Međimurske novine 996

Godina XVIII.

Broj 996.

^akovec, PETAK, 17. listopada 2014.

AKOVE KI RAZBOJNIK STOLJE A

Cijena 7 kuna

SDP AKOVEC dobio 50 novih lanova iz redova narodnjaka

MASOVNI PREBJEG

(SNIMKA NADZORNE KAMERE)

Uhi enje do ekao s olakšanjem?

Policija istražuje Kristijana Kosma a (41) iz akovca za više od 50 plja ki i razbojstava u zadnjih 10 godina

str. 8

IMAMO SVJETSKOG VICEPRVAKA u vježbanju na konju s hvataljkama

Ovom politi kom akvizicijom akovec je postao jedini grad u državi s kompletnom SDP-ovom izvršnom vlaš u

GRADONA ELNIK KOVA traži ambiciozniju osobu za direktora akre

Direktor ve poznat, a natje aj tek raspisan? str. 2

NOVA AFERA S KREDITIMA austrijskih RBA zadruga

Stotinama Me imuraca prijeti oduzimanje nekretnina

str. 9

SVJETSKO SREBRO donio u Me imurje

str. 4

HNS-ovaca u SDP!

Fantasti ni Filip Ude!

KAKAV JE ŽIVOT U DOMU za starije osobe? Baka Marija iz Gori ana:

Nisam željela završiti život ‘sama kak pes’ str. 12

str. 38-39

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.

Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA: mo do guć sta no ve st

str. 46

Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Politika uhljebljivanja nikako da prestane Z

apošljavanje po strana koj iskaznici, kako na lokalnom nivou, tako i na državnom, trebalo bi biti prvenstveno svedeno na dužnosni ka mjesta, a nikako i na menadžerska, pro elni ka, na elni ka, savjetni ka i sva druga u državnoj upravi i javnim službama. Me utim, tzv. uhljebljivanje svojih kadrova na iznadprosje noj pla i za sva vremena nikako da prestane, štoviše, kako se bliži vjerojatni kraj vladaju eg mandata SDP-a na državnoj razini, tako je sve više zapošljavanja na našoj lokalnoj upravo njihovih kadrova. Kao da se lovi “zadnji vlak” da se svugdje gdje se mogu postave “njihovi”. ukuriku koalicija na elu sa SDP-om dobila je povjerenje ve ine gra ana na prošlim izborima izme u ostalog i zbog toga jer je obe ala da e napustiti obrasce ponašanja koji nisu primjereni istinski demokratskom društvu, poput tzv. politi ke podobnosti. To posebice vrijedi za postavljanja i zapošljavanja u državnim i javnim službama po strana kom klju u, što je bila esta odlika prošlih vlasti kad su u pitanju postavljenja, ali ak i formiranje “ inovni koga državnog aparata” u ministarstvima i javnim poduze ima. Tako je bilo i kod nas, gdje i dan-danas, primjerice, uhljebljeni HDZ-ovci i drugi u Županiji, ali i drugdje, “dolaze na posao”, nemaju nikakve dnevne radne zadatke, a primaju izme u 7.000 i 8.000 kn pla e. ažalost, naslije eni mentalitet podobnosti u našem društvu nikako da zamijeni znanje i sposobnost, za što najve u odgovornost snose politi ke stranke koje se i dalje ne žele odre i potrebe da budu okružene poslušnicima, a ne stru njacima. Upravo to je danas jedan od najve ih problema koji se doga a na državnom nivou. Sadašnja vlast nije vjerovala administraciji koju je zatekla i za koju tvrdi da je bila zaposlena isklju ivo po strana kom HDZ-ovom klju u te da je još k tome bila nesposobna...

Me utim, op enito gledaju i, ništa se ne mijenja ako se na aktualnu administraciju zaposli opet nova strana ka administracija, jer se ova

K

N

VIJEST(I) TJEDNA

Pao najve i me imurski plja kaš svih vremena Kako doznajemo, u ruke policiji pao je najve i me imurski plja kaš svih vremena, 41-godišnji akov anec Kristijan Kosma iz Vukovarske ulice, koji navodno stoji iza niza plja ki kladionica te niza drugih razbojni kih pohoda, kojih je bilo navodno više od pedeset. - Policija ga je odvela prije dva dana. - rekli su nam u zgradi u Vukovarskoj 11 stanari od kojih ve ina nije bila raspoložena za razgovor. Zvonili smo na vrata stana na kojemu piše Kosma , ali nitko se nije javljao.

Zasad ga DORH tereti za devet teških kaznenih djela, ali istraga još nije gotova. Od srijede se nalazi u istražnom zatvoru u Varaždinu. Cijela pri a na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

zemlja i dalje vrti stalno u krug. Ako su potrebne promjene, moralo bi se kona no po eti postavljati i zapošljavati u državnim i javnim službama po kriteriju znanja i sposobnosti. Samo na taj na in neka stranka može ste i povjerenje gra ana, te pokazati da je bolja od one koja primjenjuje obrasce koji bi trebali kona no postati prošlost. Posebice kako bi se steklo povjerenje mladih, koji ne vjeruju više ni sami sebi, ni svojoj diplomi, ve isklju ivo strana koj iskaznici, pa se i dalje masovno u lanjuju u stranke, posebice aktualne koalicije na vlasti, smatraju i da e jedino na taj na in mo i prona i posao. ko aktualno vladaju e stranke nastave s tom praksom, a tako nešto se doga a na svim nivoima, i to ne samo u državnim i javnim službama, ve i na nižim nivoima, odnosno lokalnoj samoupravi, onda emo i dalje svjedo iti situaciji da se naše društvo ne mijenja nabolje, nego ak da idu stvari još nagore.

Ako stranke kona no ne prevladaju taj mentalitet podobnosti i poslušništva, hrvatsko društvo bit e osu eno da ga vode oni koji su ispodprosje ni, dok za one stvarno sposobne, kreativne i stru ne ljude i dalje ne e biti potrebe, ni mjesta. elimo li zdravije društvo, ne može aktualna vlast na elu sa SDP-om strana ko postavljenje ili zapošljavanje u državnoj ili javnoj službi, koje bi trebalo biti isklju ivo po modelu stru nosti, opravdavati s onime što se doga alo ranije, za vrijeme HDZ-a.

A

Ž

Fantasti ni Filip Ude popunio kolekciju velikih srebrnih medalja Filip Ude u subotu se ponovno upisao u povijest hrvatskog i me imurskog sporta. Osvajanjem naslova svjetskog viceprvaka na konju s hvataljkama ostvario je Top-3 najve ih ovogodišnjih rezultata hrvatskoga pojedina nog sporta, odmah uz bok Marinu ili u koji je osvojio US Open i Ivici Kosteli u koji je svjetski viceprvak u alpskoj superkombinaciji.

Najbolji hrvatski gimnasti ar, naš akov anin F i l i p Ude, osvojio je svjetsko srebro na SP-u u Kini, koje je održano u Nanningu. Sa sjajnom vježbom i ocjenom 15.763 upotpunio je kolekciju srebrnih medalja na najve a tri natjecanja.

Reportaža na str. 38-39.

Stotine Me imuraca RBA zadruga odvela u dužni ko ropstvo Novinari me imurskih medijskih ku a, kao i vode i politi ari Županije i Grada, pozvani su u subotu, 11. listopada u Lova ke dvore u akovcu na sastanak na poziv ošte enika lanova udruga Stopbank i mr.

Michael Spitzera, povjerenika za Hrvatsku i glavnog koordinatora Raiffeisen bankarke grupacije Štajerske.

Namjera im je bila upoznati javnost kako su krediti RBA zadruge stotine, ako ne i tisu e, gra ana odveli u dužni ko ropstvo.

RBA zadruge su od 1995. do 2011., a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, plasirale kredite i hrvatskim klijentima. Kao uvjet za osiguranje za povrat kredita bile su nekretnine gra ana. Problemi su se pojavili kad klijenti nisu mogli uredno otpla ivati rate kredite, jer tada po inju ovrhe preko naših sudova. Ali klijenti, kojih je u Hrvatskoj oko 3.000, tek su se nakon prvih ovrha i oduzimanja nekretnina udružili i po eli ukazivati na to da su RBA zadruge nezakonito poslovale u Hrvatskoj. Tematski prikaz na str. 9.

17. listopada 2014.

GRADONA ELNIK KOVA traži ambiciozniju osobu za direktora akre

Novi direktor ve poznat ili…?

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

Gradona elnik Stjepan Kova odmah po dolasku na vlast najavio je kadrovske rošade unutar Gradske uprave, ali i promjene i provjetravanje u gradskim ustanovama i poduze ima. Tako je tijekom ove godine smanjen broj pro elnika, pri emu su neki ostali bez fotelja i izabrani i neki novi, uglavnom bliski gradona elniku ili SDP-u. David Vugrinec iz Županije je prešao u Grad na pro elni ko mjesto. Umjesto Andreja Gregorca na mjesto direktora Stanorada imenovan je Velimir Ma ari . Tako er je otišla i direktorica Turisti kog ureda Ivana Maltar, a umjesto nje u voditeljicu je promovirana Boška Ban-Vlahek, dok je zaposlena sa srednjom spremom na njezino mjesto nova djelatnica.

Naposljetku, prije mjesec dana ponovno je mandat za direktoricu akoma dobila Snježana Tkal ec Avirovi .

Sad pak je raspisan novi natje aj za direktora akre. Da e dosadašnja direktorica Damira Vresk teško obnoviti mandat, govori izjava gradona elnika Stjepana Kova a koji kaže da “za direktora akre traži ambiciozne ljude koji e znati pisati pro-

jekte, koji e gristi i znati privu i projekte”.

- Znate i sami da Grad ima puno pripremljenih projekata za koje se nadamo da e pro i, ali treba pisati i tražiti nove na kojima bi se privukla sredstva iz EU-a, jer e se sve manje sredstava mo i dobivati iz države, a trebat e se sve više namicati sredstava iz drugih izvora. Želim takvu upravu u akri, kojoj ne u morati govoriti što da radi, nego da oni mene vuku za rukav i govore što da radim oko povla enja sredstava po projektima koji se mogu inancirati iz europskih fondova. Dosad smo ve aplicirali više projekata, ono što emo probati is inancirati iz tih fondova jesu vanjski bazeni, što je veliki kapitalni projekt, sportsku dvoranu uz OŠ Kuršanec koju polazi velik broj romske djece, projekt IV. osnovne škole, kao i sve one infrastrukturne stvari koje su potrebne Gradu. Da ih ne pla a Grad, ve da se inanciraju iz drugih izvora, pretežito EU fondova. - rekao nam je Kova .

Ima li takvih ljudi koji su spremni preuzeti ne samo posao, ve i odgovornost, pitali smo gradona elnika.

- Ima i pokazuju da su voljni raditi. Oni ne rade u akri, a šalju mi mailom interesantne projekte na koje bi se Grad mogao javiti.

A gdje rade? Rade na visoko po-

zicioniranim mjestima, nisu to ljudi ‘s ceste’. To su ljudi visoko obrazovani i na dobrim položajima, da se ovjek uop e zapita zašto bi ta mjesta mijenjali za ovo koje je u krajnjoj liniji nesigurno i podložno reizboru. - kazao je nam je Kova .

Ina e, u natje aju za izbora direktora akre jasno je vidljivo da je fokus sužen na odre ene osobe ili osobu koja mora biti inženjer ra unarstva (mag. ing. comp.), poznavati engleski jezik, napredno poznavanje rada na ra unalu, imati specijaliziranu izobrazbu u tehni kim znanostima, organizacijske sposobnosti, kao i dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja pet godina radnog iskustva na radu s me unarodno inanciranim projektima.

U kuloarima se spominje to no odre eno ime koje ima upravo uz sve ove ranije karakteristike navedene u natje aju još jednu o ito i dalje vrlo važnu: lan je iste stranke kao i gradona elnik – SDP-a. Ako doti na osoba zadovoljava i ispuni sve one uvjete koje na rije ima traži gradona elnik - da se što više projekata od interesa za akovec inancira iz EU fondova - ovaj zadnji uvjet gradona elniku e se oprostiti. Ukoliko se to ne dogodi, bit e to još jedna pljuska strana kom kadroviranju. (BMO)

INAUGURACIJA VESNE HALUGA, generalne konzulice Republike Hrvatske u Republici Ma arskoj

S mjesta pro elnice u Županiji za generalnu konzulicu u Pe uh Tek nešto više od mjesec dana nakon što je stupila na dužnost, u hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti održana je inauguracija Vesne Haluga, generalne konzulice Republike Hrvatske u Republici Ma arskoj, sa sjedištem u Pe uhu. Donedavna pro elnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Me imurske županije preuzela je ovlasti nad konzularnim podru jem koje obuhva a županije Bacs - Kiskun, Baranya i Somogy, u okviru konzulata koji je osnovan 1993. godine.

U svom je pozdravnom govoru, koji je otvorila na ma arskom jeziku, zahvalila obitelji, zemlji koja joj je dala ovo veliko povjerenje te Me imurskoj županiji i bivšem šefu, županu Matiji Posavcu, na podršci, toplom pismu dobrodošlice i injenici što je zajedno sa zamjenicima Zoranom Vidovi em i Sandrom Herman bio dio sve anosti same inauguracije. - Za one koji ne znaju, to je župan najmanje, ali i najuspješnije hrvatske županije. Iako nisam ro ena u Me imurju, ono

je itekako u mom srcu, gdje god da ja bila. To je nešto što ovjek ne odabire sam, a moja se ljubav o ituje i u mom uredu u Pe uhu koji je itav u znaku autohtonoga me imurskog. - objasnila je.

Sve anosti je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji je dodao kako je izbor generalne konzulice, ali i primanje hrvatskog zastupnika u Nacionalni parlament Ma arske Miše Heppa, dokaz da hrvatska država ima svoj položaj u toj susjednoj zemlji. - Trend dobrih

odnosa Ma arske i Hrvatske vidljiv je i kroz ova dva ina, potrebne su nam ovakve veze i mostovi. Kako su oba naroda lanovi EU-a, obvezni smo sura ivati, izna i zajedni ka rješenja, a prekograni na suradnja je neophodna prema putu u Europu i za dobre bilateralne odnose.

- naglasio je, te Me imursku županiju opisao kao promotora mnogih vrijednih stvari u Hrvatskoj, od gospodarstva, preko kulture, do prekograni ne suradnje. (BMO)

17. listopada 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

DUG ŽUPANIJE za izgradnju bolni kog paviljona dosegnuo je devet milijuna kuna

Matija Posavec: Oprost duga Županiji nije financijsko pitanje, nego politi ka volja PIŠU: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , VLASTA VUGRINEC; FOTO: ZLATKO VRZAN

U

izgradnji novog paviljona Bolnice država je participirala s 35 posto, otprilike 50 posto išlo je iz decentraliziranih sredstava, a 15 posto iz izvornih prihoda Županije. No, Županija još do danas svoj dio duga nije otplatila. Dug iznosi 8,7 milijuna, od ega 6 milijuna kuna otpada na glavnicu, a 2,7 milijuna kuna na kamate. Zbog zateznih kamata neuredne otplate dug se svaki mjesec pove ava za 100.000 kuna. Mario Mohari , zastupnik (SDP) u Saboru, prošli tjedan županu je poru io da je ministar zdravlja Varga našao povoljnije rješenje - prolongat kredita u jednoj komercijalnoj banci i da se samo župana eka da do e i prihvati ponu eno rješenje. Župan odbija to rješenje, kazavši da ne može prihvatiti novi kredit kojim bi riješio stari, tim više što je država preuzela u sanaciji osniva ka prava Bolnice, pa time i obveze za nju. - Cijela izgradnja bolni kog paviljona koštala je oko 90 milijuna kuna. - kazao je župan Posavec. - Kredit za izgradnju paviljona seže s kraja ‘90-ih godina prošlog stolje a. Banke dosad nisu ganjale Županiju, koja je u otplati sudjelovala s najmanjom obvezom, jer se dug velikim dijelom podmirivao od strane države i Bolnice na ime decentraliziranih sredstava. - pojasnio je Matija Posavec. No, jasno je da se i ovaj dio duga mora otplatiti, samo je pitanje kako riješiti glavnicu od 6 milijuna kuna i pripadaju e kamate.

- Meni ne trebaju poruke da mi netko govori na in rješavanja duga, jer ja taj na in znam. - kaže župan. - Model i mehanizam da taj dug otplati Županija iz svoga izbornog prora una koji je mali može dovesti do toga da se stopiraju ostali projekti. Zato imam argumente i brojke da taj dug preuzme netko drugi - Vlada

Župan Matija Posavec tvrdi da dug od devet milijuna kuna mora preuzeti i otplatiti Vlada ili Ministarstvo zdravlja

- Ova županijska vlast u proteklih godinu i pol dana nije stvorila nijedan novi dug, ve rješavamo stare dugove, od kojih su neki još s kraja ‘90-ih iz teku e rezerve prora una, Ministarstvo zdravlja iz svojih prora unskih okvira, ali smatram da to ak nije ni financijsko pitanje, nego više politi ka volja. To se mora provesti i zbog principa da je Me imurje dosad više puta bilo na margini u smislu vrednovanja koje daje prema državi. To nije nikakva demagogija, nego argumenti da nam država može preuzeti dug.

Rješavamo stare dugove • Prije koliko je godina Županija prestala otpla ivati dug?

— To je bilo 2012. godine, prije otprilike dvije i pol godine. Naime, dogodilo se to zbog puno financijskih problema u Županiji u vrijeme bivše vlasti, jer je tada puno dugova došlo na naplatu. Istodobno su i umanjeni neki prihodi i od strane državne politike, a nismo ni mogli dobiti o ekivane prihode od Ljekarne. S druge strane, zadržali smo standard u prijevozu u enika, koji nas je dosta koštao. Država je taj prijevoz do odre enog trenutka financirala, a nakon toga se povukla iz njega. Županija se morala zbog dugova koji su se gomilali zadužiti... Jedan od problema ove vlasti jesu ne novostvoreni dugovi, jer nema dugova u proteklih godinu i pol dana, ve rješavanje starih dugova.

Ovih skoro devet milijuna kuna duga za izgradnju bolni kog paviljona mi bismo mogli riješiti novim kreditom, jer Županija sada nije kreditno zadužena, ali bolje da za taj novac gradimo škole, dom zdravlja ili nešto drugo.

• Ne e li banka pribje i blokadi i koga bi blokirala, na koga je kredit?

— Kredit je na Bolnicu, ona je nositelj kredita, ali blokada se ne e dogoditi jer sam u kontaktu s bankom. Imam i pisanu garanciju da do toga ne e do i. Dug e se na jedan, drugi ili tre i na in riješiti do donošenja prora una Me imurske županije za 2015. godinu. Ako država ne prihvati dug, u prora unu za 2015. godinu morat e se prihvatiti kreditno zaduženje za otplatu duga.

• Nekoliko puta papiri o preuzimanju duga od strane države bili su pripremljeni za sjednicu Vlade, ali se ipak nisu našli na dnevnom redu?

— Pa cijelo vrijeme govorim da se radi o politi koj odluci. U pripremi tog dokumenta polazilo se od argumenta da Vlada preuzme dug kao što je preuzela sve ormalno-pravne ovlasti i osniva ka prava nad Županijskom bolnicom u akovcu - 100 milijuna kuna duga Bolnice prema veledrogerijama i drugim dobavlja ima i da se u cijeli sustav duga ubaci i dug Županije prema izgradnji paviljona. To je dug Županije, ali Županija nije nositelj kredita nego Bolnica. Postoje argumenti za to, jer to se radilo proteklih godina i u drugim sredinama i u drugim bolnicama. Država je u puno navrata otpisala nekima dugove i postoji puno na ina i modela na koji se to na in može riješiti.

I ja ne u odustati dok se to ne riješi. Vršit u i politi ki i strana ki pritisak da taj dug ne bude na le ima Me imurske županije.

• S kojim argumentima ta to ka o skidanju duga od Županije nije došla na sjednicu Vlade?

— U prvom redu ta to ka je dobila pozitivno mišljenje Ministarstva zdravlja, zatim pozitivno mišljenje koordinacijskih tijela (Vladina ureda za zakonodavstvo i Ureda za socijalnu skrb), zatim je prošla uži kabinet Vlade i pred uvrštenje na dnevni red sjednice Vlade pod nekim je udnim okolnostima skinuta i stavljena sa strane bez jasnog obrazloženja. Zanimljivo da su ve bili pripremljeni i svi prate i dokumenti za donošenje te odluke. Ve su se u klasi napisali urudžbeni brojevi i odluka bila pripremljena za potpis predsjedniku Vlade, me utim do dana današnjeg nije sa našla na dnevnom redu sjednice Vlade.

Za vrijeme župana Perho a prestalo se s pla anjem Nije tajna da Me imurska županija ima i druge dugove nastale u vremenima bivših vlas , odnosno bivših župana, osim ovoga za dogradnju Bolnice.

Ina e, kredit za akove ku Županijsku bolnicu potpisan je za vrijeme mandata župana Branka Leva i a (HSLS), s me da se prestao pla a u mandatu Ivice Perho a (SDP). Tako er je u Perho ovo vrijeme stvoren i dug prema Državnom hidrometeorološkom zavodu koji samo što se nije zaokružio na milijun kuna.

Naime, dug proizlazi iz Zakona o sustavu obrane od tu e koji propisuje da se nov ana sredstva za provo enje opera vnog rada obrane od tu e, sukladno godišnjem planu i programu osiguravaju izme u ostalog i s jedan posto od sredstava prora una županija.

Nepodmireni dug seže još iz 2009. godine. No, za tu i 2010. godinu uspjela se isposlova zastara i me smanji potraživanja samo za 2011., 2012. i 2013., koja

trenutno iznose oko 912 su a kuna plus pripadaju e zatezne kamate, odnosno ukupno oko 960 su a kuna.

Gledaju i po godinama, 2011. izvorni prihodi Županije bili su 31.744.308,38 kn, pa je trebalo upla 317 su a kuna. Is na, krajem lipnja te godine pla en je tek dio, odnosno 50 su a, koliko je upla eno i za 2012., a iznos je bio 341 su u kuna. Za prošlu godinu nije upla ena ni lipa za iznos od 353.755,15 kn. Zbroje li se svi ti iznosi, dolazi se do iznosa od 912.493,74 kn, naravno, uve ano za zatezne kamate.

Sve se to našlo pred varaždinskim ŽDO-om koji vodi proces izvanparni nog postupka, a na zahtjev DHMZ-a. Ono je pozvalo MŽ na sklapanje izvansudske nagodbe. Drugim rije ima, uz prihva anje prijedloga za mirno rješavanje spora, Županija e svoj dug ispla u naredne dvije godine, s me da e prva uplata u iznosu od 150.000 kn bi pla ena do kraja teku e

godine. Preostali iznos bit e pak pla en u e ri jednake rate s polugodišnjim dospije em, odnosno zadnja rata trebala bi bi ispla ena 15. prosinca 2016. godine.

- Iako ova vlast nije stvorila dug - objasnio je župan Matija Posavec - ona ga je riješila.

Isto tako je pri š e i dug poljoprivrednicima iz prošlih vremena. Naime, posljednji natje aji za isplatu po caja raspisan je još u vrijeme zamjenika župana, sad ve pokojnog An elka Horvata.

Naime, prilagodbom Zakona o poljoprivredi zakonima EU-a promijenio se i sustav po caja.

Tako je ukupni naslije eni dug iznosio oko 1,8 milijuna kuna, a odnosio se na razdoblje 2009. i 2010. godine. Trenutno je poljoprivrednicima ispla ena 2009. godina i ostalo je još oko milijun kuna za 2010. Prema najavama zamjenika župana Zorana Vidovi a, i to bi trebalo bi ostvareno do kraja ove godine ili eventualno nešto i idu e.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA STRANA KA PREVIRANJA

SDP U AKOVCU postaje “wanna be” - prišlo im pedesetak novih lanova, najviše iz HNS-a

17. listopada 2014.

U IVANOVCU krenula investicija kako školska djec

Gradona elnik Romano Bogdan najpoznatiji sportsku dvora akove ki prebjeg iz HNS-a u SDP

Izvršna vlast u akovcu sada je samo u rukama SDP-a od izlaska Romana Bogdana iz HNS-a u SDP PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gradska organizacija SDPa akovec od ovih e dana biti bogatija za 50-ak novih lanova. Me u onima koji su iskazali želju da se u lane u SDP jesu i dosadašnji lanovi HNS-a iz akovca, Ivanovca, Totovca i Šandorovca.

- Kao predsjednik gradske organizacije želio bih naglasiti da se radi o ljudima koji su ranije odlu ili kroz politiku javno djelovati kako bi pridonijeli razvoju i boljitku sredina u kojima žive. Kako su rekli, rije je o njihovoj slobodnoj odluci,

nastaloj zbog slabljenja stranke i s vremenom odustajanja od temeljnih programskih na ela. Kao predsjedniku akove kog SDP-a izuzetno mi je drago što su prepoznali upravo našu stranku kao onu koja se brine o potrebama gra ana te kroz koju mogu ostvariti razloge zbog kojih su i ušli u politiku, a to su razvoj i napredak svojih sredina i Hrvatske. Želio bih ovim putem i preduhitriti eventualna naga anja da se radi o namjernom slabljenju našega dugogodišnjeg politi kog partnera, a slobodno mogu re i i saveznika na podru ju Grada. injenica je da se radi o isklju ivo iskre-

noj želji tih osoba za uklju ivanjem u SDP. Sa svakim od njih porazgovarao sam o njihovim motivima i željama, te vjerujem da e svojim iskustvom i angažmanom dodatno pridonijeti razvoju cijelog podru ja akovca. Što se ti e gradskog SDP-a, odnosi s HNS-om, našim važnim koalicijskim partnerom, ne mijenjaju se, te vjerujem da emo zajedni kim snagama aktualni mandat uspješno privesti kraju. Do sljede ih lokalnih izbora ima još mnogo vremena, dosad smo uspjeli realizirati velik dio onoga o emu smo govorili i što smo obe avali u predizbornoj

Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika, o svom prijelazu

Otišao iz HNS-a koji samo nakon brojnih lomova slabi - Iako sam u politici od 1991. godine, nikad se nisam smatrao tipi nim politi arom.

U HNS sam ušao jer sam smatrao i još uvijek smatram da kulturna politika u Hrvatskoj

nije dobra te sam to nastojao promijeniti. U tih dvadeset i nešto godina bio sam svjedok nekoliko lomova u HNS-u. Nakon svakog od njih stranka je bila sve slabija te, prema mom

mišljenju, odmicala od svojih temeljnih na ela. Ovo što se posljednjih nekoliko mjeseci doga a u stranci samo je potvrdilo moje sumnje te sam odlu io prekinuti svoje lan-

kampanji, a siguran sam da emo tim tempom i nastaviti.

SDP je najja a i najprepoznatljivija stranka na podru ju Grada akovca, a kao nositelj izvršne vlasti te kao najzastupljenija u Gradskom vije u ima i najve u odgovornost prema svim gra anima. Naši dugogodišnji lanovi, ali i oni koji su u stranku ušli u posljednjih godinu dana, jamstvo su da e se akovcom upravljati odgovorno, planski, razvojno i u interesu svih gra ana.

- stoji u priop enju medijima koje je poslao Mario Medved, predsjednik akove ke organizacije SDP-a. stvo. Vjerujem da zahvaljuju i prvenstveno svom profesionalnom iskustvu još mogu dosta toga dati akove koj kulturnoj politici, te sam se odlu io u laniti u SDP. Funkciju zamjenika gradona elnika obnašam godinu i pol te sam se uvjerio da u SDP-u postoje ljudi s kojima moru raditi na razvoju našega grada, posebice u dijelu koji se ti e kulture i razvoja urbanog identiteta.

Grad akovec je za po etak gradnje osigurao oko milijun kuna, što e biti dostatno za temelje i prvu deku. Dovršenje dvorane do 2017. godine planiraju inancirati dijelom vlastitim prora unskim sredstvima, a dijelom pronalaženjem sredstava iz drugih izvora. - To je realnost. - rekao je na po etku gradona elnik akovca Stjepan Kova .

- Prije sedamnaest godina u Ivanovcu je izgra ena nova zgrada osnovne škole, tako da su djeca dobila primjerenije uvjete za u enje, ali ne i nastavu tjelesnog odgoja. Za lijepa vremena oni vježbaju na otvorenom, a za lošeg vremena odlaze na tjelesni u neprimjerene uvjete, u zadružni dom. Potrebno im je oko pet minuta tr e eg koraka od škole do zadružnog doma po svakakvim vremenskim uvjetima. Tako da se s tjelesnog odgoja u školu esto vra aju pro-

mrzli, mokri i blatni. - kazala je Palmina Novak, ravnateljica Osnovne škole Ivanovec. - To nisu uvjeti koji zadovoljavali nastavne standarde, ali drugog izbora nema.

Gradi se dvodijelna dvorana Grad akovec, koji je osniva škola na svom podru ju, odlu io je tome stati na kraj i ove godine zapo eti izgradnju školske sportske dvorane u Ivanovcu. Za ovu investiciju u prora unu Grada za 2014. osigurano je oko milijun kuna, što je dovoljno za temelje i prvu deku. Cijela izgradnja stoji oko 10.000.000 kuna, prema planu bit e gra ena kroz nekoliko prora unskih godina.

Sportska dvorana je dvodijelna, a o zatvaranju inancijske konstrukcije razgovara se i s HBOR-om.

Kada dvorana bude završena, služit e i za druge sadržaje i

S KOLEGIJA GRADONA ELNIKA Murskog Sredi

Radi “Lijepe Naše” U Murskom Središ u sve je u znaku priprema za javno snimanje emisije “Lijepom Našom” u srijedu, 22. listopada. Murskosrediš anski gradona elnik Dražen Srpak zadužio je Antuna Šimuni a, referenta za graditeljstvo, i Dragu Belšea, komunalnog redara, za organizaciju i radove na šljun anju puta i ure enja parkirališta uz igralište Šoderka u Murskom Središ u, radi osiguranja dovoljnog broja parkirališnih mjesta u okolici sportske dvorane Mursko Središ e za potrebe javnog snimanja emisije.

Me imurska zaklada za obrazovanje “Dr. Vinko Žganec” uputila je zamolba Gradu Mursko Središ e za donaciju u iznosu od jedne kune po stanovniku, što je gradona elnik prihvatio, uz napomenu da

izražava želju da aktivno sudjeluje u radu zaklade putem predstavnika u Upravnom odboru.

Društvu žena Mursko Središ e usvaja se zamolba za postavljanje spomen-plo e na grobu za pokojnog mještanina Slaveka Netinog, na groblju u Murskom Središ u.

Predsjednik Gradskog vije a Miljenko Cmre ak i referent za informiranje Bojan Bra ko zaduženi su da u dogovoru s Društvom žena Mursko Središ e prikupe podatke o Slaveku Netinom, kako bi njegov zna aj prezentirali u medijima povodom postavljanja spomen-plo e.

Društvu žena Mursko Središ e odobrena je zamolba za inanciranje akcije Blagdan dobrote tijekom prosinca radi organiziranja druženja za

POGLED ODOZDO

Traži se stru nost, a ispadne strana ka knjižica P

oliti ari su nas ve toliko puta obmanuli da im sada i kad imaju najbolje namjere jako teško vjerujemo, jer iza svake njihove izre ene rije i sumnjivac u nama šap e nam na uho: Tko zna što ovaj zapravo ima na umu!? azina nepovjerenja izme u politi ara i naroda postala je razorna, jer više nitko ne sluša argumente jedne ili druge strane, ve se u svemu traže smicalice, podvale ili laži.

R

K

oliko su tome sami doprinijeli? Mnogo. Naime, svaki put kad su tražili ljude na odgovorna mjesta isticali su stru nost, a ispadalo je da je strana ka knjižica bila klju na. Naime, oni o ito vjeruju samo onima koji su njima lojalni, a narod vidi neuspjehe strana kih podobnika. rucijalno pitanje za budu nost glasi kako povratiti to narušeno povjerenje, jer u protivnom

K

sto na sat jurimo u vlastitu propast. za arani krug izgleda ovako: politi ari postavljaju podobnike na odgovorna mjesta, a podobnici ne znaju. Oni su lojalni, ali neu inkoviti, pa se okružuju sebi sli nima. To dovodi do lošeg poslovanja javnih ili državnih poduze a, stvaranja dugova. Jedna garnitura politi ke vlasti smjenjuje upravu prethodne politi ke vlasti, a zapravo suštinskih promjena

A

nema. Politi ari su uvjereni da e natjerati svoje podobnike na uspješnije poslovanje, ali podobnik je podobnik, a ne stru njak. a testu ho e li stru no ili politi ki kadrovirati ovaj put je gradona elnik Stjepan Kova , koji je upravo u potrazi za ambicioznijim direktorom akre. resušio je novac za ambicioznije projekte na svim razinama, od gradske do državne blagajne. Treba se

N P

okrenuti europskim fondovima, kamo i Hrvatska upla uje skupu lanarinu, a i ima pravo na povla enje sredstava iz zajedni ke blagajne. zbor direktora Razvojne agencije pokazat e koliko je gradona elnik akovca mislio ozbiljno kada je inzistirao da se pri izboru direktora akre na to mjesto postavi ambicioznija osoba, koji e znati “lovu”, koja je gradona elnikova omiljena rije , dovla iti u akovec, a

I

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

koliko mu je nevažno je li u džepu budu eg kandidata i strana ka knjižica.

17. listopada 2014. ca ne bi vježbala u zadružnom domu

k Kova obe ao anu do 2017. godine

Denis Toplek i Tea Antonovi , u enici OŠ Ivanovec, uz ravnateljicu Palminu Novak i gradona elnika Stjepana Kova a položili su kamen temeljac za sportsku dvoranu

aktivnosti u školi, a ne samo za nastavu tjelesnog odgoja, kao i za rad sportskih klubova i udruga u mjestu, tako da bi sport u

Ivanovcu mogao nakon dovršetka dvorane zaživjeti punim plu ima. Kamen temeljac nakon male sve anosti u školi uz gra-

dona elnika Stjepana Kova a te ravnateljicu Palminu Novak položili su i u enici Denis Toplek i Tea Antonovi . (BMO)

iš a

šljun aju se put i parkiralište starije, nemo ne i usamljene osobe, na na in da se Udruzi ispla uje jednokratna nov ana pomo u iznosu od 2.500 kuna iz sredstava za teku e donacije starijim osobama, Udruzi dijabeti ara Mursko Središ e odobrena je zamolba za kupnju trakica za mjerenje še era, masno e i

triglicerida, na na in da e se podmiriti ra un ljekarne za navedene trakice, iz sredstava za invalidne osobe.

Udruzi “Zora - za nenasilje i ljudska prava” odobrena je zamolba za korištenje prostorije za sastanke uz TIC Mursko Središ e 4. studenoga 2014. godine od 10 do 11 sati

Uzmite besplatne vre e s pijeskom bez ograni enja Zbog prestanka opasnosti od poplave rijeke Mure, gradona elnik obavještava javnost da se gra anima dozvoljava besplatno uzimanje vre a s

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pijeskom iz “ze jeg nasipa” pri lu ici na Muri u Murskom Središ u, i to u neograni enim koli inama do daljnjega, tj. do odvoza svih vre a s pijeskom.

za organizaciju predavanja u sklopu projekta “Nikad nije kasno”, s ciljem in ormiranja javnosti o na inu prevencije i zaštite vezano uz obiteljsko nasilje.

Na natje aj za studentsko kreditiranje u propisanom roku stigle su etiri zamolbe. Gradona elnik je donio odluku o dodjeli studentskih kredita za akademsku godinu 2014./2015. sljede im studentima: Petri Mesari iz Peklenice, Matiji Vugla u iz Murskog Središ a, Ivani Tarandek iz Murskog Središ a i Renati Galovi iz Štrukovca. Studenti kojima je odobrena dodjela studentskog kredita, nakon primitka službene odluke i zapisnika Povjerenstva, dužni su se javiti u poslovnicu Privredne banke Zagreb u Murskom Središ u radi dogovora o potpisivanju ugovora. (BMO)

OSOBNA INVALIDNINA

Za osobu bez vlastitih prihoda 1.250 kuna Pravo na osobnu invalidninu je nov ano davanje koje je namijenjeno osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uklju ivanje u svakodnevni život zajednice te je stoga to nadoknada za posebne i pove ane potrebe osobe s invaliditetom.

Osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi 250 % osnovice od 500 kuna, što iznosi 1.250 kuna mjese no.

Ukoliko osoba ostvaruje prihod po bilo kojoj drugoj osnovi, osobna invalidnina se utvr uje kao razlika izme u iznosa od 1.250 kuna i prosje nog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak.

U prihode se ne ura unavaju zajam ena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima i doplatak za djecu.

Pravo se priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Socijalna skrb u okviru socijalne sigurnosti ima zna ajnu ulogu u uklju ivanju u društvo najugroženijih i najranjivijih skupina društva, a posebice osoba koje zbog invaliditeta nisu samostalne u vlastitom zbrinjavanju. Zbog specifi nih potreba koje proizlaze iz djelovanja ošte enja razli itih stupnjeva i intenziteta, tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih,

one ne mogu na uobi ajeni na in zadovoljavati svoje potrebe bez posebnih potpora.

Podrška i pomo u socijalnoj integraciji takvim osobama omogu uje odre eni nivo samostalnosti u svakodnevnom življenju i zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovo uklju ivanje u društvo.

U svrhu prevladavanja teško a te osobe imaju mogu nost temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, pri nadležnom centru za socijalnu skrb, ostvariti nov anu pomo u obliku prava na osobnu invalidninu.

Vrstu i težinu invaliditeta te vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju utvr uje prvostupanjsko tijelo vješta enja te o tome donosi nalaz i mišljenje temeljem Pravilnika o sastavu i na inu rada tijela vješta enja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (“Narodne novine“, broj 79/14).

Pravo se ne može priznati osobi koja invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi, koja ima u vlasništvu drugi stan ili ku u, osim stana ili ku e koju koristi za stanovanje, a koji može otu iti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uklju ivanje u zajednicu te koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti. Nadalje, ne može se priznati djetetu do godinu dana života, djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja te kojoj je priznato pravo na doplatak za pomo i njegu.

Korisniku osobne invalidnine koji se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca pravo na osobnu invalidninu miruje.

Neromi ili oni drugi Z

adnjih godina kod Roma se udoma io naziv neromi za ve insko stanovništvo koje tu živi. To su, naravno, Hrvati. ojam neroma stalno se ponavlja, no njemu nije mjesto u kvalitetnoj politi koj komunikaciji. Semanti ki, on zapravo zna i “svi oni koji nisu Romi”, negiraju i da tu živi narod koji ima svoje ime i prezime i svoju državu, u kojoj su Romi nacionalna manjina, što nikako ne zna i da su manje vrijedni. Upravo suprotno, zahvaljuju i demokratskom napretku oni su od ve insko-

P

ga hrvatskog naroda dobili pravo da budu nacionalna manjina, kako se više nikad ne bi ponovila stradanja iz prošlog stolje a. omi nemaju svoju državu, ako ne ra unamo Indiju, i razasuti su po svijetu, pa im možda pojam neromi zvu i sasvim logi no u svrhu etni kog okupljanja. Naime, “oni drugi” uvijek su prijetnja jer predstavljaju razliku, što e re i da je na djelu samoobrambeni mehanizam. rvatima pak kao malom narodu taj pojam miriše na

R

H

velikoromski nacionalizam i izaziva nesporazume. Romi smiju biti Romi na nekom sastanku, a oni drugi ne smiju imati ime i neromi su, što je uvredljivo i spada u velikoromski nacionalizam u politi kom smislu. Oni drugi ili neromi na sastanku smiju biti Eskimi, Aboridžini, Indijanci, sve drugo samo ne nazvani svojim pravim imenom. apravo je rije o vrlo opasnoj novokomponiranoj složenici koja je nastala u vrijeme bu enja romske samosvijesti, jer poti e na negiranje drugih naroda.

Z

5

PIŠE: IVANA MARKOVI , pravnica Centra za socijalnu skrb

Korisnik kojemu je priznato pravo dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene, prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utje e na daljnje korištenje ili opseg prava, a centar za socijalnu skrb je dužan najmanje jedanput godišnje preispitati postojanje injenica i okolnosti koje su bile odlu uju e za donošenje rješenja o priznavanju prava te donijeti novo rješenje ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje ili opseg priznatog prava.

Za to nost podataka navedenih u zahtjevu za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi podnositelj zahtjeva odgovara materijalno i kazneno, što zna i da se u slu aju sumnje na prijevaru može podnijeti i kaznena prijava.

Upu uju se svi koji ispunjavaju gore navedene uvjete za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu da se obrate centru za socijalnu skrb koji je za njih mjesno nadležan, a to je centar za socijalnu skrb osnovan za podru je na kojem stranka ima prebivalište, a ukoliko stranka nema prebivalište prema mjestu boravišta.

Zahtjev za ostvarivanje prava kod Centra za socijalnu skrb akovec podnosi se pisano ili usmeno na zapisnik, uz prilaganje potrebne dokumentacije. Popis je dostupan u Prijemnom uredu Centra za socijalnu skrb akovec i na službenoj web stranici: www. czss-ck.hr.

GLOBALNO I LOKALNO

V

e inski hrvatski narod je tako er prije desetak godina Rome uobi ajeno nazivao “cigani”. U Me imurju je pojam “cigani” bio zapravo udoma en stolje ima. No, kad se znanstveno utvrdilo da je on pogrdan naziv za Rome, od toga se naziva jednostavno odustalo i danas ga se ne uje ili se uje ponekad samo kod starijih ljudi. bog toga bi novosloženicu neromi trebalo izostavljati iz svake komunikacije, a Romi se ne mogu pozivati na to da su manje

Z

obrazovani i sli no, jer su prije svega gra ani države Hrvatske i moraju poštivati demokratske norme kao gra ani ove zemlje. Isto je s hrvatskim stanovništvom, pojam “cigani” treba izostavljati iz komunikacije. emokratsko je pravo svih gra ana da govore što ho e, no demokracija je proces u nastajanju koji nas uz ostalo u i kako biti što bolji ovjek. Vrijeme je da se prestanemo nehotice vrije ati i da jednostavno svi postanemo gra ani.

D

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. listopada 2014.

ZELENA PLA ANJA u poljoprivredi - od 2015. godine uvode se mnoge novine

Osnovni usjev samo na 75 posto površine Ukoliko poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno pla anje, u 2015. i 2016. godini ne e dobiti iznos namijenjen za zeleno pla anje

Dani polja dobar su na in za upoznavanje poljoprivrednika s novostima u poljoprivredi.

Na slici Suzana Paji s dijelom poljoprivrednika na parceli blizu ehovca

Optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica te je potrebno upozoriti poljoprivredne proizvo a e koji žele ostvariti prava na pla anja u okviru osnovnog pla anja sukladno reformi Zajedni ke poljoprivredne politike - hrvatskom modelu izravnih pla anja u programskom razdoblju 2015. - 2020.

Novost je u tome da su se poljoprivrednici dužni na svim prihvatljivim hektarima svojega poljoprivrednog gospodarstva pridržavati poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš od 1. sije nja 2015., što zna i da je ve pri planiranju jesenske sjetve u 2014. potrebno voditi ra una o pridržavanju ovih praksi.

Pridržavanje ovih praksi omogu it e poljoprivrednicima ostvarivanje dodatnog prava na osnovno pla anje po hektaru.

Iznos ovoga dodatnog pla anja (zeleno pla anje) ovisit e o vrijednosti osnovnog prava na pla anje.

Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš jesu: raznolikost usjeva, održavaTijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 749 osoba, a iz evidencije nezaposlenih izašla je 871 osoba. Od tog broja zbog zaposlenja evidenciju su napustile 534 osobe, a zaposleno je 3,9 osoba više nego u rujnu prošle godine. Osim zbog zaposlenja, 337 osoba brisano je iz evidencije zbog ostalih razloga, uglavnom zbog neaktivnog traženja posla, odnosno neodazivanja na individualno savjetovanje i konzultacije. Manji dio s burze se odjavio zbog rodiljnog dopusta ili umirovljenja. Krajem rujna u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 6.412 nezaposlenih osoba

nje postoje ih travnjaka te postojanje ekološki zna ajne površine na poljoprivrednoj površini.

Mali poljoprivrednici nisu obavezni sijati više kultura Raznolikost usjeva se kao mjera odnosi samo na oranice (ne na vo njake, vinograde, trajne travnjake i trajne pašnjake), i to ovisno o ukupnoj površini oranica poljoprivrednog gospodarstva.

Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo posjeduje manje od 10 hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno oranica, poljoprivrednik nije obvezan imati više kultura.

Svi oni poljoprivrednici koji posjeduju 10 i 30 hektara moraju zasijati barem dva razli ita usjeva. Glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 posto oranica.

Oni poljoprivrednici koji posjeduju više od 30 ha - na oranicama moraju biti zasijana barem tri usjeva, od ega glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 posto oranica,

dok dva glavna usjeva zajedno ne smiju biti na više od 95 posto zemljišta.

Izuzetak od obveze raznolikosti usjeva jesu poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75 posto oranica imaju: proizvodnju trava ili druge zeljaste krme, ugar ili kombinaciju trava i ugara, ali pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije ve a od 30 hektara.

Tako er su izuzetak poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75 posto ukupne prihvatljive poljoprivredne površine imaju: travne travnjake ili pašnjake, proizvodnju trava i druge zeljaste krme ili kombinaciju navedenih kultura, isto tako pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije ve a od 30 hektara.

Pod razli itim usjevima podrazumijevaju se: razli iti rodovi u smislu botani ke klasi ikacije usjeva (npr. rod Triticum: pšenica), razli ite vrste istog roda kada se radi o porodicama

Brssicaceae (kupusnja e), Solanaceae (pomo nice) i Cucurbitaceae (tikvovke) te zemljište na ugaru i trave koje nisu trajne i drugo zeljasto krmno bilje.

Ozimi i jari usjevi iste kulture tako er se smatraju razli itim usjevima (npr. ozimi i jari je am smatraju se razli itim kulturama u smislu zelenog pla anja).

Mjera ekološki zna ajne površine tako er se odnosi na oranice, i to ukoliko je ukupna površina oranica poljoprivrednog gospodarstva manja od 15 hektara poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki zna ajne površine. Ukoliko je površina oranica koju posjeduje gospodarstvo ve a od 15 ha, poljoprivrednik treba osigurati od 1. sije nja 2015. da najmanje 5 posto površina oranica postane tzv. ekološki zna ajna površina (EZP).

Posebna dozvola za preoravanje pašnjaka - Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti niti preorati posebno zašti ene trajne trav-

njake i pašnjake smještene na okolišno-osjetljivim podru jima Natura 2000. Pored toga potrebno je i na gospodarstvima koja nisu smještena u ovim podru jima, ukoliko planiraju preorati više od 10 % površina koje su prijavili kao trajni travnjak ili trajni pašnjak (u ARKOD-u kao livade i pašnjaci), zatražiti dozvolu od Ministarstva poljoprivrede.

Poljoprivrednici koji imaju ekološku proizvodnju automatski zadovoljavaju sve uvjete poljoprivrednih praksi vezanih za klimu i okoliš, tj. ostvaruju pravo na zeleno pla anje.

Ukoliko poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno pla anje, u 2015. i 2016. ne e dobiti iznos namijenjen za zeleno pla anje, ali e dobiti osnovno pla anje po površini. Od 2017., ukoliko se poljoprivrednik ne pridržava ovih obveza, ne e dobiti zeleno pla anje, ali e mu se i iznos za osnovno pla anje po površini smanjiti.

Poljoprivredne proizvo a e koji se odlu e na sjetvu pše-

I U RUJNU S BURZE nezaposlenih više se, sre om, odlazilo nego ulazilo

Više zapošljavanja nego otpuštanja – 122 osobe manje nego prethodni mjesec i 1.370 osoba manje nego u rujnu 2013. godine.

Poslodavci su najviše tražili zanimanja u obrtu i pojedina noj proizvodnji -160, zatim inženjere, tehni are i srodna zanimanja - 138, uslužna i trgova ka zanimanja - 59, jednostavna zanimanja - 57, ali i 56 visokostru nih osoba i znanstvenika. Najviše su zapošljavali prera iva ka industrija - 182 osobe, obrazovanje - 129 osoba, gra evinarstvo - 45 osoba, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

- 28 osoba, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 28 osoba, trgovina - 24 osobe. Zaposlenje je pronašlo 285 žena i 211 muškaraca. Nov anu naknadu u rujnu 2014. koristilo je 1.490 nezaposlenih osoba ili 23,2 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Stopa nezaposlenosti u Me imurju 15,3 posto S obzirom na dob, osobe u dobi do 24 godine ine 21,8 % ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 49,4 %

(3.168), dok je udio starijih od 50 godina 28,8 % ili 1.848 nezaposlenih osoba.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (1.938 ili 30,2 %). Potom slijede osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od etiri godine i više te gimnazijom (1.506 ili 23,5 %), osobe sa završenom osnovnom školom (1.334 ili 20,8 %) i osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (906 ili 14,1 %). Najmanje

je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s fakultetom i akademijom (347 ili 5,4 %) te prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stru nim studijem (381 ili 6 %). Što se ti e duljine ekanja na zaposlenje, dulje od godine dana na posao eka 47 %, odnosno 3.015 osoba, što je pove anje udjela za 3,4 % u odnosu na rujan prošle godine.

U akovcu najviše, a Dekanovcu najmanje nezaposlenih

nice potrebno je upozoriti da e se od idu e godine otkup ove naše najvažnije krušarice obavljati prema Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica, odnosno prema kvaliteti, kao i u ve ini zemalja EU-a. Stoga je potrebno dodatno obratiti pažnju na izbor sortimenta i karakteristike pojedine sorte. - napomenula je Suzana Paji , viša stru na savjetnica Savjetodavne službe u Županiji, na Danima polja kukuruza u ehovcu na parceli Vladimira Vuka iz Preloga.

Prvi (pre)mali korak prema ekološkoj poljoprivredi Zelena pla anja zapravo su prvi, doduše, mali, korak konvencionalne poljoprivrede prema ekološkoj poljoprivredi, koji nije savršen, no važan je smjer. Ve time što se želi raznolikost usjeva i u prvi plan stavljaju i travnjaci mnogo se pomaže prirodnoj raznolikosti, no manjkavost novih pravila na temelju europskih je što nije odre en i višegodišnji plodored kako bi se više zaštitilo zemljište. (J.Š.)

Naspram rujnu prošle godine zabilježen je zna ajan pad nezaposlenosti u svim ispostavama, i to kako slijedi: u ispostavi Prelog (19,4 %), ispostavi Mursko Središ e (18,6 %) i ispostavi akovec (17 %). Promatrano po op inama, najve i apsolutni broj nezaposlenih bilježi Grad akovec s pripadaju im naseljima - 1.708, a zatim slijede op ine: Nedeliš e - 802, Mursko Središ e - 415, Sveti Juraj na Bregu 311, Prelog - 288 i Mala Subotica - 254. Najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u sljede im op inama: Dekanovcu - 33, Gornjem Mihaljevcu - 70, Donjem Vidovcu - 81, Štrigovi - 99 i Domašincu - 100. (BMO)

17. listopada 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

DANI POLJA kukuruza u Donjem Kraljevcu

Cijena kukuruza ispod 1 kn - samo 80 lipa Stru njaci tvrtke Pioneer predstavili su ovom prilikom nove hibride, uz napomenu da ove godine slave dvadesetu obljetnicu O promjenama u poljoprivredi govorilo se i na Danima polja kukuruza, koji su održana u nedjelju u Donjem Kraljevcu na parceli Tomislava Gosari a. Viša savjetnica Hrvatske savjetodavne službe, podružnice za našu županiju, Valerija ižmak govorila je o planiranju sjetve i plodoredu, što je važno zbog izravnih i zelenih pla anja, te o novim postupcima s pesticidima, kao i školovanju za upotrebu pesticida. Ukratko, za poljoprivrednike vrijede nova pravila koja e, nadamo se, biti bolja nego dosadašnja. Stru njaci tvrtke Pioneer pak su predstavili nove hibride, a napomenu da ove godine slave dvadesetu obljetnicu.

Poljoprivrednici na Danima polja na parceli uz cestu Donji Kraljevec - Hodošan

Dobro da je prestala kiša Lijepo vrijeme zadnjih dana donekle je smanjilo vlagu kukuruza, no ne zadugo jer

su opet po ele kiše. Okvirna cijena suhog zrna kukuruza ove godine iznosi 80 lipa za kilogram na bazi 14 posto vlage. Osnovni problem jesu

velike koli ine vlage u zrnu, a na pojedinim sortama kukuruza pojavljuje se i plijesan, dok su neke sorte po ele klijati zbog vremenskih uvjeta.

Sve to smanjuje zaradu poljoprivrednika, iako su urodi kukuruza dosta dobri, dosežu i po desetak tona po hektaru. U ovako lošim godinama s mno-

go kiše kakva je sada važno je dobro procijeniti i odabrati odgovaraju u sortu kukuruza koja e donijeti najmanje problema, re eno je. (JŠ)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. listopada 2014.

PAO NAJVE I akove ki razbojnik svih vremena, koji se razbojstvima i plja kanjem bavio od 2004. godine do prije nekoliko dana, bez da je netko posumnjao u njega

akov anin Kristijan Kosma (41) deset godina nadmudrivao policiju, dok nije dolijao Kako saznajemo, osobno je priznao istražnoj sutkinji da se više od deset godina bavi razbojstvima i plja kanjem te da mu je to bio jedini izvor prihoda - U petak, 17. listopada ove godine u 12 sati u Policijskoj upravi me imurskoj održat e se izvanredna konferencija za medije na kojoj emo javnosti predstaviti rezultate opsežnogs kriminalisti kog istraživanja kojim je razriješeno više teških kaznenih djela iz ove i ranijih godina. Radi izraženog interesa javnosti za kaznena djela koja su razriješena i zna aja ovoga kriminalisti kog istraživanja, pozivamo vas da se svakako odazovete konferenciji i medijski ga popratite.

- priop ili su u etvrtak iz PU me imurske.

Kako doznajemo, u ruke policiji pao je najve i me imurski plja kaš svih vremena, 41-godišnji akov anec Kristijan Kosma iz Vukovarske ulice, koji navodno stoji iza niza plja ki kladionica i niz drugih razbojni kih pohoda, kojih je bilo navodno više od pedeset. - Policija ga je odvela prije dva dana. - rekli su nam u zgradi u Vukovarskoj 11 stanari od kojih ve ina nije bila raspoložena za razgovor. Zvonili smo na vrata stana na kojemu piše Kosma , ali nitko se nije javljao.

Od srijede u istražnom zatvoru Zasad ga DORH tereti za devet teških kaznenih djela, ali istraga još nije gotova. Od srijede se nalazi u istražnom zatvoru u Varaždinu.

- Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje hrvatskog državljanina (1973.) zbog postojanja osnovane sumnje na po injenje devet kaznenih djela razbojništva.

Postoji osnovana sumnja da je 41-godišnjak, maskiran, u devet navrata od travnja 2007. do listopada 2014. go-

dine, ulazio u kladionice i poštanske urede u akovcu i Nedeliš u te uporabom sile i prijetnje prema djelatnicima za sebe uzeo ukupno više od 127.000 kuna. Istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu je na prijedlog državnog odvjetnika odredila istražni zatvor protiv osumnji enika zbog opasnosti da e ponavljati istovrsna ili sli na kaznena djela. - priop io je ju er DORH. Kosma je angažirao i odvjetnika, ali, kako neslužbeno saznajemo, u istrazi je vrlo pri ljiv, daje detaljne iskaze, kao da je jedva do ekao da s policijom podijeli kako ih je nadmudrivao punih deset godina.

Dosad nije bio poznat policiji, niti osu ivan, a, kako saznajemo, osobno je priznao istražnoj sutkinji da se više od deset godina bavi razbojništvom i plja kanjem te da mu je to bio jedini izvor prihoda.

Kako neslužbeno doznajemo, krimpolicija PU me imurske je ovim uhi enjem riješila veliki broj plja ki akove kih kladionica, kao i ureda Hrvatske pošte na akove kom Jugu, razbojništvo koje se dogodilo pred sam Badnjak 2012. godine, kao i niz drugih slu ajeva koji su dosad bili nerazjašnjeni.

Klupko se o ito po elo odmotavati nakon posljednje plja ke koja se nedavno, 4. listopada, dogodila u poslovnici Hrvatske lutrije u Nedeliš u. Negdje je napravio grešku, koja ga je dovela u ruke policiji

ni na društvenim mrežama, posebice ne onima doma im.

Uglavnom, živio je životom ”kao da ne postoji”.

Klupko se ipak po elo odmatati nakon posljednje njegove plja ke koja se nedavno dogodila u poslovnici

ŠTO KAŽU SUSJEDI iz njegove zgrade u Vukovarskoj ulici

Povu en i skroman stil života Kristijana Kosma a njegov najbliskiji prijatelj s kojima je poha ao vrti i osnovnu školu opisuju kao dobru

osobu koja se, me utim, uvijek voljela držati za sebe.

Odraz razmirica u obitelji na Kristijanov društveni život

Nije se razmetao novcem, nije imao automobil, samo bicikl Prema prvim neslužbenim saznanjima, samozatajnost plja kaša bila je vrlo velika, što je bila glavna odlika zašto tako dugo policija nije posumnjala na njega. Nije se razmetao oplja kanim novcem, živio je skromno. Nije imao automobil, samo bicikl, dok je naj eš e bio vi en kako ide pješke. Nije bio aktivan

Hrvatske lutrije u Nedeliš u 4. listopada, kada se oko 20 sati na uplatnom mjestu na adresi Maršala Tita 7 dogo-

dila oružana plja ka u kojoj je razbojnik prijetnjama pištoljem od djelatnika lokala Lutrije iznudio novac. Opis plja kaša koji je dala policija okvirno je odgovarao svima onima koji su se javljali i prije. U pitanju je bio muškarac visine oko 175 cm, mršave tjelesne gra e, obu en u crvenu šuškavu jaknu i tamne hla e, dok je na glavi nosio crnu vunenu kapu i preko lica crvenu maramu. Sli no je bio obu en i kad je plja kao poštu na Jugu. Policija nije otkrila što je bio okida da se nakon plja ke u Nedeliš u posumnja upravo na Kristijana Kosma a kao mogu eg izvršitelja, jer se policajcima o ito nije dosad uklapao u pro il plja kaša, budu i da nije imao nikakav policijski dosje. Me utim, policija je kona no nakon ove plja ke otkrila poveznicu i stigla do njega. (RI)

Kosma eva susjeda nije bila raspoložena za razgovor

eskalirao je kada su se njegovi roditelji kona no odlu ili na razvod i otišli svaki svojim putem. U odrasloj dobi slijedio je novi povod izolaciji kada je Kosma ev najbolji prijatelj s posla dobio dijagnozu raka i od posljedica istog umro.

U svojem stanu na tre em katu zgrade u Vukovarskoj 11 Kristijan je nastavio povu en stil života - živio je sam, a njegovi su susjedi s njim vrlo malo komunicirali. Na pitanje o tome kakav je njihov sustanar kao ovjek, susjedi ga opisuju kao samozatajnu osobu. Glas o nekakvoj sivoj strani njegova života zasigurno je stigao i do tih ljudi iz njegove neposredne blizine, no dvije su se upitane susjede sustegnule od iznošenja bilo kakvih podrobnosti o njegovim aktivnostima. O njegovom privatnom životu tako er nitko nije htio razgovarati - možda

Ulaz u zgradu u kojoj je samozatajno živio Kristijan Kosma

iz dobrosusjedskog izbjegavanja zadiranja u tu e poslove, a možda i zato jer, sude i po obrascu povla enja iz društva, neki pretjeran intimni život Kristijan nije ni vodio.

PREVENTIVNO-REPRESIVNE policijske akcije ovaj vikend u Me imurju

Ovaj petak više pripazite Sa subote na nedjelju Europska no bez nesre a na brzinu kojom vozite Tijekom no i s 18. na 19. listopada u vremenu od 22 do 6 sati policijski službenici Policijske uprave me imurske provodit e akciju Europska no bez nesre a. Europ-

ska no bez nesre a je kampanja o sigurnosti cestovnog prometa koja se organizira svake godine u no nim klubovima širom Europe, tre u subotu u listopadu. Akcija

se provodi sa svrhom senzibiliziranja mladih voza a da prilikom no nog provoda ne konzumiraju alkohol ukoliko poslije sjedaju za upravlja vozila.

Policijski službenici Postaje prometne policije akovec e tijekom petka, 17. listopada ove godine na podru ju Policijske uprave me imurske provoditi operativnu akciju Brzina.

Akcija e se usmjeriti na suzbijanje prekršaja preko-

ra enja brzine kretanja vozila u naseljenom mjestu i izvan naseljenog mjesta, nekorištenje zaštitne kacige, upravljanja vozilom dok u organizmu imaju alkohol ili druga opojna sredstva, suzbijanje grubog kršenja prometne discipline te ostale prekršaje koji su u

uzro no-posljedi noj vezi s nastankom prometnih nesre a, posebice s najtežim posljedicama.

Posebna pozornost posvetit e se sudionicima u prometu mla e životne dobi, a koji su i naj eš i po initelji navedenih prometnih prekršaja.

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje

9

PRIBISLAVEC

Željko Balog zaprijetio istovarivanjem otpada uz glavnu cestu

Mr. Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator bankarske grupacije Štajerske, zadužen za rješavanje spornih ugovora, pokušao je ošte enike nagovoriti na individualno rješavanje sporova i umanjiti loš publicitet oko kredita RBA zadruga

ISPLIVALA NOVA afera s kreditima RBA zadruga iz Austrije

Nakon tri neotpla ene rate po eli im oduzimati nekretnine Oko tisu u gra ana na podru ju naše i Varaždinske županije u dužni kom je ropstvu nepovoljnih kredita preko austrijskih kreditnih zadruga te im prijete ovrhe nekretnina Novinari me imurskih medijskih ku a, kao i vode i politi ari Županije i Grada, pozvani su u subotu, 11. listopada u Lova ke dvore u akovec na sastanak, a na poziv ošte enika lanova udruga Stopbank i mr. Michaela Spitzera, povjerenika za Hrvatsku i glavnog koordinatora Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske.

Namjera im je bila upoznati javnost kako su krediti RBA zadruge stotine, ako ne i tisu e, gra ana odveli u dužni ko ropstvo.

RBA zadruge su od 1995. do 2011., a prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, plasirale kredite i hrvatskim klijentima. Kao uvjet za osiguranje za povrat kredita bile su nekretnine gra ana.

Problemi su se pojavili kad klijenti nisu mogli uredno otpla ivati rate kredita, jer tada po inju ovrhe preko naših sudova. Ali klijenti, kojih je u Hrvatskoj oko tri tisu e, tek nakon prvih ovrha i oduzimanja nekretnina odružili su se i po eli ukazivati na to da su RBA zadruge nezakonito poslovale u Hrvatskoj, bez dozvole Hrvatske narodne banke, plasiraju i lihvarske kredite, uz blagoslov odvjetnika i javnih bi-

lježnika. Budu i da zadruge ne mogu poslovati na teritoriju Hrvatske, na sastanku su ošte enici javno iskazivali da su se ugovori sklapani u Hrvatskoj prikazivali na papiru kao da su sklapani izvan Hrvatske te su pisani na njema kom jeziku. Uz to, RBA zadruge odjednom su po ele samovoljno dizati kamate, ime su dugovanja dužnika dosegnula ogromne iznose.

Nakon tri mjeseca kašnjenja otplate kredita zadruge su pokretale ovršne postupke. Nisu se držali ni ugovora o kamatama, a dodatne bespotrebne troškove pripisivali su glavnici, na što su rasle i kamate. Dodatno su ra unali po 100 eura za troškove vo enja ra una, što nije obra unato u rati kredita, ve je planirana naplata bila pri završetku otplate.

Dosad je predano tisu u petsto tužbi za ništetnost ugovora jer ošte enici naglašavaju u službenim zahtjevima kako se radi o brojnim nepravilnostima i štetnosti za državni prora un.

Prema podacima udruge Stopbank, na podru ju Varaždinske i Me imurske županije oko tisu u gra ana ušlo je u dužni ko ropstvo.

Njih pedesetak je rješenjima o ovrhama ve ostalo bez nekretnina. Iako u udruzi po pojedina nim predmetima imaju pravomo ne presude županijskih sudova koji su nakon uloženih žalbi odbili provo enje ovrha.

Ošte enici traže da odgovornost za mogu e posljedice preuzmu i hrvatska Vlada i ministar pravosu a, koji nije pravodobno intervenirao i poslao državnom sudbenom vije u rješenja sudaca ovrhe, ime bi zaštitio ošte enike do okon anja parni nog postupka za ništetnost ugovora.

Ošte enici udruge Stopbank na subotnjem sastanku željeli su upoznati javnost s ovim slu ajem, kao i zaustaviti manipuliranje s državnim institucijama Hrvatske i Austrije. Žele prisiliti RBA zadruge da priznaju krivicu za nedozvoljen rad u Hrvatskoj, lihvarenje i sklapanje štetnih ugovora.

Jedan od temeljnih ciljeva je dokazati ništetnost ugovora.

Na sastanak u subotu pozvan je i Michael Spitzer, glavni koordinator štajerskih zadruga, zadužen za rješavanje spornih ugovora.

On je pokušao umanjiti negativnu percepciju RBA ban-

karske grupacije u javnosti izazvane poslovanjem RBA zadruga, pomno naglašavaju i da RBA banka koja posluje u Hrvatskoj nema veza sa zadrugama, te da svaka austrijska RBA banka predstavlja smostalnu bankarsku instituciju, a svu krivicu za protupravnost ugovora s hrvatskim štedišama svaljivao je na kreditne posrednike koji su dolazili na ku ni prag klijenata u Hrvatskoj.

Ošte enike u Hrvatskoj pokušao je usmjeriti na individualno rješavanje problema.

Me utim, budu i da su neki ošte enici uspjeli sudskim odlukama pobiti ovrhe, ne žele nagodbama priznati legalnost poslovanja RBA zadruga u Hrvatskoj. O ito je da bi se u ovom slu aju mogao otvoriti joj jedan bankarsko-sudski spor u Hrvatskoj.

Kriza je, po svemu sude i, na najgrublji na in nau ila gra ane da krediti koji u po etku zvu e primamljivo i konkurentno ve u drugom inu mogu postati no na mora i obiteljska tragedija koju su mnogi od etrdesetak prisutnih na subotnjem sastanku u Lova kim dvorima itekako osjetili na svojoj koži. (BMO)

Op ina Pribislavec posljednja je od šest jedinica lokalne samouprave prihvatila odluku o potpisivanju ugovora o partnerstvu na projektu “Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec”. S obzirom na to da je ona i najmanja, imat e i najmanje inancijske obveze.

Naime, ona u sustavu su inanciranja sudjeluje s ukupno 293.736,89 kn. Prema rije ima na elnice Višnje Iva i , ta bi se sredstva koja se moraju uplatiti do 2017. godine pokušala osigurati u op inskom prora unu. No, kako postoji i mogu nost kreditiranja sredstvima HBOR-a po vrlo povoljnim uvjetima, ona bi se onda preusmjerila za izvedbu oborinske kanalizacije i ure enje ceste prema Belici.

Ina e, bila je to vrlo mirna i kratka sjednica OV-a bez gotovo ikakve rasprave. ak je i tijekom aktualnog sata postavljeno svega tri pitanja.

Ona su se uglavnom odnosila na aktualno stanje vezano uz (ne)odvoz sme a iz tamošnjega romskog naselja. Kako je tom prilikom naglasio Željko Balog, zamjenik op inske na elnice, koncesionar Babi d. o. o. iz Cestice ve dulje vrijeme ne odvozi sme e i romsko se naselje “kupa” u smradu.

Problem je, isti e Balog, u nepla anju, za što krivi koncesionara. Prošle su godine Romi iz sredstava dobivenih za ogrjev odvoz sme a platili unaprijed za godinu dana, i to po 10 kn

mjese no. Kako je to vrijedilo do travnja ove godine, htjeli su kao i ostali mještani Op ine sme e pla ati mjese no uplatnicama koje nikako da stignu od koncesionara. On pak, zbog nepla anja, koje i ove godine o ekuje godinu dana unaprijed, zaobilazi to podru je. Romi ne žele platiti unaprijed, tim više što je po prijedlogu Željka Baloga sme e poskupjelo s 10 na 25 kuna mjese no. Kako su u me uvremenu i smanjena sredstva za ogrjev, Romima tada ništa od tog iznosa ne bi ostalo.

S druge strane, postoji i problem dijela naselja koje je ilegalno izgra eno. Tamo, naime, kamion za sme e nema prilazni put i kante ostaju neispražnjene. Stoga je Balog zamolio pomo Op ine za nekoliko kamiona šodera kako bi se zavozio put i osigurao prilaz. Tu se umiješao Dragutin Prprovi konstatacijom kako mu je neshvatljivo da neki od tamošnjih mještana ne mogu jednostavno tih 5-6 kanti dovu i do mjesta kamo kamion može do i. No Balog je prešutno prešao preko toga i ponovno inzistirao na šoderu, uz napomenu kako su Romi ve neki dan htjeli sve sme e istovariti uz glavnu cestu u tamošnjoj industrijskoj zoni.

Kao i obi no, umiješala se na elnica i ve idu ih dana sme e e biti odvezeno iz naselja, a obe ala je i daljnju pomo oko dogovora s koncesionarom. (vv)

ETRDESET GODINA od posvete kapele u Dunjkovcu

Druženjem i misom mještani se prisjetili gradnje Prije etrdeset godina, 13. listopada 1974. godine, Josip Sala , ondašnji biskup Zagreba ke nadbiskupije, posvetio je kapelu u Dunjkovcu. Ona je izgra ena u rekordnom roku od samo dvije godine. Više od polovice novca dala je Zagreba ka nadbiskupija, a ostatak su skupili mještani Dunjkovca te okolnih sela.

Proteklu je nedjelju na inicijativu Udruge žena Dunjkovec te udruge za o uvanje kulturne baštine Me imurska gruda obilježena ova zna ajna obljetnica. Na po etku svete mise, koju je predvodio

doma i župnik Nikola Samodol, Klara Dobrani pro itala je pozdravni govor u kojem je zahvalila svim živima i pokojnima koji su na bilo koji na in pomogli u izgradnji kapele te sudjelovali u misnim slavljima svih ovih godina.

Nakon svete mise na platou ispred kapele svi prisutni pogostili su se kola ima i hladnim napicima, te proveli prekrasno nedjeljno dopodne u razgovoru sa svojim župnikom i sumještanima.

Svojim ku ama pošli su sa željom da se takav susret ponovi ve za pet, odnosno deset godina. (S.Z.)

10

Kroz Međimurje

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVI UDJELI OKP-a Gorinka prodani Pre-komu

Op ina Gori an nadglasavanjem vije nika oprostila se od svoje komunalne tvrtke Op insko vije e donijelo je odluku o prihva anju ponude za otkup udjela Op ine Gori an u OKP-u Gorinka s 31. prosincom 2014. od strane GKP-a Pre-kom Prelog. Tako je Gorinka postala u cijelosti sastavni dio preloške komunalne tvrtke.

Pretpovijest ove odluke duga ka je i složena. Krajem 2001. osnovana je komunalna tvrtka Gorinka u Gori anu, a od 2002. zapo elo se s radovima na održavanju trinaest grani nih prijelaza duž sjeverne granice RH. Godišnje je vlastiti pogon ostvarivao prihode samo od Ministarstva financija u visini od cca 2.000.000 kuna, dok su rashodi iznosili oko 1.400.000 kuna godišnje, što je omogu ilo da se kupi poslovni prostor na grani nom prijelazu, novi kamion i nova profi komunalna oprema bez jedne kune zaduženja.

Po etak kraja Gorinke zapo eo gubitkom poslova Godine 2007. promijenili su se uvjeti poslovanja na tržištu i vlastiti se pogon više nije mogao javiti na natje aje

Gorinke, te preuzeti postoje e poslove na minimalni rok od etiri godine. Prema procjeni vrijednosti, koju je izradio ovlašteni sudski procjenitelj, vrijednost vozila, komunalnih strojeva i pribora za udio Op ine iznosi 143.728,81 kunu.

Otvorene su zapravo tri mogu nosti koje se nude Op ini Gori an: likvidacija tvrtke, kupnja preostalog dijela od strane Pre-koma ili kupnja preostalog dijela Gorinke do strane Op ine Gori an. Na elnik je istaknuo da je otkup udjela Op ine Gori an jedino prihvatljivo rješenje za Op inu Gori an.

Komunalno vozilo nekadašnje Gorinke, koja je postala u cijelosti sastavni dio preloškog Pre-koma

u okviru javne nabave nego je trebalo registrirati trgova ko društvo. Tako je nastao OKP Gorinka, kojemu je i dalje glavna djelatnost bila održavanje grani nih prijelaza, a sporedna održavanje Op ine Gori an. Gubitkom poslova na održavanju grani nih prijelaza 2011. Gorinka obavlja samo poslove za Op inu Gori an, što je financijski neisplativo.

Danas grani ne prijelaze više ne održavaju tvrtke koje

su dobile poslove na natje aju, ve sve grani ne prijelaze održava državna tvrtka Pleter.

Prodajom 51 posto udjela OKP Gorinka je nastavio poslovati, obavljaju i ve i dio poslova za GKP Pre-kom, s planom da s izgradnjom kompostane u Gori anu OKP GORINKA vodi poslovanje kompostane te da zapošljava ljude iz Gori ana. No nije se ostvario plan izgradnje kompostane u Gori anu, ve e se ona gradi u Prelogu.

Direktor Pre-koma Siniša Radikovi na sjednici Vije a zahvalio je na elniku na pomo i oko projekta izgradnje kompostane u Prelogu, ija je vrijednost 2,9 milijuna kuna, a koju e graditi tvrtka iz Gori ana.

Preko Pre-koma zbrinuti su svi radnici i svima su ispla ene otpremnine. Ponudom koja je dostavljena za otkup udjela GKP-a Pre-kom obvezuje se preuzeti dva radnika

HDZ-ovci protiv prodaje Vije nik Sinkovi (HDZ) postavio je pitanje tko e snositi krivnju za prodaju OKP-a Gorinka GKP Pre-omu, aludiraju i na povijest tvrtke. Tako er je postavio pitanje zakonitosti odluke o dokapitalizaciji, smatra da bi prodaja imovine trebala i i na javni natje aj, te predlaže da Op ina Gori an otkupi udio od GKP-a.

Ivan Blažek, zamjenik na elnika iz vladaju e koalicije, kontrirao je da Op ini nije u

Plan je bio da izgradnjom kompostane u Gori anu OKP Gorinka vodi poslovanje kompostane te da zapošljava ljude iz Gori ana. No nije se ostvario plan izgradnje kompostane u Gori anu, ve se ona gradi u Prelogu

interesu da otkupi udio od GKP-a Pre-kom zbog financijskih razloga, te napomenuo da bi “gospodin Sinkovi trebao raditi odre eno vrijeme u privatnom sektoru pa da vidi kako se posluje i kakva je situacija na tržištu”.

Franjo Šavora iz HDZ-a istaknuo je da bivšem direktoru OKP-a Gorinka nikad nije bilo dozvoljeno da pred Op inskim vije em iznese svoje argumente oko poslovanja tvrtke, na elnik je odgovorio da to nije to no.

Odluka o prihva anju ponude GKP-a Pre-koma za otkup udjela Op ine Gori an donesena je sa sedam glasova za, pet protiv i jednim suzdržanim glasom. (j)

VELIKE “muke” komunalnog redara Op ine Sveta Marija Branka Horvata zbog nezadovoljstva njegovim radom DONJI VIDOVEC

Ekonomska cijena vrti a najjeftinija u Me imurju Vije nici u Donjem Vidovcu prihvatili su polugodišnje izvješ e o poslovanju Dje jeg vrti a, polugodišnje izvješ e na elnika Op ine Donji Vidovec i polugodišnje izvršenje Prora una za 2014. Izraženo je zadovoljstvo dobrim poslovanjem vrti a, na elnik Grivec istaknuo je da se Prora un puni sli no kao i prošle godine, a najvažniji je prihod od poreza na dohodak koji je na razini planiranog. No, istaknuto je da e dizanjem neoporezivog dijela pla e, smanjiti priliv u prora un loklanih samouprava. Prihodi na polovini godine su iznosili 1. 657. 096,61 kuna, rashodi 901. 349,97 te višak prihoda iznosi 755. 746,64 kune.

- U ovo doba petogodišnje krize u kojoj se nalazi Hrvatska, a uzimaju i u obzir precentraliziranost države i mrvice koje idu op inama, gradovima i županijama to je itekako dobar rezultat poslovanja, kaže Grivec. (al )

Ljudi si umislili da radim 24 sata dnevno!?

U utorak, 14. listopada održana je 13. sjednica Op inskog vije a Sveta Marija, na koju je na traženje vije nika bio pozvan komunalni i poljoprivredni redar Branko Horvat. Na prethodnim sjednicama vije nici su zatražili njegovo izvješ e i u nekoliko ga navrata prozvali da ne radi posao kako treba.

Horvat je zaposlen na puno radno vrijeme kao komunalni i poljoprivredni redar za etiri op ine: Svetu Mariju, Kotoribu, Donji Vidovec i Donju Dubravu.

Naveo je kako je lani pet osoba nov ano kažnjeno, dvadeset tri osobe dobile su opomene pred kaznu te je kroz godinu izrekao pedesetak usmenih opomena.

Horvat je prije bilo kakvih pitanja vije nika podnio usmeno izvješ e.

Nemam osnovne uvjete za rad Rekao je da je upoznat s nezadovoljstvom vije nika, ali se i požalio da ima najve i teren kao komunalni redar na podru ju Me imurja. - Teren koji pokrivam je ogroman: od željezni ke stanice u Donjem Mihaljevcu pa do uš a Mure u Dravu. Zaista je nemogu e odraditi sve na vrije-

- Teren koji pokrivam je ogroman: od željezni ke stanice u Donjem Mihaljevcu pa do uš a Mure u Dravu. Zaista je nemogu e odraditi sve na vrijeme i kako treba.

- brani se od napada Horvat

me i kako treba. - napomenuo je.

Dodatni problem, kaže, jest taj što su se na elnici etiriju op ina dogovorili da svaki dan bude u jednom mjestu. Tako je ponedjeljkom na podru ju Kotoribe, utorkom u Donjem Vidovcu, srijedom u Svetoj Mariji, a etvrtkom u Donjoj Dubravi. - Nemogu e se držati takvog rasporeda jer ne možete predvidjeti gdje e biti potrebna intervencija. Ja sam taj dan, primjerice, u Svetoj Mariji, a moram na temelju dojave u drugo mjesto jer su zvali. To ne valja. Za petak pak mi ostane 20 do 25 slu ajeva koje treba obraditi. Jednostavno ne stignem! Rješavam po prioritetima, pa se onda papirologija nakuplja. Ako još k tome dodam da u puno slu ajeva koristim svoj auto, nemam ured ni ra unalo

gdje mogu nešto napisati, onda je jasno kakvi su mi uvjeti za posao. - požalio se Horvat.

Spomenuo je i neke slu ajeve kada ga znaju uznemiravati i vikendom, i to no u, ili pak ga zovu posva ani susjedi kako bi riješio njihov problem. - Ja nemam ovlasti ulaziti na privatni posjed i više se ne u odazivati takvim pozivima. Za to postoje državne službe i institucije. - poru io je. U svom izvješ u napomenuo je da su najve i problem takozvana divlja odlagališta kojih, na sre u, svake godine ima sve manje. Psi lutalice u Svetoj Mariji problem su koji se rješava udomljavanjem i odvozom u prihvatilište u akovec, što obavljaju djelatnici poduze a Bioinstituta. Upozorio je na nedostatak prihvatilišta za pse u Svetoj Mariji, što Op ina po zakonu treba imati. Problemi na terenu javljaju se vezano uz oborinske vode jer kanali nisu iš eni dugi niz godina te neodržavanje javnih površina i starih napuštenih dvorišta. Isto tako mještani bez pitanja svašta sade na javnim površinama. - To vam je ono. Nama orasi, a vama liš e za iš enje. - kazao je. U poljoprivrednom dijelu i dalje

Komunalni redar Branko Horvat

su najve i problem neobra ena zemljišta te one iš enje i preoravanje poljskih putova. - Posla ima jako puno pa ja gotovo i nemam radno vrijeme. Ljudi su mišljenja da moram biti na raspolaganju 24 sata. Imam službeni motor, ali u puno slu aja treba nešto prevoziti pa moram koristiti svoj auto. U svom dosadašnjem radu dobio sam dva radna odijela, jedne izme i dva para cipela. - završio je Horvat.

Vije nici zaklju ili da treba osigurati bolje uvjete rada Vije nik MDS-a Marijan Štefi kazao je kako je u izvješ u o ekivao detaljniju analizu stanja na terenu, konkretne

- U svom dosadašnjem radu dobio sam dva radna odijela, jedne izme i dva para cipela prijedloge i planove te kakva je situacija oko naplate napisanih kazni. Nakon što su uli “muke” komunalnog redara, vije nici nisu imali pitanja. Donesen je zaklju ak kojim se na elnica ur ica Slamek zadužuje da zajedno s ostalim op inskim elnicima dogovori poboljšanje uvjeta rada - nabavu odgovaraju e uni orme, da se riješi pitanje ureda, pokuša pokrenuti ideju za kupnju prikladanog vozila i razmisli o mogu nosti zapošljavanja još jednog ovjeka na pola radnog vremena. (al )

17. listopada 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI prosvjedni skup u Hodošanu kojim se traži izmještaj obaju stupova mobilnih operatera

Kako je bilo ovu nedjelju u Hodošanu predo uje i ova fotografija

Prosvjednice poru ile politi arima da se mora prona i novac za rješenje problema PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

U nedjelju je u Hodošanu ponovno održan prosvjedni skup mještana na temu opasnosti od telekomunikacijskih zra enja.

Skup je održan na ulici, odnosno javnoj površini, i uredno je prijavljen policiji, a održan je preko ku e obitelji Krznar koja na svojem dvorištu ima telekomunikacijski stup. Skup koji je protekao u mirnom tonu sazvala je inicijativa gra ana mjesta Hodošan, a u ime organizatora skupu se obratio Pavao Ku andi.

On je otvaraju i skup rekao da nije zadovoljan postupcima op inskih vlasti i da se dosad nije dovoljno poduzelo da se riješi to pitanje i da se stupovi za telekomunikacije udalje iz mjesta. Uz ostalo traži i podršku Mjesnog odbora, a najavio je da je dogovoren dolazak visokih predstavnika VIP-a na skup u Hodošan.

Nezadovoljstvo u injenim Zamjenica na elnika Op ine Donji Kraljevec Snježana Pongrac rekla je na skupu da se poštuje želja mještana Hodošana i Mjesnog odbora Hodošan te se zakup telekomunikacijskog stupa kod Vatrogasnog doma za T-Com ne e više produžavati, što je bio jedan do zahtjeva. Gra ane je pak zanimalo što je dalje konkretno u injeno.

Kad je rije o telekomunikacijskom stupu VIP-a, on je na privatnom posjedu i Op ina tu ne može mnogo u initi, rekla je Snježana Pongrac, koja je ina e iz Hodošana, no doživjela je kritike okupljenih, posebice žena. Kriti-

Snježana Pongrac, dona elnica Op ine Donji Kraljevec: - Donijela sam dobru vijest da prestaje zakup jednom repetitoru, no opet sam doživjela kritike

“Nas se uznemirava, a mi nismo vlasnici” Obitelj Krznar iz Hodošana, na ijem je dvorištu smješten telekomunikacijski stup VIPneta, nije ni znala za nedjeljni prosvjed. Vlasnik Josip Krznar i supruga naglasili su da ne mogu ništa u ini jer imaju dugoro ni ugovor koji ne mogu raskinuti samo tako. Vlasnik stupa je VIPnet, pa se treba obra njemu, a obitelj Krznar nema ništa s m.

Re eno je: - Nas se uznemirava, a mi nismo vlasnici. (JŠ) zirani su i vije nici Op ine Donji Kraljevec iz Hodošana, kojih nije bilo na skupu, kako oni na vlasti, tako i oporbeni, kao i predsjednik VMO-a.

Stav da se više ništa ne može u initi ili da se malo može u initi izazvao je mještane, bolje re eno mještanke jer je na skupu bilo najviše žena, koje smatraju da to nije dovoljno. Naime, koliko se ulo na skupu, obitelj Krznar ima ugovor s VIP-om na dvadesetak godina i

ukoliko bi raskinula ugovor morala bi platiti poveliku svotu za odštetu. Zbog toga je jedan od zahtjeva prosvjednika da se Op ina Donji Kraljevec uklju i za rješavanje problema jer se smatra da dosad nije dovoljno u inila. Žene su rezolutno govorile: - Ako se može financirati nogomet, onda se može financirati i ovo što nam je daleko važnije za zdravlje.

Zašto su odašilja i opasni?

Pavao Ku andi potom je dao rije pro . Mariji Puri Hranjec, koja je kao molekularna biologinja pojasnila djelovanje zra enja na stanice tijela u svjetlu svjet-

Koliko se ulo na skupu, obitelj Krznar ima ugovor s VIP-om na dvadesetak godina i, ukoliko bi raskinula ugovor, morala bi platiti poveliku svotu za odštetu. Zbog toga je jedan od zahtjeva prosvjednika da se Op ina Donji Kraljevec uklju i u rješavanje problema

skih istraživanja. Naime, smatra se da je mobilna tele onija uzrok mnogih bolesti, naglasila je ona, te napomenula da u svijetu gotovo da i nema studije koja tvrdi suprotno, dok više tisu a znanstvenih studija tvrdi da postoje zna ajne opasnosti za ljude.

Smatra se da biološki u inak mobilnih tele ona na ljudsko tijelo ne leži toliko u jakosti signala, ve u tome što zra enje uništava rezonancu DNK i njenu mogu nost obnavljanja, što je, smatra se, i razlogom zašto mobilna tehnologija stvara kancerogena oboljenja.

Naime, ljudsko tijelo je biološka raktalna antena, a telekomunikacijski valovi uništavaju stanice polako, ali sigurno. Znanstvenici koji se bave tom tematikom op enito smatraju da se zbog djelovanja telekomunikacija rizik od teških bolesti pove ava za oko 30 posto. Svjetska zdravstvena organizacija je zra enje telekomunikacija, odnosno mobitela, svrstala u kancerogeno zra enje, u skupinu 2B, kao i po zlu poznati kemijski otrov, a prije sredstvo protiv nametnika DDT. WHO i IARC (International Agency or Research on Cancer, Internacionalna agencija za istraživanja raka), ustvrdile su kako mobilna tele onija zaista uzrokuje rak, te su zra enje iz mobilnih tele ona stavili u 2B rizi nu skupinu za ljude. Prema WHO-u, najpogubniji utjecaj zra enja je na djecu, što je utvr eno istraživanjima, a utvr en je utjecaj ve u trudno i.

Zbog toga se danas savjetuje niz mjera, tako, naprimjer, da djeca ne nose mobitele oko vrata, da se spava izvan dohvata elektromagnetskog smoga i drugo.

Danas u znanstvenom svijetu vlada veliki prijepor ne oko toga jesu li zra enja štetna, nego koliko su štetna i tu zasad nema kona nih odgovora. Kod mještana Hodošana pak naprosto vlada strah s obzirom na veliki broj oboljenja u mjestu, te zbog toga žele izmještaj stupova, smatraju i da e tako biti manje izloženi opasnostima, rekla je Marija Puri Hranjec. Na kraju je dogovoreno da se idu i skup mještana održi u nedjelju na istom mjestu i da se podnesu pisane predstavke Op ini. Na skupu je bilo i nekoliko gra ana iz Koprivnice koji su se tu slu ajno zatekli.

OP INSKO vije e Donji Kraljevec

Za strategiju razvoja imena e se birati bez strana kog klju a Op insko vije e Donji Kraljevec donijelo je odluku o pokretanju izrade strategije razvoja op ine do 2020. godine. Op ina Donji Kraljevec povjerila je društvu Tetida d. o. o. Koprivnica izradu plana izrade strategije i akcijskog plana razvoja Op ine kao dokumenta koji e, nakon usvajanja, služiti kao vodi za izradu strategije. Izradom strategije razvoja Op ina Donji Kraljevec e dobiti prvi takav dokument koji e dati smjernice razvoja i omogu iti postizanje više kvalitete života, prosperitet i op i društveni napredak. To e biti dokument koji definira razvojne pravce Op ine kako bi odgovorili na izazove kao što su nezaposlenost, pad stanovništva, komunalna razvijenost i ostale izazove koji prate održivi razvoj te kako bi se pripremili za povla enje sredstava iz ondova EU-a.

Strateškim planom Op ina e osmisliti vlastiti razvoj, definirati vlastite strateške ciljeve, a najvažniji su održiv gospodarski razvoj, visok standard života i o uvan lokalni okoliš.

Cilj strateškoga razvojnog planiranja je integralni razvitak koji objedinjuje socijalne, gospodarske i ekološke ciljeve, što zna i da e se sva tri problema i iz njih proizvedeni ciljevi skupiti u jedinstvenu viziju Op ine. Potrebno je kombinirati kratkoro nu svrhu gospodarskog razvitke, sa srednjoro nim svrhom društvenog razvitka te dugoro nom svrhom zaštite prirode i okoliša.

Sljede i princip razvitka koji e Op ina Donji Kraljevec u svom gospodarskom razvitku koristiti je razvoj prema Triple Helix modelu: povezanost lokalne zajednice, poduzetništva i znanstvenih institucija. TripleHelix je klju rasta koji generira zamašnjak - tvrtke sura uju s institucijama za istraživanje i razvoj, one sura uju s Op inom, Op ina sura uje s tvrtkama, a to e dati poduze ima bolju poziciju na tržištu, re eno je u nacrtu.

Strategija obuhva a i izradu operativnog plana koji e utvrditi instrumente politike, tehni ke i druge mjere, organizaciju, odgovornosti, troškove i rokove za provedbu. O ekuje se na bude dovršena do jeseni idu e godine.

Predstavljaju i osnovne odrednice nacrta strategije, na elnik Miljenko Horvat naglasio je da je sad najvažnije uklju iti u postupak izrade mnogobrojne interesno-utjecajne skupine u Op ini. On je tako er predložio da se imena ne biraju po strana kom klju u, ve po tome tko može dati koliki doprinos da taj osnovni dokument bude što kvalitetniji.

Strategija je tako er osnova za prijavljivanje na natje aje za sredstva iz ondova EU-a i za klaster koji se želi osnovati, a o emu je ve na elno donesena odluka.

Bez mnogo rasprave, odluka o izradi strategije Op ine je usvojena ve inom glasova, pa predstoji rad na njoj. O tome koliko e ona biti kvalitetna, još je prerano govoriti, no najvažnije je da je odluka o njoj donesena. (J. Šimunko)

DONJA DUBRAVA

Proradila nova LED rasvjeta

POLEMIKE u našem kraju na temu opasnosti od zra enja:

Nikola Tesla nije umro zbog zra enja O tome postoje li opasnosti od zra enja i kolike su, razbuktava se polemika i u našem kraju. Tako je me u prvima reagirao pozna profesor i zi ar Josip Bajuk, koje tvrdi da su opasnos preuveli ane. - Jer da je suprotno, ve bi Nikola Tesla nakon svojih brojnih pokusa obolio od teških boles i raka, a doživio je visoke godine. - rekao je on, uz napomenu da gra ani ne razlikuju vrste zra enja, od kojih svako ima svoje karakteris ke.

On smatra da su opasnos od zra enja telekomunikacijskih stupova vrlo male i pod kontrolom, dok za ve i broj oboljelih u Hodošanu i drugim mjes ma krivi ponajviše na in ishrane i druge nega vne faktore, a manje sama zra enja.

Telekomunikacijski inženjer iz akovca Marijan Kožnjak smatra da odre ene opasnos postoje, no da odgovori na pitanja nisu nimalo jednostavni. On je usporedio telekomunikacijska zra enja sa stupova sa svjetloš u svje onika. Ja ina zra enja pada s kvadratom udaljenos ,

pa su ta zra enja nakon odre ene daljine mala. No tu je i problem. Ako svje onik svijetli negdje u daljini ( itaj: antena na telekomunikacijskom stupu), on nam gotovo i ne smeta, no ako držimo upaljenu svje ljku ( itaj: mobitel), uperenu u o i blizu lica, nastat e prije ili kasnije problem ovisno o njegovoj jakos . On na elno smatra da su ve a opasnost mobiteli nego sami telekomunikacijski stupovi.

Za gra ane pak je to gotovo jedno te isto, bez stupova nema mobitela.

Nitko ne želi u srednji vijek O ekuje se da e se na tu temu javi i drugi stru njaci razli i h pro la, jer svaki od njih ima neka saznanja koja mogu pomo i da se problem približi javnos .

Zasad je jasno da je neka razina zra enja sigurno štetna i da postoji odre ena opasnost od elektromagnetskog smoga. Pravo je pitanje odre ivanje granica štetnos , a tu ima mnogo nepoznanica i nespo-

razuma i zapravo nitko nije do kraja siguran u to što se tvrdi, dok laici naprosto ne razumiju o emu se radi.

No napredak je to što WHO potvr uje da su odre ena zra enja štetna.

Cijela situacija nalikuje na ono što se doga alo prije pedesetak godina, kad su po eli dokaziva da je pušenje štetno. To dokazivanje traje i do danas, a prošlo je ve pola stolje a od prvih saznanja i još mnogi puše. Ho e li tako bi i s mobilnom telefonijom ili emo ovaj put biti pametniji, pitanje je koje se name e samo od sebe.

Kako nitko ne želi u srednji vijek i ne želi ostati bez svog mobitela, na stru njacima svih profila je da se usuglase oko najmanje mogu e opasnos ili najmanje mogu e štetnos za ljudski organizam i proizvedu ure aje koji najmanje štete.

U pro vnom e se još više boga farmaceutska i biotehnološka industrija, kao i moderni popravlja i DNA dvadeset prvog stolje a. Najvažnije je pak da je otvorena javna diskusija na tu temu i u našem kraju.

Na zahtjev ine Donja Dubrava u ponedjeljak, 13. listopada izvršen je tehni ki pregled izgra ene javne rasvjete dijela LC 20039 (cesta HE Dubrava do ribi kog doma). Ukupna vrijednost investicije iznosi 184.000 kuna, od ega 27.300 kuna za zakup elektri ne energije (pla eno 18,4 kW utrošeno 4.60 kW), izradu projekata 5.025 kn, izvo enje radova na terenu 96.951 kn, nabavu stupova (11) 20.075 kn, led svjetiljke 30.937 kn te nabavu lukova za stupove 3.712 kn.

Mjese na potrošnje elektri ne energije za rujan 2014. iznosila je 95 kn. Tehni kom pregledu nazo ni su bili svi sudionici u izgradnji javne rasvjete (javnopravna tijela, izvo a , nadzorni inženjeri…). Nakon predo ene dokumentacije i pregleda izve-

denih radova utvr eno je da su svi radovi izvedeni u skladu s aktom o gra enju. Na osnovu svega toga doneseno je mišljenje i prijedlog da se Op ini izda uporabna dozvola za predmetnu javnu rasvjetu. Ovim radovima Op ina osigurava unkcionalnije korištenje tog dijela mjesta u ve ernjim i no nim satima, što e doprinijeti sigurnijem kretanju pješaka, biciklista i ostalog prometa, s obzirom na to da je to izuzetno prometna dionica, a svakodnevno taj prostor koristi veliki broj rekreativaca. Osim toga, na isti na in omogu it e se i sigurniji pristup korisnicima Ribi kog doma Športskoga ribolovnog društva “Štuka”, Doma Me imurske lastavice, odbojkaškog terena, skele Zrinski, te ostalih popratnih sadržaja. (al )

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKAV JE ŽIVOT U DOMU za starije osobe - posjetili smo jedan od njih: u Štefancu

Baka Marija: Podigla sam pet sinova i nisam željela završiti život ‘sama kak pes’ PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Baka Marija Gudlin sa svojih 78 godina najmla a je u Domu za starije osobe u Štefancu, ali iza nje je ve nekoliko godina staža u ustanovi. I ona iza sebe nema baš lak život. Suprug joj je rano umro i sama se borila kako bi podigla svojih pet sinova.

- Ja sam si navek mislila: samo da ne završim u jarku sama, onak kak pes. Sinovi su otišli trbuhom za kruhom u svijet i što mi je drugo preostalo. Puno molim, kak si ne bih mislila na rodni Gori an. Unda je bilo unda, a ve je ve. Dom je dom, a ak nebre druga biti unda je tak.

Kad bi bilo bolje, ne bi valjalo. - kaže s osmijehom.

Nigdar nemaju asa - Mi nigdar nemamo as.

Dan nam je ispunjen od jutra do kasne ve eri. - veselo nam pri aju dvije Marije iz Gori ana, korisnice Doma za starije u Štefancu. Starija, Marija Mesari (81 godina), u Dom je došla po vlastitoj želji. Obitelj se najprije udila, no onda je ipak prihvatila njenu želju i odvela je iz vlastita doma.

- Imam troje djece, svi rade i u vlastitom domu bila bih sama. Nisam ni više tako pokretna pa sam se zato i odlu ila za ovu ustanovu. Ovdje mi je dobro.

Dosad sam ja služila druge, a sada drugi mene. Najljepše Vam je kad do ete na sve gotovo - ini kuhani ru ak, ne trebate prati veš ni su e, skuhati si kavu, i i do susjede ili rodbine po druš-

Nikam nas ne tiraju - Znate kaj vam je naj ineše?

- pita nas. - Ono kaj si ne morate sami skuhati nek si sam sednete i ekate da vam doneseju. - govori nam kroz smijeh. - Nikam me ne tiraju, stanem se dok se naspim, kavu pijemo dok ne potrošimo sve teme za razgovor, niš e mi ne stoji za vratom,

a ipak me paze i maze cijeli dan i no . - nadodaje 78-godišnja Marija.

Neki bi rekli kako je život u Domu dosadan, da se ništa ne doga a. Gledaju i te dvije bake, njihova uzdrhtala, pognuta tijela, sijede glave, ovjek ne može a da ne misli dokle ovako, zar se zaista ovdje samo eka odlazak

17. listopada 2014. na drugi svijet. No, naše nas sugovornice brzo razuvjeravaju govore i kako im dan proleti kao san. Doduše, više nikamo ne moraju i i, gledati na sat, juriti s jednog mjesta na drugo. Godine su u inile svoje, usporene su, a samim time im i duže vremena treba za odre ene radnje. No, iako je tijelo staro, duh i misli nisu, ve su itekako aktivni. Tako se “žale” da im nedostaje muško društvo, da su same babe, koje se znaju tu i tamo i zaka iti, naro ito kad je u pitanju omiljena serija. Pa onda vuci-potegni, tko je ljepši, koji glumac zgodniji, tko ima ljepšu haljinu itd.

Svatko radi po svojoj želji, kažu. Nekome je ljepše biti doma, biti okružen obitelji u vlastitoj ku i. Prava je istina, kažu, da obitelj sada vi aju puno eš e jer kada su bile u Gori anu svi su samo jurili za svojim poslom. A sada ipak odvoje vrijeme, do u u posjet i posvete se samo njima, što je u jeseni života ipak najve a blagodat.

Ne zaboravite - niste sami!

Marija Gudlin i Marija Mesari , obje iz Gori ana, kažu da im je život u domu ispunjen od jutra do ve eri

tvo. Sve je tu. Ni kod frizera se ne moram naru ivati, on sam do e i pita treba li nam šišanje, frizura... Ista stvar je i s doktorom. Ne moram se sama gurativ po ekaonici, ekati recepte, i i u apoteke. Se to drugi naprave za mene. Prakti ki ne moram na ništ misliti.

Ipak - dodaje - misli same esto odlutaju u rodni Gori an, ku u, obitelj i sve ono što je ostavila iza sebe. Sjenke sje anja prolaze po tom ponosnom licu, licu koje je izbrazdalo vrijeme. Prakti ki se u o ima vide slike djece, unuka koji, doduše, navra aju kod nje dvaput tjedno. Zovu je u Gori an, tijekom vikenda i praznika, no ne da se.

S jedne strane, to njoj je teško i preteško, budu i da je u Domu tek tri mjeseca. Onda joj u glavi nastaje konfuzija, vratila bi se doma, no zna i svjesna je kako joj je ovdje ipak bolje. Teške i

- Najljepše vam je kad do ete na sve gotovo: fini kuhani ru ak, ne trebate prati veš ni su e, skuhati si kavu, i i do susjede ili rodbine po društvo. Sve je tu

sjetne misli na život prije odagna razgovorom s ostalim korisnicima, gledaju i serije, še u i koliko noge daju. Krate se dani pjesmom, bilo da ih sami pjevaju ili pak slušaju na radiju. - Ima jedna gospo a - kaže nam baka Marija - koja tako lijepo pjeva da ju je milina slušati.

Slave ro endane, blagdane, peku se torte, doma i kola i, doma a jela, od kojih su joj najbolje kukuruzna zlevanka, gibanica i pala inke.

- Moram vam es ta , ne samo vaš dan, ve i na injenici kako ste bili važan segment u sklopu Europskog tjedna kretnja, znam da ste aktivni i u sklopu za vas osiguranoga dnevnog boravka te uz sve još odra ujete aktivnosti u okviru programa doma.

Stoga vam obe ajem kako e vam Me imurska županija i dalje pomagati u nastojanju da se za vas pripremi što više sadržaja jer želimo upotpuni vaše dane.

Ujedno vam želim i puno zdravlja i neka vam je svaki dan pun osmijeha, zajedništva i me usobnog druženja. - u prigodnom je govoru poru io župan Ma ja Posavec povodom Me unarodnog dana starijih osoba u u akovcu i zaslužio prave ovacije me u korisnicima, koji su naglasili kako im njegov dolazak zna i iznimno mnogo jer tako znaju da nisu zaboravljeni, Briga, smatra župan, o ituje se u komunikaciji sa starijom generacijom, za što je 1. listopada samo jedna od prilika jekom godine, s

Tradicionalna sve anost u akove kom Domu za starije i nemo ne osobe povodom njihovog dana ciljem omogu avanja njihovoga kvalitetnijeg života i ak vnog sudjelovanja u društvenoj zajednici. - Vaš doprinos društvu kroz cjeloživotni rad, ali i kroz prenošenje životnih iskustava na mla e naraštaje je nemjerljiv. - dodaje, te objašnjava kako je sustav skrbi prema starijim osobama u Me imurskoj županiji dobro razvijen, i to kroz mrežu domova, kako javnih, tako i privatnih.

- Situacija u mnogo slu ajeva ne omogu ava ljudima da si plate smje-

štaj u privatne domove, no vjerujem da emo u suradnji s Ministarstvom socijalne poli ke i to riješi te svima omogu i jednake uvjete. - dodao je Posavec. Ujedno je tom prigodom pohvalio rad ravnateljice Mar nez koja je bez sumnje uspjela u glavnom cilju, a to je senzibiliziranje javnos za potrebe odmakle dobi te zaš zdravlja starijih osoba, što je važan pokazatelj napretka ili pak propusta u okviru cjelokupnog stanovništva.

“VATRENI DE KI” iz Jurovca u akciji pokazne vježbe “Izbila eksplozija u kotlovnici NK-a Bratstvo u Jurovcu”

Vježba pokazala operativnu spremnost osam DVD-ova Zvuk vatrogasnih sirena uskomešao je prošli tjedan mještane Svetog Martina na Muri. Za one koji nisu znali, u tijeku je bila javno-vatrogasna pokazno-takti ka vježba koja se provodi najmanje jedanput godišnje u suradnji osam DVD-ova iz Vatrogasne zajednice grada Mursko Središ e te op ina Selnica, Sv. Martin na Muri i Vratišinec.

Vatrogasna vozila jurila su prema Jurovcu, gdje je bila simulirana eksplozija plinske kotlovnice u zgradi NK-a Bratstvo. Zbog eksplozije i naleta komada zgrade zapalila se suha trava koja se širila na obližnje privatne objekte. - Cilj je ove združene vježbe obaviti provjeru operativne spremnosti, mobilnosti i suradnju dobrovoljnih vatrogasnih društava kroz obavljanje takti kog zadatka. - objasnio nam

DVD Selnica

Selni kim vatrogascima Op ina e u 2015. isplatiti 75 tisu a kuna

je zapovjednik podru ja Mihael Grbavec, koji je dolaskom na mjesto doga aja preuzeo zapovijedanje vježbom od zapovjednika DVD-a Lapšina.

Vatrogasci su nakon zatvaranja plinskog ventila kotlovnice i isklju enja struje krenuli u spašavanje unesre enih iz

zgrade, gašenje požara i zaštitu okolnih objekata pomo u raspršenih vodenih mlazova i lepeza. Zbog postojanja spremnika s lož uljem morali su i njega zaštititi nabacivanjem pjene.

- Najbitnije su dobra koordinacija i me usobna komuni-

kacija ekipa na terenu. - naglasio je zapovjednik Grbavec. Na pokaznoj vježbi zajednice prisustvovao je i zapovjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Ivan Krišto i te na elnik Op ine Sv. Martin na Muri Franjo Makovec. (sh)

Na temelju Zakona o vatrogastvu, po kojem lokalna samouprava mora izdvajati 5 posto od izvornog prora una za inanciranje dobrovoljne vatrogasne djelatnosti, Op ina Selnica e u 2015. godini isplatiti 75 tisu a kuna selni kim vatrogascima. - Kod preuzimanja mandata u prvom razgovoru s vodst vom DVD-a bio sam upoznat da Op ina nikada nije izvršila svoju obvezu i da se zbog toga priprema tužba protiv

na elnika. - kazao je na elnik Selnice Ervin Vi evi .

Nakon uvida u inancijsku stanje odre en je navedeni iznos koji je Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica objeru ke prihvatilo. Prošle je godine taj postotak iznosio 30 tisu a kuna, a ove godine iznosi 40 tisu a kuna.

U planu je, tako er, izgradnja vježbališta i novoga Vatrogasnog doma u Selnici na parceli kod župnog dvora, koju e Op ina otkupiti od Varaždinske biskupije. (sh)

17. listopada 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

PRIOP ENJE DR. SC. TOMISLAVA NOVINŠ AKA, v. d. ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu, kao predsjednika akove kog HDZ-a

SDP politi kom tiranijom pokušava dati do znanja tko je gazda u Me imurju Nevjerojatna je lako a kojom oni za koje su Me imurci ve inski glasovali vrlo brzo zaboravljaju slogane kojima su osvojili povjerenje i simpatije naroda, poput: ‘Svaka hiža je bitna’ ili ‘Struka, a ne politika’.

Ova višemjese na “napetost” izme u SDP-a i HNS-a, a u posljednje vrijeme otvoren i “žestok” sukob njihovih lidera samo Me imurcima štete i donose onu staru kajkavsku sramotu, koja “paše sima sam ne nam Me imurcima”. Nevjerojatna je i lepršavost, pa i bahatost kojom se u taj sukob, potpuno neopravdano, uvla i i HDZ, ali i mene osobno. Stoga je prvenstveno dužnost nas kao stranke, a potom i moja, kao lana predsjedništva HDZ-a Me imurja dati ovo priop enje: “HDZ je oporbena stranka u Me imurju, jedina koja nema svoje lanove u upravnim vije ima, nadzornim odborima, niti elna mjesta u institucijama kojima je Županija osniva , a oko kojih se SDP i HNS trenutno žestoko sukobljavaju. Stoga HDZ nema nikakav utjecaj, ali ni odgovornost za stanje u

njima. HDZ ima samo i jedino odgovornost prema gra anima u pravovremenom i jasnom informiranju što se u institucijama, koje bi trebale biti servis gra anima Me imurja, doga a i da smo u ovome trenutku jedina korektiva vlasti.

HDZ ne e dozvoliti ili prešutjeti ovakvo sramo enje i bezvlaš e u Me imurju. Bez obzira koliko su nas poga ale nemale pogreške u prošlosti, Hrvatska demokratska zajednica u Me imurju i akovcu uvijek je znala prihvatiti i poštivati volju naroda. To o ekujemo i od svih stranaka, koje misle da u Me imurju mogu stavljati svoje interese ispred politike i volje naroda, a što se upravo doga a u podjeli elnih pozicija u županijskim institucijama.

Interes Me imuraca sigurno nije omalovažavanje i ponižavanje predstavnika Me imurja, koju god strana ku boju nosili. Interes gra ana Me imurja koji zastupamo je odgovorna i proaktivna gospodarska i socijalna politika.

Ako SDP ni nakon nacionalne gospodarske sramote, propalog

Plana 21, kojom iz dana u dana doslovno guši narod, još uvijek nije doživio katarzu asnoga poraza, ve otvorenom bahatoš u i tiranijom pokušava na silu preoteti volju i politiku glasa a, tada smo i dalje osu eni ‘delati, komiti i sam prokleto svadljivo gledati prek lese kak nam skoro se kaj more odlazi v regionalno središ e prek Drave’.

Ovakav u Hrvatskoj još nevi eni presedan, da se u jednoj županijskoj bolnici bahato održava konferencija za medije, ime nam se kao jasno pokušava dati do znanja tko je kao ‘gazda’ i ije je to kao ‘leno’, u najmanju ruku je politi ka provokacija onima kojima bi ta bolnica trebala služiti. Da jedna županijska bolnica služi kao poligon za politikanstvo, potpuno zanemaruju i osnovnu i jedinu svrhu svake bolnice, prevencija bolesti te skrb i njega za bolesne gra ane, jasno pokazuje pravo lice i mentalnu sipkost naravi partije koja se skriva iza naziva ‘socijalna’.

S druge pak strane, pokazuje jasnu nemo župana Posavca i njegovog HNS-a u kontrolira-

nju odnosa u tzv. ‘Koaliciji’, jer ista ak ni na papiru više ne postoji. Zanemarivanjem nagomilanih problema, koji se ve mjesecima u interesu skupštinske pozicije guraju pod tepih, dovedeni smo pred blokadu ra una Županije, ali isto tako i Županijske bolnice.

Prijetnja novim izborima u situaciji krajnje besparice te utjerivanje županijskih dugova preko odvjetništva i sli nih ustanova jasno ocrtava krvnu sliku stanja u koje nas je dovela HNS-SDP ili SDP-HNS koalicija.

Potraživanja prerastaju 60 mil. kn, a jedina je slamka spasa seljenje dugova u državni prora un, koji je davno izdahnuo kao razvojni ili socijalni.

Sam Zavod za hitnu medicinu Me imurske županije ve skoro 15 mjeseci nema ravnatelja, što je i više nego zakonsko zanemarivanje ovako važne institucije. S obzirom na medicinsku struku, iskustvo u Zavodu i temeljito poznavanje nacionalne reforme hitne medicine, kao i referencama kojima sam se javio na Natje aj, jedini kriterij koji nisam

zadovoljio jest onaj kriterij o strana koj ‘podobnosti’. O ito se ne uklapaju i u kadrovsku politiku Županije, ja sam tu odluku primio mirno i demokratski, bez ikakve namjere da oko toga ‘dižem prašinu’. Stoga bi u najmanju ruku bilo i KULTURNO i LJUDSKI da SDP i HNS više ne povla e moje ime ili moju strana ku pripadnost HDZ-u u svojim politi kim igrama kada je rije o predmetnom slu aju.

Kao što bi bilo i mentalno savršeno korektno kada me nadalje ne biste pokušavali javno diskreditirati razmetanjem o tome tko je kako glasao, budu i da je glasovanje bilo tajno. Isto tako, prihvatite svoju odgovornost i prestanite se sa svojim politikantstvom i odbijanjem ‘nepodobnih’ skrivati iza glasova vrijednih, nesebi nih i požrtvovnih radnika Zavoda za hitnu medicinu”.

Predsjednik gradske organizacije HDZ-a Grada akovca, dr. sc. Tomislav Novinš ak, dr. med., spec. kirurg, v. d. ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu

REAGIRANJE dopredsjednika DVD-a Dekanovec

Vatrogasci ne e seliti nikako iz sadašnjega vatrogasnog doma itaju i lanak o najjeftinijim gradilištima u Hrvatskoj - Op ina Dekanovec navodi sljede e oko energetske u inkovitos - da je stav op inskog povjerenstva i preporuka fonda da prednost imaju starije ku e.

S me se ne slažem jer se u natje aju to nigdje ne spominje jer je to izgleda osobno mišljenje osobe koja je to izjavila. Prošla su ve dva mjeseca od završetka natje aja, a još nema rezultata tko je prošao na natje aju.

Tema je tako er Dom zdravlja. On se gradi planski puna 3 mandata (izborna obe anja) i ima veze s vatrogascima. Op inska zgrada u kojoj je i vatrogasni dom ostaje i dalje njihova adresa jer vatrogasci nisu dobili nikakvu parcelu ili gradilište za novi vatrogasni dom, te ne postoje nikakvi projek o vatrogasnom domu.

Ima u lanku i nekih nelogi nos , pa bih savjetovao piscu da neke podatke i provjeri prije objave.

Dopredsjednik vat. društva Josip Feldi

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. listopada 2014.

BERBA KLONA PUŠIPELA u vinogradu Vladimira Horvata u Svetom Urbanu

Bit e odli nog pušipela classic i prestige 2014.

- Bobice klona pušipela u izvrsnom su stanju, imaju dobar odnos vinske i jabu ne kiseline pa u tom dijelu ne e biti velikih problema.

Važnije je sada - napominje Marijan ižmešija, vrsni enolog - da se tijekom zime odradi hladna stabilizacija i izlu ivanje soli vinske kiseline pa e i same kiseline nešto pasti PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

U vinogradu Vladimira Novaka u Svetom Urbanu prošli je tjedan pobrano prvo pokusno polje zasa eno trsovima klonskom selekcijom odabrane sorte grož a moslavca ili šipona.

Naime, u jesen 2010. u akovcu je potpisan ugovor izme u naše Županije i zagre-

ba koga Agronomskog fakulteta o zapo injanju poslova na klonskoj selekciji me imurske sorte grož a moslavac bijeli ili šipon, iz kojeg se radi županijska marka vina pušipel.

- Ove godine - ponosno isti e Milorad Šubi , rukovoditelj SS-a MŽ-a - vide se prvi rezultati tog rada. Naime, klon pušipela stigao je u prvi puni rod i pokazao svu svoju raskoš i vrijednost. Unato

obilnim kišama, od sredine kolovoza do sredine rujna, kada je izmjereno rekordnih 400 mm kiše po etvornom metru, urod je prvoklasan. To isto ne može se re i za obi ni šipon koji su vinogradari morali pobrati gotovo prije mjesec dana. Odlika te sorte jesu krupne bobice koje su popucale zbog velike vlage i krenula je trulež. Stoga je on obran prakti ki nedozreo i vinari e

puno širim me urednim razmacima s manje optere enja.

Takva sadnja prilago ena je današnjoj suvremenoj mehanizaciji. S druge strane, širi redovi kompenziraju se guš im razmakom unutar reda i manjim brojem rodnih elemenata po trsu. Kako je sorta izrazito rodna, orezivanjem joj treba ograni iti urod na svega 2 kg po trsu. Po potrebi, skidaju se i suvišni grozdovi. trebati uložiti sve svoje enološko znanje kako bi iz takve sirovine izvukli maksimum.

S druge strane, bobice klona pušipela u izvrsnom su stanju, imaju dobar odnos vinske i jabu ne kiseline pa u tom dijelu ne e biti velikih problema. - Važnije je sada napominje Marijan ižmešija, vrsni enolog - da se tijekom zime odradi hladna stabilizacija i izlu ivanje soli vinske kiseline pa e i same kiseline nešto pasti.

Zasad posa en 2012. godine

Dobra i vesela berba u vinogradu Horvatovih, jer imalo se što brati – grož e je bilo vrlo zdravo

Me utim, put do prvoga pokusnog polja s preko tisu u trsova s 32 razli ita klona nije bio ni brz ni jednostavan.

Naime, najprije je u prolje e 2010. izvršen odabir biljaka, cijepovi klonova su potom u Njema koj ispitani na 12 vrsta virusa koje propisuje EU,

a posao je završen u Sloveniji nacjepljivanjem na kvalitetne podloge. Taj dobar ishodišni materijal je onda u prolje e 2012. zasa en na zasebnoj parceli Vladimira Horvata.

- U narednih šest-sedam godina - objašnjava Milorad Šubi - morat e se pratiti njegove glavne gospodarske odlike kako bi se mogli odabrati klonovi koji najviše odgovaraju našem podneblju. Nakon toga, u dogovoru s vinarima, krenula bi i komercijalna proizvodnja certi iciranoga sadnog materijala koja bi nosila oznaku plave etikete.

Prema njegovim rije ima, klonovi su dosta prilagodljivi i mogu podnijeti svašta, od velike vlage do visoke temperature. Kako i na koji na in e se uzgajati, ovisi o želji samog vinara. Tendencija današnjeg vinarstva je kvaliteta, što zna i da se trsovi sade na

Pušipeli classic i prestige Time se postiže pove ana kvaliteta koja se traži za kategoriju vina classic, zatim za kasne berbe predikatnih vina, a u kona nici i eventualne ledene berbe. Osim kategorije classic, koja e ove sezone biti najzastupljenija, tek nešto malo bit e i više kategorije prestige. No, vinari se nadaju kako e izmjenom Pravilnika mo i krenuti i u proizvodnju pjenušavih vina, emu ova sezona izrazito pogoduje. Zbog malo sun anih dana u grož u su povišene kiseline, što pak odgovara pjenušavim vinima daju i im onu svježinu koja se traži.

Prva faza ovog projekta stoji 937.500 kuna, a u jednakim omjerima su inanciraju je Fakultet i Županija. Vladimir Horvat samo je ustupio zemljište.

RAZMJENA SJEMENJA udruga Biovrt i Duga održana je u akovcu

Obilje doma eg sjemenja i veliko zanimanje mladih Udruga Biovrt u skladu s prirodom i ekološka udruga Duga prošlu su subotu u akovcu organizirale sad ve tradicionalnu razmjenu sjemenja. Iako takve akcije organiziraju obi no krajem zime, uo i proljetne sjetve i sadnje, zbog obilja sjemenja prikupljenog iz vlastitog vrta vrijedne uvarice doma ih sorti povr a i cvije a to su odlu ile organizirati i sada. Papirnate vre ice pune sitnog sjemenja borile su se za svoj prostor uz posude s grahom koje imamo stvarno u bezbroj varijanti. Od onih sitnih zrna, bijelih, crnih, ljubi astih, pa preko srednjih, do najkrupnijih pod imenom bajs.

Pravi znalci kažu da tu Me imurje ima i svoj veliki potencijal za eventualnu zaštitu autohtonosti. Naime, pojedine sorte graha idu iz koljena na koljeno i ne zna se koliko generacija. Samo bi si netko trebao dati trud i krenuti u borbu za zaštitu. Što se ti e ponude, nije izostala ni ona što se ti e žitarica. Tako je, primjerice, Slavica Šegovi iz Ivanovca imala sve: pšenicu, je am, pir, proso, heljdu.

Preko puta nje Jagoda Turk iz Brezja u prvi je plan, naravno uz sjeme, izbacila i plodove

peruanskih jagoda. Sestre Marina Kolar i Silvija KolarFodor posjetitelje su astile ipsom od kelja.

Donjodubrav anin Sabol došao pak je s punom koša-

rom “dobravskog ljuka” i ešnjaka. I što je bilo najzanimljivije za vidjeti, bilo je puno mladih ljudi, željnih doma ih proizvoda, proizvedenih iz doma eg sjemenja. S obzirom

na potražnju, ne sumnjamo kako e se ubrzo održati i nova razmjena sjemenja, ali i razmjena iskustava s provjerenim ljubiteljima prirode i vrtlarenja.

17. listopada 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI SAJAM I PLAC

Mandarinama i kestenima pala cijena

Doma e sezonske robe polako nestaje na akove koj tržnici, a sve je više one

s toplijih krajeva koje tržnici daju dalmatinski štih. Tako se mogu kupiti doma e suhe

smokve, šipak ili nar, grož e, limun i mandarine. S druge pak strane, sve je više i jesen-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kelj - brokula - mrkva - paprika - feferoni - celer - raj ica - zelena raj ica - zelje - jabuka - suhe smokve - mandarine - grož e - kesteni

6 kn/kg 15 kn/kg 6 kn/kg 30 kn vre a 10 kn/kg 5 kn/kom 15 kn/kg 6-8 kn/kg 4-5 kn/kg 5-8 kn/kg 40 kn/kg 5-6 kn/kg 12 kn/kg 12 kn/kg

skog cvije a, prvenstveno ma uhica, te raznih vrsta multi lora, špina i margareta. Raj ica i dalje vodi po visini cijene, a za one koji još uvijek kuhaju zimnicu u ponudi je i zelena nedozrela.

Mandarinama i kestenima tako er pada cijena, što zna i da ih ima sve više.

Standardna je i ponuda jesenskih salata, poput endivije, crvenog i žutog radi a i, naravno, zelja. Puno je i graha, krumpira, luka i ešnjaka. (vv, foto: zv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Krvna slika kod ptica Životinjski organizam kao i ljudski neprekidno je izložen bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Svi ti imbenici potencijalne bolesti, nalaze se na koži, usnoj šupljini, dišnim putevima, crijevima, konjuktivama i mokra nom sustavu. Organizam (ljudski i životinjski) ima svoje mehanizme za obranu od ovih „napasti“, no me utim pod odre enim uvjetima prodru dublje u tkiva i mogu izazvati bolesti životinje.

Mehanizam koji suzbija razli ite zarazne i toksi ne agense sastoji se od leukocita – bijelih krvnih stanica. Oni djeluju na dva na ina 1) izravnim razaranjem uzro nika – fagocitozom i 2) stvaranjem protutijela i senzibiliziranih limfocita koji pojedina no ili zajedni ki mogu uništiti uzro nika.

Osnovne morfološke karakteristike leukocita u doma ih životinja vrlo su sli ne. To su okrugle, u cir-

kulaciji nepokretne stanice koje izlaskom iz krvnih žila mijenjaju oblik i pretvaraju se u pokretne stanice.

Prema vrsti zrnaca u citoplazmi i obliku jezgre dijelimo ih u dvije grupe: granulociti (neutro ili, eozino ili, bazo ili), te aganulociti nemaju speci i na zrnca (limfociti i monociti).

Neutro ili – za vrijeme fagocitoze oni u sebe unose, ubijaju i probavljaju mikroorganizme. Pojavljuju se u velikim koli inama na mjestima upale. Stanica se sastoji od jezgre 3-5 režnjeva, a citoplazmatska zrnca u kokoši su velika i boje se ruži asto.

Eozino ili – glavni izgled eozino ila karakterizira okrugla speci i na zrnca ko-

ja su razli ite veli ine i oblika. Glavna uloga eozino ila je ta da imaju važnu ulogu u obrani organizma od parazitarnih invazija. Eozino ili se pomo u posebnih molekula pri vrste za parazite te ih ubijaju. Isto tako nakupljaju se tamo gdje se zbiva nekakva alergijska reakcija u organizmu.

Bazo ili – imaju nepravilnu jezgru i citoplazmu sa speci i nim zrncima koja su obi no velika okrugla i tamno ljubi aste boje. Bazo ili nisu fagociti, ali imaju važnu ulogu u upalnim procesima.

Monociti – su najve i leukociti, jezgra je velika ovalna (oblik bubrega ili potkove).

Citoplazma je blijedo sivoplava ponekad s azuro il-

Diferencijalni broj leukocita kod pojedinih životinja Životinja Neutrofili% Limfociti% Monociti% Pas 60-77 12-30 3-10 Ma ka 35-75 20-55 1-4 Kokoš 25-30 55-60 10 Govedo 25-30 45-75 2-7 Konj 30-60 25-60 1-8 Svinja 28-47 32-62 2-10 Ovca 25-30 40-75 0-6

nim zrncima i katkad sadrži vakuole.

Za njih možemo re i da ine prvu liniju obrane organizma. Nakon izlaska iz cirkulacije smještaju se u jetru, slezenu, mozak, limfne vorove i kad je to potrebno „napadaju“.

Limfociti – su velike okrugle stanice s velikom jezgrom. Funkcija im je proizvodnja protutijela protiv bakterija i štiti stanice tijela od virusa.

Ukupan broj leukocita je ravnoteža izme u njihove tvorbe i razgradnje, tako da u ptica na svaki leukocit dolazi 100 eritrocita. Kokoš ima 20-30 x 109/L leukocita.

Ksenija Markovi , dr.vet.med Eozinofili % 2-10 2-12 3-8 2-5 2-5 5-11 2-5

Bazofili <1 <1 1-4 <1 <1 <1 <1

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

17. listopada 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Važnost uzgoja sjemenja 17. listopada – Dan lista Vremenske su prilike povoljne pa još moramo vodi brigu o našim biljkama lista: radi u, endiviji, zelju, raš ki, koje još lijepo rastu.

18. listopada – Dan cvijeta do 12 sa , a od 13 radimo s biljkama ploda

Travnjak naš svagdašnji (III) Jesen - dobro vrijeme za sjetvu trave Lijepo Vas molim da se ne sva ate s vremenom, ne prigovarate magli ni kiši ni suncu ni mrazu. Sve su to normalne jesenske pojave. To je samo na in na koji nas Priroda podsje a da smo dio cjeline koja se stalno mijenja.

Nakon k valitetne pripreme ide, naravno, osnovna radnja – sjetva.

Za sjetvu nam treba sjeme. Kilogram sjemenja dovoljan je za zasijavanje 30-40 kvadratnih metara travnjaka, pri emu posebnu pozornost treba obratiti na ravnomjerno raspore ivanje sjemenja prilikom sjetve. Da bismo to postigli, potrebna koli ina sjemena dijeli se na dva dijela.

Prvu polovinu sijemo u smjeru sjever-jug, a drugu u smjeru istok-zapad.

Sjeme trave je vrlo lagano, pa za sjetvu odaberite suh i miran dan bez vjetra. Ruku kojom sijete držite nisko pri tlu i razbacujte sjeme što je mogu e ravnomjernije, tako ete gubitak sjemena smanjiti na najmanju mogu u mjeru. Sjeme nakon sjetve lagano zagrabljajte ili prije ite šupljim valjkom (da se sjeme bolje priljubi uz tlo te da se osigura potrebna vlaga za nicanje). Nakon 10-20 dana pojavit e se prve vlati.

Najbolje je ako posijemo u vlažno tlo ili nam sitna kišica stalno zalijeva naš budu i travnjak.

Ako nema takve lijepe kiše, zasijanu površinu treba zalijevati, površi-

na se ne smije osušiti.

Ovdje sada vrijedi obrnuto pravilo nego kod zalijevanja drve a i grmlja. Zalijeva se u estim obrocima (bolje triput nego jedanput dnevno), ali u manjim koli inama i sa sitnim kapljicama.

Bitno je da se površina prije nicanja ne osuši toliko da bi se napravila kora.

Izbor sjemenja, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o položaju te namjeni travnjaka. Ku ni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni, kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak.

Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost optere ivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom.

U sjemenskim mješavinama nalazi se 3-5 vrsta sjemenja trava, u kojima je jedna vrsta nositelj bitnih svojstava, a ostale je prate u manjem volumnom postotku.

Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemenja obi no se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine 30-40 kvadratnih metara.

Nek Vam je travnjak zeleniji od susjedovog, pozdravi iz IVE!

Presadnja vo aka i sadnica bobi astog vo a.

19. listopada – Dan ploda Dan je za odmor, ali ga možete iskoris za iš enje sjemena biljaka ploda, paprike, raj ice, krastavaca, jer sjeme moramo pospremi za narednu godinu.

20. listopada – nepovoljno vrijeme za rad u vrtu i vo njaku, po uputama iz našeg Mjese evoga sjetvenog priru nika.

21. listopada – Dan korijena Ako niste iz zemlje izvadili mrkvu i ciklu, možete to sada. Ako ste to napravili, prekontrolirajte ako drži.

22. listopada – Dan korijena Mrkva i cikla najbolje se uvaju u suhom pijesku u prigodnim sanducima.

23. listopada – Dan korijena Ako iz korjenas h biljaka želite uzgoji svoje sjeme, odaberite najljepše primjerke biljaka koje ete posadi u prolje e i njegova za dobivanje sjemena.

Dr. Rudol Steiner upozoravao je svoje slušatelje na poljoprivrednom te aju 1924. godine: Stare sile našeg Stvoritelja na Zemlju više ne pristižu.

Te manjkaju e sile sada ovjek mora na novo razviti. Da bi se život biljaka i ovjeka nastavljao, treba nastaviti sa svojim radom za budu nost pete epohe

u kojoj smo sada. Zada a za sljede e godine je uvanje i razmnožavanje sjemena. uvanje sjemenja autohtonih kultiviranih biljaka vrlo je važno za svaku pokrajinu. Jer biljke su tu rasle stolje ima i one su se udoma ile. Vremenske prilike i neprilike ove godine to su nam pokazale.

VRTLARICA EGZOTIKA u me imurskom vrtu

Meksi ki krastavac iz Ivanovca Obi nih krastavaca, bilo salatnih ili hibridnih, gotovo da više ni nema u našim vrtovima. Obrali smo ih i, kako tko, spremili za zimu. Me utim, još uvijek ima krastavaca koji se beru, no egzoti nijih vrsta.

Jednu takvu vrstu, poznatu kao meksi ki krastavac ili ajot, pronašli smo u Ivanovcu u vrtu Danice Boži . Puzavo stablo puno bodljikavih, kruškolikih plodova naprosto mami svojom raskoši. Istina, oštre bodlje sprje avaju ovjeka da plod primi u ruku i uživa u njemu. No, zato kad se one maknu, odnosno ostružu ili se oguli kora, dobiva se fina sirovina za maštovita jela. Plod se može naribati i napraviti za salatu kao obi ni krastavci. Nadalje, može se pohati, kao što se to radi s patlidžanom, a plod može poslužiti i kao odli an nadjev. Neki mlade plodove meksi kog krastavca koriste i kao zamjenu za tikvice. Oni pak koji ne vole isprobavati nešto novo, a svi a im se ova biljka, mogu ga jednostavno zasaditi i kao živu i osebujnu ogradu, doduše, samo kroz lje-

Jednu vrstu egzoti nih krastavaca, poznatu kao meksi ki krastavac ili ajot, pronašli smo u Ivanovcu u vrtu Danice Boži

to. Meksi ki je krastavac ina e višegodišnja biljka, no naše zime obi no ga unište pa se uzgaja isklju ivo kao jednogodiš-

nja. Plod je poseban i po svojoj sadnji. Naime, unutar njega nalazi se pove a sjemenka koja je srasla s mesom ploda pa se

kod sadnje u zemlju zakopava cijeli plod. Korijen je nalik na podzemni dio krumpira jer razvija gomolje. (vv)

17. listopada 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLJIVARSKO DRUŠTVO “SMR AK” akovec okuplja brojne zaljubljenike u gljivarstvo

Andreja Celinger iz Puš ina:

Crnih truba a ove jeseni ima kao nikad!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Jesen je doba kada raste najviše vrsta gljiva, pa su upravo izložbe gljiva izvanredna prigoda da se gra anstvu prikaže obilje jestivih, nejestivih, ali i otrovnih vrsta gljiva. Prisjetimo se pou ne dosjetke: Sve su gljive jestive, no neke samo jedanput. Kako razlikovati jestive od otrovnih, kako ih kulinarski spremati, zašto biti lan gljivarskog društva i tako bezbrižno i i u potragu za gljivama, sve to moglo se doznati na nedavno organiziranoj izložbi gljiva u atriju SoHo bara u akovcu.

Priroda, šuma, svježi zrak, radost pronalaska vrijednih gljiva i druženje s gljivarima, sve to na ovjeka djeluje blagotvorno.

Naj eš e idemo u potragu za gljivama u više šuma, ali najviše u Zagorje i zagorske brege.

Andreja preporu uje i pripravu gljive maglen koja je iznimna okusa i sirova, što i nepca autora teksta potvr uju: - Gljiva maglen raste ve inom u kasnu jesen. Ima je i kroz ljeto, ali najviše sada u jesensko doba. Interesantna je jer se može jesti sirova i ne treba je posebno obra ivati. Kad je ubere-

Gljivarka Andreja Celinger preporu uje sušene crne truba e kao izvanredan za in jelima

te i do ete iz šume, jednostavno je sitno narežete, dodate malo crnog ulja, malo soli, a po želji može se dodati i malo limunovog soka. Servirajte i uživajte u prirodnim okusima.

Vrganja nema baš, ali ima crne truba e Na izložbi smo saznali kako je ova godina bila nepovoljna za rast vrganja, ali je bila izuzetno rodna

Gljivarstvo za bijeg od stresne svakodnevnice Doma in izložbe bili su Turisti ka zajednica grada akovca i Gljivarsko društvo “Smr ak” akovec. Brojnim posjetiteljima savjete iz gljivarskog svijeta nesebi no je dijelila i lanica “Smr ka” Andreja Celinger iz Puš ina, koja se gljivarstvom bavi deset godina: - U potragu za gljivama prvenstveno odlazimo da pobjegnemo svi skupa od svakodnevnice, stresa i životnih briga.

Gljiva maglen može se konzumirati sirova.

Fino se sljubljuje s bu inim uljem

Oprez i ne zaboravite: Sve su gljive jestive, no neke samo jedanput za vrstu gljiva zvane crna truba a. Andreja hvali njihov okus i široku primjenu u kulinarstvu: - Crnih truba a ove godine ima jako puno. Radi se o vrlo kvalitetnoj gljivi. Može se pripremiti na puno na ina. Najinteresantnija je jer se suši poput vrganja. Može se nasjeckati ili samljeti u prah, i tako dodavati raznim jelima, umacima, tjestenini ili rižotu. Svježa se priprema s jajima. Ljudima je najzanimljivija ovako sušena jer je vrlo aromati na. Ne postoji opasnost da bi se zamijenila s nekom drugom gljivom, raste u velikim skupinama i jednostavno se prepoznaje.

Svi koje vole slobodno vrijeme provoditi u prirodi poput

planinara, gljivara i drugih rekreativaca esto nailaze na tragove neodgovornog ponašanja prema prirodnim bogatstvima, što i sama Andreja esto svjedo i pri boravku u šumi: - Nažalost, ve ina ljudi ne odnosi se dobro prema šumama. Gljivari ve inom da jer smo nau ili cijeniti šumu, prirodu i gljive. Ali, imamo ljude koji ne poznaju puno gljiva, pa kad do u u šumu gljive prevr u, ‘vritneju’ i na taj se na in uništava dosta gljiva. A i šume se ne održavaju kako je to nekad bilo. Dosta su zaga ene i pune sme a. Nažalost, i puno šuma se ruši, pa se i staništa gljiva time uništavaju.

Za kraj razgovora Andreja je svima koji vole odlaziti u potragu za gljivama preporu ila da se u lane u gljivarsko društvo. Kao lanovi društva ne moraju odlaziti kupovati dozvolu za branje gljiva na šumariji.

Mnogo ljudi taj zakonski propis ne poštuje, jer je to ponekad komplicirano. Andrejina pozivnica za ugodno provesti vikend glasi: - U šumu, i berite gljive!

Za branje gljiva bez dozvole kazna i do sedam tisu a kuna!

Dobro je podsje se da je i za potragu gljiva potrebno pridržava se zakonske regula ve, o emu nam je Aleksandar Jurkijevi , predsjednik Gljivarskog društva “Smr ak”, ve govorio: - Potrebno je razlikovati radi li se o branju u državnim ili privatnim šumama, branju za komercijalne ili vlastite potrebe.Važno je zna kako državna šuma ima oznake odjela na stablima, a privatna to nema, pa ih je i po tome mogu e razlikova .

Ulazak u državne šume bez pla anje naknade mogu je samo za lanove gljivarskih društava.

Hrvatske šume imaju potpisan ugovor s Hrvatskim mikološkogljivarskim savezom, iji lanovi u šumu ulaze s iskaznicom Saveza i osobnom iskaznicom. Susret s lugarom tada je bezbolan, naravno, pod uvjetom da nismo ubrali više od dva kilograma gljiva (i to one koje nisu zašti ene), što je zakonski propisano. Tako er je dobro da se i kod odre ene Šumarije prije ulaska u šumu najavi izlet i branje gljiva, da se zna tko, kada i što e bra . Dakle, lanovi HMGS-a su dosad bili izuze od pla anja naknade za ulazak u državne šume radi skupljanja gljiva.

Za komercijalne bera e vrijede drugi uvje , a tako er i za osobe koje nisu lanovi gljivarskog društva, a uvjete ponašanja propisuje Šumarija prema zakonom propisanim uvje ma.

Dakle, u lanite se u gljivarsko društvo i možete sigurno u potragu za gljivama. U pro vnom nabavite dozvolu. Za osobne potrebe mogu se kupi tri vrste dozvola: dnevna, tjedna i mjese na.

Dnevna karta za branje gljiva stoji 50 kuna, tjedna 100, a mjese na 200 kuna. Potrebno ih je izvadi u šumariji na ijem se podru ju planira branje. Komercijalni bera i dnevno mogu ubra i do 10 kilograma gljiva, no oni dozvole za branje dobivaju tek nakon predo enja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaš te okoliša. Za prekršaje su predvi ene kazne i do 7 000 kuna za zi ke osobe.

JESEN U KRALJEVOM VRTU okupila proizvo a e doma eg vo a i povr a

Bogatstvo plodova prirode i ekoizlaga a Zbog tradicionalnog programa Jesen u Kraljevom vrtu protekli se petak u oku nici Memorijalne zbirke i rodne ku e Ladislava Kralja Me imruca na cjelodnevnom druženju okupilo ak petnaestak proizvo a a doma eg vo a i povr a. U enici Prve osnovne škole akovec održali su kulturni program i likovne radionice. Svoje rukotvorine i proizvode predstavile su izme u ostalog Gospodarska škola akovec, Centar za odgoj i obrazovanje akovec, Udruga “Govinda”, Doma i vrt, socijalno-poljoprivredna zadruga, te drugi brojni izlaga i, a radionice za djecu organizirala je i Udruga kreativaca Me i-

Umirovljenik Marijan Ma kovi iz akovca, kao i brojni drugi sugra ani, iznena en je ugodnim ambijentom Kraljeva vrta

murja. Posjetitelji su se mogli upoznati sa starim sortama jabuka te upoznati razlike izme u brojnih sorti ešnjaka (divlji, me imurski, botoš, paški, omiški, crveni istarski, ljubi asti, benkova ki i dr.).

Muzej Me imurja akovec tako je i ove godine tradicionalno pozdravio obilje i bogatstvo darova prirode koji stižu upravo po etkom jeseni. Gosti Kraljeva vrta uživali su u mirisu i okusu pe enih kestena, okušali se u slikanju ispod krošnji stare jabuke i trešnje, a ku i se moglo ponijeti i ponešto bioproizvoda iz doma ih vo njaka i vrtova.

Jesensko druženje posjetio je i umirovljenik Marijan Ma -

Anabela Šarotar- eh iz udruge Kreativci Me imurja vodila je radionice za djecu

kovi iz akovca. Kao i brojne druge sugra ane, i njega je iznenadio ugodan ambijent Kraljeva vrta koji se krije iza ovih “velikih vrata” te je kazao kako se veseli i svim budu im programima koji e se sljede e godine održavati u ovom prostoru. Ovom se manifestacijom zaokružila široka lepeza brojnih kulturno-umjetni kih programa kojima je ovo ljeto zapo ela revitalizacija ovog prostora. Prema najavi voditelja projekta Zlatka Bacingera, slijedi ure enje dodatnog prostora (tavana, podruma ili dvorišnog aneksa), a sve s ciljem stvaranja kultnog središta okupljanja umjetnika.

(Roberta Radovi )

18

Mozaik

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI ZAHVALNOSTI Op ine Nedeliš e održani su na MESAP-u

Starinske doma e delicije od kojih cure sline Nebrojene degustacije nikoga nisu ostavile ravnodušnim, a ni gladnim. Za vas smo izdvojili neke stare, možda ve pomalo i zaboravljene recepte, koje smo dobili od lanica udruga

PIŠE: Snježana Zorkovi

N

ajdugovje nija i najpopularnija priredba kojom zahvaljujemo prirodi na dobrom koje nam daje i uva nam živote održana je u subotu, 11. listopada u dvorani MESAP-a. Dvorana je bila premalena da se u njoj stisnu izlaga i, publika i izvo a i kulturno-umjetni kog programa na središnjoj pozornici. Uzvanicima su se pridružila brojna poznata lica javnog i politi kog života Me imurske županije, te mnogobrojni žitelji Op ine Nedeliš e. Blagoslovom hra-

Udruga žena Trnovec bila je jedna od mnogobrojnih sudionica na Danima zahvalnosti u Nedeliš u

ne i plodova zemlje zapo eta je ovogodišnja sve anost. Program je nastavljen nastupom Puha kog orkestara Op ine Nedeliš e. Na pozornicu su stigli i mališani iz Dje jeg vrti a “Zvon i ”, Mažoretkinje

Nedeliš a, Folklorni ansambl “Mladost” Samobor, Folklorna skupina “Zalakarosz” (Ma arska), zbor Zarja Kog (Slovenija) i KUD “Sevdah” Ljubljana (Slovenija), dok su vani svoja vozila parkirali lanovi Oldtimer kluba “Me imurje”.

Nebrojene degustacije nikoga nisu ostavile ravnodušnima, a ni gladnima. Od svega ponu enog zaista je bilo teško izabrati, jer na svakom je stolu bilo pregršt delicija. Za vas smo izdvojili neke stare, možda ve pomalo i zaboravljene recepte, koje smo dobili od lanica udruga koje su se predstavile na sve anosti.

KRUH OD MRKVE I KOPRIVE

Doma i kruh Mirjane Lesar

lanice Udruge žena Dunjkovec pripremile su niz delicija, a Željka Štefulj kruh od mrkve i koprive

Mnogima je za oko zapao vrlo ukusan i dekora vni kruh koji je pekla Željka Štefulj iz Udruge žena Dunjkovca. To je kruh spremljen od mrkve i koprive. Recept: 1/2 kg mrkve skuha i izmiksa dok ne dobijemo glatku smjesu. Nabra koprive (samo vrhove), prokuha ih u vodi, vodu ocijedi i miksa dok ne dobijemo cca 2 šalice glatke smjese.

Stavi dvije kockice kvasa diza u malo mlijeka i doda žli icu še era.

Zamijesi jesto od 2 kg brašna, 6

dcl vode, 2 male žli ice soli i 4 velike žlice ulja. U pola smjese doda mrkvu, a u drugu polovinu koprivu.

Svaku smjesu mijesi tako dugo dok ne postane glatka i po ne se odvaja od posude. Diza dok ne naraste na dupli volumen.

Premijesiti i složiti u valjak debljine oko 5 cm. Uze jedan od mrkve i jedan od koprive te ples pletenicu. Tepsiju naulji i posipa brašnom i stavi pletenicu da se još malo diže. Pe i na 180 stupnjeva

POLUBIJELI DOMA I KRUH CIMETOVI KOLA I S KRUMPIROVIM TIJESTOM Mirjanu Lesar iz Udruge žena Gornji Hraš an pitali smo za recept za doma i kruh. Kako nam je rekla, kruh ju je nau ila pe i punica.

Recept: 1,5 kg polubijelog brašna tipa 850 posoliti s cca 1 žlicom soli, pola l vode i 1 kocka cca 6 dag kvasa. Kvas se stavi diza , pa se svi ostali sastojci dobro zamijese dok se ne dobije glatko tijesto koje se odvaja od zdjele.

Stavi diza oko dva sata. Za to vrijeme jesto 3 puta promijesi .

Kruh se pe e 1 sat i 15 minuta na 200 stupnjeva. Kako bi izgledao ljepše, može se ukrasi razli i m koš cama ili ostavi takav. Neke doma ice vole kruh nakon pe enja zamota u kuhinjsku krpu da kruh “odmekne”, no naša nam je sugovornica rekla da to ne radi, jer ovako ima kruh lijepu, tvrdu i hrskavu koricu.

Katarina Bašek iz Udruge žena Dunjkovec kazala nam je kako esto nam puta ostane pire krumpir koji možemo upotrijebi u izradi odli nih doma ih kola a. Kola i od krumpirova jesta ostaju svježi i so ni i po nekoliko dana. Kola se priprema od pola kile pire krumpira i pola kile glatkog brašna (važan je omjer koliko

krumpira - toliko brašna). Stavi se malo mlijeka. Tijesto koje se dobije treba rastijeniti, premazati uljem, posipati cimetom i še erom.

Zarola u roladu i onda nareza prst debele šnite i pe i cca 15 do 20 minuta na 80 stupnjeva.

Od Katarine smo dobili i recept za tzv. vodeno jesto. U

njega ide 1/2 kg glatkog brašna, 25 dag svinjske mas , pola paketi a kvasa i 2 dcl mlijeka.

Treba ostaviti na hladnom cca pola sata. Razvaljati na tanko i reza kockice koje se oblikuju u ki ice. Ki ice možete puni po želji, obi no pekmezom ili orasima. Pe e se cca 20 minuta na 180 stupnjeva.

Anica Dopša s poga om od heljde

POGA A OD HELJDE Anica Dopša iz Udruge žena Trnovec dala nam je recept za stari, ve pomalo zaboravljeni recept poga e od heljde. Heljdino brašno, ili kako ga obi no nazivamo hajdinsko, nekad je bilo esto prisutno na me imurskim stolovima. Danas se gotovo pa izgubilo, jer ga je prije svega teško nabavi , a i skupo je.

Priprema: 30 dag hajdinskog brašna posoli . Doda 3 žlice bijelog ulja, pa popari vru om vodom i miješa kuha om dok ne dobijete smjesu poput jesta. Razvalja na dva okrugla mlinca debljine cca 2 mm.

Na prvi mlinac stavi pola nadjeva, gore tanko nareza maslac, pa stavi drugi mlinac i drugu polovicu nadjeva. Na sve stavi kiselo vrhnje i pe i cca 45 minuta na 180 stupnjeva. Dok je pe eno, posipa še erom.

Nadjev: 60 dag svježeg sira, 2 do 3 žlice še era, 1 vanilin še er, 3 dcl kiselog vrhnja. Sve zajedno izmiješa .

ROLADA S BU INIM KOŠTICAMA Biserka Sutnjak iz Udruge žena Dunjkovec predložila nam je brzi i ni slani kola s bu inim koš cama.

Recept: 6 žutanjaka, 5 žlica še era, 1 limun miksa i doda : 100 g mljevenih bu inih koš ca i snijeg od 6 bjelanjaka. Pe i na pekarskom papiru oko 10 minuta, na 180 stupnjeva. Kad je pe eno, premaza kiselim vrhnjem, zarola i stavi malo u hladnjak.

Katarina Bašek s kola ima

KRUMPIROVI ŠTRUKLI Anica Kiri iz Udruge žena re an napravila je krumpirove štrukle, slano jelo koje se tako er može umijesi od pire krumpira.

Zamijesi se krumpirovo jesto kao za šiškrle od krumpira, glatkog brašna, ulja, soli i jaja. Tijesto se

ras jeni i premaže rastopljenim slaninama (s im više varaka) te zarola u roladu. Gore se premaže samo teku im slaninama bez varaka. Rolice moraju bi male i tanke, cca 4 cm debljine. Pe e se oko pola sata na temperaturi od 200 stupnjeva.

Rolada od bu inih koštica na na in Biserke iz Dunjkovca

DANI kruha održani su i u Prelogu

Predstavljene zaboravljene žitarice

Kruh od pira Srednje škole Prelog

U subotu je u Prelogu bilo posebno živo na Trgu slobode, održana je manifestacija Dani kruha i zahvale. Predstavilo se dvadesetak udruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uz tamburaški sastav Cure s centra iz Koprivnice. Uz udruge, pred-

stavile su se i škole, prodava i suvenira, p elari, proizvo a i sira, kao i doma eg ešnjaka. Štandove su obišli gradona elnik Ljubomir Kolarek i zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan. Ispred crkve štand je imao župni Caritas.

Dani kruha i zahvale postali su ve tradicionalna manifestacija, s ciljem o uvanja tradicije i baštine našeg kraja, kao i ponudom plodova zemlje. Sakupljali su se i dobrovoljni prilozi. Dane kruha i zahvale organizirala je Turisti ka zajednica Grada Preloga.

Na Danima kruha ove su godine uz doma e proizvode i plodove zemlje predstavljene i zaboravljene žitarice, heljda, pir, raž i druge. Krug i proizvode od njih ispekli su i predstavili u enici i nastavnici Srednje škole Prelog. (jš)

17. listopad listopada da 2014.

2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovin

HUMANITARNA KESTENIJADA u znaku prevencije protiv raka prostate

Damir Remar: Žene, natjerajte muževe nek’ odu na pregled!

Damir Remar, predsjednik Kluba oboljelih od raka prostate, poziva muškarce na redovite urološke preglede PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

P

rostata izgleda poput kestena, stoga se prigodnim javnim akcijama i kestenijadama u jesensko vrijeme senzibilizira javnost, posebice muška populacija, na problematiku bolesti vezanu uz prostatu i druge urološke probleme. Rak prostate jedna je od vode ih bolesti kod muškaraca, pogotovo nakon 50. godine. Protekli je vikend diljem Hrvatske održano niz humanitarnih akcija, a tome se pridružio i akove ki Klub oboljelih od raka prostate.

Damir Remar, predsjednik Kluba, pozvao je sve muškarce da vode brigu o svom zdravlju te da odlaze na redovite urološke preglede: - Svake godine imamo ciljanu akciju za prikupljanje sredstava za donaciju Urološkom odsjeku Županijske bolnice akovec. Prije nekoliko godina kupili smo pištolj za biopsiju, nakon toga operacijsku LED lampu koja se koristi na samom odjelu, a sada prikupljamo sredstava za igle biopsije. Naš klub broji 29 lanova, a prije etiri godine po eli smo djelovati s 23 lana. lanovi našeg kluba nisu samo lanovi koji

su oboljeli od raka prostate.

Imamo i nekoliko žena lanova, a i lanove koji nemaju rak prostate, ali imaju urološke probleme.

Pregledajte se!

Remar je tako er zahvalio svima na pomo i u ovoj akciji.

- Našim akcijama nastojimo poboljšati usluge na Urološkom odjelu Županijske bolnice akovec. Zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji kupnjom kestena i donacijom deset kuna sudjeluju u ovoj

Pregled nije bauk. Sve je gotovo za pet-deset minuta, a može spasiti život

Humanitarna kestenijada ove godine usmjerena je na kupnju igli za biopsiju

humanitarnoj nakani. Zahvala ide i svim tvrtkama koje su se uklju ile u ovu akciju te Me imurskoj županiji i Gradu akovcu, jer bez njih ova akcija ne bi uspjela.

Tako er upu uje apel bra nim družicama neka potaknu svoje supruge na preventivni pregled, koji esto može spasiti život: - Kod muške populacije postoji neki sram. Apelirao bih na žene, da muževe natjeraju na preglede. Ve s 45 godina muškarci bi morali i i na preventivni pregled kod urologa. Pregled nije neki bauk. Sve je to u roku pet-deset minuta gotovo. A svi koji imaju svijest za svoje zdravlje neka se uklju e u preventivni pregled.

UROLOG ANTONIO PLEŠNAR

Danas imamo 80 % izlje enja ako se tumor otkrije na vrijeme Potporu akciji dao je i mr. sc.

Antonio Plešnar, dr. med., spec. urologije iz akovca, koji isti e pozi vne pomake u ranom otkrivanju karcinoma prostate: - U glavi uvijek smo si svi mladi i ne prepoznajemo svoj organizam. esto ga teroriziramo lošim navikama. Stoga je cilj ovakvih akcija prevencija i razgovor kojim po emo ljude da razmišljaju o svom organizmu. Da promisle o tome kako možda u njihovim jelima postoji nekakav tumor kad osjete neke prve tegobe. Pozivamo ih da nam se tada obrate kako bi se to mogu e stanje detek ralo ili opovrgnulo, da se odredi dijagnoza te samim e zapo ne lije enje. Prevencija je uvijek bolja nego lije enje. Ako vi nešto na vrijeme otkrijete, ve i je postotak izlje enja. Ako se zakasni, uzalud je sva medicina. Pogotovo kad se radi o karcinomu prostate.

Posebno je bitno da mladi ljudi do u na pregled, npr. s pedeset godina, kad je taj tumor agresivniji.

Zna se da je karcinom prostate karcinom ljudi starije dobi. U toj dobi ljudi umiru od drugih boles , npr. sr anog infarkta, moždanog udara i dr., a karcinom je bio slu ajan nalaz. esto se na obdukciji vidi da je ovjek imao karcinom prostate, a da nije imao nikakav utjecaj na njega. Recimo, sa 75 godina 70 % patohistoloških nalaza pokazuje karcinom prostate za koji ljudi uop e nisu znali da ga imaju.

SAVEZ UDRUGA osoba s invaliditetom Me imurske županije

U lanili i Društvo multiple skleroze u Savez Izborna skupština Saveza udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije održana je u etvrtak, 2. listopada u restoranu Pilka u akovcu, uz tradicionalno usvajanje izvješ e o radu i ra una prihoda i rashoda za 2013. te planova i programa za 2014. Potrebno je istaknuti da je napokon nakon dugogodišnjih prijepora u Savez udruga invalida ušlo i Društvo multiple skleroze. Naime, skupština je u etvrtak donijela odluku o u lanjenju Društva multiple skleroze Me imurske županije u Savez.

Nakon prihva ene razrješnice dosadašnjih tijela

upravljanja Saveza, birala su se nova tijela upravljanja Saveza, i to izbor predsjednika, dopredsjednika, Izvršnog odbora, Nadzornog odbora i Stegovne komisije za sljede i etverogodišnji mandat. Za predsjednicu je i dalje izabrana Marija Ciglar, a za dopredsjednicu Marija Mihali , upravo iz Društva multiple skleroze.

Za lanove Izvršnog odbora izabrani su Marija Ciglar, Nada Igrec, dr. Jadranka Hranilovi Petri i , Vlatka Min ek, Branko Baksa, Višnja Horvat i Marija Mihali .

Mr. sc. Antonio Plešnar, dr. med., spec. urologije: - U Me imurju smo posljednih godina prevencijom i detekcijom otkrili i izlije ili puno karcinoma

U Me imurju, kako je istaknuo dr. Plešnar, posljednjih godina bilježe se pozi vni rezulta u ranom otkrivanju i lije enju raka prostate: - Nekad je prostata bila crna zona. Nije bilo PS-a pa se nije moglo znati ima li ovjek karcinom prostate i svi su bolesnici ve inom dolazili u kasnijoj fazi boles . Danas imamo 80 % izlje enja. To je definitivni pomak u zadnjih 20 godina. Kad smo uveli biopsiju prostate 2000. godine, te godine imali smo jedanest pacijenata.

Sljede e godine imali smo dvadeset i dva novootkrivena slu aja, a sada imamo godišnje u prosjeku sedamdeset ili osamdeset novootkrivenih bolesnika.

Za lanove Nadzornog odbora Saveza izabrani su Sanja Turk (vanjska suradnica - MEV akovec), Slavica Mihalic i Josip Matoša, a zamjenski lan je Ivan Škec.

Za lanove Stegovne komisije izabrani su Tomislav Logožar, Ivanka Toplek, Zlatko Novak i zamjenska lanica Mirjana Golub.

Predsjednica Saveza Marija Ciglar i dopredsjednica Saveza Marija Mihali održale su kratak govor i zahvalile prisutnima na ukazanom povjerenju te su time zaklju ile skupštinu.

Izabrana je i nova tajnica Saveza. To je Sonja Ma ek. Do izbora je došlo zbog toga što je prethodna tajnica Mirna Baji na sjednici Izvršnog odbora Saveza udruga osoba s invaliditetom, održanog dana 7. listopada ove godine, dala ostavku. (BMO)

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje

bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži.

Jav ite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@ mnovine.hr ili urednik@ mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

VOLIM

JER…

METSS br. 2 Ivanovec

Crna kronika, špica pa ostalo Ovaj tjedan vre ice za kupnju poklanjali smo u Ivanovcu. Sre a je htjela Štefaniju Zda ek. Ona nam je otkrila da najviše i prvo ita crnu kroniku, a od ostalog pro ita samo naslove. Ljubica Hajdinjak, poslovotkinja, i Tanja Novak, prodava ica u ovoj METSSovoj prodavaonici, pak su nam kazale da se u novinama prvo gleda špica tko je na njoj, a zatim i sve ostalo. (ZV; BMO)

NOVA MAJ INSKA MODA izaziva kontroverze u javnosti

Dojenje u kafi ima?

Nekome smeta, ali ima i sve ve u potporu PIŠE: ROBERTA RADOVI

- Majka sam dvoje djece. Dojila sam bilo gdje bez skrivanja.

Nije mi padalo na pamet da se skrivam. Sve je to prirodno. Gore bi bilo da sam uzela lašicu i djetetu davala nešto drugo nego ono što nam je priroda dala.

Postoje marame i pelene kojima se može malo postupak dojenja prikriti od pogleda drugih ljudi. Prisnije je da majka i dijete u miru to obave, ali kad postoji potreba na javnom mjestu ne treba se toga sramiti. - rekla nam je glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari -Tuksar, bacc. med. techn., povodom Nacionalnog tjedna dojenja. Ona oodupire dojenje na javnim prostorima.

Jelena Bari iz akovca mlada je majka. Niti za nju dojenje na javnom mjestu ne predstavlja problem: - Dojim bebu koja e uskoro imati godinu dana. Dojim i u javnosti. Ne stalno, ali baš dok traži i ne mogu je smiriti na druga iji

na in dojim i na javnom mjestu.

Ako je nužno, dojim i u ka i u, u nepuša kom dijelu. Malo se okrenem, prekrijem maramom i dojim. Ne sramim se toga jer znamo koliko dojenje donosi dobrobiti za cijeli život djeteta.

Javnom akcijom u akovcu u organizaciji Doma zdravlja akovec - Patronažna djelatnost obilježen je po etkom listopada Nacionalni tjedan dojenja. Namjera akcije je senzibilizirati javnost o dobrobiti dojenja kako za djecu, tako i majke i cjelokupnu populaciju za cijeli život. Javnost esto dvoji o dojenju na javnom mjestu. Nekome smeta, a mnogi mu daju potporu.

Glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari -Tuksar, bacc. med. techn., naglasila je kako zahvaljuju i intenzivnom radu patronažnih sestara na trudni kim te ajevima te u individualnom radu s trudnicama i kasnije majkama, kao i grupama za potporu dojenja, stopa dojenja u Me imurju raste.

Vrijednost dojenja je nemjerljiva

mislim da je vrijeme kada sve više trebamo raditi na edukaciji o vrijednostima dojenja. Mladi su roditelji u današnje vrijeme prijem ljivi za to jer su vrlo kriti ni, ali na neki na in trebaju od zdravstvenih djelatnika dobiti informaciju i nova saznanja o tome koliko je maj ino mlijeko vrijedno. Problem kod nas u Me imurju je to što je relativno

Glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari -Tuksar, bacc. med. techn.: - Stopa dojenja u Me imurju raste

Dr. Marija Hegeduš-Jungvirth: - U Me imurju je još uvijek relativno mali broj roditelja obuhva en trudni kim te ajevima

Pet 17.10.2014. 13:00-20:30 Sub 18.10.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Gabor - dežurni pedijatar

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Grad akovec kao Grad - prijatelj djece dao je akciji potporu tiskanjem letaka, a osobno je potporu došao dati i gradona elnik Stjepan Kova , koji je naglasio kako e Grad i nadalje u initi sve kako bi život djece svih dobi u našem gradu

Mlada majka, akov anka Jelena Bari : - Dojim i u javnosti. Ne stalno, ali baš dok traži i ne mogu je smiriti na druga iji na in dojim i na javnom mjestu

Voditeljica Odjela pedijatrije Županijske bolnice akovec, prim. dr. Marija Hegeduš-Jungvirth, zahvalila je tom prigodom Gradu akovcu koji je dao inancijsku potporu za izradu edukativnog letka koji e dobiti svaka rodilja u akove kom rodilištu.O važnosti dojenja govori: - Kroz moje dugogodišnje iskustvo rada s djecom, majkama i roditeljima 21. stolje a

ka i ima se doga a i pasivno pušenje preko kožnog sustava.

Mislim da nije primjereno dojiti u ugostiteljskim objektima.

Trebalo bi se dojenju dati dostojanstveno vrijeme i prostor. Ako i mi kao odrasli sjedamo objedovati za stol koji je prikladno ure en, mislim da bi i dojenju trebali dati takvo primjereno mjesto. Možda bi trebalo urediti poseban prostor za dojenje u trgova kim centrima, ka i ima ili kavanama.

Gradona elnik podržava dojenje na javnim mjestima u akovcu

- Ako je nužno, dojim i u kafi u, u nepuša kom dijelu. Malo se okrenem, prekrijem maramom i dojim. - rekla nam je mlada mama iz akovca

DEŽURNI PEDIJATAR Matice hrvatske 3, Čakovec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak, Četvrtak - POPODNE

17. listopada 2014.

mali broj roditelja obuhva en trudni kim te ajevima, gdje oni ako im se pri a o prehrani, o dojenju, vrijednostima i sa stajališta Svjetske zdravstvene organizacije UNICEF-a brzo usvajanju nove znanstvene spoznaje. Cijeli je svijet usmjeren na to kako je dojenje važno ne samo za dojen e i malo dijete, ve i za zdravlje osobe u kasnijem životu. Ulaskom maj inog mlijeka u probavni sustav djeteta modulira se njegov imunološki sustav koji je kasnije odgovoran za kardiovaskularne, moždane, maligne i druge bolesti.

O dojenju na javnom mjestu, a posebice o slu ajevima kad se majke odlu e dojiti u zatvorenom prostoru ugostiteljskog objekta, koji je esto i puša ki dio, govori: - Majka koja doji ipak je dovoljno educirana o vrijednosti dojenja. Znamo kako pušenje djeluje tijekom trudno e i tijekom dojenja. Ako majka puši, puši i njezino dijete jer nikotin dobiva kroz maj ino tijelo. U

- Ako majka puši, puši i njezino dijete jer nikotin dobiva kroz maj ino tijelo. Mislim da nije primjereno dojiti u ugostiteljskim objektima. Trebalo bi se dojenju dati dostojanstveno vrijeme i prostor. - poru uje šefica akove ke Pedijatrije bio kvalitetniji, pa tako i najmanjem uzrastu. O dojenju na javnom mjestu je kazao: - Ne smeta mi dojenje na javnim mjestima. Dosta sam putovao po inozemstvu i mogu re i da je vani normalno da majke doje u javnim prostorima, u šoping centrima, parkovima, na ljetnim terasama i sl. Postali smo dio EU-a i prihva amo europske trendove. Dojenje na javnom mjestu postaje sve prihva enije i kod nas, posebice kod mla ih generacija roditelja.

U Gradu smo razgovarali da se u budu nosti ostvari projekt ure enja kvalitetnog prostora gdje bi majke dojile.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

2

media

17. listopada 2014.

kamo za vikend Petak, 17. listopada Ä&#x152;AKOVEC Dvorana Zrinski/Scheier

!

Podroom Drink And Music Club 21.00 KOM3DIJA

17. SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIĹ TA ZA DJECU I MLADE â&#x20AC;&#x153;HC ASSITEJâ&#x20AC;? Ä&#x152;akovec, Centar za kulturu, 18. - 24. listopada

DOÄ?ITE NA VESELE vurice u VratiĹĄinec

StiĹže najbolje ĹĄto Hrvatska ima u kazaliĹĄnoj produkciji za mlade!

UĹživajte u folkloru iz Bjelovara Laza BistriÄ?kog

Cafe-bar Paladin 21.00 Stoka Ulaz slobodan

a s s i t e j 17. susret profesionalnih kazaliĂźta za djecu i mlade HC Assitej

Ă&#x2013;akovec, 18.-24. listopada 2014.

Centar za kulturu Ă&#x2013;akovec

Subota, 18. listopada Ä&#x152;AKOVEC Millenium centar

" # $ & ' $ *+ "

! "#$ % & '

Perivoj Zrinskih

; $ $ $ < => PIĹ E: ROBERTA RADOVIÄ&#x2020;

Centar za kulturu ? &!

Q " # *XY[ \ ];^_[*XY[ ` > !

*> $ >= 20.00 Patrix bar * ! $! ] ] q w & x

STRAHONINEC Centar za druĹĄtvene, kulturne i javne potrebe

y x &$ ! {* > |} Kerekesh Teatra

VRATIĹ INEC Dom kulture

~ $ !> " ! | +Â&#x20AC; Â ! Â&#x201A; +Â&#x20AC; {* y}Â&#x201A; +Â&#x20AC; {Â&#x20AC; ~ Â&#x192; }

Nedjelja, 19. listopada G. KRALJEVEC 15.30 manifestacija

+ Â&#x201A; $ Â&#x201E; y Â&#x201A; y

{ Â&#x2020; Â # Y * & Â&#x2018; Q Â&#x2019;^ # Y ] ' & ' '# ^ *

Â&#x2039; Y '# * Y # Y Â '#

Y * [ Q ^ 'Y Q ^ # Â '# # 'Q ^ 'Y # # *Y

>[ ' YÂ&#x2018; *Y Â # _ #' Q [ * Â Y ^ Q " Y [ Y "Q * Â&#x2030; [ * Â # Y 'Q ^ ' *

USKORO U IVANOVCU

â&#x20AC;&#x153;Pesmarica naĹĄih mamicaâ&#x20AC;? uz goste iz Slovenije i MaÄ&#x2018;arske Â&#x2DC;Â&#x2022;| Â&#x2DC; # Q~ $ > " & [ # Y

' # [ & ^Y Y '# Q'

^Y ' ' *

^Y Â&#x161; ' " Â " $

Â&#x2030; # ' ~ # Q Y *YQ] * '# ^ Q Â&#x201C; Q~ & Q > "Q Q ' # Â&#x2020; '#Q^ ~ ' ] QÂ Y Â # * ' Q^ ' * '# ] * " Â&#x201C; Y " _Â&#x2DC;Â&#x2022;Â&#x2022;{ \ Q ' ~Q^ Y { ' Â&#x2018; # ~ # Â&#x2018;

Â&#x2013; '# Â&#x2030; # Y 'Q Y  # * ' Q^ [ \ Â&#x2018; ¢Â&#x2030;* Y ÂŁ ~ ' *

' Q^ [ Â&#x161; # Â&#x2018; ¢\ ' ÂŁ

Â&#x2020; '" ' #^Y # ÂĽ ^Y ' ] '#Q^ # Q Q^ = ^Y ] ' ^Y " Q ' Q^ * ' * [ Â&#x2018;

Â&#x2013;* ^ # *Y Â&#x2030; # Y \ Q ' ~Q^ Y ] 'Q & [ # Â&#x201C; Y " _Â&#x2DC;Â&#x2022;Â&#x2022;{ \ Q ' ~Q^ Y ¢ ÂŁ

* 'Q ^ ' *

'Q Y *QYQ '# *Q \ Q

Y 'Q Â&#x161; * " Â&#x2039; Â&#x2018; &* ' # Â&#x161; * " & Â Y [ Q '# # Q ^ '# ] # & YQ # ^ Y re. I nedavno su se vratili s go'# Y & Y 'Q ^ # ' Y *

& Y ^ & '# # Â&#x2030; # ' Â # 'Q Â&#x161; * " ' ]

Y ^ Q " Y ' Y # & Â Y

Â&#x2021;Â&#x2030;Â&#x2030;>Â&#x2039;¤Â&#x203A;{Q { [ Y ` '* q & ] # *Y Â&#x2C6; # [ Q*#Q Q] Q Y Y & [ *  & & Y [ Y "Q] Y Y [ ^ Y Q "Q

Â&#x2020; * * # * '# Q

[* ~Â&#x2018; ] Q "Q Y Â&#x2018; * = & ] '# ~ [* ~Â&#x2018; ^ & ÂĽ Â&#x2030;Q' # _Â&#x2C6; Â&#x2021;Â&#x2030;Â&#x2030;>Â&#x2039;¤Â&#x203A;$] YQ Y Y * \

Â&#x2019;' QÂ ] # *Y " * '

[* ~Â&#x2018; Y * # '# Â&#x2C6; # [ Q*#Q QÂ&#x201D; { Â&#x2030; [ *Y'# ' Q& '# * * # * '# Q [* ~Â&#x2018;Q Y Y ^ *

Q' Y

Â&#x2019; Y '* Y ^ & q * [ YQ  [* ~Â&#x2018; Y Q Q[ Â&#x2021;Â&#x2030;Â&#x2030;>Â&#x2039;¤Â&#x203A; Â&#x2019; &

Â&#x2018; # ^ '# *Y Â&#x2DC; [ * Â # *Q# [ Â&#x201C; ^ '# `Q# ' ^ ^# Q Â&#x201A; Â&#x2019;# Y [* ~Â&#x2018; Y Q 'QÂ&#x2018; #Q] Â&#x153;

* '# ^ Q } ' # ] ^ Y # & Q Â&#x153; ' # Â&#x2018; # ' ' '# # Y _Â&#x2C6; Â&#x2021;Â&#x2030;Â&#x2030;>Â&#x2039;¤Â&#x203A;{ Q[ ^ '# Q Â&#x2013;* [Â&#x2018; # YÂ&#x201A; Q [ Â&#x2018; Â&#x2013; ' & [ *  # *Q# Â&#x2030;^* #

45 GODINA TRIBINE â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;AKOVEC Ä&#x152;ETVRTKOMâ&#x20AC;?

Znamo, danas je Ä?etvrtak. Idemo na Ä&#x152;Ä&#x152;!

Popularna Tribina " # # $ & '* =

> '# #Q" Y Y # Y Y Q Q*#Q [ Y

' [ \ Q Y ] Y ^ [ # *Y _ #' ] Q ` '* q & & vori: { | } } & Q^ Q*#Q Y ] #Q[ Y '# ^ * # ' Q^ * Y ' & ' '# ] *Y ^ #

Q " Y # Q] ^ Y ^ Y # Y Y [ ~ = &

| Q& & * '# ^ } }

& [ Y _ ^ Y QÂ Â&#x201A; Â&#x2020; & [ * Â # Â&#x2021;Q&Q'# Â&#x2C6; ' "Â&#x201A; [ q ~ ] ' #

= &

* '# ^ & '# Y ^ Y '#

Â&#x2030; Â&#x160; # [ Â&#x2021;

Â&#x2039; Â&#x2018; Y # Y Y ^ [ # Â&#x2019;' Y ] |QÂ&#x2018; ] Â&#x2030;^* # ] Â&#x160; Y Â&#x201C; & Â&#x2018; Â&#x2020; Q# Q _ #' Y Y

^ [ Y # Y # Â&#x201A;

Â&#x2020; Y Â ~ *Y ' #Q[ Y [ Q' Y

 &* # *Y

[Q # Q*#Q Q "Q Q Y ^ ^ Â #

YQ [ Â *Y # Y ^ & ] [ YQ ' Â&#x201D; { Â&#x201C; ] ' Y # #

Â&#x2019; Â # Y ^

" *Y Y ' ^ & Â&#x2018;Q Q ' * # #

Q] Â&#x2018; [ Â&#x2018;[ * ' ^ Y * Q * Â&#x2018; * Y Q& Q ' * Q ' & -

'# * ] * [ * Â

" # '# & Q ] ^ # ^ " ^Q Q Y radimo. I u tome nas po ~ YQ Â&#x2022;^ Y Â&#x2013; ' ^ &* '# ^QÂ&#x2018;* Y * '# ] ' Â&#x2018;[ # Y " * & ] * [

Q * Â&#x2018; YQ | Y * '# ^ # Â&#x2018; '* Y # Y Â&#x2019;# *YQÂ&#x2018; Â&#x201A; # ^ '# `YQÂ&#x2018; Â&#x201A; Q [ Â&#x2018; Â&#x2DC; ' Â&#x2039; # [ Â

' ] * [ ^ Â&#x2018;

Y ' [ *" Â&#x2022; '#Q & '# Y [ * Â # [ Â&#x201C; & Â&#x2018; ^

[ Â&#x161; '# _ * # Q ' *Q \ QÂ | Y Â&#x201A;] ^ # '# ~ YQÂ&#x2018; *

Â&#x203A; [[

Â&#x2022; 'QÂ&#x2018; #Q] Â&#x153; * '# ^ Q } ' # Q | Q Q*#Q Q q # Â "Q ~ YQ ' Â&#x;

q # Â ' * Q " Â&#x2020; & Â Y Y * * Q q # Â "Q & '#QY Â&#x2DC;Â&#x2022;| Â Y * [ Â Y * Â&#x2DC;Â&#x2022;| ` [$ [ ` [ Â '# &] ] Â&#x2DC;Â&#x2022;| | q ÂĄ& "$ [ q # Â " ] ' ' Y * * Y Y ' " Y | ' # & [ '# " Y [ Â *Y Y #

q ' * Q " & '#QYQ [ Q*#Q {Q Y # QÂ # [ [ *Y

[ '# Â&#x2030; &

^ [ " Q q # Â "Q ^ '# *Y YQ ' * # Â&#x2DC;Â&#x2022;|{ [ Q& Y _ #' * 'Q'Y

[ *Y ] # *YQÂ&#x2018; # *Y * * YQ Y '# Q ^ * Q Q^ [ # Â&#x2018; & #Q

Q Q*#Q Q Â&#x2018;  # Q [ Q& Y ¢ \Â&#x2019;ÂŁ

ZAVIRITE U MAMIÄ&#x152;INU ĹĄkrinju u Gornjem Kraljevcu

Bit Ä&#x2021;e domaÄ&#x2021;ih kolaÄ?a, rezanja zelja te ruÄ?no raÄ&#x2018;enog putra Â&#x2022;* " '# [ # ] ^ [ # " Y' Â&#x2018; Y ] [ Y [ *Y ] [ ^Q# { '* " '# ' Q

] Q~ Y Q Q[ ] [ Y Y & ] ' 'Q # ~ [ | QÂ # ~

Â&#x2013; Y Â&#x2DC; *Y " '^ * [ '# " YQ \ Â Y Q Y *YQ] }

* '# ^ ^ '* Y ^

= ' # Q Â&#x2013; Y Â&#x2DC; *Y "Q Â&#x2022;[ # ] ^ 'Y # # *Y QY Q* " * ] ^ [

'Q Y '^ * Â " Â&#x2013; ' QÂ # Â&#x2C6; & ~ " ' [ # '

Y # #* Â&#x2013; '# & Â Y '# " Y Y 'Q Â&#x2DC;Â&#x2022;| \ " Y [ '# ^* ' ' Â&#x2018; Â&#x2DC;Â&#x2022;| Â&#x2DC; # Q~ $ [ > " ' ^ [ | * * Â&#x2018; Y Â&#x2018;Q "Q$

Â&#x2019; & Â Y '# " Y ^ ' Y Q& & Â Y Y ^ ^ Q* Y \ \ ] Y Q* & Q Â&#x2018; Y # ' [ * Â ^ '# | QÂ # ~ Â&#x2013; Y Â&#x2DC; *Y " Â&#x2018; # ^ '# *Y

^* # Q Â&#x161; Y '# " Y ] Q ' # ] Q Y ' Y ^ * " '*Q~ # ' ' # ' [ * " [ = & Â&#x2022; Q& ¢ \Â&#x2019;ÂŁ

17. listopada 2014.

media

3

najavite dogaÄ&#x2018;aj na vikend@mnovine.hr GDJE I KAKO CRTATI?

22. listopada srijeda

Besplatno ovu subotu u samom centru grada!

ÂĄ * # ' QÂ # Q '* YQ " # YQÂŤ ` Q Q~ Y " Q 'QÂ&#x2018; #Q] Â&#x153; * '# ^

~ x $ Â&#x2020; x $ >$ ! x $ x = & > x x ! > & = >Â&#x201A; Â&#x201E; $ ! $ | > Â&#x2C6; Â&#x2030;! ! ja prilika realiziraĹĄ svoje planove. [> = q [Y] zira besplatne tjedne likovne ra& Â&#x201A; ! & \>y  Â&#x201A; & =$ >=

* ! & >Â&#x201E;! program slikanja i crtanja, teh = & ! ! & Â&#x201A; Â&#x201E; $ $>Â&#x201E; = materijalom, s mokrim materijalom, osnove kompozicije, boje, = x Â&#x201A; $ >ĹĄene boje, komplementarne boje, toplo-hladne boje, osnove kompozicije, crtanje akta, tehni ! > Â&#x201A; $ ! y Â&#x201E; y Â&#x2020; & > > $ ! rozapadne Hrvatske. Radionica = $! = >y $ = Â&#x201A; Â&#x201E; $ = >&> = | $ -

~ Â&#x2018; '^* # Q "Q ¨ * " # Y '* Y Â&#x2019; Y ' & `Â&#x2022; & [ Y

Q " Y Y " '* Q *

' '*Q ^ Â YQ Y & [

Y '* YQ Â&#x161; [ 'Q ' Â&#x2018; ' Q^ ] Y " ] '* * Y YQ ^ # Â&#x2018;Q [ ^ ^ [ Q*# # Â&#x2020; ' pitanja zainteresiranih odgo # ^ Â&#x201D; ' '* q *Y Â&#x161; ' " Q # *Y " * & & Y Â&#x2021; Â&#x2013; *QÂ&#x2018;  [ | # *Y Y " Y &Q ' Â&#x2018; # Â&#x2018; Y Â&#x2018; # * } } Â&#x153;Â&#x153; | Q ^ '# Â&#x2021;Â&#x160;Â&#x2039;¤`Â&#x203A;¤{ # ' Q Q

\ ** Q " # " ¢>> ^ '# Q ^ &* Y# Q  Y #£ Q Q } ' # # & * Y ¢ £

U ACT-u Ä&#x152;akovec

Besplatne tjedne likovne radionice od 25. listopada = Â&#x201A; = & = Â&#x2020; > $ >= & > $ & | >

~ = & Â&#x2020; ! & $! > $> > > $ jepodnevnim satima, tijekom # w Â&#x160;# Â&#x2039; Â&#x201A; !x & #Â&#x2039;

listopada. Za radionice je po ! > = Â&#x2020; $ &> Â&#x152; Â? Â&#x201E; ! $ > = | w wQ _ & $ & Â&#x2020; ! > > Â&#x2020; ] >

_ $ Â?[> = q [Y]Â&#x2018; na adresi Dr. Ivana Novaka 38, Â?y & \ Â&#x201E; $ Â&#x201A;

Â&#x2018;

+ & = = $ = & Â&#x2020; $ = & > ! $ = > Â&#x201A; & Â&#x201A; & x ! Â&#x201A; krojenja i recikliranja tekstila, ! {> & $ =} & Â&#x201A; > $ x =

[ ! $ > > < $ $ ! $ = & Â&#x201E; < $ $ ! > >

KRENITE U STRAHONINEC i nasmijat Ä&#x2021;ete se do suza!

NogometaĹĄi dovode odliÄ?nu predstavu â&#x20AC;&#x153;Ljubafâ&#x20AC;?

Kerekesh Teatra Â&#x2020; & # *QÂ&#x2018; Â&#x2030;#

" Q ' Y Y '# * Q ^ '# Q `YQÂ&#x2018; $ Â&#x2DC; ' Â&#x2039; # Â&#x2021;Q# # '# ~ Y Y ^ [ # &*Q " `YQÂ&#x2018; Â&#x2DC; Â Â&#x161; '# ' ^ [ # Q 'QÂ&#x2018; #Q] Â&#x153; * '# ^ Q }

' # Q Â&#x2C6; # [ QÂ # ] Q*#Q Y ^ # Â&#x2018; Â&#x2019;^ Â&#x2030;#

" Â&#x2022; ^ '# & YQ Â&#x2021; Â & ] _ _ & QÂ ] Â&#x2021; Â&#x2DC; ] Â&#x203A; Â&#x2DC; Â `YQÂ&#x2018; Â&#x2DC; Â Â&#x2DC; Y Q Y Y 'Q *YQ ' Q' & Q '#] ^ # Y & ] Â&#x2018;

# * & ^ &

'# Y Q~Y Y ' *YQ Â&#x2018; [ ^ * '# Q Q# ~ # * '# Â&#x2030; § *YQ-

~ "] Y [ & Y Y Y Q Y '# Q Q ] ^Q '* Â&#x2018; [ Q ~ Q " ~ '# ^Q "

¨# " \ * # ^* Q Â&#x2030; ~ # Q ' ^ Y # *Y > ] Y  ' *YQÂ&#x2018; ' [QY 'Q'Y Q ^ ' Y Y ' ^ # Y [ ' Y  * ] & '^ ¨# "

Â&#x2020; Y #Q * Y ^ Â&#x2018;* Y Y 'Q ^ * # ] ' QÂ # ] Q^ Y *YQÂ&#x2018; # Y Â&#x2018; # Â&#x2018; * Â&#x2018; # Q Y Y #Q * Y

Â&#x2C6; Y Q* [ " Y Q ] Q^ # ' &Q Q " {Â&#x2018; Q § #Q Â&#x2030;#

"] " {Â&#x2018; Q Â&#x2DC; Â&#x2030;#

"] Â&#x2039; & Â&#x2039; $ Â&#x2030;#

"] " {Â&#x2018; Q Â # ÂŹ " ÂŚ Â&#x203A;Q&] Â&#x2019;^ Â&#x2030;#

"] " {Â&#x2018; Q Â ' * Â&#x2030; ' q '] [ ' ' * Q Â&#x2021; # Â&#x2020; * Â ] " {Â&#x2018; Q ^ "] # Q ^ '# Y Â&#x2020;Â&#x2DC;{ Â&#x2030;#

"

!" # "$%&'($ Sportska dvorana 19.00 javno snimanje emisije â&#x20AC;&#x153;Lijepom NaĹĄomâ&#x20AC;?

25. listopada subota )"$*) +)")4%&* 20.00 koncert Tri kralja zabave: \ ! $Â&#x201A; Â&#x2026; & !

26. listopada nedjelja IVANOVEC

Â&#x2020;> $ $= izvornog pjevanja $ Â&#x201E; = => $ Â&#x201E;Â&#x201A; &nih i sakralnih popijevki â&#x20AC;&#x153;PESMARICA NAĹ IH MAMICAâ&#x20AC;?

U MURSKOM SREDIĹ Ä&#x2020;U u srijedu, 22. listopada

Tko nastupa na spektaklu â&#x20AC;&#x153;Lijepom naĹĄomâ&#x20AC;? Â&#x2013; \Q ' Â&#x2030; Â Q srijedu, 22. listopada (srijeda) suorganizator je javnog snimanja TV emisije â&#x20AC;&#x153;Lije^ Â&#x2020; Â $ ÂŚ &* [Â&#x2018; { '" ' & '^ # * _Â&#x160;Â&#x2039;{

Javno snimanje emisije u ^ Q " Y _Â&#x160;Â&#x2039;{ ~ # ' Q '^ #' Y \Q ' Â&#x2030; Â ' ^ # Q 19 sati. Nastupaju KUD Mura \Q ' Â&#x2030; Â ] Â&#x2DC;Â&#x2022;| |

q ÂĄ& "$ q # Â "] Â&#x2DC;Â&#x2022;| Â&#x161; #Q ] _Â&#x2DC;| Â&#x161; Q Y $ ` ] q *

' Q^ §# " $ \Q ' Â&#x2030;  ] q * ' Q^

Â&#x2030; # \ $ Â&#x2030; * " ] ¤# notrip Lendava, Gordana ` ÂĄ *Y Â&#x2013; "] q ' * ¨# Y ] `Š ] > " Â&#x203A;Q & "] Â&#x160; # Â&#x2DC; '] \ * Y] Â&#x2021;

Â&#x160;Q" ] q* Â&#x2DC; * Â&#x2018; ]

` Â&#x203A;Q ] > " Â&#x161; ^ * ÂŞ Â&#x2013; Â&#x2018; Y * _ ~ Y ] Â&#x203A; '

Â&#x2030;# '] Â&#x2022; # *Y " ] Â&#x2030; Â&#x2C6; ] \ '* ¨ ] q* Â&#x2DC; Â&#x201C; " \ ¨

ÂĄ &

Â&#x2022;* [ " ^ " Y

&Q ' Q^ # Q Â&#x2013; ' Y Y ~ " # " \

Â&#x2030; Â ] " {Â&#x2018; Q Â&#x203A; \

Â&#x2030; Â ] " {Â&#x2018; Q Â&#x2021; # \

Â&#x2030; Â ] Â&#x2018; " Â&#x2018; Q Â&#x2039; ' \ Â&#x2030; Â ] " {Â&#x2018; Q Â&#x2030;

Â&#x2030; " ] " {Â&#x2018; Q Â&#x2021; ' Â&#x2030;

\ #

\Q ] Â&#x2039;Q '# Y [ Y " ^ Â&#x2020; *  ] " {Â&#x2018; Q Â&#x160; Q## Â&#x2030; * " ] " {Â&#x2018; Q Â&#x160; Q## }} ¨# Q vec, Narodnim novinama "] Â&#x2039;Q '# ^* 'Q Â&#x2C6; ^ $ \ Â&#x2030;  ] ` Â&#x2018; Q Â&#x161; #  " ] Â&#x2DC;Q*#Q nom domu Lendava.

31. listopada petak DOMAĹ INEC Â&#x20AC; $ > ' = ## < $ ! X

1. studenoga subota DOMAĹ INEC Â&#x20AC; $ > ' = 22.00 koncert: TS MejaĹĄi

10. - 15. studenoga ZABOK, KLANJEC, KRAPINA, HUM NA SUTLI, MARIJA BISTRICA Â > $ ^ ` $ !

14. studenoga petak 6)# +$: Y | " [ >$ 21.00 SUPERBADv@ARCUS

od 2. listopada 2014. do 8. veljaÄ?e 2015.

ZAGREB += !

Xy Â&#x2020; â&#x20AC;&#x153;Joan MirĂł â&#x20AC;&#x201C; remek-djela iz `> & < Â&#x201E; }

25. prosinca Ä?etvrtak DOMAĹ INEC Â&#x20AC; $ > ' = 22.00 koncert: Jelena Rozga

Najavite dogaÄ&#x2018;aj!

Sve informacije ĹĄaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

17. listopada 2014.

" Y

RAZGOVOR s Dragutinom Feletarom, Ä?lanom suradnikom HAZU-a, o najnovijim saznanjima o tvrÄ&#x2018;avi Novi Zrin te suradnji hrvatskih i maÄ&#x2018;arskih znanstvenika

( ( . '/ 3 ( # 0 (/ ( 4 ( 5 ( #

ZAPOÄ&#x152;EO MJESEC HRVATSKE KNJIGE, 15. listopada - 15. studenoga

DjeÄ?ji odjel Ä?akoveÄ?ke KnjiĹžnice obiljeĹžava 40 godina djelovanja \Y ' " #' Y & Q "Q Â&#x2018; # Q [ Q Â&#x2018; *Y ~ Y &

|Y Y & Y * Â&#x2DC; Y ~ " ] Y Y [ ^ ' }ÂĽ &

Â&#x161; & ' ' ~ Y Y * 'Q Y * # " Â&#x2DC; Y ~ " Â&#x2020; * Â&#x201C; ' $ "] # *Y " `Y *Y Â&#x2DC; ~ ] | Â&#x2DC; *Y _ * Â&#x2021; Â "] # >

Â&#x161; Y ] ^ ] Q \ # " #' ] Â&#x2019;& "

Â&#x2039; & Â Y '# " Y

Q _ #' Y { *YQÂ&#x2018; ] # ^ [ YQ Â&#x160; Š Â&#x2C6; { Â&#x2019; Q & & *YQÂ&#x2018; ÂŤ$ Â&#x2022; Y Â&#x2DC; Y ~ " Â&#x2020; * Â&#x201C; ' $ ^ ' Â&#x2018;

&* ' Q \Y ' "Q #' Y & # ' Y Y Y & ] ^ & [* ~Â&#x2018; Y ' Q^ & Â&#x2018; *Y ~ & Y * Y

|Y Y & Y * Â&#x2030;# & Y Â&#x2018; *Y ~ Y \Y ' " #'

Y & [ ^ * Q ' Y Q] = * '# ^ [* ~Â&#x2018; Y & Â&#x2020; Y*Y ^Â *YQÂ&#x2018; ^Y ' ^ [ Y "Q * $ # Y Y '# ^{ [* ~Â&#x2018;

¨# ' ' '*Y Y ' " ÂŤ >[ Y ' ^ '# *Y Y Y & Â&#x160;Y \Q ' & Â&#x2030;  $ ¢ Â&#x153; * '# ^ ÂŁ] ^Q# ^ '

^ Y Â&#x2039; '* Â&#x161; ^ *Y $ ¢ '#Q & ÂŁ] Â&#x2018; Y

" ^ & ^ # " Y # Y Â&#x2022; 'QÂ&#x2018; #Q] Â&#x153;

* '# ^ & " ^ Â # # Â Â&#x2018;* Â&#x2018;Q' Y Q " # Q & # # ' Y # [ ' [ # ~ *Y

Â&#x2030; ' " Â&#x2DC; Y ~ " Q \Y ' "Q #' Y & # #Q Y &Q ^ 'Q # besplatno. (rr)

4 6 3 4 , ( ' ,

SJAJNI USPJEH MLADOG PJESNIKA

Pjesma â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Po mutnoj vodiâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Lovre Posela proglaĹĄena najboljom Â&#x2022;

[ Â&#x2019;'

 * Â&#x2030; # \ #

\Q ` Â&#x161; ' * '#Q^ Y Q 'QÂ&#x2018; #Q] ÂĽ QY

= Â&#x201C;Â&#x2018; Q * ^Y ' ] ~

Q Â&#x201C;* # Q] ' ^Y ' Â&#x201A;Â&#x161; Q# Y Â&#x201A;Â&#x201A; # ' Y & Q [ YÂ&#x2018; *YQ ^Y ' Q

Â&#x2019;' ` Â&#x161; ' * ] ~ Y Y '# " Y 'Q Y * * ¤ Â&#x161; [ ' & [ ' ^ [ # '# Â&#x201A;q Y YQÂ&#x201A;Â&#x201A;] ' ' Y

# " Â&#x2021; * Â&#x2DC;* Â&#x2030; Y Â&#x2020; Â

Â&#x2019; Q Q^ Â&#x153; ^ Y *Y ^Y ' [ Â&#x153; Â * Y ' & & & ^ Q Y '# Q "Y Y 'Q Â&#x2018; Y [ Y

[ Y # ' Q [Â&#x2018; Q ^Y ' } Q# [ Â * Â&#x160; 'Q # ^ # * ' Q# Y [ Q ' & Y Q [ Y

 Y ]

YQ Y Y *Y  '# & ^ # *Y ] ¨ *'

Y &

(sh)

Otkriven stvarni izgled tvrÄ&#x2018;ave Novi Zrin PIĹ E: JOSIP Ĺ IMUNKO

U

| Y Y |QÂ&#x2018; ~

Y Q ' ^ YQ Q

[

'# ' Q^ =

Â&#x2018;*Y # " Â&#x2020; * Â&#x201C; ' & q>>

Â&#x2020; & Â&#x201C; $ Â&#x161; * [ ^ ~

Y '# Y ^ Q* Y ~ Y

Y " ] # Y 'Q # Y *Y # * [ ^ Y ' Â&#x201C; [ Y Q ^ Y '# \ ' Y Y Â&#x2020; * Â&#x201C; ' $ [ Â Q ^ Â # [ Â * Â&#x2018; * Â ' ^ Y * * # #Q Â&#x2020; & Â&#x201C; ^ ` & ' & ' Y '# # Q^ #^Q * '* Q Â&#x2020; Â&#x201C; Q

Â&#x2019; Y Y ' [

Y Â&#x2020; Â&#x201C; Q ^ Q 'Q # [& * ' ' YQ^Q Y ^ [ # *Y ^ Â * '# '# & \ Q Y ] ^

'" | &Q# § * # ] * 'Q _Â&#x2021;Â&#x201C;Â&#x2022;{ ] Y Y Y[ '*Q~ Y [ '# *Y Y # Â&#x2020; Â&#x201C; Q Q' [

'#

'# Q Y '#

! ! " # ­ >'# ~ Y ' ¢ Q'# Y' £ ^ Y '

'Q ^ [ Â * [ '# '

# ' ^ [ Â&#x2018; # *Y Â&#x201C; ' ] ' Â&#x2018; # Q* [ Â&#x2020; * Â&#x201C; ' & q>> & _ #' '# & Y # ' [* [ [ # * Â [ Q } '# *Y Q

Â&#x201C; # Y [ ^ [ # '# Y Y Â&#x201C; ' & " | Q~Â&#x2018;  #' & [ Y Â&#x201A; ¢Q[ ^ '# * ÂŁ ' Â&#x2018; ' Q& & & [ YQ [

'# ' Q^ Y [ Y #  # * YQ ^ Y '# '* #' Â&#x2018; # *Y Â&#x201C; ' § ^ ] Q ' * Q ' 'Q

[

'# # * & Y

Â&#x201C;

'# ' Q^ Q | Y Y |QÂ&#x2018; Â&#x2018; Y # # &Q

Â&#x2020; ' Q^Q 'Q 'Q Y * * ^ YÂ&#x2018; *Y ^ [ # *Y ^ Y '# Â&#x201C; ' [ _ #' \ ' ] ^ 'Q ^ [ # Â&#x2018; Y

^ " "Y

Â&#x2039; Y ] Q '# * ] | q & [ Â&#x2019;' Y ^ ' * ^ [ #Q & Q '# Q #

^ 'Y Â&#x201C; ' ] Â # Y Q '* Q ^ Y '# '

" ÂĽ

'# *Y Â&#x203A;Q Y Â&#x2DC; * [ Y

^ # Y ' ~ #Q \ Q " [ Â&#x2018; Â&#x2020; * Â&#x201C; ' & q>> ] _ Y Â&#x161; # Q ' Q & Q Q* [ Â&#x2020; * Â&#x201C; ' & q>> Q Â&#x2018; Â&#x2019;' * Y > Â&#x201C;

' [ *Y * ' Y ^ & Â&#x2018; Y Â&#x2020; * Â&#x201C; ' & q>>

Q Â&#x2DC;Q Â *Q&Q Q Â&#x161;Y ' " >& " Â [ ÂĽ ] Q | Y ' Y ^Y ' " Q& [ q Y 'Q ^ ' > " \ ] q* Â&#x2DC; *Â ] Â&#x2021;* ' Y \ * q* Â&#x2DC; ^Q

$ %

& ' ( # ­ | Y QÂ&#x2018; ' ' Q^ Y Â

' Q^ '* Y Â&#x201C; ' Y Q# Â&#x2020; Â&#x201C; ] Y Y Â&#x2018; * * "

QÂ Q Â&#x2DC; ~ " Q \Q Q [ ^ & "

( ) * + " ( ( , - .& - & ( ,

( / , .( , 0 ( , 1( ( ( ( & & & / ( ( - & ( 2

(

& + " ( , , ( ( ( / & 2

( , , ` & ' & | Y Â&#x161; # § * # Q Q# '# Q '

^ &* ^ Y '# "Y Q [

Y Â&#x2020; & Â&#x201C; Q Â&#x2018; Â&#x2018; ' Â&#x2019;' * Y ] _ Y Â&#x161; # Â&#x2018;Y Y # [ Q Â&#x2013; [Q { # Y ^ ^ ' Â&#x2018; # *Y Â&#x2020; & Â&#x201C; [ [ Â Â&#x2018; Â&#x2018; Q *Y # & ' Q& ^ "

Â&#x203A; [ *Y Â&#x2018; * 'Q [* & Y ' [

'#

|Q& & Â Y # *Y Q[ Y Q Â&#x201C; * & '[ &Q ` '* q ] Y Y # Â&#x2020; Â&#x201C; Q] [ Y ^ &* & Y Q# Q 'Q Y ' Y '# & Y ] Â # Y * ^ #' '# ~

>[ Â&#x2018;Q ^ Â # ' q Y

Y Â&#x2020; * Â&#x201C; ' Â&#x201A; ^ ' Â&#x203A; '[ Â&#x161; Š ` Y ' Â&#x2020; Š ' [ Y * 'Q [Q*# # '  Y *  '# ~ Y * * # #Q Â&#x2020; & Â&#x201C;

Â&#x2039; 'Q] &* Â&#x2018; ' ] Q" Y * '# ~ Y

Â&#x2039; '# ~ Y ] ^ [ # " Y

[

'# ' Q^Q] [ Â

'Q ' Y'Q Y ^ # * & Y Â&#x160; [Q*# # 'Q

# '# ] ^ '

Q " Y * '# & '# Q # [

Â&#x2018;* Q " Y Q# Â&#x2020; Â&#x201C; ] ' ' ' ' '*Q~ * '# #

Â&#x203A; Â ^ Y ' # & # ' & * & Y Â&#x2018; ' #

&* * [ # Q# Â&#x2020; Â&#x201C; ]

' [ & # ' Y [

# Y

>^ ] Y Â # Â&#x2018; # '# # * Â '# ~ Y ] Â&#x2018; '

' #Q ^ # * ' ^ '# *Y

^ # [ [&* Q] Q " Y [

YQ '* Q#

) $ % " "

*

+.' # ­  [ ^   & Â&#x2020; Â&#x201C; Y * Y Y Â&#x2018; * \Q ]

* * Â&#x201C; ' Q# Q ` & Q] ' & # Â&#x2020; * Â&#x201C; ' q>>

&

Â&#x2039; Y & " ' Â&#x2019;' * Y Â&#x2018; * \Q ] Y 'Q

} Â&#x2DC; ~Q Â Y ~ * Â&#x2019;' * Y Â&#x201C; ' ' Y & # ' # Â&#x2019;' * Y ~ Â&#x2DC; ~Q] ^ Y & ^ 'Y ^ \Q Â&#x201C; # Y '# *

^ ' * Y' # ] * " Â&#x2DC; ~ ] Â&#x2018; * '* Â&#x2018; Y Q Y Q ' *Q | Â&#x2018; # Â # Q'^Y Â Y & # ] Y ' & #

Q# Q Â&#x2020; Â&#x201C;

#Q ' Y '#

\Q ] Â&#x2018; * Y # ^ * ¢

Â&#x2018; Â&#x2018; ÂŁ Q# Q # Y

Â&#x2030; Â&#x2018;[ Q'^Y Â&#x201C; ' # Q '# * ^ *

' ' # # Y ¢^ #

^ * Y ' Â&#x2019;' Y # '^ * [

# Â&#x2030;Q* Y '# | ÂŁ] Â&#x2020; Â&#x201C; Â&#x2018; Y Â&#x2019;' * Y '# Q & *QÂ&#x201A; '# Y * 'Q & * ^Q# ' QÂ # Â&#x2039; Y Q'^Y * # Q *Y # ] 'Q Â&#x2DC; ~ ^ Q^ *

Y

^*

^ Q ^ Â Q Â&#x2DC; ` & Y Â&#x2018; * Q# Â&#x2018; & * " ' Y' ] * & \ # ""Q"" * Y [ Q Â&#x2018; Â&#x2020; & Â&#x201C; ] # Y ^Q'# Â&#x2020; * Â&#x201C; ' ^ & Q# Â&#x2039; Y Q ^ Â&#x2020; Â&#x201C; ] Y Y [ ^ & Q* &Q Â&#x2030; & #

Â&#x2039;Q ' Y' [ # Y '* Â&#x2018;*Y Â&#x2020; & Â&#x201C; ] ^ YQ Y

* Y ' " ' Y ] ^Q#Q [ Â ] * Â ^ Â&#x2018; Y * " ' Y' Â&#x2030;# Â&#x2013; ## Â&#x2022; #

Q Y * Â&#x2020; & Â&#x201C; ] Y Y # ^ '# ' Â&#x2018; * Â&#x2018; Â&#x2018; [ '* Â&#x2018; Q #' & ' & naroda. /

! ! " 0

& $ % " 122+' 3

4 5' 6 "

$ % # ­ > # Y Y [Q*# # ' Q^ Q | Y Y |QÂ&#x2018; q Y & Q# ' # ] * Y ^Q# Y &Q ^ ' # [ Y #' ' [

'# "

Â&#x2030; Â '#

# Q 'Q ^ * # _ Â&#x161; # ] Â&#x161; § * # Y ] ' ' '# ` Â&#x2020; &Š ' ] Â&#x203A; Â&#x161; Š ` q

| & Y

" ^" Y Y & Â # # [

'# ' # [ ' ' Â Y ' [

Y Q# Â&#x2020; Â&#x201C; ]

Y & Â&#x2018; # [ ^ '^

Â&#x2018; # *Y Q# Â&#x161; ^ & Y Q& Y ^ ' ] Y Â # Â&#x2018; Â&#x2018; # # * Â ' '# ~ Y Â&#x2030;# & Y * # Y & [ # ' [ [ Y # &

7 0 & $ %

' 8 #

­ Â&#x161; '# ^ ' Â&#x161; Š Y Â&#x2020; &Š ' Y '# *Y

'Q ' ^ Y * * # #Q Q# Â&#x2020; & Â&#x201C; # Y ' ^ Y * [ Â&#x160; '# Q YQ ' ^ ^ Â&#x2018; ] ' [ *Y

Y * Q# ] # ' # Â&#x2018; * '* Â Y Q#

Â&#x161;

Y Â # '^ & # Y * ] # Q#

Y 'Q Y Y # ^ * Â&#x2039;Q " [ ^ '# *Y Y # ^ Â&#x2039; # Y * [ Q# 'Q [ ' ] ^ * '^

* [

Â&#x2021; * Â ' ^ Y YQ [ " *Y ' '# Q " Y Q# Â&#x2020; Â&#x201C; Q [ *Y #Q '# ^Q # q ' Â&#x2020; Â&#x201C; ^ 'Y QY ' Â [ # ~ *Y

Â&#x161; ' Â '#

\Q ] & Y 'Q | Q~Â&#x2018; Â #' & [ Y Â&#x201A; \ # " ^ '# *

& '^ { Â&#x2018; * '

( ! ! " # ­ Â&#x2019; QY Q &

Y * [ Â #Q '# ] #

' Q | Y Y |QÂ&#x2018; Â&#x2039;Q 'Q \Q | q * Â&#x161; ~Q# Â&#x2DC; [ Â * Â '# ~ Y Â&#x2020; & Â&#x201C; ] Â&#x2018; # &Q '# Q # # ] Â # ' &Q ^ '# # " [ #Q '# 'Q

] * *YQÂ&#x2018; # *Y ^ Â&#x2019; QY Â&#x2018; ' # Â&#x2020; Â&#x201C; & '# Q # Q[ ^ Q ^' [ Y

^ Y # Y * ^ Y '

[

Y Â&#x161; *Y ] Â&#x2020; Â&#x201C;

& Y Q* &Q Â&#x2030; & # ] * '# & ' Y Â&#x2039;Q " 'Q

Q& & ' Y Y # '* Â&#x2018;*Y

Q* Â ] Â&#x2018; * 'Q QÂ&#x2018; [ ^ Â&#x2018; Y # Y ' * ^ * '* Â&#x2018;

!

' 8 " "

"

# ­ Â&#x203A; & # *

Y ^ '# & Â&#x161;* ^ Q^ # ' Q ^ ' Y &

Â&#x2019; QY [Â&#x2018;

' ' Q^ Q | Y Y |QÂ&#x2018; [ [ # ' Q ^ *Y = &

>[ Â&#x2018; # Â&#x201C; ' & ] | Q~Â&#x2018; Â #' & [ Y Â&#x201A;] \ # " #' " >[ Q \ Y Â&#x201A; qY QY # # *Y ] ^ ^ Y ' [ *" ] Â&#x2018; # [

&

' [

Y Â&#x2018;Q Â&#x201C; '

17. listopada 2014.

media

" Y

5

DRUGI SUSRET pjevaÄ?kih zborova Matice umirovljenika Hrvatske

1 ' &

( ) (

)

7 '-

BALETNA RAPSODIJA

Ä&#x152;akovec ima mladu baletnu publiku!

4 6& , ( & % & ' 8 (& & &

Život nije pjesma, ali pjesma je uvijek Şivot!

PIĹ E: ROBERTA RADOVIÄ&#x2020; FOTO: ZLATKO VRZAN

U

[Q ^ & ] [* ~Â&#x2018; Q '* ]

Y ~

Q& Â

^ & Q~ Y Q *Y ] Y ' Q "Q Â&#x2018; *Y ~ | '# Y ' Â&#x2018; ¢

* '# ^ ÂŁ] Y Y[ Y Y & Y Â&#x2018; Y Â&#x2030;Q' # ^Y [Â&#x2018; \ # "

Q *Y _ #' Â&#x2020; ^ [ " Â&#x2C6; # [ Q*#Q Q Q ^ # ] * '# ^ '#Q^ * Y '# [Â&#x2018; ' Â # '# [ ] Q *Y [ " Y * _ #' Â&#x2030;Q' # Y & [ * Â&#x2022; Q& Q *Y \ Q ' ~Q^ Y ^ ' ^ # *Y'# ^ 'Y Â&#x160; ^QÂ&#x2018;* _ #' ] > Â&#x203A; ' ^

* Â&#x161;Y & [Â&#x2018; Q *Y "] Y q Â&#x203A; Q^ ]

Dvanaest raspjevanih i uĹĄtimanih zborova Â&#x161; # *Y 'Q' # > Â&#x203A; ' ^ ^ [ Y ' Q *Y [ ^Q# [ ^ ' ] 'Q' # Y # Â&#x161;Y [Â&#x2018; Q *Y " ^Y ' Â&#x201C; \ Y $

Â&#x2020; 'Q' #Q 'Q ' & [Â&#x2018; 'Q Y * * Y Â Â&#x161;Y [Â&#x2018; Â&#x2020;Q * $ Â&#x2022; Q& Q *Y & Â&#x160; Y ] Â&#x161;Y [Â&#x2018; \ # " Q *Y & Â&#x2019;' Y ] \Y Â # ^Y [Â&#x2018; \ # " Q *Y ^ Â&#x203A; Â ] \Y Â # ^Y [Â&#x2018; q Â&#x160;Q $ \ # " Q *Y Â&#x2DC; * "] Â&#x161;Y [Â&#x2018; Â '# [ $ Â&#x2022; Q& Q *Y \ Y Â '# " ] Â&#x161;Y [Â&#x2018; \ # $ \ # " Q *Y \ ' ] Â&#x161;Y [Â&#x2018; Â&#x2022; Q& Q *Y q ] \Y Â # [Â&#x2018; q * & Â&#x2018; ' $ Â&#x2022; Q& Q *Y & q * Â&#x2013; " ] Â&#x2DC;Â&#x2022;| Â&#x2030;^ $ Â&#x161; Q~ " Â&#x2022; Q& Q *Y Â&#x2030; ' ] Â&#x161;Y [Â&#x2018; Â&#x2022; Q& Q *Y Â&#x161; * &] Â&#x201C;Â&#x2018; Â&#x2022; *Y $ \ # " Q *Y | Q Â&#x2030; [Â&#x2018; ^ '# ' ' Y ^Y ' Â&#x2020; YQ ^ & [ * " ' [ Q Q * 'Q ^ 'Y \ # " Q *Y _ #' Â&#x203A; ' ^ Â&#x2DC; ] ^ 'Y " Â&#x2022; Q& Q *Y \ Q ' ~Q^ Y ^ #^ 'Y " \ # " Q *Y _ #' Â&#x2020; ` " # &* # Y \ # " > Â

^ # Q ' '# ^ ^ ^Q

Â&#x2C6; # ] YQ 'Q '^Q *

^ 'Y # # *Y # ~ # Â&#x2018; ] [ * 'Q ` Y ^Q  Q$] ^ # Y ' ^ [ * Â&#x2020; ` "] ^ 'Y " Â&#x2022; Q& Q *Y \ Q ' ~Q^ Y ^ #^ 'Y " \ # " Q *Y _ #' >'# Q* Y [ *Y'#  # Y Q^ " & 'Q' # # [ * * ' Y 'Q * ^ #^ Q & YQ ¢Â&#x2013; "] \ Q ' ~Q^ Y ] ^  * " ] Â&#x161; Â&#x2018; '* "] Â&#x2013; Y \ *Y "] ¨ "] Â&#x2030; # \ #

\Q ] Â&#x2020; * Â Â&#x2030;#

"ÂŁ | Â&#x2018; Â * "Q Y ' [ ~ * & * Â&#x2030;#Y ^ Â&#x2DC; ] '# Q Q^ 'Q& # ~ # Â&#x2018; '# ' ^ ' * # # Y & ~ # Q & Q # Â&#x2018; Â&#x2018; [ Y # '# QÂ # ~ # Q "Q Â&#x2018; ' Â Y

NajdraĹži dan je onaj â&#x20AC;&#x153;sutraâ&#x20AC;? Â&#x161; # 'Q ^ [ " Q'* Y * & "  ~ ¨#QÂ&#x2018; *Y] [ Y

'#

' & 'Q'# ] Y Y &* ' ' Q # [

[

'# Y [ ~ # '# ] ^ # Â&#x2030; qQ ]

# *Y _ #' & [ [

' ' &Q Y ] Y Y ' Y & [ " # # Â&#x201D; >

4 6& 2 ' , ( & ) 9 &

p

Na pozornici Centra za kulturu zduĹĄno pjevalo viĹĄe od tristo umirovljenika iz cijele Hrvatske!

Â&#x160; # Â&#x2018; * # Q

Â&#x2013; ' ** $] '# ^ * Â&#x2018; #Q Â&#x2039; ÂŽ ^ * Â&#x2013; Q# ] Y Y [

Â&#x2039; Â&#x2018;

" # # $] ^ '*Y Y & Y Y '# '^Q

Q Â&#x2C6; # [ Q*#Q Q

Â&#x2030; ' Q *YQÂ&#x2018; Q ^ Q YQ ^ # '# '#] *YQÂ&#x2018;

Q' #] [ Y ] Â&#x2018; *] *Q * ' # ^ # ^ ' # ^*

# '" & Y YQ ^ #^ 'QY | Â&#x203A; Â&#x2020; ^* ' Y ^ [ " [ Y YQY ' * ~ # ] * * # * ' & Â&#x2018; * # Y Y [ Y Q ' ^* '

Q Y Â&#x2018; * Â&#x2018; * # _Â&#x2020;Â&#x2DC;{ Â&#x201C; & Â&#x2018; Â&#x161; Y ^*Y ' " Y ^QÂ&#x2018;* [ Y * 'Q Â&#x2013; ' ** ¢Â&#x161; * \ * ÂŁ Â&#x2013; Â&#x2021;*Â&#x2018; " # ¢Â&#x2021;[ # Â&#x2020; Â&#x2018; Q** ÂŁ  * # Â&#x2013; ' ** $

'^ Q Y Q& Y Y Â&#x2018; * # * ' ^ ] Y ' ^ # Q ' * Â&#x2018; * # Q [ ~ * Â '# ' ' # &

Â&#x2019; ^ Y Y *YQÂ&#x2018; ^ Y ^Q# [ & Â&#x2018; Y ^ [ " [ * Â&#x153;}ÂĽ

 Y

# '

 ^ '# [ Â&#x2018; * # Y * Y Y

Â&#x161; ' Â&#x2018; " ' * '^ [ Y Â # Y Q ^ 'Y # # *Y Â&#x2018; * Â&#x2018; Y * Y " ] Y 'Q * Â Y Â&#x2018; * # ^* ' Â *

" \ Q Y # ' &Q Q Â&#x2018; * # Q ^QÂ&#x2018;* Q] Â # Q [QY # ' Q Â ^ '# Q " Y * * * # #

Y Q& [ &

¢Â&#x160; Â&#x160; ÂŁ

KONCERT U SCHEIERICI ~ '# & ] Y ~

Â&#x2018; Â&#x2018; Y 'Q# $] q  Y § #Q ] [ '* " & * Â&#x2013; Â&#x201C; & Â&#x2018; ^ * " Â&#x2013; ' & Q [ ' " Y * Q [  # #Q ' Â&#x2018; '

* # # ] Y Y '# Q* 'Q ' Â&#x2018; '# Y ~ # Â&#x2018; Q^ Q~ Y [ Â&#x2018; Â # ' #

Â&#x203A; ' ^ Â&#x2DC; ] ^ 'Y

\ # " Q *Y _ #' ] [ Y Y ^ 'Q' # ^Y [Â&#x2018; ~

^ Y Y & Q Â&#x161; ~ & ] * ' QÂ&#x2018;Q Q '# Y # & [ # 'Q' # ' &

Â&#x203A; '# ^ Q ' [ ^ 'Y # # *Y

" # &* Â&#x2018; ' ' ~ # Q [& Q ' Â&#x201D; ÂĄ # Y ^Y ' ] * ^Y ' Y Q Y ~ #ÂŻ

ZagrebaÄ?ki lijeÄ?nici pjevaÄ?i Â&#x161; & Â Y " ^ '# Y Y _ #' & * Y & [Â&#x2018; ] Q ^ # ] ÂĽ * '# ^ Â&#x201C; & Â&#x2018; * Y " ^Y ~ # " # Q Â&#x2030;" Y [& ' ^ # Q } ' #

| & # Y ` Â & "

Â&#x2022; ^ & Q Â&#x2018; # [Â&#x2018; [ Y * #' ' Y #' &* [Â&#x2018;

Â&#x2018; Â #

Â&#x2022;* [ " ' ^ " Y Q Q^ #

Q* [Q Q Â&#x2030;" Q [& Q ^ ' ^ Y " # Â&#x161; & Y & [ Q 'Q Y Â&#x2C6; # [ Q*#Q Q " _ #' & * Y & [Â&#x2018; { Â&#x161; Q~ " "

_ #' * Y [Â&#x2018; Â&#x2018; *Y Y Q Q& ' * Y Q Â Y

\QÂ ^Y [Â&#x2018; Â&#x201C; & Â&#x2018; * Y " ^Y Y *QY # ' # & &* [Â&#x2018;

' " Y _ #' & * Y & [Â&#x2018; ] ' " *Y ' Q * Y " [ Y ' '# Q

& Q*#Q Y * # '#

Â&#x161; ' Â&#x2018; '# [Â&#x2018; Y Q # "Y * Q^ * '# ] Q *YQ QYQ & # ] # "

# * "

# '#Q #

'# Q

Â&#x2039; Q# [Â&#x2018; # ' # # ' Â&#x2018; ¢ ÂŁ

6

media

17. listopada 2014.

" Y

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIĹ˝NICA â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? Ä&#x152;akovec preporuÄ?uje br. 996

Ime i prezime: Ulica i kuÄ&#x2021;ni broj:

Goran Ä&#x152;op: â&#x20AC;&#x153;Luka ModriÄ&#x2021;â&#x20AC;?

Mjesto i poĹĄtanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s MeÄ&#x2018;imurskim novinama poklanja knjigu jednom Ä?itatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: MeÄ&#x2018;imurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Ä&#x152;akovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a moĹžete ga dostaviti i osobno u redakciju MeÄ&#x2018;imurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podiÄ&#x2021;i u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 995. MeÄ&#x2018;imurskih novina je Mirna Novoselc, Ä&#x152;akovec (Sue Townsend: â&#x20AC;&#x153;Adrian Mole i godine divljineâ&#x20AC;?). Nagradnu knjigu molimo podiÄ&#x2021;i u redakciji MeÄ&#x2018;imurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Kresley Cole: â&#x20AC;&#x153;Zlodjela u zimskoj noÄ&#x2021;iâ&#x20AC;?  \ "Â&#x160; [ * `Š ' Y #Q &QÂ&#x2018; # ~ Y Q Y Â&#x2018; * 'Q

Â&#x2020; * '

# ^ '# Y Y Â * Y

Y Q Y ^ Q ' Y # { ' Q # *

'Q' # ' ^ Y # *Y " \ # Â&#x2019;

^

[Â&#x2018;Q # Y Y ~Q Y Â&#x2DC; '

' * QY ^ #

Y ] & Â # Q^ # Y Â&#x2018; # ' Q ' YQ ' &Q Y Â # Q Y ~ ~ #Q \ Y # Q# * Â ' Y ^ ' *Y ^ # ~ # ' * Â # [ * # & ^ #

Â&#x2DC; Q~ * 'Q &* '

#

~ ' Â # Â Q# ' " ] * [ Q

Y Q' ' '^* ' '# '# > Y Y [ Y -

Â&#x2019;Â&#x2018; "] Â&#x201C; ] ¨  Y &] Â&#x201C; ^  ] Â&#x201C; & Â&#x2018;] `

] \ Â [ *] # 'Q ^ '# Y ' Â Y & ~ # & '^ #' & ^Q# `Q \ ] Y & YÂ&#x2018; *Y & Q ^ Y '# #' & & # ] &* Q[ " Â Y #' ^ [ # " Y Â&#x2022; Y

BELETRISTIKA Â&#x203A; ` Â&#x2C6; ÂŽÂ&#x201D; Nezgodna istina ¤ '# \ ** Â&#x201D; Argentinac Â&#x2030;Š* | ŠÂ&#x201D;

PUBLICISTIKA Â&#x2013; ^Â&#x201D;

| Â&#x2030;Q[

Â&#x2030;# Â&#x2018; Q Â&#x201D;

Â&#x2DC;* Q Y Â&#x2C6; {Â&#x2030;# Â&#x201D;

Q# ^ ' Y Y [ ] Y Y Y ^ # * # *Y

'# ~ Y ] Q# Â&#x2013; ^ * ^ ^ # Y ' #

Y ] ^ &

[ Â&#x2019;Â&#x2018; " ] Y Y ^ & # [

Y '# Y ^ * Â #Q Q Â&#x201C; Q] Q # '* Â&#x2018; Y [

'# #Q" Y '# * 'Q Y Q Y & * # # ^ '# [ Y [ ' & Â&#x160; * ]

Y'* Y & YÂ&#x2018; & # Y & & # & *QÂ&#x2018; ' Y #Q Â&#x2020; Y & # [ Y [ # Q# Y ' * '^ #' # * #] & 'Q Q # * Q Q* &Q * Y & Q^ '#] '" ^* # [

'# * ~ #

| # *Y 'Q ^ ' *YQ

# Y & Y ] Y ~ Y Q# " Q *QÂ&#x2018; ^ [ # " Y ] * #

^ & ^ * ^ * ' [ | Q Â&#x2039; ## ^ # Q Â&#x160; *

Â&#x2021;Q# * ^* '# ^ 'QY * '# Y 'Q * Q#Y " Y

\ '# Y ] '# ' Y ' [ Y Y Â&#x161; # # *YQ Y 'Q Q Â&#x201C; Q # *

Y & # * #] Y & ^ # ] '^ Y 'Q & Y Y Q^ [ Q Y Y Y Â&#x2018; ] ' ' Y Y *

Q ^ [ # " Y ] * ~ Y 'Q *Q * Q Y * ' Y #' *QÂ&#x2018;Q \ Â&#x2018;* '# # Q "Q ' Y Y Â&#x2DC; Y & & # Y \ ^ Â&#x2018; ' ^ ' '# Y 'Q Q ^ Y # *

# Q] * Y Â Â Q ^ & Y & # '

ALBUM TJEDNA

The Preatures: â&#x20AC;&#x153;Blue Planet Eyesâ&#x20AC;?

Â&#x2018;Q Q ~ # &Q ] ' Â&#x2018; Y Y

# # ^Q'# # Â&#x2021; ^ Â&#x2018; Y [* Y Q~QY ] ~ * \ Â&#x2018; # Â Y # ~ Y Q QÂ Q # Y * { * ' ' # [Â&#x2018; & ' & *Y & [ Â # # ÂŤ

KNJIĹ˝ARA â&#x20AC;&#x153;LJEVAKâ&#x20AC;?

DuĹĄan VesiÄ&#x2021;: â&#x20AC;&#x153;Ĺ ta bi dao da si na mom mjestu Bijelo dugmeâ&#x20AC;? Â Y * Q& Y ~ Y Y ^ Y Q Q*#Q Â&#x203A;Q& '* Y Q ^ '*Y Y Y # # ' # & '# *Y Â&#x2022; Y Y ' " Y * '# Y Q*#Q ] Y Y '# *Y # ~ * ' Y ^Q# [ [

Y '# ] Â&#x2018; * 'Q ^ Y Q^ ^ # & [ Y Â&#x161; * 'Q ^ '# # * # ] Q~ '# Q# # '# ] ~ '# '# ] ^ # Â&#x2018;Q [ ^ #^Q

^ ' Â Q] ' ^ fesionalni nivo i moderno ^ Y

TOP LISTE

Â&#x2039; Â&#x161; #Q ' Y Â&#x2018; Y ' Q[* [ ^Q# Y ]

¤Â&#x161;{ Y 'Q ' Q* ^ ~ YQ ' Â&#x2018; ] ^ ' Â&#x2018;no hit singlom â&#x20AC;&#x153;Is This How You § *ÂŤ$] Â&#x2018; * Y Y ' ~ # & Y & '#Q Y' & ^ Y " Â&#x2019; Y 'Q Â&#x2018; '^Q * ] ^ ' Â&#x2018; [ #  # *Â&#x2018;Q ^ [ # Q ' ' ' Y #*Q Â&#x2020;

* [ & ^ ' &* Â&#x2039; Â&#x2C6; $ >' Â&#x2039; ' _ Âą Q § *ÂŤ$] * Â&#x2018; '

^ Y "Q [ * # *Y Q # '# *Q] * Â&#x2039; Â&#x161; #Q ' 'Q Â&#x2018; ~ * Y ^Y ' [ Y * Â # ' Y Q ^ Q ^* ' Y ^Y ' ] [Â&#x2018; & & Y '# Y *Â&#x2018;Q # * '* Y # ' '*QÂ Y # ' Â #

Â&#x2019; ]

Y Q ' * [ Y # Â&#x2018; >' Â&#x2039; ' _ Âą Q § *ÂŤ$] ^ Y ^  # #  #

Y & 'Q QÂ&#x2018; " * Â&#x2039; Â&#x2C6; $] Y ' ' Y ' & # Â&#x2018;Q Q # ^Y '

Â&#x2018; & * "Y * Q^ [ Q Q *Â&#x2018;Q Â&#x2030; ' ] *Â&#x2018;Q Â&#x2018; [ # ' * Â&#x2018; Â&#x2018; *QY * # Y *

Â&#x2019;' '^ Q# ' Q  * ]  *Q Â&#x161;* # ¤Š '$ Y *QY Y ^ Q[ Â&#x2018; Q#Y " Y ^ '*Y Y Âą Âą Âą ' Â&#x2013; '' ^] 'Š # &* [Â&#x2018;Q ^ Q Q '* Y

& Y ] * [ [* -

1. Blame It On Me - GEORGE EZRA 2. Iâ&#x20AC;&#x2122;m Not The Only One - SAM SMITH 3. Would You Fight For My Love JACK WHITE 4. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2 5. Gotta Get Away - THE BLACK KEYS 6. You Already Know - ARCADE FIRE 7. Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 8. I Put A Spell On You - ANNIE LENNOX 9. Take Me To Church - HOZIER 10. I Canâ&#x20AC;&#x2122;t Give You Anything But Love TONY BENNETT & LADY GAGA 11. On The Rocks NICOLE SCHERZINGER 12. When I Find Love Again - JAMES BLUNT 13. As Long As I Got You - LILY ALLEN 14. Centuries - FALL OUT BOY 15. We Are Here - ALICIA KEYS

Q '^ Q# & Q^ ] Â&#x2039; Â&#x161; #Q ' 'Q ' * '  * ] # ' Q ^ * & ~ ' * ¢  Q ^

QÂ * ÂŁ

Â&#x2020; # & # 'Q ' &Q Q { " {^ ^ Â&#x2C6; Q *$] YQ Â&#x2018; &* [ *Y # Â&#x2018; ^ ^Q# Â&#x2039; & ÂŞÂ&#x2030; ] [ *Y ># Â&#x2013; #'  ## $ Y Q* [ QÂ&#x2018; Q # # Y _ " ] [ & Â&#x2030; Â&#x2018; ŠÂ&#x201A;' Â&#x2039; * &$ Y Y &* [Â&#x2018;

YÂ&#x2018;* ~ â&#x20AC;&#x153;Is This How You Feel?â&#x20AC;? ili spo # Y YQ Â&#x2019; Š$

Â&#x2021;Q'# * Y ^ # * &

Y * ^ #Y

-

] Â&#x2018;

'Q Â * '] * Â # ^ ^Q# Â&#x2039; Â&#x161; #Q ' # ^ Â&#x2018; Y ' Â&#x2018; Y Y

Q $ [ YQ

Â&#x2020; ' Â&#x2018; *Y '# Y ' [ Y ^ Q *Y '# "Q  ] ^ Y #  *Q Â&#x161;* # ¤Š '$ "Y * # Y [ Y ^ #

¤Â&#x161;{ # 'Q Y ' * [

Y 'Q Y

Y^ '^ # Y * Â&#x2018;

' Y #Q Â&#x2DC; ' [&* ] &* Â&#x2018; Q' ^ # ' Y #] Â&#x2018; YQ Â&#x2018; * Â&#x2018; # ' & Š^ ¢Â&#x2030;  \ * Q~ ] ^ Q[ # ' ^ # * Â&#x201D; \Q[ ÂŁ

Â&#x161;XÂ&#x161;[ Â [Â&#x20AC;_X " ~ # ~*[Â&#x20AC;Â&#x2030; [*^<Â ^_ | [ _> " * > Â&#x201E;

?^][_ Â&#x2026;_['Â&#x2030; " +! $ 4. MAGAZIN - No no no Â&#x2039; \^~^_XÂ&#x161;[ " + = = Â&#x203A; ~*[Â&#x20AC;X<X_ Â&#x2030; X' ^Y Â&#x153; <X_Â&#x2030;\*[~ ' Â&#x2030;_Â&#x2030; " _>Â&#x2020;= Q _[Â&#x20AC;^ '^_Â ^Â&#x20AC;Â&#x192;X;[ " < $ &>x & $ Â&#x; ~XÂ&#x2026;Â&#x2030;_ " Â&#x20AC; $ =

~[]_[ " \ >

_[Â&#x20AC;XÂ&#x2030; *+ \^<Â +_Â&#x2026; " Â&#x2020; x

X]Â&#x20AC; Â [Â&#x161;Â&#x20AC; "

# ;^*^Â&#x161;[ _Â&#x2030; Â&#x2026;[ " Â&#x192; ! >& 13. COLONIA - Fenix

w ?[~^* " [> $ &

Â&#x2039; Â&#x20AC;^]Â&#x2030;+_ " ? x = $ =

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

petak, 17. 10.

19.30 ZAGREBAČKI LIJEČNICI PJEVAČI dvorana Zrinski/Scheier

18.00 TA LUDA VJENČANJA komedija

20.00 NESTALA misti ni triler

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, subota, 18. listopada, 19 sati

subota, 18. 10.

17.00 LICA S TJERALICA Fotoklub akovec (predvorje CZK-a)

Lutkarski panoptikum - izložba fotografija, lutaka i scenografije

17.00 KOVRČAVE VRBE Interaktivna izložba didakti kih ekoigra aka

18.00 Glazbatorij Gradsko kazalište lutaka Split

19.00 LUTKARSKI PANOPTIKUM Otvorenje izložbe

nedjelja, 19. 10.

15.00 KOVRČAVE VRBE

Kazalište lutaka Zadar predstavlja se na ovogodišnjem Susretu pro esionalnih kazališta za djecu i mlade “HC Assitej” u akovcu otografijama, scenografijom i lutkama iz svojih predstava.

Autor izložbe Darko Petkovi prikazat e dijelove recentnih predstava koje su nastale u razdoblju od 2010. godine do danas.

Uz autore Mojmira Mihatova, Roberta Koštu i Darka Petkovi a, koji su redom zaposleni i djeluju u Kazalištu lutaka Zadar, bit e prikazan i dio scenografije iz predstave “Drago . i tvornica okolade”, iji je autor renomirani umjetnik Željko Zorica (1957. - 2013.). Prepoznatljiv vizualni identitet provla i se tako kroz gotovo sve predstave, a vidljiva je i briga o tome da senzibilitet autora koji s Kazalištem sura uju bude komplementaran senzibilitetu ku e. Zadarsku lutkarsku pri u posljednjih godina kontinuirano prati mlada zadarska otografkinja Iva Perin i , ije e otografije upotpuniti ovaj doga aj. Sve ano otvorenje izložbe “Lutkarski panoptikum” Kazališta lutaka Zadar bit e u subotu, 18. listopada u izložbenom prostoru Centra za kulturu, s po etkom u 19 sati.

Interaktivna izložba didakti kih ekoigra aka

Blizanke Rea i Vita (11 godina) te brat Viktor (13 godina) ve inom slikaju pejzaže i gra*evine

16.00 TRI SKOCKANA PRAŠČIĆA Plesni centar “TALA” i Gradsko kazalište “Trešnja”

U PRELOŠKOJ OBITELJI VLAHEK

ponedjeljak, 20. 10.

Blizanke Rea i Vita te brat Viktor uživaju u slikanju!

13.00 ŠEGRT HLAPIĆ KAKO BI GA IGRALA KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC”

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

10.00 JA I MOJI OSJEĆAJI

T

rideset i tri rada polaznika škole crtanja i slikanja djece i odraslih, koju vodi slikar Ivan Lovrekovi u okrilju udruge Paleta, predstavljena su krajem rujna na jednodnevnoj izložbi u prostoru Pu koga otvorenog u ilišta u akovcu. Nakon sve anog otvorenja izložbe uslijedilo je razgledavanje slika i prigodan domjenak. Izložbeni radovi predstavili su brojne slikarske tehnike i svim posjetiteljima poru ili: Me imurci vole boje, kistove, slikanje i uživaju u tom umjetni kom izri aju. Po etkom listopada zapo ela je i nova sezona škole crtanja i slikanja udruge Paleta u aktualnoj pedagoškoj godini. Svi

koji žele unaprijediti svoje slikarsko i crta ko umije e još uvijek mogu do i u Pu ko otvoreno u ilište u srijedu u 18 sati i upoznati se s radom udruge.

Izložbu je proglasio otvorenom Mario Zamuda, ravnatelj POU-a akovec. Polaznici, slikari amateri, tom su prigodom primili i pisane potvrde o završenim ciklusima prema stupnjevima: I. - III. stupanj: Dino Branilovi , Nadja Obak, Ivana Mar ec, Jelena Baka , Iva Trupkovi , Matej Mikuli , Anita Šprem, Marija Šprem i Anita Vinkovi ; IV. stupanj: Mirna Boji , Nevenka BošnjaK, Marija Bašnec, Jelena Obadi , Sara Sabol, Marijan Žvorc, Maja Žvorc, Viktor Vlahek, Rea Vlahek, Vita Vlahek, Nensi Zor ec i Kaja Resman; V. stupanj: Maria Molnar, Ivan Mali , ur ica Sraga, ur a Peva , Marija

Horvat, Stanka Boji , Vladimir Dokleja, Dragica Sklepi , Emilija Horvat, Jakov Skok, Miljenko Kranj ec i Snježana Logožar. Na te aj iz Preloga stižu i lanovi obitelji Vlahek. ak njih troje. Jedanaestogodišnje blizanke Rea i Vita te njihov stariji brat, trinaestogodišnji Viktor. O tome što najviše vole na te aju crtanja i slikanja blizanke su nam rekle: - Najviše volimo crtati uljanim bojama na platnu, i to pejzaže, životinje i gra evine. Uživamo u radu s bojama i to nas veseli. Nitko se u našoj amiliji ne bavi slikanjem, ali mi volimo taj naš hobi.

Brat Viktor prednost u odabiru tematike slikanja i crtanja daje gra evinama, a potom slijede pejzaži. Na te aj dolaze ve drugu godinu i vesele se svim satovima crtanja i druženju s drugim polaznicima.

NESTALA

OTOK LJUBAVI

misti ni triler Režija: David Fincher Uloge: Rosamund Pike, Ben A fleck, Missi Pyle

romanti na komedija Režija: Jasmila Žbani Uloge: Ermin Bravo, Ariane Labed, Ada Condeescu, Leon Lu ev

10.00 SNJEŽNA KRALJICA Gradsko kazalište lutaka Rijeka

Kazališna družina “Pinklec”

utorak, 21. 10.

Gradsko kazalište “Žar ptica”, Zagreb

14.00 JA BUKA Gradsko kazalište “Trešnja”, Zagreb

18.00 MATILDA Dje je kazalište Dubrava i Kazališna družina “Pinklec”

srijeda, 22. 10.

10.00 MALO VELIKO KVRGAVO DRVCE HNK u Šibeniku

15.00 SNJEŽNA KRALJICA Kazalište Virovitica

četvrtak, 23. 10.

10.00 GENIJALNI GENIJE Kazalište lutaka Zadar

14.00 DEVETA OVČICA Dje je kazalište Branka Mihaljevi a u Osijeku

20.00 OTOK LJUBAVI Tribina “ ”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

Klub Boraca, Sedam, Društvena mreža, Neobi na pri a o Benjaminu Bu¡onu samo je jedan dio stvarala kog opusa Davida Finchera kojim se približio svjetskoj publici, a i osigurao svoje mjesto me u najboljim ameri kim redateljima današnjice. Njegov film temelji se na bestselleru “Nestala”, ameri kog novelista Gilliana

Flynna. Nick Dunne, kojeg je utjelovio Ben A¢eck, sprema se proslavi godišnjicu braka sa svojom suprugom Amy (Rosamund Pike). No, upravo na taj dan ona nestane, što pokrene lavinu istraga. Nakon pronalaska njenog dnevnika, u kojem jasno stoji njezino nezadovoljstvo brakom, Nick Dunne postane glavni osumnji enik...

Svojim novim lmom “Otok ljubavi” redateljica Jasmila Žbani uspjela se sa samo trideset dvije godine probiti na svjetsku scenu. Okre e se od postratnog života Bosanaca te radi komediju kojom problema zira brak i LGBT (lesbian, gay, bisexual and transgender) tema ku. Film je prikazivan na nekoliko fes vala, kao što su Locarno

u Švicarskoj i Sarajevo lm fes val. Reakcije su razli ite. Ve ina se slaže kako je to lagana ljetna komedija koja ne iziskuje previše razmišljanja tijekom gledanja, no me se isklju uje kvaliteta scenarija, koji je prema lmskim kri arima svjetskih portala (Indiewire, Cineuropa, The Hollywood reporter) predvidljiv...

subota i nedjelja, 18. i 19. listopada 17.00 ROBI – UZBUNA NA ORLOVU VRHU animirani film

20.00 LJETO U PROVANSI komedija, drama

8

media

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

O ekuje vas primamljiva poslovna ponuda. Slijedi povoljan razvoj doga aja. Umanjite nepotrebnu napetost i nervozu. U pojedinim situacijama nemojte reagira impulzivno. Budite mudri i razbori .

U ljubavnim odnosima morat ete odgodi neke vaše planove jer e partner otputova na višednevni poslovni put. Samci e bi posebno inspirirani u potrazi za novim ljubavnim partnerima. Prekinite s lošim navikama u konzumiranju alkohola.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ovih dana poslovni zadaci od vas e zahtijevati ve i angažman.

Poslovne projekte oboga te novim idejama. Sve ciljeve koje ste si zadali ostvarit ete u željenom vremenu. Novca ete ima dovoljno, ali kada su u pitanju ve i izdaci pripazite i dvaput razmislite oko ulaganja. U emo vnim odnosima dolazi vrijeme da raš istite sve loše odnose koje imate u životu.

Kontrolirajte svoju impulzivnost.

Mogu e su virusne infekcije, pa poradite na imunitetu.

LAV (23.7. - 23.8.)

Koncentraciju i svu mentalnu energiju usmjerite na završetak aktualnih poslovnih zadataka. Oduševit e vas kad ete vidje kona ne rezultate. Novac e ovih dana brže odlazi nego dolazi , stoga pripazite na ku ni budžet. Bit ete usmjereni na zaradu, što je dobro jer pris žu ra uni. Na ljubavnom planu o ekuju vas novine pri kojima nemojte zaboravi na izreku “dogovor ku u gradi”. Partneru pružite maksimum.

Iako ste podložni alergijama, sa zdravljem e sve bi u redu.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši poslovni prijedlozi nai i e na plodno tlo kod vaših poslovnih partnera. Nadre ene osobe prepoznat e vaš trud i marljivost te vas nagraditi. Uspjet ete dobiti povišicu i dobro ete napla svoj trud i zalaganje. U ljubavi tako er sjajno. Slobodnim osobama sjajna ljubavna ponuda stiže iz susjednog grada. Ako ste u vezi, partner e vam zna uzvra emocije na najljepši mogu i na in. U naletu pozitivne energije i sa zdravljem e bi sve u redu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ako radite u umjetni koj profesiji, predstoje vam nove mogu nos za priznanja. Vaša javna nastupanja višestruko e vam se ispla .

Slijedi nov ani dobitak koji e vas razveseli . Dani vikenda bit e kao stvoreni za po etak jedne nove ljubavi, stoga nemojte kasni na ljubavni sastanak. Svi pripadnici ovog znaka koji su u vezi ili braku osje at e se zadovoljno i ispunjeno. Više brige posve te svom zdravlju. Poradite na imunitetu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Na poslovnom ete planu imati potporu prijatelja. Mogu je dobitak preko honorarnog ili dodatnog posla. U ljubavnim odnosima pripadnici ovog znaka koji nisu u vezi imat e priliku za novim obe avaju im poznanstvom. Imat ete naklonost osobe do koje vam je stalo. Ipak, pripazite kome i što obe ajete. Prona ite vrijeme za kvalitetan odmor i san. Ako ve dulje vrijeme niste posje li stomatologa, vrijeme je da se odlu ite i na taj korak.

MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.)

Ako se bavite privatnim biznisom, iznenadit e vas ponuda osobe koju cijenite. Mogu je i susret s poslovnim partnerom iz inozemstva, koji e vas ugodno iznenadi povoljnom poslovnom ponudom.

Ovih dana bit ete inspirirani za planove o zajedni koj budu nos s partnerom. Samci, pokažite više inicija ve te dane vikenda iskoris te za izlazak s prijateljima. Pripazite na kretanje u prometu i budite na oprezu. Dobrog ste zdravlja i odli no se osje ate.

RAK (22.6. - 22.7.)

Na poslovnom planu mogu i su prolazni zastoji. Iako ete se osje ati nezašti eno i ranjivo, imajte povjerenja u svoj suradni ki m. U ljubavnim odnosima iznevjerit e vas osoba od koje to nimalo niste o ekivali. Mogu e su ljubomorne scene s voljenom osobom. Na svaki mogu i na in pokušajte to sprije i . Slobodnim pripadnicima ovog znaka smješka se mogu nost nove veze. Probleme s viškom kilograma riješite svakodnevnom tjelovježbom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U vašem poslovnom okruženju dogodit e se manja kriza jer e ambicije biti u raskoraku s mogu nos ma. Morat ete mijenja neke planove. Nov ani troškovi bit e ve i nego dobitci, ali ne brinite.

Sve ete uspje sredi . U ljubavnim odnosima sve e se odvijati upravo na na in koji priželjkujete.

Ako ste u braku, vladat e skladni odnosi, a ako ste sami mogu a je nova strastvena avantura. Manje probleme s dišnim organima riješite toplim napitcima i medom.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

U poslovnom okruženju mogli biste ima nalet nega vnog raspoloženja. Pripazite, jer bi mogli sami sebe povrijediti. Eruptivnu energiju usmjerite u krea vne vode. U danima vikenda bit ete posebno darežljivi i što se e emocija. Ako ste u vezi, partneru priuš nezaboravnu romatni nu ve eru. Samci neka s društvom iza u na kultna mjesta okupljanja. Nova ljubav je na vidiku. Ovih se dana ne izlažite prevelikim zi kim naporima. Uživajte u slobodnom vremenu.

JARAC (22.12. -20.1.)

Neki problemi koji su vas pri skali u poslovnom okruženju sada su iza vas. Ubudu e nemojte dozvoliti da do ete u sli nu situaciju.

Ovih dana pripazite na potrošnju novca kako ne biste kupili i ono što vam doista u ovom trenutku ne treba. Netko iz vaše neposredne blizne iskazat e vam svoju naklonost. Dozvolite da strast u e u vas. Ako ste u vezi, mogu e je da e vas partner ugodno iznenadi .

Sun ane dane jeseni iskoris te za šetnje na svježem zraku.

RIBE (20.2. -20.3.)

U mjesecu listopadu nemojte pristajati ni na kakve poslovne projekte koji imaju karakter visoke rizi nos . Primirite se i ekajte povoljnije utjecaje. Vaša e vam intuicija da signal kada e ponovno do i vrijeme za ve a ulaganja ili projekte. Ako u ljubavnim odnosima “sjedite na dvije stolice”, došlo je vrijeme da to riješite. Netko bi mogao otkriti vašu tajnu ljubavnu vezu. Sprije ite to na vrijeme.

Mogu a je manja nervoza. Više se kre ite i bavite tjelovježbom.

UVIJEK MODERNA I ATRAKTIVNA

Seksipilna, raskošna, ali i elegantna - čipka!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

N

erijetko se za ipku kaže da je kraljica svih tkanina. U povijesti je oduvijek bila cijenjena, bez obzira je li bila dio plemi kih i gra anskih odjevnih predmeta ili seoskih nošnji. Žene su je oduvijek cijenile i voljele. Mnoge tradicionalne nošnje nezamislive su bez ipke, pa su odre eni krajevi razvili i posebne tehnike ipkarenja.

U Hrvatskoj su najpoznatija paška, lepoglavska, slavonska ipka, hvarska ipka od agave, a sve zna ajnije mjesto u svijetu ipke zauzima i me imurska svetomarska ipka. U europskim zemljama ipku su izra ivale po-

najviše žene iz crkvenog, plemi kog i gra anskog staleža, dok su u našim krajevima ve inom vještinu izrade ipke na bati e ili šivanjem iglom poznavale seoske žene te upravo esto prodajom ipke prehranjivale obitelj. ipka kao modni ukras ni u današnje vrijeme ne gubi na atraktivnosti i poželjnosti. Kao umetnuti modni detalj može se na i na raznolikim ženskim i dje jim košuljama, spava icama i donjem rublju, haljinama, suknjama i majicama, ovratnicima i ukrasnim rup i ima. Suvremeni modni dizajneri posežu za neiscrpnom razigranoš u i originalnoš u koju ipkarenje pruža. Primjenjuju je ponekad i na gornjim dijelovima muških odijela, na kra-

vatama i muškim šalovima.

Osim na modnoj odje i, ipka svoje mjesto pronalazi i na cipelama i modnim dodacima kao što su torbice, šalovi, kape, marame te sve atraktivniji nakit od ipke. Nekad su dominirale crna, bijela i bež boja, a danas je nalazimo u širokoj paleti boja i nijansi svih mogu ih zamislivih kolorita.

Tko može odoljeti njezinoj raskoši?

Kako se ipka na modnoj odje i primjenjivala nekad, a kakav je današnji pogled prema tom arobnom i raskošnom svijetu ipkarenja, moglo se nedavno vidjeti na 18. festivalu ipkarenja koji je protekli mjesec održan u Lepoglavi. Izdvajaju se posebno dvije izložbe: “Naki eno, ne-

naki eno - ipka na ženskom modnom priboru od 1800. do 1900. godine iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt” i “Budi svoj u Europi” - izložba nakita i modnih dodataka od ipke te drugih tehnika izrade ru nih radova koji su za potrebe izložbiranja pristigli iz Slovenije, Španjolske, Belgije, Velike Britanije, Estonije i Švedske. Bila je to odli na pozivnica za ponovno otkrivanje arolije ipke. Svjetski modni trendovi upravo i za jesen/zimu 2014./2015. preporu uju kombiniranje ipke s traperom i kožom. ipkasti detalji donose seksipilnost, ali i eleganciju. Tko toj kraljici tkanine koja se u svakom trenutku “šepuri poput pauna” može odoljeti? Gotovo nitko. ipkastu raskoš vole svi!

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Moda blijedi, stil je vječan.”

Yves Saint Laurent

media

9 13

10

media

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pureća roladica punjena patlidžanima s rižinim žličnjacima Bogatstvo plodova prirode koje donosi jesen izvrsno oboga uje obiteljski objed. Kuhar Nikola Vuruši iz restorana Pilka u akovcu preporu uje zanimljiv spoj puretine, patlidžana i tikvica. Iznenadite svoje uku ane i servirajte pure e roladice punjene patlidžanima. Kao prilog dodajte rižine žli njake. Iznenadit e vas okusi poznatih sastojaka, pripremljenih na nov na in. U slast svima bilo.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Priprema Sastojci - pure i file - patlidžani - tikvice - sir gauda - vrhnje za kuhanje - sol, papar - riža - parmezan - peršin - jaje - krušne mrvice

Pure i file razrežite, malo istucite bati em, posolite i napravite manju roladicu u koju se potom stavljaju patlidžani. Patlidžane prethodno sotirajte na maslacu uz dodatak sira gaude. Na vru i roštilj stavite roladicu i popecite sa svih strana dok se ne dobije korica. Rolicu maknite sa žara i ubacite u konvektomat (konvekcijska pe nica) da se još malo zape e i dobije na so nosti mesa.

Rižu posebno skuhajte, ocijedite, dodajte jaje, parmezan, peršin, sol i papar. Žli njake radimo pomo u dvije žlice i stavljamo ih pe i u vru e ulje.

Na kraju se dodaju tikvice koje smo sotirali na maslacu. Jelo serviramo uz dodatak umaka od tikvica. Umak pripremiti na na in da se napravi svijetla lagana zaprška, doda svijetli temeljac, sitno sjeckane tikvice, sol, papar i na kraju vrhnje za kuhanje. Sve lagano prokuhati i prilikom serviranja posipati po rolicama i žli njacima.

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kolač s kruškama

Salata s mozzarelom i bučinim uljem Priprema Mozzarelu i raj icu narezati na ploške i poredati na tanjur. Sve za initi solju, paprom, usitnjenim bosiljkom i origanom.

Za initi octom i bu inim uljem. Ova se salata može poslužiti i kao predjelo.

Sastojci - 120 g mozzarele - 4 raj ice - origano - listi i svježeg bosiljka - 2 žlice octa - bu ino ulje

Za tijesto pomiješati sve suhe sastojke, dodati sir, jaje, ulje i zamijesiti glatko tijesto. Okrugli kalup promjera oko 27 cm podmazati, posuti brašnom i tijesto utisnuti u njega tako da se dobije uokolo malo povišeni rub. Tijesto u kalupu staviti u hladnjak dok se priprema nadjev. Izmiksati dva jaja i še er u prahu, u pjenastu masu dodati gustin, griz, kiselo vrhnje, mlijeko i rum. Kruške oguliti, narezati na ploške i poslagati po tijestu, posipati sme im še erom ili medom, cimetom i grož icama, preliti sve izmiksanim nadjevom i pe i na 180 Celzijevih stupnjeva oko 35 min.

Tijesto - 150 g griza - 150 g brašna - 150 g svježega posnog sira - 2 ravne žli ice praška za pecivo - 70 g še era - 1 žli ica burbon vanilin še era - 6 žlica ulja - prstohvat soli - 1 jaje

Nadjev - 4-5 zrelih krušaka - 3 žlice grož ica - 1 žli ica cimeta - 50 g še era u prahu - 1 žlica gustina - 2 žlice griza - 2 jaja - 100 g kiselog vrhnja - ½ dl mlijeka - malo ruma za kola e - malo sjeckanih oraha

Muškat žuti iz Podruma Štrigova Podrum Štrigova uzima najbolje iz prirode i pretvara u vrhunske proizvode. Jedan od njih je i muškat žuti, koji Lana Novak iz restorana Pilka akovec preporu uje kao vino ovog tjedna. Ovo polusuho i poluslatko bijelo vino (berba 2012. godine, alk. 12,5 %), slamnatožute boje, odlikuje se mirisom bazge, citrusa i notama suhog sijena. Servirajte ga u manjoj aši za bijelo vino uz sve vrste vo nih kola a i slastica. (rr, zv)

17. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Čistač krvi i reume – zečji trn Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

M

ajka Priroda je u svom vrtu posadila biljku rasprostranjenu diljem Europe koju ljudi svrstavaju u korov nastanjen uz rubove šuma, na suhim travnatim površinama i oranicama s duga kim i žilavim korijenjem koje je prava ljekarna za reumu, giht, jetru, ali i iš enje krvi. Ljekoviti korov botani kog naziva Ononidis radix poznat kao ze ji trn te pod narodnim imenima kao sto su gladež, gladišnik i lipica na suhom i zapuštenom tlu naraste do visine od 60 centimetara, cvjeta na trnovitim izdancima s jednodijelnim listovima na vršnom djelu stabljike do trodijelnih listova na donjem dijelu. Grimiznocrveni cvjetovi leptirastog oblika pomalo podsje aju na ze ju njuškicu, a ljekoviti korijen je drvenast, žilav i širi neugodan miris. Korijen ze jeg trna sakuplja se u prolje e ili jesen, dok se nadzemni dio biljke bere u lipnju i srpnju za vrijeme

cvatnje. Važno je da se nadzemni dio biljke bere prije nego se cvijet potpuno razvije. Biljku i korijen sušimo na prozra nom, tamnom i suhom mjestu, a nakon toga korijen se sitno drobi i upotrebljava za pripremanje uvaraka – aja.

Unato neatraktivnom mirisu korijen ze jeg trna u narodu je prepoznat kao lijek još u dav-

na vremena te se koristio kao izvrsno sredstvo za izlu ivanje mokra e, ime se sprje ava stvaranje pijeska i kamenaca. Ze ji trn koristi se u lije enju vodene bolesti, posebno kod uklanjanja vode iz trbušne šupljine, preporu uje se u lije enju upale bubrega, kamenaca i pijeska u bubrezima, upale mokra nog mjehura i kamenaca u mjehuru te kod gihta, reumatizma i kroni nog reumatizma zglobova jer djeluje protuupalno zbog sastojaka kao što su fenol, lektin, medikorpin i triterpenoid. Osim korijena za spomenute boljke koristi se i aj od nadzemnih dijelova biljke dok se za vanjsku uporabu ze ji trn

koristi za pripremanje obloga u lije enju rana, tretiranju ekcema i drugih problema s kožom. aj – uvarak od ze jeg trna priprema se koli inski ovisno o zdravstvenom problemu.

Op a receptura kaže da se 2 žli ice korijena ze jeg trna preliju s 2 dcl hladne vode, kratko prokuhaju i pusti da odstoji poklopljeno 20 minuta uz povremeno miješanje, a potom procijedimo.

Protiv gihta aj se spravlja od 3 žlice cvijeta – nadzemnog dijela ze jeg trna, popari se s litrom vrele vode i nakon što odstoji 10 minuta procijedi i pije tri puta dnevno po jednu šalicu. Ovaj aj koristi se i u slu ajevima uporne reume i sakupljanja sluzi u plu ima. aj od ze jeg trna spremamo i kod ote ene jetre tako da 20 g korijena ze jeg trna kuhamo u litri vode dok ne zavrije, potom dodamo 5 g sjemena kopra, kuhamo još 5 minuta, procijedimo, zasladimo medom i tokom dana popijemo spremljenu koli inu aja.

Ze ji trn isti i krv, a za to nam je potreban korijen u prahu. aj od korijena ze jeg trna sprema se od 5 do 6 g u prah samljevenog korijena, kuha se 5 minuta u 2,5 dl vode te se procijedi nakon 10 minuta i pije 3 puta dnevno po jednu šalicu. Ovakav aj koristi se kod niskog krvnog tlaka, katara želuca, bolesti bubrega i sr anih smetnji uz oticanje nogu i želuca.

LATICA PRIGODNO OBILJEŽILA DANE KRUHA Tradicionalno druženje s djecom školske i predškolske dobi povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje Vindijina pekarnica uprili ila je 14. i 15. listopada.

Tijekom posjeta VI. osnovnoj školi i dje jem vrti u Pinokio pekarski majstori demonstrirali su kako se mijesi tijesto, osnovni sastojak za dobivanje peciva raznih oblika te ostalih ukusnih pekarskih namirnica, posebno popularnih kod školaraca. „Našim u enicima puno zna i dolazak Lati inih pekara, jer uz njihovu pomo oni se upoznaju

s prakti nom stranom stvaranja prehrambenih proizvoda. Pored toga, sve ono što napravimo tijekom druženja stavimo u pe nicu i po astimo se inim pecivima iz radionice naših

malih pekara.“ - izjavila je u iteljica Petra Lon ari asar.

Osim posjeta pekara odgojnim i obrazovnim ustanovama, Latica je u svojim proizvodnim po-

gonima ugostila u enike i djelatnike varaždinske VI. osnovne škole.

Lati ini stru ni tehnolozi, g ica Kata Josipovi i g. Saša Cerove ki, proveli su kroz proizvodne pogone pekarnice stotinjak polaznika tre ih razreda koji su se uspjeli zainteresirati za ovu struku. „Rado posje ujemo pekarnicu Laticu jer upravo na taj na in djeca istinski dožive proizvodnju kruha i peciva te po inju cijeniti zanimanje pekara. Obilazak Lati inih prostora uvijek nam je pravi doživljaj.“ - rekla je u iteljica Ružica Trogrli .

Vindijina pekarnica i ove je godine uveseljavala mališane varaždinskih dječjih vrtića te VI. osnovne škole Latica svojim proizvodima snabdijeva pedesetak osnovnih škola, a ugošćivanje školaraca povodom Dana kruha upriličuje već četrnaesti put za redom.

11

12

media

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam VOZILI SMO Novi Peugeot 508

Pomlađena uspješna

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po proizvođačima 1.1.-30.9.2014.

Proizvo a 1 Volkswagen 2 Opel 3 Škoda 4 Peugeot 5 Citroën 6 Renault 7 Hyundai 8 Ford 9 Toyota 10 Kia 11 Audi 12 Mazda 13 Nissan 14 Dacia 15 BMW 16 Seat 17 Mercedes 18 Fiat 19 Suzuki 20 Chevrolet 21 Honda 22 Volvo 23 Mitsubishi 24 Mini 25 Alfa Romeo 26 Subaru 27 Smart 28 Jeep 29 Land Rover 30 Porsche 31 ostali UKUPNO

koli ina 4563 3369 2897 1855 1666 1599 1364 1326 1159 964 908 798 769 717 695 614 522 497 457 211 202 153 151 70 41 36 34 30 27 20 46 27760

udio, % 16,44% 12,14% 10,44% 6,68% 6,00% 5,76% 4,91% 4,78% 4,18% 3,47% 3,27% 2,87% 2,77% 2,58% 2,50% 2,21% 1,88% 1,79% 1,65% 0,76% 0,73% 0,55% 0,54% 0,25% 0,15% 0,13% 0,12% 0,11% 0,10% 0,07% 0,17% 100%

VREMEPLOV

22. listopada 1936. po ele su test vožnje automobila koji je The New York Times ga nazvao „Beetle“. Ferdinand Porsche je 1934. godine prema želji Adolfa Hitlera po eo s radom na razvoju malog, jednostavnog i izdržljivog automobila koji e biti pristupa an prosje nom gra aninu.

Porsche je prvi prototip završio u tajnosti u listopadu 1935. Godine 1938. prvi Volkswagen u svojoj kona noj formi je otkriven.

Izvor: Promocija Plus

Novi Peugeot 508, koji je predstavljen na ovogodišnjem salonu automobila u Parizu, krase velike promjene izgleda i tehnološkog sadržaja, te novi motori. Zbog toga taj „grand tourer” više nego ikad prije izražava tržišni pomak marke naviše. Novi Peugeot 508 ima novu masku, koja e krasiti sve nadolaze e modele marke, i opremljen je novom opremom poput dodirnog ekrana, kamere za vožnju unatrag i sustava pra enja mrtvog kuta. Tako er uvodi ekonomi ne i u inkovite agregate poput 2,0 i BlueHDi 150 KSsa šesterobrzinskim ru nim mjenja em koji s emisijom CO2 od samo 105 g/km ini najbolju ponudu u segmentu za tu razinu snage motora.

Segment D „grand tourera” segment je u kojem je Peugeot prisutan ve mnogo desetlje a. Ugled marke dugo se temeljio na uspjehu modela iz serija 4 i 5. U trideset europskih zemalja taj segment ini gotovo milijun i pol vozila godišnje, od ega su 45% limuzine i 55% karavani.

Nadahnut i iznimno elegantan dizajn prethodne ina ice modela Peugeot 508 ostavljao je dojam robusnog vozila besprijekorne završne obrade. Dizajneri marke nadovezali su se na ta obilježja i na inili vozilo s još više tehnologije, mo i i karaktera. Nova maska osnovni je dizajnerski element Peugeota 508.

S obnovljenom 508–icom gama Peugeota postaje najmlađa u povijesti marke, Peugeot 508 utjelovljuje ambicije marke prema tržišnom pomaku naviše, zahtjevnoj razini kakvoće i poboljšanju imidža marke diljem svijeta. Od predstavljanja je prodano više od 370.000 modela 508.

Okomitija i odsad s lavom u središtu, jasno odaje po ast prethodnicima iz serije 5. Tako er, novom Peugeotu 508 sprijeda omogu uje uvo enje korporativnog, samopouzdanijeg stila koji podiže status automobila, a primijenit e se na budu im modelima. Poklopac motornog prostora preoblikovan je kako bi postao horizontalniji. Na limuzini je i stražnji dio dodatno pro iliran, s preoblikovanim stražnjim branikom koji se odvaja od prtljažnika, i jam i poboljšanu za-

štitu. Prema tome, novi je Peugeot 508 u limuzinskoj izvedbi dulji 38 mm, od ega je 16 mm na prednjem prevjesu (jednako je i za SW), a 22 mm na stražnjem. Zbog novog prednjeg kraja na Peugeot 508 RXH bilo je potrebno pove anje od 5 mm na prednjem prevjesu, pa je sada dug 4,83 m.

Na modelima s najvišim paketima opreme (RXH, GT i Allure), prednji je dio vozila prepoznatljiv i po svjetlosnim elementima – prednjim svjetlima, dnevnim

svjetlima, pokaziva ima smjera i maglenkama ² u visokotehnološkoj 100% LED izvedbi. Prednja se svjetla sastoje od tri modula s po etiri svjetle e diode u svakom, kojima su dodane još tri svjetle e diode izvan svjetla za funkciju osvjetljivanja u zavojima. Osim što je sigurna, brza u radu i štedljiva, ta tehnologija omogu uje ino uga anje i naglašava ma kast izgled automobila. Male dimenzije i vrlo strukturirane le e naglašavaju posebnost i tehnološki aspekt. S

Promocija vozila AMC Međimurja na središnjem gradskom trgu Ovlašteni prodavatelj i serviser vozila Ford, Fiat i Alfa Romeo za Me imursku županiju, tvrtka AMC Me imurje, u subotu, 11. listopada javnosti je predstavila dio bogatog asortimana osobnih vozila Fiat i Ford.

Mnogi zainteresirani mogli su tijekom izlaganja temeljito razgledati i od ljubaznog osoblja dobiti sve podrobne informacije o svim vozilima iz programa Fiat i Ford. Od izloženih modela Forda posebno valja istaknuti model Fiesta koji ve godinama skuplja onu najdražu nagradu – za najprodavaniji auto u svom segmentu. Fiestu je mogu e kupiti i s motorom koji tako er skuplja nagrade ve tre u godinu zaredom, a radi se o trocilindri nom 1,0 litrenom EcoBoost pogonskom agregatu. Uz Fiestu uvjek je atraktivna i ponuda Focusa, ije su kvalitete nadaleko poznate.

Najatraktivniji izložak tijekom sun anog dana može biti samo onaj s otvorenim krovom – radi se o modelu Fiata 500C, koji je ipak plijenio najviše pogleda posjetitelja. Reinkarnacija kultnog modela 500, još s otvorenim krovom, privla i pažnju svih: mla e privla i modernim dizajnom te tehni kim rješenjima, a kod starijih evocira uspomene na jedan od automobila koji je obilježio auto industriju uop e.

Susretljivo osoblje AMC Me imurja spremno je dati odgovore i na brojna pitanja, a posebino se izdvaja njihova ponuda gospodarskih vozila iz programa Ford i Fiat na kojima je mogu odbitak PDV-a u cjelosti prilikom kupnje i korištenja.

Sve podrobne informacije o svim Fiat i Ford vozilima pa možete dobiti u tvrtki AMC Me imurje posjetom njihovu salonu u akovcu, Športska 8 ili na tel. 328-750.

17. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

a limuzina pokaziva ima smjera koji se sastoje od etiri svjetle e diode i prate oblik dnevnih svjetala, te svjetlima za maglu ugra enim u krajeve prednjeg odbojnika kao kromirani umetak, pogled novog Peugeot 508 ini ni manje ni više nego 44 LED dioda. Stražnja svjetla limuzine tako er su preoblikovana kako bi bila horizontalnija, bez obzira na to gledali li ih sa strane ili izravno odostraga Svako sadržava 36 svjetle ih dioda, poredanih u oblik triju kandža, a kako su obra ena tako da se crvena svjetlost prelijeva, stvaraju vrlo prepoznatljiv, tehnološki svjetlosni „potpis”.

I unutrašnjost je izmijenjena.

Instrumentna plo a sadrži 7'' dodirni ekran kojim se na vrlo intuitivan na in upravlja ve inom funkcija vozila. Gumbi koji su pre ice do glavnih izbornika ² navigacije, klima-ure aja, radija itd. ² u svakom su trenutku dostupni ispod dodirnog ekrana na središnjem dijelu armaturne plo e. Ugradnja dodirnog ekrana i njegove virtualne komande omogu ili su da središnja plo a ima manje gumba, a u središ-

promjenjivu usisnu fazu otvaranja i zatvaranja ventila. Premda snažniji za 9 KS, postiže smanjenu emisiju CO2 od 129 g/km (sa šesterobrzinskim ru nim mjenja em), dok je u prethodnoj generaciji motora ona iznosila najmanje 144 g/km. I dalje je opremljen sustavom Stop&Start s pokreta em motora velike izdržljivosti (STTd), bez obzira na to je li spojen s ru nim ili automatskim mjenja em.

Na po et nim modelima benzinsku ponudu upotpunjuje 1,6-litreni VTi 120 Euro 5 spojen sa šesterobrzinskim ru nim mjenja em.

Kad je rije o dizelskim motorima, onima u skladu s normom Euro 5 pridruženi su novi motori koji odgovaraju normi Euro 6. Ove su ina ice prenesene iz dosadašnje ponude: 1,6-litreni e-HDi 115 KS, dostupan sa šesterobrzinskim ru nim ili pilotiranim mjenja em. Vrlo štedljiv, u najboljoj ina ici emitira 109 g/km CO2, 2,0 l HDi 140 KS, sa šesterobrzinskim ru nim mjenja em, 2,2-litreni HDi 200 KS, sa šesterobrzinskim automatskim

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Vrijednost Hyundai marke po prvi put u globalnih top 40 Citroën ponuda u listopadu

njoj se konzoli nalazi nov zatvoren pretinac. Kvaliteta upotrijebljenih materijala, i obloga i presvlaka sjedala, kakvo a opreme te završne obrade, unutrašnjost novog modela Peugeot 508 postavljaju na vrh segmenta jer je moderna i pro injena, ali ne i razmetljiva. Taj svijet luksuznih automobila plemenitost i tehnologiju povezuje s brojnim sustavima namijenjenim udobnosti i sigurnosti. Primjeri su otklju avanje i pokretanje vozila bez klju a, automatska elektri na parkirna ko nica, automatsko obaranje svjetlosnog snopa, unutarnji elektrokromatski retrovizor, nadzor tlaka u gumama, prednji i stražnji parking senzori, etverozonski automatski klima-ure aj, JBL audiosustav… Tom popisu opreme možemo dodati dva nova sustava: sustav pra enja mrtvog kuta i kameru za vožnju unatrag, koja sliku u boji prikazuje na dodirnom ekranu.

U pogledu ovjesa, pomno izabrane komponente ine novi Peugeot 508 iznimno ugodnim i sigurnim za vožnju. S neovisnim dvostrukim A ramenima sprijeda (na ja im dizelskim ina icama) ili pseudo McPhersonom na drugim ina icama i multilink stražnjim ovjesom, novi Peugeot 508 nastavlja nuditi izvanredan kompromis izme u udobnosti vožnje i ponašanja na cesti.

Novi Peugeot 508 uvodi novi Euro 6 benzinski motor: 1,6-litreni THP 165 Stop&Start sa šesterobrzinskim ru nim mjenja em ili novim šesterobrzinskim automatskim mjenja em EAT6. Zamjenjuju i 1,6-litreni Euro 5 THP 156, taj novi motor sa 165 KS ima prednabijanje (twin scroll turbopunja ), izravno ubrizgavanje (200 bara) i stalno

mjenja em. Tehnologiju Blue HDi koja ispunjava normu Euro 6 zastupaju dvije u inkovite ina ice dostupne od lansiranja novog Peugeot 508. 2,0 l BlueHDi 150 KS sa šesterobrzinskim ru nim mjenja em koji u limuzinskoj i SW izvedbi emitira samo 105 g/km CO2, što ga ini najboljom ponudom u segmentu za tu snagu, te novi 2,0 l BlueHDi 180 KS s automatskim mjenja em (EAT6) homologiran je s emisijom CO2 od 111 g/km u limuzini i predstavlja jedan od najboljih kompromisa izme u snage i potrošnje goriva u segmentu. EAT6, posljednja generacija automatskih mjenja a PSA grupacije, pridonosi voza kom užitku i uzornoj potrošnji goriva te ina ice. Jedinstvena u segmentu, tehnologija HYbrid4 raspoloživa je na limuzini (od sad i u Hrvatskoj) i na modelu RXH. Zbog ve e dostupnosti na vozilima Peugeot 3008, 508 i 508 RXH, marka se može podi iti drugim mjestom po prodaji hibridnih vozila u Europi.

2,0 l dizelski HDi motor sa 163 KS i elektromotor sa 37 KS koji pokre e stražnje kota e rade zasebno ili zajedno, o emu voza ne treba razmišljati. etiri na ina rada (ZEV, 4WD, Sport i Auto) korisniku nude izvanrednu lako u uporabe i užitak u vožnji. Tako er, postignuta je iznimna u inkovitost: homologirana emisija CO2 od 85 g/km, odnosno kombinirana potrošnja goriva od 3,3 l/100 km, što zna i da Peugeot 508 Hybrid4 ima najnižu emisiju CO2 i potrošnju u svojem segmentu.

Novi se Peugeot 508 za europsko tržište proizvodi u francuskom Rennesu, a za kinesko u Wuhanu.

Prodaja je ve zapo ela s po etnom cijenom 192.032 kn za model 508 Access 1.6 VTi 120.

Citroën nudi rješenje kako u listopadu ostati u top formi sa specijalnim serijama Medveš ak, na modelima C4, C4 Picasso i Grand C4 Picasso, uz 4% kamate i 4 godine jamstva. Kao ponosni sponzor KHL Medveš ak, Citroën na bogato opremljenim modelima specijalne serije Medveš ak u listopadu nudi 4% kamate uz Citroën Financiranje i 4 godine jamstva do 70.000 km na modelima Citroën C4, C4 Picasso i Grand C4 Picasso.

Citroën C4 Medveš ak + HDi 90 BVM u ponudi je s cijenom od 119.900 kn, a Citroën C4 Picasso Medveš ak HDi 90 BVM od 149.000 kn.

VW koncern slavi 200 milijuna proizvedenih vozila Vode i europski proizvo a automobila proizveo je 200 milijuna vozila. Tako je Volkswagen postao jedan od rijetkih svjetskih proizvo a a vozila, koji su dosegli tu impresivnu brojku. Tijekom ve eri Volkswagen koncerna predstavljena je studija sportskog vozila XL Sport kao 200-milijuntog vozila koncerna u okvirima svjetske premijere.

Tom je prigodom prof. dr. Martin Winterkorn, predsjednik uprave Volkswagen koncerna, uru io ek od 200.000 eura donacije predsjednici osniva kog odbora „Cinema for Peace“ i glumici Catherine Deneuve.

Hyundai Motor Company, najbrže rastu a automobilska tvrtka po vrijednosti marke od 2005. godine, prema posljednjem izvješ u Interbranda 2014. bilježi porast vrijednosti Hyundai marke za 16 posto u odnosu na 2013. godinu., te sada njena vrijednost premašuje 10 milijardi dolara. Hyundai marka je tako ove godine ušla po prvi put me u top 40 svjetskih marki (40. mjesto) , a me u automobilskim markama Hyundai je trenutno na 7. mjestu po vrijednosti marke.

Hyundai Motor Company gradi vjernu bazu kupaca prvenstveno kroz kontinuirani razvoj proizvoda, uklju uju i

inovativne ekološki prihvatljive automobile kao što je primjerice ix35 s pogonom na gorive elije, prvi na svijetu takav automobil u serijskoj proizvodnji. Tako er se

nastavlja i veliko ulaganje u image marke kroz sportske marketinške aktivnosti, kao što je suradnja s UEFA-om i FIFA-om te sudjelovanje na WRC prvenstvu.

Mercedes-Benz pokrenuo suradnju s OneRepublic Ryan Tedder, suosniva i frontmen pop/rock benda OneRepublic, postao je novi brand ambasador za Mercedes-Benz. Suradnja izme u automobilske marke iz Stuttgarta i kantautora iz Denvera zapo ela je svjetskom premijerom nove B-klase na "Mondial de l'Automobile" salona automobila u Parizu.

B-klasa Electric Drive igra vode u ulogu u novom spotu za "I lived", koji je tek nedavno pušten na VEVO. Video tuma i istinitu pri u 16-godišnjeg Bryana, koji živi s cisti nom ibrozom.

Mnogi pogo eni ljudi pate od poreme aja plu a i mutacija na ekstremiteta

- uklju uju i Bryana. Ipak, on je još uvijek gospodar svog života, te radi ono što drugi s njegovom bolesti nisu mogli niti pomisliti

da je mogu e. On uživa u životu i prkosi svim neda ama. To je poruka koja OneRepublic žele prenijeti s pjesmom.

14

media

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija ZANIMLJIVOSTI

TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

Najtanji tablet na svijetu TELEFONI VAŽNIJI OD ZDRAVLJA

Zbog skupih telefona ljudi manje troše na hranu i zdravlje!

Nedavno provedeno istraživanje o potrošnji ku anstava u SAD-u ukazalo je na jedan zabrinjavaju i trend, a to je da su ljudi po eli troši manje novca na hranu i zdravstvene usluge samo kako bi si priuštili nove telefone, tablete, pristup bržem internetu i sli no. Ovo je istraživanje (All-America Economic Survey) proveo CNBC te je prema njemu skoro polovina od više od 800 ispitanih ljudi priznala kako su zbog tehnologije po eli štedje na drugim stvarima - oko tre ine njih štedi na “tradicionalnoj zabavi”, odnosno manje idu u kino i restorane, a s novcem koji uštede na taj na in mogu si priuš neki skuplji gadget.

Tako er, oko dvadeset posto Amerikanaca po elo je štedjeti na odje i, dok jedanaest posto njih troši manje novca na hranu, a deset posto ispitanih manje troše na zdravstvene usluge, tako da im je tehnologija postala važnija od zdravlja.

Od svih ispitanih koji štede na drugim stvarima kako bi si priuš li neki od gadgeta naro ito se izdvajaju dvije skupine - žene izme u 18 i 49 godina i ljudi s godišnjim prihodima izme u 50 i 75 su a dolara te je gotovo 60 posto ispitanih koji spadaju u ove kategorije smanjilo životne troškove zbog tehnologije, pri emu su svima najvažniji pametni telefoni.

Upitani koji bi ra un prvi pla li u slu aju da upadnu u nancijske probleme, njih skoro 40 posto odgovorilo je ra un za telefon, 28 posto njih pla lo bi ra un za internet, a 20 posto za (satelitsku ili kabelsku) televiziju. Od ispitanih koji pla aju sve ve u nov anu svotu za tehnologiju, njih 31 posto odgovorilo je da pla aju više jer je tehnologija poskupjela, 13 posto njih odgovorilo je da kupuju više tehnoloških ure aja nego prije, dok je devet posto njih navelo oba razloga. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

U vrijeme dok su sve o i bile uperene u Appleove nove proizvode, Dell je predstavio novi Android tablet, ujedno i najtanji na svijetu, s impresivnim mogu nostima. Dell je doslovce promašio tržište tableta, no malo pomalo vra a se na pravi put, to nije re eno, otkad je Michael Dell natrag preuzeo i privatizirao kompaniju. Na Intelovom doga aju za developere u San Franciscu Dell je predstavio novi Venue 8 7000 seriju tableta, dok je Venue 8

7840 ure aj zaslona veli ine 8.4 in a s rezolucijom 2560 x 1600 OLED ujedno i najbolji ekran na tržištu tableta. Ure aj dolazi s Android 4.4 operativnim sustavom, procesorom brzine 2.33GHz Intel Atom, WiFi te 32 GB memorije koja se može proširiti pomo u microSD kartice.

Punjenje se obavlja preko microUSB-a, a na tržište bi mogao sti i za vrijeme blagdana. Cijena zasad još nije poznata.

Ono po emu je ovaj tablet poseban je to što koristi Intelo-

vu RealSense tehnologiju, koja se prema Intelovim rije ima može opisati na sljede i na in: “Intel RealSense Snapshot napredno je fotografsko rješenje kojim se stvara dubinska karta visoke razlu ivosti koja omogu uje mjerenje, promjenu fokusa i primjenu selektivnih iltara jednostavnim dodirom prsta.

Omogu it e nove zna ajke i nove na ine korištenja tablet-ure aja te otvoriti nove kreativne obzore za razvojne inženjere i potaknuti stvaranje aplikacija koje e promijeniti interakciju korisnika i fotogra ija.”

Gizmodo je napravio kratki GIF koji jasno pokazuje mo Intelovog RealSensea, a jasno je vidljiva sli nost s Lytro kamerama. Dell se polako ali sigurno vra a na velika vrata, iako malo kaska za konkurencijom, kompanija bi itekako mogla stati rame uz rame trenutno vode em Samsungu, Sonyju, Appleu i mnogim drugim proizvo a ima. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

WEB PREPORUKA DANI ORISA, 18. i 19. listopada

U Zagreb stižu vrhunski svjetski arhitekti!

Dani Orisa, arhitektonski simpozij koji se organizira od 2000. godine, dvodnevno je doga anje s predavanjima istaknutih internacionalnih i lokalnih arhitekata. Održava se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pred auditorijem od 1 850 posjetitelja. Uz navedene “velike” Dane Orisa, organiziraju se i

“nacionalni” Dani Orisa (španjolski, inski, japanski, portugalski, francuski), koji se u pravilu održavaju u Zagrebu i Dubrovniku. Dani Orisa organizirani su u Ljubljani i Beogradu, a 2012. održani su Dani Orisa u Loneu.

Na Danima Orisa dosad su predavali globalno eksponirani svjetski arhitekti, ali i

radikalni i eksperimentalni autori. Oris je dosad ukupno ugostio više od 200 predava a iz cijelog svijeta.

Dani Orisa po koncepciji su suplementarni magazinu, a izbor predava a i njihov odaziv rezultat je sve ve e internacionalne vidljivosti magazina te mreže suradnika i autora koju je Oris tijekom godina izgradio. U svakom izdanju Dana Orisa teži se ravnoteži izme u etabliranih i nadolaze ih autora, kao što se nastoji posti i i generacijsku i konceptualnu raznolikost predava a. Dani Orisa održavaju se ove godine u Zagrebu, u subotu i nedjelju, 18. i 19. listopada, u KD-u Vatroslava Lisinskog. Više o programu i predava ima saznajte na www.oris.hr, odnosno internet adresi asopisa “Oris”.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Gledaju svi gledajte i Vi! U prošlotjednoj zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” gledatelje su nizom pjesama zabavljali grupa Tajna i VIS Danice, koji u svom radu njeguje starogradske, klapske, duhovne pjesme te pjesme nastale na temelju tradicijske glazbe. Grupa Tajna nastala je krajem 2003. godine, a repertoar benda sastoji se od raznih vrsta glazbe, od tamburice i sentiša do pop-

rocka i narodnjaka. Ovi su se glazbeni gosti emisije predstavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Nisu izostali ni uvijek zanimljivi recepti za zdrav život Kralja ešnjaka koji je sponzor emisije i rubrike “Zdravi kutak”, koju gledatelji uvijek s nestrpljenjem iš ekuju. (rr)

17. listopada 2014.

PETAK, 17.10.

SUBOTA, 18.10.

NEDJELJA, 19.10.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 6akove ki kutak 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 Dom 2 (r) 15:45 GET Report 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Obzori 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Dali B.show (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino 6akove ki kutak Dali.B show Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00

PETAK, 17.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra Dom 2 (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Po dragome kraju (R) Županijske teme/ Varaždin info VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Gastro izložba reportaža Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20:00 20:40 21:00 23:05

Kajkanje Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 18.10.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Eurobox 24 sata vijes TV Prodaja Gastro izložba (R) TV Prodaja TV ORdinacija (R) Glazbeni in (R) Doma ija (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno 49. Vinkova ke jeseni Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 19.10.

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:45 14:50 15:00 15:15 15:45 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Pod pove alom/U dobrom društvu (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Rezervirano vrijeme Zajedno (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Ku onica (R) Razgovori (R) TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Vicovizija (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

PONEDJELJAK, 20.10.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

PONEDJELJAK, 20.10.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:20

20:30 21:00 22:30 23:00 23:06 23:10 01:10 01:12

Privredni.hr (R) Ve er uz @lm VTV Tjednik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju SPortski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 21.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 21.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Eurobox (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 22.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 22.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:30 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija/Po dragome kraju (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 Sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta (R) Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta/Pod pove alom Vicovizija Kratki rezovi Otvoreno nebo Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 23.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Dali B.show Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 23.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:40 21:10 22:20 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Filatelis ka škola i izložba Trakoš an 2014.

Razgovori Rezervirano vrijeme Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROTEKLI VIKEND U ČAKOVCU - 21. Susret hrvatskih koreografiranih folklornih ansambala

Premalo publike za sjajnu predstavu hrvatskoga koreografiranog folklora!

Hrvatski folklor zavrijedio je znatno ve u posje enost publike Ogranku “Selja ke sloge” Buševac dodijeljena je nagrada za najbolju koreografiranu izvedbu u Hrvatskoj FOTO: ZLATKO VRZAN PIŠE: ROBERTA RADOVI

Protekli vikend u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i Zajednice HKUU-a Me imurske županije, pod pok rov iteljst vom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u akove kom Centru za kulturu održan je 21.

Susret hrvatskih koreografiranih olklornih ansambala i izvornih olklornih skupina.

Ove se godine susret po prvi put održava u dvije kategorije. U akovcu je održana kategorija koreografiranog olklora, a 25. i 26. listopada u Karlovcu slijedi predstavljanje kategorije izvornog olklora.

Oba vikenda okupljaju više od tisu u olkloraša unutar 25 hrvatska ansambla i skupina te dvije gostuju e skupine iz Slovenije. Pravo sudjelovanja na 21. Susretu ansambala i skupina izborili su nastupom

na županijskim smotrama, kojih je ove godine bilo ukupno sedamnaest, i koje su okupile preko šest tisu a olklornih amatera diljem Hrvatske.

U subotu je na pozornici CZK-a kao gostuju a skupina nastupio Klub optimisti nih olkloristov iz Slovenije, a potom KUD “Zabok”, KUU “Veseli Me imurci” akovec, FA “Zdenac” Garešnica, Folklorni ansambl Broda, Slavonski Brod,

i Ogranak “Selja ke sloge” Buševec. Nedjeljno prijepodne donijelo je druženje uz GKUD “Požega”, KUD “Jelen anka”, Gornja Jelenska, KUD “Dalmacija” Dugi Rat, FA centra tradicijske kulture Varaždin, FA “Koprivnica”, FA “Matija Gubec” Karlovca. Sjajna predstava koreografiranog olklora zavrijedila je znatno ve u posje enost publike. Stru no povjerenstvo u sastavu dr. sc.

Stjepan Sremac, Katarina Bu-

KUU “Veseli Me imurci” akovec predstavio je pjesme i plesove Slavonije i Me imurja

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Lažna patrola” (Let’s Be Cops) Me imurske novine u suradnji sa Cinestarom Varaždin pokre u novu „nagradnja u“ kojom vas svaki petak nagra uju vas sa 2 x po dvije besplatne ulaznice za novi odli an film “Lažna patrola”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13,30 sati istog dana u petak putem on-line medija portala: www.mnovine. hr u rubrici „Pošalji vijest“. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime i mjesto otkud se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici Me imurskih novina, te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 22.10.

Folklorni ansambl Broda iz Slavonskog Broda uprizorio je plesove Brodskog posavlja i Baranje

ši , pro ., i dr. sc. Irena Miholi dodijelilo je nagrade najboljim izvedbama. Ogranak “Selja ke sloge” Buševac, koji je izveo pjesme i plesove Dragani a i Posavine te izazvao ponajviše simpatija, proglašen je najboljim te osvojio prvu nagradu Hrvatskog sabora kulture.

FA “Matija Gubec” iz Karlovca izveo je pjesme i plesove Like i Karlova kog pokuplja i time zavrijedio drugo mjesto, a Fol-

klorni ansambl “Koprivnica” za pjesme i plesove Podravine i Me imurja izborio je tre u poziciju na 21. Susretu u kategoriji koreografiranog olklora. Suorganizatori Susreta bili su Hrvatsko društvo skladatelja “HDS-ZAMP”, KUD “Kaštel” Pribislavec, Karlova ka županija i ZAKUD Karlova ke županije, a supokrovitelji Me imurska županija i Grad akovec.

17. listopada 2014.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

AMBIENTA 2014.

BERNARDA kreveti i madraci

dobar san za zdrav Ĺživot DanaĹĄnja svakodnevica isprepletena kompleksnim zada ama i stresnim situacijama vaĹžan je poticaj za kvalitetniji san kao preventivni lijek za zdraviji i ugodniji Ĺživot.

Svjesni ove injenice u Bernardi proizvode krevete, madrace, jastuke i poplune kojima je cilj unapre enje kvalitete Ĺživota.

Da bi u svojoj proizvodnji bili uspjeĹĄni, kontinuirano prate

znanost, tehnologiju i suvremene svjetske trendove te koriste zahvalne tradicionalne prirodne materijale. Drugim rije ima koriste najbolje poznate sirovine i vlastitim inovacijama dodatno ih oplemenjuju. Suradnjom s kupcima i nakon kupovine sakupljaju se iskustva, miĹĄljenja i prijedlozi koji su vaĹžni u stvaranju novih inovacija. Proizvodi tvrtke Bernarda ne samo da

su rezultat aktualnih svjetskih trendova, ve mnogi od njih svojim inovativnim rjeĹĄenjima postavljaju nove standarde zdravog spavanja. Temeljem toga tvrtka Bernarda predstavlja lidera u inovacijama me u proizvo a ima krevetnih sustava.

Potvrda visokoj inovativnoj vrijednosti proizvoda tvrtke Bernarda svakako su mnogobrojna priznanja i nagrade s naj-

poznatijih svjetskih sajmova inovatorstva kao ťto su sajam inovacija u Ženevi, Briselu, Moskvi... ili me u posljednjim sajam inovacija u Iran-

skom gradu Shirazu. Naravno uza sve njih vaĹžno je nadodati i doma e nagrade s najve e izloĹžbe inovacija u Hrvatskoj ARCA. Shodno ovom "putu" Bernarda i ove godine na Zagreba kom velesajmu u sklopu uspjeĹĄnog i atraktivnog me unarodnog sajma namjeĹĄtaja Ambineta na gotovo 300m2 izlaĹže sve navedene inovacije uz bogat

izbor proizvoda iz cjelokupnog proizvodnog i prodajnog asortimana. Na Ambienti Bernarda kandidira novi inovativni dje ji madrac "Vanja" za prestiĹžnu sajamsku nagradu "Mobil optimum" u kategoriji inovacija.

Uz dje ji madrac "Vanja" kandidiran na Ambienti, Bernarda je u lovu na nagrade i priznanja na ARCA-i, najve oj me unarodnoj izloŞbi inovacija u Hrvatskoj koji se ove godine odrŞava u Bo arskom domu Zrinjevac. Na ARCA-i je kandidirana inovacija Airmed3 - aktivni kompresorski zra ni madrac s individualno podesivom tvrdo om u bilo kojem trenutku. Shodno svim ovim uspjesima posje amo da je ove godine vlasnica i direktorica g a Bernarda Cecelja proglaťena "Ženom godine 2014".

uz kupljen komplet guma

+ 3L zimskog staklopera

d.o.o.

3UHORĂŁND Ă˝$.29(& 3 O ĂŁN Ă˝$.29(&

...i sve ostale marke guma...

040/365-303 www.alfacar.hr

dijelovi@alfacar.hr

sport@mnovine.hr

IMAMO SVJETSKOG VICEPRVAKA u vježbanju na konju s hvataljkama

Fantasti ni Filip Ude popunio kolekciju velikih srebrnih medalja Filip Ude u subotu se ponovno upisao u povijest hrvatskog i me imurskog sporta. Osvajanjem naslova svjetskog viceprvaka na konju s hvataljkama ostvario je Top-3 najve ih ovogodišnjih rezultata hrvatskoga pojedina nog sporta, odmah uz bok Marinu ili u koji je osvojio US Open i Ivici Kosteli u koji je svjetski viceprvak u alpskoj superkombinaciji.

Najbolji hrvatski gimnasti ar, naš akov anin Filip Ude, osvojio je svjetsko srebro na SP-u u Kini, koje je održano u Nanningu. Sa sjajnom vježbom i ocjenom 15.763 upotpunio je kolekciju srebrnih medalja na naj-

Tehni ki gotovo savršena vježba u Kini Filipu Udeu donijela je naslov svjetskog viceprvaka

ve a tri natjecanja. Nakon europskog i olimpijskog srebra u subotu je palo i svjetsko srebro. Svjetsko zlato uzeo je najbolji gimnasti ar svijeta na ovoj spravi Krisztian Berki, koji kad je odradio svoj program teško da može netko biti bolji od njega. Dobio je ocjenu od sudaca ak 16.033. Tre i je bio Francuz Tomassone s 15.600.

Nakon šest godina to je novi veliki uspjeh sada ve iskusnog Filipa Udea, koji je tako osvojio prvu medalju za hrvatsku gimnastiku na svjetskim prvenstvima i ponovno ušao u povijest.

Drugi naš gimnasti ar u finalu Robert Seligman bio je peti.

Vrijeme je da po nem skupljati zlata - Sad imam sve mogu a srebra, olimpijsko, svjetsko i europsko. Mogu krenuti i po eti skupljati kolekciju zlata. Bio sam dosta nervozan, no kad sam stao i raširio ruke pred konjem nestala je sva trema. Vratio mi se osje aj iz Pekinga. Krvavo sam radio ovo ljeto, sad se sve isplatilo. Iako sam bio ozbiljno bolestan, pokazalo se da je bilo dobro što nisam odustao od kvalifikacija. inilo se da ne u ni nastupiti, a osvojio sam medalju. Važno je to što sam bio miran zadnjih dana jer sam osvijestio injenicu da je velika stvar što sam tako bolestan uop-

LIJEPI do ek svjetskog viceprvaka u Nedeliš u i akovcu

Svi se htjeli fotkati s Filipom i nj Nakon što je u utorak oko 11 sati do ekan od prijatelja, rodbine i brojnih obožavatelja u Zagreba koj zra noj luci, Filipu Udeu velik do ek pripremljen je i u njegovom “domu” - Nacionalnom gimnasti kom centru “Aton” u Nedeliš u, postojanom mjestu priprema za svjetske nastupe.

Srebrni je gimnasti ki virtuoz zajedno sa svojim trenerima Mariom Vukojom i Igorom Križimskim kod Ato-

na, naime, do ekan glasnim pljeskom i brojnim estitkama!

Jer je Udeova osobna filozofija uvijek dati maksimum i uvijek biti prvi, u Nanningu se išlo na zlato, no drugo mjesto sada ima jednako visoko zna enje.

Trenerski je tim mladoga vježba a podupirao svim svojim znanjem i iskustvom od po etka te stalno vjerovao da e njegov uporan rad prije ili kasnije polu iti velik uspjeh. U Filipa

se vjerovalo i prije Pekinga, i prije Olimpijskih igara, ali i za vrijeme kada je sadašnji viceprvak proživljavao osobne krize i razmišljao da odustane.

- Svojim sam nastupom i ovim srebrom svim obi nim ljudima, pa i sebi, želio još jednom dokazati da se ne vrtim bezveze oko tog ‘kozli a’. izjavio je Filip Ude. Novi je Filipov cilj, ali i plan cijele njegove trenerske ekipe, s Olimpijskih igara u

Rio De Jaineru ku i ipak donijeti zlato!

Utorak poslijepodne brojni akov ani i Me imurci iskoristili su kako bi na središnjem gradskom trgu do ekali gimnasti ara Filipa Udea, koji je osvojio srebrnu medalju, prvu nacionalnu medalju sa svjetskih gimnasti kih smotri u povijesti!

Lijepo vrijeme i zabavni program, ali ponajprije želja da se Ude do eka kao što

i dolikuje šampionu i jednom od najboljih promotora našeg grada, na Trg Republike privukli su mnoge. U jednosatnom programu nastupila je grupa Zodiac, zatim Sandi Cenov, Break dance skupina “Nexus” i Baruni. No glavna zvijezda bio je, naravno, Filip Ude. Zajedno s trenerima Igorom Križimskim i Mariom Vukojom, predsjednikom Hrvatskoga gimnasti kog saveza Stevom Tkal ecom,

gradona elnikom Grada akovca Stjepanom Kova em i na elnikom Op ine Nedeliš e Darkom Daniom popeo se na pozornicu te je do ekan pljeskom i ovacijama.

Zahvalivši svima na do eku, Filip Ude rekao je da je danas ponovno ponosan što je akov anec i Me imurec.

Medalja koju je osvojio najava je serije dobrih rezultata, a, ukoliko sve bude išlo prema planu, iz Olimpijade u Rio de Janeiru, koja e se

17. listopada 2014.

Naš najbolji gimnasti ar na podiju za medalje na SP-u u Nanningu

e u finalu. - rekao je nakon osvojenog srebra presretni Ude. Filip Ude zahvalio je trenerima Križimskom i Vukoji, supruzi Ani (kojoj je posvetio medalju), obitelji i svima koji su vjerovali u njega od Pekinga do današnjeg dana.

- Dugo sam ekao na novu medalju nakon 2008., bilo je puno problema, ali ekanje se isplatilo. Danas sam jako sretan. Kina je moja sretna zemlja. Triput sam bio ovdje i triput bio srebrni.

- kazao je Filip Ude. Analizu i ekskluzivne razgovore s Filipom Udeom i njegovim trenerskim

timom Mariom Vukojom i Igorom Kržimskim donosimo u našem sljede em broju. Izdvojimo zasad samo izjavu koja govori ponajviše o tome što se promijenilo od Olimpijade u Londonu do danas.

- U London na Olimpijske igre prije dvije godine stigao sam da obranim srebro, odnosno uzmem zlato, ali znao sam u sebi da nisam imao vježbu i bio spreman za taj rezultat.

Zbog toga nisam bio okusiran do kraja i dogodio se pad. Nakon toga odlu io sam promijeniti pristup.

Više nije dolazilo u obzir da imam vježbu koja ne garan-

tira zlato. Sad imam ak tri vježbe koje konkuriraju za svjetski vrh. Odradio sam ve sve njih, bilo na treninzima, bilo na natjecanjima od 6.7, 7.0 i 7.3, i to mi daje veliko samopouzdanje da danas mogu re i da želim u i u hrvatsku sportsku legendu kao ovjek koji je osvojio tri najve a srebra, ali nakon toga i tri najve a zlata. Spremit u se za takav podvig u narednih nekoliko godina, jer to je cilj za koji sam spreman. - poru io je Filip u razgovoru za naše novine. Cijeli razgovor donosimo sljede i petak.

(Dejan Zrna, Foto: Getty Images)

jegovim srebrom održati 2016. godine, planira se vratiti s još jednim odli jem.

Njegovi treneri rekli su da je rezultat došao u pravo vrijeme, nakon nekoliko lošijih rezultata Filip se na velika vrata vratio u svjetski gimnasti ki vrh, a to je i najbolja najava kvalifikacija za predstoje u Olimpijadu. Uvijek sam vjerovao u Filipa i znam da od njega možemo o ekivati još medalja. - rekao je, me u ostalim, Mario Vukoja, jedan od njegovih trenera.

- estitam ti u ime svih žitelja akovca jer svojim sportskim uspjesima promoviraš naš grad. akovec je i grad gimnastike, a godinama pomažemo i podržavamo i klub i tebe, a tako e biti i u budu nosti. Što još re i nego: Vidimo se nakon Rija! - naglasio je gradona elnik Kova .

Na pozornici je popijen i šampanjac u ast najnovijeg, ali i sljede eg Filipovog uspjeha. Naravno, brojni gra ani htjeli su se otografirati s našim viceprvakom.

17. listopada 2014.

NOGOMET III. HNL - ISTOK - odigrano 9. kolovoza

TABLICA

Prva pobjeda Me imurja na gostovanju i “zlatna sredina” Me imurje je u subotu stiglo do prve gostuju e pobjede, na terenu gdje se rijetko pobje uje. Svladali su Mladost u Ždralovima s 3:1. Teško gostovanje, na kojem je doma in poveo u 6. minuti. Bili su bolji u ve em dijelu prvog poluvremena, ali sre om ostalo je samo 1:0 za doma e. I onda su doma i ostali šokirani. U 44. minuti izjedna io je odli nim udarcem Rebernik koji je impresionirao i na ovoj utakmici.

- Nismo dobro izgledali u prvom dijelu, jer smo uplašeno ušli u utakmicu. Ali, na vrijeme smo se sredili, odigrali puno bolje i zabili u pravo vrijeme, krajem poluvremena. - rekao je za

medije trener Kova evi o tome zašto nije puno toga štimalo na terenu u ve em dijelu prvih 45 minuta.

Doma ini se nisu oporavili od šoka s kraja prvog dijela Taj zgoditak kao da je šokirao doma e, jer su ubrzo u nastavku dobili drugi zgoditak. Zabio je kona no napada Kokot, da bi pobjedu pri kraju kada su doma i zapeli, a Me imurje prijetilo iz kontri, jednu takvu realizirao Stojkov za kona nih 1:3 i lijepa tri boda.

U nastavku bolje Me imurje koje golovima Kokota i Stojkova slavi 1:3. - U drugom

dijelu pokazali smo da smo kvalitetniji. Oba gola pala su nakon naših dobrih i izra enih akcija.

Kona no je bilo malo više vremena za treniranje, nakon napornog ritma srijeda-subota i to je dalo rezultate. - kaže trener Me imurja.

S ova tri boda Me imurje je lijepo napredovalo na tablici, ali za priklju enje gornjem dijelu trebat e napraviti barem mali niz. To ne e biti nimalo lako jer slijedi novo gostovanje u Slavoniji, kod Mladosti iz Antina. Mladost je dobro krenula u prvenstvo, ali sada igra u promjenjivoj formi, iako su slavili u Virovitici u prethodnom kolu. Me utim, ako su Ždralovi uzeli bod tamo, može i Me imurje najmanje isto, ako ne i više. (dz)

ODIGRANO REDOVNO KOLO Me užupanijske lige akovec - Varaždin

Vode e Nedeliš e uspješno u novom me imurskom derbiju 10. kolo ZADRUGAR - SLOGA 1-1 HRASTOVSKO. Sudac: Dominik Mihoci.

Strijelci: 0-1 Fran i (5), 1-1 Kolak (90) SLOGA: Mihalkovi , Dokleja (33. Glad), Se an, Kosalec, Antonovi D, Jambroši , Antonovi M, Fu ko (65. Carlos), Zoka, Fran i , Andre Silva. Trener: Danijel Štefulj

NEDELIŠ E - RUDAR 2-1 NEDELIŠ E. Sudac: Žganec Strijelci: 1-0 Jagec (31), 2-0 Vru ina (50), 2-1 Šprajc (67) NEDELIŠ E: Košir, Pintari M (70. Vizinger), Pintari T (46. Mesari ), Pintari N, Vru ina (77. Mar ec), Kosir, Egri, Jagec, Nježi , Me umurac (90. Numanovi ), Vuk, trener: Damir Mare RUDAR: Rajf, Leva i , (87. Podgorelec), Mihalic (53. Kneževi ), Šprajc, Vuri, Vuruši , Šol D, Novak (84. alopa), Radikovi , Berdin, Šol M, trener: Smiljan Liklin

SLOBODA - IVAN ICA 1-0 SLAKOVEC. Sudac: Pajtak Strijelac: Hergo P (47) SLOBODA: Tkal ec, Podvez (57. Posavec), Grabar, Novak, Buhanec, Kukovec (63. Mesari ), Srnec (63. Pintari ), Goricaj (73. Tkalec), Baksa, Hergo P, Petek (46. Hergo K), trener: Stjepan Petek

GRANI AR - JALŽABET 3-2 KOTORIBA. Sudac: Željko Turk Strijelci: 2-0 Kos (18, 43), 3-0 ižmešija (52), 3-1 Roko Horva (63), 3-2 Robert Horva (69) GRANI AR: Lehki, Mikulan, Hertelendi (90. Poljanec), Na , ižmešija, Lon ar, Paveli, Kos, Trojko, Tilošanec (58. Matotek), La n (71. Horvat), trener: Robert ižmešija

POLET - MLADOST KOMET 1-0

Rudar je zadao dosta muka lideru, ali na kraju su ipak sva tri boda ostala kod ku e Bez kiksa nastavlja Nedeliš e neprikosnoveni lider prvenstva svoje natjecanje u ligi. Najzanimljiviju subotnji susret igrao se u Nedeliš u pred odli no ispunjenim tribinama i 500 gledatelja. Lider je svladao Rudar iz Murskog Središ a. Doma ine je u vodstvo u prvom dijelu doveo Danijel Jagec pogotkom iz slobodnog udarca u 31.minuti. U drugom dijelu Vru ina pove ava na 2-0 u 50.minuti, da bi se kona an rezultat od 2-1 postavio Nino Šprajc u 67. minuti. Obje mom adi bile su nezadovoljne lošim su enjem glavnog suca Žganca, a posebno gosti.

Zadrugar-Sloga 1:1 Slogi o ito jako dobro leže gostovanja u susjednoj županiji pa je u Hrastovskom došao do boda od favoriziranog Zadrugara. ak je držao pobjedu do posljednjih trenutaka igre, da bi u suda koj nadoknadi doma ini postigli pogodak. Povela je Sloga ve u 5.minuti preko Fran i Dalibora i držala to vodstvo sve do 91.minute. Kolak Dario onda spašava doma ine i postiže pogodak iz poluprilikeza podjelu bodova.

Grani ar-Jalžabet 3:2 Grani ar ne posustaje pa je i u ovom kolu došao do sva tri boda koja su mu pomogla da dohvati drugu poziciju na tabeli. Vodio je Grani ar sa 3-0, dva pogotka postigao je Vilim Kos(18., 43.min) i najbolji strijelac lige ižmešija Boris u 52.minuti.

Gosti ubrzo smanjuju rezultat na 3-2 preko Horvati Roka u 63.min. i Horvati Roberta u 69.min. koji su iskoristili greške doma e. Do kraja susreta Grani aj je uspio izdržati nalete gostiju te do i do novih bodova.

TABLICA 1. NEDELIŠ(E

10 10

0

0

41– 8

30

2. GRANI6AR (K)

10

6

2

2

25–19

20

3. SLOBODA (S)

10

6

2

2

18–15

20

4. ZADRUGAR

10

6

1

3

25–16

19

5. ZELENGAJ

10

6

1

3

29–22

19

6. RUDAR

9

5

1

3

17– 9

16

7. SLOGA (6)

10

3

5

2

16– 12

14

8. PUŠ(INE

9

4

2

3

14–15

14

9. CENTROMETAL

9

4

1

4

20–20

13

10. JALŽABET

9

4

0

5

20–15

12

11. NOVI MAROF

9

3

3

3

26–24

12

9

4

0

5

11–13

12

13. POLET (SMNM)

12. NAPRIJED

10

3

1

6

15–20

10

14. MLADOST KOMET

9

3

1

5

12–17

10

15. PLITVICA (S)

9

1

1

7

8 – 26

4

16. PLITVICA (G)

9

0

3

6

8 – 21

3

17. IVAN6ICA

9

0

0

9

5 – 38

0

18. ARCHEA-6AKOVEC

7

0

0

7

4 – 41

0

Archea akovec kažnjena sa 7.000 kuna

NAPRIJED - NOVI MAROF 3-1

Naprijed-Novi Marof 3:1

U službenom glasniku me užupanijske lige objavljena je odluka da je Archea akovec koja ina e više ne igra utakmice, zbog neopravdanih razloga neigranja 5. i 6. kola i odustajanjem kažnjena oduzimanjem dva nega vna boda seniorskoj mom adi s me da e se ta kazna primjenjiva u prvom prvenstvenom natjecanju. Uz kaznu oduzimanja bodova Archea akovec kažnjena je i nov anim iznosom od 7 tisu a kuna. Podsje amo, Archea akovec zbog „boles „igra a nije odigrala 5. i 6. kolo da bi u 8.kolu odustala od natjecanja. Bolest igra a nisu mogli pokrijepi dokazima.

Kažnjena je i mom ad Nedeliš a sa 300,00 kuna zbog 5 opomenu h igra a na susretu sa Rudarom. (nb)

CIRKOVLJAN. Sudac: Jeli Strijelci: 1-0 Glavina (49), 2-0 Mar nec (51), 2-1 Halilovi (70-11m), 3-1 Mar nec (80) NAPRIJED: onkaš, Miši , Kemec, Sraka, Šimunkovi , Šupljika, Jur an (21.

Varga), Mar nec, Trstenjak (74. Fleten), Glavina (89. Mihoci), Režek (86.

Sa i ), trener: Zlatko Vugrinec

Naprijed je stigao do nove doma e pobjede nad neugodnim gostima. U prvom djelu mreže su mirovale, da bi u 49.minuti Glavina Željko doveo Naprijed u vodstvo. Samo dvije minute kasnije Martinec Željko pove ava vodstvo na 2-0. Gosti

smanjuju iz kaznenog udarca u 70.minuti.Siguran realizator bio je Halilovi Nedim. Ipak bilo kakvu neizvjesnost u 80.minuti otklanja Martinec Željko svojim drugim pogotkom.

SVETI MARTIN NA MURI. Sudac: Kolari Strijelac: Stojko (53) POLET: Per i , Karlov ec, Radikovi (69. Zadravec), Paler, Sobo an, Gori anec (83. Novak), Barat, Stojko (90. Vrši ), Mikolaj (52. Gori anec), Turk, Cvetkovi MLADOST K: Farkaš, Murkovi , Jambrovi , Bukal N, Gorupi (67. Božek), Balent, Vuk A (85. Hali ), Hladnik, Bukal D, Vuk D (52. Tišljari ), Caban, trener: Tomica Šestan

PUŠ INE - PLITVICA (G) 1-1 PUŠ INE. Sudac: Pavli Strijelci: 0-1 Buhin (14), 1-1 Lesar (48) PUŠ INE: Kolar, Mikulec, Lesar, Terzi , Florijani , Kataleni , Horvat (34.

Martan), Špicer, Ribi (88. Pintari ), Levani , Dove er, trener: Dejan Car

Puš ine-Plitvica Gojanec 1:1 Puš ine nije opravdalo ulogu favorita na doma em terenu. Gosti iz Gojanca došli su u vodstvo u 14.minuti preko Buhin Krunoslava. Po etkom drugog dijela Buhin Krunoslav u 48.min. vra a stvari na po etak. Doma ini su pokušali do i do pobjede, ali gostuju a Plitvica izdržala je sve nalete gostiju i uzela bod na teškom gostovanju.

1. PODRAVINA

9

6

1

2

20–11

19

2. SLAVIJA

9

5

3

1

14 – 4

18

3. BJELOVAR

9

6

0

3

18– 13 18

4. MLADOST (A)

9

5

2

2

14– 5

17

5. VIŠNJEVAC

9

5

2

2

9–7

19

6. MLADOST (Ž)

9

4

3

2

14–12

15

7. MEWIMURJE

9

4

2

3

16–11

14

8. VUKOVAR 1991

9

4

2

3

20–16

14

9. BSK

9

4

2

3

17–16

14

10. BELIŠ(E

9

4

1

4

18–20

13

11. KOPRIVNICA

9

3

2

4

9 –11

11

12. SLAVONIJA

9

3

1

5

10–16

10

13. WAKOVO-CROATIA

9

3

1

5

10–17 10

14. VARAŽDIN

9

2

2

5

6–9

8

15. ORIOLIK

9

1

2

6

6 –14

5

16. VIROVITICA

9

0

0

9

7 –26

0

NAJAVA sljede eg kola – utakmice se igraju u 16 sati

Centrometal iš ekuje derbi i najavljuje prvi poraz Nedeliš a Sloboda koja se mu i sa e kasnoš u odlazi u subotu na gostovanje u Selnik kod doma e Plitvice. Sloboda je favorit susreta, ali ako napad ne proradi svakako ih o ekuju problemi. Suci i delegat: Kramar, Kapeš, Hantak / Krha .

Zanimljiv susret igrat e se is dan i u Murskom Središ u.

Obje mom adi visoko su pozicionirane, a Rudar koji je u prošlom kolu poražen u Nedeliš u tražit e pobjedu pro v Zelengaja koji je trenutno u odli noj formi. Neizvjestan susret, ali vjerujemo da Rudar može do sva tri boda.

Suci i delegat: osi , Nikoli , Blažin / Mezga. Grani ar e nastavak odli ne serije traži tako er u subotu u Ivancu, a to im nebi smio bi problem pro v skromnih doma ina.

Doma ini su bez bodova dok se Grani ar probio na drugo mjesto koje sigurno ne žele ispus . Suci i delegat: Buden, Vitez, Rohtek / Koruni . Me imurski derbi igraju se u subotu u Prelogu i Macincu.

Subotnji op inski derbi, ali i susret kola igra se u Macincu gdje doma em Centrometalu dolazi neokrznuto Nedeliš e. Na op inskom derbiju o ekuje se velik broj gledatelja, a doma ini s nestrpljenjem o ekuju Nedeliš e i najavljuju njihov prvi poraz. Suci i delegat: Juras, Fodor, Brljak / Novakovi .

Mom adi koje su u posljednja dva susreta pos gla loše rezultate pa e ovo bi susret za iskupljenje jednoj od njih. O ekuje se neizvjestan susret, ali laganu prednost dajemo doma inima jer gos su bez svojeg ponajboljeg igra a Ribi Kris jana. Suci i delegat: Kolari P.,Horvat I., Šupljika / Lukinec.

U nedjelju se igraju dva susreta. Naprijed odlazi na gostovanje pretposljednjoj Plitvici iz Gojanca. Doma ini su još bez pobjede u ovoj sezoni, ali su u posljednjem susretu uzeli bod na teškom gostovanju u Puš inama. Vjerujemo da Naprijed koji se dobro nosio u posljednja dva susreta sa ekipama iz susjedne županije može i ovaj put u Gojancu do pozi vnog rezultata. Suci i delegat:Mihoci, Horvat M., ižmešija / Ke ak. Poleta nakon tri uzastopne pobjede eka teško gostovanje u Jalžabetu, ali uz dobar pristup i samopouzdanje koje su dobili mogu do pozi vnog rezultata. Suci i delegat: Lozi , Mihali , Sukanec / Kušen. Slobodna je Sloga. (nb)

Sloboda Ivan ica 1-0 Sloboda je nakon dva uzastopna poraza stigla do pobjede. Premda su doma i navija i o ekivali lakši posao , vratar Ivan ice bio je na veoma visokoj razini i sjajnim intervencijama državo goste na životu. Dvojbena situacija se desila u prvom dijelu kad glavni sudac nije dosudio kazneni udarac za doma ine. Ipak pobjedni ki pogodak s(p)retno postiže Patrik Hergoti u 47.minuti.

Polet-Mladost Komet 1-0 Identi nim rezultatom kao i u Slakovcu Polet je na doma em terenu svladao Mladost iz Preloga.

U prvom dijelu gosti su propustili realizirati veliku priliku. Pogodak odluke postiže Stojko Uroš u 53.minuti iz slobodnog udarca. Nakon pogotka Polet je mogao pove ati vodstvo preko izglednih prilika koje nisu iskoristili, pa su sre om prošli nekažnjeni nakon velike prilike gostiju pred kraj susreta. (nb)

17. listopada 2014.

I. ME IMURSKA LIGA

9. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC - SPARTAK 1-2 (1-1) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Patrik Kolari , Ivica Felker, Saša Mihalic. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Skoliber (13), 1-1 Debelec (34), 1-2 Debelec (72) OMLADINAC: Križai , Jurinec, Reich, Lesjak, Pintari , Sermek, Lesjak (76. Vugrinec), Toplek, Mihalic, Skoliber, Varga, trener: Branimir Kelkedi SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Sušec, Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi , Debelec, Fažon, Lackovi E, Juras, trener: Ivan Domini Žu kartoni: Toplek (Omladinac); Lackovi E (Spartak)

KRALJEV AN 38 - MLADOST (SM) 1-1 (1-0)

Spartak uspješno prebrodio teško gostovanje u Novom Selu Rok U Pribislavcu gosti igrali, a doma i zabijali.

Više je Dinamo iz Domašinca prema prikazanoj igri imao loptu u svojem posjedu. No, doma i Polet je svoje dvije prigode u prvom poluvremenu pretvorio u zgoditke. Prvo je u 17. minuti zgoditak postigao Miroslav Lisjak, a potom dvije minute prije kraja prvog poluvremena Dragan Vibovec. Mišo Palfi bio je u 62.minuti strijelac tre eg doma eg zgoditka. Gosti iz Domašinca svoj su zgoditak uspjeli posti i iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je dosudio vrlo dobri sudac utakmice Igor Križari , a realizirao Nenad Borovec u 78. minuti i tako uspio ublažiti gostuju i poraz na 3-1.

Spartak slavio u Novom Selu Rok. Doma i Omladinac poveo je u 13.minuti zgoditkom Roberta Skolibera. Do poluvremena Santino Debelec uspijeva poravnati rezultat na 1-1. On je i donio pobjedu gostima iz Male Subotice u 72.minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici. Kod Spartaka je vrlo dobar bio na vratima Luka Tizaj koji je uvelike svojim obranama zaslužan što tri boda odnose gosti. Doma a obrana nije bila na svojoj razini i dvije njihove greške centar or kao što je Santino Debelec ne oprašta.

Doma i poraz Šenkovca. Tri su boda otišla u Palinovec. Samo su prvo poluvrijeme doma i nekako još parirali mom adi Mladosti kada je bilo 1-1. U drugom dijelu sva tri pri uvna igra a koja su ušla u igru su postigla i zgoditak. Dario Vadlja prvi je u 31.minuti zatresao doma u mrežu.

Kada se ve o ekivalo da e gosti oti i na odmor sa minimalnom prednoš u gostuju u obranu Filip Hrustek je našao na „spavanju“ i zabio za 1-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme Davor Mu i dovodi goste u prednost. Tomica Mlinarec povisuje u 74.minuti na 3-1. U 77.minuti doma i kapetan Hrvoje Buhanec nakon neopreznog starta na njemu od strane Mu i a, koji je zaradio i opomenu, morao je zbog ozljede napustiti igru.

Kako u pri uvi doma i više nisu imali niti jednog igra a utakmicu su završili sa desetoricom i pet minuta prije kraja utakmice primili još jedan zgoditak kojeg je postigao Nikola Talan za poraz Šenkovca od 4-1.

U Donjem Kraljevcu podjela bodova. Svaka je mom ad u jednom poluvremenu postigla zgoditak pa je na kraju neriješen ishod i najpravedniji.

U prvom dijelu za doma i Kraljev an 38 strijelac je u 20. minuti bio Martin Tisaj. U drugom dijelu za goste iz Svete Marije odmah na po etku u 48.minuti za kona nih 1-1 strijelac je bio njihov najbolji strijelac Davor Štrok.

Me imurcu pobjeda u Ivanovcu. Doma a Mladost u po etnim minutama utakmice nije realizirala niti jednu od nekoliko izglednih prigoda. Gosti iz Dunjkovca-Pretetinca su to u 23. minuti kaznili vodstvom nakon što je zgoditak postigao Nikola Zanjko. Odmah na po etku drugog dijela u 47.minuti Me imurec povisuje svoje vodstvo na 2-0. Kod te situacije doma i smatraju da su ošte eni od strane pomo nog suca Hrvoja Bedi a koji po njima nije signalizirao zale e. U drugom dijelu bilježimo dva kaznena udarca koje je opravdano dosudio sudac utakmice Dario Bubek. Oba su i realizirana. Prvi su imali gosti u

61. minuti kojeg je realizirao za 3-0 Saša Treska, a potom u 76.minuti doma eg je realizirao Jurica Novak i tako ublažio poraz na 3-1.

Bez zgoditaka u Vratišincu. Gosti iz Mihovljana imali su prigodu u 58.minuti iz kaznenog udarca do i i do sva tri boda, ali su propustili realizirati kazneni udarac. Vratar Sokola Davor Žagar se istaknuo svojom obranom. U ravnopravnoj igri sa puno prekršaja sudac utakmice Matija Horvat opomenuo je ak sedmoricu igra a. Jednog više imali su doma i.

Dinamo glatko porazio Trnavu. Doma i su u prvom dijelu svoje prigode iskoristili i postigli dva zgoditka, dok gosti iz Gori ana nisu u tome uspjeli. Prednost od 2-0 stvorili su svojim zgodicima Ivan Furundžija u 14.minuti i Nino Mar ec u 41.minuti. Zanimljiva se situacija dogodila u 47.minuti. U akciji doma ih pomo ni sudac Tomislav urila se malo požurio sa signalizacijom zale a, nije primjenio staro pravilo sa ekaj i vidi, a sudac utakmice Bojan Juras sve to dobro pratio i pustio doma e da nastave s igrom i što je najvažnije iz te akcije postiže Nino Mar ec svoj drugi zgoditak na utakmici za pobjedu od 3-0.

Derbi za elja u Novom Selu na Dravi pripao doma inima. Bio je to susret mom adi koje u prvih osam kola jesenskog dijela prvenstva niti bod nisu osvojile i vrlo vjerojatno ih o ekuje velika borba za ostanak u ovoj ligi. Gotovo cijelo prvo poluvrijeme bila je ravnopravna igra. ak su gosti iz Belice imali više prigoda za posti i zgoditak. No, u 43.minuti Jedinstvo je povelo zgoditkom Luke La evi a. Kod tog zgoditka gosti se bune da je lopta bila izvan igre, ali pomo ni sudac Dražen Sukanec nije ozna io da se to i stvarno dogodilo, odnosno po njegovom nije cijela lopta bila izvan terena za igru. Odmah u po etku drugog poluvremena doma i su zgoditkom Samuela Novaka svoje vodstvo povisili na 2-0. Drugim zgoditkom Luke La evi a u 65.minuti Jedinstvo ima 3-0 i prvu jesensku pobjedu. Tri minute kasnije doma i su ostali bez Samuela Novaka koji je isklju en zbog druge opomene. Niti igra više mom adi BSK-a nije bio dovoljan da postignu barem po asni zgoditak. Kada u devet kola postigneš samo tri zgoditka nemaš se baš emu dobrome nadati.

ŠENKOVEC – Želimir Bertovich (1239) POLET (P) – Dragan Vibovec (358) OMLADINAC (NSR) – Dario Toplek (2403) SLOBODA (M) – Tomislav Novak (4625), Filip Cerovec (6723), Deni Lukman (2442) KRALJEV AN 38 – Antonio Blažeka (5119), Mar n Tisaj (229) BSK – Vjekoslav Škvorc (55), Mario Buhin (1188), Ivan Magdaleni (603) MLADOST (I) – Jurica Novak (2402), Goran Hadži (1403) ME¥IMUREC – Dejan Ivanuša (51) DINAMO (P) – Ma ja Klekar (2769), Ivan Furundžija (2930) TRNAVA – Leonard Gudlin (3221) SOKOL – Mišel Bistrovi (5314), Nikola Mun ar (5840), Saša Puh (2315), Aleksandar Vincek (2320) MLADOST (Pal.) – Dino Špoljar (4807), Davor Mu i (1122) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875), Davor Rešetar (365) DINAMO (D) – Marko Obadi (1774), Tomislav Trstenjak (918), Nikola Silaj (52) MLADOST (SM) – Darko mrlec (539) SPARTAK – Edi Lackovi (290)

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 10. KOLA Gori an: TRNAVA – DINAMO (D) (sudac Dario Srnec, pomo nici Branko Martan i Tihomir Kralji , delegat Krešimir Glavina); Mihovljan: SLOBODA – POLET (P) (sudac Marijan Duman i , pomo nici Ivica Felker i Boris Jakovljev, delegat Stjepan Križari ), Sveta Marija: MLADOST – SOKOL (sudac Dario Bubek, pomo nici Erik Žerdin i Renato Vuk, delegat Dargu n Hozjak), Palinovec: MLADOST – KRALJEV6AN 38 (sudac Bojan Juras, pomo nici Borut Križari i Vjeran Tuksar, delegat Slavko Novak), Dunjkovec-Prete nec: MEWIMUREC – ŠENKOVEC (sudac Tomislav Herman, pomo nici Zoran Novak i Filipi Ma ja, delegat Josip Lesjak); Mala Subo ca: SPARTAK – MLADOST (I) (sudac Damir Klari , pomo nici Božidar Jura i i Josip Kedmenec, delegat Marijan Sabol); Belica: BSK – OMLADINAC (NSR) (sudac Nino Škrobar, pomo nici Siniša Luka i i Ivan Žganec, delegat Željko Štefanac), Palovec: DINAMO – JEDINSTVO (NSD) (sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Franjo Hergo , delegat Tomislav Šol ). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 15 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo na promjenu delegiranja službenih osoba.

8. kolo VETERANI SREDIŠTE

ISTOK

ZAPAD

7. kolo VETERANI SZ

Jadran – Archea- akovec 5-6, Mladost (I) – Strahoninec 1-1, Bratstvo (SV) – Polet (P) 1-2. BSK i Sloga ( ) su bili slobodni.

NK SLOBODA Mihovljan je odustala od daljnjeg natjecanja.

Trnava – Kraljev an 38 1-1, Vidov an – Mladost Komet 2-4, Hodošan – Radni ki 1-4, Budu nost (P) – Spartak 3-2. Borac PMP je bio slobodan.

Podturen – Pobjeda 5-2, Šenkovec – Nedeliš e 2-0, Plavi (Pek.) – Sloboda (S) 1-3, Sokol – Hajduk (B) 11-5, Omladinac (NSR) – Omladinac (M) 6-1.

Donji Koncov ak – Bratstvo (J) 2-1, Mura – Dubrav an (GD) 5-1, Polet (SMnM) – Venera PMP 4-1.

Zebanec je bio slobodan.

TABLICA

TABLICA

TABLICA

TABLICA

DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Damir Aldi , Robert Radek, Boris Jakovljev. Delegat: Stjepan ¥uranec Strijelci: 1-0 Tisaj (20), 1-1 Štrok D (48) KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek S, Tisaj, Cvek V, Pišpek, Jan ec (50.

Baksa), Blažeka, Zelenc, Lipi , trener: Stefan Srpak MLADOST: Pancer, Kvakan, Posavec, Štrok T, Matulin (90. Pavlic), Štrok D, Igrec D, Igrec J (86. Orehovec), Horvat, Musta , mrlec (77. Horvat), trenre: Slavko Kvakan Žu kartoni: Blažeka, Tisaj (Kraljev an); mrlec (Mladost)

ŠENKOVEC - MLADOST (PALINOVEC) 1-4 (1-1) ŠENKOVEC. Igralište: Gor ice. Suci: Dominik Mihoci, Rudolf ižmešija, Tihomir Kralji . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Vadlja (31), 1-1 Hrustek (45), 1-2 Mu i (47), 1-3 Mlinarec (74), 1-4 Talan (85) ŠENKOVEC: Novak, Polak, Gregur, Leskovec, Žvorc, Hali , Vida i , Buhanec, Mun ar (73. Koren), Hrustek, Bertovich, trener: Ivan David MLADOST: Saka , Tkalec (58. Mlinarec), Špoljar (75. Novak), Cirkven i , Križai , Kova i , Možek (70. Pasler), Fileš (46. Mu i ), Vadlja, Hali (84. Šegovi ), trener: Darko Lon ari Žu kartoni: Bertovich (Šenkovec); Špoljar, Mu i (Mladost)

POLET - DINAMO (D) 3-1 (2-0) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Igor Križari , Borut Križari , Damir Fodor.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Lisjak (17), 2-0 Vibovec (43), 3-0 Pal (62), 3-1 Borovec (78-11m) POLET: Vibovec, Krišto M (68. Krišto N), Bašek, Horvat, Vibovec, Posavec, Vukovi (72. Ujlaki), Lisjak (88. Juri an), Gajnik, Pal , Toplek, trener: Dejan Magdaleni DINAMO: Novak, Obadi , Mihalec, Tomašek, Silaj, Borovec, Vugrinec (79. Herman), Bunc, Vukovi (87. Marodi), Trstenjak, Dodlek (67. Kova ), trener: Marko Obadi Žu kartoni: Vibovec (Polet); Obadi , Trstenjak, Silaj (Dinamo)

SOKOL - SLOBODA (M) 0-0 VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Ma ja Horvat, Željko Kova i , Ma ja Filipi . Delegat: Rajko Zadravec SOKOL: Žagar, Simun, Puh, Bistrovi (46. Leich), Vincek (88. Major), Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Boži , Ruklja (46. Horvat N), Horvat A., trener: Leonardo Novak SLOBODA: Deban, Belše, Novak M (65. Cerovec), Novak T, Lukman M, Tisaj, Tremski, Lukman D, Sovar (82. Željeznjak), Culjak, Popovi , trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Bistrovi , Mun ar, Puh, Vincek (Sokol); Novak, Cerovec, Lukman D (Sloboda)

MLADOST - ME IMUREC 1-3 (0-1) IVANOVEC. IGralište: Park Mlados . Suci: Dario Bubek, SIniša Luka i , Hrvoje Bedi . Delegat: Petark Krha Strijelci: 0-1 Zanjko (23), 0-2 Bes jani (47), 0-3 Treska S (61-11m), 1-3 Novak (76-11m) MLADOST: Kolar, Bujan, Zanjko, Kamenar (63. Krišto ), Hadži , Ignji , Miki , Talan, Novak, Carevi , Fegeš (63. Podgorski), trener: Branko Janžek ME¥IMUREC: Prekupec, Bestijani (88. Ivanuša M), Hrušoci, Fu ko (67.

Fu ek), Bali , Ivanuša D, Zanjko (71. Rešetar), Vabec, Bajzek (46. Kregar), Treska S, Treska D, trener: Antun Juki Žu kartoni: Novak, Hadži (Mladost); Ivanuša (Me imurec)

JEDINSTVO - BSK 3-0 (1-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Ivica Križai , Dražen Sukanec, Toni Fažon. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 La evi (43), 2-0 Novak Samuel (46), 3-0 La evi (65) JEDINSTVO: Vuruši , Škvorc, Štajerec, Fras, Jambroši , Rešetar, Kapeš (82.

Grabar), Kosi (85. Novak Simon), Novak Samuel, La evi , Gal (87. Krizman P), trener: Mladen Rešetar BSK: Magdaleni , Buhin, Vitez, Anderlin, Mavri ek, Strniš ak (80. Ha ek M), Fran i , Škvorc B (82. Šmit), Škvorc D (87. Mesari ), Škvorc V, Horvat, trener: Ivan Magdaleni Žu kartoni: Škvorc M, Rešetar (Jedinstvo); Škvorc V, Buhin, Magdaleni (BSK) Crveni: Novak Samuel (Jedinstvo)

DINAMO - TRNAVA 3-0 (2-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Bojan Juras, Tomislav urila, Vjeran Tuksar. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Furundžija (14), 2-0 Mar ec (41), 3-0 Mar ec (47) DINAMO: Jalšovec, Jan ec, Jankovi (88. Kralji ), Mihalec, Šmit, Klekar, Mar ec (68. Na ), Vutek (76. Makar), Šari , Križai , Furundžija (80. Pintari ), trener: Ivan Hamunajec TRNAVA: Mar ec, Jakši I (66. Hošnjak), Gudlin (46. Vugrinec), Klari , Špoljar, Markuši , Farkaš, Štrok, Jakši S (77. Blažek), Vlaši , Baksa, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Furundžija, Klekar (Dinamo); Gudlin (Trnava)

1 SLOGA (6)

6

5

1

0

25 – 3

16

2 STRAHONINEC

6

4

2

0

25 – 6

14

3 MLADOST (I)

6

4

1

1

12 – 9

13

4 POLET (P)

7

3

2

2

12 – 9

11

5 BSK

6

2

2

2

9–9

8

6 JADRAN

6

1

0

5

15 – 22

3

7 6AKOVEC

5

1

0

4

8 – 27

3

8 BRATSTVO (SV)

6

0

0

6

4 – 25

0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

BUDU(NOST (P) MLADOST KOMET RADNI6KI SPARTAK VIDOV6AN TRNAVA HODOŠAN KRALJEV6AN 38 BORAC PMP

7 7 7 8 7 7 7 7 7

7 5 3 4 3 2 2 1 0

0 0 4 1 1 1 0 2 1

0 2 0 3 3 4 5 4 6

24 – 9 23 – 11 16 – 10 21 – 20 25 – 18 9 – 16 13 – 23 9 – 14 6 – 25

21 15 13 13 10 7 6 5 1

OPOMENUTI IGRA I

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

OMLADINAC (NSR) SOKOL ŠENKOVEC PODTUREN OMLADINAC (M) NEDELIŠ(E POBJEDA SLOBODA (S) PLAVI

10. HAJDUKI (B) U sljede em kolu sastaju se: BSK – Jadran 18.10.(subota) u 15 sa .

Strahoninec – Sloga ( ), Archea- akovec – Mladost (I). Bratstvo (SV) i Polet (P) su slobodni.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15 sa .

U sljede em kolu sastaju se: Borac PMP – Trnava 18.10.(subota) u 15 sa .

Radni ki – Budu nost (P), Mladost Komet – Hodošan, Kraljev an 38 – Vidov an. Spartak je slobodan.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15 sa .

8 8 8 8 8 7 8 6 8

7 6 6 5 4 3 2 1 1

1 1 0 0 0 2 0 0 0

0 1 2 3 4 2 6 5 7

37 – 6 40 – 13 30 – 15 26 – 18 24 – 22 15 – 10 20 – 26 9 – 23 12 – 44

22 19 18 15 12 11 6 3 3

7

1

0

6 12 – 48 3

U sljede em kolu sastaju se: Omladinac (M) – Podturen, Hajduk (B) – Omladinac (NSR), Sloboda (S) – Sokol, Nedeliš e – Plavi (Pek.), Pobjeda – Šenkovec.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15 sa .

TABLICA 1.

POLET (P)

9

8

0

1

25 – 3

24

2.

SPARTAK

9

8

0

3.

MLADOST (Pal.)

9

6

1

1

28 – 8

24

2

19 – 13

19

4.

KRALJEV6AN 38

9

5

3

5.

MLADOST (SM)

9

5

2

1

22 – 7

18

2

24 – 15

17

6.

MEWIMUREC

9

5

2

7.

DINAMO (D)

9

5

0

2

22 – 14

17

4

25 – 18

8.

SLOBODA (M)

9

4

15

2

3

16 – 13

14

9.

MLADOST (I)

9

4

1

4

19 – 19

13

10. DINAMO (P)

9

4

0

5

10 – 12

12

11. OMLADINAC (NSR)

9

3

2

4

16 – 18

11

12. TRNAVA

9

3

0

6

20 – 23

9

13. SOKOL

9

2

1

6

14 – 24

7

14. ŠENKOVEC

9

1

2

6

8 – 31

5

15. JEDINSTVO (NSD)

9

1

0

8

8 – 27

3

16. BSK

9

0

0

9

3 – 34

0

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 12 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 10 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak) 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P) 8 zgoditaka – Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 7 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec), Edi Lackovi (Spartak) 6 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Dražen Horvat (Mladost SM) 5 zgoditaka – Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Benjamin Ignji (Mladost I), Darijan Treska (Me imurec), Mišo Pal (Polet P)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DINAMO (D) – Tomislav Trstenjak (918), Nikola Silaj (52) BSK – Mario Buhin (1188) SOKOL – Saša Puh (2315) MLADOST (I) – Goran Hadži (1403) DINAMO (P) – Ivan Furundžija (2930) OMLADINAC (NSR) – Dario Toplek (2403) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U JEDINSTVO (NSD) – Samuel Novak (3364) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

1. POLET (SMNM)

5

4

0

1

25 – 9

12

2. VENERA PMP

5

3

1

1

12 – 8

10

3. BRATSTVO (J)

5

3

0

2

10 – 7

9

4. D. KONCOV6AK

4

2

1

1

8 – 10

7

5. ZEBANEC

3

1

0

2

6–6

3

6. MURA

4

1

0

3

9 – 11

3

7. DUBRAV6AN (GD)

6

1

0

5

8 – 27

3

Zaostale utakmice: Donji Koncov ak – Mura u 10 sa , Bratstvo (J) – Venera PMP, Zebanec – Polet (SMnM).

Dubrav an (GD) je slobodan.

Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 12 sa .

9. kolo II. ŽL MNS - istok SK - DUBRAV AN 1-2 (0-0) EHOVEC.Igralište:NK SK.Suci:GoranŽganec,Valen noKantoci,LanaVidovi .Delegat:MarijaSabol Strijelci: 0-1 Balažinec (49), 1-1 Laszlo P (54), 1-2 Pahek (63) SK: Grabant, Laszlo S, Božek, Bašnec, Horvat, Lon ari , Begovi , Grabant (46. Laszlo), Turk, Višnji , Radi , trener: Mario Cvetko DUBRAV AN: Fabi , Jadan Damijan, Horvat, Jakupak, Hajdinjak (57. Pahek), Lukša, Jadan Dominik, Balažinec (63. Friš i od 89. Hajdinjak), Pongrac, Švenda (80. Hraš anec), Kova (85. ¥uri ), trener: Pavo rnac Žu kartoni: Višnji ( SK); Jakupak (Dubrav an)

BUDU NOST - OTOK 3-1 (1-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Marijan Duman i , Erik Žerdin, Josip Kedmenec.

Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 urin (37), 1-1 Zvonarek (68), 2-1 Bali J (73), 3-1 Hali G (84) BUDU NOST: Vaš, Toplek (85. Klobu ari L), Klobu ari M, Višnji , Bali D, urin, Hali T (90. Ciglari ), Lastavec, Hanžekovi (69. Hali G), Mar nec, Bali J (87. Lon ari ), trener: Miljenko Bali OTOK: Vlah, Novak Z, Zvonarek, Blažin i (79. Novak J), Gorupi (46. Malek), Tomaši , Ko iš, Radikovi , Novak J (74. Božek), Kalšan M (46. Kalšan P), Matkovi , trener: Elvis Sabol Žu kartoni: Mar nec, Bali D, Klobu ari (Budu nost)

DUBRAVA - HODOŠAN 0-6 (0-3) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Jadran Kukovec, Stjepan Novak, Mario Musta . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Puri (10), 0-2 Vlah (17), 0-3 Kova K (19), 0-4 Kova K (52), 0-5 Strahija Z (72), 0-6 Kova K (76) DUBRAVA: Mu i , Mihalic, Murk, Bobi anec Mihael, Bobi anec Ma ja, Ciglar, Kova , Cerovec, Varga, Mrazovi , Murkovi , trener: Vladimir Sabol HODOŠAN:Mlinarec,Kova D,Blagus,Naran a,Kova K,Sinkovi Marko(51.Sinkovi Mišel),Vlah (80. Vadlja), Puri (64. Šavora), Strahija G (19. Habuš), Strahija Z, Dodlek, trener: Goran Strahija

BORAC PMP - DRAŠKOVEC 4-2 (2-1) TUR IŠ E. Igralište: Sportski park. Suci: Filip Hrustek, Želimir Bertovich, Ivan Vlahek. Delegat: Željko Bacinger.

Strijelci: 0-1 Matja i (31), 1-1 Baksa 835), 2-1 Brumen (37), 3-1 Brumen (48), 3-2 Slavi ek (59), 4-2 Ko evar (90) BORAC: Sternad, Tišljari , Sršan, Križai , Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Jan ec, Rušanec (46. Ko evar), trener: Ivan Zrna DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari (57. Kova ), Matja i Danijel, Cvetko, Slavi ek G, Matja i David, Repalust, Slavi ek L (72. Vugrinec), Kavran (57. Jakši ), Markan, Mun ar, trener: Božidar Repalust Žu kartoni: Ko evar, Baksa (Borac); Kova (Draškovec) Crveni: Baksa (Borac); Taradi (Draškovec)

GALEB - ZASADBREG 77 3-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dario Srnec, Bruno Brljak, Antun Kukovec. Delegat: Krešimir Glavina Strijelci: 0-1 Dunjko (24), 0-2 Koroši (72), 0-3 Dunjko (82) GALEB: Pantaler, Balent, Turk (81. Kova ek), Erdelji, Hertelendi (60. Vuk), Ružman (85. Beli ), Balent D (86. Grana r), Mesari , Balent, Horvat, Fleten, trener: Damir Pigac ZASADBREG: Srnec, Povodnja (76. Šajnovi ), Leva i , Kozjak, Lukman, Rodinger (86. Novak), Zeli , Šajnovi , Dunjko (63. Sabol ec), Koroši , Perho , trener: Zoran Lukman Žu kartoni: Balent D, Mesari (Galeb); Dunjko, Perho (Zasadbreg)

DRAVA - VIDOV AN 0-2 (0-1) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Dražen Šajnovi , Josip Jurinec, Matej Mesari . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-2 Matulin (35, 75) DRAVA: Me imurec, Igrec Z, Igrec F (87. Pongrac D), Mihalac D, Tuksar, Ivaci, Rak (87. Igrec F), Mihalac J, Pongrac G (63. Bartoli ), erneli, Kos (46. Lipi ), trener: Sre ko Gabaj VIDOV AN: Subaša, Nemet Danijel, Lukša, Pišpek, Hujs, Matulin, Herman (75. Friš i ), Friš , Omazi (46. Nemet Dino), Lovrek, Ujlaki, trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Lipi , Rak (Drava); Matulin, Lovrek (Vidov an)

BUDU NOST - CROATIA 0-1 (0-1) MIKLAVEC. Igralište: NK Budu nost. Suci: Zdravko Toplišnjak, Nino Grgi , Marko Smr .

Delegat: Franjo Fais Strijelac: urila (45) BUDU NOST: Varga, Babi (75. Antolovi ), Novak, Jurši (32. Sklepi ), Zadravec, Berdin, Majeri (65. Rok), Drk A, Antolovi , Drk D, Okreša, trener: Robert Glavina CROATIA: Patar ec, Donoša, Balog ¥, Ruži , Kolar, Oršuš D, Balog S (85. Simi ), Kr mar, Ruži , urila, Domini , trener: ¥uro Koloni Žu kartoni: Patar ec, Ruži (Croa a)

9. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK VINDIJA - POBJEDA 2-4 (1-2) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Marko ¥ur ek, Casimir Rodrigue, Marko Hunjadi.

Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Hrženjak L (12), 1-1 Kocijan (31), 1-2 Posavec (35), 1-3 Bistrovi (58), 2-3 Ma ari (66), 2-4 Novak (71) HAJDUK: Novak, Hrženjak L, Hrženjak D, Kova i , Žganec, Jurovi (66. Debelec M), Mikulaj, Horvat (25. Hoblaj od 75. Šardi), Ma ari , Šimunkovi , Kodba, trener: Dominik Horvat POBJEDA: Tkal ec, Hanžekovi , Kocijan (72. Brezovec), Borko, Celinger, Povodnjak, Škvorc (65. Debelec), Thes (61. Ladi ), Posavec (82. Horvat), Bistrovi , Novak (75. Gavez), trener: Dejan Borko Žu kartoni: Borko, Hanžekovi , Povodnja (Pobjeda)

BRATSTVO - JEDINSTVO (GM) 3-0 (2-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Jasmin Lozi , Tomislav urila, Dražen Horvat. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Novak (6), 2-0 Bogomolec (10), 3-0 Novak (63) BRATSTVO: Posavec, Zlatarek, Marciuš, Hanžekovi , Novak (81. Vabec), Fu ko, Vlahov (90.

Bujan), Bogomolec (84. Smr ), Horvat N, Horvat F (73. Vuruši ), Posavec (86. Vugrin), trener: Daniel Novak JEDINSTVO: Janež, Kocen, Novak, Plantak, Fujs (40. Borko), Golub, Horvat M (78. Ladi I), Gre , Tr njak, Krumpi (68. Horvat K), Ladi M, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Vlahov (Bratstvo); Krumpi , Borko (Jedinstvo)

BRATSTVO - STRAHONINEC 0-2 (0-0) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Nenad Štrek. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Žerjav (62), 0-2 Vuruši D (77) BRATSTVO: Rajf, Petermanec, Koraj, Ko ila, Baumgartner, Trstenjak, Jurovi , Jambrovi (30. Leva i ), Vinko, Gori anec, Na (80. Jambrovi ), trener: Boris ¥or evi STRAHONINEC: Tratnjak, Jaluši D, Zver, Kolari , Jaluši J, Žerjav, Ri ko (80. Zlatarek), Mar ec (62. Kova i ), Bacinger (74. Drabi ), Brez, Vuruši (83. Žuni ), trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Kirec (Bratstvo); Ri ko, Kolari , Brez (Strahoninec)

TRNOVEC - ZEBANEC 5-1 (2-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Franjo Hergo , Danijel Ko ila, Filip Aldi . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Novak (17), 2-0 Štefulj (20), 3-0 Štefulj (58), 3-1 Puri (75-11m), 4-1 Skupnjak (83), 5-1 Novak (85) TRNOVEC: Špiranec, Jurman M (46. Vincek), Jurman F, Domiter, Vidovi (69. Mesari ), Miko, Marijanovi , Jurman N, Štefulj (61. Tomaši ), Skupnjak (85. eh), Novak, trener: Kris jan Kiri ZEBANEC: Jelen i , Pla¨ak, Ko ila, Debelec D, Sabol, Žuni , Flac, Makar, Puri , Mar njaš (55.

Debelec M), Ma ari Žu kartoni: Ko ila, Ma ari (Zebanec)

SLOGA - PLAVI (PEK) 1-1 (0-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Nino Škrobar, Marinko Hrušoci, Mario Sukanec. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Šoštari (58), 1-1 Nerer (82) SLOGA: Karlov ec, Rob, Kanski (3. Kova i ), Žižek, Jambrovi , Jelen, Smolkovi (88. Nemec), Feguš, Šoštari , Sen ar, Kolari , trener: Dušan Hozjan PLAVI: Pokriva , Ratajec, Trupkovi (72. Srnec), Ka (90. Erdelja J), Erdelja K, Drk, Vugrinec, Nerer, Trstenjak, Novak, Šol (54. Gori anec), trener: Anton Srša Žu kartoni: Rob, Žižek, Kova i , Smolkovi (Sloga); Trupkovi , Erdelja K (Plavi)

MALI MIHALJEVEC - VENERA PMP 1-1 (1-1) M. MIHALJEVEC. Igralište: M. Mihaljevec. Suci: Damir Klari , Davor Šupljika, Franjo Horvat.

Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Pušar (21), 1-1 Kerman (45) MM: Horvat, anadi, Hamer, Trupkovi , Šafari , Mesari B (46. Varga), Kova i , Pušar, Vugrinec, Pintari , Mesari D, trener: Božidar Makšadi VENERA: Lacko, Peras, Vabec, Korošec, Pozder, Marodi, Pintari (71. Toma), Gori anec (56.

Ov ar), Ciglari , Kerman, Novak (69. Primorac), trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Mesari B, Mesari D (MM); Pozder, Vabec (Venera)

17. listopada 2014.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Oporov ani i dalje ne znaju za poraz Galeb i dalje jedini bez poraza. Ni gos iz Zasadbrega nisu im naudili u Oporovcu ve su ku i otpra eni sa tricom. Galeb je vodstvo od 1-0 stekao u 24.minu zgoditkom Petra Horvata i to jesno vodstvo držao sve do pred kraj utakmice. U 72.minu na 2-0 povisuje Antun Ružman, a deset minuta kasnije kona nih 3-0 svojim drugim zgoditkom na utakmici postavlja Petar Horvat.

Vidov anu pobjeda u Donjem Mihaljevcu. Do nje su došli sa dva zgoditka Marija Matulina. Po jedan je zgoditak pos gao u svakom poluvremenu. Prvi u 35.minu , a drugi u 75.minu . U prvom poluvremenu mirna utakmica, a u drugom dijelu malo se zaiskrilo pa je sudac utakmice Dražen Šajnovi mora po dvojicu igra a u svakoj mom adi malo opomenama primiri .

Hodošan šesticom u Sivici po astio Dubravu. Krešo Kova trostruki strijelac. Tomica Puri je u 10.minu krenuo sa serijom gostuju ih zgoditaka. Do kraja prvog poluvremena još su strijelci bili Nikola Vlah i Krešo Kova . Krešo Kova je na eo doma ine prvi u drugom dijelu svojim drugim zgoditkom. Pe zgoditak djelo je Zorana Strahije u 72.minu . e ri minuta kasnije Krešo Kova upisuje hatrik za pobjedu Hodošana od 6-0.

Bez zgoditaka u Držimurec-Strelcu. Grani ar je ku i odnio bod, a prema prikazanoj igri ni tri boda ne bi bila nezaslužena. U 59.minu pomo ni sudac Edvin Zobec poniš o je gos ma zgoditak zbog zale a. Najburnije je na njegovu odluku reagirao Bojan Mihaljkovi koji ga je opsovao, a sudac utakmice Božidar Jura i isklju io iz igre. I Omladinac je imao isklju ene igra e i to dvojicu. Obojica zbog druge opomene. Prvi je „pocrvenio“ Goran Kova i u 80.minu , a potom u 90.minu Mateo Vrbanec. U vrlo nervoznoj utakmici tri isklju enja i petorica opomenu h igra a.

Novi doma i poraz SK-a. Nakon prvih 45 minuta ni je bilo zgoditaka, a ni prigoda. Gos iz Donje Dubrave odmah na po etku drugog poluvremena u 49.minu zgoditkom Lovra Balažinca dolaze u vodstvo. Pet minuta kasnije doma i su preko Laszla Prosenyaka poravnali na 1-1. Kod Dubrav ana joker sa klupe bio je Niko Pahek koji je u 57.minu ušao u igru i šest minuta nakon toga pos gao pobjedonosni zgoditak.

Borac PMP upisao doma u pobjedu. Gos iz Draškovca prvi su poveli u 31.minu zgoditkom Davida Matja i a. U samo šest minuta od 31 do 37 doma i preokre u rezultat u svoju korist. Na 1-1 je poravnao Marko Baksa, a u vodstvo doveo Nikola Brumen.

Po etkom drugog poluvremena u 48.minu ve je 3-1 za doma e,

OPOMENUTI IGRA I SK – Roberto Višnji (6082) BUDU NOST (P) – Filip Mar nec (4753), Dario Bali (3393), Mario Klobu ari (5088) DRAŠKOVEC – Dino Kova (809) DRAVA (DM) – Tomislav Lipi (544), Tomislav Rak (10418) CROATIA – Krunoslav Patar ec (3384), Marko Ruži (3387) ZASADBREG 77 – Kris jan Dunjko (2603), Dino Perho (2355) OMLADINAC (DS) – Josip Oršoš (10102), Krešo Posavec (1733) BORAC PMP – Manuel Ko evar (3636), Marko Baksa (882) GRANI AR (N) – Ma ja Horvat (5906), Robert Boži (954), Dominik Drvoderi (707) GALEB – Dario Balent (3160), David Mesari (3258) DUBRAV AN – Alen Jakupak (1834) VIDOV AN – Mario Matulin (2234), Miroslav Lovrek (2262)

a strijelac po drugi puta na utakmici Nikola Brumen. Goran Slavi ek uspio je doma e vodstvo u 59.minu smanji na 3-2. Burno je bilo u 85.minu . Do te minute mladi sudac utakmice Filip Hrustek vrlo je dobro sudio. Što se zapravo dogodilo? Vratar Draškovca Kris jan Taradi prilikom jedne intervencije malo je dulje produžio svoju nogu i u jelo udario doma eg napada a Marka Baksu koji pada na travu.

Is se odmah pridigao i uzvra o udarac nogom gostuju em vrataru.

Obojicu je sudac Hrustek isklju io, ali nije dosudio kazneni udarac za doma e ve prekršaj nad gostuju im vratarem. U toj gužvi minimalno je sa opomenom trebao završi Rajko Gavez koji je rukama odgurnuo gostuju eg vratara. Ta dva grijeha suca najviše zamjera delegat utakmice Željko Bacinger. Kad se sve smirilo u 90.minu Manuel Ko evar pos že i etvr doma i zgoditak za pobjedu od 4-2.

Croa a iznenadila pobjedom u Miklavcu. Izgleda da je gostuju i trener ¥uro Koloni malo prodrmao mom ad i eto mu u dva kola dvije pobjede. Do ove druge došli su zgoditkom Damira urina u 45.minu utakmice. Is na pomalo sretno jer je doma a Budu nost u 25.minu propus la realizira kazneni udarac.

U Podbrestu susjedski derbi pripao doma inu. Budu nost je pobjedom nad susjedima iz Otoka upisala prvu jesensku pobjedu.

Ve su nakon prvog poluvremena doma i zgoditkom Andreasa urina imali vodstvo. Otok je poravnao u 68.minu preko Marina Zvonareka. Gotovo u samoj završnici utakmice doma i pos žu još dva zgoditka za pobjedu od 3-1. Prvi je zgoditak u 73.minu pos gao Josip Bali, a drugi u 84.minu Gianluca Hali .

OMLADINAC - GRANI AR 0-0 DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Božidar Jura i , Branko Martan, Edvin Zobec. Delegat: Dragu n Hozjak OMLADINAC: Apostolovski, Ruži , Kolari , Taradi, Cirkven i , Kova i , Novak (69. Valen ), Posavec, Filipaši , Valen (51. Vrbanec), Tizaj (81. Saka ), trener: Ivan Novak GRANI AR: Magdaleni , Blažon, Horvat J, Mravljak, Ciceli, Boži , Drvoderi , Horvat M (66.

Krklec), Drvoderi , Mihaljkovi , Lovrek, trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Oršoš J., Posavec (Omladinac); Horvat, Boži , Drvoderi (Grani ar) Crveni: Kova i , Vrbanec (Omladinac); Mihaljkovi (Grani ar)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ZASADBREG 77 – Kris jan Dunjko (2603) OMLADINAC (DS) – Krešo Posavec (1733) BUDU NOST (P) – Filip Mar nec (4753), Dario Bali (3393) DRAVA (DM) – Tomislav Rak (10418) VIDOV AN – Miroslav Lovrek (2262) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BORAC PMP – Marko Baksa (882) po l. 58 DP HNS-a 4 ( etiri) utakmice DRAŠKOVEC – Kris jan Taradi (799) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice OMLADINAC (DS) – Goran Kova i (3042) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Mateo Vrbanec (3604) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica GRANI AR (N) – Bojan Mihaljkovi (3419) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

TABLICA 1. GALEB

9

7

2

0

27 – 7

23

2. VIDOV6AN

9

6

2

1

28 – 8

20 20

3. HODOŠAN

9

6

2

1

21 – 6

4. OMLADINAC (DS)

9

6

2

1

19 – 10 20

5. DUBRAV6AN

9

6

0

3

18 – 12 18

6. BORAC PMP

9

5

1

3

19 – 15 16 17 – 15 13

7. BUDU(NOST (M)

9

3

4

2

8. CROATIA

9

4

0

5

18 – 20 12

9. 6SK

9

3

2

4

21 – 20 11 15 – 17 11

10. GRANI6AR (N)

9

3

2

4

11. ZASADBREG 77

9

3

2

4

15 – 18 11

12. DRAVA (DM)

9

2

1

6

14 – 20

7

13. OTOK

9

2

1

6

9 – 15

7

14 DUBRAVA

9

2

0

7

10 – 35

6

15. DRAŠKOVEC

9

1

2

6

12 – 28

5

16. BUDU(NOST (P)

9

1

1

7

12 – 29

4

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP) 7 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an), Krunoslav Majeri (Budu nost M) 6 zgoditaka – Aldin Begovi ( SK), Denis Poljanec (Croa a), Miroslav Lovrek (Vidov an), Petar Horvat (Galeb) 5 zgoditaka – Bruno Dodlek (Hodošan), Filip Rodinger, Saša Lukman (Zasadbreg 77), Matej Gorupi (Otok), Ivica Okreša (Budu nost M)

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 10. KOLA SUBOTA: Hodošan: HODOŠAN – CROATIA (sudac Božidar Jura i , pomo nici Saša Fegeš i Darko Filip i , delegat Darko Jambrovi ), Novakovec: GRANI6AR – GALEB (sudac Željko Turk, pomo nici Robert Radek i Marko Hunjadi, delegat Ivan Kova ); NEDJELJA:Otok: OTOK – BUDU(NOST (M) (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Dario Magdaleni , delegat Dejan Kova ), Donji Vidovec: VIDOV6AN – BUDU(NOST (P) (sudac Edvin Zobec, pomo nici Valen no Kantoci i Morano Vlah, delegat Nikola Toplek); Draškovec: DRAŠKOVEC – DRAVA (DM) (sudac Goran Žganec, pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Ma ja Poredoš), Zasadbreg: ZASADBREG 77 – BORAC PMP (sudac Milivoj Bali , pomo nici Mario Pintari i Nenad Štrek, delegat Franjo Fais); Donja Dubrava: DUBRAV6AN – OMLADINAC (DS) (sudac Damir Aldi , pomo nici Franjo Horvat i Ma ja Filipi , delegat Miroslav Glavina); Sivica: DUBRAVA – 6SK (sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Nino Grgi i Elvir Bašek, delegat Stjepan Fic).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 15 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo na promjenu delegiranja službenih osoba.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA

Strahoninec s nova tri boda iz Jurovca preuzeo vrh Pobjedom u Jurovcu Strahoninec na vrhu ljestvice. Doma e Bratstvo malo je ljuto na suca utakmice Božidara Kolari a iz razloga što po njima u 57.minu nije za njih dosudio kazneni udarac, a rezultat je bio 0-0.

Ni delegat utakmice Miroslav Glavina se nije baš decidirano o itovao o spornoj situaciji jer je naveo „mislim“, a svi dobro znamo što to zna i. No, da ne ispadne da su suci pomogli Strahonincu. Dapa e gos su jekom cijele utakmice bili bolji i vrš i u svim duelima, pa su na kraju sasvim zasluženo slavili. Dugo gledatelji zgoditak nisu vidjeli gotovo više od sat igre.

Strahoninec je poveo u 62.minu zgoditkom Jurice Žerjava. Denis Vuruši je u 77.minu svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0 za Strahoninec.

Prvi jesenski poraz Jedinstva u Savskoj Vesi. Bratstvo je sa dva zgoditka, prvim Daniela Novaka i drugim Darija Bogomolca ve u 10.minu s glo do vodstva od 2-0. Nakon toga lider iz Gornjeg Mihaljevca se malo „skockao“ i po eo stvara prigode. Nažalost po njih doma i vratar Filip Posavec odli no je branio i do kraja utakmice nije primio zgoditak. Kada je u 63.minu Daniel Novak pos gao svoj drugi, a doma i tre i zgoditak gos su se predali pa je na kraju završilo sa glatkih 3-0 za Bratstvo.

U Štrigovi bez pobjednika. Ve je nakon prvih 45 minuta igre kada je bilo ništa-ništa mirisalo na neriješen ishod. Doma a Sloga prva je povela zgoditkom trenutno najboljeg strijelca ove lige Davida Šoštari a u 58.minu . Gos iz Peklenice uspjeli su osam minuta prije kraja utakmice zgoditkom Tomice Nerera poravna na 1-1 i osvoji bod.

Slavlje Donjeg Koncov aka u Gornjem Kraljevcu. Napredak je upisao doma i poraz. U prvom dijelu zgoditaka nije bilo, ali ih je zato u drugom palo ak e ri. Iz prvog dijela treba izdvoji 39.minutu kada je revol ran što na doma oj klupi nema vode za osvježenje praznu plas nu bocu bacio u ogradu Robert Kova i i od strane suca utakmice Darijana Zadravca ostao bez sankcije. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minu gos su poveli zgoditkom Mihaela Sklepi a. Od 66.minute Donji Koncov ak ima igra a manje jer im je zbog dvije opomene isklju en Nikola Gori anec.

Ni to nije pomoglo doma ima da probaju barem poravna rezultat. I sa igra em manje gos u samo tri minute 80. i 83.pos žu još dva zgoditka i imaju visokih 3-0. Strijelci su bili prvo Žiga Smodiš, a potom Nikola Vukovi koji je samo minutu prije ušao u igru umjesto strijelca prvog zgoditka. Novi gostuju i trener Darko Sklepi pogodio je sa zamjenom. Napredak ipak u 84.minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Jurica Golubi uspijeva ublaži doma i poraz na 3-1.

Gos iz Gornjeg Hraš ana slavili u Štrukovcu. Ve je Pobjeda nakon prvog poluvremena imala prednost od 2-1¸. Doma i Hajduk dobro je otvorio utakmicu i zgoditkom Lovre Hrženjaka u 12.minu poveo. Mihael Kocijan je poravnao na 1-1, a Karlo Posavec u 35.minu doveo u vodstvo goste. Miljenko Bistrovi se u 58.minu upisao u strijelce za gostuju e vodstvo od 3-1. Hajduk se pokušao vra u igru i u 66.minu zgoditkom Josipa Ma ari a smanjio na 3-2. Bojan Novak je sve dvojbe oko pobjednika riješio u 71.minu za kona nih 4-2 za Pobjedu.

Visoka doma a pobjeda Trnovca. Gos iz Zebanca još su se u prvom dijelu nekako držali kada su imali zaostatak od dva zgoditka. Sandro Novak je zapo eo doma u seriju zgoditaka u 17.minu , ali i završio u 85.minu za kona nih 5-1. Uz njega je još dva zgoditka za doma e u 20. i 58.minu pos gao Robert Štefulj. Zebanec je jedini zgoditak pos gao u 75.minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Denis Puri .

Igor Skupnjak je bio još strijelac za doma e u 83.minu .

U Malom Mihaljevcu sve riješeno u prvom poluvremenu. Bod je o šao u Sve Juraj na Bregu. Doma i su poveli u 21.minu zgoditkom Sandija Pušara, a kad se ve ekao posljednji zvižduk suca utakmice Damira Klari a za odlazak na odmor gos su preko Gorana Kermana poravnali na kona nih 1-1. Kakvu je igru vidjelo 150 gledatelja na kraju je neriješen ishod i najpravedniji.

Raspucana Mura. Nakon što su doma i u osam jesenskih kola pos gli samo pet zgoditaka u devetom su kolu pos gli ak sedam. „Potopili“ su Dravu. Goran Lipovi svojim prvim zgoditkom u prvoj minu , a pos gao je još jedan zgoditak u 43.minu gos ma iz Kuršanca je najavio što ih eka u nastavku. Imala je Mura dva opravdano dosu ena kaznena udarca. U 13. i 61.minu i oba je realizirao Marko Jurovi . Doma i su do „sedmice“ s gli uz pomo još Ivice Telebuha, Valen na Bogdana i Tomislava Saka a.

OPOMENUTI IGRA I MURA – Alen Krnjak (5530), Goran Lipovi (2302) STRAHONINEC – Ivan Ri ko (1352), Patrik Kolari (1306), Dario Brez (1448) ZEBANEC – Valen no Ko ila (6739), Hrvoje Ma ari (2900) JEDINSTVO (GM) – Mišo Krumpi (4666), Marin Borko (3423) PLAVI – Jurica Trupkovi (5467), Krunoslav Erdelja (772) POBJEDA – Dragan Povodnja (1130), Dejan Borko (3999), Jurica Hanžekovi (4024) MALI MIHALJEVEC – Bruno Mesari (2639), Dino Mesari (2364) VENERA PMP – Miroslav Pozder (8073), Luka Vabec (3898) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314) BRATSTVO (J) – Dominik Kirec (4719) SLOGA (Š) – Kristijan Rob (7326), Kristijan Žižek (5897), Tomislav Kova i (6486), Robert Smolkovi (5332) DRAVA (K) – Mario Carevi (2648)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

STRAHONINEC JEDINSTVO (GM) PLAVI BRATSTVO (SV) SLOGA (Š) D. KONCOV6AK POBJEDA HAJDUK (Š) BRATSTVO (J) TRNOVEC VENERA PMP MURA M. MIHALJEVEC NAPREDAK DRAVA (K) ZEBANEC

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 2 1 1 1 0

2 1 1 0 2 1 0 2 1 1 1 2 3 2 0 1

0 1 2 3 2 3 4 3 4 4 4 5 5 6 8 8

20 – 4 31 – 10 25 – 13 18 – 14 29 – 10 21 – 8 19 – 27 17 – 12 21 – 13 20 – 14 15 – 17 12 – 16 14 – 25 11 – 28 10 – 42 7 – 37

23 22 19 18 17 16 15 14 13 13 13 8 6 5 3 1

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 10. KOLA Sveti Juraj na Bregu: VENERA PMP – DONJI KONCOV6AK (sudac Darko Filip i , pomo nici Vlado Blaži i Antun Kukovec, delegat Davor Drvenkar), Kuršanec: DRAVA – NAPREDAK (sudac Marko ¥ur ek, pomo nici Danijel Ko ila i Casimir Rodrigue, delegat Antun Mesari ), Zebanec: ZEBANEC – MURA (sudac Dario Vel i, pomo nici Damir Mesari i Josip Višnjari , delegat Stjepan Perko), Strahoninec: STRAHONINEC – TRNOVEC (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Bruno Brljak i Ivan Vlahek, delegat Josip Baksa); Gornji Hraš an: POBJEDA – BRATSTVO (J) (sudac Ivica Križai , pomo nici Dino Vel i i Mario Sukanec, delegat Dino Jambrovi ), Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – HAJDUK (Š) (sudac Darijan Zadravec, pomo nici Matej Mesari i Denis Fic, delegat Vlado Soka ), Peklenica: PLAVI – BRATSTVO (SV) (sudac Ante Begovi , pomo nici Marinko Hrušoci i Ivan Jarni, delegat Zoran Hajdinjak), Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – SLOGA (Š) (sudac Dražen Šajnovi , pomo nici Stjepan Novak i Mladen eke, delegat Antun Horvat). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 15 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo na promjenu delegiranja službenih osoba.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PLAVI – Jurica Trupkovi (5467) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314) STRAHONINEC – Ivan Ri ko (1352), Dario Brez (1448) POBJEDA – Dejan Borko (3999), Jurica Hanžekovi (4024) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U DONJI KONCOV AK – Nikola Gori anec (1525) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 9 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 7 zgoditaka – Mihael Ladi , Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak), Robert Štefulj (Trnovec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 6 zgoditaka – Dejan Na , Miran Vinko, David Gori anec (Bratstvo J), Daniel Novak (Bratstvo SV), Bojan Novak (Pobjeda) 5 zgoditaka – Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec), Goran Vuruši (Bratstvo SV), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Nikola Gori anec (Drava K), Denis Vuruši (Strahoninec), Goran Kerman (Venera PMP)

NAPREDAK - D. KONCOV AK 1-3 (0-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Darijan Zadravec, Renato Vuk, Mladen eke.

Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Sklepi (48), 0-2 Smodiš Ž (80), 0-3 Vukovi (83), 1-3 Golubi (84-11m) NAPREDAK: Kova i , Žganec, Hutinec (77. Sekuli ), Žganec, Golubi (83. Hutinec), Jambroši , Horvat, Kova i , Lepen (65. Govedi ), Ma ari (46. Jambroši ), Vrtari , trener: Ivan Šardi DK: Kolbl, Smodiš Ž (82. Vukovi ), Sklepi A, Stanjko, Smodiš S (88. Flac), Brezni ar (70.

Saka ), Grof, Sklepi M, Gori anec, Flac D, Pintari , trener: Darko Skelpi Crveni karton: Gori anec (DK)

MURA - DRAVA (K) 7-0 (4-0) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan Ratko. Suci: Željko Hajdarovi , Ivan Žganec, Ma ja Kozar. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Lipovi (1), 2-0 Jurovi (13-11m), 3-0 Telebuh (30), 4-0 Lipovi (43), 5-0 Jurovi (61-11m), 6-0 Bogdan (75), 7-0 Saka (87) MURA: Tkalec, Lipovi (60. Vrši ), Novak (62. Saka ), Jurovi , Braniša, urin, Varga, Šardi (46. Hošpel), Telebuh, Krnjak (46. Bogdan), Breznik (46. Vinko), trener: Darko Vincek DRAVA: Mar n evi , Heri , Šol, Carevi , Zanjko, Vuk, Dombaj, Šaronja, Medved, Gori anec, Krsnik, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Lipovi , Krnjak (Mura); Carevi (Drava)

17. listopada 2014.

9. kolo III. ŽNL MNS EKO - TORPEDO 3-1 (2-0) SVETI KRIŽ. Igralište: Mi igen. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Robert Kolari , Delegat: Josip Modlic Strijelci: 1-0 Slavi ek (24), 2-0 Hobor (30), 3-0 Ivanuši (85), 3-1 Šol (90) EKO: Juras, Novak N, Višnji , Opa ak, Novak D, Gregorin i , Slavi ek H, Slavi ek S, Hobor, Lastavec (70. Horvat), Ivanuši , trener: Vlado Gori anec TORPEDO: Srnec (46. Herceg), Mun ar, Radeljak, Žerjav, Novak, Strojko, Mikuli , Šol , Ruklja (82. Lepen), Horvat (80. Jezernik), Sanjkovi , trener: Vladimir Šol Žu kartoni: Slavi ek S, Višnji (Eko); Žerjav, Srnec, Šol , Sanjkovi (Torpedo)

BORAC - BRATSTVO (P) 1-0 (0-0) DONJI HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Suci: Ante Begovi , Morano Vlah, Filip Vabec.

Delegat: Zoran Hajdinjak BORAC: Harmicar, Jur ec (46. Bari ), Pozderec M, Vadlja, Mesari , Harmicar M (46. Lepoglavec), Branilovi , Vargek (46. Jasenovi ), Pavlic, Pintari , Baksa (77. Baranaši ), trener: Damir Far BRATSTVO: Jambrovi , Bais (66. Kova i ), Škvorc, Boži , Komar (64. Trupkovi ), Kelner, Balog, Novak D, Poto nik, Novak M, abradi, trener: Tibor abradi Žu kartoni: Baksa, Jasenovi , Vadlja (Borac); Boži (Bratstvo)

PARAG - JADRAN 3-6 (1-4) ŠTEFANEC. Suci: Denis Fic, Elvir Bašek, Mario Horvat. Delegat: Mladen Puklavec.

Strijelci: 0-2 Barlovi (9, 22), 0-3 Šegovi (32), 1-3 Oršuš D (33), 1-4 Šegovi (35), 1-6 Gori anec (74, 83), 2-6 Balog V (85), 3-6 Balog J (90) PARAG: Balog S, Oršuš V, Ignac S, Balog V, Oršoš M, Oršuš D, Še i (60. Oršoš D), Oršoš M (62. Horvat B, Balog J, Balog S (69. Ignac), Oršuš A (73. Oršuš M) JADRAN: Halabarec, Orehovec (46. Štampar), Klinec, Šte ar (62. Novak), Korent, Kontrec, Kresinger, Šegovi (53. Gori anec), Barlovi (62. Kranj ec), Halabarec, Lukman (72. Kameni ), trener: Bruno Matotek Žu karton: Halabarec (Jadran)

MLADOST - RADNI KI 4-1 (0-1) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Damir Mesari . Delegat: Željko Drabi Strijelci: 0-1 Baksa (10-11m), 1-1 Š avni ar (51), 2-1 Polanec (52), 3-1 Š avni ar (80), 4-1 Polanec (88-11m) MLADOST: Polanec, Horva (32. Turk), Vuruši , Škvorc N, Š avni ar, Stojko (89. Novosel), Škvorc M, Leva i , Živ ec, Ko ila, Polanec, trener: Marijan Mohari RADNI KI: Vraneši , Blaži , Novak (56. Vargek), Horvat D, Paler, Horvat E, Horvat N (60. Cerovec), Baksa, Fažon, Pal , Horvat P, trener: Vladimir Križai Žu kartoni: Š avni ar (Mladost); Horvat E (Radni ki)

OMLADINAC - HAJDUK (B) 2-1 (1-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Darko Filip i , Zoran Novak, Vlado Blaži . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Škvorc (18), 1-1 Fegeš (61), 2-1 Škvorc (82) OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , Vrbanec, Bedi (75. Mikac), La n, Kova evi (62. Lesar), Dragovi , Bogdan, Vrbanec (89. Bukov ak), Leskovec, trener: Josip Križai HAJDUK: Horvat, Domini , Marciuš, Šafari , Moreira, Gregurin i , Krnjak (55.

Tkalec), Buhanec (55. Fegeš), Galekovi , Liber, Ambruš, trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Vrbanec (Omladinac); Šafari (Hajduk)

MLADOST - VU ETINEC 1-3 (1-2) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Milivoj Bali , Mario Pintari , Sebas jan Trstenjak. Delegat: Alojz Kopasi MLADOST: Fel i, Hajdarovi (84. Špilek S), Špilek J, eh, Radovan, Majeri M, Bobi anec (85. Hliš ), Kova i , Mlinari , Mu i , Kolari , trener: Renato Ciceli VU ETINEC: Kocijan (16. Ciglari ), Vabec, Krnjak (46. Vinkovi ), Ambruš I, Levec, Ambruš T, Škvorc, Petri evi , Mohari D, Novak S (60. Mohari V), Novak D, trener: Slavko ¥or evi Žu kartoni: Bobi anec (Mladost); Novak S (Vu e nec) Crveni: Majeri (Mladost); Mohari (Vu e nec)

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Omladinac opet teško, ali pobje uje i osvaja bodove U Ma kovcu doma i još uvijek bez poraza. U goste im je stigao Hajduk. Nespretnoš u Denisa Domini a koji je zabio autogol u 18.minuti doma i su poveli. Uspjeli su gosti iz Brezja u 61.minuti preko Kristijana Fegeša kao jokera sa klupe poravnati na 1-1. Omladinac je do pobjede stigao osam minuta prije kraja utakmice zgoditkom Siniše Škvorca za 2-1.

Vu etincu tri boda iz Dekanovca. Na brzinu su gosti u prvih dvadesetak minuta igre zgodicima Denisa Novaka i Denisa Mohari a poveli sa 2-0 i tako doma u Mladost malo primirili. Utakmica ve im dijelom ravnopravnih protivnika.

No, gosti su svoje prigode realizirali, a doma i ne. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Mladost se zgoditkom Matije Majeri a vratila u igru smanjenjem rezultata na 2-1. Pritiskali su goste u drugom dijelu, ali nije išlo. Imali su i od 67.minute igra a više jer je Vu etincu isklju en Vinko Mohari nakon što je napravio grubi start nad doma im igra em. No, ta broj ana prednost kratko je trajala jer je strijelac jedinog doma eg zgoditka Matija Majeri u 75.minuti zaradio drugu opomenu, odnosno isklju enje. Kapetan Vu etinca Ivan Vabec u 81.minuti sve je riješio svojim zgoditkom za kona nih 3-1.

Eko bolji od Torpeda. Sve su doma i riješili u prvom poluvremenu. Zgodicima „donje kraljevskog dvojca“ Hrvoja Slavi eka i Nikole Hobora stigli su do vodstva od 2-0. Pet minuta prije kraja utakmice Ivan Ivanuši se isto za doma e upisuje u strijelce za vodstvo od 3-0. Da ipak nisu doputovali u Sveti Križ iz Križovca gosti su u 90.minuti preko Damjana Šolti a ublažili poraz na 3-1.

U Selnici doma ini do pobjede stigli u drugom poluvremenu. Radni ki je poveo u 10.minuti nakon što je svom kaznenom prostoru igra Mladosti Ivan Š avni ar igrao rukom po lopti i zaradio opomenu, a gostima priuštio kazneni udarac kojeg je realizirao Stjepan Baksa. Tu minimalnu prednost gosti iz Gardinovca uvali su kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu doma i preokre u rezultat i na kraju stižu do visoke pobjede od 4-1. U samo dvije minute 51 i 52 zgodicima Ivana Š avni ara i Denija Polanca

doma i vode. Ivan Š avni ar se po drugi puta upisuje u strijelce u 80.minuti. Dvije minute prije kraja utakmice i doma i imaju kazneni udarac kojeg je realizirao njihov vratar Nino Polanec.

Nakon malog posta Jadran upisao pobjedu.

Nisu imali težak zadatak de ki iz Štefanca jer su Paragu ubacili šest komada. Malo im je obrana igrala komotno pa su i tri zgoditka primili. Za nešto više od pola sata igre ve je bilo 4-1 za Jadran.

Na kraju je završilo 6-3 za Jadran. Po dva su puta strijelci bili Dario Šegovi , Matija Barlovi i Goran Gori anec. Za Parag su redom zgoditke postizali Davor Oršuš, Vjeran Balog i Jasmin Balog.

U Donjem Hraš anu Leon Branilovi odlu io pobjednika. Jedan je zgoditak i to u 66.minuti bio dovoljan doma em Borcu da protiv Bratstva stigne do minimalne, ali zaslužene pobjede.

1. OMLADINAC (M)

9

7

2

0

20 – 9

23

2. VU6ETINEC

9

6

1

2

39 – 17

19

3. EKO

9

6

0

3

34 – 24

18

4. MLADOST (D)

8

5

1

2

37 – 10

16

5. HAJDUK (B)

8

5

1

2

24 – 7

16

6. MLADOST (S)

8

5

1

2

15 – 23

16

7. JADRAN

8

4

1

3

26 – 15

13

8. DINAMO (Ž)

8

3

1

4

11 – 19

10

9. BORAC (DH)

8

3

0

5

13 – 24

9

10. TORPEDO

8

2

1

5

14 – 20

7

11. BRATSTVO (P)

8

1

1

6

9 – 20

4

12. PARAG

8

1

1

6

22 – 54

4

13. RADNI6KI

9

0

1

8

12 – 34

1

KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA MLADOST (D) – Ma ja Majeri (1900) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica VU ETINEC – Vinko Mohari (6170) po l. 55 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 10. KOLA SUBOTA: Zasadbreg: VU6ETINEC – MLADOST (S) (sudac Franjo Hergo , pomo nici Filip Hrustek i Robert Kolari , delegat Josip Modlic); NEDJELJA: Dekanovec: MLADOST – BRATSTVO (P) (sudac Vedran Hrušoci, pomo nici Ivan Kolari i Ma ja Kozar, delegat Ivan Vlahek); Štefanec: JADRAN – BORAC (DH) (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Darko Pokriva i Filip Vabec, delegat Slavko Vodopija), Križovec: TORPEDO – PARAG (sudac Patrik Kolari , delegat Mladen Puklavec), Brezje: HAJDUK – EKO (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Mario Horvat i Mario Musta , delegat Antun Vlahek), Žiškovec: DINAMO – OMLADINAC (M) (sudac Davor Šupljika, pomo nici Josip Jurinec i Bruno Grabar, delegat Stjepan ¥uranec). Sve se utakmice igraju s po etkom u 15 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo na promjenu delegiranja službenih osoba.

OPOMENUTI IGRA I

LISTA STRIJELACA

RADNI KI – Elvis Horvat (900) EKO – Stjepan Slavi ek (4506), Tomica Višnji (1205) JADRAN – Dino Halabarec (671) VU ETINEC – Saša Novak (2838) BRATSTVO (P) – Jasmin Boži (5284) OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) HAJDUK (B) – Tomislav Šafari (4115) BORAC (DH) – Nikola Baksa (3204), Nenad Jesenovi (1987), Paul Vadlja (5498) TORPEDO – Dino Žerjav (3535), Krunoslav Srnec (5151), Damjan Šol (3283), Leonard Sanjkovi (3305) MLADOST (D) – Stevica Bobi anec (3641) MLADOST (S) – Ivan Š avni ar (3750)

13 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko), Denis Novak (Vu e nec) 9 zgoditaka – Goran Zlatarek (Jadran), Saša Krnjak (Hajduk B) 8 zgoditaka – Vjeran Balog (Parag), Nino Mlinari (Mladost D) 7 zgoditaka – Andrija Vrbanec (Omladinac M), Vjeran Levec (Vu e nec), Franjo Galekovi (Hajduk B), Stevica Bobi anec, Nikola Mu i (Mladost D) 6 zgoditaka –Tihomir Kolari (Mladost D) 5 zgoditaka – Nino Hanžekovi , Hrvoje Slavi ek (Eko), Denis Mohari (Vu e nec), Leonardo Živ ec (Mladost S)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: JADRAN – Dino Halabarec (671) BORAC (DH) – Nikola Baksa (3204) BRATSTVO (P) – Jasmin Boži (5284) OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) TORPEDO – Dino Žerjav (3535)

17. listopada 2014.

RUKOMET

ODBOJKA

PRVA HRL – ŽENE

ZAPO ELO PRVENSTVO Prve A odbojkaške lige

U subotu u akovcu gostuje Samobor Nakon što je nekoliko igra ica Zrinskog imalo protekli vikend reprezentativne obveze u juniorskoj reprezentacije, od po etka ovog tjedna opet treniraju sve zajedno i nadamo se da spremne do ekati ovu subotu 18. listopada kada se nastavlja prvenstvo.

Udvorani GOC u akovcu u subotu s po etkom u 19 sati igraju sa Samoborom u utakmici u kojoj se može do pobjede, prve na doma em terenu. Uz podršku publike koja je po ela sve ljepše puniti akove ku dvoranu o ekuje se novi uspjeh. Ne e biti lako, kao protiv niti jedne ekipe, ali talent i borbenost Zrinski-

TABLICA 1. LOKOMOTIVA

4 4 0 0 68 8

2. PODRAVKA VEGETA

4 4 0 0 61 8

3. SESVETE-AGROPROT. 4 4 0 0 38 8 4. ZAMET

4 4 0 0 28 8

5. ZELINA

4 3 0 1 21 6

6. TREŠNJEVKA

4 3 0 1 15 6

7. OSIJEK

4 2 0 2 0

4

8. KOKA

4 1 1 2 -3

3

9. ZRINSKI

4 1 1 2 -16 3

10. SPLIT 2010

4 1 0 3 -23 2

11. SAMOBOR

4 0 0 4 -37 0

12. DALMATINKA

4 0 0 4 -39 0

13. UMAG

4 0 0 4 -56 0

14. BJELOVAR

4 0 0 4 -57 0

ca najbolja je pozivnica za još jednu lijepu rukometnu ve er u akovcu. (dz)

PRVA HRL – MUŠKI

TABLICA

Novi poraz Preložana

1. RUDAR

4 3 0 1 24 6

2. MOSLAVINA

3 3 0 0 17 6

3. METKOVI 1963

4 3 0 1 15 6

4. KTC

4 3 0 1 -4

Ove subote 18. listopada u Prelogu istoimeni doma in nastavlja prvenstvo nakon stanke protiv Zadra. Zadrani tako er nisu bajno krenuli u prvenstvo, pa se uz kvalitetniji pristup možda u ovoj utakmici može do prvih bodova u preloškoj dvorani. Po etak je zakazan u 19 sati. (dz)

5. KOZALA

4 2 0 2 11 4

6. OSIJEK

4 2 0 2 9

4

7. CRIKVENICA

3 2 0 1 9

4

8. DUGO SELO

4 2 0 2 0

4

9. ZADAR

4 2 0 2 -2

4

10. MEDVEŠ AK NFD

3 1 0 2 7

2

6

11. ŽUPANJA

4 1 0 3 -29 2

12. PRELOG

3 0 0 3 -20 0

13. IVAN ICA-IVANEC

4 0 0 4 -37 0

Furiozan start Centrometala protiv Rijeke U prvom kolu prvenstva odbojkaši Centrometala opravdali su ulogu favorita pobijedivši Rijeku sa istih 3:0 (21, 21, 20). Svi igra i Centrometala pokazali su odli nu igru. Rijeka je tako er pružila dobar otpor, ali u klju nim trenucima kroz sva tri seta Me imurci su ipak pokazali rutinu i ve u kvalitetu. Od po etak susreta potpuno izjedna eno. Niti jedna mom ad ne uspjeva napraviti dva poena prednosti sve do 13:12 za Rijeku. U tom periodu Centrometal ne koristi ak tri kontre. No nakon toga odli nim servisima Gotala i blokom na mreži Centrometal dobiva pet poena zaredom i vodi 17:13. Do kraja seta prednost je održavana za kona nih 25:21 za goste.

U drugom je setu Centrometal na startu poveo

Blok Centrometala bio je previsok za Rije ane

MOK RIJEKA - OKM CENTROMETAL 0:3 Dvorana Mlados na Trsatu, gledatelja 150. Suci: Milinovi , Bingula (oba Zagreb).

MOK Rijeka: L.Lasi , Babi , Hrabrov, Osojnak, F.Lasi , ule, Leši , Smiljani , Duki , Dori , Sušanj i Jur evi (trener Liveri ).

OKM Centrometal: Palinka , i kovi , Pu a, Gotal, Juras, Petran, Kopa evi , Posavec, Kurteš, Novak, Stankovi i Demirovi (trener Kiri ).

6:2, kasnije i 12:7. Kasnije je prednost održavana kroz cijeli set. Dobro su igrali Rje ani, ali se nisu uspjeli približiti Me imurcima na

bliže od tri poena, na kraju set opet završava 25:21.

Tre i set jako sli an prvome, niti jedna mom ad ne uspjeva ostvariti neku zna ajnu prednost. Rijeka vodi 13:11. Nakon promjene i kovi sa dva direktna poena na servisu donosi prednost Centrometalu ponovno Rijeka izjedna ava, ali zatim Kurteš razornim servisima radi klju nu prednost od 21:16. Na kraju set završava 25:20.

Kroz cijelu utakmicu Centrometal je dobro igrao u napadu i na prijemu, a kad

je bilo najbitnije proradio je servis i blok.

Rovinj u subotu na doma oj premijeri U narednom kolu Centrometal kod ku e do ekuje Rovinj koji je u prvom kolu pobijedio u gostima Karlovac sa 3:1. Utakmica se igra u subotu 18. listopada u dvorani NGC Aton Nedeliš e sa po etkom u 18 sati. Ulaz za sve gledatelje je besplatan, a bolje pozivnice od odli nog starta u prvenstvo i nema. I u ovom susretu Centrometal je izraziti favorit.

KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

Kre e C liga Devet mom adi e initi ovogodišnje izdanje najniže lige. Uz starosjedioce Me imurje Globetku, Prelog, Dubrav an, Kotoribu, Nedeliš e i Donji Kraljevec, iz drugoligaške karavane im se priklju io Rudar iz Murskog Središ a, te “zagorci” iz Petrijanca i Vinice. Prvo kolo na rasporedu je ve ovoga vikenda, a slobodan je Donji Kraljevec. (bh)

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Pobjede Dubrav ana i Me imurja!

Odigrane su tri kadetske utakmice, u sve tri nije bilo rezultatske neizvjesnosti. Me imurje je doma tuklo Gra i ara, Dubrav an Ivan icu, a Vindija slavila u Prelogu. (bh) MeXimurje - Gra@ ar 75:46 ME¥IMURJE: ugalj 14, Horvat 2, Kos 2, Kova i 21, Posavec 16, Blažeka 15, To 3, Lesar F. 2.

Dubrav an - Ivan ica 90:55 DUBRAV AN: Klipi Ka.7, Milosavljevi 2, Valpati 20, Karloci 3, Klipi Kr. 18, Kuzmi 27, Miser 5, Lisjak 8. Trener Varga D.

Prelog - Vindija 57:90 PRELOG: Mikec 8, Iveli 1, Žvorc 4, Krušelj 32, Filipi 12. Trener Leva i Ž.

A 2 LIGA SJEVER

Uvjerljivo Me imurje!

U prvom kolu nove sezone najsjevernije druge lige Me imurje je kod ku e nadja alo Vindiju odli nom igrom u drugom poluvremenu, dok je akovec ve tradicionalno loše prošao na gostovanju u Ivancu kod Ivan ice. akove ka je utakmica koliko-toliko bila rezultatski neizvjesna tek u prve dvije etvrtine, no u drugom je poluvremenu Marek Novak preuzeo konce i u realizaciji, ali i u razigravanju svojih suigra a. Dobro su ga pratili Kranj ec i Kraja i , te junior Guld koji je zabio ak 6 trica. akovec je bio u egalu skoro cijelu utakmicu, no nedostajala je kvalitetna realizacija - ili bi se u klju nim trenucima fulao zicer, ili bi na “mrtvom ziceru” ispala lopta, ili bi se promašio otvoreni šut. Obrana je primila 65 poena, dakle obranilo

Radnik - Koprivnica 100:56 Mladost - Križevci 75:86 Bjelovar - Podravac 77:95 Gra@ ar - Petar Zrinski 69:75 MeXimurje - Vindija 94:73 (25:19, 23:21, 20:14, 26:19) ME¥IMURJE: Gašpari 6, Kranj ec 15, Novak 22, Kraja i 13, Varga 3, Drk 8, Dodlek 2, Guld 18. Trener Novak S. Ivan ica - 6akovec 65:60 (14:12, 22:21, 17:16, 12:11) AKOVEC: Novak 9, Keresteš 3, Radikovi 17, Vinko 7, Biševac 14, Tkalce 10. Trener Damjanovi B.

se! No, 37 sekundi prije kraja utakmice ipak se otvorila mogu nost za nešto više od “ asnog poraza”.

Bilo je minus tri i akovec je imao posjed lopte, raspoloženi Biševac i Radikovi su bili dobro zatvoreni, jedini koji je bio slobodan, je bio zašti eni igra . No, on je bio neodlu an da opali tricu za izjedna enje, išao je na prodor i napravio grešku u koracima. Doma in takav poklon nije oprostio i uzeo dva boda.

Ve u prvom kolu dogodilo se veliko iznena enje u Ludbregu, gdje je prošlogodišnji prvak Gra i ar izgubio od vrbove kog Petra Zrinskoga.

U drugom kolu akovec kod ku e igra upravo protiv zahuktalih vrbove kih košarkaša, dok Me imurje gostuje u Križevcima kod bivšeg prvoligaša. (bh)

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Fodor i Jambrovi u nemilosti trenera!

“Tvrdi” je kruh kojega kusaju naši košarkaši koji igraju na prvoligaškim parketima, te inozemstvu. U Slova koj, u Iskri iz Svita igra, pa ne igra Goran Fodor.

U porazu od Previdze od svog je trenera Rudija Juga dobio tek tri minute za jedan upisani asist, a ve tri dana kasnije u utakmici 4. kola protiv slabe Banske Bistrice nije dobio ni sekundu! Sli an “u inak” ima i Patrik Jambrovi

u Kvarneru 2010, koji je ušao tek u zadnjoj minuti utakmice. U porazu svog GKK Šibenika od Splita Sandi Marciuš je zabio 12 koševa.

Da bi sprije io Fodorovu sudbinu “ i anja na klupi”, Andrija Hrka je pobjegao od trenera Juga i u svom novom klubu SNV drži ini prosjek koševa. U zadnje je dvije utakmice (poraz i pobjeda) zabio po 13 koševa i time sko io na 12. mjesto strijelaca nakon 4 kola Slova ke

Extralige. Minutaža mu je bila 30 i 29, a score mom adi dva poraza i dvije pobjede, te sredina tablice, kao i Iskra Svit Gorana Fodora.

Za razliku od hrvatskog prvenstva koje se igra dvokružno, u Slova koj se igra etverokružno, dakle svaka tri dana. Samim time je bez play offa svakom igra u pruženo da u 36 utakmica pokaže što zna. Ako ga trener uvede u igru!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Petar Zrinski, subota 18. listopada u 17.30 sati, II. OŠ akovec

FINALE KUPA Me imurje Globetka - Me imurje, utorak 21. listopada u 20.45, I. OŠ akovec

C LIGA Me imurje Globetka - Prelog, subota 18. listopada u 15.30, II. OŠ akovec Rudar - Kotoriba, nedjelja 19. listopada u 16 sati, OŠ M. Središ e Nedeliš e - Vinica, nedjelja 19. listopada u 15.30, Aton

JUNIORSKA LIGA Me imurje - Vindija, nedjelja 19. listopada u 11 sati, I. OŠ akovec akovec - Kotoriba, nedjelja 19. listopada u 18.30 sati, II. OŠ akovec

LIGA MLA IH KADETA Gra i ar - ŽKK Radost, nedjelja 19. listopada u 16.30, OŠ Ludbreg Dubrav an - Rudar, nedjelja 19. listopada u 10 sati, OŠ M Središ e Prelog - D. Kraljevec, nedjelja 19. listopada u 10sati, OŠ Prelog akovec I - Me imurje, nedjelja 19. listopada u 16.30 sati, II. OŠ akovec akovec II - Vindija, nedjelja 19. listopada u 14.30 sati, II OŠ akovec Kotoriba - Nedeliš e, subota 18. listopada u 17 sati, OŠ Kotoriba

17. listopada 2014.

TENIS

STOLNI TENIS SUPERLIGA za Ĺžene

ŽENSKI ITF turniri u Makinohari i Bangkoku

Iva Mekovec u etvrtfinalu u Japanu Sjajno igra Iva Mekovec koja je po prvi put na dalekoisto noj turneji. U japanskom gradu Makinohara igra Gossen cup, i to na vrlo neobi noj podlozi za ovaj dio godine â&#x20AC;&#x201C; travi. Iva ve ima neka iskustva s ovom podlogom, ali u Japanu se izvrsno prilagodila i stigla do etvrtfinala. U 1. kolu dobila je Omanku Nabhani u dva seta, a 2. kolu Japanku Higuchi tako er u dva seta. Slijedi veliki izazov, me protiv iskusne Namigate, ina e tre e nositeljice ovog turnira vrijednog 25.00 $. Namigata u posljednje vrijeme dobiva slabije rangirane tenisa ice, gubi od bolje rangiranih, pa je ovo veliki izazov za naĹĄu tenisa icu. Namigata je trenuta no 222. igra ica svijeta.

Poraz Mikul i , opet u 2. kolu U isto vrijeme challenger je u Bangkoku igrala drugi tjedan druga naĹĄa

U subotu, 11. listopada ekipa HodoĹĄana je u 2. kolu gostovala kod susjeda iz VaraĹždina i upisala svoj drugi poraz u prvenstvu.

Bio je ovo teĹžak me za igra ice HodoĹĄana jer su igrale protiv polufinalistica proĹĄlogodiĹĄnjeg prvenstva i joĹĄ su ponovno igrale bez svoje najbolje igra ice iz proĹĄle sezone To So. Igra ice HodoĹĄana izgubile su rezultatom 4:2. Jedine dvije pobjede upisala je Paula Markati, i to pojedina -

no protiv Mihale Brodar 3:0 i u paru s Tamarom Rami protiv Petre Petek i Bojane Poljak 1:3.

Rezultati 2. kola: VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; HodoĹĄan 4:2 (Petek â&#x20AC;&#x201C; Rami 3:1 / 11:4, 4:11, 11:8, 11:6/,Brodar â&#x20AC;&#x201C; Markati 0:3 / 7:11, 5:11, 3:11/, Poljak â&#x20AC;&#x201C; Ĺ varc 3:1 / 11:9, 7:11, 11:7, 11:2/, Petek/Poljak â&#x20AC;&#x201C; Markati/Rami 1:3 / 9:11, 11:6, 1:11, 9:11/, Petek â&#x20AC;&#x201C; Markati 3:0 /11:3, 11:4, 12:10/, Poljak â&#x20AC;&#x201C; Rami 3:1 / 11:4, 11:3, 6:11, 11:6/). Relultati

2. kola ostalih ekipa: Pula â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar 4:3, Mladost (Petrinja) â&#x20AC;&#x201C; Lokomotiva (Vinkovci) 4:0, TIS (Zagreb) â&#x20AC;&#x201C; Jaska (Jastrebarsko) 4:1, a susret Dr. asl (Zagreb) â&#x20AC;&#x201C; HASTK Mladost (Zagreb) igrao se u srijedu i pobjedila je ekipa Dr. asl 4:2.

Raspored 3. kola: 17.10.

HodoĹĄan â&#x20AC;&#x201C; Pula, 18.10. HASTK Mladost â&#x20AC;&#x201C; VaraĹždin, Jaska â&#x20AC;&#x201C; D. asl, Lokomotiva â&#x20AC;&#x201C; TIS Zagreb i Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Mladost Petrinja. (dg)

PO ETAK nove sezone me imurskih stolnoteniskih liga

Prvenstvo zapo inju rekordne 74 ekipe

Iva Mekovec sjajno se snaĹĄla na ITF challengeru u Japanu, koji se igra na travi

tenisa ica Ema Mikul i .

Kao i proĹĄli tjedan, lagano je proĹĄla prvo kolo protiv Francuskinje Ramalsion, da bi onda zapela u udnom me u u 2. kolu protiv 4. nositeljice Ruskinje Kulichkove. Izgubila je u tri seta. Onaj srednji dobila je vrlo glatko 6:0, ali je preostala dva gubila s breakom

SPORTSKI RIBOLOV

zaostatka 6:3 i 6:4 i niĹĄta od etvrtfinala. Ĺ teta ĹĄto Ema nije imala malo bolji Ĺždrijeb jer je Ruskinja proĹĄli tjedan odigrala jaki WTA turnir u Kini i tamo potvrdila dobru ormu, tako da je ovdje istu potvrdila, jer je ve stigla do polufinala. (dz)

KUGLANJE II. HKL - sjever

akove ki Željezni ar i dalje maksimalno Najbolji na ribi kom kupu u Kotoribi

JESENJI kup ŽuŞi ke u ribolovu

Izme u devet ekipa pobjedni ki pehar osvojio trojac iz Soma lanovi udruge prijatelja prirode i ribolova ŽuŞi ka iz Kotoribe u nedjelju, 12. listopada organizirali su tradicionalni Jesenji kup ŽuŞi ke. Rije je o ribolovnom natjecanju koje je odrŞano na vodi ŽuŞi ka, a ove godine natjecalo se 9 ekipa iz Me imurja i susjedne Ma arske (Mlinarci i Murkerestur).

U takvoj konkurenciji najbolja je bila ekipa ŠRD-a Som u sastavu Željko Saboli , Ivica Jakupak i Robert KaniŞaj. Oni su uz plaketu ku i ponijeli i veliki prijelazni pehar. Drugo i tre e mjesto podijelile su ekipe doma ina, ŽuŞi ka 1 i ŽuŞi ka 2. etveroplasirana ekipa Trnava iz Hodoťana dobila je

HodoĹĄan upisao drugi poraz bez To So

sanduk jabuka. Pojedina no u Sektoru A najbolji je bio Željko Saboli iz Soma, drugi je bio Anto uki iz ŽuŞi ke 1, dok je tre e mjesto osvojio Miljenko Kova iz Trnave 1 Hodoťan.

Robert KaniŞaj iz kotoripskog Soma bio je najbolji u Sektoru B ispred Nenada Legina (ŽuŞi ka 2) i Andreja Horvata iz Štuke Donja Dubrava. U Sektoru C pobijedio je Denis Špilak iz ŽuŞi ke 2. Drugi je bio Ivica Jakupak iz Soma, a tre i Mladen Strbad iz Trnave 1 Hodoťan.

Njima je predsjednik ŽuŞi ke Branko Matoť uru io medalje.

Za regularnost natjecanja bio je zaduĹžen sudac Josip Ostrognaj. (al )

U subotu, 11. listopada odigrano je 3. kolo Druge hrvatske kugla ke lige sjever, gdje su kugla i akove kog Željezni ara upisali i tre u pobjedu protiv kugla a Ceste VaraŞdin rezultatom 7:1.

Na doma em terenu kuglane SRC Mladost kugla i Željezni ara bodreni vjernim prijateljima kuglanja ostvarili su vrlo laku pobjedu od 7:1 protiv Ceste VaraŞdin. U setovima je bilo 16:8, dok je ukupan broj sruťenih unjeva bio 3424:3303. Najviťe sruťenih unjeva imao je Predrag Turk 617, dok je kod gostiju najbolji bio Josip BlaŞinec s 547 sruťenih unjeva.

Ostali rezultati: Sirela Obrtnik Krt 3 : 5, Zanatlija Kt â&#x20AC;&#x201C; Belina â&#x20AC;&#x201C; Novska 5 : 3, Ĺ˝eljezni ar VĹž â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 7 : 1, Zabok â&#x20AC;&#x201C; Ciglenica 8 : 0 i Zanatlija Si â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 5 : 3. U 4. kolu sastaju se: Obrtnik Krt - Lepoglava, Ciglenica - Zanatlija Si, Koprivnica - Zabok, Cesta - Ĺ˝eljezni ar VĹž, Belina - Novska - Ĺ˝eljezni ar k, Sirela - Zanatlija Kt. (dg)

U subotu, 18. listopada odigravanjem utakmica prvoga kola zapo inje nova sezona u Me imurskim stolnoteniskim ligama.

Za sezonu 2014./2015. prijavljene su rekordne 74 ekipe, 6 viĹĄe nego u prethodnoj sezoni, a ak 57 u odnosu na po etnu sezonu 1996./1997., u kojoj se natjecalo 17 ekipa.

Osnovan je novi klub u Donjem Vidovcu, a isto tako su i novo ormirane ekipe u ve postoje im klubovima. Na temelju broja prijavljenih ekipa te plasmana u proĹĄloj sezoni IzvrĹĄni odbor Saveza ekipe je razvrstao u 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ligu s po 10 ekipa, a preostalih 14 u 7. ligu podijeljenu u 2 ravnopravne skupine organizirane po teritorijalnom principu.

Odobrio je prvoplasiranoj ekipi 2. lige, Maloj Subotici 1, da i u no-

voj sezoni igra u 2. Me imurskoj ligi, ĹĄto je u skladu sa stavkom 3. lanka 5. Propozicija.

1. Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; parovi prvog kola: HodoĹĄan 1 - Ĺ enkovec-Petkovi 2, Putjane Brid - Putjane 2, Mihovljan 2 â&#x20AC;&#x201C; Katex, NedeliĹĄ e 1 - Kos-Kotoriba 2, HE-DRA 1 - akovec 1. 2. Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; parovi 1. kola: akovec 3 â&#x20AC;&#x201C; akovec 2, Mala Subotica 1 â&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec, Lopatinec 1 â&#x20AC;&#x201C; Lopatinec 2, MSTC akovec 2 â&#x20AC;&#x201C; Prelog â&#x20AC;&#x201C; DG Sport 1, Kos Kotoriba 3 â&#x20AC;&#x201C; Ĺ enkovec â&#x20AC;&#x201C; Petkovi 3. 3.

Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; parovi 1. kola: Ĺ enkovec â&#x20AC;&#x201C; Petkovi 4 â&#x20AC;&#x201C; HE â&#x20AC;&#x201C; DRA 2, akovec 4 â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 2, Donji Kraljevec 2 â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 1, HodoĹĄan 2 â&#x20AC;&#x201C; HodoĹĄan 3, Putjane 3 â&#x20AC;&#x201C; Mihovlajn 3 Prima biro. 4. Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; parovi: Putjane 4 â&#x20AC;&#x201C; Putjane 5, Mala Subotica 2 â&#x20AC;&#x201C; Ĺ ti-

kma Ĺ˝iĹĄkovec, Prelog DG Sport 2 â&#x20AC;&#x201C; Kos Kotoriba 4, Gori an 1 â&#x20AC;&#x201C; Lopatinec 3, Ĺ andorovec â&#x20AC;&#x201C; ak akovec. 5. Me imurska liga parovi: Mihovljan 4 â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 3, Kos Kotoriba 5 â&#x20AC;&#x201C; Rozika biro akovec, akovec 5 â&#x20AC;&#x201C; Zasadbreg, Putjane 8 â&#x20AC;&#x201C; Putjane 6, Orehovica â&#x20AC;&#x201C; Prelog 3. 6. Me imurska liga parovi: akovec 6 â&#x20AC;&#x201C; USTA Belica 1, Mala Subotica 3 â&#x20AC;&#x201C; Dragoslavec Breg, Gori an 3 â&#x20AC;&#x201C; Gori an 2, Sveta Marija 1 â&#x20AC;&#x201C; Putjane 7, NedeliĹĄ e 3 â&#x20AC;&#x201C; USTA Belica 2. 7. Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; skupina A: USTA Belica 3 â&#x20AC;&#x201C; Ĺ enkovec Petkovi 6, Mihovljan 6 â&#x20AC;&#x201C; Mihovljan 5, Ĺ enkovec Petkovi 5- Putjane 9, Prelog 4 slobodan.

7. Me imurska liga â&#x20AC;&#x201C; skupina B: Sveta Marija 2 â&#x20AC;&#x201C; Sveta Marija 3, Donji Vidovec 1 â&#x20AC;&#x201C; Donji Vidovec 2, HE â&#x20AC;&#x201C; DRA 3 â&#x20AC;&#x201C; Kos â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 6, Gori an 4 slobodan. (dg)

0(Ă&#x17D;,085-( 3/,1 ,1)2 Ugradite li u stan novu plastiÄ?nu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

',675,%87(5$ 3/,1$ kako bi vam se izvrĹĄila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

6SULMHĂ?LW Ă&#x2039;HWH QHVUHĂ&#x2039;X L Ă&#x17E;LYRW XĂ?LQLWL EH]EULĂ&#x17E;QLP

040 395 199

Ă&#x152;$.29(& 2EUWQLĂ?ND

17. listopada 2014.

KARATE CROATIA OPEN održan je u Rijeci

Uspješni globusovci u mla im kategorijama U subotu i nedjelju, 4. i 5. listopada, u Sportskom centru “Zamet” u Rijeci održano je Otvoreno prvenstvo Hrvatske u karateu – Croatia Open. Na prvenstvu su nastupili i predstavnici Karate kluba “Globus” iz akovca te ostvarili odli an rezultat osvojivši 4 medalje, od ega 2 zlatne i 2 bron ane!

Na vrlo kvalitetnom turniru nastupilo je ukupno 1.107 natjecatelja iz 144 kluba i 21 države (Austrija, Alžir, Bugarska, Bosna i Her-

cegovina, Crna Gora, eška, Danska, Francuska, Italija, Ma arska, Makedonija, Njema ka, Norveška, Rumunjska, Rusija, Slova ka, Slovenija, Srbija, Švedska, Švicarska i Hrvatska).

Prvo mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Nikola Topli anec – ml. u enici borbe - 26 kg, Josip Sluki – ml. u enici borbe - 38 kg. Tre e mjesto i bron anu medalju osvojili su: Lucija Ružaj – juniorke borbe - 59 kg, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -

Mladi karatisti Preloga sa svojim trenerom nakon turnira u Ivancu

KARATE TURNIR u Ivancu

Preložani osvojili etiri bronce Prošli su vikend nastupom u Ivancu lanovi preloškog Karate kluba svog trenera Miljenka Krušelja u inili itekako ponosnim mladi su se karatisti vratili doma s ak etiri medalje osvojene u tri kategorije natjecanja. Karatisti preloškog Karate kluba “Mihovil”, vo eni svojim trenerom Miljenkom Krušeljom, nastupili su na 7.

Memorijalnom karate turniru u Ivancu i pritom za svoj klub osvojili etiri odli ja. Mladi su karatisti na turniru svi redom osvojili bronce: Luka Mar etko u konkurenciji juniora + 70 kg, Jeronim Perca u konkurenciji kadeta + 70 kg, Viktorija Horvat u konkurenciji mla ih kadetkinja - 50 kg i Lea Igrec u konkurenciji u enice + 44 kg.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ADVENT U PADOVI 29.11. / 13.12.14.

275,00 kn NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015.

3190,00 kn ADVENT U TRSTU I DVORAC MIRAMARE 14.12.14.

220,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014.

1.650 kn + doplata za zrakoplovne pristojbe

34 kg. Vrlo blizu bron anim medaljama bili su i Elena Ke keš, Teo Ke keš i Kristian Topli anec, koji su nakon neriješenog rezultata u borbi za 3. mjesto nesretno izgubili suda kim preglasavanjem te na kraju osvojili vrlo dobra 5. mjesta.

S ove etiri medalje karatisti Globusa su po rezultatu na otvorenom Prvenstvu Hrvatske me u najboljim klubovima iz Hrvatske. U kategoriji mla ih u enika borbe su najbolji

klub prvenstva (iz svih država ukupno) s osvojena 2 zlata i 1 broncom, što je veliki rezultat pošto su i u seniorskoj muškoj konkurenciji Hrvatskoj ostala samo 2 zlata. S obzirom na ovaj rezultat, nadamo se da e naše mlade nade kroz nekoliko godina (kad prije u u starije kategorije) nastaviti nizati uspjehe na me unarodnoj sceni. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Dejan Sluki i Mladen Vizinger. (g )

Mladi karatisti Globusa opet su bili odli ni, ovaj put u Rijeci

17. listopada 2014.

ATLETIKA VETERANSKA BALKANIJADA održana je u Bukureštu

Me imurski dvojac Horvati i Duji osvojio ak šest medalja Ovogodišnje Balkansko atletsko veteransko prvenstvo - BAVACS održano je u Bukureštu uz sudjelovanje 700 atleti arki i atleti ara iz 13 balkanskih zemalja. Hrvatska atletska veteranska reprezentacija brojila je 17 lanova, a dvoje od njih bili su predstavnici me imurske atletike i lanovi AK-a Me imurje: Zvonko Horvati i Franjo Duji , koji su osvojili ak 6 medalja!

Naši veterani otišli su na Balkanijadu odli no pripre-

mljeni i bilo je samo pitanje kakvog e sjaja biti medalje, što se i ostvarilo - u gotovo su svim svojim nastupima osvojili neku medalju.

Od ukupno 6 odli ja naši su momci osvojili tri srebrne medalje, i to Franjo Duji koji je nastupao u kategoriji veterana M45, u utrci na 400 m s rezultatom 59,70 te na dvostruko duljoj utrci u kojoj se štoperica zaustavila na 2:24,29. Tre e srebrno odli je osvojio je drugi naš predstavnik u Bukureštu, Zvonko

Horvati , koji je nastupao u kategoriji veteran M50, a za drugo mjesto bilo je potrebno 400 m istr ati za 59,92 sekunde. Horvati je osvojio još jednu medalju u pojedina noj konkurenciji, i to u utrci na 800 m, u kojoj je s odli nih 2:20,88 osvojio broncu. Oba naša predstavnika osvojila su još po jednu broncu u tzv. balkanskoj štafeti, u kojoj je Horvati tr ao dionicu od 800 m, a Duji 400 m. U ovoj utrci bolji su bili predstavnici Gr ke i Rumunjske, dok je

Zvonko Horvati i Franjo Duji sjajno su nastupili na Balkanijadi

ŽUPANIJSKO NATJECANJE osnovnih i srednjih škola

Titule Gimnaziji i TŠ-u, Pumama Nedeliš e i Mladosti Prelog Titulu najboljih za 2014. godinu na Županijskom atletskom natjecanju za osnovne i srednje škole u konkurenciji osnovnih škola ponijeli su Mladost Prelog

POREDAK: Srednje škole: Djevojke: 1.Gimnazijalac akovec 64 boda, 2. Ekonomist akovec 39, 3.

Srednja škola Prelog 36; Mladi i: 1. Tehni ka škola akovec 54, 2. ETŠ akovec 44, 3.

Gimnazijalac akovec 39 Osnovne škole: Djevoj ice: 1. Pume Nedeliš e 155,5, 2.

Mladost Prelog 126,0, 3. Drava Donja Dubrava 95,0; Dje aci: 1. Mladost Prelog 244,5, 2. Kondor Mursko Središ e 192,0, 3. Pume Nedeliš e 179,0.

KOTORIBA dobila atletski klub

TRADICIJA SE NASTAVLJA

U subotu Jesenski kros u enika osnovnih i srednjih škola I ove e se godine podno zidina Staroga grada u akovcu održati tradicionalni Jesenski kros za u enike osnovnih i srednjih škola, ali po prvi put i za vrti ki uzrast djece.

Za doga aj koji e se odviti u subotu, 18. listopada o ekuje se odaziv golemog broja sudionika.

Organizaciju je dvaju otvorenih godišnjih kroseva - Proljetnog i Jesenskog - Atletski klub “Me imurje” po eo još 2005. godine, i to na atraktivnoj lokaciji akove kog parka, kod zidina Staroga grada.

Sami krosevi iz godine u godinu privla e sve ve i broj trka a, tako da je od po etnih 300 natje-

catelja, koji se dvaput godišnje dobrovoljno prijave na ovu manifestaciju, ta brojka pove ana na gotovo 1.000 natjecatelja. Ove se godine o ekuje novi mali rekord natjecatelja.

Kros e kao i dosad biti organiziran prvenstveno za u enike osnovnih i srednjih škola Me imurja, a sa svojim starijim “kolegama” po prvi put e tr ati i polaznici vrti a koji e otvoriti ovo natjecanje u svojoj zasebnoj utrci.

Prognosti ari najavljuju lijepo vrijeme, tako da ne bi trebalo biti problema s održavanjem ove tradicionalne sportske priredbe. (g )

akove ke gimnazijalke bile su uvjerljivo prve u muškoj i Pume Nedeliš e u ženskoj konkurenciji, dok kod srednjih škola najbolju ekipu u muškoj konkurenciji ima ŠŠD TIOŠ akovec, a u ženskoj Gimnazijalac akovec. Županijskom prven-

na etvrtom mjestu iza naše štafete bila Turska.

Postignuti rezultati bili bi još i bolji da nije bilo dugog i iscrpljuju eg putovanja autobusom koje je potrajalo više od 20 sati. Uglavnom, dojmovi s natjecanja su pozitivni i motivacija za daljnji rad i odlaske na sljede a me unarodna prvenstva. Idu e godine najbolji hrvatski veterani na Balkanijadu e put Soluna u Gr koj, dok e se Svjetsko prvenstvo održati u Lyonu, Francuska. (md)

stvu u atletici za osnovne i srednje škole Me imurja odazvalo se 11 osnovnih škola u muškoj te 7 u ženskoj konkurenciji, dok su kod srednjih škola nastupile po tri škole u obje konkurencije.

S radom krenuli Kotoripski bega i U Kotoribi od mjeseca srpnja djeluje trka ki klub Kotoripski bega i, koji je osnovala nekolicina mladih zaljubljenika u tr anje, predvo ena Damirom Matotekom, koji je ujedno i klupski predsjednik.

U red osniva a još spadaju Davor Talaš i Marko Šajn.

Nakon jedne utrke Danijela Krobot, profesorica TZK-a u OŠ Jože Horvata Kotoriba, postavila im je pitanje: - Kako to da nemate vi u Kotoribi trka ki klub? Upravo ovo pitanje bilo im je dovoljno velika motivacija za osnivanje kluba. Prema rije ima predsjednika Matoteka, u svojim redovima okupljaju desetak lanova koji redovito treniraju i spremaju se za natjecanja.

Klub je zapo eo i s organiziranjem utrka, pa tako svaki petak na školskom igralištu u 14.30 sati tr e u enici OŠ Jože Horvata Kotoriba.

- Pozivamo roditelje i navija e da nam se pridruže. Natjecanja e se održavati do kraja školske godine, a na kraju e najbolji biti nagra eni.

- poru io je Matotek na sastanku u holu škole, gdje je u enicima i roditeljima predstavio rad kluba. (alf

SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN Podijeljene medalje djeci koja su sudjelovala na najviše kampova

Bruno, Mak, Antonio, Lovro i Niko sudjelovali na ak 12 kampova Ve desetu godinu zaredom tijekom ljeta u akovcu se održavaju sportski kampovi pod nazivom,”Svaki tjedan - sport jedan”. Ove godine na kampovima je sudjelovalo gotovo 400 djece, s ukupno zabilježena 1.494 sudjelovanja. Onima koji su sudjelovali u najviše kampova u ponedjeljak su podijeljene medalje. Sve anost dodjele održana je pored nedavno otvorenoga adrenalinskog parka, još

jednoga sportsko-rekreativnog sadržaja u našem gradu. Kako je rekao predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada akovca Bojan Ruži , ovaj projekt pokrenut je 2005. godine, s ciljem da se djeci tijekom ljeta omogu i kontinuirano bavljenje sportskim aktivnostima. Naime, u to doba godine prestaju treninzi te škole nemaju organizirane izvanškolske aktivnosti. Tako er, kampove u ve ini koriste

djeca koja se tijekom godine ne bave sportskim aktivnostima, tako da ovaj projekt ima i edukativnu funkciju.

- akovec je Grad - prijatelj djece i razvijena sportska sredina, te poti e razvoj svakog oblika sportskih aktivnosti. Drago mi je da se tako velik broj djece uklju uje u sportske kampove, te vjerujem da e neki od njih u budu nosti biti i uspješni sportaši, poput Filipa Udea. Grad uvijek poti e i podržava ovakve projekte, a po tome smo me u prvima u Hrvatskoj. - rekao je, me u ostalim, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova .

- Ovaj projekt važan je i zbog toga što djeci ispunjava slobodno vrijeme tijekom praznika, te ih tako odvaja od ra unala, ali i ulice. - naglasio je Kova .

Medalje su dobili Andrija Palašek za 8 sudjelovanja u kampovima, Janja Debelec za 9, Matija Bujani za 10, Anita i Andrijana Ignac 11, a Bruno

Medalje i isprobavanje Adrenalinskog parka za najsvestranije polaznike ljetnih sportskih kampova Halabarec, Mak Žerjav, Antonio Vuk, Lovro Košir i Niko Blaži za 12 sudjelovanja u kampovima.

Osim medalja, dobili su i dvije ulaznice za Gradske bazene “Marija Ruži ”, te poseban poklon,

besplatnu probu Adrenalinskog parka, poklon Gradskog poduze a “Ekom”.

48

Rekreacija

17.

1 7. llistopada isto 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2

3

Vježbe sa stolicom Kako nam lijepo i sun ano vrijeme polako odlazi, a stiže hladna zima, tako se i naše tjelesne aktivnosti iz dana u dan smanjuju, što itekako šteti našem tjelesnom zdravlju. Zimi smo najviše uko eni, umorni i bez energije, a da to ne bi bilo tako pobrinuli smo se animirati vas jednim

Vježba br. 1 Naizmjeni no penjanje i spuštanje na stolici. Tijekom dizanja izdahnite, a udahnite kada se spuštate.

Vježba br. 2 Spuštanje trupa prema podu i pregib nadlak ce. Dlanovi su iza le a, noge ravne i spuštajte stražnjicu prema podu.

Vježba br. 3

atraktivnim treningom koji možete izvoditi gdje god vi to poželite.

Sigurna sam da ovaj rekvizit imate kod ku e pa vam za trening unutar vaša etiri zida ne treba ništa drugo osim jedne stolice, boce s vodom, osmijeh i dobra volja, a ako ste sada kada ovo itate u svom uredu na poslu napravite trening tijekom pauze i razbudite svoje tijelo kako bi ono tijekom dana bilo što duže u formi. Stolica je jedan izuzetan rekvizit koji i sama volim pa esto vježbam na njemu. Svi znamo kako je dugotrajno sjedenje na stolici štetno za naša le a i noge, osobito ako ih prekrižimo, pa da ne mislite da je treba izbjegavati u širokom luku, napravila sam trening uz pomo jedne stolice, tako da se i ona barem jednom iskoristi u korisne svrhe. Pomo u stolice izvodim vježbe za snagu, i to onda kada

želim ‘dignuti tlo’ i pove ati ili skratiti duljinu puta. Tako vam stolica može ponekad olakšati ili otežati odre enu vježbu pa se ona može koristiti kod po etnika ili naprednih vježba a. Ako se kojim slu ajem nalazite u parku na klupici, moj je savjet da stolicu zamijenite klupicom i odradite isti trening. Ipak je trening u prirodi moj prvi odabir.

Imamo ukupno pet vježbi s 10 ponavljanja svake, koje možete napraviti u 3 serije. Nakon svake serije napravite pauzu od jedne minute. Ovim ete treningom aktivirati cijelo tijelo pa je moj savjet da se prije treninga dinami ki istegnete, a stati ki nakon treninga. Sve vas lijepo pozdravljam i želim ugodan trening!

(Ivana Posavec )

1

Podizanje zdjelice u rameni most. Stopala su u širini kukova, glava i ruke usidrene u pod.

Vježba br. 4 Bugarski u anj s jednom nogom na povišenju. Tijekom izvo enja pripazite da vam prednje koljeno ne prelazi projekciju palca na stopalu.

Vježba br. 5 Valovi kralježnicom. Noge u širini kukova i kralježnicom iz ravne pozicije izvucite u veliko slovo C prema stropu.

4

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

5a

5b

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

O V O N

Dobro je znati 49

METSS SIVICA

Sivica, Mirogojska 4 RADNO VRIJEME ponedjeljak-subota 7-20 sati nedjeljom i praznikom 7-11 sati tel: 853 289

50

Informacije

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždins 1. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara, 1 m/ž tokara- pripravnika i 1 m/ž tokara s radnim iskustvom - na odre eno vrijeme, javi se na tel 682 130, osobni dolazak na adresuo do 23.10.2014 2. Metalprodukt d.o.o. Belica, Lj. Gaja 19, traži m/ž stru njakazaš tenaraduim/žvoza aCiEkat.sdizalicomna odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 20.10.2014.

3. Vidra d.o.o. akovec, traži 3 m/ž soboslikara, potrebno radno iskustvo 2 g., javiti se na email:vicanovic@gmail.com do 18.10.2014.

4.Rainstalj.d.o.o. akovec,traži 2m/žmontera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 990 6927, do 31.10.2014.

5. OVB All nanz Croa a d.o.o. akovec, traži 8 m/ž @nancijskih planera na Ugovor o djelu,

javi se na email: damjan.zadravec@hr.ovb. eu do 19.10.2014 6. UO ILONKA, Mursko Središ e, M. Gupca 17, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na tel: 040 543 076 ili 091 505 2872 do 31.10.2014.

7.Andad.o.o.,Palinovec55,traži 2m/žkonobara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 095 850 6911 do 22.10.2014 8.Inter-vili ari d.o.o.MurskoSrediš e,tražim/ž automehani ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na email: direktor@inter-vili ari.hr do 23.10.2014 9. Metal konstrukcije vl. Mirko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži m/ž zavariva a i m/ž bravara na odre eno vrijeme, javi se na adresu ili mob. 098 242 795 do 22.10.2014.

10. Trgova ki obrt “N” Šandorovec, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 253 9138 do 23.10.2014 11. Soboslikarsko-podopolaga ki obrt Ladi , Strahoninec, traži 5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, kontakt na 099 241 7290 do 01.11.2014 12. Miva strojarski obrt, Pribislavec, A. Star evi a 1, traži m/ž kv bravara; m/ž pomo nog bravara i m/ž zavariva a mig postupkom na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 091 310 1735 do 21.10.2014 13. UO Albatros, Štefanec, Zrinskih 42, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 337 338 do 22.10.2014.

14. Rus ca d.o.o. akovec, traži m/ž pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 311 207 do 24.10.2014.

15. Trans Kukovec, Strahoninec, Dravska bb, traži 2 m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom meXunarodni transport C i E kat. na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., do 20.10.2014 16.Rejod.o.o.Draškovec,traži 1m/žkonobara naodre enovrijeme,kontaktna0976643643 do 24.10.2014.

17. Mir i Dobro j.d.o.o. Prapor an, Zrinskih 42, traži 1 medicinsku sestru/tehni ara na odre eno vrijeme, mogu nost stalnog r.o., 1g. rad. iskustva, najava na telefon: 040 857 087, do 26.10.2014 18. Me imurski graditelji 3B d.o.o. akovec, traži3m/žzidaranaodre enovrijeme,javi se na mob. 091 426 9640 do 31.10.2014.

19. Pro-kor, Prelog, Kralja Zvonimira 38, traži m/ž operatera na cnc stolarskom smjeru i m/ž samostalnog stolara, javi se osobno na adresu ili na tel. 040 646 460 ili mob. 095 830 9940 do 24.10.2014 20. Vina Brki d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž pom. kuhara; m/ž konobara za posluživanje hrane; m/ž šankista; m/ž pizza majstora; m/ž kuhara za pripremu gableca, kuhanih jela i klasi ne

kuhinje i 2 m/ž kuhara za pripremu roš lja, tavica,pizza i meXimurskih jela - na odre eno vrijeme,javi senamob.0992221338iliemail: brkic.damir@yahoo.com do 31.10.2014 21. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad, Belica, Bra e Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muzni krava na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 098 699 529 do 28.10.2014 22. Poljoprivredni proizvo a Domini Ivan, Mala Subotica, traži 2 m/ž radnika za šurenje pataka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143 ili na mob. 098 242 571 do 28.10.2014 23. UO Maki-trans Dragica Horvat, Otok, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 393 001 do 29.10.2014 24. Hamer d.o.o. akovec,traži2m/žprodava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 445 0002 do 02.11.2014.

25. alopek strojarstvo d.o.o., Puš ine, akove ka136,tražim/žkovinogloda aikovinotokara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi na email: posao@strojarstvo-calopek. hr do 24.10.2014 26. Misteks Pro j.d.o.o. Žiškovec, traži 2 m/ž šiva a trikotaže na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 058 do 31.10.2014 27.Obiteljskopolj.gosp.GrahovecMarija,Podturen,traži30m/žradnikanabranjukrumpira - privremeni sezonski poslovi, javi se na mob.

098 162 4096 do 31.10.2014 28. Caªe bar Leonie, Kotoriba, Stjepana Radi a 2, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 682 005 do 31.10.2014 29. Vectum d.o.o., Glavna ulica br.5, Prelog, traži m/ž voza a motornih vozila - natje aj je otvoren do 15.10.2014 i m/ž voditelja turis ke agencije -natje ajjeotvorendo31.10.2014.

Javi se na mob: 091/211-2442 ili na mail: blazen.sabol@gmail.com 30. JO-MI j.d.o.o. za ugos teljstvo i turis ke usluge, Zebanec Selo, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.

RAZVOJNA AGENCIJA GRADA 6AKOVCA društvo s ograni enom odgovornoš u (skra ena tvrtka: 6AKRA d.o.o.), akovec, Kralja Tomislava 15, objavljuje

NATJE AJ za izbor direktora/ice društva AKRA d.o.o.

ME IMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju,

40000 AKOVEC, Matice hrvatske 10

akovec, 15.10.2014.

Broj: SPO-PKO-757/14

tel: 040/ 37 37 00 fax: 040/ 37 37 71 voda@medjimurske-vode.hr

www.medjimurske-vode.hr OIB 81394716246 COMPANY WITH INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BY DNV

ISO 9001-14001-22000

OBAVIJEST Obavještavaju se potroša i/korisnici vodnih usluga da ME¥IMURSKE VODE d.o.o. akovec, od 01.10.2014. god., prelaze na mjese no o itanje potrošnje vode.

Iznimno, u dolje navedenim naseljima potrošnja vode o itavat e se dvomjese no i to: - u parnim mjesecima (10, 12. itd) u naseljima: Ban , Bukovec, es janec, Donji Koncov ak, Donji Zebanec, Frkanovec, Gornji Koncov ak, Gornji Zebanec, Gradiš ak, Grkaveš ak, Hlapi ina, Jalšovec, Jurov ak, Kapelš ak, Knezovec, Križovec, Lapšina, Merhatovec, Plešivica, Pleškovec, Prapor an, Prekopa, Štrigova, Zaveš ak i Zebanec Selo, - u neparnim mjesecima (11, 01. itd.) u naseljima: Badli an, Bogdanovec, Brezje, Dragoslavec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Grabrovnik, Leskovec, Mar nuševec, Okrugli Vrh, Preseka, Prhovec, Robadje, Stane nec, Sve Urban, Tupkovec, Vu e nec, Vugrišinec, Vukanovec i Železna Gora.

Stoga se potroša ima- zi kim osobama (kategorija doma instva) više ne e izdava mjese ne akontacijske uplatnice (kao što je to bilo do sada), ve e potroša i svaki mjesec (odnosno dvomjese no za odre ena naselja) dobiva ra un za stvarne mjese ne (odnosno dvomjese ne) usluge, na temelju mjese nog (odnosno dvomjese nog) o itanja potrošnje vode.

Molimo potroša e da radnicima Me imurskih voda d.o.o. (o ita ima vodomjera) osiguraju pristup vodomjerima (vodomjerno okno ne smije bi zaklju ano), radi o itanja is h.

Srda no vas pozdravljamo !

ME¥IMURSKE VODE d.o.o.

DIREKTOR Vladimir Topolnjak, dipl.ing.

Kandidat/kinja za direktora/icu AKRA-e d.o.o. mora, udovoljava sljede im uvje ma: • magistar inženjer ra unarstva (mag. ing. comp.)

• najmanje 5 godina radnog iskustva na radu s me unarodno nanciranim projek ma • poznavanje engleskog jezika • napredno poznavanje rada na ra unalu (o¬ce paketa) • da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgova kim društvima (NN RH 111/93, 34/99, 121/99-vjerodostojno tuma enje, 52/00-Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13), • Osim navedenih uvjeta kandida moraju ispunjava op e i zakonom propisane uvjete.

• Uz navedene uvjete, prednos su: • specijalizirana izobrazba u tehni kim znanos ma • organizacijske, radne i stru ne sposobnos , sklonost mskom radu, komunika vnost.

• Uz prijavu na natje aj kandida /kinja moraju dostavi : • životopis, • domovnicu (original ili ovjereni preslik), • dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjereni preslik), • elektronski zapis s podacima o radnom stažu i radnom odnosu iz HZMO (original), • dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na radu s me unarodno nanciranim projek ma – javnobilježni ki ovjerena izjava kandidata (original) • uvjerenje nadležnog suda da se pro v podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci) • izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. ZTD-a (original) • program i plan rada za razdoblje etverogodišnjeg mandata.

Direktor/ica se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine, uz sklapanje ugovora o radu na neodre eno vrijeme.

Nakon utvr ivanja zadovoljenja formalnih uvjeta natje aja, a u slu aju prijave ve eg broja kandidata/kinja provest e se intervju sa pojedinim kandidatom/kinjom.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje aj za direktora/-icu društva AKRA-e d.o.o.“ najkasnije osam dana od dana objave u lokalnim novinama, na adresu: AKRA d.o.o., Kralja Tomislava 15, 40 000 akovec.

Skupš na društva AKRA d.o.o. zadržava pravo ne izvrši izbor direktora/ ice po raspisanom natje aju, te is poniš .

AKRA d.o.o.

098/1686-307 do 31.10.2014 31. Dje ji vr Ružica, Školska 14, Gori an , traži m/ž odgojitelja za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na mob. 098 1819 674 do 02.11.2014.

32. Kraljevske slas ce d.o.o. Donji Kraljevec, traži m/ž prodava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 419 457 ili email: kraljevskeslas ce1@gmail.com do 07.11.2014.

33. RE-GRA d.o.o., Donja 28, Cirkovljan, traži m/ž polaga a kerami kih plo ica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 508 5701 do 24.10.2014 34. Okno d.o.o., Puš ine, traži m/ž pomo nog bravara na odre eno vrijeme, javi se na tel.

040 823 004 do 19.10.2014 35. Limarija Leva i , Novo Selo Rok, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 465 451 do 02.11.2014.

36. Rotocomerc d.o.o. Prelog, K.Zvonimira 63, traži m/ž prodava a-komercijalistu na odre eno vrijeme, javi se za zamolbom na adresu do 10.11.2014 37. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, Zagreba ka 85, traži 4 m/ž kontrolora gotovih proizvoda i 5 m/ž šiva a - na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 25.10.2014 38. Pekara Poljanec, Orehovica, traži m/ž pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 636 024 do 06.11.2014 39. Naš izvor d.o.o. Gori an, traži 6 m/ž kožna galaterista za krojenje, šivanje, obradu kože na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 644 313 ili na emial:ddicpck@ddicpck.hr do 24.10.2014. Za osobe s invaliditetom (tjelesni invaliditet) 40. Ganzer elektro d.o.o. akovec, traži m/ž elektroinstaltera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 284 6242 do 23.10.2014 41. Alu art projek j.d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info.aluart@gmail.com do 31.10.2014 42. Fashion stars j.d.o.o. akovec, traži m/ž kroja a za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., pismena zamolba na adresu ili email: fashion.stars@gmail.com do 31.10.2014 43. Eko lovac d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

095 907 5920 do 31.10.2014 44. Instalacije Andrašec, Novakovec, traži m/ž montera centralnog grijanja na odre eno vri-

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

jeme, javi se na mob. 092 1635 742 ili tel. 040 500 232, do 22.10.2014 45. Liming plus d.o.o. Nedeliš e; akove ka 76, traži m/ž zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: liming@liming.hr do 31.10.2014 46. Midas slastice d.o.o. akovec, Katarine Zrinski 2, traži 2 m/ž prodava a brze hrane i slas ce na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5828 639 ili osobno na gornju adresu do 14.11.2014 47. Aluplas k Josip Pintar, Mala Subo ca, traži m/ž inž. graXevine za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., javi se email: aluplas k.pintar@gmail.com do 22.10.2014 48. CWS-boco d.o.o. akovec, traži 5 m/ž radnika u praonici na liniji za ru nike; 5 m/ž radnika u praonici na liniji za tepihe i 10 m/ž radnika u praonici iš enju i popravku radne odje e - na odre eno vrijeme. Više inf. Na www.hzz. hr. Pismena zamolba: HZZ PU akovec, B.J. Jela i a 1, soba 5, ili na email:hzz.cakovec@hzz. hr do 29.10.2014 49. Dimos-dimnja arski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži 2 m/ž strojarska tehni ara/ termotehni ara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 977, do 28.10.2014.

50. Naš put j.d.o.o. Ivanovec, traži m/ž bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4044 742 do 25.10.2014 51.Tartanj.d.o.o. akovec,tražim/žterenskog komercijalistu, javi se na tel. 040 363 675, do 13.11.2014 52.Tkalectransd.o.o., akovec,dr.T.Bratkovi , traži m/ž voza a u meXunarodnom prijevozu hladnja ama na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na email: info@tkalectrans do 30.10.2014

GRAD 6AKOVEC Kralja Tomislava 15, 6akovec Na temelju to ke IX. Zaklju ka Gradona elnika Grada 6akovca od 13.listopada 2014., daje Obavijest o objavi

JAVNOG NADMETANJA ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA stambene namjene u k.o. Ivanovec usmenom javnom dražbom Dana 28.listopada 2014.godine, utorak, s po etkom u 12,00 sa održa e se usmena javna dražba za prodaju 2 (slovima: dvije) gra evinske parcele stambene namjene, na licu mjesta na lokaciji izme u ku e Zrinskih 25 i Metssovog du ana uz ulicu Zrinskih u Ivanovcu, zemljišta upisanog u: zk.ul.br.2825, k.o. Ivanovec, - grunt. est.br.74/1/1/1/31/1/1, ulica Zrinskih od 1021 m2, ident. s k br.96/77, k.o. iste površine iste, i zk.ul.br.2032, k.o. Ivanovec, - grunt. est.br.74/1/2/2, dvorište ulica Zrinskih od 1047 m2, ident. s k br.96/76, k.o. iste površine iste, po po etnoj cijeni od 18,-€/m2, u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja usmenog javnog nadmetanja.

Jam evina iznosi 20 % od po etne kupoprodajne cijene parcele za koju se daje ponuda u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan pla anja.

Osim kupoprodajne cijene, kupac snosi troškove procjene vrijednosti zemljišta i objave natje aja u lokalnom tjedniku.

Rok pla anja ukupne kupoprodajne cijene i troškova postupka je 15 (slovima:petnaest) dana od dana zaklju enja javne dražbe.

Cjelovi tekst Javnog nadmetanja objavljen je na službenoj internetskoj stranici Grada akovca, www.cakovec.hr.

Informacije, podaci i dokumentacija o zemljištu dostupni su u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, II kat, soba 204, tel 040 314 924, svakog radnog dana od 7,00 do 15,00 sa . Nakon uplate jam evine reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e se uvažava .

Gradona elnik Grada akovca

17. listopada 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

skoj županiji

SJEXANJE

2. Ugost. obrt vl. Ruža Brnji - mjesto rada: Nedeljanec, traži 2 m/ž konobara za rad u ca^e baru “Manuela” na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo: nije važno, Kontakt mob: 092 1389 744, do 21.10.

pra enje, eviden ranje uzoraka na neodre eno vrijeme,uvje : SSStehni kog obrazovanja,prednost praksa u automobilskom sektoru, iskustvo 2 g., B kategorija, informa ka znanja: programi MS O¬ce, prednost znanje SAP programa, poznavanje procesa u proizvodnom pogonu, engleski/njema ki jezik. Mjesto rada: Varaždin.

Zamolbu dostavi na e-mail adresu: petra.gauster@wollsdorf.com na 2 jezika - na hrvatskom jeziku te na njema kom jeziku, do 31.10.

baru“Breza” naodre enovrijeme(pove an opseg posla, mog. na neodre eno), uvje : OŠ, KV, SSS, radno iskustvo nije važno, traži se komunika vna osoba spremna za rad u caªe baru, poslodavac djelomi no pokriva putne troškove, a nudi i mogu nost besplatnog stanovanja. Poslati životopis i prijavu na e-mail: breza.trnovec@gmail.com a za dodatna pitanja zva broj mobitela: 095 803 1580 do 9.11.

55. AK Sluki d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž ekonomistu za administra vne poslove za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., posla zamolbu na: email:info@auto-slukic. hr do 20.10.2014

3.Zlatnozrnod.o.o.-mjestorada:Trnovec,traži 1 m/ž pekara ili KV pekara ili iskustvo na m poslovima (6 mj) na odre eno vrijeme, prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@zlatnozrno.hr - kontakt telefon: 042 684 012, do 23.10.

6. OKOLAND za proizvodnju, trgovinu i usluge - Mjesto rada: Ludbreg, traži 1 m/ž skladištara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo: Nije važno. Kontakt: e-mailom: spektar.vina@ net.hr do 30.10.

56. Mobenz d.o.o. akovec, traži 2 m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak s zamolbom na adresu: Svetojelenska 18, akovec od 9-14h do 31.10.2014

4. Ugost. obrt “Aura” - mjesto rada: Ludbreg, traži 2 m/ž konobara u ca^e baru “Enigma” Ludbreg na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV,SSS,iskustvonijevažno,poznavanjeosnova informa ke. mobitel: 098 712 445 do 31.10.

7.AutotransportStjepanRadi ,Transport-trgovina d.o.o., traži 3 m/ž voza a teretnog vozila - MeXunarodni prijevoz - Hrvatska - Engleska na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 1 g., C i E kategorija, engleski, njema ki jezik.

Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu Bikovec 81, Maruševec ili e-mailom: autotransport-sr@vz.t-com.hr , najava na telefon: 042 771 340, mobitel: 098 981 4821, do 31.10.

11. FANON d.o.o. za trgovinu, PETRIJANEC - terenski rad na podru ju RH (ve inom), Ma arske, Slovenije, BIH, Njema ke, Nizozemske. Tražimo 2 m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom - prijevoz sto ne hrane na odre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 1g, kategorija C i E, po mogu nos da osoba ima važe u digitalnu kar cu. Prednost osobama iz Varaždinske županije. Kontakt: mobitel: 099 211 9840, do 23.10.

53. Vidra termoizolacije j.d.o.o. akovec, traži m/ž sobolikara na odre eno vrijeme, javi se na emial:dragu n.vicanovic@gmail.com do 27.10.2014

jeme, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije važno, osobni dolazak: Sra inec, Varaždinska 130 ili kontakt na mob: 092 154 9900, do 19.10.

54. Velebit osiguranje d.o.o. akovec, traži 2 m/ž zastupnika osiguranja na odre eno vrijeme, više info na hzz.hr, javiti se na emial:dolores.kovac@velebit-osiguranje.hr do 24.10.2014

57. Nicko j.do.o. akovec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 092 103 6998 do 24.10.2014 58. Lola j.d.o.o. Prete nec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 808 2030 do 13.11.2014 59. K Megapolis d.o.o., Dravska 68, traži m/ž cvje aranaodre enovrijeme,javi senamob.

098 920 3039 do 30.10.2014 RADNA MJESTA VARAŽDIN 1. KRIŽANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: Sra inec, traži 2 m/ž konobara za rad u ca^e baru na odre eno vri-

5. Wollsdorf Components za proizvodnju, traži 1 m/ž CAD specijalistu za izradu razvojnih dijelova - priprema ozna avanja, priprema i predstavljanje 3D modela. Priprema i digitaliziranje iz šablona,pripremaCADpodatakazaCNCreza ke strojeve - na neodre eno vrijeme, uvje : VŠS teks l, modni dizajn, informa ka znanja: CAD program, MS Office, iskustvo sa Optitex programom, višegodišnje iskustvo u dizajniranju, iskustvo 2g., kategorija B. Mjesto rada: Jalžabet.

Prijavu posla e-mailom: petra.gauster@wollsdorf.com do 1.11. i 1 m/ž voditelja kontrole kvalitete - provedba kontrole u skladu sa zahtjevima Koncerna, unos podataka, sor ranje rezultata, osiguranje kvalitete Procjena - Pareto analiza,

GRAD PRELOG objavljuje

OGLAS I. Pozivaju se gra ani i pravne osobe na podnošenje inicija ve za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga, te da dostave pismeni prijedlog i obrazloženje inicija ve za dodjelu priznanja Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga najkasnije do 10. studenoga 2014. godine.

II. Javna priznanja Grada Preloga su: 1. Po asni gra anin Grada Preloga 2. Nagrada Grada Preloga za životno djelo 3. Grb Grada Preloga 4. Plaketa Grada Preloga 1. Po asnim gra aninom Grada Preloga može bi proglašena zi ka osoba koja je svojim zaslugama, postupcima i djelovanjem znatno pridonijela razvoju, zna aju i ugledu Grada Preloga. Status Po asnog gra anina Grada Preloga javno je priznanje koje se iskazuje posebnom poveljom Grada Preloga.

2. Nagrada Grada Preloga za životno djelo dodjeljuje se zi kim osobama za - osobite radne i poslovne rezultate i po caj razvitku gospodarstva na podru ju Grada Preloga - zapažena ostvarenja u znanos i znanstveno-istraživa kom radu - zapažene uspjehe i ostvarenja u kulturi i umjetnos , - zapažene uspjehe u odgojno-obrazovnom i pedagoškom radu, sportu, zdravstvenoj i obrazovnoj skrbi, - humana djela Nagrada Grada Preloga za životno djelo može se dodijeli samo jednoj osobi u jednoj godini.

3. Grb Grada Preloga dodjeljuje se zi kim ili pravnim osobama, ustanovama i udrugama za - osobite radne i poslovne rezultate i po caj razvitku gospodarstva na podru ju Grada Preloga - zapažena ostvarenja u znanos i znanstveno-istraživa kom radu - zapažene uspjehe i ostvarenja u kulturi i umjetnos , - zapažene uspjehe u odgojno-obrazovnom i pedagoškom radu, sportu, zdravstvenoj i obrazovnoj skrbi, - humana djela - zapaženu gra ansku hrabrost u teku oj godini.

Svake godine mogu se dodijeli najviše 3 Grba Grada Preloga 4. Plaketa Grada Preloga može se dodijeli prijateljskim jedinicama lokalne samouprave i uprave u zemlji i inozemstvu, te doma im i stranim zi kim ili pravnim osobama, ustanovama i udrugama u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju s Gradom Prelogom.

Svake godine mogu se dodijeli najviše 5 Plaketa Grada Preloga.

III. U jeku jedne godine istoj pravnoj ili zi koj osobi može se dodijeli samo jedno javno priznanje. Osobi proglašenoj Po asnim gra aninom Grada Preloga ne mogu se dodjeljiva druga javna priznanja Grada utvr ena ovom Odlukom.

IV. Prijedlog mora sadržava : - podatke o podnositelju zahtjeva, - životopis osobe,odnosno podatke o pravnoj osobi, koja se predlaže za priznanje, - obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovaraju u dokumentaciju.

V. Za sve ostale informacije svi zainteresirani mogu se javi u Grad Prelog, Glavna 35, tel. 645-301, radnim danom 07,00 – 15,00 sa .

8. Twranspor Krajan d.o.o. Varaždin; traži 3 m/žvoza akamionazameXunarodniprijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, radno iskustvo 1 g, voza ki ispit kategorija E. Kontakt mobitel: 098 284 495, do 10.11.

9.Cammeogrupad.o.o.,Mjestorada:Varaždin; traži 20 m/ž voza a taksi vozila na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi), uvje : KV, SSS bez obzira na zvanje, potrebno radno iskustvo od 5g, ali ne nužno na poslovima voza a/voza ice taksi vozila, potrebno poznavanje engl. jezika,potrebnopoznavanjeosnovainforma ke, voza ki ispit kategorija B. Životopis posla na e-mail vresk.denis@taxi-cammeo.hr do 10.11.

10. BREZA, obrt za ugos teljstvo - Mjesto rada:TRNOVEC;traži 2 m/žkonobarauca^e

12. Dje ji vrti Smjehuljica - Mjesto rada: LUDBREG, traži 2 m/ž VŠS odgojitelja predškolske djece za stru no osposobljavanje bez zasn. r.o., iskustvo nije važno, poznavanje osnova informa ke. Kontakt: mobitel: 099 6841 694 ili pismena zamolba na adresu: A. Nem i a 13, 42230 Ludbreg ili e-mailom: dv.smjehuljica@gmail.com do 12.11.

13. Autoprijevoznik Tomislav Balažinec, Varaždinske Toplice, traži 3 m/ž voza a u meXunarodnom prijevozu(poslovi se obavljaju na podru ju cijele Europe, prijevoz robe kombi vozilom) na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo obavezno 2 g, zaposlenik po sklapanju ugovora mora bi u mogu nos samostalno obavlja zadane poslove. Kategorije B+E ili C+E, znanje najmanje jednog stranogjezika.Zbogspeci nos poslaprednost kandida ma iz Varaždina i bliže okolice.

Kontakt:pismenazamolbanaadresu:Gornja Poljana 82, 42223 Varaždinske Toplice ili emailom: transpor bt@gmail.com do 1.11.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 Knjižnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska županija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. Središ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured Nedeliš e Ma ni ured Štrigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobiološki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 17.10.2014. 13:00-20:30 Sub 18.10.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Gabor - dežurni urni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. el. 310 259 adi: PoRadnim danom ordinacija radi: UTRO nedjeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak, etvrtak - POPODNE

Tužno i bolno sje anje na dragog i voljenog

Ivana Radeka 16. 10. 2013. – 16. 10. 2014.

Uvijek si u našim mislima, srcima i molitvama.

Po ivaj u miru Božjem!

Puno te voli tvoja obitelj

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZDRAVKU TURKU 23.10.1995. – 23.10.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZLATKU OV ARU 18.10.1991. - 18.10.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

ROWENI NERA VINKO, k i Maje i Damira; MARTIN EMBREUŠ, sin Željke i Marka; KAJA ATLIJA, k i Marije i Milana; HANA MEDLOBI, k i Jelene i Nikole; LENA MARODI, k i Marte i Marka; SOFIJA NOVAK, k i Vesne i Emila; DIJANA ZORI·, k i Nine i Davora; OLIVER ŠERCER, sin Gordane i Maria; ERIK BAKSA, sin Martine i Gorana; TINA POPADI·, k i Sla ane i Mitra; MELISA ORŠOŠ, k i Suzane i Daria; ABEL HARAMIJA, sin Marijane i Ranka; ALEXANDAR BOŽEK, sin Enise i Nikole; KLARA GABRIELA TURKALJ, k i Heidi Kathleen i Benjamina ( akovec) VJEN ANI Smiljan Salaj i Marija Pergar, Klementina Kozar i Kristijan Zorkovi ( akovec); Anita Vru ina i Tomislav Ilijaš, Darinka Turek i Ivan Miškovi (Kotoriba); Ivana Oleti i Damir Radikovi , Spomen-

ka Guštin i Tomislav Šafari , Eva Embreuš i Denis Matjaši , Tihana Marciuš i Dominik Hrženjak (Mursko Središ e); Monika Mar ec i Danijel Valjak (Nedeliš e); Ivana Lukša i Zoran Matulin, Petra Mesari i Josip Furi , Maja Brodari i Zoran Kožnjak, Ivana Gudlin i Krunoslav Vibovec (Prelog) UMRLI Dragutin Kova i r. 1944., Augustin Pintari r. 1938., Ivan Živ ec r. 1961., Josipa Habuš r. Hlevnjak r. 1922., Branka Pe atnik r. Kavran r. 1933., Mladen Kuzma r. 1959., Boris Purgari r.

1937., Josip Ko iš r. 1942., Terezija Ribi r. Katanec r.

1930., Pavao Kralj r. 1923. ( akovec); Franciska Sklepi r. Golubi ro . 1936.

(Dekanovec); Marija Matoša r. Sabol 1949. (Mursko Središ e); Rozalija Štampar r. Kocijan r. 1930., Julijana Branovi r. Vlaši r. 1924.

(Prelog)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA ROVER 416 SI 1997.god., 190tkm, odjavljen u kolovozu, tehni ki ispravan, prodajem u cijelos ili za dijelove , cijena 5.000kn, mob.

098/972-3313 RENAULT CLIO 1,4 20 01.g., o uvan, metalik boja, reg. do 8/2015.g., info: 091/970-1929.

PRODAJE SE KOMBI vozilo FORD TR ANSIT 30 0 MWB. Cijena 20.000,00 kn. Kontakt na 099 214 1885 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, cijena 3.999 eura, info: 098/551-267.

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4. 2015., 50 K W, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422821 PRODAJEM AUDI A4 2.0 Avant 2005.g., 178tkm, info: 099/3426565, 098/389-520 PRODAJE SE FIAT BRAVO 1.4 1997.g., reg. do 9/2015., hitno i povoljno. mob. 099/671-4758 PRODA JE SE FIAT TIPO dizel 1991.g., reg. do 4/2015., vrlo o uvan, tel. 390-247

POLJOPRIVREDA PRODAJEM STARINSKA DRVENA KORITA razli itih veli ina, jaram i drveno rudo za kola. Tel. 098/970-7703.

SADNICE crvenog krupnog ribiza, prodajem po 12 kn, imamo i JOSTU i MALINE. Šaljem i poštom.

Zagreb, 098 908 4675.

PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo Deutz 45KS s kabinom, kompresorom, registriran, malo radnih sa ; tanjura a 20 diska; 2-redna sija ica s deponatorima za gnoj; levator i ljuš ara. info: 682-180 ili 098/170-5311 KUPUJEM TONU KUKURUZA u zrnu od 2013.god., doma u ciklu, mrkvu i jabuke. Tel: 822-362, 099/516-6780 KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/1107110 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE PREŠA za grožXe kapaciteta 150 lit., tel. 098/461120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR (kopa icu) za vrt, šir. 60cm Thomos, novi motor, sa uvana; sjetvosprema šir. 170cm IMT orig., sa uvan, sa jednim valjkom; autom. kuku za mali Ursus i KUPUJEM TRAKTOR do 50KS, može i stariji. info: 098/1903753

USLUGE

NEKRETNINE – PRODAJA

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO PRODAJEMO Tel. 040/396-250, 098/749-131

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama 6akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

KLUB ZA STARIJE OSOBE NEDELIŠ(E NUDI POMO( U KU(I - Starija ste osoba, ve inom samostalni, ali trebate nekoga tko bi vam pomogao u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ili trebate dostavu toploga i zdravoga obroka u ku i?

Ugovorite uslugu pomo i u ku i u Centru za pomo u ku i MeXimurske županije. Za sve informacije nazovite na broj 099/20926-13.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 STRIPTIZ - zgodna crnka koja zabavlja za moma ke ve eri, roXendane... mob. 099/777-9597 MLADI BRA NI PAR NUDI DOŽIVUTNU SKRB starijem bra nom paru ili samcu. Javite nam se s povjerenjem na tel. 095/88-90-456

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 POSAO U AUSTRIJI! Njega u ku i (med. sestre/tehni ari i zioterapeu ), svi papiri, stan, hrana, gratis, mjesec za mjesec. info: 099/4019-536 TRAŽIM POSAO rušenje drve a, frezanje vrtova i ostalo po potrebi. mob. 095/8500-849 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE . Mob: 091 528 66 71

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u 6akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754 PRODAJE SE MODERNO DIZ A JNIR AN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

CRIKVENICA, apartman od 40 m2 u zgradi, etažiran, sa svim papirima i energ. cer katom, cijena 54.000 eur, Tel: 098/186 21 92 PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, 23 000 m2 u jednom komadu, a šume 1400 hv, nalazi se pored gl. ceste, mog. podjele u više gra . parcela. Svi papiri riješeni. Info: 099 752 8800 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u graXevinskoj zoni na vojnim vrtovima, 2100 m2, i vikendicu blizu Toplica Sv. Mar n (15.000 eur) - mogu dogovor. info: 861-079 ili 091/989-6891 PRODAJEMO VIKENDICU 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru.

Uklju en sav inventar! mob: 095 900 65 39.

PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. Mob: 098 967 9904.

PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 AKOVEC: prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice, novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 14 3

POZNANSTVA

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M. Gupca, vel.

20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, LJ. Gaja (kod Lova kih dvora), info: 098/241559

UDOVAC - situiran, mobilan, EU mirovina, ne pijem i pušim, tražim udovicu ili razvedenu oko 60g., nježnu, za život kod mene. mob. 091/9111-360

PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652292.

TRAŽE SE ELEKTRIČARI (INSTALATERI)

17. listopada 2014.

IZNA JML JUJE SE dvoetažni 3-sobni stan u akovcu, useljiv 01.12.2014. tel. 099 788 4704

za rad u Njema koj

ŽIVOTINJE

Uvje : radno iskustvo, EU putovnica, do 40 godina staros , sa završenom elektro ili sl. školom.

Informacije na telefon: 095/865-3665 ili mail: elektro.nemacka@hotmail.com

CD-LITERATURA o uzgoju divljih ze eva. Šaljem poštom, 150 kuna. Zagreb, 098-908-4675.

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEMO KU(U u 6akovcu, naselje Martane, s vrtnom ku icom, te jednom garsonijerom od 40m2 (zasebni objekt na dvorištu), sa svim priklju cima, cijena po dogovoru, info: 384-556 ili 098/830-513 PRODA JE SE GR A¥EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/5682259 PRODAJE SE GRA¥EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRODAJEM KU U u Ma kovcu sa 5 soba, 3 kupaone, garažu sa 2 parkirna mjesta, EC/D. mob.

091/5370-343 PRODAJEMO KU U s dvorištem, gosp. zgradama i oku nicom, u k, B.J. Jela i a. Upita od 9-17 sa na mob. 099/875-6407 PRODAJEM GRA¥. ZEMLJIŠTE od 750-950m2 na lijepoj lokaciji u Puš inama, cijena 17eur/m2. Tel. 042/232-681 PRODAJEM MANJU OBITELJSKU KU U s velikom oku nicom ili je privremeno iznajmljujem (do prodaje), akovec-Martane. info: 098/160-2269

PRODA JEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559 PRODAJE SE KU A U HODOŠANU za 49.000 eura, E/C G. info: 099/687-5085

PRODAJEM PREKRASNE SHI-TZU ŠTENCE - trobojni, umilja , idealni za obitelji s djecom. Roditelji prisutni. O iš eni od parazita, nau eni na higijenu. Mob: 099/64111-90 PRODA JE SE LIJEPO URE¥EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem, za 150 Kn. Zagreb, 098908-4675.

PRO DA J U S E O D O J C I , t e l .

098/943-2085

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan (cca 60m2 neto) u ulici Ante Star evi a 16 (iznad picerije “Porto”) za biro ili studentima - blizina relevantnih sadržaja. Kontakt: davorin.beck@gmail.com IZNA JML JUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u akovcu. Kontakt 098/504-428.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i MLADE ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/9443339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM DOMA E GUSKE (cca 4kg), cijena 50kn/kg (o iš ena), mob. 098/9163-783

Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

RAZNO

Z A G R E B: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

PRODAJE SE ROTACIJSKA PEGLA šir. 75cm, rabljena ali ispravna, i 3-fazni kompresor sa dva ispuha, 100 lit., ispravan, ameri ke proizv., tel. 091/545-1954

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namješteni stan s balkonom u k, samcima (m/ž). info na mob: 098/186-5080 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u Šenkovcu, potpuno namješten, odvojenih komunalija i ulaza, sa parkirnim mjestom. info: 099/331-2189 IZNAJMLJUJEMO KU U u Savskoj Vesi, struja, voda, plin, kanalizacija, na duže vrijeme, zaposlenim osobama. info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob. 098/195-7448

PRODAJE SE: perilica su a; skuter, kosilica s košarom, auto radio Kenwood, stol za stolni tenis, cafe aparat, kutna kožna garnitura. mob. 091/970-1929.

PRODAJE SE KAU -LEŽAJ dim.

120x200, sa sandukom za krevetninu, skaj, za 300 kn, upita na mob: 098/186-2192, akovec Dje ji kreveti sa madracem, ogradicom i posteljinom 120x60, radni stol sa ladicama 180x80 (trešnja) te 2 kubika šodera tip 0,16 prodajem.Cijena prema dogovoru. 098 393 159 PRODAJEM PLINSKU PE 8 kw i plinski bojler. Info na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM PLINSKI BOJLER Vaillant VU SOE 282/3-5 turboTec plus, novi nekorišten, cijena 5.000 kn, info: 098 877 953 PRODAJEM ŽENSKI BICIKL “Colorado”, muški “Rog Ljubljana” s dokumen ma, nevožen, radio kazetofon “Grundig” i glazbenu liniju s gramofonom. Mogu nost zamjene za kompjuter ili laptop.

Mob. 098/539-169.

JABUKE - prodaju se manje koli ine doma ih neprskanih jabuka - starinske sorte “Zlatna plamenka” po 8 kn/kg (jako krupne i srednje krupne), “Jonatan”, “Bobovec” i “Mušanjka” po 7 kn/ kg (srednje krupne). Jabuke NISU NITI JEDNOM PRSKANE, pa su pogodne za djecu i bolesnike.

Prodaje se još i vino cijep - graševina po 8 kn/litra. Kontakt: 343-557 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

PRODAJEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju 6akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390692

PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu.

Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

PRODAJEM GROBNO MJESTO s nadgrobnom plo om u k, malu kameru 6mm (za 1.000kn) i tri Viler goblena - Ruže. info: 314094 PRODA JEM PE NA DRVA i ugljen, jeftino. mob. 099/5138111

PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM GROBNO MJESTO u Držimurec-Strelcu, s nadgrobnom plo om i spomenikom, vazom i vje nim svijetlom. info: 098/9029-576

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/81818-77

PRODA JE SE O UVANI tro sjed i rabljeni dvosjed, info: 091/8930-428

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

POVOLJNO PRODAJEM ŠTEDNJAK na plin, kuhinjski stol i stoli za obu u. tel. 312-896

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

PRODAJE SE SOBNI NAMJEŠTAJ ormar, 2 vitrine, komoda, most, pisa i stol, 2 kreveta (pogodno za dj. sobu, spava u ili dnevni boravak), mob. 095/507-2782

PRODAJEMO manju prešu za grož e na vijak (1.400kn); hrastovu ba vu od 60lit. (200kn); dva ženska bicikla (350kn/kom) i željeznu gajbu za ze eve sa 6 predjela i ko lice, hranilice, valovi, lim za iš enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919

PRODA JE SE REGAL star 2g., uš uvan. mob. 098/914-3423

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Lori - umiljata, malena, kratkodlaka trikolorka, nau ena na pijesak, socijalizirana, o iš ena od nametnika i cjepljena traži dom!

Pepita - stara oko 4,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. putpro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije.

Traži dom!

Pedro - star oko 4,5 mjeseca, o iš en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na akove kom groblju. tel. 390-574 PRODAJE SE pe za centralno grijanje na plin s rezervoarom za vodu, malo korištena (komplet) i dvije pumpe za centralno. tel.

395-478

Clara - prekrasna tigrica sa pokojim žu m ekom, plaha, mirnije naravni, stara oko 6 mjeseci, o iš ena od nametnika.

PRODAJE SE GROBNO MJESTO sa starim spomenikom na starom groblju, mob. 098/977-6278

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Franzl je malo štene predivnog izgleda i još ljepšeg ponašanja. Miran, drag, umiljat traži topli kreve prije zime. Cijepljen pro v zaraznih bolesti i bjesno e te ipiran eka novu obitelj. Kontakt: 091-8988-004.

Fleky je predivan to kas pas prona en u gradu sa slomljenom nogom. Izgleda njegovano i vjerujemo da je nekome pobjegao.

Prepoznajete li ga, znate li iji je javite na 099-3800-640.

Ariel je predivna i vrlo nježna mješanka labradora izuzetno umiljate naravi, mirnija po karakteru i draga. Udomljuje se u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.

Kim je prona ena na ulici Štefanca, istokrvna je pekinezerica i nadamo se da je ne ija te da e se brzo vra u svoj dom ili dobi novi. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

PRODAJEM SJE U ŠUME u Jurov aku, op ina Sv. Mar n na Muri, upit na tel. 098 197 2006

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU(NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

t.

PRODAJEM dje ju stolicu-hranilicu marke Brevi, uš uvana (300 kn); dj. autosjedalicu (250 kn) i dj. autosjedalicu-jaje (200 kn). kontakt 098 299 330.

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

17. listopada 2014.

Cezar - naran asti tigrasti ma i od 6 mjeseci, izrazito umiljat, zaigran, star oko 6 mjeseci.

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

996

54

Savjeti

Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

17. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Zašto je po eo mucati?

Odgoj tinejdžera

Zar opet pije?

PITANJE: Moj sin ima nepunih šest godina. U zadnje vrijeme po eo je mucati. Je li tomu može biti razlog ro enje njegovog brata? Što mi preporu ate?

ODGOVOR: Ro enje mla eg brata može biti razlog zašto je po eo mucati Vaš sin. Me utim, jako je važno znati kakav je raniji bio emocionalni razvoj vašeg sina, na in njegovog ranijeg reagiranja i kakvi su ranije bili odnosi u obitelji.

Zašto? To je bitno jer Vaš sin dolaskom novog lana obitelji može se osje ati ugrožen u tom smislu jer sada on osje a strah da e izgubiti vas i vašu ljubav, odnosno da ga ne ete imati radi onako kao što ste ga prije ro enja njegovog mla eg brata imali.

Taj strah može se poja ati ukoliko vi svojim ponašanjem prema njemu ne budete strpljivi i ako ne budete imali dovoljno vremena za njega. U takvom slu aju pojavljuje se osim straha i bijes prema vama i bratu. Taj bijes se onda pretvara u mucanje koje nam

Da, pišem ovu kolumnu na temu koja mi je osobno važna u životu. U ku i smo tri odrasle osobe i jedna tinejdžerica koja nama ostalima zadaje glavobolje. Sre om ona ne ita novine, pa se usudim po initi krimen i kompromitirati se priznaju i kako mi je teško balansirati u ovom složenom razvojnom stadiju obitelji. O tinejdžerima se ne smije pri ati iza njihovih le a. Niti ispred, jer onda oni okrenu le a. Najbolje e biti ovako, teoretski, uz zrno humora, ako ga uspijem prona i. Tinejdžere ne smijemo shvatiti preozbiljno. I ne dao bog da ih shvatimo neozbiljno, to je za njih smrtna uvreda. Pa kako ih onda odgajati, kako ostvariti aktivnu i miroljubivu koegzistenciju?

Kakvi roditelji bi trebali biti, a da to našim tinejdžerima odgovara? Trebali bi biti tolerantni, ljubazni i puni uvažavanja. Ne, ne, nemojte se iznervirati i odustati od itanja, samo nastavite... i zamislite.... sebe u prometu.

Za volanom ste, dan vam je grozan i ve jako kasnite, a upravo vas je zaustavila policija jer niste stali na znaku STOP. Prilazi vam policajac koji je popio svu pamet svijeta, potcjenjiva ki vas gleda, ljut je i sarkasti an. Zamislite si njegov neugodni monolog u kojem vas ponižava dok vas gleda prijete im pogledom i ispisuje kaznu, ne pitaju i vas ništa i ne slušaju i vaš pokušaj da se opravdate i ispri ate, nego ga to još poti e da vas izazove da se upustite u sva u, nadmo no znaju i da se ne usu ujete, jer ako se posva ate s njim... ne želite si previše zamišljati ovu scenu, slažem se s vama, samo nemojte odustati od itanja, upravo slijedi ljepša verzija....

Prilazi vam policajac jer niste stali na znaku STOP. Ozbiljnog ali blagog izraza lica, pun poštovanja, smirenim glasom ljubazno pozdravlja kao da suosje a s vašim

Zašto, kad je sve krenulo tako dobro, OPET pije?...pitaju se mnogi, oni najbliži lije enom alkoholi aru. A desio se recidiv.

Recidiv zna i ponovo konzumiranje alkohola nakon perioda nepijenja; zna i da se tijekom apstinencije (potpunog suzdržavanja od pijenja) popilo alkoholno pi e.

Tijekom lije enja od alkoholizma, od ovisnika se zahtijeva potpuna apstinencija, što je apsolutno dio lije enja. Ponekad alkoholi ar u oporavku smatra da je izlje en i da može ponovno piti. No kako - što je upravo karakteristi no za bolest alkoholizma - se ne može zaustaviti na jednom ili na dva pi a, nezadrživo nastavlja s pijenjem dok se ne dovede u stanje opijenosti. Apstinencija je nužna zauvijek. Jer lije eni alkoholi ar nikad više ne može umjereno piti, jer poslije prve popijene ašice on gubi kontrolu nad alkoholom i vra a se u za arani krug alkoholizma.

Tako recidiv esto zna i povratak pijenju, tj. opijanje.

Recidiv može dovesti do ponovnog rasula, i do ponovnog razilaženja svjetova. Recidivom su osobe oko ovisnika dovedene u neizvjestan položaj.

Neki ovisnici o alkoholu, kad krenu lije iti ovisnost, prihvate ist i trijezan stil života. No kod mnogih se isprije i problem što ne ustraju u nepijenju, pa opet posegnu za alkoholom.

Kako bi se sprije ilo recidiviranje, važno je izbjegavati iskušenja: izbjegavati situacije koje su nekad bile povezane s pijenjem – mjesta gdje se ina e pilo, druženja s osobama s kojima se pilo…Za recidiv su opasne i situacije nutkanja, u kojoj se svatko može na i (“Hajde, popij, ne e ti biti ništa!”). Osobi koja nagovara na pijenje treba otvoreno i iskreno re i da se alkohol više ne konzumira, i pri tome biti odlu an i vrst.

Okida za recidiv može biti i stres. Mnogi alkoholi ari su ina e koristili alkohol kao na in rješavanja stresnih osje aja. Alkoholi ar u oporavku, u nekim stresnim okolnostima, može se vratiti na stare obrasce suo avanja i po eti ponovno piti. Ali živjeti potpuno bez stresa je nemogu e, tako da bivši alkoholi ari moraju razviti na ine kako se nositi sa stresom bez povratka u ovisnost.

Alkoholi ar se u tijeku lje enja može osje ati razo aranim zbog o ekivanja koja je imao kad je krenuo u proces oporavka, a koja ostaju

pokazuje da s djetetom nije nešto u redu i da ono pati. Što vam je initi? Pokušajte otkriti što sve mu i vašeg sina.

Najbolji put do toga je igra. Tako ete malo više posvetiti njemu pažnje, što njemu jako puno zna i i kroz sam sadržaj igre pokazat e vam svoje strahove.

Dobro bi bilo da mu objasnite zašto se on tako osje a, da mu kažete da se vi na njega ne ljutite i da ga još uvijek imate radi. Takvim na inom trebalo bi do i do smanjenja ili nestanka mucanja.

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI(, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u 6akovec

Gilbertov sindrom Augustin Gilbert i Pierre Lereboullet opisali su 1901. godine ovaj sindrom. Radi se o nasljednom poreme aju metabolizma bilirubina. Glavna zna ajka ovog sindroma je povremena pojava žutice, sa dnevnim i sezonskim varijacijama, sa bilirubinom koji ne ide u visoke vrijednosti. U ve ini slu ajeva je to bezopasna bolest koja ne zahtijeva lije enje.

Sindrom je rasprostranjen u svim rasama i geografskim podru jima, a u estalost se kre e izme u 3-10%, dakle u estalost je visoka. eš e je zahva en muški spol. Poreme aj se obi no otkriva u doba puberteta, bilo pojavom žutih bjeloo nica ili slu ajnim nalazom povišenog bilirubina u okviru laboratorijske obrade zbog naj eš e neke bezazlene infekcije. Od simptoma mogu se javiti mu nina, umor, proljev, glavobolja, smanjenje apetita kojima se ne može utvrditi pravi uzrok. Pojavu povišenog bilirubina u sklopu Gilbertovog sindroma provociraju infekcija, gladovanje, pretjerani napor, menstrualno krvare-

nje. Obradom se ne na e bolest jetre. Dijagnoza se postavlja molekularnom dijagnostikom nasljednih poreme aja tzk.genotipizacijom UDP-glukuroniltransferaze što se može u initi u Klini koj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu. Gilbertov sindrom je doživotno stanje, ali dobro udno i neprogredijentno i ne zahtijeva ni lije enje ni rehabilitaciju. Neki oblici koji su pra eni ja im simptomima u fazi skoka bilirubina zahtijevaju izbjegavanje provokativnih faktora kao što su gladovanje, psihi ki i izi ki napori.

stresom. Uzima vaše podatke i objašnjava da e napisati kaznu. Izražava zabrinutost i dobronamjerno naglašava da kamo god žurite bolje je da stignete malo kasnije nego da vam se nešto dogodi. S razumijevanjem vas sasluša i dozvoli vam da se ispri ate pri emu vam se nasmiješi, a na kraju vas obavijesti npr. da je gužva na zaobilaznici i da ete možda brže sti i ako zaobi ete taj ep, poželi vam ugodan dan i odlazi... Pitanje nije kojeg od ova dva policajca želite susresti nakon prometnog prekršaja, nego koji e policajac imati ve i utjecaj na vašu vožnju nakon tog doga aja? Aha, sve vam je jasno. Za odgoj tinejdžera je presudno da pokušamo biti roditelji sli ni drugom policajcu. Naši tinejdžeri su ve ranije u djetinjstvu dobili glavne odgojne upute i one su u njima pohranjene.

Sad su u godinama kad preispituju stvarnost i prave pogreške na kojima se u i za itav život. Potrebno je griješiti i popravljati svoje greške, to je nezamjenjiva metoda u enja. Ne možemo tražiti od mladih da ne griješe. Važno je da budemo tolerantni, ljubazni i puni uvažavanja, tako e oni lakše uvidjeti što je ispravno i kako da do toga do u. I sad... nemam puno iskustava sa policajcima, ali svi su bili poput onog drugog, a imam puno iskustava s brojnim roditeljima i mnogi su poput onog prvog policajca iz naše današnje pri e.....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

neispunjena i ne dostižu se.

O ekivanja su možda bila nerealna jer je alkoholi ar pretpostavio da je oporavak brz i jednostavan. Treba znati da je to dugotrajan proces. Kad se rezultati ne postižu preko no i, ovisnik se susretne s frustracijom i razo arenjem, i tada se okre e jedinom na inu na koji se zna utješiti: pi u.

Nadalje, opasnost za recidiv se krije u negativnim emocijama, koje esto izbiju tijekom lije enja: tjeskoba, depresija, osje aj bespomo nosti, frustracija, stalna napetost… Takva su stanja opasna jer izazivaju osobu da pribjegne samolije enju alkoholom.

Kako bi lije eni ovisnik ustrajao u apstinenciji, potrebno je pridržavanje svih postupaka lije enja. Uz lije ni ki nadzor i uzimanje propisanih lijekova, važna je grupa podrške, npr. Klubovi lije enih alkoholi ara, koji pridonose spre avanju recidiva pružaju i potporu, i ohrabruju bivše ovisnike da ustraju u apstinenciji. lanovi Klubova mogu opisati vlastite borbe s iskušenjima tijekom lije enja, a slušaju i druge, oporavljaju i alkoholi ar može nau iti kako izbje i recidiv. Kao dio lije enja podrazumijeva se i savjetovanje: izgradnja vještina potrebnih za izbjegavanje alkohola.

Oporavljani alkoholi ar može kroz savjetovanje nau iti uspješno rješavati svakodnevne probleme, nau iti nositi se s negativnim emocijama, u iti na ine suo avanja s nepovoljnim situacijama.

Alkoholni recidivi nisu rijetki me u lije enim alkoholi arima. A kad se recidiv desi, da se ne bi izgubilo ono što se dotadašnjim lije enjem postiglo, potrebno je što prije se javiti terapijskom timu (lije niku, ili Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam) i poduzeti korake da se u inak recidiva što prije sanira.

Ustrajnost u apstiniranju zna i ovo: kad bivšeg ovisnika ponovo obuzima nagon za pijenjem, treba re i u sebi “opijanje nije opcija”. I krenuti dalje sa samouvjerenim osmjehom.

17. listopada 2014.

PROGNOZA

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

JOŠUVIJEK UGODNO VREMENSKA SLIKA: etiri dana zaredom Zagreb (Gri ) i VaraŞdin obarali su datumske temperaturne rekorde za maksimalnu temperaturu. Najtopliji su bili Karlovac sa 27.3°C i Osijek (Klisa) sa 27.4°C. Ovakav period toplog i sun anog vremena u listopadu nazivamo babljim ljetom. Ima nekoliko objaťnjenja odakle potje e naziv bablje ljeto.

Ipak se kao naj eĹĄ e uzima eĹĄki izraz â&#x20AC;&#x2DC;babi letiâ&#x20AC;&#x2122; koji u eĹĄkom jeziku ozna ava niti pau ine koje lebde zrakom u lijepim jesenskim danima. Te pau ine nema u prolje e i tijekom ljeta, nego samo ujesen. ehe je ta pau ina podsje ala na sijedu kosu njihovih baka pa su ovaj period nazvali babljim ljetom. Ponekad se ovaj dio godine naziva i prema blagdanima â&#x20AC;&#x201C; po sv. Mihaelu Miholjsko ljeto i po sv. Martinu Martinjsko ljeto. Lingvisti joĹĄ nisu potpuno suglasni oko podrijetla pojma â&#x20AC;&#x2DC;bablje ljetoâ&#x20AC;&#x2122;. Neki smatraju da rije baba predstavlja vjeĹĄticu. VjeĹĄtica, kao simbol ne eg loĹĄeg, izopa enog, upu uje da je i vrijeme nesvakidaĹĄnje â&#x20AC;&#x201C; naopako!

Pojam â&#x20AC;&#x2DC;bablje ljetoâ&#x20AC;&#x2122; se javlja u ve em dijelu Europe i u nekim drugim dijelovima svijeta. Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti pau ine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U ve ini slavenskih jezika to su â&#x20AC;&#x2DC;bapske vlasiâ&#x20AC;&#x2122;. U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se nova ile vjeĹĄtice, a ta pau ina koja lebdi predstavlja njihovu kosu. Ta pau ina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije. Vjerovalo se da e uskoro biti vjen anje ako se lete a pau ina

uplela u kosu mlade djevojke. Prema â&#x20AC;&#x2DC;Velikoj sovjetskoj enciklopedijiâ&#x20AC;&#x2122; to je razdoblje â&#x20AC;&#x2DC;kad starice na suncu joĹĄ mogu zagrijati svoje kostiâ&#x20AC;&#x2122;. U ve ini slavenskih jezika pojam je naj eĹĄ e poznat kao â&#x20AC;&#x2DC;bablje ljetoâ&#x20AC;&#x2122;. U Bugarskoj kaĹžu Cigansko (sirotinjsko) ljeto, a u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv â&#x20AC;&#x2DC;Indijansko ljetoâ&#x20AC;&#x2122;.

Apsolutni temperaturni rekordi za listopad ipak nisu ugroŞeni. Na zagreba kom Gri u je najtopliji listopadski dan (u protekle 133 godine temperaturnih mjerenja) bio 23. listopad 1973. godine kada je izmjereno 27.6°C. Listopadski rekord za VaraŞdin je postavljen 6. listopada 2009. i iznosi 27.7°C. Prema podacima DHMZ-a najtopliji listopadski dan je bio 7. listopada 1985. kada je u Kninu izmjereno ak 31.6°C. U Slavoniji rekord drŞi 1935. godina kad je u Osijeku 6. listopada izmje-

reno nevjerojatnih 30,5 Celzijevih stupnjeva. U Rijeci je najtopliji dan u listopadu bio 1.10.1956. godine kad je izmjereno 28.8 stupnjeva, a u Dubrovniku je prvog dana listopada 2012. temperatura narasla na ak 30.5 °C. U Šibeniku rekord je od 2. listopada 2011. godine kad je izmjereno 30.3°C °C, a u Splitu je istog dana izmjereno 27.9°C. Ciklona je sredinom tjedna donijela kiťu i pljuskove, a neťto kiťe moŞe pasti joť i danas. Od subote nekoliko dana opet lijepo, ali uz mogu u dugotrajnu maglu. Nova promjena vremena s kiťom i zahla enjem trebala bi do i oko srijede. Opťirnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Ve a mogu nost za kiĹĄu je joĹĄ tijekom petka. Malo e i zahladiti, ali e temperatura zraka i dalje ostati iznad prosjeka za sredinu mjeseca listopada. Jutarnje vrijednosti trebale bi

biti od 13 do 15°C, a najviťe dnevne do 20 Celzijevih stupnjeva ili malo niŞe. Kiťe ne e biti puno, a u nekim mjestima moŞe i sasvim izostati. ini se da bi oko vikenda vrijeme opet trebalo biti povoljnije.

ViĹĄe suhog vremena, viĹĄe sunca, a moĹžda opet i malo toplije. Mogu a je jutarnja magla, a jutra e biti i malo hladnija. No, danju sasvim ugodno s obzirom na datum. Nadajmo se da se magla ne e duĹže zadrĹžati i dane pretvoriti u sive i tmurne. U svakom slu aju ne e biti hladno, a valjda e toplo sunce ipak pobijediti maglu.

Najsigurnije je oti i na Jadran gdje e dani vikenda i po etak tjedna donijeti puno sunca i topline.

U utorak e zajuĹžiti uz umjeren jugozapadni vjetar, neĹĄto oblaka, toplinu, ali i loĹĄiju bioprognozu. To je najava promjene vremena koja bi trebala sti i oko srijede kad je mogu a kiĹĄa i osjetno zahla enje.

Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu â&#x20AC;&#x17E;Kad e KiĹĄaâ&#x20AC;&#x153;.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 16.10.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 21. listopada â&#x20AC;&#x201C; Kakva je UrĹĄa, takva bu zima 22. listopada 1993. god u Istri mjestimice oko 210 mm oborine s poplavama 24. listopada 1739. god. po ela ne uveno duga i jaka zima

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

17. X. 18. X. 19. X. 20. X. 21. X. 22. X. 23. X.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

U narednom tjednu i dalje nam predstoji za ovo doba godine netipi no toplo i stabilno vrijeme s relativno visokim dnevnim temperaturama. Takve vremenske prilike uvjetuju produljenje vegetacijske sezone biljaka, odnosno produljeno cvjetanje i otpuĹĄtanje peludi. Uz ambroziju u zraku me imurskog podru ja trenutno se moĹže na i i pokoje zrnce korovnih biljaka koprive i trpuca. U uzorcima je prisutno tek nekoliko zr-

naca peludi tijekom cijelog dana odnosno koncentracija peludi je niska, sa manje od 10 peludnih zrnaca po m3. Spomenuto zna i da su simptome peludnih alergija alergi ari uglavnom prestali osje ati, izuzev vrlo osjetljivih osoba. Vjetrovito vrijeme, koje je nerijetka pojava ovih dana, pogoduje dopremanju peludnih zrnaca zra nim strujama s udaljenijih prostora gdje je sezona cvjetanja biljaka joĹĄ u zamahu.

VICOTEKA

ZaĹĄto slon nosi baloner i sun ane nao ale?

Ima puno viceva o njemu pa ne Ĺželi da ga ljudi prepoznaju!

--------------------------------------------------------KaĹže Mujo Hasi: - Zamisli, sino oko pono i stigne mi SMS u kojem me netko pita trebaju li mi drva! I ja odgovorio - Ne trebaju!

- I? - Jutros pogledam iza ku e... Kad ono - nema mi drva!

--------------------------------------------------------Koja je definicija bankara?

To je osoba koja e vam posuditi kiĹĄobran kad je sun ano i traĹžiti ga natrag kad po ne padati kiĹĄa!

--------------------------------------------------------Prometni policajac zaustavlja pijanog voza a koji vozi u pogreĹĄnom smjeru u jednosmjernoj ulici.

- Kamo si to krenuo?! - zagrmi policajac na pijanca.

- Nemam pojma, hik, a ionako sam zakasnio, hik, vidiĹĄ da se svi ve vra aju!

--------------------------------------------------------Pita mama Ivicu: - Kako si se danas osje ao na 1. satu?

- Kao general! Promatrao sam svoje jedinice!

ŽENSKI TENISKI ITF turniri u Makinohari i Bangkoku

ŽENSKA STOLNOTENISKA superliga stigla do 2. kola

Iva u etvrtfinalu u Japanu, Ema zapela u 2. kolu na Tajlandu

NASTAVAK PRVENSTVA I. hrvatske rukometne lige – žene

Hodošanke bez Kineskinje zabilježile drugi poraz

Zrinskice u subotu u akovcu do ekuju Samobor

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Fi o pak jaše Š

to drugi nam bode dopelal sonce med te naše vsakodnevne sive oblake, što nam bode rezvlekel obraze v smeh i veselje ak to ne bode napravil naš Fi o. I to ne bilo kakši, stari, nekša krnitja, nek naš Filip Ude - Fi o. Pred šest let je donesel z Kine srebrno olimpisko kolajno, a i v ove dneve je, isto tak, z Kine dovlekel srebrno kolajno, ali svecko. Verjem da to znate, vse te medalje je osvojil z svojim konjom na šteromo ve na leta jaše. I to ne bilo kak, nek nejbole na sveto.

Do akali smo ga znova na glavnomo akoskomo placo, neje nas bilo tuliko kak pred šest let, ali smo ga jako lepo do akali. Bilo ga i uda dece, štera so došla z svojimi starci.

Jeden malac je pital japo (ili pak japico): A gde mo je konj?

Zakaj je ne došel i z konjom?

Nej sam uspel svoje vuho porinuti tak blizo kaj bi bil ul kak je japica opravdal Fi ija.

Fi o je bil vesel i zadovolen i vsima nam je lepo obe al da mo je dosti toga gimnasti -

koga srebra i da se z konjom dospomenul da ve ido na zlato.

Neje to ruom vse tak. Najme kaj, uspel sam zazvediti da je gospo a Ana, Fi ijova bolša polovica, ve ne zadovolna z srebrom i da bi štela zlato. Znamo vsi mi da je ženam furt zlato na pameti, a ženina želja je i za Fi ija zakon. No, pustimo šalo na strano, ali to kaj je Fi o napravil to more malo što na sveto. Vsi znamo kakše je probleme Fi o mel s zdravi em posle srebra v Pekingo, a i koj ga je parpot vritnul, ali malo je tak trdoglavo upornih kak je Fi o. Kaj se upornosti dotikavle najbrž so mo i osleki jalni. Fi o, vsaka ast, poklonec i kapa do zemle. reve je vro e i za Miholjsko leto ili kak se to štacunski veli, babje leto, pak se to pozna vseposot. Ne sam da nam je vro e, nek so nešterni i zakuhali i to ve v oktobro jerbo so zbogradi dež a to ne mogli celo leto. Te jesenske vru ine, sparine i južine so ne uspeli zbe i niti naši politi ari. Nejhuje so prešli KK ( itaj: kukuriku kompi i) politi ari i to naši me imorski.

Da ovek ne poverje da so se na-

P

N

Marija Drakuli , akovec Majka sam i još dojim. Uvijek sa sobom imam nekakvu tetra pelenu, pa ako se ukaže potreba za dojenjem na javnom mjestu ipak se može djetetu dati malo privatnosti. Ako se ve nekim slu ajem majka zatekne u ka i u, onda je poželjno spakirati stvari i oti i doma te podojiti dijete na miru, u obiteljskom okruženju.

POD VUROM

Dojenje djeteta na javnom mjestu: da ili ne?

Dojenje na javnim mjestima kao što su gradski trgovi, park ili javni prijevoz ne bi trebalo za majke predstavljati problem. Neki dojenje na javnom mjestu doživljavaju kao pomodarstvo, drugi su gorljivi protivnici dojenja na javnim mjestima, a ve ina ipak na to gleda kao na prirodan in koji kako za dijete, tako i za majke ima višestruku zdravstvenu korist. Što o tome misle naši sugra ani, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr,zv)

ši doma i politi ari spominali prek nišana na istinabožek puški lufterici. Nesam baš siguren je li so se posvadili precednik županiske skupštine, gospon Mladen Novakov i župan, gospon Matek Posavcov, ili pak je do svaje došlo med partiskim i strana kim prvakima, a v emo so nejglasneši bili, precednik me imorske partije, drug Mladen Novak i prvi ovek me imorskih haenesovcov, narodnjak Matek Posavec. Makar je te den, te etrtek, bilo vedro i sunce je svetilo po celomo Me imorjo kak da smo mi Me imorci ne nikomo nikaj dužni i kak da smo vrnuli vse duge za bolnico, a v županijski ve nici je vse iskrilo, o em re i, grmelo je i blesikalo se kak v septembro dok se je dež ne mogel (ili ne znal) zastajti. a svetlo dneva je došel i spominek Mladena i Mateka šteroga sam ne nejbole razmel. Najme kaj, nesam bil siguren je li je bil v pitanjo Matek kak balavec ili pak je on derište, kakšo mo je cono prikelil Mladen. Kak jeden ovek nebre vse znati, tak se niti ja nebrem

Ivanka Krajner, akovec Odobravam dojenje na javnom mjestu. Imam djevoj icu i dojila sam je, ali na javnim mjestima nisam osobno dojila. Malo mi je to bilo nezgodno. Ali kod drugih majki odobravam i mislim da je sve to prirodno i normalno. Dobro je što se sve više majki odlu uje dojiti djecu.

restrgati, pak sam v pomo pozval vse one šteri vej znajo od mene, a to so: re niki (doma i i stranjski), enciklopedije, Internet i sosedo Franco. Nebrem si to oprostiti, ali nekak mi je pobeglo kaj sam se ne ftegnul pospominati z akoskim Guglinom pre gracki vuri. Vsaka ast vsima, ampak mi je teca Franca nejbole pojasnila što je to balavec, a što pak derište. Veli Teca: balavec, pak to ti je naš šmrklavec, posranec ili pak žvalavec, neš i mladi, šteri još vse ne zna, a derište to ti je dete bez reda, štero se furt duri i z drugih norca dela, kak dinamovec Zdravko Zagreba. Ve vse znamo ili se nekak gruntamo da znamo, kaj je Mladen pravzapraf štel re i Matiji. Labodoritaškim re nikom re eno, tre to politi ko lopto spustiti na zemljo i nek se de ki pospominajo ak o ejo kaj jiv KK opstane v ligi. ekaj vam ja tu ne razmem, ravnatelj naše Hitne je ne zebrani jerbo je SDP-e ne dal svojega blagoslova doktoro Novinš ako. A neso ga niti težaki blagoslovili. Ne bi se štel mešati, ali brz as je to nekaj novoga da

N

Sestra Miroljuba Miloš, akovec - Ako se ukaže potreba za dojenjem na javnom mjestu, ako beba pla e i gladna je, uvijek se može dijete nahraniti negdje sa strane. Lijepa je to slika, kad se vidi svrha ženskog tijela kad hrani život. Ali ako bi se to previše u javnosti isticalo, kao da bi se ta svetinja, ta veza izme u dojilje, majke i djeteta, malo okrnjila. U crkvi, kad do u majke s djetetom, na emo prikladno mjesto gdje se dijete može nahraniti.

mi prodiremo dublje

v kapitalizmo proleteri zbirajo svojega gazdo, o em re i, šefa. Napriliko, v Me imorskaj vodaj so težake ne nikaj pitali.

Isto tak vam ne razmem kaj se gospa z Vararaždina srdi kaj je ne zebrana, a mela je vse papere, šteri so se iskali. Najbrž bi mi Me imorci morali mam zebrati nekoga prek Drave, o em re i, Zagorja što se javi za šefovsko foteljo prinas v Me imorjo. Tak je bar do ve bilo prinas v Me imorjo, pak je unda Zagorcima udno ak se te šege i dale ne držimo. Znate kak smo mi Me imorci nevek pripovedali: Nek bode šef Zagorec sam kaj ne bode moj sosed, prijatel. Ne moram vas zmišljuvati da je tu v pitanjo naš me imorski jal, šteri nam je v genima i šteroga se nikak nebremo rešiti. ebrem to razmeti kak se igra i v našoj me imorskoj, o em re i, županiskoj KK nebrejo dospomenuti okoli duga za bolnico. Mesto kaj bi glave deli skup i drukali v Zagrebo pre Milanovi o, Lalovco kaj nam naša ma ehinska Vlada reši toga duga za bolnico, a to nam je za Den županije gospa potprecednica Vesna i obe ala. Ne, esdepeovci to koristijo, z igom v žepo, i o ejo zrušiti Mateka. Mi smo tak bogati, imamo tak uda penez kaj moremo platiti i teh osem, devet milijonov za bolnico. Pak ne moram vam

N

vsaki den ponavljati kak smo si mi Me imorci vej od pol bolnice sami napravili, a kaj je nikomo v Lepoj našoj niti na pamet ne palo i bilo bi istam vredo da nam Vlada nekaj vrne, a ne kaj mi hodamo, mislim tu na esdepeovce, v Zagreb nagovarjat ministre nek nam ne pomorejo. A ministri to debelo koristijo i norca se delajo z nas i to mam im zapremo vrata. Morem vam re i da je to preve i za me imorski jal.

Pak je ne bolnica Matekova, pak so ne penezi Matekovi i kaj se mene dotikavle istam mi je vsejeno z šteroga žepa pejo penezi vum, sikak bodo falili v županijski kasi. obrali smo grozdje. Kakše je bilo takše smo pobrali, a mošt je, v lagvima, ve odbrundal vse ono kaj je znal i kaj se je nav il. No, neje još zrel za, navek žene, požerake naše. Mora još malo kometi, useti v pelnici i po akati svetoga Tin eka kaj ga bodemo mogli donesti na stol. Mel sam nekaj za uti da se je grozdje bralo i po pelnicaj. I to po no i, pod svetlom. Svetil je mesec, ali sam tatima jerbo so gazdi stopram vjutro vidli da jim je neš i otpelal par toni grozdja.

Kak je mesec nikomo ne rekel što je bil na bratvi v no ni šifti, tak da bode najbrž nejvekši me imorski tat, nepoznati po initelj, završil na sodo ak ne i v rešto.

P

Patricija Kuhta, Nedeliš e Majka sam i dojila sam. Djeca su na prvom mjestu. Smatram da je to najvažnije. Što se ti e javnih mjesta, mislim da ima razli itih situacija i svako javno mjesto nije isto. Kad se to radi u ka i ima, to mi izgleda nekako neukusno, prikladniji su parkovi ili neka druga mjesta gdje se mama s djetetom uvijek može malo prikriti od pogleda drugih.

Igor Fodor, Sivica - Podržavam i pozdravljam dojenje, koje je prirodan in. Rijetko sam u ka i ima, pa se baš i ne susre em s time da bi majke dojile u tim prostorima i u ka i u. U svakom slu aju ka i i nisu prikladna mjesta za dojenje djeteta, ali na drugim javnim mjestima mi ne smeta ako majke doje djecu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine