26 minute read
ŽABLJAK
SKANDALOZNO: Novi gaf savjetnika nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Crnogorac: Krivokapić da se ne rukuje sa zvaničnicima Kosova koji su bili u OVK
Srećko Crnogorac
Advertisement
PODGORICA - Savjetnik i jedan od najbližih saradnika nosioca liste koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Zdravka Krivokapića, Srećko Crnogorac kazao je u emisiji TV Srpska da se Krivokapić neće rukovati sa zvaničnicima Kosova koji su bili u Oslobodilačkoj vojsci Kosova. -Mislim da bilo koji budući p r e m i j e r, d a k l e , p r v i demokratski premijer Crne Gore, koji bi prihvatio da stisne šaku bivšim članovima OVK-a, ili ljudima za koje postoji ozbilLucija Đurašković PODGORICA- Predsjednica opštinskog odbora Demos Budva i članica Predsjedništva te stranke Lucija Đurašković u srijedu veče je na sjednici Glavnog odbora isključena iz te stranke jer je ,,različitim radnjama djelovala suprotno statutarnim normama stranke“. U odluci o njenom isključenju, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Lucija Đurašković na društvenoj mreži Fejsbuk lajkovanjem podržala poziv izbornog agitatora SDP-a Igora Jovovića koji se završava porukom: ,,Uradićemo to, stvaramo jaku Crnu Goru, zato glasamo za SDP”. U odluci se navodi da je ,,ne ostvarujući obaveze predviđene Statutom Demosa koja su definisana članom 11. Statuta, posebno u dijelu obaveze da član stranke radi na očuvanju i unaprjeđenju ugleda stranke i da se u izbornoj kampanji zalaže za uspjeh Demosa na izborima, Lucija Đurašković različitim radnjama djelovala suprotno navedenim statutarnim normama”. Kao razlog za isključenje Đurašković ističe se da je djelovanjem u jednoj vajber grupi Demosa, saopštavala ne samo gruba klevetanja više kolega iz stranke i to nekulturnim, primitivnim, u svakom slučaju jna sumnja da su učestvovali u ratnim zločinima, po automatizmu bi izgubio svaku vrstu autoriteta. I ja sam siguran da budući premijer neće biti takve vrste osoba i da svakako neće nikada postupiti na takav način, kazao je između ostalog Crnogorac u emisiji “Ogledalo”. Ukoliko se najava Crnogorca pokaže tačnom, Krivokapić se ne bi rukovao sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem koji je bio politički lider OVK-a kao i sa ogromnom većinom sadašnje i bivše kosovske vlasti koji se nalaze u kosovskoj vladi i parlamentu. Po sporazumu nove parlamentarne većine koji je potpisao i Krivokapić, nova parlamentarna većina se obavezala da neće pokretati pitanje poništenja nezavisnosti Kosova. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić redovno se rukuje na svim sastancima sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, koji je bio u OVK.
Nastavljeno osipanje u Demosu Lekić isključio Đurašković zbog lajkovanja SDP-a
N.Z.
Đurašković: Izbačena sam zbog afere ,,vijagra“
Đuraškovićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila da je isključena iz partije. -Obavještavam javnost da sam kao član Predsjedništva stranke Demos izbačena iz iste, zbog afere ,,vijagra”, koja je tumačena u vezi sa inicijatorom zahtjeva za isključenje”, napisala je Đurašković ne dajući više detalja.
nedoličnim izrazima, te da se direktnom porukom koja glasi: “Mi smo već podržali drugu političku opciju, kakva god da je bolja je nego biti sa njim, ali isto mislim da ga trebamo oblatiti i istjerati, kako god. Pronaći način...” –potrudila da zagovara politiku koja je suprotna politici Demosa prethodno definisana na organima partije. Sagovornik Pobjede dobro upućen u dešavanja u ovoj partiji navodi da Miodrag Lekić autoritativno vodi stranku kojoj je, kako tvrdi, mandat istekao prije godinu dana. - Već godinu dana nije održao Skupštinu a odluke GO o odlaganju iste nema. Odluku o isključenju iz stranke po Statutu Demosa donosi izvršni odbor stranke, koji od izlaska Gorana Danilovića iz stranke ne postoji. Lekić je svojevoljno preuzeo sve nadležnosti na sebe - naglašava naš sagovornik. Osim Đurašković, Demos je od juče ostao bez još jednog člana, Maje Vučelić, članice predsjedništva i predsjednice odbora glavnog grada,koja je podnijela ostavku. Iv.K.
