GRADSKI SAVEZ KUD-ova GRADA KUTINE
KRENI KOLO
30. godina Smotre folklora Moslavine
GRADSKI SAVEZ KUD-ova GRADA KUTINE
30. SMOTRA FOLKLORA MOSLAVINE
Kutina, 2. svibnja 2010.
Kreni kolo 30. godina smotre folklora Moslavine Gradski savez Grada Kutine niz godina organizira brojne smotre folklora, smotre sviranja na tradicijskim instrumentima, ali i tradicijskog pjevanja, prije svega napjeva i kola moslavačkog kraja. Najstarija smotra koja se održava u Kutini je Smotra folklora Moslavine. Ove godine obilježava tridesetu obljetnicu.
Za unapređivanjem i širenjem pučke kulture značajnu ulogu osobito u prvoj polovici dvadesetog stoljeća odigrale su Seljačke sloge koje su priređivale smotre u kojima su nastupala poznata hrvatska seljačka pjevačka društva, a kasnije samo ogranci Seljačke sloge. One su tada imale, (a danas smotre) cilj čuvanja i njegovanja bogatstva tradicijske umjetnosti, nacionalne samobitnosti i pučke raznolikosti. Skupine su na tim nastupima izvodile u prvom redu starinske hrvatske narodne popijevke i to onako kako ih je narod dotičnog sela, mjesta, kraja od davnine preuzeo u baštinu od svojih predaka, bez obrade, bez zborovođe, onako spontano iz duše, tj. kako ih pjeva u danim životnim prilikama kao pjesmu i iskrenu manifestaciju svoga duševnog proživljavanja, kako ih pjeva za sebe i za svoje, zbog sebe i svojih, dok u isti mah nastupa i kao izvođač i kao uživalac trajnih vrijednosti. Preteče današnjih kutinskih Smotri folklora bile su Smotre seljačke sloge priređivane u prvoj polovici 20. stoljeća. Jedna od njih bila je i 25. travnja 1937. godine u Kutini, kao priprema za veliku zagrebačku smotru hrvatske
1. smotra folklora u Kutini, 1980. seljačke kulture u kulturnom tjednu braće Radić. U Kutini su tada nastupala društva iz: Okešinca, Obedišća, Gračenice, Potoka i Repušnice. Kotarska smotra kulturnoumjetničkih društava i ogranaka Seljačke sloge za kotar Kutinu bila je održana 26. i 27. travnja 1954. godine. Na smotri su nastupali svi tada aktivni KUD-vi i ogranci i to: KUD "Ivo Perković" (danas "Moslavina") iz Kutine, KUD iz Popovače i Gojla, te ogranci Seljačke sloge iz Ilove, Husaina, Kutine, Repušnice, Volodera, Osekova, Donje Vlahinićke, Strušca i dr. Na smotri je izveden raznovrsni program od narodnih plesova, pjesama do dramskih igrokaza. Naročito uspješan ocijenjen je uradak Ogranka seljačke sloge iz Repušnice, sa dramskim prikazom "U jednom moslavačkom selu" od Gabrijela Gulije.
Kutinski tamburaški zbor pod vodstvom dr. Raljušića, Kutina, 1954. 2
29. Smotra folklora Moslavine, Kutina, 2009.
Moslavačka polka
U posljednjih trideset godina moslavački se folklor neprekidno prezentira na smotrama u Kutini, na Voloderskim jesenima, Repušničkim susretima i drugim manjim lokalnim smotrama. Moslavačke folklorne skupine redovno nastupaju i na velikim državnim smotrama u Đakovu, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Zagrebu, ali i susretima koje u Martinskoj Vesi Desnoj priređuju Martinčani, a posljednjih godina prihvaćeni su kao Županijska smotra folklora. Moslavačke skupine pokazuju dugogodišnje iskustvo – uigranost, urednost, masovnost i nastojanje da uz starije članove nastupaju i mladi. To važno nastojanje Moslavci posebno cijene jer su svjesni da pjevačko i plesačko znanje i umijeće mladi mogu najbolje naučiti preslikavajući neposredno – od svojih starijih. Upravo su njihovi nastupi puni stila, prepoznatljovog za Moslavinu, iako se u njihovoj tradicijskoj kulturi prepliću utjecaji s raznih strana – od onih iz najbližih krajeva Posavine, Bilogore i Slavonije, do onih iz širih okružja. Na smotrama dolazi do upoznavanja i zbližavanja pojedinih skupina čiji kontakti često završavaju dodatnim susretima i razmjenama programa. Osim smotri folklora za odrasle, GS KUD-ova
Grada Kutine priređuje i smotre dječjeg folklornog stvaralaštva, a već sedam godina KUD „Ivančice“ priređuje i Festival dječjeg folklora Hrvatske. Na tim smotrama djeca se s mnogo veselja igraju, pjevaju i plešu – prikazuju dječje igre, brojalice, običaje, pjesme i plesove primjerene svom uzrastu. Prema dobi, spolu i složenosti korišteni su i razni rekviziti. Od onih sasvim jednostavnih, kao što su španga ili ukosnica, broš, gumbi, voćne bobice i prirodna vlakna, do drvenih koturova, batina raznih dužina i oblika, te čvrstih noževa i noževa na sklapanje, sjekirica i drugih pomagala sa oštrim sječivima. U svim igrama željela se pokazati sposobnost, vještina i snalažljivost u izvođenju date igre. Smotre u Kutini već niz godina prati i prosudbeno povjerenstvo koje svojim upozorenjima i prijedlozima daje sadržajniju kvalitetu programa i sveukupnoj organizaciji. Tijekom trideset godišnjeg djelovanja svoj pečat dali su brojni etnolozi, etnokoreolozi, folkloristi i muzikolozi kao što su: dr. sc. Ivan Ivančan, Božo Potočnik, dr. sc. Stjepan Sremac, Zdravko Kostelac, mr. sc. Joško Ćaleta, dr. sc. Jerko Bezić, Julije Njikoš, Ivo Ivan Ivančan, dr. sc. Tvrtko Zebec, Krešimir Galina, Goran Knežević, Josip Forjan, Iva Nijemčić i Slavica Moslavac.
Fućkalica
Volovski rog
Dvojnice 3
Okarina
Oni nakon završetka programa, te pregleda video snimki daju pismeni osvrt o kvaliteti i izvornosti izvedenih programa, o usklađenosti pojedinih skupina kako domaćih, moslavačkih, tako i županijskih, posavskih, te ostalih gostujućih. Njihovi osvrti odnose se na organizaciju same priredbe, na brojnost izvođača, način, stil, usklađenost, uvježbanost, te dužinu i pravilan odabir napjeva i kola. Osim arhiviranja audio i video snimki koje se čuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, moslavačke pjesme i kola objavljene su i u pjesmarici pod nazivom "Moslavačke pjesme i kola", koje je 1991. godine sakupila i obradila Slavica Moslavac, a transkribirao Stevan Gradić, recenzet je bio Zvonko Šušnjar. Slijedeći izvor za izučavanje napjeva i kola hrvatskog Posavlja, Banovine i Moslavine je knjiga pjesama, pod nazivom "Narodne pjesme, plesovi i običaji Posavine, Donjeg Pokuplja i susjednih krajeva", autora Stjepana Hrvačića izašla iz tiska 2000. godine. U knjizi je objavljeno i nekoliko notnih zapisa i tekstova kola iz Moslavine i to iz: Kloštar Ivanića, Ilove i Repušnice. Vrijedno je spomenuti moslavački prvijenac nosača zvuka "Vijenac žita, vijenac zlata" KUD-a "Husain" iz Husaina, objavljenog i promoviranog na 35-toj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 2001. godine. U knjižici koja je izašla u sklopu CD-a , Vasilj Sikorski, urednik Redakcije narodne glazbe Hrvatskog radija napisao je: "Husain, slikovito i lijepo naselje nedaleko Kutine, oaza je moslavačkih folklornih starina i tradicija koje su vrli članovi mjesnoga KUD-a "Husain" uspješno odnjegovali i sačuvali od zaborava. Hrvatski je radio u Husainu tonski zabilježio četrdesetak vrijednih moslavčkih pjesama i plesova koji kao temeljna tradicijska i folklorna zrnca
znatno obogaćuju ukupnu nacionalnu glazbenu baštinu i fonoteku Hrvatskoga radija. Ovaj nosač zvuka folklorne grazbe Moslavine istinski raduje i oplemenjuje. On je tek dio bogate glazbene riznice kojom se s pravom mogu dičiti članovi KUD-a "Husain" koji su svoje pjesme i plesove otpjevali i odsvirali s ljubavlju, zanosom i ponosom, onako kako su to činili njihovi preci i kako će to činiti njihovi mlađi naraštaji. Zbog toga će ova glazba trajno krasiti njihovo mjesto, zavičaj i domovinu, a tonski nosači, CD i kaseta, bit će njihove glazbene monografije minuloga i sadašnjega vremena te zalog za budućnost." A prof. Ivica Ivanković, producent, te stručni savjetnik također u istoj knjižici dodaje: "Nosačima zvuka moslavačke narodne glazbe, simboličkoga naziva "Vijenac žita, vijenac zlata", ostvarena je možda jedna od najvažnijih vrijednosti folklornog amaterizma u Hrvatskoj. Ne radi se dakle tek o pukom romantičarskom oživljavanju folklorne prošlosti. Pitanje je to pozitivne orjentacije spram vlastitoj foklornoj baštini što je čini se, osobito važno danas kada je potrebno upoznati, ne bez razloga, na vrijednosti koje naša raznolika i bogata glazbena prošlost krije u sebi. Često se danas čuje pitanje: Ima li folklorni amaterizam uopće smisla i budućnosti? Čini se da ima, ako se naslijeđeno kulturno blago prošlosti voli i vjerodostojno predstavlja. Tijekom 2006., 2007. i 2008. godine članice ženske pjevačke skupine i tamburaši KUD-a Seljačka sloga iz Kutine (Kutinsko selo), snimili su 30 starih napjeva, a 2008. godine izdali nosač zvuka "Moslavino, lijep si kraju". Promocija je održana na priredbi "Selo moje, po pjesmi si znano" 29. siječnja 2009. godine. Na njemu su tradicijske pjesme, a prema mišljenju stručnjaka Instituta za etnologiju i
Samarica, selo od davnina, CD žena iz Samarice
Vjenac žita, vjenac zlata, Moslavino, lijep si kraju, CD KUD-a Husain CD KUD-a Seljačka Sloga, Kutina 4
Široka je Moslavina, CD KUD-a Husain
Kazivačica i počimalja Marica Lenart iz Kutine
Istraživačica voloderskog folklora Ankica Đurinec
folkloristiku iz Zagreba, citiramo ocjenu nastupa pjevačkih skupina na smotri u Kutini: "...najbolje što se u Moslavini, u kutinskom njezinom dijelu, može čuti još je poseban pjev žena Kutinskog sela. To je biser koji iz godine u godinu sjaji sve ljepšim i čvršćim, kompaktnijim sjajem" . U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku izašla je knjiga i nosač zvuka "Hrvatska tradicijska glazba" gdje Moslavinu predstavlja KUD " Seljačka sloga" pjesmom Medna roso. Počimalja Marija Lenart od osnutka KUD –a do danas, dakle 58 godina, započinje pjesmu kojoj se pridružuju drugi glasovi, oni se godinama mijenjaju, ali prepoznatljiva pjesma pjevača Kutinskog sela ostaje. Bila je baka Mara, kako je danas od milja zovu, ne samo sjajna počimalja nego i glumica u dramskoj sekciji, plesačica u folkloru i dobra kazivačica pjesama, plesova i običaja. Zapisivala je ona riječi pjesama, čuvala fotografije, novinske zapise o nastupima i svojim dobrim pamćenjem nemjerljivo doprinijela očuvanju tradicije. Jedna od rijetkih ali i neumornih sakupljačica, folkloristica i promicateljica tradicijske kulture je i gđa. Ankica Đurinec iz Volodera. Ona je niz godina, pa i desetljeća, sve od najranijeg djetinjstva pozorno slušala, vrijedno sakupljala i precizno bilježila, a danas mlađim i nešto starijim naraštajima prenosi stečena iskustva vezana za tradicijski folklorni kostim i ostale tekstilije, uočavajući njegovo obredno i kolorističko značenje, način primjene, čuvanja i obnove, glazbenu baštinu, sve tamo od dječjih igara, pričalica i brojalica do koreografski oblikovanih prikaza obreda i običaja voloderskog pa i šireg moslavačkog kraja.
Autoričina knjiga nosi pjesnički naziv Okreni se moje kolo malo (za one koji ne znaju, jedno od najčešćih naziva pjevanih kola Moslavine), a sastoji se od nekoliko cjelina i to: u prvom dijelu koristeći se dostupnim izvorima, nastoji predstaviti vrijeme kada se ove tradicijske vrijednosti pomalo gube iz svakodnevnog života moslavaca, pa i voloderaca, ali i težnje nekoliko entuzijasta koji uviđaju značaj i vrijednost trenutka, te u tom pogledu odigrati značaju ulogu u društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Volodera i južne Moslavine. Gđa. Đurinec, je uz obilje znanja iz prošlosti, unijela i dio vlastitog bića u filmove, a kasnije koreografije i scenske prikaze, koji su zabilježeni i u ovoj knjizi pod nazivom: Igrokazi. Knjiga završava notnim zapisima napjeva i kola voloderskog i šireg moslavačkog kraja, ali i drugih glazbenih brojeva koji su se udomaćili u moslavačkim selima, bez obzira na koji način su došli ovamo, da li migracijom stanovništva (osobito iz Hrvatske posavine, Banovine, Like, Gorskog kotara ili Hrvatskog zagorja), ili jednostavno iz drugih krajeva tadašnje države (služenje vojnog roka). Još jedan hvale vrijedan uradak KUD-a „Husain“ u 2009. g. ugledao je svijetlo dana. Naime, KUD Husain je u suradnji sa Muzejom Moslavine, Hrvatskim radiom i Studiom Podmornica iz Samobora izdao još jedan nosač zvuka pod nazivom „Široka je Moslavina“. Moslavačko glazbeno narodno blago predstavljeno nosačem zvuka naziva "Široka je Moslavina" donosi nam 26 naslova i to: četrnaest napjeva i kola bez glazbene pratnje u izvedbi mješovite pjevačke skupine "Baština" KUD-a Husain iz istoimenog naselja nedaleko 5
Članovi KUD-a iz Banove Jaruge
Dudašica Lana Moslavac iz Kutine
Članice Matice Slovačke iz Međurića
Članovi Češke besede iz Međurića 6
KUD Ilova iz Ilove
KUD Moslavčanka iz Donje Gračenice
KUD Moslavec iz Volodera
KUD Moslavina iz Kutine
KUD Potočanka iz Potoka
KUD Stružec iz Strušca
Tamburaši iz Gornje Gračenice
Tamburaši iz Osekova 7
KUD Repušnica pleše "Kreni kolo"
KUD Husain pleše "Drmeš"
Kutine, te napjeva i kola sviranih na tradicijskim glazbalima: jedinki ili fruli, dvojnicama, okarini, tamburi samici i moslavačkim dudama sve u izvedbi Lane Moslavac. Objedinjujući glazbu lonjsko poljskih širina i moslavačkog trsnog gorja i ovaj glazbeni projekt kao i prvi izdan 2000. godine, pod nazivom "Vijenac žita, vijenac zlata" istražila je i obradila etnologinja i voditeljica KUD-a Slavica Moslavac, jer je željela, kao što je prof. Ivanković napisao da"... zapisi i/ili snimke glazbe njezina prostora i vremena postanu i ostanu svojevrsno glazbeno svjedočanstvo o etnografskoj (u ovome slučaju i etnomuzikološkoj) prošlosti te povezanosti Moslavine s ostalim krajevima središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Snimljene glazbene izvedbe birane su i nizane polako i strpljivo, pjesma po pjesma, ples po ples, jedan za drugim biser do bisera kao ženski sekanci pod vratom gizdave Moslavke!" Tijekom 2008. godine još jedno moslavačko selo Samarica izdalo je svoj nosač zvuka pod nazivom "Samarica, selo od davnina". Na CD-u su snimljena 23 napjeva, u izvedbi pet vremešnijih žena-samaričanki, otpjevanih na način karakterističan za taj dio središnje Moslavine. Izdavanjem CD-a željelo se
sačuvati za buduće naraštaje upravo ovaj način moslavačkog, starinskog ženskog pjevanja. Duboke promjene nastale u proteklih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća i u moslavačkom kraju i širem zavičaju uvjetovale su nestajanje mnogih elemenata pučke kulture i tradicije. Jedna od njih svakako je folklorna glazba. Ali istraživanjem i objavljivanjem notnih zapisa spasilo se od zaborava mnoge starinske težačke, žetelačke i svadbene pjesme, te nekad i danas omiljeni moslavačko-posavski plesovi, a posebice stara moslavačka kola. Pjesmarica autorica Slavice i Lane Moslavac, pod nazivom "Kad zasvira lane moje", sadržava sto trideset popijevki i plesova Moslavine i hrvatske Posavine, te pedesetak crno-bijelih i color fotografija glazbala i svirača, nastalih tijekom 20. i 21. stoljeća. Za očuvanje glazbeno-plesnog tradicijskog blaga osim istraživača, etnologa, etnokoreologa, vrijednih članova KUD-ova svakako treba odati priznanje i njihovim prijašnjim kao i sadašnjim voditeljima koji su u svoj rad unijeli mnogo pažnje, znanja i ljubavi i tako spasili od zaborava tradicijsko blago Moslavine. Slavica Moslavac
Organizatori i članovi prosudbene komisije 8
KUD Banova Jaruga, Banova Jaruga KUD Banova Jaruga osnovan je 1971.godine i s prekidima djeluje sve do danas. Osnivanjem KUD-a osnovane su sekcije i to pjevačka, tamburaška i puhački orkestar. Voditelj sekcija bio je gosp. Josip Ferenčaković. Danas naš KUD broji oko 70 članova uključenih u 4 sekcije i to: pjevačka skupina, tamburaška skupina, folklorna skupina odraslih i djece. Već tri godine veliki ponos i nas, a naravno i njihovih roditelja je dječja folklorna skupina koja broji 20 članova starosti od 4 do 10 godina. Probe održavamo u vatrogasnom domu jedanput tjedno, a naravno po potrebi i češće. Voditelj ove sekcije je gosp. Drago Fezi. Nakon nekoliko godina pauziranja, KUD je ponovo obnovljen 1.3.2007. tako da smo već 10.5. nastupili na velikoj Smotri folklora Moslavine. Postigli su veliki uspjeh i tada se otvaraju vrata za mnoge nastupe. Nastupali smo na svim značajnijim nastupima u županiji, a posebno bi izdvojili nastup na Đakovačkim vezovima 2008.godine. 2009. pokrenuli smo veliki projekt oživljavanja tradicije u našem selu. Organizirali smo 1. susrete folklora "Banova u srcu" kojim želimo približiti narodne običaje, pjesme i plesove mladima koji danas ne žive takvim načinom života. Tamburaška sekcija koristi instumente: bisernicu, brač, bugariju, bas, te ponekad violinu.
Opis običaja: Prikazali smo isječak iz svadbenog običaja zapadne Slavonije. Dolazak svatova u roditeljski dom po mladenku. Mladenkina uža rodbina radi kućanske poslove pred kućom praveći se pri tome da ništa ne znaju o svatovima. Svatovi stižu pred kapiju predvođeni barjaktarom, čalom, kumom i ostalim svatovima. Nakon pozdrava kuma mladenke i kum tj, stari svat nadmudruju se sa kumom mladenca, pokušavajući mu pritom podvaliti krivu mladu. Mladenci prije vjenčanja kleknu pred roditelje mladenke, a ona moli za oprost i blagoslov. Nakon blagoslova oca odlaze na vjenčanje.
Veliki uspjeh postigli smo prikazima narodnih običaja svatova.
9
Češka beseda, Međurić donose glazbene instrumente i potrebno glazbeno znanje. Naknadno ovaj orkestar ulazi u sastav Češke besede Međurić.
Češka beseda Međurić je osnovana 17.siječnja 1920. g. pod nazivom Československa obec. Nakon nekog vremena ovaj naziv se mijenja u Československa beseda i pod tim nazivom djeluje sve do 1997.god. kada Slovaci osnivaju vlastitu udrugu Maticu Slovačku Međurić. Na samom početku djelovanja beseda nije imala svoj prostor, već su se sve aktivnosti odvijale u gostionici gosp. Klašterke. U ovom prostoru je bila prva knjižnica, a također i prostor gdje su uvježbavane i odigravane kazališne predstave. U tom prostoru beseda je radila punih 16.godina, nakon čega se useljava u svoj vlastiti prostor. Narodni dom u Međuriću je izgrađen 1936.god. na inicijativu tadašnjeg učitelja Miloša Krejcareka.Usporedno sa radom besede od 1923. god. djeluje i Češka dopunska škola u koju dolaze raditi češki učitelji, a također su aktivni i u radu besede. Prvi češki učitelj koji je došao u Međurić je Otokar Mikula. Nakon njega dolaze Jan Pavlik, Jaroslav Laušman, František Hlavinka, Miloš Krejcarek, František Hybner, Josef Štastny, Miloš Šidak, Josef Kott, Slavko Souček, Ankica Jiroutova, Fanynka Vaniček, Antonin Horak, te u novije vrijeme Nevenka Šoufek, Lidija Puškarić, Sandra Novak i Dana Stakor.Većinom svi oni aktivno djeluju u radu besede, a neki od njih su imali i važne funkcije u Upravnom odboru. U početnom periodu većina aktivnosti je bila usmjerena za uigravanje kazališnih predstava (Divadlo), kojih je odigrano nekoliko desetaka. Zanimljivo je istaći osnivanje Puhačkog orkestra.Već po samom doseljavanju Čeha u ove krajeve, 1886.god. osnovan je Puhački orkestar od doseljenih Čeha, koji sa sobom
Povodom obilježavanja 40.godišnjice djelovanja Československe besede u Međuriću su 1961.god. održane žetvene svečanosti, to je najveća kulturna manifestacija češke manjine u Republici Hrvatskoj. Nakon nekoliko godina stagnacije i smanjenja aktivnosti u radu besede, novi podstrek su donijele narodne nošnje (Kyjovski kroj). Zaslugom obitelji Vaniček i Vachovec 1974. iz Čehoslovačke Republike su dovezene ove prelijepe nošnje sa kojima se ponosimo i dan danas.U tom periodu aktivnost je ponovno živnula, te se nastupa diljem Republike Hrvatske na raznim smotrama i manifestacijama. Folklornu skupinu vodi Fanynka Vaniček dok prateći orkestar vodi Ivan Sitta. Danas u sastavu Češke besede imamo dvije folklorne skupine (dječju i odraslu), pjevačku skupinu, prateći puhački orkstar i puhački orkestar. Glazbenu pratnju pjevačkoj skupini pruža Mario Večerić, a dječijoj folklornoj skupini Jaruška Stjepanek.Voditeljica folklornih skupina i pjevačke skupine je gđa. Dana Stakor, voditelji glazbenih skupina su Zlatko Hruby i Josip Kralj. Dirigent puhačkog orkestra je gosp. Josip Ferenčaković. Istraživač povijesti i narodnih običaja doseljenih Čeha je Josip Šoufek.
10
KUD Husain, Husain glazbenog prvijenca i izdavanje nosača zvuka, CD-a i kasete zavičajne glazbe naziva "Vijenac žita, vijenac zlata", 2001. g. Snimke upravo tih pjesama omogućile su KUD-u Husain da se i nominiraju, 1998. g. za medijsku glazbenu nagradu KOR u Slavonskom Brodu. 2009. godine Husainci su još jednom u suradnji s Muzejom Moslavine i svirkom na tradicijskim glazbalima Lane Moslavac predstavili još jedno blago na nosaču zvuka naziva Široka je Moslavina koje nam donosi 26 naslova i to: četrnaest napjeva i kola bez glazbene pratnje u izvedbi mješovite pjevačke skupine "Baština" KUD-a Husain, te napjeva i kola sviranih na tradicijskim glazbalima: jedinki ili fruli, dvojnicama, okarini, tamburi samici i moslavačkim dudama sve u izvedbi Lane Moslavac. I ovaj put kao i na izdanju prvog nosača zvuka bio je glazbeni producent, urednik i stručni suradnik gosp. Ivica Ivanković koji je tom prigodom napisao u predgovor knjižice:"Taj je glazbeni uradak ujedno i ostvarenje vodičina (S. M.) dugogodišnjega sna, ali i želje da zapisi i/ili snimke glazbe njezina prostora i vremena postanu i ostanu svojevrsno glazbeno svjedočanstvo o etnografskoj (u ovome slučaju i etnomuzikološkoj) prošlosti te povezanosti Moslavine s ostalim krajevima središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Evo još nekih značajnih uradaka: ljepotu žetvenih običaja fotografski su ovjekovječili i na zidnom kalendaru pod nazivom Ljepota prošlosti, 1997. g., a vinske i vinogradarske običaje predstavili su u dokumentarnim filmovima "U ime škrleta" i "U zjenici sunca";
Kulturno-umjetničko društvo "Husain" nosi naziv istoimenoga naselja u istočnome dijelu kutinskoga gradskog područja. Danas okuplja šezdesetak aktivnih i podupirujućih članova razne životne dobi. Radi i djeluje neprekidno već dvadeset sedam godina, iako se pod nazivom "Ogranak Seljačke sloge" javlja još pedesetih godina 20. stoljeća. KUD "Husain" već nekoliko desetljeća brižno izučava, pohranjuje i prezentira kulturnu baštinu kutinskog, pa i šireg moslavačkog zavičaja. Prisutni su na brojnim priredbama i smotrama lokalnog, regionalnog i državnog karaktera. Materijalnu ostavštinu predstavljali su na brojnim etnografskim izložbama, predavanjima i dokumentarnim filmovima. Čuvanje i prezentacija folklornog blaga na sceni je zadaća svih KUD-ova, ali bez trajne pohrane na CD –ima i DVD-a, danas je nemoguće ostvariti taj cilj. Zato su HusainciHusanjci, u suradnji s HRT-om i Hrvatskim radijom, snimili za emisije pod nazivom "Iz kajkavske narodne baštine" obilje povijesnoetnografskog blaga, ne samo iz mjesta Husain već i šireg moslavačkog kraja. Prilozi su bili emitirani u 30-tak emisija na valovima Hrvatskog radija (drugi program) tijekom 1993, 1994. i 1995. g. U siječnju ratne godine 1993. Hrvatski je radio u Husainu tonski zabilježio i 56 vrijednih moslavačkih pjesama i plesova koji "kao temeljna tradicijska i folklorna zrnca znatno obogaćuju ukupnu nacionalnu glazbenu baštinu i fonoteku Hrvatskog radija", rekao je urednik na Hrvatskom radiju, gosp. Vasilj Sikorski. To je članovima KUD-a "Husain", omogućilo ostvarenje prvog moslavačkog
11
sudjelovali su u niz tv. emisija, izdvajamo: Dobro jutro Hrvatska, Svirci moji, Lijepom našom... Sudjelovali su više puta kao demonstratori na seminarima panonske zone u Vinkovcima i Crikvenici. Ljepotu i znalačko nošenje tradicijskog ruha djevojke i mlade snaše predstavile su i na izborima za najoriginalniju djevojku i snašu, te najljepšu Hrvaticu u: Voloderu, Pleternici, Beravcima, Zagrebu, Crikvenici, Kumrovcu, Podsredi (Slovenija)...Na tim predstavljanjima prezenterice su osvojile značajna priznanja. Svojim kontinuiranim radom na izučavanju i njegovanju izvornih pjesama i kola Moslavine, Organizacijski odbor jubilarnih četrdesetih "Vinkovačkih jeseni" 2005. odabrao je upravo KUD "Husain" kao prezentera Moslavine na toj značajnoj, međunarodnoj, folklornoj manifestaciji. Od značajnih nastupa izdvajamo: četiri nastupa u Francuskoj, 30.06. i 2.07. 2000. u
FONDETTES-u I TOURS, na 1.susretu amaterskih skupina Europe; dva nastupa u Republici Sloveniji i to: u srednjovjekovnom Gradu Podredi u Kozjanskom parku na izložbi "Iz albuma Sandora Erdödya" i na 22. Kranj festu u Kranju, 2005. godine, zatim na žetvenom festivalu "Dožynki 2008" u poljskom gradu Lublinu. Naime, Dožynki su najveća nacionalna pučka svečanost posvećena žitu i drugim hranidbenim plodovima. Kudovci su u Poljskoj održali dva koncerta i to u Bychawi na 6.Obiteljskom pikniku, te u Lublinu na hipodromu gdje je program pratilo preko 30.000 posjetitelja. Osim smotri gradskog, zavičajnog i državnog značaja husainci su se predstavili u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji,Austriji i Francuskoj. Voditelji KUD- a bili su: Željko Rumišek, Ivan Milat, Mata Vincetić, Stevan Gradić, Lana i Slavica Moslavac.
12
KUD Ilova, Ilova Kulturno-umjetničko društvo "Ilova" djeluje u istoimenom naselju Grada Kutine na vinorodnim obroncima Moslavačke gore i na desnoj obali istoimene rijeke. Organizirani kulturni rad u selu počinje daleke 1928. godine kada je formiran "Djevojački zbor". Nakon Drugog svjetskog rata kroz udrugu "Seljačka sloga" odvija se kulturnoprosvjetni život sela. Današnje kulturnoumjetničko društvo slijednik je tog djelovanja. Pod nazivom Kulturno-umjetničko društvo "Ilova" djeluje od 05.02.1978. godine. Kroz društvo je prošlo mnogo generacija koje su radile u folklornoj skupini starijih, tamburaškom sastavu, malom tamburaškom orkestru, pjevačkoj skupini i skupini malog folklora. Rezultati rada predstavljeni su na mnogim smotrama i susretima folklora od gradskog nivoa do međunarodnih skupova u Zagrebu, Đakovu, Vinkovcima, Županji, Slavonskom Brodu, cijeloj bivšoj Jugoslaviji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Rumunjskoj. Svake godine proširujemo krug prijateljskih susreta ugošćujući ih na našoj već tradicionalnoj manifestaciji "Petrovo u Ilovi", a sada "Srce Marijino". Uz ovu manifestaciju nezaobilazan je Božićni program uoči Božića u prosincu svake godine i kao već tradicionalna pokladna zabava Fašnik u Ilovi (FUI).
13
KUD Ivančice, Kutina Kulturno umjetničko društvo Ivančice, Kutina, osnovano je 15.09. 1995. g. s ciljem učenja i predstavljanja folklorne baštine Moslavine, ali i drugih krajeva Hrvatske i to kroz dječje igre, pjesme, plesove, te očuvanja i obnove tradicijskog ruha. Posebnost Ivančica je u radu s najmlađima koje kreće od treće godine života. Tako, najmlađi članovi uče igre prema svojoj dobi i mogućnostima, dok stariji članovi, izvode zahtjevnije koreografije i drugih krajeva Hrvatske. Kulturno umjetničko društvo Ivančice, nosi naziv po običaju Ivanja, Ladarkinja, Ladarica, ...ophodarenja djevojčica - ivančica na dan Sv. Ivana koji se obilježava 24.06., moleći za kišu i bolji urod u dotičnoj godini. Djevojčice bi rano ujutro odlazile u polje i brale cvijeće ivančica, te od njega plele vjenčiće, koje su stavljale sebi na glavu. Raspuštene kose, obučene u jednostavne bijele nošnje i bose, obilazile bi domove, pjevajući prigodne pjesme željele tomu domu obilje, zdravlje, veselje i rodnost. Društvo broji 120 članova koje djeluje u slijedećim skupinama: tri plesačke (dvije dječje i jedna odrasla), tri tamburaške, jedna pjevačka grupa i grupa svirača na tradicijskim instrumentima. U vlasništvu posjeduju opremu za 7 različitih koreografija, te tamburaške i tradicijske instrumente. Najviše su ponosni obrazovanjem mladih voditelja za ples, pjevanje, sviranje na tamburama i sviranje na tradicijskim instrumentima. Do sada je stručno
osposobljeno 8 voditelja za rad sa dječjim grupama, a u tijeku je osposobljavanje dva voditelja za rad sa odraslim ansamblom. Od toga, jednog za voditelja tamburaških sastava i tri za voditelje svirača na tradicijskim instrumentima. Neki od ovih voditelja sada ne rade u našemu društvu već su u drugim društvima kao što je KUD Moslavina Kutina, a jedna voditeljica vodi KUD u Glini. Društvo danas vode: Katica Tomac, osnivačica KUD-a, koreograf i voditelj, Katarina Repić i Ivona Korica. Bivši voditelji su: Marina Nešticki, Lidija Prodanović, Aleksandra Savić Nikitović, Suzana Mišković, Ivana Devila i Josipa Vdović. Voditelji tamburaša: od osnutka radio je Antun Žapkar, zatim Zvonimir Potočki, a sadašnji voditelj je Damir Kralj. Voditelji pjevačke skupine: od osnutka je radila Ljerka Jevremović 11 godina, a sada tu dužnost obavlja Katarina Repić. Vo d i t e l j i c a s v i r a č a n a t r a d i c i j s k i m instrumentima je Lana Moslavac. Svirači tradicijskih instrumenata kao posebna grupa rade dvije godine, kako je počela "Škola sviranja" na tradicijskim instrumentima". Do tada smo imali samo jednu školovanu sviračicu na tim instrumentima Marinu Nešticki, a sada se osposobljava cijeli orkestar. Društvo je u svojih 15 godina postojanja dobilo brojna priznanja za tradicijsku glazbenu baštinu u Hrvatskoj ali i u inozemstvu. U
14
Hrvatskoj je nastupilo na mnogobrojnim smotrama i festivalima. Najznačajniji su nastupi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (dva puta), Koncertnoj dvorani "Lisinski" u Zagrebu (dva puta), na Vinkovačkim jesenima (3 puta), Đakovačkim vezovima, Ivanjskom krijesu u Đakovu (4 puta), Smotri folklora "Na Neretvu misečina pala" u Metkoviću, te sudjelovanje u kratkometražnom filmu u produkciji HRT-a o Kutini. Od značajnijih inozemnih gostovanja ističemo: Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Portugal, Makedoniju i Italiju. Društvo je organizator Festivala dječjeg folklora Hrvatske i pokretač "Škole sviranja na tradicijskim instrumentima". Instrumenti na kojima članovi sviraju: Tamburaški orkestar koji broji 24 člana svira na svim žičanim instrumentima, koji su potrebni za tu vrstu izvođenja i prezentiranja tradicijske
građe (primovi, bisernice, bračevi, bugarije i basovi). Svirači na tradicijskim instrumentima sviraju na: gajdama, dudama, mihu, dvojnicama, frulicama (jedinkama), okarini i samicama.
15
KUD Moslavčanka, Donja Gračenica Prvi voditelj tamburaške sekcije bio je gosp.Mijo Jagačić, a kroz rad društva slijedili su ga voditelji: Spomenko Fridrih i Ante Tomljenović. Folklornu sekciju vodila je gđa. Ankica Đurinec, zatim Nevenka Andrijević, a u novije vrijeme Suzana Tomljenović i Emica Bajza. Najznačajniji projekti su: Martinske večeri, održavanje likovne kolonije, postavljanje etno sobe i galerije slika u Domu. Najznačajniji nastupi su sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Za selo i širi zavičaj ipak treba izdvojiti proslava i običaji vezani za Svetog Fabijana.
Prema sačuvanim zapisima i fotografijama pouzdano znamo da je 1936. godine u Donjoj Gračenici djelovao Ogranak Seljačke sloge (predsjednik Mirko Galeković), u okviru kojeg su djelovali pjevački, plesački i predstavljački (dramski) zbor, kao preteča svih kasnijih kulturno - umjetničkih zbivanja u selu. Na Smotri Seljačke sloge 25. travnja 1937. godine u Kutini Donja Gračenica je sudjelovala s pjevačkim zborom. Također su nastupili i na Smotri u Voloderu 14. svibnja 1939. godine, s plesačkim zborom čija je voditeljica bila učiteljica Danica Frljužec. Aktivnost zborova prestaje tijekom Drugog svjetskog rata, da bi se opet javila 50- tih. Sredinom 60- tih u okviru Društva Naša Djeca izvedene su prve kazališne predstave Hasanaginica, Tri dana kod sina (Stjepan Šajnović), Zulejka (Đuro Deželić) i druge. 70tih rad stagnira, da bi nakon decenije neaktivnosti došlo do bitne promjene u razmišljanju o kulturnoj baštini, te dolazi do utemeljenja KUD "Moslavčanka" 1980. godine.
16
KUD Moslavec, Voloder Predsjednici: Pero Javorski, Ivo Bačani, Drago Bačani st., Pero Ortolan, Ankica Đurinec, Zdenko Poljak, Zdravko Matijaš, Krešimir Dolenčić, Marica Matijaš, Josip Štrok.. Tijekom svog dugogodišnjeg postojanja bilježimo mnogobrojne nastupe širom Hrvatske, a i u inozemstvu. Izdvojit čemo samo neke: 1967, 1980, 1981. i 1994. godine na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. 1978, 1989, 1993 (spavali u razrušenom Nuštru),1995, 2001, 2006. godine na 'Vinkovačkim jesenima'. 1990, 1997. na "Đakovačkim vezovima", 'Danima polja u Ogulinu, Brodskom kolu u S.Brodu, Gradačcu, Križevcima, Velikoj Gorici, Pleternici, Korčuli, Punatu, Turnju itd. Van naše domovine imali smo više nastupa tijekom boravka u Njemačkoj dva puta, u Italijji tri puta i u Mađarskoj dva puta. Za HTV smo snimili puno materijala iz kojeg izdvajamo: Emisija o Međ. Smotri 1967, "Tijelovo u Voloderu" 1991., "Berba grožđa", Badnjak 1993., "Martinje", "Vincekovo", "Slike iz Moslavine" 1994, "Glazbena duša Hrvata" i ''Badnjak u Moslavini' 1997. godine. U emisiji "Lijepa naša" 1998. (nošnja iz Volodera izabrana je za najljepšu tkanicu u Sisačko-moslavačkoj županiji), 2000, 2008. Više puta smo snimali emisije za radio Zagreb, te gostovali na radiju Petrinja, V.Gorica, Quirinus, Čazma, Kutina, Glina. Priznanja: Općina Kutina 1971; Općina Popovača 1995; Međ. smotra Zagreb za orginalnost 1980. god. Sudjelovali na izdavanju zajedničke monografije o Voloderu I i II, te izdali vlastitu knjigu “Okreni se moje kolo malo”, autoriceAnkice Đurinec.
Tradicija njegovanja izvornog folklora postoji još od 1913. godine kada se zajedno sa osnutkom 'Vinarske zadruge' osniva tamburaški zbor koji se tijekom godina, prema sve većim potrebama za očuvanje stare kulturne i povijesne baštine, nadopunjava i drugim sadržajima. Tako danas rade dramska, tamburaška, pjevačka, plesna sekcija podjeljene u nekoliko grupa prema starosnoj dobi. Osnovni cilj društva je izvući sve što se da iz škrinja i zaborava, od pjesama i plesova, odjeće, starih predmeta, pa sve do običaja koje pokušavamo sačuvati u što izvornijem obliku. Dakle, očuvati duh i govor naroda koji se temelji na istinskom životu ljudi našeg mjesta i drage nam Moslavine, a to znaći očuvati istinu o našem postojanju. Učenje plesa, pjesme i muzike započinje kada i učenje prvih slova, koje se kroz grupe njeguje sve do zrele životne dobi. Danas društvo broji 106 aktivnih članova, a o broju podupirajučih da i ne govorimo, budući da svaka obitelj u mjestu na neki način pomaže u našem radu. U tijeku dugog perioda rada više od 450 članova je dalo svoj doprinos u tkanju ovog neprocjenjivog blaga. Istraživači: Ankica Đurinec, Stjepan Dolenčić, Branko Pastula. Plesače su vodili: Mira Đoić, Ankica Popović, Franjo Popović, Ankica Đurinec, Lidija Molnar, Jasminka Trbušić i Renata Jambrešić. Voditelji svirača: Antun Mance, Ivan Smolec, Josip Octenjak, Josip Bielicki, Stjepan Dolenčić, Ivo Bačani, Josip Jambrešić i Branko Pastula. Voditelji djece: Ankica Đurinec, Nada Loina, Ljilja Bartolić, Renata Jambrešić, Valentina Šporčić, Jasminka Bartolić, Vlatka Jajetić.
17
KUD Moslavina, Kutina Folklorni ansambl KUD-a Moslavina, Kutina utemeljen je u jesen 1974.god., te od tada pa sve do današnjih dana djeluje neprekidno. Svakako treba napomenuti da je KUD Moslavina, Kutina (posebice folklorni ansambl) bio izuzetno aktivan i tijekom Domovinskog rata, te je u više navrata gostovalo u inozemstvu na raznim dobrotvornim – humanitarnim koncertima (Graz, Sollingen, Neuss, Deutschlandsberg...) te je na taj način omogućilo dopremu značajnih količina humanitarne pomoći Hrvatskoj. Vrijedno je napomenuti da je Društvo organiziralo umjetničke programe i za ranjenike Domovinskog rata. Folklorni ansambl pored izvornih pjesama, plesova i običaja Moslavine, njeguje i koreografirani folklor drugih regija Hrvatske, te tako na svom repertoaru ima pjesme i plesove Posavine, Bilogore, Slavonije, Baranje, Prigorja, Zagorja, Dalmacije, Međimurja, Bačkih Hrvata – Bunjevaca... Posebno pamtimo vrlo uspješno umjetnički obrađene plesove Moslavine posvećene proljeću i buđenju prirode - Jurjevske običaje iz Moslavine (Đuro zeleni), te vesele i razigrane pjesme i plesove sjeverne i južne Moslavine " Oj, Lazare livadare.., kao i nezaobilazne koreografije moslavačkih pjesama i plesova pod nazivom "Na Ilovoj tijoj vodi..." ; "Oj, jabuko, crveniko..." ; "U šumici zelenoj..." autora – koreografa Tihomira Krmeka. Tamburaški sastav KUD-a počeo je sa radom u jesen 1974.god. i to kao pratnja tada
Kulturno umjetničko društvo Moslavina Kutina osnovano je 1946. god. djelujući tada pod nazivom RKUD Ivo Perković Kutina. Društvo je bila okosnica budućeg kulturnog razvoja u Kutini, oko kojeg se okupljalo radništvo i mladež, te je organizirano i s ljubavlju čuvalo i njegovalo kulturnu i folklornu baštinu svoga naroda. Svoje dotadašnje ime – RKUD Ivo Perković Kutina mijenja u siječnju 1992.god., te od tada djeluje kao KUD Moslavina, Kutina. Danas KUD Moslavina, Kutina djeluje kao izrazito gradsko društvo, koje u svojim redovima okuplja više od 100-njak aktivnih članova koji rade u: folklornom ansamblu, dva dječja folklorna ansambla (mlađi i stariji uzrast), tamburaškom sastavu, vokalnoj skupini Dunje, klapi Škrlet, dječjoj scenskoj igraonici. Dječji folklorni ansambl započeo je sa radom 1979. godine kao jedna od sekcija ondašnjeg RKUD-a. Zahvaljujući stručnom radu voditelja, dječji ansambl radi kontinuirano sve ove godine te je kao takav bio uzor i drugim Društvima koja su kasnije počela i sama osnivati dječje sekcije unutar svojih Društava. Danas dječji folklorni ansambl broji četrdesetak aktivnih članova koji rade podijeljeni u dvije sekcije i to po uzrastu: od 6 10 god i od 11 - 15 god. Voditeljica dječjeg ansambla je Aleksandra Savić-Nikitović, asistentica Arijana Rudić, voditelj tamburaša je Matija Krmek, a umjetnički voditelj Tihomir Krmek.
18
Folklorni ansambl član je Hrvatskog Sabora Kulture, te HR CIOFF-a (Hrvatske sekcije Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicionalne umjetnosti ), te je tako sudjelovao na Međunarodnim Folklornim Festivalima predstavljajući tako svoju Domovinu (Italija – Festival Dolomiti, Festival starih gradova Cava de Tirrenni, Dani otvorenih vrata Mainz – Njemačka, Dani otvorenih vrata veleučilišta Graz – Austrija, Festival "Is Pariglias" u Asseminiju – Sardinija, Festival "Povratak korjenima" – Wrzesnia – Poljska, Festival "Zvukovi svijeta" u Bragi – Portugal (nastup na nacionalnoj televiziji Portugala RTP1 ( u Portu), gdje smo uživo sudjelovali u programu "Bom dias Portugal" "- kao naša emisija Dobroj jutro Hrvatska. Za svoj dugogodišnji rad Društvo je dobilo brojne nagrade i priznanja, a nama najdraža je iz 2006. godine kada je KUD Moslavina Kutina obilježilo 60-tu obljetnicu kontinuiranog rada i tom prigodom je dobilo godišnju nagradu Grada Kutine.
novoosnovanom folklornom ansamblu. Tijekom svih ovih godina tamburaši nisu prestajali sa radom, već su proširivali svoj bogati repertoar kako u svrhu pratnje folklornog ansambla čiji su neraskidivi dio, tako i u svrhu pratnje vokalne pjevačke skupine ''Dunje''. Od mnoštva programa izvedenog u proteklom razdoblju, izdvajamo za nas nekoliko nama najznačajnijih i izuzetno dragih kao što su: Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo – Smotra folklora u Slavonskom Brodu, Državne smotre koreografiranog folkora u organizaciji Hrvatskog Sabor kulture – Čakovec, Međunarodni festival folklora Velika Gorica (osvojene nagrade stručnog suda za kostimografiju), Virovitičke folklorne večeri, Miholjačko sijelo, Folklorni festival u Novom Marofu, Sesvetskom Kraljevcu, Voloderske jeseni, Martinski susreti (Županijska smotra folklora), nastupi u organizaciji TZ Grada Kutina (u Kutini, Zagrebu – Zrinjevac, Jelačić plac, KD Vatroslava Lisinskog.…), ljetne turneje po Crikveničko-Vinodolskoj rivijeri...
19
KUD Moslavka, Gornja Gračenica Godine 1954. u Gornjoj Gračenici osnovan je Pjevački zbor, kao preteća kasnijih kulturnoumjetničkih zbivanja u selu, kojem su se ubrzo pridružili i tamburaši. Sljedećih godina u selu su izvedene i prve amaterske kazališne predstave: Naše selo (S.Šajnović), Hasanaginica i druge, zahvaljujući učitelju Josipu Bepo Andrijčiću, voditelju predstavljačkog zbora. Početkom 60-tih godina stasao je i folklorni zbor Aktiva žena pod vodstvom učiteljice Nevenke Benčak, a kasnije Alice Tomek koja je s plesačima - omladincima učestvovala 29. siječnja 1977. godine i u utemeljenju KUD "Moslavka", s plesačkom, pjevačkom, tamburaškom i damsko-recitatorskom sekcijom. Prvih godina folklorni ansambl izvodio je koreografirani folklor Posavine, Slavonije (Bunjevac), Prigorja i Međimurja, a od kraja 80tih godina većinom pjesme i plesove našeg kraja. Voditelji ansambla bili su: Alica Tomek, Ivanka Ruk Ražov, Sadilah Tuzović, Vladimir Vuksan, Ankica Đurinec i Zdravko Jurčecstariji plesači, te Maca Skočić i Mirjana Jurčecmladi plesači. Dramsko-recitatorska sekcija imala je zvjezdane trenutke 80-tih godina izvodeći komedije Ante Juretića: Kad pevaljka dođe (1986), Fašnik se ženi (1987) i Marsovci su među nama (1988. godine), a voditelji su bili Danko Zgazivoda i Stjepan Jalžečić. Pjevačka skupina, od samih početaka prepoznatljiva po a capella pjevanju danas nastupa i uz tamburaški orkestar. Skupinu krasi bogat i raznovrstan repertoar te su opravdano jedan od temelja društva već dugi niz godina, i danas ima žena koje su u njoj od 1955. godine.
Voditeljica do 1995. bila je Zlata Slunjski, a danas ih s uspjehom vodi počimalja Jasminka Draganić. 80-te su bile zlatne godine tamburaša, jer su u društvu tada organizirano djelovala četiri sastava. Mladi tamburaši pod imenom Pioniri i Juniori-voditelj Stevan Gradić, tamburaši starije dobi-voditelji Mato Cigić i Metod Slunjski, te tamburaši srednje dobi Seniorivoditelj Stevan Gradić, a danas ih vodi Mato Šulek. Društvo je nastupalo na mnogim folklornim, tamburaškim i pjevačkim smotrama Moslavine, Hrvatske i Njemačke. Humoristički list "Kokotiček" društvo je izdavalo 1980 - 1981. godine - glavni urednik Stjepan Rožić, a u sklopu društva (sastavljenih od tamburaša) djelovali su Puhačka glazba (1980- 1981., voditelj Danko Zgazivoda). Početkom 2010. godine izdana je monografija društva povodom 32 godine djelovanja, autor Mato Šulek. U pripremi je izdavanje pjesmarice, s tekstovima i notama pjesama koje s velikim uspjehom izvodi pjevačka skupina, a u planu je i izdavanje nosača zvuka. Kao istraživači u društvu djeluju Jasminka Draganić, istraživanjem i sakupljanjem starih napjeva i narodnih nošnji, te Mato Šulek već dugogodišnji sakupljač starih fotografija društva te terenski snimatelj starih pjesama koje se notno zapisuju i arhiviraju. U periodu 1979-1990. godine društvo je nosilo ime "Dragica Delija", a u periodu 1990-1995. godine društvo je bilo u stanju mirovanja. Na čelnoj poziciji redali su se Drago Denković, Stjepan Rožić, Vladimir Papa, Mato Šulek, Marija Bučar i danas Josip Draganić. 20
KUD Potočanka, Potok Za jubilarnu 35. obljetnicu članovi KUD-a uspješno završavaju postavu etno sobe u sklopu društvenog doma na koju su vrlo ponosni. Voditelji tamburaške i folklorne sekcije tijekom rada društva su: Zvonko Kosalec, Snježana Fumić (Masnjak), Ljiljana Masnjak, Ivica Gregurec, Krunoslav Dolenčić, Martin Zajec i Branka Zajec.
Za organiziranu kulturnu djelatnost mjesta posebno je važan 03. veljače 1975. godine .Tog je dana uz nazočnost 30 mještana utemeljeno kulturno umjetničko društvo „Potočanka“. Nakon tri mjeseca rada KUD je nastupio na poznatoj priredbi Vikend na seoski način u susjednom selu Osekovu. Od tada čuvajući i predstavljajući pučku tradiciju moslavačkog kraja KUD djeluje neprekidno do danas. Djelatnost KUD-a primjećena je i 1994. godine. "Potočanka" uz dan Općine Popovača svečano prima priznanje, kako stoji, za čuvanje baštine našeg kraja. Lijep je to uvod u dvadesetu obljetnicu 1995. godine obilježenu posvetom zastave KUD-a. Moslavinu kao jedini predstavnik Županije Sisačko moslavačke 2000. i 2005. godine predstavlja na smotri folklora Đakovački vezovi. I 2007. godine ponovo je moslavački predstavnik na Vinkovačkim jesenima. Na dan Velike Gospe, 15. kolovoza u Potoku poslije vjerske svečanosti pred kapelom Majke Božje na nebo uznesene KUD organizira Marijanske susrete koji okupe lijepi broj prijateljskih društava. Uz okupljanje dječjih skupina KUD "Potočanka" je uspješan domaćin i organizator "Nikolinja". 1999. godine sudjelovali su na Međunarodnom festivalu dječjeg folklora u Mariboru, a 2003. godine na smotri dječjeg folklora u Rakovici. Uz kutinski festival KUD je domaćin dječjem folklornom ansamblu iz Skoplja u Makedoniji, gdje Potočani odlaze na uzvratni posjet iduće godine. Potočani ugošćuju male folkloraše iz Pule, Krka i Metkovića gdje i odlaze na uzvratne nastupe.
Najznačajniji projekti KUD-a. Monografija: POTOK - selo moslavačke tradicije, nositelja projekta Drage Plaščara. 1994. godine - Priznanje Općine Popovača za čuvanje baštine našeg kraja. 1997. godine - Kosalec Zvonku županijsko priznanje za očuvanje i promociju kulturne baštine. 2000. godine - Snježani Masnjak - Priznanje Općine Popovača za svoj rad. Najznačajniji nastupi: Trščanski sajam, gostovanje u Skoplju, Đakovački vezovi,Vinkovačke jeseni, Voloderske jeseni, Smotre folklora u Kutini i gostovanje u Mariboru.
21
KUD Repušnica, Repušnica radom postati dostojna zamjena prethodnim naraštajima. Društva koja imaju ovakav potencijal, sigurno su jamstvo nastavka rada – ocjena je stručnih povjerenstava. Razumljivo, osim entuzijazma svih nas, da bi kvalitetno radili potrebno je obnoviti nošnje, instrumente ali i publicirati svoju glazbenu baštinu. KUD "Repušnica" osnovan je 1930. godine, a 2010. godine obilježava 80 godina rada s prekidima. Sada su aktivne tri sekcije: folklorna, pjevačka i tamburaška, a nekada su djelovale još i dramska, likovna i literarna sekcija koja je začetnik sijela pučkih pisaca Moslavine i Posavine. KUD je organizator i poznatih "Repušničkih susreta" na kojima je nastupalo i do 1 000 izvođača iz stotinjak mjesta Hrvatske i susjednih država (1998. godine – čak 23 KUDa). Već dvadeset pet godina provodi se izbor najljepše uređene živice, dvorišta i kućnih balkona. Cijelom akcijom promovira se briga za okoliš. Od 2008. godine "Repušnički susreti" dobili su novi kulturno-turistički koncept nastupima u Lonjskom polju. 1986. godine zahvaljujući KUD-u, Mjesna zajednica Repušnica prva je na prostoru od Siska do Daruvara osvojila "Zlatni prim" Večernjeg lista. U posljednjih četvrt stoljeća KUD je imao više od 850 nastupa (1999.g. – 54 puta), od Crnog mora (Primorsko, Bugarska) do Sjevernog mora (Hamburg, Njemačka), a dva puta bio je sudionik Oktoberfesta i to kao prvi (1993.g.) iz međunarodno priznate RH. Danas 80-tak mladih članova, uglavnom repušničkih pučkoškolaca, nastoji svojim
22
KUD Stjepan Šajnović, Osekovo posloženi kako bi se slikovitije prikazao mukotrpan način izrade platna, za što su zaslužni naši donatori, istraživači i kazivači kako ih od milja zovemo Janica i Ivek Mraković.
KUD nosi naziv Stjepan Šajnović po poznatom folkloristu i obnovitelju moslavačkog tradicijskog i misnog ruha, te brojnih vatrogasnih zastava, mještaninu koji je izlagao po cijeloj Europi i SAD-u. Društvo je osnovano još 1937.g. s ciljem njegovanja i prezentacije moslavačke folklorne baštine. Danas broji stotinjak članova koje djeluju u 5 skupina: dvije tamburaške, dvije folklorne i vokalna. Folklorna djeluje pod vodstvom Branke Kunštek i Mirjane Šimunec - Vuksan, a tamburaška pod vodstvom Branka Pastule. Nastupali smo diljem Hrvatske i u inozemstvu. Izvodimo pjesme i plesove moslavačko posavskog kraja. A osobito smo poznati po orginalnoj šajnovićevskoj nošnji za koju smo do sada uvijek bili nagrađivani. Također radimo na edukaciji mladih generacija, te prezentiranju zaboravljenih pjesama, plesova, te cjelokupnog narodnog blaga Moslavine. Godine 2008. pokrenuli smo i radionicu ručnih radova sa ciljem obogaćivanja fundusa zavičajne zbirke. Također smo uz pomoć vještina i znanja mještanki, rekonstruirali brojene odjevne predmete, zabilježili starije načine ukrašavanja vezom i tkanjem, te na taj način omogućili prenošenje tradicije na mlađe generacije. Društvo se posebno ističe sakupljanjem tradicijskih predmeta; ručnih radova, slika i ostalih vrijednih starina s namjerom da ih sačuva od propadanja. Sakupljeni predmeti nalaze se u prostorijama Društvenog doma, u etno-sobi pod nazivom "Od sjemena lana do platna i narodne nošnje." Tim redom su i
Tradicionalni nastupi u mjestu Osekovo su: na Bijelu nedjelju i uz Dan zahvale za plodove zemlje u osekovačkoj neobaroknoj crkvi Sv Ane, također prilikom posjeta crkvenih velikana. Redovito nastupamo na mnogobrojnim županijskim, regionalnim i općinskim smotrama folklora. Istaknuli bismo nastupe u Virju, Martinskoj Vesi, Letovaniću, Hrvatskoj Kostajnici, Turanovcu, Topuskom, Bribiru, Molvama, Remetincu, Dugoj Resi, Šenkovecu, Marijanci-Valpovu, Pitomači, u Sloveniji "Ni meja pri glazbi, športu i kulturi", Međunarodnoj smotri u Banja Luci, na Izboru najljepše Hrvatice na Brodskom kolu, 2008. godine gdje smo osvojili treće mjesto od 37 učesnica, izboru najorginalnije nošnje u Sunji, Bobovcu, Jalžabetu, Voloderu, najorginalniji bračni par u Vidovcu. Nabrojena mjesta nisu slučajno nabrojena od mnogih drugih mjesta koja smo posjetili, jer to su naši prijatelji čija suradnja nam je važnija od međunarodnih nastupa i međusobno se izmjenjuje na našim "Susretima prijatelja" čiji smo i organizatori.
23
KUD Seljačka sloga, Kutina Tomljenović i Ljerka Jevremović. Osim na smotrama u organizaciji Saveza KUDova Grada Kutine sudjelovali su na svim značajnijim smotrama u Hrvatskoj; od Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Brodskog kola. Godine 1986. u Njemačkoj su dostojno predstavili tradicijsku baštinu Moslavine, s posebnim naglaskom na kutinski kraj. Nastupali su 1986. u Njemačkoj, a iste godine Božo Potočnik je snimio za Zagrebačku televiziju, emisiju o narodnom blagu kod obitelji Jurković. 2008. godine nastupaju na Z 1 u emisiji Narodno veselje i javno snimanje završne emisije u Dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. To je rezultiralo osim predstavljanja naše pjesme i nošnje i izborom najljepše djevojke (Ivana Tomljenović) i najljepše bake (Marija Lenart). U organizaciji ovog KUD tradicionalno se organizirala priredba i zabava "Valentinovo u selu". U zadnje tri godine umjesto toga organizira se priredba"Selo moje, po pjesmi si znano". Tijekom 2006., 2007. i 2008. godine članice ženske pjevačke skupine i tamburaši snimili su 30 starih napjeva, a 2008. godini izdali nosač zvuka"Moslavino, lijep si kraju". Promocija je održana na priredbi "Selo moje, po pjesmi si znano" 29. siječnja 2009. godine. Na njemu su tradicijske pjesme iz našeg kraja, a prema mišljenju stručnjaka Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, citiramo ocjenu nastupa pjevačkih skupina na smotri u Kutini:"...najbolje što se u Moslavini, u kutinskom njezinom dijelu, može čuti još je
KUD"Seljačka sloga"Kutina osnovan je 1953. godine, a bilježe se prvi nastupi već 1946. godine i to nastupi folkloraša, tamburaša i dramske sekcije. U vrijeme dok je u Kutinskom selu radila Osnovna škola učitelji su bili pokretači i voditelji dramsko-folklornog stavaraštava i to: Greta Jakšić, Suzana Kovre i Ankica Perušić – folklor, Ilija Biondić – tamburaši, Mirko Kranjčević – dramska skupina. Nakon prekida, društvo nastavlja rad 1983.g. Vodstvo folklora preuzima Ana Bilandžić, a glazbu Ivan Grubiša. Od 1994. godine folklor vodi Katica Tomac, pjevačku skupinu i pjevačke probe folklora Ljerka Jevremović, kraće vrijeme dječji folklor vodi Jadranka Smuk. Kao voditelji tamburaša smjenjuju se Antun Žapkar, Zvonko Potočki. Od 2004. godine folklornu sekciju i pjevačku skupinu vodi Ljerka Jevremović, tamburaše Antun Maršon pa zatim Stjepan Kovač. Obnavlja se rad dječje skupine koju neko vrijeme vodi Ranata Brozović, zatim Sandra Cvetić. Danas Društvo broji 50 - tak članova i djeluje u četiri skupine: dječjoj, pjevačkoj, plesačkoj i tamburaškoj. Njeguje i čuva od zaborava izvornu pjesmu, ples, običaje i nošnje moslavačkog kraja. Kroz ovaj period, vrijedan doprinos radu i očuvanju naše baštine dali su, osim voditelja, brojni kazivači: Marija Lenart – baka Mara, Ljubica Božić, Barica Božić, Mara Božić, Marica Copot, Francika Brozović, Marica i Ivan Grubiša, Marija Gašparac, Ljubica Malović i mnogi drugi. Vrijedno su to bilježili Marija Lenart, Ivan Grubiša, Katica Tomac, Antun Žapkar, Vesna
24
poseban pjev žena Kutinskog sela. To je biser koji iz godine u godinu sjaji sve ljepšim i čvršćim, kompaktnijim sjajem". U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku izašla je knjiga i nosač zvuka "Hrvatska tradicijska glazba"gdje Moslavinu predstavljaja KUD "Seljačka sloga"pjesmom Medna roso. Počimalja Marija Lenart od osnutka KUD –a do danas, započinje pjesmu kojoj se pridružuju drugi glasovi. Oni se godinama mijenjaju, ali prepoznatljiva pjesma pjevača Kutinskog sela ostaje. Bila je baka Mara, kako je danas od milja zovu, ne samo sjajna počimalja nego i glumica u dramskoj sekciji, plesačica u folkloru i dobra kazivačica pjesama, plesova i običaja. Zapisivala je ona riječi pjesama, čuvala fotografije, novinske zapise o nastupima i svojim dobrom pamćenjem nemjerljivo doprinijela očuvanju tradicije. Uz ovaj KUD vezana je i tradicija fašnika koju
je u novije vrijeme preuzela Turistička zajednica grada Kutine. I danas KUD Seljačka sloga sudjeluje ne samo na FUK – u (Fašnik u Kutini) već i na sličnim manifestacijama u Hrvatskoj, nastojeći zadržati tradiciju maskiranja i izrugivanja ljudskih slabosti i mana i društvenih zbivanja određenog vremena. Za pozornicu i potrebe bilježenja običaja 1996. snimiljen je video zapis "Prelo u Kutinskom selu". Na smotri folklora Moslavine izveli smo "Čehalo", a na dječjoj smotri izveli smo običaj ophođenja sela za Đurđevo. Tamburaška sekcija danas svira u sastavu: prvi prim, drugi prim, prvi brač, drugi brač, bugarija i bas. Dugo je Društvo bilo poznato i po violinisti Ivanu Grubiši.
25
KUD Stružec, Stružec U radnim nošnjama na Smotrama u Kutini i Vinkovačkim jesenima, te u Otočcu i Kostajničkom Selištu izvodimo običaj pranja veša, od parenja u parenici do ispiranja na potoku. Na smotri u Kutini, Maloj Gorici kod Sv. Nedelje i u Cerni prikazale smo i žetvene običaje. KUD je već niz godina organizator i domaćin manifestacije pod nazivom "Moslavačko proljeće". Tom prilikom slažemo izložbe u našem društvenom domu. Do sada smo posjetiteljima pokazali kako su nekada izgledale: djevojačka soba, družinska soba, kuhinja i ganjk. Imali su priliku vidjeti i spremanje ljetine za zimu (trapljenje), kako se pripremao lan za tkanje, kako su naši stari lovili ribu i naravno kako se nekada prao veš. Zanimljivo je bilo vidjeti kako je izgledao dolazak mlade u novi dom. Jako smo ponosne i na stari posjed obitelji Pikija. Za vrijeme održavanja manifestacije "Na rubu močvare" u njihovom trijemu i dvorištu predstavile smo "Život naših starih". Originalnost i vjerodostojnost predstavljenih starina oduševila je mnogobrojne posjetitelje i goste te manifestacije. Još jedna, za naše malo društvo velika stvar je to što smo povodom desetogodišnjice KUD-a objavili knjigu pod nazivom "U sjeni parenice". Kroz knjigu smo se prisjetili svih nama dragih ljudi koji su na bilo koji način pomogli i pridonijeli radu KUD-a. U knjizi je naravno obuhvaćen sav naš rad, trud i svi naši nastupi kroz ovih deset godina postojanja i rada. Zahvaljujemo se Mariji i Alfredu Matijašević na velikoj pomoći prilikom izdavanja knjige.
KUD "Stružec" djeluje od 1998. godine i to kroz: tamburašku sekciju, pjevačku te plesnu dječju i stariju skupinu. U samim počecima voditelj tamburaša bio je Dragan Vugić, a već dugi niz godina je to Stjepan Jurković. Plesnu dječju skupinu su vodili: Pina Pavlić, Snježana Masnjak, Vesna Križanić i Nada Batković Starija skupina svoje prve plesne korake izvodi pod vodstvom Milivoja Miljana i Snježane Masnjak, a nakon njih s radom nastavljaju same članice KUD-a na čelu sa Vesnom Križanić i Nadom Batković. Pjevačku skupinu od samih početaka vodi članica Ljubica Kralj. Svojim marljivim i samostalnim radom želimo oteti zaboravu pjesme, plesove i običaje naših predaka. Naročito smo ponosne na ljepotu i raznolikost nošnji koje smo naslijedile od naših baka. Baš zato što su naše vlasništvo i što su većinom stare i preko sto godina, oblačimo ih i nosimo sa puno ljubavi i ponosa. Posebne su i po tome što su sve različite, a ako je slučajno mustra slična, različite su boje. Činjenica je da u KUD-u ne postoje dvije iste nošnje, što smatramo pravim bogatstvom. Da su zaista lijepe i posebne dokazuje i činjenica da su na Voloderskim jesenima niz godina, te u Kostajničkom Selištu i Pleternici osvajale priznanja od prvog do trećeg mjesta. Kao predstavnici Moslavine po ocjeni stručnog žirija sudjelovali smo na: Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, te na Smotrama folklora u Otočcu, Pitomači, Pleternici, Međimurju i Slanom u Dubrovačkoneretvanskoj županiji.
26
Matica Slovačka, Međurić Matica Slovačka Međurić osnovana je 1996. godine, djeluje u okviru Saveza Slovaka sa sjedištem u Našicama. Danas okuplja oko 120 članova. Djeluje u dječjoj folklornoj skupini, folklornoj skupini odraslih i pjevačkoj skupini. Njegujući i čuvajući izvorne slovačke pjesme i plesove članovi MS Međurić sudjelovali su na folklornim smotrama, žetvenim svečanostima i skupovima u Kutini, Markovcu, Lipovljanima, Vidovcu, Jasenovcu, Okučanima, Iloku, Velikim i Malim Zdencima, Pušći, te
festivalima u Slovačkoj. U Pušći su se predstavili specijalitetima slovačke kuhinje, knjigama, narodnom nošnjom i instrumentima koje koriste u koreografijama (cepovi, sjekirice, škrebetaljka). Jedan od obreda koji se izvodi u obliku koreografije je „Cepovi tanec“ koji se pleše po završetku žetvenih svečanosti. Instrumente koje koristi MS Međurić u svojim nastupima su harmonika, bugarija i bas.
27
Moslavačke nošnje postigle su značajne uspjehe na brojnim izborima ljepote i orginalnosti diljem zemlje kao što su: Voloderske jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo, Pleternica, Sunja, Zagreb ...
Predstavnici Kutine i Husaina
Predstavnica Ilove
Predstavnica Volodera
Predstavnice Kutine i Potoka 28
U Moslavini su pored sviranja na tradicijskim glazbalima kao što su: fućkalice, jedinke, okarine i dr. poznata svirka i na dudama, gajdama, violini i ostalim žičanim instrumentima.
Dudašica Lana Moslavac iz Kutine
Violinista Šandor Golomboš iz Osekova
Tamburaši iz Husaina 29
Široka je Moslavina (Repušnica) zapis: S. Moslavac transkripcija: L. Moslavac
Široka je Moslavina, u njoj vinograd, čuvala ga Moslavčanka, lijepa djevojka, čuvala ga Moslavčanka, lijepa djevojka. Tud projaše mlado momče, na konju vranom, počekaj me mlado momče poći ću s tobom. Nemoj poći Moslavčanko, lijepa djevojko, veliko je Lonjsko polje, dugo, široko. Široka je Moslavina ne prođeš je ti. zlobna ti je moja majka ne 'godiš joj ti. Pregazit ću Lonjsko polje cvijeće berući, ugodit ću tvojoj majci tebe ljubeći.
30
Nabrala sam majko plavi jorgovan (Ilova) zapis: S. Moslavac transkripcija: M. Vincetić
Nabrala sam majko, plavi jorgovan. Da zakitim, majko mila, svoga dragoga. Hej, haj, volim ga. Ja ne mogu, majko mila, biti bez njega. Sadila sam majko, zelen ruĹžmarin. Da zakitim, majko mila, svoga dragoga. Hej, haj, volim ga. Ja ne mogu, majko mila, biti bez njega.
31
Nakladnik: Gradski savez KUD-ova Grada Kutine Za nakladnika: Ljerka Čorak Urednica i oblikovanje kataloga: Slavica Moslavac Autori tekstova: Slavica Moslavac, Predstavnici KUD-ova Notografija: Lana Moslavac Fotografije: Arhiva Muzeja Moslavine, arhiva KUD-ova, Slavica Moslavac Korektura: Zdenka Moguš, Dubravko Vidiček Računalna obrada i prijelom: Željko Stublija Tisak: Tiskara "Gratis", K. Zvonimira 1, Batina, Kutina Naklada: 500
Financiranje publikacije omogućili su: Ministarstvo kulture RH Županija Sisačko-moslavačka Grad Kutina 32
Sadržaj Kreni kolo ..............................................................................................................................
2
KUD Banova Jaruga, Banova Jaruga .....................................................................................
9
Češka beseda, Međurić ........................................................................................................... 10 KUD Husain, husain ............................................................................................................. 11 KUD Ilova, ilova ................................................................................................................... 13 KUD Ivančice, Kutina ........................................................................................................... 14 KUD Moslavčanka, Donja Gračenica .................................................................................... 16 KUD Moslavec, Voloder ....................................................................................................... 17 KUD Moslavina, Kutina ........................................................................................................ 18 KUD Moslavka, Gornja Gračenica ........................................................................................ 20 KUD Potočanka, Potok ......................................................................................................... 21 KUD Repušnica, Repušnica .................................................................................................. 22 KUD Stjepan Šajnović, Osekovo ........................................................................................... 23 KUD Seljačka Sloga, Kutina
................................................................................................ 24
KUD Stružec, Stružec ........................................................................................................... 26 Matica Slovačka, Međurić ..................................................................................................... 27