesto imenikom (na koje prelaze sve škole na podru ju Grada akovca). - Ipak i dalje e ostati pisani trag o u enicima i njihovu uspjehu jer, bez obzira na e-imenik, na kraju svake ba rasteretiti gradivo, kako je s u iteljima, treba li i njih rasteretiti, djeca su danas otvorenija, zahtjevnija, koliki je optimalni broj djece u razredu? - O tim standardima se puno govori pa je još prije desetak godina re eno da trebamo smanjiti razredne odjele s obzirom na to da je naš zadatak individualizirani pristup djetetu. Ne mogu sva djeca u iti na isti na in, jer nisu svi isti, a u itelj onda mora u praksi s njih 26, 27 pou avati i obraditi jedan nastavni sadržaj u 45 minuta. Nekakav optimalni broj je do 20 u enika, jer posao u itelja nije samo ispredavati u eniku. Moraš ga nau iti i odre enim vještinama u enja, da bude samostalan i motivirati da u i, što je s velikim brojem u enika vrlo teško. A trebalo bi shvatiti kako svako pojedino dijete funkcionira u razrednoj grupi. Kao u itelji moramo s njima usvo-
nastavne godine uspjeh u enika treba upisati u mati nu knjigu i u registar, i to e ostati kao pisani trag. Pisani trag je ipak pisani trag. Mislim da je tako dogovoreno da moraju ostati pisani tragovi o ljudima, kazala je Slavica Pospiš. jiti propisani plan i programu koji se desetlje ima nije mijenjao, koji je zastario i koji je prepun sadržaja i injenica. Po injemo shva ati da nam djeca ustvari u e napamet injenice koje onda zaboravljaju, a da ne u e kako u iti, ne razvijaju svoju itala ku i pisanu pismenost. U matemati kim zadacima su slabiji, jer ne nau e razmišljati matemati ki, ve smo automatiziraju i usvajaju odre ene matemati ke radnje. * Slušaju li vas u itelje ti koji izra uju programe, ipak ste vi u dnevnom neposrednom kontaktu s djecom, gdje je tu ‘kuršlus’? - ‘Kuršlus’ je u svim tim ‘komisijama’ i grupama ljudi koje su zadužene za izradu kurikuluma nastavnih planova i programa. Kada je prije desetak godina bio popularan HNOS, na našim aktivima probali smo sugerirati neke
vidim da su oni sretni. Ponosna sam na svoje nekadašnje u enike - odrasle ljude za koje vidim da imaju obitelj, da su zadovoljni svojim poslom i da se oni vesele uspjesima svoje djece. Nisam mislila da u biti u iteljica, ali se to dogodilo u odvagivanju oti i u Zagreb ili ostati u akovcu. Prevagnulo je ostati u akovcu. Moj prvi izbor je bio ustvari - jezik i književnost, što danas kroz itanje knjiga i rad kroz dramsku družinu tu svoju potrebu za tim podru jem za-
Belica ove e godine kao jedna od prvih u Me imurju zapo eti s jednosmjenskom nastavom, a na radost u enika i roditelja zajedno s PŠ Gardinvoec OŠ Belica e od ove jeseni imati etrnaest razreda, od ega etiri u Gardinovcu. (J. Š.)
Š
- Uvijek kažem da su djeca divna i krasna, ali ovisi kakvim su utjecajima izložena i o tome kako ih odrasli vode, u što e se razviti. Odrasli su odgovorni za to stvari i onda se to u Zagrebu pokušalo objediniti. Ali pitanje jesu li ti ljudi koji su donosili plan i program radili u razredu. Jesu li bili u kontaktu s u enicima, jesu li znali kakve su djetetove mogu nosti i sposobnosti te psiho izi ki razvoj? Mislim da bi metodi ari trebali raditi na tome. Vjerojatno su imali psihologe koji poznaju psiho izi ki razvoj djeteta, ali ne i sadržaje gradiva koji se rade u odre enom razredu. To nije dobro posloženo. Ina e u našem društvu nema kompetentnih i sposobnih ljudi na mjestima gdje se trebaju mijenjati važne stvari. * Koliko vi koji ste prakti ari imate mogu nosti sami kreirati nastavu, u tom smislu da bude primjerena djeci? - Mogu e je u oblicima i pristupu radu kreirati nastavu, ali što se ti e sadržaja i nastavnih tema koje radite nemamo puno slobode. * Koliko je mogu e da izbjegnete traženje u enja nepotrebnih injenica napamet? - Osnovni je problem udžbenik. Rijetko postoji udžbenik koji je izvrstan. Svi moraju shvatiti da udžbenik nije zakon i da ono što piše u udžbeniku u enik ne mora sve znati. Važno je da u enik nau i odre ene pojmove koji su zadani, a u itelj je tu stru njak koji e odmjeriti dubinu i širinu pou avanja. Ali ti standardi nisu baš posloženi do kraja koliko je to i što dijete treba usvojiti od ponu enih tema.
Nije mislila da e postati u iteljicom Slavica Pospiš nam je povjerila da je za sebe govorila da nikada ne e biti u iteljica, a eto to je postala. - Moja u iteljica je bila gospo a Kapun i ja sam vidjela koliko se ona silno trudi i koliko je iscrpljena na nastavi, zbog ega sam pomišljala da ne bih mogla raditi takav posao, a evo radim ga danas. Zadovoljstvo u poslu nalazim u uspjehu djeteta, oduševe me nekom svojom idejom, igrom koju stvore. Ne mogu re i da sam uvijek oduševljena, ali sretna sam kad
Ravnatelj OŠ Belica Antun Žuli : - Cijelu smo godinu preure ivali školu, kako bismo od ove jeseni mogli uvesti jednosmjensku nastavu
Okanimo se škola bubanja za petice
u, a ne u e kako u iti
- Tijekom 27-godišnjeg staža kao u iteljica svašta sam radila. Radila sam u maloj školi u Gornjem Hraš anu i Macincu, radila sam s Romima, Predavala sam u po etku ak i biologiju i kemiju u sedmim i osmim razredima. Tada kada sam po injala tako er je bilo teško dobiti posao kao što je i
jedne smjene. No u zadnjih deset godina broj u enika je znatno pao, tako da ih je danas 230. To je omogu ilo ravnatelju škole preure enje unutrašnjih prostora Osnovne škole kako bi se zadovoljili kriteriji za jednu smjenu. Preure enje je trajalo itavu godinu, a uz ostalo došlo je do preinake bivših garderoba u u ionice. Novi prostor morat e se na i i za domara škole, a preseljena je i školska knjižnica, te je na taj na in osigurana jednosmjenska nastava. Do toga ne bi moglo do i da je broj u enika ve i. Kako se i nadalje ne predvi a znatno ve i broj u enike nego ih je danas, Osnovna škola
POGLED ODOZDO
t - odgajanja roditelja! * Je li je sada pala ve a odgovornost na u itelje, s obzirom na to da su roditelji puno više zaokupljeni brigom oko egzistencije, koliko vam se u enici povjeravaju ili su se prema u iteljima zatvorili? - To ovisi o uzrastu. Kad do u u prvi, drugi razred, znaju biti vrlo otvoreni, a kako rastu tako se više udaljavaju od u iteljice kao prve i važne osobe u školi. Okre u se više svojim vršnjacima, ali to se doga a i kod ku e s roditeljima i op enito s odraslima. Nekakav teret je pao na nas u itelje u smislu da bismo mi trebali odgajati roditelje. Mi bismo u školi morali provoditi razli ite radionice vezane uz pojave u potroša kom društvu, uz internetsko nasilje, kvalitetnije me usobne komunikacije, me usobno zlostavljanje djece koje se doga a u školama. Moramo upoznati roditelje na koji na in radimo u školi, na koji na in mi rješavamo sukobe u razredu. Da to nije pošalji ga u kut, ispitivanje krivice, nego da postoje novi na ini osvješ ivanja pogrešnog postupanja. E sad, postoji velika kolizija na koji na in ja u svojoj u ionici rješavam sukob koji se doga a, i kako se to rješava u društvu, vani i u obitelji. Koliki je naš utjecaj u itelja, nisam baš sigurna, jer djeca se sve više okre u tehnologiji: porukama, mobitelima, Facebooku, internetu, jer im je to zanimljivije i ljepše. * Kakva su današnja djeca? - Današnja su djeca puno otvorenija nego što smo mi bili nekad kad smo išli u školu. Uvijek kažem da su djeca divna i krasna, ali ovisi kakvim su utjecajima izložena i o tome kako ih odrasli vode, oni su odgovorni za to kako e se dijete razviti. Ali u svemu tome treba znati da dijete odmalena treba nau iti da je i ono u odre enoj fazi života odgovorno za svoje ponašanje. * Svojedobno su djeca bila bombardirana svojim pravima, nije li to bilo stavljanje prevelikog tereta na njihova le a, jer bi ipak u toj njihovoj nezrelosti odrasli trebali postavljati granice i u iti ih odgovornosti? - Baš je pitanje te odgovornosti kako kod djeteta razviti radne navike, kako e se nositi sa svakodnevnim poteško ama. Pokazalo se da nekadašnji pristup: ‘Ja sam prijatelj svom djetetu’ nije funkcionirao. Djetetu treba poruka: ‘Volim te, ali tvoj zadatak je da se pobrineš da riješiš problem, da napišeš zada u i da pospremiš svoju sobu’. Treba pripremiti dijete da bude spremno za današnje izazove u društvu. * Puno se govori o tome da su u enici optere eni te da tre-
3
dovoljavam. Ipak premda to nije bio moj prvi izbor, zadovoljna sam što sam u iteljica, jer nisam samo u iteljica, mnoge me stvari interesiraju, kroz koje se mogu potvrditi i ste i odre eno zadovoljstvo u životu. I još uvijek nakon toliko godina volim u iti i otkrivati, a to je najvažnije što djecu trebate nau iti da stalno u sebi nose tu želju za novim i otkrivanjem. A djeca su univerzalna, u svim vremenima ista, želja za novim ovisi samo o pojedincu.
to re i o tome da su u itelji nemo ni pred injenicom da moraju s djecom usvojiti propisani plan i programu koji se desetlje ima nije mijenjao, koji je zastario i prepun sadržaja i injenica. Svjesni da djeca u e napamet injenice koje brzo zaboravljaju, a ne u e kako u iti, ne razvijaju svoju itala ku i pisanu pismenost. U matemati kim zadacima su slabiji, jer ne nau e razmišljati matemati ki, ve smo automatiziraju i usvajaju odre ene matemati ke radnje. Za ne povjerovati?! U itelji su toga svjesni, ali oni ne odlu uju o tome što e djeca i u kolikoj mjeri u iti, jer planove donose na drugim razinama, višim, iznad njih, ljudi koji ne rade s djecom svaki dan u nastavi. djeca su, ma kako to ofucano zvu i, naša budu nost. Oni su ti koji e prije nego se dva puta okrenemo oko sebe biti ti koji e nositi našu sutrašnju ekonomiju, kreirati radna mjesta, brinuti za našu socijalnu sigurnost, lije iti nas, voditi brigu o nemo nima, socijalno osjetljivima. ako, ako ih mi nismo dobro pripremili za taj put? Ako ih nismo nau ili kako misliti, tražiti rješenja, biti stvaratelj, istraživa . Kako e rješavati dnevne teško e? Život nisu lekcije koje se nau e napamet u školi. Naprotiv, život daje zadatke za koje treba sam na i rješenja. A kako ako ih od malih nogu tome nismo nau ili, ve samo ponavljali gotove recepte. la i e re i ‘Pa nema ega nema na internetu’. No ni kola nije baš jednostavno ispe i po receptu s interneta, jer u svemu postoje inese koje je nemogu e prenijeti rije ima, za koje je potrebno prakti no iskustvo. Uzmimo kola e, ni sve pe nice ni sastojci za kola e ne moraju biti isti makar se radi o brašnu istog tipa u odnosu na ono koje je koristio sastavlja recepta. Tako je i sa životom. Životne lekcije za svaku su osobu na svijetu sasvim posebne i teško je uspješno primijeniti tu e recepte, ve ih treba rješavati svojom glavom, svojim iskustvom i znanjem. o je ono što bi nas trebala nau iti škola. li kako ako o programima, kao i našoj sudbini, odlu uju nekakve agencije i komisije, udaljene od stvarnog života. O ito je svrha njihova rada u tim toplim gnijezdima osiguranje stalne i stabilne egzistencije. A tko bi sam sebi oduzeo sigurnost, razmišljaju i o sudbini budu nosti šire zajednice? a je bar toliko pameti da se prihva aju i poštuju savjeti i sugestije onih koji neposredno rade s djecom, koji su na izvoru života,
A
K
M
T A
D
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
ve bi stvari bile puno kvalitetnije i bolje. risje am se nedavnog razgovara s Draženom Blažekom, ravnateljom Tehni ke škole. On je to dobro shvatio pa šalje svoje u enike na praksu u irme, u realne uvjete, a kloni se školskih radionica, jer je na vrijeme i dobro shvatio da se za život najbolje u i u stvarnim životnim okolnostima, a škola u eniku daje širi uvid i temeljna znanja za ono što ga u životu eka. snovne škole su nešto drugo, ali kao što samo ime kaže - u osnovnim školama bi se trebale u iti osnovne vrijednosti i znanja potrebna za život. oista bi se mnoge gole injenice koje u enici bubaju bez milosti mogle izbaciti iz udžbenika. Na kraju krajeva, u enik koji zna kako i gdje na i potrebne injenice na i e ih kad mu to bude potrebno. Danas se svaki osnovac zna služiti internetom. Mnoge te jednokratno potrebne injenice bilo bi dobro u osnovnoj školi zamijeniti drugim znanjima i vještinama. Starije generacije pamte predmete iz doma instva i tehni ke kulture, vještine izrade rukom koje razvijaju ljubav prema tehni koj kulturi te razvijaju motori ke i mentalne sposobnosti. jeca koja danas odrastaju u prezaduženom društvu trebalo bi podu avati o inancijskoj odgovornosti, vrijednosti stvaralaštva, štednji, ulaganju, ljepoti solidarnosti s drugima. Trebat e im to puno više nego petice iz nabrajanja datuma, doga aja i de inicija. Tko se od nas sje a ijedne de inicije koju je morao bubati u školi? li kao da se sramimo u iti djecu ono što e im stvarno trebati u životu. Nije udno ako zbog toga iz škole izlaze frustrirani, ako im je dosadno, ako su ljuti, pa i umorni od svega što tamo moraju nabubati, a ne vide poveznicu sa stvarnoš u. Zar je udno što bježe u virtualni svijet pronalaze i tamo zanimljivije sadržaje.
P
O
D
D
A
4
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5. rujna 2014.
Dragi u enici, poštovani roditelji, Ušli smo u posljednji tjedan ljetnih školskih praznika, koje ste nadam se iskoristili za odmor ali na pragu smo još jedne školske godine u kojoj vas sve ekaju novi izazovi, iskustva, obveze. Unato teškoj situaciji u gospodarstvu i sveop e krize koja nas okružuje moje osobno mišljenje je da obrazovanje nikada ne e i ne smije postati luksuz jer vi ste najvrednije što imamo u Me imurju. Upravo zato sam pokrenuo jedan novi pristup, novu strategiju u obrazovanju kojom ga želim podi i, kao i samo gospodarstvo, na jednu višu razinu. Ve i broj visoko obrazovanih zna i i ve e pla e, a to u kona nici i bolji standard ljudi. Zato smo u Me imurskoj županiji odlu ili biti odgovorni i socijalno osjetljivi u ovim teškim vremenima, pa svi me imurski u enici osnovnih škola mogu bezbrižno do ekati novu školsku godinu jer za njih provodimo i dva vrijedna projekta, jedinstvena u Hrvatskoj. Kao što znate svim je osnovnoškolcima i srednjoškolcima osiguran besplatan prijevoz. Vlada R H naime su nancira prijevoz dok Me imurska županija daje ostatak sredstava, oko 2 milijuna kuna iz svog Prora una, kako bi Vas roditelje poštedili dodatnih troškova odlaska i dolaska djece iz škole, koji se kre u od 100 – 200 kuna mjese no, dakle prosje no oko 1.500 kuna godišnje. Nadalje, kao što je poznato Me imurska županija odlu ila je provesti i jedinstveni projekt besplatnih udžbenika za sve u enike osnovnih škola. Utrošit e se preko 6 milijuna kuna za nabavku obaveznih školskih knjiga za 9.870 osnovaca, a troškove uz Me imursku županiju u manjem dijelu snose op ine i gradovi. Uz to je Županija na sebe preuzela nabavku, kupnju i distribuciju, pa roditelji nemaju brige oko udžbenika, ve se mogu orijentirati na kupnju radnih bilježnica i popratnog materijala te na pripremu školarca za nove uspjehe u školskim klupama. Prvi dan škole je posebno veliki dan i za svakog prvaši a, ali i njihove roditelje jer nova generacija kre e u novu, važnu fazu svoga života, u kojoj e izgraditi sebe, ali i društvo u cjelini. Ulazimo u novo vrijeme u kojem je znanje sve važniji faktor i stoga moramo iskoristiti sve što nam nudi škola i sustav, a na nama je, kojima ste vi dali povjerenje, da osiguramo sve adekvatne uvjete. Što mi i inimo. Na kraju posebnu molbu želim uputiti voza ima da ovih dana, kada po inje škola, budu još oprezniji nego dosad, a molim posebno i moje najmla e me imurce da budu pažljivi u prometu jer i najmanji trenutak nepažnje može imati kobne posljedice. Zato dragi moji školarci, poštovani roditelji želim vam puno uspjeha, što bolje ocjene i mnogo radosti u novoj školskoj godini. S poštovanjem, Vaš župan Matija Posavec, mag. ing
5. rujna 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
MARIJAN MARTINJAŠ, predsjednik Strukovne grupe turizma Županijske gospodarske komore, o nali ju ovogodišnjeg Špancirfesta Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe turizma Županijske gospodarske komore: - Prerigorozni rad inspekcijskih službi bio je najve i gr i stres u kojem su ugostitelji živjeli tijekom manifestacije, strepnja od kazni koje su pljuštale. Nije bilo nikoga a da nije platio barem najmanju kaznu
Umjesto festivala dobrih emocija, gr i stres za ugostitelje i izlaga e
- Unato svemu, mi smo tu manifestaciju odradili, ali smo i njima uputili pismo s primjedbama, pri emu smo tražili da umanje iznos sredstava koje trebamo uplatiti, jer oni su si, naravno, uzeli našu zadužnicu. Me utim, nisu se ak ni o itovali na naše pismo. Zbog svega toga mislim da je to sumrak Špancirfesta PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI
- Varaždin je prekrasan grad, grad predivne kulture i povijesti. Grad koji se može ponositi svime što ima i što je imao, ali mislim da ovogodišnji pristup Špancirfestu nije bio dobar. - kazao nam je Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe turizma Županijske gospodarske komore, nakon manifestacije na kojoj je sudjelovao i sa svojom ugostiteljskom ponudom. Govorio nam je o nali ju ovogodišnjeg Špancirfesta, nezadovoljstvu, pa ak i odre enoj dozi ogor enosti ne samo me u ugostiteljima, ve i drugim izlaga ima zbog uvjeta koje su im priredili organizatori. Razlog tomu bile su visoke cijene za koje nisu dobili adekvatnu protuvrijednost. - Kao predsjednik Strukovne grupe za turizam Županijske gospodarske komore Me imurske županije i kao poduzetnik koji se više od trideset godina bavi turizmom
i ugostiteljstvom Špancirfest sam doživljavao kao jedan od najboljih turisti kih produkata u Europi nastalih u posljednjih petnaestak, dvadeset godina, uz tendenciju prerasta u vrhunsku europsku manifestaciju. Me utim, prema onome što se doga alo ove godine, mislim da je Špancirfest nadišao same organizatore i da je na neki na in ‘izmaknuo’ njihovoj kontroli, prije svega i zbog želje da pohara e što više novca. govori Martinjaš.
Najamnina ogromna, a bez elementarnih uvjeta za rad Tako er napominje: - Ove se godine dogodilo to da je znatno smanjen broj izlaga a. Starih zanata bilo je možda kakvih dvadesetak posto u odnosu na prijašnje godine. Špancirfest se sveo na velike uli ne terase ka i a, uz sve manje i manje izlaga a. Varaždinski ugostitelji de initivno nisu htjeli iza i na tu manifestaciju. Nas je pozvala Turisti ka zajednica da do emo umjesto hotela Turist koji
je odustao, da na to mjesto do e netko renomiraniji. Taj as nam je bilo drago i prihvatili smo izazov. No, uzeli su nam ogroman novac, a da nam zauzvrat nisu osigurali elementarne uvjete. Platili smo skoro 100.000 kuna. Samo za odvoz sme a uzeli su nam 4.000 kuna, a da nam nisu dali jednu vre u, jednu kantu ili jedan kontejner!!! Prva etiri dana nisu nam odvozili sme e. Tek peti dan smo dobili kartu da smijemo u i s vozilima u prostor. Oko toga smo se svakodnevno natezali s prometnim i komunalnim redarima, a ak su nam naplatili i kaznu. Odvod vode nije bio riješen, dakle itav niz elementarnih stvari koje su nam skupo naplatili, a da zauzvrat nisu omogu ili elementarne uvjete za rad. To su stvari za koje nismo mogli vjerovati da si tako jedan ozbiljan organizator, Turisti ka zajednica Varaždina, na manifestaciji kao što je Špancirfest može dozvoliti. Unato svemu, mi smo tu manifestaciju odradili, ali smo i njima uputili pismo s primjedbama, pri emu smo tražili da
umanje iznos sredstava koje trebamo uplatiti, jer oni su si, naravno, uzeli našu zadužnicu. Me utim, nisu se ak ni o itovali na naše pismo. Zbog svega toga mislim da je to sumrak Špancirfesta i da garnitura koja to radi uništila vlastiti produkt na štetu Grada Varaždina i Varaždinaca, koji su zaslužili jednu takvu manifestaciju. I broj posjetitelja je bio znatno manji nego ina e, jer ljudi nisu imali ni što vidjeti. Mogli su do i samo šetati se i sjesti na terase, ka i e ili mobilne jedinice. Naprosto ne možemo govoriti o Španciru kakav je bio nekad. - kazao je Martinjaš. - Prošle godine nisam bio na Špancirfestu, ali pretprošle godine, kada sam bio, bilo je otprilike tri puta više izlaga a nego ove godine. Tako da mi se ovogodišnji ini jako osiromašen i sveden na najnižu mogu u granu.
Prerigorozne inspekcije - S druge strane, manifestaciju je pratila nevi ena tortura raznih inspekcijskih
službi, to govorim kao predsjednik Strukovne grupe za turizam, ali i kao ugostitelj. kazao je Martinjaš. - Tortura inspekcijskih službi ne odnosi se na inspekcijske službe kao takve, ve pretpostavljam da se radi o ljudima koji su se previše unijeli u treniranje strogo e. Nije se tolerirala ni najmanja pogreška koja je u uvjetima rada na otvorenom najnormalnija. U emu je bio problem. Problem je bio u tome što su od nas tražili da u šatorima radimo kao da smo u vrstim objektima. Tražila se provedba svih pravila koje je mogu e provesti u vrstim objektima, ali ne i šatorima, gdje je to nemogu e provesti. Prerigorozni rad inspekcijskih službi bio je najve i gr i stres u kojem su ugostitelji živjeli tijekom manifestacije, strepnja od kazni koje su pljuštale. Nije bilo nikoga a da nije platio barem najmanju kaznu. U ure enom društvu rad inspekcija trebalo bi urediti na posve drugi na in. Prije
po etka rada na takvim manifestacijama ugostiteljima bi trebalo utvrditi uvjete, zadovoljava li onaj tko se prihvatio posla ili ne zadovoljava uvjete, a ne da inspekcija dolazi u najve oj gužvi i u takvoj situaciji otežava rad i stvara neugodnu atmosferu. Zbog toga bi inspekcijske službe trebale najprije utvrditi uvjete za rad i nakon toga ih pustiti da rade. Ne zaboravimo da su ugostitelji došli na manifestaciju da stvore odre enu klimu na manifestaciji, da zarade, a ne da budu neprestano u gr u ho e li ih neka od inspekcijskih službi rebnuti za neki propust za koji e morati izdvojiti 10, 15, 20 ili 30 tisu a kuna. Ovako se dogodilo da su svima najve i stres bile inspekcije, umjesto da opušteno rade i doprinose dobrom ugo aju Špancirfesta. Ne govorim generalno o inspekcijama ve smo ukazujem na prerigorozni rad pojedinih ljudi u tim službama. - kazao je Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe za turizam.
CT URE AJU u akove koj Bolnici davno istekao “rok trajanja”, stoga se s nestrpljenjem iš ekuje novi Javnost je ve upoznata s informacijom kako je novi ministar zdravlja Siniša Varga, izme u ostalog, zatražio i reviziju otvorenog postupka javne nabave CT ure aja za zdravstvene ustanove u RH s isporukom, montažom servisiranjem i održavanjem u punoj funkciji. Postupak javne nabave provelo je Ministarstvo zdravlja dok je ministar još bio Rajko Ostoji . Kao razlog revizije navodi se niz nepravilnosti te pogodovanje odre enom proizvo a u. Za nas Me imurce to je važno jer se unutar tog postupka nalazi i novi CT ure aj koji akove ka Županijska bolnica željno iš ekuje, a kako sada stvari stoje, još e se na ekati, doznajemo od sanacijskog upravitelja Miroslava Horvata. - To ni u kom slu aju nije dobro za našu Bolnicu koja pretrage radi na etrnaest godina starom aparatu, tehnološki zastarjelom, koji se osim toga esto i kvari, a radi i s posu enom cijevi, tako da se nepotrebno stvaraju dodatni troškovi. Naime, još prošlo ljeto pokvarila nam se cijev i u o ekivanju novog CT aparata, iji je javni natje aj ve otišao dosta daleko, odlu ili smo cijev unajmiti. Nitko tada nije ni pomišljao kako bi se nešto moglo zakomplicirati. Ni najam cijevi nije bezazlen budu i da
Punih etrnaest godina stari aparat na Zapadu bio bi davno zamijenjen Na raspisani natje aj prijavila su se etiri proizvo a a: Toshiba, GE Healthcare, Philips i Siemens. Ve u startu ponuda Siemensa je odbijena jer, kako smo doznali, ponudili su 20-slojni ure aj, a ne onakav kakav je Bolnica tražila. Od tri preostale ponude izabrana je najjeftinija, i to proizvo a a GE Healthcarea. I upravo stoga što se odlu ivalo izme u tri proizvo a a, objašnjeno nam je, ne može se raditi o pogodovanju jednoj tvrtki mjese na najamnina stoji oko 50 tisu a kuna. S vremenom, kada taj iznos dostigne cijenu cijevi, ona postaje vlasništvo Bolnice. - objasnio nam je postoje i sustav rada na CT ure aju upravitelj Horvat, i dodao: - Vijek trajanja sve medicinske opreme na Zapadu je od pet do maksimalno osam godina, ovisno o tipu ure aja. Kod nas je sva bolni ka aparatura puno starija i eksploatira se maksimalno, naravno, shodno našoj stvarnosti.
Sre om, nema pretjerane gužve, hitni pacijenti imaju prednost Sre om, samo dobrom voljom naših lije nika ne stvaraju
akove ki lije nici rade snimanje na CT aparatu starom etrnaest godina, koji je ve odavno trebao biti zamijenjen (foto: ilustracija)
se pretjerane gužve na pretragama jer se radi diferencijacija pacijenata. Drugim rije ima, hitni pacijenti, poput kontrole malignih ili degenerativnih bolesti kostiju, imaju prednost, dok ostali shodno stanju bolesti ekaju i do kojih mjesec dana. - Kako tehnologija ide naprijed, - objasnio je dalje - dio
tih pacijenata prebacuje se na druge dijagnosti ke aparate, poput MR-a. Nažalost, cijela SZ Hrvatska u javnim ustanovama nema ni jedan magnet, odnosno ure aj za MR, ve se pretrage obavljaju u akove koj privatnoj poliklinici koja, zasad, ima ugovor s HZZO-om. Pacijenti se isto tako, u slu aju
nužde, šalju u Varaždin ili pak Koprivnicu, bolnice koje isto muku mu e s ure ajem. Na po etku svog mandata sada ve bivši ministar zdravlja Ostoji obe ao je akovcu CT ure aj, a Varaždinu magnet. Nažalost, ni jedna bolnica dosad nije dobila obe ani aparat. Doduše, akove ka je barem pristupila postupku javne nabave i - kako kaže dr. Horvat - dobit e ga kad-tad, dok Varaždinci nisu ak ni to. Što to zna i kad-tad, zasad je teško re i. Naime, ukoliko se revizijom dokaže kako je sve regularno i u skladu sa zakonom, CT ure aj bi mogao sti i za koji mjesec. Me utim, ukoliko se nešto prona e, slijedi poništenje natje aja, pa raspisivanje novoga i opet smo na po etku. A kako se kod nas sve vrti oko stanja inancija, novi natje aj mogao bi uslijediti tek u narednoj prora unskoj godini. - kaže Horvat.
Od tri ure aja na natje aju – izabran najjeftiniji, ali… Ina e, prema neslužbenim informacijama, ure aj za našu Bolnicu ve je bio izabran. Na raspisani natje aj prijavila su se etiri proizvo a a: Toshiba, GE Healthcare, Philips i Siemens. Ve u startu ponuda Siemensa je odbijena jer, kako smo dozna-
Sanacijski upravitelj Miroslav Horvat: - Ukoliko se revizijom dokaže kako je sve regularno i u skladu sa zakonom, CT ure aj bi mogao sti i za koji mjesec. Me utim, ukoliko se nešto prona e, slijedi poništenje natje aja, pa raspisivanje novoga i opet smo na po etku
li, ponudili su 20-slojni ure aj, no ne onakav kakav je Bolnica tražila. Od tri preostale ponude izabrana je najjeftinija, i to proizvo a a GE Healthcarea. I upravo stoga što se odlu ivalo izme u tri proizvo a a, objašnjeno nam je, ne može se raditi o pogodovanju jednoj tvrtki. Me utim, Siemens se žalio (to nije prva njegova žalba, što se može provjeriti na stranicama Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave). Reagirao je i novi ministar i sada smo tu gdje jesmo, pa makar sve bilo s natje ajem u redu.
6
Gospodarstvo
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGLASCI 9. Me unarodnoga vo arskog sajma u Donjem Kraljevcu
U enici OŠ Donji Kraljevec nudili su vo e i proizvode iz svog rasadnika, kao i ajeve
Doma a jabuka je najsla a
Stare sorte jabuka izazivale su veliku pažnju
Ima prostora i potrebe za hrvatskim vo em Proizvo a i jabuke ovu e godinu velike probleme imati s plasmanom zbog konkurencije iz Europe i zabrane uvoza od strane Rusije. Uz to, godina je bila kišna i trebalo je mnogo zaštite, a mnogi se vo ari pitaju ho e li im se uop e vratiti uloženo Donji Kraljevec postao je po deveti put mjesto okupljanja hrvatskih vo ara, ove godine uz 150 izlaga a. Sajam se ve toliko specijalizirao da se nazo ni na Sajmu dobro poznaju jer na njemu sudjeluju gotovo svaku godinu. Specijalizirani Vo arski sajam ovu je godinu protekao u tmurnom raspoloženju vo ara i brizi zbog plasmana jabuka. Zanimljivo je da je Sajam bio dobro posje en, uz brojne ugledne goste, na elu s ministrom poljoprivrede. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je i otvorio Sajam, ocijenio ga je te iznio nekoliko brojki.
iz fondova Europske unije. Zbog toga je i inicirao sastanak župana i na elnika kako bi se pomoglo. Vo arstvo uz gospodarsku ima i socijalnu i tradicijsku ulogu, na koju se esto zaboravlja. Po prvi put održan je radni sastanak hrvatskih lokalnih elnika na temu “Regionalna (podru na) samouprava za konkurentniju hrvatsku vo arsku proizvodnju”, uz zaklju ak da se napravi program razvoja, odnosno pomo i vo arstvu, kako bi ostalo konkurentno.
Tre ina proizvodnje hrvatske jabuke u Me imurju
Proizvodimo 40 posto manje vo a od naših potreba U Hrvatskoj se vo arstvom bavi 7.330 poljoprivrednika, a godišnje se proizvede ukupno 250.000 tona vo a ili oko 59 posto hrvatskih potreba. No, po prvi je put rekao da su te brojke poražavaju e, uz utjehu da se vo ari pripreme za korištenje sredstava europskih fondova. - Kako je mogu e da je u zadnjih godinu-dvije nekoliko proizvo a a po elo proizvoditi ešnjak i to im je isplativo? Jer su shvatili da se radi o proizvodu koji nedostaje. Proizvode ga po konkurentnoj cijeni i sve prodaju, pove avaju proizvodnju. Ne mogu ja, kao ministar, nekome narediti da proizvodi nešto. Ali ako netko to želi, pa se, primjerice, udruži u zadrugu, proizvo a ku grupu, s drugim proizvo a ima, vrlo je mogu e i da proizvodnja uspije. - poru uje ovih dana Jakovina diljem Hrvatske, pa tako i u D. Kraljevcu, o tome da nam nedostaje vlastite proizvodnje
Bogata ponuda konzumnih jabuka na štandovima, dok je ranije to bila iznimka, tako da je Sajam ovu godinu odisao pravom vo arskom atmosferom
razli itog vo a i povr a i da se doma a proizvodnja itekako može isplatiti. Me u etiri vo a koja Hrvatska proizvodi više od vlastitih potreba upravo je jabuka, koja se, primjerice, i izvozi, tako itekako ima prostora da se pokrene proizvodnja razli itih vo arskih kultura, govori ministar. Me imurci su to ve ranije otkrili, tako da se kod nas sve više uzgaja razli ito vo e i povr e, a ne samo jabuke i krumpir, primjerice, o emu esto pišemo na našim poljoprivrednim stranicama. Na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat naglasio je koliko je teško stanje u vo arstvu, a ove e godine biti još teže. Zajedno s Me imurskom županijom pokušava se pomo i vo arima okupljanjem
župana, odnosno spajanjem politike i gospodarstva više nego je to bio slu aj dosad. Župan Matija Posavec naglasio je da e lokalna i regio-
nalna uprava te proizvo a i, prehrambeni sektor, Ministarstvo i agencije napokon biti partneri, s ciljem što uspješnijeg privla enja sredstava
Govore i o razvoju vo arstva, on je naglasio da su Me imurje i Donji Kraljevec postali autoriteti u vo arstvu koji svakodnevno postavljaju nove standarde. U Me imurskoj županiji ima 427 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vo arstvom na preko 700 hektara površine, a jabuka se proizvodi na 79 posto površina. Me imurje proizvede
Otvaranje Sajma bilo je ovu godinu dobro posje eno
tre inu hrvatske proizvodnje jabuke. Dožupan Zoran Vidovi naglasio je da je Donji Kraljevec postao nezaobilazno mjesto okupljanja hrvatskih vo ara, gdje se prate trendovi i problemi struke. Ove godine bilo je teško organizirati Sajam zbog krize, no uspjelo se u potpunosti, makar je on skra en na dva dana. Okrugli stol Hrvatske vo arske zajednice nije donio ništa novo, mnogo se govorilo o problemima, a na kraju se sve svelo na zaklju ak da e tržište odrediti cijenu jabuke, što zna i da su vo ari opet prepušteni sami sebi u plasmanu jabuka. Uz to, o ekuje se pritisak vo ara iz Europe, tako da ovu godinu vo arima ne e biti lako. Ponuda jabuke bit e znatna, a u dijelu hladnja a još je od prošle godine ostala konzumna jabuka, koja e sad u preradu u sokove. Na kraju još jedna loša vijest za vo are: cijena prve klase jabuke još se ni ne nazire, vo ari pak traže barem 2,8 kuna za kilogram. (J. Šimunko)
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina: - Vo ari bi se trebali pripremiti za programe i sredstva iz bogatih fondova EU-a
5. rujna 2014.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
VELIKI INTERES žitelja Me imurjažitelja za poticaje energetske u inkovitosti Me imurja za poticaje energetske u inkovitostiuu ku anstvima ku anstvima
Stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom odabira prozora
–Prozori koji slabo brtve su glavnu uzrok gubitka topline.Preporu a se da prozor ima barem dvije brtve (kod nekih profila mogu e je staviti ak etiri). U širokom luku bi trebalo
Visoki standard pogleda kroz prozor
Kroz dugogodišnji sustavni rad na doma em i inozemnom tržištu, Pana je usvojila najnovije tehnologije, materijale i znanja te je razvila niz proizvoda koji spadaju u kategoriju ekološki i nisko energetski ili pasivan. Naši proizvodi su ispitani i certificirani od prestižne certificiraju e ku e IFT Rosenheim iz Njema ke. Na taj na in osigurali smo plasman svojih prozora na zahtjevnim tržištima kao što su švicarsko, njema ko, austrijsko
koji se suvremenim rješenjima dizajna u potpunosti uklapaju u svjetske trendove. Kad se k tome dodaju ulazna vrata od drvenih masivnih i izolacijskih panela te masivni parketi i
PANA PREMIER – DRVO-ALUMINIJ PROZORI • razli i povi konstrukcije i otvaranja; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena, mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • drveni pro l prozora obložen je s vanjske strane sa varenim aluminijskim pro lom , zra ni most izme u drva i aluminija omogu ava odvodnju kondenzata. Vanjska zaš ta predstavlja dodatni bonus ove izvedbe zbog produženog vijeka trajanja i jednostavnog održavanja • mogu nost odabira raznih boja i površinskih obrada te konstrukcija aluminija • u razli i m kombinacijama pro la i stakala prozor u drvo-aluminij izvedbi pos že energetske vrijednos još bolje od od drvenih prozora. Dodatni bonus ove izvedbe je produženi vijek trajanja uz lako i jednostavno održavanje , s obzirom da je vanjska površina drva zaš ena varenim aluminijskim pro lom
seoski podovi iz našeg asortimana , možemo re i da smo ponosni na to da je PANA zaokružila u cjelosti svoj asortiman sukladno suvremenim tokovima i zahtjevima tržišta. Raduje nas da e odsada ovi proizvodi biti kroz ovakve mjere poticaja još dostupniji našim kupcima pa ih i ovim putem pozivamo da nas posjete u našom salonu u Zagreba koj 42 i dodatno se in ormiraju.Nadamo se da e na taj na in lakše donijeti kona nu odluku i iskoristiti mogu nosti koje im se nude.
TERMI KA PROVODLJIVOST PROZORA IZ ASORTIMANA PANE Stolarije akovec STAKLO
PANA EXCLUSIVE - DRVENI PROZORI • razli i povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • mogu nost odabira razli i h vrsta drva, boja i oblika prozora omogu ava individualni izri aj prilago en svakom kupcu ili projektu • kombinacijom razli i h pro la drvenih elemenata debljine 68, 80 ili 90 mm i izola vnih stakala mogu e je zadovolji široke zahtjeve za energetskom u inkovitosti kod niskoenergetskih i pasivnih ku i i odabrati optimalnu varijantu za vaše potrebe
• Sustav brtvljenja pomoću RAL letvica • Sustav brtvljenja pomoću folija • Sustav brtvljenja pomoću brtvenih traka (slika ) • Sustav brtvljenja pomoću folija i ekspandirajuće brtve
Stambeno-poslovni objekt Tuškanova/Vrbani eva Zagreb, 2012. Prozori PREMIER TERMIC drvo aluminij
te drugim tržištima, gdje su visoki zahtjevi na karakteristike prozora od arhitektonskih i dizajnerskih do ekoloških i energetski u inkovitih, sastavni dio gra evinskih projekta ve nekoliko godina. Naši kupci u Hrvatskoj tako er su prepoznali važnost ovih zahtjeva kod vanjske stolarije koju ugra uju u privatne ili višestambene objekte, tako da kroz
individualni pristup svakom projektu pronalazimo najoptimalnija rješenja vezana uz zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Asortiman prozora sa termi kim vrijednostima u raznim kombinacijama, vidljiv je u donjoj tabeli. Tako er PANA daje mogu nost razli itih dizajna aluminija sa modelima PANA PREMIER FLAT i PANA PREMIER ZERO,
Pana Stolarija d.o.o. Zagreba ka 42, akovec T: 00385 40 492 555, F: 00385 40 492 551 M: 00385 98 231 325, W: www.pana.hr
Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5
IV68 IV 78 IV 92 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 Uw sa aluminijskim distancerom g = 0,08 W/(mK) 1,36 1,4
1,2
Ug 1,1 1,26 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5 Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5
PANA PREMIER PASIV PLUS
www.pana.hr
Brtvljenje prozora
van, a s vanjske strane spre ava prodor vode prema unutra. Razvijena su etiri sustava brtvljenja:
PANA PREMIER ZERO PANA PREMIER PASIV
–Na tržištu se naj eš e pojavljuju tri standardne debljine koje proizvo a i drvenih prozora nude u svojoj ponudu, a to su 68, 78 (80) i 92 mm. Što je profil deblji time se pospješuju njegova termi ka svojstva. Tako primjerice debljina 68 mm ima U aktor od 1,3W/m²K, 78 mm ima aktor od 0,99 dok debljina
–Kod okova bi trebalo paziti da razmak izme u zatvornih elemenata ne bude ve i od 50 cm, taj razmak je bitan zbog pritisne sile brtve. Zatvorni elementi se trabaju nalaziti po cijelom opsegu krila. Na taj na in pritisak se ravnomjerno raspore uje po cijeloj površini brtvljenja. Postoje vrste okova koje imaju mogu nost mikroventilacije. Mikroventilacija se postiže tako da se okretanjem ru ke u odre eni položaj pritisna sila brtve oslabi ( prozor je još uvjek zatvoren ) te se time dozvoli lagano strujanje zraka koje vrši ventilaciju prostora.
PANA PREMIER FLAT
Debljina prozorskog okvira
Odabir adekvatnog okova
– Kod ugradnje stolarije težimo k tome da spoj gra evinskog elementa i prozora bude nepropusan i da ostane suh. Da bi lakše objasnili šta se dešava unutar spoja gra evinskog elementa i stolarije dovoljno je re i da kroz ugu širine 1 mm, dužine 1 metar koja nije paronepropusno izolirana s unutarnje strane u vremenskom periodu 24 sata unutar zida se kondenzira 360 g vode. Ta voda pogoduje razvoju gljivica i pljesni, propadanju drveta te curenju vode iz gra evinskog elementa. Pošto standardna montaža samo na PUR pjenu nije dovoljna da bi u potpunosti zaštitili spoj onda posežemo za RAL montažom. RAL montaža spre ava prodor vodene pare iz unutrašnjosti prema
PANA PREMIER PLUS
– Zanimljiva vrijednost kod stakla nam je prolaz topline kroz staklo (Ug). Da bi nam prolaz topline kroz staklo bio što manji, bitno je da nam ostakljenje bude dvostruko ili trostruko s minimalnim razmakom izme u stijenki stakala od 16 mm. Bitna stvar je da stijenka stakla ima Low-e premaz koji se nalazi na unutrašnjoj strani unutarnjeg stakla, taj premaz spre ava gubitak topline reflektiraju i je natrag u prostor. Zra ni prostor se puni inertnim plinom argonom
Vrsta drveta – U našim krajevima naj eš e korišteno drvo su jela i smreka koje se nalaze u ak 60 % izra enih prozora, zatim slijedi slavonski hrast iji udio na tržišti je 25 %. Nadalje sibirski i europski ariš iji udio je 10 %, a preostalih 5 % ine egzoti ne vrste tipa iroko, meranti, tikovina... Od nabrojenih vrsta najoblja termi ka svojstva imaju jela i smreka. Op enito vrijedi da lakše vrste drveta, one s manjom gusto om imaju bolja termi ka svojstva, dok s druge strane tvr a drva su dugotrajnija.
Način ugradnje
PANA PREMIER TERMIC
Staklo
koji kao i Low-e premaz smanjuje prolaz topline.Primjenjuju i ove smjernice za dvostuko ostakljenje dobijamo Ug=1,1 W/m²K ( ukupna debljina stakla je 24 mm). Kod trostrukog ostaklenja bitno je napomenuti da osim unutarnje strana unutarnjeg stakla i vanjsko staklo s unutarnje strane ima Low-e premaz, Ug=0,5 W/m²K (ukupna debljina stakla je 44 mm).
izbjegavati PVC brtve jer one s vremenom postanu krute, izgube svoju elasti nost i time svoje svojstvo brtvljenja prozora. Ve ina proizvo a a drvenih prozora u standardnoj ponudi ima EPDM i Q-lon brtve. One podnose velike temperaturne razlike (-60 do +70 ºC) , ne gube svoju elasti nost te su otporne na UV zra enje.
PANA EXCLUSIVE PASIV PANA PREMIER CLASSIC
Da bi se dobio što bolji energetsko u inkovit prozor, potrebno je prvenstveno paziti na odabir stakla, adekvatnu debljinu prozorskog okvira, vrstu drveta, brtvljenje prozora ,odabir adekvatnog okova te na in ugradnje.
92 ima aktor od ak 0,88 W/ m²K ( dane vrijednosti odnose se na smreku ).Osim dobrih termi kih svojstava drvo ima i dobru zvu nu izolaciju.
PANA EXCLUSIVE TERMIC
Me imurska županija e, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, sufinancirati provo enje mjera energetske u inkovitosti u ku anstvima s podru ja Županije
PANA EXCLUSIVE CLASSIC
Otvoren javni natje aj "Pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a – Volim Me imurje – Štedimo energiju" za 2014. godinu
1,13
0,85 0,82 1 0,96 0,92 0,79 0,78 Uw sa termix distancerom g = 0,041 W/(mK) 1,3
1,03
0,76 0,72 0,9 0,87 0,82 0,69 0,68 Uw sa termix super swiss distancerom g = 0,032 W/(mK) 1,24 1,28
1,01 1,01 0,74
0,7
0,85
0,8
0,67 0,66
8
Kroz Međimurje CRNA KRONIKA
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5. rujna 2014.
21-GODIŠNJI ADAM BAJREKTAREVI iz Malog Mihaljevca otvoreno o teškom ozlje ivanju koje je doživio usred akovca
Nikad nisam mislio 26-godišnjak iz Sitnica u pritvoru da e me ovdje netko pokušati ubiti BRZO otkriven razbojnik iz Vrhovljana
Nakon što je prošli vikend u Vrhovljanu izvedeno razbojništvo u kojem je od prodava ice prijetnjama nožem iznu en novac, policija je nakon istraživanja utvrdila da je plja ku izveo 26-godišnjak iz Sitnica, koji stoga odlazi u istražni zatvor. - Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je 26-godišnjak iz Sitnica
u subotu, 30. kolovoza u 16.50 sati u Vrhovljanu, u Vrhovljanskoj ulici, u trgovini privatnog poduze a po inio kazneno djelo 'razbojništvo'. Protiv 26-godišnjaka podnesena je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu, a sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio mu je istražni zatvor. - priop ila je PU me imurska. (n)
KRA E NE JENJAVAJU
Ukradeni elektri ni cirkular, plinski bojler i gorivo iz rezervoara U ovih je nekoliko dana od po etka mjeseca na podru ju županije zabilježeno nekoliko ozbiljnih teških kra a u kojima su objekti kra e bili veliki i teški predmeti kojima nije bilo lako rukovati pri kra i te se ini da kradljivci, primicanjem zime, postaju sve smjeliji. Tijekom no i s 2. na 3. rujna u Pribislavcu, na parkiralištu u Ulici bra e Radi a, nepoznati po initelj provalio je u spremnik goriva autobusa, vlasništvo privatnog poduze a, gdje je isto io i ukrao gorivo vrijednosti nekoliko tisu a kuna.
U vremenskom razdoblju od 30. kolovoza do 3. rujna u Domašincu, u Ulici Augusta Cesarca, nepoznati je po initelj u dvorištu obiteljske ku e provalio u gospodarske zgrade, gdje je ukrao elektri ni cirkular. Potom je pokušao provaliti u ku u, ali je odustao od izvršenja kaznenog djela.. U vremenskom razdoblju od 29. kolovoza do 3. rujna u Ivanovcu, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati po initelj provalio je u obiteljsku ku u, gdje je ispremetao stvari i ukrao plinski bojler.
Tri provale istu no Tijekom no i s 1. na 2. rujna u Hodošanu, u Ulici bra e Radi a, nepoznati po initelj provalio je u trgovinu privatnog poduze a, gdje je ukrao novac i više komada šteka cigareta. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Tako er je iste no i u Gornjem Kuršancu, u Ulici bana Josipa Jela i a, nepoznati po initelj u dvorištu obiteljske ku e
provalio u gospodarsku zgradu, gdje je ukrao perad vrijednosti nekoliko tisu a kuna. Iste ve eri i u akovcu, u Ulici Ru era Boškovi a, nepoznati po initelj provalio je u ugostiteljski objekt, gdje je ukrao novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Protiv po initelja podnijeti e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, izvijestila je policija.
- Da nije bilo konobara koji su ih rastjerali, stvarno ne znam kako bih završio. Meni je pao mrak na o i, onesvijestio sam se od boli. Propalo mi je koljeno, fibula mi je bila smrskana. Bio je to pokušaj ubojstva, to ja tako smatram. - ispri ao nam je Adam Bajrektarevi - Došao sam najprije zahvaliti konobarima Paladina koji su to jutro baš pospremili obližnju terasu i, kad su vidjeli što se doga a u neposrednoj blizini, prisko ili su u pomo povicima: 'Policija, policija!', pa su se napada i, a bilo je više njih, razbježali. Time su mi možda i spasili život. - rekao nam je Adam Bajrektarevi na po etku razgovora o nemilom doga aju u centru akovca, s kojim želi upozoriti javnost da kod nas o ito postoje i mladi ljudi koji obi nu mladena ku prepirku pretvaraju u fizi ki nasrtaj koji mu je donio nevjerojatnu traumu. - Bilo je me usobnih verbalnih provokacija izme u nekoliko njih i mene prije nego su me fizi ki napali, ali ne mogu vjerovati da su me tako prebili, da u posljedice osje ati vjerojatno cijeli život. Da nije bilo konobara koji su ih rastjerali, stvarno ne znam kako bih završio. Meni je pao mrak na o i, onesvijestio sam se od boli. Propalo mi je koljeno, fibula mi je bila smrskana. Bio je to pokušaj ubojstva, to ja tako doživljavam. - govori 21-godišnji mladi iz Malog Mihaljevca koji je stradao u nedjelju rano ujutro, 17. kolovoza, kada ga je napalo više mladi a u Ulici Katarine Zrinski u akovcu.
Zahvala lije nicima što su mu opet "namjestili nogu" Sredinom prošlog tjedna izašao je iz akove ke Bolnice, gdje je uspješno operiran. Sada slijedi dugi proces rehabilitacije, a možda e trebati još koja operacija. Roditelji su ve prije i putem našem medija zahvalili i lije nicima, a sada zahvaljuje i on. Još jednom demantira poruke o nekvalitetnom odnosu lije nika u ŽB-u akovec, koje je putem društvene Facebook grupe slala jedna osoba iz uže rodbine, s kojom ina e Adam uop e nije bio u kontaktu dok je ležao u Bolnici. - Nisu me mogli operirati odmah jer je u pitanju bila složena operacija koja je zahtijevala kiruršku intervenciju velikog tima. Sve je bilo pod kontrolom, obavještavali su me o situaciji i okupljanju kirurške ekipe, te zaista od srca zahvaljujem lije nicima, posebice dr. Grudi u i dr. Igrecu,
Adam Bajrektarevi : - Bilo je me usobnih verbalnih provokacija izme u nekoliko njih i mene prije nego su me fizi ki napali, ali ne mogu vjerovati da su me tako prebili, da u posljedice osje ati vjerojatno cijeli život
koji su dali sve od sebe da mi ponovno 'namjeste nogu'. - rekao nam je. Snimio je i selfie - video noge koji nam je ustupio s porukom: - Neka se objavi i u široj javnost kao upozorenje i opomenu svima da se tako nešto više nikad nikome ne dogodi u našem kraju. Noga i nakon operacije sa svim tim šavovima i podljevima izgleda još uvijek dovoljno strašno da podsjeti na težinu napada koji se dogodio, dok je to odmah nakon ozlje ivanja bilo zaista jako, jako gadno.
Verbalna prepucavanja završila teškim premla ivanjem Iscrpno nam je ispri ao što se doga alo te nesretne no i, odnosno rano nedjeljno jutro. - Zajedno s prijateljem nakon zabave u jednom akove kom kafi u krenuli smo centrom grada prema autu. Nosio sam u ruci i bocu piva koju sam želio ubaciti u koš, ali sam ga promašio. Tada su krenula verbalna dobacivanja grupe mladi a koja je bila u blizini u stilu 'tko to razbija
Novi slu aj brutalnog premla ivanja Da situacija u slu aju blagosti postupanja državnih organa kada su u pitanju tu njave koje završavaju s težim posljedicama, koje se ne sankcioniraju adekvatno, govori slu aj nove koja je završila tako er teškom ozljedom. Novi slu aj dogodio se 31. kolovoza u akove kom kafi u u Ulici dr. Ivana Novaka, kada je zbog okrznu a ramenom pri prolasku kraj gosta kafi a maloljetnik od godinu starijeg vršnjaka brutalno pretu en. Nakon kriminalisti kog istraživanja utvr eno je da ga je pre-
tukao 19-godišnji akov anin. Što se ti e samog doga aja, policija je priop ila: - U subotu, 31. kolovoza oko 2 sata u akovcu, u ugostiteljskom objektu u Ulici dr. Ivana Novaka, maloljetnik s podru ja Me imurske županije prilikom mimoilaženja slu ajno je ramenom zaka io mušku osobu, koja ga je potom fizi ki napala. Ozlije enom maloljetniku u Županijskoj bolnici akovec pružena je lije ni ka pomo te je utvr eno da je teško ozlije en, zbog ega je zadržan na daljnjem lije enju. (n)
boce po gradu'. Uzvratili smo u stilu da 'nije bilo namjerno', uz još poneki verbalni ispad, kao što se to ponekad doga a izme u nas mladih kad se popije. U tom trenutku kad smo bili dvojica ništa nije sugeriralo na fizi ki napad, odnosno da je u pitanju ekipa koja je spremna 'na sve'. Kasnije smo se kroz grad razišli s njima. Ve sam bio kod auta, kada sam se sjetio da sam ostao bez cigareta. Otišao sam ih kupiti i opet naletio na njih. Tada su ponovno krenule verbalne provokacije, uzvratio sam, a onda je više njih nasrnulo na mene, nisam im uspio pobje i. - opisao je svoje vi enje onoga što je prethodilo ovom nemilom doga aju s teškim posljedicama, i dodao da prijatelj nije ni znao što se doga a jer ga je ekao u autu.
Tko stoji iza napada? Prema njegovim in ormacijama, iza napada koji se dogodio nakon me usobnoga verbalnog sukoba stoji skupina mladi a koja se naziva "First Blood". Ako je to to no, onda se može ustvrditi da to nije prvi put da se u sukobu mladih spominje ime First Blood. Postojanje ove o ito "underground skupine" poznato je prvenstveno po grafitima koji "krase" nekoliko akove kih asada i zidova. U nekoliko navrata bili su ve povezivani s tu njavama, ozlje ivanjima i maltretiranjem mla ih osoba, s obzirom na to da su i sami lanovi grupe maloljetnici ili mla i punoljetnici. O ito da dosadašnja postupanja državnih organa, ne samo policije, ve i DORH-a, odnosno sudstva, kada su se dogodili sli ni ekscesi, a najteži je bio onaj u Nedeliš u pred neko vrijeme, nisu obeshrabrila grupu i njezine lanove te da se i dalje upuštaju u "dijeljenje pravde" i fizi ke obra une. I u ovom slu aju nakon ovako teške ozljede jedna kaznena prijava (policija je navodno najprije zadržala u vlastitoj pritvorskoj jedinici 18-godišnjaka iz Pribislavca, glavnog osumnji enog u ovom slu aju, kojemu nakon toga ipak nije odre en istražni zatvor) i dvije "prekršajke" protiv dva mlada akov ana zaista djeluju blago. U nekim drugim ure enijim državama nakon ovakvog napada ne bi se tako lako izašlo iz pritvora-zatvora, da ne govorimo o odštetama koje slijede u gra anskim postupcima. (RI)
5. rujna 2014.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
9
VISOKI VODOSTAJI me imurskih rijeka i potoka donijeli probleme diljem Me imurja
Televizijske ekipe donijele dramu uz Muru, a najviše zaprijetila Trnava U Maloj Subotici i Palovcu gra eni su ak i “ze ji nasipi“, posebice jer je u jednom dijelu popustio nasip. Intervenirale su i Hrvatske vode, tako da je na vrijeme za epljena “rupa” Jesen je stigla ranije nego što se moglo o ekivati, iako pravog ljeta zbog velikog broja kišovitih dana ove godine gotovo pa nije ni bilo. Me utim, visoki vodostaj donio je probleme diljem Me imurja. Najviše ih je ovaj put izazvala Trnava koja je ina e gotovo pa presušila, me utim, za vrijeme velikih kiša zna nabujati tako snažno da nasipi tako nešto teško mogu izdržati. I drugi lokalni potoci su nabujali i izlili se, što je donijelo probleme u Šenkovcu, Pribislavcu, Maloj Subotici, Palovcu, Podturnu i još nekim mjestima. Zbog izuzetno visokog rasta Trnave i drugih manjih potoka, velike probleme imali su opet stanovnici Male Subotice i Palovca. Tako su ovaj put ak morali biti gra eni "ze ji nasipi", posebice jer je u jednom dijelu vodotoka kod Male Subotice popustio nasip. Intervenirale su i Hrvatske vode, tako da je na vrijeme za epljena "rupa". Me utim, bit e potrebno sanirati taj dio nasipa koji o ito ne može izdržati tako ozbiljan vodni val. I u nekoliko pribislavskih ulica zbog poplave su morali intervenirati vatrogasci. Najteža situacija bila je u Ulici bana Jela i a i dr. Ljudevita Gaja. Šahtovi nisu mogli "progutati" taj veliki vodni val. Isto vrijedi i za Šenkovec, u kojem se tako er morala ispumpavati voda.
protiv poplava, iako su televizijske ekipe nacionalnih ku a koje su se sjatile kad su ule za poplavljeni prijelaz Sveti Martin (što za nas nije novost) samo svojim dolaskom i izvještavanjem dodatno izdramatizirale stvari. Sre om, ovaj put trebao je samo oprez, ne i uzbuna. - O ekivali smo visoke vodostaje u prolje e, ali do toga nije došlo. No, i jesensko vrijeme je takvo. Sad se vidi koliko je Mura nepredvidiva. Koliko god mi zahvata radili na tom podru ju, ona tu još uvijek prolazi. To nikad nitko ne e mo i zaustaviti. - rekao nam je u razgovoru Juraj Rašperger iz Vrhovljana, kad je došao
Trnava je zaprijetila Maloj Subotici, pa su se morali graditi “ze ji nasipi”
provjeriti kakvo je stanje kod mlina u Žabniku u srijedu, 3. rujna prijepodne.
Razloga za strah kod mještana Svetog Martina nije bilo, no, kako meteorolozi do kraja
tjedna najavljuju kišu, mogu e je da vodostaj ponovno naraste. Velike koli ine padalina s
Vodeni val na Muri dosegnuo je vrhunac u utorak nave er i iznosio je 414 centimetara
Zaprijetila i Mura Što se ti e Mure, sre om zasad nije bilo proglašenja izvanrednih mjera borbe
Nabujala Mura ovaj put, sre om, nije dosegnula svoj vrhunac vodostaja
Grupe solidarne razmjene V
e zaboravljeni ratni bubnjevi ponovno odjekuju Europom, smirivanja u Ukrajini nema, a ako NATO krene u rat, Hrvati e ponovno ginuti. Nadamo se da su ameri ki, europski i ruski vo e ponešto nau ili od povijesti dvadesetog stolje a i da rata ne e biti. Ve sad svi gube, a pogotovo poljoprivrednici, itaj: mali ljudi, koji su prvi na udaru loše politike ve ih i velikih sila. o i bez ratnih bubnjeva naša je poljoprivreda na koljenima. Prošle je godine ugašeno oko 3.100 poljoprivrednih gospodarstva u zemlji, a uvozimo polovinu
N
hrane s raznih strana svijeta. ad je o našem kraju rije , zaprepaš uje podatak stalnog pada broja proizvo a a mlijeka, ali i broja i proizvo a a jabuka, odnosno vo a, zbog nedostatka tržišta. Postoji li druga ija mogu nost za proizvo a e hrane od robovanja tržišnim lancima? animljiv primjer dolazi iz Osijeka, ali i iz raznih krajeva Europe, posebno Francuske. Rije je o grupama solidarne razmjene. Nekad je talijanski filozo Gramsci pisao o takozvanim proizvopotroša ima, no to
K
Z
po etka tjedna dovele su do izlijevanja rijeke Mure iz korita u Svetom Martinu na Muri. Vodeni val dosegnuo je vrhunac u utorak nave er i iznosio je 414 centimetara. Zbog toga je bila uspostavljena redovna mjera obrane od poplave. Prilaz Mlinu na Muri i novootvorenom Centru za posjetitelje u Žabniku bio je poplavljen, a do njega se moglo do i samo u gumenim izmama i amcem. Uz to, bio je zatvoren malograni ni prijelaz u Svetom Martinu na Muri za sav promet jer je Mura nakon mosta potpuno poplavila cestu. Juraj Rašperger s po etka pri e ispri ao nam je kako mještani Svetog Martina na Muri imaju problem s prelijevanjem Mure još od davnih 60-ih godina, kad su ravnali Muru. - Ona bi prema onim projektima morala biti široka 120 metara. Sad je široka 80 metara pa je normalno da ne može prihvatiti toliku koli inu vode. To je jedan od problema koji se svake godine ponavlja. - poru io je na kraju. Posljednje vijesti govore da je Mura, sre om, u laganom opadanju (kod Svetog Martina na Muri i Murskog Središ a, a rasla je u donjem toku, posebice kod uš a Trnave, u predjelu zvanom Gorenjak), iako prognosti ari najavljuju i dalje kišovito vrijeme. Me utim, puno toga ovisi i o tome što se doga a u Njema koj i Austriji, a zasad nema dramati nih vijesti. (SH, RI)
GLOBALNO I LOKALNO je prošlost. Ovo je upravo sli an model nastao u današnje vrijeme koji više nije utopija, ve zrnce mogu nosti za promjene u društvu. deja grupa solidarne razmjene jednostavna je i me imurske doma ice je oduvijek znaju: susjeda susjedi donese povr e s vrta koje ima ako zna da ga ova nema i obratno. modernoj varijanti uz internet i eti ki princip izbjegavanja trgova kih lanaca, ali i komponenti proizvodnje zdrave hrane, lanovi grupe solidarne razmjene razmjenjuju svoje proizvode. Grupa unaprijed financira proizvo a a s nekim iznosom kako bi ovaj mogao proizvoditi sve što treba, u Francuskoj je to stotinu ili dvije stotine
I
U
eura tjedno, odnosno po dogovoru. Proizvo a pak ima sigurno i osigurano tržište za svoj proizvod, što može biti i prera evina. Cilj je i me usobna razmjena proizvoda, koliko je mogu e. odel grupa proizvodne razmjene pokazuje da pet do deset proizvo a a hrane može zadovoljiti potrebe dvjestotinjak ili više obitelji. Konkretno, ako se udruže proizvo a povr a, ratar, proizvo a mlijeka i mesa, proizvo a naran i, limuna, smokvi i mandarina i povr a iz Dalmacije, pokrit e znatan dio potreba doma eg potroša a. Cijene diktiraju troškovi proizvodnje, a manje tržište, no i me usobni dogovori. naprednijem izdanju grupe solidarne razmje-
M
U
ne postoji i mogu nost razmjene znanja i vještina. Tako, na primjer, razmjena ku nog popravka ili poduke iz matematike za pomo u branju trešanja, jabuka i sli no. o e li naša zakonska regulativa takvo što dopustiti i u kojoj mjeri, veliko je pitanje, no grupe solidarne razmjene ve su danas legalne i mogu e uz izbjegavanje sive ekonomije i ini se da su u trendu. ije je o promjeni stila života i smanjenju utjecaja sveprisutnih trgovina, pa se trgova ki lanci protive takvim inicijativama. Ipak, ve i kod nas postoje i internet portali koji navješ uju druga ije na ine za poljoprivrednike, poput Finoteke i sli nih portala.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
H R
U
Me imurju poznajemo samo jedno obiteljsko gospodarstvo koje unkcionira na donekle sli an na in, a koje za poznate kupce proizvodi – meso z tiblice. Dakako da mu je cilj proizvesti najbolje meso z tiblice.
10
Kroz Međimurje
GORNJI MIHALJEVEC
Slab interes za mjesto pro elnika, natje aj nije uspio Na raspisani natje aj Op ine Gornji Mihaljevec za imenovanje pro elnika Jedinstvenoga upravnog odjela Op ine Gornji Mihaljevec, koji je objavljen na web stranicama Op ine, jednom lokalnom listu i oglasnoj plo i Zavoda za zapošljavanje, javile su se samo dvije osobe koje nisu ispunjavale uvjete natje aja, pa tako ništa od zapošljavanja. I dok je ve ini (ne)zaposlenih san raditi u lokalnoj samoupravi, o ito isto ne vrijedi i za Gornji Mihaljevec. - Nakon otvaranja i razmatranja dviju prijavljenih zamolbi, Povjerenstvo za provedbu natje aja utvr-
dilo je da prijavljeni Karlo Miljan i , Gornji Mihaljevec 40, i Veronika Blažon, Glavna 9, Novakovec, ne ispunjavaju formalne uvjete natje aja te se stoga ne smatraju kandidatima prijavljenima na natje aj te ne mogu pristupiti provjeri znanja i sposobnosti putem pisanog testiranja ni testiranju putem intervjua. Povjerenstvo za provedbu natje aja odlu ilo je da e natje aj za imenovanje pro elnika Jedinstvenoga upravnog odjela Op ine Gornji Mihaljevec biti ponovno raspisan u narednom vremenu. - stoji u zapisniku Povjerenstva. (ri)
SVETI JURAJ NA BREGU
Ovaj petak sve ano otvorenje dvorane Zbog neodgovornosti bivšeg izvo a a radova, korisnici na kona no dovršenje dvorane ekaju skoro tri godine, a ujedno je itava investicija koštala više od planiranih ili ugovorenih dvanaest milijuna kuna. Po završetku vanjskih gra evinskih radova uslijedilo je unutarnje ure enje i opremanje same dvorane te pomo nih prostorija, a tek je na kraju dovršen prilazni dio. Uz brojne eminentne uzvanike, na samo sve ano otvorenje dolazi i Bran-
ko Gr i , potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na sam dan otvaranja, sve do 19 sati, dvorana e biti otvorena za razgledavanje i svim znatiželjnim mještanima. Radove na dovršenju dvorane izvodio je ina e TEAM gra enje iz Murskog Središ a sa svojim kooperantima, a investitor je Op ina Sveti Juraj na Bregu uz pomo resornih ministarstava i Me imurske županije. (sh)
CENTAR ZA POSJETITELJE Žabnik
Krenuo multimedijski projekt Nakon što je po etkom lipnja otvoren Centar za posjetitelje u Žabniku, trenutno je u pripremi sljede a faza nadogradnje. Gornji kat Centra za posjetitelje uredit e se kao multidisciplinarski i visokotehnološki muzej. Za voditelja projektnog tima odabran je Rudi Grula, a za etnologiju bit e zadužena profesorica povijesti i zamjenica na elnika Op ine Sveti Martin na Muri Petra Novinš ak. U timu za etno-
logiju nalaze se, uz profesoricu Novinš ak, i etnologinja Jasna Lovrec te Lidija Bajuk koja e preuzeti podru je vezano za etnopjesmu. Njezin otac, profesor Bajuk, bit e zadužen za iziku i zvjezdoznanstvo. Dražen Crn ec e biti zadužen za podru je biologije s djelatnicima Javne ustanove za zaštitu prirode. Za po etak, u planu im je napraviti projekt prema Ministarstvu turizma do 15. listopada. (sh)
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
GRAD MURSKO SREDIŠ E uputio javni poziv korisnicima prora una
Vrijeme je za dostavu programa za sredstva iz prora una PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI
Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, sa sjednice stru nog Kolegija uputio je javni poziv korisnicima prora una Grada Mursko Središ e za dostavu programa i inancijskih planova za 2015. godinu, a rok za dostavu programa i planova je 3. listopada ove godine. Za dostavu programa pozvane su ustanove predškolskog odgoja, osnovne škole, kulturne ustanove, amaterske kulturne udruge, organizacije tehni ke kulture, sportski klubovi i udruge, udruge s podru ja socijalne skrbi, humanitarne udruge, vjerske organizacije, ustanove i udruge s podru ja zdravstva, te ostale udruge, zajednice i klubovi. Uz okvirne programe i inancijske planove trebaju dostaviti poseban obrazac – prijavnicu, koja se može podi i u Gradskoj upravi kod Bojana Bra ko radnim danom od 7 do 15 sati ili na internet stanici Grada Mursko Središ e. Jednako tako obvezno je dostaviti i sažeto inancijsko izvješ e za 2013. godinu. Programi i inancijski planovi uz koje ne e biti priložena popunjena i ovjerena prijavnica te inancijsko izvješ e za 2013. godinu ne e se uzimati u obzir za inanciranje. Rok za dostavu program je 3. listopada, a programi dostavljeni nakon navedenog roka ne e se uzimati u obzir. Grad Mursko Središ e tako er inzistira na postavljanju prometnog ogledala u Martinskoj ulici u Mur-
“Lijepom Našom” u Murskom Središ u Javno snimanje emisije HTV-a “Lijepom Našom” bit e održano u srijedu, 22. listopada u sportskoj dvorani u Murskom Središ u, a to -
skom Središ u, kod ulaska na navedenu ulicu s parkirališta od zgrade u kojoj su smješteni Hrvatska pošta i Porezna uprava, a postavljanje ogledala trebalo bi biti realizirano od strane ŽUC-a. PD-u “Bundek” Mursko Središ e odobrena je zamolba za sponzorstvo organizacije trekinga na podru ju Himalaje u Nepalu krajem rujna i po etkom listopada 2014. te se za tu namjenu ispla uje jednokratna nov ana pomo u iznosu od 3.000 kuna. Bundeku se odobrava i besplatno korištenje sportske dvorane Mursko Središ e 17. i 18. sije nja 2015. godine za organizaciju 16. Vincekovog pohoda, o emu e se sklopiti odgovaraju i ugovor. Savjetodavna služba raspisala je javni poziv za podnošenje zahtjeva za radove u šumama šumoposjednika za 2015. godinu, te Grad Mursko Središ e obavještava gra ane da e Savjetodavna služba u utorak, 9. rujna s po etkom u 19 sati u Vatrogasnom domu Mursko Središ e održati službenu prezentaciju javnog poziva i savjetovanje za šumoposjednike i sve zainteresirane gra ane.
Traže se ugostitelj i turisti ka brodica za vožnju Murom Bojan Bra ko, referent za informiranje, zadužuje se za objavu ponovljenoga neobvezuju eg javnog poziva za iskazivanje interesa za pružanje ugostiteljskih uslu-
Jednako tako obvezno je dostaviti i sažeto financijsko izvješ e za 2013. godinu. Programi i financijski planovi uz koje ne e biti priložena popunjena i ovjerena prijavnica te financijsko izvješ e za 2013. godinu ne e se uzimati u obzir za financiranje
ga na lokaciji skele Fusek te objavu ponovljenoga neobvezuju eg javnog poziva za iskazivanje interesa za organizaciju vožnje turisti kom brodicom na rijeci Muri.
na satnica snimanja objavit e se naknadno. Gradona elnik Srpak javno je pozvao sve gra ane da do u na ovu televizijsku priredbu.
Gradona elnik Srpak usvojio je prijedlog odluke o suradnji izme u Op ine Narda iz Ma arske i Grada Mursko Središ e. Sporazum o bratimljenju planira se potpisati u Murskom Središ u 4. prosinca ove godine, na blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara. Prijedlog e razmatrati i usvajati Gradsko vije e.
Saša Kolenko i Stjepan Zadravec novi u pogrebnoj ekipi Gradona elnik Srpak prihvatio je ponudu irme Kop iz Mursko Središ e za kupnju osam komada ljetnih odora za pogrebnu ekipu groblja Mursko Središ e po cijenama za hla e 250 kn/komad, košulja 145 kn/ komad plus PDV. Sredstva za kupnju odora bit e planirana u gradskom prora unu za 2015. godinu S ciljem popune grobne ekipe odabrana su i dva nova lana: Stjepan Zadravec i Saša Kolenko iz Murskog Središ a. Zvonko Vrtari , zamjenik gradona elnika, i Miljenko Štefani , pro elnik Ureda Grada, zaduženi su za rješavanje statusa nerazvrstanih cesta u svim naseljima na podru ju Grada Mursko Središ a, a što je potrebno kao preduvjet za daljnje provo enje planirane aglomeracije i izgradnje plinovoda. Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica, zadužuje se za utvr ivanje natpisnih plo a ulica na podru ju naselja Peklenica, u cilju nabave i postavljanja potrebnih tabli.
GRADONA ELNIK Grada Prelo
K
ao što smo prenijeli u prošlom broju, SDP Grada Preloga naveo je niz primjera dugovanja Grada u svojem priop enju te optužio gradona elnika da djelatnici u tvrtkama kojima je Grad vlasnik ne dobivaju pla e. Gradona elnik Kolarek demantira najprije te tvrdnje te odmah jasno poru uje: - Najvažnije i najbitnije od svega što u re i je to da u Gradu Prelogu sve gradske institucije i tvrtke u vlasništvu Grada uredno primaju pla e, isto kao i djelatnice u dje jem vrti u. Stiglo je i više drugih reakcija i demantija na tu temu. Tako direktor Prekoma Siniša Radikovi i predsjednik sindikata u toj javnoj tvrtki Stjepan Sinkovi u priop enjima navode da su pla e redovito ispla ivane. Ukratko, svi koji od Grada dobivaju pla e dobivaju ih redovno. - Iznesenim tvrdnjama SDP-a da djelatnici Prekoma ne dobivaju pla u nanesena je šteta poduze u i Gradu. Kad je rije o dugovanjima Grada Preloga, istina je ovo: ako Grad Prelog trenutno duguje jednu kunu, onda su prema njemu dugovi kunu i pol, koji e prije ili kasnije biti napla eni, a sve se uredno prati. - stoji izme u ostalog u priop enje koje je potpisao direktor Radikovi , a donosimo ga u cijelosti u tekstu pored.
Za klapu Maslina ni jedna gradska kuna Gradona elnik Kolarek u nastavku opovrgava i ostatak SDP-ovih optužbi: - Kad je rije o nastupu klape Maslina u Prelogu, spo itavaju nam se troškovi. No koncert klape Maslina inanciran je od strane naših sponzora. To su banke s kojima sura ujemo, Centar za vozila, osiguravaju e ku e, Hotel ‘Panorama’
KUD “Sveti Jeronim”
Štrigovski k gostovali u
KUD "Sv. Jeronim" iz Štrigove nastupao je u subotu, 23. kolovoza u ma arskom Sumartonu na 9. festivalu pod imenom "Zlevanke, vino i tambure". Predstavili su se s tamburaškim sastavom koji je izveo nekoliko autorskih skladbi Stjepana Makovca - Pište, te ženskom vokalnom skupinom Stridonne, koje su posebno oduševile publiku ma arskom pjesmom "Te ott állsz az út végén". U sklopu
5. rujna 2014.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
oga Ljubomir Kolarek odgovara na niz primjedbi SDP-a koje su upu ene medijima i javnosti
Sve gradske institucije i tvrtke uredno dobivaju pla e - Najbitnije od svega što u re i je to da u Gradu Prelogu sve gradske institucije i tvrtke u vlasništvu Grada uredno primaju pla e, isto kao i djelatnice u dje jem vrti u Prelog, gdje je klapa odsjela i drugih. Koncert je zbog lošeg vremena održan u sportskoj dvorani tvrtke DG Sport, a napominjem da je i ve era za izvo a e, lanove klape, bila za Grad besplatna jer su sve platili sponzori. Svi se kunemo u privatnu inicijativu kad nam to paše. U ovom slu aju tvrtka DG Sport i hotel pomogli su da se koncert održi, što je primjer dobre suradnje Grada i privatne tvrtke. Moram re i i to da su sportska dvorana i novi hotel u Prelogu promijenili nabolje sliku Grada u sportskom, turisti kom i ugostiteljskom dijelu, ali i u imidžu Grada Preloga.
Zna ajno ulaganje u školstvo Što se ti e odnosa prema udrugama Grada, on je tako er uredan. - Grad inancijski i logisti ki prati sve udruge, a nakon priop enja SDP-a stiglo je meni osobno ili Gradskoj upravi mnogo demantija od udruga, što pisanih, što usmenih. Posebno smo osjetljivi na socijalno najugroženije skupi-
ne gra ana. Stoga smo pristupili nabavi školskih knjiga za u enike osnovnih škola, a su inanciramo i radne bilježnice za 76 osnovnoškolaca, 5 djece samohranih roditelja i 19 djece s posebnim potrebama. Kao jedini u Me imurju su inanciramo i nabavnu školskih knjiga i radnih bilježnica za 25 najugroženijih u enika srednjih škola. To sveukupno za osnovne i srednje škole iznosi 157.000 kuna. Grad Prelog prati i dogradnju Osnovne škole Prelog kako bi se u njoj mogla odvijati jednosmjenska nastava. U tom dijelu inanciramo dokumentaciju za dogradnju škole vrijednu 88.000 kuna, a inancirat emo i završne radove i opremanje dva razreda, u vrijednosti od oko 250.000 kuna. O ekujem da e jednosmjenska nastava u Osnovnoj školi Prelog zapo eti po etkom drugog polugodišta. Nadalje, Vatrogasna zajednica Grada Preloga dobiva sredstva predvi ena prora unom, a profesionalni vatrogasac u DVD-u Prelog uredno dobiva pla u. Vatrogasna sigurnost je na visokoj razini, a broj intervencija je
Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Nakon priop enja SDP-a stiglo je meni osobno ili Gradskoj upravi mnogo demantija od udruga, što pisanih, što usmenih
U zonu Sjever dolazi njema ki investitor - U ovom trenutku usporedo radimo na više gospodarskih projekata. Želja nam je do kraja studenoga ove godine završiti svu potrebnu dokumentaciju i dobiti gra evinsku dozvolu za novi najve i trg u Gradu Prelogu. Taj e se trg nalaziti iza Gradske uprave. Namjeravamo ure enje novog trga i ujedno dje jeg vrti a kandidirati za sredstva europskih fondova krajem studenoga i o ekujem dobre vijesti. Usput moram re i da su mjere pojeftinjenja dje jeg vrti a donijele rezultate. Prošle godine u ovo vrijeme bilo je upisano 174 mališana, a ove godine, odnosno do ove godine bio minimalan ili ga gotovo nije bilo. Dakako da sigurnost zahtijeva ula-
ju er, 205 djece. Kad je rije o gospodarstvu, u sjevernoj gospodarskoj zoni Grada Preloga prodali smo jedan hektar zemljišta njema kim ulaga ima koji namjeravaju graditi pogone, tako da nam je sad u toj zoni ostalo samo 7.700 kvadratnih metara, a i dalje stižu najave gospodarstvenika zainteresiranih za ulaganje. Kako je poznato, tražimo od države dodatnih 16 hektara za proširenje zone, svi su papiri ve predani i ekamo odgovore. Tako er, tvornica Kaspar papir u toj zoni po et e s radom u drugom dijelu rujna, odnosno ovih dana, a to zna i novozaposlene. - isti e preloški gradona elnik. ganja, no to e i i postupno i na to se misli. - završno je kazao Kolarek.
DONJA DUBRAVA
kulturnjaci Smanjena cijena vrti a i jaslica Ma arskoj
zabavnog programa nastupili su još TS "Kitica" Kerestur, Alex Kozma, TS Sveta Marija, folklor KUD-a "Sumarton", TS " ilkoši" Ljubljana, Martin Srpak, TS KUD-a "Valentinovo" Zagreb, KUD "Valentinovo" Zagreb, "Csomópont” Budapest XV. ker., TS Velika Kaniža, TO HKPD-a "Matija Gubec” Ruma, TS Belica, TS "Sumartonski lepi de ki" Sumarton i Mura band Serdahelj. (sh)
U ova teška gospodarska vremena dobre vijesti za roditelje stižu iz Donje Dubrave. Tamošnje Op insko vije e je na prijedlog Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Klin ec” donijelo jednoglasnu odluku o smanjenju ekonomske cijene boravka djece u vrti u. Na takav potez odlu ili su se nakon što je po završnom ra unu za prošlu godinu ova predškolska ustanova ostvarila višak prihoda od 42.725 kuna. Upravno vije e vrti a odlu ilo je da se taj novac usmjeri na zatvaranje terase. Op inski elnici predvo eni na elnikom Draženom Miserom mišljenja su da je takav plus dovoljno dobar razlog da se
smanjivanjem cijene roditeljima iza e ususret u novoj pedagoškoj godini.
Jaslice jeftinije za 190 kuna Prema rije ima ravnateljice Dubravke Horvat, u vrti je upisano 43 djece s kojima rade 4 odgojiteljice na puno radno vrijeme i jedna na pola, a omjer su inanciranja je 60 posto Op ina i 40 posto roditelji. Što to konkretno zna i u brojkama? Cijena jaslica s 1.900 kuna smanjuje se na 1.710. Boravak djece u šestosatnom programu umjesto 1.100 kuna sada e koštati 990 kuna, a u desetosatnom 1.161 umjesto dosadašnjih 1.290 kuna. Na
sjednici je donesena odluke o 20-postotnom popustu na cijenu koštanja vrti a za roditelje ija djeca polaze vrti , a ujedno su i bra a, te odluka o su inanciranju cijene boravka djece kad je u pitanju troje djece - bra e. Za prvo dijete roditelj podmiruje 40 posto cijene, za drugo dijete ostvaruje popust od 20 posto, dok tre e, najmla e dijete vrti polazi besplatno. Isto tako odlu eno je da djeca s posebnim potrebama polaze vrti na teret Op ine, a socijalno ugroženi i samohrani roditelji za smanjenje roditeljskog dijela cijene vrti a upu uju zamolbu osniva u na o itovanje. (alf)
REAKCIJA GKP-a “PRE-KOM” PRELOG
Istina o pla ama u PRE-KOM-u U vašim novinama od 29. kolovoza 2014. objavili ste lanak, ‘SDP Grada Preloga upozorava...’, u kojem se govori o PRE-KOM-u, a govore se neistine. Jer injenice su sljede e: injenica 1. - nikada u PRE-KOM-u nisu kasnile pla e, u prilogu se nalazi i izjava Predsjednika sindikata PRE-KOM-a koja to potvr uje; injenica 2. - fakturirani iznos i dugovanje nisu isto, iznos dugovanja koji navodite sastoji se od dva dijela, i to 285 tisu a kuna su fakturirani radovi za srpanj mjesec koje Grad pla a do kraja sljede eg mjeseca (kolovoza) i stvarnog duga za radove iz lipnja u iznosu od 75 tisu a kuna; injenica 3. - svi radovi na održavanju javnih površina obavljaju se sukladno planu. Parkovi i dje ja igrališta kose se dva puta mjese no, a ulice jedanput mjese no, ako gdje do e do ošte enja dje jih igrala, ona se popravljaju u najkra em mogu em roku. Kako nas posje uje dosta komunalnih poduze a iz cijele Hrvatske, svi nam govore o visokom standardu održavanih površina Grada Preloga. Uz to, dobili smo uporabnu dozvolu za naše reciklažno dvorište, izradili elaborat gospodare-
nja otpadom, opremili reciklažno dvorište za prihvat posebnih kategorija otpada. Sukladno novom pravilniku i naše reciklažno dvorište dobilo je broj 2 u o evidniku reciklažnih dvorišta Hrvatske, što smatramo da nešto zna i. Za opremanje reciklažnog dvorišta utrošili smo oko 100.000 kuna bez PDV. - Nabavili smo 6.000 kanti za sakupljanje biorazgradivog otpada vrijednih cca 850 tisu a kuna bez PDV-a, a Fond za Zaštitu okoliša vratio nam je 40 posto ovog iznosa. - Nabavili smo prvo novo komunalno vozilo vrijedno cca 1,4 milijuna kuna bez PDV-a, a Fond nam je vratio 40 posto iznosa. - Registrirali smo se kao trgovac otpada i od naših korisnika otkupljujemo metalni otpad, za što korisnicima ispla ujemo iznos od 100 tisu a kuna godišnje. - Postali smo izvoznici jer samostalno izvozimo otpad u zemlje EU-a. - Pokrenuli smo novu djelatnost iš enja poslovnih prostora. Pozivam Vas da ubudu e provjeravate podatke koje objavljujete. (direktor PRE-KOM-a Siniša Radikovi , dipl. ing.)
KOTORIBA
Bogat i sadržajan program uz Jesensko križevo Ovogodišnji Dani op ine Kotoriba, koji se obilježavaju uz svetkovinu Uzvišenja Svetog Križa (Jesensko križevo), obilježit e se od 6. do 14. rujna. Na elnik Op ine Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki upoznali su vije nike i predstavnike udruga sa sadržajnim i zanimljivim programom. Za tu prigodu organizirali su i zajedni ki sastanak s predstavnicima mjesnih udruga kako bi ih s istim upoznali i pozvali da se u što ve em broju uklju e u brojne sadržaje. Nositelj programa uz Op inu Kotoriba bit e lanovi MNK-a Klub 75. Sve e
po eti u subotu, 6. rujna od 9 sati malonogometnim turnirom i turnirom u odbojci na pijesku te povla enju užeta, gdje e se na igralištu kod starog vrti a me usobno nadmetati ekipe kotoripskih ulica. lanovi UDVDR-a Kotoriba na istom prostoru organiziraju natjecanje u ga anju zra nom puškom, kojim e se simboli no obilježiti godišnjica oslobo ena bivše karaule JNA. lanovi ŠRD-a “Som” u nedjelju, 7. rujna na Šodergrabi organiziraju tradicionalno ribolovno natjecanje “31. Kup Kotoribe” iji je po etak zakazan za 9.30 sati. Nastavak slijedi idu i vikend. (alf)
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VATROGASNO NATJECANJE - Peti memorijal “ uro Oreški”
Krištanovski Gromovi ostavili najbolji dojam Nastupilo je dvadeset i devet ekipa mladeži i pomlatka sudionike nazvao pobjednicima jer su svi, bez obzira na kona ne rezultate, pokazali zavidne vještine. Izrazio je i zadovoljstvo što su ekipe s gradskog podru ja bile vrlo uspješne.
Dvije konkurencije
Proteklu nedjelju u Šandorovcu je održano vatrogasno natjecanje pomlatka i mladeži, V. memorijal " uro Oreški". Rije je o tradicionalnom natjecanju na kojem svoje snage i spretnost odmjeravaju ponajbolje ekipe mladeži i djece iz Me imurja i susjednih županija. Ovu je godinu Memorijal privukao ukupno 29 natjecateljskih ekipa raspore enih u kategorije: pomladak i mladež. U kra em obra anju potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije
Mario Medved rekao je da je ovo natjecanje jedinstveno u Me imurju, jer na njemu sudjeluju isklju ivo ekipe djece i mladeži. - To dokazuje da se vatrogastvom kod nas ozbiljno bavi te da velika ve ina naših DVD-ova kvalitetno radi s mladima. Zbog toga budu nost dobrovoljnoga vatrogastva kod nas, kao i spremnost stanovništva na pomo u nevoljama, nije upitna. - završio je predsjednik Medved. U ime Grada akovca mlade vatrogasce pozdravio je predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat, koji je sve
MADRACI
Ina e, pokrovitelj Memorijala i njegov "kum" bio je Franjo Carovi , kojemu je prijavak podnio predsjednik DVD-a Šandorovec Dejan Tomaši . Sve prisutne, a posebno vatrogasce, pozdravila je i Biserka Bezek, k i pokojng ure Oreškog, po kojemu je i nazvan ovaj Memorijal. U kategoriji pomladak, gdje su se izvodile samo vježbe u ženskoj konkurenciji, ponajbolje su bile lanice DVD-a Kuršanec s 483,80 bodova, na drugom mjestu DVD Gardinovec s 482,70 bodova i tre e DVD D. Mihaljevec s 482,30 bodova. Valja napomenuti kako je u ovoj kategoriji nastupilo ukupno sedam ekipa. U muškoj kategoriji nastupilo je ukupno devet ekipa, a s 484,30 bodova najbrža djeca bila su DVD-a Pribislavec, do njih DVD Mihovljan s 483,90 bodova i na tre em mjestu DVD D. Mihaljevec s 483,20 bodova. U kategoriji mladeži, gdje se izvodila vježba i štafetna utrka prema pravilniku HVZ-a, u kategoriji žene nastupilo je tako er sedam ekipa, a najviše su pokazale lanice DVD-a Gardinovec, DVD-a Šandorovec 1 i DVD-a Žiškovec. Tako er su se tim redom i plasirale na postolje. U muškoj kategoriji najbrži pak su bili Gromovi DVD-a Krištanovec, koji su s 1041 bodom konkurenciju ostavili daleko iza sebe. Na drugom mjestu DVD Totovec s 1030,70 bodova, te na tre em mjestu DVD Pustakovec - Buzovec - Putjane.
TARTAN j.d.o.o. Zinke Kunc 24 Čakovec (Jug) tel: 040/363-675
200x90.................od 329,00 kn 200x160...............od 649,00 kn 200x180...............od 699,00 kn 120x60 (dječji)......od 259,00 kn
mail:tartan.ck@gmail.com www.tartan.hr
(izdrada po mjeri, povoljna dostava)
VELIKI IZBOR TKANINA ZA TAPECIRANJE -
jastuci štep deke posteljine umjetničke slike
5. rujna 2014.
GORNJI KRALJEVEC ugostio vatrogasne ekipe u jedinstvenom natjecanju tijesnoj utrci za pobjednika s minimalnom razlikom pobijedila je ekipa DVD-a Vratišinec ispred ekipe DVD-a Peklenica na drugom mjestu i DVD-a Žiškovec na tre em mjestu. Kod seniorki bez velikih iznena enja. Petu godinu zaredom prvo mjesto pripalo je Nagra ene ekipe koje su postigle najbolje rezultate prvoj ekipi DVD-a Vratišinec ispred ekipe DVD-a Mursko Središ e, koja je osvojilo drugo mjesto, te na tre em mjestu DVD Podturen. U najbrojnijoj kategoriji muških seniora tre u godinu zaredom pobijedila je ekipa DVD-a Vratišinec ispred ekipe DVD-a Krištanovec te tre e ekipe DVD-a Podturen, koja je završila na tre em mjestu. Sve sudionike natjecanja ispred Op ine Vratišinec pozdravio je na elnik Zdravko Mlinari , ispred VZP-a Grada Mursko Središ e i op ina Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec predsjednik Krunoslav Colar te ispred doma ina zapovjednik društva Trideset i sedam ekipa u etiri kategorije natjecalo Ivan Srpak. Treba pohvaliti i suda ku se u rukovanju hidrantima komisiju u sastavu: Radovan Zadravec, Marijan Latin uz U Gornjem je Kraljevcu kontrolore Mihaele Grbavec održano jedinstveno vatroi Ivana Srpaka, te zapisni ara gasno natjecanje uporabom Marka Stojka. podzemnih hidranata, koje se ovu godinu održalo po 16. put. Unato tmurnom i kišnom vremenu, na natjecanju je sudjelovalo ukupno 37 ekipa u kategorijama: mladež muška, mladež ženska, seniorke i seniori. U kategoriji mladeži muške pobijedila je ekipa DVD-a Domašinec ispred ekipe DVD-a Sv. Martin na Muri, dok je tre e mjesto pripalo DVD-u Gornji Kraljevec 1. Natjecanje se održavalo neposredno kraj obiteljskih ku a U kategoriji mladeži žene u u Gornjem Kraljevcu
Isprobali uvježbanost u rukovanju s podzemnim hidrantima
HUMANA NOVA u akciji diljem Me imurja
U subotu sakuplja tekstil i odje u Socijalna zadruga “Humana Nova” u suradnji s komunalnim poduze em MURS-EKOM, prema kalendaru sakupljanja, te u sklopu obilježavanja Me unarodnog dana zaštite ozonskog sloja, organizira sakupljanje tekstila, tekstilne odje e. Sakupljanje e se odvijati u subotu, 6. rujna u vremenu od 8 do 13 sati na
sljede im lokacijama: MURSKO SREDIŠ E – Vatrogasni Dom, SELNICA – Društveni dom, SVETI MARTIN na MURI – Župni dom (Caritas), LAPŠINA – Vatrogasni dom, MALA SUBOTICA – Dom kulture, DRŽIMUREC/ STRELEC – Dom kulture, PODTUREN – Društveni dom, DOMAŠINEC – Dom kulture, mala dvorana, i
VRATIŠINEC – Društveni dom. Socijalna zadruga “Humana Nova” poti e zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isklju enih osoba te pomaže društveno isklju enim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. (BMO)
5. rujna 2014.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ODRŽAN 14. Festival krumpira u Belici, a proizvo a i poru ili:
Ovogodišnji urod krumpira odli ne je kvalitete - Pazite na plodored. - poru io je proizvo a ima krumpira Dragutin Taradi, predsjednik Me imurske udruge proizvo a a krumpira iz Belice, dobro znaju i da najve e blago u proizvodnji krumpira postaje zemlja PIŠU: VLASTA VUGRINEC, JOSIP ŠIMUNKO
Ako je suditi po opuštenom raspoloženju na 14. Festivalu krumpira u Belici, koji je održan u subotu, proizvo a i krumpira ovu godinu ne bi trebali imati probleme s plasmanom, tim više što urod zbog kiša ne e biti maksimalan. Pjevalo se tako i pri alo cijelu subotu u Belici o krumpiru, koji je ime Belice pronio diljem cijele naše zemlje. Slavio se krumpir koji je othranio mnoge generacije, školovao djecu i uzdigao Belicu do jedne od najbogatijih naših op ina. Snalažljivi i poduzetni mještani, a napose lanovi Udruge me imurskih proizvo a a merkatilnog krumpira, od svog su proizvoda stvorili i turisti ku atrakciju te ve etrnaestu godinu zaredom organizirali Festival me imurskog krumpira. Bez ve ih govorancija, politike i stru nih analiza, Festival je bio u znaku druženja mještana, poljoprivrednih proizvo a a te stru njaka koji su tamošnjim ljudima pomagali tijekom svih ovih godina i doveli ih danas tu gdje jesu. A uzdigli su se do gotovo najve ih proizvo a a krumpira u Hrvatskoj sa zaokruženom proizvodnjom, od sadnje do pakiranja gotovog proizvoda koji se može na i u gotovo svim hrvatskim trgovinama.
Kiša smanjila urod, ali ne i kvalitetu No, unato svemu tome, proizvo a i krumpira ovu godinu nisu do kraja zadovoljni. - Ova godina i nije baš za pam enje. - požalio se predsjednik Udruge me imurskih krumpiraša Dragutin Taradi, koji je tako er dodao: - Velike koli ine kiše donijele su sa sobom i bolesti te smo nasade morali stalno imati pod kontrolom. Sre om, tu je bila naša Savjetodavna služba i krumpir je u velikoj mjeri spašen i dobre je, štoviše, odli ne kvalitete. Stoga se udim onima koji se boje
Europe i nekakvog embarga. Europa se treba bojati nas i našeg krumpira. Naime, mi smo uvelike pove ali naše prinose, i to ne pove anjem hektara ve kvalitetom. Berba još nije ni ozbiljno zapo ela, a krumpir se ve prodaje bolje nego u isto razdoblje lani. No, kako je rekao, nisu svi proizvo a i te sre e. Oni ije se parcele nalaze na nižim terenima ostali su bez uroda, budu i da je uslijed velike vlage sve strunulo i bilježe se stopostotne štete. Zamjenica me imurskog župana Sandra Herman uru ila je ovom prilikom zahval-
Priznanja mještanima Belice koji su najviše pomogli u organizaciji Festivala
Priprema jela od krumpira
nice poduze u Dodlek AGRO Belica, Danijelu Januši u, te OPG-u Vinkovi . Pohvalnice pak je uru ila Dragici Šari te Damiru Mesari u. Za to vrijeme, u tamošnjoj Osnovnoj školi, marljive Beli anke pripremale su jela od krumpira kojima su se potom osladili svi prisutni. Kako smo doznali, nema jela u koje se krumpir ne može staviti i koje se od njega ne može napraviti, pa ak i torta, a spravljale su se okruglice s pekmezom, pizza, poga a, pope ki, kroketi... Osim izložaka sorti krumpira, veliku pažnju prisutnih plijenila je i povorka nazvana mimohod "Od motike do 2014. godine". Naime, središtem mjesta prode ilirali su traktori sa strojevima prvi put korišteni još davne 1954. godine. Predvodnici povorke bili su prvi tzv. težaki s motikom i košarom, odnosno prvim alatkama, danas gotovo zaboravljenim, da bi za elje krasili najmoderniji traktori s priklju cima te šleperi koji krumpir razvoze diljem Hrvatske.
Festival je zapo eo povorkom strojeva pod nazivom "Od motike do 2014. godine". Prikazani su i stariji i najmoderniji strojevi za va enje i sortiranje krumpira, kao i manje pakirnice za potrebe jednoga obiteljskog gospodarstva. Predsjednik Me imurske udruge proizvo a a markantilnog krumpira Dragutin Taradi u svojem je govoru tako er napomenuo da se krumpir po eo u ve im koli inama proizvoditi u Belici od 1922. godine. Do danas je proizvodnja krumpira prošla nekoliko faza, od motike do prvih strojeva i današnje tehnike.
Moderna tehnologija u proizvodnji Najve a je novost u proizvodnji krumpira to što je danas sveprisutna moderna tehnologija koja znatno olakšava poljoprivrednicima, no to ima svoju cijenu, dok je prije trebalo mnogo više ru nog rada i znoja za proizvodnju. Kombajni i ostali strojevi prikazani u Belici zadnja su rije tehnike i
ni europski proizvo a i ih se ne bi postidjeli. Festival je otvorio na elnik Op ine Belica Zvonimir Taradi pozivom otkupljiva ima krumpira da na vrijeme pla aju proizvo a ima, kako ovi ne bi zapali u poteško e. On je zahvalio dosadašnjim organizatorima festivala, a podijeljeno je i nekoliko priznanja onima koji su najviše doprinijeli. Pjesmu "Kalamper, kalamper", svojevrsnu beli ku himnu krumpiru, otpjevala je Patricia Jura i uz pratnju tamburaša KUD-a Belica i nakon toga posjetitelji i gosti mogli su kušati jela od krumpira i upoznati se s novim sortama krumpira, uz pratnju Limene glazbe Belica. Za goste i uzvanike prire en je bogra , a valja zapamtiti da proizvo a i ni ove godine nisu zadovoljni s ponu enom cijenom krumpira, smatraju da je ekonomska cijena proizvodnje krumpira oko 1,5 kune za kilogram. Ova godina pamtit e se po mnogo kiša i mnogo zaštite, a kako e biti s plasmanom, za sada je rano govoriti. Proizvo a i krumpira iz Belice s kojima smo razgovarali najviše se tuže na kašnjenje u pla anjima, dok se plasman gotovo i ne spominje, što zna i da tu nema previše poteško a. Krumpir se pla a i nakon tri mjeseca, a ima i slu ajeva da se plati i nakon više mjeseci, što proizvo a ima stvara znatne poteško e jer moraju platiti svoje radnike i ostalo.
DONJA DUBRAVA zauzima sve zna ajnije mjesto na karti ekosajmova
Dobravski ljuk žele ovjekovje iti kao prepoznatljiv brend Ovogodišnja, osma po redu, manifestacija, koja je održana prošlu nedjelju u dvorištu Zalanove zgrade, okupila je rekordan broj posjetitelja i izlaga a, njih više od pedeset iz svih krajeva Hrvatske Danas kad je na globalnoj razini zapo elo zauzimanje za ekologiju i vra anje svijesti o važnosti o uvanja prirode Dobrav ani s ponosom mogu re i da je to za njih samo nastavljanje tradicije njihovih baka, prabaka... Jedna od tradicija Donje Dubrave je svakako starinski uzgoj luka ili, kako se to danas stru no naziva – ekološka proizvodnja. Dobrav ice su bile nadaleko poznate kao vrsne “ljukarice” koje su svoj luk prodavale po proštenjima i sajmovima diljem Me imurja.
Kako bi se što više mladih zainteresiralo za zdrav na in proizvodnje i ishrane, Op ina Donja Dubrava i udruga za biološko i dinami ko gospodarenje Duga 2005. godine pokrenuli su manifestaciju “Dani ljuka i ekološke proizvodnje”. Manifestacija se pokazala odli nim na inom promocije kako samoga dobravskog luka i tradicije njegovog uzgoja, tako i ekološke proizvodnje u širem smislu te važnosti uvrštavanja zdrave prehrane u ovjekovu svakodnevnicu.
Pita s lukom, ružice s kosanom moš om, gibanica s prosenom kašom, pljeskavica od ljuka, juha od ljuka, torta od povr a... samo su neke od delicija koje su spremile žene iz Donje Dubrave
Više od pedeset izlaga a Iz godine u godinu manifestacija raste i privla i sve više izlaga a i posjetitelja zainteresiranih za uzgoj, promociju i širenje svijesti o važnosti vra anja prirodi i na inu života. Ovogodišnja, osma po redu, manifestacija, koja je održana u nedjelju, 31. kolovoza u dvorištu Zalanove zgrade, okupila je rekordan broj posjetitelja i izlaga a, njih više od pedeset iz svih krajeva Hrvatske. Na sve anom otvorenju u ime doma ina sve je pozdravio na elnik Dražen Miser. Kazao je kako žele “dobravski ljuk” ovjekovje iti kao dobravski brend pa su nedavno predstavili i takav suvenir. Istaknuo je divljenje prema svima koji rade na o uvanju te tradicije. Josip Haramija, dr. sc., predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva rekao je kako ovaj proizvod zaslužuje svoje mjesto na hrvatskoj sortnoj listi. Dane dobravskog ljuka i ekeološke proizvodnje otvorio je me imurski župan Matija Posavec, koji je naglasio kako ova manifestacija zaslužuje da je se visoko pozicionira na
Doma i luk iz vrtova dobravskih doma ica
turisti koj i gospodarskoj karti Me imurja, a i šire.
Mogla su se probati ukusna jela od luka Nakon sve anog otvaranja u Op inskoj vije nici svi su imali priliku degustirati jela od luka i tradicijska jela koja su pripremile zlatne ruke dobravskih vrijednih žena. Pita s lukom, ružice s kosanom moš om, gibanica s prosenom kašom, pljeskavica od ljuka, juha od ljuka, torta od povr a... samo su neke delicije kojima su bili zadivlljeni kuša-
i. Svoj obol manifestaciji dali su lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, KUD-a “Selja ka sloga” Donja Dubrava, Zvonimir Dravec koji je promovirao svoj nosa zvuka “Zastanite vure” i Kristina Pongrac koja je za tu prigodu postavila izložbu crteža, mozaika i gra ike. Zanimljivu prezentaciju o luku održali su u enici OŠ Donja Donja Dubrava, dok je predavanje o ljekovitostima i nutritivnim svojstvima luka imao stalni posjetitelj sajma, prof. Željko Sobotka. Poznato je da dobravski luk lije i mnoge bolesti, u što su
se mnogi uvjerili, a svi znamo da je neizostavni dio u pripremi hrane. Pohvale idu organizatorima - Op ini Donja Dubrava i Društvu za biološko dinami ko gospodarenje “Duga” iz akovca na odli noj organizaciji, ali i pokroviteljima - Ministarstvu poljoprivrede i Me imurskoj županiji što su prepoznali ovaj doga aj. Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje u svom su osmom izdanju nadmašili sva dosadašnja i zauzimaju sve zna ajnije mjesto na karti sajmova ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. (Alen Fuš)
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5. rujna 2014.
ŠIMŠIROV MOLJAC novi je štetnik ukrasnog bilja, sve više, nažalost, i u Me imurju
Jedna gusjenica može pojesti do 45 listova bilja
Nametnik uništava razli ite vrste ukrasnog bilja
PIŠE: VLASTA VUGRINEC
Šimširov moljac novi je štetnik ukrasnog bilja u Me imurju. Stru njaci kažu kako je do nas stigao iz Azije, i to, najvjerojatnije, uvozom sadnica. Leptir odlaže jaja s donje strane šimširovog lista, mlade gusjenice su zelenožute boje s crnom glavom, kako rastu, na zelenom tijelu pojavljuju se sme e pruge, a glava ostaje crna. Odrasle gusjenice su zelene i imaju karakteristi ne debele crne i tanke bijele pruge po sebi s crnim to kama na le noj strani i duga ke su do 4 cm. Osim šimišira, napada i božikovinu te japanske kurike. Za njega smo po prvi put uli lani, kada je uništavao šimšir u arboretumu Opeka u Vinici. No, ve ovo prolje e zamije en je i u Me imurju, a onda je ovaj nametnik po eo ozbiljno ugrožavati vrtne grmove.
Orezivanje nije spas Na svojim grmovima, koji se ina e pažljivo njeguju u dvorištu obitelji Blažin i u Prelogu s gusjenicama se dosad manje-više uspješno
Na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti borila i Suzika. Gotovo pa svaki dan pregledavala je svoje bilje, razgrtala grane, prevrtala listove traže i gusjenice koje je jednostavno odstranjivala. Kada ni to nije pomoglo, pribjegla je kemiji i špricala. Sre om, to je spasilo njen buksus. S druge strane, kako kaže, neki nisu imali strpljenja pa su orezali svoje biljke misle i kako e se time riješiti nametnika. No, prevarili su se. Naime, kako biljka tjera nove, mlade izboje, tako se na njima razvijaju i mlade li inke gusjenica. Stoga, jedino i najbolje rješenje, naglašava, jest prskanje. Ako se malo i zakasni, najbolje je te napale grane odrezati i odmah uništiti, odnosno spaliti. Tre i pak su se, doznajemo, odlu ili za radikalnije mjere i jednostavno iskopali i uništili te biljke. Imamo i pri u bra nog para Novak iz Nedeliš a. Ne žele i kemiju u svojem dvorištu, oni bi uzeli stolice, sjeli svaki s jedne strane grma i "brali" gusjenice. Kako kažu, znali su ih pobrati i do dvjestotristo za pola sata. Gube i pak živce s tim napasnicima, u Ivanovcu su ih s grmlja tjerali miniva-
ševima. Pri aju i s ljudima, moramo re i da su doista Me imurci iskazali veliku dozu dosjetljivosti.
u kokonu izme u listova šišmšira, koja nastavlja svoj razvoj u prolje e. Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti. Nažalost, bez pažljivog promatranja, razgrtanja grana, jaja, li inke i gusjenice obi no se uo e prekasno, ve kada je unutrašnjost
Nema prirodnog neprijatelja Gusjenice po inju sa žderanjem liš a ve u ožujku, što traje sve do listopada. Štetnik prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zašti ena
grma pojedena i gusjenice izbiju do vanjskog dijela. Kako se radi o novoj vrsti, ona zasad nema nikakvih prirodnih neprijatelja koji bi utjecali na smanjenje njezine gusto e te se može o ekivati njeno širenje i dalje te nastavak borbe, ako nam grmovi prežive, ovu tre u generaciju, i idu u godinu.
Orezivanje ne pomaže u ovom slu aju
OTKUP industrijske jabuke
ZELENA PLA ANJA
Jabuku e otkupljivati PZ akovec
Kako ostvariti dodatne nov ane stimulacije?
Poljoprivredna zadruga akovec najavljuje da e, kao i svake godine, otkupljivati industrijsku jabuku za preradu u sokove. Prema rije ima direktora Branka Krnjaka, cijena e biti poznata nakon Vo arskog sajma u Donjem Kraljevcu. U planu imaju otkupiti i više od 2 tisu e tona jabuke prve klase. - Konstantno radimo sa 60 do 70 vo ara iz Me imurja. Prema europskim kretanjima i situaciji u Europi, gdje e završiti puno jabuke iz Poljske, koje je dosad najviše izvozila u Rusiju, o ekuje se pad cijena industrijske jabuke na tržištu. (JŠ)
Kako su optimalni rokovi za sjetvu uljane repice u ovom vremenskom periodu, iz Savjetodavne službe Me imurske županije upozoravaju poljoprivredne proizvo a e koji žele ostvariti prava na pla anja u okviru osnovnog pla anja na još jednu novost. Naime, od 1. sije nja idu e godine uvodi se i tzv. Zeleno pla anje, a vezano je uz pridržavanje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Pridržavanje ovih praksi omogu it e ostvarivanje dodatnog prava na osnovno
pla anje po hektaru. Iznos toga dodatnog pla anja ovisit e o vrijednosti osnovnog prava na pla anje. Dobre poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš jesu: raznolikost usjeva, održavanje postoje ih travnjaka i postojanje ekološki zna ajne površine na ukupnoj poljoprivrednoj površini. Raznolikost usjeva kao mjera odnosi se samo na oranice (ne na vo njake, vinograde, trajne travnjake i travne pašnjake), i to ovisno o ukupnoj površini oranica poljoprivrednog
gospodarstva. Naime, ukoliko PG posjeduje manje od 10 ha oranica, nije obavezno imati više kultura. Ima li izme u 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva razli ita usjeva i pri tome glavni usjev ne smije biti zastupljen na više od 75 % površina. Barem tri usjeva moraju biti zasijana, ukoliko ukupna površina oranica prelazi 30 ha, i tu glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % površina, odnosno dva glavna zajedno više od 95 % ukupnog zemljišta. (vv)
5. rujna 2014.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI PLAC
Vrijeme paprike Paprika, paprika i samo paprika. Iako su kiša i loše vrijeme tijekom ovog tjedna desetkovali ponudu na akove kom placu, ono što se nudilo može se svesti na papriku. Žuta, crvena, rog, babura, paradajzerica, na kilograme i vre e. Kako varira njen oblik, tako varira i njena cijena. No, kažu nam proizvo a i, paprika je pri kraju, jer je ve uslijed loših vremenskih prilika po ela truliti. Sli no je i s raj icom koja postiže cijenu od ak 10 kuna i gotovo pa je nema. S tezgi je nestao i grah, ali su se zato pojavili krumpir i grož e. Pored toga može se kupiti i mrkva, impozantni poriluk, celer, karfiol, brokula te kasne ma-
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika
5 kn/kg
- paprika, rog crveni 7 - 10 kn/kg - krastavci
8 kn/kg
- feferoni
7 kn/kg
- krumpir
2,5 kn/kg
- patlidžan
5 kn/kg
- zelje bijelo
3 kn/kg
- zelje crveno
6 kn/kg
- kelj
8 kn/kg
- celer
15 kn/kg
- mrkva, žuta i crvena - mahune - radi , crveni - šljive - grož e, stolno
7 kn/kg 10 kn/kg
3 kn glavica 6 kn/kg 15 kn/kg
hune. Još uvijek se mogu prona i i šljive te breskve, a i nešto grož a koje zasad drži dobru cijenu. Kod malih OPG-a može se na i i naribana tikva ve spremna za poga u ili zamrziva , zatim crvena koleraba, nešto špinata, prvi ovogodišnji orasi, lješnjaci... (vv)
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:
svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-
DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Pjenušavi nadam u goveda Pjenušavi nadam buraga bolest je goveda koja se esto javlja u rano prolje e neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak u ljetnim mjesecima nakon ishrane uparenom krmom (lucerna). Uslijed nagle razgradnje hrane i osloba anja velikih koli ina plinova koji se ne mogu izdvojiti iz pjenušave i viskozne mase buraga, burag i kapura se naglo i prekomjerno prošire, pritiš u na dišne organe i velike krvne žile uzrokuju i smetnje u disanju i krvotoku. Dolazi dakle do znatnog poreme aja zdravstvenog stanja koje nerijetko završava smr u životinje. Uzroci bolesti Pjenušavi nadam posljedica je hranidbe goveda krmivima koja sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata (še era), bjelan evina, pektina, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu nastaje sluz, a da su istovremeno siromašna sirovim vlaknima. To su u prvom redu mlade zelene žitarice i leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje sadrže puno pektina (strukturalni ugljikohidrat). Osim pektina sadrže i enzim rasta biljaka «pektin metil-esterazu» (PME). Zna enje PME je što ona pretvara pektin u pektinsku kiselinu i CO2. Nastala pektinska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava CO2 u obliku mjehuri a, pa nastaje
stabilna pjena. Održavanju stabilnosti pjene pridonose i saponini te u vodi topljive bjelan evine. PME najaktivnija je tijekom brzog rasta biljaka, a što se biljka više bliži zrelom stadiju njena aktivnost opada. Najviše je sadrži liš e leguminoza i zelenih žitarica. Pjenušav i nadam mog u uzrokovati i druga zelena krmiva (repica, repino liš e, mladi zeleni kukuruz, kupus), rje e gomolja e (krumpir, še erna repa), proklijalo zrnjevlje žitarica te otpaci industrije vrenja i še era (kom, trop, sladne klice). Pojavi bolesti pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Zatim napajanje životinja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši. Znakovi bolesti Prvi znakovi nadma mogu se uo iti ve 1 do 2 sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U po etku bolest se o ituje u estalim pokušajem podrigivanja, pove anjem trbuha, izbo enjem gladne jame, u estalim lijeganjem i ustajanjem te pogledavanjem prema trbuhu. Vrlo esto možemo uo iti da goveda žva u i gutaju praznim ustima. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma podrigivanja, potpunog prestanka osloba anja plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije buraga, a uslijed pri-
tiska na ošit i krvne žile dolazi do otežanog i plitkog disanja, potom znakova gušenja, nesvjestice i na kraju do smrti životinje uslijed ugušenja. Dijagnoza bolesti Podaci o hranidi životinja, brz razvoj i buran tok bolesti te pjenušav i viskozan sadržaj buraga dobiven sondiranjem upu uju na pojavu ove bolesti. Lije enje Zbog naglog razvoja nadma i opasnosti od zatajenja srca i krvotoka te ugušenja, potrebno je odmah pozvati veterinara i poduzeti odgovaraju e lije enje. Nadam se u pravilu lije i davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih mjehuri a plina i ormiranja jednog ve eg balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol). Ovako ormirani plin možemo ispustiti sondom ili e ga u lakšim slu ajevima životinja sama izbaciti. Da bi se navedeni lijekovi u buragu što je mogu e više raspršili potrebno ih je dati u što ve oj koli ini vode (npr. 100 ml tympanola u 2 do 3 litre vode), a po potrebi ih i ponavljati. Iznimno uslijed naglog nastanka i nemogu nosti lije enja navedenim lijekovima potrebno je kirurškim zahvatom (laparo-
ruminotomija) odstraniti najmanje 1/3 buragova sadržaja. Preventiva Osnova preventive pjenušavog nadma je pravilna hranidba. U prvom redu treba voditi ra una da se životinjama osigura dovoljno sirove vlaknine u obroku, što zna i da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu životinjama mora ponuditi osrednji obrok sijena. Tako er treba izbjegavati nagle promjene hrane (postupno uvo enje novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu. U po etku pašne sezone životinje treba napasivati kra e, a potom napasivanje produljivati postupno. Dobro bi bilo životinjama na paši osigurati slobodan pristup do sijena ili travne silaže ( s nešto ve im sadržajem suhe tvari). Pove anje udjela travne komponente u DTS dovodi do smanjenja u estalosti pojave ove bolesti. Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se davati životinjama. Davanje ljekovitih sredstava za spre avanje pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i životinjska ulja i masti) mogu e je primijeniti u hrani ili u vodi za pi e, prije i za vrijeme ispaše. Vedran Trogrli , dr. vet. med.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i te razgledajte
16
Moj vrt
VAŠ VRT
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
BERNARDIN VRT
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Komposni pripravci IV. Približava se jesen i najpovoljnije vrijeme za izradu biološko-dinami kih pripravaka. To je vrijeme oko krš anskog praznika Sv. Mihovila, 29. rujna. Oko tog praznika na biodinami kim imanjima zakapaju se u zemlju pripravci od ljekovitih biljaka (stolisnika, kamilice, hrastove kore i masla ka). Ako želite nau iti sve o izradi pripravaka, kao i izradi komposnog kupa s dodatkom gotovih pripravaka, morate se prijaviti za radionicu. Pošto su nam ostala još dva pripravka koja vam nisam opisala, sada ih opisujem.
Pripravak od masla ka (506) Masla kov pripravak privla i snage vitalnosti nadsun anoga svjetlosnog planeta Jupitera. Pripravak ure uje odnos izme u kremenove kiseline i kalija. Za pripravak koristimo cvjetove masla ka. Cvjetove smo ubirali u dane cvijeta po kalendaru, osušili ih i sada emo iz njih izraditi pripravak 506 a dio ostavimo da tijekom godine kuhamo aj, koji pijemo etvrtkom.
JAVOROLISNA PLATANA (Platanus acerifolia) De initivno je to jesen. Još samo da padne mraz i možemo saditi drve e. Možemo mi i sad saditi, samo ako su sadnice kontejnirane. Naravno da emo sa ekati da malo kiša stane, ako uop e stane do zime. Baš je dobro ovo prigovaranje vremenu. U tome smo barem svi složni. To nas nekako i zbližava. Ono, sretneš starog prijatelja u gradu i onda on prvi udri po vremenu, a ti nadodaš neke zgodne opaske i to ti je to. Baš zgodno, misliš ti, bar se u tome slažemo i mi i vlada. Da malo razbijemo ovu jesensku monotonu i blatnu kaljužu, pri at emo i opet o velikom drve u. Možda nas sad ne zanima njihova hladovina nego nam je važnija njihova ogrjevna mo . Platana brzo raste i u sebi ima mnogo drvne mase. Nije baš popularno razmišljanje, ali to mi, eto, uz ovo zahla enje pada na pamet kao vrlo važna karakteristika drveta, makar ono bilo prvenstveno ukrasno. Javorolisna platana, Platanus acerifolia, listopadno je drvo snažnog debla; široke, nepravilno razvijene, dosta rijetke krošnje. Kora joj je glatka, bjeli astosiva, tanka; prošlogodišnji vanjski sloj neprekidno se ljušti u ve im krpama. Kod
starijih stabala kora je u donjem dijelu dosta sitno ispucala. Izbojci grana su pustenasti. Listovi su tanko kožasti; na dužoj peteljci, koja je pri osnovici proširena šupljim dijelom u kojem se nalazi pupoljak. Dugi su do 20 cm; 3-5 ve ih lapova; na bazi okomito odrezani ili srcoliko urezani. Cvate u vise im glavi astim cvatovima; na stapci najviše dvije plodne glavice; muške zelene i javljaju se u pazuhu listova; ženske su tamnocrvene i javljaju se terminalno na izbojcima. Pojedini cvjeti i su vrlo sitni i neupadljivi; cvate u travnju i svibnju. Plod se javlja se u obliku 1-2 plodne glavice koje vise na dugoj zajedni koj osovini; ostaju na granama preko cijele zime, a raspadaju se na stablu tijekom prvih toplijih proljetnih dana. Zbog svoje otpornosti, sposobnosti podnošenja zaga enog zraka i žestokog obrezivanja, ova javorolisna je naj eš e je uzgajana vrsta platane i uobi ajen prizor u velegradovima širom svijeta. Nastala je križanjem ameri ke i azijske platane. Stablo platane pruža grane u visinu i širinu i postalo je slikom dobrotvornosti, vrsto e karaktera i udoredne nadmo nosti. Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!
Odoljenov pripravak (507) Odo Odoljen pripada nadsun anom planetu Saturnu. On Odo odašilje snage vitalnosti i djeluje s toplinom. Odoljenov pripravak ure uje procese fosfora te biljkama daje sposobnost fosforom koji im je na raspolaganju bolje gospodare. da s fos
Upotrjebljavamo ga za: • komposni ko kup • protiv pr mraza, predve er ako o ekujemo mraz izmiješamo mlaku vodu kojoj smo dodali nekoliko kapi odoljena na svaki litar, mješamo 15 minuta na propisan na in i prskamo u krošnje drve a te na usjeve • za obilniju cvatnju; prskamo jagode i cvije e na dan koji odgovara biljci • za brže klijanje još kod hladne zemlje, ali prije sijanja • za pove anje prinosa žitarica: prskamo tri puta u vrijeme vegetacije na usjeve žitarica • za kupku za sjeme žitarica, sto ne repe, poriluka, luka, raj ice, celera, krumpira. Miješamo ga na propisan na in; jušnu žlicu pripravka s litrom mlake vode.
5. rujna, petak – Dan ploda Povoljno vrijeme za branje vo a, povr a (paprike, raj ice, bu a, patlidžana te pripremanje zimnice). 6. rujna, subota – Dan korijena Povoljan dan za va enje krumpira. Ako su štetnici u zemlji po eli uništava batato (slatki krumpir), možete ga pomalo vadi . 7. rujna, nedjelja – Dan korijena Ako e puno kiši , svakako izvadite batato j er on ne podnosi puno vlage i teško se o uva kroz zimu. 8. rujna, ponedjeljak Nepovoljan dan za rad u vrtu vo njaku i vinogradu zbog perigeja. 9. rujna, utorak – Dan cvijeta do 12 sa , od 13 sa povoljno za biljke lista Prijepodne režemo kupus za konzerviranje. 10. rujna, srijeda – Dan lista Sijemo matovilac, salatu, zimsku salatu. 11. rujna, etvrtak – Dan lista Do 13 sa nepovoljno zbog pomr ine planeta Urana, nastavlja se razdoblje lista.
VRTLARICA
Peruanska jagoda u me imurskim vrtovima
Peruansku jagodu znamo i kao “ljubav u kavezu”, budu i da svoje so ne plodove krije u opnama sli nima fenjerima
U našim vrtovima, ali i dvorištima, sve se više sadi i sije tzv. egzoti no bilje, cvije e, vo e i povr e. Danas nije rijetkost na i smokvu koja se gotovo udoma ila, zatim maslinu, kivi, kivano, goji bobice, ali i peruansku jagodu.
Peruansku jagodu znamo i kao “ljubav u kavezu”, budu i da svoje so ne plodove krije u opnama sli nima fenjerima ili lampionima. Sadi se rano u prolje e, kako bi presadnice stasale do svibnja, kada sele u vrtove. Dozrijeva u jesen,
prije pojave mraza. Jedna biljka daje ak 100-150 plodova. Po inje cvasti u lipnju/ srpnju, a cvjeti i su žutocrni. Kad lampoin požuti, plod je zreli i naran aste boje, te fenomenalnog okusa. Žu kasta vrsta bobica veli ine trešnje
pomalo je reska, kiselkasta, no ipak vrlo ugodnog okusa. Physalis ili peruanska jagoda omiljeno je vo e-povr e latinsko-ameri ke kuhinje, a koristi se za pripremu salse koja se poslužuje uz tortilje ili zelene ili papri ice pržene u tijestu. Plod sadrži puno vitamina C, može se jesti sirov ili se ukuhava u marmelade, a svježeg se ne preporu uje pojesti više od šest odjednom. Slatkaste bobe jedu se svježe i kao sastavni su dio vo nih salata u kombinaciji s ostalim vo em. Tako er je poznata kao “Inka vo e”. Sadrži vitamine A, B1, B2, B6, B12 i C. Sadrži puno fosfora te šesnaest posto proteina, što je vrlo visok postotak za vo e. Znanstvena istraživanja pokazala su da sastavni dijelovi ploda, polifenoli i/ili karotenoidi pokazuju protuupalna i antioksidativna svojstva. No, plodove ove jednogodišnje biljke, osim za jelo, mogu e je iskoristiti i za dekoraciju. Naime, ako se lampioni uberu i stave na prozra no i tamno mjesto, mogu se vrlo lijepo osušiti i potom iskoristiti za dekoraciju. Posebno lijepo izgledaju na adventskom vijencu ili boži nom aranžmanu, bez obzira stave li se samo tako ili se malo i oboje. (vv)
5. rujna 2014.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SRETAN MORSKI RIBOLOV u Istri za po etnicu iz Železne Gore
Prvi ulov Andreje Horvat i odmah naslovnica Hrvatski mjese nik za sportski ribolov pod nazivom “Ribi i i ribe” ovjekovje io je Andrejinu po etni ku ribi ku sre u Osvanuti na naslovnici asopisa nije mala stvar. Upravo to dogodilo se Andreji Horvat iz Železne Gore, koja se odmah nakon prvoga uspješnog ribolova u svibnju našla na naslovnoj stranici prvoga hrvatskog mjese nika za sportski ribolov pod nazivom “Ribi i i ribe”. Andreja Horvat priznala je za Me imurske novine da je novope eni ribi i ukratko nam ispri ala što se to dogodilo. - Budu i da sam se ribolovom po ela
intenzivnije baviti nakon sije nja ove godine, de ki Bojan i Nenad, ve iskusni ribi i, odlu ili su me malo odvesti na ribolov na ‘prave’ ribe, pa smo tako završili u Istri. Bilo je to krajem travnja i bilo je dosta hladno. rekla je Horvat.
Kiša je donijela sre u Ribi ka ekipa bila je na ribolovu u Istri tri dana, ali prvi dan bilo im je najzanimljivije. Taj dan padala je kiša, a nakon doru ka
ribi i su s nestrpljenjem krenuli u ribolov. - De ki su mi dali štap i, naravno, odabrali varku za koju su smatrali da bi bila prigodna za tu priliku. Dok su de ki još uvijek prou avali teren, ja sam ve imala zaka enu prvu ribu na varkici. - rekla je zadovoljno Andreja Horvat. De ki su brzo stigli u pomo te asistirali Andreji pri izvla enju lijepe lice iz vode. - Nedugo nakon toga Bojan i Nenad upecali su svaki svoju ribu, dok
Fotografija Andreje Horvat sa svojim morskom ulovom izašla je na naslovnici asopisa “Ribi i i ribe”
je Damjan, prijatelj kod kojeg smo odsjeli, još uvijek uokolo prou avao teren. Naravno, adrenalin nas je po eo pucati. Kako je igra ribolova krenula, krenula je i kiša. - ispri ala nam je Andreja Horvat s osmijehom na licu.
Ushi ena ribi ka ekipa pecala je ne obaziru i se na kišu. Na kraju dana pred sobom su imali lijepe šarune, ušate od dvadeset centimetara, lice, glavo e, male proždrljive vu ice i jednoga manjeg zubaca.
LENDAVSKI Bogra fest
Nekoliko naših ekipa skuhalo bogra “po me imurski” Od sto i jedne kuharske ekipe na tradicionalnom Bogra festu, koji je održan prošli vikend u Lendavi, nastupilo je tradicionalno i nekoliko me imurskih. Zastupljeni su bili Me imurska županija, Grad Prelog, Grad Mursko Središ e, Grad akovec, Op ina Podturen, Op ina Sveti Martin na Muri, irma BAT, Radio 105 i Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje”, koje uglavnom ine Me imurci. Svi su bili smješteni u “Me imurskoj ulici”, a za poziv ekipama, gostoljubivost i dobru zabavu pobrinuo se HKD
“Pomurje”, koji je organizirao dolazak tamburaša KUD-a Sv. Martin na Muri, Skandalbenda i tamburaša HKD-a “Pomurje”. Bogra fest ina e uvijek zapo inje budnicom puha kog orkestra, koja ve u jutarnjim satima poziva Lendav ane na Glavnu ulicu na kojoj se održavaju posljednje pripreme za prihvat kuharskih ekipa i brojnih gostiju. Me imurje je tako er na prigodnoj konferenciji na najbolji mogu i na in predstavio Josip Mikec, voditelj TZ-a Štrigova, i to prezentacijom doga anja na poznatom me imurskom festi-
Više od sto ekipa natjecalo se u spremanju bogra a u Lendavi, a me u njima tradicionalno i nekoliko me imurskih
val u v ina Urbanovom. U auli Doma kulture predstavile su se ujedno i same turisti ke zajednice spomenutih metropola i regija. Turizam u Hrvatskoj predstavile su turisti ke zajednice Me imurske i Varaždinske županije, TZ Grada Zagreba i Hrvaška turisti na skupnost iz Ljubljane. Oko podneva preko stotinu natjecateljskih kuharskih
Naravno, u tekstu asopisa “Ribi i i ribe”, na ijoj je naslovnici Andreja Horvat osvanula, opisuju se isklju ivo varkice, štapovi i tehnike ribolova koje je ribi ka ekipa koristila prilikom ovoga morskog ribolova u Istri, što je i logi no za takvu vrstu asopisa. (sh)
ekipa zauzelo je svoje mjesto na glavnoj lendavskoj ulici, da bi istovremeno zapo ele pripreme i samo kuhanje bogra a. Ve pristigli posjetitelji imali su priliku vidjeti prekrasno ure ene štandove, konzumirati degustacijski ponu ene proizvode, a za dobro raspoloženje pobrinuo se Uli ni radio sa svojim programom u kojem se izmjenjivalo pet radijskih postaja. Radio 105 Selnica u interesantnom je programu zabavljao prisutne glazbenim izvedbama Ivana Mezge, Nene Prše i bandistima Skandalbenda. Sam je program vodio Dejan Buva . U poslijepodnevnim satima ulice Lendave bile su pretijesne za preko 12.000 posjetitelja koji su upali me u mirise bogra a i dima koji je dolazio ispod kotli a te razne glazbene i zabavne sadržaje. Nakon uzimanja uzorka slijedilo je sve ano proglašenje pobjednika i veli anstven vatromet.
PROŠTENJE u Vukanovcu
Vukanov ani rasijani po svijetu za Križovo se ponovno sastali U Vukanovcu se prošlu nedjelju sve ano proslavilo Uznesenje Svetoga Križa - Križovo, koje je zapo elo sve anom misom, a nastavilo se proštenjem te narodnim veseljem kod kapelice Svetoga Križa. Bila je to prilika i da se kraj brojnih štandova s licitarima, medenjacima, gvircom i igra kama za najmla e ponovno sretnu obitelji Vukanov ana rasijane po Hrvatskoj i cijelom svijetu. Sveto misno slavlje vodio je vl . Ivan Vugrin i , župnik Župe sv. Katarine djevice i mu enice iz Gornjeg Mihaljevca, koji je u vrlo nadahnutoj propovijedi govorio o misti nosti križa kao simbola patnje i muke, a ujedno i simbola pobjede, vjere i krš anstva. Misno slavlje pjesmom je popratio crkveni zbor istoimene
Oko proštenjarskih štandova vladala je gužva
Župe uz nazo nost velikog broja vjernika iz Vukanovca i okolnih mjesta. Za dobro raspoloženje poslije mise pobrinuli su se aktivisti MOa Vukanovec u organizaciji predsjednika MO-a Mladena Borko i brojni štandovi s uspomenama i igra kama za najmla e, te neza-
obilazni licitari s medenjacima i gvircom. Zanimljivost ovogodišnjeg proštenja je nazo nost svih Vukanov ana, od najmla ih do najstarijih, a poslije mise i okrjepe na proštenju Vukanov ani su kod svojih ku a organizirali druženje rodbine, prijatelja i posjetitelja.
Mirisali su po Vukanovcu roštilji i kotlovine, a uz kvalitetnu kapljicu u popodnevnim satima ula se i pjesma s vukanove kih bregi po cijeloj župi. Vukanov ani Križovo ve tradicionalno koriste da se jednom godišnje okupe u obiteljima, pa je Križovo i obiteljski blagdan. Bili su danas tu i Vukanov ani koje je prst sudbine odvojio od rodnog kraja. Vukanovec je mjesto koje nema ni kr mu, ni školu, ni ambulantu, ni ljekarnu, ni trgovinu, ni crkvu, ima jedino vrijedne ljude od kojih su mnogi životnu sre u morali potražiti diljem svijeta. Skoro da i nema obitelji koja nema nekoga od rodbine u Njema koj, Švedskoj, Australiji, Švicarskoj, Americi itd. Skoro da i nema grada u Hrvatskoj a da u njemu ne živi barem jedan Vukanov anin. (n )
ISPRIKA TURISTI KE ZAJEDNICE GRADA AKOVCA
Sponzor bicikla kao glavne nagrade je: PANEX DINAMIC D.O.O. Croatia iz akovca
Nanamjernom pogreškom Turisti ke zajednice akovec u svim dosadašnjim objavama pogrešno je objavljeno ime sponzora glavne nagrade - bicikla, koju je sponzorirao Panex dinamic d.o.o. Croatia iz akovca. Podsjetimo, glavnu
nagradu dobio je OPG Radovana rn eca iz Nedeliš a, a izvukao ju je najmla i izlaga Denis Petkovi . Turisti ka zajednica Grada akovca svima se ispri ava zbog navedene pogreške i zahvaljuje na razumijevanju.
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5. rujna 2014.
FELJTON u ast braniteljima hrvatskog neba uo i pod Piše: Josip Šimunko
T
ijekom ljeta i jeseni 1991. godine, po zapovijedi generala Agoti a, jedan zrakoplov AN-2 priprema se u akovcu za prijevoz ranjenika. Piloti Slavko Marka i Josip Polanec tim su zrakoplovom izvršili zna ajan broj letova i prevoženje ranjenika s ratišta prema Zagrebu, samo od travnja do srpnja 1992. godine ostvareno je 150 sati leta, pružena je i velika pomo u snabdijevanju pojedinim lijekovima na južnom bojištu tijekom 1992. godine. Akciju za opremanje zrakoplova za prijevoz ranjenika vodi pilot Slavko Marka uz pomo zapovjednika eskadrile Deana Ciglari a. Za pomo u opremanju sanitetskog zrakoplova Slavko Marka obra a se Stjepanu Blagusu, tada ravnatelju Medicinskog centra akovec (danas Županijska bolnica akovec), te zajedno s tadašnjim rukovoditeljem hitne pomo i Medicinskog centra akovec Vjekoslavom Jazbecom odre uju višu medicinsku sestru hitne pomo i Dragicu Koleni i doktora Zdravka Pav eca kao stru nu pomo u opremanju zrakoplova i koordinatore akcije. To je u ono vrijeme tako er bila još jedna velika tajna Domovinskog rata. Zrakoplov je na kraju opremljen sa šest ležajeva za ranjenike i dva sjede a mjesta za lakše ranjenike, uz kompletnu opremu za pružanje prve pomo i i sa svim potrebnim lijekovima. Nakon opremanja lijekovima, zavojima, sanitetskim materijalom, infuzijama, kisikom, sklopivim nosilima, to je postala prava mala dobro opremljena minijaturna zrakoplovna ambulanta. Zrakoplov je imao i svoj probni let, kojemu su bili nazo ni Dragica Koleni i doktor Zdravko Pav ec (nažalost, umro je prerano). Ranjenici su naj eš e prevoženi iz Splita u Zagreb, no
STVARANJE HRVATSKOGA RATNOG ZRAKOPLOVSTVA zapo elo je u prolje e i ljeto 1991. godine u Me imurju (3)
“Lete a ambulanta je mnoge živote naš Bila je to jedna od velikih tajni Domovinskog rata. Uz pomo vode ih ljudi akove ke bolnice opremljen je zrakoplov za ranjenike. U njemu je bilo šest ležajeva za ranjenike i dva sjede a mjesta za lakše ranjenike, uz kompletnu opremu za pružanje prve pomo i i sa svim potrebnim lijekovima. Nakon opremanja lijekovima, zavojima, sanitetskim materijalom, infuzijama, kisikom, sklopivim nosilima, to je postala prava mala dobro opremljena minijaturna zrakoplovna ambulanta
najviše problema zadavali su vremenski uvjeti, oblaci i bura, tako da je prijevoz ranjenika zrakom postao rijetkost, više se ranjenika prevozilo kopnom. No bilo je i mnogo lijepih trenutaka i irnijih letova.
Tajna nabava lijekova U to je vrijeme nedostajao znatan broj lijekova pa se
Ratni znak Prve eskadrile akovec kreirali su sami pripadnici
Dragica Koleni i vodstvo Medicinskog centra povezuje s doktoricom Šte icom Markovi iz Njema ke koja je, ne i jedina, u to vrijeme veliki
donator lijekova za Hrvatsku. Pridošli paketi lijekova u akovcu se sortiraju i odre uje se što je potrebno na prvoj liniji, a što ne, te provjerava rok trajanja, što se radi u bolni koj ljekarni. Jedan dio lijekova, posebno antibiotika, nije se mogao dobiti putem donacija, pa je u pomo prisko io Medicinski centar akovec koji donira ve e koli ine antibiotika za “teren”, kako su se onda zvale ratne bolnice. Zbog tajnosti Dragica Koleni podizala je te lijekove u bolni koj ljekarni navodno za potrebe hitne medicinske pomo i, te ih potom uz popis predala pilotu Slavku Marka u, koji bi onda organizirao zrakoplovnu dostavu na bojište. - Nismo ni od koga tada dobivali upute što bi trebalo dostaviti, jedino smo znali da zbog velikog broja ranjenika nedostaju antibiotici. Sami smo zbog velike tajnosti radili procjene koje lijekove i materijal treba poslati. - prisje a se Dragica Koleni danas. Treba istaknuti da je Medicinski centar akovec pružao veliku potporu obrani
Pilot Slavko Marka iz Preloga i pilot Karaula iz Slavonskog Broda ispred zrakoplova AN-2
Potvrda o dostavi lijekova iz akovca u ratnu bolnicu Tomislavgrad predao Slavko Marka , primila Milica osi
Hrvatske na razne na ine, pa i svojim mobilnim kirurškim ekipama, no o tome na drugom mjestu. Lijekovi se prevoze na južno bojište i Tomislavgrad, a doktor Ivo Prodan ne može se na uditi odakle toliko kvalitetnih lijekova, pa ak i seruma protiv zmijskog ugriza. Za svoj angažman u nabavi i dostavi lijekova cijela ekipa iz akovca kasnije je pohvaljena od strane doktora Prodana, utemeljitelja saniteta RH i kasnije na elnika Uprave za zdravstvo Ministarstva obrane. Prvo ve e logisti ko opremanje cijele eskadrile (dotad su piloti obu eni u svoje kombinezone) dogodilo se 11. rujna posredstvom logisti ara HV Ivana Kolareka – Curice, koji je u ono vrije logisti ar Baranjsko-me imurskog bataljuna. Uz pomo skupine poslovnih ljudi iz našeg kraja i inozemstva potom je
opremljena cijela eskadrila pilotskim kombinezonima i jaknama, što je u to doba mnogo zna ilo pilotima. Pilot Slavko Marka je od travnja 1991. godine u Splitu instruktor za Cesnu 188 za splitske pilote. Piloti Zdravko Belec, Goran Kova i i Ivica Marka bili su u pripravnosti na varaždinskom aerodromu nakon agresije JA-a na BiH u prolje e 1991. godine, zaduženi za hitno sklanjanje zrakoplova iz Bosne u okolne šume. U pitanju su bili zrakoplovi tipa Jastreb i Galeb, no do toga nije došlo.
General Agoti : - Prva eskadrila zna ajno je utjecala na moral General Imra Agoti je, govore i o zna aju prve eskadrile, za jednog od posjeta zrakoplovnoj bazi u Pribislavcu uz ostalo rekao: - U zra nom prostoru susreli smo se s neusporedivo nadmo nijim
neprijateljem i nismo od samog po etka mogli pretendirati da mu se suprotstavimo zrakoplovnim snagama. Mi smo se, me utim, suprotstavili snagama protuzra ne obrane i u tome imamo vrlo zna ajne rezultate, onemogu ili smo jugoslovensko ratno zrakoplovstvo da postigne zna ajne rezultate tijekom rata. No formiranje eskadrile kao što je ova u akovcu dalo je uvjerenje pilotima, koji su se masovno odazivali u Hrvatsku vojsku, da mi radimo na stvaranju jedne ozbiljne strukture Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Bez obzira što su to bili zrakoplovi sportske avijacije, oni su borbenim letovima i eskadrile u akovcu vrlo zna ajno utjecali na moral naših boraca. Kad se zrakoplov Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva pojavio na našem nebu, bez obzira na borbene efekte, to je bitno utjecalo na duh branitelja i uvjerenje da emo se jednog dana, prije ili kasnije, mo i u zraku suprotstaviti i s hrvatskim zrakoplovima. Eskadrila iz akovca imala je jedan broj letova, imala bi ih i više da je imala bolje zrakoplove. Ali, bez obzira na to, mislim da moramo biti u potpunosti zadovoljni što je eskadrila u akovcu postigla u podršci snagama Hrvatske vojske, prije svega u izvi anjima iz zraka, prevoženju pošte, pa i borbenim djelovanjima. U neobjavljenom predgovoru knjizi “50 godina aerokluba akovec” Imra Agoti ponovno apostro ira ulogu aerokluba akovec u Domovinskom ratu, posebno osposobljavanje mladeži za obrambenu funkciju, te kaže: - Mnogi sportski piloti, odnosno jedrili ari i motorni piloti, koji su svoja temeljna znanja stekli u aeroklubu akovec, poslije kratke obuke uklju eni su u djelovanja postrojbi Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i do kraja su Domovinskog
5. rujna 2014.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dizanja spomen-obilježja na aerodromu u Pribislavcu
a” AN-2 spasila ših ranjenika lanak o pripadnicima eskadrile na njema kom jeziku u asopisu “Action”. Prvo pitanje novinara bilo je: - Gdje su lanseri i bombe?
materijalno-tehni ka sredstva vra ena su vlasnicima, odnosno uskladištena u vojarni akovec, a zrakoplovi su vra eni aeroklubovima i poljoprivrednoj avijaciji – vlasnicima. Nakon završetka Domovinskog rata jedan je broj pilota iz akovca umirovljen. Oni mla i ostali su u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu na ra-
Pripadnici eskadrile i voda protuzra ne obrane s generalom Imrom Agoti em i Milanom Ma ekom prilikom prisege na aerodromu akovec, prolje e, 1992.
rata uspješno izvršavali sve postavljene zada e. Mnogi od njih danas su u HRZ-u na službi djeluju i kao vojni piloti ili zrakoplovni stru njaci. Zbog velikog zna aja Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene u akovcu za stvaranje Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Domovinskom ratu danas umirovljeni pilot Slavko Marka i drugi iz našeg kraja poveli su akciju da se na aerodromu Pribislavec postavi spomenik zrakoplovcima i eskadrili iz akovca, na na in se da izloži jedan trofejni MIG.
Do 8. svibnja 1992. godine Prva eskadrila iz akovca ostvarila je 900 sati leta, obavila preko 40 borbenih letova, a za letenje na manjim zrakoplovima uvježbano je ukupno 70 pilota, od toga oko 50 hrvatskih pilota izbjeglih iz jugoarmije. Uz navikavanje gra ana Hrvatske na naše zrakoplove, piloti eskadrile provociraju aktivnosti neprijatelja letenjem blizu njegovih položaja da bi se vidjelo njegovo vrijeme reakcije. Do demobilizacije nije zabilježen nijedan ve i udes zrakoplova niti je bilo stradanja ljudstva i
Na pokusnom letu lete om ambulantom AN-2: Stjepan Blagus, ravnatelj Medicinskog centra akovec, doktor Pav ec i viša medicinska sestra Dragica Koleni , jesen, 1991.
pilota, što je bio veliki uspjeh. Sve anost polaganja prisege uz nazo nost generala Imre Agoti a i visokih dužnosnika održana je tek 17. svibnja 1992. godine. Kako je ve napomenuto, eskadrila je ostvarila 900 sati leta do 8. svibnja 1992. godine. Radi usporedbe, sve ostale eskadrile i zrakoplovne grupe u Hrvatskoj imale su do te godine svega 250 sati leta. Prije i nakon demobilizacije eskadrile 31. srpnja 1992. godine manja grupa od osam pilota i dva mehani ara odlazi u bazu Lu ko u Zagrebu te u Split. Još od velja e 1992. u bazu Divulje kod Splita iz akovca odlazi Slavko Marka , ubrzo i Josip Polanec. U zrakoplovnu bazu Lu ko u Zagrebu odlaze nakon demobilizacije eskadrile piloti: Dean Ciglari u lova ku avijaciju te Tihomir Pavi i , Antun Le ek i Mladen Žagar u transportnu avijaciju. Zbog nedostatka dobrih borbenih zrakoplova, koji bi se mogli suprotstaviti neprijatelju, imala je veliku moralnu ulogu za snage hrvatske obrane u Domovinskom ratu, ali i hrvatskih pilota, te izvidni ku pa dijelom i borbenu ulogu.
pilot Milan Ma ek na visokim vojnim dužnostima u Zagrebu, pilot Josip Bogdan letio je na MIG-u Zagrebu, kao i Marijan Lesjak u Puli, da spomenemo samo neke. Treba napomenuti da je 7. travnja 1992. godine u akovcu službeno osnovana 4. radarska postaja brigade ZMIN (Zra no motrenje i navo enje). Prvi zapovjed-
Sve anost polaganja prisege ispred hangara aerodroma Pribislavec, prolje e, 1992.
Osim toga, prema rije ima zapovjednika eskadrile Deana Ciglari a, iz baze u Pribislavcu piloti zrakoplovnih grupa iz drugih središta posu ivali su zrakoplove za pojedine akcije, te ih nakon toga vra ali, jer je ona tada bila najsigurnija. Kona no, 30. srpnja 1992. izvršena je demobilizacija 15 pilota prve eskadrile i Tehni kog voda. Posu ena
Imra Agoti : - Formiranje eskadrile kao što je ova u akovcu dalo je uvjerenje pilotima, koji su se masovno odazivali u Hrvatsku vojsku, da mi radimo na stvaranju jedne ozbiljne strukture Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Bez obzira što su to bili zrakoplovi sportske avijacije, oni su borbenim letovima eskadrile u akovcu vrlo zna ajno utjecali na moral naših boraca
zli itim dužnostima, a neki su se zaposlili u civilnim zrakoplovnim tvrtkama.
Zapovjednik HRZ-a Dražen Š uri, kao i mnogi piloti i dužnosnici - iz našeg kraja Danas je pilot helikoptera Dražen Š uri iz našeg kraja zapovjednik HRZ-a i PZO-a OS-a RH, a ima i drugih pilota koji nisu bili pripadnici Prve eskadrile u akovcu, a da su iz Me imurja. Tako je u to vrijeme pilot iz Donjeg Kraljevca Zvonko Zrna bio pripadnik Zrakoplovnog voda Bjelovar,
nik do 7. travnja bio je Franjo Kova i (prije toga zamjenik zapovjednika TO-a op ine akovec), a pomo nik zapovjednika za IPD Ivan Patafta. Zapovjedništvo radarske postaje od 7. travnja 1992. godine preuzima Mladen Obadi , nakon što je 28. ožujka 1992. godine stigao radar. Prva eskadrila lake avijacije iz akovca bila je izuzetno zna ajna u prvim danima obrane zemlje, te ispisala neke od najljepših stranica Domovinskog rata, a ovih dana zasluženo dobiva svoj spomenik. (kraj)
20
Mozaik
SAVEZ UDRUGA osoba s invaliditetom Me imurske županije
Traže volontere Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije poziva volontere zainteresirane za volontiranje na Infoto ki da se uklju e i jave voditeljici projekta Maji Sabol Žganec na telefon 095 822 11 39 ili mail: msabolzganec@ gmail.com. Uvjeti za volontere jesu sljede i: da su stariji od 18 godina, komunikativni i otvoreni prema ljudima u potrebi, snalažljivi i leksibilni. Volontira se radnim danom u terminima od 10 do 12 sati (jutarnji termin) ili od 13 do 15 sati (popodnevni termin) i svaki tjedan se radi raspored, pri emu volonter sam može odabrati koliko e dana volontirati i u kojem terminu. Svaki volonter e za ovo volontiranje dobiti volonterski ugovor i upis odra enih sati u volontersku knjižicu te volontersku majicu na poklon. Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije tijekom 2014. provodi projekt “Imam informaciju – vladam situacijom!”, u sklopu
programa Decentralizacije na natje aju “Društveni kapital zajednice” Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah”. Cilj projekta je oja ati suradnju izme u civilnog i javnog sektora te poboljšati proto nost informacija o edukacijsko-rehabilitacijskim uslugama i aktivnostima za djecu s teško ama u razvoju i osobe s invaliditetom. Osim promotivnih tiskanih materijala (letka i brošure s katalogom usluga socijalnog uklju ivanja djece s teško ama u razvoju i osoba s invaliditetom u Me imurskoj županiji) i web stranice Saveza udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije (www.SUOSIMZ.com), ostvarivanju cilja projekta doprinosi i Infoto ka projekta u Županijskoj bolnici akovec, na kojoj se svakodnevno mogu dobiti informacije o samom projektu, kao i uslugama socijalnog uklju ivanja u zajednici. Od otvaranja Infoto ke 12. svibnja ove godine do kraja kolovoza informirane su 173 osobe. (BMO)
RASPORED SLAVLJA u ludbreškom svetištu
Hodo asni ka Sveta subota Na Svetu subotu 6. rujna u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu ve tradicionalno hodo astit e tisu e vjernika iz više od stotinu župa iz Hrvatske i susjednih zemalja. Taj dan prire uje se 5. hodo asni ki hrvatsko-slovenski susret. U 10.50 sati kre e sve ana procesija do zavjetne kapele, gdje e sve ano hodo asni ko misno slavlje u 11 sati predvoditi kardinal Josip Bozani , zagreba ki nadbiskup i metropolit. Duhovni program kod kapele po inje u 9.30 sati. U 10 sati održat e se molitvena ura na nakanu za mir u svijetu.
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Od 13 do 15 sati bit e euharistijsko klanjanje na razne nakane. U 15 sati bit e križni put na kojem e kod postaja predmoliti hrvatski i slovenski hodo asnici. Slijedi blagoslov hodo asnika s Presvetim, uz pratnju hrvatskih i slovenskih pjesama. U 17 sati bit e duhovni nagovor i molitva krunice, te od 19 sati sve ane pohvale Krvi Kristovoj, litanije, kratki blagoslov i sveta misa. Pokaznica Presvete Krvi bit e izložena itav dan na oltaru u župnoj crkvi.
Peti hrvatskoslovenski susret Peti hrvatsko-slovenski susret, koji ve tradicionalno
VOLIM
JER…
TRGOVINA METSS VRATIŠINEC
Josip Saka : Pro itam sve od A do Ž Josipa Saka a iz Vratišinca susreli smo u trgovini METSS-a u Vratišincu kako pregledava izdanja na polici s novinama. Kako smo taj dan željeli nekome uljepšati podjelom naših platnenih torbica za kupnju s logotipom Me imurskih novina, zanimalo nas je ita li Me imurske novine. Josip Saka
kazao nam je da Me imurske novine ita redovito, a na pitanje što ita kazao je da u novinama pro ita sve od A do Ž, jer ga zanima sve što se doga a u našem kraju. S Josipom Saka om pozirala nam je i vrlo susretljiva i ljubazna prodava ica Alenka. (BMO)
NEDELIŠ E - Klub za starije osobe
Tre a dob je vrijeme za neostvarene snove Tre a životna dob je zlatna dob, vrijeme ostvarivanja neostvarenih snova i ambicija. Klubovi za starije osobe u Me imurskoj županiji mjesta su gdje se osobe tre e životne dobi mogu družiti, educirati, informirati i kvalitetno proveokuplja hodo asnike iz dviju susjednih zemalja, održat e se u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u subotu, 6. rujna. Ovogodišnje hrvatsko-slovensko hodo aš e prire uje se na tzv. Svetu subotu u sklopu središnjih godišnjih slavlja u ast Presvete Krvi koja se u Ludbregu na poseban na in štuje ve više od 600 godina. Euharistijsko slavlje, središnji doga aj hodo aš a, predvodit e kardinal Josip Bozani , zagreba ki nadbiskup i metropolit. Misa po inje u 11 sati, a prethode joj duhovno-molitveni program od 10 sati te sve ana procesija.
Sveta nedjelja u ludbreškom svetištu Na Svetu nedjelju u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu 7. rujna sve ano misno slavlje predvodit e mons. Želimir Pulji , zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. U 10.45 sati kre e sve ana procesija od župne crkve Presvetog Trojstva do zavjetne kapele. Od 13 do 15 sati bit e euharistijsko klanjanje u zavjetnoj kapeli na razne nakane. U 15 sati bit e križni put i blagoslov hodo asnika uzduž srednje staze na svetištu, u 17 sati pjevana zlatna krunica u župnoj crkvi, a od 19 sati pjevane pohvale Krvi Kristovoj, litanije, blagoslov i sveta misa zahvalnica. (JBK)
sti slobodno vrijeme. I Klub za starije osobe Nedeliš e nudi svojim lanovima razne djelatnosti. Svaku srijedu i petak od 9 do 10 sati provodi mjerenje krvnog tlaka i še era u krvi. U srijedu, od 18.30 sati, vježba se pilates. Tako er se svaki e-
tvrtak, u 17 sati, sastaje dramska sekcija, a u 18 sati po inje te aj latinoameri kih plesova. Individualni informati ki te aj provodi se prema dogovoru s voditeljicom kluba. Besplatno se u lanite u Klub za starije osobe
Nedeliš e te se upišite na aktivnosti koje su tako er besplatne za sve lanove Kluba. Za sve dodatne informacije obratite se voditeljici kluba Emi Najman na broj 098 9078 155. (rr)
ZA KVALITETAN I DOSTOJANSTVEN ŽIVOT STARIJIH OSOBA Ustanova socijalne skrbi za cijelo područje Međimurske županije. UGOVORITE USLUGU POMOĆI U KUĆI: Pomoć u kući uključuje sljedeće usluge: t čišćenje i pospremanje t odlazak u nabavu te plaćanje računa i obavljanje sličnih usluga t pomoć u osobnoj higijeni t pomoć u hranjenju i odijevanju te kontrola lijekova t druženje i razgovor t održavanje okućnice t podrška pri ostvarivanju prava korisnika OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM: tel: 099/209-26-13 web: http://www.pomocukuci-mz.eu e-mail: info@pomocukuci-mz.eu kontakt osoba: Filipa Blažon - ravnateljica
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
NAKON STO DANA MUZEJA - VLASTA DELIMAR U ČAKOVCU! Pionirka hrvatskog performansa Vlasta Delimar predstavila je u akovcu i svoj netom završeni performans “Moj privremeni dom”, koji se održavao u izložbenom prostoru Muzeja suvremene umjetnos u Zagrebu od 16. svibnja do 24. kolovoza. Uz mnoga iskustva koja je stekla borave i u muzeju tri mjeseca, koji joj je za to vrijeme postao dom, istaknula je zapažanje kako su današnje mla e generacije konzerva vnije negoli je to bilo u doba njezine mlados . (rr)
KAMO ZA VIKEND?
Prvi sajam stripa u Čakovcu Dani vrganja u Paki BRATOVŠTINA PETRA ZRINSKOG
Enes Kišević napisao pjesmu za Zrinske, a Ljubo Kuntarić je uglazbio ODJECI ŠPANCIRFESTA
Lea Šprajc donijela zvonki zvuk u Rajski vrt Tisuće emotivnih trenutaka i doživljaja za pamćenje! RENESANSNI FESTIVAL
Više od pedeset tisuća oduševljenih posjetitelja!
2
media RUJAN
5. petak VaraĹždin Dan VaraĹždinske Ĺžupanije 10.00 Predstavljanje OPG-a VaraĹždinske Ĺžupanije “Proizvodi varaĹždinskog krajaâ€?; Zabavni program na Franjeva kom trgu uz nastup: 17.00 KUD-ova VaraĹždinske Ĺžupanije 18.00 Gluma ke druĹžine “KomedijaĹĄiâ€? iz StaĹžnjevca 19.00 VaraĹždinskoga tamburaĹĄkog orkestra 20.00 Prezentacija vina varaĹždinskog vinogorja - Vinski podrum Ĺ˝upanijske pala e
6. subota ÄŒakovec BAZA TOUR Cafe-bar Baza - rekrea vna biciklijada 10.00 start Centar za mlade akovec Prostor 22.00 Otvorenje sezone VOLJUM DVO RNE STELE Cafe-bar Paladin 22.00 grupa KINGS ARCUS cafe Back to school party DJ Stanko, DJ Mario live band Cat Pows
kamo za vikend DANI VRGANJA
Paka – mjesto gdje smo kupovali gljive uz cestu! P
odru je Pake poznato je kao prostor za berbu i "kupnju gljiva uz cestu". Manifestacija "Dani vrganja" ove e se godine odrĹžati 13. i 14. rujna. Cilj ove manifestacije je promicanje vrijednosti lokalne zajednice, zaĹĄtita prirodnih dobara, podizanje ekoloĹĄke svijesti, osobito kod mladih, o uvanje izvornih obi aja i povijesnih vrednota doma eg kraja. Uz podizanje svijesti o vrganju kao gastronomskom specijalitetu, manifestacija e obratiti pozornost bera ima na vaĹžnost na ina branja, koli ine ubranih gljiva, na ina prenoĹĄenja ubranih gljiva, a sve u cilju o uvanja lokaliteta za berbu i o uvanje ĹĄuma u cjelini. Udruga "Graber" u suradnji s lanovima Udruge bera a i ljubitelja gljiva uklju ena je u provo enje programa, te poziva sve one koji i ina e beru gljive ili pak su ljubitelji gljiva da do u. Manifestacija dobiva regionalni zna aj kao promocija turisti ke destinacije, a isto tako usko je vezana uz povijesnokulturne doga aje poĹĄto e se odrĹžati u podnoĹžju Utvrde Paka. Jedna od aktivnosti bit e i "Dani otvorenih vrata" Utvrde
Ď͘ Ä‚ĹśĹ? Ç€ĆŒĹ?ĂŜŊĂ Ćľ WÄ‚ĹŹĹ? ĎĎŻÍ˜Í˛ĎĎ°Í˜ĎŹĎľÍ˜ĎŽĎŹĎĎ°Í˜
! #$ %' * + < * > ' ? Q
>Y[\Y \ ] * \Y^ *\Y*Y Y ' *\ Y Y ' *\ * \Y^ *\Y* Q * \Y^ *\Y _ _ Y` [Y ^ \ [Y ^ \ [ \ ` ! * ! _ <' [ [ * ' Y* ! ' q ' [Y { _ ` ^ \ ' | ' | ' |
^\Y [*Y'* < '* _ `
paka, HumĹĄ ak, anjevo i novog lokaliteta MatuĹĄini.
Fotolov na vrganje... Glavni cilj ove manifestacije je podizanje svijesti o vaĹžnosti gljiva kao prehrambene namirnice, na ina branja i pri-
DomaĹĄinec Disko klub Ĺ ampion PredĹĄkolski party & Vatrogasci
VaraĹždin
Predsjednik Udruge privatnih ĹĄumovlasnika "Graber" Novi Marof je Mladen JakopoviÄ&#x2021;, koji istiÄ?e namjere ove manifestacije: - Organizacijom Dana vrganja u Paki Ĺželimo educirati bera e gljiva i podi i svijesti o vaĹžnosti gljiva, na inu berbe, prenoĹĄenja i pripreme. Zatim raditi na ekoloĹĄkoj svijesti o o uvanju ĹĄuma, njihovoj raznolikosti i zna aju. Osim toga, ova e manifestacija zasigurno pridonijeti kvaliteti turisti kog zna aja Novog Marofa i op enito juga VaraĹždinske Ĺžupanije. Posjetitelje emo podsjetiti i na povijesno-kulturne doga aje na Utvrdama Paka, HumĹĄ ak i anjevo, a sam doga aj Ĺželimo pretvoriti u tradicionalan program ovog kraja. preme. Aktivnosti koje e biti zastupljene na Danima gljiva jesu natjecanje u berbi gljiva, i to na ograni enom prostoru i vremenskom roku, fotolov na vrganje, promocija koĹĄare kao vaĹžne alatke u berbi gljiva, okrugli stol na temu vrganjarstva i gljivastva naĹĄim krajem, promocija kulinarskih specijaliteta od vrganja, kuhanje pred svima, kamo e do i dvojica
eminentnih hrvatskih kuhara. Bit e tu joĹĄ sajam doma ih proizvoda, gljive i proizvodi od gljiva, jaja, sirevi, mlinci, koĹĄare, kruh. Nastupit e i Potklani ki plemenitaĹĄi, a organizirat e se i promocija streli arstva. Sve detaljne informacije o Danima vrganja u Paki moĹžete pogledati na www.danivrganja.com. (nĹĄ)
mocija ilma "Lastan" redateljice Irene Ĺ kori , a nakon toga u 19 sati otvorenje izloĹžbe stripa autorice Helene Klako ar. Tijekom cijelog dana u Atriju Soho bara od 8 do 19 sati bit e sajam i razmjena stripova. Ne e izostati ni program za najmla e. U zgradi Scheier u vremenu od 10 do 11 sati organizirat e se
strip radionice za djecu, koje e voditi Milko Peko. Nakon toga uslijedit e strip forum i razgovor s publikom. Sponzori Prvog sajma stripa jesu Grad akovec, Turisti ka zajednica grada akovca, "Kerbek" - proizvodnja keramike, Tuma "Jurani ", SoHo bar i Tiskara "Zrinski". (rr)
U SUBOTU, 6. rujna u Atriju SoHo bara i zgradi Scheier
7. nedjelja Prvi sajam stripa Dom kulture 18.00 Glazbena ve er kantora Florijana AndraĹĄeca
Mala Subotica Dom kulture 16.00 3. Dramsko poslijepodne KUD-a â&#x20AC;&#x153;Franc Ilecâ&#x20AC;?, LokarĹĄonja (StarĹĄe Slovenija), HKUD â&#x20AC;&#x153;Me imurjeâ&#x20AC;? Ljubljana, Udruga djece s posebnim potrebama akovec i Udruga Ĺžena â&#x20AC;&#x153;Palov ankeâ&#x20AC;?
u Ä&#x152;akovcu "Lastane", pomozi! Tko se ne sje a ovog pitanja i lika iz osnovnoĹĄkolskih dana i "Modre laste"? Autor ovog lika uz druge brojne goste iz svijeta stripa stiĹžu ovu subotu, 6. rujna na Prvi sajam stripa u akovcu. Udruga ĹĄtovatelja devete umjetnosti - Strip obla ak poziva sve ljubitelje stripova na Prvi sajam stripa u akovcu. Gosti programa bit e Helena Klako ar (strip autorica), Rudi Aljinovi (legendarni "Lastan"), Milko Peko
"Katarinina pĹĄenica" Dragutina Kosa U multimedijalnoj dvorani muzeja "Croata insulanus" u Prelogu danas, u petak, s po etkom u 19 sa bit e odrĹžana promocija knjige "Katarinina pĹĄenica" autora Dragu na Kosa iz Preloga. Knjiga na potresan na in govori o sestri Katarini koja je jekom Drugoga svjetskog rata sluĹžila kod gazdi u Ma arskoj i za pla u dobivala pĹĄenicu, kojom je prehranjivala obitelj i bra u u Prelogu i o drugim temama, te opisuje Ĺživot u Prelogu u ratnom i poratnom razdoblju. Autor knjige Dragutin Kos porijeklom je iz Preloga, mnogi ga pamte kao jednog od direktora bivĹĄeg GK-a "Me imurje". Danas Ĺživi u akovcu, no esto je u Prelogu u svojoj vikendici blizu Drave. (jĹĄ)
VARAŽDIN: GALERIJSKI CENTAR
Y ' | _ [ *
10.00 Jesenska biciklijada â&#x20AC;&#x153;Stazama op ine NedeliĹĄ eâ&#x20AC;?
Dekanovec
DANAS U MUZEJU "Croata insulanus" u Prelogu
' *\
NedeliĹĄÄ&#x2021;e
Dan VaraĹždinske Ĺžupanije 9.00 Ĺ etnja u povijesnim kos mima 9.30 Lutkarska predstava 10.30 Smotra povijesnih postrojbi i prijavak Ĺžupanu VaraĹždinske Ĺžupanije 11.00 Program Husarske garde VaraĹždinske Ĺžupanije
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
(strip scenarist i knjiĹževnik) i Slaven Gori ki (organizator Me unarodnog festivala stripa "Crtani romani ĹĄou"). Predstavit e se i programi izdava kih ku a i strip knjiĹžara, u kojemu e sudjelovati Edvin Salihovi - "More Comisc", Denis Pajtak - "Higer Ground Comics", Raul Ĺ varc - "Stripovi na kvadrat" i Ratko DragaĹĄ - Strip knjiĹžara "Lastan" / "Strip Forum" Zagreb. U zgradi Scheier u vremenu od 17.30 do 18.30 sati bit e pro-
IzloĹžba "Josip Broz Tito fotoamater" U petak, 5. rujna s po etkom u 19 sati u Galerijskom centru VaraĹždin na Trgu Miljenka Stan i a otvara se izloĹžba fotogra ja: "TITO-FOTO: Josip Broz Tito - fotoamater". Radi se o izuzetno zanimljivoj izloĹžbi koja je ostvarena u suradnji s Fotogalerijom "Lang" iz Samobora, te Muzejom istorije Jugoslavije iz Beograda, a prikazuje odabir od 70-ak fotogra ja iji je autor Josip Broz Tito. IzloĹžba je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a mo i e se razgleda do 28. rujna. (rr)
CENTAR ZA MLADE Ä&#x152;akovec Sezona koncerata u Prostoru poÄ?inje Ĺžestokim riffovima Nakon kratke ljetne stanke Centar za mlade akovec - Prostor kre e dalje s nizom koncerata te je za sve lanove i ljubitelje ĹžeĹĄ e glazbe 10. rujna s po etkom u 21 sat pripremio sjeverno-ameri ki stoner / doom / heavy koncert uz sudjelovanje i dva mlada i energi na hrvatska stoner / psychedelic benda. Iz dalekoga kanadskog Vancouvera tako dolazi heavy metal / doom / stoner sastav Black Wizard, koji su najpoznaniji po svojim Ĺžestokim riffovima. Njima e se na pozornici pridruĹži i ameri ki bend Hornss iz San Francisca koji svira pravi ameri ki desert space rock. Gos ma e konkurira varaĹždinski Drone Hunter koji sa svojim instrumentalnim ri worship rockom u Prostoru nastupaju po drugi put pa je svima koji ih nisu uli ranije ovo idealna prilika. Iz grada Klanjeca u okolici Zagreba dolazi pak ĹžeĹĄ i psihodeli ni sastav Husta koji je na sceni ve ĹĄest godina i ima vlas album iz 2011. godine. Upad na koncert je 20 kuna s predo enjem lanske iskaznice koju moĹžete izraditi odmah na ulazu u Prostor.
5. rujna 2014.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PODTURENSKI MELIN 6. - 21. rujna
NAJVEĆI BICIKLISTIČKI FESTIVAL U REGIJI od 5. do 7. rujna
Prvi weekend bike festival u Termama Sveti Martin! H
rvatska je napokon dobila najve i biciklisti ki festival u regiji. Od 5. do 7. rujna u Termama Sveti Martin po prvi put održat e se Weekend Bike Festival i, sude i prema listi izlaga a, nedvojbeno e biti najve i dosad, na gotovo 1000 m2 izložbenog prostora sa svim novitetima za 2015. godinu. Impresivnu listu izlaga a upotpunjavaju brendovi i tvrtke kao što su: Giant, Rog-Joma, Keindl Sport,
“
Bogat program u tri dana osigurat će nešto za svakog člana obitelji
Protea Jaska i Kosport, Chaky, Huni Bike, Rimac bike, Adria Bike grupa i mnogi drugi. Bogat program u tri dana osigurat e nešto za svakog lana obitelji, od dje jih radionica te uzbudljive eliminator utrke s bogatim fondom nagrada. Tu su i vo ene bike ture po Me imurju s poznatim licima iz svijeta biciklizma, a oni su redom: Mia Radoti – jedina Hrvatica koja vozi za profesionalnu žensku biciklisti ku ekipu, višestruka prvakinja Hrvatske i prva Hrvatica koja je nastupila na ženskom izdanju Giro d'Italia; Vladimir Miholjevi , biciklist olimpijac koji je jedanaest godina zaredom proglašen najboljim hrvatskim biciklistom, Matija Kvaisna, hrvatski reprezentativac i višestruki državni prvak, Kristijan urasek, koji vozi za talijansku mom ad Lampre-Merida, i Roberto Setnik, rodom iz Me imurja, deseterostruki Ironman.
Bit e prikazani i neki kultni biciklisti ki ilmovi i održani paneli s ljudima koji žive za biciklizam. Naravno, ne treba zaboraviti ni Biker's Party koji e biti u subotu nave er i zasigurno uz dobru atmosferu potrajati do dugo u no . Za sve one koji žele posjetiti Weekend Bike Festival samo jedan dan mogu se odlu iti za paket bez smještaja, koji uklju uje vo enu turu koja do-
nosi Svera / High ive sports nutritio, ru ak, startninu za trku, paket dobrodošlice i 150 kuna za pretprijave. Ako želite samo sudjelovati u utrci "Trka na breg", koja e se održati u subotu, 6. rujna s po etkom u 17.30 sati, startnina iznosi 30 kuna. Sve dodatne informacije možete dobiti na tel. 00385 40 371 111, info@spa-sport.hr i b.com/TopliceSvetiMartin. (nš)
7.
Čekaju vas sportska, kulturna i gastronomska druženja!
Ludbreg
SUBOTA
Čakovec ju uz izložbu starina koje su se nekad koristile u našim doma instvima. Na kraju programa slijedi degustacija bogra a koji pripremaju doma e snage - ribi i, lovci, zeleni, vatrogasci i veterani NK-a. Dani Podturna završavaju u nedjelju, 21. rujna s proslavom proštenja Žalosne Gospe sve anom svetom misom u 11 sati u župnoj crkvi u Podturnu. (nš)
Centar za mlade - Prostor 21.00 koncert BLACK WIZARD (CAN) + HORNSS (USA) + DRONE HUNTER (VŽ) + HUSTA (KLANJEC)
11.-13. Varaždin Trash Film Fes val
12.
RAVNA GORA, Filićev dom
Čakovec
Planinarski kotlić – tko najbolje kuha grah?
Arcus cafe Proslava 16. godišnjice 21.00 Klapa Kampanel DJ Sasha Mikac, + TS Kumovi i DJ Stankoo - ulaz slobodan
Prvi vikend u mjesecu rujnu na prostoru kod Fili evog doma na Ravnoj gori rezerviran je za natjecanje “Planinarski kotli ”. Doma in planinarskog ogleda u vještini kuhanja je Planinarsko društvo "Ravna gora" iz Varaždina. Ove e se godine natjecatelji okušati u pripremi graha. Natjecanje zapo inje u 10 sati i potrajat e sve do 13 sati. Doma in osigurava ekipama vodu, kotli , drva i 1 kg graha. Sve ostale sastojke jela natjecatelji
13. Čakovec Arcus cafe Proslava 16. godišnjice DJ Mario, DJ Z’Spin Small House Brown Graba Sensa on
osiguravaju po svom izboru i željenoj recepturi. Za prve tri plasirane ekipe predvi ene su prigodne nagrade, a svi posjetitelji natjecanja mo i e kušati planinarski grah uz druženje i zabavu. (rr)
Centar za mlade - Prostor 22.00 UNDERGROUND FUSION - TECHNO EDITION
13./14. LENDAVA VAS ZOVE u subotu, 6. rujna
Paka
35. Lendavska trgatev 2014.
Dani vrganja u Paki
07.00 – Joga za bicikliste 07.00 – 9.00 Doru ak 8.30 – 15.30 Kvali kacija za "Šampion brega" utrku 9.30 – 18.00 Bike expo – besplatno tes ranje bicikala za 2015. 9.30 – 13.30 Vo ene ture po gornjem Me imurju s profesionalnim i voza ima ProToura 14.00 – 17.30 Terapije & Wellnes 16.00 – 17.30 "Šampion brega" (fond nagrada od 12.000 kuna) 18.00 – 19.00 Okrugli stol s profesionalnim voza ima ProToura 21.00 Biker's party + živa svirka
NEDJELJA 7.00 Yoga za bicikliste 9.30 – 13.30 Vo ene ture po gornjem Me imurju s profesionalnim voza ima ProToura 15.00 Check out
Dani ludbreške Svete Nedjelje SVETA NEDJELJA 6.00 - 24.00
10.
PETAK 18.00 Dolazak i otvorenje fes vala 18.00 – 20.000 Projekcija dokumentarnih lmova o biciklizmu 20.00 – 21.30 Ve era 21.30 – Welcome party 21.30 Open wellness & no no kupanje
RUJAN
Dođite u Podturen. Udruga za promicanje kvalitete života iz Podturna i ove godine organizator je Dana Podturna, manifestacije pod nazivom "Podturenski melin", od 6. do 21. rujna. Program zapo inje u 15 sati, kada e krenuti sportsko druženje na nogometnom igralištu pod nazivom "Prijatelji škole". Posjetitelji e mo i kušati doma e specijalitete. U ponedjeljak, 8. rujna s po etkom u 18 sati održat e se zdravstvena tribina "Dajmo život godinama". Tribinu vode dr. Renata Kutnjak-Kiš i dr. Dijana Uvodi - uri . Tema tribine je "Važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane za dug i kvalitetan život". U nedjelju, 14. rujna u 15 sati bit e kulturno-umjetni ki program udruge Turen i gosti-
3
Tradicionalna etnogastronomska manifestacija koja se odvija na razli itim lokacima u Lendavi, 35. Len-
davska trgatev 2014., održat e se u subotu, 6. rujna. Za posjetitelje je organiziran zanimljiv program s povorkom starih obi aja, folklornim festivalom i bogatom gastronomskom ponudom upotpunjenom odli nim lendavskim vinima. Cjelodnevna manifestacija završava zabavno-glazbenim programom. Do ite i zabavite se ovu subotu u Lendavi. Cijeli program možete pogledati na www.lendavavabi.si. (nš)
13.-22. Zaprešić RUJANFEST petak, 12. 9. - Željko Samardži , Jelena Rozga subota, 13. 9. - Crvena jabuka, Željko Bebek nedjelja, 14. 9. - Vuco srijeda, 17. 9. - Mejaši, Magazin etvrtak, 18. 9. - Plavi orkestar, Bajaga & Instruktori petak, 19. 9. - Severina, Saša Ma subota, 20. 9. - Ivan Zak & Begini nedjelja, 21. 9. - Jole
4
media
DANI POEZIJE I VINA
Japanska poezija u čakovečkoj Knjižnici Knjižnica “Nikola Zrinski” drugu je godinu zaredom bila doma in programa “Dani poezije i vina / Dnevi poezije in vina”. Mani estacija je to koja u Sloveniji u gradu Ptuju ima tradiciju ve osamnaest godina, a ovu se godinu održavala od 24. do 30. kolovoza. Osim u Sloveniji, dio programa organizira se i u Hrvatskoj. Moderatorica susreta bila je Željka Hatvali Strahija. U akovcu su gostovali Cvetka Lipuš (Slovenija), Dragana Mladenovi (Srbija) i Mizuho Ishida (Japan), koji je izazvao najve u pozornost publike koja rijetko u našem kraju ima prigodu uti interpretacije japanskih pjesnika. Uz uživanje u poeziji gostuju ih pjesnika, publika je mogla i degustirati ponajbolja vina iz vinogorja Štajerske Slovenije.
DONJA DUBRAVA
Novi ljupki simboli mjesta
Smještaj uz Dravu odražava se u suveniru speci noga dravskog amca
Donja Dubrava smještena je u kutu me imurskog trokuta na samoj rijeci Dravi i ima bogatu tradiciju koja se danas nastoji sa uvati od zaborava. Na inicijativu zamjenika na elnika Drage Mikulana Op ina je krenula u izradu dobravskih suvenira koji e postati zaštitni znak samog mjesta. Prošlost i razvoj mjesta blisko su vezani uz rijeku Dravu. Spomenimo mlinare, ribare, šajkaše (trgovce vodenim putovima), zlatare (zlato se tu ispiralo ve u 15. st.) te fljojsare, ljude koji su vodom dopremali trupce (vezane kao malu splav). Sam geogra ski položaj uvjetovao je svekoliki razvoj obrtništva pa su u tom mjestu bili nadaleko poznati ižmari. Jedna od takvih tradicija je i starinski uzgoj luka jer su Dobrav ice bile poznate kao vrsne “ljukarice”. Promocija suvenira u Op inskoj vije nici uprili-
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ena je u etvrtak, 28. kolovoza. Dobravski on kao simbol života uz Dravu, dobravski ljuk kao autohtona sorta i ižma s trdom sarom kao simbol obrtništva odsad e biti brendovi Donje Dubrave s kojima e se mjesto promovirati diljem Hrvatske, ali i van nje. Uz predstavljanje suvenira, promovirani su Turisti ki vodi kroz Donju Dubravu, u kojem možete saznati sve o turisti koj i ugostiteljskoj ponudi mjesta, te brošura o luku i jelima od njega, uklopljene u prošle Dane dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Izra ene su i nove razglednice na kojima se nalaze znamenitosti i tradicija Donja Dubrave. U cijeli projekt uloženo je dosta truda, pa uz zamjenika na elnika treba spomenuti na elnika Dražena Misera, Antuna Benka, Josipa Sabola te otostudio Fran i - autora novih dobravskih razglednica. (n )
IZLOŽBA u Donjoj Dubravi
Kristina Pongrac dira u pitanja moderne alternative U sklopu kulturnog programa 8. Dana dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje u Donjoj Dubravi otvorena je samostalna izložba mlade grafi arke Kristine Pongrac pod nazivom “Crteži i alternativa”. Izložba je presjek recentnih radova mlade autorice, a radovi kopaju po pitanjima psihologije, genealogije, ekologije i terapije. Mlada diplomantica studija grafike u Rijeci izložila je autorske radove s motivima portreta, pejzaža, apstrakcije, kao i radove iz podru ja tradicionalne grafike, poput bakropisa i akvatinte, tradicionalnog i suvremenog mozaika, crteža, te nekoliko instalacija. Ve ina radova relativno je novijeg datuma - djela su nastala u posljednjih nekoliko godina, za Kristinina studija na Akademiji primijenjenih umjetnosti. Njima se na razli ite na ine istražuju univerzalne grafi ke tehnike te se dira u pitanja podrijetla, psihologije, terapije i ekologije. (n )
RAZGOVOR S POVODOM PIONIRKA PERFORMANSA U KRALJEVOM VRTU PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
V
lasta Delimar, uz koju se slobodno može staviti znak jednakosti s najdugovje nijom hrvatskom per ormericom, družila se s probranom akove kom publikom na ve eri u Kraljevom vrtu u akovcu u okviru programa “Dozvolite da se predstavim” i “SRK umjetnosti”, koji je održan protekli petak. I predstavila se. Možda su svi oni koji su o ekivali da e se kraljica per ormansa predstaviti u nekom “nagom, ekscentri nom, provokativnom izdanju” možda ostali pomalo razo arani kad su upoznali jednu jednostavnu i nasmijanu ženu u vedrom žutom kompleti u na cvjeti e. Me utim, kao i uvijek, jednostavnost ima najve u mo . Iza te naizgled sasvim obi ne duše krije se kontinuirana ežnja za istraživanjem sebe i svijeta oko sebe, ežnja za
Vlasta Delimar: Umjetnost je u bivšoj državi bila provokativnija! eksperimentom, novim umjetni kim izri ajem. Jedno takvo odigralo se prije više od deset godina i u akove kom Starom gradu, koje uz razloge dolaska u akovec pojašnjava: - Kraljev vrt mi je sam po sebi zanimljiv jer sam nekad u svojoj mladosti šetala ovom ulicom do Beške i njezine birtije. I kao djevoj ica sam dolazila u akovec k baki i naravno da smo preko ljeta
“
Današnje mlađe generacije konzervativnije su negoli je to bilo u doba moje mladosti
tada išli na legendarni bazen. Evo to su tak’ neki sentimenti, kad ste pitali ‘zakaj sam došla’. I da vidim kako diše akove ka publika nakon 2003. godine, nakon što smo Milan Boži i ja radili u dvorcu Zrinski per ormans spavanja u prostorima poput Staroga grada, dakle u prostorima koji su zatovoreni i zapušteni. I, evo, prije sat i pol, prije nego smo došli ovamo u Kraljev vrt, otišli smo pogledati kaj se dogodilo u Starom gradu s akove kim dvorcem. Od 2003. do danas nije se dogodilo ništa. Eto, to je još jedan od razloga zakaj sam tu.
Gola na konju kroz centar Zagreba Okretanje na glavu ustaljenih gra kih motiva izložbi daje svježinu i privla nost
Vlasta Delimar: - U Hrvatskoj imamo dosta dobru performansku scenu, iako bi mogla biti bolja, ja a
Delimar je publici kolažnom retrospektivom i izvadcima iz svoga umjetni kog izri aja predstavila nekoliko svojih najpoznatijh per ormansa, po-
put onog kad je 2001. godine u per ormansu “Lady Godiva” projahala centrom Zagreba gola na konju. Inspiraciju za to pronašla je u srednjovjekovnoj Lady Godiva, koja je obe ala narodu projahati gola engleskim gradom Coventryjem ako njezin muž Leo ric III. oslobodi gra ane poreza. Prema kazivanju, projahala je zaogrnuta samo svojom kosom. Publika Kraljevog vrta mogla je vidjeti i video o tom per ormansu. Za sebe Delimar kaže da je per ormerica koja na našim prostorima ima najduži staž: - Nisam doslovno prva per ormerica ovih prostora. Ja sam možda jedna od najdugovje nijih po stažu. Naravno, bilo je i drugih umjetnika i umjetnica koji su radili per omans, samo ne toliko u kontinuitetu kao što ja radim. Per ormans mi je bio od prvih dana zanimljiv jer daje jednu mogu nost više od ovih dvodimenzionalnih stvari koje radim. Per ormans daje niz drugih mogu nosti i zato ga volim. Trebao bi biti okida reakcije, no to ponekad i izostane, ali me
to ne sputava u mojim daljnim promišljanjima.
Stanovati u muzeju sto dana Vlasta Delimar predstavila je i svoj netom završeni per omans “Moj privremeni dom”, koji se održavao u izložbenom prostoru Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu od 16. svibnja do 24. kolovoza. Uz mnoga iskustva koja je stekla borave i u muzeju tri mjeseca, koji joj je za to vrijeme postao dom, istaknula je zapažanje kako su današnje mla e generacije konzervativnije negoli je to bilo u doba njezine mladosti. - Trenutno se bavim revizijom svoje izložbe koja je neki dan zatvorena. Radi se o retrospektivnoj izložbi koja je bila u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sve te materijale treba sada obraditi, s obzirom na to da sam tamo živjela sto dana. Unutar toga sam radila još jedan per ormans gdje su se održavali i ru kovi s publikom, koji su bili na jednoj improviziranoj pozornici unutar Muzeja. Sad sve to treba
Suradnja s Letom 3 na videospotu “Divljakuša” Per ormans Vlaste Delimar u Muzeju suvremene umjetnosti iskoristio je i rije ki bend Let 3 za novi singl “Divljakuša”. To je prvi singl kojim Let 3 daje uvid u svoj rad na novom materijalu, a o suradnji s letovcima Delimar govori: - Oni su zapravo jako veliki pro esionalci i suradnja s njima je bila zaista vrlo ugodna. Bila sam iznena ena. Kad se radi s pro esionalcima, onda to može biti samo vrlo ugodno. Radili smo s njima taj novi spot za njihovu novu pjesmu ‘Divljakuša’. Za snimanje scena i kadrova oni su upotrijebili moju izložbu i mene. Zajedno smo napravili jedan super videospot.
sre ivati i eka me veliki posao. Izložbu selimo u listopadu u Ljubljanu. eka me u rujnu i izložba u Koprivnici. Od svih tih materijala, dakle, dokumentacije što se sve radilo tijekom tih sto dana u Muzeju, izdvojit u dio koji u imati uskoro priliku pokazati publici. Performans kao okidač reakcije Ova živahna umjetnica i nadalje e istraživati u umjetni kom izri aju zvanom per ormans. I nadalje, kako kaže, želi eksperimentirati i istraživati. Ostaje svoja, beskompromisna i originalna. Na pitanje je li per ormans scena današnje Hrvatske provokativna, spava li ili je u nekoj tre oj dimenziji, Delimar je kazala: - Hrvatska per ormans scena oduvijek je bila i provokativna i sve ovo kaj ste nabrojili. Sve ovisi o trenutku, samom umjetniku, politi kim situacijama. Danas ima dosta aktivista koji se pojavljuju kao per ormeri. Tu se sad granice malo pomi u. Više se ne zna to no kaj je per ormans, kaj su te razne aktivisti ke akcije. Zna i, na tom podru ju su više angažirani umjetnici nego na samom nekom per ormansu. U Hrvatskoj imamo dosta dobru per ormansku scenu, iako bi mogla biti bolja, ja a, ali o ito je da sami umjetnici više osluškuju kako se publika ponaša, pa prema tome i oni, da tako kažem, proizvode per ormans. Mnogi nisu poput mene. Ne zanima me reakcija publike u smislu da u ako nema reakcije prestati raditi per ormans. Ja u kontinuitetu stalno radim svoje. Ima umjetnika koje to ne interesira, pa onda i prestanu raditi.
5. rujna 2014.
ČAKOVEC
ODJECI ŠPANCIRFESTA
Lea Šprajc donijela zvonki zvuk u Rajski vrt PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
V
araždinski Muzej an ela u vrijeme Špancirfesta postaje zanimljiv magnet za brojne zaljubljenike u radove Željka Prsteca, ali i ljubitelje glazbe. Rajski vrt tih dana postaje glazbena pozornica na kojoj svoje umije e predstavljaju ponajprije mladi glazbenici. Tako je i ovo ljeto u sklopu festivala “Pokaži kaj moreš i znaš” u tom prekrasnom an eoskom ozra ju nastupila i mlada glazbenica Lea Šprajc iz Šenkovca. Netom nakon jednosatnog koncerta vidno ushi ena i radosna Lea nam je kazala: - Jako sam zadovoljna koncertom. Vrlo je lijep ambijent ovdje u Rajskom vrtu, dvorištu Muzeja an ela. Sretna sam što na koncertu nisu bili samo moja rodbina, prijatelji i poznanici, ve su bili i drugi posjetitelji, šeta i Špancirfesta. Uvijek može biti bolje, ali ja sam jako zadovoljna kako je sve prošlo. Zahvalna sam Željku Prstecu koji me pozvao da se upravo u ovom prostoru predstavim Varaždincima i njihovim gostima.
Značajan nastup uz Lidija Bajuk Trio Varaždinskom gostovanju prethodio je Lein nastup na 48. Me unarodnoj smotri folklora u Zagrebu. O kakvom se zna ajnom doga aju za naše prostore radi, govori i podatak kako je ugledni britanski portal “The Culture Trip”, koji promovira umjetnost, kulturu i putovanja u svjetskim relacijama, upravo
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Šenkov anka Lea Šprajc ove jeseni zapo inje studij etnologije i kroatistike ovu zagreba ku manifestaciju uvrstio me u “Croatia’s 10 Best Festivals and Cultural Events in Summer 2014.”. Tako se zagreba ka smotra našla rame uz rame uz Zagreb Film Festival, Pula Film Festival, Dubrova ko ljeto i druge velebne hrvatske kulturno-turisti ke doga aje. Utisci s gostovanja na toj Smotri, kako kaže Lea, još su vrlo živi: - Smotra je održana u mjesecu srpnju. Prvi put je bila organizirana na na in da je jedna regija bila tema. ast da prvi budemo tematski predstavljeni pripala je upravo nama Me imurcima. Nastupali su KUD-ovi iz cijelog Me imurja. Ja sam gostovala na etnokoncertu koji je održan na Gradecu. Bio je to nastup Lidija Bajuk Trija u sastavu: Lidija Bajuk – glas i gitara, Ladislav Varga – klavir i klarinet, Marija Mlinar – harfa i goš e Anita Magdaleni – glas, te ja kao glas i gitara.
Izveli smo tri pjesme, i to ‘Imela je majka’, ‘Život mi je kakti no ka’, ‘Sno ka sam senjala’. To mi je bilo lijepo iskustvo. Srela sam i upoznala nove ljude od kojih mogu puno nau iti. Kad smo ve kod edukacije, moramo istaknuti i to kako Lea upravo ove jeseni kre e u studentske vode: - Upisala sam fakultet. Etnologiju i kroatistiku, pa se sad opet spremam svirati nešto u Zagebu. U Me imurju me ljudi ve dosta znaju, a htjela bih se više predstavljati i na zagreba kom podru ju.
Kantautorica pjesama ljubavne tematike Lea, osim što kao sugovornica plijeni jednostavnoš u svog pogleda na svijet, odiše vrlinama samozatajnosti i skromnosti: - Težište više stavljam na svoje autorske pjesme nego na
izvedbu tradicijskih pjesama. Ne volim kad me predstavljaju kao etnoglazbenicu ili da imam etnove er. Još ne zaslužujem nositi taj pridjev. Jer etnoglazbenice moraju i otkrivati te neke starije pjesme, a meni još to nedostaje i treba mi vremena za to. Treba mnogo raditi i u iti kako bi se stekao taj naziv. Voljela bih da me predstavljaju samo kao kantautoricu. I ve eras sam izvela nekoliko svojih autorskih pjesama. Nemaju još sve nazive, ali evo mogu izdvojiti neke, kao što su ‘Dan za nas’, ‘Zelena’, a ostale još nemaju ime. Uglavnom su to pjesme ljubavne tematike, a inspiracije za tu temu nikad ne nedostaje. - uz smijeh nas je pozdravila Lea Šprajc i otišla na Stan i ev trg uživati u koncertu Cinkuša.
Održan prvi Festival komorne glazbe Centar za kulturu akovec za sve poklonike klasi ne glazbe krajem kolovoza pripremio je sasvim novi program s namjerom postizanja tradicije manifestacije. Radi se o Festivalu komorne glazbe koji je održan u etvrtak i petak, 28. i 29. kolovoza, u dvorani Scheier u akovcu. Na prvom festivalu ovakvog tipa nastupilo je sedmero glazbenika. Svi rodom potje u iz našeg kraja, a trenutno rade i/ili djeluju u europskim gradovima kao što su Be , Struttgart, Salzburg i dr. U programu obje ve eri Festivala gostovali su sopranistica Marija Vidovi koja djeluje u Be u, David Horvati , prvi klarinetist orkestra Oružanih snaga RH, violon elistica Zita Varga, lanica Be ke opere, violinistica Dunja Bontek iz Varaždina, lanica Zagreba ke ilharmonije, Bruno Groši , hornist iz Zagreba, lan Cantus orkestra, pijanistica Nadia Varga Modri i gost iz Latvije s be kom adresom - Kristaps Bergs na violon elu, lan Haydn orchestra. Programski sadržaj donio je poznata klasi na djela kao što su “Meditacija” Massenea, “Labud” Saint Seansa, klavirski trio Maxa Brucha, quintet Dohnanyja, arije Mozarta i Tijardovi a, sonate Debussyja i Schumanna i dr.
KOPRIVNICA Renesansni festival
Više od pedeset tisuća oduševljenih posjetitelja!
BRATOVŠTINA Petra Zrinskog
Enes Kišević napisao pjesmu za Zrinske, a Ljubo Kuntarić je uglazbio Pro itavši knjigu “Moje drago serce”, i zacijelo nadahnut njezinim sadržajem, poznati hrvatski pjesnik i lan Bratovštine Petra Zrinskog, Enes Kiševi , napisao je predivnu pjesmu posve enu oproštajnom pismu hrvatskog velikana i mu enika Petra Zrinskog Ani Katarini
Frankopan. Samo desetak dana nakon toga legendarni hrvatski skladatelj Ljubo Kuntari uglazbio je taj tekst za zbor i orgulje. Tako je naša županija, kao baštinica Zrinskih, dobila iznimno vrijedno umjetni ko djelo, a Bratovština Petra Zrinskog može biti ponosna jer je u inila
veliki korak u brendiranju jednog od najljepših pisama ikada napisanih na hrvatskom jeziku. Nadajmo se da e se to znati cijeniti. Slijedi studijsko snimanje izvedbe pjesme i notnog zapisa. Praizvedba e najvjerojatnije biti u zagreba koj katedrali, na Dan Me imurske županije 2015. go-
dine, na misi zadušnici za Zrinske i Frankopane. - CD sa snimljenom pjesmom priložit emo u sljede em izdanju knjige ‘Moje drago serce’. Od srca zahvaljujemo Enesu Kiševi u i Ljubi Kuntari u. Bog ih blagoslovio. Arte et marte. - napominje Zlatko Bacinger u ime Bratovštine. (j)
Na prvom festivalu bez plastike koriste se kerami ki lon i i
“No ni napad na Grad”, jedan od najatraktivnijih programa Renesansnog festivala u Koprivnici, i ovu je godinu privukao velik broj posjetitelja. Brojni su stigli i iz Me imurja sa željom da se “teleportiraju” u srednji vijek, što im je prema svemu vi enom i doživljenom i uspjelo. Prema prvim procjenama, Festival je posjetilo više od 50 tisu a ljudi iz Hrvatske, ali i gostiju iz inozemstva. Ovu turisti ko-povijesnu manife-
5
staciju posjetio je i predsjednik Republike Hrvatke Ivo Josipovi , koji je imao samo rije i hvale. Najavio je i pokroviteljstvo sljede e godine, kada e Renesansni festival obilježiti prvu desetljetku. Prvi festival bez plastike, koji se održavao od 28. do 31. kolovoza u Koprivnici, sve je posjetitelje oduševio scenskim prikazima srednjovjekovnog života, viteškim borbama i opsadama, renesansnom glazbom i plesom trbušnih plesa ica, okusima srednjovjekovnih jela, što je i bila glavna tema Festivala. Piva od koprive iz kerami kih lon i a popilo se ovo ljeto u etiri dana više od 500 litra. ak 1.200 lanova viteških skupina iz Hrvatske i Europe stiglo je uprizoriti atmosferu i mistiku renesansnog doba. Direktor Turisti ke zajednice Grada Koprivnice Renato Lazbazan isti e kako je Festival potvr en kao turisti ka manifestacija u punom smislu rije i te najavljuje još kvalitetnije programske sadržaje za jubilarno deseto izdanje, 2015. godine. (rr)
VIDEO
Konjska Surla & Mario Mustač “Buduća Bivša” Jeste li ikad uli za izraz i kovanicu “Konjska Surla”? Ako vas mu e nedoumica i neznanje, prvi korak koji e ve ina nas napraviti je surfanje bespu ima interneta. I što saznajete. Iza toga neobi nog nazivlja otkriva se zanimljiv svijet jednoga virtualnog benda koji glazbom promovira Me imurje, dakle naše “doma e” teme i me imurski “kaj” na nadasve zgodno-šaljiv na in. “Konjska Surla” ovih dana promovira videospot nove pjesme “Budu a Bivša”, koji možete pogledati i poslušati na YouTubeu. Nedavno u razgovoru s Ivicom Labazanom, lanom Konjske Surle, saznali smo i detalje sa snimanja nove pjesme “Budu a Bivša”: - U pjesmi imamo gosta. To je Mario Musta iz Musta benda, koji nam je posudil glas za refrene i stvarno smo zadovoljni rezultatom. Na novoj stvari svirali su i pjevali Matko Naran a, Filip Krznar, Zvonimir Milec, prof., Miodrag Paravinja, prof., i Marko Lajtman. Produkciju potpisuje Marko Lajtman. Idejni za etnici smo mi, Dario Ivan i i ja, koji sam isto tak i sviral i pjeval. Konjska Surla tom je prigodom poru ila itateljima: - Cilj nam je samo dobro se zabavljati i uop e nas ne zanima ho e li se naše pjesme - pri e ikome ikada dopasti, a naro ito kakve e kritike ubrati. Baš nas briga ho emo li ikad išta od svoje glazbe zaraditi. Radimo za svoj gušt i radimo kak znamo, volimo i ho emo i kak nam ‘puhne’. Dragi naši sadašnji i budu i prijatelji i navija i, sve vas pozdravljamo i... živjela Hrvatska, živjelo naše malo Me imurje i živjela Konjska Surla! Huja haj! (rr)
6
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje K br. 990
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.
Dobitnica iz broja 989. Međimurskih novina je Nataša Bistrović (Julijana Matanović: “I na početku i na kraju bijaše kava”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.
NAGRADNA KNJIGA
Sanja Pilić: “Maša i klaun” Ako ste pomislili da su klaunovi samo obi ni cirkusanti i zabavlja i, onda znajte da ste se prevarili. Kad Maša upozna klauna i sazna da on ini mnoge dobre stvari o kojima se malo zna, ona e mu odlu iti pomo i u tome. Knjiga “Maša i klaun” posebice se preporu uje po-
KNJIGA PREPORUKA
Sally Green: “Tama u meni” Književni fenomen koji je oborio rekorde i prije objavljivanja! Magija ipak postoji... Svijet je podijeljen na dobro i zlo, na prijatelje i neprijatelje. Nathan je rastrgan izme u dvaju svjetova: sin je bijele vještice i najopasnijega crnog vještca. Odrasta u maj inoj obitelji, ali gotovo svi ga izbjegavaju, ignoriraju, zlostavljaju… Jedine svijetle to ke u njegovu životu jesu brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je beskrajno zaljubljen. Njihova
Alina Bronsky: “Najljuća jela tatarske kuhinje” Glavna junakinja Rosa Ahmetovna krajnje je egocentri na, nametljiva, netakti na, prepredena i probita na naratorica u ovoj urnebesnoj obiteljskoj sagi autorice hvaljenog romana Scherbenpark Aline Bronsky. Kad otkrije da je njezina sedamnaestogodišnja k i,
BELETRISTIKA
etnicima u itanju. Slova su lako itljiva, a knjigu prate i atraktivne ilustracije u boji.
je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva. Ne znaš itati, ne znaš pisati, ali možeš zalije iti rane vrlo brzo, brzo ak i za vještice… Loše ti je ako no u ostaneš u zatvorenom prostoru. Mrziš bijele vještice, ali voliš Annalisu, koja je, nažalost, jedna od njih. Držali su te zato enog u kavezu od etrnaeste godine. Sve što moraš u initi jest pobje i i prona i Mercury, zlu crnu vješticu. Ali to moraš u initi prije sedamnaestog ro endana jer e ina e biti prekasno...
KNJIŽARA “LJEVAK”
Alina Bronsky: Najlju a jela tatarske kuhinje Guillaume Musso: Možda nebo zna N. K. Jemisin: Stotinu tisu a kraljevstava
PUBLICISTIKA Paul Krugman: Odmah okon ajmo ovu krizu! Élisabeth Badinter: Sukob J. Donald Hughes: Što je povijest okoliša?
“glupa Sul ija”, trudna, te da je otac djeteta nepoznat, ona ne preže ni pred ime u nastojanju da izazove poba aj, koriste i se razli itim “narodnim receptima” za takve slu ajeve. No, unato svim pokušajima, njezin naum se izjalovi i Sul ija u Sovjetskom centru za porode br. 134 ra a k erku Aminat koja je, na Rosino golemo iznena enje
i veselje, “prava Tatarka” kao i njezina baka. Dok Rosin muž Kalganov dangubi u parku hrane i golubove i razmišljaju i o smrti, Rosa se upušta u epsku bitku da otme Aminat od Sul ije, koju smatra žalosno nesposobnom majkom. Kad Aminat malo poodraste i pretvori se u divlju i samovoljnu tinejdžericu, zapne za oko ljigavom njema kom autoru kuharica koji istražuje tatarsku kuhinju, a Rosa njegovu neprimjerenu naklonost prema njezinoj maloljetnoj unuci iskoristi da sklopi s njim dogovor koji e trima ženama iz obitelji Ahmetov omogu iti bijeg od sumornog i teškog života u Sovjetskom Savezu. No, im se na u na Zapadu, disfunkcionalne spone koje povezuju majku, k er i unuku po inju pucati.
Zanimljivo, uzbudljivo štivo. Pri a koja vas uzbu uje, uznemirava, vodi u svijet i odnose udnovatih, gramzljivih prevaranata, so nih dijaloga. Odli no ocrtan mra ni svijet poslovnih ljudi, novinske redakcije, politike, tajnih službi, preljuba, prijateljstava. Tema koja korespondira sa sadašnjoš u, vodi nas u svijet lažnog morala, bankovnih prevara, ljudske pokvarenosti, hrabre i odlu ne mlade novinarke, ubojstva mlade poslovne žene, lokala s cajkama, potoka alkohola i kokaina...
TOP LISTE
ALBUM TJEDNA BLAIRE ALISE&THE BOMBSHELLS: “FOR MY DARLIN’”
Jedno od najšarmantnijih izdanja u ovoj godini! Volite li Imeldu May, The Ronettes i bendove kao što su The Detroit Cobras, vaš najbolji novi bend za 2014. bit e Blaire Alise & The Bombshells. “I Got Something” je najve i hit albuma. Pjesma je zarazna i sa zabavnim tekstom u rockabilly stilu. Blaire i ekipa pokazali su nam da glazba i dalje može biti vrlo upe atljiva kada je koristimo na najjednostavniji mogu i na in (gitara (ili gitare), bas i bubanj), te vokalom koji zvu i dje je, a opet vrlo ozbiljno, kao kod starih maherica Motown zvuka. Kad svemu tome pridodamo jednu pop pitkost i simpati nost talentirane frontmanice, možemo re i da ovaj album zvu i kao jedno od najšarmantnijih izdanja u ovoj godini. Blaire je mla-
Merita Arslani: “Pouzdan izvor”
HR AKOVEC FORMULA 13 1. Prayer In C (Robin Schulz Rmx) LILLY WOOD & THE PRICK 2. Stand On The Horizon FRANZ FERDINAND 3. A Place With No Name MICHAEL JACKSON 4. All About That Bass MEGHAN TRAINOR 5. Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 6. Futurology MANIC STREET PREACHERS 7. Almost Like The Blues LEONARD COHEN 8. U Get Me High - TOM PETTY 9. When The Beat Drops Out MARLON ROUDETTE 10. Forgive & Forget THE KOOKS 11. I’m Not The Only One SAM SMITH 12. It Was Always You MAROON 5 13. She Knows Me BRYAN ADAMS 14. Anything Goes TONY BENNETT FT. LADY GAGA 15. Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN
RADIO 1 Top Hit List
da, atraktivna, šarmantna, simpati na i pri tome još vrlo talentirana, odli na glazbenica... Mislim da su
lijepi dani pred Blaire i njenom družinom. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)
1. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 2. MAGAZIN - No no no 3. ITD BAND - Kao ja 4. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 5. PAVEL - Autenti no osrednji 6. TONY CETINSKI - Žena nad ženama 7. COLONIA - Fenix 8. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto 9. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 10. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 11. JELENA ROZGA - Život je udo 12. DANIJELA - Naivno malo pile 13. DINO MERLIN - Školjka 14. VANNA - Lopov 15. ET - Bivša
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
7
uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
MINIINTERVJU DAVOR NOVAK iz Čakovca
Detalj iz komi ne avanture “Zip zap i ekipa pikulaša”
UZ POPULARNU cijenu ulaznica
Mala Pula i Motovun film festival Od 4. do 9. rujna te od 11. do 16. rujna ove godine pozvani su svi ljubitelji ilma na dio programa ovogodišnjeg pulskog, odnosno motovunskog ilmskog festivala. Za sve one koji nisu mogli u dane festivala posjetiti Pulu niti pohoditi festival na arobnom motovunskom brdu, Centar za kulturu akovec i Hrvatski audiovizualni centar organiziraju “Malu Pulu” i “Motovun ilm festival”. U programu “Mala Pula” na i e se etiri atraktivna ilmska naslova s ovogodišnjeg 61. Pula ilm festivala te tri ilma koja su obilježila 17. Motovun ilm festival. U provom dijelu ovih ilmskih programa, odnosno na Maloj Puli možete pogledati komediju “Glavni kuhar”, zatim biografsku romanti nu dramu “Nevidljiva žena”, dansko-švedsku komi nu dramu “Mi smo najbolje”, hrvatski dje ji pustolovni ilm i “Šegrta Hlapi a”. U drugom dijelu programa, koji donosi dio s Motovun ilm festivala, u akovcu od 11. do 16. rujna ilmo ili i svi poklonici dobrog ilma mogu uživati u poljskoj drami “Ida”, kineskoj misti noj krimidrami “Crni ugljen, tanki led” i španjolskoj obiteljskoj komi noj avanturi “Zip zap i ekipa pikulaša”. Uživajte u ilmovima uz popularnu cijenu ulaznice od 15 kuna.
Kako slobodno vrijeme provode grafički dizajneri?
petak, 5. 9. 18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D akcijska komi na avantura
20.00 NEVIDLJIVA ŽENA romanti na biografska drama
subota, 6. 9. 16.00 NINDŽA KORNJAČE 3D akcijska komi na avantura
18.00 GLAVNI KUHAR komedija
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
20.00 MI SMO NAJBOLJE
G
ra i ki dizajn je zbir tipogra ije, ilustracije, fotogra ije i tiska. Alat je to koji treba vizualnom komunikacijom publici prenijeti odre enu poruku, ideju i informaciju. Za ovaj vid primijenjene umjetnosti bitno je imati široko obrazovanje, biti stalno spreman na istraživanje i upijanje novih znanja. Davor Novak radi kao gra i ki dizajner u tvrtki Reci Da u akovcu. O tome kako provodi slobodno vrijeme kaže: - Vikend naj eš e provodim s obitelji. Imam dva klinca, dva dje aka od deset i pet godina, koje što više pokušavamo odvojiti od danas nezaobilaznih mobitela, tabletnih ra unala i ra unalnih igrica pa volimo vikend provesti u prirodi, uz neke sportske ili kulturne aktivnosti. Sve ovisi o tome što se doga a u Me imurju ili okolnim županijama. Prošli smo vikend otišli u Vrbovec. Stariji sin mi je vrlo uspješan atleti ar, pa smo spojili ugodno s korisnim. U Vrbovcu je organiziran atletski troboj, a istovremeno se doga ala i turisti ko-kulinarska manifestacija ‘Kaj su jeli naši stari’, koja uvijek privla i velik broj posjetitelja. U povratku smo krenuli i u smjeru Koprivnice, gdje se održavao Renesansni festival, pa smo malo vidjeli i što se sve tamo doga a. Djeci je sve to zanimljivo i edukativno za vidjeti, tako da smo nedjelju, koju je krasilo i lijepo vrijeme, iskoristili na najbolji mogu i na in. Volimo istraživati i upoznavati nova mjesta, oti i u šetnju prirodom ili vožnju biciklom. Tijekom radnog tjedna dosta se vremena provodi uz rad na ra unalu pa dobro do e da se
komedija, drama
nedjelja, 7. 9. 16.00 ŠEGRT HLAPIĆ pustolovni dje ji ilm
18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D akcijska komi na avantura
20.00 GLAVNI KUHAR komedija - S obitelji dane vikenda naj eš e provodim negdje u prirodi. - isti e Davor Novak
o i odmore uz zelenilo u prirodi. Kao ‘ispušni ventil’ obi no i jednom ili dva puta tjedno rekretivno odigram i košarkaški ‘hakl’. Djeca vole animirane ilmove pa ih esto gledamo bilo kod ku e ili u kinodvorani. I ina e volim taj žanr ilmova jer je danas animacija ilmova na izuzetnom nivou. Naravno, pogledam i sve ostale interesantne ilmove doma e ili svjetske ilmske produkcije.
Uhu godi i jazz glazba Uz kreativan rad uvijek dobro do e i glazba koja poti e inspiraciju. To znaju svi koji se barem malo u svojoj profesionalnoj ili tek amatersko-hobi zanimaciji doti u bilo koje grane umjetni kog izri aja. Ni Davor nije u tome izuzetak: - Volim glazbu slušati i dok radim, ali i u slobodno vrijeme. esto je to nešto iz domene jazz glazbe. A dok se ne
radi, volim poslušati dobar rock. Što se ti e knjiga, za njih, nažalost, preostaje malo slobodnog vremena. Zadnje što sam pro itao je bilo englesko izdanje ‘The X- iles - Ground zero’ Kevina J. Ardensona. Tvrtka Reci Da prepoznatljiva je i po sve uspješnijim edukativnim vinskim ve erima: - Tako je. Reci Da organizira svaka dva do tri tjedna u poslijepodnevnim satima uo i vikenda mala vinska druženja i radionice na kojima se provodi kušanje desetak vina. To su programi kojima se gra ani akovca i žitelji Me imurja educiraju i upoznavaju s kulturom ispijanja vina. Radionice su posje ene i ljudima je uvijek zanimljivo nau iti nešto novo o vinima našeg podneblja, hrvatskog vina, ili o onima koja dolaze iz drugih zemalja. Nije mi teško izdvojiti vrijeme i za takvu vrstu nadogradnje znanja.
NEVIDLJIVA ŽENA
MI SMO NAJBOLJE
romanti na biografska drama Režija:Ralph Fiennes Uloge: Ralph Fiennes, Felicity Jones, Kristin Scott Thomas, Tom Hollander, Joanna Scanlan
komedija, drama Režija:Lukas Moodysson Uloge: David Dencik, Mira Barkhammar, Mira Grosin, Liv LeMoyne
ponedjeljak, 8. 9. 18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D akcijska komi na avantura 20.00 MI SMO NAJBOLJE komedija, drama
utorak, 9. 9. 18.00 NINDŽA KORNJAČE 3D akcijska komi na avantura
20.00 NEVIDLJIVA ŽENA romanti na biografska drama
četvrtak, 11. 9. 18.00 NINDŽA KORNJAČE avantura
20.00 IDA drama
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .
DOM KULTURE PRELOG
subota, 6. 9. 17.00 ČUVARI GALAKSIJE akcija, avantura
20.00 PLAĆENICI 3 akcija
nedjelja, 7. 9. U iteljica Nelly sretno je udana majka, no progone je duhovi prošlosti. Izazvana kajanjem i grizodušjem, njezina sje anja vode nas u vrijeme njezine veze s Charlesom Dickensom, s kojim je dijelila uz-
budljivo, ali krhko suu esništvo. Kazalište je Dickensova životna arena. U svojim emocijama Dickens je dosljedniji u radu na sceni nego u životu... Ova romanti na biografska drama traje 111 minuta.
Stockholm, 1982. godine. Bobo, Klara i Hedvig, tri trinaestogodišnje djevojke – hrabre, jake, slabe, zbunjene, udne. One se od ranog djetinjstva moraju brinuti za sebe. Primjerice, pripremaju riblje štapi e
za ve eru dok se majka opija u lokalnom ka i u. A zatim pokre u vlastiti punk bend bez ijednog instrumenta i bez obzira na to što im svi govore da je punk mrtav. Komedija “Mi smo najbolje” traje 102 minute.
17.00 ČUVARI GALAKSIJE akcija, avantura
20.00 PLAĆENICI 3 akcija
8
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) U poslovnom okruženju nalazite se nekoliko koraka ispred drugih. Znat ete iskoris tu prednost na najbolji mogu i na in. Primit ete informacije koje e vam olakšati I donijeti jednu važnu poslovnu odluku. U emotivnim odnosima mogu a su velika iznena enja. Partner e vas iznenaditi. Samci neka obrate pozornost na ne ije komentare. U njihovoj blizini nalazi se osoba koja bi vam mogla posta više od poznanika. Skloni ste es m promjenama raspoloženja.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Pažljivo analizirate situaciju na poslovnoj sceni s razli i h aspekata i procjenjujete svoje mogu nos . Definirajte prave profesionalne vrijednosti i lakše ete ostvariti svoje ciljeve. Primit ete korisne informacije. Odgovorite na ne iju ljubavnu poruku ili nove emo vne signale. Ako ste u braku ili vezi, o ekuju vas strastveni dani vikenda. Iako ste dobrog zdravlja, poradite na tjelesnoj kondiciji. Godit e vam sportske ak vnos kao što su plivanje ili vožnja biciklom.
LAV (23.7. - 23.8.) U poslovnom okruženju željet ete pridobiti ne ije povjerenje ili naklonost. Informacije s kojima raspolažete bit e dovoljne za donošenje mudrih odluka i poslovnih poteza. U ljubavnim odnosima bit ete skloni estim promjenama raspoloženja. Pravilno dozirajte svoj stvarala ki impuls s interesima i željama partnera. Priželjkujete emo vnu slobodu kako biste mogli ostvari svoje ljubavne namjere. Nastavite s tjelovježbom. Uzimajte više vo a i povr a.
VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih dana zaoštrit e se poslovna klima. Zbog vaših velikih ambicija u nekim situacijama morat ete energi no proves svoju volju bez prethodnog savjetovanja sa svojim suradnicima. U emotivnim odnosima bit e vam stalo da u ete u ne iji “ljubavni trag”. Postoji osoba koja djeluje vrlo izazovno na vaše emo vno raspoloženje. Razbistritre misli i osje aje prije negoli što donesete novu odluku. Mogu a je manja prehlada. Ne brinite, brzo ete ozdravi .
STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Prema provjerenoj formuli primjenjivat ete uspješna pravila u poslovnoj- nancijskoj suradnji. Bit e vam potreban i dobar po caj ili osoba koja bi vas podržala u odlu uju im situacijama. Na poslu ete ima zanimljive ideje. U odnosu s voljenom osobom nedostajat e vam po etni zanos ili dovoljno hrabros za izrazite svoje emo vne namjere. U ljubavi je dozvoljeno sve ono što vas vodi k zajedni koj sre i i zadovoljstvu. U sjajnoj ste formi.
VODENJAK (21.1. - 19.2.) Nalazite se u fazi krea vnog uspona. Stalo vam je da poboljšate svoj poslovni status. Osmislite dobar plan i mudro sa ekajte završnu fazu u poslovnim pregovorima. U poslovnim susre ma imat ete dobru koncentraciju, posebno prigodom potpisivanja odre enih poslovnih dokumenata. Emo vna inspiracija u vama pobu uje neobi ne ideje. Zra ite pozitivnom energijom. U skladu sa svojim emotivnim statusom odaberite novu ljubavnu romansu. Zdravi ste.
NEOBIČAN HOBI predstavljen u cafe-baru Baza u Čakovcu BIK (21.4. - 20.5.) Ovih ete dana djelovati energi no. Ak vno ete sudjelova u razli i m doga ajima na poslovnoj sceni. Dinamika poslovnih doga aja name e vam potrebu brzog odlu ivanja i reakcije. Nalazite se u fazi emo vnog uzleta i nove ljubavne inspiracije. U vama e se probudi neopisiva želja za strasnim susre ma. Zra ite pozi vnom energijom. Ako ste sami, primijetit ete kod poznanika “ljubavnu iskru”. Prihva te igru zavo enja. Dobrog ste zdravlja.
RAK (22.6. - 22.7.) Osje ate dodatnu krea vnu energiju. Okolina e vam da potporu i suradnici e imati dovoljno povjerenja u vaše znanje ili profesionalne sposobnos . Potrebno je da preuzmete odgovaraju u inicija vu. Ako ste nezaposleni, pojavit e se nekoliko prilika za zapošljavanje. Ako ste slobodni, o ekuje vas ne iji poziv ili “susret iznana enja”. U inite sve što je potrebno da uljepšate svoj in mni život i odnos s bliskom osobom. Budite zanosni. Dobrog ste zdravlja.
DJEVICA (24.8. - 23.9.) U poslovnim zadacima bitno je da napravite listu prioriteta kako ne biste kasnili s izvršenjem zadataka. Korisne informacije mogu vam olakša put do poslovnog uspjeha i zada e. Važno je da svoje ideje predstavite na pravom mjestu. U inite sve što je potrebno da blisku osobu razveselite i ugodite joj u svakom pogledu. Uživajte u situacijama koje vas emotivno zbliživaju. Mogu e su manje glavobolje. Smanjite ih dodatnom koli inom sna. Sve ostalo je u redu.
ŠKORPION (24.10. -22.11.) Odredite poslovnu granicu izme u svojih interesa i poslovnih standarda koje name e grupa suradnika. Ispla t e vam se takav stav jer e vam donije nov anu dobit. Ipak, pripazite prigodom potpisivanja poslovnih ugovora. Ljubavni život nemojte previše analizira . Ne dozvolite da vam bilo kakav psihološki ili emo vni pri sak upropas dane vikenda. Voljena osoba imat e svoje potrebe i interese. Premostite eventualni nesklad. Imate dovoljno energije za sve.
JARAC (22.12. -20.1.) Ukoliko vam je stalo da o uvate dobar poslovni imidž, prihva te sve mogu nos sporazumnog dogovora oko mogu ih nesuglasica s poslovnim suradnicima. Postoje odre ena poslovna pravila i bonton koji morate ispoštova . U ljubavnim odnosima nema potrebe da se zavaravate s velikim iluzijama i ne ijim obe anjima. Nemojte pretjeratno maštati o mogu im ljubavima. Uhva te ono što vam je dostupno. Prihva te realnu sliku u ljubavnom odnosu.
Teraristi u svojim terarijima esto imaju zanimljive primjerke zmija i tarantula
Zmija kućni ljubimac? Teraristi kažu: Zašto ne? PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
Z
a najve i broj ljudi zmije, pauci i gušteri izazivaju strah i negativnu konotaciju. Možda upravo i stoga uvijek izazivaju veliku pozornost kad se radi o izložbama tak vih ku nih ljubimaca. Upravo jedna takva dogodila se protekli vikend u akovcu. U cafe-baru Baza u subotu, 30. kolovoza posjetitelji su mogli u prijepodnevnim i podnevnim satima uživati u šalici kave, pi u, ugodnom društvu, ali i neobi noj izložbi. U prostoru ovoga ugostiteljskog objekta postavljena je izložba egzoti nih ku nih ljubimaca. Eksponati su bili živi “glumci”: zmije, gušteri, tarantule, škorpioni... Izložbu su uz doma ina organizirali i vlasnici ovih nesvakidašnjih ku nih ljubimaca, Petar Šardi iz Štrukovca i Goran Kupec iz akovca, uz potporu Marijana Horvata iz Male Subotice, koji je za izložbu ustupio škorpiona, kukuruznu zmiju i
akov anin Goran Kupec vlasnik je guštera, zmija, paukova, ali i psa Petar Šardi iz Štrukovca u svojoj zbirci ima devedeset tarantula
žohare. Posjetitelji su mogli od vlasnika ovih egzoti nih životinja saznati i ponešto o navikama i na inu života nesvakidašnjih ku nih ljubimaca. Dvadesetogodišnji Petar Šardi iz Štrukovca o svom je hobiju kazao: - Bavim se prije svega tarantulama. Doma imam zmiju, kockás pitona, leopard gekona i iguanu. Sve to nisam mogao
izložiti ovdje jer je jednostavno premalo prostora. Strah od tih životinja? I ja sam nekad imao strah od pauka. Ali sam jednom na internetu vidio kako je pauk pojeo živu tarantulu i to mi je nekako dalo ideju da se po nem baviti ovim hobijem te da ujedno odagnam strah od paukova. Za ro endan sam dobio prvu tarantulu. Sad ih imam oko devedeset.
Svi vele da nismo normalni!
RIBE (20.2. -20.3.) Po etkom rujna poslovne obveze bit e sve ve e, pa ete ih sve teže s za pravovremeno rješava . Bit e vam potreban odmor. Niste u situaciji odbija nove ak vnos jer želite i trebate pove a zaradu. U emotivnom životu o ekuje vas promjena. Saznat ete neke tajne iz prošlos . Pri tome pripazite da nekoga namjerno ne povrijedite. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za zajedni ko druženje s prijateljima jer e bi prilika i za nova poznanstva. Zdravi ste.
ku ni ljubimci za koje se isto treba brinuti isto kao i za psa ili ma ku. Doma imam pet guštera, dvije zmije, paukove, ali i psa. Pas i gušter se dobro slažu. - uz smijeh kaže Goran, koji je lan i Varaždinske udruge terarista. Ta je udruga organizirala i humanitarnu izložbu u Varaždinu koja je bila jako dobro posje ena. Goran je u akovcu izme u ostalog izložio dva pitona i leopard gekona. Me imurski teraristi se dobro snalaze i oko nabavke prehrane ovih životinja. Doma uzgjaaju sve što je potrebno. Kažu da zmije hrane glodavcima, štakorima i miševima.
Izložba je izazvala veliko zanimanje mališana, koji nisu pokazali strah prema ovim ku nim ljubimcima
akov anin Goran Kupec tako er je vlasnik guštera, zmija, paukova... O svom neobi nom hobiju kaže: - Po eo sam se time baviti prije pet, šest godina. Razlog? Zato što nitko nije imao to, pa sam htio imati nešto posebno. O ovom našem hobiju svi naj eš e vele da nismo normalni. Ve ina ljudi ima pse i ma ke, a mi imamo ove egzoti ne životinje. Sve su to
Tarantule se hrane žoharima, ve ina guštera kukcima, a ima i biljojeda. Sve se to uzgoji doma. Želi li netko nadopuniti svoju kolekciju životinja ili se po eti baviti ovim neobi nim hobijem, nema ni problema oko nabave životina. U Hrvatskoj ima puno privatnih uzgajiva a, a ima ih dosta i u Ma arskoj, Austriji i Njema koj. A želite li još nešto nau iti o svijetu teraristike, pozvani ste do i u Zagreb u Kineski paviljon na Zagreba kom velesajmu, gdje e se od prvog do petog listopada ove godine održati jubilarni deseti po redu AkTer fest. Ve od jutarnjih sati izložbu su posjetili i brojni mališani koji su mogli ponešto nau iti o ovom zanimljivom svijetu životinja. Zapazili smo kako su se bez mnogo straha upustili u aroliju druženja s njima. Doma in izložbe najavio je da želi osigurati tradiciju izložbiranja terarija u ovom prostoru, pa se ve sada s nestrpljenjem o ekuju novi i još egzoti niji ku ni ljubimci.
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
čakovečka
špica “Stil je prvenstveno stvar instinkta.” Bill Blass
media
9 17
10
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dobar tek
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN
ZDRAVA HRANA
Željacov “Šareni vrtuljak vitamina” Uvedite prirodne sokove u svoj život. Planinari uvijek promi u zdrav na in življena. Osim
kretanja, preporu uju i zdrave prehrambene navike. Nedavno su lanovi Planinarskog kluba
“Extrem” u prostorijama svog kluba održali “Blender party” te su na svom klupskom druže-
Priprema Odaberite zdrave komade vo a. Operite ga, prema potrebi ogulite koru i nasjeckajte na komadi e. Iz grejpa odstranite koštice. Vo e stavite u blender ili sokovnik, dodajte vodu ili mlijeko. Prema želji zasladite žlicom meda i dodajte pola žli ice cimeta. Cimet se može zamijeniti kurkumom. Izblendajte namirnice i na tašte popijte svježe pripremljeni sok.
Sastojci: - 1 banana - 1 jabuka - 1 grejp - 3-4 šljive - nekoliko bobica aronije - 1 tanki kolut umbirova korijena - žli ica meda - pola žli ice cimeta ili kurkume
IZ PE NICE akove kih mlinova
nju prezentirali vlastita umije a u pripravi prirodnih sokova i smoothija. Kako je ljeto i više nego zahvalno za pripravu ovih supernapitaka, izaberite svoju savršenu kombinaciju i u novi dan krenite s ašom prepunom vitamina i zdravlja. Na druženju je izblendano desetak ukusnih zdravih na-
pitaka. Izdvajamo jedan koji se može pripremiti u svako godišnje doba zbog dostupnosti korištenog vo a. Zdravi miks pripremio je Željko Horvat iz akovca, koji svakodnevno dan zapo inje upravo ašom svježega prirodnog soka. Uz takvu vitaminsku bombu Željku nije problem istr ati Ljubljanski po-
lumaraton, popeti se na vrh Mt. Blanca ili odbiciklirati višekilometarske staze me imurskih bregima i dolima. Odaberite i vi svoje vo ne boje i favorite te smjelo krenite u svijet kreiranja svježih vo nih sokova. Možete nam poslati na adresu redakcije (uz fotogra iju soka i autora) i vaše recepture.
RECEPT PLUS
Najbolje knedle od krumpira Krumpir operite i skuhajte u ljusci. Kuhane krumpire ogulite i posložite u vatrostalnu posudu. Stavite u zagrijanu pe nicu na 150 °C (koju potom isklju ite) i pustite 15-ak minuta da se ''isparavaju''. Ovaj dio pomaže da krumpir izgubi što više teku ine koju je pokupio tijekom kuhanja, što ini knedle rastresitima.
Slanci sac nadigne. U zdjelu stavite brašno, sol, še er, ulje, preostalo mlijeko i nadignuti kvasac. Sve zajedno zamijesite i ostavite na toplom da se diže. Premijesite, istresite na dasku i oblikujte kuglice. Zatim kuglice razvaljajte u kvadrate, svaki popre no prerežite da dobijete dva trokuta. Od trokuta smotajte slanac. Prije pe enja neka odstoje, premažite žumanjkom i prema želji posipajte Priprema: U malo toplog mlijeka staviti malo solju ili sezamom. Pecite ih na 200 še era i kvasca, te ostaviti da se kva- C 20 minuta. Sastojci: - 50 dkg brašna za dizana tijesta T-400 akove kih mlinova - 1 kocka kvasca - 3 dcl mlijeka - 1 žli ica soli - 1 žli ica še era - 1 dcl ulja - na vrh noža prašak za pe i
Sastojci Za knedle: - 900 g krumpira - 3 žumanjka - prstohvat soli - 75 g Gussnela - 50 g rastopljenog maslaca - 2 žli ice še era u prahu - 3 vre ice vanilin še era Za umak od šljiva: - 500 g šljiva - 70-100 g še era - 200 ml crnog vina - 1 vanilin še er - 1 štapi cimeta - 1 žlica Gussnela Za posluživanje: - 100 g maslaca - 80 g krušnih mrvica - 1 žlica še era - 3 vanilin še era - 1 žlica cimeta
Zatim krumpir izvadite i protisnite kroz prešu krumpira. Pire mora biti jednoli an i kremast. Žumanjke lagano razmutite i dodajte pireu. Zatim posolite te dodajte prosijani Gussnel i rastopljeni maslac. Sve temeljito izmiješajte da se dobije jednoli na smjesa. Dodajte vaniliju i vanilin še er. Tijesto prebacite na pobrašnjenu radnu površinu i oblikujte valjak debljine otprilike 5 cm. Nožem podijelite na 14 komada. Vlažnim rukama oblikujte kuglice. U ve u posudu stavite vodu da zakipi, spustite jednu po jednu knedlu (prvo pola, pa onda drugu polovicu, ne sve odjednom) i smanjite temperaturu. Voda ne smije jako kuhati ve lagano klju ati. Kuhati 10-15 minuta, a gotove su kad ispliva-
ju na površinu. Kuhane knedle slažite na pladanj i servirajte s umakom od šljiva.
Umak od šljiva Šljive operite, o istite od koštica i ostavite u polovicama. Še er stavite u posudu s debljim dnom i zagrijavajte da se napravi karamel. Zalijte vinom ili sokom od višanja. Miješajte da se še er potpuno otopi. Dodajte vanilin še er, cimet i šljive. Sve zajedno kuhajte oko 5 minuta. Cimet izvadite, a Gussnel razmutite u malo hladne vode te dodajte umaku. Kratko miješajte dok se umak ne zgusne. Za slatke knedle možete ih umiješati u pope ene krušne mrvice. Potrebno je rastopiti maslac u tavi, dodati krušne mrvice, še er, vanilin še er i cimet. Miješajte dok mrvice ne dobiju zlatnu boju.
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
11
PUT ČAJA
Magičan i moćan
vrijesak Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana “ČokoČaj” Čakovec
U ovo vrijeme kada je jesen otvorila svoja vrata, dok punim plu ima udišemo svježi kišom oprani zrak, a uz put kod cvje arne nailazimo na teglice sa sadnicama punih malih bijelih ili ruži astih cvjeti a koje e zamijeniti žarke boje ljetnog cvije a misli otputuju na daleka vlažna i kamenita škotska prostranstva gdje ova biljka krasi klisure i polja. Nije rije o biljci koja raste samo u Škotskoj, nalazimo je i na Velebitu kao i diljem Europe, na mjestima koja nisu niža od 400 metara nadmorske visine. I dok su je još druidi cijenili kao vrlo ljekovitu i pridavali joj veliku važnost svakodnevnog života Kelta danas rijetki znaju njene magi ne mo i u službi ljudskog zdravlja. Vrijesak poznat još i pod nazivima jesenski vrijes, crnjuša ili vriština je visoki zimzeleni polugrm iz porodice Ericaceae koji naraste od 20 do 80 centimetara visine. Danas se uzgaja kao ukrasna biljka s oko 300 kultivara. Botani ki naziv vrijeska Calluna potje e od gr ke rije i kalynein, a zna i istiti ili mesti s obzirom da su se nekada grane vrijeska upotrebljavale za metenje, ali i potpalu vatre, a u krajevima poput Škotske koristili su ih i za krovove od „slame“, dok su mali listi i i cvjeti i u davninama, a danas prema arheološkim otkri ima, bili u službi madraca i jastuka na krevetu.
Od davnina vrijesku se pripisuju magi na i ljekovita svojstva. Prema jednoj od legendi vezanoj uz vrijesak ova biljka nastala je iz krvi drevnih junaka koji leže i grobovima divova. Slovi kao zaštita protiv uroka i arolija, a vijenac od vrijeska vješao se na ogledalo kako bi otjera zlo što dalje od ku e. Legenda vezana uz onaj bijelih cvjetova kaže pak da taj vrijesak raste samo na mjestima gdje tlo nije bilo natopljeno krvlju u bitci ili pak da bijeli vrijesak raste samo na mjestima koja su posljednja po ivališta vila. Onima koji nose vrijesak on donosi dobru sre u i nadnaravne sposobnosti zbog ega su ga druidi smatrali i svetom biljkom. I druge legende vrijesak povezuju s borbom protiv zla. Tako se na mjestima gdje bi obitavali vukovi vrijesak vezao za drvo u ast svrakama koje su upozoravale ljude na njihovo približavanje, a negdje se vjerovalo da vrijesak ak može izvu i željezo iz zemlje. Ljekovita svojstva vrijeska ljudi poznaju od davnina. Koristi se za iš enje krvi, aj od vrijesa dobar je saveznik protiv bakterije Escherichia coli, pomaže kod glavobolja i migrena, nesanice, kašlja, prehlada, še erne bolesti, upala mokra nih puteva i bubrega, služi za izlu ivanje vide i mokra e iz tijela, suzbija upalu maternice i jajnika, a savršeno je sredstvo za uklanjanje svih vrsta kamenca iz ljudskog organizma. Ova Keltima sveta biljka pomaže i kod boljki s reumom, artritisom, gihtom, ali i kožnih bolesti. Ukratko, narodna medicina smatra da svatko tko koristi vrijesak ne treba i i na operaciju. Sebastian Kneipp jako dobro je poznavao magi ne mo i vrijeska, a sve zahvaljuju i tvarima koje sadrži poput arbutina, tanina, saponina, flavonoida, enzima,
limunske kiseline i mineralnih soli, a najviše silikatnoj kiselini. Najve a zasluga vrijeska pridaje se u suzbijanju žu nih, bubrežnih i mokra nih kamenaca radi izuzetnog svojstva njihovog otapanja. Vrijesak osim navedenih boljki pospješuje još i cirkulaciju krvi, smanjuje razinu še era i masno e u krvi te pomaže protiv ateroskleroze, loše cirkulacije u nogama i osciliraju eg krvnog tlaka. Vrijesak se ubire u doba cvatnje, a cvijeta od srpnja do listopada rijetko bijelim, a eš e ruži astim do ljubi asto crvenim zvonastim cvjeti ima koji
nje. Kupkom od vrijesa lije e se kožni osipi, razni ekcemi, prištevi, lišajevi i gljivice, a oblozi od vrijeska primjenjuju se kod upala oka, glaukoma i konjunktivitisa. Nešto blaži aj od vrijeska koristi se kao kupka kod upale ženskih spolnih organa. aj od vrijeska spremamo tako da 1 do 2 žli ice usitnjenog vrijeska prelijemo s 2,5 dl kipu e vode, ostavimo pokriveno 10 minuta te procijedimo. Takav aj pijemo dva do tri puta na dan, malo po malo u gutljajima i to mlaki. Uvarak od vrijeska možemo zasladiti ako ga pijemo dok nezasla eni aj koristimo za
STIGLI NOVI KATALOZI JESENSKA PUTOVANJA I ZIMA! UMAG Hotel MELIA CORAL 5* Akcija -15% 29.8.-13.9. 3 polupansiona od 1.775 kn (cijena 6.9.-13.9.) Akcija -20% 21.9.-24.9. 2 polupansiona od 728 kn Hotel SIPAR 3* Akcija -10% 17.8.-6.9. 3 polupansiona od 1.365 kn (cijena 30.8.-6.9.) ZADAR Mobilne kućice BORIK 4* SUPER LAST MINUTE -35% 23.8.-30.8.2014. 7 noćenja za 6 osoba od 4.710 kn MALI LOŠINJ, otok Lošinj Apartmani PIA 3* Akcija -10% 30.8.-28.9. 7 noćenja u apartmanu 1/2 od 1.920 kn OPATIJA Super uštede do -20% Za rezervacije napravljene do 24.8. U odabranim terminima Hoteli AMBASADOR 5*, ADMIRAL 4*, KRISTAL 4*, KVARNER 3*, IMPERIAL 3*, ISTRA 3*, PALACE-BELLEVUE 3*, BELVEDERE 2* LOVRAN Super uštede do -20% Za rezervacije napravljene do 24.8. u odabranim terminima do 2.11. Hoteli EXCELSIOR 4*, BRISTOL 3* RIM 4.-7.9. zrakoplovom od 2.125 kn + zrak. prist. 1.000 kn PARIZ 4.-7.9. zrakoplovom od 3.395 kn + zrak. prist. 1.100 kn ANDALUZIJA & LISABON tura zrakoplov/bus 31.8.-.7.9.2014 trajanje putovanja: 8 dana/7 noći
se nalaze na kratkim peteljkama, povinuti prema dolje i skupljeni u jednostrane grozdaste cvatove. Cvjetove je najbolje ubirati ujesen, a ubrane cvjetove vrijesa sušimo u tankom sloju na sjenovitom i prozra nom mjestu te uvamo u dobro zatvorenim kartonskim kutijama ili pak staklenkama. Ne smije se dozvoliti da se biljka dugo suši jer u protivnom ishlape eteri na ulja te se time umanjuje i ljekovita mo vrijeska. Znak kvalitetno osušene biljke je prirodna ruži asta boja cvjetova koju oni moraju zadržati nakon sušenja. Ljudi naj eš e vrijesak upotrebljavaju u obliku aja, što za unutarnje, što za vanjsko lije e-
ispiranje, kao oblog i za iš enje kože. Želimo li pak dobar i miran san najbolje je pdo jastuk staviti lanenu vre icu napunjenu vrijeskom i lavandom. P ele i vrijesak vrlo su dobri prijatelji i saveznici jer med od vrijeska p elama osigurava hranu za zimsko mirovanje, a takav med je i vrlo rijedak, relativno skup i jako dobar saveznik u službi ljudskog zdravlja pa ako slu ajno nai ete na priliku osigurajte si i malo meda od vrijeska u svojoj ku noj ljekarni. Za istu pak, vaša doza magi nog druidskog svetog zvonastog cvjeti a za ukusnu i zdravu šalicu aja eka vas u oko aju. Da bi veseli i zdravi bili, aj od vrijeska zimi pili!
od 6.295 kn + zrakoplovne pristojbe 980 kn TUNIS 3.,10.,17.,24.9. polazak iz Zagreba! 8 dana/7 noći LAST MINUTE već od 2.689 kn zrakoplovne pristojbe 799 kn DJECA NA 3. I 4. LEŽAJU GRATIS!
KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EUROPI VEĆ I ŠIRE... ISTANBUL, MAROKO, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....
DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE... MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.
www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
Strossmayerova 4
media
12
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr
Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u srpnju 2014. Model
koli ina udio, %
1
Volkswagen Golf
239
2
Volkswagen Up
166
5,42%
3
Volkswagen Polo
147
4,80%
4
Škoda Octavia
119
3,89%
5
Opel Corsa
88
2,88%
6
Renault Clio
85
2,78%
7
Ford Fiesta
71
2,32%
8
Volkswagen Passat
69
2,25%
9
Mazda 3
68
2,22%
10 Opel Astra
68
2,22%
11 Citroën C4
62
2,03%
12 Renault Megane
60
1,96%
13 Toyota Yaris
53
1,73%
14 Kia Cee'd
52
1,70%
15 Škoda Rapid
52
1,70%
16 Peugeot 208
51
1,67%
7,81%
17 Hyundai ix35
49
1,60%
18 Dacia Sandero
48
1,57%
19 Nissan Qashqai
47
1,54%
20 Toyota Auris
45
1,47%
21 ostali
1421
46,44%
UKUPNO
3060
100%
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
BMW 520d All in 5 za 49.990€ BMW serije 5 All in 5 dostupan je sada po ekskluzivnim cijenama i to u bogato opremljenim izvedbama BMW 520d All in 5 i BMW 520d All in 5 M. Pogodnost za krajnjeg kupca jest što je u kona nu cijenu uklju en PDV, posebni porez kao i BSI servisni paket u trajanju od pet godina. BMW 520d All in 5 dostupan je za cijenu od 49.990€ i od opreme uklju uje izme u ostalog kožu, tempomat s unkcijom ko enja, automatski mjenja s ru icama iza upravlja a za promjenu stupnja prijenosa, xenon svjetla, BMW naplatke od lake legure i runflat gume. BMW 520d All in 5 M za cijenu od 53.990€ uz opremu koju nudi BMW 520d All in 5 uklju uje i sportska sjedala za voza a i suvoza a, M sportsko podvozje, M sportski kožni upravlja , M „Aerodynamics“ paket te BMW M naplatke od lake legure. Servisni paket BMW Service Inclusive (BSI), koji je tako er uklju en u cijenu, traje 5 godina ili 100.000 km (ovisi što prije nastupi), a sadrži zamjenu ulja s filterom za ulje, servis filtera zraka, goriva i mikrofiltera, servis svje ica, servis teku ine za ko nice te servisnu provjeru vozila sukladno propisanom redovitom održavanju.
Nova Mazda Mazda je u Barceloni otvorila svoj novi promocijski centar s eksluzivnim predstavljanjem nove Mazde MX-5 Mazda je istodobno na tri kontinenta predstavila etvrtu generaciju legendarnog modela MX-5. Osim u Japanu i SAD-u, središnji je doga aj za Europu u Barceloni, gdje je nova Miata otkrivena u novom ekskluzivnom promocijskom centru Mazde. Novi je model spoj Mazdine dizajnerske 'Kodo' filozofije i Skyactive tehnologije. Po prvi je puta Skyactive tehnologija primjenjena u kombinaciji sa stražnjim pogonom. Novi je
model 100-tinjak kilograma manje mase od prethodnika i ima još niže težište pa vjerujemo u navode o odli nim voznim svojstvima. Od 1989. godine kada je predstavljena prva Mazda MX-5 proizvedeno je više od 947.000 primjeraka ime je ovaj model naprodavaniji sportski dvosjed. Na tržište nova Mazda MX-5 stiže po etkom slijed e godine.
8. rujna 1986. Nastavljaju i enormnu ekspanziju u '70-im i ranim '80-im godinama Nissan Motor Company Ltd. otvara tvornicu u Sunderlandu. To je prva tvornica nekog japanskog proizvo a a u Europi. Nissan je osnovan 1933. godine i specijaliziran je za proizvodnju srednje velikih automobila. Poput ostalih japanskih proizvo a a uspjeh je vezan uz proizvodnju ekonomi nih automobila. Nissan je tvornice otvorio u Australiji, Peruu, Meksiku, SAD i Njema koj
Milan Bandić u Fiatu 500 Cabrio U nedjelju, 31. kolovoza je na zagreba kom kazališnom trgu gradona elnik Milan Bandi , to no je u podne, dao znak za po etak 4. me unarodne biciklisti ke utrke Zagreb – Ljubljana. Fiat je bio ponosno prisutan sa modelom 500 Cabrio. Utrku je organizirao Biciklisti ki klub Zagreb i Koelsarski klub Adria mobil, dužine je 183 km, a sudjelovalo je oko 210 voza a, odnosno 24 ekipe iz Italije, Austrije, Ma arske, eške, Srbije, Litve, Slovenije i Hrvatske.
E, MOGU E
EMOGU U HONDI JE I N
ansa TEC bez kune av D i.6 1 -V R C * nama) Vozite ivom ratom u ku (s nepromjenj
Maloprodajna cijena za model CR-V 1.6 i-DTEC 2WD 14YM iznosi 219.840,00 kn (PDV i PPMV uklju eni). Kombinirana potrošnja 4,5 lit/100 km, emisija CO2 119 g/km. Slika je simboli na. Ograni ena koli ina vozila. Prodaja do isteka zaliha.
Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6 40000 Čakovec
tel. 040 329 123
5. rujna 2014.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
13
a MX-5 tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555
Škoda želi dobrodošlicu novoj Fabiji Pod okriljem mota 'Dobro nam došla nova Fabija’ u središnjici tvrtke Škoda u Mladoj Boleslavi je s proizvodne trake sišla prva Škoda Fabia tre e generacije. Prvi proizvedeni primjerak – Fabia ‚Race Blue’ boje – pozdravljen je uz ovacije proizvodnog tima. Potpuno iznova razvijena Škoda Fabia oduševljava emotivnim jezikom dizajna, inovativnim sustavima sigurnosti, udobnosti i infotainmenta iz viših klasa vozila kao i niskim vrijednostima potrošnje. Njezin izlazak na tržište predvi en je za studeni.
Za po etak proizvodnje nove Škoda Fabije su u pogonu Mladoj Boleslavi poduzete opsežne mjere prilagodbe i modernizacije. Radovi su dovršeni sredinom kolovoza. Pri tome je angažirano ukupno 40 tvrtki sa stotinama stru njaka specijaliziranih za tehniku proizvodnje. Nova Škoda Fabija je u svakom pogledu ‚više od automobila’. Kao prvi serijski model tre a generacija model Fabia predstavlja napredak dizajna tvrtke Škoda izražajnijim, emocionalnijim jezikom dizaj-
na. Novu konstrukciju odlikuju zategnute proporcije, kristalni oblici i jasne linije. K tome nova Škoda Fabia izvana kao i iznutra ima do sada nevi ene mogu nosti individualizacije. Tako er vrijedi: malo vozilo, puno tehnike. Iz viših klasa vozila nova Škoda Fabia preuzima svoje inovativne sustave sigurnosti, udobnosti i infotainmenta. Po prvi puta u Škoda vozilu mogu e je jednostavno povezivanje vozila sa smartphone ure ajem pomo u MirrorLink™ tehnike. Nova mjerila postavlja i kompletno nova ponuda motora, koja tre u generaciju modela ini ekološki najprihvatljivijom i najštedljivijom Škoda Fabijom svih vremena. Nova Fabija troši i do 17% manje goriva u usporedbi s prethodnim modelom. Tipi no za Škoda modele i nova Fabia tako er oduševljava mnoštvom prostora i ‚Simply Clever’ rješenjima, me u kojima je ak devet novih zna ajki. Uz potpuno novo razvijenu, tre u generaciju modela ovaj proizvo a vozila želi nastaviti impresivnu pri u o uspjehu Škoda Fabije. S gotovo 3,4 milijuna prodanih vozila diljem svijeta Škoda Fabia je nakon Škoda Octavije najprodavaniji model ove eške marke. Prva generacija Fabije je u godinama od 1999. do 2006. prodana u ukupno 1,8 milijuna primjeraka. Iz druge generacije modela je Škoda od 2006. godine do danas kupcima isporu ila 1,7 milijuna vozila.
Hyundai WRC momčad proslavila pobjedu u Njemačkoj Hyundai Shell World Rally tim postigao je senzacionalan rezultat na FIA Svjetskom prvenstvu u reliju (WRC). Thierry Neuville, koji je debitirao na ovom WRC natjecanju osvojio je prvo mjesto, dok je prošlogodišnji pobjed-
nik Relija Njema ka, Dani Sordo osvojio drugo mjesto. Ova mlada mom ad, pod vodstvom Hyundai Motorsporta postoji samo nešto više od godinu i pol dana i samim time ovaj rezultat je još zna ajniji. Sam scenarij natjecanja prije
pobjede bio je nadasve dramati an – zbog nesre e nekoliko dana ranije Neuville skoro nije mogao sudjelovati u utrci i Hyundaijevi mehani ari su uložili 18-satne napore popravka automobila koji je na kraju odnio pobjedu.
Nissan i UEFA Liga prvaka započinju Gol tjedna Gol tjedna dio je Nissanova etverogodišnjeg partnerstva s UEFA Ligom prvaka, a zapo et e tijekom prvog tjedna grupne faze natjecanja, odnosno 16./17. rujna. Natjecanje e se odvijati na internetskim stranicama UEFA.com i Nissanovim stranicama namijenjenim UEFA Ligi prvaka, koje e službeno biti pokrenute 18. rujna. „UEFA Champions League Goal of the Week engineered by Nissan” prikazat e do pet najljepših golova sa svih utakmica održanih tog tjedna, a izabrat e ih UEFA-in žiri. Nogometni zaljubljenici mo i e glasovati od pono i (SEV) svakog etvrtka nakon utakmica. Registrirani natjecatelji sudjelovat e u tjednim izvla enjima s nizom nagrada, od promotivnih artikala UEFA Lige prvaka do ulaznica za utakmice. Nissan je globalni automobilski pokrovitelj UEFA Superkupa i UEFA Lige prvaka, s ugovorom koji pokriva razdoblje od 2014./2015. do 2017./2018. Taj doga aj poja ava Nissanovo partnerstvo s najprestižnijim europskim klupskim nogometnim natjecanjem, nakon nedavne objave da su trostruki pobjednik UEFA Lige prvaka Andrés Iniesta i kapetan kluba Paris Saint-Germain i reprezentacije Brazila Thiago Silva postali Nissanovi ambasadori.
14
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
svijet medija Tehnologija
TV preporuka
ZABRANA KONTAKTIRANJA zaposlenika nakon radnog vremena
"Antistres zakon" oduševit će sve zaposlene!
Razvoj tehnologije, internet i pametni telefoni donijeli su nam brojne dobre stvari, ubrzali su i poboljšali posao, no zbog konstantne dostupnosti putem e-mailova i mobilnih ure aja mnogi su zaposleni postali stalno dostupni svojim kolegama i šefovima koji ih kontaktiraju i izvan radnog vremena te traže od njih da rade i od ku e. Zbog toga su ljudi pod stresom te se više ne mogu
opustiti nakon posla i uživati s obiteljima jer znaju da ih ekipa s posla može kontaktirati u svakom trenutku. Jedno nedavno istraživanje provedeno u Njema koj pokazalo je da u posljednje vrijeme sve više radnika ide u prijevremenu mirovinu, a glavni razlog za to je stres, odnosno pritisak kako konstantno moraju biti u kontaktu s drugim zaposlenicima i svojim šefo-
vima. Prema informacijama Bilda, najmanje jedna petina zaposlenika u Njema koj dostupna je šefovima i nakon završetka radnog vremena, a profesor psihologije Clemens Kirschbaum sa sveu ilišta u Dresdenu komentirao je kako ljudi danas jako malo vremena provode "of line", odnosno u miru, bez pritiska od posla, što nije dobro za njihovo zdravlje.
Kako bi se riješio ovaj veliki problem, njema ka ministrica rada Andrea Nahles razmišlja o uvo enju tzv. antistres zakona, koji bi zabranio kontaktiranje zaposlenika e-mailovima i mobitelima nakon radnog vremena. Ona kaže kako postoji neosporiva veza izme u stalne pristupa nosti šefovima i pove anog broja mentalnih bolesti te kako trebaju prona i na in na koji bi se taj problem riješio, a jedno od takvih rješenja mogao bi biti i poseban zakon. U Njema koj je ve sada zabranjeno kontaktirati zaposlenike tijekom praznika, objavili su na The Guardianu, te napominju kako su neke velike kompanije poput Volkswagena i BMW-a implementirale vlastite restrikcije vezane uz kontaktiranje zaposlenika izvan radnog vremena, a nedavno je proizvo a automobila Daimler instalirao poseban softver koji automatski briše sve mailove koji su zaposlenicima poslani izvan radnog vremena. Kakva je situacija u Hrvatskoj – imate li i vi sli nih problema na poslu? (izvor: zimo.dnevnik.hr)
Web preporuka
Sve bitno na jednom mjestu Web portal bitno.net jedinstveni je portal na hrvatskom jeziku, širi i raznolikiji od klasi nih vjerskih portala te dublji i fokusiraniji od op ih news portala. Pokrenut je s ciljem da bude svakodnevno internetsko izvorište aktualnih informacija, zna ajnih tema i zanimljivih priloga za sve one koji žele svratiti pogled na bitno. Krilatica portala je misao sv. Bonaventure: - Ka-
da molimo, glas srca mora biti glasniji od onoga koji silazi s usana. Osim rubrika kao što su vijesti, vjera, obitelj i kultura, na ovom portalu možete prona i rubrike: web biblija, temeljne vjerske istine, katekizam i dr. Portal donosi i nekoliko kolumna (Ogledalo duše, Makrobiotika, Život u punini, Kapljice milosti, Kristom nadahnuti, Na polju života i Nitko nije nebitan Isusu).
SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata
Prava prilika za dobru zabavu! U prošlotjednoj zabavno-glazbenoj emisiji "Fio show" glazbeni gosti ve eri bili su Prava prilika iz okolice Zagreba. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim
doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Kao i uvijek, mogli su se uti recepti za zdrav život od stalnog sponzora iz Zdravog kutka, kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i vi!
5. rujna 2014.
PETAK, 05.09. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50
12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)
Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Špancirfest 2 (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Od Mure do Drave Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana Lifestyle Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PETAK, 05.09. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:10 Mali oglasi 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Me imurski narodni obi aji: Pre mašinari 14:25 Mali oglasi 14:30 TV prodaja 14:45 Iz VTV Arhive: Moj put (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Hrana i vino 16:25 Iz prošlos 16:30 Yoga i pilates za svaki dan 16:45 TV prodaja 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Druga strana (R) 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 1. dio 21:15 LJetni razgovori (R) 22:25 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:01 Videostranice
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SUBOTA, 06.09. 08:00 Dje ja TV 11:00 Obzori 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 Od Mure do Drave(r) 14:30 akove ki kutak (r) 15:00 Ususret fes alu u Požegi (r) 15:30 Veliko platno 16:15 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 SFRJ za po etnike (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino
20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
SUBOTA, 06.09.
07:53 Najava programa 07:55 Mali oglasi 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Iz prošlos 08:30 TV prodaja 08:45 Moja Istra (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Eurobox (R) 10:30 Mali oglasi 10:40 Pressica 11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Glazbeni in (R) 15:00 Mali oglasi 15:10 Zlatna dolina (R) 15:40 Dali B. Show 16:10 Mali oglasi 16:15 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 1. dio (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe
18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 22:00 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11
VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja Miss i mister turizma 2014. Sutrašnjica danas VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
NEDJELJA, 07.09.
08:00 10:00 11:00 11:30 12:05 12:45 13:30 14:05 15:05 15:55 17:00 17:40 18:00 19:00 19:30 20:00
Dje ja TV TV prodaja Mala školska liga (r) Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Ususret fes vlu u Požegi (r) SFRJ za po etnike (r) Aniela (r) Hrana i vino Tjedan kronika Mura-Drava Lifestyle (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show
23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice
NEDJELJA, 07.09.
07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00
12:30 12:45 13:40 13:55 14:00 15:00 15:15 15:45 17:45 18:00 19:00 19:30 20:00
Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Hrana i vino Pressica (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV prodaja IZ VTV Arhive: Paleta portreta (R) TV prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim TV prodaja Druga strana (R) Miss i mister turizma 2014. TV prodaja Ljetni razgovori (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe
20:35 Mužikaši i pajdaši 21:00 Ve er uz lm: svemogu a misija 22:30 VTV Tjednik (R) 23:05 Iz prošlos 23:08 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
PONEDJELJAK, 08.09.
08:15 09:15 10:00 10:40 11:20 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00
Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PONEDJELJAK, 08.09. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:30
13:55 14:00 15:00
15:45 16:00 17:00 17:05 18:00 18:15
18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:11
Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Druga strana (R) TV prodaja 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 1. dio (R) 24 sata vijes TV prodaja Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim (R) Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV Vijes Koktel Iz VTV Arhive: U dobrom društvu TV Oblo ec (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
UTORAK, 09.09.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
UTORAK, 09.09. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00
14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:11
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije Gerama Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Shi TV Prodaja Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV Prodaja Koktel (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) Mužikaši i pajdaši (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Dokuteka Dali B. Show Glazbeni in VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
SRIJEDA, 10.09.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00
02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Porcijunkolovo 1 (r) Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
SRIJEDA, 10.09.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV Prodaja 12:30 Dali B. Show 13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim 14:25 Mali oglasi 14:30 TV prodaja 14:45 Dokuteka 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
15
ČETVRTAK, 11.09.
08:00 08:15 09:15 10:00 09:50
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report
12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 22:00 22:25 23:00
Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Porcijunkolovo 1 (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
ČETVRTAK, 11.09.
06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 Škola šaha 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV Prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 Global 3000 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV Prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana 20:40 Eurobox 21:10 Iz VTV Arhive: Moj put 22:10 Mura divlja rijeka u pitomom kraju (R) 22:30 VTV Dnevnik 23:05 Vremenska prognoza 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice
media
16
media
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U VARAŽDINU završio16. Špancirfest
Tisuće emotivnih trenutaka i doživljaja za pamćenje!
Parni valjak dao je završni pe at ovogodišnjem Špancirfestu
V
elikim koncertom Parnog valjka na Starom gradu te nastupima Pavela na Stan i u i varaždinske jazz/soul/funk atrakcije Groove on u Županijskoj pala i završio je 16. Špancirfest. U proteklih deset dana Varaždin je potvrdio svoju ulogu najpopularnije i najraznovrsnije kulturno-turisti ke manifestacije kontinentalne Hrvatske. Bogat, raznovrstan te stilski i generacijski široko pro iliran program bio je sastavljen tako da zadovolji široku lepezu najraznovrsnijih ukusa. To se odnosi na sve aspekte programa, od ponude izlaga a, gastronomske ponude do odabira umjetnika novog teatra i performera, uli nih glazbenika do sastavljanja glazbenog programa te sve tri festivalske pozornice.
Najviši standard koncertnih, kazališnih i uličnih programa Programski, 16. Špancirfest ponudio je dosad možda i najviši standard koncertnih, kazališnih i uli nih programa. Na pozornicu u Starom gradu, na Stan i evom trgu, u Županijskoj dvorani, na Korzu te na Arena pozornici penjali su se glazbenici i izvo a i koji spadaju u sam vrh svojih niša, bilo da se radi o velikim i utjecajnim regionalnim bendovima, kultnim svjetskim izvo a ima ili vrhunskom orkestru koji je svirao najpoznatije klasi ne arije i skladbe. Produkcijski, Špancirfest se u 2014. potpuno izjedna io sa svjetskim standardima uvjeta u kojima se programi odvijaju i konzumiraju na svim pozornicama i
Tamara Obrovac i Transhistria ansambl na pozornici Županijske pala e pokazali su kako znaju biti i žestoki rockeri
KAKO SU MEĐIMURCI DOŽIVJELI ŠPANCIR?
Solidno iznenađenje bila bi i Tina Turner! Žitelji Me imurja tradicionalno u velikom broju posje uju iz dana u dan brojne sadržaje Špancira. Koliko su zadovoljni varaždinskim menijem, saznali smo u kratkoj anketi. Melita Hamer, akovec: - Odšpancirala sam po svim ulicama, pojela nezaobilazne Šanjekove kobase, slušala odli nu Žaklinu Hajdarovi i njezin bend, kupila krasne naušnice od recikliranog papira, naišla na incident kod forneti a, probala crno pivo u cafebaru Suzy Q i stopila se s masom sretnja i ispunjena na svoj na in! Jasminka i Dražen Podvez, Sv. Juraj - Špancir je nešto slabiji nešto prošlih godina. Bilo je i manje performera negoli prijašnjih
lokacijama. Promocijski je kroz sve medijske kanale i društvene mreže kreirao snažan medijski interes. Zahvaljuju i uvelike Špancirfestu, Varaždin je, sada ve
godina. Svima smo preporu ili razgledati fotoizložbu ‘Hrvatska iz zraka’ Davora Rostuhara na Kapucinskom trgu. Na koncertne programe Festivalske pozornice gdje se pla aju ulaznice nismo išli, a od ostalih koncerata najviše nam se dopao bend Pavel, koji je bio posljednji dan na Stan i evom trgu. Atmosferu nije umanjjila ni kiša. Sjajan nastup imali su i francuski bubnjari Led drummers. Lidija Jur ec, ehovec - U ugostiteljskoj ponudi Špancira bilo je premalo autohtonih zagorskih specijaliteta kao, primjerice, zagorskih štrukli i sli no. Proteklih godina u Uskoj ulici predstavljaji su se renomirani umjetnici. Ove godine osim Mirne Sišul i još par imena nije bilo ja ih umjetni kih imena.
ak i izvan hrvatskih okvira, sve snažnija kulturno-turisti ka destinacija. Kroz deset dana festivala Varaždin živi i pulsira kao kakav europski velegrad te zahvaljuju i kozmopolitskom
Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr
Lidija Jur ec na izložbi Davora Rostuhara na Kapucinskom trgu
Jasminka Podvez u radosti otkrivanja funkcionalnosti starinskog kredenca
duhu, skladu arhitektonskog naslje a i jedinstvenom životnom stilu ostaje u sje anju kao toplo, kreativno, zabavno mjesto vrijedno ponovnog posjeta. Turiste u grad ne vra a-
Dobri koncerti bili su na festivalskoj pozornci uz naplatu, ali je i program na ostalim pozornicama bio kvalitetan. Možda je premalo iskorišten novoure eni prostor Kapucinskog trga. Posebno je bio bogat i sadržajan program za djecu, koji posebno pohvaljujem. Djeca su se mogla igrati, crtati, slikati, svirati, plesati... Nije dobro uspore ivati Špancir i Porcijunkulovo jer svaka ta manifestacija ima druga ije izvorište, ciljeve, publiku i sadržaje. O ekujem da e idu e godine na Špancir do i Tina Turner. To bi bilo solidno iznena enje! Španciranje je završilo. U obilatoj ponudi svatko je mogao izabrati svoje favorite. U o ekivanju sljede eg izdanja brojne posjetitelje grijat e ovogodišnje pozitivne vibracije i doživljene emocije. U iš ekivanju smo programa 2015. godine.
ju samo lijepe pala e i parkovi, ve spoj vi enog s doživljenim, a Špancirfest pruža doslovno tisu e trenutaka i doživljaja za pam enje. (Roberta Radovi )
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 37
METSS
SUPERMARKET Prelog
Metss SUPERMARKET Prelog Prelog, ul. Zrinskih bb tel. 040 648 061 radno vrijeme: radnim danom 7-21 sat nedjeljom 7-13 sati
kupcima svakog dana daruje 20% popusta na iznos računa popust ne vrijedi za artikle s posebnim akcijskim cijenama, cigarete i novine
sport@mnovine.hr
ZAPO INJE NOVA gimnasti ka sezona u NGC-u Aton Nedeliš e
Svi treninzi i druge aktivnosti kre u 8. rujna PRIREDIO: Dejan Zrna
N
akon dugog i ne baš toplog ljeta polako se približila i nova školska godina. Samim su time i pripremne aktivnosti u gimnasti kom klubu na maksimumu. Iako su natjecatelji i natjecateljice trenirali prakti ki cijelo ljeto, ve ina programa zapo et e s treninzima 8. rujna, s po etkom nastavne godine. • Kako su tekle pripreme i šta nas eka no-
vo u ovoj školskoj godini, rekao nam je sportski direktor Mario Vukoja: — Najvažnija stvar koju smo napravili je to da smo uspjeli verificirati sve naše programe. Dobili smo suglasnost Agencije za odgoj i obrazovanje, odobrenje nadležnog Ministarstva te u kona nici i rješenje za rad Državnog ureda za op u upravu Me imurske županije, te smo postali ustanova iz sustava pri Ministarstu znanosti, obrazovanja i sporta za dje je vrti e. Time smo
Mario Vukoja estita svojem pulenu Filipu Udeu jedan od uspješnih nastupa
Ovim putem pozivamo sve roditelje i djecu da se priklju e našim izrazito kvalitetnim programima pod nadzorom školovanih i specijaliziranih stru njaka. Želja nam je tako er da do kraja godine zaposlimo još dva kineziologa te se nadamo da emo uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju
postali jedan od rijetkih klubova koji za svoj rad ima svu zakonski propisanu dokumentaciju. Ovim putem pozivamo sve roditelje i djecu da se priklju e našim izrazito kvalitetnim programima pod nadzorom školovanih i specijaliziranih stru njaka. Želja nam je tako er da do kraja godine zaposlimo još dva kineziologa te se nadamo da emo uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju. • Kakve nas novosti o ekuju? — Nastavit emo s obiteljskim družionicama, koje su se pokazale vrlo uspješ-
nima, organizacijom natjecanja, ali najvažniji novi program koji želimo uvesti je dje ja igraonica koja bi se provodila subotom u Macanovom domu pod stru nim nadzorom, gdje bi roditelji mogli ostaviti svoju djecu te u miru obaviti svoj jutarnji i popodnevni šoping. Sve u svemu, eka nas vrlo dinami ni i zanimljivi rujan, te još jednom koristimo ovu priliku da pozovemo sve roditelje i djecu da se uklju e u programe gimnasti kog kluba i u svakom slu aju op enito da uklju e svoju djecu u sportske aktivnosti.
U subotu Državno prvenstvo, nastupa i Filip Ude - Kao što smo rekli, nakon dugog ljeta, kada smo odradili ve i dio priprema, naše natjecatelje o ekuju i natjecanja. Prvo od njih e ve ovu subotu, 6. rujna biti 22. prvenstvo Hrvatske za seniore, juniore, koje e se održati u nacionalnom gimnasti kom centru Aton. Na njemu e nastupiti Filip Ude, kojemu e ovo biti provjera, odnosno kontrolno natjecanje prije odlaska u Kinu, na Svjetsko prvenstvo, Leon Leonardo Ruži koji e tražiti svoj ulazak u juniorsku reprezentaciju te reprezentativke Tijana Tkal ec i Stella Petran koja mora potvrditi status potencijalne olimpijske kandidatkinje. Nakon Državnog prvenstva Filip putuje u Szombateliy na posljednju provjeru prije SP-a, nakon ega putuje na posljednje pripreme koje e obaviti u Ruskom gimnasti kom centru sa najboljim svjetskim gimnasti arima. U Kinu na SP e putovati sljede a delegacija: Filip Ude, sportaš, Igor Kriajimskii, trener, sudac Damir Fotak (kojemu e ovo biti vatreno krštenje) te Mario Vukoja koji je dobio poziv svjetske gimnasti ke ederacije te e na prvenstvu biti D sudac.
5. rujna 2014. TENIS
NOGOMET
ITF BAGNATICA odigran je u Italiji, a mlada akov anka stigla do etvrtfinala
KUP Hrvatskoga nogometnog saveza
Iskusna Camerin zaustavila Mekovec na putu za uspjeh karijere
Me imurje imalo sre e u ždrijebu, dolazi Vinogradar
Iva Mekovec i Ema Mikul i igraju u sjajnoj formi proteklih tjedana
Iskusna Talijanka dobila je me u dva seta, 6:4, 6:3, tako da je propala prilika da Mekovec ode do polufinala i osvoji najve i broj bodova na jednom ITF turniru u dosadašnjoj karijeri Iva Mekovec nastavila je igrati ITF turnire tjedan za tjedan. Prošli tjedan to je bilo na turniru male ja e kategorije u talijanskom Baganticu, koji se igrao za nagradni fond od 15.000 $. Uspješno je prošla dva kola. Najprije je pobijedila doma u talijansku igra icu, a onda rasturila Ukrajinku Sotnikovu, koja je ove sezone ve slavila na dva ITF turnira. Me utim, igra ica koja tako er preferira hard Proteklu subotu Teniski klub Prelog na svojim te na terenima DG Sporta organizirao je tre i Turnir mješovitih parova Teniskog kluba Prelog. Za dobru organizaciju turnira pobrinuli su se ispred doma ina TK Prelog najviše lanovi Milivoj Petkovi i Zlatko Filipi . Na turniru je sudjelovalo 12 parova. Bili su tu tenisa i i tenisa ice ne samo iz kluba doma ina, ve i iz akovca, Varaždinskih Toplica i Donje Dubrave. Nakon niza zanimljivih i kvalitetnih me eva, turnir je osvojio par Jasna Glavina / Stanko Žini , koji je u inalu rezultatom 9:4 pobijedio par Barbaru Šimi / Mario Bauer. Tre e mjesto osvojio je par Dubravka Kiš / Enej Martinec. Ovim se turnirom Teniski klub Prelog (i) opet dokazao
ovaj put je protiv Ive bila potpuno nemo na. Ne da je skupljala gemove, ve po neki poen u gemu. To je novo etvrt inale za Mekovec, tre e u nizu koje joj je donijelo lijepi broj novih bodova. Nažalost, Iva nije uspjela pro i u polu inale. Zaustavila ju je talijanska veteranka, 32-godišnja Maria Elena Camerin, nekada 41. igra ica svijeta, koja danas polako silazi s velike teni-
ske scene i uglavnom igra manje turnire. Iskusna Talijanka dobila je me u dva seta, 6:4, 6:3, tako da je propala prilika da Mekovec ode do polu inala i osvoji najve i broj bodova na jednom ITF turniru u dosadašnjoj karijeri. Mekovec i ovaj tjedan nastavlja s igranjem turnira. Nastupa u Bolu na Bra u. Bila je vrlo sigurna u prva dva kola. Najprije je svladala Šve ansku Brunskog, a nakon
toga s terena sa 6:1, 6:1 pomela Belgijanku Oyen. Obje tenisa ice Mikul i i Mekovec o ekuju završetak US Opena, kada e im se sadašnjem bodovnom saldu pribrojiti bodovi s prijašnja dva turnira na kojima su otišle jako daleko i predstoje i ponedjeljak, 8. rujna o ekuje se njihov novi zna ajni skok na WTA ljestvici najboljih tenisa ica svijeta. (dz)
ka. Naime, skupština tog kluba još je prošle godine u ljeto rekla da Vinogradar ne e više igrati u II. HNL. Sada igra u Me užupanijskoj ligi. Prema odredbama Uputa za odigravanje završnog dijela natjecanja HNK-a, parovi šesnaestine inala odre uju se na osnovu najudaljenijih natjecateljskih brojeva klubova uz doma instvo slabije rangiranih klubova. Tako e se u srijedu, 24. rujna igrati sljede i susreti: Ponikve-Dinamo, Funtana-Hajduk, LekenikRijeka, Vuteks Sloga-Osijek, Zrinski-Slaven Belupo, Mladost (A)-Varaždin, Bistra-Cibalia, Podravac-Šibenik, Slavonija-Istra 1961, Opatija-Zagreb, BSK-Lokomotiva, Novigrad-Inter Zapreši , Zagora-Zadar, GOŠK-Pomorac, Me imurje-Vinogradar i Segesta-Split.
U SRIJEDU ODIGRANO 13 utakmica 1/16 finala Kupa MNS-a
Potop nositelja
Sudionici preloškog turnira
TURNIR MJEŠOVITIH parova odigran je u Prelogu
U konkurenciji 12 parova slavili Jasna Glavina / Stanko Žini kao dobar organizator i doma in, za što je dobio pohvale svih sudionika turnira. U
prilog superatmosferi na terenima govori i injenica da je nakon turnira druženje na-
stavljeno uz roštilj do duboko u no . (sp, foto: lh)
OTVORENO prvenstvo - TK Kerman
Pobjednici Malner, Hummel i Ili Protekli vikend TK Kerman Nedeliš e organizirao je Otvoreno prvenstvo u tenisu u konkurenciji seniora, vete-
Povjerenstvo za natjecanje HNK-a na osnovu koe icijenta uspješnosti klubova u natjecanju kupa u zadnjih 5 godina utvrdilo je natjecateljske brojeve klubova, a redoslijed je sljede i: 1-Dinamo, 2-Hajduk, 3-Rijeka, 4-Osijek, 5-Slaven Belupo, 6-Varaždin, 7-Cibalia, 8-Šibenik, 9-Istra 1961, 10-Zagreb, 11-Lokomotiva, 12-Inter Zapreši , 13-Zadar, 14-Pomorac, 15-Vinogradar, 16-Split, 17-Segesta, 18-Me imurje, 19-GOŠK, 20-Zagora, 21-Novigrad, 22-BSK, 23-Opatija, 24-Slavonija, 25-Podravac, 26-Bistra, 27-Mladost (Antin), 28-Zrinski, 29-Vuteks Sloga, 30-Lekenik, 31-Funtana i 32-Ponikve. Me imurje je imalo sre e u ždrijebu i igra utakmicu na doma em terenu s Vinogradarom, koji je sigurno prolazna prepre-
rana i dama. U konkurenciji dama najbolja je bila Gordana Ili ispred Rozy Malner. U konkurenciji veterana borba
je bila napeta i uzbudljiva, te smo vidjeli nekoliko predivnih.me eva.Tre e mjesto osvojio je Kristijan Kukec
ispred Miroslava Skoka, dok je zasluženo prvo osvojio Vladimir Malner ispred Predraga Vuruši a. Kako kod veterana, tako je bilo i u seniorima, gdje smo gledali napete me eve od po etka turnira do samog kraja. Tre e mjesto osvojio je Petar Hranilovi , ispred Petra Žini a. Najbolji senior turnira je Goran Hummel, momak koji je doputovao ak iz Osijeka da bi sudjelovao na turniru u Nedeliš u. On je u inalu bio bolji od Karla Novaka sa 6-2 6-2. Turniru je sudjelovalo ak 36 igra a i igra ica. estitamo svim pobjednicima i zahvaljujemo svim sudionicima na sudjelovanju, a sada prelazimo na drugi sport - odbojku na pijesku. U odbojci na pijesku imali smo prijavljenjih 6 ekipa. Najbolji plasman ostvarila je ekipa akovec 7 ispred ekipe Juice u uzbudljivoj inalnoj završnici subotnje ve eri.
Samo pet nositelja uspjelo se plasirati u osminu inala Me imurskoga nogometnog kupa koje se igra 8. listopada. Bio je to pravi potop gostuju ih ekipa koje su samo naizgled imale status favorita, jer su nositelji u kupu. Me utim, uglavnom je to bio sraz ravnopravnih ekipa, bez obzira u kojoj ligi igraju. Me imurje je jedino opravdalo status favorita, jer je gostovanje u Malom Mihaljevcu shvatilo ozbiljno i nastavilo veliki niz pobjeda. Više se o ekivalo od preloške Mladosti, ali nakon brzog isklju enja Habuša nije
uspjelo pro i Trnavu. Ispali su još neki hrvatski etvrtoligaši. Grani ar iz Kotoribe završio je s natjecanjem porazom u Donjem Kraljevcu, Centrometal u Novom Selu Rok, Archea akovec u Štrukovcu. Derbi kola odigran je u Murskom Središ u, ali Rudar nije nastavio pobjedni ku seriju na doma em terenu. Nedeliš e je odnijelo pobjedu. Sloboda (Mihovljan) – Sokol i Torpedo – Mladost (Palinovec) igraju 10. rujna u 17 sati, dok je ve prije plasman u osminu inala ostvarila Pobjeda G. Hraš an.
Rezultati i strijelci: Croa a – Sloboda (S) 1–2 Petek (43), 1-1 Poljanec (46), 1-2 Baksa (55) Omladinac (NSR) – Centrometal 4–2 Pani (17), 0-2 Hliš (26), 1-2 Skoliber (46), 2-2 Toplek (62), 3-2 Varga (67), 4-2 Varga (90) Donji Koncov ak – Šenkovec 1–3 0-1 Polak (40), 1-1 Sklepi (46), 1-2 Hrustek (67), 1-3 Vida i (70) Bratstvo (SV) – Plavi (Pek.) 4–1 1-0 Vlahov (5), 2-0 Vlahov 11m (34), 3-0 S. Horvat (44), 3-1 Vugrinec (45), 4-1 N. Horvat (52) Sloga ( akovec) – Spartak 1-1 (5-4) 11m 0-1 E. Lackovi (23), 1-1 Fu ko (65) Hajduk (Š) – Archea- akovec 5–1 0-1 Ahmedi (7), 1-1 Mikulaj (43), 2-1 Šardi (689, 3-1 Kova i (71), 4-1 Hoblaj (73), 5-1 Šardi (78)
Galeb – Hodošan 2 – 4 Trnava – Mladost Komet (Prelog) 3–1 0-1 Golubi (18), 1-1 Magdaleni (40), 2-1 Jakši (62), 3-1 Magdaleni (90) Kraljev an 38 – Grani ar (K) 1 – 0 1-0 Štefok (89) Me imurec – Dinamo (Palovec) 1–0 1-0 Bes jani (60) Rudar – Nedeliš e 1–2 0-1 Topolnjak (57), 1-1 D. Šol (87), 1-2 Egri (90) Polet (Pribislavec) – Mladost (I) 1–0 1-0 Lisjak (69) Mali Mihaljevec – Me imurje 1 – 9 Šafari za doma e, a za goste dva puta Kokot i Stojkov, a po jednom Dodlek, Vukovi , Novko, Hranilovi i Kameni Sloboda (Mihovljan) – Sokol i Torpedo – Mladost (Palinovec) – igraju 10.09.2014.(srijeda) u 17 sa
Parovi osmine-finala Evo i parova osmine- inala (doma instva se izvla e): Pobjeda – Sloboda (S), Omladinac (NSR) – Šenkovec, Bratstvo (SV) – Torpedo/Mladost
(Pal.), Sloga ( akovec) – Kraljev an 38, Trnava – Hajduk (Š), Hodošan – Me imurec, Nedeliš e – Polet (Pribislavec) i Me imurje – Sloboda (M)/Sokol.
5. rujna 2014.
NOGOMET III. HNL - ISTOK – visoka pobjeda Me imurja u 2. kolu
TABLICA
Trener Kova evi : Zadovoljan sam, iako još moramo uigrati obranu NK Me imurje je u novu sezonu Tre e HNL, ovaj put u “isto nom” društvu, krenulo prvo porazom, 1:2 u Bjelovaru, no mom ad Marija Kova evi a iskupila se za taj kiks u drugom kolu, svladavši Viroviticu s visokih 5:0 na Stadionu Mladosti. K tome, Me imurci su se “raspištoljili” u Malom Mihaljevcu, pobijedivši s 9:1 u šesnaestini inala Kupa Me imurskoga nogometnog saveza. Kad se sve zbroji i oduzme, trener Kova evi može biti zadovoljan: - Dobro smo reagirali nakon poraza u Bjelovaru u prvom kolu. Znali smo da e naša mlada ekipa imati i slabije rezultate, pa nije bilo drame. No, žao mi je u svakom slu aju za taj poraz, jer smo bili dominantniji i bolji protivnik na travnjaku. - kaže Kova evi , i dodaje: - Iskupili smo se pobjedom u drugom kolu bez primljenog gola, a i rezultat u Kupu je sjajan, iako me malo zasmetalo što smo primili taj jedan pogodak.
Stoperi se trebaju do kraja uigrati Upravo je obranu Kova evi okarakterizirao kao dio igre na kojem još treba raditi: - Tu imamo dva nova stopera, momke koji nisu bili s nama prošle sezone i još nismo do kraja uigrani u toj zadnjoj liniji. Kad oni budu
3. kolo GRANI AR - ZADRUGAR 2-4 Me imurje nije uspješno startalo KOTORIBA. Sudac: Pajtak. na gostovanju u Bjelovaistoimenog doma ina Strijelci: 0-1 Go ru (39),protiv 1-1 Mešnjak (44), 2-1 ižmešija (47-11m), 2-2 u sklopu 1. kola Novak (50), 2-3 Prlog (59), 2-4 Novak (86) III. HNL - istok. GRANI AR: Lehki,Iako Belovi , ižmešija, Kranjec (58. suBeliga, bili Fran i , bolji od doma ina, Mikulan), Kos, Na , Mlakar (55. Lon ar), Hertlendi (65.jer Matotek), nisu uspjeli izvu i ni bod, su Mešnjak, trener: Bjelovar ani Antun Juki slavili 2:1. Sve bitno u prvom poluvremenu se pred POLET (P) -zbilo SLOBODA (S)sam 2-2kraj. Najprije su doma i poveli nakon SV. MARTIN NA MURI. Sudac: ur ek greške u loše postavljenoj obraStrijelci: 0-1 Baksa 0-2 Baksa (67), 1-2 Sobo an (69), 2-2 ni (35), Me imurja, a onda nevjerojaVinko (85) tan niz pokušaja da poravnaju POLET: Per i , Sobo an (85.dvije Zadravec), Karlov ec, Mikolaj u samo minute gosti nisu(53. Radikovi ), Paler, Gori anec (77. D.Karlov ec), Šardi, Stojko, uspjeli iskoristiti za poravnanje. Barat, Cvetkovi (46. Vinko), Turk, trener: Dražen Škvorc Najiskusniji poput Golika i KokoSLOBODA: Tkal ec, Posavec (86. Podvez), Buhanec (30. Grata nisu uspjeli poravnati. bar), Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Kukovec, Baksa (88. U nastavku Me imurje je Pintari ), Hergo , Petek (55. Hergo od 77. Goricaj), trener: Stjepan Petek uspostavilo opet terensku ini-
PUŠ INE - ZELENGAJ 3-0 PUŠ INE. Sudac: Jeli Strijelci: 1-0 Šivak (15), 2-0 Ribi (44), 3-0 Ribi (49) PUŠ INE: Kolar (82. Špicer), Mikulec (78. Lesar), Fekonja (46. Terzi ), Kataleni , Celinger, N. Špicer, Horvat D, Šivak (86. Horvat D), Ribi , Levani , Dove er (62. Martan), trener: Dejan Car
NAPRIJED - NEDELIŠ E 0-3 CIRKOVLJAN. Sudac: Kolari Strijelci: 0-1 Mar ec (53), 0-2 Topolnjak (56), 0-3 Kosir (74) NAPRIJED: onkaš, Hižman, Kemenec (82. Beli ), Sraka, Miši , Trstenjak (46. Šimunkovi ), Varga M (57. Varga I), Mar nec, Vlah, Glavina, Režek, trener: Zlatko Vugrinec NEDELIŠ E: Kocijan, Pintari M, Pintari N, Kosir, Egri, Jagec, Mar ec (68. Nježi ), Topolnjak, Mesari , Me umurac (77. Vizinger), Vuk (82. Pintari T), trener: Damir Mare
N. MAROF - ARCHEA AKOVEC 8-0 NOVI MAROF. Sudac: Damir Klari Strijelci: 1-0 Hrebak P (6), 2-0 Harmicar (13), 3-0 Hrebak L (30), 4-0 Hrebak P (36), 5-0 Saboli (43), 7-0 Martan (58, 61), 8-0 Harmicar (82) A. AKOVEC: Bratuša, Bubnjar, Jagnji , Gratkovski, Hlevnjak, Ahmedi, Grahovec, Boži kovi , Lozi , Dodig, Cerovec, trener: Josip Zbiljski
1. MLADOST (An n)
2
2
0
0
4–1
2. SLAVIJA
2
2
0
0
4–1
6 6
3. PODRAVINA
2
1
1
0
5–1
4
4. BSK
2
1
1
0
5–3
4
5. MLADOST (Ž)
2
1
1
0
4–2
4
6. BELIŠ E
2
1
1
0
3–2
4
7. ME IMURJE
2
1
0
1
6–2
3
8. VUKOVAR 1991
2
1
0
1
3–3
3
9. BJELOVAR
2
1
0
1
2–2
3
10. KOPRIVNICA
2
1
0
1
3–4
3 3
11. AKOVO-CROATIA
2
1
0
1
1–2
12. VIŠNJEVAC
2
1
0
1
1–4
3
13. ORIOLIK
2
0
0
2
0–2
0
14. VARAŽDIN
2
0
0
2
2–5
0
15. SLAVONIJA
2
0
0
2
1–4
0
16. VIROVITICA
2
0
0
2
0–7
0
Protiv BSK-a ne e biti lako
vrš i, mom ad e dobiti sigurnost prema naprijed i svakako e cijela igra izgledati bolje. Trener Me imurja smatra da e njegova mom ad tako er vrlo brzo pokazati svoje najja e strane: - Imam izuzetnu ekipu, svaki moj igra je školovan i zna igrati. Pokazali
smo da emo kroz igru dolaziti do rezultata, jer smo u obje utakmice u prvenstvu bili dominantni, tehni ki smo jaki i imamo sjajnu veznu liniju. Naravno, pravi e test biti onda kad naletimo na koju vrš u ekipu, no nadam se da emo se i s takvim protivnikom nadigravati.
Prilika za to stiže ve u tre em prvenstvenom kolu, kad Me imurje gostuje u Bijelom Brdu kod tamošnjeg BSK-a. Iako BSK nije u prva dva kola uhvatio puni plijen, Kova evi smatra da je ta mom ad pravi favorit lige: - Razgovarao sam s kolegama koji su do sada igrali s BSK-om i oni su potvrdili moje razmišljanje da se radi o kvalitetnoj ekipi, koja svakako ima pretenzije prema vrhu. No, naš je plan pokazati hrabrost i odlu nost te igrati, a u Bijelo Brdo idemo po pozitivni rezultat. Ne idemo po remi, ve po pobjedu, no naravno da emo i s bodom na gostovanju biti zadovoljni. Što se same lige ti e, za sada je sve manje više po o ekivanju, osim: - Osobno me iznenadilo što Varaždin još nema ni bod. - zaklju uje Kova evi .
ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVEC-VARAŽDIN
Jalžabet se pobjedom u derbiju odvojio na vrhu Rudar je u derbiju kola poražen kod lidera u zadnjim trenucima utakmice Nakon susreta tre eg kola na tablici je solo u vodstvu sastav Jalžabeta, s maksimalnim bodovnim u inkom i bez primljenog gola. Sjajan u inak mom adi koju vodi Zlatko Kaneši na svom terenu pred oko 300 gledatelja pobijedila je s 1:0 Rudar iz Murskog Središ a, koji trenira naš bivši internacionalac Goran Vinceti . U susretu u kojem su se istaknuli vratari, doma i Matko Detelj i gostuju i Mario Rajf, koji su zaustavljali izgledne prilike suparni kih sastava, gol odluke vrijedan tri boda postigao je Dominik Bru i u 88. minuti, kada je Rudar ve imao bod u džepu. U Prelogu je Mladost Komet na kraju teškom mukom savladala Centrometal s 2:1. Vuk i D. Bukal doveli su doma ine u sigurno vodstvo, ali nakon niza promašaja doma ih napada a gosti su isto kaznili i na kraju je PLITVICA (G) - SLOGA 1-1 GOJANEC. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 1-0 Zgrebec (35), 1-1 Zoka (77-11m) SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Glad (87. Ban), Kosalec, Antonovi , Jambroši , Vugrinec (77. Gyo ), Fu ko, Zoka, Fran i , trener: Danijel Štefulj
MLADOST KOMET - CENTROMETAL 2-1 PRELOG. Sudac: Juras Strijelci: 1-0 Vuk A (35), 2-0 Bukal (50), 2-1 Hliš (74) MLADOST: Farkaš, Habuš, Murkovi (90. Tišljari ), Jambrovi , Bukal, Balent (54. Gorupi ), Golubi , Vuk A (78. Vuk D), Mihoci, Bukal (74. Hali ), Caban, trener: Tomica Šestan CENTROMETAL: Petkovi , Gunc (61. Logožar), Hliš , Borko, Pani , Duman i (56. Vince ), Ba an, Novak, Bratkovi , Zavrtnik (73. Strahija), Vrbani , trener: Drago Naran a
završnica bila napeta. Me utim, rezultat se nije mijenjao. Uzbudljivo je bilo i u Svetom Martinu na Muri u drugoj subotnjoj utakmici, gdje je gostovala Sloboda iz Slakovca, tako er u me imurskom ogledu. Iako su gosti vodili nakon prvih 45 minuta i pred samu završnicu, utakmica je ipak završila bez pobjednika 2:2. Puš ine je bilo sjajno raspoloženo i ispratilo je Zelengaj ku i sa sigurnih 3:0. akove ka Sloga uhvatila je bod u Gojancu. Nakon što su gubili 1:0, Zoka je pred kraj realizirao najstrožu kaznu za vrijedan bod. Poražen je i Naprijed. Nedeliš e je protutnjalo kroz Cirkovljan. U ovom kolu Novi Marof je na svom terenu s 8:0 (5:0) potopio Archea akovec. Pobjedu u gostima ostvario je Zadrugar, koji je u Kotoribi s 4:2 (1:1) nadvisio Grani ar, a dva je gola za mom ad iz Hrastovskog postigao Mario Novak. Odigran je i jedan „podravsko-zagorski derbi“. Plitvica iz Selnika nanijela je u Ivancu tre i poraz Ivan ici svladavši je 2:1.
Nedeliš e do ekuje Novi Marof, na jutarnjoj matineji Preložani u akovcu U 4. kolu Nedeliš e e biti na pravom testu, jer u goste stiže razigrana ekipa Novog Marofa, pa je to pravi test mogu li doma i nastaviti dobar pozitivan niz. Izdvajamo još dvije tekme u okruženju. U Macincu gostuje lider Jalžabet i u Slakovcu, gdje se igra op inski derbi jer gostuje Puš ine. Može li Centrometal
TABLICA 1. JALŽABET
3
3
0
0
8–0
9
2. NEDELIŠ E
3
3
0
0
9–2
9
3. NOVI MAROF
3
2
1
0
13– 2
7
4. SLOBODA (S)
3
2
1
0
8–5
7
5. PUŠ INE
3
2
0
1
13– 3
6
6. ZADRUGAR
3
2
0
1
10– 7
6 6
7. MLADOST KOMET
3
2
0
1
6–3
8. RUDAR
3
2
0
1
3–1
6
9. NAPRIJED
3
2
0
1
8–7
6 3
10. CENTROMETAL
3
1
0
2
6–6
11. ZELENGAJ
3
1
0
2
8–9
3
12. GRANI AR (K)
3
1
0
2
7–9
3
13. PLITVICA (S)
3
1
0
2
2–7
3
14. SLOGA ( )
3
0
2
1
3–5
2
15. PLITVICA (G)
3
0
1
2
2–7
1
16. POLET (SMNM)
3
0
1
2
5 – 11
1
17. IVAN ICA
3
0
0
3
3 – 11
0
18. ARCHEA- AKOVEC
3
0
0
3
4 – 23
0
Parovi: subota, 17 sati: akovec: ARCHEA AKOVEC – PLITVICA (Gojanec), Nedeliš e: NEDELIŠ E – NOVI MAROF, Slakovec: SLOBODA – PUŠ INE, Mursko Središ e: RUDAR – IVAN ICA (Ivanec), Macinec: CENTROMETAL – JALŽABET; nedjelja: akovec: SLOGA – MLADOST KOMET (Prelog), nedjelja u 10 sati i u 17 sati: Ku an Donji: ZELENGAJ – NAPRIJED (Cirkovljan), Kotoriba: GRANI AR – POLET (Sveti Martin na Muri).
zaustaviti snažan nalet Jalžabeta koji je sam na vrhu? U nedjelju ujutro pak e biti zanimljivo u akove kom Pustakovcu, gdje Sloga traži prvu pobjedu protiv Preložana. (dz) JALŽABET - RUDAR 1-0 JALŽABET. Sudac: Dario Srnec Strijelac: 1-0 Bru i (88) RUDAR: Rajf, Leva i , Šprajc, Vuri, Vuruši , Šolti D, Novak (73. Kneževi ), Šol M (90. Liklin), Zadravec, alopa (88. Podgorelec), Šol N, trener: Goran Vince
5. rujna 2014. I. ME IMURSKA LIGA
3. kolo I. ŽNL MNS ME IMUREC - TRNAVA 3-2 (2-2) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Patrik Kolari , Ma ja Horvat, Damir Klari . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Jakši S (24), 1-1 Kregar (26), 2-1 Bajzek (32), 2-2 Vlaši (38), 3-2 Treska D (89) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Hrušoci (46. Kozina), Zanjko, Bajzek, Fu ek (61. Fu ko), Ivanuša D, Fu ko, Kregar (90. Ivanuša M), Treska (28. Rešetar), Treska D, trener: Željko Novak TRNAVA: Dolenec, Jakši I (53. Pintar), Gudlin (89. Malek), Klari (70. Markuši H), Špoljar, Vlaši , Farkaš, Markuši T (56. Štrok), Jakši S (68. Malovi ), Magdaleni , Baksa, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Ivanuša, Fu ek, Bes jani (Me imurec); Markuši T, Špoljar, Pintar, Markuši H (Trnava)
OMLADINAC - POLET 0-2 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Dominik Mihoci, Željko Novak, Željko Kova i . Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Gajnik (81), 0-2 Lisjak (84) OMLADINAC: Križai , Jurinec, Reich, Pintari , Toplek, Sermek, Vodopija (37. Lesjak M), Mihalic, Varga, Skoliber, Drk, trener: Branimir Kelkedi POLET: Vibovec, Krišto M (75. Posavec S), Bašek, Vibovec, Posavec N, Lisjak, Gajnik (90. Juri an), Pal (65. Vukovi ), Toplek, Krišto N, trener: Zlatko Sa er Žu kartoni: Sermek, Lesjak (Omladinac); Krišto , Bašek (Polet)
TABLICA
U derbiju kola Pribislav ani slavili u Novom Selu Rok
1. POLET (P)
3
3
0
0
9–0
9
2. MLADOST (SM)
3
2
1
0
11 – 5
7
3. SLOBODA (M)
3
2
0
1
10 – 5
6
4. SPARTAK
3
2
0
1
9–5
6
5. DINAMO (D)
3
2
0
1
5–2
6
6. MLADOST (I)
3
2
0
1
6–7
6 6
7. MLADOST (Pal.)
3
2
0
1
5–6
8. KRALJEV AN 38
3
1
2
0
6–1
5
9. OMLADINAC (NSR)
3
1
1
1
6–5
4
10. ME IMUREC
3
1
1
1
7–7
4
11. 12. 13. 14. 15. 16.
3 3 3 3 3 3
1 1 1 0 0 0
0 0 0 1 0 0
2 2 2 2 3 3
8–7 7–9 3–6 1–8 1–7 1 – 15
3 3 3 1 0 0
TRNAVA SOKOL DINAMO (P) ŠENKOVEC JEDINSTVO (NSD) BSK
BELICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Marijan Duman i , Lidija Kralji , Toni Fažon. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Horvat (16), 0-2 Igrec J (32), 0-3 Posavec (52-11m), 1-3 Strniš ak (58), 1-4 Štrok D (75) BSK: Magdaleni , Buhin, Antolaši (66. Ha ek M), Habuš, Mavri ek, Strniš ak, Makar, Škvorc B, Mesari (62. Ha ek N), Škvorc V (81. Strahija), Horvat (46. Šmit) MLADOST: Pancer, Blažin i (88. Jambreši ), Kvakan, Pavlic, Posavec, Horvat Dino (60. Štrok T), Matulin (70. Orehovec), Štrok D (85. Pongrac), Igrec D, Igrec J, Horvat Dražen, trener: Slavko Kvakan Žu kartoni: Makar, Mavri ek (BSK)
Pobjeda Poleta u Novom Selu Rok. U vrlo vrstoj utakmici s dosta oštrine ak i ponekim preoštrim startom sudac utakmice Dominik Mihoci opomenuo je po dvojicu igra a u svakoj mom adi, ali mu delegat Stjepan Križari zamjera da se nije držao kriterija izricanja stegovnih mjera tijekom cijele utakmice. Drugim rije ima trebao ih je još nekolicinu opomenuti. U prvom poluvremenu gosti iz Pribislavca imaju dvije lijepe prigode za posti i zgoditak, ali se na odmor otišlo sa nepopularnih ništa-ništa. Gledatelji njih oko 250 ipak je u drugom dijelu vidjelo dva zgoditka i to oba u doma oj mreži. Kada je doma i Omladinac u drugom dijelu imao apsolutnu inicijativu i zgoditak je „visio u zraku“, gostuju i Polet je iz dvije u inkovite kontre u samoj završnici utakmice u 81. i 84.minuti, zgodicima Krunoslava Gajnika i Miroslava Lisjaka stigao do pobjede od 2-0. Doma i poraz BSK-a. Gosti iz Svete Marije su u svakom poluvremenu postigli po dva zgoditka i tako iz Belice odnijeli tri boda. Dražen Horvat je prvi u 16.minuti na eo doma u mrežu. Josip Igrec strijelac je drugog gostuju eg zgoditka u 32.minuti. Na ve visokih 3-0 povisio je u 52.minuti iz kaznenog udarca kapetan mom adi Goran Posavec. Šest minuta kasnije i doma i su uspjeli zatresti mrežu Alena Pancera, a pošlo je to za nogom Nevenu Strniš aku. Kona nih 4-1 za Mladost djelo je Davora Štroka u 75.minuti. Slobodi bodovi iz Palovca. Dinamu o ito ne leži doma i teren jer su upisali ve drugi jesenski doma i poraz. Istina dugo je bilo 0-0, sve do 65.minute kada su gosti iz Mihovljana zgoditkom Denisa Tremskog poveli. Tri minute prije kraja utakmice doma i su zgoditkom Filipa Jan eca poravnali na 1-1, ali to im nije bilo dovoljno. Kad se ve o ekivao posljednji zvižduk vrlo dobrog suca utakmice Hermana u 90.minuti radost gostima svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1 donio je Deni Lukman. Utakmica je ina e obilovala brojnim prigodama pred jednim i drugim vratima, pa su gledatelji njih oko 150 uživali u utakmici. Mladost do doma e pobjede stigla spretno i sretno. Gosti iz Vratišinca prvi su poveli u 16.minuti zgoditkom Aleksandra Vinceka. Sa dva zgoditka novo ljetno poja anje doma ih Benjamin Ignji preokre e rezultat u korist doma ina. Na 1-1 poravnao je u 20.minuti, a u vodstvo od 2-1 doveo u 35.minuti. Mladost je ina e u prvom poluvremenu bila bolja i zasluženo je na odmor otišla sa zgoditkom prednosti. U drugom dijelu razigrao se Sokol i na samom po etku u 53.minuti Marko Mikolaj je
poravnao na 2-2. Kada se ve inilo da bod ide u Vratišinec u 90.minuti Dean Gugi je svojim zgoditkom donio radost doma im navija ima za pobjedu od 3-2. Jedinstvo i dalje bez boda. Istina ovaj su puta kod ku e bili u 26.minuti ošte eni za kazneni udarac kojeg nije dosudio sudac utakmice Goran Žganec. Gostuju i vratar Dražen Novak srušio je doma eg napada a u kaznenom prostoru i svi su to vidjeli osim onoga koji je to trebao najbolje vidjeti, suca. Dinamo je do pobjede došao zgoditkom kapetana mom adi Stjepana Krznara u 37.minuti, mada su gosti iz Domašinca ve im dijelom utakmice bili bolja mom ad i mogli su posti i još koji zgoditak. U Šenkovcu bez pobjednika i bez zgoditaka. Doma i su imali ve im dijelom utakmice igra a više, ali im to nije baš previše pomoglo jer nisu uspjeli posti i zgoditak. Gostuju i Kraljev an 38 ve je u 8.minuti utakmice ostao bez Martina Tisaja koji je s le a grubo startao na doma eg igra a. Snage na terenu su u 75.minuti bile poravnate jer je kod Šenkovca zbog druge opomene isklju en Dino Korent. Na kraju je bod iz Šenkovca završio u Donjem Kraljevcu. U Maloj Subotici Spartak visoko porazio goste iz Palinovca. Tek su u 28.minuti doma i uspjeli svladati Danijela Mar eca za minimalno vodstvo s kojim su otišli na odmor. Strijelac je bio Sre ko Šegovi . I kapetan Spartaka Sandro Lackovi se u 57.minuti upisuje u strijelce za vodstvo od 2-0. Njegov brati Edi povisuje na 3-0 u 71.minuti. Da bi lista strijelaca bila popunjena „držimur anima“ pobrinuo se Dejan Lovren i u 73.minuti. Kako je Sre ko Šegovi zapo eo doma u seriju zgoditaka tako ju je i završio pet minuta prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom, ukupno Spartakovim petim. Davor Mu i koji je kod gostiju u igru ušao u 70.minuti, minutu prije kraja utakmice uspijeva upisati barem po asni zgoditak za Mladost. Me imurec bolji od Trnave. Gosti iz Gori ana su prvi u 24.minuti zgoditkom kapetana mom adi Simona Jakši a poveli. Samo je dvije minute trajala gostuju a radost kad je na 1-1 poravnao doma i centarfor Bojan Kregar. Preokret rezultata za Me imurec stigao je u 32.minuti kada su poveli sa 2-1 zgoditkom Jurice Bajzeka. Trnavina „šestica“ Dražen Vlaši šest minuta kasnije poravnava na 2-2. To je rezultat kojim se otišlo na odmor. Kad je ve izgledalo da e bod oti i u Gori an Darijan Treska je minutu prije kraja utakmice postigao zgoditak i tako donio radost za prvu jesensku pobjedu Me imurca od 3-2.
2. kolo VETERANI SREDIŠTE
ISTOK
ZAPAD
1. kolo VETERANI SZ
Strahoninec – Polet (P) 1-1, Archea- akovec – Bratstvo (SV) odgo eno, BSK – Sloga ( ) 1-1, Jadran – Mladost (I) 1-3. Sloboda (M) je bila slobodna.
Mladost (Pr.) – Spartak 5-0, Kraljev an 38 – Budu nost (P) 1-2, Borac PMP – Hodošan 2-4, Trnava – Vidov an 2-3. Radni ki je bio slobodan.
Podturen – Hajduk (B) 9-1, Sloboda (S) – Omladinac (M) 2-4, Nedeliš e – Omladinac (NSR) 0-0, Pobjeda – Sokol 1-4, Šenkovec – Plavi (Pek.) 9-1.
Zebanec – Donji Koncov ak odgo eno, Dubrav an (GD) – Polet (SMnM) 3-9, Bratstvo (J) – Mura 3-1. Venera PMP je bila slobodna.
TABLICA
TABLICA
TABLICA
TABLICA
ŠENKOVEC - KRALJEV AN 38 0-0 ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Dario Bubek, Siniša Luka i , Milivoj Bali . Delegat: Antun Horvat ŠENKOVEC: Novak, Polak, Vabec (85. Gregor), Silaj, Cmre njak (65. Topalovi ), Hrustek, Vida i (46. Vinkovi ), Korent Dejan, Buhanec, Mun ar, Korent Dino, trener: Ivan Zobec KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek S, Tisaj, Markovi , Cvek V (85. Pigac), Pišpek, Jan ec, Zelenc, Lipi (82. Vlahek), trener: Zlatko Sa er Žu kartoni: Buhanec, Korent Dejan, Cmre njak (Šenkovec) Crveni: Tisaj (Kraljev an); Korent Dino (Šenkovec)
MLADOST (I) - SOKOL 3-2 (2-1) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Ivica Križai , Saša Fegeš, Dragan Hrustek. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Vincek (16), 1-1 Ignji (20), 2-1 Ignji (35), 2-2 Mikolaj (53), 3-2 Gugi (90) MLADOST: Pata a, Hunjadi (73. Krišto ), Bujan, Zanjko, Kamenar, Hadži (62. Podgorski), Ignji (55. Orehovec), Miki , Novak J, Carevi (73. Talan), Gugi , trener: Branko Janžek SOKOL: Posavec, Puh, Bistrovi Mišel, Vincek, Simon (70. Hertari A), Mikolaj (64. Leško), Lisjak, Mun ar, Boži , Ruklja (63. Dunjko), Horvat (80. Bistrovi Manuel), trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Mikolaj, Bistrovi Mišel (Sokol)
SPARTAK - MLADOST (PALI) 5-1 (1-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Nino Škrobar, Borut Križari , Josip Kedmenec. Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelci: 1-0 Šegovi S (28), 2-0 Lackovi S (57), 3-0 Lackovi E (71), 4-0 Lovren i (73), 5-0 Šegovi S (85), 5-1 Mu i (89) SPARTAK: Tizaj (88. Škvorc N), Lackovi S, Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi E, Fažon, Lackovi E (83. Zadravec), Juras (85. Jur ec), Škvorc D (68. Debelec), Šegovi S, trener: Zoran Hajdinjak MLADOST: Mar ec, Kova i , Tkalec (46. Hali ), Balenovi (79. Fileš), Križari , Novak (76. Kolari ), Možek (76. Šegovi ), Pasler, Mlinarec, Vadlja, Cirkven i (70. Mu i ), trener: Josip Šegovi Žu karton: Živkovi (Spartak)
DINAMO - SLOBODA (M) 1-2 (0-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Tomislav Herman, Ivan Žganec, Valen no Kantoci. Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 0-1 Tremski (65), 1-1 Jan ec (87), 1-2 Lukman (90) DINAMO: Jalšovec, Jan ec, Jankovi , Mihalec, Klekar, Furundžija, Šari , Makar, Na , Šegovi (50. Vutek), Novak, trener: Zoran Kralji SLOBODA: Horvat, Belše, alopa D (65. Klasta), Tisaj, alopa G, Lukman, Tremski, Lukman, Sovar (90. Novak T), Culjak (80. Novak M), Popovi , trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Popovi , Culja, alopa, Sovar (Sloboda)
JEDINSTVO - DINAMO (D) 0-1 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Goran Žganec, Željko Kova i , Mario Pintari . Delegat: Josip Baksa Strijelac: 0-1 Krznar (37) JEDINSTVO: Habek, Jaluši (86. Hlap i ), Štajerec, Rešetar, Tomaškovi , Jambroši , Planinc, Fras, Kapeš, Škvorc (64. Gal), La evi (86. Lešnjak), trener: Mladen Rešetar DINAMO: Novak, Bihar, Mihalec, Tomašek, Krznar, Borovec, Vugrinec (75. Kalanjoš), Bunc, Vukovi , Trstenjak (57. Dodlek), Kova , trener: Marko Obadi Žu kartoni: Planinc, Štajerec (Jedinstvo)
BSK - MLADOST (SM) 1-4 (0-2)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
MLADOST (I) POLET (P) SLOGA ( ) STRAHONINEC BSK JADRAN BRATSTVO (SV) ARCHEA- AKOVEC SLOBODA (M)
2 2 2 2 2 1 1 1 1
2 1 1 1 0 0 0 0 0
0 1 1 1 1 0 0 0 0
0 0 0 0 1 1 1 1 1
5–1 4–1 4–1 4–1 1–3 1–3 0–3 0–3 0–3
6 4 4 4 1 0 0 0 0
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
VIDOV AN BUDU NOST (P) HODOŠAN MLADOST KOMET RADNI KI SPARTAK TRNAVA KRALJEV AN 38 BORAC PMP
2 2 2 2 1 2 1 2 2
2 2 2 1 0 0 0 0 0
0 0 0 0 1 1 0 0 0
0 0 0 1 0 1 1 2 2
12 – 3 8–2 6–2 6–6 3–3 3–8 2–3 1–4 3 – 13
6 6 6 3 1 1 0 0 0
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
ŠENKOVEC OMLADINAC (M) OMLADINAC (NSR) SOKOL PODTUREN PLAVI NEDELIŠ E POBJEDA SLOBODA (S)
10. HAJDUK (B) U sljede em kolu sastaju se: Sloga ( ) – Jadran, Bratstvo (SV) – BSK, Polet (P) – Archea- akovec, Sloboda (M) – Strahoninec. Mladost (I) je slobodna. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 17 sa .
U sljede em kolu sastaju se: Hodošan – Trnava, Budu nost (P) – Borac PMP, Spartak – Kraljev an 38, Radni ki – Mladost (Pr.). Vidov an je slobodan. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 17 sa .
2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 1 1 1 1 0 0 0
0 0 1 1 0 0 2 0 0
0 0 0 0 1 1 0 2 2
14 – 1 13 – 3 6–1 6–3 9–6 5 – 12 2–2 4–8 3 – 10
6 6 4 4 3 3 2 0 0
2
0
0
2
2 – 18
0
U sljede em kolu sastaju se: Plavi (Pek.) – Podturen, Sokol – Šenkovec, Omladinac (NSR) – Pobjeda, Omladinac (M) – Nedeliš e, Hajduk (B) – Sloboda (S). Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 17 sa .
LISTA STRIJELACA 5 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Sre ko Šegovi (Spartak) 4 zgoditka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Josip Igrec, Davor Štrok (Mladost SM), Deni Lukman (Sloboda M) 3 zgoditka – Saša Treska (Me imurec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Martin Tisaj (Kraljev an 38), Krunoslav Gajnik (Polet P), Aleksandar Vincek (Sokol) 2 zgoditka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Roberto Skoliber (Omladinac NSR), Dražen Horvat (Mladost SM), Dean Gugi , Benjamin Ignji (Mladost I), Bojan Kregar (Me imurec), Dražen Vlaši , Simon Jakši (Trnava)
DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA ŠENKOVEC DINO KOREN 1489 PO L. 50 DP HNS A 1 JED NA UTAKMICA KRALJEV AN 38 MARTIN TISAJ 229 PO L. 55 DP HNS A 2 DVIJE UTAKMICE
OPOMENUTI IGRA I JEDINSTVO (NSD) – Zlatko Planinc (9270), Kris jan Štajerec (998) SOKOL – Marko Mikolaj (2331), Mišel Bistrovi (5314) ŠENKOVEC – Hrvoje Buhanec (71), Dejan Korent (5127), Jurica Cmre njak (910) POLET (P) – Dario Bašek (678), Neven Krišto (675) OMLADINAC (NSR) – Mario Sermek (4906), Mišel Lesjak (339) SPARTAK – Nebojša Živkovi (2075) SLOBODA (M) – Mišel Popovi (6964), Kris jan Culjak (2395), Goran alopa (2427), Saša Sovar (1135) TRNAVA – Tomislav Markuši (3254), Davor Špoljar (1843), Renato Pintar (5071), Hrvoje Markuši (3253) BSK – Dino Makar (624), Danijel Mavri ek (9718) ME IMUREC – Dejan Ivanuša (51), Saša Fu ek (2479), Nino Bes jani (2362)
RASPORED, SLUŽBENE OSOBE I SATNICA 4. KOLA Igraju: Palinovec: MLADOST – BSK (sudac Dario Bubek, pomo nici Ivica Felker i Siniša Luka i , delegat Vlado Soka ); Sveta Marija: MLADOST – DINAMO (P) (sudac Dario Srnec, pomo nici Boris Jakovljev i Ma ja Filipi , delegat; Slavko Novak); Mihovljan: SLOBODA – JEDINSTVO (NSD) (sudac Božidar Kolari , pomo nici Zoran Novak i Dragan Hrustek, delegat Dino Jambrovi ), Domašinec: DINAMO – OMLADINAC (NSR) (sudac Bojan Juras, pomo nici Damir Fodor i Bruno Brljak, delegat Antun Mesari ), Pribislavec: POLET – MLADOST (I) (sudac Goran Žganec, pomo nici Jadran Kukovec i Danijel Ko ila, delegat Zvonko Novakovi ); Vra šinec: SOKOL – ŠENKOVEC (sudac Marijan Duman i , pomo nici Lidija Kralji i Valen no Kantoci, delegat Dragu n Vuk); Gori an: TRNAVA – KRALJEV AN 38 (sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Josip Kedmenec, delegat Slavko Vodopija), Dunjkovec-Prete nec: ME IMUREC – SPARTAK (sudac Marko ur ek, pomo nici Ma ja Horvat i Branko Martan, delegat Željko Štefanac). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 17 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo izmjene službenih osoba.
1. POLET (SMNM)
1
1
0
0
9–3
3
2. BRATSTVO (J)
1
1
0
0
3–1
3
3. MURA
1
0
0
1
1–3
0
4. DUBRAV AN (GD)
1
0
0
1
3–9
0
5. D. KONCOV AK
-
-
-
-
–
-
6. VENERA PMP
-
-
-
-
–
-
7. ZASADBREG 77
-
-
-
-
-
-
U sljede em kolu sastaju se: Polet (SMnM) – Bratstvo (J), Mura – Zebanec, Venera PMP – Dubrav an (GD). Donji Koncov ak je slobodan. Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 14 sa .
5. rujna 2014.
3. kolo II. ŽL MNS - istok BORAC PMP - DRAVA (DM) 4-1 (2-1) TUR IŠ E. Igralište: Sportski park. Suci: Dario Vel i, Dražen Sukanec, Mario Sukanec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Gavez (9), 1-1 Tuksar (29), 2-1 Gavez (30), 3-1 Baksa (54), 4-1 Baksa (75) BORAC: Sternad (86. Kontrec), Sršan, Križai , Novak, Zrna (70. Cika ), Gavez, Brumen, Baksa (76. Kolari ), Jan ec, Sabadi (50. Ko evar), Rušanec (85. Jambroši ), trener: Ivan Zrna DRAVA: Me imurec, Kos, Igrec Z, Igrec F, Pongrac G, Ivaci, Pongrac D (46. Bartoli ), Tuksar (73. Legin), Jug (73. Igrec F), Rak, Mihalac (70. Lipi ), trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Pongrac D, Kos (Drava)
DUBRAV AN - VIDOV AN 0-1 (0-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Robert Radek, Tihomir Kralji , Ivan Vlahek. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelac: 0-1 Nemet Dino (13) DUBRAV AN: Fabi , Horvat (34. Šte ), Me imurec, Jadan, Matotek, Lukša, Balažinec (46. Friš i ), Pahek, Hajdinjak (82. Hraš anec), Kova (74. Brljak), Pongrac (59. Švenda), trener: Davorlic Curkovi VIDOV AN: Šubaša, Herman Ma ja, Nemet Danijel, Varga, Pišpek, Hujs, Matulin, Nemet Dino (66. Omazi ), Lukša Damir (46. Lukša Dario), Herman Mihael (73. Petri ), Ujlaki, trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Pahek, Hajdinjak (Dubrov an); Hujs, Herman Ma ja, Ujlaki (Vidov an)
GRANI AR - DRAŠKOVEC 2-2 (1-1) NOVAKOVEC. Igralište: NK Grani ar. Suci: Jasmin Lozi , Davor Šupljika, Ivica Felker. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Matja i (7), 1-1 Lovrek (29), 2-1 Lovrek (85), 2-2 Mun ar (88) GRANI AR: Magdaleni , Radikovi (46. Lesinger), Krznar, Horvat M (67. Hajdarovi ), Horvat J, Boži , Drvoderi A, Lovrek (87. Petak), Mihaljkovi , Vidovi , trener: Boris Radikovi DRAŠKOVEC: Taradi, Markan (65. Repalust), Slavi ek L (65. Bermanec), Matja i Danijel, Ribi J, Cvetko, Jakši , Matja i David, Slavi ek G (80. Kova ), Mun ar, Kavran (72. Lon ari ), trener: Božidar Repalust Žu kartoni: Krznar, Mihaljkovi , Horvat J, Vidovi (Grani ar); Slavi ek, Jakši , Mun ar, Bermanec, Ribi J (Draškovec)
ZASADBREG 77 - HODOŠAN 0-3 (0-1) ZASADBREG. Igralište: SP Zasadbreg. Suci: Marin Horvat, Marko Smr , Renato Vuk. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Kova (31), 0-2 Dodlek (47), 0-3 Kova (83) ZASADBREG: Srnec, Leva i , Lukman, Kozjak, Galovi , Rodinger Florijan, Lukman, Rodinger Filip, Perho (78. Sabol ec), Koroši , Šajnovi (74. Hatlak), trener: Zoran Lukman HODOŠAN: Mlinarec, Habuš (60. Blagus), Možek (72. Sinkovi ), Mar ec, Kova , Naran a, Vlah, Biber (38. Puri ), Dodlek, Strahija (88. Košak), Kova (85. Šavora), trener: Goran Strahija Žu kartoni: Rodinger Florijan (Zasadbreg); Puri (Hodošan)
DUBRAVA - OTOK 1-0 (1-0) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Franjo Horvat. Delegat: Antun Vlahek Strijelac: 1-0 Cerovec (12) DUBRAVA: uranec, Mu i (90. Murk), Murkovi , Tkalec, Radovan, Bobi anec Mihael, Palir (59. Bobi anec Ma ja), Sabol, Kova (86. Vugrinec), Ciglar (64. Mihalic), Cerovec, trener: Vladimir Sabol OTOK: Vlah, Novak Z, Zvonarek (80. Pandur), Malek, Blažin i , Matkovi , Gorupi (76. Grabant), Radikovi , Major ik, Ko iš, Novak J (60. Božek), trener: Ivica Kalšan Žu kartoni: Bobi anec Mihael, Kova , Radovan (Dubrava); Novak Z, Major ik (Otok)
OMLADINAC - BUDU NOST (M) 2-2 (1-1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Božidar Jura i , Bruno Brljak, Ma ja Filipi . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Majeri (6), 1-1 Valen (27), 1-2 Antolovi (74), 2-2 Cirkven i (87) OMLADINAC: Apostolovski, Valen L, Filipaši , Kolari (33. Vrbanec), Cirkven i , Taradi, Novak I (46. Posavec), Kova i , Pata a, Valen M (66. Saka ), Tizaj, trener: Ivan Novak BUDU NOST: Varga, Babi (63. Mutvar), Novak, Zadravec, Antolovi , Majeri (86. Antolovi ), Drk A, Drk D (72. Sklepi ), Okreša, Jurši , David (46. Berdin T), trener: Robert Glavina
SK - CROATIA 2-3 (2-2) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Radovan Posedi, Saša Mihali , Damir Mesari . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Kr mar (8), 1-1 Horvat (15), 2-1 Begovi (19), 2-2 Šafari (34), 2-3 Šafari (62-11m) SK: Grabant, Laszlo S (65. Radi ), Malek (77. Laszlo P), Horvat, Lon ari J, Lon ari D, Strahija, Begovi , Grabant (82. Bašnec), Lisjak (57. Turk), Višnji , trener: Mario Cvetko CROATIA: Patar ec, avlek, Sinkovi (83. Balog ), Varga, Kolar, Šamarija (72. Domini ), Šafari , Kr mar, Ruži , Jeleni , Poljanec (88. Balog M), trener: uro Koloni Žu kartoni: Malek ( SK); Sinkovi , Kr mar, Jeleni (Croa a)
3. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK VINDIJA - MURA (H) 1-1 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Igor Križari , Vjeran Tuksar, Tomislav urina. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Kova i (49), 1-1 Lipovi (89) HAJDUK: Novak, Hrženjak D (77. Hrženjak L), Kova i (89. Hrženjak K), Žganec, Jurovi , Mikulaj, Debelec, Ma ari (58. Šardi), Šimunkovi , Kodba, Ma ari , trener: Dominik Horvat MURA: Tkalec, Stojko, Vrši Mihael (62. Šardi), Jurovi , Braniša, urin (70. Krnjak), Telebuh, Varga, Brezova ki (57. Lipovi ), Breznik (85. Bogdan), Hošpel (77. Vrši Mar n), trener: Darko Vincek Žu kartoni: Mikulaj, Šimunkovi , Kova i , Novak (Hajduk); Jurovi , Breznik (Mura) Crveni: Stojko (Mura)
BRATSTVO - NAPREDAK (GK) 3-1 (2-1) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Franjo Hergo , Erik Žerdin, Stjepan Novak. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Novak (10-11m), 2-0 Vlahov (20), 2-1 Zadravec (31), 3-1 Smr (70) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Fu ko (89. Hanžekovi M), Hanžekovi D, Novak (80. Vuruši ), Marciuš, Vlahov, Horvat N (84. Šol ), Horvat S, Horvat F (68. Smr ), Vuruši (90. Vabec), trener: Danijel Novak NAPREDAK: Fegeš, Žganec, Hu nec, Golubi , Horvat, Vrtari (45. Novak), Lepen, Žganec, Šantl (80. Hu nec), Zadravec, Cilar (45. Govedi ), trener: Ivan Šardi Žu karton: Cilar (Napredak)
POBJEDA - VENERA PMP 1-0 (1-0) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Dražen Šajnovi , Branko Martan, Matej Mesari . Delegat: Dino Jambrovi Strijelac: 1-0 Bistrovi (36) POBJEDA: Tkal ec Denis, Lon ari (67. Kova ), Hanžekovi (81. Tkal ec Dino), Borko, Ceilinger, Povodnja, Ladi (86. Horvat), Thes, Bistrovi (89. Brezovec), Debelec (73. Gavez), Novak, trener: Dejan Borko VENERA: Ter, Peras, Vabec, Korošec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec, Škvorc (71. Novak), Kerman, Ciglari , trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Hanžekovi , Kova , Tkal ec (Pobjeda); Brezovec, Kerman (Venera)
M.MIHALJEVEC - DRAVA 5-1 (4-0) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Željko Hajdarovi , Mladen eke, Nenad Štrek. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Šafari (9), 2-0 Šafari (18), 3-0 Kova i (23), 4-0 Vugrinec (45), 5-0 Šafari (48), 5-1 Buzek (79) MM: Horvat (62. Mikulaj), anadi, Šol , Trupkovi , Varga (66. Domunkoš), Šafari , Mesari B, Kova i (73. Babi ), Pušar S (33. Pušar M), Vugrinec, Pintari , trener: Božidar Makšadi DRAVA: Mar n evi , Zanjko Marin, Šol, Vuk, Zanjko Mihael (74. Krsnik), Petran (46. Heri ), Dombaj, Buzek, Medved, Gori anec, Šaronja, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Varga, Domunkoš (MM); Vuk, Gori anec, Medved, Buzek (Drava)
PLAVI - ZEBANEC 4-1 (1-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Ante Begovi , Mar n Begovi , Antun Kukovec. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Nerer (5), 2-0 Kolar (56), 2-1 Puri (74-11m), 3-1 Ka (79-11m), 4-1 Nerer (80) PLAVI: Pokriva , Ratajec, Trupkovi , Ka (87. Krauthaker), Srnec (54. Zamuda), Drk, Erdelja K, Nerer (82. Erdelji J), Kolar (69. Gori anec), Trstenjak, Novak (52. Šol ), trener: Anton Srša ZEBANEC: Jelen i , Pla ak (46. Graf), Sabol, Žuni (54. Ko ila), Debelec D, Makar (82. Debelec M), Puri , Kralj, Vran i , Ma ari , Kojter, trener: Danijel Kojter Žu kartoni: Gori anec (Plavi); Graf, Vran i , Debelec D (Zebanec) Crveni: Ma ari (Zebanec)
SLOGA - D. KONCOV AK 2-3 (2-2) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Štrigova. Suci: Zdravko Toplišnjak, Vlado Blaži , Nino Grgi . Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Vukovi (2), 0-2 Stanjko (7-11m), 1-2 Šoštari (13), 2-2 Kanski (36), 2-3 Smodiš (90) SLOGA: Karlov ec, Žižek (55. Kova i ), Rob (63. Ple ko), Jelen, Jambrovi , Smolkovi , Feguš, Sen ar, Kanski (86. Kamerlin), Kolari , Šoštari , trener: Dušan Hozjan DK: Kolbl, Vukovi (69. Grof), Stanjko, Sklepi A, Smodiš Ž, Brezni ar, Smodiš S (80. Špilak od 90. Flac M), Sklepi M, Gori anec, Flac D, Pintari (42. Koraj od 88. Saka ), trener: Tine Špilak Žu kartoni: Smolkovi , Feguš, Jambrovi , Jelen (Sloga); Smodiš S, Koraj, Brezni ar, Sklepi , Smodiš Ž, Špilak (DK)
II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK
Galeb ne posustaje u pobjedni kom nizu Galeb na stopostotnom u inku. Gos iz Podbresta dobro su se držali u prvih 45 minuta, ali su zato jako pali u drugom dijelu kada su primili e ri zgoditka. Budu nos se u 23.minu ozlijedio Saša Križan pa je morao napus igru. Doma i su poveli u 51.minu zgoditkom svog kapetana mom adi Renata Balenta iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Šest minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac je bio Dejan Kova ek. Još dva zgoditka doma ih u samoj završnici utakmice. U 87.minu strijelac je bio David Grana r i u 90.minu za kona nih 4-0 strijelac je bio Dario Balent. Hodošan sa tri zgoditka donio iz Zasadbrega tri boda. Nakon prvog dijela gos su imali prednost od jednog zgoditka kojeg je u 31.minu pos gao Krešo Kova . Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minu na 2-0 povisuje gostuju e vodstvo Bruno Dodlek. Sedam minuta prije kraja utakmice to ku na i za pobjedu Hodošana od 3-0 stavio je svojim zgoditkom Dario Kova . Cijelim jekom utakmice gos su bili bolja mom ad i sasvim su zasluženo pobijedili. U Držimurec-Strelcu doma i ulovili bod. Dva su puta gos iz Miklavca imali prednost, ali su na kraju ku i o šli sa bodom što ni nije tako loše jer su ostali i dalje neporaženi. Krunoslav Majeri je ve u 6.minu najavio doma inu tešku utakmicu. Marko Valen uspio je u 27. minu poravna na 1-1. Nakon toga novi zgoditak u doma oj mreži tek u 74. minu , a strijelac je za Budu nost bio Matejas Antolovi . Nakon toga gos su imali dvije izgledne prigode za riješi utakmicu, ali ih nisu realizirali. Kako obi no ide
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.
GALEB HODOŠAN OMLADINAC (DS) CROATIA OTOK BUDU NOST (M) SK VIDOV AN GRANI AR (N) ZASADBREG 77 DUBRAV AN BORAC PMP DUBRAVA DRAŠKOVEC DRAVA (DM) BUDU NOST (P)
3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0
0 1 1 0 0 2 1 1 1 1 0 0 0 2 0 0
0 0 0 1 1 0 1 1 1 1 2 2 2 1 3 3
11 – 3 7–2 7–3 10 – 7 4–2 7–5 8–6 5–5 5–6 5–7 4–5 5–7 4–8 5–6 5 – 12 1–9
9 7 7 6 6 5 4 4 4 4 3 3 3 2 0 0
dok ne zabiješ primiš Omladinac je u 87. minu zgoditkom Bojana Cirkven i a poravnao na kona nih 2-2. Croa ji pobjeda u ehovcu. Ve su u 8.minu gos iz Orehovice zgoditkom kapetana mom adi Marijana Kr mara poveli. Sedam minuta kasnije SK je uspio zgoditkom Ivana Horvata poravna na 1-1, a u 19. minu i povesti kada je strijelac bio Aldin Begovi . Nakon toga na scenu stupa Miroslava Šafari sa svoja dva zgoditka. Prvo je u 34.minu poravnao na 2-2, a potom u 62.minu iz kaznenog udarca, nakon što je jedan od igra a SK-a u svom kaznenom prostoru igrao rukom po lop , donije pobjedu Croa ji Bez pobjednika u Novakovcu. Nakon prvog poluvremena je bilo 1-1. Draškovec je prvi u 7.minu zgoditkom Davida Matja i a poveo, a na 1-1 poravnao u 29.minu Danijel Lovrek. Grani ar nije uspio u 80.minu realizira kazneni udarac, ali je pet minuta kasnije ipak drugim zgoditkom na utakmici Danijela Lovreka došao do vodstva od 2-1. I tko e kome nego svoj svome je poznata stara izreka. Ivica Mun ar novo ljetno poja anje Draškovca je u 88.minu uspio poravna na kona nih 2-2. Ina e su gos više stvarali prigode od doma ina, ali im je izostala realizacija. Poraz Otoka u Sivici. Nakon dvije pobjede Dubrava je zgoditkom Patrika Cerovca u 12.minu uspjela gos ma nanije prvi jesenski prvenstveni poraz. Otok je pokušavao do i do izjedna enja, ali im se i greda u 48.minu isprije ila da ne pos gnu zgoditak. Simultanka Rajka Gaveza pro v Drave. Ne samo što je Rajko Gavez pos gao dva zgoditka za doma i Borac PMP u 9. i 30.minu , ve je razigravao cijelu mom ad. Marko Baksa mu se tako er pridružio sa dva zgoditka u igri. Gos iz Donjeg Mihaljevca su svoj jedini zgoditak pos gli u 30.minu , a strijelac je bio Dalibor Tukser. No, nakon tri odigrana kola ostali su na nula bodova. Susjedski derbi u Donjoj Dubravi pripao Vidov anu. 13.minuta bila je nesretna za doma e, a sretna za susjede iz Donjeg Vidovca jer su u toj minu zgoditkom Dine Nemeta, jedinim na utakmici, s gli do pobjede. Lijep im je bio i dekor od oko 250 gledatelja. Trener Dubrav ana Davor urkovi pokušavao je sa svih pet dozvoljenih zamjena s i do izjedna enja, ali je gostuju a obrana na elu sa vratarem Ninom Šubašom uspjela sa uva svoju mrežu netaknutom.
DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMA: VIDOV AN MATIJA HERMAN 6619
LISTA STRIJELACA 4 zgoditka – Aldin Begovi ( SK) 3 zgoditka – Matej Gorupi (Otok), Ivica Okreša, Krunoslav Majeri (Budu nost M), Denis Poljanec, Miroslav Šafari (Croa a), Dario Balent (Galeb), Bruno Dodlek (Hodošan) 2 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb), Saša Lukman, Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Jurica Tizaj (Omladinac DS), Danijel Lukša (Dubrav an), Robert Boži , Danijel Lovrek (Grani ar N), Marijan Kr amr (Croa a), Rajko Gavez, Marko Baksa (Borac PMP)
OPOMENUTI IGRA I DRAVA (DM) – Damir Pongrac (4540), Damir Kos (270) DUBRAV AN – Niko Pahek (6009), Ivan Hajdinjak (6006) CROATIA – Dino Sinkovi (1626), Marijan Kr mar (6338), Mar n Jeleni (4420) DRAŠKOVEC – Luka Slavi ek (827), Josip Ribi (2), Antonio Jakši (784), Ivica Mun ar (8438), Denis Bermanec (834) HODOŠAN – Tomica Puri (523) OTOK – Zoran Novak (1624), Deni Major ik (5325) DUBRAVA – Mihael Bobi anec (5782), Petar Kova (5786), Krešimir Radovan (975) GALEB – Marko Fleten (469) SK – Marko Malek (785) BUDU NOST (P) – Mario Klobu ari (5088) ZASADBREG 77 – Florijan Rodinger (3019) VIDOV AN – Vinko Ujlaki (3062), Ma ja Herman (6619), Dalibor Hujs (2232) GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718), Bojan Mihaljkovi (3419), Alen Vidovi (1144), Josip Horvat (703)
GALEB - BUDU NOST (P) 4-0 (0-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Rudolf ižmešija, Mario Horvat, Filip Hrustek. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Balent (51-11m), 2-0 Kova ek (57), 3-0 Grana r (87), 4-0 Balent D (90) GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Soka , Erdelji (78. Grana r), Hertelendi (57. Gotal), Pigac (85. Deli ), Balent D, Kova ek (73. Vuk), Fleten (71. Horvat), trener: Damir Pigac BUDU NOST: Vaš, Ma ek (85. Lon ari ), Novak, Višnji , Domini , Bali, Križan (23. Hali T), Lastavec, urin (64. Klobu ari ), Mar nec (78. Hali G), Toplek (46. Bali), trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Fleten (Galeb); Klobu ari (Budu nost)
RASPORED, SLUŽBENE OSOBE I SATNICA 4. KOLA SUBOTA: Hodošan: HODOŠAN – DRAVA (DM) (sudac Marin Horvat, pomo nici Vlado Blaži i Mladen eke, delegat Antun Horvat); NEDJELJA: Draškovec: DRAŠKOVEC – DUBRAV AN (sudac Vedran Hrušoci, pomo nici Marinko Hrušoci i Marko Smr , delegat Dragu n Hozjak); Donji Vidovec: VIDOV AN – DUBRAVA (sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Filip Vabec, delegat Ivan Kova ); Otok: OTOK – SK (sudac Dominik Mihoci, pomo nici Stjepan Novak i Robert Kolari , delegat Davor Drvenkar), Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (DS) (sudac Darko Filip i , pomo nici Antun Kukovec i Hrvoje Bedi , delegat Alojz Kopasi ); Miklavec: BUDU NOST – GALEB (sudac Ivica Križai , pomo nici Damir Mesari i Elvir Bašek, delegat Ivan Mezga); Podbrest: BUDU NOST – BORAC PMP (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Josip Višnjari , delegat Željko Podgorelec), Zasadbreg: ZASADBREG 77 – GRANI AR (N) (sudac Franjo Hergo , pomo nici Dario Magdaleni i Matej Mesari , delegat Dragu n Koruni ). Sve se utakmice igraju s po etkom u 17 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo izmjene službenih osoba.
II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD
Plavi i Bratstvo nezaustavljivi i u ovom kolu Plavima i tre a jesenska pobjeda. Tomica Nerer je seriju od e ri doma a zgoditka zapo eo u 5.minu . Aleksandar Kolar bio je tek u 56.minu strijelac drugog doma eg zgoditka. U 72.minu Zebanec ostaje bez Hrvoja Ma ari a koji je isklju en zbog druge opomene. Nakon toga slijede dva opravdano dosu ena kaznena udarca. Prvi za goste iz Zebanca u 74.minu kojeg je realizirao Denis Puri , to im je ujedno i prvi prvenstveni zgoditak ove jeseni, a drugi za doma e pet minuta kasnije kojeg je tako er realizirao Benjamin Ka . Kako je zapo eo tako je i završio seriju doma ih zgoditaka Tomica Nerer u 80.minu za kona nih 4-1 za Plave. Bratstvo doma om pobjedom nastavlja pobjedni ki niz. Do vodstva doma ini su došli u 10.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Daniel Novak. Deset minuta kasnije ve je na „semaforu“ 2-0 za Bratstvo, a strijelac je bio Nikola Vlahov. Gos iz Gornjeg Kraljevca uspjeli su u 31.minu zgoditkom Ivana Zadravca smanji doma e vodstvo na 2-1. Doma i igra -trener Novak je u 68.minu u igru uveo ljetno nedeliš ansko poja anje Marka Smr a, a ovaj je samo dvije minute kasnije svojim zgoditkom postavio kona nih 3-1 za Bratstvo. U Gornjem Mihaljevcu Strahoninec poravnao na 1-1 u 90.minu . Doma e Jedinstvo je povelo pet minuta prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Dejana Goluba. U tom periodu dosta propuštenih prigoda kod jednih i drugih u vrlo rezultatski neizvjesnoj utakmici. Svojim obranama is cali su se vratari. Doma i Miroslav Janež i gostuju i Robert Kocijan. Gos iz Strahoninca su pokušavali do i do boda i uspjeli su tek u 90.minu zgoditkom Patrika Kolari a ga i dohva . Muri bod iz Štrukovca. Iako su vrlo rano u 33.minu ostali bez Nikole Stojka koji je u nešto više od pola sata igre zaradio dvije opomene. Is na i njegov prvi start za opomenu u 15.minu je bio na granici za isklju enje. Doma i Hajduk je broj anu prednost uspio iskoris u 49.minu kada je Alen Kova i pos gao zgoditak. Gos iz Hlapi ine nastavili su u drugom dijelu sa borbenoš u nadoknadi igra a manje i to im se ispla lo u 89.minu kada je Goran Lipovi poravnao rezultat na kona nih 1-1. Ina e je trener Mure Vincek strijelca
BRATSTVO - TRNOVEC 1-1 (1-0) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Bojan Juras, Marinko Hrušoci, Vedran Hrušoci. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Vinko (28), 1-1 Štefulj (90) BRATSTVO: Rajf, Petermanec (35. Jambrovi ), Ko ila, Trstenjak, Baumgartner, Kirec, Jurovi , Na , Gori anec (88. Kova i ), Vinko, trener: Boris or evi TRNOVEC: Špiranec, Jurman M (46. Vincek), Jurman N (75. Tomaši ), Domiter, Vidovi , Marijanovi , Kova i , Miko, Štefulj, Jurman F (57. Skupnjak), Novak, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Trstenjak (Bratstvo); Marijanovi , Vidovi (Trnovec)
JEDINSTVO - STRAHONINEC 1-1 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Darko Filip i , Danijel Ko ila, Denis Fic. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Golub (42), 1-1 Kolari (90) JEDINSTVO: Janež, Krumpi S, Kocen, Novak D, Golub, Novak M (87. Vuk), Gre , Tr njak (90. Fujs), Ladi (65. Horvat M), Plantak, Miko, trener: Roman Tr njak STRAHONINEC: Kocijan, Kova i (76. Fu ko), Žerjav, Kolar, Bacinger, Drabi (68. Ri ko), Vuruši (55. Zver), Brez (61. Zlatarek), Žuni , trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Miko, Krumpi S (Jedinstvo); Brez, Bacinger (Strahoninec)
Lipovi a u igru uveo kao jokera sa klupe u 57.minu . Doma i Hajduk je imao peh da im se u 55.minu teže ozlijedio Mihael Ma ari koji je pomo nažalost morao potraži u županijskoj bolnici akovec. Donji Koncov ak slavio u Štrigovi. Samo je sedam minuta trebalo gos ma da do u do vodstva od 2-0. Prvo je u 2.minu strijelac bio Nikola Vukovi , a potom iz kaznenog udarca u 7.minu Robert Stajnko. Doma a Sloga brzo se „probudila“ i do poluvremena uspjela utakmicu vra na po etak. Na 2-1 je smanjio David Šoštari nakon poklona vratara gos ju Primoža Kolbla, a Robert Kanski poravnao na 2-2. U 47.minu doma i su tražili kazneni udarac, ali tako nije mislio i sudac utakmice Toplišnjak. Kad je ve izgledalo da e završi podjelom bodova u 4.minu suda ke nadoknade pobjedu je gos ma donio Žiga Smodiš. U Gornjem Hraš anu slavili doma i. Zgoditak odluke dogodio se u 36.minu kada je za doma u Pobjedu zabio Miljenko Bistrovi . Njega treba spomenu i zbog fair-playa u 60.minu kada je u gostuju em kaznenom prostoru ozlije en ležao Miroslav Pozder, a vrataru Venere PMP Mihaelu Teru lopta ispala iz ruku. Mogao je Miljenko Bistrovi samo gurnu loptu u prazna vrata, ali je loptu izbacio izvan terena za igru da se igra u ukaže pomo . Svaka ast Miljenko ! Gos iz Svetog Jurja na Bregu su pokušavali u drugom dijelu do i do izjedna enja, ali su doma i uspjeli sa uva minimalno vodstvo i tako upisa tri doma a boda. Pe ca Malog Mihaljevca Dravi. Ve su prvih 45 minuta igre gos iz Kuršanca primili e ri zgoditka. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minu i pe zgoditak u mreži vratara Drave Damira Mar n evi a. Trostruki strijelac za doma e bio je Tomislav Šafari , a po jednom Vedran Kova i i Andrej Vugrinec. Desetak minuta prije kraja utakmice Drava je ublažila poraz na 5-1 zgoditkom Elvisa Bezeka. Trnovcu bod iz Jurovca. Bio je to derbi za elja u kojem su kona no prvi bod upisale jedna i druga mom ad. Doma e Bratstvo je prvo u 28.minu zgoditkom Mirana Vinka povelo. Dobar poznavatelj jurovskog zelenog travnjaka Robert Štefulj uspio je u 90.minu zabi za kona nih 1-1.
DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMA: TRNOVEC MARKO VIDOVI 3280 KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA : ZEBANEC HRVOJE MA ARI 2900 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA MURA NIKOLA STOJKO 5506 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA
LISTA STRIJELACA 4 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec) 3 zgoditka – Denis Vuruši (Strahoninec), Mihael Ladi , Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miljenko Bistrovi (Pobjeda), Miran Vinko (Bratstvo J), David Šoštari (Sloga Š), Benjamin Ka (Plavi Pek.) 2 zgoditka – Denis Mar ec, Jurica Žerjav (Strahoninec), Goran Vrtari , Ivan Zadravec (Napredak), Nikola Gori anec (Drava K), Goran Kerman (Venera PMP), Bojan Novak (Pobjeda), Mihael Kolari , Goran Feguš (Sloga Š), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Goran Vuruši , Daniel Novak, Nikola Vlahov (Bratstvo SV), Aleksandar Kolar, Tomica Nerer (Plavi Pek.), Alen Kova i (Hajduk Š), Žiga Smodiš, Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec)
OPOMENUTI IGRA I SLOGA (Š) – Robert Smolkovi (5332), Goran Feguš (10143), Smiljan Jambrovi (3761), Patrik Jelen (9662) MURA – Marko Jurovi (3452), Denis Breznik (3473) DRAVA (K) – Nenad Vuk (4827), Nikola Gori anec (1962), Davor Medved (1404), Elvis Bezek (8517) NAPREDAK – Antun Cilar (4106) PLAVI (Pek.) – Denis Gori anec (4685) DONJI KONCOV AK – Samo Smodiš (9738), Dominik Koraj (1509), Ma ja Brezni ar (549), Mihael Sklepi (1527), Žiga Smodiš (9737), Tine Špilak (4185) HAJDUK VINDIJA – Petar Mikulaj (2903), Nikola Šimunkovi (2622), Alen Kova i (221), Tomislav Novak (3481) BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) TRNOVEC – Marko Vidovi (3280), Marko Marijanovi (10338) VENERA PMP – Goran Kerman (3876) ZEBANEC – Nikola Graf (3353), Miljenko Vran i (4052), Danijel Debelec (4051) JEDINSTVO (GM) – Tihomir Miko (10327), Saša Krumpi (3426) STRAHONINEC – Dario Brez (1448), Bojan Bacinger (417) POBJEDA – Jurica Hanžekovi (4024), Mario Kova (89), Denis Tkal ec (389), Ivan Brezovec (4903) MALI MIHALJEVEC – Zoran Varga (2289), Boris Domunkoš (7072)
RASPORED, SLUŽBENE OSOBE I SATNICA 4. KOLA SUBOTA: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – BRATSTVO (SV) (sudac Tomislav Herman, pomo nici Saša Mihali i Željko Kova i , delegat Stjepan uranec); NEDJELJA: Strahoninec: STRAHONINEC – PLAVI (Pek.) (sudac Dražen Šajnovi , pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Petar Krha ), Zebanec: ZEBANEC – MALI MIHALJEVEC (sudac Edvin Zobec, pomo nici Ivan Žganec i Sebas jan Trstenjak, delegat Zoran Hajdinjak); Kuršanec: DRAVA – SLOGA (Š) (sudac Robert Radek, pomo nici Ivan Sermek i Casimir Rodrigue, delegat Miroslav Glavina), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – HAJDUK (Š) (sudac Nino Škrobar, pomo nici Renato Vuk i Nenad Štrek, delegat Josip Baksa); Hlapi ina: MURA – BRATSTVO (J) (sudac Milivoj Bali , pomo nici Mario Pintari i Alen Kodba, delegat Josip Lesjak), Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – TRNOVEC (sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Franjo Horvat, delegat Stjepan Križari ), Gornji Hraš an: POBJEDA – JEDINSTVO (GM) (sudac Damir Klari , pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Franjo Fais). Sve se utakmice igraju s po etkom u 17 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo izmjene službenih osoba.
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
PLAVI (Pek.) BRATSTVO (SV) JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC HAJDUK (Š) SLOGA (Š) D. KONCOV AK POBJEDA M. MIHALJEVEC VENERA PMP TRNOVEC BRATSTVO (J) NAPREDAK MURA DRAVA (K) ZEBANEC
3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0 0
0 0 1 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1 1 0 0
0 0 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 2 3 3
9–3 7–3 14 – 2 11 – 3 4–2 9–5 7–4 6–6 10 – 9 4–7 3–5 3–6 6 – 10 3–7 4 – 15 1 – 14
9 9 7 7 7 6 6 6 4 3 1 1 1 1 0 0
5. rujna 2014.
3. kolo III. ŽNL MNS OMLADINAC - MLADOST (S) 2-2 (0-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Marko Hunjadi. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Vrbanec (62), 1-1 Polanec D (71), 1-2 Ko ila (76), 2-2 Kova evi (78) OMLADINAC: Murk, Vrbanec B, Jovi , La n, Leskovec, Posavec, Novak (75. Bubek), Dragovi , Bogdan (46. Kova evi ), Vrbanec A, Lesar (46. Zeli ), trener: Josip Križai MLADOST: Polanec, Vuruši , Ko ila, Novosel P (35. Stojko), Žerjav, Škvorc N, Leva i , Polanec D, Polanec M (46. Horva ), Bogdan, Živ ec, trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Vrbanec, Zeli (Omladinac)
EKO - MLADOST (D) 1-2 (0-1) SVETI KRIŽ. Igralište: Michigen. Suci: Mario Buhin, Josip Višnjari , Dražen Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Mu i (14), 1-1 Trstenjak (70-11m), 1-2 Bobi anec (82) EKO: Juras, Novak, Horvat, Višnji , Trstenjak, Gregorin i , Slavi ek H, Slavi ek S, Hobor, Lon ari D (46. (Balog), Hanžekovi (75. Zadravec), trener: Zlatko Novak MLADOST: Fel i, Hajdarovi , Špilek J, Horvat, Radovan, Žganec, Bobi anec, Kova i , Zrna (63. Majeri M, Mu i (90. Špilek S), Kolari (88. Hliš ), trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Horvat, Hanžekovi , Trstenjak, Balog (Eko); Zrna, Kolari , Kova i , Žganec, Horvat (Mladost) Crveni: Hajdarovi , Horvat (Mladost)
PARAG - BORAC (DH) 2-5 (1-0) D.HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Sudac: Franjo Hergo . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Balog V (12), 1-1 Mavrin (53), 1-2 Pintari (56), 1-3 Pozderec I (88), 1-4 Mavrin (73-11m), 2-4 Oršoš Z (79), 2-5 Dodlek (90) PARAG: Horvat, Oršoš Z, Oršuš V, Ignac (73. Oršoš M), Balog V, Oršoš M, Oršuš D, Pec, Balog J, Balog S (79. Oršuš M), Oršuš A BORAC: Harmicar, Vidovi (41. Bari M), Jur ec, Pozderec Mišel, Vadlja, Harmicar (46. Pavlic), Branilovi , Pozderec I, Pozderce Matej (46. Baksa), Pintari , Mavrin J (74. Dodlek)
DINAMO - RADNI KI 2-1 (1-0) ŽIŠKOVEC. Suci: Marko ur ek, Elvir Bašek, Hrvoje Bedi . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Dobrani (8), 2-0 Rudni ki D (46), 2-1 Pal (84) DINAMO: Lajtman, Šopar, Brdar, Dobrani , Tkal ec M, Thes, Šafari , Rudni ki N, Rudni ki d, Mošmondor, Šparavec, trener: Tomislav Šari RADNI KI: Horvat M, Horvat P (77. Lackovi ), Baksa, Horvat E, Paler, Horvat D, Horvat N (64. Fažon N), Fažon I, Jalšovec (80. Vargek), Pal , Novak (57. Blaži ) Žu kartoni: Tkal ec, Rudni ki D (Dinamo); Pal , Paler (Radni ki Crveni: Šparavec (Dinamo); Horvat (Radni ki)
HAJDUK - VU ETINEC 1-2 (1-2) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Darijan Zadravec, Robert Novak, Morano Vlah. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Per evi (3), 1-1 Galekovi (8), 1-2 Levec (38) HAJDUK: Horvat, Šimunkovi , Šafari (83. Tkalec), Mesari , Gregorin i (75. Ambruš), Krnjak (59. Domini ), Galekovi , Sen ar, Kolar, Fegeš, Liber, trener: Mario Zaspan VU ETINEC: Kocijan, Friš i , Ambruš I, Levec, Škvorc, Per evi (50. Novak S), Vabec, Ambruš T, Kamenar (64. Novak D), trener: Slavko or evi Žu kartoni: Šafari , Mesari (Hajduk); Friš i , Levec (Vu e nec) Crveni: Škvorc (Vu e nec)
TORPEDO - BRATSTVO (P) 3-1 (3-0) KRIŽOVEC. Igralište: Trate. Suci: Edvin Zobec, Dino Vel i, Robert Kolari . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Ruklja (1), 2-0 Mikuli (3), 3-0 Jambroši (4), 3-1 Balog (53) TORPEDO: Srnec (72. Mesari ), David, Mun ar, Radeljak, Horvat, Novak, Mikuli , Jambroši E, Pintari , Jambroši D, Ruklja (52. Rob), trener: Vladimir Šol BRATSTVO: Jambrovi , Bais (8. Poto nik od 73. Kova i ), Novak M, Škvorc (75. Trupkovi ), Boži , Kova i D, Kova i L (46. ekunec), Novak D, Poto nik, Kelner (40. Komar), Balog, trener: Tibor abradi Žu kartoni: Pintari , Mikuli (Torpedo); Boži , Poto nik Novak M (Bratstvo)
III. ME IMURSKA LIGA
TABLICA
Nevi eno: u Križovcu tri gola doma ina u prve etiri minute Bod iz Ma kovca ide u Selnicu. Dugo oko 100 gledatelja nije vidjelo zgoditak. Nešto više od sat igre. Andrija Vrbanec u 62.minu zatresao prvi gostuju u mrežu. I Mlados je pošlo za nogom isto u 71.minu , a strijelac je bio Deni Polanec. Pet minuta kasnije gos vode zgoditkom Emila Ko ile. Samo su dvije minute imali gos iz Selnice vodstvo jer je na kona nih 2-2 poravnao Davor Kova evi kojem je doma i trener Josip Križai ukazao prigodu da zaigra odmah od po etka drugog poluvremena. Na kraju kad se sve zbroji krajnji rezultat je u ravnopravnoj igri i najrealniji. Doma i poraz Hajduka. Sve je bilo riješeno u prvom poluvremenu. Rano je Vu e nec u 3.minu poveo zgoditkom Davida Petri evi a. Pet minuta kasnije doma i su poravnali zgoditkom Franje Galekovi a, koji trenutno nakon tri kola vodi na lis strijelaca sa šest zgoditaka. Sedam minuta prije odlaska na odmor Vu e nec je ponovno poveo, a ovaj je put strijelac bio Vjeran Levec. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49.minu Vu e nec ostaje bez zbog dvije opomene isklju enog Zlatka Škvorca. Doma i preostalih 40 minuta igre do kraja utakmice nisu sa igra em više uspjeli s i ni do poravnanja rezultata. Vu e nec se muški obranio i iz Brezja odnio zasluženo tri boda. Torpedo bolji od Bratstva. Rijetko vi ena zanimljivost dogodila se u Križovcu. Naime, doma i su za e ri po etne minute utakmice pos gli tri zgoditka. Dok se gos iz Preseke još nisu ni snašli ve je bilo 3-0 za doma e. „Brzinski“ strijelci za doma e bili su redom Kris jan Ruklja , Dino Mikuli i Emil Jambroši . Nakon toga kao da su doma i odahnuli i zgoditak više nisu pos gli. Bratstvo je uspjelo u 53.minu zgoditkom Darija Baloga ublaži poraz na 3-1. Još je jedna zanimljivost bila na ovoj utakmici. Petorica opomenu h igra a na utakmici bila su opomenuta u drugom poluvremenu. Ni jedan u prvom. Pobjeda Mlados u Svetom Križu. Gos iz Dekanovca su doma inu ve u 14.minu zgoditkom Nikole Mu i a najavili po što su došli. U 30.minu doma i od suca utakmice Marija Buhina traže kazneni udarac kad je njihov napada bio s le a povu en u gostuju em kaznenom prostoru, što je i delegat utakmice Davor Drvenkar u svom izvješ u potvrdio da je povla enja bilo. Tu je Eko bio ošte en. Mladost je sve mogla riješi u 43.minu kada su imali kazneni udarac, ali je udarac Tihomira Kolari a doma i vratar Tomislav Juras obranio. U posljednjoj minutu prvog poluvremena Mlados je zbog druge opomene isklju en Marko Hajdarovi . Slabi sudac utakmice Buhin ipak se doma inu smilovao i u
70.minu „izmislio“ kazneni udarac kojeg za 1-1 realizirao Domagoj Trstenjak. Gostuju i navija i revol rani takovog odlukom suca Buhina su polijevali ( itaj osvježavali) delegata u njegovoj ku ici. U 74.minu Mladost je ostala i bez drugog igra a. Isklju en je Stjepan Horvat koji je vrije ao suca Buhina. Iako su gos imali dva igra a manje u terenu za igru u 82.minu uspjeli su preko Stevice Bobi anca s i do pobjede od 2-1. Kod tog zgoditka doma i smatraju da je bilo zale e, na strani gdje je pomo ni sudac bio Josip Višnjari . Uz dva isklju enja i ak devet opomenu h igra a jasno je kakva je bila utakmica. U Žiškovcu doma ini upisali prvu jesensku pobjedu. Mišel Dobrani prvi se kod doma ih u 8.minuti upisao u strijelce. Odmah na po etku drugog poluvremena u 46.minu novi zgoditak u mreži gos ju iz Gardinovca, a strijelac je bio Dino Rudni ki. Tek šest minuta prije kraja utakmice Radni ki je uspio preko Kris jana Pal ja smanji doma e vodstvo na 2-1. Nakon toga dvojica isklju enih. Po jedan u svakoj mom adi i to obojica zbog druge opomene. Prvo je u 88.minu Dinamo ostao bez S vena Šparavca, a potom u 90.minu Radni ki bez Danijela Horvata. Poraz Paraga u Donjem Hraš anu. Pe com su de ki iz Paraga ispra eni ku i. Mada su prvi u 12.minu zgoditkom Vjerana Baloga poveli i to vodstvo držali sve do 53.minute kada im je ponestalo snage, a i koncentracije. Jurica Mavrin je tada poravnao na 1-1. Tri minute kasnije Borac vodi zgoditkom Ma je Pintari a. Ivica Pozderec pos že tre i zgoditak Borca u 66.minu . Imao je Borac u 73.minu kazneni udarac kojeg je realizirao Jurica Mavrin i tako upisao svoj drugi zgoditka na utakmici. Parag uspijeva u 79.minu pos i još jedan zgoditak, a uspjelo je to Zlatku Oršošu. Dario Dodlek je u 90.minu svojim zgoditkom postavio kona nih 5-2 za Borac. RASPORED, SLUŽBENE OSOBE I SATNICA 4. KOLA SUBOTA: Zasadbreg: VU ETINEC – DINAMO (Ž) (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Filip Hrustek i Marko Hunjadi, delegat Darko Jambrovi ); Dekanovec: MLADOST – PARAG (sudac Božidar Jura i , delegat Josip Modlic); NEDJELJA: Preseka: BRATSTVO – HAJDUK (B) (sudac Denis Fic, pomo nici Nino Grgi i Ma ja Kozar, delegat Dragu n Borko); Gardinovec: RADNI KI – OMLADINAC (M) (sudac Mar n Begovi , pomo nici Ivan Jarni i Bruno Grabar, delegat Stjepan Perko), Selnica: MLADOST – EKO (sudac Mario Sukanec, pomo nici Dražen Sukanec i Darijan Zadravec, delegat Marijan Sabol), Štefanec: JADRAN – TORPEDO (sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Mario Horvat i Mario Musta , delegat Antun Vlahek). Sve se utakmice igraju s po etkom u 17 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo izmjene službenih osoba.
1. OMLADINAC (M)
3
2
1
0
9–4
2. HAJDUK (B)
3
2
0
1
12 – 2
6
3. JADRAN
2
2
0
0
11 – 2
6 6
4. TORPEDO
3
2
0
1
9–6
5. VU ETINEC
3
2
0
1
7–9
6
6. MLADOST (D)
3
1
1
1
5–5
4
7. DINAMO (Ž)
3
1
1
1
3–3
4
8. MLADOST (S)
3
1
1
1
3 – 11
4
9. EKO
3
1
0
2
12 – 11
3
10. PARAG
2
1
0
1
10 – 11
3 3
11. BORAC (DH)
3
1
0
2
6 – 11
12. BRATSTVO (P)
2
0
0
2
2–8
0
13. RADNI KI
3
0
0
3
2–8
0
LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Franjo Galekovi (Hajduk B) 4 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko), Vjeran Balog (Parag), Andrija Vrbanec (Omladinac M), Vjeran Levec (Vu e nec) 3 zgoditka – Mar n Oršoš (Parag), Goran Zlatarek (Jadran), Saša Krnjak (Hajduk B), Jurica Mavrin (Borac DH), Kris jan Ruklja (Torpedo), Stevica Bobi anec (Mladost D) 2 zgoditka – Dino Pata a, Nino Hanžekovi , Domagoj Trstenjak (Eko), Denis Mohari (Vu e nec), Dino Mikuli (Torpedo), Saša Hliš , Antonio Novak (Jadran), Rajko Dragovi (Omladinac M), Zlatko Oršoš (Parag), Deni Polanec (Mladost S), Nikola Mu i (Mladost D)
OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Dino Mikuli (6983), Antonio Pintari (3287) RADNI KI – Kris jan Pal (4314), Mijo Paler (843) EKO – Aleksandar Horvat (1639), Domagoj Trstenjak (4630), Nino Hanžekovi (5522), Josip Balog (7456) MLADOST (D) – Nikola Zrna (3036), Tihomir Kolari (1743), Dejan Kova i (4466), Dinko Žganec (5837), Stjepan Horvat (888) HAJDUK (B) – Tomislav Šafari (4115), Karlo Mesari (5395) VU ETINEC – Vjeran Levec (1704), Marko Friš i (2817) BRATSTVO (P) – Jasmin Boži (5284), Luka Poto nik (4898), Miro Novak (3171) DINAMO (Ž) – Dino Rudni ki (4147), Nikola Tkal ec (433) OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380), Roko Zeli (6398)
DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DINAMO (Ž) – S ven Šparavec (4158) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica RADNI KI – Danijel Horvat (6085) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica VU ETINEC – Zlatko Škvorc (142) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MLADOST (D) – Marko Hajdarovi (1918) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Stjepan Horvat (888) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice NOV ANA KAZNA NK MLADOST Dekanovec kažnjava se po l. 50 DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog polijevanja delegata od strane gledatelja na utakmici odigranoj u Svetom Križu.
ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju
NE ODGA AJTE POZIV
DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!
Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199
AKOVEC, Obrtni ka 4
ZNA AJAN USPJEH GRUPE VINDIJA NA 52. RADGONSKOM SAJMU Na sve anoj dodjeli nagrada održanoj u sklopu Me unarodnog sajma AGRA u Gornjoj Radgoni Grupa Vindija dobila je velik broj nagrada za kvalitetu svojih proizvoda Ceremonija dodjele nagrada za prehrambene proizvode, održana tre eg dana radgonskog sajma koji je ove godine na rasporedu od 23. do 28. kolovoza, nije mogla pro i bez u estalog spominjanja Vindije. Za svoje mlije ne proizvode, sokove i bezalkoholna pi a te mesni asortiman varaždinska je prehrambena industrija osvojila ak 29 medalja, od kojih su tri šampionske titule. Najve e, šampionsko priznanje dobila je Fetaca, meki sir od kozjeg mlijeka u salamuri, proizveden po uzoru na tradicionalni gr ki sir Fetu. Uz ovaj proizvod, pakiran u kantici od 2,5 kg, šampionske su titule dobili i Vindijini mlije ni pudinzi s okusom vanilije i okolade, koji su ve puna tri desetlje a prisutni na hrvatskom tržištu. Kvaliteta ovih deserta redovito je nagra ena i na drugim me unarodnim ocjenjivanjima kvalitete, što potvr uje i status DLG klasika, rezerviran isklju ivo za proizvode koji kroz dulji niz godina demonstriraju vrhunsku kvalitetu. Osim nagrada za Fetacu i mlije ne pudinge, Vindija je na ovogodišnjem ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni osvojila još etrnaest velikih zlatnih, šest zlatnih te po jednu srebrnu
7
i bron anu medalju za svoje mlije ne proizvode i sokove. Velikim zlatom nagra eni su Fino mi je pudinzi sa šlagom te puding Choco Loco, a tu se našao i sirni desert Vindino s okusom jagode i banane te mlije na varijanta Vindina koja donosi kombinaciju lješnjaka i okolade. Ista nagrada pripala je i Vivis svježim krem sirevima, ledenoj kavi, shakeu od vanilije i kozjem mlijeku. Velikim zlatom ovjen anim proizvodima dobivenim od kozjeg mlijeka pridružio se i svježi sir Capro Fresh, a u asortimanu sireva ovo su priznanje dobile i panirane varijante Camemberta i Edamca. U grupi sokova, kojoj su pripale dvije zlatne i jedna srebrna medalja (GI Control crni ribiz – jabuka, nektar jabuka te Iso sport limun-grejp), veliko zlato dobio je multivitaminski sok A+C+E u velikom pakiranju od 2 litre. Vindijinu mesnom asortimanu tako er je pripalo nekoliko vrijednih nagrada. Zlato je pripalo Cekin pile oj jetrenoj pašteti te Gavelino pile im rolicama sa slaninom, a srebro su osvojile polutrajne kobasice Cekin Extrawurst i pure i parizer.
5. rujna 2014.
ODBOJKA
SPORTSKI RIBOLOV
PRIPREME prvoligaša Centrometala
Niz kontrolnih turnira i utakmica Odbojkaši Centrometala odra uju tre i tjedan priprema. Ovaj vikend zapo inju i s odigravanjem prvih pripremnih utakmica. U subotu gostuju na turniru u ma arskom mjestu Sumeg, gdje e uz doma i Sumegi RE nastupiti još seniorska i juniorska reprezentacija Ma arske. Nakon toga u srijedu, 10. rujna kod ku e u 19 sati igraju sa zagreba kim prvoligašom Croa-
tiom. U subotu, 13. rujna gostuju na turniru u Sloveniji, gdje su protivnici Sip Šempeter i Šoštanj Topolšica, da bi u nedjelju, 21. rujna bio deseti tradicionalni Trofej Nedeliš a, gdje uz Centrometal još nastupaju ma arski Fino Kaposvar i Sumegi RE, te slovenski Sip Šempeter. Za kraj priprema za etvrtak, 25. rujna dogovoren je susret u Ma arskoj protiv „vje nog“ interligaša Kaposvara.
RUKOMET U SUBOTU u Murskom Središ u
Me unarodni rukometni turnir Neores cup U sportskoj dvorani u Murskom Središ u ove subote održat e se me unarodni rukometni turnir Neores cup. U 9:30 sati igraju MRK akovec i njema ki TSV Schwabmuenchen. Otvorenje turnira je u 10:30 sati, nakon ega u 11:30 sa-
ti slijedi susret Ivan ice i slovenskog RK Moškanjci Gorišnica. Od 13:30 sati susret e odigrati kadeti akovca i Pomurja. U 15:30 sati je susret za 3. mjesto te u 17:00 sati inale. Proglašenje pobjednika bit e u 19:00 sati.
SP se održava na kanalu uz HE Dubrava
SVJETSKO PRVENSTVO u sportskom ribolovu udicom na plovak kre e i službeno od ponedjeljka dolaskom reprezentacija i treningom
Najbolji svjetski ribi i od ponedjeljka u Me imurju Samo natjecanje za naslov svjetskog prvaka održava se u dva dana - 13. i 14. rujna Krajem ovog tjedna o ekuje se dolazak prvih natjecatelja, a od 8. rujna starta i trening, a s njime se otvaraju vrata ribi ima iz cijelog svijeta koji e boraviti u Me imurju sve do nedjelje, 14. rujna. Natjecateljska staza uz HE od Donje Dubrave do Svete Marije spremna je za održavanje 61. Svjetskog
prvenstva u lovu ribe udicom na plovak. Trener reprezentacije Dragutin Filipaši i kapetan (menadžer) Miljenko Perko (koji dolaze iz našega me imurskog kraja) prihvatili su se asne, ali i nezahvalne uloge nakon podba aja reprezentacije prošle godine na SP-u, kada je osvoje-
no loše 34. mjesto, da izaberu i vode reprezentaciju Hrvatske na doma em terenu. Alan Perko, Nikola Filipaši , Dejan Vondrak, Dražen Štajduhar, Martin Vr kovi i Davor Florijani pak su hrvatski reprezentativci od kojih se o ekuje plasman do 10. mjesta. Reprezentacija je odabrana nakon što je održano
šest majstorica na kanalu uz HE Dubrava izme u Svete Marije i Donje Dubrave, koji e tako er na pet sektora od 7. do 14. rujna ugostiti najbolje svjetske ribi e. Samo službeno natjecanje koje e odrediti plasman održava se dva dana, 13. i 14. rujna. - Za SP je prijavljeno 37 zemalja iz cijelog svijeta. O ekujemo da e u Me imurje do i izme u 370 do 500 natjecatelja s rezervama. Isto tako o ekujemo sigurno preko 10.000 no enja koji mogu dosegnuti i 20.000. Osim toga, posljednja dva mjeseca ve su svi smještajni kapaciteti u donjem Me imurju popunjeni. Dosad smo na treningu ugostili reprezentacije Italije, Poljske, Slova ke, Austrije i Ma arske. - najavio je izme u ostalog Zoran Pfeifer, prvi ovjek Organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, u najavi jednog od najve ih sportskih doga aja ove godine u Hrvatskoj, kojemu su doma ini me imurski sportski ribi i. Nakon ždrijebanja, po pet ribi a iz svake reprezentacije bit e podijeljeni u pet sektora u pojasu kanala. Gledatelji e mo i pratiti same natjecatelje gotovo pa do njih udaljeni samo 3 metra. Naravno, trebat e se pridržavati pravila kako ih ne bi ometali. Sva ulovljena riba do vaganja mora biti živa i nakon toga e biti vra ena u vodu. Fiš e se o ito kuhati od nekih drugih riba, ne onih koje su ulovili svjetski prvaci. (dz)
KOŠARKA Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
VENECIJA, Burano i Murano 06.09.14. (garantirani polazak) 259,00 kuna MISA SA PAPOM FRANJOM REDIPUGLIA I TRST 13.09.2014. 180,00 kuna DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14. 1.750,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014. 1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe
PRVI NO NI STREETBALL TURNIR održan je u Prelogu
Pobjedni ki pehar zgrabio E-Street Prva godina okupila je 13 ekipa iz Me imurske i Varaždinske županije i ponudila dobru i kompetitivnu košarku pod re lektorima. Pobjedu u inalu izborili su de ki iz ekipe E-Street, a organizirano je i natjecanje u ga anju trica u kojem je pehar za prvo mjesto odnio Krešo Klipi iz Donje Dubrave. Vrijeme, nažalost, nije izdržalo pa su se polu inalne utakmice zbog kiše odigrale u dvorani OŠ Prelog. U inalu je pobijedila ekipa E-Street, dok su Walteri završili na drugom mjestu. U utakmici za tre e mjesto, me u doma im ekipama, Dac, Mac i Sale odnijeli su pobjedu protiv Kalaša. Pehare i majice za pobjednike podijelili su Franjo Mikec u ime KK-a Prelog, Marko u-
Pobjedni ki pehar pripao je ekipi E-Street
ri u ime Savjeta mladih Grada Preloga i Željko Poredoš u ime Grada Preloga. Na kraju se okupljenima obratio glavni organizator turnira Marko uri i zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji te igra ima i gle-
dateljima. Reakcije na turnir bile su iznimno pozitivne te organizator ne sumnja da e se pretvoriti u tradiciju. Igra ima i gledateljima Gradska kavana “Lovac” osigurala je besplatan grah, a za pi e se pobrinulo pokretno
Najprije se igralo pod reflektorima na vanjskim terenima Mladosti, ali zbog kiše je završnica odigrana u sportskoj dvorani
ugostiteljstvo Event trans. Prilo ki hakleri odlu ili su donirati novac prikupljen od kotizacija Udruzi “Duga”.
E, MOGU E
EMOGU U HONDI JE I N
ansa TEC bez kune av D i.6 1 -V R C * nama) Vozite ivom ratom u ku (s nepromjenj
Maloprodajna cijena za model CR-V 1.6 i-DTEC 2WD 14YM iznosi 219.840,00 kn (PDV i PPMV uklju eni). Kombinirana potrošnja 4,5 lit/100 km, emisija CO2 119 g/km. Slika je simboli na. Ograni ena koli ina vozila. Prodaja do isteka zaliha.
Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6 40000 Čakovec
tel. 040 329 123
5. rujna 2014.
Didasko – više od škole stranih jezika U svojoj ponudi Didasko – jezično edukativni centar i ustanova nudi pregršt obrazovnih programa i zabavnih sadržaja. Tečajevi stranih jezika, prijevodi, produženi boravak za djecu i boravak u inozemstvu za sve generacije samo su neki od njih. Didasko je angažirana jezično edukativna škola koja je pretprošle godine dobila status ustanove, što znači da su nastavni programi izrađeni na temelju smjernica sadržanih u dokumentu Vijeća Europe i odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Ustanova Didasko ima akreditaciju za pet stranih jezika i stupnjeve znanja od A1 do C2, a svjedodžba omogućuje upis stupnja znanja u e-radnu knjižicu, nastavak učenja stranog jezika u sličnim ustanovama u Europi te bolje pozicioniranje na radnom mjestu koje zahtjeva poznavanje stranog jezika. Tim od 30-tak osoba sastoji se od obrazovanih predavača, stručnih suradnika i izvornih govornika jezika. Cilj je ponuditi kvali icirane tečajeve koji polaznicima omogućuju postizanje jezičnih ciljeva u odgovarajućem vremenu. Iznimnu pažnju polažu na dobrobit polaznika. Brinu se o ugodnoj i otvorenoj atmosferi, a pritom obostrana komunikacija igra veliku ulogu. Koristi od učenja jezika u Didasku su savjetovanje i
brižljivi odabir tečaja, homogeni stupnjevi u grupama, redovna kontrola uspjeha i individualni pristup. A svatko tko uči s veseljem i zanimanjem, uči brže i bolje. Stoga je nastava interaktivna, odlikuju je male grupe, zanimljiva je i orijentirana na aktivni govor, koriste se najmodernije pedagoške metode s aktualnim materijalima i modernim medijima, a sve uz opuštenu i motivirajuću atmosferu u kojoj je učenje zabavno. Birati se može između sedam svjetskih jezika: engleski, njemački, francuski, španjolski, talijanski, ruski i mađarski, a tečajevi su prema zahtjevima pojedinca – od djece do odraslih osoba, te posebno za poslovne potrebe. Djeca uz učenje stranih jezika mogu birati između raznih radionica te proslave rođendana, a za irme uz prilagođene jezične tečajeve nude i usluge prevođenja. Zanimaju li vas grupna putovanja u europske gradove ili dodatno učenje jezika u inozemstvu – u Didasku ste na pravoj adresi. Strani jezik je izazov, ulaganje u budućnost – upisi su u tijeku na 391 072 ili e-mailom na info@didasko.com.hr
BICIKLIZAM BICIKLISTI KI KLUB PULS
21. rujna vozi se “Me imurska tura”
Timotej Kocen
Matija Trstenjak
Ivan Ružman
BK MURA AVANTURA TRE I U HRVATSKOJ
Ivan Ružman, Timotej Kocen i Matija Trstenjak pobjednici MTB-XCO Kupa Nakon Premanture, Vodica, Pakraca, Samobora, Požege, Svetog Martina na Muri i Karlovca, u nedjelju, 31. kolovoza je u istarskom Grožnjanu vožena finalna utrka za XCO kup Hrvatske na kojoj su natjecatelji iz biciklisti kog kluba Mura Avantura iz Svetog Martina na Muri samo potvrdili odli ne rezultate ostvarivane tijekom cijele sezone. Posljednja utrka uvijek ima poseban draž jer u njoj samo jedna neželjena situacija (probušena guma, kvar ili pad s bicikla) ili od-
li na vožnja može zna ajno utjecati na kona an plasman biciklista. Odli nom psihološko-takti kom pripremom za takve situacije biciklisti Mure Avanture finalnu utrku odvozili su na izvanredan na in. U ukupnom poretku u kategoriji do 13 godina Matija Trstenjak postao je pobjednik Kupa Hrvatske, dok je Lovro Posel zauzeo odli no tre e mjesto. U kategoriji do 14 godina Timotej Kocen je ponovno postao pobjednik Kupa Hrvatske. U istoj kategoriji Stjepan Hunjak je završio kao drugoplasirani.
U kategoriji do 15 godina odli nom vožnjom u posljednjoj utrci Nikola Vinko zauzeo je odli no drugo, a Eric Taradi peto mjesto. Ida Trstenjak je u kategoriji djevoj ica do 14 godina zauzela etvrto mjesto, kao i Antonio Miši u kategoriji kadeta.Veliko iznena enje za klub priredio je Ivan Ružman koji je sezonu u Kupu Hrvatske završio kao pobjednik u kategoriji Sport, dok je Alen Novak u istoj kategoriji završio na šestom mjestu. Nadalje, Monika Ludaš je u ženskoj kategoriji Elite zavr-
šila je na tre em mjestu, dok su u muškom Elitu Ilija Fabi i Velimir onkaš sezonu okon ali na 15. i 16. mjestu. U ukupnom poretku od 29 klubova biciklisti ki klub Mura Avantura ponovio je prošlogodišnji uspjeh te se ponovno plasirao na odli no tre e mjesto. Natjecateljska sezona 2014. tako je na samom kraju. Najmla e lanove Mure Avanture sredinom rujna još o ekuje nacionalno prvenstvo na pisti koje se vozi u Zagrebu, ime i službeno završava veoma uspješna natjecateljska sezona.
Biciklisti ki klub PULS poziva sve rekreativce, sportaše, bicikliste i sve ljude dobre volje na biciklisti ku utrku - „Me imurska tura 2014.“ 21. rujna 2014. u 10 sati. Mjesto okupljanje /prijave: Šenkovec, kod Ekocentra od 8 do 9.30 sati. Start: u 10 sati kod Ekocentra u Šenkovcu. Dužina pruge: 14,5 km – Šenkovec, Lopatinec, Mohokos, Prekopa, Železna Gora, Vugrišinec. Cilj: Vugrišinec kod seoskog turizma Veselko. Vrsta urke: rekreativno cestovna. Na utrci mogu sudjelovati svi gra ani stariji od 16 godina. Djeca do 16 godina mogu sudjelovati uz pratnju odrasle osobe uz pisani pristanak
roditelja. Preporu uje se nošenje zaštitne kacige. Obavezno pridržavanje prometnih pravila. Cesta nije zatvorena za promet. Policijska pratnja prvog i zadnje sudionika uz redarsku pratnju. STARTNINA: 30 kn / Predprijave su mogu e na www.bk-puls.hr ili osobno u Bike point Radoti , akovec, do 19. rujna 2014. do 19 sati. Prijave su mogu e i na sam dan utrke za 50 kn. Svi prijavljeni s pla enim startninama dobit e topli obrok i majicu. Fond nagrada: 4.000 kn za prva tri plasirana u svakoj kategoriji: A. Žene do 35 g. / B. Žene iznad 35 g. / C. Muški do 20 g. / D. Muški do 40 g. / E. Muški iznad 40 g.
5. rujna 2014.
NOGOMET UDRUGA MLADIH Mali Mihaljevec - organizirali Zabavnu školu nogometa
Uz igru i druženje pou eni arima sporta Udruga Mladih Mali Mihaljevec organizirala je u kolovozu „Otvorenu zabavnu školu nogometa“ i svaki dan za djecu mla ih uzrasta i za njihove roditelje pripremili poneko iznena enje. Tako su na otvaranje prvi dan došli Alen Kajmovi , pro elnik za poslove župana, na elnici op ina Šenkovec Saša Horvat i Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi . Došli su i predsjednik “Otvorene zabavne škole nogometa Hrvatska” Velimir Suban i njegov zamjenik Stjepan Ficko. Nakon otvorenja sve prisutne oduševile su Mažoretkinje Nedeliš e sa svojim nastupom. Sljede i dan, utorak, po završetku škole nogometa vatrogasnu pokaznu vježbu napravili su pripadnici vatrogasne zajednice op ine Sveti Juraj na Bregu, gdje je sudjelovalo dvadesetak vatrogasaca s pet vozila i kompletnom opremom. U srijedu su pripadnici Policijske
uprave me imurske prezentirali opremu interventne policije i napravili vježbu s policijskim psom, gdje je on tražio eksploziv. U etvrtak su klinci raspore eni u grupe i održavao se turnir u kojem smo dobili najboljeg nogometaša i najbolju nogometašicu. Petak je bio dan za roditelje, kada smo njima priredili puno zanimljivih igara, što su oni sa zadovoljstvom prihvatili te su aktivno sudjelovali u njima. Na samom završetku podijeljene su diplome trenerima i asistentima, zahvalnice sponzorima i pokroviteljima te nakon završne rije i gostiju i službeno zatvorili Otvorenu zabavnu školu nogometa Mali Mihaljevec 2014. Udruga mladih Mali Mihaljevec u svom je mjestu pokrenula realizaciju Zabavne škole nogometa, ideje koja je u Hrvatsku došla u sklopu istoimenog svjetskog pokreta za djecu - Open Fun Football Schools.
5. rujna 2014. MALI NOGOMET
ŽENSKI NOGOMET
DOMINACIJA ME IMURSKIH EKIPA U-7, malih nogometaša na Špancirkupu
NŠ Prelog pobjednik, akove ka Sloga druga u Varaždinu Na stadionu Slobode u Varaždinu odigran je prošlu subotu Špancirkup 2014., turnir za najmla e nogometaše - po etnike do 7 godina starosti. Na turnir se od osam pozvanih ekipa odazvalo njih sedam, a u finalu su se susrele dvije me imurske ekipe. Pobjedu je odnijela ekipa Nogometne škole Prelog koja je savladala u finalu ekipu NŠ Sloge akovec. Prije toga obje ekipe savladale su varaždinske predstavnike u polufinalu. Sloga je uvjerljivo s 5:0 bila bolja od Varteksa, a NŠ Prelog nakon preokreta savladala je doma ina Slobodu s 2:1. U uzbudljivom finalu u kojem su jedna i druga ekipa imale po nekoliko prilika za zabiti gol, NŠ Prelog je zgoditkom Noela Bukala pred kraj utakmice stigla do pobjede od 1:0. Iako su u pitanju djeca koja tek trebaju po i u školske klupe, vidjelo se da se me u njima ve naziru talenti koji bi uz kvalitetni rad za koju godinu trebali biti nositelji svojih pionirskih i drugih uzrasnih kategorija u svojim klubovima. (dz)
MLADE ŽENSKE REPREZENTATIVKE pripremale se u Svetom Martinu na Muri
Protiv Slovenije zaigrala i igra ica Trnave Klara Radmanovi Ekipa NŠ Prelog osvojila je pobjedni ki pehar
Mališani NŠ Sloge akovec bili su drugi
Nš sloga jpg
Nastupilo je sedam ekipa mališana-po etnika na Špancirkupu
Na igralištu nogometnog kluba Svetog Martina na Muri odigrana je prijateljska utakmica ženskih reprezentacija Hrvatske i Slovenije do 19 godina starosti. Hrvatsku je u susjedskom srazu predstavljala i jedna Kraljev anka - Klara Radmanovi iz gori-
anske NK Trnave, koja je svojom igrom pridonijela kona noj pobjedi Hrvatske rezultatom 4:2. Ženska U-19 i U-17 reprezentacija u Svetom Martinu na Muri priprema se u sklopu ljetnog kampa ženske mladeži za predstoje e kvalifikacijske ispite.
Škola nogometa Sveti Martin ujedno zahvaljuje izbornici Hrvatske ženske nogometne reprezentacije Mariji Magdaleni Damjanovi i HNS-u na vrijednom poklonu za njihove djevoj ice, koji se sastoji od 10 lopti i kompleta markirnih majica.
Rekreacija
48
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
1
3
4
TRX trening suspenzije - vise i trening U vrsti svoje tijelo uz pomo samo jedne trake, kažu treneri koji rade s TRXom! Zvu i divno, no je li to zaista tako?! Jedini licencirani trener kojeg osobno znam u našoj okolici je moj prijatelj. Zamolila sam ga da mi naravi jedan trening pa da vam mogu iz vlastitog iskustva re i o emu se tu to no radi. Ono što je interesantno je to da sve ve i broj profesionalnih sportaša traži upravo TRX trening zbog njegovoga blagog i sigurnog utjecaja na miši no-koštani sustav. Posebnost TRX treninga je u tome da se koristite isklju ivo vlastitom težinom tijela da bi aktivirali što ve i broj miši a i miši nih skupina. Kao i ve ina treninga i programa vježbanja, i on je nastao u Americi, a izum je vrijednih marinaca za bolju izi ku pripremu vojnika. U jednom treningu razvija razli ite motori ke sposobnosti te je to jedna od njegovih bitnih zna ajki i posebnosti. U samo jednom treningu razvijaju se razne motori ke sposobnosti kao što su snaga, izdržljivost, leksibilnost, ravnoteža - balans, agilnost i, ono najvažnije, pomo i osobama kojima je to potrebno u bržoj rehabilitaci-
5
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
ji te prevenciji od ozljeda. Trening je osmišljen tako da ciljano ga a core te na taj na in osigurava vježba u lijepo i uspravno držanje. Sada se postavlja pitanje kome je takav trening namijenjen, no, bez obzira na to jeste li ku anica, umirovljenik ili vrhunski sportaš, ovo je trening za vas jer on uva vaše zglobove i kosti te se preporu uje apsolutno svima. Ono što je važno je to da je sam trening prilagodljiv, što zna i da u svakom trenutku možete smanjiti ili pove ati intenzitet, a sve to za postizanje svojeg maksimuma te tako do i do vrhunskih rezultata koji na kraju ne e nedostajati. Da bi trenirali jedan takav trening, potrebno se opskrbiti dobrom voljom i upornoš u jer sami rezultati ne dolaze preko no i, ve se prema cilju kre ete polako, ali sigurno. Ono što ja stalno ponavljam i ponovit u ponovno je to da bi svaki trening ponajprije trebao biti siguran, a tek tada e ikasan. Pa to na kraju zna i da vam nabildani biceps ne zna i ništa ako ste
6
2
tijekom njegove izgradnje ozlijedili npr. ru ni zglob. Preporu ujem vam da razmislite o tome što vježbate i kako vježbate i najvažnije od svega je li to trening za vas! Do sljede eg puta vas sve lijepo pozdravljam i pozivam da vježbate s nama. Pripremila sam vježbe za noge i zdjelicu. Napravite 3 serije po 20 ponavljanja. Sretno! (Ivana Posavec)
Vježba 1 Stanite u širinu ramena i tijekom spuštanja u u anj pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu i kralježnicu držite ravnu. Možete raditi duboki u anj, paralelni u anj ili polu u anj, ali se pritom držite pravila.
Vježba 2 u anj na smanjenu bazu oslonca. Jednu nogu postavite na drugu natkoljenicu pa se spuštajte u u anj oslonjeni na samo jednu nogu.
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
i spuštajte se u široki u anj. Le a držite uspravno i pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu.
Vježba 4 Stanite u širinu ramena, koljena ne zaklju avajte i zdjelicu postavite u neutral. Radite prednoženje stoje i pruženo.
Vježba 5 Abdukcija, odnosno odmicanje u stoje oj poziciji.
Vježba 3
Vježba 6
Stanite u široki raskora ni stav, otvorite stopala
Zanoženje u stoje oj poziciji.
5. rujna 2014.
Nagradni natječaj 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Nagrade za najljepše oku nice:
AKCIJA Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije
iji je vrt najljepši?
Glasovanje do utorka, 9. rujna! • Glasujte putem kupona iz novina ili naše web stranice www.mnovine.hr Evo na s na k raju našeg natje aja koji je i nas same iznenadio ljepotom me imurskih vrtova i oku nica te domišljatoš u njihovih vlasnika. U proteklim brojevima objavili smo 17 pri a iz prekrasnih vrtova iz cijelog Me imurja, koje smo objavljivali na ovim stranicama. To su: 1.Tatjana Haži , Jurov ak, 2. Olga Novak, Peklenica, 3. Obitelj Knehtl Medenjak, Sveti Urban, 4. Božica i Josip Šimuni , Prelog, 5. Maja Dodlek, Belica, 6. Ljiljana Rudni ki, Žiškovec, 7. Antonija Štipula, ehovec, 8. Štefica Kolari , Palinovec, 9. Ružica Horvat, Dunjkovec, 10. Tomislav Škoda, Kotoriba, 11. Marija i Dragutin Ciglari , Dragoslavec, 12. Jasminka Lukman, Poleve, 13. Danica Korpar, Totovec, 14. Nada i Stjepan Kozar, Nedeliš e, 15. Marijana Ferlin, Sveti Urban, 16. Ružica Tomaši , Pleškovec, i 17.
Trezika i Drago Lon ari , Mala Subotica. Svima koji ste se prijavili, svima koji ste prijavili vrtove i time obogatili naš natje aj najljepše zahvaljujemo i nadamo se tako dobrom ili još boljem odazivu sljede e godine, opet od lipnja do kolovoza 2015. godine.
Kako glasovati Sada po inje glasovanje koje e trajati do utorka, 9. rujna, do 9 sati. Glasovati je mogu e na dva na ina. Prvi na in je vrlo jednostavan, samo izrežete kupon i pošaljete ga ili donesete u našu redakciju (na adresu Me imurske novine (nagradni natje aj), Kralja Tomislava 2, akovec), najkasnije do 9. rujna. Drugi na in je još jednostavniji, glasujete za svog kandidata preko naše web stranice www.mnovine.hr odabirom svog kandidata u galeriji “GLASOVANJE
ZA NAJBOLJI VRT”. Svaki vrt predstavljen je s tri otografije. Glasuje se lajkanjem (klikom na “like” ili “svi a mi se”) na otografiju iz vrta. Svi lajkovi i shareovi svake od tri otografije me usobno se zbrajaju i idu u ukupni broj glasova za pojedini vrt. Na kraju se glasovi s izrezanih kupona pristigli u našu redakciju i glasovi lajkova galerije na našoj web stranici zbrajajau, a najljepši vrtovi dobivaju vrijedne nagrade.
Vrijedne nagrade za najljepše vrtove, ali i glasa e Prvu nagradu osigurava Eko centar Šenkovec, i to opremu za vrt ili navodnjavanje po izboru nagra enoga u vrijednosti 1.500 kuna. Tvrtka Agro-Hoblaj iz Murskog Središ a, osim što e nagraditi drugi po vašem izboru vrt, nagradu e i dostaviti. Nagrada
je zemlja za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Floreopor u vrijednosti 1.000 kuna. Za tre u nagradu pobrinut e se Vrtni centar MBM iz Varaždina, a nagrada je veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna. etvrta i peta nagrada jesu knjige Profila “1001 savjet kako postati bolji vrtlar” i “Vrtlarski dnevnik Kornelije Bonyovsky Šoštari ”. Cijenimo i vaše glasovanje, poštovani itatelji, pa e se troje nasumce izvu enih glasa a nagraditi s dvije vre e zemlje za cvije e tvrtke Agro-Hoblaj iz Murskog Središ a. Podsje amo na kraju još jednom da glasovanje za najvrt traje do utorka, 9. rujna do 9 sati putem kupona, odnosno klikovima putem našeg on-line medija portala www. mnovine.hr.
Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn
1.
Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonREOPOR s dostavom u sko bilje FLOREOPOR vrijednosti a od 1.000 kuna
2. Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna
3.
PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”
4.
PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari
5.
Nagrade za glasa e: assa e: 3x vre vre e e za cvije e tvrtk tvrtke ke Agro-Hoblaj Mursko Središ e
GLASA KI KUPON ZA NAJLJEPŠI VRT ime i prezime
adresa telefon
VRT ZA KOJI GLASUJETE: ime i prezime
Kralja Tomislava 2, 40 000 akovec
50
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
5. rujna 2014.
OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM 1. Jur ec-transpor d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom za me . prijevoz na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 479, do 12.09.2014. 2. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, Pavleka Miškine 24, traži m/ž bravara na škarama i savija ici na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu ili na email: posao@metal-dekor.hr do 13.09.2014 3. UO Ar c, Brezje, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 214 7655 do 20.09.2014 4. Elimea d.o.o. Prelog, traži m/ž komercijalistu na odre eno vrijeme, posla pismenuzamolbunaemail:info@ elimea.hr do 18.09.2014 5. Detroit d.o.o. Nedeliš e - mjesto rada Kavana Atlan k, traži 2 konobara/ ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 521 7616 do 19.09.2014. 6. Brdar Pro j.d.o.o., traži 10 m/ž zavariva a tig/mig-mag postupkom na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 958 2416 do 18.09.2014 7. Horvat limarija d.o.o., Ivanovec, Tra ce 20, traži m/ž limara na odre eno
vrijeme, javi se na tel. 040 337 254 ili osobno na adresu do 08.09.2014
ili poslati email: zlatko@mec.hr do 19.09.2014
8. OPG Juras, M. Mihaljevec - mjesto rada Restoran Kneja, traži kuhara/icu i konobara/icu na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 915 3981 do 18.09.2014
13. Elektro 3B , D. Kraljevec, traži m/ž strojarskog mehani ara na neodre eno vrijeme, poslati email: info@elektro3b.hr do 12.09.2014
9. Ruži d.o.o. Hodošan, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javiti na mob. 098 553 022 do 19.09.2014. 10. Majoko d.o.o., Nedeliš e, traži 2 konobara/ice za mjesto rada Lipa Nedeliš e i 1 konobara/icu za mjesto radaCa ebarPiccadilli,Dunjkovec-na neodre eno vrijeme. javi se na mob. 098 802 273 do 22.09.2014 11. Hrana tec d.o.o. akovec, Schulteissa 17, traži m/ž servisera za mesnu industriju na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu, ili mob. 099 441 8101 ili na email: j.stojanovic@ hranatec.com do 21.09.2014 12. Mec d.o.o. Pribislavec, traži m/ž radnika na održavanju strojeva na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., posla pismenu zamolbu na adresu: R. Kon ara 16a, Nedeliš e,
14. Magnet d.o.o. Rijeka, traži m/ž fasadera i m/ž zidara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 920 1206 do 15.09.2014 15. A/D electronic d.o.o., akovec, Uska bb, traži m/ž prodava a - serviseraelektronikerobena neodre eno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: o ce@ ad-elektronic.hr do 10.09.2014 16. Inroom friz. kozmet. salon Prelog, traži m/ž frizera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 958 6729 do 24.09.2014 17. Royal trade d.o.o, Vra šinec, Pre na 1, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, ili pismena zamolba ili na mob. 099 222 5005 do 08.09.2014 18. Kovinoplastika Krušelj, Prelog, traži m/ž cnc operatera na odre eno vrijeme, poslati zamolbu na email: kovinoplastika.k@gmail.com do 24.09.2014.
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK
19. D.D.com d.o.o., M. Gupca 12, Prelog, traži m/ž voditelja turis ke agencije na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu do 24.09.2014.
KLASA: 612-13/14-01/15 URBROJ: 2109/02-06-14-03 akovec, 3. rujna 2014. god.
20. DG Sprot d.o.o., Prelog, M. Gupca 102, traži m/ž masera na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na
OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG POZIVA KORISNICIMA PRORA UNA GRADA AKOVCA ZA DOSTAVU PRIJAVA ZA FINANCIJSKE POTPORE PROJEKTIMA I PROGRAMIMA NAMIJENJENIM ZADOVOLJAVANJU JAVNIH POTREBA U DRUŠTVENIM DJELATNOSTIMA GRADA AKOVCA ZA 2015. GODINU Na internetskoj stranici Grada akovca www.cakovec.hr te na oglasnoj plo i gradske uprave 5. rujna 2014. godine objavljuje se Javni poziv korisnicima Prora una Grada akovca za dostavu prijava za nancijske potpore projek ma i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba u društvenim djelatnos ma Grada akovca za 2015. godinu. Predmet Javnog poziva je prikupljanje pisanih prijedloga programa i projekata svih korisnika Prora una Grada akovca iz podru ja društvenih djelatnos za nanciranje iz Prora una Grada akovca za 2015. godinu. Pod korisnicima Prora una Grada akovca podrazumijevaju se organizacije civilnog društva i druge pravne i zi ke osobe, a naro ito: 1. Udruge civilnog društva, 2. Sportski klubovi i udruženja, 3. Organizacije tehni ke kulture, 4. Kulturne ustanove i ins tucije, udruge i pojedinci, 5. Udruženja s podru ja socijalne skrbi i humanitarne udruge, 6. Ustanove i udruženja s podru ja zdravstva, 7. Vjerske organizacije, 8. Ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja, 9. Osnovne i srednje škole, 10. Ostale udruge gra ana, poduze a i pojedinci. Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnog poziva, zaklju no s 6. listopadom 2014. godine. Prijavu na Javni poziv treba dostavi putem pošte ili osobno u zatvorenoj omotnici s naznakom „PRIJAVA NA JAVNI POZIV“ na adresu: Grad akovec Upravni odjel za društvene, protokolarne i europske poslove K. Tomislava 15 40000 AKOVEC ili skeniranu prijavnicu na e-mail adresu: nikola.dolar@cakovec.hr Cjelovit tekst Javnog poziva korisnicima Prora una Grada akovca za dostavu prijava za nancijske potpore projek ma i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba u društvenim djelatnos ma Grada akovca za 2015. godinu te obrasci za prijavu mogu se preuze s internetske stranice Grada akovca. GRADONA ELNIK: Stjepan Kova ,v.r.
adresu do 24.09.2014 21. UO Ca e bar Mar , Otok bb, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 964 3111 do 15.09.2014 22. Rudi expres d.o.o. , Mihovljan, I. Gunduli a 1, traži m/ž autoelektri ara i m/ž dipl. ekonomistu za vo enje cjelokupnog poslovanja - završni ra un. Javi se osobno na adresu ili email: info@rudi-express.hr do 26.09.2014
adresu ili na mob. 091 931 4384 do 15.09.2014 29. Dabar j.d.o.o., Novakovec - mjesto rada Ca e bar Luna, traži 2 konobara/ ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7022 067 do 10.09.2014 30. Kavana BAR-COD, akovec, Obrtni ka 1, traži konobara/
25. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 333 471 do 15.09.2014 26. Manta j.d.o.o. Macinec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 637 8411 do 25.09.2014. 27. OPG Braniša Nenad, Belica, B. Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529 do 25.09.2014. 28. Consido d.o.o. Prelog, Zrinskih bb, traži konobara/icu, javiti se na
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONA ELNIK – Klasa: 021-05/14-01/975 Ur.broj: 2109/11-14-01/1-1 Mursko Središ e, 01.09.2014.
JAVNI POZIV KORISNICIMA PRORA UNA GRADA MURSKO SREDIŠ E ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2015. GODINU Pozivamo sve korisnike prora una Grada Mursko Središ e da dostave okvirne programe rada, te okvirne nancijske planove za 2015. godinu. Pod korisnicima prora una Grada Mursko Središ e podrazumijevaju se ustanove, udruge, klubovi i druge organizacije isklju ivo iz naselja s podru ja Grada Mursko Središ e, a naro ito: 1. ustanove predškolskog odgoja, 2. osnovne škole, 3. kulturne ustanove i ins tucije, 4. amaterske kulturne udruge, 5. organizacije tehni ke kulture, 6. sportski klubovi i udruge, 7. udruge s podru ja socijalne skrbi, 8. humanitarne udruge, 9. vjerske organizacije, 10. ustanove i udruge s podru ja zdravstva, 11. ostale udruge, zajednice i klubovi. Uz okvirne programe i nancijske planove treba dostavi posebni obrazac – prijavnicu, koja se može podi i u upravi Grada Mursko Središ e (g. Bra ko Bojan) radnim danom od 07,00 do 15,00 sa , ili na internet stranici Grada Mursko Središ e www.mursko-sredisce.hr Isto tako obavezno je dostavi i sažeto nancijsko izvješ e za 2013. godinu. Programi i nancijski planovi uz koje ne e bi priložena popunjena i ovjerena prijavnica te nancijsko izvješ e za 2013. godinu ne e se uzima u obzir za nanciranje u 2015. godini. Rok za dostavu programa i planova je 03.10.2014. godine, a programi dostavljeni nakon navedenog roka ne e se uzima u obzir. Programe i nancijske planove dostavite na adresu: GRAD MURSKO SREDIŠ E, TRG BANA JOSIPA JELA I A 10, 40315 MURSKO SREDIŠ E. GRADONA ELNIK: Dražen Srpak
40. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692 do 30.09.2014. 41. S-MOTO team d.o.o. akovec, traži m/ž službenika za nabavu/prodaju autogumanaodre enovrijeme,javi se na mob. 098 241 069 ili na email: info@s-moto.hr do 15.09.2014
23. UO Barok, akovec, M. Trnine 19, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: drazen.fodor@ gmail.com do 15.09.2014 24. MSM-Trgoteks d.o.o., akovec, traži 10 m/ž šiva a donjeg rublja na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 384 258 ili na mob. 099 338 4286 do 19.09.2014.
39. Autoklub Nedeliš e d.o.o., M. Tita bb, Nedeliš e, traži m/žstru nog voditelja u autoškoli; m/ž predava a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi se na mob. 098 303 696 ili pismenu zamolbu poslati na email: autoklub.nedelisce@ck.t-com.hr do 30.09.2014.
VOD HRVATSKI ZA JE VAN JA ŠL PO ZA ZA 819 AKOVEC: 3960 ISPOSTAVA 74 664 : G O EL ISPOSTAVA PR IŠ E: 543-200 . SRED ISPOSTAVA M
42. ZT Zgradarska tehnika d.o.o., Ma kovec - mjesto rada je Njema ka, B.J. Jela i a 4, traži 5 m/ž radnika na ventilaciji na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: mar mont@net.hr do 10.09.2014
icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu od 10-14 h radnim danom do 10.09.2014
43. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži m/ž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 556 8030 do 17.09.2014
31. Misteks Pro j.d.o.o., Žiškovec, traži 2 m/ž šiva a trikotaže na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 058 do 12.09.2014 32. SRE KO pekarsko-ugost. obrt, akovec, Zrinsko-frankopanska 8, traži m/ž radnika na pe enju bureka i vožnji lakog dostavnog vozila i m/ž voditelja pekarnice i caffe bara na odre eno vrijeme - 20 sati tjedno, javiti se osobno sa životopisom na gornju adresu 33. Bina d.o.o. akovec, A. Star evi a bb, traži 2 m/ž pomo na pekara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu u pekaru Cro pek (kod željez. stanice) do 12.09.2014 34. Vito d.o.o. akovec, Trg Republike 6, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili posla pismenu zamolbu do 09.09.2014 35. Kim j.do.o. Gori an - mjesto rada u Ca e baru Atlanta, traži konobara/ icu i kuhara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 710 312, do 10.09.2014 36. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o. M. Središ e, J. Broza 88, traži 2 m/ž tekstilno kemijska tehni ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 ili email:jadranka@pozamanterija.hr do 30.09.2014. 37. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2m/žbravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi na mob. 098 934 8888 ili na email: metal-matjasec@ck.t-com.hr 38. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi , Železna gora, traži konobara/ icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 363, do 15.09.2014
44. Poljoprivredno gosp. Domini , M. Subotica, traži 2 m/ž radnika za šurenje pataka za privremeni sezonski posao u poljoprivredi, najava na tel. 040 631 143 ili mob. 098 242 571 do 24.09.2014. 45. Rainstal j.d.o.o. akovec, traži 2 m/ž montera grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 990 6927 do 10.09.2014 46.PekaraCR-PEK o aj, akovec,traži m/ž pekarskog radnika na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 395 694 do 12.09.2014 47. Kavran grupa d.o.o., akovec, Kalni ka 63, traži m/ž strojarskog mehani ara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili pismena zamolba do 15.09.2014 48. NMP-produkt d.o.o. akovec, traži m/ž zavariva a na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili poslati email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 15.09.2014 49. Metal Matjašec kova ko strojobravarska radnja, Podbrest, traži 2 m/ž bravara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 934 8888 ili posla pismenuzamolbunaemail:metal-matjasec@ck.t-com.hr do 10.09.2014 50. J.M. gradnja j.d.o.o. akovec, traži 3 m/ž fasadera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 660 3204 do 15.09.2014 51.Mura-metald.o.o.Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014 52. Lepoglavec d.o.o., Gori an, Dravska bb, traži m/ž radnika u proizvod-
Tvrtka NMP-PRODUKT d.o.o., Nedeliš e, Prvomajska 20, raspisuje natje aj za radno mjesto:
ZAVARIVA MIG/ MAG; TIG Uvje : srednja škola 3 godine / srednja škola 4 godine radno iskustvo 3 – 5 godina Broj traženih radnika: 1 Vrsta zaposlenja: neodre eno vrijeme, uz probni rad Prijave sa životopisom dostavljaju se do 15. rujna 2014. osobno na adresu: NMP-PRODUKT d.o.o., proizvodni pogon u akovcu, dr. I. Novaka 46, 40000 akovec ili na e-mail: zaposljavanje@nmp-produkt.hr
5. rujna 2014.
Informacije 51
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
URJU
IN MEMORIAM
nji i m/ž radnika na brušenju i rezanju armiranog poliestera na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 05.09.2014 53. Ke keš d.o.o. Prelog, traži m/ž bravara tig varioca na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9229 105 do 15.09.2014 54. Pavlic-asfalt-beton, Gori an, traži m/ž voza a teretnog vozila za upravljanje kranom i m/ž voza a specijalnog unimog (teretnog)vozila - na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 655 525 do 11.09.2014. 55. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Prelog, traži m/ž zidara na neodre enovrijeme,osobnidolazaknaadresuili na mob. 091 588 5740 do 30.09.2014 56. Sobolikarsko-li ila ki obrt Sveta Marija, traži 5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014. 57. Simpa j.do.o. M. Središ e, traži 2 m/ž kuhara-pizza pekara i m/ž ista a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 284 299 do 12.09.2014 58. Tus-trade d.o.o. Sveti Martin na Muri, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi senamob.095907 6314 do 09.09.2014 59. MD Caffe bar, Prelog, Glavna 5, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014. 60. Naran a transpor d.o.o. Hodošan, traži m/ž voza a teretnog vozila na odre eno vrijeme, javi na tel. 098 235 128 do 06.09.2014.
Radna mjesta Varaždin 1. Ugost. obrt Ruža Brnji - mjesto rada Nedeljanec, traži 1 konobara/icu u cafe baru Manuela na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, iskustvo: nije važno, mob: 092 1389 744, do 17.9. 2. M-DEKOR j.d.o.o. - mjesto rada Trgova ki centar Mercator, G. Krkleca 1, Varaždin, traži 2 m/ž cvje ara na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi), uvje : sss cvje ar, iskustvo 1g., kontakt mobitel: 092 302 1532 do 15.9. 3. Ustanova za zdravstvenu njegu Kancijan - mjesto rada Trnovec, traži 1 medicinsku sestru/medicinskog tehni ara na odre eno vrijeme (zamjena), uvje : sss med. sestra/med. tehni ar, položen stru ni ispit, licenca za samostalni rad, posjedovanje i mog. korištenja vlas tog vozila, iskustvo 1g., kat. B, kontakt mobitel: 098 902 8866, e-mail: duda.kancijan@gmail.com do 15.9. 4. Vulkanizerstvo, trgovina i usluge vl. Vladimir uras, Vidovec, S. Radi a 32; traži 1 m/ž automehani ara zapopravak osobnih i kombi vozila na neodre enovrijeme(upražnjeniposlovi), uvje : kv, sss automehani ar, voza ki ispit B kateg., radno iskustvo 2g., najava na mob. 098 937 7779 (Vladimir
uras), ili molba na e-mail: vulkanizacijaduras@gmail.com do 15.9. 5. Pekarnica La ca d.o.o., Jalkove ka ulica bb, Varaždin; mjesto rada Varaždin; traži 1 (m/ž) kotlovni ara i održavateljaelektri arazapreven vnoodržavanjeiservisiranjestrojeva,upravljanje kotlovima svih vrsta na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje : SSS tehni ka škola strojarskog ili elektrotehni kog smjera, položen stru ni ispit za strojara parnog kotla (ATK), voza ki ispit Kategorija B. Pismena zamolba na adresu: kadrovska služba, Vindija d.d., Me imurska 6, Varaždin ili na e-mail : posao@vindija.hr s naznakom za navedeno radno mjesto 6. INFO3 d.o.o., Frana Supila 7/a, Varaždin - mjesto rada Varaždin; traži 1 m/ž programera- pripravnika za razvoj, tes ranje i održavanje web i desktop aplikacija na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi-pripravnik) - mogu nost korištenja potpore za zapošljavanje osoba bez radnog staža “Uz pola - pola do prvog posla”. Uvje : VŠS, VSS tehni kih /informa kih usmjerenja (elektrotehnika, informa ka, prirodoslovno matema ko usmjerenje), poznavanje osnovnih koncepata programiranja, osnovno poznavanje jednog programskog jezika, osnovno poznavanje barem jedne relacijske baze podataka, poželjno poznavanje engl. ili njem. jezika, krea vnost, marljivost, samostalnost u radutemo viranost za u enjem novih tehnologija. Prednost imaju kandida : završen diplomski studij informa ke ili ra unarstva, s iskustvom u razvoj web ili desktop aplikacija (primjeri odra enih projekata), dobrim poznavanjem jednog od sljede ih programskih jezika: C#, Python, JavaScript; te jedne od sljede ih relacijskih baza podataka: MSSQL, MySQL, PostgreSql.; i 1 m/ž programera za samostalan razvoj, tes ranje i održavanje web i desktop aplikacija na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi). Uvje : VŠS, VSS tehni kih /informa kih usmjerenja (elektrotehnika, informatika, prirodoslovno matema ko usmjerenje), 5 i više godina iskustva u razvoju aplikacija, napredno poznavanje barem jednog od objektono orijentiranih jezika - C#, Python, Ruby, PHP, Java, napredno poznavanje relacijskih baza podataka - MSSQL, MySQL, PostgreSql, dobro poznavanje osnovnih web tehnologija - HTML, JavaScript, poželjnopoznavanjeengl.ilinjem.jezika,krea vnost, marljivost, samostalnost u radutemo viranost za u enjem novih tehnologija. Prednost imaju kandida : završen diplomski studij informa ke ili ra unarstva, s iskustvom vo enja razvojnih mova (TeamLead), s iskustvom u razvoju OpenERP-a. Molbe i životopise sla na: krunoslav.mesaric@info3.hr do 15.9. 7. LOIAR d.o.o., Petrijanec, Bana Jela i a 45; traži 1 m/ž voza a teglja a s poluprikolicom u doma em i me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje .
Pet 05.09.2014. 13:00-20:30 Sub 06.09.2014. 08:00-15:30
dr. Branka Gabor dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 259 adi: PoneRadnim danom ordinacija radi: TRO Utorak, Utorak k, djeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO etvrtak - POPODNE
kv, sss voza ; voza ki ispit C, E kateg., radno iskustvo min. 3g, poznavanje engl. i/ili njem. jezika. Najava na mob 098/9430 108, do 12.9. 8. BEREN d.o.o., Zagreb - mjesto rada Varaždin, Optujska 26; traži 1 m/ž prodava a (akumulatori, autodijelovi, solarna oprema) na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje : kv, sss, iskustvo 3 g., poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit A, B kateg., poželjno poznavanje rada sa solarnom opremom. Zamolba i životopis na email: info@beren.hr do 15.9. 9. Rubus j.d.o.o. za ugostiteljstvo mjesto rada Varaždin, traži 2 kuhara/ice u a la carte restoranu Zlatna guskanaodre enovrijeme(pove an opseg posla, mog. na neodre eno), uvje : kuharska kvali kacija, za obje osobe, jedan/na kandidat/kinja mora biti potpuno samostalan/na za rad, radno iskustvo 2g, dok drugi/a kandidat/kinja može biti i osoba s manje iskustva rada u kuhinji. Putni se troškovi vra aju u cijelosti. Radi se u dvije smjene. Prijavu i životopis na e-mail: mario.rubus@gmail.com, dodatne informacije na 091 4440 499, do 12.9. 10. MAXA za distribuciju skovina, traži 2 m/ž kolportera - uli na prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika) - mjesto rada Varaždin na odre eno vrijeme (15 sati/tjedno), uvje : oš, kv, sss, iskustvo nije važno, kontakt mob: 091 5060 714 do 30.9. 11. EVA MODA d.o.o. za trgovinu - mjesto rada Varaždin, traži 2 konobara/ icu u “Retro baru” na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, iskustvo 1g., kontakt najava na tel: 042 206 33, do 10.9.
12. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin, traži 1m/ž konobara za rad u Restoranu Palatin na odre eno vrijeme, uvjeti: kv, sss, radno iskustvo u radu u a la carte restoranu, poznavanje poslovanja restorana (poznavanje na ina serviranja stola, poznavanje usluge vina i sl.), znanje jednog svjetskog jezika, poznavanje rada na PC-u, brzina, ljubaznost, komunikativnost, odgovornost, spremnost na mski rad. Prijavu sa životopisom poslati na e-mail: info@pala n.hr ili donije osobno u restoran od 8-16 sa ili posla poštom na adresu Bra e Radi a 1, Varaždin, do 15.9. Info na: h p:// www.pala n.hr 13. AUTO-KU A MAGI d.o.o. za trgovinu, mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž samostalnog autolakirera na odre eno vrijeme (mog. korištenja mjere Potpora za zapošljavanje), uvje : kv, sss, iskustvo: nije važno, njema ki jezik. Osobni dolazak: Nikole Tesle 37, Trnovec Bartolove ki, kontakt mobitel: 091 4246 424 ili prijavu posla e-mailom: akmagic.gm@gmail.com do 15.9. 14. G. servis i prodaja Varaždin, mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž servisera bijele tehnike na odre eno vrijeme, uvjeti: elektromehani ar/ ka, voza ka dozvola B kat., sklonost timskom radu, iskustvo nije važno. Uz molbu priloži : životopis, presliku diplome/svjedodžbe, presliku radne knjižice, presliku domovnice, presliku dokumenata kojima se dokazuje dodatno usavršavanje. Ponude dostaviti na adresu Josipa Kozarca 26, Varaždin poštom ili osobnim dolaskom ili slanjem na e-mail adresu: g.servis.i.prodaja.d.o.o@vz.t-com. hr do 15.9.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e, Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
poginulom hrvatskom branitelju
DANIJELU HORVATU 6.9.1991. - 6.9.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
DAMIRU GOLUBI U 8.9.1995. - 8.9.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
STJEPANU JURI U 10.9.1991. - 10.9.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI LENART FILIPAN, sin Andreje i Željka; ROK ZAVRTNIK, sin Josipe i Marka; JAKOV TROJKO, sin Anite i Domagoja; MIHAEL MARKAN, sin Ivane i Tomislava; ELLA ŠTOK, k i Maje i Nikole; TIN I TEO POSAVEC, sinovi Miljenke i Milana; MARTA BARTOLI , k i Marine i Kreše; JAN MICHAEL VNUK, sin Jasmine i Michaela; MATIJA VIŠNJI , sin Jasnice i Rudolfa; KRSTO BELOVI , sin Belinde i Damira; ELIJANA OLANNA EDOZIEN, k i Lidije i Kido Cullena; LEONA MIHINJA , k i Marinele i Filipa; KASANDI HORVAT, sin Danijele i Nikole; ANTEO JAKOPI , sin Karoline i Andrejasa; PIA BABI , k i Dine i Tomislava; LARA ŠOŠTARI , k i Julijane i Petra; ADRIAN ZADRAVEC, sin Amre i Zorana; EMILI KRALJI , k i Antonije i Stjepana; MARK ŠARI , sin Andreje i Ivice ( akovec) VJEN ANI
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
Jessica Kolari i Mario Hižman, Sandra Vuk i Matija Fu ek, Sandra Deban i Marko Škvorc,
Marija Gori anec i Mario Pintari ( akovec); Nikola Rusak i Sanja Rusak (Kotoriba); Silvija Slavi ek i Dalibor Brodari , Mateja Murkovi i Željko Špiranec (Mursko Središ e); Dajana Zobovi i Filip Hlebec (Nedeliš e); Nataša Baranaši i Dejan Horvat, Kristina Jur ec i Denis Jankulija, Anna Boži i Tomica Slavi ek (Prelog) UMRLI Julijana Balog r. Vuruši r. 1938.; Filip Tratnjak r. 1930.; Vladimir Toplek r. 1961.; Stjepan Ivan i r.1941.; Vilma ur ek r. Vrbanec r. 1930.; Stjepan Bobi anec r. 1947.; Stjepan Hajdinjak r. 1928.; Josip Gunc r. 1949.; Mihael Bašek r. 1934.; Kristina Farkaš r. rep r. 1934. ( akovec); Ivan Klujber r. 1941., Marija Kos r. 1929., Ivan Vožar r. 1935. (Mursko Središ e); Katarina ur evi r. Oršoš r. 1946. (Nedeliš e); Agneza Vuk r. Bergovec r. 1924., Stjepan Pintari r. 1943., Marija Vadlja r. Višni r. 1931., Katarina Martinec r. Kobal r. 1930. (Prelog); Ljudmila Smolkovi r. Žli ar r. 1931. (Štrigova)
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
52
Oglasnik
MOTORNA VOZILA PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 2005.god., 90tkm, garažiran, 1.vl., reg. godinu dana. Tel. 098/551-221 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 1.3 2004.g., 145tkm, 1.vlasnica, reg. do 4./2015., redovito servisiran, sa zimskim gumama. tel. 098/9837-870 PRODAJE SE FIAT 90-90 1985.g., 9000rs, 2.vl., tanjura a 28 diska i kola gumenjak s povišenim stranicama, mob. 091/517-5821
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODA JEM TRAK TOR 18 konja Štajer s kosom, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJE SE PREŠA za grož e od 150lit., malo korištena, tel. 040/573-149 P R O D A J E S E J E A M , t e l . 865-355
PRO DA J E S E FI AT B R AVO 1997.g., benz, hitno i povoljno. mob. 099/671-4758
PRODAJEM TRAKTOR Belarus T-25 u odli nom stanju, s plugom, tanjura om i branom. info: 099/7370-770.
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 (35KS) s kabinom, 1.vl., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus i traktorsku gumu 11-2-28, malo korišteno. mob. 098/190-3753
KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJE SE KVALITETNO VINO cijep graševina - povoljno. Kontakt: 343-557 PRODAJE SE rezervoar za kosilicu, dva foslina, lonac od 10 lit., blica od 20 lit., muzi ka linija, el. gitara. info. na broj 040 337 129 PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. Mob 098 967 9904. PRODAJEM MOŠT I GROŽ E sorte Laški rizling, berba i dostava osigurani, upita na 098 745 484 PRODAJE SE traktor Steyr 188 (12.000 kn), prikolica Kikinda 4T sa nadstranicama (6.500 kn) (nije kiperica), elevator metalni 7m (1.000 kn) i luš ara (1.000 kn), Ivanovec, tel 098 355 207
P R O D A J E S E J E A M , t e l . 040/821-957 PRODAJEM KUKURUZ u zrnu i pšenicu, pojedina na cijena 1.4kn/kg. Lopatinec, tel. 855-599 PRODAJEM HIDRAULI NU PREŠU od 300lit. tel. 048/312-297
USLUGE
POZNANSTVA Pružamo inženjerske usluge na podru ju razvoja, ispi vanja i cer ciranja ure aja za male tvrtke i obrte. Brzo, e kasno, izuzetno povoljno. Tel. 091 3630 301 mail: kading@kading.hr ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONICA . Mob. 091/55-49-323
POSAO
izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
SLOBODAN MUŠKARAC (40g) traži poznanstvo ozbiljne, iskrene i zgodne ženske osobe do 50g., za druženje, prijateljstvo i izlaske. Mogu nost veze uz nanc. potporu. mob. 099/839-8323 NEKRETNINE – PRODAJA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578
ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/ dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352
NEDELIŠ E: prodaje se manja dvojna ku a visoka prizemnica od 98m2, svi priklju ki, centralno grijanje, velika oku nica i vrt, useljiva, cijena 58.000 eur (za dogovor). Molim samo ozbiljne ponude na : 099/796-9541.
HITNO TRAŽIMO RADNIKA s iskustvom, za postavljanje 16m2 knaufa u potkrovlju prizemnice, Prelog, mob. 092-1636-122
PRODA JEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, nalazi se pored gl. ceste, površine 2.3h, sve jedna parcela (mog. podjele u više gra . parcela). Hitno!!! mob. 099 752 8800
TR A ŽIMO KONOBAR A ILI KONOBARICU za rad u SOHO baru. Kralja Tomislava 2, akovec. Tel: 091 513 56 41. TRAŽIM POSAO rušenja i rezanja drva na podru ju Me imurja. mob 098 960 2744
d.o.o.
DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613
TRAŽIMO DADILJU za uvanje jednogodišnjeg djeteta u Njema koj, životopis sa slikom poslati na Email: ilijevski@ gmx.de TR A ŽIM POSAO BR ANJA grož a, jabuka ili bilo što drugo, može i inozemstvo. mob. 098/1382-989
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
990
PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.
PRODAJE SE KU A u ul. A.K. Mioši a 6 ili mijenja za gradilište, info na mob; 098/905-0785 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2, cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/980-5511 PRODAJE SE VINOGRAD s klije u Bolfanu blizu gl. ceste, atrak vna lokacija 504 hv, klijet je legalizirana ne podliježe cer ciranju. Mob. 091 899 5518 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723
PRODAJEM novi namješteni FRIZERSKI SALON u k, LJ. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODA JEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535. PRODAJEM GRA . ZEMLJIŠTE od 800m2 u Puš inama, blizina gl. ceste, cijena 15.000 eur. info: 042/232-681 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Macincu, mob. 098 1370 717 PRODA JEM GR A EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice (novootvorena ulica) i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 24 24 14 3 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob 095 900 6539.
5. rujna 2014. IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE STUDENTIMA stan u Zagrebu, kod Ciboninog tornja, naselje Trešnjevka, za jednog ili dvojicu studenta. Nazva na tel. 099 2585 642 ili 040 396 661. IZNAJMLJUJE SE KAFI /PIZZERIA (bivši Gurman), mob. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA I URE ENA VIKENDICA za stanovanje veli ine oko 50 kvadrata u Prekopi, grijanje je na drva, cijena je 700 kn/mj. + režije (oko 250 kn/mj.) Tel: 098 355 207 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 ZAGREB, centar grada: tražim cimera studenta u dvosobni stan, velika zasebna soba, cijena 1.000 kn + režije. info: 098/390-692 IZNAJMLJUJEM 1-SOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, info: 091/150-1837 IZNAJMLJUJE SE STAN studen ma, info: 095/8795-755 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob. 098/195-7448
PRODAJEM NOVI 4-SOBNI STAN (etaža) s garažom, urbana vila, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit, EC/B. info: 098/241-559
IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme namještena garsonijera i stanovi od 47m2, te nenamještena garsonijera. info na tel: 384-515 ili 098/545-526
PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2, 5 soba, 3 kupaone, garaža s 2 parkirna mjesta, EC/D. tel. 091/5370-343
ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE STAN s garažom studen ma ili zaposlenoj osobi, blizu autobusne stanice, zvati nakon 16 sati na tel. 364-093
PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu, ukupne povr. 875m2 (17.5x50m). Povoljna prilika prije novog Zakona o pdv-u. Info: 098/749-131 PRODAJE SE 3.5-SOBNI STAN u akovcu (Globetka), 82m2, 4.kat, centralno grijanje. info: 099/215-1953
IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 65m2, potpuno namješten s odvojenim brojilima i ulazom u dvorištu ku e, prizemno. info: 092/164-2550
IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR i jednosobni stan - sve za 500 eura, tel. 048/312-297
5. rujna 2014.
IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru k, može i studen cama. info: 091/501-6685
RAZNO
PRODA JEM RU NO PLE TENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77
IZNAJMLJUJE SE lijep i održavan 3.5-sobni stan na Globetki od 82m2, mob. 099/215-1953
KUPUJEM POVOLJNO PVC ulazna vrata 110x210 i PVC prozor s roletom, mjera nebitna. Tel. 092-1636-122
PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38
,
,
PRODAJE SE kosilica, skuter Peugeot, perilica su a, kutna kožna garnitura, cafe aparat Senseo, stol za stolni tenis i komplet spava a soba. Info: 091/970-1929.
PRODA JEM UGOSTITEL JSKI štednjak, roš lj, fritezu, pe nicu za pizzu, konvektomatsku pe nicu s fermentacijskom toplom komorom, radni stol, sudoper, samohla enu inox ba vu zapremnine 150 lit. mob. 098 9211 929
PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 lit, garažiran, cijena 500 kn, mob. 091 516 4595.
PRODAJE SE GROBNO MJESTO na ak. groblju, tri goblena ruže (450kn), bicikli (280kn) i kamera 6.5mm (150kn). tel. 314-094
PRODAJE SE SONY XPERIA J, ekran 4”, pod garancijom još 4 mj., ima navigaciju, o uvani, original folija na ekranu. mob. 091 516 4595 TRAŽI SE MUŠKI MA AK Tigri , star 13 mjeseci, oko 4 kg, možda je za nekim o šao pa se ne zna vra ili ga je netko slu ajno zaklju ao u garažu, šupu ili sli no. Nestao u Mihovljanu, I.G. Kova i a 38. Molim bilo kakvu informaciju javi na tel. 098/755-8988, 099/5187313,040/347-131, 040/ 635 -533. PRODA JEM AKVARIJ 20 lit. lijepo ure en sa ribicama i biljem (150 Kn) i CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva. Šaljem poštom (150 kn). Zagreb, 098-908-4675. PRODA JEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice) može i s kavezom, ukrasne fazane, patke mandarinke, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJU SE PERZIJSKI MA I I. Info: 099-4141-732 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENANTE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJE SE KOZA stara 1 godinu i jare staro 3 mjeseca. Mob: 095 900 9627
PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI po cijeni od 60 kn/kg, mob 099-414-1732 PRODAJEM hladnjak/zamrziva u jednom, vis.184cm s donjim i gornjim vra ma i perilicu rublja Indesit (nekorišteno više od 5g.). Prelog 092-1636-122 PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424
Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.
PRODAJEM hladnjak Gorenje i traktorsku prikolicu (nekiper), info: 098/750-524 PRODAJEM trosjed, fotelju i masivnu hrastovu 3-krilnu komodu 160x47cm za 1.200 kn. info: 098/9200-938
Cloey - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put protiv zaraznih bolesti, zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?
Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.
OBAVIJEST ITATELJIMA
PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339
Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u
PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692
Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:
PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692
Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba
PRODA JU SE KNJIGE ZA 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339
NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!
+18
ANJA 43 RTL teletext-str.816
Za odjavu pošalji: STOP
024
telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375
Stela je predivna zlatna retriverica koja traži novi dom. Cijepljena, ipirana, sterilizirana. Kontakt: 098-241-060.
je dobio ime po poznatom arobnjaku. On je poseban pas, s posebnom dušom. Traži veliko dvorište i ljude s dovoljno vremena za druženje i šetnje. Kontakt: 091-8988-004.
Papy
PRODAJE SE o uvani trosjed i rabljeni dvosjed, cijena 600 kn za sve. mob. 091/8930-428 PRODAJEM BETONSKE PLO E 40x40 za postavljanje oko ku e ili za staze, više komada. Tel: 098 426-792
Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec
Gandalf
POVOLJNO PRODAJEM STAR U C I G L U I C R I J E P. i n f o: 095/897-8843
064/67-67-67 t. 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms
DOSTAVA
PRODAJEM NOVA ŽELJEZNA VRATA za 500 kn, visina cijele konstrukcije je 255 cm, a širine 130 cm. Zagreb, 098-908-4675.
PRODAJEM KNJIGE ZA GIMNAZIJU, informacije na 098 546 069
Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037
ŽIVOTINJE
Oglasnik 53
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
Pepita - stara oko 2,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!
je jedno slatko klupko sre e. Uvijek dobre volje, uvijek nasmijan, Papy je idealan odabir za starije ljude koji vole šetnje i druženja, a mogu e je udomljenje i u stan jer je mali rastom. Kontakt: 091-8988-004.
Cookie je još jedno štene prona eno na našim ulicama. Trenutno skrbimo o više od 50 štenaca i svima tražimo lijep dom. Kontakt: 091-8988-004.
Keena - ma ka s karakterom, ima dana kada je maznija od svih drugih, a ima dana kada ne želi vidjeti ovjeka, lukava, vragolasta, zaigrana. Stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika. Traži dom.
54
Savjeti
Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Može li trudno a pogoršati Idemo u školu! moje poteško e?
re i da je trudno a vrednija od bilo koje dijagnoze, a pogotovo ako je ona željena ili se želja za djetetom javi u vrijeme trudno e. Dakle, ako imate poteško e koje ste naveli i naro ito poteško e prilikom odnosa s drugim osobama, što je jedna od glavnih karakteristika grani nog poreme aja li nosti, onda je za Vas trudno a prilika da doživite zadovoljstvo kroz Vaša davanja tijekom trudno e, a kasnije kroz odgoj djeteta. To zna i da je ve a šansa da trudno a smanji Vaše poteško e nego da ih pove a.
PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec
Pretilost u djece Naj eš i poreme aj prehrane me u djecom i adolescentima u razvijenim zemljama je PRETILOST. Definira se kao pojava prekomjernog nakupljanja masti u organizmu. Dje ja pretilost pove ava rizik nastanka še erne bolesti tip 2, povišenog krvnog tlaka, hiperlipidemije, bolesti jetre i bubrega, poreme aja reproduktivne unkcije, bolesti srca i krvnih žila i pretilosti u odrasloj dobi. Svaka tre a pretila odrasla osoba je bila pretila ve u dje joj dobi. Nema oštre granice izme u optimalne uhranjenosti i pretilost. Tako se za procjenu stupnja pretilosti mjeri tjelesna težina koja se onda uspore uje sa re erentnom težinom za visinu odre enog djeteta. Najbolje mjerilo za pretilost je odre ivanje indeksa tjelesne mase (tjelesna težina u kilogramima podijeljena sa kvadratom tjelesne visine u metrima). Taj podatak najbolje korelira sa ukupnom koli inom masti u organizmu, s arterijskim krvnim tlakom i koncentracijom masti u krvi. Djeca su pretila ako njihov indeks tjelesne mase prelazi 85. ili 95.centilu za dob i spol ili ako je ve i od 30 kg/m2 u bilo kojoj dobi. Može se mjeriti udio masnog tkiva u djetetovoj ukupnoj masi. Broj pretile djece u stalnom je porastu i danas predstavlja javnozdravstveni problem. Važno je napomenuti da je genetski aktor manje važan od injenice da se ve ina djece deblja zbog na ina života koji uklju uje nezdrav na in
prehrane i nedostatak fizi ke aktivnosti. Postoji malen postotak djece koji se deblja zbog neke bolesti. Dio svakodnevnog života je visokokalori na hrana, ast ood, a tjelovježbe ima vrlo malo. Radije se vrijeme provodi ispred televizora, kompjutora ili play stationa. Protiv pretilost se treba po eti boriti ve u djetinjstvu i adolescenciji. Lije enje i prevencija esto donose samo djelomi an uspjeh. Potrebno je smanjiti energetski unos, pove ati tjelesnu aktivnost uz dobru motivaciju. Djecu ne treba stavljati na redukcijsku dijetu bez medicinskog nadzora jer se može ugroziti njegov rast. Važno je problem na vrijeme uo iti, o njemu razgovarati te posjetiti lije nika koji Vašem djetetu i Vama može pomo i. Potrebno je mijenjati prehrambene navike i poticati tjelesnu aktivnost cijele obitelji. Ne postoje lijekovi za pretilost u dje joj dobi, a kirurško lije enje ne dolazi u obzir.
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
PITANJE: Planiram uskoro trudno u. Ve jako dugo imam psihi ke poteško e. Eksplozivna sam, ponekad sam tjeskobna i depresivna, osje am se usamljeno, prazno i bespomo no. Jako sam emocionalno nestabilna. Bojim se biti sama. esto mijenjam raspoloženje. Ljutim se bez razloga i svoj bijes ne mogu kontrolirati. Nisam sigurna u sebe i esto se pitam tko sam zapravo ja, a u kontaktima s prijateljima sam nesigurna i zbog svog promjenjivog raspoloženja prijatelji me znaju izbjegavati ili prestanu sa mnom kontaktirati pa onda tražim druge prijatelje. Bila sam na pregledu kod psihijatra koji mi je dijagnosticirao grani ni poreme aj li nosti. Htjela sam uti Vaše mišljenje može li se moje stanje u trudno i pogoršati? ODOGOVOR: Prema opisu Vaših poteško a koje ste naveli, složio bi se da je postavljena dijagnoza u redu. Što se ti e trudno e, kako ona može utjecati na Vaše psihi ko stanje, mogu
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Neki e ovih dana po prvi put sjesti u osnovnoškolske ili srednjoškolske klupe. Ne znam koji su uzbu eniji, aci prvaši i koji e tek zaviriti u svijet obaveza ili srednjoškolci, koji su ve odvalili dio svog obrazovanja, a škola koja ih vodi do prvog zanimanja postat e mjesto oko kojeg e se vrtjeti važne lekcije njihovog odrastanja. O ekuje ih mnogo novih lica, mnogo novih stvari koje su izazov. Iza njih je dugo i pomalo blijedo ljeto, a pred njima duga, neizvjesna školska godina. A roditelji? Zabrinuti, jer su se ovih dana istrošili opremaju i svoje školarce, pitaju i se treba li sve to biti baš tako i kakva, uostalom, budu nost eka tu djecu... A na licima, ipak, svakom od njih ponos (jer lijepo je vidjeti svoje dijete kako raste i napreduje) i nada da e biti sretno i uspješno u školi. Da e biti sposobno za donošenje važnih životnih odluka dok odrasta u samostalnu i odgovornu osobu koja je zadovoljna svojim životom. Roditeljski snovi puni su najljepših želja. Ali to nisu tek pusti snovi. U svom najboljem nastojanju roditelji su najvažnije i najutjecajnije osobe koje dijete ima. Naravno, dijete je kroz svoj razvoj izloženo utjecaju mnogih ljudi, vršnjaka, u itelja, ro aka, likova iz knjiga, filmskih i ostalih «zvijezda», ali njegovi su najvažniji uzori u obitelji. Roditeljima tinejdžera esto je privremeno uskra ena uloga uzora i na djelu je neki oblik nepriznavanja ili bar preispitivanja njihove vrijednosti, ali to je samo nekoliko godina u životu kad treba izdržati njihov test, kad tad e ponovno shvatiti koliko smo im dragocjeni u životu! Jesmo li? Maloj djeci svakako jesmo uzori, pravi idoli, sve dok nas jednog dana ne raskrinkaju... Hmmm, ponekad nam je žao što rastu, jer znamo da polako gubimo
dio iluzija koje gajimo jedni o drugima... Ali si, svemu usprkos, ostajemo najvažniji. Zato trebamo dobro razmisliti gdje smo sada, danas, u životima svojega djeteta, svakog pojedina no, kakvu ulogu trenutno imamo, što djeci trenutno treba, kakvi roditelji možemo biti... Stalno se u svojem roditeljstvu trebamo preispitivati i nadogra ivati. I nije ništa lakše što su nam djeca starija. Zapravo je lakše kad su mla a, ali to tek s vremenom shvatimo. I dok s njima rastemo i mijenjamo se, pitanje je koliko smo uop e svjesni što smo sve ve zajedno proživjeli, no to je iskustvo duboko pohranjeno i djeluje nevidljivim putevima na naše ukupne odnose. Uvijek nam se iznova vra a pitanje možemo li biti bliže svojoj djeci. Nismo li previše zaokupljeni ne im drugim? ak i kad su djeca mala i fizi ki nas puno trebaju esto nas odvla e druge obaveze. Zato preispitajmo prioritete u svom životu. Stalno ih treba preispitivati, zar ne? Nemojte mi re i da ste ve umorni od toga, ljetos smo se svi skupa bar malo odmorili. Sad je prioritet vratiti se u školske klupe. Budite uz svoju djecu, umirite njihovu napetost, poslušajte kakvi su im dojmovi i prva iskustva, pokažite interes za doga aje u školi. I ne slušajte samo s pola uha , jer vrlo brzo može sti i neki zahtjev za pomo , a na Vama je da ga dobro ujete. Roditelji, djeca Vas trebaju! Sretna Vam školska godina!
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari
Solo drinker Solo drinker je uobi ajeni naziv za osobu koja alkoholna pi a ispija sama, klone i se društva. Izolacija od društva je esto iskustvo onih osoba koje su razvile bolest alkoholizma: piju u osami, do ega ih je dovelo baš u estalo prekomjerno pijenje. Naime, sve eš a pijanstva tijekom vremena odrazila su se na urušavanje svih životnih sistema. Obitelj se rasipa, pucaju obiteljske i rodbinske veze. Alkoholi ar je sve manje sposoban za izvršavanje svojih radnih obaveza, a radna neu inkovitost kida odnose s kolegama. Neodgovoran je i spram svakodnevnih obaveza. Zdravstvena i psihi ka ošte enja uzrokovana alkoholom dovode do ogromnih emocionalnih oscilacija, nepoštivanja moralnih kriterija, nezainteresiranosti za budu nost, uz sve gore ekonomsko stanje. Ovisnik je izgubio motivaciju za uklapanje u zajednicu. Jedino je preokupiran alkoholom, bez ikakvih drugih interesa. Psihosocijalni slom, uz nestabilno življenje manjkave etike, pra eni neprihvatljivim ponašanjem (neuravnoteženost, agresija...) po esto rezultiraju i time da ga drugi ljudi zaobilaze. Tako alkoholi ar, bez odnosa u društvenom životu, svo svoje vrijeme provodi s pi em, i od društva treba mu samo flaša. No, razli iti su tipovi solo drinkera, ima i druga ijih od gore opisanog. Susre emo i takav tip alkoholi ara koji uvi a svoj problem ovisnosti i zna da ovisnost o alkoholu nije poželjna a niti zdrava. Svjestan socijalne osude, osje a sram zbog razvijenog problema. Žele i to prikriti, pije sam, da ga drugi ne vide. To je samotno pijenje radi skrivanja. Spoznaja da je ovisan o alkoholu narušava njegovo mišljenje o sebi, te uranja u sve dublja negativna raspoloženja. Negativne, pa i depresivne misli prožete besperspektivnoš u, o ituju se u društvenom izoliranju. Takvo osamljivanje samo „hrani“ osje aj emocionalne klonulosti, koji se nadalje „samolije i“ alkoholom. Op enito, postoji prili an broj ljudi koji alkoholom uklanjaju negativne osje aje (tjeskobe, depresije, stresa…). Zamka nastaje kad kao jedini na in postizanja zadovoljstva i sre e vide kroz uzimanje alkohola. Ne možemo se ne osvrnuti na još neke podtipove solo-drinkera. Poneki uživa-
ju piti kod ku e kad su sami (tu mogu slušati glazbu koju sami požele, biti odjeveni kako požele...) povezuju i ašu pi a s ugodnim odmorom. Nadalje, neki solo-pilci ne doživljavaju alkohol kao na in lakšeg uklapanja u društvo, niti kao izlaz iz depresije ili drugih neželjenih emocija, nego jednostavno kao unos alkohola u sebe – radi že i, okusa… Problem e nastati ako te navike postanu redovite. Jer jedna aša lako dovede do druge, pa do tre e… Pijenje, kad prije e granicu umjerenog, nosi rizik od estog prekomjernog konzumiranja i od težih opijanja. I me u mladima susre emo solo-drinkere. Osamljivanje mladih kako bi pili je posebno zabrinjavaju a pojava: mladi koriste opijenost kao sredstvo da se bave sa svojim negativnim osje ajima ili iskustvima, jer se ne umiju na adekvatniji na in nositi s njima. Adolescent solo-drinker je znak upozorenja za dublji problem kod mlade odrasle osobe. Pijenje udruženo s usamljenosti nosi zna ajne nedostatke. Kako alkohol lako dovodi do naglih i nepromišljenih odluka, pijana osoba može nekim svojim postupkom (npr. vožnjom automobila, izazivanjem drugog…) ugroziti druge ili pak samog sebe, a nema društva i prijatelja koji bi mogli pravovremeno sprije iti ispad. Tako er umanjuju se šanse za pružanje pomo i ako nema nikoga u blizini. Pored toga što je usamljena, alkoholizirana osoba teže traži ili prihva a pomo u vidu upu ivanja na lije enje - udaljuje se od ljudi, tonu i dublje u druženje s flašom. Bez obzira na motivaciju pijenja u osami, i bez obzira pije li se usamljeno ili u društvu, uvijek je važno imati na umu da je konzumacija alkohola rizi na. Alkohol je tvar toksi nog djelovanja na organizam, koji u prekomjernom uživanju dovodi do kroni nih tjelesnih, mentalnih i socijalnih ošte enja. Stoga je najbolje ostati trijezan – bez alkohola.
5. rujna 2014.
Vremenska prognoza i razbibriga 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
PROMJENJIVO I MALO TOPLIJE
VREMENSKA SLIKA: Nedjelja je protekla u znaku stabilnog vremena, ali su se javili prvi znakovi nadolaze e promjene vremena koja nam je stigla tijekom ponedjeljka. Najviše dnevne temperature do 31°C prave su ljetne temperature zraka, a s nedjeljom se opraštamo od ljeta, barem u klimatološkom smislu rije i. Naime, 1. rujna ozna ava po etak klimatološke jeseni koji se ove godine poklopio i s novom izraženom promjenom vremena. Kao da nam rujan odmah na po etku želi re i da je prvi jesenski mjesec. Ve se tijekom nedjelje preko podru ja Njema ke prema jugu postupno premještala visinska ciklona, a njena hladna fronta dosegnula je Alpe tijekom dana. U podnožju Alpa i nad sjevernim Jadran po eo je proces formiranja prizemne ciklone koju je Crometeo tim nazvao Simeon. A ova ciklona dodatno se produbila u Jadranu. Njen prolazak lokalno je
bio popra en vrlo obilnim oborinama. Postupnim popunjavanjem ciklone i odmicanjem njenoga centra prema jugoistoku vrijeme e sljede ih dana biti malo stabilnije, no i dalje uz povremene nestabilnosti. U meteorološkom ra unanju godišnja doba po inju prvog dana u mjesecu. Ljeto je po elo 1. lipnja, a jesen po inje 1. rujna. To zna i da ovaj tjedan ulazimo u klimatološku (meteorološku) jesen. Vrijeme e biti baš jesensko, hladnije, kišovito i obla no. Primjerice, na slovenskom Triglavu temperatura je pala na -2°C uz snijeg. To ne zna i da možda ne e biti lijepih dana ili babljeg ljeta, ali u ovom tjednu
Autor: NASELJE "SLOOBREDNA KAVKASKI MILAN U SASTAVU VENSKA ODJE A GORŠTAK, URI , OP INE TISKOVNA SVE EIRON Nedeliš e NEDELIŠ E AGENCIJA" NIKA
NAŠ NOGOMETAŠ (OLA)
baš i ne e…iako e nedjelja i ponedjeljak biti nešto ljepši i topliji. Opširnije u nastavku… VREMENSKA PROGNOZA: U petak za nijansu povoljnije. Suhog vremena bi trebalo biti malo više, a mjestimice o ekujemo i sun ana razdoblja. Još je mogu a kiša ili pljusak, ali ini se u manjim koli inama nego u etvrtak. Vjetar slab do umjeren isto ni i sjeveroisto ni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 17, a najviša dnevna ugodna, izme u 22 i 24 Celzijeva stupnja. U subotu još uvijek promjenjivo i nestabilno. Dosta oblaka uz mogu nost za povremenu kišu ili lokalni pljusak u popodnevnim
REDOVDRAMA NI KA IVE ZAJEDNICA BREŠANA KRIŽARA
satima, Možda bude malo sunca, ali u kra im intervalima. Temperatura zraka od 20 do 23°C. U nedjelju bi trebalo biti djelomi no sun ano i ugodno toplo. Vjerojatno e dan pro i bez kiše ili možda samo ponegdje neki kra i popodnevni pljusak. Temperatura bi mogla porasti i na 25 Celzijevih stupnjeva. U trenutku izrade ove prognoze ponedjeljak se ini ljepši dan koji bi mogao pro i sasvim suho… Ali ve tijekom utorka mogu a je nova promjena vremena koja bi nam tijekom dana i u srijedu mogla donijeti novu kišu ili pljuskove. Moramo napomenuti da ovakav razvoj doga aja još nije siguran jer prognosti ki modeli daju nekoliko mogu ih scenarija u razvoju vremena sredinom tjedna. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 4.9.)
VE I ORUŽANI SUKOB
PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E
TRAVE
5. IX. 6. IX. 7. IX. 8. IX. 9. IX. 10. IX. 11. IX.
NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA
KOROVI
Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba
Promjenjivi vremenski uvjeti proteklog tjedna obilježeni kišnim, sun anim i vjetrovitim razdobljima sa nižim temperaturama ujutro i nave er, a višim tijekom dana uvjetovali su vrlo promjenjivu peludnu situaciju u Me imurju. Prisutna je pelud iz skupine korova sa broj anom dominacijom ambrozije. Tako er u ve em broju nalazimo pelud koprive, dok se sporadi no pojavljuje pelud trputaca i loboda te trava. Najviše koncentracije visokoalergene peludi ambrozije tijekom dana za-
bilježe su za sun anih i vjetrovitih perioda, posebice u popodnevnim satima. U narednom tjednu tako er se o ekuje promjenjivo peludno stanje. Kišni periodi kojih ne e manjkati uvjetuju privremeno smanjenje udjela peludi u zraku. Me utim upozoravaju se alergi ne osobe da nastupom padalina ne o ekuju trenutno ublažavanje simptoma jer antitijela kojima se tijelo bori protiv alergena ostaju u organizmu dulji period nakon izlaganja peludnim zrncima.
VICOTEKA
GRAD U MAKEDONIJI NA RIJECI VARDAR OSTAVŠTINA
ZBILJA, STVARNOST MARKA RA UNALA "PARENT TEACHER GUILD"
20. I 26. SLOVO
NAPRAVA ZA KLAMANJE
... ZA PRANJE RUBLJA UREDI REKTORA
SASTAVNI VEZNIK
RUKOMETAŠICA PERAICA MA . PISAC ZILAHY BIVŠI NOG., KRASNODAR
OKLAHOMA
VRLO BRZ LOVA KI PAS
9. GR KO SLOVO
"UNITED PRESS"
PROVEDENOST REGULACIJE MJERA VISOKIH TEMPERATURA UBOJICA IZ ZASJEDE
VRSTA PERŠINA, A
ONI KOJI ASKAJU, ERETAJU OCRTI, OBRISI
STAROSLAVENSKO SLOVO
NOGOMETAŠ TOME AK
DARINKA OD MILJA
OSOBA BEZ DLAKA, OSAVAC
PRIBOR ZA RAD
ŠAROLIKA PAPIGA
KISIK
DUŠIK
ITALIJA "INTERNATIONAL NEWS SERVICE"
OTILIJA OD MILJA TURSKI PLEMI PISAC ŠTIVI I
ONA KOJA VRŠI NASILJE
UPALA NOSNE SLUZNICE
"OPTICAL ROUTER" VRSTA ETINJA E
GOLOTINJA
"RADIJUS"
JOD PROSTOR, PODRU JE
NAGOMILATI SI SALO
GUBILIŠTA
Bakica se vra a ku i preko groblja, no kako ju je bilo strahzamolila je prvi par koji je srela da joj pravi društvo. - Bakice, je li vas strah? - Nego! A vas? - I nas je bilo strah dok smo bili živi! --------------------------------------------------------Idu dvije dlake ulicom. Jednu pregazi auto, a druga kaže: - Uh, za dlaku! --------------------------------------------------------Prijatelji s društvenih mreža su kao kemijske olovke. Ima ih 150, a samo nekoliko piše. --------------------------------------------------------Vozi se sve enik na biciklu i ne drži volan. Zaustavi ga policajac i kaže: - Plati kaznu! - A zašto? - Pa ne držiš volan! - Pa Bog drži volan! - Onda plati kaznu zato što se vozite dvojica na biciklu. --------------------------------------------------------Pita jedna žaba drugu: - Jesi dobro? Malo si mi zelena. --------------------------------------------------------Mujo polaže ispit iz protupožarne zaštite. lan komisije mu postavlja pitanje: - Koje korake treba napraviti u slu aju iznenadnog požara? - Jako velike i vrlo brze!
KRAJEM TJEDNA U ME IMURJE PRISTIŽU NAJBOLJI RIBI I SVIJETA
DOBAR ŽDRIJEB ZA ME IMURJE U HRVATSKOM NOGOMETNOM KUPU
Stižu reprezentacije iz 37 zemalja svijeta
ZAPO INJE NOVA gimnasti ka sezona u NGC-u Aton Nedeliš e
U akovec stiže etvrtoligaš Vinogradar
Svi treninzi i druge aktivnosti kre u 8. rujna
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Š
kola bo pak po ela i to v pondelek. Vse po ne od podelka, tak i ja svojo djeto navek po nem v pondelek. Nej znati komo je školsko ferje predi minulo deci ili navu itelima? Kak bilo da bilo, deca i navu iteli bodo pak od pandelka znova došli v razrede i završili v klupaj. Ne, nesam pozabil na roditele. Za jif znam, oni so jedva do akali kaj škola znova po ne jerbo so jim deca, celo leto, išla na živce i nejmeje jempot (na den) so jim se zarivala na vrh glave i udapot so nej mogli ili ne znali žnjim dojti na kraj. Furt so z tom našom decom problemi ili so doma ili so v školi, ali je uda leži dok se jiv roditeli morejo rešiti, bar na par vur, dok v školo odidejo. Nek se tam navu iteli i navu itelice žnjimi bak ejo. Vidite kak je to udno: mi doma nebremo dojti na kraj z jednim ili pak dvoje dece, a navu teli držijo reda med jif dvajsti. No, kak bilo da bilo, deca so nam furt briga i dobro veli ona stara pesma: Za par minot veselja (v postelji) imaš
Što itak ima nejvekšega i nejdebelšega??? brigo celo živleje. No, nesmemo roun tak ja kati, nejpredi smo to šteli, unda nam je bilo lepo, a deca nam znajo donesti hajdig veselja vu naša živleja. Što se f aka! si moremo delati na našemo Me imorskomo veleu ilišto šteri imamo, voljo , željo i nigdi drugdi ne delamo. Mortik sam ne dobro razmel, mortik tre meti i preporuko, ali imam ja i to. Pokojna mamica so mi navek govorili: - Jožek, ti si napravleni, o em re i, stvorjeni za to kaj boš navu itel ili pak profesor, kaj boš nekomo pamet solil. Predi ili posle (bole posle jerbo bodem krajše moral delati) boš došel na to, vidim ja kam tvoja pamet vle e. Nesi preve zgraben za nekši ozbiljneši posel, ali kruh brez motike to je kak zmišleno za tebe. udapot mi je smeh vušel dok so mi mamica to govorili, ali v zadje vreme sam hajdigpot sebe prijel v miseli kak deci prdekujem. I to onoj starešoj. Siguren sam da se je želja v meni istam dozrelila i ve ve se veselim kak bodem našim me imorskim študentima pamet
V
POD VUROM
Raste li nasilje me u mladima? Proteklih godina bilježi se rast nasilja me u djecom i mladima. Naj eš e se ono doga a na putu do škole ili na povratku ku i. U Me imurju se s vremena na vrijeme dogodi ve i incident i oblik nasilja s teškim tjelesnim povredama me u mladima. Ponekad na javnim prostorima ili u blizini ugostiteljskih objekata. Je li bilo nasilja i prije? U kojim oblicima se doga alo i što naši itatelji misle o toj temi, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, nš)
Marijan Škovrc, Ku an Marof - Mislim da postoji porast nasilja me u mladima. Vjerojatno je tome uzrok i cjelokupna društveno-gospodarska situacija u našoj zemlji. Ljudi nemaju novac, vlada neimaština i sl. Imam djecu školarce koja idu u srednju i osnovnu školu. Prema razmjeni iskustava s drugim roditeljima, izgleda da više nasilja ima u školama koje se nalaze u gradovima.
solil, o em re i, nav il jif bodem vse ono kaj znuom. I još vej od toga. Nebrem razmeti ovoga mojega rveka, šteri pak rovari v meni i najgerek je je li bodem dobil šanso. A zakaj ne bi, ak so vsi do ve dobili? otprecednik Vlade gospon (ili drug) Brankec Gr i nam pak me e sol na rane. Najme kaj, priznal je da Lejpa naša ima probleme jerbo ga proizvodnje ne, istam nam se vgasnula. A i vsaki ogenj se vgasne de drva i vuglen sfali. Priznal je da i jegova Vlada ima velike probleme i to tak velike kaj se te problemi nebrejo rešiti prek no i. Rekel je, prek no i, a tua no , kaj se Brankeca i “kukurika ov” dotikavle traje ve skorom tri leti. A još se nigdi ne vidi jutrašje sonce. a vse zadje je došla na svetlo dneva istina da Romi ipak kradejo, o em re i, berejo i zoba ijo tam gde so ne sejali. To je priznal i prslav ar Željko Balog, jivih bregov listek. No, ne kradejo vsi, ali nešterni nebrejo zdržati kaj ne bi nekaj hasnuvali
P
N
Dragutin Držani , akovec - Nekad je sve to bilo druk ije i bolje je bilo nego danas. Nekad mladi nisu toliko hodali u te ka i e. Bile su zabave. De ki su se znali, kak’ se to po doma i veli, ‘zbiti’, ali nisu to bili tako jake tu njave. I rijetko se to kad doga alo. Imali smo ajanke i ples i sve je to bilo manje-više mirno. Mislim da je najve i razlog tome što omladina danas završi škole i fakultete, a nemaju posla. Mladi nemaju gdje raditi.
kaj je ne jivo, a šteli bi meti. I med romskim cvetjem ga ne pravice, kaj bi rekli i v jivoj pšenici se najde kukolja. Vidite kak je to, negdi nevolo dela kukolj, a drugdi pak partizanka. a bi naša Vlada, o em re i, naši precedniki i ministri bili tak letni i spretni kak so to farmaceuti gde bil kraj Lepoj našoj. Najme kaj, bilo šteri beteg se pojavi na sveto i to bilo na šteromo krajo sveta farmaceuti nejduže za dva - tri dni ve imajo spravljenoga lekeca. Kak je to lepo rekla teca Franca: za beteg se zazvedi v pondelek, a v etrtek ve morete kupiti lekeca v apoteki. Imajo prepravlene lekece kak da bi oni sami sejali betege, a najde se i lekec za betege šteri so još niti ne postojijo. Zmislite se sam kak je bilo z picekovom gripom i kraskom norijom. Kak je te beteg došel, tak je i odišel. Potukli smo par sto jezer piceki i kokoši, a i par jezer kravi, apotekari so nam prodali na tone lekecov i betega smo sfondali, a oni so dobi ka pozoba ili v svoje škrije. A
D
unda so oni zmislili nove betege i prodavali nove lekece. Dok jim dobi ek malo padne jivi inovatori pošlejo na svetlo dneva novoga betega. Ove dneve se, napriliko, hrvamo z ebolom. Mi, a oni ve imajo lekeca i smejejo se novim penezima. vek Sanaderov, negdašji hadezeovec, šteroga so hitili vum z stranke i posprajli nutri v rešt i jegova soseda v Remetinco, Marinika Lovri Merzel, negdašja esdepeovka, štero so, isto tak, hitili vum z partije, so se po eli, rez rešetke, dogovarjati o velikoj koaliciji levih i desnih politi arov. Ne znati kak bode to ve zišlo jerbo je, kuliko sam mel za uti, istekel urlab Mariniki v Remetinco. A dok ona dojde vum z bajbuka unda vse kaj se dospomenula nutri padne vo vodo. Znate kak je to, dok je nutri je nutri, a vuni pak puše nekši istam drugi veter. akoski turisti ki težaki so se pofalili kak so z dobi kom posluvali za vreme glavnoga akoskoga proš eja Prcinkulovoga. Služili so na vse strane, a bili so
I
jako šparavni dok so trošili. Makar jim ra unica ne štima, ali na vse zadje je v kasici-prasici turisti kih težakov ostalo dvesto jezer kuni, a za Prcinkulovo se je v akovec doteplo dvesto jezer ljudi. istam le ko moremo zra unati da je vsaki proš enik del v kasico jedno kuno. Neje bogzna kaj jerbo je Severina odnesla nejvekšega kup eka, ali oveka veseli. Ljudi so se ne preve utrašali, ali je ostal lepi kup ek. Nekak mi ne štima niti ra unica okoli penez šteri so se nabrali dok se prodavala sto meterna tikvina poga a i dok so se prodale mamrele. I jiv je bilo sto. Vse so to turisti ki težaki prodali, a dok so prebrojili peneze unda so udomljena deca dobila nekaj vej od jedenajst jezeri kuni. Po im so odišle poga e, a po im pak mamrele - to te ja pitam? inulo soboto je bil na Belici festival jegovoga, o em re i, beli koga veli anstva, kalampera. Vse se je vrtelo okoli kalampera, pak se je zazvedilo i što ima nejvekšega i nejdeblešega. Ne bi vam to no znal re i što ga ima, ali se zna da je na elnik Zvonko ne ta peršona. Vsi znamo da Sulejman ima veli anstvenoga, ali ve se, isto tak, zna da i beli anci imajo svojega konja za trko. Jako sam najgerek kak bi to zišlo da dojde Sulejman na Belico, dene svojega na stol, a Beli anci dojdejo z svojim?
M
Stjepan Šafari , Krištanovec - To se prije nije toliko doga alo. Danas ima sve više huligana, a to vam je zato jer mladi nemaju zaposlenje i inancije pa se ide u kra e i nasilje. A policija ne smije biti previše represivna i smije tek reagirati kad se zlo dogodi. Slab je zakon i nema pravih kazni za nasilje. U doba naše mladosti bilo je druga ije, nije bilo toliko kra a ni nasilja. Veronika Strahija, Dekanovec - Rekla bih da danas ima više nasilja me u mladima nego što je to bilo kad smo mi bili mladi. Tada su mladi više poštivali i u itelja, pa i same roditelje, ali i me usobno. Danas mladi kao da imaju previše slobode. Kriza je. Teško se zapošljavaju i to je sigurno jedan od razloga zašto ima sve više nasilja, i me u djecom, omladinom, ali i starijom generacijom.
Anja Kuhanec, akovec - Nasilje me u mladima je u porastu. Naro ito me u muškom populacijom srednjoškolaca. esto puta kad de ki malo popiju dogode se sukobi. Buntovništvo se ra a možda i zbog krize u državi, ali esto su i razlog djevojke. Možda bi i one trebale dati de kima na znanje da ne podržavaju tu njave. Ne znam kako sprije iti nasilje, ali se nadam da e toga biti sve manje.
mi prodiremo dublje
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine