Međimurske novine 992

Godina XVIII.

Broj 992.

^akovec, PETAK, 19. rujna 2014.

ME IMURCI SE SAMI OBRANILI od velike poplave i stogodiĹĄnjih voda Mure i Trnave

POĹ˝RTVOVNI VATROGASCI I HRABRI DOBROVOLJCI

Cijena 7 kuna

UZ DAN OP INE VRATIĹ INEC I KRIĹ˝EVO i disonantni tonovi

Dug za sanaciju deponije â&#x20AC;&#x153;koljeâ&#x20AC;? druge investicije str. 10

ME IMURSKI GRA EVINARI u nadi da oporavak dolazi, ali...

str. 2-3

str. 7

Nepoznate zagreba ke firme uzimaju posao naĹĄima za kanalizacijske projekte u Me imurju?

SPASILI NAS OD KATASTROFE

OTKRIVEN spomenik hrvatskim braniteljima neba iz Me imurja na aerodromu Pribislavec

POSEBNI DODATAK

VELIKI JESENSKI HOROSKOP media 10 VELIKI PRILOG

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

Kako uĹĄ u tedjeti na grÄł Äłanju? O BA R O R

O A

DOBRA A A

DOBRO R A

MIG 21 odmah Kako uĹĄtedjeti postao atrakcija na grijanju HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o. Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA:

str. 54

Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

mo do guÄ&#x2021; sta no ve st

str. 5

" # # $ %

$ %

! # & $ % $ ' # ( '# $ # % $ # ! & # )# # # % # # % !# # $ !$

% # !# # !#

$ & !# $ % * + !# # $ & # $% $ &

, # # # ", # # ' # !# & & - % ! . - ( !# ! # # % $ & , #

# % , # & $ % $ $ !#

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ništa nas ne može iznenaditi C

ivilna zaštita duboko je ukorijenjena još od socijalizma u našoj zemlji i našem kraju. Društvenim promjenama krajem ‘80-ih “obrana i zaštita” ubrzo je došla pod politi,ki udar i izazivala podsmijeh, jer se povezivala uz bivši sustav, odnosno vojsku. Me-utim, ubrzo je došao Domovinski rat, a civilna zaštita bila je jedina masovna organizacija koja je bila spremna za spašavanja stanovništva i dobara. Tako je, kao rijetko što kad je u pitanju bivši sustav, Hrvatska ipak zadržala naslije-eni sustav civilne zaštite. Njegove je sposobnosti u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provo-enje preventivnih mjera zaštite (sjetimo se priprema skloništa i drugih prostora za sklanjanje), ali prvenstveno mjera zaštite i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja, kao što su provo-enje evakuacije, sudjelovanje u organiziranju zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, provo-enje i nadziranje zamra,ivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raš,iš avanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom itd. akon rata svi smo pomislili da su ta užasna vremena iza nas, da nam više ne treba ni vojska, a kamoli pak civilna zaštita. Kako je slabila budžetska pomo vojsci, još se manje razmišljalo o civilnoj zaštiti, koja je kao “neželjeno dijete” prebacivana od resora do resora, od vojske, policije, do na kraju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, u sklopu koje djeluje i danas. ako je DUZS oduvijek bio “,inovni,ko tijelo koje služi za zaprimanje poziva i uzbunjivanje”, bez istinskih velikih operativnih snaga, civilna zaštita se nekad, pa tako i danas, uglavnom i dalje neozbiljno shva a, uop e ne doživljava, odnosno i dalje se sumnja u njezinu operativnost i e=ikasnost postupanja. to nije daleko od istine, jer je sustav postavljen tako da je sam sebi svrha samo na papiru, što najbolje govori posljednje ustrojavanje civilne zaštite po gradovima i op inama. Kako se danas ne zna tko može biti mobiliziran i kamo kad je u pitanju “obrana i zaštita”, spiskovi civilne zaštite popunjavani su po mjesnim odborima uglavnom da se zadovolji forma. Jer jedna vježba u pet godina ionako se i danas doživljava kao što su to nekad u bivšoj državi bile vježbe: “Ništa nas ne smije iznenaditi”. Ubrzo nam je rat opalio šamar i više ništa nije bilo zajebancija, pa tako ni civilna zaštita. anas prirodne katastrofe, ,iji smo svjedoci, tako-er ne upozore da e se dogoditi tjedan ili mjesec dana unaprijed, kako bi se mogli orga-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

nizirati, ve se doga-aju “za sat-dva, kroz no ”. Tako-er se ne možemo ponašati kao da e one doga-ati nekome drugome, kao što je to sada rat (iako, Ukrajina nije tako (pre)daleko). osljednja žestoka prijetnja poplavom koja je zahvatila više od pola Me-imurja pokazala je da se pod hitno treba odustati od dosadašnjega ,inovni,kog pisanja spiskova ljudi u civilnoj zaštiti, ve istu treba prepustiti organizaciji koja ju je sposobna provoditi. o su prvenstvo vatrogasci: javne vatrogasne postrojbe i DVD-i koji su uz dobrovoljce istinski heroji i najzaslužniji što Me-imurje u proteklih nekoliko dana nije poplavljeno. Ova prijetnja velikom katastrofom i borba protiv podivljalih rijeka pokazale su da bi upravo oni trebali biti na vrhu ustroja i zapovijedanja civilnom zaštitom, poja,ani onim ljudskim i materijalnim potencijalima koji su neophodno potrebni kad se prevenira ili operativno suzbija ugroza. Dodatno bi trebalo opremiti društva i osposobiti ,lanstvo upravo za tu funkciju, koja je danas važnija od one osnovne - borbe protiv požara, te zajedno s drugim službama objediniti ih u istinsku civilnu zaštitu u kojoj e se u svakom trenutku znati zapovjedni lanac, odnosno tko i kada može usko,iti u pomo dok je to potrebno. Tada bi vatrogasci, kako profesionalni, tako i dobrovoljna društva, zaista dobili funkciju prikladnu ugrozama suvremenog doba. protivnom emo se i dalje “igrati civilne zaštite”, a kad nam se dogodi ono što se doga-alo proteklih dana improvizirati do mile volje i ovisiti o tome ho e li politi,ari koji su danas nominalno šefovi u ovakvim situacijama povu i svoje veze ili pak svojim autoritetom mobilizirati ljudstvo i tehniku da se spasimo od poplave ili neke druge katastrofe. Ovaj put je to bilo uspješno, ali, kako isti,u stru,njaci, uz sav uloženi trud i znoj imali smo jako puno sre e i Božju pomo . Pitanje je ho e li je biti i drugi put!

VIJEST(I) TJEDNA

Impozantna postava MIG-a 21 u Pribislavcu Na aerodromu u Pribislavcu u srijedu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima iz Me-imurja i 1. eskadrili lake avijacije višestruke namjene 8akovec. Spomenik MIG 21 djeluje impozantno u prostoru i ve je izazvao mnogo pažnje gra-ana, a naro,ito djece. O zna,aju i ulozi 1. eskadrile lake avijacije višestruke namjene 8akovec govorio je pilot Slavko Marka,, inicijator postavljanja MIG-a, dopredsjednik UDVDR-a Me-imurske županije. Ideja o postavljanju ovakvog spomen-obilježja trajala je dugi niz godine bez uspjeha, a intenzivirala se ponovno ove godine, kada je ulogu koordinatora preuzela Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Me-imurske županije. U postavljanje spomenika utrošeno je oko 200.000 kuna, najve im dijelom doniranih. Detaljnije na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Pet tisu a gledatelja na Svjetskom prvenstvu u ribolovu U nedjelju nave,er u Prelogu je proglašenjem pobjednika, dodjelom medalja i pehara reprezentacijama i pojedincima te prigodnim govorima zahvale i vatrometom sve,ano okon,ano 61. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak, koje se na derivacijskom kanalu HE Dubrava održavalo prošli vikend. Nizozemci su novi svjetski prvaci u ribolovu udicom na plovak, dok je reprezentacija Hrvatske zauzela 6. mjesto. Prema predsjedniku Organizacijskog odbora SP-a Zoranu Pfeiferu, natjecanje je dnevno pratilo oko 5.000 gledatelja, što pokazuje iznimnu popularnost ribolova u Hrvatskoj. Tijekom tjedan dana bilo je kod nas 37 reprezentacija, koje je ,inilo 410 natjecatelja i prate ih osoba. Regularnost natjecanja pratilo je 211 sudaca. Reportažu donosimo na str. 49.

ME IMURCI se sami uspješno obra

Više od tri tti vatrogasac vatrogasaca dobrovoljac dobrovoljaca nas je od ka N

akon obilnih kiša, koje su u našem kraju postaposta vile nove rekorde, Me-imurci su gotovo cijeli tjedan vodili borbu s poplavama i dobili je. Ne pamti se od ‘60-ih godina, kada je bila poplavljena Kotoriba, tako velika opasnost od poplave u našem kraju. U borbi protiv nabujale Mure i Trnave te drugih potoka sudjelovalo je više od 3.000 gra-ana, najviše vatrogasaca, no to,an e se broj znati tek kad op ine i gradovi naprave analize zbivanja. Mnogi s kojima smo pri,ali slažu se da su vatrogasci ovaj

put kao najbolje organizirana snaga spasili Me-imurje od poplava. Civilna zaštita koja bi “na papiru” trebala najviše pomo i Hrvatskim vodama i vatrogascima u ovakvim slu,ajevima negdje je bila dobro organizirana, poput M. Središ a, ali bilo je i dosta propusta, jer o,ito su spiskovi ljudi jedno, a stvarnost je pokazala nešto sasvim drugo, pa su se ljudi “dizali” uglavnom preko vatrogasnih društava. Dobro su odreagirali i politi,ari, posebice župan Matija Posavec, koji je danono no sa svojim zamjenikom Vidovi em

Stoljetno visoki vodostaji na Muri - Mursko Središ e 536 cm - Gori an 548 cm bio na terenu zajedno s braniteljima, kao i središ anski gradona,elnik Srpak, odnosno op inski na,elnici naselja kojima su prijetile Mura, Trnava i drugi pritoci i kanali.

Sirene po ele zavijati u nedjelju ujutro

Nepoznate zagreba ke firme preuzimaju posao našima? Graditeljsko tržište bilježi daljnji pad od osam posto, no u Me-imurskoj županiji tra,ak nade za graditeljstvo daju investicije koje su vezane uz su=inanciranje projekata kanalizacije, odvodnje i ure-aja za pro,iš avanje. Me-utim, prvi rezultati natje,aja ne daju pretjeranu nadu jer su najjeftinije izvo-enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Zagreba, i to zna,ajno jeftinije od naših gra-evinskih =irmi koje su ,ak nastupile zajedni,ki. Ipak, valja upozoriti naše politi,are, koji bi trebali intervenirati u Zagrebu sada, da se opet ne ponovi “slu,aj Fenix” na izgradnji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu. Država je u tom slu,aju povjerila posao tvrtki koja je bila najjeftinija, što je na kraju završilo =ijaskom. Kako doznajemo neslužbeno, tako nešto ponavlja se i na aktualnim natje,ajima!? Više na str. 7.

19. rujna 2014.

Fotografija iz zraka Miloša Kulundžije sama po sebi govori o dramati nosti situacije kraj autoputa GP-a Gori an

Najprije je u nedjelju rano ujutro proglašena uzbuna u Op ini Nedeliš e. Kiša je napunila Trnavu i potok Zelenu iznad njezinog maksimuma, nasipi kod Trnovca nisu izdržali, vode se slijevaju i s brjegova, ali i iz Slovenije. Trnava se prelila i poplavila grani,ni prijelaz sa Slovenijom, prugu, Trnovec, Macinec, a borba s vodom postajala je sve teža. U Macincu je pod vodom bio cijeli Centrometal i centar sela, a izlila se rje,ica Zelena. U obranu su se uklju,ili vatrogasci i brojni gra-ani. Strahuje se da bi vode Trnave mogle ugroziti i naselja nizvodno, posebno u Maloj Subotici i Palovcu. U nedjelju Mura u Murskom Središ u stalno raste, do nevjerojatnih 536 centimetara u ponedjeljak u 12 sati, trideset centimetara od dosad najve eg vodostaja ikad zabilježenog, župan nudi pomo vojske i helikoptera, no branitelji ne posustaju. Mursko Središ e je spašeno zahvaljuju i dobroj organiziranosti i koordinaciji svih snaga. Vrh veoma rastegnutoga vodnog vala, koji je duga,ak i dvadesetak kilometara, kre e prema Op ini Domašinec. Sada se tek vidi koliko je bio

19. rujna 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nili od poplava i stogodišnjih voda Mure i Trnave

tisu e ca i aca ca spasilo katastrofe atastrofe važan kod Podturna, jer novi nasip najviši povijesni val bez problema izdržava. U ponedjeljak ujutro u svim op inama uz Muru proglašeno je izvanredno stanje, a sirene su oglasile uzbunu. Ujutro u ponedjeljak i do podneva najkriti,nije je bilo na nasipima Mure u Murš,aku, gdje su samo centimetri nasipa dijelili Muru od izlijevanja, a na pojedinim mjestima nasipi su ve dobro promo,eni, tako da vozila uz nasipe jedva prolaze u blatu i vodi. Na,elnik PUM-a Krunoslav Gosari zove u pomo i prvog policajca u državi Vladu Domini a, a na terenu u Me-imurju je i glavni vatrogasni zapovjednik RH. Vodstvo Županije s ministricom Vesna Pusi u ponedjeljak obilazi Sveti Martin na Muri i 8rni most kod Gori,ana. Župan Matija Posavec naglašava da je preventivno naru,eno 60.000 vre a za obranu, na kraju je trebalo više od 35.000 vre a da bi se obranilo Me-imurje.

Dobrovoljci herojski nosili vre e više stotina metara No ve je zapo,ela borba s podivljalom Trnavom. 8im je vrh velikoga vodnog vala stigao do uš a Trnave u Muru kod 8rnog mosta blizu Gori,ana, a to se dogodilo oko podneva u ponedjeljak, Trnava je po,ela usporavati i naglo rasti, za jedan sat narasla je desetak centimetara, a voda po,ela probijati nasipe na najmanje tri mjesta. Curi i desni nasip Mure nizvodno kilometar dva od uš a Trnave, na pojedinim mjestima nalazi se i preko stotinu branitelja

Na neka mjesta vre e su se morale nositi i više stotina metara. Ljudi su zaista bili pravi heroji

koji užurbano pune vre e kako bi zaustavili curenje nasipa, no oko podneva postaje jasno da je najkriti,nije na Trnavi i tu stiže sve više snaga, tako da ih je u jednom momentu ,etiri stotine. Došlo je i do dezinformacija - u Kotoribi su mislili da je pukao nasip Mure kod Kotoribe, što je ubrzo demantirano. U pomo prema Gori,anu stižu i branitelji iz Kotoribe i drugih mjesta. Ako nasipi Trnave popuste, a rije, je o dva do tri kilometra nasipa s obje strane Trnave od uš a uzvodno, postoji opasnost poplavljivanja autoceste i naselja Gori,an, ili pak ako popusti lijevi nasip, poplavljivanja staroga grani,nog prijelaza Gori,an. Kriti,no postaje oko 13 sati u ponedjeljak, sve snage koje su pri ruci bacaju se na obranu nasipa Trnave kod 8rnog mosta i izvodno nekoliko kilometara. Oko 14 sati Trnava još više raste zbog uspora, nasipi su probijeni na tri mjesta: blizu 8rnog mosta ustanovljeno je procje-

PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

Mnogi s kojima smo razgovarali slažu se da su DVD-i ovaj put kao najbolje organizirana snaga spasili naš kraj -ivanje nasipa, stotinu metara nizvodno od mosta Trnave preko koje vodi glavna cesta Gori,an-Grani,ni prijelaz i autocesta, te uzvodno od mosta kod autoceste preko Trnave. Prijeti poplavljivanje autoceste. Nekoliko stotina gra-ana radi živi lanac kako bi se vode zaustavile. Na jednom mjestu trebalo je postaviti preko 2.000 vre a s pijeskom da bi se nasip spasio. Ukupno je ina,e na ovom dijelu uz Muru i Trnavu postavljeno tisu e vre a pijeska. Na neka kriti,na mjesta vre e su se morale nositi i više stotina metara. Ljudi su zaista bili pravi heroji. Tu rukovoditelji Hrvatskih voda iz Varaždina i 8akovca te mnoge vatrogasne postrojbe i dobrovoljci po,inju bitku da Mura i Trnava ostanu u svom koritu. Rukovoditelj Hrvatskih voda za Me-imurje Ivica Musta,, VGI za mali sliv Trnava, kojeg zati,emo u obrani nasipa Trnave, u 16 sati toga kriti,nog dana napokon izjavljuje da je sve pod

kontrolom i da branitelji, ljudi, ali i mehanizacija, uspješno zaustavljaju vode na Trnavi. U ve,ernjim satima, nažalost, dolazi još jedan val i o,ito opasnost nije prošla. Dapa,e. Ljudi su ve umorni, poneki revoltirani dolaze ku ama bili su tako-er bez pi a, na što bi ubudu e trebalo misliti. Svi su ve umorni i iscrpljeni. Vodeni val koji je uskoro stigao bio je nevjerojatan, rekordno visoki kod nas. U 22 sata vodostaj je dosegnuo nikad vi-enih na Muri 548 cm i nije se spuštao nekoliko sati. Vrhunac vodenog vala kroz Me-imurje prolazio je te no i kraj GP Gori,an. Ivica Musta, sa svojim suradnicima provjerava nasipe Trnave te ustanovljuje nova ,etiri kriti,na mjesta na Trnavi koja postaju opasna. Zamalo je otišao “kvragu” i 8rni most, ali ipak je spašen, jer nakon toga teško bi se obranilo od izlijevanje Trnave. Župan Posavec koji je cijele no i bio s braniteljima angažira dodatne tehni,ke sna-

ge, jer su se vre e morale nositi „na ruke“ što je iscrpljivalo ljude do krajnjih granica. Trebaju dodatne snage, daje se nova uzbuna vatrogascima, jer rijetko tko drugi reagira. Dolazi ekipa ,ak iz Svetog Jurja na Bregu i gornjeg dijela Me-imurja, odnosno Hodošana, Donjeg Kraljevca, a stiže i nekoliko doma ih vatrogasaca i dobrovoljaca, ve preumornih iz Gori,ana. Kriti,na mjesta na Trnavi sanirana su do zore i nasipi drže. U utorak ujutro ,eka se po,etak vodenog vala u Kotoribi, no on dolazi tek oko deset sati. Sad se vidjelo koliko je zna,ajna prometnica uz Muru Gori,anKotoriba koja je u dobrom stanju pa kamioni s pijeskom i vozila prometuju bez poteško a. Rije, je o 13 kilometara nasipa Mure, koji treba obraniti, a još nije jasno je li kod uš a Trnave u Muru prošao najviši val ili ne. Stiže još jedna teška no za branitelje. Svi se nadaju da e nasipi izdržati. No ipak protje,e bez ve ih problema, uz stalnu kontrolu nasipa.

Trnovec

Mala Subotica

Macinec

Donja Dubrava

Pribislavec

Mursko Središ e

Kotoriba

Gori an

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. rujna 2014.

Mjere za sprje avanje zaraznih bolesti nakon poplave

Ku a Krsnik kilometar je od Mure, ali je pretrpjela najve u štetu zbog izlijevanja vode iz obližnjeg kanala

U ku i Zorice Krsnik voda se iz podruma, gdje je poplavila auto i ku anske ure aje, popela do tre e stepenice prema gornjem stanu

SPAŠENI OD KATASTROFE, ali poplavljene su brojne ku e diljem Me imurja od visokih voda, pa je tako u Murskom Središ u teško stradala ku a Zorice Krsnik

Bujica iz obližnjeg kanala poplavila joj ku anske aparate, namještaj, razmo ila zidove ... - Vi ste mi zadnji spas. Kako da se riješim vode iz mojeg dvorišta, podruma, stalno navire. - nazvala nas je u srijedu ,itateljica iz Pribislavca, kada smo ve pomislili da je poplava iza nas. Takvih pri,a ima jako puno ovih dana. Na sre u, zahvaljuju i hrabrim ljudima Mura i Trnava ostale su u svojem koritu i spasile naš kraj od katastrofe, ali od poplava potoka, kanala, visokih podzemnih voda proteklih dana patili su brojni gra-ani koji su pretrpjeli ve e ili manje štete. Diljem Me-imurja ispumpavali su se podrumi, sklanjali ku anski aparati i zimnica. Nažalost, bilo je i onih koji su teško stradali. Posjetili smo najteže stradalu u Murskom Središ u. Ku a Zorice Krsnik, iako je oko kilometar udaljena od

Mure, pretrpjela je najve e posljedice od poplave. Ne zbog direktnog izlijevanja Mure, ve od vode koja se iz obližnjeg kanala slila u njezin podrum probivši garažna vrata, poplavivši auto u garaži, ku ne aparate u podrumskim prostorijama i radnu sobu njezine k eri. U poplavi im je ošte en plinski bojler, zatim stroj za pranje rublja, k erkin kompjutor, sav namještaj iz njezine sobe u podrumskom djelu, zimnica koju je spremila u podrumu. - Probudio nas je strašni tresak oko pet sati ujutro. - kazala je Zorica još vidno pod jakim stresom. - Tresak je izazvao udar vode u garažna vrata. Voda je preko garaže i podrumskih prostorija prodirala u ku u do tre e stepenice koja iz podrum-

skog dijela u unutrašnjem dijelu ku e vodi u stan na prvoj etaži. Zorica je pozvala vatrogasce. Sre om, svi su joj prisko,ili u pomo : vatrogasci, susjedi, rodbina. Gradona,elnik Dražen Srpak dao joj je svoj broj mobitela i stavio se na raspolaganje za pomo u svakom trenutku. Zbog svesrdne pomo i dobrih ljudi koji su joj prisko,ili u pomo , sve potrebno je u brzom roku izneseno iz ku e, a propali namještaj odvezen na otpad. Poplavljene prostorije brzo su o,iš ene, dovezli su joj aparat za isušivanje vlage iz zidova koji sada zuji šire i oko sebe topli zrak. U najkra em roku majstori su joj osposobili plinski bojler i perilicu, a da nisu naplatili ra,un. Što e biti s autom, koji je tako-er bio poplavljen u garaži, Zorica još ne zna.

- Dvadeset i pet godina živimo u toj ku i i nikada to nismo doživjeli. U malom kanalu koji je Zorici Krsnik poplavio ku u zbog izlijevanja uslijed obilnih oborina sada jedva da ima malo vode na dnu. Za obilnih oborina prošlih dana gra-ani su diljem Me-imurja ispumpavali podrume, sklanjali zimnicu i ku anske aparate koje drže u njima. Štete e se tek naknadno zbrajati i sanirati ošte eno. Vatrogasci su imali pune ruke posla, pozivi su dolazili sa svih strana. Njihova uloga i djelatnost zadnjih se godina potpuno promijenila. Sve više sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i imovine od poplava, a znatno manje u zaštiti od požara. Štete e se tek naknadno zbrajati i sanirati ošte eno. (BMO)

Kako bi se sprije ila pojava epidemija, posebno crijevnih zaraznih boles na poplavljenim podru jima, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije na službenim stranicama objavio je koje je mjere potrebno provodi u toj situaciji. Voda iz javnoga vodoopskrbnog sustava redovito se kontrolira i zasad je sigurna za ljudsku uporabu. Voda iz individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, zabite cijevi/pumpe) nije sigurna za ljudsku uporabu. Vodu za pi e koris isklju ivo iz javnoga vodoopskrbnog sustava ili originalnu aširanu vodu. Temeljito pra ruke sapunom uz teku u vodu iz javnoga vodoopskrbnog sustava i po mogu nos uz dezinfekciju ruku (s dezinfekcijskim sredstvom koje se može kupi u ljekarni). iš enje i dezinfekcija – koris sredstva za dezinfekciju (npr. koja sadrže klor - ljekarna) ili sredstva za iš enje uz dodatak dezin cijensa (trgovina) namijenjena za higijenu u

ku anstvima: kuhinjskih radnih površina, kuhinjskog posu a, pribora, ure aja, pribora za jelo, sanitarnih vorova, umivaonika, slavina, kvaka, zahodskih školjki, podova predmeta i površina koje koristimo, a bile su u kontaktu s potencijalno zaga enom vodom. Koris dobro termi ki obra enu hranu (kuhanu, pe enu) ili koristiti konzerviranu, odnosno tzv. suhu hranu. Izbjegava konzumaciju povr a i vo a s poplavljenih podru ja. Eventualno koris povr e koje se može termi ki obradi . U slu aju ozljede obavezno se javi svom lije niku radi zbrinjavanja rane te zbog cijepljenja pro v tetanusa i potrebne primjene an bio ka. U slu aju pojave simptoma crijevnih zaraznih, mu nine, povra anja, proljeva, povišene temperature i dr., tako er se javi svom lije niku uz napomenu da ste s poplavljenog podru ja, poru uju iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

Dan prednosti presudan u borbi protiv poplave Pou eni iskustvom prijašnjih poplava, u Murskom Središ u su odmah, nakon obilnih kiša, a da tako visoki vodostaj nije ni najavljen, sazvali stožer za obranu od poplave i po ela je gradnja nasipa, ime je dobiven dan prednos pred vodenom bujicom. - To je vjerojatno bio klju uspjeha da unato rekordnom vodostaju nije došlo do izlijevanja, kazao je gradona elnik Srpak. Pomogli su vatrogasci DVD-a Mursko Središ e, Peklenica, Križovec, a pridružili im se vatrogasci iz Miklavca, Ferketinca i Selnice, policajci, Elektra, Hrvatske vode, gra ani, gorska služba spašavanja. Najve i teret iznijeli su Rajko Bogdan, pripadnik JVP-a, i Miljenko Palnec, zapovjednik DVD-a Mursko Središ e. U prora unu je za trošak obrane od poplave osigurano 20.000 kuna, a

formirano je i povjerenstvo za procjenu i popis šteta koji e se dostavi Županiji. Gdje je hitno potrebno, pomo i e se bez razmišljanja. Za obitelj Krsnik, koja je pretrpjela najve u štetu, budu i da su ostali bez grijanja i tople vode, pla li su štetu. Još dvije naseljene ku e pretrpjele su ve u štetu i jedna nenaseljena, a ostalo su poplavljene gospodarske zgrade. U vrijeme obrane od poplave ispumpano je 30 milijuna litara vode, potrošeno 600 litara dizela. 200 litra benzina, napunjeno 3.000 vre a s pijeskom. Pumpe za ispumpavanje vode radile su 41 sat bez prekida. Vatrogasac Rajko Bogdan, pripadnik JVP-a, tri je dana bez spavanja bdio nad prijete om Murom, izvijes o je vije nike na sjednici Gradskog vije a Dražen Srpak, gradona elnik.

Srijeda je donijela olakšanje U srijedu ujutro postalo je jasno da su nakon nekoliko neprospavanih no i Me-imurci krajnjim naporima uspješno obranili svoje gradove, op ine, naselja i domove od vodenog vala kakav dosad nije vi-en na ovim prostorima. U koordinaciji Hrvatske vatrogasne zajednice, dobrovoljnih vatrogasnih društava, JVP-a 8akovec, Centra 112, Hrvatskih voda, PU me-imurske, Stožera za zaštitu i spašavanje te ostalih prate ih službi na prostoru, op ina uz rijeku Muru: Domašinec, Gori,an, Donji Kraljevec, Kotoriba i Donja Dubrava - akcija se uspješno privodi kraju. U srijedu još prijete podviri i procje-ivanja nasipa, visoki val nikako da ode iz Me-imurja, a nasipi su sve promo,eniji. Župan Me-imurske županije Matija Posavec izjavljuje: - Nije gotovo dok zaista nije

gotovo. Na nasipima rijeka dežuraju ekipe kako bi se odmah mogla osigurati pravovremena reakcija, u slu,aju bilo kakvih neplaniranih doga-aja. Vodostaj Mure u stalnom je opadanju, no vodeni val nikako da pro-e, vodostaj je još visok i iznosi 506 centimetara u Murskom Središ u, a izvanredne mjere za obranu od poplave još su uvijek na snazi na cijelom toku rijeke Mure. Najviši vodostaj u Murskom Središ u iznosio je 536 centimetara, a najviši vodostaj u Gori,anu zabilježen je u utorak ujutro i iznosio je 539 centimetara. U vijestima medija ta se dva vodostaja stalno miješaju, pa više nikome nije jasno raste li Mura ili pada. Zbog poplava je zatvorena županijska cesta Sveti Martin na Muri-Hotiza, kao i željezni,ka pruga 8akovec-Središ e ob Dravi.

Još su jako povišeni vodostaji potoka Kopanec-Gorenjak i Bistrec-Rakovnica zbog uspora, djelomi,no se izlijevaju i vrtlože, no nema opasnosti za naselja. Kod Velikog Pažuta intervenirali su branitelji iz Donje Dubrave. Na,elnici op ina i gradona,elnici Murskog Središ a zahvaljuju gra-anima i svima koji su pomogli u obrani naselja, no u mnogim mjestima Me-imurja mnogi imaju posla s vodama u podrumima. Oko 14 sati u srijedu javlja se da kraj velikoga vodnog vala kona,no prolazi Kotoribom i to je izgleda kraj nevoljama, barem ovaj tjedan.

U baru na Muri u Murskom Središ u opet se ispija kavica Za ne povjerovati, u srijedu popodne ljudi su u miru ispija-

Kako je Mura udljiva rijeka – u nekoliko dana od katastrofe do idile u beach baru u Murskom Središ u

li kavicu u baru na Muri, koji je još u ponedjeljak popodne, dva dana ranije, bio u dubokoj vodi. U ponedjeljak u podne Mura kod Murskog Središ a dosegla je rekordni vodostaj od 536 centimetara i tri dana,

u subotu, nedjelju i ponedjeljak, prijetila poplavom. No, kako je naglo rasla, tako se naglo i povukla. Bar na šetnici tri je dana bio simbol prijete e Mure kod Murskog Središ a. U srijedu popodne, nakon što se voda po-

vukla, a šetnica uzorno o,istila od poplavne vode, omiljeni bar na obali je proradio, a gra-ani na njemu ispijali kave i prepri,avali tri uznemiruju a dana koja je donio visoki vodostaj Mure. (JŠ, BMO)

19. rujna 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZ 23. OBLJETNICU oslobo enja Me imurja od jugovojske otkriven spomenik hrvatskim braniteljima neba iz našeg kraja na aerodromu Pribislavec

MIG 21 odmah je postao atrakcija Do 1. prosinca 1991. godine Eskadrila iz akovca imala je ak 46 borbenih letova, a do demobilizacije 30. srpnja 1992. preko 50, te je ostvarila oko 900 sati leta, a sve ostale eskadrile u Hrvatskoj samo 250 sati leta

Spomenik MIG 21 na aerodromu Pribislavec sve ano je otkriven u srijedu Na aerodromu u Pribislavcu u srijedu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima iz Me-imurja i 1. eskadrili lake avijacije višestruke namjene 8akovec. Spomenik MIG 21 djeluje impozantno u prostoru i ve je izazvao mnogo pažnje gra-ana, a naro,ito djece. O zna,aju i ulozi 1. eskadrile lake avijacije višestruke namjene 8akovec govorio je pilot Slavko Marka,, inicijator postavljanja MIG-a, dopredsjednik UDVDR-a Me-imurske županije. Prva eskadirla osnovana je krajem lipnja 1991. najprije kao zrakoplovna grupa, a odmah potom eskadrila, još i prije osnutka Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Službeni datum osnutka je 16. listopada 1991. godine, a zapovijed za osnivanje dao je general Tus. Prve zada e bile su otimanje zrakoplova s neprijateljskih aerodroma i sklanjanje u 8akovec, obuka pilota prebjeglih iz JNA, o,uvanje zrakoplova, jedno ih je vrijeme bilo sklonjeno u šumi Lipovka kod Belice tridesetak, izvi-anja neprijateljskih položaja, prijevoz ranjenika i materijala, te borbeno djelovanje i druge aktivnosti. Do 1. prosinca 1991. godine Eskadrila iz 8akovca imala je ,ak 46 borbenih letova, a do demobilizacije 30. srpnja 1992. preko pedeset, te je ostvarila oko 900 sati leta, a sve ostale eskadrile u Hrvatskoj samo 250 sati leta. Piloti i dio zrakoplova iz 8akovca postali su dio HRZ-a, najviše pilota otišlo je u Zagreb

i Split. Slavko Marka, posebno je zahvalio mehani,arima HRZ-a koji su radili na dovozu i pripremi MIG-a, kao i montaži spomenika. Stjepan Horvat, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me-imurske županije, uz ostalo je rekao: - Veoma nam je drago što ste se okupili u velikom broju u obilježavanju 23. obljetnice Spomendana oslobo-enja Me-imurja i otkrivanju Muzejskog postava na otvorenom zrakoplova MIG 21 u ,ast i spomen Domovinskom ratu, me-imurskim braniteljima, pripadnicima Prve eskadrile lakih borbenih zrakoplova višestruke namjene 8akovec i po,ecima stvaranja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzra,ne obrane 1991. godine. Ideja o postavljanju ovakvog spomen-obilježja trajala je dugi niz godine bez uspjeha, a intenzivirala se ponovno ove godine, kada je ulogu koordinatora preuzela Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Me-imurske županije. U postavljanje spomenika utrošeno je oko 200.000 kuna, najve im dijelom doniranih. Zahvale za spomenik - Posebno se zahvaljuje MORH-u i osobno ministru obrane Anti Kotromanovi u koji je donio odluku o darovanju zrakoplova MIG-a

Bera i gljiva na aerodromu Povodom otkrivanja spomenika hrvatskim braniteljima iz Me-imurja u Pribislavcu demantirana je jedna ratna dezin\ormacija još iz vremena Domovinskog rata, koja je zadnjih godina bola o,i prilikom gotovo svake obljetnice. Rije, je o tome što su iz godine u godinu, a prenose i izvorne televizijske kadrove uz rujna 1991. godine u Me-

-imuju, prenošeni i kadrovi ratne emisije u kojima novinar Ivica Žiškovi govori da je aerodrom u Pribislavcu “služio samo za branje gljiva”. Dakako da su autori tih emisija iz 1991. godine, novinari Ivica Žiškovi i Josip Šimunko, te videomontažer Ivan Vuruši i brojni videosnimatelji, dobro znali što se dešava na aerodromu u Pri-

221 našoj Udruzi, ministru branitelja Predragu Mati u, zapovjedniku HRZ-a i PZO-a, general-bojniku Draženu Š uriju i njegovim suradnicima, Me-imurskoj županiji, Op ini Pribislavec, Gradu 8akovcu, poduze ima te tvrtkama koje su pomogle u izvo-enju radova koji nisu bili jednostavni. Pomogle su tvrtke KOMET d.o.o. Prelog, MIDI d.o.o. Ivanovec, Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Radionica željezni,kih vozila d.o.o. 8akovec, Proming d.o.o. 8akovec, Euro-beton d.o.o. Prelog, [urkin d.o.o. 8akovec, PMP Me-imurje d.o.o. 8akovec, Tremak d.o.o. Domašinec, Te-pro d.o.o. Vrhovljan, OPG Dodlek Belica, Me-imurje plin d.o.o. 8akovec, Me-imurjeplet d.o.o. 8akovec, Me-imurje metali d.o.o. Belica, 8akove,ki mlinovi d.d. 8akovec, Pata\ta i sinovi d.o.o. Strahoninec, MA-MI d.o.o. Sveta Marija, Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec, Dragan Bratinš,ak Pribislavec, Panex d.d. 8akovec, LPT d.o.o. Prelog, Klesarstvo Bratkovi Mihovljan. Pomogli su i akademski kipar Vladimir Gašpari Gapa iz Varaždina, Marko Resman iz Ivanovca, ,lanovi Aerokluba Me-imurje, Quadro Križovec, Pavlic as\alt d.o.o. Gori,an, Tegra d.o.o. 8akovec, Me-imurske vode d.o.o. 8akovec, javni bilježnik Ivan Marodi, Berko d.o.o.8akovec i Aluart d.o.o. Pribislavec. Posebna zahvala upu uje se pojedincima braniteljima koji su organizirali i rukovodi-

li cijelim projektom: inženjeru [uri Ujlakiju iz Kometa Prelog, predsjedniku Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me-imurske županije Stjepanu Horvatu, dopredsjedniku Udruge Slavku Marka,u, tajniku Udruge Draženu Tkalecu, ,lanu Udruge Ivanu Kolareku i ,lanu udruge i zamjeniku župana Me-imurske županije Zoranu Vidovi u. Župan Me-imurske županije Matija Posavec zahvalio je svima koji su pomogli postaviti spomenik, kao i hrvatskim braniteljima, te predsjedniku Josipovi u i Ministarstvu obrane. Kao što je poznato, Me-imurje je prvi oslobo-eni kraj Hrvatske, a u Domovinskom ratu dalo je veliki doprinos. Predsjednik Ivo Josipovi u svojem je kra em obra anju uz zahvalu braniteljima za njihovu ulogu u obrani zemlje 1991. godine naglasio da su se okolnosti promijenile te da su potrebna nova promišljanja u današnje vrijeme kad je rije, o sigurnosti, te otkrio spomenplo,u uz spomenik. Otkrivanju spomenika bili su nazo,ni i zapovjednici Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, generali Josip 8uleti i Vlado Bagari , ratni zapovjednik Eskadrile Dean Ciglari , piloti i pripadnici 1. eskadrile, pilot Danijel Borovi , na,elnici op ina i mnogi drugi, uz vodstvo Županije i predstavnike Hrvatskog sabora i Ministarstva obrane. (J. Šimunko, \oto: Z. Vrzan)

SVE ANOST u ast 17. rujna, Dana oslobo enja Me imurja od jugovojske

Odli ja “Nikola Šubi Zrinski” za 54. samostalnu bojnu i 34. inženjerijski bataljun Predsjednik Ivo Josipovi : - Pokrenut u inicijativu da se vojni objekti pod jednakim uvjetima prepuste svima, kako Županija ne bi bila zakinuta U Katoli,kom domu u 8akovcu održana je u srijedu nave,er akademija povodom 23. obljetnice oslobo-enja Me-imurja od jugovojske, kojoj su bili nazo,ni najviši državni dužnosnici, predsjednik Ivo Josipovi , dopredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batini , saborski zastupnici Dragutin Glavina i Mario Mohari , vodstvo Županije predvo-eno županom Matijom Posavcom, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te hrvatski i predstavnici hrvatskih branitelja, gvardijan samostana Željko Železnjak i drugi. O doga-anjima 1991. godine govorio je Zdravko Holcinger - Giga, zapovjednik blokade vojarne u 8akovcu. On je naglasio da su pripreme po,ele još u sije,nju 1991., da se ukradenim oružjem iz jugovojarni mogla naoružati jedna satnija, a u svibnju su nabavljeni automati MGV iz Slovenije. U prvotnoj blokadi vojarne i karaula sudjelovalo je 1.082 branitelja, a nakon predaje vojarne u 8akovcu 17. rujna 1991. mobilizirana je cjelokupna Teritorijalna obrana Me-imurja, 3.200 pripadnika. Oružjem osvojenim u 8akovcu i karaulama pomognuto je Varaždinu, kao i s postrojbama iz Me-imurja. U Domovinskom ratu sudjelovalo je preko 8.000 branitelja iz Me-imurja. On je naglasio da je velika nepravda što jedino Me-imurska županija mora financijski kompenzirati to što je dobila vojarnu u 8akovcu i karaule u

svoje vlasništvo, dok su vojni objekti u svim drugim županijama poklanjani. Župan Matija Posavec naglasio je da je 17. rujna veliki dan za me-imursku povijest. Prije 450 godina Nikola Šubi Zrinski pomogao je spasiti Be,, krenuvši iz 8akovca, a danas 54. i 34. bataljun dobivaju odli,je upravo Nikole Šubi a Zrinskog. - rekao je župan, uz napomenu da je povjerenje u sustav i pravednost nužno za opstanak naroda i države, što se pokazalo i ovih dana obranom od poplava, kad su tisu e Me-imuraca bile na nasipima. Predsjednik Ivo Josipovi je uz ,estitke braniteljima rekao da je za Me-imurje i Hrvatsku ovo važan dan u povijesti te da je ovaj kraj dao veliki doprinos slobodi zemlje. - Ovdje je i kolijevka Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. - naglasio je, uz napomenu da e pokrenuti inicijativu da se vojni objekti pod jednakim uvjetima prepuste svima, kako Županija ne bi bila zakinuta. On je potom uru,io ve prije dodijeljena odli,ja “Nikola Šubiu Zrinski” ratnom zapovjedniku 54. samostalne pješa,ke bojne Vinku Horvatu, te ratnom zapovjedniku 34. inženjerijske bojne Zlatku Le,eku. U kulturno-umjetni,kom programu sudjelovao je [uka 8ai , ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice i Blanka Tkal,i , dok je program vodio Miljenko Ov,ar. (J. Šimunko, \oto: Zlatko Vrzan)

Predsjednik je u akovcu uru io ve prije dodijeljena odli ja “Nikola Šubi Zrinski” ratnom zapovjedniku 54. samostalne pješa ke bojne Vinku Horvatu, te ratnom zapovjedniku 34. inženjerijske bojne Zlatku Le eku

GLOBALNO I LOKALNO bislavcu, gdje je još od lipnja djelovala zrakoplovna grupa koja je prerasla u eskadrilu. No trebalo je sa,uvati tajnu. Zbog toga je upravo Ivica Žiškovi i smislio sintagmu da “aerodrom u Pribislavcu ne služi ni,em drugom ve za branje gljiva”, što je bila lijepa asocijacija i skretanje pažnje na to da je Hrvatska nemo na i nema zrakoplove za obranu. U isto vrijeme JNA je naslu ivala da se nešto ipak doga-a u Pribislavcu, jer je u više navrata poslala usmena upo-

zorenja da e uništiti zrakoplove jer nadlije u vojarnu u 8akovcu i izvi-aju, no nije bila sigurna što se doista doga-a. Ti pozivi bili su tele\onski, a dolazili su s više aerodroma bivše JNA, a najvažnije su bile prijetnje “Sravnit emo vas sa zemljom” i sli,ne, kako bi se unijela nesigurnost u naše redove. Te prijetnje nisu bile uzalud izre,ene. Aerodrom u Pribislavcu više je puta napadnut od strane neprijateljske avijacije, prvi put u rujnu 1991., no bez ve eg uspjeha, a eskadrila iz

8akovca imala je do prosinca 1991. ve 46 borbenih letova. Dezin\ormacija plasirana 1991. godine o gljivama na aerodromu u Pribislavcu zasmetala je hrvatskim braniteljima tek sada, kada je izvu,ena iz konteksta, odnosno iz prostora i vremena u kojem je nastala, pa ispada da zbilja nije bilo ni,ega na aerodromu u to vrijeme, što je neistina koja dovodi u zabludu, pa bi trebalo pojasniti o ,emu je rije, ako se kadrovi nekriti,ki prenose. Uostalom, povijest nikad nije

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

jednostavna kako se ,ini, a pogotovo ratna.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. rujna 2014.

DOJU ERAŠNJI PRIJATELJI Dragutin Lesar i Branko Vukši u redovima Laburista žestoko se posva ali, uz Vukši eve optužbe za nepotizam bivšeg predsjednika stranke

Igor Lesar potvrdio da radi u Laburistima za 10.000 kn neto Suspendirani laburist Branko Vukši prozvao je bivšeg predsjednika stranke Dragutina Lesara zbog autokracije i zapošljavanja vlastitog sina u središnjem uredu stranke, kao i aktualnu v. d. predsjednicu Nansi Tireli zbog nedoraslosti poslu. - Suspendiran sam nestatutarno jer su se prilikom moje suspenzije pozvali na pogrešan ,lanak, no ja priznajem i takvu nevaže u suspenziju. - poru,io je Vukši s konferencije za novinare, dodaju i kako je on u stranci ionako naj,eš e bio usamljeni glas protiv Lesarove autokracije, nepotizma i Predsjedništva koje diže ruke na štetu vlastite stranke. - Optužili su me zbog narušavanja jedinstva stranke. - podsjetio je Vukši , dodavši kako jedinstvo u Hrvatskim laburistima zna,i misliti jednom glavom. - Svatko tko druga,ije misli unosi nemir u stranku. - ustvrdio je Vukši . Vukši je zatim govorio i o tome kako je od dva zaposlena u Središnjem uredu stranke jedan sin bivšeg predsjedni-

ka stranke. Tu je "saga o Lesarovima" proširena i na sina Igora. - Godinu i pol kolega Vuljani i ja upozoravali smo Predsjedništvo da sin predsjednika ne može sudjelovati na sjednicama i voditi glavnu rije, te biti svakom loncu poklopac. - nastavio je Vukši prozivati bivšeg predsjednika, optuživši ga i za petogodišnju fobiju da mu on (Vukši ) želi preuzeti stranku. Rekao je tako-er kako je on osobno u stranku dovodio neke od poznatijih ljudi u Hrvatskoj, no oni su, tvrdi Vukši , nakon razgovora s Lesarom odmah "dali petama vjetra". - U stranku u kojoj je sin predsjednika druga osoba, a zaposlen je tek kao web administrator s pla om ve om od 10 tisu a kuna, nitko pametan ne e u i. - rekao je Vukši . Po njegovoj ocjeni stranka tone još od parlamentarnih izbora, kada su Hrvatski laburisti mandate shvatili ne kao obvezu ve kao nagradu, a Lesar je, kaže, morao oti i jer je od stranke koja je imala trinaest posto doveo stranku

GRA ANSKA INICIJATIVA “U ime obitelji” kre e sa sakupljanjem potpisa

- Gospodin Branko Vukši jedan je od rijetkih preostalih intelektualaca ljevi ara na hrvatskoj politi koj sceni i uvjeren sam da je pred njim sjajna politi ka karijera. - cini no je odgovorio Lesar na optužbe

u poziciju ispod tri posto, prenijeli su hrvatski mediji. Lesar je na ove objede Vukši u cini,no odgovorio: - Gospodin Branko Vukši jedan je od rijetkih preostalih intelektualaca ljevi,ara na hrvatskoj politi,koj sceni i uvjeren sam da je pred njim sjajna politi,ka karijera, samo

mi je iskreno žao što bira,i na prošlim lokalnim izborima u Zagrebu to nisu, nažalost, prepoznali, ali i to se da popraviti. - kazao je Lesar. Optužbe na ra,un sina Igora nije želio komentirati hrvatskim medijima. Strana,ki izvor blizak Lesarovima pak kaže da nije u

redu da Vukši to govori: “Pa što je onda Vukši ev sin radio u kampanji za njegove lokalne izbore u Zagrebu?”

Igor Lesar: Nije to posao od osam sati dnevno Ina,e, Igor Lesar potvrdio je za Jutarnji list da je u

središnjici stranke zaposlen otkako su Laburisti osnovani. Angažiran je kao stru,ni suradnik zadužen za održavanje strana,koga internetskog portala i druge poslove. U stalnom je radnom odnosu, a za taj posao prima pla u od 10.000 kuna. Tvrdi da je ta pla a propisana strana,kim pravilnikom, objavljenim na strana,kim internetskim stranicama, a da njega nije angažirao njegov otac nego predsjedništvo Hrvatskih laburista. - Na raspolaganju sam stranci 24 sata dnevno. Nije to posao od osam sati dnevno, nego je to svakodnevni angažman, rad i vikendima i praznicima. - objašnjava Lesar junior. Zaposlen je zajedno s tajnicom i voza,em otkako je stranka osnovana te središnjica nema drugih zaposlenika. Za Jutarnji list tako-er je kazao da nema govora o nepotizmu. Lesarov je sin ina,e prije ovoga strana,kog angažmana bio pokreta, nevladinog civilnog sektora u Me-imurju.

ZAHVALNICE utemeljiteljima HDZ-a u Me imurju uz poruku njihovog predsjednika:

Traže da se Kukuriku koalicija zastupnici stvorila je pustoš i kaos biraju imenom i prezimenom Gra-anska inicijativa “U ime obitelji”, uz potporu brojnih udruga, inicijativa, vjerskih zajednica, sindikata, stranaka, obitelji i pojedinaca, od nedjelje 21. rujna do nedjelje 5. kolovoza organizira izjašnjavanje bira,a o raspisivanju referenduma za bolji i pravedniji izborni sustav. U dva tjedna nastojat e se prikupiti minimalno 450.000 potpisa - više od 10 % potpisa svih bira,a RH. Na referendumu nakon toga bira,i bi mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stru,no utemeljenih, cjelovitih i suvremenih izbornih na,ela i time ostvariti cilj da ve na prvim sljede im parlamentarnim izborima 2015. godine: 1.) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom, 2.) da svi hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elek-

troni,kim putem, 3.) da sve stranke imaju jednake uvjete natjecanja za Sabor, 4.) da svaki glas bira,a vrijedi podjednako u svim izbornim jedinicama. Predložene promjene izbornog sustava osigurat e ve u odgovornost saborskih zastupnika bira,ima. Upravo sposobni i odgovorni, umjesto podobni, saborski zastupnici preduvjet su gospodarskog i svakoga drugog oporavka Hrvatske. Referendumska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” želi osigurati da u Sabor mogu biti izabrani zastupnici koji bi ovako nesposobnu vladu kao što je aktualna smijenili - bez obzira na to iz koje stranke dolaze jer e se predloženim izmjenama osigurati da zastupnici budu najviše odgovorni bira,ima, a manje vodstvima stranaka, poru,uju završno inicijatori. (n,)

- Nitko nema pravo poigravati se s vama i vašim obiteljima, ponižavati vas i omalovažavati vaš doprinos u stvaranju naše države Hrvatske. - poru,io je Milan Kova,, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tu-man", u 8akovcu na dodjeli zahvalnica ,lanovima Kluba utemeljitelja s podru,ja Me-imurja. - Drago mi je što sam ovdje upravo na 23. obljetnicu oslobo-enja Me-imurja od JNA, jer je svaka puška koja je ovdje na-ena tijekom zauzimanja vojnih objekata otišla diljem Hrvatske koja se obranila u Domovinskom ratu. istaknuo je Kova,. Govore i o važnosti utemeljitelja, naglasio je ulogu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a, dr. Franje Tu-mana. - Hrvatska demokratska zajednica vratila se korijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom. - zaklju,io je M. Kova,. 8lan nacionalnog Predsjedništva i predsjednik me-imurskog HDZ-a Darko

Sve ani skup HDZ-a na kojemu su podijeljene zahvalnice utemeljiteljima stranke u Me imurju

Horvat, uz prigodne ,estitke primateljima zahvalnica upu enima od predsjednika Karamarka, osvrnuo se na ,este pohode aktualnog predsjednika Josipovi a Me-imurju, poput ovog na Dan oslobo-enja Me-imurja od JNA.

Josipovi svako malo u Me imurju bez ikakve koristi - U posljednjih šest mjeseci aktualni predsjednik

Me-imurje je pohodio ,ak osam puta! To je zato što jedino još u Me-imurje može do i neoptere en s obzirom na bira,ko tijelo. Htio bih da jednom on ili premijer do-u u radni posjet, službeni, da dio kola,a koji Me-imurci pla aju u državnu blagajnu donese natrag u Me-imurje, a ne da se pojavljuje samo na nekakvim proslavama i domjencima. - poru,io je D. Horvat.

Predsjednik Kluba utemeljitelja me-imurskog HDZ-a, Marijan Ramuš ak, tako-er se osvrnuo na "vladaju e". - Kukuriku koalicija uspjela je u samo tri godine stvoriti gospodarsku, kulturnu i politi,ku pustoš, posvemašnji kaos koji vlada svim podru,jima života. Uspjela je unijeti razdor u hrvatsko nacionalno bi e. - ogor,eno je poru,io M. Ramuš ak.

19. rujna 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKI DEMOKRATSKI savez

ME IMURSKI GRA EVINARI žive u nadi da oporavak dolazi

Zabrinjava ih što Vlada tekstilce i obu are smatra problemati nima

Nepoznate zagreba ke firme preuzimaju posao me imurskima za kanalizacijske projekte u Me imurju?

Me-imurski demokratski savez ne slaže se sa Statusom koji su u Prijedlogu Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. dobile tekstilna i obu arska industrija. - To predstavlja daljnju marginalizaciju i slabljenje tih grana industrija u Republici Hrvatskoj i Me-imurju, a što bi imalo posljedice na ve sada tešku socijalnu sliku Me-imurja. Tekstilna i obu arska industriji itekako trebaju potporu države, jer je u tim granama zaposleno 3.500 djelatnika u Me-imurju. Ostanu li bez potpore države, kakva je njihova budu nost? - zapitao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. Svaka strategija u sebi bi morala sadržavati socijalnu i regionalnu komponentu, a upravo tekstilna industrija ovdje zapošljava velik broj ljudi i izražena je u ovoj regiji. - Iako možemo biti zadovoljni što je u strateške djelatnosti uvrštena i proizvodnja gotovih metalskih proizvoda, strojeva i ure-aja, koja ima veliki udio u me-imurskom gospodarstvu, nas u MDS-u posebno zabrinjava, a mi sve ovakve inicijative promatramo iz me-imurske perspektive, ,injenica da u strateške industrijske djelatnosti prve vrste ‘Pokreta,i’ nije uvrštena ni tekstilna ni obu arska industrija. Te grane industrije nisu uvrštene ni u drugu ,’8uvari’, ni u tre u poddjelatnost ‘Upitnici’, ve u ,etvrtu vrstu industrijskih grana koju Vlada u strategiji naziva problemati,nom. To su poddjelatnosti koje, prema Strategiji, ostvaruju gubitke, nisu konkurentne, visoko su zadužene i ovisne su o vanjskim ,imbenicima. Kad pro,itamo ocjene o ovim poddjelatnostima, prvo što nam pada na pamet je da ih treba što prije likvidirati. No, ako uzmemo u obzir da je u tim djelatnostima u Republi-

ci Hrvatskoj zaposleno više od 30.000 radnika, a u Me-imurju više od 3.500, mislimo da bi bilo itekako korisno, i socijalno i gospodarski, jer su ove grane i ve inski izvozne, da ove grane industrije dobiju bolji status i tretman, a time i mogu nost snažnije potpore države i fondova. Ne smijemo ponoviti grešku iz 2007. godine. - kazao je predsjednik MDS-a, koji je kao tadašnji saborski zastupnik u Saboru RH predložio Interpelaciju o položaju tekstilne i obu arske industrije u RH. To je bilo prvi put da je Sabor, u posebnoj to,ki, raspravljao o stanju u ovim industrijskim granama. Nažalost, Interpelacija, kao i mjere koje je ona predlagala za poboljšanje stanja u tim industrijama, nije dobila ve insku potporu u Saboru, pa su te grane industrije i dalje ostale na brisanom prostoru bez bitnih pomo i države, za razliku od nekih drugih grana, npr. brodogradnje. To je rezultiralo daljnjim slabljenjem tekstilnih i obu arskih grana, gašenjem mnogih poduze a i padom broja zaposlenih.

Podupiru Josipovi a za predsjednika MDS je donio odluku o potpori kandidaturi Ive Josipovi a na predstoje im izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Izrazili su zadovoljstvo i direktnom suradnjom s njim. U nekoliko navrata u neposrednom kontaktu raspravljali su o pitanjima važnima za Me-imursku županiju i Hrvatsku o potrebnoj decentralizaciji, o,uvanju regionalnog statusa Me-imurja te mogu im na,inima racionalizacije cjelokupnog sustava regionalne i lokalne samouprave. Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, tvrdi da Ivo Josipovi podržava da Me-imurje zadrži regionalni status. (BMO)

Prvi rezultati natje aja ne daju pretjeranu nadu jer su najjeftinije izvo enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Zagreba, i to zna ajno jeftinije od naših gra evinskih firmi koje su ak nastupile zajedni ki. Stoga valja upozoriti sada naše politi are koji bi trebali trenutno intervenirati u Zagrebu i pitati što se doga a da se opet ne ponovi “slu aj Fenix” na izgradnji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu PIŠU: BOŽENA MALEKOCIOLETI , DEJAN ZRNA

Graditeljsko tržište bilježi daljnji pad od osam posto, prema podacima za prvi kvartal ove godine, i u padu je ve šestu godinu zaredom. Ipak, u Me-imurskoj županiji tra,ak nade za graditeljstvo daju investicije koje su vezane uz su=inanciranje projekata kanalizacije, odvodnje i ure-aja za pro,iš avanje. Me-utim, prvi rezultati natje,aja ne daju pretjeranu nadu jer su najjeftinije izvo-enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Zagreba, i to zna,ajno jeftinije od naših gra-evinskih =irmi koje su ,ak nastupile zajedni,ki. No, to su sve komplicirani natje,aji koji puno ovise o ispravnosti dokumentacije. Tenderi su na evaluaciji pa je prerano za re i ho e li te tvrtke i kona,no dobiti posao. Ipak, valja upozoriti naše politi,are, koji bi trebali intervenirati u Zagrebu sada, da se opet ne ponovi “slu,aj Fenix” na izgradnji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu. Država je u tom slu,aju povjerila posao tvrtki koja je bila najjeftinija, a kojoj su zapravo glavni oslonac

U Me imurskoj županiji više trpe graditelji visokogradnje - vezani uz gradnju zgrada, jer se nešto investicija vezanih uz komunalnu izgradnju i infrastrukturu doga a

bili kooperanti, što je na kraju završilo =ijaskom. Kako doznajemo neslužbeno, tako nešto ponavlja se i na aktualnim natje,ajima!? Ina,e, s gra-evinskim resursima koje imamo na terenu zasigurno emo na ovaj ili onaj na,in sudjelovati na tim projektima i to e biti po,etak odljepljivanja od dna, me-utim, nije isto kada si nositelj posla, odnosno kooperant.

Poslovi državnih natje aja uglavnom za niskogradnju - Budu i da je najavljena i investicija na gradnji sjever-

ne ,akove,ke zaobilaznice, to tako-er daje nadu da e se doma i izvo-a,i ja,e uklju,iti u gra-evinske radove. - kazao je Ivan Kolari , predsjednik Strukovne grupe gra-evinara pri Županijskoj gospodarskoj komori. Uz to, kanalizacije e se osim na podru,ju 8akovca graditi i diljem Me-imurja. Me-imurske vode predvi-aju do 2023. izgra-enost do razine da 90 posto ku anstava bude imalo priliku priklju,enja na javnu odvodnju. To je ujedno i obveza Hrvatske prema pristupnom ugovoru s EU-om. Pri

tome onda postoji mogu nost daljnje stabilizacije graditeljskog tržišta, barem na razini kakvoj je ono u Hrvatskoj bilo u razdoblju 2002./2003. godine. Teško da emo se vratiti na razinu iz 2008. godine, koja je iz ove perspektive bila jako dobra godina za gra-evinare, ali ve povratak na godine prije te 2008. bio bi za gra-evinare zna,ajan oporavak. Na pitanje koji je dio gra-evinskog sektora u manje lošem položaju, visokogradnja ili niskogradnja, Ivan Kolari kazao je da se to razlikuje od regije do regije. - U Me-imurskoj županiji više trpe graditelji vezani uz stanogradnju, jer se nešto investicija vezanih uz komunalnu izgradnju i infrastrukturu doga-a. No, nekakvih ve ih ulaganja s državne strane u stanogradnju nema. Završavaju se dvorane, škole, vrti i koji su u odre-enom razdoblju stali. Oporavak tog dijela sektora i i e sporije nego infrastrukture, jer država uvijek ulaže u komunalnu infrastrukturu nego zgrade.

Nered i džungla na gra evinskom tržištu - Osnovni problem za gra-evinare danas nije samo drasti,an pad prometa, ve i cijena, što je rezultiralo mnogobrojnim predste,ajnim nagodbama, gašenjem tvrtki i pokretanjem novih.

Sve to rezultiralo je totalnim neredom i pravilima džungle na gra-evinskom tržištu. - kazao je Ivan Kolari , predsjednik Strukovne grupe gra-evinara pri Županijskoj gospodarskoj komori.

ŠESTI MJESEC zaredom nastavlja se smanjenje nezaposlenih, što sugerira da se me imursko gospodarstvo oporavlja brže od ostatka zemlje

Nezaposlenost smanjena za ak dvije tisu e ljudi Šesti mjesec zaredom nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih u Me-imurskoj županiji prema podacima Podru,nog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 8akovec. Krajem kolovoza bile su evidentirane 6.534 nezaposlene osobe, što je za 261 osobu manje nego prethodni mjesec i 1.275 osoba manje nego u kolovozu prošle godine. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine na burzi je 16,3 posto nezaposlenih manje. Zbog zaposlenja evidenciju nezaposlenih sa Zavoda

Na vrhuncu krize u Me imurskoj županiji broj nezaposlenih približio se brojci od osam i pol tisu a, da bi se sada spustio na podnošljivijih šest i pol tisu a nezaposlenih je napustilo 547 osoba. Najviše ih se zaposlilo u prera-iva,koj industriji - 157 osoba, u gra-evinarstvu - 76 osoba, javnoj upravi i obrani 73 osobe, trgovini 38 osoba i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 26 osoba. Osim izlazaka s burze zbog zaposlenja, 214 osoba brisano je iz evidencije nezaposlenih iz drugih razloga, više od polovine njih zbog neodazivanja na individu-

alno savjetovanje i neizvršavanja individualnih konzultacija, a zatim zbog odjave s evidencije radi ostvarivanja pravna na rodiljnu poštedu ili umirovljenja.

Smanjuje se i broj novoprijavljenih nezaposlenih S druge strane, u kolovozu je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno 500 osoba, što je smanjenje u odnosu na srpanj ove godine,

ali i kolovoz prošle godine. Najviše novoprijavljenih na burzu je došlo direktno iz radnog odnosa - 286 ili 57,2 posto. Nadalje, 136 osoba na burzu se prijavilo iz neaktivnosti, 71 osoba nakon završetka redovnog školovanja, a njih sedam iz drugih poslovnih aktivnosti. Prera-iva,ka industrija jednako tako kao što najviše zapošljava prednja,i i u otpuštanju, premda u znatno manjem obimu. Na burzu iz

prera-iva,ke industrije došlo je 112 osoba, iz trgovine 36 i gra-evinarstva 33, a iz ugostiteljstva 30 osoba. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, do najve eg pada nezaposlenosti došlo je na na podru,ju koje pokriva ispostava Mursko Središ e, i to za 20,3 posto, u Prelogu za 15,8 posto i u 8akovcu za 15,7 posto. Nov,anu naknadu za kolovoz 2014. godine koristilo je 1.513 nezaposlenih osoba ili 23,2 posto nezaposlenih. Broj korisnika naknade smanjen je u odnosu na kolovoz prošle godine za 26

posto. Tijekom 2014. godine u mjere aktivne politike putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda za zapošljavanje novouklju,eno je 613 osoba, koje su bile obuhva ene sljede im mjerama; stru,no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - 187 osoba, obrazovanje - 67 osoba, potpore za zapošljavanje - 204 osobe, javni radovi - 73 osobe i potpore za samozapošljavanje - 82 osobe. Prema nacionalnom programu za Rome 47 osoba uklju,eno je u javne radove. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. rujna 2014.

DANAS (petak), 19. rujna, održava se Sajam sigurnosti na MESAP-u u Nedeliš u

Posjetitelje eka niz programa i atrakcija Na,elnik PUM-a Krunoslav Gosari i župan Me-imurske županije Matija Posavec najavili su na konferenciji za novinare u ponedjeljak program sajma sigurnosti u sklopu obilježavanja Dana policije 19. rujna. Sajam e biti otvoren u dvorani MESAP-a u Nedeliš u u petak, s po,etkom u 10.30 sati. U 12.30 ATJ Lu,ko trebao bi izvesti padobranski skok ako vrijeme dopusti, uz nastup demo tima i tehni,ki zbor. U 13.30 i 15 sati bit e održana pokazna vježba gašenja požara i primjena vatrogasnih hidrauli,nih škara na vozilu u prometnoj nesre i, vježbu izvode JVP 8akovec, VZO Nedeliš e te Gradsko društvo Crvenog križa 8akovec. U 14 sati je pokazna vježba službenog psa - grupa za droge PU me-imurske, a u 15.30 je pokazna vježba ATJ-a Lu,ko. Od 16 sati nastupaju Bojan Jambroši i Mirko Švenda - Žiga. Na sajmu e biti prezentirana oprema i naoružanje policije, a na infopultu “Policajac - moj prijatelj i pomaga,” gra-ani se mogu informirati o preventivnim programima i projektima policije. Postaja prometne policije dijelit e promotivne materijale te prezentirati rad ure-aja za ispitivanje prisutnosti alkohola i droga. Krimpolicija e putem krimtehni,ara omogu iti gra-anima da isprobaju metodu uzimanja otisaka i drugo. Bit e prikazan i rad

biciklisti,ke policijske ophodnje, a najmla-i e okušati poligon sigurne vožnje biciklom. Prezentirat e se i rad protueksplozijske zaštite, a gra-ani se mogu informirati kako predati eksplozivne naprave. Na sajmu e sudjelovati i udruga Roda, I. OŠ 8akovec, udruga Zora, Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Me-imurske županije, EO Nobilis, Gradsko društvo Crvenog križa 8akovec, Civilna zaštita op ine Nedeliš e i drugi. Predstavit e se i niz osiguravaju ih ku a i tvrtki koje se bave zaštitom, vatrogasci, kao i Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Župan Matija Posavec posebno je istaknuo da se osniva ve tre a zaklada u županiji, koja nosi naziv - Zaklada za prevenciju Me-imurske županije. Polazište je da svatko ima pravo na sigurnost, a Zaklada e se baviti organizacijom preventivnih programa i projekata te edukacijom gra-ana. Svrha Zaklade je i pružanje nov,ane pomo i u realizaciji preventivnih programa na prevenciji kriminaliteta, sigurnosti cestovnog prometa i ostalih delinkventnih ponašanja. Zakladi mogu pristupiti sve pravne i =izi,ke osobe koje prihvati Upavni odbor Zaklade. Pravne osobve upla uju godišnje 5.000 kuna, =izi,ke osobe 500 kuna, a op ine i gradovi prema mogu nostima. (J. Š.)

Konferencija za novinare u Policijskoj upravi me imurskoj

Zahvaljuju i suradnji Hrvatskih cesta, akovca i Šenkovca izgra ena je pješa ko-biciklisti ka staza do Slemenica, koja puno zna i za sigurnost biciklista koji su na toj prometnici esto ginuli

PJEŠA KO-BICIKLISTI KA staza Šenkovec - Slemenice

Ve na prolje e nastavak prema Murskom Središ u Po,etkom rujna i službeno je završena pješa,ko-biciklisti,ka staza Šenkovec - Slemenice. Ovaj za sigurnost važni prometni objekt stajao je 3,9 milijuna kuna, a radovi na izgradnji pješa,ko-biciklisti,ke staze uz državnu cestu D209 od Šenkovca do Slemenica zapo,eli su 21. svibnja ove godine. Investiciju su zajedno =inancirali Hrvatske ceste s 55 posto, Grad 8akovec s 33 te Op ina Šenkovec s 12 posto. Ve na prolje e kre e nastavak pješa,ko-biciklisti,ke staze prema Žiškovcu i Murskom Središ u, Ure-ena staza od Šenkovca do Slemenica ukupne je dužine 3,73 kilometra, prolazi s obje strane vrlo prometne državne ceste te mnogo zna,i za sigurnost prometa, posebno biciklista i pješaka. - Ovo je projekt koji je iznimno važan za 8akovec, Šenkovec i cijelu županiju. Na ovoj cesti zbog velikog prometa i dosad neure-e-

nih biciklisti,kih staza bilo je mnogo nesre a s poginulima. Izgradnjom staze to postaje prošlost, a ona omogu uje i razvoj cikloturizma. Zadovoljan sam što odmah kre e ubrzano projektiranje nastavka gradnje, tako da e ve sljede e godine staza do i do Murskog Središ a. U Hrvatskim cestama uvažili su naše argumente, a time e uz ovu državnu cestu na potezu kroz Grad 8akovec u potpunosti biti izgra-ena pješa,ko-biciklisti,ka staza. - naglasio je gradona,elnik 8akovca Stjepan Kova,. - No, razgovara se i o drugim projektima u cestogradnji na podru,ju Grada 8akovca i Me-imurske županije. Slijedi nastavak izgradnje ove staze dalje prema Žiškovcu i Murskom Središ u, kre e i obnova ceste od Donjeg Pustakovca do Štefanca, uz koju e se tako-er graditi pješa,ko-biciklisti,ka staza, rekonstrukcija dva križanja na ,akove,koj južnoj zaobilaznici, te, što je najvažnije, sjeverna ,ako-

ve,ka zaobilaznica. Prošli je tjedan u 8akovcu održan sastanak s predstavnicima javnih tvrtki koje e u narednih mjesec dana iskazati svoje planove i potrebe, nakon ,ega slijedi projektiranje i isho-enje dozvola. Ukoliko sve bude prema planu, radovi bi mogli zapo,eti sljede e godine. - rekao je ,lan Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža. Za sve ove investicije ima opravdanja, a upravo to kao potrebu iskazuje lokalna zajednica. - Samo suradnjom jedinica lokalne samouprave mogu se pripremiti, kandidirati i izgraditi ovakvi infrastrukturni objekti. Grad 8akovec i Op ina Šenkovec ogledni su primjeri takve suradnje, a o,ekujemo da e i drugi zajedni,ki projekt, gradnja pješa,ko-biciklisti,ke staze od Bolnice prema Šenkovcu, koja je kandidirana na natje,aj Ministarstva turizma, tako-er uskoro krenuti. - rekao je na,elnik Op ine Šenkovec Saša Horvat.

Gradona,elnik Grada 8akovca Stjepan Kova, zahvalio je svima koji su svojim nastojanjima i iskustvom pridonijeli da se ovaj projekt uspješno završi, svom zamjeniku Mariju Medvedu, na,elniku Op ine Šenkovec Horvatu, predsjedniku Mjesnog odbora Ma,kovec Josipu Vargi te, naravno, Hrvatskim cestama. Sjeverna zaobilaznica vrijedna 200 milijuna kuna Dodao je da je rezultat poja,anog rada na cestovnim projektima pokretanje postupka projektiranja sjeverne ,akove,ke zaobilaznice. Za ovu oko 200 milijuna kuna vrijednu investiciju po,ela je priprema za izradu dokumentacije. Nakon što ta faza završi slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te sama izgradnja, zbog ,ega je gradona,elnik Kova, pozvao vlasnike zemljišta na suradnju kako bi se radovi na izgradnji zaobilaznice odvijali neometano. (BMO)

GRAD AKOVEC poziva roditelje

Što prije dostavite ra une za kupljene udžbenike Iz ,akove,ke Gradske uprave mole roditelje i skrbnike s podru,ja Grada 8akovca, ,ija djeca poha-aju I., II. i III. osnovnu školu te osnovne škole Ivanovec i Kuršanec, a koji su ranije kupili udžbenike za osnovnu školu, da do utorka, 23. rujna 2014., ukoliko ve nisu, u školu dostave ra,une kojima dokazuju da su udžbenici kupljeni i pla eni. Temeljem tih ra,una škole e im na

teku e ra,une vratiti novac za obvezne udžbenike, udžbenike za izborne predmete te za Geografski atlas (samo za 5. razred). Roditelji i skrbnici ,ija djeca poha-aju osnovne škole u Šenkovcu i Strahonincu ra,une moraju dostaviti u Gradsku upravu. Roditeljima i skrbnicima koji do utorka ne dostave valjane ra,une ne e se nadoknaditi novac, bez obzira što su udžbenike kupili ranije. (BMO)

19. rujna 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD MURSKO Središ e, nakon što se obranio od poplave, održao sjednicu Op inskog vije a

Sanacija Hrastinke povjerena tvrtki Piškornica sanacije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Grad Mursko Središ e, uz Ludbreg, Novi Marof, Križevce, op inu Gola i još jednu op inu iz Koprivni,ko-križeva,ke županije, trebao bi biti prva jedinica lokalne samouprave koja e povjeriti poslove sanacije svojih divljih odlagališta tvrtki Piškornica sanacije j. d. o. o., tvrtke k eri Piškornice regionalnog odlagališta u vlasništvu ,etiri sjeverozapadne županije i Op ine Koprivni,ki Ivanec, te na taj na,in sanirati svoja odlagališta sredstvima iz EU fonda. Time bi rasteretili svoje prora,une od troškova sanacije svojih divljih odlagališta. Povjeravanjem sanacije odlagališta Hrastinka Piškornici sanacije j. d. o. o. Grad Mursko Središ e skinut e sa sebe teret troškova su=inanciranja sanacije, koja bi u drugoj varijanti iznosila oko 2,5 milijuna kuna, rasteretit e se tog tereta i time si otvoriti mogu nost za rješavanje drugih problema u gradu. - Piškornica e sanaciju aplicirati na europski fond, a svoju ra,unicu za ulaženje u posao sanacije nalazi u ra,unici oko konzultantskih poslova i vo-enja sanacije, za što e koristiti sredstva iz EU fonda. - kazao je Mladen Jozinovi , direktor Piškornice. Grad Mursko Središ e pak e biti oslobo-en tereta =inanciranja sanacije. Odlagalište Hrastinka je ve odranije zatvoreno za dolaganje otpada, a u procesu sanacije e se odloženi otpad zatvoriti u kazete na na,in da ne zaga-uje podzemne vode.

Jurica Mesari pitao je kamo je “nestala” srednja škola

Vije nici su jednoglasno prihvatili sporazum o povjeravanju poslova sanacije odlagališta Hrastinka Piškornici, a trojni ugovor Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku u,inkovitost, Grada Mursko Središ e (i ostalih spomentih gradova i op ina) te tvrtke Piškornica sanacije potpisat e se u listopadu ove godine.

Kamo je nestala ideja izgradnje srednje škole u Murskom Središ u Prošlo je 15-ak godina od inicijative za osnivanje srednje škole u Murkskom Središ u, podsjetio je vije nik Jurica Mesari (HD). Izra-en je i elaborat za gradnju škole. Potporu za gradnju dale su i susjedne op ine Sveti Martin na Muri, Selnica, Vratišinec, Podturen, koje bi imale koristi od srednje škole u svojoj blizini. Grad bi pak time dobio pravo obilježje grada, pro=itirali bi i obrtnici. - Srednjom školom u Murskom Središ u rasteretile bi se škole u 8akovcu i roditelji. Možda bi zajedno sa susjednom Lendavom mogli aplicirati na projekt izgradnje na EU fondove, pošto su Prekmur-

ci izrazili želju za u,enjem hrvatskog jezika. - predložio je vije nik Mesari , te pitao postoji li još uvijek inicijativa u okvirima Županije i resornog Ministarstva i koliko je izvediva. Gradona,elnik Srpak odgovorio je da je srednja škola Mursko Središ e uvrštena u mrežu srednjih škola, ali pitanje izvedivosti je drugo pitanje. - Murskom Središ u prioritet je jednosmjenska nastava i dogradnja Osnovne škole zbog prenatrpanosti, a srednju školu žele i podržavaju svi, samo je pitanje koliko je to u sadašnjim okolnostima realno i izvedivo. - kazao je gradona,elnik Srpak.

Vije nici su jednoglasno prihvatili sanaciju Hrastinke od strane firme Piškornica sanacije

Odzvonilo parkiranju na plo niku u središtu grada

Stupi ima protiv parkiranja Mursko Središ e zbog prolaska državne ceste prema granici sa Slovenijom trpi ne samo od prometnog zagušenja zbog prolaska vozila, ve i parkiranih automobila na plo,niku uz cestu. Ali o,ito je parkiranju na plo,niku uz glavnu prometnicu, kao i plo,niku od raskrš a državne ceste po Frankopan-

skoj do ljekarne, došao kraj. Parkiranju e se stati na kraj postavljanjem stupi a koji e onemogu avati parkiranje. Da bi gra-ani ipak što bliže mogli autima do ljekarne u Frankopanskoj, dosadašnje parkiralište rezervirano samo za policiju uz njihovu zgradu bit e otvoreno i za javno parkiranje.

“Zebra” koja ne vodi na plo nik “Zebra” koja iz Frankopanske ulice vodi u Ulicu V. Nazora u Murskom Središ u najvažnija je “zebra” u gradu jer je prelaze mnoga djeca na putu do škole koja se nalazi u Ulici Vladimira Nazora. No nadležni je uporno iscrtavaju ukrivo, tako da ne vodi od

pješa,kog prijelaza do prijelaza, nego od prijelaza na kolnik. Mnoga djeca zbog toga kad u Frankopanskoj prelaze u Ulicu V. Nazora vo-ena “zebrom” tako nastave kora,ati u školu umjesto po plo,niku po kolniku. - upozorila je vije nica Roberta Barat (SDP).

“Zebra” djecu vodi na kolnik, a ne plo nik

Drvored ostaje, sanirat e se grbe na plo niku

Drvored ne e pasti Drvored u ulici Vladimira Nazora u Murskom Središ u ukras je i zaštitni znak te ulice, ali zbog starosti njegovo korijenje po,elo je grbaviti plo,nik. Kako ta ulica vodi do zdravstvene ambulante, starijima i bolesnijima noge se spoti,u o grbavi asfalt, pa gra-ani traže da se situacija sanira. Grado-

na,elnik Dražen Srpak kazao je da bi najlakše bilo drvored posje i, ali da se to ne e dogoditi. Naprotiv, oko grbavog korijenja proširit e se zemljani krug, stabala sa,uvati, pješaci zaštititi, a samo tamo gdje to nije mogu e stabla zamijeniti. Drvored u Ulici Vladimira Nazora tako ne e pasti.

OP INSKO VIJE E ŠTRIGOVA

Ponovno aktivirano klizište u Orehov aku Na aktualnom satu 7. sjednice Op inskog vije a Štrigove, održane u utorak, 9. rujna, raspravljalo se o aktiviranim klizištima u op ini nastalima zbog prevelikih koli,ina padalina u posljednjih nekoliko tjedana. Na,elnik Op ine Stanislav Rebernik prokomentirao je klizište u Orehov,aku kod obiteljske ku e Kova,i i napomenuo kako je na tom mjestu bio njegov zamjenik Antun Zadravec te da e se poduzeti koraci na utvr-ivanju po,injene štete i uzroka klizišta. Osim toga, raspravljalo se o ponovnom aktiviranju klizišta u Grabrovniku kod obitelji Turk. Nadalje, štrigovski su vije nici donijeli novu odluku o upravljanju grobljem, prema kojoj se ukop umrle osobe ne može obavljati nedjeljom i blagdanom temeljem Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Na sjednici su bili imenovani ,lanovi Povjerenstva za provedbu javnog natje,aja za povjeravanje odre-enih komunalnih poslova. Ivan Frlin izabran je za predsjednika Povjerenstva, dok su za ,lanove izabrani Dušan Rebernik i Antun Zadravec, koji je napomenuo kako nije korektno da su predsjednik i jedan ,lan iz iste stranke. (sh)

POGLED ODOZDO

Otpor prema centralizaciji širi se i raste Zašto nam je Škotska bliska? Ne zato što se bori za neovisnost kao što se Hrvatska borila za svoju devedesetih, nego zato što je u škotskoj borbi za neovisnost sadržan otpor prema centralizaciji. Gra-ani sve više imaju averziju prema bilo kojem obliku trome i neu,inkovite središnje birokratske vlasti. Vrlo brzo doga-aji e pokazati da su ljudi alergi,ni na sve oblike vlasti koje iz jednog središta pokušavaju ure-ivati živote gra-ana na periferiji. Zato što netko u Zagrebu, Bruxsellesu, Londonu ili drugom sre-

dištu mo i ne poznaje i ne može brzo i adekvatno reagirati na probleme gra-anina u udaljenijem mjestu kao onaj tko je blizu problemu i gra-aninu kojega neki problem žulja. Uzmimo samo zadnje poplave. Nisu problem obrane od poplave riješile središnje državne službe ni uprava Hrvatskih voda, gdje službenici za to primaju pla u, ve obi,ni ljudi iz susjedstva, dobrovoljni vatrogasci, gradona,elnici i na,elnici koji su bili uz svoje ljude u Murskom Središ u, Macincu... i koji su bili ti koji su dono-

sili najvažnije odluke u pravom trenutku. Ti su ljudi znali koga nazvati, kamo uputiti pomo , tko je u kojoj ulici ugrožen. Znali su kada je potrebno dignuti ljude na akciju. U tome je smisao lokalne samouprave - da prepoznaje i rješava probleme gra-ana sredine u kojoj žive. Ovo je samo jedan primjer zašto se opasno igrati sa smanjenjem ovlasti i ukidanjem sredstava lokalnoj samoupravi, radi racionalizacije za koju nitko ne dokazuje što bi zna,ila za život ljudi na periferiji izvan centara mo i.

Neki dan je Slavko Lini , koji je smijenjen s funkcije ministra =inancija i sveden na ulogu saborskog zastupnika, u jednoj poluzabavnoj televizijskoj emisiji uvjeravao da gra-anima nisu potrebne bolnice u svakom gradu, nego je resurse potrebno okrupniti u ve im centrima, a u manjim gradovima bolnice zatvoriti. Tvrdio je da prijevoz gra-ana do tih velikih centara nije problem, nego, štoviše, da e takav sustav biti jeftiniji za gra-ane, a da tada ,ista,ice ne e držati noge pacijenata u

operacijskim dvoranama zbog nedostataka kadra!!! Kad se tako promišljaju reforme u kabinetima i kroje životi gra-ana u malim sredinama, pri ,emu namjere mogu biti najbolje, obi,no gra-ani izvan centara dobiju lošiji život, premda pla aju isti porez kao i oni u centru. No vratimo se na po,etak i škotski sindrom. Poanta je da nitko ne želi pla ati isti porez, a da bi pristajao biti na periferiji drugorazredni gra-anin u odnosu na onoga u centru. Zbog toga e rasti otpor prema svim oblicima centralizacije. Nitko

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

više ne e pristajati na to da se reforme doga-aju tako da netko iz središnje vlasti odre-uje tko e biti prvorazredni, a tko drugorazredni gra-anin, a samo da se sustav ne raspadne.

Kroz Međimurje

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVE ANO OBILJEŽENI Dani Kotoribe

Prioriteti su cesta prema Gori anu i most na Muri Svaki put isti emo problem prometne izoliranosti Kotoribe, koji se planira riješiti izgradnjom ceste prema Gori anu i izgradnjom cestovnog mosta na rijeci Muri prema Murakeresturu. - poru io je na elnik Kotorip,ani blagdan Uzvišenja Svetog Križa - Jesensko križevo slave kao Dan op ine. Za tu su prigodu organizirali kulturne, zabavne, kulinarske i sportske sadržaje. U petak, 12. rujna u Domu kulture održana je sve,ana sjednica Op inskog vije a, koju je otvorio predsjednik Zoran Radmani .

Vije nici se odrekli naknada u korist stipendiranja studenata Nakon pozdrava gostiju Radmani je zahvalio vije nicima na dobroj suradnji te istaknuo da oni svoju funkciju obnašaju bez naknade. Ta su sredstva preusmjerili za stipendiranje studenata. Naglasio je kako su u prora,unu osigurana =inancijska sredstva za izradu projektne dokumentacije za pothodnik ispod željezni,ke pruge kod škole, za pomo kod kupnje starih ku a za potrebe stanovanja te je Op ina nov,ano sudjelovala kod kupnji osnovnoškolskih udžbenika. Kako je ve uobi,ajeno, na sve,anoj sjednici na,elnik Ljubomir Grgec govorio je o rezultatima rada Op ine u proteklom razdoblju, podsjetio na planove, programe i potrebe Op ine u narednom razdoblju. - Kako su za razvoj svake sredine najvažnije gospodar-

Nagra eni povodom Dana Kotoribe

ske aktivnosti, moram re i da na tom planu možemo biti zadovoljni jer unato, ekonomskoj krizi i recesiji gospodarski subjekti na podru,ju Op ine uspješno posluju, a pripremaju se i nove investicije u izgradnju proizvodnih gospodarskih objekata. - rekao je Grgec, te naglasio da je u minulom periodu posebna pažnja posve ena komunalnim djelatnostima, održavanju cesta i izgradnji kanalizacijske mreže, ,ime mjesto prednja,i u svekolikom razvoju.

Prometna izoliranost riješit e se izgradnjom mosta na Muri i ceste prema Gori anu - Svaki put isti,emo problem prometne izoliranosti Kotoribe koje se planira riješiti izgradnjom ceste prema Gori,anu i izgradnjom cestovnog mosta na rijeci Muri prema

Murakeresturu. Što se ti,e pitanja izgradnje mosta na rijeci Muri Kotoriba-Murakerestur, zapo,elo je konkretnije rješavanje tog problema, jer je u tijeku izrada Studije opravdanosti i izvodljivosti, a o rješenju tog problema vode se ve razgovori na nivou nadležnih ministarstava Hrvatske i Ma-arske, pa se ve tijekom mjeseca rujna ove godine o,ekuje zaklju,enje aneksa me-udržavnog sporazuma o grani,nim prijelazima. Zaklju,enjem me-udržavnog sporazuma stvorila bi se formalno-pravna osnova za realizaciju grani,nog prijelaza i izgradnju mosta za cestovni promet na rijeci Muri. - istaknuo je Grgec. Planovi i programi Op ine za naredno razdoblje jesu dovršetak izgradnje kanalizacije, adaptacija mrtva,nice, po,etak izgradnje ure-aja za pro,iš avanje otpadnih voda, nastavak ure-enja društvenih

Fešta pod šatorom

objekata u mjestu, dovršetak izgradnje komunalne infrastrukture za potrebe poduzetni,ke zone “Jug” te rješenje problema zgrade stare škole u dogovoru sa Županijom.

Dodijeljena op inska priznanja Na sve,anom skupu uru,ena su javna op inska priznanja. Dobitnici zahvalnica za izniman sportski uspjeh u 2014. godini jesu kadeti ŠRD-a “Som” Kotoriba i Nikola Filipaši . Medalju Op ine primili su: Jelena Gregurec za dugogodišnji uspješan rad u KUD-u Kotoriba, Zlatko Milovanovi za dugogodišnji uspješni rad u DVD-u Kotoriba, tvrtka Siladi d. o. o. Kotoriba za doprinos gospodarskom razvoju Op ine i Stjepan Strbad za iskazanu hrabrost i domoljublje te dokazan visoki stupanj stru,nosti u obavljanju najviših vojnih i civilnih poslova. Plaketom Kotoribe nagra-eni su: Op ina Murakerestur iz Republike Ma-arske za dugogodišnju uspješnu suradnju s Op inom Kotoriba, Zdravko Rep za iskazanu stru,nost u obavljanju visokih vojnih funkcija, iskazano domoljublje te dugogodišnji rad u MNK-u Klub 75 i NK Grani,ar i Društvo “Naša djeca” Kotoriba za 35 godina uspješnog rada i djelovanja.

Primopredaja vatrogasnog vozila

Vatrogascima predano novo kombi vozilo U subotu je nastavljeno obilježavanje Dana op ine Kotoriba. Zbog kiše i vode najavljivane Op inske igre bez granica nisu održane, pa su predstavnici 18 udruga kartali belu i kuhali bogra, od divlja,i koji je besplatno podijeljen mještanima. Taj je dan u predvorju OŠ Jože Horvata otvorena dvodnevna izložba, na kojoj se moglo razgledati 130 izložbenih eksponata rukotvorina ,lanica Društva žena, 160 marki =ilatelista Franje Šajna i novac numizmati,ara koji su htjeli ostati anonimni. Nedjeljni program zapo,eo je sve,anom svetom misom u župnoj crkvi. Poslijepodnevni kulturno-zabavni program održan je ispod šatora kod škole u kojem su nastupili ,lanovi tamburaške i folklorne sekSjednicu su uz vije nike, gospodarstvenike, predstavnike op inskih udruga, predstavnike javnih poduze a i na,elnike susjednih op ina, uveli,ali saborski zastupnici Nadica Jelaš, Mario Mohari i Dragutin Glavina. Me-imursku županiju predstavljao je Mladen Novak, predsjednik Skupštine MŽ-a, a bio je tu i Vladimir Ivkovi , po-

cije KUD-a Kotoriba, ,lanovi KUD-a “Antun Mihanovi ” iz Klanjca, Mažoretkinje Kotoribe te tamburaši, folkloraši i zbor OŠ Jože Horvata. Posebno e ga pamtiti doma i vatrogasci koji su dobili novo kombi vozilo. Predao ga im je presijecanjem vrpce op inski na,elnik Ljubomir Grgec. Na tome je u ime Društva primopredajom klju,eva zahvalio predsjednik DVD-a Kotoribe Gabrijel Friš,i . Na,elnik Op ine Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki u sklopu toga najboljima u Op inskim igrama bez granica, Turniru med vulicami i sudionicima akcije “Kotoriba - me-imurski cvjetnjak” predali su diplome. Dodajmo da su izložbu starih vozila priredili ,lanovi Oldtimer kluba “Me-imurje”. ,asni gra-anin Kotoribe. 8estitke na postignutim rezultatima i naglasak na dobru suradnju u svojim su govorima istaknuli M. Novak, Josip Grivec u ime donjome-imurskih op ina i na,elnik Murakerestura Lajoš Pavlic. U zabavnom dijelu programa nastupila je Vokalna skupina pod vodstvom prof. Klaudije Vidovi . (Alen Fuš)

Kuhao se bogra

DAN OP INE VRATIŠINEC I KRIŽEVO

Dug za sanaciju deponije “kolje” druge investicije Op ina Vratišinec svoj dan proslavila je u subotu, uo,i blagdana Križeva, 14. rujna, kad se slavi blagdan Župe Uzvišenje Svetog Križa. Sve,anost je obilježena prigodnim programom koji su pripremili djelatnici i djeca iz tamošnjeg vrti a Sr,eko, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec te KUD “Dr. Vinko Žganec”. Op ina Vratišinec spada u red manjih op ina u Me-imurskoj županiji, sa skromnim prora,unskim prihodima, a razvoj ove Op ine trenuta,no dodatno otežava dug za sanaciju odlagališta Projnice, naglasili su u svojim izlaganjima i Antun Bukovec, predsjednik Op inskog vije a, i na,elnik Zdravko Milinari . Pomo u

rješavanju tog problema obe ao je i župan Matija Posavec, koji je bio nazo,an sve,anosti. Naime, u Op ini Vratišinec svojedobno su izigrani od strane države za prethodne vlasti na razini države u omjeru su=inanciranja sanacije Projnica. Umjesto da omjer su=inanciranja bude 80: 20 na teret države, sanacija je izvršena po omjeru 60:40 na teret Op ine. Pogodniji omjer trebao se regulirati aneksom ugovora temeljem usmenog dogovora s tadašnjom ministricom Marinom Matulovi Dropuli , no do toga nije došlo. Zbog toga Op inu Vratišinec “kolje” dug prema izvo-a,u radova. Op ina sada pokušava uz pomo

svetih. Sve,anosti u Vratišincu uz župana Matiju Posavca bila je prisutna i njegova zamjenica Sandra Herman.

Plaketa Op ine Mariji Le ek i Miri Mavrin, posthumno

Ovogodišnji dobitnici priznanja Op ine Vratišinec

Županije izna i rješenje za taj problem na državnoj razini, tim više što ih ,eka sanacija još jednoga divljeg odlagališta - Mo,ile. No, kako je na sve,anosti kazao na,elnik Zdravko Mlinari , radovi na sanaciji te deponije ne e zapo,eti dok

se s državnom razinom ne riješi problem sanacije za oba odlagališta. Zbog duga za sanaciju odlagališta trpe drugi projekti u Op ini, pri ,emu je želja za izgradnjom sportske dvorane me-u najvažnijim prioritetima.

Zbog slabog stanja u op inskoj blagajni ve e investicije koje su izvedene ove godine jesu ure-enje glavne ulice u Gornjem Kraljevcu i izgradnja nadstrešnice kod groblja s ozvu,enjem, što bi trebalo biti dovršeno do blagdana Svih

Na sve,anosti uz Dan op ine dobitnicima su uru,ena javna priznanja. Plaketu Op ine Vratišinec “Dr. Vinko Žganec” dobile su Marija Le,ek i Mira Mavrin, posthumno. Pohvalnice Op ine Vratišinec dodijeljene su Ivici Duki u, dr. med., Mirjani Kuzma, Snježani Kolari i Slavici Benc, a zahvalnice Udruzi mladih Vratišinec, Agati Petak i Josipu Trstenjaku. (BMO)

19. rujna 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO VIJE E STRAHONINEC

NEDELIŠ E

Zamjena zemljišta kona no izglasovana

Sufinanciranje u eni kih karata za Varaždin

Gledaju i dnevni red sjednice OV-a Strahoninec, o,ekivalo bi se kako se radi samo o \ormalnosti i usvajanju odluka bez ve e težine. No, kako to ve biva u Strahonincu, i ovaj put vodile su se maratonske rasprave oporbenog SDP-a spram onima koji podržavaju na,elnika, te se sjednica otegnula i na nekoliko sati. Zaiskrilo je ve na prvom pitanju tijekom tako-er maratonskoga aktualnog sata. Naime, jedna djelatnica Op ine otišla je na porodiljni i trebalo joj je na i adekvatnu zamjenu za to vrijeme. Op inski na,elnik, kao najpogodniju osobu, odnosno osobu s najboljim re\erencama za to mjesto, odabrao je k er HDZ-ova sadašnjeg vije nika, pravnicu po struci. Istina, na,elnik Franjo Lehkec

nije prisustvovao sjednici pa je velika nelagoda tijekom rasprave pala na mladu djevojku koja e posao ionako raditi 6 ili 12 mjeseci, zavisno od povratka djelatnice na posao. Iako je op ina prvih 6 mjeseci završila s preko 500 tisu a u plusu, ni izvršenje polugodišnjeg prora,una nije prošlo bez intervencija. No, s druge strane, napokon se riješio problem zamjene nekretnine dug nekoliko godina. Naime, Op ina želi proširenje školskog igrališta te sportskog parka i ujedinjenje tih parcela.

Procjena zemljišta i ovaj put podigla tenzije No, izme-u njih se sprije,ila jedna privatna oranica koja se vodi kao zeleni pojas. Žele i

na i najbolje i najprihvatljivije rješenje, Op ina je u zamjenu ponudila svoje zemljište koje se tako-er vodi kao oranica, ali e se preimenovati u gra-evinsko kad se tu \ormira ulica. Zamjena je trebala i i po sistemu: jedan na jedan. I tu su nastali problemi. Ako se obje parcele gledaju kao oranice, onda je privatna ve a, ali e se zato op inska prenamijeniti u gra-evinsku. "Tko je dobro izvršio procjenu, za koji novac, tražite drugo mišljenje, pa ,emu drugo mišljenje" i tako unedogled iz sjednice u sjednicu. No, ipak su sada dostavljena mišljenja dvaju vještaka, svi papiri i dokumenti i izglasovana je zamjena, uz, naravno, dodatne troškove vještaka. Budu i da na,elnika Op ine, kao predlagatelja,

nije bilo na sjednici, s dnevnog reda skinuta je odluka o proglašenju javnog dobra u op oj uporabi. Ona se odnosi na javne površine, prije svega ulice. Op ina odluku mora usvojiti po sili zakona do 1. listopada ove godine, a važna je i stoga što tim dijelom idu pojedini vodovi, poput tele\onskih kabela, struje, vode i sli,no pa to korištenje može unov,iti, odnosno naplatiti od koncesionara. Vije nici nikako da se dogovore dokle je pojas ulice, od ograde do ograde obiteljskih ku a ili od voda do voda pa e se razgovor o tome nastaviti na idu oj sjednici. I za kraj, usvojena je odluka da sredstva od legalizacije gra-evina idu za ure-enje komunalne in\rastrukture na podru,ju Op ine. (vv)

Odlukom župana Me-imurske županije i na,elnika Op ine Nedeliš e utvr-eno je da e mjese,ne karte za u,enike iz Gornjeg Kuršanca, a koji poha-aju srednje škole u Varaždinu, Me-imurska županija sufinancirati u iznosu od 200 kn, Op ina Nedeliš e u iznosu od 100 kn, a roditelj e financirati 100 kn, s obzi-

rom na to da cijena prijevozne karte iznosi 400 kn. Kako bi u,enici ostvarili pravo na sufinanciranje prijevoza, podižu potvrde o statusu redovnog u,enika u svojim školama te ih dostavljaju u Op inu Nedeliš e, gdje e im se izdati potvrda kojom mogu podignuti karte kod autobusnog prijevoznika.

Gra evinski radovi u tijeku

PRIBISLAVEC uskoro dobiva ordinaciju op e medicine Vije nici u Belici nisu imali primjedbi, a ni previše volje za raspravu tijekom sjednice

OP INSKO VIJE E BELICA

Smanjen prora un, za puno toga više nema novca U planu je bila državna donacija od 500 tisu a kuna za poslovnu zonu Jug. No, kako investicija još nije krenula, stavka se briše. Više nema, objasnio je na elnik dalje, pla anja i ure enja zone unaprijed, ve kada do e Ambroziju treba suzbijati do odre-enog datuma, najbolje do 1. kolovoza, a ne sada kada je ve prekasno jer se sjeme prosulo i osiguralo si rast za idu u godinu. Tako je zapo,ela sjednica OV-a Belice s jednim jedinim pitanjem, odnosno predavanjem vije nice Vesne Braniše o ovoj alergenoj i sveprisutnoj biljci. No, kako se moglo ,uti, iako su mještani svjesni njenih zdravstvenih i gospodarskih šteta i vode brigu o njenom uništavanju, ipak treba uzeti u obzir ovogodišnje ekstremne uvjete koji su pogodovali njenom širenju. Naime, ina,e je dosta da se kroz sezonu kosi dva puta, no ove nije dovoljno ni pet puta.

Milijun kuna manji prora un Što se samoga dnevnog reda ti,e, bio je u znaku rebalansa op-

inskog prora,una koji se smanjio za oko milijun kuna i sada iznosi oko 4 milijuna kuna. Istina, obrazložio je na,elnik Zvonimir Taradi, njegovo izvršenje od 30-ak posto za prvih 6 mjeseci po planu je i isto kao i lani. Razlog tome navodi se neaktivnost, odnosno nedostatak dotacija iz državnog prora,una koje obi,no stižu tek krajem godine. Postoje e stanje ne može se ni,im promijeniti budu i da su svi ostali prilivi redovni. Op ina normalno \unkcionira i ima sredstva na ra,unu. Kako je dodao, isto takvo stanje bit e i idu e godine, eventualno ako se ne dese neki ekstremi poput prodaje zemljišta.Za milijun kuna smanjili su se kako prihodi, tako i rashodi. Što se prihoda ti,e, u planu je bila državna donacija od 500 tisu a kuna za poslovnu

zonu jug. No, kako investicija još nije krenula, stavka se briše. Više nema, objasnio je dalje, pla anja i ure-enja zone unaprijed ve kada do-e investitor. Smanjena je i stavka sredstava od legalizacije koja su preusmjerena u Gunju. Za idu u godinu prolongirana je i izgradnja pješa,ke staze. Od ove godine u Op ini nema ni javnih radova jer za njih nema novca. Po novom zakonu, 50 posto sredstava za pla anje djelatnika na javnim radovima mora sufinancirati JLS, a ostatak HZZ. Umjesto toga na ure-enju mjesta angažirana su tri radnika koja odra-uju sredstva socijalne pomo i, ,ime su, ,ulo se, svi zadovoljni. Štedi se i na javnoj rasvjeti. Naime, svaka pregorena žarulja polako se mijenja racionalnijom led rasvjetom.

Analiza tla o trošku Op ine U predloženi rebalans ugra-eni su i amandmani. Prvi je pomo poljoprivrednicima od 50 tisu a kuna za troškove analize tla u koji je Op ina ušla. Kako taj proces još traje, ujedno se pozivaju zainteresirani poljoprivrednici da se jave. Sljede i je pomo Osnovnoj školi koja je ušla u dodatne troškove zbog uvo-enja jednosmjenske nastave. Oko 50 tisu a kuna ili 30 % cijene trebalo je osigurati i za školske udžbenike u sklopu projekta besplatnih knjiga. Nadalje, osigurana je i pomo crkvi za gradnju stepenica i na kraju sredstva za dva asistenta u nastavi. Asistenti su osigurani putem javnih radova i to tako da Op ina snosi 25 % troškova ili 5 tisu a godišnje, isto toliko Županija te 50 % iz sredstava za javne radove. Napokon je i usvojen detaljni plan ure-enja gospodarske zone na jugoistoku Belice s izmjenama o proširenju kako bi tamo grupa proizvo-a,a krumpira mogla graditi hladnja,u. (Vlasta Vugrinec)

ATRAKTIVNI pješa ki most s jedne obale kanala HE Dubrava na drugu

Donja Dubrava dobila novi most Na ulazu u Donju Dubravu od strane HE Dubrava izgra-en je novi dubravski most - vise a staza na ,eli,nim konopima preko odvodnog kanala, za primarnu ulogu ima nadzor i sprje,avanje mogu ih budu ih one,iš enja iz HE Dubrava, ali e sada, pred

Svjetsko prvenstvo u lovu ribe na plovak, imati i veliki turisti,ki zna,aj. Suradnjom Zaštitarskoekološke udruge "Senjar" (ZEUS) i bivšeg na,elnika Op ine Donja Dubrava, Marijana Varge, 2007. je godine osmišljen i dokumentacijski

razra-en projekt "Izgradnja gra-evine za zaštitu vodotoka od one,iš enja na odvodnom kanalu HE Dubrava". U sklopu projekta zamišljen je pješa,ki most koji bi u slu,aju incidenata na hidroelektrani služio za kontrolu širenja one,iš enja i komunikaciju službenika, ali

bi, povezuju i obale kanala, imao i turisti,ku svrhu. Projekt je predstavljen HEP-u, no sama je realizacija projekta bila zaustavljena više puta pa se na po,etak radova ,ekalo nekoliko godina. Problem je bio u tome što je HEP najprije tražio sufinanciranje

Ure uje se lije ni ka ambulanta Od idu e godine 3.200 stanovnika Op ine Pribislavec više ne e morati pohoditi ordinacije obiteljske medicine po Gradu 8akovcu te ostalim rubnim op inama. Naime, kao što je na,elnica na,elnica Višnja Iva,i obe ala na nedavnoj sve,anoj sjednici, uskoro e dobiti svog lije,nika op e prakse. No, kako bi se to ostvarilo, treba najprije za ordinaciju osigurati adekvatne prostore. - Dana 11. rujna krenula je kompletna adaptacija prostorija u okviru Društvenog doma. - rekao je tamošnji pro,elnik Vladimir Brozovi . - Prostorije od 56 kvadrata nalaze se odmah pored ljekarne, otvorene prije godinu dana. U sklopu ure-enja dobit e se ordinacija za lije,nika, zatim za sestru, jedna ,ekaonica, sanitarni ,vor te spremište. s Op inom, na što nije bilo pristanka, da bi naposljetku ipak Hrvatska elektroprivreda odradila cijelu investiciju o svom trošku. Do zastoja je došlo i kod natje,aja. Kao najpovoljniji izvo-a, radova izabrana je tvrtka Zagorje Tehnobeton iz Varaždina, no jedan se sudionik natje,aja žalio pa se dodatno ,ekalo odobrenje Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Investitor projekta

Kako je dalje objasnio, na javni natje,aj prijavilo se dosta poduze a, no odabrano je njih pet, koji su me-usobno podijelili posao. Trenutno se rade plinske instalacije. - Uz kompletno ure-enje izmijenit e se i stolarija, tako da e se vizualno izjedna,iti s izgledom ljekarne. Otvorenjem ove ordinacije mještani Pribislavca imat e tako kompletnu zdravstvenu skrb u mjestu. Naime, uz novu, budu u ordinaciju i ljekarnu imamo i stomatologa. - pohvalio se Brozovi . Prema planu, radovi vrijedni 172 tisu e kuna trebali bi trajati 60 dana. Natje,ajem je ve izabrana i lije,nica, dr. med. Tamara Soka, iz 8ukovca, koja spletom životnih okolnosti stupa na rad tek po,etkom sije,nja idu e godine. Trebala je i prije, doznajemo, no trenutno je na bolovanju zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi. (vv) gradnje je HEP Proizvodnja d. o. o., a ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 3,5 milijuna kuna. Novi je most s prate om in\rastrukturom gra-evinsku dozvolu dobio tek 2011. godine. Danas je ipak, sedam godina nakon po,etne ideje, most ipak dobio svoj završni izgled. Za veliki broj ljubitelja Drave i prirode novi most zasigurno e biti posebna atrakcija, ali i korisna stvar. (Goran 8ižmešija)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. rujna 2014.

UVAR STARIH sorti vo aka - Mladen Srnec iz Malog Mihaljevca PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Žuta i crvena vugica, petrovka, petrovec, ri-ovka, lipanjska ljepotica samo su neke od starinskih sorata krušaka koje rastu na jednom stablu kod Mladena Srneca, umirovljenoga hrvatskog branitelja iz Malog Mihaljevca. Iako potje,e iz poljoprivredne obitelji te mu vrtlarstvo i vo arstvo nije strano, ozbiljnije se time po,eo baviti tek dolaskom u mirovinu 2003. godine. Ustvari, to mu je ujedno i terapija od PTSP-a jer, kaže, boraviti i živjeti u vo njaku 24 sata melem je i odmor za dušu, više negoli bilo kakvi lijekovi. Toliko se uživio u svoj posao da mu je smisao života postalo cijepljenje i ,uvanje starih sorata vo a i povr a.

Na jednom stablu nacijepljeno preko etrdeset sorti krušaka - Imam na jednom stablu nacijepljeno preko ,etrdeset sorti krušaka. Danas ih sve ne mogu ni nabrojiti jer ih ni ne

Divlja sadnica uva okus nekadašnje ukusne kruške mogu sve popamtiti niti pak svima znam ime. - govori nam Mladen Srnec, te dodaje kako je jedino siguran da su sve to stare i ve podosta zaboravljene sorte. To neobi,no stablo, s kojeg su ina,e zbog obilnih kiša mahom ve sve kruške popadale, bilo je obi,na sadnica koju je kupio u rasadniku. S vremenom je samo docjepljivao i stvorio ovo što sada ima. Odaje nam tajnu kako je za cijepljenje krušaka najbolja divlja sadnica jer ona ,uva svu specifi,nost okusa stare kruške. Kako je nju teško na i u prirodi, najbolja joj je zamjena sadnica dunje na koju se može nacijepiti bilo koja sorta kruške. - Ja imam puno materijala, odnosno plemki za cijepljenje.

- Idem po starim, zapuštenim vo njacima, obraslima u trnje i kupine. Probijam se kroz visoku travu do željene vo ke koja esto ima svega još jednu ili dvije žive grane. To odrežem, odnesem doma i nacijepim Idem po starim, zapuštenim vo njacima, obraslim u trnje i kupine. Probijam se kroz visoku travu do željene vo ke koja ,esto ima svega još jednu ili dvije žive grane. To odrežem, odnesem doma i nacijepim. Kako nemam toliko podloga za sve sorte koje na-em, onda ih nacjepljujem na jednu te istu vo ku. Danas postoji nekoliko na,ina cijepljenja: engleski, okulacija, raskol, pod koru i sli,no. Kaže kako koristi ve dobro provjerenu i isprobanu tehniku na raskol koju je upotrjebljavao i njegov otac. Bez lažne skromnosti, napominje, primi mu se gotovo sto posto.

Postupak pak cijepljenja vrlo je jednostavan. Odabrana podloga prereže se i raskoli noži e. U tzv. raskol stavi se “kajlica” kako bi držala raskol, a potom se u njega stavlja plemka, odnosno sorta koja se želi nacijepiti. Prije nego što se stavi u raskol, plemka se zašilji u slovo V. Što je ve a kosina, to je bolje. Na kraju se sve omota obi,nom izolirtrakom i time se sprje,ava prodor kiše. Napominje, ne voskom jer vosak u-e u raskol i zaprije,i kolanje sokova. - Obi,no cijepim u mjesecu ožujku, mada se može prije i kasnije, no meni se to pokazalo najboljim vremenom. U ko-

lovozu skidam traku jer je do tada ve sve solidno zaraslo i nema straha da bi to vjetar strgao. Iako je na jednoj vo ki i po ,etrdeset sorti, nema straha od križanja, barem ja to nisam doživio. - naglašava. Stare sorte svi-aju mu se jer su puno otpornije od novijih, iako nema ništa protiv njih. Svako uzgaja ono što voli i želi, kaže. Nema orezivanja, eventualno osušenih grana, nema prskanja kemijom, nema opasne munilije. - Jednostavno prepustim sve prirodi i dragom Bogu. Istina, vo ku treba dobro pognojiti i onda je ona u dobroj

kondiciji i otporna na sve bolesti.

