Fine niti lokalnih razvoja 1/2014.

Fine niti lokalnih razvoja

ČASOPIS ZA PREHRAMBENI SUVERENITET Br. 1 | veljača 2014.

Uvodnik U ruci držite prvi broj jednog vrlo posebnog časopisa. Svo­ jim sadržajima on ujedinjuje aktivizam, priče o običajima i prehrambenim navikama, održivo kupovanje i savjete za poljoprivrednike, a sve to začinjeno prigodnim receptima.

Tema je naravno hrana i sve ono što se zakuhalo u loncu našega prehrambenog sustava, dozrelo u našoj probuđenoj svijesti o važnosti povezivanja svakodnevnih navika sa zdravljem, lokalnom ekonomijom i lokalnom zajednicom u kojoj vladaju povjerenje i suradnja.

Stoljetno podcjenjivanje seljačkog rada i bespoštedna tržišna utakmica doveli su do toga da mala obiteljska gospo­ darstva masovno propadaju dok je naše tržište preplavljeno hranom iz uvoza. Zabrinutost za prehrambeni suverenitet kao naše pravo na zdravu i lokalnu prehranu i proizvodnju bez ugrožavanja ljudi ili okoliša nikad nije bila veća, kao i strah od korporacija koje postupno preuzimaju kontrolu nad osnovnim resursima i našim životima. No očajavanju nema mjesta. Tu smo da podupremo jedni druge, da usmjer­ imo kupovnu moć u poticanje i razvoj lokalne ekonomije na dobrobit svih nas, da vratimo dostojanstvo selu i obno­ vimo raskinute veze, fine niti naših lokalnih zajednica.

Pokret za prehrambeni suverenitet diljem svijeta sve više raste i okuplja sve veći broj sudionika.

Ovih nekoliko stranica potrebno nam je kako bismo osnažili ovaj pokret u Hrvatskoj. Časopis je nastao je u vječnoj suradnji udruge ZMAG i GSR Pula, ali i uz pomoć neformalne GSR mreže Hrvatske kao i drugih bliskih nam organizacija. U planu nam je objavljivati tri broja godiš­ nje. Dok je elektroničko izdanje besplatno i slobodno ga dijelite, pretplatom na tiskano izdanje želimo osigurati sredstva za kontinuirano objavljivanje i dostupnost svi­ ma kojima elektronički mediji nisu simpatični. Slobodno prihvatite ovaj časopis kao nešto svoje i šaljite nam vijesti i zanimljive priče na info@zmag.hr ili poštom na adresu udruge ZMAG, Vukomerić 23/4, 10418 Dubranec.

novosti i priče

2014.- godina malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

→

Na svečanoj sjednici UN-a 23. studenoga 2013. u New Yorku godina 2014. proglašena je godinom obiteljske poljoprivrede (2014. Year of family farming) ili, kako smo si mi to preveli - godinom malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U cijeloj Hrvatskoj od 20 do 24. studenoga 2013. odvijao se niz akcija kojima smo zajednički obilježili taj dan. Odluka o obilježavanju donesena je samo nekoliko tjedana ranije na drugom po redu Forumu za prehrambeni suverenitet Hrvatske. Brzinski, ali od srca organizirane akcije pokazale su golemu potrebu i volju da se javnosti prikažu gorući problemi hrvatskog sela, da se radi na promjeni negativnog imidža koje selo ima u očima prosječnih ljudi te da se naglasi važnost kvalitetne lokalno proizvedene hrane za život svih naših stanovnika, bili oni se­ ljaci ili građani. Vladi i Ministarstvu poljoprivrede tom je prigodom upućeno otvoreno pismo koje su potpisale 43 udruge i obiteljska gospodarstva, ali odgovor nismo dobili.

Tjedan dana kasnije (29.11.2013.) svečana konferencija proglašenja održana je i u Europskom parlamentu. Kao i (ne)reakcija naše Vlade razočarala je i ona europska. Unatoč stalnom naglašavanju važnosti obiteljske poljoprivrede na malim gospodarstvima i za lokalne zajednice i za okoliš, već prvim pogledom na program postala je očita naklonost korporativnom sektoru i gotovo potpuno nerazumijevanje za probleme, potrebe i mogućnosti razvoja sela kakvo trebamo. Snažan dojam konferencija je ostavila emotivnim govorima niza poljoprivrednika, seljaka iz cijelog svijeta opisujući bijedu i očaj kakvu Europa (a ni mi) odavno nije iskusila, strah zbog novih trgovinskih sporazuma i kraha na lokalnim tržištima koji ih prati, otimačine zemlje, prirod-

3

4

novosti i priče

nih katastrofa uzrokovanih klimatskim promje­ nama i dr. Od stupanja na snagu trgovinskih sporazuma kojima je nosilac WTO (posljednjih 20 godina) Europa je izgubila 20% poljoprivrednih gospodarstava, uglavnom onih malih, obiteljskih.

Hrvatska također slijedi taj trend, no posebno je zabrinjavajuće da kod nas obiteljska gospodarstva čine 90 % ukupne proizvodnje i njihovo propadanje tjera nas u potpunu ovisnost.

Iako je za nas svaka godina godina obiteljske poljoprivrede ovo proglašenje predstavlja sjajnu priliku da kao proizvođači i osviješteni potrošači iznesemo u javnost stvarne probleme koji nas sve pritišću i da se još gorljivije zalažemo za svoja prava na prehrambeni suverenitet. Iduća velika zajednička akcija najavljena je 17. travnja na Dan borbe za prava seljaka, pa vas pozivamo da joj se pridružite. Organizirajte u svojoj sredi­ ni i u okvirima mogućnosti javno događanje u tjednu od 12. do 20. travnja i najavite ga udruzi ZMAG (info@zmag.hr) kako bismo sastavili popis događanja i zajednički objavili akciju u medijima.

Ostali datumi koje valja obilježiti su 10. rujan - dan prosvjeda protiv Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja u cijelom svijetu dokazano dovodi do socijalne nejednakosti i propadanja ruralnih zajednica te dvotjedna akcija za slobodu sjemena od 2. listopada (godišnjica rođenja Mahatme Gandhija) do 16. listopada (Svjetski dan hrane).

Mreža malih obiteljskih gospodarstava Život

→

Unatoč lošem vremenu, na dan osnivanja Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske (skraćenog imena “ŽIVOT”), 25. siječnja 2014. u Velikoj Kopanici, došlo je 70 utemeljitelja iz šest županija. U raspravi su izrazito prevladavala pozitivna očekivanja: Situa­ cija je jako kritična i gospodarstva su upravo

novosti i priče

prisiljena na udruživanje, a ovaj put imaju uza se i struku.

Tribina Utjecaj današnjeg društva na zdravlje i okoliš – uloga ekološke poljoprivrede, Pula

→

Nikad nije previše ponavljati sve razloge zašto treba razvijati ekološku poljopri­ vredu. Osim toga što eko znak kupcima jamči zdravu hranu bez rezidua štetnih tvari, on i nadilazi koncept uzgoja bez mineralnih gnojiva i pesticida. Širokim razumijevanjem i poštivanjem ne samo proizvodnje nego i prirodnog okruženja ekosustava u kojemu se odvija kao i ljudi koji sudjeluju u proizvodnji, takav uzgoj teži stvaranju praktične harmonije čovjeka i prirode.

Palijativna skrb kojom se održava sustav konvencionalne poljoprivrede dugoročno nema smisla.

Narušenim odnosima na tržištu zbog snižavanja cijena ispod granica održivosti i sustava poticaja koji ne pridonosi bitno popravljanju te situa­ cije, moguće je doskočiti udruživanjem kako proizvođača tako i kupaca i njihovom izravnom povezanošću. Zaključak je to tribine u organizaciji Istarske županije i Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva. U sklopu istog projekta tiskan je krasan katalog ekoloških proizvođača Istre.

Udruga ZMAG nudi seminare za pokretanje GSRa

→

U sklopu projekta Food for Thought, Food for Action (Hrana za razmišljanje, hrana za akciju), udruga ZMAG organizira seminare za pokretanje novih GSR-ova. Tražimo partnere u gradovima diljem Hrvatske koji žele pokrenuti

5

6

novosti i priče

grupu. Potrebno je da osigurate logistiku i sku­ pite dovoljno ljudi, po mogućnosti članova već postojeće udruge, kupaca zainteresiranih za ekološke proizvode, roditelja i sl. U prvom dijelu seminara objasnit ćemo vam sve što je bitno znati, a drugi dio predstavlja prvi sastanak vašeg GSR-a gdje ćemo zajednički razmotati priču i postaviti ju na zdrave temelje. Projektom je predviđen i niz drugih aktivnosti kao što su GSR susret, forum za prehrambeni suverenitet, ana­ liza sjemenarske politike kroz istraživanje procesa registracije biljaka na sortnu listu čuvanih sorti, niz predavanja i radionica u školama diljem Hrvatske te istraživanje raznih alternativnih ekonomskih modela koji bi mogli olakšati život i pokrenuti proizvodnju u ovim ludim vremenima. Projekt financira zaklada Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe. Javite nam se na info@zmag.hr.

Pokrenut GSR u Osijeku

→

U suradnji udruge Ospera – Osječki permakulturni aktivisti i ZMAG-a još jedan GSR stao je na noge i službeno počeo s radom 8. veljače 2014. Želimo im puno sreće.

Kalendar izvornih hrvatskih pasminama na zajedničkom tradicijskom poplavnom pašnjaku

→

Škicnite i ovaj zanimljiv projekt: Kalendar Brodskog ekološkog društva (BED-a) za 2014. godinu pokazuje kako ljudska aktivnost i očuvanje prirode mogu biti harmonično uklopljeni u tradicionalni krajolik. Sav prihod od prodaje kalendara ide izravno u ‘Program očuvanja bioraznolikosti na zaštićenom pašnjaku Gajna putem uzgoja hrvatskih izvornih pasmina’.

novosti i priče

Prihod će biti iskorišten za prehranu životi­ nja koje možete vidjeti na kalendaru. Svojim prilogom/donacijom nećete samo nahraniti i očuvati hrvatske pasmine od kojih su neke i kritično ugrožene, nego i zaštititi prirodu i bioraznolikost što direktno ovisi o ispaši koja je čuva od invazivnih biljaka. Dodatno omogućavate očuvanje tradicionalnog zajedničkog upravljanja vrlo vrijednog kulturnog krajolika Slavonije koji nestaje. Sve informacije na www.bed.hr ili adresu Brodskog ekološkog društva, Trg hrvatskog proljeća 1, Slavonski Brod.

Slobodna paprika

→

Predstavnici koalicije 32 udruge iz 26 europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku) simbolično su 3.veljače pripremili ljutu juhu djelatnicima Europske patentne organizacije u Muenchenu, zajedno s prigovorom na odluku kojom se korporaciji Syngenta odobrava patent na otpornost na cvjetne štitaste moljce i tripse, najčešće štetnike paprike. Sorta čije je svojstvo­Syngenta patentirala dobivena je križanjem jedne konvencionalne sorte s domaćom otpornom sortom donesenom s Jamajke. Patentna prava nepravedno oduzimaju sorte s ovim svojstvom iz ruku naroda koji ga je stvorio. Scenarij biopiratstva na koji odavno ukazuje Vandana Shiva, aktivistica iz Indije, stigao je na mala vrata i u Europu, do sada pošteđenu zbog niza propisa, trenutačno očito oslabljenih.

Nedavno objavljena brošura Koncentracija tržišne moći na europskom tržištu sjemena (Concentration of market power in the eu seed market: http://greens-efa-service.eu/concentration_of_market_power_in_EU_see_market/) vrlo jasno prikazuje da svega pet tvrtki kontrolira više od 50% ukupnog europskog tržišta, a isto tako pet tvrtki kontrolira čak 95 % europskog tržišta sjemena povrća. Europsko tržište u 2012.

7

8

novosti i priče

dosegnulo je 7 bilijuna eura i čini 20% svjetskog tržišta. Te činjenice jasno oslikavaju podlogu donošenja europskog zakonodavstva koje bi trebalo diktirati pravila na tržištu sjemena i sadnog materijala. Što možemo osim sekirati se?! Proljeće je pravo vrijeme za organizaciju razmjene sjemena.

Oslobodite i vi pokoju papričicu ili neku drugu domaću sortu i sačuvajte od nestanka. Ako nitko u vašem gradu to još nije učinio budite proaktivni i uhvatite se posla organizacije. Sjeme je osnova života i temelj naše budućnosti, pa kao takvo mora ostati u našim rukama.

Povezivanje grupa solidarne razmjene Europe kroz program za cjeloživotno učenje

→

Agencija za mobilnost i programe EU-a kroz program za cjeloživotno uče­nje­ (Grundtvig) okuplja partnerske ustanove i udruge za obrazovanje odraslih i financira njihove susrete i razmjene. Neformalna GSR mreža Hrvatske iskoristila je priliku uključivanja u dva takva projekta kako bi omogućila razmjenu iskustava i upoznavanje različitih modela organizacije solidarnih partnerstava između proizvođača i potrošača diljem EU. Kroz projekt Mogućnosti učenja za potrošače i poljoprivredne zajednice kroz GSR (Learning Opportunities for Consumer and Agricultural Communities Around CSA) gdje je partner bio ZMAG, posjetili smo grupe u Italiji, Francuskoj i Belgiji, a i organizirali međunarodni GSR susret na Vukomeriću pokraj Velike Gorice i u Puli. Tijekom trajanja projekta sniman je film ‘Autrement’ čije prikazivanje očekujemo potkraj godine, a pomogli smo njegovom nastajanju zajedničkom solidarnom akcijom. Kad izađe bit će izvrstan alat za širenje GSR ideja kod nas.

9

novosti i priče

Putovat ćemo i ove godine zahvaljujući projektu Učenjem do prehrambenog sustava baziranog na solidarnosti (Learning Towards Solidarity-based Food Systems) gdje je jedan od partnera Tranzicijska Pula. Projekt će promovirati održivu potrošnju i razvoj obrazovnih aktivnosti i alata za mobiliziranje javnosti kako bi postali aktivni, odgovorni građani koji brinu o zdravlju, okolišu i razvoju zajednice.

Grundtvig partnerstvo CSA for Europe ostavilo nam je izvrsnu brošuru European Handbook on Community Supported Agriculture - Sharing experiences koju možete naći na stranicama mreže Urgenci.

Osim dijeljenja GSR iskustava očekuje nas i niz putovanja vezanih za temu sjemena i genetske raznolikosti naših usjeva kroz projekt Seeds for the future ponovno u režiji ekipe iz ZMAGa, a ovaj put s partnerima iz Portugala, Engleske i Poljske. Naučit ćemo kako organizirati mrežu sjemenara domaćih sorti, obogatiti svoje kolekcije i razmijeniti iskustva.

13-16.02.2014.

Mühle farm Nikitsch, Austria Reclaim the fields (Osvojimo polja)

Ova zanimljiva inicijativa okuplja mlade ljude i kolektivne projekte koji se žele vratiti zemlji i ponovno steći kontrolu nad proizvodnjom hrane i proizvodnim resursima. Odlučni su u kreiranju alternativa kapitalizmu organizacijom malih gospodarstava osnovanim na udruživanju, suradnji, realnim potrebama. Pretvaraju teoriju u praksu i praksu u globalne političke borbe. Kamp se ove godine odvija na kolektivnoj farmi, tako reći nama pod nosom u Gradišću u Austriji.

10

najave

28.02.2014.

Zagreb Pokretanje mreže ekoloških poljoprivrednika Hrvatske

Prvi sastanak mreže zakazan je u petak 28. veljače. Inicijatori umrežavanja su udruga Istarski Eko Proizvod i Zelena Mreža Ak­ tivističkih Grupa. Skup nije zamišljen kao konferencija ili predavanje već kao okrugli stol na koji su pozvani svi sudionici (isklju­ čivo ekološki proizvođači) da se aktivno uključe u formiranje zajedničke mreže eko proizvođača. Ideja je da se ponajprije stvori komunikacija među proizvođačima i da sve naše male birokratske i proizvodne probleme ujedinimo i počnemo rješavati.

Odabirom naših predstavnika moći ćemo se aktivnije uključiti u sva radna tijela koja se bave problematikom ekološke poljop­ rivrede i biti upoznati s njihovim radom i angažmanom. S obzirom na to da prevla­ davaju mali proizvođači, povezivanjem ćemo razmjenjivati pozitivna iskustva i moći ćemo zajednički organizirati proiz­ vodnju kako bi mogli biti konkurentni.

28.02.-2.03.2014., Bergerie de Villarceaux, Francuska Sastanak mreže Urgenci u Francuskoj

Kao nastavak prošlogodišnjeg sastanka u Milanu, ovo je drugo po redu okupljanje GSR pokreta na europskoj razini. Cilj je uspostaviti dugoročne veze među raznolikim grupama i projektima diljem Europe i nastaviti graditi zajedničku viziju GSR pokreta. Kao bazu budućih smjernica za rad GSR-a i drugih sustava alternativnog tržišta okupljeni će diskutirati o nekoliko ključnih pitanja kao što su: Kako možemo osigurati da solidarnost i zajednica budu ugrađeni i ostanu u srcu lokalnog prehrambenog sustava; Koje principe svi mi dijelimo, kako ih najbolje možemo širiti kao socijalni pokret; Što su prednosti grupa solidarne razmjene i drugih sličnih modela za društvo u cjelini, posebno u odnosu na socijalnu koheziju i ekonomske promjene?

Mreža Urgenci okuplja lokalna solidarna­partnerstva između proizvođača i potrošača iz cijelog svijeta. Svaki od modela (AMAP, GAS, Teikei, CSA...) djeluje autonomno, ali svi dijele neke osnovne

11

najave

vrijednosti i ciljeve kao što su zalaganje za opstanak malih poljoprivrednih gospo­ darstava, primjenu vizije prehrambenog suvereniteta, posebno u dijelu koji govori o postizanju pravednijih odnosa na lokal­ nom tržištu, te borbu protiv gladi, nekva­ litetne prehrane, siromaštva i marginali­ ziranja ljudi slabijega imovinskog statusa.

19-22.06.2014., dubrovnik Terra Madre Balkan

Terra Madre Balkan mrežu Slow Food je pokrenuo 2010. godine u Sofiji kako bi dao glas i vidljivost malim poljoprivrednicima, uzgajivačima, ribarima i tradicijskim proizvođačima hrane čiji način proizvodnje štiti okoliš i poboljšava život lokalnih zajednica.

U cilju poboljšanja prehrambenog sustava mreža ih spaja sa sveučilišnim profesorima, kuharima, potrošačima i udrugama mladih. Zemlje Balkana imaju zajedničku prehrambenu tradiciju i sličnu društveno-ekonomsku situaciju. Stoga spašavanje ruralne baštine u ovom području zahtijeva zajednički napor koji nadilazi nacionalne granice.

Dubrovnik će od 19. do 22. lipnja, zahvaljujući uspješnom radu i zagovaranju Udruge Kinookus u okviru europskog projekta ESSEDRA, ugostiti treću ediciju Terra Madre Balkan susreta. Događaj predviđa konferencije, okrugle stolove, radionice i tržnicu proizvođača iz 10 zemalja Regije (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Kosova, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Turske). U konferencijskom dijelu sudjelovat će 150 delegata Slow Fooda te visoki europski, FAO i Slow Food dužnosnici. Hrvatsku će prvi put posjetiti predsjednik Slow Food International Carlo Petrini (dobitnik nagrade Ujedinjenih naroda Champion of the Earth, kandidat za Nobelovu nagradu za mir), a događaju će pribivati i europski komesar za poljoprivredu Dacian Cioloş.

Za više informacija kinookus@gmail.com

12

što ima na polju - sezonski radovi i plodovi

Cima di rapa piše Nenad Kuftić

U

prošle dvije godine otkrio sam zanimljivo povrće koje je dosta otporno na zimu, smrzavanje i mraz.

Dok je prošle godine bio skroman prilog, ove godine postaje gotovo bazično povrće u mojim zimskim košari­ cama. Bez obzira na to što ove godine nismo imali jaku zimu i što je klima u Istri puno blaža nego na kontinentu oduševljen sam kako je ova biljka prebrodila prošlu zimu.

Naime riječ je o Cima di rapi, talijanskom povrću koje je slično malim brokulicama, a koje bi u mom prijevodu značile vrh repe. Ove ukusne lagano gorkaste brokulice Talijani najčešće pripremaju s tjesteninom u svim mogu­ ćim kombinacijama. Uzgoj te biljke je vrlo jednostavan jer ona stvarno ne zahtijeva puno brige. U kolovozu ili rujnu posije se u lagano pognojeni jarak i pošto raste brže i više od korova, korov ne treba ni plijeviti, samo treba čekati da se razviju brokulice koje treba redovito brati prije nego se na njima pojave mali žuti cvjetići.

Sjeme se može nabaviti u raznim varijacijama tj. sortama koje se razlikuju po vremenu sazrijevanja tj. po periodu od sjetve do branja, tako da imamo cima di rapu od 40, 60, 90 i 120 dana, pa je vrlo zanimljivo kombinirati sve te sorte koje će se različito ponašati ovisno o vremen­ skim prilikama. Na primjer, ako je nakon sjetve sušno razdoblje cima 40 će napraviti malu stabljiku i odmah će otići u cvijet, ili ako je oštra zima cima 120 se može smrz­ nuti ako se ne posije ranije.

Osnovni recept za kuhanje Cime di rapa čiste se na isti način kao i brokula i cvjetača.

Vrlo je ekonomična, odstranjuju se isključivo eventualno tvrdi dijelovi stabljike. U kipućoj, blago posoljenoj vodi kuhati prethodno oprane cime di rapa otprilike 5 - 8 minuta.

Traja­nje kuhanja ovisi o tome koliko tvrdo želimo da ostane povrće. Nakon toga dobro ocijediti i isprati jako hladnom vodom ili uroniti u posudu vode s ledom. Začiniti po ukusu, poslužiti kao prilog, salatu ili dalje koristiti u drugim jelima.

Jako se dobro slaže s bućinim uljem.

što ima na polju - sezonski radovi i plodovi

Salata od krumpira i cime di rape (4 osobe)

sastojci ☑ 800 gr krumpira kuhanog u ljusci, ohlađenog, oljuštenog i narezanog na ploške ☑ 400 gr cime di rapa skuhanih po osnovnom receptu (sačuvati malo vode od kuhanja, jedna šalica bit će dovoljno) ☑ 1 veći luk po izboru, izrezan na tanke polumjesece (obični tzv. crni luk, srebrenac, ljubičasti ili odgovarajuća količina ljutike) ☑ dva režnja češnjaka, sitno izrezan (nije obavezno) Za umak ☑ sok jednog limuna ☑ dvije žlice aceta balsamica ili nekog drugog octa po izboru ☑ cca 1 dcl maslinovog ulja ☑ mala žličica meda ☑ sol i papar po ukusu ☑ ostali začini, sušeni čili, paprika u prahu, đumbir, kurkuma, kim itd.

Za posipanje Tostirane sjemenke ili koštunjavo voće: bućine i suncokretove sjemenke, sezam, drobljeni lan, tostirani i grubo nasjeckani orasi, bademi i/ili lješnjaci

Postupak Sve sastojke za umak dobro izmiješati.

Krumpir, luk i češnjak pomiješati i preliti umakom. U voku ili običnoj tavi jako ugrijati tri žlice maslinovog ulja, zatim na vrelom ulju kratko popržiti cime di rapa, otprilike 2 minute. Direktno iz tave, dok je još vrelo, ubaciti u zdjelu s krumpirom, dobro promiješati i posuti navedenim posipom po želji. Ako se salata čini suhom, slobodno dodati još ulja i malo vode od kuhanja cime di rapa.

Za orijentalni “štih”, u tijeku prženja dodati curry prah, kurkumu, malo soja sosa ili neku mješavinu začina po ukusu.

13

14

Cime di rapa s tjesteninom (4 osobe)

što ima na polju - sezonski radovi i plodovi

sastojci ☑ 1 kg cime di rapa, sirove, očišćene i narezane na trećine ☑ 320 gr kraće tjestenine (npr. orecchiette, fusilli, krpice, mašnice, pužići itd.) ☑ 2 režnja češnjaka, izgnječenog ☑ 4 komada sušene rajčice u ulju, narezane na tanke rezance ☑ Suha papričica po ukusu ☑ 4 inćuna u ulju ☑ Sol i papar ☑ 4 žlice maslinovog ulj ☑ Voda od kuhanja tjestenine i cime di rapa

Postupak U kipučoj, osoljenoj vodi kuhati tjesteninu 5 minuta, a zatim dodati cime di rapa i kuhati dok se tjestenina ne skuha al dente. Dok se tjestenina i cime di rapa kuhaju, u širokoj tavi dobro zagrijati ulje i dodati inćune, češnjak, papričicu i rajčice te ih dobro popržiti. Paziti samo da češnjak ne zagori. Maknuti s vatre.

Gotovu tjesteninu i cime di rapa ocijediti, ali sačuvati malo vode od kuhanja (npr. jednu šalicu, 2 dcl). Zagrijati sadržaj tave na jakoj vatri i na to istresti tjesteninu i cime di rapa, brzo miješati otprilike dvije minute širokom drvenom varjačom da se svi sastojci prožmu. Osoliti i popapriti po ukusu. Paziti kod soljenja jer je voda u kojoj se kuhala tjestenina već slana, a tu su i slani inćuni. Ako se čini da je jelo presuho, pomalo dodavati vode od kuhanja dok se ne dobije željena konzistencija. Služiti odmah uz dodatak maslinovog ulja sa začinima, malo tvrdog kozjeg sira, parmezana i sl. Za vegansko jelo dodati na suhoj tavi tostirane kockice dimljenog tofua.

Dobar tek!

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

15

GSR Vestigium

☛

Nas je zelena munja pogodila proljetos. Dogodilo se to na predavanju Parkticipacije o gradskim vrtovima, gdje smo prvi put čule za zelene košarice i saznale za postojanje grupa solidarne razmjene. U mraku su nam zasvijetlile oči, Ani, Ines i meni, mislim da smo se ja i Ines čak malo rasplakale, ne znam točno na kojem dijelu.

Kako smo baš u tim trenucima otvarali prostor naše ekološko kreativne udruge Vestigium – lat. Otisak, trag, odlučile smo: to je to, pokrećemo našu grupu solidarne razmjene. Sanja, prijateljica i magistra ekonomije i trenerica društvenog poduzetništva rekla je – gle nemreš spajat vježbanje, radionice za klince i povrće, pa to ti je preludo i neozbiljno! Ali ja, tvrdoglava mazga kakva jesam, upravo sam to napravila: gle Vrbani nemaju plac i ja s dvoje klinaca i kolicima ne mogu uvijek na tramvaj ili šetnju do Jaruna ili Prečkog, a kupovati u dućanu ne želim. A ni onima na placu baš ne vjerujem. Ostale cure su se složile i eto nas tu i sada.

Danas 10 mjeseci kasnije, moji klinci spavaju, ja pišem članak za prvi broj prvih novina o prehrambenom suverenitetu u Hrvatskoj!

Dakle ova zelena srijeda izgledala je ovako: 16,30 je, Zdenka kasni, ostala je bez benzina, ljudi sjedaju i piju čaj, pričamo o svakodnevnim stvarima. Stiže Zdenka, iznosimo košarice iz auta. Sjedamo svi zajedno i gostimo se jelima – palačinke od tofua, rižoto od seitana, sendviči s gheeem i dimljenim tofuom. Dolazi gđa Nada iz Zeline s Eko vinima i sokovima od grožđa, toplim kruhom i eko kukuruznim brašnom. Degustiramo i mljackamo. Članovi se možda razlikuju po godinama, po stručnoj spremi, visini plaće, broju djece, boji kose, vjerskoj pripadnosti, ali jedno ih spaja – eko košarice.

GS Evo i današnjeg subotnjeg ZEN JUTRA: U pola devet pripremaju se prostirke za ZEN JUTRO, jutro kada naši članovi besplatno vježbaju yogu, nakon koje piju smoothie od jutros ubranog Zdenkinog povrća – kovrčavog kelja i špinata, Alminih jabuka i citrusa Mame Organice. Uslijedila je pričaonica priča za najmanje i podjela eko košarica za najveće. Oko 11h svi su veseli i puni energije krenuli kućama skuhati fine objede iz svojih košarica, a dogovoreni su i neki izleti u vrt za sutra.

16

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

Stekli smo odnos povjerenja i prijateljstva u hranu i ljude koji proizvode našu hranu, našli smo nove prijate­lje i stvorili malu gradsku oazu zelenja za sve nas. Ovim putem zahvaljujemo curama iz Pule na inspirativnom predavanju, ekipi Parkticipacije na otvaranju očiju i svima uključenima u GSR priču na prekrasnim inicijativama i idejama kojima ovaj svijet postaje bolji!! [Irena & cure iz Vestigiuma]

Intervju: Alma Mihaljević, ekološka proizvođačica voća iz Dalja

SR Svi GSR-ovi Hrvatske poznaju Almu Mihaljević, ekološku proizvođačicu voća iz Dalja i slade se jabukama iz njezinog voćnjaka. Njezin neuništivi entuzijazam i energija u nastojanju da cijelu Hrvatsku nahrani eko proizvodima ne može ostati nezamijećen. Htjeli smo doznati kako GSR izgleda iz njezine perspektive.

Kako je izgledao tvoj prvi susret s GSR-om?

Prvi susret s GSR-om mi je bio nezaboravno iskustvo.

Naime na taj sastanak sam otišla ne znajući ništa o GSR-u (otišla sam da dogovorim prodaju jabuka kao da idem na dogovor s Todorićem). Briga GSR-ovaca za malog voćara i volja da upoznaju njihove probleme su me umirile i dale mi nadu da ti ljudi znaju što žele. Dobila sam volju proizvesti najbolje što mogu jer sam znala tko će jesti moju jabuku.

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

Prošle godine jabuke su stradale zbog prevelikih kiša i sve GSR grupe Hrvatske organizirale su zajedničku akciju da pomognu. Kako je to izgledalo?

U voćarstvu je najljepši dio priče kada vam jabuka savije grane do zemlje od roda i imate 80% prve klase. Najtužniji dio u toj priči kad padne u jednom danu 110 l kiše i od onih 80%, 60% popuca a vi ste u ekološkoj proizvodnji i ne možete ništa osim očajno plakati. U takvom trenutku kad vam GSR-ovci pruže ruku i izvuku vas uz minimalne moguće štete vi ste spašen voćar koji može i mora dalje. Dobijete financijsku potporu, volju i obvezu, tada ste sretan čovjek.

GSR pokret predstavlja pokušaj očuvanja i unapređenja seljačke poljoprivrede odozdo, počevši od običnih ljudi i promjena njihovih svakodnevnih navika, popravljanja narušenih odnosa u lokalnim zajednicama. Misliš li da razvijanje tog pokreta stvarno predstavlja slamku spasa? Živim u Slavoniji. Gdje god pogledate nebo i zemlja.

Zemlja Bogom dana - što god bacite u nju niknut će. Svaki dan mali paori prodaju svoju od pradjedova naslijeđenu zemlju koju kupuju neki strani ljudi. Na te njive dolaze neki novi veliki traktori, oru. A oru i rade im naši mali paori za sitne nadnice na crno. I sretni su ti mali težaci jer su vidjeli na vijestima da su teška vremena i rekao im je ministar poljo­privrede da ne mogu mali opstat... pa daj što daš i da njiva nije u parlogu, tako se tješe. Nije njiva u parlogu istina je, lijepo se to poore, posije i imate i neke bijele table na kojima piše kakva je to sorta nečega samo nitko od prve ne zna pročitati.

GSR je jedina slamka spasa za malog seljaka, da ga usmjeri u ekološku proizvodnju, da nam ne siju za na poklon dobivene kante nečega što ne znaju izgovoriti. GSR je fantastična stvar koja stvarno može otići toliko daleko i tako dobro napredovati da nismo toga ni svjesni dok se ne suočimo s problemima.

Po mom iskustvu gledajući situaciju sa strane proizvođača i potrošača sve je to super samo s puno zbrke. Sve zbrke i gluposti se mogu izbjeći nekim pravilima koja bi vrijedila za sve GSR-ove. Naime kako se šire GSR-ovi šire se i šverceri, a ne proizvođači. To nam govori o lošoj edukaciji koordinatora i potrošača... Kroz GSR možemo riješiti puno više nego prodaju poljoprivrednih proizvoda, a to bi popravilo i socijalnu situaciju, a o ekološkoj da i ne govorim.

17

RGS

18

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

GSR Poreč

☛

Naša Grupa solidarne razmjene je relativno mlada grupa, nemamo još ni godinu dana. U ožujku prošle godine dvije mlade entuzijastice (Ines i Ivana), na osnovi spoznaja o prvim GSR-ovima u Zagrebu, Rijeci, Puli, pokrenule su osnivanje naše grupe. Danas brojimo više od 100 članova, od čega onu uvijek aktivnu jezgru čini njih 30-tak. Prošli smo ‘porođajne muke’, ali smo još uvijek u traženju optimalnog načina funkcioniranja, a jedno od najvažnijih (neriješenih) pitanja je nepostojanje stalnog prostora za okupljanje i razmjenu, tako da mijenjamo mjesta susreta (ponedjeljkom) prema potrebi. Nastojimo u našu grupu uključiti proizvođače ekološke hrane, ali isto tako i biološke, s naglaskom na one iz bližeg okruženja, uz obvezu njihovog educiranja, pomoći u nabavi eko sjemena i dr.

Formirali smo i google grupu s različitim sadržajima (tablice narudžbi, recepti naših članova i sl.), redovno svakodnevno komuniciramo mailovima i informiramo se o najrazličitijim novostima koje nas zanimaju. Polako izrastamo u vrlo solid­ nu grupu, veselimo se susretima i sastancima, nastojimo postupati po principima GSR-a, a ako ponekad ‘zabrazdimo’, tu su naše stroge osnivačice koje nas svojim jasnim stavovima, iskrenošću i britkim jezikom ‘vrate u brazdu’.

Naša je grupa - grupa divnih individualaca: mudrica Marina koja nas uveseljava svojim duhovitim opaskama; vesela i draga Sabrina koja je našoj grupi dala ime (Blitvari) i koja nam na mail šalje zamamne fotografije raznih obroka koje spravlja od proizvoda naših proizvođača; sveprisutna Daisy koja sa svoje troje djece uspijeva još i pomoći Aleksiji u berbi bobičastog voća, izmišljati stalno nove recepte ili se odazvati, zajedno s još nekoliko naših članova, radnoj akciji kod Hele; jedan od rijetkih muških članova – naš Franc čija filozofska razmišljanja o životu (poduža) obogaćuju sve nas:

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

tiha i nježna Sanja sa svojim klicama; Laura s prefinom skutom, sirom i mlijekom; Darinka s ukusnim kruščićima i pitama; uvijek vedra naša blagajnica Biserka, u čijem je domu već organizirana jedna slastičarska radionica; naš ‘dobri duh’, dragi humanitarac Miro koji nam svima nosi kašete do auta i priskače u pomoć kad god je potrebno; Ivan koji nam donosi zdravo voće i umirovljenicima daje popust (još se smijemo kad se sjetimo njegovog prvog susreta s nama, bio je, kako je rekao, toliko zbunjen – nikad u životu nije na jednom mjestu vidio toliko lijepih žena, da je zaboravio iz kombija donijeti svoje proizvode namijenjene nama za degustaciju); tu je i nekoliko članova koji su izorganizirali čitave akcije nabavke proizvoda za cijelu grupu…. I još puno, puno divnih osoba zbog kojih se svi zajedno ponosimo našim GSR-om (trajalo bi predugo da ih sve nabrajamo).

No, ono čime se najviše ponosimo i što opravdava onu riječ SOLIDARNO u našem nazivu je brza i efikasna pomoć jednoj našoj članici kojoj su naglo uginuli jarići i koja je, ne svojom krivnjom, ostala bez potpore koju je trebala dobiti.

Bez puno dvoumljenja sakupili smo određen novčani iznos donacijama svih nas, drugi smo joj dio posudili iz sredstava naše članarine, jedna joj je grupa naših članova došla na jednodnevnu radnu akciju, Ivan je u Slavoniji nabavio sijeno za njezine životinje po povoljnijoj cijeni…

Eto, sve nam to daje pravo da mislimo kako smo na dobrom putu, odnosno da utiremo put nečemu dobrom, lijepom, zdravom, što dolazi polako, ali dolazi…

19

GS Farma Toma Troonbeeckxa kraj Bruxellesa

(www.youtube.com/watch?v=nU8Cfu28UM&noredirect=1)

☛

Na 1,5 ha zemljišta Tom proizvodi povrće za oko 200 ljudi. Svi plaćaju 200 eura godišnje (osim djece mlađe od šest godina) i sami beru. U početku je to bilo komplicirano, ali s vremenom su naučili. Svatko nabere koliko treba i time uče o svojim potrebama, a i o sezonskom rasporedu. Farma ima izvrsno razrađen plan sadnje i uzgaja oko 150 različitih vrsta i sorata. Proizvodi i voće, sitnu stoku (kokoši, ovce), redovito obavlja zelenu gnojidbu s tim da životinje jedu usjev i direktno gnoje što je učinkovitije od zaoravanja zelene mase. Uz detaljni plan

20

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

za veća ulaganja kupci sami ulažu u proizvodnju jer vide da će im se to dugoročno vratiti. Primjenjuju se i klizne skale plaćanja da se olakša socijalno ugroženim skupinama. Farma je primjer drugima, pa je još 15 drugih proizvođača počelo raditi na sličnim principima.

Na kavu kod Zapatista

☛

Kava je jedan od definitivno najrasprostranjenijih uvoznih proizvoda. Golemo svjetsko tržište hrani proizvodnja uglavnom u slabije razvijenim zemljama gdje nerijetko rade djeca i robovi, a pravila o dopuštenim pesticidima su labava kao i prava radnika. Od cijene koju mi plaćamo za šalicu kave vrlo mali dio dođe do proizvođača i uglavnom odlazi posrednicima u prodaji, najčešće velikim kompanijama. Kud ćeš bolje za neoliberalizam – posao cvate! Najvećih osam korporacija kontrolira 60 % tržišta.

Nije ni čudo da su upravo proizvođači kave odlučili raskrinkati trojstvo Svjetske banke, MMF-a i WTO-a. Zapatisti dolaze iz džungle meksičke pokrajine Chiapas kamo su protjerani, a uglavnom su potomci drevnih Maya. Godinama su stvarali plodnu zemlju na najlošijim terenima u borbi za preživljavanje, suočeni sa smrću kao dijelom svakodnevice, vjerujući kako će jednoga dana ‘izaći iz zemlje poput kukuruza’ na kojem je izrasla njihova civilizacija. Dan kada su rekli ¡Ya basta! i izašli iz džungle kako bi se izborili za svoja prava zbio se na Novu godinu 1994. kada je stupio na snagu Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA).

Na neki način oni su pokrenuli pobunu čovječanstva protiv neolibera­lizma svojim jezikom i kreativnošću inspirirajući aktiviste diljem svijeta. Kava je jedini proizvod koji je u džungli na 6000 m.nm.vis. moguće uzgojiti u nekoj znatnijoj količini. Oko 2500 Zapatističkih proizvođača kave organizirano je u kooperative, proizvodnja je ekološka, a orijentirani su isključivo alternativnom tržištu. Distribucija je organizirana kroz RedProZapa, horizontalnu distribucijsku mrežu čije organizacije daju političku i praktičnu potporu ideologiji i borbi Zapatista omogućujući njihov opstanak.

Govorka se da bi jedna pošiljka zelene kave mogla ovih dana stići i do nas.

SR

R

život na selu

Što se jelo u seljačkim obiteljima sjeverozapadne Hrvatske 1918-1941.

P

rosječno kućanstvo Hrvatske na hranu troši oko 40% mjesečnih prihoda. To je još uvijek jako puno za zapadnoeuropske zemlje gdje se često kupuje vrhunsko motorno ulje za automobil ali najjeftinije za vlastitu potrošnju. Raznolikost prehrane i meso na ta­ njuru (u većini prosječnih domaćinstava) ipak očekujemo redovito. Znamo li je cijeniti? Nevjerojatno je kako je sve to bilo jedva zamislivo u većini krajeva Europe, pa tako i kod nas prije jedva 100 godina. U svojoj knjizi Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918-1941. (koju toplo preporučamo kao lektiru za zimske dane) Suzana Leček piše: “Gotovo i nije bilo razlike u odgovorima na pitanje što se moglo naći na svakodnevnom jelovniku u seljačkim domovima u međuratnom razdoblju. Osnovu su posvuda činili kukuruz, grah i kupus. Od kukuruza su se kuhali žganci, pekao kruh i ‘kolači’ (razni tipovi ‘zlevenki’ i pogača). Uz to, spravljalo se sezonsko povrće, a kao slas­ tice sezonsko voće. Od povrća se kuhalo varivo (‘jed’), koje se zgusnulo kukuruznim brašnom ili se samo dodalo nešto masti i luka. Meso se rijetko gdje jelo više nego jednom tjedno (Najviše nikak. Ak se kakva kokoš zaklala, to kad su težaki bili. – S.S, Luka).

Jednoličnost prehrane počela je i u Europi nestajati tek s drugom polovicom 19. stoljeća kad je primjena moder­nih agrotehničkih mjera donijela znatan porast prihoda na selu. (W. Rösener, Die Bauern) Mnoga su domaćinstva još jela iz jedne zdjele i ništa se nije ostavljalo (Niko nie niš bacal – M.M. Mikulići; Ko je bil brži njega više dopalo. – B.B, Psarjevo Gornje). Bogatije su obitelji, posebno u blizini grada, počele uvoditi tanjure.

Kao i mnoge druge novine, nije ni ova odmah prihvaćena.

Kad je mlada snaha, žena P.P. iz Trstenika uvela običaj da se iz tanjura jede čak i na polju (nosila je težacima limene tanjure), novina nije baš najbolje dočekana. P.P. se sjeća kako nisu htjeli ljudi jesti. (Kaj bi ja, bum iz zdiele jel!). Ideja kako je to poboljšanje, prodirala je postupno.”

21

22 Dragan Aužina udruga ZMAG

R

život na selu

Kako preživjeti zimu sa zelenom košaricom punom čičoke i postrne repe?

aznolikost povrća zimi i u rano proljeće dakako, puno je manja nego ljeti kad uživamo. Ako ne ži­ vite negdje uz more gdje je sezona duža, sretni ste ako vas išta iz eko uzgoja i zapadne. U košarici su iz tjedna u tjedan tikve, tu i tamo nešto poriluka, kelja ili raštike, pokoja mrkva ako proizvođač ima trap i neizostavno čičo­ ka i postrna repa. Naučite uživati u njima i probajte nešto novo. Čičoka se ubraja u biljnu porodicu glavočike kao i sun­ cokret. Može se pripremati na sve načine, od kuhanja, pečenja, pirjanja, ali može se jesti i sirova, a ima blagi, slatkasti okus. Jednostavno je naribate, začinite po želji i koristite kao salatu ili u kombinaciji s domaćim kajma­ kom. Čičoku odlikuje niska energetska vrijednost i bogat sadržaj vitamina i minerala. Izvor je kalija i fosfora, kalcija, magnezija i željeza. Sadrži vitamine B skupine, vitamin C, D i provitamin A tj. beta karoten. Izvor je esencijalnih ami­ nokiselina koje organizam ne može sam proizvesti. Ipak, najznačajniji nutricionistički plus krije se u visokom udje­ lu inulina, neprobavljivih vlakana koja imaju prebiotički učinak, odnosno, povoljno djeluje na crijevnu mikrofloru.

Dodatno svojstvo inulina je da pospješuje apsorpciju mine­ rala. Čičoka je namirnica pogodna za prehranu dijabetičara jer inulin ima glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiče izlučivanje inzulina.

Postrna repa je korjenasto povrće te pripada skupini ku­ pusnjača. Za prehranu se koristi korijen, iako je i lišće repe jestivo. Ima posebnu ljutkastu aromu (pomalo sličnu rikoli) na koju se jednostavno treba priviknuti. Ako se termički obradi gubi ljutinu, ali varivu daje poseban okus. Lišće repe odličan je izvor betakarotena i vitamina C, dok je korijen repe bogat vlaknima koja su jako važna za održavanje ured­ ne probave. Jedan od načina pripreme i obrade repe je i taj da se kiseli kao i kupus, pa se koristi u zimskim mjesecima, najčešće u obliku složenaca u kojima se repi dodaju grah ili ječam te suho i svježe svinjsko meso. Pri kupnji, repa mora biti tvrda, zategnute vanjske opne, a ako je kupujete ljeti i sa svježim i zdravim listovima. Najbolje ćete pripremiti svježu repu ako je oljuštite i narežete na rezance zajedno s lišćem, začinite po želji i pripremite na salatu.

23

život na selu

Složenac od čičoke (6 osoba)

sastojci ☑ 2 kg čičoke ☑ 500 ml kiselog vrhnja ☑ 2-3 jaja ☑ 6 režnjeva češnjaka ☑ 2-3 žlice sjeckanog lista peršina ☑ 300 g dimljenog domaćeg kravljeg polutvrdog sira ☑ sol ☑ papar

Operite čičoke. Kuhajte čičoke u kori uz dodatak soli dok ne omekšaju.

Pazite da ih ne prekuhate. Izvadite ih iz vode,pričekajte da se ohlade pa je narežite na tanke ploške. Izmiješajte kiselo vrhnje, jaja, sitno kosani češnjak, peršin,sol i papar. Duboki lim za pečenje premažite s malo maslinovog ulja pa u njega slažite red narezanih čičoka, red smjese od kiselog vrhnja. Ponavljajte ovaj postupak sve dok ne potrošite sve sastojke s tim da zadnji sloj završite sa smjesom od vrhnja. Pospite sve sa riba­ nim sirom. Pecite u prethodno zagrija­ noj pećnici pri 180 stupnjeva oko cca 30 minuta i poslužite dok je još toplo.

Po želji možete dodati još sjeckanog peršina prije samog posluživanja

Vukomerićko zimsko varivo (6 osoba)

sastojci ☑ 500 g repe s lišćem ☑ 2 glavice luka ☑ 2 mrkve ☑ 1/5 korijena od celera ☑ 1 manji korijen peršina ☑ 500g kelja (raštika ili neka druga zeljarica) ☑ 3 žlice kiselog vrhnja ☑ 3 male žlice brašna ☑ 1 žlica sjeckanog peršinovog lista ☑ 2 krumpira ☑ maslinovo ulje ☑ sol i papar

Repu, krumpir i korijen peršina i celera ogulite a mrkvu ostružite, sve dobro operite i narežite na kockice a lišče od repe i kelja isko­sajte na male dijelove. Na zagrijanom ulju popržite nasjec­ kani luk, dodajte sve povrće i zajedno kratko pirjajte, a zatim podlijte vodom da sve bude pokriveno i kuhajte na srednjoj vatri dok sve potpuno ne omek­ ša. Tada posolite, popaprite i umiješajte kiselo vrhnje pomije­ šano s brašnom uz dodatak 1/2 dcl vode. Zajedno kuhajte oko 5 minuta. Zgotov­ljeno varivo pospite nasjeckanim peršinovim listom.

ČASOPIS ZA PREHRAMBENI SUVERENITET Br. 1 | veljača 2014.

pretplata Udruga ZMAG, Vukomerić 23/4, 10418 Dubranec e-mail info@zmag.hr

izdavač

Zelena mreža aktivističkih grupa autori u ovom broju

Sunčana Pešak, Nenad Kuftić, Dragan Aužina, Ivo Kara Peršić, Irena & cure iz gsr Vestigium, cure iz GSR Poreč urednica

Sunčana Pešak dizajn

Jele Dominis tisak

Tiskara Zelina, Sv. Ivan Zelina

Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.