NP MLJET-PROVEDBENI PRIRUCNIK by NORMALA

STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET

PROVEDBENI PRIRUČNIK

STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET UNAPRJEĐENJA SUSTAVA OČUVANJA I UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

PROVEDBENI PRIRUČNIK

STUDIJA PROSTORNO PROGRAMSKIH MOGUĆNOSTI PROVEDBE PRIORITETNIH PROJEKATA U NP MLJET

Strateški razvojni okvir Definiranjem strateškog razvojnog okvira postavlja se osnova za realizaciju dugoročnog cilja uravnoteženja ljudskog djelovanja i očuvanja prirode u zaštićenom području od nacionalne važnosti. Implementacija strateških smjernica osigurat će očuvanje bioloških, kulturnih i krajobraznih vrijednosti područja Nacionalnog parka Mljet ali i uspostavu održivog organizacijsko-financijskog modela vođenja javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Polazišta za uspostavu održivog modela gospodarenja i upravljanja područjem NP Mljet usmjerena su k očuvanju i trajnom vrednovanju bioraznolikosti ekološke mreže, geomorfoloških fenomena i kulturne baštine; te osiguravaju ostvarenje zadaća od javnog interesa kroz poticanje i razvoj znanstvenoistraživačke, kulturne, odgojno-obrazovne i posjetiteljsko-rekreativne aktivnosti na području NP Mljet. Osnovni ciljevi Strateškog razvojnog okvira tiču se uspostave aktivnih programa zaštite resursne osnove, unaprjeđenja infrastrukturnih sustava te razvoja modela upravljanja zaštićenim područjem. Ključni koraci, od analize problema i potencijala, preko definicije i organizacije projekata, do same provedbe; dani su u trima zasebnim svescima:

1. OPERATIVNE POLITIKE

1. OPERATIVNE POLITIKE 2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA 3. PROVEDBENI PRIRUČNIK

2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA

“Operativne politike” pobliže razmatraju regulatorne okvire upravljanja zaštićenim područjem Nacionalnog parka Mljet sagledavajući kontekst europskih te nacionalnih zakonodavnih i strateških odrednica. Sakupljanjem i obradnom referentnih informacija te uvažavanjem smjernica krovnih strateških dokumenata utvrđuju se specifični ciljevi pojedinih tematskih cjelina Strategije. “Atlas projektnih ideja” izrađuje se temeljem zaključaka i smjernica Operativnih politika. Zasebni elementi atlasa su programske kartice koje definiraju program, smjernice i preduvjete za provedbu pojedinačnog ili grupe projekata. “Provedbeni priručnik” nudi modele organizacije i provedbe projekata, te definira investicijske modela čijim se ostvarenjem dostižu ciljevi održivog upravljanja zaštićenim područjem. Svojim djelovanjem politika upravljanja JUNP Mljet dužna je osigurati učinkovitu upravljačku, organizacijsku i administrativnu platformu za koordinirano provođenje strateških akcijskih planova. JUNP Mljet mora oblikovati efikasnu te fleksibilnu upravljačku i organizacijsku strukturu za provedbu Strategije, uzimajući u obzir kompleksnost modela provedbe pojedinih strateških ciljeva. S obzirom na pojačani intenzitet i višestrukost interesa nad prostorima iznimnih vrijednosti, JU mora prepoznati sve izazove izrazito dinamičkog procesa realizacije kratkoročnih i dugoročnih ciljeva očuvanja nacionalnog parka, te u skladu s navedenim uspostaviti učinkovit i opravdan model upravljanja zaštićenim područjem. Uspješnost ostvarenja ciljeva Strateškog razvojnog okvira uvelike ovisi o modalitetima djelovanja nositelja njene provedbe - Javne ustanove, ali se jednako tako oslanja na nužno unaprjeđenje institucionalnih okvira zaštite prirode na nacionalnoj razini.

ŠUME PO STAROSTI STRUKTURA POSJETITELJA

PREKO 60 GODINA OD 30 DO 60 GODINA

PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA I MOGUĆNOSTI UTJECAJI I IMPLIKACIJE TRENUTNE STRUKTURE POSJETITELJA DO 30 GODINA

3.743 tCO2

elju Polače, aNP čime bi čitavog se pokrila većina potreba za smještaj vozila ustaza, Parku. Mljet prikupljati NP Mljet sav prikupljati otpad saUzimajući sav pješačkih otpad sa staza, aliuvođenje i druge vrste ali i otpada druge vrste koje otpada koje na području otoka Mljeta. u pješačkih obzir predložene

17 %

6,00 Trenutnomjere stanje na terenu, a koje je posljedica nepoštivanja zakonskih nisu u nadležnosti nisu uvozila komunalnog nadležnosti komunalnog poduzeća. poduzeća. smanjenja broja na fosilna goriva Ako, jasno se uviđaprokako će u na-

pisa, 5,00

promet mirovanju rješava disperzno na manjim nereguliranim ili ‘Studiji Uunaseljima U Polače naseljima i Pomena Polače se planiraju i Pomena urediti se planiraju privezišta urediti privezišta za brodove, i sidrišta za brodove, rednim godinama potrošnja električne energije značajno rasti.i sidrišta Prema djelomično reguliranim površinama. Revizijatransporta PP dokumentacije 2001. goa prema procjenama a za prema procjenama najbrojnija skupina najbrojnija korisnika ćeizkorisnika biti nautičari. će biti Privezivanautičari. Privezivapredizvodljivosti elektrifi kaciju te skupina korištenje obnovljivih izvo-

4,00 dine donijela je zaključke kako centralno uuPolačama nje će senaodvijati nje ćenajeseobalnoj odvijati liniji naparkiralište azasidrenje liniji dijelu a sidrenje zaljeva. uMljet dijelu U sklopu izgradnje U sklopu izgradnje ra energije području NP Mljet’ ,obalnoj funkcioniranje NPpredimenjezaljeva. potrebna OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 organizacijski zionirano te neprikladno za navedenu lokaciju. Novi obalne linije obalne planiraju se planiraju izvesti se izvesti spremnici podzemni zaprijedlog spremnici prikupljanje za prikupljanje otpada, snaga od oko 150 kW. linije Prelaskom sapodzemni fosilnih goriva na električnu energiju u 83 %otpada, 3,00 SIMBOL 1

smjernice za provođenje akcijskih planova

ODNOS BROJA PARKIRNIH MJESTA IZVOR: SEAP OPĆINE MLJET 2012

IRSKA

AUSTRALIJA

BiH

SAD

ŠPANJOLSKA

ITALIJA

NJEMAČKA

SLOVENIJA

ZEMNIH POSJETITELJA NOVA KOLNOG PROMETA nog parkinga na ulazu u zaštićeno područje -dio Ulaz Crnatako klada, te njima osmišljava Kako su privezišta Kako isudio privezišta pomorskog dobra, pomorskog dobra, će sinergijski se tako ićesvom se njima njihovom iREGULACIJA svom njihovom kalnom ekonomijom lokalnim stanovništvom treba djelovati na KATEGORIJA UGROŽENOSTI TLA I IZVOR: TZ OPĆINA distribuciju manjih površina zaupravljati parkiranje namane više interesnih lokacijanakoji svoj infrastrukturom infrastrukturom putem upravljati koncesija. putemSukazuju koncesija. obzirom na Sveliki obzirom neusklađenost na neusklađenost za- MLJET zapolju korištenja energije. Trenutne sustava potencijal EKSPOZICIJA “Kakopobi globalne klikapacitetzagrade na potrebama lokalnog i potrebama svih javnih konske regulative konske vezane regulative zastanovništva upravljanje vezane zapomorskim upravljanje dobrom na zaštićenim dobrom napozaštićenimparkiralište smanjenjem potrošnje; krećući od jednostavnih stvaripomorskim poput educiranja ko“Centralno I KATEGORIJA matske korisnika.risnika Novim regulacije se dogoditi planidručjima, dručjima, pretpostaviti za prometa pretpostaviti je da ćeusemirovanju ujetipa dogledno da rasvjetnih će dodatno se uvrijeme dogledno promjene dogoditi promjenepromjene ostale u modelom svrhuzapromjene navika, promjene tijela, pavrijeme do velikih I iPRIVATNO II KATEGORIJA uUkuPolačnom polju je O ra parkiranja vozila ućesklopu koridora ili obnovljivih u sklopu regulacije obalkojima upravljanje kojima ćekoncesijama upravljanje koncesijama za navedena za privezišta navedena privezišta pod ingerenciju doći JUŽNA podna ingerenciju zahvata instalacije sustava za prometnica iskorištavanje izvoradoći energije. razini ispod 2 C EU I RAVNIČARSKA EKSPOZICIJA POSJETITELJI PREMA UKUPNOM BROJU, ZEMLJI PODRIJEKLA I DUŽINI BORAVKA i nih Kombiniranjem modela centralnog sustava parkiranja i kontrole JU NP Mljet. JUZbog NP Mljet. toga seZbog ovim toga strateškim dokumentom strateškim dokumentom pretpostavlja kako kako pna emisija stakleničkih plinova 2012. g. se zaovim cijeli otok Mljet jepretpostavlja iznosilapredimenzionirano 3.74 IZVOR: TZ linija. OPĆINA MLJET I i II nastoji KATEGORIJA smanjiti emisiju ulaza na Crnoj smanjenjem površina parkirališta u ujedno naseljima će kladi, se prikupljanjem će se prikupljanjem otpada odcentralnih nautičara, otpada stakleničkih od ujedno nautičara, i ubiranjem ubiranjem zaII naknade taj za taj ekvivalentnih tona CO2. Prosječna emisija plinova poinaknade stanovniKATEGORIJA neodgovarajućeg prostorPodaci o zemljama podrijetla posjetitelja vidljivi su kroz prijavu noćenja tako stakleničkih plinova za 31 % EKSPOZICIJA u blizini temeljnog fenomena teJUdecentralizacijom manjih parkirališta, osigurad, baviti upravo rad, baviti NP upravo Prikupljeni NP Mljet. otpad Prikupljeni će se prevoziti otpad će na se prevoziti Sikjericu, na ISikjericu, ku otoka Mljeta iznosila je zaMljet. 27%JU manje od prosjeka RH. JUŽNA RAVNIČARSKA nog razmještaja. “ da obrađeni obuhvaćaju samo višednevne posjetitelje. Zakao potpunije ravaju se podaci za života lokalnog stanovništva i osiguranje odakle će kvalitetu se predavati ćeizračun se komunalnom predavati komunalnom poduzeću. poduzeću. Spreduvjeti obzirom da neodakle postoji emisije stakleničkih plinova za otok Mljet iz II KATEGORIJA 80-95% do 2050. godine podatke jeDodatne provesti anketu na reprezentativnim uzorcima posjetitelja 69 mjeranužno zaštite prirode i okoliša. U daljnjoj razradi projekata i analizi aktivnosti Dodatne koje aktivnosti provodi koje JUpojedinih NP, provodi a nisu JU ujeNP, ingerenciji a nisu ureferentna komunalnog ingerencijizakomunalnog po- % po1990. g., kroz ‘SEAP Općine Mljet’ ,2012. godina uzeta kao PPPPO NACIONALNOG PARKA MLJET, u usporedbi s razinama iz tokom vršnog opterećenja sezone na njima daljnja Uz lokacija uvode se osnovni parametri za planiranje prometa u opažanja. mirovanju prema duzeća, odnose duzeća, setena odnose prikupljanje setemeljiti na za prikupljanje otpad kojeg otpad ‘izbaci’ kojeg more ‘izbaci’ na obalu more či-ZAVOD obaluZAtePROSTORNO čismanjenje emisije stakleničkih plinova 20% do 2020. g. U apsolutnim broj-te na ŽUPANIJSKI to, nužno je voditi bazu podataka posjetitelja koja bihavarije. podatke dane organiziranog 1990. godine.” skupinama korisnika Ukupni broj parkirnih mjesta šćenja šćenja u akvatorija slučaju raznih u slučaju raznih Predlaže havarije. sepredviđenih uvođenje Predlaže se uvođenje kama, radiakvatorija se prostora. o potrebnom smanjenju uupotpunila iznosu 750 tona. UREĐENJEorganiziranog DUBROVNIK, 2001. od strane Turističke općine Mljet. Temeljem cjelovitih podataka o te trenutnim PPsustava je zajednice okočišćenja 490sustava PM (većina previđena centralnim parkiralištem obale čišćenja i mora od nanesenog i mora od otpada, nanesenog te provedba otpada, istog provedba svake goistog svake goEmisija stakleničkih plinova jejesobale obzirom na sektor otprilike proporcionalna OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 strukturi posjetitelja može se razvijati komunikacijska strategija kao iIće posebni SIMBOL 1 dine u Polačama) dokpojedinog se novim modelom predlaže povećanje kapaciteta na okoćena sukladno dine operativnim sukladno operativnim planovima. Iplanovima. ovajšto otpad ovaj se je dovoziti otpad senajzaSikjericu dovoziti HOTEL na Sikjericu udjelu sektora u ukupnoj potrošnji, znači da promet SIMBOL 1 programi boravka posjetitelja. LEGENDA 1 odakle 585 PM, a kako bi se potrebni uvjeti za kvalitetno funkcioniranje gaodakle preuzimati će gakomunalno preuzimati komunalno poduzeće. poduzeće. stupljeniji saćezadovoljili 50%-tnim udjelom. Zbog toga je u sektoru prometa mogućnost LEGENDA 2 ODNOS BROJA NOĆENJA U HOTELU I U Do promjena u sadašnjem trendu rasta broja posjetitelja moguće je doći proprostora posebnih obilježja. Definiranjem različitih grupa korisnika prostora Pomorski promet Pomorski oko promet otoka Mljeta oko otoka relativno Mljeta je visokog relativno intenziteta, je visokog te intenziteta, je mote je mosmanjenja emisija stakleničkih plinova i najmanja. PRIVATNOM SMJEŠTAJU motivnim aktivnostima određenoj skupini korisnika. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET uvodi se i tema regulacije kretanja istih, odnosno predlaže se način regulacije guće daciljanim dođe guće doprema da havarija dođe sa do teškim havarija posljedicama sa teškim posljedicama poDostuekosustav poParka. ekosustav Kako Parka. Kako 100% IZVOR: PUT PREMA GOSPODARSTVU S NISpni podaci defi komunikacijske strategije, priKIM UDJELOM kretanjao iposjetiteljima korištenja prostora unutar Nacionalnog parka. Zadovoljenje uvjeta 2 suCOdržavne službe suniraju državne za segmente upravljanje službe za ovakvim upravljanje kriznim ovakvim situacijama kriznim uglavnom situacijamadosta uglavnom dostaUGLJIKA DO 2050. GODINE mjerice višejezična prilagodba sadržaja posjetiteljima jeopremom dio održavanja smještaja broja i vrsta vozila prethodno je detaljno analizirano kroz uprimjenu udaljene, JUudaljene, NP MljetJU ćeNP svojom Mljetvlastitom ćebitan svojom vlastitom opremom slučaju određene u slučaju ha-određene haŠUMSKE POVRŠINE PREMA STUPNJU standarda usluge i uspostavljanja visoke razine prezentacije rada djelovanja UGROŽENOSTI OD POŽARA Scenarija, aENERGIJA koji predlaže različite načine rješavanje ovog akutnog varije, primjerice varije, istjecanja primjerice goriva istjecanja iz broda, goriva moći izi broda, brzoproblema. i moći efikasno brzoreagirati i efikasno te reagirati te JUNP. Uz prilagodbu trebaublažiti uzaobzir i prilagodbu usluge čemuslužbi. treba Sveukupna površina predviđena smještaj vozila unutar zaštićenog područja, tako sadržaja ublažiti tako posljedice havarije posljedice do dolaska havarije nadležnih dopridolaska nadležnih službi. TRENUTN A TEND razmotriti usavršavanje postojećeg kadra zaposlenika i te uvođenje preduvjeta I STUPANJ UGROŽENOSTI MLJET ENCIJA s distribucijom i smjernicama za funkcioniranje, rezultat je detaljne analize KUĆANSTVO I USLUGE 60% II STUPANJ UGROŽENOSTI pri zapošljavanju novih kadrova. Defi niranjem osnovnih interesa posjetitelja PL mogućnosti izgradnje i stvarnih potreba. Znatnije povećanje površine zasig“Količina “Količina otpada raste, otpada raste, CO2 AN 3,44 t III i IV STUPANJ UGROŽENOSTI moguće i prilagodbom elemenata posjetiteljske infrastrukture urnojebiplaniranjem dovelo do nepovoljnih utjecaja na zaštitu prirode i okoliša, teIRbiANuvelike a infrastruktura a infrastruktura koja bi koja bi AT definirati programe koji su ciljani na interese određene grupe posjetitelja. CO2 INDUSTRIJA promijenilo percepciju očuvanosti izvornog krajolika zaštićenog područja. EN S DE Do stvaranja baze podatakaakoja dodatnerasterećenje informacijeopterećenja vezane uz struktaj otpad tajtrebala otpad zbrinuti trebala zbrinuti obzirom na navedeno, kakobibiimala se osiguralo u vršnom N tururazdoblju, posjetiteljapotrebno mogućejejeplanirati primijetiti da inozemni posjetitelji prevladavaju u raz- CIJA RHnije dostatna.” aktivnosti i sadržaje van visoko-sezonskog nije dostatna.” PRIJEVOZ brojudoblja, noćenja te da jekvalitetan su posjetitelji parkakoji iznimno eurocentrič20% te uvesti sustavNacionalnog javnog prijevoza će smanjiti potrebu za 4,73 t ni. Unatoč većemNacionalnog broju ukupnih ležajeva u privatnom smještaju hotel ostvaCO2 IZVOR: STRATEGIJA posjećivanje parka osobnim automobilima. IZVOR: GOSPODARENJA STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPAOTPA“NON CO-2” POLJOPRIVREDA ruje znatno veći ukupan broj noćenja. JU NP može u sklopu svog komuniDOM REPUBLIKE DOM HRVATSKE REPUBLIKE HRVATSKE CO2 kacijskog planaDRUGI uklopiti i promociju “NON CO-2” SEKTORI korištenja privatnog smještaja kao oblik 585 75 192 180 82 33 23 suradnje sa lokalnom zajednicom. ODNOS BROJA RASPOLOŽIVIH LEŽAJEVA U

