Žirajski libar (1994.)

Izdavači

Nakl�nopovjerenstvoŽirajskoglibra i Muzejgrada Šibenika

Za izdavače

Boris Kale i lvan Pedišić

Uredništvo

Božidar Finka, MladenAnte Friganović,IZiatko Gunjačal, Eduard Kale (glavni urednik), fra Josip Ante Saldo i Antun Sojat

Odgovorni urednici

Jadran Kale Mrvicai Željko Krnčević

Nakladnopoljerenstvo

Boris Kale (predsjednik), AnteMiškić,Ratomir Miškić, Stipe Mrša,�,-S-ti_p_e_M_rv_

Nadzorniodbor

ŽivkoPašarai Maksim Roman

Ante Alić, Onesin Cvitan, Velimir Čeko, AntePulić,Ante Roman, Vojmir Rošai EleonoraTrbović

Adresa uredništva

MuzejgradaŠibenika, Gradskavrata3,HR-59000Šibenik

Žirajskilibar izlazipovremeno.

Ova naklada i posebna izdanja Žirajskoglibra pokreću se kao neprofitna poduzimanjaposvećena boljitku hrvatske baštine.

Grafičko oblikovanje

TomislavČeranić Korektura

odgovorni urednici i Karmen Krnčević

Računalska priprema

Tinex, d.o.o.Šibenik

Tisak

Ginapress, Zagreb

Tiraž

500primjeraka

ZORANMRVICA, 1.X1969.-4.Il1993.

ZNAKRATAIZLOPAĆENJA PREDNOVIPOĆETAK.

Zbogsvoga osobita položaja, prirodnih odlika iranog životananjemu, otok Žirjesei ranospominjeu pisanimizvorima.J. Šižgorić iA. Fortis poistovjećuju ŽirjesaSuriumomu"Prirodnojpovijesti"Plinija Starijeg (Istoljeće). Materijalniostacisvjedoče o ranoj naseljenosti Žirja (od pretpovijesti). U kasnoantičko doba otok očito već postaje važna strateška točka u sjevernom Jadranu -o čemu je još vidljiv dokaz Gradina i njena okolica.

Žirjeseranospominjeiu očuvanimdokumentimahrvatskepovijesti.Od znanihnajstarijijedarovnicahrvatskogkraljaPetra Krešimira IViz1059., kojomotok Žirjedarujebenditinskomsamostanusv.Ivanau Biogradu, u Rogovi, simanjemi kućom. Žirje se zatim učestalo spominje u sačuvanim dokumentima, naročito od XIII stoljeća. Osjećajući dragocjenim njegovo posjedovanje, dugo su oko njegau sporu Šibenik i Zadar (od1278. do 1323.) - prvi iz razloga što je to otok njemu pripadnogpodručja, adrugi se pozivao na spomenutu Krešimirovudarovnicu, kao posjedbenediktinacaiz Rogove. Dvaputaoko Žirja posreduje i papa Ivan XXII (15. travnja1325. i1. srpnjaistegodine).

Dragocjenost otoka možemo prosuditi i po ranijim opisima. Tako šibenski biskup i pjesnik Juraj Šižgorić piše u djelu "O smještajuIlirije i ogradu Šibeniku" (1487.): "Tu jei našotokŽirje...I tajotokčuva ostatkeantičkoggrada... Otok jebogatlukama i ribom, obiluje izvrsnim vinom i ističe se šumama divlje omorike". Znameniti pak putopisac A. Fortis u djelu "Put po Dalmaciji" (1774.)spominjućiPrvić, Zlarini Žirje, pišeda sutonajnaseljenijiinajuglednijiotoci podšiben.skomupravom, dadajumoruvelik brojribara, azemljineumorne ruke kojeuzgajaju izvrsnogrožđe iponajbolje masline".Aono štopišedalje nedvojbeno seodnosi na Žirje: "Četrdeset mreža potegača iz godine u godinu izlazi iz luka ovoga otoka i bogatim ulovom olakšava život mnogim obiteljima.DaoBogdadođudokrajčitinakupceusoljenihsrdela,gavuna,skušai cipalaumletačkojluci! Moglibismoisključitivelik diotesmrdljiveribe štonamjeod početkaovogastoljećausvevećojkoličinidovozeNizozemci....Mnogovišenegoostacirimskoga naselja, kojise još ovdje prepoznaju, otok Žirje oplemenjuje lov na koralje koji nikad nije zaludanu vodama oko njega..."

Zbogjagmeokonjegovih bogatstava- ribe, polja, stoke - čestisusporovi, posredovanja izabrane.A igusarisudakakoznali navraćatiuŽirje, svedoXIX stoljeća-don. K. Stošić navodidokument,pokojemusu engleskigusari 9.rujna1808. izkućeJakova Požareva i Kuratove kuće odnijeli robe vrijedne 890 lira.

Spomenuto je, da jeŽirje napučenojošod pretpovijesti. U Žirje seuseljavalo iiznjega selilo. Prvisačuvanipouzdanipodaci o pučanstvu Žirja su iz 1298., po osnutku šibenske biskupije, i tada je u Žirju živjelo sto i troje ljudi u dvadeset i tri kuće. O pučanstvuŽirjanekolikostoljeća poslije nemapodataka. A.J. Soldonavodizatimgodinu 1587., kada je bilo210 ljudiu 42kuće, a M. Friganović tek 1667, kada je u 32 kuće bilo 186 ljudi. Broj znatnije raste tek uXIX stoljeću -1841. u Žirju u 63 kuće živi 335 ljudi, i sve se više uvećava, papočetkom ovoga stoljeća (1901.) 634 ljudi je u 88 kuća, 1928. ihje 750 u 115 kuća, a premapopisu poslijeDrugogsvjetskograta, 1948., u Žirju je766 ljudi. Od tada brojljudiu Žirju naglo opada.

Zanimljivo je kretanje pučanstva, naseljavanja, iseljavanja, nestajanja, što se može pratiti po prezimenima kroz stoljeća. Uočljivo jeda gotovosva prezimenaštoih nalazimoudokumentimadodruge poloviceXVII stoljećaubrzonestaju.Atada uŽirju nalazimo prezimena hrvatskog katoličkog pučanstva prebjeglog iz Bosne, što se vođeno svojim franjevcima bilo nastanilo u sjeverozapadnompodručju šibenskome. Naime,1649. jegeneralniprovidur D. Foscolodao bosanskim franjevcimaposjedeuŽirju da podignu samostan, ali oni podigoše samostan sv. Lovre uŠibeniku, a u Žirju nasele neke od s njima nadošlih prebjega. Prema prezimenima Žirjane dodanasuglavnomčinenjihovipotomci.

KrozstoljećajeuŽirju prisutanduhovniradiživot. GledesamostanaicrkviuŽirju, natemeljudokumenatanijejošmoguće pouzdano ustanoviti točno stanje - istraživači se oko toga posve ne slažu. Vjerojatno je postojanje redovnika, pa i redovnica, benediktinki (trebaozbiljno uzetičinjenicu postojanjanekih legendi o tomeu Žirju).1Jedna od najstarijih crkvi je današnja župna

crkvaVelike Gospeili sv. Marije, još iz 1480.- ali se kasnijenadograđivala. Stara je icrkvasv.Križau Mikavici, koju Žirjani zovu crkvom sv. Nikole. Bilo je više crkvi u Muni -a jednu da je podigao Juraj Šižgorić.

Posebice je uočljiva rodoljubna linija duhovnog života u Žirju, od srednjovjekovlja. TakoMatrikula (pravilnik) bratovštine Velike Gospenije 1484. pisan nilatinski ni talijanski, nego na hrvatskom jeziku. 1486. je kapelanMarko Grguričićcrkvisv.Marije ostavioglagoljaškimisal. 1603. godineuŽirjuježupnikglagoljaš,Martin Strikelić. Župskematicesuod1719., iodmahsevodena hrvatskome, od1812. do1825.iglagoljicom, asamoponekad poslijetoga natalijanskom.Uz glagoljašenašemsunarodunajbliži i najodanijiuvijek bili franjevci, a dvojicažirjanskihduhovnika, Mihovio Miškin (+1742.) iAnđeoRoman (+1801.) bilisu franjevci. Povezanost sa Žirjem našegprvog književnika, koji je prvi počeo sakupljati naše narodno književno blago, velikog domoljubašto piše"Elegijuopustošenjušibenskogpolja",a kojiŽirjezove "našotok",JurjaŠižgorića- nije jošposverasvijetljena.Činjenicesu: dajenjegovstric Radić 1419. zasebeisvojemuškepotomkedobio zemljišteu Žirju, da je1467.duždmletačkidaoJurjuŠižgoriću neke posjede na otoku, da je postavši biskupom dao sagraditi crkvu u luci Muni, da se spominje njegovo vlasništvo kuće u luci kojoj su zidovi još stojeći, da je od Šižgorića njih najviše živjelo u Žirju. Juraj Šižgorić je upravo domoljubjem - rodoljubjem i odnosom prema zavičaju presudno utjecao na oca hrvatske književnosti i domoljuba Marka Marulića.

Ta ljubavi predanostsvome, svomejeziku,kulturi,rodui zavičaju, uvijekje krasila Žirjane.Žirjanin jeiJerko Šižgorić,koji je sjoš nekoliko pripadnika drugih narodapoveočuveni ustanak mornara u BokiKotorskoj 1918.protivAustrougarske, i strijeljan u Škaljarima 7. veljače 1918. I kad je Italija 1941. okupirala dijelovenaše domovine, u Žirju se odmah organizirao otpor, i mnogo je mladih ljudi poginulo boreći se za slobodu. U još nedovršenom ratu Žirje je bilo pojam spasa tisućama izbjeglih na njihovoj plovidbi do talijanskih i sjevernoafričkih pribježišta. I u ovom zadnjem, Domovinskom ratu, Žirjani su ostali vjerni sebi i nisu dopustili da ih se okupim i pokori - dapače odlučno su pomogli obrani Šibenika, našeg mora i naše domovine.

I evo, Žirjani su doživjeli i da počinje izlaziti njihovLibar - knjiga. I s radošću pišem prva slova našegLibra. Nismo mogli imenovati ga "žirjanskom knjigom", jer se u Žirjuknjigom naziva pismo.Knjigu su Žirjani zvali librom. Naravslikovnihpriloga iz arhiva samostana sv. Lovre u Šibeniku priklonila nas je rijetko rabljenom polegnutom formatu. Ovaj prviLibaroŽirju otpočinje sabiratispoznajeozanimljivostimaivažnostiotokainjegovepovijesti -sželjom i nadom da Žirjeprocvjetaživotomštomupripada kao dragulju prirode, Božjem daru ljudima.Jer, kolikoje zanimljivai zadivljujuća povijest Žirja krozstoljeća, tolikojetužna slika onogašto sedogađa u zadnjih skoro već pedeset godina - svemanjejeljudi u Žirju.Kad se zimi dođena otoknemaih niti toliko kolikoih jebilo za prvog znanog nampodatkaonaseljenostiotoka iz daleke1298. godine, manje ih jeodstotine.Već desetljećima se nije dijete rodilo u Žirju, a odavno jeiškola zatvorena. Sigurno je da ćenaš lijepi otok, naše ponosno mjesto opet oživjeti - ali neka to bude na način kako su to Žirjani činili i živjeli kroz duga stoljeća, da prirodu svog otoka čuvaju i oplemenjuju, i da plemenito žive uponosnudomoljublju.

Lijepije brojmarnih istraživačaiuglednihznanstvenikavećistraživalonaš otoki njegovupovijest- biloobuhvatnijekaodon Krsto Stošić, bilo njegovo stanovništvo kao Mladen Friganović, bilo gospodarske odnose kaoJosipAnte Soldo, bilo jeziku Žirju kao BožidarFinka iAntun Šojat, bilonjegovudalekupovijestkaoranoumrli kolega Zlatko Gunjača. Tinašiugledniznanstvenici čineiglavninuuredništvaŽirjanskoglibra.IsnekimodnjihovihradovaispunjenjeovajprviLibar.Kaopionirimaistraživanja Žirja, Žirjaniimostaju trajno zahvalni.A ionisu -makarihistraživanjimaprivuklaprofesionalna radoznalost -ubrzo postaliizaljubljenici Žirja, koji mu žele više života i boljitak. (Koliko je samo plemenitih planova za boljitak Žirja imao rano umrli kolega Zlatko Gunjača!) Ako se negdje u njihovim radovima i dogodila ponekagreška (kao primjerica u K. Stošića oprezimenima)i male su to i normalne greške, koje se lako uoče i isprave.

Ovim se znanstvenicima pridružuju inoviistraživačiŽirja:AndrijaBognar, Nevenka Bezić-Božanić, StjepaniDragoSirovica (otac i sin), Jadran Kale, te Teo Barišić i Branko Jalžić. A vjerujemo da će sve više biti onih koji će ispisivati stranice budućih Žirajskihlibara. JerŽirjeje bogato za istraživanje- njegovapriroda,njegovapovijest, njegovakultura-i jošdostatogaostajeistražiti i zapisati. (Nešto, nažalost, očito se više neće moći, kao što je bogato duhovno stvaralaštvo Žirjana - legende, priče, pjesme, stjetovni i glagoljaški napjevi kojisu nestali snjihovimpredajnim gasiteljima). Zanadati sejedaće isveviše Žirjana pisati usvom Žirajskom libru. U prvomLibru su ipovijesnizapisi o Žirju, kojesunam ostavili franjevci, ineki zapisi sudionika ovog domovinskog rata, au drugom ćemo Libru imati još više zapisa sudionika ovog domovinskog rata.

Izlasku prvog Žirajskog libra, osim spomenutih, pridonijeli su i svi oni koji su zalaganjem i novčano poduprli njegovo objavljivanje. Svima njima, kao i djelatnicima Muzeja šibenske županije, bez čije stručne pomoći i podrške izlaženje ne bi bilo moguće,najiskrenijazahvalnost.

Žirajski libar nije završena knjiga, nego zbornik koji ćenastaviti život izlazeći periodično - očekujemoi svake godine.

Prof. dr. Eduard Kale rođen je 1935. godine u Žirju. Obrazovan je u Šibeniku i Zagrebu. Doktorirao je 1972. Autor je knjiga "Uvod u znanost o kulturi" (1977.), "Povijest civilizacija" (1981.) i "Temelji islamske i kineske kulture i politike" (1991.), te više desetaka studija i manjih prinosa. Djelatan je kao redovni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

PREFACE

Duetoitsspecialposition,natura/characteristicsandanearlylijeonit,theislandojŽirjehasbeenveryearlymentionedinthe writtendocuments.JŠižgorićandA.FortisregardŽiljeasidenticaltoSuriumin"Natura/history"ojPlinytheElder(thefirstcentury). ThematerialremainstestifytheearlycolonisationojtheislandŽirjesincethepre-historicaltime.Inthelateantiquetimetheisland obviouslybecomesanimportantstrategicpointintheNorthAdriatic - whatGradinaanditssu"oundingsalsoshow.

ŽirjehasbeenmentionedearlyinthepreserveddocumentsabouttheCroatianhistory.Amongknowndocumentstheoldestone isthedonationojtheCroatianKingPetarKrešimirIVfromI059.,ojwherebyhegivestheislandŽirjeasapresenttotheBenedictian monasteryojSt.JohninBiograd,inRogova,withthepropertyandahouse.Žirjehasbeenfrequentlymentionedinthepreserved documents,especiallysincethe13th century.Feelingthattheownershipuponthisislandcouldbeprecious,ŠibenikandZadarhadalong dispute(from1278.to1323.)- thejonnerbecausetheislandisintheareathatbelongedtoŠibenik,thelatterwasrejeringtothementioned Krešimir'sdonation,asthepropertyojtheBenedictiansjromRogova.Thepope/vanXXIIintervenedtwiceaboutŽirfe(on15th April 1325.andon1'1 Julyojthesameyear).

Thevalueojtheislandcouldbeestimatedaccordingtotheearlierdescriptions.ThebishopojŠibenikandthepoetJurajŠižgorić writesinhiswork''AboutthepositionojIlliriaandthetownojŠibenik"(in1487.):"ThereisourislandŽirje....Thatislandkeepsthe remainsojtheantiquetown...Theislandisfullojharboursandfish,fullojwonderfulwineandjamousjorthewoodsojthewild spuce".Animportantauthorwhowritesabouthistrave/s,A.Fortis,inhiswork"Thetrave/sthroughDalmatia"(1774.),mentioningPrvić, ZlarinandŽirje,writesthattheseislandsarethemostinhabitedandthemostrespectableislandsundertheadministrationofŠibenik,that theygiveagreatnumberojfishennentotheandthetirelesshandswhichgrowwonderfulgrapesandthebestolivestotheland".Andwhat iswritteninthefurthertextundoubtlyrejerstoŽirje:"40fishnetscomeoutojtheharboursojthisislandeveryyearandmakelijeofthe numerousjamiliesontheislandeasier.IjGodonlypennittedthentofinishthedealersojsaltedsardelles,mackerelsandgraymulletsin theVenetianharbour!WecouldexcluseagreatdealojthatstinkyfishthathasbeenbroughtinthebiggermeasurebytheDutchsincethe beginningojthiscentury...MuchmorethantheremainsojtheRomansite,whichhavebeenrecognizablehere,theislandojŽirjehas beendignifiedbythecoralhuntwhichhasneverbeeninvaininwateraroundit...".

Becauseojgreatdemandjoritsrichresources -fish,fields,cattle - thedisputes,interventionsandprohibitionsareveryfrequent. Thepirates,too,visitedŽirje,uptothe1<Jhcentury-Rev.KStošićmentionsthedocumentwhereintheEnglishpiratestookgoodsfrom thehousesojJakovPožarevandKurathouseinvalueoj890lirason9'hSeptember1808.

IthasbeenmentionedthatŽirjehasbeeninhabitedsincethepre-historicalperiod.PeopleimmigratedtoandemigratedfromŽirje. ThefirstpreservedreliabledocumentsaboutthepopulationojŽirjedatefrom1298.,afterthefundationofepiscopyojŠibenik;103people livedthenin23housesonŽi,je.TherearenojactsaboutthepopulationojŽiljeajewcenturieslater.A.JSoldomentionstheyear1587 whentherewere210peoplein42houses,andM.Friganovićtheyear1667,whentherewere186peoplein32houses.Thenumber considerablyincreasesonlyinthe19'hcentury - in1841.therewere335peoplein63housesonŽi,je,anditwasmoreandmore increasing,soatthebeginningojthiscentury(in1901.)634peoplelivein88houses,in1928.750peoplelivein115houses,and accordingtothelistaftertheWorldWarII,in1948.,766peopleliveinŽirje.Sincethen,thenumberojinhabitantsojŽirjehasbeenhasty diminishing.

It'sinterestingtojollowthepopulation,immigration,emigration,disappearance,everythingthatcouldbejollowedafterthejamily namesduringthecenturies.Itisobviousthata/mostalisumamesjoundinthedocumentstilithesecondhalfofthe1'J1hcentury disappearsoon.ThenamesojtheCroatiancatholicpopulationwhichfledfromBosnia,andwhich,ledbytheirFranciscans,inhabited

the north-westem region od Šibenik, werefoundthere then.Namely, in 1649. thegovemerD.Foscolo gave theBosnianFranciscansthe properties onŽirje in orderto buildthe monastery, but they builtthe monstery ofSt.Lawrencein Šibenik, and theyinhabitedŽirje with some refugees who came with them.Accordingtothe sumames, the inhabitants of Žirje are mostly theirheirs.

Throughoutcenturiesthe spiritualworkandlifehasbeenpresentontheislandŽirje. Sourchingfor themonasteryand thechurch earlyhistoryonŽirje, accordingtothedocumentsit'simpossibletodefinetheexactsituationyet-theresearcherscannotcompletelyagree uponthat. The existence of monksandevennuns, theBenedictines, isveryprobable (the existence of some legendsabout thaton Žirje shoulda/so be taken veryseriouslyinconsideration). One of theoldest churches is today's parochial church ofMadonnaor St. Maria, from 1480., but later it was built on extension. The old one is also the church of St. Cross in Mikavica bay, called the church of St. Nicholas by the inhabitantsof Žirje.Therewere morechurchesinMuna harbour - one was built by bishopJuraj Šižgorić, too.

The patriotic Zineofthe spirituallijeonŽirje sincetheMiddleAgeshasbeenverydistinguished.SotheBookofregulationsofthe fratemityofMadonnafrom1484.waswrittenneitherinLatinnorinItalian, butin Croatian.In1486. thechaplainMarko Grguričić left the GlagoliticmissaltothechurchofSt. Maria.In1603.parishpriestMartinStrikelićlivesonŽirje, whowrotein Glagoliticscripture. Ihe parish books datefrom 1719., and they are written in Croatian immediately, andfrom 1812. to 1825. in Glagolitic scripture, and only sometimesafterthatinItalian.Alongwiththe Glagolitic priests, theFranciscansweretheones, whoweretheclosestandthe mostdevoted to ourpeople, andtwo clergymenfrom Žirje, MihovioMiškin (died in1742.) andAnđeoRoman (died in 1801.) weretheFranciscans. The connection between ourfirst writer, the great patriotJuraj Šižgorić who wrote "The ElegyAbout the Devastation of the Field of Šibenik", who regarded Žirje as"our island"and whofirststarted to collect our national literarytreasure, andtheislandof Žirje - hasn't beencompletelyclearso far. ThefactsarethathisuncleRadićgotforhimselfandhismaleheirs thelandonŽirjein1419.;thatthedoge of Venice gave some properties on the island toJuraj Šižgorić; that having become the bishop, he had the church in the harbourMuna built;thathisownershipuponahouse intheharbourwhoseruinsstill stands, hasbeen mentioned;thatamongthe Šižgorićs the majority of themhadlivedonŽirje.JurajŠižgorić hadthecrucialinfluence with hispatriotismandrelationshiptowardshomelanduponthefather of the Croatian literature andthe partiotMarkoMarulić.

Thatlove anddedication to his people, language, culture, nation andhame hasalwaysbeenthe characteristic oftheinhabitants fromŽirje.JerkoŠižgorić, wholedthefamousmutinyoftheseameninBokaKotorskaagainsttheAustrianMonarchytogetherwithafew other members of different nations in 1918. andwho was executed in Škaljari on 'Jlh February, 1918., came alsofrom Žirje. When Italy occuiped the parts of our country in 1941., the resistance was organized in Žirje immediately, and lots of yung people diedfighting for freedom.In thatstil!unfinished warŽirje hasbeensanctuaryfor thousands of refugees on their voyage totheItalianandNorth-African asylums.InactuallastwartheinhabitantsofŽirjeremainfaithfultothemselvesandthey didn'tletanybodytooccupyortosubduethem - moreover, they helped resolutely in defonce of Šibenik, our sea and our country.

And the people of Žirje face now thepublishing of their "Libar" -a book. I write thefirst lines of our "Libar"with agreat joy.ft couldn'tbeintitled"Žirajskaknjiga"("ThebookofŽirje") becausetheword"book"inŽirjestoodforthenoun"letter".Abookwascalled "libar". The nature of the illustrationsfromthe Šibenik monasteryofSt. Lawrence archives made us confonn with this unusual fonnat. Thefirst "Libar" aboutŽirjertartsto collect the konwledge abouttheinteresting items andthe importance of theislandand itshistory with the wishandhope to see Žirjein thefullblossomoflijethatbelongstoitastothe jewelof nature, the God'sgifttopeople.Because, as much as the history of Žirje throughout centuries has been interesting and amazing, so is sad the picture of the events in the last 50 years- lessandlesspeople liveonŽirje. Visitingtheislandinwinter, there arelessthan 100 inhabitants, less thanonthefirstknown list of the population of the islandfrom the distant 1298.

Duringthelastfewdecadesachildhasn'tbeenbomontheisland,andtheschoolhasbeenclosedsincealongtimeago.Butit's .surethatourbeautifulislantl,ourproudplacewillliveagain- butletitbeinawaythattheinhabitantsofŽirjehavedoneandlived ughthelongcenturies,thattheykeepanddignifythenatureoftheirisland,andthattheylivenoblyintheproudpatriotism.

Thesignificantnumberofdiligentscientistsanddistinguishedresearchershaveresearchedourislandanditshisto,y-eitherwidely

KrstoStošićorthelanguageofŽirjebyBožidarFinkaandAntunŠojat,oritspopulationbyMladenFriganović,oreconomyby

]osipSoldo,oritsdistanthisto,ybyZlatkoGunjača.Thesedistinguishedscientistsformthecoreof"Žirajskilibar'.Thefirst"Libar' beenfilledwithsomeoftheirworks.TheinhabitantsofŽirjewillbeetemallygratefultothemasthefirstpioneersofresearchingof

ThereforetheyhavefalleninlovewithŽirjeandwantforitmorelijeandprosperity.(Howmanynobleplansfortheprosperityof

hadthecolleagueZlatkoGunjačawhodiedtooearly!)Iftheyhavemadeamistakeintheirworks(forexampleintheworkofK

insumames),thesearesmallandnormalmistakeswhichareeasytonoticeandcorrect. ThesescientistsarejoinedbythenewresearchersofŽirje:AndrijaBognar,NevenkaBezić-Boianić,StjepanandDragoSirovica 'herandson),JadranKale,TeoBarišićandBrankoJalžić.lt'sbelivedthattherewillbemorepeoplewhowillwriteonthepagesofthe ·eeditionsof"Žirajskilibar',becauseŽirjeisconvenientfortheresearch - itsnature,histo,yandculture - andthereisstillmuchof beresearchedandnoted.(Unfortunately,peoplewillneverbeabletoresearchandnoticesomeotherthings,suchasrichspiritual , tiveworkoftheinhabitantsofŽirje - legends,tales,poems,secularandGlagoliticchantswhichhavedisappearedtogetherwiththe lewhodeliveredthemfromgenerationtogeneration.lt'shopedthatmorepeoplefromŽirjewillwriteintheir"Žirajskilibar'.Second berof"Žirajskilibar'willbepublishedwithsomefurthernoticesaboutfherecentwarhappeningsonthisislami,takeoverofthe 'ta,yfacilitiesandconnectedevents.

Therearemanypeople,besidealreadymentioned,whoinvesttheireffortsandmoneyasacontributiontothepublishingofthis Weexpressourgratefulnesstoalithesepeople,aswelltotheworkersoftheMuseumoftheDistrictofŠibenik.Withouttheir 'essionalhelpandsupport,thepublishingofthisbookcouldn'thavebeenpossible.

"Žirajskilibar'isn'tcompletedbook,·it'sacollectionwhichwillbepublishedperiodically-itishopedeve,yyear.

I.

PoPliniju(kakomislipisacFortis)današnjeŽirjezvaloseSurium.Tajjenazivostaoulatinskomusrednjemvijekuilipak insulaAzuriorum,talijanskiZuri. Drugimisle,danazivŽirjedolaziodZarjailiZora, poganskebožiceizlu:y.mitologije.Samnarod misli,dajenazivodriječižir,štojevaljdanajvjerojatnije.

OtokŽirjevelikje12x21/2km.NajvećejebrdoVelaglavaod102m.Selojedalekoodmora,navisokojravnici,gdjeje lijepopolje.

ŽITELJSTVO. God.1298.ima23kućei103osobe.Daljeimakućaižitelja:g.1742.33,178;1770.32,225;1775.35,231;1841. 63,355;1901.88,634;1928.115,750;g.1939ima725dušaijoš85posvijetu.

Odstarihsužitelja:RadakVulkovićiHreljaGozmanović1447,AnteRadaković1464,Kaleb1466,TomaMilgostić1451,Ante Cvitković1480,AnteKraljić1520,AnteVlašić1528,MihovioModun1677,PetarGrguričićp.Šimuna(nastanioseuŠibenikuibio bratimNovecrkve1676.),umroodkugeibiopokopannaPaklini1690,JereGrguričinlvanov1691,IvanMakarunićreč.Škarica 1710.MojrodjeizŽirjaodaklejeprešaoAndrijaGrguričinugradprije1744. ,aponekojStošijiprozvaoseStošić.

DanasjeovajbrojobiteljinaŽirjama:Alić-Savčić3,Alić-Ungar4,Alić-Tarakolo2,Bilan8,Dabov5,Grguričin1,Jajac1, Jerkov4,Jurat2,Jurić2,Kalabris1,Kolin2,Kolin-Dobra4,Kolin-Perin4,Milankov7,Miškin9,Mrvica4,Požarov6,ŠižgorićMilankov1.1

RIBARSTVO jeuŽirjamaodavnocvaloibilojenajvećeribarskomjestoušibenskomkotaru.Unjegovimlukamabiloje skladišteribe,osobitoposoljenihsrdela,pasutudolazilelađeidirektnoihprevozitezaMletke.Nekimisle,daseuvalaSaracena zatotakozove,jerdasuseonamozaklanjaliSaraceniratnici.AlionasetakozvalausrednjemvijekupošibenskojobiteljiSaracen, kojajeondjedržalaskladištazaribu.NarodzoveovulukuTratinska(potalij.riječitratta,mreža).

UuvalizvanojMuna (Munna) bilesug.1558.kućiceimagaziniNikoleBosnića,MarkaLabinovića,MateGabelića,Jakova Grizice,MargariteSkočić,AnteSoldinaiJak.ovaVenier-aizBergama,kojesuonepodiglibezdozvole,dadržebačveposoljenih srdela.Sadvladanaređuje,daplačajutaksuzaterensvakegodineidabezdopuštenjanitkonedržispremišteunaprijed.Gradski knezPetarAlvizDiedooštrojezabranio13.7.1753.ribarimaizTisnogaiJezeralovokoŽirjaodsrpnjadokoncalistopada,pod prijetnjomglobeod50dukataidrugo.2God.1764.naređujeserdarkapetanNikolaizZlarinaharambašamaisucimaselaPrvića,da ribariJareb,Gradiška,Sandarić,Cace,LivićiAntolićmorajupoćiuŽirjesključevimasvojihbarakaimagazinaidovestiuŠibenik posoljenuribu,jerćeiminačebitisilomzaplijenjena.God1770.i1782,vladajedozvolila,davlasnicimrežaizZlarinaiPrvićamogu lovitiribuokoŽirja.PisacFortis3 hvaliribareizŽirja,PrvićaiZlarina,kojiimaju40mrežaiželi,daoniprodajuslanuribuu MlecimaaneHolandezisvojusmrdljivu.-U19.vij.doseliosenekiConteizKorsikenaŽirjeuluciMuni.Tusuokonjegovekuće podiglistanovenjegovisinovisporodicama.Primišeodstarosjediocajezikinošnju,kojesunaučiliribariti,kažeL.Marčić.4 Alinije trebalodanašeribareučiKorsikanac,jerimjetobilostarozanimanje.Talijanjedošaozavlastitiinteresizaonogakojimujedao dozvolu.

ŽUPA Žirjejeg.1298.pripadaložupiMurter.Oko1460.postajusamostalnomžupom.Orsetaud.FraneŠižgorića oporukom18.10.1699.ostavikućuivrtaonaŽirjamažupnikukojibude.5 - Župskesumaticeodg.1719.Knjigarođenih1719.1812.pisanajehrvatski,adaljedo1825.glagolicom.Kasnijepisalosehrv.italij.pasamohrvatski.

Dog.1769.župnikjestanovaoubratimskojkući,atadamusamiseljacinagradišenovistan.Alisadanjižupskistanje podiglavlada1856.UzkućuježupnikAnteMijalić1882,napravioterasuiučiniobunarsvojimtroškom.6

NEKOJIŽUPNICI:GrgurSitarić, kapelan sv. Marije1478., MarkoJurić1486,Marko Palctinovićpotvrđen 25.1.1487.(na molbu seoskih sudacaJurja Makarunića i Andrija Sapnovića),Petar Rankolin, koji jeu dobakuge 2. 4. 1527. učiniooporuku, ali je biou službii1543., god.MateSisanovićimenovan 24.10.1548,7 Marko Sokačićodrekaose službe1557.,lvanMarkovićpotvrđen od biskupa 4. 2. 1557. (Učinio je ugovor s predstavnicima sela, daće služiti 12 godina od g. 1560., što valjdanije mogao.),Juraj lvančić 1566,AntunCvitić do1603.,Martin StrikelićglagoljašizMurtera 1603.,8 fraJuraj 1611,MateVladanov 1675,JureLivićp. TomeizTribunja1722,DonatBracanov 1747, LukaJelić iz Murtera 1769.,9Ante Gradiška reč.Čaćeiz Prvića1821,Vicko Tudorin 1845,Vice Sabbioni 1889, KrsteBukić....

IzŽirja su fraMihovio Miškin +1742. i fraAnđelo Roman"slavan pjevač, divan i strogičuvar evanđcoskog siromaštva", koji jemnogopostioi molio, +29.11. 1801.Vrijednoje dodati jošjednoga Žirjanina. Radi pobune naaustrij.ratnom broduSantGeorg g. 1918. bio je strijeljan 7. Il. Jere Šižgoriću Boki Kotorskoj kao vođa bunlovnib.

Sl. I Seoska luka

Fig. I Vi/k1gepon

CRKVA je Velike Gospe ili sv. Marije od g. 1480.Kapelan MarkoGrguričić1486.ostavijoj dukat i misal glagoljački.10Na l 9. 1798.vladaje dozvolila, dasecrkva proširi,a apsidaje bilaobnovljenaveć1794. Tada suimalijuspatronata braćaFranjo iKarlo Šižgorić.Ali je crkvu posvetio DrV. Pulišić biskup tek 9. 6.1907. Crkovinarstvoje odavna imalo svoju mlinicu zaulje, a 1870. je kupilo i novu

Zanimljiva je oporuka Margarite kćeri Nikole Buronje, prije žena pok. Jurja Crivellaria, pa Jakova Tihića nazvana Tranquillo, od 2. 11. 1649. Ona je ležeći od kugebolesna naotočićuLupcuodredila, dana Žirjamabudesagrađena crkvaonolika kolikaje njezinakuća, koju jojjeostaviootac, te da unjoj budeslika sv. Margarite od100dukata.Takođerimao senaći svećenik, koji će utojcrkvi svakidanzauvijek govoriti misu zanjez. oca, majku,njez.rodi muža p.Jurja pau tusvrhu ostavlja 2000 dukata na kamate. Još dariva 50 prstenova iz kuće na Prviću, da se napravi kruna za sv. Margaritu u onoj crkvi. Poklanja 50 dukata za crkvu sv. Roka, koja se ima graditi, 100 dukata oltaru Križa u crkvi sv. Spasa i 50 dukata za srebrenu lampu u crkvi sv. Križa, sve u Šibeniku. Svojoj pak sestri Arkanđeli u samostanu sv. Groba u Mlecima ostavlja 500 dukata.11 Ali se od ove oporuke malo šta ili ništa nije izvršilo, kao što subespredmetne postale tolike druge učinjene u doba strašne kuge.

BRATOVŠTINE. Užupskomuredu uŽirjamapostojistaramatrikula(pravilnik)bratovštinaVel.Gospe od g.1484. pisana hrv. jezikom. Počinje: Uvrime svetoga otcapapeJnocentia osmoga, duzda Bnetaskoga gosp.Augustina...i takogjer gospodinaMikule Arimundaknezaikapetana sibenskoga pocignunassikapituli. Šib. knezArimund bioje 1483- 86. Naprvojje stranici matrikuleslika Gospe ijošnatpis:Diak!vanGliubichučininaprosgnuinaredbuJwjaSissanovichaparocaXirianskogagodischiatissuchiasesto... na petnaestdecembra.12 - Ne zna se, otkadjebratovština Dušačistilišta,koja 1809. dava misusvakogpetka, a 20misa zaumrlogčlana.

RAZNE CRKVICE. UglavnojluciMunaima nekojihkućaicrkvicaGospina.Postojipredaja,daju je podigaoJuraj Šižgorić (1437 - 53), kad je postao biskupom.13 Crkva se navodi g. 1773. kao zapuštena.

Crkvu sv. Ivana evanđ. u luci posvetio je 21. 8. 1616. biskupVicko Arridoni, a podigao je plemić Ivan Ručić Petrov. On je crkvu uresioidotiraote se obvezao, da će tubitizauvikmisasvakesedmiceza njegovu obitelj.14 Danascrkvane postoji.

Postojala jenekakapelasv.KrižauMikavici o kojojsekaže g.1603., daimaponekadmisuzaribare alijebezvrata.15Postoji g. 1773. ali je danas u ruševinama. Narod je zove imenom sv. Nikole. U žirjanskom je polju kapela Gospeod 7žalosti i sv. Nikole.

U selu ješkola od g. 1908. s prvimupraviteljem Ivom Naglerom, ali jebila zatvorena g. 1914-1921. Neko suvrijeme u njoj boravilitalij. vojnici, kadjebilaokupacija sjev. Dalmacije 1918-21. Postojipošta, brzojav imeteorološkavažnastanica.

II

ZEMLJE. U 9. vij. prihodi zemalja na Žirjamabili sukraljski dohotci, kaoi drugih otoka. Uveljačig. 1059. dokjeboravio uBiograduhrv. kralj Petar KrešimirIV., darujebenediktinskomsamostanusv. Ivanaevanđ.u Rogovuotok Žirje sa svimimanjem i kućom (cella). U listinisenavodi i opatAndrija "čovjek odan Bogu i drag ljudima", koji je imaobiti starješina novog samostana u Žirjama. Ali tu nije nikad biofon,niran samostan s više redovnika. Benediktinci su dugo zadržali otok.1 Kad je dužd Dominik Michieli do temelja porušio Biograd g. 1125. benediktinci iz Rogova prešli su u Tkon (Pašman), gdje je bila njihova crkva sv. Kuzme iD., aposjedesu uŽirjamazadržali. God. 1267. boravimoždaovdje opat, kojega jesplitski nadbiskup kaznio, jer niježivio strogo po svom redu.2

Dok suseŠibenčaniboriliprotivTrogiranimainasiljuŠubića,otelisu im ZadraniŽirjeg.1278.,pa Murter (Srimac)iJartu:3

To su učinili pod krinkom, da se na Žirjama sakrivaju gusari i da je bened. samostan na njihovom teritoriju, a ovaj je gospodar otoka.DapačezadarskinadbiskupLovro Pereander 1285. potvrđuje, da Žirje iMurterpripadajuZadru.4Natoje šiben. arhiđakon Petar tražio od zadar. nadbiskupa, da prizna otoke Šibeniku. Doista je nadbiskup opozvao 2. 6. 1285. svoju prvašnju potvrdu i priznaooba otoka kao šibenska, kako su mu to dokazali stari ljudi prikazujući mu dokumente. Isto je potvrdio Šibeniku i splitski nadbiskup.5

Samostan sv. Kuzme i D. de Monte Jadrensi i Miha pl. Skolatura izaberu 13. 2. 1321. mirovinske suce radi imovine u Žirjama. Miha jebiokupionekiposjedodprvašnjegaopata Ciprijanazapozajmljenenovce dokon Miha budeživ.Drugajestrana tvrdila, da je zakupljen posjed dok opat Ciprijan bude živ. Na15. 8. 1321. suci su odredili, da Miha uživa posjed jošpet godina.6 Činise, da je Miha biomalozadovoljanovim rješenjem jerpapaIvanXXII hoće 15. 4.1325. danasljednici njegovi buduprisiljeni crkvenim kaznama na povratakposjedarogovske opatije u Žirjama.7 Iste godine1.7.papanaredisplit.nadbiskupu, dabude sudac između samostana i baštinika M. Skolatura, koje danagovori napopuštanje.8

God. 1323. Šibenčani dobiju Žirje, koje su držali Zadrani kao i Murter po samovolji knezova iz Bribira. Ali Zadrani prije negosuostavili Žirje, poruše mu samostansv.Marije, ukojem je bio opatBogdaniz Šibenika.9ŠibenskikroničarPetarA. Fenzi10 kaže, da su bribirski knezovi dali Žirje i Srimac (Murter)Zadranima, na štosuseŠibenčani tužiliMlečanima, a pogotovo Bogdan opatsv.Marijena Žirjama, kojijeiznio dokumente, pokojimaje ugar.kralj darovaootokeŠibeniku.Zadraninisumoglipregorjeti Žirje, Srimac i Jartu, pa su radi toga prikazali vladi kojekakve dokumente. No na opravdane tužbe Šibenčana mlet. dužd lvan Superancij naredi 5. 12.1324., da seotoci povrate Šibenikukrozmjesec dana.11 Ali je i Luka Nakašić12.I.1325. dobiopunomoć pred duždom od opata u Rogovu, koji je isticao, da njemupripada polovina Žirja.12 lvan Badoer zadar.gradskiknez u ime mlet. vladedoznačiojeotokešiben.općini.Njegovadiploma od1325.počinje: NosJoannesBoduarius comesJadraeuniversisJadrensibus praesentes inspecturis significamus, quatenus nema vestrum sit ausus depredare vel apprimere monasterium etc.13 Isto tako kaže D. Farlati,14 da seje opat Bogdan tužio zadar. knezu, kojijedao naredbu, da nitko od Zadrana nesmije napadati samostan sv.Marije u Žirjama, ni ljude ni životinje niti ga pljačkati. Također D. Zavorović spominje opata sv. Marije u Žirjama, ali bez godine.15 Rogovski je opat Grgur 4.1. 1359. obećao isplatiti zazaostalu desetinu100 dukataApostolskojKomori na posjede u Žirjama.16

Hrv. ban Ivanmimokralja Ljudevita 14.12.1357.potvrdipravaŠibenikanaposjedeuŽirjamaiSrimcu.17Sad jeopetnastala pravda među Zadrom i Šibenikom. Zadrani su tvrdili, da su im nedozvoljeno oduzeti otoci. Kraljevi poslanici odgodili su ovu parnicu 3. 7. 1359.18 Na 2. 4. 1366. Zadrani pošalju delegate kralju Ljudevitu ne bi li dobili Žirje, Srimac i Jartu.19 To im nije pomoglo.

Šiben. općina zabranjuje g. 1383., da ikoji stranac u Žirjama ili kotaru siječedrvaza građu iligorivo, teda nitko nemože bez njezine dozvole izvoziti drvo.20 Kmeti u Žirjama po odluci g. 1391. morali su davati šiben. općini petinu prihoda.21

Uzalud su još jednom pokušali Zadrani g. 1388., da dobiju tri šiben. otoka. Poslali su u Šibenik Damjana Benju, koji je isticao, da je samostan u Žirjama pripadao onom sv. Kuzme i D. na Pašmanu, odnosno otprije onom u Rogovu.

POJEDINI VLASNICI. Radio Šižgorić za svoju rabotu, da Šibenik prizna mletačku vlast g. 1412., primio je nagradu. Dukalom30.3.1419.iponovo16.10.1424. dobiojezaseisvojemuškepotomkezemljišta uŽirjama(četirisoldasvakigonjaj)tako da jeimaogodišnjiprihodod oko50malihlira. Radić jeumro1454.22Trebaznati, daješib.općinapredalamlet.vladisvojeposjede stime, da onaplaća općinske službenike.Dukalom 18. 12.1448. dobiojezauvjekIlija Linjičić Lovrin "za vjernosti zasluge" oranice u Žirjama (4 solda gonjaj), tako da je imao oko 50 malih lira prihoda. Neke je posjede držaoi uMurteru 1451.23

Šiben.obiteljJurintakođerje dobila1448.nekezemlje. ŠibenskibiskupJuraj Šižgorić (1453)imaojesvojdvorac u Žirjama. Mletački dužd 3. 3. 1467. dade Jurju Šižgoriću neke posjede na otoku za pet godina za godišnjih 250 libara, jer je bio vjeran republici,hrabarpomorac, soprakomitšib.ratnetrireme,kojaje nastradala, pa je bio izgubiosvojimutak.24 Jurajjeučiniooporuku 1469., alisenezna, kadjeumro.UŽirjama jeimala svoje posjedešiben. obitelj De Saracenis, bar g.1511. God.1548.obvezalisuse Žirjani doprinašati biskupu jance u ime desetine i petinu prihoda davati državi. To je trajalo do 1797., kad je propala mlet. republika.NikolaBuronjakupioje uŽirjama120 gonjajazemljeza 1270dukata16. 1. 1632., anjegovisubaštinci (IvanRučić) to

predali žen. benedikt. samostanu sv. Lucije u Šibeniku. Agrarnom reformom prestali su njihovi posjedi. Na 4. 2. 1649. gener. providur L. Foscolo dao je "bosanskim franjevcima" radi njihovih zasluga posjede u Žirjama, koji su iznosili godišnje 90 do 120 dukata, i da bi na otoku podigli svoj samostan.25 Ali franjevci da ne budu daleko od svog naroda, podigoše samostan sv. Lovre u Šibeniku. Oni su radi primanja dohodaka imali svoju kuću u Žirjama, koju jeg.1682. procijenio Ivan Grguričić iJuraj Klišanin. Dohotci su seteškoutjerivali.Fratri se često tužili, da ne dobiju ni1/5 odprihoda, a zapašnjakeništa, što sepremasporazumu od g.1714., imalo predati do sv. Mihovila. Zajednu ribarsku daščaru franjevci sug. 1775. primali 6god. lira. Još prijesvjetskoga rata oni su potpuno likvidirali svoja prava uŽirjama.

STARINE. HumanistJuraj Šižgorić26g.1487.kaže: "NašotokŽirje (Surium) imaruševinestaroggrada,gdjejecisterna vrlo visoka. Otokimaluke, obilan jeribom i izvrsnimvinom, a važan jeradi šumskog drveća." Opat Fortis uknjigi Viaggio, ističe, da je Žirje poznato radi rimskih starina i smatra, da je na jugoistočnom rtu bio stan pustinjaka. Tu iznad Luke Velike Stupice postoji gradinaodpredrimskeiliilirske dobe, ilimožda iz dobePelaska, koja sepoDr L.Jelićuimazvati "Obrinjska Gradina". Kamenjem od 2 m podignut je suhi zid od oko 100 metara, u visinu do 10 m. Čini se, da je Gradina služila i za obranu proti Saracenima i gusarima. Novijipojačanizidoviu oblikuhodnikatrebali suzazaklonnarodaiživotinja.Nemasumnje,da su seoddavnih vremena gusari služili Žirjama. Ta i u novije doba bio je ovaj slučaj. Engleski gusari odnijeli su 9. 10. 1808. iz kuće Jakova Požareva i Kuratove robe u vrijednosti 890 lira.27

U blizini Gusterneje živa voda i jezerceu dubiniod35 m. kroz litice. Udrugojuvali, MalojStupici, postoje također zidine valjdaiz rimske dobe. Narodpriča, da suobjeStupicebilelukeilirskekraljiceTeute. Čitavinizovi brdskihglavicas južnestrane od Kapića doKruga nose tragovestarinskih građevina, što znači da jenetko otok dobro utvrdio. OdGradine 2km u polju se nalaze ruševine "Kučišta". Tu je kuća s dosta dobro sačuvanim zidovima, 20x 8 m. Puk govori, da je to bio samostan benediktinaca, a drugi kažu da je bio podno obronka Kapića. M. Klarić misli da je "Kućiština" bila zgrada za dvornike samostana sv. Lucije u Šibeniku, a samostan benediktinski da je bio gdje je danas župska crkva s grobištem.28 Mislim, da rade moramo vjerovati šib. povjesničaru D. Zavoroviću, koji 1597. piše,29da jebio opatBogdanu samostanu sv. Marije u Žirjama, ali"od kojega danasse ne nalazi nikakva traga, pače onjemunema nikakve uspomene ni od ljudini upismu".

Naprama selu Žirje, pod vrhom Straža, postoje ruševine, a naziv pokazuje, kakva se tuslužba vršila.30

BILJEŠKE: I

1 L. Marčić, "Zadar.išiben.ostrva",Beograd.Izdjela: Naselje iporeklo stanovništva, 1930.Str.176.

2IzrukopisakodobiteljiGalvani-Gogala.

3A. Fortis, "Viaggio...",1774.

4"Zadar.išiben.ostrva",Beograd1930.

5Not.arhivsuda,sv.87.II.133.

6"FoliumDioecesanum",1884.,str.97.

7Seljaciseobvezali,daćemuzaredovinudavatijanjce."FoliumDioec."1884.,str.98.

8StarineJAZU33,str.554.Dr.LJelić,"Fontesliturgiae",II.4.

9G.1798.župnikudajesvakaobitelj9sićamasta,2for.ineštoulja.

10Not.arhivsuda,sv.25.a,list3-4.

11Not.arhivsuda,StarispisiVIII,str.56-58.

12"FoliumDioec.",1884.,str.98.

13"FoliumDioec".,1884.,str.97.

14"FoliumDioec.",1884.,str.96.V.Miagostovich,"IIn.cronistadiSeb."I,str.23.

15InlocodictoMichavizzi.StarineJAZU33,str.554.

II

1I.Lucius,"DeregnoDalm.etCroatiae"II,96-97;Rački,"Documenta"51,"Codexdipl."I,118-120;"Storiad.Dalmaziafatta!'anno1603.", rukopisDrž.ArhivauZadru,sign.II.C.126;Šišić,"Hivatskapovijest"503;P.Kaer,"Povj.crteŠibenikainj.okolice"I.,str.52-54.

2VidipoglavljeoPivićLuci.

3G.Lucio,"Memorie"110.

4Brunelli,"Storiad.cittadiZara"I,430.

5G.Lucio,"MemoriestorichediTragurio"117;"Codexdipl."VI,528-9;Š.Ijubić"Listine"III,423-4.

6"Codexdipl."IX,3-5,18-21.Drž.arhivuZadru,svezakoopatijiuRogovu,br.51.

7Drž.arh.uZadru,istisvezakbr.55.

8"Codexdipl."IX,230-1.

9Maupas,"Prospettocronologico",Zara1863.,str.127.

10U:"IIn.cronistadiSeb."IV,120-128,kojejeobjelodanioV.Miagostovich.

11"Codexdipl."IX,214-216;Š.I.Jubić,"Listine"I,351-359;"Storiad.Dalmazia!'anno1603.",rukopisDrž.arhivauZadrusign.IIC.126.,4.dio. str.122-3.

12Drž.arhivuZadru,nav.svezakbr.52;"Codexdipl."IX,str.220-221.

13G.A.Bomman,"Storiaciv.eteccl.diDalmazia",1775.,II,str.254.

14"Illyr.sacrum"IV,str.461.

15"Trattatos.lecosediSebenico",rukopis.

16Zadar,Drž.arhiv,nav.sv.br.67.

17"Codexdipl."XI,str.438.

18"Codexdipl."XI,str.584-5.

19"Codexdipl."XIII,str.520.

20"Liberreform.",cap.21.

21"Liberreform.",cap.61.

22F.Galvani,"IIred'armidiSeb."I,str.189.

23V.Miagostovich,"Perunacronacasebenicese",Rivistadalm.1908.,fasc.II,str.22.

24F.Galvani,"IIred'armidiSeb."I,str.190.

25Zadar,Drž.arhiv,L.Foscolo,1646.-50.,II,str.435.

26"DesituIllyriaeetciv.Sibenici."

27"Bullettino",SplitXXV,zadnjilist.

28Živots Crkvom 1931.br.4-5,str.178.

29''Trattatos.lecosediSebenico",rukopis.

30NeštoostarinamanaŽirjupisaoježupnik Josip Mijat ušib.Narodnoj Straži1923.br.36-37.NamojpoticajĆ. M. Iveković pošaojenaŽirje ipisaoograđevinamauRaduJAZU242.itakođeru Starohrv. Prosvjeti, novaserijaI.g.1927,45-59,savišeslika.Tojelijepirad,alirješenje ograđevinamanijedano.

(ŠtivođonKrsteStošićaoŽirjuizvornojetiskanokaopoglavljeuknjizi"Selašibenskogakotara",Šibenik1941.,str.193-200.)

Summa,y REV.KRSTOSTOŠIĆ:ŽIRIE

The review contains the excerptsfrom the known notationsfrom the archives (the more outstanding individua/s, families, the documents about the economy and about the histo,y of the parish). The buildings and the documents connected whith church,fratemity and school have a/so been studied. Ihe separate chapter enlists the facts about the propertyupon the island and its soil. The remarksabout the cultural sites have also been listed. 1he wholereview is one chapter of the bookabout the villages of Šibenikarea.

Don Krsto Stošić (Šibenik, 1884. • Tisno, 1944.), učitelj I povjesničar, utemeljitelj šibenskog županijskog muzeja. 1909. mu je udijeljeu "titulus mensae", od 1910. je koralni vikar i župni pomoćnik u Stolnoj crkvi, te vjeroučitelj škole u Crnici.

Od 1921. okuplja fond budućeg Muzeja, formalno otvorenog 1925. i od općine reglstriranog 1931. godine. Muzealije je selio sa pjevališta crkve sv. Barbare u crkvicu Svih Svetih, potom u "staru općinu". Muzejski je fond obogaćivao arheološkim iskopinama iz Do,yegpolja. Bio je višegodlšltji istrailvač šibenskih spisohrana, te je na svojim bilješkama temeljio desetine popularnih, stručnih i znanstvenih štiva, brošura i knjiga "Sela šibenskog kotara", kao i još neobjavljene povjesničarske rukopise. U godinama kada je za blisku dalmatinsku povjesnicu odlučan bio doprinos upravo duhovnika (don Petar Kaer, fra Lujo Mamo I don Frane Bulić), i don Krsto Stošić stvorio je dobrim dijelom još nenadmašen, premda u detaljima raspravljiv opus o historiografiji Šibenika i ltjegova kraja.

Odpotonulihgorskihkosa,štoseprotežuistosmjernosa z�adnomdalmatinskomobalom,ostalisusamonajvišivrhovikao otociizvanpučinemorske.Najzapadnijaodtihkosapolaziod PremudeprekoDugogotokaiKornatadaljepremajugoistokui svršavasaotokomŽirje.Tojeujednoinajudaljenijiotokšibenskogarhipelaganapučinijadranskogmorairaditogateškopristupačan.Protežese,kaoštoisvisjeverniotociDalmacije,odsjeverozapadapremajugoistokuuduljiniod12auširiniod2ipo kilometra.Uzobalusaobjeduljestrane,dižuseidostometara visokibrežuljci,kojizaštićujuodbureiodbijesnejugovinedobro obrađenuravnicu,kojunarodzovejednostavnoPolje. Ovo,bujna samaslinomivinovomlozomobraštenopolje,prelazinasjeverozapaduprekoniskihikrševitihuzvisinauvalovitopodručje,koje svršavasa102metravisokom Velomglavom, apremajugoistoku gubiseudvavelikaidubokazatona,u Veliku i Malu Stupicu.

Sjeverozapadnastranaotoka,usprkoslijepimidubokimuvalama,štonopo ružnomvremenuslužebrodovimakaosjegurnautočišta,nijenapučena.Tusu drage Saracena iMikavica kodkojeseposljednjevideruševineprostihkućicaina polavećporušenecrkvicesv.Nikole(prijeisv.Roka),izkojejeizvađenovećsve obradenokamenje.Tojeznak,dajetomjestonekoćnastanjenobilo,akoiod siromašnihribara,kojisuseovdje,kaoidanas,odnevremenaiposlazaklanjalii odmarali.Nasredpolja,naobronkusjeverozapadnekose,ležiistoimenoselo,sa župnomcrkvom,sa115kućaipreko500stanovnika.Pristaništeiglavnalukana otokujedraga Muna, dokojesedolaziizselakamenimistrmimputem, št9 se penjeprekoniskogasedla.Okotogpristaništapodiglosenekolikokuća,magazai ljetovalištenekogvlastelinasacrkvicom.Svezgradebeziznimke,kućenaimei crkve,običnesugradnjeizkamenaibezikakovihuresa.

IjugoistočnikrajŽirjajesadapustinenastanjen,kojijealimoraoudavno većprošlavremenabitinapučeniglavnidiočitavogotokaNesamoradidobrih lukaigustenekoćšume,većradistrateškivažnihpoložajaiJasneobrane,kakose topobrojnimruševinamavidjetimože.Svesunaimeuval�bileosjeguraneičuvane odjakihutvrda. Velika Stupica bilajebranjenautvrdom;njezineostankezove danasnarodGradinom, aMala pakoStupica iKabal satakozvanom Gustijemom. Objeoveutvrdeistogasupodrijetlaimorajubitiprastare,kakosetopoostancima suditimože.

Sl.IGu,tiJc1na, tloris

Fig. I Gustijema, grow1d-site

Sl. 2Guslijerna prokor Ti;; � G1111iimw rn,111/

Sl. 3Kiklopskovanjsko izidano unutarnje grade F(({ 3 Cyclopsicouterand inner material made ofsto11es

Sl. 5 Gradina nad VelikomStupicom

Fig. 5 Gradina upon Velika Stupicabay

Sl. 4Ostaci stare cisterne

Fig.4Ruim ofold cistem

Sl.6Nutamjost Gradine

Fig. 6lnteriorofGradinD

Utvrda, sadaprozvana Gustijemom, dobila jeime po svoj prilici od gustijcrnc,koja se je n'alazilau sklopu zidinate utvrde, kakoseto vidi napoložajnomnacrtu (slikal) kodF i kojaje moralajoš donedavno vršiti tuslužbu.Ta utvrda bila jepodignuta nanajvišemvrhujugoistočnestraneotokaiposrijediizmeđulukeMaleStupiceidrageKabal. Ovajegradinaveomazanimiva, teće seraditoga malkoopširnije opisati. Cijeli taj, 92 metra visokvrh, sastoji se skoroiz pravilnih,0,50 do 2,00 metra visokihslojeva iz običnog vapnenca.Ti slojevi spuštajuselaganopremajugoistokute suiliokomitoodsječeni, ili pako strmo orubljeni.Najgornji sloj, kojipokrivatjemetog vrha, debeo je prekodva metraiokomito jepremasvim stranama orubljen Toizdalekaizgledakao ruševina i jedna od glavnih značajka vrhovapo ovim otocima. Površina tog sloja je kao jednaneprekidnai ravnaploha, koja, kao što i svi ostalislojevi, padaju lagano premajugoistoku. Kamenje koje se sada nalazi natoj ploči potječe od zgrada, koje su bilepodignute ovdje. Ploča je do 115 metara duga i oko 70 metara široka, te je bila svojedobno sa 11jezinim sjeveroistočnim nastavkom izravno spojena. Kako su sve ostale strane te ploče (natlorisu označena saA) okomite, a samo ova strana pristupačna, to se morala ova stranai osjegurati protivasvakenavale.Da seiovdje dobijedobraodbrana,potrebno jebilo ovaj krajsakakovomjamomizolirati i nepristupačnimučiniti.Tose je postiglonajcdnvrlo jednostavani praktičan način. Krozčitavu širinu ploče digaose jegornji sloj u širini od 4 do 5 metara (tloris kod B), te se tako podignuta kamenje naslagalo na nutarnjem rubu u širini od 2,30 m. Ono kamenje, koje sena taj način izvadilo, bilo jeradi Iagljeg otpremanja podmetnuta samanjim kamenjem, odkojihje još nekoliko komada ostaloonako, kakoto pokazuje slika2.Zaovakovu radnju bila je dobrai najprimitivnijaradna snagaijednostavne drvene poluge. Podignuta kamenje naslagalo se, kako je rečeno, uz rub ploče na onim stranama, gdje je bio prilaz naploču, na sjeverozapadnoji zapadnojstrani,tejenataj načinbiopodignutjak kiklopskizid (slika 3)odncobrađenili balvanai bez morta.Izaovoga bio je podignutjoš jedan 80 cm debeo zidu mortui preko 1 metraudaljenosti. Ispodzida kodI i u dobroj zaklonici odbure,vide setragovi dobronaslaganogsuhog zida,koji jesjegurno podignut mnogokasnijeiodkiklopskog i onog drugogzidanog. Po vještoj radnji sudeći, taj zid nijebio rodignut kako setoobično činizapastire, već jeto neštoboljega, a radi togajetaj zid morao služiti

i nečemu boljem. Ponajprije mogli su to biti ostaci frlije kojeg pustinjaka, koji se je zaklonio ovamo, kako to sv. Jcn 11im piše.1 Zaklonica bila jedobra, a gustijerna davala jevodu zapiće. Kakopak obronci togavrhapadajupremadrugimstranama strmo,tosuovdjebilijakizidovi nepotrebni; dovoljnajebila ogradapojačanakulama Sasjeverne stranekodC moglosekroz jednu usku provaliju popeti do vrha, a za ovu svrhu bilo je ondje naslaganakamenjekaonekavrststubišta.OstacizidanihkulaF, G iHpokazujuvještog majstora, imadu skroz 60 cm debele zidove i imale su samo jednu prostoriju. Kako susamo dolnji dijelovi zidai to fragmentarno sačuvani, to se visine i eventualne druge koje uredbe ne mogu više ustanoviti. Kula F (slika 4) najmanja je i imade5,50 mduljinei 3,50 mširine,a odozdoimade veoma debele zidove, koji se prema jugozapadu zaokružuju tako, da je nutarnji prostor točno jedna polukružnica, koja je bila svojedobno presvođena, kako setolijepo vidi nafotografiji. Po debljininekadašnje žbuke i po otvorima za prelijevanje vode, vidi se stalno, da je taj prostor služio za sakupljanje kišnice; bio je dakle uređen kao

Sl. 7Gradina, obrambeni zidov

Fig. 7Gradina,defencewalls

gustijerna,pokojojjeinarodprozvaočitavuGradinu.OstaledvijekuleGiHmjereuduljini7,50auširini4,50metara,mjereno dakakokaoisveostaloizvana.Ovekulesjegurnosuuprizemljuslužilekaoskladištaispremišta,jerdasuslužilezastanovanje,bilo biostalotragovaoduporabe.Stanovizaposadubilisusjegurnokaoisvagdjedrugdjeoddrvaismješteniposrijediilikrajulaza utvrde.Dajebio nekoć čitavotokobraštengustomšumom,dokazujeostatakonegustešume,kojajesvedoprevrata prekrivala čitavonajpredjel.Talijanskaokupacijabezbrižnojegledalakakoseljaciharačešumom,skidajućisastabalasamograne,takoda danasumjestošume,stršegoleisivetrupinestabala.Alisamomalimmaromiobziromnaraslabinaskoroiopetaonakovašuma, jerizsjemenaiizkorijenaniklajevećmlada,dostagustašumica.

Iznad VelikeStupice ikršne obale o koju zapljuskivaju valovi otvorenog Jadrana, podignuta je velika utvrda, odnaroda Gradina zvana(sl.5).Pomnijenju pok.DraLukeJelića, kojijebiozavrijemeratanaovomotoku,imalabiseovagradinazvati "Obrinjskomgradinom".Izkojihrazloganijemogao pisacsaznati.PoobsegujetaGradina mnogo većaod Gustijerne, jermjeri preko100 metara uduljinuazapremačitavuravanonogavrha.Sagrađenajenadvavrlorazličita maha, kojaserazlikaosobito dobroističe.Donjidio,zapravoterasanakojojpočivajugornjidijelovi,kiklopskajegradinakaoiGustijerna.Ovdjejeopravdana sumnja,dajeprostorizakiklopskogzidabioispunjeniizravan,adasutekarondapodignutizidovisakruništem,kojijošsadase dižudo10metaravisine Kakoseizfotografije(sl.6),vidjetimože,sveonezgrade, kojesubileizavisokogobrambenogzida,danas supotpuneruševine,izkojihsebezkopanjanemoguustanovitinitiizmjerenitisvrha.Odobrambenogzida(slika7)ostalasudva dijela,nakojimasetočnovidinesamokonštrukcijaisvrha, većivisinaobrambenoghodnikasa kruništem,porupama,ukojima subileumetnutegredeipodupori.Hodnik,zakloniceikruništebilesuprekrite sajednim krovom,koji jeišaoodkrajanakraj. Stubištezatajhodnikbilojesmještenoukulinasjevernomugluutvrde,odkojihsuostalijakitragoviikojajeistodobnoštitilamali ulaz,kojisenalaziokrajtekule.Glavnijeulazutuutvrdubionaonomemjestu,gdjejenasliciporušenzidizmeđuobakrila Na ulazdolazilosezajednoisalukeiizpolja,abiojezaštićendebelimijakimzidovima.Značajnojeinaovojgradini.dasunaprave zao?ranunaonojstranipo�ignutc,k�jesubileizloženenayadaji-

maizluke I polJa,dakleoc1tosu podignuteza obranupucanstva

odgusara.Toodgovaraifaktičnomstanju,jersadrugihstrananije

b1 b . . ...h I

se I o OJaliopasmJJ navaa.

Posvemuovomeslijedi,danitiGustijernunitiovaGradinu

nisunikadaslužilezastanovanjegospodiilivlasteli,većjeijednai

drugautvrdaslužila,kaoštoiTaracnaotokuKornatu,samokao

utočišćestanovnicimaiblagupredneprijateljem.Gustijernajekao takova napuštena prije, valjda već pod konac rimskoga carstva, dokjegradinabilananovoutvrđena,kadajepodignutonajvisoki obrambeni zid. To je svakako bilo onda, kada su Saraceni ili kasnije Normani provaljivali u sjeverni Jadran. Gradina je bila važnija radi toga, jer je imala živu vodu, dok pakonaGustijemi moralo je nestati vode,netom nijemjesec danakišilo.Na slici 7 lijevonadnuispodgrmljavidisezjalodubokog ponora,komuna dnusenalazihladnaibistravoda,kojanikadanepresuši;gornjije otvorponora I do2metravelik,teserušiokomitododubineod

Sl. 8Ostacimanastira

Fig. RRuins ofa monaste,,

35 metara.Zavrijemesvjetskoga rata nakanilaje bila austrijska mornarica ovu vodu iskoristiti i dalaju analizirati.Alidanasje još ta voda teško pristupačna, usprkos toga, što nema na čitavom otoku pitke vode, te se upotrebljava samo za vrijeme velikih suša, kada presahnusve gustijerne.

Poprilici u udaljenostiod2kilometraodGradine uPolju, nalazese ruševine neke jednoć velike i sjajne zgrade.To sutako zvanaKućišta, a ostacidasu toženskogsamostana,ukojegasezaklonilasestra sv.Jeronima. Zgrada (slika 8)bila jena jedanpod iodkojesuostalasadasamočetiriglavnazida.Nutarnjaprostorija mjeri 20metarauduljinuiimade8metaračisteširine.Prizemlje je služilo kao konoba, spremište i ulaz, kako se to po malenimi otvorima vidjeti može, a odavde se dolazilo preko uskih i strmih drvenih stuba na prvi pod. Prostorija prvoga poda bila je sa ošitima pregrađena na više manjih odjela, koji su bili udešeni za stanovanje. Zgrada jemoralanekoć, kadasubilisvikamenidijelovi na mjestu, bitiveomasjajna, kakosetopo oskudnim ostacima suditi može. Glavno je pročelje bilo prema putu, koji vodi od Velike Stupice uPolje i obratno, t.j. prema jugozapadu, a ostale su strane bile sporedne, jer su ovdje otvorii prozori smješteni nepravilno i veoma raznih veličina. Kako se iz fotografije vidjeti može (žalibožesnimka je nehotice bilapomaknuta, tako, dadesno svršavatočno po srijedi pročelja), glavno je pročelje bilo simetrično opredijeljeno; po srijedi velika vrata na balkon a desno i lijevo po dva prozora, a svi ovi otvori, kako se to po ostancima može suditi, bilisu zaokruženi punim lukom. Pročelje je svršavalo sabogato istaknutim i profiliranimvijencem, od kojega nam žalibože nijeostalo drugo, doprvihslojeva.Prvobitni oblici nemoguseviše točno ustanoviti, jerje kamenje, kako je gorenavedeno, sasma odstranjeno i drugdje upotrijebljeno a možda iizvezeno drugamo. U selu nije se moglo opaziti, daje to kamenje bilo kao običan građevni materijal upotrijebljeno. Budući da se sve naokolo prostiru vinogradi, to se nije moglo ništatočnije ustanoviti. Samo se govori, da seostacijoš starijeg samostananalazepovišeove ruševine nadnu obronkanajvišegavrhaKapića.

Kako se po svemu ovome suditi može, ta gradnja je izvedena od majstorske ruke, te je i osnovka njena dotjerana tako, da se po ovomemože idoba gradnje sa nekomvjerojatnošću ustanoviti. Sve ovo pokazuje čisto romanskikarakter, kakavse jeuXII. iXIII. stoljeću uDalmaciji upotrebljavao. Svakako alistoji uvezisadarovnicomkralja Petra Krešimira IV.samostanusv.Ivana u Biogradu na moru, kojije morao biti na isti načinsagrađen.

Na jugozapadnoj kosiaupravonasuprotsamomeselu iispodvrhaStraža, dižuse ostancinekakovestarinskezgrade okojoj nemavišetradicijeu selu. Poimenusudeći,moralaje tazgradaslužitisvojedobno kaoizvidnica,jerleži upravopod samimvrhom, ali tako sakrivena, dase sa morske strane nije moglo vidjeti, dok senasuprot sa vrha iza nje otvara vidikna sve strane, a osobito pak na otvorenu pučinu Jadranskog mora.

O svim tim spomenicima malo se je ili upravo ništa znalo. Ali zato je predaja u narodu i bujna mašta ispreplela po ovim ostacimamrežuod priča, kaobršljansvoje granenaokolo starodrevnihzidina. Obje dasuStupice- potompričanju -uilirskodoba služile kao izvrsne strategijske točke kraljici Teuti u njezinoj borbi protiva rimskoj najezdi. Ona da je i obje utvrde podignula. Kasnije preuzeli su ih Rimljani i preudesili protiv gusara, koji su bili strah i trepet oholim Rimljanima. Za prvo kršćansko doba uselili se ovamo monasi i pustinjaci, kako nam to svjedočiposlanica sv. JeronimaJulijanu. Ta sestraJeronimova zaklonila se u samostan naKućišću!

To su priče i predaje, nastale po svoj prilici pod dojmom tih spomenika i od načitanih ljudi, kako to već Fortis u svojim putopisimapo Dalmaciji2 piše, dajeŽirje "glasovitoradi rimskihstarina,kojesenaovomeotokunalaze".IstiFortis navada Plinija, kojemu da je taj otok bio poznat pod imenom Surium, ali kasnije u poveljama dolazi uvijek pod imenom Zuri, kako se i danas naziva u stranim jezicima. U najstarijojsačuvanojnam povelji od veljače god. 1060., kojom poveljomdarujetaj otok3 hrvatski kralj Petar Krešimir novoosnovanomesamostanu sv.Ivana u Biogradu na moru, dolazipo imenomJuris što se imade dakako čitatikao

"Zuris", kako se to u ono doba iJadera zvala umjesto "Zadera", kako to dolazi u nekim spisima. Rački4 drži, da je taj otok bio svojina kraljeva, kakose to izričito u navedenoj povelji i ističe, i kao takvog ga jekralj darovao.Zanimljivo je ovdje istaknuti, da je u kasnijoj interpolaciji navedeno, da je opata Andriju kralj pozvao saotoka Žirja: "rogando ab insula queZurinuncupatur". Kako je pako ta interpolacija mogla nastati najkasnije sredinom XIV. stoljeća,5 a izrađena je u samostanu ss. Kuzme i Damjana, kao nasljednika razorenog samostana u Biogradu, to jebilatradicija jošživaisvimapoznata, da jeopatAndrijadošao saotokaŽirja i da je ta interpolacija u tom pogledu vjerodostojna. To je radi toga važno, što bi to potvrđivalo, da je i na otoku Žirju bilo u ona staravremena samostana.

Biogradski samostan i njegov nasljednik na Tkonu bijahu za dugo vremena vlasnikom tog otoka, dok nije upravu dobila općinaŠibenska, kakoto proizlazi iz povelje 2. lipnja 1285.6Iz ove se poveljeviditakođer, da su tajotok i Zadrani svojatali, radi čega su nastale između Zadra i Šibenika dugotrajne pravde. Šibeniku potvrdi nanovo pravo ban Ivan u ime kralja I.Judevita 14. prosinca 1357., ali već devet godina kasnije traže Zadrani od istoga kralja da imse taj otok povrati. Dakako da je sa prestankom mletačkevlastipostala itaborba suvišna,a to timprije,što sutadapostalisamituđincikomendatoriivlasnicisamostanskogimanja.

Ovime je dovoljno pruženo podataka o važnosti i zanimljivosti otoka Žirja i hjegovih spomenika i da bi radi toga veoma poželjno bilo, da se totočnoprouči i istraži sa strukovnim iskapanjima.

(ČlanakĆirilaMetodaIvekovićaizvornojeobjavljenuStarohrvatskoj prosvjeti, arheološko-historijskomčasopisu, izdavanomodHrvatskogstarinarskog društvauKninu,usvesku1NoveserijeI,1927.,str.45-59.)

BILJEŠKE

1O.I.Marković,"Izabraneposlanicesv.Jeronima"II,str.242.

2"VoyageenDalmatieparM.l'AbbeeFortis"I,str.236.

3Rački,"Documenta",str.51;Šišić,"Priručnik",str.230i"Povijestzanarodnihvladara",str.503.

4"UnutrašnjestanjeHrvatskeprijeXIIstoljeća",str.158.

5l.Jubić,"Polichorion",str.23;Jelić,"Povjestno-topografskecrticeobiogradskomprimorju", Vijestnik arh. društva, Novaserija,III,str.57 ff.

6G.Ludo,"MemoriestorichediTragurio",str.117;Smičiklas,"Codex"VI,str.528.

Summary

ĆIRJLMETODWEKOVIĆ: THEISLANDOFŽIRTE

The island contains more localities which are interesting as the excavation sites. In the fortress Gustijema there is an old Cyclopsic wall, the tank (the cistem) and the possible hermit's cell, according to the mentioning at St. Hieronymus. The fortress Gradina is bigger, with Cyclopsic walls too, and with accumulated water within the walls. The fortress were the in the Greek and Roman time and during the Saracen and Norman invasions, In the vicinity, in thefield, there are the remains of the building called Kućišta, datedfrom 12th or 13th century. Above the village there are the remains of the old building on the hill Straža. The existance of the folk tradition about the Queen Teuta and the old nuns has a/so been recorded.

Ćiril Metod Iveković, Klanjec 1864. - Zagreb, 1933.,arhitekt,konzervator i arhelog. Školovan je u Zagrebu i Beču.Radio je kaoarhitektpri Zemaljskoj vladi u Sarajevn, kao arhitekt za bogoštovne zgrade i građevinski savjetnik u Zadru, i kao profesor predmeta "Arhitektonski oblici srednjega vijeka" na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Od 1922. je akademik. Tvorac je niza svjetovnih zdanja (gradska vijećnica u Sarajevu, čitaonica u Danjoj Luci, biskupova palača u Splitu, vila Nardelli u Trstenom i dr.) i sakralnih zdanja (rimokatolička u Vrgorcu, Klisu, Svirčama, Škabrnji i dr., pravoslavno u Drnišn, medresa u Travniku), obnovitelj je i konzervator (trogirska katedrala, sv. Donat u Zadru, Alipašina džamija u Sarajevu i dr.), arheološki istraživač (Asseria, Duklja, Piramatovci, Bribir, Čitluk) i književnik (pisac dva romana i drame). Napisao je 32 stručna i znanstvena rada, među ostalima i o šibenskoj katedrali i njenim arhitektima, Kapitulu kod Knina i otoku Žirju. Na ovom je otoku, kao i na Vrgadi, Kornatu, Dugom otoku, Olibu i Pagu, na poticaj don Krste Stošića, boravio 1925., ilo zahvaljujući potpori Akademijinog Odbora za istraživanje zemlje.

J AG INA

NAOTOKUZIRJU

Jama Gradina nalazi se na jugoistočnoj strani otoka Žirje, na 40 m nadmorskevisineiznad uvale VelaStupica, unutarzidinakasnoantičkeutvrde.

Istraživanjaovogazanimljivogspeleoškogobjektapoduzetasunainicijativu mr. Z.Gunjačeprvenstvenozbogutvrđivanjaarheološkihnalazaisagledavanja veličine podzemnog jezera koje se nalazi na dnu jame a iz kojeg se sve do drugoga svjetskog rata izvlačila pitka voda.

Ovaj posao su obavili arheolozi S. Forenbacher i P. Vranjican 1988. godine. Tomprilikom izrađen je topografski nacrt jameiposlijesastavljenopiss mišljenjemopotrebidaljnjihistraživanja. Nedugonakontogajamuobilaziiekipa stručnjakaizMuzejagradaŠibenikai GeološkogzavodaizZagrebas namjerom da se ustanovi mogućnost iskorištavanja pitke vode iz spomenutog jezera. U okviru tih zahvata bilo je riječi i o ispumpavanju slatke vode zbog utvrđivanja kapaciteta jezera, što je moglo imati za posljedicu narušavanja postojećih ekoloških prilika a time i ugrožavanje opstanka podzemne vodene faune koju smo pretpostavljali da bi se ovdje mogla nalaziti. Zbog toga smo poduzeli dodatno biospeleološko ronilačka istraživanje kako bismo sakupili primjerke troglobiontne stygo faune. Ovu akciju obavila je ekipa tehničara Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba 30. 6. 1991. u sastavu: R. Dado i B. Jalžić, inačečlanovi SOPDŽeljezničarizZagreba.

Izpriloženog topografskognacrtavidljivojedajecijelajamajednostavne morfologije.Ukupnadubinajojiznosi35mdopovršinejezera,odčeganaulaznu vertikalu otpada 27 m. Postoje pretpostavke da se u vrijeme aktivnosti kasnoantičkeutvrdenjenaposadaspuštalaujamuprimjenomnamanepoznatetehnike radikorištenjapitkevode.

Pristup jezeru danas je drugačijeg izgleda i malih dimenzija. Dno od podnožja ulaznevertikale tvori kameno kršje odnosno sipar koji se spušta strmo od podnožja vertikale dalje u potopljeni dio jame. Pri ulazu u vodu kamenje u sipamneminovnasepokrećestvarajućimutež.Podvodnimistraživanjem ustanovili smo da ovdje nije riječ o klasičnom sifonskom jezeru nego o potopljenom nastavku jame. Dvorana, odnosno diojamesenalazijezero, podvodom je malo većih dimenzija. Ronjenjem jedosegnutadubinaod7metara. Jama senastavljai dalje kroz uskeprolazeizmeđu stropadvorane i dna koje čini vrlo labilansipar, paistraživanjeovdjenijenastavljenazbogopasnostiodzatrpavanjamalihprolaza. U sjevernom dijelu dvorane odvaja se uska pukotina, gdje na tri mjetra dubine ispod površine nalazimo više drvenih uglavljenih greda i dio-drvenog vjedra za vodu. Pažljivimpregledom istočnog boka jezeraustanovljenoje da.se tu otvara prolaz u gornji dio jame koji je sada zatvoren kamenim kršjem (siparom), gdje

JamaGradinanaotokuŽiriu

također ima ostataka drvene građe. Ovajnalazupućujenapretpostavku dase u prošlosti do vodedolazilona ovom mjestu. Drvena građanajvjerojatnije pripadakonstrukcijikojajeomogućavalasigurnijipristupjezeru. O starosti pretpostavljenekonstrukcijemoglo bi se više reći nakon radio-karbonske analize drvenihostataka.Takođerbi bilo zanimljivo ovu analizu sprovesti ina sigama, kojih ima u znatnim količinama i u najdubljem potopljenom dijelu. Ovom analizom dobio bi se još jedan vrijedan podatak o vremenu uzdizanjaJadranskog morakrajemposljednjegledenog doba. Prilikom ronjenja uzeta su dva uzorkavodei to napovršini jezera i na dubini od7 m. Analiza vode koju je obavio ing. J. PosarićizZagreba, dala je ove rezultate. Voda spovršine jezera (uzorak I) bočata je voda, neupotrebljiva ukonzumnesvrhe. Po porijeklu je oborinska cijednica pomiješana smorskomvodom. Uzorak II je čista morska voda. Cijelo podzemno jezero predstavlja vodeni sklop stratificiran na bazi gustoće otopine koja je ovisna o koncentraciji otopljenih soli. Hidrogeološki gledano ovdje se radi o uobičajenoj pojavi leće slatke vode manjih dimenzija nastale procjeđivanjem voda cijednica s površine. Od predstavnika podzemne vodene faune nađeno je više primjeraka amfipodnihračića koji su pn·dani na znanstvenu obradu.

Buc'ući da je ronio samo jedan ronilac, podvodno topografsko snimanje bilo je ograničeno na izradu grube skice. U okviru dodatnih istraživanja dva ronioca moglabi mnogopreciznijeizraditi podvodni topografski snimak tenastaniti istraživanje jameiza uskih prolaza. Ukupna dubina jame iznosiza sada 42m.

O rezultatima naših istraživanja obavijestili smomr. Z. Gunjaču iz Muzeja grada Šibenika koji duginizgodinavodiarheološka istraživanja na lokalitetu staroantičke utvrde.

(OvajčlanakjeizvornoobjavljenuHrvatskom planinaru 5-6,1991.,str.133-134.)

Summa,y

BRANKOJALŽIĆ:

THEPIT GRADINA ONŽIRJEISLAND

The article contains the described course of the newer researches of the pit which is located within the archeological locality, and its morphological characteristics. The surface of the pond in the pit is located on the depth of 35 m, and its bottom isfurther 7m deeper. The pit goes onfurther thanks to the branches of the stane structures and the unstabile small stones. The remains of the wooden construction far descent to the water have been noticed. There are a lot of stalagmites and stalactites there. The modest level of thefresh water (rainwater) is also present. Among fauna, the small amphipode crabs have been found there.

Branko Jalžić, diplomirani inžinjer biologije, rođen je 1949. Speleologijom se bavi neprekidno već gotovo trideset godina. Sudionik je stotine speleoloških, biospeleoloških i speleoronilačkih istraživanja u domovini, 1. hrvatske speleološke ekspedicije u Maroku, 2. speleološke ekspedicije u Francuskoj.

Autor je brojnih speleoloških članaka, posebice s biospeleološkom tematikom.

Od 1980. do 1987. je glavni i odgovorni urednik, a od 1987. do danas je u uredničkom odboru najuglednijeg hrvatskog speleološkog lista Speleolog. Radi u Hrvatskom Prirodoslovnom Muzeju u Zagrebu. Član je Speleološkog odsjeka HPD "Željezničar", Zagreb.

U ljeto 1994. vodio je speleološku ekspediciju u daljnjem istraživanju 1387 m duboke "Lukine jame" na Velebitu, osme po dubini na svijetu.

U okviru sustavnogizučavanja bogatihostatakagraditeljskebaštine u našoj zemlji, u novijese vrijemeprišlo sveobuhvatnijem studiju građevinskih ostataka iz kasnoantičkog doba, pa tako i fortifikacijske arhitekture tog vremena.1•2 Rezultati najnovih istraživanja pokazali su da se unutar te kategorije spomenika u posebnu skupinu mogu izdvojiti utvrđenja podignuta na isturenim rtovima i istaknutim uzvisinama nekih naših otoka i na sličnimlokacijama duž obale. S obzirom da jediotih objekata sagrađen na nenapučenimotocimailipoložajima udaljenim od naseljenihmjesta, bilo jeosnovanozaključitida oni nisupodignutiradi obrane takve lokacije nego da su, u datom vremenu i okolnostima, svi objekti zajedno predstavljali siguran, dobro proučen sistem, koji je graditelju trebao osigurati punu kontrolu plovidbe istočnom obalom Jadrana.3 Da se zaista radi o objektima nastalim u sklopu jedinstvena sačinjenogkoncepta,naročito namgovorinjihovuzajamniodnosi njihovodnospremaglavnimplovnimpravcimameđu otocima i duž obale. Razložnost jednog takvog poduhvata bit će namjasnija ako se prisjetimo da se, kako nam togovorebrojna i raznovrsna svjedočanstva, još od najranijih vremenaJadranom plovilo upravo tim putem, tj. duž njegove istočne obale.4 Gotovo je suvišnonapominjati da nastanak ovogobrambenogsistematreba promatrati iočitavati u kontekstu relevantnih povijesnih zbivanja kao i analognih pojava na drugim sličnim prostorima koji su pripadali istom svijetu.

OBJEKTI

Kasnoantičke građevine fortifikacijskog karaktera na našoj obali, postale su predmetom intenzivnog znanstvenog interesa posljednjih desetak godina pa je, zahvaljujući tome, u ovom vremenskom razdoblju višestruko porastao broj objekata, koji se svrstavaju u tu kategoriju spomenika. Dogodilo se to nakon što su uočene stanovite zakonitosti u prostornom raspoređivanju tih utvrda i nekeosobitostiu načinu njihovegradnjepa su ta dva momenta, uz nužan oprez i kritičan pristup, olakšala au drugačijim slučajevima vjerojatnoprejudicirala njihovo prepoznavanje.5

Pokušavajući ovom prilikom među raspoloživim podacima izdvojiti one koje bi trebalo uzeti u obzir pri kartiranju kasnoantičkih utvrda, nužno sam ihmorao podijeliti utri skupine. U prvusam svrstaoobjekteu čije determiniranje, prema kriterijima na kojese sada oslanjamo, ne bi trebalo sumnjati, a u drugu one kojima atribuciju treba dodatno povjeriti. U treću skupinu stavio sam objekte čije jepostojanje sasvim hipotetično. Pored spomenute tri, formirao sam i četvrtuskupinuu kojusam svrstao one položaje na kojima su, prema nekoj logici, kasnoantičke utvrde trebale svakako postojati, ali im sedo danas nije ušlo u trag.

Polazeći od jugoistoka prema sjeverozapadu, među objekte prve skupine uvrstio sam, kao prvu, utvrdu Kaštel na otoku Mljetu, čiji se ostaci nalaze na vrhu brijega južno od dobro poznate kasnoantičke vile u Palačama. Četiri perimetralna zida te prostrane građevine ne teku u prvim linijama već prate konfiguraciju terena, a raščlanjeni su kulama polukružne i poligonalne osnove.6

Prešavši s otoka Mljeta na područje poluotoka Pelješca, dolazimo na prostor gdje je uočeno više objekata, koji se pripisuju kasnoantičkom vremenu. Praveći izbor među njima, u prvu skupinu svrstavam četiri građevine: ostatke utvrde Stari grad i sv. Mihajla kod Stona, utvrde Gradina nad Trpnjem, te one na vrhu otočića Majsan u Pelješkom kanalu.7

Utvrda Starigrad smještena je na jednoj istaknutoj koti s koje je moguća kontrola plovidbe duž čitavog Mljetskog kanala. Unutar njenih perimetralnih zidova zamjećujeseviše urušenih zgrada.8

Ostaci prostrane utvrdena brijegu čiju je najvišukotuzaposjela crkvicasv. Mihajla mogusetek mjestimično pratiti s obzirom da je čitav taj prostor pokriven rastinjem. Perimetralni zidovi objekta opasujuvrh uzvisine, a pravac njihova kretnja prilagođen je konfiguraciji terena. Na jugoistočnoj strani utvrde vide se ostaci naročito oblikovanog ulaza, a južno od crkve sv. Mihajla tragovi cisterne. Utvrda se nalazi na takvom mjestu, da je s nje bila mog1Jća kontrola prilaza Stonu.9

Kasnoantičkafortifikacijskaarhitekturanaistočnojadranskompriobaljuiotocima

Utvrda Gradina10 nad Trpnjem smještena je napoložaju s kojeg jemoguć nadzor kretanja Neretvanskim kanalom i pristup trpanjskojluci.Perimetralnizidoviobjektapratekonfiguracijuterenazbogčegaimlinijenetekupravilno, pasetlocrtnioblik,kojeg stvaraju, može samo uvjetno nazvati trapezom. Na istočnom zidu utvrde, uzsjeveroistočni ijugozapadniugao, nalazi se pojedna istaknutakulačetverokutneosnove.Unutarzidina videseruševinevišezgradameđukojimaseprepoznajuostacijednecisterne.11

Prebacivši se sPelješca naobalu, dolazimo u područje ušća Neretvei tamo, na vrhu strme uzvisine otočića Osinja, nalazimo ostatke prostrane utvrde koja kontrolira pristup riječnoj delti i kretanje Neretvanskim kanalom. Unutar ovog objekta vide se ruševine više zgrada, među kojima se jasno raspoznaju ostaci jedne cisterne i jedne starokršćanske crkve složenog tlocrta s polukružnomapsidom, istaknutom nazačelnom zidu iojačanoms trikontrafora.Naperimetralnimzidovimaobjekta, koji ne teku u ravnimlinijama jerprate konfiguraciju terena, zamjećuje se više istaka četverokutne osnove, kojivjerojatnopredstavljajukule.12

Slijedećiobjekt, koji se sa dostasigurnosti može pripisati kasnoantičkom vremenu, je utvrda naotočiću Svetacnedaleko od Visa. Tojeomanja građevina pravokutne osnove kojojsu tri zida ojačananesimetričnoraspoređenimkontraforima. Građevina je, inače, sačuvana do pod sam krov, pa se na njoj vide prozori gljivasta oblika.13 I u sastavu ovog objekta nalazi se cisterna.14

Plovidbu tim dijelom Jadrana, posebno Korčulanskim, Hvarskim i Bračkim kanalom sigurno je nadziralo više fortifikacija razmještenihnaotocima, vjerojatnoinaobali.Premasadašnjimsaznanjimameđugrađevine prveskupineuvrštavamjedinoostatke kasnoantičkeutvrdeGrad ili GalešniksmještenenabrduPaljevici, koji senalazijugoistočnaodmjestaJelsa naHvaru,napoložaju odakle je moguća odlična kontrola plovidbe tim dijelom Hvarskog kanala kao i prilaza Jelsi. Perimetralni zidovi ovog objekta uglavnom su dobro očuvani, pa su na nekim mjestima visoki i do 4 m. Utvrda je prostrana i u njenoj seunutrašnjostivide ostaci zgrade. Među njimase ističedobrosačuvanavelika cisterna pravokutne tlocrtneosnove, prekrivenabačvastimsvodom.15

DošavšinapodručješibenskogizadarskogotočjanajprijenailazimonakasnoantičkeutvrdeGradina i Gustjema smještene na jugoistočnomdijeluotokaŽirja.Objektistojeu međusobnojvizualnojvezi,analazese natakvimpoložajimada je s njihmoguća potpuna kontrola plovljenja Žirjanskim kanalom i otvorenim morem. Uoba slučaja radi se o prostranim građevinama kojima su perimetralnizidovi udvostručeni. Vanjskisu građeniod masivnihkamenihblokovai znatnosuniži, dok suunutarnjiviši igrađeni na isti načina kao i zidovi svih ostalih srodnihgrađevina. Kod utvrde Gradina, gdje je ovaj viši zid na jednom potezu sačuvan do vrha vidi se da je završavao kruništem. U unutrašnjosti oba objekta nalazilo se više zgrada među kojima se raspoznaju ostaci cisterni,stimdaseuokviruGradinenalaziivertikalnaspiljaukojojuvijekimavode.UnutarnjezidineutvrdeGradina raščlanjene su sa pet izbočenih kula od kojih četiri imaju četverokutnu, a jedna peterokutnu osnovu. Kod utvrde Gustjema ne nalazimo izbačene kuleali su njihovu funkciju moglivršitiobjekti prislonjeniuzunutarnje lice zida.Perimetralnizidoviobjeutvrdena više se mjesta izvijaju i lome, jersubili usklađivani skonfiguracijom terena.16

Krenuvši od Žirja vanjskom plovnom rutom prolazimo kroz područje Kornatskog arhipelaga i tu, na jednoj uzvisini u sjeverozapadnom dijelusamog otokaKornata, izdaleka uočavamoostatke manje kasnoantičke utvrde. Zovu je Toreta, 17 a položaj na kojem se nalazi Tarac. Tlocrtna osnova utvrde imaoblik pravokutnika, a zidovi su joj ojačani pravilnoraspoređenim masivnim kontraforima. Nad ulazom, koji je smješten na jugozapadnoj strani, stoji karakterističan gljivasti luk.18 Toreta je svakako stajala u odnosu sa starokršćanskom crkvom smještenom u maloj uvali podno uzvisine, na vrhu koje stoji ova utvrda.19

Ploveći unutar šibenskih otoka kroz Murtersko more prema Zadru, dolazimo do dviju kasnoantičkih fortifikacija koje su nadzirale ulaz u Pašmanski kanal i pristup Srednjem kanalu. Jedna od njih nalazi se na sjevernoj strani otoka Vrgade,20 na vrhu isturenogrta koji dijeliuvaleLuka i sv. Andrija, adruga najednojistaknutojuzvisiniotokaPašmana,napodručjurta Borovnjak. Utvrdestojeu odličnojmeđusobnojvizualnojvezi.

Zidine utvrdenaVrgadi dobro suvidljive sasjevernei sjeverozapadne strane gdjese, prateći konfiguracijuterena, izvijajuu nepravilan luk. U tom dijeluperimetralni zidgrađenje u izmjeničnom ritmus kulama četverokutne osnove, kojih ukupnoima pet. Plaštevizidaimajustandardniizgled, doksukulepretežnograđeneodvećihkamenih blokova, poputvanjskihlinijautvrda Gradina i Gustjema na Žirju. Krajnja zapadna kula služila je i kao cisterna. Unutar utvrde naslućuju se ostaci više zgrade. Starokršćanski prozorskiimpost istupićpronađeniu srednjovjekovnojcrkvicisv.Andrijepodnobrijega,govoreda sena njenommjestuili možda u sklopu same utvrde, nalazila starokršćanska crkva.21

Utvrda na Pašmanu nosi imePustograd22 i mnogo je prostranija odone na Vrgadi. Perimentralni zidovi jojse izvijajui lome prateći konfiguraciju terena a neki, uz njihovo unutarnje lice prislonjeni objekti, mogli su funkcionirati kao kule kojih, inače, na vanjskoj strani nema. Od više objekata koji su postojali unutar utvrde bolje jeočuvana jedna stambena zgrada, tecisterna koja se nalaziunjenojneposrednoj blizini.

Prešavši iz Zadarskog kanala u Kvarnerić, došli smo ponovo do područja gdje je uočeno više kasnoantičkih utvrda. Od njih, u ovom času, kao sigurnu uzimam samo utvrdu na otočiću Palacol koja kontrolira pristupe Kvarneriću iz svih pravaca, kao i kretanje po njemu. To je građevina pravilnog, kvadratičnog tlocrtnog oblika, srednje veličine, s istakom na jugozapadnom uglu. Postoji mogućnost da je ona stajala u vezi s crkvom sv. lvana na susjednom otočiću Oruđa, ukoliko taj objekat zaista pripada starokršćanskomvremenu.23

Slijedeći sigurnije determiniran objekt bila bi kasnoantička utvrda sv. Damjan na Rabu, smještena na uzvisini iznad naselja Barbat, kojakontrolira prolazizmeđuPagai Raba, kaoikretanjevećimdijelomKvarnerića. Približnojetrokutastetlocrtneosnove. Perimetralni joj zidovi ne teku u ravnim linijama, jer prate konfiguraciju terena i na više su mjesta ojačani kontraforima. U unutrašnjosti ove vrlo prostrane utvrde nalazi se više urušenih objekata, među kojima je najbolje sačuvana jednobrodna crkva, a prepoznaju se i ostaci trijucisterni.24

Na otokuKrkuspominjese, također, višekasnoantičkihutvrda od kojihsamu prvuskupinu, tj. međusigurnijedeterminirane objekte, uvrstio građevinu na uzvisini Bosar nedaleko odBaške. Utvrda se naziva imenimaBosar,SokoliKorintija.25 Smještena je na dominantnompoložaju uodnosunauvale VelikuiMaluluku kojerazdvajartSokol. Toje ujednoizuzetnopovoljan položajza kontrolu plovidbe sjeverozapadnim dijelomVelebitskogkanala, anaročito prostora pred Senjom. Perimetralni zidovi utvrde prate konfiguraciju terena i ojačani su kulama. U njenoj unutrašnjosti vide se ruševine više objekata, među kojima se raspoznajuostaci stambenihi jednog sakralnogobjekta.

Slijedećiobjekt trebalo bitakođervezatiuzotokKrk, jerse onnalaziunjegovojneposrednojblizini. Radi seokasnoantičkoj utvrdi naotočićusv. Marka prekokojeg danas prelazi most, povezujući Krk s kopnom. Otočić se u srednjem vijeku zvaoAlmis, a to je ime, navodno, ubaštinioizantičkogdoba.26 Ostaci utvrdenalazesenajugoistočnojstrani otočića otkuda je lako mogućprolaz izVinodolskog kanalau Riječkizaliviobratno.Perimetralni zidoviutvrdeseizvijajui lomeprateći konfiguracijuterenaiojačani su kontraforima. Na prostoru unutarzidina videse ruševine raznih objekata, među kojima se prepoznajuostaci više cisterni. Ulomci amfora koji se nalaze na površini i neki drugi predmeti koji su tu nađeni, potvrđuju da je objekt postajao u doba kasne antike.

Na krajulisteobjekataprveskupineostajenam daspomenemoostatkeprostranogkasnoantičkogutvrđenognaseljanaotoku V. Brijunu. Iako se ovdje već radi o maloj urbanoj aglomeraciji, sigurno je da Brijunski kastrum, s obzirom na njegov prostorni razmještaj i funkciju, treba shvatiti kao dio sistema, kojem su pripadali dosada nabrojeni objekti.27 Ovu tvrdnju potkrepljuje i pojašnjava podatak da se na jednoj uzvisini nedalekood tog utvrđenog naselja nalazila manja kasnoantička utvrda koja je sigurno služila kaoosmatračnica šireg prostora i bila u stalnojvezi sposadom kastrona. Navodnose uneposrednojblizini te utvrde nalaze

Kasnoantičkafortifikacijskaarhitekturanaistočnojadranskompriobaljuiotocima

i ostaci manje starokršćanske crkve.28

Krenuvši ponovo s područja južnog Jadrana u pravcu sjeverozapada, nabrojit ću objekte koje samsvrstao u drugu skupinu, tj. među građevine čiji materijalni ostaci sigurno postoje, ali im treba dodatno provjeriti karakter i vremensku pripadnost. Na dubrovačkompodručjuto bi bileruševinezdanja na rtuMolunat,29naotočićimaMrkanu30 iBobari31 predCavtatom,tenamjestu samog Dubrovnika.32

Čini se da i na otoku Lastovu33 i otočiću Sušcu34 također ima tragova kasnoantičkih utvrda, a ostaci jednog prostranog objekta kojibi se mogaopripisati tom vremenunalazese na položaju Gradina kod Jelse na Hvaru.35

Na šibenskom području u drugu bih skupinu svrstao stariji fortifikacijski objekt čiji su tragovi uočeni pri arheološkim istraživanjimaunutartvrđave sv.Ane,36 ana zadarskom ruševinena položajuKoženjak nedalekoodmjesta Salina Dugomotoku37 itragovekasnoantičkearhitektureuprostorusamostanasv. Kuzme iDamjanana brdu ČokovacnedalekomjestaTkona naotoku Pašmanu.

Na području gornjegJadrana udrugu skupinu ubrajam građevinu na otočićusv. Petar kodIlovika,38 ostatkeutvrdeKaštelina nad Kamporskom dragom naotoku Rabui utvrde Veli Grad nartu Glavina,39 koji se nalazi nedalekoodmjesta Vrbnika naotoku Krku.

U okvirutreće skupine nabrajam one položaje na kojima se navodno nalazeostaci građevina sličnihovdje opisanima. Svete podatke,međutim,tektreba provjeriti. Radi se oslijedećim položajima: otočićŠćedrokodHvara,otočićBiševo kodVisa, položaj Hum na Visu, položajPuntamika kod Zadra, položajMirine i Banjve na Olibu,40 položajTribanjizmeđuStarigrada i Karlobaga, položaj Lopar kodNovogVinodolskog i položaj Punta Križa na Cresu.

Na kraju bismodošlido četvrte skupine koja se samouvjetnomožetako nazvati, jer jene predstavlja niti jedanmaterijalno dokazan objekt. Radi se zapravo, kako sam to na početku napomenuo, o lokacijama koje bi po impresiji stečenoj nakon njihova obilaska - važnost položaja i izuzetna mogućnost pregleda plovidbe na širokom području - teško mogle biti preskočene pri formiranju bilo kakvog sistema koji je imao pretenzija da kontrolira plovidbu istočnom obalom Jadrana. Takve pretpostavke potkrepljujuu nekimslučajevimatoponimi tihpoložaja,npr. nazivbrdaMovar (odMaurus)41 kodRogoznice, ili pak kontinuirano prisustvofortifikacijananjima(Movar,RadučnaMurteru), čijajeizgradnja,najvjerovatnije,iztemeljauništilaranijeobjektesličnog karaktera. Uz spomenute Movar i Raduč tu bih još ubrojio položaje sv. Mihovil na Ugljanu i Ljubač na rtu Ljubljani, nasuprot otoku Pagu te Senj iTrsat a sigurno je da bismo ovulistu mogli proširiti s većim brojem sličnihlokaliteta.

GRAĐEVNE, OBLIKOVNE ISADRŽAJNE OSOBITOSTI

Ako bismo u ovoj prilici htjeli nešto kazati o navedenim karakteristikama kasnoantičkih utvrda spomenutih u dosadašnjem izlaganju, možemotoučinitiuglavnomnatemeljuimpresijastečenihpriobilascimaili izopisatihobjekata.Tozbog togajer, koliko jemenipoznato,dosadsuistraživanjavršenana samodvatakvapoložaja,42 asveganekolikotihgrađevina je snimljenaito, razumije se, u stanju u kojem su zatečeni tj. bez ikakvih prethodnih intervencija. Unatoč tome, smatram dajeipak vrijedno ukazati na neke pojave koje se mogu smatrati karakterističnima za dosadpoznate utvrde, pa ćuta opažanja iznijeti unajkraćimcrtama.

1. Perimetralni zidovi svih utvrda - izuzetak čine rijetki objekti manjih dimenzija - prate konfiguraciju terena pa zbog toga najčešće ne teku u ravnim linija, a nego sa na više mjesta izvijaju i lome. Posljedica toga je da oni nikad ne formiraju pravilne geometrijskelikove, nego im setlocrtneosnovetek uvjetnomogu s nekimodovihpoistovjetiti.

2. Većina zidova prostranijih objekataojačana je kulama različitetlocrtneosnove koje suuglavnom asimetričnoraspoređene, a najčešće sejavljaju istaknute na uglovima ili posreddužih poteza zidova, što je i logična. Kod nekih utvrda uz unutrašnje su lice prizidane zgrade kojesumogleimati funkciju kula.

3. Kod nekih građevina čiji su zidovi sačuvani do vrha vidi se da su ovi završavali i kruništem.

4. Perimetralni zidovi utvrda, bez obzira na njihovedimenzije, često su ojačanikontraforima.

5. Zidovi svih utvrda, kao i svih objekata koji se nalaze u njima, gotovo u pravilu su bili zidani pomoću osebujno montirane skele. Ona se, naime oslanjala na grede postavljene preko zidova a oko greda su, da bi ih kasnije bilo moguće izvući, formirani četvrtastiotvori idanasvidljivina zidnim platnimapojedinihobjekata.

6. Prije podizanja skelena novu niveletu završene partijezidova bile su izravnavane kamenim pločama odgovarajuće debljine.

7. Velika pravilnost zidnih ploha, unatoč činjenici da je za gradnju najčešće upotrebljen pritesan kamen vrlo različitih dimenzija, upućuje nas na zaključak, da su se graditelji pri zidanju koristili nekom vrstom oplate. Visina oplate odgovarala je razmakumeđu horizontalnimnizovimaotvoraskele.

8. Unastojanjudasepostigneštopravilnijehorizontalnouslojavanje,prigradnji pojedinihzidovasumjestimično,izmeđuvećih kamenova, interpolirani potezi koso položenih kamenih ploča ili su kamenovi postavljani "na nož". Iako se najčešće radi o samo jednom redu koso položenih kamenova taj se postupak može dovesti u vezu sa zidanjem u tehnici opusspicatum.

9. Gljivastilukoviformiraninadvratimaiprozorimanekihgrađevinapokazuju namda jebar dio otvorakasnoantičkih utvrda bio oblikovan na ovaj, zakasnu antiku toliko karakterističan način.43

10. Na dva objekta (utvrde Gradina i Gustjema na Žirju) zabilježen je neobičanslučaj udvostručavanja perimetralnih zidova. Vanjski zidovi su građeni od masivnih kamenih blokova i znatno su niži, dok su unutarnji građeni na identičan način kao i zidovi svih ostalihovdjespomenutih utvrda.

U jednomslučaju (Vrgada) zabilježenajekombinacijaovih zidnihstruktura.Perimetralnizid građenjeuizmjeničnomritmu s jakim kulama četverokutne osnove. Plaštevi zida imaju standardni izgled, a kule su uglavnom građene od većih kamenih blokova.

11. Gotovo usvim utvrdama nalazimobarem po jednu cisternu. Njihovu obaveznu pojavu nema potrebe obrazlagati.

12. Dio većih utvrda ima u svom sastavu sakralne objekte. U drugim slučajevima, a kod manjih utvrda u pravilu, sakralne građevinebilesulociranenaprikladnimpoložajimablizu fortifikacija.

13. U više slučajeva utvrde su građene u paru (Gradina i Gustjema na Žirju, utvrda na Vrgadi iPustograd na Pašmanu i dr.) i totako dasuuvijek imaleizvrsnuvizualnukomunikaciju.Tupojavuvjerovatnojenametnulapotrebakombiniranjakvalitetadvaju različitih položaja da bi se postigla optimalna kontrola nekog područja, primjerena njegovim specifičnim zahtjevima. U jednom slučaju to je bila potreba za kontrolom unutarnje i vanjske rute plovljenja, u drugom su objekti zajednički nadzirali neki prolaz, a jedan od njihslužioje i kao osmatračnica šireg prostora, zatim je to bih, kombiniranje položaja koji kontrolirakretanje pučinom i drugogakoji je branio pristup nekom pristaništu itd. Sigurnoje, naime, da s ova tri primjera nismo nabrojili sverazloge zbog kojih su utvrde građene u parovima.

14. Izgledada nekiodobjekatanisunikadabilidovršeni,a tasepretpostavka, zasada, temelji samonajednom primjeru.Riječ je o utvrdi Gustjema na Žirju gdje stanjeu kojem jezdanje zatečeno i velikakoličina pripremljenoga a neupotrebljenoga kamena, nedvojbeno upućuju na takvorazmišljanje.

Kasnoantičkafortifikacijskaarhitekturanaistočnojadranskompriobaljuiotocima

POKUŠAJTIPOLOŠKEKLASIFIKACIJE

Akopogledamotlocrtedosadasnimljenihobjekatauočitćemoda sesvionivišeilimanjemeđusobnorazlikuju. Sobziromna sadašnjestanje istraženosti jedina podjela koju jemoguće izvršiti temeljila bi sena dimenzijama tih građevina ipravilnostinjihove tlocrtne osnove. Oslanjajući se na te elemente utvrde bi trebalo svrstati udvije skupine.

Prvoj skupini pripadali bi objekti izričito malih dimenzija a pravilne tlocrtne osnove. Njih svakako treba smatrati kulama stražarama iliizvidnicama. Izraziti predstavnici oveskupine bile bi utvrda na otočiću Svecu kod Visai Toreta na Kornatu.

U drugu skupinuvaljasvrstatiobjektevećihdimenzijaučijemsesastavunalazipovišezgradarazličitenamjere, međukojima se, bez iznimke, javlja cisterna, a često i građevina sakralnog karaktera, pa je očito da se tu radi o tvrđavama. Toj grupi pripada većina ovdjeopisanihilisamospomenutihgrađevina.

Već sada imamo objekte koje nije moguće pripisati niti jednoj od imenovanih skupina, a za očekivati je da će se, u toku daljnjih istraživanja, pojaviti više takvih građevina. Za primjer uzimam utvrdu na otočiću Palacol u Kvarneriću koju bi, prema izgledu tlocrtne osnove, trebalo pribrojiti prvoj skupini, ali se tome protive njene dimenzije. Iz više razloga (oblik tlocrta osnove, dimenzije,unutrašnjiizgled), njoj nijemjestonimeđuobjektimadrugeskupine.

Pored realnih izgleda da se pojave objekti koji će iziskivati formiranje novih skupina već sad je evidentno, da će temeljitije izučavanje građevina koje sam okvirno svrstao u drugu skupinu omogućiti njihovu međusobnu distinkciju i razvrstavanje u više podgrupa.

DATACIJA

Ako na kraju pokušamo pobliže odrediti vrijeme nastanka kasnoantičkih utvrda koje smo u ovoj prigodi analizirali, morat ćemo, pored opisanih građevnih i ostalih karakteristika, razmotriti i historijske prilike u kojima se na našoj obali odvijao život u dobakasne antike. Prvo očemumoramovoditi računajestvelikiinteresCarstvazalukeiobalenaistočnojobaliJadrana, jer jetim putemostvarivalonajizravnije, anakonnaseljavanja Slavenana Balkan ijedineveze sa svojimposjedimausjevernojItaliji, kojima se centarnalazio u Raveni.44 Utomkontekstu naročitupažnju zaslužujuzbivanjauvrijemebizantsko-gotskihratovaštoihjevodio Justinijan u svom nastojanju da obnovi Rimsko carstvo u nekadašnjim granicama, zalažući se naročito oko toga da njegovo brodovlje ovladaJadranomkao, uostalom,ičitavim Mediteranom.Uzimajućiuobzir činjenicuda je radiostvarenjatogciljamorao izvojevati pobjedunadgotskomflotom, koja je stanovito vrijeme bila jednim dijelomstacionirana u sjevernom Jadranu, kodotoka Krka i Cresa,45 mogli bismo zaključiti, da je Justinijanova pomorska dominacija na području čitavog Jadrana uslijedila nakon odlučujućegporaza gotskog brodovljau bitki kod Sinigaglie (ondašnja Sena Gallica)početkom druge polovineVI stoljeća.46

Opravdano je stoga pomišljati da se to vrijeme uzme kao terminus post quem za početak gradnje našeg fortifikacijskog sistema,47 bar što se tiče građevina u dijelu srednjeg i na sjevernom Jadranu, jer je logično pretpostaviti da je pobjednik, na taj način, nastojao osigurati trajnu kontrolu nad njemu toliko značajnim plovnim putevima duž istočne jadranske obale. Ta građevna djelatnost ili samokorištenje sagrađenihobjekatamoralisupotrajati,jerjeBizantikasnijeimaoizuzetan, dapačeipojačan,interes za našuobalu,48 pa je, nesumnjivo, taj značajanposjed nastojao na svaki načinsačuvati.

BILJEŠKE

1Prikoncipiranjuisastavljanjuoveradnjemoraosamse,sobziromnaprostornuograničenost,prvenstvenokoncentriratinasameobjektei uglavnomseodrećidetaljnijegzalaženjauproblemeplovidbeistočnomobalomJadrana,iakojetaproblematikanajuževezanauznašutemu.

Koristimseovomprilikomdasezahvalimkolegamakojisuminesebičnopružiliinformacijeonekimobjektima.Zahvalnostuprvomredudugujem Z. Brusiću, zatim M. Domjanu, J. Jeličić iŽ. Cetinić.

2Donedavnosevećinaistraživačabavilaprvenstvenoizučavanjemostatakakasnoantičkihcrkava,paseoostalimgrađevinamakasnoantičkogdoba, uzrijetkeizuzetke,pisalovrlomalo.

3Ovomproblematikombavimsevećduževrijeme.Prviputsamotomereferirao1976.god.uZadrunaZnanstvenomskupu"Materijali,tehnike istrukturepredantičkogiantičkoggraditeljstvanaistočnomjadranskomprostoru."Tomprilikomupozoriosamnaobjekte Gradina i Gustjerna naotoku:Ž:irju,doveotedvijegrađevineuuzajamnuvezuiuvezusasrodnimgrađevinamanaKamatuiVrgadikaoiodgovarajućimobjektima nasusjednomkopnu,naglasivšidatautvrđenjatrebashvatitikaodioobrambenogsistemakojijeobuhvatiocijeluistočnuobaluJadrana.Tukonstatacijuzabilježiosamukataloguizložbe"Arheološkispomenicišibenskogpodmorja"izdanomiste1976.god.(nastr.18-19)iuradu"OkontinuitetunaseljavanjanapodručjuŠibenikainajužeokolice", ZbornikŠibenik, 1976.str.46.Kasnijesamotomegovorioipisaouvišenavrata radećinatemi"Problemikasnoantičkearhitekturenanašempriobaljuiotocima",kojujefinansiraoRSIZnaznanostSRHrvatske.Uokvirutog projektazapočeosam1977.god.istraživanjekasnoantičkeutvrde Gradina na:Ž:irju,organiziraosnimanjeobjektanaVrgadiiPašmanu (Pusto-grad) iobišaočitavnizdrugihnaraznimlokacijamadužnašeobale.

4IstočnomobalomJadranaišlesuglavnepomorskeruteodpamtivjeka,jerjeonazaplovidbumnogopovoljnijanegosusjedna,zapadna.Sobziromdaseprometupojedinimrazdobljimaodvijaovrlointenzivno,prvenstvenoradirobnerazmjene,tojebitnoutjecalonasvevidoveživota nanašojobali,aosobitonarazvojpojedinihnaselja.Okontroliplovidbevadiloseračunajošodprethistorijskihvremena,jersuvećutodoba osnivanepostajenapojedinimuzvisinamaidrugimpodesnimmjestimaskojihsemoglakontroliratiplovidbapootvorenommoruiupriobalnom području,tepristupvažnijimprirodnimlukama.

UvrijemerimskedominacijeJadranomdolazidoizgradnjevišelučkihobjekataiuređajazareguliranjeplovidbe,jerseutommirnomrazdoblju mnogovišeračunavodiosigurnostiplovidbenegoosiguranjuodprepada.

Vrijemekasneantikedonosiznačajnepromjene.PomorskeruteJadranompostajujošznačajnije,jersumnogekomunikacijekopnom,zbogneprekidnihsukobaiopćenesigurnosti,bileprekinuteiliizbjegavane.Kakoniprometmoremnijevišebiosigurantosusenaranijepoznatim lokacijama,asigurnoinekimnovim,počeligraditiobjektifortifikacijskogkarakterauciljukontroleiosiguranjaplovidbe,anaraznenačineosiguravalasuseipostojećavećanaselja.Činisedasuteutvrdebilesmišljenaraspoređenekakoumeđu�obnomodnosu,takoiuodnosuna utvrđenamjesta,tedaihprematome,svezajedno,trebauzetikaojedinstvensistem.

Vidinašubilješku3.Tomproblematikompozabaviosei M. Suić, "AntičkigradnaistočnomJadranu",Zagreb1976.,str.238,apisalisuotome idrugi.Njihoveradovecitiramutokuizlaganja,naodgovarajućimmjestima.

I. Fisković, "Ostarokršćanskimspomenicimanaronitanskogpodručja", Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja Hrvatskogarheološkogdruštva, Split1980.str.238.

Isti,o.c.str.233.

Isti,"Pelješacuprotopovijestiiantici",Pelješkizbornik I,1976.str.62-63i67.

Ostatkeovefortifikacijeuočiosampriobilaskucrkvicesv.MihajlaupriličenomnakonodržavanjaZnanstvenogskupaHrvatskogarheološkog društvauDubrovniku1984.god.

I. Fisković, o.c.str.58i67.

I. Fisković donosikartutrpanjskelukeuXIXst.sucrtanimtlorisomGradine,o.c.59.

Sr.R. Jerković, "OtokOsinjnaušćuNeretve,kaštelicrkvasasamostanomnanjemu",Napredak, Sarajevo1942.str.155id.Autorsmatraovu utvrdukasnijomgrađevinom,dokcrkvu,oslanjajućisenaKaramanovomišljenje,ispravnonazivastarokršćanskom.Nastr.155donosiskicuutvrdeiobjekataunjoj.

OstatkeutvrdenaOsinjuobišaosamudvanavrata.Iakosunjenezidine,kaoisveukupanprostor,obrasligustimrastinjemmogućejeocijeniti, daJerkovićevaskicaneodgovarastanjunaterenu.

NaosinjskugrađevinunedavnoseosvrnulaiJ. Jeličić uradu"NarteksuranokršćanskojarhitekturinapodručjuistočnogJadrana", Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji, Split1983.,sv.23.str.26-27.

Otomevidi Z. Gunjača, "Opojavielemenatakasnoantičkegraditeljsketradicijenanekimsrednjovjekovnimsakralnimobjektima",Cetinska krajina od prethistorijedodolaska Turaka, IzdanjaHrvatskog arheološkog društva sv.8.Split1984.,str.256-258.

Kasnoantičkafortifikacijskaarhitekturanaistočnojadranskompriobaljuiotocima

14UtvrdunaSvecukasnoantičkomsuvremenupripisali B. Kirigin iA. Milošević poštosuobišliobjekatisnimilinjegovtlocrt. B. Kirigin -A.Milošević, "Odkritje-Svetac",Arheo, GlasiloSlavenskogaarheološkogadruštva,sv.2.1981.,str.47-51.Radjeilustriransvišefotografija,anakrajujepriloženishematskitlocrtutvrde.

15 N. Petrić, "KasnoantičkispomeniciotokaHvara", Hvarskizbornik 5,1977.str.228-229.

16UtvrdeGradinai Gustjerna poznatesuodavno,aodstr�čnjakaihjeprviobišao Iveković. Uradukojijenakontoganapisaoondonosivišefotografijagrađevinaitlocrt Gustjerne, aliobaobjektakrivodatira.Vidi, Ć. Iveković, "OtokŽirje", Starohrvatskaprosvjeta N.S. I. sv.1-2,Zagreb -Knin,1927.,str.45idalje.

Obaobjektaobišaosamuvišenavrata,anaročito Gradinu gdjesam1977.god.započeoistraživanjaidosaduspioupunojdužiniotkritiperimetralnezidovetegrađevine,kaoikulekojesuihojačavale.Orezultatimaistraživanjana Gradini iosamimobjektimapisaosamireferirao uvišenavrata.OdtihradovanavodimaonajuPismimasotoka br.7od1978.god.kojaizdajeDruštvozaunapređenjeZlarina,gdjesamdonio ipopisdotadašnjeliterature,tenapisobajavljenuŠibenskomlistu od4.i11.prosinca1982.god.ukojemsamdaodetaljanizvještajorezultatima dotadaprovedenihistraživanjana Gradini iširesepozabavioproblematikomtogobjektaisrodnihgrađevina.(Vidibilješku3).

17OutvrdiistarokršćanskojcrkvinaTarcuprvijepisao Iveković. Vidi Ć. Iveković, "DugiotokiKomat", RadJAZU235,str.276-279.Zatimje o Toreti pisao Petricioli, donionjentlocrtiispravioIvekovićevukrivudatacijucrkveitvrđave. Petricioli ukazujenavezumeđutimobjektima iobaihdatiraudobakasneantike.Petricioli"'Toreta'naotokuKomatu",Adriaticapraehistoricaetantiqua, Novakovzbornik,Zagreb1970,str. 717-725.

18Vidibilješku13.

19 I. Petricioli, o. c., I. c.

20L. Jelić, "Povijesnotopografskecrticeobiogradskomprimorju", VjesnikHrvatskogarheološkogdruštva, N. S. sv.3,Zagreb1898,str.121; M. Suić, "AntičkigradnaistočnomJadranu",Zagreb1966,str.238;Isti,"Zadaru'Deadministrandoimperio'KonstantinaPorfrrogeneta",RadoviInstituta JAZUuZadru XXVII-XXVIII za1980.i1981.,Zadar1981.,str.,8bilj.11;Isti,"Dalmaticummare",RadoviInstitutaJAZU uZadruXXIX-XXX za1982.i1983.god.,Zadar1984.,str.17.

21 M. Domjan, "Crkvasv.AndrijenaVrgadinakonposljednjihistraživanjaikonzervatorskihradova",Starohrvatskaprosvjeta IIIser.sv.13.,Split 1983.,str.123idalje.

22 L. Jelić, O. C., I. C.

23 A. Badurina, "BizantskautvrdanaotočićuPalacol",Arheološka istraživanja na otocima Cresu iLošinju, Izdanja Hrvatskogarheološkogdruštva sv.7,Zagreb1982.,str.171-177.

24Oovomobjektureferiraoje MiljenkoDomjan naZnanstvenomskupuootokuRabuulistopadu1984.god.Referatćebitiobjavljenuprigodnom ZbornikukojićeizdatiJAZU.

25VidiŠ. Ljubić, "BaškanaotokuKrku", VjesnikHrvatskogarheološkogdruštva sv.6/31884.str.71-74; R. Matejčić, "Podvodnaarheološka istraživanjanapodručjusjevernogJadrana",Pomorska biblioteka sv.22(izd.Mornarički glasnik),Beograd1969.,str.241.; M. Bolonić - I. Žic Rokov, "OtokKrkkrozvjekove",Zagreb1977.,str.371.

26 M. Bolonić - I. Žic Rokov, o.c.str.443-444.

27 M. Suić, "AntičkigradnaistočnomJadranu",Zagreb1976.str.238.

28Š. Mlakar, "Muzejska-konzervatorskiradovinaotočjuBrioni",Muzeji br.11-12/57,Zagreb1956-1957.,str.15-16.

29L. Beritić,Prilozipovijestiumjetnosti uDalmaciji, Split1962.sv.14,str.53.

30I. Fisković, "Ostarokršćanskimspomenicimanaronitanskog"o.c.,str.233i249.

31Isti,o.c.,str.249.

32Isti,o.c.,str.233.i244-245.

33 C. Fisković, "Lastovskispomenici",PrilozipovijestiumjetnostiuDalmaciji, Split1966.sv.16,str.110.

34I. Fisković, o.c.,str.236.

35 N. Petrić, o.c.,str.228.

36 Z. Gunjača, "Okontinuitetunaseljavanja...".o.c.,str.46i54.

37Ć. Iveković, "DugiotokiKornat..."o.c.str.256.Sobziromnasugestivnostislikovitost Ivekovićevog opisapoložajaKožinjaksmatraosamga vrijednimovdjecitirati:"IstotakovitragovizidovanalazesenasusjednomvrhuKo�injaku,kojisuTalijaniprozvaliMonteZucchero.Iovdjesu svizidovidotemeljaporušeni,tesevidesamotragovinakamenomdnu.Onomalohrbinaodposudapokazujenaranisrednjivijekilinastarokršćanskodoba.OvajvrhKošinjakadominiradobroutrtimputem,kojivodiispodnjegasaunutrašnjegzatonaTelašćicenasuprotnulukuSakiica,sjeverozapadnooddanašnjegpristaništasalskog.Tajputodmoradomorajedvajeidvakilometradugačak.Saovogvrhapucaprekrasan vidiknasvestrane,počevšiodotvorenepučineJadrana,paprekoKornata,Žuta,Vrgade,PašmanaiUgljananasjeverozapadnootočjeliburnijskogarhipelaga".

38 A. Badurina, o.c.,str.176.

39 M. Bolonić -I. ŽicRokov, o.c.,str.464.

40 P. Starešina, "RazvojotokaOlibadopotkrajXVIIIstoljeća",Zadarskarevija 2-3,1978.str.206.

41 P. Skok, "Slavenstvoiromanstvonajadranskimotocima",Zagreb1950.,str.158.

42NaBrijunimainaŽirju.

43Vidibilj.13.

44VidiJ. Ferluga, "VizantijskaupravauDalmaciji",Beograd1957.,str.39.Vidiinašubilješku4.

45J. Medini, "ProvinciaLibumia",Diadora 9,Zadar1980.,str.413-414.ipassim.

46J. Medini, o.c.,str.431ipassim.

47FormiranjeobrambenogsistemadužistočneobaleJadranamoglibismousporeditisutvrđivanjemsjeveroafričkogteritorijaiizgradnjomlimesa naDunavu.

48J. Ferluga, o.c.,str.41.

(Ovajčlanakizvornojeobjavljenuzborniku Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tluJugoslavije; ReferatiXIIkongresa ArheologaJugoslavije IMaterijaliXXII/, 1984.,izdanomuNovomSadu1986.,str.124-134.)

Summa,y

ZLATKO GUNJAČA:THELATEFORTIFICATION ARHITECTUREIN THEEASTADRIATICLITTORALANDISLANDS

The theme of this article are the fortifications erected on extended promontories and protruding elevations of some East Adriatic islands and similar locations along the coast. Author concludes that these structures where nat erected far purposes of defence of the locations themselves but that all the structures together fonned are reliable and well studied system. The system was intended to secure the builders Jul! control of navigation along the East Adriatic coast, which always included the main navigation routes in this sea, since this jagged coastline was much more suitable than the west coast. Afterwards the author discusses the structures themselves, which he has classified into fourgroups. Two sites on Ži,je island were a part of this fortifications chain, between the sites at Svetac, Kornat andMurter islands.

Mr. Zlatko Gunjača (Knin, 1939. - Šibenik, 1994.), arheolog. Obrazovao se u Sinju, Splitu i Zagrebu. Odmah nakon diplomiranja dolazi u Arheološki odjel Muzeja grada Šibenika. 1970.boravi u SAD usavršavajući srednjovjekovnu arheologiju kod dr. F.Dvornika. 1992. postao je ravnateljem Muzeja hrvatskiharheoloških spomenika u Splitu. Značajnija istraživanja vodio je na lokalitetima: Kosa kod Vrpolja, sv. Lovre - Grnšine n Donjem polju, Danilo, Bribirska glavica, Srima - Prižba, Vrbica kod Piramatovaca, Dubravice i Gradina na Žirju. U zemlji i inozemstvu je objavio šezdesetak stručnih i znanstvenih radova, i postavio više desetaka izložbi. Prerana smrt zatekla ga je pred samim objavljivanjem knjige o starokršćanskom kompleksu sakralne arhitekture na Srimi. Njegov znanstveni interes za Žirje seže u početak sedamdesetih. Prva veća istraživanja na Gradini počinju 1979. i traju do današnjih dana. Usporedno s istraživanjima odvijala se i konzervatorska djelatnost na ostacima kasnoantičke arhitekture. Krajnji cilj je prezentacija ovog značajnog spomenika kulture javnosti, i objavljivanje monografije o ovom lokalitetn.

Kasnoantičkafortifikacijskaarhitekturanaistočnojadranskompriobaljuiotocima

RazmještajkasnoantičkihutvrdanaistočnojobaliJadrana/Positions of lateRoman fortifications on theEastAdriatic coast.

DIskupina611skupinaOmskupina+IVskupina/DIgroupLIIgroupOmgroup+IVgroup

ŽIRJE-PRILOGPOZNAVANJUFIZIOGEOGRAFSKII{OSEBINA

IME -MnogisustručnjacipokušavaliobjasnititoponimŽirjeiodreditinjegovopodrijetlo.Postojeraznatumačenja.Mišljenja serazilazeutome,dalijeŽitjeslavenskogilistarijegpodrijetla.StariPlinijeupotrebljavanazivSurium; stimejeuvezisredovječni latinskinazivInsulaasuriorum italijanskiSurium antico.1 P.Skokdrži,2dajeŽirje -Zuri vrlovjerojatnogrčkogpodrijetla(odriječi gyr6s=krug, zavoj, jaruga) iz čega su izvedeni kasniji nazivi, koji su se modificirali kroz historiju. Evo nekoliko naziva za Žirje iz različitih historijskihizvora, portulana ikodeksa:3 Curi ("Atlas catalan de CharlesV,roide France del'Armee, 1375. - choix"); Curi (1317.,"CodexdiplomaticusregniCroatiae,DalmatiaeetSlavoniae", VIII -450 i1321.C. d.IX - 3); Giuri, Giriri, Gudri (Portolan, Parma, Magliabecchi; Kretschmer, "Die italienischen Portulane des Mittelalters", 1909., str. 29); Guri ("Portolan Gratiosus Benincasa", Kretschmer, op. cit. str. 51);Zuri (1285., C. d. VI. - 528; 1321., C.d., IX - 18; 1059., F. Rački: "Documenta historiae croaticae periodum antiquum ilustrantia", Zagreb 1877. i "Congregatio nationis Illyrichae", 1655.): Curi ("Fascimilie delle carte nautichedi FrancescoPiziganidell'anno1873. illustr.daTheobaldFischer",Venezia1881.)iluris (Poveljahrvatskog kraljaPetra Krešimira1060.),štobitrebaločitati"Zuris",kaoi"Jadera"za Zadar.

Današnjioblikpojavljuje se1324. u oblikuZirie. Nekiautorizastupajumišljenje,da toponimŽirjedolaziodriječižir, jerje otoknekadabiogustopošumljenčesvinom; ilipremaZarjiiliZori, božiciiz hrvatskemitologije.4 Ipakizgledanajvjerojatnije,daje toponim Žitje grčkog podrijetla. Tome u prilog ide historijska važnost otoka, a osobito njegov položaj. Pojamgyr6s mogao bi se dovesti u vezu sa šibenskimzalivom, jer su brodovi, ploveći uzobalu, trebali kodŽitja zaokrenuti da biu nj uplovili.

GEOGRAFSKIPOLOŽAJ-Sjeverodalmatinskootočjedijelimoudvijeskupine: zadarskuišibensku.Šibenskaskupinapruža seodKornatadortaPloče. Žirjeimapoložajnajisturenijegnaseljenogotokaušibenskojskupini.Ležiuvanjskomodtrinizaotoka. VanjskinizprotežeseodPremudedoDugogotokateKornataisvršavasaŽitjem.Žirjeje,dakle, akoseizuzmeMurter,odobale najudaljenijii najvećinaseljeniotokšibenskeotočneskupine.OdŠibenika,kojemugravitira,udaljenje20,4 kmzračnelinijeilioko 11 Nm. Proteže se od 15°36'17" do 15°44'05" E i od 43°37'40" do 43°40'40" N. Dužina u pravcu SZ - JI iznosi točno 12 km s prosječnomširinomod1,2km.Maksimalna širinaiznosi2,5 kmupravcuStraža-Muna. Zahvaća15,43 km,a sokolnimotočićima, grebenima i školjima, kojih je ukupno 17, a koje mu priključujemo, 15,78 km2 • To predstavlja 0,48% ukupne površine svih naših otoka na Jadranu a 4 % površine našeg najvećega otoka.

Značenje Žitja potječe iz geografskog položaja. Njegova uloga u šibenskoj i zadarskoj skupini odgovara ulozi Lastova u južnodalmatinskoj grupi i Visa pred srednjodalmatinskim otočjem. Žirje stoji kao istaknuta predstraža i orijentacioni otok na srednjemdijeluJadranskog mora. Leži naraskrižju vrlo važnih prometnihlinija: izmeđuŠibenikai pučine ilongitudinalnebrodske ruteduž dalmatinske obale.Ovadva smjera odredila su vrijednost geografskog položaja i historijske uloge otoka. Njegov istureni položaj i orijentaciona uloga, slična ulozi Visa, uvjetovali su postavljanje trigonometrijske točke prvog reda te nadzorne i obavještajnepomorskeslužbe.

SASTAVIGRAĐA -Žirjesesastojiod gornjokrednih vapnenaca,kojisepružajudinarski, apadaju premaJZ. Polje, kojeje usredišnjemdijeluotoka,uzdužnogjeoblikaiprekrivenoplitkimslojemcrljenice.Vapnenac jesiromašanfosilima.Monoklinalni položaj slojeva pokazuje, da je otok dio jugozapadnog krila antiklinale, čije erodirano sedlo više ne postoji. Ostatak njenog

ČetiriradaoŽiriu

Sl.1PoložajotokaŽirja

Fig.1Lasituationdel'iledeŽirje

Sl.2ReljefŽirja

Fig.2Lereliefdel'iledeŽirje

·"�o.KOSMERICA

sjeveroistočnog krila činigrađuotokaKaknjai nekihškolja u Žirjevskomkanalu (Koromašna, Gušteranski iHrbošnjak). Kutpada slojeva varira; to je posljedica nejednakog intenziteta boranja i različite otpornosti vapnenca, čiji su slojevi različite debljine. Ima slojeva vrlo tankih, pločastih i debelih do 2 m. Uzvišenja su sastavljena od debljih i otpornijih, a udoline od tanjih pločastih vapnenaca.

RELJEF- Žirje morfološki karakteriziraju dva uzdužna grebena i polje među njima. Mogli bismo na sjeveroistočnom dijelu izdvojiti još jedan greben, ali je prirodnije, da ga smatramo dijelom većega, budući da je samo mjestimično izražen i gotovo priljubljen uzsusjedniveći greben. Polje se pruža između ta dvagrebena, a prema SZ iJI je ograničeno niskimprečagama.

Oblici reljefa međusobno su paralelni i longitudinalni prema tektonskoj građi, što kazuje, da su uvjetovani petrografskim razlikama.Poljejenastalojačomerozijomikorozijommanjeotpornihpločastihvapnenaca,koji sepružajusmjeromJI iSZ. Glavno tlo poljaje crljenica, koja predstavlja netopivi ostatak vapnenačkog trošenja. Povijeu sjeverozapadnom i jugoistočnomkraju polja vrlosu niske, jer su na·manje otpornim pločastim vapnencima.

Osim spomenuta dva glavna oblika, grebena i polja, koji karakteriziraju reljef Žirja, možemo na otoku i oko njega izdvojiti mnogo manjih i zanimljivih formi. Svaki greben je karakterizirao nizom humolikih vrhova, što daje otoku valovit izgled. Na

sjeveroistočnomsegrebenuodSZpremaJIističuslijedećivrhovi:Požernjak96m,Vrsi111m,Muna104m,Mikuljica101m, Kapić131m(najvišivrhnaotoku),Velivrh94m,Gušterne94m,Zvizdulja92m,SmrikovacnajugoistočnomrtuRasohu80m, Draževica79m(izmeđuMaleiVelikeStupice)iBorovica121m,kojiležiusredišnjempojasusneštoizdvojenimpoložajem. Jugozapadnigrebenjeuži,sačinjavajugaslijedećivrhoviodJIpremaSZ-u:Grašnjak28m,Kamenivrh70m,Pališta68m,Straža 117m,Plat103,VelaGlava102m,Jajnivrh92mirtŽirje,nakrajnjemsjeverozapadu.Vrhovinemajuposebnekarakteristike;svi suistogpetrografskogsastava,auvjetovanisukompaktnimiotpornijimvapnencima.Žirjejeotoktipičnokraškogpejzaža.Uzdužni grebenisizdvojenimvrhovimaipoljempredstavljajuglavneoblikereljefa.Odmikroformadobrosuizraženižljebovipostrmim stranama,dokješkraparnaročitorazvijennablaženagnutomvapnenačkomterenu,kojivodiomogućavaduljezadržavanjeijače djelovanje.

Dokotokčinijugozapadnakriloantiklinale,njenajezgraodgovaraŽirjevskomkanalu.Doovogjeinverznogreljefadošlo tektonskimspuštanjemjezgreantiklinaleilierozijommanjeotpornihnaslaga,kojesujeizgrađivale.Nažalostupodmorskomterenu nijemogućeutvrditi,dalisuuovomeučestvovalaobafaktora.Aliotočići,potopljenihumoviiobalnedrageukazuju,dajeerozija dopiralaispoddanašnjerazinemora,t.j.dajedanašnjaobalapostalamladimpozitivnimpomjeranjem.Današnjiodnoskopnaimora nastaojeglacio-eustatičkimizdizanjemmorskerazine.Zavrijememaksimumaposljednjeglacijacijemorskajerazinabilaoko100m niža,iŽirjejebilosuvislidiokopna.Mnogepaleontološkeimorfološkečinjenicepotkrepljujuovotumačenje.Nanenaseljenim školjimaKomorici(5.5NmusmjeruISIodŽirja)iBisagamakodMurterapronađenesukoštanebrečediluvijalnihsisavaca.5 Utvrđenojedaseradiovelikimsisavcima,kojisutrebalimnogovećiživotniprostorodtihotočića.Znači,dasuživjelinavećem kopnenomprostoru.Našisu,dakle,otocibiliudiluvijudijelovikopna.Nekegeomorfološkečinjenicetakođernampotvrđujuovu koncepciju,jerseradeksogenihsilatokomglacijacijanastavljaoispoddanašnjerazinemora.Erozijaiakumulacijaostavilesujasne tragoveinaslagenapriobalnompojasu.Tonajl;,oljepotvrđujefluvioglacijalnišljunakunaplavinamaNeretveiSoče,kojijedanas pokrivenmlađimaluvijalnimnaslagama.KodMetkovićajeutvrđenobušenjem,dasefluvioglacijalnimaterijalnalazičakna13m ispodrazinemora.!zobateuzsjevernuobaluPelješcaomogućujupraćenjenastavkakoritaNeretvesvedosjeverozapadnogrta Korčule.SličnojeikodrijekeSoče,gdjefluvijalnišljunakkodGradežanalazimona200mispodmorskerazine.Tusualpinske rijekenanijelevelikekoličinematerijala,tejenjihovatežinautjecalanaponiranjapodloge.

OBALA -IzloženeopćečinjenicepomažuupromatranjuitumačenjupodmorskihiobalnihoblikaokootokaŽirja.Za podmorskumorfologijukarakterističnaje100-metarskaizobata, Batimetrijskakartapokazuje,dase100-metarskaizobataproteže svanjskestraneotoka,alijejošdostarazvedena.Približnood oveizobatepočinje,kakokaženarod, kula/-otvorenomore. PodmorskizatvorenijaraksjevernogdijelaJadranskogmora okružen200-metarskomizobatomprotežesesmjeromJZ-SI nalinijiTijesno-Ortona,arubmujeudaljenodŽirjasvega 500m.Od100-metarskeizobatedubinepremaŽirjuikopnu uopćeopadaju,alivrlonepravilno.Submarinskioblicisu izmeđunjeiobalevrloizrazitiibrojni.Uobalnompojasu podmorskigrebeniioblicisličnisuonimanasusjednom

Sl.3GeološkiprofilŽirja

kojapribližnopredstavljaglacijalnipoložajobalnogpasa.

Fig.3Coupeatraversl'iledeŽirje

kopnu. Tu se javljaju mnoge sike, grebeni, školji i otočići kao i podmorske zatvorene udubine.6Ovi potopljeni oblici dokazuju relativnumladostdanašnjegstanja,jermoreugeološkikratkomvremenunijeuspjelodaznatnoizmijenipotopljenekopneneoblike. Djelovanje abrazije mnogo se jače odrazilo i održava se na obalnom rubu, gdje je već uspjelo da stvori neke oblike.

Pred jugoistočnimrtomRasohomdižese nadmorskomrazinomotočićMažirina(55m).SjevernoodnjegaješkoljHrbošnjak (22 m), a sjeverozapadno školjić Gušteranski (25 m).Daljeuzsjeveroistočnu obalu imamo još školje: Koromašna (7m) i Mikavica (4m),dok je u produženju sjeverozapadnog rta Žirja školj Raparašnjak (11 m),iza kojega počinju Kornati. Uz jugoistočnu obalu nalazimo školje: Nozdru (8 m), Škrovadu (6 m), Baku! (8 m) i grebene Škrovadicu i Rasog, dok se na udaljenosti od 2 do 3 Nm jugozapadno od Žirjanalaziskupinagrebenai školja, koju sačinjavaju: Kosmerka (27m),Balkun (3 m),Proklandica (5m), Vrtlac ili Ravna sika (13 m) i Babuljak ili Kamena sika (9 m), iza kojih se 1,5 Nm na zapad diže svjetionik Blitvenica sa svjetlosnim dometom16,5Nm. Greben Škrovadica jenajinteresantnijiod svihnavedenih.Nalazi setik uz jugozapadnuobalupodno Gradine i pretvorenje umalitombolomorskomakumulacijompijeska.NedalekoŠkrovadicenalazimoumaloj uvali naneseni vrlolaganisivo-žuti šljunak. To je plovučac vulkanskog podrijetla, za koji je pretpostavljeno, da je donesen morskim strujama čak s Liparskih otoka.7Skupinaškolja,grebenaisika,štoležezapadnoodŽirja,imanaročito ekonomskoznačenje.Prostorizmeđunjihjepovezani plićak,t.j.brak, riblji pašnjak cijenjen kao dobro lovište.

Vidjeli smo, da obalne podmorske forme pokazuju relativnu mladost. More, iako permanentno i neumoljivo abradira, nije stvorilo velike i izrazite oblike, već neke mikoroforme na obalnom rubu. Mladost obalnog ruba pokazuje se u tome, što je jugozapadna obalaŽirjaizloženadjelovanjuotvorenogmora, anisuipakstvoreniizrazitijiabrazionioblici.Produženjekrških uvala iudolina pod more i podudarnost potopljenih oblika s kopnenim oblicima, pokazuju relativno mlado ibrzo pomicanje obalnecrte. Mikroformenaobalnomrubuoznačujuprijelaziznadmorskogupodmorski pojas. Djelovanjemoranijedošlodo jednakog izražaja na čitavom obalnom rubu. Na prvi pogled izgleda, da bi oblici najugozapadnom obalnom rubu trebali da budu izrazitiji nego na sjeveroistočnoj unutrašnjoji manjeizloženojstrani. Međutim, nalazimo obratno. Abrazione mikroforme su izrazitije, iobalnijerub interesatniji na sjeveroistočnoj, unutrašnjoj strani.To je posljedica tektonske građe. Slojevi padaju prema jugozapadu, t.j. prema pučinskoj obali, te abrazija duž plohe slojeva ima manji učinak, dok na sjeveroistočnoj obali potkopavaju glave slojeva i jače abradiraju.To potvrđujeisusjedniotokKakanj,kojičinidiosuprotnogdijelaantiklinale,injegovajejugozapadnaobalaintenzivnije abradirana.

Iako je obalni pojas vrlo mlad, stvorene su na njemu abrazione forme škrape s lokanjcima, ripavice i sitne potkapine s kanalićima,čijestvaranje uvjetujuosim abrazijei organizmi,koji živenaobalnom rubu.

Vale ili drage najveći su oblici obalne razgranatosti.To su kopnene udoline, koje su pozitivnim pomicanjem morske razine dijelompotopljenei preobražene uzalive,čimesepokazuje povezanostkopnenih ipotopljenihoblika. Gornjisedijelovitihvala još uvijeknalaze iznad morske razine.Uodnosupremapružanjuslojeva, drage sedijelena longitudinalne i transverzalne, od kojihsu prve brojnije i značajnije uživotu ipovijestiŽirja. Osvrnutćemo sena glavne među njima.

Mikavica je longitudinalna i dijelom potopljena udolina nasjeverozapadnomdijeluotoka.Djelomično jeobrasla makijom i mladom borovomšumom. Obalnise rubodlikuje žljebovimai mrežastim mikroformama sizrazitimpojasom mrkijente.

Muna,daljepremajugoistoku,imaizrazitijeabrazioneoblikesastrmim rubom,anavapnenimpločamapod morem izdubljeni sumnogobrojnisitnijioblici -nastambemorskih ježinaca.Dubokajeipredstavljatipičnulongitudinalnuuvalu, što jojdajeprednost predostalim uvalama. Ostale uvale na sjeveroistočnoj obali su transverzalne. To su Koromašna, Japlenišće i Prisliga.

Uvala Kabalnalazi sena krajnjem JI, gdje se s Malom Stupicom longitudinalno usjeklau blago nagnute slojevevapnenca.

Objesuuvaleplitkeipjeskovitogdna. MalaStupicajeneobičnopogodnazaribarskosidrište, jerje zaštićena gotovoodsvih vjetrova.

Velika Stupica je najveća uvala na otoku s pitomom i niskom obalom. Dno je pjeskovito, te je uvala pogodna za ribarsko skloništezaburnoga vremena.

Tratinska iSaracena su na obali sjeverozapadnog dijela otoka.Tratinskajerastavljena odMikavice nasuprotnoj straniotoka niskim sedlom širokim oko80 km. Zaštićenajeodbure, levantai tramontane, što ječinivrlo pogodnim ribarskimskloništem. Ime je dobilaodtalijanskeriječitratta -mreža.

Velika iMala Nozdra ležesjeverozapadno odTratinske uvale. Malenesu i nemaju naročituvažnost.

Obalai plitki pojasokoŽirja općenito sukameniti. IzuzetakčiniVelikaStupica isubmarinskazonajugozapadnood nje, gdje jedno pjeskovito.

Navedeni oblici odražavaju razvedenost obale Žirja. Na obali Žirja ima 29uvala i dražica. Dužina obale je 39,25 km, ali taj apsolutni broj ne kazujemnogo. Dabismodobilipravu sliku obale, izračunat ćemorelativnurazvedenost, kojasedobijeomjerom između apsolutne dužine obale iopsega kružnice, koja zatvara površinu jednaku površini otoka. Prema tome izlazi, dajerelativna razvedenost Žirja 2,81, što znači, da jestvarno obala 2,81 puta dulja od opsega kružnice, koja bi zatvarala prostor jednak površini otoka. Najveću relativnu razvedenost od svih naših otoka na Jadranu ima Dugi Otok sa 4,56. Evo indeksa relativne razvedenosti nekih otoka:8

Paro«A = 15,43 K,.,•

p KRUGA= 15,4-3 KM2

Oo = 0PSeG OTOKA= 39·2 KM

OK=OPS€G KI/IIG4=137 KM

3,73

Pag 3,71

Čiovo 2,32

Vis 2,30

Lastovo 2,10

Oo : OK = 2,81 : 1

5KM

Sl.4RazvedenostŽirja,odnosdužine(39,2km)iopsegakruga(13,7km)istepovršine Fig. 4Developpement de la cote de Žirje; la relation entre la longuer de la cote (39,2 km) et la circonference de circuit (13,7km) de la meme su,face.

Žirje dakle spada u red naših otoka sa srednjom relativnom razvedenom razvedenošću. Vrijednost je u biti još veća, jer su gornji rezultatidobiveniprematopografskim kartama, pričemunedolazedo izražajamalioblici.

PODNEBLJE - Žirje je pod jakim klimatskim utjecajem mora. Odlikujeseblagim zimama i toplim ljetima i relativno malim amplitudamaizmeđunajtoplijeginajhladnijegmjeseca. Padalinesejavljajuuoblikukiše, rijetkograda, a izuzetnosnijega.Količina padalina (753 mm) bila bi dostatan, kada bi raspored njihov odgovarao vegetacionim potrebama. Godišnji raspored je međutim nepovoljan.Najvišekišepadazimi, zatimujesen, anajmanjeljeti, kadaje najpotrebnije, zbogčegaotoktrpiodoskudicevodom, što je pojačanovapnenačkim sastavom.Nedostatakvode je veliko zlo za sve našeotoke.

ČetiriradaoŽiriu

Poređenjaukazujunaznatnurazlikuukliminašihsjevernihijužnihotoka.Morenijeotkloniloutjecajgeografskeširine,paje klima na sjevernom dijeluJadrana neštosvježija. Žirje je u prelaznomklimatskompojasuizmeđu ove dvijegrupe.Dabismo termičkekarakteristikeŽirjalakšeuočili,usporeditćemogasnekimotocimaiprimorskimmjestima(podacizaŽirjesuiz10-godišnjegperiodapromatranja,od1927.-1934.iod1947.-1950.zaključno):

Tablicapokazuje,dasrednjagodišnjatemperaturaopadaspovećanjemgeografskeširine.Sličnojeisasrednjomjanuarskom, doksesrednjajulska temperatura vlada nešto drugačije. Amplitude su općenitona sjeveru veće. Prematablici, Žirje spada u sredinu.Njegovajesrednjagodišnjatemperaturavećaodtemperaturesjevernijihotoka,anižaodjužnih,kojisupoznatizbogblage klime.SrednjetemperaturesiječnjaisrpnjatesrednjagodišnjaamplitudaukazujunamaritimnikarakterŽirja.Apsolutnimaksimum iminimumzaŽirjekrozgodine1929.,1930.i1931.(zakojeraspolažemodetaljnimpodacima)iznosioje30,4°Ci-1,3°C.

SlijedećatablapokazujemnožinupadalinanaŽirju,LošinjuiHvaru,kaokarakterističnimpostajamasjeverneijužneskupine (ovopoređenje,zbogkratkoćeopažanjanaŽirjuinekihpodataka,velikekoličinepadalinausiječnjuiveljači,imasamorelativnu vrijednost):

Žirje,dakle,primamanjepadalinanegodvapučinskaotokausjevernojijužnojgrupi.Maksimumpadalinajeulistopadu,a sekundarniuveljači,dokglavniminimumpada uljeto.Količinaod753mmnebibilamalena,kadatonebibiokrškiterenikad

Stanica Geogr. širina

bipadalinebileudoba, kadvegetacijinajvišekoriste. NaŽirju,kaoinadrugimotocima, glavnina (74%) padalinaje skoncentrirana na zimsku polovicu godine. Na ljetnu polovicu godine, kada je biljkama najpotrebnije, otpada tek 26% padalina, a njihovo je značenje umanjenovisokim temperaturamaikrškomprirodom tla. Pogodišnjim dobimapadaline suraspoređenenaslijedećinačin:

Sl. 5 Prosječan godišnji toktemperatura i padalina na Žirju

Premapromatranjima1927.-1934.i1947.-1950.god.

Fig. 5La temperature (la lignepleine) et lesprecipitacions (la ligne enpoints) dans l'ile de Ži,je d'apres les observations faitesen1927.-34. et en1947.-50.

Odnos godišnjeg hoda temeperatura i padalina pokazuje suprotan tok ovih dvaju najvažnijih klimatskih elemenata. Maksimalnimtemperaturamaodgovoraminimumpadalina.

Vjetar je također važan klimatski elemenat. Uovom su kraju najjači jugo i bura, kojaprevladava na sjevernom dijelu našeg primorja, dok je na jugu značajnijajužina ilijugovina. Evo procentualnog odnosa trijuglavnihvjetrova na naša tri karakteristična vanjskaotoka:

ČetiriradaoŽiriu

U Žirju je dakle odnos bure i juga skoro isti kao i na Lošinju, ali je ojačao udio maestrala. Na Hvaru je naprotiv udio bure veoma malen. I iz ovogodnosa vjetrova vidimo granični položaj Žirja. Detaljnu sliku odnosavjetrova različitih smjerova na Žirju pokazujeslijedećatabela:

Na tišineotpada15%opažanja,štoznači,dajeovovjetrovitkraj. Insolacijajetakođer važanklimatskičinilac. Urazdoblju od 1930.-1940. imali smona Žirju prosječno oko 101 vedri dan, ako pod vedrim danom razumijevamodan manje od 30% pokrivenog neba. Srednja je godišnja naoblaka za isti period iznosila 4,7. Minimum je u kolovozu s 2,3, a maksimum u prosincu sa 7. Otok, dakle,imakarakteristike sunčanogkraja.

Vlagajejošjedanvrlovažanklimatskifa� kojisečestoputapri analiziklim,atskihprilikanekogakrajazanemaruje,iakoon u stanovitimpodručjimaigrarelativnoznačajnuulogu.Nanašemprimorju,pa i naZirju,vlagaublažujesušu.Mnogemediteranske biljke održavaju se i ubeskišnom periodu zbog visoke relativne vlage. Relativna vlaga na Žirjuiznosi prosječno godišnje 78%. Od osobite je važnosti relativna vlaga u toku ljeta, kada je prosječno 64%, što vrlo povoljno utječe na život biljaka. Ovo nam i objašnjava,zaštoje iporedneznatnihpadalina ljeti vegetacijadostabujna. Relativna vlaga irosa nadomještavajukišui omogućuju rasti dozrijevanjekulture.

Velikavažnost relativnevlage vidi seizslijedećihpodataka: prosječna količinapadalina uljetnim mjesecima (VI,VIIiVIII) iznosi 24 mm, t. j. ukupno 73 mm, što ni u kojem slučaju nije dovoljno za rast biljaka. Dodamo li još i visoku temperaturu, jaku insolacijuisuhuvapnenačkupodlogu,bit će nam jasno,kakvebi posljedice sušebile,kadane bi bilorelativnovisokevlageuzraku.

Mnogi autori uzimaju za određivanje humidnosti ili aridnosti dva faktora: temperaturu i padaline. Za krški teren to nije dostatno. Krš propušta vodu, koja se gubi u podzemlju, te biljni pokrov od nje nema normalne koristi. Po formuli pedologa R. Langa,9 koji određujekišnifaktor omjerom srednjegodišnjekoličinepadalina i srednjetemperaturekišnog perioda,izišlobida je Žirjehumidan kraj,jermukišni faktoriznosi 74,a Langjepodručjas kišnimfaktorom iznad50 klasificiraou (pedološki) humidna. Međutimjedobropoznato,da naši otoci nisuhumidni.SdrugestranepoformuliE. de Martonnea ovaj krajpredstavljasemiaridno područje. De Martonne neodređujekišni faktor, većindeks srednje godišnje padaline ariditeta.10 On je utvrdioformulu:

srednjegodišnjepadaline

srednjegodišnje temperature + 10

Broj10 jedodao,da bi izbjegao negativne vrijednosti. Ova formula daje povoljnije rezultate zakrške predjele. Međutim niti ona ne uzima u obzir relativnu vlagu uzraku, koja - kako smo vidjeli - igra važnu ulogu u rastu vegetacije, te bi po njoj Žirje bilo semiaridnikraj. Alisenemožeokarakteriziratikaosemiaridanonajkraj,gdjedobrouspijevajuvinova loza,maslina,smokva,višnja, šljiva i druge kulturne biljke.

Izdosadašnjegizlaganjamožemozaključiti,daklima Žirjapostanovitimfaktorima imahumidnihisemiaridnihelemenata,t. j. prelaznog jetipa,zakoji jenaročito važna relativna vlaga i vapnenačka podloga.

VODE - Žirje oskudijeva vodom. To je posljedica klimatskih prilika i petrografskog sastava. Neravnomjeran raspored

padalina, vapnenački sastav imalo sabirna područje, onemogućuju trajne površinske tokove. Kada naglo padnu kiše, kojespiraju tlo, nastaju bujice, koje formiraju vododerine, te tako kiše više štete nego koriste. Vapnenac je prosječen mnogobrojnim pukotinama iomogućujebrzo poniranjekišnice, takodanakon kratkog vremena na površini čitavogotokanema nikakvihtragova vodi. Jedino u udubljenjuusred polja, na relativno debljem sloju crljenice, koja jemasna i teško propušta vodu, održi se izvjesna količina vode gotovo preko cijelegodine. Ta loka, kako je nazivaju mještani, služi za napajanje stoke i prskanje vinograda. To je jedinomjesto,odakleŽirjani crpuvodusakupljenuprirodnimnačinom.

Na jugoistočnom dijelu otoka kod Gradine postoji jama, duboka oko 35 m, s promjerom od 2 m, čije je dno pokriveno vodom.Austro-ugarskevojno-pomorskevlastianaliziratesuvoduiutvrdite, dajezdrava; biojeutvrđenplanzanjenoiskorišćivanje, ali do realizacije nije došlo. Narod je ne iskorišćuje radi tehničkih poteškoća. Za objašnjenje ove pojave moguće su dvije pretpostvke: 1. da jenakupljanje vode ujami uvjetovanopodzemnimvodonosnim kanalima, koji su omogućili skupljanje vodena dnujame, i 2.da jevodafiltriranaizmora, jer sedno jamenalazi3 -6 m ispod morskerazine.Prvapretpostavkajevjerojatnija, jer joj ideu prilog pad slojeva prema jugozapadu. Drugajemanje prihvatljiva, jerje more priblizu (odjamejeudaljeno sveganekoliko desetaka metara) ikroz kratke pukotine ne bi se moglo potpuno filtrirati.

/ BILJNI POKROV - Imajući u vidu gornje čimbenike, lako se,može predočiti kakav je biljni pokrov na otoku, koji je vapnenačkog sastava iizrazitomediteranskihosebina. BiljnipokrovnaZirjujeprilagođenblagimivlažnimzimama, atoplim isuhim ljetima. Bujniji je uzoni crljenice ipločastogvapnenca, na kojem ima više rahlog tla. Glavni oblik vegetacijejemakija, zajednica degradiranihtvrdolisnjača ičetinjača,kojajerazbacananapretežnosivojpodlozivapnenačkogpejzaža,te imaizgledvećihimanjih zelenih mrlja. Bolje su zastupane po unutrašnjim pristrancima otoka, gdje su djelomično zaštićene od udara bure. Glavni predstavnicibiljnogpokrovajesu: zelenika (Phylireamedia),smreka (Juniperusoxycedrus), gluhi smrič (Juniperusphoenica), planika (Arbutusunedo),smrdelj(Pistaciaterebintus),mirta (Myrthusitalica),lovor (Laurus nobilis),ružmarin(Rosmarinusofficinalis)ivrijes (Ericaarborea). Poredovihjošsutuumanjojkoličini: rašeljka (Prunusmahaleb), kupina, drača (PaliurusspinaChristiMili),lavanda (Lavandu/a officinalis), brnistra (Cytisus scoparius) i kadulja (Salvia officinalis). Prije su naročito bile zastupljene šume česvine (Quercus ilex), ali su gotovo sve posječene, to znamo iz historijskih podataka i po preostalim trupcima i mladicama oko Velike Stupice.Šuma jerijetka.Ima jenešto posjeverozapadnimunutrašnjimobroncimasalepskim borom (Pinushalepensis), primorskim borom (Pinus marittima)i mastrikom (Olea oleaster). Od kultiviranih biljaka važne su: vinova loza (Vitis vini/era), maslina (Olea europea), smokva (Ficus carica)i višnja (Prunus cerasus).11

Prirodna fauna jevrlo siromašna; važniji sudivlji golubovi izeleni gušter.

TLO - Na Žirju je zastupljena crljenica, koja prekriva dno polja, dok je ostatak otoka pretežno goli vapnenac, s vrlo malo skeletnog tla. Crljenica nemau čitavompolju istu boju, a niti sastav. Tamnija jeu središnjem dijelu polja i sastavljena je odfinijih čestica. Prema sjeverozapadnom i jugoistočnom kraju postaje postepeno svijetlija i grublja. Središnji dio polja je najniži, pa se tu spiranjem nakupideblja naslaga finijeg humusnog tla. Rubovi polja još su u fazi razvitka i šire sekorozijomvapnenca. U tipično kraškojcrljenici,kakvaje užirjevskompolju,zastupanisuoksidikalcija, silicijai aluminija s 90% čitavematerije. Ostatakod 10% otpada na: MgO, Np, �O, Pp3 idr.,što jeičini plodnom.12Tamnija bojadolazi odjačegudjelaorganskihsastojaka,štoznačida povećava plodnost. Proces braunizacije i humanizacije odnosnodegradacije crljenice naročito je intenzivan u srednjem dijelu polja. Crljenicu nalazimo također i na drugim predjelima otoka, ali u vrlomalim količinama, i to kao skeletnu t.j. umetnutuu pukotine

ČetiriradaoŽiriu vapnenca. Skeletne crljenice imadosta jugoistočnood polja prema uvali Vele Stupice uzoni pločastih vapnenaca.

ODNOSPRIRODNIHELEMENATA - Prirodniseelementi na Žirju međusobno isprepliću i uvjetuju. Klima ovog područja ne odgovara njegovumatematičkom položaju. Blažajenego štobi trebalada bude premanjegovojgeografskojširini. Reduciramo li temperaturne vrijednosti na morsku razinu, onda je pozitivno odstupanje srednje godišnje temperature 6,1°C, dok je srednja godišnjaamplitudaza 5,0°Cmanja. Uzroktomejemore, kojeuvjetujeblagopodneblje.Vjetrovi pospješujustrujanjekisikaumoru, što je od životne važnostiza marinskeorganizme. Vegetacija u mnogome ovisi o tlu. Daje tlo povoljnije, vegetacija bibilabujnija. Polje je danas pod kulturama, a nekada je moralo biti pod šumama. Kamenjare su oskudne vegetacijom, jer je prvobitno rijetka šuma brzo degradirana iuništena. Pristranci zaštićeniodbure bolje suobrasli makijom.

Današnji odnos prirodnih elemenata odražava i utjecaj čovjeka, koji je poremetio ravnotežu i uvjetovao stanje, u kome se ogledavajuprirodnadinamika iljudskirad.

BILJEŠKE:

Ovojediorada,kojijeprimljenkaodiplomskiradizgeografije(uveljači1953.)naPrirodoslovno-matematičkomfakultetuuZagrebu.

1 StošićK.:"Selašibenskogkotara",Šibenik1941.,str.193-194.

2 SkokP.: "Toponomastičkaispitivanjaslavenstvairomanstvanajadranskimotocima".JadranskiinstitutJAZU,Zagreb1950.,str.150-153.

3Premačlanku M. Šenoa: "Prilogpoznavanjustarihnazivanašihotoka". Geografskiglasnik 11-12,Zagreb1950.,str.75-92.

4 Stošić K.:op.cit.str.194.

5 RubićI.:"NašiotocinaJadranu",Split1952.,str.21-22.

6 Rubić I.:"MalioblicinaobalnomreljefuistočnogJadrana", Geografski vestnik XII-XIII, Ljubljana1973.,str.4-5.

7 Milojević B. Ž.:"Dinarskeprimorjeiostrvaunašojkraljevini",Beograd1933.,str.244.

8 ŠenoaM.: "Razvedenostistarskihidalmatinskihotoka",pretisnutoizRada JAZU,Zagreb1913.,str.103.

9 Rubić I.:"Sušananašemprimorju", Geografskiglasnik 13,Zagreb1951.,str.71-72.

10 Rubić I.:op.cit.str.72-76.

11 VoukV. i KušanF.: "PrirodoslovnaistraživanjasjeverodalmatinskihotokaiKornata",Zagreb1930.

12 GračaninM.: "Tlo-ZemljopisHrvatskeI",Zagreb1942.,str.356-359.

(Ovajčlanakjeizvornoobjavljenu Geografskom glasniku XIV-XV, Zagreb1953.,str.87-98.)

Resume

MLADENANTEFRIGANOVIĆ:L'ILEDEŽIRIE-CONTRIBUTIONALA CONNAISSANCE

DESES CARACTE&SPHYSIQUS

Les savants ne sont pas d'accord pour admettre l'origine slave du mot Žirje. Pline emploie le terme Surium; et apreis lui, l'ile porte des noms divers: lnsulaAzuriorum, Curi, Giury, Giriri, Gudri, SuriumAntico, Žiri etJuris. La forme actuelle se trouve dans un texte de 1324 qui mentionne l'ile de "Zirie". Ilest vraisemblable que le terrne provient du grec "gyros" (le cercle). Cette ile d'une superficie de 15.43 km2: fait partie de l'archipel de Šibenik. Elleest situee a 11 Nm au Sud-Ouest de cette ville. Elle a une position excentrique et c'est un point important du service de controle maritime.

L'ile est forrnee de calcaires du Cretace superieur dedirectiondinarique dont lescoushessont enpendage vers le Sud-Ouest.Lapositionmonoclinale

des couches montre que l'ile fonne la partie sud-occidentale d'un anticlinal. L'intensite du plissement varie selon epaisseur et la resistance des coushes. Le reliefestcaracterisepar deuxcretes encadrantun polje quis'etendduNord-OuestauSud-Est. Ce polje a ete fonne par l'actionde l'erosion et de lacorrosion dans une zone de calcaires en plaquettes, plus tendres. Le fond du polje est recouvert de terra rosa.

Chacunedescretesdejii mentionnees estcaracteriseepar la presenced'unefile de sommets enfonne dehumscequidonneau relief unaspectvallone. Le paysage est typiquement karstique. La presence d'ilots aux environs de Žirje, les hums immerges et les baies montrent que l'erosion est parvenue ii un niveau inferieur au niveau de la mer actuel.

Le rivage ete fonne ii la suite de mouvements eustatiques.Au moment du maximum de la demiereglaciation, le niveau de la mer se trouvaita 100 m. plus bas et Žirje faisait partie du continent. Cette evolution peut etre prouvee par des faits paleontologiques. Aux environs de l'ecueil deKomorica, on a trouve des restes de mammiferes quatemaires. Ces mouvements recents du niveau marin facilitent l'explication des fonnes sous-marines et littorales de Žirje. Les fonnes ennoyees entre l'isobathe de 100 m. et le rivage sont semblabesii celles du continent voisin. Le micro-fonnes d'abrasion sont mieux developpees sur le littoral Nord-Est que sur la cote Sud-Ouest, bien que cette demiere soit orientee en direction de la haute mer. Mais c'est la pente des coushes qui favorise les processus d'abrasion. Le rivage de l'ile est tres decoupe. Les fonnes les plus developpees sont les baies qui represent des sections de vallee ennoyees lors du relevement du niveau de la mer. Suivant la position des coushes, ees baies sont longitudinales ou transversale, mais ce sont les premieres qui dominent.

Au point de vue du climat, Žirje se trouve sous !'influence de la mer. Les hivers sont doux et les etes chauds et secs. Le total des precipitations annuelles s'eleve a753mm maislesminimase situenten ete, al'epoqueou lesbesionsen eau sont les plusgrands;26%des precipitations seulementtombent dans le semestre estival. Durant cette saison, ll'ile manque d'eau, d'autant plus qu'elle est constituee de calcaires. Žirje se trouve dans une zone climatique de transition entre le climat frais et relativement humide des fles du Nord de littoral dinarique et le climat sec des fles du Sud. Le veni est un element climatiquetresimportant. La"bura"souffle pendant 47jours sur 100, le"jugo" (veniduSud) 35etlemaestral18. La buravient duNE, maiselleesttoutefois moinsfre que quentedanslesflesduNordde l'Adriatique (aLošinj, parexemple, elle souffle 54jourssur 100), tandisquedans lesfles duSud, c'estle ''jugo" qui damine (ii Hvar, 82jours sur 100). L'humidite relative annuelle moyenne est a 82% et durant l'ete .ii 64%, taux qui favorise la croissance des cultures et neutralise leseffets de lasecheresse. Zirjeappartient au groupe des regionshumides d'apres la fonnuledeLang, maisd'apres celledeDeMartonne, elle serait semi-aride. Cette demiere fonnule ne tient pas compte de I'humidite relative quijoue un role important dans le cas de Žirje. Le climat de cette fle presente une anomalie positive, car il est plus doux que le climat correspondant ii cette latitude. Il n'existe pas de cours d'eau pennanents ii Žirje. L'irregularite des precipitations, la compostition calcaire des roches et les faibles dimensions des bassins d'ecoulement empechent le developpement de rivieres supe,ficielles.

La vegetation est adaptee auxconditions climatiques et topographiques. Elle est plus dense sur les sols de terra rosa et sur les calcaires ene plaquettes. La principale fonne vegetale est le maquis, association degradee de coniferes et d'especes vivaces. Les plantes cultivees sont la vigne, l'olivier, lefiguier et le merisier.

Les sols les plus repandus sont les terres rouges plus ou moins melangees a ['humus, Elles dominent dans le polje. Il y a egalement des sols squelletiques dans la partieSud-Estde l'fle, dans lazone des calcaires en plaquettes.

L'homme a transonne les rapports entre ees differents elements nature/s.

Traduit parA. Elane.

ŽIRJE U NAŠOJ PROŠLOSTI

Burna je prošlost prohujala našim primorjem i otocima. Prirodna i društvena zbivanja ostavila su svoje tragove, neka više a neka manje. Svi oni kažu i mnogo i malo. Malo, ako ih površno ovlaš gledamo. Puno, ako im se približimo, aktivno promatramo nastojeći, da prodremo u njihovu bit. To vrijedi i za Žirje, otok u šibenskojotočnoj skupini.

Poregionalnompoložajudostaisturen,apougođaju, kaoisvinašiotoci,romantičan, Žirje jezanimljiviprivlačanotokizviše razloga. Višestruka promjena njegova naziva kroz historiju, arheološki ostaci, novije naseljavanje, zanimanje stanovnika i njihov odnos prema gradu kao gravitacionom središtu to potvrđuju. Pokušat ćemo da neke od tih elemenata istaknemo u historijska geografskomsvjetlu.

U raznim povijesnim izvorima, kodeksima, geografskim kartama i t.d. spominje se Žirjepodraznim imenima (13).1 Navest ćemo samo važnije. Rimski historičar Plinije nazivlje ga Surium. U srednjem se vijeku upotrebljavaju nazivi: Insulaasuriorum, Suriumantico,Curi,Giuri,Gudri,Juris idr. Današnjioblik pojavljujese 1324. kaoZirie. Mnogi seispitivačineslažuutome, kakvog je porijekla današnji nazivŽirje. Mišljenja se razilaze u tome, dalijeŽirje slavenskog porijekla ili nije. Akademik P. Skok2drži, da je grčkog porijekla, dok drugi pak tvrde, da dolazi od riječižir, jer je otok, naročito njegov jugoistični dio, bio nekada pošumljen gustom česvinom. Treći misle,3 da dolazi odZarje ili Zore, božice iz hrvatske mitologije. Ipak izgleda najvjerojatnije, da je Žirje grčkogporijekla. Topotkrijepljuje historijskavažnostotoka.

Položaj Žirja je takav, da je kroz historiju ležao na raskrižju dviju vrlo važnih prometnih direktrisa: od rimske Scardone i kasnije Šibenika, prema morulongitudinalnebrodske rutepremasjevera-zapadu. Funkciju čuvara ovogdijelanašihotokai obale vršilo je Žirje gotovo kroz sva protekla vremena, počam još od ilirske epohe. To nam svjedoče i ostaci dviju snažnih utvrda: Obrinjske Gradine i Gustirne. Iz njihovih se ostataka može zaključiti, da su imale vrlo značajnu ulogu. Činjenica, da su obe građevine podignute na jugoistočnom, isturenom dijelu otoka, pokazuje njegovu stratešku i prometnu važnost. Arheolog Ć. M. Iveković5 predpostavlja, da su obe utvrde imale obrambenu ulogu. Nije pouzdano utvrđeno, koja je od utvrda starija. Drži se, da obedatiraju iz ilirsko-rimskogdoba. PodignutesuiznaduvalaVelikei Male Stupice, gdjejevjerojatnopostojalo prvobitno naselje. Jugoistočnidiootokajesadanenastanjeni pust, alijeudavnavremenamoraobitinapučen iglavnidiootoka, ne samoradidobrih lukainekoć gustešume, već radistrateški važnihpoložajailakšeobrane. U tomdijeluotokasvesuuvalebilehranjeneutvrdama. Zalijev Velika Stupica bio je branjen Gradinom, a Mala Stupica i Kabal su bili čuvani Gustirnom. Naziv Gustima dolazi od gustijerne, što senalazi unutarzidina utvrde, kojajebilaokruženasanekoliko kula. Gustirna je strma, prirodno nepristupačna sa tri strane, osim sa jugozapada i brani pristup na ovaj dio otoka sa svih strana. Po građevnim ostacima da se zaključiti, da je prvobitna utvrda mnogo kasnije dograđivana, što potpomaže našu pretpostavku o važnosti otočnog položaja u starom isrednjem vijeku.

Druga utvrda - Gradina podignuta je nedaleko morske obale na vapnenačkom grebenu južno od sela. Sagrađena je u dva mahaismatrasemlađomodGustirne. Ostaci Gradinedižusedo 10mrelativnei30m nadmorskevisine. Značajnojeistaći, dasu napravepodignuteza obranupremaluci ipolju. U vezi s timarheologĆ. M. Iveković piše, dasuposvemusudećioveutvrdeslužile narodui blagu kao utočištepredneprijateljem, jer je Gustirnaprimalakišnicu, a Gradina imala vodu ujami.

Ako su imale isključivo ulogu zbijega, kako navodi Iveković, onda bi bilo prirodnije, da su izgrađene više u unutrašnjosti otoka, premasjeverozapadnomdijelu. Osim togaveličinaobjekata,njihovautvrđenost,naročito Gradine, ukazujenaprvorazrednu

stratešku točku u doba, kada je bio potreban nadzor nad plovidbom u ovom dijelu Jadrana.

PoložajŽirjaje zatokaostvoren.Dovoljanjeletimičanpogled nakartutogpodručjada setouoči. Longitudinalnadirektrisa jeglavniprometnipravac. Ona sepoklapa sapružanjemsjeverodalmatinskihotoka, kaocjeline, išibenskih, kaodijela,načijemčelu stoji Žirje. Sapoložaja Gradine mogućeje biloopaziti svaki brod, kojibi sesavelikeudaljenosti približavao obali iliplovio uz nju.

Žirje jedakle imaloprvostepenu stratešku iprometnuvažnostjoš iz ranog historijskogdoba. Onojetozadržalokrozsrednjiinovi vijek, što se vidi izsrednjovjekovnih ruševina ujugoistočnomdijelu poljai brojnihdokumenata mletačkeepohe.

O Žirju znamo nešto više počam od11. stoljeća, kada se u domaćim spisima spominje prvi put. Tada su prihodi sa njegovih zemaljabilikraljevskidohoci. Godine1059. darivahrvatskikraljPetar Krešimir IVotokŽirje benediktinskomsamostanu Sv. Ivana u RogovukrajBiograda.Kasnije, tokom13. i14. stoljeća,započinjeborbaza Žirjeizmeđu Zadra iŠibenika.Zadranisugasvojatali na osnovu pravabenediktinskog samostana, koji senalaziona njihovom teritoriju. Šibenikga jeenergičnoprisvajao, jermujebliži, unjegovom je prostorui njemu gravitira. Prava Šibenikabivaju konačno priznata1323. iotokvraćen. Posjedisu pripališibenskim obiteljima: De Saracenis, Šižgorić i Jurio. Koloni su morali da plaćaju teške daće. Sredinom 17. stoljeća posjede na Žirju dobiju bosanskifranjevcikoji sukasnijepodigli samostan Sv. Lovreu Šibeniku. Jagma zaŽirjem u todobapotvrđujenjegovuekonomsku vrijednost. Njegovo relativno plodno polje i priobalno more činili su ga jednim od bogatih šibenskih otoka. Funkcije mu se kroz historiju nešto mijenjaju. Kada je nesigurnost na Jadranu bila opća značajka, Žirje je predstavljalo stratešku točku ili gusarsko povremeno uporište prvoga reda. Lađe suplovile, pune tereta prema sjevernom Jadranu, zbog povoljnihvjetrova imorskih struja, duž istočnog primorja. Trebalo je taj put osiguravati. To su znale dobro države, čije su lađe trgovale sa Levantom i gusari. Taj momenat, pored njegovog položaja prema unutrašnjim otocima i Šibeniku, učinilo je Žirje strateški vrlo važnim. Kasnije, kada nastupaviše ilimanjeperiodsigurnostiodnosnorazdobljemoćitalasokratskedržave- Venecije.Žirje,kaostrateškatočka, jenjava. Broj stanovnika raste. Gradi se samostan i naseljavaju koloni, te otok počinje da ekonomski jača koristeći plodno polje i okolno more. Na Žirju podižu skladište ribari čitave šibenske otočne skupine. U polju se gaje žitarice i vrtne kulture, a na vapnenačkim pašnjacima brojne ovce i koze. Propadanjem vinograda u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća razvija se na otoku naglo i vinogradarstvo. Vinova loza potiskuje druge kulture i stoku i širi se po terasastim krčevinama vapnenačkih pristranaka. Zatim nastupabolest loze iopća ekonomskadegradacija. Iseljeništvozauzimlje maha, a Žirju se opetpovraća, obzirom na iredentističke zahtjeve prekomorskog nam susjeda, funkcija uporišne i obrambene točke. Ovi momenti sa mora i kasnije imigracija sa kopna, stvaralisu historijuŽirja.RazvojŠibenika utjecao jenarazvojnovijegnaseljauzmore. Tacentripetalna silagradadanasdolazisve više do izražaja u životuotoka.

Vidjeli smodakle, da je važangeografskipoložajotoka uticao na njegovu povijest.Naosnovu toga mogli bismo izdvojititri epoheotoka i to:jugoistočna,središnjai sjeveroistočna.

Prva spada u doba, kada su utvrde Gradina i Gustirna bile najvažnije i imale prvorazrednu ulogu i kada se životna aktivnost očitovala najviše na tom dijelu otoka. Dvije relativno jake i velike utvrde, pitomi pejzaž i uvale pogodne za sidrište idu u prilog pretpostavci, da jeurano historijsko dobaovajpredjel bio najvažniji.

Druga epoha spada u srednji vijek. Jačanjem mletačke moći na moru utvrde gube postepeno karakter neophodnih i jakih nadzornih točaka. Život se koncentrira u središnjem dijelu otoka. To dokazuju ruševine samostana u jugoistočnom dijelu polja. Turskonadiranjeu primorskekrajevepočetkom16. stoljeća prisiljavastanovništvodabježinaotoke.Tako se jačenaseljavaiŽirje, a naselje se podižeu unutrašnjosti, na prisojnojstrani sjeveroistočnogvapnenačkoggrebena.

Treća epoha nastupa pod utjecajem ekonomskog razvitka Šibenika, žarišta privredne aktivnosti. Novo naselje počinje da se

Četiri rada o Žiriu

izgrađujeuuvaliMunina sjeveroistočnoj obaliotoka.To jeepoha razvojaribarstvaiizrazitijegravitacijeprema regionalnom centru. Rezultat toga je izgradnja pristaništai uspostavastalnevezesa gradom.

BILlEŠKE:

1 M. Friganović: Žirje. "Prilog poznavanju prirodnih osebina otoka", Geogr.glasnik. XV, Zgb., 1954.

2 P. Skok: "Toponomastička ispitivanja slavenstva i romanstva naJadranskim otocima", Jadranski Institut JAZU, Zagreb, 1950.

3 K. Stošić: "Sela šibenskogkotara", Šibenik, 1941.

4 Ć. M.Iveković: "Žirje", Starohrvatskaprosvjeta, Zagreb-Knin, 1927.

(Ovaj je članak izvorno objavljen u Šibenskojreviji 3, Šibenik 1955., str. 37-39.)

Summary

MLADENANTEFRIGANOVIĆ:ŽIRJEINOURHISTORY

ThenamesofŽirjehavebeenregisteredonthedifferentmaps,aswellastheetymologicalexplanations.Thekeypositionoftheislandhascausedthe buildingoftheoldfortifications.Thedesertedsouth-eastempartoftheislandrepresentedprobablyitsmainpartearlier.TheregaldonationfromtheMiddle agesandthefightforthepowerovertheislandbetweenthemunicipalitieshavebeenmentioned.Withthedevelopmentoftheeconomyontheisland,its populationgrowsaswell.Thedevelopmentofthenearbycenterofthetownleadstowardsthebuildinginthenewervillagebythesea.Thegeographical positionoftheislandmadestheinfuence,inthiswas,uponthethreecharacteristichistoricalperiods:south-eastemperiod - intheGreekandRomantime, themiddlepartintheMiddleAgesandthenorth-eastemperiodinthemodemage.

STANOVNIŠTVOŽIRJA-PRILOGPOZNAVANJUDEMOGRAFIJE NAŠIHOTOKA

Oskudni historijski izvoriiz ranijeg Srednjeg vijeka ne omogućuju upoznavanje kretanja stanovništva otoka Žirja. Konstantin Porfirogenet ne spominje Žirje kaonaseljeni otok.1 Stoljeće kasnije (1153.)arapski geografldrizi navodi,da je od 16velikihotoka pred istočnom obalom Jadrana naseljeno samo njih 6; ostali su nenaseljeni ili napušteni,ali ih ne navodi poimence.2

Isturenpoložaj otoka iostaci dviju utvrda(Obrinjskagradinai Gustirna)na jugoistočnom dijelu upućuju,da jeotokbioranije naseljen. Pretpostavlja se,da su ove utvrde iz ilirsko-rimske epohe. S tim u vezi Ć. M. Iveković piše: "Jugoistočni diootoka jesada nenastanjen i pust,ali je u davna prošla vremena morao biti napučen,kako se to brojnim ruševinama vidjeti može".3

Na osnovuizoliranogpoložajagrađevina,koji je dostaisturen inepristupačan,istipisac zaključuje,dasu utvrdeslužilenarodu istocikaoutočištepredneprijateljem. Objesu pružalemogućnostduljeg zadržavanja,jer su imale vodu. Gradina jeimala cijednicu, koja se skupljala na dnu jame, dok se u Gustirni skupljala kišnica - otuda joj ime. Izgleda nam da bi za sklonište, zbijeg, bili povoljniji unutrašnji i skrovitiji dijelovi otoka. Isturen položaj,dobravidjelicai snažna utvrđenost upućuju na ulogu uporišne točke, što se provlačilo od rimske do mletačke epohe. Važno je, da te utvrde, po konstrukciji snažne i po prostoru relativno velike, uz rezerve vode i plodno polje govore u prilog pretpostavke o naseljenosti otoka Žirja u rano historijsko doba.

Osim ovih arheološkihostataka,nemamo za Žirje nikakvih podatakasve do 11.stoljeća,kada seprviput spominje udomaćim spisima.4 Tada su prihodi otoka bili kraljevi dohoci. Godine 1029. daruje hrvatski kralj Petar Krešimir IV Žirje benediktinskom samostanu u Rogovu kraj Biograda,iz čega slijedi,da je otok tada bio naseljen. Prvi podaci o broju stanovnika datiraju iz 1298., kada je osnovana šibenskabiskupija. Na Žirju su tada živjela 103 stanovnika,u 23 kuće,što za todobaznači veliku,a prema tome i staru naseljenost.U prvoj polovici 14. stoljeća (1323.) posjede na otoku dobivaju šibenske plemićke obitelji: Šižgorić, Jurio i De Saracenis, te se koloni tješnjepovezuju s gradom.

Kasnije,svedo sredine 17. stoljeća,nemamopodatkeostanovništvu.Tojeposljedicanenormalnihprilika; najprije kuge,koja je haralaunekolikonavratado 15.do 17.stoljeća,iturskognapada ušibenskoprimorje u prvoj polovici 16.stoljeća. Turskinasrtaji i pljačke sela šibenske okolice imali su jak odraz na migriranje stanovnika prema užem primorju i otocima. To dokazuje jedan dokument iz 1543., u kojem se navodi, da je radi Turaka napušteno u tom dijelu Dalmacije ukupno 67 naselja i da su neki iz napuštenihsela prebjegli, međuostalim,i na Žirje.5 To se daljepotvrđujei u jednomizvještaju godine 1567.6 Među napuštenim selima i naseljimašibenskog zaleđa spominju se poredostalih: Konjevrate,Pokrovnik i Danilo Biranj. Za nas su ta selazanimljiva zato,jer seprezimenaRadakovićiMilgostić,kojasespominjuu timselimaprijenadiranjaTuraka,kasnijejavljajunaŽirju.7Poslije potiskivanja Turaka prema unutrašnjosti i učvršćenja granice,ova prezimena iščezavaju na Žirju, a javljaju se opet na kopnu. To upućuje na remigraciju,koja se vršila od kraja 17. stoljeća,kada je mletačko-turska međa pomjerena na Dinaru (1699.). Godine 1667.zabilježenoje,daŽirjeima 186stanovnikai 32 kuće.8Porastprema 1298. iznosiojedaklesvega 83stan.i 9 kućaili 1stanovnik svake 4,3 godine. Dalje je važan period od polovice 17. stoljeća do početka 18. stoljeća,kada se na otok doseljavaju čak iz Bosne. K. Stošićnavodi,da subosanskifranjevcidovelisasobomseljake,kojesu naselili u selima: Grabovci,Gaćelezii dr. sjeverozapadno od Šibenika. Kakosu isti franjevciizgradili u Šibeniku samostan Sv. Lovre,a agrarnomreformom generalnog providuraD.Foscola 1649. dobili posjede na Žirju,možemo pretpostaviti,da su na tim svojim posjedima naselili neke od onih,koji su došli s njima iz Bosne.9 Franjevci Sv. Lovre prodali su posjede kolonima godine 1875.

Pored navedenih migracija s kopna na otok i obratno, bilo je kretanje stanovništva između šibenskih otoka. To se može zaključitiipoprezimenima.Napr.prezimeUngarjavljase 1794. uJezerimanaotoku Murteru, akasnijesepojavljujenaŽirju,gdje još postoji.Slično je s prezimenima: Šižgorićiz Murtera, Dobra izPrvić Luke, doksu prezimenaKalebiVlašić nestalanaŽirju, a pojavilase uTisnom na Murteru. Uuvalama Mune iTratinske na Žirju imali sumnogi ribari izPrvićLuke,Jezera, Tisnoga, Prvić Šepurine i Zlarina svoje mreže i skladišta, pa nije isključeno, da su se s vremenom i stalno naselili radi ribarenja u vodama oko Žirja, gdje su bogata lovišta i plitki brakovi.10

Godine 1742. broj stanovnika na otoku iznosi 178, što znači, prema god. 1667. pad od 8 stanovnika.11 Vjerojatno je to posljedica iseljavanjapremakopnu,gdjesuprilikepostalesigurnije.

Zanimljiv je podatak iz 1775., kada Žirje broji 231 stanovnika.12 To, u poređenju sa 1742., znači u relativno kratkom vremenskom razdoblju prvi jači porast (53 stan.). Porast nije posljedica doseljavanja, već prirodnog priraštaja. Do toga zaključka dolazimo uspoređivanjem broja kuća iz1742. i 1775.Dok je stanovništvoporasloza 53žitelja, dotle je broj kućapovećansamoza 3. Da je torezultatdoseljavanja, sigurno bi se ibrojkućarazmjernopovećao.

Od 1775. do 1841. broj stanovnika povećaose od 231na 335.Taj je porastpopraćen i povećanim brojem kuća (na 63).13 To je rezultat prirodnogprirastastanovništva, koji suuvjetovalepoboljšaneekonomskeprilikezbog smanjenja kolonskihobavezau poređenjus prošlim stoljećima iintenzivnije obradeplodnogpolja.

Postepenodemografska iekonomskopoboljšanjenastavljase naotokukrozcijelo 19.stoljeće. Od1841.do 1880.stanovništvo je poraslo za 98osoba ili godišnje 2.5 stanovnika. Od 1880. do 1900., broj stanovnika je porastao za 81ili skorokaozaprethodnih 40 godina.14 Tajseporast nastavljado 1910. kada je brojstanovnikaiznosio 659ili125osoba više nego 1900.15; tojeujednoiperiod najvećeg prirasta stanovništva u povijesti otoka.Početak ovogstoljeća je dobanajveće privredne aktivnosti na Žirju. Stočarsko-poljoprivrednaekstenzivna aktivnost, karakterističnazaprivredu Žirjadokraja 19.stoljeća, zamjenjena je intezivnijimpoljoprivrednoribarskim gospodarstvom, u komejevinovalozadominirajućakultura. Brojčokota vinoveloze iznosioje 1896. godine 573.000ibio gotovo dva puta veći od vrijednosti u 1857. i 1950. godini.

Godina 1910. predstavlja prekretnicu. Filoksera zahvaća vinograde i na Žirju; proizvodnja opada i stanovništvo počinje da stagnira.

Općem privrednom razvitku, koji je prouzrokovala bolest vinove loze, pridružuje se i stradanje tokom Prvoga svjetskog rata. Gospodarske poteškoće uvjetovalesu poslije Prvoga svjetskog rata iseljavanje u prekomorske zemlje. Iseljavanjese vidno odrazilo nastrukturi stanovništva pospolu.Dokje 1910. bilo358muškaraca i313žena, dotle je 1931. bilosvega 328muškaracai358žena.16 Razlika nije posljedica ratnih gubitaka, jer broj poginulih muškaraca nije bio tolik, a viškom novorođenih muškaraca je već bio nadoknađen. Godine 1939. na otoku živi 725stanovnika, dok ihje 85 bilo izvan Žirja, uJugoslaviji ilidrugdje.

Nerazmjerizmeđumuškaracaiženaidaljesepovećavao. Premapopisu 1948. imamo345muškaracaprema421ženi, štoznači da je žena bilo 76 više nego muškaraca.17 U nedostatku muške radne snage žene obavljaju teške poljske poslove. Još je teža situacija, akose pogleda odnos prema godinama starosti. Prema podacima iz 1948. izlazi, daod ukupno 766 stanovnika otpada na one od 15 godina i preko 60 godina 320 stanovnika ili 44%, štoje vrlo nepovoljan omjer. Od ukupnog brojastanovnika između 15 i 60 godina starosti žena ima 239, amuškaraca 208. Trebadalje uzeti, da je tostanje bilo početkom 1948., ali se od tada dodanas vršilo znatno iseljavanje muškaraca i čitavih obitelji, tražeći posao u industriji i obalnoj plovidbi. Proces iseljavanja, koji je počeo dvadesetih godina, nastavlja se do danas. Razlika je u tome, što su prije Drugog svjetskog rata pretežno iseljavali u evropske (Francuska i Belgija) i vanevropske (Chile, USA, Australija) zemlje, dok se danas migracija vrši unutar našeg državnog prostora,

pretežnouprimorskagradskanaselja. Godine1939. biloje 85 Žirjana usvijetu,a1951. živjeloihje115izvanrodnogmjesta, odčega oko 60 u USA.18

Proces iseljavanja između dva svjetska rata nije bio tako intenzivan, kao kod nekih drugih šibenskih otoka, na pr. Zlarina i Prvića kod kojih je broj stanovnika 1939. bioznatno manji od broja iz 1910.19Uzrokje u tome, štosuna Žirju relativna gustoća i agrarnagustoćastanovništvamanje negona ostalim otocima (Zlarin1910.20- 180 stan. nakm2 , 1948. -112 stan. nakm2 , Prvić1910. - 904stan. na km2 , 1948. - 794stan. na km2 , Žirje 1910. - 42 stan. na km2 , 1948. - 49stan. na km2), a postojale su relativno bolje ekonomske mogućnosti (plodno polje, atome treba dodatii izdašan ribolov).

Poslijeratni razvoj naše zemlje i veća mogućnost zaposlivanja znatno su više utjecali na pojačano iseljavanje sa Žirja. U razdoblju od 1948. do 1951. stanovništvo je opalo sa 766na 716 ili za 50 osoba21 • Tajse proces vjerojatno nastavio i do danas22 •

Izizloženih podataka vidimo, da sena izoliranom iekonomskipovoljnijem Žirju proces depopulacije između dva ratamanje osjetio. Ali poslijeratna izgradnja iindustrijskirazvojŠibenikapospješili su iseljavanje sa Žirja.

(OvajčlanakizvornojeobjavljenuGeografskomglasniku 16-17/1954.-1955.,Zagreb1955.,str.103-106.)

BIUEŠKE:

1L.Marčić:"Zadarskaišibenskaostrva", Srpski etnografskizbornik XLVI (Naselja iporeklostanovništva 26),Beograd1930.,str.511-17.

2Op.cit.,str.511

3Ć.M.Iveković:"Žirje",Starohrvatskaprosvjeta, Zagreb-Knin1927.,str.1.

4 K. Stošić: "Selašibenskogkotara",Šibenik1941.,str.197.

5Op.cit.,str.7i8.

6FoliumDiecesarum Organom CuriaeEpisc. Sibenicensis (1882.).

7 K. Stošić: op.cit.,str.106i194.

8Op.cit.,str.194.

9Op.cit.,str.152.

10Op.cit.,str.194,201,216,162,243i195.

11Op.cit.,str.195.

12Op.cit.,str.194.

13A.Matschek:"Stat.RepertoriumderbewohntenOrteinKonig.Dalmatien",Zara1888.

14"SpecialOrtsrepertoriumvonDalmatien",Wien1894.

15"SpecialOrtsrepertoriumvonDalmatien",Wien1919.

16"Upravno,sudskoicrkvenorazdjeljenjeiimenikprebivalištaPrimorskebanovine",Zagreb1938.

17"PrethodnirezultatipopisastanovništvaNRHod15.III1948.,Zagreb1948.

18PremapodacimaKotarskogstatističkoguredauŠibeniku.

19PremapodacimaKotarskogstatističkoguredauŠibeniku.

20K.ŠimekŠkoda:"StanovništvoZlarina", Geografski glasnik 13,str.128,Zagreb1951.

21PremapodacimaKotarskogNOuŠibeniku.

22Nažalost,nijebilomogućedobitinajnovijepodatke,čaknioneslužbenogpopisaiz1953.

Summary

MLADEN ANTE FRIGANOVIĆ: THE INHABITANTS OF THE ISLAND ŽIRJE - THE CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF DEMOGRAPHYOFOURISLANDS

The factsabout the numberofthe inhabitants on the island have been traced since thefirst known factfrom the year 1298. The events on the land and the disposable lists of the family names since the beginning of the new epoch show the emigration and reemigration towards Žirje. The migration of the inhabitantsfromBosniatogether withthe Franciscansafter the Candian warisalso important. The changesin the birthrate can be connected with the changes in the local economy, with the shift from sheperd-agricultural towards agricultural-fishing economy. Phylloiera and the World War I brought to the considerable oversea emigration. The emigration has been going on even today, in the direction of the coastal centres, where the industrialization and the urbanrzation of Šibenik has a big importance.

M.A.FRIGANOVIĆISTJEPANŠTERC:OTOKŽIRJE-PRIMJER DEPOPULACIJE,DEGRADACIJEIINOVACIJEŽIVOTANAMALOMOTOKU

Sasamo15,43 km2 ŽirjepripadamalimotocimananašemJadranu,asvojimjepoložajemnajisturenijiotokšibenskog arhipelaga.Madajeoovomotokuvećpisanounašojgeografskojliteraturi,1 onjeidaljezanimljivosobitoprocesomkojise diferencijalnoodrazujeuisturynimdijelovimanašegotočnogprostora.

Usvibnju1980.g.boravilajenaŽirjuskupinastudenataIIgodinegeografijeiimalapodvodstvomautoraovognapisaterenski praktikum.Svrhajebilaupoznatijedanmanji,aliistureninaseljenotoknanašemmoruiustanovitikakosesuvremenadruštveno-gospodarskapreobrazbazemljeodražavautompodručju.Kojisuprežitci,akojisuinovacijskielementiotočnogpejzaža.Ukojem sesmjerukrećeživotnaotokuinjegoviproblemi.2

Općiprocesdepopulacijekaosvojevrsniodrazdruštveno-gospodarskog zaostajanjanašegotočnogprostoranijemimoišaoni Žirje.Tajjeproceszahvationajprijenašemaleotoke,osobitooneudaljenijeodkopna.Toseosjetilovećpočetkompedesetih godina,alisedepopulacijarazmahalatekodšezdesetihgodinaidodanasjeostavilagotovostravičneposljediceubrojuistrukturi stanovništvaovognekoćznatnonapučenijegotoka.

Urazdobljukojezahvaćamodernepopisestanovništva1857.-1971.,Žirjejeimalonajvišestanovnikagodine1921.(780).Uzme lisetajbrojkao100,ondajepokazateljbrojnostistanovništva1857.g.bio43i1971.g.samo42.Prematome,stanovništvoseŽirja u razdoblju1857.-1921.otprilikeudvostručio, a u razdoblju 1921.-1971.prepolovio. Razdoblje općega populacijskog rastai gospodarskogoživljavanja,slijedilojerazdobljepopulacijskogpadaigospodarskogzapuštanja,osobitoštosetičeiskorištavanja zemljištauagrostočarskesvrhe.

Karakterističnaje,dakle,zvonastadistribucijabrojnostistanovništvaurazdoblju1857.-1971.g.Grubouzevši,sličanjetrend iuvećininašihmanjihisrednjihotoka.Važnojeistaćiitodajeprocesdepopulacijejošbržinakon1970.g.isigurnismodaće predstojećipopisstanovništva31.III1981.pokazatisvusilinudepopulacijeŽirja.Jer,premapodatkumjesnezajednicesamog otoka,naŽirjujesredinom1979.g.stalnoboravilosamo158osoba(otprilikekolikoiprijepunatristoljeća,tj.1667.g.3).Uodnosu nastanje1921.godine,naŽirjuježivjelasamopetinastanovništva.Kretanjebrojastanovnikavidisepodrobnijeizovetablice:

BrojstanovnikaotokaŽirjapopopisima1875.-1971.

(Izvor: Mirko Korenčić: Naseljaistanovništva SR Hrvatske. RZS SRHi JAZU,Zagreb, 1980.)

Zarazlikuod kretanjabrojastanovnika,brojdomaćinstavase nije bitnosmanjiourazdobljusilaznog dijelakrivuljaukupna stanovništva.U poslijeratnomrazdobljutakva diskrepancavidi seu poredbidvajupodatakaiz ove tablice:

BrojstanovnikaidomaćinstavaŽirja 1948.-1979.

se usitnjavaju pa se njihov ukupan broj značajnije ne smanjuje. To znači da je prosječan broj članova po domaćinstvu sve manji i da se domaćinstva kvalitativno rastaču. Podatak o samo 1,1 članu po domaćinstvu svjedoči o dominaciji staračkih domaćinstava u kojih porodična podjela rada praktično ne postoji. Rezultati ankete pokazuju da se radi o prosječnoj starostinosiocadomaćinstvaod 66godina. Doda li se tome podatak da je 1979. g. stopa smrtnosti na otoku bila čak 60 promila, jasnojedokojejemjerestanovništvoostarjeloinasvojevrstannačinokljaštreno. Godine1979.bilojena Žirju 103ženskih (65%), asamo 55 muških (35%)stalnihstanovnika.Djece sastalnimprebivalištempraktički nema,aosnovnaješkolazatvorena.Liječnik dolazi izŠibenikajednomtjedno. Gerontološkiproblemisuakutni,a kvalitetživotanizak.Nijeu pitanjusamo prosječnimjesečni dohodak (mirovina i sl.), već problemi što izlaze iz osame i osjećaja nemoći onihčijasu se djecarasula po domovini i svijetu.

Brzinastarenjastanovništvauposljednjemmeđupopisnomintervaluvidiseizovetablice:

SastavtrijuvelikihdobnihskupinastanovništvaŽirjaipromjene1961-1971.

Unormalnimpopulacijamaodnosistarijih(60ivišegodina)imladih (0-19godina)upravosuobrnutiodstanjanaŽirju. VisokstupanjporemećenostidobnogsastavaupućujenapopulacijskoizumiranjeŽirjabarštosetičenjegovastalno-prebivajućeg stanovništva.

Promjenaekonomskestruktureaktivnogstanovništvaotokaišlajeukoraksdepopulacijom,tj.siseljavanjemipromjenom dobno-spolnogsastavastanovništva.OdpedesetihgodinadodanasŽirjejepostaloodagrostočarskogiribarskogotokarefugi,um starih,onihkojisuostarjeliživećiiradećinasamomotokuionihkojisuostarjeliiliobnemoćaliradećiizvanotokanamoruina kopnu.Samoutokupraznikailjetnihgodišnjihodmora, dijeloviotokaožive,osobitouzuvaleMune,Koromašne,Tratinskei drugihgdjesuobnovljenenekestareisagrađenenovekućezaodmor.TimeŽirje,manjesamoselo,avišedijeloviobaledobivaju novufunkcijukaoimnogidrugimanjiotocinanašemJadranu.4

AktivnostanovništvoŽirjabilojeovakouključenouglavnesektoregospodarskihdjelatnostiod1953.do1971.g.:

Promjenaudjelaaktivnihuprimarnomsektorudjelatnosti(poljoprivreda,ribarstvo)višejekvalitativnanegokvantitativna.Jer, danasseegzistencijalnotimebavesamomalobrojniipretežnosuumirovljeniciiližene.Sekundarnogsektorapraktičkinemaotkako jednevnomigriranjenaraduŠibenikpostalonemoguće,doksebrojzaposlenihutercijarnomsektoruodnosinaonekojisunužni zaminimalnefunkciježivotanaotoku.Razmjernovisokudioonihnepoznatihiostalihupućujenaznačajnustopuosobasličnim prihodom(socijalnapomoć,porodičniinvalidi,potporaodsvojihiseljenikaisl).Ugrubom,očitjevisokstupanjdeagrarizacijei

ČetiriradaoŽiriu

depopulacije. Napuštene i zapuštene zemljišne čestice po otoku svjedokom su takva procesa. Uz njih su brojne i goleme gomile iskrčenih stijena iz vremena konjukture vinogradarstva i s njim povezana uzgoja mediteranska voća na otoku kao dijela opće konjukturenanašemprimorju s kraja 19. stoljeća. Danas se kao dopunskadjelatnostobrađuje samopolje uunutrašnjosti(vinova loza, smokve, šljive isl.)

Anketakoju smoproveli otkrila je svu snagu depopulacije, ostarjelosti stanovništva igospodarskeumrtvljenostiotoka.To je, zapravo, potvrdilonašaočekivanja. Željelose samo kratkimpostupkom i autopsijom tokvantificirati,te ukratkoovdjeizložitikao primjer sveopćeg procesakarakterističnogzasličnedijelovenašeg otočnog prostora.

Samose 3% ispitanihdomaćinstvadeklariralo poljoprivrednim; mješovitih je bilo 25% i ostalih (najvećima umirovljeničkih) čak 65%. Ostatak od 8% su domaćinstva koja ne bi pripadala ni u jednu od spomenute tri skupine. Ovi podaci i odnosi govore samizasebe.

Iseljenih je - posjećanju insitu - bilo 82 (29 prije rata, a53 nakon rata). Od tihživi 30 (sasvojim obiteljimau Šibeniku), 14 ih je u ostalimsredištima duž našeg primorja, 10 u ostalimpodručjima SRH i SFRJ, a u Evropi i prekomorskimzemljama28 (s obiteljima).

Zabilježeno je čak 49 napuštenih kuća (dimova), a dodatno istaživanje je povećalo taj broj na 58 (Žirje selo i Muna luka). Međutim, nekesu odtih kućazamijenjenenovogradnjama, manje uselu a više uluci. Ipak, najviše jesasmanovih kuća zaodmor i, razumljivo je, dasu podignute najvećmau uvalama uzmore. Takvih je kućazaodmor ukupnodosvibnja 1980. g. biloizgrađeno (ili su bile ugradnji)61. Najviše ih je užirjanskompristaništu Muni (25)i uKoromašni(25), zatim u uvaliTratinskoj(6), Mikavici (3) i u Veloj Stupici (2). To dokazuje o promjeni funkcije otoka Žirja, od radno-rezidencijalne u odmarališnu. Jer, osim samo nekoliko prepravaka starih i još manje novih kuća u selu koje je u unutrašnjosti otoka (vezanost za krško polje izvan pogleda s mora dokazuje podrijetlo i orijentaciju starijeg stanovništvaŽirja), sve su nove kuće uz more. Stoga je nesumnjivo glavnanakana gradnjepodređenaodmoru,i toljetnom, asamo djelomice budućemkorištenjupolja.Žirjepostaje,dakle,sezonskiladanjskomjesto isturenou pučinusrednjegprimorja.UdaljenostodŠibenika,kojemgravitira,iznosi20kmzračnelinijepatoomogućuje,uzdnevnu brodsku vezu iposebnu vezu nedjeljom,dobrukomuniciranostzaonekojiprebivaju utomgradua imajukućezaodmorilistarinu na Žirju. Ta činjenica i sve jača sklonost i potreba gradskog stanovništva za privremenim odmorom i promjenom ugođaja može značiti zaŽirjespasonosanproces ukojemsenazireznačajnakomponentabudućeg življenja.

Od ukupno 61 vlasnika kućazaodmor,52 (85%)suzavičajemŽirjaniilisu Žirjanke udatezaljude iz drugihnaselja ikrajeva. Ostali su zavičajem Šibenčani (2), Ljubljančani (2), Zagrepčani (2), Splićani (1), Slavonsko-brođani (1)i dr. Prema tome, otokipak ostaje, zasada,žirjanski.

(Ovajčlanakjeizvornoobjavljenu Geografskomglasniku 43,Zagreb1981.,str.152-157.)

BILJEŠKE:

1 MladenFriganović: "Žirje.Prilogpoznavanjufiziogeografskihosobinaotoka." Geografski glasnikXIV-XV,Zagreb1953.,str.89-99.

2 MladenFriganović: "StanovništvoŽirja.Prilogpoznavanjudemografijenašihotoka." GeografskiglasnikXVI-XVII, Zagreb1955.,str.103-106.

3 Mladen Friganović: "Žirjeunašojprošlosti."Šibenska revija, god.II(3),Šibenik1955.,str.37-40.

4Odkraja19.stoljećarazvijaseiribarstvoŽirja.Gospodarskadjelatnostotokaobogaćenajelovomnajastogeipojačanimribolovomuopće. Značajanpropagatorribolovaijastožarenjabioje Ginseppe (Josip) Conti (Konti), rodomizPonse(otokPonsakodKorzike).Onjekao brodolomacibolesnikdospiouZadaroko1890.godine.PoozdravljenjujepreselionaDugiotok(Sali)iribario.OdatlesepriženionaŽirjuina

njemuostaodosvojesmrti(1940.g.).Predsmrtjeimaočetiriribarskabroda,1potegaču,2migavice,1srdelaru,parangaleivršezajastoge.Njegov sin(jedanoddjece)kojisenakonradapomoruinarijekama,osobitoDunavu,vrationaotok,Josip-JojaKontipružionamjeosvemutome dokaze.KorisnepodatkedaonamjeipredsjednikMjesnezajednice Dinko Romano.

Summa,y

MLADENANTEFRIGANOVIĆ: THEISLANDOFŽIRJE-ANEXAMPLEOFDEPOPULATION, DEGRADATIONANDINOVATIONOFLIPE ON THESMALLISLAND

On account of the known facts and knowledge of thefieldwork with the students, the attention has been paid to the processes among the inhabitants of the island of Žirje. An average household is reduced to the minimal number of the members of the ripe age, mostly retired. There are much more women than men, while the children are completely missing. Neglecting the agriculture, the occasionallyenlargement ofthe population, as wellas the building of the numerous vacation houses, primarily situated by the sea, is present at the island.

Prof. dr. Mladen Ante Friganović, rođen n Šibenikn, župa Varoš (Blažena Gospa vanka grada), 10. svibnja 1927. od majke Ane rođ. Grubišić i oca Martina, domaćice i vinogradara. Pučku školu i gimanaziju završio u rodnome mjestu, Prirodoslovuo-matematički fakultet (1948.-1953.) i doktorat znanosti (geograr,ja) 1959. na Sveučilištu u Zagrebu. Postdoktorski studij iz demografije na Sorbouni u Parizu (Francuska) 1962/63. Predavao na Sveučilištu u Lincoluu (Nebraska, SAD) 1977. Sudjelovao na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Služi se engleskim, francnskim, ruskim i talijanskim jezikom. Cijeli svoj radni vijek proveo na Geografskom odjelu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu,od asistenta (1953.) do redovnog profesora (1973.). Član je mnogih strukovnih i znanstvenih društava i Mađunarodnog udruženja za znanstveno proučavanje stanovništva. Bio na mnogim pozivnim gostovanjima u tuđini.

Otisnutadjela1954-1995: 73 znanstvena, 70 stručnih i16 ostalihte oko 100 obrazovnih emisijaiz domovinskei druge geograr,je putem radijai televizije.Između tih je14 knjiga.

O Šibeniku i šibenskom kraju objavio 10 djela, o Hrvatskom primorju (Istra, Kvarner i Dalmacija) 12 djela, a ostali su radovi iz zemljopisne, povijesno-gospodarske i srodne problematike Hrvatske i susjednih područja. U svemu tome otočni svijet je privukao posebno zanimanje. Počeo sam sa Žirjem (diplomski rad, 1953.) kao s otokom koji me je, kao najistureniji u Šibenskoj skupini, najviše fascinirao, Dobrotom moga gimnazijskoga kolege prof. Jere Šižgorića boravio sam u njegovu domu na Žirju (Muna) i upoznavao otok. Za tridesetu obljetnicu moga prvog rada, poveo sam svoje studente na Žirje i obnovio uspomene na Munu, Polje, Selo i sve uvale, posebice one što gledaju na pučinu, u morski beskraj. I tako je Žirje poslalo i ostalo moja prva zemljopisna ljubav.

(Životopisnu crticu napisaojesam autor.)

BOZIDAR-FINKAIANTUNS-OJAT

UDK808.62-087

rivalojeuprošlostiosnovnežirjanskepotrebeupoljoprivrednimproizvodima, aribarstvojedopunjavaloprehranuistvaralotržneviškovekojimasu Zirjanipodmirivalisvojenajelcmentarnijepotrebeuproizvodimazanatstva imanufaktureuopćeiomogućivaloimobnovuoruđazapoljoprivrednui ribarskudjelatnost.

Bož10ARF1NKAiANTUNŠoJAT

GOVOR OTOKA 1.IRJA

UVOD

1.2irjejekrajnjiizvanjskiotokšibenskogarhipelaga.Istoimenonaselje nanjemunalaziseuunutrašnjostiotoka,nasjeveroistočnomrubuplodnoga polja.Ulucižirjanskoj,zvanoj Muna, imatakođerneštokuća,alijeito naselje2irjana.Premapopisupučanstvaod1.V1951.godine2irjejeimalo 140domaćinstavasa646stanovnika,asaMunom(23-112)ukupno163 domaćinstvai758stanovnika'.Pribrojilisetombrojuistotinjak2irjana štostalnoilipriwemenoživeuunutrašnjostinašezemlje,plovekaomornari nabrodovimailisunastanjeniuprekomorskimzemljama,ukupanbroj stanovnikakojigovorežirjanskimgovoromnedoseženiti900. BrojstanovnikaotokaZirjanijeniuprošlostibioveći.PovjesničarD. KrstoStošić'donosipodatkeostanovništvUotoka2irjazaosamvremenskih termina,itoizmeđu1298.i1939.godine.PrematimpodacimabrojjestanovnikaugodinamakojespominjeK.Stošićbioovakav:1298.-103, 1742.-178,1770,-225,1775.-231,1841.-355,1901.-634,1928.750,1939.-725ijoš85posvijetu.Kakosevidi,porastjestanovništva postepenisvedopočetkaovogastoljeća(!901)neznatan.Toznačidase osnovnajezgražirjanskogstanovništvaodržavalaprirodnomreprodukcijom. Znamijiporastžirjanskogastanovništvauposljednjih50-60ilinajviše stotinjakgodinatakođerjerezultatprirodnogapriraštajaanedoseljavanja. Iztogasemožezaključitida·ježirjanskostanovništvouosnoviautohtono, padaseigovor2irjarazvijaosamostalno,prirodnomevolucijom.Tose doistapotvrđujemnogobrojnimarhaičnimosobinamažirjanskogagovora, osobitouakcentuaciji.

2.2irjanisuutokusvojehistorijebiliizoliraninesamozbogsvogageografskogpoložajanegoizbogsvognačinaživotaizbogmogućnostisamostalnogopstanka.Dvijesuosnovnegranenarodnogaprivređivanja2irjana: poljoprivredairibarstvo.Dostaprostranoiplodnožirjanskopoljepodmi-

IAdministrativno-teritorijalnapodjelaiimenikna,c!jcnihmjc11a NRH, Zagreb 1951, str.39.

• D. KrstoStolić,Selašibcnskogakotara,Šibenik 1941, str.194.

Većageografskaizoliranost2irjaivećaautarhičnostprivredenegona ostalimšibenskimotocimamnogojemanjeupućivala2irjanenavezes okolnimstanovništvominaiseljavanjenegostanovnikebilokojegdrugogotokašibenskogarhipelaga.Takojetopotrajalasvedonovijegvremena,kadopćenitorastupotrebezaživljomiraznolikijomrazmjenomdobara.Relativninapredakindustrijskeproizvodnjeomogućavai2irjanima dasekoristenjenimproizvodima.Timesvevišerastupotrebe2irjanaza no\·ccmi,uvezistime,zaradomizaradomizvan2irja.Nekadašnje•autarhično«gospodarstvo,pretežnosnaturalnomrazmjenomdobara,nemože zadovoljitisvevećibrojstanovnikaniosnovnimproizvodimazaživot.Osobironestvaratržneviškovckojibiosiguraliminimumnovčanihsredstava, ano\·acseučvrstiokaoosnovni,česroijediniposrednikurazmjenidobara. Zbogsvegatoga2irjanipolakointcnzivirajusvojevezesasusjednimstanovništvom,aosobitosgradomŠibenikom,kojijeiccntJrrazmjeneinajpogodnijemjestoz,1novčJnoprivređivanje.Odlazak2irjananakopnonijeipak nikadapoprimiovećerazmjere,takodaidanas2irjanimanjeprimajuod kopnanegostanovniciostalihšibenskihotoka.2irjejedinasjednoodnajsiromašnijihselanesamonašibenskimotocimanegomoždananašimotocimauopće.Akomnogi2irjanijodlazeuŠibeniknirad,natržnicu,na školovanjeilinaukovanje,većinomsesvakogadana,iliba:·emsvakogtjedna, vraćajuusvojeselobrodomkojistižeu2irjepredvečer.Natajnačinproveduvećidiodanaudrugojgovornojsredini.Govorneelementetesredine nesvjesnoilisvjesnoprimajuiprenoseirazvijajuusvojojsredini.Takose možerazumjetiiobjasnitikakotoda2irje,smještenananajudaljenijcm otokuodkopnaiuzčuvanjenekihgovorniharhaičnostikaoniujednom mjestunašibenskomarhipefagu,istovremenoimaugovoruitakvihinovacijakojenikakonebimoglebitiplodprirodneevoluciježirjanskogagovora. Sukobljavanjestarogainovoga,karakterističnozažirjanskiživotuopće, odražavasei-užirjanskomgovoru.Poremećajist.irogainedovoljn;i ustaljcnos1novogaužirjanskomgovorusvakakosvjedočedasujačeinovacijeivećiutjecajisastranenovijegadatuma,dasurezultatnuždekoja jeprisilila2irjanedaizađuizsvogzačaranogkrugaiuputilana•pohod• nakopno-trbuhomzakruhom.

3.Glavnepodatkeoprošlosti2irjanalazimosakupljeneuspomenutoj knjiziD.K.Stošića.Iztihsepodatakavididasuseza2irjeutokuhistorije, upravozanjegovoplodnopoljeiprihodeodribarstva,otimaliraznizemaljski g05p0dariicrkveneinstitucije(ispor.c.d.str.197.id.).2irjanisuobrađivalizemljupodzakup.Premavrstiismještajuobradivihpovršinadavali susvojimgospodarimaod�petinedopolovineprihoda.Osimudirektnim historijskimpodacimazatoimamopotvrdeiunazivimadijelovažirjanskoga polja.Najplodnijidiosvojegapolja2irjaninazivaju Polovine, anajmanje plodan Pecine. Tojeočitidokaznekadašnjegimovinskogodnosa.

GovorotokaŽiria

Starinu naselja na 2irju potvrđuju i očuvane gradine koje narodna predaja pov11zuje čak s ilirskom kraljicom Teutom (Gradina - tu je krafica Teoia zapovidala). Starinu i kontinuitet naselja na Zirju potvrđuju i neki toponomastički nazivi, zatim, pored drugih jezičnih osobina, i neki veoma arhaični ostaci prvomih slavenskih naziva predmeta i radnji i veoma starih romanskih i grčkih posuđenica (vidi u leksičkom dijelu o,•c radnje).

4.Mi smo na 2irju boravili u dva navrata. Najprije smo ljeti 1959. godine posjetili 2irje zbogprikupljanja obalne toponomastike. Zadržalismose5dana. Uz toponomastiku nastojali smo zabilježiti i osnovne govorne karakteristike, osobito akcenatske. Da bismo to kratko vrijeme što bolje iskoristili, žirjanski smo govor snimali i magnetofonski. Po povratku sa terena najprije smo sredili prikupljenu toponomastičku gradu, a onda smo željeli da napišemo i kraći prikaz žirjanskoga govora. Pri tom radu utvrdili smo da nam nedostaju mnogi podaci, a osim toga smo se uvjerili da je žirjanski govor veoma zanimlji,· ling,·istički i da bi mu trebalo posvetiti opširniju studiju. Zbog toga smo ljeti 1961. godine ponovno otišli na 2irjc i zadržali se tjedan dana. Prethodno smo izvršili opširne pripreme za ispitivanje, pa smo mogli i u relativno kratko vrijeme prikupiti mnogo dijalckatske građe i odmah na terenu usmjeriti svoje ispitivanje problemski. Vremenski ograničeni, mi ipak nismo mogli zabilježiti sve moguće pojedinosti, pa smo u svojoj obradi žirjanskoga govora težište postavili na one elemente koji nam omogućavaju prikaz sustava i uvid u opću sliku toga govora.

Ispitanici su nam bili mještani svih uzrasta, spolova i zanimanja, između ostalih starac Tome Dabov i starica Cvira Roman, Ame Pašara (56 god.) i CviraAlić(45god.), mladićiMiro Grguričin(18 god.)i MarijoMiškić(l9god.), učenici osnovne škole Vojna Alić, Bare Mi!kić, Mlader1 MiJkić i Mirja11a Mrvica. Dosta smo podataka zabilježili u mjesnoj gostionici od grupe kartaša, u uvali Pcćc11a i Swpica od ribara, u žirjanskoj luci Muna pretežno od žena koje su tamo u jedinoj žirjanskoj trgovačkoj radnji kupovale raznu robu, od skupine žena u žirjanskom polju koje su radile u trsju, od dviju žena (sckrva i nevisra) nastanjenih u Stupici, od djevojaka koje su se u nedjeljna poslijepodne sastale na Srce/ima i od mnogih drugih mještana zatečenih na raznim mjestima i u najraznovrsnijim poslovima i al,tivnostima (pranje rublja, kuhanje, čišćenje, pletenje i krpanje, igranje i zabavljanje uopće, jedenje i pijenje, kopanje, razni drugi poljski poslovi, poslovi oko domaćih životinja, poslovi oko spremanja drva, građevinski poslovi, rad s mrežama i brodovima, prodavanje i kupovanje, razgovori o vremenu, o politici, o ljudima i događajima, o mogućnostima i načinu života, o sujevjerjima i praznovjerjima, o bolestima i liječenju, o prošlosti i sadašnjosti).

5. Držeći se tradicionalne podjele prikupljenu smo dijalekatsku gradu obradili, prema njenim jezičnim osobinama, u odgovarajućim poglavljima: Fonetika, Akcenat i kvantitet, Morfologija, Sintaksa, Rječnik, Onomastički ·rječnik, a dodali smo i Primjere govora. Osim abccednog rječnika donosimo i Odostražni rječnik, tj. rječnik u kojemu se vidi sufiksacija leksičkoga blaga. Uz onomastički rječnik prilažemo i geografsku kartu otoka Zirja i okolnih otočića na kojoj se označava smještaj obalnih toponima.

Pojedinesmo napomene koje se tiču kojega poglavlja, kao što su npr.principi i opseg obrade (koliko se i kako se obraduje) i sl., donosili kao uvodne napomene na početku svakoga poglavlja. Tamo se opći odnos prema obrađivanom odjeljku i teoretski stav prema konkremim podacima povezuje s načinom obrade čitave radnje i s dijalekatskim podacima na temelju kojih se izvode zaključci.

Citava je radnja podijeljena i na odlomke, označene rednim brojevima. I tapodjela ima za cilj da radnja bude preglednija. Zbog toga se redni brojevi odlomaka nastavljaju od početka do kraja cijele radnje, a ne od početka do kraja pojedinog poglavlja, da se izbjegne ponavljanje istih brojeva za različite odlomke.

Na kraju ovog uvodnog dijela izražavamo toplu zahvalnost 2irianima na izuzemom razumijevanju i nesebičnom nastojanju da nam pruže što više podataka, kako bismo što bolje izvršili svoj terenski zadatak.

FONETIKA

Vokalizam

6. U žirjanskom govoru mogli smo utvrditi osam vokalnih fonema, i to po dva fonema vokalnih tipova e, a, o i po jedan fonem vokalnih tipova i, u. Dvostruki fonemi prema vokalnim tipovima e, a, o pretežno su rezultat različitog kvantiteta tih vokalnih tipova. Međusobno se razlikuju po zatvorenosti, po mjestu artikulacije, a često i po kvantitetu. Prema tome vokalni su foncrni ovi: C a ,;, o 9 u

Svakise vokalni fonem u vezi sa sonantom n (iskonskim ili postalim od m) u zatvorenom slogu redovito realizira nazalnom varijantom, pri čemu se obično gubi okluzija nazalnog n, tj. n se u takvu položaju ne izgovara. Pri realizaciji nazalnih varijanata fonema e -f dolazi do sužavanja njihove anikulacije pa se praktički izjednačavaju s realizacijom nazalne alofone varijante fonema i (tj. [il). Artikulacija se sužava i pri realizaciji nazalnih alofonih varijanata fonema o -9 pa se praktički izjednačavaju s realizacijom nazalne alofone varijante fonema u (tj. [111). Prema tome u žirjanskom govorupostoje ove alofonc nazalnevarijante:

7. Mi ćemo iz praktičnih razloga, a i zbog održavanja kontinuiteta s načinom opisa do sada obrađivanih naših dijalekata, vokalne foneme a o

obrađivati pod nazivom kratki ._,oka/i, a foneme

a 9

pod nazivom du1:ivokali, iako, �ao što će se pokazati, niti se vokalni fonemi e, a, o ne ostvaruju uvijek kao kratki, niti su vokalni fonemi f, ,;, 9 redovito dugi. Iz opisa artikulacije i govornih primjera kojima se potvrđuju opisi lako će se mo�i zaključiti koji je fonem istoga vokalnog tipa u kojem primjeru. Isto tako iz praktičnih razloga nećemo grafički posebno označivati alofonc nazalne varijante fonema.., nego ćemo ih u primjerima bilježiti odgovarajućim grafemom vokalnog fonema i i;rnfcmom nazalnog konsonanta n. Za to nalazimo opravdanje u činjenici što je nazalnom konsonantu n »izgovor i položaj točno određen« (ispor. dr Blaž Jurišić, Govor otoka Vrgade, NVj. XLVI. sv. 1-5, str. 31, Zagreb 1939), kao što je to i u Novom Vinodolu3 , na Vrgadi', u nekim dugootočkim govorima' i drugdje, osobito u čakavskim govorima.

Svi vokalni fonemi mogu imati više aJofonih varijanata (ispor. već spomenute nazalne alofone varijante). Fonemi f, ,;,, p mogu se realizirati diftonški:

Ostali se vokalni fonemi u različitim akcenatskim odnosima i u različitim pozicijama prema konsonantima mogu ostvariti reduciranim varijantama. Redukcija ide u dva smjera. Kod fonema prednje artikulacije redukcija izaziva napetost artikulacije, odnosno više mjesto artikulacije, a kod fonema stražnje artikulacije najčešće njeno labavljcnje, tj. mjesto artikulacije reducirane varijante niže je od mjesta izgovora nereducirane.

Vokal a.

8. Kratko se a (najčešća realizacija fonema a) artikulira na sličan način i približno na istome mjestu kao i normalno srednje a štokavskih govora i književnog jezika. Akustički je u običnim prilikama slično štokavskome pa se neznatna razlika (nc:!ito svjetlija boja glasa) može zanemariti. Tako se izgovara i iskonsko i reflektirano i zamjensko kratko a: Gradina, ciimo je kra(ica Tebra zapcrvidala; cu senaliizinik,;, jilma; daniis; večeras;jazik.

Ako je, međutim, kratko a postalo od dugoga a gubljenjem ili velikim skraćivanjem prvome dužine, ono redovito čuva zatvorenu artikulaciju

•• Nazalnc varijante bilježimo samo onda kad se u obradi posebno upozorava na fonološkuoprekuizmeđunazaliziranibincnazaliziranihvokala.

1A.Belić,Zametkipočakavskimgovorom,lzvcstija 14, 2,194.

•DrBlažJurišić,o.c.str.31.

•BožidarFink.i,Dugootočkičakavskigovori

BožidarFinkaiAntunŠojat

dugoga a kao naknadu za razlikovnu funkciju izgubljene dužine, tj. takvo se ,;z (kratko zatvoreno a) odnosi prema (i (dugo zatvoreno a) kao alofona varijanta. I prcdnaglasne, a osobito zanaglasne dužine rado se pokraćuju, pa isti ispitanik-istu riječ govori s dužinom i bez nje. S tog je razloga i pojava takvoga zatvorenog kratkog a veoma česta: K?;le pored Kijlc, Pu1Zta Zir,;,j pored Pu11Ca Zir(ij i Puma Zir,).j, im,;, pored inz;i i i111<,i, Velik,;, pored velik,; i včlik,).,Skrv,;,dica pored Skrv;idica i $krv,).dica,srr,;zn?pored str;in{(gen. sg.), ćit,;,š pored ćit(iš i ćit�š itd.

Kako je naprijed rečeno, redukcije su kratkih vokala jedna od značajnih odlika žirjanskoga govora. I kratko se a često reducira, redovito u zanaglasnoj poziciji, a nešto rjeđe i u manjoj mjeri pred naglaskom. Kako međutim te redukcije nemaju razlikovnih funkcija u žirjanskom fonološkom sistemu, bilježimo ih istim znakom kao i kratko a pod akcentom.

Potpuno je gubljenje kratkoga a rijetko i vrši se uglavnom u Jeksemima stranoga porijekla koji su usvojeni na čitavu čakavskom području, kao što su npr.: Merika,Merik;inci, rel{ij.

Pod kratkim akutom, koji se sporadički javlja mjesto kratkosilaznog akcenta ('), a se artikulira kao kratko a ne kao dugo a, pa prema tome ne dolazi do zatvaranja izgovora, tj. takvo se produljeno a ([a] ili [a]) odnosi prema a kao aJofona varijanta: zapcrvidala; jedna se ispovida/a; onda je; žena će d{ijii.

9. Dugo se a (dužina je česta popratna realizacija fonema ,;z) izgovara u svim položajima, bilo pod akcentom bilo ispred ili iza njega, kao zatvoren velaran glas a. Izgovor takva glasa a varira u različnim govornim situacijama od relativno svjetlije varijante do varijante koja se ponekad teško razlikuje od književnoga glasa o: j;i llČ zn{in; im/j.te isci; na ćit/j.nke; ćic(iš; doJ/j.; rug(ij1e se; prv(i; drug/j..

Svako dugo a pod akcentom ili ispred njega (ponekad i iza akcenta) može se realizirati i d.iftonškom varijantom !.'a, pa se iste riječi izgovaraju sad s jednom sada s drugom realizacijom. To vrijedi i za druge vokalne foneme koji se mogu ostvariti kao diftonzi (r, 9). Tako nam je jedan starac (Tome Dabov) rekao: učera san bija na br!.'aku, a malo kasnije je rekao: na br;iku san lcrvija ribu. Isto je tako rekao: na Zirima lm/j. miilo rr!.'avr pored 11iš10 tr,;,vje im/j. u po/u. Ipak se opaža da mlađi svijet rjeđe upotrebljava diftonge, premda se i od školske djece mogu čuti. Diftonški je izgovor običniji nego inače u toponimima, osobito u onima koji nemaju oslonca u nekoj riječi živoga žirjanskoga govora. Iz toga se može veoma pouzdano utvrditi smjer razvoja te fonetske pojave. Susjedstvo s otočkim govorima koji nemaju diftonga u svojem sistemu(izuzevši otok Zlarin), a i utjecaj štokavskoga kopna i književnog jezika u još većoj mjeri ubrzavaju razvoj prema monoftonškom izgovoru. Danas su ipak, barem približno u jednakoj mjeri, zastupljena oba načina izgovora, a naš je dojam da pretežu diftonzi. To je, međutim, veoma teško egzaktno dokazati zbog česte afektivne, tj. stilističke upotrebe oba načina izgovora. Mi ćemo upotvrdamabilježiti onako kako smo čulii zapisali u konkretnoj situaciji, ali se iz primjera ne bi smjeli izvoditi zaključci o prioritetu pojedinog načina artikulacije, jer svi ti primjeri mogu biti izgovoreni na oba načina.

(disertacija),Zagreb1958,str.88.id.

Izgovor je diftonga jednosložan, s tim da veći dio trajanja glasa zauzima drugi, vokalni dio diftonga. Prvi je dio diftonga reducirano !' < u (kod diftonške realizacije fonema [,;,) i [9)), odnosno i< i (kod diftonške realizacije fonema [r]). Zato diftonge bilježimo ovim znakovima

!'a {'O je.

Dajemo nekoliko primjera realizacije fonema [,;,) pod raznim akcentima i izvan akcenta, a ostale zabilježene potvrde moći će se konsultirati u daljem tekstu, u Primjerima govora i u potvrdama u leksičkom dijelu radnje;

p: R!'ac - R!'aca, dvq., Smem(i, ne vaf!'a, vr!:'ar, zn!:'aJ, blq.go, kolinq. (nom. pl.), za n!.'cis;

ii,: kabql, Pu111a Graš1ic,ik,1, Skrvi'jda, m{i/g - m!.'J/9, r!.'Jvw„ b.r!.'Jkbrc,ik, si'jm9, vqnka, Lumbc,irda, dvqjse, Pokli'jndica, ,za Ri'jvnoj, jcdi'jn, ki/,icik!,lii,ici, nisq11, jq.,· Skriži;I11a, sr!:'Jri, ij,uc, pi'j/, krJ/, ruk!:'Jv;

i?,: Ros!.'ando (vok.), rasli?,dili smo, b(.ci'ili su, bijcija je, im!.'a (3. I. sg. prez.) ril,dici, spil,vi'ici - sp!:'avi'iti, Jkur!:'avi'ici, ispo Ziri;i(j), Lusmarini;i(k), Rapari'i!nil,(k), Veliki?, Stupica, Gu!ter/inski, HrboJ,ii;i(k), lT!:'avf - rrll,vjć11'!:'avji (gen. sg.), str/inji (gen. sg.), Ki'ik9n, g/edil,mo, Dr!:'aževica, Mi,ari (gen. sg.), ZmoraJfiii. OJcrica, južni?,, jll,pno je bilo, bič/i(v) (gen. pl.), ril,zred, Č:ini se često da je rnonoftonško dugo (l pod akcentom � zatvoreni.je, tamnije, da se više približava izgovoru glasa o nego kad je pod akcentom -, ali to proizlazi iz prirode tih dvaju akcenata. Pod akcentom �, naročito na kraju rečenice, ton se spušta a usta automatski polaze u smjeru zatvaranja. Pod akcentom- ton raste, osobito u završnom dijelu, a onda se naglo prekida, pa i na kraju rečenice ostaje dojam nedorečenoga, očekuje se još nešto. Završni ton je viši, pa je zbog toga ,;, nešto svjetlije. Razlikaje međutim ipak neznatna i kod većine ispitanika neizrazita. Možemo dakle reći da artikulacija (l ne ovisi u većoj mjeri o kvaliteti akcenta, pa ga u oba slučaja jednako bilježimo. Ako se ,;, ne izgovori dugo, nego se trajanje njegova izgovora više ili manje skraćuje, čak i do prosječnog trajanja izgovora a, njegova artikulacija i dalje ostaje zatvorena kao kad se (l izgovara dugo, tj. i?,: s lev�mun smo Wi na otok Kak,;,n; ča ću učiniti ka san gl�(d}na; im,;, J�ndulc.

10. Kao i u mnogim drugim čakavskim i štokavskim govorima mjesto glasa a govori se e u ovim primjerima: kresti, rfsci, rjebi'ic (pokrčja je slive,• nisi'j11 ji'j ukreja kapu; ne morf un c{i ukrčsci; izrfscp je bob dobro ovf godine; vražij je lica rjebac; rfpci su mq.le tice).

Jednorn srno zabilježili lasrovica mjesto lastavica. Govori se mohuna i mohuna, a ne mahuna.

Prema stranomu kratkom nenaglašenom glasu a u 2irju se redovito govori glas o: komin, konc,i(I), orcc,ir, ko,wba, komo!trc, komoitrice i sl.

Posuđenice iz stranih jezika koje se svršavaju ,konsonantskom grupom između krajnjih suglasnika redovno imaju sekundarno a: kuncenat, fundamč12a1, mi'irač, parat, te!camenat. Imenice koje svršavaju na -si, -Ji ili imaju a izakonsonantske skupine ili ga nikako nemaju, pri čemusekrajnjisuglasnik ili potpuno izgubi ili mu olabavi artikulacija:fugHta i fugiit, komunista i komunist, trapiJta i trapiš/,fafista ifaJist, makinUta i makinHt, ali samofure!t.

Vokal e.

11. Kratko e (najčešća realizacija fonema c), pod naglaskom i izvan njega, nešto je tamnije nego štokavsko. Izgovor kratkoga c ipak ne odstupa znatnije od normeuknjiževnom jeziku pa ga bilježimoobičnim znakom književnoga e.

U slogu ispred sonanata kratko se c i pod naglaskom, osobito uz glas r, često reducira pa se realizira kao vrlo kratko svijetlo a koje se razlikuje od reduciranog i po mjestu artikulacije i prema tome i po boji tona. Reducirano se e artikulira sprijeda, prema palatalnome nepcu, a reducirano i prema velamomu. Budući da su to akustički veoma slične, ali ipak različite varijante dvaju različitih fonema, gdje je potrebno bilježimo ih različitim znakovima (reducirano c = ;, red. i = 1,): Ka111;111, Puh,Jap1iJ111,šce, vcčJra.

Do manjih redukcija dolazi i u vezi s drugim konsonantima kad je kratko e izvan naglaska, osobito u zanaglasnom položaju. Zbog praktičkih razloga bilježimo reducirano e u daljem tekstu znakom za kratko e (običnim e). Kod svih primjerau daljem tekstu treba, dakle, imati na urnu da se kratko e izvan naglaska više ili manje reducira, kao u ovim primjerima gdje tu redukciju označujemo: m!'oj; kc,irte su bof;; uhucija san dwjeto punat; mi'ićaha; u jadanadjestomu misacu dc,ili su dit; ni'i gr!,la(d).

Interesantna je pojava potpuno zatvorenoga kratkog e koje se realizira u al.'1.IZ. pl. m. i ž. roda starih tvrd.ih i mekih osnova. Budući da je to e zatvoren1je nego što je to inače u sistemu, izuzevši reducirano e u vezi sa sonantima od kojega se razlikuje jedino po trajanju, morali smo njegovu pojavu objasniti morfološkim razlozima. Takav je glas morfološki uvjetovan kao prijelazni oblik k ujednačivanju nastavaka kojemu se teži, ali koje još nije u potpunosti provedeno: kad uvi'iiu ribf; tu žinske čuvaju i)vcf; jedili večeri lovili smo kc,incf; sa prelazimo na ovf mq.lf škii/f i brq.lif; našli smo 11ekf fureJcf. Mora da je u historijskom razvoju žirjanskoga govora jednom već došlo do izjednačivanja tih nastavaka, ali prema nastavcima tvrd.ih osnova, tj. pretpostavljamo da se govorilo akuz. pl. škofi prema braki, duši prema ribi, a danas se vrši ujednačivanje u suprotnome smjeru. Isto se događa i u gen. sg. imenica ž. roda, ali kako je dugo e i u drugim položajima vrlo zatvoreno, a ta se zatvorenost čuva i kad se dugo e pokrati, nema fiziološke razlike između glasa e u tom nastavku i dugoga e u drugim pczicijama; priko zjmii; tu im,;, tril,v{; sa ci9� siriinii Kurbf nim,;, burf; im� vodf ko stanlcf: pjc, mfso, grjdi'i...

Kratko se e često osjetno zatvara i iza glasa j: naJ jfdc,in br!'od; a br!'od if idrija; i?r smo imali. Ova zatvorenost može katkada potpuno preuzeti funkciju glasa j pa se isti primjeri mogu čuti i bez početnogai: naš fdiin br!'od...

12. Artikulacija dugoga e (dužina je česta popratna artikulacijska osobina fonema f) vrlo je zatvorena. Jezik se namješta približno kao kod štokavskoga glasai, ali se usnice nešire višenegokod izgovora štokavskogae. Zatvorenost je obično najizrazitija kad je dugo e iza akcenta, nešto je manja kad je pod akcentom, a najmanje se zatvara, relativno, prednaglasno dugo e. Kao i kod drugih dugih vokala tako i kod vokala e postoji čitava skala izgovornih varijanata, od tek neznatno zatvorenog e do e koje se veoma približilo književnome i. Naravno, nije moguće označiti sve te varijante, to više što one nisu

fiksne nego ovisne o nizu subjektivnih, afektivnih i drugih faktora, a javljaju se u istim riječima kod istih ispitanika. Zato dugo e bez obzira na veću ili manju zatvorenost bilježimo samo jednim znakom [fl bilo da se kvantitet očuv,10, bilo više ili manje reducirao. Evo nekoliko primjera takvoga r pod akccntmn i iz\'an njeg,1: kam{,lt· 1.:�:h,�o; Pilllta 1\1�il{ A.f(irf;jcdnf včt"crz"; 1ak/) se znvf o sturinf; o vruan�-;; d1.·!� dit"f 11t1pr:i:uiju; dončsi blirr; svč pnjd�;; PU11r,1 Oš1ri.:9;Punr.iTa1M9;f'u,11,1Jurlwvic9;P11111aBJb9;i:::riist('ijebob;grrdčmonamisu.

Svako dugo e pod naglaskom ili ispred njega (ponekad i iz,1 naglaski) može biti ost\'Jicno i k;_io diftong: 11jlm�1 (u:� nim,.1) mjfsu; njL\:u jer njC111�1111t), pjc(t);šjcs(r);m;,vji! (gcn. sg.), zg/inies1r;z11j<'Kzirbr;11ckainb11,igpii,111,· pros.-irli;BjN;k/upjc (gcn. sg.); grjcdčlllo;scd,111dcsji(r); 1i11 me zo,•j<'; do,1:Csipitivodjc itd.

Kad je slog zatvoren sonantom 11, gbs se c još više zatvara, tako d,1 se izgovara približno kao i:,ig/in,lllindula,žiwk,,,cindu,111i11diilise,puliwa, jagrcdi11,pišin,idi11,pijin,bcri11,perin, gri11, jidin,rcći11,hladuji,z,g/aduji11 Promjenu glasa e u i ispred m zabiljdili smo samo u primjeru cimp/a.

Vokal i.

13. Specifična zatvorenost i relativno stražnja artikulacija vokala na,v1se se ističe kod glasa i koji je u našem književnom jeziku vokalizrazito prednjega niza, a u raznim govorima svih triju naših dijalekata relativno najmanje podložan promjenama i odstupanjima od načina artikulacije kakva je u štokavskom. U žirjanskom se govoru tjesnac kroz koji prolazi zračna struja farmira u dubini usne šupljine, prema nepcu se podiže srednji, a ne prednji dio jezika. Usne su pri tom manje razvučene nego pri izgovoru štokavskoga i. Rezultat je takve artikulacije tvrdo, vclarno i, katkada približno slično ruskome bJ. Njegov izgovor varira u raznim fonatornim prijelazima i često se različito realizira kod raznih ispitnika, pa i u govoru jedne osobe, ovisno o afektivnoj situaciji, ali je karakteristično tvrd i redovno se razlikuje od izgovora štokavskoga gbsa i. Takav se izgovor toga glasa razlikuje od izgovora u susjednim govorima na šibenskim otocima', a približava se izgovoru u udaljenom lošinjskom i susačkum govoru'. Tako se izgovara svako i, bilo da je kratko ili dugo, pod akcentom ili van njega, u sredini ili na kraju riječi u vezi s bilo kojim konsonantima ili konsonantskim skupinama izuzevši palatale ć, d, j, /, ti. Do artikulacijskog pomaka prema natrag nužno dolazi zbog potrebe da se sačuva razlika između glasa i i zatvorenog e [i;] koje je često, kako je već rečeno, zvukovna veoma slično štokavskome i. Kad se glas i nađe iza navedenih »mekih• palatala, zbog fizioloških razloga izgovara se mekše, slično štokavskomc i: prciwćili,veći, Đi,w, najih,Jko/ić,naJko/iman,k/i11,pom/iv,nih,1iima,bur,ii,g/jrni,poGajić,ispoGajića. Ako je ,meki« palatal iza vokala i, ne djeluje na njegovu artikulaciju: šudaryć,PumaZubyća,boćyć,rupćyć,trjimy/e,pyjac,naPyjiicima,Lusma,jniak.

• Prema našim opažanjima prilikom istraživanja toponimije i osnovnih dijalektskih karakteristika tih otoka, ljeti I959. godine.

Kako, međutim, u žirjanskom govoru ne postoje dva različita fonema i, mi ćemo žirjansko y iz praktičnih razloga bilježiti znakom i, a ne y, pa u daljem tekstu treba voditi računa o tome da znak i, osim u navedenim odstupanjima ne označuje glas identičan štokavskom i.

14. Kratko i često se rcducira, �sobito iza akcenta na kraju riječi, zatim pod akcentom ''u vezi s konsonantskim skupovima, ali se pri redukciji uvijek približno čuva mjesto i način artikulacije, tj. onn je tvrdo, 'Ovdje ga označavamo znakom b da istaknemo karakterističnu artikulaciju i razliku prema reduciranom c (a). Evo nekoliko primjera: Pryslbga,Rovi,šća,-bi,ćve,došh mw, dj•glbsu,lčglbsu,vi!šcoca,irškolb,rybar.,biičvbca,po11i,scra,pj,cb (inf.) i dr.

U brzom tempu govora cesto se reducirano i u sredini riječi iza akcenta u susjedstvu sonanata gubi: rre-1.'lb (pored trč-t1yh),zaborav/a (pored zaboriivb/a),tj,dla (pored tj•dola), p,·,·1iiz11w (pored prcliizbmo). Obična je pojava da se i iza sonanta r posve gubi, osobito u bržen1 govornom tempu, tako da r poprima vokalnu funkciju, ali svijest o postojanju glasa i u takvu položaju postoji, pa se svi primjeri koje navodimo izgovaraju u sporijem i pažljivijem načinu govor-a i s vokalom i ili barem s njegovom redukcijom, tako da vokalna tačka može biti i iza glasa r:Krvača i Kri,vč,ća,Skrž{i.naiSkri,ž{ina, Mažyri,na i Mažyrna'. Tako je i sa idućim primjerima koje donosimo samo u frckvenmijem obliku, bez vokala i:vrća < vryća,prko < pryko,trnogc < > try11oge,brta < bryta,tfsca < trysia,prsed11yk,uaprlu,pnnysj,lb,prdomyslyn,prkopatb,brškula,brJkulijju,prlyvČICb,mržy11a,trbaloje,prlyk,prbytb, prbj,jajenogu i dr'

15. Glas i rijetko podliježe zamjenama. Zabilježili smo samo prijelaz kratkoga i u e u nekoliko riječi stranoga porijekla: korcdur (ta!. corridore), /emiin (ta!. limone), pamedur (ta!. pomidora), dreco (ta!. drino, diritto), Jeberati se (ta!. liberar si). U nekim smo riječima stranoga prijekla zabilježili i obratnu pojavu, da izvorno kratko e prelazi u i:Cycylyja,bucy/a,manyšrra, ij,mpla. U infinitivnom završetku -ti glas se i čuva, premdajenajče-;će reduciran: dlfofry,vJćary,kupiiryse,myslycy pored dlf0}tb,vaćan itd.

Vokal o.

16. Kratko se o (najčešća realizacija fonema o) pod akcentom izgovara nešto drukčije nego štokavsko o jer mu je mjesto artikulacije povučenije, a jezik podignut nešto više prema velamomc nepcu, ali ta razlika redovito nije jako uočljiva, a niti bima za karakterizaciju žirjanske fonetske strukture, pa taj glas bilježimo običnim znakom o:caklisumuk�zali;kakosi;jijnosin robu!kuru;skoMmojamu;kabido!(lkiblizu;nebimiig(ldonjestibo/eiz Vbdic. Na isti se način artikulira i zanaglasno kratko o, premda se ono zbog

1 Kratkosilazni je akcenat u toponimu Mažyryna zbog redukcije drugoga vokala i produžen. U ovom se slučaju izgovor vokala iipak nije sveo na nulu štodokazuje akcenat ,...,, a nc~koji je u sistemu u takvu polo1aju redovit, ispor. Žjrje, punta Vojna. itd .Sličan je slučajisizgovoromimenamjestaScpurincna otoku Prviću.U 2irju se tajtoponimizgovara Sypurina (pored Supurina) ili Sypurna (pored Supilrna),

'J. Hamm, M. Hraste, P. Guberina, Govor otoka Suska, HDZ I, str. 68, Zagreb 1956.

opće težnje žirjanskoga govora za redukcijama često reducira. Da bisepokazala pojava te redukcije, donosimo nekoliko prqnjcrn u kojima rcducirano o bilježimo znakom b): imqndvikukJše;mjćs,jepun:;skup,;11ikqženase smi/:;vala;išl Stl/J; zagl'cibilism.1vodjc';visiik:;;nčg:;;tres(ivii/:;nasje;nosi/:; 1uzsje;včjsesml'(ii:il:;,moćiih. Svi se ti i takvi primjeri govore i s ncreduciranim glasom o:s11oćiilo,smr(ičilo itd. I u prednaglasnoj poziciji kratko se o rado reducira: ocok i:;tok,odija i :;dija,moriili i m:;riili,noćili i 11Jćili,kru(J) će riiz1;:;ri1i,1,rekiisu/udi,mig:;vorimo.

Sve te redukcije nemaju određene fonološke vrijednosti pa se u daljem tekstu zbog praktičnih razloga ne bilježe.

Pred akcentom je kratko o često zatvorenije nego inače pa se katkad veoma približava izgovoru kratkoga u, i to više u slogu pred akcentom '' nego pred akcentom - ili �, više u susjcdstn1 sonanata nego uz druge konsonate. Stepen zatvorenosti i ovdje varira ovisno o raznim faktorima koje smo već spominjali pri obradi artikulacije drugih vokala. Kao kod svih vokala tako i pri izgovoru vokala o postoji dosta širok pojas alofonih varijanata, koji se proteže od relativno neznatnog odstupanja od književnog načina izgovora pa do tvrde i zatvorene karakteristične žirjanske artikulacije. Srednju vrijednost prednaglasnog o, kad se realizira kao velarni glas između o i u, bilježimo samo u ovom odjeljku, i to istim znakom kao i dugo o [9]: l9vilismoki!11cr; Tll{)riilismopyojti;svčsmoP9jili;n9sijaje9ti!dvi!cbk/a;k9dnyasmorete n9citi;9nisudonuz;nemorinii!h9diti; lp $()1)Č11W k9nop;ni!tog9ri;9viije bo/a;Tll{)tika,po/u91ok,k9r9111iić,K9r9111čišna itd. U bržem govoru u ovom se posljednjem primjeru može prvo o posveizgubiti, a drugo jošviše zatvoriti, tako da se ne razlikuje od u:Krumčiirla.

Pod kratkim akutom ' (odnosno pod njegovom varijantom akcentom '), ako kratki akut stoji na slogu ispred starog mjesta akcenta, vokal o zadržava približno istu artikulaciju kakvu je imao prije pomicanja akcenta, odnosno kakva je ako se akcenat ne pomiče. Ako kratki akut nastaje skraćivanjem akuta(-), vokal pod njim izgovara se kao i kad je na njemu akut, tj. zatvoreno,

17. Dugo o (dužina je česta popratna osobina realizacije fonema (9)) zatvoren je labijaliziran glas. Pri artikulaciji toga glasa govorni su organi napetiji, jezik se većom površinom približava nepcu, a usne su izvučenije i zaokruženije nego pri izgovoru književnoga o. Kad se dugo o više ili manje pokrati, njegova se artikulacija ne mijenja. Dugo o može se realizirati i kao diftong J.40:dJ.45jti,pyojti,byog,plyot,škyo/,myoj,tvyoj,stJ.40I,bryod,pomedyor,sa zgl'or,drJ.46b itd.

18. Mjesto vokala o govori se e u prirr:jerima gri!b,teplina,iepliti,tepli i u njihovim likovima: tujeneg/ivgri!b;bijasan ,uz grebu;dančiskejetep/o;teplinčije;step/ibrudet. U imenici grob/e glas se o ne zamjenjuje: nagrob/uimq punokriž9.

Ponekad se mjesto o dobiva e i asimilacijom kao u primjerima: denesi (dcncsibokunm{sa;de11esitc,uinpiti};pcronešpera.

Kad je o zatvoreno sonantom n najčešći je rezultat te veze nazal I/: I/da, 1/, Ttjći. Tovrijedi i za padežne nastavke: rib1,1setušiibatl/,migavicl/,potegiićl/; udrićutešiikl/,grisovićoviktj;lašu.,lemu,,će,tru.,kqcij,gu.dula,kalu.,sarbu. i srbu,,kasu.,tapu,,balu,,pavzj'u.,/qcu.,peru.,baštii,,petu.,boku,,balqcii,.

U mnogim riječima stranoga porijekla mjesto izvornoga kratkoga o govori se u i u otvorenim slogovima, bez obzira na kvalin:t susjednih suglasnika, jednako pod naglaskom i izvan njega; šrumak,grbunjr,škapr,//iri,skuta,škiitula,buri/a,f11gBra,karnpjl. Obično je II mjesto o u sufiks -ur prema izvornome -or(c):korcduJ',pamcdur,pitiir,šrimadur,profcšur. Tako je i jgrbr,/, gdje je / nastala disimilacijom prema r. Glas u mjesto izvornoga o govori se i u riječi mu/ (i muja). Vokal se o u stranom sufiksu -o/ čuva: tavajpl,bu}?il.

Vokal u.

19. Artikulacija žirjanskoga u praktički se ne razlikuje od književnog načina izgovora togJ glasa, premda postoji izvjesna razlika u napetosti artikulacijskih organa: luk,vrući11a,uski;Ttirci,skupv,naDuhr,dušombjq, počeloseškuryaviiri,kupiićemose,babil/icc,tamosmoutčiliscgt,diiseočiscu, dascoju.

Refleksjata

20. Po refleksu staroga jata žirjanski je govor ikavski: odrišiti,cf/astina, sikira,prigoriti,nemorin tp podnitiodida,bijasankolikvra,napuhčilasan mišinu, umihujevino,nemori11napuhii1imihiir,nasnigusevozimo,škp/aje nabrigu,uškolijepunodicj,iinbižiodmene,divi)jkanosisinu,,bolimekolilw, #jmi 19 cidilo,neuminj1,1 19, kupijasa,zdvimireu/a,ritkisulipidi!ni,vira, mina,idro,idrici,gnizdo,tribadrvagorici,podililajesvevojke,grmici,gori, doli, nlko, niki,nHto,nisan,želi/asanPJ.45jtiugr(i,unnewniš1iti,ribanemorr /etici.

U pravilu je ekavski a ne ikavski refleks u kategoriji priloga mjesta složenih s gdje.-yovde(J.45vdećedyojiistruja),vpde(vi)dejebijaučera),nide(nidcmi nim1,1mčiicrr),svudc(svudesanbija),iinde(iind�sekupq). Isti je refleks i kad ti prilozi imaju uza se adverbijalne čestice -ka,-kar i dr.: ovdeka(ovdekiisr, Judi),totMa(wccki!.sutime),undćka(w1dckiisuprgjci),svr,deka(svudeka smobili). Sam za sebe prilog se gdje govori di:disibila. Ipak smo jednom čuli i lik dč.

Isto tako ekavski lik imaju i prilozi sa sufiksom -koll, -iole:dok/čsibila, oklesidošg,pok/cdpjdinizgr(ida,diko!cmori!biti,dotlejemoje. Ekavski se refleks može čuti i u svršenom liku glagola sjesci:sejasan,selasan,11e11�j si!s1i. U nesvršenom liku toga glagola uvijek je ikavski refleks: sidiri.

U prefiksima pre- (< prč-),prek- (< prćk-) refleks je i, ali se ono vrlo često reducira pa ti prefiksi obično glase pr- i prk-:prgori1i ili prigori1i,prkučjra ili prikućjra.

Ikavski je refleks jata i u padežnim nastavcima, u nastavcima za particip perfekta i za tvorbu komparativa; govol'imoosestri,/gpišjenaklupi,omeni govon·u,želi/a,tJidila,tUJViji,veseliji. Ekavski smo refleks zabilježili jedino u komparativu cineje (pored cenije i cinije).

Ikavski lik imaju i riječi bisida,srića,srican,tJićera,vičeraci, gdje se i razvilo prema etimološkome e.

Iza palatala na mjestu starogajata zabilježili smo a samo u riječima prija i nluira.

RefleksnazalaI'.',.

21. Osnovni je refleks starog nazala I'.\ glas e:mjso(dobrojemjsosv111c1ina),miscc(š?s1i111iscczovfmozii1i),zapfti(1ribadobnizaP91i),dcv?1i(1rgq seudc-;_jčro11111misecu),dčsct(prod,,žilaje011ii1ćbidesegDdi11živbw). Iza palatala na mjestu staroga c, zabilježili smo glJs a u ovim riječima:jazik (tojeniiš111a1cri11skijazik;koji11sejazikungovorilo),ja1rva(ja1i'va111ije 11 Mčriki),ta,;(uzu1111s1110včćuža/ižiill). U oblicima glago!J žati običniji je reflekse nego a (ži;o sežbi�sfpw1;011<iježčlaci/i di_i11). Zabilježili srno i ži!1va a ne ža1v.i(žčn:aje bJži bliigosov).

Sekundarnu smo nazalizaciju glasa e zabilježili samo u riječi čc11n-u11

Refleksnazalaq.

22. Nazal l\ reflektirao se kao 11:,miž,giist,put,ruka,riiku (akuz. sg.). nogu (akuz. sg.), ug/i11,guska itd. Glagoli druge vrste (prema Maretićevoj podjeli) imaju prema starom formantu -1u,- ispred infinitivnog nastavb -ni-:nemorindignitipčk11;jći.ćuoki11i1ijc,mmi11d11lu;nelll!fćii1ak11i1i,,gai,; vojkaćeusahnici.

S01ummoI.

23. Sonantno je I bez izuz�tka dalo u: buha, vuk,vu11a.

Sonamnor.

24. Pred sonantnirn r obično se izgovara popratni vokal koji se realizira kao vrlo reducirani glas e:silrce,g;,rmiIo,pJrvi,bamistra,dJrvo,ja1ilrva, bhdo,svilršijajetr?1ir(izred,žitoseženfsafpun,dikole ivišetrib<.1darvagori1i, okopilrviborp,ukarc{lnjenabrbdu,ug{IJdaržiju,Uskars,targase,dJrškoo molikf Takvo r može biti dugo i kratko, naglašena i nenaglašeno. U brzu govoru popratni se vokal često posve gubi: prsimeboli,svršijaješkplu,uhu1ili smoništa/ok/ir<_1d i srdj.

Kad konsonantsko r dobije vokalnu funkciju gubitkom kojega vokala, izgovara se kao u književnom jeziku: uaprlu,prkonoći,brta,mrža, niisr pbda,prlik,mr/ušiti. Katkada na mjestu vokala koji se izgubio ostaje vokalna tačka koju označavamo apostrofom ': pr'konoći,punojeter'ta,Šepur'11a, onisebr'škulqju. Ako je u takvim slučajevima redukcija vokala samo djelomična, bilježimo je znakovima za reducirane vokale (ispor. opis artikulacije pojedinih vokala): prokonoći,punojeterata. Vokali u takvim slučajevima zadržavaju svoju funkciju, a r ostaje konsonantsko.

Reflekspoluglasao i b.

25. Refleks nekadašnjih poluglasa uvijek je glas a:danasjegrubo vrfmc. večerasgri11 u gr{!,dobar #11, 01iic.

Drukčije nego u književnom jeziku glas a od poluglasa u riječi pas ostaje u čitavoj paradigmi(gen. sg. pasa, dat. sg. pasu itd.). Postojano je a i u instr. sg. zamjenicejq s prijedlogom s(a):smiinun.

Božidar Finka i Antun Šojat Konsonantizam

26. 2irjanski govor sadrži osnovni fond konsonantsklh fonema karakterističnih za naš jezik uopće. U konsonantskom sistemu jedino nema afrikate [g], a nema ni afrikate [s] pa ni u određenoj fonetskoj poziciji u kojoj semože ostvaritiuknjiževnom jeziku, npr.[otasgaje]. U žirjanskom segovoru uvjetno, u određenoj fonetskoj poziciji (na granici dviju riječi), ostvaruje i konso• nantski glas (y], kao zvučni par bezvučnomc h. Prema tome, osim kod afrikata, žirjanski konsonantizam pokazuje simetriju u odnosu na zvučnost i u odnosu na stupanj zatvorenosti.

Afrikate: c-0, č- O

Zatvorni konsonanti: p-b, 1-d, ć-d, k-g

Tjesnačni konsonanti: s-z, J- ž, J- v, h-y

Svakom zatvomom i svakom tjesnačnom bezvučnom suglasniku odgovara zvučni parnjak. Prema tom se pregledu vidi da se simetrija žirjanskog konsonantizma ogleda i u jednakom broju zatvornih i tjesnačnih konsonantskih glasova. Činjenica o višestrukoj simetriji žirjanskoga konsonantizma (osam zatvornihiosam tjesnačnih sapočetirizvučnai početiri bezvučnasuglasnika) uvjetuje da se mnogobrojne pojave u konsonantizmu(asimilacije, disimilacije, slabljenje artikulacije, redukcije, promjene između riječi u sandhiju) uzajamno uvjetuju ili isključuju.

Ostali neslogotvomi glasovi, sonorni suglasnici:

j, l, /, m, n, n, T

u načelu ne uvjetuju promjene s obzirom na zvučnost.

Glasj se u određenim pozicijama u većoj ili u manjoj mjeri spirantizira (pred drugim suglasnicima i na kraju riječi) ili znatno reducira (u intervokalnoj poziciji). Kako je spirantiziran ili reduciran glas j uvijek uvjetovan određenim fonetskim razlozima, te su realizacije po svojoj funkciji alofone varijante fonema U].

Konsonant v po nekim je svojim karakteristikama uvršten i među nesonorne suglasnike (tjesnačni je zvučni parnjak tjesnačnom bezvučnom f). Ipak ga po nekim drugim osobinama valja uvrstiti i među sonorne suglasnike. Akcenatske promjene koje se vrše ispred drugih sonornih suglasnika redovito se događaju i ispred v, a i zamjena bczvučnih suglasnika sa zvučnima ispred

v nije redovita ili se uopće ne vrši, kao što se ne vrši ni ispred ostJlih s,,nornih suglasnika. Jedino se može vršiti zamjena zvučnoga v sa bezvučnim f ispred drugih bezvučnih suglasnika (ofćina,ofćina).

Prema tome i suglasnik v i suglasnik jpokazuju neka svojstva po kojima se ne mogu strogo svrstati samo u jednu konsonantsku kategoriju, nego imaju heterogena obilježja. I konsonantski su elen1enti diftonga alofone, zmtno reducirane varijante fonemaji v (pjec, gl;,,ava).

U prikazu konsonantskog sistema žirjanskoga govora kako je ovdje izluzcn još se ništa ne govori o fiziologiji pojedinih konsonanata. O tome se, kolike, je potrebno, govori pri obrJdi svakog suglasniki napose. Tamo su prema potrebi upotrijebljeni i posebni grafcmi za oznaku specifičnog izgovora p,1jedinih konson,mtskih fonema, odnosno njihovih varijanata, ali se iz pra).;tičnih razloga ti grafemi ne bilježe ni ovdje ni dalje u tekstu. Zato do sada upotrijebljene konsonantskc grafcmc treba shvatiti samo kao međusobno razlikovne, jer služe za označavanje međusobno r;1zlikovnih fonema, a ne kao grafeme koji u svakom slučaju označavaju fizioluški posve iste glasove kakve označavaju u književnom jeziku.

One konsonantske pojave koje prvenstveno zavise od fiziološke specifičnosti suglasnika prikazuju se pri obradi pojedinih suglasnika. Posebno je potrebno nešto reći jedino o onim konsonantskim promjenama koje karakteriziraju konsonantizam općenito. To su na prvome mjestu: težnja za otvaranjem slogova i, u vezi s time, težnja da se pojednostavne konsonantske skupine. Napokon, potrebno je štogod reći i o inovacijama u žirjanskom konsonantizmu, a u vezi s time i o utjecaju što ga na žirjanski konsonantizam vrše obližnji štokavski govori i književni jezik.

27. Pri slušanju žirjanskoga govora stranu se promatraču, naviklu na književni izgovor, neodoljivo nameće dojam okrnjenosti, nedorečenosti riječi i izraza. To u prvom redu uvjetuje težnja za otvaranjem slogova, osobito krajnjili. Otvaranje se najobičnije postiže na raj način što se ispuste, ne izgovore se, zatvorni suglasnici poslije krajnjih vokala: pji, dčve, dese, ll{ir/i, ob?, mast?, kocq.; gD7.•ori, gjčdq,IJ (on).Posljednji primjerisnazaliziranom varijantom krajnjih vokala također idu u ovu kategoriju jer je vokal preuzeo nazalni elemenat nekadašnjili krajnjili nazalnih suglasnika, a njil1ova se okluzija posve izgubila.

Ako se krajnji suglasnici zbog semantičkili, stilističkili ili kojih drugih razloga izgovore, najčešće im u znatnoj mjeri olabavi artikulacija, tako da struja zraka vokala ispred njih ne nailazi na veće prepreke. Drugim riječima, u takvim pozicijama zatvomi čvrstosklopni suglasnici prelaze u zatvorne lakosklopne. Po tome se po načinu artikulacije približavaju načinu artikulacije strujnih, tjesnačnih suglasnika. Da se prikaže ta osobina, donosi se nekoliko primjera s olabavljenom artikulacijom krajnjih suglasnika, koju bilježimo potpisanim znakom / : pji;, di".vef, ob{cj, [;r'14, itd.

Gornji primjeri pokazuju da su suglasnici najviše izloženi nestajanju ili labavljcnju na kraju riječi. Oni mogu otpasti ili olabaviti ako se time ne narušava suvislost govora. Ako pak semantički razlozi traže da se očuva puna riječ ili oblik, ili se pak.želi govoriti •korekmo,, žirjanski je govor stvorio mogućnost ne samo da se krajnji suglasnici zadrže nego i da se osnaži njihova

artikulacija. To se postiže na taj način što uz krajnje zatvorne suglasnike prirasta vokalni clemenat prednjep reduciranog tipa. Bilježimo ga znakom a. Na taj način rrvorno krajnji zatvorni suglasnik praktički dolazi u intervokalni položaj štu osigurava njegovu punu artikulaciju. To osobito dobro ilustriraju ovi primjeri: lriha, Si,'iita, krif.-1, pri,.,, Sp�i{;a, gr{id.1� kOm(_1d,1, piin,;, 'L11110vilt,1> kciisc,,, bilciisr,,, /ubq,'J, piirro fm,iirt•.,, purro smrišak.,, pjc kar{llJ, r?p, itd. Takvo je rješenje nesumnjivo originalna žirjanska fonetska pojava, možda i jedna od najup1dljivijih osobina žirjanske fonetike, ali njen poticaj vjerojatno treba tražiti izvan žirjanskoga govora. S obzirom na dvostruku mogućnost tak\·ih primjera (I. da se njihov krajnji zan·orni suglasnik U<lpće ne izgovori ili dJ se izgovori s olabavljenom artikulacijom, 2. da se uz krajnji zatvomi suglasnik izgovori vokalni elcrnenat i time osnaži artikulacija suglasnika) držimo da samo pr\'a pokazuje organski razvoj žirjanske fonetike, a da je drug,1 J"lt,1knma dodirima s obližnjim štokavskim govorima i neposrednimmjecajem knjikvnog jezika. To osobito dokazuje i treća mogućnost, danas uostalom dostJ obična, da se konsonanti na kraju riječi posve podešavaju prema izgovoru u štob,·skim govorima i u knjiž.evnom jeziku. Zato u primjerima obično bilježimo nonnalan oblik riječi, a ovdje smo san10 upozorili na moguća odstupanja. Prema onome što je rečeno, ima konsonantski fonem d, na primjer, ove četiri osnovne alofone varijante:

ej, d da (u gr9-, u gr#, u gr#, u gr9-,iJ)

U konsonantskim skupinama krajnji se zatvorni-suglasnici u pravilu gube, pa na kraju riječi i opet obično ostaje samo tjesnačni, strujni suglasnik: mil(is, šjes, pcmajs, ža./ps. Konsonantska skupina Jć [st'] ostaje na kraju, ali se krajnje ć[t'] iz te skupine u znatnoj mjeri spirantizira, a onda i ponekad asimilira s prethodnim spirantom s [s] pa je rezultat jedno dugo š [s:].

Konsonantske se skupine uprošćuju i u sredini, pa i na početku riječi.

Tako se razumije nepostojanje zvučnih afrikata uopće (niiružba, svidožba), i gubljenje zatvornog elementa bezvučnih afrikata c i ć ispred drugili zatvornih suglasnika (hrvaski < hrvacki < hrvatski, maška < mačka).

Na početku riječi uprošćivanje se konsonantskil1 skupina uvijek vrši u primjerima: šcnica < pšenica, čela < pčela i sl. Pojedinačne osobine u konsonantizmu donose se pri obradi pojedinih konsonanata. Tamo se utvrđuje činjenično stanje. Ono pokazuje da je žirjanski govor i u konsonantizmu sačuvao dosta čakavske arhaičnosti, ali i da je paralelno primio mnoge inovacije koje ga u izvjesnoj mjeri izdvajaju iz čakavskih i približavaju štokavskim govorima.

Afrikace.

28. U žirjanskom govoru postoje samo bezvučne afrikate c i č. One se izgovaraju redovito samo u intervokalnom položaju, odnosno na početku i svršetku riječi, a u konsonantskim skupinama obično gube svoj eksplozivni

elemenat. Ta je pojava u vezi s općom težnjom žirjanskoga govora za izbjegavanjem konsonantskih skupina teških za izgovor.

a) Gbs ć izgovara se kao palatalna afrikata t (tovik,kovij.!,popclak). lJ starnj skupini fr glasč sačuvao se samo u riječima trv i ćriva Inače. se govori· cr11, cr/i11 itd.

U konsonantskim skupinama č obično prelazi u š. Najredovitije se to događa u skupini čh:miiška,dčškv,čiška (gen. sg.: čiča/,),sc/\iški,smrišk.i, popčška (gen. sg.: popčtak,maslij.ška (gen. sg.: masl(iJiik),kušku (gen. sg.: kuliik),kuška itd. Prelaženje č > š u drugim konsonantskim skupinan1a zabilježili smo u ovim primjerima: mušte < muču < mučite (2. I. imper. od glag. mutiiri), kao što je i u nišra,štiri,poš1i11;slifoa < slič,ia,muš1w < < muč110, adv. (u pridjeva je sačuvan - ili možda restauriran - glas ć: mzitan,mM11a,muf110).

b) Izgovor gbsa c ne odudara od izgovora u književnom jeziku. Kao i afrikata ć, tako i afrikata c teži da u konsonantskim skupinama izgubi svoj eksplozivni elemenat, pa se mjesto c u takvim primjerima obično govori s: ostika < octika,cJS1a < ocra (gen. sg.: ocat),ko/ii.siiseslomija,otiistijedošq,. Obratno, prema skupini si razvilo se c u riječi cakij.l.

Zvučne se afrikate [g] i [:i] nikako ne realiziraju.Tako se govori: žigenca, žep. Isto je i u tuđicama: vijiiž,v,fažiiti,maniž,manižiici i dr. Zvučna se afrikata [g] ne razvija ni u sredini riječi niti u sandhiju: svidožba,niiružba, kovij.žgajepopriivija. U ovom se posljednjem i sličnim primjerima može u pažljivu govoru i očuvati glas ć:kovij.čgajepopriiv,ja.

Jednako tako ne razvija se ni zvučna afrikata [3): otiizgajevid,j'a,kolaz bislomija. Fonetski prijelaz c > z ispred zvučnih suglasnika u sandh.iju vrši se sanio u brzu govoru, inače ostqje c:ociicgajevidija.

Palaiali.

29. a) Glas ć izgovara se kao i u većini čakavskih govora kao jedinstven palatalni glas [t'], tj. nije afrikata kao u književnom jeziku: kuia,svila,cviie, atu, rl!li.

Pod utjecajem obližnjih govora koji ne razlikuju ć i ć, nego su mjesto njih razvili jedan, srednji glas t, u 2.irju se ponekad može mjesto palatalnog eksploziva ć [t') realizirati afrikata ć. I u tom se slučaju razlikovna funkcija afrikata ć i ć(upravo [IJ i [ć)) redovito čvrsto drži , tj. nije došlo do njihove neutralizacije.

Prema staroj skupini skj uvijek je šć [st'] ,a ne šć ili š1:košćica,gnojišće, Ić�p,koići11a,niiiake.

Konsonantska skupina Ić najčešće se izgovara kao [st') (m9i{u,/We,iii;ip, daHlca), ali se ponekad oba sastavna elementa toliko stope da se izgovore približno kao jedno dugo[s:]: imq,punokosi,jij.sankrša11i.

Skupina sij u svim je primjerima prcšla u šć ([st') ili [s:)): lišće,Ićlrenica, kr!ćani,kr!ćiJ.nka,m#ćun,milo!ću, a skupina 1j u ć [t'): pruće,cviće, nećqk,nećakina. Pored cr?ći stariji ljudi govore i rrfri. Ponekad se I mjesto ć može čuti i u likovima glagola Lici (htjeti): oiešdi5j1i,orccepiri, pa u infmitivu iti (ići): nem!'oi iii namore.

Kad je infinitiv glagola iri složen s prefiksima, govori se d9j1i,prpjti,p/jjii, ,,;jj11, 11i;ijri i si, Prijelaz glasa ć u j zabilježili smo u sredini riječi ispred konsonanta u primjeru vojku < voćka. Još smo tu pojavu zabilježili u sandhiju uprimjerima vi:j < ,·ec' ,· ,·ij < reć < ,·cći. U posuđenicama je prema izvornome palatJlnom k [ki obično ć(koći:w,ćiiku/<1,oćij.li), ali ima i primjera sa č: čikara,koća.

b) Glas đ izgovara se kao [d'], pa je zvučni parnjak bezvučnome [t'), tj. nije afrikata, nego je jedinstven palatalni glas: rod'ak,zagrij.d'en,d'ardi11. Prema nekadašnjem palatalnom d'(dj) u pravilu je j:prčja,grijja,vija, žjj,izmcju,gospoja,111/aji,1iiji,ri;ijari,11alri;ijii1i,glojiiii, a prema skupini dj obično se govori đ:rJđak,::agr\iden,sud?,odr?dc11amira.

Mjesto primarnog d jednom smo zabilježili đ, a ne j u riječi zgriida. Prema skupinama zgj,zdj govori se žj,zj:možja11i,grozje,go::jc.

U posuđenicama prema približnom izvornom izgovoru đ običnije je J nego d:jušco,ji;irula.jakera,arc/9j (pored re/9j,ler9j), ali: đardin.

U prezentu i imperativu glagola iri složenog s prefiksima čuva se stanje sa jd:d(ijdi,11ij.jdi,z(ljdicecoviira,p/5jdiieugr(l. U imperativu glagola p/jjii često se gubi slog di, pa osim likova p/5jdi,p/5jdimo,p{!jdice govore se i likovi Mi, pi)jmo,p(,jre. Ti bi se likovi mogli tumačiti i prijelazom đ > j:pod > > poj,podnw > pojma,podre > pojie.

c) Glas j u većoj je mjeri spirantski nego u književnom jeziku. U intervokalnom položaju obično ostaje, iako se često znatno reducira: Marijin, ko Batarije,cinije,zagnojiii itd. Ovamo idu i glagolski pridjevi radni m. r. tipa: vidija,bija,,wsija,uzeja,'popejase,pokreja,niisuja,obuja,ćuja. U raznimfonetskimpozicijamaj se često razvija mjesto drugih suglasnika, o čemu se govori pri obradi tih suglasnika(ispor. bojca:bošca < boćca, < vej < već,vojka < voćkaitd.). U ovukategorijuide i vrlobrojna pojavajmjesto primarnog paiatalnog d' (v. kod glasa đ) koja je uopće karakteristična za čakavsko područje.

Glas se j pojavljuje i u protetskoj službi,pa se razvio na mnogimmjestima gdje ga prvotno nije bilo. Iako proteza nije osobito karakteristična za žirjanski govor, ipak smo zabilježili više primjera s prejotacijom, premda se primjeri koje ćemo navesti mogu čuti i bez prejotacije: jčvo pored evo,jčpc ijope,jas pored as (igraća karta),Jij.me pored Anie,jidro i idro,jidriii i idriii, ali samo igla, ime, ive. Nadalje, glas j služi katkad i za uklanjanje hijata: ii! ii g/ed,p,,jij. ji ini, li'ijik,fijumbčla.

U komparativu pridjeva s jednosložnom osnovom koja se svršava na ć, ž,ii rsamo smo nekoliko puta mogli čuti oblike s glasomjizatih suglasnika: težji,vi!ji,jiičji,Jirji. U pravilu su ti oblici bez glasa j.

d) Artikulacija glasova/ i 1idrugačija jenegou književnomjeziku.Dentalni se eiemenat glasa/ može reducirati. Glas/ izgovara se upravo 'j, ali zbog tehničkih razloga bilježit ćemo ga uobičajenim fonetskim znakom/. Dentalni seeiemenat glasa/ može i posve izgubiti: voja,boji,poje.

Isto se tako može reducirati i dentalni eiemenat glasa ,i (iz se izgovara kao •j, ali ćemo i taj glas zbog tehničkih razloga bilježiti uobičajenim fonetskim znakom n) ili posve izgubiti. Kad se dentalni elemenat posve izgubi, nazal-

Božidar

nost se ipak čuva, tako da se izgovara nazalno j [j]: kam?.,e,Lusmarijak itd. Dok se glasj dobiven od glasa / izjednačuje s realizacijom fonema j, realizacije 'ji "j, odnosno [;i], samo su alofone varijante fonema[/] i [,lf.

U Zirju kao i u drugim čakavskim govorima redovita je disimilacija ,mi > m/. Tu smo promjenu zabilježili u ovim primjci;ima: ncmyojs1im/a1inarz(is, sumNnavijs,j{Inisijllpom/iD, ii11 mijemm/iv,pijm/a,siim/a,dim/ak. Zbog neizrazitosti dentalnog elementa glasova/ i ,i u skupini m/ < ,mi često dolazi do njihove zamjene. Tako smo uz navedene primjere s glasom/ zabilježili i siimja i dimjak,gdje je [j) alofona varijanta fonema n.I u drugim je konsonantskim skupinama razlika u izgovoru fonema/ i ,i neznatna, pa se u govoru mogu zamjenjivati: Jap/ćni.ice (upravo [jap'.ičmHc]) pored Jap,ičm"šcc (upravo [japje11i.ii.:] ili [;ap"jcni.iic]),P1ill{aTrijv,iijka (upravo [rrav"jijka) ili [cravjijka]) pored Pull{aTrav/,ika (upravo [cra,/jijka]) i dr.

Izvan konsonantskih skupina razlika se između tih dvaju fonema dobro čuva: 1icg9D(ijCg(iv),nilz(i jilz),poje(i poje),vii/a (i vi)ja),bo/i (i boji).

Prema skupini vn govori se m/ u riječi g/iim/a.

Glas I.

30. Glas / govori se u Zirju s većim dodirom površine jezika uz nepce nego u književnom jeziku.

Na kraju riječi / se može zadržati,alise može i zamijenitikojimdrugimglasovima ili posve izgubiti. Ako se / zadrži na kraju riječi, njegova artikulacija obično olabavi, što je u skladu s općom težnjom žirjanskoga govora za otvaranjem slogova. Zato je moguće paralelno čuti: posijiiposij,vrca/ i vrta, karac?I i karar?,šanranfl i šanta11f,faž9/ i faži,i,paj(il i paj(i,ventil i venri, karcil i kani. Tako je i u padežnim oblicima: punoscabalmjendu/ i pu,w s1iibamji:ndu,dčsep(irisk{ll i desep{lriskij.,kašerasr#! i kaši!tasrd[ itd. Labavljenje i gubitak krajnjega / izbjegava se, kao i kod drugih zatvornih suglasnika, na taj način što mu može prionuti pazvuk ,, pa tako krajnje / dolazi u intervokalni položaj: posiji,,faž(il,,kašerasrdfla itd.

U muškom rodu glagolskog pridjeva radnog na mjestu krajnjega I obično se nalazi -ja iza svih vokala osim a:vr!fdkcčbei ,,,, omj'a,prbijasančiška, pučejasankopati,obujaješ�ndulc,disibija. Izuzetno smo taj oblik bez zamjene ja zabilježili u nekoliko primjera kao: kibisij,di i još nekima (ispor. t. 102).

U glagolskim pridjevima kojima se osnova svršava na -a nema završetka -ja, jer su se oba a stopila. Zato je krajrije -a dugo, odnosno zatvoreno: dosa, pošq.,rekq.mije,plvq.jedviiire,niznij..

Zamjenu -I sa -ja na kraju riječi mogu imati i neke jednosložne imenice i pridjevi muškoga roda: milja,doja,buja,kija;clja,bija,pored:miil,bliI, ki/,d(il; ci/, bi/. U imenica ženskoga roda ta se promjena ne vrši: bpl,siji i dr.

U srediniriječiglas se /na kraju sloga redovitočuva: k(ilca,š(ildi,barilceidr. Bez / u takvu položaju zabilježili smo samo: z{lva (< zalva), sijpa pored sijlpa ( : ta!. salpa, vrsta ribe) i m(is1ir

Disimilacijom je dobiveno / od n u riječi kaliin(: ta!. canone), pa u skupini mi < nm u riječi mlvgo, a od r u riječima lbbro,lez?rva,numa/ica (pored 111anai·ica).

Prema glasu I obično se govori / u konsonantskim skupinama k/, g/, h/. To je vjerojatno disimilacijska pojaYa. Budući da je žirjansko I velarnije nego knjižemo, po mjestu se artikulacije približava suglasnicima k, g, h. Tako dobivene konsonantske skupine sa dva bliska konsonanta (velar + stražnje I) neprikladne su za izgoYor, pa stražnje / prelazi u prednji, palatalni glas /. Na taj prijelaz (npr. ki > ki) utječu i idući vokali, pa je ispred prednjojczičnih vokala redo\"it, a ispred stražnjojezičnih vokala izuzetak: k/in,g/ista, k/išća,oni Sli puk/i O criida,prok/?ri,prok/fć11le,k/rčati,čag/i!dq..i,h/ib,zak/opiri, ali: klobuk,kliisri,zakliiri,klupa itd.

U pojedinim primjerima glas / može prijeći u/ i u drugim konsonantskim skupinama: p/iića,b/1iza.

Glas 11.

31. Glas se n razlikuje od književnoga. Pri njegovoj artikulaciji zatvor se pravi između prednjeg dijela jezika i tvrdog nepca. Zbog toga, disimilacijom kao i I >/, u skupinama velar + n može prijeći u ,i: gnizdo,knegi,ia;g,19j, gno;11i,g,,ojišće.

Prijelaz n > 11 zabilježili smo u riječima mohu,ia,ma,ika1i.

U riječi mlogo skupina se 11111 disimilirala u mi.

Na kraju riječi i sloga glas n prenosi svoju nazalnost na prethodni vokal, a njegova se okluzija gubi: govo,·i,peči,piši,čufi,kopq,imq,šćovikl{,snogu.; žiska,midula,vqka,bqda.

Sporadički se javlja sekundarno n u nastavcima dat., lok. i instr. pl. sk.lonivih riječi, ali samo kad se ti padežni nastavci svršavaju vokalom -a. I to se sekundarno n s vokalom a ispred sebe realizira kao nazalna varijanta vokala a [:i): urukiimq, ali s riikiimi,uselimq,upimimqpolimq,ugr{ldimq,šninzq, dijjninzq, s kimqsi{iidimqgovorija,s11w;1mqćeriimq,u11oći1114,ukuća1114, ali ukucami".

Na kraju riječi u nom. sg. zabilježili smo sekundarno n samo u riječi ći < < ći (kći), a u sredini u riječi Ćftru,.

U prezentu glagola poč{ci glas 11 zamijenjen je glasom m:poćmi,poćmrš... Prema prezentu m je i u trajnom glagolu poćimaci i u njegovu prezentu: poćim/i,počim{fš.

Glas n iz skupine zn prelazi u I u riječima: ziiimi,zlamfne,zliinzenacise.

Glas r.

32. Konsonantsko r ne razlikuje se po izgovoru od književnoga i obično je postojano (o izgovoru vokalnoga r v. t. 24). Zamjenu glasa r glasom /, dobivenu disimilacijom, zabilježili smo samo u našoj riječi /1:bro i u posuđenicama: iezjrva,manalica. Obrnuto, daljom asimilacijom dobiveno je r na mjestu I u riječi orif,r.

Dosta je čest navezak -r koji se razvio od rc < žc:dikuor,tčr,wuder. Na isti se način razvilo r i u prezentu glagola moći:morin,,;zorrš,mor�,miirrmo,morrte,moru. U mnogo slubjeva konsonantsko r preuzima vokalnu funkciju zbog gubitka susjednog \"Okala (ispor. t. 24).

Primjeri s nekadašnjim palatalnim r govore se bez popratnog palatalnogj: m9rc,gori,fo·i itd. Samo smo komparativ širi čuli i u liku širji.

Glasm.

33. Glas m iz skupine nm prelazi uvu brojevima: sedavn{,js,osav11{,js; sedavngjs1i,osav11{,js1i. Obrnuto je m, a ne v u riječi glgm/a < glav,ia. U oblicima prelazi krajnje m u 11, koje se s prethodnim vokalom realizira kao nazalna varijanta vokala: imq,nosi,peći,šćovik11,sruk"<, š ,ii, smoji,sprvi. Korijensko m ostaje neizmijenjeno: dim,dim/ak,p9m/a,/;ikom,pi1{i111,srgm, sgm,Vazgm,Adam,Rim,gr{im.

Sekundarno m < n javlja se ispred b u riječi dumbok i njenim izvedenicama: dumbina,dumboćiji i dr.

Demali ti d.

34. Glasovi t i d nestaju ispred skupina -ski,-scvo:briiski,hrvaski,griiski, /uski,gosposki;prok/jstvo (pored prokjistp),briistvo(svesubriiskipodilili; /uskisusenagodili;ovojeprok/jstvobožje;migovorimolzrvaski;briis1rn , jedinscvo;mipose/{,ški,vipogosposki).

Napočetku riječi gubi se t u riječimakiiti,kiinica, a d u riječi Jaka.

Obično se na kraju riječi glas t gubi, osobito ako se riječ završava konsonantskom skupinom st:p{,deve,dese,piimr(nekamub1J6gpiimjcprosvitli}; š?s,jedan#s,devem{,js,mil{,s{moregasp,;isi1isiimomiliizbožj<,),riidiis, žiil{,s(dicasuiriid{Jsižiil{ls).

U skupinu zr umetnuto je d u riječima zdr{,k,zdriika,zdrijaci.Analogijom prema skupini zdr u tim riječima razvila se skupina zdr i u riječi zdrJča i njenim izvedenicama: zdriičica,zdriičina,zdriičje.

Asimilacijom pred /, n (koji su znatno velarizirani) dentali mogu prijeći u velare kao u primjerima: siknica,peh/a,pčk/ica(donesimicusiknicu;pukla "'ijepek/a).

Ispred n i ,i glas d često se gubi: gl{,niisan;ogl(milismo;jenisudošli; jeniiminidosza;wjnomije;ovomijeziinačiiša;vrq.kteonija;nijesiiki jenq.k. Katkad se d gubi i ispred 1/':omad9jdi.

Na krajuriječi d se gubi najčešće u priloga, i to ne samo kad slijedi riječ s konsonantskom skupinom na početku nego i kad se iduća riječ počinje s vokalom ili je takav prilog na kraju izgovorne jedinice: niisrpbda,niisrpo/a, niisrotoka,isprcrikr,isprorm{,ra,iznakuće,tiimotijeispo,kiisidošq,sii ćuoma,kiićešugr<,?nika! di;ijdiniiza,hodiniipri.

Glas I u glagola trčaci zamijenjen je sa d, pa tajglagol glasi drćiiti:ča nujlz takodrčiš;ne1119jdrčiici,mor�špiisti.

Prema glasu t u kosim padežima javlja se t mjesto d i nom. sg. m. roda pridjevarijedak:st{,riJijnieimqjcdgnritaklibar.

BožidarFinkai AntunŠojat Labija/i.

35. Stare skupine bbj,pbj,vbj prešle su u b/,pj,v/:grob/e,grib/a,zobfr (3. I. sg. prez.), dib/i pored div/i,dib/iika pored div/iika,mop/e,kiip/a,skzip/i, kop/c,zdr{,v/c,sl{,v/c.

Labijali se međusobno često zamjenjuju. Uz šiivar govori se i šubar, prema izvornome b govori se v u riječi škai>e/in, a prema izvornome m govori se b u riječi bud{,nte.

Stari je prijelaz izvornog j u p u riječima poniscra,Scipe,dup111,biskup, čuperina i dr., ali frq.1ar,Filip,frigaci,fer{,/,fugišca,furešt itd. čuvaju izvorno f. Pored fijumbčla govori se i pijumb"Jla.

Prijelaz f > h zabilježili smo u riječima hwn{,r i mulzte.

Kao i u drugim našim krajevima izvorno je b prešlo u v u imenu Jiikov. Sličnoje i u riječi provi"i1i, ali je vjerojatno ta riječs tom zamjenom primljena iz talijanskog jezika (ispor. ta!. provare).

Ispred zatvornog suglasnika ćzabilježili smo prijelaz p u v u riječi ovćina i u njenim izvcdenicama. To v može onda prijeći u f:ofćina (ispor. t. 26).

Prema v govori se b u riječima kurba,dib/ipored div/i,dib/iika pored div/i"ika.

Glas p gubi se na početku riječi ispred zatvornih i tjesnačnih suglasnika u ovim primjerima: ćela,šenica,cica,tić. U sredini riječi gubi sep < b ispred konsonantske skupine u riječima: zjsti,dimi. Glas p nestaje u komparativu llši -liš<, - liše, prema pozitivu /ip, zatim u riječima zika,prnk(prilijepak, vrsta školjke).

Najkarakterističnije je ipak za labijale često gubljenje glasa v. Glas v gubi se u kategoriji imenica ženskoga roda nekadašnje u- osnove: crika,broska, biića,smoka,bnta,bria(zaviččrubroskfiblitr)pored brita,meta,peka,bruka, pro:ska. Međutim govori se samo sckrva, gdje je morfološka v sačuvano, ali se gubi vizprvotneskupine sv. Tako je i sekarmjesto wekar, zatim se pored we < vse,silćise,suklase mjesto svućise,svuklase,si',ki pored svaki,sjti poredwfti,sjinopored wjno (< svejedno): segamijedosta;wiisibilambkra. Jednako se gubi v i u skupinigv: gozje,gozdi,z. Glas se v gubi i inače, kao npr. u riječima rfbiic,črćiik,prodika,srbici, moč{,rnoitd. Vjerojatno se takomora tumačiti i riječ guno < gu= < gumno. Disimilacijom dobiveno je v mjesto m u brojevima sedavnq.js,osavn,;ijs. Mjesto skupine lzv govori sef u riječimaj{,la,N,li1ise,ufatise. U riječima viićati,uvaciti i u njihovim izvedenicama mjesti lzv govori se v.

Spirami.

36. Prvotne skupine sbj,zbj,Žbj redovito su dale sj,zj,žj:ti'sje,lozje, raskrižje. Tako je obično i u pridjeva (pasji,kozji,božji), ali se pridjevi mogu realizirati i bez j, osobito poslije ž(bliži,vraži:božići'ruiće,vražj če/ijde}, adostačesto"is umetnutim vokalom iizmeđu suglasnika ž ij (vražiji ćtnJik,g/ed<,jvražijegaćovika). U komparativu obično se j ne javlja, pa se govori teži,viši,driiži, a izuzetno težji,vlšji,driižji.

Uprezentuglagolamoćiredovitojermjesto ž:morin,morf!,morf>morp,w, marite,moru.

Govor otokaŽiria

Mjesto afrikate dž[g] uvijek jež: žčp, žigerica, �ružba, svid3žba, a mjesto afrikate t govori se I pred zatvornim konsonantima: r11aika, slliha, mumo i dr. (v.,primjere kod afrikata).

Veoma je katakteristično za žirj:mski govor razvijanje glasa I mjesto s, kako je to i u drugim čakavskim govorima, najviše u konsonantskim skupinama, ali i inače. Od konsonantskih skupina najčešće se i sk prelaze u Ji i Jk, osobito u posuđenicama: uI1ivii1i, kiJš1a, koitilti, motorišta, gtiit, guitilti, balll,11, guJ1{ma, .lll·iica, štJ"ilpati, štrokavicc:., štruca, Iruk, ma11iš1ra, Jugišta, bilšta, furčšt, štumak, puiliti, St/He, škiitula, škavclili, Ikaniici, škapuliiti, miiIkarc, šk1iro. Često i konsonantska skupina sp prelazi u šp: reipet, pcro11čIpera, Ipiihcr, špi,iilt, šport.JI, .lporrista, dišper, špijim, Ip,'1rak. Rjeđi su primjeri u kojima iz,·orno s u takvim pozicijama ostaje: po11is1ra, skula, skrina.

Izvan konsonantskih skupina, pred vokalom, nalazi se š mjesto s u primjerima: Iiibar pored Jilt•a1·, Juperiiti, š{l11d11/c, Ietr111{l11a. U posuđenicama izvorno izg,,vorno z ili ostaje ili se zamjenjuje sa ž'.· lempzi11a, duzi11a, korizma; mi#rija, mužika, užiiti. U sredini riječi u posuđenicam� izvorno izgovomo s obično ostaje: pasilti, misa.

Daljom asimilacijom dobiveno je š mjesto s u riječima Iuia, Iušiti i njihovim izvedenicama: Iušimo robu, včlikq je šuia. Tako je i: Iem{ljs, Stpše, Iužan.

Spiranti s i š pred afrikatomc u osnoviriječimoguprijeći uj: bbjca i Bojca (toponim) < boica < boćca, pr{ijca < prasca (gen. sg.). U složenicama i u sandhiju te pojave nismo zapazili: g{i!dq nas cura, pres cakla, rascvitilti.

Fonetski je zanimljivo stvaranje sekundarne skupine sp u riječima spuž i spužica, kako je i u mnogim drugim čakavskim govorima.

Velari.

37. U nastavcima plurala imenica m. roda vclari k, g, Iz obično su prešli usibilante c, .:, s gdje su postojali uvjeti za drugu palatalizaciju: ju11{ici, vr{lzi, misi, raci pored raki, prlici pored prliki, 2iibjqci, Dusi, Ip{izi pored špijgi, R{ivni Vriki.U dat. i lok. sg. ž. roda očuvano je prvotno stanje, s velarima: u ruki, 11a nogi, u zadrugi, u vpjski, o buhi, o muhi. U nom. pl. pridjeva m. roda čuvaju se uvijek velari: včliki raci, j{lki /udi, ri postoli su dr{lgi, v'i!j su suhi. U imperativu glagola s osnovnom na velare izvršena je palatalizacija: sptci - specimo, rCci - recinzo, vYzi - vYzimo, scrizi - strizimo, pomOzipomozimo, ali 11e1119j - 11enipj1110. U 3. I. pl. prezenta, koje ima završetak -u;na mjestu velara nalaze se palatali, prema ostalim licima prezenta: 011i srrizu, lćžu, peću, iuću, siću. Vjerojatno pod utjecajem obližnjih štokavskih govora i književnog jezika, katkad se ti oblici govore i s velarima: 011i peku, scrigu...

Zamjenu glasa k glasom g zapazili smo samo u nekoliko posuđenica s gotovom zamjenom k > g: fugiica, k{,go.

Prilog mjesta gdje govori se di. Tako je i nide, svude: di si bija, nidc 11isi)11 bija, svude sepenfI.

U prilozima dikpr - dikora - dikore, lcokpr - Icokore i sl. velar g zamijenjen je velarom k.

Glas h redovito se čuva u osnovi riječi, a u nastavcima ga obično nema, ali se i u njima sve više pojavljuje: čiko pi-.Ji biirppored oko pruiy borp, kod 011ih sriibql, nistč " 11iHi/,./iidi, bez dobriy gospoddra 11ima dobrih ribara, imq kumpirića 111/{idih, ko riy Gradi,,, prijMc{ski /lidi (g�n. pl.); hl{ld, hobiimica, huncut; diih, suh itd.

Ispadanje ili zamjenu glasa h u osnovi kojim drugim glasom zabilježili smo samo u nekoliko izoliranih primjera. Tako glas h redovito otpada u glagola ciri (oć,I dpjri, oćr,110 se napiti, 11i iija pi1i) i u nekim pojedinačnim primjerima, npr. i/ada pored hi/ada, ilfdr - iifd,mo, oma i iidma.

Zamjenu glasa /J saf zabilježili smo samo u riječi b1f1i11 (vrsta ribe), alita se riječ govori i brhu11. Moguća je i obrnuta poj:iva, da se glas f zamjenjuje glasom I, (hum.Jr < fum.ir).

Govori se 11iih.i1 mjesto nokat. Riječ: liik,11 cuva primarno k.

AKCENAT I KVANTITET

Opće napomene

38. U obrađivanju akcenatsko-kvantitativnih osobina žirjanskoga govora prvenstveno ćemo težiti k utvrđivanju objcktivnog stanja. Pri tom dri.imo da objektivni kriterij u bilježenju osobina kojega govora ne znači i uopćavanje, svođenje pod svaku cijenu raznolikoga na tipično. Određeni je govor svojina čitave zajednice koja se njime služi, ali je njegova interpretacija redovito subjektivna. Razlozi subjektivne interpretacije kojega govora ne zavise samo od subjekta koji govori nego ih određuje i objektivna stvarnpst u kojoj pojedinac govori. a ta je objektivna stvarnost objektivno uvijek nešto drukčija od svake druge objektivne stvarnosti u kojoj govori koji drugi pojedinac. Paradoks da je subjektivno istovremeno i objektivno potiče i obavezuje da se objektivni kriterij u bilježenju i tumačenju akcenatskih osobina shvati šire i elastičnije: kao zbir uzročno uvjetovanih posljedica. Uopćavanje se tako svodi na najmanju mjeru, ono samo pomažeda se, koliko je potrebno, tipiziraju pojave, ali mu se pojave ne podređuju.

Ako akcenatske osobine žirjanskoga govora uopćimo, svedemo na tipično, onda je žirjanski govor tipičan čakavski govor s troakcenatskim sistemom, a samo ga distribucija tih akcenata može, u određenoj mjeri, razlikovati od kojega drugoga čakavskoga govora sa sličnim akcenatskim stanjem. Promatra li se žirjanski govor u svjetlu svih mogućih·akcenatskih realizacija i modifikacija, onda taj govor akcenatski znatnij� odstupa od čakavskog prosjeka s troakcenatskim sistemom i po nekim svojim osobinama stvara uvjete zaproceseili većpokazuje proces pokojemu se razvijala novoštokavska akcentuacija. Arhaičnost i inovacije, što se oboje istovremenosusreće u žirjanskom govoru, mogu se tumačiti osobitim geografskim smještajem otoka Zirja kao najisturenijeg otoka šibenskog arhipelaga. Sa čakavskoga gledišta Zirje je u priličnoj izolaciji. Ta izolacija uvjetuje čuvanje arhaizama, u ovom slučaju iskonske čakavske akcentuacije koju nije u većoj mjeri zahvatila organska

BožidarFinkaiAntunŠojat

čakavskaakcenantskaevolucija.Saštoknvskogaglcdi,ta2:irjejeurelativno, bliziniiurelativnoživomkontaktuskopnomkojejevišeštokavsko(više štokavizirano)odkopnakojemuistimintenzitetomgravitirajudrugičakavski,dalmatinskiikvarncrsko-iste1rskiotočkigovori.Tajeokolnostuvjetovalaizvjesnerevolucionarne,nci:;1bysketendencije,paiproceseužirjanskojakcentuaciji.Spoznajajeotomeključdaserazumijeiispravnoprotumačižirjanskaakcenmacij,1.

Osobineakcenataikvantiteta

39.Usistemužirjanskog.1gnv,1r,1čuvaJu:,edužineispredIIZJakcent.I. Dužineizaakcentarcdil\'itosukr.1�cnegodužineispredakcent,1.Čestosei posvepokraćuju.PrematomeduJ.incizaakcentaiužirjanskomgllvoru slijedeputtakvihdužinaumnogimdrugimčakavskimgovorimaukojime, suseredovitopokratilc'.

Premapodacim1F.Stojanova10 dužinesuseizanaglaskapokratilciu obližnjemgovorumjestaTijesnoganaMurtcru.Tosmoisamiutvrdiliu Tijesnomu,aiusvimdrugimmjestimanaotokuMurteru.Premanašim bilješkamadužinaseizaakcentaznatnopokraćujeiunajbližemsusjedstvu otokaZirja,naotocimaKapriju,ZlarinuiKrapnjuinasusjednomkopnu, uPrimoštenuiRogoznici.

RelativnotrajanjedužineisprediizaakcentanaotokuZirjuodređivali smonjihovimmeđusobnimodnosom.Pojedinačniprimjeripokazujuodsru-

•Ispor.zahvarskigovornavodprof.draM.Hraste:,Posleakcentanemadužine•.

-Caka\'skidijalckatostrvaHvara,Jui.nvslnvenskifilolog XIV, Dgd.19)5,str.16.

!spor.M.Kušar,Rapskidijalekat,RadJAZU118,Zgb.1894,1-54.Kušarkak: •Svisuslogovi,štodolazezaakccntnvanimslog-omuriječiuvijekkratki•(str.7).Kušaron.J tvrdnjuprimjerimapotvrdujcvišeodpedesetgl)<linakasuijc,unaševrijcnu:,prnf.drJ\\. Hraste,ZbornikInstitutazahiswrijskcnaukeuZadru:,Za<lar1955,165-173.On<l1..><luk ništaposebnonegovoriozanaglasnim<lužinama,aliniujednomakccmiranumprimjeru nebilježitedužine,iakodonosimnog1..lprimjeraukojimabisemoglaočekivatidulinaiza naglaskakaJhionapostojalaurapskumgovoru.

ZabožavskigovornaDugomotokukažeA.Crnnia:•Zanaglašenimslogomuvijeksu svislogovikratkit.-Gradaobož.avskomnarječju,JFVII,1-2,Beogra<l1927-28,str. 89.Toistozasaljsk.iiostalegovorenaDugomutokupot\'rJujeiB.Finka.Onk.al:c:•Dužinesetakođerdobročuvaju,alisuoneuvijekprcdnai;lasne�.-Izvještajoispitivanju govoranaDugomotoku,LjetopisJAZU62,Zagreb1957,str.386.

Takvoje&tanjeinaotocimaPrcmuJi,Silbi,OlihuiIstuzabiljc!ilaV.Jakk-Ccstarić.

Onakaže:•Prcdnaglasnedužinesečuvaju,doksuseoneizaakcentapokratite•.-IspitivanjegovoraotokaPrcmudc,Silbc,OlibaiIstatePctrč:a.nanazadarskomkopnu,Ljctopi!> JAZU64,Zagreb1960,str.361.

PremaopisuJ.RibaricadužinesuseizaakcentapokratileiumjestuVodicamauhtri.

OnWc:•Nepoznatesutako<.krkvantit'etskcdužineposlijenaglašenihslogova�.-RazmJelu,jjužnoslo\'enskihdijalekatanapoluotokuIstri,Srpskiclijalektolo§kizbornik IX, UcograJ 1940,str.85.

Dužineizaakcentanepoznajenigovorotok.aSuskainjegovazaleđaLošinja.Uopisu ,usač:kogagovorakažese:•Susak(kaoninjegovozalede,Lošinj)nemafUkakvihduljina izaakcenta,.-J.Hamm-M.HrJstc-1-' .Gubcrina:GovorotokaSus�,Hrvatski dijalektološkizbornik I, Zagreb1956,str. 86.

10 FStaja.nov,PrilozipoznavanjunarodnogagovorauTijesnome(naotoku1\1urtcru) JF XVI, Beograd1937,158-165.

panja,aliopćaslikaoprednaglasnimizanaglasnimdužinamatakvajedaje zanaglasnadužinapremaprednaglasno;upravopoludužina.Nismoraspolagaliaparatimazaeksperimentalnotltvr<liv:mjeobjektivnihodnosa.UtvrđujućislušnokvantitativniodnosizmcJusvihakcenata,nenaglašenedužine, poludužincikračine,prednaglasnusmo<lužinuodredilisa6jedinicatrajanja, dužinuizaakcentasa6-3jedinica,anenaglašenukračinusa3-Ijedinice. Tirclatirnibrojčaniodnosipokawjudajetrajanjedužineizaakcentaveoma varijabilno,dasehistorijskiU\'jctovan,,dužinaizaakcentamožerealizirati upunomtrajanjukaoprcdnaglasnadužin,1.dasemože,višeilimanje,samo djelomičnopokratiti,alidasemožerealiziratiikaokračinu.Nenaglašenu kračinatakođerjevarijabilna.Njenjenormalnikvantitet3jedinicetrajanja, akraćetrajanjezapravojeredukcija.Redukcijesujednaodznačajnihakustičkihosobinažirjanskogag,w,,ra,premdaredovitonemajufonološkevrijednosti.Onesevećinomiskorist,11·Jjuustilističkesvrhe.Posebnostilističku vrijednostimahistorijskiU\'jetovananenaglašenakračinukojaserealizira kaodužina.Govorneprilikeuvjetujuiobrnutepojave:skraćivanjeiliprekomjernoproduljivanjehistorijskiuvjetovaneprednaglasnedužine.Svete sporadičkeipojedinačnerealizacijeredo1·itoimajusamostilističkuvrijednost. Gdjesuseiukolikojsusemjeriusistemusačuvaledužine,pokazatćese naprimjerimauobradipojedinihgovornihkategorija.

40.Zakratkosilazniakcenat(")užirjanskomgovorukarakterističnaje jakoizraženaekspiratornost,avisokton,kojisenagloprekida,uvjetujedaje njegovaosnovnaoznakaodsječenost,punktualnost.

41.IdugosilazniakcenatC-)odlikujesejakompočetnomekspiratornošću, alimuintenzitetpostepenoslabi,pajetobitnarazlikaizmeđunjegaikratkosilaznogakcenta,doknjegovotrajanjenijetolikoodlučnojerjeveomavarijabilno.Načinnjegoverealizacijesvakakouvjetujedaduljetrajeodkratkosilaznogakcentaiomogućavadakadikadtrajeiduljeodprcdnaglasnedužine,alizarazlikovanjetogakcent.,odkratkosilaznogatonijeodnajveće važnosti.Akoseipaksrednjavrijednosttrajanjadugosilaznogakcentaželi odreditipremasrednjojvrijednostidrugihakcenataidužine,možesereći datajakcenatrelativnotrajekraćeodprednaglasnedužine,adaseredovito nepokraćujedoprosjekadužinekratkosilaznogakcenta.Zatosmllprosječno trajanjedugosila7-11ogakcentaodredilisa 5 jedinicatrajanja,dokkratkosilazni akcenatuprosjekuneprelazi3jedinice,premdamožetrajatiido4ireduciratisečaknaIjedinicu.Slabljenjeintenzitetadugosilaznogakcentane izazivanužn\)ispuštanjetona,pajetajakccnatčestotonskineizražajun,ravan.

42.Cakavskiakut(~)sačuvaojeosnovnutonskukarakteristikuuzlaznog akcentačakavskogatipa,aliusvojimrealizacijamapokazujespecifičnasvojstvapokojimaseodlikujeodprosjekačakavskihtipovaipokojimajetaj akccnatspecijalanžirjanskičakavskiakut.Bitnamujetonskaoznakada jevisinskirasponizmeđupočetnogizavršnogdijelarelativnomalen,ali jeipakdizanjetonanejednakomjerno,skokovito,kaoiudrugimgovorima ukojimasejavlja11 • Paiondakadjedizanjetonagotovoneprimjetno,tako

11 Potanjeofiziologijiakcenta-ispor.:Stj.lvšić,Prilogzaal•vcnskiakccnat,RadJAZU 187,Zagreb1911,133-208,osobitostr.14&-154.

GovorotokaŽiria

dajeuzlaznostminimalnailigotovoneizražena,ravna,opozicijaseizmeđu njegaidugosilaznogakcentajošuvijekdrži,jerredovitoutokusveganjegovatrajanjatrajeiintenzitet,kojiseprikrajuipojačava.Zirjanskisečakavski akutrazlikujeoddugosilaznogakcentaipotrajanju.lakoinjegovotrajanje podliježekolebanju,ipakseopćenitomožerećidamujetrajanjerelativno duljeodtrajanjadugosilaznogakcenta.Uzimajućiuobzirkvantitativneodnose togaidrugihakcenatainenaglašenedužineikračine,njegovosmoprosječno trajanjeodredilisa6jedinica.Potomesekvantitativnoizjednačujesprosjekomtrajanjaprednaglasnedužine.Cestoje,osobitouzatvorenuslogu, njegovkvantitet7,pai8jedinicatrajanja,arjeđemujekvantitetmanjiod 6jedinica.

43.Akoseipaknamjestuhistorijskiuvjetovanogžirjanskogačakavskog akutarealiziraakcen:itsa 5 ilisamo4jedinicetrajanja,ondapraktičkitoviše niježirj:mskičakavskiakutsaskokovitorastućimtonomiintenzitetomkoji jednakomjernotrajeitrajanjemsepojačava.Takavseakcenatpotrajanju izjednačujesnekimrealizacijamadugosilaznog,paikratkosilaznogakcenta, aodnjihserazlikujeslabijimpočetnimintenzitetomirastućimtonom.

Razlikajeizmeđunjegaižirjanskogačakavskogakutašto,zbogsvojerelativnekratkoće,visinupostižegotovobezniskihprijelaznihformanata. Visinaiintenzitetsenagloprekidaju,počemuserazlikujeiodštokavskoga kratkouzlaznogakcenta('),gdjeseintenzitetprenosiinaidućislog.Taj akcenatnazivamokratkiakut.BilježimogaHammovimznakom• 11• Realizacijažirjanskogkratkogakuta(')mjestožirjanskogačakavskogakuta (~)nemarazlikovnefunkcije,negojesamovarijantaakuta.Jedinomože imatistilističkuvrijednost,kaoštoseiinačeakccnatskevarilanteiskorištavajuustilističkesvrhe.

44.Kaoštojevećrečeno,žirjanskaakcentuacijapokazujeineke tendencijeiprocesepokojimaserazvijalaštokavskaakcentuacija.

Utvrdilismoprenošenjeakcentapopi::avilunovoštokavskeakcentuacije. Zanimljivojeipakdasepreneseniakcentiiualitativnočešćerealizirajukao žirjanskikratkiakutiakut,arjeđekaoštokaVIJlikratkouzlazniidugouzlazni akcenti.Pojavajesvakakovrijednapažnjejerdokazujesukobimiješanje dvijuakcentuacijaodkojihsvakanasvojnačinživiidalje.Prenošenjeakcenta popravilunovoštokavskeakcentuacijerevolucionarnajeinovacijaužirjanskoj akccntuaciji,azadržavanjestarijegakcenatskogkvalitetadokazujepoznato pravilodaseakcenatskikvalitetiteškosmjenjujunovima 13• Steoretskog jeakcenatskogagledištanaiznačajnijedasekratkiakutredovitoprenosina

u DrJ.Hamm,ŠtokavštinaDonjePodravinc,RadJAZU275,Zagreb1949,5-70, sprilozimakarata.Profe>orHamm je akccnat kojibilježiznakom • nazvao saltans ili poludugi saltans.lakožirjanskikratkiakutnijeposveidentičanspodravskimsaltansom, anajčešćejeidrukčijegaporijekla,zažirjanskijekratkiakutipakprikladanjerseipodravski aaltansižirjanskikratkiakutrealizirajukraćenegosamakutiuvijeksuuzlazniakcent. uNašistaknutidijalcktologprof.drM.Hrasteotomenajednomemje>tuka!e:•Akccnatjenakonzcrvativnijiclcmcnatujeziku,kojisevrloteškomijenja,paiškolovaniljudi teškonapuštajuakccntuacijusvogarodnogakraja.Kadoniiusvojenovuštokavskuakccntuadju,pa makarpozvanjubiliiprofesorihrvatskogilisrpskogjezikasrednjih i,iših lkola,nikadsenemoguposveotrestinekihakc.:natskihosobinasvogarodnogkraja.Kadje

prethodnikratki,aakutnaprethodnidugivokal.Slikaje,dakle,drukčija isaštokavskogagledištaopravdanijanegojetounekimdrugimgovorima i!pojavomtzv.kanovačkogakcenta,gdjesetajakcenat,posvomkarakteru dugouzlazni,prenosiinaprethodneprvotnokratkeslogove 14 • Tosu,dakle, dvarazličitaprocesaupromjeniakcentuacije:jedanrevolucionarnoštokavski usmjerenidrugievolutivan,uvjetovanpostupnimprcraštanjcmjedne(čakavske)akcentuacijeudrugu(štokavsku).Užirjanskom,dakle,govoru akccnatkratkiakutmožebitipozicionavarijantazastokavskikratkuuzlazni(') akcenat,aakutzaštokavskidugouzlazniakccnat(').Budući.daseužirjanskomgovoruipakmogurcalizirntištokavskiuzlazniakcenti('i')anesamo njihovežirjanskevarijante('i-),dokazujedasamapromjenamjestaakcenta postokavskomuzorunužnoizJzivaiakomodiranjekvalitetaakcenta,premda se,kaoštojerečeno,staraakcentuacijaodupirekvalitJtivniminovacijama.Iako se,dakle,jošuvijekmožeg,woritip1vc:istvenootendenciji,amanjeoprocesutakvepromjene,onavećsadarjei:itopokazujeukojeqićesesmjeru daljerazvijatižirjanskaakcentuacija.Premadanašnjemstanjugotovobise moglorećidajetendencijakaštokaviziranjužirjanskeakcentuacijenaprvome mjestutendencijakindividualiziranjužirjanskogakratkogakuta.Tamo gdjejekratkiakutpozicionavarijantazaštokavskikratkouzlazniakćenat,onjeifunkcionalnonoviakcenat,poput štokavskogakratkouzlaznogakcenta.

2irjanskisekratkiakutsporadičkirealizira(osobitouenkliziinapenultimi višeslož.nihriječi:jendseispovidala,uudajediJJ'i'"".rikuoRiisp)imjesto historijskiopravdanogakratkosilaznogakcenta'..,ali,kaoiumnogimdrugimgovorima,samonavokalu a•s. Tojemeđutimvrlorijetkapojavau

totakokodikolovanihljudi,ondajeposverazumljivo,dajenaselutapovezanostizmedu starijihimladihgeneracijaua.kccnruacijivrlojakaidaselakone remeti... • - l\iatc Hraste,Osobinesuvremenerapskcakcentuacijc,Zbornik Institutazahistorijskenaukeu Zadru, 1955,str.165.

1'Umjestocitiranja mnogobr„jnc literature ukojojimapotVrdatzv.kanovačkc akcenatskepojaveupućuje•cnaradprof.draMateHraste,OkanovačkomakcentuuHrvatskoj, FilologijaI,Zagreb1957,59-74,gdjesespominjesvaliteraturaiodrcJujeteritorijalna rasprostranjenost tzv. kanovačkog akcenta.

"' Kako se taj akccnat ne razlikuje od kratkog akutadrukčijeg postanja,miga bilježimoznakomzakratkiakut('),aneznakom/I.ZnakAčestouliteraturineoznačava samo poludugi altccnat, nego i akcente koji mogu bili i dugi, pa i duljinegodrugi dugiakcenti.Injegovaintonacijskavrijednostnijeu 1vimgovorimai,ra,uzlazna,nego možebitiisilazna.PrematomezaakccnatkojisebilježiznakomAnijek.onstam.aniodrcJcno relativnotrajanjeniod.redci.atonskavrijednost.PojedinostiizliteratureoznakuAzatzv. poludugiakcenat,igdjeseonjavlja,ispor.uHammovojŠtokavštiniDonjePodravne i u kritičkomosvrtuudoktorskojradnji D.Fini«,Dugootočkitakavskigovori,Zagreb 1958 upoglavlju•Produljeniakccnat( I\),.

"

Zaštoseprvenstvenoduljikratkivokalo,arjeđeimanjedrugivokali,pokušaojeu opi•udugootočkihčakavskihgovoraodgovoritiB.Finka.,OnWc:,Volta!jeoartikulacijski najlabaviji(1najmanjenapetomartikulacijom).•.duljenjejeaustvarijačanjeartikulacije. Tonenarulavasustava,jerjeprimarnodugoauvijekvclarizirano••.paseopozicijai daljeddi•••Tan10gdjejemanjakvalitativnaopozicija(tj.udrugihvokala),manjajei mogućnostivjcrojatno•tduljenja.Nadrugimsevokalimaobičnonevrli,jertonedopulta njihovaartikulacija,odnosno,kvalitativnesurazlikemeđunjima(tj.dugimikratkimvokalima)manjepasebolječuvajedinasigurnaoprekamedunjima,atojekvantitct.•-Dugooto&ičakavllk.igovori,Zagreb 1958,su.51,umnoleno.

BožidarFinkaiAntunŠojat

govoru,aU\'jctujujestilističkirazlozi.Značajnojeipakdasevc.:inomveže uzodređenepoložaje,pasemožepretpostavitidajeitapojavapočetak jednognnvogprocesauzirjansknjakcentuaciji,onogistogprncesJkojije doživjelasus;ička,bož.a\'ska,hvarska,podravskainekedrugeal,centu.1cijc"· Akosesporadičkimjestohistorijskiopravd:mogakratkosilaz.iogakcenta realizirauzlazniakcenatdul1iodkratkogaakuta,potrajanjujednakprosječnomtrajanjuakuta,ondJnatomemjestuihilJ<.'.:i.imoakut,jerdoistJima sveznačajkeakuta.Tadaset;isporadičkaakcenatskapojavarealizirJnaisti načinkaougonJruotobSuskaukojemujeredovita 17•

45.Iztakvaakccnatskngast.,njaužirjans!comgovoruizlazid:1stariji žirjanskitroakcen.11skisitemsadvasil.iznaakcenta,jednimkratkimijednim dugim,isjednimu;daznimdugimakcentomtežid,1seorijentirasimetrično. kaoušrnka,·skojakcentuacijiipodnjcnimutjecajem.Pritomekr.11:,ial;ut. kojisenajprijepofrorealiziratib,,slobodnavarijantaakuta,trebad.,ut.1_1 akcenatskojsimetrijipreuzmefuni,cijur.,vnotczc,uovomslubjufunkciju kratkogau;,laznogakcenta.Akutin.1daljezadržJvasvojestaromjestoifunkcijuuzlaznogadugogakcenta,alikaoštol;ratkiakutdolazinamjestokr.nkouzlaznogakcenta(')ipreuzimanjegovufunl,ciju.takoiakutzauzimamj",t" ifunkcijudugouzb7.n<.)gakcenta(').Teprnmjenehistorijskiuvjetovanihi sistemomutvrđenihakcenatskihodnosajošu,·ijekirmjupretežnostilističku vrijednost.Zuačajnnjeipakdaseakcenatskastilističkavrijednostužirjanskomgovoruprvenstvenopostizavaelementimajednogdrugogakcenatskog, štokavskpgasistema,kojijeveomavitalaniprodoran.Stilističkajeupotreba pojedinihkJtegorijaprvikorakkaprihvaćanjutihkategorija.Natajsenačin pokazujedasesustavnostinesustavnoststalnosmjenjujuidopunjavaju. Topotvrđujeusporedbahistorijskogidanašnjegastanjamnogihkategorija. UžirjanskojJeakcentuacijiodrazhistorijskogstanjaarhaičanakcenatski sistemodtriakcentasahistorijskiuvjetovanimprednaglasnirnizanaglasnim dužinama,aeventualnoprihvaćanjejednesustavnonovekategorijeogledase utendencijiusmjeravanjažirjanskcakcentuacijeuštokavskompravcu.

Odnosžirjanskeakcentuacijepremanekimdrugimčakavskim akcentuacijama

46.Većpovršanpoglednaakcentiranetekstovekojiseobjavljujuuovoj radnjipokazujedJjeužirjanskomgovoručakavskiakutznatnovišezastupljennegodugosilazniakcenat.Tajjeodnos,izraženbrojčano,I63:64iliu

"!spor.šcojerečenoubilješcibr.14aiuliteraturinakojusetamoupućujeuvezis timznakom.

nlspor.većcitiraniradGovorotokaSuska,aposebnostr.54.i SS. UnačinurcalizaciJe togakcentaususačkomgovorumožehitimanjihrazlika.»Toočitoovisiosusjednimkonsonantimaiodsamečinjenicedajeteško(ainetočno)odvajatisamkvalitctvokalaodnjegovaakcenta.Uslučajua,kojejepostalooda,izgovorodgovaranašemknjiževnoma� (str.S4). •�ieđutimgovore�iopćcling\'ističk.i,anaročitouzimajućiuobzirkakosepraktički ustvarujctakozvanipoludut;iakccnatususačkomt;ovoru(/\),moramokazati,datajakecna, imaisteosnovneosobinekaojčakavskiakut(.....,)...Zbogsvihtihrazlogamidugiuzlaz;ii akcenatnavokalua,kojijepostauodJ,bilježimosa--,kaoidugiuzlazninagfas:J�navukalu a,kojijeodstarinebiodug.Tako(·emojednakobilježilikrava,b.iba(odkra'Va,bčiba)1 mati (od mo/ii. (str55\.

postocimaokruglo61%:39%ukoristakuta,neračunajućiovamokratki akutnamjestukratkosilaznogiufunkcijikratkouzlaznogakcenta,odnosno samurealizacijukratkouzlaznogakcentaštokavskogatipa.Usporedimoliu nekimdrugimčakavskimgon1rima,kojisuopisaniiuopisimakojihnalazimo akccntirancprimjeregovora,brojč.mcodnosepojaveakuta,odnusn,1dugih uzlaznointoniranihakcenat.1.ipoj;1\'edugosilaznogakcenta,dobivamo ovakvusliku":

Uhvarskomjegc,vorutajodnos99: 82 iliokruglo 55% :45%uhroji1·�i međuakuteitzv.poludugiakcenat(A)kojijeutomgovoruuzlaznenaravi, aipotrajanjupribližnoodgovaratrajanjuakuta 1•.

Ušoltanskomjegovoruodnos24:38iliokruglo39%:6I%ubrojiv.�i meduakuteitzv.kanovačkiakcenat(')kojijekaoiakutdugouzlazniakccnat 20•

Ususačkomjegovoru"odnos344:80iliokruglo81%:19%,usenjskom"217:143iliokruglo6<i%34%iukastavskom95:134iliokruglo 41%:59')';,".Iakosuo\'ibrojč.miodnosirelativnevrijednosti,oniipak nisuslučajni.Pojedinisupiscidonosiliakcentiraneprimjeregovoraupravo snamjeromdasedobijepribližnaslikaoakcentuacijiodredcnogagovora. Uvelikombrojučakavskihgovorasjevcrnodalmatinskogotočja",nanekim kvarnerskimotocima'"imjestimičnopoIstri 2• akutjevrloslabozastupljcn

11Zuusporedbusmuuzeliopisegovorasakccntiranimtekstomizliteraturekojusmo prvuimalinadohvatu.PriodrcJi\"a.njubrojčanogodnosaakutaidugosilaznogakcenta uzelismouobzirsveakcentirancprimjeregovoraudijalektološkimradovima,azasenjski ikastavskigovoruzelismoizduljegdijalekatskogtekstapojedanakcentiraniodlomak. Usporedbomsuobuhvaćenisviosnovničakavskitipovi:hvarskiišoltanskikaopredstavnici trcJnjodalmatinskogotočkogčakavskogtipa,nekiotočkisjevernoJalmatinskigovorikao predstavniciprijelaznogčakavskogtipa,zatimscnjs�,kastavskiisusačkikaopredstavnici primorsko-kvarnen;kogiistarskogčakavskogtipa.

11MaceHraste,ČakavskidijalekatostrvaHvara,JFXIV,BeogradI935,1-55.Akcenti ,upobroicniusvihseJamakccntiranillprimjeragovora.JedanjeizDola(sa15uzlaznih prema13silaznihdugihakcenata),dvasuizVrbanja (7: 10 i35:18),jedanizSvirča (37:26),dvaizStarogaGrada(7:7i13:12)ijedanizgradaHvara(12:9).

"DrMateHrasce,OsobinegovoraotokaŠohe,Ciova,Drvenikaisusjedneobale,Rad JAZU272,Zagreb1948,123-156.Akcentisupobrojcniusvatriakccntiranagovorn1 primjera.JedanjeizGrohota(sa5uzlaznihprema7silaznihdugihakcenata),jedaniz DonjegaSela(8:21)ijedanizGornjegaSela(11:JO).

"J.Hamm-P.Guberina-M.Hrasce,GovorotokaSuska,HDZI,Zagreb1956, 1-185.Uradnjijeobjavljeno6akcentiranihtekstova(str.143-146).Uprvomejeakuc :tabiljcžen32puta,adugosilazniakcenat14puta,Udrugima,redom,tisuodnosiovakvi: 28:6,24:7,19:2,104:19i137,32.

"PavaoTijan,Senjskeštorijeičakule,Zbornik:tanarodniživotiobičaje32,Zagreb 1940,198-260.Uzetjeuobzirjediniakcentiraniodlomakutekstu•Sejnskabanja1928•, Str.222-225.

"IvoJardas,Kastavština-Gradaonarodnomživotuiobičajimaukastavskomgovoru, Zbornik:tanarodniživotiobičaje39,Zagreb1957,1-416,sprilozima.Izmedu8akcentiranihodlomakauzetjeuobzirjedanpoduži(str.14-15).Trebanapomenutidaakcente nijezabilježiosampisacslušajućigovornaterenu,negosupremanjegovučitanjugotova tcJutaucemezabilježilidrS.l'avešićidrMilanMoguš(ispor.2.odjeljakna6.str.).

"!spor.većcitiraneradoveA.Cronije,D.FinkeiV.Jakić-Cestarićidruge.

"Ispor.uzcitiraneradoveM.KušaraiM.Hrasteorapskojakcentuacijiioveradove: MateTemor,DerčakavischeDialektderStadtCres(Cherso),AslPhXXX,1909,14(,-204; !vanMilčecić,Cakav!cinakvarnerskihocoka,RadJAZU121,Zagreb1895,92-131;

GovorotokaŽiria

iliuopćenijezastupljen.Tausporedbasvjedočiodvasmjeraevoluciječakavskogakutaiuzlaznointoniranihakcenatauopće.Ujednimgovorima čakavskiakutidrugeuzlazneakccnatskcmodifikacijepokazujučvrstu stabilnost,pairazvijanjenaračunsilaznihakcenata,dokudrugimgovorima odstupajunaračunsilaznihakcenatapačaktežeidanestanukaointonacijskor.izlikovnosredstrn.:Zirjanskičakavskigovorpofrekvencijiakuta pripadaprvojgrupičakavskihgovora.Taječinjenicavažnapotvrdauvodne napomenedažirjanskuakcentuacijunijeuvećojmjerizahvatilaorganska čakavskaakccnatskaevolucija,paježirjanskigovoruglnmomsačuvaoakut gdjemujepopostanjumjesto,aosimtogarazviogajeinanekimdrugimmjestima,kaoštojetoslučajiususačkomgovorukojijejošvišeizoliranod žirjanskoga.Tekjeizuzetnoisporadički u žirjanskomgovoruprvotnič.lkavskiakutzamijenjenkojimdrugimakcentom.

Mislimodaovakrnstatističkoodređivanjeakcenatskihodnosaizmeđu pojedinihgovorapružavjernijuslikuofrek,·encijipojedinihakcenataner.o uspoređh·anjepojave tih akcenatauodređenomfonetskompoložaju,morfološkojkategoriji ili sintaktičkojkonstrukciji,jerjesamafrekvencijatih0s0binaveomarazličita 2;. Ovasedrugausporedbanužnoprimjenjujes::uno ondakadsetežidaseodredeakcenatskiodnosiizmeđupojedinačnihgovornihosobinaužirjanskomikojemdrugomgovoru.Suprotstavljasejedno drugome,pojedinačnopojedinačnome,iutvrđujeda li suprotstavljenočini ili nečiniakcenatskujednadžbu.

47..Kaoiuvećiničakavskihgovoraakcentiužirjanskomgovorunisu unačeluvezeniuzodređenipoložajuriječi,nego,teoretski,mogustajati nasvakomslogu.Nekaograničenjajedinopostojeuvezispojavomkratkog akutailiakutakadonizamjenjujukratkosilazniilikadsuvarijanteštokavskih uzlaznihakcenata.Tadaonizauzimajupoložajetihštokavskihakcenata,a, kaoštojerečeno,kratkiakutiliakutmjestokratkosilaznogakcentaobično serealizirajunapenultimivišesložnihriječiiuenklizi.Pritomjeznačajno dajevokalpredtakvimakcentimauvijekkratak,paiuonimslučajevimakad jeipoporijekluiporealizacijiskratkosilaznimakcentomnariječiinačedug. Imamo,dakle,ovakvostanje:ispovidiilaiispovidalailiispovidcila.Prvoje usistemugovora,adrugojeafektivna,stilističkiuvjetovanJpojava.

IveJclcnović,ToponomastikasjeverozapadnogdijelaotokaKrka,Filologija2,Zagreb1959, 13-29.Kraćihbilježakaoakcentuacijikvarnerskihotokaimaiunekimradovimakojise nisudirektnobaviliopisomgovorastogaterena.lspor.npr.većcitiraniradprof.Stj. lvšića,Prilogzaslavenskiakcenat.Nastr.141.Stj.lvšićkale:•Jazasvogakratkogaborav)cnjaugraduCresunijcsammogaoopaziti)daseuOegovugovorunalaziakccnat-, većsammjesto6cgaopažaoneki•poludugi•akcenat,kojidolazičestoimjestoakcentai",.SličnojemišljenjeocreskojakcentuacijiiznioiA.BelićocjenjujućicitiranuTentorovu radnjuukrakovskojrevijiRocznikSlawistyczny,tomII,str.176.

"!spor.većcitiraniradJ.Ribarića,RazmještajjutnoslovenskihdijalekatanapoluotokuIstri.

nKaoštosuseutvrđivaliodnosiifrekvencija3.kutaidugosilaznogakcenta,takobise mogliutvrditisličniodnosiifrekvencijaizadrugeakcente,zadužineizakračinc.To međutimnijetolikonužnozakarakterizacijužirjanskogagovoraidrugihčakavskihgovorn kolikojevažanodnosakutaidugosilaznogakcenta,pateodnc>seifrekvencijunismout\'rdivali.

Akoserealizirakratkouzlazniakcenatšiokavskogatipa('),ondajenjegovomjestouvijeknavokaluispredmjestabivšegakcenta:Pumailriića poredP1it11aAriića,PumaZubićapore?!PumaZubića,ZmoraI>i<;1scr�a KablaporedZmi)raJri,;istrq.11aKabliije...,sazm(ircasenalifaijb1auvala poredsazmprcase11aliizije11iii,rnfo,v1·iić,;i11seizbokaporedizbokiisevriić,;m,tujedobrokupi71ieporeddobroj.:cukupij,ic,itd.Istojeakoserealizira dugouzla;:niakccnatštokavskogatipa(').Injegovojemjestouvijekn.1vokalu ispredmjestabivšegakcenta,itonadugomvokalu:biikoPiimrgoro,miJa poredb/!koPii11tfgoromiiJiije...,sazmi)rcasenalazije11auvalaDrdžcvica pored.,azm/!rcasenalazijcnaui,alaDrq.žčvica,pole/oseJki,rdvatipored pole/o.<cJkur(wtici,itd.Iznijeteprimjeresakcentima'i'štokavskoi:atipa netrebashvatitikaoslobodnu,jednakomogufovarijacijukaoiprimjere sastarijimmjestomikvalitetomakcenta.Oniuobaslučajas::unopotvrđuju dajeuodređenimprilikamaodređenigovornikupotrijebioštokavskeakcente mjestostarijih.Umnogovišeprimjeraistijegovornikizgovaraoriječisa starijimakcenantskin1stanjem,aakojeiprenosioakcenatponovoštokavskomuzoru,tonajčešćenisubiliuzlazniakcentištokavskogatipa('i'), negotipičnižirjanskikratkiakutiakut('i~):sjugaKubla,bijasa11ubbku, odmaizanalilziseVelik{!Lbjaća,cujejAnavoda,vjziilismoidroidiiJ/ina PumuKromića,mijezovfmoLam{majčrjena11/ijsvića,ubrodusmoidrili krajPrašlić9,pii1UaTrav,iijka,p1imaGraMQ,kaitd.Ovatrojakaakcenatska mogućnost:

I.dasemožerealiziratistaromjestoistarikvalitetakcenta,

2.dasemogurealiziratiuzlazniakcentištokavskogatipaipouzoruna štokavskuakcentuaciju,

3.dasenamjestuštokavskihuzlaznihakcenatamoirurealiziratižirjanski kratkiakutiakutsvjedočioznatnompreviranjužirjanskeakcentuacije,alije ipakstarijeakcenatskostanje,sastarijimmjestomikvalitetomakcenta,njena osnovnakarakteristika.Primjeriobilježeništokavskimakcentimanisutako stabilnikaouštokavskomdijalektu.Unajvišeseslučajevastječedojamkao dariječimadvaakcenta.Tonseupočetkupenjekaopriizgovoruštokavskih akcenata,aliiidućislogjošuvijekimajakiktuskaodajeionakcentiran. Toseosobitodobrozapažauriječimasdužinomispredstarogmjestaakcenta. Dužinajeizrazitouzlaznenaravi,pasemožeosamostalitiuoblikudugouzlaznogakcenta.Takvebiseakcenatskepojavenajvjernijemogleprikazati bilježenjcmdvostrukihakcenata,štokavskihuzlaznihnaprvomeičakavskih silaznihnadrugomemjestu:PuncaAriića,PumaZublća,Lojiića,zovise PUcevica,počeloseJkurdviiri,sad/!n�scrdniitd.Uspoređujućistanjesc..vostrukimakcentimasastanjemsprenesenimakcentimapoštokavskomuzoru, moglismostvoritiijedanodređenizaključak.Riječisdvostrukimakcentom, štokavskimičakavskim,pairiječiukojihsedonekleprenošenjeizvršiloa rezultatsuakcentištokavskogatipa•i',jošuvijekoznačavajuprijelaznufazu užirjanskojakcentuaciji,odstarijeknovijoj;promjenamjestaakcentajoš rujedefinitivna,negosejednompodjelaakcenatskesilinevišeraspodjeljuje nadrugi,ajednomnaprviakcentiranislog.Akojeprethodnislogposve privezaoakcenatuzasebe,ondajetajakcenatpopravilužirjanskikratki

akut ili akut;t"je,đak!�,jednaštokavskapojavasiskorištcnjemžirjanskih čakavskihakcenatskihmogućnosti.Takoseustvaritriparalelneakcenatskc mogućnostisv'lrlc��monadvije:

I.starijernicstoistarijikvalitctakcenta,

2.novijemirstoistarijikvalitetakcenta.

Trećajemogućn,,�t(novijemjestoinoYijikvalitetakcenta)ograničenai tekjeslobodnavarijantadrugemogućnosti,aliustvarnojrealizacijiodnje mnogorjeđa.

48.Ovakavrazvojžirjanskcakccntuacijegotovoisključujemogućnost mctatakse.Pojavusmometataksezabilježilisamounekolikoprimjerau sastavuvc�ihizgovornihjcdinice1,većinomnatzv.mobilnimriječima(prijedlozima,prilozima,uzvicima,nanekimzamjenicamainanekimformama imperativaufunkcijiinterjekcije):ondasa=g9rburrsenalazib{ik,inačeje imda(imda)iuenklizi:ondaje...,zari11nalazisePodvnda28), inačejezaii11 {zaci11-zatin},saćemovdma11.;ovr111�/rJkofr,inačejeove(ovč}iuenklizi:ovesu,...tuje,;ikokop/ediisenebirazbijabr!f6,inačejenebi(11cbi) iuenklizi:nebise...,dogovorilismosedaidrmosutralovitik�ncrakobudr uju1rolipovrime,inačejeujurroilii.tjwro(i.tjucro).

Usporedbaovedoistarijetke,sasvimizuzetnepojaveužirjanskojakcentuacijisastanjemunekimdrugimčakavskimgovorimaukojimajemetataksazauzelavelikerazmjere••takođersvjedočiodvarazličitasmjerau razvojutihakcentuacija.Zirjanskauosnoviostajearhaična,apromjenase mjestaakcentavršineposrednimpoticajemizvanaunečakavskomduhu,

•• Akccnat u toponimu Podvoda ne ide u ovu kategoriju jer je to upravo ak.cenat sintagme pod vodu koji se zadržao i pošto je ta silltagma prešla u toponomastičku sraslicu PMvoda.

" Ima čakank.i!1 govora s djelomičnom pa i potpuno provedenom dezoksitonezom, i io tako da se kratkosilazni akcenat s kraja riječi prenosi na prethodne kratke slogove bez tzmjelle, a na prethodne duge u obliku dugosilaznog akcenta.Prema podacima prof. Mate Hraste ta je osobina u znatnoj mjeri zastupljena u rapskoj akccntuaciji. Evo nekih primjera: glava, trava, ruka, svića, na gredi, u tugi, u ruk.i, suda (gcn sg.), sudu (dat. sg.), kovaču (dat.sg.), bolesnika, klobukom, dobitak, vino, mliko, jAka, kriva, luda, tusta, žuta (str. 168) ili: č!la, gl\ra, igla, loza, voda, zlmlja, daska, zora, veslo, �lo, pero, č!lo, č!pa (gen. sg.) itd.(str.170).Prof. M.Hraste dalje kaže: •U tom prave-u počinje se razvijati akcentuacija i na ostalim otocima u okolici Raba do Ugljana. U mjestu Prcku na Ugljanu danas čujemo npr. samo: zima mj. zirn3..Vrloje čest slučaj takvog prenošenja akcenta iu većim mjestima uz more od Raba do Rijeke npr. u Crikvenici i u Sušaku, a osobito u Vodi.ama u Istri• (str.169).

O toj pojavi u vodičkom govoru u Istri kaže J. Ribarić (c.d. str.86): •Mjesto staroga glavnoga tona u vodičkom je narječju povučeno:

a) u obliku brzoga akcenta (") pred kratkim otvorenim slogovima na kraju riječi: žl!na, čllo, boba ...

b) u obliku silaznoga akcenta ("):

ex) pred kratkim otvorenim izatvorenim slogovima na kraju riječi sa predidućom k,·antitctskom dužinom: plasta, hrasta, lr,ri)a ...

�) kod mnogih unutarnjih kratko nagla§enih slogova s predidućom kvantitetskom dužinom: pitati, ptsati, vikati ...• Ovaj se citat iz Ribarićcvc radnje donosi zbog toga Ato pokazuje da je u vodičkom govoru od svih do sadaopisanih čakavskih govora najdosljednije izvršena čakavska metataksa.

doksemetataksaunekimdrugimčakavskimgovorimamožesmatratievolutivnimprocesom,čakavskomorganskomakcenatskominovacijom,iako sampotic'ajiutimgovorimamožebitinečakavski.

49.Dokjerazvojžirjanskeakcentuacijegoto�oisključiomogućnostmetatakse,pogodovaojeveomaživomimnogostrukomrazvojumetatonije. Metatonijajeužirjanskojakcentuacijiizazvalamnogeunutarnjeakcenatske promjene,takodasuonejednaodnjenihznačajnihodlika.

Umetatonijuuširemsmislumožeseuvrstitiivećspomenutasporadička zamjenakratkosilaznogakcentanapenu!timiiliuenkliziakcentima'ili ~ (ispor.bilješkubr.15).Tojemcllutimizuzetna,nesistematskapojava.Ali žirjanskajeakcentuacijastvorilainekolikokategorijametatonijakoje,govorećiuopćeno,pokazujuizgrađenesisteme.Utompogledužirjanskuakcenruacijuuprvomeredukarakteriziračestametatonijakratkosilaznogakcenta (")učakavskiakut(')iHdugosilazniakcenatnuzatvorenimslogovima. M.etatonijajetakvatipakarakterističnaizavećinučakavskihgovora,samoje njenrezultaturaznimgovorimarazličit.Sobziromnanjenuraširenosti različiterezultatečakavskomsemetatonijomnaovajilionajnačinpozabavio svakiistraživaččakavskihgovora.Metatonijajeposlužilaprof.A.Bcliću kaojednaodnajznačajnijihakcenatskihosobinazagrupiranječakavskih govora.Zatoćemouprikazumetatonijeužirjanskojakcentuacijiuprvom redupolazitiodBelićevihstavovaiusporedbomakcenti.ranihprimjerapokazatiukolikojmjerižirjanskaakcentuacijapripadaodređenuBelićevu tipuikolikoodnjegaodstupa.

UsvojojradnjiOčakavskojosnovnojakcentuaciji30 prof.A.Belićkaže: •Ceonasmaterijal,kojismopregledali,upućujedautvrdimoglavnecrte jedneakcenatskesisteme,kojajezajedničkaidahnatinskomčakavskom govoruiposavskomštokavskomgovoru,aukojojsejavlja-mestoseverno0 čakavskogakuta,kojisedobivaodkratkogakcentapredsonantimauzatvorenomslogu-dugisilazniakcenat.Tajeakcenatskasistemauovom:

!)Dugiakcentičakavski�i'('-~n.p.)nemenjajusekadsenahode ustarimpoložajima{krav,vode)...

2)Kadasestariakcenatduljipredsonantima,tadasedobiva�(starac; starca),aneakutkaousevernočakavskimgovorima•(str.24).

PrematojBelićevojpodjeližirjanskabiakcentuacijaunačelupripadala sjevernočakavskomakcenatskomtipu,jerkadsekratkiakcenatprodužipo položaju,tj.ispredsonanata!,I,m,n,n,r,v,j,rezultatježirjanskičakavski akut(~), eventualnokratkiakut('),anedugosilazniakcenat(�)kaoujužnočakavskomakcenatskomtipu,npr.hvarskom.Tojednakovrijedizakrajnji slogriječi{ilioblika)izasredišnjiipočetnisloguriječizatvorensonantima: kabq.l:kabliijcilikabla(kab/ii),Ikp/:IkoJajciliIkb/a(Ike/ii),dim:dimaje, jedq.11:jednajeilijčdna{jcd11a),kp11:ko1iajeilikbiia(kona),iov�r:tovara ilic/Jvara(t9Vara),/ubav:/ubq.vi,kriij:kraja,killfa(gen.sg.):kula/, p/>/ski:po/e,dim/ak:dimiti,merikq.,zski:Merika11ac,bq.1iski:B�11-Bana (selonaotokuPašmanu),sazmprca:zmiirac,divpjka:divojak(gen.pl.).

" Glas Srpske akademije CLXVII - 2, Beograd 1935, 1-39.

Govor otoka Žiria

Evojošnekiprimjeri: maitii : maitela, si(irca : starac, lantjrna : lamera11 (gen.pl.), 2irjc :2ir<Jj (gen.pl.), sqpa <salpa(riba), Trati11ski r(it : 1rati11a, ispo Meri11 : Mcrinc, guicfma : /zna gušcčra11 (toponim), cq.11koje : rii,wkJe, Smrikpvca (gen.sg.): Smrikiivat (brdo), Zvizduf (gen.pl.): Zvizdufc (toponim), srdf/ (gen.pl.): srdela, šMrka : šporak itd.Redovitoječakavski akut,anedugosilazniakcenat,iudrugimslučajevimaispredsonanata uzatvorenomslogu: puma, Ba/un (školj), Kiirba (otok), Gq.,-mica,Pold(i11dica (toponimi), /okq.rda, pirka, pamcdur, h,1111Jr < fum(ir, fafarinka,la11c1i11, Iudq.r, are/(,j, ruhq.v, p;i/, b11}9I, hajin, cava}91 itd.Takvojestanjeusam0stalnim,izdvojenimriječima.Kadsemeđutimtakveriječinadunakraju ret'.:eniceilidijelarečenicespadajućomintonacijom,ondasemjestoakuta nakrajuriječimožerealiziratidugosilazniakcenat.Imamoovakveakcenatskepozicije: zovf se šudq.r :sudgr se zov?,

Rečenojedasemetatonija,-,> ~ispredsonanataredovitovrši.Ponek.1d seiodtogaodstupa,najčešćeuriječimastranogaporijeklaukojimasemože zadržatikvalitctakcentakojijenajbližiizvornome,npr.: hacj{il (govorisei kacj{i), gen.sg. kacj{ila, maištrq.l (maištr(i) - maiitr{ila, Ik�mlica, mi11dula, bruzi11 - bruzina, be/and?r - be/andjra, itd.

Metatonijaakcenta''u,-,mnogojerjeđa,jerneobuhvaćaodređenefonetskekategorijekaoštojetoslučajsmetatonijom�i"u ~.Onaseograničilananekolikoleksema.Zabilježilismoćić(ik(gen.sg. ćiika), c(ic(pored oiiic). Ukosimpadežimariječ otac imauvijeknapočetkuglas o i,popravilu, oksitoničkiakcenatuotvorenomkrajnjemslogusamouenklizi (ocajevidij"ai, ainačekratkiakutnaprvomslogu (vidijajebca).

Akobisesdrugestrane,premaBeliću(str.I5.i25),pridjeviodređenog oblikakao mij,li,st{iri uzimalizajužnočakavskeosobine,ondabipotojakcenatskojosobinižirjanskigovorpripadaojužnočakavskojgrupigovora.Međutimjevećprof.Stj.Ivškupozoriodajetakvoakcenatskostanjeiunekim sjevernočakavskimgovorima 31 , npr.naotokuVrgadi32 iugovorugrada Senja33 , kojisenikakonemoguisključitiizgrupesjcvernočakavskihgovora.DanasznamodajetakoiugovoruotokaSuska••kojitakođerpripada

11 Iz naše akcentuacije i dijalekatskc problematike, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, knjiga I, Zagreb 1951, str.359-378. On kaže: ,Akccnat kao mali, prat1i, vani, stari običan je ... i u sjevernočak:ivskim govorima• (str.367).

11 Dr Blaž Jurišić, Govor otoka Vrgade, Nastavni vjesnik 45, Zagreb·1936-37, str.91 · Prof.D.Jurišić nije u svome radu posebno obradivao i akcenat, nego se takvi akcenti vid e u primjerima koje donosi za potvrdu nekih fonetskih osobina.To su primjeri: m0Jli, pr0Jvi, Više smo primjera s otoka Vrgade mogli zabilježiti iz rukopisne radnje dra Blaža Jurišii;a •O akcenatskom sistemu u govoru otoka Vrgade• koju nam je autor spremno dao na uvid. Između velikoga broja donosimo ove: žUti, gornji, IOngC,jdki, lipi, kozji,cili, donji, ludi,gUszi, ljiiti, suri, sinji, Jkifrl, mladi, prirl, rdni, stiiri.

33 Pa,·ao Tijan, Senjske štoriie i ćakule, Zbornik za narodni život i običaje 32, s,·. 2, Zagreb 1939.U jedinom akccntiranom odlomku ,Senjska banja 1928• (str. 222) nalazimo ove primjere: mala (iz Male pUce), naprJvni(po bilnjevacki napravno), clli(orbaj, cčli dim), /rt1i i disni(pljčskadu palamade livo - d!sno), pravi(nikad ne bi dosla u pravu uru), srraj,uki (pa ćedu strajnski doć).

J.Hamm - P. Gubcrina - M.Hraste, Govor otoka Suska, HDZ I, Zagreb 1956, str.90.Između mnogo primjera donosimo samo neke: stq.ri, mlq.di, slq.tki, zelini.

grupisjevernočakavskihgovora,atakojeiugovoruNovigradakodZadra", pa,taakcenatskaosobinanemožebitiodlučujućikriterijzaodređivanje razlikaizmeđusjevernočakavskihijužnočakavskihgovora,jersejavljai ujednimaiudrugima.

Na�irjusmozabilježilimnogeprimjeresakutomnaosnovnomslogu: mij,li, stq.ri, ml{i.di, gpnii, Ipprki, lq.,iski, žinski, /uri, rijv11i, svjci, jqki, viiki (: Vis), cij11ki itd.Unekimabiseodovihprimjeraakutmogaotumačiti položajemispredsonanarnuzatvorenomslogu(npr. 1{i11ki), alidrugisu(npr. mlq.di) organskažirjanskamctatonijaipovezujužirjanskigovorsjužnočakavskimisnekimsjevernočakavskimgovorima.

50.Upozorilismonanekeodnosežirjanskeakcentuacijepremanekim drugimčakavskimakccmuacijama.Možesezaključitidajejošuvijekprimarnizadatakutvrđivatičinjeničnoakcenatskostanjeupojedinimčakavskimgovorima.Tekpoštosedobijecjelovitaslikaočakavskojakcentuaciji moćićesepouzd,mogrupiratitigovoripremapojedinimakcenatskimosobinama.Zasadasemožesamorećidaseunekimakcenatskimosobinama slažusvičakavskigovori,adaseudrugimajednirazlikujuoddrugih.Nekad izoglosetihosobinastvarnogeografskidijelečakavskegovorenaposebne akccnatsketipove,nekadmogupripadatisvimgovorimajednogatipaisamo nekimgovorimadrugogatipa,nekadsamonekimgovorimajednogaidrugoga tipai,napokon,mogubitiograničenesamonanekegovoreilisamonajedan jedinigovor.Dosadašnjaistraživanjačakavskihgovorapokazujudasuu njimanajčešćekombiniraneS\'emogućnosti:odopćihzajedručkihcrta,po kojimasenekigovorodređujekaočakavski,doposebnih,karakterističnih isključivozaodređenigovor.Zatojepotrebnosustavnoproučavatiakcentuacijusvakogagovoraposebno.Njenćesustavpružitipodatkeosvimmogućnostimazastupljenimaupojedinomgovoru.Većidosadašnjeizlaganjeo žirjanskojakcentuacijiinjenausporedbasnekimdrugimčakavskimakcentuacijamapokazujedaunjojimaopćihiposebnihčakavskihakcenatskih crta,zatimtakvihakcenatskihosobinakojejedonekleizdvajajuizčakavske akccntuacijeičinejespecifičnožirjanskom.

Stanjeakcenataikvantitetaužirjanskomgqvoru

SI.Arhaičnostsežirjanskeakccntuacijeogledaučuvanjustarogmjesta akcentaiučuvanjusistemaodtristarijačakavskaakcenta(''�~)inenaglašenihdužina.Jedinoupravilunemaoksitoneze,pajenajčešćemjestokratkosilaznogakcentanakrajuriječinaprethodnomslogukratkiakutiliakut.

a)primjerisakcentom'': cica, kuća, nedi/a, Zerici, kopati, pitati, nebo, pc/e, viidu (akuz.sg.);

16 Bofidar Finka, Obalna toponomastika u sjevernoj zadarskoj regiji, Radovi Instituta JAZU u Zadru VI-VII, Zagreb 1960, str.427-453. !spor. primjere: stari (16 su stAri prozvali Nazrčt) (str.439), dđ11ji(Donja vozarica), p/!tki (plitko pa \'apor uzjaši ki na sedlo) (str. 441), donji i 1omji (Ljupčica donja i Ljupčica gornja)( str. 443), mali(Mila Prosenica) (str. 444) itd.

BožidarFinkaiAntunŠojat

b)primjerisakcentom '"' : grq.d,sud(posuda),gl�u(akuz.sg.),miso,Icivo, lamina;

c) primjeri s akcentom ~ : !tiša, lišće,krij/,siid (iudicium), mlq.di,dev{ci, vod?(gen. sg.), vodii11(instr. sg.), zvv?š;

d) primjeri s ncnaglašcnim dužinama:

1. ispred akcenta: m;ivajeusalzla,pirari,d{,jdikamor,š,Gpspčtesmčla, M(ici!gajevidija,

2. iza akcenta: 111/adpsc,scar9s1,Pii111aZir{l).

Tim se akcenatskim primjerima samo htjelo uputiti na osnovni up žirjanske čakavske akcentuaciic. U pređašnjem su poglavlju izložene u općim crtama sve moguće varijante i odstupanja od tog osnovnog tipa. Sada će se razloziti neke pojedinosti ponašanja akcenata i dužine u pojeJinim gramatičkim katcgorijan1a.

Akcenat u imenica srednjega roda

52. Najčešće je pomicanje akcenta po štokavskom uzoru s krajnjih kratko akcentiranihslogova.Natajsenačinizbjegavaoksitoneza: našeselojem,{i.lo :m,{i.loje11iiieselo. Toipakneznačidajetojedinamogućarealizacijaakcenta u primjerima tipa selo.Iako rjeđe, mjesto selomože se kao uvjcma varijanta realizirati i selo. To je već afektivna realizacija koja odstupa od sistema se/ii - selo(selo).Kao takva samo je u stilističkoj opoziciji prcn1a ostalim akccnatskim realizacijama.

Akcenatsko stanje u pojedinim oblicima imenica sr. roda v. u t. 68-73.

Akccnat u imenica ženskoga roda

53. Slično je akcen,1tsko stanje i u imenica ž. roda s oksitonewm: žmii, 11ogii,voda,ko::a,lipotii.Zabiljdili smo ovakve primjere: že,iamijerehla : reklamiježena,,wgameboli:bolime11bga,vodaješpprka:šp(irkaJevbda, kozajekrepala : krepiilajekbza,lipbca - slipbia : lipbtiijeslipi>la.Realizacija akcenta - mjesto ' u svim tim primjerima veoma je sporadička. U brojnim potvrdama tih imenica samo smo dva puta zabilježili voda mjesto voda,jedanputženamjestotimaijedanput11ogamjsto noga. U trosložnim imenicama oksitoničkoga tipa kao lipbca nismo ni jednom zabilježili akcena1 ~mjesto ', dakle pored lipo1aje... bilježili smo samo lipbca, što se koji put dalo svesti jedino na(štokavsko) lip01a, ounosno na prijelazni stadij s dv, akcenta lipoca. U imenica ž. roda oksitoničkoga tipa s prednaglasnom du• žinom kao ruka,diisa,cr{lva i u imenica sr. roda kao ž(uo,sc(uo pomicanje je akcenta po štokavskom uzoru redovito u obliku akcenta -(sporadički' atojeupravo'"),aneuoblikuakcenta'(ili'):bolim�ruka(rukame = ruka) odnosno ruka me boli, ali i ruka(ruka = ruka)meboli.To očito pokazuje da se opozicija kratkog i qugog prednaglasnog sloga dobro drži (11oga rukii), a ako dolazido približavanja ili doneutraliziranjatih kvantitativni! opozicija,ono se redovito vršiduljenjemkratkih (noga),a ne pokraćivanjen

dugih slogova. Kao što može biti11iiga ili 11bga mjesto 11oga(što osim prenošenjaakcentanaprethodnislogznačivećeilimanjeproduljivanjetogasloga), takosesporadičkijavlja duljenje toga sloga i kad se akcenat(u proklizi) zadrži na kraju. To je još jedna varijanta u akcenatskoj realizaciji i još jedan dokaz o previranju u žirjanskoj akccntuaciji. Dakle od primarnog oksitoničkogatipakaose/ii,.Želliirazvilesusesporadičkcvarijantesalo (si:/o- selo), selo I sčlojc...,upravosllojc...;2CIZ(l (Žclla-žc11a),ženaiže11iije..., upravoUnaje..., gdjeznakdužine i kračine("') označava poludužinu. Obrnuto, uoksitoničkimprimjerimasprednaglasnomdužinomkaorukadužinasemože u većoj ili u manjoj mjeri pokratiti, odnosno kvantitativno izjednačiti s produljenim prednaglasnim kvantitetom prvotnakratkoga sloga (n!Jgaje...). Dakle može biti rilkiije..., ali je takvo pokraćivanje prednaglasne dužine karakterističnije u riječima s tri iviše slogova: pr1a1i,/rlbici,nadtmarise.To je i opet dokaz akcenatsko-kvantitativnog previranja, odnosno sukobljavanja autohtone žirjanske akcenatsko-kvantitativne evolucije irevolucionarnog neorganskogaprodiranjaštokavskihakcenatsko-kvantitativnih osobina. Autohtonomsežirjanskomčakavskomevolutivnomosobinommožesmatratistanjesa starimmjestomakcentaidjelomičnomilipotpunomneutralizacijomprednaglasnihdužinaikračina,kaoštojetoiunekimdrugimčakavskim govorima(npr. rapskom), a neorganskom se akcenatsko-kvantitativnom inovacijom može smatratistanje sprenesenim akcentima (11bga :ruka} s jakom tendencijom da se održisigurna kvantitativna razlika između dugi i kratkih, naglašenih i nCllaglašenih vokala. Iako taj dodir akcentuacija dovodi do izvjesnih akcenatskih kompromisa, on istovremeno usmjerava žirjansku akccntuaciju u pravcu akcenatsko-kvantitativnih inovacija, koje je odvode od evolucije u čakavskom smislu.

Akcenatsko stanje u pojedinim oblicima imenica ž. roda v. u t. 74--82.

Akccnat u imenica muškoga roda

54. Dok je oksitoneza u imenica tipa selo,oogii,s1(ilo,ruka, pa u nekih imenicainepromjenljivihriječiipak jošuvijekmoguća,au svezamasenklizomredovita (selo je m,{i.lo),u oblicima imenicam. roda tipa 1ež,{i.k,gospod,{i.r upraviluredovitodolazidodezoksitoncze, npr.: gen, sg.už,{i.ka,gospod,{i.ra; nam. pl. iež,{i.ci,gospod,{i.ri.

Običnije je 1ež{lcima nego cež,{i.cima, od čega se prvo može realizirati i ceždclma. Odnoskvantitetaiakcentaiprednaglasnedužineu timprimjerima istijekaoiu opisanomodnosu ruka :rukaje•••Naistinačin iu istojmjeri dolazi do dezoksitoneze u oblicima imenica m. roda tipa pop,b9k, samo je utimprimjerimapreneseniakcenatu načelužirjanskikratkiakut,aneakut, npr.: gen. sg. pbpa,bbka, nom pl. popi,bbci:p9jupopa,bijasankoboka, popisudosliipbpisudosli.Zabilježilismosamopopima,bocima, ane pbpima, bbcima. �to setiče primjerasazadržavanjem oksitoneze(u enklizi)valja reći da postoji tendencija stanovitog produljivanja prednaglasnog prvotno kratkog sloga (p6pa,Mka) ispred oksitoničkog kratkosilaznog akcenta, kao što je toslučaj i u imenica tipa silo i n/Jga. Zbog toga se u oblicima tipa popa (gen. sg.) s prenesenim akcentom može kadšto mjesto kratkog akuta reali-

Govor otoka

Ž.iria

zirati akut, npr.: gen. sg. kiibi<1 : nom, sg. kab�l,ćig1ia : og�n. Odnos kvantiteta akcenata i dužina u oblicima imenica tipa pop i tež\ik s prenesenim akcentimaopetjeistikao i u imenica tipa silo,sr\iloi 11/lga,r/lka. Kvantitativna promjena akcenta ide od ' prema-:1 ne obrnuto (pbpa > popa, a ne cc#ka > te#lka). Ako dolazi do promjene kvantiteta kad se ti isti oblici izgovore s oksitonezom (u enklizi), prvotna se kračinu može nešto produljiti i prvoma dužina nešto pokratiti, pa se kadikad mogu neutralizirati i realizirati poludužinom: biJka i rež/Ika.

Akcenatsko stanje u pojedinim oblicima imenica m. roda v. u t. 66-73.

Akcenat u zamjenica, pridjeva i brojeva

55. Akcenat tih vrsta riječi u skladu je s općim akcenatsko-kvantitativnim stanjem i odnosima žirjanskc akcentuacije, o čemu se već govorilo (ispor. npr. t. 49. i 51). Specifične realizacije akcenata tih riječi, uvjetovane većinom fonetsko-morfološki.m razlozima, donose se u obradi morfologije (v. t. 83-90, 91-93, 93-96).

Akcenat u glagola

56. Ponašanje akcenta i dužine u glagola u vezi s prvotnom oksitonezom jednako je kao i u drugih vrsta riječi. Tako je npr. u 2. licu imperativa: do1iesiga-donesi- donlsi- (donesi),vazmiga- vazmi - v,fami- (vazmi), speciga - speci - splci - (speci),recimu - reci - rlci - (reci),g/o;1 je - glbji - gl/Jji - (glbji),goniga - gbni - g/J11i - (goni),zovigazbvi - z/Jvi - (z/r.;i); pmmu - piši - pm - (piši),vičimu - vičivlči - (viči),tičiga - tiči -tfči - (liči),z�jdiga - z�jdi - z�jdi(zcijdi),#jimu - #ji - d�;i - (ddji},vjžiga - vjži - v/ži - (viži).

Cestota se pojedinih akcenatskih realizacija u navedenim primjerima 2. lica imperativa u sg. pretežno realizira redom koji je ovdje prikazan (najvjerojatniji su likovi s najstarijim akcenatskim stanjem: zoviga,vjžiga, ali su dosta česte i ostale realizacije, osobito drugu: zovi,vjži, pa onda treća: z/Jvi, vlži, a najmanje su vjerojatni sa štokavskom akcenatskom kombinacijom: zovi,vizi, dok je prava štokavska kombinacija: zovi,vćii prava rijetkost).

U 1. i 2. licu imperativa u pluralu·gotovo se isključivo nalaze likovi s najstarijim akcenatskim stanjem: zovimo,v/:žimo i zovite,vižiic. Druge su varijante sporadičke, a ako se javljaju, običnija je treća: z/Jvinw,vjžinw iz/Jvicc, �·jži1e nego druga kombinacija: z/Jvi11w,v/žinw i z/Jvite,vpi1e. Za četvrtu nismo zabilježili primjera.

Što je još potrebno reći o akcentu u glagola donosi se u morfološkoj obradi (v. t. 97-111).

Akcenat u nepromjenjivih riječi

57. Iste se akcenatske realizacije zapažaju i u nepromjenjivih riječi: sada je - sada - s4da - (sb.dli},011daje - onda - IJ11da - (imda},kadaje - kada - k4da - (kado.),kakosi- kako - k4ko - (kako).

Fonetsko-kvantitativne osobine i kvalitet akcenta

SS. U žirjanskom se govoru u principu dobro čuva starije akcenatsko stanje u zatvorenom kratkom slogu na kraju riječi ako slog nije zatvoren sonornim suglasnikom. To osobito dobro ilustriraju ovi primjeri: 01ac,oiok, če1vr1ak,pp1ak,pisak,agilšr,brudet, bilJ1, poklop,sliz,obra:::,pajč1,/ureš1, brušk;r,muzak,vr/jnak,kapt,r,kombinee,koromal,kučak,šudarić,rupčić, nu:dić,,iovc&1,krc&1,Božić,Lapa1,Jurić,Kalabis,Jura1,J�jo.c,Aiić,pijču. gQJić,Ariić,portić. Stariji se kvalitet akcenta čuva i na početku i u sredini riječi u zatvorenu slogu ako slog nije zatvoren sonornim suglanikom: maslina,ništa,Miškić,Raparaš,i\lk,No:::dre,Rovišća,lčglismo,došlismo,pe,·iska, silmica,prosesr.ise,11cvi.<ra,miHha,manišlra,l&1ra,smriška,fešta,g,iojišće, jušco,gribJa,lig11a,/asiirka,liiliik,ltisiavica,pJklc,krčsri,po11ism1,l'vduoda, jid,ii,bać(v)a,lok(v}a,li'ik(v)ica.

U jednima od primjera s akcentom '' u zatvorenom krajnjem slogu isti akcenat na istome mjestu ostaje i u ostalim oblicima, npr. gen. sg. o;,ika, agi,J1a,Boiića,Judarića,Jurića,Kalabisa, Drugi su primjeri, zbog nepostojanog a, oksitonički, odnosno s novijom dezoksitonezom: gen. sg. ocaje -oca,čeivrtkaje- četvrika(dan u tjednu), p?tkaje- pjtka(dan u tjednu), Jwcasanvidija - J�jca.

59. Rijetka je pojava u žirjanskom govoru da je u krajnjem zatvorenom slogu s nepostojanim a mjesto akcenta " akcenat �. Zabilježili smo samo nekoliko primjerakao (o}t�c(poredorac) i čić�k(gcn.sg. čiška). Sami ti primjeri još ne daju odgovor da li je u žirjanskom govoru duljenje akcenta '' u � u zatvorenom slogu starija pojava koja izmiče ili novija koja se tek javlja. Zato tu pojavu treba osvijetliti jednom drugom kategorijom primjera tipičnom za žirjanski govor. Dobro je, između ostalih, ilustriraju osobito imenice m. roda sa završetkom na zvučnisuglasnik tipa narod. Kao i u drugim čakavskim govorima tako se i u žirjanskom govoru dobro čuva opreka između zvučnosti i bezvučnosti suglasnika. Kako je zvučnost suglasnika najviše izložena slabljenju na kraju riječi, žirjanski je govor stvorio mogućnost da se ta zvučnost očuva, odnosno da se izbjegne slabljenje ili gubitak zvučnosti. Tako npr. mjesto izgovora n�rod (s većim ili manjim obezvučenjem krajnjega d) u Zirju se govori n/lrodaili 11/jrp.Prvavarijanta postavlja krajnji zvučni suglasnik u intervokalni položaj i time osigurava da se izgovori punom zvučnošću. Druga varijanta climinira krajnji zvučni suglasnik i time onemogućava njegovo obezvučcnje. Ovdje je za nas važna ova druga varijanta. Mjesto akcenta " koji je u varijanti n�rod.1 i u svim drugim oblicima te riječi (npr. gen. sg. n�riida, dat. sg. n�riidu itd.) u drugoj je varijanti akcenat �. Budući da ova druga varijanta završava s otvorenim slogom, nema formalnog razloga za duljenje prvotne kratkog vokala. Kako je taj vokal ipak dug, moglo bi se zaključiti da je duljenje nastalo u vrijeme prije gubitka krajnjeg zvučnog suglasnika.Ako se prihvati tapretpostavka, izlazi da se i u žirjanskom govoru vršilo duljenje u zatvorenom slogu, barem na kraju, iako se ne može reći da li je ta pojava bila sistematska. Takvi su i primjeri: obi i obeda,riizri i r/j:::rM1 i drugi.

60.Akojenaglasakukrajnjemzatvorenomslogusekundaran(adaje sekundaranvidiseizostalihoblikaistihriječisprvotnomoksitonezom), ondajenatakvimzavršecimamet::ttonijskičakavskiakut.Tovrijediiza postojanivokala,naprimjer:škofić,bočić,rrcć{ik,pen.sg.trcći!ka(mjesečevamijena),ćetvrtiik,gen.sg.ćcrvr1q.ka(mjesečevamijena),Liš11q.k,Zemfrik, Pož(ir,Praščić,Zubić,Graš11{ik,Goromuš,icžq.k,kovq.ć,kfuč,šćq.p,ju11q.k, vozq.J,magriž,lož;Jć.Istijeakcenatiugen.pl.tihimenica,akosenerealizirainačeobičannastavak-ovgdjejeakutuvjetovanfonetski36(ispredv kojejesonorniglas):!spopis'ik(toponim).Dugoseiuoblikupisi!k(gen.pl.) pokratilopopravilu,jerseispredakutadužinaredovitopokraćuje, kaoštojeugen.sg.rukfiliuinstr.sg.ruku,;premanom.sg.rukii...Ako seutimpozicijamazadržidužina,ondaseobičnorealizira dugosilazniakcenat(�),aneakut (~), npr.gen.sg.ruki,instr.sg. rukun.Ispor.sličnostanjenaHvaru37 • Prof.M.Hrastezabilježiojeumjestu Hvaruoveprimjere:glova-glove,broda-brode,Kotii-Kote,Monda -Monde,auVrisnikuMonda-Mondć,Kota-Kote,glova-glov�, divna-divne,kuma-kumć,srida-sride,dušu-dušć,zima-zimć, peta-pete.Skraćivanjeosnovnogvokalaispredakutaugen.sg.zabilježio jeprof.M.HrasteiuGrablju,PitvamaiZastražišću.Istojeiuinstr.sg. (c.d.str. 28). Poredtipičnogakcentakaobradcin,ruk6n(bezdužineispred akcenta')uVrbanju,Svirčima,Sv.NedjeljiiVrisnikuzabilježiojesamo dušon,gredon,itd.,tj.sdugimosnovnimslogom,alisdugosilaznimakcentom poslijedužine.

61.Uprimjerimakaocežij.k,kovq.ćnadugijeprethodnislogprešaoakcenat snekadašnjegidućegkratkogsloga.Krajnjiseakcentiranislogunom.sg. izgubio(tajjeslogunajstarijojfazinašegajezikačiniokrajnjipoluglas). Prematomepomi<:aJ!jeseizvršilosamozajednumoru.Mjestoprvotnoga *težaktdobivenojetežq.k,atosedadesvestinatežaliil.Ostalioblicitihriječi, ukojimasusesačuvalistarizavršecineizmijenjeni,ostalisuoksitonički. Tekseunovijevrijemerazvilotcžq.ka,škofića,Požij.raitd.Takoserazumije žirjanska,iinačepoznata,akcenatskaopozicijariječisud<sud&,gen.sg. sudii-suda(iudicium)isud < sud.,gen.sg.suda(posuda).

62.Akutseponekadrealiziramjestosilaznogakcentakaddvijeriječi, najčešćejednosložne,odkojihprvaimasilaznial:cenat,dolazejednazadrugompaseobjeizgovorekaojednaakcenatskajedinicailičakstopljenekao jednariječ:eridvi<eriidvf,ovićovikniZiri;i<ovićovik11iizZiri;i.Iako sutakverealizacijevezaneuzafektivnigovor,pasukaotakvestilističkiobojene,oneipakneodudarajuodopćeslikeožirjanskojakcentuaaiji.Utim suprimjerimavezivneriječi(uovomslučajuii iz)relativnoistaknute.Zato spomenuteprimjeresskutomtrebashvatitikaodajeprvotnoakcenatbio nadrugojriječi,anaprethodnojdužina,pasepopravilupomakaozajednu morunaprijed:triidvr > rridvi.

•• Otoj uvjetovanosti akuta (-) u žirjanskom govoru opširnije se govori u t. 49.

•• M Hraste, Cakav.Jti dijalckat ostrva Hvara, str. 15.

BožidarFinkaiAntunŠoiat

63.Pojamproklizedovolj�ojeustaljenunašojlingvističkojliteraturi; podrazumijevaskakanjeakcenata''napro!Jitikusprvotnokratkihilicirkumfleksnihvokala.U2irjuseproklizaneprovodiredovito,iakosmozabilježili znatanbrojprimjerastompojavom.Primjeripokazujudaseproklizasigurnoprovodisamoupetrefaktima,tj.ustalnim,stajaćimsvezama,au drugimasenemoraostvariti.Tipičnesutal:vesvezesredovitimproklizom ove:popo/u,povodu,poIIIOl'C,11iipo/e,,,;;more,11iivodu;11arlil<u,11iigli;ivu, niirivu,navr{h),ugr'!-(d},11iibrp{d);kvmene,omene,ot.ibe,ziisebe,nii samo,iPfJ,iigli;ida,postp(dinari),ziivr<Jga,11čZll<J,11iivr(mc(u2irjuje vrimc,anevrime);usltµt,izazrda,od(daitd.Udrukčijimsvezamaakcenat možeostatinaosnovnojriječi,naprimjer:gurlazavodu,odm/jrasesliibo živi,zatrigiidillfitd.Ipakimaslučajevadasuproklizomobuhvaćeniineki primjeriukojimajeakcenat''starogakutskogaporijekla,naprimjer:11ii simo,IZUti;i11ko,lladim,nasr(d},postar/isti,ziiništa,natašćc.

Uzkraćeoblikezamjenicanaprijedlogujeobičnoakcenat-:zq.me,zq.ce, zil-se,zq.nu,zq.110.

MORFOLOGIJA

64.Odsvihdijalekatskihosobinanajvišejepromjenadoživjelaupravo morfologija.Promjenesuišleudvasmjera:usmjeruujednačivanjaoblika iusmjeruprihvaćanjanovijihzajedničkihoblika.Potomesežirjanskamorfologijauznatnojmjeripribližilaštokavskoj,odnosnoknjiževnoj.Brojni starijiobliciipakpokazujudajeižirjanskamorfologijauosnovičakavska, adasuinovacijenastalezbogosobitihgeografskihprilikaidirektnihdodira žirjanskogagovorasobližnjimštokavskimgovorima.

Doksvojefonetskeiakecnatske<>sobitostistanovnicitežezapažajuiteže uspoređujusastanjemukojemdrugomgovoru,svojemorfološkeosobitosti uočavajudostalakopailiidostaJakoprilagodujustanjuuobližnjimgovorima iuknjiževnomjeziku..2irj:misuopćenitosvjesnimorfološkihra7Jikau svojemgovoruiuknjiževnomjezikuiopćenitomogu,osobitourazgovorusa strancem,primjenjivatiknjiževnumorfologiju.Pritom,dakako,dolazedo izražajafonetskeiakccnatskežirjanskcosobitosti,paizvjesnerazlikeidalje ostajuizmeđuknjiževnemorfologije i morfologijekojukaoknjiževnuupotrebljavajuZirjani.Umeđusobnomrazt:ovoruZirjaniimajumorfoloških arhaičnesti,aliznatnomanjenegojetoprosječnoudrugimčakavskimgovorima.Uprošćivanjesenijevršilosamosobziromnabrojalomorfnihmodifikacijanegoisobziromnabrojparadigama.Historijskiopravdanrazlikovniminimumsačuvaose,alijeredukcijaoblikaipakišladaljenegou književnomjeziku.

Kaouknjiževnomjezikuzatrtajerazlikaizmeđunekadašnjihtvrd.ihi mekihosnovaimenicaž.im.roda,teknekefonetskealofoncmodifikacije dajunaslutiti(npr.ugen.sg.ž.rodaiuakuz.pl.ž.im.roda)dasetarazlika najprijemoglaneutraliziratiukoristtvrdihosnova,adajedanasusklađena iliseusklađujcukoristmekihosnova(ispor.t.11).Zadržanajeii-deklinacija

GovorotokaŽiria

ž.roda,alinijeusvemuodržanistileksičkiodnosutojdeklinacijiiu(j)a-deklinacijikakavjeuknjižemomjeziku.Nekadašnjekonsonantsl:epromjene imenicaž.rodaparadigmatskivišenepostojekaoniuknjiževnomjeziku, ali,prisvojemprilagodivanjuparadigmi(Da-deklinacijesačuvalesuneke svojenekadašnjeosobitostipokojimaunovojparadigmičineizuzetakod pravila.

Umuškomiusrednjemrodumekeitvrdeosnovesačuvalesurazlikuu prijeglasukaoiknjiževnomjeziku(npr.vok.sg.m.rodakii1i11:brodeilinom. -akuz.-vok.sg.sr.rodasčlo:pJ/c),jedinojeuinstr.sg.tarazlikapraktičkizatrta(npr.skbii1111:zb,-iiJzm,sasclwz:spo/un).Reminiscencijan.1 starijestanjeuglamomsesačuvalautzv.staj,1ćeminstrumentalu,tj.kadje instrumentaldobioprilošknznačenje,npr.id,1110k1iiji11(<krc.jCII<krajc111). Imenicenekadašnjei-deklinacijem.rodaikonson:mtskihpromjenasr.rod� paradigmatskisuseprilagodileopćojpromjeniimenicam.isr.rod.1,samo sunekeodnjihprisvojemprilagođivanjusačuvalenekesvojeprijašnjeosobitostipaionečineizuzetakodpravila.

Zamjenicesrodomipridjevskeriječičuvajurazlikuizmeđumekihitvrdih osnovakaoiuknjiževnomjeziku.

Uglagolajeparadigmatskoialomorfnouprošćivanjenajveće.Odglagolskihvremenaneupotrebljavasekaoživakategorijaimperfektiaorist, apluskvamperfektimasamojedannačintvorbe.Odglagolskihpriloganisu višeuupotrebiprilogprošliiprilogsadašnji.Supinseizjednačiosinfinitivom,takodasemorfološkivišenerazlikuju.Morfološkijeuprošćenoi 1.licesg.prezenta.Sviglagoliimajuutomlicunastavaknekadašnjihatematskihglagola,osimglagolaLi1i:iiću(ću).Veomaserijetkomožečuti oblikI.licasg.prezentamog11odglagolamoći.Mjestonjegarazvilose111čiri11<moži>z.Jošjekarakterističnijcizjednačivanjeoblikau3.1.pl.prezenta kojeredovitoimanastavak -11 zasveglagolsketipove.Alomorf-eutom oblikumožesekatkadčuti,alinemasvojeparadigmatskomjesto,negomože prionutinasveglagolsl:etipove.Toznačidagovornicipodešavajusvoj izgovorpremaknjiževnom,alipritomenisusvjesnidajeuknjižemomjezikuupotrebajednogailidrugogaalomorfautomoblikuvezanauzodređeneglagolsketipove.

65.Sobziromnaznatnauprošćivanjaiinovacijeužirjanskojmorfologiji, umorfološkomseprikazusamoupozoravanaosobitostiupromjenama,a promjeneseparadigmatskinedonose.Oneparadigmatskeosobitostikoje suprvenstvenorezultatfonetskogastanjaužirjanskomegovoruuzimaju sekaofonetskeosobitostipasuispomenutenasvojimmjestimauobradi fonetike.Umorfološkomprikazuspominjusetektolikodaseupozorina povezanostimeđusobnuzavisnostjezičnihosobina.Tovrijediizaakcenatsketipoveumorfološkimkategorijama.Uprikazuakcenatskogastanjaobuhvaćenesusveosnovnemorfološkeparadigmeinanjimajeprikazanatendencijaakcenatskeevolucije.Zatosepriobradimorfologijegovorioakcentu tekondakadseznadateoretskipostojedvijeilivišeopravdanihmogućnosti akcenatskogastanjaukojojparadigmi.Toosobitovrijedizaparadigmu ličnihzamjenicaizapluralneoblikeuprezentunekihglagola.Ostaleakcenatskepojaveumorfologijineodudarajuodakcenatskihmogućnostiuodre-

denimUVJetuna,kojisuprikazaniupoglavljuoakcentu,aumorfologiji seilustrirajuakcentiranimprimjerima.Moglobisejedinogovoritiotome dasunekeriječimoglepromijenitiakcenatskitip.Zaakeentskutipologiju ipakjenajvažnijeutvrditidalisesačuvaoilisenijesačuvaokojiakcenatski tip.Dabisepotankostatističkipokazalokojisuprvotniakojisadašnjiprimjeriukojemtipuikolikijenjihovbrojiliomjer,trebalobidugotrajnoi 'rišestrukoboravitinaterenu.Sobziromnanašerelativnokratkozadržavanjenaotoku2irjunismoustanjuudovoljititommaksimalnomzahtjevu, alismoipaksakupilitolikopodatakadaakccntiraniprimjeriuključujusve postojećetipoveinjihovevarijante,jedinonapretendirajunaiscrpnostu primjerima.

Imenice

66.Imenicem.rodana-(j)a11i11unom.sg.čuvajukrajnje-i11(kojese rcalizirakaoi),aliuostalimpadežimasg.padežnisenastavakdodajena osnovu,tj.-bezsufiksa-i11,npr.nom.sg.Zi,janin,krićiinin,gen.sg.Zirja11a, krićiina,dat.sg.!irja11u,�:Jćii11u_itd.�nom.pl:sačuva!�suteimenicest�ri nastavak-e:Zi17a11e,kršcanc.N,1stavc1uostalimpadezunapluralatakvih imenicanerazlikujuseodpluralnihnastavakadrugihimenica(gen.pl. Z-uja11ov,dat.-lok.-instr.pl.Žirja•zima,akuz.pl,Zirja11f,vok.pl.ZirjaniporedZirjanckaounom.pl.).

67.Vokativsg.imenicam.rodaimaposebanoblikkaoiuknjiževnom jeziku:brii1empj;ioviirc,ćiisiući11ija;ok/esievi,prijate/u;gliivi;zru;ii, SW<Jru.Vok.sg.jednaknom.sg.zabilježilismosamouprimjeru:01iic, dlfmipinjez.

68.Uinstr.sg.m.isr.rodaprimamijenastavak-omprešaou-un>I{ ("ispor.bilj.2ait.18),odnosn<'podakcentommožemjestotoga-1{bitil'q: 1,cr�Isezbriitun;š1čićemostoviirun;Ičovikzm;žiloseihifsfpun;svćslunse tJOZi;bijasansaglavarl'on.Tajnastavakimajuioneimenicekojeuknjiževnomjezikuimaju-cm:sbcu11sanbijaupo/u;smiižzmćugovori1i;nitisami11 po/unni1imrižami.Samosmonekolikoputačuliizamekihpalatalanasuvak-e11>i:fijcsejaglimikpncin;hodikriijin;igr(J.jskr(i/in;zaćil!!imo iqi,1.Unekolikosmoslučajevaipakzabilježiliinastavak-om,kakojeuknjižc:momjeziku:k(ifascukrom;ppjzaposlom;iiimotijezapurom;trbulwm iu,kruhom.Istesmoprimjeremnogočešćečulistipičnimžirjanskimzavršakom-wz:scukru11,zaposlu11,zapunni,(s)smričun,križun.

69.Nom.pl.višesložnihin1enicam.rodaimazavršetak-i;kumpirisu dbl,rourodili;r(J.zrčdisumij.li-odčsedici;klobuci;dinari;kiibelisupojrli rib11;vr1u/isuzapr(ijc,;dolclilisugravani.

Jednosložneimenicem.rodanajčešćeimajukratkipluralsnastavkomu nom.pl.-i:IzaKrižadoliizeDusi;sinisumiuSibeniku;priiziovrq.1.

Nekejednosložneimenicem.rodaporedzavršetka-imoguimatiizavršetak-a.Pored:zubi,kolci,bori,fiJki,spiižigovorisei:lluba,kplca,bbra, liJka,spilža,stola,libra(zubamebolu;ovasukplcaosmrik�;bbrasuzelet1a; spiiia!spo/asudobrazaisti;librasu11anurukiiman;nii.f{Istblasuveli�).

BožidarFinkai AntunŠojat

Završetak -a može se zadržati i u akuz. pl. Tako seporeds/ornijamuziibf govori i slomljamuzuba i sl. Akuz. pl. imenice čičak(ćić�k) čuli smo samo sa završetkom -a(kako je i u nom. pl.): čiikasanprbija.

Veoma se rijetko može čuti produljeni nom. pl., i to samo u jednosh,žnih imenica: gnibovi(uz običnije1;robiili gl'bbc1),diirovi(pored d,.iri),borovi(pored bori ili. bora),srpovi (uz običnije sipi ili sipa). Produljeni se oblik tih imenica može zadržati i u drugim padežima: di/udiirovf;k!fčiilismona grobovima.

U sr. rodu nastavak za nom. i akuz. pl. uvijek je -a: sela,vesla,koli11{, i koli11q.,driigc;ivri111m9su sa,po/(i,j9-ja.

Imenicap/iićasrednjegaje rodaigovori sesamou pluralu.

Imenice okoiuhoimaju u nom. pl. oblikeočii uši, a mijenjajusekaoimenice ž. roda na suglasnik u pluralu.

Imenicadoba imakongruenciju u sr. rodu sg., alise ne mijenja: ut()dvba godillfnim{lgrozja.

70. Gen. pl. imenica m. i sr. roda najčešće ima nastavak -ov. To se -ov zboglabavogizgovora glasav nakraju riječiislogamože realiziratikaodugo -9, ili se krajnje v može zamijeniti sai, koje se također može reducirati na -j(-oj):okoprvjybor{i;bilojevjčgodtllfkumpirp;dof/ajeprijasviit()V;u ratujeosi�bez11ok1{i;11imc;imonzipiit{ikaugrq.du;živišzgrisima ibezgrih{i - seje110;bezve.s/9;deseditet(J;punostabl{,;pasalojepunokaleb(ij;dese fmiir(Jj;kolikosel(Jtolikoadet(J.

Nastavak -ov a ne -ev imaju i imenice s osnovom na palatal: nemiirin hodi1iožii/9;bijasankoborić();ucrikijedostakrižov-apokućama11kakodi; punovrtu/();imc;ipo/9.

Imenicesnepostojanimaobičnoimajugen.pl.beznastavka,premdaione moguimati nastavak-ov:Jjeskar�g pored k';.rg(Jv;ostiilismobezjan(icpored jiinc9v;imc;iniitoprq.sc;ic;lmc;ipr(ijc(JVo/iidi;ki/čavc;il pored ki/ć(iv/9;dčsc nohčjtpored desenoht9;kodonihstabc;ilpored stab/9;imc;imoP!fii.rstab(i#fv; bezves(il i bezves/9, ali samo i-:Zir(ij3'. Između drugih imenica m. i sr. rodagen.pl. bez nastavkazabilježilismosamou primjerima: d(ijmipinjez; nimc;imj(ij;godi11ad�n.

Gen. pl. imenica m. roda može imati i nastavak i. Taj nastavak najčešće dobivaju imenice koje označuju količinu, odnosno mjeru, ili stoje uz riječi koje označavaju mjeru: desecemimčtri,P!fiirmini/ti,kolikopiiti,simo i tiimo jepas(isedanpii1i,st9hekti,tristakili,nikolikomisfci,dvajsti Pf dinari,imc;i desepašiJuvra,i/adukilikwnpiri,pik/iićrpored pjek/iić(J,IduuIkpludolisa11 r(izredi. Imenica /iidi ima samotakav genitiv: niste o naših/iidf.

U sr. rodu nismo zabilježili taj nastavak u gen. pl.

Imenicasr. rodabari/oimanom.pl. barila. Ostalijojselikovipuralatvore odosnovebar-,stimedaionau gen.pl. imsamo završetak -ikao i imenica /udi:dese bari.

uToponimŽfrjeili je zbirna imenica pa 1c mijenja po tipu imenica sr. roda u 1g. (nom.-akuz.-vok. 2irje, gcn Ziria, dat.-lok. Žlrj11, instr. Žirj,m) ili ima oblik Žirja pa se mijenja kao i ostale imenice sr. roda u pluralu: nom.-akuz.-vok. pl. Žirja, gen. pl. Žir/ij, dat.-lok.-instr. pl. Žirima< Žirjima.

Pod utjecajem književnog jezika gen. pl. imenica m. i sr. roda može se ostvariti i s nasrnvkom -a:bezdobri"(gospod(iranimc;idobrihribara;biloje un:;.sgospod,Jra;im(lkumpirićamlodilt;nilmićeučinitipjistopdn(i, 71. Dat., lok. i instr. pl. izjednačili su se i imaju nastavak -ima:dčjjtovarimaisti;"gr(idimaili ugr(idima;kiimoćefsu1;oriman;vozimosvesliman. Kao što pokazuju primjeri, krajnje se -a u tim padežima može nazalizirati. 72. Akuz. pl. imenica m. roda ima obično nastavak -e. To je e redovito veomazatvoreno, iakoniie du!?o(ispor. �to jeotomerečeno u t. II. i t. 64): jedn°ft•cčrri lm,ilismokčj1icr;s/iprrl/i-;;imonaovfmglfškolr;·nilšlimionekr fureštr;kuhc;imok11mpirf;di Ste p,milibrodr;na Duh(; sa Ćll drjti (tj, oni) prod�v/iriprčjjrf

One imenice koje u nom. pl. mogu imati nastavak -a, mogu ga imati i u aku7. pl. (ispor. što je o tome rečr,no u t. 69).

73. Samo imenica sr.roda dite �nčuvalajekarakteristike nekadašnjet-promiene: nom. S!?, dite, !!en. S!?, dirrta, dat. S!?, dite/11 itd. Čuli smo i pluralni oblikteimenicekaou orimjeru:imc;itiheditet(),nlije običnijazbirna imenica koja se govori dica ili dica i mijenja se kao imenica ž. roda u singularu. Vokativ je dlca i dlco:l>klesu,dlcamoja;dlco,buditemirni. Ostale imenice t-deklinacije ili su promjenom sufiksa preile u o-deklinaciju m. roda pa se miienjaju kao imenice m.roda (nom. sir.fanac-i janćit,kozlić,malić,pilić, ditlć) ili su ostale u sr. rodu i izjcdnačile se s drugim imenicama sr. roda tipaselo(dr.lkofeodrfva;kl',raoi?ja).

Imenice nekadašnjen-deklinaciie također se mijenjaju kao i ostale imenice m.i sr_ roda, ali su sačuvale karakterističniinfiks -en-: komin- kammakilmmu,plamin - plilm,ma - plamenu itd., zliimin - zlamma - zliimen11 itd., rlme-timma - rlmenu itd., Ime - Imena- Imenu itd., brlme - b'rimma -brlmen11itd., t1rfme -fJTimma- fJTimenu itd.

Tra!? nekadašnje s-deklinacije-zabilježen je samo u pluralu imenica cudo, nebo: nom.-akuz.-vok. pl. ćudesrpored•tuaes�,nebes(i pored nebesčj, dat.lok.-instr. pl. ludfsima,nebrslma, gen. pL 15udis,nebis. Pored takva plurala te imenice imaju i likove: nom. pl. čuda,neba, gen. pl. cud()V,neb('V, dat. pl. ćudima,nlbima itd. U singularu su samo likovi bez -s-: nom. sg. čudo, nebo, gen. sg. čuda,neba itd.

74. Imenicež. roda na -a(tip: lena) imajuu singularu istu promjenu kao i u književnom jeziku. Može se napomenuti da se u instrumentalu krajnje --om obično realizira, kao i u drugim prilikama, kao -un, pod akcentom i '"!"'"(ispor. t. 18): sriikunseprJe;snogim i snogylJn;smirićuteIiikun; kako zamuhundrći;ondilse'Ortc;ijusaiglun.

Ivok.sg.tihimenicaisti jekao u književnomjeziku,štonijeslučaju svim čakavskim govorima: Ros!'ando,dušomoja,z1.4aw,nčvisto,čiic9kopc;iIgi,bilino;Marfce,ć?rcemoja. Premaimenicimiltivok.sg. je mati, ali seobičnije govori m�jo.

75. Imenice ž.roda na suglasnik sačuvale supromjenu stare i-deklinacije, samo u instr. sg. mogu imati pored završetka -i, većinom uz atribute {poblg<:1vanjepiissnikur1kosri;pustilisugaizbjilnicestf!ktmMl,sci) izavršetak -rm,osobito kad uz njih nema atributa, po čemusu se iziednačile u tompa-

GovorotokaŽiria

dežusostalimimenicamaž.roda(hr(i11uzalifu;molll{lscu11ilii1Ji11;tč.lko nemuš1iegovu11bo/clćun;noĆUIIselovi). u2irjusegovorikokolaanekolwš, pasetaimenicamijenjakaoiostaleimenicež.rodatip:,žena(im,:,11dt'i kokole;tpje111:ijakokola;vodenimc;ikokrš;dijjkokošlimakuruzaitd.).

Imenicat•čćcrženskogajeroda;dobravZ,:cr;dc•š11je11?·1.Jixcriklisanseji.i t>r(itijai-Z(igri!ba.Večernjiobroknazivasevili!ra:člifonozaviččru.

76.Imeniceći11(kći)imatiimajupadežnenastavkeknoimenicež.roda na-a(tip:žena).Tisenastavcidodajunaosnovućcr-imater-(npr.bezmoj? ćeri,ćerimidifj,diĆfŠsme>j1111ćcrun,ćcresumi11lipo/11,imc;idvićercuZcmiin11, smojinumćcrii111a11,svčsa11pustilaćcrii111i.Drugaježenarekb:jijćcril111,�n nisan11iš1adijla).Jedinojeuakuz.sg.očuvanstarijioblikbeznastavka-11: im,;mćčruZ(igrčbu,pi,ofpomater.Poredmlirigovoriseimijjka:miffkrmi, m{ljko.

77.Kaoimenicažc11amijenjajuseižcaskiimuškihipokoristicina-ci -o:M(ire,K(ite,Št(iše,D(ire;Ive,Biire,Jmc,Pfrc,Stipc,Šifre,Šime,l'llj,:c, T(ime,K11ijjo,Mijo.Muškihipokoristicina-imijenjajusekaoimenicem. roda:Tpni,uT{majetrica,dijjTpnupi;i,sabik(i1·tfTp11i.

78.Imenicena-akojeimajuprirodnimuškirodmijenjajusekaoimenice

ž.roda,alijeuznjihkongruencijaum.rodu:on,ljnesrićanjećedapos/u.lc;i; budalajeunkimuviruj�;zbudli�u11nićugovoriti;m1,fi5jćlićajenabrodukpgo; pas{Ijejed(inmotori!ta.

79.Unom.pl.imenicaž.rodanastavakje-eizamekeizatvrdeosnove: ženesunapbslu;rukemebolu;nlišesukućeoklimc;ia;nisudbbrenlišczen1/e.

Takojei:mlitere,ćere.

80.Gen.pl.tihimenicaredovitojebeznastavka:dinižinninidicj; osangodinsannavig{I;ostlilojenišcoma.rlin;nemori11j(i.sve;nimq.ns1(iruk; stpkuć;imc;imuli;njemc;imomidobrizem(i/;kotfygradin;bilojeloklirc;idi srdf;dicabezmliter;imc;ipjećjr.Iznimnoseovajpadežmožečutiisaštokavskimnastavkom-a(pjelitaraii/a}.

Imenicekojeznačemjeruilikoličinumoguimatiugcn.pl.nastavak-i: konkojeuri,peti/adi,deselim'(pored1/ad,licar).

8I.Dat.ilok.pl.imenicaž.rodaizjednačilisuseiobičnoimajunastavak -ma.Krajnjeseatognastavkamoženazalizirati:urukaman,11anogiima11, naml(idimalozii11um.Zanimljivojezasadašnjistupanjrazvitkažirjanskoga govoradanijednomnismozabilježilistariobliklok.pl.na-ah.Jedinose katkadamožečutiulok.pl.instrumentalninastavak-ami:u11{1jbo/i11godi,utmi,nadaskli111i,daskesunagrjdlimi,lku/a po lkrlipamiscoji.Iimenice ž.rodanakonsonantimajusamonoviobliklokativa,kojijetakođerjednak oblikudativa.Iuovihseimenicamoževršitinazalizacijakrajnjega-autim padežima:unoći111a11, u kosciman me boli, ostv(iriman.Istijeoblikovihimenicaiuinstr.pl.

82.Instr.pl.imenicaž.rodana-aimaredovitonastavak-ami:sruklimi, s noglimi,zdiv(ijkami,smrižami,kućesupokriteskupami.Izuzetnoseitaj padežnioblikizjednačiosoblikomdat.ilok.pl.:klimoćešsribama,naš/ii sanjemejukrpama.

Zamjenice

83.Ličnezamjeniceimajupromjenukaouknjiževnomjeziku,samoinstr. zamjenicej(i(j(i.}glasidrukčije:manun(hodi s manun).

Važnojenapomenutidajeukosimpadežimaličnihzamjenicaj(i,cii povratnezamjenicesčbedvojakostanje.Ugen.iakuz.naprvomejeslogu kratkosilazni("):mč11rnibrigaz(ito;nime11rbiloištabrigf,"tčb�11is(i11vidi/a ucriki;s..·akinZkagfedt;isčbr;visdmisčbrgfčdc;ice;mčnrsupitliliančtčbr; niC{>lipoOcebr;morrrevibez111e11rigrati;jevogaUIIICllfiko111enrje;ko tcbrje;r�bn'edopaloviše11čgo111č11f.Dajeakcenat"ugen.-akuz.doistana prvomeslogu,potvrđujuosobitoprimjerisproklizom(komcnr,iimcnf, zlisebr),premdasamaproklizanijeredovitaužirjanskomgovoru(ispor. t.63).Mjestopunogoblikagenitivatihzamjenicamožesekatkadaupotrijebitienklitičkioblik,kaouprimjeru:oscli/oječetveromio.ji/iizamj.Udativu ilokativutezamjeniceimajuobičnopoluakut(')naprvomeslogu,aakosu izgovoreneuenklizi,možesenakrajnjemsloguzadržatikratkosilazniakcenat ("):omenisegovori(iomenisegovori),d(ijmeni,cebijerekc;i,sčbiprstf. Ličnazamjenica3.J.usg.imaum.rodufonetskiiakcenatskiobliku,. ZarazlikuodličnihzamjenicaI.i2.licaakcenatugen.tezamjeniceum. isr.rodumotebitidvojak:nčga(ncgli...)inega,osllbitouvezisprijedlozima, pričemuakcenatskačenaprijedlog:neglisanvidija;zbvinl,ga;bijasanii nega;iinegacijcmliti;okolončga.2enskirodtezamjeniceglasilma(ona...), augen.jeoblik#inčjr:bež,if(tj.žene)sanvejtrigodinf;c(ijnrmuž;oma donefrna/lizisePokl(i11dica. Upluralujerazlikapremaknjiževnomuoblicimadat.,lok.iinstr.zamjenicamiivikojiglasenlimi,vlimi:nlimisu/bzeposli/1/e;nlimićeučiniti pjestopdn(i.;nedpjdu,ukanami;vanu·sa11rek{l;ji!,ćuvlimidati.Plural3.�: ličnezamjenice un-ona-0110istijekaouknjiževnomjeziku,stomrazbkomštosekrajnje-auoblikudat.-lok.moženazalizirati:dajni111a11,oniman. Uakuz.pl.ličnezamjenice3.licajošsemožečutistarijioblikne(je),ali jeobičnijigenitivniobliknih(ih):nis(injevidija(ribare);pustitinih;nih sanvidijaušumiutrij.vi;tpjezanf(tj.zafurčlt�};di su tipostoli-di sije stlivija(tj.postole).

84.Pokaznezamjeniceporedoblikaov(ij,tlj.j,onlj.jmoguimatiioblike bvi,ti,oni.Uobjevarijantemožeispastipočetnoo-(vij.j,ti!,j,11(ij-vi,ci,ni}, aistotakomožeprionutiglasouzzamjenicutl/,j-ct:otlj.j,bti(ovajjelšc;i cilmouTrboiin;ovomulovikujekrepo.lakbza;unbmuživotu;popcjosen(i nuno.luslivu;naučili smo bvizlinat;vjigodinfjesuša;vpdiretiješp(irko; evonavid(i.11;dajevbgabi/oga(tj.vina)imaslinova(tj.ulja);bcotamoje Gradina;neml'ojpripčćitfkruh;ovfloviknii-Zir(ij;ev6tiovipajčt;kako sevibri.fkul(i.ju;ani'igovori-govori,·kakojevpdobropocegc;i;onizl(i.ta va/(i.;svesantiv(igarlitaoblišc;i;lig(ivje?rij!

85.PrisvojnezamjeniceI.i2.I.sg.mpj,tvpjimajuupromjenisamokraći oblik(mpga,tvpga;umpmuviku;dajcv(imudicetuitd.).Prisvojnazamjenica

3.I.um.isr.rodu(negpv-negovo)imaoblikeiponeodređenojipoodređenojdeklinaciji.Distribucijajetihoblikajednakomoguća,tj.nijevezana.

Oblik za dat.-lok. sg. svih tih zamjenica uvijek se realizira s krajnjim -u: mpmu briicu, o 111pmu briitu; ,icgiivom11 briitu, o 11cgovomu briicu. U ž. rodu u singularu i u svim rodovima u pluralu nastavci su tih,zamjenica kao u književnom jeziku, ali s osobinama žirjanskc fonetike i akccntuacije.

I prisvojna zamjenica nč.::i11 - i1čzi11a - nčzi110 ima oblike po određenoj i neodređenoj deklinaciji. Krać·c oblike tih zamjenica (ispor. u štok. nennena - neno) nismo zabilježili.

Ostale prisvojne zamjenice imaju iste oblike kao u književnom jeziku (niiš, viH, ,ii/zov), pa tako i zamjenica 3. I. u m. i sr. rodu može imati određenu i neodređenu promjenu.

86. Upitno-odnosna zamjenica za neiivo glasi čii, rjeđe !tri, ali u svezama s prijedlozima u akuzativu dolazi samo !to: z;isto, pp!to, nij. fto, u !10 (ča će ti t{i; ča se pi',i ka nr z111j; čega se bojiš; u čemu je mli,�o; čii si 1{i učinila; ni lipo ča se o 11pj govori; !to ne vaN škartijj; - u !to si stiivija pored u !ro si stavija; n(i !to si seja; z,;i!lo si razbija pi.fiit; pP!to s11 ribe). Zanijekana ta zamjenica glasi ništa: 11i!ta ti 111cću reći; ničega se ,ze bojin; nisi za nHca; niman iil ni!ta muž{eva. Akuzativ sam, bez prijedloga, glasi ć(i ili Č!:l<i: jesi ć!:'d kupila; ni č11, za isri; jcsrč komu č!:'d rekli.

87. Upitno-odnosna zamjenica za živo glasi ki: ki je do!q.; ki će mi rej, ,zekii mi rcćji; ki je ip učinija ni i11111, pamrti; koga si vidija; komu si difla slć; s ki11 govori!. Zanijekani je oblik te zamjenice niko: nikoga ne vidin. Katkad se ta zamjenica može čuti i u štokavskom obliku k{i: kp je do!q; vi znijie kp je ,zima kdz11,. Pridjevski oblici upitno-odnosne zamjenice za živo glase kf - k(i - k{i. Ostali padeži tih rodova obično se tvore samo od osnove k-: ki ćovik je do!q; ki je mliiji morr; ki jefriinak; kq. je to vrući,ia smirila u vifs; k(i je t{i rekla; kq. je sila u n{zrod udri/a; k{, je 10 dite razbilo; na ku stinu; kje ienje je t{ijfaC!:161; kogii hoćr - kog/i njećf; k!:'oj si lp ukrala; jeste komu Ć!:4'1, rčkli; vi kj ste starije; kjesu bile s tobun; kima,, bo/e kima11 gore - nikomu dobro. Ponekad se mogu čuti oblici tih zamjenica i od osnove koj-: hoJ1 su t{i /udi; (to su) oni s kojiman si se vozija; koji bi miili.

88. Pridjevski su oblici upitno-odnosne zamjenice za neživo ćig{iv - ćigova - ćigovo: ćig{iv je pun.at; ćigovo je vii dite; čigovoi'!H - ni ivbje; ćigova će vise po/eliti.

89. Među neodređenim zamjenicama zanimljivi su oblici ki-1ij.j, kif-til-, k{i-t{i: kupi kf-if (tj. postole); z{ivi kpga-rpga. Govori se viis i siiv - svii i sii - sve i se: viis (s)e iskrivija o blilfsti; viis je pobilija; siiv je bija mokar; svii je bila mbkra; ne bi mu bila dosta sa Merika; se mu je zgorilo; se bi t{i tribalo; ni sve dobro ćii je lipo; segli mi je dosta; sa su mu bora o!u!ila; o svemu se govorilo. Tako je i sliki - sakq. - siikp pored roiiki - sviikq. - sviikp: siiki g/edq. seb11; doliizu svaki misec; siik9 dite plaćr; tukli su sviikpga; siikoga dopiidq. pjet ili Jjes karam/; slikq. mu je promi!/ena; siiku n{ić mi se san11,; ni sviiki za svl; nije sviiki jen(ik; sviman je dosia.

Zamjenice s naveskom -kora, -kola (-kure, -kor, -kole, -ko/ i sl.) mijenjaju se kao da nemaju tog navcska: reci mi čah{ira; dijj kf)mul,o/i; Ni s kink{ire nii more.

90. Zajedničko je svima zamjenicama s rodom koje imaju pridjevsku promjenu:

a) ČU\";mje krajnjega -a u završetku -ga u obliku gen. i akuz. sg. m. i sr. roda (t{ig,:, m{iga, kpga; ćč,;a, si:ga - svega, ; siikpga - sviik(lga),

b) izgovaranje krajnjeg.i -11 u obliku dat. i lok. m. i sr. roda (mpmu, n/jmu, r{imu; kpmu, ććmu; si:mu - svemu; sak9m11 - sviik9n111),

c) gubitak okluzije nazalnog konsonanta u instr. sg. svih rodova i na7.aliziranje prethodnog vokala,

d) mogućnost sekundarne nazalizadje krajnjega -a u obliku d�t.-lok.-instr. pl. (riman, mojinum, ,viman, nikim.a,1).

Pridjevi

91. Sačuvan je određen i neodređen oblik pridjeva. Određeni oblik ima meku i tndu promjenu kao i u književnom jeziku: lipi - lippga, iuji1ujega: 11e b!:'oj se tujfga ćovika; bože - /fp9gaf1·ura. Neodređeni oblik pridjeva prvenstveno se upotrebljava u predikativnoj službi u nom. sg., ali se dosta često može čuti i u atributivnoj službi, ne samo u nom. sg. nego i u ostalim padežima: iva o mrtva ćovika ,1apriivi živa; 11imq.n sitna npvca. Prisvojni pridjevi na -ov (-ev), -i,1 mogu imati promjenu po određenoj deklinaciji (osim, dakako, nom. sg. m. roda), ali je običnija promjena po neodređenoj deklinaciji: daj Marcčli11u sinu; s' vidija T{imina si,ut; nimq.11 jq. ništa mužfeva; dii je vbga bi/pga (tj. vina) i miislinova (tj. ulja).

Ostali prisvojni pridjevi, kao i prisvojnezamjenice 1. i 2. lica, imaju samo promjenu po određenoj deklinaciji: biiš su ove muhe vražjf, sele su mi na v,· gl{zvji; nibožj�gabllJcoslova; po vražjpnu vrimenu.

U nekoliko prisvojnih pridjeva zabilježili smo kontaminirani nastavak -ov (-cv) + -ji, odnosno -ji + -ov (-ev): t{i mi je sinov/i; ni1119n jq. ni!ta ni sinovfiga ni mužfeva.

Pridjevsku promjenu imaju i vlastita imena ž. roda koja su po obliku pridjevi: difjJil-snpj isti;govorimo oJij.m9j; uZirima ni D/ibrr, mi rečjmo Dobri/a; čula san o jenoj Dpbrpj i-Šibenika. Tako se mijenja i geografsko.ime Bosna: bija je u Bvsn{ij.

I ostali pridjevi kad imaju imeničku funkciju zadržavaju pridjevsku promjenu: dg.j siifrpj piti; čilg je mlij.dpj; nemuoj se zamiriti stQrpmu; jf I() tvpja m;J/a; difj 1niflpj isti; niiši st�ri govoru skula, a mi govorimo škpla.

92. Komparativ se tvori nastavcima -,ji, -ji i -Ii. Međutim, distribucija tih nastavaka drukčija je nego u književnom jeziku.

Nastavak -,ji imaju svi pridjevi kojima je osnova za tvorbu komparativa od dva ili više slogova: pametniji, mokriji, cr/eniji, vesefrji, grdniji. Nastavak -iji imaju i jednosložni pridjevi koji ga imaju i u književnom jeziku: siiiji, puniji, slabiji, prostiji, noviji, sporiji, Jkuriji itd. Taj nastavak imaju i pridjevi na -ak, ok, -ek ako im se komparativ tvori od čitavapozitiva: visokiji, Iirokiji, plitkiji, sla(t)kiji, ritkiji, dalckiji. Promjenu glasa k > ć ispred -iii zabilježili smo u komparativu dumboćiji i dalećiji(pored dalekiji, v. gore).

Božidar Finka i Antun

GovorotokaŽiria

Neki od tih pridjeva mogu tvoriti komparativ i od korijena pozitiva s nastavkom-ji, apridodiru krajnjeg suglasnikas glasom j iz nastavka događaju se glasovne promjene karakteristične za žirjanski govor: s/liji,plići, Iirji (i širi),viii,da/i,cčži i tčtji,drliži.

Nastavak-ijiima i većina jednosložnih pridjevakoji u književnom jeziku komparativ tvore na drugi način. Na primjer: dobriji (pored bofi ili boji), zaliji(poredglm'igoriji)mckiji,cmiji,/uriji(pored/ući),kruriji,blidiji,biliji, grubiji,rupiji,ki-iviji,suhiji,g/11l1iji,lipiji(pored livši - liši)dcbeliji,(pored deb/i ili drb/i, uslijed kontrakcije).

Pored već spomenutih pridjeva koji osim komparativa s nastavkom -,j'i moguimatiik<1mparativsna5ta,·kom-jipridjevij�k,dr1ig,bliz,111/(idivčlik imajusamo nastavak -ji:jači,draži,bliži,11ilaji,včći.

Komparativ s nast,1vkom -ši zabilježili smo samo u pridjeva /ip i liik: liv!i-liši(pored/ipiji)iliiši.

Promjenakomparativa ista je kao i promjenaodređenoga oblika pozitiva.

93. Superlativ se tvori od rječce naj i komparativa: nq.jliši,nq.jdumbočiji nq.jmlliji,nq.jgori.

Brojevi

94. Glavnisebrojevinedekliniraju,izuzevšibrojje#n(ijedq.n)- je(d)na -je(d)nokojisemijenjakaoodređenipridjev.Brojjedankatkadaimaznačenje neodređene zamjenice neki i tada može imati i pluralni oblik: jeni (ljudi) seželii i napiti;jenima'i si/ivi i kMi;Krkajejeniirika;Krušcvicelpjejenopo/e.

Kaoiuknjiževnomjezikubrojdvaimaposebanoblikzaž.rod(dvisescre pored dvjsesrre), abrojčeriri imaoblik četiri, rjeđe čecire(četiriruke,čecirr su umanalici, tj. ribara,muškarca).

Broj dv�ese(t) u bržem tempu govora može imati i oblik dvq.js(e)(r), atridese(t) govorise i rri(j)se(t).

Složenise brojevi običnogovoresveznikom i među njihovim dijelovima (dv�eser i jed�n,seda11desjt i š,sJ, odnosno ispred zadnjega broja (dvisra četrdesjt i osa11),alismozabilježiliidcvešjs(96).

Brojevi 200, 300, 400 govore se dvista,trista,četirista·ili dvisrotinp, tri sriitillp,četirisrotitlf.

Broj 1000 izražavaseimenicomhi/ada(ii/ada),kojaseusintaktičkojsvezi usingularuobičnogovoriuoblikuakuzativa(h)i/adu. Inačeimaoblikekao idrugeimenicež. roda na -a, jedino u gen.pl. pored oblikabez nastavka (hi/�)možeimati i oblik s nastavkom -i, uz brojevei druge riječi kojima se izriče količina ili mjera: pu110i/q.d /iidibiloje u El-Slitu;debijasanv/i ntostphi/adi.

Nekoliko jedinica manja brojčana vrijednost od okruglih većih brojeva obično se izriče oduzimanjem jedinica od toga većeg broja: st/jmlinedvi, pedesjmanejed�11.Približnabrojčanavrijednost,alineveća odbrojakoji se spominje,izriče se prijedlogom do i timbrojem:učinijasandodvq.ciilitra ufa.

9S. Rednisebrojeviosimpofonetskimiakcenatskimosobinama,kojesu obrađeneu poglavljimaofonetici i akcentu(v.t. 24, 29, 33, 51 i dr.),ne razlikuju od rednihbrojeva u književnom jeziku: prvi,drugi,1rj1i i trići, četvrti,pjti,šjsci,sjdmi,dfveri,desfri,dvadcsjri,tridcsf1istpti. Rednibrojevi od 11. do 19. saču,·alisu starije stanje u tvorbi: ujcdanadfstomumisccu,u dvanadjsromumisecu,11·inadjstibrpjnisi'itan,čermadfs1i,pemadfsci itd. Odgovarajući glavni brojevi imaju novije stanje: jedan{ijs ili jcdanajs,dv�11�js ili dv�11ajs,tri11/jjsilirrinlijsitd.

96. Brojneimenicepremabrojevima dv�,tri glase dvoje,troje ili dvojica, rrojica,apremaostalimbrojevimatvoresenastavkom-ero.Brojneseimenice nedekliniraju.Akojepotrebnoizrazitikojidrugipadežniodnostihimenica, ondaseonizričebrojnimpridjevimadvoji-dvoji,-dviik,criiji -trojq.rrojf,ćctveri - ćctverq. - čcwčr9 itd.: načinipostč/11nimadvojima,liiJeje dlicidvojimančgotriijimall,iz 11?kućfsenićetvčrihvr�ci/oizrata.

Veoma je česta upotreba glavnih brojeva mjesto brojnih imenica: dve dicjnaprlivija,imq.čeriridicjporeddvojfmijeuSibcntku,čecver9dici,

Glagoli

97. Infinitivsezavršavana-tiili-ći,alisekrajnje -i katkadreducirapai posvemagul;ii, ako to zahtijevaju fonetski i stilistički razlozi. Tako smozabilježiliporedvelikogbroja·primjerainfinitivaskr!ljnjim -i idostaprimjera sreduciranim iilibez njega: oć�šzap�lirijenpga(misli se nacigaretu,Ipanulec);domsipirivodj;donesibo/pganapiti;tribq.skopiiti,podmićiiti,prkopliti, pospditi;va/�,zlivrimew:jsci,itd.itd.; strq.šnojenq.j1&težq.ka;onajedobra sv/pdlin i jastreba i kaleba;,ze znq.tcnitini iin igrlin, itd.; nfćupovit;tu mwužli/is1q.t;iinda,iitijaništareć;rejću ti;tješkoječovlkuupropq.stitjed� frut; t/inije,zegozapoliidit;stavimoihkuvat.

Glagolidrugevrste(Maretićcve)imajuinfiks-ni-iuinfinitivuiuostalim oblicima gdje se pojavljuje: sušaje,svećeposahniti;11cm,.,ojtpdigniti;ne morudlgnitipčku;jq.ćuokinitijenumindulu;crknićekrpas;triputaćuokrit1itivent�rij;puknićešodida;čiisi me takojp.kostimija;navrtzili smo lbze; bratmijeurlitupoginija;usalmijaje;bugni/ase;vej(j)emak,zi/a;lijdepotaknitibgan.

98. Glagolistranoga(većinomromanskoga)porijeklana-iratimoguimati oblikepremainfinitivnojosnovina-ira-ipremainfinitivnojosnovina-ova-. Zabilježili smo sabotirliti,Ikartirliti,diskutirlir.i - diskutiraju i diskutuju, kritikovati-kritikuju.Ovamo bise mogaododatii infinitivkasirlicii primjer:prvisepileporeznekasir�.Nemožemorećidalisujedniidrugilikovi jednakofrekventnii koji su više a koji manje knjiški.

99. Glagolživiti(živici)imaoblikesamopočetvrtojvtsti (Maretićevoj): ,akiživikakomorp;viživitebofron(ls;Kaprijlinidbbroživu.Takojeisp(lšiti:likonasnesp(lsite,propalismo.

BožidarFinkaiAntunŠojat

100. U prezentu samo glagoli moći i li1i mogu u prvom licu sg. imati završetak -u(mbgu i mogu,i'iću - ću: 11emog11odida;oćuiako i nikakodrnkćijc), ali je mjesto mogu običniji oblik s nastavkom kao i drugih glagola: mori11(ne111i!ri11cepod11iri).

Oblici prezenta ostalih glagola isti su kao u književnom jeziku s ovim razlikama:

Mjesto punih oblib dosta se često upotrebljavaju akcentirani kraći oblici glagola biri i cici:sijevidija pored jesijevidija;sr/!goloviporedjeslegotovi; ćemosevizisiura pored i'ićemosevilisit:ra;s1aĆelevi pored Jtči oćeccvi. Ti oblici mogu biti naglašeni i l;ad ne zamjenjuju pune oblike. To se obično događa ispred drugih enklitika, rjeđe ispred naglašenih riječi: šia sumusii tricevridile;lacetipivo;manezn(i11čaće mi mi'irireći.

Treće lice glagola bici ima uvijek oblik je: H,R - došqje;H,H - t/ije negova.

U 3. I. pl. prez. nastavak je -u i u on.ih glagola koji u književnom jeziku imaju nastavak -e; je11i se želu i napici;daseočislU;scojuubrbdu;bijq.cise vadu i 'l:r1qjuseiglu11;imqihpu110!iiiihvolu;nekakupu;jo!sef(iludabu p/ivi11i'ipopiliprkogodi11�;nevriduovesve;neviduovesve;iakosu11a11k(lzčilidasenikezgradegrq.du;di/obibzogovoru;dlcakreJu;ni'išis1q.rigovoru skula,amigovorimošk/ila;zubamebolu;novurivugrq.du;onises1rčišu i boju;kladuse;b:zesravu. O nastavku -e u tom obliku u žirjanskom govoru ispor. što je rečeno u uvodnom dijelu o morfologiji (t. 64).

Glagoli koji u prezentu ispred vokala e iz nastavka produktom prve palatalizacije od k, g, h imaju č, ž, I katkad imaju po analogiji palatale i u 3. I. pl., npr. bija U bprbia11emožumus1q.ndi'i1i;kruhpećupocpeku;speć{,ga brzo;b11ereču. To je, međutim, veoma rijetka pojava. Običniji su ti oblici bez zamjene glasova k, g, h kako je i u književnom jeziku. Držimo da je restitucija starijeg stanja s velarima u stvari inovacija po škokavskom uzoru, a da joj je prethodilo stanje u kojem je u 3. I. pl. bila redovita fonetska analogija prema ostalim licima, tj. s alternacijom velara u palatale. To osobito potvrđuje još jedna mogućnost u tvorbi 3. I pl., iako je i ona veoma sporadička. Naime, taj oblik može imati i dulji na.stavak u svih glagola s karakterističnim paradigmatskim vokalima kao u ostalim licima. Kao što je kopqju, prpovidaju,dežur(iju, gdje je na paradigmatsko a prirastao opravdani nastavak -ju, tako može biti i nosiju,pleqju,kupujcju, gdje su se sačuvali paradigmatski vokali e i i iz ostalih lica i onda im je prionuo nastavak -ju. Pri čuva.nju paradigmatskog vokala e u tom duljem nastavku logično je što je izvršena alternacija velara s palatalima kao i u ostalim licima: peč?ju,sičiju mižfju itd.

Prezent je zanimljiv i akcenatski. Čuva se stara razlika u akcentu pluralnih oblika I. i 2. lica s nekadašnjom oksitonezom i oblika bez oksitoneze. Oblici bez oksitoneze sačuvali su akcenat na svom starom mjestu, u sredini ili na početku: minimamokozi;samoviulovite;sci'ivimoihkuva1;miga.zimopo stinama;mikcpgmo;bezveslpnemoremovoziti;lzr{inuzalln,;imomq.!ćun; saseviruggj1e,· donesi1ebniirf; vi napločipiifte. Oblici s nekadašnjom oksitonezom po pravilu su oksitonički samo u enklizi (npr. nismovasvidi/i), a inače imaju akut (~) na prethodnom slogu: mi rjmoća;miikudomapelfmo;

držimopoLOviira; mi zovemokarate;Tiinćigazovčnw; vi znq.ce k/i jenima k�{i;vigojiiesi'ivi'išr;nesrnimose (im smimilse)kupa1i;neumimoigrati; legii se bojice.

Ako je u 3. I. pl. dulji oblik, onda se i on akccnatski podešava prema akcenatsl:om stanju u I. i 2. I. pl.: držijupodvikokofo;ug(i/držif11.

U prezentu treba posebno spomenuti akcenat glagola tipa ptaci i braci: pcrinrobu,beri11tr{ivu.

Posebno su z:mimljivi oblici 3. I. pl. trajnog i trenutnog pr�enta glagola lici i bili koji glase ću i bu:011i11ji!ću ilg(i/; sadaćuposli'ici (tj. sada će oni poslati); 011ićupeći;11fćukopgju(tj. neće da kopaju); jo!se/(i/udilbu p/i vinilpopiliprkogodinf.

Glagoli smiti i umi1i imaju u 3. I. prezenta oblike smzi, umri pored smiju (smiju...)umiju(umiju...).

Redukcija cnklitičkog oblika u sveza.ma kao koš ppj1i - p/i} (ej. a.ko ćeš poći,pođi) česta je u 2irju kao i u drugim našim govorima. Slična je redukcija i vi! mjesto vidiš kao u primjeru: vi!čači11iI.

101. Glagolski prilog sadašnji na -ći ne upotrebljava se kao glagolska kategorija. Sačuvalo se nekoliko primjera toga oblika u pridjevskoj funkciji: ki je moguć,cq.jmorf;plavućariba (osjeća se kao knjiška tvorba); vrućje.

102. Glagolski pridjev radni u m. rodu na mjestu nekadašnjega krajnjeg -/ redovito ima -ja u svih glagola kojima se osnova za tvorbu toga oblika ne svrš:Jva na -a:vi'issibijamokar;vr(iyga011ija;kije ep polija;uhu1ijasa11 pivca itd. Primjera ima vcomJ mnogo. Bez nastavka zabilježili smo glagolski pridjev 'radni u primjerima: kibis{ldi;jesi ću; čusan pored čujajedobro. Ako je naglasak na vokalu ispred -ja < I, uvijek je kratkosila.zni(").

U glagola kojima se osnova u glagol. pridjevu radnom završava na -a nije se u m. rodu sg. sačuvao poseban nastavak, ali je ostavio svoj trag u tome što je to -a obično dugo i zatvoreno ili barem zatvoreno, a to je u skladu sa žirjanskom fonetikom i kvantitetom: došqje, rek(i sanii,digi!-sevitar, g/idgsankakoigr�ju,vasje lu pocicq, itd. Tako tvore particip i glagoli s nekadašnjim sonantnim r ispred participskog na.stavka -/: imir�mijeoti'ic, ali i iimrjaje;podupri,sa11vq.ra (ispor. više primjera kod perfekta, t. 104).

U participu se čuva nekadašnja razlika između akcenta muškog·i akcenta ženskog i srednjeg roda i svih rodova u pluralu: bijasmi - bilasan(bila san),prod�je - prod{ilaje - prodq.lisu,počejasa11 - poćflajekišica.

103. Od imperfekta sačuvali su se samo neki oblici glagola bl1i:biše, za sva lica u singularu i za 3. I. u pluralu, i biše11w,:biše1e. Ti oblici nemaju više vremensko značenje nego se upotrebljavaju u optativnim i kondicionalnim rečenicama kao u primjerima: bišebiliuškpli;biše mi dpjci;bišebnidpjti; bišcmod!fđ}1i; vi bišeiempjS(i/aninemq.jkudoves1i u Z/igrebdavanb11ačuva din,.

104. Tvorba perfekta odgovara književnoj, pa ako je u pluralu glagolsko lice onda je u pluralu i glagolski pridjev: zaspq.laje,·napuh(imiseflenlil; sii sigazanuJ{i (i zamiš�);kije re�; jesuse(irmali;uzejasiči'iluvinapa si sevećni'ipija;sasizgubijapunac;SlriJ{ije;ukogajebi/atrica;takosuulinili

tri; populijaje lu (tj. lug); Iiasumisiltricevridile;st� n· nastinu;#san diglil9pil;lp je.rvekozi!pojila;borasuzgorlla;liJ.kasanprbija;oklesidoli;i; umri;ije(iumrjaje);paklijebiloninHtabilo;vizn�te kp jenimak�z�;S�le subilebogatije;vistemlajiaistoste::gubili;obiljatijeTu11ćipostble;člisce ući11ili. (Neke primjere za glaglll. pridjev radni ispor. i u t. 102).

105. Pluskvamperfekt se tvori od perfekta i pridjeva radnog, pa za nj vrijedi isto što je rečeno za perfekt: bijt1jejc#ndvšq;mlisli11esubilepoz?blc pedesitiI?stfivišesenisunikaprii'l-•orekupcrlilc.

106. Sasvim je običan u 2irju i t:tv. prcterito-perfekt (ispor. T. Marctić Gramatika' , 193I, str. 248) kao što je u primjeru: tlimoćetebitibili. S obzirom na njegovo značenj.: taj bi se oblik mogao nazvati vjerojatni način za perfekt.

Običan je i analogni vjerojatni način za prezent kao u primjerima: bićedoJq;bićeisplila (karta).

107.U futuru se enklitički oblici glagola biii redovito spajaju s osnovom infinitiva u izgovornu jedinicu: prlićemod1·ugfsčdmicf;kallićemogaugreb; m1lrićutes1imi11;prok/fćute;bićerazbivi11;kuplićemose;nwnćetevimene. Glagoli na -ći mogu praviti futur i tako da se enklitički oblici glagola bi1i za tvorbu futura dodaju na neokrnjeni infinitiv: reći ću ti (i rčj ću ti};spi'ći ćemoje (tj. ribu).

Kao glagoli na -ći pravi futur i glagol i11 (tj. ići) bilo da je sam bilo da je složen s prefiksima: iiić11;dpj1ić11b11e;11{ifti ćeš ii,iega;NJ1ićuiigr{l (iNJ,'11 ii gr�).

Kad se futur pravi obrnutim redom, tj. inverzijom enklitičkih oblika glagola bici, infinitiv se ponaša kao i u drugim prilikama, ispor. t. 97-99: kak;i ću te izlje111a1b;1e1ii.!erčćida11ez11Jš;čaći!šsesp{1i;011ićupeii;siićrškal/litidviure;krušćetiprgoriti;sadaćuposlifa (tj. sada će oni poslati); ćeI IOiepislitij ča 11ji!Ćf Ki·Jted/ijti,kagaIlij triputaćuokrjnitivent�rij.

108. Futur egzaktni tvori se trenutnim prezentom glagola bi1i i glagol. pridjevom radnim. Katkada se tvori trenutnim prezentom i infinitivom, kao u primjeru: likobudfmo111iići;kli budf11wjčpegovoriti.

109. KonJicional je morfološki uprošćen, jer je izgubio neke likove. lzjcJnačili su se oblici 2. i 3. I. sg. i 3. I. pl. Njihova se·semantička razlikovnost razabira iz konteksta cijele rečenice. U tvorbi kondicionala sačuvali su se stari oblici glagola biti:1. I. sg.bin,2. i 3. I. sg. bi, I. I. pl. bi1i10(i bimo),2.1 pl. bite (i bite), 3. I. pl. bi, rijetko biju (i biju). I za I. lice sg. najčešće se upotrebljava zajednički oblik 2. i 3. I. sg., i 3. I. pl.: daimqnmužaimalabinsve nasvitu;sabiiirekt;i (tj. ja); j9bipulija, I! , dlisi zn�, bijabikupija;kako bitejijizliemlila;tibibijapustija;kibisgdi;bimosenaučili;dilniv�s,bili bimouškpli;nebiterekli;negobiterekli;klibitevislipili; da ,ič biponzli; dani�snebite vi pislili.

llO. U imperativu glagoli s osnovom na velare imaju produkt druge palatalizacije kao i u književnom jeziku: vrziusantinupauitiviff;vrzikruh11a sipi;vrzimoihfrigati;specije (tj. ribu); pomozimi;recimi,reci; ne vuci.

Glagol pe/liti ima imperativ pe/Qj po analogiji pete vrste(Marctićcve) kao kopilti.

Za 3. lice upotrebljava se opisni imperativ kao u književnom jeziku: 11cka in bifogplunjepro.rvitli;11ekaiid�df.

Za nukanje ili poticanje upotrebljavaju selikovi ifjde(i ajde) i ifjmo (i lij,oo) ijjcc (i lijce). Ti se likovi mogu reducirati kao u primjeru: moćli(u}criku.

Fonetski je razumljiv i imperativ 111iil1c (ispor. t. 28): 111iištesa.

Ostali oblici imperativa nemaju morfoloških osobitosti, a i akcenatski ne odudaraju od utvrđenih pravila: nemlJJipf.z.1.ati,fermifj,,"čkqj,pomJ/o1110@· mijftu,štiineva/�škarr�j,sliseviriig(lj1c,vinij1e mi, pi,1milliš#j,igrijjkr�/a; pus1ije - pusti,ponesiteImurf,slimoviulovite,uzmikij.rtfizriikje,b9cijimu, b�cilpća,boritesekakoZl�te,vodime, upri, donesipiti,donesimi,crk11i, vi111whodi,mitči, Od glagola dpjti i sličnih složenica imperativ je dpjdi (i dpj.ii...): dpjdi do111a,vlmwd/ijdi,p9jdiugr�,n1�jdise i .<11adise,n(ljdiga i sl. Od glagola dliti imperativ je po pravilu dijj,d�jmo,d�jtc(kvrijguje#j), ali kad taj imperativ ima prvenstveno službu eksklamacije, na mjestu akcenta - može biti akcenat '': dajseumiri,iljdedaj,dajmalkidvizncemlika i sl. (ispor. lijde pored ijjdc i sl.).

111. Pasivni se oblici tvore kao u književnomjeziku,dakako sa žirjanskim govornim karakteristikama: bićerazbivi11;zagr9dcnoje;ukrc�nje na brodu; procviiće110je;odridenajemira; r(i tijesitoprobiveno;nimijoš.rveušiveno; bijasandobroobuvin;kruhjepeći11;dobrojebilopeče,w;st(isanv{za11dvi ure;zbijcnč m; osiknijepokrivini kruhjeizgorin;zabr�1ienajefumliti;to�r jevjza11.

SINTAKSA

112. Opisivanje sintaksnih osobitosti pretpostavlja cjelovito poznavanje fonološko-morfonematskih osobitosti govora i njihove svestrane primjene u govornom procesu u svakoj govornoj situaciji,o svakom mogućem predmetu govora. Dok se za fonološko i morfoncmatsko istraživanje uz prethodno dobro izvršenu pripremu mogu predvidjeti gotovo svi slučajevi i gotovo se za sve slučajeve mogu umjetno stvoriti povoljne situacije da se oni izgovore i' čuju, u istraživanju sintakse prethodnom se pripremom kvcstionara ne mogu ni približno predvidjetisvi slučajevi fonološko-morfonematskihodnosa, a još je teže izazvati pogodne situacije da se oni izgovore i čuju. Zato je bilježenje sintaksnih osobitosti više rezultat slušanja spontanoga govora u spontanim govornim situacijama i spontanim predmetima govora nego planske pripreme i planskoga vođenja razgovora s ispitanicima. Planski se najviše postiže ako se štoduljevodi razgovor i akose razgovorusmjcravana što više govornih situacija i predmeta govora. To međutim zahtijeva što dulji boravak na terenu, a dijalektolog je najčešće vremenski ograničen. Zbog svega toga opis sintakse kojega dijalekta nužno je fragmentaran, ali ta fragmentarnost ne isključuje mogućnost da se zapaze bitne njene osobitosti po kojima se određeni govor ili izdvaja od drugih govora ili je sličan kojemu drugomu

govocu. Ta je spoznaja veoma važna u proučavanju govora određenog jezičnog područja Jer više nego druge govorne osobitosti pokazuje u kolikoj je mjeri to područje jezično homogeno ili heterogeno.

113. Vremenski ograničeni, a uvjereni u izuzetnu važnost sintakse, mi smo prvenstveno težili da u obrađivanju sintakse žirjanskog govora prikažemo inventar onihosobitosti koje se možda ne bi očekivale, mogla bi p<'sto;ati sumnja ili zanimanje da li se jadjaju i u Zirju. Ostalo što se donosi o sintaksi žirjanskoga govora bilježili smo s uvjerenjem da je svaki dijalekatski podatak strui:no koristan i vrijedan.

Treba još dodati da se neke sintaksičkc osobitosti spominju i pri obradi fonološko-morfonematskih osobina, jer se samo tako mogu razumjeti razlike i kolebanja u upotrebi raznolikih njihovih oblika ili varijanata.

114. Veoma je česta upotreba prijedloga t1 s gen. imenskih riječi koje znače ili određuju što živo. Tom se svezom izriče:

a) mjesto gdje se tko ili što nalazi: bilasanuCvitf;u1iihsanJevid,j'a;ni u�stvijJ01/ic;

b) smjer ili cilj kretanja: homouniJs;poJ/ismouviJs;moćauCvitf;

c) pripadanje: t1 kogaJebilatrica (trica kao igraća karta); unjegajetrica; biloje uniJsgospoddrg;;jevogaumene.

Kad se tom svezom izriče smjer ili cilj kretanja, onda ona zamjenjuje dativ s prijedlogom k.

Manje je obično da se mjesto prijedloga u s gen. u takvim prilikama govori prijedlog ko(d) s genitivom, kao što je u ovim primjerima: ko �s cije otac;ajmoko/ikijra;bilojeko11ijsgospoddrq.. Upotreba se prijedloga ko(dj u takvim prilikama u žirjanskom govoru osjeća kao strana, jer prijedlog ko{dj s genitivom ima svoje specifično mjesno značenje, drukčije nego prijedlog u s genitivom. Tom se svezom općenito izriče blizina po mjestu onoga o čemu se govori i onoga što se uz prijedlog ko(d) izriče u genitivu: kabiJI cije kozida;n3sunaffl()jed(fo ko drugoga (tj. covliri);sčdikomlicei·,,ane komene itd.

115. Mjesto posesivnoga genitiva bez prijedloga ili posesivnoga pridjeva veoma se često upotrebljava prijedlog o(dj s genitivom. Ta rekcija teži da eliminira sve druge načine izricanja posesivnosti pa je postala najtipičniji način izricanja posesivnog značenja: muškookoz{,ručicaozdilhnogeokomina,mri.faožice,bu!caokuJi11a,bjrkulaobora,bij.ndeovrij.i,prag o vrije, pragovrij.i,zubaok/iJćoraka,giirlaošpilhera,gur/aotkomi11a,balogao covlira,drJkoomotikf. Rjeđe se posesivnost izriče gcnitivom bez prijedloga o(d):bij.ndakoćeif;iijjnfmuž;ćigijvjc?nf! Uz takav genitiv bez prijedloga o(dj obično stoji posesivni atribut kao što je u primjeru: ovajediv(,jka112ilfgalvicf."

11 Kad smo informatora naveli da ponovi taj primjer1 izgovorio ga je I prijedlogom od: ova J• divpjka od 11a!fga Ivice. Pošto amo ga upozorili na razliku prve i druge verzije, informator nam je rekao da 2.iriiani jednako upotrebljavaju oba način3 i da nitko ne bi osjetio da je što izosta\·ljcno ili dodana ako se takvi primjeri izgovore s prijcdM logom od ili bez njega.

Genitiv s prijedlogom o(dj često zamjenjuje i kvalitativne i gradivne pridjeve: polontrf, uaJe sukućeokamena,i,�jllkrij./aodinij.ri,br{jdodriva, jakeiao VUllf.

Prijedlog o(d) s genitivom pokriva i neka značenja finalne sintagme za sakuzativom ili zasinfinirivom(daska'oprij.,ia pored daskazapri!,,ic ili daskazap,·liri), zatim uzročne sintagme radi (= zbog) sgcnitivom(t{jje ućinijaohw,curarijr). Na taj način prijedlog o(dj postao je jedna od najtipičnijih oznaka genitiva. Zbog veoma česte upotrebe tog i drugih prijeilloga genitiv se pretežno izražava sintagmatski, kao što je to slučaj i s instrumentalom (v. t. 120).

Kako se prijeJl0g od s genitivom najčešće realizira kao o (v. primjere), glasorno se izjednačio s prijedlogom o koji se veže s lokativom. Zanimljiva je nova diferencijacija koja nastaje medu njima. Zbog mnogo veće frekvencije prijedloga o < od s genitivom nego p,·ijedloga o s lokativom,prijedlog se o sve više učvršćuje kao oznaka genitiva,,a prvotni se prijedlog o s lokativom može realizirati kao od, što je primarni oblik prijedloga o < od s genitivom. Zato nisu ništa neobične ovakve sveze: odjed11{jmusi11u;nisij.11niJtaćulaod nikpmu;nez1,iJ11niJrao,icmu,niodmrtvijmu11iodživpmu (tj. o mužu koji je nestao u ratu). Jače širenje toga prijedloga u obliku od mjesto o jedino ograničavaju fonetski razlozi po kojima žirjanski govor izbjegava teže konsonantske skupine.

lI6. Mjesto posesivnog genitiva s prijedlogom odili mjesto posesivnoga pridjeva dosta se često upotrebljava posesivni dativ: otilcnijmuditecujeoficir; tiijemčtinomuMliidinulčsiegapitčlli;menijemiltioJ/augri).;bl'l}odmije uScupici;Mi).rijekrepij.koznć, itd.

Dativom se može izraziti i logičan subjekt rečenice uz oblike pomoćnoga glagola biti s infinitivom. Takvim se dativom izriče lice koje mora, treba ili mu je dužnost da što uradi, a radnja se izriče infinitivom kojega glagola: tebijezvilti;,iemujepijjciugri).;Cviciinuje ženitise;B(irijepl(itici;na.mije dij.vilti.

U razgovoru se dosta često upotrebljava i tzv. etički dativ od enklitičkih oblika ličnih zamjenica I. i 2. lica singulara, rjeđe plurala: jij.sa11tido!g tamonilvrime;takotiIsukrsta;takutiiieboga;ilkoti/evanactrevi;kako simi;disimibija;vri).tijasinause;takosanvansejiJoženija,li da nisan cija.

117. Objektom u akuzativu obuhvaća se cjelina, a objektom u gemuvu dio cjeline. Taj se odnos redovito zadržava i poslije negacije. Zbog toga je partitivni genitiv običan i u nekim primjerima gdje je u književnom jeziku akuzativ i obrnuto, akuzativna se rekcija nalazi i tamo gdje je u književnom jeziku običniji genitiv. Drugim riječima, rekciju određuju logični a ne formalni razlozi:

a) objektom se obuhvaća cjelina pa je rekcija u akuzativu: evomotiku, nimanmoiiku,kilbiIiilakumpaniilakiibvugodinu svi! bizgorilo (tj. kao u toku cijele ove godine);

Govorotoka Žiria

b) objektom se obuhvaća dio cjeline pa je rekcija u genitivu, tj. objekt se izriče partitivnim genitivom: dijjmik1·uha (tj. malo, komad kruha), do.tala sdmasvrd/9,ko.mena (tj. onaj dio kamena gdje pravi bušotinu), Mi pomlika (tj. malo, šalicu mlijeka) za razliku od ppjpo111/iko {tj. sve koje imaš).

Akuzativ se često upotrebljava kao logički subjekt rečenice uz oblike pomoćnoga glagola bici s infinitivom. Takvim se akuzativom izriče lice koje je na redu da što uradi, a radnja koju treba da uradi izriče se infinitivom kojega glagola: mčnejeigro.ti,tčbejeigro.ci,vijsjepl(itici,nego.jeprodo.tianijspopiti, nujepoćjtipivari,Marijujep/(i1i1i,nijsjo!nipPjtiuvojsku.

I akuzativ se u većoj mjeri izriče sintagmatski nego u književnom jeziku. Tako se npr. način vršenj,1 koje radnje i sredstvo kojim se ta radnja vrši izriče prijedlogom ,za sak11:::arivo111:ućinijajekućunagriishu,igriitinabalotf,igro.rinakijrtf,igro.tinatreščtu,igro.tinafuzbal,igri}sedikih•11atriz{,g,1, svo.kigovorinasvbj11, 111i kopi:inwna 11iifu. U većini takvih primjera akuzativ s prijedlogom na vrši funkciju daljeg objekta.

Reakcija se prijedloga nasakuzativom širi mjesto daljeg objekta i u drugim prilikama, osobito uz glagole nepotpuna značenja, npr.: slićiInapokpj1wga brata,sličinaripu,uvikmisli! nq. nu (tj. nadiv{ijku),stavijasenaoca, t/i mi nijenarukupaćo.miirf! i sl.

118. Poznato je da se mjesto oznake mjesta lokativom u mnogim srednjo. dalmatinskim govorima upotrebljava akuzativ, koji inače služi za oznaku kretanja. U žirjanskom govoru to je veoma rijetka pojava, ali smo ipak zabilježili nekoliko primjera te zamjene: stijlisunikolikomisjciuzbjegu El-So.cu,imi:indv(ibracauMeriku.

Stari lokal doma, koji je postao adverb, služi i za oznaku mjesta i za oznaku kretanja: bijasandoma,a/adoma,011isumenečiniliIćidoma.

Na sličan se način uglavnom zatrla formalna razlika između upitnog priloga za mjestoi upitnog priloga za kretanje, tako da sezaobaznačenjaupotrebljava isti prijedlog di:disibija i disipii!a,diće (tj. kamo će). Zanimljivo je da se ipak odgovor podešava prema logičnom a ne prema formalnom kriteriju, pa se u odgovoru oznaka za mjc!sto redovito izriče prijedlogom uslokativom, a oznaka za kretanje prijedlogom usakuzativom:bijasanugrq.du,poiq.san ugrij. Prema tome morfološki sistem nije u većoj mjeri poremećen. Kad se međutim oznaka mjesta ili kretanja izriče priloški a ne morfološki, razlika je u izricanju tih dvaju odnosa praktički neutralizirana, i to uglavnom na taj način da nekadašnje priloške oznake za cilj kretanja služe i za izricanje oznaka mjesta i smjera kretanja:

a) izricanje oznake mjesta gdje se što nalazi ilr vrši: niimonanjebl{igo, kakoni'zmodcžurijjucaki,morijmo i mi,uža/ose,amo ne lo!epr{ijci,ncm!}6j namoV(inkadativisi,niisunamojedij11kodrugoga (tj. toviiri);

b) izricanje oznake cilja kretanja: P"4ojnamo;Ros1,4ando,viimohodi;

c) izricanje smjera kretanja: simo i tamojepas(isedanpuci.

119. Lokativ se uvijek izriče sintagmatski. Razni su prijedlozi s lokativom kao i u književnom jeziku. Među karakterističnije osobitosti lokativa s prijedlogom ide upotreba prijedloga u kojim se izriče približno vrijeme kad se što biva: uBožiću,uPetrovi,uKrižima.

Obična je i sveza prijedloga po s lokativom u vremenskom značenju: poBožiću,poPetrovi,, omapojesb1i,pomisidoma.

120. Kad se instrumentalom izriče oruđe ili sredstvo, najčešće je bez prijedloga s(a), a kad se izriče društvo, obično se prijedlog s{a) govori. Zabilježili smo ipak dosta primjera u kojima je to sranje poremcćeno, tj. govornici kao da više nemaju pravi osjećaj za razlikovanje jednog i drugog instrumentala i kao da sve više prijedlog s(a) postaje opća karakteristika instrumentala bez obzira na značenje;

a) instrumental sredstva bez prijedloga s(a):žicoseže,,, srpun,zappti drivec,m,hl'(im,zaćitiq.momq.Ićim i il/i11, ugrađenocimi11tun,di ćcI pu11ima zt!ilami,smirićuteIo.kun,Iijfsejaglim i kp11cin,nenwrfseživiu'nitis(imi11 pči/unnirimrižami,kućesupokrirekupami, itd.;

b) instrumental sredstva s prijedlogom s(a):sveslu11sevozi,vozimo svesnma,011diisevodu {tj. školjke) i vrtqjusaig/1n1,igrq.jskr(i/in (kralj kao igraća karta);

e) instrumental kojim se izriče društvo u svim smo slučajevima zabilježili s prijedlogom s(a), kao u primjeru: dićesmoju11ćeru11.

121. Uz glagole cici i tribaci redovito stoji infinitivna rekcija, a ne rekcija da s prezentom:dikiile i vi!ccribq.drvagorici;lmda nr tijani!tareći;potlc s, rribq.sumporaci,podmićaci,prkopiiti;oćuzafJ!.'aliti;onanijeti/aići;tribq. sH:viiti;iićf!popiti. I ostali glagoli nepotpuna značenja imaju uza se redovito infinitiv, a ne koju drugu konstrukciju: takosanuž(ičuti;tfsiim(izviiti; sr119 im igriici;tjelkojelovikuuprop(islicjed(infrut;kakomijebilonapraviri; zabr(inenojev�zacicovara;mor(imobrati;mbrq.Isepoče!/iici;morq.11krpati, oprati,kopati,kicvaci - sestvoricilii nam jetrlbi:i; ne m/lrinjij.t{,pli;ićo.ri; ne miir,z11ari;nebimiJg<,tdonjčstipiti; ne mlirr!d!'ojci;bezvb/9nemor,nw voziti;ne1'1!loj 19 digniti; ne morinlwditi;nmr19jseuliti;neml'ojbižaci;ciimo suužolist(iti;uzu,iu smo uža/ižari;stavimojekil-vac-svpw ka i bncu; jlj uminItiri; jij, nem1inpu!iri;(ijmopris(iditiprisad;unda se id,sićikru11a; dijjJ11kiisri, itd., itd.

Takvi glagoli i u.futuru imaju kao dopunu infinitiv, kao u primjeru: siiću {tj. sad će oni) d{ijriprod(iviitipr(ijcc.

122. Infinitiv može dopuniti i pridjeve, najčešće kad pridjevi stoje mjesto kojega glagola nepotpuna značenja, kao u primjeru: 0110.je (tj. vrana) dobra (mj. može) svladati i jiis1reba i kiileba.

123. Kad se želi izraziti namjera, redovito se upotrebljava infinitiv, a ne finalna rečenica: ženlasanP!!,ojriugr(l,gr/dinspati,jtni se želu i napiri, stlittiribukuhati,(ijmopopiti. Sintagmu da s prezentom na mjestu infinitiva u takvim ili sličnim svezama čuli smo svega nekoliko puta od mlađih ljudi, većinom od onih koji su dulje vremena izbivali iz 2irja. Ipak se mjesto infinitiva katkada govori i prezent, osobito uz 3. 1. sg.i pl. zanijekanoga trajnog prezenta glagola ziri, ali se u tim sintagmama gubi veznik da,vjerojatno pod utjecajem infinitivnih konstrukcija: njćukiipq.ju (tj. neće da kopaju), njćf

BožidarFinka i Antun Šojat

idiM/u (tj. neće da jede kafu), nfće d9ju porez pored nfću d{lju porez ili nfć11 diiti porez (tj. oni neće da daju porez). Ovamo ide i primjer nić� se r{ldi (tj. neće da se radi).

123a. Pod utjecajem mletačke sintakse ušb je u žirjanski govor sintagma oblik glagola činiti + infinitiv kojega drugoga glagola: z9 me je činija mučiti se, činili su me iti doma, ti si me činija piti.

124. Za žirjanski je govor karakteristična i sintagma za + i1zfi11i1i.;: t/j nije nego za poludin, t{, ni za navraćati, r/j su skale za čupati miislin?, gradi/e, za peći ribu, kyartil za smok� brati, lušiji!č za lušija1i robu, za prije svršiti, za r(iditi, za ml{zdiri, kamenica za jap{ln g{isiti, znca drvena za mišiiri.

Iako je ovakvo izražavanje najčešće, na mjestu infinitiva iza prijedloga za može se upotrijebiti i glagolska imenica, da s prezentom ili infinitiv sam, bez prijedloga: bi·ta za 11avraća1ic; ki_irra je da se piše, nč da se id?; 11 11cdi/u je bilo kupiti ribf.

125, Za žirjanski govor nisu tipične bezlične konstrukcije u pričanju prošlih događaja pomoću srednjeg roda participa, kako je to u nekim drugim čakavskim, pa i štokavskim govorima, ali se u govoru ipak pojavljuju i nisu neobične. Tako smo pored primjera mimali su nas za film zabilježili i snimalo nas u k{zza/ištu. Takvim se konstrukcijama izbjegava preciziranje subjekta radnje ili subjekt nije dovoljno određen.

126. U žirjanskom su govoru sasvim obične eliptične rečenice, osobito izgovorene u afektu,u žurbi i sl.,ali i inače. Elidira se ono što se samo posebi razumije u određenoj prilici (u određenom kontekstu), a izriče se onaj dio koji je bitan za sadržaj: idf na tv/imicu (tj. ide na rad u tvornicu), daću dirc niigr(i (tj. na rad u grad), vino gonimo u mihu (tj. gonimo na toviiru u mihu), M{lre zadimi jCll/jga (tj. španulet, cigaretu), trpina trrsi ruku kako da struja (tj. kao da je struja trese), itd.

Bilježili smo u gostionici spontane replike kartaša s karakterističnim elipsama: sebi k{zrte T{,11i (tj. povuci), cila 11{,pula piila(tj. pala je), suh u ba!tu11� (tj. ja sam suh u baštunima, što znači: nemam baštuna), u Jp{zd°f san ja(tj. jak, što znači: špade su mi najjače karte), trijumf ta gospu (tj. imam), sliibo tp ti (tj. igraš).

127. Karakteristične upotrebe prijedloga, koliko je bilo nužno, obrađene su u sintaksi padeža, odnosno dijelova govora; i glagola. U vezi s upotrebom prijedloga s padežima govori se i o nekim specijalnim upotrebama nekih priloga(ispor.t. 118). Ovdjetreba samo dodatidasuneki prilozi više frekventni nego u književnom jeziku i da često imaju nešto izmijenjeno značenje ili barem drukčiju semantičku, upravo stilističku mociju. Tako se za oznaku velike količine najčešće upotrebljava prilog puno: t{j tije mjeso puno sliibo, mjesojepuno skupo, roba je puno skupa, lm{I puno dicj, pu,w sliibo se živi, itd.

Za oznaku veoma velike veličine koja nije mjerljiva upotrebljava se prilog

čudo: bilo 11as je čudo u El-Siitu, uhutili smo čudo rib.

Za oznaku nedavne prošlosti služi priloška sintagma sii skoro (sad skoro): nije tp sii skoro bilo, sii skoroje doJ{I iz v/ijskc.

Dalja ali vremenski poznata prošlost najčešće se izriče prilogom naza(d), npr.: niiza dvi godi,1f, bija san u V9jski ,ii/za pjćgodi11.

Ovdje se mogu spomenuti i neke druge tipične priloške oznake koje su više ili manje neobične u književnom jeziku, npr.: u 1119mu viku (jq 11c pamcci11 um/jmuviku), za mij.lo vrimc (ji_i sa11 za n�lo vrimc).

Napokon, potrebno je spomenuti veoma čestu upotrebu priloga ća kojim se uz glagole kretanja izriče odmicanje od mjesta boravka (stajanja): iš{I je Utorak ća, b/ici 19 ćii, mi rj11w ćii, iijde ćii.

128. Za izricanje boli i neugodnosti uopće običnije se govori uzvik iijme ({,jmc, qj111e) negojp(j): {,jme čii me boli gl{iv,1, iijme čii me prisiklo u križima, j/i meni jiidll(;,j sirori,ii.

Za dozivanje, nukanje ili tjeranje domaćih životinja karakteristične su ove interjekcije: ti! i ćul (za tjeranje magarca: roviira gii11i1110 uš i ćuš), ćuku-ćuku (za dozivanje kokoši: k,ikošu ::ov?1110 ćuku-ćuku), pi-pi-pi i ligi-ligi (za nukanje kokoši i pilića), kiic-koc (za dozivanje koza: kozu zovfmo ki3c-koc), mac-miic (za tjeranje mačke: miiJku lqpimo miic-111/lc), mus-mus (za dozivanje mačke: miišku zovf11w miis-mus), ciki-ciki (za doziviit je kozlića ili j#ca ciki-ciki), 11/l-mqj-nq (za dozivanje bilo koje životinje), vit-vit (za dozivanje goluba), šiki-šiki (za dozivanje svinje), iš-iš i kš-kš (za tjeranje svinje), vo<.'.-voć (za nukanje na piće domaćih životinja), 11ii-mqj (za dozivanje ovaca ), rs-ts (za vabljenje domaćih životinja, najviše ovaca).

129. Običnije su onomatopeje ove: tu-tu (imitiranje brodske sirene: brpd sviri tu-tu), biim(imitiranje pucnja: bum kona b/jrbu), triis(imitiranje zvukom onoga što se čuje kad pukne staklo: eaklo triis i njemq ga više).

Uvezi s onomatopejama mogu se spomenutii nekiglagoli onomatopejskoga postanja: šuštiti i hu;1ti(o vjetru: vitar šušti i hujf), blejati(o ovci: /ivea bleji), bekčćati (o kozi: koza bekčć�), kukućilti (o kukavici: kukavica kukuć�), kokor/jkiiti (o kokoši: kokoša kokorqč�), kukurikati (o pijevcu: pivac kukuričf), gniiućati (o mački: miiška g1iiiučf), roviiti (o magarcu: wv{i.r rovj).

PRIMJERIGOVORA

Tekstovi•u••magnotofonskcvrpce,snimaniu2irju.GovorilisuMarijoMiškić. (t. 130. i 132) iMiroGrguričin(t. 131. i133)

NaJ jedij11 dij11

I30. Jednivlčeri, ka je bilo lipo vrime, dpg()Vprili smo se ji!,Ri!de Karmelin, Dina i Vit{,rijo da idpno sutra loviti kijjcf, ako budf ujutro lipo vrime. Kii smo diiili u Kprpma.ftiu, vjeziili smo idro i došli na Puncu Kr()tnića. Digli smo ldro i onda s levij.mun išli na otok Kilkuan, na šk/i/ Kiikq.n. Tu smo miilo lovlli i kad ni bilo niJta, p11dii smo Wi na škJ!pf Mrten{z. Napriivilo je veliko jugo i tu smo moriili sti!tb. NiJto smo ulovili, skuhali smo u jednpj teći i posli smo sprq.znili ujednu Ikriipu i začinili smo i pndiJ smo posli jlli. Kii smo pojili, nismo imali Č!!ii Piti, nego smo imiili u jeny6j boci vina cil9ga. Onda smo odlučili da ldf111o na Kurbu, jer je na Kurbi jednii guštjrna na kojpj lm{I iruik vod?, Undii

GovorotokaŽiria

smopojugudigliidroii!lismonaKurbu.Kasmodol/inaKurbu,zagr.'ibili smovodf,ondasmoras/(idi/iinapilise.Vč_isepočelolkurdvaii.011d.'ismoišli naIk{'o/Skrž(inu.Kasmodol/inaSkržq.nu,nčiJ/ismonikrfurčllfkojisub,,acalida/mituus(ipf.Mismodo.Hiprbr!'od i kl/.Žfna11jed(i11si(iridačJ.smo mipi/,;ro.Ajedq.njekrčijinhodija i nosijaukarti/udalamitfkaki>danosiniku lkii/11ilipomid/jrf.PJslismomipftčiliotčidv(i.morfJiseproćiizmejuVčlikfi M\ilfSkrbŽl;inf.Onigovorudiisenemorf.Aonisuvećbilib(iciliminuiskiipilisuribu i :::ac{inisutilirećidasemorf.Včjsesnoćči/o i ondiismovje:::iiliidro, uiindčiliseilegli.Kases1,irasvani/o,WismonaBr!'akoKurbf.Kakoje učinilopos/isliibovrime,odBr(i.kaoKurbfWismonaLusmari,i1,2.Tiimosmo rrčvilinčiJf#,11brrd,žir(ijski.Onisutamolovilikijjcr i undiisudol/ikon(i.1. Mismoi,1reklidanifćemod!'ofiidomančgodac'emominoćiti.Kasubni digliidro,illinalirja,wufiismosemiiskrcčilinaLusmarili1,2,ukrcčilisvaki roojejči,ieiundauka1ićlniman.Malokasnijep(i.jevicaribilajesamomarčtaodjuga.Kiismodol/inaPumu2ir(ij,bilojejolsuncevisoko.Mismo moglid!'ojciranijedoma,lilinismotili,jčrsmoimalisasiibimja,i(i.cubrodu. DoHismouKrumlilliuokodevesatinoću.Tčimosubilinikiribari.No.sjebilo str(i.dčinej(incizab/ejiju,diinasnčbičuli.UndJ.smosvlikiroogasi/ivi/ikolo vr(ita,k(irtilpodrđkuidoma.

Kiisnwillinarlbr

131.Jedq.ndq.nkasmoillinaribf-družinaSimina-/onsezov?Simč Prvinkin,takopokući/WismouStupicudaćemoribatisamrlžun.T(i.semriža zovjegajun(i.ra.KlismomiWibilonasjedese.Bijajevelikiviiar,bilajebura, iminisnwmogliprobiti.ASimekl/..if:•Ml>r(i.ieprobiti,mor(i.modautopimo mrižu i dauvčitinwzaručiik,zaviceru,kakobilo•.Klismodol/iuKab(il,tiimo jebilavbjskainisunastilipustiti.Mik(ižfl'llo,k;;.žfSime,govori:•Pilstinas, pii.stidauvčitimoni!toribezaručliko.Ondamiillidautopimomrižu.Kiismo llli,četlresuosta.linakrčijualjiJstihjebiloubrodu.Mismob!4aci/imrižu. Bilesuvele,j(ike,velikemarete i sliibosmotopilimrižu.Kasmo:::vuklimrižu nakrl/.j,sllibos,nouvčitiliribf.Tusubilidv(i.nwrndra.Mismoind(i.lima.lo ribfdaspečuzaruča.k.Kasmosevrtića/ikući,diglismoidro i včjsesmr(ičilo. Undasmopodilili,namulusmopodi/iliribuiWismokući.Up(ili/ismodvi bumbete,dvijferi!,Ia,kli.kobilo,iondasmoWikući,vičerali.Kiismovićerali, undčisnwWiswavati.

MrižaIabata

132.Sa.da,saudevjetomuseldfnaJiibaiu,lovisemyo.lfgiricr,gi,re,iaćf, uhutiseskll/.ta.Sabalaizg/edq.:niiprisučelirkola,obruča,ko;isuprivfzani zamrižu.Onda_ieodmavadiinakoj(i.ribukupi.Odvada.nrsuproduženedvi scr(i.ne,zovusekolo.Nakrajumrižfnala.zusedvij!ćijpa.ZairJćijpsuvjzani konopi,brgaiure.Zabrbgaiurevfzanajeniilt�ngakoj�!iibaiuJin'kiisepotfžf. Zaltijngf i zabrgaiurevfzanjekonop,jedijnkonop.TajkonopidfodUibarf dobrbda.Ubrodiisenala.zikriknakojegmotajudv(i.čovika.Kadsesmow trikonopa,ondad/jdf!iibaianabrnd� i iikoč�budf II n/jj,undasekupi,ako nim1,2-niiia.

OdBalunadoLantpn�

133.OdBalunajenazmoracvolaPeččna.Pečenajertamorib,;iripeču ribu.TujedobrokuP(inc.Ribqrikaduva.wribr,ondamrižusicrlljupokriiju ,·undaiivečed/fdupiijeskiipuimlvuniibri1odiondaodliizfnarlb,pie. Zatfn,11aliizisePodvoda.Tuje11ikqjama,un/jjim(lvodfZatiisezov?

Podvoda.Tuži11skekiičiivoj11/jvcfgra.buvoduipijii.Onda_ieKiJmin.Sliči nikika.min,zakomin.OndajeKriv/ića,krivaje.ZaKnva.čfnalii:::isePiima No:::drf,bndaMl/.11,2Nozdra.Takiisezovjepobardu.DndaPumaSrbdiina, PumaBabf.ZaPiimfBJ.brodmasenalii:::iVelik1,2Nozdra.Tiin(ijviJeJezeriinidolaz11iviićajuribu.011dajesaopePumaZir(ij.SiiprelaZbmonabri,o.kf i Jkbfr.Siićemopoć{iiodmanabvfmalr!kb!f.Ddmana/lizisekoPumflirq.j RaparčiJn(i.Zatinod111akoMikavicj,nala.:::i.sejedanml10.lilkofić./1111,2tujo! nikapličlnako.iiisezoviPralćići.Tujenikokop/e,diisenebirazbijabrtto, Ddmasazjuganaliizisemalovećilk/j/,zovjeseMažirbna.ToteZirjani sia.v/aju/it•qprikozimj,jerluimq.dostair(ivi,unda/jvcezdeb/a.ju.

Sag/irnrstr(in{KurbfnalaziseSkrižqna.DdmakoVelikfSkrižl/.nf,odma jeMalaSkrižl/.na.!spoZir(ij,umalomuktilfusuotociKosmJrka,Pokll/.ndica zati,1Kameni.DdmazaKosmarkfnalazisem!'o.lilk�/Baku.!spoKosmrkf ukiJafnalaziseLantpna,azov{seB/iwenica.MijezovpnoLam{rnajer jenarili.iroića.

RJECNIK

134.Usastavljanjurječnikaprvenstvenosmosedržalileksičkogakriterija. Nastojalismo:zabilježitimanjeobičneriječi,zatimspecifičnelokalneriječi zapojedinespecijalnosti,k:.ioštosu:zemljoradnja,stočarstvo,ribarstvo, domaćinstvo,životinjstvoibilinstvo,društveniiduhovniživotivremenske prilike.Akcenatjenariječimaonakav,kakoseakcentirajukadaseizgovoresame,bezkonteksta.Uzasvakuriječdonosiseinjenagramatička određenostiznačenJe,auzmnogeirečenicailikraćaizrekaukojojje upotrijebljena.Sveriječinismo:zabilježilisgovornimprimjerimajersu ispitanicič�tosamonabrajalinazivezapredmeteiradnje.Akcenatje riječiugovornimprimjerimaponekaddrukčijiinadrugomemjestunego jeuleksičkojriječi.Dotoganajvišedolazizbogenklizeiproklizeizbog završetnogzakona,očemusegovoriupoglavljuoakcentu.Prematome iakcenatjebiojedanodkriterijausastavljanjuleksika,jersmonastojali daakcentomzasebnihriječiiakcentomriječiugovornimprimjerima buduobuhvaćenesvevažnijepojavežirjanskeakcenruacije.Napokon, željelismourječnikuobuhvatitiisveosnovnesufikse:zatvorburiječi injihovihizvodenica.

Napomena: Zbog tehničkih razloga u Rječniku je tirjanski kratki akut označen znakom ' (npr. jlna mj. jena, voda mj. voda, vđko mj. vako itd.).

adčt, -a, m. običaj, navika: koliko ,119, toliko adltp. agi1Jt, -a, m. osmi mjesec u godini, kolovoz: do!" je u aguJ:u. akvir, -a, m. okvir: akvir za pr(,zOr. alerVj,-Oja,m. iarel(ij, -Oja ire/fij, -Oja, satkaospravazamJcrcnjevremena: jesi poprJv1j"a alcrf,j?

�lta, -�, f. vrstamorsketrave: (i./�aje rr��•a o m\5ra. april,-i/a,m.četvrtimjesecugodini,tra\·anj:uaprilusr{i.rrn()mo. iir.ima,-f,f.vrstatrave:drama,11ik<;itr1i..iakJbuh{ir. arbiJn, -ai m.vrstaribe,PagclluscrythinusC.V. arc/Pj, -Oju, m.v. alrroj. (lrmaci se, pf.spremitise(oribolovu): jesU u q,rma/i.>

babica, -r, f. vrsta morskog raka: tihiitija san bJbicu. babim� U4mica, f. vrstabiljkenaliknasmilj. babufica, -r, f.žalo,krupnijezrnopijeska. Biid,ii df,.n, Biid,irga #na, m. katolički blagdan, Badnjak.

bdja, -{, f.vr5tadrvenogsuda.

bakar(i,l, -a, m. vrsta ribe, bakalar: skilvalasanvanba.kar(ila. bala11cUn, -a, m. vaga.

bQloga, -t, f.izmetinamagarca: ntmt,lOj Sltiti na bdlogu.

balota, •f, f. drvena kugla zaigranje, buća, boća: igrQmo na balotf.

bdnah, •{mka, m. i vdnak, -iinka, m. klupa: rldite na bJnak; roj.dno banak ili odna.k.

b(mda, •f, f. 1trana: b/inda broda.

b�rba, -h m, stric, starijičovjekuopće:b(lrba Ive, distebili?

barbčta, •f, f. konop ililanac kojim se brod vezuje za kopno: dod/iJmi barbčtu.

bari/o,•a,n. mjera za tekućinu, oko 65 1, isud koji sadrži tu količinu tekućine: ućinijawn

dv/i barila u/a.

bd.Ita, adv. dosta: dOsta ste igrdli, sada biilta. bat�liti ,., pf. riješiti se, osloboditi se(koga ili čega): bat�ftla " ima riega. batUn, -a, m. bat, mlat: tulJi se batunUn.

bMra, •r, J, dio tijela, bedro: bMra '"' bol!.

beklćati, impf. proizvoditi glas kao koza, meketati: koza bek«f, nem�jbeklćati. belandir, ..a, m. vrsta loze. birkula, •r, f. češer: bfrkula o bora. bičve, bilQv, f. pl. čarape: up/;/a ,an bičve. bilcast, -a, adj. sasvim bijel: bi/• bilcast>. bi/9,k, --a, m. vrsta puža, ispor. spužica. bir, -a, m. vrsta, bir(većinom o lozi): inu;m,o $/Qbi hir od loij. birida, •f, f. riječ: bi,ida po biridu, nika kraja. biž(,/ka, •r, f. vrsta 1očivice.

bižiit, -a, m. vrsta ugora, ispor. ugor.

b/iiydan, •a, m. v. Boži blaydan blazina, •f, f. jastuk s perjem. bl,joti, impf. proizvoditi glas kao ovca: pvca blejf. blita, •f, f. vrsta lisnatog povrća, blitva: đtfte blitf na u/u.' blizii.nac, -(i;nca, m.: oni su bliz(inci. b/aza, •f, f. bluza: opr,l/a ,an·b/azu. bob, boba, m. vrsta sočivice, bob: pozlbQ nan je bob. bobica, •f, f. i bubica, •f, f. vrsta pogače: poiaJ, za bobicu. boclln, -a, m. vrsta boce kruškastog oblika: bocun o litre. bol&:, Mjca, m. dem. od bok, v. bok:ZmJ!raiiaQ bojca, od ZmoraJriihbM,c. bpk, boka,m. I. dio tijela,kuk, 2.blaga izbočina mora ukopno: Bđko Knlievic. bokUn, -a, m. komad: za viCeru bokUn misa. /w/j,t, •i, f.

BožidarFinkaiAntunŠojat

bon&:.a, -,, r. smireno more, tišina na moru: bcnJca jt. bo11aca1i, pf. stišati se (o moru): bonaca/o je. borit, -a, m. dem. od bor: bija san ko boril9v. borovina, borovini, f.borovodrvo: JUžan o borovinf. biirsa, -,, (. torba: kupilasanb{,rs.t. botUn, -a, m.dugme: p9 mi je bozu,,. b�, -r, f. plutačazakojusevežubrodovi. flđžl bliJyd.in, BJ:Jrga bliiydana, m. katolički blagdan, Tijelova. bragatUrc, bragalilr, f. pl. i brigariire, briga1Ur, f.pl.konopčićinamrežama. brJk, -a,m.podmorskauz\·isina: Br�k PUh.a. br�nčr, brJm;l',f.pl.škrge braTJik, -a, m. štitnik:braniko!p.ihera. bravinac, -fnca, m.mra\':r#ika bravinac. brd9jcc,-a,n.brdašce:SmrikOvatjejenobrd{ijce. br/Un, -a, m. \'rsta ribe, Atherinahepsetus, L. brfunica, -r, f.vrstabrfuna,ispor. brfw1. bri'gozure,brigatUr,f.pl. v. bragaturc bri.str�n, -a,m.vrstabiljkeoporamirisa,•baštram«. briikula,-f,f.vrstakartaškeigre:iijmonabrilkulu. brilku/ari (se), impf. igrati briškulu, ispor. bri!kulJ: gJMQn kak3 ,c briikul{,ju. brita,f,f. ibita, •h f. vrstanoža: bha za navrGćalie. brkcita, -r, f.jednjak:osz�mujebokUnubrkčui. bniistra, -e, f.vrstaindustrijskebiljke:IuJimo bmiszru. bfnica, -,, f. ženska seljačka haljina. brđ,ka,•r,f. vrsta lisnatog povrća,kelj: zavileru brđsk,iblitr. bPta, -,, f.vrstanata,v.brita. brud2t, -a,m.1.načinpripremanjahrane,2.vrstapaprikaša:krumpirinabrudet. brudeiJti,impf. ipf.priprematiilipripremitihranunabrudet:mcilobrudetJti,miliolefQti. bruka, •/, f. vrsta čavla: kupi briJk�(v}. bruiket, •a, m. ždrijeb, ždrebanje: rib�nw po bru!kčtu. bruzfn, -a, m.metalnilonaczakuhanjenaognjištu. bubica, -,, f.vntapogače,v. bobica. bubrig, ..,,, m. bubreg. lnul�tt, ...inat, f. pl. gaće. bilg,riti, pf. trcSnuti, udariti; pasti: bugnija ,i. bilgua,•f,f. vrstaribe,Box boopsBp.: Ni�biJgvfukrdju, bugvara, -t, f.mrežastajačicazalovbugava. buh/ir, -a, m. i buharica, .,, C. buhač: prija je bilo m/Jgo buiilJra. buharica, -,, f. v. buhar. bujp/,..,,, m. vrstadrvene posude: j,,i ,iiivijabujplabrp? bukara, -r,f.drvena posudica, dilva: u brodimandržimobukar,. bumbeta, •f, f. ručna petrolejska svjetiljka. bumbpn, ..<J, m. bombon: daj mi bumb�on. bura,-(,f.I.sjeveroistok,2.vjetaraasjeveroistok.a:p�jttdritonabilru;tiltratebUra. bilrrii, -Q, adj.sjeveroistočni(ostranisvijetaiovjetru),ispor. bura. bu.Iz,-a, m. ženski prsluk. bi2Itaoku.Iina,bilitro kuiinaJ f. jastučnica. buti/a, •t,f.boca.

cak(,l, cdkla, m. staklo: lp je o cdkla; jed/in cak/il �a j,,,,. la!tru o poniitrf. cicalo,-a,n.deprec.onajkojisišeprste. ci.cati,impf.sisati. cidii,,, ..,,, n. cjedilo. ciki-ciki, intcrj.povikzadozivanjekozlića ili janjeta. cija,•11�, adj, i c!I, •Q, adj. cijel. cil, -Q, adj.v.cija. cilovlno,cflpgovfna,n.ncrazvodnjenovino.

GovorotokaŽiria

cimJnat,-Cma,m.cemenat: va/9,nJvrlmc uzfsridvivitfciminra. cinf, adv. jeftino: cini ga prodada.

cipal, -pla, m. vrsta ribe, nomcn generale spccicrum gcncris Mugil Artcdi. civ,-i,f. nožnakost,cjevanica: bolimeciv;civmeboli.

cOlat-',-a, adj. šepav: 011Jje žtnacO/ava, bez nogi, cr/im, -a, m.i crriul, -a, m. vrsta ribe> Heliascs chromis Gthr.

dno, -pga, n. crna boja:Jr(llarje naI�ran dnin.

crri.Ul, -a, m. vrsta ribe, v. cr/rm.

cUkar, -kra, m. šećer.

cvfbari, -b,ia, m. v. maj.

(cvisti), impf. cvjetati: cvilenast�blucvi1{ (zabilježenaje samota potvrda s 3. I. sg. prezenta).

cvi1J1i, impf. cvjetati: sa t.c pol{'ti cviliiti, ispor. cvisti.

lo., pron. !to: la St prti ka 11e ZIIQ., lQ.č, -a, m. vrsta ribe, Uranoscopus scaber L. lak9ra, pron. indecl. štogod: reci ,ni lak9ra. lll.m['rage, lampr,>g, f. pl. pijetlove pandže.

l9vJak, -a, m. vrsta lisnate trave.

lencrWi, -a, m. dinja.

ltt(v)rtak, -ftka, m. dan u tjednu.

ltt(v)rtr,k, -a, m. mjesečeva mijena.

lflll.k,lilka, m. dio noge, gležanj: Bika san prbijainembrinlwdiri. lig�,-ova,pron. čiji: lig� je tolibar?ligovalevilepolttiti. likara, -,, C. lončić, lalica: mllko rije ulikari. lobr,n, -li.na, m. pastir, čobanin lrlll.k, -a, m. vrsta kukca, cvn'.:uc Muo, -a, n. crijevo. lfv, liva, m. tekućina , bojom za bojenje tkanine: 11 črwili u 1�. @do, adv. mnogo: imp i ludo. l!upmna, -,, f. tigica.

lll.,adv.zaiuicanje odmicanja od mjesta, proč: Upj• utora.let4; bil llJ.; t4 hlldi;MmoliJ. ata, -,, m.arh.otae: di ti je t4la} 14/wla, -,, f. brbljanje, čavrljanje. taku/4ti, impf. brbljati, čavrljati. đn, lerl, f. kći: t�i• moja tin; di le! s mojan uran. @ltu-@ku, lnterj. povik za dozivanje kokoši. @!, interj. v. ul.

ddaml1a, -,, f.dinamit:furJ!ti ,u bpciJ/i dalamftu u •PP,, damijima, -,, (.vnta velike boce, demižon. daniJske, adv.danas: danll.llu tu il ,rp. d4tala, -,,f. vnta morske lkoljke, prstac, datula: iiltraga llvrldi d4tala, rulji" batunun. �iJti,impf. I. davati, 2. mirisati,vbnjati: lunnarin/Spo�j;. m, dd!a, m. kiša. dud.. decimbar, -bra, m. dvanaesti mjesec u godini, prosinac. dima, -a, m. bočni dio čeljusti, desni. tliblv, hobđ1nica, dib/f hoMtni,,, f. morska zvijezda. dili[aka, -,, f. divlja loza. dilil6 spuga, dib/i ,pugr, f. vnta 1pu1vc. dili/C, -6, adj, d!vlji, ispo�. dib/a hobotniCIJ i dr. diJa, -,, m. h1pocor. d1ed.

duwie, adv. 1.gdjekad, 2. gdjegdje: di/wle i vile tribQ drva1oriti; bit, dikđle. dikv,-, adv. I. gdjekad, 2.gdjegod: dikpr igrpjr, na tri11pga. dikora, adv. I. gdjekad, 2. gdjegod, ispor. dikor. dikv,-e, adv. I. gdjekad, 2. gdjegod, ispor. dikor. dim/ak, -a, m. dimnjak. diskutiriiti, impf. i diskmova1i, impf. raspravljati, diskutirati. Qulmtovati, impf. v. diskutirati. cfittlina, •�, f. vrsta tnve kao stočne hrane, djetelina. diif'21, •a, m. inat, prkos. dilit, -a, m. arh. djc:tc:šcc, djetić. d"rvcr, -a, m. mužcv brat, djever. dobita, -,, C. dobi1ak: k,i je dobila?

dp/a, -,, f. dolina: Jap/em'Ite je ji,ia diila. dg,ii, -Q, adj. I. donji, 2. jugozapadni. dosle, adv. d0sad, do sada. dotle, adv.

Dr9g01ii, -Q, adj. koji pripada Draganu; samo u t<>ponimu: Pilnta Dr,iga,icga Rq.ta. draulika, -f, f. mlin na hidraulični pogon. drlll.ti, impf. trčati: vaj za milliun drli. drlto, adv. i drito, adv. ravno, pravo: p,iOj dr�to npj. drito, adv. v. drtlo. drob, drdba, m. trbuh: boli me drob; kriz drdba. dHko, -a, n. drialo: driko o motikf, dMpin, --a, m. vrsta morskog sisavca. durandja, -r, f. trajanje: o durancijr je. DGJi, DiJ,�(v), m. pl. katolički blagdan, Duhovi. dJlJ4,-,,f. I. dub, 2. stanovnik, tltelj: imQf>l,to du!. diit,-a, m.vnt.1 ribe, Dicentrarchus labrax Jordan. d,,z;&,a, -,, f. tucet. dvanad/sti, -pgo, num. ord. dvanaesti. dvilr, -a, m. dvorilte: l,l,/o dvpri!i .rw OICO.

4ardin, -a, m. cvjetnjak, perivoj, đardin. l"wa, -1, f. lukobran. 4irpn, -a, m. vrsta ukrasnog cvijeća.

lvala, interj.: lvala naloj zrldrugik4 vdko vod;ralima.

/abriF!ia, -,, C. 1valtarcnje, raznovrsni pollovi. /a/arinka, -,, f. vrsta stabla s jestivim bobicama. /�ti (u), impf.hvaliti(se): jđ! ,eN,lu da bu P9 vlMp6piJi #kogl!din,. /�. -a, m,, grah. f•lv,r, -a, m.i/erpl, -a, m.svjetiljka na brodu svićarici: p6tfelprun. /eriJ, -a, m. v. felar. ferijpd,,, -,, C.malen uski prozorčić. J;r,,,, -4, adj. stalan, čvrst.

/erm4ti, pf. zaustaviti: fermpj, ll�j. /llta, -,, f. prsznik, blagdan, svetkovanje. fiia, -,, f. kriška, odsječak: dt•i J;t, krilha. fijiiba, -,, f. kopča na remenu, na aanduku i sl.: kajil bbfiji,b. fijwnblla, -,, f. v. pijwnbela.

BožidarFinka i Antun Šojat

/itrati,impf. i pf. filtrirati. /itr(lvati,impf.filtrirati: progad1lrjedis,voda/itr(lj,da ldru gu!tp-nu. /rđnak, ;1,,ka, ■dj. slobodan: IN<}c su fr(lnkr. /rP.tar,-1ra,m.vrstaribe,Apro strebcr Sicb: fri'JOtarjenaI�rancinin. frigati,impf. pržiti, peći na ulju ili masti: v?j stJrigQ,ju. /rUt,-a,m. plod. Jugiiza,-,, m. ložač u parobrodu. fumlUi,impf. pušiti: ::abrP1ie110 je fwnOti. fimda,-,, {. konop koji drži lanlinu uz jarbol. fundamčnat,-ima, m. temelj. /undati,pf. probušiti; naglo zaplivalipremadnu(oribi):ribafu,id(l. Jurč.It,-a,m. stranac:jure/ti su b9CQ/,' dalamiw u s�p,. fuit(ln,•a,m. vrsta seljačke icnske haljine.

gujina,-,, f. zmija. gundula, -,, f. vnta malog čamca, aandolina.

gllrla,-,,f. I.limenacijevkojomaedovodivodaucisternu,2.dimovodna cijev: gurlazJ vodu; gUrla o lpdhera. gule,-a, m. 1. tek,okus,2. užitak,uživanje. gu!tJti, impf. naslađivatise. gu!t(ma,-,, f. uzemljiizdubcnoiobzidanospremištezakišnicu, cisterna: progadUrjedi se voda fitr(ljr da idr u gu/tinm. H

gat.,g#,r. pl. hlaće. gajić,-a,šumica. gajunpra,-,,f. vrsta mreže stajačice,za lov ribe gauna. g9m,ad,·. sasvim,potpuno: tđ je g9nc, nOVi vdrid,. garpful,-a,m. karamfil. gaI,-a,m.svjetiljka petrolejka: u kući imQn trigaia. gq.tavi.a,-,,f.ženakojagataiuzputprosi,gatalica:n,atavicaprosipocC/pmusvitu. gaU11,-a,m. vrsta ribe,Macna vulgaris C. V. idruge vrste. gin'ru,-,,f.vrstaribe,nomcngeneralespccicrurngcncrisSmarisCuv.:nim� sJ litigine. gire,iala,..,,f. mala girica,ispor. girica. gl(lm/a,-r,f. drvo na ognjištu koie jednim krajem gori, glavnja. glam6l,-dla,m. vrsta ribe,nomcn generale specicrum gencris Gobius L. gl(lva,-,,f.J. dio tijela,glava,2. geografski pojam zavrstu konfiguracije tla. gl®9r,-a,m. starjdina u seJu: bija san saglavar{lci11. glavica,-,,f. I. dem od glava,2. brežuljak. glavina,-,,f. dcprec. augm. od glava. glojati, impf. glodati: mi/ gl�i,. griDUlati,impf. proizvoditi glas kao mačka,mijaukati: ,,,�!ka g,iG"tr. g,ilzdo,-a,n. gnijezdo. grlpj,-�ja, m. gnoj, đubar. gnojiile, -a, n. gnojište,đubrište. gnoJiti, impf. gnojiti,đubriti. gpr,li,•Q,adj. I. gornji, 2. sjeveroistočni. goromu.I,-a, m. i mogoriU,-a,m. vrsta gorske trave. Gpsµ,-,, f. Gospa,Bogorodica: Gospi mi; G6sp, mi. graa,je,gradi/,f. pl. roštilj,gradele. gradina,-,,f. ruševine zidina: tcimo su nikt. gradine. gr-Ptalo,-a, n. čeljade koje mnogo zanovijeta. grdvan,-a,m. vrsta ptice,gavran. grbunir,-a,m. ložač u parobrodu,ispor. fugilta. greb(lč, -a,m. žličica za čišćenje motike od zemlje. (gristi),impf.ići,hodati(glagol seupotrt,bljavasamouprezentu): jptmlfnu/IOJ,;t61t gridcmolovitiskbrosvdki d(ln. gribfa,.,. f. jarak koji odvaja dva zemljišta raznih vlasnika,međa. grihota,-,,f.grehota. grkj(ln,-dna, m. dušnik,grkljan. grm9/,-a,m. vnta morskog raka. grub,griil,Q,■dj. ružan: la si gruba!grabo je vrfme. triijpla,-,,f. ljcaa,osobito za sušenje smokava: gil�,-,,r. uanica.

gilbilina,-,,f.pejor.velikagubica;pogrdninazivzatenskočeljade:ldto/wp,;I,pbičino.' giUa,-,,f. dio odjeće, maja.

h/adovati,impf. odmaratise u hladu: hlaJiJjin i gladiljin. hobotnka,-,,f. vrst.1 morskog mekušca: uhiltija san hobbmicu. hrib, -a, m. panj, korijen stabla. h1ijiti,impf. hujati(o vjetru): 11itar Iu/tii huji. luml9r,--ia,m. zabat,nakojemuje često prozorčić. humarit,-a,m.1.otvoriliprozorči�nazabatu,2.otvornastropukrozkojii;eulaziljestvamailistepenicamanakatilinatavan:lum,arilzagpr,lipilJ. hu11cilt,-a,m. oevaljalac. /wn,;utarica,-,,r. nevaljalka.

fd,-a,m. jad,srdžba:"'nwrin3d ida. fditi(se),impf. jaditi(se),srditi(se):nem�jsefditi,lameflliI. idro, -a,n. jedro,ispor. jidro: idroje M br&lu. inkJrat, -9,rla,m. žbuka. ispo(d), praep. I. ispod,2. 1 jugozapadne strane: ispo Žir(l(j). iti, impf. ići: muhi, tenu, iti u kf110. itros,adv. i jUtros,adv. jutros. itroskt, adv. i jiJ.troskt,adv. jutros,ispor,itros. iva,-,,f. vrsta vrbe:iva md.lo pccig6;iva o,,.;,valovika napravi liva. lvilnov,•a,adj. ito pripada lvii,u,. Tvin,-ina, adj. &to pripada Ivi (m.). izna(d), pracp. I.iznad,2. sa sjeveroistočnestrane:i.rnaŽirja. iznUtar,p'racp. i adv.iznutra.

j(lgla,-,,f. ribarskaigla,tj. igla za pletenjeili krpanje mreže. jagUC,-a,m. vnta trave. jakar,-kra,m. iriakar,-kra,m.vrstaraka,rarog: jakarim"j/jkQk/Ula. jaklta,-,,f. kaput od odijela,kaputić. jJ,UU, jpiica,m. janje: jQ.rici su "411 krepali. jaričU, -a, m. dem. od janac. jap{ut,j9pna,m. vapno. jdpno,-a, vapno,iapor. japan. jprbul,-a,m. jarbol. jtirMla,-,, f. staraporuieoakuća,upravozemljišteunutar njenihzidina. ja.spi,-a,m. vnta stabla,jasen. jastog,-a,m.vrsta raka: jastogi1n4ltdrlJlr. jastreb,-a,m.vnta pticegrabljivice,jastreb:o7Uljedobrasvl(ldatiijJstrebailr.aleba. jati'va,-,. r. lena muieva brata, jetrvL juik, -a, m. jezik: nM maUrllUkijasik. jldanad/sti,-911', nwn. ord. jedaoaeati. .. jemat11a,-,,f. I,vrijemeukojeseskupljajuplodoviuopće,2. berba grožđa. jmpr,-a,m. mjesec u godini,siječanj, !spor. silan. jlpe,1dv. ij3µ,adv. opet: jlpe ,anddIQ. ,evo, intcrj. evo: JltJo 1a U mene.

GovorotokaŽiria

Je.zerdnin,-rana,m.stanovnikselaJezera:dolO.zuJe.u:rdniivtlća;uribu. jfž,-a,m.jc1(morski):ubojasansenajiža.

jidrO)-a,n.jedro,v.idro.

jope,adv.V.jepe.

jilgo,-a,n.I.jugoistok,2.vjetarsjugoistoka:hi)unajiigo;pultjilgo. ju.!11-Q,adj.I.tačan,2.prav,3.pravedan. jil!tc,, adv. upravo; ji'iltosan dJii,2.

jUžrii,-Q,adj.jugoistočni(ostranisvijetaiovjetru),ispor.jugo.

laiiga,-,,C.1.knjiga,2.arh.pismo:<MllQ,m·jek,figu. lt«-kO,,interj.povikzadozivanjekoze.

kola,--hf.vrstamrežeza-dubinskilm·.

li«'eta,-f, f. drvenidiokreveta.

kli}a,-f,f.košara.

lti,go,-a,m.kuhar,najčešćebrodski.

JrĐkor9k0ti,impf.oglašavatisekaokokoš:kOkoiakokor�{f.

loiMoša,-f, f. kokoš:kOkofokokor{i.ćf.

"'1liJan,-iS11a,adj.deminutivnopremakolik:ko/imoJCjiije.

J,J,lo,praep.oko:kJiodvPriiJudica.

ltaludn·,a,-f,f.časnasestra,•sestrica•.

Jeo..binit, -a, m. vrstadonjegženskogrublja)kombine.

kah�,kabla,m.drvenaposudazanošenjeidržanjevode,kabao.

kacjpl,-a,m.kutljača,v.kuta/.

kadija,-�,!.stijenakojaseokomitospuštaumore. kafin,-ena,adj.smeđ:ka/enob11<a.

kajin,-a,m.posudazaumivanje,lavor,umivaonik.

kajiI,-a,m.kožnatiiliplastičniopasačzahlače,remen. kako,adv. I. kako,2.kao:govoriponašukakodajevoderodrn;kakom?

kalJti,pf.spustiti,položiti,staviti:kalačemogaugrčb.

ka/diija,-r, f. spremištezatopluvodunaštednjaku,kotlić. kdleb,-a,rn.vrstaptice,galeb.

kalim, -a, m.top.

kamamila,-f,f.vrstamirisaveiljekovitetraYe,kamilica. kameniGa,-,,f.staklenidiopetrolejskesvjetiljkeukojemujepetrolej. kanaJirlla,-f,f.mrežapliva.dcazalO\plaveribe. kanica,-r,f.vntaženskogpojasa,dionarodnenošnje;ispor.kati. kamlln,-a,m.kut,ugao:letirckantauaukUći.

'41,ta,,k<irica,m.vrstaribe,ScrranuscabrillaCu\·.

kapJt,-a,m. I. kaput(zimski),2.potpunidobitakukartaškojigri:kapot;�ći11in. kapilla,-,,f.crveniluk.

ka.rag,�rga,m. I. teret,2.adutukartaškojigrL karati/,-tla,m.manjabačva:mizovimokaraif, kartrI,-i/a,m.vrstakošarice:jed(mjehodijainosijaukft,lartiludalamicckakčdančsiniku Ikii/uilipomidpr,;k,mizasmokfbriiti.

karupil,-tla,m.vrstaukrasnemirisavebiljke,kalopcr. kasfrJti,impf.naplaćivati,inkasirati:prvi:sepUpOreznekasirq.;pOrtsJtkasir".

kasUn,-a,m.velikisanduk.

ka.Itta,-,,f.drvenakutijazaspremanjeinošenjeribeaičegadrugog:kaJfruzmitekolikom0rftc.

kJti,impf.tkati.

katina,-e,f.drvenaspojnicanabrodu:lovikje'1dkatim'. katolika,-e,f.pripadnicakatoličkevjere,katolikinja. katrida,-e,f.stolica.

kavQla, -t, f.vrstaribe,CorvinanigraC.V. ki/a,-e, f. magarčevaženka,magarica.

kiće,-a,n.col.odkita,granje,liblje.

ki!ovit,-Q,adj.kojiseodnosinakišu:dandskejekiJovito. kile, -,,m. i kile, kili,m.onajkojijekilav. kita,-f,f.tankagranaslišćem,ispor.kiće:slomilasejekita. kJiuia,-,,f.klupaukuhinji,običnogruba,neobrađena. klaJti,pf.&taviti,metnuti.

kJobuk, -a, m.icšir.

lt[rn, -a, m. klin.

klina<,kjinca,m.drveničavlićzapravljenjeilipopravljanjeobuće. k/iJća,k/iJć,n.pl.t.kliješta:%ubao•k/išćoraka. kn9jo,k,Wij„m.onajkojijekljast. kt>egiria,-,:,f. vnta ribe, Coris julis Gthr., v. knez. kJ\i:z,-a,m.vrstaribe,CorisjulisGthr.,ispor.kriegiria.

k,i;,ain,-a,m.ognjište.

ltarnOriw,-f,f.vrstazimzelenoggrma.

-.uOitra,-r,f.lanacnadognjištemokojisevješajubru,izini.

konJI,-a,m.žlijeb;kanal.

konOba,-t,f.prizemnaprostorijakojaslužizaspremište.

ltoni5p,-a,m.konop,uže.

kc,pita,-f,f.potkova.

lrmJ/,-a,m.koralj.

koredUr,-a,m.hodnik,prolaz:nakorediirutijeveslo.

1«.trčnat,-ima,m.morskastruja, ali izračna:j�kijekorč11ar. kt:rrjncija,-f,f.col.valovi,morskestruje. koroml1ć,-a,m.vrstajestivebiljke. kmomalica,-f,f.jestividijelovikoromaća,v.koromal. kiolti,-�.adj.koji&eodnosinakosti:koićimiso. /cali;,Ja,-f,f.kost:diijpa.JukoUin. ltiilta,-f,f.pristanište,obala,krajuzobalu. leolttlzi,pf.pristatibrodomuzobalu. kotorGta)-r,f.otvornapodukrozkojisesilaziiliuzlazi. Wiul,--a, m. dioženskenošnje,suknja,ispor.Ioz. iovPl,-a,m.onajkojikuje,kovač. kozica,-r,f.vrst.amorskogračića. itoz/ić,-a,m.muškomlado od koze:Ml'<Jrijekrewkozlić. /av.j,kraja,m. I. kraj,2.kopnouzobalu:zvuk/i,momrlliunakr9j. lrrijan,--9jna,adj.kojijeuz kraj. lavi"4riba,kr(ijnrrw,, f. ribakojaboraviuzobalu,uzl:.raj. la-cast,-q.,adj.kojijedokrajakrcat:krtJt-krcO.st1. ltrCma,•f,f.krčevina. Jaico,-e,m.deprcc.čeljadebezkojegazuba. lauiincija,-r, f. kuhinjskiormar. lajpo,-hm.čeljadekojejetromo,nepokretno. krlJiti,impf.rasti:sa'jekrčiiiojUgo;kadicakreIU. lrrlgla,•f,f.velikačašasručkom. bik, -a, m.napravaubroduzanamatanjekonopakojim1cizvlačimrežalabata. lrnlikovati,impf.kritizirati.

K.riJ;i,Križ9(v),m.pl.katoličkiblagdan,Spasovo. la-pi/, -a, m.nedozrelasmokva. liif,-a,m.krš:,l i• krl. krlćanin,-dna,m.pripadnikkrlćanskevjere,kršćanin. ltril9nka,-,,f.pripadnicakršćanskevjere,krlćanka. ltrwg, •a,m.velik.iltamen:iskrii.gasevadidatala;ddtalas9,narvrdl�knlt;velisukriai, "4mj,ievl/iko. krina,-i,f.I.diokrova,2.vijenac. ld-kl-il,interj.povik:tatjeranjesvinja. loi,ćak, kilfka,m.kukanakomo/triokojojvisionoštoimapc,vrslo,v.komo!ira,v.povrs/o: 19sukilfka,dv�kilfka. iaob<i,-Q,adj.l<utnji(ozubima). ltiitmiruhi,iwćni(h)zllbo(v), m. pl.kutnjaci.

J.ilkavac, -pvca, m. jadnik: ondje kukavac prima 1ipj; la ćeftfjada11 kiJkpvće. kukućiiti, impf. oglašavati se kao kukavica: kukavica kukiićf, kUkum(lr, -a, rn. krastavac. kukurikati, impf. oglašavati se kao pijayac, kukurijckati: pivac kuk11rUf. kUlaf, kUlfa, m. ot\'Orcno more, pučina Jadrana. kumpatiliti, impf. pratiti: kQ bi IUfo krm,pa,lilla ha O'Uugi>Jinu. kumpir, -a,m. krumpir. kunična,, -imq., adj. zadovoljan. kurika, .,, f. morska školjka. kUpa, -,, crijep; kUće III pokrite kUpumi. kupi,ia, .,, f. vrsta bodljikava grma. kuriit, •a,m. Jupnik. ki.iruza, -r, f. vrsta žitarice, kukuruz. kUs, -a, m. dio, komad� kilz droba. ku.Jin, -a, m. jastuk napunjen vunom. kutQ/,-a,m. velikažlicazavadcnjcjullcitekućine uopće,šcfla,ispor.kacjol. kužina, -,, f. kuhinja: O.jmo u ku�inu isii. kufinica, -,, f. dCm. od kužina. kviidar, -dra, m. zidna slika. kt,asina, -,, f. vinski ocat.

lalia>, •f, f. vrsta morske školjke. lambr6ka,•f,f. vrstamorske ribe, Crcnilabrus pavo C. V. lanc6na,.,, f. uzaribarska, konop kojim se povlačemrcic: IPje ,:a /anc611u. lanci,11, -a, m. platneni pokrivač, plahta. 14,nda, .,, f. kriška: razriJi na 16mi,. /pni, adv. prošle godine, lantlrna, -,, (. svjetionik: u kulju se ,zalGzi lamima, a zoviise Blitvenica. lantina, •f, f. drvo za koje se veže jedro. lppiI,-a,m. arh.olovka: jp san dig9 l6piI. fq.piti,impf. tjerati(o mački): maJku /ppimo miic-miic. lasa1ka,•I,!.morska1ivotinjakoja!ivipričvršćenanadnu,aimamnogoticala,vlasi. liis1avia>,-,,!.iliis1ovia>,.,,f. I.vrstaptice,2.diokrova,3.vrstaribe,TriglacoraxBp. liistoviu, -,, !. v. lastavica.

Wtik, -a, m. gumilastika.

Wira, -,,f. prozorsko okno: j,dq.11 cakp ,:ajtnu /aJ1r11 o poniltrf, lallln, -a, m. vnta sjekire.

/Ata, .,, !. lim: bokJ',11 1at,. lb,-a,m.prolaz,vrataizmeđu dviju prepreka: im9 vileni, /ilzp. J.b,Tati(s,), pf. osloboditi (se): /eber6 se j,. l;d,.Uda,m. I.mraz, 2.lcd: dnija /id maslinf. /dina, -,, f. neobrađeno zemljište. kmpzina,-,, (, novčaniprilogkoji IC daje u crkvi. #IIIWJ, �, m. limun.

W/l.ti,imp(,i pf.priprematiilipripremitihranunalclo,kuhatiiliiskuhatiu vodi,iapor.

Wo.

mo,-91a,n. kuhanahranazačinjenauljem:bilenilto/2lpga,:avillru.

Iii,•li,adj.kuhan,obarcnu vodii začinjenuljem: /l19riba; lili kumpCri; lllpmiso. lltrika, .,, f. L električno avjctlo, 2.električna struja.

llut,-a,m. vrstaribarskogabrodana kojemujemrežakanaI1rela,ispor. /oanaJlrela. kviJnat,-#llla,m. I. iatok, 2. vjetarsistoka:diglismoidroi,kv6111unillinaK�. kv6,,da,-,,!.vntabiljkeoporamirisa kojaseupotrebljava protivmoljaca. lc,:#rf,a,-,, (. vojnavježba, rezerva: ditk!gaIIl,Jlfrvu, ltbar, •bro,m. knjiga: ćig�je 19 libarJ f1GO,.,,f.vrsta ribe,nomengenerale spccicrum generis LlschiaCuv. fagi-/igi,intcrj. povik za dozivanje kokoši, ispor. a,ku-ćuku. fi,na, .,, f vrsta morskog mekušca, lignja.

litnU,-a, vrsta lignje, iapor. li,,.a likiir,-a,m liječnik: ajmoII lik6ra. fipovina, •I, f.lipovo drvo. ruti,impf. puzati: spuJict III nz1,.

r.J,•9, adj. gladak, ravan, ncobrašten: ,rovfi„ LiiripkjirjenI. livak11r, -a,m. onaj kojiradilijevom rukom,ljevak. litJOkarica, -e, f. ona koja radilijevomrukom,ljevak.inja. livir,-a,m.stalakzaumivaonik. loboda, lobodi, f. vrsta biljke. wkii,da, •f, f. vrsta ribe, Scombcr scolias L. /cpalia>, ·f, f. dio tijela, pleća. lostiira,•f, (. vrstamorske školjke, ljuštura, periska. lub,-a,m.kalup za pravljenje sira. lucvra, .,, f. riblja ljuska. luj,/uja,m. sedmimjesec u godini,srpanj. l11mbc/a1i, pf. •pojitijedno s drusim(odaskamana podu, stropu isl.): l11mbeldne ddskt. lumbrila, ·f, f. kišobran. lllngo, •a, m. dcprcc. onaj koji je od\'išc 1·isok, dug. lusmari11, -a, m. vnta mirisa\'C biljke, ružmarin. luJijii{,-a,m.kabaoukojemseluži,lukšijaroba:/i,Iij�ćza/uI1ja1irđb11;dv9,luiij/Ua. lu1ija1i,impf. lužiti, luklijati(orobi): luiijiićza/ulijJtirobu.

I, liibidr<11,-a,m.vrstacvijeća:divpjke ka suJi'Jbomornemlćuna nlkuJiibidrpg•. J,,fica,·f,f. vrsta ljulja, korov:Jur"°j,1/iinaiitu. Juiw,, -,, f. vrsta luka. /Uli 1mril, Jiitpga smrića, m. bodljikava amrcka.

""1,c:onj.Iintcrj. t.ali,nego,2.ma: mdjfj;,is1,jerinimd nrcini. mac-tndc,intcrj. povik za tjeranje maške: m.Uku lppimo miic-miic. mduha, -,, f. očeva druga(treća i svaka dalja) tena,maćeha. .....,,.U, -a,m. vrstamediteranske mirisave biljke,amilje. mlJ,a, •f, C. mrdni teg: kupi m�hu do đlova. moibr�, •o, m. I. zapadna 11rana svijeta, 2. vjetar sa zapada. �j, moja,m. petimjesec u godini,svibanj, v. cvib.i,I, maja, •f, f. dio rublja, potkošulja. majie,,, .,, f. dem. od maja mwka, -,, (. afect. majka, ispor.mati. ma4, mllka, m. vrsta biljke i njen plod, mak. ffla.a,,a, •f, f. ltroj: miikina ,ra fiti rđbu, """"""o1Mn,,nakintoga/a,f.napravanapetrolejskoj1vjctiljcizapodizanje i1pultanjc stijenja. maJr:inilta, .,,m. i makinUi, •a, m. strojar. "'alahan, •""9, adj. sitan, malen: kiJa llwdi ovpnw mdlahnpmu. MI},� -q, adj, malen. M�vazv,m,M61oga11d.rma,m.katoliCltlblagdankojiseslavi8.rujna,MalaGospa. ""114, •f, (. 1mjc:sa vapna i pijeska • vodom,mort. manafl<O,·1,f.imonarica,•I,C.nazivjednogaodčetiribrodauribolovumrdomplivaricom. """"'""4, •f, f. v. manali&a. mana,,�nia,m. konopkojim1c dite jedronajarbol. inaniltra, .,, C. juha I tijestom. Manif, -a, m. ono time ae rukuje, potrcpltine, pribor. JnOnildti, impf. rukovati, upravljati čime, ispor. mani!. miJrać,,np,rća,m. trećimjesec u godini,otujak.

GovorotokaŽiria

tnaralđna, •(, (. vrsta grožđa i vina od njega. Marcllin, ""• adj. koji pripada Marceli. Marcl/o(v), -a, adj. koji pripada Marcelu. marlla,-r, f. morskival: bila je marčtaod jUga. m(a)r/Uiiri, impf. mirisati: omčta mar/iiii, v. ometa. mail9lJk, -P,Ika, m. vrsta trave.

mdst, -a, m. zgnječeno grožđe. miilka, -f, f. J. domaća životinja, mačka, 2. vrsta ribe, Scyllium L.: daj miilki dvi ž/icr mlika.

mčiikara, -,, f. i m. maskirana osoba, osobito za karnevala. maltil, -tla, m. drvena posuda. milti, -ltrt, f., v. majka.

mazarPia, -,, f. bačvica za vodu, većinom u brodu. m(iž, -a, m. vrsta morske trave.

medić, --a, m. vrsta bolesti grožđa.

Mmka,•f,f. 1.američkikontinent,2.imedržaveSAD:111{/jpokojanmuž bijaj,uMlriki. meriM,nski, •IJ, adj. koji se odnosi na Ameriku: merik�ns� Jdza. mdtrovica, •f, f. arh. I. učiteljica, 2. učiteljeva žena. mčta, -,, f. vrsta trave, metvica.

mfiiiJo, -a, n. prutić, obično dn·eni, srašljamakojim semiješa,muti,mete palenta isl., mutva.

mialn, -a, m. vrsta ribe, inćun, EngraulisencrasicholusCuv. migavica, -r, f. vrsta povlačne mreže. mihUr, -a, m. mjehur: napUhč.la san mihUr. mindula, -,, f. vrsta stablainjegov plod,badem, mandula -mendula, bajama. mira, -,, f. kvintal, hektolitar: nim"n dvimirr u/a. miri,u, mfrin, f. pl. ruševine. milćanin, -tana, m. mještanin. mi1Ć9,IWJ, -,, r. mještanka. mi!i&a, -,, f. mišićavidio ruke od ramena do lakta, mišić,mišica. milina,•f, f. veliki mijeh, mješina: napilhala san milinu. mi!;rija, -,, f. bijeda. mlildos(t), -i, C. mladost: po mladpsti. mladu/a, •f, vrsta trave s klasom. mlfl, -o, m, vrsta biljke s mnogo soka, mliječ. mol!a,•f,f.vlaga: v; godin, ni Iii.fa nlgo jrmola. mol!an, -�, adj. vlažan, kišovit. molaran,-{ima, adj. kojise odnosi na moću, vlažan: kad jemol9rnoOnda imQkumpirit9. mpdrak, -a, m. vrsta ribe, Smaric alcedo Bp. modropirla, •f, f. vrsta dugmeta, obično na košulji. mogorl:J, -a, m. v. goromul. mohima, -,, f. mahuna. mo/ilri, pf. pustiti, popustiti: mo/pj m�hu, v. maha. morfna, -,, f. vrsta ribe, Muraena helena L. morsk{Jtaba, morskižabr, f. morska kornjača. morskikp,1,morskpgakona,m.vrstaribe,nomengeneralespccicrumgencrisHippocampus. morskiprpsil<:,morskpgapr{Jjca, m.vrstaribe, Centrinasalvian.iRisao. mPstir,-.a, m. samostan, manastir. mor,-o, m. I.mimičkitajniznak pril:artanju,2. uvježbanostprinekomposlu,grif: �j mi IIWt.

mot/lr,-ora, m. motor: ima mot/lr pavučii. motori!ia, -,, m. onaj koji upravlja motorom. mo.fjilni,mo.fjan i""'Ijiln()(v),m. pl. I. mozak, 2. moždina. mriža, -,, r. mreža.

mriZina, -,, f. augm. od mriža. mita,-,,{. vrsta mediteranskog grma s jakimmirisom,mrča,mirta. mučati, impf. ne govoriti, šutjeti: milli, mm{ij plilkati. rnilhQr, -a, m. vrsta trave.

milhte, adv. badava: milhte ćemo iti u ljfno.

mUja,miila, m. im'4/,-a, m. mola, gat: pumUliiIij(i.j. milka,-,,(.brošno itijestoštoseod njega mijesi: mu�"doma pelimo. mu/, -a, m. malo, gat, ispor. muja. murtlla, -r, f. vrsta ukrasnog mirisavog cvijeća. murva,•f, f. vrstastablai njegovplod, dud. mUS-mUS,interj.povikt..'1. dozivanjemačke: miiiku:;ovitmomiJs-mUs. mUžiik, -a, m. kopča na hlačama. mužjiv,-l;;a,adj.mužev:muž/čvojetP,nima11jQniitanisinov/jganirnrd/čva.

nahJjdti, impf. nalai.iti: nahP.jQU su se grlJbovi. rnl-ml, interj. povik za dozivanje domaćih životinja uopće. n9nka, ad\'. niti: HimQIJ n9,rka pUnta. napa,..,,f.kro\ić nadognjištem: ,pjeuiipadJsemci,iedimi. napr9v/iiti, impf. popravljati, načinjati: 11ekii 11apr�v/aju kako mlJrU. napula,•f, (. trinajjačekarte(as,dvicaitrica)istebojeukartaškojigritrešeti, v.1reI,1a: ci/a ,uipu/ajt pilla. nar9nža, -,, t. vrsta južnog voća, naranča, narandža. nllrVd,-"da,nt. s,·ijet,ljudi:va/9 niivrimtuzisti kO je119,r9d3ma. naukir, -a, m. voda ribolova. navrGća,ie; -a, n. cijepljenje, kalamljenjc. navriićati,impf.povezivatišto;cijepiti,kalamiti:,pnizaPlat'Tđtati,t9jezalanc(inu. rwvrniti,pf.povezatišto;nakalamiti,izvršiticijepljenje:nemOrrsenavrniti,tVje dib/9 lOza. navniill!a, -,, (. 1oz, koja se cijepi. navfiak, -ika, m. cijepljena mlada loza. nJ.za(d), adv. 1. prije, 2. nazad, natrag: miza dvi gOdinr; diij se nclza. nazivka, -fJ f. naziv. ntboJ -a, n. 1. nebo,.nebeski svod, 2. nepce u ustima. ntdija, -,, f. dan utjednu, nedjelja: u nediju grjtmo na misu. nevista, -,, f.sinovailibratovažena, nevjesta, snaha. noćilske, adv. noćas. novca.s:, -a, adj. aasvim nov; npv ncvciist1. novimbar, -bra, m. jedanaesti mjesec u godini, studeni. no.idivc, nozdr{v), C. pl. nosnice.

riGkar, -kra, m. vrsta raka, vidi jakar. obriiz, -a, m. lice. obivice, -ic, f. pl. trepavice. oć/Ui, -p/v), m. pl. naočali.

odriiiti, pf. odriješiti, odvezati: ajde odriii se; oću odriilti. oficij�, -a, m. časnik na brodu. dkle, adv. odakle: dk/, sr, vi', prijate/u. đ/i, conj. ili: maji/jtoan dlini?! omlta,•f,f. vrstaljekovitetrave: omčtajetr�vazaliklamar/ilii. i>ndar, adv. onda, op/6ra, •f, f. mrežasta vreća za dizanje ribe iz mreže. oputa,•(,(. postolarski konac za podšivanje cipela, obuće. OT6da, -,,&. vrstaribe,Chrysophrys aurata Cuv. /lrce, orac, f. pl. konopkojim se vežeprednjidio lantine sjedrom zajarbol. OTtPr, -a, m. oltar. dsw/, -k/a, m oseka.

bsik1 -a, m. nastamba za domaće životinje, tor. pstak, pska, m. vnta bodljikave trave. �stika, -,, f. vinski ocat, ispor. kvasina. otdc, oca, m. i rik, tka, m. otac. đtoka, -,, f. crveni obrub na seljačkim odijelima. otubar, -bra, m. i otl4mbar, •bra, m. deseti mjesec u godini, listopad. otUmbar, ...b,a, m. v. atubar, U1Jdika, adv. ovdje: U1Jdeka tu pliti po lozđman. U1Jdikar, adv. ovdje, ispor. U1Jdeka.

pajet, -a, m. bokobran na brodu: evo ti U1Jf pajet. pillac, p/jlca, m. pnt palac. pa/amlta, -,, f. vnta ribe, Euthynnus pclamys Ltkn. pa/ang(lr, -a, m. naprava s udicama za lovljenje ribe. pii/, -a, m vrsta lopatice za izbacivanje ,•ode (mora) iz broda, ispolac. pamedifr, -a, m. v. pomedor. pdmttiti, impf. sjećati se: jQ. n, pdmc1i11 " ,,,9,,zu fliku. p(lpilk, p(lpka, m. papak. parag, p(lrga, m. vrsta ribe, Pagrus vulgaris C. V.: plirag je crvin. parat, p9rta, m. dio: t9 je ml'Oi pGrat. par9n, -a, m. gospodar. particčla, -t, f. zemljišna čestica, parcela. parilda, -f, f. igra, partija: Iies partld smo igrali. pds,pJ.sa,m. J.domaćaživotinjapos,2.vrstaribe,monkipas,Nomengenerale specierum ordinis Selachoidei: d(lj pJ.sr, koićin; uhutili su dvq piisa. pa.sara, -f!, f. vrsta ribe, Pleuroncctes flesus L. pasiiti, pf. proći: simo i tamo je pas(! sedan fntti. paI, -a, m. scžanj, hvat: imQ dist p!zii Iilvra. p/il,-a, m.pašanac: o dvisest(lr muži su p(,Ii; 16je muojpiiI. paiabrpda, -,, C. vrsta cjedila. pavijUn, -a, m. vrsta terase: kUta na pavi}Un. pecigdti, impf. feči, peckati: iva mJlo pecig�, v. iva. pjgr,la, -,, f. neprilika: im\ln pfgulu I nin. peka, -,, f. pokrov za pečenje kruha na ognjištu. pifati, impf. voditi (koga ili što). periska, -,, f. vnta morske školjke, ispor. lostura. peronelpera, -,, f. vrsta bolesti ria lozi, peronospora. periln, -a, m. vrsta pribora za jelo, viljuška. p;,1, -i, f. zatvorena šaka. pdpda, -,, f. no1 od pribora za jelo. pitak, pitka, m. dan u tjednu, petak. petrosinul, -a, m. vrsta povrća za začin, peršin. petT"U/e, -a, n. petrolej. petUn, -a, m. beton. pic, -a, m. vrsta ribe, Charax puntazzo C. V. piJ(lnlina, -,, m. onaj koji se često opija, pijanac, pijanica: otac in je pij(lnlina. pijat, -a, m. tanjur. pijumhlla, -,, f. iJijumblla, -,, f. la:ka na vratima, pant, baglama. pilil, -a, m. pile. pilđto, -a, m. I. član pomorske 1trde, 2. lučki slu!bcnik koji prihvaća brodove. pinjzi, pinjz, m. pl. novac: 4j mi pinih. pi-pi-pl, interj. povik za dozivanje kokoši. pfr, -a, m. gošćenje prilikom vjenčanja ili prilikommlade mise. prrka, -(, f. vnta ribe, Scrranus scriba Cuv. piruvoti, impf. gostiti se (prilikom vjenčanja ili mlade mise), pirovati, ispor. pir: 101,ka lt piri2j(.

pilitfn, -a, m. prorez na hlačama s prednje atrane, llic. pi1đma spi2ga, pitđm, •Piltt, f. vnta spu!ve. pitur, -a, m. ličilac; slikar. piturati, pf. i impf. obojiti, bojiti. piva&, prvca-;m.\"rsta ribe, Blcnnius pavo Risso.: uhUtija san pivca. pivo, -a, n. piće: iila je pJ pfvo. pizdica, -f, f. vnta školjke: pizdica na stini stoji. pl(lvka, -,, f. \TSta gro1da. plaviUariba,plavu�,rib�,f.ribakojaboravi uotvorenomemoru,plavariba,ispor.krajnariba. plavući, -p. adj. koji pliva (samo o ribi), ispor. plavuta n'ba. plima, -,, i. dizanje mora, plima. pllti, impf. plje\'iti: pl111· po lozomi. p/uta, p/ul, n. pl. pluća. pobegenati, pf. povladiti, odobriti, složiti se. pocicati, pf. posisati: tako pilli da i lii(1) pocic�. pM, praep. I. pod, ispod, 2. s jugozapadne strane, ispor. ispod. podmllati, impf. saditi lozu. pogala, -,, f. oveći kruh pečen pod pekom, ispor. peka. ppjri, pf. poći: kal ppjti i2 gr(ll p6kh, adv. pošto: p6kle je dolp nit, rpdi. p6klđp, -a, m. poklopac. pokđjan, -pjn/1, adj. pokojan: "'l'oi pokđjan mili bija je u Meriki. po/isti, pf. popuzati, ispuzati: spuzice su polizle. pomiilo, adv. 1. pažljivo,oprezno, 2. pomalo: pomalo mol(lj ,nq.hu. po,na,ikati, pf. ponestati: nipoma1kala. pomtdpr, -a, m. i pomtdur, -a, m. rajčica, paradajz. pom/iv, -ivp, adj. pomnjiv, pažljiv. pondi/ak, -r/ka, m. dan u tjednu, ponedjeljak. pon.istra, -r, f. i prpz�r, --a, m. prozor. popllak, -Uka, m. I. wač, 2. srednji prst. popldt, .a„ m. taban. poriimmica, -,, C, dio lenske narodne nošnje. p6rat, #,u:, m. luka, pristanište. pprcija, -,, (. 1. obrok hnne, 2. posuda za obrok hrane, obično vojnička. portit, -a, m. dem. od porat. pornd4da, -,, (. isto lto manalica. po,almiti, pf. OIUŠiti ae (o bilju): li21a je, wl te posahniti. postlja, -,, f. postelja, krevet. poU,r, -<2, m. i poltir, -a, m.listonoša,poštar. poltir, -a, m. v. polar. poltivati, pf. postavitilto u red:dask,111poitiv6nenagrfdami. pplto, adv. pošto. p61,-a, m. vnta lonca iz kojega se pije: p31 o litr, ip6. potak/ati, pf. pokolčiti takljama, v. tak/a. potakniti, pf. potaknuti, potaći (o vatri): neml!•i potaknili ciga,!, pougUa, -t, f. povlačna mreža za lovljenje plave ribe. poticali,impf. podsticati,rupirivati vatru: neml!•ipoticatioga11;potilpno 01fl11. potriba, -,, f. nu!da, nevolja: u vllikpj san potribi. povulilti, impf. kazivati: povid6 ,an van la ,an znq.. puuiti, pf. reći, kazati. PMJrSlo,-a,n.povraz,dr1alt(polultružnanapravazahvatanjeilivjelanjelonca,košareilisl.). fn'ilma, praep. prema: fn'amaZvizdil/ami. pr(lsac, -6jca, m. domaćaživotinja, svinja: ima/i smofn'(ljca lmbk,tđdin,. prasica, -,, f. prema mase. fn'asa,;: nimpmo mi prasic,. p,9,:z„ prdza, m. ovan. prl, -,,, m. domaća životinja, jarac, 2. vnta morskog mekušca. fn''ija, -,, f. vuneni konac, preda: fn'lz, pracp. bez. priklllir, adv. pretprolloga dana, prekjučer: prikulir j, bflo kupi1i rib,.

GovorotokaŽiria

prikulira, adv. prekjučer, ispor. prikuler. prima, praep. prema v. prama: onđje kilktwa,; prima ripj. prin, adv. i pracp. tek, prije: U. su„rmalo pri11 k(izd/i;priri trig8din1dJI9 je iz Mlrikf. pris&l, -a, m. mlado povrće koje se presađuje, prijesad. pr/ik, -a, m. vrsta morske školjke, prilijepak. prodfka, -,, f. nadimak.

prodiri, pf. nadijeti ime: za18 su prodili mpsrir. progadiir,-a,m.vrstafiltcrazavodu:protadilrjedi s,<1odafi1rpjedaidi u guI1jr11u. prolite, -a, n. proljeće. .. prosčsti se, pf. provaliti se, otvoriti se(o zemlji): prosilaSI zim/a. prosvftliti, pf. prosvijetliti: uckJ in BPg pJmie prosvilli. prsUra, -r, f. tiganj, tava.

p?titi sti impf. upletati se: lJ se pf1i kč. nt znP?

pk,i misrc, p?v9gami.srca, m. siječanj, v. silan, v. jenar.

Prvinka, -r, f. stanovnica sela Prvića, žena koja se iz P. udala u 2.irjc, pUlac, palca, m. zapešće. pu/lma, •f, f. palenta.

pUnat, pU,ua, m. bod u igri. puncast, •Q, adj. do kraja pun: pil11, punciisr,. pUno, adv. mnogo, veoma, jako, odviše: miso je pUno sk'Upo; piino je !ltlbo vrime. puma, -r, f. šiljak, vršak, rt: pi"1ta o motikr; PUma Artita. pilpa, -,, f. I. meki dio kruha, meča, 2. meso lkoljke i raka. put, praep. prema: put Kabla; pu m,;/r, lij9j. pUzGVac, -Pvca1 m. vrsta ukrasne biljke penjačice.

sabodrdti, imp(. sabotirati. ,abun, -o, m. pijesak. sahniti, impf. sušiti se.

rdćit;a, -,, f. vrsta malog morskog raka: krajin id, rdćit;a. rakita, .,, f. hrast. raskrltje, -a, .n. sjecište putova, raskršće, rasknnica. rasl(iditi, pf. staviti vode u vino: zagrdbili smo vodi, ,asl<i-dili smo i ndpi/i u. rdžina, -,, f. vrsta ribe, Raja L. rlb4c, ripca, m. vrabac. ređ11c, rećin, f. pl. naušnice. redipi1, -a, m. ženski prsluk, steznik. rlj i rUi, pf., reći: ki lt mi rij, neka mi relj. rekuperati, pf., obnoviti: mds/ine su bilepozjb/epedesj1i liste i„ii," nisunikapravo rekuperlile. r,/pj, -8ja, m. v. a/croj. repu!, --a, m. samovolja, svojeglavost. repulina,-,, f. I. pejor. augm. odrfp,2. pretjerana sloboda,samovolja, ispor. repuI. risa, -,, f cvijet od masline, 2. vrsta morske trave. rjsri, impf. rasti. rtlplt, -a, m. obzir, uviđavnost: nimQn ja re/plta. ribQr, -a, m. onaj koji se bavi lovljenjem ribe, ribar. riga, •f, f. vnta jestive trave jakoga mirisa: riga se idi za sal/ltu. ri<1a, -,, f. izgrađena obala, pristanište. r8ba, -,, f. tkanina i ono što se od nje načini: lil!imo rđbu. rodaka, -,, r. vrsta korjenaste biljke slične repi. rogpl, -a, m. vrsta stabla i njegov plod, rogač: rogdJ!aSI m8gu navmiti na smrd{I,. r0<1a1i, impf. oglašavati se kao magarac: t0<1/lr rO<lj. rpži<:a, -,, f. kresta: rpžu:a j, cr/;,ia. rubit, -a, m. vrsta ribe, EuthyMus thunnina Jord. & Gilb. rillak, r/Uka, m. podnevni obrok, ručak, objed. rilldli, pf. i impf. ručati, objedovati, ispor. rulak. ril!opQl, -a, rn. vrsta mediteranske biljke. nlra, -,,f. vrsta mirisave i ljekovite trave: nlru metu na dr9 žiriske ka 1Uko rv,jaju. ruzina, -,, f. rda

slik, 1dka, m. mrdnjak za suienje sir•. uzlamura, -,, r. rasol. Sp/linin, -/dna, m. stanovnik Sali: bilm .,;, mpj S9/dnine, mpjku d0<1lsti u Ziltrlb. sandna, -,, f. skladišni prostor u brodu: vrzi u sandnu pa ultiv9j. sppa, -,, f. vrsta ribe, Box salpa C. V.:/urllti s11 b;iciili dalamitu u 1pp,. siirar, s9rga, m. vrsta ribe, Sargus vulgaris Geoffr. sar/11411, -a, m. v. sabun. sazjUga,adv. i praep.jugoistočno, s jugoistočne strane: &ima sazjUga Gulttr6nsk9gana/đzi SI jcd911 lk{i/,, Hrboln{i. stlin, -a, m. vrsta povrća za začin, celer. sini, pf. sjesti: s'ijaje na viinak;bJIsu ovimilhe 'Vra=Ji, sl/e su mi na vr gl�vf. utimbar, -bra, m. deveti mjesec u godini, rujan. sila1i, sflria, m. prvi mjesec u godini, siječanj. rit, -a, m. limena posuda za vodu, i!1.por. siga/. sfgal, -gla, m. limena posuda za vodu. sijanica, ..,, f. zemljište na kojem se sije. sika, -,, f. podmorski greben, podmorska hrid. sikavica, -,, f. vnta bodljikave trave, stričak. Jikirica, -,, f. 1. dem. odsikira, 2. vnta sočivicc. siknica, -,, f. vnta sita. silnica, -,, f. brajda pred lcul:om, loza i potp0ranj skupa. .rimo, adv. ovamo; ovuda: rimo i tJmoje pas6 sldan pU:i. sinotk,, adv. sinoć n·,u,vJi, -6, adj. koji pripada sinu: nfmanjo nilta nisinm,J/ga ni mui/Wa. sipa, -,, f. vrsta morskog mekušca. sitQr, -a, m. onaj koji pravi sita. skala, -,, C. stepenica. skale, skpl, f. pL ljestve. skanclja, -,, f. po!iCR. skl�t, -a, m. vnta ribe, Squatina lacvis Cuv. 1krita1i, impf. •kretati, mijenjati amjer. skriria, -,, r. drveni sanduk za 1premanje robe, lkrinja. 1/JJ/a, -,, f. arh. lkola: niJli 119ri goo3ru1/JJ/a, migoo8rima lkpla. ,kula, -,, r. vrata ribe, Scombcr scombcr L. s/lik, 1/ok4, adj. 1ladak. dpk, -a, m. vrata trave povijuie. J/akamP1a,,lakim,,,,f.vratamediteranskogagrmasjak.immirisom(njene1ebobicemogu jesti, pa se zato zove slatka), v. mrla. ,Mmari<a, -,, f. 1lamarica. sipi-, -a, m. trijem pred lcućom. slastilPn,-a, m. I. vnta male ribe, mliječ, pića, 2. plankton. siaw/a, -,,r. vrsta mirisave ljekovite biljke, kadulja. ,r-, -,, f. vrata voćke, lljiva. ,Ijz, -a, m. vrata ljekovite biljke, aljcz. smlaui, lmpf. 1m!tati (o vjetru): smit, s, b,"'2 Vrha. smr/, -a, m. vrata mediteranske biljke. mririri, pf. udariti: �j1 16vru8nd smirilau„4s?I smiritu r,Ikd1ubm rlg/pw. smlsal, smisli, f. smisao- mmQ smisli, J/lnte. sm3ka,-,,f. I.vnta stablai njegovplod,2.vnta ribe,Stromateusfiatola L.iuenilabrua dnercus V. smrdi/,-a,m.vntamcditeranskoga grmaoporamirisa:rct11čllisePMgunawnilina smrdi/•. smrdi/, -a, m. v. smrde/. msrfl, -a, m. vrata cmogorićnoga grma, smreka. smrilka, .,, r. bobica smreke: puno smril9k.

nwUiti u, pf. pasti noć, smračiti se: 11�·u snoldlo. 10/tnica, -,, f. posuda za 101: u 10/enicisiojfs9l. sp�r, -a, m. vrsta ribe, Sargus annularis Gcoffr. spiti se, pf. uspeti se: la {Use spiti? sprPvod, -a, m. provođenje, zabavljanje. spu1a, -r, f. spužva. spUgq.r, -a, m. onaj koji vadi spužve, spužvar. spu!'., -a, m. puž: spuž is poJa. spužica, -r, f. vrsta puža: spu!'ua izf,jde ka je rosa. Srbij{mac, -ii=, m. stanovnik Srbije srpske narodnosti. srban, -a, m. v. sabun. � srd;/a, -,, f. vrsta ribe, Clupea pilchardus Walb.: stp kili sr#. srde/ara, -,, f. mreža stajačica za lov srdela i srodnika. ,reda,-,, f. J.sredina,2.danutjednu, srijeda: nG sredsrldim9ra;dOI<J jeu sridll, srUn, -a, m. vrsta ribe, Trachurus linnaei Malm. stp}o, -a, n. naprava ukojojse djeca uče hodati. starps,, ..i, f. starost: pO starPsti. sterdti,impf.rastirati,razastirati(omreži):ribarikaduvdturibtOndamrižusrerQ.jupokrGju. st(na,-,, (. kamenčić:r9jejendsrfna;popUtUsusrfne;naparuim9pilnoslin.imigQ:imoP" srindman; m,iritu re stiniin. srrti, -a, m. stijenj. stisko.vica, -,, f. konop koji steže donji dio plivarice, kanaštrel. stra19r, -a, m. onaj kojidrži stražu, stražar, čuvar. srrk, -a, m. očev brat, stric. strina, -,, f. žena očeva brata, strina. stri10.1i, pf.učinitiodređeniznakpokretomigraće karte(u kartaškojigri). stilmak, stllmka, m. želudac, stomak. sub3ta,-,,f. danutjednu, subota. sud, -a, m. sud, judidum: pP/w suda. sud&, sfka, m. onajkojisudi, sudac: p1suca. ,,a, -o, m. trupac, panj: 1Uk za sisti.

111kanac, -ižn<a, m. vuneni domaći pokrivač.

sum/111,-i11Q, adj. sumnjiv,

111d1, -a, m. uzvanik na piru prilikom ženidbe, 1vat.

s(11)lkar, -kra, m. mužcv otac, svekar.

s(11)ekroa, -,, f. muževa mati, 1vckrva.

nJi{pr, -a, m. ribar kojinoću stojiuz svjetiljku na brodu i traži ribu: ti,n;i4'ru!

n;ilari,:a1-,,f.jednaodčetiribrodapriribolovuplivaricom;nanjemu jesvjetiljka.

rolriti,impf. I. svirati,2. tuliti(obrodu): brpd111/ri.

111/tdk, svitka, m. sirak za metlu.

n;ltiti, impf. svijetliti: da M/4111itl.

111rdld1i, impf. vrtati: dlitala spma n;rd/6 krut,

svFJ,-a, m. čvor u dasci.

111udlka, adv. 1vuda, po,vuda.

111i1der, adv. v. n;udeka.

lllbata, -,, f. vrsta male povlačne mreže za lovljenje nadanskih vrsta ribe. ldlati se, impf. šaliti se: 14/ajmo se!

19-ndule, /9-ndul, f. pl. vrsta lagane obuće.

lantanil, -lla, m. vrsta kvake.

,v.r, -a, adj. šaren: Ilwrlac je li/ara riba 11l/ikQ.

ItalJlna, -,, f. vrsta pokrivača, obično parnučnoga. ltirenica, -,, f. vrsta trave. /etemp.na, -,, f. tjedan, sedmica.

Iijdti,impf. vozitipremanatrag, natraške(obrodu):pumulaIijpj.

Rki-liki,interj. povik za dozivanje svinje.

llpak,lipka, m. vnta ploda, šipak.

lkd/a,-,, f.sitno kamenje,tucanik: jtdpnjeluxlija inosi,"a u/tarii/u dalJJmite,kak3daMsi niku /ka/u ili pomcdpr,.

Ikam,{i{,-a, m. stolčić, klupica.

Ik6mlica, -r, f. klupica.

Ikapu/ati, pf. spasiti: jedva san se lkapulp. /kartati', pf. izdvojiti nevrijedno: lo n, 11a/9 Ikartpj.

Ikartirlui, impf. izdvajati nevrijcdno, ispor. /kartati.

!katu/a, -,, f. kutija: smiriću tt Ikatulun il 1/(n,u.

lkaflt/ln, -a, m.. noćni ormarić. /kina, -,, f. dio tijela, leđa.

Ikpl, Iko/a, m. otok: ribQmo spo Iko/a.

Ikofil, -a, m. dem. od Iko/.

Ikorlac,-a, m. vrstaribe,Labrusmerula L.: Ikorlac je l11ora ribo 11;/ikQ.

Ikrapa,-f, f. rupailiderotina u kamenu: lku/a po Ikrapami stoji.

Ikrila,-,,f. kamena ploča,običnouzmore: na Ikrilisan byo.

Ikrpina, -,, f. vrsta ribe, Scorpaena scrofa L.

IkPpun, -a, m. vrsta ribe, Scorpaena porcus L.

lkil/a,-,,f. vrstaribe,Blennius tentacularisBrilnn: IkiJ/a po Ikrapami stoji.

Ik/ir, -a, adj. taman, mrke boje.

Ikurp11iiti se,impf. smrka,·ati se: p3lelo se Ikur(n,ati.

Imlir, -a, m. vrsta male kopanje, !at. missorium.

!pz, -a, m. dio ženske odjeće, suknja.

IP9-g, -a, m. konopčić, uzica, lpaga. lp/lhrr, -a, m. štednjak. Ipa,IMQl,-o, m. cigareta. Ipprlili, impf. štedjeti: Ipprdlai• .ra dru,p1a, !pijun, -a, m. uhoda, doušnik. lpiriat, -a, m. vrsta povrća, špinat. lp3rok, lpvrka, adj, koji je nečist. lp,,rtQ.I,-a, m. onaj koji-se ba,·i sponom. lp,,rtuso, -h m. v. lpartaJ. lpriJnohat, -ohta, m. i P9-pi>k, pppka, m. papak lt�a, -,, f. motka: za ltpng, i br1aturr11jzan je koMp. ltimodiir, -a, m. procjenitelj. Iliri, impf. arh.čitati: jpne u11đn Ititi. lti1101i, impf. stavljati što u red, u vrstu. ltd,pron.;upotrebljavaseosobitousvezaman9llo,p6l10,Olto,.zii/ro. ltraal,-,,f. krpetina, nevrijednaroba,tkanina: nisunanpjnlgo Itrdce. ltrapati, impf. polijevati rastopinom modre galice (o lozi).

Itr3�,-,,f. vrstabiljkeI jajastim plodovima kojipridodiru štrcaju. ltrilc4, -h f. glava kruha izdužena oblika.

Ituk,-a, m. ljepljiva masa zaučvršćivanje,takla uprozorskiokvir,kit. ltilmak, ltiimka, m. v. flUmak. lilbar,-bra, m. i/UfNJr, -Gura, m. pluto. ludižr, -a, m. fenski rubac za glavu. !udarit, -a, m. dem. od ludar, rupčić.

Iugampn, -a, m. ručnik.

Iiima, -,, f. liblje za gorivo. liJna(v), -a,'adj. koji je lijen, nemaran. luperliti, pf. nadviaiti, nadjačati, pridobiti: lup,rpj kprgo. Iupfala, -,,f. vrsta cjedila u oblikuveliketlice. luia, -,, C. sušno vrijeme, suša. Iuititi,impf.luštati(ovjetru):11i1arlulti i huji. liivar, -Qvra, m. v. lubar. lula,,, tužna, m. suho granje i lišće, 1uharci: lu.fan o borwini-

GovorotokaŽiria T

tabiria, -,, vrsta ribe, Phycis mediterranea Dclar. 1&, dca, m. v. otac: ka jt tik bija d3ma.

1ak/a, ·f, f. kolac s rašljama za podizanje loze, graha i sl. Tplija, -r, f. ime dr1ave, Italija: p3It1 je u T9l1ju.

Talij�n&, -ihu:a, m. stanovnik Italije talijanske narodnosti. lilmoka, adv. tamo.

r�nga, -�, f. v. �-

rarifr, -a, rn. daska za rezanje mesa.

1aplta, -,, f. sag, tepih: na pddu ,u 1apč1e. rapim, -a, m. čep na bačvi.

taraca, -r, f. terasa: ,9 je o cimfnra taraca. ravajPl, -a, m. ubrus.

1Ua, -,, f. vrsta posude za kuhanje.

telfr, -a, m. prozorski okvir.

r,wU11, -a, m. knnilo.

1lpal, 1lp/9, adj. topao.

rep/ina, 1eplini, f. toplina.

tdtamhzat, -l,ita, m. oporuka.

tita, -,, f. matcrina j očeva sestra, tetka.

11!6,k, -a, m. najamni poljoprivredni radnik: tlJko ga je n9j1i, 11t6,ka. rica, -,, f. ptica: 1ica lell.

liku/a, -,, f. opeka, cigla.

tikva, -,, f. vrsta povrl:a, bundeva.

tfmpla, -,, f. dio glave, aljepočica.

1lnda, -,, f. četverouglasti komad vrcl:astog platna za nolenje trave i sl. tinrati, impf. napastovati, dodijavati: ,vl te niilo tintp.

Tilrianin, -ridna, m. stanovnik mjesta Tijesno. titi, impf. htjeti: n!Ju tili rlti da ,e m3r, prpjti.

1/Jh, ildha, m. tlo.

t3litar, -tra, m. mjera za tekućinu, hektolitar. Idii, adv. tu: ru IPII pblltiJ tdte je ,.,pj po,9. toilka, adv. v. tote: 1011kd su /udi.

10t19r,-ara,m. domal:a1ivotinja, magarac, 2. vrata ribe,MerlucciusvulgarisFlem. tramuntPM, -,, f. sjeverozapadni vjetar. trapavice, trdpaw, f. pl. očru kapci.

,rapi!ta, -,, m. onaj koji se trapi.

,ra,, interj. imitiranje zvukom lomljenja stakla.

trdta, -,, f. vrsta mreže po:cgače za lovljenje male plave ribe, ispor. pougala. travfsa, •f, f. dio ženske odjeće, pregača: !ilp o travf,,. trave/ina, -,, f. mala pregača, ispor. travtsa.

Trboiiri, -uria, m. ime mjesta: i/9 je tamo u Trbowi; u Trboilri je il9. trbilh, -a, m. dio tijela, trbuh: u trbuhu.

1r1t6k, -a, m. mjesečeva mijena, trel:ak. nesen�, -a, m. vrsta spužicc, v. spu!ica.

trueta, -,, f. vrsta kartaške igre.

1rlviti (s,),pf. I.dogoditi se,2. sresti(se): tamormo trlt!ilinlJI,danbrpd.

trganja, -,, f. berba grof.da.

trgati, impf. brati, trgati(o groiđu), ispor. trgalija: t7g9 ,e. trikice, trikic, f. pl. dječje sandale.

1ri/a, -,, f. vrsta ribe, Mullus barbatus L.

tr/11, -a, m. modroradno odijelo,većinom ga nose mornariipovratniciiz Amerilte.

,,fica, -,, f. dem od tri/a: tf/ica se uhiiti.

lhicge, tm9g, f. pl. tronoge (na ognjištu).

trbskot, --o, m. vnta korova.

,,p, 1tpa, m. morski krastavac: trpi ,u 19. trplna,-,,f.vrstaribe,Torpedomarmorata Risso: irplna,r,,iiruku kdkoda,rrlJja. muka, -,, r. tntika.

u-u-vbt, interj. povik za dozivanje ovce. tub, -a, m. stakleni cilindar za petrolejsku svjetiljku. luj, ·9, adj. tuđ. tiin, .a, m. vnta ribe, Orcynus thynnus Ltkn. tilria, -,, f. povraz s udicom. IV9mica, -,, f. tvornica, fabrika: idi n43 tvđrn�u.

ulj,-a, adv. jučer. udriti, pf. udariti: kii je ,i/au n9r9d udri/a. iigor, -a, m. vrsta ribe, Anguilla anguilla L. 11g;,, -a, m. vrsta morskog pužića. uhiltiti, pf. uh,·atiti,uloviti: tr/icauuhilti; j3I utii Tpm1 uhii11ja. Ujac, Ujca, m. majčin brat, UJak.. Ujna, •t, f. žena majčina brata, ujna. wkr,Oti, pf. utovariti, ukrcati: '4krcPn je na brodu. ukr1sti, pf. ukrasti: ni,/jr, j9 ukrlja kapu. unUk, -a, m. sinov ili kćcrin sin, wmk. unUka, -,, f. sinova Hi kćerina kći, unuka. iJI, interj. i tw, intcrj. povik za tjeranje magarca. u/ata, -,, r. vrsta ribe, Oblata melanura C. V. u!tivdti, pf. slo!iti, postaviti u red, u vrstu: tJTzi u sanlinu, pa uJlivP,j. utind01i (st), pl. napravitisjenu tindom, na brodu jedrom; ispor. tfnda: vizdli smo Uro, utinddli se i /Igli. wt3rak, -91"ka, m. dan u tjednu, utorak. u#ui, pf. uzeti: w/p nlJ tnime uzf,ti dvl vn, ciminta. uiOti,impf. običavati: Talijdni su uliili st�tiu Tratftiskoj.

r,atali,impf. hvatati,loviti: "'1/luuJ,:i,r/lni i viUaju ribu. fJadllna, -f, r. dio mrc1c labtu,: oadaria kilpi ribu. wjk, adv. uvijek: tlllj u milhun tlr-6. r,ilJa, -,, r. morska uvala. r,amo, adv. ovamo,ovdje: R3,,,,,,,a,,, vclmo h&li; vdmo tijelt4pa. r,anak, v�, m. v. banak. v9(Jka, adv. van; vani. vazf,ti,pf.uzeti:wmrigarll/,un.

r,elerlllke, adv. večeras: velera,k, tu dpjii. vi/, -a, m. ivlja, vila, m. veo lto ga nosimlada na vjenčanju. vlli, -9, adj. velik: vlli su krllzi, kami']• r,llikp. vllik, •9, adj. iapor. r,eli.

VIii Vazpm, Vll9ga Vdzma,m. katolički blagdan kojise,lavi lS. kolovoza, Velika Gospa. vefal,,, -,, f. drugi mjesec u godini, veljača. tJmtPrii, -a, m, inventura; ovrha. wnlU, -<1, m. ventil, membrana: napi,hp mu se j, ventrl. vUta, -,, C. 1enska haljina gradskoga kroja. r,Utica, -,, f. dem. od vdta. wltld, -<1, m. muško odijelo gradskoga kroja. wlro, -a, n. drvena kablica. vijllt, -<1, m. putovanje(prometnimsredstvom, obično brodom). flija.!idti, impf. putovati, iapor. vijat. vij,, vfj, f. pl. obrve. vijpla, -,, f. vrsta ukrasnog cvijel:a. vfnt, -a, m. naprava za dizanje, ltoloturnik. viniurl•, -a, m.zcmljiltcna kojemjebilo trsjeina koje će se ponovo zasadititnjc,ledina.

Viia11i,1, •ldna, m. stanovnik otoka Visa. t1it•vit, interj. povik za dozivanje golubova. vđ.!-vđt, intcrj. povik za nukanje magarca da pije. Vodi!ka, -,, f. žena iz mjesta Vodice. vbjka, -�, (. vrsta voćke, breskva: u mi!in pO/u im,;, pUno t10i!ak; tPje jltUJ vOjka. voli,ia, -r, m. vrsta ribe,Trygon pastinaca Cuv.: volina, im<,i ji pJ st9 kili. vđ,i, vona, m. ono što se osjeća čulom mirisa; miris uopće. voskati (se), impf. voziti (se), vozikati (se): ne voskQ se vilt. vrP11iik, vrp,1ka, m. vrsta ribe, Labrus merula L. vrti, pf. staviti, pololid, metnuti: tO ć.:mo vrt u smđkr; vizi u santinu. vrh, vtha, m. brdo, vrh brda. vrhoviit, -Q, adj. koji je pun do vrha. vrpq/, -a, m. vrsta morske školjke, krivci, krve!: vrp�a/ je jlna vrst, zđ f'P Iakf. vrst, -i, f. vrsta, ispor. primjer kod vrpa/. vrta/, -tla, m. vrt (obično uz kuću). vriati, impf. vnati, vaditi vrtanjem: 1pužice se vTt�ju s igliit1. vrtU/, -a, m. žir.

začiniti, pf. staviti potrebne začine u hranu: ,p tu zaliniti kJ za sal6tu. zpjti, pf. I. zaći; 2. izaći, izići; J. povesti sa sobom (o domaćim životinjama): tajdi ga, tovara. zalistača, -,, f. prvi zametak smokve, mladi plod smokve. zpperak, -frka, m. zaperak na lozi, izdanak. zapoznlui, pf. 1. upoznati, 2. fig. zapamtiti: zapo:m9 san j{I riU dObro; zapoznii/i su st u Sibenilw. z9va, -,, f. muževa sestra, zaova. zaziUmice, zazubnic, {. pl. zazubno meso, desni. zbtlditi (se), pf. probuditi (se): sa se je zbtldila. zdeb/iili (se), pf. udebljati(se): na Matirinu stpvfaju l>vcf priko zi111i da zdeh/aju; zdeb/afo .san se.

zdrala, -,, f. bodlja: jlJstog imq zdrillf zini.ca, -c:, f. dio oka, zjenica. zlt, -a, m. kćerkin ili scstrin muž.

zgoriti, pf. izgorjeti,sagorjeti: kJ bi IUla kumpa,liUa ka OVU g&iinu, ro2 bi zgorilo. tika, -,, f. zipka.

zlilmmati se, pf. prckri1iti se. zlamf,u, -a, n. mak, znamenje.

zl,lmin, -ena, m. znamen.

1:lica, -,, f. i .ffica, -r, f. dio pribora za jelo, žlica.

Z�selka, -f, f. stanovnica sela Zlosclo (danas Pirovac), žena koja se iz Z. udala u 2irjc. zmDraG,zmP,ca,m. 1.zapadnastranasvijeta,2.vjetarsazapada:sa zmP,-cakilćc;.sazmpY'ca tC vb6l1,· pii.le zmOrac.

zmOralnji, -�, adj. zapadni(o strani svijeta i o vjetru), ispor. zmorac.

z9g, -a, m. igr� igranje, grupa igrača, mjesto za igru (osobito pri kartanju i bućanju): dikj;r igr(JjU na tri ziiga.

zrpk, -a, m. zrak: tica lttl po trpku.

:dcalo, -a, n. ogledalo, zrcalo.

...,bile, -a, m. vrsta ribe, Dentcx vulgaris Cuv. ztin, zuri.a, m. lesti mjesec u godini, lipanj.

llj, -i, f. teda, !cd. Je/udac, i,Jilca, m. želudac. llp, lipa, m. džep: idt n,I M ilp. .hrdva, -,, f. žerava.

ietlniC4, -,, f. vrsta tiuricc, proja. ligerica, -,, f. pluća i jetra. J:ij6/uJ, -f, f. letvica. Žirqjiu,, -f, f. stanovnica 2irja. iir<,jski, -Q, adj. koji se odnosi na 2irje. Žfrjani", -jana, m. stanovnik Zirja. tlica, -,, f. v. zlica: daj mMki dvl J:ficr mlika. imitc, -a, n. coJ. listovi rođake, v. rodaluJ. lntUJ, -a, m. čaša: tri lmUla vina smo �pili. iii/;-a, m. tulj: ne monn hoditi o til/p. lutlnica, -r, f. vrsta biljke.

ONOMASTIČKI RJEČNIK

135.Ovajrječnikobuhvaćaa)toponomastikuib)antroponimiju(prezimenaiobičnijaosobnaimena).

Osimgramatičkeodređenostiiznačenjačestoseuztoponimedonosii kraćarečenicailiizrekaukojojsuizgovoreni.Uzobalnetoponimeoznačen jebrojspriloženekartekojimseupućujenasmještajpojedinogobalnog toponima.Obalnitoponimineobuhvaćajusamoobaluotoka2irjanegoi nazivedrugih,manjihokolnihotoka,svedoKomatskogarhipelaga,tj.sve doklesežežirjanskoribarskopodručjeisigurnoznanježirjanskihispitanika. Smještajseunutarnjihtoponimapobliženeodređuje,aliseuvijeknaznačujenjihovokonfiguracijskoobilježje.

Toponomastika

BdbinQ guzk,,, Bilbint cunc,, f. otočić.

B/Jčvica, -,, f. aikica: ko Balvkt.

B�ul, -a, m. otočić.

BaJkiln, -a, m. 1iltlca: na BaJkil11u.

BaJiin, -a, m. uvalica i rtić u njoj: ko BalCma; lu,d Balund ,an /ovija k(lncr.

Blitvmica, -,, f. v. lAntema.

Bdjca, B6čqc, n. pl. predjel.

B�k o Kru/me, Bdka o K., m. bok.

Bpk o Pun,, hrqj, Bdka o P. t. m. bočanjak.

B�k Rds9(h), Bdka R. m. i B�k o R/Jsp(h), BdiuJ o R. m. bok.

Bpk RlJsp(h) gonii, Bdiu, Rdso(h) gpnlfga, m. i Bpk oR. g., m. bok.

B�k Talinr, BdiuJ Tatinf, m. bok, uvalica.

Borovica, -,, f. brdo.

Br� Kamenpga, Brpka K., m. brak. '

Br9k o Puho(v), Brpka o P., bralt.

Brp), Puha, Brpka P., m. brak.

Brdo, Bfda, n. dio ada 2irja.

Cipb/,, -a, n. v. Cupo/e.

Cu�J., -a, n. i Cipbfa, -a, n. dolac, malo polje.

D� punta Dr�nw,, D� pant, D., f. rtić.

Drdft, Drpg, r. pl. predjel u selu 2:itju, iza crkve.

Drptiuica, -,, f. I. bole, 2. predjel uz njega: ta Dr(ll:lvio,. Dru,q tlavk.a o Gralnpka, Dru,, glawt o G., f. glavica.

DriJiq glav"ka o VU9k, f. brdaicc, slavica.

DrilgivrZvizdil/,DrilgpgavrhaZ., m. vrh.

(22) Dubđkii/iz,DubMogajq.za, m. v. Dumbokijaz.

(22) Dumbilkiiii•,Du111bđkpgaR,za, m. i Dubokij/iz, bočić. Galicija, -r, f. predjel. '

(9) G/ir111ica, -r, f. i /znaArtića, indecl. bočanjak. Glavica,•f, f. brdašce.

(S2) GprtiQpilntaDrpžroicr,G9rrirpilntrD.f., rtić. Gradina, -r, f. brdašce.

Graiti/ik,-a, m. brdašce.

(7.S) Gravatiala, -f, f., bok: uriđjsugravaui.

Gril.ri, Grilhp(t•), m. pl. predjel u selu 2irju, između sela i polja.

GruJinc,Grušiu, f. pl. predjel u selu 2irju, između sela i polja,

(106) Guštčranski,Guiteranskpga, m. otočić: koGuštiranskpga;19j,škiif.

Gu!t/rnc,Gušter/in,f. pl. predjel.

Hand#i,Handiič, m. pl. uzvisina, predjel.

(107) Hrbošiiq(k),-a, m. otočić: koHrboiriq,kasan/ovijak/i1!cr;zovi<s,Hrbo!li�.

(S4) /spoDr#roicr, indccl. I. bočanjak, 2. predjel uz_njega.

(69) /spoGradiur, indecl. predjel uz more.

(63) /spoPrašripka, indecl. predjel uz more.

(47) /spoKdbla,indecl.i Zm/iraI,iQstr/inaKabla,Zmorašnrstr/iurK. f. predjeluzmore.

(74) /,po1.-iltf, indecl. predjel uz more.

(86) ]spoM�rM/irr, indecl. predjel uz more.

(82) /spoMirin, indecl. predjel uz more.

(42) /,po Riisp(h), indecl. predjel uz more, bočanjak.

(43) /spoSmrikjlvca, indecl. predjel uz more, bočanjak.

(9S) /spoVllrgl/iv/, indecl. predjel uz more.

(71) /,poVrI�, idecl. bočanjak: ,., sutrivrha.

(49) /,poZvizdu/, indccl. predjel uz more.

(9) lznaArtita, indecl. v, Garmica.

(SI) /znaDr#roicf,indecl, predjel uz more.

(61) /znaGrain/ika, indecl. predjel uz more.

(32) /znaGu!tlran, indecl. predjel uz more.

(2S) !znaJilrkovicr, indecl. predjel uz more.

(18) /znaMunr, indecl. predjel uz more.

(28) lznaPo!q,ra, indecl. predjel uz more.

(6) JznaPrasiq, indecl. predjel uz more.

(2) /znaPuntrŽirq,j, indecl. predjel uz more.

(JO) !znaTatinr, indccl. predjel uz more.

(IS)IznaVrlu,, indecl. predjel uz more.

(35) /znaZvizdil/, indecl. predjel uz more.

(30) Jap/mi!u,-a, n. uvala. J/ijni .,,,;, J/ijni(h)vrhp(v), m. pl. v. Jami wri. J/irriivrn·,J/irrii(h)vlhp(v), m. pl. iJ/ijrii.,,,;, brežuljci. Jurkovica, -r, f. brdašce.

(14)JiU:nq,bojca,Jil!rii(h)bill1µ:, m. pl. bočići, bočanjci: odZmilralnibillq,cdoJil1ni billq,c.

(5) Jil!riq,O!trica,Jil!rifOitricr, f. uvalica.

(45) Kabiil,Kdbla, m. poluotočić: bijasanzaKablun,upoKabla.

(44) Kabiil,Kdbla, m. uvala: uKdbu,;uKablusmobili.

Kamenq,glavi<a,Kamenrglavi<r, !. brdašce.

(114) Kameni,Kammpga, m. sikica: uKamen9ga.

(129) KameniPuh,KiimenpgaPilha, m. otočić.

(110) Kan<kliri,Kande/irp(t1), m. pl. braci: naKan<kllrima. K/ipič,-a, m. brdo.

K"alfr,-a, m. brdašce.

(21) Koromiilria, -,, f. i Krumii!ria, -r, f. I. uvalica, 2. dolina, predjel: uKoromJI,iiij.

(li7) Kosm/lta, -,, f. v. Ko,mrka.

(117) Konn,ka, -r, f. i Ko,miita, -,, f. otočić. Kr/ipil/e,-a, n. dio žirjanskog• polja,

(96) Krivala, ·r, f. uvalica.

(21) Krumii!ria,•f,f.v.Koromairia. Kruievicc, Kru.Jct.,ic, f.pl. dolac, malo polje.

(I36) Kilrba,•f,f. otok.

Lafri,I.Appr, m. pl. i Lapa,,Lap1a, m. predjel.

(1J9)Lantjrna,-hf. i 8/iwem'ca,-f, f. otočić sa svjetionikom:mrftzr,1.)jirnoLantirna, roitana ,1/jj gori.

I.Apiit,Ldpta, m. v. i.Ajri.

(64) Liš,i/ik,-a, m. I. bok, 2. brdašce: zaLišripkun; li! je. L/Jka., ·f, f. v. Lokice.

L/Jkice,Lilkic,f. pl. i L/Jka,-r, f. predjel u žirjanskom polju, uz lokvu.

(125) Lumbprda,·f, f. brak: kodLumbprdr.

(134) LusmarinQ(k},-a, m. otočić: kodLusmarin/ika. L,ilta, -r, f. brdašce.

(19)MplQLojJc'a,M/ilrLojalr,f. uvalica. M/ilQMpra,M�lr.Mprf,f. brdašce.

(99) M/ilq,N/Jzdru,M�lr1','ozdrr,f. uvalica.

(139) M/ilQSkr{i)ž/i1UJ,MplrSkr(i)ž/i11r, f. otočić.

(50) Miili;Stupica,MplfStupicf,f. uvala. MplQwpta,Miili(h)vrpt, n. pl.sedlo između dva brda.

(91) Mp/i bolić,M/ilogaboćiča, m. bočić.

(132) M/iliPuh,M/ilpgaPuha, m. otočić, M/ilivrh,Mp/pgavrha, m. brdašce.

(108) Mažirina,-f,f.iJ\1ažima,f, f. otočić: bijasa,,kodMažin"nr; rU serJa/Dzijed�n mJ/i otdkJ,.fažirna.

(7) Mikavica,-r, f. uvalica. Miku/ica, -r, f. predjel. Mirine, .A1irin, f. pl. predjel: ispo Mirin.

(83) Miri11,kqdraga,Mirirukrdriigr, f. bočić,dražica:Mirin,ki;dragaunalazii.spoMirln.

(140) Mrte,lq,(k),-a, m. otočić: naMrteliQku,

(16) Milna, -r, f. I. žirjanska lukai naseljeu njoj, 2. brdo: Milnaj,nii!porat, Nive, Niv, f. pl.predjel u žirjanskompolju. ObrilU,-a, n. predjel z.asaden masliiwna.

(135) Okjul,-a, m. otok.

Oitrica, -,, f. brežuljak.

Pile,Pjl, f. pl. predjel.

(87) Pellna, -,, f. v, Pečena.

(87) Peceria, -,, f. iPelena, -,, f. uvalica: uPell,lpj „ kupq,mo.

Pellvua, -r, f. predjel.

Petine,Petin,f. pl.iZmilra!niKr9pof,,ZmilrainrgaKr/ipil/a,m.diožirjanskogap(?Jja.

(124) Pijiiti,Pijatp(v),pored Pij/it, m. pl.braci: koPijiit/1;krajPijpt;/ovijasankane, naPijdtima.

Pi!ćjci,Pi!čic, m. pl. uzvisina: isPi!čjc.

Plpt,-a, m. predjel.

PadBorovi<r, indecl. predjel.

(94) Pildvoda,-r, f. bočanak i predjel uza nj: uP3dvodi.

(89) PoGajić, indccl. i PoGajič, indecl. bočanjak,

(116) Pok/pndica, -,, f. otočić.

Polovine,Polovin, f. pl.središnjidiožirjanskoga polja, s najboljomzemljom. Pilje,-a, n. iirjansko polje.

Po!�r,-a, m. predjel.

Po.irnak,-a, m. brdašce. Prama, -r, f. brdašce.

(104) PraJčitp,Praičič,m. pl. i PraIBči,PraičU, m. pl. braci.

(104) PraIUči,Praitfč, m. pl. v. PraJt:iia:uPraićič;naPraIUćima. PriMnilbina. -,, f. dio sela 2.iria.

(34) Prisliga, -,, f, bok: 1/inkoje.

Prvq,glavi.aoGrainčika,Prv,1/avi<ro G., f. glavica. Prvi;glavi.aovn�. f. brdašce, glavica.

Ph•i t·T zn·::.l1i/,Ph•rgu d·ha Z., m. vrh.

Puma Arzi.:a, />U111r Arri,'a, f_ rt.

PUma Arciia, (. rtk.

Puma BJbh f. i Puma Sridlma, f. rt.

PiincaBruk(t•)e,l.U,:.f. rtiC.

PUnta DrJgJ,irg,1 rJr.1, f. nić,

PUnta GraI,i�ka, f. rt.

PUma Grliq, f. i Pil,u.;: .!..:;tr, f. rtić.

PUnta Gušttra,,, {. rt: is PU11tf Gultiran.

PUntaHandJć., f. ni,: Biju sanna PUnri HandJt.

PuntaJUrkot·ic,,f. rtić.

Pim1a kapčlich f. rt.

Piima Koromića, f. i P. Krpmića,P. KoromUt, P. KromUt, rt.

Ptlma KoromUf,f. \'. P. Koromića.

PUma Kromi.:J, f. \". P. KNomiia.

Plmta Kromi„1f, f. v. P. J..:o„o,m'ća.

Funta lii-;;a, f. rt: ,ii.1/ik na /Qi:a.

PiinialtmUnp(t,•), f. i Pod lemimt, indccl. rtić, manja izbočina kopna u more: bija

sa>J Pod lemimf.

PUmaLiMJJ.a, f. rtić.

PUnro !,r4tf, f. ,.. P111ua Griict.

PWnta A19lf .C,.iiit, f. rtić, manja izbočina kopna u more.

PUma Af�lr f.,,iir1-·, f. rtić.

PUma liJ�lr .'11Qrr, f. nić, izbočina kopna u more.

PUma Ollrict, f. rt.

PUnta Poi{lra, {. rtić.

Pum12 PožrriJka, {. rtić.

PuntaRiisp/1,)<1p1lq, f. iP. o R.d.,(.rt.

PimtaRJsp/h)g/irtiQ, f. i P. oR.g., f. rt.

Pwua Sn'dana, f. V. Puma Babe.

PiimaSepurine, f. iPUnia Supurine,(. rt.

Piima Supurinr,f. v. P. Sepurint.

Pwi1a Tratfnskpga r�ra,(. rt.

Punta Trav,i,ii<a,f. rtić.

PimtoZimti{lka,f. izbcčina kopna u more, rtič.

PUntoZubita,f. rtić: bija s.rn rw PUntiZubit.a.

Pimta2irqj,(. rt.

Pii.si, Puhp(t:), m. pl. otočići.

RaparaiilQ(k),-a, m. otočić: KodRapara!riQka.

Riisohe,RJsp(I,), f. pl. brdašce.

R9V'fu;, •t, f. otcčić: ,i.a RP�·npJ.

R4vniPUh, R�n1pga PUha, m. otočić.

R{rvm.vrlki, R9�·nifh) vil()k, m. pl. uzvisina, manje brdašce.

Ruvilta,Ro-,;iU,n. pl. bočić; bijasa11 na RO'"viltimwn,

Rilpe,Rup, f. pl. predjel.

Samogrq(dJ, -a, m. otočić: "" Sam�l•�u.

Sa zrnpr,a Kabla,indecl. bok.

SazmvrcaSrkvadicr,indecl.iZmdra/,iqvđlaSkroaau:r,zma,arn,11alrS., f. bočić

Sullo, -o, n. otočić: Sedlo se zovi.

Sika Nozdr1,(. i Sika o No::drr, f. sikica.

SikaoNozdrr,(. v.SikaNo::drt.

Sika o RJsp(h),f. sikica.

Sjuga Skr-.adicr,indecl. bočić.

Sm,m16,-i,C. predjel: smit1 sa brda v;1u,,

Smrikovac, -/kn:a,m. brdašce.

Srcila, Srci/,n. pl. središnji dio 1el. 2irja: bila sannaSrol/iina.

Sridpn,-ana, m. brdašce: Srid9-,1 se zoviono br#jce.

Srinic:.a,..,, f. uzvisina.

S1olo,S13/p/v),m.pl. hridi uz more: bijasannaStor&ma.

Sirpna,-r,(.Sir6ne,S1r/in,(. pl. predjelu1irjanskompolju.

Str6ne,Str6n, v. Strana.

StrP!a, -,,f. brdo.

Sepurina,.,.(. iSupurina,.,,f. uvala.

Sir6kj�k, SirJkpga boka, m. bok.

Sko{UoKoroma!nr,Sko[UaoK.iSko/itoKriuna!rir,m. otočić.

Sko/U o Kn,mti!rit, v. S. o Koromalrie.

-�ko/U o Mikaw:r, m. otočić.

Skrv9'1a, -,, !. otočić.

Si<rvaau:a,-,, r. poluotočić.

Supurina, -,,(. V. Sepuru,a.

Tatina, -,,(. brdašce.

T,kvarim, Tikvarin,(.pl.predjelu !irjanskompolju.

Traliuska,-e, f. uvala: u Trati,uk(Jj.

Tratinskir9t,Tratinskoga r61a,m. brdašce.

Tr/1ivrZvizda/, Trjtpca.,;Juzz. m. vrh, brdo.

V;'41/iiva, Vi/r11/ivj, f. brJo.

VllikqI.oj�ča, VlW,, LojiUr,f. u1·alica, bok.

Vilik(l Nifadra, Vilikt Nozdrr, f. uvala.

Vllikq Skriž/i,ia, Vllikt Skrif:/inr, f. otočić.

VllikqS1upiea,VlliktS1ilpic1,f. uvala.

niikq tJT/ita,Vl/iki/11) vr/it,n. pl. sedlo između dva brda.

Vlliki boot,Vllikpga botita,m. bočić.

Vllivr(n), Vl/pga v;/,a,m. brddcc.

Vodb11'Pun, Vodin91aPuha, m. otočić.

V,(I,), Vrlu,, m. brdo.

Vrh o PwitrŽirQi, Vrha oP. t. m. brdašce.

Vrl<ila,-,,(. predjel.

Vitlit, -a, m. otočić.

Za/oka,-,, f. v.Za/o/u.

ZauJke,Zal3k, f. pl. prcdjd u lirjanskom polju, iza lokve.

Zapoda, Zapodp(v), m. pl. predjel.

Za Vili vi(h), indecl. bočić: bija sa11 u Za vlli r;;h.

ZmlJraJriqbojca,Zrndra!ni/h)Ml,µ:,m.pl.bočići:odZm3ra!mMlr;cdo]u.frifbol�

ZmoraJ,!q OI1rica,ZmlJrairit Oitricr,(.bok.

Z,,..,,aJ,;_,Piln1aViti,(. rtić,izbočinakopnau mort.

Zml!ral,!q 11riina Kllbw., f. v. /spo Kabla.

ZmbalriQ wlaS/rrvaJicr,f. v. Sa zmorca Skrvadiu.

Zm4ra1rii kr(,pJ/e, m. v. P1ti,u.

ZtJizduf,, ZvizJilf,(.pl. brJo: priima Zvizdu/ami.

t�b/qci,tJh/Qko(v!_i.m. pl. iŽJh/qk, -a, 111. predjel u lirjanskom polju, t�/11k, -a, ':'· v..;cabJac,. _ • • t,r;,,-a,n. 1 2frJa,Ž1r<11, n. pl. I. otok, 2. selo: na2ir;u; 11potirpJ. Žirja,:tirqj, n. pl. v. Žirj,.

Antroponimija

I. Prezimena: Aru, -a.

BaMn,-ina: 11 Bahinlh. Bi�,-ona, fam. Bililnpv, -a. Biltlnpv, -a, Y. Bilan.. " Bililn,vu,. C�, °"""'9,a: o.finija „ wjnfk is Palt a � u C. D/Jb9(v), -a. D6bra, -,, i Dpbr,, -,. Dpbr1, V. Dobra. Grprian, -a: u Grpritinih.

GovorotokaŽiria

:fq.jik,J�jca.

Jjrk{,(tJ},-a.

Jurdt,-a,tam.JurJtpv,-a.

Jurill<N,-a,v.Jural: u Juratovih.

Juril,-a.

Kalabis,-a,fam. Kalabis9V, Ka/abisp.,,-a,v. Ka/abi.i: u M91r KalabisfJ'l}a,u Kalabisvvih.

K(l.lt,K9/i; fam. Kr,Jjn,-a.

Kql,j11,-ina,v. Kale: u Kn'l.d,ia Kqlina; u Kalinih,

Kpnti,Kpnra: Kpnii su bili Ta/ij9nci.

MikiUilin, -a.

Milqnkp("J,-a: u MilQ11kvvih.

Miikit,-a.

Mr'Clica, -,.

P,#ara,-i,

Rom4n,-dna,fam. Romiinpv, -a.

Rom&,pv,-a,v. RorPlan: u Cvitr Romlznpvr.

S-ugt1rić,-a,fam. Sižgorićev.

Silgorićev,-a, v. Silgorić: u Silgorićwih.

2.Tipičnaosobnaimena: Jn.w, -r,t.: d9jJnki im', Jnte,-r, m. i Jnr,,,:!mi, m. B(l.re,-,,m.i B(l.re,B(lri,m.' Blpa,-,,t. Cicilija,-r,t.

C'llfw, -r, t. Cvi,P,,,-dna,m.

DlnJoo,-a,m.: std/� lt ti Dinka slomiti.

I»,-,,-,,t. i Dv,-t,Dprj.

Gor9ff,-clna, m.: lii nisi' sp�,Goran,J.'

Ive, -,,m.i Iv,,Ivi,m.

J„ia,,-r, m.: ovo jt divpjka ruJir,a J„i,r, Jpsna,-r,t.; d�jJv-,npj isti; oJv-,npj; digr/I,J9,nunJ

Jik,-r,t. i Jil•,Jrli,t.

Jir•,-,,m. i Jirt,Jp-i,m.pored Jer�lim,-a,m.

Jff'6lim,-a,m.: ,Jmo,ran NltpgaJ,r�/ima; ispor. J,re,

Jp,o,-r, m.

Kpu,-r,t. i K(l.te,K'ltl,t.

KatiJJa,-r,t. deprcc.,ispor. Kare.

IGii,,-,, m.: ld nić• Krlt, d�jti kJ ga nU!

Luka,-,, m.

M(l.re,-,,t.i M{lre, M11ri: n,�li Mifru nika nlgo B1101; Mdre!

Mari<a,-,,t. Marke!

Manja,-r, f.: wv-1 6nija i tr{it,u i Mariju,ispor. Mar,,

Mđrijo,-a,m.

M(l.rka,-a, m.: M(l.rlw 11a strd(l.ra.

MariJJa,-r,t. deprec.,ispor. Mar,.

MariJJka,-,,t.dcprec.,ispor. Mare.

Mf,te,-,,m. i Mp,,,,M111i,m.

Miilla,-r, m.: Srpi,i• dlff)JlaMikiUi,a Mikulari9J.

Mi/Inka,-r, t.

Mi/fnJoo,-a,m.

Mirjana,-r, t.

Mirka,-r,t.

Mlrlw,-a, m.

Mllin,MliJdena,m.

Nlnlld,-a,m.

Osip,-a,m.: roltrg Osipa,ispor.Joso.

PQiko, -a, m.: dJj to Py0Iku. Pire, -,, m. i Pire, P1rf. Rpko, -r, m. R�sa, -,,t. ispor. Ro,anda.

Ros(i,ida, -,, f.: Rđs�ndo! Stipe,-,, m. i Stlpe,Stipi, m.

Simt, -,, m. i Sime, Simf, m.

S19Ic, -,, t.: S,r,;,je d(ivola Mikuli, a Mikula ri/ij.

TPmt, -r, m.: jM se ni 1'9m� uhU1ija. T9ni, TPna, m.: slbi k�rtt TPni.1

Tii11�!i, TUnća, m.: Timći ga zovimo; obUja ti je T�,,tipostMt. Vpjna, -r, t. Zdinka, -r,f.

ODOSTRAZNIR]ECN!K*

138. U ovom su rječniku dane S\'e natuknice obuhvaćene u Rječniku i Onomasiičkom rječniku abecednim redom od kraja riječi prema naprijed. Na taj se način nalaze na okupu sve riječi s istim završetkom. Time se na najpregledniji način prikazuje sufiksacija cjelokupne prikupljene leksičke građe. Budući da je leksička građa i dosta obimna i veoma raznovrsna, može se pretpostaviti da su u njoj obuh\'aćeni svi osnovni sufiksalni tipovi žirjanskoga leksika. Tako je tradicionalno poglavlje o tvorbi riječi, koje se obično donosi u dijalektološkim radovima, ovim postupkom obuhvaćeno svestranije, iscrpnije i ekonomičnije nego bi se to moglo pokazati pojedinačnom obradom svakoga sufiksa. Golema većina formanata ima potpuno jednak oblik i značenje kao i u književnom jezil;u, pa ih nije potrebno posebno obrađivati, jer će se tvorbene pojave lako moći vidjeti iz ovog rječnika (sufiksncija) i abecednog rječnika (prefiksacija). Ti rječnici sadržavaju, dakle, sinkrono stanje žirjanske tvorbe riječi i odatle se onda mogu izvoditi zaključci o historijskom razvoju pojedinih poja,·a. Budući da određivanje prvotnih korijena i osnova riječi ide upravo u etimološki, a ne u dijalektološki rječnik, mi se, dakako, nismo upuštali, za sada, u taj posao.

Iz sintagma koje nemaju leksikalni oblik izdvajaju se pojedini sastavni dijelovi i donose svaki za sebe u obliku koji je uobičajen u leksicima.

Baba morskažaba

plawćariba

krajnariba

potriba konoba

roba

barba

Kurba

fijuba

bonaca

A taraca šcraca babica

bobica bubica

gubica

koromačica

račica Škrvadica

Poklandica pizdica majica lica

lalica

manaHca

Kapelica

lkamlica

Grlica

zlica

tlica

trlica

babu)ica

Mikulica

)ulica

Garmica

babinalumica

•Grada se uovomrječnikusvodi na pisanjeknjiževnomfonetikom.

1ij:m.ica guzica kofa Yanh

kanica

Babina guzica Mirinska draga ZJinb

solenica rožica diga Milinka

kamenica spužica Prisliga faf.arirw

poramcnica Boica la\iga Pmnb

štircnica Zmoralllabojca riga kunka

žctcnica Južna bojca alga tijob

ŽUlcnica štruca tanga Lob

zcnica ča štanga Zaloka

Stinica potegača baloga tamob

kužinica pogača sazjuga IIDOb

siknica Velik, Lojać, spuga otob

silnica Mala Lojača dib}a spuga Mirb

tvornica vclača pitomaspuga pirb

hobotnica šup}ača maha Kosrnrka

dib}a hobC>tnica Gravar\ač-a maćeha periska

brfunica gircJiača baja utiska

brllica llruk.-en,ća kaldaja Tntinska

Velika Stupica navrll:ača maja brosb

Mala Stupica zdrača prcja mdb

svitarica Vrtača dja Vodi!ta

buharica zalistača Galicija omrilta

livakarica Krivač-• sk:mcija Muušk■

Marica koča durancija luatka

s!:imarica moča krcdincija Lub

manarica ča porcija mub

huncutarica ćaća trgačija Wlllka

koludrica tcća fabrićija brub

tigcrica dobića kadija plm:a

girica Prašćića Talija

sikirica Koromića Cidlija dalala

komorica kjišća M.Jrija nJa

Oštrica RovUća mižerija b'nla

Zmoralr\a O!trica guća korcntija CYllla

Ju1ila Oltrica p}uća muja fiiumbcla

prasica fcrijada redaka pijmnbcla

mišica klada dib}aka particda

tica portulada lambraka Srala

lopatica orada svudcka ■nlda

BožidarFinkaiAntunŠOjat

tikula Supurina

bcrkula kvasina

akula travclina

brilkula milina

bpula rcpušina

napula tatina

jarula lantina

lkatula aantina

lkala stina

grib}a lćavina

kcl• glavina

poste}a lipovina

nedija borovina

trija lemozina

butija duzina

laki• ruzina

a)am}a raiina

mladu}a mri1ina

lkula kutina

1lavu)a Vojna

ma ujna

arama lanterna

prama gu!tcrna

plima Juna

prima Smctna

lwna Muna

lancana kruna

damijana RaYDa

Mirjana .-.dana

letemana Pc&na

na-na labina

strana k6qina

tramuntana mina

Velika Skrilana TatiAa

MalaSkrilana blazma

Pečena Koromalila

ligna Krumalća

Priltoaobina mohuAa

gubičina tuna

pijančina napa

}utka k.rvada - peka bndtrda

vcštica rišada ovdeka lumbrela

migavica dida totcka mwtda

Mikavica srida prodika j■gla

1ikavica katrida katolika krigla

ltrokavica bisida draulika bmamila

1ti1kavica partida /1,lcrika Ikrila

glavica banda letrika dola

Kamena glavica landa ■ika Tijela

gatavica Rosanda ostika p-tijola

lastavica lcvanda zika mazarola

Bačvica tinda majka Stola

Pečcvica funda Zirajka timpla

Draževica loboda vojka modropcrla

Ivica Zapada Zlosclka

Jurkovica pašabroda bi1ajka miD<hala

Borovica voda Anka

mdtrovica Podvoda mi!ćanka

Mrvica Lumbarda kršćanka akula

kozica lokarda nanka Mikula

krčina

aapa

kolćina Bepa

gndina lipa

ledina kupa

gujina pupa

makina &ara

lkina malbra

ditd.ina bwwa

YOlina arddara

leplina oplara

lupina MalaMan

trpina pjunara

kupina puua

čupcrina Paun

Mafirina bugvara

morina Dobra

,trina bedn

Sipurina Nozdra

Govor otokaŽiria

1'clika Nozdra punta 1udac Pogajić čamprage Ante

Mala Nozdra subota Jajac Miškić tmogc budante

učen grihota ujac Alić Rasohe totc

prikučcra balota palac tlić vije Krltc

pcroncšpcra brta lkorlac rtlić 2irje bičve

mira mrta pulac kozlić raskrižje Ive

čakora slaka mrta mac-mac lkameJić 1inoćkc Nivc

dikora lportista Srbijanac lkoJić Zalokc nozdrve

ponistra ncvista Talijanac Koromić noćaskc

brnistra bašta sukanac Kapić danaskc

lustra fešta blizanac ludarić vcčcraske F

laltra vcšta klinac humarić itroskc

maniltra fugilta bravinac borić Kale kulaf

ltomoštra makinilta jaflac Šižgorić 1kak

bura trapišta katlac Jurit Jele

lucura

motorišta zmorac sić kile G

salamura košta prasac ditić oklc

prsura buha morski prasac Artić pekle lpag

lostura l,uta tac portić dikole karag

resa oputa otac vinć dosle parag

travcsa ruta kukavac voć-voć dotle sarag

Rosa Glava puzavac landulc Jubidrag

bona Vela Glava pivac gradile bubrig

kokoša icrava Smrikovac D PoJe jastog

duša zava prvi miscc KrapoJc zog

skula bugva pic Ncnad Zmorašt\i Krapo)c krug

Maruh iva stric iznad Čipo)e

lula aliva gane Samograđ Čupo!c

Katula riva koc-koc prisad Zvizdu)c H

labata tikva ugrc nazad

brkata bova jaguc lcd 1mc tloh

!ata lezcrva id Tome vrh

kotorata ,vckrva C vcltid Strane Mali vrh

trata jatrva pod cine Veli vrh

Velika vrata murva grcbač ispod rcćinc trbuh

Mala vrata jcmatva čač narod Tikvarinc Mali Puh

ulata bJuza rogač sprovod rnirine Vodeni Puh

bumbeta kuruza lušijač 1ud Gru!inc Kameni Puh

barbeta Straža koromač Petine Ravni Puh

ltoćeta mri1a rulopač Polovine

feta naranža marač E Gu!temc

jaketa kovač navraćanc

meta B mlič trilticc zlamclle

ometa amrič zazubnicc Obrine kućni zubi

tapeta kaleb Juti smrić trapavicc jcpc 2abJaci

marct.a hreb glamoč Krulevicc Stipe Pišćeci

lt.ašeta jastreb lignoč· Lokice jope Handaći

trcšcta bob prč obrvicc Gospe reći

teta drob Olt)uč brdajcc Rupe Tunći

kita lub orcc Bare vrći

rakita grub ć Peče Mare kolći

blita tub branče Pere plavući

dalarnita rubić gaće Dorc ligi-ligi

palamita C Zubić lcićc dikore tuji

kopita jančić prolićc bragaturc ,laki

brita rcbac Vcliki bočić imićc Stole ciki-ciki

Cvita zubac Mali bočić gtlojišće Kate liki-liki

malta bočac medić Jap)cnišće Mate majski

pulinta 1e)udac gajić Drage muhte mcrikanslci

Gulteranslti lulijati vija1ati J navrtalr. �

mirinski glojati manižatl četvrtak

Tratinslti kati užati maj četvrtak otckal

morski kokorakati spcti kraj ostak gnnaJ

Ravni vrlki kukurikati Lafci rej težak paJ

oćali pomajkati iti fej mužak vrpaJ

mali voskari rasladiti vcntarij velik koral

veli kalati iditi rcloj prlik kutaJ

oli blati proditi areloj branik 1mrdeJ

dibJi svrdlati zbuditi g6oj krik krpcJ

sinovJi lumbelati g6ojiti aleroj osik smil

možjani molati hujiti luj laštik lkoJ

lani ćakulati faliti jazik vrtuJ

kućni bi-iškulati bataliti vajk hlJ

Kameni škapulati pliti K bok

Toni zdcbJati prosvitliti Široki bok

l..cmWli peJati bugniti maslačak lirok M

Dragani potakJati sahniti popečak klobuk

badJ\i napravJati posahniti čičak Wluk vazam

đoni mati začiniti črčak 1uk Mali vazam gorili armati potakniti tučak ltuk Veli vazam

burni fcrmati navrniti ručak Jerolim

zmoralJ\i fumati lapiti trcćak pitom

južili pobegenati udriti slak L ferm

pi-pi-pi zlamcnati smiriti slak

Kandeliri zapoznati ,viriti 2.abJak kabal

Cmobori kumpaJ\ati zgoriti bi)ak siga! N

Jajni vni ltrapati krcšiti ponediJak ofidjal

Jami vni iparati odrišiti dimJak cakaJ čoban

Dusi leberati mar)ušiti čavJak konal alastičan

Pusi rckuperati titi mak tcpal močan

Grusi iupcrati pametiti 1twnak cipal blagdan bonacati aterati avititi itwnak bakaral Bol.i blagdan cicati kasirati prtiti banak feral BadJ\i dan pocicati sabotirati ltiti franak mailtral Sridan poticati lkartirati luštiti vranak amisal malahan ukrcati diskutirati uhutiti vanak vrtal trajan drčati titrati trcviti treseJ\ak &mrdel pokojan gJ\aučati pitu.rati poviti MrtcJ\ak itantanel Bilan mučati pasati zajti Lusmariilak lwupcl grk)an ručati lcšati pojti ZimJ\ak bratci lugaman navraćati atrilati Konti PožrJ\ak maštcl Roman vaćati brudetati klasti RaparalJ\ak vel japan bckećati cvitati jedanadesti GralJ\ak cil močaran podmjćati tintati dvanadesti LiiJ\ak april diran amićati lkartati rcsti HrboiJ\ak ventil Goran wićati vrtati grcati TravJ\ak karti! bristran 1noćati koštati ukresti papak tavsjol kollsan kukućati gultati acsti lipak kacjol Cvitan povidati davati prosesti brak bujol fultan utindati lkuravati vazcsti modrak fa1ol grsvan fundati itivati uzcsti zaperak jarbul lu1an pccigati poštivati lporak garoful bfcn frigati ultivati listi utorak Baku! juen trgati hladovati polisti zrak mul babin

nahajati kritikovatl cvisti uk 1mul Babin

blejati rovati pinezi Vrtak pctrosinul Milculičin

Pijati pirovati petak crJ\ul Gi-guričin lijati diskutovsti Križi svitak kotu! ćin

GovorotokaŽirja

Mladln 1' polto prikučer T motorišt

đardin julto pošćer bušt

piligin cvibat\ jevo bclander lpranohat gušt

bjin 1ičat\ pivo avuder nohat agušt

Prvinkin atin črivo lpaher pijat jušt

Marcclin morski kon teler lklat huncut

aelin von grbuner Plat dut

lkavelin Trboun p wler poplat leut

klin tun poiter manat put

zlamin zun !ep diver levanat frut

komin Osip !iver fundamenat

milćanin poklop bir tcšta.mcnat

krlćanin o konop naukir cimenat u

2irjanin trp pir korenat

SaJanin nebo kumpir kuntcnat ćuku-ćuku

Tilnanin kreco mostir punat

Jczeranin Brdo R akvir lpiilat

Vilanin čudo pomedor Lapat V

dupin gnizdo libar ugor Rat

lusmarin lungo ribar dikor inkarat Lav

prin kogo decembar motor parat colav

vinturin jugo setembar dvor Tratinski Rat lunav

kušin knajo novembar progadur porat muiJev

lvin Marijo otumbar ltimadur Jurat civ

bruzin kako lubar pamedur kurat pom)iv

bumbon Dinko otubar koredur vrhovat surnJiv

paroo Mi)inko avićar mihur avat Dabov

pun Roko kvadar lkur bitu čigov

aabun Marko · ondar lmur adet Milankov

arbun Mirko ludar pitur brudet Jcrkov

,arbun Paško palaogar pajet Marcclov bru!kct

arbun drlko buhar ipat\ulet Ivanov

lancun cicalo muhar s 1:rv

balancun :a:calo jakar kombinee

bocun pomalo nakar pas ređipet

mićun gratalo livakar tras rclpet z

brfun metalo ovdckar Kalabis dilpet

lpijun stalo avekar itros zet Jaz

pavijun cidilo likar kus kilovit Durnboki Jaz vit-vit

Balkun barilo cukar mu1-mus troskot laz

bokun kolo felar mot obraz

Balun povnlo alar pol praz

blun vamo hurnar s bpot knez

alun aimo kulcumar bilcast prc:i

lcmun vino jeriar gal puncast aliz

tcmun cilo vino apar paš krcast 1oz

Upun japno lar pa! novcast

lkrpun crno fratar lportal mast

perun desno tolitar kajil mast 2

arun puno 1itar lil bolest

čentrun Jucpo orw trlil pest dat

katun idro iznutar lapil mladost vijai jidro glavar ki-ki-ii IW°OSt mat

lalun vidro apugvar krl vrst je!

batun !cio tovar ul furclt mani!

petun drcto luvar ćul fugišt magrit

drito atraiar goromul maltinilt ,vrt

kantun piloto Po1ar repu! trapilt apu!

botun lto Kičer

GovorotokaŽirJa

POGOVOR

Davne 1959. godine zabilježili smo neke osnovne podatke o govoru na otoku Žirju, koje smo god. 1961. usmjereno proširili podrobnim istraživanjem toga govora na svim jezičnim razinama, a dužnu pozornost posvetili i onomastičkom blagu otoka Žirja. Rezultatje tih istraživanjavelika studija"GovorotokaŽirja",objavljenauRaspravamaInstitutazajezik, knj. I.,Zagreb1968., str.121-220 (+ karta).

Ta se rasprava, eto, ponovno objavljuje u ovom zborniku. Osnovni je razlog tom novom objavljivanju taj što je za šire općinstvo spomenuta rasprava danas gotovo nepristupačna, a drugi je razlog štoona po svojem sadržaju popunjujeŽirajski libar s podacima o govoru Žirja, neizostavnim u općem pogledu na Žirje, dakle s opisom žirjanskih govornih osobina koje su, tada još potpunočvrstei neugrožene, karakteriziraležirjanski čakavski govor. Moguće jeda su se u ovihtridesetaki više godina dogodile i poneke promjeneosobina toga govora. Naime, takve su promjene normalne u suvremenim civilizacijskim uvjetima, osobito pod utjecajemknjiževnogajezika, daklepodutjecajem školstva, sredstava javnog priopćivanja i dr., ali i dodirom s nositeljimagovora kojipripadajudrugimhrvatskim dijalektima.

Nagle se promjene danas događaju u mnogim hrvatskim organskim govorima, pa i čakavskim. Međurim, Žirje je krajnji izvanjski otok šibenskog arhipelaga, poprilično izdvojen od utjecaja drugih, bližihi daljih, organskih govora, pa smatramo da naši podatci odražavaju i suvremeno stanje toga govora. Ako su se i dogodile kakve promjene u govoru mlađih generacija, one nisu bitneza položajžirjanskogagovoraučakavskojdijalekatnoj tipologiji nego tekza specijalistička istraživanja sociolingvistike.

U svakom slučaju, sve da je suvremeni žirjanski govor doživio i znatnije izmjene, naš opis govora ostaje temeljem bilo kojih dijalektoloških, povijesnojezičnihi komparativnihproučavanjačakavskoganarječja.

UZagrebu 1. ožujka 1994.

Božidar Finka

Antun Šojat

Akademik Božidar Finka rođen je 1925. u Salima. Obrazovan je u Salima, Šibeniku, Krku, Zadru, Splitn i Zagrebu. 1953. primljen je kao asistent u Institut za jezik (danas Institut za hrvatski jezik). Najviše se zanima za dijalektologiju i onomastiku, a napose se baviproblemima čakavštine. S A. Šojatom istraživao je govore Žirja, Karlovca i droge, a sam dngootočke govore, duže vrijeme posebno istraživajući nazive riba. Pokretač je Zagrebačkog lingvističkog kruga, s kolegom Šojatom i časopisa Rasprave Instituta zajezik. Suautor je "Londonca", hrvatskog pravopisa s nedavno dorađenim izdanjem. Urednik je višesveščanog kajkavskog rječnika, bio je voditelj rada na rječniku gradiščanskih Hrvala, suradnik na čakavsko-njemačkom leksikonu i autor "Švedsko-hrvatskog rječnika" iz 1985.

Jezikoslovno se baveći govorima šibenskog kraja, bio je recenzent i komentator dosadašnja tri sveska "Narodnog stvaralaštva šibenskog područja", ove se obveze prihvai'ajući i tijekom odvijajuće pripreme četvrtog sveska ovog niza, o folkloru šibenskih gradskih četvrti. Zajedno sa A. Šojatom 1974. napisao je rad o obalnoj toponimiji zadarsko-šibenskog kopna i šibenskog otočja, kojem se očekuje i šibenski pretisak.

Od 1988. je redovni član Akademije. Živi i radi u Zagrebu.

Antnn Šojat rođen je 1928. n Zagrebu, gdje je i obrazovan. U Institutu za jezik kao asistent se zapošljava 1956. Doktorirao je 1965., a znanstvenim savjetnikom postaje 1976. Posebno jedijalektološkupažnju obratiogovorimaTuropolja, Duge Rese, Gradišća i drugih krajeva.Autor je u projektu kajkavskog igradiščanskog rječnika. Pisac je "Kratkog nauka jezičnice hrvatske". Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu.

Summary

BOŽIDARF/NKAANDANTUNŠOJAT:THEI.ANGUAGEAT THEISI.AND OFŽIRJE

According to the material recorded on Ži,je in 1959. and 1961., there have been shown the features of the čakavian dialect of the Croatian language which is spoken on the island. The language cantains 8phonemes. After the reflexof the old Slavic sound "jat", the language is the ikavian speech (i-reflex) with the ekavianfiguresin certain cathegories.Amongthe consonants there is tendencytoopen thesyllabesand tosimplifythegroupsof consonants, but there is a/so the phenomenon of strengthening of the lowest consonants by bringing them into the intervocalic position. The language of Ži,je belongs to the typical čakavian Croatian speeches with the three-accentsystem. There have been recorded the čakavic archaisms but a/so the tendencies and processes after which the štokavian accentuation has been developed. In genera� there has been present the influence of the new-štokavian accentuation. In the word morphology there are numerous older čakavian forms, with drawing near the literary štokavianlanguage. With the discussion about thesyntax, there have beenadded the examplesfor thelanguage, thedictionarywithapproximately1000 words, the onomasticdictionary(places, namesandsumames) and thebackwarddictionary (with the orderly suffixation of the collected lexical material). In this re-publishing a new shortfina/ word of the writers is added.

Žirje je najudaljeniji naseljeni otok šibenskog arhipelaga. Zbog svoga geografskog položaja od najstarijih vremena igrao je uloguisturenepredstražeiorijentiranasrednjemdijeluJadrana. Vojno značenjeotokadošlojedo izražajanaročitou kasnoantičko doba kada je na Žirju, u prvoj polovini VI st. podignuto veliko utvrđenje o čemu svjedoče do danas sačuvani ostaci kojise nalaze na lokalitetu Gradina naduvalomVelika Stupica.

Obala Žirjaje razvedena i imavelik broj većih i manjihuvalakoje su služile kao sigurna zakloništa za brodove.

U središnjemdijeluotoka prostrano je i plodno polje, na čijoj se sjeveroistočnoj stranismjestilo naselje Žirje. U XV st. ima oko stotinu stanovnika, sredinom prošlog stoljeća 350, početkom XX st. 635, a uoči drugog svjetskog rata 725.

Žirje se nalazi vrlo ranou okviru distrikta šibenskesrednjovjekovnekomune.1274. god. oteli su ga Šibeniku Zadrani, paje zbog toga došlo do spora, prepirki i sukoba. Šibeniku je konačno uspjeloda ga vratiu svoje granice1325. god. i od tadaje stalno u okvirimašibenskog kotara.

U mletačko doba na Žirju su imali posjede šibenske plemičke obitelji Šižgorić, Linjičić, Jurio, Saracen, a šibenski biskup Juraj Šižgorić (XVst.)podigao je na Žirju stambeni ladanjski objekt.

Zatrajanja Ciparskog rata (1570.-1573.)Žirjesu napaliTurci,opustošili otok,opljačkalinaselje ipobilimnogo Žirjana.

U vrijeme francuske uprave u našim krajevima (1806.-1813.), engleske pomorske snage blokirale su Šibenik s mora. Za trajanja blokade više puta su posade pojedinih brodova u vremenu 1809.-1813. god. dolazile u Žirje te od stanovnika oduzimale namirnice i ostale stvari potrebneza život.

Od1826. god. Žirje jeu okviru novostvorene općine Zlarin.

StanovniciŽirjasuseoddavninebavilizemljoradnjom.Uzgajalisuvinovu lozu, masline, smokve,viševrstapovrća, aunovije vrijemepoznatuvrstuzelenihšljiva.Uzto jeuprivređivanjuŽirjanavažnuuloguzauzimaloribarstvo,jer je moreokootokabogato ribom.

UNOB-u stanovnici mjesta masovno su sepriključili oslobodilačkom pokretu.

Depopulacija karakteristična za otočna mjesta šibenskog arhipelaga u poslijeratnom razdoblju zahvatila je i teško pogodila Žirje, o čemu uvjerljivo govori činjenica da danas u naselju stalno živi samo 170 stanovnika, i to isključivo visoke starosne dobi. Najviše je žitelja iselilo u Šibenik, a mnogi su se nastanili po ostalim gradovima naše obale. Žirje se ističe prirodnim ljepotama, bistrinomi plavetnilommora. Na otoku je inekolikovrijednih i zanimljivihkulturno-povijesnih spomenika. Obradive površine su, međutim, zapuštene, a mnogi domovi napušteni. Starci i starice koji su još jedini stanovniciŽirja nadaju se da bi jedino turizam mogaounijetinove snageuživotnjihova mjesta.

Žir

1.

J =- 68

6, IšLA MAJKA U ĐARDIN

&�1,zzrJ Lr I fl J IrJ Lr 1@!7 J =li

Iš-la maj-ka u đar -din na-bra -la je rus-ma -rin i dvi ki - te ka - du - lje i dvi zlat-ne ja - bu - ke

@b1, c:J =r r 1r3 ·w

"E - vo, če - ri, ja san

ih

u- bra - la.

I - maš, dra - ga, ko mu bi ih da - la?"

"I - man dra - ga i to ću mu da - ti, Ja se mis - lin za nje - ga u da ti. "

J = 84

7. A MOJ BRAJNE, MILO DOBRO MOJE

� e * ; E � r J p A .J J

A moj braj - ne, mi lo do - bro mo je,

@&b C-J bJ : LJ

s to - bon, braj - ne, sve san D A � J iz - gu - bi la.

8, O MOJ BRAJNE, MOJE LJUTE RANE

J =. 84

O moj braj - ne, mo - je lju - te ra - ne,

ko - mu si me jad - nu o - sta vi - ja?

9, DIVOJKA JE GAROFUL GO'ILA

J= 48 i� žl,I, • J [Jl

Di- voj - ka je @bb� J J fjl

le J P?J ,, ga - ro - ful goI E -3 fJEJ I

.J ]fyj '.i - la, t ,. J J

svo -mu go -vo - ri - la: '&I, j J t:9J I E j § ... � .t'.

ga - ro - fu - lu

"Goj se, goj se, ga - ro - fu -lo ki - to, ,�1,F7

dok se J = 72

I EJ I � J li EJ .P ..;., ..._ vra - ti mo - je dra - go li - po.

Li -po

10. LIPO LI JE OKO 2IRJA MORE j li je

3 - � =t= 1/l. J J� {733 -�'1

o - ko Žir - ja

mo - re, o-Q

o -no dra-go mo - je, � r.'\lunga

f] 1 tl

mo - ga dra - ga ko - sa, §i f!!) I':"\ lunga Rt A li J!•� ! J l I j.) � ča

11,

Oj vi - jo - lo, kraj

dra- ga du - šo spo- men

ja san sto-bon za ma - lo vri- me - na. J

PARTI I CIMU MOLAJE @W'1ifžF7 f7 I J J J . .FJ I f � --- -- ___, Va - por par - ti i ci- mu mo - la - je,

12.

va-por par - ti i

ci:_ mu mo - la - je,

va-por par -ti i

mo

dra-gi dra-goj des - nu ru-ku da - je•

„Ja

TONSKI NIZOVI I LJESTVICE

Uzdignuti notni vratovi označuju višu (vodeću) dionicu, spušteni vratovi nižu (prateću J dionicu - u troglasju niže prateće dionice napjeva. U jednoglasnim napjevima svi su notni vratovi uzdignuti. Note polovinke označuju završne tonove napjeva. Brojevi uz tonske nizove pokazuju redne brojeve napjeva u tom tonskom nizu.

■--------------------------------- ��

METRORITAMSKI OBRASCI

Brojevi uz obrasce označuju redni broj napjeva s tim obrasce� u prvom glazbenom retku, odnosno s obrascem koji se u napjevu ;aj� češće javlja. .'Za napjeve u kojima su glazbeni reci većim dijelom medjusobno različiti ovdje se n� donose metroritamski obrasci.

NarodnostvaralaštvoŽiria

1

Uspeću se na vr'Borovice, GledancrikuMarijedivice, Gledan criku disansekrstila, Žirje misto di san se rodila.

Mistomoje, najvišemiblago, Sve čaiman u tebi midrago, Makardamesvakatugabila (bjedabila), Drugogmistajenebiotila.

21

Cvililajegrškacesarica, Konstantinakraljazarušnica, Usužanstvu Osmanović cara, OdIstočne stranegospodara, Konstantine, čestospominjaše, Suze roneć termu govoraše, Daje ostav, miligospodare, Konstantinevelikicesare, Ter da vidi sadžalosti moje, Ahnesritnezarušnice tvoje.

Ne zovu me veće cesaricon Većnevojnon, tužnomprosakinjon...

Dalmacijo, zemljoplemenita, Sva si moren okolozavita.

Oko tebe visoki otoci

Kaonašikrševitimomci.

Sva sipunakršai kamena Dražjasi mi od mog imena.

Dalmacijalipecureimg PonajboljesaotokaŽirja.

Kada ideMišo u soldate, Za njin ideRadu/ovaAne.

Počekaj me, Mišo dobro moje, Da nacrtan crne oči tvoje. 5

Ja ću ovu čašu podigniti

IMarijisestrinazdraviti:

OjMarija, odsrcajednoga,

Jatiželindobravelikoga.

Nemoj, sestro, timojacviliti

Jerdaleko odnasnećeš biti.

Jer daleko ti nisi od kuće,

A za tobon moje srce tuče.

Tićešbitiblizumajkesvoje:

Majkatvojatebeoćezvati,

A ti, sestro, njoj ćeš se ozvati.

Kod kuće mi ni oca ni braće

Iza njimanmoje srce plače.

Alinijetomojakrivica, VećodBogavelikasudbina.

Nećešpojtiprikosinjegmora Negoblizumaterinadvora.

Sada ćemo svi čaše digniti

IMarijisestrinazdraviti:

Živi sestro i mnogo živi/a

Iodsrcasokolarodila. Atisokol,tojemuškaglava, Ustarostidatibudehrana.

6 Išlamajkauđardin, Nabralajerusmarin Idvikitekadulje Idvizlatnejabuke.

Evoćeri,jasanihnabrala.

-Imašdragakomubiihdala?

-Imandragaitoćumudat� Jasemislinzanjegaudati.

7 Amojbrajne,milodobromoje, Stobon,brajne,svesanizgubila.

Nektebereinapersinosi Itvojonselipotonponosi, Svakćereći:jenocvitmmeni Čagadragadarovalameni.

10 LipolijeokoŽirjamore, Jošjelišjeonojanjemoje. Jošjelišjamogadragakosa, ČajevitarpoŽirijunosa.

Kolikajeovanašavala, Tolikbitilistaknapisala, Napisalaonašojljubavi, Prokljetbijakojinasrastavi.

Prokljetbija,nesritnimladiću, Ka'temojiuzdastinetiču.

Ijošjadnosiromaštvo(sirotinjstvo) moje Rastaosetio'dušesvoje!

8

Amojbrajne,ka'smomladibili Kakosmose,mojbrajne,ljubili.. Omojbrajne,mojeljuterane, Komusimejadnuostavija?

Ovonašečetverodičice: Akićeinkruvadonositi, Ki,će,brajnenaribehoditi?...

9 Divojkajegarofulgo'ila.

Garofulisvome(cvitu)govorila: Gojse,gojse,garofulo,kito, Doksevratimojedragolipo.

Žirjemistoudvautrireda, Izdalekakigradićizgledaš, Utebisumaslinezelene Idivojkemladeneljubljene.

Žirjemisto,mojeselotisi

Zameništaodgojilonisi, Utebimimojedikenije Srcemiseveselonesmije.

Bogubijabrdaidoline

Ivo Furčić

NarodnostvaralaštvoŽiria

Kojesunas, dragi, rastavile.

Tidaleko na sinjemu moru.

A ja mlada u majčinu dvoru.

Sa zmorcase zadilanevera.

Smočićemimogamarinera, Marinera, robumuo'pana. Smočićeganemakišobrana.

Garofule, cviteplemeniti, Gojiću te i zimi i liti, Gojićute, mojcviterumeni, Dok se vrati moj dragi suđeni.

Kadsanbila ja kod majke moje, Gojila sancviće svake boje,

A najvišecvitarumenoga

Skinsan dragadarivalasvoga.

A da mi je želju ispunit4

Isa mojin dragin govorit4

Srcu bi miodma lašje bilo

Kad bi s dragin govorila milo.

Vedro nebo zvizdan okovana

Ja i moje drago rukovano.

Vedro nebo zvizdan okićena

Ja i moje drago posvađena.

Svadili se ja i mojadika, Tražimajkozaobojelika.

Sjajnazvizdo, da znaš tugu moju

Nebibilavečeras nabroju.

Sjaj, miseče, okolo po noći, Mogadraga ljubavosvidoči, S drugon šetakadamene nema

Strile migarazrušilesvega.

Mojjedraginasridsinjamora, Menemladumoriteškamora, Kad ne vidin ja moga sokola, Koji mi je usrid srca moga.

Oj vijalo, kraj vode studene, Draga dušo, spomen se ti mene. Spomenisetimogaimena, Ja san s tobon za malo vrimena.

Sinoć su mi pobralivijalu, Nisan znala pasanklelalolu. SkidajmajkasprozoracvJeće, Bolestanje dragiiumrJetće.

Vaporpartiicimumolaje, Dragi dragoj desnu rukudaje.

Vaporparti icimumolaje, Sinakmajcidesnuruku daje.

Uvojnicu ide moje janje, Trigodine, ni više ni manje.

Nećešvišegovoriti majka: -Kiša pada, spavajsine s/ako.

Nećeš više govorit, oče:

- Ča mi vino i rakiju ločeš?

Zbogon, draga, inemojmekleti, Mojeričidržinapameti.

Kadavaporide priko vale, Majka (draga) suzesudarićon tare.

Ojvapore, puštidimajače

Danevidinkako majka (draga) plače.

132

... Omer uzme svoju tamburicu

Izasede u svoju stolicu,

Uz tamburu Omerlipopiva:

-Jadu mome sve je majka kriva.

Mome jadu i mojoj nesreći, Patimo, ne ću s tobon leći.

OjAjkulo, moja drugarice, OjPatimo, mojanesritnice.

Uz tamburu Omertankopiva:

- OjAjkulo, ti si moja želja.

Ja san ti se s drugon oženija, Drugu ljubu u dvore doveja.

Sve zamajci mojoj ugoditi

Moraosan vako učiniti.

Volinljubit jaogreba stinu

NegomladudivojuPatimu...

Ivo Furčić

NarodnostvaralaštvoŽiria

KOMENTARI UZ TEKSTOVE

10,11

Zapopijevke "Lipo lijeokoŽirjamore"i "Ojvijolo", dvijesu melodije, kojesu u žirjanskom melosu zauzimale najistaknutije mjesto jer se na te melodije i pjevao gotovo sav tekst, stihovi, koje su žitelji Žirja godinama i desetljećima skladali. Međutim ove melodijetolikosu sličnenekimaotokaMurteradaihjeteškoirazlikovati.Namećesepitanjedalijemoglodoći do togadaŽirjani "posude"ovemelodijesaMurtera ilisupakžiteljiotokaMurteranekeod svojihmelodija "posudili"od Žirjana. Moglobibitiijedno i drugo. No, teško bi se moglo reći, još manje tvrditi, tko je od koga "posudio" ako je uopće i bilo "posuđivanja". Možda tog "posuđivanja" nije uopće bilo jer ako se uzme u obzir da su žitelji kako Murtera tako i Žirja toliko bili zajedno po Komatskim otocima, kao dasu i jedni i drugi sa istog otoka, moglo je doći i do toga da su zajedno oblikovali neke melodije koje su poslije i jedni i drugi pjevali kao isključivo svoje.

10,11

Veliki dio tekstova koji su prikazani kao: krapljanski, zlarinski, prvićki i murterski, pjevali su se i u Žirju. Ovdje nisu posebno navođeni kakonebibiloponavljanja.

12 ... Ovo se u Žirju zvalo "po vojnišku". Na 'vu milodiju piva/o se u nas (i muški i ženski) i na druge riči, ne samo one ke se tiče vojnika.Ali najvišje se je ovo piva/o ka' bi momci hodili u vojsku. ne bi se piva/o samo oni dan ka' bi oni partili, nego bi oni hodili i po cilih osan dan prije nego bi partili i piva/i bi kroza selo. To su bili časi i radosti i žalosti. Radost je bila u tome, ča je svakome bilo dragočagreuvojskuraditoga, časesmatralo, u tomuslučaju, dajemomakjakizdrav.Ažalostjeope'bilaraditoga, ča ćebitinikoliko godin daleko o' svojih dragih.

13

Od svega onoga ča se je piva/o u nas, najvišje su se pivale pisme izraznih pismarov. To su bile pisme: o junaciman, o vilaman i druge, ali najvišje su se pivale ljubavne pisme ka ča su: pisma o Omeru iAjki, DragutinuiKatici, oRosandi, oLuciji, o Margi Baretić iz Vrbovske, smrt Zorkei Marice izŠibenika idruge. Ovakove pisme najvišje su se pivaleugrupi:divojke sameolidivojkeižene skupa. Piva/o biseobično u dan sveca- poslin podne prikućon, nauliciolina Srce/i. Da bisepiva/o, uža/ose skupitivišježenskih ke bitamo sidile i slušale. Ka' bi bilo slabo vrime, onda bi se piva/ou kući, priko zime i kraj komina.

OBIČAJI 1

UprvašnjadobauŽirjusu biladva štrumenta:tamburinidiplenamišinu, kesusezvale"svirak". Tamburiništa jetukau tamburin obično nadočekivanjeoli ispraćanje: glavara, biskupa i drugih većih ljudi ki bi dikor došli u Žirje. Isto tako i popau blage daneka ča su Božići. Tamburinbidikortukau svatiman, kakojekiotija, avišeputi naSrce/idibisebala/okoloublage dane, ka'bibilaka velika

fešta.

Svirak bi uža, u starija doba, svirat u criki priko mise. Uža bi svirati i na Srce/i ka' bi bija svetac, a dikor bi svira zajedno sa tamburinon. Zadnji čovik ki je svira u svirak bija je pak. TomeJurat (Merlo) - ima tomu dosta vrimena.

PRVIO'MAJA

Jedna punolipa užanca, ka je bilauŽirju zaPrvi maja, aku su najvišje volili momcii divojke, bilo je kad momak nahodi divojku i to najvišje na ovi način:Prije negobi osvanijaPrvi maja, priko noći, oni momci ki su imali divojku kainse dopadala, skupili bi svoje prijatelje i uz njihovu pomoć usikli bi bor, danili ga u dvor te divojke i "usadili" ga. Na boru bi ostavili napisana svojeime da bi divojka znala ki je vrga ti bor u njezin dvor. Ka'bi se svani/o i ka'bi se divojka ustala, vidi/a bi bor i doznala komu se to momku ona dopada i ki bi je tija imati za mladu, posikla bi bor ako je bija o'momka ki se njoj ne dopada. Ali ako bi se njoj momak dopada kako i ona momku, dovela bi svoje drugarice i š njiman bi bor okitila.

Ako je momak pravi, vridani pošten i ako se dopada i ocu i materio'divojke, oti dan bi ga pozvali u kuću i tate bi se učinilo kaj i mali pir: ilo bi se, pilo i veselilo.

Toga istog dana bila jeužancai toda divojke i žene izvadu iizvišaju svu bolju robu ku su imale. Reklo bise da seto čini radi toga da bi roba prozračila, ali višje je bilo radi toga da se svitu pokaže koliko ka ima i ča ima.

VELIKA IVANJA 3

ZaVelikuIvanjubilajeužancadaseužgeveliškioganjnaSrcelimaniVelikim vratiman (Velikavrata jeprosjeknabrdu iznad sela prekokojeg se ide na more u uvalu Muna). Ove velikeognjeužigali su stariji, adica bi napuno misti po seluužegli maleognje. Okolo ognja na Srceliman skupilobi se cilo selo: svit se veselija, pivai bala. Muški, ai ženske bi priskakivale oganji govorili bi: "OdIvanje do Petrove da me glava ne zaboli".

KOLEDA 4

DanprijeMladoglita, naSilvestrovouvečer, naSrcelimaninaVelikimanvratimangorijaje veliškicvitnjak"koleda". Pokraj"koleda" skupija bi se svit i, kaj i na Veliku lvanju, bala/o bi se, veselilo i piva/o. Tu istu večer dica bi nakupila starih važin: teće, bronzine, pate, vrčine i druge stvari o'late. To bi zavezali konopin ali žicon i tirali bi kroz selo. "Strašili bi Staru godinu". Uz narodno veselje pokraj "kolede" i uz buku starih važinispraćivala bi se Starai dočekivala Nova godina.

VELIKA ŠETEMANA

5

UVelikoj šetemani skupljali su se spuži po polju - tomu su se najvišedica veselila. Navelikipetak ka'bi bija prošišijun 'kolo sela, svit bi nalija spužeuljen, ukobi se stavija stinj i stin spužimaniskitili bi se pragi o ponistar i vrationda bi setoužeg/o. To je bilo ništa

NarodnostvaralaštvoŽi.!'la

za vidit: cilo selo bi bilo kaj i jedan veliški oganj.

Tidani na Uskrsdava biseblagoslov puku, najpriselu, poglavarusela, dici, vojski, momarimannamoru, udovicamin...Ribaribi na Srcelimaniznilisvojeartedase blagoslovu. Onda bise govorilo: "Blagoslovinašebrodedananbudutrateplodne, neprijateljonihudi, nikaddanannenaudi.Maslineisvastabla, vela imala, blagoslovi, bože, zlaživinadanetarenašepolje. Sačuvajnasživinekojanamin sa'zlo čine!"

ČEST/TARI

6

O Božiću i Mladomu litu užalo se hoditi o' kuće do kuće u grupaman i čestitati božićne svece. Ka' bi se došlo u koju kuću, zapivalabisekoja božićna pisma i, oni kijevodija, kije hodija prvi, počeja bi govoriti:"DobrovandošaBožić". Stipanja, paJvanja, pa Mladinci, paMlado lito, pa Tri kralja i svidani u godini. Bog vanda udati, oženiti, a mrtve van bog pomilova". Čestitarebidomaćiniponudilivinon, prošekonirakijon, aza tu prigoduuvikbisenašiofritujav, smokavsuhih, mindujaviorihov.

SVATI 7

Ka'bi bilo koje vinčanje u Žirju parila je ki da jefešta cilomu mistu. Ki jesu i ki nisu bili u svatiman bili su doma. Svak je otija viditisvate:kijeusvatiman, kiskingreu povorki, kako jekiobučen, kakostojirobananevisti, kijekumitd. Tidanbisegovorilosamo o tomu. Bilo bi svakakova govorenja na račun toga vinčanja. Palo bi puno besid dobronamjernih i zlih. A ne bi se priskočilo ni:ča se kuva, koliko će ki poisti na piru, popiti, ča će ki darovati i drugestvari.

Nakantunuo'svakeuliceiščikalebiženesvatei posipateihcvićen, mindulaman, smokvan, orisimanibomboniman.Nikebižene iznosile pridsvateprošekolirakiju idavali svatiman.

U povorki se nosiladivojkinadota. Dotu sunosila dva muškau skrinji ka jebila pokrivena raknon.Na raknubija binizaccilicsuhih smokav, orisi, mindule i bomboni. Uz skrinju su hodala dva muška sa sabljaman kaj i straža, da ki ne bi dimija u skrinju.

Divojkinerodiceiprijateljicenosilebinaglavi u konistricamandarovezamladu.

Ka'bisvatidošli podivojkuiprinegobidivojkaizašlaizkuće, kleklabii pitalaprošćenjeuoca, matereiostalerodbine. Otacimati dali bi joj blagoslov uz ku kor besidu i rekli da joj je sve oprošćeno i da more s onin koga je izabrala.

Nakon toga išlo bi se u crikvu i ka'bi se svršilo vinčanje u crikvi, išlo bi se u mladoženjinu kuću. Tamo bi čekala sekrva nevistu smalimmuškimditetom unaručju. Sekrvabirekla koju besidu nevisti, a onda binevistavazela to dite, poljubilagaidarovala mu par vunenihbičav.Poslintogadalabisekrvijagrcuo'minduleugubicuku bisekrvahitni/aprikokuće, ča jeatilorećida mladencimanbude sritno i da od njih ostupi svako zlo.

Vinčenaroba, kujemladaimalanavinčanju, a istotakoimomak, niserazlikovalaod robekasenosilau drugeblagdane.Jedino toča je mlada imalana glavi krunu ka je bila ispletena od perlicu svake boje. Na zatiljku bi imala jedankomad od tvrde robe ki bise vazeja ucrkvi, a ki se zva "cincidela". To je pristavljalo nevinost divojašku. O "cincideli" visile bi još ikurdeleu svake boje.

Kad bidivojkapitala prošćenjeuoca, matereiostalerodbinei prijenegobisvatiodvelidivojku, diverbiizkamaredonijanasablji darove ke je divojka spremila zadarivanje: muškiman po par bičav aženskiman po šudar. Sekrvibise darovala košuljai kotu/. Kad bi

sepočelidavatidarovi,svatibizapivali: Došlanevista,daredanila, Kogati/a,darovala, Nikogasenebojala.

Bilajeužancadasedivojkizapritidaćejojseosićiglavaakosvakisvatčakodnedadeolimakarobeća.Nikibiobećalijanje,niki tovarvina...Alidabibilozabavnoismišno,ćapalibiskakavcainanjnaprtilidvipatronevinaumistotovarasudvamihavinakako suobećali.

Usvatimanbiseuža/ozapivati:3

UstajteseviŽirjanskiljudi, Kojispavanekaseprobudi

Mismodošlidovašegadvora, Kojispavaprobuditsemora

Zapivatćuovupismukratku, Nekadimeiocaimajku, Neknekraterođenomusinu

Daoženimazumaterinu.

Kadsedvojevoluizmalena

Tojeljubavnezaboravljena.

Kisevolinekseioženi, Pravaljubavtojerajnazemlji.

Nanogamanbičvesujojbile, Upostolikurde/ao'svile,

Anaprsihpuntapelo'zlata, Zlatnikrižićokobilavrata.

Anaruciprstendijamanta,

Tojeodmogjedinogabrata.

BratmigajekupijauTrstu

Dasešnjimendičinnaprstu.

Zavrimevečere,pirovanja,redalesusezdravice.Svakikijebijanapirutribaje,kadbigadopared,uzestiurukučašuvina,čakod rećimladincimanisvatiman,olizapivati- nazdraviti.

UŽirjusebala/ouvikisto"Žirjanskokolo".Počelobisebalatipolagano- otegnuto,ondabisekreni/onaživljeinakraju"skos". Bala/osepopunovrimena,alineuvikistisvit.Jednibiizkolaizhodili,kakobisekiumorija,adrugibisevata/iukolo.Onikinebi bala/�stalibimalopodaljeo'kolaigledalibikakokibala,kisedokogavata,kivišjemoreizdurati,balati...Nikibiseskupiliugrupe pabizapivali,aliuvikmuškismuškiman,aženskesženskiman.

Ženskesmuškimannisunika'užalepivati.Muškisuznalislušatiženskekakopivaju,aženskemuške.Ipunoputibibilo:kiće bolje.Aliuvikjebilo:svakzase,nibilomišanja.Jernitijetobiloliponitisetosmilomišatije'nosdrugim.Muškisumoglibitis ženskimanjedinoukolu,višjenikako.Maniucrikv�niuprocesijunu,niusprovodunisusemiša/imuškiiženske.Uvik:muškinapose, ženskenapose.Aliuvikmuškisuotilibitiisprid,otilisuuvikbitiprvi.Takojetobilounas...

U svakome mjestu, makoliko ono bilo, postoje prostori, mjesta gdje se ljudi u slobodnomvremenu rado sakupljaju, biloradi igre, šetnje,razgovora,zborovanjai dr. U Žirju su dva takova mjesta:Srce/a iPrikonobina.Srce/a (negdje bi se tonazivalo: poljana, trg, pijaca,plac, rodina) je ovećiprostor u središtu sela. Ne zna sezašto nosi takav naziv. Ali se može pretpostaviti dadolazi odsr' sela(sridsela). Svakako to je, i tko zna od kada, bilo najomiljenije sastajalište Žirjana. Tu su se održavali zborovi, dogovaranja, narodna veselja. Tu seigralo, tu se i najviše pjevalo.

Drugo, ništa manje omiljeno sastajalište Žirjana jePrikonobina.Ovo je omanjiprostor, poredkoga je nekoćbila konoba.Tu se točilovino.Tamo su svraćali muškarci da u društvu popiju vrč vina.

Na jednoj strani Prikonobine bile su postavljene klade, u novija vremena kupe, na kojima su sjedili ljudi, ispijali vino, razgovarali i uz vrč vina zapjevali. U novije vrijeme, na drugojstrani, također su bile postavljene klade, klupe za žensku čeljad, jer su i ženepočele tamo rado dolaziti. Ne radi vrča vina, već radi toga da se eto, i one nađu malo u društvu i radeći svaka ponešto u rukama, proćakulaju, nasmiju se izapjevaju. Zanimljivoje to, što one nisuobičavaleprilazitik muškarcima, na njihovu stranu, a ni muškarci na žensku stranu.

NARODNENOŠNJE

Mimuškismonosili:'panke,bičveo''unešaroviteolibile,gaćeo'sukna,bilukošulju(alibezkoleta),kružet-đilet,kijebijaizvezen lanetonuboje.Nakružetusubilepuceo'kovanoganovcaolikruškice;tujedaljebijakaparan,kijebijaotočencrljenimškrletonoli crljenomrobon,apoprsimansubilecrljenerehljeo'lanete.Naglavismonosilicrljenukapu,najprvomalu,aposlinveliku,kakočasu nosiliŠibenčani.Nikio'muškihsunosiliuje'nomuuhuviticu - vericu,kačasunosilinikinaZlarinuiPrviću.

Ženskesunosile:'pankeolipostoleo'žutekožekesusezvalefrale,pabičvebileo'bile'uneolibumbaka.Suknjesubileduge, satkaneo''unepabušt,kijebijaotočencrljenonkurde/onokoramen,vrataiprsi.Nosilesuibilikameš,apovišenjegabilukošuljusa zavmjenimanrukaviman.Naglavisunosilešudare,vezaneopozadi,bileolišarovite.Okovratabilajeogricao'čenašića,ananjuse udostavljalabilakrpakojojsukrajibilipo'vmutitegon.Visi/abidopoprsi.Tosezvaloprimetaljica.Okopasanosilasekanica.Kesu bileimućnijenosilesupoprstimanprstenje,naprsimanpontapetiuušimanvitice - verice:nabižu,napletenicu,naferalić,nakruškicu inagoluviticu.

KAZWANJA 1

Svakičovikčaradija daradijaimalipih, a imaigrdnihmomenatinaposluiuživotu. Svakiprojdezlaidobra, aliribarimornar najvišje - takov je to posa.Malo ki dan da ne doživi oli zla oli dobra, višjezla, čega se dugo sića.

Ja san bija mornar.Svašta san na moru prova, ali dva slučaja ka san doživija na moru ne moru mi izajti izsićanjapa da živin i/jadegodin.

Bilo jetoovogarata. Navigasan na brodu "LinaMatković''.I, bilo jeto 1943., vozilismotopoveza.Kristabal Tribalismo projti krozPanamskikona. Ukonasesmiloprojtisamoprije negosesmrači.Mismookasniliiu/izlismoukonakadaseškura/oi...nabasali smo na minu!Ajme i kuku!Dva su nan mornara poginula i brodvas kolikruvina tako da je svaposada morala biti iskrcana.

Drugitakav momenatki sene dadetakolako zaboraviti je onikimisedogodija1944. godine:

Privozili smo ratni materijal izKanade za Englešku. U ona doba ni bilo lako pasati priko ocejana, oli dasisam vozija oli da si hodijaukonvoju. Njemaškepodmorniceuviksunaspratite, i kadbiinsepružilaprigodaalatrpediraj.Nakrajujelašjeuratunegona moru - ni bilo lako. Ali uspi/ismo pasati ocejani sritno smo došli uEnglešku.Kadsmo iskrcalimaterija� tribalonanjepojtiudogna čišćenje broda ulukiLiverpul.Kadsmodošli udog, vrata odogasuseotvorilai kakojebilaoni momenatizvišenapartizanska bandira na jarburu, naš se brod u tren oka razbija. Ča je bilo? To je bila sabotaža odnašihljud� odčetnika kisubiliizbigl.iuEnglešku. Opet iskrcanje... 2a

Ode, u voj vati, Muna se zove, evo ode na 'vomu žalu vaik se solila riba. Teško se mogla proda� pa jevaljalo soliti. Puno puti vozili bimo ribu u Šibenik, ali dojdi uŠibenik, ribu ne prodadeš epe jevozi natrag.Iondabacijeumore. Ažatijebacitisvojetrudeu more. Jedan put vozili smo punu brod srde[lipo od lanterne Blitvenica u Šibenik Došli u Šibenik, nisu nan ribu vaze/i. Ala, voziu Rogoznicu. Jedva su nan je i tamo vaze/i. Onda epe vozi ovamo. Po osavnajest uri binwznali voziti naveslai epedikor ne bi prodali ribu.Zatosenajboljeisplatilosoliti. Aslanaribanijelošeodi/a. Odesudohodi/ibrodiizItalijei Grčkeiokupljivalibislanuribu. Unjih je to hodilo, a u nas slabo.

Unadoba bilojepunosrdel Uhitilobi sevišeputipo punebrode. Ujutrosvadružinaalasoli.Dikorbirnosolilipocilibožjidan. Gospodarbi nan daujutro zamarendupo jedan tvrdi kolač i pokvaratvina, aza. ručakbi leša/iribe. Đoni/i bisvakpokomadkruva izdoma, a vino bi se kupilo, pa bi nan gopsodar poslin odbija na dilu. Uvečer ala epe na brak, vozi. Ni biloka'spavati. Spalo bi se naizminicakobi separtilosvečera. Ako bi separtilonoćun, ondasemogloiurudvidomapospatnapostelji. Teškojebilou nadoba dobogamiloga, a osvegaepenajgoreje bilo parićavati drva zasviću.Pri nego jedošlasvićanagrburuipetroljsviti/osenaoganj, na borovinu, luč. Uža/i bimo vode na dvi ure popodne, išli cipati borovinu klinimani sikiramini škapulavati izsrideluč o/učenogabora. Ondaispilajnamalebukune.Togaje, boga�tribalopunoparićatiAkobisesvitilodoponoć�potratilobisepodvist-tristakilitogaluča. Naprovi subile kagrade/je ogožđa i ondabi se na tegrade/jenaslagaloborovineitobigorilo. Kolikoizgori, tolikoseepevrže.I takodoklesvitiš. Aonobidimilokavrag, samočađa. Najgorejebiloonemukijeustišća, kijestanaveseliman. Jerboonmora davaik drži brod supra vitru, a kakoje oganj na provi to sve njemu nosi i dim u oči i čađu po njemu. Ujutro bi bijacmka vrag, ka da je bija ugrbunu.

NarodnostvaralaštvoŽirla

'Kolo 1918., posliAustrinskograta, izaša jeferal nagrburu.A to je bilo ništa velikoga una doba. 1928. godine naŽirje jedošaprviferalna petrolj - petromansezvau nas.E, tojebilonemore negotako. Više ni tribalanilučni grbura.Ali ča je koddohodi/avišamodernizacija, to je bilo sve manje ribe.Danaske suferal na plin, po toko iljad svić, pa ča će?Ča ćesvitliti?Printakajluča paevotisrdel lokarad, skuši, svakeribe, koliko oš.Sa' seribamoredobroprodatialije ni, aprijejebiloribe, a nisijeima komuprodati, pavaik slabo.

U staro dobau nasse je riba/onajvišje skraja: osti i grapin nikočsubila sva arta. Onda se mame/a/o: trtiska o' četiri, pe' metri i na njubise stavilo komad crljene krpe o/i rakai namelalobise. Uhitilo bise po toliko kiliobotnic.Ništa bise izilofriška, a ništabise sušiloi hranjiva/ozazimu, oli ka' su slaba vrimena pasenemore pojti na more. Ondasuljudi izmislili hoditi nasviću.Najprije na ulje u bumbak, a ondase počelosvititinaluč.Hodilobise uvikudvoje: jedanbi nosijagradilje dijegorilalučiosti, adrugi bi nosijautorbi drva (lučevinu) i ribu.Nebisevidi/obogznača, vidija bi, morebiti, svakupetu ribu, aliope'biseuhitilo.Biloje ribe punopasimoga uhititi, naročitozimi. Zimi, ka' stisne, dojde u kraj cipa, u sami kraj se zbije i ka' ih najdeš sabljon udri...

Prvu tratu ka je došla na Žirje danili su Talijanci. Oni su vode dohodili i vidili da je ode puno ribe, pogotovo ribe o sviće. Ovo je nikoć bija najbogatiji školjo' ribe - i ja se toga sićan.

Ka' su Talijanciode danilituprvutratu, dalisu jenašimani kazaliin kakoće ribati.Alito je bijafurbasti način:za tratusupitali ništa puno, punošoldi i to ne u šoldiman negou ribi. Svu ribuka se ćapa, do lustre, tribalo je dati Talijancima i tako sve dok/ense ne platitatrata.Iča su još napravili? Učili sunašsvitda ide trpe, daje todobro, tako jejadninašsvit ijatrpe, a Talijancinašuribuvozili u Ta/iju.Pot/esunaši bilikupilinikolikotrat, alinisu bilibaš meštrizatrate.ZavrimeAuštrije vode je bija doša jedan Talijanac- vode je i osta - i on je naše učija kako će dobro ribati. On je bija ode najbolji ribar i puno su naši ljudi naučili o' njega.

U jedno doba odeka je bilo samo osan velikihtrat.Malih trat: bude/i, bugvar, prostric idrugih bilo je ki zna koliko.Koratanju je imala debatosvaka kuća, ika' bi pojesenjupočeligavuni, hodija je svaknakoratanju, muškiiženske.I, čaje najvažnije, uvikselovilo i uvik je bilo.

Malokidaje bijasamoribar.Mismo bili ribari i težaci - o' morasenajvišje iživilo odeka, alijevaljaloi polje ustišćati.Itako uz mukui trud, dan prikodana, da/ose je. Sadase, bogami, slabopiše ribariman. Danas se totamani svinisvačinbez ikakove milosti, ki je i ki nijeribar.Reka bi da ni nikomu brige čaće sutra biti.A ja bi tija znatičaće biti o' svita kije živijao ribašćine, ča sutra?

Ja iman blizu 70 godin. Ci/i svoj vik učinija san na moru. Samo nikoliko godin san naviga, a sve drugo san učinija kaj i ribar. Svašta san prova i doživija na moru: vitrove, nevere, vrućinu i studeni, glada i nespavanja - dobra malo.Ali bilo bi diko' i ki lipi momenat. Sveje to bilo dotoga s kakovom si družinom na brodi.Najlišje ča mi se činilo na ribašćini da je ono, ka' bi se liti sviti/o na srdele.Došlibi tamona brak, na jedu siku, jošdokbi bilosunca. Onda bi'nakomalopočinili, pa biizvadilispizu, ča je kiima:kileše ribe, ki brudeta, malo kruva i bevande i ili bimo. Ka' bi se naili i napili, onda bi zapivali.Piva/i bi najvišje pisme iz starog pismara o Kraljeviću Marku, o Obiliću i drugiman. Itako pivaj, pivaj dokle se ne smrači. Ka' bi se škura/o, užegli bi sviće i a/a sviti. To je bilo uživanje i to mi se čini ništa najlišjega ča san na moru prohodija.

...Lipo more, zdrava arija?... Ovo je bija najzdraviji školj. Malo su ka' naši ljudi odi/i u likara. Malo je ka' ode bija ki bolestan. Čista izdravaarija - to ti je!A more?Prvo smo mi more mećali u svaku spizu, namisto soli. Nismo samo u morulešavaliribu ikuvali kupus i zelje - po mora, po vode - nego smo namisto soli mećali more u svaku spizu - to je lišje i zdravije. I zašto smo još bili zdravi? Radispizekusmoili!Mesasemaloka'ilo, vakodikorublagidan, aliudrugedanejok!Akobikikorutežatniktražijamesa, ondao'ma bi ga pitali: ''A koga ti boli?" U nas se ilo najvišje: zelenje, riba i sočiva. Kap ulja svoga je vaik bilo. Kap bevande isto tako. A ča je najvažnije:čabičovikizijadaizija, bilojesvefriško. Onda ktomudobraarijai more...more...Altrokesa'!Ki bisa'mećamoreuspizu? Ni višje onakovoga mora, ni višje mora u nas ka ča je bilo, ni govora! I vode je višje šporko, pliva po moru svaka žalost i nevolja... a svaki dan je sve gore i gore...

KAZWANJE ZA SMIH

StariAnte uzšeta se gori doli po mistu, srdit je i sve sam sobombeštima. Trevija ga prijatelj Ive pa ga pita:

- Ma nika Gospe je tebi kad si tako ljut i kad beštimaš. Ča je, ča se dogodilo?

- Ostavi me, Ive, na miru, žalostan san i nervož. A di neš... Ni niko umra pustoga vrimena, a neman doma ni šolda... Nego,... ti boga, Ive umri ti, da te zakopan, dobiću kikor šolad!

Usridbiladana, nidinikoga nividitu polju,]eresevraća iz polja sonubanduodzmorca. Najedanputništašušne.Jereseka svrda okrene i vidi staruMarukako kopa:

- Mare, zaboga, ča kopaš usvetac?Oli te nije strah da će te bog prokleti?

- Već meje prokleja, jer udanašnjevrime samo ludi kopaju!

Bilijedanputnašisvititi, vanka nasiki.Ponjimanpunoribe, asprema seveliška nevera. Tilibiostatiradiribe, alitriba utećidoma isprid nevrimena.Riba je bila kriva da su ostali višje nego ča su tribali. I tako ih je ćapala nevera vanka na otvorenomu. Bacija veliškifortunalvitra, kiša,grmi, pustilampež - palanebo na zemlju. Vozu'nitakojadni, vozu, ajedankijebijapuno strahljiv, ci/i jeputmolija igovorija:

- Gospe moja, sveti moj Ante, sveti Nikola putniče... doni'ću ti... kupi'ću ti...Ka' su došli u bonacu pita ga jedan iz družine:

- Pustoga si ti toga obeća svecima, ka' ćeš to sve kupiti i okle?

- Muči - veli on - laži dok se ne čapaš kraja!

Jedanput došla jedna Žirjanka u Šibenik prodavati ribu. Dok je prodala ribu, došlo je debato podne. Ona je bila ogladni/a i

NarodnostvaralaštvoŽi!:i_a

ožedni/a, a naušna je bila čakod poisti do te ure. Kupila je štrucu kruva i ulizla u jednu tovemu:

- Uli po litre vina!Kad je dobila vino, u.supa/a je u nj štrucu kruva i izila. Ka'je bila gotova, opet zove onoga ča toči vino:

-Prijatelju, dajmi još politre. Ka'je moglakurba turta popiti politre, mogu i ja.

5

Na Žirju su se žene, kako i svukud okolo, volile karati. Malo bi ki dan pasa da se ne bi čulo kako se ka žena s konkor kara. Jedan dan trevile se dvi žene, pa će jedna drugoj:

-Bepa, okad se više nismo karale, ajmo se malo karati.A ova druga će:

-A nu ti vrag lipu sriću odnija, pa ajmo kad baš želiš!

6

Došlifidanci u Žirje radi poreza. Došli tako u barbaAnte:

-Je si li tiAnte?

-Jesan,pa?

-Je li znaš da si dužan za porez?

- Znan, pa?

-A je li znaš da ti to moraš platiti?

- Znan,pa?

-Iznaš li da ki ne plati da ga se mora rubati?

- Znan,pa?

-E, ondaplati, oli ćemo te rubati.

- Uredu stvar, ja gren leći!

PODACIOPJEVAČIMA-KAZIVAČIMA

Napjevi:

1skupinažena:

MilaJurić

ZorkaJurat

MarijaMiškić

TonaKale

Počimaljka: BepaJurat (1943.)

2 LjubomirMrvica (1909.)

3 Zorka Jurat

4 Jerka Roman

5TonaKale

6 Jerka Roman

7 Mila Jurić

8 Zorka Jurat

10 skupinažena, poč. Bepa Jurat

11 skupinažena, poč. BepaJurat

12 skupinažena, poč. BepaJurat

13 skupinažena, poč. BepaJurat

Komentariuz tekstove:

10, lla komentarautora

10, llb komentarautora

12Nevena Miškić (1952.)

13 NevenaMiškić

Običaji:

1 Joso Mrvica (1893.) i Martin Jerkov (1890.)

2,3,4,5,6 Nevena Miškić

7 Marija Miškić iNevena Miškić

8 Bepa Jurat, Zorka Jurat, Zdravka Miškić iAnte Alić (1926.)

9 komentar autora

Nošnje:

1,2 Martin Jerkov i Joso Mrvica

Kazivanja:

1 Ante Roman pk. Stanka (1904.)

2a,b,c,d Ljubomir Mrvica (1909.)

Kazivanjazasmih:

1-6 NevenaMiškić (1952.)

BII.JEŠKE:

1Tekstjenekompletan

2Tekstjenekompletan.

3Pjevasenamelodijunapjeva10.

NarodnostvaralaštvoŽi!i_a

(OvoještivoizvornobilopoglavljeuknjiziIveFurčića"Narodnostvaralaštvošibenskogpodručja,I-Šibenskootočje",Šibenik:MuzejgradaŠibenika, 1980.,str.335-359.Priizvornomobjavljivanjuštivojeuključivaloifotografijeuboji,kojeovomprilikomizostavljamoiztehničkihrazloga.)

Summary

IVOFURČJĆ:FOLKLOREONTHEISLANDOFŽIRIE

ThistextisachapterofawiderbookdedicatedtoinsularfokloreofŠibenikarea.Folksongs,descriptionsoffolkcustoms,andsomedictatesabout traditionallifeonislandareincluded.

Ivo Furčić rođen je 1927. u _Primoštenu. Glazbeno obrazovanje stekao je u rodnom Primoštenu, Šibenikn, Dubrovniku i Splitu. l)čiteljevao je na Braču, u Skradinu, kod Banje Luke i u Šibeniku. Bio je voditelj brojnih glazbenih skupina, također i Šibenske narodne glazbe. Bio je osnivačem i voditeljem "Primoštenskog ljeta". Skladao je pjesme na vlastite tekstove, uključivo i s glazbenim pratnjama za scenska djela. Na šibenskom je području melograf od 1952. Pisac je dosad trotomnog niza "Narodno stvaralaštvo šibenskog područja (Otoci, obala, zaleđe)". Umirovljen je 1987. Danas živi u Primoštenu, pripremajući IV svezak ovog niza (folklor šibenskih četvrti).

Prof. Slavo Grubišić, pisac povijesnog proslova ovog štiva, rođen je u Šibeniku 1926. Obrazovanjem je povjesničar. Od 1964. do 1992. bio je ravnatelj šibenskog Muzeja. U ovom se razdoblju napose istaknuo uredničkom djelatnošću ("Statut","Diplomatarij", Visianijev zbornik, "Narodno stvaralaštvo... " I-III, i dr.). Pisac je najrecentnije povijesti grada Šibenika, iz 1974.

GEOMORFOLOSKE s

ZNAČAJKE OTOKAŽIRJA IPELAGOM

UDK551.42(433.435)

Primljeno/Received:1994-05-10

SAŽETAK ŽirjejemikromorfološkaregionalnacjelinaSjevemodalmatinskogarhipelaga.Pripadašibenskojotočnojskupini.Predstavljahrbat antiklinaluizduženupravcemSZ-JI.Odnosgeološkegradeireljefajekonforman.Utjecajemreversnograsjedaoblikovanajeudolina-poljeucentralnom dijeluotoka.Pretežitokarbonatnisastavuvjetovaojedominacijukrškogreljefa.Obalesupretežnoniskeistjenovite.Antropogeniutjecajisuizraženiu prilagodbikrškeosnovepoljodjelskojvalorizaciji.

J.GEOMORFOLOŠKIPOLOŽAJ

Otok Žirje s arhipelagom mikrogeomorfološka je regionalna cjelina. Dio jeSjevernodalmatinskog otočjakojeu geomorfološkom pogledu predstavlja mezomorfološku regiju. U užem smislu otok Žitje s arhipelagomulazi u okvire submorfološkeregijetzv.Šibenske skupine otoka koja seu tri nizapružaod Kornatado rta Ploče Žirje je pritomnajisturenijinaseljeni otok.UdaljenjeodŠibenika20,4km zračne linije (M. Friganović.1953.).Površina otoka iznosi 15,43km2 , asokolnimotočićima,grebenimaiškoljima(njihsedamanaest),15,78 km2 (M. Friganović, 1953.).To predstavlja 0,48% ukupne površine svihotokahrvatskogdijelaJadrana (M. Friganović,1953.).

Otok Žirje prostire se od 15°36'17" na zapadnom kraju otoka do 15°44'05"naistočnomdijelu,teod43°37'40"najugudo43°40'44" na sjeveru otoka. Izdužen je pravcem SZ-JI 12 km s prosječnom širinom 1,2 km, a maksimalnom (Straža - Muna) 2,5 km (M. Friganović,1953.). Najviša točka otoka je Kapić-134 mn.v.

U strukturnom pogledu otoka Žitje s arhipelagom dio je geotektonske jedinice krednopaleogenskog voranogkompleksaŽirje - Mala Čista (tumač OGK, K 33-8, 1975.) odnosno tektonske jediniceSrednjodalmatinskihotoka(tumač OGK,K33-21iK 33-20, 1973.). U širem smislupripada geotektonskojzoni VanjskihDinarida, kao i veći dio našeg Primorja s otocima.

Morfostrukturno gledajućiŽirjejehrbat -aotiklinalaselementima borano - ljuskaste strukturgenctske grade (A Bognar, 1989., 1990.) sprevladavajućimkrškimmorfogenetskimtipom reljefa.

2. GEOLOŠKEOSOBINE

2.1.GRAĐAISASTAV

Geološkagrađailitološkisastavotokasarhipelagomobilježena je dominacijom karbonatnih naslagagornjo-krednestarosti. Veći dio otoka građen je od turonskih (K22 i K 1,22) vapnenaca s rijetkim proslojcima dolomita (tumač OGK, K 33-8, 1975.). Izuzetak tome čini samo krajnji JI dio jugozapadnogpriobalnog pojasa (od uvale Lojača pa sve do rta Rasohe) i večina otočića arhipelaga1 gdje u sastavusudjelujugromadasti te uslojcni vapnenci i vapnenidolomiti senona (K32 - tumač OGK, K 33 21, K 33-20, 1973). Tome treba dodati i usku linearno izduženu zonu kvartarnih naslaga vezanu za

Sl. 1 Orijentacijska karto

Fig. I Orientatiun map

Sl. 2Pogled na udolinu polja m1 otoku Ž.irju-udolinajenastaladuž reversnog rasjcdaselektivnom dcnudacijom(fluvijalni,padinski, korozijskiprocesi)

Fig. 2 View at the Ži,jefield - valley originale alung the reverse rifi hy selective de11udatiu11 (jluvial, slopeprocesses, corrosialprocesses;

_!.ndrija Bognar iMajaSaletio-Janković

(r�OlilOrl•ic-�11:tj�(ot,,kaŽirjasarhipelagom

Sl.3GeološkakartaotokaŽirja(prema:S.Marinčićiostali,1971.,iB.Korolijaiostali,1971.)

Fig. 3 Geological map ofthe Island Ži,je (according to: S. Marinčić and others, 1971., and B. Korolija and others, 1971.)

LEGENDAgeološkekarte:

ITEKTONIKA1.1.Rasjed1.2.Osantiklinale1.3.Reversnirasjed.pretpostavljeni

IILITOSTRATIGRAFIJA2.1.Turon(K,2) vapnencisrijetkimproslojcimadolomita

2.2.Senon(K,')·gromadastiteuslojenivapnenci

2.3.Kvartar(ts)•terrarossa(crvenica)skršjem

LEGEND(geologicalmap):

ITECTONIC1.1.FaultI.2.AxisofanticlineI.3.Reversefault·presumed IILITOSTRATIGRAPHY2.1.Turon(K,2)•Limestoneswithinlayersofdolomite

2.2.Senon(K,3)•Unstratifieldandstrafieldlimestones

2.3.Quarternary(ts)·Te"arossa

Sl.4Pogledna tombolo Škrovadiea -akumulacijska marinskaforma oblikovana jenaJZobalikod lokaliteta Gradina

Fig.4View at liteŠkrovadicatombolu - accumulativemarineformisfonned al soutlzwestemshore,nearGradinasite

polje ucentralnom dijelu otoka. Kvartarnc naslage predstavljene su kršjem ; rljenicom koja je pretalofona i posmcđena.

TURONK22 - vapnencisrijetkimproslojcimadolomita

Turonski vapnenci s rijetkim proslojcima dolomita kontinuirano su taloženi na cenomanske pločaste vapnence i na otoku Žirju imaju najveće rasprostranjenje.

U litološkom smislu to su pretežno dobro uslojeni vapnenci koji se vrlo malo izmjenjuju sa dolomitima ili dolomitičnirn vapnencima. Slabija zastupljenost dolomita rezultat je sve manje koncentracije magnezijevih soli, a karbonatne naslage turonske starostipredstavljene supretežnokalkarenitima, kalciruditima ikalcisiltitima.Zapaženo jeda kaonajmlađi članovihnaslagadolaze dobrouslojcni vapnenci sarožnjacima,kojemjestimično zamjenjuju pločasti vapnenci,a koji su vjerojatno istaloženiu produbljenim dijelovima scdimcntacijskog bazena lokalnogznačenja, ili su, što je vjerojatnije, sedimentirani pod utjecajem mirnih turbulentnih struja.

Prema sastavu deetritusa ove su naslage klasificiranc kao biokalkarcniti, oolitični kalkarcniti, biokalciruditi i kalcisiltiti. Procesomdolomitizacije mogu biti zahvaćeni razni tipovi vapnenca, u kojima su ulomci fosila ostali primarno sačuvani Općenito uzevši proces dolomitizacije ovdje je slabije izražen nego kod ccnomanskih naslaga. Zbog toga su turonske naslage predstavljene pretežnovapnencima.

Kako je bazen postepeno sve višeoplićavao naslagesu se u facijelnorn smislu sve više diferencirale.Zbog toga se na naslage turona scdimcntiraju gromadasti,teuslojcnivapnenci i vapnenidolomiti.

Andrija BognariMajaSalettoJankCJvić

Geomorfološkeznačajke otokaŽirjas arhipelagom

HIPSOMETRIJSKA KARTA OTOKA ZIRJA

Sl. 5 Hipsometrijskakarta otoka Žirja

Fig. 5Hypsometricalmap ofthe IslandŽirje

SENONK3 2 - gromadasti, teuslojenivapnenciivapnenidolomiti

Ovajkompleksnaslagapredstavljanajmlađirazvojkredenaovimterenimakojijeulitološkomsmisluzastupljengromadastim (grebenskim)vapnencimasahipuritima,teuslojenimvapnencimasarožnjacima,kojisečestoizmijenjujusdolomitima.

Naslagesenonskestarostispetrografskogstanovištakarakterizirajubiokalkareniti,odnosnopseudoolitičnikalkareniti,te kalciruditi,kalcisititiikalcilutiti.Procesomdolomitizacijeovestijenemoguprećiudolomitičnevapnenceilivapnovite dolomite.Općenitouzevšiovenaslagepripadajugrupialohotnihmehaničkihakumuliranihkarbonatnihsedimenatakojisutaloženi podutjecajemturbulentnihstrujaitourelativnoplitkompodručjubazenasedimetacije.

Naslagesenonaoskudijevajumikrofosilimaiprovodnimmikroobilicimakojibipotvrdiliovustarost.

Sedimentigornjokrednestarostiširegpodručja(listoviPrimošteniSplit)pripadajugrupialohotnihmehaničkiakumuliranih sedimenata,ukojimasudetritičnevapnenačkečesticeintrabazenskogporijekla.Tesučesticepodutjecajemvalovaipodmorskih strujatransportirane,zaobljeneisortiraneuraznimdijelovimasedimentacijskogbazena.

KVARTARts-preta/ožena te"arosa (crvenica)skršjem

Naslagesurelativnomaledebljine(do6-7m)ipredstavljajumatičnisupstratnajplodnijegtlanaotoku.(V.sl.3.)

2.2. TEKTONSKASTRUKTURA

UstrukturnomsklopuzoneVanjskihDinaridakarakterističanjevisokistupanjtektonskeporemećenostiizraženpretežito borano-ljuskavomgradomNajstarijanabiranjasobziromnaotkrivenostnaslagamogusevezatizaonaugornjojkredi,odnosno palcogenu(laramijskaorogenetskafaza).Utomrazdobljusuoblikovaneosnovnestukture(bore,rasjedi,blokovi),kojezatimbilježe daljedeformacijeupirinejskojorogenetskojfazitijekomgornjeg eocenaidonjegoligocena.Zapirinejskuorogenetskufazuvezana suinajvažnijareversnarasjedanjaiformiranjeljuskavegrađe.

Unavedenimgeološkimrazdobljimaformiranajeitemeljna geološkastrukturaotokaŽirje.PremaS.Marinčiću,N.Magašu i I.Boroviću(tumačOGKK33-21,K33-20,1973.)Žirjepredstavlja premaJZblagopolegluantiklinalugornjokrednestarostičijejeSI krilodanasnajvećimdijelompotopljenomoremMorfostrukturna zapažanjaautoraovogradagovoreuprilogintenzivnijihdeformacija,nootomećebitiriječineštokasnije.Trebaosimtoganaglasiti važnostpoprečnihrasjedaS-JdoSSZ-JJIinajvažnijeg jadranskoglineamentadužkojegdolazidopodvlačenja(kolizijskog tipa)jadranskepločepodzonuVanjskihDinarida.Upravotaj rasjedprolazipodmorjemuzJZobaluotoka(uglavnomoznačen izobatomod100m),štoimaizuzetnuvažnostutumačenjurazvoja geološkestruktureotokainjegovihstrukturnogeomorfoloških osobina.Trebadodatidajestrukturaotokaizdignutauneotektonskojfazi,vjerojatnotijekomkvartara.

Andrija Bognar iMajaSaletto-JankoviC

Sl. 6Pogled na krajnji dio hrpta otoka Zirja

Fig. 6 View atfi11al southeaste11doflslandŽi,je ridge

KARTA

Sl. 7 Kartanagibapadina otoka Žirja

Fig. 7 Inclination ofslopes on the Island Žirje

AndrijaBognar i MajaSaletto-Janković

3. OPĆEMORFOLOŠKE OSOBINE

Reljefotokajepretežitobrdskihznačajki.Imasve osobinehrptaizduženogdinarskimpravcempružanjaSZ-JI.Izuzetaktome činilinearnoizdužena centralno smještenaudolina- polje. Maksimalna denivelacija terena dosiže vrijednostod134m, pareljefna energija nije veća od 30- 100m/km2 • Ostaliotoci su uglavnom niske glavice smaksimalnom visinom na otoku Mažirini (51m).

Uskladus timsu ihipsometrijskeosobinereljefa.Većidiootokajeu visinskimkategorijamado100 mn.v.Visinskikatoviu osnovi imaju pojasno - lučniocrt; idući od mora prema unutrašnjostiredaju se visinski pojasikoji kulminiraju uvršnom dijelu dva najizrazitija uzvišenja predstavljena grebenima Kapića (134 m) i Straže (120 m). Područja iznad 100 m vezana su isključivo za blagozaobljeneglavice uzvišenja, najniži dio otoka, osim obalnog pojasa, čini centralno smještena udolina - polje, s visinama u prosjeku od 10-20 m n.v. (V. sl. 5.)

U skladu s brdskim značajkama otoka su i nagibi padina. Većina ih ulazi u kategoriju od 6-120 i 13-320. Strmije padine karakteristika su svih uzvišenja ali isto tako i udolinskih strana. Centralno položena udolina, koja je akumulacijsko područje, gotovo je idealno zaravnjenapovršina.Ipaktrebaistači njeno generalno iskošavanje pravcem SI - JZ. Strmicas nagibima od33-550ivišeod550jemalo:dioJZpadinekrajnjegJIdijelauzvišenjaGlavica-Straža-KamenaGlavica.Dakle,pojavaimjelokalne prirode i oblikovanisu kao lokalni rasjedni odsjeci iliabrazijskiklifovi. (V. sl. 7.)

U orogenetskoj strukturi otoka jasno se izdvajaju četiri grebena i centralna udolina. Idući od SI prema JZ to su grebeni: Muna (105 m) - Jurkovica (71 m); Vrh (112 m) -Kapić (134 m) - Zvizdulja (91 m) - Smrikovac (80 m); Glavica (60 m) - Straža (120 m) -Kamena Glavica (67 m) i greben Jajini Vrsi (94 m) - Vela Glava (103 m).

Uzvišenjasnavedenimgrebenima,dinarskogsupravcapružanjaSZ- JIstimdasuuravnoteženimpadinskimprocesima(koje su oblikovale jaruge imanjederazijskedoline) preoblikovanau slijedblago zaobljenihvrhovatipaglavicaisedalaizmeđunjih. Neki grebeni2 suisprekidanipoštosuihabrazijamora, jaruženje ispiranjeu cijelostraščlanile(uvalaKoromašnauokvirugrebenaMuna-Jurkovica) ili suutjecajem poprečnihrasjeda izvijeni, odnosno raščlanjeni.

4. MORFOSTRUKTURNEZNAČAJKE

Žirje je denudacijsko - tektonska strukurnogeomorfološka reljefna jedinica. Predstavlja hrbat - antiklinalu koja je dijelom potopljenamorem.Uzimajućiuobzirnjenpotopljenidiodoizobate od40-50mdubinenaSI,odnosnodoiizobateod100 mnaJZ, očito je dase radioasimetričnomuzvišenjuspoložitijimSIkrilom.3

Uzvišenjahrpta- antiklinaleŽirje, računajućipritomi njenmorem potopljenidio, okruženoje višeili manjezaravnjenimdo blagovalovitim podmorjem.UŽirskom kanalu podmorsko podnožjehrptageneralnogledajućiomeđenojeizobatomod50m,dok je dalje prema SI zaravnjeno do valovito. Veći dio podmorja Žirskog kanala prosječne je dubine od 60-70 m. Suprotno tome JZ podmorskidiohrptanaglo se rušidodubineod100 mi to narelativnomalim udaljenostima odobale; od 300 m do maksimalno 1000-1500 m (uz JI dio JZ obale). Jugozapadno od izobate 100 m koja ujedno označava podnožje hrpta, podmorje je izrazito zaravnjeno(100-108).

Naglašena asimetrijahrpta- antiklinaleŽirjauokvirunjegovogkopnenogdijela nijemeđutim izražena.Ističusečak4linearno do lučno izduženih uzvišenja i to dva na SI i dva na JZ strani otoka. Odraz je to prvenstveno strukturnih odnosa. SI grebeni poklapaju se s antiklinalnim strukturama dok su grebeni uz JZ obalu rasjedno uvjetovani. Posebno je to naglašena u okviru uzvišenja Vrh- Kapić- Zvizdulja, a istotakoi izvišenja Jajini Vrsi - Vela Glava.Dok je u prvom slučajuhorizontalnimpokretima

GeomorfološkeznačajkeotokaŽirjas arhipelagom

duž poprečnih rasjedaS -J došlo do izvijanja uzvišenja iz pravcaSZ

- JI u pravcu ZSZ-IJI istočno od vrha Kapić, u slučaju uzvišenja

Jajini Vrsi - VelaGlava jugoistočni nastavak grebena poprečnim je rasjedomistočno od rtaRatpotpuno destruiran.

Oblikovanjelinearnoizdužene udoline- polja kojase, dcfacto, pruža duž dijelogotokaod zaljevaMikavica na SZ do zaljeva Stupica Vela naJI i dalje podmorjem, rasjedno je preduvjetovano. Položita antiklinalna dislokacija Žirja, po našem je mišljenju intenzivnim potiscima sa SI reversnim rasjedanjima poremećena. Duž rasjeda došlojedo mrvljenjakarbonatne stijenskemasekoja je naknadnom destrukcijom egzogenih morfoloških procesa (spiranje, bujičenje, korozija i eventualno potočna erozija u geološkoj prošlosti) oblikovana uudolinudijelomispunjenupadinskimtaložinama Najljepšeje razvijena u centralnom otoka dok je prema SZ i JI zbog utjecaja poprečnih rasjeda horizontalno pomjerena ili je pak sužena pa je s togaislabijeizražena.

5. EGZOGENIRELJEF

Pored cndogcnih sila i procesa u oblikovanju reljefa otoka u međuovisnosti sovimprethodnimsudjelujui vanjskeili egzogenesile (sunčeva energija) i procesi. Najveću važnost među njima imaju padinski, krški, fluviokrški i marinski procesi i njima oblikovani reljefni oblici. Njima svakako treba dodati i jak utjecaj čovjeka i njegovogradau antropoogenom razdobljuevolucije reljefa otoka.

5.1. PADINSKIPROCESI IOBLICI

Obilježje su svih padina otoka, međutim u intenzitetu njihova djelovanja ipojavajavljaju seznatnerazlike Upravilunajizraženiji su na strmimpadinama učijem sastavu jenešto povećan udio dolomita (mehanički znatno trošniji od vapnenaca), i na strukturnodenudacijskim strmcima i rasjcdnim odsjecima na pojcdnim dijelovima JZ obalne fasade otoka Najveće značenje imaju spiranje, osipanje, urušavanjei,manje,jaružcnje.

Spiranje. Jako zagrijavanjeljeti, uzkorozijuvapnenacaosnovni je uzrok relativne snažnemehaničke rastrožbestjenskih kompleksa.

Znatnekoličinetako nastalogtrošnogmaterijalana padinamanastaju osim toga i oblikovanjem grohota u završnom stadijurazvoja škrapa.

Sl. 8Pogled naJZobalukodlokalitetaGradina-vide se neaktivniklifovi nartuGrašnjak

Fig 8 View a/soutwestern insular shore at the Gradina site · - unactive cliffs at the Gra.fnjakpoint could be seen

U uvjetima izraženijih nagiba (13-320 i više) natapanje atmosferskom vodom narušava stabilnost trošine (regolita), pa se ona pod utjecajem kinetičke energije kišnih kapi i kišnih mlazova, te gravitacije, spire niz padinu prema mjesnim denudacijskim bazisima,4 a to su najčešće more i ravan centralne udoline. Spiranjemakumuliranimaterijal(deluvij)oblikujemanjedeluvijalnekonusestožastog oblika, u čijem sastavu sudjeluje nezaobljeno kršje, koje je često prirodno cementirano, te pijesak i silt. Deluvijalni materijal čini i najveći dio taložina akumuluranih u centralnoj udolini i na manjim "odmorištima" padina i širokim uravnjenimsedlimaizmeđupojedinih glavica.

Jaruženjeje obilježje primorskih fasadaotokaiakosutragovidjelovanjabujici otkrivenii na SIstrani centralne udoline (proluvijalne plavine!). Jaruge suposvom nastanku vezane za razdoblja humidnije klime tijekom pleistocena i starijeg holocena.Naime, relativnomale količineoborina (753 mm -M.Friganović,1953.) koje su glavninom koncentrirane u zimskoj polovici godine (74%), ne pogoduju jačem razvoju bujicau recentnom periodu. One su rijetke i njihova pojavavezana jesamozaizrazitokišnegodineitoakosu onepljuskovitog karaktera.Najljepše su razvijene jaruge na SI fasadi otoka i usmjerene su u manje morske uvale (Japljenišće, Šepurina, Koromašna i Muna). Kako ne završavaju izraženijim bujičnim plavinama, očito je da su starije i da su postpleistocenskom ingresijom moradijelompotopljene.

Osipavanje i urušavanje uvjetovanoje intenzivnom mehaničkom rastrožbom dolomita ali i vapnenaca, ukoliko su im slojevi strukturno ustrmljeniji ili izloženi abraziji(uvalaNozdra),terasjednimpokretima(uvalaTratinska).Najljepšiprimjeri urušavanja (blokovi) utvrđeni su na JZ obalnoj fasadi kod rta Grašnjak, koji ima sve osobine strukturnog strmca, te u okršenoj dolini usmjerenoj prema uvali Tratinska (osipanje!).

AndrijaBognariMajaSaletto-Janković

LEGENDAgeomorfološkekarte:

IENDOGENIRELJEF

1.Grebenpodudaransantiklinalom

IIEGZOGENIRELJEF

1.PADINSKIFELJEl.1.Pediment(neaktivni),1.2. Uskinerašćlanjenigreben,1.3.Velikizaobljenivrh, 1.4.Malizaobljenivrh,1.5.Prijevoj,1.6.Stjenoviti zid,1.7.Della,1.8.Derazijskadolina,1.9.Jaruga, 1.10.Osuline,1.11.Poluvijalnaplavina

2.KRŠKIRELJEF

2.1.Ljutikrš,2.2.Goli,stjenovitikrš,2.3.Stepenasti krš,2.4.Kršpodgrohotom,2.5.Skrivenikrš,2.6. Abrazijskikrš,2.7.Izduženaotvorenadepresija,2.8. Jama,

3.FLUVIOKRŠKIRELJEF

3.1.Fosilniadolinabezvodotoka,3.2.Stjenovita terasa

4.MARINSKIRELJEF

4.1.Niskastjenovitaobalauvapnencu,4.2.Klifu vapnencima,

4.3.Žaloblikovanušljunku,4.4.Tombola

5. ANTROPOGENIRELJEF

5.1.Malo,5.2.Poljoprivredneterasiranepadine,5.3. Kršsasubozidinama,5.5. Kršsaskarpama,

6.HIDROLOŠKIOBLIK

6.1.Lokva

LEGEND of geomorphological map:

I ENDOGENOUS RELJEF

1. Ridge conform with anticlinal aches

IIEXOGENEOUS RELJEF

I. SLOPE LANDFORMS

I.I.Pediment (inactive), 1.2.Narrow udisected ridge, 1.3. Large summit - rounded, 1.4. Small summitrounded, 1.5. Pass, 1.6. Rock walls, 1.7. Dei/a, 1.8. Derasionalvalley, 1.9.Gully, 1.10. Talus heaps, l.ll. Proluvial fans

2. KARST LANDFORMS

2.1.HardKarst, 2.2.Barekars� 2.3. Step/ikekarst 2.4. Debris of rock fills, 2.5. Covered karst 2.6. Karst along the coast, 2.7. Elongated open depression, 2.8. pothole

3. FLUVIKARSTLANDFORMS

Krški procesi najvažniji su vanjski čimbenik u oblikovanju reljefa na većem dijelupodručjaotokaŽirje.Korozijomvapnenacaoblikovanisu raznitipovikrškog reljefa: stjenoviti, ljuti (škrapar), krš pod grhotom i skriveni krš.

Ljutikrš ukombinaciji saškraparimaigrhotomsvojomje pojavomuglavnom vezan za JZ padine hrpta otoka i njegove vršne dijelove. Utjecajem devastacije vegetacijeotoka antropogenimaktivnostimakorozijavapnenacajeinteziviranapa je ubrzani evolucijski slijed razvoja škrapara: muzge - škrape - grohot.

Za današnju situaciju karakteristično je prevladavanje faze grohota. Tako nastalo kršje na padinama pod utjecajem je intezivnog spiranja pa tamo gdje je

3.1. Dryfossil valley, 3.2. Rocky te"aces

4. MARITIME LANDFORMS

4.1. Flat rock shore in limestone, 4.2. Cliff in limestone, 4.3.Beach consisting of gravel

4.4.Tombolo

5. MAN-MADE LANDFORMS

5.1. Molo, 5.2. Agriculture benches 011 slopes, 5.3. Karst withdrywalls, 5.4.Karst withman-madescarps.

6. HIDROLOGICAL FORM

6.1. Pool

5.2. KRŠKII RIJEČNO (FLUV/O) - KRŠKIPROCESI I OBLICI

Geomorfološkeznačajke

otokaŽirja s arhipelagom

GEOMORFOLOŠKA

Sl.9GeomorfološkakartaotokaŽirja(autori:dr.A.Bognar,M.Saletto-Janković)

Fig. 9 Geomo,phological map ofthe Island Žirje (authors: dr. A. Bognar, M. Saletto-Janković)

Andrija BognariMaja Saletto-Janković

vapnenačkapodlogaogoljelazapočinjeincijalnafazarazvojanovih škrapa.Brojnemuzge(plitkikorozijskižljebovi)zapaženesu stoga,pretežitonapadinamavršnogdijelaotoka.Takovitereni stavljenisuutipstjenovitogkrša.

Područjatzv.skrivenogkršaobilježjesugušćomvegetacijom zaraslihSIudolinskihstranaikrajnjegJIdijelovaudolineukojoj jezbogdepopulacijeotokarevetaliziranašumskavegetacija. Vapnenačkistijenskikomplekspodšumskomvegetacijomnajčešće jeobilježentankimalikontinuiranimslojemhumusapasukorozijskiprocesiuglavnomsubkutanogkaraktera.

Zanimljivojedanedostajuponikve,štojeinače,uzškrape, najraširenijimorfološkiobliknašegdinarskogkrša.Tosemože objasnitiprevladavanjemrelativnovisokihtemperaturakojene stimulirajuaktivnostkorozijskihprocesa.Mislisetunaravnona relativnomanjuagresivnostatmosferskihvodakojeprivisokim temperaturamaishlapljuju.

Speleološkihobjekatakaoštosutospiljeilipećinenaotokunema.IzuzetaktomečinijamaupodručjuGradinačijise nastanakmožedovestiuvezusaneštovećommikrotektonskomraspucalošćuJZdijelaotoka.

Centralnaudolinauvrštenajeuoblikekršnogreljefaitokaoizduženaotvorenadepresija.Njenooblikovanjemeđutim, rezultatjekompleksnemeđuovisnostidjelovanjatektonskestrukture,padinskih,korozijskihivjerojatno,umlađojgeološkoj prošlostifluvijalnihmorfološkihprocesa.Točnijiodgovorusvezinjenemorfogenczemožeseočekivatidaljnjimistraživanjem kvartarnihnaslagakojesudjelujuusastavudnaravniudoline.Ukolikobiseutvrdioutjecajfluvijalneerozijenaoblikovanjeudoline tadabiseonamoglauvrstitiutipriječno(fluvio)-krškogreljefa.Zasadasezasigurnomožeutvrditidautajtipreljefanaotoku spadajusuhaokršcna,tektonskipredisponirana,dolinauSZnastavkuuvaleTratinska,testjenoviteterasekojesepojavljujuna pojedinimpadinamahrptaotoka.DolineTratinskogpaleo-vodotokaje,vjerojatno,nekadabilapotočnadolinačijijediopotopljen morem.UslučajunastankastjenovitihterasaradiseodjelovanjuselektivnekorozijeipadinskihprocesanaIitološkiheterogenu podlogusastavljenuodčistijihvapnenacaivapnenacasvećimudjelomdolomita.Naime,rojavadolomitapogodujevećoj mehaničkojrastrožbiispiranjupasezatakovedijelovepadinaveženastanakmanjihpolica-terasa.

5.3. MARINSKIPROCESII OBLICI - OBALE

Obalepredstavljajuznačajnielementreljefaotoka.Dužinaobalajeznatna-39,25km(M.Friganović,1953.).Prema koeficijenturazvedenosti2,81(M.Friganović,1953.)Žirjepripadameđuotokekojiulazeukategorijuonihsobilježjimasrednje razvedenostiobala.

Većidioobala(preko99%)oblikovanjeabrazijskimprocesimamlatavalova,amanjidionjihakumulacijskimradommora.

Nanjihovooblikovanjebitnogjeutjecajaimaolitološkisastav,geološkagrada,mlađeglacioeustatičkepromjenerazinesvjetskog moraiizloženostdominantnimpravcimastrujanjavjetrova.Posvomoblikuobalesemogupodjelitinaniskeivisoke.Njihpreko 99%sutzv.niskeobale.Oblikovanesuuglavnomumonoklinalnopoloženimslojevimavapnenačkihnaslagasproslojcirnadolomita.

Sl. JOPogled na SZotoka Zirja s najvišeg vrha Kapić- u prednJem planusevide antropogenestepenice

Fig. 10 Vtew at thc northwestem ofŽirjefrom tlie higheslpeakKapi<. - closer are the anthropogenic benches

GeomorfološkeznačajkeotokaŽirjasarhipelagom

Sve niske obale ulaze u kategoriju stjenovitih obala. Jak utjecaj abrazije u kombinaciji s djelovanjem korozije rezultirao je oblikovanje "nemirnog" korozijsko - abrazijskog mikroreljefa kao što su to škrape s lokancima, ripavice, manjaudubljena oblika karlica, stjenovitiblokoviitd.lako jeutjecajkorozijskihprocesanaoblikovanjaobalauodređenojmjerisveprisutan,najizrazitijeje ipaknapučiniizloženoj fasadi JI dijela otoka, naročito odrtaVela Ljuta padorta Rasohe. Možesetoobjasnitijačom izloženosti togdijelaobaleutjecajimajuga, pastogaiizrazitijemmlatuvalova, te kemijskomdjelovanjusolike.

Pojavastrmihobalailitzv.klifovajerijetka.U većinislučajevauvjetovanaje gradom itektonskimodnosima.Visokeobaleili strmcizastupljenisuuuvaliNozdra,KrivačaiTratinskanaJZobalikrajnjeg SZ dijelaotoka,te dijeluotoka, tedijeluJZobaleu blizinirtaGrašnjak.TojeirazumljivoobziromnaustrmljenostJZkrilaantiklinale,posebnonakrajnjemJIpučinskomdijeluotoka (do500).Obziromnarelativnu mladost obale, kojajeoblikovana nakonpostpleistocenskeingresijemoraprije cca.10000 godina, pravihabrazijskihklifovagotovodainema. Nadestrukcijskuaktivnostmlatavalovaupućujepostojanjepotkapinaioblikovanjeveć spomenutihkorozijsko-abrazijskihobala.Litološkigledanovisokeobale vezanesuisključivoza vapnenačke stijenske komplekse. Niske obale u klastičnim sedimentima tzv. žala su rijetka. Formirana su u abrazijom razdrobljenom padinskom materijalu taloženomspiranjemibujičenjemugotovosvimuvalamaidragama.Žalasuoblikovanapretežitounaslagamašljunkaiblokova,te manje pijeska. Specifičan oblik obala predstavljaju prevlake ili tzv. tombola. Utvrđena su dva takva oblika i to između školja Škrovadicateobale kod Gradine, i između glaviceKabal (61 m) iobaleotokakod glaviceZvizdulje.Objeprevlakeoblikovanesu dakle na JZ obali. Nastale su akumulacijom mlatom valova destruiranog vapnenačkog materijala na pučinskoj strani otoka i njegovimpretaloživanjem uzavjetrinskustranuotokaŠkrovadiceiKabalkojisutimepretvoreniu poluotoke.

Antropogenim aktivnostimadio stjenovitih obalauvale Muna ukojojjenastalalukaotoka, zastrt jekamenom i betonskom oblogom, a izgrađenjeimolo (tzv.konstruktivnareljefna forma).Takveobale izdvojenesukaozasebantip -antropogeneobale. Manjamolaizgrađenasuosim togau uvaliMikavicaiu blizinirtaOštra. • Uvale (vale) ilidragekarakterističnesuobliciobalske raščlanjenosti.Tosu upravilupozitivnimpomjeranjemmorskerazine potopljenidijelovijarugaisuhihdolinakojisuoblikovanitijekompleistocena.Današnjikopnenidijelovitihjarugajošuvijeksupod aktivnimutjecajem djelovanja bujica i spiranja. Uvale ili drage najčešće su poprečne na pravac pružanja otoka, ali ima ih i onih uzdužnih. Najznačajnije meduposljednje spomenutima su Mikavica naSZdijeluotoka, Velika Stupicana krajnjemJIdijeluŽirja, teuvaleTratinska, SaracenaiNozdra. Medu transverzalnim uvalamasvakakonajveću važnost imauvalaMunagdjejei izgrađena lukaotoka,teKoromašna,JapljenišćeiPrisliga.

Obalearhipelagasutakođeruglavnomniske.Oblikovanesunamanjimotočićima(Mažirina),školjima(Koromašna,Mikavica, Raparušnjak,Nozdra,Bakul) igrebenima (Rasoh, Kosmerka,Balkun,Proklandica,Vrtlac,Babuljak,KamenaSikaitd.).

Važno je za spomenuti skupinu školja, grebena i sika zapadno od Žirja. Podmorje između njih predstavlja povezani plićak odnosnobrak (M.Friganović, 1953.).

5.4ANTROPOGENI PROCESIIOBLICI

Tijekom antropogenog razdoblja znatan utjecaj na razvoj i preoblikovanje reljefa imao je čovjek i njegove gospodarske aktivnostL Od antropogenih elemenata reljefa najrašireniji su oblici vezani za agrarno iskorištavanje otoka i to suhozidine, antropogenestepeniceiskarpe kojesu posvomnastankuvezanezaagrarnoiskorištavanjetla.Suhozidinesunajrasprostranjenije naSIdijelovimaotoka, posebnouširem prostorunaseljaŽirja.Predstavljajuoblikograđivanjaizaštiteplodnog tla, aliistodobno imajuiimovinsko-pravnufunkciju.Pored navedenihoblika trebanavesti.iizgradnjunaselja, prometnicailučkihobjekatakojisu

zbog svoje konstruktivne prirode (obloge, nasute površine, zastrte površine itd.) utjecali i na izmjene i intenzitetu prirodnih morfološkihprocesa, posebnoonihpadinskog i marinskogporijekla. (V. sl. 9.)

LITERATURAIIZVORI:

BOGNAR,A.(1990),GeotektonskaevolucijaineketemeljnestrukturnogeomorfološkeosobineDinarida,ZbornikreferatovGeomo,fologi,jain geoekologi,ja,Ljubljana,str.259-270.

BOGNAR,A.iBLAZEK,I.(1992.),GeomorfološkakartaHrvatske1:500000,(ugeomorfološkojkartiJugoslavije1:500000),Geokarta,Beograd. FRIGANOVIĆ,M.(1953.),Žirje.Prilogpoznavanjafiziogeografskihosobina,GeografskiGlasnik,br.14-15.GDH,Zagreb,str.87-100)

MAMUŽIĆ,K.iostali(1975.),Tumačosnovnegeološkekarte1:100000,List:Šibenik,K33-8,Saveznigeološkizavod,Beograd.

MARINČIĆ,S.iostali(1913.),Tumačosnovnegeološkekarte1:100000,List:SplitK33-21iPrimoštenK33-20,Saveznigeološkizavod,Beograd.

BILJEŠKE:

1IzuzetaksuotočićiKoromašna,Mikavica,NozdraiRaparašnjakkojisuoblikovaniuvapnencimasrijetkimproslojcimadolomita

2Podgrebenomsepodrazumijevalinijakojaspajanajvišetočkanekoguzvišenja.

3Izrazjetostrukturno-genetskihosobinamorfostrukture.Naime,radio,kaoštojetovećprijenapomenuto,premaJZblagopoleglojantiklinali. UprilogtomegovoreimjereninagibislojevananjenomSI,pretežitopotopljonom,krilu(15-200-vidikartuOGK,ŠibenikiPrimošten-Spfa 1:100000,1971.)odnosnonanjenomJZkrilu(do500-izvoristi)

4Poddenudacijskim(erozijskim)bazisimapodrazumijevajusepovršinenajmanjihnagibapremakojimasugravitacijskiuvjetovanousmjerenisvi detrukcijski(razarački)padinskiprocesi-spiranje,osipanje,urušavanjeijaruženje.

Summa,y

ANDRIJABOGNARANDMAJASALEITO-JANKOVIĆ:GEOMORPHOLOGICALCHARACTERISTICSOFTHEISLANDŽIRIE

/slandŽirjeismicromorphologi,calregi,onoftheNorth-Dalmatianarchipelago.ItformsapartofŠibenikislandgroup.ŽirjerepresentsaridgeanticlineelongatedindirectionNW-SE.Itsgeologi,calstructureandlandfonnareconfonnable.Influencedbyreversefaultthevalley - poljewasfonnedin thecentra[partoftheisland.Carbonatestructureresultedindominationofkarstlandfonns.Shoresarepredominantlyflatandrocky.Manimpactisexpressed inadaptationofkarstlandfonnforagriculturevalorization.

AndrijaBognariMajaSaletto-Janković

Prof. dr. Andrija Bognar rođen je n Zdencima kod Orahovice 1937. godine. Obrazovan je u Požegi i Zagrebu. Redovni je profesor na Geografskom odjelu Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu. Istraživao je i otoke Krk, Cres, Lošinj, Rab, Susak, Kornate, Žirje, Hvar, Korčulu i Mljet, te je iz ovog obimnog opusa predviđeno objavljivanje knjige o geomorfologiji hrvatskih otoka. Ukupno je napisao više od 130 znanstvenih radova.

Prof. Maja Saletto-Janković rođena je 1965. Asistentica je na Geografskom odjelu PMFu Zagrebu. Sada je magistrantica s temom "Fizičko-geografske osobine Nacionalnog parka Paklenica i njihovo geo-ekološko vrednovanje".

SPELEOLOSKA ISTRAŽNANJA OTOKAŽIRJAI

KORNATSKIHOTOKA

UDKSSl.4

Primljeno/Received:1994-05-20

SAŽETAK· Tijekomnizagodina od 1%8. dodanas speleolozi-planinari su vršili preliminarnaspeleološka istraživanjana Kornatskim otocimai otoku Žirju.Ukupnosu topografskisnimljena24 prirodnaspeleološkaobjektanaKornatimai 8na otokuŽirju.Sviobjektispadaju u kategoriju malih, morfološki jednostavnih objekata. Najdublji i najzanimljiviji je 42 m duboka jama Gradina na otoku Žirju. Lokacija unutar kasnoantičkih zidina i podzemnojezerosvodominiciralisunizspeleoloških, biospeleoloških,arheološkihironilačkihistraživanjakoja jošnisudovršena.Uzprirodne,naotoku Zirju postoji inizumjetnih speleoloških objekata izgrađenih u vojnesvrhe.

I. SPELEOLOŠKA ISTRAŽWANJA OTOKA ŽIRJA

OtokŽirje,najvećiinajudaljenijinaseljeniotokšibenskogarhipelaga,snaseljemkojejeuvrštenoutabeluizumirućihotočkih mjesta,jednomzimskomidvijeljetnebrodskevezednevno,dijelomsvojegkopnaiakvatorijanedostupanradivojnihinstalacija bivšeJNAkaoiskromnimpotencijalomzanastanakvećihspeleološkihobjekatajetijekomgodinapredstavljaoslabumekuza speleologe.

Prvospeleološkoistraživanjejeizvedenonainicijativumr.Z.Gunjačeradiutvrđivanjaarheološkihnalazaisagledavanja veličinepodzemnogjezeraujamiGradini. IstraživanjesuizveliarheoloziS.ForenbacheriP.Vranjicanusuradnjisaspeleolozima-planinarimaizSpeleolos1mgodsjekaHPD''Kamenar"izŠibenika.1991.godineje izvedenododatnobiospeleološkoistraživanjeod strane ronilačke ekipe tehničara Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, inače članova Speleološkog odsjeka HPD

TijekomdomovinskogratanaŽirjuboravispeleologTeoBarišićkojizajednosačlanovimaposadaobalskihtopničkihbitnica razgovarasmještanimatepronalaziitopografskisnimaprirodneiumjetnespeleološkeobjektenaŽirju.Prof.J.Kalesnimiojejoš dvaumjetnaspeleološkaobjektaupredjeluuvale VeleStupice.

I.I. PRIRODNI SPELEOLOŠKI OBJEKTI

Žirjesesastojiodgomjokrednihvapnenaca,kojisepružajudinaridski,apadajupremajugozapadu. Petrografskisastavi malosabimopodručjeonemogućavajuskupljanjevodeinastanakvećihspeleološkihobjekata.Postojećisuuglavnomjamskogtipa, nastaliubrojnimvapnenačkimpukotinamanamjestimakojasenisustiglaispunitifosilnomcrljenicom,alikojajeprisutnaunjima itvorivećinušpiljskihukrasa.Obrojnostipodzemnihkaverninajboljenamsvjedočeumjetnispeleološkiobjektikojimajenaneki način sondiran teren. U njihovim bokovima i stropovima se nalazi mnoštvo pukotina raznih širina i ispunjenosti sigastim materijalom.

Vodajeprisutnatekuvidukratkotrajneprokapnice,auobjektima kojidostižumorskinivosezavrijemepadavinaskuplja napovršini(Gradina,,Podvodnje).Odkrupnijegživotinjskogsvijetazamijećenoje mnoštvogolubova(Golubnica, Gravanjača), au okolinisuumanjembrojuprimjećeniišišmiši.

1.GolubnicauJajnimvrsima

x=4836.350N y=5549.650E z=80m dužina:48m dubina:31m

Golubnica je špilja s jamskimulazom pružanja SZ-JI. Urušeni strop joj čini ulaz koji je dijeli na dva dijela. SZ dio je jednostavanizavršavanadubiniod22m.JIdiojeodulazaodvojentrimamalimprolazima.Provlačenjemizmeđukamenihblokova isigovinesemožespustitidodnana-31m.Siparpodulazomjepunsasušenoggolubljegizmetaismanjujeulaznuvertikaluna15 mdužine.Špiljajenastanjenagolubljomkolonijomkojajesvojagnijezdasvilaunišamapodsamimstropom.

2.MalajamauJajnimvrsima

x=4836.500N y=5549.600E z=80m dužina:Sm dubina:30m

UlazjenedalekoodulazauGolubnicu.Malijeiteškouočljiv.Prilikomulaskasmoizotvora(l,2x0,4m)izvadilikamenje

"željezničar"izZagreba.

kojim je zaštićena od slučajnog upad�ja. Teško je prolazna i ne preporučuje seulazak bez osiguranja.

3. jama Podvodnje

x=4835.450N y=5550.625E z==7m dužina: 6m dubina: 16m

Jamase nalazidvadesetak metara od same obale. Mještani tvrde da su za bezvodicaiz jame izvlačili pitku vodu. Potopljene sige je svrstavaju u kategoriju objekata sličnih poznatijojjami Gradini.

4. Mala buža u Tratinskoj

x=4835.900N y=5550.500E z=4m dužina: 4,5m dubina:: lm

5.polušpiljaGravanjača

x=4833.450N y=5553.165E z=Om dužina: 9m dubina: Om

Nalazi se u dubokom usjeku u uvali Gravanjači. U polušpilju je moguće ući pješice ili manjim brodom. Nastanjena je golubovima.

6. jamaGradina

x=4833.200 y=555.100E z=40, dubina: 42m

Nalazise najugoistočnojstraniotoka Žirja, na40mnadmorskevisine,iznaduvale VeleStupice, unutarzidinakasnoantičke utvrde.Jama jejednostavnemorfologije.Ukupnadubinajoj iznosi35 mdo površinejezera,odčega na ulaznuveritikaluotpada27 m. Dno odpodnožja ulazne verikale do podzemnog jezera tvori kameno kršlje odnosnosipar u kojem se između kamenjai blata naziru posmrtni ostaci većeg brojažrtava koje su poslijeratnepartizanskevlastinazvjerskinačin ubile iubacite u jamu. Mogućnost postojanja arheoloških nalaza i pitke vode je potakla niz preliminarnih istraživanja prilikom kojih su pronađeni zanimljivi nalazi (drvenakonstrukcijazasilaz u jamuidrvenovjedro) tejeizvršenaanalizavodekojomjeutvrđenodanije upotrebljiva u konzumne svrhe.

7. Mala buža uPrisligi

x=4833N y=5557.150E z=3m dubina:12 m

8. špiljaDraževica

Teško zamjetljivi otvor 5 x 2.5m. Spretnijoj osobi je moguć ulaz bez upotrebe užeta. U najdubljem dijelu se nalazi potpisi mještanaiz1951.-53. Tlo sjevernog ulaznogdijelasvjedočio skoromboravku golubljekolonije.

Na Žirju zacijelo ima još neistraženih objekata. Zabilježio bih priču o postojanju špilje podZvizduljom, u uvali Japlenišće, manje špilje u Koromašni i posebno priče Vladimira Kale koji je pri kopanju crne jame naletio na prirodnu šupljinu te u nju skrenuo kanalizaciju tako da mu danas za jačih bura puše iz zahodske školjke.

1.2 UMJETNISPELEOLOŠKIOBJEKTI

Slično Lastovu u južnodalmatinskoj grupi i Visu pred srednjedalmatinskim otočjem, Žirje stoji kao istaknuta predstraža i orijentacijski otok na srednjem dijeluJadranskog mora. Uz nadzornui obavještajnu pomorsku službu na otoku je stalnoprisutan i vojni faktoro čemu najbolje svjedoče kasnoantičke zidine u predjelu uvale V Stupice.

Austrijsko je carstvo današnjoj Hrvatskoj ostavilo mnoge ceste, pruge, bolnice, rive, svjetionike ali i vojarne i druge

fortifikacijske objekte kojisuseneobično lijepouklopili upostojećireljef. Prvalinija obrane velikog pomorskog uporišta Šibenika bilo je upravo Žirje. Na sjevernu i južnu puntu otoka postavljeni su topovi kalibra 190 odnosno 140 mm čiji su kalibri i dometi odgovaralitadašnjojpomorskoj taktici zaštite pomorskih prolaza izmeđuŽirja iSmokvice odnosnoŽirja iKornata. Duboki idugi tuneli ispod topova omogućili su siguran zaklon od napada teškog brodskog topništva na posade i streljivo.

KraljevinaJugoslavijaje naslijedila svu postojećutehnikuizadržalaje do IIsv. rata. U njemusu nasjevernojijužnojbitnici boravili prvo Talijani pa zatim Nijemci koji su pri povlačenju minirali i pokušali uništiti potkope ali ih je ogromna količina ugrađenogbetonai željezničkihtračnicaonemogućila.

Nakon II rata jedošlo opetdosmjene. Pomorska taktika sebitnoizmijenila. Česteupotrebe pomorskih desanata izamjene velikih topovnjačamalimbrzimbrodskim jedinicamauvjetovalisuda sečetiri postojećazamjene sadvanaest novih protuavionskih topova teškog protuavionskog topništva firme Asano. Italija, kalibra 90 mm (po 6 na bitnicu). Izmjenjena taktika je uvjetovala i neke preinake na potkopima. Dodane su osmatračnice s daljinaritna.i automatskim prijenosom podataka na topove. Izbačene su tračnice i vagoni koji su služili za prijevozgranata. Dograđeni su dijelovi za napajanjeagregatima, a izvan potkopa su i uzidani zakloni za obalske radare. Na brdu Straža je iskopan potkop za potrebe zapovjednog mosta. Kako ne bi bili nemoćni pri upadu desantnih jedinica u mrtve kutove velikih topova predviđeni su iuređeni položaji zalako protivbrodsko topništvokalibra 40 mm tipaBofors, i tonartovimauvala ukojimasumogućidesanti. Daovi položaji ne bibilitučeni izzrakaiskopanisuipotkopitako dajeŽirjeuzpostojeća trivelika dobilo jošosam umjetnih speleoloških objekata prosječne dužine20-akmetara.

Raketničamcisu povećalidometmornarice, tako da su torpedni čamcii obalsko topništvo povučeni udrugiešalonobrane, pa je obalsko topništvo prepušteno bivšoj TO čiji je pričuvni sastav.redovno pozivan na vježbu i obuku.

U novije vrijeme razvoja Vojno-pomorske oblasti bivše JNA je predviđeno formiranje više raktnih baza iz kojih bi se šv�dskim raketama tipa Robot dometa 150 km pokrivao cijeli Jadran. Jedna takva baza je već bila izgrađena (Žrnovnica) s operativnimsistemomufazipodizanja.

Daliuslijedmodernizacijekoja ježirjanskebitnicegurnulautrećiešalonilinadolazećihpreviranja,skinutoješesttopova sa sjevera. S preostalihšestnajuguje zaustavljennapadna Šibenik, rastjeranisubrodoviiavioniizšibenskog arhipelagai preokrenut tijek jednog od, po upotrebi oružja, najprimitivnijih ratova u novijoj povijesti Evrope.

Potkopi bitnica i zapovjednog mosta

1. potkop Sjevernebitnice

dužina: cca200m dubina: 2m

Brojnepukotineu blokovima i stropu.

2. potkopJužnebitnice

dužina: cca 150 m

Pun vode za vrijeme kiša. U domovinskom ratu pretvoren u stambeni objekt s puno spavaonica, okupljališta obloženih lamperijom od streljivnihkutija. Mjesto zakojeće bitivezano mnogo duša.

3. potkop Zapovjednog mosta

SpeleološkaistraživanjaotokažirjaiKornatskihotoka

Potkopilakog protivbrodskog topništva

Nastanakjeopisanranije.Danastipotkopidjelujuvrlo prirodno.Neki odnjihnemajubetoniranih dijelova. Neposjećujuse pa su se u njih uselile i neke životinje - golubovi (Grašnjak I,RatIII).

1.potkopMikavica

x=4836.500N y=5550.225E z=7m dužina:20m

2. potkopRatI

x=4835.250N y=5550.775E z=lOm dužina:2lm

3. potkopRat II

x=4835.175N y=5550.775E z=lOm dužina: 29m

4. potkopRatIII

x=4835.150 y=5550.150E z=lOm dužina: 10m

5.potkop GrašnjakI

x=4831.900N y=5556.250E z=lOm dužina: 34m

6.potkopGrašnjakII

x=4831.850N y=5556.250E z=lOm dužina: 13m

7. potkopLišnjakI

x=4832.180N y=5555.450E z=Bm dužina: 23m

8. potkopLišnjak II

x=4832.130E y=5555.460E z=Bm dužina: 13m

Uvjeti nastanka speleoloških objekata na Kornatskimotocima sukao i na Žirju nepovoljni za nastanak većih speleoloških objekata. Turistička popularnost otoka i ranaaktivnostspeleoloških odsjeka planinarskih društava u Hrvatskoj, kad je pokazatelj aktivnostiodsjekabio broj istraženih objekataviše nego njihova dužina i dubina, ipak su učinili svoje.

Prvo speleološko istraživanje koje podrazumijeva ulazak, prolaz i izradu topografskog nacrtasu poduzeli činoviSO HPDS "Velebit" iz Zagreba u ljeto 1967. godine.Te i naredne godine su braćaMarijan i RadovaoČepelakukajacimaobilazili otoke te pronalazili objekte itopografski ih snimali. Istražili su ukupno 21 objekt, a 1973. i 1974. su pronađena još tri objekta.

Istraženispeleološkiobjektisumalihdimenzija, uglavnomispod 10metaradužineilidubine. Od24 istraženaobjektaosamih je horizontalnih (špilje), od čega su dva nastala usamim klifovima otoka Mane i Malog Rašipa. U klifovima o. Mrtovca se nalazi i jedan vertikalni objekt (jama) u čiji se gornji ulaz može ući na vrhu stijene dok je donji (zračni dio 1 x lm) u visini morske površine.Unutarjame je jezero ukojemsvjetloststvara efekte sličnepoznatijojModrojšpiljina Biševu.

Tijekom godina se u speleološkoj arhivi zagubio dio podataka o točnoj lokaciji nekih objekata. Na nacrtima objekata u kojimaimavode (njih 10)nijenaznačenookojojjevodi riječ: slatka,bočata,slana; stalaniliprivremeni vodostaj)teseizpostojećih

2. SPELEOLOŠKAISTRAŽWANJA KORNATSKIHOTOKA

podataka ne mogu izvući zaključci o hidrološkim karakteristikama objekata što bi za ovaj bezvodni kraj bilo vrloznačajno. Postoji potreba da se objekti ponovo obiđu i podaci upotpune, a vrlo je vjerojatno da će se razvojem turizma u ovom području, posebno podvodnihaktivnostipronaći iotvoritijoš nepoznatihpodvodnihspeleološkihobjekata. Istraženi su slijedećiobjekti:

red.br. nazivobjekta otok duž. dub. voda godina

1. Mana I Mana 7 4.5 ne 1967.

2. Polušpiljana Kurbi Kurba V. 20 - ne 1967.

3. Jamana Smokvici Smokvica - 6 ne 1967.

4. Špiljana Smokvici Smokvica 8 - ne 1967.

5. Bunar jama na Smokvici Smokvica - 7 da 1967.

6. Bunarjamakod

Jelićevogstana Piškera - 11.5 da 1967.

7. Bunar jama na Panitoli Panitola - 3+3 da 1967.

8. Jama na Levrnaki I Levrnaka - 5 ne 1967.

9. Jama na Levrnaki II Levrnaka - 12 ne 1967.

10. Špilja pod vrhom Levrnaka 5 4 ne 1967.

11. Bunar jama na Levrnaki Levmaka - 4 da 1967.

12. Bunar jamana Bisagi Bisage - 6.5 da 1967.

13. Polušpiljana M. Rašipu M. Rašip 8 - ne 1967.

14. Modra Mrtvačeva jama Mrtovac 7 10 da 1967.

15. Jama iznad Lučica Komat - 3 ne 1968.

16. Smišnajama Levrnaka - 5.5 ne 1968.

17. Jamana Levrnaki Levrnaka - 19 ne 1968.

18. ŠpiljanaTovamjaku Tovamjak 13 - ne 1968.

19. ŠpiljanaKatini Katina 23 - da 1968.

20. Špiljaiznad uvalePinizel Žut 11 8 ne 1968.

21. Jama u uvaliPinizel Žut - 9.5 da 1968.

22. JamaPoštenjak Komat - 8 da 1973.

23. JamanaKurbi Kurba V. - 9 da 1973.

24. JamaiznadKravljačice Komat - 15 ne 1974.

Potrebno je napomenuti da dosadašnja speleološka istraživanja Komatskih otoka i otoka Žirja nisu vršena sustavno već

SpeleološkaistraživanjaotokaŽirjaiKomatskihotoka stihijski, u određenom ustaljenom preliminarnom obliku, bez neke određene znanstvene svrhe, više iz planinarsko-sportskih pobudapojedinaca speleologa kojisuihvršili. Skupljenipodaci senalaze u arhivimaspeleološkihodsjeka ipredstavljajutemelj za daljnja klasična speleološkaistraživanja, alii znanstvenaistraživanjai sintezuu nekoj od znanstvenih kategorija.

LITERATURA:

1 Mladen Friganović, "Žirje,Prilogpoznavanjufiziografskihosobina", Geografskiglasnik, god.1952.-53.,broj14-15.

2 BrankoJalžić, "JamaGradinanaotokuŽirju",Hrvatskiplaninar 5-6,1991.

3FondstručneliteratureSOHPDSVelebit,Zapisnicioistraživanjuspeleološkihobjekata.

4 Teo Barišić, "Žirje", Velebiten 9,1992.

TEOBARIŠIĆ:SPELEOLOGICALEXPLORATIONSOFŽIRJEISIANDANDKORNATIARCHIPEIAGO

During theyears, from 1968. up tili today, the speleologists - the mountaineers have made the prelimina,y speleological exploration on the Kornati Islands and on the island of Žirje. Altogether 24 natura/ speleological objects on Kornati Islands and 8 on the island Žirje have been topographically photographed.

Aliobjects belong to the cathego,y of the smal� morphologically simple objects. The deepest and the most interesting object among them is the 42 m deeppit GradinaontheislandofŽilje. The location within the antique walls and thepond with waterunderground have initiated thenumerousspeleological, bio-speleological, archeological and diving researches which haven't been completedyet. Along with the natura/, on the island of Žirje there are numerous artificial speleological objects made for milita,y purposes.

Teo Barišić je rođen 1965. godine u Zagrebu. Speleologijom se bavi od 1983. godine. Pročelnik je SO HPDS "Velebit" iz Zagreba 1987J1988. godine. Sudionik je mnogih speleoloških istraživanja diljem Hrvatske i član Speleološke ekspedicije u Kini 1988. Autor je speleoloških članaka u Hrvatskom planinaru (Naše planine), Speleofogu i pokretač planinarskog lista Velebiten. Od 1991. živi u Šibeniku, a djelatan je u sastavu Specijalne jedinice policije PU Šibenske.

Summa,y

NEKIUZROCI STAGNACUE POIJOP _DE

UŽIRJANSKOMPOIJU

UDK631

Primljeno/Received: 1994-05-11

SAŽETAK- KoristećidostupnuliteraturuautorjeprikazaonekeosnovneuzrokekojisuuvjetovalidapoljoprivrednaproizvodnjanaotokuŽirju doživljavanajtežedaneupovijestiotoka.Oko30%poljaseneobrađuje,nadaljnjih30%izostajedioneophodnihagrotehničkihmjera,ana40%površine (kojučinevećinomvinogradi)provodesepotrebneagrotehničkemjere.

Kaoosnovneuzrokeovakvogdanašnjegstanjaužirjanskompoljuautorjeprikazaotrifaktora:

1.usitnjavanje(parcelizaciju)obradivihčesticapoljoprivrednogzemljišta,

2.nedostatakdovoljnekoličinevlageutlutijekomljetnogperioda,

3.vi'sokuživotnudobznatnogdijelapučanstvaotokaŽirja.

OpćijezaključakdauovimuvjetimapoljeipoljoprivredaudanašnjevrijemenemogubititemeljirevitalizacijeigospodarskograzvojaŽirja,već tufunkcijumoguimatinekedrugegospodarskedjelatnosti(turizam,ribarstvo,...).Utakvom,drugačijemgospodarskomokruženjupoljoprivredaćeimati primjerenznačaj.

ŽIRJANSKOPOLJE

Ono što u poljoprivrednom smislu obilježava otok Žirje nedvojbeno je polje nastala u sredini otoka između dva niza uzdužnihgrebenakojiseuzdižu nadnjim.Poljeseprostirepodužiniotokasmjeromjugoistok-sjeverozapad. Smatrasedajenastala taloženjem ostataka trošenja postranih vapnenačkihgrebena,a produkt trošenja- crvenica- nastala jekaotemeljni tiptlanaŽirju. Kako procesi trošenja vapnenačkih grebena i stijena i dalje traju, polje je još u fazi razvoja. Najdublja naslaga crvenice sakupilaseu srednjem,najnižemdijelu polja,apremarubovimapoljacrvenicepostajusvepliće iskeletnije.Središnjidiopoljapod najdužimjeutjecajemčovjekateovdjenajizrazitijedolazidodegradacijecrvenice,odnosno,njenehumizacijeibraunizacije,što su spoljoprivrednog stanovišta pozitivni procesi.

Mada je plodnost žirjanskog polja neosporna, poljodjelstvo na Žirju nikad nije bilo nosilac razvitka i napretkaovog otoka zbog prisutnih društveno ekonomskih odnosa tijekom povijesti (Soldo 1973.), prostorne ograničenosti, prometne izoliranosti, nedostatka vode,a danas iprisutnog starenja stanovništva.

Stanovništvo Žirja oduvijek je iskorištavala ono malo zemlje kako je najbolje znalo. Obradiva površina polja varirala je tijekompojedinihvremenskihperiodaiovisnoo interesuvlasnika.Međutim,ograničenostpovršineobradivogzemljišta,udaljenost od tržišnih centara i u pravilu ekonomska potčinjenost stanovništva malobrojnim vlasnicima zemljišta u prošlosti nije dozvolila značajnijigospodarski razvojotoka,producirajućizavećinu Žirjanabijedan itegoban životnarazini životnog minimuma.

PARCELIZACIJA ŽIRJANSKOGPOLJA

Zemljoradnjaistočarstvo u prošlosti su bili glavna djelatnostnjegovihstanovnika,a polje je bilo u središtu gospodarskog života otoka.1 Zbog toga je prvi katastar žirjanskog polja izrađen već 1682. godine od kada se mogu pratiti procesi usitnjavanja obradivih česticazemlje koji traju neprekidno dodanas (tablica 1).

Tablica 1: parcelizacijažirjanskogpolja

Godina2 Broj česticazemlje Površina Prosječnaveličinačesticazemlje

Kako je vidljivo iz gornje tablice, površina čestica zemlje smanjila se sa prosječno 0,81 ha 1682. godine na 0,19 ha 1991. godine,uzpovećanjabrojačestica sa 83 na 543čestice. Došlojeidopovećanjabrojaposjednikasanekolikodesetakananekoliko stotina (od kojih mnogi više ne žive na Žirju). Stvarno stanje prikazuje sliku još veće usitnjenosti, a koja će se očitovati u budućnosti uvođenjem stvarnog stanjau zemljišne i katastarske knjige.

Jedanodpokazateljakoji ukazuju nabudućeusitnjavanjeobradivihčesticazemljeu Žirjanskompolju jevlasničkastruktura. Na analiziranih cca 108 ha 263 čestice imaju jednog vlasnika, a površina ovih čestica iznosi 41,45 ha ili 38,2% površine polja. Preostalih 280 čestica zauzima 67,13ha što iznosi61,8% površine polja, a svaka od tihčesticaima 2do 14vlasnika. Premda diobe

uzrocistagnacijepoljoprivredeužirjanskompolju nisu uknjižene, izgled polja ukazujedajeusitnjavanje ovihčesticaitekakoprisutno.Usitnjavanjem sepovećavabroj malihčestica. Raspodjela čestica po veličini u žirjanskom polju prikazana jeu tablicama 2i 3.

Tablica 2: raspodjela čestica zemljeu žirjanskom polju po broju iveličini

Tablica 3: raspodjelačesticazemljeu žirjanskompolju s viševlasnika po broju i površini

Današnja veličina polja bila bi dovoljna za dva do tri poljoprivredna gospodarstva zapadnoeuropskog tipa (Hrvatski farmer 1992.). Uslijed agrarne prenaseljenostiiograničenosti obradivogpoljoprivrednogzemljištadolazidousitnjavanja (parcelizacije)obradivihčesticazemljeupolju.Uslijedtogapočetkomstoljeća Žirje dolazi u situaciju da na ovako malim česticama i sve manjim posjedima uz najveće znanje i umijeće nije bilo moguće ostvariti plodosmjenu i ekonomičnost kakvu imaju proizvođači s kojima su se na tržištu Žirjani morali natjecati. Na sve sitnijimčesticamai posjedimanijese više daloživjeti.

STANOVNIŠTVOŽIR/A

Budućidau brzimpromjenamadruštveno-ekonomskihodnosatijekomovog stoljećastanovništvoŽirjanijeuspjelonaćidjelatnost koja binadomjestilapoljodjelstvo i omogućila gospodarski život i razvoj otoka neminovno je došlo do migracija najvitalnijeg dijela stanovništva. Od 750 stanovnika koliko je naŽirju živjelo 1928. godine(Soldo1973.)brojstanovnikapaoje1991.godinena130žitelja(Stanovništvo... 1994.).Današnjibroj stanovnikaŽirja nepovoljanjeposebno zbog narušenedobne strukture. Oko60%žiteljastarijeje od 60 godina, atekje 3%mlađihod20 godina. Prematome zaŽirje možemo rećidaje "starački dom namoru".

VODNIREŽIMUŽIRJANSKOMPOLJU

Na Žirju nema izvora vode niti vodovoda. Prikupljanje kišnice ili dovoženje vode brodom cisternom dovoljno je tek za osnovne potrebekućanstvai turizmakoji je uzačetku.Vode za navodnjavanje poljoprivrednihkultura nema premda bi voda na Žirjudoveladoznačajnihpozitvnihpromjenau kvantitetu, kvalitetuistrukturipoljoprivredne proizvodnje.

Danas,kaoinekad, uzgoj poljoprivrednihkulturaograničenjevlagomjertemperatureomogućujuproizvodnjutijekomcijele godine.

Oborine se naŽirju javljaju u oblikukiše, rijetkotučei izuzetno snijega.Količina oborina (753 mm) godišnje neravnomjerno je raspoređena (Friganović 1952.). Najviše kišepadazimii ujesen, a najmanjeljeti kadsu potrebe bilja najveće.U ljetnom periodu zbog utjecaja mora prisutna je vlažnost zrakaod 64%, anoćudolazido pojave rose.Obje pojave povoljno utječu nakulturnobilje, premda njihov značaj inače, pa takoi naŽirju, nije dovoljno upoznat.

Za uzgoj poljoprivrednih kultura od značaja je količina biljkama pristupačne vode koja je prikazana na dva načina: Walterovim klimadijagramom i kao rezerva vode u tlu izračunavanjem potencijalne i stvarne evapotranspiracije prema metodi Thornthwaitea (Butorac1986.).

Walterovim klimadijagramomprikazanojekretanjegodišnjihtemperatura ioborina. Umjesecimatijekomkojih se krivulja mjesečnihoborinaspuštaispodsrednjihmjesečnihtemperatura prisutna je žestokasuša.NaŽirjupoWalterovom klimadijagramu žestokasušatraje od svibnja do sredine kolovoza.

Međutim, Walterov klimadijagram ne uzima u obzir svojstvo tla da zadržava vodu. Rezervu vode u tlu možemo otprilike

Nekiuzrocistagnacijepoljoprivredeužirjanskompolju

saznatiizračunavanjem potencijalne i stvarne evapotranspiracije3 poThomthwaite-uuz pretpostavku da tlo žirjanskogpoljamože zadržati uzonirizosfere (korijenja)100 mm vode.

Premda se svaka godina treba razmatrati napose, u tablici 4 prikazana je rezerva vode u tlu tijekom godine metodom Thomthwaite-aza desetogodišnje razdoblje.

Tablica4: rezerva vode tijekom godine u žirjanskom polju poThomthwaite-u

Mjesec IIIIIIIVVVIVIIVIII IX X XI XII Uk.

Ononaštotrebaobratiti pažnjusujesensko-zimskiviškovi vode kojisegubeotjecanjemiisparavanjem, uiznosu od318 mm (318 l/m2) i ljetnimanjak vodeu iznosu 375 mm (375 l/m2). Kakojeovametodaprilagođenaoraničnimkulturamaukazujenamna izgledpovršine tla tijekomljeta.Tadajepovršinatlau poljuispucala,_asvejednogodišnjebiljke su"spaljene"sušomivisokimljetnim temperaturama. Zbog dubljeg prodiranja isvojstavakorijena drvenastekulture (vinoveloze, maslina, višnja, bajam)podnoseljetnu sušucrpeći vlagu iz dubine zemlje ili sušu donekle izbjegavaju (rane sorte šljive). Da bi se izbjegao sušniperiod povrće se sije već krajem zime i tijekom proljeća dok je prisutna zaliha vlage u tlu iz jesensko-zimskog perioda. Proizvodnja grožđa i voća je zbog ljetne suše neredovita te iz godine ugodinu varira kvalitetom ikvantitetom.

ZAKLJUČAK

Žirjansko polje kao nekadašnje središnje mjesto gospodarskog životaotoka tojeodavno prestalo biti.

Mlado, radno aktivno stanovništvo uglavnom je napustilo otok. Starosna struktura veoma je nepovoljna:60% stanovništva starijeje od60 godina. Zbogtoga danas je 30% površine žirjanskog poljaneobrađeno, 30% senedovoljnoobrađuje, anaoko40% provodi se većina nužnihagrotehničkih mjera.To su uglavnom vinogradi.

Poljoprivredna proizvodnja u polju služi dana otočanima i njihovim potomcima, koji dolaze na odmor ili tijekom vikenda, samo za dopunjavanje kućnog budžeta. Tržišnih viškova nema, ili ih ima u tako maloj mjeri da se ne isplati putovati brodom do Šibenikada bi ih se prodalo.

UzrokdanašnjegstanjajeipovijesnaokrenutostŽirjanapolJu,anemogućnostokrenutostimoru.Krozpovijestprisutna agrarnaprenaseljenostizazivalajeusitnjavanje(parccliwciju)česticazemljeiposjedaupolju.Veličinačesticazemljesmanjilasesa 0,81ha1682.godinena0,19ha1991.godine.Ovosloljclnedruštveno-ekonomskepromjene,usvijetuikodnas(industrijalizacija, uporabastrojevaupoljoprivredi...)nisusepozitivnoodrazilenaživotnausitnjelimposjedimapajeitodovelodomigracije najmladihsaŽirja.Procesiusitnjavanjaobradivihčesticanastavljajuseidanas.

Ograničavajućaokolnostžirjanskepoljoprivredejeinedostatakvodenaotoku.Tijekomljetatlunedostaje375l/m2 vodeda bisepostizaoredoviturodpoljoprivrednihkulturaiomogućilaplodosmjenatijekomcijelegodine.Eventualnimdolaskomvodeu poljeinačesticamadanašnjeveličinebilobimogućeunaprijeđivanjepoljoprivredneproizvodnje.

PoljeipoljoprivredaudanašnjevrijemenemogubititemeljirevitalizacijeigospodarskograzvojaŽirja.Tuulogućeimali nekedrugegospodarskedjelatnosti,vjerojatnospomorskomorijentacijom(turizam,ribarstvo,...),apoljećeiutakvom,drugačijem gospodarskomokruženjuimatiprimjerenznačaj.

Središnji dio iirJanskog polja, uz samo micsto. Na mnogobrojnimčesticama prcvladavaju kulturevinove lm:ci masline.Lokva u sredii;tnpoljajenckadslužilaza napajanje stoke. Danas sevodaiz te lokve koristi za otapanje sredstava za za�titu bilja i tretiranje poljoprivrednihkultura protivbolesti ištetočina.

Thecentra/partoftheinmlarJield.Amon�111111,erousp11rals vi11eyardsa11d olii•e trec•rareo,•envhdming Middfl'poofwas us<•tffor cnllleprevwusly, tmd nowadaysforagricultura/protection and cureof specu:s againsldisemes

LITFRA'llJRA

SOLDO1973.

Soldo, A.: "Agrarni odnosi na otoku Žirju odXII do XIX Stoljeća",GradaZli gospodarskupovijestHn•atske, knjiga 16. Zagreb: JAZU, 1973.

KATASTARSKEKNJIGE

Katastarske knjigeK.O Žirje,Ured zakata�tar ŽupanijeŠibenske

HRVATSKIFARMER 1992.

"Hrvatskifarmer- programi razvoja obiteljskihgospodan.tava", Zagreb: Nakladni zavod"Globus•, 1992.

uzrocistagnacijepoljoprivredeužirjanskompolju

FRIGANOVIĆ1952.

Friganović, M.: "Žirje,prilogpoznavanjufiziogeografskihosobina", Geografski glasnik, 1955.-1953.,br.14-15.

BUTORAC1986.

Butorac,A.: "Općaproizvodnjabilja(praktikum)",skriptaizdanaunakladiautora.Zagreb,1986.

Summary:

DRAGO SIROVICA:SOMEREASONSOFAGRICULTURAL STAGNATIONINŽIRJEFIELD

On the basis of attainable literature the author showed some of the main reasons which caused agricultural production of the island of Žirje to suffer the most difficult days in its history. About 30% of the Žirje field is not cultivated, necessary agricultural measures are missing on next 30% of it, and satisfactory agricultural measures are carried out on only 40% of the area (mostly vineyards).

The author showed three main factors which caused nowaday situation in the Žirjefield:

I. Cutting up in small pieces of cultivated parcels of agricultural land,

2. Unsufficient reserves of moisture in the soil during summer period,

3. High age of the significiant part of population of the island of Žirja.

ft can be concluded that in such conditionsfield and agriculture can not be the base of present revitalization and agricultural development of Žirje instead of some other economical activities (tourism, fishery, etc.) that will lead the main role. In such different rural economical surrounding agriculture willhave an adequate significance.

Dipl. ing. Drago Sirovica rođen je 1965. godine u Šibeniku. 1989. godine je diplomirao agronomski sll\ier voćar-vinogradar-vinar. Djelatan je kao stručni suradnik u Uredu za gospodarstvo županije šibenske. Čest je posjetitelj Žirja od 1979. naovamo.

NEKOLIKOPODATAKA

OSVAKODNEVNOMŽNOTU NAOTOKUZIRJU U17.STOIJEĆU

UDK394

Primljeno/Received:1994-05-18

SAŽETAK: NaosnovučetirisačuvaneiobjavljeneoporukeizXVII st.pisaneglagoljskimpismomnahrvatskomjeziku,uočavasestanjeimutaka, rodbinskiodnosipojedinostiopokućstvuiodjeći.Razmotreneoporukesvjedočeovezanostimazavišegradskihiseoskucrkvu,oobiteljskimpravima muškihiženskihnasljednikaiskromnimrazmjerimaimutaka.Usporedivšivrsteodjevnihpredmetaskasnijimidoskorašnjim,uočljivojemanjemijenjanje nazivljaiuglavnomodržanikontinuitetdoXXstoljeća.

Nevenka Bezić-Božanić

NEKOLIKO PODATAKAO SVAKODNEVNOM ŽIVOTU NA OTOKU ŽIRJUU 17. STOLJEĆU

Nevenka BezićBožanić

Istraživanjesvakodnevnog života u prošlostinajčešće jeovisnoo arheološkim nalazima iarhivskimizvorima, tek djelomično sačuvanim, auprav jepokušaj rasvjetljavanja togživota na pojedinimprostorima značajanza sveukupnu kulturnu baštinu. I Žirje, najudaljeniji otok u šibenskomarhipelagu, imao je u davnoj prošlosti svojestanovnike, a vjerojatno najstariji dosada poznati opis otoka je izperaJurja Šišgorića, šibenskogknjiževnika 15. stoljeća. Taj opis u prijevoduVeljka Gortanaglasi:

"I taj otok čuva ostatke antičkoga grada; tu je i veoma dubok bunar iz kojega se voda crpe dugim konopom. Otok je bogat lukama i ribom, obilujeizvrsnim vinom iističesešumamadivljeomorike". 1

Teknekolikoispravaiz 15.stoljećaukazujunaskromne,alivrijednepodatkeo životuna tom otoku.Primjerice,poznatojeda seu tomvremenu gojila stoka sitnogzuba,da suseu Šibenikuprodavalikozlići ijanjad,uzgajala sevinovaloza iproizvodilo vino. Godine 1443. spominje se neki Martin, majstorza vapnenice, štogovorioproizvodnji vapnja na tomotoku, 1448. godinespominju se zakupnici zemljišta TomoJurić, Ivan Linjičić i Ratko Šišgorić, a 1467. godine mletački dužd Kristofor Mauro dao je Žirje u zakupJurju Šišgoriću, zapovjednikušibenskegalije.2

Iako su stanovnici Žirja ovisili o snazi vesla, jedara i ćudima mora od najstarijih vremena bili suvezani zakopno i svojgrad Šibenik, pa su stoga život iradpodreditiliiodredbamagradskogstatuta.3 Između brojnih odredbištosu seodnosilena sveukupni život u gradu Šibeniku i naseljima koja mu pripadahu, dio je posvećen obvezama građana i njihovoj zaštiti u privatnopravnim odnosima. Tako čitava peta knjigaStatuta donosiodlukeooporukamai sveono što jepotrebno za ispravnupodjelu nasljedstva. S tim odlukama su zaštićena djeca oporučitelja, kojima roditeljimoraju ostaviti polovicu svog imetka, žena ima pravo raspolaganja svojom opremom i svim vrijednostima koje je donijela u kuću svoga muža pri udaji, te niz drugih odredbi koje daju prava oporučitelju ibrinuo provedbioporuke. Oporukumožesastavitigradskibilježnik iliza tajposaoprisegnutaosoba uzprisustvodva ili više svjedoka. Uselima tosu najčešće bili svećenici.

Jošuvijeknedovoljno istraženaarhivskagrađaotkrila nam jetekčetirisačuvaneoporukestanovnika Žirjaiz 17. stoljeća, koje ipak otkrivaju nekepodatkeoživotu na tomudaljenomotoku.4 Oporukesu sastavili župnici đon Pave Brnićeviz Jezerai đon Mate Vodanović, a pisanesu nahrvatskomjezikuglagoljicom. Osimpovijesnevrijednostiznačajnesui zapoznavanjejezikatogvremena. Svi oporučitelji prema svojim mogućnostima ostavljaju novac stolnici sv. Jakova u Šibeniku, crkvi sv. Križa na Dolcu, crkvi sv. Mihovila, Novoj crkvi u Varošu i crkvi Gospe od Kaštela, te Gospinoj crkvi u Žirju, mjestu ukopa njegovog življa.

Četiri sačuvane oporuke pripadahu 1664. godine Mati Makaruniću, slijedeće godine Stjepanu Tabinu, 1674. godine Juri Ivančevu i 1676. godineMati Jivančevu pokojnog Miše.

Godine 1664. Mate ostavljasvojoj nevjesti Jeli prihod od imanja, jer ga je dobro pazila u starosti, a kuću i zemlju sinovima Frani i Stipanu.KćeriMari injenomsinumaslinikuBetini,štoukazujedasuŽirjaniposjedovalizemljeinadrugimotocima.Unuci Jelini ostavlja škrinju u kojoj će odnijeti pri udaji dotu iz rodne kuće, a sinovcu Petru kuću, jer se o njemu brinuo kad je onemoćao.

Slijedeće godine Stjepan Tabin (Tambin) ostavlja crkvi Gospe od Žirja i oltaru sv. Ante u šibenskoj crkvi sv. Frane po četiri librice voska za svoju dušu, a čitavu imovinu ostavlja svojoj ženi dok je živa da bude gospodarica. Nakon njene smrti sve treba pripasti sinu Gašparu, a ukoliko on ne bude imao muške djece, onda će sve pripasti sinovima njegova brata, kojeg je imenovao izvršiteljemoporuke. Godine 1674. Jure lvančevsvusvoju imovinuostavlja sinu Šimunupoduvjetomdamunjegovaudovica Kata do svojesmrti ostane gospodarica u kući. Ako se sin ne bude ponašao prema majci kako treba, onda ga može protjerati iz kuće

NekolikopodatakaosvakodnevnomživotunaotokuŽirjuu17.stoljeću

zajednosnjegovomobitelji. Osimtoga obvezujesinadasvakegodinedade po polamjere (spud) vinasvećenikuda molizanjegovu dušu i da se brine o svijeći sv. Ante u vrijednosti od tri libre.

Mate Ivančev pokojnog Miše sastavio je oporuku1676. godine kojom je obvezao sina Antuna i unuka Matu da mu nakon smrti plate mise kvarantane, a ako to ne učine da se prodaju masline u masliniku na mjestu zvanom Stranine nad Mirinama i naplate mise. Čitavo svoje imanje ostavlja sinu i unuku s tim damu kći Mandaima pravo plodouživanja, aakoMandu istjerajuiz kućeondaimovinutrebapodijeliti najednakedijelove. Očitoje Mandabilaneudatai otac joj je želioosigurati život.

Uoporukamase spominjupojedinidijeloviodjeće.Takose1664.godinespominjudvaklobuka,1665.godineženski pojaszvan kanica imodrebenevrake - vrstamuškihhlačadužinedoispodkoljena, aostavljaihonome tkoćebitiuznjegakad premine. Ostalu odjeću ostavlja bratu, a nevjesti Gašperi modrusuknju. Godine1674. uoporuci se spominje crni i modri haljetak (haljak), oplećak (opleće), pokrivača, ženska košulja i muška kapa. Odjevni predmeti se poklanjaju unucima, unukama i neudatim kćerkama. Ako usporedimodijelovenošnještose sačuvalado našihdana, haljak u17. stoljećukasnije poutjecajem talijanskog jezika imanaziv bušt, pokrivača jevrstarupcakojomse pokrivala glava, inače uobičajen hrvatskinaziv u arhivskim vrelima od16. do18. stoljeća, isto kao i oplećak, jedna vrsta kratkog prsluka. Od muške odjeće već su spomenute benevrake i 1671. godine male crvene kape, i u novije vrijeme sastavni dio muške odjeće.5 Očito je, da su Žirjani u 17. stoljeću živjeli skromno i oskudno, jer se u nijednoj oporuci ne spominjesrebrniilizlatninakit.Novacse jedino ostavljaocrkvama itonajčešćesoldini, najmanjamletačka novčanajedinica.

Svjedoci pri sastavljanju spomenutih oporuka bijahuTomas Beglin,Petar Miškin, Mate Šemin,Vuko BračipokojnogLovre, Grgur lvančev, MišeVukićev, Grgur i MateAlićev, te Petar Makarunić.

Iako su dosada poznate tek četiri oporuke s otoka Žirja u17. stoljeću, one ipak ukazuju da je taj otok uvijek bio nastanjen domaćimživljem, dajeuupotrebibioisključivohrvatskijezik idasetradicijaodijevanjauzneke manje inačicesačuvalasvedoovog našeg doba.

BILJEŠKE

1 Juraj ŠižgorićŠibenčanin: "OsmještajuIlirijeiograduŠibeniku",Šibenik,1981.,str.41.

2"ŠibenskiDiplomatarij",Šibenik,1986.,str.39,272,327;"SpisikancelariješibenskogknezaFantinadeehadePesaro1441.-1443.",Šibenik,1989.,str.288;332,33.IzdanjaMuzejagradaŠibenika.

3"KnjigaStatuta.ZakoniireformacijegradaŠibenikaspopisompoglavlja",izdanjeMuzejagradaŠibenika,1982.,str.151-173.

4 Ante Šupuk: "Šibenskiglagoljskispomenici",Zagreb,1957.,str.80,81,131,132.

5 Ivo Furčić: "Narodnostvaralaštvošibenskogpodručja,I:Šibenskootočje",Šibenik,1980.,str.353.

Summa,y NEVENKABEZIĆ-BOŽANIĆ:AFEWFACTSABOUTEVERYDAYLIFEONTHEISLANDOFŽIRJEINTHEJBTH CENWRY

Theproperties, bloodrelationshipsandparticularitiesaboutfumitureandclothescanbeseenonaccountof4preservedandpublishedtestamentsfrom the 17"'centu,ywrittenin Glagolitic scriptureinCroatian. Theexaminedtestamentswitnessthe connection to more citychurchesandcount,ychurch, the parentalrightsof male and femaleheirsandthe modestquantityof theproperties. Having compared theitemsof clotheswiththelaterandthelastones, it has been noticed the lesser change of the names and mostlypreserved continuitytilithe 20'h centu,y.

Prof. Nevenka Bezić-Božanić je rođena u Bjelovaru 1927. godine. Obrazovana je povjesničarka umjetnosti i konzervatorica.UZavoduza zaštituspomenika kultureDalmacije u Splitu umirovljena je 1%9. godine kao viša konzervatorica.Autorica je više stručnih bibliogrartja, studija o stanovništvuJelse i Visa, te mnogih prikaza I radova. Doskoraš,tjaje predsjednicaKnjiževnog kruga u Splitu.

ZABIIJESKAOOTOKUZIRJU UPOVIJESTIMEDICINE DALMACUEPOVODOM JEDNEEPIDEMUEMALARIJE

UDK616-036.22

Primljeno/Received: 1994-01-18

SAŽETAK· JednajemalaepidemijamalarijeučiniladajeotokŽirje(uKornatskomarhipelagukrajŠibenika)ušaoupisanupovijestmedicine, odnosnoupovijestborbeprotivmalarijeuDalmaciji.Naime,opravdanajepretpostavkadajetaepidemija,meduostalimfaktorima,potaklanajviše društveno-političkeizdravstvenevlastitadašnjeKraljevineDalmacijeudonošenjukonačneodlukeozapočimanjuborbeprotivmalarijenanovinačin.Ta jeborbazapočela1902.godine,ašezdesetihgodinadošlojedoeradikacijeovebolestiunašojzemlji.

Citiranjeprikazanavedeneepidemijetenjenogutjecajanadonošenjenavedeneodlukedalojeprilikudasecitirajošnekolikodokumenatakoji ukazujunasocijalno-ekonomskostanje,higijenskeuvjeteživljenjapučanstvanaotokuŽirjuinanekeosnovnekarakteristikejavnezdravstvenezaštiteu vrijemekadajeharalanavedenaepidemijanaŽirju.

Malarijeunašojzemljivećodavnovišenema,higijenskiuvjetiukojimajetadaživjelopučanstvoŽirjasuseizosnovapromijenili.Organizacijajavne zdravstvenezaštitetakođernijekaoprije.Zbogtogaradjeurađensciljeminamjeromdapodsjetinajednodrugovrijemeinetakodalekuprošlostna jednomotokuDalmacije,kaosličicakaleidoskopapovijesnihzbivanjaipovijesnogkontinuitetanatomotoku.

Unašojsezemljimalarijadanasvišenespominje,osimkaočinjenicaizprošlosti.Međutim, malarija jeoddavninebilaveoma raširenabolestuDalmaciji. Prema Suiću (1982.)ova jebolestuDalmaciji bilaendemska,a procjenjuje sedajeizmeđudvasvjetska rata u malaričnim krajevima te pokrajine, od oko 250 000 stanovnika od malarije bolovalo oko 50 000 do 100 000 osoba, u malaričnimgodinama(1929.-1930.i1935.-1936.).

Eterović (1982.)pišedasuuDalmaciji "dvijezaraznebolestiizazivalenajvećekatastrofei to: kugai malarija, iuzborbuprotiv njihvezane sugotovosve aktivnosti javnosti, vlasti i zdravstvenih radnika. U suzbijanju tih bolesti Dalmacija jedala značajan obol svjetskojmedicinskojnauci".

Zbog obolijevanja velikog broja stanovnika od malarije i zbog ogromnih ekonomskih šteta za cijelu pokrajinu piše Škarić: "Užasnajetosocijalnabolest.Najraširenijanasvijetu.Opisana jejošod najdavnijihvremena.Neki sunarodi propali inestali odte bolesti...Napokonje, na početku ovog stoljećadefinitivnootkrivena velika tajna malarije, o kojoj su prije postojale sve moguće pretpostavke, pogrešna mišljenja... Da nije medicinska nauka otkrila ništa drugo nego samo tu praživotinju, taj protozoon, to najsitniježivo biće, tajparazit, koji živi naračuncrvenihkrvnihtjelešaca,a koji jekrozvjekove prouzrokovaonastotinemilijuna žrtava, bilobi dovoljno, da sevelikoj medicinskoj nauci sveostale nauke pokore.

Danema te naukeinjenihgenijalnihistraživača,lovcimikroba, danasbibilapustoš na ovoj zemlji, tehnikane bi u današnjoj veličini postojala, a čovječanstvo od malarije, od sifilisa, kuge, tuberkuloze, kolere, žute groznice, lepre, variole i mnogih drugih zaraznih bolesti, bilobi bijedno, siromašno, bolesno, kržljavo, degenerirano.." (Škarić, 1965.).

LaveranAlfons, u razdoblju od1880.-1884.,otkriojeuzročnikamalarije(Primožić,1962.).Manson,Ross,Grassi,urazdoblju 1897.-1899., utvrdili su da plazmodije (uzročnike malarije) prenose komarci pa je tako odgonetnuta tisućljetna zagonetka o povezanosti močvarnih i vlažnih terena i lošeg zraka (malaria=loš zrak) i učestale pojave obolijevanja u blizini rijeka, lokava, močvara(Glesinger1960. i 1963.).

Ovim otkrićima pokazalo se jasno kojim putovima treba ići u prevenciji i borbi protiv malarije: 1) regulacijom rijeka, isušivanjem lokava, močvara i odstranjenjem svih uvjeta povoljnih za razvoj komaraca, 2) nastojanjem na uništenju komaraca prijenosnika plasmodium falcipare, 3)liječenjemoboljelihod malarije. Većsuotkrivači putevai načina prenosa malarijezapočeli suzbijanjem malarije i to raznim pravcima: Ross se usmjerio na komarce, prenosiocebolesti, a Grassi je usmjerio svoje naporena liječenjebolesnihipreventivno davanjelijekova zdravimosobama.

Uzapadnomsvijetusnažnosuodjeknulanavedenaotkrića.Odmahsenametalopitanjekojijepristupu preve�ciji (suzbijanju) ove bolesti najpovoljniji. U malaričnoj Dalmaciji, svakako, odmah se obratilo punu pažnju na ova nova saznanja na području malariologije, pogotovo što se u susjednoj Italiji već provodila velika aktivnost na prevenciji malarije lijekom ESANOFELE1 . U ZdravstvenomvijećuSaboraDalmacije trebalojedonijeti odlukukoju metodologijuu prevenciji malarije prihvatitikaonajbolju. S dostarazloga možemo prihvatiti dajeepidemija malarije na otokuŽirju dala dodatni poticaju izborui donošenjuodluke.

IORGANIZACIJA ZDRAVSTVENEZAŠTITE UBORBIPROTIVZARAZNIHBOLESTI

Općine i općinski liječnici. U vremenu o kojem je riječ otok Žirje bio je jedan od otoka koji su sačinjavali općinu Zlarin. Naime, općinu Zlarin sačinjavali su otok i mjesto Zlarin (koje je bilo i sjedište općine), zatim otoci Žirje i Kaprije s istoimenim mjestima te otok Prvićs mjestima Prvić Luka i Prvić Šepurina.

Prema zakonu iz1874. općina je imalaopćinskogliječnika čije sjedište jebilou Zlarinu. Liječnik je poplanu, povremeno ili

Zabilješka o otoku Žirju upovijesti medicine Dalmacije povodomjedne epidemije malarije

prema naredbi načelnikaopćine, pohađao stanovnikeu navedenimmjestimaopćine (Gjivanović 1908.).

Prepoznavanje, ustanovljenjeiborbaprotiv zaraznihbolesti.

Prilikom pojave bolesnog stanja ili smrti, za čiji uzrok se moglo pretpostavljati da su uvjetovani zaraznom bolešću, poglavar sela2 bio je obvezan o tome javiti načelniku općine, koji bi izdavao naređenje općinskom liječniku da izvrši uvid, poduzme odgovarajućemjere, obavijesti opotrebnimdaljnjimmjeramau kući, selu, općiniteda o svemuobavijestiopćinskognačelnikai na odgovarajućem formularukotarskogpoglavara.

Uloga kotarskih vlasti. Kada bi seradilo o zaraznimbolestima čijeje sprečavanje prelazilomogućnosti općinetada je u pomoć priticaokotarski liječnik, kojije radio u kotarskom poglavarstvu i bio zadužen za nadzor, poštivanje, provođenjete unaprijeđivanje higijenskih mjera za područje kotara (Vipauc 1892.). S jedne strane on je bio nadležan i povezan s općinskim liječnicima svojega kotara, a s druge strane bio je povezan s nadređenim zdravstvenim nadzornikom (inspektorom) pokrajine Dalamacije. Najvjerojatnije, premanekimpodacima, tih je godinau Šibeniku bio kotarskiliječnikAlfons Boara).

Nadzorni liječnik (Sanitarni inspektor) bio je po funkciji najviši liječnik javno-zdravstvene zaštiteu Dalmaciji. On bi obilazio povremeno pojedina mjestapokrajines ciljem daupozna kakvo jestanje, kako se provodi i štotrebapoduzetidase poboljšaneko odpodručjajavno-zdravstvenezaštite.Po završenoj posjeti on bipodnosioizvještaji đavaoodgovarajućeprijedloge za popravljanje i unaprijeđivanjepostojećeg stanja.

Najviši organ brige o zdravlju pučanstva bio je Pokrajinski zdravstveni odbor Sabora u Zadru, kojem je predsjedavao zdravstveni izvjestitelj i savjetnik, protomedikDalmacije (Škarica1955.). NaprijelazuXIXu XXstoljećeprotomedikomDalmacije bio je dr.Jakov Gjivanović, a zdravstveni inspektor bio je ujedno i član Pokrajinskog zdravstvenog odbora (dr. KarloVipauc)3 .

Prilažese prijepis originalnihtekstova koji oslikavaju neke stranedjelovanjau javno-zdravstvenoj zaštiti.

Obavijest o posjeti zdravstvenog inspektora Dalmacije i preporuke koju je on dao4:

"Broj13927

Šibenik, 26. Prosinca1901.

Općinskom Upraviteljstvu - Zlarin

C.k. je namjestništveni nadzornik liečnik pronašao prigodom svog zadnjeg putovanja po ovome kotaru sliedeće nepodobštine na polju javnog zdravljai to:

1. dase po selima kućeu obćene držeuredno teda je po avlijamai uzduž javnihputeva nagomilana gjubre mjesto da ga odmahizvedu na polje.

2. da nisu seoske gusterne pokrivene a mnoge niti pripločane ili im je pločnik u tako nevoljnom stanju da lako ulazi u gusterne svakojaka nečistoćapogubnapo obće zdravlje.

U onim selima pak gdje nema gustjerna te gdje se pitka voda kupi u lokvama ove su neuredno držane te pune svakojakog smrada.

3. da grobišta ne samo da nisu držana uredno već su i premalena prema mjestnim prilikama; ploče ne pokrivaju podpuno pojedine grobove, jer su im krajevi odlomljeni a jame su preplitke ne dovoljno duboke; ni u jednome selu pak nema mrtvačnice.

Ovopriobčujemtomupraviteljstvu uslijed odluke

neka nastojida budugorispomenute nepodobštinečim prijeuklonjene.

Od c.k. kotarskog Poglavarstva

Tončić"

Uprkoskratkoće i općenitostitekstaopaža senepovoljnehigijenskeuvjeteza životpučanstvakako u odnosunasnabdijevanje zdravom i pitkom vodom tako i u odnosu na otklanjanje otpadnih tvari itd. Naravno, ne možemo tvrditi, ali opravdano možemo pretpostaviti, da je iu selu Žirje bila slična situacija.

Prilažemoprijepisoriginalnogteksta uputapučanstvuo prijavljivanjuoboljelih5:

"Broj 12554

Šibenik 13Listopada 1900

Obćinskomu Upraviteljstvu -Zlarin

Pošto grlavica prietiobćemzdravlju pozivljesetoUpraviteljstvoda naredi puku dase držipropisa zakužne bolesti.Tisupropisislijedeći:

1.Lječnici sudužniobavjestitipotanko ineposredno Obćinuo svakomslučaju kužne bolesti te bisepojavio u mjestu njihove stojbine, iliu kojemdrugommjestugdjebi pozvanibili.

2. Svakidomaćindužanje obavjestitineposredno Obćinuo svakomuslučajukužnebolesti tebise pojavio u njegovojkući.

U mjestima gdje ne sjedi obćinsko Upraviteljstvo prijave se čini dotičnom Glavaru, koji će pak odmah obavjestitio tom Obćinu.

3. Po članu 4. sl a zakona 30. 4. 1870, dužne su Obćine u pojedinim slučajevima kužne bolesti odrediti što trebaa da se prepriečiširenjezarazea bolestodmaprijavitipolitičkojoblastinaznačujućime i prezimebolestnika i podastiruć točno propisane preglednice svake sedmice sve dok bude trajati bolest.

4.Bolesti, kojevaljaprijavitisljedećesu:Boginje,škarlatinu,dobrac,mrase,grlavicu,grčevitikašalj, pošalinu, srdobolju, kratelj, misirskuokobolju.

5. Uonimslučajevimagdjese nebimogaoosamitipodpunobolestnikmora seobjesitina kućnimvratima, ili na vratimastana u kojemse pojavila kužnabolest tablicuza opomenuonim, tenemajuu kućiposla, dasečuvaju pogibelji.

6. Bolestnik valja da bude svakako po mogućnosti osamljen i odstranjen od druge čeljadi, te pokućstvo i posudje zaražena biće pomnjivo odkuženo, na istinačinbiće odkužene sobe u kojima je bolovao nemoćnik.

7. U slučajevima pak grlavice zabranjena je izložiti mrca te i svaki svećani sprovod, a moraju mrci biti prenešeni u mrtvačku sobu odmah prve noći iza smrti.

8. Prijava kužnih bolesti sa straneliečnika neka se čine na propisanu tiskanicu.

Od c.k. kotarskog Poglavarstva

Tončić"

ZabilješkaootokuŽirjuupovijestimedicineDalmacijepovodomjedneepidemijemalarije

II EPIDEMIJA MALARIJE NA ŽIRJUS EPIDEMIJSKOG ASPEKTA

U navedenim higijenskimuvjetimadošlojedo epidemijemalarijenaotokuu seluŽirje. Evokakouvjetei samdogađajopisuje dr. Battara u svomizvješću iz1903. godine:

"... Pošto je grozničavi čovjek ognjištekuživa, postanepogibeljnimza ostale i moradabude smatranisto kao bolesnik od koje mu drago kužne bolesti. Anofelesi su doduše dosadni rezavci ali ipak nedužni, ako se ne okuže krvlju grozničavog čovjeka. Oni mogu da žive u blizini zdrava čovjeka bez ikakove štete za njegovo zdravlje, isto kao što rade druge vrsti komaraca ili drugi rezovci, koji sisaju čovječju krv.

Ova tvrdnja već od drugihteoretički postavljena, našla je potvrdu u pošasti groznice u Žirju g. 1901.

Žirje jemaliotok,kojih20 kilometaradaleko od dalmatinske obale. Na njemužive534stanovnika odkojih 21 stanuje u 4 kuće pokrajmora, a svi ostali u istoimenomselu, položenom u dolini između dva reda brežuljaka, koji se steru u jednakom pravcu od jednog do drugog do kraja otoka.

Na otoku nema nikakvog vrela pitke vode; jedina pitka voda jest kiša koja se saljeva u jednu naravnu lokvu položenu na jednom raskršću u najnižem kraju doline; prostranaje do 700 četvornihmetara, a duboka najviše tri metra.

Sasvim tim je otok bio zdrav, te od pamtivjeka nije bilo na njemu pošasti. Groznica je pak bila sasvim nepoznata sve dogodine 1901.

Na11. lipnja 1901. vrati se jedan Žirjanin, koji se je bio okužio groznicom negdje na dalmatinskoj obali, u svoj zavičaj, u svrhu da se liječi. Prvi ovaj slučaj groznice bio je pripoznat od doktora Galvanija, u ono doba općinskogliječnika u Zlarinu.

Koncemlipnjapočelose pojavljivati u Žirjudrugihslučajevagroznicekoji supostepenobrojemrasli utolikoj mjeri da je 30. kolovoza bilo ukupno 196 bolesnika od kojih je 5 i umrlo.

Vrijedno je primjetiti da od ono 21 stanovnika čije su kuće kod morske obale daleko od sela manje od kilometraputa, teizloženevjetru odsjeverozapada, nijedannijeobolio.

Pošto se je ova pošast groznice veoma zanimivom prikazivala, odredilo jeNamjesništvo dalmatinsko, kojeje još upočetkuposlalo na lice mjestadoktora Galvanija6 , eda ustanovi bolest i da poduzme potrebite zdravstvene mjere, daistiliječnik, kojijemegjutimpostaodržavnimzdravstvenimčinovnikom, ima opetposjetitiŽirje uprvoj polovici rujna, u svrhu da ulovi nekoliko komaraca i da prouči kakve su vrste.

Koncem srpnja, uslijed velike žege, prosušila je sasvim lokva, tako da su seljani morali na obalu po vodu. Komaraca kojih je prije bilo u bezbroju, nestade dakako sasvim, tako da onaj liječnik nije bio u stanju uloviti nikakvoga. Ovo bi takogjer protumačilo, zašto od 30. kolovoza unaprijed nijebilo novihslučajeva groznice nego samo recidiva.

I ako nije bilo moguće pronaći anofelese, ipak ne će nitko dvoumiti, da izmegju komaraca koji su bili mjeseca srpnja u Žirju nijebilo takoger i anofelesa.

Onaj bolesnik od groznice, koji je došao dne 11. lipnja u Žirje, imao je u krvi gamete malaričnih parasita, sposobne za spolno rasplogjivanje. Pogledom pak na veliku vručinu onog mjeseca sliedi da su se ti mogli lako

razvitiuanofelesima, a ovidasunadalje okužiliostaleŽirjane.

Ovapošastkoja nam očito dokazuje, kako je malarični čovjek u ljetno doba pogibeljan zaostale, daje nam indirektnojasno razumjetiodkolike jevažnostizasuzbijanjegroznicebrzoiuspješnoliječenjegrozničavnih. Da se je srećom onaj bolesnik odmah u početku temeljito liječio, to jest, da su se zgodnim lijekovima bili uništili u njem ne samoaktivniparasiti groznice nego injihovi gameti, ne bise za stalno ovapošast bila raširila." (Battara 1903.)

Battara veoma jasno ukazuje na činjenicu da su na Žirju i prije pojave malarije bila ispunjena dva uvjeta da do epidemije malarije dođe: prisustvokomaraca ilokve, ali da nijebilo oboljelihosobaodmalarije.Umomentukadsena otokunašaobolesnik odmalarije bio je ispunjen i trećiuvjet itektadase bolestepidemijskiproširilaprijenosom krviodbolesneosobenazdravaputem komarca.

Citirani tekst ukazuje i na činjenicu da je Namjesništvo u Zadru pokazalo poseban interes za ovu epidemiju, koja je jasno pokazala uvjete i način kakosemalaričnabolestrazvijakaoičinjenicuda akojedandiokruga ukojemnastajebolest budeodsutan tadadoepidemijene dolazi.

Ranijejenavedenadilemapred kojomsusenašlinajvišedruštveno-političkeizdravstvenevlastiDalmacijenakonznanstvenog saznanja o uzroku malarije i načinu kako ta bolest nastaje i epidemijski se širi.Znanstvena saznanja odmah su ukazala na puteve kojima trebapoći ako seželisuzbijatimalaričnubolest.Tudilemudobroje izrazioNardelli usvomgovoruu Dalmatinskomsaboru:

"Pitanjemalarijejevelevažnoiveletrudno,poštosemalarijažalibožeproteženavelikidionašezemlje.Tajbič moćiće sepostepenosuzbijatijedinouregjenjem voda, ašto setičedirektnogliječenja,bašovomprigodommogu da istaknem, kako namjesništvo, prateći moderno vrijeme, ovo je namjesništvo predložilo ministarstvu da se pošaljedalmatinskiliječnikuRim, gdje ječuveniprofesor Grassi..." (Izvješća1902.)

U tekstu, dvorski savjetnik Nardelli, jasnoi nedvojbeno naglašavaznačajmalarije za Dalmaciju, ukazujena osnovne puteve suzbijanja ove bolesti, te na odluku namjesništva da se jedan liječnik uputi u Italiju zbog doedukacije, kako bi se po njegovu povratskuodlučilokoji put, kojametodologijajenajpovoljnijausuzbijanjumalarije.

Povratkom iz Italije Battara jasno naglašava da prihvaća put kojim je krenuo profesor Grassi tj. da napore u prevenciji malaričnebolestitrebausmjeritinaliječenjeoboljelih:

"Krasni uspjesi polučeni lječidbom, o kojem sam se ja lično osvjedočio u Ostiji u rujnu i listopadu 1901. potakošeme dapredložimVladi dapokušaovaj lijek ukojemodmalaričnihmjesta Dalmacije..." (Battara 1903.).

Prilikom izvještaja o svojim saznanjima u Italiji Battara je Namjesništvu i Pokrajinskom zdravstvenom odboru predložio slijedeće:

"Moja je želja bila da se provede pokus u doba godine slobodnom od groznice, koji bi imao da se sastoji u temeljitomliječenju svihgrozničavihedasedokaže da li je takogjers praktičnestranetočno Grassijevo teoretično mnenje, koje glasidastemeljitimliječenjem sviju grozničavih jednogmjesta, unegrozničavodoba godine, morada dosljednoizčeznegroznicaizonog mjesta" (Battara 1903).

Međutimsvisenisuslagalistakvimpristupomborbiprotivmalarije. UDalmacijisumnoginastojalidaseotklanjanjem uvjeta

Zabilješka ootoku žirju u povijesti medicine Dalmacije povodomjedne epidemije malarije

za razvoj komaraca (bare, lokve, močvare, regulacija vodotoka) dobiju i velike obradive površine te da se tim putem smanji ili otkloni malarična bolest, a poljoprivreda značajno unaprijedi. Osobito je upadan u tom smislu jedan članak Drinkovića (1902.) i jedna rasprava u Saboru7 . U takvoj situaciji ambiciozan mladi liječnik Battara nestrpljivo je očekivao da u praksi ispita pristup prevencijimalarijepo predloženojmetodologijipa, sretanpozitivnomodlukomnamjesništvapiše:

"... te ja koji sam već bio izgubio svaku nadu da će mi poći za rukom pokušati koji mu drago način borbe protiv ovombiću, koji kosiihara ogromnidiopučanstvaDalmacije, biosamzaistapresretan, kadmije N.P.gos. NamjesnikbarunHandel, obaviještenopraktičnojvrijednostinajnovijihotkrićanamalaričnompolju, teželjanda se odmahpoduzmeasaniranjepokrajine od ovebolestinaložiodaučinimpokus s... profilaksom protivgroznice, jednakonomučinjenom od prof. Grasijau Ostiji, te je menipovjerio upravu toga" (Battara 1903.).

Tako je, 1902.g.,započelakonačnaborbaprotiv malarijeu Dalmacijikojaćetrajatislijedećih60-akgodina.

III Godinu dana kasnije: općenito nepovoljni higijenski uvjeti za život pučanstva otoka Žirja ostali su isti pa su se javljale i noveepidemijezaraznihbolesti.

Nijepoznato koje su mjerezaštite pučanstva otoka Žirja poduzete 1901.g.da se spriječiširenjeepidemije malarije i suzbije moguća nova epidemija na istom otoku. S dosta sigurnosti može se pretpostaviti da se bolesnike liječilo kininom i kao oblikom liječenjai kaomjeromprevencijepojave malarične bolesti-obziromnastav ipristupBattaredaječovjekosnovniizvorbolestipa daizlječenjemoboljelih komarcinemajuodakleprenositiuzročnikamalarije.KakojetegodinelokvanaŽirjupresušilapaseunjoj komarci nisumoglirazmnožavatiiodržati, a kako i njihzbogistograzlogate godine (1901.)navodno nije više bilo, premasvemu sudeći, nije sedjelovala na drugedijelovepatološkog krugabolesti (dobivanje zdrave i pitke vode, poboljšanjehigijenskih uvjeta stanovanja, poboljšanje prehrane, itd.) nego samo je trebalo liječiti oboljele. O tome da je opće higijensko stanje i dalje bilo nepovoljno islijedeće, 1902.godinenaistom otoku kao dobraosnova zanastanakiširenje drugihzaraznihbolesti, svjedočipismo don Krste Bukića od 23. srpnja 1902.On piše8:

"Br. 51

UglednoOpćinskoUpraviteljstvo

KakojejurpoznatoTomUglednom Upraviteljstvu, daodnekolikogodina, ovopučanstvopoboljeva, bilo od groznice ili kakve druge bolesti, i to usljed pitke vode koje pije, iz jedne smrdeće lokvetine gdi pije svake vrsti životinje,iostavljađubar, tako dau ljetnavrimenaudara daniblizu nemorese stajati, da zakoje vrime srčevonj iste morase kakvubol ufatiti; a kamoli piti: Ako je lanjskegodinepreko polovice pučanstvaoboliloodgroznice, nijeuzkratilo ni ovegodine, ne samo odgroznice,ma još goreod kužnesrdobolje, damalo kojakućailiobiteljje zaostala bez rečenih bolesti; Nije li daklen voda koju pije daje bolest? pojede zeleni, vina nema, već nalije se smrdećevodegotovabolest.

Radiumanitarskogapogleda, podpisanividećiu kakvomstanju nalazise ovojadnopučanstvo,obraćasesa vrućommolbomTomuUglednomu Upraviteljstvu, edabisesvojskizauzelo daštoskorije nastojidajimsečatrnja učini, itako pijućičistu, zdravu vodu, odalečilabi, odovoga pučanstva onu pošastbolesti koja istog obilazi svake godine,osobitouljetnavrimena.

Pučanstvo, kako je poznato Tom Uglednom Upraviteljstvu, nalazi se u ovo doba godine u najtišnjem ekonomičnomstanju, da moženabavitipotribitestvarizasebeizličiti,isto, nekapomažebaremzaljekariju idajim pošalje ljekara, koji nekajim pripiše način liječenja i ljekariju, i tako ukloni bolest srdobolje, koja bi lako mogla okužiti sveselo.

Od Župskoga Ureda

Žirije dne 23Srpnja 1902.

DonKrsto Bukić - Dušobrižnik"

Nijemoguće,na temeljuovogdopisa,tvrditi,da se, 1902.godine,radiloo novojepidemijimalarijenaotokuŽilju. Očitoje,da je ite godine oboljelo mnogo stanovnika, jer su naotoku ostaliisti higijenski i ekonomski uvjeti za životpučanstva. Dušobrižnik, ovaj put, ne bori se samozapomoć oboljelima, onnastoji upozoriti ipotpomoćidaseosigura stanovnicimazdrava i pitkavoda. U tomnastojanju dušobrižnikapotpomaže ga iopćinski liječnik, koji nas upoznajei s vrstom epidemičke bolesti: onpišeopćinskom načelstvu9:

"Uglednoupraviteljstvo!

Imam čast izvjestiti da sam pri svojem zadnjem pohodu dne 20. VII 1902. u Žirju konstatirao bolest "Gastroenteritis"koddjece, i"Enteritiscatharrhalis"kododraslih.

Uzrok tomemora setražitiu materijalnojnevoljipučanstvai unečistoćipitke vode. Mesanema nikada na prodaju, niti se u obće drugih jestiva nalazi osim kolača (x) što Žirjani kuhaju vodom, i to im je čorba za bolestnika. Vina zdravoga nema pogotovo a ulja sasvim malo.

Lokve otklen se voda uzimlje služi blagu i ljudima, a ta se voda daje bolestnom dijetetu. K tomu nemaju nikakvihsredstavazapribavitiljekove.

Stanje je dakle sasvim zdvojno i treba nužno pomoći.

Saodličnimštovanjem

Zlarin 31. VII. 1902.

drGentilliza,obć. liečnik"

Međutim, molba dušobrižnika te nalaz i mišljenje liječnika nisu mogli potpomoći da se u tako kratko vrijeme na javno zdravstvenom planu dogode značajnije pozitivne promjene. Nije jasno dali se radi o istoj bolesti iz mjeseca srpnja te godine, ali svećenik nas u kolovozu te iste godine obavještava o epidemiji te iste bolesti, koju naziva "groznica fibre"što bi govorilo u prilog pojavenoveepidemijemalarijena otokuŽirju, koju mogućnostnijesasvim zaodbaciti.

Ali, svećenik, pod dojmom siromaštva pučanstva i pojave velikog broja bolesnih u kolovozu te godine, ponovno moli da se pošaljeliječnik, ada sesiromašnimljudimapomognebesplatnimlijekom10:

"Broj 63

Uglednom Obćinskom Opraviteljstvu u Zlarin

Dopis

Kao što lanjske godine, tako i ove godine od 13 tek. mjeseca počela je Groznica Fibra na ovo pučanstvo,

ZabilješkaootokuŽirjuupovijestimedicineDalmacijepovodomjedneepidemijemalarije

tako da je sada što ležeu istoj febri preko 100, bojatise paka, da ista groznica može donjeti, i još goriposljedica tj. tifusa - Radi šta dužnost je podpisanoga javiti Tom Uglednom Opraviteljstvu, da bi isto se zauzelo, čim prije poslati ljekara da obadje bolesne, istodobno po istomu i ljekarije potribite koji isti bude našao da jim se može pripisati, o bolesti koje on bude našao -

UpozorivaseToUglednoOpraviteljstvo,daovopučanstvo, nalaziseunajtišnjemstanjuekonomičnom,tako da nema sredstva da bi čim izplatilo likaru likariju, a bilo biumanitarno djelo kad bi To Ugledno Opraviteljstvo, unaprednoplatiloljekariju, a potla odpojedinoganaplatilosekadbiseisto našlauboljemstanjuekonomičnome.

Od Župskog Ureda

Žirje dne 21 Kolovoza 1902

Dan KrstoBukić Dušebrižnik"

Međutim, općina Zlarinu cijelosti jebilasiromašna i nijebilau mogućnostiplatiti lijekove zaliječenje tako značajnog broja bolesnika pa se općinski načelnik obraća kotarskom poglavarstvu u Šibenik slijedećim dopisom: 1. IX 1902., kojim obavještava o zdravstvenomstanju Žirjana te piše11:

"Ima se čast povratiti c.k. kotarskom Poglavarstvu u Šibeniku

sa izvješćemovog obćinskog liečnika o zdravstvenomstanju žitelja u Žirju, a međutimbudi nam dopušteno podati i naše skromnomnienjevrhu kukavnog stanjai neprilika onihseljana ito koliko slijedi: Žirjaniotkad Žirje postoji nijesu imali druguvodu do one jedineiz koje i danas piju i iz kojepripisuje se dajepoteklo poremećenje njihovogzdravlja, a k tomu... čatrnjajevlastitih manje bivalo negoih imade danas, pa ipak do nazad 2-3 godineu onomu selu prilično se je uživalo žudjeno zdravlje. Nego nadošlom pokvarenom zraku onog nekada blagog pripisati se ima danas osobitoj zapuštenosti samojeh sebe, jer osamljeni i u sasvnim malom doticaju razbornoga svieta zapušta se bez i najmanje skrbi i pomisli na poboljšanju materijalnog svojega stanja... te pri takovim činjenicama mješte napredovati, napadaju i gosteći međutimpri prigodi a ne štedećibieli novac za crne dane, iz nehajstva upadaju svakodanu u sve to veće siromaštvo iz kojega porađa im se do trista drugih zala i štetonosnih posliedica po zdravljeiblagostanje njhovo. Kako stvari danas stoje ondje bi dakletrebalo novca pritećiu pomoć zapodignutiihmalko, što odobćinenemogunizamislitia kamolidoživitidatoliko ihosnaže, jeri samaobćinska blagajna obterećena je dugovima na sve strane različitim zakladama a bez ikakovih obćinskih stalnih prihoda na koje može računatido jedinih poreza obćinskih koji danasakopremopravdano šetaju od 182% - 230%, a prošlih bližnjih godina čak do 290%ipak nesnošljivim su postali po ove obćinske poreznike.

Alisasvimtimpramasilamakojimaraspolažemo, mićemonastojatiiuložitipomnjuokomogućegpogoršanja materijalnog stanja naših obćinara u Žirju, pružajuću im od malena i malenu pomoć, tvrdim uvjerenjem i živim uhvanjem da će i visoka c.k. vlada pružiti im pomoćnicu svoju ruku, koju mi najsrdnije u ovim momentima zazivljemoupomoćseljanima Žirja.

Ovogobćinskog liečnika šaljemoim upomoćda ih njegujeida impodava potrebiteliekove, alito svakdano nemožemo činiti, jer i nas zapriečava dalečina mjesta, skopčana sa velikim troškom usljed nikakove da tako

rečemo parobrodarske sveze sa onim seljanima, a k tome jošter i poteži slučaj pojedine osobe u ostalim obćine selimanedopuštajunam damožemoonamoovog obć.liekara zakojevriemeostaviti.Drugoganabavitiisa strane ove obćine i ondje ga na raspoloženje a postaviti to kako ozgor navedeno nemogućno je prema nikakvim raspoloživimfinancijskimsredstvimaobćinezlarinske. ,,

19.rujna 1902." (Bez potpisa.)

Kakav jebioodgovorkotarskihvlastiuŠibenikunijepoznato.Međutim, napodručjuopćineZlarinpaina otoku Žirjeznatan je broj stanovnika bio u stanju krajnjeg siromaštva, izložen gladi jer je ta godina, 1902., bila još jedna od onih brojnih neradnih godina tokom čitavepovijesti Dalmacije. Tu činjenicu ilustrira dopis koji je kotarskipoglavar, ulistopadu 1902. poslao u Zlarin12:

"Broj 13819

Šibenik 31Listopada 1902

Obćinskom Upraviteljstvu - Zlarin

Dopis

Neka me to Upraviteljstvonajdalje doosam dana obavjesti, da li iu kojimodlomcima te Obćine vlada takva oskudica da se pokazuje nužnim ili shodnim da se postradala pučanstvo obskrbi živežim naznačujuć takodje približnobroj obitelji i njihovihčlanova tekolikoćukoja bi se imala odrediti za pojediniodlomak.

Diobom živeža ima senastojatida seomogućinajsiromašnijemdielupučanstvada nestrada od gladapreko zime, dočim će odredbeglededalnjedržavnepripomoćiza ublaženjeoskudiceslieditinetombudu dozvoljena sa stranec.k. Ministarstva dotična sredstva.

TakodjersliedidrugiDopisgledeporazdieljivanjasjemenazasijanje.

C. k. namjestništveni Savjetnik

UpraviteljkotarskogPoglavarstva. Tončić".

Izpriloženihspisavidi seda je ukupnona otocima Kapriju,Prvić-Luka,Prvić-Šepurina, Zlarinu,Žirjubilo ukupno 94 obitelji od kojih je trebalo pomoć da ne umru od gladi i to "na svaku glavu, dotično na svakog člana obitelji trebe računati - ako ništa drugo, barem kilogram kruhakroz iduće mjesece, prosinac, siečanj, veljaču iožujak, a da ne skapa od gladi". U tomdopisu od 16. XI 1902.navodise 15obitelji odnosno 52 osobe, u seluŽirjekojima jebila potrebna takvapomoć.

Da sehigijenski uvjetizaživotstanovnika na Žirju nisuznačajnijeizmjenilinitikasnijihgodina,rječitogovoredva dokumenta iz 1905. godine. U prvom, župnik obavještava i traži pomoć13:

"Broj 114

Uglednom Obćinskom Upraviteljstvuu Zlarin

Dopis

Dužnost je dopisanogajaviti Tom Uglednom Obćinskom Upraviteljstvu, da od nazad petnajstdana, pojavila se nekakva kužna bolest na nekoj djeci od godine i više, ta bolest sastoji u bljuvanju, i livavici, da jim nikakvoga

ZabilješkaootokuŽirjuupovijestimedicineDalmacijepovodomjedneepidemijemalarije

ljeka nemogu naći, do sad ji ima u mjestu bolesne djece 15, a sve to više se širi.

Radištapučanstvose uzrujalo iprepalo, i preporučilopopisanomu iglavaruseladabimogućnostiodmaTo Ugledno ObćinskoUpraviteljstvoposlaloamolječnika, teistidaseosvjedočikojajebolest, i narediloljekariju, te mogućnosti ostranilo bolestu mjestu, koja možda moglabiprouzrokovati veliku opasnost i smrt.

S nadom sigurnom daće odma poslati lječnika koji vrućepreporučiva podpisani i glavar sela.

OdŽupskoga Ureda

Žirije30Studenoga 1905

Đon Krsto Bukić Župnik".

Na ovaj pozivliječnik drJosip Beroš posjetiojeotok i sačiniopismeniizvještajovrstibolesti, broju bolesnika teo računu, o količiniicijenipotrošenihlijekova14:

"Ugledno Opć.Upraviteljstvo- Zlarin

Pišući časti se izvjestiti da je dne 17. VII. bio u Žirjam i tamo našao preko 50 djece bolesne od upale u crijevam,koja se je naglopojavilauslijedvelikežegeiraznihigijeničkihnepodopština,kaonečistoću, pomankaniu zdravepijačevodeitd.

On jetom prigodomdao pučanstvu naputke za braniti još zdravu djecu odte opasne nemoći i za niegovati bolesnike, te obskrbio ovu sa ljekovim što je bio sobom ponio, kaošto proiztiče iz priloženog imenika. Nakon 2 dana pako opremio je poštom Tamošnjem glavaru ostale ljekove, koji je isti imao odjeliti držeći točan račun o takvompodavanjui a poštokasnije nijestiglaamonikakvavijest,nadamseda jebolestkrenula nabolje ili danije prouzrokovaala opasnihposljedica, ukoliko setiče širenja ipomoraitd.

Zlarin26/7 1906

Dr. Beroš, općinski l."

IVREZIME I ZAKLJUČCI

Citiranimdokumentima željelose iprikazalose neke elemente zdravstveno-higijenskihproblemasa kojima su se, početkom XXstoljećasusretali stanovnici malog otoka Žirja. S timciljemprikazani su:

1) Osnovniokvirijavno-zdravstvenezaštite stanovništvana područjuDalmacijeopćenito,na području otoka Žirja posebno.

2) SačuvanizapisizpublikacijeBattarepokazujeprirodni eksperimentna otokuŽirjekojijejasnopokazaoosnovneprobleme etiopatogeneze malarije. Događaj se podudario sa zanimanjem najviših zdravstvenih i političkih vlasti, koja je tada u svjetlu najnovijihsaznanjaodlučivalao tome kojimputem pristupiti borbi protivmalarije.Događaj na otoku Žirju, prema svemu sudeći između drugihčinilaca, potpomogaoje donošenje odluke da se dr. Battara uputi uItalijukako bi upoznao i stekao iskustva kod profesoraGrassijaikakobi sepo njegovompovratku uDalmacijipoduzelaborbaprotivmalarije naznanstvenonajpogodnijinačin. Dr. Battara jedogađajna otoku Žirju, epidemijemalarije uvrstio u svojizvještaj pokazujućitakoznačajte epidemije, aujedno je i otok Žirje ušaoupisanupovijestmedicineDalmacije.

3) Premdaoskudni,brojem, citiranidokumenti ocrtavaju sasvimdovoljnobijednomaterijalnoihigijenskostanje stanovništva

otoka Žirja, učestalo javljanje epidemijskih bolesti na tom otoku, sporost kojom su se rješavali problemi javne higijene (pitanje dobivanja zdrave i pitke vode) pa i tada kada je rješavanje ovih problema zahtjevalo relativno mala materijalna sredstva. Ali, u krajnjesiromašnojKraljevini Dalmaciji togavremena Žirje jebilosamojedan od mnogihotoka imjestakojisutakobijednaživjeli iimalijednake potrebe.

BIUEŠKE:

1Esanofelejetvorničkinazivlijeka,kombinacijekininaiarsena.Okotogalijeka,koristećikampanjuprotivmalarije, proizvođačjeuzpomoćinekihliječnikarazvioreklamu.Prekonovinskogtiskajepolemikaokotogalijekainjegove korisnostiilištetnostiišlasvedoSaborauZadru.

2Nekadsuprijavupojavebolestiilismrtičinilisvećeniktogamjesta,učiteljilinajstarijičlanobiteljioboljelogiliumrlog.

3PoslijednjiprotumedikDalmacijeuvremenuAustro-Ugarskemonarhijebiojedr. KarloVipauc. U: S. Sirovica, "EpidemijakolereuDalmaciji1886.,EpidemijavarioleuŠibeniku1887.idr.KarloVipauc",str.172-201.Šibenik,1990.

4Zbirkadokumenataizpodručjazdravstva,SabirnicentaruŠibenikuHistorijskogarhivaZadar.

5V.nap.4.

6Premasvemusudećiradiseodr.ViciGalvaniju,kojijekraćevrijemebioopćinskiliječnikuZlarinu.

7"Oliječenjumalarijesastranevladejučerašnja'Hrvatska'piše",u:SmotraDalmatinska, 25.10.1902.,i:"Oliječenjumalarije sastranevlade",u:Narodnilist, 11.10.1902.,Zadar.

8V.nap.4.

9Isto.

UTERATIJRA:

BATIARA1903.

Battara, R.: "Izvještajopokušajuzaliječenjemalarije,uvedenuNinu1902.oddr.R.Battareponaredbic.k.namjesništvaDalmacije".Zadar,1903.

BELICZA1969.

Belicza, Biserka: "Ulogamedicinskogijavno-zdravstvenogzakonodavstvaurazvojumedicinskeprofesijeuIstriurazdobljuod13.do19.stoljeća", str.30-40u:Rasprava igrađazapovijestznanosti, 5,Razredzamedicinskeznanosti,Zagreb:JAZU,1969.

DRINKOVIĆ1902.

Drinković, Mate: "Poslijeprvogkorakac.k.Namjesništva".U: Hrvatska Kruna, studeniiprosinac,Zadar1902.

EIBROVIĆ1982.

Eterović, Miljenko: "Uvodnireferatprigodom50-godišnjicepostojanjaZavodazazaštituzdravljaSplit".U: Spomen knjizi 60godina postojanja ZavodazazaštituzdravljauSplitu, str.99-107.UredioS.Ćurin.Split,1982.

ZabilješkaootokuŽirjuupovijestimedicineDalmacijepovodomjedneepidemijemalarije

GJIVANOVIĆ1908.

ZakonozdravstvenojzaštitiuKraljeviniDalmaciji.U: Gjivanović,Jakob:ZdravstveniizvještajDalmacijezagodine1903.,1904.,1905.Zadar,1908.

Gl.ESINGER1960.

Glesinger, Lavoslav: "GiovanniBattistaGrassi."U:Medicinskaenciklopedija,4:452.Zagreb:Leksikografskizavod,1960.

Gl.ESINGER1963.

Glesinger, Lavoslav: "RonaldRoss."U:Medicinskaenciklopedija,8:584-5.Zagreb:Leksikografskizavod,1963. IZVJEŠĆA1902.(?)

Nardelli:"GovorodržanuSaboruKraljevineDalmacije."U:Brzopisnaizvješćasaboradalmatinskogazagodinu1902.(?),str.1181(?),669i672(?). PRIMOŽIĆ1962.

Primožić,Damir: "Charles-Louis-AlphonseLaveran."U:Medicinskaenciklopedija,6:331.Zagreb:Leksikografskizavod,1962. SUIĆ1982.

Suić,Miljenko: "Antimalaričnakampanjaieradikacijamalarije."U:60godinaZavodazazaštituzdravljauSplitu str.83-90.Urediodr. Silvije Ćurin, Split,1982.

ŠKARICA1955.

Škarica,Miloš: "Zadarskiliječnici."U:RadoviInstitutaJAZU2,str.141-171,Zadar1955.

ŠKARIĆ1965.

Škarić, Josip: "Uspomenejednogliječnika."Split:vlastitanaklada,1965.

ŠTAMBUK1903.

Štambuk: U:"Upitnac.k.VisokuVladu."U:Brzopisnaizvješćasaboradalmatinskoga,str.542-545.Zadar,5.studenoga1903.

VIPAUC1892.

Vipauc, Karl: "DerErfolgederGeminde-Sanitats-OrganisationinDalmatien."U:DasOsterischeSanitatsvesen,No.1u.2,Wien,1892.

Summary

STJEPANSIROVICA:THE-NOTEABOUTTHEISLANDOFŽIRIEJNTHEMEDICALHJSTORYOFDALMATIA,ONTHEOCCASIONOF THEEPIDEMJCOFMALARIA

OnesmallepidemicofmalariahadcausedthatthesamllislandofŽirje(inthearchipelagoofKornatinearŠibenik)enteredthewrittenhistoryof medicine,thatisthehistoryoffightingagainstmalariainDalmatia.Namely,therehasbeenthejustifiedassumptionthatthatepidemic,amongtheother factors,persuadedthehighestsocially-politicalandmedica/authoritiesofthefarmerKingdomodDalmatiatobringthefina/decisionaboutstartingthefight againstmalariainanewway.Thatfightstartedin1902.,andinthesixtiescametoeradicationofthisdiseaseinourcountry.

ThequotationofthesurveyofthementioneddiseaseanditsinfluenceaboutbringingthementioneddecisionhasliJ,ventheopportunitytoquotesome otherdocumentswhichshowthesocially-economicsituation,hygieniclivingconditionsoftheinhabitantsontheislandZirjeandsomebasiccharacteristics ofthepublicmedica/preventionintimewhenthementionedepidemicragedthroughZirje.

Therehasn'tbeenmalariainourcountryforsuchalongtime;hygienicconditionsthattheinhabitantsofŽirjehadinthattimehav�thoroughly changed,theorganisationofthepublicmedica/preventionhasn'tbeenthesameasbefore.Thereforethispaperworkhasbeenwrittenwithintentiontoremind usofsomeothertimeandofnotsuchadistanthistoryononeDalmatianisland,asapictureofkaleidoscopeofthehistoricaleventsandhistoricalcontinuity onthatisland.

Prim.mr.dr.StjepanSirovicarođenje1935.godineuKonščicikodSamobora.Od1964.živiuŠibeniku.Magistriraoje1977.,dosadaobjavivšičetrdesetakstručnihradova išestknjigaopovijestišibenskogazdravstva.Voditeljjeuslužbipsihijatriješibenskebolnice.

SKLOPBUNJA USAMOG u NAOTOKUZIRJU

UDK39:624

Primljeno/Received: 1994-01-20

SAŽETAK- SklopbunjakojijenaotokuŽirjuetnološkiutvrđen1986.godineobuhvaćavišegrađevinaznačajnihporazmjeru,uređenjuilinamjeni. Staristan sadržipetokruglihprostorija,međupovezujućiprolazijedanvanjskiulaz,aopsegaje12x5m.Imaojepastirskuipoljodjelskunamjenu.Novi stan jeopsega7x4m,asadržijednuizduženuprostorijuspodnimspremištem,ognjištemidimnjakom.Namjenamujebilastanovanje.Ublizinije,među ostalimgrađevinama,ibunjasnaplovom,unamjenicisterne.Dvijenajvećegrađevinezavršenesu1903.i1922.godine,tijekomtrinaraštajaobiteljivlasnice zemljišta.Osimzarušenihsaljskihprimjeraka,praveusporednice Starom stanu zatječemouApulijiinahebridskimotocima,aNovom stanu tekrijetke primjerenahrvatskompriobalju,iznatnijeufrancuskojoblastiVaucluse.Raspravljenasuigledištaspomeničkezaštite.

KOMPLEKS DUNJA, SAMOGRAD

o. Ž:IRJE

situacija, �J 1:500

1 bunja 5 bunJa

2 bunJa 6 potleušica

3 bunja 7 škrapa

4 cisterna B kamenica sa naplovom

sn1mil1·Đurić Z arh.tehn šprlJan I dipl,nžarh crtao Šprlian �rpantk��voz 1988

JY�!:-t::r.: U:�·IJDU l��rr;1,1 ti"Crt!:.-\il�-1 l'l.�L'Llfit štarn:�

JadranKale

''Akomibudešgradiokamenižrtvenik,nemojgagraditiodklesanogkamena, jerčimnanjspustišsvojedlijeto,oskvmitćešga." KnjigaIzlaska20,25

"Tojesveveomajednostavnonaslaganahrpaneobrađenogkamenja, kojejesamokodprostorijavrloprimitivnouređeno:' ĆirilM.Iveković osa(jskimPeteročićima1928.godine

1.1 Tradicijskegrađevine nastaleprimjenomtehnikenepravogsvođenja (lat.pseudocupola) sedamsudesetljeća predmetomzanimanjadomaćihstručnjaka.1 Zatovrijeme,oslanjajući seinainozemnestudije,po najučestalijimnarječnimnazivima uvriježeno je označavajuće nazivlje. Obrađivana su pitanja građevnihoblika,suvrsticanazivljaipodručjarasprostranjenosti.Manjedoticanimostajugledištaouklapanjuovakvihgrađevina urasterenaselja, narav obitavanjaugrađevinama ovog tipa, te razrade utvrđenih nizovaasociranihgrađevina.2 Pri svim ovim temama iznimno je važan strukovni dosluh s arhitektima,3 arheolozima4 ifilolozima.5

1.2 Objavljene studije ne dovode u pitanje određenje o ovakvim suhozidnim tvorbama kao o građevinama nastalih nizanjein prstenova kamenegrađenagnute prema vani. Iznad izvjesnevisine, ovisneoširininastajućeprostorije, O'iseprstenovi postupno sužavaju, da bi se zadnji prekrio nadnosećom plošnom stijenom. Kod većine građevina stabilnost se postiže nasipanjem sitnije kamene građe preko osnovnog svoda i slaganjem drugog,vanjskog kamenog svodaod odabranijeg ili priklesanoggradiva.

1.3 Upravilu, to su građevine jednoprostornih i oblih tlocrta. Iz tog razloga skupina bunja na Žirju koja je srpnja 1986.godine,tijekometnografskogistaživanjagrupestudenata pod vodstvom mr. Jasenke Lulić opisana za potrebe Muzeja gradaŠibenika,bivavišestrukozanimljivom.Osobinegrađevina opravdavajuetnološkiintereszapomnijimopisomitumačenjem, dok njihova množina i bliska razmještenost, kao i zajedničko postanjeunutarčestice,navodenaimenovanjesklopom,kompleksom.

Sklopbunja u SamogradunaotokuŽiriu

SMJEŠTAJTOPTS SKLOPA

2 1. Samograd je predio Žirja, najizdvojenijeg trajno naseljenog šibenskog otoka. Naziv obuhvaća neveliko područje otoka sjeveroistočno od vrhaBorovica. Ovo brdo sa sjevera dominiraKruševicom, vrsnim dijelom polja, gdje se je smjestila i negdašnja zgradafranjevačkog samostana. Predio Samograda je među uvalama najbližiRovišću.Zemljište je iskrčeno i služikao maslinik,a u oblasnom je katastru uvedeno polovično kao pasište i voćnjak. O svjetskim ratovima ovuda prolazi široki kolni put, povezujući vojne postaje. Za minulih ratnih zbivanja ovaj je odsječak poravnan i dorađen kao bijeli put. Njime se od pristaništa Muna do kratkog odvojka za sklop stiže za dvadesetak minuta hoda. Sklop je smješten sa sjeveroistočne strane vrha, u omanjoj, mladoj borovoj šumi. Prilazeći sa strane oštrog sjeverca, zide središnjih građevina jekompaktno. Namjernikovebunjeprije možepronaći po čempresimašto nadvisuju naizgledtek veće gomile stijenja.Uz najveću građevinusklopanalazi se skromna, zapuštena škrapa. Do građevina vodi uži ogradeni putić, koji se račva odbijelog puta.

Dvije najveće graclevi.nebliske su smještene jedna uz drugu. Niže, onkraj bijelogputa, uz suhozidni osik nalazi se ovećabunja uobičajenog oblika. Bunja u namjeni cisterne i obližnja manja bunja smještene su pedesetak metara jugoistočno od središnjih gradevina, asuprotnood njih nalazi senajmanjabunja, građena zanamjenu kokošinjca Ublizini zarušavajućegosika, na zemljištu naknadno prosječenom kolnimputem, nalazi sejoš jedna oveća uzorno ugradenabunja uobičajenog oblika, s ogra �-r đenim prostorom pred ulazom Uključivo sa ovim bunjama, na bliže od kilometra nailazi se na trinaest ovakvih građevina, među kojima je bunja u uvali Rovišća bila namjenjena svrsi ribarskebarake.

2.1.1 Najveća građevina sklopa sadrži pet prostorija pod objcdinjavajućim nasipom. Njezina je visina zadana visinama svoda dvije najveće prostorije. Dvije izdužene građevine svojim razmjerima od 12 i 7 metara, i bliskim, meduzavisnim smještajem tvore jezgru sklopa Veže ih suhozidnizidić, kojimsenemožestupitiskrovišta jedne na drugu bunju. Višeprostorna bunja, koju ćemo po gracliteljevomnazivanju imenovati Starimstanom, medu dvije građevinepri.kJonjenaje sjeverozapadu.Njenobjedinjavajući nasip natkriljujeiprolaz što povezujetrisredišnje prostorije. Preostalesu dvijesmještene nanasuprotnim krajevima gradcvine Prostorije s krajeva spomenutog prolaza su najviše (2,L m), dok su ostale, slijedom k jugoistoku, visoke60, 140i 175 cm. Samprolaznije visoknitimetar.U prostoriji B (v. tlocrt) naknadnoje denivcliran dio popločanog poda. Cijela unutrašnjost građevine obiluje raznolikimnišama, kao i propustima kroz cjelokupno zic1e. Oni otkrivaju debljinu zida - kod propustana škrapom75 cm,

koddrugogpropustauistojprostoriji105cm, akodpropustauprostorijiB 135 cm. Upotonjoj prostorijijeidubokouvučenaniša, koja nakon140cmzavršavausjevernomnasipu. OtvoruprostorijiCje kraći iširi, iznatnorasvjetljujenjenu unutrašnjost. Vanjsko zide isteprostorije,zajednosuklopljenimsuhozidomsastranegrađevine,tvorimalenodvorištepredulazomu bunju.Sučeliceulazu prislonjen je stolić sa sjedalima od prirodno oblikovanog kamenja. Lijevo nad ulazom istaknuta je obzidana niša, nad kojom su primjetne linije već nečitljivih ukucanih slova. Dijelom je razgovjetan natpis na obližnjem kamenu pročelja: "1903 /OPOMENN

KOLIKO SAN/ ... I SAGR/ADIOI TRPIO/T.T." Pokazivanjimamještana,nestalidionatpisa trebačitatikao"mučio".Uz ovajje natpis nezgrapno uklesan monogram "IHS", s latinskim križemnaasti srednjeg slova.

Krovište Starog stana posve je ravno, u razini gornjeg ruba dviju najviših svodnih ploča. Na krovište se s jugoistoka stupa ugrađenim stepenicama. Osim ploha dviju kamenih ploča, krovište čini nasip sitnog stijenja, koje je na nasuprotnom kraju od stepeništa manjim dijelom popločano. Odatle se, koristećinekoliko prikladno postavljenih stijena, možespustiti izravnou maslinik. Slično je priređeno i kamenje na istočnome rubu Staroga stana. Po kazivanjima, na krovištu je bio postavljen jednostavan sunčani sat. Pogled sa ovogmjestadominirapodnožnimmaslinicima,a za jasna je vremenasagledivootočje i prostranstvou zaleđu svedo bosanskih planina.

2.1.2 Uz opisani Staristan nalazi se bunja dužine 7 metara, kojoj je svodište riješeno nutarnjom tjemenom linijom, umjesto nadnosećihkoncentričnihprstenova i vršne ploče, kako je to obično činjeno. Svod ove građevine, za kojućemo rabiti graditeljev naziv Novi stan, izveden je dvostrešno, time određujući izdužen pačetvorinast tlocrt. Prilazeći objema građevinama, najprije obilazimo istočni krajNovogstana, gdje zatječemo odmjereno uklesan monogram "IHS'. Treći istovrsni monogram nalazi se nad ulazom u Novi stan. Po kazivanjima, na tome su se mjestu nalazili i natpisi "NOVI STAN" i "1922". Do ulaza se silazi dvjema stepenicama. Sišavši u jedinu prostoriju, visine 1,96 m, zamjetnaje gruba ožbukanost dovisine gdje zid prelazi u svodište. Ovoje omazivanje izdašnije nou dvije veće prostorije Starogstana, gdje je također prisutno. Pod je potpuno popločan. Do samog ulaza veća kamena ploča prekriva podno spremište. Sadašnje stanje poda je loše, no očito je prvotna vrlo dobra skrivenost ovog spremišta, jer se nalazi u dijelu prostorije s kojega je ulaznik može čitavu sagledati ne obilazeći je dalje, a upravo stojeći na poklopljenom spremištu.6Jednaoddvijenišeurazinipadaudesnomziduimalaje namjenuognjištas dimnjakomkojemjeotvoru razini krovišta. Na samom koncu prostorije je kroz cjelokupno zide izveden propust za prozračivanje, pravilnijih rubova od istovrsnih propustaStarogstana. Ovajse otvorlakše može i zabrtviti. Ovdje suniše malobrojnije. Po kazivanjima, u ovoj građevini se jenalazioležaj.

Na krovišteNovogstana stupase preko prislonjenog kamena i dvije konzolne stepenice sa južne strane. Sjeverno jepodziđe Novogstana stopljenospodziđemStarogstana. Osim podzidnognasipa koji slijedipad zemljištaigrađevinečinistatički sigurnima, nemanikakvih posebnorazvedenih pojedinosti.

2.1.3 Niti pedesetak metara prema jugoistoku omeđenim se prilazom stiže do bunje skromnih razmjera. Na njoj nema uklesanih natpisa, a ulaz jojjeokrenut kajugu.

Malo dalje smještena je naizgled čudna suhozidna građevina: bez uobičajenog ulaza, već sagrađena s otvorom na vrhu, te s pridruženim naplovom prema građevini nagnutih, sljubljenih i grubo vezanih kamenih ploča. Danas je unutrašnjost građevine djelomicezasuta,noočitojedajednopredstavljalaspregazatečenogstijenjainadodanog,vezanogkamenoggradiva.Ovagrađevina nastala je s namjenom sabiranja kišnice, sa pridodatim naplovom i nadzemnim svođenjem (što je među jednostavnim cisternama sasvimizuzetno).Sudećiporazinimjestagdje se naplov spaja sagrađevinom,količinaprikupljenevode moglajebiti tekskromna. Dabibilakorisna,ovakozamišljenacisternazasigurnobimoralaraspolagatiizdignutijimnaplovom,aisolidnijom gradnjom. Novost

KOMPLEKS [IUNJA ,o2:lrlJE bunJe (1i2) tlocrt, mJ 1 SO sn1mil1 -Qur1Ć Z orh. tehn

$prljon Ldipl :nžorc, crtoo Sprljon I srponJ-kolovoz 1988

ovog primjera gusterne je nadzemna primjena tehnike nepravog svodenja, praktično hczukopavanja.7

Unutarzemljištadanas presječcnog putem nalaze sejoš i zidni ostaciprizemnice, posvoj prilici rabljene kaoosik, poljskaštala.Drvenokrovište (rašljasti nosači, grede i granje) Jeistruljeloiiščezlo.Odmahuzosiknalazisebunja većegrazm1era,za ovajkraj uobičajenogoblika.

TUMAČENJE

3.1MIKROTOPONIM UvriJeme kadaje škrapa, do koje je smješten Stanstan, bila čišćenaod urušene zemlje, onaje bila jedno od vrijednih mjesta u okolici lišenoj vrela voda.8 Makar i zbog skromne količine vode, škrapa je bila najvjerojatniji razlog podizanja prve i najveće medu gradevinarna samogradskog sklopa upravo na ovom mjestu unutar posjeda obitelji Alić. Toponim Samograd može se susresti u nizu primjera iz dinaridskog pojasa, istočnojadranskog priobalja i lstre.9 Svi su primjeri u pravilu vezani zamorfologiju krasa. Nazivomseizuzetnooznačavajuoranice, pašnjaci i livada,dok je u dva slučaja riječ o hidronimima a u tri slučaja o oronimima10 • Dok se o ovom pitanju ne izrekne onornatološki sud, ostaje za naznaku dase na zapadnobalkanskim prostorima zamjetan dio toponima Samograd odnosi na pećine. Ovo bi zapažanje, imajući na umu škrapu o žirjanskomcSamogradu,moglopojasniti svrhovitost imenovanjatog otočnog predjela.

3.2.PRILIKEUSELUIGRADITELJISKLOPA Franjevačkisamostansv. Lovre na Žirju sklopio je 1876. godine ugovor sa petnaestoricom seljaka kojim se ukidaju njegovi privilegiji nad otokom.11 Jedan od potpisnika je iJcrkoAlić,čijem bratuTomi dogovorno pripadaposjed naSamogradu. Inicijale njegova imenai obiteljskog nadimka možemo vidjeti nad ulazom uStaristan. Po kazivanjima naših suvremenika, Staristan nastaje i radom Tomina (r. 1840.) sina Josipa (r. 1865.). Susjedni, Novistan, djeloje Josipova sina Mate (r. 1892.), upravo prozvanog Bunjom, završavajući je 1922. Radi pojašnjenja predajnog nasljednog zanimanja i vremena nastanka ovih gradevina, iznosimo bitandiorodoslovnihpodataka.

Uz Ungarove i Lavčićeve, jedan od tri ogranka prezimena Alić na Žirju su Tarakalovi.Imenai nadimci(prodivke)izneseniovdje temeljesenaizgovornim oblicima iz kazivanja naših kazivača. Godine su preuzete iz matica 12 Radi se o rodoslovnom ulomku,jersadržitek okopetinecjelovitogrodoslovljaobiteljiAlić-Tarakalo.Zajedno sekazivanjimai podacima iz matica zanimljiv jeizvor i zemljišnik, gdje se nižu imena diobnika u jedanaest dijeljenja središnje katastarske čestice, i to od 1876. do 1974. godine.13

Obratimo nakratko pažnju na zbivanja u selu i kotaru tijekom vremena koje je

KOMPLEKS BUNJA,oLIRJE bunJOISI, potlQuš,cu(iii tlocrt, 1 SO

prethodiloizgradnjisredišnjih građevinasamogradskogsklopa. Sredinom prošlogstoljećau šibenskomesekotaru procjenjuje omjer od75%neobrađenog zemljišta, a tome slično je i na otocima. Tih godina na samomŽirju uzimaju maha parnice oko uskraćivanja težačkih davanja samostanu. Nakon godine njegova odstupanja, u kratkom razdoblju nastupa gospodarska konjuktura unutar granica kotara (gradske instalacije, elektrika, željeznica, poduzetništvo), kao i godine napretka sela (ribarstvo, koraljarstvo). To je i vrijeme kada se krči najveći dio otočnog zemljišta van privlačnog središnjeg polja. Od1889. otoci su parobrodskomlinijom vezani za grad, a živomostaje i plovidba obiteljskimbrodovima.

1893. godine na snagu stupa "nemila klauzola", carska uredba kojom se priječi izvozdalmatinskih vina, punovažnom sve do 1905. godine.1904.na otocima se pojavljuježiloždera (filoksera).Novineiz1906. izvješćuju daje, pječačećiiz Vodica, "do500žena sa toliko gladne djece došlo danas na općinu vapijući kruha". 14 Zdravstvena statistika kazuje da je dvije godine prije ovog izvješća stopa smrtnosti u kotaru za dob do 5. godine života bila 51%.15 Od 1905. do 1907. iz Dalmacije iseljava 80 000 ljudi. Učinci nazadovanjakoje u pokrajini nastupa tih godina očiti su i danas, napose na otocima. Zaključimo da je razdoblje žive zanimanosti seljaka za posjedovanu zemlju, što je otpočelo ugovorom s franjevcima, bilo kratko. O prijelazu stoljeća nastupa doba općeg gospodarskognazatkaudalmatinskojpokrajini,čemu ni ova sredinanije bila izuzetak.

Razdoblje relativnogmjesnog napretka posvojje priliciutjecaloi nanastanaknajveće građevinesamogradskog sklopa, Starog stana. Kako će se kasnije vidjeti, on nosi poglavito gospodarsko, pastirsko obilježje. U ovoj maloj zajednici, koja je 1857. brojala svega 66 obitelji sa 341 stanovnikom, gdje nisu postojale velike društvene raslojenosti, mogućnosti ublažavanja nepovoljnih gospodarskih udara sasvimsuskromne.Dešavanjau pokrajini i seoskojzajednici Žirjabrzočineodrazeu životusvakeodobitelji.16

Središnje građevine samogradskog sklopa ležeuključene u rasporednakrčenih gomilameđumaslinama, što znači dajenjihova izgradnja bila usporedna krčenju maslinika. Stari stan najbliži škrapi i sa starijim natpisom godine, nastaje prvi, i to za namjenu odjeljivanja unutar stada ovaca (ovnovi, ovce za janjenje i mužnju, te tov) tijekom ispaše i množenja. U Starom stanu je moguće ovnovimajednogmalog stadazapriječitiulaz u prolazkoji vodi dodaljne tri prostorije, smještajućiih u manjuprostorijudesno od ulaza. Ostatak stada dijeli se sam, dok pastiru preostaje ulazna prostorija, i viša no što je potrebno zauspravno stajanje.17 Drevno načelopastirskoglučenjastadanalazimoopisanoiupjevanju"Odiseje",na koje je pozornost obratioantičkimusporednicamaskloni BranimirGušić:18

"Mjesto je bilo blizu, i kada dođemo k njemu, onda spazimo spilju na kraju, uz more blizu, visoku zastrtu svu lovorikom; u spilji mnogi

janjci su, ovce i koze počivale, okolo toga visok bijaše oborod ukopanih kamena, od visokovrhih hrasta, omorika također dugih.

Uspilju došavši sve mi razgledati stanemoredom. Puna su sušila sira, a ograde sve su tijesne: toliko jamca ima i janjića, a svaka vrsta odvojena je za sve; naposeranije ima, srednje napose i pozne napose, a posude sve su surutke pune, i zdjelei muzilice, u što je muzo.

Zatimtovnostadouširokunatjeraspiy·u ono,kojejebilozamuzenje;muškekodvrat« jarce i janjcepustiuvisokomohoruvani."19

Naravstočarskogzanimanja(soljenje,odjeljivanje,pripuštanjeradi mužnje,mjestazapotrepštineprisirenju)učinilajeopisPolifemove pećinejednakimsamogradskimbunjama.Ugolemomrasponuod predloškakojegjeautor"Odiseje"imaonaumuprisricanjusvojih stihova,donamasuvremenihkazivača,Ježirazdobljetijekomkojegse moguprepoznatiimnogiprimjeriovevrste,kaoiodrazishodnog prostornogpoimanjanaraznolikapoljaljudskogdjelovanja.

Posadašnjimkazivanjima,mnogobrojnenišeulazneprostorije Starogstanaslužilesuzaodlaganjesvakodnevnihpotrepštinaismještanje bogoštovnihpredmeta.Tojebilanamjenaipažljivijeizvedeneniše, smješteneizvanadoulazauStaristan,gdjejebiopohranjensvečev kipić.Tusuizamjetnitragovinatpisa,vjerojatnovezanihzapredmet štovanja.OpažaseinespretnouklesanKristovmonogram,neslučajem bašporedvratiju,jersličnopostupainajmlađigraditeljsklopaizte obitelji,klcšućiistimonogramnadvrataNovogstana,tenastijenuu ziduistebunještoležiodmahuzpristupniputić-dakle,namjestugdje namjerniknajprijemožeopazitiikakvupojedinostnazidugr1đevina.S vremenomjevidljivavećaumješnostpriuklesivanjuovogwJnograma. Očitazaštitnomagijskanakanagraditeljaostavilajetimepromatraču predložakzapraćenjenapretkaklesarskogumijećauobiteljigraditelja. UrazdobljuizgradnjeStarogstanaposvojprilicinastajeibunjaiosikuz današnjiput

IzgledNovogstana,sagradenog1922,moženavestinadaljnje tumačenjesklopa.Očitajepromjenanamjene,izgospodarske(sa pridruženimprostoromzapastira)uisključivostanujuću:tusenalazi ognjištesdimnjakom,ujednojodniša,ktomepostojeiizdašnije ožbukanizidovi,prag,potpunopopločanapodnicakojanaodabranom mjestukrijespremište.Također,neposredniokolišNovogstananije razdijeljensuhoziclnimpregradama,izvijajućihuoblikuslova"S",nebili selakšemoglozapriječitiodjeljkeirazdjelitistadopriplandovanju, zadržavanjuilimužnji.Ovakoizvedenozideuključenoje,naime,unasip

Starogstana,aujednoikontroliraprilazstadadoškrape.UlazNovog stanajeokrenutvećpostojećojgrađeviniradizaklonaodvjetra,ane

"Gius�epe (!)AlićTarakaloTomin,lugar, čovik u 43. godini (...)"-komentarje na fotografijivjerojatno ispisao samJosipAlić

Photo ofthe oneamonga buildersofa slone lwtscomplex, !osipAlić, with hisoriginal com111e11t

SklopbunjauSamogradunaotokuŽirju

ULQl:J!'II< f10DOSLOVLJA

Q[)ITELJI oko1B15� MAT[ Toroko!o

ALIĆ-TAr!Al<ALO r18L.0.4.-�8§L-018l1

TOME 1 ANTICA Leše Staret,na rGre1ur1č1n

o JEf1E I--

1869,&-iro�-�m7�-��;�122�1��6 �� _=. 0 1s55 197�Qb.--0188]

MATE TOMICA IVE ANTICA JOSO GAŠPEf1A TOME TOMICA

Motuš1na rMškiĆ rPošarov Pap:ik rMšk1Ć Kukatira rMršk1Ć

1992 l�l'J 1996 ��1922 189G6-B��87

1880�J9QQ_�J1880 1��� �:c� -L\�SSJ

GAŠPEf1 ANTICA ŠIMICA Ff1ANE $.__ir1 r ...bJOC M•šk.1Ć

-;�__1;1_�1'.JOC,

MATE FMNKA JOSIP CVITA JANKA ŠIME CVITA FILIP

OunJO rŠ1žgor,ć f<arrrelJ0 rJt.___� Antic� �u:e , Jurot . .1�. � ..A,i

Genealogy ofAlić family, with stone huts complex builders indicated kaoi samStaristan po pravilu na jug, dokje ravno krovišteinaNovomstanu pristupnoizistog razlogakaoikod starijegrađevine, zbog sušenja smokava. Kamenica koja postoji u živom kamenu, pogodna za davanje soli ovcama, zatekla se bližeNovomstanu. Svojedobno postojanje ležajau ovojgrađevini također napućujenadrugačiju namjenu novijebunje.

3.3 Višeprostorni je Staristan u samogradskom sklopu rezultat gospodarskih potreba obitelji Alić-Tarakalo, izgrađen višegodišnjim naporimacijelevelikefamilije, anapose TomeAlića-Leše, sinaMateAlića-Tarakalai Tomina najstarijeg sinaJosipa Alića-Papka. DionatpisanadulazomuStaristankojimse Leše, obiteljskimnadimkomTarakalo,osvrćenaobavljeniradje igodina koja predstavlja terminus post quem non. Kasniji jeNovistan djelo Josipovog najstarijeg sina Mate, osobnim nadimkom upravo Bunje. U doba okončanja Starogstana Mate je bio jedanaestogodišnjak. Usvojio je i usavršio obiteljsku sklonost zahtjevnijem suhozidnomgraditeljstvu.20Kratkonakonzasnivanja vlastite obiteljionseposvećujeNovomstanu ukojemće,potaknutneslaganjem kod kuće (po pričanju kazivača), što povremeno a što trajno provesti nekoliko·godina.

ZaTomu sepamtidajeusvojevrijemebionajjačičovjeku selu; Josipje,među ostalimznan ikaovještoplitačkarti/a, koševa. Mate-Bunja jebio samoukipoznavaocnjemačkog, talijanskog i latinskogjezika, pajeu odsudnom trenutku i pomogao pri vođenju bogoslužja. Iako nije biovidun, za što je po predaji trebalo biti rođen u košuljici, i danas je pamćenpo nekimosobenovidunskim tjelesnimsposobnostima, vidarskom.nadarenošću,kaoi po nevjerojatnimobistinjenimpredskazanjima. Tarakalovi susepo svojim različitim umijećima isticaliiuklapaliusvojoj zajednicisličnokao što su injihovegrađevinesa Samogradu osobitakulturnabaština istočnojadranskog suhozidnoggraditeljstvaove vrste.

3.4 USPOREĐWANJE GRAĐEVINA U Dalmaciji se samogradski Stari

stan najbolje može usporediti sPeteročićima iz saljskog polja,mocirama koje je 1925. uočio Ćiril M. lveković.21 Sklopovi sa Pašmana i sa Hvara razlikuju se u bitnomobilježju: osnovnekupolenisuobjedinjenejedinstvenimnasipom,nitisu njihovi nadsvedeni prostori međusobno povezani prolazima.22 U Istri nema usporedivih suhozidnih građevina. Timeje,podosadašnjoj upoznatostiterena, Staristan jedinstvenaočuvanapredajnasuhozidnagrađevinahrvatskogpriobalja.

Najbliži sasvim usporedivi primjeri nalaze se u Apuliji. Niže će biti prenesenopis najveće takve poznate građevine u tom dijelu Italije, u pokrajini Lecce. Najrazvedeniji poznati primjernalazise uAird Mhor-u,na hebridskom otoku Lewis. Usklopu ukupnog opsega13,8mzatječe sedvanaestnadsvedenih prostorija. Samo su dvije bile unutrašnjih visinaod 1,95m. Vrata subilavisoka svega75 cm.Do1823. sklopsunastanjivalečetiriobitelji(Rohlfs1957:24).

Prenosimo još jedan, usporediviji primjer sa otoka Lewis. U dvojnoj građevini, kojoj su prostorije razmjera 1,8 m i 1,8 x 2,7 m, jedva se može uspraviti,a krozvratase može proći samopuzeći. Kamenogradivoučvršćenoje i tresetom (isti,22).

Primjer dvojne suhozidne građevine ove vrste nalazimo i u jugoistočnoj Švicarskoj, u blizini prijevoja Bernina (kod vrha Griim, 2095 m). Ugrađeno kamenje je izvan najrazličitijih oblika, dok se pravilno građenje prstenovima kamene građe opaža tek u unutrašnjosti (isti, 9).

Oblikomi razmjeromzanimljivanamjedvoprostornagrađevinaiz okolice Vendrell-a u Kataloniji. Njen je ukupni opseg 23 m, visina 2,1 m, a razmjer vratiju 0,9x1,7 m (isti,18).

Ujugoistočnoj Italijinalazimonizusporedivihpredajnihgradnji. Odtakvih se građevina sastoji cijela četvrt apulijskog gradića Alberobello. Slikovitost prizora je naglašena navadom obijeljivanja pročelja, pod prirodnim gabaritom kamenihkrovišta (isti, 21-2). G.Rohlfs navodidavelik broj ovakvihgrađevinau području između Tarenta i Monopolija krajoliku daje gotovo orijentalna, neevropsko obilježje. Iz tog kraja donosi i primjer peteroprostorne građevine, kojoj jedna prostorija služi za pohranu slame i plodina, a preostale kao sobe. Prostorija na nasuprotnom kraju od ostave ima ognjište i dimnjak (isti, 20).

Primjer·sa puta između Ostunija i Cisternina također sadrži pet prostorija, razvedenijegrasporeda. Svakaprostorija služi kao soba (isti,20-1).

Novi stan iz Samograda na Žirju ima svojih pravih istočnojadranskih usporednika. Građevno izduživanje prstenovakamene građe u ovale, pri čemu tjemeni, najviši među koncentričnim prstenovima postaje linijom, može se

SuhozidnagrađevinasahebridskogotokaLewis Stane hutfram Lewis island in Hebrides

tf�ll th�

8 _J1

b�

Dvojnasuhozemnagrađevinasistogotoka Daubled stane hutfram the same island

DvojnasuhozemnagrađevinakodVendrell-a Daubled stane hut near Vendrell, Catalania

JadranKale

Sklopbunja u Samogradu na otoku Žirju

primijetiti u brojnim bunjama. Izrazito je pravokutnog oblika i ribarska kućica obitelji Melada iz lukoranskog Sela (Ugljan), tek odskora presvučena i betonskimkrovišnimojačanjem.23 DvakažunaizmeđuKanfanaraiDebeljuha,u blizini kažuna izvijenog utoranj, elementarnogsupravokutnogtlorisa,sanezagrađenim krajevima tihmalih građevina. Gotovo nedovršenog krovišta, u ovakvoj izvedbi onevišepodsjećajunakakavsklonišnihodnik.24 Izduženaje iunutrašnjostŠuplje gromileu Bilicama (Iveković 1925.).

Suhozidna građevina kod Cistemina,Apulija StanehutfromCisteminocount,yside,Apulia

G.RohlfsuItaliji nalazisvegajedanprimjerovakvepravokutne,dvostrešne suhozidne gradnje, koju oštro luči od kružnih oblika i naziva je ''bunjom klinolikog oblika" (keilforrnigen Firsthutte).25 To je jedna od tri prostorije građevine zvaneTrulioFerrente, u apulijskojopćiniRuffano. Okrugle prostorije su promjera4,8 m i3,5 m, a pravokutna 8x2,5 m.Visine prvih prostorija supo 6m,a potonje 2,25 m. Prostorijenisumeđusobnopovezaneprolazima.Ukupan opseg građevine je 27x 16 m, što je unavođenojstudijičininajvećimpoznatim primjerom takve gradnje s juga Italije. Nad ulazom u jednu od prostorija je uklesana godina izgradnje, 1829. TrulioFerrente je, zajednosaspojenimoborom, imaostočarsku namjenu (isti, 32).

Peteročići u saljskome polju (v. bilj. 21)

ThePeteročićihutsinSalifield,islandofDugi

Pravokutni oblici tlorisa ovakvih građevina osobeni su jugoistočnoj francuskojpokrajiniVaucluse. Omjeriširineidužinetamošnjihsuhozidnihgrađevina kreću se od 1 : 3 do 1 : 4. Debljine zida obično iznose od 1 do 1,3 m. Najveća medu građevinama ukupnog je opsega od 15,2x 4,5 m, visine 3,3 m i debljine zida 1,3 m. Sadržitriprostorije, sačetiripropusta zaprovjetrivanje(trivanjska i jedanunutrašnji; isti,28-9).

Kako se može razabrati, pravokutne suhozidne predajne građevine tipa bunjerijetkesu ina istočnojadranskome priobalju,atakođeri uukupnojbaštini građenja. Pretpostavljiva su uočavanja drugih građevina ovakvih koritastih, bačvastih svođenja na hrvatskom dijelu jadranskog priobalja, upravo kao i izdvajanje primjera za usporedbu s bunjom u namjeni nadzemne cisterne. ZajednosaStarimstanom, iovesamogradskegrađevineupotpunjujusuvrstniniz jednostavnih gradnjiu kamenu u ovom dijeluSredozemlja.

ŠupljagromilauBilicama (lveković1925:VII)

VarioussectionsofŠupljagromilaatBilice,near Šibenik(Iveković1925:VII)

Niz drugih usporednica može se izdvojiti između samogradskih bunja i ukupnoznanihnepravosvodenihsuhozidnih građevina.U redtakvihide navada uklesavanja godine izgradnje, koja uvijek odaje starost u granicama nekoliko naraštaja.Također,uočava sei građevnonastojanjezazaravnjenimpovršinama, bilo na ravnim krovištima, bilo u vidu prstenastihetaža.Takve plohe služe kao mjesta rasprostiranja smokava pri sušenju. I Stari i Novi stan imaju ravna krovišta, do kojih se i s teretom može jednostavno popeti. Ovakve se forme

TrulioFerrente,Apulija

Vaucluse(Francuska):suhozidnagrađevinaizokolice

LaRoque-sur-Pernes

Stane hutfrorn La Roque-sur-Pemes countryside in Vaucluse valley, France

JadranKale

bilježe i u Italiji i Francuskoj. Jedan opisani trnddu iz okolice Mandurie u južnojApuliji usvojoj širiniod10mvertikalnosadržičetiriprstenasteterase narazmacima od po metra (isti,16). Primjerfumieddu-aizokoliceNardoau južnojApuliji visok je1,6 m, sa širokim kamenim zaravnjenim nasipom (isti, 15). Sličniseobliciopažajui nasuhozidnimgrađevinamauLanguedocu(isti, 16).

Osnovna je sličnost, koja uvjetuje i sve ostale usporedivosti, podudarnost u namjenama. Među brojnim primjerima, naotoku Pantelleria toje namjenomsvinjac(isti,11),pastirskaizba uAbruzzima,jugoistočnoj Francuskoj i drugdje (isti, 13 i 30), sklonište namjerniku uz spomenuti alpski prijevoj(isti,9)ili iztakvenamjenegrađevinaravnogkrovištapreživjelakao lovačkačekauVauclusi(isti,11),atekizuzetnomeduorijaškim sardinijskim nuraghi-mau namjeni obrambenekule (isti, 27).

4.1 GLEDIŠTA

ZAŠTITEPoopisanim odlikamai navedenim usporedbama očito je da bi se o samogradskom sklopu moglo govoriti kao o "nepokretnom... predmetu... koji jezbog svoje.... etnografske...(i) arhitektonske... vrijednostiodznačenjazadrnštvenuzajednicu", koristećise riječima Zakona o zaštiti spomenika kulture iz 1967. godine (drugi članak). Budući daje riječo robusnim građevinama, ostalima van životnih tokova i dalje od gradilišta novih zdanja kojima bi mogle poslužiti kao spremišta razvrstanog kamenja, nemamjestabojazniodskorogrušenja. Bezzaštitnogzahvatavrijemećeipak zasigurnouzetisvojdanak,bilopočevšiod najosjetljivijihtočki Starogstanadvije tjemene kamene ploče najviših prostorija po kojima se stupa na krovištu,bilopostupnimzarušavanjem podužini.Primjertakvogzarušavanja pravokutne suhozidne građevine, sličneNovom stanu u Samogradu, donosi G. Rohlfs iz okolice Fontaine-de-Vaucluse, gdje je građevina od prvotnih8 m dužine ostala skraćenom na 6 m (isti, 28).

Arhitektonskom dokumentacijom iz kolovoza 1988., do sada najopsežnijom kod nas za ovu vrst građevina, omogućen je postupak registriranjasklopakaospomenikakulturekod RegionalnogzavodazazaštituspomenikakultureuSplitu.

4.2Priosmišljavanju konzervacijenastupaproturječje: kakovezivnomtvarikonzervirati građevinekojimajeosnovnoobilježje upravo odsustvo vezivne tvari? Po opisanome, vezivo se pojavljuje u dvije najviše prostorije Starog stana i u unutrašnjosti Novog stana, te kod vanjskih detalja (2.1.1), ali uvijek bez konstruktivne uloge. Želeći očuvati cjelovitost sklopa, ili makar najveće građevine, moguće konzerviranje očito bi se sprovelo kakvim kompromisnim rješenjem. Iz tog razloga do sada se je krenulo u drugomsmjeru: izostavljanjemklasičnekonzervacije i blagovremenim priječenjemuzroka koji bi mogli voditi načimanjusklopa. Za opasnostodpropadanja prikazanih, graditeljski i kulturno-povijesnoznačajnihgrađevina, važnojenjihovodosadašnje nepoimanje

SklopbunjauSamograduna otoku Žirju kaovrijednih,uostalomkaoi drugihobjekatagrađenihtehnikom nepravogsvodenja. Primjenomove tehnikenamnogimmjestima našeg područjanastale sugrađevinekoje predstavljaju najdrevniju baštinjenu vještinu nadsvodivanja ukamenu. Premda se može pretpostavitiovostoljetnoili prošlostoljetnopostanjeovakvihgrađevinaudanašnjem krajoliku, njimapripada odgovarajućizaštitni pristup zbog povijesne vrijednosti graditeljske tehnike kojoj su nositeljice. Zbog utvrđenih vrijednosti u samom Samogradu, najvažnijejenjihovopredstavljanjeujavnostiimjesnojpopulaciji.26

Posve je sigurno da će se odgonetka opstanka ovih, i uopće ovakvih predajnih građevina morati naći u uskoj sprezi sa turizmom. Prekojadranska Apulija sasvojimAlberobellom pruža istaknutprimjeriskoristivosti ove vrste. Međutim, Stari jestan u Samograduposveobilazivtekuz saginjanjai puzanje, dok se pukim dovođenjem uNovistan, bezpojašnjenjaosobenevrijednosti, teško može izbjeći razočarenje. U građevinama se ne može kretati u skupinama. Stoga valja ciljati na uži zanimani posjetiteljski presjek,nelišentrajnopostavljenihdidaktičkihpomagalaubliziniStanova (orasporedugrađevina,okolnostimapostanjaiobilježjima gradnje).28 Udaljenost sklopa od kupališta krati usporedbu sajužnoapulijskimgrađevinama ove vrste koje suseoskome žiteljstvu omogućavateljetovanjeudobakupanja,uzkuhanjenaimproviziranom ognjištuvan građevine (isti, 17). Prozračnostneožbukanog zidaljetinudiugodnoskloništepodpripekom, nomanjak većihotvoraobičnoneprivlačinadužebivanje uovakvimgrađevinama. Ostaje za vidjeti kakavćese modus opstanka meduovim dvojbama izdjelati za samogradski sklop.

Prinastanku ovog prikazadugujem zahvalnost mr.IviŠprljanu,uzčiji savjesno učinjen dioposla samogradski sklopima nemjerljivo bolje izglede nakulturnumemorijuizaštitu,idr.VesniČOlinović-K.onstantinović,kojajekaomentoricaširegmagistarskogradaovajdioštivapomnoiščitalainaputila nakorisne dorade.Svakamogućanejasnoćaodgovornostjeautora.

OdmjesnihkazivačanajzahvalnijisamCvitiAlić,rod.1922.,kojamijeiustupilafotografijuJosipaAlića-Papka,ipreminulomeAntiAlićuzvanome Cic, rod.1913.Fotografijeovihkazivačamogusevidjetinastranicama352i353,kojesusnimljeneuvrijemenastankatelevizijskogprikazaovogsklopa.

BllJEŠKE

1 Iscrpnabibliografijaoproblematicigrađenjutehnikomnepravnogsvodenjanalaziseu:TihomiraStepinac-Fabijanić,"Paleoetnološkaistraživanja kamenih poljskihkućica okruglog tlocrta u Istri",ProblemisjevernogJadmnaVI,111-31,Rijeka,1988. (radje pisan1983. godine). Važan je i neobjavljeniradNade Gjetvaj-Krausel "Prilog poznavanja bunjauokoliciŠibenika"iz1956.Rukopisje pohranjenu Etnografgskommuzejuu Zagrebu.Autoricizahvaljujemnaljubaznom ustupanju rukopisanačitanje.

2 Sklopštoga činečetiriosnovne kupole i zaravan zasušenjesmokava,napredjeluRakauz put izmeđuJelsei Svirča, opisaojePjer Skrivaneli uradu"PrilogpoznavanjutrimanaotokuHvaru",Zapisiozavičaju 5,26-34,Jelsa,1978.Nažalost,ovajsvezaknijebilomogućepronaćiniujednoj javnojknjižnici,iopaskevezanezaovajskloptemeljimnavlastitomobilaskuirazgovorimauSvirčama1990.godine.OvajsklopspominjeiMario Zaninović,"Starije građevinske tehnike na Hvaru", u:Materijali, tehnikeistrukture predantičkogiantičkog graditeljstva naistočnomjadranskom prostoru,Zadar6.-8.XII1976.,19-38,Zagreb,1980.

SklopodtrikupolenapredjeluKrčikodTkona(Pašman)dokumentiranjenegativimaufototeciEtnografskogodjelaNarodnogmuzejauZadru (br.2863i2855).OsklopovimauSaljskomepolju pisaojeĆirilM.Iveković,"DugiotokiKomat",RadJAZU235,245-79,Zagreb,1928.

Sobziromdasedužobalemoguuočitiprimjerigusterazmještenostiovakvihgrađevina,kaoinjihovabliskogsmještajauzgospodarskeistambene zgrade,potrebnojeistaknutidaseasociranošćuželiimenovatisraslostzida,anesljubljenostgrađevina.

3 Svinacrtiuzovajraddjelosuarhitektamr.Ive Šprljana,kojemzahvaljujemnaustupanjunacrtazaobjavljivanje.Onisudiodokumentacije planotekeZavodazazaštitu�pomenikakultureuŠibeniku.

V. radaT. Stepinac-Fabijanić "Kažuni, kažete, hiške, koče..." u:Zgodovinskevzporedniceslovenskeinhrvaškeetnologije,Portorož 13.-14. XII 1984.,89-99,Ljubljana,1987.,takođeriradRanka Findrika "!talijanskitrulliianalogijesa primorskimbunjama",u:Zbornikzaštitespomenika kultureXVIII,57-74,Beograd,1967.

MateSuićtvrdidajepredložakzavanjskuformuliburnskogcipusamalihumak(tumul),azaunutrašnjuformu(komoricauosnovicipusa) suhozidnagrađevinakakvubidanasnazvalibunjom.V.:"Ilirskinadgrobnispomenik",u:VjesnikzaarheologijuihistorijudalmatinskuLIII,5973,Split,1952.,nastr.82.Ostaluliteraturuv.uspomenutomraduM.Zaninovića,unapomenamauzpoglavlje"Stanovanje-trimiilibunja"(str. 20-3);takođeruspomenutomraduT.Stepinac-Fabijanić"Paleoetnološkaistraživanjakamenihpoljskihkućica...".

Naročitozaepohusrednjegvijeka.Usp.radPetraŠimunovića"Kulturno-historijske,topografskeijezičnebilješketoponimijskegrađespodručja nerežiškeopćine",u:RadoviANUBiHLX,103-56,Sarajevo,1977.,nastr.109;takođeridjeloŠimeŽupanovića"Starodrevnabaštinašibenskoga kraja",pogl.2.2.1.1.,Split,"Književnikrug",1991.

Odbliskesuvažnostiizanimanjapovjesnika:usp.primjericeosobitaznačenjanazivacason,casoneicasanokakvimaihizizvoraizdvajaMiroslav

Bertošaudjelu"Zlikovciiprognanici,socijalnorazbojništvouIstriuXVIIiXVIIIstoljeću",Pula,I.KK."Grozd",1989.,nastr.48,97i138. Osimpastirstvaičuvanjavinogradapredtrganje,obitavanjeuovakvimgrađevinamačestojevezanozasklanjanjeunevoljiizazbjegove.Nisu rijetkasjećanjakazivačaosklanjanjuučemere(bunje,kolibe,kužareilidr.)yredvojnicimauprošlimratovima,pajerazumljivodasunaročito pogodnimasmatranekonstrukcijeposveintegriraneiskriveneugomilama.Supljagromila,kojujeopisaolveković,baštinizanavljanupovijestove vrste.Iuprotekletrigodinegrađevinetipabunjesuznaleposlužitikaoskloništaipribježišta,usjevernojDalmacijitimpriještosenjihovazaleđna granicarasprostranjenjaprotežedobojišnicaineštodubljeuunutrašnjost.

7Dovremenadrugogsvjetskogrataseljanisukoristiliipitkuvoduiz35mdubokejameGradina(unutarkasnoantičkeutvrde),azadrugepotrebe vodutaloženuunajnižemdijelupolja(Lok'a).ZnaseizajošnekolikoškrapapoputoveuSamogradu.Ovostoljećejeobilježenaizgradnjom gusterni,najprijeseoskeapotomikućnih.

8V.prethodnubilješku.

9Uobjavljenojonomastičkojgrađi:

lSamograd,-a,m.,otočićsjeverozapadnoodo.Žirja:B.FinkaiA.Šojat:"Obalnatoponimijazadarsko-šibenskogkopnaišibenskogotočja", u:Onomasticalugoslavica3-4,str.51,Zagreb,1973-74.;pokazivanjunaovomškoljunemakakveznačajniješkrape.

2Samograd,-a,m.,brdonaosamiokruženodocima:P.Šimunović:"Kulturnohistorijske,topografskeijezičnebilješketoponimijskegrađe spodručjanerežiškeopćine",u:RadoviANUBiHLX,143,Sarajevo,1977.,

3Samograd,krševitvrhzapadnoodselaMojstir:A.Džogović:"OnomastikaseveroističnihogranakaProkletija,planinskipredelisevernood MetohijeisrednjePoibarje",u:Onomatološkiprilozi7,409,Beograd,1986.,

4Samograd,pećinanižeistoimenogvrha:isto,

5Samograd,oranicakodselaCesarica(Karlobag):R.M.Grujić:"Topografičkirječnikgospićkogkotara",u:Zbornikzanarodniživoti običajeJužnihSlavenaXXII,229,Zagreb,1917.,

6Samograd,oraniceipustošinakodselaŠirokaKula(LičkiOsik):isto,

7Samograd,oranicaipašnjakkodselaMedak:isto,

8Samograd,pašnjakkodselaMogorić(Medak):isto,

9Samograd,kraj("komplekszemljištaraznekulture")ipašnjakkodselaMušaluk(LičkiOsik):isto,

lOSamograd,livadakodselaVrebac(Medak):isto.

Vanobjavljeneonomastičkegrađe:

11"UMosoru(...)čujasanodmoji'stariji:dasunikilovilizmije,bašumistuzvanuSamograd":F.Ivanišević:"Poljica",Split,1987.,557pretisakiz1905.,

12"Upredjelu,nazvanomSrednjagora(kodUdbine,op.),imadevišestarihprodora,kojihsejedanzoveSamograd":V.Klaić:"Opiszemalja ukojihobitavajuHrvati",s.I.,s.a.,III,22,

13Samograd,pećinakodselaDane(Ćićarija),

14Samograd,pećinakodPerušića,

15ŠkarinSamograd,pećinakodPokrovnika(Šibenik),

16Samograd,vrhporedStrmice(Knin),nazemljovidu1:50000označenkao"Samogred",kakvimsenezoveumjesnomnarječju,

17Samograd,uvalaporedRačišća(Korčula),i

18Samograd, prediootokaŽirja.

10Sličnumorfologijuzemljištaočitoje�umuimaoiLukaZore,ispisujućiuzriječSamograd: "Narodnariječ iznačikakvu uvaluokoljenusvu na okolo naravnijemglavicama ihumcim�.Etoriječizafortezzanaturale." ("Paljetkovanje",RadJAZU115, 158, Zagreb, 1893.).

11FraJosipAnteSoldo:"AgrarniodnosinaotokuŽirju,odXVIIdoXIXstoljeća",GrađazagospodarskupovijestHrvatske, knj.16,Zagreb,JAZU, 1973., nastr. 113 (bilj. 555).V.iprijevodkupoprodajnogugovorauovomzborniku.

12 Podacisuispisaniizmaticazaovoiprošlostoljeće,čuvanihužupanijskomMatičnomuredu.Zahvaljujemnaomogućenomispisivanjuipomoći uradu.

13Rekonstruiranorodoslovljezahvalanjepredložakzaustanovljavanjedruštvenihstanjaiodnosa.Vanstatističkihtablica,smrtnostnovorođenihi djeceosupnekadajeoličenabrojnimimenimasrodoslovnihgrana.Iuovomulomkuobrelasejednazamina supružnika:bratisestraMatei JankaAlićvjenčalisusezasestruibrataFrankuiŠimuŠižgorića.Ovimbrakovimauzajmuimajošprimjerauselu.Pridiobama,postojipravi i ženski dil. Nopotonjinisuodređenisamozakćeri(saznačenjemdote),većizadugoodsutneineradećepotomkekojisezatječupridiobi (raspopi,pomorci).Zenski dil predstavljapolovicuilitrećinupunogdijela.

14 R.Vidović:"Čakavskestudije",Split,1978.,poglavlje"SplitskiPučkilist islikaživotaštokavskeičakavskeDalmacijenanjegovimstranicama", str.122-95.

15 M.D.Grmek:"ZdravstveneprilikeimedicinauŠibenikudopočetkaXXstoljeća",u: Spomen zbornik o 900. obljetnici, Šibenik,Muzejgrada Šibenika, 1976., 525-38. V.iradoveM.A.Friganovićaasociraneuovomsvesku Žirajskog libra.

16 V.radove:S.Obad,"Ekonomski,socijalniipolitičkirazvojŠibenikaod 1814. do 1859. godine",uistom Spomen zborniku, 331-72; isti, "Dalmatinskoselouprošlosti,odsredineosamnaestogstoljećadoprvogasvjetskograta",Split,Logos,1990.; O.Fio,"PomorstvozadarskošibenskeregijeudrugojpoloviciXIXstoljeća",u:RadoviHistorijskoginstitutaJAZUuZadru 1, Zadar, 1954., 257-75; B.Stulli,"EkonomskodruštveneprilikeuDalmacijiuXIXstoljeću",u: Dubrovnik 3-4, Dubrovnik, 1962., 3-11;I.Karaman,"UlogaŠibenikaudalmatinskojprivredi potkraj19.inapočetku20.stoljeća",u:Mogućnosti 12, Split, 1966., 1335-45.

17SpecifičnimćekorisnostimanamasuvremenikazivačizneposrednogzaleđaŠibenikaovceodijelitinašilježe (muzne)ijalove, amužjakena prazove (zaparenje)iškopce. V.S.KaradžićprenosiizCrneGore: "Uproljeće jagnje, ujesen šilježe, nadrugo proljeće dvizica, a na treće akose ne ojagnji onda jeuhota" ("Srpskirječnik...",Biograd, 1898., 820, v.iARjXVII, 595); sličnojeisakozama.

Otoponimijskojrefleksijiovakvihrazdiobav.radSvetozaraGeorgijevića"Prvobitnastočarskateminologijaitoponimika",u: Onomastica Jugoslavica 11,Zagreb, 1984., 93-110, gdjesunavedeniinjegoviprijašnjiradovivezanizaovutemu.

18 B.Gušić:"EkološkiuslovinaprostorutranshumantnogstočarenjanaBalkanu",u: Odredbe pozitivnog zakonodavstva iobičajnogprava o sezonskimkretanjimastočaraujugoistočnojEvropikroz vekove, Beograd 6.-7. XI 1975., 1976., 143-56.

19 Homer:"Odiseja",preveoTomoMaretić.IXpjevanje,stihoviizm. 181 i 223. Zagreb:NZMH, 1987., str. 141-2.

20MeđuraznolikimbunjamanaŽirju(stožastim,kalotnim,nepravilnim,unutargomila,sadvijeilitriprstenasteterase)onekojejesagradioMate Alić-Bunjasuupravilusaprstenastimterasama,arazlikovnoprepoznatljivepokriževimauklesanimnaulazima.

21 "Dvije takve mocire pretražio je autor, koliko su mu to prilike dopuštale.Prva mocira sastoji se od četiri veće prostorije 1-4, jedne manje udubine kod prostorije 1, jednog prostora kod dvorišta B i pristupaA To je sve veoma jednostavno naslagana hrpa neobrađenog kamenja, koje je samo kod prostorija vrlo primitivno uređeno.Kroz odu/ji hodnikA, od širine 80 do 120 cm, a između naslagane hrpe kamenja prilične visine, dolazi se u dvorište B, ili, reklo bi se bolje, u neku vrstu predvorja. Kroz 80 cm široka vrata ulazilo se u prvu prostoriju, kojoj je na suprotnoj strani udubina a, a na lijevo ostaju isto tako velika vrata, što vode u prostoriju 2. Vrata su veoma niska, isto tako i zidovi pačetvorne prostorije. (...) Svi su stropovi porušeni, samo su prvi nizovi izbočenog kamenja u prvobitnom položaju, tako da se može točno odrediti čitava bivša konstrukcija. Te su stropove pred nedugo vremena seljaci ipastiri porušili.Prva prostorija mjeri 4 m u duljinu a dva i po u širinu, dok je druga prostorija isto tako duga, ali mnogo uža. Iz ove prostorije vode dvoja vrata u dvije druge prostorije, u prostoriju desno (3) kroz šira vrata i ravno kroz uža vrata u jednu okruglu prostoriju od nešto preko 3 m čistog unutarnjeg promjera. Ova prostorija 4imala je neku vrstu kupole ijedan otvor u zidu prema jugozapadu kao otvor.

Mocira II veća je i jednostavnija, izbliza je nalik na grami/u kamenja, a tek ako se čovjek popne nagromilu, opazi prostorije kako se redaju. Prostorije ove mocire ne pokazuju nikakav ulaz (...). Ovdje je bilo pet prostorija, tri su pačetvorine, a dvije okrugle, više nalik na elipse, a spojene su međusobno uskim hodnicima. (...).

Obje ove mocire (...) orubljene su terasama 2 do 2,5 m visokim, koje su također naslagane od sitnog i krupnog,potpuno neobrađenog kamena.

SklopbunjauSamogradunaotokuŽirju

Kako se nisu obreli apsolutno nikakvi tragovi ljudske ruke, a niti su seljani išta u njima našli, to se beztočnog istraživanja ne možezasad odrediti, čemu su ovegradnje služile itko je ikada u njima stanovao". Ćiril M. Iveković: "DugiotokiKomat",RadJAZU235,Zagreb,1928.,245-79, navedenosastr.253-5.

Ivekovićev opisiilustracijesvjedočeopostupnozarušavajućimgrađevinama,kojesudanasostalebezijednognatkrivenogdijela.Stijenje prijašnjihkupolajeodneseno,teserasporedprostorijaidaljejasnoopaža.USalimaseovenekadašnjegrađevinenazivajuPeteročićima,štoje zajedničkinazivizapredajnestarosjedioce(kojeje lveković zabilježiokao Peteroščiće), kojisupopričiživjeliunjima.Ustanovljivisuostaci triovakvegrađevine.Višesenemogurazaznatihodnicikojisu,poIvekovićevom navodu,prolaziliispodpojedinihprostorija.(Zasnovanona vlastitimobilascimaizmeđu1990.i1994.)

22Povlastitimterenskimbilješkama1990.

23Isto.Zahvaljujemprof.Tihomiri Stepinac-Fabijanićnaukazivanjuobližnjegkažunaosobitogvertikalnogustroja.

24 Rohlfs 1957:32.

25OsklopuinjegovimosobitostimasamizvijestionagodišnjemsavjetovanjuHrvatskogetnološkogdruštvauZagrebu1988.iodine.Izložbao bunjamaivrijednostisamogradskogsklopaugaleri_jišibenskogMuzejapostavljenajesvibnja1990.,anasredišnjemtrguuZirjukolovoza1991. godine.Sedmominutnitelevizijskiprikazsklopaemitiranjeupopulamoznanstvenomterminuožujka1990.godine.

26Poputsaljskih Peteročića, znatnijimsugrađevinamaovevrstečestopridruženepredajeonjihovimvezamasadavnašnjimobitavateljima.Irske oratories ("propovjedaonice")vezujusezadobapropovijedanjairskihsvetaca,avećemeđunjimaupravozapojedineranosrednjovjekovnesvece (sv.Gallarus,sv.Senan,po: Rohlfs 1957:30).NaotokuPantelleriabilježesepredajeoovakvimgrađevinama,sesi-ma, kaoogrobnicama pretpovijesnogživlja,asličnosepripovijedaujugoistočnojFrancuskoj(isti,28i30)-;Ipaksepredstavljanjeusporedivihsklopovaigrađevinane možezasnivatinasličnimpredajamavanrazineilustracije,danespominjemoprimjerjednogstoljećastarogsklopakojijeturističkibiooglašen kao"ilirskostanište"(v.spomenutirad M. Zaninovića).

LITERATURA(osimnavedeneubilješkama):

ROHLFS1957.

Rohlfs, Gerhard: PrimitiveKuppelbauteninEuropa.Bayerischeakademiederwissenschaften,philosophich-historischeklasseabhandlungen,neue folgeheft43.Munchen,1957.(IzovestudijesupreuzetinacrtisuhozidnihgrađevinaizrazličitihdijelovaEvrope.)

IVEKOVIĆ1925.

Iveković, Ćiril Metod: Bunje,čemeri,poljarice.U: Zbornikkralja Tomislava, Zagreb:JAZU,1925.,str.413-29.

Summary

JADRANKALE: THECOMPLEXOFTRADITIONALLYBUfLT STONE HUTSONTHE fSLANDOFŽfRJE

The complex of "bunje" which was founded by ethnologists on the island of Žirje in 1986. includes more buildings which were important for their proportion, organization or purpose. "The old house" includes 5 rounded rooms, the connecting passage and one outer entrance with the dimensions 12x5 m. ft has served shepherds and fanners. "The new house" has dimensions 7x 4 m and includes one elongated room with thefloor storage, fire-place and chimney. ft has been built for dwelling. fn the vicinityis, among the other buildinga, "bunja" with the tank - to serve as a cistem. Two biggest buildings were finished in 1903. and 1922., during 3 generations of the family who had owend the land. Except the ruined examples near Sali (fsland of Dugi), the objects comparableto "Old house" can be found inApuliaand on the Hebrides, while the rare examples comparable to "New House"are on the Croatian coast and in a wider extend in France, in the area of Vaucluse. The aspects of conservation have also been discussed.

Prof. Jadran Kale rođen je 1965. godine u Novoj Gradiški. Od 1989. je kustos etnolog etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika. Autor više izložbi, te stručnih i znanstvenih članaka. Posebne oblasti zanimanja su mu muzejska praksa, mediteranistika, vizualna antropologija i etnoastronomija.

Mr. Ivo Šprljan, autor nacrta, rođen je 1957. godine u Šibeniku. Od 1984. djelatan je u šibenskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, gdje je sada konzervator - viši savjetnik. Magistrirao je 1994. s temom detalja u arhitekturi Šibenika. Autor je više stručnih prinosa o arhitektonskoj baštini i njenoj zaštiti.

PRINOSRASPRAVI

OPROSTORNOMPLANU

OTOKAŽIRJA

UDK711.2

Primljeno/Received: 1994-05-11

SAŽETAK· Prostorjeodživotnevažnostikakozapojedincakojigaposjedujetakoizaorganiziranuljudskuzajednicu.Zateritorijljudiulazeu sukobe,ratoveiparnice.Onjezajedničkodobrosvihljudipaoprostornimplanovimanemoguodlučivatipojedineprofesijeiautoritetivlasti,većonikoji udotičnomkrajuživeirade,kakoističeautor.

UproteklomrazdobljunaotokuŽirjunijebiloprostornihnirazvojnihplanova,nijebilorazvoja,gradnjenitiživotaprimjerenognjegovojveličini iresursima.Svetonijeimaloisključivonegativnepredznake.Sačuvanjeizvorniambijentkojiotvaravelikemogućnostizapromicanjenautičkogturizma, poljoprivrede(voćnjaci,vinogradiimaslinjaci),ribolova,teposebnorobinzonskogturizma.Zatojepotrebandovodvodeibrzabrodskapruga.

Naotokuseu.ovomtrenutkuaktualiziraizgradnjanekihjavnihobjekataito,unaprijeđenjestanjacesta,trajektnalukauuvaliMikavica, izgradnja nautičkogcentra-marineuuvali Velika Stupica izračnelukenapredjeluKruševica, azatoseautorizalaže.

Članaksosnovnimpodacimaprikazujeprojekcijuizgradnjetrajektnogpristaništa,lukenautičkogturizma,zračneluke,tedajepregledizgrađenihi asfaltiranihcestovnihprometnicaionihkojebiuboljimgospodarskimprilikamavaljaloizgraditi.

1.OPĆENAPOMENE

Prostor jeegzistencijalna dimenzijačovjekova života. Njegovim oplemenjivanjem, korištenjemi zaštitom gradimosvojsvijeti svoju budućnost. U povijesti ljudske zajednice najviše ratova, umiranja i nesreća izazivali su osvajački pohodi na tuđe zemlje. Teritorij je bio i ostati će vječno žarište ljudskih sukoba. Za prostor se ljudi bore i bez oružja, pred sudovima u vlasničkim parnicama, radimeđa, smetanjaposjedairadi služnosti. Zemljai zemljište neiscrpnosuvreloinadahnućeumjetnika-književnika, pjesnika, slikara, skladateljaifilmskihstvaratelja.

Upravozbognaznačenihinespornih istinasvakiprostorniplan mora bitiizraz i odraz povijestiiljudskogentiteta. Planiranje, uređenje, korištenje izaštitaprostoranisu privilegijipojedinihgrupa iprofesija, anaročitone nositelja profesionalnih deformacija. Umorni smo od slušanja pouke o tome, što je privatnia što društveni interes. Te demagoške krijesnice ubacivali su medu pučane zagovornicitotalitarnihideologija kakobipodijelililjude itakosnjimalakše vladali. IuspijevalisudadodanašnjegdanaotokŽiije ostane bezijednogurbanističkogdokumenta. Vjerojatnoovakavishod imaidobrih strana.Tko bidanasmogaotvrditida pojedini izrađeniprostorniiliprovedbeniplannebipredviđaoizgradnjutvornice kemijske ilimetalne industrije, ilislični objekt uprostoru. I bolje je da nismo krenuli u takav "razvoj". Migracije otočana uništile su podignute vinograde, voćnjake i maslinjake. Razvoj je zamjenila destrukcija.

Mogli bismo upadatiu novezamke i iluzije, misleći kakoćenoviplaneri prostora i života unijeti u svoj radnove osnove, svjež dahi demokraciju. Ovdje, nanašimprostorimajoš dugovremenaegzistirati ćepolitikakaomisterij,dogmailidruštvenifetiš, gdje će glas otočana, ako ustreba i svih pučana koji potječu sa otoka, imati manji učinak od nekoliko činovnika kojima je prostor profesija,poput "profesijepatriotizma".Potpunoistrpljivovaljastvaratisvijest o prostorukaozajedničkojbaštiničovječanstva,bez obzira na vlasničke odnose. Prostor je zajedničko dobro, pa je zajednička briga i njegovo očuvanje, kao i cijelog ekosistema. Ali život ne može stati, jer on buja, ruši igradi.

Ono što se gradi i gradnjom ruši na otoku to je naša svijest i savjest, to je naša ostavština generacijama koje dolaze. I te generacije imajupravonanetaknutiprostorkojegbi urediliprema svojim mjerilima. Moždahrvatskinarodipostoji900godinaibez državeupravozatošto jeimaomoreiotoke.Žirjeje zaustavilosrpskoosvajanje obale iučiniloprekretnicu u domovinskom ratu. Vidimo, daprostorni planovi ne mogu zaobići povijest. U svom razvojuŽirje mora uvažiti postojanje stalnihpostrojbi topništva. Žirje doživljavamo kao turistički, nautički i ribarski dragulj okupan u plavetnilu Jadrana, ali i kao utvrdu. Prostorni plan i svaki zahvat na prostore otoka vjerojatno će polaziti od namjere maksimalnog očuvanja izvornosti ambijenta i krajolika. Javni objektipotrebninormalnomživotudimenzionirajusepremaveličiniotoka ioptimalnojpopulaciji.Koristimonegativnaiskustvaod "giganata","teorijevelikihbrojki","serijskeproizvodnje","djelatnostiodbrzezarade"iopćenitooddisharmonijeuprostoruu životu.

U ovom trenutku nameće se rasprava o četiri zahvata, i to:

-unaprijedenjestanjacestovnihprometnica,

-izgradnja trajektnog pristaništa uMikavici,

- izgradnja nautičkog centra - marina u VelikojStupic�

- podizanje aerodroma uKruševicama.

Osvimnaznačenimjavnimobjektimavaljaprovestisvestranuraspravumedužiteljimaotoka, međupojedincimaiinstitucijama koje mogu dati svoju pomoć i oprijedjeljenje. Dio posla oko toga već je napravljen i akceptiran medu mještanima. Demografska slikaotoka,resursiipotencijaligospodarskogživota su ukorelacijisa veličinom trajektnogpristaništva,marineiaerodroma. Sveto

PrinosraspravioprostornomplanuotokaŽirja

daje mogućnost optimalnog zapošljavanja na otoku, praćenje individualne poljoprivredne proizvodnje, ulova riba i raznih kućnih radinosti, uključujući i uzgoj ljekovitog bilja. Dva su krucijalna faktora koji mogu unaprijediti prilike života, a ovise isključivo o lokalnoj samoupravi, i to: dovod vode plastičnim cijevima, i brza i sigurna brodska pruga. Postoji dokumentacija za brodsko pristaništeuKoromašnoj.

Poredizrađenihnaselja,stambenihobjekataivikendicanaodgovarajućimlokacijama(glavnonaselje, uvala Muna,Koromašna te prostor na potezuPečena - Mikavica - Tratinska) ne bibiloza sada nužno otvaratinove lokacije zagradnju naotoku. Razvojni plan će konkretiziratipodizanjepojedinih objekata i promicanje pojedinih djelatnosti, a toćeodrediti izahvateuprostoru.

2. UNAPRIJEĐENJESTANJA CESTOVNIHPROMETNICA

Žirje je najveći otok šibenskog arhipelaga. Ima površinu od 30 km2 • Dug je 12 km a prosječna širina iznosi 2,5 km. Prije II svjetskogratanaotokuje živjelo neštomanjeod1.000stanovnika.Tujeprostranopolje, brojneuvale ibrežuljci, borovei hrastove šume, maslinjaci, vinogradi i voćnjaci. Vraćanjem žitelja na otok, oživjeti će ratarstvo, stočarstvo, ribarstvo i turizam. Da bi se uspješno organiziralogospodarstvo naotoku valjalobiunaprijeditipostojeće stanjecestovnih prometnica. Srećom, većje ponešto i napravljeno.

Žirje je bilo među prvim otocimakoji su dobili sredstvaproizašlaiz Društvenog dogovoraopolitici razvoja jadranskihotoka. U republičkoj Komisiji za razvoj otoka, šibensku općinu je predstavljao autor ovog rada, dakle predstavnik ovog otoka. Istovremeno je uređena i obala, proširena je i asfaltirana. Operativna obala za otok predstavlja važan objekt infrastrukture. Od obale doškole proširen je put, napredjeluStinice, probijenaiasfaltirananovatrasau dužiniod1.000 m. Bilo je to 1987. godine. Cesta je široka 5,10 m, sa 0,75 m bankina, tako da u cijelosti zadovoljavapotrebamažitelja. Radi potpunije obrane akvatorijau radijusu od 18,5 kmšto traži bržu komunikaciju sa svim djelovima otoka, organizatori preuzimanja i predaje topova na otoku su predložili rekonstrukcijucesteodškoledo naselja idaljepremaMikavici, tedva potezapremabaterijama.Takojedogotovljena i asflatiranacesaod naseljado Mikavice udužiniod3.950 m, odškoledo naseljadužine 1.050 m i5,10 mširine.Asfaltiran jeuspon nabateriju naZvizduljama dužine780 m, usponodobaleTratinska nabateriju Vela Glava dužine 1.050m, te od sela do izvidnice. Asfaltirana je cesta od glavnog naselja do izvidnice duga 1.250 m. Ove trase su manjih dimenzija i iznose 2,5 m širine. Prilikom probijanjatrase Muna- školas tom cestomjespojena uvalaKoromašna. Istovremenos radovimanabaterijamaasfaltiran jepotez ceste do vojarneu Koromašnoj u dužiniod780 m. Time jerekonstruirano iasfaltirano7.910 m cesta na otoku, a štočini solidan temeljzaunaprijeđenjestanjaprometanaostalimdjelovimaotoka.Šezdesetihgodinaizrađenjebetonskikolnikod Munedonaselja u dužini od 1.200 m, kojivišeneudovoljavapotrebamaautomobilskog prometa, već isključivo potrebama pješaka (zbog velikog i opasnogusponaterena).

Programom unaprijeđenja cestovnog prometa unutar obrambenih potreba, probijene su neke nove trase ili proširene postojeće. Takoimamoslijedećemakadamskekolnike:

- Naselje - Južna topnička utvrda (Zvizdulje) - 5.300 m.

- Policijska ispostava - pristanište uKoromašnoj - 700 m.

- Postojeća cesta - brdo Jurkovica - 1.000 m.

- Pristanište Muna - brdo Muna - 1.000 m.

-Mikavica - Sjevernatopničkautvrda- 500 m.

Prinos raspravio prostornom planuotokaŽirja

- Sjeverna utvrda -Jajni vrsi - 1.100 m.

- Uzdužna cesta -Balun - 400 m.

- Uzdužna cesta -Kruševica - 600 m.

-Koromašna - uzdužna cesta premaStupici - l.500 m.

- Spojnacesta - brdoKapić- l.300m.

- Uzdužna cesta -Požemjak- l.200 m.

- V. Stupica - Gradina - 500 m.

Nabrojeni pravci za sadašnje potrebe mogu udovoljiti i kolnikomod3 m širine. (Vidi mapu).

3.TRAJEKINOPRISTANIŠTEUMIKAVICI

Trajektizacijašibenskogotočja(Žirje,Kaprije,Prvić,ZlariniKrapanj)počeloje 1987.-88.godinekadje naotokuŽirjuizrađen iasfaltiranprvikilometar ceste (Muna-škola). Programomsupstitucije nerentabilnih brodskih pruga1978.-1985. izradatrajektnog pristaništa bila je predviđena u Prviću. Od toga se privremeno odustalo, a predviđena sredstva su prebačena za cestu na otoku Murteru. Zadnji programsupstitucijenerentabilnih brodskih prugaobuhvaćaoje otokŽirje.

Revitalizacijai gospodarski prosperitet naotocimadanasseteškomogu zamisliti bezuspostavljanja trajektnog servisa.Svaki odnavedenihotokavaljaštoprijetrajektnoosposobiti, ato značiizradutrajektnogpristaništai odgovarajućuspojnucestu. Žirjetu spojnucestu,Mikavica- naselje,već ima.

U1991. godini izrađenaje i prihvaćena idejnadokumentacija o trajektnompristaništuuMikavici. Aproksimativnavrijednost izgradnjepristaništaiznosioko2.000.000DM. Stavljanjemufunkcijuovogobjektaosjetnosusmanjenitroškoviivrijemetransporta građevinskogmaterijala,bezbrojnihprekrcavanjaiprijevoza,kao dosada. Robatimeuspostavljanajkraćimogućiput- odskladišta dogradilišta, ujednojkombiniranojvožnji. Izvršnovijeće Skupštine općineŠibeniku vezis timpredlažePoduzeću "Hrvatskeceste" u Zagrebu: "Od vas očekujemo da preuzmete investitorstvo nad njim, što u ovom trenutku znači ugovaranje izvedbene dokumentacijezakoju miveć tražimoponudu,sprednošću Zavoda "Obala" u Splitučiji ljudi su, uaranžmanuINA- AGI Zagreb izradiliidejnomaritimnorješenjepristaništa. Međutim, za prethodnojevezanoiodgovarajućepristaništenakopnu.Definitivnoto jepristaništeTribunj. Onose nalazi u sklopu NautičkogcentraTribunj, izgradnja kojegje već podmakla" (27. svibnja 1992.).

CitiranizahtjevjeistovremenoupućenMinistarstvuprometaiveza i Ministarstvupomorstva-Službizarazvojotoka. Odjelza koordinacijugospodarskogisocijalnograzvitkaotokapri Ministarstvupomorstva, jošprijeintervencije Izvršnogvijeća (28. veljače 1992.), jeuputilodopis"Hrvatskimcestama"sidentičnim prijedlogom- okosufinanciranja modernizacijecesta naŽirjuiizgradnje trajektnog pristaništa u Mikavici, tako da "Hrvatske ceste" i organ za razvitak otoka participiraju u omjeru 80:20. Rat i teške materijalne prilike u državi su daljnje aktivnosti na realizaciji izgradnje trajektnog pristaništa privremeno prekinuli. Međutim, uvjerenja smo da će se u pogodnom trenutku započeta akcija na ovoj investiciji nastaviti i potpuno ostvariti.

ldejno maritimno rješenje trajektnog pristaništa u uvali Mikavica je izrađeno u listopadu 1991. godine. Rad je financiralo Ministarstvo pomorstva, služba za razvoj otoka. To su poticajna sredstva za razvoj otoka. Istovremeno se radi na trajektnom pristaništu u Tribunju, kao okosnici i najbližem punktu za trajektni transport prema Kapriju, Kaknu i Žirju sa sjeverozapadne strane.

Idejno maritimno rješenje trajektnog pristaništa u Mikavici obuhvaća i pomorsko građevinske objekte. Rješenjemje sagledano

sigurnofunkcioniranjetrajektnog pristaništa upretežnomdijelugodineiuuvjetimane-idealnezaštite.Tipikarakteristikeplovilaza Mikavicu bilebislijedeće:

- trajekt tipa"Lođa" ili"Šoltanka",

- dužina cca 46,0m,

- širina cca 10,0 m,

- gaz cca 3,0 m.

Idejnarješenje INA-AGI sadrži:

a/tehnički opis,

b/analizurežima valovanjau ovojuvali(vjetrovalnuklimu),

c/analizumogućnosti manevrapripristajanju i odlasku broda,

d/situ�cijsko rješenje,

e/karakterističnepresjeke,

f/orijentacijskitroškovnikpofazamaizgradnje.

Potrebnoje istaknuti dasu ovaj posaoobavilipoznatieksperti iz domenahidrogradnje i pomorskihobjekata: ŽelimirKenda, dipl.ing. građevinarstva, Ivica Galosso, dipl. ing. građevinarstva iDragutin Brebrić, arh. tehničar.

4. NAUTIČKICENTAR - MARINA U VELIKOJSTUPICI

Konkretnije rasprave o izgradnji jednog nautičkog centra odnosno marine na Žirju počele su 1990. godine po provedenim višestranačkimizborima.Dotadajerazvojotokabiotabu tema, jerbirazvojznačionjihovurevitalizacijuivraćanjeotočananasvoje posjede. Navedene godine Mjesnoj zajedniciotokaobraćase tvrtka"lnfomarket- Partner" iz Zagreba,s prijedlogom dasepovedu razgovorio izgradnji nautička-hotelsko-turističkog kompleksa u uvaliStupica. Toje proizašlo iz ideje grupe inozemnih poslovnih ljudikojisu seodlučilizaŽirje poslije obilaskabrojnih lokalitetau Dalmaciji.

Prijedlog je polazio odtrifazeizgradnjenautičkogcentra (iliobjekta manjeg opsega i sadržaja - marine).

U prvoj fazi izgradilo bi se elementarne sadržaje za prihvat brodova-jahti (izgradnja lukobrana od 30-tak m, restorana, sanitarnog trakta, gataza privez plovila, carinsku ispostavu, agregatakao rezervni izvor energije, deponij za otpad, kanalizacijsku mrežu i ekološku studiju projekta).

Drugafaza obuhvaćala bi izgradnju zabavno-hotelskih sadržaja (izgradnja bungalova ili minihotela,ugostiteljskih objekata, plaža,dutyfreeshopa,prodavaonica,tehničkogservisa,terenazasuhivez,montažnedizalice, casino-disco, privez zahidroavionei benzinskestanicezabrodove).

Na kraju, postojeći objekt daju mogućnost obogaćivanja sadržaja unutar ovog nautička ugostiteljskog kompleksa. Može se kombinirati ribolovni i lovni vid turističke ponude, aktivnosti na moru i na kopnu, zimski turizam, predsezonski i posezonski turizam,kućna radinost isličneaktivnosti.

Gospodarska orijentacija na nautički turizam je najbliža potrebama i mogućnostima razvoja otoka. U tome treba posebnu pažnjukoncentrirati na dva faktora, ito: optimalne dimenzije objekta istrogo pridržavanje ekološkihstandarda.

Nadležna služba Općine Šibenik je početkom 1991. godine obavijestila Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva i namjeravanoj izgradnji luke nautičkog turizma naotoku Žirju. U lipnju iste godine provedenaje i javna raspravao StudijiutjecajanaokolinuNautičkogcentrauŽirju.SkupštinamjesnezajedniceŽirjenasjedniciod28.listopada1990. godinedala je suglasnost zaizgradnjomove marine.

Naprijedloge izahtjevelokalnih organa, resorno Ministarstvo sredinom1991. godine iznosi stav"daće sedetaljne mogućnost prostornog potencijalazarazvojturizma na jadranskom obalnom području (priobaljui otocima)ocijenititeknakon što se provede cjelovitoistraživanjetog područjauciljuosiguranjatrajne zaštiteatraktivnihpodručja, pravilnenamjeneprostora,očuvanjakvaliteta područja za moguće selektivno korištenje i sl."Tako su još jednom planeri prostora blokirali život naotokuu ime "viših interesa".

Jer, pučani kojitu žive ne mogu sagledati stvarnost, zbog svoje (ne)profesionalne ograničenosti.

MjesnazajednicajereagiralanaprofesionalnudeformacijuMinistarstvaovako:

"Ideja, namjera i aktivnosti koje su poduzete za realizaciju marine u uvali Velika Stupica unijeli su optimizam u ovo malo pučanstvošto jeostalonaotoku (oko 100duša),koje je predperiod "bratstvaijedinstva"imalo oko1000 žitelja.SVI su vjerovali: toje rezultat brige nove, narodne vlasti u Republici Hrvatskoj. To je mogućnost zapošljavanja oko 50 radnika na otoku.

Na zaključnoj javnoj raspravi o 'Studijiutjecajanaokolinu marine VelikaStupica naŽirju', održanojnatomotoku30. srpnja 1991.godine date su najpovoljnije ocjene o lokalitetu. Studija o utjecaju na okolinu, smatra se konačnom, te je nepodijeljeno uvjerenje javnogmnijenjada je izrađena kvalitetno i u skladu s važećim propisima.Toje mišljenjeStručne komisije i žitelja Žirja. Studiju jeizradio"Plan" -Zagreb, a kao investitor se javlja "Infomarket - Partner", PJ Šibenik.

Prisutni naZborumjesnezajedniceizrazili suzahvalnosti priznanjeprojektantu,investitoruiStručnojkomisijiIzvršnogvijeća SO Šibenik. Stvoreno je opće uvjerenje - može se pristupiti utvrđivanju posebnih uvjeta uređenja prostora."

Uvjerenja smo, daće Ministarstvo, nakonšto"provede cjelovitoistraživanje tog područja"u prostorniplanHrvatskeucrtati i lukunautičkog turizma u VelikojStupici naŽirju.

5. IZGRADNJAZRAČNELUKE

Ideje i razgovori o izgradnji aeropistau ovom trenutku mogu izgledati utopijski. Napušteni i raseljeni otokmože odjednom postati atrakcija, mamac za odmor, raznih kategorija turista i izletnika. Zračna luka manjih dimenzija ne mora značiti veliku investicijuukoliko izgradnjutakvogobjektaomogućavakonfiguracijeterena.

Prostor napredjeluKruševica, u naravi kras,predstavlja idealnuuzvisinuza gradnju male piste, dužine 1.020 m iširine30 m. Ova ravna ploča izdiže se na nadmorskoj visini od 66 m. Na takvu pistu mogu slijetati i uzlijetati vojni zrakoplovi, putnički i helikopteri.

Zračna luka bi upotpunjavala ugostiteljskoturističku ponudu, stimulirala kućnu radinost i robinzonski turizam. Razvoj otoka izvireizrazvojadjelatnosti koje mogupružitizaposlenjeodgovarajućembrojužiteljaŽirja.Klijentelakojaodlazi nagodišnjiodmor malim, privatnimzrakoplovimanijebrojna, štoideuprilogsmanjenjabrojagostijuiposjetitelja, većem miruispokojuutokuljetne sezone. Toje bogata skupina turista kojaje sklona skupo platiti mir, čistoću mora i sunčane plaže.

Prinos raspravioprostornomplanuotokaŽirja

Projekt marineuuvaliVelikaStupica iz1991./ProjectofmarinainVelikaStupicabayfrom1991.

ŠEMATSKI PRIKAZ ORGANIZACIJE PROSTORA • MARINA ŽIRJE

Gi2J """" '"""""'""

c:::=i '""'""'""'"".""·'

c::J ,,..,,..�.... '""''"""".

c::J�"°""''·""

DC) "'"'"'

CB]J ......... ,,...

� ,,.,.�u••UEO•OAO,..•uou

ffiE U"l.ll��•o••oc•l•!T<

CJ,..,....

c::J,,..........,,.,.,..

�...,......,.

[3::J ''""·'"··

CEJ ..........

tt::J ,,.,••oo•c.>�,r

[I],,_.,

c::2:::J�UKOIIIWI •

---M-•---·-plan

JIROJEKTIIWtli.f'ROSTQRNOPI.ANMlAHJE--coNSUt.TING ; :.., ·--t'll'ftl'ft"fr.".'

OJ ZA �OSTORNO PlAHIRANJE-� pp.j826

lo<oi..1•-..i-POz1CU! fOIO,...Af......A •

Summary

BORISKALE: CONTRIBUTIONSTO THE DISCUSSIONOFTHESPATIALPLANOFŽIRJEISLAND

Thespace isof thevita[importance both to the individua[who owns it as well as to the organized human community. People comeinto conflicts, wars and lawsuits because of the territory. ft is the common property of all people; therefore the particular professions and authorities in the govemment can't decide upon the plans of a certain area, but those who live and work in the concemedarea, as the author points aut.

ln the time that has passed, there haven't been any plans about the area and the development of thatarea on the islandof Žirje; there hasn't been any development, buildingorlife appropriateits size and resources. Burall thisdidn'thaveonlythenegative connotation. The authentic environment whichopens great possibilities far the development of the nauticaltourism, agriculture (orchards, vineyards and olive groves), fishing and especially the Robinsonian kid of tourism has been preserved.

The necessary water supply and a fast ship Zine are essential far this.

On the island in this moment the building of some public facilities, such as the improvement of the conditions of the roads, the harbour far the ferryboatsinthebayofMikavica, thebuildingof the nauticalcentre-amarineinthebayof VelikaStupicaandan airportintheareaofKruševicaisverymuch actualized, and the author himselfsupports this idea.

The article shows, with the basic facts, theprojectionof the buildingtheharbour far the ferryboats, the harbourfarthe nautical tourismandthe airport, and it also gives the review of the asphaltic and the already built roads and these which should be built in the better conditions of our economy.

Dr. Boris Kale rođen je 1933. u Žirju, gdje je i pohađao osnovnu školu. 1944. je u zbijegu u Italiji i sjevernoj Africi. Završava Gimnaziju u Šibeniku i studij prava u Zagrebu. U to se vrijeme izdržavao igranjem nogometa. Magistrirao je temom iz privrednog prava, a doktorirao 1985. temom o cestovnom pravu. Objavljene su mu četiri knjige, te ukupno osamdesetak stručnih i znanstvenih radova. Djelatan je u "Hrvatskim cestama" u Šibeniku.

Nadan26.svibnja1845., otokŽirje, šibenskiteritorij.

Snimanje postojećih zemljišta u polju rečenog otoka koje sam izvršio ja1, dolje potpisanijavni zakletivještak zemljomjernik, na traženjemnogopoštovanogocafraMatejaŠupuka,generalnogdefinitora,eksprovincijalaidekana, kojijetoučiniouimeostalih mnogo poštovanih otacaMale braće samostanasv. Lovrevisovačkogu Šibeniku, prema ovlaštenju koje sudobiliodekselencije carskogikraljevskogguverneraDalmacije, štojesadržanoučasnojodluciod6.studenog1844.godinepodbrojem22671/4483,tako suuspomenutomsnimanjuobuhvaćenaprisvajanjakojasuvršilirazniobrađivačilivelateratika2 , kojagodišnjeodgovarajudesetini zasvakigonjaj3 uneprekinutostiposjedapetina4 kojepripadajuspomenutimpoštovanimocima.Stogasuovioznačeninarečenom crtežu slovima abecede, veličina gonjaja, braconarija i šaka, isto tako i stabala maslina i smokava, i postavljene trajne međe u nazočnostivećim dijelomotisakaprstijuučinjenihodprisvajateljai m.p. o.fraBlaža Mirčete, sadašnjeggvardijanaspomenutog samostana,injegovadvornikaFilipaMrvicepok.Antuna,pokazivačaodnosnihzemalja.

Broj Oznakaobrađivačalivela

Cjelokupnapovršina Površinaprisvajanjauključivši teratika i prsti kojisu zemaljaobuhvativši masline i smokve učiniliprisvajanjepetine prisvajanja

Gonjaja Braco- Šaka Gonjaja Braco- Šaka Ma- Smonarija narija slina kava

Predjel u starini zvan Obrnja5 , a sada Vučipolje

1. Biloje braće Pelegrini, asadaje kupljeno i posjedujuga, tj.polovicu

pok. Pere, i

5.,6.,7. BaštinikaŠižgorića, radeiobrađuju

8. Poštovanihotaca sv.Dominika,

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845.

rade braća Ivan, Josip, Filip iTome

�rvica pok. Ante, Ivan Jurić pok.

Sime, Filip Mrvicapok. Ante

i Šime Pašarov pok. Stipe

Predjel Kruševica

9. I BiloPelegrinijevih, asadabraće Jajac pok. Ante i braće Jakova i Andrije Jajacpok. Mate

10. I Bilo redovnicasv. Spasa, sada

Demanija, obrađuju braćaJoso, Filip, Stipe i Tome Mrvica pok.

Ante,ŠimeAlić pok. Ivana,Tome

Jablan, braća Josip i Jakov Alić

iMatija GrguričinzvanPrincip

11. I Bilo jegospodeŠižgorić, obrađivaoje isprvaTomeMrvica, asadaspomenuti

Šižgorić, spomenutiJerkov

12. I Biloje MihovilaStojanazvanog

Nagibalo, asadaobrađujeIvan

Romanpok. Filipa

13. I Biloje MartinaJadrina, asada jenjegovogsinaTome

14. I Bilo je redovnicasv. Spasa, asada

Demanija, obrađujeJakovKalabis

15. I Bilo je Šime Romana, asadaje

IvanaRomanpok. Filipa, jedan

dio, i Mate Roman pok. Jakova, Roko Roman pok. Šimuna iVice

Roman pok. Antuna

Položaj Lokvica

16. I Bilo je redovnica sv. Spasa, a sada je Demanija, obrađuju Ivan

i Gašpar Juričev pok. Josipa

U starini pod Borovicom iPetine6 ,

a sadaKraj polja

17. Biloje redovnica sv. Spasa, obrađuju

Tome, Ivo i Šimun Jurić I 4 I 8 I 14

18. Redovnica sv. Lucije, obrađuju

istiJurići I 4 I 4

19. Bilo je redovnica sv. Spasa, a sadaDemanija,obrađuju braća

Tome, lvan i Jakov Miškić I 2 I 19 I 2

20. Bilo je braće Šimuna iTome

Jajac, a sada Jakova Jajca I 1 I 23

Položajzvani Kraj polja

21. Redovnicasv. Lucije, obrađuju

Ante i Bare Dabov I 4 I 1 I 10

22. Rečenipoložajjebioredovnica sv. Spasa, asadajeDemanija, obrađuju braća Benčić pok. Pere, pok.

Jeronima i braća Jajac pok. Ante I 7 I 8 I 1

Ustarinipod Borovicom iPetine', a sadapodBorovicom

23. Vlasništvo LovreJajca pok. Tome I 4 I 17 I 12

24. Redovnica sv. Lucije, obrađuju

lvan i Andrija Alić pok. Ivana I 3 I 1 I 10

25. Redovnica sv. Spasa, a sada Demanija, obrađuju Jakov i Ive Dabov I 5 I 10 I 2

26. Istih redovnica sv. Spasa, obrađuju

Mate i Jakov Bilan pok. Jose I 2 I 23 I 12

27. BilojeJeronimaiJeleneKaja8 a sada obrađujeAnteDabov I I 11 I 16

28. I Biloje Šižgorića, a sada je

29. JakovaDahovapok. Tome, i Ivana

I Dahovapok. Frane I 3 I 7 I 9

Mate Grguričin pok. Martina

Redovnicasv. Lucije, obrađuje I 30.

I Bilo jeNagibala, a sada obrađuju Frane

Unjus9 pok.Tome, i Mate Unjus pok. Šimuna; primjedba: ovogUnjusa na nacrtu posebno se ističe

31. I Redovnica sv. Lucije, obrađuju Mate

Alićpok.MarkaiŠimunAlićpok.Frane I

32. I Istihredovnicasv. Lucije, obrađuje

TomeJadrin

33. I Istih redovnica sv. Lucije, obrađuje

Tome Grguričin pok. Martina

34. I Braće Šižgorić, obrađivao Bare Beglin10 kupljena od Šižgorića, asada

obrađuju Stipe Unjus pok. Ante i Mate Unjus pok. Šimuna I

35. I Redovnica sv. Lucije, obrađuju

StipanUnjus pok. Ante i Mate

Unjuspok. Šime I

36. I Istihredovnicasv. Lucije,obrađujuIve

Jurić pok. Jose i Gašpar,brat pok. JoseI

37. I Bilo je redovnica sv. Spasa, a sada je Demanija, obrađujuTomeJurić pok. Martina i ŠimunJurić pok. Mateja I

PoložajGrub

38. I Bilo je Matije Soldina, adanasje braće

Gašpara, Stipe, Tome i Ive Jajac pok. Ante, i Jakova iAndrijeJajac pok.

Mate, isti i obrađuju I

PodBorovicom

39. I Bilo jeJeronima Šižgorićai JeleneNaja, a sada obrađuje IvanMilankov I

40. I Bilo je Mate Miškina,11 adanas

obrađuju braća Tome, Ivan i Jakov

Miškićpok. Mateja I

41. I Bilo jeAnticeBilanoviPašarova, a sada je braće GašparaTome, Stipe I

i IvanaJajac pok. Antonija iz Slavice I 3

42. Bilo je Jakova Pašarova, a danas je kupio i obrađuje Mate Milankov

43. Mate Jerkova, a sada obrađuje

Ivo Jerkov pok. Jeronima I - I 9 I 8

44. Mate Mišina, a sada Tome, Ive i Jakova Miškića pok. Mate

46. ŠimunaBilanova, asada obrađuje

Andrija Bilan pok. Ive

47. Redovnica sv. Lucije, obrađuju Mate Unjus12pok. Šimuna, Stipe Unjus pok.

Antonija, Ivan Milankovpok.Ante, ŠimunGrguričiniudovica pok. Tome

48. Istih redovnica sv. Lucije, obrađuju

Ante Dabov pok. Ante

i Bare Dabov pok. Mate I 1 I o I o

49. I Istih redovnica sv. Lucije, obrađuje

Tome MikuličinzvaniJablan I 3 I 3 I 18

50. I TomeMiškina pok. Mate, i Mate

Milankova pok. Ante I 1 I 22

51. I BilojeTavelićaiMijagostovića, danas je braće Jajac pok. Mate I 4 I 12 I 15

52. Redovnica sv.Lucije,obrađujuBare

53. DabovpokMateiAnteDabovpokAnte I 9 I 3

Braće Jakova i Andrije Jajac pok. Mate 5 13 I 8

PredjelKomadi13

54. Šimuna Romana, a sada Ive Roman

pok. Filipa 2 3 I 6

55. Ante i Bare Dahova pok. Mate 2156 I I 2 I 16 I 1

56. Ante i Bare Dahova ispod puta 2 2

57. Udovice pok. ŠimunaBilan 114 I 2

I ŠimunaRomanaispod puta, bilojeCassottija, a sada Roka, Ivana, Matejai Vice Romana I

I Biloje ŠimunaRomana, gore spomenutog, a sada je isto Ivana Romana pok.

Filipa I

I Istođon Šimuna Šižgorića i udovice pok. Ivana Šižgorića, Rokai Mateja, bilo jeCassottija, obrađujeRoman I

I Isto komad14 Šimuna Romana, a sada Mate Romana pok. Jere i Vice Romana pok.Anteiznad puta I

I Istih redovnica sv. Lucije, obrađuju

Ante, Bare, Jakov i Ivan, svi Dabov I

Ispodkomada zvanih Strane

I Biloje Lovre Jajca, a sada posjeduju

braćaTome, Jure i Jakov Miškić I

I Bilo jeAnticeiŠimunaBilanov, a sada posjeduju i obrađuju

Andrija Bilankov pok. Ivana i Vid

Milankovpok. Šimuna I

I Redovnica sv. Lucije, obrađuje

Ive Dabov I

I Braće Šižgorić, a sada obrađuju

I Braće JakovaiAndrijeJajac pok. Mate

braća Mrvica I

Položaj za Lokvom

I UdoviceŠižgorić, obraduju Mate

iTomeBeglja15 I

I Sinova pok. Ante Jajca, i

MateUnjusa pok. Šime, obraduju

Jakov Dabov pok. Tome i

MateUnjus pok. Šime I

I Redovnica sv. Lucije, obraduju braća

Jnjac pok. Ante, braća Miškić pok.Mate,1

Mate Bilan pok. Jose i Mate Alić pok. Marka

JeronimaŠižgorića,a sada Matije

Šižgorića pok.Andrije,AnteŠižgorića pok. Ivana i Tome Šižgorića pok. Jere

Gašpara i braće Jajac pok. Ante

ZannettaŠižgorića, obrađujebratovština

Redovnica sv. Lucije, obrađuje

GašparJajac pok. Ante

Istih redovnica sv.Lucije, obrađuju

Andrija i Jakov Jajac pok. Mate

GašparaJajcaiIveMilankovapok.Ante

Redovnica sv. Lucije, obrađuje

bratovština, BareDabov pok. Ante, Ive

i Jakov Dabov, Joso Alić i Jakov Alić

Istih redovnica sv. Lucije ispodputa, obrađuje ŠimunAlićpok. Ivana

i bratovština

Andrija i udovica pok. lvana Bilan, ŠimunAlić pok. Frane i Filip Mrvica

pok. Ante

Predjel Tikvarine

Bilo je Šižgorića, a sada je braće

Tome i Jakova Miškić

Bilo jeMikatea, a sada jeBonačića, obrađujelvanRoman

Bilo jeŠižgorića, a sadajeMateKale, AnteKale pok. Stipe iTomeKale

Bilo je baštinika Šižgorića, alije pravno Ive i TomeJerkova

Bilo jeMarkaBonačićaiMikatea, obrađuju Ivo Jerkov, Mate Alić i JakovAlić pok. Ivana

Žabljak

MateJajca, a sadaje Šime Kale

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845. pok. Ivana

86. I IvanaMiškića,obrađujeTomeKalepok. Ivana;primjedba:gorespomenutozemljište obrađujuTome iIvanJerkovkojikažu datozemljištespadanateratikkojisada trebaispitati

87. I Bilo je Šižgorića,asadaje braće Tome iŠimunaKalićpok.Ivana

88. I Biloje Šižgorića,asadajeŠimuna

Kalinapok.Ivana

89. I MateŠižgorićapok.Andrije

90. Biloje Šižgorića, asada je braće

Kalić pok. Ivana,obrađujeTomeJablanI

91. I Biloje Mikatea, asadajeBonačića, obrađuje Mate Bilan pok.Jose I

92. I Ante Šižgorića pok. Ive

Tikvarine

93. I MarkaBonačića, obrađujuIveAlić pok. Ive i Ivan Roman I

94. I BraćeUnjus,biloje Šižgorića, obrađuju

isti Unjus i Jakov Kalebis I

95. I Braće Jajac pok. Ante, obrađujuAnte Kale, MateKaleiJakovKalabis I

96. I MarkaBonačića,obrađujeAnteKale

PredjelStrane najugozapad16

97. I Braće Mateja iStipe Unjus pok. Tomeiudovice pok.TomeUnjusa I

98. I Braće Jajac pok. Ante ipok.MateJajca, obradujuAndrijaJajaci MateAlić I

Žabljak

99. I BraćeMate, Šimuna,Tome iAnte

Kale pok. Ivana

100. J Brać� Jajac pok. Ante, a sada Šižgorića

101. BiloSižgorića,sadaIvanaiTomeJerkova

102. I Bilo Mikatea, a sadaBonačića, obraduju

Mate iJakov Bilan pok. Jose

103. I ĐonŠimunaŠižgorića, obraduje

TomeJerkov

104. I Tome Jerkova pok. Petra

Predjel Stranena jugozapad

105. I MarkaBonačića, obrađujeTomeJerkov pok. Pere

Predjel Njiva

106. I BiloŠimunaRomana, sadajeIvana, Mateja, Rokai Vice Roman

Strananajugozapad

107. I LovreJajca, obraduje isti

Predjel Njiva

108. I Bilo je Šimuna iAnte Jajac, kojeg

zemljištatridijelaposjedujubraća

Miškić i Ivo Milanov, a četvrti dio posjeduje Gašpar s braćomJajac

Strane na jugozapad

109. I IvanaJerkova, obraduju Tome, !van i Jakov Miškić

110. I AndrijeiŠimunaBilan

Žabljak

111. I Bilo je Šižgorića, a sada je polovica braće Miškić, a druga polovica Jakova i AndrijeJajac, prvi dio obraduju braća Miškić a drugi Ive Jurić i Gašpar Jurić

Predjel Polovine

112. I Bilo je Šižgorića, a sadajeTomei

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845. Ivana Jerkova, obradujuTome i Mate

Belja

113. I Bilo je Šižgorića, a sada je braće Miškić, obrađuju isti

Stranenajugozapad

114. I AndrijeJajca pok. Matije, obrađuje

I I

116. TomeJablan

115.

Roka Romanapok. Šimuna, obrađujeis StipeUnjusa pok.Ante

117. Bilo je Lovre Jajca, a sada je braće Miškić I

Predjel Polovine

118. I Andrije Jajca pok. Mate po jedan dio, Lovre Jajca pok. Ante drugi dio, a treći dio braće Jajac pok. Ante i

Gašpara i Jakova Jajac pok. Mate I

119. I Marka Bonačića, obraduju ŠimunAlić pok. Frane, Roko Roman pok. Šime i Mate Roman pok. Jere I

Položaj Strane

120. Matije Bilana pok. Jose i udovice pok. ŠimeBilana I

121. I Ivana Romana pok. Filipa, Mate Roman pok. Jere i Vice Romana pok. Ante I

Predjel Petineiznad puta

122. I Marka Bonačića, obraduje IveJerkov pok. Jeronima I

Predjel Polovine

123. I PolovicazemljišteIvanaMilankova pok. Ante, obrađuje isti, druga polovica Šimuna Šižgorića, obrađujeTomeJerkovl

124. Braće Miškić, obrađujeJakov Alić

I

125.

I

Marka Bonačića, obrađuju braća Miškić braća Unjus i braća Jajac pok. Mate I

Petine iznad puta, do bure

126. MarkaBonačića, obrađuje Tome Jerkov I

127. SpomenutogMarkaBonačića, obrađuju

Jakov i Ive Dabov

128. Bilo je Lovre Jajca, sada je Mate Milankova

Predjel Polovine

129. Jedan dioŠižgorića, drugibratovštine Žirjai treći don ŠimunaŠižgorića, obrađujubraća Mrvica, bratovština, donŠimun Šižgorić iFilip Mrvica

Predjel Petine

130. Matije udovice pok. ŠimunaBilana, i braće Miškić

131. MarkaBonačića, obrađuje Ante Alić pok. Ivana

I I

Predjel Strane najugozapad

132. MarkaBonačića,obrađujePavaoKalabis

Polovine

133. Redovnica sv. Lucije, obrađuju braća Miškić i braća Jajac pok. Ante

134. Rečenozemljište je razdijeljenana šest dijelova ili vlasnika, tj. braću Jajac pok. Ante, braću Jajac pok. Mate, Antu Šižgorića pok. Ive, braću Miškić,

bratovštinuŽirjai donŠimunaŠižgorića I

PredjelVenturin

135. BilojeŠižgorića,asadajeTomeJerkova pok Jere iIve pokJereJerkovaBenčića I

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845.

136. I Antuna Šižgorića pok. Ivana, i udovice pok. Jeronima Šižgorića

137. I Gospodinadon Šimuna Šižgorića, obrađuje Tome Jerkov

138. I lvanaRomana

Polovine

I

140. MarkaBcmačića,obrađujeJakovKalabis

139. Redovnicasv.Lucije,obrađujeMateRoman I

141. ĐonŠimunaŠižgorića, obrađujeTome

Jerkov I

142 I Antonije, udovice pok. Jeronima ŠižgorićaiAndrijeJajcapok. Mate

Predjel Krajpolja

143. I Biloje Romana iUnjusa, a sadaje bratovštine Žirje

144. I Bilo jeUnjusa,a sada lvana Milankova pok.Ante,Stipe Unjusapok.AnteiMate Unjusapok.Šime,razdijeljenoutridijela

145. I Biloje Šižgorića, a sada je lvana Romana, obrađuje JakovKalabis

146. I MarkaBonačića, obrađuju Mate Alić iMate Unjus

147. I Bilo je Šižgorića, a sada je braće Milankov i braće Miškić I

148. I Bilo je Šižgorića, a sada je braće Jajac pok. Antuna, i braće Jajac pok. Mate I

149. I BilojeLovreJajca,asadajebraće Miškić

150. Primjedba:više se ne mogudoznati prvi posjednici,a sada kažu da su Gašpar, Tome, lvani Stipe Jajac pok.Antonija, JakoviAndrijaJajac pok. Mate

151. I Primjedba: ovogzemljišta se također nenalazeprvotnivlasnici,asadasugore spomenuti Jajac pok. Ante iJajac pok. Mate, i u ovom drugom

160.

Predjel

Položaj Lazine

Vicenzo Corir,javni zakletivještakzemljomjernik

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845.

Na traženja mp. o. fra Mate Šupuka, generalnog definitora, eksprovincijala i dekana, učinjena u ime ostalih mp. oo. Male braće opslužitelja sv. Lovre visovačkog u Šibeniku, i prema ovlaštenju koje su dobili od visoke carsko-kraljevske Vlade Dalmacije, sadržanog u njezinu časnom Dekretu od 6. studenoga 1844., br. 226 71/44 85, da se ima snimiti površina zemalja podložnih livelu teratiku, što se nalaze u polju otoka Žirja, ovisnih o nacrtu i katastarskoj knjizi koju je načinio javni vještak Filip Deffrateo 26. travnja 178 0., tenaosnovuiste utvrditiotimanjakojasu vršiliobrađivačispomenutoglivela teratika, kojipostojiu stalnomtrajanju (kontinuitetu) na zemljišta u vlasništvu pošt. oo. uz pogodbupetine. Zato pristajućina molbe spomenutih, ja, dolje potpisani javnivještak zemljomjernik, preselio sam se na rečeni otok Žirje dana 6. tekućeg svibnja, zajedno smp.o. fraBlažom Mirčetom, sadašnjim gvardijanomvećspomenutog samostana, i zbogtogasampošao na lice mjesta sa spomenutim gvardijanom i Filipom Mrvicom pok. Ante iz rečenog sela, dvornikom spomenutih pošt. oo., zastupnikomkao pokazivačem dotičnih zemalja, iondjepomoću rečene knjige katastarskog crtežaDeffratea, snimio svazemljišta tog polja, sjedinjena i podložna livelu teratiku. Nakon što su pronađena i prepoznata otimanja što su ih vršili razni zakupnici u zakupljenim zemljama na petini, koje su bile ubilježene na sadašnjem katastarskom crtežu, i na licu mjesta su ispoređene stalne međe u nazočnosti većeg dijela otimača petine. Njihova količina predočena je u sadašnjem nacrtu s oznakom koliko je gonjaja, braconarija išaka, i brojstabala maslina i smokava u spomenutom prisvajanju, kao što se podrobno razabire iz rečenog snimanja i priložene katastarske knjige, koja u postupnim (progresivnim) brojevima i abecednim slovima pokazuje prste onih koji su vršili otimanja.

Kazalo

Otimanja koja su vršili obrađivači livela teratika porijekla petine koja je pripadala m.p. oo. samostana sv. Lovre visovačkog u Šibeniku. Žuta boja obilježava otimanja označena postupnim brojem i abecednim slovima. Crvena i tamnožuta boja obilježavaju zemlju podložnu livelu teratiku s godišnjom odgovarajućom svotom ukrunamaza svaki gonjaj, označen s postupnim brojem.

Postu- Kazaloobrađivačaotimanjanazakladi Količina otimanja nazakladi petine Biljke pni petine broj

Gonjaja Braconarija Šaka Masline Smokve

Predjel Vučipolje

1a Braća Gašpar, Tome, Ivan, Marko i Stipe Jajac pok. Antuna, i Jakov Andrija Jajac pok. Mate -

2b Braća Tome i Jakov Jadrić pok. Martina 2

3 C Braća Ivan i Mate Mila�ov pok.Antuna -

10d Koloni sv. SpasaTome Jablan

iMate Grgurica

11e Ivan Kruševica iTome Jerkov

15 f Bilo je Šimuna Romana, a sada

I

Premjeravanjeotočnogpoljaiz1845. braćeMiškić PredjelVenturin 135sBilojeŠižgorića,asadajeTomeJerkova

PereiIvanapok.Jeronimazvanog

VicenzoCorir,zakletivještakzemljomjemik

BILJEŠKE:

1Nacrtmjerenjapoljajenapapiruukupnedužine320cmiširine60cm.Popratnoštivosatablicamanalazisena14uvezanihstranicadimenzija 21x34cm,apopratnoštivosakraćomtablicom("Kazalom")nalazisenadesnomkrajunacrtapolja.Štivojepisanotalijanskimjezikom.Nacrti . listinevlasništvosufranjevačkogsamostanasv.LovreuŠibeniku,aovomprigodomsukorišteniljubaznošćufraStankaBačića. "Kartaiz1845.g.načinjenajepremakartiiz1783.g.Ipaksunanjojzemljeneštopravilnijeunesene.Čudnojedasemjernikpriizvedbinije obazira_onavećtadapostojeću(1829.)službenukatastarskumapu,dokojemogućenijemogaonidoći".(JosipAnteSoldo:"Agrarniodnosina otokuZirju;odXVIIdoXIXstoljeća",Zagreb,JAZU,1973.,str.47).

2"LivelisedobivajuodkućakojesenalazeuuvaliMuna.Teraticisedobivajuscijelogotoka.Gospoda(samouPolju)izŠibenikaplaćajuteratik odzemljištanaspomenutomotoku,akolonidajupetineiteratik,kakostojiuknjigama,adržavajedalasamostanu.Petineseodnosesamo izvanPolja.StogaseljaciŽirjaplaćajupetineiteratik:petineizvanPolja,auPoljuteratik."Tumačenjedavanjazapisanoodfranjevcasamostana sv.Lovrenajednojodknjigasamostanskoggospodarstva(v.isto,str.26).V.bilješke4,5 i6u"KupoprodajnomugovoruizmeđusamostanaSv. LovreuŠibeniku",priređenomuovomistomzbornikuodfraStankaBačića.

3"1šibenskigonjaj=576brazzunarija=851,252m2" (poizvorimaiz1835.,ZlatkoHerkov:"Starešibenskemjere",u:"Knjigastatutaireformacija gradaŠibenika";Šibenik:MuzejgradaŠibenika,1982.,str.396).

4Petinajeplaćanauvinuiulju(J.A.Soldo:"Agrarniodnosi...",str.34).

5 Uizvorniku"Obargna".

6Uizvorniku"Quintenouizza".

7Uizvorniku"Quintouizza".

8Zarazlikuoddaljnjihnavoda,naovommjestujepisanakao"Kaja"umjesto"Naja".

9Uizvorniku"Ugnuz",v.spomenutiprijevodispraveiz1876.uistomzborniku.

10Uizvorniku"Beghlin".

11Prenesenasumijenjanjaprezimena,gdjekadiodzasigurnoistihosoba.Takosejošponavlja:Miškić-Miškin-Mišin,Milankov-Milanov,Bilan

-Bilanov-Bilankov,Kale-Kalin-Kalić,KalabisiKalebis,JadriniJadrić,teGrguričiniGrgurica.

12Podbrojem47uizvornikuseponavlja"Ugnaz".

13Uizvorniku"Pezze",štoSoldotransliterirakaoPeče (isto,7).

14Uizvornikuistioblik,kaoinadaljnjimtakvimmjestima.

15Uizvorniku"Beghglia".

16Uizvorniku"LocalitaStranedaGarbino".

SatalijanskogpreveoJadranKale,aprijevodsaizvornikomsravniofraStankoBačić.

Summa,y

This is a document ofafield measuring on Ži,je island at 1845. The measuring was made under the efforts ofthe Franciscan monaste,y ofSt. Lawrence in Šibenik to make a clear list ofits properties and privileges, given by the Venician govemment, on the island.

KUPOPRODAJNI UGOVOR

RN26893

ProvincijaDalmacija

zavladanjanjegovaapostolskogveličanstvaFranjeJosipa,prvoga,caraikralja.

Ovogasubotnjegdana26.kolovoza1876.(tisućuosamstosedamdesetišeste)pojavilisusepredamnomFederikomAntunom dr.Galvanijempok.Andrije,carsko-kraljevskimjavnimbilježnikom,sastanomuŠibeniku,gosp.Luididr.Zulianipok.Petra, odvjetnikiposjednik,kojiovdjeboravi,usvojstvuposebnogskrbnikamp.o.MateJosipaŠupuka,gvardijanasamostanaSv.Lovre uŠibeniku,kakoproizlaziizpunomoćioddana25.tekućegkolovoza,kojusamjošdanasuistinubilježničkimpečatomovjeriopod br.26892,stavljenuuoriginalupodA,sjednestrane,sdrugestrane:StipanMiškićpok.lvana,MateMiškićpok.Jakova,Stipe Kalinpok.Ante,IveBilanpok.Andrije,ŠpiroJajacpok.Lovre,ŠimeKaleDobrapok.Dume,MateMilankovpok.Ante,Marko Jajacpok.Tome,MateUnjuspok.Mate,IveJurićpok.Jose,JerkoAlićpok.Mate,AnteŠišgorićpok.lvana,FraneAlićzvan Ungarpok.Ive,TomeDabovpok.JakovaiJereJerkovpok.Ive,seljaci,svinastanjeniuŽirju.Iradiovlastikojujemp.gvardijanu samostanaSv.LovreuŠibeniku,kojipripadaredumalebraćeopslužitelja,udijelilaSv.Kongregacijauzoritihkardinala,datiranau Rimu14.srpnjatekućegodineiGeneralniMinistar1 reda17.istogmjeseca,kojajeuovjerovljenojkopijipohranjenapodB,došli sudouzajamnogsporazumazase,baštinikeisvojapredstavništvausklapanjuslijedećepogodbe

Kupoprodajnogugovora2

1.Gosp.Luididr.Zulianipok.Petra,uzastupništvusamostanaSv.LovreuŠibeniku,kojipripadaredumalebraće opslužitelja,prodajeStipanuMiškićupok.Ivana,MatiMiškićupok.Jakova,StipiKalinupok.Ante,IviBilanupok.Andrije,Špiri Jajcupok.Lovre,ŠimiKaliDobripok.Dume,MatiMilankovupok.Ante,MarkuJajcupok.Tome,MatiUnjusupok.Mate,Ivi Jurićupok.Jose,JerkuAlićupok.Mate,AntiŠišgorićupok.lvana,FraniAlićuzvanomUngarpok.Ive,TomiDabovupok. JakovaiJeriJerkovupok. Ive,kojikupujuiizjavljujudakupuju,kakonaračunusvojevlastitoim�,takonaračuniuimesvih kućedomaćinaotokaZirja,svavlasničkapravakojapripadajutomusamostanuprodavačunaotokuZirju,aovisnooDukaliod7. listopda1648.iOdluci(Terminazione)od4.veljače1649.mletačkogageneralnogprovidurazaDalmacijuiAlbanijuLeonarda Foscola3 , sizjavomdaseistavlasničkapravaodnosenaprimanjelivela4 iliteratika5 inapetinu6 odprihodakojisuproizlaziliod zemalja,ijošnatrikuće,odkojihsejednanalaziugotovotrošnomstanjuikojaimasamočvrstezidove,drugajebezkrova,a trećajepopodenaiusvojojunutrašnjostiimagusternu.

NB(Opaska)Sadašnjaprodajasevršipremastvarnomstanjuposjedovanjaukomesenalazisamostanprodavač,budući kupacsavršenopoznajesvakopojedinobiće(čestice)kojejesastavnidiovlasništvaistogsamostana,iprihvaćaihtakokakostoje inalazese.

2.Cijenakupnjejeutvrđenana4.000(četiritisuće)fiorinaaustrijskevalute,odkojih1.000(tisuću)fiorinaovdjenazočnikupci ovogčasaizbrajajunarukedr.LuidaZulianija,skrbnikasamostanaprodavača,kojiizjavljujedaihprimaiotomeimpravipotvrdu. Aštosetičepreostalih3.000(tritisuće)fiorina,nazočnisekupciobvezujuzajednički(solidarno),tj.svizasvakogaisvakizasve,

KupoprodajniugovorizmeđusamostanaSv.LovreuŠibenikuimještanaŽirja1876.

isplatiti ihovdjeu Šibenikuna ruke spomenutog skrbnika istog samostana, ili naruke onogakojigabudezakonito zamjenjivao, u 6 (šest) jednakih obroka, tj. svaki po 500 (petsto) fiorina, prvi (obrok) pada o veljači 1878. (sedamdesetiosme), a ostali u istom mjesecu neposredno idućih godina, s dodatkom svakom obroku godišnji postotak od 5% od danas do podmire, i s prijetnjom propadanjauslugeobrokau slučaju netočnosti.

3. Ako se utvrdi slučajem netočnosti, samostan prodavač bit će u pravu držati kao nikakvu i kao nikad sklopljenu sadašnju prodaju, ili zaista izvršnim putem ovdje nazočne kupce prisiliti na potpuno izvršenje obaveza koje su oni zajednički preuzeli. Prihvaćajući samostanprodavač prvu od ovih pretpostavki, koliko 1.000 (tisuću) fiorina danas plaćenih, toliko slučajem uzastopce plaćenihobroka, jasnoćeseiznenaditiželjakupacazacijelomnadarbinomistogsamostanakojićeodmahponovnoućiuvlasništvo iposjedpravakoja su mupripadala naotoku Žirju snagomDukaleigorespomenutomgeneralskomOdlukom,a dadanašnjikupci ne moguzahtijevatibilokakvo vraćanje plaćenih svota. Međutim, prihvaćajućisamostandrugu pretpostavku, kupcićebitiobvezni na isplatu još neplaćenih obroka i odnosnih poreza na iste, i preko toga na plaćanje drugih 1.000 (tisuću) fiorina kao ugovornu globu, kojoj senjihova volja izričito inauzajamnoodgovoran načinpodvrgava.

4. Premda su ovdje nazočni kupci izjavili da kupuju na račun i u svoje vlastitio ime, i na račun u ime kućedomaćina otoka Žirja, ipaksamostanprodavač ovimaktom ne kani oživjeti neki pravniodnosizmeđu sebeiostalih kućedomaćina Žirja, koji danas nisuučestvovali,takodakakvu god samostan učinioradnjudapotomtumači, tumačiobi je u odnosu napotpisnikeovogakta, koji su jediniprema njemu obvezatnii odgovorni za sve uvjete i prijetnje, čemuje priloženo...

5.Obje ugovornestrankeizričitose odriču pravaprigovorana ime povredeprekopolovice, kad bi se pakradilo o slučaju...

6.Samostanprodavač,pod obvezom evikcije7 i pravneobraneodbilokakvesmetnje, kupcimajamčineograničenovlasništvo prava, koja mu pripadaju na otoku Žirju na temelju spomenute Dukale i generalske Odluke, koja su im prodali ovim aktom, i oslobođenje istihprava od bilo kakvog prividnog tereta dakako ne oddržavnihupisnika.

7. Samostan prodavač od ovog časa dopušta kupcima, i na čisto privremen način, materijal koji je posjedovao, upotrebu i uživanje njihovih prava koja su ovim aktom prodana, zadržavajući ... da ihuvede upuni pravniposjed i (gospodstvo)vlast poslije nego bude isplaćen šesti i posljednji obrok, i da im tada priopći samo prava svoga vlasništva koja je on stvarno uzdržao.

8. Kao puno vlasništvo prava prodanih ovim aktom neće se razumjeti da konačno prelazi na kupce nego nakon što bude isplaćenačitavacijena, da se može ovjeriti prvi odpredviđenih slučajevaprethodnog3. (trećeg)članka. Tako, pošto budeisplaćen šesti iposljednjiobrok dase može dokazati pomoću odnosnepotvrde, kupci će biti ovlaštenida ovupogodbuprenesu kod carsko-kraljevskogureda uknjižbi u Zadru za svaki budući zakonskiučinak.

9. Snagomnazočnepogodbezamrzavaju se sveneriješeneprepirkeizmeđusamostanaprodavača iseljaka Žirja, iponištavaju sesvavećizdanarješenja,izjavljujući da su utrnutesuodgovornostiisitna dugovanja koja bise do danas moraladatisamostanu. Iz

ovog članka izuzet jesamodug obiteljiDabov. Troškovi parnicesmatrat će sepodjednako utrnuti.

10. Državni nameti za dio što ih je samostan prodavač dužan bio platiti, ostaju na teret kupaca i odsada će ih oni unaprijed plaćati,obuhvativši takođerzaostatke.

11. Troškoviskopčanisnazočnim ugovorom, tj. honorar, prepisivanje, marke, pošiljke, objavljivanjeipostotnapristojba, platit će samo.stan prodavač.

12. Ugovornestranke,preinakom4. (četvrtog) članka, izjavljujuda, u slučajuponištenja3. (trećeg)člankasadašnjeg ugovora, uvijekće ostati spašena i nepovrediva prava i radnje za povrataku prvašnje stanje njegovaposjeda, samostan bi morao tumačiti u odnosu prema onimimaocimazakladakoji nisu sudjelovali u sklapanju ovog akta.

13. Ugovorne strankeizrijekom izjavljuju daprivoljuju dasadašnji dokumentodmahbudevrijedan izvršenja za svaku obvezu koja se na nj odnosi.

Mene niže potpisanog bilježnika zamolile su gore rečene stranke, koje me poznaju, da se prethodni akt sačuva u originalu među mojim urudžbenicima, danjegovepošiljke8 i kopije dadnem onome kojina to ima pravo.

Japotpisanibilježniktosamučinio i objavioiprotumačionahrvatskomjezikujasnimirazumljivim glasomumojojradnojsobi što se nalaziu sobi naprvomkatu kućekoja imagrađanski broj 260, u nazočnosti gorerečenihstranaka i gospode Josipa Dalbena pok. Frane i Špira Lončara pok. Luke, obojice ovdje nastanjenih, prikladnih svjedoka, meni poznatih, koji, poslije nego sam pročitao akt strankamakojesu ga odobrile, potpisuju zajedno sa mnom i skrbnikomdr. LuiđijemZulianijem pok. Petra i Stipom Kalinom pok. AnteiMatomMilankovimpok. Ante, a ostali ugovornici su izjavili daneznaju pisatii, pošto su stavili znak križauz svojaimenaupisana rukomsvjedokaJosipaDalbena.

StipanKalin

Mate Milankov

+ (križ) Stipana Miškića pok. lvana, nepismen

+ 11 MateMiškićapok. lakova, nepismen

+ 11 IveBilanapok. Andrije, nepismen

+ 11 ŠpiraJajcapok. Lovre, nepismen

+ + +

ŠimeKaleDobrepok. Dume, nepismen

MarkaJajcapok. Tome, nepismen

Mate Unjusa pok. Mate nepismen

+ IveJurića pok. Jose, nepismen

Dr. L. Zuliani, skrbnik

KupoprodajniugovorizmeđusamostanaSv.LovreuŠibenikuimještanaŽirja1876.

+ " JerkaAlićapok. Mate, nepismen

+ " Ante Šišgorića pok. Ivana, nepismen

+ " FraneAlićapok. Ive zvanogUngar, nepismen

+ li TomeDahovapok. Jakova, nepismen

+ " Jere Jerkova pok. Ive, nepismen

JosipDalben, svjedok

ŠpiroLončar, svjedok

M(jesto) P(ečata) Fed. Ant.dr. Galvani c.k. bilježnik

RN 26893 - Prilog A

Šibenik,25. kolovoza1876.

Ja niže potpisani kao gvardijan samostana Sv. Lovre u Šibeniku sa sadašnjom punomoći imenujem svojim skrbnikom odvjetnika dr. Luiđija Zulianija da bude u zastupništvu istog samostana kod prodaje vlasničkih prava što pripadaju rečenom samostanunaotoku Žirju, itou skladu s višim ovlaštenjem izdanim uRimu17. srpnja 1876. Ovlašćujem svoga rečenog skrbnika da učestvuje u sklapanju odnosnog ugovora, da učini pogodbu prema uvjetima što su mu usmeno priopćeni, da utvrdi cijenu, zastupa istoga kod čina pogodbe i susljednih obroka, da izda priznanicu, kupce uvede u posjed prodanih bića (čestica) i ovlasti prijenos vlasništvauupisnike poreza. Obećajemdržatiugovorenim ineopozivimsveštomoj skrbnik učini.

Fra Mate Josip Šupuk

Gvardijan samostana

Izjavljuje se daje vjerodostojan gornjipotpis mp. o. gvardijana ovog samostana Sv. Lovre fr. Mate Josipa Šupuka. U vjeru čega

BiskupskiOrdinarijat

Šibenik, 25. kolovoza 1876.

za odsutnog Msgr. biskupa

M.P. Ante Carminati, dekan

RN 26892

Prema današnjem zapisniku ja potpisani svjedočim da mp. o. Mate Josip Šupuk pok. Marka, gvardijan Sv. Lovre u ovom gradu, ovdje nastanjen i meni poznat, preda mnom izjavljuje da potpis na stražnju punomoć jest njegov svojeručni rukopis i obilježje.

Šibenik, 26. kolovoza tisućuosamstosedamdesetišeste.

M.P. Fed.Ant. dr. Galvani c. k. bilježnik

RN 26893

PrilogB.

N4677/11

Krepošćuposebnihovlastikojejepresvetigospodin(papa) udijelio, SvetaKongregacija uzoritihiprečasnihS(vete) R(imske)

C(rkve) kardinala, postavljena za poslove i savjetovanja, nakon što je nedavno sprovela, dobrostivo udijeljuje Ocu Generalnom Ministru moć oprosta, da se cijena što će je dobiti iz najavljene prodaje, izda na uzrok izražen u molbi, ipak ovisnošću o Ocu GeneralnomMinistru, komuće sedati računovjernojisplati,doknasnazi ostaječvrstoblik isadržajprednjeg otpisa9 • Bilokakav protivniugovor(rješenje) nemože priječiti gornjuodluku.

Rim, 14. srpnja 1876.

I.KardinalFerrei,proprefekt

M.P. Aeneas Sbarretti, tajnik

B.N.D.

Apostolskom ovlašću koja nam je dana otpisom S(vete) K(ongregacije) biskupa i redovnika 3. svibnja i 14. srpnja tekuće godine, i prema smislu istih otpisa, dajemo mogućnost p.o. gvardijanu našeg samostana u Šibeniku u Dalmaciji, opservantske provincijepresvetog Otkupitelja:

1.da preko apostolskog šindika ilipreko drugenjemupodobneosobe, na ime skrbnika, možezakonski i valjano pregovarati isklopiti pogodbus poljodjelcima otoka zvanogŽirje, ponaprijedposlanojmolbi u prvome otpisu; 2. da cijenukoju valjadobitiiz najavljene prodaje, utrošiti se može i valja u obnovu samostana i crkve, i za ostale potrebe istog samostana i crkve, što se ima utvrditiprema savjetui uzpristanak o.provincijala snjegovimdefinitorijemili oo.diskretasamostana, dase nijedan dio cijenene upotrijebinagodišnjetroškovekojeće(samostan) imati,ponaprijedposlanojmolbidrugim otpisom.Nadalje, istio.gvardijanneka jedužan nama dati račun ovjernomizdavanjucijene10 •

Dano uRimu, Aracoeli, 17.srpnja 1876, M.P. F. Bernardin, Generalni Ministar

KupoprodajniugovorizmeđusamostanaSv.LovreuŠibenikuimještanaŽirja1876.

Ja potpisanibilježnik svjedočim da sam nazočnu kopijuusporedio i našao jednaku originalu razvučenu na papiru bezmarke, a nalazila se u rukama mp. o. Mate Josipa Šupuka, gvardijana samostana Sv. Lovre u ovome gradu.

M.P. Šibenik, 26.kolovoza 1876.

Fed.Ant. dr. Galvani, c.k. bilježnik

Nazočnapošiljka poslana gosp.Luiđu dr.Zulianiju pok.Petra,skrbnikuovogsamostana Sv. Lovre, podudara sesoriginalom i njegovim prilozima, svaki s nalijepljenom markom od 50 soldi austrijske valute, a nalaze se među mojim spisima podbr. 26893 mogapopisa.

Šibenik, 26. kolovoza 1876.

Pečat: nečitljiv. Fed. Ant. Galvani c. k. bilježnik.

BILJEŠKE:

1DasamostanSv.LovreuŠibenikuprenesenadrugogapravaštoihjeuživaonaotokuŽirju,moraojezatodobitiovlaštenjaKongregacijeza biskupeiredovnikeiVrhovneupraveredauRimu.Kadsuvisovačkifranjevci1654.htjelipodićisamostanuŠibenikunakonnapuštanjaVisovca, potrebnajebiladozvolaiodobrenjeistihcrkvenihvlastiuRimu.TovrijediizaprivilegijkojijesamostanuSv.Lovre,odnosnovisovačkim franjevcima-izbje_glicamaudijelilamletačkadržavnavlastDukalom1648.iOdlukomgeneralaFoscola1649.,tj.zakorištenjepovlasticaštose odnosenaotokZirje,fratrisumoraliisposlovatiuRimuodobrenjeistihvisokihcrkvenihnadleštava.Razlogještosetakavprivilegijkosioibio usuprotnostisduhomizakonimafranjevačkogreda.Zatosepovlasticanijemoglaprihvatitiikoristitibezotpustanadležnihcrkvenihustanova.

2DokumentkupoprodajnogugovoraizmeđusamostanaSv.LovreuŠibenikuiseljakaotokaŽirjaoprijenosuvlasničkihpravasasamostanana kućedomaćineŽirjačuvaseuarhivusamostanaSv.Lovre.Dokumentnijeoriginalnispisnegoovjerovljeniprijepis.

3KorištenjeDukaleigeneralskeOdlukenijesamostanmogaoprihvatitibezposebnogodobrenjaipristankavišihcrkvenihvlastiuRimu,kakoje rečenoubilj.1.

4Live!- "canon emphyteuticus -ugovornidohodakodnekretnina,padaća,kojusenetkoobvezujedavatiodnekretnina"(usp.ZlatkoHerkov, "Građazafinancijsko-pravnifječnikfeudalneepoheHrvatske",Zagreb,1956.,II,91).

"Live!senaplaćivaoodkućaiskladištauuvaliMuni"(usp.J.A.Soldo,GrađazagospodarskupovijestHrvatske, "AgrarniodnosinaotokuŽirju", 20).

UugovorimaizmeđudržavnihvlastiiprivatnihposjednikanaotokuŽirju,kojisusklopljeni1559.uŠibeniku,nalazeseu24sačuvanaugovora uprijepisudvijeformulezalive!.Prvidioformuleglasi:"... con offerta di paggar p(er) esso luoco ogn'anno di Liuello perpetuo alla Camera Fiscale...." idrugi:"... lui, et tutti li Heredi over successori suoi annualmente tenuti, et obligati siano dar, et paggar di Liuello perpetuo ii questa Camera nelgiorno di SanMichel (29.IX)..." (ArhivsamostanaSv.LovreuŠibeniku,daljeASLŠ,Libradellecase live/late inAzzuri, FondŽirja, sveščićXII,1.3-46).

5Teratik=zemljarinajejedanodnajstarijihoblikaplaćanjaporeza.Nalaziseudobavladaranarodnekrvikaoprihododkraljevskogfiska,au dobafeudalnihodnosadavalaseugotovuiliunaravi.Icrkvenadesetinaposvojojnaravijezemljarina(usp.Z.Herkov,n.dj.,596-598).

6God.1729.providurVendraminzabraniojedržavnimpobiračimadaodŽirjatražebilokakvenamete.Timesusamostanuslužbenopotvrđenasva davanjaštoihjesotokaskupljaladržavnakomora.Petinaseubiralaodraznihprihodasazemljeosimlivela,teratikaiherbatika(travarine)zaživu stoku.(Soldo,n.dj.,35-36).

7Evikcija(ta!. evizione, lat. evictio od evincere) značilajenekoimanjeuparnicidobiti,uparničnomsporupobijeditiilinekimdrugimnačinom stečeno(fideiussione) (usp.VladimirMažuranić,"Prinosizahrvatskipravno-povijesnirječnik",I,Zagreb,1908.-1922,pretisak,1975.,302;"Lexicon latinitatismediiaeviJugoslaviae",I,1973.,420).

8Pošiljkaseodnosinakopijuiliprijepisspisavezanihuzovajkupoprodajniugovor.Prijepistihspisamoraosedostavitiugovornimstrankama. Dajeprijepisautentičansoriginalomjamčiojepotpisspečatomdržavnogbilježnika.Ovjerovljenidokumentikupoprodajnogugovora1876. nalazesena10pisanihstranica,doksudvijeposljednjestraniceprazne.Snopod6(šest)listova,vel.35,5x22c1!1,prošivenje,anitikonca zapečaćenevoštanimpečatom,nakomesečita:FED.ANT.GALVANIPUBLICONOTAJOSEBENICO(ASLS,Z.125).

9 V.bilj.1.

10V.bilj.1.

ListinujepreveoiprirediofraStankoBačić.

Summa,y

Contractbetweenthe Šibenikmonaste,yofSt. Lawrence andthe Ži,jepeasantsfrom 1876. A Croatian translationoftheJtalian-writtencontract betweenthemonaste,yofSt. Lawrencein Šibenikandpeasants ofŽi,jeisland is given. The main matter ofthe contract is a transaction ofmonaste,y'sprivileges upon the island to the natives. Numerous appendixes about the Fransciscan right to do such a contract are added.

Fra Stanko Bačić (OFM) rođen je 1916. u Lisičiću kod Benkovca. Vršio je razne župske službe. Objavljene su mu knjige: "Perušić, župa Marijina uznesenja u'zadarskoj nadbiskupiji" (Split: Zbornik Kačić, 1989.) i "Visovački franjevci u skradinskoj biskupiji - pastoralno djelovanje franjevaca od dolaska Osmanlija do danas" (Split: Zbornik Kačić, 1991.). Od 1988. je u šibenskom samostanu sv. Lovre.

ŽIRJE,VJEKOVNO

NEOSVOJMRAZARAČ

UDK355.02(497.13)

U mnogim medijima u ratu i nakon rata u mjesecu rujnu 1991. godine, Žirje se spominje i veliča kao otok heroj i spasilac šibenskogregiona. Opravdano je to, herojjeŽirje, herojisunjegoviborci i mještani koji susve dane ratabiliuz njih. Isti ti mještani koji se danas ponose epitetom branitelja i spasitelja nisu ni svjesni da su igrom sudbine ljudi mogli biti velike žrtve rata, i u obrani domovine doživjeti sudbinu Kijeva, Dalja i drugih hrvatskih sela. Nažalost, a sada na svu našu sreću, tu zlu kob rata stavili su na kocku njihovi ljudi, mještani koje su oni izabrali kao najbolje predstavnike naroda i vlasti: autor ovih redaka (i najuži krug njegovih suradnika) - Rato Miškić, predsjednik Savjeta MZ, Đino Alić, predsjednik ogranka HDZ na Žirju, Živko Pašara, predsjednik Odbora za razvoj otoka, FraneAlić, zamjenik Predsjednika MZ i Predsjednik Kriznog štaba MZ.

Pripreme za sve ono što se je dogodilo na otoku Žirju započelesu mnogo ranije, a da ni sami nismo bili svjesni do čega će nas to dovesti. Žirje kao najveći otok šibenskog arhipelagauvijekje uvojno-strateškom pogledu bio markantnatočka; još iz doba Austrougarske monarhije pa svedo danas, i to zbog svog položaja u ovom podnebljui geografskog smještaja u graničnoj zoni na Jadranskom moru. Agresijom na našu domovinu, Republiku Hrvatsku, mi smo toga bili svjesnii zato smo se odlučili naovu akciju. U vrijeme agresije na otoku je bila stacionirana vrlo mala formacija JA, uglavnom stražarska služba, njih petnaestak sa zapovjednikom, starijimvodnikom Željkom Baltićem. U prve daneagresijena Hrvatsku, kroz političke zadaće osnovnizadatak nas kao građana Hrvatske bila je budnost i praćenje neprijatelja, a već tada se je JA smatrala kao glavni agresor na našu Republiku, iako jeona tek kasnije, jakokasno,proglašenaagresoromzajednosa srbijanskom političkomhajdučijom.Krizni štab MZ jedobio zadatak dabudno u svako vrijeme pratipokreteJA, kako nakopnu (otoku), tako i namoru i u zraku, io tomeizvješćuje Općinski

Krizni štab. Radili su to sa puno pažnje i savjesti svakodnevno.

Željko Baltić, po narodnosti Srbin, po ugovoru u JA (sadašnji zamjenik zapovjednika hrvatskih oružanih snaga na Žirju), dugo je godina, više od deset, na službovanju u JA na Žirju; oženjen Hrvaticom, s dvoje djece, bio je u jednom pogledu Žirjanin, nikome neprijatelj a svakome prijatelj. Više se je družio s nama mještanima nego sa svojim vojnicima, pomogao nam je u svim akcijama i bio član savjeta MZ, sve do uspostavljanja nove vlasti u Republici Hrvatskoj. Ali bio je vojnik u pravom smislu riječi, održavaoje red i disciplinusvojihvojnika i to jetrebalopoštovati upristupu i razgovorusnjimeapogotovouonomeštoje slijedilo. U burnim i vrućim danima napada na Republiku Hrvatsku, sreli smo se upravo na njegov rođendan 29. lipnja 1991. godine, na večeri koju je pripremio tim povodom. Bio je to dan kada je u Srbiji počela mobilizacija, s velikom zabrinutošću Hrvata i svih lojalnih građana Hrvatske. Još i danas pamtim njegove riječi izrečene izmeđuostalog, u tijeku večere: "Nikadja neću oružje, koje imam nabateriji, upotrijebitiprotivovog naroda, nikog ubijati, alinećudozvoliti da tooružjeuzmenetkoi snjimeubija- uništiti ću ga!" Za to vrijeme na krilu je čvrsto držao svoje petogodišnje dijete, milujući ga po glavi i pretpostavio sam da je u tom trenutku razmišljao što bi bilo s njegovomdjecom kada bi ono ubojito oružje (tada okupatorske a sada naše obrambene hrvatske vojske) počelo sijati smrt nevinih ljudi. Ove izgovorene riječi bile su kasnije polazna osnova i doza sigurnosti da se s tim čovjekom može razgovarati i o vrlo složenim iopasnimtemama.

Pored toga što me je Krizni štab svakodnevno izvješćivao o situaciji na Žirjui oko Žirja i sam sam se stavio svakog vikenda u ulogu osmatrača na otoku. Tako sam saznao i uvjerio se u ponašanje vojnika, njihovo brojno stanje po baterijama, pa čak i njihovoshvaćanjeimišljenje oeventualnomratui upotrebioružja protivnaroda. Većinaje bilaprotiv ratai nikadnebiupotrijebili oružje protiv domicilnog stanovništva. Inače su bili vrlo odani i imali puno povjerenje u svog starješinu, zapovjednika Baltića. Isto tako su bili, neki od njih, spremni na bježanje iz JA, što smo nekima i omogućili i pomogli da napuste JA.

Za naše aktivnosti i stanje na otoku, s obzirom na prisutnost pripadnika JA, među prvim čelnicima općinske vlade zainteresirao se, i sam kao Žirjanin, dr. Boris Kale, potpredsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Šibenik. O svemu . sam ga

Žirje,vjekovnaneosvojivirazarač

upoznao,pitaozasavjete ibilo mijelakšesasvojimsuradnicimadaljerealiziratidogovoreneplanove. Zbogopasnesituacijeistraha za naše mještane na otoku, počinje naša jagma za minimalnim naoružanjemi prekoPU i stranke na vlasti, HDZ, alibez uspjeha. Skupljamo oko 10 000 DM dobrovoljnih prilogazakupnjuoružja, alii to propada.

Sredinom mjeseca kolovoza pozvan sam telefonom u Izvršno vijeće, u kancelariju potpredsjednika IV, gdje sam zatekao gospodu Paška Bubala, predsjednika općine, Borisa Kalu, potpredsjednika IV, i meni dotad nepoznatog gospodina koji mi se predstaviokaoumirovljenipukovnik ZvonkoBaraković. Na neko vrijeme pridružio nam se igospodin Josip Juras, predsjednik IV Skupštine općine. Tema razgovora je iznošenjemojihsaznanja o stanju na otoku Žirju, vezano za aktivnost i sastavtenaoružanje JA. Sobziromna velikopoznavanjestrategijeŽirjagospodinaBarakovića ipoznanstvasazapovjednikomBaltićem, izniosammu nekolikopretpostavki o Baltiću, a među njima injegove riječi sarođendana; sugerirao mije daprihvatimalternativuzanjegovu osobnost na osnovu onog što mi je tada rekao. Dogovorili smo se da na Žirju organiziram susret umirovljenog pukovnika

Barakovića i starijeg vodnika Baltića. Trebalo mi je dosta vremena za organizaciju i susret s obzirom da je vodnik Baltić rijetko zalaziou selozbog nastale situacije pasamga napokonpozvao telefonomi odmah je prihvatio susret, jer jevrlodobropoznavao pukovnika Barakovića. Međutim pukovnik Baraković je iznenada obolio, pa sam nakon kraćeg vremena odlučio da sa svojim suradnicima sam preuzmempregovaračku ulogu. Drugom polovinommjeseca kolovozazbogsve napetije situacijei opasnosti od otvorenograta protivHrvatske, svakodnevno opsjedamo Policijsku upravu uŠibeniku,tražećipojačanje u oružju pored policajaca već stacioniranih na otoku. Kako nam PU nije mogla udovoljiti, upoznali smo ih sa svim našim aktivnostima glede vojarni stacioniranih na otoku, njihovojsnazi, brojnosti ieventualnomnaoružanju, štosmo dotada saznali. Preko raznih veza saznalismo o odvoženju teškog naoružanja sa Žirja, rasporedu i veličini prostora vojarni, te o mogućnosti eventualnog prepada, ukoliko ne dođemo do oružja. Međutim, poznavajući dobro vodnika Baltića i nekoliko vojnika, odbacili smo tu alternativu, da pokušamo s pregovorima1 uz određene garancije koje mu možemo ponuditi, ukoliko se odluči da preda vojarne odnosno da prijeđe na našu stranu ako to želi. Dani su brzo prolazili, a trebalo je smisliti dobar plan pristupa i moglo se razgovarati samo sa "otvorenim kartama".

Onog poslijepodneva kada je Radio-Šibenik u 16,30 sati potvrdio vijest da je JA bez ikakve najave napustila otok Zlarin, uhvatila me je mala panika. Promislio sam da ćese vjerojatno nešto desiti isa Žirjem, pa čakda će se tamo dovućipojačanje što bi u tom slučaju upropastilo naše daljnje akcije. Isto tako postojala je bojazan da vodnik Baltić bude smijenjen zbog njegove privrženosti mještanima, a zbog čega je bio na raportu kod svog zapovjednika Đure Pojera i bio zbog toga ukoren (druženje sa članovima HDZ). Umunjevitomrazmišljanju telefonomsampozvaosvoje najbližeinajbolje suradnike DinaAlićai Živka Pašaru da u 18,00 sati moramopo zadatku na Žirje. Organizirao samprijevozprivatnim gliserom Dragana Jurića-Bageca, žirjanskog zeta isa Matom Šižgorićemtočnou 18 sati zaplovili smoputŽirja na razgovorsa vodnikom Baltićem, itonenajavljeno. More jebilomirno ali ne i na moru. Naime, do Žirja su na moru već tada bili brodovi JRM, jedan ispod otočića Komorica a četiri u Kakanjskom kanalu. Na Žirje smo otplovili u sumrak i bilo je lako, ali smo bili svjesni da se natrag moramo vraćati po noći što je bilo vrlo opasno. Vodnika Baltića smo brzo pronašli sa svojom obitelji u iznajmljenoj kući u uvali Muna, i da nebude upadljivo razdvojili smose, a jedan je dio zadužen da ga u privatnikafićpozovenarazgovor. Baltićseodmah odazvaopozivu inaš razgovor započeo je stvarno sa otvorenimkartama, našimželjama, namjerama i ponudama. Baltićjebiootvoren pa namječak i prigovorio da se u zadnje vrijeme neugodno osjećao na otoku, pod dojmom da smo se od njega distancirali, da je on očekivao s naše strane i ranije ovakav razgovor. Bio je u pravu, te smo mu objasnili da je to iz razloga što smo ga dobro poznavali, da tijekom svih zbivanja u Hrvatskoj nismo ništa sumnjivo primjetili kod njega i njegovih vojnika, pored svih glasina da se na Žirju iskrcala čak nekoliko

stotina rezervista iz Srbije. Ove informacije je on čvrsto pobio i dao čvrstu garanciju da se broj njegovih vojnika nije u zadnje vrijeme povećao,čak smanjio (to smo vjerovali, jersmo s tim podacima raspolagali). Saznali smo neke,nebaš potpune podatke o odvoženju naoružanja saŽirja, nešto oostalom,uglavnomosobnomnaoružanjukoje jezadržao alidovoljnoda sesa timvojnicima braniu slučaju napada. Nije prihvationašuponudu-garancijuzasebe isvojuobitelj,jerda neželi višeni ujednuvojsku. Dajenam čvrstoobećanjeda Žirjenećepredati (napadačukojiželiugrozitiotok imještane),da ćese zanjegaboritikaozasvoj otok izaovaj narodnaotoku. Ne želim inemogu zamisliti,ako uto sumnjate, dabimogao živjetinegdje uLici (njegovi su roditelji porijeklom iz Like), Bosni, Srbiji, Beogradu, NE, moj život je ovdje, ovdježelim ostati i živjeti, boriti se za ovaj otok i poginuti ako treba. Da bi nas na kraju u sve to uvjerio dogovorili smo se slijedeće: odrediti ćemo na Žirju svojeg povjerljivog čovjeka za vezu i u slučaju napadanaŽirjedodijelitimupetnaestakpovjerljivihmještana-boracazaobranu.Prijateljskistisakrukei oko20,30satinapuštamo Žirje. Već je gusti mrak a vožnja gliserom vrlo opasna, svuda brodovi i sa svjetlom i bez svjetla (zaključujemo da su koče i vojni brodovi). Iako smo u prvi mah bili zadovoljni razgovorom, velike sumnje su se provlačile kroz misli, mnogo zagonetki, treba biti maksimalno oprezan, pa to je rat, oružje, krvoproliće. Što ako krene naopako, što se može desiti našim mještanima, koji ama baš ništa neznaju oovome? Krozovakvoputovanjenoću po moru nijesemoglobaštrezvenorazmišljati. Naizlazu izšibenskogkanala u luku gotovo nalijećemo na vojni borbeni čamac sa pogašenim svjetlima i motorima. Mislim da smo se u punoj brzini samo još malo više približili, točnoponjegovoj sredinitrupa jerjetako bio postavljen, biobinasmitraljirao mislećidase zalijećemo unjega. Vojnici su bili spremni na protuavionskim topovima. Na našu sreću primjetili smo ga u zadnji tren, jer je kormilar Mate podigao glavu iznadvjetrobranskog stakla.

Tu noć gotovo i nisam spavao, mnogotoga me je opterećivalo, trebalo je analizirati svaki detalj razgovora ibio sam u pravu. Došaosamdo nekih zaključakai sad jetrebalosamo to provjeriti. Sjetio sam seriječi: "Sveteškonaoružanje je odvezeno i imamo samoosobno naoružanje- poluautomatske puške!"Bio samvišenego sigurandamiBaltić neće odaticijelonaoružanje, paonje još aktivni vojnik, dočasnik JA. Dao mi je obećanje da će braniti Žirje sa našim ljudima, a na koji način, to je njegov zadatak kao vojnika. Zaključiosam: postojećih petnaestak vojnika JAi još toliko naših mještana predstavlja tri pješačka streljačka odjeljenja ili pak, ako suu funkciji, pet posada topova obalskog topništva za kojesmo znali da su na Žirju, ali nismo znali u kakvoj ispravnosti. Što samvišebio zadovoljniji, situacijamijebila napetija.

Moja grupa u Šibeniku slaže se da čovjeka za vezu u Žirju predložim FranuAlića, mojeg zamjenika, a ujedno predsjednika Kriznogštaba MZ.

Uponedjeljak, 9. rnjna, izvješćujemo Policijsku upravuu Šibenikuo našim pregovorima, rezultatima isaznanjima, čimesuoni vrlo zadovoljni. Nama sad preostaje da utvrdimo o kakvom se stvarnom naoružanju vojarni u Žirju radi. Istog dana u općinskoj Vladi izvjestio sam i dr. Kalu, koji je sve vrijeme bio sa mnom u vezi.

Uutorak, JO. rnjna, izvješćujem svojeg čovjeka u Žirju da je određen za vezu sa Baltićem, koji mu je zadatak, o opreznosti i zaštiti pri vanjskim susretimairazgovorima(pogotovoako bibili tijekomnoći), atakođerizvješćujem telefonomBaltića: imeosobe itelefon.

Na mojeveliko iznenađenjeveć12. rnjna mojaveza izŽirjakratko javlja telefonom: "Spreman je predati vojarne i traži čvrste garancije, koje smo mu na dogovoru u Žirju obećavali". Dajemo mu izravni broj štaba Policijske uprave u Šibeniku da se izravno

Žirje,vjekovnoneosvojivirazarač

uvjeri odnačelnika NikoleVukošića. Na primljenu vijest za tri minutebio sam uPolicijskoj upravi i zatekao Krizni štab u punom sastavu. U to vrijeme bjesnio je rat u zaleđu Skradina i imali su pune ruke posla. Gospodin MateAjduk, zamjenik načelnika PU uveo me je pred Krizni štab i ukratko sam ih upoznao sa situacijom i da na Žirju postoje topovi čije potpune karakteristike ne znam, te da će ih osobno gospodin Baltić iz Žirja nazvati telefonom.Topovi sa Žirja postali su velika enigma, jer Baltić je i dalje krio to naoružanje. Ostavljam Krizni štab PU da sami odluče o daljnjim akcijama. Ja ne posustajem, moram saznati što više o topovima. Stupamuvezusa svojimradnimkolegomMiromAlićem(sadašnjizapovjedniktopničkebaterijenaŽirju)jerznamda je kao pričuvnikapetanJAbiozapovjednikrezervista na timbaterijamapreko 10 godina. Kada mi jerekao "Ja sa tim topom mogu izbaterijenaSedlu(školj-sikaudaljenatrimorskemiljeodŽirja)pogoditiujedanmetar!",svemijebilojasno,saznaosamkalibar, domet i mnogotoga. U povjerenjusammu rekao "Mogaobitilakoopetna tetopove". Sasvojimsuradnicimaprekovezeiprijatelja saznali smo jošniz detalja, ito od ljudi iz Mornaričko tehničkog remontnogzavoda "V. Škorpik".

Upetak, 13. rujna, PU daje mi nalog da u vremenu od 18 sati nadalje ugovorim na otoku Žirju tajni sastanak s Baltićem u određenoj vikendici u uvali Koromašnja. Moja veza u Žirju, Frane Alić, to bez greške i upadljivosti izvršava, jer dva policijska inspektora već čekaju u vikendici.

Pojedinostidogovora u vikendici na Žirju nisam znao, ali sam sutradan u PU u Šibeniku saznao da je Baltić trebao osobno doćiuPU, aliiznjimanepoznatihrazloganijedošao.KakoinspektoriPU u ŽirjuodBaltićanisusaznaliopostojećemkompletnom naoružanju, dogovorili su se s njimdauništi zatvarače postojećih instaliranih topova, iz bojazni da zapovjedništvo iz Visa nebi od Baltića zatražilo te zatvarače da se pošalju tamo (razlog: samo jošna Visu postoje takvi topovi).

Tog dana, 14. 9., zbog mojeg saznanja o ispravnostitopovainjihovojvrijednosti (informacija odMiraAlića) smatrao samda je PU pogrešno procijenila stvar, vjerojatno opterećena bojištem u zaleđu Skradina, pa sam zaključio da situaciju moram preokrenuti i djelovati izdrugogkuta i ovu šansu iskoristiti. Istovremeno saznajemda seiz južne Srbije grupiraju snagerezervista i kreću preko CrneGoreodnosnoBokeKotorske desantima nanašepodručje.Procijeniosamdabiupravo Žirjemoglobitijedno ododredišta s obzirom na strategiju smještaja, i sa Žirja djelovati postojećim i novoinstaliranim baterijama po cijeloj Dalmaciji. Ako postojeća vojska napusti Žirje, sami mještani bilibidolaskomčetnikapravi taocii tko bi se usudionapasti Žirje, a nakoncu, i čime? Napustivši oko 10 sati PU, ja i suradnik Đino Alić čvrsto smo odlučili da ovakav razvoj situacije ne smijemo prepustiti sumanutojsudbini, aakoništanepostignemozatražitićemoodBaltićadane smijenapustitiŽirjei da ćemo djelovationakokako smo sedogovoriliupočetkutj. akonetkonapadneŽirjepridružitićemosesaodređenimbrojemljudiisamibranitiŽirje. Postojala je velika opasnost za mještane ako Baltić sa vojnicima napusti Žirje, a ne stacionira se naša Hrvatska vojska. Shvativši da smo upravomikojejetajnarodŽirjaizabrao,prihvatiligotovobezizlaznusituacijudaotokostavimobezbranitelja,jerhtjelimi toiline, morali smo prihvatiti odlukuPU koja jevodila obranu ipolitikukoordinacije sa vojarnama. IzPU idemo izravo u IV SOtražitidr. Kalu, jer sam smatrao da s time treba biti upoznat i kao predstavnik civilne vlasti (član Kriznog štaba općine Šibenik) i kao Žirjanin. Kako ga nismo pronašli (neradna subota, samo dežurne službe) tražimo od dežurne radnice u IV da ga pronađei zbog hitnosti ugovaramo sastanak u 12 sati u IV. Nešto prije ugovorenog vremena dr. Kale se odazvao pozivu i upoznajemo ga s razvojem situacije. Odmah se.složio sa našim pretpostavkama i razmišljanjima, te da treba pokušati iznaći bolje rješenje, jer bi ovakav stav PU mogao biti negativan za budući razvoj situacije na našem području. Svjestan da ćeteško moći djelovati pored PU i mišljenja predstavnika ZNG o daljnjem razvoju situacije na Žirju, potražio je dr. Onesina Cvitana jer će on svojim autoritetom

sigurno moći više utjecati i na PU i na ZNG. Tome je išao u prilog raniji razgovor sa admiralom Svetom Leticom gdje je u razgovoruspominjanoi Žirje kao strateškouporište. Kakodr. Onesinanismopronašlikodkuće (bioje privremenou Vodicama) odmah smo krenuli kolima preko Vodica u Tribunj u njegovu kuću. Zatekli smo ga tamo i ukratko ga upoznali sa razvojem situacije. Kako ni mi do tog trenutka nismo imali potpunu informaciju o tehničkom stanju ispravnosti topova i raspolagajućem arsenalu streljiva za topove, ali smo znalidatopovi mogu pucati i da ima, ponašimsaznanjima, nekoliko stotina njihovihgranata. Dr. Cvitan je smatrao da ako su topovi na Žirju zaista fiksni, tj. da ne mogu djelovati po raznim kutovima, to neće biti od velike koristi.Kakosamja imaovojnekartedjelovanjabaterija (Žirje,Vis,Zečevoi Smokvica)izkojihsamznao iprostordjelovanja (ovo prvi put iznosim u javnost)uvjerio sam ga da ti topovi, ako su stvarno tehnički ispravni, mogu strašno razarajuće djelovati, ali da sad postoji opasnost da li je vodnik Baltić po dogovoru uništio ili nije njihove zatvarače. Shvatio je da treba odmah djelovati i pokušatiučiniti sve dase te baterijestave ufunkciju. Uto vrijemesuukuću dr. Cvitanapristiglikočarikoji su,kakosam na brzinu shvatio, već bili donekle organizirani za eventualnu obranu od agresora. Odmah im je naredio da budu u punoj pripravnosti sa cijelimposadamadokse onnevrati izŠibenika. Dogovorena i učinjeno. Sadvojekolaodmahsmootišliu Šibenik (bilojeoko 13,00 sati)i sastali se u PU. Kakonije bilo načelnika PU gospodina Nikole Vukošića (bioje na terenuu Dubravicama)sačekali smoga, iu punomsastavuKriznogštaba PU (Vukošić,Ajduk, Fuštin,Grguričin) pozvan je i predstavnikZNGDavor Škugor, predstavnici

MZ Žirje, te dr. Cvitan i dr. Kale. Dr. Cvitan je načelnika PU gospodina Vukošića upoznao osvim pojedinostima i prijedlogu što bi se moglona Žirju, ali stvarno nismoznali sve detalje štoje na Žirju i koliko. Načelnik Vukošić, vidljivo umoran i iscrpljen, nije semnogodvoumio,uzimajućiuobzirdajestanjebaterija baštakvokakomiobrazlažemo, dasemožepoduzetiiorganiziratiobrana na Žirju. Iznenađujući je bio stav predstavnika ZNG: da vojska napusti Žirje, anaše snage će nakon 4-5 dana zaposjesti Žirje, jer će neprijateljska vojskasaznatiza napuštanjevojarni ivjerojatnoće izvršiti blokaduŽirja, pa naše malesnage akose tamozateknu nemaju šansi dase odupru, mogusamo svi izginuti! Sledila mi se krvu žilama, jersamse odmah sjetio Šolte. Istovremeno smose srelipogledimaja imojsuradnikĐinoAlić, jersmovjerojatnoistorazmišljaliivećranijeo tomeraspravljaliitoprognozirali. Misli sumimunjevitoletile -uštosmosemiBožetouplelii, jošgore,uvukli svojemještane,kojinemajupojmaštomidogovaramoi što im se može dogoditi. Na sreću u daljnjoj diskusiji i prijedlozima predstavnika PU i dr. Cvitana i dr. Kale počelo je prevladavati mišljenjedaipaknijepametnonapustitiotokiostavitigabez branitelja.Osjetiosamolakšanje,jersamuvidiodajenjihovomišljenje sve bliže našim zamislima koncepcije obrane otoka i šire. Zaključujemo da biodmah trebao preko vezeu Žirju javiti Baltiću da ne smije uništiti zatvarače od topova, pa smo Ga i Đino) oko 16 sati napustili PU ostavljajući predstavnicima PU i civilne vlasti da donesu najbolje rješenje a to je da naŽirje ipak treba stacionirati naše snage. Rečeno mi je da budem kod kuće i da ćemo biti u telefonskojvezi.

Nije mi bilo poznato što se u PU zaključilo, ali već oko 18,00 sati iz PU (Grguričin) mi je naređena da hitno organiziram isključenjetelefona na otokuŽirju, kao iisključenje električne rasvjete. Kako je sa "Elektrom" teže koordinirati zbogisključenja struje u Tribunju, to je na sebe preuzeo Grguričin. Pronašaosamkolegu iz PTTu Tisnom i narediomu da podhitno ide uATC Murter i da tamočekadaljnje upute (I. Henjak) Istovremeno nazivam Žirje (Ognjena Miškića - PTT)da bude uATCŽirje kako bi isključio ilokalni telefonski prometuŽirju. Moju vezu uŽirju (F. Alića) šaljem hitno ićiu uvalu Koromašnja te da me odmah izvjestio stanju u uvali. Dobio sam informacijuoko 19,00 satida jeutoj uvali (Rovišća)većjedna ribarska koča (Tribunjci).ATC uŽirjusamodlučiostaviti izvan uporabe zbogbojazni danetko (petokolonaši)unutarotoka ne kontaktimmeđusobnou razmjeni informacija pa bi se moglo kod više nepoželjnih osoba zaključiti da se radio nekoj akciji. Korištenje telefonske veze preko mene biloje iz preventivnih razloga dase štomanje koristi radio-veza (voki-toki)jerjesve radiovezeprisluškivala neprijateljska vojska i

Žirje,vjekovno neosvojivi razarač

KOS(Kontraobavještajnaslužba),a narelacijiŠibenik- Žirje na morusubililociranibrodoviJRM imoglisu provalitivezu.Druga opasnost zbog isključenjaATCu lokalu u Žirjuje bila štoja više nisammogao izsvojeg stana u Šibenikujavitimojojvezi naŽirju daistu uključi,većje tonakon završetkaakcije morala učiniti PUu Šibeniku prekoradio veze svojim ljudima koji su od ranijebili stacionirani na Žirju. To sam se ranije sa PU u Šibeniku dogovorio (Grguričin) i bilo je moguće ali sa što manje detalja aviše u šiframana što sam prije isključenja upozoriomojuvezu na Žirju.

Oko 19,30 sati PU (Grguričin) mi daje telefonski znak da se odmah isključi ATC Žirje, što sam sa pripremljenim ljudima izvršio za nepune tri minute, a istovremeno je isključena električna rasvjeta.Akcija na Žirju i pripreme su počele! Nije se znalo koliko će akcija i prekidi telefona i struje trajati pa sam morao biti u pripravnosti, a pogotovo tehničar u ATC Murter, dok je u Žirju mogaonapustitiATCdokgapolicija u Žirju ne izvijesti.Detaljeakcije nisamznao,paje napetostbilasveveća štojevrijeme više odmicalo. U 23,10 sati ponovno me naziva PU (G. Grguričin s kojim sam uglavnom najviše suradivao jer je on vodio i operativne poslove akcije) da treba pod hitno dozvati u Policijsku stanicu Mira Alića (kao pričuvni kapetan bivše JNA bio je zapovjednikna topničkojbateriji Žirje).lzvjestio sam Grguričina gdjeAlić stanujeidaje najboljeda odmahpošaljesvojeljudepo njega jer je te subote bio u Šibeniku. Kratko Goranovo prihvaćanje: O.K., i Miro Alić je za pola sata bio već u Policijskoj upravi gdje ga je čekalo poveće društvo i iznenađenje (kasnije mi je pričao da je odmah shvatio zašto ga zovu jer smo u tome i ranije razgovarali, kaoi o topovima). Sa tehničarom uATCMurter sam sedogovorio da može otići kući u Tijesno i da će na mojpoziv zadeset minuta uključititelefonskucentralu.

Prošlasu 24sata,inastupilanedjelja15. mjna 1991., aja sami daljesjedio poredtelefona u stanu ičekaoupute PU.Oko 2,50 sati Grguričin mi telefonom predlaže da bi uključio telefone jer su koordinacije sa Žirjem teške i opasne radio vezom. Predložio sam,aznajućida bipojedincimoglitelefonupotrijebitičistoiz radoznalostianetkoiz provokacije, dasetelefonipakneuključiprije jutra negdjeoko 9,00sati kad većina akcije bude izvršenai dosta toga u pripravnosti. Dogovorena.

Kasnije samsaznaodetalje akcije na Žirjua oni su seodvijaliotprilike: tribunjskaribarska koča kojajeprispjelaprva uŽirje oko19,00satitrebalajeodvestinakopno(Tribunj)vodnikaBaltića injgovedotadašnjevojnikeJA Tojeučinjenonegdjeiza22,00 sati.Oko 22,00sati Baltić je u vojarnu (Mikuljice)pozvao članove Kriznog štaba gdje im jepredao sve ključeve vojarni (za sve tri baterije),daoim upute štotrebajuodmah uzetiipovukavšivojnikesaostalihbaterijanapustiojeŽirje.Iza 23satastigavšiuTribunj (nije se imao namjeru vraćati na Žirje) rekao je o kakvom se oružju radi na Žirju kao i o streljivu (granate) pa je voditelj koče nazvao dr.Cvitana koji se odmah sastao s Baltićern i zajedno su otišli iz Tribunja u Šibenik u PU.Tu je pao konačni dogovor da na Žirje na bateriju idu i Miro Alić i Željko Baltić sa određenim brojem rezervnih snaga PU.Mobilizacija ljudi je bila spremna i kočesu izTribunja sa ljudstvom i oružjemmoglikrenuti na Žirje.Te noći, u zoru 15. 9. 1991. vojarna "Zvizdulje"na Žirju dobila jenovuposadu,Hrvatskuvojskukojaje za 24satabila upotpunostispremnadadjelujeponeprijateljuiznadsvihočekivanjaiiznad tehničkih mogućnosti.Dolaskom nove, Hrvatske vojske, u pripremamaučestvuju i mještani Žirja po nalogu Kriznog štaba.

Nakon zadnjeg dogovora saGrguričinorn da telefone pustimo u promet ujutro oko 9,00 sati otišao sam oko 3,30satispavati, ali nije se moglood napetosti zaspati.Slike i misli bile su mi stalno u glavi.Što se sad dešava na Žirju?

U nedjelju 15.9. prije 9,00 sati sam u kancelariji (PTT) na telefonu. Kratki dogovor sa Grguričinorn u PU, a ujedno me izvješćuje da je za sada na Žirju sve O.K. Dajem nalog tehničaru u ATC Murter da uključi ATC Žirje, a Grguričin šalje radio vezomporukuuŽirjesvojiyudima daizvjesteOgnjena(PTT) itokratkom,više šifriranomporukom:"Vratisinoćnjusituaciju". Ne znamo gdje su policajci u Zirju primili poruku, ali je prošlo dugo vremena do uključenja telefona.

napokon u 10,55 sati zvoni telefon, i prva mi se javlja sestra Nevena koja je dežurna kod telefona dok Ognjen uključuje ATC. Poruka izŽirja glasi: akcija potpuno uspjela, puna angažiranost svihradnosposobnih mještana sa prisJiglim mještanima Tribunjai okolnihmjesta. Svi privatni automobilii traktori po kamenjaru voze i prebacuju ljude, tehniku i streljivo. Kao dijete sam od sreće zaplakao,pasuse moje kolege (na osiguranju PITzgrade) natrenuplašilištomisedogodilo!Suze su sepretvorile odmah uveliku radost te sam odmah javio svojim suradnicima Dinu i Živku i PU Šibenik.

Cijelidan15. 9. bio sam u stalnojvezisa Žirjem iPU uŠibenikuprenosioinformacije,đavaosavjetei uputeKriznom štabu, pa i pored radosti biosam tužan što nisammeđu svojima na Žirju. U pripravnosti uŠibeniku kod telefona bili su i moji suradnici Dino i Živko tako da je svaka koordinacija funkcionirala besprijekorno.

Jedna šifrirana poruka dobijena od PU, a trebalo je proslijediti telefonom u Žirje, dosta nas je oznojila a glasila je: "Zapad obveznoodmahupotkope!" Dešifrirano: svemine-topovskegranatekalibra90 mmuzapadnojvojarnitrebalojehitnoiznadzemnih skladišta odnijeti u bunkere, jer je bila opasnost da ih avioni Ger je neprijateljznao za njihov raspored) raketiraju i unište. Sve se na kraju dobro završilo. Od puštanja u rad telefonske centraleinformacijesu munjevito išle sa Žirje ne samo u Šibenik, već išire, pa je čak iz Beograda (naši mještani!) stigao upit "Je li istina da se je vojska na Žirju predala?" U Šibeniku je veliki broj građana nagađao o predaji vojarni na Žirju, pa tako ni ja nisam bio pošteđen traženja informacija. Novinarka "S. Dalmacije" Jordanka GrubačdobijaneprovjerenuinformacijudajeŽirjeosvojenopaprekomojegprivatnogtelefonasaznajedasenalazimupošti itraži odmene (znadasampredsjednikMZŽirje)punui pravuinformaciju.Pokušavam jerazuvjeriti,dasu topriče i dezinformacije Ger nije jošbilo poželjno dase to objavi u sredstvima informiranja - neprijatelj je jak ito treba poštovati), te odmah nazivam PU daza tisakzabrani bilo što vezano za akciju naŽirju (neprijateljje vrlo blizu: Zečeva, Smokvica, Vis).

Cijelu noć idan od 14. do16. 9. sve stanovništvo Žirjauključenoje u akciju prijenosamaterijala, spremanjahrane i pečenja kruha ispod peke za gotovo 150 ljudi. Sve što mještani imaju, daju za svoju vojsku.

Uponedjeljak16. 9., predsjednik KriznogštabaFraneAlićtražipomoćzaishranupridošlihvojnikaiosoblja. OdmahsaDinom Alićem stupamo u kontakt sa zapovjedništvom Garde (Škugor, Krnić, Slamić) te dobijamo dva profesionalna kuhara s kojima sastavljamojelovnikza150 boracatijekomsedam dana (2doručka,3 ručka, 3 večere). U roku odtrisatapopishranejegotoviveć se krcaju 2kamiona. Uz pomoć šefa "Jadrolinije" (Berbić) i kapetana m/b "Ohrid" zaustavljamo brodsku prugu narelaciji ŠibenikŽirje radi utovara hrane,te brod isplovljava izŠibenika sa jednim satomzakašnjenja. PreporučujemoPU za pomorstvo da osigura morski koridorbrodskojpruzi izpredostrožnosti da neprijateljskibrodovikoji su se vrzmali u ovomakvatoriju ne bi napali brod i zaplijenili ukrcanu hranu, mada neprijateljjoš nijesaznaozanastalu situaciju naŽirju.

Kobnog poslijepodneva, uponedjeljak16. 9. 1991. godineu18,00 sati uŠibenikuneprijateljpočinje svoju krvavuagresiju. Dat je znak za opću opasnost i civilno stanovništvo mora u sklonište.

U utorak, 17. 9., moram se javiti u službu (PIT), ali nažalost telefonske veze sa Žirjem su u prekidu. Dok u kancelariji pokušavam uspostavititelefonsku vezu, nastaje paklenapaljba na obali, granate padajupocestiispred stare pošte.Neshvatljivoda se tako može rušiti grad. Zatečensam u improviziranom skloništu pošte i ne znamo da li ćemo preživjeti. Nemamo šanse da se prebacimo u neko sigurnije sklonište. Oko nas je sve u vatri, sa svih strana se puca, sa ulice, krovova, prozora. Radio-Šibenik upozoravanasnajperiste,pačakimamoinformacijuda se snajperistinalazeu zgradistarepošte! Uzimamooružje, aline znamoine možemo ocijeniti tkoi na kogau toj ludoj pucnjavi puca. Ujednom trenutku seizmeđu informacija Radio-Šibenika čuje: "Proradila

Žirje,vjekovnoneosvojivirazarač

je raketna baterija sa otoka Žirja!" Gotovo sam od sreće, ali više od straha izletio iz skloništa.Ježio sam se, munjevito su mi nadiralesve slikeizprijašnjadva-tridana.

I takosamsedam dana od stanadopošte,do PU, do ZNG,izbezumljenstalnoprekoPUtražioinformacije ipratiostanjena Žirju. Ono je gotovo uvijek bilo O.K. (kako bi to kratko rekao Grguričin).

Nestanakstruje na Žirjudoveoje uopasnost dopremljenuhranukojajebezhladnjakapodložna kvarenju.AliKrizništabMZ riješioje itajproblem.Angažiranisusviagregatiiprekonjih uključene škrinjezazamrzavanje.Ucijelovrijemeratazbogopasnosti izzraka morao sam bitiu skloništu pa sam zbog održavanja veze morao montirati telefon uskloništu svojezgrade.Tomontiranje telefona skorome je stajaloglave. Učetvrtak 19.9.poslijepodneu 18,00 satiodlazim u poštupreuzetikabloveza spajanjetelefona, jer jeu tovrijeme bilo nekakvo zatišjeugradu.U momentu kadsam zaustavioautomobilispredstražnjegulazaupoštu isamo što sam otvorio vrataautomobila iz suprotne zgrade (muzičke škole, iz prozora kroz grilje) namene jeispaljenmetak snajperista sa prigušivačem. Na sreću nije me pogodio, a policajac koji je u tom momentu stajao sa mašinkom na ulazu povikao je "Pazi snajperist!" i istovremenoraspalio rafalnompaljbom po zidususjedne zgrade. Kadasamizletioiz automobila, adanisam niuspio ugasitimotor, doletioje i drugimetakalina moju sreću čuo samgatik dalje od glave. Udvakorakabiosamizaželjeznihvratane shvaćajući što se događa, dok je kolega sa suprugom koji su bili sa mnom u kolima gotovo nastradali. Srećom, nisu pogođeni, zahvaljujući hrabrosti policajca kojije neprestano pucao u smjeru dolaska zvuka snajpera.Ni dolaskom pojačanja snagaMUP-a nisuuspjelisnajperista likvidirati, jerje nestao ukompleksustarihzgrada. Zauspomenunaovajdogađajčuvampuščanozrnokoje mijebilonamijenjeno.

Zboglošihcestana Žirjugotovosviprivatniautomobilisu zbogčestevožnjeza potrebevojskeostaliizvanstrojate,25.9.PU šaljeza pomoćjedandžip.Istovremenoponovnopopunjavamozalihehrane, odjevnihpredmetazaborce,gorivo. Svejetoišlobrzo jer moram naglasitii odatizahvalnostgospodiu pozadini ZNG, i toVladi Krnićukojinamje za potrebe Žirjatoliko pomogao da nije bilo ni jednog problema, pa i onih koji nisu spadali u domenu ZNG, za koje nam nije pomogao. Zahvaljujemo također na pomoći i gospodi Slamićui Odaku. Inače sve dane rata i kasnije gdje god samdolazio,trebaonešto,bilojedovoljno spomenuti Žirje, odmah je dolazilo s druge strane: "Žirje nas je spasilo!" Sa užitkom sam se smijao irastaood sreće, ali odmah zatim gutao "knedle"prisjećajućise svega unatragi misleći: što danismoprobilibarijerui ponovno Žirjepostavilinapravevojničkenoge, noge naše Hrvatske vojske?

Naša pomoć i suradnja sa PU u Šibeniku očitovala se na način da smo u Kriznom štabu MZ zajedno sa zapovjednicima baterije Željkom Baltićem i Mirom Alićem analizirali nedostajuće elemente i materijalna sredstva. Zatim bi te probleme sistematizirali i nazajedničkim sastancima iliuPolicijskoj upravi iliuIzvršnomvijećuuzprisustvosvih strana pokušalinanajbolji i mogući načinriješiti.

Prvimojposjet borcimai baterijamanaŽirjunakonnapadana Šibenik iŽirje bioje27.rujna1991.NaimedolaskomnaŽirje 27. 9. (petak) organizirao sam u Kriznom štabu sastanak Kriznog štaba i zapovjednika Policijskih snaga naŽirju (Željko Baltić i MiroAlić). Trebaloje pod hitno riješitineke goruće probleme:

- potrebna su dva kamiona nosivosti do 5 t za prijevoz topovskih granata iz nadzemnih skladišta u potkope, kao i 40-ak radnika jerse timerješavaju dva problema, zaštite streljiva aoslobađanjem skladišta stvara seprostorzasmještajvojnika.

- riješiti pitanje pitke vode koja je u postojećim vojnim cisternama gotovozagađena, paako nije pitkaispumpati je i dovesti novukoličinu,

- potreba za 5 poljskih telefona kako bi se koordinirala kompletna baterija a naročito LPAtopovi,

- dva voki-tokijaza vezu štaba zapovjedništva vojske saKriznim štabom,

-4mladaborcazaLPAtopove i zapovjednik odjeljenja,

- formiranjeintedantskeslužbe, ...

-mogućnost dolaska vojnog stručnjaka-stratega za izradu koncepta obrane otoka (desant s mora, padobranci-helikopteri, prijedlogpukovnikaBarakovića),

- zbognepodobnostiprenošenja porukai izvješćatelefonom, pod hitno nabaviti jedan telefaks imontirati zapotrebeKŠ i PI Žirje,

- dolazakjednog mehaničara za preventivu održavanja vozila,

- pod hitnoriješiti pitanjeprometnicajer predstavljaju usko grlokomuniciranjau obrani i opasnost prijevozastreljiva,

- nedolično ponašanje Specijalne policijeu Stupici,

- pojačati protupožarnu opremu zbog učestalih požara od raketiranja neprijateljskih aviona (motor, pile, cisternu za vodu, brentače, pumpe),

- da se do daljnjega smanji dolazak novinara na Žirje a pogotovo njihov pristupvojnim objektima, -u suradnji sa Policijskom ispostavom uvesti kontrolu dolaska civilabrodskom vezom Žirje u pristaništeMuna.

Sve ove jednako važne probleme trebalo je pod hitno rješavati, pa sedana30.9. (ponedjeljak) sastajemo u Izvršnom vijeću (Kale, Cvitan,Juras,Baraković,Miškić,predstavnikcestara).Nakoniznošenjasvihproblemainjihovogznačajadogovorenoje da sesutradan1. 10. ponovnonađemouIzvršnomvijećua nasastanakjepozvangospodinNikolaVukošić,načelnikPolicijskeuprave, igospodinBožoMarković,zamjenikzapovjednikaZNGzaŠibenik. Dok smočekaligospodinaMarkovićaiznosiosamnačelnikuPU probleme Policijskeispostave naŽirjui predložio daje poželjno naŽirjuodrediti komadanta PI, i potvrdnose izjasnio za njegov prijedlogdatobudegospodin ŽeljkoBaltić. GospodinpukovnikZvonkoBarakovićje temeljito izniostrategijuorganizacijeobrane šibenskogakvatorija,naglasivšipotrebu,predloženu odprisutnih,daneodloživotrebazaštititizapadnidiootokaŽirjastavljanjemu funkcijujednetopovskebaterije,kaoi jednebaterijenaotokuMurteru("Raduča")kojabištitilazapadniŽirjanskikanalizaleđe na kopnu sve do Vukšića. S prijedlogom se u potpunosti složio i gospodin Božo Marković, predstavnik ZNG, smatrajući da bi to trebaloodmah realizirati, pogotovo "Raduču", pa bi linija fronte Zečevo-Žirje-Raduča uistinu predstavljalanepremostivibedem obraneovogakvatorija.

Ujedno dogovaramo se za uređenje prometnica naŽirju ("Sjever"-"Jug") i odvoz mehanizacije (valjak, utovarivač, drobilica, kamioni)i dogovorzaprijevoz"Detektašom"štobitrebaoorganiziratigospodinVukošić.Raditogai organizacijeintedantskeslužbe sastajem se u 12 sati u PU sa Vukošićem u nazočnosti Živka Pašare, Nevene Miškić i Nikice Šižgorića. Vukošić je preuzeo organizacijuprijevozamehanizacijeu suradnji sa HRM (Remontni zavod) i prihvatio naš prijedlog da se za potrebe intedantske službe u PI Žirje mobiliziraju u sastav policije Nevena Miškić i Nikica Šižgorić koji su isti dan otputovali na Žirje i javili se zapovjednikuŽeljkuBaltiću.

Tog dana, 2. 10. 1991., saznajemo preko PU (pomorska policija) da "Detektaš" zbog kvara nije isplovio pa je mehanizacija ostala u Tribunju. O tome navečer izvješćujem dr. Kalu, a on mi priopćava tužnu vijest daje gospodin Božo Marković, zamjenik

:Žirje,vjekovnaneosvojivirazarač

zapovjednikaZNGza Šibenik,nesretnimslučajemizgubio život. Zaistatužno, jerzamalovremenakolikosam poznavaogospodina Markovića ostavio je na mene izuzetno snažan utisak velikog vojnog stručnjaka, odlučne osobe i jako plemenitog lika gotovo dječačkih crtalica. Licekoje se nezaboravlja.

Učetvrtak, 3. 10., ponovo neuspijevamo prebacitimehanizacijunaŽirjevećsamo jedan kamioni "ježeve". Pristigli supoljski telefoniiodmahsemontiraju. Od "Šibenke"dobijam telefaks (narevers) kojeg dajem mojimkolegamau PT-uda gaprogramiraju zamontažuuŽirju.Istovremenojepronađenjedan"Radar"(vezadr. Cvitan, dr. Kale) ijavljenojepolicijskojupravidagapreuzme iodneseuŽirjemontirati.

Tog dana nastaje i blokada jadranskih luka što će otežati opskrbu Policijskim snagama na Žirju (zbog toga se nije mogao vratiti"Detektaš"izŽirja.Intedantskaslužbaodmahradisvojposaoiveć3. 10. šaljeprvunarudžbukojuĐinoAlićnosiuZNGkoji ćesada zbogblokade lukamorati organizirati poseban prijevozzaŽirje.

Upetak, 4. 1O., ponovno se dogovaramo u IV SO oko odlaska mehanizacije za Žirje, jer je vrlo teško u ovim uvjetima koordinirati prijevoz mehanizacije u Tribunj i odatle dalje za Žirje. Nismo uspjeli i pored pismenog naloga gospodina Jurasa, predsjednikaKriznogštabaopćine.

Pored svih teškoća i problema u ratnim danima, što je imalo svoje mjesto i opravdanje moram naglasiti i spomenuti volju i podršku koju smo imali na svakom koraku a pogotovo kada je u pitanju bilo Žirje. Evo nekih primjera. U SDK oko 9,30 sati podižem za MZ gotovinu i radnik na šalteru kaže: "Žao mi je, marenda!" Međutim, vidjevši na gotovinskom nalogu "Mjesna zajednicaŽirje",nastavlja: "Nemaproblema, prijatelju, kadjeupitanju Žirje. SvakaVam čast! Usvakodobadana, sve zaŽirje!"

U "Šibenci" ("Shipchandler") u dogovoru sa gospodinom Krnićem donosim revers za telefaks, a radnica mi govori da joj šef nije javioništaidanemožebeznjega. Međutim pročitavširevers i vidjevši "MjesnazajednicaŽirje-Krizni Štab"gotovojeskočilasa stolice: "A, ovoje zaŽirje", zovnuvši kolegu u susjednojkancelariji: "E, ovojezanašeŽirje, brzodonesi telefaks", kojimijeodmah uručen i ne provjeravajući moj identitet. Pomoć i ushićenje ljudi sa svih strana davalo nam je žestoku volju i zalaganje da nismo imalivremenazarazmišljanje, nijedolazilou pitanje ni vrijeme niodmor.

5. 10. (subota), pokušava se prebaciti mehanizacija iz Tribunja, ali u 12,30 sati oglašava se sirena za opasnost od zračnog napada pa i dalje ne može isploviti. Ipak tijekom noći isplovljava brod (koča) sa opskrbom iz Tribunja. Krizni štab iz Žirja hitno šaljedepešu da je nestalo benzina inafte, te se odmah obraćamogospodinuVladiKrniću, ZNG, koji ćeosigurati dovozgorivaali je potrebno osigurati daljnji prijevozza Žirje. Tijekom dana nismo uspijeli prebaciti gorivonaŽirje, jer nijedan brod nije za dana isplovljavao zbog opasnosti od aviona. Ne uspijevam uspostaviti kontakt sa dr. Kalom i dr. Cvitanom koji su, prema izvješću gospodinaJurasa,predsjednikaKŠ,bili tog dananapodručju Murtera.

6.10. (nedjelja), šefagencije"Jadrolinije"EmirBerbić, skojimsamranijekontaktirao,izvješćujeme daputničkibrodizVodica ima namjeru isploviti i da kapetan broda pristaje ukrcati bačve goriva, jer nema civilnih putnika i daje mi rok 90-tak minuta za dovozgoriva u Vodice. SVladomKrnićem (ZNG) usklađujem satnicu ičekamo polazak broda. U Žirjujezatovrijeme je mirno a najveći problem je nestanak električne struje zbog prethodnog dana od neprijateljskih aviona oštećenih vodova u predjelu

Vodica."Elektra" meizvješćujedaće problemdolaskastrujezaŽirje riješitinajkasnijedo 12,00 sati. O polaskuputničkogbrodaiz Vodica izvješćujem Policijsku upravu, gospodina G. Grguričina koji organizira prebacivanje stotinjakkreveta za vojnike na Žirju. Kako je telefaks prethodnog dana prebačen u Žirje gdje ga montira TI radnikVladoMikulandra, u sastavu PU, šaljemo prvi telefaks-specijalitet: "OsmrtnicaJugoslaviji".

Mehanizacija i dalje ne ide na Žirje, pa tek8.10. (utorak) oko 22,30 sati stiže u Žirje. Zadatak je ispunjen, pa seprihvatamo slijedećegproblema, a u našudomenu spada: organizacija prenošenjastreljiva upotkope.

U dogovoru sa Kriznim štabom općine (Ante Mikulandra) organiziramo naše mještane, uključujući i mještane Kaprija, za prijenos topovskihgranata. Usrijedu 9. 10. od 14 do 18 sati (u 18 sati nastupa zamračenje) zajedno saĐinomi Živkomtelefonski organiziramosvenašesposobnemještanezaakcijunaŽirju.Odazivjegotovostopostotan. UzpomoćATP Šibenik (StipeMrvica) organiziramo prijevoz na relaciji Šibenik-Vodice i obratno, a dalje putničkom prugom za Žirje. Navečer u Žirju u dogovoru sa zapovjednicimaBaltićemiAlićemorganiziramo grupeinjihovezadatke, a prekoKriznogštaba MZKaprijeorganiziramoinjihove ljude. U dva slijedeća dana sa45 mještanaKaprija i Žirja, uz pomoć kamiona, prebacuje se nekolikotisuća granata na sigurno u potkope, i oslobađaprostor zasmještajvojnika.

Upetak, 11. 10., pozivam direktora "Kamenara" Danu Čobanova i iznosim probleme mehanizacije na Žirju i potrebe za još strojeva. Sobziromda"Kamenar"nemaviševlastitemehanizacije, jer jediovećangažiran priZNG, dogovaramsedaovajproblem treba dićinarazinu Republike Hrvatske. U dogovoru sadr. Kalom obraćam seKriznom štabuopćineŠibenikza pomoći rješenje.

Usubotu, 12. 10., dogovaramsesaing. StipomMršaićina Žirje raditrasiranjaceste. Usubotuinedjeljuobišlismouzpomoć starijih mještanacijelu trasu pasmose u ponedjeljak trebalisastati u "Hrvatskimcestama" u Šibeniku radi dogovora sa direktorom Markom Slavicom injegovimsuradnicima.

Uponedjeljak, 14. 10., oko 13 sati saŽivkomPašarasastajem se u Policijskojupravi sa Goranom Grguričinimi izvješćujemo ga o izvršenoj akciji prijenosa streljiva, a da je sada obveza PU urediti prostorije za smještaj vojnika, što je odmah stavljeno u zadatak. Istodobnosamizraziosvojuzabrinutostu organizaciji obraneotoka zbogmogućnostidesantaodpodmornica, helikoptera, jurišnih čamaca, a pogotovo na zapadni diootoka koji je obrambeno biološije čuvan. Svraćamo uKŠ općine kod gospodina Ante Mikulandre ali gane zatječemo, već ugovaramosastanakza sutradan.

15. 10. (utorak) u 10 sati najavljujemo se kod gospodina Mikulandre u KŠ općine i u 30-ak minuta podnosimo izvještaj o izvršenomzadatku prijenosa streljiva ali i predstavljamo naše probleme popravka dijagonalne ceste (seoskog puta) na Žirju, koja spajajužnu i sjevernu bateriju, u dužini od 10-ak kilometara. Ljuti se na nesinhronizirani dogovor u IV i za odlazak neadekvatne mehanizacije na Žirje, ali je voljan pomoći-ako je to u kontekstu adekvatne obraneotoka i šireg akvatorija. Dogovoreno jedauz dopisKriznomštabuopćinepriložimodokumentacijukojuće izraditi ing. StipeMrša, pa da ćenjihovstručnjak (ing. SinišaGulio) nakonocjene KŠ utvrditi daljnje akcije, vrstu mehanizacije, ako to prihvati Krizni štab.

16. 10. (srijeda) javlja mi se ing. Stipe Mršaiz Splita i predlaže sastanak u "Hrvatskim cestama" u Šibeniku dana 17. 10.

Žirje,vjekovnoneosvojivirazarač

17. 10. (četvrtak) u 9 sati sastajemo se po dogovoru sa predstavnicima "Hrvatskih cesta" (Vamica, Stošić) te se prezentira projekt izrade ceste i troškovnik. O svemu izvještavam KŠopćine (Mikulandra), koji mi ugovara sastanak istog dana u 18 sati sa ing. Sinišom Gulin.Kako ga nisamnašao 18. 10. ganazivamtelefonomidogovaramodlazak naŽirje. Zbognevremenaodlazakna Žirje odlažemozanekoliko dana, za što ćeprijevozosigurati Pomorska policija.

U međuvremenu rješavamo još jedan problem, naime 19. 10. Đino i Živko, u Vatrogasnom savezu općine kod gospodina JordanaŽajedobijajuna revers pumpu zaPPZs cijevima na prikolici. Organiziralisu prijevoz kamiona (vuču) uVodice na brod zaŽirje. Istog dana za ponedjeljak 21. 10. ugovaram odlazak na Žirje u vezi ceste ito s polaskom 8,30 iz Vodica.

Uponedjeljak, 21. 10., potvrđujem sa PU odlazak broda i odlazim u Vodice (Đino vozi i preuzima ing. Mršu u Zatonu). Dolaskom u Vodice jaka bura dovodi u pitanje polazak, pa drugi sudionici vjerojatno nisu ni došli. Pozivamo ih telefonom i ipak oko10,30 krećemosviskupa zaŽirje. Iskoristili smosituaciju polaskai poveli predstavnikeVatrogasnogsaveza (J.ŽajaiMiljenko D.) da zavrijeme našeg boravkana Žirju obuče našeljude rukovatiranijedatomnampumpom za PZP. Na Žirju smoobišli cijelu dionicuisvi prisutni (ing. Mrša iing. Gulio, predstavnik "Kamenara" i"Hrvatskihcesta") moglisusenalicumjesta uvjeritiustanje prometnice i opasnosti koje se mogu desiti ako se nešto hitno ne poduzme za bilo kakvo saniranje, jer rat je tu, bez sigurne povezanosti otoka dolazi u pitanje i obranana prvoj borbenoj liniji.

Usrijedu, 23. 10., svraćam do dr. BorisaKalei upoznajem ga sa svim prethodnim akcijama i dogovorimas istovremeno kod direktora "Hrvatskih cesta" u ŠibenikuMarka Slavice detaljiziramo neke radove i određivanje lokacije za "Kavu",kamenolom na Žirju.

Upetak, 25. 10., ponovno se sa ing. Mršom sastajemo kod dr. Kale u IV i konačno se dogovaramo za profil ceste,lokaciju "Kave",te početak i način radova ceste. Popodne odlazim na Žirje, a navečer sazivam Krizni štab i Savjet Mjesne zajednice zbog gradnje ceste, izrade Plana evakuacije (u dogovoru sa Policijskom ispostavom Žirje), te otvaranja uljare u uvjetima ratne proizvodnje. OdlukeSavjeta MZ iKŠ MZprezentiranisu dana 27. 10. (nedjelja) mještanimana Zboru mještana.

Uponedjeljak, 28. 1O., pozivam telefonom direktora "Kamenara" Čobanova i direktora "Hrvatskihcesta" M. Slavicu pa je za utorak 29. 10. dogovoren sastanaku "HC" radi pismenog naloga "Kamenaru" da uputi nedostajućumehanizacijuna Žirje.

Uutorak, 29. 10., u 8,00sati je sastanaku "HC" (Slavica, Cvitan,Mrša, Hemerich, Miškić), dase akcija izgradnjecesteizvodi uz telefonskugarancijuizZagrebatj. 'Hrvatskihcesta". Poslije toga uslijedioje radnidogovoru "Kamenaru"gdje susedetaljizirale pojedinačne obveze svih sudionika. Mjesna zajednica Žirje <lobija obvezu osiguranja smještaja i prehrane za 20-tak radnika u suradnji sa Pl. Sa Živkom P. odlazim u PU (Fuštin, Ajduk) i ne nalazimo rješenje za smještaj i prehranu radnika "Kamenara" u objektimaPI naŽirju. Ponovno izvješćujemdr. Kalu o nastalom problemu,pami obećava da ćeon pronaćirješenje snačelnikom Vukošićem. Dogovoreno je izvršeno, namoje velikozadovoljstvo,o čemu me je izvjestio dr. Kale.

Na 1. 11. (petak) ponovno putujem u Žirje radi realizacije dogovorenih akcija, te s članovima MZ i KŠ nalazimo rješenja i dogovaramonositelje pojedinihakcija. ČlanoviKŠudogovorusaintedantskom službomPI naŽirju (Nevena) pribavljajuodređeni broj kreveta iz vikendicai osiguravaju posebnu prostoriju za smještaj radnika u objektima Pl.

U utorak, 5. 11., posjećujem pukovnika Barakovića u bolnici (srčani napadi!). Ljuti se i nije zadovoljan dosadašnjom strategijom obrane na Žirju, jerpostoji velika opasnost da s takvom obranomu slučaju desanta Žirje padne. Ohrabrio sam ga da samisamuočiotakoneštoi razgovoraouPUuŠibeniku, ivjerujemdaće oniuskoropremamogućnostima poduzetinekeozbiljne korake, pogotovo organizacije obrane zapadnog dijela otoka.

Usrijedu, 6. 11,. je sastanak u 9,30 sati u "Hrvatskim cestama" na kojem prisustvuju predstavnici: "HC", "Kamenar", Općina (Mrša), ZNG, PU, MZ. Na tom sastanku doživio sam nešto što me je najprije kao građanina Hrvatske povrijedilo, jer do tog trenutkanisammogaovjerovatidase pojedinci (pripadniciZNG)mogutakobahatoodnositispramcjelokupne organizacije obrane šibenskog akvatorija. Vjerojatno zbogtoga štoZNGnije imaounadležnostiŽirje,nisuskloni da se naŽirju radi bilokakvaakcija, pogotovo ne cesta, jerŽirjeu ovommomentunije "prvacrta obrane", akoŽirje ipadneneznači damorapastiiŠibenik. Ne znam štome jezaustavilo dane eksplodiram,vjerojatnoje to osjetio direktor"HC"Marko Slavica i uputio mi oštar pogled dajućimido znanja da ne reagiram.Bolje danisam, jer sam uvidio da je to povrijedilo ne samo mene kao predstavnika MZ Žirje već i ostale učesnike angažirane za uređenje cestanaŽirju. Jer povlačenje mehanizacije iz Žirja bez potrebe a zbog nečijeg inata za svaku je osudu, a da i ne govorim u vrijeme rata! Mučnu diskusiju prekinuo je direktor "HC" Marko Slavica izjavivši da se na Žirju mora raditi i da će on to učiniti jer ima naredbu civilnih vlasti. Na kraju dolaskom dr. Onesina Cvitana konačno se dogovorilo na koji način i koja će mehanizacija otići na Žirje s čime su se suglasili i direktor "Kamenara"i direktor "HC".

Međutimiporeddogovorasa predstavnicimaZNGbušilicaza dubinskobušenjenijemogla naŽirje, jersu predstavniciZNG sutradan pismenozatražili bušilicu.

Uponedjeljak, 11. 11., radnici "Kamenara" s mehanizacijom potrebnom u prvoj fazi ipak polaze na Žirje i odmah započinju uređenje dijelatrase gdje je onanaopasnija za vozila, na južnom dijelu otokaŽirja.

U četvrtak, 14. 11., po ciklonskome jugu odlazim sa ing. Mršom na Žirje da u dogovoru sa poslovođom "Kamenara" detaljiziramo dijelove trase, uzimanja materijala za nasipanje ceste, jer se neće otvarati "Kava". Već u petak 15. 11. mehanizacija "Kamenara"udogovoru sa ing. Mršom (nadzorniorgan) počinje probijanje nove trase najužnom Žirjujer su tamo velikenaslage gotovogkamenaza druge dijelovedioniceceste.

Zbog angažiranjaimobiliziranja dijela članova KŠMZ u redove PU predsjednikFraneAlić podnosiostavkunatudužnost, adijelomje topitanjenjegovematerijalneegzistencijekaoprofesionalnogribara, jersve vrijeme rada u KŠnije ništa privređivao, i silom prilika traži da ga se oslobodi. Imenujem novog predsjednika KŠ gospodina Borisa Šižgorića (umirovljenik), a umjesto Vladimira Kale (u PU) imenujem za novog članaViktoraAlića.

Komandat Policijske ispostave na Žirju gospodin Željko Baltić me izvješćuje da je počela davno zacrtana potreba, akcija stavljanjaufunkcijuzapadnog dijela otoka (montaža topova).

Raketiralisu baterije Žirja, raketiralisusamomjesto,nasreću bezposljedica, žrtavai materijalneštete, mitraljiraliga,zasipali bombama, zapalili četiri požara. Ali"razarač"i njegova prava i hrabra posadasu tvrdi, tvrđi od "Enterprisea".

Hvala borcima Žirja, posebnozapovjednicimatopovskihbaterija-časnicimaHrvatskevojske ŽeljkuBaltićuiMiruAliću koji su svojom hrabrošću i odvažnošću, i hrabrošću svojih posada prvi puta topovske cijevi okrenili u "suprotnom" smjeru - smjeru neizvjesnosti prvihplotuna,gdje sunašigrađanibiliugroženiodjugosoldateske.Učinilisu podviginadmašilitehnologiju topništva, uništavajućineprijateljsku tehniku.

Hvala mojim Žirjanimakojisu udane rata nesebičnobiliuprvimredovimaborbe. Iako pretežno starijiljudi, svedanenapada okupatora na Žirje išibenski akvatorij, bilisu uzborce, spremaliimhranu,prenosiliopremui streljivo, aistovremenogasilipožare koje su raketama i bombamaprouzrokovalineprijateljskiavioni.

Velikezaslugei hvalaPolicijskojupraviŠibenika injezinimoperativcimakojisuna visokojraziniorganiziralisnage istrategiju obrane na otoku Žirju.

I na krajuističemoposebnuangažiranost iveliko hvala dr. BorisuKali i dr. OnesinuCvitanu,kojisunasuprvommomentu istinskirazumjelikao ljudi,prihvatilinaše ocjene ipredviđanja,samiprocijenilisituaciju, i samozahvaljujućinjihovojupornostii razumijevanju načelnika Policijske uprave Šibenika gospodina Nikole Vukošića sa svojim suradnicima, Žirje je, kako to narod ocjenjuje, postaloheroji štitobrane Šibenika.

Storija o Žirju se nastavlja, jer rat još traje, a mještani Žirja u suradnji sa PU i njenim operativcima izgrađuju još jači obrambeni mostna otoku Žirju.

Summary

ThenotesofRatoMikšićaboutthewareventsonŽirjeatSeptember1991.

InthetexttherehavebeendescribedtheactivitiesofthechiefofthecivilHeadquartersonŽirjeduringthestrongestwareventsconnectedtothis islami.Sincethebeginningofthesummerof1991.ithasbeenpaidagreatattentiontoobservethemilitarymovementsandtoestablishthemoodandthe spitiramongasmallnumberofthesoldiersnearthemilitaryfacilitiesontheisland.BythemidAugust1991therewereorganizedthenegotiationsbetween thecivilauthoritiesandsergeantŽeljkoBaltić,thecommanderofthefacilitiesoftheso-calledYugoslavpeople'sarmyonŽirje.InthesecondhalfofAugust 1991itwasrequestedthepolicereinforcementforŽirje.ItwasgiventheprioritytothesolutionforthenegotiationswithsergeantBaltićratherthanforthe possibletakingoverthefacilitiesbyasuddenattack.Afterleavingthebarracksoftheso-calledYugoslavpeople'sarmyontheislandofZlarin,meetingwas preparedwithsergeantBaltićonŽirje.SergeantBaltić,Serbbytheorigin,theinhabitantofŽirjeformanyyears,confirmsthathewon,tleavethelocal population,wantingtostayandlivethere.Therewereappointedtheinhabitantsforthepossiblesuddendefenceofthefacilities.On12th September1991 sergeantBaltićsendsthereportaboutthereadinesstosurrenderthefacilitiestotheCroatianauthorities.On13th September1991thereweremadethe agreementswiththePoliceadministrationtodestroythebreech-blocksofthecannonsofthecoastalartillery(6fixedcannonsof90mm,manufacturedinItaly intheWorldWarJI).On14th September1991therewasthemeetingwithdr.B.Kale,dr. O. Cvitan,thefarmerministerofthedefenceintheCroatian govemment,andseatransportwasorganizedbythefisherboats,togetherwiththePoliceadministrationinŠibenik;sergeantBaltićwasinformednottodestroy thecannonbreech-blocks.From19.33thatdayto10.55hrs.nextdaythetelephonelinesandthepublicilluminationwerecutoff.Around10.00p.m.sergeant Baltićhandsoverthekeysofthefa�ilitiesandtogetherwithhissoldierssailsouttoTribunjbythefishi!Jgboat.After11.00y.m.dr.O.CvitanandsergeantBaltić gotothePoliceadministrationofSibenik,wherethedraftofthecannoneersandtheirdepartureforZirje,togetherwithZ.BaltićandthereserveofficerMAlić

309

wasorganized.Thenewcrewcomestotheislandmilitaryfacilitiesinthedawnof15th September.Inthevillageitwasorganizedtheaid(transportationand food)whichlastson/(jthSeptembertoo.OnthesamedaytheenemystankscometilitheentranceofthecityofŠibenik,wherethegeneralallertfarthe entranceofthecityofŠibenik,wherethegeneralallertfarthelocalpopulationwasannouncedaround6.00p.m.OnI'l"'Septemberthelocalradiofromthe sheltersendsthenewsthatthefirewasretaliatedfromthebatteryofZirje.Theactivitiesonthelogisticsupporttothecannoneerswereshowntilithemiddle ofNovember/99/.

Rato Miškić rođen je 1945. u Žirju. Pohađao je osnovnu školu u Žirju, Gimnaziju u Šibeniku, fakultet u Zagrebu i Višu ekonomsku školu u Rijeci. Voditelj je PT službe i novčanog prometa u HPT • Centru pošta u Šibeniku. Nakon sudjelovanja u Savjetu Mjesne zajednice Žirje, od 1988. do raspuštanja mjesnih zajednica bio je njen predsjednik.

SJEĆANJE

NASEDMODNEVNO

RATOVANJE

UDK355.02(497.13)

Subota, 14. rujna 1991. godine, jedan od rijetkih vikenda koji ne provodim na rodnom Žirju. Odgledao sam treći televizijski dnevnik. Razmišljam o ratu i ljudima koji suneposrednozahvaćeni ovim užasom. Desetje minuta do polanoći. Mojarazmišljanja prekida zvonce telefona. Zove Goran Grguričin, pomoćniknačelnikaPolicijske upr�veŠibenik.Trebam se hitnojaviti uPolicijsku upravu Šibenika. Navlačim cipele i odmah krećem. Grad je zamračen i potpuno pust, tek po neki automobil sa upaljenim pozicijskimsvjetlimaremetigotovonestvaranmir. Osjećam dase ratpribližavainama. Nikadau proteklih35godina,bezobzirana doba dana ili noći, nisam prošao Poljanom a da na njoj nije bilo bar dvoje ljudi. Sada je sve pusto i mrtvo.

Zapetminuta stižem doPolicijskepostaje.Dežurni mevodidugimhodnikomdozadnjeprostorijelijevo. Otvaramvrata. Mala soba puna ljudi. Za stolom sjedi NikolaVukošić, načelnik Policijske uprave Šibenika. Tu su njegovi suradnici: Goran Grguričin, MateAjduk, Davor Čogelja, IvoFuštin, te civili Onesin Cvitani BorisKale. Nastoliciu kutu, uuniformimornaričkogčasnikaJA, moj poznanik i prijatelj Željko Baltić. Goran Grguričin predstavio me: "Miroslav Alić, pričuvni zapovjednik obalske topničke baterijeSjevernoŽirje". Pozdravljam se saprisutnima. čvrst stisakrukei zagrljaj sa ŽeljkomBaltićem. Nikadanisam posumnjaou njegove ljudske kvalitete i točno sam znao da će napraviti ovo što je napravio.

Načelnik Policijske uprave Šibenika NikolaVukošić ukratko je objasnio da je Željko Baltić prešao na našu stranu i predao topničku bateriju Južno Žirje sa 12 vojnika koliko se tada nalazilo na otoku. Jedanaest vojnika preuzeo je Krizni štab Tribunja. Povrijeđenihnema. Vojnici su dostaprestrašeniiakosusvipresretništoodlazesvojim kućama.Napravitćese sveda sigurnostignu svojim obiteljima.Jedanodvojnika,VjekoslavKiplen izDalja uSlavoniji,odlučiojeostatinaŽirjujerjenjegovo mjesto okupirano i razoreno, a on nema nikakvih vijesti o roditeljima i rodbini.

BaterijuJužnoŽirje,nastaviojegospodinVukošić,čini6potpunoispravnihtopovakalibra90mmsapripadajućimstreljivom. Streljiva ima tolikoda ono predstavlja veliku opasnost za otok Žirje, pa išire. Zbog činjenice da neprijatelj točno zna mjesto gdje jestreljivouskladištenoidagamože lakouništiti,trebagahitno dislocirati. Gospodin Onesin Cvitan prekoKriznog štabaTribunja organizirat će prijevoz većeg broja ljudi ribarskim brodovima do Žirja sa zadatkom da razmjeste streljivo na sigurnije mjesto. Uz upozorenje Željka Baltića da streljiva ima toliko da se u kratkom vremenu, zbog nedostatka vozila i prostora neće baš puno napraviti, odlučeno je da gospodin Cvitan priđe izvršenju svog zadatka jer će svaka spašena granata dobro doći u ratu koji je, sudeći po svakodnevnim prijetnjama i provokacijama iz Knina i nacijelom šibenskom prostoru, neminovan. Nekoliko telefonskih pozivagospodina Cvitana i akcijaspašavanjastreljiva jeotpočela.

Osim topničkog streljiva, na bateriji se nalazi manja količina ručnih bombi, 20 automatskih pušaka, dva puško-mitraljeza kalibra7,62 mmi nekolikotisuća komada streljivatog kalibra. Ostalopješačkonaoružanje,protuzrakoplovnonaoružanje,te velika količina streljiva 7,62 i 20 mm odnesena je sa otoka odmah nakon poznatih događanja na otoku Šolti. Sve instalacije, agregati, uređaji, materijalna sredstva, vozilo, objekti, intendanska oprema i sredstva veze u ispravnom su stanju i mogu se koristiti. Šest oruđa sa baterijeSjeverno Žirje demontiranoje prijeotprilike godinu dana, alije i na toj baterijiostala velikakoličina streljiva90 mm. Iz sigurnosnih razloga na Žirju su isključeni struja i telefon. Ključevi vojnih objekata predani su Kriznom štabu otoka. Iako neki smatraju da je strateški nekorisna, Policijska uprava Šibenika preuzet će obalnu topničku bateriju Južno Žirje. Dužnost zapovjednika baterije obavljat će Miroslav Alić, a Željko Baltić neophodno je potreban dok se baterija osposobi za djelovanje. Dekonzervaciju,pregledipotrebne popravkena oruđimaobavitćeekipastručnihljudi.Položaj se unajvećoj tajnosti morazauzeti još noćas, a tijekom noći i u prvoj polovini dana treba dekonzerviratii osposobiti bateriju za djelovanje, te skloniti što je moguće višestreljiva.

Sjećanje na sedmodnevnoratovanje

Nedjelja, 15. rujna 1991. Po dobivanju zadatka upućen sam u skladište po opremu, a potom zajedno s Baltićem u Zapovjedništvo ZNG-aradi mobilizacije ljudstva baterije. Predložili smo da se osim nas, kao časnici pozovu Florijan Zore, Stipe Grubišić i BožidarBratić, ljudikoji većduži niz godina kao rezervničasnicirade uobalnimtopničkimbaterijamana Žirju.Budući da više od 7 godina nisam bio na bateriji, nisam se mogao sjetiti imena ljudi koji susačinjavali posade topova. Nešto iza dva sata automobilom su mepovezli kući,gdje sam uzeo vojnu opremu,pozdravio se sa suprugom i žurno izašaoizkuće. Djeca su mirno spavala.VratiosamseuPolicijskupostajuodakle smo krenuliuTribunj,gdjenasječekao policijskigliser. OsimBaltićaimene, na brodujebilo8 topničkih mehaničarai tri policajca - mornara.

Morejebilomirno,aputovanjedoŽirja prikratili smokartanjem.Na Žirje smostiglirelativnobrzo. U isto vrijemekad i mi uz molu uvali Koromašna pristala je treća kočarica tribunjskih ribara sa oko 25 ljudi. Prethodnedvije dovezle su jošoko SO ljudi. Pješke smo krenuli do obližnje vojarne gdje smo zatekli dosta veliki nered. Ljudi koji su došli prenositi streljivo, a kojima zbog tajnosti operacije nije objašnjeno što će se zapravo dogoditi sa vojnim objektima na Žirju, bijesni zbog onoga što JA radi po Hrvatskoj, napravili su nepotrebneštetekoje suse mogle i trebaleizbjeći.

Dogovorilismo da štoprijekrenemo prema6 kmudaljenojbaterijiJužnoŽirje. Kamionsmopokrenuligurajući ga,a prema baterijikrenulisuBaltić,topničkimehaničarii manjagrupa ljudizaduženihzaprijenosstreljiva. Ostalesmouputilipješke,ajasam ostaouKoromašni čekati ljude kojisu mobilizirani tijekomnoći. Ubrzo suiz selasvojim automobilima došliFrane Alić,Vladimir Kale, Ante Jurat iAlenAlić koje sam uputio da krenu prema bateriji i prevezu ljude koji prema tamo pješače.

Vrijeme jeprolazilonevjerojatno brzopanisam ni primjetiodaje svanulo,dajepočeoprekrasanljetnidan.Divan krajobraz i pjev ptica iz obližnje borove šume nikako se nisu uklapali u ružnu stvarnost da sam noćas duboko zakoračio u rat.

Nedugoiza7satiu vojarnujedošlaprva grupa mojihbudućihvojnikapredvođena pričuvnim kapetanomStipomGrubišićem. Jasam sagrupom krenuo premabateriji,aGrubišić jeostao sačekivatislijedećegrupe. Kada samstigao na baterijudekonzervacija topova već je bila u tijeku, a zbog nedostatka vozila prijevoz streljiva na položaj tekao je usporeno. U slijedećih nekoliko sati na baterijusu stigli časnici Florijan Zore iBožidarBratić, pa sam Bratićarasporediona dužnostskladištara,aonjeodmahpočeo sa izdavanjem odjeće, pričuvnog alata i pribora. Iz Kriznog štaba Žirje Milu Ferari, vođi grupe Tribunjaca predano je osobno naoružanje,bombe istreljivo,te jeistoodmahpodijeljeno,kako bisemoglaorganiziratiobranabaterijskogoslonca. Oko 14 satiiz selanam jedonesenprviručak. Bilismogladni,pa suukusnospremljenipašta šutaikruh ispod peke za trennestali.Odlučiosam da ubuduće kuhamo u vlastitoj kuhinji. Ivo Liverić i dobrovoljacsa ŽirjaEdiJurat vrsni su kuhari, a hranaće se čuvati i dovoziti izsela, jer mi nemamostrujeni plinskehladnjake. Sa zapovjedništvom uPolicijskoj upraviŠibenikanemamo nikakve izravneveze, a jedina posredna veza bila je radio stanica Kriznog štaba Žirja. Negdje u sumrak na otok je stigla postrojba aktivnih i pričuvnih policajaca, ukupno40ljudi,kojejepredvodioAnteVukušić, akojajeimalazadatakbranitibaterijuod eventualnog helikopterskog ilipadobranskogdesanta,tepješačkogosiguranja. Dogovorilismodasepostrojba smjesti uuvaliVelaStupica oko2,5 kmodnašeg položaja. Sa tom postrojbom uspostavilismo stalnu kurirsku vezu jer je zapovjednik posjedovao ručnu radiostanicu i bio ustalnoj vezisazapovjedništvomuŠibeniku.PoodlaskugrupezaosiguranjeuVeluStupicumismonapustilivojarnui povuklisenavatreni položaj, jersa36 ljudi, sa koliko je baterija popunjena, 18 pušaka i2 puškomitraljeza nismo mogli braniti cijeli baterijskioslonac. Jedinica ovog tipapoformaciji zaratno djelovanjepopunjava se sa 130 do 140 ljudi.

Prvi danbioje na izmaku i nikakvu obuku nismo mogli započeti. Topnički mehaničari završili suposao dekonzervacije te su napustili otok, a mi smo potražili mjesto za spavanje ispod borova, uz topovske zaklone ili u topničkom potkopu. Uglavnom na otvorenom umotani udeke kojesmopronašli uskladištu, ljudi suprospavaliili točnije probdjeli prvihsedam ratnih dana.

Cijelu noć obilazio sam položaj nastojeći pomoći riješiti mnogobrojne probleme na koje su ljudi nailazili. Postavljene straže osmatrale su i osluškivale sve što se oko nas događalo. Nismo imali radara, pa ni nikakvog sredstva za noćno osmatranje, a mjesečinajebilajedininašsaveznik.

Oko 2sataŽeljkoBaltić ija nalazilismoseuz drugi top. Pogledao sam u pravcu sjeveroistokaiizmeđu dvamlada borakoja su se laganonjihalaugledaosam siluetu velikog ratnogbroda itoodmahpokazaoBaltiću. Zaleglismoi osmatrali.Bilismosasvim sigurni da je to veliki patrolni brod neprijateljske mornarice. Sjeli smo na top, spustili cijev u položaj minimalne elevacije, ali cilj nismo mogli doseći jer je uplovio u naš netučeni prostor. Sve je bilo jasno. Saznali su da smo zauzeli položaj pa su uplovili tik uz mjesto gdje se nalaze skladišta streljiva s manjerom da ih topničkom vatrom unište. Odlučili smo još malopričekati, ne bi li se cilj udaljio iušaonam u zonu djelovanja, posliječega ćemo otvoriti vatru, makar najviše štomu možemo napraviti je da mu oštetimo dionadgrađaijarbole. Nismoskidalipogledasa cilja koji se nije micao, kojinije proizvodionikakve šumove, koji nije svjetlio. U jednom momentu Baltić se oglasio upitavšime nije li ono što gledamootočić Gušteranski. Da, bio je to otočić Gušteranski, ali je njegova silueta bila toliko slična silueti velikog patrolnog broda da su mi se još jednom pred zoru "odsjekle" noge kada sam sam obilaziopoložajistražu.

Te kaonislijedeće trinoćinisamzaspaonitrenutka. Ujutro 16. rujna odmahsmooformili3 topovskaodjeljenja. Prvitopzbog manjeg kvarainedostatka ljudi nismo koristili. U drugo topovsko odjeljenje raspoređeni su: Nediljko Silov, NenoRamađa,Damir Banovac,NencyNemčić,DraženKalpićiSinišaErcegović.Trećeodjeljenje sačinjavali su: ZoranBelamarić,ZoranJuričev, Marin Dodig, Denis Mijat i Robert Mateša, ačetvrto lvan Laća, Marijan Erceg, Stipe Juras, ZvonkoJunaković, Nikola Orbanić, Ivan Lovrić i Ivan Radovčić.

ZapovjednaodjeljenjesačinjavalisuDarkoBralić,DaneMikulandra,IvoPanciroviLjubomir Grubelić.željkoZanze,Dragan Rak, Ante Miškić, Živko Čičmir, Joso Šunjerga i Zdeslav Slavica činili su pješačko odjeljenje. Alen Alić, koji je postrojbi dobrovoljno pristupio, koordinirao je sa Kriznim štabom Žirja (hrana, veza i sve ostalo). Činjenicada je samo mali broj ljudi već ranije bio u obalnome topništvu i radio na ovakvim topovima u mnogome je otežala položaj u kojemu smo se nalazili. Za obuku ljudinadrugomtopu zadužen jeBožidarBratić, natrećem topu ŽeljkoBaltić, ana četvrtom Stipe Grubišić.Zapovjednaodjeljenje povjeriosamFlorijanu Zori, a sa pješačkim odjeljenjem rukovoditi će Ante Miškić.

Kraća obuka održana je tijekom jutra, a nakon toga izvršena je popuna streljivom. Poslije ručka ponovno smo vježbali. Ispaljivanje pokusnih granata za mnoge je bilo prvo topnička iskustvo. Zbog vidnog uzbuđenja posade smo udaljili od topova, a opaljivanjeje izvršio Marijan Erceg, kojije odradio nekoliko vježbinaovim topovima.

Dio ljudi koji je radio na prijevozu streljiva još jučer se vratio u Tribunj, a ostao je manji dio, što je bilo dovoljno, jer smo raspolagalisamosjednimvozilom. LjudiizTribunjaposlijeručka otišlisusvojimkućama, azamjenazanjihtrebalajedoćidovečeri ilislijedećegdana.

Spremanjehraneu našojkuhinji biloje nesigurno, paje tuobvezu ponovno preuzeoKrizni štab.Slijedećih 15 dana hranilisu nas mještani Žirja. Gotovoje nevjerojatno štoje selo nastanjeno sa ne višeod80 mahom staraca za nas učinilo. Svakogdana, bez obzirana opasnosti odaviona i vremenske prilike, u situaciji kadaje dostava hrane iz Šibenika bila gotovo prekinuta pomorskom i zračnom blokadom, u situaciji kada selo 9 dana nije imalo struje, mi smo svakodnevno imali dva kvalitetna topla obroka, svježi kruh i piće. Svihladnjaci,zamrzivači,agregatiradilisu za Hrvatsku vojsku.Prvih8 danahrana se spremalau privatnojkući Frane Alića,akasnijeu bifeu "Teuta". Dobaterijeidrugih punktova hranase prevozilaprivatnim vozilima. Onošto sumještaniŽirjana

Sjećanjenasedmodnevnoratovanje

zadatku prehrane i održavanja veze za nas učinili nikako se ne smije zaboraviti. I bez ove pomoći mi bismo vjerovatno izvršili zadatak koji je pred naspostavljen, ali bi tobiloznatno težei samnogoviše problema. FraneAlić,VladimirKale, OgnjenMiškić, MiroJurat, JereJajac,ViktorAlić, Ratko Konti,Ante Jurat, MarijaAlić, Marija Šižgorić, BepaJurat, ZorkaJurat, Anka Kale, AnicaMiškić, NevenkaMiškić,AnicaMrvica, Darinka Mrvica, Mateika Roman, DobrilaBaltić, LjubicaLaus, MilenaGrguričin, MaraRimac,MarijaAlićženaNikole,JurkaRadovčić,KaticaMrvica,JosipaPašara,ZdravkaJerkov,AlmaJerkov, StankaDobra, Anđelina Grguričin, Kristina Jerkov i Melanija Dobra nesebično su nam pomoglikada namje pomoć bilanajpotrebnija.

Tijekom dana postrojbi su dobrovoljno pristupili Dragutin Mrvica, Emir Berbić i Aleksandar Šimunović. Dragutin Mrvica raspoređenjeslijedećegdanau 1.topovskoodjeljenje,EmirBerbić upješačkoodjeljenjenadužnostpuškomitraljesca, aAleksandar Šimunović, student5. godine medicine, bio je zadužen za pružanjeprve pomoćii vođenje administrativnih poslova.

Iza 15 satiposjetilisu nasgospodaOnesinCvitan, BorisKale iizvjestiteljHTV-aAnteGranik. Savelikimzanimanjemgostisu razgledali skladišta streljiva, baterijski potkop ifortifikacije. Bili su iznenađeni i oduševljeni onim što suvidjeli. Razgovarali smo o potrebi da se položaj čuva i brani po svaku cijenu zbog njegovog strateškog značenja, a posebno o načinima dislokacije velike količinestreljiva.Spominjanesu raznemogućnosti, kao npr. razmještajpo otoku,odlaganjeviškaumore,demontažaradikorištenja barutnog i eksplozivnog punjenja, sklanjanje određene količine u potkope i slično. Gospoda su obećalada će nam, koliko god to bude u njihovoj mogućnosti, pomoćiu rješavanju ovih problema.

Posjeta je kratko trajala. Poziv radio stanicom inaši gosti su se žurno gliserom uputili u pravcu Vodica. Ostali smo sami sa svojimmnogobrojnimproblemima. Nismo znali što se oko nas događajer nismo imali nikakve veze sasvijetom. Nastavili smo sa uvježbavanjem topovskihposada sve do pred sumrak, a onda iznenadaiz pravca Šibenika začule su se snažnedetonacije. Nismo željeli povjerovati u ono što smo vidjeli. Neprijatelj jevjerojatno tenkovskim projektilima napao naš grad. Stajali smo zbunjeni, bespomoćno gledajući u pravcu sjeveroistoka. Vidio sam poneku suzu u oku. Bijes i očaj zbog nemogućnosti da pomognemo mogaosevidjetinalicusvakogvojnika. Mismoovdjeanašeobitelji,našgrad, našurodbinui prijateljetukutenkovskimgranatama. Višeod svega htjelismopomoći. Nemoćni smoi to saznanjenasubija, deprimiradote mjereda nitkoništane govori. Naši pogledi i misli usmjereni su ka Šibeniku. Znam da bi trebalo nešto napraviti da se ovo stanje promijeni, ali jednostavno nemogu.

Detonacije udaljinilaganosuutihnuleipalajenoć.Oblacisusakrilimjesecpasamupozorioosmatrače dapovećajubudnost, anapoložaju zabranio bilokakav razgovor, slušanje radija, lupanje ilišuškanje. Svi smo se pretvoriliu oko i uho. Osjećao sam da je naša prisutnost na bateriji otkrivena, iako sa jarbola nismo skidali jugoslavenskuzastavu, a vojnik Vjekoslav Kipler redovito je javljaonadređenomzapovjedništvuJAda je na Žirju sveu redu.

Oko 21satkurirskomvezomnamjedostavljenašifrirana poruka: "ZaklonjenaotocimajužnoodjužnepunteZlarinanalazi se grupaneprijateljskihbrodovaspremnihda napadnuŠibenik- uništiti!"Pohitalismonaoruđa,pripremilistreljivounajkraćemroku, izračunali elemente gađanja i počeli. Vidno uzbuđeni ispalili smo prve ratne plotune. Eksplozije granata razbile su sve strahove, dileme,sumnjeuvlastitemogućnosti imogućnosti omotakojimrukujemo. Početnicisusenaglo pretvoriliupravetopnike.Mijenjali smo režim vatre - čas brzi plotuni, čas pojedinačni rafali da bi neprijatelja što više zbunili. Pucali smo uglavnom nasumice. Korekturuvatresmopokušalivoditiuzpomoćpolicijskoggliserakojibiseopasno približavao ciljevima, tesevraćaoobavijestitinas gdje projektili padaju u odnosu na ciljeve. Kasnije nam je rečeno da smo te noći pogodili i zapalili jedan desantno-jurišni čamac neprijatelja, aostalibrodovisuse povukliu pravcu Visavandometanašihoruđa, dabisenekikasnijevratiliinapalinastopovskim projektilima. Budući je bila mrkla noć, neprijatelj je pucao nasumice provocirajući nas da otvorimo vatru i otkrijemo položaj što nikako nismo htjeli napraviti. Kada im je propaoi pokušaj da nas osvijetle svijetlećim

smiriloi zavladalaje grobnatišina.

Cijelu noćkretaosam se položajemod stražarado stražara, od topado topa, pričaosaljudima, upozoravaoih namaksimalan oprez i budnost. Predzoru zapovjednikjedinice za pješačko osiguranje AnteVukušić donio mi jeručnu radiostanicu (voki-toki) i obavijestio me da je moj znak raspoznavanja Sarajevo a da ću kontaktirati sa 301, 304 ili Palagružom u Šibeniku. Kasnije sam ustanovio da sa šifrom 301 radi načelnik MUP-a Šibenik Nikola Vukošić, a sa šifrom 304 ili Palagruža Goran Grguričin. Ova spravicaiztemeljajepromijenilanašpoložajisvedobroštosmoslijedećihdananapravilimožemodjelomično zahvaliti kvalitetnoj i stalnoj vezi sazapovjedništvomu Šibeniku.

Utorak, 17. rujna1991. Zoramejezatekla saposadomtrećegtopa. Izjutarnjesumaglicepolakosu izranjali obližnjiotočići.U pravcu rta Rasohe opazili smo dva neprijateljska broda. Uzbuna. Svi smo za čas na svojim mjestima. Ciljevi su u netučenom prostoru, a zbogborovih stabalanapoložaju preko ciljeva može gađati samo 4. top. Posadajespremna. Otvaramo vatru. Brodovi povećavaju brzinu. Razaznajemo,radiseodvaminolovcastarijegtipa. Bježe, jedanŽirjanskimkanalomu pravcuZadra, adrugiiza otočića Mažirina prema Visu. Ručnom pilom nastojimo srušiti borove koji nam onemogućavaju djelovanje na manjim daljinama prema sjeveru, sjeverozapadu isjeveroistoku. Ovabaterija izgrađenajeradiobraneoddesantas mora. Predviđenazonadjelovanja bila je jug, jugoistok, jugozapad i vjerojatno nitko nije predviđao da će se odavde pucati u pravcu kopna i grada Šibenika. Dobrovoljce koji su nam se priključili iz grupe Kaprijana koji su tijekom noći prenosili streljivo rasporedili smo na 1. top, kojegsmoubuduće zvali "kaprijski". Odjeljenjesu sačinjavali Dražen Radovčić, Čedomir Stojin, ČedoJelovčić, RadoslavBorković, Kristijan Radovčić iAntonijo Kardum. Zaobuku odjeljenja zadužen je BožidarBratić,StipeGrubišić preuzeo je drugo, aŽeljko Baltić treće ičetvrto odjeljenje. Zbog situacije u kojoj smo se nalazili nisam ni primjetio daje među dobrovoljcimadvoje djece, jer Antonijo Kardumi Kristijan Radovčić nisu imali više od16 godina. Ovidječaci proveli su snamapet najgorih ratnihdana ida im se bilo što lošeg dogodilo, to sebi nikada ne bihoprostio.

Oko6.30satidetonacijeiz pravca Šibenika.Neprijateljjeponovnonapao.Eksplozijegranatavelikogkalibraparaju zrak. Čini miseda čujem ibrujanje aviona. Buka je sve jača. Svi smo uzbuđeni, nervozni. Straha nema.Akoništadrugobranit ćemo prilaz gradu smorskestrane.Noćas i jutrosupoznalismosnagu svog omota. Razmišljamodjeci,supruzi,rodbini. Gdjesusesklonili,jesu liživii zdravi?

U7.05satipoziv putem radiostanice"Sarajevo, Sarajevo -zovePalagruža". Uzbuđenodgovaramnapozivpadobivamnaredbu. "Grupa neprijateljskih brodova iz luke Šibenik topovskim projektilima razara grad. Možete li djelovati po njima?" Hitro otvaramo topografskekarte, ucrtavamocilj, računamodaljinukoja iznosi oko18 kilometara. Krajnji domet našihtopova. Sumnjamdaćemo bilo štomoći učinitijersu omotiizliveni 1941. i1942. godine, astreljivojestaroinajvjerojatnije nećemopostićioptimalnerezultate, ali probati moramo. Mimo pravila o radu u obalskom topništvu korekturu ne radimo sa jednim već sa sva tri raspoloživa omota. Punimoi šaljemo prvi plotun. Čekamo. Nakon nešto višeod jedne minute čujemo "Palagruža, Palagruža, zovePero, što je ovo palo u luku blizu neprijateljskihbrodova?" Na položaju oduševljenje jer znamo da sutonaše granate. Kratakdogovor. Pero ćeosmatrati i izvješćivati,Palagruža vršitikorekciju,Sarajevo preračunavatielemente gađanjaivoditivatru.Nasamompoložaju jaradiostanicom primam informacije i naređenja te rukovodim vatrom. Željko Baltić preračunava elemente i izdaje naređenje oruđima. Nadopunjavamose iispravljamoeventualnegreške.Počinjemo,idemoraditi.Svisu napeti. Zapovijed:"Plotun,pali!"Peroizvješćuje : "Pala je 200 južno, Palagruža dvjesto dalje", naši elementi gađanja "daljinar 179, plotun, pali!" Pero i njegovi mladići izvanredno osmatraju i prenose nam podatke. Imam osjećaj da vidim ono što se događa u šibenskom zaljevu, da vidim kako gađamo

Sjećanjenasedmodnevnoratovanje

neprijateljskutopovnjaču.Pero viče: "Bravo, 100južno, onabježi, idepremakanalu Svetog Ante", moja zapovijed: "Tribrza, pali", kratak tajac a onda "Sarajevo, Sarajevo zove Palagruža, od sada ste Hrvatska. Prva hrvatska obalska topnička baterijaHrvatska". Oduševljenje,vika,polet.Sanducistreljivateški62kgprenosese kaoperca.PrenosimovatrubližeMandaline,odnosnouzaljevkod Remontnog zavoda. Djelujemoponeprijateljskimdesantnimčamcimakojinisuuspjelipobjećikrozkanal Sv.Anteisadasepanično vrteu krug čekajući povoljan momenat za pristajanje uz obalu nakon čega bi posade pobjegleu skloništa.Pero viče: "100 južno, 50 zapadno". Nevjerojatno brzrežim vatre. Naoruđima su već pravitopnici. Nisam mogao vjerovati da čovjek možeraditi saovoliko ljubavi, ozbiljnostiizanosa. Trebalobiusporitirežim vatre iohladiticijevi. Imamo zastoj na 1. topuiposadagapokušavaotkloniti. Donosimodluku da zatražimkratkiprekidvatre, aliiza južne punteZlarinapojavljujeseneprijateljskibrod, vjerojatnotopovnjača koju smoprotjerali iz šibenske luke. Ide upravcu Visa. Zapovijed "Poludesno neprijateljski brod- uništiti!" Otvaramo vatru iz tri oruđa.Pokušavanamumaćičestimmijenjanjemsmjeraplovidbe.Nekolikobrzihplotuna, a onda stupgustogdimasabroda, kojise gubi plutajućiu sumaglici. Ovaj nikako nije mogao stići doVisa. Sudećipo tomešto jeslijedećeg dana više od dva satahelikopter pretraživao akvatorij natom mjestu, brod jepotonuo.

Kratakodmor i hlađenjepregrijanihcijevi.Vrijemeleti, već je 10 sati. Sapolicijskoggliserakurirskomvezomnamjavljajuda je sklopljeno primirje. Iz pravcaVisapremaŠibeniku se kreće konvojod 4 manja ratnabroda.Primirje je, naređujem dasevatra ponjimaneotvara.Nekinegoduju. Uvjeren samda samupravu. Mismovojskakojapoštujenaređenjenadređenogzapovjedništva. Banda je na drugojstrani. Uskoro ponovo detonacije, brujanje aviona. Brodovi koji suprošlikrozprostorkojegami branimo nisu seusudiliućiu šibenskizaljev, već susezaustaviliušibenskomkanalu isadapucajupogradu.Vadimokoordinatenjihovapoložaja. Desetak brzih plotuna iuz nevjerojatno osmatranje i navođenje Pere imomaka, neprijatelj je natjeran daotplovi daleko od nasu pravcuRogoznice.

Slijedeći naš cilj je parkiralište ispred motela na šibenskom mostu, križanje benkovačke ceste sa Jadranskom turističkom cestom, vodosprema, Srimska lokva, križanje premaJadriji. Tučemo bez prestanka tenkove kojiiz ovog pravcanamjeravajuućiu grad.Pero izvješćujepravovremenoiprecizno. Tenkovi sezaustavljaju.Našiprojektilinedaju improći. Pod stalnomvatromdržimo pristup mostu i plato ispred motela. Imamo kvar na zatvaraču 4. topa. Inž. Marijan Dodig, Ivan Laća i Marijan Erceg rješavaju problem donošenjem i montiranjem zatvarača sa 6. topa. Režim vatre je strahovito brz. Osjećam da će kvarovi biti sve češći. Ne smijemoprestatijerbitakootvoriliprolazneprijateljskimtenkovima.

Ručak je stigao na vrijeme u 12.30 sati. Nikome se ne jede. Po koji gutljaj vode i to je sve. Dio tenkova se povlači Benkovačkom cestom.Kratakpredah, aondaradimodalje.Našisuu dostateškompoložajuoko vojarne"R. Končar" ivojarne"A. Jonić". Vadimoelementegađanjaovihciljevaiodmahdjelujemopo njima. Oko 14sati stanka. Ljudibimoglii hoćejoš, ali tehnika ne može. Pripremamo streljivo. Sitni popravci, koji zalogaj ukusno spremljenog kotleta. Cijevi su se malo ohladile. Radimo dalje, ponovo tučemo most, benkovačku cestu, Srimsku lokvu, pa opet vojarnu "Rade Končar" i "Ante Jonić". Iza 17 sati dobivamo najavu daneprijateljskiavionizpravcaZadra letiprema Žirju. Nekoliko minuta poslijeprekouvale Mala Stupica na nasseobrušio neprijateljski "Galeb". Uz zaglušujuću riku motora najprije je bombardirao vrh brda Kabal, a onda je bombama i mitraljeskom paljbom udario po nama. Prvi put od kada sam ovdje osjetio sam strah. Svi smo utrčali u sklonište osim Željka Baltića koji je sa puškomitraljezomostaonapoložajupucajućina neprijatelja. Steklismojošjedno dragocjeno iskustvo. Pravilnosmopretpostavili da će nas avioni ubuduće napadati s morske strane upopodnevnim satima dolazeći nisko nad morem iobrušavajućiseiz sunca tako da ih štokasniječujemo ividimo. Prematojstranipostavili smodvaosmatrača sa puškomitraljezom. Uz jedan nosiviraketnilanser čiji smo položaj svakodnevno mijenjalipo otoku, to je bila sva naša protuavionska zaštita.

Većihposljedicaodovognapadanijebilo pa smonastavilidjelovati poneprijateljusvedo21.30sati. Vidnoumorniprekinuli smo vatru jer zbog mraka osmatrači nisu mogli izvješćivati o pogocima. Vjerojatno zbog istog razloga i neprijatelj je prestao sa paljbom pa je zavladao mir. Oko naših topova bila su brda drvene ambalaže, mesinganih čaura, kartonskih uložaka za granate. Trebalo nam je dosta vremena da to odstranimo. Izračunao sam da smo toga dana ispalili preko 800 granata, što je gotovo nevjerojatan režim vatre, prvenstveno zbog činjenice da smo prosječno radili sa tri oruđa, jer je zbog kvara jedno gotovo uvijek mirovalo, a sadva nismo moglidjelovati prema sjeveru, jer su se nalazili na južnojpadini brda. Dansmo završili samo sajednim ispravnimoruđem. Duboko unoćtrajali supopravci. Zamjenedijelova,čišćenje i podmazivanjeoruđa.

Željko Baltić potpuno je promukao jer je bez prestanka cijeli dan izvikivao naredbe. Dogovaramo da ćemo sutra znak za otvaranjevatredavatizastavicompajeizrađenazastavica odbijeleplahte.Polau šali, polauzbilji odposada3.i4.topaupozoreni smoda na ovoj bateriji ne bi trebalo mahati bijelom zastavom, pa smo u skladištu pronašli jednu žuto-crvenu sa kojom je Baltić mahaoslijedećihdana.

Zbog pretpostavke da bi nas neprijatelj mogao napasti sa mora ili izvršiti helikopterski desant pojačavam stražarsku i osmatračku službu. Danassmo im umnogomepomrsiliračune i vjerojatno su ljutina nas.

Gotovocijelunoćobilazimpoložaj.Pred zorulegaosamnabetonskopostolje3. topa, alinisammogaozaspati.Ovoječetvrta besana noć. Razmišljam osvom sudjelovanju u ratu. Nisam vjerovaoda ću se ikada naći u položaju u kojem se sada nalazim. Po uvjerenju protiv samsvakognasiljairataposebno. Nitkomenebimogaonatjeratidaidemratovati uNiš, Valjevo,Zaječar.Aliovo jeneštodrugo. Ljudikojimaništanijesvetospremnisuuništitimojuobitelj,rodbinu. Spremnisurazoritisveštosugeneracije mojih predaka stvorile, hoće nam zamesti trag. Siguran sam da je moja ljudska dužnost braniti djecu, rodno Žirje, Šibenik i Republiku Hrvatsku.

Srijeda, 18. rujna 1991. Oko 5.30 sati nalet aviona na grad, a onda topovska paljba iz pravca mosta i vjerojatno vojarni. Zauzimamoborbenipoložajipočinjemoraditi.Ciljeviistikaoijučer,najprijebrodoviuluci.Tusmoizgledanapravilidobarposao, jersuprema izvješćimaosmatračadva broda pogođena. Prenosimo vatru naulazu kanalSvetogAnte,pravećivatrenuzavjesu radi spriječavanja uplovljavanjai isplovljavanja neprijateljskimbrodovima. Slijedeći ciljevi su vojarna "R. Končar", "A. Jonić", a potom most, benkovačka cesta i područje Srimske lokve. Trebalo bidjelovati po Okitu, ali taj cilj ne možemo doseći. U gradu strahovita buka, dižu se gusti oblaci dima. Detonacije avionskih i topovskih projektila odzvanjaju u daljini. U jednom momentu strahovita detonacija.Palagruža pitaosmatrače:"Gdjejeovajistresao?"OdgovaraPero: "IzmeđuželjezničkestaniceiPoljane".Ukočiosamse odstraha. Na tom području nalazi se mojstan. Kada bihznaoda su mojiu sigurnom skloništu bio bih potpuno miran. Ostavio sam ih, ada ne znamgdjećeseskloniti. Uovom stanu smo manje odgodine dana, ne poznajemo dovoljno susjede, ne znamogdjesu skloništa. Opet mi optimizam ulijeva povjerenje umoju suprugu, koja će sigurno zadjecu napraviti najbolje štobude mogla. Oko 15 sati, točno kako smo i predvidjeli, napadaju nas dva aviona. Žestoko nas raketiraju i mitraljiraju. Ovaj put gotovo nitko tko je imao pušku ne.odlazi u sklonište. Pucamo po avionima, a oni, vjerojatno zbog straha da ne budu pogođeni nisu bili suviše precizni, pa nekih ozbiljnih šteta nismo imali. Osim po našem položaju, avioni su sa nekoliko projektila tukli i selo Žirje. Rakete su pale oko mjesne crkve Velike Gospe.

Kratkapauza, a onda nastavljamo pucati. Ponovoisticiljevi. Tučemo tamogdjeje najpotrebnije. Situacija uŠibenikudostaje teška. U sumrak prekidamovatru. Stupovi dima nad gradom i okolinom. Putem Radio-Šibenika čujemo daje zapaljena crpka za gorivo na obali, skladište "Šipada", "Vinarija", skladište "Luke", pogođena kupola katedrale, pogođene mnoge stambene zgrade,

Sjećanje na sedmodnevna ratovanje

privredniobjekti. Svi smozabrinuti.Razmišljamodjecii supruzi, orodbiniiprijateljima.Umirujuće djelujevijestRadio-Šibenikada poginulih među civilnim pučanstvom nema. Netko pokušavarazbiti mučnu situacijudosjetkom da ćemo mi sve ovo popraviti, pai katedralu, ali štoćemo bezvinarije?Nije "upalilo", nitko senesmije. Naše misli suuz naše najdraže. NavečerjetelevizijaBeograd, čiji program odlično vidimo, objavila vijest da jeJNA ušla u "srpski gradŠibenik'\ Ovi su zbilja izgubili zdrav razum. Uz vijest su prikazane snimkeo borbama namostu.

Dio noći ponovno trošimo za čišćenje oruđa i manje popravke. Negdje oko 2 sata zaspao sam poslije gotovo 110 sati nespavanja. Umor me jedoslovce oborio s nogu. Pokrili su me šatorskim krilom pa sam spavao do zore.

Četvrtak, 19. rnjna 1991. godine. Puše umjerena bura. Već oko 7 sati avioni počinju bombardirati Šibenik. Malo iza toga oglašavaju se tenkovi smosta. Odmah počinjemoraditi. Izgledada danas nećemo biti uspješni kao prethodnih dana. Nešto zbog nepovoljnih vremenskihuvjeta,aneštozbog lošijegizvješćivanja iosmatranja, dostateškopronalazimociljeve.Izgledadasuubitku s naše strane uvedenitopovi zarobljeni u Rogoznici i na Zečevu, pa neiskusni osmatrači ne razlikuju granatenaših i ostalih oruđa. Iza podneva, kada je osmatranje preuzeoPero, tj. izvanredniDragoAras sa svojim momcima, stvari sukrenule pravim tokom.

Oko 16 sati napad aviona. Žestoko pucamo na njih. Na susjednom brdu stacioniran je naš jedini raketni lanser za protuavionsku obranu.Prilikom ispaljivanjaneispravna raketa izazvalaješumski požar, kojise, nošentramuntanom, nezaustavljiva širi prema nama. Vatrena stihija guta borovu šumu, makiju, travu i približava se našim skladištima streljiva. Ovo je nesumnjivo najteža situacija u kojoj smo se našli od početka ratnih operacija. Putem radio-stanice izvješćujem 301 i 304 daHrvatska mora privremeno prekinuti sa djelovanjima izamoljavamih daopožaru izvjesteljude uselu. Donosim odlukudase povučemou pravcu poluotoka KabalirtaRasohe. Bježimopredvatromočekujućidaćemosvakog momentačutieksplozijezapaljenogstreljiva. Kakove će posljedice eksplozije ostaviti na Žirju, susjednom otoku Kapriju pa i dalje, teško je pretpostaviti. Sa otprilike 800 metara udaljenosti Željko Baltić i ja promatramo vatrenu stihiju koja guta sve pred sobom. Željku je posebno teško. Na ovoj bateriji proveoje višeod12 godinaživota. Zovemgada krenemodalje, jerštosmodaljeodbaterijeimamonekešanseda preživimo. Neće ići. Odlazim dosusjedne grupepo vodui vraćam se do Baltića. Višeodpolasata stojimonaistommjestu pogledom prikovanimza vrhbrdaZvizdulja nakojemsenalazinašpoložaj. Ne vjerujemo svojim očima. Sve je izgoriloosimsamogvrhagdjesu postavljeni topovi. Ovdje opasnosti više nema, ali ne znamo što se događa s druge strane brda, tamo gdje je najveća opasnost - skladišta streljiva. Sudećipo gustimoblacimadima, vatra jesada nanajkritičnijemmjestu.Napetoiščekujemo, nitkoništa negovori, čekamo. Kroz dim gorenapoložajuvidimljude.Tosunašivojnicikoji sekrenuligasiti požarikoji suostali izavatre. Kadaje plamen prešao položajonisusevratil�pa seimi kroz zgarišteupućujemokavrhubrda. Garavi odčađi, opaljeneodjećeineopisivo žednidolazimo dotopova. Prošlismonevjerojatnosretno. Izgorile sunamcerade za pokrivanje topova, elektroinstalacijeidionišanskih uređajana 6. topu, osmatračkidurbin, praznaambalaža za streljivoi jošmanjevažnestvari. Pettopovai streljivosloženaunjihovoj blizini ostali su netaknuti. Iz podnožja brda, iz pravca skladišta streljiva i dalje se diže gusti dim. Odlučujemo dalje krenuti samo Baltić i ja. Suviše je opasno da sei drugi izlažu opasnosti. Uzimamo nekoliko brentača za gašenje požara i kamionom sespuštamou podnožje brda. Dolazimo ukrug vojarne. Nevjerojatno je kako je vatrazaobišla skladište. Sigurnozbogtogašto su borovastabla udaljena5 -10 metara odzgrada ištosuta stablačišćena.Zapaljenajesamozgradaspavaonice, kamenakućicau kojoj je nekadčuvalogorivo ijednastražara.Protupožarnimaparatimai brentačama gasimosvešto bimoglougrozitiskladištestreljiva. Dugosmosezadržalijer opasnostniizdalekanijebilaprošla. U samisumrakgoresa položaja dotrčao je Dragutin Mrvica rećinamdasmo napadnuti jerda iz pravca uvale Stupica Mala dolazi grupa diverzanata. Iako požar nije bio ugašen do kraja, skočili smo u kamion i odjurili na

položaj. Čitavogživotapamtitćuovupogibeljnuvožnjukamionomiolakšanjekojesamosjetiokadmijerečenodadonapadanije došlo, već da se radi o nesporazumu u kojem su učestvovati naši ljudi. Zbog netočne informacije i nepažnje moglo je doći do ranjavanja ili pogibije ljudi, pa sam ovu situaciju iskoristio da još jednom upozorim na maksimalnu opreznost i suzdržanost u upotrebioružja. Naime, doksmoBaltićijagasili požardošaojekuririzpostajezapješačkoosiguranjeupozoritinasdasejeprema nepotvrđenim podacima uz drugu stranu otoka viđen neprijateljski brod, a da prema nama kreće desant sa Visa. U to vrijeme petorica ljudi koje je vatra potisnula gotovo do rta Rasohe vraćala se kroz zgarište na poJožaj. Kada su se približili na oko 150 metara, da bi upozorili kolege na svoju prisutnost ispalili su dva rafala u zrak, a ovi sa položaja, zbog informacije kojom su raspolagali, mislili sudase radi oneprijateljutesu uzvratilinavatru. Petorkajezalegla uzaklon, adio posade4. topanapunio je omote i spustio cijev u pravcu došljaka. Da nije bilo prisebnog Nikole Orbanića koji je sa sebe svukao bijelu majicu, vezao je za cijev puške i tako dao znak da se vatra ne otvara posljedice su mogle biti tragične.

Kad se situacija smirila, sa većom grupom ljudi smo ponovno sišli do skladišta streljiva, potpuno ugasili požar, te ostavili trojicudežurnihradičuvanjazgarišta. Dežurnisusemijenjalisvakadvasata.

Premoreni smosevratili napoložaj. Požarsejeponovorazbuktaoupravcuselaiopasnoprijetiodauništigustuborovušumu okouvalaDraževicaiVelaStupica,šumukojusuŽirjani ljubomorno godinamačuvalii skojomsuseponosili. Samimčudomvatra se stišala na najkritičnijem mjestu, a grupa mještanaŽirjacijelu noć jedonosilavodu i gasilavatručim bi se pojavila izaprijetila ponovnim razbuktavanjem požara. Stajao sam uz osmatračnicu i gledao u pravcu kopna. Mnogobrojne vatre koje su gorjele od Ražinapreko Šibenika, vodičkog,pirovačkogi biogradskogzaleđaspojilesuse ujedanveliki požar. DabislikaPaklabilapotpuna izbiojepožarnajednomodKornatskihotoka,anašezgarištezatvaralojeovajnevjerojatniognjeniobruč.Slučajnosam seprisjetio jednog putovanja avionom iz Zagreba u Split i divnog pogleda na šibenski kraj. Slika kanjona rijeke Krke, Kornatskih otoka na zapadu,šibenske luke i samoga grada, otoka na jugu i primoštenskog kraja na jugoistoku duboko mi se usjekla u sjećanje. Često sam razmišljao o tome koliko smo sretni da baš mi živimo u jednom od najljepših kutaka zemljine kugle. Sva ta ljepota sada je ugrožena vatromkojusuzapalilibarbari, oni kojima ništa nije sveto, oni koji patološki mrze svešto je hrvatsko. Zaspaosamoko 11 sati, autrisatasamseprobudioi obišaopoložaj.Mjestimičnobiseokonaspojavilemanjevatrekojebise ubrzogasile.Vrijeme jebilo mirno, bez vjetra, panijepostojala mogućnostdase požarponovno razbukta.

Petak, 20. rujna 1991. godine. Oko 8.30satipočinjemo tući neprijateljsketenkovena mostu. Danasnam svepolazizarukom. Vrijemejepovoljno,osmatranjeinavođenjedobro, pasu našiprojektiliprecizni. Sudeći poonomeštočujemoputemradio-stanice diotenkovapovukao sebenkovačkomcestomvandometanašihomota. Sa većim ilimanjim intenzitetomdjelujemo popreostalim tenkovima sve do ručka. Kraća pauza, a onda nastavljamo. Oko 16 sati preko uvale Mala Stupica ponovo avionski napad. Raketirajunasimitraljiraju.Većsmopotpunorazradilitaktikuborbesaavionima,otvaramožestokuvatrupravećivatrenuzavjesu, aondasehitnosklanjamoupotkop.Izvješćensam dajenašaraketasrušilajedanoddvaavionakojisunasnapalii daje avionpao u predjeluotokaTetovišnjak,ali je izazvao požarna brduKapić gdjese vatra širi prema uvali Koromašna. Ovaj požar relativno je brzolokaliziran.

Do kraja danadjelujemopo tenkovimakoji se ponovo uvećem broju koncentriraju blizu mosta. Radimo do mraka, a onda zbog nemogućnosti osmatranja prekidamo. Iz pravca Šibenika čuju se detonacije teških topničkih oruđa. Neprijatelj nasumice razaragrad.Zabrinutismozasvojeobitelji. Odvodim grupuodokopetnaestvojnikadosvojekuće uselu, odaklećemotelefonirati. Svojenisam zatekao kući. Uskloništusu, alimi jesestra rekladasu svi dobro. Takođermijerekladase u Šibeniku puno govori

Sjećanjena sedmodnevno ratovanje

o doprinosu Žirja, odnosno baterijeHrvatska obrani grada.

Ljudi seredajuna telefonu.Poslijesvakograzgovorauzdaholakšanja. Svi suživiizdravi. Štetesu velike, aliuovommomentu to nikomenije važno. Siguran samda ćeovaj noćni izlet povećati i onako veliki borbenimoral ljudi.

Napuštamo selo_uronilo u mraki tišinu. Otraga u kamionu, čujem, pjevaju popularnu pjesmu "Moja domovina".Presretan sam. Razmišljam što je uzrokovalo da uglavnom vojnici amateri, loše naoružani i neobučeni, pobijede i zaustave moderno opremljenuarmiju,kažu, jednuodnajjačihuEvropi. Smatramda tvrdnja o snazi ovearmijenijetočna, dajeonaneobično slaba jer se okrenula protiv naroda kojije trebao bitinjezina najveća snaga.

Subota, 21. rujna. Intenzitetborbi jeznatnomanji uodnosuna prethodne dane.Povremeno djelujemo pociljevimanamostu, benkovačkoj cesti i po vojarnama. Poslijepodne tučemo samo vojarne i to jednim projektilom svake 3 -4 minute. Očekuje se predaja,pa ih neželimooštetitiiliuništiti.Sveovojenaše,aoružjeiobjektisunampotrebni.U zalazsuncaponovnonasnapadaju dva aviona napotpunoisti način kao iprethodnihdana. Ponovnonemamoozbiljnih šteta, jer su avionizbognaševatreneprecizni. Povremeno pucamo sve do 21 sat, a potom vodim drugu grupu u selo radi telefoniranja. Oko jedanaest sati iznenadni posjet gospodina Onesina Cvitana i grupe ljudi iz Kriznog štaba Tribunja. Donose nam 6 protuavionskih raketa. Šteta što nemamo još jedan lanser. Ove napraveznatnobi poboljšale efikasnost protuavionske obranejerbi selanserimogli rasporediti na dvijetočkei pokrivati prostorcijelogotoka. Zbog lošeg položajadanasispaljeni projektil nije pogodio cilj.

Ugodan razgovorsgospodinom Cvitanomtraje duboko u noć. Gospodin Cvitan postaojenašprijatelj.Mirna, tajninaziv pod kojimjeučestvovaou radio-priopćavanjima, nekolikoputanas jepozivalai hrabrila,aetoiprvinasjeposjetiona samompoložaju.

Nedjelja, 22. rujna 1991.godine. Oko 6.10satiprvedetonacijeizpravca Šibenika. Čujem, tučeteškotopništvoizpravcaZatona i Gaćeleza.Povremeno djelujemo po vojarnama. Očekujese njihova predaja ine želimo ihrazarati.Tenkovi samosta, uvidjevši da nemogudalje, uglavnom su se povukli. U dva navrataavioni bombardiraju grad. Čujemo da jerazarano čaki groblje Sv.Ane.To mogusamo životinje.

Oko 15 sati imamo dojavu da su iz pravca Zadra prema Kornatima i Žirju krenula dva aviona. Čujemo ihvisoko iznad nas. Djelomičnojeoblačno.Zauzimamopoloža1 očekujućiavioneizpravcaodaklesunasprošlihdanaredovitonapadali.Neuobičajeno dugo kruženad nama,a onda kad smo većmislili da suotišli, izpravca rta Rasoheobrušilisu sena nas.Ostalismo zatečeni.Prije negosmo se moglipomaknuti,ispalitiitijedanmetak, bilisu nad nama.Zaglušujuća rikamotora.ZoranJuričev,MarinDodig ija potrčali smo tunelomu potkop. Nismo prošli niti 3 metra, a iza nasse čula jaka eksplozija. Raketa lansirana iz aviona pogodila je u sam rubulaza u tunel.Da jepogodilasamo 10 cmlijevo, mi više ne bi bili živi. Gore na položaju ostali su LjubomirGrubelić i EmirBerbić. Nakonprolaska prvogaviona istrčalisuizzaklonauputivšise katunelu.Nisu vidjelidrugiavionkojijedolazioizistog pravca i koji ih je nezaštićenezatekaona pola puta. Instiktivno suse bacili nazemlju i tako zaštitili odkrhotina bombi kojesu pale na udaljenosti nevećoj od 15 metara. Udubljenje u Berbićevoj kacigi najbolje pokazuje koliko namje smrt bila blizu.

Avionisuprošli, pa smoLjubomir Grubelić, NikolaOrbanić i ja izašli napoložaj.Uz radarsko sklonište gorilo je30sanduka složenogtopovskogstreljiva. Vatra sevećtolikoproširilada jestreljivosvakog časatrebaloeksplodirati.Pokušalismo ugasitipožar, ali seništa nijemoglo napraviti.Brzo smo sevratili u sklonište. Kratkoizatoga položajsupočele potresati eksplozije.Trajalo jeto višeodpolasata.Bojimsedazrna kojanekontroliranoletenaokolonezapalestreljivosloženouztopove.

aposljedicesuovakve-razmišljamštobibilodajezapaljenotisućesandukasmještenihuskladištima.Biobitovatrometkojibise vidioičuovrlo,vrlodaleko.

Detonacijesuutihnulepaizlazimonapoložaj.Štetesuznatne.Pregledavamooruđa.Trećitopjeoštećentolikodaje neupotrebljiv.Pancirnozrnokalibra20mmnadvajemjestaprobilocilindarpovratnika.Slijedećegdana150kgtežakpovratnik donijelismosašestogtopa,aoštećeniposlaliuŠibeniknapopravak.

Položajjeizrovanavionskimbombamairaketama.Čaksuigromobranskistupoviizbušenipancirnimmecimaavionskih mitraljeza.Sigurnojeovobionajžešćiavionskinapad,azbognapadaizneočekivanogpravcaičinjenicedasmobiliiznenađeni pravoječudodanitkonijepoginuo.Pažljivosmopokupilineeksplodiranazrnatopovskihgranataisložiliihnajednomjesto,a ondasespustiliupodnožjebrdaradipregledaskladištastreljiva.Zaprepastilismosekadasmoustanovilidajenajvećeskladište tučenosa4projektilaodkojihsudvaizravnopogodilazgraduieksplodiralatikuzsloženesandukestreljiva.Krhotineeksplodiranih raketanalazilismozabodeneudrvenimsanducima.Samimčudomskladištenijeeksplodiralo.Danassmoimalimnogo,mnogosreće, akakojenašaraketaoborilajedanneprijateljskiavionobilatosmonaplatilipričinjenunamštetu.Unajkraćemrokuotklonilismo nastalaoštećenjaispremilisezaborbenadjelovanja,alidokrajadananismootvaralivatru,jersuseneprijateljskitenkovipovukli vandomašajanašihoruđa,aočiglednotrajalisuipregovoriopreuzimanjušibenskihvojarniJA.

Tenoći,slijedećihdanaimjeseciostalismoustanjunajvećeborbenepripravnosti.Zasveganekolikominuta,usvakodoba danailinoćibilismospremniotvoritivatruposvakomciljuunutardometabaterije.Zasedamdananeprekidnogdjelovanja, ogromnimzalaganjemsvakogpojedincaizgradilismobitnicunajvećihmogućnosti.TijekomratazaŠibenikikasnije,iakoječitava hrvatskaobalabilapodblokadomneprijatelja,akvatorijotokaŽirjabiojezatvorenzabrodoveJRM.Nanašempodručjunormalno seplovilo,jersmodanonoćnoštitiliputničke,teretneiribarskebrodove,tesurađivalisbrodovimanašeratnemornarice.

Neprijateljujeostalosamodanasgledasvelikeudaljenostiinikadsenijedannjihovbrodnakon18.rujna1991.godine,kad smoihotjerali,nijeusudiopribližitizoninašegdjelovanja.Priželjkivalismojednupravubitkusaneprijateljskimbrodovima,alina našužalostdotoganijedošlo.

Bezobziranastalnuprisutnostneprijateljskemornaricenašipoglediioruđanajčešćesubiliusmjerenipremašibenskom mostuigraduŠibeniku.BilismoponosništosmodalisvojdoprinosprvojvelikojpobjediHrvatskevojskenadsrpskimagresorom, odlučnidaakoponovopokušajubudemobaristotolikouspješni.Znalismodatoodnasočekujecjelokupnajavnostnašemlade države,znalismodabisvakinapadnutigraduHrvatskojželioimatisvojeŽirjeitonasjeobvezivalo.

KolikojeŽirjetihdanaznačiloHrvatskojgovoremnogobrojnepohvaleizrečeneodgrađana,općinskihidržavnihdužnosnika, ajedanprimljenibrzojavodčlanaVladeRepublikeHrvatske,DraženaBudišeglasi:

"Hrabrim vojnicima raketne stanice"Hrvatska"naŽirju.

Boraveći nekoliko dana na šibenskim ratištima pratio sam vašu junačku borbu protiv neprijateljskih jedinica. Ne potcjenjujući nimalogolemidoprinossvihvojnikaizapovjednikaHrvatskevojskekoji suostvarilipobjedunadneprijateljem, smatramdajeutoj borbi vaš dopri.nos bio presuda1z. Uime hrvatske vladezahvaljujem vam na junačkom držanju i vještom rukovanju oružanom silom kojom raspolažete. Ovašemdopri.nosuobraniŠibenikaobavijestitćupredsjednikaRepublikei VladuRepublikeHrvatske".

UŠibeniku22. rujna 1991.godineu 19sati".

Sjećanjenasedmodnevnoratovanje

Summary

ThenotesofMiroslavAlićaboutthewareventsatŽirjeinSeptember 1991.

ThetextcontainsthenotesofthereserveofficerofthecoastalartillerywhowasdraftedjustbeforethemeetinginthePoliceadministrationinŠibenik o,nSaturday,14th September 1991., forthefirsttimeafterthewarbegan.ltwasconfirmedthedepartureofthesoldierswhowereonthemilitaryfacilitieson Zirjeandwhowenttheirhomes,thentheworkingconditionof6oldcannonsofthecalibre 90 mmwhichwereleftontheislandandthesensitivityofthe easy-destroyableammunitionwhichhadtobehidden.ThereforethefishingboatshadtotransfertheinhabitantsofTribunjtohelptotransporttheshells, todeconservatethecannons,andnewcrewsmustbedraftedandtrained.MiroslavAlićwasappointedtobethecommander,whilethefarmercommander ŽeljkoBaltićwasnecessaryneeded.ThereserveofficersS.Grubišić,F.ZoreandB.Bratićwerealsodrafted.ThreefishingboatstransportedtoŽirjearound 75peoplewhowereexplainedtherethenatureoftheopperation.Togetherwithafewnatives,earlyonSunday,on15th September 1991., apartofthesepeople wassenftothecannons.Itstartedthestoragesupplyofthepeople.lnthesunset40policemencameasadefenceagainstthepossibleseabomeinvasion.Before thenightthecompletecrewsonthecannonsaredrawnfromthecoastalbarrackstowardsthepeakwiththecannonsbecauseoftheirsmallnumber.On Monday, 16thSeptember 1991., threecannonunits,theinfantryunitsandthecommandunitwithacoordinatorfortheliaisonwiththelocalcivilHeadquarters werefonnedfromthepeoplewhowereattheirdisposaLInthemomingtheyweretrainedonthecannons,andtheammunitionwasbrought.Afterlunch, theonlyonefromthiskitchenalongwiththeothersfromthevillage,itwasshootingwiththetrainingshells.ThegroupofthenativesofTribunj,whohelped intransportingtheammunition,wasreplaced.ThevolunteersfromŽirjejointheartillerycrews.Thebatterywasvisitedbydr.B.Kale,dr.O.CvitanandTV-reporterA.Granikintheaftemoon.ThetrainingwasheldlatertilithefirsteveningdetonationsfromthedirectionofthecityofŠibenik.Around 21.00 hrs. thehiddenpositionofthewarshipswasreportedneartheislandofZlarin,andafterthat,withoutcorrectionoftheshooting,itwasshotfarthefirstwar occasionfromthesecannons.Onelandingshipwashitwhiletherestofthemfiredforapproximately2hours,tryingtodiscoverthesourcesoffire.On Tuesday, 17',, September 1991.,awalkie-talkiewasbroughtwiththeconspirativename"Sarajevo"forthecommunicationwiththePoliceadministrationin Šibenik.Inthedawnitwasfiredon2warshipswhichappearedthen.AmongthevolunteersfromtheislandofKaprijewhohelpedintransportingthe ammunition,itwasfonnedacrewonthecannon,latercalled"thecannonofKaprije".At 7.05 a.mitwasreceivedtheordertoshootatthewarshipswhich shootfromthecannonsatthetownfromthecityport.Theshipswerewithinthefurthestreachofthecannons(around 18,5 km),andtheshellswhichwere atthedisposalweretheoldAmericanshells.Thecommunicationforthecorrectionoftheshootingwasestablished.Afterthefirstshotsitwasreportedthe conspirativenameofthebatteryisreplacedspontaneouslyinto"Croatia".Apartoftheshipssailsthroughthechanneltowardstheislandof Vis.Around10.00 a.m.itwasreceivedtheinfonnationabouttheannisticeuponwhichsailedfromtheislandof Vis towardsŠibenik.StoppedintheChannelofSt.Anthony, thesemilitaryshipsopenedfireatthecity.Afterbeingshot,theysailedaway.ThefirewasopenedattheareainfrontofthebridgeofŠibenik,wherewerethe tankswhichshootatthetown,andafteratthebarracks,wherefromthefirewasopenedatthetown.After 5.00p.m.oneplaneattacksthebattery.Theshooting lasteduntil 9.30 p.m.whenonlyonecannonremainedinthefirecondition.Duringthedaytherewerefired 800 shellsaltogether.OnWednesday, 18th September 1991., at 5.30 a.m.theattackoftheairplanesstarted,tanksandcannonsatthetown.Fromthebatteryitwasopenedthefireattheareaofthe ChannelofSt.Anthonywheretwowarshipswereplaced,aswellasattheareainfrontofthebridge.Around 3.00p.m.itcametheattackoftwoplanes.At thistimevillageofŽirjewasunderair-raid,also.Laterintheeveningitwasheardthenewsontheradioaboutthedamagedbuildings,port,petrolstation andtheCathedralinthetown,anditwasseenthereportonTv,madebyTV-Belgrade,about"thevictoriousentranceoftheSerbianarmyintheSerbian townofŠibenik".OnThuesday, 19'h September 1991., thebatterywasattackedbytheplanesaround 7.00 a.m.and 4.00 p.m.Theshootingwentonuntilthe airattackintheaftemoonhours,whenthebushesweresetonfirebythe/lamethatwascausedbythelaunchingthesmallanti-aircraftrocket.Thebattery hadtobetemporarilyleft.Thecannonsufferedsmallerdemages.Togetherwiththenatives,thefirewasextinguishedalinightlong.OnFriday,2(J'September 1991.,thefirewasopeneduntil8.30 a.m.Around4.00 p.m.itfollowedanotherplaneattack.Oneplanewashitbythesmallrocket.Theshootingwentontili thedarkness.Apartofthecrewsfromthevillagephonedhameduringthenight.OnSaturday, 21" September 1991., ararefirewasopenedatthebarracks wherefromthesurrenderwasexpect.InthesunsetitstartedanotherairattackThefirewasopenedtill 9.00 p.m.dr.O.Cvitanandthegroupfromthecivil HeadquartersofTribunjvisitthebatteryandbring 6 moveableanti-aircraftrockets.OnSunday, 22nd September 1991., itwasopenedararefire.Thetanks withdrawfromthecitybridge.At 3.00 p.m.itwasannouncedthecomingoftwoplanes.Intheirattackbyplanerocketwasdamagedthemineshaftmadeof thereinforcedconcrete,thepileofthehandyammunitionwashit,onecannonwastemporarilydamagedandthewarehouseoftheshellswhichcouldnot havebeentransportedontimewashitwithoutdamage.Oneplanewashitbytherocket.Thatwasthelastattackonthebatteryanditslastardentaction. "Sjećanje"jenaosnovidnevničkihzabilješkinapisanotijekomožujka1992.godine.OsimkratkognavođenjauknjiziIveLivakovića"Obadva, obadva"(Šibenik,1992.)ovojeprvoicjelovitoobjavljivanje.(Op.ur.)

Ing.MiroslavAlić(Žirje,1951.)jeobrazovannŠibenikniZagrebn.DjelatanjenHPTkaovoditeljslužbeposlovaodržavanja.Uzvaujupričuvnogčasnikasudjelujeuvojnim ,ježbamanaŽirjuod1975.,a1981.postavljenjezapričuvnogzapo\jednikabitnicenaVelomvrhu(sjevernaobalnabaterija).

UDK355.02

PROBLEMATIKAOBALNEOBRANE

na prostoru šireg područja ŠIBENIKA i šibenskih otoka

Šibenskiregion sa kopnom iotocima,te međuotočnimakvatorijemu okvirimaDalmacijekaodijelaRepublikeHrvatske, čini vrlovažan oslonackoji osigurava relativnosigurne pomorskeveze Dalmatinske regije sa sjeverozapadnim dijelomHrvatske preko Hrvatskog Primorja.Sve pomorskedužobalnekomunikacijezaštićene su prirodnimpojasomotočnogarhipelaga na liniji otokŽirje - o. Kornat - o. Dugi otok - Molatska grupa otoka.

Za slučaj presijecanja kopnenih pravaca koji vode u unutrašnjost Republike ili k vanjskim saveznicima, jedina veza za komuniciranjeostajepomorskiput. Zbog toga seproblemorganizacijeobalneobranepostavljakaovrloaktualani složen ujednim takvimmogućim uvjetima, a štone bitrebaloomalovažavati,imajućiuvidu postojanjejakihsnaga9. korpusau Kninu itzv. "SAO-krajine".

Pojamobalneobranetrebashvatiti kaocijeli jedansustav snaga, sredstava, mjerai postupakačiji je cilj osiguravanjepomorske komponente egzistiranja na prostoru srednje Dalmacije, a i šire. Snage obalne obrane čiji je sastav različit i mora biti pod jedinstvenomzapovjednomstrukturomkoja dobro poznajeproblemepomorskeobrane,zahtijevajuudruživanje rodovskihsastavai službi Oružanih snaga odosnovnih postrojba satnija - baterija panadalje.

Na osnovi dosadašnjih iskustava izvođenja tzv. "amfibijskih operacija" u raznim dijelovima svijeta i na različitim morskim prostorima, a posebno u današnjim - suvremenim - uslovima, pokazalo se je potrebno i vrlo efikasno stvaranje nižih taktičkih sastavapostrojbiposebnoobučenihiosposobljenih zavođenjeoružaneborbenaobali,otocimai priobalnomimeđuotočnommoru. Cilj i osnovni smisao postojanja iodržavanja takovih sastava snaga obalne obrane je:

1. - zaštitaispriječavanjeprilazaneprijateljskihsnagamaRMi MDP samoraodređenimtzv."desantno-iskrcninipodručjima", kaoi prilaženje iiskrcavanje helikopterskihdesanata u zato pogodnim područjimana kopnu ili značajnijem otoku.

2. -zaštitaiosiguravanjepomorskihkomunikacijabilounutrašnjegilimeđunarodnogznačaja,aposebnouuvjetima postojanja otočnog zaštitnog pojasa koji omogućava postavljanje određenih snagaodbitnogstjecajanasigurnost zaštite komuniciranja morem u zoni odgovornosti.

3. -zaštitaispriječavanjenesmetanogpodilaženjaiizvršavanjenapadasnaga neprijateljskogzrakoplovstvanaciljevena kopnu ili otoku od vitalnog značaja za zemlju - branioca, a ujedno pogodnim rasporedom obavještajno-izvidničkih organa moguće je blagovremeno otkriti, najaviti i staviti u pripravnost snage protuzračne obrane oko mogućih objekata koji bi mogli biti napadnuti neprijateljskimRZ-om, odnosnoda se može civilnopučanstvoblagovremenoobavijestitiiskloniti.

4. -zaštitaiosiguravanjeutočišnihpodručjavlastitihflotnihsnagazavrijeme popune,remonta,odnosnopripremeza izvršenje predstojećihzadatakanamoru.

Da bi se mogli realizirati postavljeni ciljevii zadaci sa snagama obalne obrane, nužno je shvatitii osigurati:

1. -organizirati,obučitiipripremitiudružene sastave različitih rodovaOružanih snagaizborompogodnihvrstanaoružanjaza određeno područje na obalnomrubu ili otoku.

2. - osnovni nosilac organiziranog vatrenog sustava na moru jesu snage obalnog topništva i raketa za djelovanje po neprijateljskim pomorskim i pomorsko-desantnim snagama na moru i u zahvatu obalnog ruba, a u tom sklopu i određene snage

Procjena,izvješćeizapovijedizprosinca1991.

PZO,MP,Mlnž idr.

3. -postojanjeobalnihpomorskihplovnihsastavaosposobljenihzabrzeiučinkoviteintervencije upriobalnomimeđuotočnom moru, koje će u suradnji sa snagama obalnog topništva i raketa izvršavati patrolnu,PPd i PDivO i zaštitu plovnih ruta,utočišnih područja,te zadataka izvidničko - obavještajne prirode na moru.

4. - pogodnim rasporedomi dodjelom zona odgovornosti,potrebnoje osigurati učinkovitu kontrolu i zaštitukomunikacija i drugih objekata, ada bisetomogloi realizirati nužnojeorganizirati odgovarajuće organe izapovjedništvasastavljenaodstručnih i kvalificiranih starješinasadužim iskustvom u razradi iprimjeni određene koncepcije pomorske obrane u cjelini iposebno obalne obrane.

Namase u našojregiji nudi vrlodobrauvjetovanostorganiziranja ipripreme snagaobalne obrane s relativno malim snagama isredstvimakoja bi osiguravalavrlovisok stupanja učinkovitostt jer imamo:

- razuđenu obalu sa nizomvrlo pogodnihotoka zaposjedanje odstrane snaga obalne obrane različite namjene,

- možemo organizirati višeslojnu topničko-raketnuvatru s manjim vatrenim postrojbamasa više pravaca, a što iziskuje vrlo velike snage protivnika za učinkovitoprotudjelovanje,

-možemosamanjeskupimosmatračko-izvidničkimsistemimaradara idr.sredstavazablagovremenootkrivanjeiidentifikaciju vrlo brzo dobiti podatke o kretanjima neprijatelja na moru i u zraku, korištenjem pogodnog rasporeda tihsredstava.

- također korištenjem već postojećih punktova i signalnim sredstvima se može vrlo brzo do određenog punkta dostaviti izvidničkipodatak.

Stanjeobalnihbaterija

naotoku Žirju, izvješće.

POLICIJSKOJ UPRAVI - ŠIBENIK

Na osnovi uvida u stanje popunjenosti postrojbi - obalnih baterija i ostalih snaga namijenjenih protudesantnoj i protudiverzantskoj obrani otoka Žirja, otočnog i međuotočnog akvatorija šibenskog arhipelaga, obvezatan sam Vas izvjestiti po slijedećem:

Postoji(...)nedostatakljudskog faktora za normalan rad baterija(...). Potrebnoje popuniti bateriju sa 2 do3 MB-60 mmi 2 do3 mitraljeza 7,9 ili 12,7mm. (...)

Na osnovi iznijetogstanja i dogovora sazapovjednicima postrojbi na o.Žirju,predlažem:

1. - od postojećeg fonda pješačkih snaga MUP-a na otoku izvršiti popunu pješačkih vodova do punog brojnog stanja, a preostalidiopješ.satnijeostavitiupričuvizapovjedništvaotokaza intervencijepoukazanoj_potrebi,premarazvojutaktičkesituacije udatommomentu.

2.- izvršiti planiranu popunu s ljudstvom(...).

3. - molim dasepostavljenim zahtjevima izađe u susretiz slijedećih razloga:

- otok Žirje u kontekstu sa OB-ZEČEVO i OB-RADUČA(o. Murter) čine solidnu branu i cjelinu za osiguravanje pomorskog zaleđasnagama kojeizvode borbenadjelovanjana prostoru općina Šibenik - Drniš,

- postojanjem ovih vatrenih postrojbi koje bi trebale biti objedinjene pod jedinstvenim zapovjedništvom, onemogućava se pristupneprijatelju iborbenodjelovanje spomorskimi pomorsko-desantnim snagamanaobalnomodsjeku: RTPloče-VodiceBiograd.

- popuna s borbenim sredstvima PZOneophodna je iz razloga, jer je obalna baterija zrakoplovstvu "eskadrilno interesantan cilj" u situacijikada se namjeravaugroziti pozadina prostorakopnenih snaganafrontu -113.br. ZNG.

- sigurnim držanjem kvalitetne borbene gotovosti i popune navedenih obalnih jedinica u zajednici s obalnim pomorskim snagamau stanjusmoizbjeći kopnenu blokadu, koju će neprijatelj najvjerojatnije pokušati presijecanjemkopnenih komunikacija općine Šibeniksa s/z dijelovimaRepublike Hrvatske, ana prostoruZadar- Biograd.

ZB/ZB

PODNOSILACIZVJEŠĆA

topnički pukovnik-brigadir

Zvonimir Baraković

(Uprilogu: ...)

Predloženisastavljudskogfaktora,a u svezi sarasploživim SRT, temjestom, namjenomiulogom otoka Žirjauobrambenom sustavuopćine Šibenik, vrlo jeznakovitizslijedećihrazloga:

- svakopresijecanjekopnenihkomunikacijaodstraneneprijatelja na prostoruBiograd-ZadariupodručjuSplita, usmjerava cjelokupnu prometnu aktivnost na morsku plovidbu;

- zaslučajprivremenog prodora neprijateljskihsnaga uneposrednublizinu Šibenikanaudaljenostod6do10km, značiveliku opasnostza sam grad, te djecu, nejač i druge dijelove populacije kojinisu sposobni primiti oružje i boriti se na fronti;

- otok Žirje mora u sustavu osiguravanja pozadine snaga na fronti činiti sigurnu prepreku zasvakuaktivnost neprijatelja sa mora.

Procjena,izvješćeizapovijedizprosinca1991.

ZAPOVJEDNIŠTVOOBALNOG

OBRAMBENOGPODRUČJAŽIRJE

27.12. 1991.

KOROMAŠNA

ZAPOVIJED op. br. 1

karta1:100 000KoV:list Šibenik, Split,Vis

1:25 000:listŽirje (istok), Žirje (zapad)

1:100000pomorskalist100-21 Šibenik-Split

1. - Neprijateljske snagesastava9. korpusakombiniransasnagamačetničkihformacija-dobrovoljacanalazeseu neposrednom dodiru sa snagama Hrvatske Vojske na liniji: pl. Moseć - pl. Promina - V. Glava - s. Čista M. - s. Morpolača - s. Stankovci - s. Pristegidalje nazapad. U područjus. ČistaM. u toku su žestokeborbezaoslobođenjetogpodručjaodsnagabivšeJNAičetnika. U područjima otoka iotočnihakvatorija o. Visa i o. Lastovabazirajuglavne snage bivše JRM, sastava:š/b-"GALEB", PB"VIS",triVPBR-R32,33 i34, grupapatrolnihbrodovaičamaca oko8do 14brodova,udarnegrupeRČ, TČiRTOP.sadijelom desantnihbrodova i desantno jurišnih čamaca tipa "601", "613", "621" i "631" od oko 10 do 12 plovila.

Brodovi R-32, 33 i 34 zajedno saPČ tipa 171 i 181 vrše povremena patroliranja i upade prema teritorijalnim vodama Rep. Hrvatske, te osmatranje iz područja o. Sveca- o. Jabuke na udaljenosti oko 15 do 20 milja odobaleo. Žirja. Vrlo jevjerojatno da navedeni brodovivrše elektronsko i dr. izviđanje aktivnostisnaga HRM i KoV HV, jersu isti opremljeni za tu svrhu pogodnim uređajima.

Iz pouzdanih izvora je prikupljeno dovoljno podataka da se na o. Visu mogu opremiti snage jedne mornaričko-desantne brigade od postojeće i dovožene ratne opreme i naoružanja u ljetnom periodu, sa dopunom NVO preveženom pri "pražnjenju" garnizonauŠibeniku.Nijepoznatogdje jeprevezena opremai naoružanjebivše 139. brmp iz garnizonaPula.

Obzirom napostojećesnageusastavu bivše JRM i mogućnostiformiranjajedinica MDP nao. Visu, te namjere imogućnosti i snaga 9. korpusa uz podršku snaga RZ u izvođenju operacija sa snagama LBA i TrHe, ne treba isključiti mogućnost pokušaja izvođenjakombiniranog pomorsko-helikopterskogdesantana prostor"DALMATINSKAPLOČA",a u slučajupovoljnograzvoja situacijenazapadnom sektoru bojišta, zap. od r. Krke, mogućeje očekivatimanji desantokoojačanog bataljona MDPnaprostoru SrimskaLokva- Vodice - Tribunj. Dabise izvele navedene aktivnosti bilo binužnoneutralizirati iizbacitiizborbe obalne baterije na o. Žirju ioab-Zečevu. Za ovaj zadatakpotrebnoje upotrijebitisnageod24aviona LBAsanaprezanjemod2,0 do2,5 a/p što bi iznosilo od 48do 60 a/p poavionuu prethodnimborbenim djelovanjima.

U prethodnimborbenimdjelovanjimaneprijateljbidjelovaokombiniranim pomorskimsnagama(ZTG)formirajućiBRUG -1 i 2za vođenje borbe sa jedinicama OA i pripremu iskrcno-desantnih rajona. Otok Žirje bi morao izbaciti iz borbenog djelovanja , udarima grupa LLBAi BRUG-a, kako bisiolakšao pristupobaliiskrcavanje MDPu područjima"DalmatinskaPloča" ili Srimska Lokva - Tribunj. Za navedenizadatak neprijatelj može angažirati LBAsa aerodroma Bihać, Mostar, Titograd i Zadar, a ne treba isključiti i druge aerodrome na teritoriji C. Gore. U prethodnim djelovanjima očekivati je udare grupa diverzanata po objektima obalne obrane i elektronska djelovanja na radio sustav OS. Za osvajanje o. Žirja

MDP koji bi mogao prevoziti morem i zrakom, sa grupiranjem glavnih snaga na prostoru zap. dijela o. Žirja. Vrlo snažnom avijacijskom podrškom težio bi neutralizirati sustav OAiPDO otoka, zajedno sa ubačenim DTG prije početka glavnih borbenih djelovanja.

2. - Na liniji dodira sa snagama 9. korpusa i kombiniranih četničkih i terorističkih snaga nalaze se snage 113. i 142. br. HV. Snage RRM nalaze se u područjima disperzije po planu Zapovjedništva HRM pripravne zainterventna djelovanja namoru. Na o. Murteru i u području rta Zečevo sudjeljuju snage OA- 113. br HV.

3. - Obalno obrambeno područje Žirja ima zadatak organizirati i izvoditi protubrodsku, protudiverzantskui protudesantnu obranuotoka ŽirjaiotočnogimeđuotočnogakvatorijazajednosasusjednimsnagamaHV. Ugranicamadometatopn. oruđavršiti zaštituiosiguranjepomorskogprometanaotvorenomiumeđuotočnommoru, teosiguratiprihvatza slučajpotrebedijelovasnaga sakopnenog dijela ratišta.

4. - Odlučio sam težište obrambenih aktivnosti organizirati u suradnji sa oab-Zečevo i Murter na prilazima otočnom i međuotočnom moru štiteći prilaze obalnom rubu i eventualnim mjestima iskrcavanja PMD i snaga HD. Na otoku težište PDO organizirati us/z dijeluotoka osloncem nauređeni OBO- V.Glava (tt. 102), a u zajednicisa snagama oab j. Žirje.

TežištePZO imati na rasporedu jedinicaOAiOROSt.

Borbeni poredaku jednom borbenomešalonu s pričuvom.

Gotovost snaga za obranu - odmah.

Stožernamjesto zapovjedništvaotoka upodručjuStraža (tt. 120).

5. - l.oab - j. Žirje sa l. vodomPdOd upodručjuu. VelaStupica, organizira ibranipodručjeistočnog i j/idijelaotokaŽirja, sa zadatkom:

-uzajednicisa oab- Zečevo spriječavati prodore PSneprijatelja u međuotočno i obalno moreiz rajona koji izvode kursevirna izI. Vis uzone djelovanja baterija;

-uzajednicisa oab- sj. Žirjespriječavatiprodoreneprijateljskihsnaga sa otvorenog mora kaotočnom moru, te usuradnjisa oab- Murter spriječavati prodore PS kroz Samogradska vrata u Murtersko more i k mogućim desantno iskrenim područjima;

-u zajednici i suradnji sa oab - Zečevo i Murter osiguravati pomorsku plovidbu kroz međuotočne kanale i na otvorenom moruugranicamadometatopništva;

Osmatračnicabaterijeu rajonuZvizdulja (tt. 91).

6. - 2. oab - sj. Žirje sa 2. vodom PdOd u rajonu OBO - Vela Glava, organizira i brani područje s/z dijela otoka Žirja, sa zadatkom:

-u zajednici sa oab - Murter spriječavati prodore PS neprijatelja sa otvorenog mora kroz Samogradska vrata u Murtersko more i k obalnom rubu;

Procjena,izvješće izapovijediz prosinca 1991.

- zajednosaoab - j. Žirje i Murter štiti dužobalnu pomorsku plovidbu i komuniciranje između otoka šibenskogarhipelaga; Osmatračnica baterijeu područjuV. Glava (tt. 102).

7. - Protudesantni odred (PdOd) - 1. i 2. u protudesantnoj rezervi u rajonu "Koromašna" u gotovosti za intervenciju po ukazanoj potrebi. U osnovnom području rasporeda izvršiti organizaciju obrane područja Koromašna- Mikuljica.

Osmatračnica zapovjednikaodreda u području Mikuljica (k. 101).

8. - PZO organizirati u područjima rasporeda jedinica postojećim borbenim sredstvima PZO i vatrom grupe strijelaca i automatskihoružjananiskoletećeavione ihelikoptere.

U slučajevima jačeg napada neprijateljskih zrakoplovnih formacija na područja rasporeda jedinica, ljudstvo i materijalna sredstvasklanjatiunamjenskaskloništa,a sborbenimsredstvimavoditi borbu protivnalijetajućihavionainaoružanihhelikoptera.

9. -Protukemijsko-nuklearnoibiološkoosiguranjeurasporedimajedinicaizvoditisklanjanjemljudstvaiMS-aupripremljene objekte, a po završenom napadu izvršiti primarnu dekontaminaciju. Po ukazanoj mogućnosti izvršiti potpunu dekontaminaciju, osloncemnakapacitetemjesnihizvoraidobijenihpojačanja.

10. -U područjimarasporedajednicaorganiziratineposrednoosiguranjeelemenatarasporeda, ukomciljuodređivati:

-dežurneosmatračeipojedinavatrenasredstvanaosjetljivimmjestimanajvjerojatnijepojaveDTGilidrugihsnaganeprijatelja,

- dežurna topnička oruđa sa posadom za slučaj iznenadnih pojava neprijateljskih plovnih jedinica u zoni djelovanja baterije,

-dežurnasredstvaPZO zaodbijanjeiznenadnognapada neprijateljskihzrakoplova-helikopterauzoni djelovanja,

- patrolnom službom osiguravati kontrolu teritorija otoka u zoni odgovnornosti jedinice, a posebno u zonama izvršenog zapriječavanja;

Samjesnim pučanstvomiKriznimštabomMjesnezajedniceŽirje održavati tijesan kontakt,vršitirazmjenumišljenjaielemente procijenjene dnevne i tekuće situacije na otoku i uotočnomakvatoriju.

11.- Pozadinskoosiguranjesprovoditiosloncemnaorgane snabdijevanjaredovnimsljedovanjemmorskimputem,azapotrebe prekidaredovnogsnabdijevanjaosloncemnauskladištenerezerve imjesneizvore. Uvrijeme neborbenih djelovanjaishranuljudstva vršiti kuhanom hranom, a u toku izvođenja borbenih djelovanja kombinirane ili podjelom suhog dnevnog obroka hrane (Sd/o).

Utrošak streljiva za topn. naoružanje odobrava se po potrebi, a za pješačko naoružanje 0,7 b/kna dan borbenih djelovanja. Utrošak pogonskih goriva i maziva prema ukazanoj potrebi do 1,0 p/r za vrijeme borbenih djelovanja za agregate, a za m/v po ukazanoj potrebidoO,7p/r dnevno.

Raspored pozadinskih jedinica i ustanova na otoku u područjima OBO i u području "Koromašna", odnosno u području OROSt.

12. - Veze na otokuorganiziratii održavati prema postojećojšemi vezai razgovorniku.

Izvješćadostavljati:

-dnevnogsvakogdanado18,00satiuzjutarnjudopunu,

-borbenapopojavineprijateljauzoniodgovornosti,autijekuborbesvakadvasataborbenihdjelovanja,

-izvanrednapopotrebiODMAH!

13.-Uslučajuiseljavanjastanovništvaskopnenogdijelaopćine,prekoorganaMjesnezajedniceusuradnjisaodređenim organimaopćineŠibenik,vršitiprihvat,smještajiosiguravanježivotnihuvjetazaeventualneizbjeglice.Organiziratiprihvatizbjeglica u1.MunaiKoromašna,asmještajupostojećevikendiceidr.zidaneobjekte.

ZB/ZB

ODOBRAVA

nač.pol.UpraveŠibenik

KRATICE:

bik - borbeni komplet

BRUG- brodskaudarna grupa

DTG- diverzantsko-terorističkagrupa

HD- helikopterskidesant

HRM- hrvatskaratnamornarica

KoVHV- kopnena vojska

LBA- lovačkobombarderska avijacija

LLBA- laka lovačko bombarderska avijacija

MB- minobacač

MDP- mornaričko-desantnopješaštvo

Mlnž- mornarička inžinjerija

MP- mornaričko pješaštvo

MS- mornaričkesnage

m/v - motorno vozilo

NVO- naoružanje ivojna oprema

o.- otok

OA- obalnaartiljerija (topništvo)

OB- obalnabaterija

OBO- obalni baterijski oslonac

OROSt - obalna radarsko-osmatračkastanica

os oružanesnage

PB- patrolni brod

ZAPOVJEDNIŠTVO

obalnogobrambenograjona

-

protudiverzantskaobrana

protudesantna obrana

protudesantni odred

planina

protupodmornička obrana

punjenjerezervoara

-

-

-

SRT-

TČ-

TrHe-

VP BR-R-

ZTG-

pomorskidesant

pomorskesnage

protuzračna obrana

rijeka

raketničamac

ratnamornarica

raketnatopovnjača

ratnozrakoplovstvo

selo

suhi dnevni obrok

sredstvaratne tehnike

torpedničamac

transportnihelikopteri

veliki patrolni brod - razarač

združenataktičnagrupa

Procjena,izvješćeizapovijedizprosinca1991.

Summary

Thereport,estimationandtheorderfromDecember1991.,byretiredartillerycolonelZvonimirBaraković

Therewerepublishedthereport,estimationandtheorderconnectedtotheconceptofthedefenceoftheislandofŽirjeanditswiderarea,after comingthecoastalbatteryofthefarmerYugoslavpeople'sarmyunderthecontrolofthePoliceadmistrationinŠibenik.Theywerewrittenbytheretired artillerycolonelZvonimirBaraković,intheactualcircumstancesofthewarsituationattheendofthe1991.Hedescribesneedsfarthefacilitiesonisland, thesituationonthenearbybattlefieldsatthetime,theroleatthisislandandthepossibleactivitiesoftheenemy'snary,themarineinfantryandtheairforces. ltisforeseenthepossibilityoftheevacuationofthemainlandcivilpopulationtotheislandandtherewereindicatedtheparticularitiesintheorganization. ltwaselaboratedtheconceptofthedefenceoftheislandandofthewholecoastalareaofŠibenikwiththedescribedimportanceofthefreetrafficconnection byseainthepossibleunconvenientcircumstances.ThisdocumentsarepartofthearchivesofthePoliceadministrationinŠibenik.

Obrazovan

u Borovu, Osijeku,

je u Prizrenu, Nišu, Bitolju, Klčevu, Štipu i Šibeniku. Na svoj zahtjev umirovljen 1987. Konac radnog vijeka, u činu topnlčkog pukovnika, obilježen mo je tražeajem svojih profesionalnih prava putem zahtjeva i sudskih tužbi. Zboru narodne garde prilazi 20. srpaja 1991„ i biva imenovan zapovjednikom Krimog štaba općine Šibenik.

Nanovo je djelatan na ustrojavaaju ntješovitog topničkog diviziona u 113. brigadi, sjeverne bitnice na Žirju i topničke sveze Raduča (Murter) - Vela glava (Žirje) - Zvlzdulje (Žirje) - Zečevo, uz tehničko usavršavaaje topničkih mogućnosti i đjelovallia od značaja za prostor od Crvene Luke, izlaza iz Pašmanskog, Sitskog i Žutskogkanala, preko Samogradskib vrata do rogozničkog akvatorija.

U tom je razdoblju hospitaliziran 4. kolovoza i 28. listopada 1991. Danas živi u Šibeniku.

RukopisiumirovljenogtopničkogpukovnikaZvonimiraBarakovića,ovdjeobjavljenispiščevomprivolomidozvolomšibenskePolicijskeuprave, sastavljenisuurazdobljukadasuneprijateljskamornaricaizrakoplovstvojošimaliuporištausjevemijemdijeluJadranainaVisu.Oviserukopisi, skraćeniupojedinostima,odnoseisključivonatadašnjestanje.(Primjedbauredništva.)

Zvonimir Baraković je rođen 1934. u Osijeku.

je

Beogradu I Sara,levu. Od 1954. službovao

UDK355.02

REPUBLIKAHRVATSKA OPĆINA ŠIBENIK

MjesnazajednicaŽirje

Broj: 38/92. Žirje,26.05.1992.

U domovinskom ratu i obrani Šibenika, otok Žirje je odigrao značajnu ulogu. Nosioci i organizatori predaje topništva na otokuŽirjubili susami otočani satadašnjimzapovijednikom bivšeJNA,gospodinomŽeljkomBaltićem.

Oni suto učinili uz pomoć Policijske uprave Šibenik.

Utom pothvatu SavjetMjesne zajednice je izdvojio iistakaoslijedećepojedince:

1.RatoMiškić

2. ĐinoAlić

3.ŽivkoPašara

4. FraneAlić

5. Ognjen Miškić

6.VladimirKale

7.MiroJurat

8.ViktorAlić

9.JereJajac

10. RatkoKonti

11.Boris dr. Kale

12.Onesin dr.Cvitan

1.Rato Miškić, rođen 1945.godine u Žirju,kao predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Žirje u vremenu od lipnja do rujna mjeseca 1991. godine vodio je akcije na otoku Žirju u pravcu stvaranja priprema i organizacije napuštanja pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije,te u kritičnom momentu preuzimanja baterija,oružja i streljiva. U tu svrhu vodio je intenzivne pregovoresa ŽeljkomBaltićem,tadašnjimzapovjednikombivšeJNAnaotokuŽirju.Opregovorimairazvojudogađajaredovitoje izvještavao potpredsjednika Izvršnog vijeća Skupšine općine Šibenik,dr. Borisa Kalu (četiri do pet izvještaja u kancelariji potpredsjednika).Dana14.rujna1991.godinezajednosadjelatnicimaPolicijskeupraveŠibeniksudjelovaojeuakcijipredajeotoka ŽirjaPolicijskoj upraviŠibenik.Odlučujuća okolnostuMiškićevu angažiranjubilaje njegova odlučnost (zajednosĐinomAlićem) da ispita opravdanost i istinitost glasina kako su navodno zatvarači sa svih topova u Žirju oštećeni i bačeni. Toga dana (14.09. 1991.) u 12 sati upriličio je razgovor (sastanak) u Izvršnom vijeću SO Šibenik sa potpredsjednikom,dr.BorisomKalom. Vijest o oštećenjuzatvaračabilaješokantna,tesusvatrisudionika togasastankaodlučilapotražitipodrškuoddr.Onesina Cvitana,dobrog prijateljapotpredsjednika,i otputovatiu Tribunj.Toje bio ključnimomentu operaciji Žirje.Odakle izašto sulansiraneglasineo oštećenim zatvaračima ni do danasnije razjašnjeno, a to bi trebalo učiniti.

DokumentMjesnezajedniceizsvibnja1992.

Od 14. do 16. 09.1991. godine organizirao opskrbu otoka Žirja zastanovnike i djelatnike policije, čime su stvoreniuvjeti za normalnuishranu iživotnaotoku zavrijemenapadanaotokišibenskapodručje(od16.do 23.09.1991.godine).Od 14.09.1991. godine dodanas rukovodi i koordinira svim akcijama u cilju utvrđivanja otoka Žirja.

2.ĐinoAlić, rođen 1941.godineu Žirju, predsjednikogranka Hrvatske demokratskezajednice na Žirju, u vremenuodlipnja dorujnamjeseca 1991.godinesudjelovaouakcijamanaotoku ŽirjuuciljustvaranjanesigurnostiiokruženjapripadnikabivšeJNA, organizirajući službu osmatranja na otoku i oko otoka. Sudjelovao u pregovorima sa Željkom Baltićem oko predaje pripadnika bivšeJNA naotoku Žirju.Dana 14.rujna 1991.godinesudjelovaojezajednosdjelatnicimapolicijskeuprave Šibenikuakciji vojne predaje otokaŽirja.Od 14.do 16.09. 1991.godine i nakon toga organizirao i koordinirao akcijuopskrbe otoka.

Organiziraoakcijuprikupljanjadeviznihsredstava (oko 11.000DM)zanabavkuoružjanaotoku Žirju u srpnju 1991.godine. Od 14.09. 1991.godine dodanas sudjeluje u nekoliko akcija kojeimaju za cilj poboljšanje obrambene moćiotoka Žirja.

3. Živko Pašara, rođen 1959. godine u.Šibeniku, predsjednik Odbora za razvoj otoka Žirja, zajedno s Ratom Miškićem i DinomAlićemsudjelovaouakcijiodlipnjado rujnamjeseca 1991. godine,uciljustvaranjanesigurnostiiokruženjapripadnikabivše JNA, naotoku Žirju.Dana 7.09.1991.godine sudjelovao u pregovorimasa Željkom Baltićemoko predaje baterijana otoku Žirju. Bio u stalnom kontaktu ikoordinirao akcije oko opskrbe otoka Žirja u vremenu od 14.rujna 1991. nadalje. Sudjelovao u akciji i koordiniranju aktivnosti oko predaje baterija u Policijskoj upravi Šibenik i Izvršnomvijeću SO Šibenik.

4. Frane Alić, rođen 1935. godine u Žirju, na dužnosti tajnika Mjesne zajednice Žirje i predsjednika Kriznog štaba Mjesne zajednice Žirje od njegovaosnivanja.Nafunkciji predsjednika Kriznog štabaorganizirao otok imještanezalogističku podršku. U svojoj kući organizirao sklonište i ratnu bolnicu - stacionar za otok Žirje, za stanovništvo i djelatnike policije. Organizirao pripremanje hrane za vrijeme rata za 50-ak pripadnika policijskih snagapo svim domaćinstvima otoka.U vrijeme bombardiranja otoka i nestanka električne energije, pomoću agregata osigurao da se veća količina prehrambenih artikala za policijske snage sačuva i ne propadne u vrijeme blokade otoka. Organizirao je dostavu hrane po svim borbenim položajima, kao i streljiva, a da nitko odcivilnogstanovništva, uključenogu akcije, nije ozlijeđen.

5. MirkoJurat, rođen 1930. godine uŽirju, kaočlanKriznog štabaizapovjednikprotupožarneicivilnezaštite naotokuŽirju organizirao je rad službe civilne zaštite i gašenje četiri velika požara uslijed raketiranja i bombardiranja otoka. Vodio brigu o skladištenju iizdavanju zaliha hrane za policijske snage na otoku Žirju.Odigrao ključnu ulogu u suradnjis policijskim snagama i Centrom zaobavješćivanje Šibenik oko uzbunjivanjai zaštitecivilnog stanovništva za vrijeme napada.

6. Ognjen Miškić, Vladimir Kale, Jere Jajac i Viktor Alić, kao članovi Kriznog štaba Mjesne zajednice Žirje sudjelovali u pomaganjuprilikompripremehrane, raznosilihranuistreljivonaotoku.Zajednosapripadnicimapolicijesudjelovaliuobraniotoka iuorganizacijigašenjačetirivelika požarauzrokovanaraketiranjemneprijateljskihaviona.

Svakodnevno i neprekidno organizirali dežurstva i sami dežurali uz radio stanicu i bili u vezi s Općinskim centrom za obavješćivanje, iodržavalivezu KriznogštabaMZ s policijskimsnagama naotočnimpoložajima.

Ognjen Miškić s ostalim članovima Kriznog štaba organizirao sva privatna vozila (osobna i traktore) za raznošenje hrane i streljivapopoložajima,tesamihbranitelja.Održavao vezusa civilinimipolicijskimsnagamaisOdborom MZ Žirjeu Šibenikuoko opskrbe otoka u ratu.

JereJajacorganiziraojei obavljaoslužbu osmatranja vojnih objekatatijekomljeta 1991.godine.Organiziraostražui čuvanje vojnihobjekatau momentunjihovazauzimanja.

Vladimir Kale vlastitim vozilom prevozio hranu, municiju i pripadnike policijskih snaga po položajima. Zajedno s Franom Alićem (profesionalnim ribarem) vršio promatranje i praćenje kretanja brodova bivšeJRM u akvatoriju otoku Žirja i šire, a ove dragocjenepodatke su dostavljali općinskom Centru za obavješćivanje. Po vlastitoj odluci aktivirao se u pričuvni sastav policije na otoku Žirju, gdje je iskazao veliku tehničku pomoć primontaži, popravku i održavanju topovske baterije "sjeverno Žirje".

Viktor Alić u presudnom trenutkupreuzimanja vojnih objekata inapadanaŽirje pridodatKriznomštabui MZ i zajednosa ostalim članovima KŠ sudjelovao u pripremanju hraneza branitelje, raznošenjuhrane i streljiva,gašenju požara, te u organizaciji dežurstvapri Kriznomštabu.

7. Ratko Konti, u vrijeme napada na Šibenik i Žirje, dana 20. rujna 1991., godine izlažući opasnosti svoj život i imovinu dovezao svojim brodom na otok Žirje gorivo sa otoka Murtera. Gorivo je bilo neophodno za opskrbu i funkcioniranje otoka i policijskihsnaga.RatkoKonti jeizvršiotajzadatakponaloguKriznogštaba MjesnezajedniceŽirje, nakonštojeposada policijskog glisera odbila izvršiti taj zadatak radi opće i zračne opasnosti u šibenskom akvatoriju.

8. Boris dr. Kale uključen od početka u sve akcije Mjesne zajednice Žirje oko predaje vojarni i topništva na otoku Žirju.

Savjetovaojei đavaouputeopoduzimanjuakcija, auzavršnojfazi, prilikompredajebio glavničimbenikuspješnogokončanja akcije.

Ocjenivši velikiznačajbaterija (topova) na otoku Žirju i neznatan interes općinskih instanci za otok, potpuno samostalno je vodio kontakte i razgovore sa Ratom Miškićem (manje sa Živkom Pašarom i Dinom Alićem), dajući im svestranu podršku i prijedloge oko preuzimanja otoka, pa i po cijenulikvidiranja odjeljenja baterije, ukoliko ne dođe do predaje i prelaska na stranu Hrvatske vojske.Bio je značajna spona između Mjesnezajednice Žirje, dr. Onesina Cvitana iPUŠibenik.

Da je pukla bilo koja od ovih spona - stvari bi bile krenule u sasvim suprotnom smjeru.

Dana16. 01.1991. godine napustiojesjednicu Izvršnog vijeća SkupštineopćineŠibenik, ne rekavšinikome niriječiiskupasa dr. Onesinom Cvitanomu13 sati krenuo izTribunja brodomLučkekapetanije na bateriju Žirje da izvidi borbenu gotovost topova te se vratio u Vodice poslije upada tzv. JNA i četnika u Zaton i nadiranja k šibenskom mostu.

Bila je stvorena klima o napuštanju Žirja po predaji od strane obrambenih struktura grada, iz razloga da je obrana grada osigurananakanaluimostu,pajeistiangažiraodonedavnogministraunutarnjihposlovadr.OnesinaCvitanadasvojimautoritetom slomi ovaj otpor (preuzimanje otoka za obranu Šibenika) u gradu, što je on učinio prekoPU Šibenik, odnosno njenog načelnika NikoleVukošića.

9. Onesin dr. Cvitan, u suradnji sa dr.Kalom i pripadnicima Mjesne zajednice Žirjekojisu kontaktirali s Željkom Baltićem izvršio pritisak i omogućio predaju vojarne na otoku Žirju, vršeći utjecaj na PU Šibenik, ZNG i civilne strukture vlasti općine Šibenik, koji su bili protivpredaje i preuzimanja topovskih baterija na otoku Žirju.

Organizirao slanjeribara i kočaraizTribunja zapreuzimanjeposade i zapovjednika fortifikacijanaŽirju.

Preuzeo posadu i zapovjednikaBaltića nakon njihovog dolaska sa Žirja uTribunj i pobrinuo se o njihovom smještaju.

Odveo zapovjednika Baltića u Šibenik da on osobno upozna strukturu PU i Kriznog štaba Šibenika sa stanjem bojeve, gotovosti baterije. Do tadaje vladalo uvjerenje da su topovi neispravni i bez streljiva, što je Ž.Baltić te noći opovrgao. Međutim, bez obzira na takve informacije, ljudi iz Kriznog štaba općine Šibenik su i dalje tvrdili da se Žirje ne treba uzeti, jer se obrana temelji na organizaciji obranena šibenskom kanalu išibenskom mostu. Sastanak su napustili iljudiKriznog štaba općineŠibenik, tako da su organizaciju preuzimanja Žirja nasebe preuzelidr. Onesin Cvitan iNikolaVukošić, načelnik PUŠibenik.

DokumentMjesnezajedniceizsvibnja1992.

Dana16. 09.1991. godinedostavio protuavionske rakete zaobranu Žirja, štosu tadabilajedina sredstva protuzračneobranena otoku. S njimajeodbijenzračni napad naŽirjei srušeno nekoliko letjelica.

TijekomčitaveborbebrinuosezafunkcioniranjebaterijanaŽirju-popravaktopova,dostavadušikazatopove, slanjeiorganizacija antidesantnejedinice, idr.

Smatramodagore navedenim osobama treba izraziti zahvalnost za učinjenoprije, zavrijeme i nakon napadanaŠibeniknaotoku Žirju.

Smatramo, atoćepovijest i pokazati, dajeotok Žirje sa svojim strategijskimpoložajemi ulogom, preokrenuotokratanesamona ovompodručju već iu Republici Hrvatskoj.

Žirje,26.05.1992.

Summary

Rato Miškić

Document contents a briefdescriptions of activites of the several prominent civilians during the war crises on the island Žirje and the surrounding region in September 1991. Paper was written for the purposes of Šibenik district administration.

DokumentMjesnezajednicepripravljenjezapotrebecivilnevlasti,anabrajaljudekojiuvrijemerujanskihzbivanja1991.nisubiliupolicijiili Zborunarodnegarde.(Primjedbauredništva.)

PredsjednikSavjeta

Gordan Ledercr (Zagreb, 1958. -HrvatskaKostajnica, 1991.),diplomiranisnimatelj,studentarheologijei postdiplo• mants filmografijomhrvatskog priobaljakaonamjeravanom tezom.Biojetrik-snimateljdugometražnihanimiranihfilmova "Croatia-filma" i snimatelj u HTV. Za ovu kuću je, osim ,·edovnihdjelatnosti,bioisnimateljiautordesetakdokumentarnih filmskih i video - zapisa ohrvatskoj kulturnoj baštini, niza"AgramerHistorischeVideoZeitung",takoderi snimatelj u Sibiru te fraku i hanu. Poginuo je na početku hrvatskosrbijanskog rata,snimajućina banijskoj bojišnici.

Zanimatelj iupućenipoznavateljhrvatskogsrednjovjekovlja,arheološkirekognostikant inalaznik (Vratnik-Gradski muzeju Senju).Pokretač isudionikstudentskogistraživačkog projekta"Diuaridi1986-90".

Gordan Lederer je boravio na Žilju u 1989. i 1990. godini.Zavrijeme njegm·og snimanjaTV-priloga oSamogradu i Gradini listopada 1989. nastali su ujedno i dijapozitivi o ovim lokalitetima. Neki među portretima snimljenima na Žiljutoglistopadauvrštenisuu posthumnu izložbu radova, postavljenu u Zagrebu 1992. i u Genovi (Italija) 1993. Vet:i diopreostalih snimakaprisutanjena ovimstranicama.

KulturnatopografijaotokaŽirja/CulturaltopographyofŽirjeisland

1 Crkvica sv. Nikola (sv. Križ)/ St. Nicholas church (St. Cross)

2 Gospina crkvica/Madonna church

3 Crkva sv. Marije/Madonna church

4 Samograd, sklopbunja/Complexof stanehuts atSamogradsite

S Kućišta, ostacisamostanskogzdanja/Ruins of monasterialhouseatKućišta site

6PretpovijesnagradinanabrduKapić/PrethistoricalsiteatKapićpeak

7 Gradina, kasnoantička utvrda/LateantiquityfortressGradina

8 Vzllarustica uVelikojStupici/Vzllarusticain Velika Stupicabay

9 Gustijerna,kasnoantička utvrda/LateantiquityfortressGustijema

10Antičkibrodolom kodGušteranskog/Antique shipwrecknear Gušteranski islet

Žirajski libar ne bi mogao biti objavljen bez potpore ovihustanova i tvrtki:

Šibenskažupanija

GradŠibenik

Ministarstvo kulture, prosvjeteišporta

Centar za razvitakotoka Ministarstva prometaiveza

Ministarstvoznanostiitehnologije

Jadranska banka d.d., Šibenik

Elemes-Lakihmetalasistemi,Šibenik

Fond zastambenuikomunalnudjelatnost, Šibenik

Hrvatskeceste-TehničkaispostavaŠibenik

Krka- prehrambenaindustrijad.d.,Šibenik

Croatiaosiguranjed.d., FilijalaŠibenik

Revijad.d., Šibenik

SAKPAK,Šibenik

Disco dub Veslo, Šibenik

Vinoplodvinarija,Šibenik

ČalaTrade,Šibenik

Slobodnaplovidba, Šibenik