estitamo Dan neovisnosti ! Broj 994.
^akovec, PETAK, 3. listopada 2014.
Cijena 7 kuna
ZAŠTO STJEPAN OREŠKI iz Pribislavca nije odmah i pokopan
EKSKLUZIVNI INTERVJU: SANDRA HERMAN
str. 9
Nismo prodali svog oca!
Otvoreno o svojoj prometnoj nezgodi i razlozima prelaska u Reformiste
Ispri avam se, i ja sam samo ovjek od krvi i mesa
Darovao je svoje mrtvo tijelo Medicinskom fakultetu u Zagrebu
str. 2-3
SU ENJE BIVŠEM SVE ENIKU Danijelu Horvatu, rodom iz Selnice, zbog ubojstva
SVJEDO ILI SMO NESRETNOM DOGA AJU U VRATIŠINE KOJ CRKVI: Nada u optimisti an ishod nemilog pada jednogodišnje djevoj ice s kora za nedjeljne mise
Bivša supruga Katarina svjedo ila o opsjednutosti ubijene Danijelom str. 8 DJE JI VRTI AKOVEC razdvaja se na dvije ustanove
Kriterij podjele vrti a - prema glavnoj kuhinji str. 4
STJEPAN BELI , uzgajiva svinja iz Preloga
Molitve za malenu Veroniku str. 8-9 uslišane, oporavlja se!
U etiri godine u Me imurju se prepolovio broj uzgajiva a i krma a str. 14
HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o. Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800
PRODAJA OGRJEVNOG DRVA:
str. 52
Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV
mo do guć sta no ve st
Godina XVIII.
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Predobar je to posao... P
roblem hrvatskih, pa tako i naših me imurskih, politi ara nije u voza kim sposobnostima, ve u vjerodostojnosti. Koliko oni mogu biti vjerodostojni ako se sami neodgovorno ponašaju i ne mijenjaju obrasce ponašanja kada po ine neki prekršaj ili pak kazneno djelo. ve dok nisu u zatvoru stranke ih se uglavnom ne odri u, a oni sami, poput najnovijeg primjera Marine Lovri Merzel, bez obzira na svu mu nost situacije, odlu uju se i dalje baviti politikom. Povratak bivše SDP-ove županice koja je nekoliko mjeseci provela u zatvoru i nosi se s ozbiljnim optužbama za primanje mita u najviše zakonodavno tijelo - Sabor, bez obzira što su je sada uglavnom svi bivši strana ki prijatelji ekskomunicirali, novi je teški presedan nemoralnosti hrvatske politike. ma još onih u Saboru koji su optuženi za kaznena djela, a nije im palo na pamet da bi trebali dati ostavke. Predobar je to posao da bi se sami maknuli, a stranke o ito toleriraju i one najteže prekršaje - sve do zatvora. Pa i tada, poput reakcije SDP-a u slu aju sisa ke županice, nisu reagirali na vrijeme, pokazali da su druga iji, da se drže viših demokratskih standarda nego je to bio slu aj HDZ-a. ko se pitaju zašto im je pao rejting, onda je upravo to njihov najve i grijeh zbog ega padaju iz mjeseca u mjesec i stigli su do toga da, barem po jednoj od posljednjih anketa, na rang listi popularnosti više nisu druga, nego tre a stranka. Istovremeno ni HDZ ne može napredovati dalje od dostignutih 25 posto, što najbolje govori o tome da su i oni daleko od povjerenja gra ana kojim se di e i zbog kojeg smatraju da je opet na njima red da preuzmu vlast. glavnom, vjerodostojnost je ono zbog ega su gra ani izgubili povjerenje u naše mainstream politi are i stranke i pokušavaju vjerovati onima koji barem djeluju neiskvareno. Zbog toga nevjerojatan uspon doživljavaju ljudi poput Dragutina Lesara prije nekoliko godina, odnosno danas Mirela Holy, bez obzira na to što tek treba ORAH stvoriti preduvjete, strana ku infrastrukturu na terenu da bi pokupio glasove bira a koje im danas predskazuju ankete popularnosti. spon takvih ljudi i stranaka poput Laburista traje tako dugo dok "car ne postane gol". Nakon što su se pokušali odmaknuti od po-
S
I
A
U
U
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
pulizma, kad više nisu uspjeli skupljati lovorike na ra un toga: "što gore, to bolje", ve je trebalo preuzeti odgovornost za rješavanje problema - nisu se isto usudili u initi. Pali su u o ima bira a, jedino što je preostalo je da se posva aju me u sobom i sada su na rubu toga da oti u u zaborav. reuzimanje odgovornosti, odnosno pronalaženje rješenja, jedino je što u ovom trenutku zanima gra ane kako bi se pronašao put u boljitak. andra Herman, iza koje je prometna nezgoda koju je o ito skrivila i zbog utjecaja alkohola, test je vjerodostojnosti koji prolazi zbog "viših standarda odgovornosti" koje o ekujemo od politi ara, za razliku od obi nih gra ana. Sre a u njezinoj nezgodi je što je štetu nanijela sebi, a ne i drugima, jer bi se onda politi ka i moralna odgovornost podrazumijevala. Sada se o ekuje odgovornost za rezultate koje e iza sebe ostaviti aktualna županijska vlast. olitika, i to ona visoka, do kraja mi se zgadila neki dan kada sam odgledao epizodu kona no odli ne, politi ke nekorektne "Ku e od karata", u kojoj do tada meni ak simpati an politi ki manipulator (glumi ga sjajni Kevin Spacey) odgovornost za neuspjeh lokalnih projekata, sebe i svojega ponajboljeg prijatelja, ako takvi uop e u politici postoji, rješava na najokrutniji na in - ubije ga on osobno, na na in da inscenira njegovo samoubojstvo. aš svijet politike, sre om, ipak nije tako okrutan, jer što je previše je previše. Ali nije dobra ni druga krajnost, u kojoj nema nikakvog osje aja odgovornosti kod politi ara. Krajnje je vrijeme da se odrede standardi kojih e se sve stranke i svi njihovi ljudi pridržavati, kad je privatan život u pitanju, ali još više kad su u pitanju rezultati rada i djelovanja, jer kod nas još ni jedna vlada nije pala ni iz jednog ni iz drugog razloga. Tek tada e mainstream politika u Hrvatskoj ponovno dobiti ve insko povjerenje gra ana.
P S
P
N
VIJEST(I) TJEDNA
Nemili pad jednogodišnje djevoj ice s kora - Hvala svima koji su nam se danas pridružili u crkvi na molitvi za malu Veroniku. - poruka je upu ena vjernicima s Facebook stranice Župe Uzvišenja Sv. Križa koji u vjeri i nadi mole za malu Veroniku, kojoj se u nedjelju za vrijeme mise dogodio nemili doga aj, kada je ta jednogodišnja djevoj ica pala s kora. Svaki dan otkako je stradala vjernici Župe Vratišinec okupljaju se na molitvi za nju. Prema zadnjim informacijama koje smo dobili od ljudi bliskih obitelji male Veronike, ona se polako oporavlja, ve u etvrtak, 2. listopada ili u petak, 3. listopada lije nici bi je trebali buditi iz inducirane kome. Vjerujemo i nadamo se da su molitve za Veroniku uslišane. O cijelom nemilom doga aju itajte na str. 8-9.
(NE) SVI A NAM SE
Nevi ena humanost - darovao svoje tijelo Medicinskom fakultetu etvrtog listopada ove godine Stjepan Oreški iz Pribislavca napunio bi 72 godine života. No, sudbina mu to nije dopustila i umro je 20. rujna. On je odlu io donirati svoje tijelo nakon smrti zagreba kom Medicinskom fakultetu i tamošnjem Zavodu za anatomiju. U Hrvatskoj je danas evidentiran samo 121 donor tijela pa ne emo puno pogriješiti ako kažemo da je prvi iz Me imurja. - Moj je otac zadnje tri godine života govorio kako e svoje tijelo donirati. Obavijestio je obitelj, a o tome je govorio i svima oko sebe. Budu i da smo znali za njegovu želju, nakon odlaska mrtvozornika obavijestili smo Zagreb i brzo su došli po njegovo tijelo. prisje a se sa sjetom sin Franjo. Ovim istupom njegov sin želio je ljudima otvoriti o i te ih podu iti o plemenitosti tog ina koji je u svijetu uobi ajen. Cijelu humanu pri u donosimo na str. 9.
Metalci bježe u Njema ku Metaloprera iva ka industrija u me imurskom gospodarstvu zapošljava 20,8 posto svih zaposlenih. - Trendovi su pozitivni, zadovoljan sam jer pove avamo broj zaposlenih i proširujemo kapacitete te napredujemo u tehnologiji. No imamo pojavu da nam najbolji kadrovi metalaca odlaze u Njema ku, na tržište koje može više platiti radnu snagu, premda imamo najve u prosje nu pla u u Me imurskoj županiji. Ali to još uvijek nije dovoljno, jer sigurno je da se s pet tisu a kuna kod nas dosta teško živi. To politika treba zaustaviti, jer emo ostati bez najboljih ljudi, a bez toga se ne može napraviti konkurentan proizvod. - odlu an je uro Horvat, predsjednik Strukovne grupe metaloprera iva a pri Županijskoj gospodarskoj komori. Cijeli intervju i analizu stanja pro itajte na str. 6.
U J V R E T IN I N IV Z U L EKSK e in v o n e š a n a z o m sa PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
Ova godina za Sandru Herman bila je zaista reformska. Nije prihvatila isklju enje Radimira a i a iz HNS-a ve je napustila stranku i dužnost potpredsjednice Županijske organizacije HNS-a, te krenula u osnivanje Narodne stranke - Reformista. Ljetos pak je doživjela slijetanje s ceste za koje se pri alo da mu je kumovao alkohol, zbog ega je prozvana s govornice Skupštine od strane HDZ-a. Uz te turbulencije Sandra je ove godine krenula i u obra un sa suvišnim kilogramima i uspješno se i osobno “reformirala” za suvišnih 19 kilograma. U nedjelju je dobila veliko povjerenje nakon osnivanja stranke. Postala je predsjednica Središnjeg odbora novoosnovane Narodne stranke - Reformista. Razgovor smo zapo eli od teme koja se još uvijek prepri ava u javno-politi kim krugovima, prometne nesre e koja se dogodila kod Ma kovca.
I ja sam samo ovjek od krvi i mesa • Nakon vremenskog odmaka od prometne nesre a koja se dogodila možete li govoriti o njenim okolnostima, koji se vole još uvijek prepri avati u javnosti... - Ja to ne bih nazvala nesre om, nego nezgodom, budu i da se radilo o slijetanju s ceste uslijed radova na cesti kod Male hiže u Ma kovcu. Dogodilo se u jednom trenutku nepotpune pažnje i procjene uvjeta na cesti, kota s desne strane automobila zahvatio je rezani asfalt i bankinu. Kako je uz cestu duboko kopani jarak, gdje je bila postavljena ograda sa strane, vjerojatno sam zbog jakog sunca krivo procijenila odmak od ograde, preba ena sam na desnu stranu i prevrnula se s vozilom. Bila sam u šoku uslijed toga što mi se dogodilo i pod utjecajem tragi nih doga aja na cestama mladim ljudima koje sam poznavala, kad mi je glavom po ela prolaziti misao što se sve moglo i meni dogoditi. Hvala Bogu, nezgoda je za posljedicu imala samo materijalnu štetu na automobilu, a ja sam zadobila lakšu tjelesnu ozljedu. • Bilo je za o ekivati da ete se oglasiti odmah nakon nesre e, premda se ona dogodila na godišnjem u privatnom automobilu i bez posljedica za druge, s obzirom na to da javne osobe nemaju ‘pravo na privatni život’? - Nisam se oglasila jer iskreno ljudski nisam smatrala potrebnim govoriti o ne emu što mi se dogodilo za vrijeme godišnjeg odmora, u privatnom vozilu u kojem sam bila sama te nisam nikoga ugrozila niti pak bilo kome nanijela štetu. To je jedini razlog zbog kojeg sam smatrala da to nije tema politike ili moje funkcije koju nastojim obavljati profesionalno i odgovorno i ne doživljavam je isklju ivo kao politi ku funkciju, pošto je to za mene posao od kojeg živim. Izlaganje privatnog života ne bi trebalo biti tema za nas politi are i dužnosnike, ve bi nam na prvom mjestu trebala biti odgovornost u smislu je li netko nešto zaribao, otu io, nije pomogao, a mogao je. Ovu svoju situaci-
SANDRA HERM progovorila o lj
Ispri avam se j zbog nezgode nezgode, da time nisam povjerenje gra gra a i a smo uvijek smatrali šefom * Izvana mi se ini kao da je snažna težnja unutar me imurskog HNS-a za spajanjem s a i em i da tu nema podjele na otpadnike, odnosno sada ve pripadnike druge stranke. ak i za dolaska nekih visokih dužnosnika HNS-a pojedini HNS-ovci medijima su slali poruke u tom pravcu. - Nisam ni razmišljala, ni ne razmišljam o tome na na in da je netko otpadnik ili prebjeg iz jedne stranke u drugu, mada sam neki dan pro itala da sam ja za sada jedini prebjeg iz HNS-a u Reformiste na podru ju Me imurja. Nakon deset godina rada i druženja s ljudima iz HNS-a meni je posebno drago što se naši odnosi, bilo na osobnom, bilo na profesionalnom planu, s obzirom na funkcije koje obnašamo, nisu nimalo promijenili, a sigurna sam da e tako i ostati bez obzira na to što e se dalje doga ati, tj. ho e li netko prije i u Reformiste ili e ostati u HNS-u. Narodna stranka - Reformisti u Me imurju zasad ima više od 300 lanova, uglavnom mladih ljudi koji dosad nisu bili aktivno uklju eni u politiku, ali ima i bivših HNS-ovaca. * Postoji li težnja za spajanjem? - Neke se stvari preko no i ne mogu promijeniti. esto ujem od na elnika i grado-
ju smatrala sam krajnje osobnom i sve posljedice koje e proiza i iz prekršajne prijave u skladu sa zakonom podnijet u osobno kao i svaki drugi gra anin. Ne bježim ni od kakve odgovornosti. • Moram otvoreno pitati: je li bio prisutan alkohol u prometnoj nezgodi? - Bila sam u društvu dragih ljudi i dobrih doma ina u kojemu se družilo i uz ašu me imurskog vina, kao što je kod nas i obi aj. I ja sam samo ovjek od krvi i mesa koji voli pojesti, popiti i podružiti se. Mislim da me zbog toga ne bi trebalo osu ivati, a zbog svoje nepažnje u prometu svakako se kajem i sigurna sam da mi se ne e ponoviti, a isto bih željela i svim ostalim sudionicima u prometu. • Mislite li da se bira ima zbog cijele te stvari trebate ispri ati, izraziti žaljenje?
na elnika, i iz ostalih politi kih opcija, ne samo HNS-a, o iznimnom doprinosu a i a u realizaciji mnogih projekata u Me imurskoj županiji i u vrijeme njegova mandata u Ra anovoj Vladi, ali i u prvoj godini mandata ove Vlade. Me imurski HNS-ovci oduvijek su upravo a i a smatrali strana kim šefom bez obzira na to kako su se on i gospo a Pusi izmjenjivali na predsjedni kim funkcijama, dok je ona uvijek bila na odre enoj distanci spram Me imurju. Njegov konkretan doprinos u razumijevanju, ali i rješavanju problema, Me imurja i Me imuraca honoriran je i na svim izborima, osobito posljednjim parlamentarnim, na kojima je upravo a i bio nositelj liste koja je u našoj izbornoj jedinici osvojila pet mandata za ulazak u Hrvatski sabor. Zato kažem da se neke stvari preko no i ne mogu promijeniti, no što e se u narednom razdoblju doga ati, ho e li HNS-ovci ostati HNSovci ili e s vremenom dolaziti u Reformiste, to emo vidjeti.
- To sigurno, u onom ljudskom djelu, kao što sam rekla, tu pri u doživljavam osobno i ljudski. Ovo što se desilo meni doga a se, nažalost, dnevno na našim cestama i može se desiti svakome od nas. Naravno da se ispri avam svima koji su bili s raznih strana bombardirani razli itim neistinama, a sve u svrhu moje osobne i politi ke diskreditacije. Jesam javna osoba, ali na ovu situaciju gledam s osobnog aspekta i ispri avam se javnosti zbog svoje nepažnje te se nadam da ono povjerenje koje mi je dano prilikom izbora na funkciju koju obnašam time nije ugroženo, odnosno da moja profesionalnost nije dovedena u pitanje. Žao mi je što se javnost time zamara, žao mi je što je to bila tema politi ke govornice, jer smatram da smo birani da ljudima
3. listopada 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
MAN, zamjenica župana i predsjednica Središnjeg odbora novoosnovane Narodne stranke - Reformista, iskreno jetošnjoj prometnoj nezgodi i prelasku u Reformiste
see javnosti de, e, ali smatram am m ugrozila gra ana a ana - Bila sam taj dan u društvu dragih ljudi i dobrih doma ina u kojem se družilo i uz ašu me imurskog vina, kao što je kod nas i obi aj. I ja sam samo ovjek od krvi i mesa koji voli pojesti, popiti i podružiti se. Mislim da me zbog toga ne bi trebalo osu ivati, a zbog svoje nepažnje u prometu svakako se kajem Sandra Herman: - Ovu svoju situaciju smatrala sam krajnje osobnom, jer nisam ugrozila nikoga osim sebe, i sve posljedice koje e proiza i iz prekršajne prijave u skladu sa zakonom podnijet u osobno kao i svaki drugi gra anin
pomognemo, a ne da se borimo sami sa sobom, tim više što apsolutno nikome nisam naštetila, osim samoj sebi, a osobito mi je žao što su i moji suradnici, ali i moja obitelj, bili javno izloženi u ovoj pri i. Sve su to životne greške koje moramo priznati, s njima se suo iti i krenuti dalje.
Reformisti nude politiku mjerljivih rezultata, a ne ideologiju • Završili smo s tim poglavljem, idemo na novo, a novo je Narodna stranka - Reformisti. Od po etka Vi ste bili dosljedni u tome da ne podržavate isklju enje a i a iz HNS-a, me utim, ostali ste u izvršnoj vlasti, ime ste me iznenadili, a možda i bira e. Ali oni e o tome odlu ivati na izborima. Kako je mogu e tako funkcionirati, posebno u kontekstu budu ih predizbornih kampanji, odnosno pomirbe ta dva stanja? - Nema se tu što pomiriti. Krenimo od moje dosljednosti. Mi smo na razini HNS-a Me imurja, gdje sam bila potpredsjednica županijske organizacije, raspravljali o temi mogu eg isklju enja gospodina a i a iz stranke. To nije tema koja se pojavila preko no i, ve je bila najavljivana na razli ite na ine. Neposredno prije donošenja odluke o a i evu isklju enju Predsjedništvo
županijske organizacije HNS-a Me imurja donosi jednoglasnu odluku da se tome protivi uz vrlo jasna obrazloženja. Zna i nisam je išla protiv svih, nego sam bila jedna od dvadeset troje koji su rekli da se protive isklju enju a i a iz HNS-a. Ja sam to i javno iznijela, za razliku od nekih, koji to nisu zbog razli itih razloga, bilo zbog funkcija koje obnašaju ili nekih osobnih razloga, ali u to ne ulazim. Ja sam s pozicije potpredsjednice županijske organizacije, ali i s funkcije zamjenice župana, javno i vrlo jasno iznijela svoje stavove i nezadovoljstvo odlukama vrha stranke te smatram da nisam ni HNS-u ni bilo kome drugome svojom dosljednoš u nanijela štetu. Ali tu e bira i dati svoju ocjenu, ja mogu samo re i da sam od razli itih ljudi u puno navrata za svoju dosljednost bila isklju ivo pohvaljena. Kad sam otišla iz stranke, nisam napustila funkciju zamjenice župana. Smatram da zbog toga nisam bila dvoli na ni da je to bilo nemoralno, ni prema stranci, a što je najvažnije - ni prema bira ima. Lokalni izbori bili su neposredni izbori i mi smo u tu pri u ušli kao tim pro iliranih, stru nih i odgovornih ljudi sa svojim imenom i prezimenom. Ja sam osobno imala reference i kao ravnateljica škole u Pribislavcu s puno problema s kojima sam se uhvatila u koštac i kao predsjednica Turisti ke zajednice Me imurja, la-
Željela bih se uklju iti u rad Me imurskog veleu ilišta • Gdje vidite sebe u politici Želite li se kandidirati tici? za županicu Me imurske županije žup ili se vidite na nekim drugim pozicijama, mi mislim da ambicije ne nedostaje? dos - Ne razmišljam o politici kao uhljebljenju, no željela bih i u narednom razdoblju obnašati naš neku od funkcija bilo na lokalnom ili nacionalnom nivou, niv ali o tome e kad do e vrijeme, kao i uvijek dosad, vri odlu iti bira i. Moram re i odl da ni na jednu funkciju dosad nisam došla na na in da me nis netko net postavi ili zato što sam s ne nekim bliska i dobra. Na sve dosadašnje pozicije došla sam dos jer me netko izabrao. To je slunica županijskog poglavarstva, predsjednica op inskog vije a… U suglasju s koalicijskim partnerima, uz HNS tu su i HSLS i HSS, ja sam na neki na in bila i HSLS-ov kandidat za zamjenicu župana. U prvoj najavi to je trebao biti gospodin Grivec iz HSLS-a. Upravo je taj tim procijenio da sam ja, Sandra Herman, dobar izbor za funkciju zamjenice župana, a to su prepoznali i bira i. I u trenutku mog izlaska iz HNS-a koalicijski su mi partneri dali punu podršku za daljnji profesionalni rad na toj politi koj funkciji, a ja u i njihovo, kao i povjerenje bira a nastojati opravdati do kraja mandata. • Reformisti su jedno, HNS drugo, kako e biti mogu e pomiriti kampanju gdje se izri u kritike. Kako ete mo i kritizirati rad bivše stranke, odnosno kolega s kojima radite za lokalne izbore? - Nitko ne zna što e biti za tri godine kad do e do lokalnih izbora, tko e biti na kojoj strani te kakve e se sve koalicije posložiti, no, svejedno, premala smo sredina da bismo se blatili i napadali. Interes svake stranke trebao bi biti da dobije glasove za ono što radi i predlaže, a ne glasove onih koji su protiv nekoga drugog. S druge strane, nakon etiri godine zajedni kog rada, donošenja i provedbe odre enih
aj i s funkcijom predsjednice Središnjeg odbora Narodne stranke - Reformista, na koju sam jednoglasno izabrana na osniva kom saboru stranke kojem je prisustvovalo 1.176 lanova. Ambicije, naravno, postoje, ali sve u skladu s vlastitim mogu nostima, kompetencijama i, naravno, razvojem politi ke situacije, kao i potporom bira kog tijela. I dalje se profesionalno usavršavam, magistrirala sam menadžment u turizmu, a nadam se da u si u dogledno vrijeme mo i priuštiti i doktorat. Željela bih se uklju iti i u rad Me imurskog veleu ilišta kao vanjska suradnica, predava ica. odluka ne bi bilo korektno da mi koji smo zajedno nešto radili i u ne emu sudjelovali kritiziramo jedni druge. • Što bi Reformisti trebali novo donijeti bira ima u odnosu na HNS, pri tome me posebno zanima decentralizacija? Me imurci su s pravom osjetljivi na to da netko drugi odlu uje o nama, posebno zbog našega gospodarskog doprinosa? - Decentralizacija je jedna od važnijih naših tema i reformi, koja svoj program bazira uglavnom na gospodarskim reformama, ali i reformama iz ostalih podru ja, od obrazovanja, poljoprivrede, energetike do reformi javne uprave i izbornog sustava. Moram spomenuti i injenicu da je upravo gospodin a i kao prvi potpredsjednik Vlade inzistirao na ovakvoj podjeli Hrvatske na statisti ke regije prilikom ulaska Hrvatske u EU, kako bi i mi ovdje u Me imurju imali što ve e šanse za izvla enje novaca iz fondova EU-a. U svojim programskim smjernicama Narodna stranka - Reformisti zalaže se za podjelu Hrvatske na 7 regija, 5 standardnih te Me imurje i Istru kao zasebne regije zbog svoga snažnog identiteta, povijesti i svega onog u emu prednja imo. Reformisti se zalažu za konkretne reforme i politiku mjer-
ljivih rezultata, bez suvišnih ideologija i populizma, dok od HNS-a iskreno ve dugo nisam ula ni jedan konkretan prijedlog, mjeru. ak ni ideologija nije više ista ona na ijim je temeljima stranka osnovana, narodnjaštvo se potpuno izgubilo. Danas narod ne zanimaju ideologije, ve ih kao i Vas i mene zanima ho e li imati posao i kako e pla ati kredite, a posao je politike da im upravo u tome pomogne. Bez obzira na to kakvo tko ima mišljenje o a i u, mogu slobodno re i da je on jedini politi ar koji je iza sebe ostavio mjerljive rezultate, po evši od autocesta, POS-a, javno-privatnog partnerstva, besplatnog prijevoza za srednjoškolce te završetka dugogodišnjeg procesa spasa hrvatske brodogradnje. Ne mogu se sjetiti ni jednoga drugog hrvatskog politi ara koji je imao prilike sudjelovati u radu Vlade i iza sebe ostaviti ovako mjerljive rezultate, a upravo za takvu politiku kao mjerljivu disciplinu zalaže se Narodna stranka - Reformisti. • Ono što bira i kod njega teško prihva aju je razina bahatosti, a i to je odlu uju e kad bira i izlaze na birališta. - To je nešto za što ga se u mandatu ove Vlade kada je obnašao funkciju prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva najviše prozivalo. Osobno ga dobro poznajem, razmišljala sam o tome i shvatila zašto je tome tako. Ne zato što je on po prirodi arogantna i bahata osoba, koju nitko i ni iji problemi ne zanimaju, nego baš suprotno. On jako dobro razumije probleme ljudi i naši ljudi koji su esto bili u kontaktu s njim, od obi nih gra ana do na elnika, mogu potvrditi ne samo da razumije probleme malih ljudi i malih sredina, ve i da zna kako i, što je najvažnije, želi ih riješiti. Shvatila sam i sama obnašaju i razli ite odgovorne funkcije, pa i sad ovu u izvršnoj vlasti, i susre u i se s tisu u problema, da kad kod suradnika ili viših instanci nai ete na zatvorena vrata ili odgovor da se nešto ne može napraviti, a da se ne potraži na in kako se to može napraviti, esto za druge ispadate
bahati i arogantni. Sigurna sam da je upravo to razlog zbog kojeg se esto i gospodina a i a karakteriziralo na taj na in.
Prije i emo izborni prag • Što o ekujete od svoje stranke? Jer može se dogoditi da i ne pro e izborni prag. a i je poznato lice, bio je u izvršnoj vlasti, ali to mu je i prednost, ali i uteg. Nepobitno je da je i uz manje glasova nalazio put u izvršnu vlast. Velik je to rizik, kao i tvoj izlazak iz jedne, uzmimo, etablirane stranke? - Stranke tog tipa, kao moja bivša stranka HNS, suo ene su s rizikom u svakom trenutku, jer tu su u pitanju rejtinzi koji su jako niski i ne mogu puno narasti, nego osciliraju. Te se stranke jako moraju potruditi da prije u izborni prag, same baš i nisu sigurne u to ve moraju prona i adekvatne koalicijske partnere. Pri tome je bitno je li ta stranka pri pronalaženju partnera ve istrošena i što ona i njezino vodstvo u trenutku izbora zna e na politi koj sceni. Narodna stranka - Reformisti je stranka centra i, što je bitno, stranka bez suvišnih ideologija, koja se zalaže za konkretne reforme. Bez obzira što je baza na sjeveru Hrvatske, i što su upravo tu Reformisti najja i, to je stranka nacionalnog predznaka jer je i njezin lider za razliku od lidera nekih drugih regionalnih stranaka, IDS, HDSSB, nacionalna politi ka li nost. Sigurna sam da e stranka prije i izborni prag, a najbolji izborni rezultat ostvariti upravo ovdje na sjeveru, i to u dvije od samog po etka najja e reformisti ke utvrde, Varaždinskoj i Me imurskoj županiji. Osniva ki sabor stranke koji je okupio 1.176 osniva a i dosadašnjih više od 4.000 lanova garancija je prepoznatljivosti potrebe za novom strankom centra na hrvatskoj politi koj sceni, a drugi dobar pokazatelj je i injenica da se stranka odli no pozicionirala i u drugim dijelovima Hrvatske, osobito u Slavoniji i Dalmaciji, a ne samo u svom uporištu na sjeveru.
PREKRŠAJNI SUD izrekao nepravomo nu presudu u slu aju njezine prometne nezgode
Nov ana kazna 4.300 kn i tri mjeseca zabrane vožnje Nakon što smo prvi pisali o slu aju nesre e Sandre Herman i izvijestili javnost o istoj, te daljnjeg pogovora u javnosti o istoj, kao i anonimke koja je stigla i do nas putem e-maila u kojem izme u ostalog stoji da bi zamjenica župana zbog vožnje pod utjecajem alkohola i izazivanja prometne nesre e trebala dati ostavku, dobili smo i službenu informaciju o epilogu cijelog slu aja od Prekršajnog suda o akovcu. U istoj se navodi da je Sandra Herman nepravomo no kriva zbog izazivanja prometne nezgode kojoj je kumovao alkohol, ali se ne navodi koncentracija istoga. - Protiv Sandre Herman podnesena je prekršajna prijava,odnosno optužni prijedlog, te je nakon provedenoga dokaznog postupka donesena
nepravomo na presuda kojom je ista proglašena krivom zbog izazivanja prometne nezgode, temeljem lanka 47. st. 2 i 3 u svezi lanka 293. st. 2. i lanka 199. st. 2 i 9 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je vozilom upravljala pod utjecajem alkohola. Presudom joj je za oba prekršaja izre ena ukupna nov ana kazna od 4.300 kn, troškovi postupka u iznosu od 1.200 kn, te joj je izre ena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca. - priop ila nam je glasnogovornica Prekršajnog suda u akovcu Renata Višoševi presudu suda u prvostupanjskom postupku. Na ovu odluku postoji mogu nost žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. (ri)
Aktualno
4
OSNOVANA Narodna stranka - Reformisti
Me imurje jedna od glavnih strana kih baza Radimir a i aklamacijom je potvr en za predsjednika u nedjelju osnovane nove stranke: Narodne stranke - Reformista, dok je njegova najbliža suradnica, zamjenica me imurskog župana Sandra Herman, izabrana za predsjednicu Središnjeg odbora stranke. Na osniva kom saboru u zagreba kom hotelu Westin “ a i eve stranke” okupilo se 1.176 lanova dosadašnje inicijative koja danas prerasta u stranku pod imenom: Narodna stranka - Reformisti. Me u njima su i brojni me imurski lanovi stranke koji su došli dati podršku Radimiru a i u u njegovom nastojanju velikog “come backa” na hrvatsku politi ku scenu. Na elu me imurske inicijative, koja ina e gro lanova zasad okuplja u Varaždinskoj i Me imurskoj županiji, kao što je poznato je Sandra Herman, aktualna zamjenica župana koja je dobila jednu od vode ih uloga u novoj stranci. a i eva stranka nada se upravo da bi mogla na podru ju ove dvije županije dobiti najviše glasova i poremetiti ra une sadašnjim glavnim strankama u našoj regiji, prvenstveno HNS-u koji se odrekao a i a nakon sukoba s Vesnom Pusi , odnosno drugim politi kim snagama: SDP-u, HDZ-u, HSS-u i drugima. Ho e li to zaista tako biti, ostaje za vidjeti. - Reformisti u roku nude odgovorne ljude i reforme. Reformisti su jedina stranka koja želi ponuditi reforme i projekte ija je realizacija pretpostavka izlaska ove zemlje iz krize. Vrijeme je za sposobne i hrabre. Treba zaposliti zemlju i njene ljude te vratiti optimizam, a to je glavni zadatak Reformista. - poru io je izme u ostaloga a i . Osnivanje stranke došao je podržati i predsjednik RH Ivo Josipovi , kojeg ova stranka podržava kao kandidata za još jedan predsjedni ki mandat. (z)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3. listopada 2014.
GRADSKO VIJE E AKOVEC - Dje ji vrti akovec razdvaja se na dvije ustanove
Podjela se radi prema glavnoj kuhinji Od idu e pedagoške godine 1. rujna predškolska ustanova Dje ji vrti akovec podijelit e se na dvije ustanove. Jedna e se zvati Dje ji vrti “Cvr ak”, a druga Dje ji vrti “Cipelica”. Razlog za razdvajanje je zakonski, a ograni ava broj djece u jednoj predškolskoj ustanovi na maksimalno 650, a akove ki vrti sada ima preko 900 djece. Budu e ustanove imat e dvije uprave. No dobit za djecu i njihove roditelje trebala bi biti dva stru na tima defek-
Od idu e jeseni akovec e biti osniva dviju predškolskih ustanova
tologa i logopeda, psihologa, što je pove anje broja stru nih djelatnika na ukupno isti broj djece. Na pitanje vije nika Dražena Blažeke (HSLS) kako e se raditi raspodjela vrti a, gradona elnik Kova je odgovorio da e se raspodjela raditi prema glavnoj kuhinji i prijevozu hrane iz tih kuhinja prema drugim vrti ima. A kako se glavne kuhinje nalaze u Crv ku i Cipelici, tako i razdvajanje ustanova i raspodjela vrti a ide prema tom kriteriju. (BMO)
ŠTO SE DOGA A s koalicijom HDZ-a i partnera
Nisu se mogli dogovoriti ni oko zamjenskog vije nika Vije nica Maja urkin Me imurec svoj mandat stavila je na mirovanje, te je za njezinu zamjenu koalicijska lista HDZ, HSLS, HDS, HSP i HDSS morala predložiti osobu sljede u na listi ili bilo koju drugu koja je bila na navedenoj kandidacijskoj koalicijskoj listi. Prije sjednice Gradskog vije a predsjednik Jurica Horvat zaprimio je dopis na memorandumu Gradskog odbora HDZ-a
akovec - prijedlog novog vije nika, a neslužbeno doznajemo da se radi o Tomislavu Vrbancu iz Ma kovca. Zamjenu su, me utim, potpisale etiri stranke predizbornoga koalicijskog sporazuma. - Iz spomenutog dopisa nije vidljivo je li peta stranka iz Koalicijske liste suglasna s ovim imenovanjem. - kazao je predsjednik Vije a. - Kako Upravni odjel za upravu Grada akovca nije
zaprimio novi Koalicijski sporazum ili Sporazum o razvrgavanju koalicije, smatram da se prijedlog imenovanja novog vije nika bez potpisa i suglasnosti pete stranke ne može prihvatiti. - kazao je predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat, i pozvao predstavnike koalicije da se pridržavaju zakona te da novog vije nika predlože sukladno zakonskim odred-
bama. Neslužbeno, potpis je uskratio HDSS na ijem je elu Ivan Martan. Ako se po lasti poznaje prolje e, ne e HDZ-u biti lako ni na državnoj razini s tolikim malim partnerima, od kojih svaki ima dobar apetit. Ina e u Gradskom vije u vije nici oporbe u glasa koj mašineriji ne predstavljaju neku opasnost jer vladaju i SDP i partneri imaju vrstu ve inu. (BMO)
ROMI prijetili vije niku Požgaju
Kaj ho eš da ti vužgemo hižu!? Vije nik JosipPožgaj (MDS) žalio se na ponašanje pojedinih Roma. Poznato je da prekopavaju kante za sme e, ostavljaju nered nakon toga, uzimaju krupni otpad, a ne libe se zbog toga ni ulaziti u privatna dvorišta. Vije nik Požgaj požalio se Gradskom vije u akovca i zamolio gradona elnika da se takvom ponašanju stane na kraj, jer je i sam bio žrtva takva ponašanja. - Ušli su mi u dvorište, kopali po otpadu, a kad sam im naredio da napuste dvorište još su mi zaprijetli: ‘Kaj ho eš da ti vužgemo hižu!’ - kazao je Požgaj. Gradona elnik Stjepan Kova , koji je i sam bio žrtva ucjene kada su mu ukrali psa, kazao je da e poduzeti sve zakonske mjere jer je nedopustivo da živimo u paralelnoj državi u kojoj za nacionalne manjine ne vrijede isti zakoni kao za sve gra ane. (BMO)
ŽUPAN PROGLASIO elementarnu nepogodu
Štete u poljoprivredi i infrastrukturi diljem cijele županije Nakon povla enja Mure i Drave, kao i Trnave, te prestanka obilnih oborina, a koje su obilježili prošli mjesec, župan Matija Posavec je sukladno najavama donio odluke o proglašenju elementarne nepogode po pitanju poplava te klizišta i odrona zemlje, i to za podru je op ina Štrigova, Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Gornji Mihaljevec i Šenkovec, zbog štete na infrastrukturi, nasadima, zemljištu i gra evinskim objektima, izazvanih klizištima i odronom zemljišta tijekom kolovoza i rujna 2014. godine, dok je za podru je gradova a-
kovec i Mursko Središ e i op ina Donji Vidovec, Nedeliš e, Pribislavec, Dekanovec, Orehovica, Podturen, Donji Kraljevec, Sveti Martin na Muri, Domašinec, Belica, Gori an, Kotoriba, Selnica i Šenkovec zbog štete na infrastrukturi, nasadima, zemljištu i gra evinskim objektima, izazvanih ekstremnim koli inama oborina i visokom razinom podzemnih voda tijekom kolovoza i rujna 2014. godine, proglašena elementarna nepogoda poplave. Da podsjetimo, župan Posavec je prije tri tjedna poslao naputak op inama i gradovima o organiziranju komisija za evidenti-
ranje šteta od elementarnih nepogoda, temeljem kojih se moglo pristupiti daljnjem postupku i donošenju odluke za cijelu županiju, koja bi u kona nici trebala osigurati djelomi nu naknadu nastalih šteta. Iako su štete od poplava evidentne i postoje, one su pravovremenim reakcijama i organizacijom sustava svedene na minimum. Unato svemu, kako je župan Posavec i obe ao, elementarna nepogoda mora se proglasiti prvenstveno da se zaštite poljoprivrednici te njihovi urodi koji su uslijed voda jednostavno propali. (RI)
POGLED ODOZDO
Zar nikoga ne brine što najbolji odlaze? D
anima smo zasuti informacijama kako odlaze lije nici za boljim primanjima u zemlje gdje su pla e zasigurno više. Ali odlaze i metalci, i to je po elo sada sve više brinuti i njihove poslodavce. Metalci su se unazad nekoliko godina uzdigli do lidera me imurskog gospodarstva. Oni su sve ono što hrvatska politika na jeziku priželjkuje za izlaz iz krize. Dobro posluju, investiraju, tehnološki se moderniziraju, zapošljavaju i ispla uju natpro-
sje ne pla e u gospodarstvu. Uz to izvoze na najrazvijenija europska tržišta. Dakle u praksi su dokazali svoju konkurentnost na najzahtjevnijim tržištima i vlastitim proizvodima, ne samo uslugama. Me imurskoj županiji jedino oni dosežu hrvatski prosjek pla a i ispla uju pla e koje su 21 posto ve e od prosjeka pla a u ostatku gospodarstva. Otvorili su dobre vibracije za cijelu zajednicu. Uz to uspjeli su utjecati i na pre-
U
oblikovanje školstva. Dobro sura uju s Tehni kom školom, zajedno kreiraju ne samo upisnu politiku, ve i opremanje kabineta. Otvorili su vrata svojih irmi i radionica u kojima u enici mogu obavljati praksu u stvarnim uvjetima, nagra uju ih za rad na praksi. I, dakle, kad se inilo da je sve krenulo u dobrom pravcu, ipak se pojavio onaj vje iti ali... ajbolji odlaze i to bi trebalo zvoniti na uzbunu. Ako u hrvatskim pogonima hrvat-
N
ski radnici konkurentno rade proizvode za svjetska tržišta, normalno da su frustrirani hrvatskim pla ama, koje jesu natprosje ne u odnosu na ostale pla e u gospodarstvu, ali su ipak hrvatski male, još uvijek u prosjeku ispod pet tisu a kuna. To ni u hrvatskim okvirima nije bogzna kakav standard na kojemu bi se mogla graditi ku a, kupiti stan, ra unati na bezbrižno školovanje djece i kratak pristojan godišnji odmor, sve ono što su
si nekada mogli priuštiti roditelji sadašnjih radnika koji rade u natprosje no dobro pla enoj industriji. ranice su otvorene za odljev radne snage, na politici i poslodavcima je sada da zajedni ki na u rješenje za zadržavanje potrebnih kadrova. U protivnom po et e stagnirati metalska industrija, a onda i uplata poreznih prihoda u državne i lokalne blagajne i krizi ne e biti kraja. Postat emo ne banana-država, ve ustajala mo vara iz koje e spas nalaziti samo natprosje no sposobni iseljavanjem u druge države.
G
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
3. listopada 2014.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SIGURNOST U ME IMURJU zadovoljavaju a po izre enoj ocjeni na elnika PU me imurske Krunoslava Gosari a, ali zašto se kona no ne progovori zašto gra ani nisu zadovoljni
Sve anoj akademiji u Katoli kom domu u akovcu odazvao se veliki broj policajaca, kao i njihovi gosti
Kriminalce treba po eti otvoreno prozivati, bez obzira na nacionalnost i politi ku korektnost Stanje sigurnosti u Me imurju bilo bi izvrsno da nema delinkventnih pojedinaca od kojih su mnogi recidivisti i, nažalost, sve više maloljetnici, i to iz nekoliko romskih naselja u našem kraju, koji zbog estih kra a i drugih imovinskih delikata izazivaju nezadovoljstvo gra ana, naglasili su zaobilaze i izravno govoriti o kome i emu je ovdje rije na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari i župan Matija Posavec na sve anoj akademiji koja je održana u dvorani Katoli kog doma u akovcu prošli petak povodom Svetog Mihovila, zaštitnika hrvatske policije, koji se slavi svake godine 29. rujna. Na taj na in opet se u javnosti otvoreno i dalje ne
“
- Ono što izaziva opravdano nezadovoljstvo gra ana veliki je broj imovinskih delikata koje konstantno ine delinkventni pojedinci ‘iz poznatih naselja’. - naglasio je u svom govoru prvi me imurski policajac
progovora o jednom od najve ih problema koji mu e ve insko stanovništvo naše županije, a to su bezobzirne svakodnevne kra e koje u velikoj ve ini ine delinkventni pripadnici romske zajednice. Nažalost, trend je da su oni sve mla i i mla i, što posebice zabrinjava. Posljednji primjer takvoga kriminalnog ponašanja maloljetnika koji nisu navršili još ni 18 godina, a dolaze iz romske zajednice i o ito se ponašaju sve bahatije i bahatije, nisu obi ne provale i kra e, ve i vandalizam koji se, primjerice, dogodio u prostorijama PZ-a u Kotoribi, kada je uništena imovina poduze a vrjednija od 100.000 kn. Gosari je ina e rekao kako se stanje sigurnosti može oci-
jeniti zadovoljavaju im zbog toga jer se doga a minimalan broj teških kaznenih djela, ali je tako er naglasio ono što mu i ve inu gra ana u našem kraju: - Ono što izaziva opravdano nezadovoljstvo gra ana veliki je broj imovinskih delikata koje ine konstantno delinkventni pojedinci ‘iz poznatih naselja’. - naglasio je na elnik policije i pozvao da se u rješavanje ovog problema uklju e sva državna tijela, jer policija svoj dio posla, a to su razli ita preventivna djelovanja, kao i otkriva ka djelatnost koja je sve bolja kad su u pitanju i ta kaznena djela – uglavnom obavi, ali svejedno je esto osobni dojam kod gra ana nezadovoljavaju i jer se u kasnijim postupcima teško dolazi do obešte enja.
U porastu maloljetni ka delinkvencija Gosari je tako er naglasio da je osim ovoga imovinskog kriminala u porastu, nažalost, i maloljetni ka delinkvencija, kao i vršnja ko nasilje, što tako er treba kvalitetnije prevenirati, posebice u odgojnoj smislu, kako se isto uop e ne bi doga alo ili se zaustavio taj negativni trend. Župan Posavec tako er je pohvalio zalaganje policajaca jer je svjestan da rade u teškoj ekonomskoj situaciji, kada esto pla e nisu adekvatne njihovoj zada i koja je u našem kraju specifi na upravo zbog kaznenih djela koja je spomenuo na elnik. Naglasio je da se mora
Mario Poljakovi iz Odjela prometne policije primio je zahvalnicu, dok e ostale nagrade biti podijeljene “u tišini”
Op a eutanazija Ž
ali se jedan hrvatski branitelj i ratni invalid koji ima pet gelera u glavi koji se ne smiju operirati na smanjenje braniteljske mirovine, ali još više zbog budu ih smanjenja mirovine. Naime, državi nedostaje novac i prije ili kasnije smanjit e mirovine ratnim invalidima, kojih u Hrvatskoj ima 35.000, u Me imurju oko 400. Kako se uje, opet se valja novi mirovinski zakon koji e od nove godine ratnim invalidima ponovno zaviriti u džep. atnom vojnom invalidu dosta je svih dosadašnjih
R
vlasti i kaže da e potpisati ugovor s bilo kojom vlaš u koja e obe ati da više ne e dalje smanjivati mirovine, a, kako kaže, opet ne miriše na dobro. Pomalo gorko i u šali predlaže op u eutanaziju za ratne vojne invalide ako e to zemlju izvu i iz krize. mirovljenici, ali i ratni vojni invalidi, sve više postaju žrtve sustava, mirovine su jedva dovoljne za preživljavanje. Oni koji su se osmjelili i uzeli kredite danas ih jedva vra aju, a sutra ih možda ne e mo i vra ati ako mirovine postanu još manje. Konkret-
U
NAGLASCI sa Sve
ane akademije policije
Na elnik PU me imurske K. Gosari tako er je naglasio da je osim ovoga imovinskog kriminala u porastu, nažalost, i maloljetni ka delinkvencija, kao i vršnja ko nasilje
poduzeti sve kako policija zaista ne bi bila jedina u rješavanju tog problema i kako bi se upravo ti imovinskih delikti koji izazivaju opravdani revolt gra ana i zapravo narušavaju cijelu situaciju dobre sigurnosti sveli što prije na što manju mjeru. Na elnik Gosari pohvalio je rad krimpolicije koja je ove godine riješila jedan tzv. hladan slu aj koji seže nekoliko godina unatrag i vukao se od 2008. godine, za što e djelatnici koji su radili na istome biti posebno nagra eni.
Nagra eni policajci: “lete i” javno, krimslužbenici “u tišini” i bez kamera Kad smo ve kod nagrada, jedna od njih, i to zahvalnica, “jer je iskazanom samoinicijativnoš u, pro esionalnoš u i dodatnim osobnim angažmanom postigao iznimne rezultate u radu te je na taj na in zna ajno doprinio podizanju razine kvalitete policijskog posla i ugleda policije u cjelini”, dodijeljena je javno na ovoj sve anosti tzv. lete em policajcu iz Odjela prometa. Dobitnik je Mario Poljakovi . Upravo su rezultati u prometu tako er dobri, odnosno bolji od hrvatskog prosjeka, jer je do rujna zabilježen pad broja teških prometnih nesre a s poginulim osobama, iako je, nažalost, bilo i toga. Izveden je i prigodni program u kojem su nastupili Zbor Gimnazije J. Š. Slavenskog, Plesni studio “Vivona” i uka ai . (Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan)
GLOBALNO I LOKALNO no, ratni vojni invalid o kojem je rije otpla uje mali stan na moru koji je svojedobno kupio zbog svojeg zdravlja. sim toga, zbog vlastite braniteljske solidarnosti, koja ipak postoji, mnogi su branitelji nastradali ni krivi ni dužni. U vrijeme dok je bilo “u modi” postali su jamci onima koji su uzimali kredite i sad ih ve godinama kao jamci vra aju. Jedan ratni vojni invalid s troje školske djece tek je ovih dana isplatio zadnju ratu tu eg kredita, i to nakon deset dugih godina, a nastradalo je i
O
više prijatelja, ratnih vojnih invalida, koji su svi odreda bili jamci za isti kredit. No oni su sami krivi za to, stav je države. Da je barem tako jasan stav zauzet i u svim drugim slu ajevima, možda bi nam bilo lakše. ecept kako iza i iz krize traži se na sve strane, pa i tamo gdje to nije zahvalno. Tri branitelja u kafi u sva aju se kako iza i iz krize. Dvojica tvrde da ne vide izlaz, a tre i vidi izlaz polaganim promjenama pa ga ova dvojica napadaju. Politici više ne žele vjerovati, a
R
ne znaju kome bi vjerovali. Vlada op a eutanazija povjerenja. ruga ije i ne može biti ako im politi ari stalno govore da je u štednji spas, uz poruku “živite iznad svojih mogu nosti”, dok narod grca. Politi ari zapravo na taj na in kažnjavaju narod. One koji doista nisu krivi. to, dakle, preostaje ratnim invalidima i svim umirovljenicima? Svi su oni u istom krugu potrage za izlazom iz krize kao svetim gralom. Cinici bi rekli: jutarnja kava. Ili možda nešto više.
D Š
5
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
METALOPRERA IVA KA industrija raste, ali se i suo ava s novim problemom PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI
- Trendovi su pozitivni, zadovoljan sam jer pove avamo broj zaposlenih i proširujemo kapacitete te napredujemo u tehnologiji. Koristimo kadrove iz našeg okruženja, ali najve i problem je preskupi javni sektor. Metalci ispla uju unutar gospodarstva jednu od najve ih prosje nih pla a u Me imurskoj županiji, jer životni troškovi iz dana u dan rastu, pa se s pet tisu a kuna sve teže živi. To nije dobar znak i politika se ne treba osje ati kao da je podstanar u svojoj zemlji, ve mora kompetentno odraditi svoj posao. - odlu an je uro Horvat, poduzetnik, izvoznik i predsjednik Strukovne grupe metaloprera iva a pri Županijskoj gospodarskoj komori. - Imamo pojavu da nam najbolji kadrovi odlaze u Njema ku, na tržište koje može više platiti radnu snagu, premda imamo najve u prosje nu pla u u Me imurskoj županiji. Ali to još uvijek nije dovoljno, jer sigurno je da se s pet tisu a kuna kod nas dosta teško živi. To politika treba zaustaviti, jer emo ostati bez najboljih ljudi, a bez toga se ne može napraviti konkurentan proizvod. Politika se ne smije osje ati kao da je podstanar u svojoj državi, nego mora kompetentno preuzeti odgovornost za sve one uvjete koji nisu dobri i koji ne pomažu gospodarstvu.
Radni ka pla a metalaca od pet tisu a više nije motiviraju a, bježe u Njema ku
Zapošljavanje i rast poslova idu e godine od 15 posto * Kakva je situacija u Europi uz koju ste vezani ugovorima za posao? - Europa je u poslovnom gr u s obzirom na stanje u Rusiji i Ukrajini, jer su to tradicionalna njema ka tržišta, uz koje su pak vezane hrvatske kompanije. Tržišta Njema ke i Austrije dobra su u smislu platežne mo i, pla aju sve ra une i žele dugoro nu poslovnu su-
uro Horvat: - Imamo pojavu da nam najbolji kadrovi odlaze u Njema ku, na tržište koje može više platiti radnu snagu
K
ompleks potpuno renoviranih termo mineralnih bazena u sklopu Li eClass Termi Sveti Martin otvoren je kompleks ‘Temple o Li e”. Dovršetkom velike investicije doveden je kraju i proces implementacije Li eClass branda, pa e tako resort od sada nositi naziv Li eClass Terme Sveti Martin. Sa novom ponudom, koja je konkurentna termalnim i wellness resortima u regiji Terme Sveti Martin pored doma eg, sad još više ciljaju i na tržište Austrije, Njema ke, Slovenije i Italije. Terme zapošljavaju oko 170 mještana, a na godišnjoj razini ostvaruju oko 80 tisu a no enja. U nevjerojatno kratkom vremenu hrvatsko-talijansko-slovenski dream team omogu io je da se naša ideja realizira u, za sva osjetila ugodno, a opet iznimno neuobi ajenom obliku. Glavni cilj i prednost
“
Terme zapošljavaju oko 170 mještana, a na godišnjoj razini ostvaruju oko 80 tisuća noćenja
PRILIKA ZA SVE one koji ne vole knjigu, ve konkretan posao, u TIOŠ-u akovec Metalci u Me imurju zara uju iznadprosje ne me imurske pla e, ali najbolji od njih odlaze svejedno van jer mogu zaraditi puno više radnju. Prepoznali su potencijale koje Me imurje ima, a to su vrijedni kadrovi, stru nost i proizvodi koji su visoke kvalitete. Na tome i dalje o ekujemo optimizam, zapošljavanje i rast od 15 posto idu e godine. O ekujemo da se obrazovni centri prilagode potrebama industrije. To zna i da e neke struke doživjeti tehnološka poboljšanja, da bravari postanu i varioci, jer je to potreba, i da emo s obrazovanjem na i zajedni ki jezik, da zajedno sa školom proizvodimo kadrove koji industriji trebaju. - kazao je Horvat. Metalska industrija kao vode a industrija u gospodarstvu Me imurja ima velike šanse i za razvoj hrvatske metaloprera iva ke industrije. To su ve proizvodi visoke kvalitete koji se iz Hrvatske izvoze u cijelu Europu. * Rast od 15 posto, koji ste najavili za idu u godinu, kako e se odra-
ziti na zapošljavanje i stanje na burzi rada? - To je izazov na kojemu svi direktori i sve vode e firme u Me imurju rade i to je mogu e ostvariti. Imamo sigurno tržište i partnere s kojima smo se potvrdili. Sada pregovaramo o poslovima u idu oj godini. Problema ne bi smjelo biti jer mi znamo što je kvaliteta i kao kompanija predstavljamo sposobne timove koje smo odgajali godinama i koji predstavljaju konkurentnu prednost za svaku industriju. Ono emu treba težiti još više jest zapošljavanje visokostru nih kadrova, raditi na vlastitim proizvodima, ne prodavati uslugu, ve projekte i proizvode koji su apsolutno visoke kvalitete, koji imaju konkurentnu prednost i u koje je ugra ena duša i znanje - ljubav rada koja se prepoznaje na tržištu i koju stranci prepoznaju i žele platiti više.
Samo dvije godine školovanja za zavariva e koji zara uju velike pla e Svi oni u enici kojima se knjiga ne mili, vole raditi i žele sigurno i pla eno radno mjesto nakon škole imaju na in kako da to postignu. Metalci vape za zavariva ima, a Tehni ka škola voljna je od idu e školske godine ponovno pokrenuti upis djece u ta zanimanja. Ono što je najzanimljivije u toj pri i jest to da školovanje za zavariva e traje svega dvije godine, uz puno prakse i volju poduzetnika da pomognu u školovanju te djece. Ravnatelj Tehni ke škole pokazao nam je da su u školi ve pripremili radionicu za obuku zavariva a. Na djeci je samo da upišu to zanimanje koje im u budu nosti donosi posao, a ne odlazak na burzu. (BMO)
3. listopada 2014. - Imamo pojavu da nam najbolji kadrovi odlaze u Njema ku, na tržište koje može više platiti radnu snagu, premda imamo najve u prosje nu pla u u Me imurskoj županiji. - kazao je uro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa te predsjednik Strukovne grupe pri Županijskoj gospodarskoj komori Metalska industrija svake godine diže razinu tehnologi nosti, a to zna i da možemo postizati i više cijene na tržištu za brendove koji su prepoznatljivi na tržištu.
Prosje na pla a me imurskog metalca ve a za 800 kn od našeg prosjeka, ali… * Problem su kadrovi koje stranci privla e boljim pla ama. Kakvi su podaci o tom odljevu? - Imamo odljev, to je dosta zna ajno, što nije dobro, jer poslovi na koje odlaze nisu na ugovor ni na trajno rješenje, ve su to ve inom poslovi na crno. Me imurska politika trebala bi se baviti tim problemom. Javni sektor je prepla en za svoj rad, dokaz je da javni sektor ima 25 posto ve e pla e od realnog sektora i on radi pritisak na standard radnika. Zbog toga radnici moraju ne odlaziti ve bježati iz me imurskih firmi jer život ovdje postaje sve skuplji. - kazao je uro Horvat. U me imurskoj metaloprera iva koj industriji, prema podacima Županijske gospodarske komore, u razdoblju od sije nja od prosinca 2013. godine poslovalo je 165 subjekata, odnosno 6,8 posto od ukupno 2.417 trgova kih društava u cjelokupnom gospodarstvu županije. Metaloprera iva ka industrija u me imurskom gospodarstvu zapošljava 20,8 posto svih zaposlenih. Prosje na pla a po zaposlenom u metaloprera iva koj branši iznosila je 4.674 kune i bila je 1,7 posto ve a nego tijekom 2012. godine, kada je prosje na pla a iznosila 4.597 kuna. Od prosjeka pla e u me imurskom gospodarstvu odskakala je za 21 posto jer je kretanje prosjeka pla a u ukupnom me imurskom gospodarstvu bilo vrlo malo, 0,6 posto, odnosno s 3.813 kuna u 2012. godini na 3.835 kuna u 2013. godini, pa se razlika produbila. Godinu dana ranije pla e u metaloprera iva koj industriji u odnosu na ostatak gospodarstva bile su ve e za 20,6 posto. Zanimljivo da pla e u metaloprera iva koj industriji u Me imurju skoro u korak prate razinu pla a na razini države, samo su 2,73 posto manje od državnog prosjeka za tu industriju.
Otvoren Temple of Life ovih termi je upravo balansiranje tijela, uma, duše i duha, a to je i preduvjet za zdravlje ne samo pojedinca nego i društva u cjelini, rekao je Branimir Blaji , direktor Li eClass Termi Sveti Martin. Na pitanje kakvi su planovi za budu nost re eno je da je mnogo planova za resort a glavni cilj je da Li eClass Terme Sveti Martin postanu glavni igra u Turisti koj ponudi cjelokupne regije, kako u podru ju aktivnog odmora zdravstvenog wellnessa, tako i pri-
prema za pro esionalne i rekreativne sportaše. Posljednjih mjeseci uloženo je puno truda u razvoj proizvoda i in rastrukture za biciklisti ki turizam, te su Terme dobile i certifikat “Adria Bike Hotel” koje obuhva aju preko 700 km biciklisti kih staza kroz ljepote Me imurja. Filozofija branda Li eClass udružuje zdravlje i užitak s lokalnim prirodnim vrijednostima, posebnostima destinacije Me imurja i antropozofijom. iji
je za etnik dr. Rudol Steiner, jedan od najve ih umova 19. i 20. stolje a. U novom projektu prostor je renoviran i adaptiran od temelja do krova, sprovedene su nove instalacije, postavljene nove pumpe, ugra en novi klima ure aj. Recepcijski dio prostora, svla ionice i tuševi preba eni su s kata u prizemlje što omogu ava daleko jednostavniji pristup bazenima. U posebnosti me imurske destinacije prije svega ubrajaju se visoko kvali-
tetne lokalno uzgojene prehrambene namirnice posebice jabuke, bu ine sjemenke i bu ino ulje. Najzna ajnija prirodna vrijednost je iznimno zdrava termomineralna voda sa, u ovoj regiji, jedinstvenom kombinacijom minerala Natrija (lije enje artritisa i anti aging), Kalija (dobar za srce i detoksikaciju), Floura (lije enje osteoporoze), Joda (lije enje štitnja a), Litija (antistress i antidepresija), Stroncija (dobar za gusto u kostiju).
3. listopada 2014.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI MLINOVI brinu za vaš krvni tlak
Smanjili sol u polubijelom, bijelom i suncokret-kruhu Samo tri grama soli, a to su tri prstohvata soli manje na dan, bitno utje u na vaše zdravlje: smanjenje krvnog tlaka te rizika od moždanog ili sr anog udara. Ali problem je u tome da je najve i dio soli koji konzumiramo u namirnicama skriven u prehrambenim prera evinama, a najviše u kruhu i pekarskim proizvodima. Tako zapravo teško možemo znati koliko smo soli tijekom dana unijeli u organizam kroz mesne prera evine, grickalice, peciva, kruh, pa ak i napitke od kave.
Tri vrste kruha s manje soli akove ki mlinovi su na poticaj Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije odlu ili dati svoj
- U smanjenje soli krenuli smo s proizvodima koji su i cjenovno jeftiniji i dostupniji širem sloju stanovnika. - kazala je Zvjezdana Horvat Štefulj iz akove kih mlinova na tribini “Manje soli - više zdravlja”
S manje soli u akove kim mlinovima peku polubijeli kruh, bijeli kruh i suncokret-kruh
doprinos u o uvanju zdravlja svojih sugra ana, tako da su na tržište plasirali tri vrste kruha s manjim udjelom soli. S manje soli peku polubijeli kruh, bijeli kruh i suncokret-kruh. Na tim su vrstama ispitivanjima dokazali da se u njima može smanjiti unos soli bez tehnoloških problema. - U smanjenje soli krenuli smo s proizvodima koji su i cjenovno jeftiniji i dostupniji širem sloju stanovnika. - kazala je Zvjezdana Horvat Štefulj iz akove kih mlinova na tribini “Manje soli - više zdravlja” u akovcu
prošli etvrtak, u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Tamo su kruhovi akove kih mlinova s manje soli prvi put i predstavljeni.
Uobi ajene vrste kruha No, kupci ih u maloprodaji ne e morati posebno tražiti, jer se radi o uobi ajenim vrstama kruha koje kupci naj eš e kupuju, samo što sada imaju manji udio soli pa su zdraviji za potroša e. (BMO)
OPG MIRJANE BIBER, proizvo a bu inog ulja u samom vrhu hrvatskih obiteljskih gospodarstava, na prijamu kod župana
Svi koji ga nanovo otkriju ostaju oduševljeni O kvaliteti me imurskoga bu inog ulja svjedo i i najnovija pri a. - Prilikom nedavnog posjeta Me imurju japanskom veleposlaniku ulje je uru eno kao poklon. Oduševljen njegovom kvalitetom, veleposlanik je naru io ve e koli ine našeg ulja. - pohvalno je o našem "crnom zlatu", koje bi zasigurno moglo-trebalo što prije postati jedan od izvoznih brendova u prilici koja je upravo bila idealna, kazao župan Matija Posavec, koji je
estitka župana Mirjani Biber
priredio prijam za OPG Mirjane Biber iz Podturna povodom osvajanja visokoga tre eg mjesta u konkurenciji hrvatskih obiteljskih gospodarstava. U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i brojnih partnera ovu je godinu po prvi put proveden projekt pod nazivom "Zlata vrijedan", kojim su se birali najbolji OPG-i u Hrvatskoj. Me imursku županiju predstavljao je OPG Biber iz Podturna, koji se bavi uzgojem i preradom tikvinih koštica. U oštroj konkurenciji iz cijele zemlje zauzeo je tre e mjesto. Tim povodom me imurski župan priredio je prijam. Kako je tom prilikom naglasio, tre e mjesto veliki je uspjeh za promociju Me imurja, njegovog turizma i poljoprivrede. - Tre e mjesto u Hrvatskoj vrlo je zna ajno u svijetlu konkurencije iz cijele naše zemlje. - pohvalio se župan. - Nagrada je tim ve a jer dolazi od struke koja priznaje potencijal OPG-ova. No, ovdje je rije i o nagradi koja promovira Županiju kao regiju autohtonosti i kvalitete, što koš i no ulje i je. OPG Biber samo je jedno od brojnih kvalitetnih gospodarstava koje Županija prati i pomaže u sklopu turisti kih projekata.
Na svom gospodarstvu, uz tikve, obitelj Biber uzgaja i kukuruz, pšenicu, krumpir. No, naglasak je ipak na koš i nom ulju te proizvodima od njega - brašnu, tjestenini, kola ima, pa ak i sladoledu. Svjesni kako danas obiteljskim gospodarstvima nije lako, zamjenik župana Zoran Vidovi naglasio je
kako u Županiji žele napraviti brojne promjene, prvenstveno kada je u pitanju poljoprivredni sektor. Uz isplatu dijela subvencija žele pomo i OPG-ima da opstanu na tržištu. Stoga se i traže modeli kojima e se poja ati njihova konkurentnost, plasman proizvoda i osigurati pla anje prodanog. (vv)
7
USPJEŠNIH IT tvrtki ima i u akovcu, ne mora se i i do Silicijske doline
Premijeru, možeš posjetiti i naš Media-Soft Za vrijeme dok naš premijer Zoran Milanovi s ministrima Mornarom i Vargom obilazi ameri ke kompanije u potrazi za investicijama i softverom, a u isto vrijeme jedna me imurska IT tvrtka uspješno se probija na svjetsko tržište, odnosno, bolje re eno, uspješno nastavlja zapo eti posao s inozemnim farmaucetskim tvrtkama. Tako je akove ki Media-Soft, koji je me u tri vode e tvrtke za proizvodnju sustava za odnose s klijentima (CRM), ovih dana dobio posao od Gedeon Richtera, najve e farmaceutske kompanije u srednjoj i isto noj Europi. Na globalnom tender procesu selekcije hrvatska tvrtka Media-Soft odabrana je kao globalni CRM partner u svim zemljama gdje posluje Richter, objavili su iz tvrtke. Ujedno projekt implementacije CRM rješenja Media-Softa jest jedan od najve ih IT projekata koje je jedna hrvatska informati ka tvrtka realizirala. Implementacija u Richteru krenula je po etkom 2014. implementacijom u svega nekoliko zemalja, dok e svih dvadeset zemalja operativno raditi s rješenjima tvrtke Media-Soft do kraja 2015. - Potreba za unapre enjem prodaje proizlazi iz napora našeg tima, a uspješno se poklopila s Media-Soft prijedlogom i rješenjima. Htjeli smo partnerstvo u CRM-u, gdje su svestranost sustava i kontinuirani fokus na kupca klju ni pokreta suradnje, ne samo u procesu implementacije nego i u svakodnevnom poslovanju. Smatram kako smo pronašli optimalno rješenje za naše potrebe. - kazao je Zsolt Safranka o partnerstvu s MediaSoftom. - S Richterom imamo suradnju svega nekoliko mjeseci, ali smo ponosni što imamo za partnera tako veliku kompaniju s divnim ljudima. Kao što je poznato, Media-Soft se prilago ava svakom projektu pojedinog partnera, a to nas ini jedinstvenima te nas razlikuje od ostalih proizvo a a CRM-a. - kaže CEO Media-Softa Damir Šafari . Media-Soft je jedna od tri vode e tvrtke koje rade CRM rješenja za farmaceutsku industriju. Tvrtka sa sjedištem u akovcu pokriva više od etrdeset zemalja i radi s vode im farmaceutskim ku ama uklju uju i P izer, AstraZeneca, EGIS, Richter i mnoge druge. To je samo jedna od uspješnih IT tvrtki u Me imurju, a ima ih još desetak, vrlo uspješnih koje ispla uju iznadprosje ne hrvatske, a ne me imurske pla e. Stoga premijer kad navra a u naš kraj slobodno može posjetiti i njih, ne mora kad je IT sektor u pitanju i i tako daleko. (z)
8
Kroz Međimurje CRNA KRONIKA
SVJEDO ILI SMO NESRETNOM
U ZAGREBU zapo elo su enje bivšem sve eniku Danijelu Horvat, rodom iz Selnice, zbog ubojstva 53-godišnje akov anke
Bivša supruga Katarina svjedo ila o opsjednutosti ubijene Danijelom - Grebala je klju evima po kasli u i ispisivala svoje i njegovo ime, lijepila slike po našim vratima i zgradi, presretala bi ga na hodniku i pokušavala mu se baciti u zagrljaj, nekoliko puta uspjela je u i i u stan. Posebno jezivo bilo je kada bi usred no i sa stubišta po ela kucati po zidu spava e sobe dok smo Danijel i ja ležali u krevetu. - potreseno je objašnjavala situaciju koja je prethodila Katarina Horvat, sada ve bivša supruga, "patera Klementa", tj. Danijela Horvata (37), rodom iz Selnice, kao prva svjedokinja na po etku su enja u Zagrebu u kojem je on optužen za ubojstvo akov anke Vesne Hajdarovi , koje se dogodilo 5. velja e ove godine, piše Ve ernji list. Tužiteljstvo ga ina e tereti da je taj dan u 8.35 sati, u podzemnoj garaži na zagreba koj Trešnjevci, s batom za mesom nasrnuo na žrtvu udaraju i je po glavi. Kada je pala na tlo, legao je na nju i ugušio je. "Nisam kriv." - izjavio pak je Danijel Horvat na po etku su enja u kojem mu se na teret stavlja ovo brutalno ubojstvo u garaži u II. Barilovi koj, gdje je ubio Vesnu Hajdarovi . Rije je o ženi koja je ovoga bivšeg sve enika
Danijel Horvat na po etku su enja u Zagrebu godinama proganjala žele i s njim ostvariti vezu, a prijetnje i maltretiranje nisu prestajali ni nakon što je Horvat otišao iz sve eni ke službe i oženio se. Njegova tadašnja supruga Katarina Horvat opisala je detaljno na po etku sudskog procesa, kojem predsjeda sudac Ratko S eki , emu su sve bili izloženi, kako im je Vesna Hajdarovi svakodnevno upadala u stan, slala Danijelu pisma, telefonirala im i zvonila. Zbog toga joj je bila izre ena zabrana približavanja supružnicima. Tužiteljstvo tvrdi da ju je Horvat namamio u garažu kako bi je likvidirao, no
obrana je uvjerena da e dolazati da su okolnosti toga krvavog doga aja bile potpuno druga ije, donosi Novi list. - Tu i tamo nazove, pita kako smo, kako nam je zdravlje. O tome što je u inio ili nije u inio uop e ne razgovaramo. Niti ga ja o tome što pitam, niti mi on govori. Naši telefonski razgovori traju 30 sekundi do minute. - kratko je izjavio njegov otac Stjepan Horvat iz Selnice za Ve ernji list kada su ga novinari nazvali i pitali o kontaktu sa sinom koji je u istražnom zatvoru u Remetincu. (r, foto: Nenad Reberšak/Novi list)
PRETRAGA DOMOVA u nekoliko ulica u Kuršancu
Kod dva 28-godišnjaka prona ena strojnica i pištolj Policijski službenici Policijske uprave me imurske izvršilisu u utorak, 30. rujna, temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Varaždinu, pet pretraga doma i drugih prostora u Kuršancu. Pretražene su dvije ku e u Varaždinskoj ulici, kojima se koriste 20-godišnjak i 28-godišnjak, ku a 48-godišnjaka u akove koj ulici, 28-godišnjaka u Ulici Matije Gupca, te 32-godišnjaka u Me imurskoj ulici. Prilikom pretrage kod 28godišnjaka u Varaždinskoj ulici
Prona eno ilegalno oružje: strojnica i pištolj prona ena je jedna strojnica nepoznate marke koju je on nezakonito posjedovao, zbog ega e se protiv njega podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Kod 28-godišnjaka u Ulici Matije Gupca prona en je plin-
ski pištolj koji je nezakonito posjedovao, zbog ega e se protiv njega zbog prekršaja iz Zakona o oružju podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. Kod 32-godišnjaka iz Me imurske ulice prona eno je 5,166 kg duhana i prema njemu se nastavlja kriminalisti ko istraživanje u cilju utvr ivanja okolnosti nabave i posjedovanja duhana, nakon ega e se protiv njega podnijeti adekvatna prijava.
CRNI UTORAK u prometu za nespretne voza ice bicikla
U razmaku od sat vremena dvije završile u bolnici U utorak su se u razmaku manjem od sata vremena na potezu izme u Nedeliš a i Puš ina te u akovcu dogodile dvije prometne nesre e u kojima su se ženske osobe, voze i se na biciklu, uslijed nepogodnih okolnosti prevrnule na kolnik. U prometnoj je u akovcu 53-godišnjoj biciklistici nakon pada na kolnik ujedno kota automobila s obližnje ceste prešao preko stopala. Obje su biciklistice na lije enje zaprimljene u akove ku bolnicu. Oko 7.20 sati, na kolniku državne ceste izme u Nedeliš a
i Puš ina, došlo je do prometne nesre e u kojoj je stradala 59-godišnja voza ica bicikla. Ona je na rukohvatu bicikla prevozila plasti nu kantu koja ju je ometala kod upravljanja biciklom, tako da je u vožnji nogom udarila u nju, uslijed ega je izgubila nadzor nad upravljanjem i biciklom se prevrnula na kolnik. Samo pedesetak minuta kasnije, oko 8.10 sati, u akovcu, na raskrižju Trga Eugena Kvaternika i Strossmayerove ulice, na nogostupu je došlo do prometne nesre e u kojoj se 53-godišnja vo-
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
za ica tehni ki neispravnog bicikla (neispravne ko nice) kretala nogostupom Trga Eugena Kvaternika i dolaskom do raskrižja sa Strossmayerovom ulicom, u izbjegavanju udara u osobno vozilo, naglo skrenula i prevrnula se. Pri tome joj je kota osobnog vozila akove kih registracijskih oznaka kojim je upravljao 70-godišnjak iz akovca prešao preko stopala. Obje voza ice bicikla teško su ozlije ene i zadržane u ŽB-u akovec, izvijestila je policija, koja e tako er podnijeti posebna izvješ a ODORH-u. (n )
NADA u optimisti an ishod nemilog pada jednogodišnje djevoj ice s kora z
Molitve za Ve uslišane, opor Krik je bio toliko bolan i udan da je crkva odjedanput zanijemila. Nastalo je odre eno komešanje pod korom, ali, za udo, nitko od odraslih ili starijih ljudi nije izveden iz crkve, kao se to doga a u slu aju da nekom pozli. Ve to na neki je na in upu ivalo na zlosutnost doga aja. Uz bolni pla netko je zavapio: - Pozovite hitnu! Podigavši pogled prema koru, ugledala sam Kristijana, oca djeteta, kako se sjurio po koru dolje u crkvu. Pronio se šapat: - Dijete je palo s kora! PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN
- Hvala svima koji su nam se danas pridružili u crkvi na molitvi za malu Veroniku. - poruka je upu ena vjernicima s Facebook stranice Župe Uzvišenja Sv. Križa koji u vjeri i nadi mole za malu Veroniku, kojoj se u nedjelju za vrijeme mise dogodio nemili doga aj, kada je ta jednogodišnja djevoj ica pala s kora. Svaki dan otkako je stradala vjernici Župe Vratišinec okupljaju se na molitvi za nju. To e tako dugo potrajati dok god se Veronika ne podigne iz svoje bolesni ke postelje i svojim milim likom ne obraduje sve one koji je poznaju, makar samo s nedjeljnih misa na koje su je od najmanje dobi donosili njezini brižni i vjerni roditelji. I te nedjelje cijela uža i šira obitelj male Veronike bila je na misi i zbog toga što se misa služila za ro aka Danijela Bukovca, koji je umro od zatajenja bubrega vrlo mlad, unato tome što je župna i šira zajednica uspjela prikupiti sredstva za presa ivanje bubrega, no, nažalost, Danijel presa ivanje nije do ekao. Novinari obi no na mjesto raznih nemilih doga aja dolaze nakon što se dogode. Ovaj put kao vjernica bila sam na nedjeljnoj podnevnoj misi na kojoj se dogodio taj nemili doga aj, koji nas je sve koji smo bili tamo duboko potresao.
nuo stravi an pla ni krik. U prvih mah inilo se da je nekome pozlilo, što se zna ponekad dogoditi osobama krhkijeg zdravlja. Ali taj je krik bio toliko bolan i udan da je crkva odjedanput zanijemila. Nastalo je odre eno komešanje pod korom, ali, za udo, nitko od odraslih ili starijih ljudi nije izveden iz crkve, kako se to doga a u slu aju da nekome pozli. Ve to je na neki na in upu ivalo na zlosutnost doga aja. Uz bolni pla netko je zavapio: - Pozovite hitnu! Podigavši po-
Pogled na crkve
gled prema koru, ugledala sam Kristijana, oca djeteta, kako se sjurio po koru dolje u crkvu. Pronio se šapat: Dijete je palo s kora! Kako, kada? Niti se uo udarac od pada, niti vriska
Neobjašnjivo bizaran pad s kora Kako i zašto se nemili doga aj zbio, gotovo je nemogu e objasniti. Djevoj ica je pala s kora kroz udubljenje u zidu na mjestu gdje kor bo no grani i s velikim obalnim ostakljenim prozorom koji okružuje udubljenje. Kor je ogra en metalnom ogradom od tog udubljenja, ali razmak izme u šipki na zaštitnoj ogradi nije bio dovoljno uzak da bi sprije io prolaz djeteta kroz ogradu. Zbog toga je malena Veronika prošla kroz razmak izme u šipke i kroz udubljenje od prozora kao
“niz tobogan” ispala prema dolje na pod crkve. Kako se to zapravo dogodilo, tek e se rekonstruirati, ali pretpostavlja se da je dijete koje ve hoda od oca krenulo prema majci, spotaklo se i na bizaran na in palo s kora na pod crkve. Policijska uprava me imurska kratko je priop ila povodom ovog doga aja da je dijete ro eno 2013. godine palo s crkvenog kora, s visine od tri do tri pol metra, a u tijeku je istraga cijeloga nemilog doga aja.
Bolni krik majke Da se nešto potresno dogodilo usred mise za vrijeme kad su orgulje svirale, a crkveni zbor pjevao, u kojemu pjeva i djevoj i ina mama Ana, postalo je jasno jer je pjesmu i svirku preki-
Rešetke zaštitne ograde kroz koje je upala i pala s kora na pod crkve mala Veronika
3. listopada 2014.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
9
ZAŠTO STJEPAN OREŠKI iz Pribislavca nakon smrti nije odmah pokopan na mjesnom groblju, ve e se to dogoditi naknadno
M DOGA AJU
DOSAD NEVI ENA HUMANOST JEDNOG ME IMURCA
za nedjeljne mise u Vratišincu
roniku Darovao svoje mrtvo tijelo ravlja se! Medicinskom fakultetu u Zagrebu
- Budu i da smo znali za njegovu želju, nakon odlaska mrtvozornika obavijestili smo Zagreb i brzo su došli po njegovo tijelo. Pravila kažu da takvo tijelo mora biti na Zavodu za anatomiju u roku od 24 sata od smrti. - sa sjetom nam je kazao sin Franjo
PIŠE: VLASTA VUGRINEC
eni kor, a strelica pokazuje mjesto nemilog doga aja
djeteta. ak ni župnik Pavao Mesari koji je služio misu nije primijetio da je dijete u jednom trenutku palo s kora, premda je za služenja mise, za razliku od vjernika, bio okrenut od oltara prema koru koji se nalazi na dnu crkve uz ulazna vrata. Misa je, naravno, prekinuta kako bi se pružila prva pomo maloj djevoj ici koja je tom prilikom zadobila teške ozljede glave. Potom je najprije odvezena u Županijsku bolnicu u akovcu, da bi zatim hitno bila preba ena u Zagreb. Otac djeteta unato nemilom i za roditelje užasnom doga aju smogao je snage i odmah dijete odveo u bolnicu. U takvim slu ajevima upravo je brzina presudna. Vele asni Mesari prekinuvši misu pohrlio je od oltara do mjesta gdje se nemili doga aj zbio i blagoslovio dijete.
Kvrga i crvena pruga na glavi - Jedino što se na djetetu vidjelo je kvrga te crvene pruge na glavi. - ispri ao nam je župnik Mesari . Nakon blagoslova djeteta vratio se za oltar i smirio je vjernike rije ima: - Dijete diše. Ostatak prekinute mise bio je posve en molitvama za Veroniku, koje su se nastavile kasnije svaki dan. Nakon toga sve je bilo u Božjim rukama i u rukama lije nika koji su joj pružali pomo . Iz naše bolnice upu-
ena je na lije enje u Klai evu bolnicu u Zagreb. Njezini roditelji cijelo vrijeme bdiju uz malenu Veroniku, a župljani se svaki dan okupljaju na molitvi u crkvi za ovu malu obitelj koja bi kroz koji mjesec trebala biti proširena za još jednog lana, jer je mama Ana trudna. - Pozivamo one koji su u mogu nosti da se i dalje u što ve em broju odazivaju na molitve za malu Veroniku kako bi i molitva bila što ja a i djelotvornija. A ako niste u mogu nosti, posvetite pokoju molitvicu za unesre enu djevoj icu Veroniku i njezinu obitelj koja prolazi prestrašne trenutke! Unaprijed zahvaljujemo na iskazanom milosr u... u vjeri da e Gospodin sve preokrenuti na dobro onima koji Ga ljube... - piše na Facebook pro ilu koji se zatim proširio putem te mreže.
Veronika je sve bolje Prema zadnjim informacijama koje smo dobili od ljudi bliskih obitelji male Veronike, ona se polako oporavlja, ve u etvrtak, 2. listopada ili u petak, 3. listopada lije nici bi je trebali buditi iz inducirane kome. Vjerujemo i nadamo se da su molitve za Veroniku uslišane te da je ova kušnja koju su proživjeli njezina obitelj i sama Veronika možda znak posebne misije u njezinu životu.
etvrtog listopada ove godine Stjepan Oreški iz Pribislavca napunio bi 72 godine života. No, sudbina mu to nije dopustila i umro je 20. rujna. Iako je od njegove smrti prošlo više od deset dana, on još uvijek nije pokopan, a ni ne e tako uskoro. Naime, on je za svojeg života odlu io donirati svoje tijelo, nakon smrti, zagreba kom Medicinskom fakultetu i tamošnjem Zavodu za anatomiju. Njegovoj obitelji ostala je samo zahvalnica Medicinskog fakulteta, narukvica te kartica o darivanju. Istina, ostalo je i tijelo koje obitelj po želji može do i vidjeti u Zagreb. Kako i zašto se gospodin Stjepan odlu io na ovaj iznimno humani, ali u Hrvatskoj rijetki in, obitelj još nije doku ila. U Hrvatskoj je danas evidentiran samo 121 donor tijela pa ne emo puno pogriješiti ako kažemo da je prvi iz Me imurja. Uglavnom, kako se Pribislavcom i dalje posljednjih dna šire raznorazne pri e, njegova obitelj odlu ila je cijeli slu aj i jedinu istinu iznijeti u javnosti, iako su zbog Stjepanove samozatajnosti smatrali da za tako nešto ne e biti potrebe.
rivatelj krvi, krv je dao 50-ak puta, me u prvima postao je vlasnik kartice o darivanju organa, jednom rije ju, svima je davao, a tako je nastavio i nakon smrti. - Moj je otac zadnje tri godine života govorio kako e svoje tijelo donirati. Obavijestio je obitelj, a o tome je govorio i svima oko sebe. Neki su ga gledali u udu, drugi odmahivali glavom, a bilo je i onih koji su mislili da više nije pri zdravoj pameti. Naime, pet godina borio se s jednom vrstom raka kostiju, prošao je brojne kemoterapije i na kraju su ga pustili iz bolnice jer mu nije bilo pomo i. No, on se borio, srce se nije dalo, premda je pao u postelju. Preminuo je u no i u pola dva. Budu i da smo znali za njegovu želju, nakon odlaska mrtvozornika obavijestili smo Zagreb i brzo su došli po njegovo tijelo. Pravila kažu da takvo tijelo mora biti na Zavodu za anatomiju u roku
24 sata od smrti. - prisje a se sa sjetom sin Franjo, te dodaje kako mu je otac govorio da e fakultet završiti poslije smrti. Veselio se tom inu i bio je ponosan zbog toga, pri a dalje, ak je s predstojnicom Zavoda za anatomiju obišao sve prostorije u kojima e biti njegovo tijelo, upoznao se sa svime što e se na njemu raditi. Kako bi bio siguran, ak je 21. svibnja 2012. potpisao i ovjerio Ugovor o doniranju tijela.
Sa Zavodom dogovoreno da se tijelo pokopa kad više ne e biti od pomo i - Mi smo samo poštivali o evu posljednju želju. Sa Zavodom u Zagrebu dogovoreno je kako e se tijelo nakon što im više ne e biti od pomo i kremirati i biti pokopano doma u Pribislavcu. I sve bi to završilo kao lijepa i plemenita pri a koja bi trebala i druge potaknuti na
Posljednje tri godine otac je govorio da e svoje tijelo donirati Naime, za svog života, pri a nam njegov sin Franjo, Stjepan je bio dobrovoljni da-
Donorska kartica i zahvalnica Medicinskog fakulteta
Stjepan Oreški, vjerojatno kao prvi Me imurec, nakon smrti donirao je svoje tijelo razmišljanje o doniranju organa ili pak tijela nakon smrti da nema, kao i obi no u životu, sitnih duša. - Po elo se po selu pri ati kako smo o evo tijelo prodali, kako smo tim inom željeli izbje i troškove sprovoda, tiskanje osmrtnica, služenja mise. - teško nam govori sin Franjo. - Ja mislim da si moj otac to nije zaslužio i ovim istupom želim ljudima otvoriti o i, podu iti ih o plemenitosti tog ina koji je u svijetu uobi ajen. Ljudi nisu fer, dobacuju mi, a zašto, pitam se. Nije li vrijeme da se o doniranju tijela malo piše, govori i educira kako bi se izbjegle neugodnosti. Ljudi idu tako daleko da su i našega sve enika, ni krivog ni dužnog, uvukli u to. Govore da zbog o evog ina nije htio služiti misu zahvalnicu, da nije dao da zvona zvone i sli no. No, on nije ništa kriv, sve se dogovarao i sve je radio u dogovoru s nama. Obitelj je, naime, smatrala kako nema potrebe za osmrtnicama ni zvonjavom budu i da nema ni sprovoda. Tek kad stignu ostaci tijela iz Zagreba, kaže, organizirat e mu dostojan sprovod. Do tada e se valjda i te sitne duše uvjeriti u valjanost i zna aj ina doniranja.
- Po elo se po selu pri ati kako smo o evo tijelo prodali, kako smo tim inom željeli izbje i troškove sprovoda, tiskanje osmrtnica, služenja mise. - teško nam govori sin Franjo. - Ja mislim da si moj otac to nije zaslužio i ovim istupom želim ljudima otvoriti o i, podu iti ih o plemenitosti tog ina koji je u svijetu uobi ajen
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3. listopada 2014.
GRADSKO VIJE E Preloga u znaku napuštanja sjednice od strane oporbenog SDP-a
Igrecu, Mihociju i Glavin prijetnja kaznenom prija zbog iznošenja neistina? PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO
Jesenska 8. sjednica Gradskog vije a Preloga, održana 25. rujna, nije ni po emu ukazivala da e postati burnom, a tako se dogodilo. Na aktualnom satu bilo je mnoštvo pitanja, tako o poslovanju gradske tvrtke Marina Prelog, je li se pove ao broj djece u dje jem vrti u, javnoj rasvjeti, poljskim putovima, o tome zašto nije u potpunosti iskorišten potencijal Svjetskog prvenstva u ribolovu na plovak. Me utim, bura je po ela kad je vije nik Nenad Igrec (SDP) postavio pitanje prijeti li gradskoj vlasti ovrha zbog duga prema JVP-u akovec te zašto se prijeti oporbenim elnicima i drugo. Odgovaraju i na brojna pitanja, gradona elnik Ljubomir Kolarek istaknuo je da svake godine gradske tvrtke daju izvješ e o poslovanju pa e tako i ove, da je zahvaljuju i akciji Grada pove an broj upisa djece u vrti , te da vije nici legitimnim putem mogu do i do odgovora.
Prijetnjama ih se želi ušutkati!? Nakon što je Nenad Igrec pro itao opširno priop enje, vije nici SDP-a napustili su sjednicu Gradskog vije a Preloga uz tvrdnju da se ih prijetnjama želi ušutkati, upiru i prstom u gradsku vlast. Priop enje je pro itao
Igrecu, Glavini ni Mihociju, od njih sam putem odvjetnika zatražio ispriku i demanti vezan uz njihovu izjavu da kasne pla e radnicima Prekoma koju su oni poslali medijima, a ona nije to na.
Ne znam zašto je njima tako teško u medijima objaviti istinu da radnici dobivaju pla e na vrijeme sukladno kolektivnom ugovoru. U odgovoru vije nicima Ljubomir Kolarek je ista-
knuo da je u vrti upisano ak 218 djece, da se za javnu rasvjetu raspisuje natje aj prema novim principima jer za LED rasvjetu treba nova dokumentacija, te da treba urediti školu u Cirkovljanu.
MANJAK u gradskoj blagajni 3,9 milijuna kuna, gradona elnik odgovara:
Direktor Pre-koma Siniša Radikovi : - Radnici Pre-koma dobivaju pla e redovito, ne znam zašto je gradskom SDP-u teško javno objaviti da je to jedina istina
Nakon što je Nenad Igrec pro itao opširno priop enje, vije nici SDP-a napustili su sjednicu Gradskog vije a Preloga uz tvrdnju da se ih prijetnjama želi ušutkati
vije nik SDP-a Nenad Igrec. Naveo je da se prijetilo podnošenjem kaznenih prijava od strane direktora Prekoma Siniše Radikovi a, a SDP smatra da je on produžena ruka gradske vlasti. Grad Prelog dužan je JVP-u akovec platiti 237.849 kuna, te da prijeti ovrha i da Grad ne ispunjava svoje obveze. Zatim se tvrdi da je direktor JKP-a Pre-kom sam odlu io voditi gradsku politiku, no odmah je svakom gra aninu jasno da iza tog potpisa stoji gradska vlast na elu s gradona elnikom Ljubomirom Kolarekom (HDZ), kažu preloški SDP-ovci. - Zgroženi postupcima gradske vlasti u gradskom SDP-u pitaju: Pa, gospodo iz gradske vlasti, zar vas istina
toliko boli? Zar naši gra ani nemaju pravo znati što se doga a... i dalje: pravo je gradskih vije nika tražiti od gradskih institucija podatke o njihovu radu. - naglasio je Igrec. Na samoj sjednici reagirao je gradona elnik Ljubomir Kolarek, rekavši da on sigurno nije nikome prijetio te da je fasciniran i žalostan što su vije nici SDP-a napustili sjednicu i da se to u povijesti gradske vlasti nije dogodilo.
ZAPO ELI radovi na kotoripskoj mrtva nici
Dobiva novo krovište i “oproštajni trg”
Zašto im je teško objaviti istinu? I na samoj sjednici i dan kasnije priop enjem je reagirao i direktor Pre-koma Siniša Radikovi , u kojem se kaže: - Nikada nikome nisam prijetio, pa tako ni gospodi
Ovih su dana zapo eli radovi na adaptaciji mrtva nice u Kotoribi, koji su povjereni Tekeli projekt inženjeringu d. o. o. iz Murskog Središ a. Zgrada mrtva nice izgra ena je prije 35 godina pa se name e potreba njezine adaptacije, prije svega zamjene krovišta te proširenja i ure enja sanitarnog vora. Stoga e se u prvoj fazi urediti krovište s kojim e se dobiti i dio natkritog prostora "oproštajnog trga" iza mrtva nice. Vrijednost radova je 300 tisu a kuna, za što je novac osiguran u op inskom prora unu. Završetak je planiran za sredinu listopada. (alf)
Prioritet je razvoj ega je i nastao m Uz raspravu o ostvarenju prora una za prvih šest mjeseci ove godine, kao i o izmjenama prora una, vije nik Dragutin Glavina stariji (HNS) zapitao je na koliko se novih projekata Grad prijavio u zadnjih petnaest mjeseci. Gradona elnik Ljubomir Kolarek napomenuo je da s investicijama nastavlja tamo gdje je prijašnji gradona elnik stao. Grad Prelog spreman je za dva kapitalna projekta. dje ji vrti i ure enje najve ega gradskog trga u Prelogu uz pomo europskih fondova. eka se objavljivanje natje aja krajem godine da bi se projekti mogli prijaviti. Prihodi i primici prora una u prvih šest mjeseci
Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Bio sam svjestan da e do i do odre enog manjka u blagajni, no prioritet je bio razvoj Grada
ostvareni su u iznosu od 7,4 milijuna kuna, a realizirani rashodi iznose 9,7 milijuna kuna, pa je o it manjak u gradskoj blagajni. Uz to, iz prošle godine
prenesen je manjak od 1,6 milijuna kuna, tako da je ukupni manjak u blagajni 3,9 milijuna kuna. Govore i o manjku o gradskoj blagajni, Kolarek je
DRUŽENJE uz roštilj lanova i simpatizera SDP-a Kotoriba
Politika stavljena u drugi plan
Prema uhodanoj tradiciji, lanovi i simpatizeri OO-a SDP-a Kotoribe u subotu, 27. rujna na terasi Ribi kog doma "Som" imali su zajedni ko druženje. Uz veliki broj lanova i simpatizera, na dru-
ženje su došli Mladen Novak i Sla an Mihoci, predsjednik i tajnik me imurskog SDP-a, te saborski zastupnik Mario Mohari . Svima njima zahvalio je na dolasku predsjednik kotoripskog SDP-a i zamjenik
na elnika Roberto Ujlaki. Kazao je kako je taj dan politika bila u drugom planu jer nije bilo nikakvih politi kih govorancija. Druženje je prošlo u opuštenom tonu uz odli ni Dragecov roštilj. (alf)
3. listopada 2014.
ni avom ?
Priop enje zbog ega se napušta sjednica pro itao je vije nik SDP-a Nenad Igrec. Naveo je da se prijetilo podnošenjem kaznenih prijava od strane direktora Prekoma Siniše Radikovi a, a SDP smatra da je on produžena ruka gradske vlasti
SP u ribolovu odli no za turisti ki imidž Preloga Govore i o nedavnom Svjetskom prvenstvu u ribolovu, Kolarek je napomenuo da su svi odreda pohvalili organizaciju koja je bila izvrsna te da je Me imurje tih dana zabilježilo gotovo 20.000 no enja, što samo po sebi dovoljno govori. O Prelogu i Svjetskom prvenstva pisalo je sedamdeset novinara, HTV je snimio emisiju od sat i pol, a to se ni im ne može platiti. On je posebno zahvalio lanovima OPG-a koji su usprkos kiši i velikom nevremenu izdržali na otvaranju te tako stvorili potreban ugo aj, te naglasio da e im se odužiti prvom prilikom.
Grada, zbog manjak naglasio da je bio svjestan da e do i do odre enog manjka u blagajni, no prioritet je bio razvoj Grada, odnosno investicije. Postojale su dvije opcije - stati s investicijama ili se zadužiti. Nedostatak sredstava nadoknadit e se dijelom prodajom parcela, za što ve postoje interesenti, a jedna industrijska parcela u zoni Sjever prodana je talijanskom investitoru koji ju je dijelom platio. Prora unski manjak pokrit e se i kreditima, trenutno kreditno zaduženje Grada Preloga iznosi 4,5 milijuna kuna, s time da kredit od 3 milijuna kuna, realiziran 2011. godine, izlazi ove 2014. godine. Vije e je usvojilo od-
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
luku o zaduženju od 1,5 milijuna kuna uz obrazloženje da je to zaduženje samo osigura ako e trebati. Vije nici HNS-a smatraju da zaduženja Grada Preloga treba smanjiti uz bolje raspore ivanje sredstava, te okretanje europskim fondovima, a traže i više sredstava za udruge gra ana. U završnoj fazi je i kanalizacija ehovca zahvaljuju i usmjerenju na pro ista Donji Kraljevec, treba urediti društveni dom u ukovcu, nastavit e se s investicijom u sportski park u Prelogu i drugo. Donesena je i odluka o prvoj izmjeni detaljnog plana ure enja centra Preloga. Naime, METSS e proširiti prodavaonicu u društvenom domu sa 100 na 360 kvadrata.
OPET BURNA sjednica Op inskog vije a Strahoninec
Vije nik Lepen (HDZ): Ho e li prestati SDP-ov cirkus oko zapošljavanja moje k erke? Aktualni sat na sjednici Op inskog vije a Strahoninec zahuktao se pitanjem vije nika HDZ-a Vladimira Lepena: - Mene interesira je li cirkus sa zapošljavanjem moje k eri završen?, uputivši pitanje vije niku SDP-a Dejanu Drabi u, rekavši da ga vije nik optužuje preko javnih mreža. Naime, vije nici SDP-a na prošlim su sjednicama izrazili sumnju oko zapošljavanja njegove k eri na mjesto op inske tajnice. Predsjednica Op inskog vije a Sanja Krišto i reagirala je ne dopustivši takvo pitanje, s obrazloženjem da se pitanja postavljaju na elniku, a ne drugim vije nicima. Na to je vije nik Lepen napustio sjednicu. Aktualni sat tako er je bio u znaku dodatnih troškova u izgradnji školske sportske dvorane, o kojoj se raspravljalo na prošlom aktualnom satu. Na elnik Lehkec pojasnio je da je do dodatnih radova u izgradnji dvorane došlo zbog projektantske greške u ukupnom iznosu od 49.000 kuna, od ega e škola platiti ve inu, 34.000 kuna, a ostatak e platiti Op ina. Suhoparno na elnikovo izvješ e o radu?
Rasprava se opet razbuktala kad je na red došlo izvješ e o radu op inskog na elnika u razdoblju od prvih šest mjeseci ove godine. Na elnik je govorio "o svemu pomalo", ali to se nije dopalo SDP-ovcima. Vije nici SDP-a stoga nisu prihvatili na elnikovo izvješ e. Obrazloženje je dao vije nik Drabi ocijenivši ga suhoparnim, te je tako er ukazao na nepripremljene i nedora ene materijale za sjednice Vije a. Vije nik Pili (HRAST) tražio je pojašnjenje o tvrtkama zaduženima za komunalno ure enje te upitao o mjestu osobnog asistenta u Osnovnoj školi Strahoninec kojeg inancira Op ina. Na elnik Lehkec, bez obzira na ove primjedbe, zahvalio je svim vije nicima na suradnji, pa i na kritici. Ina e, dvije to ke odluke o potpisivanju ugovora o partnerstvu i su inanciranju na projektu "Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec" prihva ene su nakon kra e rasprave. Nakon dopune odluke o nerazvrstanim cestama i utvr ivanju istih jednoglasnom odlukom vije nika prihva ene su i te to ke dnevnog reda. (Tina Rešetar)
Sjednice Op inskog vije a u Strahonincu uvijek su zanimljive jer je vije ni ka SDP-ova ve ina oporba na elniku Lehkecu (HSS)
Gra ani sudionici javne debate u organizaciji ZEO-a “Nobilis”. Ubudu e bi dobro došao i ve i odaziv
JAVNA DEBATA “Strah od gra ana” - tek uz tridesetak zainteresiranih gra ana
Demokracija se u i i javnim raspravama U utorak, 23. rujna u Tehnološko-inovacijskom centru “Me imurje” u akovcu održana je javna debata pod nazivom “Strah od gra ana”. Javna debata održala se u organizaciji Zaštitarsko-ekološke organizacije “Nobilis” u sklopu EU projekta “Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša” koji Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis” provodi u partnerstvu s udrugama Zelenom Istrom iz Pule, Zelenom akcijom iz Zagreba te EKO PAN-om iz Karlovca. Cilj javne debate bio je raspraviti s vladaju im i oporbenim strankama u Me imurskoj županiji o razlozima i reperkusijama izbjegavanja mehanizama neposrednog sudjelovanja gra ana u odlu ivanju na lokalnoj razini. Javna debata bila je vo ena od strane Berta Šalaja, izvanrednog profesora na Fakultetu politi kih znanosti Sveu ilišta u Zagrebu, dok su gosti javne debate bili Mladen Novak, predsjednik me imurskog ogranka SDP-a, Kristijan Mavrek, povjerenik za akovec stranke OraH, Rajko Bulat, predsjednik podružnice Me imurske županije Hrvatskih laburista - stranke rada, Željko Pavlic, predsjednik Me imurskoga demokratskog saveza, te Štefanija Damjanovi , potpredsjednica podružnice HNS-a akovec. Predstavnici HDZ-a Me imurske županije,
unato pozivu, nisu se odazvali pozivu za sudjelovanjem u debati. Kroz sat i pol trajanja debate tridesetak prisutnih gra ana imalo je prilike uti kakvo je mišljenje predstavnika najja ih stranaka u Me imurskoj županiji o modelu direktne demokracije op enito, te posebice o glavnim instrumentima direktne demokracije kao što su referendumi, gra anske inicijative i opozivi, zajedno s mišljenjem odnosa izme u politi ke klase i gra ana u Me imurskoj županiji. Neizostavni dio debate ujedno je bilo i mišljenje o nizu paradoksa, me u kojima je možda i najve i da su propisani uvjeti za pokretanje i uspjeh gra anskih inicijativa i referenduma na lokalnoj razini puno stroži i restriktivniji od onih na nacionalnoj razini (kao što je primjer Sr a u Dubrovniku) te jesu li se elnici politi kih stanaka spremni politi ki zalagati za uvo enje koncepta participativnog prora una u kojemu gra ani neposredno odlu uju o prora unu, to jest o tome kako e se trošiti javna sredstva u njihovoj lokalnoj zajednici pri odlu ivanju o prora unu grada akovca. Javne debate jesu platforme gdje se uje glas gra ana i u i demokracija. Šteta što se ovakvim prilikama javne rasprave odazove tek tridesetak zainteresiranih gra ana. (rr)
HDZ Kotoribe obilježio 23. godišnjicu oslobo enja karaule JNA-a
Zaplijenili dragocjeno oružje za obranu Hrvatske U organizaciji Op inskog odbora HDZ-a Kotoriba u subotu, 20. rujna prigodno je obilježena 23. godišnjica oslobo enja bivše karaule JNA-a u Kotoribi. Pograni na karaula pod imenom "Sedam sekretara SKOJ-a" oslobo ena je u rujnu 1991. godine i bila je me u prvim oslobo enim vojnim objektima iz kojeg je oružje otišlo za potrebe Hrvatske vojske. Program obilježavanja zapo eo je u župnoj crkvi, gdje je misu za domovinu predvodio vl .Marinko Prstec. lanovi kotoripskog
HDZ-a, predvo eni predsjednikomIvanom Kosom, potom su se uputili na mjesno groblje, gdje su kod središnjeg križa upalili svije e za sve poginule branitelje i lanove stranke koji su napustili ovozemaljski svijet. Druženje je nastavljeno u prostojima KUD-a. - Tradicionalno u rujnu stranka obilježava obljetnicu oslobo enja karaule i sje a se tog doga aja koji ne smiju zaboraviti mla i naraštaji. Danas, 23 godine poslije, svima nam je jasnije koliko je on bio zna ajan za naše mjesto,
Me imurje i cijelu Hrvatsku i to ne smijemo zaboraviti. rekao je Kos. Spomenimo da se vrijednost oružja koje je zaplijenjeno u karauli kretala oko sedam milijuna tadašnjih maraka. Nakon oslobo enja karaule nekoliko dana ona je bila u rukama kriznog štaba Kotoribe koji je uvao stražu i pazio na taj objekt. Poslije je karaula u ispravnom stanju predana Teritorijalnoj obrani, nakon ega ju je preuzela policija koja je bila vlasnik tog objekta. Danas je to podru je u privatnom vlasništvu. (alf)
Sje anje na dan osloba anje karaule JNA-a
12
Kroz Međimurje
“LIJEPOM NAŠOM” u Murskom Središ u
Do ite na javno snimanje 22. listopada Javno snimanje emisije HTV-a “Lijepom Našom” u Murskom Središ u bit e održano u srijedu, 22. listopada u sportskoj dvorani u 19 sati. Za prvi nastup ove emisije u najmanjem me imurskom gradu zasad su poznati sljede i izvo a i: Ana Rucner, Miroslav Škoro, Stavros, Vladimir Ko iš - Zec te Etno Trip i Navihanke iz Slovenije. Gradona elnik Dražen Srpak javno poziva sve gra ane da do u na ovu televizijsku priredbu. Prije tri je godine Branka Uvodi a pri prijedlogu snimanja emisije “Lijepom Našom” u Murskom Središ u tadašnji gradona elnik Josip Dobrani glatko odbio. Kao razlog naveo je nemogu nost financijskog pokrivanja doga aja, vjerojatni financijski gubitak za Grad i nedovoljan broj raspoloživih djelatnika. Ulaznice se za snimanje emisije mogu kupiti na sljede im prodajnim mjestima: Gradska knjižnica i itaonica Mursko Središ e, Turisti ka zajednica Op ine Nedeliš e, ca ebar San, Sivica, ca e-bar Arles, Sveti Martin na Muri, ca e-bar Route bar 99, Štrukovec, ca e-bar Route bar 66, Selnica, Beach bar Trska, Mursko Središ e, TK Cimper, Mursko Središ e, blagajna Kulturnog doma Lendava - Gordana Škrlec, Lero bar Petišovci - Marija Rob. (BMO)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3. listopada 2014.
MURSKO SREDIŠ E odobrilo financijsku pomo poplavljenima
Za prvu silu onima koji su pretrpjeli najve u štetu 20 tisu a kuna Za ukupno 13 ku anstava stradalih poplavom raspore uje se hitna pomo u ukupnom iznosu od 20.000 kuna, a što je samo tre ina procijenjene štete u iznosu od 60.000 kuna Povjerenstvo za procjenu štete uzrokovane poplavom u rujnu ove godine odradilo je svoj posao i preložilo ga gradona elniku na usvajanje. Za ukupno 13 ku anstava stradalih poplavom raspore uje se hitna pomo u ukupnom iznosu od 20.000 kuna. Me utim, to je puno manje od štete nastale poplavom. Ukupna šteta nastala poplavom tijekom rujna na podru ju Grada Mursko Središ e, temeljem uvida od strane Povjerenstva za procjenu štete uzrokovane poplavom na licu mjesta, procjenjuje se na 60.000 kuna, te e se za navedenu štetu od poplave tražiti nov ana pomo Me imurske županije i državnih institucija. U planu radova za ove dane je iš enje lu ice i šetnice uz Muru u Murskom Središ u od pijeska i mulja nanesenog poplavom u rujnu. Nezavisnom cestarskom sindikatu iz Zagreba odobrava se zamolba za ustupanje prostora za skupljanje potpisa za re erendumsko pitanje oko
Tko sve i zašto traži pomo Grada
Nakon poplave najteži je posao isušivanje i sanacija vlažnih zidova ku a
prodaje (monetizacije) hrvatskih autocesta od 10. do 25. listopada ove godine. Antun Šimuni , re erent za graditeljstvo, zadužen je za izdavanje rješenja o odre ivanju lokacije u Murskom Središ u za skupljanje potpisa. Županijska uprava za ceste uputila je zahtjev Gradu za dostavu plana radova na županijskim i lokalnim cestama na podru ju Grada Mursko Središ e u 2015. godini,
koji je potrebno dostaviti do 20. listopada. Plan e izraditi Dražen Srpak, gradona elnik, Miljenko Šte ani , tajnik - pro elnik Ureda Grada i komunalni odjel Grada. Firma International project studio iz Zagreba izradila je i Gradu dostavila potrebni troškovnik radova za postavljanje metalnih montažnih stupi a u nogostup uz državnu cestu DC 209 kroz Mursko Središ e, u ukupnom iznosu
Firmi Opis film iz Zagreba odobrena je financijska pomo za snimanje dokumentarnog filma “Sveta Hrvatska – hrvatski sveci i blaženici”. Sredstva za pomo predvidjet e se u gradskom prora unu i isplatiti tijekom 2015. godine, jednokratno u iznosu od 2.000 kuna iz sredstava za kulturu. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje odobrena je zamolba za pokroviteljstvo Sajma poslova 2014. dana 29. listopada u dvoravrijednosti radova 99.125 kuna. Me imurje investa iz akovca obavljat e poslove stru nog nadzora nad izgradnjom produžetka pješa ke staze uz ŽC 2003 u naselju
ni Graditeljske škole u akovcu na na in da e Grad Mursko Središ e podmiriti troškove autobusnog prijevoza nezaposlenih osoba s podru ja Grada na Sajam poslova, te e na Sajmu postaviti službeni gradski štand. KLA-u Povratak iz Murskog Središ a odobrena je zamolba za sufinanciranje održavanja godišnje skupštine u vidu jednokratne nov ane pomo u iznosu od 1.500 kuna iz sredstava za udruge invalida. Križovec, neto vrijednost ponude iznosi 1,75 % od neto vrijednosti radova 433.752 kune, tj. ponuda za obavljanje stru nog nadzora iznosi 7.577,50 kuna uklju uju i PDV. (BMO)
Cecilija Rihtarec zaplesala na stoti ro endan
Cecilija Rihtarec u kolu izme u gradona elnika Dražena Srpaka i župnika Tomislava Antekolovi a
OP INSKO VIJE E SVETI MARTIN NA MURI
Cecilija Rihtarec iz Murskog Središ a ro ena je prije sto godina, one godine kada je po eo Prvi svjetski rat, a tko bi tada u tim okolnostima pomislio da e preživjeti dva svjetska rata i još i Domovinski rat. Nadživjela je Cecilija i propast tri država u svom životu i na stoti ro endan još i u kolu zaplesala u društvu svojih estitara. Nije mala stvar doživjeti
stoti ro endan, pa su joj kao ro endasnko iznana enje uz njezine najmilije stigli gradona elnik Dražen Srpak i župnik Tomislav Antekolovi , a za dobro raspoloženje uz gradona elnika su stigli i središ anski tamburaši i mali vrti ki olkloraši. U takvom raspoloženju plesalo se i kolo u kojem je zaplesala i stogodišnja vitka Cecilija Rihtarec. (BMO)
ZASJEDALO Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu
Op ina s 30 posto sufinancira Zašto kanalizaciju dobivaju udžbenike za osnovnoškolce samo neka mjesta, a ne sva? Na rujanskoj sjednici Op inskog vije a Sveti Martin na Muri donesena je odluka o sufinanciranju nabavke udžbenika za u enike Osnovne škole Sveti Martin na Muri. Odlukom se utvrdilo kako e 30 posto od ukupne cijene udžbenika sufinancirati Op ina Sveti Martin na Muri, a 70 posto Me imurska županija. Op ina Sveti Martin na Muri uplatila je dosad Me imurskoj županiji iznos od 39.607,20 kuna, a do 31. listopada obvezuje se uplatiti preostalu razliku koja e se utvrditi nakon kona nog obra una. Po završetku školske godine roditelji su udžbenike dužni vratiti u osnovnu
školu neošte ene jer e se oni koristiti u idu im školskim godinama. Osim toga, na sjednici je imenovano stru no povjerenstvo za izradu i dopunu procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastro a i velikih nesre a, procjene ugroženosti od požara, plana zaštite i spašavanje te plana civilne zaštite. Za povjerenstvo su imenovani na elnica Stožera za zaštitu i spašavanje te ujedno i zamjenica na elnika Petra Novinš ak, predsjednik DVD-a Sv. Martin na Muri Krunoslav Colar, lan DVD-a
Sv. Martin na Muri Branko Per i , dozapovjednik DVD-a Sv. Martin te zapovjednik Civilne zaštite Sv. Martin na Muri Martin Srša. Na elnik Franjo Makovec iznio je podatke sigurnosti za srpanj i kolovoz 2014. na podru ju Op ine Sveti Martin na Muri. Stanje sigurnosti procjenjuje se dobrim, a u dva mjeseca evidentirano je šest kaznenih djela "teška kra a", dva kaznena djela "teška kra a u pokušaju" i jedno kazneno djelo "razbojništvo". Uz to, zabilježen je požar u Maro u u srpnju, dva prekršaja protiv javnog reda i mira, nasilje u obitelji te dvije prometne nesre e. (sh)
Jednoglasnom odlukom svih vije nika i Op ina Sveti Juraj na Bregu kre e u realizaciju projekta "Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec". No, jednoglasna odluka nije donesena samo tako i lako. Naime, ovim projektom aglomeracije nije obuhva eno cijelo podru je Op ine ve samo pojedina naselja - Brezje, Lopatinec i Mali Mihaljevec. Ostala naselja, Pleškovec, Vu etinec i Zasadbreg, bit e pokrivena kanalizacijom samo djelomi no. Postavljalo se stoga pitanje što je s ostatkom i je li on manje vrijedan. S druge strane, dizanjem cijene vode za pola kune, na podru ju cijele Op ine, želi se prikupiti
što više sredstava u okviru tzv. naknade za razvoj. Pa bi tako tu naknadu pla ali svi, a razvijali se samo neki. No, ipak je kod vije nika prevladao razum i prihvatili su projekt jer sami ne bi mogli isfinancirati ni djeli toga, a ni ne odbacuje se samo tako sufinanciranje od oko 93 % cjelokupnog iznosa. Kako se moglo uti, takva ponuda je samo jedanput u životu na stolu. Vrijednost cijelog projekta kre e se oko 342 milijuna kuna bez PDV-a, od ega EU sufinancira oko 273 milijuna. Na Op inu otpada 4,49 % troškova ili oko 3.317.846,93 kune. Taj iznos pla a se kroz etiri godine, s time da prva rata od oko 13 ti-
su a treba biti pla ena ove godine. Posljednja pak 2017., kada se o ekuje završetak radova. Budu i da tih sredstava nema, na elnik An elko Nagrajsalovi iznio je razmišljanje o uzimanju kredita od HBOR-a od tri milijuna kuna na rok od deset godina. Banka kredite uz povoljnu kamatu i po ek, u ovom slu aju, prva rata otplate trebala bi i i 31. prosinca 2017. godine, daje isklju ivo za izgradnju komunalne in rastrukture. Ina e u projektu uz Op inu Sveti Juraj na Bregu trebale bi u i i op ine Nedeliš e, Pribislavec, Strahoninec, Šenkovec i Grad akovec. Odustane li samo jedna, cijeli projekt propada. (vv)
3. listopada 2014.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OBILNE KIŠE u rujnu otvorile nova klizišta u gornjem Me imurju
Živote mještana štrigovskog kraja u opasnost dovodi jedanaest klizišta iza ku a Nakon prestanka opasnosti od poplava kako Mure, tako i Drave te Trnave, kao i velikih oborina koje su obilježile ovaj mjesec, župan Matija Posavec krenuo je u obilazak op ina u kojima su se pojavile velike opasnosti od klizišta. Nažalost, kao i prijašnjih godina, najve a opasnost ponovno je zabilježena u op inama Štrigova te Selnica, ali i kod mnogih drugih, posebice gornjome imurskih, op ina. U utorak je u prostorima Op ine Selnica održan sastanak na kojem su uz župana sudjelovali na elnici op ina Selnica i Štrigova Ervin Vi evi i Stanislav Rebernik, kao i ravnateljica Županijske uprave za ceste Ljerka Cividini, a na kojem se raspravljalo o aktivnostima kako pristupiti sanaciji opasnih klizišta, kao i o vremenskom roku u kojem iste treba odraditi. Kako je na sastanku istaknuto, Op ina Štrigova ima 40-ak novih klizanja zemljišta, odrona i novonastalih vododerina, od kojih je 11 neposredno uz ku e, što potencijalno dovodi u opasnost i živote mještana. Op ina Selnica jednako se mu i s klizištima. Iako su u vrijeme obilnih oborina odmah prijavljene štete na stambenim objektima, puno ve i problem nastao je na jednom vo njaku uz cestu pod upravom ŽUC-a. U problemima su i Županijska uprava za ceste koja bilježi 15-ak klizišta na svojim cestama, i sve u gornjem Me imurju.
Veliki posao na sanaciji - ŽUC eka veliki posao. Ovih emo dana tek završiti projektnu dokumentaciju za neke od prošlogodišnjih klizišta jer to je izrazito osjetljiva vrsta radova. Ukoliko nije stru no pripremljeno, može nastati još ve a šteta. - naglasila je Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a, napominju i da e za dobar dio klizišta radovi mo i po eti uskoro, ali za ona opasnija ipak treba više vremena. Ravnateljica Cividini izvijestila je župana Posavca da je u velja i kandidirano 10 milijuna kuna prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture za prošlogodišnja klizišta, a prije desetak dana otišao je novi zahtjev za dodatnih 4,6 milijuna.
Mjesta u Op ini Štrigova imaju etrdesetak novih klizišta, vododerina i odrona, a sli na situacija je i u drugim gornjome imurskim op inama menuo kako je dosad kandidirano 14,6 milijuna kuna na ime interventnih sredstava resornog Ministarstva te se o ekuje adekvatno pokrivanje nastale štete od strane Vlade.
Nakon što priroda odradi svoje, ne preostaje drugo nego prionuti sanaciji, ali ostaje pitanje tko e to platiti i kakva e biti sigurnost života ubudu e
Na elnik Rebernik zahvalio je županu Posavcu, kao i ravnateljici Cividini, na svemu što je napravljeno dosad u smislu pomo i Op ini na sanaciji prošlogodišnjih klizišta. - Kako vidimo, priroda nam pokazuje da e biti samo gore u budu nosti. - zaklju io je Stanislav Rebernik, na elnik Op ine Štrigova, u kojoj su se uz pomo ŽUC-a sanirala prošlogodišnja klizišta, a ove godine nastala brojna nova. Na elnik Rebernik svjestan je da ovakve nepogode kakve smo pretrpjeli ove godine, nažalost, i u budu nosti ne e biti rijetkost. Nakon što priroda odradi svoje, ne preostaje drugo nego prionuti sanaciji. Radovi na pojedinim mjestima ve su u poodmakloj fazi. Pa tako u
Železnoj Gori unato velikom klizanju ceste pod upravom ŽUC-a promet te e gotovo nesmetano, a brzu reakciju ŽUC-a do ekala je i obitelj Ivana Novaka, ija se ku a nalazi u neposrednoj blizini klizišta i kojima e sanacija donijeti mirniji san. - Mi smo napravili sve u našoj mo i da ukupne štete svedemo na minimum, sada je na potezu Vlada. - kazao je župan Posavec. - Svake godine iznova nas priroda podsje a koliko je jaka i nepredvidiva. Ove smo godine bili gotovo pa savršeno pripremljeni po pitanju poplava i vodenog vala te smo pokazali da s pravovremenom reakcijom možemo sprije iti katastrofe. No, klizišta su opasnost na koja malo ili gotovo nikako ne možemo utjecati.
- rekao je župan Posavec, ali i istaknuo da se i zahvati u prostoru, posebice na kriti nim dijelovima u prirodi, moraju svesti na minimum jer i oni dopridonose lakšem klizanju tla. - No, usprkos tome, ne smijemo nikako dopustiti da se postupak sanacije razvla i jer imovina i životi ljudi su u pitanju. Zajedni kim snagama, jednako kao i u obrani od poplava, krenut emo i u saniranje svih šteta, a nadam se i pomo i od strane države. Dosad smo uvijek nekako ostali u prikrajku te se nadam da e sada, nakon što su ušte eni milijuni na ime potencijalnih šteta koje su mogle biti posljedica poplava u Murskom Središ u ili Gori anu, zna ajnijim sredstvima Vlada nego je to bio slu aj dosad pomo i. - zaklju io je župan, te napo-
Odobreno 900 tisu a kuna za klizišta od prošle godine Župan je ina e u etvrtak proglasio stanje elementarne nepogode za sve op ine gornjeg Me imurja nakon što je obišao klizišta, te se osobno uvjerio u teško e, kao i posao koji slijedi. I dok su na onim manje zahtjevnim klizištima, posebice na prometnicama koje su pod upravom ŽUC-a, ve krenuli radovi na sanaciji, ona ve a morat e pri ekati izradu potrebne dokumentacije te mišljenja stru nih službi. - To nije jednostavan posao i njemu se mora pristupiti studiozno, ne samo radi sanacije postoje ih klizišta, ve i da detektiramo potencijalna budu a klizišta. S obzirom na sve što doživljavamo posljednjih godina, kao i izrazito kišnu ovu godinu, moramo po eti djelovati preventivno i planirati stvari koje e se
možebitno dogoditi. - rekao je župan, te istaknuo da su sve op ine koje su prijavile štete ušle u kona nu odluku. - Ovime su pokrenuti mehanizmi za nadoknadu šteta koje su nastale. Kako sam istaknuo u nekoliko navrata dosad, samo vlastitom organizacijom i sustavom koji smo sami složili sprije ili smo ve e katastrofe i štete koje bi opet pale na teret države. Nadam se da e se to cijeniti te da e Me imurje ovaj put dobiti više sredstava nego je to dosad bio slu aj. - zaklju io je Posavec, napomenuvši da je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ipak donijelo i odgovaraju e odluke za prošlogodišnja klizišta. - Za naših pet klizišta, i to Robadje (Sel ak i Habjani ), Logožarec, Železna Gora i Plešivica, odobrena su sredstva u iznosu od 900.000 kuna od ukupno planiranih 20 milijuna kuna. Smatram da je to dobar po etak i da e, s obzirom na hitnost, nova odluka za ova rujanska klizišta biti puno brže donesena nego što je to bio slu aj dosad. - poru io je Posavec za kraj. (BMO)
Klizište i na groblju u Pleškovcu Tek se sada, kada su prestale obilne kiše i voda se povukla, pokazuju pravi razmjeri šteta. Posebno je to vidljivo na mjesnom groblju u Pleškovcu, gdje su grobovi na novom dijelu po eli kliziti niz brdo ili pak jednostavno propadati u zemlju. Na sre u, klizište je zabilježeno samo tu, dok je stari dio ostao netaknut. Zasad su grobovi, odnosno grobnice i spomenici, samo nagnuti, pomaknuti s mjesta i nema pucanja ili pak lomljenja. No, nitko ne zna što e biti dalje, ho e li se zemlja i dalje micati ili ne. Ako i ostane ovako, pitanje je kako e se sve vratiti na mjesto bez ošte enja. I dok se naseljem širi stara pri-
a o navodnim tunelima ispod groblja koji su, kako kažu mještani, nastali kopanjem ugljena, na elnik An elko Nagrajsalovi ima sasvim prizemno objašnjenje. Prema njegovim rije ima, taj dio zemljišta kupljen je 2004. godine, više puta se zavažao zemljom i zaravnao buldožerom. Navoz se o ito nije dovoljno slegnuo, kaže, pa je voda jednostavno ušla me u slojeve zemlje i podrila ih. Ovo sada nije prvi takav slu aj. Naime, prvo klizanje zabilježeno je 2011., kada se probalo i nešto u initi. No, o ito je sve ostalo samo na rije ima i tek sada, kada su nastale prave i velike štete, naprosto se mora reagirati
i sprije iti mogu a katastrofa. Groblje su obišli stru njaci i prve procjene govore o radovima na sanaciji koji se kre u oko 200 tisu a kuna. Ve idu i tjedan kre e se s drenažom, a u planu su i probna bušenja kako bi se vidjelo ega doista ima pod zemljom. Kriti na to ka groblja je i tamošnja privatna ku a oko koje se skuplja najviše vode, a koja potom ide prema groblju. Stoga je na posljednjem Op inskom vije u donesena odluka o kupnji te ku e i sanaciji terena. - Sve ovo - kaže na elnik Op ine - donijelo je nepredvi ene troškove, no sanacija stanja sada je prioritet. (vv)
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3. listopada 2014.
STJEPAN BELI , uzgajiva svinja iz Preloga, o stanju svinjogojstva u Me imurskoj županiji
U etiri godine u Me imurju se prepolovio broj uzgajiva a, ali i krma a - Situacija je postala još teža nakon našeg ulaska u EU. Uvoz nas guši, a naše meso teško pronalazi put do europskog tržišta, iako je iste ili još bolje kvalitete. - rekao nam je u razgovoru Beli O tome da je naš agrar na koljenima ne treba puno govoriti. Brojke su nam iz godine u godinu u debelo silaznoj putanji što se ti e proizvodnje, a u uzlaznoj što se ti e uvoza. Stvari su se dodatno pogoršale ulaskom zemlje u EU, budu i da je Europa više iskoristila hrvatsko tržište nego što smo mi europsko, žale se svi od reda, a naro ito uzgajiva i svinja.
U etiri godine prepolovljen uzgoj svinja Brojke, što se ti e uzgoja i držanja svinja, neumoljive su. 2010. godine u Me imurju je bilo registrirano 224 gospodarstava s oko 1.800 krma a. Naravno, s tim padom pao je broj odojaka, odnosno svinja u tovu. Uglavnom, prije navedene brojke prije etiri godine do ove su se prepolovile, što zna i da svaki etvrti zalogaj svinjskog mesa koji pojedemo dolazi iz uvoza.
Stjepan Beli : - I prije ulaska u EU stanje nije bilo bajno, no bili smo barem malo zašti eni. Postojali su poticaji za tovljenike, prelevmani na uvoz mesa i sli no. Sada se sve to ukinulo
- Žalimo se svi. - objašnjava nam Stjepan Beli iz Preloga, poznat ne samo u Me imurju, ve i u cijelom Hrvatskoj, po svom uzgojno-selekcijskom radu, i odmah dodaje: - Nakon ulaska u EU svi smo mi osjetili što zna i to europsko tržište. Istina, veliko je, ali, nažalost, s tog tržišta više robe dolazi k nama, a
jako malo od nas na njihovu stranu. Naime, mi nismo ravnopravni s tim zemljama. One imaju ulazne troškove puno manje nego mi. Slikovito bih ja to rekao ovako: mi imamo na sebi uteg od 20 kg, a moramo zajedno tr ati. Istina, i prije ulaska u EU stanje nije bilo bajno, no bili smo barem malo zašti eni. Postojali su poticaji
za tovljenike, prelevmani na uvoz mesa i sli no. Sada se sve to ukinulo i armeri, jedan za drugim, propadaju. On zasad drži svoju proizvodnju u postoje im okvirima jer je ograni en s poljoprivrednim zemljištem. Koliko može svoje hrane proizvesti, toliko grla i ima na gospodarstvu.
S brojem krma a konstantno pada i broj tovljenika iz godinu u godinu i u našem kraju
Uspješan selekcijski rad - Zadnjih 15-ak godina bavim se uzgojno-selekcijskim radom. Selektiram svinje i pokušavam odabrati najbolje za naše tržište. U tome pratim europske trendove, budu i da iz Njema ke nabavljam neraste. Oni selektiraju i odabiru, a ja samo dalje razmnožavam tu kvalitetnu genetiku. Na svojem imanju uzgaja dvije pasmine: piatren i njema ki landras. Piatreni su mu nerasti koji prasadi daju dobro svojstvo mesa. S druge strane, krma e su pasmine landras koja pak se odlikuje dobrom plodnoš u i velikim brojem pomlatka, velikom brzinom rasta i kvalitetom mesa. Stoga, isti e, iako je opao broj krma a, dobrim uzgojnoselekcijskim radom približili smo se europskim zemljama i podigli kvalitetu rasplodnog materijala. Naime, porastao je broj prasadi po krma i, raste dnevni i životni rast, kao i konverzija hrane. No, sve to nije dovoljno jer i dalje Hrvatska proizvodi tek etvrtinu mesa za svoje potrebe.
MARIJANA PETIR, zastupnica u EU parlamentu, u posjetu me imurskim organizacijama HSS-a
Pogo eni poljoprivredni proizvo a i ruskim embargom dobivaju EU pomo Izvoznici jabuka u Rusiju ve su ranije obuhva eni mjerom pomo i, a nakon zalaganja HSS-ove zastupnice istu dobivaju i proizvo a i mandarina Marijana Petir, zastupnica u Europarlamentu, gostovala je 28. rujna u Me imurskoj županiji, gdje je prvo posjetila lanove Gradske organizacije HSS-a Grada Preloga te uz jutarnju kavu porazgovarala s lanovima njihove organizacije te zahvalila na podršci za vrijeme predizborne kampanje za izbore u Europarlament, koji su održani u svibnju ove godine. Kasnije se uputila u pratnji zamjenika župana i predsjednika Županijske organizacije Zorana Vidovi a u Strahoninec na misu zadušnicu za osniva a i prvog predsjednika HSS-a Stjepana Radi a, te Mladena
Zvera, jednog od osniva a HSS-a. Misnom slavlju, koje je predvodio župnik Branko Sajkovi u nedovršenoj novoj crkvi Marije Pomo nice, prisustvovao je veliki broj lanova HSS-a i mještana Strahoninca. Nakon misnog slavlja oko 200 lanova i simpatizera stranke uputilo se u društveni dom, gdje je održan skup i druženje uz glazbu puha kog sastava i roštilj. Naime, na jednom od predizbornih skupova obe ano je bilo, ako Marijana Petir u ime HSS-a u e u Europarlament, da e biti prire eno nekoliko stotina roštiljada u Hrvatskoj, no me imurski HSS-ovci su
Hrvatska zastupnica HSS-a u EU parlamentu tijekom posjeta me imurskim organizacijama stranke družila se i s lanicama te stranke u našem kraju
Nedostaje nam svijest o zaštiti doma eg proizvoda Kvalitetom je naše meso isto kao i europsko. Nema zabrane izvoza, no hrvatsko meso i dalje teško pronalazi put do europskih polica i mesnica. - Europske zemlje imaju nacionalnu strategiju proizvodnje svinjskog mesa, odnosno op enito svih poljoprivrednih proizvoda. Drugim rije ima, paze na svoje poljoprivrednike i na sve mogu e na ine pomažu mu da živi, radi i opstane. No tamo postoji još jedna stvar koja nama ali - moral ili svijest o zaštiti doma eg proizvoda. Kupuju se isklju ivo njihovi proizvodi, a strani eventualno kada doma i ponestanu. Tamo se brinu da si poljoprivredni proizvo a plasmanom i prodajom svoje robe naplati svaku kap svog znoja. A mi? Mi smo lani uvezli 17 tisu a tona svinjskog mesa, a u prvih šest mjeseci ove godine 28 tisu a tona. Sve jasno! - kazao je razo arano na kraju razgovora. (Vlasta Vugrinec) priredili prvu, kako bi zajedno s Marijanom Petir proslavili uspjeh koji za HSS zna i prekretnicu u politi kom životu na nacionalnoj razini. P r i l i kom obr a a nja na skupu Marijana Petir opisala je svoj radni tjedan u Bruxellesu te podsjetila da je zatražila proširenje predvi enih mjera pomo i i na proizvo a e mandarina, mlijeka i mlije nih proizvoda jer su prethodnom odlukom Komisije proizvo a i jabuka ve bili obuhva eni. Europska komisija odobrila je pomo do 125 milijuna eura za proizvo a e jabuka, raj ice, karfiola, gljiva, grož a, krastavaca, jagoda i crnog ribiza, koji su najteže pogo eni ruskim embargom uvoza poljoprivrednih proizvoda. Odobrena je pomo i za breskve i nektarine te mlije ne proizvode, a nakon više intervencija i upita Marijane Petir u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta upu enih Europskoj komisiji na taj su popis uvrštene i mandarine.
ULJARA BISTER
VRŠI OTKUP SUHIH ISPL ATA KOŠTICA GOLICA PO ODM AH! CIJENI OD 25 kn/kg
info: 091/7276 721 040/633 321
3. listopada 2014.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
AKOVE KI SAJAM I PLAC
Stiglo doma e kiselo zelje, cijene raj ice i graha poletjele u nebo
Doma e kiselo zelje prodavalo se po 12 kn
Ovaj tjedan na akove kom placu ponuda je obrnuto proporcionalna cijenama. Robe je sve manje, no cijene su sve više. Raj ica se svaki tje-
dan penje i penje i ve je na 15 kuna. Istina, ima je vrlo malo pa si to valjda može i dopustiti. Iznena uje cijena graha od 30 kuna, i to bez obzira na sortu,
jer se ini da ove godine graha ima podosta. S druge strane, u odnosu na prošli tjedan pada cijena kestenima, mandarinama,
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - raj ica - paprika - mrkva crvena - mrkva žuta - krumpir - kelj - grah - hren - kesteni - mandarine - grož e (muškat bijeli) - jabuka - ma uhica
15 kn/kg 5 kn/kg 6 kn/kg 8 kn/kg 3 kn/kg 8 kn/kg 30 kn/kg 25 kn/kg 12 kn/kg 8 kn/kg 15 kn/kg 5 kn/kg 3 kn/kg
jabukama, jednom rije ju, svemu što se bere ovih dana. Iako se polako bliži vrijeme kiseljenja, zelja i nema u prevelikoj ponudi, barem ne na tržnici. Standardnu cijenu drži i krumpir, dok se paprika može dobiti prakti ki badava. Još uvijek se mogu nabaviti i presadnice salata, kao i ma uhice svih boja i varijeteta. Tako er se može birati izme u multiflora, špina i margareta rezanih ili pak u posudi. (vv, oto: zv)
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:
svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-
DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Prekomjeran unos soli Velik broj epidemioloških, evolucijskih i klini kih istraživanja potvr uje da je kuhinjska sol tj. NaCl važan imbenik koji odre uje visinu arterijskog tlaka, a time i prevalenciju arterijske hipertenzije. Epidemiološkim istraživanjima uo eno je da jedino uz prekomjeran unos kuhinjske soli dolazi do porasta arterijskog tlaka starenjem. Osim što determinira arterijski tlak, prekomjeran unos kuhinjske soli i neovisno pridonosi ošte enju ciljnih organa. Opažena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, moždanim udarom te mikroalbuminurijom. S k lini kog , a i javnozdravstvenog aspekta, osobito su važni podaci koje nam pružaju intervencijska istraživanja koji nesumnjivo potvr uju korist smanjivanja unosa kuhinjske soli koja se o ituje, ne samo u snižavanju arterijskoga tlaka i smanjivanju kardiovaskularnog pobola i smrtnosti, nego i u poboljšanju
ukupnog zdravlja jer se zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli imbenik rizika i za osteoporozu, ne rolitijazu, karcinom želuca i nazo arinksa itd. Premda je bilo radova koji su unijeli sumnju kako je redukcija unosa kuhinjske soli štetna zbog aktivacije kontraregulacijskih mehanizama, dokazano je da umjereno smanjivanje prekomjernog unosa nije povezano s pove anim rizikom, ve naprotiv. Smanjenje unosa kuhinjske soli treba provoditi u sklopu ostalih promjena na ina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i pove anje tjelesne aktivnosti. Uz redukciju unosa kuhinjske soli potrebno je paziti na ostale elektrolite i mikroelemente koji su tako er važni za zdrav na in življenja. Velika odgovornost je na institucijama vlasti i proizvo a ima hrane jer danas preko 70% kuhinjske soli unosimo u organizam putem ve pripremljene ili
polugotove hrane. Napredni dio svijeta je shvatio kako je prekomjeran unos kuhinjske soli višestruko štetan za zdravlje. Od nekoliko nacionalnih programa, najbolji rezultati postignuti su u Finskoj, Japanu, Portugalu i, osobito, u Velikoj Britaniji. Program koji je pokrenut u Velikoj Britaniji prije desetak godina (Consensus Action on Salt and Health - CASH) uzor je svima i postupno je do 2005. godine prerastao u svjetski pokret (World Action on Salt and Health WASH). Plan i program Europske Unije tako er sadrži odredbe o smanjenju unosa kuhinjske soli i obvezu deklariranja koli ine na svim prehrambenim proizvodima. U Hrvatskoj je 2006. godine na kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju prihva ena Deklaracija o važnosti zapo injanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na kongresu Hrvatskog društva za ate-
rosklerozu predstavljena je hrvatska inicijativa (Croatian Action on Salt and Health - CRASH) i nacionalni program. Tijekom zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj su prikupljeni podaci o prekomjernom unosu kuhinjske soli, o nedovoljnoj svjesnosti o štetnim u incima, o povezanosti unosa kuhinjske soli s vrijednostima arterijskog tlaka, te o prevelikom udjelu kuhinjske soli u pekarskim proizvodima. Dobiveni podaci nedvojbeno ukazuju kako je nužno zapo eti s planiranjem nacionalne strategije i sustavnim provo enjem svih aktivnosti koje e dovesti do postupnog smanjivanja unosa kuhinjske soli kako bi se Hrvatska pridružila skupini naprednih zemalja koje su prihvatile ciljeve zadane od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda o smanjivanju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine. Nenad Martinec, dipl. ing.
U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje
Dođite i te razgledajte
16
Moj vrt
VAŠ VRT
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
BERNARDIN VRT
3. listopada 2014. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
3. listopada – Dan korijena Pripremimo gredice za sadnju luka i ešnjaka.
4. listopada – Dan korijena Nastavljamo s radovima oko korjenas h biljaka. Iskopamo batat ako smo ga uzgajali.
5. listopada – Dan korijena
Travnjak naš svagdašnji Ve ste dvije godine uzastopce bili pošte eni mojih pri a o tome kako je jesenska sjetva travnjaka bolja od proljetne. Neoprostivo. Skoro ste se i sad izvukli. Cijeli je rujan bio tako mokar i blatnjav da i sama pomisao na obradu zemlje izaziva mra no-blatne snove. Ali sad se malo procijedilo, osušilo... i možemo sijati. Idemo školski: sjetva može biti obi na, suha ili hidrosjetva. Hidrosjetva je na in sjetve travnog sjemena pomiješanog s vodom u kojoj je otopljen i poseban gel koji štiti sjeme, lijepi ga za tlo i poboljšava njegovo klijanje. Ovaj na in nije naro ito skup, ali zahtijeva poseban ure aj. Primjenjuje za naj eš e za zatravljivanje pokosa i škarpa uz ceste. Relativno luksuzan na in podizanja travnjaka postavljanjem gotovoga travnog busena pruža nam lijep zelen travnjak odmah nakon postavljanja. Na tom se travnjaku ve nakon 10-15 dana iza postavljanja može igrati nogomet. Kako je taj na in podizanja zelenog tepiha i prili no skup, njega mogu koristiti bogatiji nogometni klubovi. Trava se može i saditi, istina, kod nas se to ne koristi kao ni u ostatku starog kontinenta. U SAD-u se dijelovi travnog izbojka (stoloni, rizomi) sade na razmak 15-30 cm te se nakon toga izboji sami dalje šire, stvaraju i naposljetku travnati pokriva . Kako mi obi ni me imurski vrtlari priznaje-
mo samo rad, znoj i suze, a vremena za ekanje imamo na pretek, obi na suha sjetva trave za nas je zakon. Rujan bi kod nas mogao biti (i dosad je bio) najbolji mjesec za sjetvu trave. Ove godine on je te svoje sklonosti zatajio jer je bio previše mokar. Ina e, u knjigama piše da se trava u kontinentalnom dijelu Hrvatske sije sredinom prolje a ili po etkom jeseni. Uvijek glasujem za po etak jeseni. Razlozi su tu mnogi. Prolje e kod nas traje jako kratko, tako da ako sijemo u travnju mlada trava relativno slabo razvijenog korijena u suho i vru e razdoblje ulazi nedovoljno o vrsnula. U proljetno-ranoljetnom razdoblju nicanje korova je ubrzano, a porast nevjerojatan, tako da nam i korovi smetaju u ostvarenju našega engleskog sna. U jesen je situacija obrnuta, strahovati trebamo samo od preranih mrazeva i “smrzni- odmrzni” izdizanja tla pod mladom travom. Jedan dobar lagan valjak rješava te probleme prili no dobro. Kako god odlu ili, ili ete sijati sad ili u prolje e, da bi travnjak bio lijep i dugotrajan, morate se njegovom podizanju ozbiljno posvetiti. To “ozbiljno” ne zna i da ete biti mrgudno zamišljeni, ve samo posve eni poslu. Ovo je zasad sasvim dovoljan napor. Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!
Kod pla planiranja sadnje luka i ešnjaka moramo pazi paz na plodored da bi izbjegli napad lukove muhe u sljede oj godini. Ako nam vrijeme dozvoljava, najbolji dani za spremanje korjenas korj h biljaka jesu kada je Mjesec ispred zvijež a z Djevice, a to je od 22. do 24. listopad listopada, u vrijeme za presadnju.
PREPORU UJEM da lanak o biljnim ajevima pro itate i primjenjujete koliko god možete
Biljni ajevi Zasigurno nije preporu ljivo tijekom cijele godine za doru ak piti jedan te isti aj od ljekovitog bilja. Možemo zapo eti promjenom aja prema danima u tjednu, sukladno tome kojim su planetima pojedine biljke pridružene. Tako bismo nedjelju, Dan Sunca, mogli zapo eti s ajem od koprive. Od osam do deset listova treba preliti vrelom vodom, ostaviti pet minuta, procijediti i zatim piti. U ponedjeljak, na Dan Mjeseca, imamo aj od preslice koji je najbolje pristaviti u hladnu vodu i pustiti da kuha pet minuta. Ako poljsku preslicu ne poznajete to no, nemojte je onda sami brati, nego je radije kupite u ljekarni. U utorak, na Dan Marsa, mogao bi se piti aj od višnjinih ili hrastovih listova. Listove treba preliti vrelom vodom. Za srijedu kao Dan Merkura pogodan je aj od kami-
lice. Šest do osam cvjetova prelije se litrom vode, jer aj ne bi trebao biti prejak. U etvrtak, na Dan Jupitera, prelijemo šest do sedam cvjetova masla ka vrelom vodom. Za petak, Dan Venere, najpogodniji je aj od stolisnika. Za litru vode dovoljne su dvije cvjetne glavice. U subotu, na Dan Saturna, uzimamo sušene cvjetove bazge. Za litru aja dovoljan je jedan ve i štitac. ajeve je najbolje piti bez še era kako bi, radi pravog užitka, do izražaja došla prava aroma doti nog aja. Preporu ujemo da uvijek napravite šalicu aja više nego što je potrebno za doru ak. Ostatak ulijte u kanticu za zalijevanje sobnog cvije a i dopunite je vodom. Vaši miljenici na prozorima i u cvjetnjacima ubrzo e vam za to pokazati svoju zahvalnost.
Bamija, afri ko-azijska biljka, stiglo i do Malog Mihaljevca
i Afrike prži se kao nadomjestak kavi. - Sjeme bamije, koje dobijem iz zrelih plodova, sijem u kasno prolje e. Naime, ne treba žuriti sa sjetvom direktno u vrt jer bamiji, kao biljci toplog podneblja, smeta zima. Dobre je klijavosti i gotovo svako sje-
6. listopada Nepovoljno vrijeme za rad u vrtu, vo njaku zbog perigeja (PG).
7. listopada – Dan lista Pljevimo i okopavamo biljke lista, presa ujemo zimsku salatu. Sijemo matovilac, jer se on može sija i koris cijelu godinu kao najbolja salata.
8. listopada – Dan lista Ako možemo, radove s biljkama lista izbjegnimo zbog pomr ine Mjeseca i planeta urana.
9. listopada – Dan lista do 13 sa . Biljke ploda od 14 sa Nakon 14 sa sijemo ozime žitarice, ubiremo vo e i režemo kupus za kiseljenje.
VRTLARICA
Ve je svima dobro poznata injenica da se u našim vrtovima eksperimentira s raznoraznim biljkama koje i nisu domicilne u našem podneblju. Ve smo nailazili na svakakve kulture: meksi ke, peruanske, sibirske i tko zna odakle sve ne. No ovaj put iznenadili smo se biljci koju baš i nemamo priliku vi ati ni u trgova kim centrima niti pak u našim vrtovima. Rije je o bamiji, biljci toplijih podneblja koja se zna prona i kod nas na moru, a sada se evo probija i na kontinent. Neki e pomisliti da se radi o bademima, no bamija je zeljasta, jednogodišnja biljka koja naraste oko metar u visinu. No ono što nju krasi jesu njeni prekrasni žu kasti cvjetovi iz kojih se razviju plodovi, tzv. tobolci, a ina e je dosta neupadljiva i nezanimljiva. Plodovi se mogu spremati na raznorazne na ine, kao varivo, prilog mesu, sa salatom i sli no.
- Ne bute našli na puno recepata za bamiju. - upozorila nas je Marijeta Srnec iz Malog Mihaljevca, kod koje smo prilikom nedavnog posjeta “nabasali” i na bamiju. - Puno ljudi tu još ne zna za nju, nije tako popularna. Kuhaju je samo oni koji znaju što je bamija. Ja sam sjeme zasadila slu ajno, isto tako nisam znala kaj je to, ali nam se na kraju svima
dopala. - rekla nam je Marijeta. Literatura kaže da se bamija može konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, sterilizacijom i mariniranjem. U prehrambenoj industriji sasušena se koristi kao prirodni emulgator, a djeluje i kao antioksidans. Smanjuje kristalizaciju še era, što se koristi u konditorskoj industriji. Zrelo sjeme u nekim zemljama Azije
Mlada bamija upotrebljava se svježa, suha, smrznuta i termi ki obra ena. Koristi se u kulinarstvu: kuhana, pe ena, pirjana, pohana, na grilu, u salatama, za rafinirane umake, juhe i na druge na ine. Mlada i osušena bamija, sitno mrvljena, nenadomjestiv je i nadaleko poznat dodatak jelima. Bamiju pripremamo s raznim vrstama mesa i povr a me nikne, tako da je obavezno moram rijediti. - doznajemo još nešto novo. Iako smo se divili prekrasnim velikim tobolcima, saznali smo kako su oni ostavljeni za sjeme, a jedu se mladi, odnosno sasvim mali plodovi. (vv)
3. listopada 2014.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
IZLOŽBA gljiva u Puš inama održana je prošlu subotu kod restorana Mamica
Nove ideje za kulinarsku pripremu gljiva ne e htjeti ni pogledati. - kaže Aleksandar Jurkijevi , koji ve više od etrdeset godina prou ava svijet gljiva. Ljudima je najzanimljivije uživanje u berbi gljiva u prirodi.
Berite gljive koje poznajete
Ana i Andreja Ceilinger dale su nam recept za izvrstan ajvar s gljivama
Prošli je vikend u Puš inama Gljivarsko društvo “Smr ak” iz akovca u suradnji s TZ-om Nedeliš e i restoranom Mamica iz Puš ina održalo izložbu gljiva. Naši doma ini iz Gljivarskog društva “Smr ak” akovec bili su: Ana Ceilinger, Andreja Ceilinger, Danica Korpar iz Puš ina i Aleksandar Jurkijevi . - Gljivama treba pri i ozbiljno i s uvažavanjem jer ne opraštaju pogreške. ovjek koji se najede otrovnih gljiva i preživi više ih nikad
AJVAR S GLJIVAMA Od Ane Ceilinger iz Puš ina dobili smo recept za ajvar s gljivama, što je zasigurno jedan od nesvakidašnjih recepata kad su gljive u pitanju.
Sastojci - 6 kg crvene mesnate paprike - 2 kg gljiva - 2-3 ljute paprike ili feferona, po ukusu (može i bez njih) - 4-5 ešnjeva ešnjaka - 2 dcl ulja - šaka soli - šaka še era - 1 l alkoholnog octa - malo bibera u zrnu
Postupak Paprika se o is i prokuha u smjesi octa i vode. Gljive se blanširaju u puno vode, a onda brzo prokuhaju u octu. Tu treba posebno pazi jer one pokupe kiselinu, pa to treba napravi brzo. U octu se prokuhaju ešnjak i po potrebi ljute papri ice. Sve se dobro ocijedi i samelje. Pe e se na 2 dcl ulja cca 45 minuta uz stalno miješanje. Stavi se u bo ice, zatvori i onda konzervira u pe nici cca 20 minuta na 150 stupnjeva. Nakon toga ašice ostavi u pe nici da se ohlade, te ih potom pospremi .
Zbog straha od trovanja, ve ina gljivara amatera ubrat e samo najpoznatije vrste, od sun anica i vrganja do pe urki i lisi ica. No, mnogo je još ukusnih gljiva koje mogu obogatiti jelovnik. Ako na ete neku takvu za koju niste sigurni uvijek možete nazvati ili poslati sliku lanovima Društva “Smr ak” i oni e vam rado pomo i pri raspoznavanju gljiva, jer neki od savjeta mogu doslovce spasiti život. Na izložbi su se mogle vidjeti razne gljive koje možete na i u našim šumama i livadama, kako one jestive, tako i one otrovne. Bili su izloženi i proizvodi od gljiva. Odabrali smo dva vrlo interesantna proizvoda koja i vi sami lako možete napraviti od gljiva. Upotrijebiti možete one ubrane u šumi ili livadi ili one kupljene, kao, primjerice, šampinjone i bukova e.
Aleksandar Jurkijevi pokazao nam je otrovne gljive
kuhanju kotli a od gljiva, ali taj dio, koji je tako er trebao biti vrlo zanimljiv, preba en je za neku drugu prigodu. Izložba gljiva održava se tako er ovu subotu u akovcu, a najavu donosimo na našim stranicama “Kamo za vikend” u sklopu priloga Media. (sz)
Danica Korpar iz Puš ina predložila nam je ukusni namaz od gljiva.
Sastojci - 30 dag miješanih gljiva - 2 tvrdo kuhana jaja - 10 dag sira gauda ili feta - 3 žlice vrhnja - 3 žlice majoneze - 1 manja glavica luka - 2 štrokice ešnjaka - peršinovo liš e po želji - sol - biber - 3 mala naribana kisela krastavca
Postupak
Kotli neki drugi put Ina e je bilo najavljeno da e se prirediti i natjecanje u
NAMAZ OD GLJIVA
Namaz od gljiva Danice Korpar iz Puš ina brzo je nestao
Gljive se blanširaju i ocijede. Luk se dinsta, a onda i gljive na njemu. Kad prodinstamo, sve se treba ohladiti. U hladno dodati ostale sastojke i sve se usitni (blenderom ili sl.) kako bi se dobila na smjesa poput paštete.
UDRUGA “BIOVRT” pridružuje se akciji “Za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu”
Idu i petak predavanje, u subotu razmjena sjemenja Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” u suradnji s drugim udrugama i institucijama organizira nekoliko doga aja u Me imurju tijekom listopada ove godine. Idu i petak, 10. listopada, u 18 sati tako e se održati predavanje “Uspješan biovrt unato teškoj klimatskoj godini” u centru Smart Vision u Nedeliš u, dan kasnije (subota) 10-14 sati - razmjena sjemenja u suradnji
s ekološkom udrugom Duga u akovcu - u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MT parkinga), na prvom katu. Na razmjenu sjemenja pozivaju se svi pojedinci i udruge koji uvaju ili žele uvati doma e sjeme u svojim vrtovima i na taj na in doprinijeti o uvanju naše biološke raznolikosti. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete do i i donacijom za sjeme.
Na predavanju Silvije Kolar-Fodor “Uspješan biovrt unato teškoj klimatskoj godini” bit e prezentirano mnoštvo savjeta kako se na svom vrtu prilagoditi sve eš im klimatskim promjenama. Naime, zadnjih nekoliko godina svjedo ili smo velikim sušama, dok je ova godina bila iznimno kišna. Takve godine izuzetno otežavaju uzgoj hrane na vlastitim vrtovima. Me utim, postoje i prakti na rješenja
i znanja koja e vam pomo i nositi se s vremenskim (ne) prilikama, bolestima, nametnicima i ostalim neda ama, te da i u takvim godinama imate zadovoljavaju i urod na svom vrtu. Ovim doga anjima pridružujemo se me unarodnoj Akciji za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu, pokrenutom od strane koalicije “Seed freedom” (Sloboda sjemenju), a koja se provodi ove godine od 20.
rujna do 20. listopada. Akcije koje se provode diljem svijeta žele ukazati na alternative dominantnom ekonomskom i poljoprivrednom modelu. U ovo vrijeme globalne krize suo avamo se sa socijalnim, ekonomskim i ekološkim kolapsom u svakom kutku našeg planeta: industrijska poljopriveda degradira i uništava tlo, bioraznolikost ugrožava opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava te kulturnu ba-
štinu ljudi povezanu s takvim na inom života; sjeme se privatizira i patentira od strane korporacija i time se oduzima ljudima njihovo naslje e, ali i pravo na hranu. Stoga ovakvim akcijama pridonosimo globalnoj akciji za vra anje narodu prava na sjeme i hranu, kao i zaštitu suvereniteta nad našom prehranom, zemljom, sjemenom i ostalim resursima neophodnima za preživljavanje.
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3. listopada 2014.
Nagra eni u ure enju balkona, oku nica, turisti ko-ugostiteljskih objekata i vinskih ku a U kategoriji najbolje ure enog balkona nagrade su osvojili redom:
Nagrade su za najistaknutije vinske ku e Me imurja pripale:
1. nagrada - Danica Mesari 2. nagrada - Rozalija Ribi 3. nagrada - Marija Hoblaj
1. nagrada - Vinskoj ku i Haži 2. nagrada - Vinariji Tomši
Za najljepše ure ene oku nice redom su nagra eni:
1. nagrada - Šte ca Kolari 2. nagrada - Emina Miri 3. nagrada - Rozalija Ribi
Najljepše ure eni turisti ko-ugostiteljske objekti jesu:
1. nagrada - Centar za posje telje Sve Mar n na Muri 2. nagrada - restoran Potr kota 3. nagrada - OPG Zadravec
Nagra eni u akciji “Zeleni cvijet”
PROGLAŠENI najbolji u dvije akcije Turisti ke zajednice Me imurske županije
Nagra eni vlasnici najure enijih balkona, oku nica i objekata! U subotu je u zgradi Scheier u akovcu održana sve ana dodjela nagrada dviju akcija Turisti ke zajednice Me imurske županije: Zeleni cvijet 2014. i ovjek - klju uspjeha u turizmu. Nagrade su primili vlasnici najure enijih balkona, oku nica, vinskih ku a i ugostiteljskih objekata, kao i osobe koje su svojim radom unaprijedile i promovirale turisti ku ponudu Me imurske županije. Sve anosti su u ime organizatora prisustvovali zamjenica
župana Sandra Herman, koja je predstavljala i Županiju i županijsku Turisti ku zajednicu, te voditelj Ureda Turisti ke zajednice Me imurske županije Rudi Grula. U svom je obra anju prisutnima zamjenica župana napomenula da su akcije “Zeleni cvijet” i “ ovjek - klju uspjeha u turizmu” ponešto oslabile na nacionalnoj razini, no da se u Županiji i dalje trude da nagra ivanje iznimne turisti ke ponude bude tradicija. Dapa e,
Nagra eni u akciji “ ovjek - klju uspjeha u turizmu” • za najboljeg je hor kulturnog djelatnika proglašen Krešimir Kušec iz preloškog PRE-KOM-a • nagradu je kao najbolji kuhar Me imurja primio i Adam Puškari , kuhar restorana Kristal • priznanje je kao najbolja recepcionarka dobila Vesna anadi, zaposlenica Terma Sve Mar n • nagradu je za najboljeg turis kog vodi a dobila Sun ica Dokleja • za najboljeg je doma ina turis ko-selja kog doma instva proglašena Tatjana Haži • kao najbolji organizator putovanja predstavljena je Tatjana Mar njaš iz Etno-art Travela • nagradu je pak za najbolje djelatnike sustava turis kih zajednica primio Rudi Grula za nagradu je ove godine uz nagra ivanje najljepših balkona, oku nica i drugog u obzir uzeta
i nova kategorija - nagrada za najure eniju vinsku ku u. Herman je tako er naglasila da je
ocjenjiva ko povjerenstvo imalo itekako težak zadatak pri dodjeli nagrada, te da se nada da e sve
razvijenija turisti ka ponuda biti prepoznata na Danima turizma, koji se posebno obilježavaju u Opatiji od 15. do 17. listopada. Na zamjenicu je župana pao i zahvalan posao podjele nagrada. Poklone su nagra enima kao sponzori doga anja osigurali Vrtni centar “Iva” iz Štefanca i vrtni centar Salve Regina Blažon iz Šenkovca. U prigodnom programu nastupili su vokal Vladimir Mihaljevi koji je, uz pratnju na klaviru, otpjevao me imurske tradicionalne pjesme. (n , foto: zv)
EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA akovec u znaku ekologije
Otvoren novi kabinet i praktikum te podignuta Zelena zastava - U enicima želimo omogu iti lakše metode rada kako bi što više i jednostavnije nau ili. Prošle smo godine imali državnu prvakinju u biologiji, a nismo imali kabinet. Ve smo tada Klari obe ali kako emo osigurati kabinet. I evo ga. kazala je na sve anosti otvorenja Bosiljka Vinkovi -Kukoli , ravnateljica Ekonomske i trgova ke škole, te nastavila: Zahvaljujujemo Me imurskoj županiji koja nam je pomogla da otvorimo ovaj kabinet za kemiju i biologiju. U suradnji s brojnim sponzorima i donatorima opremljen je i praktikum
na Benkovi a Bo a. A imamo i radove Marije Zidari iji se radovi nalaze u zbornici.
U ionica u prirodi
U okrugu škole je i radionica u prirodi
za prodava e, gdje e naši u enici stjecati prve vještine pravih prodava a. Sjetili smo se i profesora koji su nekad ra-
dili u ovoj školi i ostavili trag. Otvorili smo stalni postav izložbe pokojnog profesora i akademskog slikara Sloboda-
Sve anost u školi povodom otvaranja novih prostora
U ETŠ-u ponedjeljak, 22. rujna bio je u znaku ekologije. Otvorena je u ionica u prirodi koju su osmislili i uredili sami u enici. Nabavili su balvane i ukopali ih, pa kad e vremenski uvjeti biti pogodni dio nastave mo i e održati i u prirodi. Nakon prigodnoga kulturno-umjetni kog programa u školskom predvorju, koji su izveli u enici škole i goš a Marija Jambrovi , sve ano je i podignuta Zelena zastava u sklopu programa “Lijepa naša”. ast podi i zastavu imali su Vedran Mlinari , u enik 4. c razreda, koji je prošle školske godine bio državni prvak iz njema kog jezika, i Klara ukes, u enica 2. g razreda, koja je tako er prošle godine bila državna prvakinja iz biologije, koja nam je uz vidno zadovoljstvo s novim uvjetima škole kazala:
Podi i Zelenu zastavu u ime u enika ETŠ-a ast su imali Klara ukes i Vedran Mlinari
- Vjerujem da emo u novim prostorima mo i detaljnije i više u iti, a posebno iz kemije i biologije. Lakše e se prikazivati gradivo. Mo i emo koristiti i našu miniškolu u prirodi, što nas u enike posebice veseli. Evo
i naša škola sad ima Zelenu zastavu. Malo je bilo i treme kod podizanja zastave jer je to još jedna zna ajna potvrda kvalitete rada svih profesora u našoj školi. - poru ila je Klara. (Roberta Radovi )
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 19
20
Mozaik
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Veselo društvo u akciji Radija gorice i ove godine skupilo je lijepi iznos donacije u koristi Zaklade “Katruža”
RADIO GORICE – tradicionalna akcija Radija 1 i humanitarne Zaklade održana je prošlu subotu
Deseci vinogradara donirali grož e i novac za “Katružu” Radio 1 i Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” tradicionalno su i ovu godinu, u subotu, 27. rujna, organizirali akciju “Radio gorice za Katružu”. Akcija je organizirana s ciljem prikupljanja grož a, mošta i novca, te je ukupno prikupljeno 550 kilograma grož a i 2.900 kuna. Prikupljena sredstva koriste se za kupnju lijekova, pla anje operacija i drugih pomagala za bolesne osobe s podru ja Me imurske županije.
Uklju ili se brojni vinogradari i dobri ljudi Kao i svake godine, humanitarna akcija predvo ena aktivistima Rada 1 i Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”
U akciji je prikupljeno 550 kg grož a i mošta te 2.900 kuna krenula je putem briježnog dijela Me imurja u posjet vinogradarima rano prijepodne i potrajala sve do kraja dana. Donacije u grož u, moštu i novcu darovali su: Mirjana i Ivan Kregar iz Dunjkovca, Vladimir Šipek iz Nedeliš a, Tina i Krešimir Grofelnik iz Varaždina, Pero Vidovi iz akovca, Tatjana Marciuš iz Macinca, Ivana Goricaj iz Nedeliš a, Karol Germek iz Macinca, Marija Logožar i Tomislav Pintari iz Nedeliš a, Edo Zadravec iz
19. SPORTSKO NATJECANJE DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE
Me imurci osmi, zlatni Gordana Baka i Sre ko Heric Podružnica UDVDR-a Brodsko-posavske županije u Novoj Gradiški ugostila je 1.200 natjecatelja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz svih županija na 19. Sportskom natjecanju DVDRa RH. Dan ranije održan je izvještajni Sabor UDVDR-a RH na kojem su usvojena izvješ a za proteklo razdoblje te donesen program rada za 2015. godinu. Gosti na sve anom otvaranju bili su ministar branitelja Predrag Mati , župan Brodsko-posavske županije, gradona elnik Nove Gradiške, gen. Slavko Bari i predsjednik Udruge, general uro De ak. Sudionici natjecanja bili su i natjecatelji iz Me imurske županije koji su svoje nastupe izborili na županijskom natjecanju održanom 25.lipnja u Mihovljanu. Dragovoljci i veterani svoju su snagu i vještine odmjeri-
li u osam sportskih disciplina. U malom nogometu me imurski branitelji bili su 14., u potezanju konopca osvojili su 15 mjesto, u streljaštvu su bili 11., kuglanju 6., šahu 12., bo anju 9., stolnom tenisu 5. i u elektronskom pikadu 3. Zbrojem osvojenih bodova po sportskim disciplinama prvo mjesto osvojila je ekipe Primorsko-goranske županije, drugo mjesto Viroviti ko-podravska županija, tre e mjesto Istarska županija, dok su Me imurci u ukupnom plasmanu osvojili 8. mjesto od 21 ekipe. Gordana Baka iz Zasadbrega osvojila je zlatnu medalju u elektronskom pikadu, kao i Sre ko Heric iz Štrigove u šahu na etvrtoj plo i. Uz malo više sportske sre e i manjeg otkazivanja rezultati su mogli biti i puno bolji, priop ava tajnik podružnice Dražen Tkalec. (j)
Svetog Urbana, Ivan Lovri iz Zagreba, Kristina Radovan iz Novog Sela Rok, Marijan Kumer iz Prhovca, Zlatko Le ek iz Pretetinca, Miro i Smiljana Špiranec iz Nedeliš a, obitelj Blagus iz Macinca, obitelj Molnar iz Svetog Urbana, Željko i Brigita Dobrani iz Slemenice, Danijela Pristav iz Svetog Urbana, obitelj Sirc iz Male Subotice, Zoran Legac i g. Antoli iz Samobora i Svete Marije, Silvestar Balaži iz akovca, vinarstvo Horvat iz Svetog Urbana, Vinko Šagi iz akovca, Mladen Novak iz Slakovca i Skandal bend.
Dobar štimung - Akcija je, kao i svake godine, zapo ela u Stanetincu kod obitelji Dragice avni ar, dragih doma ina koji nas uvi-
jek po aste svojim doma im likerima, vinom i pe enim jegerom, a završila kod Josipa Radeka Harija, gdje su nas po astili izvrsnim gulašom i kobasicama koje su za nas pripremili doma in Marijan Mesari i Emil Vibovi . - rekao nam je Miljenko Ov ar,
urednik i voditelj Radija 1 i konstanta kad je u pitanju provo enje ove humanitarne akcije. Za dobar štimung, ples i pjesmu s vinogradarima i bera ima pobrinuli su se Skandal bend, No na smjena i Josip Sanjkovi - Mitrica.
Istoj su se pridružili u svojem tijeku upravitelj Zaklade, župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Miroslav Horvat i direktor Radija 1 Envere Muminovi . Da sve bude u najboljem redu, brinuo je Miljenko Ov ar, a u tome su mu pomagali voza Željko Sršan - Campi i ostali sudionici akcije: ur a Varga, Antonija Kocijan, Danica Holcinger, Vanja Ov ar, Ivo Vuruši , Vanja Ha ek, Dejan Pani , Dragan Kova i Geta i Josip Vida. Grož e je otkupio vinogradar i vinar Alojz Tomši iz Železne Gore, koji je sve sudionike akcije na kraju po astio svojim izvrsnim vinima. (g , dz)
DJECA me imurskih branitelja uspješno se natjecala na Državnim susretima
Prvaci Hrvatske Domagoj Haramija, Petar Jakupak i Luka Zadravec U Dje jem odmaralištu “Vladimir Nazor” u Savudriji održani su Državni susreti djece hrvatskih branitelja pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja. Na susretima je sudjelovalo oko 500 djece iz itave Hrvatske. Našu županiju predstavljalo je 21 dijete lanova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, koji su pravo nastupa stekli svojim rezultatima na 2. Županijskim susretima održanima 25. lipnja u Mihovljanu. Sva djeca postigla su zavidne rezultate u svim disciplinama u kojima su nastupali i dostojno zastupali naše Me imurje, a za svoj su trud nagra eni medaljama. Prva mjesta i zlatne medalje osvojili su Domagoj Haramija - Petar Jakupak iz Donje Dubrave u stolnom
Djeca branitelja iz našeg kraja s medaljama
nogometu te Luka Zadravec iz Zasadbrega u elektronskom pikadu. Druga mjesta i srebrne medalje osvojili su Matija Vidakovi iz akovca u elek-
tronskom pikadu i Emanuela Vugrinec iz Palovca u modeliranju. Tre e mjesto i bron ane medalje osvojili su Luka Januši - Patrik Dodlek iz Belice u stolnom nogometu,
Valentino Mezga iz Zasadbrega u elektronskom pikadu, Natali Kova i iz Brezja u likovnoj radionici i Mihael Gunc iz Mihovljana u modeliranju. (t,j)
3. listopada 2014.
Mozaik 21
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ŽUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG na akove kom Jugu obilježava svoju petnaestu godišnjicu
Naša najmla a župa po inje slaviti obljetnicu u nedjelju dje jom misom akove ka župa sv. Antuna Padovanskog 10. listopada obilježava petnaest godina od osnivanja 1999. godine. Ina e, pri a o crkvi na jugu krenula je puno ranije, pa e sve anost biti u neku ruku retrospektiva doga aja od 1986. godine, kada se po elo intenzivno raditi na ideji gradnje crkve, pa do današnjeg dana. Tako e se povodom obljetnice organizirati niz kulturnih i duhovnih aktivnosti. Sve zapo inje ve ovu nedjelju, 5. listopada, nakon dje je mise, otvaranjem izložbe fotogra ija. U etvrtak, 9. listopada, uo i središnje sve anosti, održat e se najprije sveta misa u 19 sati, koju e predvoditi mons. Vlado Koši , biskup sisa ki. Nakon toga e u dvorani župnoga
U Župi pastoralno djeluju župnik fra Tomislav Boži ek i fra Stanko Belobrajdi
pastoralnog centra biti predstavljena knjiga “Zrin 70 godina poslije komunisti kog genocida ili zlo ina ki antifašizam protiv
hrvatskog pu anstva” autora Damira Borov aka. U petak, na samu obljetnicu, u 19 sati održat e se sve ano misno slavlje
koje e predvoditi varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak. Obilježavanje 15. obljetnice završava u nedjelju, 12. listopada koncertom crkvenog (pu kog) pjevanja u Me imurju. Na koncertu, koji je na rasporedu u 19.30 sati, nastupit e mješoviti zbor Župe sv. Nikole biskupa akovec, ženski zbor sv. Martina biskupa iz Podturna, Kvintet Horvat iz Župe Sveti Juraj na Bregu, mješoviti zbor Župe iz Svete Marije te mješoviti zbor Župe Štrigova. Iako se ideja o gradnji crkve na akove kom jugu ra ala dulje vrijeme, konkretne pripreme zapo ele su 1986. godine. Ve sedam godina kasnije, 16. lipnja 1993. godine, tadašnji apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Giulio
Einaudi, postavio je kamen temeljac za novi pastoralni centar i crkvu. Gradnja je zapo ela u kolovozu iste godine prema idejnom projektu Aleksandra Baši a. Kao službeni datum njenog osnutka uzet je 10. listo-
Konferencijom za novinare najavljeno je obilježavanje obljetnice
DJE JI CENTAR “ZVIR” - jedan malo druga iji vrti ure en u akovcu
Djeca na rehabilitaciji, mame na usavršavanju Dje ji centar “Zvir” jedan je malo druga iji vrti , vrsta ustanove za koju nemamo pravu rije , jer izgleda kao vrti i u njemu e se djeca igrati kao u vrti u. Samo što e ga polaziti malo druga ija djeca i o njima brinuti malo druga ije tete. U ovaj vrti koji to nije dolazit e djeca s teško ama u razvoju, a o njima e brinuti defektolozi i logopedi. Djeca u Zviru ne e biti zato što njihovi roditelji rade, ve naprotiv, zato što ne rade, a svoju e djecu u vrti u ostavljati na brigu stru nim tetama kako bi u vrijeme dok netko drugi brine za njihovu djecu mogli stjecali vještine i znanja potrebna za lakše zapošljavanje, budu i da su mnoge obitelji zbog djece s teško ama u razvoju osu ene na to da jedan roditelj, naj eš e majke, ostane u ku i skrbiti za dijete. - Ovo nije predškolska ustanova i nije vrti nego mjesto gdje bi roditelji za svoju djecu trebali dobiti prvo savjetovanje i dijagnostiku te upu ivanje za dalje. Nakon toga idu rehabilitacijski programi, zbog ega su u vrti u zaposlena dva defektologa i jedan logoped. - kazala je Silvija Pucko. - Mi radimo po Zakonu o socijalnoj skrbi i pružamo uslu-
Ovo nije predškolska ustanova i nije vrti nego mjesto gdje bi roditelji za svoju djecu trebali dobiti prvo savjetovanje i dijagnostiku te upu ivanje za dalje. Nakon toga idu rehabilitacijski programi, zbog ega su u vrti u zaposlena dva defektologa i jedan logoped
ge prvog savjetovanja, timske procjene, patronaže obitelji, rane intervencije i pomažemo pri integraciji i inkluziji. To su sasvim druga ije vrste usluga koje su na podru ju sjeverozapadne Hrvatske inovativne, jer zasad ne postoji pravni subjekt koji bi te usluge pružao. Zbog toga pružamo i rehabilitaciju. Mogu je individualni i grupni rad da bi se djeca uz pomo naših stru njaka lakše uklju ila u predškolske ustanove, u mjesta u koja pripadaju. Nama nije bio cilj otvoriti posebni vrti , posebnu ustanovu gdje bi roditelji dovozili svoju djecu u Zvir u akovec, ve da ih oja amo i uputimo prema vrti ima u koje prema mjestu boravka spadaju.
od ega 85 posto inancira Europska unija kroz operativni program Razvoja ljudskih potencijala. Preostalih 15 posto inanciraju Udruga slijepih Me imurske županije i njezini partneri. Projekt e se provoditi do kraja studenoga 2015. godine.
Poboljšanje socijalnih usluga U Zvir e dolaziti dvadesetak djece s razli itim životnim pri ama, nekima e ovo biti prvi kontakt gdje e dobiti uslugu defektologa i logopeda
U programu ustanove dvadesetak djece U Zvir e dolaziti dvadesetak djece s razli itim životnim pri ama, nekima e ovo biti prvi kontakt gdje e dobiti uslugu defektologa i logopeda. Samo jedan defektolog u Županijskoj bolnici je de initivno premalo za sve potrebe djece. Tako da mnoga od te djece prvi put kre u u prve sustavne rehabilitacijske programe, dva puta tjedno. Roditelji e uz to dobiti psihološku pomo , da to bude mjesto psihološke pomo i obiteljima bez obzira na dijagnozu. Neka djeca nemaju
službenu medicinsku dijagnozu, ali na osnovu inicijalnih procjena koje su se radile dva mjeseca prije otvorenja centra uo ena su razvojna odstupanja na temelju kojih se kre e u rad s djecom. Nekoj djeci to e omogu iti i integraciju u redovni sustav, što i jest dugoro ni cilj. Vrti “Zvir” rezultat je europskog projekta u koji su uklju eni Udruga slijepih Me imurske županije i njezini partneri, Me imurska županija i Me imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID. Vrijednost projekta je 196.045,27 eura,
pad 1999. godine jer je taj dan crkva sv. Antuna Padovanskog dana na upravljanje Hrvatskoj franjeva koj provinciji sv. irila i Metoda. Prvim župnikom imenovan je o. Antun Jesenovi . Iako župa spada u gradsku cjelinu s oko sedam tisu a stanovnika, župa danas broji oko pet tisu a vjernika. Župa spada u jednu od najmla ih, i iako nema starine umjetni kih vrijednosti, krase je djela suvremenika, ali i lijepa budu nost jer se iz godine u godinu u njoj krsti sve više djece. Danas u njoj pastoralno djeluju župnik fra Tomislav Boži ek i fra Stanko Belobrajdi . (vv)
Ovim projektom poboljšat e se socijalne usluge u zajednici, koje omogu uju bolju ravnotežu i obiteljski život za obitelji s djecom s teško ama u razvoju i pove ati broj djece s teško ama u razvoju u Me imurskoj županiji koja poha aju odgovaraju i oblik predškolskog odgoja. Rehabilitatorice i logopedinja su tijekom srpnja i kolovoza ve obavile prve razgovore i dijagnostiku s djecom. Formirane su grupe za rad, a s djecom e se raditi i individualno na osnovu pripremljenih individualnih edukacijskih planova za svako dijete. Roditeljima djece s teško ama u razvoju pružit e se mogu nost stru nog usavršavanja koje e pove ati njihovu zapošljivost na lokalnom tržištu rada. (BMO)
Župan obe ao potporu i nakon prestanka financiranja iz EU projekta - Dje ji centar ‘Zvir’ je projekt i jedna izuzetno dobra pri a koja e nastaviti svoj život i nakon 30. studenoga 2015., kada formalno prestaje njegovo inanciranje od strane fondova Europske unije. - kazao je prilikom otvaranja župan Posavec, i dodao: - Aktivni smo sudionici ovog projekta i bit emo svakoga budu eg. Projekt asistenata u nastavi, koji se kod nas provodi ve godinama, a bio je inanciran od strane Županije, op ina i gradova, bio je samo prvi korak prema cilju da cjelokupno društvo vidi i pomogne onima kojima je pomo nedvojbeno potrebna. - rekao je župan Posavec, te pohvalio rad svih uklju enih u projekt, kojim je još jedanput potvr eno da je Me imurje uvijek korak ispred ostatka Hrvatske.
NEMA PREPREKA ako postoji volja
Slijepi sadili za inski vrt Devetero lanova Udruge slijepih Me imurske županije bilo je 24. rujna u vrtlarskoj radionici u suradnji s udrugom Zeleni vir iz Varaždina na podru ju edukativnog parka – Parka arobnih vila u Strahonincu. Izra ivali su gredice, sadili za insko bilje: mentu, melisu, kadulju, lavandu, rutu, ružmarin i timijan, a svoje mjesto na gredici su dobile i šparoge, arti oke i smilje. Vlasta Selec, predsjednica udruge Zeleni vir, vodila je radionicu - pomagala lanovima u sadnji i upoznala ih s karakteristikama biljaka koje su sadili te njihovom kulinarskom i ljekovitom upotrebom. Slijepim osobama boravak u prirodi i druženje pomaže u njihovoj rehabilitaciji i svakako koristi njihovom zdravlju. Marljivim radom lanova udruge i volontera zasa ena e se gredica pretvoriti u mali arobni za inski vrt. Radionica je organizirana u okviru programa „Bez ve eg napora“, inanciranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih RH, a nastavit e se u proljetnim mjesecima. (BMO)
22
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Bebe 2014.
VOLIM
3. listopada 2014.
JER…
SUPERMARKET METSS br. 4 akovec
Baš sam si željela vašu vre icu! Sanja Bogdan (22) i Dušan iz Novog Sela na Dravi dobili su sina po imenu Leonardo, ro enog 27. lipnja . Imaju i Davida (4) i Karla (2).
- Najviše Me imurskih novina proda se petkom. - kazala nam je Vlatka Vuk, prodava ica u METSS-ovoj prodavaonici broj 4 u akovcu, bolje re eno u kvartu koji je poznati kao Pustakovec. Zasigurno tome pridonosi i vikend, kada ljudi imaju više vremena za itanje i informiranje o doga ajima koji su obilježili protekli tjedan.
Cecilija Vabec, koja se zatekla u METSS-ovom du anu kazala nam je upravo to, te da ona ita sve “pomalem”, ali da si je baš željela dobiti našu vre icu na poklon jer joj se svi a. Eto, mi smo joj tu skromnu želju ispunili. Idu i tjedan nekoga emo nagraditi u nekom drugom du anu. (BMO, foto: ZV)
DEVET GODINA DRUŽENJA osnovnoškolaca s obje strane granice
iz Gornjeg Kuršanca Nikola Bogdan (17) i Smiljana Oršuš (18) dobili su Luku, ro enog 20. rujna.
U enici iz Stanetinca opet sa susjedima iz Koga Ve devetu godinu sastaju se generacije u enika iz Podru ne škole Stanetinec i susjedne slovenske Podru ne škole Kog kako bi se zajedni ki u igri i veselju družili.
Ove godine u enici iz Stanetinca pješa ili su do škole na susjednom brežuljku. Na granici izme u Hrvatske i Slovenije do ekali su ih stari prijatelji, u enici i u iteljice iz
Koga. - Svake godine naizmjeni no se posje ujemo, družimo i razmjenjujemo iskustva. Ove godine smo tako obilježili Europski dan jezika. - kazala je u iteljica Podru ne škole Sta-
netinec Božena Kralj. U prelasku preko granice pomogla im je hrvatska i slovenska policija koja im je otvorila rampu, a iznimno su ovom prigodom djeca mogla prije i granicu bez dokumenata. Uz sportske aktivnosti i igru, u enici obiju škola dobro su se zabavili te ponešto i nau ili. Sljede e godine zakazan je susret u Stanetincu kako bi se i dalje njegovalo prijateljstvo sa susjedima. (sh)
DRUŠTVO “NAŠA DJECA” prvi put dio programa Tjedna kretanja
Krug mira za po etak Dje jeg tjedna PIŠE: ROBERTA RADOVI
U gradskoj vije nici Grada akovca održan je tradicionalni sastanak Društva “Naša djeca” akovec i Dje jega gradskog vije a. Izvješ e o aktivnostima u prethodnom razdoblju predstavile su predsjednica Dje jega gradskog vije a Adela Vaser i predsjednica Društva “Naša djeca” Gordana Šolti Siladi, koja je istaknula kako je unutar projekta “ itajmo svi - veliki i mali” po prvi put u povijesti DND-a ostvarena suradnja izme u predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova Grada akovca te U iteljskog fakulteta. Zamjenik gradona elnika Romano Bogdan
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073
Predsjednica Dje jega gradskog vije a Adela Vaser predstavila je dio ostvarenih aktivnosti u protekloj pedagoškoj godini
naglasio je kako e akovec kao grad prijatelj djece i nadalje unutar inancijskih mogu nosti raditi na poboljšanju kvalitete uvjeta života djece u našem gradu, kao i programskim sadržajima koji su namijenjeni dje jem uzrastu. U protekloj pedagoškoj godini ostvaren je itav niz aktivnosti, od obilježavanja Dana zdravog osmijeha, Dje jeg tjedna, sudjelovanja na Dje jem fašniku do realizacije projekta “Ovo dijete to sam ja, ne postoje takva dva”, koji je proglašen najboljim projektom Dje jih vije a Hrvatske u kategoriji Dje jih prava. Nominalni lanovi DND-a sudjelovali su u programima obilježavanja Dana Grada akovca,
Dana Europe, Dana Konvencije o pravima djeteta, Svjetskog dana borbe protiv pušenja i dr.
Više koristiti dje je odmaralište u Dramlju Jedan od najzna ajnijih projekata bio je “I ja bih na more”. On ima humanitarnu notu, tako da je ove godine 28 djece slabijega imovinskog stanja u organizaciji DND-a ljetovalo u Dramlju. Vezano uz tu temu, Velimir Ma ari , direktor GP-a Stanorad, predložio je da ustanove Grada akovca maksimalno koriste upravo to odmaralište u Dramlju, kao što je bila i ovogodišnja Ljetna škola informatike, te pozvao sve da svojim prijedlozima osmisle nove
programe. Predložio je i mogu u me unarodnu suradnju s gradovima prijateljima akovca vezano uz aktivnosti na toj morskoj destinaciji. Voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca Boška Ban Vlahek pozvala je nominalne lanove DND-a da se uklju e u osmišljavanje i realizaciju adventa u akovcu jer e dosadašnji program pod nazivom “ akoland” doživjeti poboljšanje i novi koncept. Ve ina dje jih programa organizirat e se u Centru za kulturu. UIlica Kralja Tomislava bit e, kako je kazala, osvijetljena s 1.400 metara kvadratnih boži nih žaruljica, što e dati novu notu i aroliju adventskog ugo aja.
Ovu subotu prvi kros predškolaraca u Perivoju Zrinskih I nova pedagoška godina obilovat e nizom aktivnosti. Po prvi put e DND sudjelovati u programima Tjedna kretanja, tako da e se u subotu, 4. listopada u Perivoju Zrinskih organizirati prvi kros predškolaraca. Zatim slijedi i Dje ji tjedan koji e zapo eti u ponedjeljak, 6. listopada Krugom mira na Trgu Republike u akovcu. U novoj pedagoškoj godini djeca e se uklju iti u aktivnosti zaštite životinja unutar novog projekta “I životinje su moji prijatelji”.
Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A
Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)
ARSEN DEDIĆ: NISAM JA UDVARAO ŽENAMA, UDVARALE SU MOJE PJESME! ast otvori novu sezonu Tribine “ akovec etvrtkom” u Centru za kulturu imao je Arsen Dedi . Posje telje je prije projekcije dokumentarnog lma “Moj zanat” po as o izvedbom nekoliko svojih najdražih pjesama, od kojih su brojne posve ene upravo ženama koje su mu bile velika potpora jekom svih pedeset godina stvarala kog djelovanja na hrvatskoj estradi. (rr, foto: zv)
HRVATSKO FILATELISTIČKO DRUŠTVO “ZRINSKI” dovelo u Čakovec vrijedne međunarodne filatelističke priče U PRELOGU prigodna poštanska marka za 750 godina grada Preloga 52. REVIJA HRVATSKOGA FILMSKOG STVARALAŠTVA DJECE nagradila i međimurske autore
2
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend U ZASADBREGU zahvalite za plodove jeseni
Petak, 3. listopada
Pozdrav jeseni
Čakovec Prostor CeZaM-a 20.00 ROOKE koncertni audiovizualniperformans Millenium cafe-bar 21.00 Željko Pervan Stand up comedy Podroom Drink And Music Club 21.00 SINHRO EKV tribute band Cafe-bar Arcus Promocija videospota “Forestland 2014.” Cafe-bar Zrinski 21.00 Oktoberfest Weekend
Subota, 4. listopada Čakovec Atrij SoHo bara 10.00 - 18.00 Izložba gljiva Sve ano otvorenje u 10 sa Trg Republike 10.00 - 12.00 MOVE Week Obilježavanje Svjetskog dana živo nja 9.00 - 14.00 promo štand Udruge “Prijatelji živo nja” 10.00 mimohod pasa od Azila “Prijatelji” do centra grada 18.00 Knjižnica i itaonica “Nikola Zrinski” Predavanje “O i širom zatvorene” Vedran Romac, dipl. socijalni radnik i ak vist za prava živo nja Podroom Drink And Music Club 21.00 Mashup Experience RnB & Hip Hop (Dj Nixou) Cafe-bar Paladin 21.00 grupa Tempera Cafe-bar Arcus 21.00 Live Black Ta oo bend / ROCK DA HOUSE @graba Cafe-bar Zrinski 21.00Oktoberfest Weekend
Domašinec Disko klub Šampion 22.00 Lidija Ba i
Nedjelja, 5. listopada Čakovec Atrij SoHo bara 10.00 - 18.00 Izložba gljiva Sve ano otvorenje u 10 sa
MULTIMEDIJALNI PERFORMANS i slušaonica u Prostoru - petak, 20 sati
Kako zvuče međimurska glazbala i elektronska muzika zajedno? Udruge Autonomni centar - ACT, Multimedij i CeZaM pozivaju sve zainteresirane na audiovizualniperformans u formi prezentacije kratkih dokumentarnih ilmova na temu tradicijskih obrta iz lokalne sredine prezentirane u obliku videoizložbe uz koncertni audiovideoperformans koji e izvesti Eikonois. Ovom e prilikom izvedbom uživo kombinirati zvukove tradi-
Varaždinske barokne ve eri Katedrala 11.00 sve ana misa zahvalnica i koncert povodom završetka 33. Varaždinskih baroknih ve eri
pomo u sile koja glavne crte naglašava i poja ava, a sporedne zaboravlja. Cilj je podsje anje javnosti na raznolikost, neponovljivost, zaboravljeno blago, istinsku ljepotu, važnost i speci i nu vrijednost starih zanata, rukotvorina, proizvodnje u vremenu odumiranja tradicionalnih obrta i sveop ega potroša kog konzumerizma. Nakon performansa održat e se tematska slušaoni-
ca pod nazivom “industrial/ noise/minimal downtempo/ ambiental/psychedelic”. Perfomans e se održati u petak, 3. listopada u 20 sati u Prostoru, na adresi Dr. Ivana Novaka 38, u akovcu. Performans je dio stalnog programa act. klub, koji se provodi uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva kulture. (rr)
TJEDAN RESTORANA Hrvatska u Termama Sveti Martin
Istražite najbolje specijalitete po cijeni od samo 100 kn po osobi! Terme Sveti Martin se sa svojim Restoranom Martin koji se nalazi u sklopu Hotela Spa Golfer ve tradicionalno priklju uju manifestaciji Tjedan restorana koji okuplja najbolje restorane u Hrvatskoj! Nema ni eg ljepšeg nego da zakora ite u jesenske mjesece s najmilijima uz pomno pripremljene jelovnike koji e razveseliti vaša
JELOVNIK I Predjelo Waldorfska salata
Varaždin
cionalnih me imurskih glazbala s elektronskom glazbom. Eikonois uvijek u odre enim okvirima daje prednost eksperimentalnom karakteru izvedbe, improvizaciji, trenutnom impulsu, kolažiranju, pro iš avanju odnosa koji se po svojim unutarnjim zakonitostima smisleno strukturiraju u objekt svjesne ili nesvjesne organizacije, materiji koja se višekratno sre uje i oblikuje
Glavno jelo Sote Strogano s doma im njokima
Desert Torta od svježeg sira aša vina
Slijed od tri jela - 100 kn
nepca i izmamiti osmijeh na vaše lice. Najomiljenija gastro manifestacija Tjedan Restorana održat e se u periodu od 3. do 12. listopada 2014. godine, kada po cijeni od svega 100kn po meniju možete dobiti obrok od ak tri slijeda! Tako er, Terme Sveti Martin se ove godine priklju uju i akciji „Na Koktel u Hotel“ koja e se održati za vrijeme trajanja Tjedna Restorana Hrvatska. Ako posjetite Piano bar hotela Spa Golfer 4* od 18.00 do 19.40 sati za vrijeme trajanja Tjedna Restorana, možete
okusiti izdvojene koktele po promotivnim cijenama od 25 kuna po koktelu!
RESTORAN SUDJELUJE OD 03.10. DO 12.10. S RU KOM I VE EROM. Preporu uje se da svoj stol rezervirate unaprijed radi velike navale gostiju, a stol možete rezervirati putem broja telefona +385 40 371 111.
JELOVNIK II Predjelo
JELOVNIK III Predjelo
Krem juha od vrganja s pjenicom od vrhnja
Doma i njoki od bu e u umaku od pirjanih gljiva
Glavno jelo
Glavno jelo
Marinirana svinjska rebra s žara, pole krumpir
Pure i medaljoni s roš lja, grilano povr e
Desert
Desert
So ni kola od jabuke aša vina
Doma e knedle od šljiva u umaku od vanilije aša vina
Tradicionalna priredba “Pozdrav jeseni” održat e se u subotu, 11. listopada po etrnaesti put u Zasadbregu u organizaciji KUU-a Zasadbreg. Program priredbe zapo inje u 17 sati svetom misom na kojoj e se zahvaliti za plodove jeseni, a kulturni program nastaviti u Domu kulture. Tijekom godine kulturnjaci iz Zasadbrega postigli su niz odli nih rezultata na raznim manifestacijama pa su izabrani od stru ne komisije da sljede e godine predstavljaju Me imursku županiju na Vinkova kim jesenima, a 2016. godine na smotri folklora u Kutini. (sh)
U PRELOGU Dani kruha i zahvale za plodove zemlje
Kruh, kolači, vino... U Prelogu e se ovu subotu i nedjelju, 4. i 5. listopada, u prijepodnevnim satima održati Dani kruha i zahvale za plodove zemlje. Manifestacija e se održati na trgu ispred crkve sv. Jakoba, na kojoj se o ekuje veliki broj izlaga a i posjetitelja. Izloženi e biti krušni proizvodi, kola i, vina i mnogi drugi doma i proizvodi. Cilj same manifestacije je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našeg kraja s izložbom i degustacijom kruha, kola a te raznolikom paletom plodova zemlje. Bogati kulturno-umjetni ki program zapo inje u subotu u 9 sati. Škola i udruge prilikom odvijanja manifestacije prikupljat e donacije za svoje akcije, te e se mnoštvom štandova predstaviti i proizvo a i sira, suvenira i drugih proizvoda. Program organizira Turisti ka zajednica grada Preloga.
OVAJ VIKEND U CAFE-BARU ZRINSKI
Za Oktoberfest Weekend - što drugo nego pereci i pivo?! Jedinstveno uto ište za pivopije ovaj vikend bit e u prostoru cafe-bara Zrinski u akovcu. U ast najve eg sajma i okupljališta ljubitelja piva na svijetu u petak i subotu, 3. i 4. listopada, svi ljudi dobre volje pozvani su do i na Oktoberfest Weekend u Zrinski. Sve goste zabavljat e hostese u tradicionalnim bavarskim nošnjama, a žedna usta mo i e se osvježiti uz raznoliku ponudu piva. Doma in preporu uje to eno pivo Erdinger i Paulaner (35 kn/l) te Heineken (30 kn/l), uz što e svaki pivopija na poklon dobiti i pravi Oktoberfest perec. (rr)
3. listopada 2014.
media
www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601
3
najavite događaj na vikend@mnovine.hr IZLOŽBA GLJIVA u atriju SoHo bara
7. listopada
Sve su gljive jestive. Neke samo jedanput. Naučite koje!
utorak
Gljivarsko društvo “Smr ak” ve tradicionalno organizira jesensku Izložbu gljiva u akovcu. Atrij SoHo bara bit e doma in gljivarima koji e posjetitelje nau iti koje
su gljive jestive, a koje smrtno opasne, te dati savjete kako od gljiva pripremiti ukusne delicije. Izložba gljiva održat e se u danima vikenda, 4. i 5. listopada, od 10 do 18 sati.
Otvorenje gljiva bit e u subotu, 4. listopada u 10 sati. Izložbu organiziraju Turisti ka zajednica grada akovca, SoHo bar akovec i Gljivarsko društvo “Smr ak”. (rr,zv)
NEDELIŠ E dvorana MESAP-a 20.00 megakoncert: Neda Ukraden i TS Kumovi AKOVEC Podroom Drink And Music club Prvi studentski party 21.00 TS Kumovi
8. listopada NAJAVLJUJEMO YAMATO U ČAKOVCU - bubnjarska japanska senzacija DVORANA GOC-a, nedjelja, 26. listopada
Kako zvuči bubanj koji teži gotovo pola tone?!
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ŽIVOTINJA – subota, 4. listopada
zbog rezervacije mjesta na broj telefona 098 241 060.
Povedite svoje kućne ljubimce na mimohod pasa!
U srijedu, 15. listopada s po etkom u 19 sati održat e se humanitarni koncert “Prijatelji za prijatelje”, cilj kojeg je prikupljanje sredstava za pokri e troškova za veterinarsku skrb pasa u skloništu. U ovom trenutku sklonište brine o 285 pasa, od eka više od pedeset štenaca. Od po etka godine primljeno je preko 350 pasa, što je jednako brojci koja je prije vrijedila za godinu i pol dana. Napuštenih pasa sve je više na ulicama gradova i naselja, a mnogi još uvijek nisu ozna eni mikro ipom, iako je to zakonska obaveza od 2004. godine. Koncertu su se zasad odazvali Bojan Jambroši , Mirko Švenda Žiga, Cheerleaders Livi akovec, akove ke mažoretkinje, vokalna skupina Gloria, Zbor ekonomske i trgova ke škole, Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec te Marija Jambroši . Ulaznice se mogu kupiti na blagajni Centra za kulturu, u skloništu te na štandovima skloništa koji su u centru grada svaku subotu.
ZEU “Prijatelji životinja i prirode” organizira u listopadu dvije zanimljive manifestacije. Na sam Svjetski dan životinja, u subotu, 4. listopada, organizirat e štand u gradu kako bi gra ane upoznali sa svojim radom, u vremenu od 9 do 14 sati. U 10 sati iz samog skloništa kre e mimohod pasa prema gradu kako bi gra ani mogli upoznati pse koji ekaju na novi dom, a radi poticanja udomljavanja. Mimohod pasa kretat e se od skloništa do ulice Matice hrvatske, do štanda, kamo pozivaju i ostale gra ane da se im pridruže sa svojim ljubimcima, pogotovo onima udomljenima iz skloništa. Za sam kraj dana u akove koj Knjižnici s po etkom u 18 sati održat e se predavanje o pravima životinja s naslovom: “O i širom zatvorene”. Predavanje e održati Vedran Romac, dipl. socijalni radnik i aktivist za prava životinja, koji je tijekom prolje a ove godine, u tjedan dana, propješa io rutu od Osijeka do Zagreba kako bi bio glas onih iji se glas ne uje - glas životinja. Na predavanju e se mo i degustirati i ine vege slastice, a prijava za dolazak je obavezna
Humanitarni koncert “Prijatelji za prijatelje”
USKORO
Tisuću folkloraša u Čakovcu i Karlovcu! U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske,
11. i 12. listopada u Centru za kulturu u akovcu te 25. i 26. listopada u GK-u Zorin dom u Karlovcu bit e održan 21. Susret hrvatskih koreogra iranih folklornih ansambala i izvornih folklornih skupina. Susret se po prvi put odvaja u dvije kategorije; kategoriju koreogra iranog folklora u akovcu te kategoriju izvornog folklora u Karlovcu. Suorganizatori su Zajednica HKUU-a Me imurske županije, Hrvatsko društvo skladatelja HDSZAMP, KUD “Kaštel” Pribislavec, Karlova ka županija i ZAKUD Karlova ke županije, a supokrovitelji Me imurska županija i Grad akovec. Na Susretu e tijekom dva vikenda u listopadu nastupiti oko tisu u folkloraša unutar 25 hrvatska ansambla i skupina te dvije gostuju e skupine iz Slovenije. Pravo sudjelovanja na 21. Susretu ansambli i skupine izborili su nastupom na županijskim smotrama, kojih je ove godine bilo ukupno sedamnaest i koje su okupile preko šest tisu a folklornih amatera diljem Hrvatske. Ovim Susretom zapo inje i suradnja s Festivalom dje jeg folklora u Kutini. Po održanim koncertima tro lano stru no povjerenstvo u sastavu dr. sc. Stjepan Sremac, Katarina Buši , prof., i Tomislav Habulin, prof., održat e okrugle stolove sa sudionicima i proglasiti najuspješnije. U kategoriji koreogra iranog folklora i ove godine bit e dodijeljena prva, druga i tre a nagrada Hrvatskog sabora kulture. Više informacija o Susretu prona ite na stranici www.hrsk.hr.
Yamato, najglasnija japanska skupina, svoje nevjerojatno bubnjarsko umije e, kao i važan dio japanske kulture, predstavit e hrvatskoj publici. U sklopu turneje gostovat e u Osijeku, Rijeci, Zagrebu, Zadru i Splitu, a akov ani e u njihovoj glasnoj umjetnosti uživati u nedjelju, 26. listopada. Ova turneja po Hrvatskoj dio je velike svjetske turneje naziva “ROJYOH – The Beat on the Road”, koja sadržava dijelove najupe atljivijih Yamato nastupa. Skupina koja je osnovana u srcu japanske budisti ke kulture prenosi drevni ritam Japana na taiko bubnjevima koji vuku korijene iz daleke prošlosti te zemlje te predstavljaju identitet japanske nacije. Taiko bubnjevi izra eni su od 400-tinjak godina starog drveta, a me u njima se posebice isti e bubanj “odaiko”, koji teži gotovo petsto kilograma i veli ine je dva metra. Bubnjari ga uspore uju s otkucajima
srca u tijelu snažnog sportaša. Z a la nove Ya mat a svaki je susret s publikom jedinstveno i dragocjeno iskustvo, a najve i im je cilj da publika njihov nastup napusti sa straš u za životom. U drevnom Japanu ljudi su na prve zvukove taiko bubnjeva prekinuli svoj posao i ak i iz najudaljenijih mjesta krenuli za njima da ih poslušaju. udesan zvuk tih bubnjeva obnavljao je energiju, odmarao izmorena tijela te slavio radost života na poznatom Matsuri festivalu, iza kojeg je nekoliko stotina godina stara povijest, a koji je i mjesto osnutka tradicionalne japanske mitologije. Skupina je dosad nastupila preko 2.600 puta u 52 zemlje. Ulaznice su u prodaji na svim prodajnim mjestima Tiska, Tisak media centra, Eventima te na www.eventim.hr. Bubnjarski spektakl održat e se u akovcu u dvorani GOC-a u nedjelju, 26. listopada u 20 sati.
srijeda AKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 Studentski party DJ Cobra & Ma ja Borš ak
10. - 12. listopada VARAŽDIN Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”
10. listopada petak NEDELIŠ E Centar Smartvision 18.00 Predavanje Udruge “Biovrt”
11. listopada subota AKOVEC Milenium, 1. kat 10.00 -14.00 razmjena sjemenja PRELOG Cafe-bar Forum Koncert: Vatra
15. listopada srijeda AKOVEC Centar za kulturu 19.00 humanitarni koncert: Prijatelji za prijatelje
25. listopada subota ARENA VARAŽDIN 20.00 koncert Tri kralja zabave: Stavros, Ze i i Grdovi
26. listopada nedjelja AKOVEC Dvorana GOC-a 20.00 YAMATO bubnjarska japanska senzacija
31. listopada petak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Miroslav Ili
1. studenoga subota DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: TS Mejaši
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
4
media
PRIGODNA poštanska marka
Sedamsto pedeset godina grada Preloga Hrvatska pošta pustila je 23. rujna u opticaj poštansku marku povodom obilježavanja 750. obljetnice spominjanja imena Preloga. Budu i da je Grad Prelog suvremeno središte donjeg Me imurja, a prema funkcijama i broju stanovnika je uz akovec i najvažnije naselje u Me imurskoj županiji, sigurno je zaslužio i svoju poštansku marku. Prema dosad poznatim povijesnim izvorima, Prelog se prvi put spominje 1264. godine u ispravi prema kojoj je grof Lankret morao ustupiti zemlju za naseljavanje doseljenika hospita, a proglašen je gradom 1997. godine. Godine 1900. Prelog je imao 453 ku e i 43.102 stanovnika. Autor marke ija vrijednost iznosi 3,10 kn je Dean Roksandi , dizajner iz Zagreba. Veli ina marke je 35,50 x 34,08 mm, tiskana u višebojnom ofsetu na bijelom gumiranom papiru. Naklada marke iznosi 100.000 primjeraka. Promocija marke održana je 24. rujna u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga. Na poštanskoj marci prikazana je glavna ulica u Prelogu uz potpis “750 godina grada Preloga”, a sam motiv je preslika stare razglednice. (J)
PROČITAJTE ISKRENU knjigu o životu naših radnika u inozemstvu
Nije bilo “Blago njima”, kako smo mi mislili Sudbina ljudi iz Me imurja, ali i drugih krajeva zemlje, bila je odre ena ne samo potragom za boljim životom, kod mnogih je to bilo pitanje gole egzistencije. Tisu e Me imuraca okusile su gorak kruh tu ine, ostavljaju i obitelji ili skupivši hrabrost i bez i ega krenuvši za poslom iz rodnog
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kraja u tu inu. Mi koji smo ostali redovito smo o njima mislili “Blago njima, tamo je blagostanje, tamo su devize, tamo je obe ani život.” Na njih smo gledali zavidnim o ima kada su rijetko za velike blagdane ili praznike dolazili ku i otvaraju i prtljažnike pune robe kakve kod nas nije bilo. Ali taj život bio je sve samo ne obilje. Bila je gruba borba za opstanak i život stranca u tu ini koji ne zna jezik. Antica Branka Bav evi smogla je snage i ispri ala niz pri a o životu u tu ini iz ženske perspektive. itaju i knjigu “Franka je izašla van, na kišu”, prvi put sam pro itala dirljivu i iskrenu pri u o stvarnom životu obi nih ljudi u tu ini. Evo samo jednoga malog odlomka iz knjige: “Najstrašnija jutra bila su ona svaka tri mjeseca, kada se moralo sre ivati papire. Najranije bi se nagurali na plo niku, mladi i stari, s djecom, malom i velikom, nervoznom i uplašenom. Stajali bi tako pred vratima, dok su Francuzi išli na posao i malo za u eno ih pogledavali kroz prozore auta...” Knjiga je svjetlo dana ugledala ove godine u Splitu u vlastitoj nakladi autorice Antice Branke Bav evi , a moja je preporuka svakako je pro itati.(BMO)
HFD “ZRINSKI” doveo međunarodne filatelističke priče
Dario Stella: Na izložbi ‘ČakovecFila’ vrijedni izlošci zbog kojih nisam spaval! “ Stručna predavanja održali su ugledni svjetski filatelisti
Dario Stella iznimno je zadovoljan vrijednim izlošcima koji su predstavljeni me imurskoj javnosti PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
U KRALJEVOM VRTU
Donjomeđimurske artistice zapečatile predstavljanja umjetnika Po etkom mjeseca lipnja zapo eo je serijal predstavljanja umjetnika u Kraljevom vrtu s ciljem revitalizacije Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Me imurca. Do kraja rujna održano je ukupno deset kulturnih programa i druženja s umjetnicima. Posljednji u nizu ovoljetnih programa pod nazivom “Dopustite da se predstavim” održan je protekli petak, kada su svoj profesionalni put predstavile akademske slikarice Lidija Matulin iz Svete Marije i Kristina Pongrac iz Donje Dubrave. Kristina Pongrac izložila je mozai ne radove inspirirane krajem u kojem živi, dakle dravskim motivima koji progovaraju o potrebi odgovornog odnosa prema prirodi. Lidija Matulin Kraljev vrt je obojala živopisnim akrilima na platnu. Kako je kazao Zlatko Bacinger, voditelj ljetnih manifestacija, nakon ovih kulturnih programa slijedi tradicionalni program “Jesen u Kraljevom vrtu”, koji e se održati u petak17. listopada u suradnji s jednom od me imurskih osnovnih škola.
- Osobno sam jako zadovoljan izložbom. Mislim da je bila pun pogodak. Na otvorenju je bilo mnogo ljudi i sve je bilo jako dobro organizirano, uz jednu neformalnu atmosferu. Izložba je vrlo kvalitetna i par izložaka je bilo stvarno vrijednih, zbog kojih mogu re i da nisam spaval. U sklopu programa ‘ akovecFila 2014.’ imali smo i niz predavanja koja su održali svjetski, ugledni predava i. Nije toliko bitno što nije prevelik odaziv široke javnosti za ta stru na predavanja. Bitno je da do u ilatelisti koji mogu na njima mnogo nau iti, saznati i razmijeniti korisne informacije. Mi ilatelisti radujemo se u ta-
Bojan Krajnc iz Ljubljane osvojio je Veliku nagradu izložbe “ akovecFila 2014.”
kvim druženjima. - kazao je Dario Stella u ime organizatora, Hrvatskoga ilatelisti kog društva “Zrinski” akovec, po završetku me unarodne ilatelisti ke izložbe “ akovecFila”, koja je održana u pro-
“ akovecFila 2014.” prva je me unarodna ilatelisti ka izložba ikad održana u akovcu, te nakon više od etrdeset godina ponovno je natjecateljskog karaktera. Sve ano otvorenje uprili eno je u etvrtak, 25. rujna u izložbenom salonu Centra za kulturu, uz nazo nost velikog broja poklonika ilatelije. Otvorenju su nazo ila ugledna imena ilatelije: Mladen Vilfan, predsjednik Hrvatskoga ilatelisti kog saveza, Petar Suhodolc, predsjednik Filatelisti ne zveze Slovenije, Tihomir Bilandži , nacionalni povjerenik HFSa, Bojan Bra i iz Maribora, tajnik europske ilatelisti ke europske asocijacije FEPA, koji je naglasio kako su u akovec stigle atraktivne me unarodne ilatelisti ke pri e. Izložbu je otvorenom proglasio David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove, a moderatorica ve eri bila je Marina Oskoruš. U sve anom programu sudjelovali su muška vokalna skupina Sv. Juraj na Bregu i lanovi KUD-a Domašinec. Manife-
storu Centra za kulturu od 25. do 28. rujna.
Velika nagrada otišla u Ljubljanu etverodnevni skup ilatelista rezultirao je prvom
dodijeljenom nagradom. Filatelist Bojan Krajnc iz Ljubljane dobitnik je Velike nagrade natjecateljske Me unarodne ilatelisti ke izložbe “ akovecFila 2014.”. Filatelijom se bavi oko etrdeset godina. U akovcu je izložio pretisak koji su napravili 1919. u Beltincima. Krajnc je svoj rad prijavio pod pomalo provokativnim nazivom “Zlata jajca ali beltinška banda?” jer, kako kaže, za ovaj se pretisak sa sigurnoš u ne može re i je li sasvim regularan ili ne, jer je napravljen u doba svjetskih ratnih previranja, odnosno vojni ke okupacije Prekmurja.
Šarenilo maraka i zanimljivost tema
Zlatko Škvorc po eo je skupljati markice još u osnovnoj školi. Strast ne jenjava ni dandanas
staciju su pratila i edukativna predavanja, katalog, plakat, dotisak na prigodnoj dopisnici i prigodni poštanski žig koji je bio u upotrebi na dan otvaranja izložbe. Na otvorenju izložbe bio je i Zlatko Škvorc iz Pretetinca, tajnik Hrvatskoga ilatelisti kog društva “Zrinski” akovec, koji o svom interesu za ilateliju govori:
- U svijet ilatelije privukli su me raznolikost i šarenilo maraka te zanimljivost tema. Sakupljati sam ih po eo u tre em i etvrtom razredu osnovne škole. Teško je odgovoriti na pitanje koliko ih imam broj ano, mi ilatelisti ih ne brojimo. Najvrjednije marke u mojoj kolekciji jesu one iz vremena Kraljevine Jugoslavije.
3. listopada 2014.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
NOVA SEZONA Tribine “ČČ” započela je uz Arsena Dedića
Arsen Dedi po astio je akove ku publiku izvedbom nekoliko svojih najdražih pjesama PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN
O
miljeni stol Arsena Dedi a nalazi se u bistrou zagreba kog hotela Esplanade, upravo na mjestu koje je Krleža opisao kao mjesto gdje završava Europa, a po inje Balkan. Detalj je to koji je akove ka publika mogla saznati iz dokumentarno-biografskog ilma “Moj zanat” na otvaranju nove sezone Tribine “ akovec etvrtkom”, koja ove godine bilježi jubilarnu 45. godinu. Na tu zna ajnu obljetnicu podsje-
Šibenik mi je temelj, Zagreb nadogradnja. A Čakovec volim!
tio je sve okupljene štovatelje kulturnih doga anja grada akovca moderator prve ve eri ovojesenkog ciklusa Dejan Buva . ast otvoriti novu sezonu Tribine imao je Arsen Dedi , koji je akove ku publiku pozdravio rije ima: - Volim vaš grad. Lijepi ste, daroviti, njegovani, ima lijepih žena. Tu nam je izme u ostalog ponikao i Josip Štolcer Slavenski. Prije projekcije ilma, u kojem Arsen kao narator gledatelje pjesmom i pri om kronološki vodi kroz najzna ajnija zbivanja karijere i života, akove koj publici po-
vjerio je svoje lijepe, ali i teške trenutke karijere: - Lijepih je trenutaka bilo dosta. Imam dragu i dobru ženu. Imam dvije unuke. Imam sina i k er. Bilo je uspjeha koliko god ho u. Koncertirao sam od Sibira do Rija de Janeira, radio u Americi, Africi itd. Što mi je bilo teško? Cijelo to vrijeme pratile su me razli ite boljke koje me ni danas ne napuštaju. itavo sam se vrijeme odupirao tom stanju i ponekad mi ne ide u glavu kako sam mogao uop e toliko raditi. Ja sam još poslije transplantacije jetre u Padovi došavši u Zagreb napravio brojne ilmske, televizijske i kazališne glazbe. Upravo sad pišem glazbu za ‘Petra Pana’ Zagreba kog kazališta mladih. I tamo e biti jedan song koji se zove ‘Ustani, Pane, ZKM te zove, zove!’
Pedeset godina na estradi
Druženje i razgovor s Arsenom vodio je Dejan Buva
Proteklih pedeset godina hrvatska je estrada nezamisliva bez Arsena Dedi a, o kojoj on sam kroz dosjetku govori:
- Nekako sam se našao u ovome što se kod nas zove estrada. Tu sam dobio tih pedeset godina uvjetno, s pravom da se branim sa slobode. I još se uvijek branim i branit u se. Sve je krenulo u djetinjstvu. Svirao sam lautu od svoje jedanaeste godine. Flautu su mi roditelji kupili tako što su prodali prasca, a tek kasnije tijekom karijere upoznao sam autenti ne svinje. U Zagreb sam došao s namjerom studiranja na Likovnoj akademiji. To je bila moja najve a ljubav. I još uvijek se time bavim.
52. REVIJA HRVATSKOGA FILMSKOG STVARALAŠTVA DJECE iznjedrila 29 nagrađenih filmova
Nagrađeni i autori iz Čakovca, Ivanovca, Strahoninca i Male Subotice Sve anom dodjelom nagrada i priznanja u Centru za kulturu akovec u n nedjelju je završila 52. Revija hrv hrvatskoga ilmskog stvaralaštva djece. lanovi ocjenjiva kog suda, Stru noga ocj Bogojevi Narath, ejen Simon Bogoje Boris Poljak erni , Maja Flego, F Ze evi , te 22 djece iz i Slaven Ze ev inozemstva, koji su Hrvatske i ino ocjenjiva ki inili Me unarodni Me unar dodijelili su nagrade sud djece, dod pet natjecateljskih za ilmove u p ilm, igrakategorija: animirani ani dokumentarni ilm, TV ni ilm, dokum otvorena kategorija. reportaža i otv Nagra eni ilmovi s Revije prikazivat e se na tim festivalima, a njihovi e autori ondje sudjelovati na radionicama ili kao lanovi žirija. Izdvajamo nagrade koje su osvojili me imurski osnovnoškolci. U kategoriji animiranog ilma tre u nagradu osvojila su dva ilma, od toga jedan pod nazivom “Zlatna”, autora iz akove ke Škole animiranog ilma. Stru ni sud i Me unarodni žiri djece u kategoriji
igranih ilmova dodijelili su tre u nagradu ilmu “Bumerang dobrote u 6. a”, Filmske skupine OŠ Strahoninec. Djeca su najboljim dokumentarnim ilmom proglasili “Djeco, Ivica se zovem”, Foto-kino kluba Ivanovec. U kategoriji TV reportaže nije dodijeljena prva nagrada stru nog žirija, a drugu su podijelile dvije reportaže: “Ponos akovca”, Filmske skupine OŠ Strahoninec, i “Dobitak ili gubitak” zagreba ke Udruge “Hoda i po žici”. Me unarodni sud djece najboljom TV reportažom proglasio je “Ima vremena” Doma mladih Rijeka, drugoplasiranom “Ponos akovca”, a tre u nagradu dodijelili su OŠ Mala Subotica za “Jer me srce vle e”. Ovogodišnja Revija održavala se u Varaždinu, Ludbregu i akovcu, u organizaciji Hrvatskoga ilmskog saveza, varaždinskoga Filmsko-kreativnog studija “VANIMA”, Škole animiranog ilma akovec i Osnovne škole Martijanec. (rr)
“
Nisam ja udvarao ženama, udvarale su moje pjesme!
NASTUP Baroknog ansambla “Xarabande” u Gradu Prelogu
Pljesak za vrhunske glazbenike Evo, upravo sam i danas predao sliku za plakat za dje ji festival koji se zove ‘Djeca nose svjetove na dlanu’. Uz Muzi ku akademiju bio je tu i Pravni fakultet... Što da vam pri am? Toliko toga je bilo. Koliko puta sam samo nastupao u ovoj dvorani. Evo, ako nešto ne izvedem uo i ovog ilma, ne brinite, dolazim i do ku e... uz smijeh je kazao Arsen, te po astio publiku izvedbom nekoliko svojih pjesama u kojima esto progovara o ženama. Jer, kako kaže: - Žene su obilježile moj život, od majke, Gabi, k eri, unuke... Veliki redatelj Federico Fellini kazao je: ‘Moj svijet je svijet cirkus i svijet žena.’ Ja nisam daleko od toga. Ali, zapamtite, nisam ja udvarao ženama, udvarale su moje pjesme!
U župnoj crkvi svetog Jakoba u Prelogu nastupio je u subotu Barokni ansambl “Xarabande” iz Milana, koji ine Mauro Masa na violini, Valeria Brunelli na baroknom violon elu i Luca Oberti na orguljama embalu. Glazbenici su se predstavili djelima Vivaldija, Mossija, Scarlattija, Bononcinija, Corellija i drugih baroknih majstora. Vrhunski su glazbenici na kraju dobili veliki pljesak publike. Ansambl “Xarabande” utemeljio je 2014. godine Luca Oberti, s ciljem upoznavanja komornoga vokalnog i instrumentalnog repertoara baroka. U prvoj godini postojanja djelatnost Ansambla usmjerena je na tri podru ja: na glazbu kasnog 17. stolje a violinske bolonjske škole i na njezin utjecaj na kasnije generacije skladatelja, na komornu kantatu, pri emu se istražuju
djela skladatelja poznatih po doprinosu drugim glazbenim vrstama, primjerice, u stvaralaštvu Domenica Scarlattija, te na prijelaz iz continua prema obligato klaviru, što omogu ava izvo enje Mozartovih klavirskih kvarteta. lanovi Ansambla birani su me u najtraženijim glazbenicima generacije koji su sposobni prelaziti iz baroknog na klasi ni stil i instrumente. Svi su svirali s ansamblima poput Les Musiciens du Louvre, Les Talens Lyriques, Accademia Bizantina, I Barocchisti, Modo Antiquo, European Union Baroque Orchestra, te snimali za tvrtke poput Naïve, Deutsche Harmonia Mundi, I Dynamic, Brilliant Classics i druge. Suradnja Grada Preloga i Varaždinskih baroknih ve eri tako je nastavljena na najljepši na in i ve je postala tradicionalnom. (J)
6
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje
Dobitnica iz broja 992. Međimurskih novina je Tatjana Drvoderić iz Podturna (Sally Green: “Tama u meni”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.
PREPORUKA koji traži njenu dušu i tijelo – ili e sve riskirati zbog svoga divljeg zaštitnika?
Judith McNaught: “Tri čuda”
John Grisham:
“Parničari” Nakon što je napustio obe avaju u karijeru pravnika i upustio se u ozbiljno pijan evanje, David Zinc danas je trijezan, nezaposlen i dovoljno o ajan da prihvati posao
BELETRISTIKA John Grisham: Parni ari Élisabeth Badinter: Sukob Stephen Kelman: Golublji engleski
Kresley Cole: “Zlodjela u zimskoj noći” Bowena MacRievea iz klana Lykae skoro je dotukao gubitak žene koja mu je bila su ena. Nemilosrdni ratnik postao je još hladniji i nijednu nije primao u svoj krevet – sve dok mu fatalan susret s neprijateljicom Mariketom O ekivanom ponovno ne razbukta najmra nije žudnje. Kad se mra ne sile ujedine protiv nje, gorštak e upotrijebiti svu svoju snagu i vještinu da je održi na životu. Mari je trenutno lišena svojih mo i i prisiljena potražiti sklonište kod zakletog protivnika. Kružile su glasine da nitko ne može smekšati Bowenovo okrutno srce, ali izme u njih se uskoro rasplamsa strast. Iako je njihov zajedni ki budu i život nemogu , ona se boji da je on ne e tek tako pustiti. Ako pobijede zlo koje ih okružuje, može li Mari odbiti Bowena
PUBLICISTIKA
Usred kraljevskog Londona živi mlada ljepotica Julianna Skef ington. Prepuna je životnih planova, toliko toga želi, a jedino u što je sigurna jest to da se ne želi udati. No onda e upoznati dekadentnog Nicholasa DuVillea, jednog od najuglednijih pripadnika visokog društva. On je umoran od života i siguran da ne postoji žena koja bi ga bilo ime mogla iznenaditi. No uskoro e ipak otkriti da se gadno prevario. Jer kad uje Juliannin skandalozan prijedlog… Kratki roman “Tri uda” zabavno je i romanti no djelo koje e oduševiti sve njezine poklonike.
KNJIŽARA “LJEVAK”
Klaudija Carovi -Stanko: Bosiljak - hrana i lijek Leslie Kenton: Snaga sirove hrane John C. Maxwell: Uspjeh - iz dana u dan
u Finley&Figgu, takozvanoj “žanrovskoj” odvjetni koj tvrtki. Ustvari, partneri Oscar Finley i Wally Figg obi na su dva lešinara koja tr e za hitnom pomo i u potrazi za novim slu ajevima i
prepiru se poput staroga bra nog para. No, sada su nabasali na slu aj koji bi ih mogao obogatiti – a da se usput i ne bave previše samim pravom. Gra anska tužba podignuta je protiv Varricka Labsa, farmaceutskog giganta s godišnjom zaradom koja premašuje dvadeset pet milijardi dolara. U tužbi se tvrdi da Krayoxx, njihov najpopularniji lijek, uzrokuje sr ani udar. Wally Figg ve osje a miris novca. Sve što Finley&Figg moraju u initi jest prona i nekoliko osoba koje su uzimale Krayoxx, voljnih da se pridruže tužbi. Zvu i predobro da bi bilo istinito. I jest…
ALBUM TJEDNA
Leonard Cohen: “Popular Problems”
“Popular Problems”, novi Cohenov album, svojim zvukom i stilom pomalo se doima kao nastavak “Starih ideja”. Kako ve s nastavcima biva, efekt je donekle razvodnjen, no opet je to album gotovo bez praznog hoda, kompaktan, koncizan i bezvremen, kao što je to manje-više uvijek slu aj s Cohenovim djelima. Poodmaklim godinama unato , na njemu Leonard Cohen ne djeluje kao ovjek koji živi u nostalgiji i prošlim vremenima. Njega vrijeme nije pregazilo jer nije ni pokušavao žuriti da mu pobjegne. O tome pjeva prva pjesma, oda usporenosti “Slow”. Dijelom je ta usporenost sa-
stavljena od mudrosti starijeg gospodina koji zna uživati u životu i ne zamara se trivijalnim tri arijama koje ve inu nas zaokupljaju, a dijelom je sastavljena od iste lijenosti. Glazbena podloga je minimalisti ki electro blues koji pomalo vu e na Depeche Mode. Sve skupa je vrlo ogoljeno, vrlo kul i vrlo seksi. “Slow” nije jedina pjesma koja bi se mogla na i u opusu Depeche Modea. Tu je i “Nevermind” koju bi se moglo podvaliti i na klupskom podiju. Pjesma sadrži sample orijentalnoga ženskog vokala, zarazni beat i prkosni Cohenov stav, koji ostaje zagonetan - onaj kojem se inati može biti on sam, odnosno jedan od njegovih ega. Glavni Cohenov glazbeni suradnik i koautor ve ine pjesama na “Popular Problems” je Patrick Leonard, koji je reputaciju stekao sura uju i s imenima poput Madonne, Rogera Watersa, Eltona Johna i Jeffa Becka. Patrick je bio glavni zaduženi za muziku na albumu
i uglavnom je sve napravio kako treba. Aranžmani su napravljeni s odli nim osje ajem za mjeru i primjereni Cohenovom stilu, a opet dovoljno raznoliki da ne budu monotoni. Puha i, violine, orgulje, bluzerske gitarske minijature i promjene tempa za injavaju zvu nu sliku u pravilnim dozama. U nekim pjesmama Cohenov glas približio se Dylanovoj stara koj rašpi, te je dojam da se gotovo namjerno mu i da pogodi note. Nekima se ne e dopasti što Cohenov glas više nije tako “zlatan” kao što je bio, drugima, koji vole grublje, neizbrušene stvari, to e dati još patine. “You Got Me Singing” zaklju uje album u nježnom, optimisti nom tonu. Evo primjera kako Cohen vidi optimizam: “You got me singing like a prisoner in a jail / You got me singing like my pardon’s in the mail”. Tako to radi majstor svog zanata. Velemajstor. (Marko Vukuši , preuzeto s portala: Muzika.hr)
Jorge Bucay: “Ispričat ću ti priču” Ispri ati pri u jedno je od najve ih umije a. Pri anje je u samoj osnovi jezika i ima ne samo zabavlja ki, ve i ljekovi u inak. Jorge Bucay, slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac, u svojoj je me unarodnoj uspješnici “Ispri at u pri u” pokazao što sve pri a može. Glavni junak knjige, mladi Demián, dolazi psihoterapeutu Jorgeu traže i odgovore na pitanja koja si svaki mladac postavlja. Pri aju i mu pri e, od gr kih mitova preko japanskih parabola i u enja zen-budista do pri a europskih naroda i onih koje sam izmišlja, Jorge mu pomaže da upozna sebe i prevlada svoje predrasude. Knjiga “Ispri at u pri u” prepuna je op mizma. Jorge Bucay otkriva da je pripovijedanje najja i i najbolji lijek za sve, da bez govora nema ovjeka te da bez komunikacije nema ljudskog društva.
TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2 2. You Already Know - ARCADE FIRE 3. Blame It On Me - GEORGE EZRA 4. Arrows - FENCES ft. MACKLEMORE & RYAN LEWIS 5. Gotta Get Away - THE BLACK KEYS 6. Shake It Off - TAYLOR SWIFT 7. Edge Of A Revolution - NICKELBACK 8. Rude - MAGIC! 9. I’m Not The Only One - SAM SMITH 10. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN 11. Take Me To Church - HOZIER 12. All I Need Is You JOHN NEWMAN 13. A Place With No Name MICHAEL JACKSON 14. Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 15. True Love - COLDPLAY
RADIO 1 Top Hit List 1. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih 2. ITD BAND - Kao ja 3. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 4. GAZDE - Samo tebe ljubim 5. NINA BADRI - Vjetrenja e 6. MAGAZIN - No no no 7. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 8. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 9. JELENA ROZGA - Život je udo 10. COLONIA - Fenix 11. PAVEL - Autenti no osrednji 12. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 13. NENO BELAN - Daj mi daj 14. VIGOR - Da sam ja on 15. VATRA - Saturn
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
7
uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
MINIINTERVJU
NAJAVLJUJEMO
Jedna ruka savršena za tri alata:
TRIBINA “ČAKOVEC ČETVRTKOM”
Balet “Giselle” više od 170 godina na repertoaru svjetskih baletnih kuća! Klasi no baletno djelo “Giselle” od svoje praizvedbe 1841. godine doživjelo je mnoge koreografske preobrazbe, a najdulje se zadržalo na repertoaru u rukopisu koreografskog klasika Mariusa Petipaa. Trajno izazovan plesa ima i privla an publici, ovaj se balet zadržao više od sto sedamdeset godina u standardnim repertoarima svih velikih baletnih ku a. Romanti na pri a Theophila Gautiera i skladna glazba Adolphea Adama zahtijevaju visoku razinu plesnoga umije a, vrhunsku tehniku i sposobnost dramatskog oblikovanja likova, što je zagreba ki Balet mogao pružiti još 1897. godine, kada je ovo djelo prvi put uvršteno u standardni repertoar. Trajanje: 120 minuta (s pauzom). Balet “Giselle” u dva ina u izvedbi HNK-a u Zagrebu akove ka publika imat e priliku vidjeti u etvrtak, 9. listopada u sklopu programa Tribine “ akovec etvrtkom”, s po etkom u 20 sati.
kirurški skalpel, sportski bicikl i slikarski kist!
18.00 PAS PUDSEY FILM obiteljska komedija
20.00 LUCY akcijski SF triler
subota, 4. 10. 16.00 PAS PUDSEY FILM obiteljska komedija
18.00 ČAROLIJA NA MJESEČINI romanti na komedija
20.00 LUCY akcijski SF triler
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
nedjelja, 5. 10.
akov anina Marijana Žvorca mnogi ponajprije prepoznaju kao lije nika i kirurga koji radi u Županijskoj bolnici u akovcu. Ovo plemenito i nadasve odgovorno zanimanje, koje zahtijeva cjeloživotno u enje i usavršavanje, ipak dozvoljava i vrijeme koje se može posvetiti vlastitim hobijima ili rekreaciji. Tako e manji broj žitelja Me imurja uz ime dr. Marijana Žvorca staviti znak jednakosti i spoznaju kako se radi o osobi koja je nekad odbiciklirala zavidan broj kilometara kroz prostore bivše države ili koja trenutke opuštanja pronalazi uz štafelaj, kistove i boje. Na nedavno održanoj izložbi polaznika (u enika) škole crtanja i slikanja, koja se održava u prostoru Pu koga otvorenog u ilišta, svoje je slikarsko umije e predstavio i dr. Žvorc, te nam kazao kako je nekad i kako sada provodi slobodno vrijeme te dane vikenda koji nisu vezani uz profesionalnu djelatnost u bolnici: - S prijateljem Arminom jednu lijepu biciklisti ku turu i krug od dvije i pol hiljade kilometara napravili smo kroz mjesec dana u bivšoj državi Jugoslaviji. Prošli smo prakti ki sve osim Bosne. To je bilo u mladim danima. Sad smo ve malo prestari za takve pothvate, sad više ne možemo tako biciklirati (smijeh). Zato sad ima malo više vremena za tenis i slikanje. A slikanje seže još u školske dane. Povremeno sam još u srednjoj školi nešto slikao, tuš i sli ne tehnike, sebi za dušu i volju. Ponovno sam se aktivnije po eo baviti slikanjem
petak, 3. 10.
16.00 PAS PUDSEY FILM obiteljska komedija
18.00 ČAROLIJA NA MJESEČINI romanti na komedija
20.00 LUCY akcijski SF triler
ponedjeljak, 6. 10. 18.00 ČAROLIJA NA MJESEČINI romanti na komedija
20.00 LUCY akcijski SF triler
utorak, 7. 10. 18.00 LUCY akcijski SF triler - Ovo ulje na platnu autobiografski je zapis moje starosti. - kaže uz osmijeh dr. Marijan Žvorc
prije par godina, kada sam se uklju io u školu slikanja i crtanja u organizaciji udruge Paleta ovdje u akovcu. Najprije sam prošao prvi stupanj te aja slikanja i sada sam stigao do ulja na platnu. I tako malo pomalo ovjek krene u to, a s vremenom se stekne i odre eno samopozdanje. Školu vodi slikar Ivan Lovrekovi , a za polaznika Škvorca ima samo rije i
hvale. Kaže kako su i on i njegova k i Maja, koja tako er poha a te aj slikanja, posebno nadareni za umjetni ki i slikarski izri aj. Osim ove izložbe, dr. Žvorc predstavio je svoje slike ranije i na jednoj samostalnoj i dvije skupne izložbe u Gori anu. Prema vi enim djelima i radovima, zaslužili su biti predstavljeni dulje od jednog dana i akove koj kulturnoj javnosti.
LUCY
ČAROLIJA NA MJESEČINI
akcijski SF triler Redatelj: Luc Besson Uloge: Scarlett Johansson, Morgan Freeman, Analeigh Tipton
romanti na komedija Redatelj: Woody Allen Uloge: Colin Firth, Antonia Clarke, Natasha Andrews
20.00 FILMSKI KLASICI TRISTANA drama
srijeda, 8. 10. - nema ilmskog programa
četvrtak, 9. 10. 20.00 Tribina “ČČ” HNK U ZAGREBU – BALET“GISELLE” Balet u dva ina
Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .
DOM KULTURE PRELOG
Francuski redatelj Luc Besson ve je u nekoliko navrata (Pe element i Leon profesionalac) dokazao svoju kvalitetu u radu lmova punih akcije i vizualnih efekata. S najnovijim lmom “Lucy” vratio se tom, provjerenom za uspjeh, receptu. Lucy je studen ca od dvadeset i pet godina (Scarle
Johansson) koja nesretnim slu ajem do e u ruke dilera droge te postane distributer tako što joj drogu koju mora prenijeti smjeste unutar trbušne šupljine. Nakon što zadobije udarac u baš to podru je jela, vre ica droge pukne i u njen krvotok izlije se supstanca CPH4...
Apsolutni pobjednik u nagradama za najbolji scenarij, a me u njima i Oscar (koji je osvojio za ak tri lma), jest redatelj najnovijeg filma “ arolija na mjese ini”. Posebnost rada Woodyja Allena, ve inom temeljenog na komediji apsurda, godinama je prepoznatljiva u svjetskoj kinematogra ji, a s najnovijim
lmom opet je možemo iskusi . Radnja se centrira na roman an jug Francuske, i to u dvadesete godine prošlog stolje a. Sophie (Emma Stone) je mlada djevojka koju uskoro o ekuje prošnja Bricea, bogatog nasljednika jedne ameri ke obitelji. No, ona nije djevojka kao i sve ostale...
subota, 4. 10., i nedjelja, 5. 10. 17.00 PAS PUDSEY FILM obiteljski
20.00 DRAKULA NEISPRIČANA PRIČA akcija, drama, fantazija
8
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Po etak listopada donosi dinami no i zanimljivo poslovno okruženje. S poslovnim suradnicima razgovarajte o mogu nostima poboljšanja poslovnih uvjeta. Ras iš avanje mogu ih problema vratit e vam samopouzdanje i osje aj povjerenja u ljude. U emo vnim odnosima obnovit ete prijateljstvo s osobom do koje vam je iznimno stalo. Ako ste u vezi ili braku, vladat e skladni odnosi. Pri uvajte se propuha. Mogu a je lagana prehlada ili viroza.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Prijatelji e traži vašu nancijsku potporu. U ovom trenutku nemate dovoljno novaca ni za sebe. Ako ste nezaposleni, mogu je poziv potencijalnog poslodavca. S puno samopouzdanja krenite na razgovor koji e bi uspješan. U ljubavi e tako er cvjetati ruže. Slijede dani roman ke, stras i ljubavnih užitaka. Kako za one koji su u vezi, tako i za samce koji e upoznati novoga ljubavnog partnera. Slijedi novo poglavlje u ljubavnom životu. Zdravi ste.
LAV (23.7. - 23.8.) Na poslovnom planu raste vaš op mizam. Po etak mjeseca donosi kvalitetne poslovne kontakte, ideje i planove. Svi e rezul ra pozi vnim financijskim priljevima. Nadre ene osobe prepoznat e vašu marljivos i ideje. Slijedi nagrada. Obiteljski odnosi, a posebice s jednom mla om osobom, bit e važna tema u vašem domu. U komunikaciji pokažite svoju strpljivost i racionalnost. Bit e vam potrebna i vještina diplomacije. Imate dovoljno volje i energije za sve.
VAGA (24.9. - 23.10.) I sami znate da timski rad donosi najbolje rezultate. Zašto onda uporno i tvrdoglavo želite neke stvari sami rješava ? Dajte priliku i suradnicima da ostvare neke svoje ideje i zamisli. Ubrzo ete uvidje kako e sve bi lakše i jednostavnije. Emocije e ovih dana posebice do i u izražaja u dugotrajnim vezama. Mogu i su ljubomorni ispadi, sva e i nesuglasice. Pokušajte osta hladne glave. Saslušajte partnera. Razgovorom možete do i do rješenja. Više spavajte.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Najbolje ete se snalazi u poslovima koji zahtjevaju komunika vnost i izražene mentalne sposobnosti. Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoli kašnjenje. Provjeravajte redovito e-mail jer ete primiti važnu obavijest. Pozitivne promjene najviše e razveseli samce. Razgovor s atrak vnom osobom prote i e u ugodnoj atmosferi, a druženje e potraja do dugo u no . Ovih dana ništa vam ne e mo i pokvari dobro raspoloženje.
VODENJAK (21.1. - 19.2.) U danima vikenda mogli bi imati manje zdravstvene probleme. Obra te pozornost na simptome. Zbog pozitivne energije koja vas okružuje ovih dana te privremene tegobe trebali bi riješi pravovremeno bez poteško a. Poslušajte preporuke lije nika i pro itajte malo o alternativnim idejama. U ljubavnim odnosima na vidiku je veliko iznena enje. Još malo budite strpljivi, a potom e uslijedi erupcija stras i emocija. Neka vam tjelovježba postane navika.
MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.) Ne e vam odgovarati dinamika posla u kojoj ete mora brzo donositi odluke i raditi mnogo. Pribojavate se mogu ih pogrešaka u obavljanju radnih zadataka. Ako sve ne možete sami s i, zamolite suradnike da vam pomognu oko pojedinih obveza. Sredinom tjedna pokrenut ete se i na ljubavnom planu. Ako ste u trajnoj vezi, ona bi mogla biti ugrožena. Ne ete prihva a monotoniju. Željni ste avanture i stras . Razmišljat ete o promjeni prehrambenih navika.
RAK (22.6. - 22.7.) O ekuje vas važno poslovno putovanje, na kojem ete dogovori posao koji e vam dugoro no donije zna ajan prihod. Pogodno je vrijeme i za otvaranje novih poslovnih projekata. Uspijevat ete održa i kvalitetne emotivne odnose. Ako ste dulje vrijeme u vezi, mogu e je da ete donije odluku o ulasku u bra ne vode. Zreli ste za prekretnicu u ljubavi. Samcima e se tako er otvori karte. Neo ekivano poznanstvo rezul rat e strastvenom avanturom. Op mis ni ste i vedri.
akov anin Daniel Ciglari kolekcionar je starih razglednica grada akovca
DJEVICA (24.8. - 23.9.) Sve što ste zamislili na poslovnom planu to e se i ispuni . Prepuni ste vrckavih ideja i originalnih prijedloga i zasigurno e se nešto od toga i kvalitetno ostvari . Ipak, u prvoj polovini mjeseca listopada pripazite pri potpisivanju odre enih poslovnih dokumenata. Ljubavni život ovih e vam dana bi u drugom planu. Partner e zbog toga bi nezadovoljan. Stoga iskoris te vikend i organizirajte roman nu ve eru. Mogu a je manja glavobolja.
ŠKORPION (24.10. -22.11.) U želji da steknete financijsku sigurnost, informirat ete se o najpogodnijim uvjetima za štednju. Izbjegavajte ve e troškove dok vam se nov ana situacija malo ne stabilizira. Odgodite putovanja i velike kupovine. Partner e bi vrlo zahtjevan i pokušat e utjeca na vaše odluke. Ipak, ne ete mu dopus da upravlja vašim životom, ak ni pod cijenu sva e. Pripazite jer dolazi do pada raspoloženja i energije. Osigurajte organizmu dovoljno odmora.
JARAC (22.12. -20.1.) Iako niste zadovoljni s trenutnom poslovnom situacijom, nije vrijeme za radikalne poteze. Izbjegavajte sukobe s autoritetima, barem dok vam se ne otvori neka druga opcija. Družit ete se isklju ivo s popularnim i zabavnim osobama. Samci e se trudi svim silama osvoji ne iju pažnju i to e im uspje na iznena uju e jednostavan na in. Ukoliko ste u vezi, prona ite više vremena za partnera. Više kretanja u prirodi pokazat e se u inkovi m.
RIBE (20.2. -20.3.) Odgovarat e vam samostalan rad. U osami ete se posve rješavanju zaostataka i s nestrpljenjem odbrojava minute do kraja radnog vremena. Privla it e vas pomalo nesre ene osobe. Pokušat ete im pomo i svojim savje ma, no pripazite da iz svega ne iza ete slomljena srca. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu o ekivati više sretnih doga aja. Bit e okruženi pažnjom i razumijevanjem. Ograni ite ak vnost na laganu šetnju.
STARE RAZGLEDNICE KAO KOLEKCIONARSKA STRAST
Mladi Daniel Ciglarić u ljubavi sa starim razglednicama PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ
S
kupljanje starih razglednica posebna je grana filatelije. Na me unarodnoj filatelisti koj izložbi “ akovecFila 2014.”, koja je protekli tjedan održana u Centru za kulturu, svoju kolekciju izložio je i mlad akov anin Daniel Ciglari , te nam o svojoj kolekciji starih razglednica kazao: - Ovdje sam izložio tematski i po godištima razli ite razglednice grada akovca. Razdoblja od po etka AustoUgarske do završno razglednica ma arske okupacije. Zasad imam oko 220 razglednica našeg grada, a najstarija je iz 1898. godine. O tome kako je ušao u svijet kolekcionarstva i kako dolazi do primjeraka starih razglednica grada akovca,
“
Za pet godina skupio je 220 starih razglednica grada Čakovca te što ga ponajviše zanima u svojoj kolekcionarskoj viziji, govori: - Do razglednica dolazim najviše preko interneta. Kod nas ih se ne može na i po starim tavanima jer nije postojala tradicija sakupljanja razglednica, kako je to bio esto slu aj u drugim europskim državama. Naši su ljudi u prijašnje vrijeme oskudijevali s papirom i bili slabo u doticaju s njim. U nedostatku papira pisalo se i na ormar, kao, primjerice, datumi ro enja djece u obitelji.
Osim toga, i same razglednice služe tome da se pošalju i da ne ostaju doma. Zato ih ni nema ovdje u Me imurju u ve em broju. Najprije sam došao sasvim slu ajno u posjed jedne razglednice i ispo etka nisam mogao vjerovati da je tako stara. Stavio sam je sa strane i onda sam ih nabavio još nekoliko. Odjednom ih je bilo dvadesetak, što je bilo dovoljno da ih tematski sortiram i tako sam ih po eo skupljati. Tim se hobijem bavim ve pet godina i zahvaljujem svima koji prepoznaju i daju potporu mojoj ljubavi prema starim razglednicama. A svi koji su željeli saznati nešto više o ovoj kolekcionarskoj strasti mogli su u subotu, 27. rujna sudjelovati na besplatnom predavanju “Natjecateljski razred razglednica”, koje je održao Alojz Tomc kao dio programa izložbe “ akovecFila 2014.”.
Svjedoci kulture, arhitekture, ali i intimnih priča Izložene razglednice pra ene su eduka vnim tekstom kroz koji publika upoznaje dio povijesti tiskanja razglednica našeg kraja, pa donosimo dio Ciglari evog teksta: “Razglednice esto služe kao povijesni izvori o kulturnoj i arhitektonskoj zaš . Osim što imaju povijesnu i kulturnu vrijednost, imaju i in mnu vrijednost. Svaka je nekome poslana i s nekim razlogom. Ponekad je on bio poslovnog sadržaja, ljubavnog, ponekad samo pozdrav, a esto su slane i s bojišta, tako da su kod primatelja imale veliku sen mentalnu vrijednost i stoga su dugo vremena bile i uvane. Prve su razglednice akovca štampane 1897. godine, a skao ih je Fisher Fulop, koji je imao tiskaru u akovcu. Za vrijeme Austo-Ugarske Monarhije razglednice su tiskali i industrijalci - Bra a Graner, Gut Bela, Boris Sarloto i dr. Neke razglednice iz tog doba prava su umjetni ka djela. Prve razglednice bile su razglednice s dugom adresom, tj. njihova je pole ina bila namijenjena samo za informacije o primatelju, dok je s prednje strane bila slika ili fotografija. Nakon 1904. godine po inju se koristiti razglednice kakve danas poznajemo. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, a posebice nakon njega, razglednice su izgubile na kvalite i ve inom su crno-bijele, uz iznimku jedne serije Vladimira Takši a. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata razglednice su bile štampane u još slabijoj kvalite , a to je bilo i posljednje razdoblje akove kih razglednica koje imaju kolekcionarsku vrijednost.
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
9
10
media
Ovan ' < = >= Q [ >= \ [ Q] < = > > >Q Q Q>Q ^] _ = > >[Q\ > < = < Q < = ` [ = < = Q \ [ > { Q >Q ] > | > ] } = < > < = { | = ~ Q >= < ][ = > < =< >Q = | Q = ^ | = = >= Q < = ^
8. - 15. LisToPadA < ~ > [ <> \ > = [ ^ [ < [ ^ = | { < {[ [ Q < = > >Q ^ >[ = Q{ >= = { > { [ < = { > } [ > _ \ Q< =
Blizanci
Bik
21. 03. - 20. 04. 1. - 7. ListoPada
3. listopada 2014.
# $
21. 04. - 20. 05. ~ > < Q| < [ Q ^ > = Q^]Q [ > ]
16. - 22. liStOpaDA ' ] >= > [ > ] = [ [ <Q= ^[ ^ [ ^ = }> > ]Q > Q Q Q < < [ = { = > >= = ^ ^[ ^ ] Q ^ ] Q
23. - 30. liStOpaDA Q [ <> ^ < = Q > < = >= Q > | > ] \ ^ | Q >[ { Q ' = > [ = > { > Q = > >= = Q Q = >=Q ^ >= [ { < =< > ugovore.
1. - 7. liStOpaDa ^{[ >= > ] [Q [ ] = Q = ] >= < Q [ [ > = Q= ^ > [ ]Q Q < >= ] > ^ [ [ ] = [ Q < = ] Q < Q < \ Q<Q = = > Q >= { [ = < [ \ ^ ] = < = [ = Q
8. - 15. liStOpaDA = { ~ Q ] =Q Q < [ Q > { ^ < Q Q ^ | Q= Q [Q Q ] {[ = < = [ \ [ [Q Q = > ~ > [ <> {[ ^ <> ^ [ \ = < Q Q^ >= = > ^ =
21. 05. - 21. 06. Q = = [ >= ^ ^ >
>
16. - 22. liStOpaDa Q| = Q < >[Q\ < < ^ = > <= = = | [Q >= = ^ >=Q \ ] > ~ Q
{ >= < { ^ [ Q \ { = Q< Q ] [ = < } [Q > Q > >[Q Q = < ^ Q Q >[
23. - 30. LisToPadA Q [ <> Q [ Q Q { [ Q < > ] [ >= ^ = | = > ] ^ [ < = [ ] {[ = >= >=\ >< Q ] Q{ = { >
1. - 7. LisToPadA ' < [ = ~ Q ] [ | [ > \ = ^ > = ] = Q= Q = { {[ = ^ { > >= = { < Q [ < |Q = \ Q>< = \ >= { = = > {Q ' < = < =< >Q = Q{ >= [ < Q = = ^] { = Q< Q [ = <
> >= < |Q >Q ^ >=
16. - 22. LisToPadA ^ [ < Q < = ] >= [ Q ^ < Q < = Q\ > { = = < = Q = | [ >Q [ = Q = < \ < > [ >[ { < = Q = >
8. - 15. LisToPadA
23. - 30. LisToPadA
>= = < = Q Q { ~ > ] > >< {[ = \ [ > [ = > = = > ^ ] = [ ^ > >= < = >< > < = \ > < = = [ >= [ [ Q] = < = = <Q>= =
~[ ~ > Q [ <> <Q= Q Q >= > =Q Q{ <= Q [ [ < >[ \ > ^ < = < = ] Q= ^ [ Q\ = > |] < [ > _ > Q = ] = ^
Veliki m
hOro
za list
Vaga
Škorpion
Strijelac
24. 09. - 23. 10.
24. 10. - 22. 11.
23. 11. - 21. 12.
1. - 7. LisToPadA ~ Q < > = { Q < [ Q < > < >[Q > Q Q\ Q^ = = ^ ^ { = = \ < = = \ = <Q = Q >=Q ' = > >[ = Q Q > [Q ' Q<Q = = Q ]Q
8. - 15. LisToPadA } > > | < = \ ^ < >[ { [ < = { | = \ {[ >Q = ] { ^[ = < = ] [ > < = >= Q Q\ = > < | [Q = [ < Q| Q < Q ] > = >= [ Q ^ [ Q][ [ < -
< = >= Q ^ >[ = = >= | [ = \ $$ ] = >
16. - 22. LisToPadA }> = > ] Q Q \ = >= Q = = \ Q = tivnosti donose mnogo rado>= ' < >= >= Q < =Q\ <Q ] = <[ = >[ \ ] { Q{ < > ] < > = = [ < |
23. - 30. LisToPadA Q [ <> Q ^Q [ Q < Q Q Q Q = ^ = Q >[ { Q < = > ^ < ^ = >= {Q = ] = { [ = [ < >[Q = = = Q < [ Q
1. - 7. LisToPadA }{ < > > > = Q > ] >= = < ][ Q Q = ^ [ = >Q ] > > [ < Q ~ Q = { [ > { = > | [Q \ = Q ^ { = { = = ^[ ^ ^ {[ ' Q< ^ < = Q|
8. - 15. LisToPadA ~ > [ <> nosi dodatne napetosti na rad >=Q\ = >< ' = >= ]Q >= | >= = < ^Q [ >= >= Q] > < Q Q Q^ Q Q ' = [ Q] ] > < = > <Q[
>< = = = > Q 1. - 7. LisToPadA } [ >= >Q < [ ^ < ~ Q = { < [ = > = Q= < Q ^ < >= [ >= = Q [ < [ > \ 16. - 22. LisToPadA > Q = < ^ ^ [ >= _ >=Q = >= Q > Q > Q >= >< ^ >= = = >= < < - >= \ <Q { \ >[ Q>< >= _ = >= [ Q>= ^] { > < < = <[ \ [ { >= ' >= Q | = ^ > ] > | [ ^ < <Q = < [ >=Q { [ >= =
23. - 30. LisToPadA
| < Q ] [ | >[ Q { Q [ >Q < Q \ ><Q>= = [ < = = = > < > ] > ] > < = [ Q] [ Q >= Q ^ \ < | = < = Q [ { volite.
8. - 15. LisToPadA Q ~ > >= [ Q Q> < = [ \ Q [ Q] {Q Q [ Q < >= { | [ \ [ [ { = ^ < | = = = | = ^ ] Q\ ]
^ _ = < ][ \ <= ^ Q < >=Q
16. - 22. LisToPadA Q = = ^[ ^ = \ > >[ = < = [ _ > ]Q Q> < } [ ] = < Q ^ > <[ \ = >Q Q < = Q ^ = \ ] ^ [ < poslovi.
23. - 30. LisToPadA [ [ <> Q <> [ ^ > >< > ] Q < Q{ Q= ' <=Q ^ < [ = = Q| [ Q] [ Q = <[ \ = < [ Q= = [ ^ [ ~ > > # < = [ ] >= ^ < < [ >
3. listopada 2014.
media
# $
Rak
Lav
Djevica
22. 06. - 22. 07.
23. 07. - 23. 08.
24. 08. - 23. 09.
1. - 7. LisToPadA
16. - 22. LisToPadA
1. - 7. liStOpaDA
16. - 22. LisToPadA
1. - 7. LisToPadA
< = ]
{[ ] = Q^ < ][ Q Q | > [ [ Q] ^] { < > Q = ^ Q > { < >[ { < = _ = < ][ \ = >= =Q^ >= < >[Q\ > = > [ |[ >= ^Q[= = { = = < = \ ^ | = Q
~ Q Q= [ Q Q Q = >=Q ^ | [Q Q ^ [ Q] < = _ < >[Q > =Q Q ^ Q > = [ > >= = < [ < [ Q > Q >= ¡ = ^ = > [
~ Q = > = | Q \ < { \ < = < < Q ] [ > = > \ < = = = \ = < Q = _ = > [
Q\ ^{[ > >= >= ' > = [Q = [ Q < >= > > < ^ = = Q] = >= =Q
' Q{ \ >[ ] = > { < ^Q = < [ = <Q = = Q[ ^ [ Q] Q > | = }<= ^ =Q^ ^ > >= Q[ Q\ > > Q< =<Q {Q ^ [ Q][ Q >= >< ^ < > \ {[ <Q [
>= [ = > = = < [ = { [ ~ Q = = > ' = > { \ \ >= = { > >< > ] >= < [ < ¢ Q>= < { Q ^ < Q ^ = \ \ < >Q= >Q < ][ Q Q = >=Q ^ < =< > | Q =
8. - 15. LisToPadA } < = < < ][ > < = > |Q Q \ Q > [ Q > >= >= < >[Q > [ |[ >= [ ^ < Q Q= = = \ | > ] < ^Q > Q < > > >= ] { {Q] = = [ \ < Q = Q= >
23. - 30. LisToPadA Q [ <> ] {[ < ][ | = Q > ]Q Q > =\ { = > >< ^ Q<[ >[ ~ Q > ^ ^ [ > opremate li dom novim na = \ > > ] < = < [ >= _ >Q< = \ > =Q [ [ = > ] > >= = {[ ] [
8. - 15. LisToPadA ~ > [ <> > < ][ Q > ] [ Q < >[ \ = < < = ] ^ = < = [ =Q [ = >= }> ] Q [ < Q| =< ] Q = <[ = ^ Q = = | =
23. - 30. LisToPadA ~[ ~ > = = { < = Q Q ] = [ > < = _ >= >= > \ >= > = > <Q [ Q] ^Q ¡ ] = = Q ~ > > ' <=Q < Q| ^ < ][ = Q > =Q Q ^ Q Q^ = \ Q{ < Q ] ^ <Q = Q
8. - 15. LisToPadA >= < > [ \ [ < \ Q [ <> >= [ {[ > Q Q > =Q Q\ < ^ > >= Q{ \ = ^ > >= < >= | ] = [ > ] ^
11
> \ = > Q {[ < = >
16. - 22. LisToPadA =Q < >= [ > ^] { = = Q ~ Q \ [ Q ] [ { = [ > [Q >=Q { ' >= = < = < Q
23. - 30. LisToPadA [ [ <> Q >< Q > {Q Q [ >= Q Q > < = \ < >[ [ = ' < >= Q >= Q < ^ = < = > > ' ^ > Q{ = < Q ^ < = > = [ Q [ < > Q < \ Q^ = [ ] >= > Q ] ^ >[ [
mjesecni
oSkoP stopad
Jarac
Vodenjak
Ribe
22. 12. - 20. 01.
21. 01. - 19. 02.
20. 02. - 20. 03.
1. - 7. LisToPadA ' < >[Q [ ^ { >Q ] { \ [ > = = ] > [ ] = > >= ]Q> Q Q < > < {[ Q Q < [ Q > >Q Q > Q= = = [Q= Q ^ = = = \ >= { > = >= >= } < = [ ^ = | \ [ < = Q> < >= = ^ >= [
8. - 15. LisToPadA Q ~ > > < Q|Q ^ ^ >< = _ >= > < = >= > | = Q] = = [ = > < >[Q > >[ { < [ } > [ < \ ~ Q Q< ^ > Q<Q = = Q < =< > -
Q{ [ ] Q = opreme.
16. - 22. LisToPadA >Q > >Q [ ] [ ^ ] >= \ = > ] = [ = Q = [ [ } < < \ < = < = ^ = [ ^ £
23. - 30. LisToPadA [ < > [ Q < Q { < { \ [ ] = ] [ ] = < ^ = _ >[ { Q Q> > < ] Q [ \ Q [ Q\ < = [ Q } £
{ = >= >= > \ = Q > {Q >= ^ = = =
1. - 7. LisToPadA ~ Q > Q = { = > \ >= { > [ < Q = < = = ¡ >=Q { > { = { < = \ = ^{[ } { = < =< > Q{ [ ] Q = < > = = > Q > >= >< = > < = Q < = [ \ ] = [ <
8. - 15. LisToPadA = { < < < Q= Q ~ > [ <> Q < [ Q Q \ = [ = = [ \ ] ^ \ <Q= < < >[ < = >= [ \ ^ < }] [ = [ > < > \ < = [ >= ]
{[ < >= Q Q\ >= >= Q ^] [ Q ^Q
1. - 7. LisToPadA
23. - 30. LisToPadA
> > >= < [ Q > = = = > < >[ = \ [ =Q Q ^ Q Q ' \ >= >= ^ <[ ] > < < = Q > Q ] [ | < = ~ Q = { = > > Q{ Q< Q [ = ] >= = ^ >=Q
[ [ <> <Q= { \ ^ [ Q < Q ] [ | = [Q { Q < ' ^ > [Q> Q ^ Q >Q > < | Q Q < >[Q = [ = = ¡ = > > ] < _^]Q [ <
' >= ] [ _ Q < [ Q < > Q Q > Q ~ > = >= >Q< = Q Q Q = >= [Q= > = {[ ^ Q = { > = ] = >= <[ \ [ = Q{ < >= \ < Q| Q
16. - 22. LisToPadA | = \ = = > { > ] { <Q= Q| = Q ^ = Q > < [ | =Q Q < [ Q Q{ { \ >= <[ <[ = > } [ > < | \ ^ Q ][ ^Q
8. - 15. LisToPadA
> < [ ^ < < >[ < Q = =
16. - 22. LisToPadA ' < ] [ >= = > > =Q = > >= = > Q > ^ < ] ^ >= <Q { < [ = = ^ = ] [ { < [ | Q Q| Q >= <= ^
23. - 30. LisToPadA ' ^ [ ^ Q Q < < = Q < Q [ Q Q{ ] [ Q ' <=Q Q Q ] >[ > < ^ = = Q { Q Q = [ < \ = < Q Q ] ^ \ <Q= >= >
12
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Svim građanima Međimurja čestitamo
8. listopada
Dan neovisnosti Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, E-mail: ck@euroherc.hr Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986,
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
čakovečka
špica “Ja ne stvaram modu. Ja jesam moda.” Coco Chanel
media
13
14
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
dobar tek
PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN
MEĐIMURSKA KUHARICA
Vinski gulaš Sastojci - svinjska lopatica 2,5 kg - luk - papar - sol - lovor - crvena paprika - 4 feferona - brašno - 3 dcl vina (bijelo stolno) - 1 kg krumpira
Idealno jelo za ve i broj gurmana koji se okupljaju na obiteljskim i prijateljskim veselicama kao što su berbe grož a, svadbene sve anosti, moma ke ve eri i sl. upravo je vinski gulaš. Jelo je jednostavno za pripravu, a kao preporuku za ovaj vikend pripremila ga je kuharica Jožica Jambrovi
iz restorana Auto-stop akovec. Za po etak pripreme jela potrebno je narezati luk i propirjati ga na malo ulja. U me uvremenu svinjsku lopaticu narezati na kockice, dodati luku i sve zajedno pirjati. Podlijevati vodom prema potrebi, zatim dodati crvenu papriku, feferone i sve za ine prema ukusu i
kuhati oko pola sata. Krumpir narežite na kockice i dodajte u gulaš, a može se skuhati posebno i dodati pri kraju kuhanja. Dodajte 3 dcl bijelog vina i sve skupa zgusnite laganom zaprškom do željene gusto e. Kuhajte dok krumpir i meso ne omekšaju. Od navedene koli ine namirnica dobije se oko 10 litara vinskog gulaša.
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
RECEPT PLUS
VINO TJEDNA
Ukiseljene gljive Priprema
Pogačice s kupusom Priprema Sitno nasjeckani kupus pirjajte na masti. Kada se ohladi, umijesite s margarinom, brašnom i vrhnjem. Oblikujte poga ice po želji. Premažite ih razmu enim jajetom i stavite pe i na 180 Celzijevih stupnjeva.
Gljive probrati, o istiti, oprati i one ve e narezati na polovice. U pola litre vode dodamo 1,25 dcl octa, promiješamo i u toj otopini dobro operemo gljive. Zakuhamo vodu s malo soli i dodamo gljive. Neka se kuhaju pet minuta, onda ih vadimo i dobro ocijedimo. Lu ice ogulimo. U pripremljene staklenke slažemo red gljiva, red lu ica sa za inskim biljem, pa ponovno red gljiva. Ocat po ukusu malo razblažimo vodom, posolimo, dodamo še er i malo za inskog bilja te sve prokuhamo. Prokuhanom teku inom zalijemo gljive i zatvorimo staklenke.
Sastojci - 50 dag sitno narezanog kupusa - 5 dag masti - 10 dag margarina - 30 dag glatkog brašna akove kih mlinova - 2 dcl vrhnja - 1 jaje za premaz
Sastojci - 1,5 kg sitnijih gljiva - 0,5 l vinskog octa - 1/2 žli ice soli - 8 dag lu ica - ružmarin - nekoliko lovorovih listi a - nekoliko zrna kumina - malo komora a - malo sjemenki kopra - 2,5 dag še era - 1,25 dcl vinskog octa
Cmrečnjakov rajnski rizling Jedna od najcjenjenijih bijelih vinskih sorti vinorodnih podru ja sjeverozapadne kontinentalne Hrvatske jest rajnski rizling. Odli no e se sljubiti s preporu enim jelom za ovaj vikend, vinskim gulašom. Stoga je preporuka vina tjedna Cmre njakov rajnski rizling, berba 2012. godine, s 12,9 % alkohola. Ovo polusuho vino razveselit e svako nepce, pa i onih istinskih vinskih znalaca.
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PUT ČAJA
Od senfa do salate, začin i lijek - gorušica
Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec
Gorušica pripada porodici kupusnja a i, premda postoji 40-ak razli itih podvrsta, u prehrani se upotrebljavaju tri osnovna tipa gorušice: crna gorušica (Brassica nigra), koja ima jak i prodoran okus, manje je veli ine i teško ju je ubrati, zatim sme a (Brassica juncea), koja ima gorkastoljutkastu aromu i uzgaja se eš e nego crna, te bijela gorušica (Sinapis alba), koja od njih ima najve e sjemenke blijede boje, ali i najslabiji okus. Malo goruši ino sjemenje koristi se kao za in tako što se mljevenjem i miješa s vodom, octom i drugim teku inama kako bi se pretvorile u za in poznat kao senf. Osim toga sjemenke se prešaju kako bi se stvorilo goruši ino ulje, dok se jestivo liš e može se jesti kao goruši ino zelenje. Sjemenke gorušice mogu se na i u razli itim dijelovima Europe i Azije, pa tako sme e sjemenke nalazimo u
podnožju Himalaja, crne na Bliskom istoku, a bijele u mediteranskom podru ju. Prvi pisani zapis u kojem se spominje gorušica potje e prije 5000 godina, a spominje se i u Novom zavjetu u kojemu se kraljevstvo nebesko uspore uje sa sjemenkama gorušice. Gorušicom kao za inom služili su se još u antici Grci i Rimljani. Kao vrtna biljka gorušica je slabo poznata i rijetko se uzgaja u pojedinom vrtu. Ve ina vrtlara naj eš e je povezuje sa senfom dok im je izgled biljke i njezina cjelokupna iskoristivost prava nepoznanica. Možda to stanje promijenimo kada se prida važnost najnovijem istraživanju da ova biljka ima izuzetno djelovanje na stanovnike tla. Izlu ivanjem svojeg korijenja ona uništava sve patogene mikroorganizme koji žive u površinskom sloju tla i pogodna je za uzgoj na kraju sezone kada vrt prestanu krasiti tikvice, raj ica i krastavci. Sjemenke gorušice uz dovoljno vlage mogu proklijati i za dva tjedna izdanci su spremni za jelo, pa ih upotrijebite kao dodatak salatama ili krekerima jer sadrže vrijedne nutritivne sastojke. Kada gorušica dosegne visinu od 10-ak centimetara, ima odli an, pikantan okus i može se koristiti kao svježa kasnojesenska salata. Iako dobro podnosi mraz, ipak nije tako otporna na niske temperature kao druge kupusnja e. Stoga, ako smo je uzgajali zbog salate, treba je svakako izvaditi prije zime. Isto vrijedi i
PEDIJATAR SAVJETUJE
za zakopavanje koje obavljamo zbog zelene gnojidbe. Bitno je da biljke grubo sasije emo motikom i plitko ukopamo u površinski sloj tla. Budu i da su listovi gorušice mekani, vrlo e se brzo razgraditi pa u prolje e možemo o ekivati rahlo, pognojeno tlo koje je usto o iš eno od štetnih mikroorganizama. Idealno za po etak nove sezone. Gorušica u tlu ima dvostruku ulogu. Istodobno nam služi kao zeleno gnojivo i ista tla od patogenih mikroorganizama. Za pripremu senfa sjemenke se mo e u teku ini kao što su grož ani sok, mošt, vino, jabu ni ocat ili voda. Zatim se melju u inu kašu, pri emu temperatura tijekom pripreme ne smije prije i 40°C jer e eteri na ulja iz sjemenki, koja daju svojstven okus senfu, ishlapjeti. Postoji mnogo vrsta senfova, ali dva su osnovna tipa: blagi i jaki. Blagi senfovi proizvode se od cijelih neoljuštenih sjemenki gorušice, a jaki od sjemenki kojima se odstranjuje ljuska, dok oštrina senfa ovisi još i o koli ini crne gorušice. Najpopularniji jaki senf je dijon, dok su bordeaux i beaujolais blagi senfovi. Senfovi sa za inima pripremaju se s dodatkom
drugog za inskog bilja ili mirodija, poput bosiljka, estragona, metvice, zelenog papra u zrnu, feferona, hrena te vo nim okusima poput limuna. Kao i ostale kupusnja e, sjemenke gorušice sadrže velike koli ine itonutrijenata – glukozinolata. Ponovljena istraživanja pokazala su u inkovitost tih tvari u spre avanju rasta tumorskih stanica, osobito onih koje zahva aju probavni sustav. Selen, kojim obiluju sjemenke gorušice, pomaže u spre avanju jakih astmati nih napadaja, smanjenju simptoma reumati nog artritisa i preventivno djeluje kod razvoja tumora. Magnezij pak djeluje na smanjenje krvnog tlaka, napadaja migrene i spre avanje sr anog infarkta u ljudi koji boluju od ateroskleroze ili še erne bolesti. Osim toga gorušica stimulira apetit i probavu te pro iš ava sinuse na jednak na in kao i ili papri ice. Stoga više ne treba gorušicu povezivati samo sa senfom jer ukusna je i ljekovita za inska biljaka i u salatama, a koristan je saveznik za plodnost vašeg vrta pa je ubudu e uklju ite na popis biljaka koje e krasiti vaš povrtnjak.
PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec
Alergija na hranu Alergija na ranu je rezultat poreme enog imunološkog odgovora na antigen unesen hranom. Može se o itovati na razli itim organskim sustavima, koži, probavnom i dišnom sustavu. Oko 6-8 % djece i 3-4 % djece ima neki oblik alergije na hranu. Sluznica crijeva je gra ena u obliku resica i kada bi se izravnala površina bi iznosila oko 250-300 m2. Svakodnevno je sluznica crijeva u kontaktu s bakterijama, antigenima iz hrane. U susretu sa stranim antigenima pokre u se priro eni i ste eni imunološki odgovori te se na taj na in stvara aktivna barijera sluznice crijeva. U inkovitost te barijere je smanjena kod djece u prvoj godini života zbog nezrelosti te je stoga u prvoj godini pove ana u estalost gastrointestinalnih infekcija i alergije na hranu. Svi oni imbenici koji mijenjaju crijevnu lo-
ru, poput prehrane, antibiotske terapije, poroda carskim rezom, života u visoko higijenskim uvjetima, optere ivanja crijevne stijenke brojnim alergenima te nakon crijevnih infekcija kada je pove ana propusnost crijeva utje u na kasniju sklonost za razvoj alergija ili kroni nih upalnih bolesti crijeva. U male djece naj eš i uzroci alergije na hranu su kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, brašno, soja, jezgri avo vo e, riba i školjke što zajedno ini oko 90 % ukupnih alergijskih reakcija na hranu. Rana alergija na mlijeko, jaja, soju i brašno obi no iš ezne do školske dobi. Alergija na kikiriki, jezgri avo vo e i plodove mora se smatra trajnom. Naravno ovdje su mogu e iznimke. Odrasli eš e imaju alergije na školjke, kikiriki, jezgri avo vo e i ribe. Alergija na hranu se može o itovati razli itim simptomima
i znakovima. To su kožne promjene (urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis), respiratorni simptomi i probavni poreme aji. Simptomi sa strane probavnog sustava mogu biti mu nina, bol u trbuhu, gr evi, povra anje, proljev, otežano gutanje, napuhnutost, krvavi proljev, primjese krvi kod dojen eta, nenapredovanje. Sa strane dišnog sustava mogu se javiti pogoršanje astme, rinitis, konjunktivitis, bronhospazam. Kožne promjene o ituju se kao kontakta urtikarija na hranu, kao atopijski dermatitis te ako simptomi traju duže od 6 mjeseci kroni na urtikarija i angioedem. U dijagnostici alergije na hranu kre e se od razgovora, zatim ide pregled te dijagnosti ka obrada. U obradu spada kožni test, va enje krvi za odre ivanje ukupnih i speci i nih imunoglobulina E te još nekih krvnih nalaza.
Po potrebi lije nik se odlu uje za neke dodatne pretrage poput pH metrije ili ezofagogastroduodenoskopije. Kada se utrdi alergija na odre enu namirnicu tada je potrebna eliminacija iste iz prehrane ili uvo enje posebne vrste hrane. Važno je nau iti rano prepoznati simptome te rana terapija.
media
15
16
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr
Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-31.8.2014. Regija
koli i- udio, % na
1 Zagreb
8169
31,70%
2 Požeškoslavonska
3220
12,50%
3 Splitskodalma nska
2214
8,59%
4 Bjelovarskobilogorska
2046 7,94%
5 Primorskogoranska
2011
6 Istarska
1305
5,06%
7 Osje kobaranjska
1156
4,49%
8 Zadarska
757
2,94%
9 Varaždinska
606
2,35%
10 Vukovarskosrijemska
575
2,23%
11 Dubrova koneretvanska
572
2,22%
12 Me imurska
513
1,99%
13 Šibenskokninska
475
1,84%
14 Sisa komoslava ka
441
1,71%
15 Karlova ka
416
1,61%
16 Koprivni kokriževa ka
373
1,45%
17 Brodskoposavska
353
1,37%
18 Krapinskozagorska
330
1,28%
19 Li kosenjska
126
0,49%
20 Viroviti kopodravska
108
0,42%
UKUPNO
25766 100%
7,80%
MINI najljepši auto u klasi Novi MINI osvojio je nagradu za najbolji izgled automobila 2014. u svojoj klasi - "Best-looking car of 2014". Najnovija generacija osvojila je nagradu "Autonis" u glasanju itatelja auto magazina "auto motor und sport" za mali segment premium automobila. Sa svojim snažno izraženim i prepoznatljivim dizajnom, novi MINI nije samo zadivio stru ne žirije u važnim izborima nego ostavlja svoj trag i na percepciji javnosti. asopis “auto motor und sport” je pozvao je svoje itatelje da glasaju za automobile najboljeg izgleda u 2014. godini. Na izbor je ponu eno ak 94 vozila svrstanih u deset kategorija, a preko 17.000 itatelja i online korisnika sudjelovalo je ovom izboru gdje je novi MINI završio prvi u klasi malih automobila.
Izvor: Promocija Plus
VREMEPLOV
5. listopada 1919. je Enzo Ferrari, tada dvadesetjednogodišnjak, vozio je svoju prvu utrku Parmo - Poggia di Berceto koju je završio na 11 mjestu.
Paris Motor Show 2014. Od 4. do 19. listopada Paris postaje središte svjetske autoindustrije. Održava se tradicionalan jesenski Salon automobila s najavljenih preko 100 premijera... U idu em broju Me imurskih novina donosimo vam iscrpno izvješ e direktno iz Pariza!
Novi 1.6 CDTI turbo diesel za Opel Mokku Otkad je Opel prije gotovo dvije godine predstavio Mokku, ovaj je trendovski subkompaktni SUV nizao samo uspjehe. Uz prodaju koja je premašila 275.000 primjeraka, ovaj model koji je dvaput osvojio titulu Automobila godine s pogonom na sve kota e pravi je prodajni hit – u svojem segmentu i za Opel kao robnu marku. Sada e Mokka ponuditi još više uživanja u vožnju: od po etka 2015. bit e dostupna s Opelovim posve novim 1.6 CDTI turbo dizelskim motorom sa 136 KS. Mokka e biti prvi put predstavljena s tim motorom nove generacije na sajmu „Mondial de l’Automobile 2014” koji e se održati u Parizu od 4. do 19. listopada. Ovaj ekstremno kompaktan etverocilindri ni agregat koji je ve od milja prozvan „supertihim dizelašem“ zamijenit e trenutni 1,7-litarski dizelski motor u ponudi Mokke. On daje više snage i okretnog momenta – do 6 KS i 20 Nm – iz manje zapremine kao i znatno manje potrošnje goriva. Predstavljanje ovog visokotehnološkog motora unaprijedit e Mokkin portfelj pogonskih sustava koji ine benzinski, dizelski i LPG motori. Živahni 1.6 CDTI dio je nove obitelji Opelovih posve aluminijskih dizelskih motora. Verzija sa 136 KS dosiže 85 KS po litri, što je nenadi eno u toj volumenskoj klasi, te s 320 Nm nudi pregršt okretnog momenta. Brojke vezane uz ubrzanje i elasti nost
obe avaju vrlo zabavnu vožnju: Mokka 1.6 CDTI ubrzava od 0 do 100 km/h za 9,9 sekundi, a s 80 na 120 km/h u petoj brzini prelazi za samo 9,9 sekundi. Maksimalna brzina iznosi 191 km/h. Ovaj je supertihi dizel i iznimno ekonomi an i obziran prema prirodi: uz Opelov precizan šesterostupanjski ru ni mjenja i standardni sustav Start/Stop 1.6 CDTI Mokka troši samo 4,1
l/100 km u kombiniranom krugu i istovremeno emitira samo 109 g/km CO2. To je skoro 0,5 l/100 km manje goriva i 11 g/ km manje CO2 od prethodne 1,7-litarske verzije. Ovaj je novi dizelski motor uskla en sa strogim emisijskim standardom Euro 6 ime je isto om jednak usporedivom benzinskom motoru.
Novi standard u profinjenosti rada Inženjeri su smanjili buku, vibracije i pove ali pro injenost rada, što je rezultat jasnog fokusa na tišinu i glatko u koje su karakterizirale itav koncept motora te kasnije faze dizajna i razvoja. Prilikom procjene karakteristika buke svake komponente i podsustava ak i prije
izrade prvog prototipa motora korištene su revolucionarne CAE (Computer Aided Engineering, ra unalno pomognuto inženjerstvo) simulacije i rezultati optimizacijskih petlji. Uz brojne mjere poboljšanja pro injenosti rada inženjeri su se usredoto ili i na uštedu u masi, pa su umjesto lijevanog željeza za izradu bloka motora koristili aluminij, a to je prvi put da je to u injeno prilikom proizvodnje jednog Opelova dizelskog motora. I podloga radilice i glava cilindara na injeni su od aluminija, pa je ukupno ušte eno oko 20 kg mase.
Vrhunski dijelovi za visoke performanse uz mali utjecaj na okoliš Drugi imbenici koji pridonose snažnim i istim performansama su turbopunja s promjenljivom geometrijom turbine (VTG-om) i visokotla ni common-rail sustav ubrizgava-
nja. Ubrizgava i koji su sposobni ubrizgavati gorivo pri 2.000 bara i u maksimalno 10 pulseva ubrizgavanja po ciklusu cilindra osiguravaju veliku snagu, poboljšano raspršivanje estica goriva i u inkovito miješanje sa zrakom iz usisne grane. Da bi u Mokki bio uskla en s emisijskim standardom Euro 6 1.6 CDTI zahtijeva LNT sustav (Lean NOx Trap) koji naknadno obra uje ispušne pli-
nove iza dizelskog iltra za estice a e radi zaustavljanja i smanjenja dušikovih oksida (NOx) iz ispušnih plinova. Posve novi 1.6 CDTI u Mokki standardno je opremljen sustavom Start/Stop i šesterostupanjskom ru nom mjenja kom kutijom s niskim trenjem koja osigurava svileno i preciznije mijenjanje brzina. Brojne promjene internih dijelova i mehanizma mijenjanja stupnjeva prijenosa kao i integracija prijenosa u vozilo znatno su poboljšali udobnost vožnje. Kombinacija novog turbo dizelskog motora i ru nog mjenja a nudi se uz verziju s pogonom na prednje kota e i onu s pogonom na sve kota e. Dostupan je šesterostupanjski automatski mjenja za verziju s pogonom na prednje kota e. Narudžbe za Mokku s novom generacijom motora po inju se primati od kraja godine, a vozilo e se na i u prodajnim salonima po etkom 2015.
3. listopada 2014.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
17
Peugeot modeli uz posebne uvjete financiranja Peugeot Hrvatska u suradnji s Peugeot Financiranjem, pripremio je posebnu ponudu za modele 208, 2008 i novi 3008. Ovi modeli nude se uz posebnu ponudu nanciranja. Peugeot 208 nudi se uz mjese nu ratu leasinga ve od
800 kn. Peugeot 2008 u ponudi je s mjese nom ratom leasinga ve od 1.200 kn, a novi 3008 ve od 1.400 kn mjese no. Akcija traje do kraja listopada, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.
Nagrada za novi Golf Sportsvan itatelji asopisa „auto motor und sport“ ove su godine za nagradu „autonis“ odabrali Golf Sportsvan za najbolji novi dizajn 2014. Allrounder koji je krajem svibnja izašao na njema kom tržištu probio se me u konkurencijom u kategoriji karavana. Golf
Sportsvan ima stilske zna ajke dizajna poput vrlo duge grafike bo nih prozora s dva dodatna prozora (na podru ju A i D stupa), oštre karakterne linije s iznimno precizno integriranim i posebno za Golf Sportsvan dizajniranim ru kama vrata.
tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555
Najsnažniji četverocilindraš opremljen Dunlopovim gumama Novi sportski kupe Mercedes-Benz CLA 45 AMG, koji ini vrh ponude modela CLA, opremljen je Dunlopovim gumama Sport Maxx RT dimenzije 235/35ZR19 91Y XL MO. One su u Dunlopu osmišljene posebno za spomenuti model koji se zbog motora s turbopunja em snage 360 KS i okretnog momenta 450 Nm smatra najja im etverocilindrašem se-
rijske proizvodnje na svijetu. Upravo mu Dunlopove gume svojim odli nim svojstvima omogu uju u inkovit prijenos silne snage na cestu. Izuzetne gume kojima su Dunlopovi inženjeri podignuli sportsku vožnju na posve novu razinu izvrsnosti ponose se odli nim prianjanjem na suhim i mokrim cestama, a istodobno ih odlikuju izvrsna
upravljivost i iznimne zna ajke pri ko enju. Dunlop je spomenute gume oblikovao na osnovi 125-godišnjeg iskustva s podru ja trka e tehnologije, koja se rodila i razvijala na trka im stazama Le Mans, Nurburgring i Silverstone. Izvrsne gume sigurno e zadovoljiti potrebe i najzahtjevnijih sportskih voza a koji na cesti vole uživati u osje aju da svo-
jim rukama svladavaju veliku snagu. Novi sportski kupe nije jedini model na kojem se kao prvougradnja nalaze Dunlopove gume Sport Maxx RT i Sport Maxx Race. Njima su naime opremljeni i neki drugi novi modeli visokoizdržljivih automobila Mercedes-AMG, kao što su C63 AMG Coupé Black Series, A45 AMG i SLS AMG GT.
KIA Road Show održan u Čakovcu Deset godina BMW serije 1: Pionir zadovoljstva u vožnji U rujnu 2004. godine BMW je sa serijom 1 pokazao da je zadovoljstvo u vožnji mogu e i u kompaktnoj klasi vozila. Prvo vozilo koje kombinira karakteris nu voznu dinamiku BMW-a, sportsko-elegantni dizajn kao i funkcionalne prednosti peterovratnog vozila s kompaktnim
dimenzijama. 10 godina poslije BMW serije 1 i dalje je pojam za sportski karakter, e kasnost, sigurnost i inova vnu opremu. Ove karakteristike od njega su napravili bestsellera pa se ovaj automobil diljem svijeta prodao u više od 1,9 milijuna primjeraka.
Ve tradicionalan Kia Road Show gostovao je u akovcu proteklog petka i subote na parkiralištu Hotela Park. Ljubiteljima dobrih automobila, sporta i zabave Kia je predstavila aktualnu paletu svojih vozila. Posjetitelji su tako mogli upoznati ponudu modela Kia vozila i sami isprobati modele kroz testne vožnje. Svi koji su iskoristili priliku i sami isprobali vozila Kia bili su prigodno nagra eni. Za sve dodatne informacije kao i pogodnosti koje možete ostvariti kupnjom Kia vozila obratite se u tvrtku Dinamic Trade na adresi Bra e Graner 6 ili putem telefona 040/329-123.
18
media
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
svijet medija ZANIMLJIVOSTI
Vulkan Maruma snimljen izbliza Televizijski voditelji i avanturisti Sam Cossman i George Kourounis po etkom devetog mjeseca 2014. snimili su zanimljiv i impresivan video kojemu je mjesto doga aja bio vulkan Maruma. Približili su se krateru Maruma, jednom od najopasnijih i najnepristupa nijih vulkana. Postali su tako jedni od prvih istraživa a koji su se približili ovom vulkanu tako blizu. Statistika kaže kako je više ljudi posjetilo Mjesec nego dno Maruma. Budu i da je sel i u posljednje vrijeme toliko popularan, bilo bi zaista udno zaboraviti na isti. Tako su i ova dvojica avanturista “odradila” popularni sel i – u ovom slu aju “vulkan sel ija”. George ga je objavio na svom Twitter pro ilu.
WEB PREPORUKA
TEHNOLOGIJA
TV PREPORUKA
Hrvatska dobila svoj prvi bitcoin bankomat u Zagrebu! Zagreb je u etvrtak, 25. rujna dobio svoj prvi bitcoin bankomat, ujedno i prvi u Hrvatskoj! Bankomat je postavljen u ka i u History u Tkal i evoj 68, Zagreb, a postavili su ga Vedran Kaji iz bSpenda te njegov kolega Ivan Šimurina. Radi se o dvosmjernom bitcoin bankomatu kanadske kompanije Bitaccess. Dvosmjerni bankomat zna i da, osim što je mogu e kupovati bitcoine za kune, mogu e je i obrnuto, odnosno prodavati bitcoine za kune. Jednostavan je za korištenje te je ve prvi dan potaknuo interes posjetitelja ka i a.
Za one manje upoznate bitcoin je digitalni novac, stvoren i uvan elektroni ki. Bitcoin nije printan i nije kontroliran od strane bilo koga, proizvode ga brojni ljudi pomo u ra unala u cijelom svijetu koriste i softver koji rješava matemati ke probleme. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovaluta (cryptocurrency). S obzirom na to da je to tek po etak revolucije digitalnog novca, bitcoin je najlakše objasniti uz pomo klasi nog razvoja današnjih valuta kroz zlato.(izvor: www. zimo.co)
BIZNIS
HAK-ova aplikacija za pametne telefone Mobilna aplikacija Hrvatskog autokluba za iOS i Android nudi pregršt putnih informacija (stanje na cestama, prognozu prometa, slike uživo s nadzornih kamera na cestovnim pravcima, pozicije policijskih radara, aktualne cijene goriva), kao i niz drugih funkcionalnosti. Kroz HAK-ovu aplikaciju platite parkiranje bilo gdje u Hrvatskoj, prona ite najbližu benzinsku postaju ili bilo koju drugu od 15.000 interesnih to aka, cijene cestarina i dr. Svi ti korisni podaci kada ste na putu brzo i jednostavno dostupni su vam na HAK-ovoj aplikaciji za pametne telefone. Više o tome možete saznati na internet adresi: www. hak.hr/smartphone.
Znate li koji tehnološki div ima daleko najviše zaposlenika? Podaci koje ete pro itati pomalo su iznena uju i, jer jedna kompanija od svih postoje ih ekstremno odska e... Rije je o Samsungu, koji je prema podacima iz 2013. godine imao to no 275.133 zaposlenika u svim odjelima, divizijama, tvrtkama i svim ostalim pravnim subjektima koji rade pod ko-
rejskim brendom! Pritom je važno istaknuti kako je rije samo o stalno zaposlenim djelatnicima, u ovoj brojci koju su “iskopali” na portalu Arstechnica ne ra unaju se vanjski suradnici, povremeno zaposleni, niti svi ostali koji na bilo koji na in sura uju sa Samsungom. Brojka je još frapantnija ako se zna
da Samsung ima više zaposlenih nego Apple, Google i Microsoft – zajedno! Usporedba možda i nije najbolja, jer Samsung, istina, ima daleko ve i asortiman usluga, proizvoda i ure aja od tri navedene korporacije, ali svejedno je rije o istinskom konglomeratu. (izvor: www. uprolazu.hr)
SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata
Zabava uz Dinakordi Luna bend! Niz prigodnih pjesama koje ina e sviraju u raznim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. mogao se uti i doživjeti u izvedbi Dinakordi Luna benda. Naime, ovaj je bend gostovao u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” zabavljaju i gledatelje raznolikim glazbenim repertoarom.
Dinakordi Luna bend dolazi iz okolice Zagreba te stoga nisu uzmanjkale ni glazbene teme iz samoborskog i velikogori kog kraja. Gledatelji su, kao i uvijek dosad u proteklom serijalu emisija, mogli uti i savjete za zdrav na in života od stalnog sponzora zdravog kutka, kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i Vi!
3. listopada 2014.
PETAK, 03.10.
SUBOTA, 04.10.
Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)
08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 Svjetsko prvenstvo u ribolovu 15:45 Dali B show (r) 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Obzori 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino
08:00 08:15 09:15 10:00 10:50
12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30
Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Dali B.show (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Dali.B show Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00
PETAK, 03.10.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Dom 2 (R) Moja Istra TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zeleno blago Po dragome kraju (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
20:00 20:40 21:00 23:05
GET Report Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
SUBOTA, 04.10.
06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10
18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Eurobox 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Doma ija (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada
VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
NEDJELJA, 05.10.
08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Planet Croa a (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Dali B.show (r) 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show
23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
NEDJELJA, 05.10.
07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00
12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:45 14:50 15:00 15:15 15:45 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:30 20:00
20:45 21:00 22:30 23:00 23:06 23:10
Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino U svjetlu vjere (R) Rezervirano vrijeme Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Zeleno blago (R) Zajedno (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Druga strana (R) Razgovori (R) TV Prodaja Ku onica (R) TV Prodaja Vicovizija (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe
TV Razglednica (R) Ve er uz lm VTV Tjednik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice
PONEDJELJAK, 06.10.
08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00
Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
PONEDJELJAK, 06.10. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30
13:55 14:00
14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 18:15 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:20 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Shi Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
UTORAK, 07.10.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 23:00 02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
UTORAK, 07.10.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Eurobox (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
SRIJEDA, 08.10.
08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00
02:00
Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice
SRIJEDA, 08.10.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 11:00 11:15 12:30 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 21:00 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica TV Prodaja Doma ija/Po dragome kraju (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta (R) Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Pod pove alom/ Razgovori Vicovizija Kratki rezovi Otvoreno nebo Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
19
ČETVRTAK, 09.10.
08:00 08:15 09:15 10:00 09:50
Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report
12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00
Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Dali B. show Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice
ČETVRTAK, 09.10.
06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 21:00 22:15 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12
Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Iz VTV Arhive Rezervirano vrijeme Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice
16
media
media
NAJAVLJUJEMO
5. rujna 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
U DVORANI MESAP NEDELIŠĆE megakoncert u utorak, 7. listopada
Spektakularna zabava uz Nedu Ukraden i Kumove Jesenska koncertna sezona u organizaciji cafebara Milleniuma zapo inje megakoncertom Nede Ukraden i Tamburaškog sastava Kumovi u utorak, 7. listopada. Koncert zapo inje u 20 sati. Pretprodaja ulaznica ve je krenula, a ulaznice se mogu nabaviti na sljede im pretprodajnim mjestima: cafe-bar Millenium ( akovec), pizzeria Modena (Domašinec), cafe-bar Petica (Mala Subotica), cafe-bar Jama (Mursko Središ e), Old city pub (Varaždin) i cafe-bar Street bar (Prelog). Zagrijavanje za ovaj spektakularni glazbeni doga aj i zabavu zapo inje
ve ovaj vikend uz stand up majstora Željka Pervana. Svi željni smijeha i komedije pozvani su do i u petak, 3. listopada u cafe-bar Millenium u 21 sat, kada e zapo-
eti program Željko Pervan @ Stand up comedy. Dan kasnije možete se rasplesati na koncertu Lidije Ba i u DC Šampion u Domašincu. Ulaz je mogu od 21 sat. (rr, zv)
HUMANITARNI KALENDAR za djecu sa sindromom Down
Tamara Peras: Zahvalnost mališana najveća su nagrada! PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN
Humanitarni kalendar “Velike i male zvijezde” proteklih je dana sniman na lokacijama grada akovca. Radi ga isti tim kao i prvi put, a za fotogra ije je zadužen Vjeran Žganec Rogulja. Autorica projekta i urednica HRT-a Tamara Peras isti e kako je projekt rezultat rada itavog tima ljudi, koji brinu da sve bude savršeno, od zvijezda, gra i ke obrade do šminke i frizura, a sve to rade volonterski. I ove e godine na kalendaru biti svima poznata lica: iro Blaževi , Tony Cetinski, Žera iz Crvene jabuke, Mani Gotovac, Barbara Kolar i Duško urli , Marko Tolja, Nela Sršen, NK Dinamo, Maja Vu i i Ivica Pucar, Nikša Bratoš, Aco Stankovi i Neno Belan. Snimanje je završeno i slijedi oblikovanje i tehni ka izrada kalendara. Naš je fotograf zabilježio
Prvi je kalendar prodan u više od osam tisu a primjeraka, skupili projekt ‘Velike i male zvi- jan, svi su bez razmišljanja jezde’ i odaziv je bio odli an prihvatili sudjelovanje. Naš smo oko dvjesto tisu a kuna - i zvijezda, ali i javnosti. je rad, ali i potrebe mališana Skupili smo oko dvjesto tisu a kuna, što u današnjim prilikama nije malo i hvala svima. Divno je ponovno mo i raditi ‘Velike i male zvijezde’, atmosfera na setu je predivna, svi smo puni pozitivne energije. Odaziv zvijezda i ove je godine sja-
sa sindromom Down, prepoznao gradona elnik Stjepan Kova i odmah ponudio partnerstvo u projektu. A i nema ljepše kulise od našega grada. Vjerujem u to što radimo i zato u svaki novi projekt ulazimo sa sve više vjere i optimizma.
U društvu dinamovaca fotograf Vjeran Žganec Rogulja, predsjednica Udruge Višnja Horvat i autorica projekta Tamara Peras
djeli atmosfere snimanja u društvu dinamovaca, a kakva je bila atmosfera na svim fotografskim setovima te kako je
Na svim fotografskim setovima atmosfera je prepuna pozitivne energije
projekt prihva en od zvijezda i javnosti Tamara Peras nam je kazala: - Ve sam par godina volonterka Udruge za sindrom Down Me imurske županije. Projekt ‘Velike i male zvijezde’ pokrenula sam s Vjeranom 2012. godine s ciljem da mališanima sa sindromom Down osiguramo novac za terapije i rehabilitacije, s obzirom na to da država brine sve manje. Prvi je kalendar prodan u više od osam tisu a primjeraka, skupili smo oko dvjesto tisu a kuna. Sretna sam što mogu to raditi. Lju-
bav i zahvalnost tih mališana, iskrene emocije koje oni daruju, najve a su nagrada, to nikakav novac ne može platiti. Moja je želja od prvog dana svim mališanima s poteško ama u razvoju dati jednaku šansu da svoje sposobnosti razviju do maksimuma, gdje god taj maksimum bio. Oni su možda druga iji i posebni, ali oni su jednako tako osobe sa svojim emocijama, potrebama i željama. Oni razumiju i zavrje uju svoju šansu i mi kao društvo to im moramo pružiti. Prije dvije godine Vjeran i ja smo pokrenuli
Na maksimirskom stadionu odra eno je snimanje s “trenerom svih trenera” (foto: Vjeran Žganec Rogulja)
U PRODAVAONICAMA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Energetska u inkovitost u službi CERESIT fasada ENERGETSKA U INKOVITOST je odnos izme u ostvarenog korisnog u inka i energije potrošene za ostvarenje tog u inka. U zgradarstvu energetska u inkovitost zna i upotrebu manje koli ine energije za grijanje i hla enje prostora, ventilaciju, rasvjetu te pripremu tople vode uz nesmanjenu razinu udobnosti, odnosno, osje aja ugode u prostoru.
Zašto biti energetsko u inkovit? Visoka kvaliteta toplinske izolacije donosi brojne pogodnosti za Vaš dom. Prije svega, smanjujete troškove energije, temperatura unutar Vašeg doma uvijek je ugodna i uravnotežena, pove avate vrijednost Vašeg doma budu i da pove anjem energetske klase ugradnjom ETICS sustava pove avate tržišnu vrijednost objekta i kona no, pridonosite održivom razvoju i zaštiti okoliša.
Fasade – za bolju energetsku u inkovitost
gu se koristiti na obiteljskim ku ama, velikim objektima, novim zgradama i na objektima gdje je potrebno toplinsko renoviranje. Uz Ceresit ETICS sustave nikada nije kasno za poboljšanje energetske u inkovitosti Vašeg životnog prostora. Za energetsku u inkovitost, CERESIT nudi široki izbor vrsta i tekstura akrilnih, silikatnih, silikonskih ili silikatno-silikonskih žbuka. Akrilne, silikonske, silikatne, silikonsko-silikatne dostupne su u „zaribanoj“ i „zagla enoj“ verziji koje pružaju atraktivan i individualan izgled Vašem objektu. Henkelovo dugogodišnje iskustvo u podru ju gra evinskih materijala, kao i znanje o posljednjim trendovima u arhitekturi, doveli su do lansiranja nove linije žbuka pod imenom – VISAGE nadahnuti prirodom. VISAGE asortiman podije-
ljen je u tri glavne skupine koje predstavljaju tri klju ne skupine prirodnih resursa: kamen, drvo i metal. Unutar svake skupine nalazi se širok izbor boja i tekstura koje omogu uju stvaranje jedinstvenih i atraktivnih projekata.
Ceresit ETICS sustav – kvaliteta za profesionalce Zahvaljuju i Ceresit Ceretherm ETICS - sustavu za vanjsku toplinsku izolaciju, sada možete uživati u ve oj udobnosti, uz zna ajno smanjenje potrošnje na grijanje ili hla enje ku e. Visoka kvaliteta Ceresit toplinsko-izolacijskih susta-
Kvaliteta života i kvalitetno provođenje slobodnog vremena vrlo je važan dio života. Svakom pojedincu njegov dom predstavlja osnovni životni prostor i zbog toga je vrlo važno da životni prostor bude ugodan, siguran te da pruža sigurnu klimu. va proizlazi iz dugogodišnjeg znanja i iskustva iz Henkela. Ceresit proizvodi sustave za toplinsku izolaciju koji su: • izdržljivi, u inkoviti i dugotrajni • inovativni i temeljeni na novim tehnologijama • oboga eni BioProtect formulom koja štiti fasadu od biološkog zaga ivanja (alge, gljivice i sl.) • certi icirani od strane European Technical Approval (ETA) što je najbolji dokaz visoke kvalitete i pouzdanosti Ceresit Ceretherm ETICS proizvoda. Ulaganjem u fasade ulažete u dugotrajnost i kvalitetu Vašega dom, a korištenjem Ceresit Ceretherm sustava ulažete u kvalitetu i dugotrajnost Vaše fasade i cjelokupne toplinske izolacije.
Osnovna zaštita svake gra evine po inje izvana, s krovom i fasadom. Fasada je vrlo važan dio zaštite koji, osim estetskog dijela gra evine, pruža zaštitu od vanjskih utjecaja kao što su voda, vlaga te nastajanje plijesni, algi, gljivica i sl. Preko fasada se gubi i do 35% topline što pove ava Vaše troškove grijanja. Upotreba Ceresit proizvoda iz fasadnog sustava s inovativnom BioProtect formulom osigurava u inkovitu zaštitu od negativnih vanjskih utjecaja i dovodi do smanjenja troškova. Ceresit ETICS sustavi mo-
Inovativna BIOProtect formula Inova vna BioProtect formula sadrži vodoodbojne sastojke ime osigurava smanjenu upojnost strukture i površine završnih žbuka i fasadnih boja. BioProtect formula je skup iskustva i znanja odjela za istraživanje i razvoj tvrke Henkel koja je rezultat dugoro nih testiranja u inkovitos Ceresit završnih žbuka i fasadnih boja od korozije i drugih negativnih bioloških pojava na fasadama (plijesan, gljivice i ostalo).
sport@mnovine.hr
ATLETIKA
GIMNASTIKA VELIKI PROBLEMI za akove kog gimnasti ara uo i po etka SP-a u Kini
Usprkos teškoj upali, Filip Ude nastupa pod injekcijama Utrka na 800 m u kojoj se natjecao Martin Srša
BALKANATION - Balkansko atletsko ekipno prvenstvo održano u Ljubljani
Martin Srša, lan Me imurja, nastupio za Hrvatsku na 800 m Balkansko ekipno prvenstvo - Balkanation natjecanje je koje se po prvi put održalo u 2014. godini, a na inicijativu Balkanske atletske federacije. Na stadionu Šiška u Ljubljani okupilo se osam država s Balkanskog poluotoka koje su se borile za ekipni plasman, a svaku reprezentaciju zastupao je po jedan natjecatelj na disciplini. Svoje mjesto u hrvatskoj reprezentaciji našao je i Martin Srša, lan AK-a Me imurje, koji je nastupio u utrci na 800 m. Martin je u ovoj utrci na cilj stigao šesti s rezultatom 1:53,32, što je za kraj naporne sezone odli an rezultat. Otvorenju i cijelom natjecanju prisustvovali su, osim elnih ljudi atletskih saveza Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Bugarske, Rumunjske i Turske, i visoki uglednici, predsjednik EAA - Europske atletske federacije, Švicarac Hansjorg Wirtz te proslavljeni skaka s motkom Ukra-
jinac Sergej Bubka, koji je u Ljubljanu došao u funkciji podpredsjednika Svjetske atletske federacije - IAAFa. Natjecanju je nazo ila i osvaja ica srebrne olimpijske medalje iz 1996. godine, Brigita Bukovec, te olimpijski pobjednik iz 2008., baca kladiva Primož Kozmus, koji je i nastupio na ovom natjecanju. U takvom ozra ju nastup na 800 m Martinu Srši zasigurno je velik poticaj za daljnji rad i natjecanja koja ga o ekuju u idu oj sezoni, u koju e u i kao jedan od najozbiljnijih kandidata za nastavak tr anja u hrvatskom reprezentativnom dresu na 800 i 1500 m. Ekipni poredak pokazao je da Hrvatska spada u sam vrh Balkanskog poluotoka jer je u muškoj konkurenciji osvojila drugo mjesto, kod žena je bila tre a, a sveukupno je osvojila drugo mjesto. Pobjednik u obje konkurencije te u ukupnom poretku je reprezentacija Slovenije.
Pet hrvatskih gimnasti ara danas (petak) od 8.30 po hrvatskom vremenu nastupit e u kvali ikacijama 45. Svjetskog prvenstva koje se u kineskom Nanningu održava od 3. do 12. listopada. Uz Roberta Seligmana (konj s hvataljkama), Tomislava Markovi a (parter), Andreja Korosteljeva (parter) i Marija Možnika (pre a), u posljednji tren odlu eno je da e ipak nastupiti i srebrni olimpijac Filip Ude na konju s hvataljkama i parteru. Podsjetimo, Filip je posljednja dva tjedna virozan, a stanje mu se po dolasku u Kinu dodatno zakompliciralo. Teško diše, kašlje i izgubio je dosta snage, no danas je primio dvije injekcije, isto e dobiti i sutra prije kvali ikacija i njegovi treneri se nadaju kako e uspjeti izdržati vježbu. Filip Ude (parter i konj s hvataljkama): - Pokušat u ipak. I i u lakšu vježbu, sa startom od 6.5. Stisnut u zube i napraviti sve ve kad sam ovdje. Dobro sam dok ne do em u dvoranu i po injem trenirati. im se malo zadišem, nije mi dobro i gušim se od kašlja, ali, ponavljam, pokušat u, dat u sve od sebe. - kazao je Ude dan prije kvali ikacija. Filipa ve dva tjedna mu i jaka viroza koja mu ne dopušta normalno treniranje.
Hrvatska reprezentacija u Kini uo i službenog treninga
- Jako se loše osje am. Antibiotik mi ništa nije pomogao, tresem se kad se popnem na konja, ne mogu disati, ne mogu pustiti kisik u plu a. Zadnja dva tjedna uop e ne treniram. Jako sam razo aran, jer nikada nisam bio toliko spreman, motiviran i siguran da se mogu boriti za medalju. Cijelo ljeto sam radio više nego ikada i onda mi viroza sve sruši. Vidjet emo još sutra ima li ikakve šanse. Bojim se da nemam. Mislim da u morati otkazati nastup. Ne želim se sramotiti. Ovo je ipak Svjetsko prvenstvo. - poru io je iz Kine Filip Ude u srijedu. U etvrtak je ipak pala odluka da nastupi, ali pitanje je u
kakvom e biti stanju, odnosno ho e li uspjeti u ovakom stanju odvježbati vježbu. Tako er je problemati an i konj zbog kojeg je Hrvatska uložila protest. - Prostor izme u hvataljki je premalen. Kad se one maksimalno rašire, mora biti 45 cm, a to ovdje nije mogu e. To stvara problem i olimpijskom pobjedniku Krisztianu Berkiju, ali i našem Udeu koji tako er ima element “tri Rusa izme u hvataljki”, a to se na ovom konju ne može napraviti. Zbog našeg prigovora Kinezi su bušili dodatne rupe na konju, ali i s tom preinakom nije dobro. Vidjet emo što e napraviti do petka, informa-
cija je iz našeg tabora bila po dolasku u Kinu. Ina e, hrvatski gimnasti ari oduševljeni su tretmanom i organizacijom u Nanningu. Hrvatska reprezentacija nastupa u skupini 3 uz Nizozemsku, Portoriko, Sjevernu Koreju, Mongoliju i doma ina, Kinu. Muške kvali ikacije potrajat e dva dana, nakon ega e se znati kona ni putnici u inale. Bit e to dva duga i neizvjesna dana. Ina e, hrvatski gimnasti ari oduševljeni su tretmanom i organizacijom u Nanningu, još kad bi Filip usprkos svemu odradio vježbu za oko 15.300, što e vjerojatno biti dovoljno za inale, sve bi bilo super.
TENIS ITF PODGORICA
Ema Mikul i svladala Rumunjku Cadantu, donedavno 60. igra icu svijeta Ema Mikul i u Podgorici na ITF turniru vrijednom 25.000 $ prošli tjedan zabilježila je zasigurno jednu od najvrjednijih pobjeda u karijeri. U 1. kolu savladala je Rumunjku Alexandru Cadantu, koja je prošlu godinu završila na 63. mjestu WTA liste, da bi se po etkom godine približila svjetskom Top-50. Me utim, nakon toga je zapala u rezultatsku krizu, pao joj je dramati no rejting koji je sada tek oko 200. pozicije na listi najbo-
ljih svjetskih tenisa ica, ali takvu igra icu koja sigurno ima kvalitetu, što je ve dokazala, nije lako pobijediti, a ovaj put je to akove koj igra ici uspjelo. Rumunjska tenisa ica, koja je postavljena za 8. nositeljicu turnira, bolje je ušla u me , na brzinu dobila prvi set 6:2, ali nakon toga po ela je igrati i Mikul i . Bila je bolja u sljede a dva seta i nakon velike borbe s dva puta po 6:4 dobila je susret 2:1 u svoju korist.
Mikul i je nakon ove vrijedne pobjede u dva teška seta i tie-breaka, koje je ipak sigurno dobila, savladala svoju mla u kolegicu Lekaj 7:6, 7:6 i ušla u etvrtr inale. Imala je lijepu priliku da do e do polu inala, ali je ipak u polu inalu bolja od nje bila Španjolka Sorribes, koja je nakon što je slomila otpor naše tenisa ice pred kraj prvog seta (7:5) projurila drugim za pobjedu od 2:0 u setovima. Ipak, ulazak u etvrt inale donio je lijepi broj bodova.
Ostaje za vidjeti koje e turnire odigrati Ema do kraja sezone, jer slijedi nekoliko ja ih challengera na hard podlozi, u koje se može u i uglavnom kroz kvali ikacije. Na turniru je igrala i Iva Mekovec, koja je glavni ždrijeb izborila kroz kvali ikacije, ali je zapela u 1. kolu od nositeljice Diatchenko, koju je ina e nedavno Mikul i dobila u St. Petersburgu, ali ovaj put je Ruskinja bila puno bolja od druge akov anke i me dobila u dva seta. (dz)
3. listopada 2014. STOLNI TENIS
ODBOJKA UO I po etka odbojkaške sezone
Centrometal bez borbe u etvrtfinale kupa Ovaj vikend zapo inje nova odbojkaška sezona. Osam me imurskih klubova dat e petnaest ekipa koje kre u u borbu za bodove. Prema rasporedu, odbojkaši Centrometala trebali su u subotu igrati osminu inala Kupa Hrvatske u Puli. No, kako stvari stoje, do tog susreta ne e do i. Puljani su iz inancijskih razloga otkazali nastup pa e Centrometal bez igre u etvrt inale, gdje e tako er biti u poziciji nositelja. Zbog toga e odbojkaši Centrometala u utorak još igrati pripremnu utakmicu u Zagrebu kod Croatije, a u borbu za prvenstvene bodove kre u 11. listopada u Rijeci. Prva liga broji 16 klubova podijeljenih u dvije kvalitetne skupine po osam ekipa. Bolja skupina: Mladost Kaštela,
Mladost Zagreb, Rovinj, Centrometal, Mursa Osijek, Sisak, Karlovac i Rijeka. Lošija skupina: Zadar, Šibenik, Velika Gorica, Croatia Zagreb, Varaždin Volley, Borovo Vukovar, Centurion Pula i Slavonski Brod. U obje skupine prvo se igra dvokružno 18 kola. Nakon toga se liga dijeli u etiri skupine po etiri ekipe, gdje se igra opet dvokružno. Tre a etapa lige je doigravanje za prvaka koje igra osam mom adi.
Nedeliš e u 2. A ligi, kre e tre a liga U muškoj konkurenciji odbojkaši Nedeliš a igrat e u 2. A ligi centar u konkurenciji 10 mom adi. Ta liga pokriva podru je središnje i sjeverne Hrvatske. Nastupaju još
Medicinar, Mladost II i Trnje iz Zagreba, Nepomuk iz Stupnika, Petrinja, Quirin Sisak, Sisak II, Daruvar i azma. Nakon mnogo godina u ovoj ligi više nema Totovca. Liga zapo inje 11. listopada, kada Nedeliš e kod ku e do ekuje drugu ekipu zagreba ke Mladosti. Tre a muška liga sjever okuplja 10 mom adi iz Varaždinske i Me imurske županije. S dvije mom adi u ligi nastupaju Centrometal i Totovec, tu su još Plavi iz Peklenice, Mladost iz Vularije, Poljanec, Žerek Varaždin, te još druge ekipa Nedeliš a i Varaždina. Oni kre u prvi u natjecanje, ve ovaj vikend, kad se sastaju: Centrometal II – Totovec II (Aton, subota 18:00), Centrometal kade-
KOŠARKA Donji Kraljevec - Me imurje 86:103 (22:21, 20:31, 26:31, 18:20)
U subotu akove ki derbi! i pružio sasvim solidan otpor renomiranom drugoligašu. Prvu su etvrtinu donjokraljev ani ak i vodili, no kako su minute odmicale, sve je polako, ali sigurno dolazilo na svoje mjesto.Kraja i i Marek Novak su se uz poja anje Igora Drka pokazali izuzetno realizatorski potentni, dok je s druge strane u inkoviti dvojac Pusti -Ivanovi pružao otpor dok im je snaga dopuštala.
KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A
Odli na utakmica u M. Središ u! Prvo kolo Kadetske lige u kojoj smiju igrati igra i ro eni 1999. i mla i ponudilo je me uklupski derbi u Murskom Središ u. Tamo su se sastale dvije ekipe akovca - doma in Rudar akovec ugostio je akovec. Napeta utakmica koju su na kraju odlu ila dva igra a gostiju kojima uglavnom nisu namijenjene glavne uloge -robusni Barlovi pokupio je pod košem Rudara sve što se moglo pokupiti i pospremio u koš, dok je vižljasti Barani svojom agilnoš u u odlu uju im trenucima pozabijao nekoliko zicera iz kontre i odveo svoju mom ad u pobjedu. Na strani doma ina bolji od ostalih Vojkovi i Antolovi . U ostalim utakmicama Prelog s novim trenerom na klupi(Željko Leva i ) je s lako om nadja ao Lepoglavu, Ivan ica je bila 40 koševa razlike nadmo na Me imurju, dok je Vindija kod ku e pobijedila Dubrav an u jednoj knap-utakmici do posljednjih 10 minuta. Onda je gost totalno stao, a Vindija dobila posljednji quarter 25:7!? Vrijednu gostuju u pobjedu ostvario je Donji Kraljevec na gostovanju u Ludbregu kod Gra i ara. (bh)
ŽENSKA SUPERLIGA
Hodošanke spremno do ekuju “doktorice” Ovaj vikend, 4. i 5. listopada, po etak je nove sezone Superlige. I naše Me imurje ima svog predstavnika - STK Hodošan. Superliga je najviši rang natjecanja u Hrvatskoj. STK Hodošan spremno do ekuje po etak sezone. Ekipa iz prošle sezone, Paula Markati, To So, Ana Švarc, poja ana je iskusnom Varaždinkom Tamarom Rami . O ekivanja u klubu i osnovni cilj je ostanak u Superligi, te Me imurju priuštiti gledanje vrhunskoga stolnog tenisa. U prvom kolu Hodošan o ekuje prošlogodišnjeg prvaka, ekipu Dr. asla iz Zagreba.
- Osnovni cilj nam je ostanak u Ligi, mada nas mnogi svrstavaju u sam vrh Superlige. Glavno da budemo zdrave i da damo sve od sebe. Uvijek emo i i na pobjedu pa kako bude. - rekla je mlada doma a uzdanica Paula Markati. STK Hodošan poziva sve ljubitelje stolnog tenisa da do u uživati u nedjelju u dvoranu OŠ Hodošan u 11 sati. Parovi 1. kola: 04.10. – STK Varaždin – STK Pula, HASTK Mladost – STK TIS Zagreb, STK Jaska– STK Mladost Petrinja, HSTK Lokomotiva Vinkovci – STK Bjelovar, 05.10. – STK HODOŠAN – STK DR. asl Zagreb. (dg)
RUKOMET
KUP KREŠIMIR OSI
Posljednjom utakmicom etvrt inala Kupa Krešimir osi za našu županiju kompletiran je broj klubova koji e igrati u polu inalu ovog natjecanja. Naime, u Donjoj Dubravi je poja ani Donji Kraljevec (mom ad preuzeo trener Bruno Kova i , došao iz akovca Pusti ) ugostio poja ano akove ko Me imurje(došli iz akovca Kranj ec i Drk, a iz Rudara Varga i Dodlek)
ti – Mladost Vularija (Aton, subota 18:00), Nedeliš e II – Varaždin Volley II (Aton, nedjelja 10:00), Žerek Varaždin – Totovec I (Dvorana na Dravi, subota 16:00), Plavi Peklenica - Poljanec. U ženskoj konkurenciji Me imurje nema predstavnike u 1. A i 1. B ligi. ŽOK Kaštel iz Pribislavca i OK akovec nastupat e u 2. A ligi centar kao i prošle godine. U ovom trenutku raspored još nije poznat, a natjecanja kre u 18. listopada. U tre oj ligi regije centar, skupini sjever, nastupat e deset ekipa. Od toga etiri iz Me imurja. To su druge ekipe Kaštela i akovca, zatim Štrigova i po prvi put ženska ekipa Centrometala u jednom ligaškom natjecanju. Natjecanje zapo inje 11. listopada.
Jedna od glavnih uzdanica Hodošana Paula Markati
REZULTATI, KOŠEVI Rudar akovec - akovec 63:75 (22:21, 14:15, 10:22, 17:17) RUDAR AKOVEC: Vojkovi 17, Antolovi 20, Roši 2, Benc 2, Peras 2, Vrbani 4, Škoda 10, Nerer 6. Trener Damjanovi B. AKOVEC: Barani 8, Kranj ec 10, Hrustanovi 18, Bogdan 6, Barlovi 16, Mihol ek 9, Kokolek 8. Trener Bošnjak M.
Prelog - Lepoglava 63:37 PRELOG: Puškari 3, Mikec 8, Iveli 2, Kukovec 3, Žvorc 14, Iveli B. 8, Krušelj 20, Filipi 5. Trener Leva i Ž.
Ivan ica - Me imurje 86:47 ME IMURJE: Bogdani 14, Herman 6, ugalj 8, Gašpari 7, oki 12. Trener Novak S.
Vindija - Dubrav an 61:49 (13:13, 7:16, 16:13, 25:7) DUBRAV AN: Klipi K. 15, Valpa 7, Klipi 8, Kuzmi 17, Miser 2. Trener Varga D.
Gra ar - Donji Kraljevec 47:54 (9:22, 16:12, 9:7, 13:11) DONJI KRALJEVEC: Šupljika 14, Srpak 3, Šupljika 14, Mikec 6, Sinkovi 10, Me imurec 7. Trener Ruži M.
DONJI KRALJEVEC: Pongrac 4, Švenda T. 5, Glavina 4, Belovari 4, Pus 22, Ivanovi J. 8, Ivanovi D. 26, Ruži 13. Trener Kova i B. ME IMURJE:Gašpari 1, Kranj ec 12, Novak 28, Lepen 4, Varga 6, Drk 19, Blažin i 2, Kraja i 31. Trener Novak S.
Parovi polu inala su akovec - Me imurje, te Nedeliš e- Me imurje Globetka. Obje utakmice bi bilo vrijedno pogledati, naro ito dvoboj drugoligaša, da se vidi što je tko radio u pripremnom periodu. Prvenstvo u A2 ligi Sjever, naime zapo inje idu eg vikenda. (bh)
KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE
U nedjelju seminar na temu novih pravila! Predsjednik lokalne suda ke udruge Danijel Per i u nedjelju s po etkom od 9 sa održat e tes ranje pomo nih sudaca, te održa seminar na temu promjene pravila igre. Na seminaru su dobrodošli treneri svih kategorija da uju promjene, a ne da kasnije na svojim utakmicama imaju s djeliteljima pravde - “ ght”!
KOŠARKAŠKI VIKEND VODI KUP akovec - Me imurje, subota 4. listopada u 17.30 sa , II OŠ akovec Nedeliš e - Me imurje Globetka, petak 3. listopada u 20.45, Aton
JUNIORSKA LIGA Kotoriba - Me imurje, nedjelja 5. listopada u 18 sa , OŠ Kotoriba akovec - Ivan ica, nedjelja 5. listopada u 17.30 sa , II OŠ akovec
LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Kotoriba - Ivan ica, nedjelja 5. listopada u 16 sa , OŠ Kotoriba Nedeliš e - akovec II, subota 4. listopada u 16 sa , Aton Vindija - akovec I, subota 4. listopada u 14.30 sa , Graberje Me imurje - Prelog, subota 4. listopada u 12 sa , IOŠ akovec Donji Kraljevec - Dubrav an, subota 4. listopada u 11 sa , OŠ D. Kraljevec Rudar - Gra ar, nedjelja 5. listopada u 10 sa , OŠ M. Središ e
PRVA HRVATSKA rukometna liga za žene
Zamet prejak za Zrinskice O ekivano visokih 15:31 bilo je ove subote u dvorani GOC-a u akovcu za vrlo dobre goš e rukometašice Zameta koje su porazile Zrinski. O ekivano, protiv Zrinskog je uprili ena predstava u kojoj se od po etka znao pobjednik s obzirom na prvoligaško neiskustvo doma ih igra ica, ali i evidentnu razliku u kvaliteti. Ve u najavi susreta doma i trener Golik kazao je da e teško može ravnopravno ova ekipa nositi sa Zametom, koji je po njemu tre a mom ad lige. To se i ostvarilo. Tek desetak minuta doma e su imale kakav-takav priklju ak, poslije više nije išlo. Fizi ka razlika bila je vidljiva odmah kako su igra ice istr ale na teren, jer nekoliko visokih i zrelih rukometašica bilo je jednostavno premo no za doma e. U akovcu je u redovima goš i bljesnula Ella Bukvi . Mlada kružna napada ica zabila je deset pogodaka te bila otponac prevage u utakmici. Po staroj
narodnoj - dok jednom ne smrkne, drugom ne svane - Bukvi je iskoristila virozno stanje u kojem se našla prva Zametova kružna napada ica Tea Buni i u potpunosti opravdala povjerenje trenerice Adrijane Prosenjak. - Eto, otvorilo mi se. Tea je bila sprije ena, otvorilo se mjesto na pivotu na koje sam usko ila i dala najbolje od sebe. Iskoristila sam danu priliku, nadam se da sam ovom partijom zadobila povjerenje trenerice Prosenjak. - kaže Bukvi . Tea Buni trebala bi biti spremna ve u ponedjeljak nakon što odleži virozu. No, i s ovakvom Ellom Bukvi Zamet može ra unati na ponavljanje uspjeha protiv varaždinske Koke. - U akovcu je bilo jasno da emo pobijediti s minimalno deset pogodaka razlike ako u emo u utakmicu maksimalno. Ušle smo u tu utakmicu kao i svaku drugu, što se vidjelo na rezultatu. Odigrale smo izvrsnu
I. HRL - muški
KTC uz pomo sudaca preokrenuo u Prelogu KTC Križevci ove godine jedan je od favorita natjecanja. To se vidjelo i po tretmanu koji su imali na gostovanju u Prelogu. U pravom trenutku u drugom dijelu utakmice, kada su doma i mogli prelomiti utakmicu u svoju korist, dobili su nekoliko
sumnjivih odluka u svoju korist i Križev ani su usmjerili utakmicu na svoj mlin. Na kraju 25:27 za gostuju i sastav. Tako je premijerna utakmica na doma em terenu za Preložane prošla neuspješno. Sastav koji u ovoj sezoni umjesto Dubrav-
TABLICA 1. LOKOMOTIVA
3 3 0 0 60 6
2. PODRAVKA VEGETA
3 3 0 0 47 6
3. SESVETE-AGROPROT. 3 3 0 0 25 6 4. ZAMET
3 3 0 0 24 6
5. ZELINA
3 2 0 1 12 4
6. TREŠNJEVKA
3 2 0 1 10 4
7. OSIJEK
3 2 0 1 8
4
8. KOKA
3 1 1 1 1
3
9. SPLIT 2010
3 1 0 2 -10 2
10. ZRINSKI
3 0 1 2 -20 1
11. SAMOBOR
3 0 0 3 -32 0
12. DALMATINKA
3 0 0 3 -35 0
13. UMAG
3 0 0 3 -42 0
14. BJELOVAR
3 0 0 3 -48 0
utakmicu, a slavlje protiv Koke tako er ne bi smjelo dolaziti u pitanje ako ponovimo isto. - kaže Zametova kružna napada ica za klupsku stranicu. Zrinski eka novi dugi put, najduži u cijelo sezoni. Ide se u Plo e u goste Dalmatinki. Sastavu koji nije nepobjediv, ali ostaje za vidjeti koliko mogu Zrinskice na ovom gostovanju. (dz)
ka Hozjaka vodi Vladimir Beli dobro se nosio s favoriziranim gostom, ali ovaj put nije išlo. U doma im redovima briljirao je Krajner s 9 pogodaka. Prelog je s dva poraza pri samom dnu tablice, ali u nastavku se o ekuje protiv nešto slabijih protivnika ipak skupljanje bodova. Možda ve u subotu protiv nekad proslavljenog Medveš aka, koji više nije isti klub kao nekad, a loše je krenuo i u ovu sezonu, s dva poraza. (dz)
3. listopada 2014.
NOGOMET ME IMURSKI NOGOMETNI KUP – u srijedu odigrano šest utakmica III. HNL ISTOK – Me imurje poraženo na gostovanje, slijedi susjedski derbi osmine finala
Bez ve ih iznena enja, traži se U subotu u akovec stiže Varaždin TABLICA još samo jedan etvrtfinalist U srijedu je odigrano šest utakmica kupa MNS za seniore. Od gostuju ih mom adi slavili su Me imurje pobjedom od 4-1 u Vratišincu i Trnava iz Gori ana pobjedom od 5-0 u Štrukovcu. Me imurje je ve za pola sata igre sve riješilo vodstvom od 4-0. Domagoj Josip Hranilovi prvi je zabio u 9.minuti, potom su se redali Gordan Golik iz kaznenog udarca, Stjepan Kokot i Daniel Vukovi . Sokol je propustio realizirati kazneni udarac, ali je iz “pripetavanja” po asni zgoditak postigao Aleksandar Vincek. U Štrukovcu su gosti iz Gori ana uz pet postignutih zgoditaka u 30.minuti propustili realizirati kazneni udarac. Na poluvrijeme je Trnava otišla sa prednoš u od 3-0. Zanimljivo svih pet razli itih strijelaca je bilo na utakmici, Simon Jakši , Tomislav Markuši , Nikola Štrok, Hrvoje Markuši i Filip Blažek. Više nego uvjerljivi doma ini bili su Mladost u Palinovcu pobjedom od 7-1 nad Bratstvom iz Savske Vesi. Trostruki strijelac za Mladost bio je Nikola Talan, a po jednom su zabili Dario Vadlja, Nikola Kolari i Tomislav Šegovi . Jedini zgoditak za goste je postigao Dario Bogomolec. Autogol za Bratstvo postigao je Hrvoje Zlatarek. U akovcu Sloga je pobijedila Kraljev an 38 5-0. Prva dva zgoditka za doma e postigao je Andre Silva i Ivan Fu ko do poluvremena. U drugom dijelu strijelci su bili Dalibor Fran i i Saša Kosalec. Me imurec
je sa 4-0 izbacio nositelja mom ad Hodošana. Sa dva zgoditka Bojana Kregara i po jednim Darka Vabeca i Darijana Treske. Najviše je neizvjesno bilo u Nedeliš u gdje su doma ini sa 3-1 pobijedili Polet iz Pribislavca. Nedeliš e je povelo u 20.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Danijel Jagec. Deset minuta kasnije Polet je preko Davora Vukovi a poravnao na 1-1. U drugom dijelu od 65 do 75 minute drugim zgoditkom Danijela Jageca i prvim Borisa Kosira Nedeliš e je osiguralo prolaz u etvrt inale gdje e igrati protiv Me imurja. Ve ranije etvrt inale je osigurala Sloboda iz Slakovca, a preostali susret osmine inala kupa igra se 8.10.(srijeda) u Novom Selu Rok s po etkom u 15,30 sati gdje dolazi Šenkovec. Parovi etvrt inala kupa iji nastavak se igra u prolje e 2015., a doma ini utakmica se izvla e ždrijebom. Igra se jedna utakmica.
PAROVI: Sloboda (Slakovec) – pobjednik Omladinac(NSR)/Šenkovec Mladost (Palinovec) – Sloga ( akovec) Trnava – Me imurec Nedeliš e - Me imurje
Tablica, doma i teren i tradicionalna negostoljubivost na pleterni kom travnjaku sugerirali su da su Slavijaši favoriti nad iscprljenim i oslabljenim Me imurje u subotu i to se dogodilo. Do ovog kola nitko nije postigao pogodak u Pleternici, a Me imurje je tek jednom izbjeglo poraz u gostima (Oriovac 2:2 ), što se dogodilo i ovaj put. Doma in je slavio sigurnu pobjedu od 3:0. Doma in je poveo u prvom dijelu s 1:0, iz kontre je pove ao na 2:0, a onda je uslijedio i tre i prilikom kojeg nije najbolje intervenirao trener Šafari . Me imurje je igralo bez Kokota, Novka i Begovi a, sa ak osam mla ih u sastavu i teško je bilo o ekivati da mogu napraviti nešto više ovom prilikom. Trener Kova evi bio je nezadovoljan reakcijama u obrani, ali to nije udno s obzirom da je i obrambeni dio mom adi vrlo mlad. Ništa idemo dalje, morao ovo istrpjeti, igramo sa puno mladih igra a i svaka ovakva utakmica za njih je veliko iskustvo poru uje trener Kova evi nakon ove utakmice. Ve je kup donio povratak u pobjedni ki ritam, ta utakmica je itekako dobrodošla, iako je još jedna u nizu. U subotu e biti zanimljivo u akovcu. Dolazi Varaždin u tradicionalnom susjedskom derbiju. Vrlo važna utakmica za Me imurje koje ima tri pobjede bez ku e i bilo bi itekako važno da se zadrži zlatna sredina, odnosno gornji dom da se pobjedi u ovom susretu. Sraz dvije mlade mom adi, bivših prvoligaša koji se danas oslanjaju pretežito na mlade snage, pa e biti zanimljivo tko ima bolju budu nost. Susret na SRC Mladost igra se u 16 sati. (dz)
1. PODRAVINA
7
5
1
1
17–10
16
2. SLAVIJA
7
4
3
0
10– 3
15
3. BSK
7
4
2
1
16–10
14
4. MLADOST (Ž)
7
4
2
1
12– 8
14
5. MLADOST (A)
7
4
1
2
12– 4
13
6. VIŠNJEVAC
7
4
1
2
8–7
13
7. BJELOVAR
7
4
0
3
14–12
12
8. VUKOVAR 1991
7
3
2
2
17–13
11
9. ME IMURJE
7
3
1
3
12– 9
10
10. BELIŠ E
7
3
1
3
13–16
10
11. KOPRIVNICA
7
2
2
3
8–9
8
12. AKOVO-CROATIA
7
2
1
4
7 –11
7
13. VARAŽDIN
7
2
0
5
5–8
6
14. SLAVONIJA
7
2
0
5
8 –16
6
15. ORIOLIK
7
1
1
5
6 –12
4
16. VIROVITICA
7
0
0
7
7 –24
0
17. POLET (SMNM)
7
0
1
6
8 – 18
1
18. ARCHEA- AKOVEC
7
0
0
7
4 – 41
0
ODIGRANO 7. KOLO Me užupanijske lige akovec - Varaždin
akove ka Sloga zabilježila tri pobjede u nizu Odigrano je 7. kolo Me užupanijske lige, a obilježila nova pobjeda Nedeliš a, sedma po redu i solo vrh tablice. Nikoga od pratnje više gotovo, pa nema blizu, tu je još Sloboda iz Slakovca, koja sad ima nove probleme, pitanje doma instva zbog uvjeta. Me utim, lidera eka još dug put do kraja prvenstva, pa opuštanje nije dobrodošlo. Nedeliš e je svoj susret riješilo ve u prvom dijelu, kad je povelo 2:0 u Jalžabetu, te se taj rezultat više nije mijenjao do kraja. Nedeliš e u vodstvo dovodi Jagec u 13.minuti, a kona an rezultat postavlja Me imurac u 36.minuti. U drugom dijelu Nedeliš e se opustilo pa doma ini dva puta ga aju gredu. Ipak zaslužena pobjeda 2:0 Nedeliš a i nastavak nezaustavljivog niza. Puš ine je sa rezultatom od 2-1 uspjelo poraziti drugoplasiranu mom ad lige premda su nastupali bez svojeg ponajboljeg igra a Ribi a. Ve u 9.minuti Dove er dovodi doma ine u vodstvo te se rezultat do kraja poluvremena nije mijenjao. Gosti smanjuju preko Valjaka da bi pred sami kraj susreta u 87.minuti Mikulec donio veselje doma im navija ima. U susretu 7 žutih kartona, 3 doma inima i 4 gostima. Sloboda slabo ulazi u susret i doma ini to iskorištavaju pogotkom Horvata u 18.minuti. Posljednjih 15 minuta prvog dijela Sloboda se budi i stvara nekoilo izglednih prilika.Pred kraj prvog dijelato
TABLICA 1. NEDELIŠ E
7
7
0
0
26– 6
21
2. SLOBODA (S)
7
5
2
0
16– 9
17
3. ZADRUGAR
7
5
0
2
20–12
15
4. PUŠ INE
7
4
1
2
19– 8
13
5. RUDAR
7
4
1
2
15– 7
13
6. NOVI MAROF
7
3
3
1
26– 16
12 12
7. JALŽABET
7
4
0
3
15– 8
8. SLOGA ( )
7
3
3
1
15–10
12
9. CENTROMETAL
7
4
0
3
19–17
12
10. GRANI AR (K)
7
3
2
2
16–16
11
11. MLADOST KOMET
7
3
1
3
13–12
10
12. ZELENGAJ
7
3
1
3
17–19
10
13. NAPRIJED
7
3
0
4
11–12
9
14. PLITVICA (G)
7
1
2
4
13–16
5
15. PLITVICA (S)
7
1
1
5
6 – 17
4
16. IVAN ICA
7
1
0
6
10–25
3
17. POLET (SMNM)
7
0
1
6
8 – 18
1
18. ARCHEA- AKOVEC
7
0
0
7
4 – 41
0
NAJAVA 8. KOLA
Me imurski derbi u nedjelju ujutro na Slogi, neizvjesno gdje e igrati Slakov ani i Kotorip ani Ovo kolo igra se u tri termina. Subotom i nedjeljom u 16 sati, odnosno u nedjelju ujutro kada igra Sloga u 10 sati.
Nedeliš e - Ivan ica
Sloboda-Mladost Komet
Nedeliš e u ovaj susret ulazi kao apsolutni favorit, a zasigurno mnogi doma i navija i ve razmišljaju koliko e popravi svoju gol razliku. Gosti su uz akovec najslabija mom ad lige dok Nedeliš e suvereno vodi na elu lige i nebi smjelo ima ve ih problema premda su u srijedu… Suci i delegat: Pavli , Kapeš, Vukovi / Poredoš.
Sloboda ne posustaje i još je uvijek uz Nedeliš e neporažena mom ad lige. Novu pobjedu tražit e na doma em terenu pro v Mlados iz Preloga koja je neo ekivano poražena na od Zelengaja. Doma ini su favori ovog susreta, jedini hendikep bit e neigranje bitne karike Hergo a. Tako er ostaje za vidje što e se dogodi s doma instvo s obzirom da je Povjerenik zatražio od Slakov ana da prijave drugo igralište za doma instvo, odnosno doma ini bi morali napravi preinake do petka kako bi u subotu bili doma ini u Slakovcu. Suci i delegat: Mihoci, Brljak, M. Horvat/ Ke ak
Polet SMNM-Novi Marof Doma inima ve „gori“ i posljednje je vrijeme da dohvate prvu pobjedu u novoj sezoni. Ne e im bi lako jer na suprotnoj strani imat e napada ku orijen ranu mom ad iz Novog Marofa. Može li slovenski strateg Špilak kona no donije malo veselja doma im navija ima te da se kona no zaustavi ova agonija Poleta, a u prilog e im i i i neigranje kartoniranih igra a Novog Marofa Miklobušeca i Horvata. Suci i delegat: Lackovi , Remar, Rojc / Zadravec.
njem dva bitna igra a Daria Šol a i Nikole Šolti a. Suci i delegat: ur ek, ižmešija, Sukanec / Lukinec.
Archea akovecPlitvica Selnik U jutarnjim sa ma nastupat e i druga akove ka mom ad Archea koja ugoš uje Plitvicu iz Selnika. Gos su favori ovog susreta, a bilo bi dobro da akovec sakupi dovoljno igra a da odigra susret. Suci i delegat: Hras , Rohtek, Pintari / Šol .
Sloga - Rudar
Zadrugar-Macinec Centrometal
Me imurski derbi susret igrat e se u akovcu u jutarnjim sa ma gdje Sloga do ekuje Rudar. Sloga se sa sjajnim u inkom vra la sa 2 gostovanja u susjednoj županiji, dok je Rudar u subotu visoko porazio Macinec. Za doma ine ne može nastupa Antunovi , dok e gos bi hendikepirani neigra-
Macinec nakon poraza u Murkom Središ u odlazi na još jedno teško gostovanje u Hrastovsko. Doma ini su poraženi u Puš inama i povratak na pobjedni ke staze tražit e pro v Macinca koji uz iskusne igra e u svojim redovima svakako može do iznena enja. Doma ini ne mogu ra una na Kataleni a dok za
im se ispla uje pa u 42.minuti Srnec poga a za 1-1 i vra a stvari na po etak. U drugom dijelu Sloboda preko Hergoti a u 55.minuti i Drugi put Srneca u suda koj nadoknadi uzima puni plijen te ovom zasluženom pobjedom postaje prvi pratitelj vode em Nedeliš u. Slogi u ito leže gostovanja u susjednoj županiji pa je tako nakon srijede opet upisala pobjedu, ovaj puta u Selniku protiv doma e Plitvice. Sloga je do 70.minute imala visoko vodstvo od 3-0 preko dvostrukog strijelca Fran i a i Fu ka. Doma ini uspijevaju smanjiti rezultat na 2-3,ali više nije išlo i Slogi opet novi gostuju i bodovi. Bila je to tre a pobjeda u nizu. U jedinom današnjem me imurskom susretu Naprijed je porazio Polet sa rezultatom 1-0. Obje mom adi bile su u velikoj rezultatskoj krizi pa je Martinec donio veliko veselje doma im navija ima pred sami kraj susreta u 85.minuti.
Nakon što je prošlo kolo Rudar poražen sa 5-2, danas se iskupio svojim navija ima i visokim rezultatom slavio nad Macinec Centrometalom. Ve u prvom dijelu Rudar je imao visoko vodsto od 3-0 pogotcima Berdina, D.Šolti a i Vuruši a. U 52. minuti zaka ili su se Šolti Nikola i Nenad Vibovec, a glavni sudac obojicu isklju uje. U 72.minuti gosti iz Macinca smanjuju preko Pani a, da bi Rudar postigao još dva pogotka za kona an rezultat 5-2.Strijelci su bili još jednom Berdin i Leva i . akovec je kona no skupio mom ad pa je odigran susret u Ivancu. Gosti su odigrali susret sa desetoricom igra a i o ekivano su poraženi pa je Ivan ica stigla do prvih bodova u sezoni. etverostruki strijelac bio je Cika te jednom Cerov ec. Mom ad Archea akovec nije imala predstavnika kluba ni izioterapeuta te su na kraju napustili teren u Ivancu bez potpisanog zapisnika. Ina e, akov ani su izgubili prethodne dvije neodigrane utakmice s 3:0 i još ih ekaju disciplinske
Macinec ne e nastupi Nenad Vibovec. Suci i delegat: Škrobar, Mihali , Tuksar / Kušen.
Puš ine-Naprijed U redove doma e mom adi vra a se Kris jan Ribi te kao favori ulaze u susret pro v gos ju iz Cirkovljana. Naprijed je u prošlom kolu kona no ostvario pobjedu nakon e ri uzastopna poraza, ali težak posao o ekuje ih pro v doma ih Puš ina koji pružaju jako dobre par je u me užupanijskoj ligi. Suci i delegat: Kolari B., Šupljika, Horvat I. / Lopari .
Grani ar KotoribaPlitvica Gojanec Grani ar nakon smjene trenera povezao je konce igre te još nije poražen. U susret sa Plitvicom ulaze kao veliki favorit i sve osim pobjede bilo bi razo aranje za doma e navija e. I u Kotoribi imaju probleme s koridorom za izlazak prema terenu zbog ega ne mogu igra kod ku e, a ho e li to zaista tako i bi ostaje za vidje . Suci i delegat: Buden, Šambar, Hantak / Toplek.
kazne. Ukoliko ne odigraju još jednu utakmicu bit e izba eni iz daljnjeg natjecanja. Premda se o ekivala pobjeda Mladostaša, dogodilo se sasvim suprotno i Zelengaj nakon debakla u srijedu(1-6) visokim i neo ekivanim rezultatom slavio je u Prelogu. Ve u prvom dijelu Zelengaj je imao vodstvo preko Ismailovskoga i Vrbeka. Golubi u 53.minuti smanjuje na 1-2, ali Zelengaj sa još dva gola, prvo Martineza, a potom drugi put Ismailevskoga nosi puni plijen iz Preloga. U grubom susretu u Novom Marofu Grani ar je podijelio bodove rezultatom 2-2. Grani ar se vrsto igrom postavio vrlo dobroj mom adi i to im se isplatilo u 50.minuti kada dolaze u vodstvo pogotkom ižmešije iz kaznenog udarca. Grani ar u 53.minuti ostaje s igra em manje pa doma ini to iskorištavaju i preokre u rezultat preko Saboleca i Zeke. Ipak u 81.minuti Mešnjak donosi bod Grani aru. U grubom susretu ak 8 žutih kartona i 2 crvena, 3 žuta doma ima i 5 Grani aru dok je glavni sudac svakoj mom adi isklju io jednog igra a. (nb)
3. listopada 2014. I. ME IMURSKA LIGA
7. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC - MLADOST (Pal) 4-1 (2-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Igor Križari , Tihomir Kralji , Tomislav urila. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Skoliber (2), 2-0 Toplek (45), 3-0 Skoliber (56), 4-0 Skoliber (75), 4-1 Cirkven i (79) OMLADINAC: Križai , Jurinec (79. Lesjak M), Drk (85. Vugrinec), Sermek, Pintari , Reich, Vodopija (61. Lesjak L), Toplek, Mihalic, Skoliber, Varga (46. Bari ), trener: Branimir Kelkedi MLADOST: Saka , Tkalec (51. Talan), Špoljar (46. Novak), Kova i , Balenovi , Križai (61. Fileš), Možek (62. Mu i ), Pasler, Mlinarec, Vadlja, Hali (65. Cirkven i ), trener: Darko Lon ari Žu kartoni: Toplek, Lesjak M (Omladinac); Križai , Fileš (Mladost)
ŠENKOVEC - SLOBODA (M) 1-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Valen no Kantoci. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Buhanec (38), 1-1 Belše (67) ŠENKOVEC: Novak, Vinkovi , Polak, Mun ar (62. Hali ), Grahovec, Buhanec, Žvorc, Korent, Hrustek, Bertovich (75. Silaj), Koren Dino, trener: Ivan David SLOBODA: Horvat, Tisaj, Belše, Novak T, alopa, Lukman M, Tremski, Lukman D, Sovar (87. Novak M), Culjak, Popovi , trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Bertovich, Vinkovi (Šenkovec); Sovar (Sloboda)
DINAMO - SPARTAK 0-1 (0-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Marin Horvat, Branko Bacinger, Ma ja Horvat. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelac: Šegovi Sre ko (72) DINAMO: Jalšovec, Jan ec, Jankovi , Mihalec, Klekar, Mar ec, Vutek, Križai , Novak, Furundžija, trener: Ivan Hamonajec SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi E, Fažon, Lackovi E (90. Gori anec), Juras (75. Sušec), Zadravec, Šegovi S, trener: Ivan Domini Žu kartoni: Novak, Furundžija (Dinamo); Šegovi S, Šegovi E, Juras, Lovren i (Spartak) Crveni: Domini (Spartak)
KRALJEV AN 38 - DINAMO (D) 4-1 (2-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Marijan Duman i , Boris Jakovljev, Toni Fažon. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Štefok (24), 2-0 Pišpek (34), 2-1 Krznar (62), 3-1 Pišpek (73), 4-1 Vlah (74) KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok (70. Cvek V), Cvek S, Tisaj (88. Vlahek), Markovi , Pišpek (86. Pigac), Jan ec, Blažeka, Zelenc, Lipi (77. ekunec), trener: Stefan Srpak DINAMO: Novak, Bihar, Mihalec, Tomašek, Krznar, Borovec, Vugrinec (80. Herman), Bunc, Vukovi , Dodlek (77. Marodi), Kova , trener: Marko Obadi Žu kartoni: Zelenc (Kraljev an); Borovec (Dinamo)
MLADOST - MLADOST (SM) 5-1 (4-0) IVANOVEC. Igralište: Park Mlados . Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Siniša Luka i . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Ignji (13), 2-0 Novak (17-11m), 3-0 Hadži (32), 4-0 Carevi (38), 5-0 Ignji (52), 5-1 Horvat (66) MLADOST (I): Kolar, Hunjadi (64. Krišto ), Bujan, Zanjko, Kamenar, Hadži (63. Talan), Ignji , Miki , Novak, Carevi (73. Fegeš), Gugi (67. Podgorski), trener: Branko Janžek MLADOST (SM): Pancer, Orehovec (54. Jambreši ), Pavlic, Posavec (54. Kvakan), Horvat Dino, Matulin, Štrok D, Igrec D, Igrec J, Horvat Dražen, Štrok T, trener: Slavko Kvakan Žu kartoni: Kamenar (Mladost)
BSK - TRNAVA 2-4 (2-3) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Dario Bubek, Vjeran Tuksar, Zoran Novak. Delegat: Marija Sabol Strijelci: 1-0 Horvat (12), 1-1 Markuši (13), 2-1 Fran i (17), 2-2 Markuši (23), 2-3 Vlaši (42), 2-4 Farkaš (55-11m) BSK: Magdaleni , Buhin M, Vitez, Buhin F (22. Ha ek), Mavri ek, Strniš ak (84. Šmit), Fran i , Škvorc B, Škvorc D (46. Ha ek), Mesari , Horvat, trener: Ivan Magdaleni TRNAVA: Dolenec, Gudlin (46. Pintar), Klari (90. Hošnjak), Markuši T, Špoljar, Vlaši (61. Markuši H, Farkaš, Štrok (84. Blažek), Jakši , Magdaleni , Baksa, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Ha ek (BSK); Magdaleni , Markuši T (Trnava)
JEDINSTVO - ME IMUREC 1-3 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Nino Škrobar, Damir Fodor, Josip Kedmenec. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Treska D (39), 1-1 Rešetar (62), 1-2 Treska S (68-11m), 1-3 Treska S (87) JEDINSTVO: Habek, Škvorc, Štajerec, Rešetar, Tomaškovi , Jambroši , Krizman P (60. Krizman N), Fras, Kapeš, La evi , Gal, trener: Mladen Rešetar ME IMUREC: Prekupec, Branilovi (60. Bes jani ), Ivanuša D, Zanjko, Bali , Bajzek (83. Rešetar), Fu ko S (77. Hrušoci), Vabec, Kregar (73. Fu ek), Treska S (88. Fu ko T), Treska D, trener: Antun Juki Žu kartoni: Jambroši , Fras, Habek, Škvorc (Jedinstvo); Ivanuša D (Me imurec)
Sedma pobjeda Pribislav ana u nizu bez primljenog zgoditka Poletu minimalna gostuju a pobjeda i u Vratišincu bez još uvijek primljenog zgoditka. Davor Vukovi odlu io je svojim zgoditkom u 47.minuti pobjednika. Mada su de ki iz Pribislavca imali još nekoliko prigoda za posti i zgoditak. Do kad e Mišo Vibovec izdržati da ne primi zgoditak u prvenstvu pitanje je. Zasad drži solidnih 630 minuta. Ho e li u nedjelju u Gori anu kapitulirati po prvi puta. Doma em Sokolu to nije pošlo za nogom mada su i oni nešto imali za prekinuti niz poletovaca. U Palovcu rekordnih 400 gledatelja u susjedskom derbi susretu, ali pobjeda ide Spartaku. Kako i tradicija nalaže vje iti op inski derbi okupi lijep broj gledatelja. Doma em Dinamu nakon kišnih nedjelja zasjalo sunce, ali tri su boda otišla u Malu Suboticu. Derbi je odlu io trenutno najbolji strijelac Spartaka Sre ko Šegovi u 72.minuti. Spartak je u 78.minuti ostao bez Benjamina Domini a koji je Damjana Novaka sprije io da ode sam prema vratima Luke Tizaja. Gosti su smatrali da je isklju enje prestrogo, ali vrlo dobri sudac utakmice Marin Horvat sigurno smatra da je to bilo za isklju enje. Kona no pravila su vrlo jasna. Dinamo tih posljednjih desetak minuta utakmice nije uspio iskoristiti broj anu prednost jer i da su zabili remi ne bi bio nezaslužan po prikazanoj igri. Susjedski derbi i u Šenkovcu, ali bez pobjednika. Mogli su susjedi iz Mihovljana u 22.minuti prvi do i do prednosti, ali je opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je izveo Deni Lukman doma i vratar Emil Novak obranio. Sedam minuta prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Hrvoja Buhanca doma ini su poveli. Patrik Belše je svojim zgoditkom u 67.minuti Slobodi donio gostuju i bod. U Donjem Kraljevcu pobjeda doma ina. Za nešto više od pola sata igre doma i su zgodicima Stanka Štefoka i Filipa Pišpeka imali vodstvo od 2-0. Gosti iz Domašinca uspjeli su doma e vodstvo u 62.minuti zgoditkom kapetana mom adi Stjepana Krznara smanjiti na 2-1. No, u samo dvije minute 73 i 74 drugim zgoditkom Filipa Pišpeka i prvim Petra Vlaha Kraljev an je sve riješio za doma u pobjedu od 4-1. Gostuju a obrana nije baš bila na visini zadatka pa i otud etiri zgoditka u njihovoj mreži. Ina e se dominacija na terenu
LISTA STRIJELACA
Fundacije izmjenjivala. Malo su doma i vodili igru, malo gosti. U Novom Selu Rok slavili doma ini. Po prvi je puta na klupi Omladinca sjedio kao trener Dražen Škvorc i odmah krenuo sa pobjedom. Doma i su sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu goste iz Palinovca poslali ku i sa etvorkom u mreži. David Cirkven i koji je kod gostiju u igru ušao u 65.minuti nešto kasnije ili to nije u 79.minuti postiže barem po asni zgoditak za Mladost. Kod Omladinca ponovno puca ki raspoložen Roberto Skoliber sa svojim hatrikom. Jedan je zgoditak postigao u prvom poluvremenu, a preostala dva u drugom i to sva tri iz igre. Dario Toplek je u 45.minuti upisao svoj drugi jesenski prvenstveni zgoditak. Nešto nervoznije je bilo u drugom poluvremenu kada je vrlo dobri sudac utakmice Igor Križari po dvojicu igra a u svakoj mom adi opomenuo. U Ivanovcu raspucani doma ini. Bio je to susret dviju Mladosti. Nešto brža bila je doma a mladost. Oni su ve nakon prvih 45 minuta imali vodstvo od 4-0 dok se gosti iz Svete Marije pravo niti nisu snašli. Mrežu gostiju na eo je Benjamin Ignji . Potom slijedi u 17.minuti prvi od dva doma a dosu ena kaznena udarca. Oba je izveo Jurica Novak. Prvog je uspio realizirati, a drugog u 41.minuti mu je vratar gostiju Alen Pancer obranio. Još do poluvremena strijelci za doma e bili su Goran Hadži i Dean Gugi . I drugo poluvrijeme po elo je loše po goste. U 52.minuti imaju „petardu“ u mreži, a strijelac je bio po drugi puta na utakmici Benjamin Ignji . Dražen Horvat uspio je za goste u 66.minuti posti i barem po asni zgoditak za ionako visoki poraz od 5-1. U Novom Selu na Dravi doma ini još uvijek na nula bodova. Šest minuta prije kraja prvog poluvremena Me imurec je zgoditkom Darijana Treske poveo 1-0. Doma i kapetan mom adi Davor Rešetar uspio je u 62.minuti poravnati na 1-1. Pobjedu gostima iz Dunjkovca-Pretetinca donio je Saša Treska sa svoja dva zgoditka. Prvim u 68.minuti iz kaznenog udarca, a drugim tri minute prije kraja utakmice za kona nih 3-1. Trnavi tri boda iz Belice. Doma i BSK je i dalje bez osvojenog boda i na dnu ljestvice sa tri postignuta zgoditka u šest utakmica. Dobro su doma i po eli utakmicu. Poveli su u 12.minuti zgoditkom Filipa Horvata. Minutu kasnije gosti iz Gori ana su zgoditkom Tomislava Markuši a poravnali na 1-1. etiri minute kasnije novo vodstvo BSK-a, a strijelac je bio Krunoslav Fran i . Drugim zgoditkom Tomislava Markuši a u 23.minuti je 2-2. Dražen Vlaši je tri minute prije prvog poluvremena Trnavu doveo u vodstvo. Krivci što je u prvom dijelu palo pet zgoditaka su oba vratara, doma i Ivan Magdaleni i gostuju i Franjo Dolenec. U drugom dijelu strijelci su se malo primirili. Jedini zgoditak postignut je iz kaznenog udarca u 55.minuti, a postigli su ga gosti za pobjedu od 4-2, odnosno David Farkaš.
TABLICA 1. POLET (P)
7
7
0
0
21 – 0
21
2. SPARTAK
6
5
0
1
18 – 6
15
3. SLOBODA (M)
7
4
1
2 16 – 10 13
4. DINAMO (D)
6
4
0
2
5. MLADOST (Pal.)
6
4
0
2 12 – 11 12
18 – 9 14 – 5
12
6. KRALJEV AN 38
6
3
2
1
7. MLADOST (SM)
6
3
1
2 15 – 12 10
11
8. ME IMUREC
6
3
1
2 13 – 11 10
9. OMLADINAC (NSR)
7
3
1
3 13 – 14 10
10. MLADOST (I)
6
3
0
3 12 – 14
11. TRNAVA
6
2
0
4 17 – 17 6
9
12. SOKOL
6
2
0
4 12 – 15 6
13. DINAMO (P)
6
2
0
4
6 – 10
14. ŠENKOVEC
7
1
2
4
6 – 23
5
15. JEDINSTVO (NSD)
6
0
0
6
4 – 17
0
16. BSK
6
0
0
6
3 – 26
0
6
OPOMENUTI IGRA I ŠENKOVEC – Želimir Bertovich (1239), Nikola Vinkovi (4824) POLET (P) – Dario Bašek (678) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339), Dario Toplek (2403) SLOBODA (M) – Saša Sovar (1135) KRALJEV AN 38 – Ma ja Zelenc (10334) SPARTAK – Dejan Lovren i (75), Marinko Juras (242), Emanuel Šegovi (2105), Sre ko Šegovi (2100) BSK – Marko Ha ek (6863) MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702) ME IMUREC – Dejan Ivanuša (51) DINAMO (P) – Damjan Novak (1628), Ivan Furundžija (2930) TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243), Tomislav Markuši (3254) SOKOL – Saša Puh (2315), Marko Mikolaj (2331) MLADOST (Pal.) – Goran Križai (2133), Goran Fileš (1926) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330), Zoran Fras (1335), Nikola Habek (9686), Mišel Škvorc (4875) DINAMO (D) – Nenad Borovec (8685)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) SOKOL – Marko Mikolaj (2331) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DINAMO (P) – Petar Šari (4633) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica – odradio kaznu u 7. kolu Vladimir Pintari (1894) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica – odradio kaznu u 7. kolu SPARTAK – Benjamin Domini (681) po l. 50 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice
RASPORED, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 8. KOLA Mala Subotica: SPARTAK – JEDINSTVO (NSD) (sudac Bojan Juras, pomo nici Robert Radek i Siniša Luka i , delegat Stjepan Križari ); Dunjkovec-Pretetinec: ME IMUREC – OMLADINAC (NSR) (sudac Marin Horvat, pomo nici Branko Bacinger i Ma ja Horvat, delegat Dragu n Vuk), Palinovec: MLADOST – MLADOST (I) (sudac Ptrik Kolari , pomo nici Bruno Brljak i Rudolf ižmešija, delegat Željko Podgorelec), Sveta Marija: MLADOST – ŠENKOVEC (sudac Goran Žganec, pomo nici Branko Martan i Tomislav urila, delegat Antun Mesari ), Mihovljan: SLOBODA – KRALJEV AN 38 (sudac Jasmin Lozi , pomo nici Željko Turk i Zoran Novak, delegat Franjo Fais); Domašinec: DINAMO – SOKOL (sudac Dario Srnec, pomo nici Lidija Kralji i Mario Pintari , delegat Antun Horvat); Gori an: TRNAVA – POLET (P) (sudac Ivica Križai , pomo nici Ivica Felker i Josip Kedmenec, delegat Zoran Hajdinjak), Belica: BSK – DINAMO (P) (sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Milivoj Bali , delegat Vlado Soka ). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 16 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Dragan Hrustek. Delegat: Stjepan Perko Strijelac: Vukovi (47) SOKOL: Žagar, Simun, Puh, Major (44. Dunjko), Horvat, Vincek, Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Boži (66. Hertari ), Horvat, trener: Darko Posavec POLET: Vibovec, Horvat, Bašek, Vibovec (65. Ujlaki), Posavec, Vukovi , Lisjak (90. Novak), Gajnik, Pal , Toplek, Krišto , trener: Dejan Magdaleni Žu kartoni: Puh, Mikolaj (Sokol); Bašek (Polet)
10 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 8 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Sre ko Šegovi (Spartak) 7 zgoditaka – Roberto Skoliber (Omladinac NSR), Davor Štrok (Mladost SM) 5 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec) 4 zgoditka – Josip Igrec (Mladost SM), Deni Lukman (Sloboda M), Krunoslav Gajnik, Mišo Pal (Polet P), Aleksandar Vincek (Sokol), Filip Pišpek (Kraljev an 38), Dražen Vlaši (Trnava), Benjamin Ignji (Mladost I) 3 zgoditka – Bojan Kregar (Me imurec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Simon Jakši , Tomislav Markuši (Trnava), Saša Puh (Sokol), Goran Vugrinec (Dinamo D), Mišel Popovi (Sloboda M), Edi Lackovi (Spartak), Dean Gugi (Mladost I), Dražen Horvat (Mladost SM)
6. kolo VETERANI SREDIŠTE
ISTOK
ZAPAD
5. kolo VETERANI SZ
BSK – Strahoninec 2-4, Jadran – Sloboda (M) 3-1, Mladost (I) – Polet (P) 2-1, Sloga ( ) – Bratstvo (SV) 8-0. Archea- akovec je bio slobodan.
Borac PMP – Mladost Komet 1-5, Trnava – Radni ki 1-3, Vidov an – Spartak 2-3, Hodošan – Budu nost (P) 1-5. Kraljev an 38 je bio slobodan.
Podturen – Nedeliš e 3-1, Pobjeda – Sloboda (S) 4-2, Šenkovec – Hajduk (B) 5-0, Plavi (Pek.) – Omladinac (M) 2-3, Sokol – Omladinac (NSR) 1-4.
Zebanec – Dubrav an (GD) 4-1, Donji Koncov ak – Venera PMP 2-2, Polet (SMnM) – Mura 5-2. Bratstvo (J) je bilo slobodno.
TABLICA
TABLICA
TABLICA
TABLICA
SOKOL - POLET 0-1 (0-0)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
STRAHONINEC SLOGA ( ) MLADOST (I) POLET (P) BSK JADRAN SLOBODA (M) ARCHEA- AKOVEC BRATSTVO (SV)
5 5 5 6 6 5 4 3 5
4 4 4 3 2 2 0 0 0
1 1 0 2 2 0 0 0 0
0 26 – 4 0 22 – 3 1 11 – 8 1 13 – 5 2 10 – 8 3 12 – 13 4 1 – 15 3 1 – 20 5 3 – 23
13 13 12 11 8 6 0 0 0
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
BUDU NOST (P) SPARTAK VIDOV AN MLADOST KOMET RADNI KI TRNAVA HODOŠAN KRALJEV AN 38 BORAC PMP
6 6 5 5 5 5 5 5 6
6 3 3 3 2 2 2 0 0
0 1 0 0 3 0 0 1 1
0 21 – 7 18 2 13 – 14 10 2 20 – 11 9 2 14 – 9 9 0 9–6 9 3 8 – 10 6 3 9 – 13 6 4 4 – 12 1 5 5 – 21 1
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
OMLADINAC (NSR) SOKOL OMLADINAC (M) ŠENKOVEC PODTUREN NEDELIŠ E POBJEDA PLAVI SLOBODA (S)
10. HAJDUK (B) U sljede em kolu sastaju se: Polet (P) – Sloga ( ), Sloboda (M) – Mladost (I), Strahoninec – Jadran, Archea- akovec – BSK. Bratstvo (SV) je slobodno. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16 sa .
U sljede em kolu sastaju se: Spartak – Hodošan, Radni ki – Vidov an, Mladost Komet – Trnava, Kraljev an 38 – Borac PMP. Budu nost (P) je slobodna. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16 sa .
6 6 6 6 6 5 6 6 4
5 4 4 4 4 2 2 1 0
1 1 0 0 0 2 0 0 0
0 1 2 2 2 1 4 5 4
29 – 4 25 – 8 23 – 12 22 – 14 20 – 14 13 – 7 17 – 19 10 – 38 5 – 16
16 13 12 12 12 8 6 3 0
5
0
0
5
4 – 36
0
U sljede em kolu sastaju se: Omladinac (NSR) – Podturen, Omladinac (M) – Sokol, Hajduk (B) – Plavi (Pek.), Sloboda (S) – Šenkovec, Nedeliš e – Pobjeda. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16 sa .
1. POLET (SMNM)
4
3
0
1
21 – 8
9
2. VENERA PMP
3
2
1
0
9–3
7
3. BRATSTVO (J)
3
2
0
1
6–4
6
4. ZEBANEC
2
1
0
1
5–3
3
5. DUBRAV AN (GD)
4
1
0
3
5 – 18
3
6. D. KONCOV AK
2
0
1
1
2–7
1
7. MURA
2
0
0
2
3–8
0
U sljede em kolu sastaju se: Venera PMP – Mura, Dubrav an (GD) – Donji Koncov ak igra se u Preseki, Bratstvo (J) – Zebanec. Polet (SMnM) je slobodan. Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 13 sa .
3. listopada 2014.
7. kolo II. ŽL MNS - istok SK - ZASADBREG 77 3-3 (2-1) EHOVEC. Igraliťte: Makovica. Suci: Robert Radek, Nenad Štrek, Robert Kolari . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Begovi (10), 2-0 Lisjak (37), 2-1 Rodinger Filip (40), 3-1 Radi (55), 3-2 Laszlo P (65), 3-3 Kozjak (90) SK: Grabant D, BoŞek, Horvat, Lon ari J, Lon ari D, Begovi , Grabant Z, Lisjak, Turk, Viťnji , Radi (65. Laszlo P), trener: Mario Cvetko ZASADBREG: Novak, Hatlak, Povodnja, Kozjak, Lukman, Rodinger Florijan, Dunjko (46. Sabol ec), Koroťi , Šajnovi (80. Šela), trener: Zoran Lukman Žu kartoni: Begovi ( SK); Koroťi , Lukman (Zasadbreg)
GALEB - VIDOV AN 1-1 (0-1) OPOROVEC. Igraliťte: NK Galeb. Suci: Patrik Kolari , Marko Smr , Darko Pokriva . Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 0-1 Nemet Dino (30-11m), 1-1 RuŞman (48) GALEB: Pigac, Balent N, Soka , Erdelji (80. Grana r), Hertelendi (76. Vuk), RuŞman, Balent D (86. Slavi ek), Fleten, Kova ek (46. Mesari ), Balent R, Horvat, trener: Damir Pigac VIDOV AN: Šubaťa, Nemet Danijel, Lukťa D (63. Herman Mihael), Varga, Piťpek, Hujs, Matulin, Nemet Dino, Friť i Dejan (46. Friť i Dominik), Lovrek, Ujlaki (68. Herman Ma ja), trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Balent, Pigac, Horvat, Mesari , Erdelji, Grana r (Galeb); Varga, Hujs, Lovrek, Herman Ma ja, Friť i Dominik (Vidov an)
OMLADINAC - DRAŠKOVEC 5-1 (0-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igraliťte: NK Omladinac. Suci: Franjo Hergo , Damir Mesari , Matej Mesari Strijelci: 1-0 Kolari (48), 2-0 Posavec (70), 3-0 Pata a (73), 4-0 Cirkven i (82), 4-1 Jakťi (86), 5-1 Pata a (88) OMLADINAC: Apostolovski (81. Saka ), Filipaťi , Kolari (71. Saka ), Kova i , Cirkven i , Taradi, Novak (76. Korpar), Posavec, Pata a, Valen (46. Mesari ), Tizaj (83. Orťoť J), trener: Ivan Novak DRAŠKOVEC: Taradi, Jakťi , Ribi A, Matja i Danijel (60. Bermanec), Ribi J, Cvetko, Slavi ek (81. Matja i David), Repalust, Markan (60. Kova ), Mlinari (69. Vugrinec), Kavran (69. Lon ari ), trener: BoŞidar Repalust Žu kartoni: Posavec (Omladinac); Matja i Danijel, Kavran, Mlinari (Draťkovec)
DUBRAVA - GRANI AR 1-4 (0-1) SIVICA. Igraliťte: Berek. Suci: Dominik Mihoci, Morano Vlah, Ivan Kolari . Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Drvoderi D (27), 1-1 Kova (48), 1-2 Krklec (77), 1-4 Mihajlovi (81, 83) DUBRAVA: uranec, Mihalic (46. Palir), Murkovi , Ciglar, Mu i , Bobi anec Mihael, Bobi anec Ma ja, Sabol, Varga, Cerovec, Kova , trener: Vladimir Sabol GRANI AR: Magdaleni , Mravljek, BlaŞon (83. Petak), Horvat J, Horvat M, BoŞi , Drvoderi D, Lesinger (68. Krklec), Drvoderi A, Lovrek, Mihajlovi , trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Mu i , Cerovec, Bobi anec Ma ja (Dubrava); Horvat M, Drvoderi D (Grani ar) Crveni: uranec (Dubrava)
BORAC PMP - OTOK 3-1 (2-1) TUR IŠE. Igraliťte: Sportski park. Suci: Darko Filip i , Danijel Ko ila, Lana Vidovi . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Gorupi (18), 1-1 Ruťanec (34), 2-1 Ruťanec (38), 3-1 Baksa (48) BORAC: Sternad, Srťan, KriŞai , Novak, Zrna (63. Tiťljari ), Gavez, Brumen (77. Cika ), Baksa (63. Ko evar), Jan ec, Vince , Ruťanec (90. Jambroťi ), trener: Ivan Zrna OTOK:Vlah,Novak(77.Grabant),Zvonarek(75.KalťanM),Malek(60.Novak),BlaŞin i ,Major ik,Gorupi , Kalťan Z, Kalťan P (71. Matkovi ), Ko iť, Radikovi , trener: Elvis Sabol Žu kartoni: Zvonarek (Otok)
BUDU NOST (P) - BUDU NOST (M) 3-5 (2-3) PODBREST. Igraliťte: NK Budu nost. Suci: Jadran Kukovec, Stjepan Novak, Ma ja Filipi . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Okreťa (12), 0-2 Majeri (20), 1-2 Ma ek (27), 2-2 urin (34), 2-3 Bali D (38-ag), 2-4 Okreťa (55), 2-5 Majeri (88), 3-5 Mar nec (90) BUDU NOST (P): Vať, Ma ek (55. Klobu ari ), Bali D (46. Domini ), Viťnji , Lon ari , Hali T, urin, Lastavec, Hali G (60. Bali J), Mar nec, Toplek, trener: Miljenko Bali BUDU NOST (M): Varga, Babi , Novak, Urťi (73. David), Zadravec, Berdin, Majeri , Drk, Antolovi (62. Sklepi ), Drk (79. Berdin), Okreťa, trener: Robert Glavina Žu kartoni. Bali D, Mar nec (Budu nost-P); Majeri , Drk, Babi (Budu nost-M)
DUBRAV AN - HODOŠAN 1-0 (1-0) D.DUBRAVA. Igraliťte: Krbulja. Suci: Vedran Hruťoci, Mario Pintari , Mario Sukanec. Delegat: Željko Podgorelec. Strijelac: Švenda (1) DUBRAV AN: Fabi , Horvat, Jadan Damjan, Jakupak, Me imurec (88. Hrať anec), Lukťa, Jadan Dominik, Pahek (89. Hajdinjak D), Hajdinjak I (84. urni ), Brljak, Švenda (67. BalaŞinec), trener: Davor urkovi HODOŠAN: Mlinarec, Blagus (46. Strahija Z), Sinkovi Marko, Sinkovi Miťel, Kova , Naran a, Vlah, Puri (70. Habuť), Kova , Strahija G, Dodlek, trener: Goran Strahija Žu kartoni: Švenda, Jakupak (Dubrav an); Puri , Sinkovi Marko, Kova (Hodoťan)
7. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK VINDIJA - ZEBANEC 4-1 (3-0) ŠTRUKOVEC. Igraliťte: NK Hajduk. Suci: Milivoj Bali , Marinko Hruťoci, Marko Hunjadi. Delegat: Stjepan KriŞari Strijelci: 1-0 Šardi (5), 2-0 Kodba (20), 3-0 Kova i (36), 4-0 Ma ari (54-11m), 4-1 Pergar (77) HAJDUK: Novak (59. Zadravec), HrŞenjak L, Kova i , Žganec, Jurovi , Mikulaj (46. Šimunkovi ), Debelec (70. Periťi ), Šardi, HrŞenjak D (73. Hoblaj), Kodba (46. Debelec), Ma ari , trener: Dominik Horvat ZEBANEC: Jelen i , Debelec, Pergar, Sabol, Žuni (53. Ko ila), Flac, Makar, Puri , Graf, Vran i , Ma ari (61. Pla ak) Žu kartoni: Jurovi (Hajduk); Debelec, Makar (Zebanec)
BRATSTVO - STRAHONINEC 0-1 (0-1) SAVSKA VES. Igraliťte: NK Bratstvo. Suci: Damir Klari , Borut KriŞari , Rudolf iŞmeťija. Delegat: Darko Jambrovi Strijelac: Zver (30) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Fu ko (35. Vuruťi ), HanŞekovi , Novak, Posavec, Vlahov, Bogomolec, Horvat N (74. Smr ), Horvat F (83. Vugrin), Vuruťi G (46. Marciuť), trener: Daniel Novak STRAHONINEC: Kocijan, Kova i , Zver (89. Fu ko), Jaluťi D, Jaluťi J, Žerjav, Ri ko, Bacinger (74. Zlatarek), Drabi (54. Mar ec), Brez, Vuruťi (62. Žuni ), trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Novak, Vlahov, Smr (Bratstvo); Bacinger, Kova i (Strahoninec)
TRNOVEC - D.KONCOV AK 2-1 (1-1) TRNOVEC. IgraliĹĄte: NK Trnovec. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Antun Koruni . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 SmodiĹĄ Ĺ˝ (36), 1-1 Ĺ tefulj (38), 2-1 Dormiter (88) TRNOVEC: Ĺ piranec, Vincek, Jurman F, Dormiter, Vidovi , Miko, Kova i , Jurman N (77. Jurman M), Ĺ tefulj (86. TomaĹĄi ), Skupnjak (90. Mesari ), Nvoak, trener: Kris jan Kiri DK: Kolbl, Vukovi , Koraj, SmodiĹĄ Ĺ˝, SmodiĹĄ S, Brezni ar, Grof (75. Saka ), Sklepi , Flac, Pintari , Turk, trener: Tine Ĺ pilak
PLAVI - VENERA PMP 3-2 (2-0) PEKLENICA. Igraliťte: Pocurke. Suci: Edvin Zobec, Mladen eke, Sebas jan Trstenjak. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Ka (27), 2-0 Nerer (30), 2-1 Ov ar (51), 2-2 Koroťec (65), 3-2 Novak (83) PLAVI: Pokriva , Štefulj, Trupkovi (74. Zamuda), Ka , Vugrinec (82. Šol ), Drk, Erdelja K, Nerer (90. Erdelja J), Kolar (46. Novak), Trstenjak, Mikuli (46. Ratajec), trener: Anton Srťa VENERA: Lacko, Peras, Vabec, Koroťec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec, Ov ar (86. Škvorc), Kerman, Ciglari (78. Novak), trener: Kreťimir Šenji Žu kartoni: Drk, Nerer, Zamuda (Plavi); Koroťec, Lacko, Peras (Venera)
BRATSTVO - DRAVA 6-1 (3-0) JUROVEC. Igraliťte: SRC Per i Mladen Bokťi . Suci: DraŞen Šajnovi , Ivan Žganec, Elvir Baťek. Delegat: Franjo Fais BRATSTVO: Rajf, Petermanec (70. Kova i ), Koraj, Ko ila, Trstenjak, Kirec (60. Baumgartner), Jurovi , Leva i (70. Vinko Ma ja), Jambrovi L (60. Jambrovi M), Gori anec, Na (60. Vinko Marin), trener: Boris or evi DRAVA: Mar n evi D, Zanjko (30. Mar n evi A), Šol, Šaronja, Mar n evi J, Vuk, Carevi (65. Heri ), Škvorc, Medved (68. Bezek), Gori anec, or evi , trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Zanjko (Drava)
NAPREDAK - MURA 0-0 GORNJI KRALJEVEC. Igraliťte: Gmajna. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Antun Kukovec. Delegat: Zoran Hajdinjak NAPREDAK: Kova i , Žganec, Hu nec (46. Matoťa), Golubi , Jambroťi , Horvat, Vrtari (71. Sekuli ), Lepen, Kova i , Zadravec, Cilar (64. Novak), trener: Ivan Šardi MURA: Tkalec, Lipovi (53. Hoťpel), Novak, Jurovi , Braniťa (84. Šardi), urin, Vrťi Mihael (64. Bogdan), Varga, Telebuh, Krnjak (67. Stojko), Breznik (88. Vrťi Mar n), trener: Darko Vincek Žu kartoni: Cilar, Golubi , Vrtari , Kova i , Zadravec (Napredak); urin, Breznik (Mura)
M.MIHALJEVEC - JEDINSTVO (GM) 0-3 (0-3) M.MIHALJEVEC. Igraliťte: NK M.Mihaljevec. Suci: Marko ur ek, Željko Kova i, Mario Horvat. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-1 Miko (4), 0-2 Miko (29), 0-3 Ladi (39) MM: Horvat, anadi, Srnec, Varga (73. Domunkoť), Šafari , Mesari B, Puťar, Mesari D (81. Babi ), Vugrinc, Pintari , Hamer (46. Puťar), trener: BoŞidar Makťadi JEDINSTVO: Janeť, Kocen, Novak, Fujs (51. Krumpi S), Horvat, Novak (69. Golub), Gre , Tr njak, Ladi (83. Krumpi M), Plantak, Miko, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Puťar, Horvat, Srnec (MM); Horvat, Krumpi M, Novak (Jedinstvo)
II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ISTOK
OPOMENUTI IGRA I
Dubrav an porazio lidera HodoĹĄana golom iz 1. minute Unato porazu u Donjoj Dubravi HodoĹĄan ostao vode i na ljestvici. Ve u 1. minu primili su gos zgoditak kojeg je pos gao Dejan Ĺ venda, a doma i Dubrav an jekom svih 90 minuta tu minimalnu prednost uspio zadrĹža i na kraju pobijedi . Bez pobjednika u Oporovcu. Gos iz Donjeg Vidovca prvi su u 30.minu poveli i to iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Dino Nemet. Doma i Galeb odmah na po etku drugog poluvremena u 48.minu zgoditkom Antuna RuĹžmana vra a utakmicu na po etak, odnosno poravnava na 1-1. Imali su joĹĄ dvije lijepe prigode doma i u drugom poluvremenu za pobjedu, ali je izostala realizacija. U 76.minu nakon jednog neho nog sudara na sredini terena deblji kraj je izvukao igra Vidov ana Mihael Herman kojem je puknuo prednji zub i morao je pomo potraĹži u bolnici. TeĹĄka utakmica za su enje Patriku Kolari u koji je ak 11 igra a opomenuo. Omjer je bio 6-5 u korist doma e mom adi. Omladinac slomio DraĹĄkov ane u drugom poluvremenu. Nakon prvih 45 minuta igre bilo je 0-0. Uz to su doma i u 41.minu , odnosno Marko Valen propus li realizira kazneni udarac jer je uspjeĹĄniji bio vratar DraĹĄkovca Kris jan Taradi. U drugom dijelu gledatelji njih oko 100 vidjelo je ak ĹĄest zgoditaka. Odmah na po etku u 48.minu Omladinac je poveo zgoditkom Ivana Kolari a. U zadnjih dvadesetak minuta utakmice zgodici su padali kao na teku oj traci. Doma u seriju zgoditaka u 70.minu zapo eo je KreĹĄo Posavec, nastavili Nikola Pata a i Bojan Cirkven i kad je u 82.minu ve bilo 4-0 za Omladinac. DraĹĄkovec je preko Antonija JakĹĄi a u 86.minu smanjio na 4-1, a svojim drugim zgoditkom u 88.minu Nikola Pata a postavlja kona nih 5-1 za doma e. Bodovi iz Podbresta o ĹĄli u Miklavec. Bio je to sudar dviju Budu nos . Doma a je nakon utakmice neĹĄto crnija. Fenjer na
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.
HODOĹ AN GALEB OMLADINAC (DS) BUDU NOST (M) VIDOV AN SK ZASADBREG 77 BORAC PMP DUBRAV AN GRANI AR (N) CROATIA OTOK DRAĹ KOVEC DRAVA (DM) DUBRAVA BUDU NOST (P)
7 6 6 6 6 6 6 6 6 7 6 6 6 6 6 6
5 4 4 3 3 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 0
1 2 1 3 2 2 2 1 0 1 0 0 2 0 0 1
1 0 1 0 1 1 1 2 3 4 4 4 3 5 5 5
14 â&#x20AC;&#x201C; 5 15 â&#x20AC;&#x201C; 6 17 â&#x20AC;&#x201C; 10 16 â&#x20AC;&#x201C; 10 21 â&#x20AC;&#x201C; 8 19 â&#x20AC;&#x201C; 12 14 â&#x20AC;&#x201C; 12 12 â&#x20AC;&#x201C; 11 9â&#x20AC;&#x201C;8 12 â&#x20AC;&#x201C; 16 12 â&#x20AC;&#x201C; 14 7 â&#x20AC;&#x201C; 10 9 â&#x20AC;&#x201C; 16 8 â&#x20AC;&#x201C; 17 5 â&#x20AC;&#x201C; 23 7 â&#x20AC;&#x201C; 19
16 14 13 12 11 11 11 10 9 7 6 6 5 3 3 1
ljestvici je njihov. Da se loĹĄe doma inu piĹĄe dalo se naslu nakon 20 minuta igre kada su gos zgodicima Ivice OkreĹĄe i Krunoslava Majeri a imali vodstvo od 2-0. No, doma i uspijevaju zgodicima Josipa Ma eka i Andreasa urina poravna na 2-2. Autogol Darija Balija u 38.minu ponovno gos ma daje prednost. Ivica OkreĹĄa svojim drugim zgoditkom na utakmici u 55.minu povisuje gostuju e vodstvo na 4-2. I njegov suigra Krunoslav Majeri se tako er u 88.minu upisao po drugi puta u strijelce za vodstvo od 5-2. Filip Mar nec je u 90.minu doma i poraz uspio ublaĹži na 5-3. Po delegatu utakmice urancu sudac utakmice Jadran Kukovec nije baĹĄ blistao, ali nije â&#x20AC;&#x17E;skrojioâ&#x20AC;&#x153; rezultat. SK u 90.minu ispus o doma u pobjedu. Lijepo su doma i krenuli u utakmicu i zgodicima Aldina Begovi a i Darijana Lisjaka imali vodstvo od 2-0. U 40.minu Zasadbreg 77 je uspio zgoditkom Filipa Rodingera smanji na 2-1. Ivan Radi je u 55.minu vodstvo SK-e povisio na 3-1. Gostuju i trener Zoran Lukman je u 46.minu u igru uveo Nenada Sabol eca koji je u 65.minu goste pribliĹžio bodu smanjenjem rezultata na 3-2. To se i dogodilo u 90.minu kada je svojim zgoditkom gostuju i bod Zasadbregu 77 za kona nih 3-3 osigurao Petar Kozjak. Prava prvenstvena utakmica, borbena, a na trenutke i sa dosta nervoze. Borac PMP bolji od Otoka. Otok je dobro krenuo u Tur iĹĄ u jer je u 18.minu zgoditkom Mateja Gorupi a poveo. Sa dva zgoditka SiniĹĄe RuĹĄanca doma i do poluvremena preokre u rezultat u svoju korist. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 48.minu kona nih 3-1 djelo je Marka Bakse. Do kraja utakmice iskusniji doma ini tu prednost i odrĹžavaju. U Sivici Grani ar upisao pobjedu. Ve nakon prvih 45 minuta gos iz Novakovca su imali minimalnu prednost od 1-0 zgoditkom Dominika Drvoderi a. Nevolja za doma ine dogodila se u 46.minu kada im je isklju en vratar Ivica uranec jer je izvan svog kaznenog prostora odigrao rukom po lop , mada se on kod suca utakmice Mihocija i njegovog pomo nika Vlaha bunio da nije igrao rukom ve glavom. No, kako bilo da bilo morao je brzo van. Dubrava je u 48.minu uspjela poravna na 1-1 zgoditkom Petra Kova a. Pred kraj utakmice od 77 do 83 minute, u razmaku od samo ĹĄest minuta gos pos Ĺžu tri zgoditka i dolaze do pobjede od 4-1. Redom su zgoditke pos zali jednom Borna Krklec i dva puta Bojan Mihaljkovi . Dravi prva jesenska prvenstvena pobjeda. Tek nakon ĹĄeste utakmice su se doma i navija i do ekali prve pobjede. Tome se ni njihov novi trener od ove sezone Sre ko Gabaj nije nadao da e biti tako loĹĄe. Drava je oba zgoditka postigla u prvom poluvremenu za pobjedu od 2-0. Prvi je djelo Marka rnelija u 16.minu , a drugi u 38.minu Filipa Igreca. Od 63.minute Drava je igrala bez isklju enog Filipa Igrec i to zbog dvije opomene koje je zaradio u razmaku od samo ĹĄest minuta. Gos ma ni to nije bilo dovoljno da pokuĹĄavaju barem ublaĹži poraz ako ne i neĹĄto viĹĄe u ini .
SK â&#x20AC;&#x201C; Aldin Begovi (3079) BUDU NOST (P) â&#x20AC;&#x201C; Dario Bali (3393), Filip Mar nec (4753) DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; Hrvoje Kavran (828), Danijel Matja i (815), Marko Mlinari (820) BUDU NOST (M) â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Majeri (5112), Dragu n Drk (2370), Matej Babi (3658) DRAVA (DM) â&#x20AC;&#x201C; Josip Mihalac (5749) CROATIA â&#x20AC;&#x201C; uro Balog (2693) ZASADBREG 77 â&#x20AC;&#x201C; Marko KoroĹĄi (1038), SaĹĄa Lukman (83) DUBRAVA â&#x20AC;&#x201C; Velimir Mu i (3643), Patrik Cerovec (6724), Ma ja Bobi anec (3654) DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; Dejan Ĺ venda (1816), Alen Jakupak (1834) VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; Dalibor Hujs (2232), Miroslav Lovrek (2262), Dalibor Varga (2250), Ma ja Herman (6619), Dominik FriĹĄ i (5975) OMLADINAC (DS) â&#x20AC;&#x201C; KreĹĄo Posavec (1733) OTOK â&#x20AC;&#x201C; Marin Zvonarek (499) HODOĹ AN â&#x20AC;&#x201C; Tomica Puri (523), Marko Sinkovi (3271), Dario Kova (789) GRANI AR (N) â&#x20AC;&#x201C; Ma ja Horvat (5906), Dominik Drvoderi (707) GALEB â&#x20AC;&#x201C; Nikola Balent (1015), Damir Pigac (3155), Petar Horvat (1959), David Mesari (3258), Igor Erdelji (3158), David Grana r (5353)
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: HODOĹ AN â&#x20AC;&#x201C; Tomica Puri (523), Dario Kova (789) DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; Hrvoje Kavran (828) VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; Dalibor Varga (2250) ZASADBREG 77 â&#x20AC;&#x201C; Marko KoroĹĄi (1038) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DRAVA (DM) â&#x20AC;&#x201C; Filip Igrec (4546) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DUBRAVA â&#x20AC;&#x201C; Ivica uranec (3623) po l. 50 i 51 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice
LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Dino Nemet (Vidov an) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Aldin Begovi ( SK), Krunoslav Majeri (Budu nost M) 5 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bruno Dodlek (HodoĹĄan), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Matej Gorupi (Otok), Marko Baksa (Borac PMP), Ivica OkreĹĄa (Budu nost M) 4 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Lukman (Zasadbreg 77), Nikola Pata a (Omladinac DS) 3 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; Denis Poljanec, Miroslav Ĺ afari (Croa a), Dario Balent, Renato Balent (Galeb), Filip Igrec (Drava DM), Jurica Tizaj, Marko Valen (Omladinac DS), Miroslav Lovrek (Vidov an), Rajko Gavez (Borac PMP), Ivan Horvat ( SK), Nikola Vlah (HodoĹĄan), Bojan Mihaljkovi (Grani ar N)
DRAVA - CROATIA 2-0 (2-0) DONJI MIHALJEVEC. Igraliťte: Pred Druma. Suci: Damir Aldi , Franjo Horvat, Casimir Rodrigue. Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 1-0 rneli (16), 2-0 Igrec F (38) DRAVA: Me imurec, Kos, Igrec Z, Ivaci, Mihalac D, Tuksar, Igrec F, Mihalac J (80. Bartoli ), Pongrac, rneli (73. Lipi ), Rak (66. Jug), trener: Sre ko Gabaj CROATIA: Patar ec, Sinkovi , Donoťa, Kolar, Šafari , avlek, urila, RuŞi , Jeleni (35. Balog M), Domini , Balog , trener: uro Koloni Žu kartoni: Mihalac J (Drava); Balog (Croa a) Crveni: Igrec F (Drava)
RASPORED, SATNICA I SLUĹ˝BENE OSOBE 8. KOLA SUBOTA: Novakovec: GRANI AR â&#x20AC;&#x201C; SK (sudac BoĹžidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Davor Ĺ upljika, delegat Darko Jambrovi ), HodoĹĄan: HODOĹ AN â&#x20AC;&#x201C; BUDU NOST (M) (sudac Tomislav Herman, pomo nici Boris Jakovljev i Filip Aldi , delegat Slavko Vodopija); NEDJELJA: Zasadbreg: ZASADBREG 77 â&#x20AC;&#x201C; OMLADINAC (DS) (sudac Erik Ĺ˝erdin, pomo nici Mar n Begovi i Morano Vlah, delegat Ĺ˝eljko Ĺ tefanac), DraĹĄkovec: DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; GALEB (sudac Dario Bubek, pomo nici Tihomir Kralji i Mario Sukanec, delegat Antun Vlahek); Donji Vidovec: VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; BORAC PMP (sudac BoĹžidar Jura i , pomo nici Vlado BlaĹži i Renato Vuk, delegat Mijo Horvat), Otok: OTOK â&#x20AC;&#x201C; DRAVA (DM) (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Elvir BaĹĄek i Hrvoje Bedi , delegat Dragutin Borko); Orehovica: CROATIA â&#x20AC;&#x201C; BUDU NOST (P) (sudac Damir Aldi , pomo nici Franjo Horvat i Filip Vabec, delegat Stjepan Perko); Donja Dubrava: DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; DUBRAVA (sudac Ĺ˝eljko Novak, pomo nici Ma ja Filipi i Mario Horvat, delegat Josip Baksa). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.
II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ZAPAD
U srazu dva Mihaljevca pobjeda pripala Gornjem U Malom Mihaljevcu pobjeda o ĹĄla u Gornji Mihaljevec. Sve je gostuju e Jedinstvo rijeĹĄilo u prvom poluvremenu sa tri pos gnuta zgoditka za glatku pobjedu od 3-0. Prva dva je zgoditka pos gao Tihomir Miko, a jednog Mihael Ladi . Borbena utakmica sa po trojicom opomenu h igra a u svakoj mom adi odigrana je na vrlo teĹĄkom blatnjavom terenu. U Savskoj Vesi slavili susjedi iz Strahoninca. Kako obi no i biva ovaj derbi pra lo je blizu 300 gledatelja ĹĄto je viĹĄe nego lijep dekor. I igra i obje mom adi su se svojim navija ima iskazali dobrom igrom. NeĹĄto je malo viĹĄe loptu u posjedu imao Strahoninec. Jedini i odlu uju i zgoditak za pobjedu Strahoninca od 1-0 u 30.minu pos gao je Dominik Zver. Kako gos nisu uspjeli pos i joĹĄ jedan zgoditak koji bi im garan rao mirniju zavrĹĄnicu utakmice doma e Bratstvo je svim silama pokuĹĄavalo do i do izjedna enja. Pred sam kraj utakmice u jednoj su akciji dva puta poga ali sta vu, ali se lopta u oba slu aja odbila u teren za igru. TeĹžak poraz Pobjede u Ĺ trigovi. Dobro je doma a Sloga napunila â&#x20AC;&#x17E;putuâ&#x20AC;&#x153; gostima iz Gornjeg HraĹĄ ana. Nakon tjedna i gostovanja Dinama II i u gos ma su primili devet zgoditaka. Nakon ĹĄto su doma i imali vodstvo od 5-0 gos ma je u 55.minu isklju en Sre ko Celinger jer je igrao rukom po lop koja bi ga preletjela i doma ima dala novu prigodu za pos i zgoditak. Ovaj ga puta nisu primili, ali su ih zato do kraja utakmice primili joĹĄ e ri. Za doma e su zgoditke pos gli David Ĺ oĹĄtari tri, Patrik Jelen dva i po jedan Goran FeguĹĄ, Benjamin Kosi, TomaĹž Vi ar i Mihael Kolari . Hajduk nadigrao susjede iz Zebanca. Doma i su poveli ve u 5.minu zgoditkom Karla Ĺ ardija. U dosta nervoznoj igri, posebice od strane gostuju e mom adi doma in je pokazao viĹĄe i sasvim zasluĹženo pobijedio. Nervoza se u gostuju e redove uvukla od 12.minute kada je sudac utakmice Milivoj Bali propus o isklju i doma eg igra a koji je napada a Zebanca sprije io u izglednoj prigodi kada je mogao posti i zgoditak. Osam minuta kasnije Hajduk je svoje vodstvo zgoditkom Bojana Kodbe povisio na 2-0. Do poluvremena i tre i zgoditak u mreĹži Denisa Jelen i a, a pos gao ga je Alen Kova i . U drugom dijelu doma i su u 54.minu imali kazneni udarac kojeg je za sad ve visoko vodstvo od 4-0 realizirao Josip Ma ari . Uspio je i Zebanec u 77.minu zatres doma u mreĹžu, a poĹĄlo je to za nogom Damjanu Pergaru.
SLOGA - POBJEDA 9-0 (3-0) ŠTRIGOVA. Igraliťte: NK Sloga. Suci: BoŞidar Jura i , Josip Jurinec, Renato Vuk. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Fegeť (5), 3-0 Šoťtari (10, 20), 4-0 Jelen (49), 5-0 Kosi (54), 6-0 Šoťtari (57), 7-0 Jelen (64), 8-0 Vi ar (68), 9-0 Kolari (87) SLOGA: Rojko, Kanski (46. Rob), Jelen (65. Vi ar), ŽiŞek (70. Nemec), Jambrovi , Kosi, Smolkovi (62. Kova i ), Fegeť (68. Lesjak), Šoťtari , Sen ar, Kolari , trener: Duťan Hozjan POBJEDA: Tkal ec, Brezovec, HanŞekovi , Borko (58. Gavez), Celinger, Povodnja, Ladi , Thes (46. Horvat), Bistrovi , Debelec, Novak, trener: Dejan Borko Žu kartoni: Borko, Bistrovi (Pobjeda) Crveni: Celinger (Pobjeda)
Plavi uspjeli pobijedi Veneru PMP. Za pola sata igre zgodicima Benjamina Ka a i Tomice Nerera doma i su imali vodstvo od 2-0. U drugom poluvremenu gos iz Svetog Jurja na Bregu zgodicima Ma je Ov ar i Alena KoroĹĄeca u 65.minu dolaze do 2-2. Sedam minuta prije kraja utakmice Plavima je radost za pobjedu od 3-2 donio Aleksandar Novak kojeg je doma i trener SrĹĄa u igru uveo od 46.minute umjesto njegovog imenjaka, ali Kolara. U Trnovcu doma i do pobjede doĹĄli u 88.minu . Gos iz Donjeg Koncov aka su u 36.minuti zgoditkom Ĺ˝ige SmodiĹĄa poveli. No, samo je dvije minute trajalao njihovo vodstvo kada je na 1-1 poravnao Robert Ĺ tefulj. U 85.minu gos ma je isklju en Leonardo Turk i to zbog dvije opomene. Brzo su doma i iskoris li broj anu prednost na terenu i dvije minute prije kraja utakmice zgoditkom DraĹžena Domitera iz kaznenog udarca doĹĄli do doma e pobjede od 2-1. U Jurovcu Drava â&#x20AC;&#x17E;kasiralaâ&#x20AC;&#x153; pola tuceta zgoditaka. Pola ih je primila u prvom poluvremenu, a pola u drugom. Sudac utakmice Ĺ ajnovi dosudio je po jedan kazneni za svaku mom ad. Odmah na po etku utakmice u 4.minu za doma e kojeg je realizirao David Gori anec i za goste u 90.minu kojeg je realizirao Slavko
or evi . Kod Bratstva po dva su zgoditka pos gli David Gori anec i Dejan Na , a po jedan Miran Vinko i Danijel Leva i . Podjela bodova u Gornjem Kraljevcu. U vrstoj i nervoznoj utakmici zgoditaka nije bilo, mada su jedni i drugi imali po dvije izgledne prigode za pos i zgoditak. Mura je sigurno kao gost zadovoljnija bodom. Ina e se trebalo igra u Hlapi ini, ali tamo nije bilo uvjeta za odigra normalnu utakmicu. Uz sedmoricu opomenutih igra a sudac utakmice Dario Vel i po delegatu Hajdinjaku trebao ih je joĹĄ viĹĄe opomenu .
OPOMENUTI IGRA I MURA â&#x20AC;&#x201C; Roko urin (588), Denis Breznik (3473) STRAHONINEC â&#x20AC;&#x201C; Bojan Bacinger (417), Karlo Kova i (6733) DRAVA (K) â&#x20AC;&#x201C; Marin Zanjko (6259) ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Danijel Debelec (4051), Tomas Makar (2714) JEDINSTVO (GM) â&#x20AC;&#x201C; Ma ja Horvat (3892), MiĹĄo Krumpi (4666), Mario Novak (5291) PLAVI â&#x20AC;&#x201C; Tomica Nerer (775), Mihael Zamuda (318), Nikola Drk (2297) POBJEDA â&#x20AC;&#x201C; Dejan Borko (3999), Miljenko Bistrovi (3777) MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; Sandi PuĹĄar (99), MiĹĄel Horvat (1524), Darko Srnec (2335) HAJDUK VINDIJA â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Jurovi (2899) VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; Zoran Peras (3896), Alen KoroĹĄec (4270), S ven Lacko (92) NAPREDAK â&#x20AC;&#x201C; Jurica Golubi (3007), Goran Vrtari (3920), Antun Cilar (4106), Robert Kova i (3930), Ivan Zadravec (741) TRNOVEC â&#x20AC;&#x201C; Dario Vincek (3335), Tomislav TomaĹĄi (3321), Dejan Miko (9145), Igor Skupnjak (10335) BRATSTVO (SV) â&#x20AC;&#x201C; Daniel Novak (26), Nikola Vlahov (1314), Marko Smrti (5971)
RASPORED, SATNICA I SLUĹ˝BENE OSOBE 8. KOLA SUBOTA: Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK â&#x20AC;&#x201C; MURA (sudac Filip Hrustek, pomo nici Nino Ĺ krobar i SaĹĄa Mihali , delegat Dino Jambrovi ); NEDJELJA: Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO â&#x20AC;&#x201C; SLOGA (Ĺ ) (sudac Damir Klari , pomo nici Dragan Hrustek i Toni FaĹžon, delegat Davor Drvenkar); Gornji HraĹĄ an: POBJEDA â&#x20AC;&#x201C; BRATSTVO (SV) (sudac Franjo Hergo , pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Slavko Novak), Strahoninec: STRAHONINEC â&#x20AC;&#x201C; HAJDUK (Ĺ ) (sudac Dominik Mihoci, pomo nici Ivan Vlahek i Robert Kolari , delegat Alojz Kopasi ); Zebanec: ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; BRATSTVO (J) (sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Antun Kukovec, delegat Stjepan uranec), KurĹĄanec: DRAVA â&#x20AC;&#x201C; TRNOVEC (sudac Darijan Zadravec, pomo nici Darko Filip i i Mladen eke, delegat Miroslav Glavina), Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; NAPREDAK (sudac Ĺ˝eljko Hajdarovi , pomo nici DraĹžen Sukanec i Stjepan Novak, delegat Ivan Mezga), Peklenica: PLAVI â&#x20AC;&#x201C; MALI MIHALJEVEC (sudac Vedran HruĹĄoci, pomo nici Ivan Ĺ˝ganec i Denis Fic, delegat Dragu n Koruni ). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.
DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMAJU: NAPREDAK ANTUN CILAR 4106 , ROBERT KOVA I 3930 PLAVI MIHAEL ZAMUDA 318 VENERA PMP ZORAN PERAS 3896 ZEBANEC DANIJEL DEBELEC 4051 KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DONJI KONCOV AK LEONARDO TURK 4058 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA POBJEDA SRE KO CELINGER 1577 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA
LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Miljenko Bistrovi (Pobjeda), Mihael Ladi , Tihomir Miko (Jedinstvo GM), David Ĺ oĹĄtari (Sloga Ĺ ) 5 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Ĺ afari (Mali Mihaljevec), Goran VuruĹĄi (Bratstvo SV), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Ĺ˝iga SmodiĹĄ (Donji Koncov ak), Miran Vinko (Bratstvo J) 4 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Ivan Zadravec (Napredak), Alen Kova i , Karlo Ĺ ardi (Hajduk Ĺ ) 3 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; Denis VuruĹĄi , Jurica Ĺ˝erjav (Strahoninec), Dejan Na (Bratstvo J), Bojan Novak (Pobjeda), Matej Sen ar, Goran FeguĹĄ (Sloga Ĺ ), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Goran Kerman (Venera PMP), Goran Vrtari (Napredak), Nikola Vlahov, Daniel Novak (Bratstvo SV), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Tomica Nerer (Plavi Pek.), DraĹžen Domiter (Trnovec), Josip Ma ari (Hajduk Ĺ )
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC SLOGA (Ĺ ) HAJDUK (Ĺ ) PLAVI D. KONCOV AK VENERA PMP POBJEDA BRATSTVO (J) TRNOVEC M. MIHALJEVEC MURA NAPREDAK ZEBANEC DRAVA (K)
6 7 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7
5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 1 1 1 0 0
1 0 2 1 1 0 0 0 0 1 1 2 2 2 1 0
0 2 0 1 1 2 3 3 3 3 3 3 3 3 5 7
21 â&#x20AC;&#x201C; 3 14 â&#x20AC;&#x201C; 12 15 â&#x20AC;&#x201C; 4 21 â&#x20AC;&#x201C; 5 15 â&#x20AC;&#x201C; 6 13 â&#x20AC;&#x201C; 10 15 â&#x20AC;&#x201C; 7 10 â&#x20AC;&#x201C; 10 11 â&#x20AC;&#x201C; 18 11 â&#x20AC;&#x201C; 9 9â&#x20AC;&#x201C;8 13 â&#x20AC;&#x201C; 18 5 â&#x20AC;&#x201C; 10 9 â&#x20AC;&#x201C; 16 5 â&#x20AC;&#x201C; 24 5 â&#x20AC;&#x201C; 32
16 15 14 13 13 12 9 9 9 7 7 5 5 5 1 0
3. listopada 2014.
7. kolo III. ŽNL MNS
III. ME IMURSKA LIGA
BORAC - RADNI KI 4-1 (0-1)
Omladinac dobio derbi i u vrstio vrh
DONJI HRAŠ AN. Igralište: Sportski park. Suci: Filip Hrustek, Mladen Puklavec, Mario Musta . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 Baksa (26-11m), 1-1 Pavlic (47), 2-1 Vargek (57), 4-1 Jesenovi (80, 87) BORAC: Ivkovi , Vadlja, Mesari , Pozderec, Pintari (75. Jesenovi ), Harmicar (46. Vargek), Branilovi (81. Baranaši ), Pozderec (86. Dodlek), Pavlic, Baksa, Jur ec, trener: Damir Far RADNI KI: Vraneši , Blaži (81. Sabol), Novak (58. Lackovi ), Horvat E, Jalšovec, Horvat, Baksa (62. Vargek), Horvat N, Fažon (35. Cerovec), Pal , Horvat P, trener: Vladimir Križai Žu kartoni. Harmicar, Vargek (Borac); Horvat E, Pal , Baksa (Radni ki)
EKO - BRATSTVO (P) 4-1 (2-1) SVETI KRIŽ. Igralište: Michigen. Suci: Erik Žerdin, Ivica Felker, Dario Magdaleni . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Balog (13), 1-1 Lastavec (19), 2-1 Hobor (20), 3-1 Slavi ek H (78), 4-1 Lastavec (84) EKO: Juras, Novak N, Višnji , Pata a, Trstenjak, Gregorin i , Slavi ek H, Slavi ek S, Hobor, Lastavec, Novak D, trener: Zlatko Novak BRATSTVO: Jambrovi , Kova i D, Škvorc, Boži (85. Kova i F), abradi, Kelner (88. Poto nik D), Kova i L (62. Komar), Balog D, Novak D (74. ekunec), Poto nik L (82. Bais), Novak M, trener: Tibor abradi Žu kartoni: Novak D (Eko); Kelner, Novak M, Balog D, ekunec (Bratstvo)
PARAG - VU ETINEC 1-3 (1-5) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Dražen Horvat, Vlado Blaži , Stjepan Novak. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Novak (14), 1-1 Oršuš V (24), 1-3 Mohari (29, 34), 1-5 Novak D (41, 43), 1-6 Levec (54-11m), 1-7 Ambruš (56), 1-9 Novak D (58, 63), 1-10 Novak S (66), 1-11 Levec (71), 1-12 Friš i (85), 1-13 Petri evi (86) PARAG: Horvat D, Oršoš Z, Oršuš V (55. Oršoš D), Horvat B, Ignac S, Balog V, Pec (61. Horvat S), Se i (61. Oršuš D), Balog J, Balog S (68. Ignac B) VU ETINEC: Kocijan, Ambruš (67. Per i ), Friš i , Ambruš, Levec (59. Krnjak), Vabec, Škvorc, Novak (46. Petri evi ), Kamenar (61. Vinkovi ), Mohari (73. Podvezanec), Novak, trener: Slavko or evi Žu kartoni: Še i , Balog, Horvat B (Parag); Kamenar, Friš i , Petri evi (Vu e nec) Crveni: Pec (Parag)
MLADOST (D) - MLADOST (S) 6-0 (2-0) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Darijan Zadravec, Ma ja Kozar, Bruno Grabar. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 2-0 Mlinari (30, 41), 3-0 Kolari (47-11m), 5-0 Mlinari (57, 61), 6-0 Mu i (78) MLADOST (D): Feldi, Hajdarovi (60. Žerjav), Špilek (54. Majeri M), eh, Radovan, Žganec (70. Majeri D), Bobi anec, Kova i (65. Hliš ), Mlinari (65. Kos), Mu i , Kolari , trener: Renato Ciceli MLADOST (S): Polanec N, Horva , Vuruši , Stojko, Š avni ar, Škvorc, Žerjav, Leva i , Polanec D, Ko ila, Živ ec, trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Kova i (Mladost-D); Ko ila (Mladost-S)
Derbi u Ma kovcu pripao doma inu. Jadran upisao prvi jesenski poraz. Doma i su zgodicima Andrije Vrbanca i Davora Kova evi a sve riješili u prvom poluvremenu. Omladinac je bio bolji od gostiju iz Štefanca i zadržao nakon šest odigranih utakmica prvo mjesto na ljestvici. Vu etinec sa 13 komada „ astio“ Parag. Puca ki izuzetno dobro raspoložen bio je peterostruki strijelac Denis Novak. Nakon prvog poluvremena Vu e nec je vodio 5-1, a Parag u 45.minu ostao bez kapetana mom adi Faika Peca. Nakon što je odgurnuo igra a Vu e nca, „Fajko“ je istoga i pljunuo što je najgnusniji in u bilo kojem sportu, a kamo li u nogometu. Još je po izlasku s terena vrije ao suca. Ni po završetku utakmice se nije smirio ak je revol ran „lošim“ su enjem odbio potpisa zapisnik o utakmici, pa klub o ekuje i nov ana kazna. Kod tog isklju enja sudac utakmice Dražen Horvat još je i trojicu igra a opomenuo. Jednog iz mom adi Paraga i dvojicu iz redova Vu e nca. Vlado Oršuš je pos gao jedini zgoditak za Parag. Uz Denisa Novaka za Vu e nec su po dva puta strijelci bili Denis Mohari i Vjeran Levec, a po jednom Tomica Ambruš, Marko Friš i , Saša Novak i David Petri evi . Eko do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Dosta izjedna en prvi dio utakmice Bratstvo je prvo u 13.minu zgoditkom Darija Baloga povelo. Samo su dvije minute bile dovoljne doma ima da u 19 i 20 minu zgodicima Jadranka Lastavca i Nikole Hobora preokrenu rezultat. Pred kraj utakmice u 78.minu Hrvoje Slavi ek pos že tre i doma i zgoditak. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Jadranko Lastavec šest minuta prije kraja utakmice donosi pobjedu Eku od 4-1. U Dekanovcu sudar dviju Mlados . Šes com gos ispra eni u Selnicu. Nino Mlinari etverostruki doma i strijelac. Uz njega za doma e su još zabili Tihomir Kolari
OMLADINAC - JADRAN 2-0 (2-0)
DINAMO - TORPEDO 4-2 (1-0)
MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Željko Hajdarovi , Nino Grgi , Filip Vabec. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Vrbanec (22), 2-0 Kova evi (36) OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , La n, Bedi , Posavec (80. Zeli ), Kova evi (57. Lesar), Dragovi (87. Mikec), Bogdan, Vrbanec, Novak (68. Bubek), trener: Josip Križai JADRAN: Lukman, Korent, Novak (77. Gori anec), Klinec, Šte ar, Kontrec (60. Halabarec), Barlovi (77. Raki ), Hliš (62. Novak), Orehovec, trener: Bruno Matotek Žu kartoni: Posavec, Dragovi (Omladinac); Barlovi , Kresinger (Jadran)
ŽIŠKOVEC. Igralište: Peliš e. Suci: Mar n Begovi , Hrvoje Bedi , Josip Višnjari . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Mošmondor (40-11m), 2-0 Šopar (58), 2-1 David (66-11m), 2-2 Povodnja (70-ag), 4-2 Podovnja (84, 87) DINAMO: Lajtman, Šopar, Dobrani (68. Povodnja), Hunjadi, Rudni ki, Radek, Tkal ec M (57. Bistrovi ), Brdar, Mošmondor, Šafari , Tkal ec N, trener: Tomislav Šari TORPEDO: Herceg, David, Mun ar, Žerjav, Novak, Mikuli , Jambroši (30. Horvat), Pintari , Jambroši , Ruklja (65. Mesari ), Strojko, trener: Vladimir Šol Žu kartoni: Tkal ec M, Tkal ec N, Lajtman, Radek (Dinamo); Mikuli (Torpedo)
ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju
NE ODGA AJTE POZIV
DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!
Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199
u 47.minu sa bijele to ke i Nikola Mu i u 78.minu iz igre. U prvom poluvremenu su gos bili bolji, ali su doma i na odmor o šli sa prednoš u od 2-0. Drugi dio sa dominacijom doma ih. Ivan Povodnja junak utakmice u Žiškovcu. Sudac utakmice Mar n Begovi dosudio je po jedan kazneni udarac za svaku mom ad. Oba su i realizirana. Prvi za doma e u 40.minu realizira Nikola Mošmondor, a drugi u 66.minu za goste iz Križovca realizira Valen no David. U 68.minu u igru ulazi Ivan Povodnja i stvara dar mar u redovima Torpeda. Prvo je u 70.minu pos gao autogol za 2-2, a nakon toga dva zgoditka pos že u gostuju u mrežu za pobjedu Dinama od 4-2. Borac bolji od Radni kog. Nakon prvih 45 minuta nije tako izgledalo jer su gos iz Gardinovca u 26.minu poveli 1-0 nakon što je sudac utakmice Filip Hrustek dosudio kazneni udarac kojeg je realizirao Stjepan Baksa. U drugom dijelu doma i sa e ri zgoditka dolaze do pobjede od 4-1. Prvi je u 47.minu na 1-1 izjedna io Nikola Pavlic. Borac u vodstvo dolazi deset minuta kasnije zgoditkom Vladimira Vargeka. U posljednjih deset minuta igre sa dva zgoditka Nenada Jesenovi a doma i slave pobjedu.
DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171) RADNI KI – Kris jan Pal (4314), Elvis Horvat (900) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U PARAG – Faik Pec (2569) po l. 51/2 DP HNS-a 3 (tri) mjeseca
RASPORED, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 8. KOLA SUBOTA: Zasadbreg: VU ETINEC – BORAC (DH) (sudac Marijan Duman i , pomo nici Vjeran Tuksar i Želimir Bertovich, delegat Josip Modlic); NEDJELJA: Križovec: TORPEDO – OMLADINAC (M) (sudac Edvin Zobec, pomo nici Valen no Kantoci i Matej Mesari , delegat Stjepan Fic); Štefanec: JADRAN – EKO (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Casimir Rodrigue, delegat Marijan Sabol), Preseka: BRATSTVO – PARAG (sudac Damir Mesari , pomo nici Marinko Hrušoci i Nenad Štrek, delegat Željko Drabi ), Gardinovec: RADNI KI – MLADOST (D) (sudac Dražen Šajnovi , pomo nici Josip Višnjari i Mario Musta , delegat Dejan Kova ), Brezje: HAJDUK – DINAMO (Ž) (sudac Željko Kova i , pomo nici Danijel Ko ila i Sebas jan Trstenjak, delegat Mladen Puklavec). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa . NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.
TABLICA 1. OMLADINAC (M)
6
5
1
0
16 – 7
16
2. VU ETINEC
6
4
0
2
29 – 15
12
3. EKO
7
4
0
3
27 – 20
12
4. MLADOST (D)
5
3
1
1
26 – 6
10
5. HAJDUK (B)
5
3
1
1
18 – 4
10
6. JADRAN
5
3
1
1
17 – 6
10
7. MLADOST (S)
6
3
1
2
7 – 19
10
8. TORPEDO
6
2
1
3
13 – 16
7
9. DINAMO (Ž)
6
2
1
3
8 – 15
7
10. BORAC (DH)
5
2
0
3
11 – 14
6
11. PARAG
5
1
1
3
16 – 43
4
12. BRATSTVO (P)
5
0
1
4
7 – 17
1
13. RADNI KI
7
0
1
6 11 – 24 1
LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko) 8 zgoditaka – Denis Novak (Vu e nec) 7 zgoditaka – Goran Zlatarek (Jadran), Saša Krnjak (Hajduk B), Andrija Vrbanec (Omladinac M) 6 zgoditaka – Franjo Galekovi (Hajduk B), Stevica Bobi anec (Mladost D), Vjeran Balog (Parag), Vjeran Levec (Vu e nec) 5 zgoditaka – Nino Hanžekovi (Eko), Tihomir Kolari , Nino Mlinari (Mladost D) 4 zgoditka – Denis Mohari (Vu e nec), Nikola Mu i (Mladost D) 3 zgoditka – Mar n Oršoš (Parag), Jurica Mavrin (Borac DH), Kris jan Ruklja (Torpedo), Ivan Hliš (Mladost D), Deni Polanec (Mladost S), Hrvoje Slavi ek (Eko), Saša Novak (Vu e nec), Dario Balog (Bratstvo P)
OPOMENUTI IGRA I RADNI KI – Kris jan Pal (4314), Elvis Horvat (900), Stjepan Baksa (854) EKO – Danijel Novak (3580) JADRAN – Ma ja Barlovi (5712), Deni Kresinger (2991) DINAMO (Ž) – Marko Tkal ec (4154), Nikola Tkal ec (433), Hrvoje Lajtman (1318), Stevica Radek (2625) BRATSTVO (P) – Marin Kelner (5289), Miro Novak (3171), Dario Balog (7281), Dajan ekunec (205) OMLADINAC (M) – Luka Posavec (5452), Rajko Dragovi (1008) MLADOST (S) – Emil Ko ila (6950) BORAC (DH) – Petar Harmicar (7142), Vladimir Vargek (8392) PARAG – Jasmin Balog (6013), Jasmin Še i (2590), Božidar Horvat (8656) TORPEDO – Dino Mikuli (6983) VU ETINEC – Goran Kamenar (2881), Marko Friš i (2817), David Petri evi (64) MLADOST (D) – Dejan Kova i (4466)
Vindino – najkreativnija poslastica iz Zemlje zdravlja • Vindino lješnjak – okolada od sada donosi zabavu za sve male kreativce koji žele obojati Vindijina dinosaura • Uz novo pakiranje, jedan od najpopularnijih mlije nih deserta varaždinske prehrambene industrije od sada dolazi i u novom, 3+1 gratis izdanju Grupa Vindija, na radost svojih najmla ih potroša a, nedavno je pripremila posve novo ruho za svoj Vindino desert s okusom lješnjaka i okolade. Pakiranje u kojem Vindino dolazi zašti eno je prikladno dizajniranom kartonskom ovojnicom koja na zadnjoj strani ima crtež dinosaura Vindina spreman da ga se oboji i ukrasi po želji autora. Ovaj mlije ni desert, itekako poznat mališanima, donosi etiri 60-gramske ašice ukusne i kremaste poslastice, ukrašene likom simpati nog malog dinosaura Vindina koji je zaštitni znak proizvoda. Osim odli nog okusa i novog atraktivnog pakiranja, Vindijin mlije ni junak
svojim malim i velikim prijateljima od sada daruje posebnu pogodnost u obliku formule 3+1 gratis! Tako e od sada svi zaljubljenici u mlije ni spoj lješnjaka i okolade mo i uživati u etiri ašice Vindina po cijeni za tri!
Fino jedi, Vindina oboji i dva užitka spoji!
AKOVEC, Obrtni ka 4
Mlije ni i sirni deser Vindino sadrže proteine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kos ju kod djece. Kako bi se pos gao koristan u inak na zdravlje, dovoljne su dvije ašice Vindino deserta na dan!
3. listopada 2014.
ATLETIKA
SPORTSKI RIBOLOV ZAVRŠNICA sezone u svim ligama sportskih ribi a
Preloška Glavatica P borbi za naslov vicep Ovaj vikend, 4. i 5. listopada, održavaju se završna dva kola prvenstva HŠRS-a u ribolovu, te emo saznati ekipne i pojedina ne pobjednike u sezoni 2014. Me imurski ribi i s odli nih pozicija kre u u borbe za medalje i što bolji plasman.
Start utrke 7. kola
KROS LIGA Globetka stigla do 7. kola
Po idealnom vremenu nastupilo 105 trka a U 7. kolu Kros lige Globetka po gotovo idealnom vremenu nastupilo je 105 trka ica i trka a. Natjecanje je održano u sklopu Europskog tjedna kretanja - Move weeka, u kojem e se održati još niz sli nih sportsko-rekreativnih doga aja. Pobjednici najzahtjevnije utrke na 7,8 kilometara ovoga predzadnjeg kola Globetke jesu Martin Srša i Danijela Krobot! Pobjednici, kao i u prošlom kolu, bili su na 7,8 km
Martin Srša u vremenu 27:28 te Danijela Krobot s 34:31, a na 3,6 km Tadej Pajtler bio je najbolji u vremenu novog rekorda staze 12:56, koji je popravio za 2 sekunde, dok je u ženskoj konkurenciji prva na cilj stigla Nina Dobša s 14:35. Kolo prije kraja u ukupnom poretku na 7,8 km u vodstvu je Igor Gor anec ispred Marijana Huzjaka i Tihomira Cenka, a kod žena vodi Ana Pav ec Kregar ispred
Božice Horvat i Danijele Krobot. Na kra oj stazi od 3,6 km u muškoj konkurenciji vodi Tadej Pajtler ispred Zvonka Horvati a i Gorana Mihinja a, dok je kod žena vode a Ivanka Horvat ispred Daniele Škrobar i Karmenke Huzjak Borba za ukupan bodovni poredak vodit e se do samoga kraja jer e trka i osim šest najboljih kola biti nagra eni i bonus bodovima za nastupe u sedam ili svih osam kola. Posljednje ovogodišnje 8. kolo, nakon kojeg e odmah biti i proglašeni najbolji trka i po broju sakupljenih bodova, održat e se u subotu, 15. studenog 2014. s po etkom u 14 sati. (md)
U AKOVCU OTVOREN NOVI SALON PROZORA
Linija Actual
Prva hrvatska liga odli na Glavatica Pfeifer Prelog u borbi za vrh Prva hrvatska liga lovi se na stazi stare Drave u Beliš u. Nakon odlovljenih 6 kola najbolje plasirana me imurska ekipa je Glavatica Pfeifer Prelog, koja se nalazi na 2. mjestu
RIBI KI MARATON - Jesenski šaranski kup ŠRD-a Linijak Ivanovec održa
Pobjednici Luzeri ulov Na jezeru Prelogi u Ivanovcu prošli vikend ŠRD Linijak Ivanovec bio je doma in Jesenskoga šaranskog kupa na kojem se natjecalo deset ekipa s podru ja Me imurja i Varaždina. Pobjedu je odnijela ekipa Carp team Luzeri s ukupnom kilažom od 19,200 kg u sastavu: Nikola Bratkovi , Dejan Miši i Ivica Krišto i . Drugoplasirani je Carp team Mali kolubarci, ekipa koja je broj ano ulovila najviše ribe, koja je ukupno
Ekipa u sastavu Nikola Bratkovi , Dejan Miši i Ivica Krištofi ulovila je samo dvije ribe, ali jedna od njih bio je istinski kapitalac
težila 17,400 grama. Team su inili: Ivan Trupkovi , Edi i Goran Zorkovi . Edi Zorkovi ujedno je bio i najmla i ribi na kupu. Jedan šaran, težine
- pogled u novu generaciju prozora! Prvi salon renomirane austrijske marke Actual otvoren je u akovcu u Ulici E. I G. Legensteina 11 u Dom Designu. Actual je austrijska obiteljska tvrtka koja posluje ve punih 45 godina. „Jer niti jedan prozor nije isti kao drugi. Prozori ACTUAL iz Ansfeldena u Gornjoj Austriji ozna eni su sa crvenim „A“ znakom za inovativnost i kvalitetu“ - kažu Herwig, Ingo i Claus Ganzberger, dionici tvrtke. Austrijska obiteljska tvrtka Actual zapo ela je kao obiteljski obrt a danas ima oko 400 zaposlenih. Mati na irma nalazi se u Ansfelden, Haidu u Gornjoj Austriji i specijalizirana je za proizvodnju PVC i PVC-ALU prozora, i tu se dnevno proizvede 800 do 1000 komada na dan. Isto tako u Hirnsdorfu kod Feldbacha Actual ima proizvodnju drvo i drvo-alu proizvoda gdje
se dnevno proizvede 700 do 900 prozora. - kako nam je rekao Christian Meininger, voditelj prodaje Actual prozora. Suvremeni oblik, minimalni okvir, maksimalna svjetlost, hladno a koja ostaje vani, toplinska izolacija, ali i moderni design samo su neke od karakteristika ovih prozora nove generacije. Poduze e Actual sa širokom paletom proizvoda ispunit e vaše individualne želje. Promišljenim i uskla enim dizajnom možete kombinirati prozore PVC aluminij i drvo aluminij. Revolucionarni prozorski dizajn ALWOOD i ALEVO stoji kao saliven. ALEVO je prozor PVC-aluminij s crvenim, vrlo jakim i sa staklenim vlaknima oja anom PVC jezgrom, s najboljom toplinskom izolacijom te visokom stabilnoš u. Željezo zamjenjuje jaku, no ipak toplu jezgru koja je oja ana staklenim
vlaknima. Serijska s trostrukim ostakljenjem s Ug 0,5 W/m2K. Vrijednost toplinske izolacije je Uw 0,66 W/m2K. ALWOOD – drvo-aluminij prozor s najboljim vrijednostima, koje su rezultat masivne debljine 101 mm, okvira HYBRID s termoizolacijom te serijskog trostrukog ostakljenja s Ug 0,5 W/m2K. Vrijednost toplinske izolacije Uw 0,69 W/m2K. ACTUAL-ovi energetski u inkoviti prozori ve su etiri puta primili nagradu za inovativnost austrijskog ministarstva za okoliš, a za novi dizajn ALWOOD me unarodnu nagradu za dizajn red dot design award 2013. godine najve e austrijske poslovne novine Wirtschaftsblatt proglasile su ACTUAL za najbolje obiteljsko poduze e. Zato posjetite salon Dom design u akovcu ili ih nazovite na tel. 040/384-404, a povodom otvorenja u mjesecu listopadu dobivate popust od 10%. Više o Actual prozorima pogledajte na www.actual.at/hr
s 24 negativna bodova, dok prvoplasirana ekipa Rak Rakitje ima 13 bodova. Druga me imurska ekipa Som Kotoriba nalazi se na 7. mjestu s 43 negativna bodova, dok se ekipa Linijak Ivanovec nalazi na posljednjem 12. mjestu s 55 negativnih bodova, te je pred
Danono na borba na jezeru Prelogi za što bolji ulov
IZJAVE NAJBOLJIH
Borba za pobjedni ki šaran trajala je 45 minuta Najviše sre e i znanja ovaj put imali su Nikola Bratkovi , Dejan Miši i Ivica Krišto i , Carp team Luzeri. Nakon natjecanja prokomentirali su kako su došli do naslova pobjednika: - Lovili smo na daljini 115 metara od obale, na dubini od 6,5 metara. Prihrana se sastojala od kuhanog partikla i boila mm baitservise. at. Najve u ribu od 16,850 kg ulovili smo u subotu u 22.15 sati, borba je trajala 45 minuta, a presudnu ribu od 2,350 kg ulovili smo u nedjelju u
1.15 sati. Zadovoljni smo organizacijom, te ovom prilikom zahvaljujemo. Ponosni smo što e jezero Prelogi napokon postati šaranska voda na kojoj e važiti ulovi & pusti za sve ribe. - poru ili su na kraju. Drugoplasirani lanovi ekipe CT Mali kolubarci kazali su nam: - Lovili smo na 150 metara. Prihrana se sastojala od kuhanog partikla, boili i brašnaste hrane, dok smo lovili na boile doma e izrade. Ulovili smo najviše šarana
14,650 kilograma, donio je Vjeranu Tkal ecu i Mariju Horvatu iz CT-a Vivi & Mil i tre e mjesto. Sama ideja za održavanje šaranskog kupa došla je od djela lanova ŠRD-a Linijak Ivanovec nakon uspješno održanoga 1. proljetnog šaranskog kupa, na kojem je sudjelovalo 15 ekipa. Pravila natjecanja bila su da se moglo loviti s 4 štapa po boxu, u jednoj ekipi minimalno 1 lan, a maksimalno 3 lana, dok se bodovala sva riba (šaran i amur). Prvi dan u vodstvu su bili ekipa CT Mali kolubarci s dvije ulovljene ribe, te ekipa CT Imperial carp sa šaranom od 10,405 kg. Riba je na po etku natjecanja slabije radila zbog visokog tlaka zraka, te su se sve nade polagale u drugi dio natjecanja. Tijekom drugog dana nije ulovljena nijedna riba, pa su svi s nestrpljenjem iš ekivali no , jer se pokazalo da riba radi uglavnom no u. O ekivanja su se i potvrdila, jer su ulovljene dvije velike ribe.
po komadima, a ukupno smo ulovili 17,400 kg. Najve u ribu ulovili smo u subotu ujutro u 1.15 sati, težila je 5,975 kg, a borba je trajala 15 minuta. Zahvaljujemo organizatorima uz malu primjedbu da su pozicije mogle biti malo više udaljene. Tre eplasirani Vivi & Mil i tako er su bili zadovoljni. - Lovili smo na dvije pozicije na 110 metara i na 135 metara. Prihranu smo vršili spomb raketom, dok smo lovili na vo ne boile. Najve a riba od 14,650 kg ulovljena je u 5 sati ujutro, borba s ribom trajala je pola sata. Bilo je ovo lijepo natjecanje, te zahvaljujemo ŠRDu Linijak Ivanovec i ostalim natjecateljima.
3. listopada 2014.
feifer u prvaka njima borba za ostanak u I. ligi. U pojedina noj konkurenciji najbolje plasirani su Miljenko Perko na 3. mjestu s 22 negativnih bodova i Alan Perko na 4. mjestu s 25 negativnih bodova, obojica iz Glavatice, prvi Željko Raženj ima 20 negativnih bodova.
Druga hrvatska liga sjever - Klen Sveta Marija vode i
Tre a liga sjever - ak etiri naše ekipe na vrhu
Posljednja dva kola love se na Omladinskom bajeru u Ivancu. Klen Sveta Marija je vode a ekipa s 11 negativnih bodova, dok drugi ima 21 negativni bod. Linijak Palovec nalazi se na vrlo dobrom 4. mjestu s 23 negativna bodova i ima vrlo dobre izglede za plasman u prve tri. Mura Mursko Središ e nalazi se na 7. mjestu s 33 negativna boda. U pojedina noj konkurenciji najbolje plasirani su Darko Kolari na 1. mjestu i Igor Mihalac na 4. mjestu, obojica iz Klena Sveta Marija, dok je Filip Hali iz Linijaka Palovec na 5. mjestu.
Posljednja dva kola love se na jezeru Šoderica u Koprivnici i na jezeru Rasinja u Rasinji. Ekipa Klen Sveta Marija je vode a sa 16 negativnih bodova, Ostriž Novakovec je drugi s 18 negativnih, Som Kotoriba tre i s 21, dok Karas Peklenica ima 26 negativnih bodova. Pojedina no na prvoj poziciji je Marijan Mutak iz Klena, drugi je Mladen Mesarek iz Ostriža, dok je Darko Oreški iz Karasa tre i. Svim zaljubljenicima u sportski ribolov želimo što bolji ulov i što bolje rezultate na završnici liga, bistro! (D. Gavez)
n je danono no od prošlog petka do nedjelje
ili šarana od 16,85 kg
Pobjedu je odnijela ekipa Luzeri
Najve u ribu težine 16,850 kg ulovila je ekipa CT Luzeri. Uz njih ekipa CT Vivi & Mil i ulovila je 14,650 kg šarana, dok je u vodstvu bila ekipa CT Mali kolubarci s ulovljenih 17,400 kg šarana. Presudnu ribu težine 2,350 kg ulovila je ekipa CT Luzeri i s njom osvaja Jesenski šaranski kup s ukupnom kilažom od 19,200 kg. 1. mjesto i nagradu od 1.600 kuna s ulovljenih 19,200 kg osvojila je ekipa CT Luzeri, za koju su nastupali: Nikola Bratkovi , Dejan Miši i Ivica Krišto i . 2. mjesto i nagradu od 1000 kn s ulovljenih 17,400 kg osvojila je ekipa CT Mali kolubarci, za koju su nastupali: Ivan Trupkovi , Edi
Zorkovi i Goran Zorkovi . 3. mjesto i nagradu od 600 kn s ulovljenih 14,650 kg osvojila je ekipa CT Vivi & Mil i, za koju su nastupali: Vjeran Tkal ec i Mario Horvat. Dobiva se nagrada i za najmanju ulovljenu ribu od 1,525 kg, koju je ulovila ekipa CT Prelog, a nagrada je bila prigodna - ribi ki štap. Nakon natjecanja sve ekipe imale su slasni ru ak, te je najavljen proljetni kup 2015. Organizacijski odbor doma ina, Vanja Siladi - predsjednik, Matia Ciglar, Ivan Kova i Dalibor Farkaš, potrudio se da natjecanje pro e na visokom nivou. (Dorijan Gavez, foto: SZ)
Drugoplasirana ekipa natjecanja - Mali kolubarci
Svi natjecatelji na Jesenskom šaranskom kupu u Ivanovcu
3. listopada 2014.
BICIKLIZAM ME IMURSKA TURA 2014.
Okupila rekordan broj biciklista i rekreativaca U Šenkovcu je u nedjelju, 21. rujna, povodom Europskog tjedna kretanja održana druga biciklisti ka rekreativna utrka Eko centar Me imurska tura 2014. Organizator utrke je bio BK Puls akovec, dok su pokrovitelji bili Eko Centr Šenkovec i Me imurska županija. Bicikli-
sti ko rekreativna utrka održala se ve drugu godinu zaredom, a nagradni fond u seniorskoj konkurenciji privukao je i natjecatelje iz susjedne Slovenije koji su slavili u konkurenciji koja je bila s najbogatijim nagradnim fondom. Natjecatelji su se i u drugim kategorijama trudili za što bolji
Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900
ADVENT U PADOVI 29.11. / 13.12.14. 275,00 kn NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015. 3190,00 kn DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14. 1.750,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014. 1.650 kn + doplata za zrakoplovne pristojbe
rezultat, ali najviše je bilo rekreativaca kojima je prvenstveno ovo bio jedan lijepo provedeni rekreativni dan. Uglavnom odaziv je bio rekordan, kako natjecatelja, tako i rekreativaca. Start je bio u Šenkovcu ispred Eko centra, glavnog sponzora utrke.Trasa utrke je bila ista kao i prošle godine, s kona nim ciljem na seoskom turizmu Veselko u Vugrišincu. Sama utrka odvožena je po odli nom vremenu što je omogu ilo natjecateljima odli an provod i dobre rezultate. (dg)
Rezultati utrke po kategorijama: Kategorija M1 - 1. Žiga Horvat 25:06:00, 2. Uroš Bagari 25:25:00, 3. Andrej Biškup 25:31:00. Kategorija M2 - 1. Ivan Januši 25:25:00, 2. Luka Šprajc 25:47:00,3. Aleksandar Hadeljan 26:56:00. Kategorija M3 - 1. Vidovi Robertino 25:45:00, 2. Jurica Soldat 25:48:00, 3. Darko Pavlic 26:18:00. Kategorija Ž1 - 1. Karla Koži 29:41:00, 2. Daria Hergoti 30:13:00, 3. Majda Horvat 33:08:00. Kategorija Ž2 - 1. Lidija Leva i 36:11:00, 2. Ines Petri evi 36:49:00, 3. Kristijana Pavlic 37:26:00.
3. listopada 2014.
Nikola Veinovi (4,5 g) neustrašivo prelazi sve prepreke i izazove
Umirovljenik Drago Petek isti e kako starosna dob nije prepreka za adrenalinske uživancije
Dok nema snijega, dobro e poslužiti i sanjke adrenalinskog parka
ADRENALINSKI PARK nova sportsko-turisti ka ponuda uz Gradske bazene
Do ite u akovec po svoju dozu adrenalina! PIŠE: ROBERTA RADOVI
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana turizma otvorena je nova turisti ko-sportska ponuda na vanjskom prostoru gradskih bazena “Marija Ruži ” akovec – mobilni adrenalinski park. Na prigodnoj sve anosti otvorenim ga je proglasio gradona elnik Stjepan Kova pozivaju i sve žitelje Me imurja, njegove goste i turiste neka uživaju u novoj pustolovnoj atrakciji. Dobrodošlicu svima izrazio je i Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom, isti u i kako je novi sadržaj namijenjen prije svega dje joj populaciji, djeci starijoj od etiri godine i visine od 130 cm, ali ga mogu koristiti i odrasle osobe do 150 kg težine. Posebice je pogodan za team building grupe, proslavu dje jeg ro endana i dje je planinarske škole. Sastoji se od etiri platforme na etiri metra visine i deset elemenata: ulazna stijenja za penjanje, zmijski vise i most, tunel, spužve, saonice, U mreža, swinging beam, cliff hanger, slack spggti, mreža za penjanje, a tu su još i silazne ljestve te poligon za u enje. Ulaz na adrenalinski park prvi je dan bio besplatan. Park e u ovim jesensko-zimskim mjesecima biti otvoren u danima vikenda, subotu i nedjelju od 15 do 17 sati, uz cijenu po sobi od 25 kuna, a ulaznice se podižu na recepciji bazena. Za grupu od 20 osoba i više cijena je 20 kn. Ulazak u park mogu je i u terminima prema najavi i dogovoru koja se može ostvariti na recepciji bazena (tel. 040 328 210). Mobilni adrenalinski park
Novi sadržaj namijenjen je prije svega dje joj populaciji, djeci starijoj od etiri godine i visine od 130 cm, ali ga mogu koristiti i odrasle osobe do 150 kg težine
Uskoro i minigolf igralište kod Streljane Sljede i projekat koji je odobren od Hrvatske turis ke zajednice, kako je kazao gradona elnik Kova , jest minigolf igralište koje e se uredi na prostoru kod Streljane akovec. Za taj je projekt Grad akovec dobio sredstva od pola milijuna kuna. Tim novim sadržajima prostor oko bazena postepeno se razvija u bogatu sportsko-turis ku ponudu, a kroz koju godinu realizirat e se i izgradnja vanjskih bazena. no i bez imalo straha svladao sve adrenalinske prepreke. Kako nam je ushi eno kazao, najviše mu se dopalo hodanje po gljivama i na zmijskom vise em vrtu. Umirovljenik Drago Petek iz akovca o svom adrenalinskom iskustvu rekao nam je: - esto dolazim na plivanje na bazene te šetam u njihovoj okolini. Evo, upravo sam i danas bio ovdje u šetnji, pa sam vidio da se nešto novo doga a. I eto, i ja sam se odlu io upustiti u pustolovinu adrenalinskog parka. Bilo je zabavno!
prvi je takve vrste u Hrvatskoj. Vrijednost mu je 200.000 kn, a realiziran je temeljem projekta koji je izradila AKRA akovec, tako da je 50 % sredstava osigurao Grad akovec, a drugih 50 % Hrvatska turisti ka zajednica.
Gljive i zmijski vrt najbolji! Jedan od prvih, ali i najmla ih korisnika adrenalinskog parka bio je i Nikola Veinovi , koji je sa svoje etiri i pol godine uspješ-
Ve prvi dan na adrenalinskom parku i najmla i korisnik etverogodišnji Nikola!
Na adrenalinsku stazu ulazi se minipenja kom stijenom
Sigurnost jam e certificirani voditelji i oprema Da bi pustolovna zabava i korištenje adrenalinskog parka bilo sigurno, za to brinu certi icirani voditelji prema standardu EN – 15567-2, kao i prate a certi icirna oprema. Te aj i edukaciju prošlo je 16 voditelja. Nino Škrobar iz Brezja jedan je od “novope enih” instruktora parka. Isti e njegovu prilago enost djeci: - Naglasak je na sigurnosti, tako da korisnici parka
ne trebaju imati neko prethodno iskustvo. Bilo je upita roditelja za proslave ro endana u parku i to e biti atraktivna ponuda. Vrijeme e pokazati koliko e ljudi prepoznati kvalitetu ovoga novog sadržaja. Bra ni par Dejana i Kristijan Srpak iz Belice tako er su postali voditelji parka. Kako kaže suprug, prijavili su se na te aj odmah kad su uli rije “adrenalin”:
- Supruga i ja volimo prirodu, alpinizam i skijanje, odnosno adrenalinske sportove. Tako da smo htjeli vidjeti kako e izgledati taj mobilni adrenalinski park i pomo i korisnicima sigurno ga koristiti. Svatko ga može pro i, ali nemojte misliti da ga se može ‘samo preleteti’. - kazao nam je uz znala ki osmijeh Kristijan, pozivaju i na kraju sve da do u po svoju dozu adrenalina.
Voditelj adrenalinskog parka Nino Škrobar iz Brezja isti e prilago enost elemenata parka dje jem uzrastu
Kristijan Srpak tako er je prošao edukaciju za voditelja parka
Rekreacija
54
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
1
2b
2a
Vježba 1
Kako je i kada nastao grupni fitness uz glazbu - aerobik Pod pojmom fitnessa podrazumijevamo vježbanje u teretani ili grupno vježbanje uz licenciranog trenera i instruktora. Grupni fitness programi provode se u adekvatnim prostorijama, dvoranama, uz odre enu glazbu koja varira od programa do programa. Otac modernog fitness pokreta je dr. Keneth H. Cooper, poznat po tome da je na vježbanje svojevremeno potaknuo više osoba od bilo koga u povijesti te je tako i nastala knjiga koju je napisao: “Aerobics“ (1968.). Da bi sve za inila, Jacki Sorensen je ‘70-ih godina prošlog stolje a pridodala glazbu te program nazvala - aerobic dance. Kako se razvijao svijet, tako se razvijao i aerobik, pa je za to zaslužna i glumica Jane Fonda koja je 1982. godine objavila svoj prvi video
p o d n a z ivom “Workout exercise”, koji je rekordno prodan u 17 milijuna primjeraka, više od ijednoga drugog ku nog videa za vježbanje. Iako je Jane milijune ljudi diljem svijeta potaknula na vježbanje, stru njaci joj zamjeraju njezino nestru no vo enje te nedozvoljene pozicije koje izvodi tijekom vježbanja. Vrhunska trenerica Gin Miller (Reebok master trener) potrudila se i osmislila vježbanje na step-klupici i nazvala ga – step aerobics te tako zarazila cijeli svijet. Svi su željeli vježbati na step klupici. Ubrzo nakon toga nastao je tae bo program, a to je spoj aerobika s borila kim spor-
4
tovima, pa je sve zasluge pokupio Billy Blanks, osniva tog programa. Veliki skok napravio je i Kolumbijac Alberto Perez koji je ‘90-ih godina prošlog stolje a osmislio zumba grupni fitness i tako danas mnogi uživaju u latinoameri kim plesovima kada vježbaju u svom omiljenom fitness centru. Isto-
Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec
GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU
Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji
vremeno se pojavljuju i drugi oblic i g r upnog vježbanja pa je tako nastao i new body, aqua aerobics te unkcionalni trening koji su fizioterapeuti u svom programu rehabilitacije koristili godinama prije. Prednost grupnog programa vježbanja uz glazbu jest ta da vam na treningu nikada nije dosadno, tu su i motiviraju a glazba, dostupnost gotovo svakome tko se želi zdravo kretati, dinami nost tržišta, jednostavnost
3
Dok ležite na podu, držite elo na dlanovima i noge koje ste pogr ili dižite prema stropu, a zdjelicu pri š ite u pod.
Vježba 2 Iz piramide se spuštate u duboki u anj. Noge su u širini ramena, stopala malo otvorena i cijelo ste vrijeme oslonjeni na pete. Le a držite ravna.
Vježba 3 Postavite se u poziciju ma ke s uporom na laktovima, kle e i na koljenima. Radite abdukciju noge, odmicanje cijelom dužinom.
Vježba 4 Zanoženje u uporu kle e em na pogr ene noge. Pozicija ista kao i kod vježbe prije.
kretnji i prilagodba istih i to što nije potrebno predznanje i odre en stupanj kondicije jer sve što vam treba je dobra volja, tenisice i boca s vodom. Imamo 4 vježbe u 5 serija po 20 ponavljanja svake vježbe, nakon završene jedne serije napravite pauzu od 1-2 minute pa krenite u sljede u.
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
Dobro je znati 55
56
Dobro je znati
proizvodnja tekstilnih i medicinskih proizvoda
8. listopada
Dan neovisnosti
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
3. listopada 2014.
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601
Dobro je znati 57
58
Informacije
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM
1. Mura-metal d.o.o. Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 23.10.2014 2. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž akus kog izolatera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014. 3. Autoservis Tuning Drvoderi , Podturen, traži m/ž kv automehani ara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014. 4. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 do 10.10.2014 5. Cikin d.o.o. D. Kraljevec - mjesto rada Ca e bar Pešec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 204 159 6. Dabla d.o.o. D. Pustakovec 46, traži 10 m/ž radnika u klaonici peradi na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob.
095 877 3054 do 17.10.2014 7. Metalprodukt d.o.o. Belica, Lj. Gaja 19, traži m/ž stru njaka zaš te na radu i m/ž voza a C i E kat. s dizalicom na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., posla pismenu zamolbu na gornju adresu 8. Vidra d.o.o. akovec, traži 3 m/ž soboslikara, potrebno radno iskustvo 2 g., javiti se na email:vicanovic@gmail.com do 18.10.2014. 9. Rainstal j.d.o.o. akovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 990 6927, do 31.10.2014. 10. OVB Allfinanz Croatia d.o.o. akovec, traži 8 m/ž financijskih planera na Ugovor o djelu, javiti se na email: damjan.zadravec@ hr.ovb.eu do 19.10.2014 11. UO ILONKA, Mursko Središ e, M. Gupca 17, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na tel: 040 543 076 ili 091 505 2872 do 31.10.2014.
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONA ELNIK Klasa: 021-05/14-01/ 1119 Ur.broj: 2109/11-14-01/1-1 Mursko Središ e, 01.10.2014.g.
Temeljem stavka 3., lanka 96. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Gradona elnika Grada Mursko Središ e (Klasa: 021-05/14-01/577, Urbroj: 2109/11-14-01/1-2 i Klasa: 021-05/14-01/581, Urbroj: 2109/11-14-01/1-2) od 30.09.2014., Grad Mursko Središ e
OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlozima I. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja gospodarske zone „Brezje“ u Murskom Središ u (Sl. glasnik Me imurske županije br. 27/10) i II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja privredne zone „Mursko Središ e“ (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/01 i 1/05) 1. Upu uju se na javnu raspravu prijedlozi: I. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja gospodarske zone „Brezje“ u Murskom Središ u (Sl.glasnik Me imurske županije br. 27/10) (u daljnjem tekstu ID DPU), II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja privredne zone „Mursko Središ e“ (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/01 i 1/05) (u daljnjem tekstu ID DPU), 2. Prijedlozi ID DPU izra eni su od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 3. Javna rasprava o prijedlozima ID DPU, u trajanju od 15 dana po et e 13.10.2014. i završi 27.10.2014. godine. 4. Javni uvidi u prijedloge ID DPU mogu i su u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Uprave Grada Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40 315 Mursko Središ e, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 5. Javno izlaganje o prijedlogu I. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja gospodarske zone „Brezje“ u Murskom Središ u (Sl. glasnik Me imurske županije br. 27/10) održat e se dana 15.10.2014., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Grada Mursko Središ e. 6. Javno izlaganje o prijedlogu II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja privredne zone „Mursko Središ e“ (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/01 i 1/05) održat e se dana 15.10.2014., s po etkom u 11.30 sa , u prostorijama Grada Mursko Središ e. 7. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedloge ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu: Grad Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40 315 Mursko Središ e, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O I. ID DPU gospodarske zone „Brezje“ u Murskom Središ u“, odnosno“ ZA JAVNU RASPRAVU O II. ID DPU privredne zone „Mursko Središ e“.
12. Lepoglavec d.o.o. Gori an, Dravska bb, traži m/ž strojarskog tehni ara za crtanje u auto-cadu na odre eno vrijeme, do 06.10.2014 13. Simpa j.d.o.o. Mursko Središ e, traži m/ž konobara i m/ž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 284 299 do 10.10.2014
17. Metal konstrukcije vl. Mirko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži m/ž zavariva a i m/ž bravara na odre eno vrijeme, javiti se na adresu ili mob. 098 242 795 do 22.10.2014. 18. Me-
14. Anda d.o.o., Palinovec 55, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 095 850 6911 do 22.10.2014 15.Metaldekord.o.o.Ivanovec, P.Miškine24,tražim/žlanserau metaloprera iva kojproizvodnji; m/ž djelatnika na otpremi gotovih proizvoda; m/ž brusa a i ista a kovina; 2 m/ž buša a na stupnoj bušilici; 3 m/ž zavariva a i 3 m/ž bravara - na odre eno vrijeme. Osobni dolazak na adresu ili na email: posao@metal-dekor.hr do 15.10.2014 16. Inter-vili ari d.o.o. Mursko Središ e, traži m/ž automehani ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na email: direktor@inter-vili ari.hr do 23.10.2014
VOD HRVATSKI ZA JE N VA ZA ZAPOŠLJA : 396-819 EC V KO A 0 ISPOSTAVA ELOG: 646-74 ISPOSTAVA PR IŠ E: 543-200 ED . SR ISPOSTAVA M
sna industrija Ravli d.o.o. akovec, traži 2 m/ž mesara-prodava a na odre eno vrijeme,javi senaemail: omas@ ravlic.com do 08.10.2014. 19.Trgova kiobrt“N”Šandorovec, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 253 9138 do 23.10.2014 20. 20. Soboslikarsko-podopolaga ki obrt Ladi , Strahoninec, traži
Temeljem Odluke Op inskog vije a op ina Mala Subo ca oglašava:
PRODAJU NEKRETNINA NAMIJENJENIH ZA INDIVIDUALNU STAMBENU IZGRADNJU U PIŠKOROVCU Prodaja nekretnina vršit e se putem javnog nadmetanja na licu mjesta u Piškorovcu, dana 14.10.2014. u 12:00 sa po sistemu ,,vi eno-kupljeno”. Predmet prodaje su nekretnine: K.o. Tur iš e: k. . br 1/2, 8, 17, 18, 20, 21, 22, 29, 30, 33 površine parcela od 255 do 827 m² K.o. Gardinovec: k. . br 4131/3, 5, 7, 8, 12, 17-46, 56-62, 81, 83, k. . br: 4128/2, 4 površine parcela od 130 do 604 m² K.o. Držimurec: k. . br 106/5,6, 114/3, 115/1, 3, 121/1, 122/1,3, 123/1, 124/1,3, 125/1, 126/1,4, 127/1,5, 130/3, 132/3, 134/1,3, 135/1,3,6, 136/1,3, 140/1,3, 141/1, 142/1,3, 143/3, 144/1,3, 146/1,3,6, 147/1,3, 149/1,3,6, 150/1,3, 151/1 površine parcela od 273 do 660 m² Po etna visina cijene zemljišta je 50,00 kn/m². Mještani s mjestom prebivališta u naselju Piškorovec koji e uspje na javnom nadmetanju kupi gra evinsku parcelu za izgradnju stambene gra evine odobrava se popust od 50%, odnosno 25,00 kn/m², uz uvjet da izvrše pla anje u cijelos u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Za sudjelovanje u natje aju sudionici su dužni upla jam evinu u iznosu od 500,00 kuna, za svaku katastarsku parcelu posebno, na poslovni ra un Op ine Mala Subo ca, broj: HR1823400091825000003, poziv na broj 68 - 7757- OIB, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljišta ili upla iznos od 500,00 kuna neposredno prije po etka javnog nadmetanja. Sudionici koji uspiju u javnom nadmetanju dužni su s Op inom Mala Subo ca sklopi Ugovore o kupnji zemljišta. Sudionici koji uspiju u javnom nadmetanju, dužni su cijenu zemljišta u cijelos pla u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro vnom gube pravo na kupnju i pravo na povrat “upla ene jam evine”. Sudionicima koji uspiju na javnom nadmetanju jam evina se ura unava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vra a u roku od 8 dana od dana nadmetanja. Troškove oko sklapanja ugovora, kao i porez na promet nekretnina te naknadu za promjenu namjene iz poljoprivrednog u gra evinsko zemljište snosi kupac. Detaljne informacije o prodaji mogu se dobi u Op inskoj upravi Op ine Mala Subo ca, Glavna 29/A, 040/631-700, fax 040/631-500, e-mail: opcina@opcina-mala-subo ca.hr OP INSKI NA ELNIK
5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, kontakt na 099 241 7290 do 01.11.2014
torte,J.Bajkovca19,S.Vesilinamail: mila.magdalenic@gmail.com do 10.10.2014
21.Mivastrojarskiobrt,Pribislavec, A. Star evi a 1, traži m/ž kv bravara; m/ž pomo nog bravara i m/ž zavariva a mig postupkom na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 091 310 1735 do 21.10.2014
28. Štambilji Novak d.o.o. Strahoninec,traži 1 m/ž gra kogdizajnera na odre eno vrijeme (puno radno vrijeme), mogu nost stalnog zaposlenja, nije važno radno iskustvo, najava na 098 242 339, 333-218 do 10.10.2014
22. Ar c d.o.o. akovec, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 777 044 ili na email: ar s.event.team@gmail.com do 06.10.2014
29. Zavod za javno zdravstvo me imurske županije akovec, I. G. Kova i a 1e, traži 1 m/ž doktora medicine u Djelatnos za mikrobiologiju ZZJZ MŽ na odre eno vrijeme (puno radno vrijeme), uvje : završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad od HLK-a, radno iskustvo u struci u trajanju obveznog pripravni kog staža. Molba, životopis, preslika diplome, domovnice, odobrenja za samostalni rad, elektroni ki zapis ili potvrdu HZMO o eviden ranom radnom stažu, preslika uvjerenja o nekažnjavanju, ne starije od 6 mj. s naznakom“Zanatje aj-zapošljavanje na odre eno vrijeme), posla do 4.10.2014
23. UO Albatros, Štefanec, Zrinskih 42, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 337 338 do 22.10.2014. 24. Rus ca d.o.o. akovec, traži m/ž pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207 do 24.10.2014. 25. Trans Kukovec, Strahoninec, Dravska bb, traži 2 m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom me unarodni transport C i E kat. na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., do 20.10.2014 26. Rejo d.o.o. Draškovec, traži 1 m/ž konobara na odre eno vrijeme, kontakt na 097 664 3643 do 24.10.2014. 27. MM TORTE d.o.o. Savska Ves, traži 2 m/ž samostalna slasti ara na odre eno vrijeme (puno radno vrijeme, potrebno radno isksutvo, pismena zamolba: MM
30. Mir i Dobro j.d.o.o. Prapor an, Zrinskih 42, traži 1 medicinsku sestru/tehni ara na odre eno vrijeme,mogu noststalnogr.o.,1g.rad. iskustva,najavanatelefon:040857 087, do 26.10.2014 31. Frumento d.o.o. za proizvodnju i usluge, Gornji Koncov ak 11, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme,1g.rad.iskustva,mjestora-
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE ME IMURSKE ŽUPANIJE MIHOVLJANSKA 70, AKOVEC Klasa: 340-01/13-5/22 Urbroj: 2109-10-04-06-14-12 akovec, 03.07.2014. Na temelju Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11) i objašnjenja Državne geodetske uprave, Središnji ured; Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-04-01/12-04, Zagreb, 26. travnja 2012., Županijska uprava za ceste Me imurske županije objavljuje
JAVNI POZIV nositeljima prava na nekretninama o zapo injanju postupka eviden ranja (izrada geodetskog elaborata za eviden ranje cesta) dijela javne ceste LC 20041 i LC 20061 u k.o. Donji Mihaljevec Ovim pozivom obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje grani e sa zemljištem na kojem je izvedena cesta, o zapo injanju postupka eviden ranja javnih cesta u k.o. Donji Mihaljevec sa predmetnim katastarskim es cama koje su dio LC 20041 u Dravskoj ulici i ulici Franje Novaka a sastavljene su od katastarske es ce 106, 109/6, 105/3, 110/2, te ulica Franje Novaka a sastavljena od katastarske es ce 287, 1951 te dio LC 20061 u Ulici Maršala Tita sastavljena od katastarske es ce 261 te Kolodvorska ulica sastavljena od katastarske es ce 345, 1972, 2718, 3033. Snimak izvedenog stanja te izradu geodetskog elaborata predmetnih javnih cesta izradit e MREŽA M d.o.o., akovec, D. Cesari a 17 . Predstavnici Županijske uprave za ceste Me imurske županije e 03.10.2014. zapo e sa obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgra ene predmetne javne ceste uz pomo ovlaštenog inženjera geodezije, predstavnika geodetske rme Mreža M d.o.o. akovec Nositelji prava na nekretninama koje neposredno grani e sa zemljištem na kojem su izgra ene javne ceste mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te traži eventualna dodatna pojašnjenja dana 06.10. 2014., ponedjeljak od 9.00 do 12.00 sa u prostorijama rme Mreža M, akovec, D. Cesari a 17. Županijska uprava za ceste Me imurske županije
3. listopada 2014.
Informacije 59
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601
URJU
IN MEMORIAM
da akoveciMurskoSrediš e,zva na 095 1999 631 do 13.10.2014 32. NEORES d.o.o. za proizvodnju teks lnih i medicinskih proizvoda, Teks lna 1, 40315 Mursko Središ e, traži 1 m/ž tekstilno-kemijskog tehni ara, uvjeti: SSS/VŠS, inž. teks lno kemijske tehnologije, 5g radnog iskustva, probni rad uz mog. stalnog zaposlenja. više na www.hzz.hr. Sla molbe na mail: neores@neores.nnpro.net ili na gornju adresu, a:Teks lna 1,40315 Mursko Središ e, do 14.10.2014. 33. Ivica Sa ar d.o.o. akovec, Tina Ujevi 55, traži m/ž voza a za silos cisternu na odre eno vrijeme uz mog.stalnogzaposlenja,javi sena mob. 098 242 041 do 10.10.2014. 34. Dobrani Transpor , Mursko Središ e, traži m/ž voza a teretnog vozila na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 906 ili tel. 040 543 222 ili email: dobranic@ ck.t-com.hr do 15.10.2014. 35. Me imurski graditelji 3B d.o.o. akovec,traži3m/žzidaranaodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 426 9640 do 15.10.2014. 36. AC instalacije, Pribislavec, traži m/ž montera centr. grijanja na odre enovrijeme,javi senamob. 098 303 764 do 14.10.2014 37. DO-NA j.d.o.o. akovec, traži 4 m/ž soboslikara-fasadera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9711 456do 15.10.2014. 38. Pro-kor, Prelog, Kralja Zvonimira 38, traži m/ž operatera na cnc stolarskom smjeru i m/ž samostalnogstolara,javi seosobno na adresu ili na tel. 040 646 460 ili mob. 095 830 9940 do 24.10.2014 39. Štambilji Novak d.o.o. Strahoninec, traži m/ž gra kog dizajnera
na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 218 ili na mob. 098 242 339 do 10.10.2014. 40. Mcbac j.d.o.o. akovec,Svetojelenska 9, traži m/ž pizza majstora na odre eno vrijeme, osobni dolazak sa zamolbom i životopisom na adresu ili na mob. 099 230 2381 do 31.10.2014 41. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, traži 2 m/ž bravara; 2 m/ž strojobravara; 2 m/ž tokara i m/ž inž. strojarstva - za stru no osposobljavanje za rad bez zas. radnog odnosa i m/ž tehnologa razrade nacrtanaodre enovrijeme,posla zamolbunaemail:posao@metaldekor.hr do 10.10.2014. 42. Vina Brki d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž pom. kuhara; m/ž konobara za posluživanje hrane; m/ž šankista;m/ž pizzamajstora;m/ž kuhara za pripremu gableca, kuhanih jela i klasi ne kuhinje i 2 m/ž kuharazapripremuroš lja,tavica,pizza i me imurskih jela - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 222 1338 ili email: brkic.damir@yahoo. com do 31.10.2014 43. Poljoprivredni proizvo a BranišaNenad,Belica,Bra eRadi a73, traži m/ž radnika na farmi muzni krava na odre eno vrijeme, javi seosobnonaadresuilinamob.098 699 529 do 28.10.2014 44. Poljoprivredni proizvo a Domini Ivan, Mala Subo ca, traži 2 m/ž radnika za šurenje pataka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040631143ilinamob.098242571 do 28.10.2014 45.Kruno-INNd.o.o.Sve Križ-mjesto rada Ca e bar INN, akove ka 1a, Sv. Križ , traži m/ž konobara na odre enovrijeme,javi senamob. 099 631 2070 do 15.10.2014.
OBAVIJEST O O ITAVANJU VODOMJERA Od 19. rujna do 13. listopada 2014. godine Me imurske vode e obavlja godišnje o itavanje svih vodomjera. Mole se potroša i da omogu e pristup vodomjerima. Potroša i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800-31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr
Pet 03.10.2014. 13:00-20:30 Sub 04.10.2014. 08:00-15:30
dr. Dušica Kvakan-Gazdi Gazdi Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, ec, tel. 364 680 adi: Radnim danom ordinacija radi: UTRO Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO DNE Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE
46. UO Maki-trans Dragica Horvat, Otok, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 393 001 do 29.10.2014
Radna mjesta Varaždin 1. HANJES d.o.o. u za proizvodnju i trgovinu, Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki, traži 1 m/ž TIG zavariva a na odre eno vrijeme, uvje :KV,SSS,2g.radnogiskustva, poželjan voza ki B kategorije (nije uvjet), potrebna visoka kvaliteta rada s iskustvom obrade limova. Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske,kemijskeiprehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. Više informacija na www. hanjes.com. Odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencije kandidata. Molbe sla isklju ivo na navedenu adresu poštom ili emailom na: n.marjancic@hanjes. com do 16.10. 2. KRIŽANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: SRA INEC, traži 2 m/ž konobara za rad u caffe baru na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV,
SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije važno, osobni dolazak: Sra inec, Varaždinska 130 ili kontakt na mob: 092 154 9900, do 19.10. 3. Ugost. obrt vl. Ruža Brnji - mjesto rada: Nedeljanec,2 m/ž konobara za rad u ca e baru Manuela na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo: nije važno, Kontakt mob: 092 1389 744, do 21.10.
poginulom hrvatskom branitelju
IVANU BAŠEKU 9.10.1995. - 9.10.2014.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
4. Zlatno zrno d.o.o. - mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž pekara ili KV pekara ili iskustvo na m poslovima (6 mj) na odre eno vrijeme, prijavu posla e-mailom: darinka. draganic@zlatnozrno.hr-kontakt telefon: 042 684 012, do 23.10. 5. LOIAR d.o.o., Petrijanec, Bana Jela i a 45; traži 1 m/ž voza a teglja a s poluprikolicom u doma em i me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje : KV, SSS- voza /voza ica; voza ki ispit C, E kateg., radno iskustvo min. 3g, poznavanje engl. i/ili njem. jezika, najava na mob. 098/9430108, do 7.10. 6. Toplak, ugos teljski obrt, Mjesto rada: REMETINEC, traži 1 m/ž konobara u ca e baru “Fenix” na neodre eno vrijeme - uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo: nije važno i 1 m/ž konobara u ca e baru “Sanda” na neodre eno vrijeme - uvjeti: OŠ, KV, SSS, iskustvo: nije važno. Osobni dolazak na adresu: Reme nec 112, 42220 Novi Marof, do 15.10.
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
facebook.com/MedimurskeNovine
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e, Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,
tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490
tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI KARLO KRALJ, sin Monike i Krunoslava; DORA PRELOG, k i Nikoline i Dominika; NIKO BAUMGARTNER, sin Sanje i Martina; DAVID SKLEPI , sin Natalije i Damira; FILIP ORŠOŠ, sin Brende i Želimira; JAKOV DODLEK, sin Valerije i Bože; BRUNA TKALEC, k i Lidije i Krunoslava; BIANKA PRELOŽNJAK, k i Ivane i Manuela; VITO NOVAK, sin Kristine i Davora; ELA POREDOŠ, k i Tanje i Matije; LUCIJA OSTRUGNJAJ, k i Marine i Maria; LUKAS ZADRAVEC, sin Irene i Matije; EMILIJANO IGNAC, sin Zdenke i Milorada; KARMEN BOGDAN, k i Merime i Danijela; LUKA JUR EVI , sin Mihaele i Krešimira; GRGA KAMENI , sin Monike i Roberta; LUKA POSAVEC, sin Danijele i Siniše ( akovec)
VJEN ANI Maja alopek i Bojan Bistrovi , Barbara Kneklin i Danijel Dunjko, Mihaela Soka i Zoran Lisjak, Nataša Srnec i Peter Zadravec ( akovec); Nevenka Artner i Vladimir mrlec (Kotoriba); Marija
Srnec i Naser Bahtijarevi (Nedeliš e); Petra Kalšan i Nikola Varga, Maja Zrna i Saša Slavi ek, Martina Martinec i Stjepan Režek (Prelog); Željka Cecarko i Nikola Preložnjak (Štrigova)
UMRLI Danijel Dvanajš ak r. 1973., Julijana Blagovi r. Anton i r. 1935., Samije Hasani r. Ramadani r. 1938., Branko Kova i r. 1936., Valentin Vuk r. 1939., Marija Blaškovi r. Baksa r. 1936., Katarina Turk r. Rob r. 1926., Marija Vrtari r. rep r. 1924., Elizabeta Dolenec r. Bermanec r. 1942., Stjepan Jagec r. 1948., Ljubica Antalaši r. Tot r. 1932. ( akovec); Sabina Ov ar r. Tekeli r. 1933. (Dekanovec); Antun Špoljari r. 1933. (Kotoriba); Marija Korpar r. Grozdek r. 1925., Franjo Mikulaj r. 1939. (M. Subotica); Irma Ko ila r. Koprivec r. 1945. (M. Središ e); Marija Novak r. Žnidari r. 1938. (Nedeliš e); Stjepan Striži r. 1944., Josip Plevnjak r. 1937., Eduardo Ban r. 1945. (Prelog); Ivan Per i r. 1954., Danica Kralj r. Podgorelec r. 1934. (Štrigova)
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
60
Oglasnik
MOTORNA VOZILA PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD 2004., full oprema, karavan, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, 3999 eura, 098/551-267.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.
Tel. 040/396-250, 098/749-131
d.o.o.
PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 DAEWOO NEXIA 1.5 1995.g., 152tkm, cijena 5.500 kuna. info: 091/7875-072 PRODAJE SE FIAT TIPO 1991. dizel, reg. do 4/2015., vrlo o uvan, tel. 390-247
POLJOPRIVREDA PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 TRAKTOR STEYR 188 1961.god., ispravan, s papirima (11.000 kn); prikolica Kikinda sa nadstranicama, nije kiperica (6.000 kn); elevator za kukuruz 7m (1.000 kn) i luš ara (1.000 kn). Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJE SE METALNI KUKURUŽNJAK dim. 6x3x1,1 m u Donjem Vidovcu. kontakt 040 615 215 PRODAJEM MOTORNE TRIMERE više modela i vrtne kosilice, mob. 098 164 3871 PRODAJEM starinska drvena korita razli i h veli ina, jaram i drveno rudo za kola. Tel. 098/970-7703. PRODAJU SE ORANICE na Prelogama u Ivanovcu 1600 i 1400 hv, cijena 4 eura/ hv, te livada Pustajka 2400 hv kod industrijske zone. Tel: 098 355 207 PRODAJU SE DOMA E NEŠPRICANE JABUKE (starinske sorte) i vino cijep. tel. 343-557 KUPUJE SE tona žutog kukuruza u zrnu, doma e mrkve i cikle, ponude na tel. 822-262, 099-5166-780 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODA JEM SADNICE paulovnije, brzorastu e dr vo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720
Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40
POTRAŽUJEMO PRODAJEMO
USLUGE
PRODAJE SE FIAT DOBLO 1.2 teretni 2003.god, reg do 1.mj, 110tkm, može i zamjena za osobno, tel: 098/9354-369 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620
IZAZOV NEKRETNINE
izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr
USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.
Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323
POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO RUŠENJA I REZANJA DRVA, može pola pola po dogovoru te kupujem grab, bukvu i agaciju u rastu. info: 098 960 2744 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO. Upitati na mob. 098/1382-989.
POZNANSTVA DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu, za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435 MUŠKARAC (37g), ne pije, h o bi upozna ženu srednjih godina, tel: 098/168-9409
NEKRETNINE – PRODAJA
SMS NEKRETNINE
PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754 PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93. PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob. 095 900 6539. JEDNOSOBNI STAN od 40m2 u Varaždinu, namješten, centr. grijanje, balkon, parking itd., 1.200kn + režije. info: 099 414 5002 PRODAJEM VINOGRAD s klijeti u Bolfanu u centru, legalizirana, ne podliježe certificiranju. Mob. 091 899 5518 PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500m2 i prešu za grož e od 400lit., info: 098 967 9904. NEDELIŠ E - hitno i povoljno prodaje se manja, dvojna ku a visoka prizemnica od 98m2, sve zasebno, svi priklju ki, centr. grijanje, veliki tavan (mog. preure enja u dodatni stamb. prostor), podrum, oku nica 750m2 i vrt, useljiva lijepa i mirna lokacija, blizina svih sadržaja, useljiva, cijena za dogovor. Molim samo ozbiljne ponude na: 099/7969-541. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, povr. 2.3h sve jedna parcela. Mogu e ga je podijeli u više gra . parcela. Hitno!!! info: 099 752 8800
Agencija za promet nekretninama
PRODAJEM motornu kopa icu za vrt šir. 60cm Thomos, sa uvana, novi motor (1.000 kn), te autom. kuku za mali Ursus, a kupujem stariji traktor do 50KS. info: 098/190-3753
VINO I GROŽ E PRODA JE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit ., tel. 098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151
akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u K za samostoje u ku u, Martane, 190 hv, mob. 099/2771 330
TRAŽE SE ELEKTRIČARI (INSTALATERI) za rad u Njema koj Uvje : radno iskustvo, EU putovnica, do 40 godina staros , sa završenom elektro ili sl. školom. Informacije na telefon: 095/865-3665 ili mail: elektro.nemacka@hotmail.com
VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEMO KU U u akovcu, naselje Martane, s vrtnom ku icom, te jednom garsonijerom od 40m2 (zasebni objekt na dvorištu), sa svim priklju cima, cijena po dogovoru, info: 384-556 ili 098/830-513 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535. PRODAJEM GRA . ZEMLJIŠTE na lijepoj lokaciji u Puš inama, cijena 17eur/m2. info: 042/232-681 PRODAJE SE GRADILIŠTE u G. Hraš anu, J.Bana Jela i a 18, 1500m2 (šir. 28m, duž. 46m). info: 098/966-3928 PRODAJU SE ORANICE u k, kod obilaznice (500, 900, 1200 hv), tel. 363-929 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu povr. 875m2 za gradnju obiteljske ku e, povoljno. Prilika prije donošenja Zakona o pdv-u. info: 098/749-131 PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2, sa 5 soba i 3 kupaonice, garaža sa 2 parkirna mjesta, EC/D. info: 091/5370-343 PRODA JU SE DVA VO NJAK A od 400 i 1300 hv, u Dragoslavcu, pogodno za gradnju, mob. 098/185-2534 PRODAJE SE KU A u Podturnu, Mije Hasnaša 8, tel. 347-265 ili 099/637-7767
IZNAJMLJUJE SE DONJI DIO KU E (80 m2) na jugu k, studen cama ili paru, u potpunos namješten novim namještajem i svim potrebnim ku anskim aparatima, sastoji se od 2 sobe, radne sobe, kupaonice, kuhinje sa blagavaonom, ostave i hodnika. Upit na broj poslije 19 sa : 099 659 17 69 ili 099 845 09 75
3. listopada 2014. IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448
ŽIVOTINJE
IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob: 098/186 2192 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA VIKENDICA od 27 m2, terasa i podrum, vrt i šuma u Prekopi. Pogodna za samca ili par, grijanje na drva, cijena 700 kn + režije oko 200 kn. Tel: 098 355 207
DOSTAVA ,
,
IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u akovcu. Kontakt 098/504-428. IZNAJMLJUJEM 3 sobni stan u ulici Ante Star evi a 16 iznad picerije “Porto” za biro ili studen ma - blizina relevantnih sadržaja. Kontakt: davorin.beck@gmail.com ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30m2 za jednu osobu, centar, kompl. namješten, centralno, internet, cijena s režijama 1.500 kuna. info: 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE LOKAL za poslovni ured, frizer, zioterapeut, kozme ar, blizu bolnice i autob. stanice, 5 parkirnih mjesta, Zavnoh-a 4. info: 313-380 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE - krevete, samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi i sl), sa zajedni kom kuhinjom i kupaonom, u Šenkovcu, mog. smještaja do 8 osoba (grupe popust), blizina grada, veliko dvorište. tel. 095 521 39 24
UDOMLJUJE SE MA KA stara 7mj., jako umiljata i nježna, pogodna za djecu. Dolutala je na terasu, me utim gospo a uskoro putuje i ne želi je ostavi . Ako je neko zainteresiran neka se javi g i na mob. 098/164-1448 IZGUBLJEN MALI BIJELI PSI mješanac maltezera i bišona u nedjelju nave e u Gardinovcu. Zove se LUJ. Nalaznika eka nagrada! Tel 099 687 7406. PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENANTE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, o iš eni od parazita, oba roditelja prisutna, tel. 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DOMA E GUSKE (cca 4kg), cijena 50kn/kg (o iš ena), mob. 098/9163-783 PRODAJEM MLADE DOJNE KOZE, jari e i vijetnamske praš i e, mogu a zamjena za žitarice ili sijeno. mob. 098/180-3117
IZNAJMLJIVANJE
IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENI dvosobni stan, odvojena brojila i ulaz, zaseban objekt, mob. 092/164-2550
RAZNO
IZNA JML JUJE SE KOMFORAN DVOSOBNI stan u Murskom Središ u, mob. 091 5495 873
IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u Šenkovcu, potpuno namješten, odvojena brojila, internet, parkirno mjesto. info: 099/3312-189
PRODAJEM krevet 180x200 bez podnica i madraca sa 2 no na ormari a, crveno-crne boje, za 550 kn, nije ksno, 098 63 11 66
PRODAJEM GLAZBENU LINIJU s gramofonom, radio kazetofon “Grundig”, novi muški bicikl “Rog” i ženski oldtimer “Kettler”. Mogu nost zamjene za kompjuter ili laptop. Mob. 098/539-169.
PRODA JEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692
PRODAJEM DOMA E ORAHE U LJUSCI - cijena 13kn/kg, tel: 099 7969 541
PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969
PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494
PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77
PRODAJE SE nova zapakirana Gorenje škrinja 310 lit, cijena 2200 kn, mob. 099/40-45-455
PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692
PRODAJE SE RA UNALO Intel Celeron 1,7GHz, Ma na MS9127C, 768 MB DDR, VGA GeForce4 MX 440 64 MB, HDD Seagate 80GB, DVD-ROM, DVD-RW, pkovnica i miš. Ispravno, tes rano, friško instalirano, idealno za školu i internet, cijena 400,00 kn. info: 098 777 022 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424
PRODAJEMO manju prešu za grož e na vijak (1.400kn); hrastovu ba vu od 60lit. (200kn); dva ženska bicikla (350kn/kom) i željeznu gajbu za ze eve sa 6 predjela i ko lice, hranilice, valovi, lim za iš enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919 Prodajem dje ji kreveti sa madracem, ogradicom i posteljinom 120x60, radni stol sa ladicama 180x80 (trešnja). Sve u odli nom stanju. Cijena prema dogovoru. 098 393 159
PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999. PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM TRI KOFERA (250kn) i dvije trošene gume dim. 215/45/17, mob. 098/9363-490
Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Cloey - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna.
PRODAJEM VRLO POVOLJNO dj. kreve i vr , te ostalu opremu za bebe, nosiljku, hodalicu, tel. 328-110 ili 091/544-6783 PRODA JEM MAŠINU za mljevenje jabuka, dvije ba ve (320 i 400lit) od bagrema, staru prešu i 800 kom crijepa (stari tip), mob. 098/1868-111 PRODAJEM 4 stolice (600kn); stoli (350kn); pisa i stol (400kn); plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn); bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn); mikrovalna(350kn). tel. 095 521 39 24
Pepita - stara oko 4,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!
P R O D A J E S E O U VA N I t r o sjed i rabljeni dvosjed, mob. 091/8930-428 PRODAJEM PIŠTOLJ kratki 9mm marke Browning, imaocu dozvole, za 100 eur. tel. 040/865-275
Pedro - star oko 4,5 mjeseca, o iš en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.
PRODAJEM PLANINARSKE CIPELE br. 40, visoke, muško-ženske, nenošene (180 kn), i trajnožare u pe na kruta goriva, mob. 098/926-5772 PRODA JEM DRVENA HRASTOVA ulazna vrata dim. 105x210cm i garažna vrata 210x230cm, te dva pvc prozora s roletama dim. 175x125cm. tel. 091/396-2700
Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375
Julius je predivno štene staro oko 3 mjeseca koje e biti srednjeg rasta. Zaigran, veseo traži barem privremeni dom jer no i u azilu su sve hladnije. Udomljava se isklju ivo kao ku ni ljubimac i s pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.
Sue je dobila ime po poznatoj kovr avoj Sue jer ima predivnu gustu dugu dlaku ispod koje proviruju tople i drage o i. Sue je o ito bila ne ija jer njezina dlaka nije nimalo zamršena poput one u pasa lutalica, a zašto je završila na ulici, ne znamo. Drage je i tople naravi, voli ljude, dobra je s drugim psima i nada se novom domu prije zime. Kontakt: 099-3800-640.
Hary je mješanac njema kog ov ara star oko 2 godine, pas koji je vrlo inteligentan i koji poput svih ov ara treba svojeg ovjeka da uz njega u i i razvija se. Idealan za ku u s ve im dvorištem. Kontakt: 091-8988-004.
Darcy Afrodita - stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika.
PRODA JE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, tel. 390-574
je ljepotan upavog krzna i s prelijepom bijelom krava com. Nježan, drag, toplih o iju, zapravo još uvijek štene staro oko 9 mjeseci želi novu obitelj s dovoljno vremena za druženja i šetnje. Kontakt: 099-3800-640. OBAVIJEST ITATELJIMA
Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka. Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!
+18
ANJA 43 RTL teletext-str.816
Za odjavu pošalji: STOP
024
064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms
PRODAJEM DJE JU stolicu-hranilicu marke Brevi, uš uvana (300 kn); dj. autosjedalicu (250 kn); dj. autosjedalicu-jaje (200 kn). Kontakt 098 299 330.
PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159
t.
PRODAJE SE perilica su a, skuter 50cm, kutna kožna garnitura (upola cijene nove); aparat cafe espresso Senseo Delonhi; stol za stolni tenis; masažna fotelja; spava a soba komplet. info: 091/970-1929
Oglasnik 61
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600
Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037
3. listopada 2014.
Lori - umiljata, malena, kratkodlaka trikolorka, nau ena na pijesak, socijalizirana, o iš ena od nametnika i cjepljena traži dom!
Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec
994
62
Savjeti
Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
Je li to hipohondrija?
Uzroci ovog somatoformnog poreme aja su razli i i nisu u potpunos razjašnjeni ali se naj eš im smatra psihogeni i tada kažemo da bolesnik ima uro enu preosjetljivost što se e tjelesnih funkcija i osjeta te nizak prag za bol ili tjelesnu nelagodu. Isto tako uzrok može bi agresija prema drugima koju usmjerava prema sebi i o ituje kroz odre eni dio jela. Smatra se da su to osobe koje ne mogu riješi svoje životne probleme ili su to osobe koje su doživjele ve e stresne životne doga aje, pa tako odlaze u “bolesna stanja”, jer me se na neki na in osloba aju svojih obveza i dobivaju podršku okoline. Isto bi se moglo re i da su to osobe koje imaju poteško e u komunikaciji pa tako pokušavaju to riješi kroz “bolest”. Jasno da kod ovakvih bolesnika lije nici pokušavaju prije svega isklju i svaku mogu nost organskog poreme aja i kad to nije dovoljno za umirenje pacijenta onda ga treba psihoterapijski (dinami ka psihoterapija, behavioralna terapija) i medikamentozno (an depresivi, anksioli ci) tre ra .
Piše dr. med. Damir Mamuzi
LISTOPAD – mjesec prevencije raka dojke Diljem Hrvatske ak u trideset gradova jekom listopada provodi e se razne akcije sa ciljem prevencije raka dojke. Akciju organiziraju zajedno Hrvatsko senološko društvo i Europa donna s klubovima žena lije enih od raka dojke. Takvih akcija nikad dosta,jer usprkos svih mjera u estalost te opake bolesti stalno raste. Naj eš e su zahva ene žene starije od 50 godina no i kod mladih žena i djevojaka ta boles nažalost nije više rijetkost. Prva akcija provodi se 4.10. u subotu. Radi se ve o nadaleko poznatome „Danu RUŽI ASTE VRPCE“.11.10.u subotu organizira se
akcija „Milenijska fotogra ja“ u kojoj e sudjelova 300 žena oboljelih od raka dojke a provodi se kod nas u Varaždinu na Stan i evom trgu. Zadnja tre a akcija provodi se u trideset gradova diljem Hrvatske. Radi se o besplatnim pregledima dojke kao i ultrazvuka dojki kod mla ih žena izme u 30 i 40. godina staros . U Varaždinu se provodi akcija besplatnih pregleda i ultrazvuka u mojoj Poliklinici u srijedu 15.10. od 8 do 12 sa . Adresa: GYN poliklinika Dr.Damir Mamuzi ,Zavojna b.b.. Potrebno je naru i se na broj 042 232410.
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
PITANJE: Imam 23 godine. Unatrag godinu dana pojavljuju mi se poteško e u predjelu srca u smislu lupanja, osje aja teškog disanja, probadanja u prsima. U injene pretrage bile su uredne. Ipak ja mislim da sam bolesna na srce. Obiteljski lije nik tvrdi da bolujem od hipohondrije. Interesira me o emu se tu radi? ODGOVOR: Hipohondrija je somatoformni poreme aj obilježen sa zaokupljenoš u jelom i perzis raju im strahovima od pretpostavljenih boles . Zna i može se re i, da je hipohondrija pretjerana zabrinutost oko jela i bolesna pažnja usmjerena na funkcioniranje jela; pretjerano o itovanje bilo kojeg simptoma. Pacijent ima bolestan strah ili uvjerenje da boluje od ozbiljne boles premda ona nije prisutna. Hipohondar pa radi umišljenih smetnja i želi pod svaku cijenu dokaza “bolest” razli i m pretragama a uz to vjeruju i da mu medicina ni lije nici ne mogu pomo i. Sve je to pra eno velikim strahom. Nije ga mogu e uvjeri u suprotno bez obzira što su svi nalazi i sve pretrage bile uredne. On ide kod drugih lije nika i traži od njih nove pretrage. Hipondrija se javlja u svakoj dobi. kod male djece primjerice bol u trbuhu i kod starije životne dobi. Hipohondrija se eš e javlja kod muškaraca. Naj eš i simptom koji osje a hipohondar je bol koju doživljava kao veoma snažnu. Što se e simptoma hipohondrije oni su naj eš e vezani uz glavu (glavobolja), grudi (bol u predjelu srca, kašalj, bol u le ima) i trbuh (gastri s, optere enost poreme enom funkcijom mjehura i crijeva).
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari
Kako disciplinirati tinejdžera?
Komunikacija u obitelji alkoholi ara
Tinejdžeri su buntovnici bez razloga, važno im je biti protiv ustaljenog poretka stvari. Dobro, i to je nekakav razlog. Preispituju stvari, testiraju granice koje su im roditelji postavili, samo što to nije ni nalik onome što su radili kao mala djeca. Onda su u roditeljima gledali uzore i autoritete, njihova se rije poštivala i slušala, a kad su u tim buntovnim godinama usu uju se puno više, prelaze granice dopuštenoga i riskiraju ozbiljnije posljedice. Roditelji su na mukama, nikako im ne ide u glavu da se baš oko svega moraju natezati i ponovno, po ne zna se koji put inzistirati na redu, radu i disciplini... Nemaju oni toliko vremena, izdaje ih strpljenje, umorni su i nervozni, a htjeli bi biti efikasni odgajatelji. E u tom grmu leži zec. Efikasnost i potreba da brzo riješe probleme u odgoju navode roditelje na instrumentalno postupanje: ako se djeca ponašaju dobro dobivaju nagrade i povlastice, ako ne stižu im kazne. No tinejdžeri su ve u godinama kad su provalili sve naše disciplinske mjere, ukoliko odlu e mani estirati neposlušnost i tjerati svoje kako bi dokazali da su veliki i samostalni, kazne mogu poprimiti drasti ne razmjere, a problemi u ponašanju se ne e smanjiti. Kazne su namijenjene brzom zaustavljanju neželjenog ponašanja, tako što se tinejdžeru nanosi fizi ka ili emocionalna neugoda. Srž kazne je namjerno nanošenje neke vrste boli, a odgovor na namjerno izazivanje boli kod tinejdžera je bijes, želja za osvetom, mržnja, prkos i još ja i otpor, za razliku od male djece koja eš e osje aju strah i tugu, pa bolje poštuju kaznu i mijenjaju nepoželjno ponašanje onako kako roditelj zahtijeva. Zato su neki tinejdžeri koji su odmalena bili puno i strogo kažnjavani ve ili oguglali i samo tjeraju svoje,
Obitelj je zajednica me usobno bliskih ljudi, zasnovana na najhumanijim vrijednostima kao što su ljubav, uvažavanje, velikodušnost... To je tako u cijelom svijetu i od davnina. U toku svog postojanja, obitelji se razvijaju, prolaze ugodne i manje ugodne dane, nekad cvatu, ali nekad se i suo avaju s problemima. Na ini suo avanja s problemima uvelike ovise o kvaliteti komunikacije unutar obitelji. Op enito, u inkovita komunikacija u obitelji podrazumijeva spremnost svih lanova obitelji da otvoreno kažu što osje aju, misle i žele, i to uklju uje poštivanje me usobnih potreba i stavova. Stabilne i zdrave obitelji imaju obilnu i iskrenu komunikaciju. Obitelji s lošom komunikacijom možda ne e uspjeti savladati probleme. Ako se obitelji desi problem zvan alkoholizam, pogo eni su svi – i sám ovisnik o alkoholu, i ostali lanovi obitelji. Alkoholizam je bolest, koja nosi optere enje u svakom pogledu unkcioniranja cijele obitelji: na zdravstvenom, psihi kom i socijalnom podru ju, a odgovorna je za i ekonomske probleme u obitelji. Poruše se odnosi, te time trpi i na in me usobne komunikacije. Na primjer, svakodnevni razgovori su napeti i neiskreni. Suo avanje s teško ama u alkoholi arskoj obitelji obilježeno je nedosljednoš u i površnom pristupu situaciji. Diskusija o rješavanju nekog problema vrlo esto je negativna, lišena dijaloga i dogovora, i bez zajedni kog planiranja. Alkoholi ar ne stoji iza onog što govori, pa ono što govori nema posebne veze s onim što je rekao prije nekoliko sati ili prije nekoliko dana. Ali on smatra da je uvijek u pravu i da je istina ono što ON upravo tada kaže. A kao esti oblik komunikacije u obitelji alkoholi ara, prisutna je agresija – i verbalna i fizi ka agresija. Verbalna agresija o ituje se u povišenim tonovima, te upotrebi pogrdnih i ponižavaju ih rije i. Fizi ku agresiju prepoznajemo kroz nasilni ko ponašanje, što esto rezultira nanošenjem ozljeda. Svi takvi nepovoljni na ini opho enja slabe emocionalnu vezanost me u lanovima obitelj. Gube se povjerenje, toplina i me usobna briga. Naprotiv, esto ih i lako potresaju sukobi. Sukobi nažalost postaju konstanta u životima tih obitelji.
ili su se predali i glume poslušnost ekaju i da do e dan kad e oti i iz roditeljskog doma i kona no slobodno živjeti. Kazna je jednostavan proces primamljiv roditeljima koji nemaju vremena. Obrazloženja za kaznu su: nisi izvršio svoje obaveze i zato u te poniziti pred prijateljima, opsovao si i zato u te pljusnuti, povrijedio si me i ja u povrijediti tebe... To mogu biti brza i efikasna rješenja, ali samo na kratke staze. Dugoro no ugrožavaju odnos izme u roditelja i tinejdžera, pa se roditelji ne trebaju uditi ako se djeca trajno od njih emocionalno udalje. Nepoželjna ponašanja tinejdžera najbolje kontroliraju i korigiraju posljedice tih istih ponašanja, samo ih trebamo njima izložiti. E to je roditelje ponekad strah, iako i sami znaju da se na greškama najbolje u i. Mnogi roditelji sami saniraju posljedice, a djecu na neki na in kazne. Popravljanje posljedica vlastitih pogrešaka izvrstan je na in za razvijanje odgovornosti i vrijednosti koje e dijete nositi sa sobom u život. To vrijedi i za materijalnu i za emocionalno-socijalnu štetu koju tinejdžer izazove svojim ponašanjem. Sam treba popraviti ono što je pokvario, i u tome mu esto treba roditeljska podrška i strpljenje. Pomozite tinejdžeru da razmišlja svojom glavom i služi se svojim rukama, samo tako ga u ite ispravno postupati kroz cijeli život.
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162
Obzirom djeca u tim obiteljima svjedo e roditeljskoj agresiji i impulzivnim reakcijama, odnos s roditeljima trajno im je obilježen nepredvidivoš u, osje ajem nesigurnosti, nepovjerenjem, pa i strahom. Djeci se nudi pogrešan model obiteljskih odnosa, s iskrivljenom hijerarhijom i neprimjereno uspostavljenim autoritetom roditeljstva. Djeca su odgajana ili putem vike, ili kroz roditeljsku nezainteresiranost. U budu nosti, ova djeca pokazuju neprilago eno ponašanje i sklonost rizi nim ponašanjima. Razgovori bra nih partnera u alkoholi arskoj obitelji obi no se svode na uvjeravanje alkoholi ara da prestane piti. Obi no to nagovaranje ima mali ili nikakav e ekt: od strane ovisnika ne doživljava se dobronamjerno, ve se kvalificira kao “zvocanje” i proganjanje, što je okida za ljutnju. Ljutnja se razrješava novom dozom alkohola ili nasiljem. Ukupno gledano, komunikacija u alkoholi arskoj obitelji je negativno promijenjena - tendira ka konfliktima i pogoršava probleme, ili pak stvara nove. Putovi rješavanja problema komunikacije u obitelji alkoholi ara za svaku su obitelj druga iji. No, zajedni ko im je to što je za po etak važno riješiti alkoholizam. To zahtijeva pomo stru njaka, koji e osim sámog lije enja od ovisnosti o alkoholu, ujedno zahtijevati da se problem ne gura „pod tepih“, ve je potrebno usmjeravati na svrhovite oblike rješavanja problema. Tako er e se zahtijevati u inkovita komunikacija u obitelji: otvoren i iskren razgovor, uvažavanje mišljenja drugog, stvaranje kompromisa, bez korištenja rije i koje su negativne konotacije npr. osu ivanje. Tada e se svaki lan obitelji osje ati da je cijenjen, što je osobito važno kod osobe koja je ovisnik, što je za njega važan korak ka oporavku.
3. listopada 2014.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA
RELATIVNO TOPLO
VREMENSKA SLIKA: Ponedjeljak, 22.9., je bio zadnji dan ljeta i to kalendarskog. Jesenska ravnodnevnica, odnosno trenutak kada sun eve zrake padaju okomito na ekvator, nastupila u utorak 23. rujna u 4 sata i 29 minuta. Upravo nam je tada jesen i kalendarski (astronomski) po ela, a klimatološki je po ela još 1. rujna. Baš u utorak, 23. rujna, u 8 sati na Zavižanu na sjevernom Velebitu je izmjereno 4 cm snijega, tijekom dana se snijeg brzo otopio. Minimalna temperatura je pak prvog dana kalendarske jeseni pala na -1.0°C. Posljednji je puta ove godine negativna temperatura (-0.2°C) na Zavižanu izmjerena posljednjeg dana svibnja. Prvi centimetri snježnog pokriva a na Zavižanu ove su se godine poklopili su se s prvim danom kalendarske jeseni. Ipak, prvi snijeg u ovo doba godine na Zavižanu nije veliko iznena enje, iako je stigao oko tri tjedna ranije od prosje nog datuma pojave prvog mjerljivog snježnog pokriva a. Prvi snijeg na Zavižanu prosje no padne
Autor: MILAN URI , Nedeliš e
SMOTRA ME IMURSKIH PJESAMA
URE AJ ZA POHRANU ELEKTR. ENERGIJE
sredinom listopada. Za razdoblje od po etka mjerenja tj. od 1954. do 2012. godine prosje an datum pojave prvog snijega je 14. listopada. Ovogodišnji datum prvog snijega, 22. rujna je (tek) deseti najraniji snježni pokriva na Zavižanu. Rekord drži 1995. godina, kada je prvi snijeg pao 29. kolovoza. Tada je izmjereno 5 cm snijega, što je ujedno i rekord za mjesec kolovoz. Najraniji snijeg u rujnu je pao 4. rujna 1976. godine. Najkasniji prvi snijeg na Zavižanu je pao u sezoni 2008./2009. Prvi snijeg je tada pao tek 22. studenog 2008. godine. Kraj tjedna donio je ugodnije temperature, a tako e biti i u ovom tjednu. Nakon što su nas ljetni mjeseci „po astili“ s puno kiše i
U TOJ KOLI INI, U TOJ MJERI
promjenjivim vremenom, s ulaskom u službenu jesen došlo je i malo ljepše vrijeme. I u sljede ih sedam dana bit e dosta suhog vremena uz ugodne temperature, a kad je mogu a slaba kiša saznajte u nastavku. Važno je naglasiti da ako i bude kiše to e biti vrlo malo. VREMENSKA PROGNOZA: U petak dosta oblaka s mjestimi nom slabom kišom. No, ostat e ugodno. ini se da bi koli ina kiše bila mala i samo lokalno pa možda neka mjesta u unutrašnjosti pro u i suha. Ako kiše i bude ini se da e je biti vrlo malo. Mogu a su i kra a sun ana razdoblja. Temperatura zraka u jutarnjim satima malo e porasti,
"INSTITUT PIKANTNO BRITANNATIONAL JUŠNO SKA AGRONO- JELO S VIMIQUE DE ŠE VRSTA GLUMICA DHIRI TUNISIE" MESA
Vremenska prognoza i razbibriga 63 a najviša dnevna možda e pasti za koji stupanj, ali i dalje bi bila blizu 20 Celzijevih stupnjeva. Dobro je da ova promjena ne donosi ni ve u kišu, a ni ve e zahla enje. U subotu u po etku dosta oblaka, mjestimice i malo slabe kiše. Poslijepodne su vjerojatnija sun ana razdoblja i suho vrijeme. Temperatura zraka bez ve e promjene, jutarnja uglavnom od 9 do 12°C, a najviša dnevna od 18 do 20 Celzijevih stupnjeva. Opet se lijepo vrijeme o ekuje od nedjelje, ali uz lagani pad jutarnje temperature zraka. Jutarnja temperatura mogla bi pasti na 7-10°C, a i najviša dnevna bit e ugodna ili bi ak malo i porasla, od 19 do 23 Celzijeva stupnja. U jutarnjim satima mogu a je magla ili niska naoblaka koja se mjestimice može i dulje zadržati. U slu aju dugotrajne magle ili niskih oblaka dnevna temperatura e biti niža od navedene, to je nažalost sada u jesenskim mjesecima realnost za nizinska podru ja unutrašnjosti. Sredinom tjedna e zajužiti uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar što e smanjiti mogu nost za dugotrajnu maglu. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 2.10.)
ETVRTI, U ESTALI KVARTOVI GLAGOL
PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU
DRVE E
3. X.
4. X.
5. X.
6. X.
7. X.
8. X.
9. X.
TRAVE
NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA
KOROVI
Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod
izrazito osjetljivih osoba
Alergijske tegobe prisutne kod
ve ine alergi nih osoba
Alergijske tegobe prisutne kod
svih alergi nih osoba
Peludna situacija u Me imurju u proteklih sedam dana pokazuje zna ajne promjene u odnosu na dosadašnje stanje. Pelud trava više ne nalazimo u uzorcima zbog završetka vegetacijske sezone cvatnje tih biljaka. Ukupni udio peludi korovnih biljaka, posebice ambrozije, smanjio se s umjerene na nisku koncentraciju. To su odli ne vijesti za peludne alergi are, s obzirom da ve ina osjetljivih osoba više ne e osje ati alergijske tegobe. Niske koncentracije korovne peludi u
zraku nepovoljne su tek za izrazito osjetljive osobe koje, ukoliko su tretirane odgovaraju om terapijom, tako er ne bi trebale osje ati neugodne simptome. Slabljenje intenziteta cvatnje ambrozije ukazuje na po etak postupnog završetka vegetacijskog ciklusa cvatnje. Hladna jutra i ve eri uz nedovoljno sunca, a mnogo vlage tijekom dana ne pogoduju širenju peludi zrakom. Potpuni izostanak peludi ambrozije u zraku o ekuje se s nastupom jutarnjih mrazeva.
VICOTEKA
SLUŽBENICI KOJI VODE MATI NE KNJIGE URED EKONOMA SLATKE JABUKE DUGOLJASTOG OBLIKA OPONAŠATELJ ZOLIN ROMAN BRZI KONJSKI TRK (MN.)
TIŠINA, MIR
VRSTA PERŠINA, A
GLUMICA, JENNIFER
PRAVOSL. SVETA KA SLIKA RIBANJEM O ISTITI
ALEKSANDAR OD MILJA
RADIJ
PRKOSNIK
SASTAVNI VEZNIK PROVODITI VRIJEME U EKANJU
NEKORIŠTEN NOVINARKA SLAVICA
NA IN IZVO ENJA ILI IZRAŽAVANJA
LE A PRED OKOM U OPTI KOJ NAPRAVI
DIO GLAVE IZNAD O IJU OSOBNA ZAMJENICA
KELNER
NARODNI JEZIK ARAPA TITAN
"OPEN BUSINESS NETWORK"
KALCIJ
PRVOTNI ŽITELJ ITALIJE NAŠA GLUMICA
TEKST I LIK U SCENSKOM DJELU
FOSFOR
ZNANOST ILI TEORIJA O ANALIZI
OVDJE
DREVNO RA UNALO
DEBLO U "ULOZI" MOSTI A
FILM KOSTE GAVRASA
ARGON ŠAROLIKA PAPIGA
POLITI KO UTO IŠTE
4. I 1. VOKAL
"ELEKTRI NI" KARLOVAC
PREDNOST, PRVENSTVO
"METAR" PROIZVO A ILIMA
Razgovaraju dvojica prijatelja i jedan kaže: - Najbolje je biti dužan! - Zašto? - Nedužni uvijek stradaju! --------------------------------------------------------Pita Ivica tatu: - Tata, koliko košta vjen anje? - Ne znam, sine. Ja svoje još uvijek otpla ujem! --------------------------------------------------------Pijanog momka prate tamburaši iz kafi a. To ugleda sve enik i kaže mu: - Sram te bilo kad te svira i prate! - Bolje oni nego ti! --------------------------------------------------------Par se mazi na klupi u parku. Ona mu šap e: - Znaš, imat emo troje djece. - Kako znaš? - Pa, trenutno su kod mame. --------------------------------------------------------Išli miš i slon u kino, no miš nije kupio kartu, pa kaže on slonu: - Budi dobar, pa daj meni svoju kartu, a ti eš se ve nekako provu i...
VELIKI PROBLEMI za našeg reprezentativca uo i po etka SP-a
KRE E ŽENSKA SUPERLIGA u stolnom tenisu
Usprkos teškoj upali, Filip Ude nastupa pod injekcijama
RIBI KI MARATON - Jesenski šaranski kup održan je danono no na Prelogama
Hodošanke spremno do ekuju “doktorice”
Pobjednici Luzeri ulovili kapitalca od 16,85 kg
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
F
urt pratim našega me imorskoga župana kak juri sem tam po Me imorjo, Lepoj našoj i još dale po Ma arskoj, Osterajho, eškoj, Poljskoj, a negda se otepe tijam do Brisela. Da vidi kak je to v Evropi vu štero nas je porinul. Nej znati kak to k vrago ftegne ak znamo kak i jegov den ima sam dvajstištiri vure. Ak je vseposot kak politi ar unda negdi mora sfaliti, a najbrž fali pre pucaj i zato si nekaj gruntam kak bode još dugo ostal ledi en jerbo štera bi to žena trpela kaj bi joj mož furt lojsal i nigdar ne bi znala gde je i s kim je. No, nesam vam to štel re i kaj znate nek si nekaj gruntam da se naš župan, Matek Posavec, ravna za ministra za škole, ake, šlolarce, navu itele i navu itelice. Najme kaj, verjem da ste, skupa z menom, zeli v pamet kak se je on boril den i no kaj bodo deca dobila knige zabadaf, kaj se bodo zabadaf vozili v škole i nazaj dimo, a na vse zadje je bil i za to kaj bode vsaki ak, šteri nebre som pratiti
Komo trebajo rokometašice Z Zrinskoga??? nastavo, mel svojega suradnika-asistenta. Morem vam re i da se je niti minister ne tuliko brigal za to našo školsko deco kak naš župan. A vsi znamo da de ga jega dima tu negdi mora biti i ogej. Tak mi je reklo i vje e staraca ( itaj: klošara) pre akoskoj grackoj vuri. aš se je župan, isto tak, pofalil kak smo ne nucali i ne zvali nikoga dok smo puljali nazaj v korita nemirne i zaigrane Muro i Trnavo. Sami smo si nabavili vre a, sami smo peska v jiv metali i sami smo delali ze je nasipe. Prvi so došli kcoj i ostali do zadjega naši ogjogasci. De ki se razmejo v se, vu ogej i vu vodo (kaj vino nebomo spominjali) i imajo voljo. Vsi znamo ono jivo devizo: Ogja gasi brata spasi, a ve pak so delali po novoj devizi: Ne puš aj vodo kaj ne bodo brat i sestra plavali. Nejsam ve siguren je li je to dobro kaj vse
N
znamo, moremo i delamo jerbo nam to nigdar niš i ne prizna. Zmislim se kak denes da smo pred cirka tridesti let sami naprajli ono drugo bolnico, a za ovo zadjo, nejnovešo, smo si sami kupili opremo jerbo na vse kaj dohaja od ministra i države moramo jako, jako dugo akati. Mi se još i moremo f akati, ali betežniki ne. Nešterni so to niti ne doživeli. Vse znamo kak smo zidali bolnico z samodoprinosom, znamo da so Ma kov ari ne zglasali samodoprinosa i neso davali peneze (tak so bili kak i država), a ve nam je država zela bolnico kak i vsima drugima v Lepoj našoj, šterima jo je i zazidala. Kuliko vidimo neje nigdar dobro rivati se pre rud i sam vse delati jerbo ak potrošiš peneze za bolnico unda sfalijo negdi drugdi. Kuliko sam mel za uti, dok se spominajo v Zagrebo, vu Vladi, o našoj županiji, našemo
Je li javnim osobama i kada dozvoljena “ ašica više”?
Drago Jurovi , akovec - Javne osobe, pa i politi ari, moraju gra anima biti primjer odgovornog ponašanja. Možemo kao primjer uzeti Vladimira Šeksa, za kojeg se zna da se voli zagledati u ašicu. Nemam ništa protiv njega kao osobe, ali javni bi se dužnosnici u svakom trenutku morali ponašati odgovorno jer su ih gra ani izabrali da budu oli enje dobrog vladanja.
televiziji i vsima vu Lepoj našoj, nek znajo da je Jeronim naš, a bil je naš i predi nek je odišel vu svet i postal svetec. Moramo se štimati žnjim i paziti na njega kaj na ga ne bode neš i kral ili pak posvojil. ok mi sami nekaj napravimo to ne vredi bogzna kaj, ali dok dojde neš i zvuna i on nam pokaže kak se to isto dela, unda je to strašno uda vredno. Tak bi se moglo re i za fabriko šolci v Kis Sabatki, Xaix, štera dela šolce i obutel za celi svet. Dok so to isto delali naši ljudi vu našemo Jeleno unda je to istam nikaj ne vredilo tak da smo Jelena zahuzali i odišel je po riti k meši. Ljudi v Jeleno so ne nikaj vredili, bili so potepuhi i len ine, hodali do na posel i neso nikaj prevredili, a dok se te isti ljudi preseli z akoske v sobo ko fabriko mam je vse genulo nabole. Najbrž je sobo ki friški zrak uda bolši os akoskoga. Brš as je ne vse v zrako, v pitanjo je novi gazda. Dok pravi gazda zeme bi a v roke unda vsi koji, štere je zapregel, vle ejo i vozijo kak on o e, ali koje tre predi nahraniti i napojiti. Koji so spametni i prefrigani, ali la ni i ženi nigdar nejdejo vum z štale. Kuliko vidimo, nema ki gazda uda dale vidi od nas Me imorcov i zato more vse posložiti kak tre. No, nejsmo vse mi Me imorci krivi jerbo so i naši politi ari zametali naše meštre šteri so šolce delali i vsa je
D
sre a kaj so Nemci došli k nam i prinas fabriko naprajli. Znali so oni da so naši težaki z Jelena pravi fahmani za šolce delati. A dok se na kup denejo naše roke i stranjska pamet unda vse dojde na svoje mesto. si znamo kak so naše akoske i me imorske puce, štere igrajo rokomet, došle v Prvo državno ligo. Vsi smo se štimali žnjimi. Ne sam zbogradi toga kaj so fajne nek zato kaj i nejbole igrajo. Fešte so minule, poslikali smo se je, štimali smo se je, a ve pak puške v kuruzo. Vsi so, kak je to naša me imorska šega, obe ali vse, a ve dok tre nekaj dati nega nikoga kcoj. Niš i kaj bi porinul roko v žep ( itaj: gracko ili županisko kaso), dal nekše peneze i pomogel pucama kaj bi mogle preživeti. Pak je ve skradja vura kaj bi jempot genuli i naprajli ono kaj smo obe ali, a ne kaj smo kak “kukurika i”, o em re i, obe ali smo vse, a naprajli smo ne nikaj. A tak je malo tre kaj bodo vsi zadovolni: i puce, i treneri, i funkcioneri i publika. Penez ga ne preve , a niti je to nigdar ne bilo kaj bi jif bilo preve , ali ne tre vse rivati labodoritašima, šteri se loptajo v Tretjoj ligi, tre nekaj dati i pucama, štere so prva liga. A z rokometašicaj za nejmenše peneze nejve dobimo: puce so fajne, jako dobro igrajo, lepo jif je videti i moremo se žnjimi štimati. I to vsi. I kaj se unda aka?
V
Slavica Kraji , Strahoninec - Za vrijeme radnog vremena nitko, a ponajmanje javne osobe, ne smije konzumirati alkohol. Iza radnog vremena i u slobodno vrijeme u nekom obiteljskom ili prijateljskom druženju može se popiti koja ašica više, ali u granicama normale, da ne bude pretjerano.
Bojan Lovrec, akovec - Javne osobe nisu isto što i privatne osobe. Svatko tko obnaša javnu dužnost mora biti puno odgovorniji nego mi ostali gra ani jer mora biti primjer u svakom trenutku i pogledu. I to ne samo u kontekstu politi ara, nego i svih javnih osoba. I tek kad prestanu biti javne osobe onda i za njih vrijede pravila kao i za sve ostale gra ane.
POD VUROM
Za ruskog politi ara i bivšeg predsjednika Rusije Borisa Jelcinja veže se etiketa osobe koja je bila sklona kojoj “ ašici votke više”. Kažu da je jednom zgodom (ili nezgodom) po povratku iz SAD-a bio toliko omamljen alkoholom da nije mogao iza i iz aviona u Irskoj. Je li javnim osobama dozvoljena “ ašica više” ili se u svakom trenutku, pa i u slobodno vrijeme, moraju odgovorno ponašati i biti uzor? Odgovore smo potražili u našoj anketi “Pod vurom”. (rr,zv)
Me imorjo unda navek zaprejo pipo dok tre nekaj nam dati i velijo: Ma, pusti te bedaste Me imorce, te kakši so je bodo si vse sami kupili i naprajli. I penezi pak odidejo k Dalmošima. Kuliko vidimo jako nas dober glas bije. adjega septembra je svoje godovno mel sveti Jeronim. Naših bregecov listek. Toga dneva so na državnomo radio (za šteri pla amo i pretplato) rekli da je on naš hrvaški svetec, šteri se je narodil vu Stridono, a ne se je još, do dneva denešnjega, uspelo zazvediti gde je, itak, te Stridon. Kaj mi Me imorci nek re emo na to, pla amo pretplato, a oni ne poznajo Me imorje, a mi znamo da je Stridon pravzapraf naša Štrigova. Vsi znamo da so strari Rimljani, šteri so lojsali i po ovaj našaj goricaj, Štrigovo nazvali Stridonom. Isto tak vsi znajo da sveti Jeronim ima svojo cirkvo v Štrigovi i to je nejvredneša cirkva vu ovoj našoj svetoj zemlji, kak veli vele asni i profesor urek Kolari ov, o em re i, na fala ko zemle med dvemi vodami. Tua cirkva se na leta begeca i rihta, a falimo se i kažemo jo vsima šteri se dotepejo v Štrigovo. Isto tak sveti Jeronim ima kipa v akoskomo parko z šterim se ruom nebremo pofaliti jerbo bi ga trelo poprajti, zlišpati i po istiti pti je drekovje žnjega. Štel sam re i vsima na radio i
Damjan Božidar, akovec Naši sabornici i drugi politi ari sigurno si ponekad malo više popiju nego što bi smjeli, pa ak i za vrijeme radnog vremena. Ljudi su ih izabrali vjeruju i da e u svakom trenutku, pa i u privatno vrijeme, biti oli enje odgovornog ponašanja. Sje amo se i slu aja kad je gradona elnik Varaždina skrivio zbog alkohola prometnu nesre u par dana nakon izbora.
mi prodiremo dublje
Jelena Kokot, Palovec - Bilo bi poželjno da svi budemo u granicama normale. Kad smo ih ve izabrali, neka politi ari budu u svako vrijeme naša dobra slika. I ne samo politi ari, to vrijedi i za sve javne osobe. Svi bi trebali biti primjer nama, a posebno mladima, te svojim ponašanjem pokazati što zna i biti odgovoran ovjek.
ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE
www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI
Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr
facebook.com/MedimurskeNovine