STANOVNICI1990

PRIVATNO 413

detekcija prioritetnih aktivnosti

DOLASCI TURISTA(x100) NA CIJELOM OTOKU MLJETU U 2012. G. 1,00 parkirališta. Predloženi sustav regulacije prometa usvojih mirovanju predlaže sman- mjesta. mujesidrenja mu unutar sidrenja granica unutar Parka, granica a izvedba Parka, spremnika a izvedba prikupljanje za prikupljanje otpada otpada Mljet specifičan po činjenici da unutar granica imazaspremnika naseljena INOZEMNI

HOTEL 345

definiranje strateških ciljeva

LEGENDA 1 namijenjeni regulacije sustava prometa uprvom mirovanju, a koji se analizira u daljnjoj razradi, ubrojka redu u prvom individualnim redu individualnim organiziranim posjetiteljima posjetiteljima koji koji prometu, ta će senamijenjeni značajno povećati. Istoi organiziranim vrijedi i zaiostale subjekte na LEGENDA 2 kombinira smjernice važećim PP se te uvažava model organizacije UKUPNAuEMISIJA pristižu plovilima. pristižu Izgradnjom plovilima. Izgradnjom obalnog zidaobalnog uvesti ćezida se red uvesti iosobama. sustavnost će se redNP ui sustavnost režireži- STAKLENIČKIH PLINOVA prostoru NPdane Mljet, bilo da radio o disperzni fizičkim, bilo pravnim

2,00

jenje površine parkiranja se uvođenje ćecentralnog zaokružiti će opremljenost zaokružiti opremljenost infrastrukture infrastrukture dane na raspolaganje dane na raspolaganje posjetiteljima. Na to ne treba gledati kao unanaseljima, manu, većzalaže kao nazaprednost, i centralu suradnji saBROJA lo- posjetiteljima. ODNOS NOĆENJA DOMAĆIH I INO- VS. PREDVIĐENIH PROSTORNIM PLANOM 0,00 FRANCUSKA

analiza institucionalnih okvira

490 PM

SIMBOL 1

585 PM

kategorizacija sektorskih cjelina

Organizacija prometa u Ovim mirovanju nabilježi području Nacionalnog parka dana pretovarane strateškim strateškim smjernicama predlaže se organizacija predlaže se organizacija pretovarane stanice NP Ovim Mljet iz godine u smjernicama godinu povećanje ukupnog broja posjetitelja, što za stanice za 8,00 DOMAĆI BORAVKA DUŽINA važećim PPPPO NPi Mljet predviđa izgradnju centralnog u nasprikupljane prikupljane otpada u sklopu otpada tehničko u (DANA) sklopu logističke tehničko zone logističke na Sikjerici zone gdje na Sikjerici će JU gdje će JU je praćeno porastom broja dolazaka i noćenje uparkirališta smještajnim kapacitetima 7,00

2000 2010 2020 2030 2040 2050 POSJETITELJI JAVNO IZLETNICI HOTEL TOUR IZVOR ZA KARTE: PPROCJENA HOTELU I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU EMISIJA CO2 PO ST. MLJETA VS HRPROSJEK OD POŽARA -KORISNIKA JUNP IZVOR: TZ UGROŽENOSTI OPĆINA MLJET BROJ1990. PARKIRNIH MJESTA PREMA GRUPAMA IZVOR: SVJETSKA BANKA 2010.MLJET GODINE PRIKAZ SMANJENJA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U POJEDINIM SEKTORIMA - 2050.

431 149 257 317 377

377

definicija tematskih projekata kategorizacija projektnih ulaganja projektne smjernice i programske kartice

3. PROVEDBENI PRIRUČNIK organizacija integralnih projekata definicija investicijskih intervala daljnje mogućnosti razvoja modela upravljanja

Provedbeni priruÄ?nik

Impressum

Sadržaj 3. Provedbeni priručnik

izrađivač

Nacionalni park National Park

suradnici Nacionalni park Mljet Općina Mljet Konzervatorski odjel Dubrovnik Hrvatski restauratorski zavod Hrvatske vode IGH dd NPKLM VODOVOD doo Voda Mljet doo JVP Mljet Velteh doo FSB Zagreb - PowerLabFsb RREC Primus Fortissimus Udruga Forum

ilustracije Zaštićene vrste otoka Mljeta ugljen na papiru Katarina Ivanišin Kardum Staništa otoka Mljeta Studio Šesnić&Turković

tisak Rotim i Market 2016.

3.1. II.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.1.4. 3.1.5. 3.1.6. 3.1.7. 3.1.8. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.3.

INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI ORGANIZACIJA I STRUKTURA PROJEKATA VELIKO I MALO JEZERO AKVATORIJ PARKA MLJET CENTAR IZVRSNOSTI KULIJER ULAZ CRNA KLADA REVITALIZACIJA BAŠTINE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI GRAVITACIJSKI UTJECAJ NP MLJET PLANIRANJE INVESTICIJSKIH MODELA RAZVOJ NOVIH PROTOKOLA ULAGANJA U ZAŠTIĆENA PODRUČJA ELEMENTI ODRŽIVOG MODELA UPRAVLJANJA NP MLJET INVESTICIJSKI INTERVALI U NACIONALNOM PARKU MLJET ŠIRI KONTEKST MREŽE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RAZVOJ SINERGIJSKIH MODELA UPRAVLJANJA MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RH ZELENA PETLJA - GREEN LOOP

Prolegomena INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

definicija specifičnih ciljeva

IRP br2 tipA ii1.2. III 25%

organizacija sklopa programskih kartica

A TIP 74% II

STRUKTURA IRP REGULACIJA AKVATORIJA NP S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

kategorizacija ulaganja

2016

2020

2026

ii1

ii2

2030

ii3

IMPLEMETACIJA IRP REGULACIJA AKVATORIJA S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

analiza investicijskog modela

Integralni razvojni projekt “Akvatorij parka Mljet” obuhvaća niz projekata koji za zajednički cilj imaju postizanje odgovarajućeg stupnja zašite morskog dijela zaštićenog područja. Novi model zaštite i korištenja morskih predjela dat će odgovore na pitanja zaštite morskih i obalnih staništa, ali će ujedno postaviti i temelje za aktivnu zaštitu kulturnih dobara na području akvatorija Parka. Regulacija akvatorija primarno se bavi uvalama u blizini naselja Pomena i Polače, te obuhvaća izvedbu sustava sidrišta i privezišta, te formiranje obalnih zidova naselja. Prvi koraci za realizaciju integralnog projekta, uz formalno rješavanje pitanja utvrđivanja granice pomorskog dobra u interesnoj zoni, odnose se na uspostavu i provedbu programa praćenja stanja vrsta i staništa na području akvatorija te organizacija istražnih hidroarheoloških radova. Opisanim aktivnostima određuje se “baseline” prirodnih i kulturnih vrijednosti te se daju smjernice za sve daljnje aktivnosti regulacije prostora i načina njegova korištenja. Osnova za programiranje čitavog prostora daje se kroz izradu Studije nosivosti uvala Polače i Pomena i Studiju mogućnosti i uvjeta izgradnje. Današnji način sidrenja plovila u zoni Polača i Pomene, u potpunosti je neprihvatljiv s obzirom na mjere zaštite prirode i mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara. Predloženim projektom predviđa se uvođenje nove regulacije privezišta za brodove posjetitelja i to koristeći infrastrukturu navedenih obalnih šetnica/riva, a kako bi se u potpunosti očuvala bio-raznolikost akvatorija i očuvala nepokretna materijalna kulturna dobra. Nadalje planira se izvedba sidrišta u dijelu uvale Polača i Pomena. Sidrišta u uvali Polače predviđaju se kao privremeno rješenje do izgradnje obalnog zida. Regulacijom obale omogućit će se realizacije kompletnog sustava vodovoda i odvodnje navedenog područja; a čime se ostvaruju nužni preduvjeti za uspostavu integralnog sustava zaštite akvatorija (regulacija odvodnje adekvatnim sustavom, izvedba sustava pražnjenja sivih tankova plovila, ukidanje sabirnih jama, ukidanje ilegalnih ispusta u more i sl.) kao i kopnenog dijela područja naselja i samog područja NP Mljet (izvedba hidrantske mreže, osiguranje prolaska interventnih požarnih vozila i sl). Prostor obalne šetnice tretirat će se kao javni prostor naselja koji će privlačiti stanovnike i posjetitelje sa čitavog područja otoka Mljeta. Zona šetnice/rive planirat će se kao prostor razvoja ugostiteljskih i informacijskih sadržaja, a koji će omogućiti kvalitetniji boravak ljudi i posjetitelja u zaštićenom području. Prostor obalne šetnice/rive nalazi se u zoni pomorskog dobra, te kao takav postat će javno dostupan prostor opremljen mnogobrojnim sadržajima. Realizacija sustava javnog prostora osigurat će podizanje kvalitete života stanovnika naselja svih socijalnih skupina od najmlađe dobi (dječja igrališta), aktivne populacije (prostori za rekreaciju, komunalni vezovi za lokalno stanovništvo, ugostiteljski i drugi javni sadržaji), do starije populacije (šetnica, prostori za druženje i rekreaciju). Izgradnjom navedenog projekta osigurat će se adekvatno pristanište za brodove posjetitelja na državnim i lokalnim prugama, a koje povezuju Otok Mljet s kopnom. Provedba IRP “Akvatorij NP Mljet” utemeljena je na institucionalnim intencijama prepuštanja ingerencije upravljanja koncesijama u zaštićenim područjima upravo JU za zaštitu prirode. Iz tog razloga, JUNP Mljet preuzima inicijativu i postaje nositelj projekta uz blisku partnersku suradnju s lokalnom zajednicom. Suradnja dionika na projektu iznjedrit će dugoročan i održiv način korištenja akvatorija Nacionalnog parka s ciljem očuvanja njegovih izvornih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Zaštita prirode, promicanje vrijednosti kulturne baštine i osiguranje kvalitetnog javnog prostora osnovni su ciljevi ovog projekta, a koji će uvelike unaprijediti kako rad JU za zaštitu prirode tako i život lokalnog stanovništva.

PROGRAMSKE KARTICE IRP REGULACIJA AKVATORIJA NAZIV PROJEKTA

OZNAKA PROJEKTA

I UPR I KK III KK II PP I PI I UPR UPR III KI III KI III KP II PP II KP II KP III KP III KP III KP I KK III KK III KK II PP III KI III KI III KP III KP II KP II PP II KI I PV

PL PL PL PS

PL PL PL PL PL PL PL PL PL HA HA HA PM PM PM PM PM PM PM OT NA

16 04 05 17 05 13 15 22 24 11 16 09 10 12 13 14 01 02 03 06 08 10 02 04 01 05 04 01

PROCJENA KN (PDV UKLJUČEN)

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA 135.000,00 HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE UVALE POLAČE 100.000,00 HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI U UVALI POLAČE 400.000,00 ZONA SIDRIŠTA AKVATORIJ POLAČE 375.000,00 MORSKE POUČNE LINIJE 160.000,00 STUDIJA NOSIVOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 200.000,00 STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I IZGRADNJE - AKVATORIJ 150.000,00 VODOOPSKRBNI CJEVOVOD POLAČE 900.000,00 SUSTAV ODVODNJE NASELJA POLAČE 900.000,00 JUŽNA OBILAZNICA POLAČE 15.150.000,00 OBALNI ZID POLAČE 76.700.000,00 OBALNA LINIJA ISTOK POLAČE 3.100.000,00 OBALNA LINIJA ZAPAD POLAČE 620.000,00 PROMETNICA POLAČE - KOSTIOC 3.100.000,00 PROMETNICA KOSTIOC - JARIŠTE 2.450.000,00 PROMETNICA ISTOK POLAČE 265.000,00 HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE 400.000,00 HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI 800.000,00 IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKIH LOKALITETA 700.000,00 ZONA SIDRIŠTA POMEŠTAK 150.000,00 DOVRŠETAK VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA POMENA 325.000,00 SUSTAV ODVODNJE ISTOČNOG DIJELA NASELJA POMENA 325.000,00 JUŽNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU 3.800.000,00 ISTOČNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU 3.650.000,00 OBALNA LINIJA POMENA SA SREDIŠNJIM TRGOM 9.000.000,00 OBALNI ZID POMENA 6.000.000,00 ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA 500.000,00 EKOLOŠKA ZONA MLJET-LASTOVO-KORČULA-PELJEŠAC bez procjene UKUPNO 130.205.000,00

678

679

PLANIRANJE INVESTITICIJSKIH MODELA INVESTICIJSKI INTERVALI U NACIONALNOM PARKU MLJET IMPLEMENTACIJA INTERGRALNIH RAZVOJNIH PROJEKATA 2015. - 2030. AKVATORIJ NACIONALNOG PARKA MLJET

40.000.000 kn

28%

2030. 30.000.000 kn

18%

5.004.000 kn

23.211.000 kn

REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE 15.144.000 kn 11.836.000 kn

UKUPNI PRIHOD

2030.

NULTO OPERATIVNO STANJE

50.000.000 kn 32%

40%

-dovršetak provedbe integralnih razvojnih projekta 2016.-2030.

2026.

54.355.000 kn

CENTAR IZVRSNOSTI KULIJER

B 2028. - dovršetak izgradnje novog ulaza CRNA KLADA

49%

2016.

analiza ulaganja i projekcija razvoja

60.000.000 kn

38.110.000 kn

VELIKO I MALO JEZERO 7.697.000 kn

2026.

20% 31%

44.172.000 kn

OSTALE PROJEKTNE AKTIVNOSTI 43.075.000 kn

2027.

2020.

“BASELINE” BIORAZNOLIKOSTI

- aktivni “monitoring” vrsta i staništ NATURA 2000

59%

2018. - dovršetak inventarizacije bioraznolikosti NP Mljet

defincija ključnih trenutaka (break point)

24%

- dovršetak integralnog projekta ‘KULIJER’

16%

82.589.000 kn

ULAZ CRNA KLADA 73.528.000 kn

2024. - dovršetak uređenja aktvatorija - POMENA

2016.

- dovršetak uređenja aktvatorija - POLAČE

47.616.000 kn

2020. - dovršetak integralnog projekta ‘ JEZERA’

organizacija investicijskih intervala

2014. -pčetak provedbe integralnog projekta ‘ JEZERA’

3. svezak Strateškog razvojnog okvira - Provedbeni priručnik, predstavlja metodološku osnovu za organizaciju i provedbu projekata te planiranje investicija u zaštićenom području. Priručnikom se daje uvid u način formiranja integralnih razvojnih projekata čijom provedbom se osigurava funkcioniranje cjelovitog sustava zaštite i razvoja prostora Parka. Realizacija integralnih razvojnih projekata pretpostavlja pokretanje nužnih investicijskih ciklusa u tri faze kroz razdoblje od petnaest godina, čime se postiže “nulto operativno stanje” kao preduvjet održivom upravljanju resursnom osnovom. Uz projekcije implementacije projektnih aktivnosti na području NP Mljet, priručnik propituje mogućnosti primjene usvojene metodologije u širem kontekstu zaštićenih područja RH.

73% 20.000.000 kn

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI 10.000.000 kn UKUPNI PRIHODI TROŠKOVI RADA, MATERIJALNI I FINANCIJSKI RASHODI

PRIHODI JUNP PRORAČUNSKI PRIHODI

0 kn

1. INVESTICIJSKI INTERVAL

ŠIRI KONTEKST MREŽE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

2. INVESTICIJSKI INTERVAL

3. INVESTICIJSKI INTERVAL

NP PLITVICE

45%

RAZVOJ SINERGIJSKIH MODELA UPRAVLJANJA

razvoj integralnog modela upravljanja

POSEBNA PODRUČJA ZA OČUVANJE POVS 20 962,69 km2 POSEBNA PODRUČJA ZAŠTITE POP 18 147,68 km2 MOGUĆI KORIDORI 5000,2 km2

pojedinačna uloga zaštićenih područja

USPOREDBA UKUPNIH POVRŠINA POD MREŽOM NATURA 2000

STROGI REZERVATI 239,5 km2 NACIONALNI PARKOVI 954,72 km2

organizacija mreže zaštićenih područja

POSEBNI REZERVATI 439,83 km2 PARKOVI PRIRODE 4196,22 km2 REGIONALNI PARKOVI 1027,92 km2 SPOMENIK PRIRODE 2,07 km2

teritorijalni razvojni modeli

NP KORNATI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U ŠIREM PROSTRONO FUNKCIONALNOM KONTEKSTU

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 1078,22 km2 ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 29,66 km2 SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 9,37 km2 USPOREDBA UKUPNIH POVRŠINA POD NACIONALNOM ZAŠTITOM

NATURA 2000 25 959,60 km2 NACIONALNA ZAŠTIĆENA PODRUČJA 7977,51 km2 USPOREDBA POVRŠINA POD NATUROM 2000 I NACIONALNOM ZAŠTITOM

Tiscillessunt et estio offictint optaque dolum fuga. Ut magnis eliquibus veliquatecab iducillorro elendi nem vollitae mos esequid eos aut quasse percipis debis in et erempero cus. Ucium exerro velis videlestorum autem es eat fuga. Et plam, velluptium ullabore nus mo optaspe destruptas exerum illa aut vid modio incimil et etus a audaepel ipsapidem as quo berum, soluptur adit, sit laborrum faccabo. Te niscimp eruptae quaerum quam voloribusam voluptatia volupta nonsequi aut qui offic temporis moluptat aut res et etusam que volore pratur abor reperibus estio estoreiusa delesed ianditemquas doluptatem cusaect entiorestion restem corro iumquis venim reptatur? Omnimin corem dolore voloratur, aut et mod que explam, offic to molo maionse quodit ulparciatem sequid quasim a pos minctorrovid quatquam, coria vent quuntem ut plaut aut aboreru ptasper spelige nihillesti officiendi quidelia que voluptat. Inulles quundebis sitatur ibearchitem as maxim que pariam dolupti conse cum la doloria tisquiatiur? Quiae ni dolum hiliqua ersperovidi con pa num fugiam id quas ma que non repedis reri sitame resedi volupta sperenda que pa qui nonserum imposam conecae volorporit et a natemquam, ommod molorumetur? Equat et aut archill orporem veniminus, quis sitaturisit audis et porum et enim faccus delicii stempore, voloribusa voloritia quodia eratum nobis cusae anis eos acipit eos inis recte volupta eatem es eos ma esenes deriamus re nis magnatur, ut ex earum sequibusdam, sim ilias nuscim que lanihillabo. Ut ratquia tibus, anderrum exerum et enisit estium liaeptiam seque sam, conse ipsum illeste conemperorem eossed eius explamus re, simusa pelesciet quos ma quamus. In conse doluptam volore perunt rem la alitectios res mollique nos sitaepedias aliquias dolenih icilit magnimi nveruptur? Ecuscit atemolecerum qui dolendessed quam enimos natistrum quo evendi core consequid es ped quatur? Oditem quam la consecti doluptae conem quibus eum aut mos quissitatur, il mo te reped unt. Maximus desti restem sam erum rem excera dest duntinciatur aciaero earisci volupta venis mosandantume dolessus maximus vendis eiusamendiat laut dolorendeles qui odi totae plaut vendit que antiate mollacipis ipis eatatendis quae sunt re parchillabo. Itatur magnam, voloruptas iunt et iusande rianditaerum faci coremporem sumendi caecusda int est, vel mossimus enditio nserumque nusam voluptas nis doluptas receati berio. Con et quo magnis reium que sequis dolorum volupta tionsent laboris expeliae consequi voloratem quiae preperciet at exerum fuga. Dipis nis as reium, omnim ut est maximolum autempos ea num fugia volore poreptatur aut et opta venimusant eaque duntota tendae volorem cor sequaecto odignam am voloribus nonsectem quamus apisit fugia volorae nobisci tibust, cora aut aut volupta nimosae perumen ditaque etur, qui digenis alit as si il id que nem rem exerumAcivid inpraec onsimus ine por ia omaiono nsulviv erissa tam poriorum audam se fuitimus pero, none nontin nostractarte popte ponsus, non haccipi enatios convocum te iaelinatissi pat facio, nonirmiu conclerem avocrei pu 708

75 %

NP KRKA

54 %

NP SJEVERNI VELEBIT

98 %

NP PAKLENICA

77 %

NP MLJET

100 %

NP RISNJAK

87 %

NP BRIJUNI

75 % 709

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

Integralni razvojni projekti

ORGANIZACIJA I STRUKTURA PROJEKATA KATALOG PROJEKTNIH IDEJA

II >70 % tip A

II <35 % tip B

I + II

100 %

tip C

SHEMA STRUKTURE TIPOVA INTEGRALNIH RAZVOJNIH PROJEKATA

Daljnji korak u primjeni metodologije formiranja projektnih aktivnosti, a na temelju sveobuhvatne analize tematskih grupa, je organizacija integralnih razvojnih projekata - IRP. Za razliku od sektorskih razvojnih projekata koji sagledavaju specifične ciljeve karakteristične pojedinom tematskom spektru, IRP kombiniraju multisektorske zahtjeve u jedinstvenu cjelinu s ciljem operacionalizacije sustava zaštite prirode i okoliša. IRP se sastoje od niza tematski različitih projektnih ideja čijom se provedbom osigurava funkcioniranje točno određenog procesa u sklopu cjelovitog modela upravljanja zaštićenim područjem. Implementaciju sektorskih projekata karakteriziraju obilježja tromosti velikih sustava, a na čiji stupanj dovršenosti i brzinu provedbe JU ne može uvelike utjecati. Horizontalni pristup organizacije i provedbe projekata iz jedne tematske grupe, vrlo često nailazi na problem neusklađenosti institucionalnih okvira upravljanja ZP, što uvelike onemogućava ostvarenje krajnjih ciljeva projekta. Kako bi se u što kraćem roku spriječili nepovoljni utjecaji na prirodu i okoliš, predlaže se organizacija i provedba IRP kojima se ciljano i cjelovito rješavaju specifični problemi pojedinog zaštićenog područja. Nadalje, organizacija integralnih projekata potiče sinergijsko djelovanje pojedinih aktivnosti iz različitih sektorskih grupa, a čije multiplikativne razvojne mogućnosti u potpunosti izostaju provedbom monosektorskih projekata. Organizacija IRP temelji se na realnim okvirima implementacije projekta u određenom prostorno vremenskom kontekstu sagledavajući ukupnu kompleksnost potreba i mogućnosti razvoja zaštićenog područja. Metodologijom organizacije IRP detektiraju se akutni problem i žurne potrebe ZP, definiraju prioriteti djelovanja JU te se osigurava visoki stupanj učinkovitosti provedbe projekata u kontekstu cjelovitog sustava zaštite. Organizacija IRP participativnog je karaktera , čime se osigurava kvalitetna razmjena informacija među svim dionicima projekta. Sukladno ciljevima projekta i okvira suradnje s projektnim partnerima, definiraju se uloge u procesu provedbe i financiranja projekta. Prema izvoru ulaganja i prema nositelju projekta definiraju se tri osnovna tipa. Tipovi IRP oznaka A, B i C, razlikuju se u omjeru prethodno razloženih modela ulaganja I, II i III. Projekte Tipa A vodi JUNP, te sudjeluje s više od 70% osiguranja sredstava za realizaciju projekta. Provedbom IRP tip A osiguravaju se osnovni preduvjeti za uspostavu odgovarajućeg modela zaštite područja od nacionalnog značaja. U projektima Tipa B JU se pojavljuje kao jedan od projektnih partnera, te s obzirom na važnost ostvarenja cilja projektne aktivnosti, osigurava do 30% potrebnih sredstava. Provedbom IRP tipa B omogućuje se nužno unaprjeđenje sustava zaštite prirode, a za čiju potpunu funkcionalnu provedbu JU nema nadležnost ili čije aktivnosti samo u manjem dijelu doprinose razvoju zaštićenog područja. Jedini nositelj projektnih aktivnosti Tipa C, a koje se većinom odnose na razvoj i provedbu stalnih programskih aktivnosti, je JU, i sukladno tome osigurava cjelokupni iznos. Provedbom IRP tipa C uspostavljaju se i razvijaju redovite programske aktivnosti u okviru rada javne ustanove. Za potrebe izrade ovog Strateškog okvira dana je organizacijska struktura nekoliko IRP, različitog stupanja prioriteta i mogućnosti provedbe. Očekuje se od JU kako će za potrebe razvoja održivog modela upravljanja ZP, nastaviti osmišljavati razvojne projekate.

NAZIV PROGRAMSKE KARTICE

INTEGRALNI PROJEKT

TIP

I A

I II III

II III I

II A II

III B

III

II B I

VELIKO I MALO JEZERO

IRP “Veliko i Malo jezero” okuplja programske aktivnosti kojima će se u uspostaviti cjelovita zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti u zoni temeljnog fenomena mljetskih morskih jezera. Projekt obuhvaća unaprjeđenje sustava prometne, posjetiteljske i javne komunalne infrastrukture u neposrednoj blizini Jezera, sanaciju upravnih zgrada JU, uređenje i opremanje javnih površina, povećanje energetske učinkovitosti te podizanje standarda materijalne opremljenosti područja NP-a. Provedbom projekta ostvaruju se temelji za nužnu regulaciju kolnog prometa i kontrolu ulaza na području čitavog NP Mljet. Projektom se ciljano štiti osjetljivo područje temeljnog fenomena izloženo velikom broju posjetitelja i rizičnih aktivnosti.

IRP br1 tipA ii1.

AKVATORIJ NACIONALNOG PARKA MLJET CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE KULIJER

ULAZ CRNA KLADA

IRP br2 tipA ii1.2.

IRP br3 tipA ii2.

IRP “Kulijer” objedinjuje nastojanja unaprjeđenja sustava zaštićenih područja kroz uspostavu nacionalnog referentnog centra za zaštitu prirode, te izgradnju atraktivne posjetiteljske infrastrukture. Projektom se predviđa aktivacija vojnog kompleksa u suvremeni istraživačko posjetiteljski centar s naglaskom na interpretaciju prirodne i kulturne baštine podmorja Mljeta. “Ulaz Crna Klada” je IRP koji osigurava nužne tehničke preduvjete za uspješnu provedbu mjera zaštite prirode. Projekt objedinjuje obnovu dotrajalih i izgradnju potrebnih infrastrukturnih sustava, regulira uvjete korištenja prostora te osigurava prihvat posjetitelja. Zbog izrazite kompleksnosti i velikog broja dionika, projekt se odvija u više vremenskih faza i prostorno funkcionalnih cjelina: uspostava logističke zone Sikjerica, izgradnja infrastrukturnih sustava , te realizacija glavnog kolnog ulaza u NP. Zona Sikjerica tehnički je prostor nužno potreban za funkcioniranje JU, te osigurava uvjete za primjerenu provedbu mjera za zaštitu od požara. Infrastrukturni sustavi objedinjuju dovršetak sustava vodovoda i odvodnje, te sanaciju dotrajalih dijelova energetske mreže za potrebe vršnog sezonskog opterećenja. Ulaz CK višenamjenska je zona koja će osigurati adekvatan prihvat posjetitelja i regulirati promet u zaštićenom području, dovršiti uvjete za kvalitetnu provedbu mjera zaštite od požara i omogućiti visok stupanj energetske učinkovitosti područja Parka.

IRP br4 tipB ii1.2.3.

REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE PROGRAM PRAĆENJA STANJA

Regulacijom uvjeta korištenja i kontrolom aktivnosti koje će se osigurati provedbom IRP “Akvatorij Nacionalnog park Mljet”, planira se postići odgovarajući stupanj zašite morskog dijela zaštićenog područja. Novi model zaštite i korištenja morskih predjela dat će odgovore na pitanja zaštite morskih i obalnih staništa, ali će ujedno postaviti i temelje za aktivnu zaštitu kulturnih dobara na području akvatorija Parka. Regulacija akvatorija primarno se bavi uvalama u blizini naselja Pomena i Polače, te obuhvaća izvedbu sustava sidrišta i privezišta, te formiranje obalnih zidova naselja.

IRP br5 tipB ii2.3.

IRP br6 tipC ii1.2.3.

AKTIVNE MJERE ZAŠTITE VRSTA I STANIŠTA IRP br7 tipC ii1.2.3. NADZOR ULAZA I KONTROLA AKTIVNOSTI IRP br8 tipC ii1.

IRP “Revitalizacija kulturne baštine” osigurat će sinergijski učinak koji nastaje povezivanjem procesa zaštite i interpretacije kulturne baštine s razvojem posjetiteljske infrastrukture zaštićenog područja. Provedbom projekta osigurat će se održiv model upravljanja kulturnom baštinom u NP. IRP tipa C osiguravaju kontinuirani nadzor i kontrolu aktivnosti na području Parka, praćenje stanja i provedbu aktivnih mjera zaštite ugroženih vrsta i staništa. Projektima se potiče razvoj redovitih Programskih aktivnosti JU kojima se osigurava pravovremeno sprečavanje nepovoljnih utjecaja na prirodu u NP. Uspostava i provedba programskih aktivnosti razvija organizacijske vještine stručnog osoblja i doprinosi kvalitetnijem vođenju JU.

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

VELIKO I MALO JEZERO UNAPRJEĐENJE SUSTAVA ZAŠTITE, VALORIZACIJE I INTERPRETACIJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE NA PODRUČJU TEMELJNOG FENOMENA JU NP MLJET

HODOGRAM FAZNE PROVEDBE PROJEKTA

I. FAZA

II. FAZA

III. FAZA

UPRAVNI KOMPLEKS FOTONAPONSKI SUSTAV PI-MO-24 PI-MO-22 PI-MO-26 KP-VR-08

KI-VR-11 EU-MO-14 EU-VR-10 PI-VR-13 ZOP-MO-08 ZOP-MO-07 PI-MO-13 EU-MO-14 KP-VR-01

ZOP-HM-03

KI-VR-11

TRG

PRISTANIŠTE

UREĐENJE PRISTANIŠTA CENTAR GUSTIJERNA NABAVA PLOVILA

ULAZ NP

KP-VR-05 KP-VR-04

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA VRBOVICA

KP-VR-02

PP-MO-26

PI-MO-24

EIR-PR-04 EU-PR-02 PV-IS-01 PV-IS-02 EU-MO-22

NABAVA VOZILA

PI-MO-25 KP-VR-06 KP-VR-07 KP-VR-03

KI-SM-07 KI-SM-08

OBNOVA PROMETNICA

MALI I VELIKI MOST KI-SO-02 KI-SO-03

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA OBNOVA PROMETNICA

VELIKO JEZERO

PI-MO-24

OPREMANJE PROSTORA SIGNALIZACIJA

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

IRP br1 tipA ii1. I

III 11%

TIP A

82% II

STRUKTURA IRP VELIKO I MALO JEZERO S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

ii3

IMPLEMENTACIJA IRP VELIKO I MALO JEZERO S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

Integralni razvojni projekt “Veliko i Malo jezero” okuplja programske aktivnosti kojima će se u uspostaviti cjelovita zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti u zoni temeljnog fenomena mljetskih morskih jezera. Prioritet provedbe ovog projekta nad ostalim aktivnostima proizlazi iz temeljnog cilja zaštite iznimnog geomorfološkog fenomena morskih jezera te visokog stupnja posjećenosti i opterećenja predmetnog prostora. Integralnim projektom ciljano se štiti područje temeljnog fenomena kroz razvijanje i uspostavu mehanizama kontrole i usmjeravanja aktivnosti, te stvaranje nužnih preduvjeta za uspješno provođenje mjera zaštite prirode. Komponente projekta obuhvaćaju različite sektorske ciljeve, objedinjene u zaokružen i provediv projekt koji će postati temelj za daljnje projektne aktivnosti na području Nacionalnog parka. Projektom se predviđa unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture, razvoja specifičnih mjera zaštite od požara u zaštićenim područjima, uspostave i provedbe programa aktivnog praćenja i zaštite prirodnih vrijednosti, regulacija sustava kolnog prometa, poboljšanje energetske učinkovitosti na području Parka i povećanje stupnja materijalne opremljenosti JU. Provedba projekta organizirana je u više faza s obzirom na preduvjete potrebne za realizaciju pojedine etape projektnih aktivnosti. Prioritetnim ulaganjem u infrastrukturne projekte i projekte materijalnog opremanja postavlja se osnova za uspostavu visoke razine zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Definiranjem načina izvedbe navedenih projekata JUNP uspostavlja standard upravljanja nacionalnim zaštićenim područjem. Primjerice, postavljanjem uvjeta visoke razine energetske učinkovitosti za svakodnevne djelatnosti JUNP ostvaruje smanjenje emisije štetnih plinova dok se korištenjem lokalnih i prirodnih materijala gdje je moguće doprinosi održivom gospodarenju. Kroz integralni projekt odmjereno se kombiniraju projekti koji donose korist što većem broju sudionika u prostoru. Suradnja sa lokalnim stanovništvom, nadležnim institucijama i potrebama JUNP po pitanju zaštite prirode i definiranja posjetiteljske infrastrukture definiraju opsege navedenih projekata. U prvoj fazi ulaganja projekti su odabrani na način da tvore temelj za daljnje razvojne projekte, djelomično saniraju postojeći sustav te ciljano ulažu u interesne točke. Definiranjem integralnog projekta oko Malog i Velikog jezera započinje se niz većih projekata kao što su reguliranje kolnog prometa, povećanje standarda materijalne opremljenosti, izgradnja komunalne infrastrukture, razvoj programa poticaja te sistematizacija djelatnosti vezanih uz zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Uspješnim dovršetkom integralnog projekta može se pristupiti realizaciji daljnjih planova. Ključne točke integralnog projekta odnose se na izgradnju ulaza Vrbovica, definiranje zone Pristaništa sa sklopom upravnih zgrada i posjetiteljske te komunalne infrastrukture ophoda Velikog i Malog jezera. Ulaz Vrbovica predstavlja prvu fazu regulacije kolnog prometa čiji je cilj smanjiti prometno opterećenje u zoni temeljnog fenomena te postaviti temelje za uspostavu javnog prijevoza unutar Nacionalnog parka. Zona Pristaništa predstavlja interesnu točka koja u vršnom opterećenju sezone prima velik broj posjetitelja. Rekonstrukcijom postojećih građevina i oblikovanjem javnog prostora dobiva se dodatna vrijednost za posjetitelje, lokalno stanovništvo te sam JUNP. Integralni projekt sa svim pripadajućim pojedinačnim programskim karticama predstavlja temelje za uspostavljanje održivog upravljanja Nacionalnim parkom - zelenim otokom Mljetom.

PROGRAMSKE KARTICE IRP VELIKO I MALO JEZERO OZNAKA PROJEKTA

I I II II I II I III III III II III III II II II II II II II II I I II II II II II II II II II II II

UPR UPR EIR EU PV PI PV KI KI KI KP KI KI KP KP PI PI PI UPR KP EU PI ZOP ZOP KP PI EU EU KP KP PI KP PI PI EU

PR PR IS MO IS VR SM SM VR SO SO VR VR PR MO MO VR MO VR MO MO VR VR VR MO VR VR MO VR MO MO MO

16 17 04 02 01 22 02 11 07 08 02 03 02 03 05 03 23 27 16 01 14 13 07 08 04 12 10 15 06 07 25 08 26 24 17

NAZIV PROJEKTA

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA STUDIJA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA MLJET UPRAVNI KOMPLEKS PRISTANIŠTE FOTONAPONSKI SUSTAV PRISTANIŠTE DOVRŠETAK INVENTARIZACIJE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA NP EKO BLOK DALJNJI RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI REKONSTRUKCIJA VS BABINE KUĆE VODOOPSKRBA OTOČIĆA SVETA MARIJA SUSTAV ODVODNJE OTOČIĆA SVETA MARIJA OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - BABINE KUĆE - BJEJAJKA SUSTAV ODVODNJE NASELJA SOLINE VODOOPSKRBNI CJEVOVOD NASELJA SOLINE OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - VRATOSOLINA UREĐENJE KOLNO PJEŠAČKE POVRŠINE - TRG PRISTANIŠTE INTERPRETACIJSKO IZLOŽBENI CENTAR GUSTJERNA OPREMANJE ŠETNICE OKO VELIKOG JEZERA UREĐENJE PRISTANIŠTA STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE - VRBOVICA ULAZ VRBOVICA NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 1 INTERPRETACIJSKI CENTAR VRBOVICA UVOĐENJE CENTRALNOG SUSTAVA UPOZORENJA I KONTROLE PRISTUPA KLASIFIKACIJA I SIGNALIZACIJA STAZA S OBZIROM NA POŽARNU OPASNOST OBNOVA PROMETNICE VRBOVICA - PRISTANIŠTE ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR VRBOVICA FOTONAPONSKI SUSTAV VRBOVICA NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 2 OBNOVA VELIKOG MOSTA UREĐENJE ZONE VELIKOG MOSTA UREĐENJE ZONE VELIKI MOST OBNOVA ZONE MALOG MOSTA UREĐENJE ZONE MALI MOST SUSTAV SIGNALIZACIJE NABAVA ELEKTRIČNIH PLOVILA ZA JUNP MLJET UKUPNO 12

135.000,00 150.000,00 3.472.000,00 295.000,00 150.000,00 3.180.000,00 3.750.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 3.560.000,00 1.350.000,00 1.040.000,00 1.520.000,00 2.000.000,00 1.600.000,00 1.550.000,00 585.000,00 75.000,00 2.420.000,00 510.000,00 5.000.000,00 40.000,00 120.000,00 265.000,00 3.855.000,00 200.000,00 4.100.000,00 2.200.000,00 270.000,00 750.000,00 1.045.000,00 850.000,00 700.000,00 10.890.000,00 62.052.000,00

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

AKVATORIJ NACIONALNOG PARKA MLJET USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZAŠTITE MORA I PODMORJA NACIONALNOG PARKA TE UNAPRJEĐENJE SUSTAVA NADZORA I KONTROLE AKTIVNOSTI U AKVATORIJU

UPR-12

HODOGRAM FAZNE PROVEDBE PROJEKTA - ZONA UVALE POMENA

PV-NA-01 PI-PS-05

KK-HA-03

I. FAZA

II. FAZA

III. FAZA

ISTRAŽNI RADOVI PRAĆENJE STANJA

KK-HA-02 KK-HA-01

REGULACIJA KORIŠTENJA AKVATORIJA SIDRIŠTE POMEŠTAK

POMENA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PP-PL-17 KK-PL-05 KK-PL-04

PP-PM-06

KI-PM-08 KI-PM-10

KI-OT-04 PP-PM-05 KP-PM-04 KP-PM-01

OBALNI ZID OBALNA LINIJA S TRGOM

PP-PL-16 KP-PL-14 KP-PL-13 KP-PL-12 KP-PL-11 KP-PL-10 KP-PL-09 KI-PL-22 KI-PL-24

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

HODOGRAM FAZNE PROVEDBE PROJEKTA - ZONA UVALE POLAČE

UPR-12

PV-NA-01 PI-PS-05

I. FAZA

II. FAZA

III. FAZA

KK-HA-03

ISTRAŽNI RADOVI IN SITU ZAŠTITA PRAĆENJE STANJA

KK-HA-02 KK-HA-01

REGULACIJA KORIŠTENJA AKVATORIJA POLAČE

SIDRIŠTE ZONA POLAČE KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PP-PL-17

OBALNI ZID OBALNA LINIJA S TRGOM PP-PM-06 KI-OT-04 PP-PM-05 KP-PM-04 KP-PM-01

KI-PM-08 KI-PM-10

KK-PL-05 KK-PL-04

PP-PL-16 KP-PL-14 KP-PL-13 KP-PL-12 KP-PL-11 KP-PL-10 KP-PL-09 KI-PL-22 KI-PL-24

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

IRP br2 tipA ii1.2. III 25% A TIP 74% II

STRUKTURA IRP REGULACIJA AKVATORIJA NP S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

ii3

IMPLEMENTACIJA IRP REGULACIJA AKVATORIJA S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

PROGRAMSKE KARTICE IRP REGULACIJA AKVATORIJA OZNAKA PROJEKTA

I UPR I KK III KK II PP I PI I UPR UPR III KI III KI III KP II PP II KP II KP III KP III KP III KP I KK III KK III KK II PP III KI III KI III KP III KP II KP II PP II KI I PV

PL PL PL PS

PL PL PL PL PL PL PL PL PL HA HA HA PM PM PM PM PM PM PM OT NA

16 04 05 17 05 13 15 22 24 11 16 09 10 12 13 14 01 02 03 06 08 10 02 04 01 05 04 01

NAZIV PROJEKTA

PROCJENA KN (PDV UKLJUČEN)

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE KULIJER UNAPRJEĐENJE SUSTAVA ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI I MODELA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

HODOGRAM FAZNE PROVEDBE PROJEKTA

I. FAZA

II. FAZA

CENTAR ZAŠTITE OKOLIŠA PI-KU-10

FOTONAPONSKI SUSTAV

UREĐENJE PRISTANIŠTA KULIJER

PI-PS-05

PRAĆENJE STANJA PODZEMNI TUNELI KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

EIR-KU-11 PV-IS-02 EU-KU-07

KP-KU-01

KI-KU-08 KI-KU-09

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

PP-KU-03

PP-KU-04

EU-KU-06 EU-KU-05 KP-KU-01

PI-PS-01 PI-PS-03

III. FAZA

IRP br3 tipA ii2. III

TIP A

89% II

STRUKTURA IRP CENTAR KULIJER S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

ii3

IMPLEMENTACIJA IRP CENTAR KULIJER S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

Integralni razvojni projekt “Centar za zaštitu prirode Kulijer” objedinjuje nastojanja unaprjeđenja sustava zaštićenih područja kroz uspostavu nacionalnog referentnog centra za zaštitu prirode, te izgradnju atraktivne posjetiteljske infrastrukture. Projektom se predviđa aktivacija vojnog kompleksa u suvremeni istraživačko posjetiteljski centar s naglaskom na interpretaciju prirodne i kulturne baštine podmorja otoka Mljeta. Uspostava Centra za zaštitu prirode predstavlja jedinstveni iskorak u organizaciji rada javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Kako bi se osmislio i proveo kvalitetan cjelogodišnji program nužno je intenzivirati suradnju s znanstveno istraživačkom zajednicom te drugim ustanovama i resornim tijelima za zaštitu prirode. Organizacija programa treba biti usmjerena k stjecanju specifičnih znanja iz područja zaštite prirode a koja proizlaze iz karakteristika zaštićenog područja Mljeta i njemu sličnih mediteranskih predjela. U tom smislu, očekuje se kao će NP Mljet preuzeti vodeću ulogu u kreiranju novih politika i programa za zaštićena morska područja (MAP) u široj južnojadranskoj zoni. Suradnja stručnog i upravljačkog kadra sa sličnim institucijama osigurat će prijenos znanja i iskustva koje će uvelike unaprijediti rad JUNP Mljet. Osnivanjem Centra zaštite prirode ujedno će se ostvariti mogućnost sistematizacije i valorizacije mnogobrojnih istraživanja koja su provedena na području Nacionalnog parka Mljet, te će se pronaći modaliteti odgovarajuće prezentacije dosadašnjih rezultata. Osnivanje centra omogućit će provedbu raznovrsnih programa, od povremenih do stalnih, od volonterskih do usko specijalističkih. Dio istraživačkih djelatnosti u Centru bit će usmjeren i na znanstveno istraživačke radove vezane uz bogatu hidro-arheološku baštinu NP Mljet, te na daljnju valorizaciju i prezentaciju rezultata navedenih istraživanja. U sklopu centra osigurat će se potrebna laboratorijska oprema za provođenje svih opisanih istraživačkih aktivnosti. Postojeća infrastruktura bivšeg vojnog kompleksa planira se reorganizirati za potrebe osnivanja opisanog Centra. Prihvatni kapaciteti postojećih građevina u potpunosti odgovaraju predviđenoj namjeni, a blizina i dostupnost mora osigurava jednostavnu organizaciju istraživačke aktivnosti na moru. U sklopu Centra planira se i regulacija dijela obale s potrebnim elementima za pristan istraživačkih i posjetiteljskih brodova, kao i zona za prihvat ozlijeđenih morskih životinja. U sklopu Centra predviđa se organizacija morskog laboratorija potrebnog za provođenje programskih aktivnosti i rada stručne službe JUNP . U neposrednoj blizini Centra planira se obnova podzemne vojne infrastrukture-tunela, u Interpretacijski centar podmorja NP Mljet. Prostor podzemnih tunela razgranate strukture i površine od preko 1000 m2, idealan je za atraktivnu prezentaciju morskog blaga Parka. Predlaže se organizacija više tematskih cjelina unutar Interpretacijskog centra kojima će se detaljno obraditi antički i srednjovjekovni brodolomi s južnojadranskog plovidbenog puta, s postavom originalnih izložaka s obližnjih lokaliteta, te prezentirati ukupno bogatstvo morskih staništa Parka. Organizirano vođenje posjetitelja planira se morskim putem iz naselja Pomena i kolnim putem korištenjem sustava električnog javnog prijevoza. U sklopu predmetnog IRP osigurat će se dovršetak dijela sustava vodovoda i odvodnje, obnova dijela dotrajale energetske mreže i omogućiti povećanje energetske učinkovitosti područja Parka. Važan segment provedbe projekta je i regulacija pomorskog i kolnog prometa u neposrednoj blizini Centara za zaštitu prirode. U tu svrhu planira se izvedba sidrišta u uvali Lokve i uređenje kolne prometnice na relaciji Pomena -Kulijer. Sinergijom izgradnje posjetiteljske infrastrukture i intenziviranjem znanstveno-istraživačkih programa, osigurat će se jasna i neposredna komunikacija ciljeva očuvanja i zaštite prirode. 25

PROGRAMSKE KARTICE IRP CENTAR IZVRSNOSTI KULIJER OZNAKA PROJEKTA

I III II II II II I II II I II II II

UPR EU KI KI KP KP PI EIR PI UPR EU PP PP

KU KU KU KU KU PS KU KU KU KU KU

16 06 08 09 01 02 02 11 10 03 07 03 04

NAZIV PROJEKTA

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA DIONICA TS GOLI VOJSKA - TS POMENA VODOOPSKRBNI CJEVOVOD LOKALITETA KULIJER SUSTAV ODVODNJE LOKALITETA KULIJER PROMETNICA POMENA - KULIJER PROMETNICA KULIJER - PODZEMNI TUNELI METEO POUČNA STAZA CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE KULIJER INTERPRETACIJSKI CENTAR TUNELI KULIJER RAZVOJ PROGRAMA VOLONTIRANJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA FOTONAPONSKI SUSTAV KULIJER PRISTANIŠTE KULIJER SIDRIŠTE UVALA LOKVE UKUPNO

135.000,00 920.000,00 990.000,00 990.000,00 1.430.000,00 615.000,00 160.000,00 10.500.000,00 6.620.000,00 1.875.000,00 430.000,00 3.400.000,00 150.000,00 28.215.000,00

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

ULAZ CRNA KLADA OSIGURANJE NUŽNE INFRASTRUKTURNE OPREMLJENOSTI I REGULACIJA SUSTAVA KOLNOG PROMETA UNUTAR ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

KP-SI-02 KP-SI-01

EU-KU-05 EU-PR-01 EU-SO-01 EU-GO-02 EU-PL-19 EU-PL-20 EU-MO-09 EU-JR-01 EU-JR-02

KP-OT-02 KI-MO-19 PP-SI-04 EU-SI-06 ZOP-VR-09 ZOP-SI-05 KP-SI-03

KP-PM-03 EU-PM-07 KI-PM-09

HODOGRAM FAZNE PROVEDBE PROJEKTA - ZONA SIKIRICA I ULAZ CRNA KLADA

I. FAZA

KI-PL-21

II. FAZA

III. FAZA

PROMETNA INFRASTRUKTURA SUHI VEZ SIKJERICA SIKIRICA

KI-PL-23 KP-PL-15 KI-MO-20 KI-MO-21 KI-CK-08 KI-CK-09 KI-CK-10 KI-CK-11

KI-CK-12 EU-MO-10 EU-MO-11 EU-MO-11 EU-MO-18 EU-CK-06 KI-CK-13 KP-CK-01 KP-CK-02 KP-CK-03 EU-CK-07 ZOP-CK-04 ZOP-MO-04 EU-MO-16 ZOP-CK-05

VATROGASNA ISPOSTAVA OBNOVA ENERGETSKE INFRASTRUKTURE FOTONAPONSKI SUSTAV OBNOVA VODOVODNOG SUSTAVA

ULAZ CRNA KLADA SUSTAV NAPLATE PARKIRANJA I ULAZNICA FOTONAPONSKA ELEKTRANA

CRNA KLADA

VATROGASNI CENTAR HELIODROM

OZNAKA PROJEKTA

IRP br4 tipB ii1.2.3.

34% II TIP B III 65%

STRUKTURA IRP ULAZ CRNA KLADA S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

ii3

IMPLEMENTACIJA IRP ULAZ CRNA KLADA S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

“Ulaz Crna klada” je integralni razvojni projekt koji osigurava nužne tehničke preduvjete za uspješnu provedbu mjera zaštite prirode. Projekt objedinjuje obnovu dotrajalih i izgradnju potrebnih infrastrukturnih sustava, regulira uvjete korištenja prostora te osigurava prihvat posjetitelja. Zbog izrazite kompleksnosti i velikog broja dionika, projekt se odvija u više vremenskih faza i prostorno funkcionalnih cjelina: uspostava logističke zone Sikjerica, izgradnja infrastrukturnih sustava, te realizacija glavnog kolnog ulaza u NP. Zona Sikjerica tehnički je prostor nužno potreban za funkcioniranje JU, te osigurava uvjete za primjerenu provedbu mjera za zaštitu od požara. Infrastrukturni sustavi objedinjuju dovršetak sustava vodovoda i odvodnje, te sanaciju dotrajalih dijelova energetske mreže za potrebe vršnog sezonskog opterećenja. Ulaz CK višenamjenska je zona koja će osigurati adekvatan prihvat posjetitelja i regulirati promet u zaštićenom području, dovršiti uvjete za kvalitetnu provedbu mjera zaštite od požara i omogućiti visok stupanj energetske učinkovitosti područja Parka. Logistička zona Sikjerica objediniti će sve potrebne elemente za kvalitetno obavljanje primarnih djelatnosti JU. Na prostoru Sikjerice predviđa se organizacija višenamjenskog parkirališta koje će u prvoj fazi preuzeti prihvat posjetitelja koji pristižu organiziranim prijevozom - autobusima, dok će se u kasnijoj fazi parkiralište koristiti za potrebe smještaja radnih i operativnih vozila NP. Dio višenamjenske površine planira se koristiti kao suhi vez za popravak i smještaj plovila u zimskom periodu. Nadalje, na prostoru logističke zone, osigurat će se nužno potreban zaklon za ispravno konzerviranje električnog voznog parka JU, a kako bi se osigurala ispravnost i dugovječnost vozila. Sikjerica će biti i zona za pretovar i selekcioniranje otpada s područja Parka, a nad kojim komunalno poduzeće nema ingerenciju. Na Sikjerici će se rekonstruirati postojeća građevina u adekvatan prostor ispostave JVP Mljet, a kako bi se osigurali uvjeti za provođenje propisanih mjera zašite od požara u ZP. Integralnim razvojnim projektom planira se rekonstrukcija dotrajalih dijelova elektroenergetske mreže; obnova TS i ukapanje preostalih dijelova nadzemnih električnih vodova. Projektom se osigurava i dovršetak dijela sustava vodovoda i odvodnje. Važan dio projekta predstavlja inicijativa osnivanja Elektroenergetske zadruge na području Parka, čime bi se postigao visoki stupanj energetske učinkovitosti čitavog zaštićenog područja. Kroz zadrugu, planira se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te nabava električnih vozila, sve s ciljem smanjenja emisije CO2 i osiguranja energetske neovisnosti Parka. Zadnja faza realizacije projekta je izgradnja glavnog ulaza u NP - Crna klada, s kojim se uspostavlja potpuna regulacija kolnog prometa unutar zaštićenog područja. Ulaz CK, višenamjenski je sklop na kojem se uz regulaciju prometa u mirovanju posjetitelja, ujedno i realizira foto-naponska energana za proizvodnju solarne energije te OC Javne vatrogasne postrojbe Mljet izgradnjom kojeg se dovršava nužno potrebna infrastruktura za provedbu mjera zaštite od požara. Na Crnoj kladi organizira se prihvat i informiranje velikog broja posjetitelja koji pristižu automobilima i autobusima, te se osigurava daljnji prijevoz elektrificiranim sustavom javnog prijevoza. Crna klada intermodalni je prihvatni centar koji će na opisani način u potpunosti smanjiti nepovoljne utjecaje kolnog prometa na zaštićeno područja, a s druge strane će omogućit kvalitetno i neometano kretanje posjetitelja unutar područja Parka. Zbog izrazite kompleksnosti i međuovisnosti uvjeta za realizaciju pojedinih etapa projekta, od iznimne je važnosti osigurati intenzivan i kvalitetan partnerski odnos svih dionika u projektu. Iako veći dio opisanih projekata izlazi izvan institucionalnog okvira djelovanja JU, realizacija ovog projekta osnovni je tehnički preduvjet za uspješnu zaštitu prirodnih vrijednosti NP Mljet. 31

I III III III II III II II II I III III III III III III III III II III III III III III III III III III III III III III III III III III II II I II I II III II II III

UPR KP KP KP KI KI PP ZOP EU ZOP KI EU EU EU EU EU EU EU EU EU EU EU EU KI KI KI KI KI KI KI KI KI EU EU KP KP EU KI UPR KP KP EU ZOP ZOP EU ZOP

SI SI SI OT MO SI SI SI VR PL KU PR SO GO PL PL MO MO MO MO JR JR PL PM CK CK CK CK CK MO MO PM MO PL PM CK CK CK CK CK CK MO MO CK

16 01 02 03 02 19 04 05 06 09 21 05 01 01 02 19 20 09 10 11 18 01 02 23 09 08 09 10 11 12 20 21 07 12 15 03 06 13 14 01 03 07 04 04 16 05

NAZIV PROJEKTA

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA PROMETNICA POMENA - SIKJERICA PROMETNICA SIKJERICA - POMENA SJEVER CENTRALNO PARKIRANJE SIKJERICA UREĐENJE PRETOVARNE STANICE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA NABAVA SPECIJALNOG VOZILA ZA PRAŽNJENJE SEPTIČKIH JAMA SUHI VEZ SIKIRICA VATROGASNA ISPOSTAVA SIKJERICA FOTONAPONSKI SUSTAV SIKJERICA DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA VS STRAŽA I SPOJNI CJEVOVOD DO PODMORSKE CIJEVI TS GOLI VOJSKA TS PRISTANIŠTE TS SOLINE TS GOVEĐARI TS POLAČE TS TATINICA ZAMJENA POST. ZRAČNIH VODOVA PODZEMNIM KABELIMA OSNIVANJE ELEKTROENERGETSKE ZADRUGE UVOĐENJE KONC. PAMETNIH MREŽA I SUSTAVA DALJ. VOĐENJA NABAVA EL. VOZILA ZA OSTALE ČLANOVE EE ZADRUGE POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆE JAVNE RASVJETE IZGRADNJA NOVIH SUSTAVA JAVNE RASVJETE VODOSPREMA POLAČE REKONSTRUKCIJA VS POMENA GLAVNI VODOOPSKRBNI CJEVOVOD VS SMRIJEČICA PRECRPNA STANICA KNEŽE POLJE VS PLANJAK VS CRNA KLADA SEKUNDARNA VODOOPSKRBNA MREŽA SEKUNDARNA MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA FOTONAPONSKI SUSTAV HOTEL ODISEJ U POMENI FOTONAPONSKI SUSTAVI NA PRIVATNIM OBJEKTIMA CENTRALNO PARKIRANJE POLAČE CENTRALNO PARKIRANJE POMENA ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE SUSTAV ODVODNJE ULAZA CRNA KLADA STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I IZGRADNJE - AKVATORIJ ULAZ CRNA KLADA UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I ULAZNICA ZA VOZILA FOTONAPONSKA ELEKTRANA CRNA KLADA VATROGASNI CENTAR CRNA KLADA NABAVA VATROGASNE OPREME NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 3 IZGRADNJA POMOĆNOG HELIODROMA 32 UKUPNO

135.000,00 1.100.000,00 1.100.000,00 1.230.000,00 40.000,00 1.750.000,00 820.000,00 1.940.000,00 215.000,00 150.000,00 9.180.000,00 500.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 480.000,00 480.000,00 480.000,00 780.000,00 50.000,00 750.000,00 11.000.000,00 50.000,00 550.000,00 2.000.000,00 1.500.000,00 4.080.000,00 5.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 2.000.000,00 7.000.000,00 3.500.000,00 2.570.000,00 5.700.000,00 1.575.000,00 1.975.000,00 1.500.000,00 250.000,00 100.000,00 10.000.000,00 150.000,00 6.250.000,00 7.200.000,00 9.700.000,00 7.350.000,00 420.000,00 117.700.000,00

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE RAZVOJ MODELA OBNOVE, ZAŠTITE I VALORIZACIJE KULTURNE BAŠTINE TE UNAPRJEĐENJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE ZAŠTIĆENOG PODRUČJA OZNAKA PROJEKTA

IRP br5 tipB ii2.3. I 2%

TIP B III 98%

STRUKTURA IRP ULAZ CRNA KLADA S OBZIROM NA KATEGORIJE FINANCIRANJA

2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

ii3

IMPLEMETACIJA IRP KULTURNA BAŠTINA S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

Integralni razvojni projekt “Revitalizacija kulturne baštine” osigurat će sinergijski učinak koji nastaje povezivanjem procesa zaštite i interpretacije kulturne baštine s razvojem posjetiteljske infrastrukture zaštićenog područja. Provedbom projekta osigurat će se održiv model upravljanja kulturnom baštinom u NP. Integralnim projektom planira se istražiti, obnoviti i zaštititi, te prezentirati kulturna baština od nacionalnog značaja na području Parka. Ovim integralnim projektom predviđa se revitalizacija antičkog kompleksa u uvali Polače te prezentiranje vrijednosti kulturne baštine kako “in situ”, tako i uspostavom novog interpretacijskog centra na otočiću Svete Marije. Antički lokalitet u Polačama predstavlja jedan od najvrjednijih rimskih rezidencijalnih sklopova u Hrvatskoj, te je za kvalitetnu obnovu i prezentaciju ovog iznimno vrijednog spomenika kulture potrebno uključiti sve relevantne stručnjake i institucije. Revitalizacija kompleksa, uključit će i interpretaciju povijesnog konteksta nastanka i korištenja kompleksa, njegovu sveukupnu povijest koja čini osnovu identiteta prostora Otoka Mljeta. Kvalitetna integracija povijesnog lokaliteta u cjelokupni sustav posjetiteljske infrastrukture NP omogućit će razvoj dugoročno održivog modela osiguranja odgovarajućeg stupnja zaštite i prezentacije kulturnoga dobra. Osmišljavanjem edukativnih programa i manifestacija, predviđene projektne aktivnosti uz interventno djelovanje nude cjelovit model integracije vrijednosti kulturne baštine. Dodatni razvoj posjetiteljske infrastrukture u Parku predstavlja interpretacijski centar na otočiću Sv. Marije u kojem će se, među ostalim temama, predstaviti važnost i uloga benediktinskog reda u razvoju Otoka Mljeta.

I UPR 16 III KK PL 01 III KK PL 02 III KK PL 03 I PI PS 03 III KK PL 06 III KK PL 07 I PI PS 04 I KK NM 01 III PI SM 09

NAZIV PROJEKTA

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA ISTRAŽNI RADOVI KOPNENIH LOKALITETA POLAČA KONZERVACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA INTERPRETACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA POVIJESNA POUČNA STAZA IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKOG LOKALITETA POLAČE RESTAURACIJA HIDROARHEOLOŠKIH NALAZA IZ UVALE POLAČE JEDNODNEVNA POUČNA STAZA PROGRAM ZAŠTITE I OČUVANJA POVIJESNE NEMATERIJALNE K.B. INTERPRETACIJSKI CENTAR KULTURNE BAŠTINE SV. MARIJA UKUPNO

135.000,00 3.500.000,00 20.000.000,00 500.000,00 160.000,00 500.000,00 100.000,00 55.000,00 200.000,00 1.830.000,00 26.980.000,00

1 INTEGRALNI RAZVOJNI PROJEKTI

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI RAZVOJ MODELA USPOSTAVE REDOVITIH PROGRASMKIH AKTIVNOSTI NP MLJET

IRP br6 tipC ii1.2.3. 2016

2020

ii1

2026

ii2

2030

USPOSTAVA PROGRAMA PRAĆENJA STANJA Integralnim projektom predviđa se uspostava i provedba redovitih programa i drugih aktivnosti nužnih za realizaciju praćenja stanja zaštićenih vrsta i staništa, te se osigurava nivo materijalne opremljenosti JU za njihovo kvalitetno provođenje. Uz izradu Programa praćenja stanja predviđa se nabava plovila za potrebe JU te uvođenje sustava naplate karata i kontrole sidrenja posjetiteljskih plovila na području akvatorija Parka.

I I II I II

OZNAKA PROJEKTA

NAZIV PROJEKTA

PV PV PP PP KI

PRAĆENJE STANJA NATURA 2000 VRSTA I STANIŠTA PRAĆENJE OSTALIH VRSTA I STANIŠTA NA ZAŠTIĆENOM PODRUČJU NABAVA PLOVILA ZA POTREBE JUNP UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE ULAZNICA ZA PLOVILA ČIŠĆENJA OBALE I MORA OD NANESENOG I HAVARIJSKOG OTPADA UKUPNO

IS IS MO MO OT

03 04 02 03 05

ii3

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

bez procjene bez procjene 1.100.000,00 150.000,00 1.125.000,00 2.375.000,00

IMPLEMETACIJA IRP TIPA C S OBZIROM NA INVESTICIJSKE INTERVALE

AKTIVNA MJERE ZAŠTITE VRSTA I STANIŠTA

IRP br7 tipC ii1.2.3.

Integralni projekt osigurava provedbu aktivnih mjera zaštite vrsta i staništa s ciljem njihova očuvanja. Regulacija vrsta i staništa temelji se na Programu kojim se provode redovite aktivnosti regulacije invazivnih vrsta, populacije divljači i domesticiranih životinja, te kontrola sukcesije šuma nad travnjacima kontrola stanja ribljeg fonda. Projektom se unaprjeđuje razina materijalne opremljenosti obnovom ekološke brane. Integralni projekt koncipiran je kao nastavak i unaprjeđenje aktivnosti koje se već provode na prostoru Parka.

NADZOR ULAZA I KONTROLA AKTIVNOSTI

IRP br8 tipC ii1.

Integralni projekt okuplja aktivnosti kojima se osigurava unaprjeđenje sustava naplate ulaznica te kontrola aktivnosti na području Parka. Sustav naplate ulaznica prikuplja informacije o posjetiteljima i integrira se sa sustavom tehničke zaštite koji omogućava nadzor nad stanjem staništa i vrsta te istovremeno prati događanja na ostalim važnim lokalitetima. Projekt je u naravi nadogradnja redovitih aktivnosti koje provodi NP i u tom smislu predstavlja unaprjeđenje organizacijske i upravljačke djelatnosti ustanove.

OZNAKA PROJEKTA

I PV II PP

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

AU 01 REGULACIJA STANJA VRSTA I STANIŠTA MO 01 OBNOVA EKOLOŠKE BRANE UKUPNO

OZNAKA PROJEKTA

I UPR II UPR I KP

NAZIV PROJEKTA

3.750.000,00 400.000,00 4.150.000,00

PROCJENA KN (BEZ PDV-A)

08 SUSTAV ELEKTRONSKE PRODAJE I NAPLATE ULAZNICA 10 SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE I VIDEONADZORA 02 BROJAČI PROMETA UKUPNO

200.000,00 850.000,00 200.000,00 1.250.000,00

GRAVITACIJSKI UTJECAJ NP MLJET

IRP br2 tipA ii1.2.

IRP br3 tipA ii2. II

IMPLIKACIJE PROVEDBE INTEGRALNOG MODELA ULAGANJA

II II

III

IRP br5 tipB ii2.3.

Provedba integralnog modela ulaganja u zaštićeno područje Nacionalnog parka Mljet prepoznaje višestruke mogućnosti prostorne i financijske organizacije projektnih aktivnosti; od jednostavnih ulaganja i točkastih intervencija, do složenih investicijskih sklopova i većih zona obuhvata projekata. Strateškim razvojnim okvirom dani su svi elementi nužni za uspostavu održivog modela razvoja zaštićenog područja, a čija implementacija ovisi o provedbenim kapacitetima javne ustanove, unaprjeđenju institucionalnih okvira zaštite prirode i organizaciji operativnih oblika financiranja projektnih aktivnosti. Provedbi modela integralnih projektnih ulaganja unutar granica Nacionalnog parka Mljet prethodi prepoznavanje i organizacija integralnih razvojnih projekta razmjerno širokih zona intervencije kako u programskom tako i u financijskom kontekstu. Slijed implementacije IRP prati “stanje na terenu” i odgovara na višestruke potrebe svih krovnih sektorskih politika. Provedbom jednog projekta otvaraju se mogućnosti za organizaciju niza drugih projekata. Planiranje međuodnosa IRP i njihov logički slijed osigurava preduvjete za kontinuirana ulaganja u zaštićena područja. Programsko organizacijski oblici projektnih aktivnosti mogu se svrstati u tri grupe prostornih intervencija: uređenje širih zona, razvoj linijskih modela povezivanja interesnih lokacija te uređenje žarišnih točka. Primjenom navedenih prostornih modela provedbe IRP osigurava se mogućnost fazne provedbe integralnog modela ulaganja. Utjecaj modela integralnih razvojnih ulaganja unutar područja NP, uz razvoj komunalne infrastrukture i osiguranje preduvjeta za kvalitetniji život lokalnog stanovništva na području Parka, izravno razvija logističku infrastrukturu za čitav otok Mljet. Ulaganja u sanaciju elektroenergetskih sustava, razvoj mreže vodovoda i odvodnje te poboljšanje uvjeta za provedbu mjera zaštite od požara predstavljaju priliku za združeno djelovanje JU NP Mljet i JLS Mljet. Daljnji razvoj scenarija provedbe integralnog modela ulaganja oslanja se na izravna ulaganja Nacionalnog parka Mljet u očuvanje prirodnih vrijednosti na cijelom području otoka u suradnji s županijskom JU za zaštitu prirode. Kroz razvoj posjetiteljske infrastrukture na navedenim područjima istovremeno se osigurava unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti na ostatku otoka te se rasterećuje Nacionalni park, ujedno pružajući nove mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije. Gravitacijski utjecaj unaprjeđenja sustava zaštite i upravljanja područjem Nacionalnog parka Mljet na šire područje ekološke zone Mljet-Pelješac-KorčulaLastovo, očituje se poticanjem niza aktivnosti za dovršetak komunalne infrastrukture i razvoj novih programa upravljanja zaštićenim vrijednostima ekološke mreže Natura 2000. Za očekivati je kako će uspostavom Centra izvrsnosti Kulijer, vodeću ulogu u kreiranju aktivnih mjera upravljanja prirodnim vrijednostima šireg područja preuzeti JU NP Mljet kao predvodnica razvoja institucionalnih okvira zaštite prirode. Suradnjom svih dionika ove ekološke zone snažnog biološkog integriteta moguće je uspostaviti nove protokole u očuvanju prirodnih vrijednosti i osigurati nove modele ekonomskih aktivnosti na području grupe jedinica lokalne samouprave.

II II II

IRP br1 tipA ii1.

IRP br6 tipC ii1.2.3. IRP br7 tipC ii1.2.3.

II II

IRP br4 tipB ii1.2.3. IRP br8 tipC ii1.

SCENARIJ PROVEDBE INTEGRALNIH PROJEKTNIH AKTIVNOSTI: ZONA OBUHVATA UNUTAR PODRUČJA NP MLJET

III III II

II II

SCENARIJ PROVEDBE INTEGRALNIH PROJEKTNIH AKTIVNOSTI: GRAVITACIJSKO PODRUČJE OTOKA MLJETA

II II

II III II II

II II

SCENARIJ PROVEDBE INTEGRALNIH PROJEKTNIH AKTIVNOSTI: GRAVITACIJSKO PODRUČJE EKOLOŠKA ZONA MLJET-PELJEŠAC-LASTOVO-KORČULA

Planiranje investicijskih modela

RAZVOJ NOVIH PROTOKOLA ULAGANJA U ZAŠTIĆENA PODRUČJA ODRŽIVI MODEL UPRAVLJANJA I INVESTICIJSKI INTERVALI

2020. 2. INVESTICIJSKI INTERVAL 2026. 3.000.000

2026. 3. INVESTICIJSKI INTERVAL 2030. 3.300.000

PRIKAZ INVESTICIJSKIH CIKLUSA U ZP I PORASTA BROJA POSJETITELJA U NP RH

VL ASTITI PRIHOD

2050

2030

2020. 2.750.000

2040

2026

2015.

2016. 1. INVESTICIJSKI INTERVAL

2 1

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI TROŠKOVI RADA, MATERIJALNI I FINANCIJSKI RASHODI

INVESTICIJSKI HODOGRAM NP MLJET 1960-2050 41

NULTO OPERATIVNO STANJE

2020

„BASELINE“ BIORAZNOLIKOSTI

1960 OSNIVANJE NP

PRIJEDLOG MODELA PROJEKTNOG ULAGANJA U ZAŠTIĆENA PODRUČJA 2014-2020

2016

ulaganja

ors

NP HR

sek t

dodatna

35 kn /

van

POSLOVANJE NACIONALNIH PARKOVA 2014.

2008

35 kn /

2000

115 kn

ulaganja /

DOMOVINSKI RAT

prihod /

Broj posjetitelja nacionalnih parkova Republike Hrvatske je u posljednjih deset godina na godišnjoj razini porastao za gotovo 30 %. Uzimajući u obzir rast posjetitelja i projekciju dosadašnjeg trenda, kao i jačanje svijesti o vrijednostima i ulozi zaštićenih područja u širem društvenom i ekonomskom kontekstu, potrebno je integralno sagledati sve izazove upravljanja ovim iznimno vrijednim prostorima. Jedan od osnovnih izazova upravo je razvoj održivog modela financiranja sustava zaštite prirode koji obuhvaća raznovrsne kategorije ulaganja; od organizacije poslovanja JU, preko redovitih aktivnosti praćenja stanja do nužno potrebnih kapitalnih ulaganja u infrastrukturne sustave na područjima parkova. Iako visina prihoda zasigurno nije jedini kriterij pri određivanju uspješnosti upravljanja zaštićenim područjem, sagledavajući dosadašnje poslovanje svih nacionalnih parkova uočava se izraziti nesrazmjer u iznosu prihoda po posjetitelju u svakom pojedinom Parku. Nadalje, raspon razlika ukupnih prihoda kreće se unutar gotovo 100 puta manjeg uprihođenog iznosa NP Sjevernog Velebita u odnosu na NP Plitvička jezera. Analizirajući poslovanje Parkova jasno je kako je kumulativni prihod na nacionalnoj razini dostatan za daljnji razvoj i zaštitu Parkova, dok je u velikoj većini partikularnih slučajeva iznos sredstava nužnih za poticanje razvoja modela održivog razvoja u potpunosti nedostatan. Kako bi se unaprijedio sustav zaštite prirode i osigurala sva potrebna infrastruktura za prihvat posjetitelja, predlaže se uspostava modela financiranja baziranog na implementaciji integralnih razvojnih projekata. Koristeći udio u uprosječenoj akumuliranoj dobit svih Parkova, JU za zaštitu prirode sukladno detektiranim prioritetnim projektima utemeljenima na temeljitim analizama stanja i potreba, mogu razvijati dugoročno održiv model integralnog projektnog financiranja.

1980

150 kn

2005.

2030.

1,5

gan

ula

2,5

Provedbom integralnih razvojnih projekata osigurava se ostvarenje specifičnih ciljeva iz svih sektorskih politika čime se pravovremeno i uravnoteženo grade modeli zaštite prirodnih vrijednosti i razvoja posjetiteljske infrastrukture. Organizacija integralnih razvojnih projekata temelji se na dubinskoj analizi stanja i mogućnosti provedbe projekata, uzimajući u obzir sinergijsko djelovanje pojedinih sektorskih politika u združenoj provedbi. Temeljem analize stanja i potreba Strateški razvojni okvir detektira tri ključne točke u razvoju modela zaštite, očuvanja i interpretacije prirodnih vrijednosti: očitanje “početnog stanja” (engl. baseline) sastavnica ekološkog integriteta i bioraznolikosti, realizaciju “nultog operativnog stanja” koje osigurava potpunu infrastrukturnu i materijalnu opremljenost područja kao preduvjet za postizanje odgovarajućeg standarda upravljanja Parkom te dostizanje točke “povrata ulaganja” kao mjerila uspješnosti i održivosti financijskog modela upravljanja zaštićenim područjem. Ostvarenje zadanih ciljeva planira se kroz tri uzastopna investicijska ciklusa koji se oslanjanju na europske strateške okvire te prateća financijska razdoblja i programe. Za razliku od dosadašnje organizacije i provedbe investicija s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti, Strateški razvojni okvir integralno sagledava zaštićeno područje kao prostorno programsku cjelinu unutar koje se uz osiguranje uvjeta zaštite prirode odvijaju i drugi izrazito kompleksni procesi iz područja koja nominalno ne pripadaju sektoru zaštite prirode. Sintetiziranjem svih procesa koji u konačnici utječu na stanje zaštite i očuvanja prirode, uočava se kako je tijekom provedbe investicijskih ciklusa nužno osigurati značajna sredstava upravo za vansektorska ulaganja. Kako bi se u konačnici osigurao održiv model upravljanja zaštićenim područjem, nužno je sagledati međuovisnost izravnih (sektorskih) i neizravnih ulaganja (vansektorskih) u zaštićenim područjima i njihovoj neposrednoj okolici, te premostiti institucionalne i zakonodavne prepreke u provedbi razvojnih projekata.

POČETAK PROJEKTNIH AKTIVNOSTI

3,5 x 1.000.000 POSJETITELJA U NP RH

POVRAT ULAGANJA

INTEGRALNI MODEL PROJEKTNOG FINANCIRANJA

ELEMENTI ODRŽIVOG MODELA UPRAVLJANJA NP MLJET OPRAVDANOST I DINAMIKA ULAGANJA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU

ANALIZA PRIHODA I STRUKTURA INVESTICJSKOG MODELA 200

3 x 100.000.000 kn

prihodi rashodi 4,5 kn

2016. NP HR I 29 kn

EU I.

2020. NP HR II 56 kn

EU II.

2026. NP HR III 76 kn

2030.

EU III.

PRIKAZ INVESTICIJSKIH CIKLUSA 2016.-2030. S ISKAZOM PORASTA PRIHODA PO POSJETITELJU U NACIONALNOM PARKU MLJET

Prijedlog modela ulaganja u zaštićenom području Nacionalnog parka Mljet oslanja se na tri uzastopna investicijska ciklusa u razdoblju od 2015. do 2030. godine, a kroz koje se provode prethodno definirani integralni razvojni projekti. Prioriteti provedbe integralnih projekata temeljeni su na žurnosti potrebe ostvarenja preduvjeta za kvalitetan rad JU za zaštitu prirode. Poslovanje NP Mljet u 2014. godini rezultiralo je razlikom ukupnih prihoda (uključivo proračunska sredstva) i ukupnih rashoda (bez izvanrednih rashoda) od oko 4,5 kuna po posjetitelju, u odnosu na nacionalni prosjek od oko 35 kuna po posjetitelju. Uz zaključak kako je dosadašnji model upravljanja i uz pomoć državnog proračun pokazuje slabosti, komparativnom analizom s drugim parkovima postaje razvidno kako je na području Nacionalnog parka Mljet moguće znatno unaprjeđenje financijskog modela upravljanja zaštićenim područjem. Implementacijom integralnog modela razvoja Parka u razdoblju od sljedećih petnaest godina, uz zadržavanje konzervativnog modela projekcije porasta broja posjetitelja, za očekivati je kako će ukupni prihod po posjetitelju dostići nacionalni prosjek od oko 150 kuna već 2023. godine. Dobit poslovanja NP Mljet iskazana po posjetitelju na kraju III. investicijskog ciklusa raste s početnih 4,5 na 76 kune po posjetitelju! Razdoblje povrata investicije s obzirom na projekciju prihoda koje JU ustanova ostvaruje temeljem implementacije Integralnih razvojnih projekata iznosi 25 godina. Investicijski model utemeljen je na udjelu samostalnog financiranja projektnih aktivnosti od strane JU, bilo temeljem vlastitih prihoda ili združenog oblika poslovanja Parkova Hrvatske. Ukupna vrijednost potrebnih sektorskih ulaganja u razdoblju od 15 godina iznosi oko 205 milijuna kuna, praćena s nužnim vansektorskim ulaganjima od oko 155 milijuna kuna i rashodima poslovanja i provedbe redovitih programa JU NP od oko 125 milijuna, združeno predstavlja investiciju od gotovo pola milijarde kuna. Opravdanost ulaganja u zaštićena područja ne temelji se isključivo na modelu isplativosti ulaganja, iako predloženi model nudi relativno brz i stabilan povrat, već nastoji osigurati preduvjete za uravnotežen razvoj posjetiteljske i komunalne infrastrukture usporedo s uspostavljanjem kvalitetne osnove očuvanja vrijednosti zaštićenog područja. Cjelovitim sagledavanjem kompleksnosti funkcioniranja zaštićenih područja, može se zaključiti kako dosadašnji investicijski programi i predviđena sredstva unutar Operativnih programa nisu dostatna za dugoročan pristup unaprjeđenja modela upravlja zaštićenim područjima. 43

2015.

POSJETITELJI X 1000

2027.

2015.

potrebna ulaganja

2040.

KUMULATIVNA INVESTICIJSKA VRIJEDNOST

-3

PRIHOD/ POSJ. (kn)

-2

2014.

RAZDOBLJE POVRATA ULAGANJA

2030.

100

0 -1

2023. PROSJEK PRIHODA NP RH 2014

DOBIT POSLOVANJEM NP

Struktura ulaganja integralnog investicijskog modela podrazumijeva razmjerno veliki i nužno potreban udio vansektorskih ulaganja koje JU prati i razvija u suradnji s relevantnim dionicima; a koja združena sa sektorskim ulaganjima čine kapitalne investicije u razdoblju od sljedećih petnaestak godina. Nadalje, tijekom investicijskog razdoblja, uz provedbu kapitalnih ulaganja potrebno je osigurati uspostavu te provedbu redovitih programskih aktivnosti koje čine temelj djelatnosti JU NP Mljet. Integralni razvojni projekti osmišljeni su na način da iniciraju organizaciju i osiguraju materijalna sredstva potrebna za redovite aktivnosti Parka, dok se nastavak navedenih aktivnosti treba financirati iz redovitih prihoda JU. Omjer potrebnih sredstava za provedbu investicijskog ciklusa i rad JU u razdoblju od 2016. do 2030. godine predviđa 3/4 ukupnih sredstava za kapitalna ulaganja. Preostali iznos odnosi se na redovite djelatnosti, materijalne rashode i troškove rada JU NP Mljet. Financijska održivost i nastavak ulaganja u zaštićeno područje osigurava se provedbom integralnih razvojnih projekta uz osiguranje kvalitetnog modela zaštite prirodnih vrijednosti te ostvarivanjem rasta prihoda Nacionalnog parka. Uz naplatu ulaznica kao osnovnog vlastitog prihoda, nova struktura prihoda temeljit će se na mogućnostima pružanja dodatnih usluga na području Parka koje nastaju provedbom integralnih razvojnih projekta. Analizom projekcije godišnjeg prihoda 2030. godine iščitava se opravdanost investicija u posjetiteljsku i komunalnu infrastrukturu, čijim se razvojem i unaprjeđenjem ostvaruje gotovo 40 % ukupnog prihoda JU Nacinalnog parka Mljet.

PRIHOD PO POSJETITELJU (kn)

150

ULAZNICE 18.460.000 kn

PRIJEVOZ UNUTAR NP 4.490.000 kn

NAPLATA VEZOVA PLOVILA 3.885.000 kn

OSTALI KONCESIJSKI PRIHODI 1.225.000 kn

NAPLATA PARKINGA 730.000 kn

OSTALI PRIHODI 690.000 kn PROJEKCIJA STRUKTURE PRIHODA NP MLJET 2030. PO DOVRŠETKU INVESTICIJA I.+II.+III.

485

32%

mil kn

26%

PRIKAZ OMJERA POTREBNIH SREDSTAVA KROZ RAZDOBLJE 2016.-2030. U NP MLJET 44

INVESTICIJSKI INTERVALI U NACIONALNOM PARKU MLJET IMPLEMENTACIJA integralniH RAZVOJNIH projekata 2015. - 2030. AKVATORIJ NACIONALNOG PARKA MLJET

28%

40.000.000 kn

2030. 30.000.000 kn

18%

VELIKO I MALO JEZERO 7.697.000 kn

54.355.000 kn

CENTAR IZVRSNOSTI KULIJER

5.004.000 kn

23.211.000 kn

REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE 15.144.000 kn 11.836.000 kn

ODI

UKUPNI PRIH

2030.

38.110.000 kn

-dovršetak provedbe integralnih razvojnih projekta 2016.-2030.

32%

40%

43.075.000 kn

NULTO OPERATIVNO STANJE

50.000.000 kn

OSTALE PROJEKTNE AKTIVNOSTI

2028. - dovršetak izgradnje novog ulaza CRNA KLADA

2026.

2016.

49%

2014. -pčetak provedbe integralnog projekta ‘ JEZERA’

60.000.000 kn

44.172.000 kn

2027.

31%

73.528.000 kn

2026.

20%

ULAZ CRNA KLADA

- dovršetak integralnog projekta ‘KULIJER’

2020.

“BASELINE” BIORAZNOLIKOSTI

2018. - dovršetak inventarizacije bioraznolikosti NP Mljet

59%

- aktivni “monitoring” vrsta i staništa NATURA 2000

24%

82.589.000 kn

2024. - dovršetak uređenja aktvatorija - POMENA

16%

2020. - dovršetak integralnog projekta ‘ JEZERA’

2016.

- dovršetak uređenja aktvatorija - POLAČE

47.616.000 kn

73% 20.000.000 kn

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI 10.000.000 kn UKUPNI PRIHODI TROŠKOVI RADA, MATERIJALNI I FINANCIJSKI RASHODI

PRIHODI JUNP PRORAČUNSKI PRIHODI

0 kn

1. INVESTICIJSKI INTERVAL

2. INVESTICIJSKI INTERVAL

3. INVESTICIJSKI INTERVAL

Širi kontekst mreže zaštićenih područja RAZVOJ SINERGIJSKIH MODELA UPRAVLJANJA

ADMINISTRATIVNI USTROJ JLS I NP

INDEKS RAZVIJENOSTI GRUPE JLS

VLASTITI I PRORAČUNSKI PRIHODI

PLITVIČKA JEZERA

zaštićena područja u širem prostoRno funkcionalnom kontekstu

NP 61,33%

PLITVIČKA JEZERA prihod po posjetitelju

58,85 kn/ 231.205.505,00 ukupni prihodi KRKA

25,46 kn/ 65.612.677,00 kn

RISNJAK

21,24 kn/

PAKLENICA

17,29 kn/ 7.617.786,00 kn SJEVERNI VELEBIT

9,15 kn/ 2.594.679,00 kn

BRIJUNI

6,58 kn/

prosječni prihod NP RH 2014. 35 kn/

3.893.437,00 kn

44.628.214,00 kn

MLJET

4,42 kn/ 10.045.588,00 kn

KORNATI

2,71 kn/ 6.217.316,00 kn

Sagledavanje šireg prostornog konteksta nacionalno zaštićenih područja i mreže zaštićenih vrijednosti uključuje razmatranje cjelovitih teritorijalnih modela održivog razvoja prostora. Iako administrativno jasno razgraničena područja, Nacionalni parkovi i Parkovi prirode sastavni su dio ekonomske i društvene kn mreže lokanih i regionalnih razvojnih modela. U pojedinim slučajevima uloga 58,85 kn/ i važnost pojedinog zaštićenog područja od iznimnog je nacionalnog značaja, kako u okvirima zaštite prirodnih vrijednosti tako i u kreiranju državnih politika u sektorima turizma i poljoprivrede. Prema službenim podacima iz 2014. godine, Nacionalne parkove i Parkove prirode posjetilo je gotovo 3 milijuna posjetitelja na godišnoj razini, dok se pretpostavlja kako je ukupni stvarni broj posjetitelja zaštićenih područja bio veći od 4 milijuna posjetitelja. Uzimajući u obzir navedene podatke, može se reći kako je zasigurno svaki četvrti dolazak turista u Republiku Hrvatsku rezultirao posjećivanjem jednog od Nacionalnih parkova i Parkova prirode. Pretpostavimo li kako je za posjet zaštićenom 25,46 kn/ u prosjeku potrebno dva dana, možemo reći kako od ukupno 66,5 području milijuna dana provedenih u Hrvatskoj u 2014. godini, više od 10 % ukupnog vremena turisti su proveli unutar granica zaštićenog područja. Utjecaj Nacionalnih Parkova i Parkova prirode na područjima pripadajućih jedinica lokalne samouprave jedan je od važnijih čimbenika razvoja gospodarskih djelatnosti. S obzirom na porast broja posjetitelja zaštićenog područja u okolnim 21,24 kn/ područjima gradova i općina rastu i ekonomske aktivnosti vezane uz pružanje usluga posjetiteljima ili osiguranje potrebnih aktivnosti za uspješnu organizaciju upravljanja zaštićenim područjima. Daljnji korak u uspostavljanju održivog modela suradnje JLS te nacionalnih parkova i parkova prirode s ciljem povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva i osiguranja uspješnih praksi upravljanja zaštićenim područjima podrazumijeva zajedničko programsko i 17,29 kn/ funkcionalno upravljanje razvojnim procesima. S pozicije unaprjeđenja modela zaštite prirodnih vrijednosti, njihovog očuvanja i interpretacije, JU za zaštitu prirode u suradnji sa lokalnim i regionalnim upravljačkim ustanovama trebaju razviti programske aktivnosti koje će osigurati kvalitetniju infrastrukturu za razvoj i zaštitu čitavog prostora. Planiranjem aktivnosti i programa u domeni 9,15 kn/ zaštite prirode van samih granica područja, ali i poticanjem razvoja komunalne i posjetiteljske infrastrukture u neposrednoj okolini zaštićenog područja, Parkovi će s jedne strane osigurati dodatno rasterećenje zona visokog stupanja zaštite a s druge strane potaknuti usmjerene investicije i ciljane ekonomske aktivnosti koje doprinose razvoju lokalne zajednice. Jedan od zajedničkih ciljeva 6,58 kn/ promišljanja sinergijskih projektnih aktivnosti jest unaprjeđenje ekonomskog modela upravljanja prostorom kroz smanjenje udjela sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Mjerljivi pokazatelji razvoja održivog modela suradnje jedinica lokalne samouprave i JU za zaštitu prirode mogu se pratiti na razini Parkova kroz usporedne vrijednosti razlike prihoda i rashoda po posjetitelju, te na razini JLS kroz porast združenog indeksa razvijenosti grupe općina i gradova koje zajednički sudjeluju u razvojnim projektima s Javnim ustanovama za zaštitu prirode.

JLS 60 %

40 % KORNATI

45 %

55 %

90 %

10%

102,71%

KRKA 100 %

66,20 %

78 %

22 %

SJEVERNI VELEBIT 17 %

83 %

75 %

25 %

89,36 %

PAKLENICA 67 %

33 %

68 %

32 %

93,07 %

MLJET 99,73 %

73 %

27 %

23 %

77 % RISNJAK

46 %

54 %

85 %

15 % BRIJUNI

106,99 %

117,61 %

USPOREDBA UKUPNIH PRIHODA I PRIHODA PO POSJETITELJU U NP HRVATSKE, 2014. 49

100 %

89 %

11%

94 %

N2000 NA PODRUČJU GRUPE JLS

N200O+NACIONALNI PARKOVI

TIPOVI ZAŠTIĆENIH SUSTAVA NP PLITVICE

zaštićena područja i razvoj modela upravljanja ekološkom mrežom n2000 45% POSEBNA PODRUČJA ZA OČUVANJE POVS 20 962,69 km2 POSEBNA PODRUČJA ZAŠTITE POP 18 147,68 km2 MOGUĆI KORIDORI 5000,2 km2 USPOREDBA UKUPNIH POVRŠINA POD MREŽOM NATURA 2000

STROGI REZERVATI 239,5 km2 NACIONALNI PARKOVI 954,72 km2 POSEBNI REZERVATI 439,83 km2 PARKOVI PRIRODE 4196,22 km2 REGIONALNI PARKOVI 1027,92 km2 SPOMENIK PRIRODE 2,07 km2 ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 1078,22 km2 ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 29,66 km2 SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 9,37 km2 USPOREDBA UKUPNIH POVRŠINA POD NACIONALNOM ZAŠTITOM

NATURA 2000 25 959,60 km2 NACIONALNA ZAŠTIĆENA PODRUČJA 7977,51 km2 USPOREDBA POVRŠINA POD NATUROM 2000 I NACIONALNOM ZAŠTITOM

Zona ekološke mreže NATURA 2000 pokriva tri puta veću površinu od područja pod nacionalnom zaštitom s kojima čini jedinstvenu mrežu snažnog ekološkog integriteta a koja pokriva gotovo 40% ukupne površine RH. SagleKORNATI Natura 2000 davanje jednog od mogućih modela upravljanja vrijednostima područja uključuje razvoj scenarija suradnje regionalnih i lokalnih upravnih tijela s JU za zaštitu prirode. S obzirom kako je upravljanje prostorom ekološke mreže pod ingerencijom lokalne i regionalne uprave, nužno je upoznati sve dionike prostora o ulozi očuvanja i ciljanog korištenja navedenih područja. Poticanje razvojnih politika s ciljem provedbe aktivnosti kojima se osiguravaju povoljni statusi očuvanosti staništa i vrsta na području ekološke mreže trebaju biti popraćene investicijskim programima i integralnim razvojnim modelima KRKA koji će sagledati cjelokupnu kompleksnost dugoročnog i održivog upravljanja prostorom. Aktivno sudjelovanje Javnih ustanova za upravljanje zaštićenih područja, kako nacionalnih parkova i parkova prirode, tako i županijskih ustanova, u kreiranju razvojnih politika upravljanja Natura 2000 područjima osigurat će pravovremenu informiranost dionika s područja regionalne i lokalne samouprave te ujedno implementirati protokole očuvanje prirodnih vrijednosti u strateške razvojne politike općina i gradova. Suradnja svih dionika na razradi strategija županija i JLS,te izradi planova upravljanja Natura 2000 područjima i strategije LAG-ova, rezultirat će usuglašavanjem ciljeva očuvanja i održivog gospodarenja područjem ekološke mreže. Očekuje se kako će Parkovi Hrvatske, kao centri izvrsnosti, preuzeti inicijativu u stručnom usmjeravanju aktivnih politika upravljanja područjima ekološke mreže u njihovoj neposrednoj blizini. Kroz aktivno sudjelovanje JU u iniciranju i provođenju programa održivog gospodarenja Natura 2000 područjima, otvara se prilika za uspostavljanje kvalitetnije zaštite prirodnih vrijednosti u “buffer” zonama nacionalno zaštićenih područja. Kako bi se uspostavio kvalitetan dijalog svih relevantnih dionika predlaže se organizacija mreže centara izvrsnosti upravljanja prirodnim vrijednostima kako nacionalno zaštićenih područja tako i vrijednostima ekološke mreže. Kroz uspostavu i provedbu programa u pojedinim centrima, s naglaskom na specifičnosti područja na kojima se isti nalaze, združeno djelovanje Parkova Hrvatske može osigurati provedbu kvalitetnih MLJET praksi upravljanja nacionalno zaštićenim područjima i vrijednostima ekološke mreže. Prepoznavanje specifičnosti područja i tematskih smjernica za razvoj programa u pojedenim centrima poput “Razvoja održivog modela gospodarenja vodama u zaštićenim područjima i očuvanje staništa ptica u Centru RISNJAKzvijeri i gospoKopački rit” ili “Uspostava protokola praćenja stanja velikih darenja šumama u zaštićenim područjima u Centru Risnjak” strateške su odluke koje moraju biti prepoznate kroz institucionalne okvire zaštite prirode. Usporedno s kreiranjem programa centara potrebno je razviti investicijske modele provedbe projekata te osigurati njihovu dugoročnu održivost. KomBRIJUNI plementarnost funkcija centara i njihovo aktivno uključivanje u posjetiteljsku infrastrukturu Parkova Hrvatske osigurat će preduvjet održivog upravljanja i očuvanja prirodnih vrijednosti cjelokupnog teritorija Hrvatske. 51

NP KORNATI

75 %

NP KRKA

54 %

NP SJEVERNI VELEBIT

98 %

NP PAKLENICA

77 %

100 %

NP MLJET

NP RISNJAK

87 %

NP BRIJUNI

75 %

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

ELEMENTI INFRASTRUKTURE ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Ostvarenje temeljnih ciljeva iz područja zaštite prirodnih vrijednosti moguća je isključivo na prostorima koji su infrastrukturno opremljeni za kvalitetnu i cjelovitu provedbu programa i aktivnosti. Osnovne grupe elemenata infrastrukture održivog upravljanja mrežom zaštićenih područja tiču se posjetiteljske, zelene i upravljačke infrastrukture. Posjetiteljska infrastruktura podrazumijeva niz intervencija za prihvat i informiranje posjetitelja u zaštićenim područjima u sustavu nacionalnog okvira zaštite prirode ali i na prostorima ekološke mreže Natura 2000. Elementi posjetiteljske infrastrukture objedinjavaju dijelove komunalne infrastrukture s doživljajnim aspektima posjećivanja zaštićenih područja. Kroz uspostavu nacionalne mreže odmarališta, interpretacijskih centara, vidikovaca, umjetničkih intervencija te ostalih vidova valorizacije i prezentacije ključnih vrijednosti zaštićenih područja, objedinjeno se provodi kvalitetan prihvat posjetitelja, njihovo informiranje i unaprjeđenje infrastrukturnih sustava. Intervencije u prostoru temeljene na suvremenim arhitektonskim i umjetničkim praksama naglašavaju vrijednost prirodnih znamenitosti u širem društvenom kontekstu, te aktivno povezuju doživljaje posjetitelja u zaštićenim područjima sa sustavima edukacije i informiranja. Disperzija elemenata posjetiteljske infrastrukture potiče sagledavanje zaštićenih područja kao cjelovite posjetiteljske atrakcije snažnog ekološkog integriteta. Zelena infrastruktura predstavlja niz intervencija unutar zaštićenih područja kojim se osiguravaju preduvjeti za održavanje povoljnog stanja vrsta i staništa te razvijaju prakse koje doprinose uspješnom životu stanovništva na području ekološke mreže. Elementi zelene infrastrukture implementiraju se unutar urbanih i ruralnih područja, unutar naseljenih i nenaseljenih područja, a sve s ciljem povećanja otpornosti ekološke mreže na negativne vanjske utjecaje. Elementi zelene infrastrukture kombiniraju projektne aktivnosti različitih mjerila, od manjih intervencija zelenih krovova i ekoloških koridora u urbanim područjima, preko poticanja višenamjenskog korištenja zelenih površina u ruralnim područjima i povezivanja fragmentiranih staništa, do regulacije velikih sustava pročišćavanja voda i upravljanja plavnim područjima. Upravljačka infrastruktura okuplja niz programskih i projektnih aktivnosti predstavljenih kroz uspostavu centara izvrsnosti za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti cjelokupnog teritorija RH. Centri izvrsnosti osnovne su žarišne točke prikupljanja, sintetiziranja i distribucije znanja i informacija svim dionicima uključenim u sustav zaštite prirodnih vrijednosti. Programski okviri centara objedinjavaju specifične teme važne za područja u sustavu nacionalne zaštite i karakteristične zahtjeve vezane uz provedbu modela upravljanja Natura 2000 područjima. Mreža centara na nacionalnoj razni osigurat će razvoj specifičnih znanja primjenjivih za stalno unaprjeđenje modela upravljana svim zaštićenim vrijednostima na području Republike Hrvatske. Integralnim promišljanjem programskih i prostorno funkcionalnih sklopova svih elemenata infrastrukture koji su neodvojivi dijelovi cjeline, otvara se prilika za uspostavu cjelovitog, komplementarnog i održivog modela upravljanja zaštićenim područjima i vrijednostima cjelokupnog nacionalnog teritorija. 53

ZELENA INFRASTRUKTURA

UPRAVLJAČKA INFRASTRUKTURA

ODMORIŠTA I OKUPLJALIŠTA

REVITALIZACIJA MOČVARNIH PODRUČJA

CENTAR NATURA 2000

INFORMACIJE I USLUGE

GOSPODARENJE VODNIM DOBRIMA

CENTAR AGROBIORAZNOLIKOSTI

MOSTOVI I STAZE

UPRAVLJANJE ŠUMSKIM PODRUČJIMA

CENTAR OBALNIH ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

INTERPRETACIJSKI CENTRI

VIŠENAMJENSKI KORIŠTENJE POVRŠINA

SPELEOLOŠKI REFERENTNI CENTAR

UMJETNIČKE INTERVENCIJE

POVEZIVANJE FRAGMENTIRANIH STANIŠTA

CENTAR VELIKIH ZVIJERI

VIDIKOVCI I PROMATRAČNICE

INTERVENCIJE U URBANIM PODRUČJIMA

CENTAR POPLAVNIH PODRUČJA

MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RH model povezivanja zaštićenih zona i lokaliteta

10%

od ukupnog vremena turisti u RH provode u zaštićenim područjima NP ili PP

40%

od ukupne površine RH nalazi se pod sustavom nacionalne zaštite i NATURA 2000 mrežom

25%

od ukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj posjeti nacionalni ili park prirode ELEMENT POSJETITELJSKE INFRASTRUTURE ZELENA INFRASTRUKTURA UPRAVLJAČKA INFRASTRUKTURA ZELENA PETLJA NACIONALNI PARKOVI PARKOVI PRIRODE POP - PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA PTICE POVS - PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE 55

Strateški okvir očuvanja, valorizacije i interpretacije prirodnih vrijednosti na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske ostvaruje se povezivanjem jezgri temeljnih karakteristika bioraznolikosti područja i pojedinačnih lokaliteta u integralnu mrežu upravljanja zaštićenim područjima. Integracija modela upravljanja zaštićenim područjima u sektore poljoprivrede, turizma i energetike jamstvo je dugoročnog očuvanja prirode i razvoja održivih praksi ljudskoga djelovanja.

PP M

BIL

ICA

M ŽU

SCENSKA RUTA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

IČK OG

MU R

RAV A

P KU

NA VLJ

SK AZ IB

Zelena petlja - Green Loop sinteza je prostornih i programskih elemenata koja predstavlja osnovu jedinstvenog iskustva posjetitelja i razvoj modela očuvanja prirodnih vrijednosti čitavog nacionalnog teritorija. Kroz funkcionalno i sadržajno povezivanje niza infrastrukturnih elemenata i kreiranje programa centara izvrsnosti stvara se platforma za reguliranje modela zajedničkog djelovanja ustanova za zaštitu prirode. Posjećivanje zaštićenih područja te razumijevanje potreba zaštite, kako u smislu očuvanja prirodnih vrijednosti tako i njihove uloge u širem društvenom i gospodarskom kontekstu, osigurava integraciju modela zaštite prirode u širi kontekst održivih politika Republike Hrvatske.

CENTAR VELIKIH ZVIJERI

RAV

LJE

LONJSKO

POLJE

JELAS POL

SPAČVANSK

I BA Z

NP PL

CENTAR AGROBIORAZNOLIKOSTI

IT VI

TRE AKVATORIJ Z IS

NP RISNJA

CENTAR NATURA 2000

TUROPOL

PP UČKA

EIP

ZELENA PETLJA - GREEN LOOP

DN EDVE

CE LE

I JU

NP B R

SPELEOLOŠKI REFERENTNI CENTAR

ŠI

K PA

-L O

ŠĆ

PK O

CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE

RN AT I VI

ŠK

OV OK

KV AT O

DE NE TV RE

ST O

JEŽNJ SN I

A LT

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA ZELENA INFRASTRUKTURA UPRAVLJAČKA INFRASTRUKTURA

CENTAR OBALNIH ZAŠTIĆENIH PODRUČJA 57