Nekoliko starih sorti vo aka u vo njaku Osim krušaka, Mladen Srnec u svom vo njaku njeguje i cijepi i druge stare sorte vo aka. Bobovec, mašenka, cigan,ica ili boži nica samo su neke od starih sorti jabuka. Tako je i s marelicama te šljivama. - Kad cijepite marelicu, morate nacijepiti što više jer u protivnom obolijeva od raka kore. Kora se potom guli i otpada i marelica se suši. dobili smo na kraju i dodatni savjet. Pored vo aka posve en je i svom povrtnjaku, gdje sa suprugom Marijetom tako-er sadi stare sorte, primjerice, mahuna, graha, salata, tikvi te zelja. Pozdravljaju i se od obitelji Srnec, rado su nam se preporu,ili za starinsko sjemenje, plemke i podloge starih vo aka, uz, naravno, besplatne savjete, pa ,ak i cijepljenje, pa tko voli neka izvoli.

NEOBI NE TIKVE šefke u Palinovcu

Od jedne-dvije koštice izrasli prekrasni plodovi Razlikujemo velike i male, jednobojne i šarene, jestive i ukrasne, te jestivo-ukrasne. Naravno, rije, je o tikvicama, tikvama ili bu,ama, kako god ih tko zvao. No, jedno je sigurno, svi ih vole, bilo zbog okusa ili pak ljepote boja i oblika. Sre om, u današnjem svijetu bu,a svatko može za sebe izabrati sortu ili varijetet. Istina, ponekad svojim oblikom mnoge iznenade jer ljudi zasade jedno, a izraste sasvim drugo. Svojom veli,inom i urodom tikvice, kod nas poznate pod imenom šefke, iznenadile su i obitelj Varovi iz Palinovca. Naime, mama Ljuba proljetos je zasadila svega jednu-dvije koštice uz stup

DAN Rasadnika “Iva” iz Štefanca

Uzvanicima prodali europski “Freak” u humanitarne svrhe Nino Varovi u obiteljskom vrtu u kojemu su izrasli lijepi plodovi

vinove loze i gotovo zaboravila na to. No, zato tikvica nije zaboravila rasti te je svojim velikim i prekrasnim plodovima obradovala malu obitelj. Urodu se posebno veseli sin Nikola koji jednostavno nije znao koju bi prvo odrezao. Još uvijek ne znaju ho e li ih osušiti i ,uvati za ukras, darovati kojem vinaru za uporabu ili pak jednostavno ostaviti za sjeme. (V. Vugrinec)

Rasadnik “Iva” u Šte\ancu osnovan je prije ,etrnaest godina, a u jesen ve tradicionalno organizira Dan rasadnika, na kojem okuplja poslovne partnere i suradnike iz zemlje i regije: Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Ove godine taj tradicionalni susret održan je u petak, 12. rujna. Ove godine predstavili su novu liniju proizvoda pod nazivom “Freak” - europske bonsai \orme, koja se proizvodi u Rasadniku tijekom protekle tri godina, a sude i po potražnji i dobroj prodaji predstavlja novu nadu našeg rasadni,arstva, kazao je Josip

Petek Mihalic, vlasnik Rasadnika. Jedan dio te linije “prodan” je uzvanicima u humanitarne svrhe, prilozima - po principu “daj što daš”, od 5 do 105 kuna. Tako prikupljen novac ide u donaciju za napuštene ma,ke i pse zbrinute u udruzi Prijatelji. Za ljepši ugo-aj i dobrodošlicu gostima pjevali su ,lanovi KUD-a “Katruža” iz Ivanovca. Rasadnik je osnovan prije ,etrnaest godina, po,eo je s 4 hektara i 100 m2 prodajnog prostora. Sada je proširen pod kulturom ukrasnoga listopad-

nog drve a te ima 18 hektara s ukupno 180.000 sadnica drve a, plastenik 150 m2, kontejnerište i vanjski prodajni prostor veli,ine 8.000 m2. Sadnice se, osim za potrebe doma ega hortikulturnog ure-enja, proizvode i za izvoz u Poljsku, Sloveniju, Ma-arsku, Nizozemsku i Srbiju. Ove godine prvi su put primili avans za jesensku isporuku 400 stabala za Rumunjsku. Na istoj lokaciji uz Rasadnik, uz cestu 8akovec-Prelog, posluje i Vrtni centar “IVA”, sa širokom ponudom bilja, ali i ostalih potrepština za vrt, dvorište i stan. (BMO)

ULJARA BISTER

VRŠI OTKUP SUHIH ISPL ATA KOŠTICA GOLICA PO ODM AH! CIJENI OD 25 kn/kg

info: 091/7276 721 040/633 321

19. rujna 2014.

Poljodjelstvo 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI SAJAM I PLAC

Za sve koji kasne s kuhanjem ajvara - paprike još ima Posjetili smo tradicionalni sajam srijedom koji je ovaj put bio vrlo živ, jer je kona,no svanulo sunce nakon kiše i poplava. Ugodno nas je iznenadila ponuda. Doma ice koje, primjerice, kasne s kuhanjem ajvara mogle su nabaviti sve vrste paprike po povoljnoj cijeni od 5 kn za kilogram, a i friški doma i krumpir bio je povoljne cijene, po 1,5 kn/kg. Što se ti,e placa, nije bilo previše robe, pa su zato porasle i cijene - kratak je sažetak ovotjedne ponude ,akove,kog placa. Tako-er, poluprazne klupe svjedo,e kraju ljeta, a time i pomanjkanju sezonskog povr a. Na prste jedne ruke mogu se izbrojiti prodava,i raj,ica ,ija se cijena, kako vrijeme od-

U srijedu je bila dobra atmosfera, ali i ponuda na akove kom sajmu

mi,e, sve više penje. S druge pak strane, iako je i paprika pri kraju, ona drži svoj standard od 5-6, a katkad i 7 kuna. Ista je stvar i s krastavcima koji su ve dulje vrijeme na 6 kuna, kao i kasne mahune na 15. Za,u-uje pak cijena jabuke, koja

se upravo po,ela brati i cijeni se na 8 kn za kilogram. Ništa manje ne iznena-uje i visoka cijena grož-a od 15 kuna, kao i breskvi. I dok se cijena breskvi može pravdati krajem njene sezone, sezona grož-a ipak je upravo sada. No, zato

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - raj ica 12 kn/kg - krastavci 6 kn/kg - zelje 5 kn/kg - brokula 5 kn - mrkva 5 kn/kg - celer 3 kn/kom - mahune 15 kn/kg - paprika babira 5 kn/kg - paprika rog 5-6 kn/kg - lubenica 3 kn/kg - krumpir (veliko pak.) 1,5 kn/kg - jabuka 8 kn/kg - grož e 15 kn/kg - breskve 15 kn/kg - šampinjoni 22kn/kg - aronija, sušena 15kn/100g - aronija, sok 100kn/l

vrlo popularnu cijenu imaju šampinjoni koji se pojavljuju sporadi,no, no dostupni su kupcima. Sveprisutna aronija, koja se ve obrala, sada pak se nudi u sušenom obliku, kao sok ili pak džem. Istini za volju, cijena od 100 kn za 1 l za naše prilike nije baš mala. (vv, zv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Bruceloza ovaca i koza Bruceloza ovaca i koza je bakterijska bolest koja se najšeš e o,ituje poba,ajem i ra-anjem avitalnih plodova. To je opasna zoonoza, a u ,ovjeka uzrokuje maltešku ili sredozemnu groznicu. Bolest je proširena u Sredozemlju, posebice u Italiji, Gr,koj, F r a n c u s k oj , Šp a njol skoj , Makedoniji, Kosovu te Bosni i Hercegovini, a pojavljuje se i u južnim dijelovima Hrvatske. Uzro,nik je bakterija Brucela Melitensis. Bolest se u posljednih godina u Hr vatskoj javlja sporadi,no, isklju,ivo u pograni,nim podru,jima Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Najvažniji faktor u širenju bolesti jest ilegalan promet životinja, odnosno

nepridržavanje mjera prijave migracija i obavljanja propisanih dijagnosti,kih testiranja životinja prije prometa. Posljednji slu,aj bolesti potvr-en je u listopadu 2013.

godine na podru,ju op ine Korenica. Prije navedenog izbijanja, bruceloza je posljednji put potvr-ena još 2010. godine, u ukupno šest stada na podru,ju Li,ko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije.

Program nadziranja bruceloze u svrhu dodjele statusa mlije,nim stadima ovaca i koza je u razdoblju 2012-2013. godine uspješno proveden, u punom opsegu na stadima mlije,nih

ovaca i koza. Predmetnim je testiranjima na taj na,in obuhva eno 11-12 % ukupne populacije ovaca i koza u zemlji, a tijekom obje akcije nije zabilježen niti jedan pozitivan rezultat. Za u,inkovitu kontrolu i

suzbijanje bolesti izuzetno je važno i poštivanje obvezne prijave poba,aja i poreme aja u reprodukciji nadležnoj veterinarskoj službi. Cilj programa kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2014. godini jest prvenstveno obuhvatiti nare-enim mjerama ,itavu populaciju ovaca i koza u državi, sa svrhom ostvarivanja preduvjeta potrebnih za dodjelu statusa stada službeno slobodnih od bruceloze. Iz tog razloga, mjere predvi-ene za 2014. godinu ,ine logi,nu cjelinu s mjerama predvi-enim za prolje e 2015. godine, kada e biti ponovno provedeno uzorkovanje na ,itavoj populaciji. Kristijan Bregovi dr.med.vet. Sveu,ilišni magistar

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

Moj vrt

VAŠ VRT

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Vrijeme za zriobu pripravaka

Kompostiranje kao pomo prirodi Mislili ste da emo i danas meditirati di i i o velikom lik drve u? Jok! Ovako umorni od borbe s vodom i vodama bacamo se na op e pospremanje u vrtu. Prvo i prvo pograbljati treba otpalo liš e po vrtu. Travnjak bi bilo dobro pokositi, korove treba opljeviti, ,istom fizi,kom snagom po,upati i baciti... Kolike hrpe materijala! Kamo s tim? Ugledaju i se u Prirodu, ljudi su od davnine organski otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je proces pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. To je ujedno i najprihvatljiviji na,in zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo ,ine prozra,nijim, pove avaju mikrobiološku aktivnost tla, oboga uju ga hranjivim sastojcima te pove avaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti. Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomo mikroorganizama uz prisustvo kisika. Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari - humus. Na taj na,in odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu tre inu svojih otpadaka. To je ina,e normalan prirodni proces, ali je poželjno da ga mi ljudi provodimo u nadziranim uvjetima. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostoje a, ogra-ena drvom, ciglom, žicom... ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

BERNARDIN VRT

Kompostirati možemo tijekom ij k cijele ij l godine. di U zimi skim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladno e, ali se onda u prolje e opet sve zahukta. Mi emo taj posao zapo,eti sad, jer imamo puno materijala. Kompostirati se može sve što potje,e iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Me-utim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uop e nije mjesto. Pokošena trava, liš e (osim orahovog, oleandrovog i još nekih), uvelo cvije e, korov, stara zemlja iz lonaca za cvije e, usitnjeno granje, sirovi ostaci povr a, kora krumpira, ostaci vo a, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci ,aja, ljuske jaja, životinjska dlaka, perje, male koli,ine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva, sve su to poželjni sastojci Vaše budu e kompostne hrpe. Uvijek je dobro miješati nekoliko razli,itih vrsta materijala u kompostnoj hrpi. Neki su materijali bogatiji ugljikom, a drugi dušikom, neki sadrže više vlage, a drugi manje, jedni se brže razgra-uju na višim, a drugi na nižim temperaturama. Svakako ih dobro usitnite i izmješajte. Jedna od glavnih tajni dobrog komposta je prozra,ivanje. Barem jednom mjese,no kompost prebacite s hrpe na hrpu. Tako onim sitnim mikroorganizmima koji marljivo razgra-uju vašu travu i korove dajete zraka da mogu bolje raditi. Pozdravi iz IVE!

Zvijezde nam u tom mjesecu govore o borbi arhan-ela Mihaela sa zlom. U vremenu jesenske ravnodnevnice 29. rujna je Miholje. Sa skupljenim i lijepo posušenim biljem za izradu biološko-dinami,kih pripravaka okupit emo se u našim radnim grupama te u zemlju na zrenje predati pripravke, odnosno ljekovito bilje. Vrijeme od Boži a do kraja lipnja vrijeme je kada Zemlja izdiše. Od kraja lipnja do Boži a je vrijeme kada Zemlja udiše. Životne snage koje oblikuju biljke od jesenske ravnodnevnice do proljetne ravnodnevnice više

su u zemlji. Te e pri zrenju pripravaka snagama koje su ina,e vezane za upotrebu pojedinih ljekovitih biljaka i upotrijebljene životinjske ovoje utisnuti još i svoj pe,at. Naši e pripravci tako postati bogatstvo sastavljeno od tri komponente: biljnog i životinjskog svijeta te od sila zemlje i svemira, a ,ovjek koji to razumije i iz odgovornosti s ljubavlju u pravo vrijeme u,ini pravu stvar nastavlja stvarala,ko djelo, utire put životu i zdravlju. To bi morala danas biti ,ovjekova zada a. Mnogo smo zgriješili proteklih desetlje a. Popravimo što je mogu e.

19. rujna ruj – Dan lista

22. rujna – Dan ploda

Poduzimamo mjere pro v puževa, pljevimo salatu, jer nije mogu a druga ija njega biljaka lista.

Nastavljamo preporu ene radove iz prethodnog dana.

20. rujna – Dan cvijeta

23. rujna – Dan ploda

Na kraju radnog tjedna imamo malo više vremena da uredimo naše cvjetne gredice, isto tako sve gredice koje su prazne, jer voluharica skuplja što je ostalo naj eš e s glavicama radi a. Ako narežemo gran ice bazge te ih zabodemo oko gredice, riješit emo se voluharica, jer im bazga previše smrdi.

Sijanje ozimih žitarica, a to su upravo ova tri dana 21., 22. i 23. rujna, kada je Mjesec ispred zvijež a lava. Raž iznimno možemo sija i u danima korijena, no u tom slu aju svu njegu i rad moramo obavi u dane ploda.

21. rujna – Dan ploda Vrijeme je za presadnju i to je najbolje vrijeme da na prazne površine njive, polja, vrtove i vo njake, kao i ispod krošnja drve a, oko bobi astog vo a i malina, posipavamo zreli humus. Gdje god je mogu e pomiješamo ga s gornjim slojem zemlje. Iza toga je poželjno poprska pripravkom iz kravljeg gnoja po Mariji Thun. Te e energije svemira bolje u i u zemlju, a mraz e zemlju lijepo razrahli .

24. rujna – Dan korijena Nadam se da ste spremili krumpir za zimu, te preporu ujem da površine koje smo predvidjeli za sadnju u sljede oj godini poprskamo poslijepodne, u vremenu za presadnju, škropivom pro v krumpirove zla ce.

25. rujna – Dan korijena Do 15 sa sprememo korjenaste biljke, sadimo ešnjak, te skupimo grubu vanjsku koru hrasta lužnjaka za pripravak 505.

VRTLARICA MARIJETA SRNEC iz Malog Mihaljevca

Ukusno doma e zelje

Varaždinsko zelje ne treba posebno predstavljati niti pak posebno o njemu govoriti. Naime, ve je dobro poznato kako je ono idealno za kiseljenje te za novogodišnju sarmu. Istina, Varaždinci su od njega napravili pravi brend. Zaštitili su ga na nacionalnoj razini, imaju certificiranu ,uvaricu izvornog sjemena varaždinskog

zelja, a sa zahtjevom za zaštitu zahtjev su poslali i prema EU-u. Svake godine rade i pravu \eštu od zelja, poznatu “Zeljerijadu” koja se, usput budi re,eno, održava naredni vikend, u subotu, 20. rujna, a na kojoj se, izme-u ostaloga, priprema i divovska sarma. No, kako se kaže u narodu, i mi Me-imurci, konja za

utrku imamo. Imamo naše me-imursko zelje, staru sortu ,ija povijest seže u davninu, no nitko se njome ne bavi. Igrom slu,aja mi smo ga pronašli kod Marijete Srnec iz M. Mihaljevca, koja se posvetila zaštiti te sorte i koja ne može nahvaliti njegovu kvalitetu. -To vam je posebno fino zelje. Može se kuhati, kiseliti,

raditi za salatu. - upoznaje nas sa sortom gospo-a Marijeta i objašnjava nam dalje. - Za razliku od varaždinskog, me-imursko zelje raste u širinu, bolje je ‘lapušnoto’, a glavica može imati i do 6 kilograma. Premda nije plosnata kao varaždinska, i ona je fina, prefina za sarmu. I dok varaždinsko zelje spada u tzv. bijelo, za me-imursko se to ne može re i. Ono je crveno, bijelo, šatirano. Drugim rije,ima, može biti bijelo i imati po sebi ljubi,aste pruge, odnosno žile. Zatim može više vu i na ljubi,asto sa zelenim žilama ili pak obrnuto. U prijašnja vremena, što i nije tako davno uglavnom se sijala i sadila samo ta sorta zelja i danas je nepravedno zapostavljena. Obitelj Srnec dobila je svoje prve sadnice me-imurskog zelja prije nekoliko godina i od tada se sama brine za njegovo o,uvanje. Sami proizvode sjeme, i to tako da odaberu mekše glavice, odrežu ih i puste korijen, odnosno “kocen”, da potjera cvjetove, a onda i sjemenje. Bili bi ponosni, dodaju, da se što više ljudi zainteresira za uzgoj me-imurskog zelja pa su im stoga voljni i darovati sjeme. (vv)

19. rujna 2014.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Postavljanju table u Donjem Vidovcu priklju io se i na elnik Op ine Josip Grivec

JU “ME IMURSKA PRIRODA”

Prve table Regionalnog parka “Mura-Drava” i kod rijeke Drave Javna ustanova “Me-imurska priroda” ovih je dana postavila dvije nove table na ulazu u Regionalni park “Mura-Drava”. Za razliku od svih dosad postavljenih tabli na Muri, ove nove table postavljene su na Dravi, i to na podru,ju op ina Donji Vidovec i

Donja Dubrava. Te su dvije op ine, naime, prihvatile prijedlog sufinanciranja izrade i postavljanja tabli, dok je operativni posao odradila “Me-imurska priroda”. Table imaju obostrani sadržaj, pa je tako s prednje strane postavljena standardna karta

Me-imurja s granicama regionalnog parka, dok su sa stražnje strane interpretirane lokalne posebnosti. U Donjem Vidovcu to je tradicija ispiranja zlata i stanište kockavice, dok je u Donjoj Dubravi naglasak stavljen na blizinu sutoka Mure i Drave.

MARINA Prelog u subotu u znaku riba, ali i jedrilica

Jedrenje e se ubudu e vi ati mnogo eš e

Jedrilice na jezeru u daljini, dok oblaci prijete

Na marini Prelog u subotu je organizirano druženje uz riblje specijalitete – šaran na rašljama i fiš paprikaš, a povoda je bilo mnogo. Najprije Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak, ali i prva regata na jezeru s jedrima. Odazvalo se nekoliko

jedrilica, a bilo bi ih i više da nije bilo loše vrijeme. Ribe su spremali Slavonci iz Bjelovara. Jedra e se na marini Prelog i jezeru ubudu e vi-ati mnogo ,eš e, u sklopu razvoja turizma koji organizira javna gradska tvrtka Marina Prelog. (JŠ)

Usrkos lošem vremenu, na marini Prelog okupili su se zaljubljenici u jedrenje i prirodu

Šarani iz Slavonije na rašljama

Mozaik

DRUŠTVO “Naša djeca” Prelog doma in Ljetnih dje jih igara

Najspretniji i najbrži Korpi i iz Kotoribe 8etvrtu godinu zaredom ekipa Korpi a iz Kotoriba pobijedila je na Ljetnim dje,jim igrama koje su ove godine u organizaciji Društva “Naša djeca” iz Preloga održane u nedjelju, 7. rujna u tamošnjem Sportskom parku. Na tradcionalnim igrama sudjeluju pet ekipa: Bistri i iz Donjeg Vidovca, Mangi i iz Svete Marije, Korpi i iz Kotoribe, Bobice iz Donjeg Mihaljevca i Krijesnice iz Preloga.

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER… SUPERMARKET METSS Donji Kraljevec

Dosta nam je loših vijesti, dajte što više dobrih

Djeca su svoju spretnost, brzinu i znanje pokazala kroz pet zanimljivih igara. Korpi i su osvojili 23 boda, što im je bilo dovoljno za pobjedu. Krijesnice su bile druge, a Mangi i tre i. Pobjednici natjecanja osvojili su prijelazni pehar, dok su sve ekipe nagra-ene majicama i slatkim poklonima. Kako se doma instvo igara svake godine mijenja, idu e je na redu Donji Mihaljevec. (alf)

- Najviše volimo dobre vijesti u novinama, dosta nam je loših, a zanimaju nas i reportaže. - rekle su nam prodava,ice u velikoj METSS-ovoj prodavaonici, samoposluzi 45/1 u Donjem Kraljevcu. No naj,eš e nemaju

vremena za ,itanje jer je jako mnogo posla, a kod ku e ih pak ,eka drugi posao. U smjeni rade ,etiri prodava,ice: Silvija Lon,ari kao voditeljica prodavaonice, Silvija Han,i , Sandra Rojko i Marijana 8avlek. (j)

AKOV ANI U MA ARSKOJ besplatno posjetili “Dödölle Fesztivál”

Naši izlaga i na ma arskom proštenju Na promotivnim štandovima predstavilo se i nekoliko me imurskih izlaga a: keramika Vrana, slikarice Josipa Flac i Nadica Patafta te proizvo a me imurskoga bu inog ulja “Bister” PIŠE: ROBERTA RADOVI

Krajem proteklog tjedna u Nagykanizsi je održan tradicionalni festival vina i jela pod nazivom “Dödölle Fesztivál”. Glavno obilježje Festivala je dödölle, jelo koje se priprema od krum-

Posjetitelji Festivala mogli su upoznati i me imurske umjetni ke dosege. Predstavila se i ekipa keramike Vrana iz akovca

Matija Mohari , stru ni suradnik projekta “Four Towers “. Na esmi “biciklista” izrezbareni su nazivi pobratimljenih gradova. Jedan od njih je i akovec

pira i servira uz kiselo vrhnje ili gulaš. Iz 8akovca je na Festival organizirano stiglo šezdeset 8akov,anaca uz besplatni prijevoz i vo-enje Turisti,ke zajednice grada 8akovca. Izlet i programi organiziraju se u okviru IPA prekograni,nog programa Ma-arska-Hrvatska i projekta “Four Towers - Virtual route of history, culture and tradition linking the area between Nagykanizsa, Kaposvar, Koprivnica, 8akovec”, s ciljem ja,anja turisti,ke i kulturne suradnje gradova partnera. Festivalu u Nagykanizsi u petak, 12. rujna

nazo,ili su i gradona,elnik Grada 8akovca Stjepan Kova, i zamjenik Romano Bogdan sa suradnicima. Bila je to prilika da se s gradona,elnikom Naykanizse Péteom Cseresnyésom dogovore zajedni,ki projekti. Kova, i Cseresnyés tom su prigodom dogovorili zajedni,ki sastanak ve sljede i mjesec u 8akovcu, na kojem bi se konkretizirali zajedni,ki projekti koji bi se po,eli pripremati za kandidiranje prema europskim fondovima. - I mi u 8akovcu, a i naši prijatelji u Nagykanizsi, imamo

U programu Festivala na glavnom gradskom trgu Nagykanizse nastupili su i lanovi KUD-a Žiškovec

dovoljno znanja i resursa kako bi dodatno iskoristili europski novac koji nam stoji na raspolaganju. To je i smisao instituta gradova prijatelja, jer zajedno možemo više nego sami. - naglasio je tom prilikom gradona,elnik Kova,. Suradnja na projektima U programu uz ma-arske izvo-a,e na gradskom trgu nastupio je i KUD Žiškovec, koji je predsatavio dio kulturne baštine iz Me-imurja, a iz Hrvatske je pristigao i Traditional Gruntovec Band iz Koprivnice. Na promotivnim štandovima

predstavilo se i nekoliko me-imurskih izlaga,a: keramika Vrana, slikarice Josipa Flac i Nadica Patafta te proizvo-a, me-imurskoga bu,inog ulja “Bister”. Sljede i izlet u organizaciji Turisti,ke zajednice grada 8akovca planira se u Kaposvar u vrijeme fašnika, što je najavio Matija Mohari , stru,ni suradnik projekta “Four Towers”: - Vanjski sam suradnik na projektu ‘Four towers’, koji provodi Turisti,ka zajednica grada 8akovca. Temeljem navedenog projekta tijekom Porcijunkulova imali smo goste iz Nagykani-

“MIRNO MORE” jedri Jadranom i prenosi poruku zajedništva i mira

Na me unarodnoj floti mira 110 jedrilica s 900 djece! Ovogodišnja me-unarodna =lota mira “Mirno more” plovi od 13. do 20. rujna, uz sudjelovanje impozantnog broja od 110 jedrilica s 900 djece iz Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske (8akovec i Varaždin), Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije. Centralno okupljanje i zajedni,ka priredba održat e se u srijedu u marini Kaštela kod Splita, a dan kasnije organizirat e se atraktivno zajedni,ko isplovljavanje svih brodova u formaciji - svi pod istom zastavom Mirnog mora, ,iji je znak- oznaka mira.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. 8akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Kao i dosad, iz Me-imurja su u toj grupi dvije posade na dva broda. Sudionike, po dvoje u,enika iz svake od me-imurskih srednjih škola, predlažu same škole. Ove godine, u subotu, iz 8akovca je otputovalo ,etrnaest u,enika, i to: Mateja Horvat, Lorena Novak, Tin Novosel i Ivan Varga iz Gimnazije Josipa Slavenskog, Benjamin Mihoci i Karmen Varga iz Srednje škole Prelog, Magdalena Vrbanec i Dora Cerov,ec iz Srednje škole 8akovec, Tamara Hatlak iz Ekonomske škole 8akovec, Petar Komes i Matija Posavec

iz Gospodarske škole 8akovec, Vanja Marciuš i Kruno Trupkovi iz Tehni,ke škole 8akovec te Mihael Novak iz Graditeljske škole 8akovec. Oni ,ine posadu na dvije jedrilice koje vode dvojica iskusnih skipera: Krunoslav Varga i Neven Varga. Uz njih se na svakom brodu nalazi i po jedan pedagog - profesorice Tanja Šalamon i Nina Mikolaj Varga iz ,akove,ke Gimnazije. - Valja naglasiti da je naša Udruga ponovno ustupila za potrebe =lote još ,etiri skipera, a to su Miodrag Novosel Cico, Dean Lapat, Marinko

Sudionici flote prije polaska ispred bazena u akovcu Borlini i Krunoslav Tkal,ec, koji su skiperi na drugim brodovima.

Suradnja razli itih škola i u enika Osnovni ciljevi ovog projekta jesu me-usobno upoznavanje u,enika iz razli,itih škola, a zatim

i iz drugih država, razvijanje tolerancije i suradnje u svakodnevnom obavljanju zadataka na brodu (osnovne vještine jedrenja, ali i kuhanje, ,iš enje i spremanje), uz, naravno, puno kupanja, šetnji prirodom i upoznavanje dalmatinskih otoka i obale. U,enici za završnu priredbu svih sudionika

zse, Kaposvára i Koprivnice, a sada mi posje ujemo njih. Da je bilo više interesa, mogla su krenuti u smjeru Ma-arske i dva autobusa. Po projektu imamo predvi-eno osam manifestacija i za svaku od njih imamo planirane izlete s besplatnim autobusnim prijevozom. Zasad su održane tri, i to Porcijunkulovo, Renesansni festival i Dödölle Fesztivál. U planu imamo još pet doga-aja. Slijede fašnik u Kaposváru, zatim u 8akovcu, Dan grada Nagykanizse, RipplRónai Festival u Kaposvárau te Podravski motivi u Koprivnici. trebaju osmisliti i uvježbati zajedni,ki nastup i sudjelovati na kreativnim radionicama koje organizira austrijsko vodstvo =lote. Pozvani su svi zainteresirani, a naro,ito oni koji su bili ranijih godina i sami sudionici, da prate doga-anja putem stalno aktivnih web stranica www.mirnomore. hr, a doga-anja na samoj =loti na www.mirnomore.org. Tu se mogu prona i svi podaci o ovom prekrasnom humanitarnom i socijalnom programu te brojni opisi i fotogra=ije aktualnih doga-anja. Odlazak na =lotu i jedrenje =inancijski su pomogli Grad 8akovec te niz drugih manjih sponzora. Flota mira “Friedens=lotte”, “Mirno more 2014.”, održava se na Jadranu ve dvadeset godina, svake godine sa sve ve im brojem brodova, a Udruga “Mirno more” sudjeluje ve devet godina.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor,ec, Nenad 8ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KAMO ZA VIKEND?

U “Mamici” gostuje Željko Ninčić iz legendarne Audicije U Kraljevom vrtu predstavljanje umjetničkog fotografa Damira Klaića IN MEMORIAM

Napustio nas je Ivan Haramija Hans PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Kamo vode “Vilinska vrata” Radoslava Katičića? BIJELO DUGME

u Čakovcu 20. prosinca

DRAGUTIN KOS PISAC JE DVIJU KNJIGA O POVIJESTI OBITELJI KOS I PRELOGA Pisac knjiga “Moj put” i “Katarinina pšenica”, Dragu n Kos iz akovca, porijeklom je iz Preloga. Ro en je 1935. godine. Nižu gimnaziju završio je u Prelogu te Prvu mušku gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je na Gra evinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1965. godine radi na nizu rukovode ih mjesta u bivšem Gra evnom kombinatu “Me imurje”. Zadnje e ri godine prije mirovine provodi u Moskvi na nekoliko gradilišta, te na registraciji tvrtke k eri Visokogradnja u Moskvi. Nakon umirovljenja najljepše mu je boravi u svojoj ku ici za odmor u Otoku kraj Preloga. (jš, foto: zv)

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 19. rujna Čakovec Kraljev vrt 18.00 DOPUSTITE DA SE PREDSTAVIM umjetni ki fotograf Damir Klai - Klju Podroom Drink And Music Club 21.00 Xander & The Keys Cafe-bar Paladin 22.00 Godišnjica Paladina Antonija Šole & TS Barabe Cafe-bar Arcus 22.00 Fantom slobode Azra tribute bend Gradska kavana Admiral 19.00 No na smjena

Pušćine Pansion “Mamica” 20.00 Veseli petak Gost ve eri: Željko Nin i iz legendarne Audicije

olonterski ured Me-imurja poziva sve volontere na dvodnevnu radionicu o volonterskim klubovima i organizaciji javnih doga-anja. Teme radionice jesu: pravni okvir volontiranja, što je dobro/loše u mojoj školi/ fakultetu/zajednici, izrada plana i vizije volonterskog kluba, podjela odgovornosti, identi=iciranje potreba u zajednici te odre-ivanje prioriteta, de=iniranje cilja akcije, identi=iciranje organizacijskog tima, izrada detaljnoga akcijskog plana, timski rad, provedba aktivnosti, medijska priop enja i evaluacija doga-anja. Radionica je namijenjena mladima od 15 do 30 godina. Cilj radionice je potaknuti sudionike na samoorganizaciju i aktivno djelovanje u lokalnoj zajednici. Prvi dan radionice održava se u subotu, 27. rujna od 8 do 13 sati u prostorijama udruge Autonomni centar – ACT u 8akovcu. Drugi dan radionice održat e se u dogovoru sa sudionicima. Broj sudionika je ograni,en. Prijave (ime i prezime) treba poslati do 24. rujna do 12 sati na e-mail vum@actnow.hr.

VOLONTERSKI URED MEĐIMURJA organizira radionicu

Volonterski klubovi i organizacija javnih događanja

Fes val ipke

U ČAKOVCU

Subota,

Disanje - ključni faktor zdravlja i sreće

Čakovec Cafe-bar Arcus 22.00 TS Dangube Cafe-bar Paladin 22.00 Godišnjica Paladina grupa Ver go, DJ Stanko CENTAR ZA MLADE PROSTOR 21.00 SLUŠAONA: OLD SKUL META A ZLATNO DOBA NJU METALA

Nedelišće Dvorana MESAP-a 9.00 - 19.00 1. Sajam sigurnos i prevencije

Vidovec (kraj Varaždina) Zeljarijada 2014.

Domašinec Disko klub Šampion 21.00 grupa ViGoR

Nedjelja, 21. rujna Vidovec (kraj Varaždina) Zeljarijada 2014.

Lepoglava Fes val ipke

Predstavljanje umjetničkog fotografa Damira Klaića U okviru kulturne priredbe pod nazivom “Dopustite da se predstavim”, u petak e se u Kraljevu vrtu u 8akovcu uprili,iti druženje gra-ana s poznatim me-imurskim umjetni,kim fotografom Damirom Klai em - Klju,om. Program “Dopustite da se predstavim”, pod kojim se u Kraljevu vrtu organiziraju ljetni susreti gra-ana s umjetnicima, ima svrhu popularizirati umjetnost i umjetni,ko stvaralaštvo te potaknuti javnost na promišljanje problema suvremene zajednice iz perspektive umjetnosti i umjetnika. Predstavljanje Damira Klai a - Klju,a i njegovo druženje s gra-anima u Kraljevu vrtu bit e uprili,eno u petak, 19. rujna s po,etkom u 18 sati.

GALERIJA MUZEJ LENDAVA

Lepoglava

20. rujna

U KRALJEVOM VRTU

dah je prvi ,in koji smo u,inili nakon ro-enja, a izdah e biti posljednji. Sve izme-u je disanje. Koliko pažnje pridajemo dahu? Gotovo nimalo. Jeste li kroni,no umorni, neza-

dovoljni, razdražljivi, bezvoljni, u materijalnoj i emocionalnoj krizi? Bolujete li od neke kroni,ne bolesti? Sve su ovo posljedice utjecaja stresa na naš organizam. Nau,na istraživanja pokazala su da 90 %

svih oboljenja nastaje kao posljedica stresnih zbivanja. Svaka negativna emocija, kao što su strah, ljutnja, depresija ili tuga, izaziva pad energije i izlu,ivanje štetnih kemijskih produkata (takozvanih

hormona stresa) koji ošte uju naše stanice te izazivaju funkcionalne i organske poreme aje u tijelu. Najnovija istraživanja govore da su dah i na,in disanja klju,ni faktor eliminacije štetnih nakupina iz organizma, a mi koristimo smo oko 30 % kapaciteta naših plu a. Kako se osloboditi stresa putem znanstveno ispitanoga cjelovitog sustava, koji se sastoji od tehnika disanja, vježbi, meditacija i kognitivnih procesa, možete saznati na besplatnom predavanju koje e se održati u petak 26. rujna, u 19 sati u 8akovcu, A. Schulteissa (bivši GK). Ulaz slobodan.

Goya u Lendavi još samo do kraja rujna! Goyeva serija bakroreza pod nazivom “Caprichos (Domislice)” ni nakon 215 godina nije ništa izgubila od svojega umjetni,kog izri,aja. Izložba je otvorena do 30. rujna u Galeriji muzeju Lendava. Posjetitelji mogu vidjeti osamdeset djela iz Goyinoga gra=i,kog ciklusa “Caprichos”. Više informacija na njihovoj stranici: www.gml.si.

ZELJARIJADA od 19. do 21. rujna

Fanovi zelja, svi u Vidovec. Kuha se najveća sarma na svijetu!

ospodarsko-kulturnozabavna manifestacija “Zeljarijada” održava se u susjednoj Varaždinskoj županiji, odnosno u Vidovcu, mjestu koje je poznato po kulturi uzgoja zelja. Program 17. po redu Zeljarijade po,inje u petak, 19. rujna zabavnom “Zeljarskom ve,eri” uz grupu TIM. Posjetitelje ve prvi dan o,ekuje kušanje raznih delicija od zelja. Središnji dan zbivanja bit e u subotu, 20. rujna, kada e se ve od 9 sati mo i razgledati Sajam starih zanata i Gospodarski sajam, a zapo,et e i kuhanje najve e sarme na svijetu. Kako organizatori najavljuju, o megasarmi brinut e se Udruga kuhara Varaždinske županije, kuhari hotela Turist, kojima e pomagati u,enici kuharskoga zvanja iz Gospodarske škole u Varaždinu i Srednje škole iz Vinice. Varaždinsko zelje, autohtono i zašti eno, za pripremu megasarme donira obitelj Cafuk iz Domitrovca.

Zeljarska noć - pučka veselica Tijekom subotnjeg prijepodneva kuhari amateri e se okušati u pripremi najukusnijeg jela od zelja spravljenog u kotli u, birat e se Najvidove,ki gibanik i igrati Zeljarske igre. Na imanju obitelji Cafuk e se u subotu prijepodne održati ve tradicionalni Dani polja, dok e u 12 sati i 30 minuta uz

nazo,nost gostiju i uzvanika biti održano sve,ano otvorenje Zeljarijade. Ve,ernji je program rezerviran za najljepše kajkavske popevke, a Popevkom kroz zavi,aj provest e Gordana Lach i Željko Grahovac. Uslijedit e Zeljarska no – pu,ka veselica uz jela od zelja, nagradne igre za posjetitelje i nastup grupe Stakleno zvono. U nedjelju se priprema Me-unarodni festival folklora koji

e i ove godine okupiti mnogobrojne folklorne grupe iz Hrvatske, ali i iz inozemstva, iz Slovenije i Ma-arske. Ujutro od 9 sati i 30 minuta, nakon prijama kod ,elništva Op ine Vidovec, sve grupe, a bit e ih dvadesetak, prode=ilirat e u narodnim nošnjama i na konjskim zapregama od Nedeljanca, od škole, do Vidovca, gdje e potom sudjelovati na misi zahvalnici u 11 sati. Festival folklora e po,eti u 15 sati pod šatorom. Uslijedit e glazbeno-zabavna ve,er uz gluma,ku predstavu “Ufuraj se i pukni” Ljubomira Kerekeša, te kasnije uz nastup grupe TIM. Zeljarijadu organizira KUD Vidovec, dok su suorganizatori Udruga kuhara Varaždinske županije, Udruga žena op ine Vidovec i Poljoprivredna zadruga “Varaždinsko povr e”, dok su pokrovitelji Op ina Vidovec, Varaždinska županija, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Turisti,ka zajednica Varaždinske županije.

U PRELOGU

Dani Kalmana Mesarića Projekt “Dani Kalmana Mesari a” višednevna je manifestacija osmišljena s ciljem promocije lika i djela Kalmana Mesari a, svestranog umjetnika: pjesnika, novelista, dramati,ara, esejista, publicista, novinara, prevoditelja, kazališnog kriti,ara, teatrologa, redatelja, a prije svega tvorca hrvatskoga pu,kog teatra. Manifestaciju zapo,inje književnom ve,eri posve enom Kalmanu Mesari u, a završava predstavom “I u našem gradu”. Ostala doga-anja koja prate manifestaciju svojevrstan su živi spomenik onoga ,ime se Mesari bavio za života; kazališni amateri Me-imurja kao nositelji pu,kog teatra ,iji je on za,etnik te pisci, ,lanovi Književnog kruga Prelog, kao nositelji ostalih podru,ja u kojima je djelovao. Pozivaju se svi na manifestaciju koja e trajati do 26. rujna (petak), a program e se održavati u Gradu Prelogu i okolnim naseljima.

19. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

Detalj iz monološkog nastupa Željka Nini a iz legendarne Audicije

VESELI PETAK u Mamici

Stižu Marinko Ćutuk i nervozni Bosanac Veseli!

ašto Marinko ~utuk ne nosi više majicu na kojoj je Stari most, ve majicu na kojoj je Haški tribunal? Koji lik sada nosi umjesto Tita? To je tek dio pitanja koje e publika ve,eras, u petak, 19. rujna, mo i dobiti u ugodnom ambijentu restorana Mamica u Puš inama. Gost zabavnih ve,eri pod nazivom “Veseli

petak” je glumac Željko Nin,i , ve ini poznat iz legendarne zabavne kazališne predstave “Audicija”. O tome što je sve pripremio za ovo gostovanje kazao nam je: - Bit e to zabavna ve,er u kojoj se pojavljujem u monološkom formatu. Naime, spojio sam dvije monokomedije u jednu predstavu, gdje se pojavljuju poznati

likovi iz Audicije. Tu je prije svega Hercegovac, Marinko ~utuk iz Mostara, a potom i nervozni Bosanac, izbjeglica Veseli. Kroz monolog uprizorujem njihove doživljaje na prijamnom ispitu i cjelokupno vi-enje aktualnih zbivanja kod nas i u svijetu. U tim se izvedbama pojavljujem po prvi put kao jedini glumac bez svojih kolega iz Audicije. U toj ve,eri koja e vjerujem postati tradicija bit e i dijelom dosjetki i ske,eva iz naše stare Audicije, ali i novih sadržaja koji dosad nisu bili vi-eni. Restoran Mamica poziva sve ljude dobre volje na ovaj prvi od niza programa koji se organizira pod nazivom “Veseli petak”. Prije nastupa ovoga simpati,nog i nadasve zabavnog Mostarca svi gosti mo i e uživati u ponudi specijaliteta od trganaca i štrukli po nevjerojatno veselim cijenama. Osim toga, gosti e se mo i pri dolasku i nakon nastupa Željka Nini a zabaviti uz glazbu zagreba,kog pijanista i pjeva,a Marina Mori a, uz uživanje u vrhunskoj vinskoj ponudi. Ulaz je slobodan uz prethodnu rezervaciju, a sve posjetitelje, kako najavljuju doma ini, o,ekuju smijeh, izvrsna hrana, dobro glazba i vino. (rr)

26. rujna, petak AKOVEC Podroom Drink And Music Club 21.00 Jungleband

25. - 28. rujna ZAGREB Bundek FESTIVAL BALONA

do 30. rujna, utorka SLOVENIJA, LENDAVA Lendavski grad Galerija - Muzej Lendava - izložba: Francisco de Goya Los Caprichos 8.00 -17.00 ponedjeljak - petak 10.00 - 16.00 subota, nedjelja

U PODROOMU početak nove koncertne sezone

Britanski indie-rock bend Xander & The Keys Podroom s po etkom jeseni otvara sezonu klupske i koncertne scene u gradu akovcu. Za Podroom su strani bendovi postali stvar navike, u ove dvije godine nastupao je pozamašan broj mladih i totalno otka enih bendova, od irskih, britanskih, francuskih do ameri kih, meksi kih… Ovaj petak na stage s že britanski indie-rock bend Xander

& The Keys. Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj, a osim u petak, 19. rujna u Podroomu, njihov nastup može se pogledati i u Zagrebu, Županji i Zaboku. Xander & The Keys jedan je od onih bendova kojemu prognoziraju sjajnu karijeru, a predvodi ih energe ni frontman Xander Allen, iji snažni vokal i zarazni gitarski rifovi odre uju zvuk banda.

19. rujna 2. listopada VARAŽDIN Varaždinske barokne ve eri

4. listopada, subota DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 Lidija Ba i Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr.

media

IN MEMORIAM napustio nas je Ivan Haramija Hans

DRAGUTIN KOS, građevinski inženjer i pisac dviju knjiga -o povijesti obitelji Kos i Preloga

Odlazak velikana karikature Istaknuti hrvatski karikaturist Ivan Haramija Hans ro-en je 28. travnja 1946., a napustio nas je u ponedjeljak, 15. rujna 2014. godine nakon duge i teške bolesti. Otac mu potje,e iz stare donjodubravske obitelji Haramija, a majka je iz “Priloka”. Pu,ku školu završio je u Prelogu, gimnaziju u 8akovcu, a potom i Pedagošku akademiju 1968. godine, likovni smjer. Radio je kao u,itelj u Prelogu i Donjoj Dubravi. U Prelogu je bio glavni i odgovorni urednik humoristi,ko-satiri,kog lista “Pika,”, a jedno je vrijeme bio kulturni animator. Zbog premalo institucija kulture u rodnom Prelogu, muzeja i knjižnica, Ivan Haramija Hans otišao je u “Podravku” u Koprivnici, gdje je radio kao animator kulture, što je tada bio gubitak za Prelog. Od 1981. do 1990. godine bio je urednik humoristi,ko-satiri,kog lista “Feferon”. Sura-ivao je kao karikaturist s južnoslavenskim i europskim listovima. Piše i brojne kozerije, bavi se publicistikom. Te svoje sastavke nazvao je “Zlo,este pri,e i one druge”. Imao je nešto više od dvadeset samostalnih izložaba (Prelog, Donja Dubrava, 8akovec, Koprivnica, Varaždin, Sisak, Slavonski Brod, Zagreb, Trento-Italija, Eskisehir - Turska…). Jedan je od ,lanova - utemeljitelja Hrvatskog društva karikaturista i Federacije udruženja karikaturista Europe - FECO. Objavio je ,etiri knjige karikatura: “Prst u oko” 1981., “Na nišanu” 1990., “Zdravlje i medicina” 1998. i “Hans” 2004., te “Monogra=iju poslovne karikature” 2009. godine. Zbirka Haramijinih tekstova pod naslovom “Pisma iz prošlosti” objavljena je 2006. godine uz ,etrdesetu obljetnicu stvaralaštva. Ilustrirao je više publikacija za djecu i odrasle. Dobitnik je godišnje nagrade Grada Koprivnice za 2003. godinu, gdje je živio i radio do svoje

prerane smrti. O njegovu radu tiskana je knjiga autorice Draženke Jalši Erne,i , a o njemu je pisao i Ivan Peterlin, kao i dr. sc. Dragutin Feletar te mnogi drugi. Najviše je tekstova objavljeno u njegovu listu “Podravka” u Koprivnici, ali ponešto i u koprivni,kom “Feferonu” i “Vedrijim danima”, zagreba,kim “Školskim novinama”, u preloškom “Pika,u”, a sura-ivao je i u “Hrvatskom kajkavskom koledaru” Matice hrvatske 8akovec. Hans nije mijenjao ni slovo, pa makar tekstovi bili tiskani u doba socijalizma. Kao karikaturist dobio je preko devedeset nagrada koje su stizale iz cijelog svijeta, uz ostale, prvu nagradu na natje,aju “Ribe plivaju le-no” u Slavonskom Brodu 1982. godine, specijalnu nagradu na temu medicina u Poljskoj 1986. godine, prvu nagradu za karikaturista godine u Edinburghu, Škotska 1988. godine, drugu nagradu “Hinko Smrekar” u Ljubljani 1988. godine, prvu nagradu na temu “Gastarbajteri”, Imotski 1990. godine, prvu nagradu na temu “Krv za spas života”, Šibenik 1991. godine, po,asnu nagradu na temu “Obitelj” Seoul, Koreja 1991. godine, specijalne nagrade na temu “Zemlja” i “Svjetlo” Hokkaido, Japan 1995. godine i mnoge druge nagrade, u Nizozemskoj, Iranu, Italiji, u Svetom Ivanu Zelini… Broj njegovih karikatura mjeri se u tisu ama, ra,una se da ih je objavljeno petnaestak tisu a ili više. Njegove su karikature smiješno-gorke, on otkriva ono što bi sugovornik htio sakriti na liniji dobra i zla te ,ini smiješnim mane. U toj drugoj dimenziji njegove su poruke karikatura humane i uvijek izazivaju pažnju, ali i ostavljaju znak pitanja: njegov “pužev” automobil danas je mnogo jasniji nego prije, kao i avion u paukovoj mreži, koji iziskuje i nova promišljanja o njegovu radu. (DF; JŠ)

KUD “Dr. Vinko Žganec”

Predstavljali Hrvatsku na smotri folklora u Bosni i Hercegovini U sportskoj dvorani Tešanj u Bosni i Hercegovini po,etkom rujna održana je Me-unarodna smotra folklora “Tešanj 2014.”. Na poziv doma ina, KUD-a “Pobjeda Tešanj”, u Bosni i Hercegovini gostovao je i KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca kao jedini predstavnik iz Hrvatske. Folkloraši su nastupili u subotu, 6. rujna u prepunoj sportskoj dvorani u

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tešnju i oduševili sve prisutne s dva spleta me-imurskih narodnih plesova za koje su zasluženo dobili ovacije publike. Kako je kazao predsjednik KUD -a 2Dr. Vinko Žganec” Vratišinec Mario Šari , druženje folkloraša nastavljeno je u prijateljskom tonu dugo u no , uz obe anje doma ina kako e uzvratiti posjet u Vratišinec sljede e godine.

Katarinina pšenica danas raste na nebu PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

isac knjiga “Moj put” i “Katarinina pšenica”, koje su nedavno predstavljene, Dragutin Kos iz 8akovca, porijeklom iz Preloga, ro-en je 1935. godine kao najmla-e dijete u obitelji Kos. Nižu gimnaziju završio je u Prelogu, a Prvu mušku gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je na Gra-evinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1965. godine radi na nizu rukovode ih mjesta u bivšem gra-evnom kombinatu “Me-imurje”. Zadnje ,etiri godine prije mirovine provodi u Moskvi na nekoliko gradilišta, te na registraciji tvrtke k eri “Visokogradnja” u Moskvi. Nakon umirovljenja 1996. godine najljepše mu je boraviti u svojoj ku ici za odmor u Otoku kraj Preloga. Knjiga “Moj put” zapravo je stihovana kronika života, kako ju je nazvala mr. sc. Ljubica Dui , recenzentica knjige, a obuhva a period od ,ak pedeset godina života. Posebno su vrijedne pjesme na prilo,koj kajkavštini, tako spjev “Stara Drava”, “Božek”, “Naša hiža” i druge u kojoj autor sažima svoj život. Pjesme Dragutina Kosa prilog su kajkavskom mnogoglasju, te uspomene i živopisna slika nekadašnjeg života. Razgovarali smo s autorom, koji je po struci gra-evinski inženjer, što na prvi pogled nema mnogo veze s pjesništvom, no kažu da se pjesnik ra-a, a ne stvara. • Napisali ste dvije knjige pjesama u poznim godinama. Što je bio povod tome? — Moja je životna epopeja zapravo kombinat (GK ‘Me-imurje’), a pjesme sam pisao ponekad da se odmorim od svakodnevnih briga, otprilike jednu pjesmu na godinu. Osje ao sam potrebu da malo pobjegnem u svijet poezije i djetinjstva. Ustvari, to je jako malo pjesama za tako puno godina. Kažu da su mi najbolje kajkavske pjesme, da su posebno emotivne. Usput, idu e godine je jubilarna za kombinat, osnovan je 1945. godine pod drugim imenom, malo mi je žao što je kombinat danas potpuno zaboravljen. Dao sam sinu da pro,ita neke pjesme. On živi u Švicarskoj, radi u jednoj banci kao programer, a završio je PMF u Zagrebu. Rekao mi je: ‘Tata, meni je to teško ,itati, mam se raspla,em.’

• Pišete li i dalje? — Ako posluži zdravlje, pisat u povremeno i dalje. Za vrijeme rada u kombinatu vodio sam dnevnik, danas se mnogo toga iz njega dade iš,itati, možda bi ga trebao aktualizirati. • Napisali ste knjigu ‘Katarinina pšenica’, koja je posebno emotivna. U njoj se ogleda životna drama obitelji Kos kroz dvadeseto stolje e. Tko je Katarina i zašto pšenica? — Sestra Katarina i ja najmla-i smo u obitelji Kos, ona

je bila osam godina starija od mene, umrla je 1990. godine. Završila je samo osnovnu školu, živjela je u Zagrebu i kod nje sam stanovao kad sam studirao. Njezine pjesme dala mi je njezina k i Vlasta Beli , odlu,io sam ih objaviti, kao i dio pisama i dnevnik, koji je emotivan i težak. Ljubica Dui mi je savjetovala da knjigu nadopunim sje anjima na obitelj, svi su ve pokojni, da objavim i dio fotogra=ija i tako je nastala knjiga ‘Katarinina pšenica’. Kao naj-

mla-i u obitelji uz Katarinu sam bio posebno emotivno vezan i zahvaljujem svima koji su mi pomogli, posebno Književnom klubu Prelog. • Što zapravo zna i naslov ‘Katarinina pšenica’? — To je jedna lijepa uspomena iz djetinjstva. Djed je tada maloj Katarini u no nim satima pokazivao zvijezde i Kumovu slamu, odnosno Mlije,ni put, no ona to nije do kraja razumjela. Rastuma,io joj je na jednostavan na,in da tamo negdje gore na nebu raste - pšenica, što je razumjela i uvijek se i po tome kasnije sje ala djeda. No naslov ima i drugu asocijaciju. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Katarina je kao mlada djevojka otišla raditi kod ma-arskog veleposjednika na polju (ro-ena je 1927. godine), koji je pla ao pšenicom. Tako je prve godine zaradila 700 kilograma pšenice, druge ratne godine 800 kilograma pšenice, a tre e ratne godine ,ak 900 kilograma pšenice. Na kraju žetve ili sezone veleposjednik bi organizirao utovar pšenice u vlak i transport u Me-imurje, naime, na ma-arskim poljima radili su tada mnogi mladi Me-imurci da bi prehranili obitelji. Da nije bilo te pšenice u ratnim godinama, cijela obitelj Kos i šestero djece u Prelogu gladovalo bi, a tako smo uvijek imali za kruh. Danas su ostala samo tužna sje anja i uspomene, svi su ve mrtvi. Dva su mi brata stradala u Drugom svjetskom ratu, Josip kojeg su ma-arski fašisti mu,ili u Starom gradu u 8akovcu 1942. godine, koji umire u ma-arskom zato,eništvu, a brat Ignac je poginuo kao partizan u brigadi ‘Bra a Radi ’. Napisao sam obje knjige zbog sebe, ali i zbog toga da svima kažem da je porodica oslonac i u najtežim životnim okolnostima. Tako sestra Katarina zapisuje u svoj dnevnik: ‘Svoje sam roditelje obožavala, a mi smo bili voljena djeca. 8ula sam roditelje kako su razgovarali dok je Drago bio mala beba da ga ne bi dali ni za punu zipku zlata, makar bili siromašni.’

19. rujna 2014.

na Festivalu filmskog scenarija “Vrnja,ka Banja 2011.”.

Ispovijed u crnobijelom ﬁlmskom formatu

Film o Arsenu Dediću

“Moj zanat” N

popularne glazbe, ravan Dylanu i Cohenu, ali šarmantniji i topliji od obojice. Drugi svijet je Arsen sam, obi,an ,ovjek iz susjedne ulice, koji pokušava dostojanstveno kormilariti vlastitim životom, životom koji je odavno nadrastao njega samog… Posjetitelji Tribine “8akovec ,etvrtkom”, ,iji jesenski serijal zapo,inje 25. rujna, mo i e vidjeti sedamdesetidvominutni film koji govori upravo o tom Arsenu. Film je režirao Mladen Mati,evi (1965.) koji je diplomirao

na FDU-u u Beogradu (Odsjek za film i TV režiju), režirao je više od dvadeset dokumentarnih filmova, od kojih su najpoznatiji “Geto - tajni život grada” (1996.), “Kako postati heroj” (2007.) i “Run \or li\e” (2010.). Mladen je režirao i TV seriju “Neki novi klinci” (2003.), kao i dva dugometražna igrana filma: “Jedan na jedan” (2002.), nagra-en kao najbolji srpski film te godine u izboru FIPRESCI-ju Srbija, i “Zajedno” (2011.), nagra-en drugom nagradom za scenarij

Film o Arsenu snimao se pune dvije godine. Redatelj je smislio rigorozan, ali vrlo e\ektan koncept. Ponajprije, film je u cijelosti crno-bijeli, ,ak su i inserti iz filmova za koje je Arsen skladao glazbu, poput “Glembajevih” Antuna Vrdoljaka, i “Donatora” Veljka Bulaji a, ostali bez boje. 8itavo vrijeme Arsen zapravo sam govori o sebi. Budu i da je u pitanju kantautor koji je dao na tisu e intervjua, a u ve ini se samo za\rkavao kako bi izbjegao pri,u o svojoj intimi, ovo je prvo pravo priznavanje vlastite autobiografije. Naposljetku, iznimno je sretna dosjetka da okosnicu filma predstavlja privatni koncert koji je Arsen održao za svoje prijatelje i znance u dvorani Hrvatskog društva filmskih djelatnika na Britanskom trgu: budu i da on rijetko kad jednu pjesmu izvede na sli,an na,in, imate dojam da i vi kao gledatelj sudjelujete u tom premijernom doživljaju, zajedno s Terezom Kesovijom, Predragom Matvejevi em, Sinišom Škaricom, Perom Kvesi em i mnogima drugima, ,ija lica na trenutak ugledate u spomenutoj dvorani. Tek što se jedan glazbeni broj završi, prekida ga ulomak ispovijedi i tako sve do kraja: ni ne primijetite da je film protekao, a pritom nijednom niste bili u iskušenju pogledati na sat. Na Tribini “8akovec ,etvrtkom” gost filmske ve,eri bit e i Arsen Dedi .

VARAŽDIN 9. Trash ﬁlm festival

Koncert Elektri nog orgazma na završnoj ve eri Festivala

odjelom \estivalskih nagrada Zlatnih motorki završen je 9. Trash film \estival. U Kinu “Galerija” u Varaždinu proteklu su subotu nagrade primili najbolji akcijski, borila,ki, SF i horor film ovogodišnjeg Festivala, a jednu Zlatnu motorku dodijelila je tradicionalno \estivalska publika. Završni koncert 9. Trash film \estivala odsvirali su beogradski Elektri,ni orgazam. Sve,ana dodjela Zlatnih motorki bila je ponovno spektakl koji e trasheri dugo pamtiti. Kino “Galerija” bilo je ispunjeno do posljednjeg mjesta, a u publici su bili i mnogobrojni zombiji koje je od posjetitelja Festivala stvorio majstor filmske maske Miroslav Lakobrija. Trasheri su u sklopu sve,ane dodjele mogli ekskluzivno vidjeti i isje,ke iz novog blocbustera Udruge “Trash” pod radnim nazivom

“My Camp”, koji e svoju premijeru doživjeti uskoro. Na sve,anoj dodjeli \estivalskih nagrada otkriveni su dobitnici Zlatnih motorki na 9. Trash film \estivalu. O dobitnicima je ove godine odlu,ivao stru,ni žiri u kojem su bili filmski snimatelj Mirko Piv,evi , glumac Frane Perišin i glazbenik Saša Anti , a jednu Zlatnu motorku dodijelila je tradicionalno \estivalska publika. Zlatna motorka za najbolji SF film dodijeljena je nizozemskom filmašu Kurtu Platvoetu za film “Een Verre Reis”, nagrada za najbolji akcijski film otišla je u ruke španjolskog filmaša Angela Gomeza Hernandeza za film “Y La Muerte Lo Seguia”, nagrada za borila,ki film pripala je španjolskom filmašu Miguelu Angelu Fontu Bisieru za film “Sinnside”, a nagrada za najbolji horor film u Argentinu, filmašu Aleju Rebori

MEĐUNARODNA FILATELISTIČKA izložba

TRIBINA “ČAKOVEC ČETVRTKOM”

a spomen imena Arsena Dedi a svatko odmah pomisli na veliki broj izvanrednih pjesama koje su nam urezane u pam enje, na more knjiga poezije, na boema, šarmera i bonvivana koji je u našim životima odavno postao konstanta. I kako to obi,no biva kod velikih umjetnika, ,ija dijela postaju dio kolektivne svijesti, on za života zapravo po,inje postojati u dva paralelna svemira. Prvi je svemir velikih, a u njemu su Arsen Krleža ili možda Ujevi

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zlatne motorke Nizozemcima, Španjolcima, Argentincima i Francuzima za film “Trash two: Ana L.’s tits”. Festivalska publika najve e je ocjene dala filmu “Dring o\ the dead” pa je jedna Zlatna motorka otišla i \rancuskim filmašima Pouvreau Gaelu i Mathieu Auvrayu. Nagrade su im dodijelili redatelji Kristijan Mili i Milan Todorovi te glumci Alen Liveri i Jan Kerekeš. Završni koncert 9. Trash film \estivala donio je nastup \estivalskog benda The Fakin Lajsne i kultnog beogradskog benda Elektri,ni orgazam, a trasheri su se zatim do ranih jutarnjih sati zabavljali na završnom a\teru u Lavri, gdje su ih zabavljali varaždinski DJ dvojac Bad habit i njujorški DJ i producent Adaledge aka Ron Wilde.

Nikad jači koncertni program Ove godine prikazano ,ak 75 filmova amaterskih filma-

ša iz cijelog svijeta, a po prvi put Festival je ugostio filmove stvorene u Australiji, Argentini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nikad ja,i koncertni program donio je pak nastupe kultnoga rije,kog benda Let 3, velike cro-dance zvijezde Elle, zagreba,kog D’Elvisa i beogradskog Elektri,nog orgazma, kojima je podršku pružao \estivalski bend The Fakin Lajsne. Bilo je tu i brojnih popratnih programa, poput zombie walka koji je vodio poznati majstor filmske maske Miroslav Lakobrija, javne tribine o trashu u glazbi koju je vodio publicist, novinar i glazbenik An-elo Jurkas te premijera filma “Mamula” redatelja Milana Todorovi a. Organizatori najavljuju još ve e i kvalitetnije jubilarno deseto izdanje Festivala.

“ČakovecFila 2014.” u Centru za kulturu Hrvatsko filatelisti,ko društvo “Zrinski” iz 8akovca i Centar za kulturu 8akovec organiziraju Me-unarodnu filatelisti,ku izložbu “8akovecFila 2014.”. Ova e me-unarodna i natjecateljska izložba biti prva filatelisti,ka izložba u našem gradu nakon gotovo pedesetak godina. Izložba e se održati od 24. do 29. rujna u izložbenom prostoru Centra za kulturu u 8akovcu. Izložba je natjecateljska, a svoje e filatelisti,ke jednovitrinske izloške izložiti filatelisti iz Hrvatske, Slovenije, Ma-arske te Bosne i Hercegovine. Pored filatelisti,ke izložbe održat e se i izložba filatelisti,ke literature. Nacionalna filatelisti,ka izložba s me-unarodnim sudjelovanjem održava se uz

pomo Me-imurske županije, Grada 8akovca, Hrvatske pošte d. d., tiskare Zrinski d. d. 8akovec, Hrvatske pošte d. d. Mostar, te Hrvatskoga filatelisti,kog saveza i Filatelisti,ne zveze Slovenije. Ovaj veliki me-unarodni filatelisti,ki skup bit e popra en posebnom izložbenom medaljom, katalogom, izložbenom “pepeljugom”, plakatom, dotiscima na prigodnoj dopisnici, te prigodnim poštanskim žigom. U sklopu izložbe u petak, subotu i nedjelju održat e se nekoliko predavanja priznatih stru,njaka iz podru,ja filatelije iz Hrvatske i Slovenije. Otvorenje izložbe bit e u ,etvrtak, 25. rujna s po,etkom u 19 sati. Izložba e se mo i razgledati do 29. rujna.

MAŽORET KAMP u Nedelišću

Stotinjak djevojčica svladalo osnove mažoreta Mažoretkinje Nedeliš a posljednji tjedan kolovoza, za kraj školskih praznika, organizirale su drugi Mažoret kamp u Nedeliš u, koji je bio otvoren svim djevoj,icama koje su na tjedan dana htjele postati mažoretkinjama. Mažoret kamp se održavao od ponedjeljka do petka u popodnevnim satima na MESAP-u, a na kampu je sudjelovalo stotinjak djevoj,ica s podru,ja Op ine Nedeliš e, ali i šire. Sudionice kampa bile su podijeljene u pet grupa, koje su vodile educirane trenerice Vedrana Horvat, Ivana Hajdinjak, Blanka Šipek i Kristina Bacinger, odgojiteljice Valentina Bel i Ida Topolnjak, te asistentice Petra Mesari ,

Aleksandra Toplek i Lucija Novak, uz pomo predsjednice Udruge Lidije Branilovi i Tihane Hajdinjak, koja je sve aktivnosti popratila odli,nim \otografijama. Polaznice kampa u pet su dana nau,ile osnove vrtnje sa štapom, a tu je bilo još i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmla-e. Sve sudionice dobile su majicu i priznanje za uspješan završetak kampa. U tijeku su upisi u Mažoretkinje Nedeliš a koji traju do 10. listopada, a prijave se primaju na brojeve mobitela: 098 932 35 99 (Vedrana) i 091 362 46 74 (Lidija) ili putem Facebook profila Mažoretkinja Nedeliš a.

MI SMO DJECA SREĆE - šesta smotra mažoretkinja

Deseti rođendan svetomartinskih mažoretkinja Smotra mažoretkinja pod geslom ‘’Mi smo djeca sre e’’ održat e se u nedjelju, 21. rujna u sportskoj dvorani Spa&Sport Resorta Sveti Martin s po,etkom u 17 sati, u organizaciji Hrvatske kulturno-umjetni,ke udruge Sv. Martin i suorga-

nizatora, Op ine Sv. Martin na Muri, Spa&Sport Resorta Sveti Martin te Turisti,ke zajednice Op ine Sv. Martin na Muri. Ovom prigodom mažoretkinje iz Sv. Martina na Muri proslavit e svoj deseti ro-endan. Ulaz je besplatan. (sh)

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec

MOZAIK KNJIGA br. 992

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 991. Međimurskih novina je Deana Mikolaj iz Vratišinca (Mark Nepo: “Koliko daleko srce vidi”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Sally Green: “Tama u meni” Magija ipak postoji. Svijet je podijeljen na dobro i zlo, na prijatelje i neprijatelje. Nathan je rastrgan izme-u dvaju svjetova: sin je bijele vještice i najopasnijega crnog vještca. Odrasta u maj,inoj obitelji, ali gotovo svi ga izbjegavaju, ignoriraju, zlostavljaju… Jedine svijetle to,ke u njegovu životu jesu brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je beskrajno zaljubljen. Njihova je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva… Ne znaš ,itati, ne znaš pisati, ali možeš zalije,iti rane vrlo brzo, brzo ,ak i za vještice… Loše ti je ako no u ostaneš u zatvorenom prostoru. Mrziš bijele vještice, ali voliš Annalisu, koja je, nažalost,

KNJIŽARA “LJEVAK”

Janet Evanovich: “Sve za lovu”

Miriam Toews: “Komplicirana dobrota”

Tridesetogodišnja Stephanie lik je s kojim se mnoge žene lako identi=iciraju: iza nje su razvod i otkaz, a pred njom bankrot. Kako bi izbjegla potpuni =inancijski slom, prisiljena je pomo potražiti od ljigava brati a Vinnieja, vlasnika agencije za lov na bjegunce pod jam,evinom. Njezin je prvi zadatak uloviti Joea Morellija, lokalnog krimpolicajca optuženog za ubojstvo, pokvarenjaka koji joj je oduzeo nevinost u šesnaestoj godini, a potom javno objavio detalje tog

Radnja romana smještena je u menonitski gradi East Village, a narator je Nomi Nickel, znatiželjna, prkosna, ironi,na šesnaestogodišnjakinja, koja sanja o prilici da se druži s Louom Reedom u pravom East Villageu u New Yorku. Nomi živi sa svojim turobnim ocem, predanim i poslušnim pripadnikom menonitske vjerske zajednice. Kroz =lashbackove doznajemo da je Nomina prkosna starija sestra napustila obitelj tri godine ranije, kao i Nomina majka, koja je otišla pod nerazjašnjenim okolnostima. Nomi je krajnje odana ocu i spremna je ostati uz njega pod svaku cijenu, unato, tome što zna da je po završetku srednje škole o,ekuje zatupljuju i posao na farmi pili a ili pak udaja za momka iz lokalne zajednice i uloga poslušne supruge. Kao i ve ina knjiga Miriam Toews, i ovaj se roman odlikuje atmosferom u kojoj se crnohumorne situacije iz svakodnev-

BELETRISTIKA Janet Evanovich: Sve za lovu Joe Dunthorne: Podmornica Stephen Kelman: Golublji engleski

PUBLICISTIKA Dan Diner: Razumjeti stolje e Krešimir Mišak: Svjetla na nebu Dr. Lejla Kažini Kreho: Dijeta 21. stolje a

,ina. Lova je dobar motiv za svladavanje novih vještina, ali Stephanie upada u situacije koje su opasne po život. Kako preko no i postati lovac na glave, zaraditi deset somova dolara i uspjeti sa,uvati goli život – recept je kojim Stephanie Plum i Janet Evanovich trajno zadovoljavaju ,itateljske apetite. Urnebesna zabava s otkazom, razvodom i bankrotom. Kriminalisti,ki chick-lit romani o agentici u lovu na bjegunce pod jam,evinom redovito su na listama bestselera New York Timesa i Amazona.

TOP LISTE

ALBUM TJEDNA jedna od njih. Držali su te zato,enog u kavezu od ,etrnaeste godine. Sve što moraš u,initi jest pobje i i prona i Mercury, zlu crnu vješticu. Ali to moraš u,initi prije sedamnaestog ro-endana jer e ina,e biti prekasno…

U2: “Songs of Innocence” “Songs of Innocence” zvu,i obe avaju e. Iako je U2 prihvatio nove trendove u glazbenoj industriji, u vidu distribucije i promocije albuma (pomo korporacije Apple), “Songs of Innocence” je vrlo staromodan album, pun klasi,nih glazbenih motiva karakteristi,nih za ovu irsku ,etvorku, a kvaliteta pjesama dovoljno je dobra da teško može razo,arati. “Songs of Innocence” je uglazbljena autobiogra=ija, osobno putovanje kroz formativno razdoblje, privatna pri,a momaka iz Dublina koji se prisje aju svojih adolescentskih godina, koketerije s punkom, odnosa s roditeljima, prijateljstava. Duhovi ne pretjerano sretnog odrastanja nisu posve napustili Bona Voxa, koji se emotivno i ne bez doze nelagode predaje evociranju uspomena iz tog perioda, a svirka je angažirana i emocionalno prisutna – The Edge, Larry i Adam ostavljaju dojam da je svima želja prisjetiti se tih godina.

nog života isprepli u s otupljuju im osje ajem o,aja izazvanog zagušljivom i rigidnom atmosferom društvene zajednice i razapetoš u - naro,ito njezinih ženskih likova izme-u nastojanja da se u tu zajednicu pokušaju uklopiti i želje da slobodu potraže negdje drugdje. Nagra-ena najprestižnijom kanadskom književnom nagradom Governor General’s Award, “Komplicirana dobrota” osvojila je i kritiku i publiku te se mjesecima zadržala na listama naj,itanijih i najprodavanijih knjiga.

HR AKOVEC FORMULA 13 1. Come Get It Bae - PHARRELL WILLIAMS 2. Shake It Off - TAYLOR SWIFT 3. I’m Not The Only One - SAM SMITH 4. Futurology - MANIC STREET PREACHERS 5. A Place With No Name MICHAEL JACKSON 6. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN 7. When The Beat Drops Out MARLON ROUDETTE 8. True Love - COLDPLAY 9. All About That Bass - MEGHAN TRAINOR 10. Prayer In C (Robin Schulz Remix) LILLY WOOD & THE PRICK 11. Rude - MAGIC! 12. Edge Of A Revolution - NICKELBACK 13. Stand On The Horizon - FRANZ FERDINAND 14. U Get Me High - TOM PETTY & THE HEARTBREAKERS 15. The Chamber - LENNY KRAVITZ

RADIO 1 Top Hit List

Možda talentirani Irci snime nastavak koji e ponuditi nešto radosnije teme. Možda i ne e. U svakom slu,aju, “Songs of Innocence” nudi više emocija nego što je donosio “No Line On Horizon” i svim pretendentima

na poziciju U2 jasno poru,uje da ovim albumom dublinska ,etvorka nije reda radi odsvirala nešto novo samo da što prije do,eka novu turneju i hrpu para od nje. (Zoran Tu,kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

1. ITD BAND - Kao ja 2. MAGAZIN - No no no 3. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 4. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 5. GAZDE - Samo tebe ljubim 6. PAVEL - Autenti no osrednji 7. TONY CETINSKI - Žena nad ženama 8. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 9. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto 10. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 11. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner Ljubio bih 12. COLONIA - Fenix 13. JELENA ROZGA - Život je udo 14. DANIJELA - Naivno malo pile 15. ET - Bivša

19. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC”

Delamo nekaj s cvetjom, de,ki nekaj pehaju, šrajfiju... Smisao naše nedele je kaj bumo svi skupa nekaj delali, kaj se meknemo od televizije i interneta. I mi stareši i deca. I tak za,as dojde ve,er. A u posljednje vreme kak smo kupili jedno staro gazdinstvo onda pomalem za svoj gušt idemo tamo i to pomalem obnavljamo.

Četiri psića otvaraju Tribinu “Cukorek” Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” zapo et e u nedjelju 21. rujna u 16 sa predstavom u izvedbi Kazališne družine “Pinklec”. Predstava “ e ri psi a” redatelja Romana Bogdana na neposredan i inova van na in produbljuje istraživanje zi kog teatra i komunikacije s najmla om publikom, oprezno donose i slojevitu inscenaciju kako je ne bi zagušila herme kom odgojno-obrazovnom nakanom, pritom paze i i na to da joj ne podilazi. Koreografiju potpisuje Sanja Tropp Frühwald, a u predstavi igraju Karolina Horvat, Bruno Kontrec, Mario Jakši i Davor Dokleja. Predstava u trajanju od 40 minuta preporu uje se za dob od tri godine nadalje (vr i i niži razredi osnovne škole).

ČAKOVEC ČETVRTKOM

U tijeku upisi pretplate Jesenska sezona “ akovec etvrtkom” zapo inje 25. rujna u 20 sa dokumentarnim filmom o Arsenu Dedi u “Moj zanat”. Gost tribine bit e Arsen Dedi . Tribina završit e boži nim koncertom 18. prosinca. U program pretplate uklju eno je 13 programa, od ega 1 balet, 5 kazališnih predstava, 4 filma i 3 koncerta. Cijena pretplate (13 programa) s uklju enim popustom je 480 kuna, za u enike, studente i umirovljenike 380 kuna. Pretplata donosi i niz pogodnos : stalno mjesto u dvorani po izboru pretplatnika, redovito informiranje o svim programima preko mjese nika, pla anje u dvije rate (prva odmah, druga do 18. prosinca 2014.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra Cooltura i popust 20 %. Mjesta prošlosezonskim pretplatnicima uvaju se do utorka, 23. rujna. Sve informacije o pretpla možete dobi na blagajni (Gordana Laki ) ili u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec, Trg Republike bb, tel. 040 311 488 (Vesna Makovec, Ljiljana Mu i ).

Naši nam ftičeki jako puno znače

Mirjana u društvu lana Traditional Gruntovec Banda na “Vina i dödölle festivalu” u Nagykanizsi

MIRJANA BIBER HREN iz Brezja

Kaj Međimurci delajo dok ništ ne delajo? PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

irjana Biber Hren predsjednica je Udruge “Me-imurske roke”, koja deset godina djeluje na o,uvanju i zaštiti tradicionalnih proizvoda, obi,aja i kulturnog naslje-a našeg kraja. Udruga je predstavljala Me-imurje i na nedavno održanom Renesansnom \estivalu u Koprivnici. S Mirjanom smo razgovarali tijekom razgledavanja “Vina i dödölle \estivala” u Nagykanizsi. O tome kako s obitelji provodi dane vikenda, odnosno “kaj Me-imurci delajo dok ništ ne delajo”, što je i krilatica Udruge, Mirjana nam je opisala slikovitim rije,ima i svojstvenom joj kajkavštinom, koju je teško preto,iti u “so,an” tekst:

- Vikendom ,esto imamo aktivnosti vezane za Udrugu. Ali dok nisam na poslu i dok sam doma kona,no v miru s mojom \amilijom onda imamo dakako \amilijarne poslove. Sve zapravo po,ne sa zajutrekom koji je \est po prav me-imurski kak da idemo drva cepat, a ne da je sveta nedelja. V jutro nam je uz zajutrek najlepše \ti,eke poslušati. U nedelju ga ne kosilice i ništ ne brnda. Onda idemo skupa obeda skuhati. Zna,i jeni trebiju, ljuš,iju, guliju, drugi nekaj sjeckaju, tretji paziju kaj se nekaj ne skuri. Skupa se malo podružimo i pospominamo de smo kaj napravili, kaj moramo i ho,emo napraviti, a nesmo napravili. Obavezno se spravlja i nekši doma,i me-imurski kola,, a nekad i neki ‘šminkerski’ kola,. A popodne nam je opuštanje u smislu neopuštanja.

Odlazak na staro gazdinstvo i njegovo ure-enje ujedno je, isti,e Mirjana, i prilika da se bude na svježem zraku te za laganu rekreaciju koja dobro do-e jer se svi skupa premalo gibamo. Za knjige, kaže, sve je manje vremena: - Knjige smo jako puno ,itali, recimo unatrag pet let. Sad smo tak stalno v nekom poslu, kaj dobim, evo moram priznati i kaznu u knjižnici jer nisam knjigu na vreme vrnula. A prije su mi znale puce v knjižnici re i: ‘Mirjana, ti si najna,itanija poduzetnica.’ Ve su se malo vremena zmenila. Volim ,itati, pa u zadnje vreme ,esto odem na Pinterest, društvenu mrežu, i tamo ,itam o bilju, cvetju, grmlju..., to mi je valjda nekakva tajna ljubav, pa si tam poglednem \otke i tekstove, kak to ljudi v svetu delaju, kak su negda delali i tak ,ovek dobi ideje da si nekaj na svojem gruntu skopera. Televiziju izbegavamo. Al dok sam bolesna onda, kak bi se to po me-imurski reklo, dru\nem pred nju i s obzirom da sad imamo i te stranjske programe najrajši si poglednem National Geographica ili History. Tu vidimo i kak naša Hrvatska zgledi u tu-im o,ima, a i vidimo kak je to u svetu. Svi mi mislimo kak je rom nama najteže, a na tim se programima vidi kak i drugde ljudi teško živiju. Ima problema s narkomanijama i prostitucijom i svim tim pošastima novoga doba, i tek onda vidimo kak nam naši \ti,eki u vrtu i još koliko zna,e. Moramo mi Me-imurci po,eti sami sebe cijeniti i poštuvati i ono kaj je i okoli nas i v nama. Malo premalo sebe poštujemo. Sve nam je drugo vredneše i bole, i si su bolši i fineši nego mi sami, a ustvari dok sve zbrojimo i oduzemo vidimo da smo ne tak dalko od onih najbolših, od onih šteri su najbolši v ne,emu.

petak, 19. 9. 18.00 ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT komedija

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

subota, 20. 9. 16.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT komedija

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

nedjelja, 21. 9. 16.00 “CUKOREK” Kazališna družina “Pinklec” 8akovec 8ETIRI PSI~A

18.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

ponedjeljak, 22. 9. 18.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

20.00 ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT komedija

utorak, 23. 9. 18.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

20.00 ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT komedija

četvrtak, 25. 9. 20.00 ARSEN DEDIĆ - MOJ ZANAT

INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN

ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT

sve,ana projekcija dokumentarnog filma redatelj: Mladen Mati,evi gost: Arsen Dedi

komi,na drama, romansa Režija: Lasse Hallström Uloge: Helen Mirren, Charlotte Le Bon, Manish Dayal

komedija Režija: Matteo Oleotto Uloge: Giuseppe Battiston, Teco Celio, Rok Presnikar, Marjuta Slamic, Roberto Citran, Riccardo Maranzana, Jan Cvitkovi,, Ariella Reggio

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 20. 9., i nedjelja, 21. 9. U roman nom malom francuskom mjestašcu Madame Mallory (Hellen Mirren) živi svoj idili an život vode i klasi ni francuski restoran “Le Saule Pleureur”. Uspjeh njenog restorana nimalo ne plaši Papu ni njegova sina Hassana Kadama, poznatog kao “kulinarsko udo” u Indiji, da otvore svoj vlas restoran “Maison

Mumbai” samo preko puta ulice. Film “Indijski za in na francuski na in” redatelja Lasse Halströma stavlja na kušnju Madame Mallory i Papu da prije u preko svog ponosa i prihvate konkurenciju temeljenu na druga ijoj kulturu. Ova se komi na drama u trajanu od 122 minute preporu uje starijima od 12 godina.

Paolo, besposleni etrdesetogodišnjak, živi u malom mjestu na sjeveroistoku Italije zvanom Friulian. Jedina njegova zanimacija kojom popunjava dan je tajno pra enje bivše žene koja živi s mužem i ispijanje alkohola u lokalnom kafi u. Kada njegov jednoli an život poreme smrt ujne, Paolo putuje u Sloveniju nadaju i se velikom

nasljedstvu. Jedino što od njega dobije jest briga o ne aku Zoranu, socijano distanciranom šesnaestogodišnjaku. Iako se ini kao izgubljeni slu aj, Zoran na iznena enje svih posjeduje poseban talent u pikadu. Uvidjevši priliku, Paolo ga odlu i posla u Škotsku... Ova se komedija u trajanju od 106 minuta preporu uje starijima od 12 godina.

17.00 POVRATAK U OZ animirani film

subota, 20. 9., i nedjelja, 21. 9. 20.00 LUCY akcija, SF

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Poslovni uvje donose vam kra e putovanje na kojem ete se susres s osobama s kojima ete zapo e unosan poslovni projekt. Mogu i su i neo ekivano visoki nov ani dobici. Mudro inves rajte prihod koji vam može bi zalog za sigurniju budu nost. Prijatelji e vas u dane vikenda pozva na druženje gdje ete upozna zanimljivu osobu. Po etno prijateljstvo pretvorit e se u strastvenu ljubavnu pustolovinu. Svakodnevno vježbajte i rekreirajte se.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Planirate li duže putovanje, nemojte pove avati poslovne obveze. A sva druženja s prijateljima dogovorite nakon što se vra te s putovanja. Neki lanovi obitelji pokušat e vas na prili no netak an na in uvjeri u svoje mišljenje, no ne dajte se isprovocira . Dobivat ete ljubavi upravo onoliko koliko zaslužujete. Slobodnima e se ukaza savršena prilika za ljubav. Više se opuštajte i aktivno provodite slobodno vrijeme u laganoj rekreaciji u prirodi.

LAV (23.7. - 23.8.) U poslovnom okruženju nametnut ete se svojom krea vnoš u i maštovitoš u. Vaša inicija va donije e željene promjene. Ipak, budite oprezni s novcem i potpisivanjem dokumenata. Pruži li vam se prilika za kra e putovanje, iskoris te je. Trudit ete se zadrža kvalitetan odnos s ljudima koji su vam bliski, a dobra ve era u intimnom krugu bit e vam milija od provoda s društvom. Ako vam je imunitet oslabljen, izbjegavajte ve e tjelesne napore.

VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih ete dana biti ambiciozni. Sve željeno ne ete odmah mo i ostvariti, ali nemojte biti nestrpljivi. Mogu e prepreke shvatite kao upozorenje da se zaustavite u nepomišljenim namjerama. U komunikaciji s poslovnim suradnicima budite tolerantni. U ljubavnim odnosima prolazit ete kroz manju krizu. Nemojte biti preoštri na rije ima kako ne bi povrijedili partnera. Slobodne pripadnike ovog znaka o ekuje novo poznanstvo. Više njegujte svoje jelo.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Bit ete previše osjetljivi pa biste mogli na poslovnom planu dosta burno reagira . Zbog svojih ambicija i interesa suradnici za koje ste mislili da su vam prijatelji zaigrat e dvostruku igru. Zvijezde vas upozoravaju da e oko vas biti negativnih osoba, pa se radije udaljite od njih. Oni koji od vas imaju djecu neka im se u cijelos posvete, jer e vas u ovom tjednu i te kako treba . Svakodnevno provodite laganu tjelovježbu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Na poslovnom planu ne e vam mnogo toga polaziti za rukom. Gomilat e se zahtjevi zbog kojih bi mogli nepotrebno izgubi živce. Posebno e vas iznervira nemarne osobe koje su navikle da drugi rješavaju njihove probleme. Do kraja mjeseca spremnije ete prihva a sve životne izazove te pokaza pove ano zanimanje prema nepoznatom, nesvakidašnjem i mis nom. Obra te pozornost na prehranu i više se kre ite na svježem zraku.

LJUBAV I SEKS BIK (21.4. - 20.5.) Dovršite poslove koji su vam preostali iz proteklog tjedna. Radite na na in koji vas inspirira i nemojte dozvoli da vas itko u tome sprje ava. Susret s poslovnim partnerima dat e vam novi vjetar u le a i potaknuti neke nove projekte. Pojedini pripadnici ovog znaka pokrenut e vlas posao. Budite hrabri i odlu ni. Samci neka se okrenu druženju s prijateljima i zajedni kim izlascima. Mogu e je poznanstvo sa zanimljivom osobom. Dobro se osje ate.

RAK (22.6. - 22.7.) Ovih ete se dana mora prilago avati drugim osobama. Niste u poziciji da možete birati suradnike, ali poslovno okruženje e vas iznenadi . Iz malih poslova koji ispo etka nisu obe avaju i nastat e najbolji projek proteklih mjeseci. Upoznat ete osobu koja e ostavi snažan pe at na vašem srcu. Ne propus te priliku produbi zapo e odnos. Rakovi koji su u vezi ili braku mogli bi dobi suparnika ili suparnicu. Neke bi mogla iznenadi trudno a.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Ovih ete dana bi miljenici sre e i autoriteta. Stoga se potrudite poboljša poslovne uvjete. Odbacite sve što bi vam moglo poremetiti koncentraciju i bit ete u pravoj poslovnoj formi. Netko iz kruga vaše obitelji pomo i e vam i u nov anom obliku. U ljubavnim odnosima pra t e vas zgode, zabava i druženje. Pregršt roman nih misli i osje aja u vama e probudi atrak vna mla a osoba. Uživat ete u ertu. Svakodnevno provodite laganu tjelovježbu.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Tjedan je povoljan za po etak novoga poslovnog projekta ili ljubavnog pomirenja. Imat ete puno volje i energije da sve napravite kako ste zamislili. Druženje s lanovima obitelji i obitelji pomo i e vam da usuglasite stavove oko imovinskih i nancijskih pitanja. Strastvenost e ovih dana biti na vrhuncu, pa ete zajedno s partnerom uživati u romantici. Promišljat ete o potrebi ure enja doma ili oku nice. Mogu e su manje glavobolje.

JARAC (22.12. -20.1.) U poslovnoj domeni imat ete puno volje i energije da sve napravite kako ste planirali i zamislili. Uz dobru organizaciju i suradnju s partnerima iz inozemstva mogu i su i ve i nov ani dobici. Kona no se odvažite i napravite sve ono što mislite da bi vas u životu usre ilo. U dane vikenda uzmite slobodno vrijeme samo za sebe. Godit e vam opuštaju a aroma kupka ili itanje knjige uz roman nu glazbu. Pijte više teku ine.

RIBE (20.2. -20.3.) Suo it ete se s neo ekivanim zastojima i preprekama pa ete morati odgoditi neke planirane dogovore. Nastojte ne uzimati k srcu kri ke i primjedbe suradnika koji vam nisu osobito bliski, a naro ito ako vam ne mogu nega vno utjeca na položaj i karijeru. Više se posve te zanimljivom društvu, posebno za vikend. Upravo ete tada upoznati jednu jako zanimljivu osobu s kojom ete mo i o svemu razgovara . Ne e bi ve ih zdravstvenih tegoba.

ostoje na,ini da postanete bolja zavodnica tako da poradite na osobinama koje zacijelo ve posjedujete. Flertovanje je umjetnost i želite li briljirati potrebna vam je vježba. Jednostavno morate što ,eš e flertovati, želite li u tome biti uspješni. U nastavku vam navodimo nekoliko na,ina kako da pomo u korištenja svojih najboljih osobina postanete zavodnica koja e obarati muškarce s nogu.

1. Strpljenje Ne možete samo prošetati kraj muškarca, osmjehnuti mu se i o,ekivati da e odmah biti vaš. Naravno, postoje oni koji e “pasti” na vas na prvi pogled, no neki e vas prvo htjeti upoznati i to je sasvim u redu. Možda ne ete dobiti njegov tele\onski broj prilikom prvog upoznavanja, ve ete morati malo koketirati s njim da bi se zainteresirao. Jedan od najboljih na,ina da postanete bolja zavodnica je da budete strpljivi i uporni. Ipak, nemojte pretjerivati i siliti nekoga da se zaljubi u vas jer to tako ne \unkcionira.

2. Samouvjerenost Želite li privu i muškarca, morate biti samouvjerene. Pogrbljena djevojka koja se boji ikoga pogledati u o,i ne e privu i ni,iju pažnju. Držite glavu visoko (ali ne previsoko) i gledajte ljude u o,i želite li ih zaintrigirati. Svatko voli samopouzdane žene pa imajte to na umu sljede i put kad poželite nekoga zavesti.

jednostavnih savjeta za bolji ﬂert

5. Pozornost

7. Zaigranost

Nitko ne želi provesti život rade i jedne te iste stvari svaki dan. Muškarci vole žene sklone pustolovinama pa mu pokažite svoju avanturisti,ku stranu i odmah ete mu biti zanimljiviji.

Koliko god vam bio sladak, obratite pažnju na ono što vam muškarac govori kad s njim razgovarate. Pozorno je slušanje znak da ste pristojna osoba koja je spremna drugome pokloniti svoju pažnju. Muškarci vole lijepa lica, ali nikad ne e u i s vama u vezu ako ne znate s njim normalno komunicirati.

Nemojte cijelo vrijeme tijekom flerta biti ozbiljne i uko,ene. Muškarcima se svi-aju opuštene žene s dobrim smislom za humor. Slobodno s vremena na vrijeme djelujete i pomalo djetinjasto i veselo, to e mu biti izuzetno drago. Muškarci vole provoditi vrijeme u društvu žena koje ih znaju nasmijati.

4. Hrabrost

6. Iskrenost

Potrebna je velika hrabrost da biste poduzeli prvi korak. Nemojte se mu,iti ako vas je odbio. To samo zna,i da on nije taj, ali dokazuje koliko ste hrabri i samopouzdani. Hrabre žene privla,e muškarce.

Nitko ne voli lažljivce. Nikad nemojte lagati muškarcu, pa ,ak ni tijekom prvog razgovora s njim. U suprotnom, to bi mogao biti posljednji razgovor koji ste vodile s njim. Iskrenost je vrlo lijepa osobina, istaknite je.

Zaboravite na klišeje kada želite nekoga zavesti i budite kreativni te u,inite to na svoj na,in. Originalan pristup osvojit e svakog muškarca pa se nemojte dvoumiti. Kada vam se netko uistinu svi-a, kažite mu nešto zanimljivo, a ne nešto do-

3. Pustolovnost

8. Kreativnost

Kako biti single i sretna? Biti single u današnjem svijetu nekima je veliki izazov. Me-utim, kako vrijeme ide – i sve manji. Sve više ljudi shva a da partnerstva u kojima jesu nisu za njih te se vra aju u svoj sama,ki život ili se okrenu upoznavanju novih ljudi. Biti sam i bez partnera nije ništa loše, ali je izvrsna prilika da upoznate sebe, ono što želite i ,emu težite u vezi. Tek tada ete biti u potpunosti sretni sami, a i u ljubavi kada zakuca na vrata. Najbolje što možete u,initi ako ste solo jest opustiti se. Najgore je pani,ariti i stalno se pitati kada ete prona i nekoga, težiti vezi, ljubavi... Naravno da svi imamo potrebu za time, me-utim, ništa se ne e desiti na silu, ve kada najmanje o,ekujete. Biti sam savršena je prilika

za upoznavanje sebe i odnosa sa samim sobom – jer tek kada znate što to,no želite zreli ste za odnos s nekim drugim. Gledajte na to ovako: ako vam se ,ini bezveznim provoditi vrijeme sama, zašto bi se netko drugi osje ao ugodno provoditi vrijeme s vama? Važno je znati uživati i provoditi vrijeme u samo i koja nas može nau,iti jako puno toga o nama. Odnos sa sobom jednako je važan kao odnos s partnerom. Budite brižni i puni razumijevanja prema sebi i nau,ite komunicirati te slušati svoje unutarnje glasove. Ponekad je jedini na,in da se to ostvari da ostanete sami. Dajte priliku sebi – biti sam i sretan nije nešto što se doga-a preko no i. Sigurno e do i trenuci kada e vas uloviti tuga,

želja za nekim i još par sli,nih momenata. Ali to su stvari koje prolaze. Tada je najbolje u,initi nešto za sebe. Iskoristite prednosti koje imate kao solo žena. Iza-ite, družite se, organizirajte movie night s \rendicama, kupite si nešto što e vas razveseliti. Zapamtite, što ste bolji sami sebi kada ste sami, to ete biti bolja i zadovoljnija osoba u vezi. Primjerice, zašto danas ne biste sami sebi nešto skuhali? Jeste li možda razmišljali o tome da nau,ite nešto novo? Ako smatrate da imate dovoljno slobodnog vremena, upišite neki te,aj ili radionicu onoga što vas oduvijek zanima i obnovite svoje znanje. Tko zna kada e vam zatrebati. Nemate nikoga tko bi vas mogao ko,iti u ne,emu, nemojte zato ni vi sami se-

sadno poput “Imaš lijepe o,i”. Istaknite nešto jedinstveno na njemu i on e biti impresioniran što ste to primijetili.

9. Fleksibilnost Muškarci se razlikuju, što zna,i da svakome morate pristupiti druga,ije, ovisno o tome kakva je osoba. Stoga morate biti spremni promijeniti svoj pristup. Nemojte biti tvrdoglavi i prilagodite se želite li ga uistinu zavesti. Flertovanje može biti izuzetno zabavno, osobito ako prona-ete pravog partnera. Nemojte se sramiti i napravite prvi korak. I nemojte dozvoliti da vas odbijanje slomi. Život ide dalje! (izvor: portal zena.hr)

be. Dajte sami sebi priliku da slušate svoj unutarnji glas – on dobro govori, a vrijeme je to koje e pokazati što je ispravno i ,emu vi zaista težite. Fokusirajte se na to da soliraju i postanete najbolja osoba kakva možete biti. Ve e samopouzdanje privu i e ljude, a vi ete se puno bolje osje ati jer ete biti zadovoljni. Nikako nemojte stalno lutati za ne,im – ono što treba, to e se i desiti. Ostvarite samo ono što možete i što volite, ostalo dolazi s vremenom i bez pitanja i razmišljanja. Na kraju krajeva, ako pogledamo – vi ste sretni. Sretni jer ne spadate u grupu ljudi koji su bolesni, siromašni, gladni. Ako mislite da ste nesretni zato što ste sami, razmislite ponovno. Trudite se biti optimist svaki dan – to je osobina koja pomaže uvijek, nevažno jeste li sami, u braku, u vezi ili razvedeni. (izvor: portal zena.hr)

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Kao modni dizajner oduvijek sam bio svjestan da nisam umjetnik, jer kreiram nešto što je napravljeno da se proda, nosi i na kraju odbaci.” Tom Ford

media

Ovan

Blizanci

Bik

21. 03. - 19. 04. ! . . $ ' $ ! , !# % !# $ $ , # $ ! ! $ . = ! & # $ # $ ' !# ! . $ . % , ! $ !# $ # & & $ ! . # $ # % ! & ! $ . !# & $ & & % , $ ! % # # $ . # & !# ! ! + . % $ % ! $ , # ! * % # # -

19. rujna 2014.

20. 04. - 20. 05. # ! $ # ) !$ # $ # % ! % ! $# & $ . ' & & # $ ' . # % # ! ' = ! !# $ # !# ! $ '# # $ # , $ #$ ! & ' # ! !# $ ! $ ! !# ! $ ' # . = ! $ # # $ ! ! $ , ' '# . #% ! & !# !#

!# $ !# \ ! & , = ! ! !# " # % # $ # ! $ # ) $ , # ! * . & ! ! ! $ # % # = !# # # $ . # $' , % $ ' # # , # !# % ' ! ! !# $ # ! ! # . ! !# $ ! !# # ' # % ! !# ! ! $ # $ ' & + $ #$ ! # -

21. 05. - 20. 06. $ , # !# % & ' # ! . $ $# !# $ ! % !$ . $ # ! ( ! $ # , ' & !#%

! ! ( # # & & - ' ! . # + , $ # ! ' % !# . # $ # ! ! ' $# & % $ & # & ' ' $ . # # # # & !# # ! ' # ' $ - # & , . #

! & $ , , !# ! ! # ' $ % !# !# # & & # '# ' # ! !# !# ! # $ % & ! $ # + # $ . $ # * & & . . # + ' ! $ # !# % % & ! $ # # $ #$ ! # . $ $ % , # # $ # & ' $ . ! ! % $ # $ '# # ! # , $ !# $ ' $ # & ! # $ !# $

$ ! $ # % !# # # $ . & , , $ # & ! ! !# $ $ $ & & $ ! & ! $ !# $ ! # ! # & ! ! ! ! ! !# $ ! # # # $ ! & $ % $ # )# ! , # $' ! ! $ $ # ! %

! !$ . # # !# & & $ # % $ ' # , $ #

Veliki j

hOro

Vaga

Škorpion

Strijelac

23. 09. - 22. 10.

23. 10. - 22. 11.

22. 11. - 21. 12.

! $ , ! ' & # # # ! & !# + % ! . & # '# # , . # ! . # !# $ & # !# - " % # # ! # # , $ . # % # # + !# . * ( # % $ ! $ # # . & ! !# ! # + $ # . !# $ $ # ! $ #

# , & $ ! # ! , ! & ) % \ # . !$ #% '# , # , + ' % $ = ! $ , # $ ! $ # ! ! ( ! !# !# \ ! & , = ! ! !# # % % ! !# % & ! & ' , # !# # # ! $ ! % !# & !$ & ( ! # , # & . ! $ ! %

! ! $ # . $# &

& !# # ' # ' , % # # $ !# $ ) $ , # ! , & ' & & # '# # ( ! # # ! ! , ! # $ # + # ! ! $ # * $ !# - % ! ! , !# & ' $ ! & $ % # & # = ! !# ! $# & % & $ # ) , ! # ' !# $ %

! # & . # !# ! $ . # & $ # ! !# # $ !# & , # $ , # $ % $ $ & # $ % $ # % $ # & # $ # , ) # $ # ' & % & & '# ! $ . , $ # !# ( ! . ' # & & ! $ & $ # # ' ) # !# $ # % ! # & # $ #

$ # ' & # $ * % & !# # & . # ! ! ! . ! ! ' # !# % ! # , % & , $ , # $ . $ % # , # $ !# $ % $ # ! & ' % !$ & & + $ !# . $ = ! !# ! ! # # # & ' + )# ! ' $ ! # # # + ' !# !# . * + ' ! ' $ # !# # $ # %

!# & % & % $ $ # , # & % & - ! # % $# & $ , # !# $ ' $ $ % # # # $ # ! $ ! $ # ! # & , ! !# # # $ ! # # # ! & , # & !# & ' # & % ! & . $ # ( $ # & ! ! - % $ ! . !$ . %

! $ $ '# # & .

19. rujna 2014.

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju? 1

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

DOBRA Z a dobr oZa dobro ! # $ % $ % ! # & $ % $ ' # # ( '# $ # % $ # ! & # )# # # % # # % !# # $ !$ % # !# # !# $ & !# $ % * + !# # $ & # $% $ & , # # # ", # # ' # !# & & - % ! . - ( !# ! # # % $ & , # # % , # & $ % $ $ !#

2 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

PiĹĄe: Josip Ĺ imunko

za one koji rade i gdje nema nikoga doma. U zadnje vrijeme proiima je opet pred vratima & ! $ # % i grijanje postaje glavna # $ ! tema razgovora. Koje !# Â&#x203A; . $ # je grijanje najjeftinije i kako znatno je jednostavnije jer ne uĹĄtedjeti â&#x20AC;&#x201C; niz je pitanja koja # !# . # % $ # ! ! $ !# - % $ !

!# , Â&#x2020; # $ # ! & , # % , # ! , % ! ! '# , Â&#x2C6; &

o teorijskoj raspravi. Â&#x2C6; ! & je osnova za $ ! , - ! za grijanje !# & % # se stanovi i bolje prodaju jer ! , ' !$ # , & ! & ! , za grijanje bilo da se grijete na # # # & % '# ! !$ !# % $ % . % $ # % # # Â&#x201D; $ drva ili pak neki drugi ener- ! # % gent. # , ! $ NajviĹĄe uĹĄtede donose % ! $ # & $ ! % # & # % ! pelete ili ponegdje brikete. & % # Grijanje na plin je elegan # # # , ' & # # # ' - # % # % $ # skupo. U sadaĹĄnjim okolnosti - % ! $ # & - & , ' do problema. Nema sumnje da # ! !# '# % # ! # , $ % $ . #! # = # ! izolirana.

â&#x20AC;&#x153;

$ & % ' # !# ! ( ! $ % !# # , !# & # = ! , & !# Usporedbe su nezahval % & , # ! ,

# !# Â&#x2018;

% ! # putem gradske toplane onda neĹĄto viĹĄe. Grijanje na plin za !# $ ' !# # Â&#x2018;

! , % # ,

kuna. No ti su iznosi relativni jer sve ovisi o izoliranosti ku !# $ # !# + # komfor i grijati manji prostor # % '# # !$ '# # $ # !# # % , Nakon ĹĄto je energija po! $ % ! ! # i tipovima grijanja deĹĄavaju ! '# % - ! # ' , + # . '# ! & ! ' #! - , '# % # $ $ ! ( ! # $ # $ ! $ $ da-voda ako u podzemlju ima % & !$ ! ! larnim kolektorima na krovu.

Dobar zims

& ! & # # , Na pitanje kako se grijati najjeftinije nije lako odgovoriti jer svaki energent ima svoje $ !# % ! + ! # % $ $ # \ !# . . !# # & Drva se za grijanje ponovno viĹĄe koriste u zadnje % '# !# , & ! $ # % ! , % # ' % '# !#

Â&#x2021; - # % # !$ # % $ # % $ ! # % !# . # # , ' $

Grijanje na struju u naĹĄem # # $ # & ! $ !# % $ # & ! !# ÂŁ !# !# , '# ' $ % no i tu postoje sve brojnija rjeĹĄenja. ÂŁ ! , je najjeftinije grijanje stanova & ! # $ % & # ! $ ! zbog loĹĄe izoliranih stanova i sve skupljih energenata. Zbog # ! $ & # % tako da se za svaki stan zna # ' $ # $ % ĹĄto je pravednije. ÂŁ ! , ili pak grijanje na plin dobiven & ! % # & -

Â&#x2019; % - # % ! & ! & % ' # , ! upotrebi. + % - & ! je sigurnosti i sve skupljih energenata sve viĹĄe nastoje imati , % pa se tako sve viĹĄe pojavljuju & , # %

! , !# & , ) ! $ ' #

! $ & $ & # % # ! , '# ! , + # \# % , ' & & # $ # !# '# % # ! # . $ #$

U zimskom razdoblju no !$ '# # # , # zavjese kako biste smanjili gubitak topline. Rolete mogu smanjiti gubitak topline i za Â Â&#x2030; & $ $ $ & # !# & % # # ! # % '# glavni uzrok gubitka topli Â&#x203A; $ & ! brtvene trake oko prozora # ! # # # # $ ÂĄ # kn/m. Ako postoje pukotine iz - $ & & & $ & & $ !# % & # # # Â&#x160; $ (Â&#x201D; $ Â&#x2039; Â&#x2022; !#

' . # '# #

Â&#x153; # & # $ # jalna su mjesta za velike gu # # $ % $ $ # no izolirati. Jednom godiĹĄnje prije $ , # ! & $ zovite servisera da provjeri $ ! !# plamenik. Zaprljan plamenik uzrokuje nedovoljno izgara % = ! ! !# Jednom godiĹĄnje prije po, ! & $ & # ovlaĹĄtenu osobu da provjeri ! & , # $ , !# Â&#x2022; # ! ! $ & # $ = ! !# $ # Â&#x201D;

# ! , $ # ' # ! ' plina uz sporije zagrijavanje prostora. Â&#x2022;& # # $ koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika s toplom vodom svakako treba biti izo % !$ Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjeĹĄtajem jer to smanjuje njihov toplinski , Â˘ # , !# # # , !# # . vale prijelaz topline. Â&#x2019; # !# # . & ! $ , # ! & . ! # $ # # ' ! !# Â&#x160;$

19. rujna 2014.

Kako uštedjeti na grĳanju? 3

ski kaput za

rješenje

uštedjeti S jesenskim danima i ni. # $ # ! # & & ' + % !# # & # % ' ! , !# # $ # ! !# # ' % & , # # % $ # & ! ! ! . '# ! ! % $ ! & , ¤ ,

PROVJERITE PROZORE I VRATA ¥ . # !# # % $ & % # # ! & # $ $ '# & & # # $ !# % # $ & % !# !# # ' # ( % & & # ( & # % # ! $ & # % !#

! !# ' !# & # $ $ # ! $ # $ & # $ &

' # ¦$ § # & ' # ' # # ! $ !# !# $ # , !# # # & -$ !# ! # # ! # $ # # # & $ & # $ & & , $ # $ ! # ! & & # $ # + % & # # $ # . # !# # $ !# '# # $ !

TERMOSTAT # . # % $ )# # # & , # # !# ! & & ( ! # $ # & $ !# ! & # # $ & % # ! $ # , # ! # $ . , # # $ # $ !# % # !# #! # ! # $ . # #! # # $ # $ !# ( $ , # $ # . # $ ! !#% $ # ! $ " ª «¡% !$ ! ª «¡% ª" «¡% ! ª" «¡% " «¡% $ «¡% $

«¡% & & ! ' «¡ # $ # . # $ !# ! # & ! «¡% '

“

!# ' . # '# #

. # '# # $ . * & # # $ & % ! , # ! !# -

( # ' $ !# !# # $ !# & ! ¢ # , !# # ! , !$ , $ & # $ ! , % $ , ! # ' ' & & !# , # , - ¦! § , $ !# # # \ % & # !# . ¢ # , !# # # # = # $ # ! # & $ !# = # & , $ ! # & # . $ & $ & $ $ # '

¨ $ $ !# # # !# # & & ! ! # $ * !# $ % # ! , !# $ # ' & 8 % '# ' ! & # # $ # % # # !# # '# , ! . # $ # # !# # & !# $ . # # !# # & !# $ % . # '# # % $ !# # $ ! % & ! !# $ ' # ' !# ( '# . ! & # !# $ # # % $ !# # # !# # !# $ % '# . # $ # & ! ! & #

PRAVILNA IZOLACIJA & . . & # ! & . # # $ % # $ !# '# % ! # & & % $ ! # # & - & ( !# '# & % # !# # $ & & & ' $ & ! . % & !# $ % !# # & , # $ & & # $ # £ # $ ! & $ !# $ # , &

$ !# + # . # , $ # !# # !# '# $ ! !# $ ! $ &

VISOKI STROPOVI ¨ ! !# $ !# & % & # $ # ' ! # $ & . # ! & . ! !# $ ' ! ! !# $ % # !# $ # # % $ # ! $ # !# . # $ & % $ !# # , # , !$ '# # $ & ¡ & & # $ !# # ! # $ $ ! & . # $ #

ZASTORI ZASTO

KA-KA MIN MI N -

! & ! & # $ %

& # $ !# ! # ! # % % $ # $ , , # & & ! , # - , $ '# - # % ! !# # % !# !# $ $ '# & + ! '# ! & # # ! $ ' , % '# ' . % & # $ # # # . $ #

VENTILACIJSKI OTVORI I RADIJATORI ¨ # ! # # # - & $ !# % ! & # \ % $ !# ! ! % , !# $ $ & '# % - # % # # # $ # & # ! # ' $ ' + ! $ # # # ! # # # ! # $ !# # & !

! '# $ ! '# # & $ !# % $ & !# - & !# - # $ # ' # $ # # & !# % , & ! ' $ % & $ ! , ! & # $ !# # # '

$ & # $ % & & ! ! ! $ ! # % ! # !$ , # # $ & # $ ! . # $ $ , & # & ,

GRIJALICE ! . , ! ! $ # , $ # !# & $ !# % ! $ # $ ! $ # $ % $ $ , ! # ' % & & !# !# # © # , # ' $ !# % ! !$ # # % '# # . & & # $ . )# & ! # ' % & & # $ $ , $

TEPISI $ ! ' !# % !# # ! . & # ' ! & $ % & !# & !$ , - $ !# ! # % & & ! & # $ ' # & ' !# $

4 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

6XVWDYL JULMDQMD ...voda na VaĹĄ mlin!

.RPSOHWQR 8ĂżLQNRYLWR 2GUĂŚLYR . ! # ! # # / 0 ! # ! # 123 # # ! # . # # 4 5 # # 6 ! # 7 . # # 8 # # 4 # # # #

# ! # Vitodens 100 â&#x20AC;&#x201C; W

VITODENS 100 â&#x20AC;&#x201C; W Vitodens i konvencionalni zidni

problema se mogu ugraditi u niĹĄu u kupaonici ili na zid u prostorijama

smjestiti i iznad radnih povrĹĄina, Vitodens â&#x20AC;&#x201C; plinski kondenzacijski Kada se govori o ĹĄtedljivosti i dugotrajnosti jednog sustava grijanja, kao materijal u obzir

! " opremljeni s Inox-Radial ogrjevnim ! # $

trajnost te garantiraju visoko

Stupanj iskoristivosti do 98 posto Vitodens troĹĄe manje energije,

% & '( ) * ! # !

Z ! ! & @#B 1B M Z dostupan u varijantama - cirko samo za grijanje - kombi za grijanje i pripremu potroĹĄne tople vode Z ! O&L Z ! [ S3% ! Z F S:S9G& W22 S L22 S 1B2 Z

Dugi vijek trajanja â&#x20AC;&#x201C; MatriX + ! plamenik, iz vlastitog razvoja i proizvodnje, zbog pletene izvedbe ! ! $ !

' ()*&*** % & 5 ? # ! $ X # $ * J L3( M B2N;# OO3O@ M BBN; ! ! 3<2N; Daikin Altherma niskotemperaturna dizalica topline 4 Altherma, Daikin ima savrĹĄeno 9 besplatni izvor energije â&#x20AC;&#x201C; zrak i

$ : # topline troĹĄe manje energije od tradicionalnih sustava za grijanje, ;8< Daikin Altherma sustav 3 u 1 # 5 3 ? 1@B 8 vodenih (plinski ili uljni sustavi) ? F G# ogrjevnih tijela (podno, zidno ili

stropno grijanje, niskotemperaturne G 9 dizalica topline koje nude najbolje u * 9 H # niskotemperaturna dizalica topline, daje inovativna i svestrana rjeĹĄenja u kontroli klime koja su nam

# $ ! Daikin Altherma LT split â&#x20AC;&#x201C; prirodni odabir # ! # 9 Altherma nudi novi inverter ĹĄirokog ! 5 ! sustava tijekom cijelog vremena, a

! # 4 ! ? Daikin je poznat po pionirskom pristupu razvoju proizvoda Split sustav nenadmaĹĄne kvalitete i svestranosti 4 P Q 4 $ S $ spremnik potroĹĄne tople vode vrlo male ugradbene dimenzije (170 x WL S @2G 5 $ " 5 3 O(2 <@2X 0

! u solarnih kolektora koristimo zidnu S $ # ! 3<BN; * ! $ 4 !

B2 tehnologija proizvoda za grijanje 5 9 Altherma najprodavanija dizalica topline zrak-voda sustava sa viĹĄe <B2 222 !

Y Daikin Altherma dizalica topline s kondenzacijskim zidnim bojlerom Z topline zrak-voda s tehnologijom Z " Z 8 # cijeni energije i unutarnjoj potrebi za grijanjem, dizalica topline ! !

Z * & nema potrebe za zamjenom F (2 N;G cjevovoda Z 8 da su sve potrebe za toplinom 1< M Z J

! " # $ %

& ViĹĄe informacija:

040 379 046 040 379 021

+ , $- & ...& &

19. rujna 2014.

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju? 5

SAVJETI IZ PRVE RUKE

RAVNOMJERNO GRIJANJE

isplati PiĹĄe: SnjeĹžana ZorkoviÄ&#x2021; Da bismo dobili savjet iz prve ruke, razgovarali smo s Dejanom Balenta iz tvrtke Termoservis MD, kojoj je osnovna # !# # . !# opreme grijanja, te Mariom Toplekom iz tvrtke Termoservis, koja se bavi servisom i popravkom plinskih troĹĄila. Dvadeset i pet godina rada i iskustva u # . . !# # ' % % & sigurno je dobra preporuka za $ , # & No i stalno usavrĹĄavanje, ' $ - ! $ & - , $ & ! '# ! ! # . Â¨ #% ÂĽ ! % Â¨ !! Â&#x201A; ! jek pridonose kvaliteti usluge. praviti i ĹĄto savjetujete svo to tek postati?

â&#x20AC;&#x153;

( # ' !# , # . opreme preduvjet su za kvalitetno zagrijavanje prostora

" $ , # # # ! !# , ! # prijedlog kako s minimalnim # ' $ !# ! , Â&#x2019; bro razmisliti u koji je sustav najpametnije investirati. Go# ! = % $ # ' % nude besplatne savjete i po & !# , & . . ! !# % ! opreme grijanja. Isto tako, naĹĄ $ ! & ' # . puĹĄtanjem u pogon montirane $ % ! # $ mognemo kako bi vaĹĄ sustav \ ! ' dugi niz godina. ke? " + , ' $ ' ! # . # # ' !# % ! o vrsti energenata kojim zagri . # ( # ' !# , # . $ % & $ '# sistema grijanja, preduvjet su za kvalitetno zagrijavanje pro!# Â&#x201A; , !# $ % $ # & '# # $ ! . Â&#x201A; !# , % # kupujete auto i kupite klasu

# & ! . %

SVAKI DODATNI STUPANJ POTROĹ NJU ENERGIJE ZA OKO

NaĹĄi sugovornici: Mario Toplek, direktor Termoservisa i Dejan Balenta, direktor Termoservisa MD a znate da se vozite svaki dan

# !# % auto nije dobar, puno troĹĄi... Tako je i s grijanjem. " + . !#% ! ! ! ! ! ! !# grijanja, odnosno strankama & & $ , Â&#x161; ÂŹÂ˘ # ! # ! %

! ! & Â Â¨ & par stotina kuna, servisom plinskog troĹĄila, ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila ili ugradnjom automatike koja upravlja sistemom ovisno o vanjskim # % $ !# ! !# '# # ! # % !# $ # \ , !# $

Â˘ ! prostorija koje se koriste te . - # $ # # # $ !# . se manja potroĹĄnja energenata kojima zagrijavamo objekt. !" " ( # bro osmisliti i projektirati te

# + " "

* ' + $

# $

Ivane BrliÄ&#x2021; MaĹžuraniÄ&#x2021; 26 40000, Ä&#x152;akovec Hrvatska (Croatia) T.+385 40 395 970 M.+385 98 600 122 termoservis.hr@gmail.com www.termoservis.hr

6% odabrati vrstu grijanja, dobro & # % $ janje jeftinije. U neke sustave # ' !# # $ , #ku, pa je onda samo grijanje \# % ! # ! , + viĹĄe grijeĹĄimo kad kupujemo \# $ & Â&#x201A; $ # $ , ! , \# % ' . #% # Mislim da je puno isplativije in !# # $ , # % ! # ' # & , & ÂŠ - ! $ , ! ! u projekte EU fondova koji su= #! , vitost vaĹĄeg objekta, pa tako i & $ !# # ' % '# ! & ! plinski bojleri, solarni sistemi pripreme tople vode ili toplinske pumpe kao idealna rjeĹĄenja za nove stambene objekte.

" # $ $ $ $ $ $ # '

* " # $ # + ; < $ + ' + = > # "

Q < + ' [ $ # $

\ " ' $ ' $

]

$ $ $

POGON SMANJENJA SUSTAVA GRIJANJA *

" > # + ' ^

_ `q * " " _ `q "

$ ' ' " * + $ $

# { $

TEMPERATURA PROSTORIJE ^

" ' * " | }

^ $ ' ' $ '

~ `q

SVJESNO POSTUPANJE S VODOM * # " " ^ $ " ? " Â&#x20AC;_ $ $ "

" $ '

[ $ " ~ $ # Â " ^ $ ' "

Pavleka MiĹĄkine 64a Strahoninec, 40000 Ä&#x152;akovec MontaĹža: Dejan Balenta dejanbalenta.termoservismd@gmail.com M. +385 99 60 11 222 Servis: Mario Toplek mario.toplek.termoservis@gmail.com M.+385 98 600 122

Izrada svih vrsta termotehniÄ?kih servis plinskih ureÄ&#x2018;aja instalacija, hidroinstalacija, popravak plinskih ureÄ&#x2018;aja i regulacija ugradnja plinskih ureÄ&#x2018;aja, klima puĹĄtanje u pogon plinskih ureÄ&#x2018;aja ureÄ&#x2018;aja, toplinskih pumpi, puĹĄtanje u pogon i odrĹžavanje kondenzacijskih plinskih ureÄ&#x2018;aja solarnih sistema grijanja puĹĄtanje u pogon regulacija voÄ&#x2018;enih vanjskom temperaturom i pripreme tople vode. puĹĄtanje u pogon solarnih sistema grijanja i pripreme tople vode puĹĄtanje u pogon dizalica topline (toplinske pumpe) puĹĄtanje u pogon mikrokogeneracijskih ureÄ&#x2018;aja (proizvodnja struje i topline preko plinskog motora

6 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

[ #

# Â? ' $ ' #

$ # ' ' $

? Â&#x201A; ' ~ `q Â&#x201A; + Â&#x20AC;Â&#x2018; `q Â&#x201A; ~Â&#x2030; `q Â&#x201A; ' Â&#x20AC;|`q Â&#x201A; Â&#x2019;q Â&#x20AC;Â&#x2018; `q Â&#x201A; + $ Â&#x20AC;_`q Â&#x201A;

Â&#x20AC;_ `q Â&#x201A;

$ + '

$ ' #

$ ; Â&#x20AC; `q=

rijanje na plin najelegan- !# , Â&#x2021; - $ # , % # + Â&#x; je dovoljno imati prikljuKoje ponaĹĄanje treba , $ ! !# % $ izbjegavati da plin neracio $ $ ! # . - nalno ne troĹĄimo, kako raljenu temperaturu da bi " " !# . " Â&#x2022; & vali u toplom i $ grijanom pro !# + # ' # % Â¨ ! . # liko godina grijanje na $ # $ !# - $ & plin bilo je !# ! ÂĄ & !$ # ! # !# $ . ! ! , Â&#x2021; - # . # , ' !# $ !# # % ! '# # ! $ $ , plina $ ! $ $ , $ Â&#x2021; potroĹĄnji plina mora$ & # # # % # - ĹĄila prirodnog plina troĹĄi ener, ! !# Â&#x2C6; ! # $ $ ! % # & ! $ . # - !# $ ' $ # ' - $ ( '# Â¨ ! . # $ # $ , & ! & . % $ !# ! $ ! ! $ !# ÂĄ & !# $ . ! $ % & ! # ! , # , ' !# $ !# $ '# Â&#x201A; !# $ # ! !# # & !# - # $ # ! $ !# % % # !# $ !# & # & ! ! # Â&#x2C6; = ! , '# ! ! ! !# $ & ! $ !$ !# !# $ # $ !# Â&#x201D; ! # ! $ - Â&#x2019; , # $ !#

â&#x20AC;&#x153;

Djelatnici MeÄ&#x2018;imurje plina na terenu

na 15 stupnjeva Â&#x201A; # + + ; = + # " Â&#x201A; $ ' ; = Â&#x201A; " " + $ ' " Â&#x201A; ' # "

Â&#x201A; ' + + ' " " " ' Â&#x201A; ' + # $ ' " " Â&#x201A; $

+ '

+ ; '

= Â&#x201A; ' $

' ' $ " " Â&#x201A; ' + '

; $ ' = Â&#x201E; ' + "

? Â&#x201A; # "

$ " + Â&#x201A; Â&#x201A; +

Â&#x201A; "

" "

+ Â&#x201A; ' Â&#x201A; " + Â&#x201A; + $ ' $ + " Â&#x201A; + ' $ " " $ + " Â&#x2020; + ' -

$ "

_ } + "

$ ' + * ' + "

Â&#x2021;_}$ "

Â&#x2C6;Â&#x2030;}$ "

Â&#x20AC; | } Â&#x201E; "

+ + " Â&#x2030;Â&#x20AC; } Â&#x20AC;Â&#x2030; }

+ Â&#x160; # \

# "

" "

Â&#x2039; Â&#x152;$ "

Â&#x20AC;Â&#x2030;_ } Â&#x20AC;Â } [ ' < + ' ? + $ ' '

$ " # $

' <

, ' # )$ ! # ! , % # $ # ! # * !# $ ( !# # ! - # $ # % ! $ $ !# & , # ' Â&#x201D;'# ! . $ !# $ ' $ + . te upaljen plamenik ako niĹĄte # !# # ! $ & % $ ! $ $ # # # ! . ( ' # $ ! & '# ! $ # )# $ # ! ! !# $ & !$ ! $ & \ & , $ !# $ # # % ! $ #$ # $ & %

# % !# $ & # Redov no pr ov jer av ajt e potroĹĄnju plina na plino % # # & # - !# # '# Â&#x2C6; # $ & % ! $ ! & $ & # '# ! ! # # # . # ' Â&#x160; %

19. rujna 2014.

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju? 7

? - smanjenjem gubitaka topli Â&#x201A; ' "

Â&#x201A; ' + "

Smanjenje toplinskih gubi ' ' $ $ $ a posebno odabirom kvalitetnih $ ' " Â&#x20AC;Â&#x161;Â * ' ' # ?

- da su ispravna sva stakla na - da je brtvljenje stakala uredno i nepropusno Â&#x201A; < ' # ' Â&#x201A;

' ' Â&#x201A; $ ' $ " + $ ; Â&#x2030;

=$ ' + $ "

Â? ' ' " + ' ? Â&#x201A; ; $ =

" Â&#x201A; ' " $ Â&#x201A; ' ; = Â&#x201A; " $

" bolje predaju toplinu Â&#x201A; ' " '

- Sigurnost opskrbe plinom uvijek ima svoju cijenu i # " Â&#x201C; $ regulirana od strane Vlade Â&#x201D; ' Â&#x2022; > u pogledu cijene po kojoj HEP ' Â&#x2013;^Â&#x2DC;Â&#x201A; $ ne po kojoj HEP plin prodaje ' ' ' Â&#x2013; $ plina je po pojedinim tarifnim {

< + ' ' ;^ $ ' Â&#x2030;Â&#x2018;Â&#x161;~ Â&#x20AC;Â =$ ~Â&#x20AC; # ~ Â&#x20AC;Â Hrvatska energetska regula ;Â&#x2022;Â&#x203A;Â&#x201D;Â&#x2DC;= \ $ Â&#x2022;Â&#x203A;Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x201A; $ { ' '

{

< + opskrbe plinom kao krajnje ci ' $

$ # ' ' $ {

{

' Â&#x20AC; Â&#x2030;Â&#x20AC; ~ Â&#x20AC;Â $ $ Â&#x2030;Â&#x20AC; # ~ Â&#x20AC;Â&#x2021; $ Â&#x2022; energetska regulatorna agen \

' ' ' $ situacije Republika Hrvatska ' ' situaciju u Republici Hrvatskoj Â&#x203A;

! a Celzijevih $ Â&#x2039;% '# , $ # Â&#x153; # ! $ % & # '# !# # # !# , . # $ ' $ ! - % $ ' & & # $ # + # $ !# $ '# & + # , $ # & & & % $ !# $ ! !# & $ & # $ % $ # ' ! !# , $ # ! " Â˘ & , !# # !# # ! # ' & Â&#x201D; !# . % $# & $ ! # ' $ # ' $ ! & !# $ # Â&#x201D;& # $ !# - # . & -

15Â°C

% ! $ # ' ) !# !# # # ' % # ' & & ! $ # !# $ # # $ # $ $ !# Â&#x153; ! & $ !# !# # ' ' " $ % ! = ! '# '# Koja je optimalna temperatura da bude dovoljno $ " %& sata na istoj temperaturi ili raturu, kako bi bilo toplo, ali " " ( $ , # ! & ! ! # $ '# & , # # Â&#x201D; # $ $ !# ! , # & % $ $ # & !$ # ! Â&#x2020; & , $# $ ! !# , # # ( $ & , % ! # % '# # & # , Â&#x201D; !# $ & , !#

' # $ & ! # % $ $ , ! $ # # # %

# $ & , ( # $ $ ! " # $ # ! !# & !# % ! $ # & % $ '# ) . & ! & # # # # $ $ & '# Â&#x201D; !# ' $ # !# # $ & % $ # ! & ! # . , % !# $ , ' & , !# & ! $ !# ! $ # ' )# # !# # . # $ ! , # $ # ÂŤÂĄ% # ! !# . # * ÂŤÂĄ Â&#x153; # % $ # $ # $ # !$ !# ! # # # $ # $ % # & & # !$ # Â&#x153; - # $ # $ !# & # # $ # ! '# * Â $ ! !# $

Nenad HraniloviÄ&#x2021;, direktor MeÄ&#x2018;imurje plina

ÂŽ# # & $ # $ $ , # ! & ! Â&#x161; " & $ # !# $ ! # ' ! # # ! " # ! !# & $ # $ $ , # ! & Â&#x161; !# % $ ! # ' " # ! ! !# % , ' $ ' !$ % . " ! # $ , # $ # ' % # '# , " - ! !# (Â¨ÂĄ # # $ ! $ & " ! $ $ ! # ' - ! . $ # !# # $

" $ ! # ' Â&#x160; % '# % $ Â&#x2039; # . # ÂĽ & $ # ' # # % ! ! # " ' $ $ , # ! & $ # $ & # '# ! ! $ ! # ' $ !$ !# $ $ & & $ % = ! ! !#

" ' $ $ , # ! & $ # ! & , # $ , !# Â&#x2022; # ! ! $ & # $ = ! !# $ ! - Â&#x201D; # ! , $ # ' # ! ' $ & !$ & $ !#

" # , !# # # , !# # . $ & # $ " # & , # # !# % & & " # '# $ $ !# . ! & !# - % ! # !# # ' Â " $ . ! & !$ # # !# '# , % $ !# & !# # , ! Â&#x160;ÂĄÂ&#x2020;Â&#x2039;

8 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

- & !# = ! ! , Â&#x2019;! & & ! 3 kune zbog troĹĄkova postupka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog iz '# $ & $ # $ , % ! $ ' , $ $ ,

$ !# ! & na to da oko 70 % svojih po# & !# # $ & $ % !# & ( ' & ! !# '# & topla, te su europska skla '# $ $ ) & $ !# pravca plina u Republiku Hrvatsku, preko Rogateca i

# % $ !# & kupa skladiĹĄnih kapaciteta, ! ÂŞ Â !$ . kapaciteta skladiĹĄta pripalo Â&#x;ÂŠ(" % $ & & sigurne i pouzdane opskrbe $ !# ÂŁ # ! % - trebali strahovati zbog nestaĹĄice plina. Â&#x2022;!# # % ! ! -

- nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava. Â&#x2020; ! , ' ( ( ! ( ) ' " * - Do 31. prosinca 2013. godine usluga postupka ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinske instalacije, ! $ , # plinske instalacije za krajnje $ & # !# $ ! $ ÂĄ

$ & ! lativi, odnosno Metodologiji # - & ! # \ stavki za distribuciju plina, + % Â&#x2DC; % # Â&#x2020; ! # \ !# & !# buciju plina (Narodne novine *Â&#x2018;Â&#x2DC; Â&#x2022; Â&#x2DC; Â&#x2039;% !# $ ! ! , % $ - , , % # & = ! ! , Â&#x2019; ! - & ! # \ !# za distribuciju plina za prvo ! & " 2016. godine za svaki pojedini

kontrole plinske instalacije kod krajnjih kupaca iz ka# !# % ! $ ' % # & , $ ÂĄ !# ! % $ !# , & # \ !# Â&#x2019;! # \ % # ! # \- & !# ! ne stavke Ts1 za distribuira- $ # $ , $ Â&#x160; Â&#x2DC; ÂŻ Â&#x2039; # # ' $ # $ # \ !# Â&#x2019;! = ! . ! & ! , % $ , ! doblju. & , ! !# ! & -

70%

' ! " " + , , % & & $ !# & % $ # ' $! $ u Republici Hrvatskoj ne bi # # Â&#x2022;!# ÂŠ ropska unija, pa tako i Hrvat! % ! ! $ % ! !# , ÂŠ $! Â&#x; #!

# ! Â&#x2021; - ! % Hrvatska je dobro povezana ! $! ! '# ) # # , ! $! $ ÂŽ# ! # , $ ! $! $ !# % $! # potpunosti regulirana. Odlu Â¨ # & $! , & . ÂŞ - Â&#x; vatska elektroprivreda koja . $ # $ # $ $! , & ! za potrebe kupaca iz katego !# % '# ! ! Â&#x2021; - $ Â&#x;ÂŠ( $! , . osigurati pouzdanu i sigur $! $ % , & $ Â˘ $ Hrvatsku, ako je potrebno. ) Â¨ % $ & $! !# Â&#x;ÂŠ( # Â&#x2022;+Â&#x2030;" $ & - , $ % !#

!# $! $ % Â¨ Republike Hrvatske donije ÂŞ ! ( # zaĹĄtite sigurnosti opskrbe $ Â˘ $ Â&#x; #! ( ! - # , - , $ $ za osiguranje pouzdane op! $ $ % ! !# $! $ Â&#x153; !# # ( = & '# $ $ $ ! & '# # $ ! ! # & '# $ !# # # $ Â&#x2021; - # % $ # ! # Â&#x2021; - $ za svoje ostale krajnje kupce, & , $ & # !# % $ # ! , ! !# # , $ & ! plinsku godinu, orijentiravĹĄi ! $ # $ & $! skladiĹĄta.

19. rujna 2014.

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju? 9

GRIJANJE NA DRVA I PELETE ! "#$%&'"'()*")$% +,)$#"$%.

Drvo - jeftin i ekoloĹĄki prihvatljiv energent EFIKASNOST KOTLA

Â&#x201D;[*Â&#x160;Â&#x203A; ^Â&#x2DC; qÂ&#x2013;Â&#x160;Â&#x203A;^Â&#x2DC; GORIVA KOD Â?[Â&#x153;Â&#x2DC;QÂ&#x;Â&#x160;Â&#x2DC; Â&#x2DC;

Â&#x201D;[*Â&#x160;Â&#x203A; ^Â&#x2DC; qÂ&#x2013;Â&#x160;Â&#x203A;^Â&#x2DC; Â Â&#x201E;^ÂĄ Â&#x2020;Â&#x2DC; Â&#x20AC; Â&#x201E;Â&#x2019;Â&#x2022; TOPLINSKE ENERGIJE KOJU SMO Â&#x201D;Â&#x2013;{Â&#x2013;Â&#x;Â&#x2013; Â&#x2013;Â&#x2020; ^Â&#x2DC;Â&#x201C;Â&#x2013;Â&#x2022; Â&#x201D;Â&#x2DC;Â?Â&#x2013;Â&#x160;Â&#x2DC;>[Â&#x201D;Â&#x2DC;

92%

3,75 kn/m3

$Â Â Â&#x20AC;

97%

3,75 kn/m3

$Â Â&#x20AC;Â&#x2018;

" # !

92%

Â&#x2018;$Â&#x2C6; Â&#x161;

0,754

99%

Q> Â&#x20AC;$| Â&#x161; Â&#x2019;+ ^> $_Â&#x2030; Â&#x161; Â&#x2019;+

$Â&#x2C6;|Â

' * !

92%

Â&#x2021;$Â&#x2C6;Â Â&#x161;

$Â&#x2018;|~

+ /$#;< = !

81%

350 kn/m3

$~Â Â&#x2021;

VRSTA GORIVA

NAPOMENA: izraÄ?uni su temeljeni na javno dostupnim podacima viĹĄe ovlaĹĄtenih distributera (dobavljaÄ?a) energenata o prosjeÄ?nim cijenama (s PDV-om) na hrvatskom trĹžiĹĄtu u drugoj polovici 2004. godine. KonaÄ?ni podaci mogu odstupati ovisno o energetskoj uÄ?inkovitosti objekta.

posljednje vrijeme sve ' , ! & '# $ # \# # & Â&#x2019; ! - &

â&#x20AC;&#x153;

Â&#x2C6;

Â ! !$ # & # $ !

! \ ! uslijed sveprisutne svjetske ! & ! & ! $ & # Â&#x2C6; ! % , ' %

Â ! !$ # & # $ ! Â&#x2019; - % . & $ # '# \ ! ! '# # !$ !# $ & , \ ! % # $ !# & $ # . $ # . -

& # . & # $ ! ! ! - $ & $ ! ÂĄÂ&#x2020; # !\ & !# , ÂĄÂ&#x2020; $ # & $ !# , !

! & $ # $ # # !# # - Â¤ & $ # & # . $ ,

! '# # % & $ ! & !# ' #% ! !# ! #! # . '#

ZAĹ TO GRIJANJE NA DRVA?

( #$ !# ! $ % . !# # $ ! $ Â&#x2C6; Â&#x161; # ! $ \# # , Â&#x201D; & ' $ # Â&#x160;ÂĄÂ&#x2020; ÂŠ $ $ # # Â&#x2039; # ! !#

Â !

! !#

GRIJANJE SENKO Ĺ TEDNJAKOM NA DRVA JEFTINIJE JE OD: +,)$#"$# /,),'0")( /1)"'(

+,)$#"$# /1)"'(

+,)$#"$# 1'3 41$%(

+,)$#"$# %1%&2,)*"'( %"%,+)$'(

44% 67% 72% 74%

Peleti - visoki komfor uz minimalnu emisiju ĹĄtetnih plinova ZAĹ TO GRIJANJE NA PELETE? Â&#x2C6; $ # $ !# ' $ & & & ! !# # \ ! $ # $ ! ) ! $ $ $ , !# # ( !# $ # ! , ! ! . % !# ! & # !$ #% ! !# ! '# # % ! ! '# # !$ % ! # $ # ! # , !# % # & & Â¨ ' & Â¨ !

Ĺ TO SU ZAPRAVO PELETI? ( # ! $ ' !# Â&#x160;$ % ! , ! Â&#x2039; , $ ' $ ! !# & ! ! !# ( & !

!# % % ! % % # $ % $ Â&#x153; & ! !# ! . ! ! !# &

ISPLATI LI SE? Â&#x2C6; $ # !# ! !# # $ !# & Â&#x2C6; ! # ' $ # & Â $ $ Â&#x153; $ !# & , ÂŠÂ&#x201D; ! & Â&#x2DC; ' Â&#x; #! % ! !# & , # # $ ! $ $ Â&#x; #! Â&#x2019; '# $ # ! $ % # * Â Â&#x2020; ! $ # . $ $ ! $ # $ , # !# !$ # & ! * Â¨ ' \ $ # . # !

10 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

ZADOL GRUPA SAVJETUJE

Dobra stolarija smanjuje raÄ?une za grijanje GUBITAK TOPLINE PREKO PROZORA I VRATA IZNOSI PREKO

eto je pri samom kraju, pred nama su % '# & , i novu sezonu grijanja. Upra , & $ , !# , $ . & !# % & $ ! # )# $ # ' & Â&#x201D; . # ! # svoje troĹĄkove, donosimo Â¨ , . # ' '# # Â&#x161; $ # $ ske zaĹĄtite vanjske ovojnice VaĹĄeg doma te zamjenom neadekvatne i dotrajale vanjske !# Â&#x2019; # & ! mjesecima lakĹĄe zagrijati svoj dom, dok se u ljetnim mjeseci $ !# # zagrijavati. Dakle, osim ĹĄto # & '# # % # # # & ' # - datnoj potroĹĄnji energije.

Kada je potrebno zamijeniti stolariju Â&#x2021; - # % # ne znaju kada je vrijeme da ! $ !# !# & jeni. Ukoliko prozori i vrata estetski naruĹĄavaju izgled VaĹĄeg doma, dotrajali su, a Â¨ ' , & $ ! !

50% UKUPNOG GUBITKA

! % & ovaj pothvat. Prozori i vrata $ # & # postali su loĹĄi izolatori, ĹĄto & , & $ $ '# % # # $ Â¨ ' dom. ViĹĄe ne ispunjavaju svoju osnovnu funkciju â&#x20AC;&#x201C; izolaciju, ĹĄto je, naravno, prvi znak da

â&#x20AC;&#x153;

Novom stolarijom mo. # ! # # # $ % '# ! $ & # odraziti na vaĹĄ . #

je doĹĄlo vrijeme da zamijenite dotrajalu stolariju.

& ! $ !# , % upravo kvalitetnom stolari . # '# # Smanjenje troĹĄkova Â&#x2019; - % !# ( , # $ ! ! !# , % # # $ tri puta manji nego kod stare i preko prozora i vrata iznosi dotrajale stolarije. Ovi podaci preko 50 posto ukupnog gu- samo su joĹĄ jedan znak koli # % # $ & - . !# #! , # !# $ & $ #! $ # zgrade.

Prednosti zamjene dotrajale stolarije ViĹĄestruke su prednosti VaĹĄe odluke da je vrijeme za zamjenu dotrajale stolarije. Â&#x201D; !# & # # , # $ # ' & , # $ ! & Dakle, novom stolarijom mo. # ! # # # $ % '# ! $ & # & # ' . # )# % '# dom energije ĹĄtedite svoj no & # #! uĹĄtede ova investicija zaista ! !$ # % # . vac vratiti u kratkom roku. Na # , # - $ ! # !# Â¨ ' %

$ # !# Â¨ ĹĄe nekretnine.

PVC stolarija kao '01)*#" )56', Ukoliko je odluka donesena, ali razmiĹĄljate koju stola # % ! & -

! # (Â¨ÂĄ !# Â˘ , !# , kvalitete i cijene. Dok u samim $ , (Â¨ÂĄ !# $ # ' !% ! se situacija promijenila. Napredak i razvoj na tom polju , ! ! % '# (Â¨ÂĄ !# lariju stavilo u sam vrh. Osim toplinske izolacije, (Â¨ÂĄ !# # - $ !# , & , & ju, ali i protuprovalnu zaĹĄtitu. No, to nije sve. Dugotrajnost, otpornost na vremenske uv # % $ & !#% = ! !# i jednostavnost glavne su karakteristike PVC stolarije. Â&#x2020;! $ # $ , # cijene, u prilog PVC stolariji idu i dodatni troĹĄkovi koji su & + % , $ & ! . i ne zahtijeva gotovo nikakva dodatna ulaganja. Vijek trajanja PVC stolarije procjenjuje se na otprilike 40 godina i viĹĄe, - # % # ! pravilno rukovanje i redovito .

Program energetske '6"'7% '6)2%1$8&)9 &4;# Â&#x2C6; % . # '# djeti na grijanju, a usto svoj , # % $ $ # $ , # Â&#x2022; , investiciji, svakako razmislite # ! Â¨ ' - # !$ # # ) # u prilog ide i Program ener #! # ! & & ÂŁ % . # !# # ! $ , Â&#x2018; $ !# Â&#x2C6; % ! koji se dosad nisu usudili ula& # !# ! ! $ # !$ # ! !# iznosu najmanjem od 40 posto ukupnih troĹĄkova.

19. rujna 2014.

" izolacÄłe Toplinska izolacija provodi se izolacijom vanjskog zida, izolacijom krova ili stropa prema negrijanom prostoru, izolacijom poda na tlu ili prema negrijanom prostoru, pasivnom sun anom arhitekturom te zamjenom stolarije i roletama.

ÂŁ & ! $ & & % !# ( ! $ , # # , # $ !# Â&#x161; # % # $ !# % # # & - % # $ & % % % - % & \ ! % $ ! # #! !# Â¤ , % ! #! $ ! Â&#x2019; $ ! & & ! # $ ! # & % $ $ !# # % # '# # ! !# ! # # $ # $ & Â&#x2019; $ ! & & % $ . ! . # $ ! & '# # ' Â&#x2C6; $ & # $ ! ! !# - ! # $ # & $ # #! \ ! & ÂĄ # $ ! & '# ! . ! # ' & & '# # ' Â&#x153; $ ! , !# !# # ' * ÂŻ Â&#x2DC; Â° %

150 kWh/m2

! !# & # '

% ! #! % $ ! ! * ÂŻ Â&#x2DC; Â° , % # ' $ ! , . & # # , # ! #! , ! ! # $ ! Â&#x2020; # ! # $ ! & $ # # $ & % '# !# & $ $ !# # ( #! % ! & & & - $ Â&#x2018; $ !# '# $ # ' # $ ! ' $ !#

OTVORENJE ACTUAL CENTRA DOM DESIGN U PETAK 26.09.2014 OD 10:00 E. I G. LEGENSTEIN 11 CRO-40000 Ä&#x152;AKOVEC ALWOOD I ALEVO. REVOLUCIJA U DIZAJNU PROZORA.

-10% AKCIJA

POPUST POVODOM OTVORENJA U MJESECU LISTOPADU

Energie Genie Novi ACTUAL-ov prozor je svjetlosnim godinama udaljen od uobiÄ?ajenih prozora. Poravnatih povrĹĄina izvana i iznutra.Prozor nagraÄ&#x2018;en za dizajn svjetski poznatom nagradom Reddot design award, i nagradom za inovacije u podruÄ?ju energetske uÄ?inkovitosti â&#x20AC;&#x201C; nagrada Austrijskog ministarstva za okoliĹĄ. ViĹĄe na www.actual.at/hr

DomD

D.O.O.

VaĹĄ Savjetnik u Gradnji

E. I G. LEGENSTEIN 11 040/384 404 40000 Ä&#x152;AKOVEC domdesign.eu@gmail.com

Samo pravi prozor s crvenim

PROZORI

VRATA

ZAĹ TITA OD SUNCA

Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju? 11

12 Kako uĹĄtedjeti na grÄłanju?

19. rujna 2014.

media

Rak

Lav

Djevica

21. 05. - 20. 06.

23. 07. - 22. 08.

23. 08. - 22. 09.

Â&#x2021; Â&#x2021; ! '# ' $ # % !# !$ & , , # !# & . # ( ! ' & !# $ ! , Â¨ ! , # % # , ! ' , $ # Â&#x2022;& % & $ \ ! !$ , $ Â&#x2C6; ! $ $ # & $ ! $ & # % # & !# Â&#x2030; !# ! $ # % . ! ! ! $ # + # ! & $ Â&#x2018; !# #

. # $ # + \ $ # !# . # ! % '# . # $ ' ! # & $ , # # $ # Â&#x2022;$ % !# $ $ #$ ! # # $ $ & # !$ & Â&#x201D; !# ' # + ' ! ! !# ! Â&#x201C; ! # $ ' , # Â&#x2020; ! $ # ' & & !# $ # ( ! $ . $# & % !$ # !# !$ Â&#x201C; !# . , !# % & $ # #

Pr v i jesenski tjedan & $ , ' . ! # # & !# !# % # & $ ! Â&#x201D; ! # - ' ! !# ) & , # % ! % $# & % $ , # & ! Â&#x2021; . # # $ #Â&#x201C; Â&#x203A; ! $ !$ # $ ! & & & '# ! & Â&#x201A; $ # ' & ! , ! # % Â&#x2021; ! $ # , ' # !# $ & & $ Â&#x2020; ! !# # %

!# !# ! % ! ' )# postajati jasnije i jedno!# % $ , . # # . & ! Â&#x2020;, # $ ! # ! Â&#x201D; !# $ $ # # , $ !# ( Â&#x2021; ! !# ! $ ! $ # % ! # $ $# # # Â&#x201C; , # ! & + $ '# # ! # ' % '# # ( ! ! & - !$ ' $# & !$ # !#% $ $ & $ & ( # )# ! % & ! !

( & $ $ , ! # & ! $ , # ! %

$ # ' & Â&#x2020; & # ! # ! !# + # $ $ !# # $ * ! !# & , & $ + !# # ! . # # !# # , Â&#x2020; ! !# # . # $ ' Â&#x203A; !# $ # ' $ , Â&#x161; Â&#x2018; ! ' , $ # Â&#x160; % # % & , ! !# Â&#x2039; ( # $ # Â&#x2021; Â&#x201C; $ ! ! $ # ÂĽ & -

& $ % # !$ , & # # , # !# \ ! $ # # $ # & & Â&#x2022;!# ! !# !# % ! ' !# Â&#x2020; $ & & # ! = ( ! # # ! . ! $ # , # ( ! ! & - - $# & ' Â&#x201C; $ # $ ' & $# !# $ ! % & , # # $ & # ' # ! # # Â&#x2022;& ! '# # # % !# $

jesenski

oSkoP Jarac

Vodenjak

Ribe

22. 12. - 19. 01.

20. 01. - 18. 02.

19. 02. - 20. 03.

Â&#x2021; Â&#x2021; ! . $ , # ! % ! # ' $ % !$ !$ . # Â&#x153; !# # '

& !# . & $ !# & % , ! # & & $ . , Â&#x2021; ! Â¨ * !# . % ! Â&#x201D; $ # # Â&#x201A; $ # ! # # - = ! ! !# Â&#x2021; . # & $ # # $ $ # $ $ + Â&#x201A; # ! , # ! . , ! !# # # Â&#x203A; !# $ ! & & ! # $ ! $ -

# Â&#x2022;& # ! ! !# # $ = ! !# & $ ! $ Â&#x2019; & , # !# # ! $ # $ $ # , & ! % # $ # , # $ ' $ $ # !# % '# ! & # '# Â&#x2020; !# & $ , # . $ # $ = # !% # # + # ! $ $ ' # # # Â&#x201C; ! $ . # # ( , # $ ! . # % ! & $ Â¨ & .

# !\ $ &

( , # ! $ ! $ ' )# ! $ # ' Â&#x2C6; !# $ # ! ' # # '# # ! $ # + !# # ! ! $ # ' # # % ! !# # & $ ! # Â&#x2020; ! & !# ! # & & ( ! . & & & !# Â&#x2021; Â&#x2021; ! Â&#x160; Â&#x2039; # & , $ Â&#x2C6; ' # . $ $ # + * % !# $ ! $ # . Â&#x2019; - % #

Â&#x160; . , $ # Â&#x2039; # . ' $ # Â&#x2030; !# ! ! ' \% !# # ' $ '# % # $ , ! # + # - ! & # & !# $ ! # !# & $ . Â&#x2019; . # $ ! % # ! !# ! # Â&#x201D; !# # # . & # & ! & $ ! & ! # ! $ !# # '# $ # !# # ' & & # ( ! $ $ & & % $ ! # $# !# &

+ # % # # % Â&#x2021; Â&#x2021; ! ) % $ # ! $ & $ + ! # # # % # $ & $ ! Â˘ & # = # Â¨ !# . ' !# Â&#x161; Â&#x201A; $ # $ ! $ ! Â&#x160; & Â&#x2039; !# $ $ # # ! Â&#x201D; $ ! $ Â&#x2021; & # $ # $ ! $ # ÂĽ # !$ & $ ! , + Â˘ %

$ % # !# ! # , & !# ! # Â&#x2021; ! # - $ . $ % ! $ !# $ Â&#x2022; # # $ # & & ! & # Â&#x2021; % # # ' # . , $ # + $ '# # ! $ # , , # ! !# $ #$ ! # !# + !# # !# & '# $ $ ! ( ! '# . #% # !# # '# ( Â&#x2021; ! !# ! ' Â&#x2021; !$ # % $ & ! !# # & .

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileći svitak na međimurski Sastojci - 80 dag piletine - sezonsko povr e - nasjeckana šunka - paprika - 1 jaje - sol - papar - crvena paprika - hajdinska kaša - slanine

Umak - temeljac - kiselo vrhnje - crvena paprika - sol, papar, vegeta

Kuhar Bruno Kukovec iz 8akovca svojim kulinarskim umije ima ugodno iznena-uje nepca posjetitelja restorana Lova,ki dvori u 8akovcu. Za dane nadolaze eg vikenda

preporu,uje pripremiti pile i svitak. Dakako, na me-imurski na,in. Priprava je jednostavna, a ni sastojke nije teško nabaviti. Uživajte u kuhanju. Svima u slast bilo!

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Šiškrlini Priprema Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir, jaje i zamijesite tijesto. Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta. Kuhane šiškrline prelijte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Priprema Hajdinsku kašu skuhamo, ocijedimo i popržimo na slaninama. Pile i file narežemo i napunimo nadjevom, stavimo u tavicu i lagano pe,emo. Nadjev pripremimo na na,in da na tavici prepržimo malo šunke, sezonsko povr e i jedno jaje. Nadjev stavimo u piletinu i lagano zarolamo te svitak ispe,emo. Povremeno prema potrebi zalijevati s temeljcom. Pile i svitak serviramo uz umak koji pripremimo tako da pomiješamo temeljac, kiselo vrhnje, crvenu papriku, dodamo sol, papar i vegetu, par minuta provrijemo i zgusnemo s brašnom i vodom.

Sastojci - 1,2 kg krumpira - 50 dag oštrog brašna 8akove,kih mlinova - 1 jaje - 1 žli,ica soli

Za preljev - 15 dag maslaca - 5 dag krušnih mrvica 8akove,kih mlinova

RECEPT PLUS

Sezona je grož-a, stoga e upravo jednostavan kola, od grož-a ugoditi vašim nepcima. Za pripremu ovog recepta nije potrebno mnogo vremena, stoga krenimo redom. Margarin nasjeckati i otopiti u zdjelici. Miksati jaja sa še erom i vanilin še erom dok ne postanu pjenasta masa, dodavati postepeno brašno, prašak za pecivo, vrhnje i margarin. Izliti biskvitnu smjesu u nauljen i pobrašnjen lim za pe,enje. Rasporediti po površini kola,a bobice grož-a i staviti pe i u pe nicu na 180 stupnjeva oko 40 min. Još vru kola, premazati zagrijanim pekmezom od marelice (ukoliko radite s džemom, potrebno ga je prije procijediti). Ohladiti i narezati na kocke. (izvor: recipeci.com)

VINO TJEDNA

Kolač od Proﬁnjen grožđa Lebarov Sastojci - 20 dag brašna - 20 dag še era - 2 vanilin še era - 25 dag margarina - 4 jaja - 2 žlice kiselog vrhnja - 1/2 praška za pecivo - 3 žlice pekmeza ili džema od marelice - grož-e (vrsta i koli,ina prema želji)

savignon Osoblje ,akove,kog restorana Lova,ki dvori uz pile i svitak na me-imurski preporu,uje savignon Franje Lebara. Suho je to i osvježavaju e vino, berbe 2012. godine, s 14,5 % alkohola. Ovo profinjeno i baršunasto vino ugodit e svim znalcima vinskih sorti.

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

uvremeno društvo svakodnevno se suo,ava s nekom od informacija o zdravom životu i novim znanstvenim dostignu ima u istraživanju pa tako i s prehranom vezanom za krvne grupe. Svakako ovaj trend ne smijemo pripisivati pomodarstvu ve pukoj potrebi povezanoj s prirodom jer svaka krvna grupa ima nešto na što je tolerantna i ono na što nije pa se s vremenom pojavljuju zdravstveni problemi. Kako ,aj spada u namirnice, a bilje koje nam daruje Priroda lije,i sve boljke, u,inkovitost je još ve a ako se biljke razvrstaju prema krvnoj grupi i u šalici ,aja. Tako osobe koje imaju krvnu grupu 0 su ‘mesni’ tipovi i trebaju izbjegavati mlijeko, grahorice i gluten. Iako se dobro nose sa stresom, mu,i ih želu,ana kiselina. 8ajevi koji se preporu,uju osobama s krvnom grupom 0 (nula) su na osnovi -umbira, ginsega, zelenog ,aja Sencha i argentinskog mate ,aja koji je poznata zamjena za kavu. Idealan izbor ,ajeva za njih je mješavina Senche, ginsenga i -umbira, a umjesto kave mate ,aj. Ljudima s krvnom grupom nula (0) pijenje kave se ne preporu,a kao ni zasla-ena, gazirana pi a i alkohol. Zato je takvoj skupini najbolje da uživa u spomenutim vrstama ,aja. Ljudi koji nose u sebi krvnu grupu A su jako emotivne i analiti,ke osobe koje su izrazito sklone stresu pa zbog toga imaju trajno visoke vrijednosti hormona stresa - kortizola. Kava ovoj krvnoj skupini ljudi ne smeta, a potrebu za pretežno biljnom hranom upotpunit e svakodnevnim pijenjem prikladnog ,aja kao što su tajvanski zeleni ,aj Gunpowder, ,aj od ,istog cvijeta jasmina, kombinacija srebrnog jasmina i zelenog ,aja Ying Hao te mješavina stolisnika, nevena i maj,ine dušice kao i ,aj od brusnice.

A, B, 0 ili AB - pijte čajeve u skladu sa svojom krvnom grupom Oli,enje izdržljivih ljudi su oni s krvnom grupom B jer žive skladno, skloni su vježbanju, hrane se uravnoteženo jer ravnoteža je ono što odlikuje ove ljude. Po svojoj genetskoj prirodi osobe s B krvnom grupom su skladnije i manje sklone izazivanju i suprotstavljanju no imaju spor metabolizam, sklone su autoimunim bolestima, debljanju, letargiji, kroni,nom umoru i neurednom snu. Iako im je probavni sustav otporan isti ima slabu obranu od bakerija posebno Escherichie coli. Ljudima s krvnom grupom B stoga je najbolje piti vrhunski mladi zeleni ,aj, organski zeleni ,aj, ,isti crveni rooibos bez dodataka te mješavi-

nu ,aja od bazge, kadulje, melise i rooibosa. Krvna grupa AB po postanku je puno mla-a od ostalih, a zbog razli,itih antigena koje posjeduje ima osobine i krvne grupe A i krvne grupe B. Bila aristokratska ili ne, oni ,ijim tijelom kola krv ovog miješanog tipa najbolje reagiraju na stres duhovno, s =izi,kim poletom i kreativnom energijom. Pripadnici ove krvne grupe su intuitivni, nisu skloni stresu, ali imaju smanjen libido. Stoga se osobama krvne skupine AB preporu,uje ispijanje posebne vrste zelenog ,aja i srodnih pripravaka, ,aja od mente, božura, sandalovine te napitke od riže – rižino mlijeko. Idealan izbor ,ajeva

za krvnu skupinu AB je prirodni žuti ,aj, mješavina vrhunskog zelenog ,aja i mente ili sejak i pe,ena riža, a na ovom popisu dobrodošao je i ,aj od brusnice. Muškarce s krvnom grupom AB trebali bi pak piti ,aj mješavine koprive, mente i rooibosa. Iako smo mi svi samo ljudi i svatko od nas je individua sa svojim vlastitim ukusima i okusima možda se ne treba strogo pridržavati svih savjeta koji po,ivaju na znanstvenim istraživanjima odre-enog statisti,kog uzorka populacije, ali nije zgoreg tu i tamo poslušati pokoji savjet pa prilikom sljede e kupnje u omiljenom vam 8oko8aju izbor ,aja prilagoditi svojoj krvnoj grupi.

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam VOZILI SMO: Citroën C4 Picasso 1,6 THP Exclusive

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Međimurskoj županiji 1.1.-31.8.2014. proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

107

20,86%

Škoda

15,98%

Kia

14,62%

Hyundai

5,46%

Peugeot

5,07%

Opel

4,29%

Renault

3,70%

Toyota

3,51%

Seat

3,31%

10 Dacia

2,92%

11 Mazda

2,92%

12 Audi

2,73%

13 Citroën

2,73%

14 Ford

2,34%

15 Nissan

2,34%

16 BMW

2,14%

17 Honda

2,14%

18 Chevrolet

0,78%

19 Mitsubishi

0,58%

20 Fiat

0,39%

21 Mercedes

0,39%

22 Chevrolet USA

0,19%

23 Jeep

0,19%

24 Lancia

0,19%

25 Suzuki

0,19%

UKUPNO

513

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

24. rujna 1948. Honda Motor Company po,eo je istraživanja fokusirana na razvoj malog motora s unutranjim sagorijevanjem koji bi se rebao ugra-ivati u motocikle pod imenom Honda. Na ovaj datum je Honda Technical Research Institute službeno postao Honda Motor Company.

Opel predstavlja Karl Novoj generaciji Opel Corse i trendovskog trovratnog Opela ADAM-a uskoro e se pridruži novi model. Od ljeta 2015. u njihovom e društvu bi još jedan mali automobil: peterovratni Opel Karl. Uz Karl, Adam i novu generaciju Corse, pri emu su svi predstavljeni u manje od 30 mjeseci, Opel e od sljede e godine ima najja i portfelj u segmentima minija i malih automobila u svojoj povijes i jedan od najmla ih na tržištu. Ova nova linija minija i malih automobila ispunit e najrazli i je zahtjeve. Svojom dužinom od otprilike 4 metra Corsa nudi izvrsnu udobnost i odli nu uravnoteženost izme u veli ine eksterijera i prostranos interijera u obiteljski orijen ranoj peterovratnoj karoseriji ili pak u sportskom modelu s trima vra ma nalik na kupe. Adam je pak dug 3,7 metra, ima troja vrata i prvak je individualizacije, a nudi dinami nu vožnju, izvrsne mogu nos povezivanja i najširi izbor mogu nos personalizacije za sve koji žele automobilom izrazi svoj životni s l. U kompaktnom pakiranju dužine 3,68 metra Karl e ima pet vrata, do pet sjedala, ponudit e najbolje Opelove vrline u pametnom i prak nom obliku te e bi novi model s po etka ponude iz Opelova por¢elja. Karlovim imenom odaje se po ast jednom sinu Adama Opela, ovjeka koji je 1862. osnovao tvrtku. Dok je Adam pretvorio Opel u jednog od najve ih proizvo a a bicikala u Njema koj, njegovi su sinovi Carl, Wilhelm i Friedrich 1898. zapo eli automobilsku avanturu i sljede e godine proizveli svoj prvi automobil.

Prostranost prij C

itroën svoje iskustvo u razvoju jednovolumenskih kompaktnih vozila razvija još od Xsare Picasso. Od tada se naravno promijenilo gotovo sve osim imena slavnog slikara koje je zadržano za monovolumenske modele Citroëna. Novi C4 Picasso brojnim se modernim rješenjima i ugra-enim posljednjim tehnološkim dostignu ima izdvaja od konkurencije, poput slavnog Picassa koji se svojim slikarskim stilom tako-er isticao me-u pristašama kubizma. Modularne platforme koje se razvijaju za više modela iz istih grupacija ili koncerna uobi,ajene su za današnju auto industriju prvenstveno zbog nižih troškova proizvodnje. PSA Peugeot Citroën razvio je EMP2 (Ef=icient Modular Platform 2) platformu na kojoj dolazi i novi Citroën C4 Picasso. Dimenzije su pove ane ali i daje u segmentu kompaktnih: dužina 4,43 m, širina 1,83 m i visina1,61 m. Prevjesi su skra eni za 70 mm sprijeda, blok motora i pod su spušteni (motor od 40 mm do 50 mm, a pod 20 mm), a tragovi kota,a prošireni (82 mm prednji i 31 mm stražnji). Obujam prtljažnika je 537 litara, a masa mu je smanjena za ,ak 140 kg u odnosu na prethodnu generaciju. Sve to u kombinaciji s unaprije-enom aerodinamikom i paletom motora dora-enih da budu još u,inkovitiji, postignute su rekordno niske emisije CO2. Dizajn je i dalje speci=i,nost ovog modela. Jasne i ,iste linije teku od tog bo,nog dijela prema naglašenim prednjim i stražnjim blatobranima. Tanka dnevna svjetla s LED diodama vješto izdužuju masku, a tik ispod njih

• Novi kompaktni monovolumen Citroëna isprobali smo u interesantnoj kombinaciji najbogatijeg Exclusive paketa opreme i turbobenzinskog 1,6 litrenog motora. Brojna dodatna oprema ovog automobila jasno otvara nove perspektive čak i vrlo zahtjevnim kupcima smjestila su se glavna prednja svjetla. Stražnji je dio dinami,niji (tzv. 3D svjetla) i ostavlja dojam vrlo prostranog automobila. Ve spomenuti skra eni prevjesi i pove an trag kota,a odmah daju do znanja da se izmicanjem kota-

,a u kuteve dobija prostranost putni,ke kabine. Ugo-aj prostranosti prenesen je i u unutrašnjost novog modela C4 s velikim panoramskim vjetrobranom te ostakljenim krovom (dodatna oprema).

Površina njegovih ostakljenih površina najve a je u klasi i iznosi ,ak 5,30 m2. Technospace pojam pod kojim je i lansiran novi Citroën C4 Picasso na taj se na,in proteže kroz cijeli automobil: od dizajna, prostranosti do ugra-enih najmodernijih tehnologija. Središnje mjesto u unutrašnjosti rezervirano je za tablet 7" osjetljiv na dodir kojim se upravlja gotovo svim funkcijama vozila: dvozonskim klimatizacijskim ure-ajem, navigacijom, glazbenim sustavom, telefonom, sustavima za pomo u vožnji, internetskim uslugama itd. Sedam tipki smještenih oko ovog ure-aja omogu uje direktan i brz pristup nekim funkcijama. Cijeli ovaj sustav zahtjeva

19. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je svega odre-en period privikavanja i u svakom slu,aju nije prakti,an kao prekida,i za koje voza, stekne naviku na kojem su mjestu. Problem je dodatan i skretanje pozornosti voza,a kada primjerice želi promijeniti temperaturu u vozilu... Stru,njaci Citroëna koji su razvijali ovaj automobil namjerno su dali prednost modernim tehnološkim rješenjim te time dodatno istaknuli viziju budu nosti korištenja automobila. U gornjem se djelu armaturne plo,e (na mjestu gdje je to bilo i u prošlom modelu) nalazi novi panoramski ekran veli,ine 12'' i visoke razlu,ivosti koji prikazuje osnovne podatke o vožnji, a voza, u svakom trenutku može prilagoditi njegov prikaz. Primjerice, može odabrati prikaz obavijesti sustava za navigaciju ili, pak, pomo i u vožnji, ve prema željama i potrebama. Voza, na njemu može prikazati ,ak i

svoje fotogra=ije koje e u,itati s USB priklju,ka. U dnu središnje konzole je poseban pretinac u kojem se nalaze USB i 3,5-mm uti,nice te uti,nica od 220 V, što je idealno za priklju,ivanje pametnog telefona ili tableta jer može ostati skriven od neželjenih pogleda. Duž cijele putni,ke kabine smješteno je niz prakti,nih pretinaca: ispod prednjih sjedala i u oblogama vrata, mrežice za pridržavanje stvari, stoli i na pole-ini naslona prednjih sjedala s LED lampicama i pretinci u podu ispred drugog reda sjedala, vrlo prakti,ni u svakodnevnoj vožnji. Benzinski pogonski agregat obujma 1,6 litara uz pomo turbo punja,a razvija 156 KS koje su dostatne za pokretanje Picassa mase 1.300 kg. Najve i okretni moment od 240 Nm ovaj motor razvija ve od 1.400 pa sve do 4.000 o/min što mu je i glavna odlika. Velik okretni moment pri niskom broju okretaja karakteristika je dieselskih motora, a u vožnji mu je i ovaj agregat sli,an. Tvorni,ki deklariranu potrošnju (8.2 u gradu, 4.9 na otvorenoj cesti te prosjek od 6 litara bezolovnog goriva na 100 prije-enih kilonmetra) nismo uspjeli posti i, a tijekom testa prosje,na je potrošnja iznosila malo ispod 8 litara. Ru,ni mjenja, sa šest stupnjeva prijenosa je dobro prora,unatih omjera i odli,no usklašen s ovim pogonkim agregatom, a za pohvalu je i hod te preciznost mjenja,a koji su sada na novoj razini. Udobnost u vožnji odlika je Citroën vozila od (pra)davnih

Tehni ki podaci Citroën C4 Picasso 1.6 THP Exclusive obujam

1.598 ccm

snaga

156 KS pri 6.000 o/min

moment

240 Nm od 1.400 do 4.000 o/min

masa

1.295 kg

prosje na potrošnja

6,0 l/100 km

CO2

139 g/km

obujam prtljažnika

537 – 1.710 l

spremnik goriva

57 l

najve a brzina

209 km/h

ubrzanje 0-100 km/h

9,0 s

gume

225/45 R18

dužina testa

696 km

cijena

251.278 kn

vremena. Citroën C4 Picasso namijenjen je užitku u vožnji za sve putnike. Voza, i suvoza, tu su u prednosti jer doista mogu uživati smješteni u grijanim kožnim foteljama opremljenim s funkcijom masaže. Putnici na stražnjim sjedalima (tri neovisna) imaju tako-er blagodat prostranosti. Mjesta za koljena zahvaljuju i uzdužno pomi,nim sjedalima ima napretek, kao i mjesta za glavu. Naginjanje vozila je smanjeno zahvaljuju i nižem težištu vozila, a udobnost je pove ana i uspravno postavljenim amortizerima. Smanjenje mase i spuštanje težišta rezultirali su novom ravnotežom izme-u udobnosti i ležanja na cesti pa novi C4 Picasso nudi više užitka u vožnji. Novi C4 Picasso ima elektroni,ki sustav inteligentnog nadzora prianjanja, koji poboljšava vu,u na podlogama na kojima je prianjanje slabo. Serijski vrlo bogat Exclusive paket opreme na ovom je vozilu dodatno oboga en aluminijskim naplatcima 18" (4.500 kn), staklenim krovom (5.000 kn), paketom sigurnost (2.500 kn), metalik bojom (3.300 kn), zakretnim Bi-Xenon svjetima (6.000 kn), kožom (17.000 kn) te JBL audio sustavom (5.000 kn). Popis serijske Exclusive opreme uz navedenu doatnu opremu ,ini ovaj C4 Picasso ekskluzivnim modelom koji e zadovoljiti i najzahtijevnije kupce. Cijenu osnovnog Exclusive paketa opreme od 197.325 kn (s ovim motorom) dodatna oprema podiže na 251.278 kn. Za ovaj iznos nui vam se bogato opremljen, prostran automobil vrlo moderan i tehnološki napredan.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

POVIJEST

Proslava 30-og rođendana modela 205 GTi Peugeot je na originalan na,in odlu,io proslaviti 30-ti ro-endan svog legendarnog modela Peugeot 205 GTi. Povodom te obljetnice, 14. rujna u Peugeot muzeju u francuskom Sochauxu organizira se veliko slavlje. Francuski klub ljubitelja modela 205 GTi najprije e organizirati turneju po Francuskoj s jednim 205 GTi Tour de France. Posljednja etapa ovog putovanja

održat e se u nedjelju 14. rujna na parkingu Muzeja, gdje se planira okupiti ,ak 205 vlasnika modela Peugeot 205 GTi, koji bi trebali izložiti svoje primjerke ovog slavnog modela. Vlasnici modela mogu se unaprijed prijaviti za sudjelovanje na web stranicama francuskog kluba ljubitelja modela 205 GTi «205 GTi Club de France» ili se jednostavno pojaviti u nedjelju 14. rujna na licu mjesta. Sudionici okupljanja mo i e pogledati i izložbu konceptnih automobila, koja se u Muzeju održava do 21. rujna.

Prodajna akcija u Peugeot servisima

Prototip nove Honde Jazz spreman za Pariz

U mreži Peugeot ovlaštenih servisa u razdoblju od 15. rujna do 18. listopada 2014. traje prodajna akcija namijenjena vlasnicima Peugeot vozila starijih godišta pod nazivom „Vašem Peugeotu godine donose pogodnosti“. Ponu-en je besplatni vizualni pregled vozila prema kontrolnim to,kama de=iniranim od strane marke Peugeot. U akciji se odobrava popust od 20 do 30% na rezervne dijelove zamijenjene u servisu ovisno o starosti vozila. Za vozila stara 4 godine popust iznosi 20%, za ona izme-u

Honda je objavila prve fotogra=ije prototipa novog Jazza koji e se na tržištu pojaviti sredinom 2015. godine. Karoserija je u potpunosti nova, me-uosovinski razmak je pove an za 30 mm, dok e novi Jazz biti duži za 15 mm. Prostrana unutrašnjost Jazza time e postati još prostranija. Novi e Jazz biti napravljen na tzv. Global Compact platformi, sa spremnikom za gorivo ispod sjedala voza,a i suvoza,a (kao u Civicu i najavljenom novom HR-V-u). Honda Magic Seats (jedin-

5 i 8 godina 25%, a za vozila starija od 9 godina 30%. Uz ovaj popust odobrava se i 10% popusta na rad potreban za zamjenu dijela. Akcija se odnosi na Peugeot i Motaquip rezervne dijelove namijenjene održavanju i mehani,kim popravcima. Iz akcije su izuzeti dijelovi karoserije.

stven sustav preklapanja sjedala) e tako-er biti zadržan u novom modelu. Pogonski agregat bit e novi 1,3 litreni i-VTEC s mjenja,em sa šest stupnjeva prijenosa te po želji CVT-om. Ostali detalji bit e poznati odmah po otkrivanju na Salonu automobila u Parizu po,etkom listopada.

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARIO LJUBIĆ, koji ima baku i djeda u Dunjkovcu, sjajno vozi karting u Njemačkoj

Slušao sam Schumacherove savjete i nadam se da ću jednog dana voziti Formulu - Uz njega sam naučio da vozim za vlastito zadovoljstvo, a ne za slavu i novac. Moji su sponzori za sada moji roditelji i, kako je to jako skup sport, često dok idemo na utrku spavamo u kamp prikolicama. - kazao nam je Dunjkovčanin s njemačkom adresom Piše: Snježana Zorković

jer i njegov sin vozi karting. Upoznala ih je i moja obitelj, jako su dragi, jednostavni i prijazni ljudi. Od tada se ,esto družim s njegovom djecom, skupa vozimo... Ustvari nikad dok sam s njima nemam osje aj koliko su bogati, jer se s time ne hvale, ve su s nama potpuno jednaki. Jedino kad poslije trke idemo u stan, onda tek vidite razliku. • Micheal je danas u teškoj situaciji nakon nesre e na skijanju… — Jako mi je žao što mu se to dogodilo, moja cijela obitelj vjeruje u njegovo ozdravljenje, jer zaista je izniman ,ovjek. Jednostavan, pun dobrih savjeta, koje je uvijek rado podijelio sa svima koji su ga htjeli slušati. Uz njega sam nau,io da vozim za vlastito zadovoljstvo, a ne za slavu i novac. Moji su sponzori za

arting je sport na koji mnogi gledaju s podsmijehom, kad se govori o automobilizmu. No današnji voza,i ovih vozila ,esto su kasnije velika imena Formule 1. Najpoznatiji primjeri jesu Michael Schumacher i Sebastiana Vettel, ,ije su karijere zapo,ele na karting stazama. 8esto kažu da je karting samo igra,ka za apsolutne po,etnike, no oni koji po prvi put sjednu u ovo vozilo i odvoze koji krug iz sjedala izlaze klecaju ih koljena i znojnih dlanova, usprkos ,injenici da vozila pokre u motori od svega devet konjskih snaga. Upoznali smo Marija Ljubi a, perspektivnoga mladog kartingaša, koji vozi u Njema,koj, a svoje praznike obožava provesti kod djeda i bake u Dunjkovcu. Kažu, najradije bi se preselio u Hrvatsku, ali... Mario Ljubi , simpati,an osamnaestogodišnjak, uvijek vedar i širokog osmjeha, sa zadovoljstvom je pristao na razgovor za naše novine. • Mario, odakle ljubav prema kartingu? — Moj tata Marko vlasnik je F1 Motodroma u gradu Wernau, koji se nalazi u blizini Stuttgarta. Ja sam na toj stazi i odrastao. Po,eo sam voziti ve kao trogodišnjak. Sa sedam godina zapo,eo sam s utrkama, najprije u klasi za djecu od 7 do 12 godina, pa za juniore od 12 do 15 godina, a sad vozim za seniore. Od ove godine vozim za tzv. Königsklasse. Tu klasu može voziti svatko

Mario Ljubi . Druženje na karting stazi – Mario, Michael Schumacher i njegov sin Mick, s kojim je Mario dobar prijatelj

sada moji roditelji i, kako je to jako skup sport, ,esto dok idemo na utrku spavamo u kamp prikolicama, jer su hoteli skupi, i to je onda jedino mjesto gdje se vidi velika razlika. Oni si mogu priuštiti skupe hotele, a ja sam sretan što mogu voziti utrku, jer i za to moji roditelji moraju izdvojiti dosta novca, za prijevoz, hranu, mehani,ara...

Budućnost ovisi o sponzorima • Planovi za budu nost? — Na i dobrog sponzora, koji je spreman godišnje izdvajati 300 do 400 tisu a eura (smijeh) i po,eti voziti Formulu 3 ili Formulu Renault. To bi bilo odli,no, ali za sada prihva am karting kao hobi. Idem u školu za mehatroni,ara i zapravo mi je naj-

važnije završiti školu. Imam ugovor s Audijem. I to sam uspio sasvim slu,ajno, bio sam u njihovom servisu, a kako sa svojim mehani,arom uvijek slažem svoje vozilo i znam dosta o autima, po,eo sam razgovarati s majstorima te su mi ponudili da upišem školu, radim za njih, tako sam dobio ugovor. Najljepša mi je bila nagrada koju sam dobio sa 16 godina, nakon što sam dva puta zaredom bio prvak Njema,ke u svojoj kategoriji, pa sam mogao jedan cijeli dan voziti formulu F3. To je velika razlika. Prekrasan osje aj. Uživao sam! Odmah sam dobio i pohvale i rekli su mi da dobro vozim i da bih mogao brzo napredovati. Samo da mi je još na i sponzora, a do tada, u,im, radim, uživam u vožnji kartingom, natjecanjima i tko zna...

Mario Ljubi : - Želio bih se vratiti u Hrvatsku

tko ima dovoljno iskustva. Trke se voze u pet gradova Njema,ke, i to u Kerpenu kod Kölna (to je privatna staza Michaela Schumachera), u Wackersdorfu (u Bayernu), u Oscherslebenu (bivšoj isto,noj Njema,koj), Amp=ingenu (u Bayernu) i Hanu (u blizini Frankfurta). U mojoj je kategoriji 51 voza,. Sistem bodovanja sli,ni je kao u Formuli jedan, bodove dobiva prvih deset voza,a, a prvih pet i pokale. Ove sam godine tek došao u tu kategoriju i moj trenutni poredak je deseto mjesto na ljestvici. No prošle sam godine bio drugi (imao sam peh i

nisam vozio sve utrke), prije toga dvije godine prvi.

Večera kod Schumachera - nešto nezaboravno • Kako si se upoznao s Michaelom Schumacherom? — Michael ima svoj karting tim, za koji vozi i njegov sin Mick Betsch (uzeo je mamimo prezime). Pobijedio sam ga na utrci, pa me Schumacher poslije utrke pozvao na druženje i nogomet. Rekao mi je da sam odli,an mladi voza,, pozvao me na ve,eru s njegovom obitelji. Upoznao sam i Ralfa Schumachera,

Mario, mama Ljubica i sestra Katrin. Tata radi jer uvijek kad dolaze u Hrvatsku netko ostaje raditi. Ili sestra Katrin ili tata Marko. Ovaj je put bio tata na redu

19. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOBITNICI NAGRADNOG NATJEČAJA Međimurskih novina “Čiji je vrt najljepši?” preuzeli nagrade

Nada Hoblaj predala je nagradu našoj dobitnici Mariji Ciglari iz Dragoslavca

Ružica Horvat i Martina Matanovi , voditeljica poslovnice MBM-a Varaždin, uz nagradni buxus pompon

Dobitnici nagrada zadovoljni, zahvaljujemo predlagačima i glasačima na velikom odazivu O

vaj su tjedan preuzete i nagrade za najljepši vrt u Me-imurju. Ljiljana Rudni,ki, dobitnica prve nagrade, poklon bona u vrijednosti 1.500 kuna Eko centra Šenkovec, nagradu je preuzela sa suprugom Radivojem. Ve po dolasku u Eko centar našli su puno zanimljivih proizvoda kojima e ve sljede e godine upotpuniti svoju cvjetnu pri,u. Suprug Radivoj radi na terenu i, kako je gra-evinar po struci, ima priliku po ,itavoj Hrvatskoj vidjeti kakve su novosti u ure-enju pa odmah dobije ideju kako bi i oni mogli uredili svoje dvorište. Supruga Ljiljana ima zlatne ruke i tako zajedni,kim snagama svake godine naprave novu, još ljepšu koncepciju oku nice koju e, kako su rekli, upotpuniti proizvodima odabranima u Eko centru Šenkovec. Alen Magi , voditelj Eko centra Šenkovec, rekao je da ga veseli što nagrada ide u ruke vrijednih ljudi te što e i ona doprinijeti ljepoti njihovog dvorišta.

Marija i Dragutin Ciglari iz Dragoslavca po svoju su nagradu došli u tvrtku Agro-Hoblaj Mursko Središ e, gdje su ih do,ekali Nada i Maja Hoblaj. Nagrada je bila zemlja za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Floreopor s dostavom u vrijednosti 1.000 kuna, a kako im zemlja uvijek treba za sadnju i presadnju cvije a, nagrada je itekako došla u prave ruke. Gospo-a Marija nije skrivala uzbu-enje i rekla nam je kako je jako sretna što je dobila baš tu nagradu, jer si ju je potajno i priželjkivala. Prava zemlja uvijek treba, a i nije jeftina. U Agro-Hoblaju su im rekli da e im, kako se radi uglavnom o vanjskom cvije u, složiti dio svojih proizvoda i za te namjene. Vrtni centar MBM iz Varaždina poklonio je Ružici Horvat iz Dunjkovca, dobitnici tre e nagrade po glasovima ,itatelja, veliki buxus pompon – ukrasni grm, koji su cijelo ljeto njegovali i ,uvali od

Ivanka Srnec, djelatnica Eko centra Šenkovec, predala je poklon-bon Ljiljani Rudni ki, koja je došla sa suprugom Radivojem

nametnika, kako bi on bio što ljepši. Nagradu je u ime Vrtnog centra MBM Ružici Horvat iz Dunjkovca predala voditeljica poslovnice Martina Matanovi , i odmah joj dala i nekoliko dobrih savjeta kako ovaj grm održavati, kako bi i dalje bio lijep i zdrav. U našoj je redakciji knjigu Pro=ila Zagreb “1001 savjet kako postati bolji vrtlar” preuzela i Šte=ica Kolari , dobitnica ,etvrte nagrade po mišljenju ,itatelja Me-imurskih novina. Svi nagra-eni i ovim putem zahvaljuju svojim glasa,ima. Nagradu su preuzeli i naše nagra-ene ,itateljice: Ruža Spirik iz Palinovca, Marija Jankovi iz Male Subotice i Vera Strahija iz 8ehovca, svaka po dvije razli,ite kvalitetne zemlje za cvije e proizvo-a,a i sponzora našega nagradnog natje,aja - tvrtke Agro-Hoblaj iz Murskog Središ a. Ve sada najavljujemo našu akciju i za dogodine. (S. Zorkovi )

media

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

SEDAM SEDMICA

Najskuplje plaćeni telefonski broj Po,etkom ove godine održana je zanimljiva aukcije gdje su prodavani zanimljivi telefonski brojevi. Telefonski broj koji se sastoji od 7 sedmica u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prodan je za 7.877,777 dirhama, što je približno 2,1 milijun dolara. Nepoznati kupac usprkos toj velikoj svoti nije postao vlasnik broja 7777-777, jer svi brojevi ostaju u vlasništvu državne telefonske kompanije koja si zadržava pravo da broj povu,e kada god zaželi. Uz korištenje tog broja kupac je dobio i sljede i paket, naime, on je dobio samo dvo-

godišnji ugovor “dijamantski plus paket” koji sadrži 22.500 minuta razgovora, 22.500 SMS poruka i 100 GB internet podataka mjese,no, odnosno 12 sati razgovora i 725 SMS-ova dnevno. Na istoj aukciji su se prodavali još neki brojevi, nešto manje atraktivni, tako je broj 777-7770 prodan za “samo” 340 tisu a dolara. Licitiralo je više stotina ljudi koji su se vatreno nadmetali usprkos upozorenju telekom kompanije da zadržava pravo da u svakom trenutku povu,e specijalne brojeve. Svjedoci ove aukcije spominju da je na nadmetanju sudjelovalo ,ak stotinjak iznimno bogatih ljudi, te da je aukcija bila zaista žestoka i zanimljiva, iako su svi upozoreni da broj ostaje u vlasništvu države, no izgleda da njima to baš i nije smetalo. O,ito pojedinci imaju tolike svote novca da jedan ili dva milijuna vamo ili tamo, ma koga briga. (izvor: www.uprolazu.com)

POSEBNA STAZA za hodanje

su ljudi upadali u more, fontane, padali po stepenicama, udarali u zidove, zapinjali za rubove plo,nika, sudarali se s drugim ljudima... Dosad nije, koliko smo upoznati, bilo težih stradanja, ali u Kini su svejedno odlu,ili preventivno djelovati i na one koji ne mogu bez svojih pametnih telefona ,ak i dok hodaju ulicom. U gradu Chongqingu postoji ulica koja se zove Foreigner Street (u slobodnom prijevodu Ulica stranaca), gdje su nogostu-

Velikogoričani napravili sjajnu atmosferu i zabavu! VG bend iz Velike Gorice zabavljao je protekli vikend sve gledatelje zabavno-glazbene emisije “Fio show”, koja sve više postaje nezaobilazni program brojnih me-imurskih obitelji nedjeljom nave,er. Velikogori,ki VG bend zabavio je gledatelje nizom pjesama koje i ina,e

Za ovisnike o pametnim telefonima Dosad se uglavnom pazilo na bicikliste, koji u mnogim svjetskim gradovima imaju svoje posebno ozna,ene staze, a Kinezi su u skladu s modernim tehnologijama sada otišli korak dalje... O vožnji i korištenju mobitela/ pametnog telefona, bilo da se radi o telefoniranju ili “SMS-anju”, napisani su kilometri tekstova, jer opasnost je svima poznata. Iako je korištenje smartphonea u hodu nešto manje opasno, nikako nije sasvim bezopasno, jer

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

pi posebno ozna,eni trakama za one koji su konstantno “zaljubljeni” u zaslon svojega pametnog telefona. Ho e li i kako ovakav na,in “regulacije šeta,kog prometa” djelovati, nije poznato, ali ovo je, prema svemu sude i, prvi ovakav slu,aj u svijetu, barem kao službena odluka gradskih vlasti. A opet, ako se pogleda socijalni eksperiment koji je ovo ljeto u Washingtonu napravio National Geographic, šanse da

se sve regulira na zadovoljavaju i na,in i nisu baš prevelike. Naime, National Geographic je na jednoj od šetnica nogostup podijelio tako-er na dvije trake. U jednoj je stajao natpis “Zabranjeno korištenje mobitela”, dok je u drugoj bilo ispisano “Ovdje se koriste pametni telefoni, u ovoj traci hodate na vlastiti rizik”. Rezultat? Oni koji su koristili svoje pametne telefone u šetnji nisu uop e zamijetili natpis na nogostupu! (izvor: zimo.dnevnik.hr)

WEB PREPORUKA

Čuda prirode Nesmiljenu ud priroda pokazuje upravo i ovih dana. Poplave diljem Hrvatske katastrofalnih su razmjera i nanesene štete bit e nemjerljive. Popularno-znanstveni portal cudaprirode.com tako er pra najnovije stanje prirode, odnosno svu njezinu silinu koja se o itava u aktualnim nevoljama s poplavama. Prosurfajte ovim portalom i uvjerit ete se kako je ovo informa vni, znanstveni, zabavni i najrelevantniji popularnoznanstveni portal koji donosi kratki pregled znanstvenih vijes i vijes iz

tehnologije s raznih internet portala, informira i zabavlja tekstovima i slikama prirode i svega što priroda može ponuditi. Cilj portala je da bude svakom korisniku po etna stranica prirode, znanos i tehnologije, tj. mjesto na kojem ete zapo e pretragu i surfanje internetom ukoliko vas zanimaju znanstvene i tehnološke teme. Jedan od ciljeva cudaprirode.com portala je i borba pro v pseudoznanos te podizanje svijes o pravoj znanos i znanstvenoj metodi.

sviraju u svojim prigodnim glazbenim doga-anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro-endani i sl. Tijekom emisije mogli su se ,uti i nezaobilazni savjeti i preporuke od stalnog sponzora rubrike Zdravog kutka, kralja ,ešnjaka. Fio show gledaju svi - gledajte i vi!

19. rujna 2014.

PETAK, 19.09.

SUBOTA, 20.09.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Obzori 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 akove ki kutak (r) 14:40 GET Report 15:10 Dom 2 (r) 15:35 Planet Croa a (r) 16:15 Dali.B show (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Dali.B show Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00

PETAK, 19.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 (R) 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Eurobox (R) Druga strana (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Koncert/emisija VTV Emisija VTV-a Global 3000 VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20:00 20:35 21:00 23:05

Dali B. Show Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 20.09.

07:53 07:55 08:00 08:25 08:30 08:45 09:30 09:45 10:00 10:30 10:40 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00 15:00 15:10 15:40 16:10 16:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV Prodaja Moja Istra (R) TV Razglednica TV Prodaja Eurobox (R) Mali oglasi Pressica Tajne uspjeha TV Prodaja Kratki rezovi (R) 24 Sata vijes TV Prodaja Shi" (R) TV Prodaja Glazbeni in (R) Mali oglasi Zlatna dolina (R) Dali B. Show Mali oglasi Emisija VTV-a (R) 17:25 TV Prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:30 22:00 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Koncert (R) Mužikaši i pajdaši Sutrašnjica danas VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 21.09.

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:00 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Dali B.show (r) 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 21.09.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:40 13:55 14:00 15:00 15:15 15:45 17:15 17:30 18:00 18:05 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino (R) Pressica (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Iz VTV Arhive: U dobrom društvu (R) TV Prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim TV Prodaja Druga strana (R) Koncert (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Rezervirano vrijeme (R) 21:00 Ve er uz ?lm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 22.09.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 22.09. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:20 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino (R) Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Druga strana (R) TV Prodaja EmisijA VTV-a (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Shi" Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Koktel Sportski zoom (R) TV Oblo ec (R) Iz fundusa galerije GE RA MA VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 23.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 23.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:05 12:15 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta Mali oglasi TV Razglednica Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Shi" TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Emisija VTV-a VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes TV Ordinacija Mužikši i pajdaši Glazbeni in Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 24.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 24.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Dali B. Show 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Vicovizija Emisija VTV Kratki rezovi Otvoreno nebo Rezervirano vrijeme Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

ČETVRTAK, 25.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Dali B. show Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 25.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:35 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Razgovori Iz VTV Arhive Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIJELO DUGME u Čakovcu 20. prosinca

MATICA HRVATSKA, OGRANAK ČAKOVEC

Kultni bend u originalnoj Kamo vode “Vilinska vrata” Radoslava Katičića? postavi slavi četrdeseti rođendan u Međimurju

Promocija knjige izazvala je pozornost brojnih posjetitelja

U organizaciji Matice hrvatske 8akovec protekli su tjedan predstavljena istraživanja tragova svetih pjesama naše pretkrš anske starine koja je u knjizi “Vilinska vrata” objavio akademik Radoslav Kati,i . Ovaj knjižni naslov izašao je u ožujku ove godine u nakladništvu Ibis grafike d.o.o. te sunakladništvu Matice hrvatske, te je svojevrsni nastavak trilogije “Božanski boj”, “Zeleni lug” i “Gazdarica na vratima”. Knjiga na 230 stranica donosi poglavlja u kojima su rekonstruirane pretkrš anske religije (Živa predaja o Perunovu liku, Perunovo svetište u Varešu, Vidova gora i sveti Vid, Jurjevo koplje i Jurjev ma,, Veles u psalmu, Vi-

linska vrata, Majka milosr-a izme-u slavenskoga poganstva i krš anstva, Gospa Me-ugorska i mokra Mokoš, Mokošin vrh u Me-imurju i pozojeva glava uza nj?, Perinova ljut, Vražje oko, Pogani vrh i Veda Slavena kao \atamorgana). Me-imurcima je zasigurno najzanimljivije poglavlje u kojem autor progovara o našem najvišem vrhu Mohokosu. Autoru su predstavljeni i prvorazredni podaci o mogu im poveznicama Mohokosa, vrha Pernjaka i njegovoga Murskog oka, što e akademik Kati,i zasigurno u jednom od budu ih terenskih istraživanja tog dijela Me-imurja nastaviti prou,avati. Kako se na pred-

stavljanju doznalo, akademik radi i na petoj knjizi u kojoj e predstaviti sustav slavenske religije za koju se nakladnik nada da e biti objavljena u ljeto 2015. godine, upravo u godini kada e akademik Radoslav Kati,i navršiti osamdeset i pet godina. U predstavljanju knjige osim autora sudjelovali su i dr. sc. Vitomir Belaj, pro\. emer., mr. sc. Krešimir Krnic, izvršni urednik, Romana Horvat, izvršna urednica, dr. sc. Damir Zori , Ivan Pranji , pro\., i etnoglazbenica Lidija Bajuk, dipl. etn. i antr., koja je vodila program ve,eri te stavila to,ku na i izvedbom pjesme “Šetala se lepa Mara.”

Akademik Radoslav Kati i (sjedi) i sudionici predstavljanja knjige “Vilinska vrata”

Bijelo dugme okupilo se u postavi sa svim bivšim pjeva,ima prije devet godina i 2005. godine održalo spektakularni koncert na rasprodanom stadionu Maksimir u Zagrebu, a sada nakon devet godina u istoj postavi dolazi u 8akovec povodom svojeg 40. ro-endana. “Kad bi bio bijelo dugme”, “Šta bi dao da si na mom mjestu”, “Eto! Baš ho u!”, “Bitanga i princeza”, “Doživjeti stotu”, “Uspavanka za Radmilu M.”, “Bijelo dugme”, “Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo”, “~iribiribela”, “Esma” mnogobrojne su hit pjesme, a kontroverza koja ih je pratila cijelu karijeru Bijelo dugme dovela je do statusa jednog od najve ih rock bendova ovih prostora. Petar Domini ,

Bijelo dugme u akovec stiže s frontmenom Goranom Bregovi em i svim pjeva ima prvi ,ovjek ,akove,ke agen- 8akovca kre e miniturneja cije Tipomarketing, potvrdio po Hrvatskoj, tako da e uonam je ovih dana da je poznat ,i blagdana sve o,i hrvatske datum koncerta originalne glazbene javnosti koja je svih postave Bijelog dugmeta na ovih godina ostala vjerna Du,elu s \rontmenom Goranom gmetu biti uperene u naš grad Bregovi em. Bit e to subota, i Me-imurje. Sve pojedinosti 20. prosinca u dvorani Gra- o pretprodaji ulaznica slijedi diteljske škole u 8akovcu. Iz uskoro.

“STISNI SE V SENJE” novi je hit među kajkavskim popevkama

Bojan Jambrošić oduševio na Krapinskom festivalu! Protekle subote jednim od najstarijih hrvatskih glazbenih \estivala, Festivalom kajkavskih popevki Krapina, završio je 49. krapinski Tjedan kajkavske kulture. Festivalu na kojem su kroz godine održavanja nastupala najve a imena hrvatske glazbene scene, poput Tereze Kesovije, Vice Vukova te Radojke Šverko, ove se godine, po tre i put, priklju,io Bojan Jambroši . Izvedbom pjesme “Stisni se v senje” Jambroši je na ovogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki oduševio kako publiku, tako i gledatelje koji su Festival mogli pratiti uživo u programu HRT-a. - Iznimno sam sretan što ve tre u godinu mogu biti dio

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

Krapinskog \estivala jer mi je, osim odli,ne atmos\ere i publike koja prati ovaj Festival, velika ,ast sura-ivati s vrhunskim glazbenicima te uz pratnju orkestra Hrvatske radiotelevizije otpjevati najljepše kajkavske pjesme. Budu i da sam Me-imurec, kajkavština je dio mene te ve sad s nestrpljenjem o,ekujem sljede i 50. Krapin-

ski \estival. - rekao je Bojan Jambroši . Autori skladbe “Stisni se v senje” jesu Radovan Novina (stihovi), Nenad Kukova,ec (glazba) te Dubravko Palanovi (aranžman). Tri godine nastupa na Festivalu kajkavskih popevki Jambroši evu su karijeru obogatile pjesmama “Zgublene zorje” (2011.), “Nedela” (2013.).

sport@mnovine.hr

SPORTSKI RIBOLOV

Hrvatska reprezentacija odli no je stajala nakon prvog dana, ali na kraju nije uspjela osvojiti medalju

Vaganje ulova bio je jedan od najuzbudljivijih trenutaka SP-a

SVJETSKO PRVENSTVO u ribolovu udicom na plovak održano je prošli vikend na derivacijskom kanalu HE Dubrava

Hrvatska reprezentacija zamalo osvojila medalju Naša reprezentacija, koja je nakon subotnjeg ribolova bila druga, nije uspjela povezati dva odli na dana. No, momci pod stru nim vodstvom trenera Miljenka Perka odradili su solidnu nedjelju, što je bilo dovoljno za kona no šesto mjesto

Najbolje tri ekipe 61. izdanja Svjetskog prvenstva, koje je održano u Me imurju

U nedjelju nave,er u Prelogu je proglašenjem pobjednika, dodjelom medalja i pehara reprezentacijama i pojedincima te prigodnim govorima zahvale i vatrometom sve,ano okon,ano 61. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak, koje se na derivacijskom kanalu HE Dubrava održavalo prošli vikend. Nizozemci su novi svjetski prvaci u ribolovu udicom na plovak nakon dva natjecateljska dana koja su održana na derivacijskom kanalu HE Dubrava u Me-i-

murju. Reprezentacija Hrvatske zauzela je 6. mjesto, pri ,emu se pojedina,no od naših najbolje plasirao Martin Vr,kovi , koji je zauzeo 26. mjesto. Nizozemci su uspjeli zadržati vode u poziciju nakon prvog dana i sa sveukupno 38 negativnih boda Oranje ku i odnose zlatnu ekipnu medalju. Do drugog mjesta, s 44 negativna boda, stigli su 8esi koji su imali odli,nu nedjelju i time nadoknadili nešto lošije izdanje u subotu. Tre i su reprezentativci Srbije sa

sveukupno 45 negativnih bodova.

Hrvatska u borbi za medalju, ali... Hrvatska reprezentacija, koja je nakon subotnjeg ribolova bila druga, nije uspjela povezati dva odli,na dana. No, momci pod stru,nim vodstvom trenera Miljenka Perka odradili su solidnu nedjelju, što je bilo dovoljno za kona,no šesto mjesto. To je drugi najbolji rezultat Hrvata na seniorskim svjetskim prvenstvima - 2008. u Pari-

zu bili smo peti. Za Hrvatsku su nastupali: Dejan Vondrak, Alan Perko, Dražen Štajduhar, Martin Vr,kovi , Nikola Filipaši i Davor Florijani . Direktor reprezentacije i predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva u ribolovu udicom na plovak Zoran Pfeifer nije krio oduševljenje rezultatom: - Planirali smo u i me-u deset najboljih, a šestim mjestom napravili smo zacrtano. Šteta što nam sre a nije danas bila naklonjena pa da uzmemo medalju, ali ve je ovaj plasman velika stvar za naš ribolov. Istaknuo je da su iza nas ostale puno razvikanije i bogatije ribolovne nacije s profesionalcima u svojim redovima, poput Engleske, Italije, Franuske i Ma-arske. U pojedina,nom dijelu pak je slavio Srbin Goran Radovi ispred dvojice Nizozemaca, Stefana Altana i Arjana Klopa. Od naših najbolji je bio Martin Vr,kovi koji je završio na 26. mjestu. Svjetski prvak je spomenuo svoje višemjese,no naporno treniranje za speci=i,ne uvjete na derivacijskom kanalu, kao i da su organizatori obavili vrhunski posao u pripremi i održavanju SP-a. Ina,e, natjecatelji su drugi dan imali dosta problema u

ribolovu koji nije bio izdašan kao prvi, jer je zbog velikih oborina puštena dodatna voda u kanal, podigla se razina istoga, a dok je tako, kako su nam rekli iskusni ribi,i, “ri-

ba teško grize”. Na kanalu su ovaj put ipak bili profesionalci, pa je tako ipak bilo riba u mrežama-,uvaricama. Medalje najboljima uru,io je predsjednik Svjetske ribolovne organizacije FIPSeda Claudio Mateolli, koji je tako-er imao samo rije,i hvale na ra,un organizatora. Jedino što je pokvarilo doživljaj natjecanja, rekao je, bili su vremenski uvjeti. Pobjedni,ke je trofeje uru,io preloški gradona,elnik Ljubomir Kolarek, koji je s jedne strane izrazio zabrinutost zbog vremenskih prilika koje su zahvatile Me-imurje, a s druge zadovoljstvo organizacijom Svjetskog prvenstva i golemim brojem posjetitelja.

U dva dana oko 5.000 gledatelja pratilo natjecanje Prema predsjedniku Organizacijskog odbora SP-a Zoranu Pfeiferu natjecanje je dnevno, naime, pratilo oko 5.000 gledatelja, što pokazuje iznimnu popularnost ribolova u Hrvatskoj. Tijekom tjedan dana, koliko je službeno trajao SP u ribolovu udicom na plovak na vodi (treninzi i natjecanje) kanala HE Dubrava, bilo je 37 reprezentacija, koje je ,inilo 410 natjecatelja i prate ih osoba. Regularnost natjecanja pratilo je 211 sudaca, a uhva eno je 1 100 kilograma ribe. Sve ribe nakon vaganja vra ene su u vodu. (RI, foto: Zlatko Vrzan)

Sportski ribi i na ovom SP-u kod nas mogli su loviti prave ribe kapitalce

19. rujna 2014.

SPIDVEJ

GIMNASTIKA 6. GIMNASTI KI HUNGARIAN GRAND PRIX - SZOMBATHELY

Ude srebrni u Ma arskoj na konju s hvataljkama Pavlic na postolju

UTRKA LUBOŠA TOMI EKA - PRAG

Nakon šest odli nih vožnji Pavlic u Pragu zasjeo na drugo mjesto! Jurica Pavlic, najbolji hrvatski spidvej voza,, nastupio je na pozivnoj utrci u Pragu koja se ve 46. put zaredom vozi pod imenom “Memorijal Luboša Tomi,eka”. Rame uz rame Grand Prix voza,u Martinu Smolinskom, Rusu Emilu Sayfutdinovu, Latvijcu Maksimu Bogdanovsu, Poljaku Rafalu Okoniewskom i drugim voza,ima iz Europe Jura je odvozio odli,nih šest vožnji i osvojio visoko drugo mjesto. S deset osvojenih bodova u redovnom dijelu utrke Pavlic se izborio za mjesto u =inalnoj vožnji, koju se vozilo u pet krugova s pet voza,a. Pavlic si je stvorio prednost s vanjske pozicije od

samog starta te se borio za 1. mjesto sa Sayfutdinovim, gdje je Emil bio nešto brži i stao na najviše postolje Memorijala. Tre e mjesto osvojio je Rafal Okoniewski, voza, Marme Rzeszow, prošlogodišnji Juri,in kolega iz kluba. 8etvrti je bio mladi 8eh Vaclav Milik, a peti Latvijac Bogdanovs. Ova utrka je bila za Pavlica odli,an test prije zadnje =inalne utrke prvenstva Europe. SEC Speedway European Championship održat e se u Czestochowi u petak, 19. rujna, kamo Speedway klub D. Kraljevca organizira prijevoz i no enje. (n,)

Srebrni olimpijac, naš Filip Ude, na konju s hvataljkama (15,350) osvojio je srebro na Grand prixu u Ma-arskoj, a od njega je bio bolji samo najja,i ,ovjek posljednjih godina na ovoj spravi, Ma-ar Krisztian Berki, koji je dobio velikih 16,050 bodova. Robert Seligman s 14,850 zauzeo je ,etvrto mjesto. Hrvatski gimnasti,ari osvojili su šest medalja u

Rezultati Parter: 1. Aleksandar Ša lov (Izr) 15,500, 2. Tomislav Markovi (HRV) 14,700, 3. Sakari Vekki (Fin) 14,500. Ude je s ocjenom 15,350 uzeo srebro, ali može on i puno bolje Konj s hvataljkama: 1. Krisz an Berki (Ma ) 16,050, 2. Filip Ude (HRV) 15,350, 3. Vid Hidvegi (Ma ) 15,050, 4. Robert Seligman (HRV) 14,850. Pre a: 1. Marijo Možnik (HRV) 15,150, 1. Aleksandar Ša lov (Izr) 15,150, 3. Anton Kova evi (HRV) 14,600.

osam =inala na 6. Hungarian Grand Prixu u Szombathelyju. Možniku je pripalo zlato, Udeu, Markovi u i Kaji u srebro, a Kova,evi i Popovi osvojili su bronce. Naši najja,i reprezentativci time su u posljednjoj provjeri potvrdili da su spremni za najve e

natjecanje ove sezone, Svjetsko prvenstvo u kineskom Nanningu, koje ih ,eka od 3. do 12. listopada. Marijo Možnik s ocjenom 15,150 podijelio je zlato s Izraelcom Aleksandrom Šatilovim, pobjednikom i na parteru, spravi na kojoj je

naš Tomislav Markovi uzeo srebro s 14,700 bodova. Na pre,i je Anton Kova,evi osvojio broncu s 14,600 bodova, dok je kod djevojaka Ema Kaji bila srebrna (13,117), a Ira Popovi bron,ana (12,367) na preskoku.

KARATE KK “GLOBUS” organizirao veliki me unarodni turnir Me imurje Open

Dominacija Globusa, pa kao pravi doma in pehar prepustio gostima U 8akovcu je održan 18. me-unarodni karate turnir Me-imurje Open u organizaciji Karate kluba “Globus” 8akovec. Nastupilo je 80 klubova s ukupno 589 natjecatelja iz 6 država (Hrvatska, Ma-arska, Slovenija, Kanada, Srbija, Bosna i Hercegovina). Doma in turnira, KK “Globus”, u poretku je 80 klubova osvojio 1. mjesto, no pehar prepustio drugoplasiranima, a ,lanovi su nedeliš anskog Karate centra osvojili 2 srebrne i 3 bron,ane medalje. 8lanovi su Karate kluba “Globus” 8akovec s osvojenih 20 medalja (7 zlatnih, 8 srebrnih i 5 bron,anih) osvojili ukupno 1. mjesto u poretku od 80 klubova. No, pošto je Karate klub bio organizator i doma in natjecanja, veliki pehar za pobjednika natjecanja prepustili su drugoplasiranom

Karatisti Globusa i na doma em terenu pokazali su dominaciju u mla im kategorijama

Karate klubu “Slavko Krimski Termal” iz Daruvara, koji je osvojio ukupno 14 medalja (5 zlatnih, 5 srebrnih i 4 bron,anih). - Zahvaljujemo svim natjecateljima, trenerima,

klubovima, reprezentacijama na dolasku i sportskom druženju i nadamo se da se vidimo sljede e godine na 19. me-unarodnom karate turniru Me-imurje Open. Tako-er zahvaljujemo svim

sponzorima, donatorima, volonterima i simpatizerima kluba, bez kojih ne bi mogli organizirati ovaj sportski doga-aj, poru,uju iz kluba nakon dobro organiziranog turnira.

Medalje za Karate klub “Globus” osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju: Teo Ke,keš - u,enici kate 9-6kyu, Josip Sluki - u,enici borbe -38 kg, Stela Horvat - u,enice kate 9-6 kyu, Inga Grgi - u,enice kate, Andreja Novak - veteranke kate, Kata Team Globus ml. u,enici (Nikola Topli,anec, Josip Sluki , Roko Štoki ) – ml. u,enici kate ekipno, Kata Team Globus u,enici (Teo Ke,keš, Roko Štoki , Josip Sluki ) - u,enici kate ekipno, 2. mjesto i srebrnu medalju: Lovro Farkaš – ml. u,enici borbe - 34kg, Josip Sluki – ml. u,enici borbe +38 kg, Inga Grgi – ml. u,enice borbe +36 kg, Nikola Topli,anec - u,enici borbe -34 kg, Teo Ke,keš u,enici borbe -42 kg, Inga Grgi - u,enice borbe +44 kg, Elena Ke,keš – ml. kadetkinje borbe -45 kg, Kata Team Globus 1 ml. kadeti

(Kristian Topli,anec, Adrian Fajfar, Filip Balent) – ml. kadeti kate ekipno; 3. mjesto i bron,anu medalju: Adrian Fajfar - u,enici kate, Josip Sluki – ml. u,enici kate, Filip Balent - u,enici borbe -30 kg, Lucija Ružaj juniorke borbe -59 kg, Kata Team Globus 2 ml. kadeti (Teo Ke,keš, Roko Štoki , Josip Sluki ) – ml. kadeti kate ekipno. Na turniru su nastupili i ,lanovi Karate centra Nedeliš e i osvojili su 5 medalja (2 srebrne i 3 bron,ane). Medalje za Karate centar Nedeliš e osvojili su: 2. mjesto i srebrnu medalju: Sabina Petkovi – kate u,enice, Tea-Lena Špoljari – ml. u,enice borbe -32 kg i 3. mjesto i bron,anu medalju: Tea-Lena Špoljari – kate ml. u,enice, Sabina Petkovi – u,enice borbe -40 kg, Izabela Špoljari – ml. kadetkinje borbe +55 kg. Dobar nastup zabilježio je i Nino 8urin, ali je ovaj put uz malo manje sportske sre e ostao bez medalje. Natjecatelje su pripremali i vodili na natjecanju treneri Mladen Vizinger, Dejan Sluki i Tihomir Grgi .

19. rujna 2014. RUKOMET USPJEŠNA PREMIJERA ŽRK-a Zrinski u I. HRL za žene

U dramati noj završnici nesretno izgubljen bod Pred više od 300 gledatelja ŽRK Zrinski, koji je nakon 18 godina vratio najbolju žensku hrvatsku rukometnu ligu u naš kraj, odigrao je neodlu eno 24:24 (12:12) s varaždinskom Kokom u lokalnom derbiju otvaranja prvenstva - Danas sam izra,unao da je prosjek godina ove ekipe 17 godina, što nitko nikad nije imao i što se nikad nije dogodilo od postojanja hrvatske države da netko igra s tako mladom ekipom. 8estitam ovoj djeci, mojim igra,icama, jer su pružile jako dobru i borbenu utakmicu, stoga ne treba žaliti što nismo osvojili oba boda, ipak je bio ova za sve nas povijesni dan za ženski rukomet u 8akovcu. - govorio je ponosan trener rukometašica Zrinskog Željko Golik za medije nakon prvenstvene premijere protiv Koke prošle subote. - Kad smo išao u subotu prema dvorani i sam sam se pitao: Mogu li kadetkinje igrati ravnopravno protiv seniorki? Nevjerica je potrajala tek petnaestak sekundi, dok se nije zatresla gostuju a mreža za prvo vodstvo Zrinskog u 8akovcu na startu Dukat I. HRL za žene i povratak prvoligaškog rukometa u naš grad. Utakmica je uglavnom prošla u dramati,nom tonu. Zrinskice su ina,e imale dva boda u svojim rukama, minutu i pol prije kraja vodile 24:22, ali kao da su se na kraju prestrašile pobjede koja je ve bila u jednom džepu. Na kraju u lijepoj atmosferi pred više od 300 gledatelja ŽRK Zrinski koji je nakon 18 godina vratio najbolju žensku hrvatsku rukometnu ligu u naš

izolirao =lasterom nezaustavljivog doma eg “playa” Stelu Posavec (9 golova), više nije bilo ideje i hrabrosti od njezinih sugra,ica da preuzmu odgovornost i goš e su uz “vjetar u le-a” koje su imale tijekom cijele utakmice stigle do boda. 8etiri sekunde do kraja goš e su dobile penal i poravnale su za remi 24:24.

Zasluženi pljesak Na kraju zasluženi pljesak doma im rukometašicama koje su odli,no otvorile prvoligašku sezonu. Ohrabruje lijep i moderan rukomet koje su prikazale igra,ice, koje u prosjeku nisu još ni punoljetne. Problem bi mogla biti malo prekratka klupa kad je u pitanju ovako jako

natjecanje, ali ,akove,ke rukometašice nemaju imperativ da “nešto moraju”, pa e svima na koje ra,una trener Golik koji je vukao dobre poteze tijekom cijele utakmice ovo natjecanje biti “velika škola”. Koja, nažalost, ponekad skupo košta kad su bodovi u pitanju. Zaista šteta što je odmah prvo kolo i lijepu atmosferu susjedskog derbija obilježilo sramotno su-enje para Vu,i - Barle, posebice jer bi oni kao službeni predstavnici Saveza trebali biti podstrek mladim sportašima poput ,akove,kog sastava koji je u svojim redovima imao ,ak 13 srednjoškolki na fer i korektnu borbu, a ne da se odmah susretnu s “mo,varom” koja ,esto prati hrvatski sport i dovodi ga na loš glas. Bez obziran na sve, nadamo se da se “prvi ma,i i u vodu bacaju“ i da suci ne e doživljavati najmla-i sastav lige kao onaj na kojem se mogu iživljavati svojim nakaradnim su-enjem. - Mislim da nas vrijedi podržati i do i u subotu nave,er kad igramo u 8akovcu na utakmicu. - poru,io je na kraju trener Golik. I zaista je tako, ova ekipa zaslužuje podršku, jer igra moderan i lijep rukomet koji treba vidjeti i doživjeti. U subotu Zrinskice gostuju u Splitu kod istoimenog doma ina. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Sjajna Stela Posavec bila je nerješiva enigma za gostuju u obranu kraj odigrao je neodlu,eno 24:24 (12:12) s varaždinskom Kokom u lokalnom derbiju otvaranja prvenstva. Neiskustvo je ovaj put presudilo, iako su goš e bile zrele za poraz nakon što se razbranila sjajna Krmpoti na doma eg golu u nastavku susreta, a nezaustavljiva Stela Posavec uz pomo svojih suigra,ica natjerala gostuju i mom,ad bivšeg Podravkinog trenera Hrupeca na gr,evitu borbu kako bi se izborilo “barem nešto”. Na kraju varaždinski sastav itekako

mora biti zadovoljan osvojenim bodom.

Loše su enje Ina,e, kardinalno loše su-enje zagreba,kog suda,kog para Barle - Vu,i obilježilo je ve i dio utakmice. Najprije su suci u prvom dijelu kod doma eg vodstva koje je u jednom trenutku iznosilo i tri gola razlike s nekoliko odluka po štetu doma ih rukometašica omogu ili goš ama da se vrate u susret. U nastavku pak kad su Zrinskice uvjerljivo najmla-i sastav u

ligi po,ele lomiti varaždinski sastav u drugoj dijelu drugog poluvremena koji je ostao bez ideje “što i kako” i kada su mogle vrlo lako prelomiti susret s nekoliko golova razlika u svoju korist s neujedna,enim kriterijom koji je opet bio kontra doma eg sastava ostavili su Koku u susretu. Usprkos tome, u samoj završnici goš e su bile u izgubljenoj situaciji. Me-utim, trener Hrupec je kod minus 2 gola u posljednja dva napada ipak povukao dobar potez. Uspješno je

Doma a vratarka na posudbi iz Koprivnice Ana Krmpoti u nastavku je esto gostuju e igra ice svojim obranama bacala u o aj

TENIS DRUGI NASLOV OVE GODINE ZA 19-GODIŠNJU AKOV ANKU

MOM ADSKO PRVENSTVO HRVATSKE DO 14 - ZAVRŠNICA

Iva Mekovec osvojila Pun ecu šesto mjesto Bol na Bra u Iva Mekovec suvereno je osvojila drugi ITF turnir ove sezone, 10.000 ameri,kih dolara vrijedan futures u Bolu na Bra,u. Nakon što je prošli tjedan igrala =inale i nije uspjela oti i do kraja, ovaj put nije bilo nikakvih dilema. Iva je stigla do naslova pobjednice i novih 12 WTA bodova bez izgubljenog seta. Redom je savladala: Slovakinju Husarovu 6:3, 6:0, Poljakinju Macijewsku 6:2, 6:2, Šve-anku Algurin 6:2, 6:0, da bi zatim u polu=inalu uzvratila za nedavni poraz 8ehinji Pantuckovoj 6:3, 6:3 i u =inalu bez problema dobila dvije godine mla-u hrvatsku tenisa,icu Fett 6:4, 6:1. S nekoliko izvrsnih rezultata na futuresima Mekovec je pokazala da se može bez

Iva Mekovec sjajno je odigrala drugi turnir na Bolu problema prebaciti na igranje ja,ih i vrjednijih turnira, što e joj tako-er omogu iti i sadašnji ranking, jer kada se

pribroje ovi novi bodovi idu i ponedjeljak sti i e ispod 350. mjestu na WTA listi. Me-utim, Iva tako-er u ovom dijelu sezone brani dosta bodova iz prošle (tridesetak), pa mora dobro zapeti u ova dva mjeseca kako bi zadržala ovaj najbolji ranking karijere. Ipak, zasad na turnirima iz challenger kategorije mora igrati kvali=ikacije, pa e tako predstoje i vikend u “kvalama” zaigrati u Podgorici, dok je na istom turniru Mikul,i s rankingom koji je imala kad ga je prijavljivala (293., a sada je još bolja s najboljim rankingom karijere ovaj ponedjeljak na 259. mjestu, dok je Mekovec na 365. mjestu) ušla u glavni turnir. (dz)

U organizaciji Teniskog kluba [akovo održana je završnica Mom,adskog prvenstva Hrvatske za dje,ake i djevoj,ice do 14 godina, na kojem je nastupilo osam ponajboljih mom,adi tog uzrasta. Na prvenstvo se plasirala i mlada mom,ad Pun,eca osvajanjem prvog mjesta u regiji TSSH i pobjedom u dodatnim kvali=ikacijama s mom,adi TK [akovo. Prvo kolo protiv drugih nositelja i pobjednika prvenstva, I Teama, donijelo je o,ekivani poraz. Zagrep,ani su bili više nego uvjerljivi i pobijedili maksimalnim rezultatom 9:0. Poraz od I Teama 8akov,ane je odveo u razigravanje za plasman od petog do osmog mjesta. U susretu protiv mom,adi TK Osijek ekipa Pun,eca bila je bolja i zasluženo slavila rezultatom 5:4. Pobjede u pojedina,nim susretima za 8akov,ane ostvarili su Leonarda Horvat, Nika Šari , Antonia Ruži i Teodor Zlatar i

Ekipa Pun eca u akovu mješoviti par Leonarda Horvat / Teodor Zlatar. Nedjeljni susret protiv mom,adi TK Kvarner iz Rijeke odlu,ivao je o petom mjestu. Ovaj put zabilježen je minimalan poraz rezultatom 5:4. Peto mjesto pripalo je Rije,nima, a šesto 8akov,anima. I ovaj put bolji dio mom,adi bile su djevojke (Leonarda Horvat, Anto-

nia Ruži i Ema Matja,i ) koje su slavile u sva tri pojedina,na susreta. Pobjeda ženskog para Antonia Ruži / Nika Šari bila je nedostatna za kona,nu pobjedu. Za mladu mom,ad Pun,eca šesto mjesto predstavlja uspjeh, a kroz godinu-dvije od iste mom,adi može se o,ekivati i borba za najviši plasman.

19. rujna 2014.

KOŠARKA KK ME IMURJE akovec održao pres-konferenciju uo i nove sezone

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

Ovaj vikend kre e Kup, a uskoro i sezona za mla e kategorije! U prostorima Košarkaškog saveza Me imurske županije održan je sastanak klubova i elnika Saveza na temu po etka natjecanja pod lokalnom ingerencijom. Nazo ni su bili predstavnici skoro svih klubova koji djeluju u županiji, plus varaždinska Vindija i Lepoglava ije e neke selekcije tako er igra u natjecanjima u organizaciji našega Saveza. Kup natjecanje kre e ve ovoga vikenda,a izvu eni su i parovi prvoga kola. U Donjem Kraljevcu e doma in do ekati akove ko Me imurje, u Prelogu igraju istoimeni doma in i akovec, u Donjoj Dubravi kod Dubrav ana gostuje Nedeliš e, a u Kotoribu ide Me imurje Globetka. Juniorsku ligu (smiju igra košarkaši ro eni 1997. godine i mla i) e ove sezone igra 8 ekipa,a prvo kolo bi se trebalo igra 4. listopada, kada bi trebali s natjecanjem zapo e i mla i kade ro eni 2001.i mla i. Kade ro eni 1999. i mla i bi prvo kolo trebali igra 27. rujna ove godine,a prijavilo se 10 ekipa. Za

Ligu dje aka (dje aci ro eni 2003. i mla i) prijavilo se 7 ekipa, oni bi prvi turnir trebali ima u listopadu. Lige mla ih kategorija su organizirane na na in da se prvi dio igra jednokružno, a onda prve e ri razigravaju za dva mjesta koja su izlu na za natjecanje regije Sjever. Tamo se našim klubovima pridružuju podravski. Nakon tog drugog stupnja natjecanja prvak te regionalne lige ide na državno prvenstvo, odnosno na državno Polu nale, me u 10 najboljih klubova Lijepe naše. Usput, tamo ve dugo nema me imurskih klubova. Naravno da nakon jednokružno odigranog prvoga dijela svake od liga nisu samo prva 4 kluba ona koja nastavljaju natjecanje, igra se prema plasmanu i dalje - npr. pe , šes , sedmi i osmi u juniorskoj ligi igraju opet svaki sa svakim još 4 kola. Isto je i s ostalim mla im kategorijama. Dakle, zaklju ak je- bit e utakmica za dokazivanje i pokazivanje svakoga mladog igra a što zna i može! (bh)

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME IMURSKE ŽUPANIJE

Te aj za nove suce Pozivaju se svi kandida stariji od 14 godina koji žele bi košarkaški suci ili pomo ni suci da se prijave na e-mail adresu uksmz@ ck.t-com ili na mobitel 098/493

767. Organizator im je osigurao opremu za ak vno sudjelovanje u teoretskom i prak nom pra enju te aja. Te aj je besplatan i svi su kandida dobrodošli!

Predstavljena etiri poja anja i dalje oslonac na doma e snage Košarkaški klub Me-imurje 8akovec na pressici u petak izložio je sportske rezultate Kluba u prošloj sezoni, svoje budu e planove, ali i predstavio ,etiri nove igra,e u svom sastavu - Igora Drka, Stjepana Kranj,eca, Sašu Dodleka i Alena Vargu. Unato, teško ama s dvoranskim prostorom za svoje treninge, Klub je prošle sezone postigao dobre rezultate, te se uz nova poja,anja i rad na popularizaciji košarke me-u najmla-ima, nada samo još boljima. Cilj je Me-imurja pred novu sezonu je nadmašiti prethodne rezultate, te dosti i same vrhove tablica u svim kategorijama. Klub e tako-er u sezoni 2014./2015. poja,ano nastojati popularizirati košarku me-u najmla-ima, a želja im je dobrom igrom i rezultatima na svoje utakmice privu i i što više vjernih navija,a. Nada je Uprave kluba tako-er da e izazove s nedostatkom dvoranskog prostora koji su ih u radu ometali

Poja anja Me imurja za novu sezonu prethodne sezone, u novoj sezoni uspješno riješiti. Što se noviteta u sastavu igra,a ti,e predsjednica Kluba Sandra Žbulj, zajedno sa trenerom, predstavila je nove igra,e seniorske ekipe. Poja,anja su Igor Drk i Stjepan Kranj,ec iz

KK 8akovec te Saša Dodlek i Alen Varga iz središ anskog KK Rudar Cimper. Uprava je ujedno svom bivšem igra,u Patriku Jambrovi u, koji je dres Me-imurja zamijenio za dres KK Kvarnera iz Rijeke, zaželjela mnogo sportskog uspjeha.

VETERANSKI TURNIR ROGLA 2014.

Solidan nastup me imurskih veterana! Tradicionalno me-imurski veterani stariji od 45 godina u rujnu mjesecu odlaze na Roglu. Tako je bilo i prošloga vikenda gdje su nastupali zajedno s veteranima iz Srbije, Slovenije, 8eške i Hrvatske. Nastupilo je 9 ekipa

koje su podijeljene u 3 skupine. Me-imurski su veterani “potre=ili” najja,u mom,ad na turniru - ,ešku Prahu i od nje izgubili 26:42,a u istoj su skupni nadja,ali Maribor s 41:28. Razigravanje im je donijelo slijede ega jakoga

protivnika VKK Zagreb kojega su naši veterani pobijedili sa 51:38, a stari znalci Otok Ugljan bio je pobije-en s 35:25. Na taj su na,in naši veterani s 3 pobjede i jednim porazom na kraju završili kao ,etvrti, a objektivno

STRELI ARSTVO

su po snazi bili drugi. U redovima veterana nastupili su i u 4 utakmice zabili: [or-e Ga eša 76, Jaluši 30, Juras 29, Franji 9, Ga eša Nebojša 8, Lajtman 4, Kasapovi 4, Leva,i 3, Bel. (bh)

ODBOJKA

STRELI ARSKO PRVENSTVO HRVATSKE održano je u Sisku

Streli ari Me imurja iz Siska donijeli 3 ekipne zlatne medalje Iako je vrijeme nagovještavalo da e biti kiše cijeli dan, u Sisku su osigurali i nešto sunca tako da je turnir za najbolje u zemlji prošao u najboljem redu. Streli,ari Katarina Zrinski 8akovec na ovom prvenstvu nastupili su sa 14 streli,ara i ukupno osvojili šest pojedina,nih i tri ekipne medalje! U ekipnom dijelu streli,arski klub „Katarina Zrinski“ nastupio je sa tri ekipe: kadetska ekipa standardnog luka u sastavu Sušec, Ma,ek, Halabarec osvojila je zlatnu medalju, seniorke u golom luku u sastavu Rojko, Mance, Rako,evi osvojile su zlatnu medalju i seniori u olimpijskom luku u sastavu Štrukelj, Štebih, Kodba osvojili su tako-er zlatnu medalju i naslov državnih prvaka U pojedina,noj najja,oj i najbrojnijoj konkurenciji olimpijskog luka seniorske kategorije Krešimir Štrukelj osvojio je tre e mjesto i bron,anu me-

Ina,e, prošla je sezona za Me-imurje u pogledu =inancija, nedostatka trenerskog kadra i dvoranskog prostora za održavanje treninga bila dosta teška i to ve od samoga po,etka. No unato, izazovima, sezona je napornim radom, podrškom i doprinosom svih uklju,enih u rad Kluba - od roditelja, preko igra,a i ,lanova Nadzornog i Upravnog odbora, završena uspješno. Predsjednica je izrazila zadovoljstvo plasmanom svih kategorija košarkaša, osobito stoga što su svi rezultati postignuti uz rad i angažman samo jednog trenera - gospodina Stjepana Novaka. Košarkaški klub “Me-imurje” ujedno poziva sve mlade ljubitelje sporta da se pridruže Klubu i uz igru i zabavu zajedno s njima uživaju u košarci! Za pridruženje Klubu mogu e je kontaktirati trenera Stjepana Novaka na 098 / 134 74 57. (Nenad 8ižmešija)

Naslov državnih prvaka u tri kategorije pripao je SK Katarina Zrinski

dalju. Božidar Vuruši ovaj je turnir odli,no pucao i zauzeo peto mjesto, Mihael Štebih je zauzeo osmo, a Mladen Kodba deseto mjesto.

U stilu standardnog luka me-u seniorima zlatnu medalju i naslov državnog prvaka osvojio je Tihomir Miljan, koji je odli,no pucao i u kvali=ika-

cijama i u prvoj rundi na 40 metara postavio novi državni rekord! U ovom stilu me-u kadetima zlatnu medalju i naslov državnog prvaka osvojio

je Krunoslav Sušec. Ivo je Ma,ek pak zauzeo drugo mjesto i srebrnu medalju. Bruno Halabarec osvojio je tre e mjesto i bron,anu medalju. U stilu golog luka me-u seniorkama je Mija Mance zauzela peto mjesto. Marija Rojko je dobro pucala u kvali=ikacijama, ali je u raspucavanju bila malo slabije raspoložena i na žalost na kraju zauzela šesto mjesto, dok je Sanda Rako,evi zauzela sedmo. U konkurenciji seniora nastupio je Mario Hegeduš i u svom prvom nastupu dobro otpucao ,itav turnir, ali je falilo iskustva da se zauzme nešto bolje od devetog mjesta. U svom povratni,kom nastupu Miljenko Kalšan pucao izvrsno i u veteranskoj kategoriji osvojio zlatnu medalju. U stilu dugi luk nastupio je Valentino Novak i dobro otpucao ,itav turnir te na kraju osvojio tre e mjesto i bron,anu medalju. U najja,oj i najbrojnijoj konkurenciji olimpijskog luka seniorske kategorije Krešimir Štrukelj osvojio je tre e mjesto i bron,anu medalju. Božidar Vuruši ovaj je turnir odli,no pucao i zauzeo peto mjesto, Mihael Štebih je zauzeo osmo, a Mladen Kodba deseto mjesto.

ME UNARODNI TURNIR U NEDELIŠ U

Generalka Centrometala pred po etak prvenstva Tradicionalni me-unarodni odbojkaški turnir za seniore “Trofej Nedeliš a” ove e se godine održati po deseti put. Radi se o turniru pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e. Ove godine turnir e se održati predstoje u nedjelju, 21. rujna u dvorani NGC-a Aton u Nedeliš u. Nastupit e sljede e mom,adi: OK SIP ŠEMPETER (Šempeter-Celje, Slovenija), FINO KAPOSVAR (Kaposvar, Ma-arska), SUMEGI RE (Sumeg, Ma-arska) i OKM CENTROMETAL (8re,an, Hrvatska). Turnir se igra istovremeno na dva terena. Prve utakmice igraju se s po,etkom u 11.30 sati. U polu=inalu se sastaju: teren br. 1: Sumegi RE (HUN) – OKM Centrometal (CRO) i teren br. 2: Fino Kaposvar (HUN) - OK Sip Šempeter (SLO). Pobjednici polu=inalnih utakmica igraju za 1., a poraženi za 3. mjesto. Utakmice za prvo i tre e mjesto igraju se s po,etkom u 15 sati. Sve utakmice igraju se na tri dobivena seta.

19. rujna 2014. III. HNL-ISTOK Me imurje opet tako blizu pobjede, ali nije uspjelo

Ni igra više protiv Oriolika nije bio dovoljan za pobjedu Me-imurje nije uspjelo iskoristiti lošu formu Oriolika i osigurati prvu pobjedu na gostovanju. Iako su dva put vodili na kraju su odigrali 2:2 u mjestu kraj Slavonskog Broda. Me-imurje je kontroliralo utakmicu u prvom poluvremenu. Za vodstvo 0:1 zabio je Vuk. Šteta što vodstvo nije bilo i uvjerljivije. U nastavku je doma in ubrzo poravnao preko Milinkvi a, ali Rebernik je doveo Me-imurje ponovno u prednost 1:2. I ne samo to nego su dobili igra,a više na terenu. Bilo je to uzalud, nisu uspjeli zabilježiti pobjedu. Doma in je u završnici dio penal, kojeg je Juri pretvorio u bod i remi 2:2. U subotu od 16,30 sati Me-imurje je doma in [akovu-Croatia na SRC Mladost u 8akovcu.

ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVEC-VARAŽDIN

TABLICA 1. SLAVIJA

7–3

2. MLADOST (A)

11– 3

3. PODRAVINA

11– 6

4. BSK

11– 7

5. MLADOST (Ž)

11– 8

6. VUKOVAR 1991

13– 9

7. BJELOVAR

11– 9

8. VIŠNJEVAC

6–5

9. MEWIMURJE

10. BELIŠQE

2 2

1 1

2 2

10– 6 10–12

7 7

11. KOPRIVNICA

7–7

12. VARAŽDIN

5–6

13. WAKOVO CROATIA

5–8

14. SLAVONIJA

4 –14

15. ORIOLIK

2–9

16. VIROVITICA

5 – 17

Ve ina utakmica odgo ena, u subotu derbi u Nedeliš u U nedjelju su odgo ene i sve utakmice Me užupanijske lige akovec-Varaždin. Utakmice se igraju 24. rujna srijedu od 16,30 sa , a sastaju: Polet (SMNM) - Zadrugar, Grani ar - Puš ine, Naprijed - Sloboda (S), Novi Marof - Zelengaj, Nedeliš e - Plitvica G, Jalžabet - Sloga i Mladost Komet - Archea akovec. Ina e, u dvije odigrane utakmice u subotu Plitvica i Rudar igrali su bez golova, a Centrometal je slavio pobjedu u Ivancu 4:2.

Derbi u Nedeliš u, dolazi Prelog e ri utakmice me imurski klubovi igraju u subotu, a e ri u nedjelju. Najzanimljivije e bi u Nedeliš u gdje predstoji tradicionalni derbi lidera Nedeliš a i preloške Mladosti. Raspored subotnjih utakmica u 16,30 sati: Nedeliš e: NEDELIŠ E – MLADOST KOMET (Prelog), Slakovec: SLOBODA – NOVI MAROF, Sve Mar n na Muri: POLET – PUŠ INE i Hrastovsko: ZADRUGAR – RUDAR (Mursko Središ e). U nedjelju ujutro u 10 u akovcu Sloga bi trebala zabilježi prvu pobjedu pro v slabašne Ivan ice, dok su za popodne parovi: akovec: ARCHEA- AKOVEC – JALŽABET, Kotoriba: GRANI AR – NAPRIJED (Cirkovljan) i Macinec: CENTROMETAL – PLITVICA (Selnik).

TABLICA 1. NEDELIŠQE

17– 4

2. RUDAR

8–1

3. SLOBODA (S)

9–5

4. JALŽABET

11– 4

5. ZADRUGAR

13– 7

9 9

6. CENTROMETAL

14–11

7. NOVI MAROF

15–10

8. MLADOST KOMET

8–5

9. PUŠQINE

13– 4

10. ZELENGAJ

10–10

11. NAPRIJED

9–9

12. GRANI AR (K)

11–10

13. PLITVICA (G)

9–7

14. PLITVICA (S)

2 – 10

15. SLOGA ( )

5–7

16. POLET (SMNM)

7 – 14

17. IVAN ICA

5 – 20

18. ARCHEA- AKOVEC

4 – 30

KIŠA odgodila ve inu utakmica me imurskih nogometnih liga

Odgo ene nedjeljne utakmice igraju se 8. listopada Zbog obilnih kiša i vodom natopljenih nogometnih terena povjerenik za natjecanje Igor Križari uz konzultaciju s predsjednikom MNS-a Matom Kljaji em i tajnikom Darkom Jambrovi em donio je odluku da se sve nogometne utakmice koje su se trebale igrati u nedjelju na podru,ju Me-imurske županije odga-aju za 8. listopada (srijeda) s po,etkom u 15.30 sati. Isto tako i sve veteranske utakmice bile su odgo-ene u ponedjeljak. One pak se igraju 25. rujna (,etvrtak).

U subotu odigrano pet utakmica Vode i Polet iz Pribislavca protutnjao kroz Šenkovec. Ni nakon pet odigranih kola, odnosno 450 minuta vratar Poleta Mišo Vibovec nije posegao za loptom u svoju mrežu. Imao je Šenkovec tu prigodu u 17. minuti iz kaznenog udarca, ali im nije uspjelo. Polet je poveo u 14. minuti zgoditkom Nikole Horvata. Ve smo spomenuli doma i imaju prigodu iz kaznenog udarca

KUP MNS-a

Ve ina utakmica osmine finala igra se 1. listopada Zbog odgoda pr venstvenih utakmica došlo je i do promjene u rasporedu odigravanja Kupa MNS-a. S obzirom na to da je odgo-eno kolo me-imurskih nogometnih liga preba,eno za odigravanje 8. listopada, najve i broj utakmica kupa odigrat e se u srijedu, 1. listopada. Raspored: 1. 10. (srijeda) u 16 sati: Sloga (8akovec) – Kraljev,an 38, Nedeliš e – Polet (Pribislavec), Mladost (Pal.) – Bratstvo (SV), Hajduk (Š) – Trnava, Me-imurec – Hodošan, Sokol – Me-imurje; 8. 10. (srijeda) u 15.30 sati Omladinac (NSR) – Šenkovec; Pobjeda – Sloboda (S) (odigrano).

poravnati rezultat, ali je ostalo 1-0. Miroslav Lisjak je šest minuta prije kraja prvog poluvremena pove ao gostuju e vodstvo na 2-0. U 45.minuti sudac utakmice Damir Aldi dosu-uje drugi kazneni udarac ovaj puta za goste, a siguran izvo-a, najstrože kazne bio je kapetan mom,adi Mišo Pal=i. Isti je igra, u 61.minuti povisio vodstvo Poleta na 4-0. I tre i kazneni udarac je dosu-en u 81.minuti na utakmici. Po drugi puta za goste, ali je sada pucao sa 11 metara Dragan Vibovec i bio precizan za 5-0. Šest minuta prije kraja utakmice trenutno najbolji gostuju i strijelac i I. Me-imurske lige Miroslav Lisjak postiže i svoj drugi zgoditak na utakmici za kona,nih 6-0. Omladinac bolji od Slobode. Ve je u prvoj minuti utakmice sudac utakmice Turk mogao dosuditi kazneni udarac za doma e, kada je gostuju i vratar Mario Horvat u svom kaznenom prostoru srušio Ivana Drka. No, Omladinac je ipak u 16. minuti zgoditkom Roberta Skolibera koji je napravio mali slalom me-u gostuju om obranom poveo 1-0. Nije dugo trajalo doma e vodstvo. Susjedi iz Mihovljana ,etiri minute kasnije preko Mišela Popovi a poravnavaju na 1-1. Do poluvremena Drk jednom glavom poga-a vratnicu. U 61. minuti ipak je Ivan Drk uspio zatresti Slobodinu mrežu i tako doma inu donijeti pobjedu. Imao je još Kristijan Culjak iz slobodnjaka prigodu za zabije, ali se isprije,ila vratnica. Novi trk prema gostuju im vratima imao je Skoliber u 84. minuti, ali ga je ovaj puta Goran 8alopa uspio rukama zaustaviti i zaraditi opravdano isklju,enje zbog sprje,avanja Skolibera da ode sam prema vrataru Debanu koji je u 79. minuti stao na vrata umjesto ozlije-enog Horvata. Hodošanu pobjeda u Novakovcu. Zgoditak odluke vrijedan tri gostuju a boda postigao je Nikola Vlah u 42. minuti utakmice. Doma i Grani,ar je igrao i stvarao prigode, a gosti su odnijeli pobjedu u Hodošan. U Savskoj Vesi doma ini bolji cijelim tijekom utakmice. Ivan Vu-

NAJAVA 6. KOLA ME IMURSKA LIGA SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: Gori an: TRNAVA – SOKOL (sudac Bojan Juras, pomo nici Damir Fodor i Siniša Luka i , delegat Ivan Mezga); Pribislavec: POLET – KRALJEV AN 38 (sudac Nino Škrobar, pomo nici Tomislav urila i Danijel Ko ila, delegat Stjepan Križari ), Domašinec: DINAMO – ŠENKOVEC (sudac Ivica Križai , pomo nici Tihomir Kralji i Josip Kedmenec, delegat Josip Baksa), Mihovljan: SLOBODA – MLADOST (I) (sudac Damir Klari , pomo nici Branko Bacinger i Ma ja Horvat, delegat Stjepan ¤uranec), Sveta Marija: MLADOST – OMLADINAC (NSR) (sudac Dario Srnec, pomo nici Dragan Hrustek i Toni Fažon, delegat Mijo Horvat); Palinovec: MLADOST – JEDINSTVO (NSD) (sudac Dominik Mihoci, pomo nici Željko Kova i i Mario Pintari , delegat Rajko Zadravec); Dunjkovec-Prete nec: ME¤IMUREC – DINAMO (P) (sudac Darijan Zadravec, pomo nici Borut Križari i Zoran Novak, delegat Željko Bacinger), Mala Subo ca: SPARTAK – BSK (sudac Damir Aldi , pomo nici Bruno Brljak i Ma ja Filipi , delegat Josip Lesjak). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 16,30 sa .

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Hodošan: HODOŠAN – BUDU NOST (P) (sudac Dario Bubek, pomo nici Saša Mihali i Marko Smr , delegat Nikola Toplek), Novakovec: GRA-

ruši je Bratstvo doveo u vodstvo u 15. minuti i tim se minimalnom vodstvom doma ina otišlo na odmor. Za goste iz Kuršanca loše je bilo to što su u 38. minuti ostali bez Tomislava Dombaja koji je opsovao suca utakmice Bojana Jurasa. U 52. minuti Bratstvo ima opravdano dosu-eni kazneni udarac koji je u zgoditak i vodstvo od 2-0 pretvorio Goran Vuruši . Nova neda a za Dravu stigla je u

NI AR – DUBRAV AN (sudac Patrik Kolari , pomo nici Branko Martan i Filip Hrustek, delegat Slavko Vodopija); NEDJELJA: Podturen: BUDU NOST (M) – DRAVA (DM) (sudac Erik Žerdin, pomo nici Nenad Štrek i Valentino Kantoci, delegat Antun Vlahek),Orehovica: CROATIA – BORAC PMP (sudac Željko Novak, pomo nici Damir Mesari i Matej Mesari , delegat Tomislav Šol ); Otok: OTOK – GALEB (sudac Robert Radek, pomo nici Ivan Vlahek i Mario Musta , delegat Ma ja Poredoš), Donji Vidovec: VIDOV AN – OMLADINAC (DS) (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Robert Kolari , delegat Slavko Novak); ehovec: SK – DRAŠKOVEC (sudac Rudolf ižmešija, pomo nici Lana Vidovi i Elvir Bašek, delegat Marijan Sabol); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – DUBRAVA (sudac Božidar Jura i , pomo nici Denis Fic i Stjepan Novak, delegat Davor Drvenkar). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – BRATSTVO (J) (sudac Goran Žganec, pomo nici Vjeran Tuksar i Ivica Felker, delegat Darko Jambrovi ); NEDJELJA: Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – MURA (sudac Franjo Hergo , pomo nici Dražen Sukanec i Mario Sukanec, delegat Dragu n Borko), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – TRNOVEC (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Mar n Begovi i Dario Magdaleni , delegat Antun Mesari ); Kuršanec: DRAVA – HAJDUK (Š) (sudac Jasmin Lozi , pomo ni-

70. minuti kada su si zabili autogol, i to Mihael Zanjko za kona,nih 3-0 za doma e. Eko pobijedio Radni,kog u „kiši“ zgoditaka. 8ak devet su ih vidjeli gledatelji, njih oko 80 u Svetom Križu. Kod Eka se iskazao ,etverostruki strijelac Nikola Hobor. Ve nakon prvih 45 minuta gosti iz Gardinovca imali su zaostatak od 4-0. Radni,ki je u razmaku od tri minute, 65. do 68., postigao

PRAZNIK NOGOMETA u Gornjem Hraš anu

U utorak gostuje GNK Dinamo Zagreb U utorak e, 23. rujna, NK Pobjeda iz Gornjeg Hraš ana na stadionu „Polenke“ ugostiti atraktivni GNK Dinamo iz Zagreba! Stoga doma ini pozivaju sve obožavatelje NK Pobjede, kao i sve ljubitelje nogometa op enito, da posjete ovaj mali lokalni spektakl i daju svoj prilog žustrim navijanjem! Nogometni klub Pobjeda Gornji Hraš an poziva sve ljubitelje nogometa na prijateljsku nogometnu utakmicu

izme-u Nogometnog kluba Pobjeda Gornji Hraš an i Gra-anskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb. Utakmica e se odigrati dana u utorak, 23. rujna, s po,etkom u 16:30 sati na stadionu „Polenke“ u Gornjem Hraš anu. Iz kluba pozivaju sve ljubitelje nogometa i sporta da se odazovete u što ve em broju te da nam se pridružite na utakmici s renomiranim i atraktivnim protivnikom.

ci Filip Aldi i Franjo Horvat, delegat Željko Štefanac), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (SV) (sudac Darko Filip i , pomo nici Renato Vuk i Ivan Jarni, delegat Franjo Fais); Strahoninec: STRAHONINEC – SLOGA (Š) (sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Antun Kukovec, delegat Dino Jambrovi ), Gornji Hraš an: POBJEDA – MALI MIHALJEVEC (sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Casimir Rodrigue, delegat Petar Krha ), Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – PLAVI (Pek.) (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Davor Šupljika i Ivan Žganec, delegat Stjepan Perko) Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

III. ME IMURSKA LIGA SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Sve Križ: EKO – VU ETINEC (sudac Marijan Duman i , pomo nici Dražen Horvat i Filip Vabec, delegat Zoran Hajdinjak); NEDJELJA: Selnica: MLADOST – BORAC (DH) (sudac Vedran Hrušoci, pomo nici Marinko Hrušoci i Hrvoje Bedi , delegat Željko Podgorelec), Gardinovec: RADNI KI – PARAG (sudac Edvin Zobec, delegat Antun Vlahek); Preseka: BRATSTVO – OMLADINAC (sudac Mladen eke, pomo nici Josip Višnjari i Sebas jan Trstenjak, delegat Stjepan Fic), Štefanec: JADRAN – DINAMO (Ž) (sudac Dražen Šajnovi , pomo nici Morano Vlah i Mar na Koprivce, delegat Ivan Kova ), Brezje: HAJDUK – TORPEDO (sudac Milivoj Bali , pomo nici Ma ja Kozar i Bruno Grabar, delegat Antun Horvat) Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

dva zgoditka i smanjio doma e vodstvo na 4-2. Strijelci za goste u tom periodu bili su Tomislav Vargek i Neven Horvat. Nikola Hobor je svojim ,etvrtim zgoditkom u 70. minuti povisio doma e vod-

stvo na 5-2. Marko Jalšovec ,etiri minute kasnije vra a na „dva“ razlike. Nino Hanžekovi nakon što je bio strijelac za doma e u 33. minuti i u 90 se upisao u strijelce za doma u pobjedu od 6-3.

19. rujna 2014.

BICIKLIZAM BK “PULS” ORGANIZIRA u nedjelju 21. rujna

“Biciklisti ka tura” starta u 10 sati u Šenkovcu 8lanovi Biciklisti,kog kluba “Puls” i šenkove,ki Eko centar pozivaju sve bicikliste s natjecateljskim duhom na novu natjecateljsku turu Me-imurjem, koja e 21. rujna startati u Šenkovcu, a završiti u Vugrišincu. U organizaciji Pulsa 8akovec i pod pokroviteljstvom Eko centra Šenkovec, kao i Me-imurske županije, drugu godinu zaredom održava se biciklisti,ko-rekreativna utrka “Eko centar Me-imurska tura”. Za razliku od prošle godine, ove

BORILA KI SPORT je godine okupljanje u Šenkovcu ispred Eko centra. Podjela brojeva i prijave su od 8 do 9.30 sati, dok utrka po,inje u ravnih 10 sati. Dužina staze utrke iznosi 14,5 km, a vozi se kroz Šenkovec, Lopatinec, Mohokos, Prekopu, Železnu Goru i Vugrišinec, s istim kona,nim ciljem u prostorima seoskog turizma Veselko u Vugrišincu. Kao i prošle godine, organizirano e biti završno druženje uz odli,an obrok, još bolju kapljicu i sve uz glazbenu pratnju lokalnog benda. Ovogodišnja tombola, u izmjenjenom izdanju, ima još ve i fond dobitaka u vrijednosti iznad 5.000 kn. Ovogodišnja Me-imurska tura Eko centra nudi: nagradni fond od 4,000 kn za tri prvoplasirana, besplatnu tombolu s fondom višim od 5.000 kn, osigurani topli obrok i poklon majice za prvih 300 natjecatelja.

BORILA KI spektakl u Prelogu ovu subotu u dvorani Osnovne škole

Danju borbe amaterskih boraca, nave er deset profesionalnih borbi Ovu subotu, 20. rujna, Prelog postaje poprište cjelodnevnih borila kih okršaja. U ring sportske dvorane OŠ Prelog, naime, dolazi preko sto njak boraca iz 20-ak borila kih klubova Hrvatske. Dok prijepodne nastupaju juniori, seniori i kade u amaterskoj ul mate- ght disciplini, nave er publiku o ekuje deset vrhunskih profesionalnih borbi. Doga aju e, kako saznajemo, prisustvova i legendarni Cro-Cop Mirko Filipovi , no ovaj put samo kao promatra iz publike. MMA Klub Prelog bit e doma in Prelog Open turnira, odnosno Dana borila kih sportova Prelog. Ovakav turnir u Prelogu odvijat e se po prvi put, i to u sportskoj dvorani Osnovne škole Prelog. U Prelogu ve neko vrijeme postoji MMA Maximus Klub. Kra ca MMA dolazi od eng. Mixed Mar al Arts (MMA), što u prijevodu zna i mješovite borila ke vještine, pozna ji i kao ul mate- ght, slobodna borba, Vale Tudo i free- ght. Preloški klub ima nekoliko desetaka boraca koji se ve naveliko natje u na razli i m državnim natjecanjima. Ovi borci, da bi mogli bi vješ u svojim borbama, moraju koris tehnike kick boxinga, tajlandskog boxa, hrvanja, samba, jude i jiu jitsa.

Turnir e trajati cijeli dan, i to po sljede em rasporedu: u 11 sa ujutro po inje Amaterski MMA za kadete, juniore i seniore i Grappling turnir na dva borilišta za kadete, juniore i seniore. Taj dio e traja do 18 sati i ulaz je besplatan. Nakon toga je pauza i priprema dvorane za ve ernji dio - 10 vrhunskih profesionalnih borbi. Taj dio zapo inje u 20 sa . Na ovom se turniru u Prelogu o ekuje dolazak 20-ak klubova iz cijele Hrvatske, s ukupno preko sto njak boraca. Doma u publiku zasigurno e posebno veseli borbe “naših” pro boraca Dejana Vuka iz Preloga i Jasmina Ilijaša iz Donjeg Kraljevca ( lanovi preloškog kluba). U amaterskom dijelu “doma e snage” bit e Karlo Bermanec i Patrik Tkalec. Posebna atrakcija turnira, kako saznajemo, bit e Mirko Filipovi , legendarni Cro Cop (u publici, naravno). Ulaznice se pla aju samo za ve ernji dio programa. Cijena u pretprodaji je 30 kuna, dok e na samom ulazu (ako ih još uop e i bude) iznosi 40 kuna. U pretprodaji ih možete nabavi preko lanova kluba (javite se u inbox njihove stranice na Fejsu ili u Street bar - bivši Boci bar kod igrališta). Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OKTOBERFEST, München 27.09.14. (garantirani polazak) 310,00 kuna STOPAMA SV. PAVLA – GRČKA 8 dana 04.10.2014. 3500,00 kuna DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14. 1.750,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014. 1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe

19. rujna 2014.

Na svim terenima i pored njih bilo je sportski, ali i zabavno

SPORTSKI SADRŽAJI obilježili prvi dio Dana op ine Kotoriba

Ekipa Nikole i Katarine Zrinski najbolja “Med vulicama” Ovogodišnji Dani op ine Kotoriba uz svetkovinu Uzvišenja Svetog Križa (Jesensko križevo) obilježavali su se od 6. do 14. rujna. Nositelji bogatog i zanimljivog programa uz Op inu Kotoriba jesu ,lanovi MNK Kluba 75. Sve je po,elo u subotu, 6. rujna kod starog vrti a

sportsko-zabavnim sadržajima nazvanim “Med vulicama”, gdje su se uli,ne ekipe me-usobno natjecale u malom nogometu, odbojci na pijesku i povla,enju užeta. Istodobno su ,lanovi UDVDR-a Kotoriba organizirali natjecanje u ga-anju zra,nom puškom kojim se simboli,no

obilježila godišnjica oslobo-enja bivše karaule.

lanovi UDVDR-a, ogranak Kotoriba, najbolji u ga anju Nakon cjelodnevnih sportskih nadmetanja uslijedilo je

proglašenje najboljih. Najbolje je proglasio agilni predsjednik kotoripskih malonogometaša Siniša Seli,anec, a nagrade im je uru,io op inski na,elnik Ljubomir Grgec, koji je naglasio kako ga raduje ovako veliki odaziv i zajedništvo Kotorip,ana u ovim doga-anjima. U ga-anju zra,nom puškom najbolji su bili ,lanovi ogranka UDVDR-a Kotoriba, drugo mjesto osvojili su strijelci iz Me-imurske ulice, dok je tre e mjesto pripalo drugoj Umirovljenika. U pojedina,noj konkurenciji najbolji je bio Josip Horvat, drugi je bio Miljenko Fuš, a tre i Ivica Ujlaki. Svi su oni iz ruku na,elnika Grgeca primili medalje. Zbrojivši bodove u tri natjecateljske discipline, najviše su ih skupili natjecatelji ulica Kralja Petra Krešimira IV i Josipa Slavenskog, drugo mjesto osvojila je ekipa iz Ulice Ru-era Boškovi a, a tre e Nikole i Katarine Zrinski. Tri najbolje ekipe dobile su majice, dok e u nedjelju, 14. rujna ispod šatora dobiti i priznanja. Poslije sportskih aktivnosti uslijedile su one zabavne i opuštaju e uz glazbeni sastav Fuliri.

Glavatica iz Preloga osvojila 31. Kup Kotoribe U nedjelju su pak na Šodergrabi ,lanovi ŠRD-a “Som” Kotoriba bili uzorni doma ini ribi,kog natjecanja - 31. Kupa Kotoribe. Na ovogodišnjem Kupu bilo je trinaest ekipa - iz Preloga, 8akovca, Gori,ana, Donjeg Vidovca, Legrada i Kotoribe, a tradicionalno na tom natjecanju sudjeluju ekipe pomurskih Hrvata iz Republike Ma-arske. Iz Murakerestura su stigle dvije ekipe, dok su Mlinarci i Serdehelj imali po jednu. Pobjednici Kupa s najve im ulovom bili su ,lanovi Glavatice iz Preloga u sastavu Josip Mikloška, Danijel Jalošovec

Najbolji u prire enim natjecanjima i Franjo Krištofi . Oni su od strane predsjednika, organizatora Ivice Jakupaka, primili pehar u trajno vlasništvo, ali i prijelazni pehar koji e narednih godinu dana krasiti njihove prostore. Drugo mjesto osvojio je TSH 8akovec, tre i su bili ,lanovi Smu-a iz Gori,ana, dok su ,etvrto, odnosno peto mjeto osvojile kotoripske ekipe – Som 114 i Žuži,ka 1. Jakupak je najboljim pojedincima po sektorima uru,io medalje. U sektoru A najbolji je bio Josip Mikloška iz Glavatice Prelog, drugi je bio Zvonko Škoda iz

Žuži,ke, a tre i Robi Kanižaj iz Soma. Rajmond Pokriva, iz TSH 8akovec bio je najbolji u Sektoru B. Drugi je bio Danijel Jalšovec iz Glavatice Prelog, dok je tre e mjesto zauzeo Vanja Radmani iz Soma. U sektoru C kao najbolji slavio je Franjo Krištofi iz Glavatice Prelog ispred Davida Golenje iz Smu-a Gori,an i Nenada Na-a iz TSH 8akovec. Svim ekipama na odazivu i korektnom natjecanju zahvalio je predsjednik I. Jakupak. Program Dana Kotoribe nastavlja se ovaj vikend. (al\)

JEDINSTVENO i atraktivno vesla ko natjecanje u Donjoj Dubravi

Prva ekipa Fljojsara s rekordom staze do pobjedni kih pehara Jedanaest ekipa u muškoj i tri u ženskoj kategoriji našlo se na startu ovogodišnje 6. Dravske regate koja je tradicionalno održana na kanalu HE Dubrava. Uspješan organizator ekipnog natjecanja u veslanju bio je Nauti,ki klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave. Ovaj jedinstveni i nadasve atraktivni doga-aj svake godine na obalu uz kanal privla,i sve ve i broj navija,a i posjetitelja koji bodre hrabre vesla,e. Start muških ekipa bio je kod mosta u blizini Svete Marije, žene su startale kod mosta u blizini Donjeg Vidovca, dok je cilj bio u Donjoj Dubravi kod privezišta za ,amce.

Borba vesla kih timova za što boljim vremenom na stazi

Stazu dugu 4 km odveslali za 16 minuta i 22 sekunde Ekipu ,ine ,etiri vesla,a koji u dravskim ,amcima tre-

Najbolje tri ekipe utrke

baju što brže odveslati stazu dugu ,etiri kilometra (muški), odnosno dva kilometra (žene). U vremenu od 16 minuta i 22 sekunde prvi su na cilj stigli ,lanovi ekipe Fljojsar 1, koji su ovim rezultatom postali ponosni vlasnici rekorda staze. Za ekipu su veslali Dominik Miser, Branko i Miroslav Ivan,i i Miroslav Horvat. Druga na cilj s vremenom 18 minuta i 30 sekundi stigla je ekipa Labuda 1, dok je ekipa Labuda 3 s vremenom 19 minuta i 14 sekundi bila tre a. Obje ekipe su iz Preloga. U ženskoj kategoriji najbolje su bile ,lanice ekipe 8arli je zakon

s vremenom 9 minuta i 15 sekundi, u kojoj su veslale Josipa Pun,ikar, Martina Kos Herc, Jelena Glavak i Marija Klari . Druge su bile ,lanice Bali tima, a tre e Vidovske zlatarke. Natjecatelje i posjetitelje u ime doma ina pozdravio je Darko Pun,ikar, predsjednik kluba, dok je u ime Op ine to u,inio na,elnik Dražen Miser. Oni su svim sudionicima uru,ili medalje, a najbolje tri ekipe primile su uz medalje i pehare. Druženje je nastavljeno ispod šatora uz svirku dua Fortuna i ugostiteljsku ponudu ca\e-bara Stop. (al\)

19. rujna 2014.

Sigurnost djece u prometu sve bolja!

EU TJEDAN KRETANJA promovira bicikliranje i pješa enje

Pješke umjesto autom PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Pod motom „Naše ulice - naš izbor“ od 15. do 21. rujna obilježava se Europski tjedan kretanja u organizaciji Me-imurske županije, Grada 8akovca, Grada Murskog Središ a i Grada Preloga te Policijske uprave me-imurske. Glavna tema akcije ove godine je kretanje vezano uz urbane sredine i zagušenje gradskog prometa motornim vozilima. 8etvrti Europski tjedan kretanja obilježava se u Prelogu, Murskom Sredi-

š u, Strahinincu, Nedeliš u i Šenkovcu. - Zatvaranjem ulice Tome Masaryka u 8akovcu skre e se pozornost gra-anima da je poželjno osim motornih vozila koristiti i druge oblike kretanja. U,enici prvih i petih razreda ,akove,kih osnovnih škola u,ili su o sigurnom kretanju na prometnicama na rolama, biciklima ili u svojstvu pješaka. Djeca svojim crtežima na kolnicima prikazuju što za njih zna,i Europski tjedan kretanja. U akciju su bili uklju,eni i volonteri Gospodarske škole. - kazala je o provedenim aktivnostima

Irena Branilovi iz Policijske uprave me-imurske. Program je u 8akovcu nastavljen na Trgu Republike

biciklijadom, rolijadom i romobilijadom te natjecanjem „Sigurno i vješto u prometu“ za djecu prvih razreda osnov-

U Nedeliš u Prvi sajam prevencije i zaštite Kako biti siguran u prometu, ali i u svim drugim oblicima življenja, žitelji Me-imurja mo i e saznati i ovu subotu u Nedeliš u. Prvi sajam prevencije i zaštite u organizaciji Policijske uprave me-imurske održat e se u subotu, 20. rujna u dvorani MESAP-a u Nedeliš u u vremenu od 9 do 19 sati. Na sajmu e se prezentirati rad Policije i svih partnera koji se u svom radu susre u s nekim oblikom prevencije i zaštite, kao što su društvene institucije, udruge, osiguravaju e ku e, zaštitarske službe i drugi.

nih škola Grada 8akovca, a prvi put je predstavljen i simulator prometnih nesre a, odnosno simulator vožnje s instaliranom najnaprednijom tehnologijom virtualne stvarnosti i vozilo za simulaciju prometne nesre e koje simulira situaciju kada se vozilo okrene. Hrvatski autoklub 8akovec djeci je dijelio edukativne slikovnice i bojanke. Svoje aktivnosti predstavili su i Zavod za javno zdravstvo Me-imurske županije, Me-imurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ i Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa 8akovec i Volonterski ured Me-i-

Irena Branilovi iz Policijske uprave me-imurske isti,e pozitivne statisti,ke pokazatelje vezane uz sigurnost sudionika u prometu: - U našoj županiji sigurnost djece u prometu posljednjih je godina sve bolja i bolja. Naime, stradavanje djece u prometu je u padu. Sveukupna statistika iz godine u godinu sve je povoljnija. Evo, nažalost, imali smo nedavno taj crni tjedan. Ja u svojoj službi dosad nisam doživjela da smo u jednom danu imali dvije automobilske nesre e sa smrtnim posljedicama. Statistika ipak bilježi pozitivne pokazatelje sigurnosti svih sudionika u prometu.

murje. Gra-ani su ponajve i interes iskazali za besplatno mjerenje mjerenje krvnog tlaka te indeksa tjelesne mase.

Finale aktivnosti biciklisti ka utrka „Me imurska tura“ Aktivnosti Europskog tjedna kretanja 2014. završavaju u nedjelju, 21. rujna biciklisti,kom utrkom od Šenkovca do Vugrišinca pod nazivom „Me-imurska tura“, koju organizira Biciklisti,ki klub „Puls“, a u kojoj mogu sudjelovati svi rekreativci, sportaši, biciklisti stariji od 16 godina. Utrka po,inje u 10 sati ispred Ekocentra u Šenkovcu.

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu Smartek d.o.o. je proizvođač visokokvalitetnih industrijskih kamera. Uspijeh i razvoj tvrtke kao i poslovni rezulta temelje se na vrhunskoj kvalite naših proizvoda, usluga i poslovnoj poli ci.

SVAKAKO OBAVIJESTITE

Zbog razvoja tvrtke te s ciljem uspješnog poslovanja, tvrtka traži nove članove ma za poziciju

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

C/C++ RAZVOJNI PROGRAMER

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

Uvje : • Obavezno poznavanje C/C++ programskog jezika • Viša ili prvostupanjska;fakultet, akademija, magisterij, doktorat • Prednost imaju kandida sa iskustvom • Engleski jezik u govoru i pismu, prednost bi bio i njemački

DISTRIBUTERA PLINA

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

Ukoliko ste dinamičan kandidat/kandidatkinja s izraženom mo vacijom za istraživanjem, učenjem i usavršavanjem, pružit ćemo Vam mogućnost razvoja karijere u dinamičnom i profesionalnom radnom okruženju. Pozivamo Vas da nam dostavite Vašu zamolbu, životopis ili CV na engleskom i hrvatskom jeziku, na e-mail adresu info@smartekvision.com

AKOVEC, Obrtni ka 4

19. rujna 2014.

Rekreacija 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Upoznajte vježbu plank Iako e mnogi re i da im je upravo vježba plank jedna od najgorih vježbi, ja se s njima ne bih složila. Zapravo sigurna sam da, kada bi znali pravilno izvoditi samu vježbu, ne bi bili toliko nezadovoljni njome. Naj,eš a greška kod izvo-enja planka je da vježba,i krivim pozicioniranjem trupa i zdjelice pate u donjem dijelu le-a te da se oslanjaju na noge, umjesto na gornji dio tijela, posebno na ruke. Plank, izvorno izdržaj, u uporu na

šakama kompleksna je vježba pri

izvo-enju koje u stati,kom režimu rada rade gotovo sve grupe miši a. Izrazito je pogodna za razvoj stati,ke snage i stabilnosti centralnog dijela trupa koji još zovemo core. Najosnovnije varijante planka jesu u uporu na laktovima, s okretom, s podizanjem udova, bo,ni plank i na nestabi l-

n i m podlogama. Plank je izdržaj u gornjoj poziciji skleka, pa se i samo pozicioniranje u vježbi isto vodi. Što zna,i da su dlan ili lakat to,no ispod ramena, trup držimo stisnut osobito gornji dio, vrat i glava

su u produžetku kralježnice, koljena ispružena, a stopala u širini ramena ili kukova. Iako možete stopala malo

raširit i, š t o e vam od po,etka olakšati izdržaj, dok ne razvijete dovoljno snage da izdržaj odradite bez prekida. Rame, kuk i peta u jednoj su dijagonali, pa pripazite na naj,eš u grešku, a to je da je zdjelica prenisko (u tom slu,aju štetite lumbalnoj kralježnici) ili previsoko (gdje se core ne ra-

5 4

zvija pa je vježba bezuspješna). Ovo je izometri,ka vježba koja cilja na ja,anje cora, što zna,i da se miši i ne skra uju, niti se izdužuju, ali ipak su aktivirani te obavljaju rad. Vježba plank posebno se preporu,uje u iz-

gradnji jakih i lijepo oblikovanih trbušnih miši a. Iako je svima nama, kada spomenemo trbušne miši e, na pameti samo klasi,na vježba podizanja trupa u sjede i položaj iz leže eg, nije sve tako kako nam se ,ini. Smatram da uz klasi,ne vježbe za trbušne miši e treba uvrstiti i plank. Pa ete na taj na,in osim trbušnih izgraditi lijepo oblikovati i le-ne miši e i tijelo vam ne e biti u disbalansu. Evo nekoliko poznatih primjera planka!

Vježba br. 1 Plank u uporu na laktovima - izdržaj 1 min Vježba br. 2 Bo ni plank – izdržaj 30 s na svaku stranu Vježba br. 3 Plank u uporu na dlanovima s naizmjeni nim zanoženjem – izdržaj 1 min Vježba br. 4 Plank u uporu na dlanovima s naizmjeni nim predru enjem – izdržaj 1 min Vježba br. 5 Plank u uporu na dlanovima s naizmjeni nom rotacijom trupa i pružanjem ruke – izdržaj 1 min

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Informacije

Temeljem lanka 37. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pro iš eni tekst, 8/13 i 6/14), Odbor za izbor i imenovanja Skupš ne Me imurske županije daje

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih Me imurske županije Cjelovi tekstJavnogpozivaza predlaganjekandidataza lanove Savjeta mladih Me imurske županije objavljen je na Internet stranicama Me imurske županije www.medjimurska-zupanija. hr Tako er na Internet stranicama Me imurske županije nalazi se i Obrazac za kandidaturu za Savjet mladih kojeg je potrebno ispuni za svakog predloženog lana i njegovog zamjenika i zajedno s dokazima dostavi na adresu nazna enu u Javnom pozivu. Rok za podnošenje prijedloga je 20 dana od objave Javnog poziva na Internet stranicama Me imurske županije. PREDSJEDNIK mr.sc. Renato Slavi ek, v.r.

Temeljem lanka 37. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pro iš eni tekst, 8/13 i 6/14), Odbor za izbor i imenovanja daje

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za podnošenje prijedloga za izbor lanova Antikorupcijskog povjerenstva Me imurske županije Me imurska županija je na svojim Internet stranicama www.medjimurska-zupanija. hr objavila Javni poziv za podnošenje prijedloga za izbor lanova An korupcijskog povjerenstva Me imurske županije. Na Internet stranicama Me imurske županije možete se upozna s cjelovi m tekstom Javnog poziva, o uvje ma za izbor lanova An korupcijskog povjerenstva te o obveznima sastojcima prijave na Javni poziv. Krajnji rok za dostavu prijava na Javni poziv je 13.10.2014. godine, do 12,00 sa . PREDSJEDNIK mr.sc. Renato Slavi ek, v.r.

Temeljem lanka 23.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, br. 10/97, 107/07 i 94/13), odredaba Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, br. 107/14) te lanka 46. to . 5. al. 4. Statuta Dje jeg vr a akovec, Upravno vije e Dje jeg vr a akovec objavljuje

JAVNI POZIV ZA UPIS DJECE U PROGRAM PREDŠKOLE DJE JEG VRTI A AKOVEC ZA PEDAGOŠKU GODINU 2014./2015. I. Pozivaju se roditelji/skrbnici djece ro ene od 01.04.2008. do 31.03.2009., a koja nisu obuhva ena redovi m programom predškolskog odgoja na upis djece u program predškole. Roditelji/skrbnici dužni su upisa dijete u program predškole, a prijavu mogu izvrši osobno na adresi: Dje ji vr akovec, L. Ruži ke 2, akovec od 22.09.2014. – 24.09.2014., u vremenu od 8.00 do 18.00 sa .

OTVORENI NATJE AJI ZA ZA

1. Ruži d.o.o. Hodošan, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu :ili se javiti na mob.098 553 022 do 19.09.2014. 2. Majoko d.o.o. Nedeliš e, traži 2 m/ž konobara - mjesto rada Lipa Nedeliš e i 1 m/ž konobara - mjesto rada Ca[e bar Piccadilly Dunjkovec - na neodre eno vrijeme. Natje aj otvoren do 22.09. i mjesto rada Catering Nikena - natje aj otvoren do 16.10. Javi se na mob. 098 802 273 3. Hrana tec d.o.o. akovec, Schulteissa 17, traži m/ž servisera za mesnu industriju na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu, najava na mob. 099 441 8101 ili na email: j.stojanovic@hranatec.com do 21.09.2014 4. Mec d.o.o. Pribislavec, traži m/ž radnika na održavanju strojeva na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., posla pismenu zamolbu na adresu: Nedeliš e, R. Kon ara16a,iliposla email:zlatko@ mec.hr do 19.09.2014

17. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2 m/ž bravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi na mob. 098 934 8888 ili na email: metal-matjasec@ck.t-com. hr 18. Autoklub Nedeliš e d.o.o., M. Tita bb, Nedeliš e, traži m/ž stru nog voditelja u autoškoli; m/ž predava a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi se na mob. 098 303 696, pismenu zamolbu posla na email: autoklub.nedelisce@ck.t-com.hr do 30.09.2014. 19. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692 do 30.09.2014. 20.Poljoprivrednogosp.Domini ,M. Subo ca,traži2m/žradnikazašurenje pataka za privremeni sezonski posao, najava na tel. 040 631 143 ili 098 242 571 do 24.09.2014.

5. Elektro 3B, D. Kraljevec, traži m/ž strojarskog mehani ara na neodre eno vrijeme - mjesto rada akovec, posla email: info@elektro3b.hr do 30.09.2014

21. NMP-produkt d.o.o. akovec, Dr. Ivana Novaka 46, traži m/ž zavariva a i 2 m/ž lakirera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili posla email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 26.09.2014

6. INROOM friz. kozmet. salon, Prelog, traži m/ž frizera na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 958 6729 od 24.09.2014

22. Mura-metal d.o.o. Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014

7. Kovinoplas ka Krušelj, Prelog, traži m/ž cnc operatera na odre eno vrijeme, poslati zamolbu na email: kovinoplastika.k@gmail.com do 24.09.2014.

23. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Prelog, traži m/ž zidara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 588 5740 do 30.09.2014

8. D.D.com d.o.o., M. Gupca 12, Prelog, traži m/ž voditelja turis ke agencije na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014

24. Sobolikarsko-li ila ki obrt, Sveta Marija, traži 5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014.

9. DG Sport d.o.o., Prelog, M.Gupca 102, traži m/ž masera na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014 10. Rudi expres d.o.o., Mihovljan, I.Gunduli a 1, traži m/ž autoelektri ara i m/ž dipl. ekonomistu za vo enje cjelokupnog poslovanja - završni ra un, javi se osobno na adresu ili na email: info@rudi-express.hr do 26.09.2014 11. MSM-Trgoteks d.o.o. akovec, traži 10 m/ž šiva a donjeg rublja na odre eno vrijeme, najava na tel. 040 384 258 ili na mob. 099 3384 286 do 19.09.2014. 12. Manta j.d.o.o. Macinec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 637 8411 do 25.09.2014.

II. Poha anje programa predškole je besplatno, a provodi e se u podru nom odjelu „Cipelica“ Dje jeg vr a akovec, na adresi: Vukovarska bb, akovec, u periodu od 1.10.2014. do 31.05.2015.

13. OPG Braniša Nenad, Belica, B. Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529 do 25.09.2014.

III. Roditelji uz prijavu prilažu: • rodni list ili izvadak iz ma ce ro enih, • potvrdu o mjestu prebivališta djeteta i presliku osobne iskaznice roditelja, • lije ni ku potvrdu, • nalaz i mišljenje prvostupanjskog jela vješta enja (Centra za socijalnu skrb) o postojanju teško e u razvoju djeteta

14. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Caªe bar Luna, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 7022 067 do 30.09.2014

KLASA: 003-05/14-01/61 URBROJ: 2109-73-14-04-02 akovec, 17. rujan 2014. PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEQA Ilija Okun

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

16. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o. M. Središ e, J. Broza 88, traži 2 m/ž teks lno kemijska tehni ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 iliemail:jadranka@pozamanterija.hr do 30.09.2014.

25. MD Caªe bar, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014. 26. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec mjesto rada u Caªe baru, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910 do 30.09.2014. 27. Protega tekstil d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 m/ž šiva a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 091 232 8053 do 20.09.2014 28. BP 90 d.o.o. M. Središ e, traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 247 do 20.09.2014 29. Metro-ing d.o.o. M. Središ e, traži m/ž djelatnika na poslovima zaš te na radu na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu: damir@ metro-ing.hr do 01.10.2014 30. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i vodoinstalatera na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 210 2166 do 19.09.2014. 31. Tristar trgova ki obrt, akovec, traži m/ž konstruktoricu trikotaže odje ena odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 422 do 30.09.2014. 32. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž akusti kog izolatera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014.

33. Obrada metala i trgovina d.o.o. Ivanovec, traži m/ž cnc gloda a na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 338 120 do 24.09.2014. 34. Econ d.o.o. Prelog, traži 10 m/ž bravara; 10 m/ž montera ventilitaju ih fasada i 3 m/ž zavariva a mig mag postupkom na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 646 050 ili email: econ@econ.hr do 24.09.2014. 35.Automotocentard.o.o. akovec, Športska 8, traži m/ž prodajnog savjetnika za stru no osposobljavanje za rad bez zasn. radnog odnosa, osobni dolazak na adresu sa zamolbom i životopisom do 20.09.2014 36. Alen d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 2 - mjesto rada Caªe bar Metaxa, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak u vremenu od 9-14 sa do 30.09.2014 37. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi , Železna gora, traži m/ž kuharaim/žkonobarananeodre eno

vrijeme, javljanje je na mob. 098 242 363, do 30.09.2014 38. Autoservis Tuning Drvoderi , Podturen, traži m/ž kv automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014. 39. Caªe bar Korona-korner, Šenkovec, Pavlinska 3, traži m/ž konobara naodre enovrijeme,osobnidolazak na adresu do 30.09.2014. 40. Tesarski obrt Jambrovi , Grabrovnik, traži m/ž tesara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 910 1323 do 30.09.2014 41. Dom za starije i nemo ne Sv. Ana, Sivica, Mirogojska 21, traži medicinsku sestru/tehni ara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 853 943, do 19.09.2014. 42. Tkalec trans d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 1, traži m/ž voza a u me unarodnomprijevozuhladnja ama na odre eno vrijeme, posla email: info@tkalec.trans.hr do 30.09.2014

REPUBLIKA HRVATSKA ME¤IMURSKA ŽUPANIJA

GRAD MURSKO SREDIŠQE GRADONA ELNIK Klasa: 021-05/14-01/948 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-14-2 Temeljem Pravilnika o studentskim kredi ma Klasa: 021-05/11-01/567 i Odluke gradona elnika od 25. kolovoza 2014. godine o broju i visini studentskih kredita, Grad Mursko Središ e objavljuje

NATJE AJ za dodjelu studentskih kredita za studente s podru ja Grada Mursko Središ e za akademsku godinu 2014/2015 1. Grad Mursko Središ e za akademsku godinu 2014/2015 raspisuje natje aj za dodjelu 5 (pet) studentskih kredita za studije neodre enog smjera. 2. Studentski kredi se dodjeljuju za studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. 3. Uvje za dodjelu studentskih kredita su sljede i: - hrvatsko državljanstvo, - prebivalište na podru ju Grada Mursko Središ e, 4. Kriteriji za dodjelu studentskih kredita su: materijalni i socijalni položaj, op i uspjeh u prethodnom školovanju za u enike koji se upisuju na prvu godinu studija, tj. prosje ne ocjene svih položenih ispita za studente viših godina, uspjeh na natjecanjima. 5. Odre uje se visina studentskih kredita u iznosu: - 1000,00 Kn mjese no za studij na podru ju Zagreba ili udaljenijih gradova na podru ju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, - 500,00 Kn mjese no za studij na podru ju grada akovca i Varaždina, 6. Dokumen potrebni za sudjelovanje na natje aju su: Zamolba za dodjelu studentskog kredita - prijava, Potvrda o redovnom upisu na višu školu ili fakultet s naznakom smjera i studijske grupe, Preslika svjedodžbe 3. i 4. razreda srednje škole i svjedodžbe završnog ispita za sudente prve godine, odnosno potvrda fakulteta o položenim ispi ma i prosjeku ocjena za studente viših godina studija, Preslika osobne iskaznice, Potvrda o upisu na fakultet ili srednju školu za lana uže obitelji ( ukoliko je zadovoljen navedeni kriterij), Izjava o broju lanova zajedni kog ku anstva, Izjava o prihodu svih lanova ku anstva dokumen rana dokazima o prihodima (kopije platnih lista, odrezaka mirovine i sli no), za sve lanove ku anstva koji ostvaruju prihod, Izjava podnositelja zamolbe da ne prima ni jednu drugu studentsku potporu, U slu aju potrebe od podnositelja zamolbe može se zatraži i dopuna dokumentacije. Rok za podnošenje zamolbi je 03.10.2014. godine. Zamolbe se podnose na adresu: GRAD MURSKO SREDIŠ E, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ e. Imena kandidata kojima e bi dodijeljeni studentski kredi bi e objavljena u sredstvima javnog informiranja, te e is bi pismeno obaviješteni najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju enja natje aja. Za sve dodatne informacije možete se obra osobno u Gradsku upravu Grada Mursko Središ e uredovnim danima od 07,00 do 15,00 sa .

19. rujna 2014.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

POŠLJAVANJE U ME IMURJU

43. Inox Babi d.o.o. akovec, traži m/žbravarananeodre enovrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na mob. 095 902 8367 do 30.09.2014 44. Cimerman so¬ware, Nedeliš e, Novaulica1,tražim/žprogramerana odre eno vrijeme, javi se na email: info@cimerman.hr do 19.09.2014 45. Turk d.o.o. Šenkovec, tražim/žfrizera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 1808 718 do 24.09.2014. 46. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 do 10.10.2014

IN MEMORIAM

na adresu do 22.09.2014

042 660 460 do 26.9.

57. Royal trade d.o.o. Vra šinec, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, osobnidolazaknaadresuilinazva na mob. 099 222 5005 do 30.09.2014

5. Ugost. obrt LAV vl. Damir Košir, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž konobara za rad u restoranu Lav na odre eno (po isteku probnog rada na neodre eno), uvjeti: završena srednja škola (bez obzira na smjer), iskustvo rada u ugos teljstvu poželjno, ali nije uvjet za zasnivanje radnog odnosa. Na in prijave: o i osobno na adresu restorana Varaždin, Ante Star evi a 27 izme u 10 i 13h ili izme u 19 i 20 h (ponijeti životopis), do 25.9.

Radna mjesta Varaždin 1. MAXA za distribuciju tiskovina mjesto rada Varaždin, traži 2 m/ž kolportera - uli na prodava a novina(24sata te odre enih lokalnih tjednika) na odre eno vrijeme (15 sa / tjedno), uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. Zva na mob: 091 5060 714 do 30.9.

47. Dobrani transporti, Mursko Središ e, traži m/ž voza a teretnog vozila na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 543 222 ili na email: dobranic@ck.t-com.hr do 30.09.2014.

2. Visinski radovi Petar Dragini - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž limara na odre eno vrijeme, uvjeti: samostalnost u radu, VOD mogu i razna druga HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOŠLJA 396-819 zanimanja sa iskuC: VE KO A VA ISPOSTA 40 ELOG: 646-7 PR VA TA stvom u limarskom OS ISP . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M poslu barem 5 g, B 543-200 kategorija. Najava 48.Cikind.o.o.D.Kraljena mob 098 172 9903 i dogovor za vec - mjesto rada Caªe bar Pešec, traži m/ž konobara na dalje. Prijave do 20.9. odre eno vrijeme, javi se na mob. 3. CONNECTO PROJEKT za pro098 204 159 jektiranje, nadzor i usluge, Mjesto 49. Autobusni prijevoznik Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 2, traži m/ž voza aautobusananeodre enovrijeme, javi se na mob. 098 241 536 do 26.09.2014 50. Sart d.o.o. M. Subo ca, traži m/ž servisnog savjetnika na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 410 074 do 30.09.2014 51. Flo-dan d.o.o. Mursko Središ e, J. Broza Tita 18, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, 30 sa tjedno, natje aj je otvoren do 30.09.2014 52. Junior d.o.o. Nedeliš e mjesto rada je Nedeliš e, traži m/ž prodava a u pekarnici na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 24.09.2014. 53. IMP-Varga d.o.o. Strahoninec, Prvomajska 24, traži m/ž bravara-montera i m/ž servisera vaga i mesoreznica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi se na mob. 098 426 513, do 30.9.2014. 54. Malo selo d.o.o. Lopa nec, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 800 do 30.09.2014 55. Trgovina Zavrtje, akovec - mjesto rada Caªe bar Amajlija akovec (kod autobusnog kolodvora), traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485 do 26.09.2014 56. Aberro d.o.o. Mala Subotica, Glavna 66, traži m/ž komercijalistu za prodaju uredskog materijala na neodre eno vrijeme, osobni dolazak

rada: Varaždin i Zagreb, traži 1 m/ž direktora na neodre eno vrijeme, uvjeti: VSS gra evinskog, arhitektonskog, strojarskog, elektrotehni kog ili ekon. smjera, 5g. radnog iskustva u struci od ega najmanje 3g. na rukovode im funkcijama (s najmanje 30 zaposlenih), iskustvo u vo enju projekata, organizacijske i koordinacijske sposobnos , ak vno znanje stranih jezika (min. engleski), poznavanje rada na ra unalu, posjedovanje voza ke dozvole.i traži 1m/ž ovlaštenog inženjera arhitekture na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, dipl.inž. arhitekture, na poslovima projektiranja i stru nog nadzora u graditeljstvu, ak vni lan Hrvatske komore arhitekata, ak vno korištenje engl. jezika, napredno znanje rada na ra unalu s MS Oce paketom, AutoCADi3Dmodeliranje,reference na složenim gra evinama, najmanje 5g. radnog iskustva, voza ka dozvola B kat. Ponude s kratkim životopisom, opisomdosadašnjegradnogiskustva, te eventualnih posebnih znanja, dostavi naadresu:A.Šenoe4-6,42000 Varaždin uz naznaku „za oglas” ili na e-mail adresu: info@connecto-projekt.hr (do 21.9. za direktora i do 26.9. za inženjera) 4.Servisitranspor “KOBAL”-mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž autoelektri ara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 3g., Kategorija B, poznavanje osnova informa ke, njem. jezik. Pismena zamolba poštom na adresu: Poduzetni ka 2, Trnovec Bartolove ki ili e-mailom: predrag. kobal@vz.t-com.hr - kontakt telefon

Pet 19.09.2014. 13:00-20:30 Sub 20.09.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel-Šantek antek dežurni pedijatar Franca Prešerna 16, akovec,, tel. 390 24 245 45 Radnim danom ordinacija radi: adi: Ponedj Ponedjejeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO O Utorak i etvrtak - POPODNE

6. C&D interijeri d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž stolara za montažu namještaja - montiranje namještaja za renomiranog proizvo a a namještaja (posao obuhva a i istovar nemon ranog namještaja te transport do pozicije mon ranja) na odre eno vrijeme uz mog. neodre enog nakon probnog rada, uvje : stolarska kvali kacija ili iskustvo na poslovima montaže namještaja (bez obzira na zvanje), B kategorija, psiho zi ka sposobnost za obavljanje svih opisanih segmenata posla. Kontakt: posla životopis na adresu elektronske pošte stcikac@gmail.com - za dodatne informacije nazva na broj mobitela 091 2001163 (Stjepan Cika ). do 25.9. 7. BREZA, obrt za ugos teljstvo, Mjestorada:Trnovec,traži1m/žkonobara u ca[e baru “Breza” na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunika vnost. Prijavu posla e-mailom: breza.

trnovec@gmail.com - kontakt mobitel: 095 803 1580 do 30.9. 8. HANJES d.o.o. u za proizvodnju i trgovinu, Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki, traži 1 m/ž TIG zavariva a na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, 2g. radnog iskustva, poželjan voza ki B kategorije (nije uvjet), potrebna visoka kvaliteta rada s iskustvomobradelimova.Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijentirana, 99% proizvoda izvoze u EU. Više informacija na www. hanjes.com. Odabir e se izvršiti temeljem procjene kompetencije kandidata. Molbe sla isklju ivo na navedenu adresu poštom ili e-mailom na n.marjancic@hanjes.com do 16.10. 9. Pekara DAN-NO za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: Ivanec, traži 1 m/ž prodava a za prodaja kruha/ peciva na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, iskustvo: nije važno, poželjno je znanje engleskog jezika (najosnovnija razina znanja A1, informati ka znanja). Za kandidiranje je potrebno priloži slijede u dokumentaciju: pisana zamolba sa slikom - potrebno je do i na adresu poslodavca: Varaždinska ulica 16 42240 Ivanec prijepodne od 5:30 do 13:00 sa , do 23.9.

na hrvatskog branitelja

VLADIMIRA ŠAJNA 22.9.1992. - 22.9.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me-imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

JOSIPA ŠAJNOVI/A 25.9.1991. - 25.9.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me-imurske županije

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor 8akovec, tel. 313-947 Željezni,ki kolodvor 8akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna 8akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me-imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje 8akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje 8akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje 8akovec, Bana J. Jela,i a 1, tel. 396-800 Me-imurje plin, Obrtni,ka 4, tel. 395-199 Me-imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu 8akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica 8akovec, tel: 310-595 Elektra 8akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra 8akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce 8akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica 8akovec, tel: 391-480 Me-imurska županija 8akovec, tel. 374-111 Grad 8akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta 8akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti,ki ured Grada 8akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina 8akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb 8akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste 8akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP 8akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava 8akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e, Zdravstvene ustanove Županijska bolnica 8akovec, I.G. Kova,i a 1e, Dom zdravlja 8akovec, I.G. Kova,i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

IZ MATI NOG UREDA RO+ENI HANA MAKŠADI, k i Andreje i Stjepana; NAOMI BRANOVI~, k i Leonarde i Benjamina; KLARA Š8AVNI8AR, k i Nine i Ivana; ROKO KANIŽAJ, sin Valentine i Stjepana; LANA STRNAD, k i Ivane i Nikole; IVONA POŽGAJ, k i Ane i Ivice; MIHAEL IGNAC, sin Snježane i Dušana; VINKO VIŠNI~, sin Marine i Josipa; VANJA PUŠKARI~, sin Ljiljane i Roberta; DORIJAN HORVAT, sin Jasmine i Alena; ABEL OTO, sin Ivke i Nikole; LEON POSAVEC, sin Gordane i Elvisa; LEON VINKO, sin Katarine i Gabriela-Viktora; LEONARDO ŠOPAR, sin Petre i Saše; JAKOV TOPLEK, sin Kristine i Gorana; LUCIJA KLI8EK, k i Ive i Martina; NIKO TURK, sin Antonije i Kristijana (8akovec) VJEN ANI Sla-ana Šei i Brajan Bais, Ivana Mikuli i Denis Novak, Helena Marciuš i Davor Majsen (8akovec); Anita Varga i Ivica Petkovi (Dekanovec); Sanja Siladi i Goran Kr,mar, Isabella [urni i Sandi Šven-

da (Kotoriba); Tihana Novak i Vladimir Mihalec (M. Subotica); Kristina Novini i Matija Šajnovi (M. Središ e); Željka Farkaš i Danijel Peri (Nedeliš e); Marija Marka, i Ivica Mati , Karolina Horvat i Tomislav Hliš (Prelog) UMRLI Stjepan Ipša r. 1936., Stjepan Habuš r. 1931., Ana Horvat r. Kamenar r. 1931., Stjepan Obadi r. 1944., So=ija Herman r. Pun,ec r. 1929., Juraj Buhanec r. 1922., Ivan Makar r. 1993., Juraj Vibovec r. 1924., Dragica [ukes r. Oreški r. 1940., Tomislav Stani r. 1963., Ana Horvat r. Kamenar r. 1931., Lucija Šipuš r. Horvat r. 1934., Stjepan Farkaš r. 1954. (8akovec); Stjepan Lovrek r. 1937. (Dekanovec); [uro Vu,enik r. 1955. (Kotoriba); Marija Kraja,i r. Šinko r. 1937., Stjepan Antolovi r. 1933. (M. Središ e); Dragica Podvezanec r. Serec r. 1957., Katarina Pleh r. Gjud r. 1922. (Nedeliš e); Josip Mihoci r. 1923., Josip Hošnjak r. 1945., Kristijan Beli r. 1976. (Prelog); Henrik Masnec r. 1941. (Štrigova)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA P R O DA J EM AU D I A 4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM NOVI GUMENI AMAC MY-320/OAL duž. 318cm, šir. 154cm, broj komora 3+1, max snaga motora 15KS, za pet osoba - povoljno. info: 098/749-131 PRODAJE SE MAZDA 626 1.8i registr. do 12.mj., plave boje, o uvana, uvezena, klima, servo, šiber, el. pod. stakla i još dosta opreme, te nove gume. info: 095/905-1772 PRODAJE SE GOLF II 1.3 1991. god., neregistrirana. tel. 895-010

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

NEKRETNINE – PRODAJA

USLUGE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

IZAZOV NEKRETNINE

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

POTRAŽUJEMO PRODAJEMO

USLUGA RUŠENJA DRVEQA na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH C IJE VI s posebnim strojem, rješavam pro bleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTOR do 50 KS, mogu nost s kabinom, može bi i stariji, ali ispravan. mob. 098/190-3753

POSAO

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODA JEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673- 028 ili 091/8940-720 PRODAJU SE DVA ŽELJEZNA KUKURUŽNJAKA po super cijeni, može i na kartice. Mob 099/40-45-455 PRODAJEM TRAKTORSKU GUMU 11-2-28 malo korištena, autom. kuku za mali Ursus, frezu Thomos 60cm - dobra za vrt, novi sjetvosprema šir. 160cm IMT-40 i tanjura e, mob. 098/190-3753

VINO I GROŽ E PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059. PRODAJEM GROŽ¤E CIJEP oko 10 tona, mogu e i malo (dostava), tel: 098/180-3117

Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

Tel. 040/396-250, 098/749-131

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 TR A ŽIM POSAO BR AN JA grož a, jabuka ili bilo što drugo, može i inozemstvo. mob. 098/1382-989 GRA¤EVINSKI RADNIK traži posao u gra evini, a može i drugo. mob. 095/8974-533

POZNANSTVA DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj 099/574-8435 TREBA MI L JUBAV TVOJA, treba mi osmijeh tvoj, jer kad Tebe nema, samo a je prijatelj moj. Udovac, mob. 091/9111-360 TRAŽI SE UDOVICA ILI ŽENSKA OSOBA do 35g., za pomo u ku i, vo enje doma instva i suživot u donjem Me imurju, mob. 099/756-0087 MUŠKARAC (54g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, mogu i zajedni ki život. mob. 099/781-6094

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754 PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93. PRODAJE SE KU A u Ma kovcu, J.B. Jela i a 141, info na tel. 040/341-235 ili 343-582 PRODAJE SE NEDOVRŠENA KUQA od 100m2, sa oku nicom od 1177 m2, u blizini Nedeliš a, sporedna i mirna ulica, za 39.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2 sa pet soba, 3 kupaone, garaža sa dva parkirna mjesta, EC/D. tel. 091/5370-343 PRODAJE SE GRA¤EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODA JE SE GRADILIŠTE u Gornjem Hraš anu, J.B. Jela i a 18. info: 098/966-3928

PRODAJEM 4-SOBNI STAN, etaža, urbana vila, novo, s garažom, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit. info: 098/241-559 PRODA JE SE OGR A¤ENO GRA¤. ZEML JIŠTE na odli noj lokaciji u Puš inama, cijena 15.000 eur. info: 042/232-681 PRODAJE SE RENOVIRANA STARIJA KUQA u Dunjkovcu, struja, voda, plin, za 25.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJE SE ZEMLJA od 700 hv, tel. 363-582 PRODAJE SE MANJI DVOSOBAN STAN od 37,50 m2, na 1. katu, u Dekanovcu, E/C C, za 22.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

PRODAJE SE NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 PRODAJE SE VIKEND KUQA u Vu e ncu, za stanovanje, odmah useljiva za 29.000 EURa. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM VE I 2-sobni stan u k, I.pl. Zajca 45, namješten. Najam od 1.10. Molim samo ozbiljne ponude, tel. 099/190-6877 ZAGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, info: 091/501-6685 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI STAN od 67m2 sa dvije spava e sobe i dnevnim boravkom, zasebni objekt u dvorištu, info: 092/164-2550 IZNAJMLJUJEM namještene sobe-krevete sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi i sl.), cijena 600kn/mj po osobi. Mogu nost smještaja do 8 osoba. Blizina grada, veliko dvorište. info: 095/521-3924 IZNA JML JUJE SE 1-sobni namješ teni stan, pose ban ulaz i brojila, kod želj. s t a n i c e B uzo v e c . i n f o: 091/150-1837

ŽIVOTINJE

IZNAJML JUJEMO 2-SOBNI STAN dvjema studenticama, zasebna brojila, 1.kat, balkon, etažno grijanje, tel. 311-004 ZAGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 16m2 u zgradi Pilke ( K, J.Kozarca 15). Zainteresirani zvati na tel. 091/2200-550 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN od 54,33 m2, na 3. katu s liftom, u akovcu (kod hotela Park) za 51.650 EUR-a. EC/D. Cijena nije ?ksna! NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu, mob. 098/195-7448

PRODAJE SE GRA¤EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30m2 za jednu osobu, centar, kompl. namješten, centralno, internet, cijena s režijama 1.500 kuna. info: 098/390-692

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, nalazi se pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela, mog. podjele u više gra . parcela. Hitno!!! mob. 099 752 8800

19. rujna 2014.

IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u centru ZG (blizina studentskog centra), dvojici studenata ili bra nom paru, info: 099/688-2406

DOSTAVA ,

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENANTE i ŠL JIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829 -230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODA JU SE ŠTENCI PEKINE ZER A , o iš eni o d par azit a, oba ro ditelja prisutna, tel. 829 -230, 098/944-3339 PRO DA J EM m l a d e d o j n e k o z e i j a r i e . i n f o: 098/180-3117

19. rujna 2014.

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODA JU SE 4 stolice (600kn), stoli (350kn), pisa i stol (400kn), plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn), bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn), ljetne gume Fulda dim 175/65/14 (4kom/400kn) i mikrovalna Bauknecht (350kn), info: 095/521-3924

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38

POKL AN JAM HL ADN JAK (ispravan), mašinu za štrikanje (ispravnu) i gumeni trosjed, tel. 311-638

PRODA JEM SPECI JAL NU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

P R O DA J E M G R O B N I C U BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509

PRODA JE SE R A UNALO Intel Celeron 1,7GHz, Mati na MS9127C, 768 MB DDR, VGA GeForce4 MX 440 64 MB, HDD Seagate 80GB, DVD-ROM, DVD-RW, tipkovnica i miš. Ispravno, testirano, friško instalirano, idealno za školu i internet, cijena 400,00 kn. info: 098 777 022

PRODAJEM GROBNO MJESTO u akovcu, s nadgrobnom plo om (14.000 kn), tri Vilerova goblena (450kn) i kameru 6x8mm (150kn). info: 314-094

PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4 g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJE SE kau i ormar, a kupuje se prenosivi masažni stol. tel. 363-582 PRODAJE SE VALJAK PEGLA 85cm, njem. proizvodnje, info: 098/966-3928

PRODAJE SE TROSJED i dvosjed. mob. 091/8930-428 PRODAJE SE SVJEŽI GRAH putrek po cijeni od 18kn/kg i kukuruz u zrnu po 140kn, info: 098/9262-160 PRODAJEM HRASTOVU masivnu 3-djelnu komodu dim. 170/50/90 za 700 kuna, info: 098/9200-938 P R O DA J E S E TO B O G A N i ljulja ka za djecu, info: 853-845 ili 091/527-3932

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Pepita - stara oko 4 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena napijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

Pedro - star oko 4 mjeseca, o iš en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Trixi je zaigrani terijerac željan zelenih livada za šetnju i ljudi za igranje. Ve dugo eka svoj novi dom i mi se nadamo da e ga dobi prije zime. Kontakt: 091-8988-004.

je mini njema ka ov arka, jedno predivno mlado zaigrano stvorenje koje tako er ve dugo eka novi dom u skloništu. Idealna za obitelj s djecom koja e ima dovoljno energije za njezinu igru i veselje. Kontakt: 098-241-060.

Ziva

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

je predivna mješanka veli ine pin a, idealna za stan zbog toga što je manja rastom, kratkodlaka i željna topline. Nadamo se da svoj dom ne e dugo ekati. Kontakt: 098-241-060. Proteklih tjedana sklonište je ponovo primilo mnogo štenaca, malih, velikih, šarenih, crnih i svi do jednoga traže svoj dom. Udomljuju se isklju ivo uz pristup unutra te ukoliko je u pitanju ku a, obavezno je ogra eno dvorište. Kontakt: 091-8988-004.

PRODAJEM ISPRAVAN PLINSKI BOJLER Junkers ZW20-1 KE 23kW. mob: 099 310 9434 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Tena

PRODA JEM STROJEVE ZA BRIZGANJE plasti nih proizvoda za izvoz, a rabe se za centr. grijanje, komplet s alatima i ostalim. tel. 098/241-251

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

RAZNO

PRODA JE SE SVINJA za klanje, info: 853 - 8 45 ili 091/527-3932

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUQNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

PRODAJU SE DOMA I PIJETLOVI, tel. 363-582

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Afrodita - tigrasta mlada ma ka stara oko godinu dana, cjepljena, o iš ena od svih nametnika, sterilizirana, nau ena na pijesak, život u ku i i druge ma ke.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u 8akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

992

Savjeti

Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Borba protiv stresa

Piše dr. med. Damir Mamuzi

PAPA TEST uskoro nepotreban? PAPA test je daleko poznat test koji se koristi u ginekologiji za rano otkrivanje raka grli a maternice. Zahvaljuju i njemu mnogim ženama je spašen život. Radi se o citološkom testu koji je jednostavan,bezbolan i jeftin. Svaka žena bi ga trebala u,initi jednom godišnje,posebno one mla-e koje imaju intenzivne ,spolne odnose ili ,esto mijenjaju partnere. Njime se dijagnosticiraju patološke promjene na stanicama koje prethode raku,kad pacijentica naj,eš e još nema nikakve simptome bolesti. Ipak Papa test na žalost nije uvijek 100% siguran,pa ponekad ima i do jedne tre ine lažno pozitivnih ili lažno negativnih rezultata. Sre om su istraživanja ustanovila da rak grli a maternice uzrokuje HPV,virus koji se prenosi spolnim odno-

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

som. Taj virus se može sigurno dokazati HPV DNA testom .On se danas provodi kod svake sumnje na cervikalni karcinom kod oba partnera. U praksi to izgleda tako, na rutinskoj ginekološkoj kontroli otkrije se papa testom sumnjiv nalaz na karcinom .Nakon toga radi se HPV DNA test kojim se sigurno dokaže ili isklju,i postojanje infekcije tim virusom. Zadnjih godina provedeno je nekoliko internacionalnih studija kojima je dokazano da je dijagnostika cervikalnog karcinoma daleko pouzdanija od Papa testa. Na temelju tih rezultata neki stru,njaci tvrde da e Papa test uskoro postati nepotreban. Ipak mislim da e se kod nas još dugo vremena provoditi Papa test pošto je on daleko jeftiniji od HPV DNA testa.

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Kaznom do odgovornosti Voljeti alkoholi ara ili odgovornost bez kažnjavanja? “U prirodi ne postoje ni nagrade ni kazne - postoje samo posljedice.” R. G. Ingersoll

U ovakvim situacijama jako je važno da vašeg supruga saslušate “do kraja” ali ne jedanput, nego više puta. Nemojte ga okrivljivati za njegovo stanje, pokažite prema njemu nježnost, posvetite mu svu pažnju, govorite mu lijepe rije,i i stalno mu ponavljajte da e biti sve u redu. Na taj na,in ete mu vratiti povjerenje i nadu u život. Na takvo vaše ponašanje on e vam biti zahvalan. Ukoliko, unato, svih vaših nastojanja ne do-e do pozitivnih rezultata nagovorite ga da ode do psihijatra koji e sigurno putem psihoterapije i eventulano ordiniranjem lijekova “vratiti” vašeg supruga natrag odnosno u stabilno psihi,ko stanje.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PITANJE: Moj se suprug u zadnjih nekoliko mjeseci stalno tuži da ga nešto boli. Djeluje uplašeno, nezadovoljno. Cijelo vrijeme okupiran je sam sa sobom. Boji se budu nosti. Svi pregledi i pretrage bili su uredni. Kako da mu pomognem? ODGOVOR: Ukoliko su pregledi i nalazi bili uredni a ne postoje nikakvi vanjski razlozi za njegovu zabrinutost i prestrašenost, najvjerojatnije se kod njega radi o nagomilanim i potisnutim osje ajima, koji sada pokušavaju putem bolova “iza i prema van”. Može re i da je pod stresom. Stres je stanje poreme ene psiho=iziološke stabilnosti organizma do kojeg je došlo zbog preoptere enosti odnosno prevelikih zahtjeva okoline koje nazivamo stresori! Stres je unutarnja reakcija na vanjske doga-aje kada se neki doga-aj doživljava kao preveliko optere enje. Vaš suprug se boji za svoju budu nost i ne vjeruje u bolju budu nost. On ne vjeruje da mu se može pomo i. Možda zaista i postoji neki razlog. Mogu e ,ak da i sebe okrivljuje što onda još pogoršava cijelu stvar, jer se onda osje a u potpunosti bespomo an.

19. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tradicija kažnjavanja u ljudskom rodu pustila je tako duboko korijenje da je vjerojatno nemogu e iskorijeniti kaznu kao metodu djelovanja na tu-e ili vlastito ponašanje. Kad bismo se barem donekle mogli odu,iti od kažnjavanja, barem od kažnjavanja djece, za po,etak! Kazne mogu biti mo no sredstvo za promjenu neželjenog oblika ponašanja, ali kao roditelji i odgajatelji u bezbroj smo se primjera osje ali loše primjenjuju i kaznu i zažalili smo zbog takvog postupka, no ipak nemo no zaklju,ili da ne znamo što je alternativa. Primjenjuju i kažnjavanje (sebe ili druge osobe) vrijedi se zapitati: ponaša li se kažnjena osoba bolje zbog kazne? Postoje li dugoro,ne negativne posljedice uporabe kazne? Pomaže li kazna osobi da bolje odlu,uje? Da postane odgovornija? Je li to najbolji na,in za postizanje željene promjene u ponašanju?... I tako dalje, puno je pitanja nakon kojih, ako malo razmislite i iskreno odgovorite, kazna više ne izgleda prihvatljivo ni privla,no. Istina je, mnogima od nas kazna ne stvara dobar osje aj, ni kad je dajemo ni kad je primamo. Ipak, robujemo svojim navikama i ponašamo se šablonski, umjesto da otvorimo o,i, napregnemo razum i dobru volju za pronalaženje boljeg rješenja. A ono se nalazi u PREUZIMANJU ODGOVORNOSTI. Ve ina pogrešaka koje ,inimo u životu donosi nam iskustvo iz kojeg može-

mo nau,iti donositi bolje izbore i bolje odluke. Ako ljude za odre-eno ponašanje treba ili nagra-ivati ili kažnjavati, u ,emu je naša sloboda i odgovornost? Možemo se odlu,iti za neki bolji izbor i promjenu u ponašanju, na temelju POSLJEDICA našeg prethodnog ponašanja. Kazna izaziva strah ili krivnju, ili tugu, ili ljutnju... mnoštvo negativnih emocija mobilizira se oko kazne. Naj,eš e ni ne mislimo o svojim pogrešnim postupcima nego kazni koju želimo izbje i, a dodatni je problem ako onaj tko kažnjava sanira posljedice i kaznom napla uje njihovu cijenu. Ostavimo one koji su pogriješili posljedicama njihovih pogrešnih ponašanja, neka ih sami popravljaju. Treba im poticaj za odgovornost, a ne kazna koju e najvjerojatnije s vremenom nau,iti primati, kad shvate da ih loše posljedice njihove neodgovornosti nikada ne e sna i.... Kad gledam (neodgovorno) društvo u kojem živimo, pitam se kome ja ovo govorim? Nama, koji smo roditelji i mentori mla-ima, nama koji moramo preuzeti odgovornost za vlastite postupke i propuste jer samo svojim primjerom možemo mlade generacije nau,iti odgovornom ponašanju.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Možda je vaša voljena osoba alkoholi,ar. Možda je to vaš bra,ni partner, roditelj, dijete, stric...najbliži ,lan obitelji. Voljeti alkoholi,ara nikad nije lako. To zna,i stalno se izlagati njegovim tajnama i lažima, stalno živjeti u napetosti zbog iš,ekivanja njegove reakcije. To podrazumijeva stalno suo,avanje s njegovim nestabilnim i nepredvidivim ispadima. To, nadalje, zna,i dijeliti ovisnikovu ljubav sa bocom. Zapravo, situacija je još teža - boca je njegova prava ljubav. Koliko god netko volio alkoholi,ara, treba biti svjestan da se alkoholi,ar služi manipulacijama, iskrivljuje istinu i izri,e laži, makar sitne. Obmanjivanje mu je tako-er svojstveno, poput: “Ja nemam problema“. To su njegovi na,ini osiguravanja pijanje jer u interesu mu je zavarati svoju okolinu kako bi došao do sljede eg pi a. Tvrdi da ne pije, a u stanju je sate provoditi izvan doma prikrivaju i pijenje. Naravno, otkrije se kad pretjera, ili posrne, unesre i se… Nažalost, incident je samo rezultat niza laži. Ali osobi koja voli lako je povjerovati u ovisnikove laži. Privrženost prema ovisniku zasjenjuje o,itu istinu, i sama osoba po,inje živjeti u poricanju, baš kao i ovisnik. Podre-uje se potrebama alkoholi,ara – voljene osobe. Tako je lakše – udovoljavati mu, izbjegavaju i njegov bijes zbog uskrate pi a, nego da se poduzimaju koraci koji bi zna,ili duboku i ovisniku neželjenu promjenu. Postojanje ljubavi prema ovisniku o alkoholu nije neuobi,ajeno. Ali istinski voljeti zna,i – ne dopustiti mu dalje tonuti. Najve i ,in ljubavi jest pomo i mu. U toj pomo i koju mu pruža bliska osoba postoji šansa za oporavak i nada da e se ovisnik odre i boce. Što treba? Ne skrivati problem od ,lanova obitelji ili od prijatelja. Skrivaju i problem, ne pomaže se nikome, ve se i dalje dopušta ovisniku da neometano pije, i prešutno se prihva a njegov alkoholizam. Razgovati s njime kad je trijezan i smiren. Razgovor s alkoholi,arem kad je pijan jest gubljenje daha i vremena. On tada ne može racionalno obra-ivati što mu se kaže, a niti ono što on kaže; ne može kontrolirati reakcije ni emocije. Lako odbija sve što mu se kaže i lako se po-

sva-a. U razgovoru pokušati doprijeti s pozicije brižnosti, a ne osude ili ljutnje. Postavljati jasne granice u pogledu svakodnevnog funkcioniranja – obaveza, rutine, trošenja novaca... koje se ne mijenjaju, i ne odustaje se od njih samo zato što ovisnik pravi puno galame. Kao što je potrebno kod ovisnika osvijestiti da je ponašanje tijekom pijenja njegova odgovornost, tako mu treba slobodno dopustiti da osje a sram zbog svog opitog ponašanja kad se otrijezni, i da snosi ostale posljedice (npr. da ga obitelj više ne poziva na obiteljska druženja). Ve ina ovisnika nalazi da je korijen njihovog problema u svima ostalima, i za svoje probleme krive ostale. Svatko tko želi pomo i ovisniku, treba pove ati koli,inu vlastitog strpljenja kako bi prestao reagirati na sva okrivljavanja na onakav na,in kako to ovisnik želi. Time e i osujetiti nastojanja alkoholi,ara da ga izmanipulira. I naravno, ponuditi lije,enje. Jer nije nemogu e da alkoholi,ar krene zdravim putem, da se oporavi. On samo treba znati da ima dva izbora: po,eti s oporavkom ili nastaviti se alkoholizirati. Ovisnik ,esto nije spreman na promjenu prema izlje,enju, a ako i krene u postupak oporavka, ,esto isklizne natrag u pi e unato, danim obe anjima da e se promijeniti. No uz ,vrstu ruku kraj sebe, i odlu,nost bližnje osobe, može shvatiti da ima druge ljubavi osim pi a, da može voljeti obitelj, a i samog sebe. Pomaganje alkoholi,aru nije lako. Umjesto prihva anja stanja kojim mu se dopušta nastavak pijenja, potrebno je suo,iti se s problemom, to zna,i biti odlu,an. Prestati mu dopuštati da on kontrolira situacije. Biste li dopustili bolesniku koji ima rak da sam sebi postavi dijagnozu, da sam odredi lijek, ili jednostavno odbija lije,enje? I ovisnost o alkoholu je bolest koja zahtijeva ozbiljno lije,enje.

19. rujna 2014.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PAR DANA TOPLIJE

VREMENSKA SLIKA: U proteklih sedam dana utjecaj nove ciklone dodatno je zakomplicirao Ĺživot poljoprivrednicima i svima koji su imali planova na otvorenom. Samo su ponedjeljak i utorak bili ugodni, a onda je doĹĄla trajna i obilna kiĹĄa koja je, osim odga-anja radova, uzrokovala i poplave. NaĹžalost, situacija je eskalirala tijekom proĹĄlog vikenda kad je ve ina Ĺžupanija u kopnenoj Hrvatskoj imala velikih poteĹĄko a s viĹĄkom vode. Najgore je bilo u Karlovcu i na podru,ju Hrvatskog zagorja. Problema je bilo i na Jadranu, osobito oko Vodica i Tribunja gdje je palo ,ak 250 litara kiĹĄe po kvadratnom metru. KiĹĄe je ve svima dosta, ali nikako da prestane. Sljede a dva dana odmorit emo se od kiĹĄe, a onda opet promjenjivo. I temperatura zraka polako e rasti prema vikendu. Od nedjelje pa u sljede em tjednu mogu a je

Autor: MILAN URI , NedeliĹĄ e

UMJEĹ NOST, OKRETNOST

SATNICA, ORARIJ

Vremenska prognoza i razbibriga 63

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

nova kiĹĄa uz osvjeĹženje. OpĹĄirnija prognoza u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Povoljni uvjeti o,ekuju se i u ,etvrtak i petak. Jutarnja magla e biti ,esta pojava, a danju e se izmjenjivati duĹža sun,ana razdoblja s oblacima. Jutra malo svjeĹžija, a dnevna e temperatura polako rasti pa ipak sredina ovog tjedna obe ava malo povoljnije, a i malo toplije vrijeme. NajviĹĄe dnevne vrijednosti u ve ini mjesta mogle bi porasti na oko 25 Celzijevih stupnjeva. U petak nave,er postoji mogu nost za kra i pljusak ili malo kiĹĄe, ali uglavnom u Gorskom kotaru.

NASELJE U OP INI DONJI KRALJEVEC

PISAC Ĺ ANTI

Subotu e obiljeĹžiti juĹžina. Jutro e biti malo toplije, a tijekom dana o,ekuje se izmjena sun,anih i obla,nih razdoblja. Malo kiĹĄe mogu e je samo ponegdje, uglavnom u popodnevnim satima kao neki lokalni pljusak. Bit e toplo uz najviĹĄu dnevnu temperaturu oko 25 Celzijevih stupnjeva. JuĹžina baĹĄ ne e odgovarati meteoropatima i kroni,nim bolesnicima jer moĹže uzrokovati loĹĄije raspoloĹženje i manjak koncentracije. NeĹĄto kiĹĄe opet moĹže biti i tijekom nedjelje, ali se u trenutku izrade ove prognoze ,ini da bi se radilo o manjim koli,inama. Tem-

Ĺ˝ILA KOJA KRV OTILIJA OD MILJA DOVODI U SRCE

peratura zraka ostat e ugodna, uglavnom u rasponu od 21 do 24 Celzijeva stupnja. Ponedjeljak bi mogao biti svjeĹžiji uz neĹĄto viĹĄe kiĹĄe, a zapravo bi onda sredina tjedna vjerojatno donijela hladnije i promjenjivo vrijeme. U utorak moĹžda izdrĹži suho, ali e jutro biti dosta hladno. Opet bi neĹĄto kiĹĄe moglo biti prema sredini tjedna, ali moramo napomenuti da razvoj situacije joĹĄ nije sasvim jasan. U svakom slu,aju ostat e relativno prohladno. Preporu,amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu â&#x20AC;&#x17E;Kad e KiĹĄaâ&#x20AC;&#x153;. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in\o tel. 0800-1234. (prognoza izra-ena 18.9.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 23. rujna u 4,29h po,inje kalendarska (astronomska) jesen 23. rujna 821. god. po,ela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala do 12. travnja 822. godine 25. rujna 1979. god. taj\un Mac u Kini uzrokovao katastro\alne poplave, palo je preko 800 litara kiĹĄe po kvadratnom metru

DESETINA Ĺ AROLIKA GRAMA PAPIGA

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

19. IX. 20. IX. 21. IX. 22. IX. 23. IX. 24. IX. 25. IX.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Kako su vremenske prilike ove godine manje-viĹĄe ujedna,ene, bez velikih temperaturnih odskakanja i varijacija, vegetacijska sezona cvatnje alergenih biljaka je produljena ali smanjenog intenziteta. Pelud trava joĹĄ uvijek je prisutna u zraku u niskoj koncentraciji (manje od 5 peludnih zrnaca/m3) ĹĄto je velika razlika u odnosu na prethodnu godinu, kada su trave prestale cvasti po,etkom rujna. Udio ambrozije u protekloj godini dosegao je ,ak vrlo visoku koncentraciju (viĹĄe od 500 zrnaca/m3), ĹĄto ove godine nije dosegnuto, a niti se ne o,ekuje. S obzirom

na najavljene vremenske prilike u idu ih sedam dana moĹžemo o,ekivati da koncentracija peludnih zrnaca ambrozije u zraku ne e biti ve a od umjerene razine (11-50 peludnih zrnaca/m3) jer su topli i suhi periodi prekratki da bi biljke intenzivnije cvale. Za alergi,ne osobe navedeno i nije neka utjeha s obzirom da pri umjerenim koncentracijama velika ve ina alergi,ara osje a neugodne simptome. Lokalno, u blizini neodrĹžavanih oranica i livada gdje ima ve ih populacija ambrozije mogu a je i visoka koncentracija peludi ambrozije, ovisno o dobu dana.

VICOTEKA

VODA OBOGA ENA UGLJI NIM DIOKSIDOM PRIPADNIK PROLETARIJATA ONA KOJA JE RANJENA IRIDIJ

BILJKA IZ PORODICE VRIJESOVA

MODEL GA A "HIGH SPEED" INDIJANAC U JUĹ˝NOM ILEU

"TONA"

"BRITISH GLIDING ASSOCIATION" TRST

RAZIJA OD MILJA PRIJEVREMENO NADZORNIK UTVRDE, KASTELA

PRIPOVJEDA KUKAC RAVNOKRILAC POVIĹ EN GLAS "A"

BRITANSKA PJEVA ICA, RITA

POJESTI U SLAST DO KRAJA ELEKTR. ENERGIJA

PJEVA LOZAR

DVOR TURSKIH VELIKAĹ A PISAC EHOV

SUDJELOVATI U TU NJAVI UĹ KOPLJENIK

ILIJA OD MILJA

POGREĹ KA, PROMAĹ AJ

TELUR VRSTA JELA O I B NA KREDITNIM KARTICAMA

VLADAR U KANATU

INDONEZIJA

INDIJ "UNSKO-SANSKI KANTON"

RUKOMETAĹ , IZTOK (1966-2011)

SREDNJOVJEKOVNE LUTNJE

RENIJ

RADIJ DIO TENISKE IGRE

PROFESIONALNI Ĺ˝IVOTNI PUT BINA, POZORNICA

OBARAC, OBAR (MN.)

AUSTRIJA VLADARI, GOSPODARI (GR .)

PRIRODNI PRIRAST STANOVNIĹ TVA

DATI OCJENU

KaĹže Haso: - Vidi ĹĄto piĹĄe za ovaj film - dva sata smijeha, dva sata zabave, dva sata uzbu-enja. Mujo odgovara: - Ma tko je dovoljno lud sjediti ĹĄest sati u kinu? --------------------------------------------------------- Mujo, znaĹĄ li ti gdje je New York? - Ne, gdje? - 10.000 kilometara od Sarajeva. - Auuu, koja zabit! --------------------------------------------------------Razgovaraju dva blizanca i jedan pita drugog: - Pa gdje si ti cijeli dan? - Ma, mama me okupala dva puta! --------------------------------------------------------- ZaĹĄto viĹĄe nisi prijatelj s onim Markom? - pita majka sina. - Pa, bi li se ti druĹžila s nekim tko pije, puĹĄi i drogira se. odgovara joj sin. - Naravno da ne bih! - odgovara ponosna majka. - E, pa vidiĹĄ, ne bi ni Marko! --------------------------------------------------------Kako proklinje taksist? - Dabogda ti se elektri,no brojilo kod ku e okretalo istom brzinom kao taksimetar! --------------------------------------------------------Kuca Mujo na vrata doktoru. Doktor e: - Tko je? Ovaj odgovara: - Tmujo.

FOTOREPORTAŽA: NAJVE I SPORTSKI DOGA AJ U ME IMURJU

VRLO DOBAR REZULTAT FILIPA UDEA UO I SP-a U GIMNASTICI

SP u ribolovu pogledalo oko 10.000 ljudi

Srebro na Svjetskom kupu u Ma arskoj

RUKOMETAŠICE ZRINSKOG ODLI NO ODIGRALE NA PREMIJERI

I drugi bod je bio u džepu, ali…

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

reslavili smo, nesmo pozabili, Spomen den na 17. september 1991. leta da smo pretirali jugo vojsko, štera je po,ela ratuvati protiv nas Me-imorcov i Hrvatov jerbo se je dela na strano Velike Srbije. 8akoska kasarna je bila prva v Lepoj našoj, štera je bila oslobo-ena, tak da je vse ono kaj so od oružja našli v joj bilo ponucano v Domovinskomo rato z onima šteri so šteli Lepo našo zbrisati z karte. Ne znati što je delal programa za ovo 23. letnico, ali moram re,i da je zahuzal. Nejpredi je ne bila na programo meša, štero je novi ,akoski župnik i me-imorski gvardjan, pater Željko, odslužil makar je v cirkvi ne bila velika stiska. Na Prislavskomo aerodromo je precednik Ivo Josipovi otkril spomenika našim ratnim avijati,arima. To je jeden MIG, šteroga je zrihtal Zoran Vidovi , zamjenik župana, tak da ve i mi Me-imorci imamo svojega MIG-a. 1991. so nas jugo MIG-i bombarderali, a ve ga imamo jerbo nas je ne uspel prestrašiti i vništiti. Pro-

Što nam je ne dal moliti za poginule branitelje??? slava spomendana se je nastavila v 8akovco pre zido z poginulim i nestalim braniteljima. Položeni so venci i vužgane sve,e. Došel je i ,akoski župnik z svojim pomo,nikom na molitvo, štera je bila na programo, ali so precednikovi ljudi (ili pak precednik) hitili molitvo vum z programa. Naši de,ki so se, pred cirka dvajsti let borili i ginuli z krunicom okoli šijaka i z molitvom na vusnicama, a ve smo mi ne meli pet minot cajta kaj bi se bili pomolili za jif, jive dušice i za Lejpo našo, štero so nam oni zaslužili. Molitva bi nam zela preve, cajta jerbo so se bojali kaj se ne bi prehladila juha, na stolo z ve,erjom. Svetešja akademija je, na vse zadje, bila v Katoli,komo domo, gvardjan nas je ne hitil vum. Tam so se za govornicom zredali vsi šteri so meli kaj za re,i. Morem vam re,i da smo se ne nikaj preve, falili, a niti smo ne vse rekli kaj smo morali. Napriliko, nesmo niti spomenuli one kaj so 1991. leta bili glavni i šteri so dopelali do toga kaj smo vojsko natirali i kasarno oslobodili i to tak kaj je vojarna

POD VUROM

Koliko smo bili spremni obraniti Me imurje od poplava? Nezabilježene visine vodostaja rijeke Mure, nabujala Trnava i potoci, podzemne vode, klizišta i brojne druge nevolje snašle su proteklih dana i podru,je Me-imurja. Žitelji našeg kraja ponovno su pokazali kako solidarnoš u, nadljudskim naporima i voljom te suradnjom s nadležnim institucijama mogu u,initi gotovo i nemogu e stvari kad je u pitanju zaštita materijalnih dobara. Koliko su Me-imurci bili spremni obraniti svoje podru,je od poplavnih nevolja, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

Aleksandar Jerosimi , Lopatinec - Koliko ,ujem i pratim stanje preko, ispada da je sve nekako u superlativu. Za podru,je Me-imurja uz zalaganje vatrogasaca i svih službi te samih mještana ugroženih podru,ja može se re i da je sve bilo dosta dobro organizirano. Možda bi za ubudu e trebalo organizirati neki krizni stožer po op inama na dobrovoljnoj bazi koji bi bio uvijek u pripravnosti za takve nevolje.

postala. Program je bil lepi, lepo se popevalo, ali kuliko se ja razmem v geogra=ijo, 8akovec je, još navek, glavni grad Me-imorja i nebrem razmeti da je ne spopevana niti jedna me-imorska pesma. Pak kaj se mi Me-imorci sramimo svoji pesmi? Ne verjem da je precednik Ivo ne znal kam je došel i zakaj. On je brz,as došel zbog nas, a nejsmo se mi zišli zbogradi jega. Ali nejsam siguren da mo bodem to mogel oprostiti kaj nam je molitvo za branitelje hitil vum!!!’ lavekov nasljednik v fotelji ministra za naše i državne peneze, Boris Lalovac prepravlja velike reforme z našaj pla,aj i našaj penezaj. Nej znati kaj bode od tega vsega ostalo, ali kuliko sam zazvedil, naši sosedi, (osim Janezi i jive Dežele, a, da so pak oni, prosim vas lejpo, bili nekša ozbiljna država kaj bi se morali žnjimi ravnati?) imajo ,uda menše poreze od nas. Napriliko 8ehi imajo dvapot menši porez na pla,e nek mi v Lepoj našoj, unda je ,istam normalno da se tam ne dela na ,rno. Ve si poglednite

Neno Ban, Žiškovec - Me-imurje je, kao i svaki put u sli,nim situacijama, pokazalo da se sve može itekako dobro organizirati, a ljudi su pokazali zajedništvo i solidarnost koja je i ovaj put bila na visokom nivou, tako da ipak nije bilo težih posljedica. Ljudi u našem kraju uvijek kre u od sebe samih i pomažu si sami koliko mogu, a tek onda o,ekuju pomo države.

kaj bode ili je ve, je, napravil naš Boris: on bode pove,al osnovico pla,e na štero ne bode vudril poreza i unda bodo naši težaki, šteri dobavlajo pla,e okoli tri jezere kuni (malo meje ili pak malo vej,) dobili vu svojaj vre,icaj šest do deset kuni vej, na mesec. I to je nekaj: litra mleka i fala,ek ,rnoga kruha. A na drugoj strani bode vudril poreza na kamate od štednje 12 procentov. I ve ne moramo meti nekše visoke škole kaj si zra,unamo da bodemo na pla,i dobili cirka sto kuni, a na kamataj bodem nam Boris zel 120 kuni na leto, ak sam imamo v banki jezero kuni. A što bode od nas Me-imorcov hlaparil z vratima na banki za jezero kuni. Nikaj novoga, v mali žepek bodo nam porinuli sto kuni na leto, a z velikoga bodo nam zeli ,uda vej,!!! I unda se Zoki srdi i tu,e z šakom po stolo dok mo velim da nam je jegova Vlada ma,eha, a ne mama. Prava mama nigdar ne krade peneze z de,ijih žepov. ajte me krivo razmeti, ali ja navijam za naše, ali nejde mi nikak v glavo da je prinas v 8a-

Marko Havai , Hodošan Kolege i prijatelji dosta su bili aktivni na pomo i oko osiguranja Trnave, tako da je sve na kraju prošlo bez ve ih posljedica. Kod nas je bilo problema s podzemnim vodama koje su bile visoke pa su bili poplavljeni podrumi. Kad se pogleda kompletna situacija u državi, može se re i da su državne institucije pomalo zakazale s obzirom na to koliko se pla aju slivne vode i komunalije, pa bi više trebalo ulagati u sisteme obrane od poplava.

mi prodiremo dublje

kovco za Prcinkulovo bilo dvjesto jezer ljudi, a trajalo je šest dni, a vu Varaždino na Špancerfesto sam stodvajsti jezer, a trajal je deset dni. Pustimo na stran to kaj so prinas v 8akovco popevali i igrali sam stranjski pjeva,i i bandisti, a vu Varaždino so bili i naši Me-imorci, ali sam najgerek, jako sam najgerek, što je itak brojil proš,enike v 8akovco, a što pak vu Varaždino? Još nekaj me gvinta: kuliko bi bilo proš,enikov v 8akovco da so jiv brojili Varaždinci, a kuliko bi se španceralo po Varaždino da so jiv brojili naši ,akoski turisti,ki težaki? ok so se nabavlale knige za našo deco v pu,kaj školaj, dosti se pot moglo ,uti kak so knige nadstandard, o,em re,i, ober standard. Mortik sam ne dobro razmel, ali si gruntam z ,ega se vu,ijo ona deca, štera nemajo toga nadstandarda kak naši Me-imorci? ak god steška, ali moramo deti roko na srce i priznati da naša deca preve, pijejo. I ne sam da pijejo, nek unda se tak

natankani seduvlejo v aute i dale vozijo. Verjem da ste i vi vpu,eni da takše vožnje i takše poti nejve,pot na grobjo završijo. Tak je bilo i pred dva tjedne da je mladi de,ko z jakim autom, z prek dva promile maliganov v krvi, otpelal pajdaša i pajdašico v kandelaber. Sam jeden je bil na vulici i neje ga fulal, tak da mo je pajdaš, prek reda, odišel k Božeko na ra,un. Kak zgledi vsi mi skupa z policaji, zabadav trubimo nek se ne pije ak se kani dale voziti, ali ta vražja pija,a davle šoferima posebnoga kuraža. Kuliko vidimo, ipak se nejdale pešice dojde, duže se putuvle, ali so brzine menše tak da se i kandelaberi morejo zbe,i. Ali to, ,udapot, prekesno zazvedimo. lavni šrajf, kaj se organizacije Sveckoga prvenstva v ribi,iji dotikavle, na našoj me-imorskoj Dravi, je bil Zoki Pfeifer. Vsaka sli,nost s Zokijom, kukurika,om i precednikom Vlade je ,istam slu,ajna. Of naš Zoki zna kaj o,e i zna kak to tre naprajti. I ne bodete veruvali, nikaj mo je ne teško i jedino tak je mogel dopelati k nam, vu Me-imorje malo, vse ribi,e na sveto, šteri so na dobromo glaso i kaj nekaj vredijo. Niti dež-, šteri je curel prek reda je ne mogel ribi,e natirati krej od vode. I kak ga unda nebodem falil: vsa ,ast Zoki, nek vsi vidijo kak se to dela prinas v Me-imorjo.

Nada Šari , Savska Ves - Žalosno je sve to kaj se doga-alo po cijeloj Hrvatskoj, Me-imurju i okolnim državama. Priroda ne bira podru,je gdje e udariti. Mi u Savskoj Vesi nismo imali problema, ali su naši vatrogasci išli u pomo drugim mještanima. Nadam se da e ubudu e poplava i sli,nih situacija biti manje. Ali Me-imurci su opet pokazali da se mogu sami spasiti. Ivanka Golubi , akovec Pratila sam stanje o poplavama preko svih medija. Slušala sam na radiju gospodina Vidovi a koji nas je sve izvještavao o situaciji. I uspjelo se obraniti Me-imurje. Problema je bilo ,ak i tamo gdje nikad dosad nije bilo nevolja s vodama. Mislim da smo mi u Me-imurju na visini po organizaciji i da po tome opet prednja,imo u odnosu na ostale krajeve Hrvatske.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine