Fine niti lokalnih razvoja 2/2014.

Fine niti lokalnih razvoja

ČASOPIS ZA PREHRAMBENI SUVERENITET Br. 2 | lipanj 2014.

Uvodnik Evo nas i u drugom broju! Nevjerojatno koliko vijesti i priča se skupilo. Nije sve ni stalo u ovaj naš mali časopisak. Kao da se na ovom vrelom, uranjenom ljetnom suncu sve nešto prži i vrvi aktivnostima. Proteklo razdoblje ostat će zapamćeno po sve očitijem efektu klimatskih promjena, posebno toplom proljeću, a onda hladnoćom i katastrofalnim poplavama, erozijom tla i nakon toga vrelom suncu. Sve je teže raditi i proizvoditi. Kao da to nije dosta, pritišće nas i zakonodavstvo. No ohrabrujuća činjenica je da se sve više ljudi osvještava i u nepovjerenju prema državnim strukturama i korporacijama okreče svojoj lokalnoj zajednici u potrazi za dobom ekonomijom, ekonomijom koja je pravednija i okrenuta dobrobiti zajednice kako je ona uostalom i zamišljena u svome izvornom obliku. Tako smo eto, dobili studiju koja pokazuje da kad bi cijela zemlja prešla na ekološku poljoprivredu ne bi došlo do gladi i bolesti, već naprotiv, do zdravlja, blagostanja, čistog okoliša i osnaženih zajednica. Zajednički smo i proslavili svoj dan - 17. travnja, a ideja vrtlarenja i prehrambenog suvereniteta prelila se daleko izvan aktivističkih krugova. Mali proizvođači se udružuju i postaju sve glasniji. Fine niti lokalnih razvoja naš su prostor dijaloga, međusobne potpore i širenja prilika i rješenja za zajednički napredak. Recite, pa neka se čuje!

novosti i priče

Sjeme promjene: Održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan

Marina Kelava (preuzeto s portala h-alter)

→

Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na sto posto ekološku poljoprivredu? Uvoz hrane bi se povećao? Umrli bismo od gladi? Nezaposlenost bi porasla? Ili bismo svi bili zdraviji, zaposlenost bi porasla, tlo se oporavilo, a vode ozdravile od agrokemikalija?

Na ovo bi odgovore trebala znati hrvatska Vlada, ali ni naša ni druge vlade svijeta si nisu postavile to pitanje. Odgovor je zato potražila skupina stručnjaka koje je okupila Zaklada Heinrich Boell i koji su 3. lipnja u Novinarskom domu u Zagrebu predstavili rezultate četverogodišnjeg istraživanja u četiri zemlje regije, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori, pod nazivom “Seeds of Change: Sustainable Agriculture as a Path to Prosperity for the Western Balkans” (Sjeme promjene: Održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan).

Sadašnji udio poljoprivrede u BDP-u Hrvatske iznosi tako 1,43 milijardi eura (2009. godina), ali kad se oduzme 553 milijuna subvencija i 1,1 milijardi troškova eksternalija ispada da hrvatska poljoprivreda danas proizvodi minus u BDP-u, a ne plus. Eksternalije predstavljaju ekološke troškove, učinke na vodu, tlo, zrak i klimu. Većina tih troškova odnosi se na kraju na zdravlje ljudi, čak 85 posto, dok se 15 posto odnosi na zdravlje ekosustava. Kako ekološka poljoprivreda stvara znatno manje okolišnih troškova, prelazak na takav način proizvodnje hrane obrnuo bi ovaj negativan trend, smatraju autori. Bitno je znati da ekološka proizvodnja donosi i niz pozitivnih eksternalija koje nije uvijek lako pretvoriti u brojke, kao što su razvoj pčelinjih zajednica koje obavljaju oprašivanje, obnova humusa u tlo, zaustavljanje erozije tla.

3

4

novosti i priče

Što se tiče predrasude da bi s ekološkom poljoprivredom zbog nižih prinosa svi umrli od gladi ili bi uvoz hrane porastao, rezultati istraživanja su i to demantirali. Naime, u ove četiri zemlje konvencionalna poljoprivreda ima znatno niže prinose nego što to postižu neke druge zemlje kao što je Nizozemska. Prijelaz na ekološku poljoprivredu zato ovdje ne bi bio tako traumatičan po prinose. Uz to, obnova humusa na tlu povećala bi sposobnost tla da zadržava vodu te s vremenom povećala prinose. Ekološka je poljoprivreda više radno intenzivna od industrijske te se može očekivati porast zaposlenosti, a već konvencionalna poljoprivreda u regiji danas zapošljava milijun ljudi.

“Mi smo ovo istraživanje radili s namjerom da posluži kao pomoćni alat za kreiranje politike.

Ovo je pionirski pokušaj, koliko nam je poznato, u svijetu nije bilo dosad slične studije”, istaknuo je voditelj istraživačkog tima dr. Darko Znaor.

Pročitajte cijeli tekst članka na http://h-alter.org/vijesti/ekologija/hrabri-scenarij-kojeg-si-moramo-priustiti Studiju možete preuzeti na stranici: http://ba.boell.org/de/2014/06/06/ seeds-change-sustainable-agriculture-path-prosperity-western-balkans

Zajednički smo obilježili Tjedan borbe za prava seljaka

→

Dan 17. travanj obilježava se u cijelom svijetu kao Dan borbe za prava seljaka. Kako bi javnost upozorili na postojeće probleme ali i na načine kako se proizvođači i potrošači snalaze u toj borbi za opstanak te kako bi promicali važnost prehrambenog suvereniteta i razvoja lokalnih, pravednijih lanaca prehrane, udruga ZMAG pozvala je na zajedničku kampanju u tjednu od 10. - 17. travnja. Održano je ukupno

novosti i priče

15 akcija diljem Hrvatske. Na Krku, u Novskoj i Velikoj Gorici održana su stručna predavanja, GSR Jato posjetio je svoje proizvođače u Lonjskom polju, sajmovi i kušaonice eko hrane održani su u Rijeci, Zagrebu i Dalju, a emisije posvećene prehrambenom suverenitetu prenijeli su Radio Rijeka i Radio Terezija. Pregršt događanja odvijao se u Zadru gdje je uz manifestacije na gradskoj eko tržnici održana i razmjena sjemena te pokrenut novi GSR. Kao muzički šećer na kraju u Župi Dubrovačkoj održana je svečana proba OPG benda.

Popis svih akcija pronaći ćete na stranici: http://www.zmag.hr/hr/godina-malih-obiteljskih-gospodarstava Sve naše akcije našle su se na popisu uz više od 130 akcija održanih diljem svijeta koje upozoravaju na sve težu situaciju i neravnotežu našega prehrambenog sustava. Međunarodna organizacija GRAIN objavila je podatak da su mali proizvođači koji praktički hrane svijet stisnuti na četvrtinu poljoprivrednog zemljišta ili manje od jedne petine ako se isključe Kina i Indija. Pod pritiskom koncentracije zemljišnih resursa u rukama bogatih i moćnih ubrzano gubimo proizvođače i mala gospodarstva. Ova godina bila je posebno posvećena očuvanju resursa sjemena domaćih sorti koje je sve više ugroženo što raznim zakonskim regulativama, što koncentracijom tržišne moći sjemenarskih kompanija.

Kako ni Hrvatska u tom kontekstu nije daleko od takvih katastrofalnih scenarija pokazuju statistički podatci koji već nekoliko godina za redom bilježe drastičan pad proizvodnje. Samo u sektoru mlijeka zabilježen je pad od oko 30,1 % proizvodnje. U odnosu na 2012. ukupan broj gospodarstava smanjen je za 40 599. Zatvaranje gospodarstava ujedno znači i povećanje nezaposlenosti, pa je u posljednjih pet godina broj zaposlenih u poljoprivredi smanjen za 15,6%.

5

6

novosti i priče

Okrugli stol o reformi sustava plaćanja u poljoprivredi

→

Na dva okrugla stola u Osijeku i Križevcima početkom lipnja udruga Život iznijela je svoje stavove i zatražila reformu sustava plaćanja. Negativni trendovi i negativne bilance u poljoprivredi te činjenica da Hrvatska ima najkoncentriraniji i najneravnomjerniji raspored izravnih plaćanja u EU dovodi do toga da je znatno ugrožen poljoprivredni dohodak najranjivijih (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava), što doslovce prijeti zamiranjem svih aktivnosti u populaciji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Udruga “Život” predlaže koncept kojim nastojimo omotnicu potpora za izravna plaćanja učiniti fleksibilnijom i preraspodijeliti sredstva za što veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na prijedlog Ministarstva poljo­privrede, a u skladu s preporukama Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Prijetnja vladavine korporacija US-EU pregovori o slobodnoj trgovini (TTIP)

→

Peta runda pregovora o takozvanom Transatlantskom partnerstvu o ulaganjima i trgovini (Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP) održana je između 19. i 23. svibnja u Arlingtonu, SAD. Tim povodom međunarodna koalicija više od 120 organizacija iz EU-a pokrenula je prosvjednu kampanju upozoravajući na niz opasnosti po prava svih građana u odnosu na rastuću moć korporacija: ☛ nedostatak transparentnosti i demokratskih procesa u TTIP pregovorima ☛ smanjenje standarda kvalitete i sigurnosti,

novosti i priče

regulativa i procedura prihvaćanja nazvanih “trgovinski iritanti” (pravila označavanja GMO, dopuštanje aditiva u hrani bez podrobnih analiza, procedure zaštite okoliša i sl.) ☛ pogodba o sporovima investitora i države (investor state dispute settlement - ISDS)odredba koja omogućava stranim korporacijama da tuže vlade pojedinih članica, pa i samu Europsku uniju u slučaju da postavi ograničenja korporativnoj moći ☛ predložena antidemokratska vladajuća struktura (Vijeće za regulaciju suradnje - Regulatory Cooperation Council) za neprekidnu “harmonizaciu” regulativa i procedura.

“Očito, cilj je smanjiti postojeće regulative kako bi se pogodovalo krupnom kapitalu. Većina poljoprivrednika suočit će se time sa smanjenjem prihoda i još više malih proizvođača bit će protjerano sa svoje zemlje. Sa smanjenom zaštitom, govedinom s hormonima i GMO na tanjuru, potrošači neće moći reći ništa.” kaže Geneviève Savigny iz Europske koordinacije Via Campesina, pokreta za prava malih poljoprivrednih gospodarstava.

Koalicija traži ponovno promišljanje cjelokupnog sporazuma, stavljanje građana i okoliša na prvo mjesto, a kao minimum poštivanje transparentnosti i demokratskih procesa, brisanje bilo kakvih pogodovanja poput ISDS ili vijeća za regulaciju suradnje. Zahtjeva da se spriječi daljnje smanjivanje standarda i daljnja deregulacija i privatizacija javnih dobara i službi te da se promiću održive prakse u poljoprivredi i zadržavanje javne vlasti i moći politike u korist naroda, a ne krupnog kapitala. Pozivaju nas da se pridružimo.

Više informacija pronaći ćete na: http://www.bilaterals.org/?people-environment-and-democracy

7

8

novosti i priče

Eko Cvetko – prva ekološka tržnica u Rijeci

→

A sada veselije teme! Eko Cvetko prva je ekološka tržnica u Rijeci koju jednom mjesečno organizira i provodi šačica volontera, drenovskih geeserovaca u suradnji s lokalnom udrugom Dren i mjesnim odborom Drenova.

Nekako se iz više izvora javila ideja o oživljavanju trga u centru Drenove, trga koji bi trebao služiti druženju, trgovanju, događanjima. Ta ideja susrela je želju GSR-a da predstavi svoje proizvođače široj publici, promovira ekološki certificirane proizvođače, pa i ekološki certificirane proizvode kao bitan sadržaj svačije prehrane. Kako u našoj županiji nema mnogo takvih i da potakne ekološku proizvodnju u našoj blizini.

Uz potporu lokalne udruge Dren i mjesnog odbora Drenova, lokalnih organizacijama širokih vidika, prvu smo eko tržnicu Eko Cvetko, po uzoru na europske seljačke tržnice, a posebice pulsku eko tržnicu u organizaciji IEP-a (hvala im na pomoći!), u vrlo kratkom vremenu uspjeli organizirati i provesti u sklopu svečanog otvaranja novoob-

novosti i priče

novljenog trga u srcu Drenove 12. travnja ove godine. Kao izlagače pozvali smo ekološki certificirane proizvođače s kojima surađuju riječki i pulski GSR-ovi, kao i neke riječkom GSR-u dotad nepoznate proizvođače koji izlažu na pulskoj eko tržnici u Šijani.

Odaziv građana toga dana bio je iznad naših očekivanja, a i lokalnim se vlastima svidjela ideja. Od Grada smo dobili sve potrebne dozvole za mjesečno održavanje tržnice u sljedećih šest mjeseci. Koncept Eko Cvetka razvijamo i razrađujemo: osnovni kriterij prema kojemu pozivamo izlagače je ekološki certifikat. Drugi kriterij za kojim se povodimo je lokalnost proizvodnje – u tom smislu pozivamo provjerene lokalne proizvođače bez eko certifikata kao goste, da se predstave sa svojim proizvodima, u nadi da će izlaganjem i prodajom na Eko Cvetku dobiti potreban poticaj za ekološko certificiranje. Želja nam je organizirati i niz predavanja vezanih uz ekološku proizvodnju i proizvode u cilju informiranja javnosti o važnosti zdrave, lokalne, ekološki certificirane hrane, a misija Eko Cvetka je da se iz njega iznjedre lokalni, ekološki certificirani proizvođači koji će svoje proizvode moći češće i redovito nuditi građanima, i učiniti život od toga. Sretno nam bilo!

Sastanak međunarodne mreže Urgenci, La Bergerie pokraj Pariza Danijel Balaban

→

Drugi Europski susret pokreta društveno podržane poljoprivrede (kod nas nazvanog grupa solidarne razmjene ili GSR pokret) održan 28. veljače do 2. ožujka okupio je 60 ljudi iz 16 zemalja Europske Unije u La Bergerie blizu Pariza. Tema ovogodišnjeg susreta bila je fokusirana na stvaranje zajedničkih principa, jačanje lokalnih i nacionalnih mreža i akcije zagovaranja usmjerene prema europskim institucijama u Ujedinjenim Narodima.

Naš rad u La Bergerie pokazao je snažnu kolektivnu želju na razini Europske Unije za stvaranjem održivog i lokalnog prehrambenog sustava koji štiti zajednička prava

9

10

novosti i priče

i dobrobit svih ljudi i zemalja. Zaključak susreta i obaveze svih europskih inicijativa su nastavak jačanja naše pozicije kroz obrazovanje o političkom zagovaranju, participativnim sustavima jamstva i dijeljenje iskustava između zemalja EU i praktičnih projekata na nacionalnoj razini. Sljedeći koraci europskih inicijativa bit će usmjereni na povećanje aktivizma, jačanje partnerstva kako bi stvorili vjerodostojan pokret uz pomoć saveznika poput European Coordination Via Campesina, Friends of the Earth, International Planning Committee for Food Sovereignty, International Network for the Promotion of Social Solidarity Economy i International Federation of Organic Agriculture Movements.

Vrlo je bitno da ljudi poput nas imaju kontrolu nad proizvodnjom hrane na sve moguće načine, kao što su vlastiti uzgoj, urbani vrtovi, jestive šume, grupe solidarne razmjene, itd, ali mali poljoprivrednici jesu i moraju ostati ključan izvor u proizvodnji hrane svih zemalja.

Zelena učionica - vrt Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Zagreb

→

Pokretu urbanog vrtlarstva konačno su se i pridružile visokoobrazovne institucije čija uloga u širenju svijesti o važnosti ekološkog uzgoja hrane među mladim ljudima ima iznimno značenje. Naime, točno 1.000 kvadrata zelene površine Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj prenamijenjeno je u višeosjetilni park i povrtnjak.

Idejni začetnik projekta je Miranda Novak, viša asistentica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju ERF-a, koja je svojim entuzijazmom i voljom zaslužna za njegovu realizaciju i daljnji razvoj.

Vizualni identitet projektu Zelena učionica pružio je Ivan Juratek, krajobrazni arhitekt koji je vrt/park osmislio tako da iz ptičje perspektive izgleda kao drvo. Budući da je namjera da površine budu dostupne osobama s invaliditetom i poteškoćama dodatna pozornost posvećena je funkcionalnosti staza.

novosti i priče

Viša asistentica Miranda Novak ističe da se – Ideja vrta jako uklapa u viziju i misiju ERF-a koji obrazuje socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore i logopede koji su još tijekom studija prepoznati kao vrlo angažirani i aktivni u zajednici.

U život Zelene učionice uključuju se zaposlenici ERF-a, naši studenti, zainteresirani ljudi iz lokalne zajednice, djeca, mladi i korisnici ustanova u kojima rade stručnjaci profila koje mi obrazujemo. Najvažnije je, napominje Novak, da - Zelena učionica promiče socijalnu koheziju zajednice, volonterstvo, prosocijalni angažman i privrženost, što je ustvari ulaganje u kvalitetu života te razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija svih uključenih.

Zahvaljujući donacijama rasadnika, ali i ustanova poput Botaničkog vrta ne nedostaje nam sadnica, poručuje Miranda - Posadili smo jako puno kupina i malina, a dobili smo i donacije raznog drveća: hrasta, gloga, breze, lipe, šljive, breskve i bora. Dio sadnica stablašica nam je darovao Zrinjevac, dio Botanički vrt, neke su dovezli ljudi koji su čuli za Zelenu učionicu, a moram spomenuti i svoje roditelje koji imaju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i bave se kupinama i malinama.

Iako je projekt pokrenut u sklopu obrazovnih institucija Zelena učionica, otvoren je za sve i svi su dobrodošli da se uključe i sudjeluju u radu. Sva događanja možete pratiti putem Facebooka (Vrt Zelena Učionica Erf).

11

12

novosti i priče

Sjemenarski susret u Engleskoj

→

Domaće sorte kod nas su posebno ugrožene, a nevladine organizacije imaju nezamjenjivu ulogu u njihovom očuvanju. Priliku za učenje od kolega iz Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Portugala, Austrije i Španjolske iskoristili smo kroz projekt Sjeme za budućnost Agencije za mobilnost i programe EU-a. Drugi po redu susret ovoga međunarodnog partnerstva održan je u Rytonu gdje organizacija Garden organic već gotovo 40 godina održava knjižnicu sjemenarske baštine (Heritage seed library).

Garden Organic ima oko četiri hektara zemlje za uzgoj sjemena i edukaciju. Jedan dio je otvoren za posjetitelje i uređen kao pravi engleski park, a ostatak čine gredice na otvorenom, staklenici i polituneli gdje regeneriraju kolekciju. Posebnu pozornost pridaju zdravom, humusom bogatom tlu jer je ono osnova zdravlja biljaka koje na njemu rastu. Kolekcija ima oko 1200 uzoraka, od toga oko 800 raznih vrsta i sorata povrća i cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja. Za članarinu od 15 funti godišnje u ovoj knjižnici dobijete šest paketića sjemena lokalnih sorata ili sorata iz raznih krajeva Europe koje možete slobodno dalje širiti, dijeliti sa susjedima i prijateljima i čuvati u svom vrtu. Uz sjeme naravno dobivate i upute kako ga uzgojiti, možete

novosti i priče

sudjelovati na radionicama, pročitati časopis, sudjelovati na razmjenama sjemena i drugo.

Putovanje je bilo povod za okupljanje i umrežavanje nekoliko domaćih organizacija koje se bave očuvanjem genetskih resursa, a pokrenuta je i zasad neformalna mreža kojom želimo unaprijediti naš rad i dijeliti iskustva.

GSR susret u Mađarskoj Danijel Balaban

→

U mjestu Vac pokraj Budimpešte od 22. do 24. svibnja trajao je GSR susret u sklopu međunarodnog partnerstva. Sudionici su predstavili vlastite inicijative, razmijenili iskustva, sudjelovali u radionici o izgradnji zajednice i upravljanja potrošačkim grupama, a na kraju i posjetili nekoliko ekoloških imanja koja proizvode za lokalne grupe. Tamo su bili i predstavnici pulskih i riječkih GSRova. Evo što kažu: Dio programa sadržavao je prezentacije o najboljim primjerima firmi i malih inicijativa. Imali smo priliku čuti iskustva proizvođača jabučnog soka, predstavnike firme koja se bavi sustavom online prodaje kao i organizatore kupovnih grupa i GSR inicijativa. Kroz metodu “Learning 4 Change” napravili smo osvrt na vlastite inicijative i što se može pobolj­ šati u radu. Iskustva prisutnih bila su od velikog značenja u pronalaženju rješenja za specifične situacije s kojima se suočavamo pošto nemamo svi mogućnost dobiti uvid u rješenje iz sedam zemalja EU-a svakog dana u tjednu. Posjetili smo dva gospodarstva. Haromkaptar - obiteljsko poljoprivredno imanjekoje vodi obitelj i njihovi prijatelji u Tahitotfalu. Ekološkom

13

14

najave

poljoprivredom počeli su se baviti prije deset godina, a od 2010. godine vlastite poljoprivredne proizvode prodaju grupi solidarne razmjene koja broji oko 50 obitelji. Biokert farmu iz Szigetmonostora vodi Aron Peto. Proizvodnjom se počeo baviti 2006. godine nakon što je bio inspiriran francuskim AMAP modelom razmjene. Trenutačno proizvode različite kulture na pet hektara i opskrbljuju 70 obitelji, a vrlo je entuzijastičan kad je riječ o promicanju koncepta direktne prodaje.

21-22. 06.2014.

Dalj GSR susret

Ovogodišnje GSR-ovsko okupljanje održat će se u Dalju, u izmučenoj nam Slavoniji. Unatoč imenu, za nas Dalj uopće nije daleko kao što ni mi nismo daleko dragim proizvođačima koji gotovo cijelu Hrvatsku opskrbljuju sočnim jabukama i ostalim voćem i povrćem. Ovo je idealna prilika da ih posjetimo. Susret započinjemo ručkom u voćnjaku OPG Mihaljević, zatim učimo o proizvodnji žitarica na Bijelom brdu kod OPG Kovačević, obilazimo OPG Loboda na Dalj planini i družimo se na ribarskoj noći u Aljmašu. Drugi dan je rezerviran za sastanak gdje ćemo razmijeniti iskustva i odlučiti kako dalje širiti GSR pokret. Prije povratka nam ostaje da navratimo do OPG Mikić i nazdravimo svemu što smo postigli i što nas još čeka.

31. 08. 2014.

Donja Dubrava Dani ljuka

Tradicionalna manifestacija koju ni jedan vrtlar koji drži do sebe ne propušta jer zna da je to idealno mjesto da nabavite pravu domaću lučicu tj. ljučicu. Dobravski črljeni ljuk sađen, uzgajan, bran i pleten rukama vrijednih i spretnih dobravskih ljukarica čeka vas i ove godine zajedno s drugim ekološkim proizvodima na eko sajmu udruge Duga. Na predavanjima ćete moći čuti mnogo korisnih savjeta, a omastit ćete brk i lokalnim specijalitetima od ljuka.

15

najave

13-14. 09. 2014., Čazma Sajam u Čazmi i Forum za prehrambeni suverenitet

Donji Križ Tradicijska žetva udruge Riznica Moslavine

U Rujnu nas kao i svake godine očekuje pregršt događanja, posebno sajmova kad se svi razbude od ljetnog sna, a priroda nas ako bude sreće obdari bogatom žetvom.

S najvećim nestrpljenjem očekujemo 1. eko sajam pod nazivom “Eko kulturom do zdravlja” u Čazmi. Organizator je Eko kultura, udruga ekoloških proizvođača u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U sklopu sajma planira se osnivačka Skupština Saveza ekoloških proizvođača Hrvatske, te Forum za prehrambeni suverenitet. Inicijativa Saveza pokrenuta je početkom godine okupivši predstavnike eko proizvođača i njihovih udruga iz jedanaest županija s ciljem unapređivanja međusobne komunikacije, edukacije i izgradnje kapaciteta za zagovaranje prema lokalnim, regionalnim, državnim strukturama i strukturama EU-a.

Ovogodišnji forum ponovo će, već treću godinu, okupiti raznolike inicijative i udruge koje žele pridonijeti poboljšanju našeg prehrambenog sustava od proizvodnje do potrošnje, ali i kulture uzgajanja, prehrambenih navika i zdravih stavova prema ljudima, prirodi, tradiciji i napretku u smjeru održivosti. Kao nosioc pokreta za prehrambeni suverenitet odozdo prema gore, Forum će i ove godine biti organiziran kroz prikazivanje pozitivnih praksi i otvaranje rasprave o važnim temama gdje će sudionici definirati prioritete svoga budućeg rada i suradnje.

Tradicionalna žetva raži za cilj ima pods­ jetiti na prošlost naših predaka i na težak život našeg seljaka. kao i promovirati ekološki uzgoj i berbu starinske sorte raži, izradu snopova (ritak) za pokrivanje krovova kuća i gospodarskih objekata. U listopadu 2013. na unajmljenom tradicij­

16

najave

skom imanju u Donjem Križu, zasadili smo dvije rali starinske sorte raži, te pola rali lana. Ove godine u srpnju planirana je ručna žetva snopova, dosušivanje i ruč­ no mlačenje snopova kako bi se odvojilo sjeme, a nakon toga češljanje i slaganje snopova u ritke, i prikaz kako se pokrivaju krovovi raženom slamom. Paralelno sa žetvom raži prikazat ćemo posjetiteljima i obradu te močenje lana. Program žetve započeo bi u prijepodnevnim satima ok­ upljanjem sudionika i posjetitelja, a ubrzo nakon toga bi započela žetva. U poslije­ podnevnim satima planiran je ručak za sve prisutne, pokazna radionica tučenja sjemenja, izrada ritaka, češljanje lana i prikaz mljevenja žita. Planirani završetak programa bio bi u predvečerje istoga dana.

Točan datum još se ne zna jer ovisi o vremenskim prilikama, ali na stranici udruge pronaći ćete obavijest: http://riznica-moslavine.hr/wordpress/hr/ pocetna-stranica/

2-16.10.2014.

Dani akcije za sjeme

Akcije nam javite na info@zmag. hr kako bi ih zajednički odaslali u medije, objavili na stranicama i dakako, ovdje u našim Finim nitima.

Očekuje nas još jedna zajednička akcija, ovaj put za sjeme. U dva tjedna između 2.10, godišnjice rođenja Mahatme Gandhija i 16.10. međunarodnog dana hrane, Vandana Shiva (jedna od najgorljivijih sjemenarskih aktivistica iz Indije) poziva nas da oslobodimo svoju kreativnu energiju za očuvanje raznolikosti u našim vrtovima i poljima. Proceduru znate – iznesite sjeme koje ste marljivo sakupljali tijekom sezone (ako niste još stignete) i podijelite ga sa svojim susjedima, rođacima, prijateljima; organizirajte razmjenu sjemena; projekciju nekog zanimljivog filma; predavanje, radionicu; izradite mandalu od sjemena i posijte ju u gradskom vrtu na proljeće, s djecom napravite sličice od sjemena, pripremite sjemenske kuglice... budite kreativni.

U SKLADU S PRIRODNIM RITMOVIMA

Kako zapapriti gusjenicama?

P

očetkom ove godine napustio nas je profesor Ivan Bašić, divan čovjek i biodinamički uzgajivač koji nas je dugi niz godina podučavao kako ostvariti sklad s prirodom u svojim vrtovima i voćnjacima. Osim ožalošćene obitelji, iza sebe je ostavio prekrasan voćnjak starinskih sorti za koje se brinuo s gotovo jednakom ljubavlju i niz publikacija. U spomen na tog divnog čovjeka prenosimo jedan od recepata iz brošure “Ekološki pristup u zaštiti voćaka” u izdanju udruge Živa Zemlja iz Nove Gradiške.

“U slučaju masovnije najezde gusjenica na lišću voćaka, voćke možemo uspješno zaštititi ovim sredstvom.

Tu je bitna pravovremena intervencija, dok su gusjenice male i kada nisu štete još velike. Uz ovo sredstvo dobro je da one “zapredene” listove s gusjenicama mehanički uništimo (spalimo). Gusjenice na granama i stablu prskamo ovim čajem. Dio gusjenica koje padnu na tlo uništimo gaženjem, a povratak na stablo im sprječimo ljepljivim trakama oko stabla pri zemlji. Ako smo pojavu gusjenica otkrili nešto kasnije i one već ojačaju, onda čaj od bibera pojačamo otopinom ljute paprike. Čaj od bibera protiv gusjenica na listovima voćaka Čaj od (papra) bibera se načini tako da 100 g zrna bibera malo natucamo, kuhamo 1 sat u 10 litara vode. Ostavi se da odstoji 48 sati i tada procijedi. Čaj od paprike Čaj od paprike se radi tako da se 1 kg ljutih sirovih plodova paprika (feferona 0,5 kg) kuha u 10 litara vode i ostavi dva dana i tada se procijedi.

Prije upotrebe čajeva za prskanje razrijedimo ih tako da u 10 litara vode dodamo 0,5-1 litre ovog čaja. Kod odraslih gusjenica uzimamo oba čaja zajedno. Ovim čajevima moramo prije prskanja dodati i rastvor od sapuna (40 grama sapuna – domaći ili kalijev – skuhamo u litri vode i dodamo na 10 litara čaja). Ovaj čaj se upotrebljava i protiv štetnih kukaca i jabukova savijača, naročito u kasnoj fazi njegova razmnožavanja.”

17

18

U SKLADU S PRIRODNIM RITMOVIMA

Poludit ću od tih puževa! mr.sc. Marija Ševar, Poljoprivredna savjetodavna služba

☛

Vrijeme je kada uživamo u vrtu i beremo plodove svoga rada. Taj užitak ponekad nam umanji pojava biljnih bolesti ili štetnika, a posebno pojava puževa.

Puževi su uglavnom biljojedi, usitnjavaju dijelove biljaka. Druge su vrste puževa pak mesojedi i hrane se ostatcima životinja. Oni su korisni dio ekosustava. Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća, posebno od crvenog puža golaća. Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe skupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima. Skupljene puževe moguće je uništiti dodavanjem kuhinjske soli u posudu s puževima ili dodavanjem vode i sapuna. Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima, pa ovaj pripravak neće naći primjenu na salati. Skupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenom pepelom nasipati gredice. Miris pepela po pužu odbija druge primjerke iste vrste, a pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža. Gredice je moguće ograditi rubnicima od tankog pocinčanog ili bakrenog lima svinutog prema van. Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. Zaštitom korisnih životinja i kukaca i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov život moguće je smanjiti i štete od puževa. S puževima nećemo imati problema ako u vrtu

SEZONSKI RADOVI I PLODOVI

imamo krticu ili ježa. U Austriji je zaživio projekt pod nazivom “Rent an Ent” što u prijevodu znači “Unajmi patku”. Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije). One se hrane puževima, a ne oštećuju povrće. Kad se brojnost puževa regulira, patke se vraćaju uzgajivaču. Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) pridonosi smanjenu broja puževa kao i krijesnice, kusokrilci, strvinari, rovci i uholaže. Mjere za očuvanje agrookoliša pridonijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao npr. postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Ptice koje se rado hrane puževima su bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja, tj. limacida, ali je dopuštena uporaba željezo(III) fosfata. U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda (Phasmarhabditis hermaphrodita). Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija.

Jednu biljku begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) zajedno s cvjetovima treba usitniti i preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji dva sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje presadnica prije sadnje ili pak za njihovo zalijevanje nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.

U vrtu bi trebao vladati sklad između biljaka, životinja i čovjeka. Kad taj sklad nije narušen ne dolazi ni do šteta. Kad se taj sklad poremeti štete, pa i od puževa, mogu biti znatne. No uvijek postoji alternativa, čitav niz ekoloških mjera koje bi trebalo provoditi u borbi protiv puževa.

Cijeli tekst možete pročitati na stranici Poljoprivredne savjetodavne službe: http://www.savjetodavna.hr/?page=ekoloske_preporuke,21

19

20

U SKLADU S PRIRODNIM RITMOVIMA

Sezonski odmor uz dobru knjigu: GARY PAUL NABHAN “Neki to vole ljuće” Snježana Alasić

☞

G.P. Nabhan nagrađivani američki pisac, etnobiolog i prehrambeni ekolog, već 30-tak godina zauzima istaknuto mjesto u tom području. Jedan je od vođa međunarodnog Slow Food pokreta i jedan od osnivača organizacije Native seeds/search koja se bavi očuvanjem biološke raznovrsnosti jugozapada Amerike.

“Neki to vole ljuće” je iznimno zanimljivo pisana knjiga o interakciji tradicionalne prehrane pojedinih etničkih grupa, njihovog genetskog naslijeđa i kulturnog razvitka. Nabhanova znanstveno utemeljena istraživanja, prezentirana su vrlo pitkim i prosječno obrazovanom čitatelju jasnim i zanimljivim pismom. Teza koja se provlači kroz knjigu je ta da je tipična ishrana pojedine zajednice, njezini specifični ukusi, navike, u velikoj mjeri zapisana u genetskom kodu njezinih stanovnika. Životne navike, kulturna tradicija također u velikoj mjeri uvjetuju način ishrane, a sve u cilju očuvanja zdravlja. Primjer su američki domoroci i njihova intolerancija na laktozu, nastala vjerojatno prije desetak tisuća godina, a uvjetovana skupljačkim načinom prehrane. One domorodačke zajednice koje su se počele baviti stočarstvom i uvele mliječnu prehranu djece mutiranim genima su se zaštitili od intolerancije na laktozu. Zanimljivo je i njegovo objašnjenje zašto neki vole ljuto, a neki ne. Naime, on dijeli populaciju na “superkušače” i “nekušače”, a sve povezano s genetskim i kulturalnim naslijeđem. Knjiga je puna humora, osobnih anegdota, emocija, potkrijepljenih ozbiljnim znanstvenim činjenicama. Zaključak se nameće sam po sebi: onog trenutka kad je suvremeni čovjek zanemario tradicionalnu ishranu i namirnice dolazi do pojave bolesti, pretilosti, dijabetesa itd.

Ili kao što je netko pametan rekao: Nemojte jesti onu hranu koju vaša baka ne bi htjela jesti!

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

OPG Diktić

→

Ekološkom poljoprivredom počeli smo se baviti prije pet godina. Ukupna površina koju obrađujemo je oko 3,5 hektara /od toga 0,7 ha voće, ostalo razne vrste povrća/ i na toj površini uglavnom sve obrađujemo sami. Najveće otkriće za nas su bile tikve, o kojima smo znali vrlo malo, a prve koštice dobili smo od prijatelja koji ih je već sadio i znao ponešto o njima. Kad smo prve godine posadili i proizveli određenu količinu, susjedi su nam govorili: “Pa to je hrana za svinje, ne za ljude”.

Sada, četiri godine poslije toga, isti ti susjedi sade i konzumiraju više vrsta tikava jer smo ih, na njihov zahtjev, opskrbili sjemenom i podijeliti nekoliko recepata. Sami su se uvjerili kako je to dobra i zdrava namirnica, pa još i u to da se od njih može raditi sve - od soka do predjela, juha, glavnog jela i kolača.

Sad se više ne čude prikolici raznobojnih “ljepotica” /sadimo desetak vrsta/ koje vozimo iz polja.

Sudjelovanje na raznim događanjima kao što su sajmovi i direktna prodaja na tržnici pomoglo nam je da educiramo svoje kupce, ali isto tako da i mi od njih dosta naučimo. Osim tikvi uzgajamo i više vrsta drugog povrća. Svaki puta kad razgovaramo o tome što ćemo saditi iduće godine u dosta stvari nismo sigurni, ali u to da ćemo ponovo i ponovo saditi tikve nema dvojbe. Čak ni nepovoljni vremenski uvjeti za sadnju na otvorenom ovog proljeća ne mogu nas spriječiti da i ove godine ne posadimo ono što smo isplanirali. Iako mnogi sumnjaju u obradu zemlje motikom u 21. stoljeću, mi smo dobar primjer da se i na taj način može vratiti prirodi i proizvoditi zdravu hranu.

21

22

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

Medenjaci od tikve s OPG Diktić Potrebni sastojci ☑ 1 muškatna bundeva ☑ 2 šalice brašna ☑ malo sode bikarbone ☑ 1 žličica cimeta ☑ 2 jaja ☑ 1 šalica smeđeg šećera ☑ 120 ml ulja

Priprema: Bundevu izrežite na komadiće i pecite 25 minuta na 200 stupnjeva. Kad se ohladi, ogulite /kora je potpuno tanka i može se samo sastrugati žlicom “mesnati” dio/.

Pomiješajte suhe sastojke u jednoj posudi, umutite jaja i šećer u drugoj, dodajte u jaja pire od bundeve te ulje.

U to dodajte i suhe sastojke pa sve dobro izmiješajte. Žličicom oblikujte medenjake ili smjesu stavite u modle za mafine i pecite oko 25 min na 170 stupnjeva. /Ako je tijesto prerijetko, može se dodati još malo brašna/.

Pozdrav od članova OPG-a Diktić

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

Čarobno mjesto Tronovi ili – nedjelje na imanju Nenada Kuftića

piše Feodora Gubaš Štifanić

→

Svibanj, nedjelja… Tronovi. Svega nekoliko kućica okruženih poljima i šumom. Seoce nadomak Pule koje u sebi krije neprocjenjivu vrijednost prirode prema kojoj se čovjek odnosi s poštovanjem, kojoj svakodnevno tepa i svira. Da, svira! Nenad u svojoj torbi uvijek ima pripravan mih – stari istarski instrument nalik gajdama i svoje nasade potiče zvucima glazbe. Njegovi kolege Sanjin i Dučo, bosonogi okopavaju njive. Čak su im i imena nadjenuli… Valada, Bušićka, Mali Puć, Tisno... Znaju na kojoj je zasađen krumpir, na kojoj grašak, luk, blitva, špinat, čičoka, salata, bob, slanutak, paradajz, paprika…

Sve je tamo u skladnom suživotu s prirodom.

Njive ispresijecane gustom šumom i šipražjem nude mogućnost odmora u hladu nekog hrasta ili graba i mame živim foteljama koje je načinila priroda pogodno svinuvši grane da se u njih udobno možeš uvaliti. Ta šuma u svojoj utrobi krije i pravo malo podzemno carstvo – pećinicu koja ljepotom svojih stalaktita i stalagmita može konkurirati onim ozbiljnim, istraženim i znanim

23

24

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

špiljama. Sve to naš Nenad svakodnevno živi.

Putem s njive na njivu ubere koju šparugu, gljivu ili šumsku jagodu – ono čime ga u tom trenutku priroda daruje. U blizini jedne od njiva zatekli smo hrpicu građevinskog materijala – grede, letve, kamen. Kaže Nenad - hobitska će to nastamba biti… odmah ovdje u šumarku, kraj onog stabla – govorio je pokazujući u smjeru šume.

Ne znam samo kada će to sve stići. Srećom, ima svoje bosonoge pomoćnike… a i mi ćemo se rado pridružiti toj gradnji. Leptiri, gusjenice, razne bubice pratili su nas putem, a šparuge nas privlačile u grmlje svojim zelenim izdancima.

Dugo su se održale ove godine. Pogodovalo im je kišno i toplo vrijeme. Takva godina. Hoće li i našem povrću biti naklonjena? Bezobrazno kažem “našem” iako sam ga samo gledala, a već posvojila. I tako, od njive do njive, kroz šumarak, prokrčenim puteljkom, od špilje do pojilišta šumskih životinja… u trenu je prošlo dva sata

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

razgledavanja i uživanja. Lukavo je Nenad spojio ugodno s korisnim, sada mi je to jasno. Rekao bi čovjek da naporno provodi dane s toliko zemlje koju treba obraditi, zasaditi, pognojiti, zaliti, okopati… ali, upravo zato što mu njive nisu nepregledna prostranstva već ih šuma cjepka u manje, lakše savladive površine ima priliku u radu i uživati, odmoriti, meditirati, gledati, slušati i mirisati šumu, pa se ponovo posvetiti poslu. Mi smo ovom prilikom uživali u neradu. Zapravo, kako tko… ranoranioci su imali zadatak napraviti sjenicu koja će nas zaštititi od sunca i pod kojom smo se, nakon obilaska, pogostili bukovačama i netom ubranim povrćem s Nenadovih njiva (i nezaobilaznim ćevapima čije podrijetlo, naravno, nije s Nenadovih polja). Bilo je tu i Alminih jabuka (donijele ih drage Riječanke) kao i prirodnog soka od jagoda. Malo zvuka harmonike, nogometa, igre u pijesku, bacanja koplja, dobacivanja grane Simbi – zaigranoj kuji koja svoj ulov ne ispušta. Sve je to s pristojne udaljenosti promatrao Renato, Kuftin nepovjerljivi psić koji bi nam se rado pridružio samo da mu je plašljivost to dopustila.

Bili smo nadahnuti i ispunjeni ne samo spokojem kojim nas je priroda dočekala već i skladnim odnosom prirode i čovjeka koji na tom mjestu vlada. Shvatili smo kako sve može biti jednostavno kad se dva partnera međusobno uvažavaju. U ovom slučaju - čovjek i priroda.

Cijelo vrijeme našeg posjeta i obilaska njiva imala sam dojam da nas desetine pari očiju šumskih bića promatraju. Kažu da, kada ti se prilikom šetnje šumom odvežu vezice na patikama, to mali vilenjaci ukazuju na svoju prisutnost… i nisam htjela zavezati vezice, neka znaju da sam svjesna njihovog postojanja.

Zahvalni za te dvije svibanjske nedjelje… Nikola, Ana, Roko, Grgo, Toni, Tina, Naike, Vedran, Maurizio, Morana, Fabian, Kai, Sanja, Ivona, Jana, Petra, Vinko, Branka, Darja, Rudi, Tea, Boris, Iva, Luka, Klaudio, Igor, Daniela, Sandro i Feodora.

25

26

a sada...predstavljanja grupa i proizvođača

Brockvell bake

→

Foto Andrea Šipuš

Brockwell bake je udruga iz Londona. Bavi se uzgojem i promoviranjem tradicijskih sorata žitarica i tradicijskim spravljanjem kruha. Sve žitarice koje su uzgajane prije “zelene revolucije” odliku­ ju se visokim rastom i skromnim zahtjevima. Kao takve su danas gotovo izbačene sa sortnih lista jer ne zadovoljavaju DUS i VCU testove (test različitosti, ujednačenosti i stabilnosti i test pogodnosti za uzgoj – onaj konvencionalni, naravno). Naprotiv, uzgoj ovakvih žitarica pokazao se izvrsnim u specifičnim uvjetima, ali i za dobivanje posebno kvalitetnog brašna svojstava koja su u konvencionalnoj proiz­ vodnji žrtvovana na račun visokog prinosa. Udruga organizira regeneriranje kolekcije na poljima, radi niz edukacijskih aktivnosti u školama. Vodi radionice pečenja kruha od “pravog” brašna i s kiselim tijes­ tom objašnjavajući temeljnu ideju zdrave proizvod­ nje­i konzumacije pekarskih proizvoda – kvalitetne sorte, način mljevenja koji zadržava sve hranjive sastojke i pravilnu fermentaciju kako bi žitarice bile probavljive i zdrave, kako bi bile prava hrana, a ne samo ispuna za želudac. Web stranica je prepuna zanimljivih tekstova i recepata, a najnoviji projekt na kojem rade, wheat:gateway je pokretanje baze podataka o domaćim sortama pšenice svijeta. U bazi su i naše sorte pohranjene u raznim bankama gena i rasute cijelim svijetom od SAD-a, Australije, Sirije do Njemačke. Ostaje da se razmisli kako ih vratiti kući i ponovo početi koristiti.

Pogledajte stranicu: www.brockwell-bake.org.uk

život na selu

Ljepilo od luka za povezivanje tradicijskih zajednica Donje Dubrave

☛

Pletenje luka u vijence smatralo se iznimno važnim događajem. U dane uoči blagdana ili sajmenih dana pripremao se on za prodaju na sajmovima u Svetoj Mariji, Draškovcu, Cirkovljanu, Belici, Ludbregu, a s lukom se odlazilo čak i do Zagreba. U tome su prednjačile žene iz Donje Dubrave koje su bile nadaleko poznate ljukarice.

Kako bi se luk dobro pripremio za prodaju, sastajala bi se cijela obitelj, a dolazili bi susjedi i prijatelji.

Svatko je imao svoj zadatak. Jedni bi ga donosili u kuću, drugi bi ga temeljito čistili od suhih i suvišnih listova. Tada bi ga vješte ruke naših žena splele u vijence pomoću rogoza, komušine od kukuruza ili slame. Potom je slijedilo glancanje luka krpom do visokog sjaja.

Uz ekonomski učinak, ovaj je običaj imao i društveno obilježje: uz pletenje luka pripovijedale bi se razne zgode, stvarne i izmišljene priče, a bilo je i pjesme. Druženja su bila zabavna i znala su potrajati do dugo u noć.

(Iz brošure Ekološki uzgoj ljuka nastale kroz projekt Gdje rijeke spajaju u organizaciji mjesne uprave Serdahelj, KUD Goričan i općine Donja Dubrava te udruge Duga iz Čakovca)

27

28

Silva Filipović

život na selu

Globalizacija Globalizacija nama stiže ljuta i natrag više nema nam puta; melje nas, stišće, doslovno guši, rane stvara na slavonskoj duši.

Zdrave hrane sve više treba a ona, vjerujte, ne pada s neba; treba dobro zasukati rukave ako želiš jesti plodove zdrave.

Od silnih gnojiva i pesticida svima se jetra pomalo kida, pa ako nećeš dobro paziti ništa od roda nećeš ni ubrati.

Te nove bolesti i bube razne ostavile bi naše ambare prazne.

Europa od nas samo traži tradicija naša za njih ne važi.

Zemlju nam svu žele pokupovati? zar kmetovi njihovi trebamo postati?

Slavonci svoje zemlje ne dajte oduvijek je vaša i sada je čuvajte!

29

recepti

Hommage Alminim jabukama – GSR Drenova :)

☑

Ove zime i ranog proljeća Alma nas je opskrbljivala divnim jabukama, savršenom hranom za naše male čovječuljke. Kako drenovski GSR obiluje mamama i bebama, recepti koji slijede obroci su za naše jednogodišnjake, s kojima otkrivamo nove okuse, namirnice i kombinacije. Slijede tri jabukasta recepta.

Jabuke i kus kus

Jelena Petković, GSR Drenova

Kako sam mama, htjedoh da recept bude baby friendly, da bude brz za spravljanje i jednostavan - što je ujedno i mama friendly :) Nevjerojatno slatko ispadne, pa može biti super desert.

sastojci ☑ kus kus ☑ zobeno mlijeko ☑ Almine jabuke ☑ malo grožđica

dodaci (po želji) ☑ malo badema ☑ cimet ☑ mljevene lanene sjemenke

Priprema 10 min Kus kus se stavi u zobeno mlijeko u koje se nariba malo jabuke i ubaci nekoliko grožđica. Sve se stavi kuhati, kad zakuha smanji se vatra i nastavi još nekih desetak minuta. Omjere stavljam odokativno, ali možda na šalicu zobenog mlijeka ide velika žlica kus kusa, nekoliko grožđica i četvrtina naribane jabuke. Simple as that! Često kuhamo i griz od ječma ili pira na Alminom soku s malo kokosovog ulja i lanenim sjemenkama i to samo po sebi bude jako fin doručak ili večerica za sve.

30 Slatko i zdravo

Ana Bilen, GSR Drenova

sastojci voće ☑ 1 kg Alminih jabuka ☑ suhe smokve (po želji) ☑ suhe šljive (po želji) sve narezati na kockice i kuhati u malo vode dok ne omekšaju.

BISKVIT ☑ 100g dinkel brašna (550) ☑ 100 g dinkel brašna 850 ☑ 2 žličice sode ili pola praška za pecivo ☑ 4 Helina jajca (odvojiti žutanjke i izmutiti snijeg od bjelanjaka) ☑ 2 dcl kozjeg jogurta (ili malo više prema potrebi) ☑ 50g maslaca ili kokosovog ulja ili neke masnoće po želji POSTUPAK Umutiti mikserom žutanjke i maslac, dodavati naizmjenice brašno i jogurt i na kraju umiješati bjelanjke. U pleh izliti pola smjese i malko peći u pećnici zagrijanoj na 1800 (5 min - da voće ne propadne na dno) Posložiti iscijeđeno voće na taj dio smjese i preliti s ostatkom. Peći oko 30 min. Izbockati vilicom ili štapićem i namočiti (koliko želite) tekućinom u kojoj se kuhalo voće. Mljac! (možete dodati šlag od slatkog vrhnja ili sladoled od vanilije)

recepti

31

recepti

Pire od jabuka na palačinki od heljde (Kompletan obrok za rastuće male ljude)

Pire od jabuka ☑ dvije jabuke (Opg Mihaljević) skuhane na malo vode ☑ mrvicu soli ☑ dodati cimet ☑ nekoliko mljevenih lješnjaka (opg “neki Slavonac”) ☑ nasjeckana dva lista raštike (vrt) (sezam je za potrebe snimanja, kašice ne ispadaju lijepo na fotkama :)) Palačinka ☑ dvije šake heljdinog brašna (opg Grković Spankus) ☑ dvije šake polubijelog pirovog brašna (Eko Jazbec) ☑ šaka mljevenih zobenih pahuljica (Eko Jazbec) ☑ kozje mlijeko, kozja sirutka (Opg Hela Liverić) ☑ sol, voda ispadnu četiri malo deblje palačinke (pečene na svinjskoj masti)

ČASOPIS ZA PREHRAMBENI SUVERENITET Br. 2 | lipanj 2014.

izdavač

Zelena mreža aktivističkih grupa autori u ovom broju

Sunčana Pešak, Marina Kelava, Dora Tkalec, Danijel Balaban, Andreja Čoh, Marija Ševar, Snježana Alasić, OPG Diktić, Feodora Gubaš Štifanić, Silva Filipović, Jelena Petković, Ana Bilen urednica

Sunčana Pešak ilustracije Sunčana Pešak dizajn

Jele Dominis tisak

Tiskara Zelina, Sv. Ivan Zelina

pretplata Udruga ZMAG, Vukomerić 23/4, 10418 Dubranec e-mail info@zmag.hr

Pretplatite se na Fine niti lokalnih razvoja! Časopis trenutno nema izvore financiranja i radi se volonterski. Glavnina troškova otpada na tisak.

Zbog toga se tiskano izdanje naplaćuje 12 kn pojedinačno (+ 5kn poštarina ako se šalje) ili 40 kn (25+15 poštarina) u pretplati za tri broja u godini.

Online izdanje možete besplatno preuzeti na stranici: www.zmag.hr/hr/zmagove-publikacije