Katalog izložbe LOKALNE ZAJEDNICE KAO ČUVARI BAŠTINE by Narodni muzej Zadar

Lokalne zajednice Izložba kao čuvari baštine Local Communities Exhibition as Heritage Keepers Dani europske baštine European heritage days

Muzej Mimara / Mimara Museum Zagreb, 20-28/9/2016

Sadržaj Contents Uvod Introduction

7 13 18

Tradicijsko rukotvorstvo Traditional Embroidery Tradicijski obrti Traditional Handicrafts Maritimna baština Maritime Heritage Glazba Music

Usmena baština Oral Heritage Hrana Food

Uvod

Introduction

Izložba Lokalne zajednice kao čuvari baštine koja daje osvrt na različite aktivnosti vezane uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine u različitim mjestima diljem Hrvatske ostvarena je u okviru Dana europske baštine koje priprema Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. U Hrvatskoj postoji mnogo pojedinaca, udruga i zajednica koje provode vrlo vrijedne projekte očuvanja svoje nematerijalne baštine od kojih su samo neki spomenuti na ovoj izložbi. Odabir i opis projekata autoričin je subjektivni pogled na temelju dostupnih podataka. Tekst izložbe nije toliko usmjeren na opis nematerijalnih dobara, već na opis različitih načina kojima se nastoji očuvati nematerijalna baština u Hrvatskoj. Ostvarenju izložbe i izradi kataloga pridonijele su i same zajednice koje su za potrebe ove izložbe ukratko opisale svoj dosadašnji rad i aktivnosti, što je bio temelj tekstualnomu dijelu izložbe, dok je vizualni dio temeljen na fotografijama koje su uglavnom izradili polaznici ili organizatori projekata. Kao autorica zahvaljujem svima koji su dobrovoljno sudjelovali u izradi ovog kataloga i izložbe, posebno svim pojedincima, nositeljima, udrugama građana i društvima koji marljivo rade na očuvanju nematerijalne baštine u Hrvatskoj.

The exhibition Local communities as heritage keepers that gives an insight into various activities of safeguarding of intangible cultural heritage (ICH) in Croatia was prepared for marking the European Heritage Days that are regularly in Croatia implemented by the Ministry of Culture. In Croatia there are numerous individuals, associations, NGOs and communities that conduct valuable intangible heritage safeguarding projects, of which only several are mentioned in this exhibition. The choice and description of the presented projects are the result of the author’s subjective view based on the available data. The text of the exhibition is not so focused on the description of intangible elements as on presenting various ways in which intangible heritage in Croatia is safeguarded. The people from the local communities participated in the making of the exhibition and the catalogue who for the needs of this exhibition described in short their overall work and activities, what was the basis for the textual part of the exhibition, while the visual part is based on the photographs mostly made by the attendees or organizers of the projects. As the author I would like to thank everybody who voluntarily participated in the making of the exhibition and catalogue, especially to all individuals, bearers, citizens’ associations and societies who are making great effort to safeguard intangible heritage in Croatia.

Odabrani primjeri jedan su dio različitih aktivnosti koje Ministarstvo kulture podupire putem godišnjeg javnog poziva za potrebe u kulturi, u okviru kojeg od 2008. godine postoji posebna mogućnost prijave za provedbu programa zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Godišnje Ministarstvo podupire oko 70 programa usko vezanih uz područje nematerijalne baštine, a okvirno je do 2016. godine sufinancirano oko 300 različitih projekata, od kojih se 20-ak kontinuirano podupire svake godine jer se

The chosen examples are only a part of various activities supported by the Ministry of Culture via the annual open call for the public needs in culture, within which there has been since 2008 opened up the possibility for NGOs and others to apply with programmes of protection and safeguarding of intangible cultural elements. Annually the Ministry of Culture supports around 70 programmes directly aimed at intangible

redovito održavaju. Iako relativno mala, takva financijska potpora pomaže lokalnim zajednicama i nositeljima tradicijskih znanja započeti ili dodatno razviti različite programe i projekte očuvanja, čime je obuhvaćeno izravno prenošenje, uključenje baštine u formalno (redovna nastava, programi učilišta) i neformalno obrazovanje (radionice, tečajevi) te dokumentiranje, istraživanje i prezentacija nematerijalne baštine (izložbe, manje publikacije, stručni radovi). Osim samih nositelja i udruga građana, programe u suradnji s nositeljima osmišljavaju muzeji, učilišta, fakulteti, instituti i druge stručne i znanstvene ustanove, čime se pridonosi povezivanju institucija i lokalne zajednice s ciljem očuvanja nematerijalne baštine.

heritage safeguarding, with around 300 different projects supported until 2016, out of which around 20 are being continually supported because they are regularly held. Although rather small, such a financial support helps local communities and bearers of traditional know-how to start with or further develop different safeguarding programmes and projects such as direct transmission, inclusion of ICH into formal (regular classes, public higher school and university programmes) and informal education (workshops, courses), as well as documenting, research and presentation of intangible heritage (exhibitions, smaller publications, expert work). Besides the bearers and citizens’ associations, the programmes are also, in cooperation with the bearers, organized by museums, universities, schools, institutes and other expert and scientific institutions contributing thus to connecting the institutions and local communities with the aim of ICH safeguarding.

Hrvatska je u posljednjih desetak godina, od 2005., kad je potpisala UNESCO-ovu Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, upisala oko 150 nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te 14 dobara na UNESCO-ove svjetske popise nematerijalne kulturne baštine. Tako brzo upisivanje rezultat je sudjelovanja lokalnih zajednica i nositelja te stručnjaka u procesima popisivanja. Tomu je u prilog išao i pravni temelj u vidu definiranja nematerijalne baštine kao posebne kategorije u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine. Na početku popisivanja, od 2000ih, stručnjaci iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te stručnjaci Ministarstva kulture najviše su pridonijeli u razvrstavanju kategorija i vrsta nematerijalnih dobara i tekstualnim opisima koji su, osim definiranja dobra, trebali za potrebe upisa prikazati novije stanje nematerijalnog dobra i buduće mjere očuvanja. Iako su ga s početka uglavnom inicirali stručnjaci, upisivanje nematerijalne baštine, zahvaljujući dobroj medijskoj popraćenosti, ali i odjeku upisa na UNESCO-ove popise, s vremenom je preusmjereno na angažman lokalnih zajednica i nositelja koji predlažu upis svojeg dobra i iskazuju spremnost na očuvanje svoje baštine. Također, u nedostatku novijih podataka i istraživanja, brojni nositelji i udruge, naročito različita društva, dopunjuju podatke o svojoj baštini te uz

In the last ten or so years, since 2005 when Croatia signed the UNESCO’s Convention for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage, the Ministry of Culture has inscribed around 150 intangible cultural elements (goods) into the national Registry of Cultural Goods of the Republic of Croatia and 14 elements into the UNESCO’s world intangible heritage lists. Such fast listing is the result of the cooperation of the local communities and bearers with the experts in the inscription processes. The inscriptions have additionally been made easier due to the legislative basis that defined intangible cultural heritage as a separate category in the Act on Protection and Preservation of Cultural Goods in 1999. In 2000s during the first inscriptions it was the experts from different scientific and expert institutions together with experts from the Ministry of Culture who contributed mostly to sorting out the categories and types of intangible heritage as well as to their textual descriptions that in addition to defining the element had to show the recent condition of the element and its future safeguarding measures. Although at first initiated by the experts, the inscriptions of ICH, due to good media coverage but also to positive response of the public to the inscriptions into the UNESCO’s lists, have been transferred towards the active

prijedloge prilažu noviju foto- i audiovizualnu dokumentaciju. Na temelju tih materijala stručnjaci u Povjerenstvu za nematerijalnu baštinu pri Ministarstvu kulture i stručnjaci u Odjelu za etnografsku i nematerijalnu baštinu obrađuju i kategoriziraju pristigle prijedloge. U pojedinim slučajevima nastoji se zajedničkim dogovorom pronaći najbolji mogući način definiranja pojedinog nematerijalnog dobra u skladu sa zahtjevima i poimanjima vlastite baštine nositelja i lokalne zajednice.

involvement of the local communities and bearers who send proposals for inscription of their element and who show the readiness to safeguard their heritage. Also, if new data and research are lacking, numerous bearers and associations fulfil the necessary information about their heritage and send recent photo and audio-visual documentation. On the basis of the received materials, the experts from the Committee for Intangible Heritage at the Ministry of Culture and the experts from the Department for Ethnographic and Intangible Heritage categorize the proposals. In some cases a mutual agreement has to be found to define an ICH element as well as possible so that it meets the demands of the bearers and local community and their perception of their own heritage.

U vidu različitih projekata Hrvatska je ostvarila i vrlo kvalitetnu međunarodnu suradnju na području nematerijalne kulturne baštine. Osim brojnih stručnih i znanstvenih konferencija, Hrvatska je vrlo aktivna na međunarodnim UNESCO-ovim sastancima i u međuvladinim odborima i stručnim tijelima te je redovna članica UNESCO-ova Centra II. kategorije za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Europe u Sofiji (Bugarska). Međunarodna suradnja obuhvaća i pripremu višenacionalnih nominacija kao i provođenje projekata vezanih uz nematerijalnu baštinu koji su potpomognuti fondovima Europske unije.

Croatia has, through various projects, achieved a very good international cooperation on ICH. Besides numerous expert and scientific conferences, Croatia is very active at international UNESCO’s meetings on ICH and in the work of ICH intergovernmental and expert bodies. Croatia is also a regular member of the UNESCO Centre Category II for ICH in SE Europe in Sofia (Bulgaria). International cooperation includes also the preparation of multinational nominations of ICH elements and implementation of the safeguarding projects that are supported by EU funding grants.

Problemi očuvanja nematerijalne kulturne baštine vrlo su kompleksni, a rješavaju se ovisno o pojedinoj vrsti nematerijalnog dobra i širem društvenom kontekstu kako lokalne zajednice tako i društva u cjelini. Motivacija samih nositelja, njihove inicijative i projekti putem udruga, društva i drugih građanskih organizacija temelj su održivosti nematerijalne kulturne baštine. Stoga bi svako vrijedno nastojanje u pogledu očuvanja tradicije bilo dobro poduprijeti na lokalnoj, ali i na državnoj razini te prepoznati vrijednosti koje nematerijalna baština sadrži za lokalni razvoj i za međukulturno razumijevanje i suradnju.

The problems of ICH safeguarding are very complex, and they are dealt with depending on each type of ICH element and wider social context within the local community as well as in the society as a whole. Motivation of the bearers, their initiative and projects via associations, NGOs and other citizens’ organizations are the basis of viability of intangible heritage. Therefore, every valuable effort to safeguard the tradition should be supported at the local as well as the state level and the values that intangible heritage has for local development and intercultural understanding and cooperation should be recognized.

dr. sc. Mirela Hrovatin

Dr. Mirela Hrovatin

U sklopu izložbe članice Kulturno-umjetničkog društva Lipa iz Slavetića prezentirale su izradu koladri tradicijskog nakita od perlica s područja Jastrebarskog.

At the exhibition the women, members of the Folklore Cultural Association Lipa from Slavetić presented the making of the traditional pearl necklace koladre from Jastrebarsko town area.

Autor fotografije: Anđelko Kaštelan, © Kulturno-umjetničko društvo Lipa, 2011.

Photo by: Anđelko Kaštelan, © Cultural Folklore Association Lipa, 2011

Tradicijsko rukotvorstvo Traditional embroidery

mijeća izrade čipke u Pagu (iglom i koncem), Hvaru (iglom i nitima agave) i Lepoglavi (batićima i koncem) upisana su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Izdvajamo Pag i Lepoglavu kao uspješne primjere prenošenja izrade čipke na mlađe generacije putem organiziranih i licenciranih radionica i škola. Čipkarstvo se u svakom od centara prezentira i u okviru međunarodnog festivala, na izložbama, stručnim skupovima i drugim aktivnostima. Uz brojne povijesne promjene u posljednjih stotinjak godina, ovi čipkarski centri uspjeli su ne samo očuvati znanje izrade čipke već su inovativnim pristupom, uključenjem stručnjaka, aktivnim djelovanjem lokalne zajednice, udruženja građana (većinom žena) i lokalne uprave te podrškom na državnoj razini uspjeli uključiti čipkarstvo u suvremene tijekove i potrebe društva u cjelini.

he skill of lacemaking in Pag (needle and thread), Hvar (needle and aloa thread) and Lepoglava (bobbins and thread) are inscribed in the UNESCO’s Representative List of Intangible Cultural Heritage of Humanity. Here are presented Pag and Lepoglava as successful examples of transmission of lacemaking onto younger generations via organized and certified workshops and schools. Lacemaking is in each of the centres presented also through an international festival, exhibitions, expert meetings and other activities. Alongside numerous historical changes in the last 100 or so years, those lacemaking centres succeeded not only in preserving the knowledge of lacemaking, but they also managed to include lacemaking into contemporary stream and needs of the broader society by an innovative approach, inclusion of experts, active involvement of the local community, NGOs (mostly women) and local government as well as state support.

Lepoglava: Radionice lepoglavske čipke. ©Ekomuzej Lepoglava, 2015. Lepoglava: Lepoglava lacemaking workshops. ©Ecomuseum Lepoglava, 2015

www.pag.hr www.festival-cipke.com.hr www.lepoglava.hr www.lepoglavska-cipka.hr www.cipkarski-festival.com

Umijeće izrade motiva sunčane čipke upisano je u Registar kulturnih dobara. Iako je riječ o novijoj tradiciji, ovo umijeće lokalna zajednica prepoznaje kao svoju kulturnu vrijednost pa se trudi provoditi njezino očuvanje. Primjerice, obiteljsko gospodarstvo Šarčević iz Sikirevaca čipku izrađuje za osobne potrebe i kao suvenire prema vlastitim predlošcima i idejama te je nastoji predstaviti na različitim događanjima u zemlji i inozemstvu (na izložbama, festivalima, manifestacijama) kao i objavom na društvenim mrežama, internetu i drugim dostupnim medijima. Također zajedno s Muzejom Brodskog Posavlja sudjeluje u provođenju radionica izrade sunčane čipke i osmišljavanju buduće izložbe kojom bi se ovo umijeće predstavilo javnosti. Radionice se održavaju ponajprije za djecu, u suradnji s osnovnom školom u Sikirevcima i srednjom Tehničkom školom u Slavonskom Brodu s ciljem poticanja kreativnosti i umjetničkog izražavanja s pomoću ovog umijeća. Za djecu se održava i poseban kviz znanja kojim se potiče učenje o čipki.

The skill of making Sun Lace is inscribed into the national Registry of Cultural Goods. Although it is fairly a newer tradition, this skill is recognized by the local community as their cultural value and therefore they make effort to preserve it. For example, on the family farm Šarčević in Sikirevci the Sun Lace has been made for their personal needs and as souvenirs on the basis of their own sketches and ideas. The family tries to present the lace on various events in the country and abroad (exhibitions, festivals) and on social networks, web and other available public media. They also cooperate with the Museum of Brodsko Posavlje on workshops of Sun Lace making and on planning of future exhibition through which this skill would be presented to the public. The workshops are primarily held for children in cooperation with the primary school in Sikirevci and Technical High School in Slavonski Brod with the aim to encourage creativity and artistic expression by the use of this skill. A special quiz is made for children through which active learning about this traditional skill is ensured.

Vrlo je aktivna u očuvanju ove tradicije i Udruga Sikirevački motivi čijom je inicijativom ovo umijeće upisano u Registar.

Very active in safeguarding of this tradition is also the Association Sikirevački motivi that initiated the inscription of this skill into the national Registry.

Lepoglava: Izrada lepoglavske čipke. ©Ekomuzej Lepoglava, 2015. Lepoglava: Making of Lepoglava Lace. ©Ecomuseum Lepoglava, 2015

Pag: Paška čipka iz samostana benediktinki. Autor fotografije: Jasmin Fazlagić, 2009. Pag: Pag Lace from the Benedictine monastery. Photo by: Jasmin Fazlagić, 2009

Narodni muzej Zadar organizira radionice izrade tradicijskog ukrasnog veza građa/četverokuka, umijeća upisanog u Registar kulturnih dobara. Polaznici su većinom žene, no ima i zainteresiranih muškaraca. Voditeljice radionice koje su vanjske suradnice Etnološkog odjela Muzeja brinu se da polaznici prije svega nauče tradicijsko umijeće u njegovom

The National museum Zadar organizes workshops on making of traditional embroidery Građa/Četverokuka that is inscribed into the national Registry of Cultural Goods. Attendees are mostly women, but there come sometimes also men who are interested to learn the skill. The facilitators of the workshop are local women with whom the Museum’s Ethnological Department Pag: Izrada paške čipke u samostanu benediktinki. Autor fotografije: Jasmin Fazlagić, 2009. Pag: Making of Pag Lace in the Benedictine monastery. Photo by: Jasmin Fazlagić, 2009

uobičajenom obliku poštujući tradicijom utvrđene boje i ukrase. Radionica traje tri mjeseca jer je samo za svladavanje osnova tehnike potrebno više od četiri sata, no vježbom se svaki od polaznika dalje usavršava. Polaznicima se po završetku radionice dodjeljuje diploma, a stečeno znanje nadalje koriste ponajprije tijekom rada u nastavi i s djecom (učiteljice, profesori likovne umjetnosti, profesori u školi dizajna) te za vlastite potrebe (ukrašavajući različite predmete poput torbica za mobitel ili naočale, privjeske, kazala za knjige i drugo).

cooperates and they take care that the attendees firstly master the skill in its usual form respecting traditional colours and decorations. One workshop usually lasts for three months because it takes more than four hours to master the basics, but with practice each attendee improves the skill. The attendees receive a certificate after the workshop is over, and they use the gained know-how mostly for educational purposes (teachers, Art and Design professors) as well as for their own use (decorating various objects such as mobile or glasses cases, pendants, book markers and so on).

Sikirevci: Detalj sunčane čipke. Autorica fotografije: Marina Šarčević, 2012. Sikirevci: A detail of Sun Lace. Photo by: Marina Šarčević, 2012

www.marinamotivi.blogspot.hr www.sikirevackimotivi.blogspot.hr www.muzejbp.hr

Sikirevci: Izrada sunčane čipke. Autorica fotografije: Marina Šarčević, 2013. Sikirevci: Making of Sun Lace. Photo by: Marina Šarčević, 2013

Zadar: Dodjela diploma sudionicima radionice izrade tradicijskog veza četverokuka. ©Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar, 2014. Zadar: Attendees of Četverokuka embroidery making workshop receive certificates. ©Ethnological Department of National Museum Zadar, 2014

Članice skupine vezilja Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec provode radionice izrade tradicijskog ivanečkog veza koji je lokalna zajednica odabrala kao svoju reprezentativnu kulturnu baštinu, zbog čega ga je Ministarstvo kulture upisalo u Registar kulturnih dobara. Radionice se održavaju tijekom cijele godine, a polaznici uče osnove tehnike i karakteristike ovog tradicijskog veza. Cilj je prenijeti znanje vezenja na mlađe, a radovi s radionica - vezeni i rekonstruirani dijelovi nošnji te različiti ukrasni i uporabni predmeti

The Society of Koprivnički Ivanec Original Folklore conducts the workshops of traditional embroidery from Ivanec via its group of women embroiderers. The local community has chosen the Ivanec embroidery as their representative cultural heritage what was the reason why the Ministry of Culture inscribed the skill of its making into the national Registry of Cultural Goods. The workshops are held during the whole year and the participants learn the technique’s basics and characteristics of this traditional embroidery. The goal is to transmit the knowledge to the younger, and the

www.nmz.hr

izvezeni ivanečkim vezom - predstavljaju se u sklopu raznih izložbi. Osim za ivanečki vez, šira zajednica u Koprivničkom Ivancu brine se i o drugim aspektima svoje kulturne baštine te na taj način čuva različita tradicijska znanja i prakse

results of the workshop – embroidered and reconstructed parts of traditional costumes and various decorative and personal items – are represented at exhibitions. Besides the embroidery, the community in Koprivnički Ivanec takes care also about other aspects of their heritage and in this way keeps a variety of traditional know-how.

Koprivnički Ivanec: Detalj tradicijskog ivanečkog veza. Autorica fotografije: Renata Kotur Jakupić, ©Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, 2016. Koprivnički Ivanec: A detail of traditional Ivanec embroidery. Photo by: Renata Kotur Jakupić, ©Folklore Society of Koprivnički Ivanec, 2016 Koprivnički Ivanec: Izrada tradicijskog ivanečkog veza. Autorica fotografije: Renata Kotur Jakupić, ©Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, 2015. Koprivnički Ivanec: Making of traditional Ivanec embroidery. Photo by: Renata Kotur Jakupić, ©Folklore Society of Koprivnički Ivanec, 2015

www.folklor-kopivanec.com.hr

Tradicijski obrti Traditional handicrafts Organiziranjem godišnjeg državnog natjecanja u izradi tradicijskih frizura od 2000. godine Kulturni centar Gatalinka pridonosi očuvanju ovog umijeća koje je na temelju dobre dokumentacije prikupljene u sklopu rada Centra upisano u Registar kulturnih dobara. Osim u izradi tradicijskih frizura, frizeri se u okviru manifestacije Etnofrizura Hrvatske natječu i u izradi onih suvremenih, nadahnutih također tradicijskima. Frizure ocjenjuju dva do tri frizera, vizažist te etnolog ili folklorist, prve su tri nagrade novčane, a sve se frizure na kraju predstavljaju na Etnoreviji. Uz popularizaciju tradicijskih frizura, aktivnosti Centra obuhvaćaju rekonstrukcije njihovih zaboravljenih i nekorištenih varijanta, kao i dokumentiranje različitih tradicijskih frizura većih geografskih područja te njihovih inačica u pojedinom mjestu.

By organizing the annual state competition in making of traditional hairstyles since 2000 the Cultural Centre Gatalinka has contributed to safeguarding of this skill that was inscribed in the national Registry on the basis of documentation gathered in the Centre. At the competition The Ethno Hairstyle of Croatia hairdressers compete in the making of both traditional as well as contemporary haircuts inspired by tradition. The haircuts are evaluated by two to three hairdressers, a make-up artist and an ethnologist or folklorist, the first three prizes are given in money and all the haircuts are presented at the Ethno Fashion Show. Besides the popularization of the traditional hairstyles, the Centre’s activities are aimed at reconstructing the forgotten and unused types of hairstyles, as well as at documenting different traditional hairstyles in larger geographical areas and their variants in smaller places.

Vinkovci: Izrada tradicijske frizure; frizuru izradila Kata Šarčević. Autorica fotografije: Rahela Pavušin, ©Kulturni centar Gatalinka, 2008. Vinkovci: Making of a traditional haircut; the haircut was made by Ms. Kata Šarčević. ©Cultural Centre Gatalinka, Photo by: Rahela Pavušin, 2008

Vinkovci: Suvremena frizura nadahnuta tradicijskim frizurama; frizuru izradila Josipa Džaja. Autorica fotografije: Rahela Pavušin, ©Kulturni centar Gatalinka, 2012. Vinkovci: A contemporary haircut inspired by traditional hairstyles; the haircut was made by Ms. Josipa Džaja. Photo by: Rahela Pavušin, ©Cultural Centre Gatalinka, 2012

www.gatalinka.hr

Đakovo: Uskršnje pisanice vezene tradicijskom tehnikom. Autorica fotografije: dr. sc. Manda Svirac, ©Udruga Družina, 2013. Đakovo: Eastern eggs embroidered by traditional technique. Uskrsne pisanice vezene tradicijskom tehnikom. Photo by: Dr. Manda Svirac, ©Družina Association, 2013

U različitim krajevima u Hrvatskoj uskršnja jaja ukrašavaju se različitim tradicijskim tehnikama: bojenjem različitim biljkama, korištenjem voska pri bojenju ili iscrtavanju motiva, struganjem boje različitim predmetima itd. Jedan od tradicijskih načina ukrašavanja uskršnjih jaja podrazumijeva i korištenje konca ili vune kojima se oko jajeta oblikuju motivi u nekoliko boja. Umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja vezom na području istočne Hrvatske upisano je inicijativom udruge Družina u Registar kulturnih dobara, a radionicama za mlade nastoji se potaknuti njegovo očuvanje i prenošenje. Nakon kraćeg istraživanja prethodnih godina pripremljen je i Vodič sa skicama izrade uskršnjih jaja po fazama te kratkim biografijama nositelja ovog umijeća iz nekoliko mjesta, najviše s prostora Đakovštine. Vezene se pisanice danas, osim kao kršćanski simbol Uskrsa, koriste i kao poklon, što svjedoči o prilagodbi potrebama novog vremena.

In different places in Croatia Easter eggs are decorated by various traditional techniques: colouring with plants, using wax while colouring or drawing motives, scraping colour off by various objects etc. One traditional technique uses cotton or wool threads by which motives are shaped around the egg. This skill is inscribed into the national Registry at the initiative of the citizens’ association Družina. Through the workshops for the young the Association tries to foster the safeguarding and transmission of the skill. After a short research during the last couple of years the Guide has been prepared with sketches of the phases of decorating Easter eggs and with short biographies of the bearers of this skill from several places, mostly from Đakovo surroundings. The embroidered eggs today are not only a Christian symbol of Easter but they are also used as gifts what testifies about the adjustment of the tradition to new social needs. www.druzina.hr

Nositelji umijeća izrade tradicijskih lončarskih proizvoda s pomoću ručnog kola koje je vjerojatno pretpovijesnog kontinuiteta vrlo su rijetki u Europi. U Hrvatskoj su prisutni nositelji lončarstva otoka Iža kraj Zadra koji su dislocirani i žive u Zagrebu, a u okolici Sinja do danas još je nekoliko nositelja u Potravlju i to samo u obitelji Knezović. Potravski lončari – bakrari – svoje proizvode prodaju na sajmovima, a uz tradicijske oblike danas izrađuju i proizvode po narudžbi kupca (npr. amfore i razne umanjene oblike tradicijskog posuđa kao turistički suvenir, lonce za cvijeće itd.). Od upisa u Registar kulturnih dobara i pokušaj upisa na UNESCO-ov Popis nematerijalne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, Turistička zajednica grada Sinja u suradnji s nositeljima iz Potravlja organiziranjem radionica nastoji osigurati prenošenje ovog lončarskog umijeća, a izložbama i promidžbenim materijalima provodi primjereno predstavljanje ove baštine u turizmu.

In Europe there is only a small number of the bearers of the traditional hand-wheel pottery making, a skill dating back to Prehistory and with probable continuity until today. In Croatia there are several bearers from the island of Iž near Zadar who live now in Zagreb and in the vicinity of Sinj there are still several bearers in the village of Potravlje in the family of Knezović. The potters from Potravlje - bakrars - sell their products at fairs, and make traditional products as well as items ordered by the customers (e.g. amphorae and various small-sized traditional homeware as tourist souvenirs, pottery for plants and flowers, etc.). Since the inscription in the national Registry and the attempt to inscribe it into the UNESCO’s ICH Urgent List, the Sinj Tourist Board has organized the workshops in cooperation with the bearers trying to ensure the transmission of this know-how, and via exhibitions and promotional materials it presents adequately this heritage in tourism.

Potravlje: Izrada lončarskog proizvoda tradicijskom tehnikom na ručnom kolu. Autor fotografije: Nikola Belančić, ©Turistička zajednica Grada Sinja, 2013. Potravlje: Making of pottery by traditional handwheel technique. Photo by: Nikola Belančić, ©Sinj Tourist Board, 2013

www.visitsinj.com/hr/Etno

Osijek: Detalj licitarskog srca napravljenog tradicijskom tehnikom. Autor fotografije: Josip Ranogajec, ©Blažeković medičar i voskar, 2015. Osijek: A detail of a gingerbread heart made by traditional technique. Photo by: Josip Ranogajec, ©Blažeković Gingerbread and Candle Maker, 2015

Umijeće izrade medičarskih proizvoda u Hrvatskoj, upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, broji više nositelja koji na različite načine nastoje očuvati svoje znanje. Iako su usko vezani uz crkvene blagdane (proštenja, kirvaje), medičari danas prezentiraju i prodaju svoje proizvode i na svjetovnim sajmovima i izložbama te u posebnim prigodama kao poklone. Nositelji obrta Tomica Marica iz Zagreba potporom Ministarstva kulture intenzivirali su rad s djecom u vrtićima i školama kako bi potaknuli interes za ovu tradiciju. U Osijeku djeluje obrtnička radionica Blažeković koja

The gingerbread craft in Croatia inscribed in the UNESCO’s Representative List of ICH counts more bearers who have been striving to preserve their know-how. Although connected to Christian holidays (local parish feasts), gingerbread crafstmen today present and sell their products at various fairs and exhibitions as well as on special occassions as gifts. By the support from the Ministry of Culture, the bearers of the Tomica Marica gingerbread craft from Zagreb have intensified their work with children in kindergardens and schools to motivate them to become interested about this tradition. In Osijek there is the Blažeković workshop that stands out because of

se ističe razvijenom estetikom izrade licitara i svijeća. Nositeljica ovog umijeća Antonija Ranogajec u svaki predmet tijekom izrade unosi vlastiti izričaj čime unaprjeđuje naslijeđeno znanje, a proizvodi i obrt prezentiraju se na različitim važnim događanjima u zemlji i svijetu.

the aesthetics of making gingerbread cakes and candles. The carrier of this skill is Antonija Ranogajec who incorporates her own artistic expression into each object she makes by her hands what contributes to enhancement of the inherited knowledge. The artefacts and craft is presented at various important events at home and abroad.

Zagreb: Licitarska srca. ©Obrt Tomica Marica, 2016. Zagreb: Gingerbread hearts. ©Tomica Marica Handicraft, 2016

Osijek: Radionica ukrašavanja licitarskih srca tradicijskom tehnikom. Autor fotografije: Josip Ranogajec, ©Blažeković medičar i voskar, 2015. Osijek: A workshop of decorating gingerbread hearts by traditional technique. Photo by: Josip Ranogajec, ©Blažeković Gingerbread and Candle Maker, 2015 Zagreb: Radionica ukrašavanja licitarskih srca tradicijskom tehnikom. Autorica fotografije: Štefica Sruk, ©Obrt Tomica Marica, 2016. Zagreb: A workshop of decorating gingerbread hearts by traditional technique. Photo by: Štefica Sruk, ©Tomica Marica Handicraft, 2016

www.com.hok.hr/web/marica-tomica www.blazekovic.blogspot.hr

Maritimna baština Maritime heritage Kako je Rovinj grad uz more koji je tijekom povijesti vezan uz maritimnu baštinu, tako su i batanu, malo drveno plovilo, lokalni stanovnici izabrali kao svoj simbol kojim se predstavljaju drugima. Očuvanje umijeća izgradnje batane, kao i pjesama bitinada, lokalne tradicijske prehrane, lokalnog govora starosjedilačkog talijanskog stanovništva (danas pripadnika talijanske manjine u Hrvatskoj) i drugih rovinjskih posebnosti, dogodilo se krajem 20. stoljeća, kada je utjecaj novog načina života počeo potiskivati tradiciju. Osnivanjem Ekomuzeja batana uz pomoć stručnjaka, naročito Dragane Lucije Ratković, omogućeno je očuvanje ovih tradicija prilagodbom potrebama novog vremena:

Given that Rovinj is as a city by the sea historically tied to maritime heritage, the local inhabitants have chosen the little wooden sea vehicle batana as their symbol that represents them to the others. The safeguarding of the batana boat building skill, traditional songs of bitinade, traditional local diet, local speech of the ancient Italian population of Rovinj (today a part of the Italian Minority in Croatia) and other heritage of Rovinj, started at the end of the 20th century when the influence of a new way of living began to suppress the tradition. The founding of the Batana Ecomuseum with the help of the experts, especially Ms. Dragana Lucija Ratković, made the preservation of those traditions possible adjusting

Rovinj: Izrada drvenog plovila batana. Autorica fotografije: Kosjenka Brajdić Petek. ©Ekomuzej Batana, 2015. Rovinj: Making of a batana wooden boat. Photo by: Kosjenka Brajdić Petek. ©Ecomusem Batana, 2015

Rovinj: Radionica izrade drvenog plovila batana uz korištenje multimedije. Autorica fotografije: Kosjenka Brajdić Petek, © Ekomuzej Batana, 2015. Rovinj: A workshop of making the wooden boat batana including the use of multimedia. Photo by: Kosjenka Brajdić Petek, © Ecomusem Batana, 2015

prezentacijom pojedinih aspekata tradicije javnosti, kontroliranim uključenjem u turističku ponudu, organiziranjem regata, formalnom i neformalnom edukacijom, multimedijalnim sadržajima, muzejskim programima i dr. Međunarodna suradnja dodatno zaokružuje čitav projekt koji stanovnici ponajprije provode radi svojih potreba, što omogućuje njegovu održivost i kontinuitet.

them to the needs of the new era: public presentation of some aspects of tradition, controlled inclusion into tourism, organizing regattas, formal and informal education, multimedia, museum programmes and so on. International cooperation additionally rounds the whole project which is implemented by the inhabitants primarily for their own needs, what enables the project’s sustainability and continuity.

www.batana.org

Dubrovnik: Izgradnja i popravak suhozida. Autorica fotografije: Vilma Stopfer, ©Udruga 4 grada Dragodid, 2016. Dubrovnik: Building and renewal of dry-stone walls. Photo by: Vilma Stopfer, ©Association 4 grada Dragodid, 2016

Kornati: Izgradnja i popravak suhozida. Autorica fotografije: Vilma Stopfer, ©Udruga 4 grada Dragodid, 2015. Kornati: Building and renewal of dry-stone walls. Photo by: Vilma Stopfer, ©Association 4 grada Dragodid, 2015

Umijeće zidanja kamenom u suho upisano je u Registar kulturnih dobara, a u pripremi je i višenacionalna nominacija u suradnji s nekoliko zemalja u kojoj aktivno sudjeluju članovi Udruge 4 grada – Dragodid kao i nositelji ove baštine. Glavni je cilj Udruge osvješćivanje javnosti o vrijednosti suhozidne gradnje i mogućnostima njezine primjene za suvremene potrebe (uređenje javnih površina, zaštita kulturnih krajobraza, sanacija terena na poljoprivrednim površinama itd.). U okviru radionica koje organizira Udruga uče se tehnike gradnje u suho, a dodatno se usavršavaju i nositelji u pojedinim mjestima koji kasnije mogu samostalno organizirati slične aktivnosti. Interdisciplinarno istraživanje i dokumentiranje ovog tradicijskog umijeća dio je aktivnosti Udruge, a rezultati se objavljuju u različitim publikacijama i na javnim predavanjima. Jedan je od vidova bilježenja i popularizacije ove tradicijske baštine GIS inventarizacija suhozidne gradnje putem internetskog portala. Udruga je dobila nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja za svoj rad, a osim potpore lokalnih vlasti, Ministarstva kulture i drugih institucija, uključuje se u projekte koji se financiraju sredstvima iz EU fondova.

The dry-stone building skill is inscribed in the national Registry and the multinational nomination is being prepared with several countries in which the members of the Association 4 grada - Dragodid and the bearers of this tradition have been active. The main goal of the Association is to raise public awareness about the value of dry-stone building and possibilites of its use for current needs (decorating public areas, protection of cultural landscapes, prevention of land sliding on agricultural fields, etc.). Through the workshops the techniques of building with stone without using mortar are taught and the bearers are additionally trained in their places where they can afterwards organize and continue similar activites. Interdisciplinary research and documenting of this traditional know-how is also a part of the Association’s activities, and the results have been published in print and via public lectures. One of the ways of recording and popularization of this heritage is GIS inventarization of dry-stone structures on their website. The Association has received national and international awards for their work, and besides being supported by the local authorities, the Ministry of Culture and other institutions, they have been included into the projects financed by the EU funding grants. www.dragodid.org 20

Glazba Music Bagalovići: Pučki crkveni pivači (glagoljaško pjevanje). Autor fotografije: Dragan Nimac, ©Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, 2015. Bagalovići: Folk singers of Old Church (Glagolitic) chants. Photo by: Dragan Nimac, ©Croatian Cultural Association Pjevana baština, 2015

Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština provodi različite aktivnosti vezane uz očuvanje glagoljaškog (pučkog crkvenog) pjevanja koje je upisano u Registar kulturnih dobara. U suradnji s nositeljima ovog pjevanja proveli su sustavna istraživanja zajedno s (etno)muzikolozima iz različitih znanstvenih institucija (HAZU, Institut za etnologiju i folkloristiku) te različitim stručnjacima s područja multimedije (HRT). Osim audiovizualnog bilježenja u mjestima gdje pjevanje još postoji, ovim se aktivnostima Udruge podiže svijest o vrijednosti baštine i potrebi njezina daljnjeg očuvanja. Prikupljeno je mnogo podataka s područja Šibensko-kninske i Zadarske županije koji su obrađeni i objavljeni u publikacijama i na multimediji dostupnima javnosti na mrežnoj stranici Udruge.

The Croatian Cultural Association Pjevana baština implements various safeguarding activities of Glagolitic singing (folk Old Church chants), the ICH element inscribed into the national Registry. In cooperation with the bearers of this singing they have been conducting systematic research together with (ethno)musicologists from several scientific institutions (the Croatian Academy of Sciences and Arts, the Institute of Ethnology and Folklore Research) as well as with several multimedia experts (the Croatian Radiotelevision). At the same time as the audiovisual recording is done in the places where the singing still exists, the awareness about the value of this heritage and the need for its preservation is being raised. A lot of data about the singing has been gathered from Šibenik-Knin and Zadar County that have been analysed and published in publications and on multimedia available to public also on the Association’s website.

Bagalovići: Pučki crkveni pivač i istraživač Dragan Nimac. Autor fotografije: Dragan Nimac, ©Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, 2015. Bagalovići: A folk singer of Old Church (Glagolitic) chants and the researcher Dragan Nimac. Photo by: Dragan Nimac, ©Croatian Cultural Association Pjevana baština, 2015

www.pjevanabastina.hr

Islam Grčki: Polaznici radionice ojkanja s lokalnim demonstratorima. ©Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, 2015.

Islam Grčki: Polaznici radionice ojkanja vježbaju u maloj avliji s istraživačem/predavačem dr. sc. Joškom Ćaletom s Instituta za etnologiju i folkloristiku. ©Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, 2015. Islam Grčki: Attendees of the workshop of ojkanje singing practicing on the little street with the researcher/ lecturer Dr. Joško Ćaleta from the Institute of Ethnology and Folklore Research. ©Society for Rebuilding and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges, 2015

Islam Grčki: Attendees of the workshop of ojkanje singing with the local demonstrators. ©Society for Rebuilding and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges, 2015

www.kulajankovica.hr

After the inscription of ojkanje singing into the UNESCO's List of ICH in Need of Urgent Safeguarding, the safeguarding projects have been intensified. Various activities that include ojkanje singing are organized by several NGOs, out of which here are presented the workshops of the Society for Rebuilding and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges. The workshops are part of the larger project Rainbow Over the Castle and are held during summer in cooperation with the eminent ethnomusicologists from Croatia and neighbouring countries. They are held at the places where the singing has been recorded and they include the rare bearers from whom the attendees directly learn how to sing. Among the attendees there have been also tourists from different world countries which contributes to intercultural dialogue. By audiovisual recording the archive has been made that could be used for multiple purposes in the future projects on ojkanje safeguarding. All these activities motivate younger inhabitants to revitalize and keep the tradition in these rural areas with high depopulation rate.

Upisom ojkanja na UNESCO-ov Popis nematerijalne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita intenzivirali su se projekti očuvanja ovog glazbenog izričaja. Različite aktivnosti vezane uz ojkanje provodi u Hrvatskoj više društava, od kojih izdvajamo Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, koje organizira radionice ojkanja u okviru većeg projekta Duga iznad Kule. Radionica se održava tijekom ljeta u suradnji s istaknutim etnomuzikolozima iz Hrvatske i susjednih zemalja. Osim što se odvija na lokalitetima gdje je pjevanje zabilježeno, u radionicu se uključuju i rijetki nositelji ojkanja od kojih polaznici uče izravno pjevati. Među polaznicima bilo je i turista iz različitih zemalja svijeta što pridonosi jačanju međukulturnog dijaloga. Audiovizualnim bilježenjem radionica stvara se arhiva materijala koja se može višestruko koristiti u budućim projektima vezanima uz ojkanje. Sve te aktivnosti potiču mlađe stanovništvo na revitalizaciju i očuvanje ove tradicije u ruralnim područjima s visokom stopom depopulacije. 22

Udruženje sopaca otoka Krka brojnim aktivnostima promiče i čuva dvoglasje tijesnih intervala koje je upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U suradnji s folklornim društvima Udruženje u svoje projekte tijekom godine uključuje djecu i mlade koji uz pomoć starijih znalaca uče izvoditi dvoglasje tijesnih intervala na sopelama – tradicijskom glazbalu. Organiziranjem Susreta sopaca otoka Krka još od 1988. godine potiče se mlade da teže k vrsnoći izvedbe i pokažu je na natjecanju. Udruženje se bavi proučavanjem i dokumentiranjem ove baštine te je pripremljeno više publikacija, primjerice melografije s više od 1800 stranica notnih zapisa, početnice kao priručnik za učenje tradicijske glazbe i drugo.

The Association of the Island of Krk Sopele Players with its numerous activities promotes and keeps the twopart singing and playing inscribed into the UNESCO’s Representative List. In cooperation with folklore societies the Association has been including into its projects children and young people who learn to play two-part playing in non-tempered tone relations on sopele - the traditional musical instrument. By organizing the Meeting of the Island of Krk Sopele Players since 1988 they have been motivating young people to aim for perfection in their performance and show the achieved at the competition. The Association researches and documents this heritage and it prepared several publications, such as melographs with more than 1800 pages of music notation, the music primer as a guide for traditional music learning and other.

Krk: Godišnje natjecanje mladih sopaca. Autor fotografije: Zoran Uzelac Uzo, ©Udruga sopaca otoka Krka, 2016. Krk: The annual competition for young sopile players. Photo by: Zoran Uzelac Uzo, ©Association of sopile players of the island of Krk, 2016

Krk: Mentinjada - uvodna svirka sopila braće Kosić. Autor fotografije: Zoran Uzelac Uzo, ©Udruga sopaca otoka Krka, 2016. Krk: Mentinjada – the introductory playing of the sopile traditional instrument by the Kosić brothers. Photo by: Zoran Uzelac Uzo, ©Association of sopile players of the island of Krk, 2016

www.udruzenje-sopaca-otoka-krka.blogspot.hr

Otočac: Radionica sviranja tamburice dangubice. Autorica fotografije: Nada Avsec, ©Gacko pučko otvoreno učilište, 2015. Otočac: A workshop of playing the tamburica dangubica musical instrument. Photo by: Nada Avsec, ©Gacka Public Open University, 2015

Aktivnosti promidžbe i prenošenja umijeća sviranja i izrade tamburice samice ili dangubice na mlađe generacije potaknule su se upisom ovog nematerijalnog dobra u Registar kulturnih dobara. Tako je Gacko pučko otvoreno učilište Otočac od 2014. godine počelo redovito provoditi radionice sviranja ovog tradicijskog žičanog glazbala ličkog kraja. Odaziv polaznika na radionice, prilagođene razini njihova znanja, uistinu je velik. Štoviše, iskazali su potrebu za održavanjem daljnjih radionica kako bi što bolje svladali to umijeće. U mjestima poput Otočca koja su izložena procesima depopulacije, a posljedično i smanjivanju kulturnih aktivnosti, inicijative poput ovih radionica bitno pridonose očuvanju kulturne baštine lokalne zajednice i jačanju vlastitog identiteta na temelju povijesnih vrijednosti.

The activities of promotion and transmission of the playing and making of the musical instrument samica or dangubica onto younger generations have been initiated after the inscription of this intangible heritage element into the national Registry. Since 2014 the Gacka Public Open University Otočac has started to regularly conduct the workshops during which playing of this traditional instrument is learned. The interest for the workshops that are adjusted to the attendees’ levels of knowledge is significant. Moreover, attendees have expressed the need for the workshops to be further held so that they could master the playing as well as they can. In the places such as Otočac affected by depopulation that is causing decline in cultural activities, the initiatives such as these workshops quite contribute to safeguarding of local heritage and strenghtening the inhabitants’ identity based on historical values. 24

Otočac: Radionica sviranja tamburice dangubice. Autorica fotografije: Nada Avsec, ©Gacko pučko otvoreno učilište, 2015. Otočac: Workshop of playing the tamburica dangubica musical instrument. Photo by: Nada Avsec, ©Gacka Public Open University, 2015

www.gpou-otocac.hr

Usmena baština Oral heritage Upisom brojnih lokalnih govora u Registar kulturnih dobara potaknuti su različiti projekti njihovog očuvanja u Hrvatskoj. Katedra čakavskog sabora Grobnišćine provodi projekt Darovani i organizira Grobničku jesen, čime se potiče izražavanje na grobničkoj čakavštini koja je upisana u Registar kulturnih dobara. U natječaju Katedre za najbolje učeničke literarne radove vezane uz lokalni govor sudjeluju učenici više od deset osnovnih škola Primorsko-goranske županije, a tijekom jeseni u tim se školama održava nastava usmjerena na grobničku čakavštinu, ali i druge tradicijske vrijednosti tog područja. Jedinstveno istraživanje u kojem su uz znanstvenike Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje sudjelovali i lokalni stanovnici provela je u Šenkovcu Udruga Ivana Perkovca, a rezultat je objava prvog cjelovitog rječnika zaštićenog govora u Hrvatskoj. Uz uključenje u nastavni program, Udruga prezentira lokalni govor na izložbama i dramskim predstavama te provodi i druge aktivnosti koje se odnose na očuvanje govora poput audiovizualnog bilježenja. www.grobnik-katedra.hr www.os-iperkovca-senkovec.skole.hr www.brdovec.hr/udruge

Grobnik: Završnica godišnjeg projekta očuvanja grobničke čakavštine – Darovani. ©Katedra čakavskog sabora Grobnišćine, 2015. Grobnik: The closure of the annual project of the Grobnik Chakavian Dialect safeguarding – Darovani. ©Cathedra of the Chakavian Assembly of Grobnišćina, 2015

The inscription of numerous local speeches (dialects) into the national Registry initiated different safeguarding projects that include oral heritage in Croatia. The Cathedra of the Chakavian Assembly of Grobnišćina organizes the project Darovani and the event Autumn in Grobnik encouraging the use of oral expressions in Grobnik Chakavian dialect inscribed in the national Registry. More than 10 primary schools in Primorje-Gorski Kotar County participate in the competition run by the Cathedra for the best student literary works on local speech, and during autums the education in classes is based on Grobnik Chakavian dialect and on other traditional values of the area. In Šenkovec near Zagreb the unique research was conducted by the Association of Ivan Perkovec in which participated both the scientists from the Institute of Croatian Language and Linguistics and the local inhabitants, resulting in the first complete dictionary of a local speech published in Croatia. Besides inclusion of the protected speech in the educational programme, the Association presents the speech via exhibitions and amateur theatre shows to the public and implements other safeguarding activities such as audiovisual documenting of the speech. 25

Zagreb: Nastup dramske grupe iz Šenkovca na kajkavskoj ikavici u Hrvatskom školskom muzeju. Autorica fotografije: Jasna Horvat, ©Udruga Ivana Perkovca, 2008. Zagreb: Performance of an amateur theatre group from Šenkovec on the Kaikavian Ikavica Dialect in the Croatian School Museum. Photo by: Jasna Horvat, ©Ivan Perkovec Association, 2008

Zagreb: Istraživanje germanizama u kajkavskoj ikavici na Filozofskom fakultetu - kazivačica Štefica Hanzir iz Šenkovca i istraživačica dr. sc. Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Autorica fotografije: Jasna Horvat, ©Udruga Ivana Perkovca, 2014. Zagreb: The research of words of Germanic origin in the Kaikavian Ikavica Dialect at the Faculty of Humanities and Social Sciences – the interviewee Ms. Štefica Hanzir from Šenkovec and researcher Dr. Ivana Kurtović Budja from the Institute of Croatian Language and Linguistics. Photo by: Jasna Horvat, ©Ivan Perkovec Association, 2014

Hrana Food Upisivanjem načina pripreme tradicijske hrane u Registar pojačane su aktivnosti na očuvanju tradicijskih recepata i plasmana tradicijskih jela na tržište. U pojedinim slučajevima upravo je upis u Registar bio prvi korak u dobivanju oznake zemljopisnog podrijetla određenog jela (soparnik, kulen) koju daje Ministarstvo poljoprivrede. Rudarska greblica također je u postupku traženja oznake, a od upisa u Registar, putem redovite potpore Ministarstva kulture i lokalnih vlasti i zajednice, uz poseban trud KUD-a Oštrc, intenzivirane su aktivnosti na njezinom očuvanju: dokumentiranje, prezentacija izrade, radionice izrade, natjecanje u pripremi greblice i drugo. Od različitih aktivnosti najpoznatiji su Dani rudarske greblice, koji se održavaju još od 1985. godine prvog vikenda u srpnju, u Rudama kraj Samobora, na kojima se prezentiranjem greblice i popratnim kulturno-umjetničkim programom kontinuirano podiže svijest o vrijednosti tradicijske baštine ovog kraja.

After the incription of traditional food preparation into the national Registry the activities on the preservation of traditional recipes and placement of traditional meals on the market have been intensified. In some cases the inscription into the Registry was exactly the first step towards getting the geographical indication mark granted by the Ministry of Agriculture for a type of food (such as Soparnik, Kulen). A meal Greblica from Rude is also in the process of getting the mark, and since the inscription into the Registry and the regular support from the Ministry of Culture and local government and community, with exceptional effort of the Cultural Association Oštrc, the activities on its safeguarding have been enhanced: documenting, presentation of its making, competitions in the preparation of the meal and other. Among different events, the most famous is the Days of Greblica from Rude that has been annually held since 1985 on the first weekend in July in Rude near Samobor, during which the awareness about the value of traditional heritage of this area has continually been raised by presenting greblica and other local intangible cultural elements. 26

Samobor: Radionica izrade tradicijskog jela greblica. Autorica fotografije: Jelena Nikl, ©Kulturno-umjetničko društvo Oštrc, 2015. Samobor: A workshop of the traditional meal greblica making. Photo by: Jelena Nikl, ©Cultural Folklore Association Oštrc, 2015

Zagreb: Konferencija za novinare na tržnici Dolac o tradicijskom jelu greblici s članovima i predsjednikom Kulturno-umjetničkog društva Oštrc. Autorica fotografije: Jelena Nikl, ©Kulturnoumjetničko društvo Oštrc, 2016. Zagreb: The press conference at the largest Zagreb market Dolac about traditional meal greblica with the members and president of the Cultural Association Oštrc. Photo by: Jelena Nikl, ©Cultural Folklore Association Oštrc, 2015

www.ostrc.hr/rudarska_greblica

Etnografski muzeji u Hrvatskoj različitim vidovima suradnje s lokalnom zajednicom i nositeljima pridonose očuvanju nematerijalne baštine i podizanju svijesti o važnosti tradicije. Uz brojne druge aktivnosti, izdvajamo manifestaciju Pazi što jedeš, koju organizira Etnografski muzej Istre u suradnji s različitim stručnim institucijama i udrugama građana u Istri i šire. Na manifestaciji se prezentiraju namirnice iz domaćeg, ekološkog uzgoja i tradicijska hrana iz cijele Hrvatske, s mogućnošću sudjelovanja posjetitelja na radionicama pripreme hrane. Stručno-znanstvena predavanja u okviru manifestacije pridonose raspravi o novim kretanjima u poljoprivredi, kulturi, zakonodavstvu te mnogim drugim aspektima koji se dotiču tradicijske prehrane. Tim se aktivnostima pridonosi očuvanju tradicije koja je prepoznata upisom višenacionalne nominacije Mediteranske prehrane na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine, u čemu je sudjelovala i Hrvatska.

Ethnographic museums in Croatia contribute largely to the safeguarding of intangible heritage through their cooperation with the ICH bearers. Among numerous other activities, here we highlight the festival Watch out What You Eat that has been organized by the Ethnographic museum of Istria with other institutions and citizen associations in Istria and broader. Various ecologically grown products at home and traditional food from all over Croatia are presented during the festival, with the possibility of participation in food preparation workshops. Expert-scientific lectures held during the festival add to discussion about new trends in agriculture, culture, legislature and other aspects that touch upon traditional diet. Those activities contribute to safeguarding of tradition that has been recognized by the inscription of multinational nomination Mediterannean Diet onto UNESCO’s Representative List of ICH which includes also Croatia as a participant country.

Pula: Radionica za djecu - priprema tradicijskih jela s glavnim kuharom Davidom Skokom. Autor fotografije: Andreas Kancelar, ©Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria, 2014. Pula: A workshop for children - making of traditional meals with the chef David Skoko. Photo by: Andreas Kancelar, ©Ethnographic Museum of Istria/Museo Etnografico dell’Istria, 2014

Pula: Sajam tradicijskih jela i ekološki uzgojenih domaćih proizvoda. Autor fotografije: Andreas Kancelar, ©Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria, 2014.

www.pazistojedes.com

Pula: The annual fair of traditional meals and ecologically grown home products. Photo by: Andreas Kancelar, ©Ethnographic Museum of Istria/Museo Etnografico dell’Istria, 2014

IMPRESSUM Izdavač/Publisher: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske /Ministry of Culture of the Republic of Croatia Za izdavača/For the Publisher: dr. sc. Zlatko Hasanbegović Autorica/Author: dr. sc. Mirela Hrovatin Glavni urednik/Editor-in-Chief: Davor Trupković Koordinacija/Coordination: mr. sc. Anuška Deranja Crnokić Lektura/Language Editing: Ana Vraneša Prijevod na engleski/English Translation: Mirela Hrovatin Grafičko oblikovanje/Graphic Design: Ivo Mađor, Kofein d.o.o., Zagreb Oblikovanje izložbenih panoa/Exhibit Panels Design: Grafički studio 5do12, Zagreb Tisak/Printed by: Printera grupa d.o.o. Naklada/Printing run: 500 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: 000941930 A CIP catalogue record available at the National and University Library in Zagreb No.: 000941930 ISBN 978-953-312-037-9 Copyright: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2016 Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Zagreb, 2016