Rekao bih da se današnja politička realnost ne razlikuje mnogo od one s početka 90-ih. I tada se krenulo sa idejom da se štite interesi ugroženog srpskog naroda u drugim državama. Zaštita, navodno, ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori je podrazumijevala rušenje suvereniteta crnogorske države i besprizorno miješanje u unutrašnji politički život - kaže Đukanović
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je u intervjuu na Face TV da u promjeni vlasti nema ništa dramatično. Gostujući na sarajevskoj televiziji, Đukanović je kazao da će, ukoliko država bude napadnuta ili ugrožena, biti odbranjena svim sredstvima - ako treba biće branjena u šumi.
- Branićemo Crnu Goru svim sredstvima, i iz šume, i nećemo se valjda, kao što znate, tu razlikovati u odnosu na generacije naših predaka. Pa kako mislite da se Crna Gora odbranila kroz prethodne vjekove, otkud Crnoj Gori deset vjekova državnosti? Tako što nije branjena u parlamentu, nego je branjena oružjem, u šumi. Prema tome, ako neko misli da može da nam oduzme naš državni krov nad glavom, radićemo ono što biste i vi radili kada bi neko došao da vam mimo vaše volje ruši vaš krov nad glavom, to je logično - poručuje Đukanović.
PROMJENA VLASTI Predsjednik Đukanović je kazao da nema razloga da u Crnoj Gori ne dođe do mirne promjene vlasti. - U nekom trenutku se dogodi splet okolnosti koje su dale presjek kakav su dale. Mi smo u budućem parlamentu zastupljeni sa jednim poslanikom manje u odnosu na većinu, to se blago pomjerilo, ali ne vidim u tome ništa dramatično. Nema nikakvog odustajanja. Mi smo se dakle opredijelili da se borimo za novi sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Kazali smo da smo obnovili nezavisnost, da bi nam nezavisna država bila uporište za političku borbu za nove vrijednosti. Te nove vrijednosti su brojne. Jedno je građanska država, drugo je multietnička demokratija i treća evropski sistem vrijednosti. Za te vrijednosti smo se 14 godina od obnove nezavisnosti borili kao vlast. Danas ćemo se za te vrijednosti još srčanije boriti iz opozicionih klupa, kazao je Đukanović. Predsjednik države kazao je da se dogodila promjena vlasti koja potvrđuje demokratski kapacitet Crne Gore. - Ovi koji će sada biti vlast i koji slave pobjedu, s pravom slave pobjedu - pobijedili su na izborima. Imali su priliku da u proteklih 30 godina, u nebrojeno navrata, kažu: Izgubili
smo. To nijesu kazali. Mi smo prvi put u ovoj poziciji, i na opšte iznenađenje, zato što od strane naših političkih konkurenata u prethodnom periodu uglavnom satanizovani kao neko ko pobjeđuje na neregularnim izborima. Ovo će biti valjda prvi regularni izbori zato što mi nijesmo pobijedili, kazao je Đukanović i naglasio da je Demokratska partija socijalista i on, kao njen predsjednik smo, pokazala da istinski vjeruju u vrijednosti koje verbalno zagovaraju, promovišu i izgrađuju. - U tom trenutku, kada smo, zahvaljujući spletu raznih okolnosti, ostali u manjini, priznali smo taj rezultat i naravno, nije nam padalo napamet da se služimo nekim naknadnim postizbornim političkim inženjeringom, rekao je predsjednik. Moramo, kaže Đukanović, da pravilno čitamo ono što je slobodna volja ljudi koji odlučuju o tome ko će vršiti vlast u njihovom periodu, u njihovo ime u narednom periodu. - Kazali su 30. avgusta da ne žele da to bude DPS. Nijesmo mi pupčanom vrpcom vezani za vlast. Mi smo pupčanom vrpcom vezani za Crnu Goru, i vezani smo za sistem vrijednosti koji promovišemo u Crnoj Gori, a za sistem vrijednosti ćemo se boriti u parlamentu i kao vlast i kao opozicija, a za Crnu Goru ćemo se boriti ne samo u parlamentu, borićemo se i u šumi ako bude trebalo, jer generacije naših predaka su se baš iz te šume borile i očuvale i slobodu Crne Gore i crnogorsku državu, ističe Đukanović.
