Alem Bioèiæ
Anton Cetin
Ivan Milat
Mira Kraljeviæ Donassy
Marija Branka Koškoviæ Šutej
Zorka Sever
Stipe Sikirica
Ivo Vojvodiæ
Muzej Moslavine Kutina
Za nakladnika:
Text:
Fotografije:
Slavica Moslavac
Mladen Mitar
Dubravko Vidiček
800 Tisak “Gratis” Kutina Novi stalni galerijski postav nakon pet godina obnove 8. studenog 2011.
Miroslav Šutej
Muzej Moslavine Kutina
Vatroslav Kuliš
Cata Dujšin Ribar
NOVI STALNI GALERIJSKI POSTAV
Novi stalni galerijski postav Iako je Muzej Moslavine osnovan 1960-te godine, početak galerijske djelatnosti unutar Muzeja začet je 1972. godine. Adaptacijom zgrade „Stare banke“, koja je dodijeljena na trajno korištenje Muzeju Moslavine 1983. g., Muzej dobiva izložbeni i galerijski prostor. Danas zbirka broji 780 eksponata različitih po svojim vrijednostima i tehnikama: (ulja na platnu, pasteli, akvareli, grafike, crteži, kombinirane tehnike, skulpture, medalje, plakati...). Ta su djela po svom sadržaju heterogena i pripadaju različitim pravcima i generacijama. Interesantno je da se upravo zbog te raznolikosti likovnog sadržaja može pratiti razvoj umjetnosti XX. stoljeća. Iz ovoga fundusa veliki broj imena je zastupljen u Hrvatskoj likovnoj enciklopediji. Kronološki najstarije je djelo “Portret građanina” iz vremena historicizma, nepoznatog autora, izrađenog u ulju na platnu. Zanimljiv je popis djela akademskog, odnosno amaterskog stvaralaštva. Više od polovice ove zbirke pripada akademskim likovnim imenima. Do 2010. izlagala su značajna imena: M. Stančić; R. Donassy; B. Jakac; C. Dujšin Ribar; N. Reiser; I. Milat; T. Perazić; M. Kraljević Donassy; M. Šutej; M. Glavnik; I. Lacković; Z. Keser; S. Striegl; V. Rački; D. Radić; A. Biočić; I. B. Imrović; V. Meglić; T. Lončar; P. Lešić; M. Gereci; F. Matešin . . . Heterogen sastav fundusa galerije je indikacija prakse sakupljanja djela. Uglavnom fundus je nastajao najviše zahvaljujući darovanju. Pokloni dolaze od raznih donatora: (Skupština općine Kutina, Komunalno poduzeće «Rad», KPD «Lipovica» itd.) No, mora se naglasiti da je najvrijednija likovna djela darovao «Republički fond za kulturu» kao što su: 1966. Joso Bužan; 1971. Zlatko Kauzlarić Atač; 1970. Jure Žaja; 1973. Stanko Vukadin; 1974. Nikola Koydl; 1974. Rene Walter; 1974. Ljerka Žigerlin; 1975. Božidar Jakac; 1976. Kosta Angeli Radovani; 1977. Mersad Berber; 1977. Mira Kraljević Donassy, Rudolf Donassy; 1978. Cata Dujšin Ribar; 1978. Denana Voljevica; 1978. Ivo Kalina; 1980. Hajrudin Kujundžić. Ovo je samo dio imena koji bi se mogao još dugo nabrajati. Domaća kutinska produkcija je gotovo nezamjetna, izuzev Rudolfa Donassya (Kutina, 1919. – Zagreb, 1966.) čija djela nastanjuju prostore galerije od 1972. godine. Donacija autorove obitelji uglavnom se odnosi na ulja i nešto malo crteža, te jedno djelo u temperi. Po upisu u inventarnu knjigu, ukupno su 32 rada. Najveći donator i zaslužnik za formiranje Galerijske zbirke je Ivan Milat (Blato,1922. – Kutina, 2008.) Izlagao je na mnogobrojnim izložbama, skupnim, samostalnim i humanitarnim. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Darovao je galeriji 180 svojih djela, uglavnom crteža u kojima je najviše postigao, osobito u portretima djece o čemu je svojevremeno pisao J. Baldani. Od brojnih samostalnih i skupnih izložbi koje su do sada održane tri su najznačajnije: Kutina 1982., «60 godina života i 30 godina rada», Kutina «Retrospektiva (1952. – 2002.)», Kutina 2007. «55. godina crteža Nula dies linea». Zanimljiva je donacija Zorke Sever, članice Kutinskog kulturnog kruga. Nažalost, svoju prvu izložbu doživjela je tek u 78. godini života, nakon pedeset godina rada. Sa žarkom ljubavi prema svome rodnom kraju, slika trijemove, srednjovjekovne gradove skrivene u šumama, narodne nošnje, ilustrira za djecu i portretira ljude svoga kraja. Dokumentarnost u njenim djelima, naglašena u narodnim nošnjama danas je korisna za etnografiju Moslavine. Miroslav Šutej (Duga Resa, 1936.- Zagreb, 2005.) zasigurno je najrecentnije ime suvremenog slikarstva XX. stoljeća u Hrvatskoj. Diplomirao je 1961. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Marijana Detonija. Do godine 1963. radi u Zagrebu u Majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića. Od 1965. do 1978. godine boravi u Kutini kao slobodni umjetnik, tada nastaje njegov najplodniji opus kojim se afirmirao na svjetskoj likovnoj sceni. Za boravka u Kutini i on je donirao 6 djela, te tako obogatio fundus galerijske zbirke. Šutej često izlaže, tako je za deset godina izlagao na pedesetak samostalnih i na više od dvjesto skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Do tada je primio dvadeset i pet internacionalnih nagrada i priznanja, tako se njegovo ime našlo na popisu suvremene umjetnosti u svijetu. Galerija sa svojim fundusom ima sjajne pretpostavke za formiranje vrlo zanimljivog pregleda umjetnosti XX. stoljeća u Hrvatskoj. Mladen Mitar
Ivan Lovrenèiæ
Antun Motika
Predrag Puriæ
Željko Subiæ
Mersad Berber
Rudolf Donassy
Dominik, 6.9, Čega se bojim
Predrag Lešiæ
Vladimir Megliæ