RESTAURIRA SE NACIONALISTIČKA POLITIKA On kaže da je teško ne vidjeti da se, na neki način, restaurira nacionalistička politika s početka 90-ih, znači političko sljepilo. - Mi smo to vidjeli u regionu.
Ako Amfilohije postavi kamen temeljac za crkvu na Cetinju - biće mu srušen!
Upitan može li da se desi scena koja je već najavljena, da na Cetinju, kao simbolu crnogorske države, Amfilohije napravi hram, predsjednik Đukanović je kazao da se to ne može desiti. - Naravno, ako krene, i postavi kamen, biće mu taj kamen srušen. I on to zna. I zato neće krenuti. Naravno, od kada je došao 89. najavljuje da će da sruši Mauzolej, a da postavi i vrati gore crkvu Karađorđevića. Nema šanse za to. Nema nikakve šanse. Naravno, zaustaviće ga oni koji treba da ga zaustave i koji su mu to već kazali. To su mu kazali građani Cetinja, da preko njih živih to ne može da uradi, pojasnio je Đukanović.
Sve to što se dogodilo od tada do danas je, zapravo, vrlo bjelodana potvrda jedne takve obnovljene političke retorike i političke realnosti. Rekao bih da se današnja politička realnost ne razlikuje mnogo od one s početka 90-ih. I tada se krenulo sa idejom da se štite interesi ugroženog srpskog naroda u drugim državama. Zaštita, navodno, ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori je podrazumijevala rušenje suvereniteta crnogorske države i besprizorno miješanje u unutrašnji politički život, kaže Đukanović. Kada su u pitanju posljedice po Crnu Goru, predsjednik države smatra da je postavljen dobar demokratski i evropski temelj Crnoj Gori i da država može da izdrži taj udar. - A mi ćemo joj, naravno, i dalje biti, stamena odbrana, sada iz pozicije najjače opozicione stranke u crnogorskom parlamentu. Mislim da mi to možemo da izdržimo. Ako je riječ o vlasti, poštujemo demokratska pravila. Vlast se bira na slobodnim izborima. Građani su slobodnom voljom željeli ovakvu vlast i imaju je, kaže predsjednik Crne Gore.
ODNOSI SA SRBIJOM Đukanović je rekao da je posljednjih godinu-dvije, posebno u periodu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Crna Gora bila agresivna meta velikosrpskog nacionalizma. - Pokazuje se da je zapravo Srbija u kontinuitetu u ozbiljnom problemu. Ja mislim da je to, nažalost, država koja je u kontinuitetu taoc krajnje retrogradne nacionalističke velikodržavne ideje, rekao je Đukanović. Podsjeća da je Crna Gora na „stubu srama“ u tamošnjim medijima. - Crnogorci su Milogorci, još gore od toga Crnogorci su ustaše, čime se, dakle, pokazuje elementarno neuvažavanje, Za svakog ko zna istoriju, i ko elementarno pažljivo čita i naše medije i našu političku i društvenu realnost, dakle, potpuno je jasno da se pravi uvertira za ono što se želi
Neću podnijeti ostavku
Crnogorski predsjednik je rekao da neće podnositi ostavku. - Prije nešto duže od dvije godine izabran u prvom krugu sa 54 odsto podrške. Vodio sam partiju na ovim izborima, ta je partija ostala u nekoj blagoj manjini zajedno sa našim tradicionalnim partnerima, djelovaćemo kao opozicija, jer moramo kao partija da naučimo da radimo svoj posao i iz opozicije, a ne samo iz vlasti. Ali, pored Vlade, u ovoj zemlji postoje i drugi državni organi. Jedan od tih državnih organa je pozicija šefa države. Ja sam na tim izborima pobijedio, ne blijedo, nego u prvom krugu sa 54 posto. Prema tome, kome ostavku, kazao je on.
poručiti. Dakle, Crna Gora je greškom nekom 2006. godine ostvarila svoju samostalnost, ali Crna Gora je prirodni dio srpskog sveta, prirodni dio Velike Srbije i vjerovatno, dodatno, u okolnostima u kojima je krenuo proces formalizacije nezavisnog Kosova, neka vrsta hrane kojom treba nahraniti gladna nacionalistička usta, koja sve teže podnose gubitke kroz koje su prolazili, a najteže, čini mi se, podnose formalizaciju gubitka Kosova i, dakle, Crna Gora bi u tu svrhu mogla dobro poslužiti. Želim da kažem - Crna Gora ni najmanje ne gleda, ne samo dobronamjerno, nego ni naivno. Ne slušamo to što se u zvaničnim obraćanjima kaže, nego uz to čitamo i između redova, a vrlo često ne treba čitati između redova, nego čitati samo i ono što je u redovima i to je dovoljno, kaže predsjednik Đukanović.
PASIVNA EVROPA Komentarišući pasivnost evropskih zemalja prema događajima u Crnoj Gori prije i nakon izbora Đukanović, je kazao da je veoma otvoreno o tomi događajima razgovarao i sa predstavnicima zapadne politike i da im je kazao da ne razumije tako indolentan odnos prema nečemu što se događa u jednom regionu Evrope. - U Crnoj Gori se dogodilo to što se dogodilo. Borićemo se politički za vrijednosti, borićemo se za državu tako kako se moramo boriti, ali ovdje je sada druga tema, drugo pitanje. Da li je Evropa i evroatlantski savez svojom indolentnošću, neudubljenošću u probleme u našem regionu, prepustila ovaj region uticaju onih politika koje su, izvjesno antievropske i antievroatlanske? Koliko god to bilo neprijatno kao istina, rekao bi - da. Da li je moguće da crnogorsko iskustvo posluži, da kažem, kao katalizator antievropske politike u region? Opet bih rekao – da, kazao je Đukanović. Smtra da su prevladala nekda drugačija razmišljanja i da je to jedan od razloga zbog čega je EU ćutala na miješanje sa strane u crnogorske izbore. - U Evropi je bilo najvažnije da je potrebno promijeniti vlast poslije 30 godina. Neću da kažem da je iko iz Evrope ovdje bio umiješan na način da daje podršku jednoj ili drugoj strani. Ali bih, da sam, recimo,nja neki predstavnik Evrope, uvijek bio zainteresovan da u evropskom regionu, država nastavi evropskim putem, ocijenio je. PUŠTEN DUH IZ BOCE Đukanović smatra da, ako se obnove etnički sukobi, imaćemo potpuno ponovo zapaljen region, odnosno rat. - Kada pustite taj duh iz boce pokazujete samo da ste užasno neodgovorni, jer taj duh je više nemoguće iskontrolisati. Ne mislim da je Milošević morao izdavati naloge za neke strašne zločine koji su se dogodili u tom periodu. Znate kad stvorite atmosferu... onda se lokalne vojvode nadmeću ko će da napravi veće herojstvo, pod znacima navoda. Prema tome, nepunih 30 godina kasnije pustiti taj duh iz boce prema Crnoj Gori i prema Crnogorcima, može samo onaj koji ili jako malo zna ili ko je beznadežno nedobronamjeran, jer ni taj u ovom vremenu nije u stanju da taj duh više vrati u bocu. Ja se zaista iskreno nadam da će postojati kočnice interne ili one eksterne, koje neće dozvoliti toliko gluposti, da se ponovi ono čega se vrlo svježe sjećamo, kao što smo sada rekli. Ako se dogodi u bilo kom dijelu Balkana nestabilnosti, ako se obnove etnički sukobi, pa to je potpuno jasno da imamo potpuno ponovo zapaljen region. To je potpuno jasno, kazao je on. Up i t a n m i s l i l i n a ra t , Đukanović je odgovorio: - Naravno da je potpuno nemoguće to sačuvati kao neki mali lokalni interni sukob. Dakle, ovdje se sukobi uvijek događaju ili se uvijek pretvore u vjerske i etničke sukobe. Nije to tako izgledalo ni na početku 90. godina ali vidjeli ste kasnije u šta se to izrodilo, kazao je on. Đukanović vjeruje, da je ovo odlučujući možda i poslednji, pokušaj da Balkan vratimo svojoj evropskoj kući. - I zato sam vam kazao, u Crnoj Gori nećemo čekati, odlučno ćemo braniti svoj put, i braniti svoje vrijednosti. Naravno, kroz komunikacije koje imamo sa svojim međunarodnim partnerima, i vjerujem ipak kroz izlazak iz aktuelne konfuzije na zapadnoj hemisferi globalne scene, pokušaćemo da doprinesemo jednom povoljnijem ambijentu i jasnijem definisanju geopolitičkih interesa, navodi on. Đukanović smatra da se Srpska pravoslavna crkva kao udarna pesnica velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori neće zadovoljiti time što će se povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti. - Nastaviće da i dalje svojata Crnu Goru i da je interpretira kao teokratsku državu, koje je njeno prirodno pravo. Je li mislite da će to biti prihvatljivo svima u aktuelnoj većini? Ja vam kažem, pustimo neka se formira vlast, to je pošteno, tako je željela većina na izborima 30. avgusta. A poslije ćemo da vidimo kako će se ta većina ponašati, i koliko će biti konzistentna u odnosu na iskušenja sa kojima će se Crna Gora suočavati, kaže Đukanović. Z.DARMANOVIĆ FOREIGN POLICY: Balkan tone u devedesete – alarm za Evropu i SAD Putin preuzima Crnu Goru, SPC je oružje Kremlja
PODGORICA- Nedavni par
lamentarni izbori u Crnoj Gori možda su privukli malo pažnje van zemlje, ali ć e imati velike posljedice po međunarodni poredak. Jaki predsjednik Milo Đukanović na vlasti je skoro 30 godina, vođa svoje prozapadne Demokratske partije socijalista, koja je izgubila kandidaturu za reizbor na izborima 30. avgusta. Đukanović će ostati predsjednik do 2023. godine, piše Foreign policy, prenosi Antena M.
U tekstu pod naslovom „Crna Gora najnovija domina koja je pala pod Rusiju“ Foreign policy, ističe da „umjesto DPS-a, zemlju preuzima proruska ali i prosrpski vođena koalicija, koja je Moskvi dala saveznika, ne samo unutar NATO-a, većpotencijalno i unutar Evropske unije“. - Krajnje je vrijeme da se EU probudi i učini nešto da zaustavi puzajuć i uticaj ruskoga predsjednika Vladimira Putina na Balkanu, upozorava Foreign policy i nastavlja:
NOVI KURS „Novoosnovana koalicija opozicionih partija, koja treba da predvodi malu balkansku državu, uslovno se složila da nastavi Đukanović ev prozapadni kurs, ali to vjerovatno neć e zaustaviti Kremlj. Na kraju, prvi cilj nove koalicije, prema riječima jednoga od lidera, jeste ukidanje sankcija Crne Gore prema Rusiji. Iako već i dio crnogorske javnosti možda navija za kraj Đukanović eve autokratske vladavine, ushićenje ć e vjerovatno biti kratkoga vijeka. Njihov mali narod je samo najnovija balkanska domina koja je pala pod Moskvu“. Dugogodišnji saveznik Moskve, podsjeća autor teksta, Crna Gora se 2006. odvojila i od proruske Srbije i od Rusije, slijedeć i novi prozapadni put usmjeren ka pridruživanju NATO-u. - Smatrajuć i širenje NATO-a na Istok prijetnjom, Rusija je snažno lobirala da odvrati Crnu Goru od pridruživanja Alijansi. Kremlj je 2016. čak otišao toliko daleko da je podržao pokušaj državnoga prevrata. Ipak, Crna Gora se pridružila NATO-u 2017. godine, navodi se u ovom tekstu. Autor teksta podsjeća da uprkos neuspjesima, Rusija i njeni politički saputnici u Srbiji i dalje uživaju ogroman uticaj u PODGORICA- Nosilac liste Socijaldemokrata SD i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da nema informaciju ko će ga naslijediti na mjestu prvog čovjeka parlamenta, te da mu neće biti neobično da se nađe u poslaničkoj klupi. - Mnogo sam duže bio poslanik, nego predsjednik parlamenta - rekao je Brajović gostujući na Televiziji Crne Gore, dodajući da je zadovoljan radom Skupštine u prethodne četiri godine. On je istakao da je na sastanku
zemlji i Moskva ostaje najveć i strani direktni investitor u Crnoj Gori, te da Srpsku pravoslavnu crkvu koristi kao moć no oružje. - Putin je kroz crkvene kanale radio na borbi protiv nezavisnosti Crne Gore od Srbije 2006. i njenih nastojanja za prijem u NATO. Sada novom vladajuć om koalicijom u Podgorici dominira savez srpskih nacionalističkih partija poznat pod nazivom Za buduć nost Crne Gore, iza kojeg stoji SPC. SPC naklonjena Moskvi ne samo da je najveć a vjerska institucija u Crnoj Gori, već se nada da ć e se pozicionirati kao jedan od najodlučnijih političkih igrača u državi. Podržala je lidera stranke Za buduć nost Crne Gore Zdravka Krivokapić a, a čak je i prije ovih izbora ujedinila raznolike zajednice organizovanjem masovnih vjersko-političkih skupova, piše u tekstu. FAKTOR VUČIĆ Srbija se, takođe, piše Foreign policy, potrudila da obezbijedi prikladan ishod crnogorskih izbora, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zakukurikao je nad rezultatima. Tako je i planirao: Vučić eva vlada je finansirala srpske organizacije u Crnoj Gori u iznosu od skoro dva miliona dolara, što je rezultiralo masovnim scenama srpskoga nacionalizma u Podgorici. Đukanović je, podsjećaju, Srbiju optužio za miješanje u izbore, što Srbija negira. Sve ovo za Crnogorce nagovještava već i talas nacionalizma i dublje podjele u društvu. Upozoravaju da će demokratizacija i razvoj civilnog društva neizbježno zbog toga patiti i da uprkos najboljim naporima međunarodne zajednice, crnogorska politika nazaduje prema 1990-ima. - Stoga bi međunarodna zajednica trebala da obrati pažnju na to što se dešava i u ovoj maloj balkanskoj zemlji. Kako se uti
caj Kremlja širi na Balkanu, s njim raste i rizik od sukoba. Crna Gora je za Rusiju važna zbog svog položaja na Jadranskom moru i povezanih pomorskih resursa. Isključivanje uticaja Moskve zahtijevać e brz rad. Crna Gora je u pregovorima za pridruživanje Evropskoj uniji. Proces učlanjivanja u EU mora se ubrzati, navodi se u članku. I sâm NATO, upozorava Foreign policy, mora osigurati integritet crnogorskoga sektora bezbjednosti kako ruski saveznici u Crnoj Gori ne bi imali pristup osjetljivim informacijama o NATO-u. Najbolji način da se to postigne je stvaranje čvorišta za sajber bezbjednost u Crnoj Gori – idealno sjedište za borbu protiv sve agresivnijih kibernetskih provala i farmi trolova Moskve u regionu. - Slično tome, Brisel mora upozoriti Srbiju – usred pregovora o pridruživanju EU – da ne može ostati glavno uporište Rusije na Balkanu, niti nastaviti da se miješa u crnogorsku politiku, navodi se u tekstu. Naglašeno je da će odnosi Srbije sa Crnom Gorom biti lakmus test za to da li Srbija svoje spoljnopolitičke ciljeve preusmjerava na Zapad. - Godinu dana nakon pristupanja Crne Gore NATO-u, američki predsjednik Donald Tramp neslavno je upozorio da bi odbrana maloga NATO saveznika u Crnoj Gori mogla dovesti do Treć eg svjetskog rata. Evropski lideri dobro su poznati po svojoj nevoljnosti u rješavanju sukoba u svom sve već em susjedstvu. Ali bilo bi dobro podsjetiti se da je kriza na Balkanu 1990-ih rezultirala najkrvavijim sukobom koji je Evropa vidjela od Drugog svjetskog rata. Bez akcije, kontinent ć e možda biti prisiljen da posmatra kako se novi sukob rasplamsava uz malo prethodnih upozorenja,
Predsjednik Skupštine saopštio da je zadovoljan izbornim rezultatom SD-a Brajović: Ne znam ko će me zamijeniti na čelu parlamenta
upozorava autor teksta. R.P. du, 23. septembra, insistirao da se tog dana izaberu predstavnici parlamenta, da ne bi bilo diskontinuiteta. Brajović je zadovoljan rezultatom te njegove partije na parlamentarnim izborima jer su, kako kaže, povećali podršku 35 odsto, ali je vjerovao da će osvojiti više mandata. - Međutim, mi nismo imali veliku medijsku potporu, ali imali smo sjajnu kampanju. Imali smo aktivan rad na društvenim mrežama - rekao je Brajović. R.P.
Zaključno sa julom Neto investicije blizu 286 miliona eura
PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 419,8 miliona dok se iz zemlje odlilo 134 miliona. To znači da je neto priliv, odnosno razlika između priliva i odliva blizu 286 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke. Priliv je 18,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. - Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 6,3 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat pada vlasničkih ulaganja - navodi se u Biltenu CBCG. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 13,9 miliona, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 120,1 milion. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 126,7 miliona što čini 30,2 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 51,6 miliona, a u preduzeća i banke 75,1 milion. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 265,2 miliona, što je 53,2 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. M.P.M.
Monstat o šum skim sortimentima
Proizvodnja veća 25 odsto
PODGORICA - Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, porasla 25 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su kazali da četinari u strukturi proizvodnje sortimenata učestvuju sa 60,4 odsto, a lišćari sa 39,6 odsto. - U strukturi proizvodnje šumskih sortimenata iz državnih šuma u drugom kvartalu trupci četinara učestvuju sa 50,4 odsto, trupci lišćara i ogrijevno drvo lišćara sa po 13,7 odsto, a prostorno drvo lišćara sa 12,2 odsto - navodi se u saopštenju. Prostorno drvo četinara u strukturi proizvodnje šumskih sortimenata učestvuje sa 6,2 odsto, rudničko drvo četinara sa dva odsto, ogrijevno drvo četinara sa 1,4 odsto i ostalo dugo drvo četinara sa 0,4 odsto. - Proizvodnja šumskih sortimenata u državnim šumama u velikoj mjeri zavisi od vremenskih uslova i stanja na terenu - dodaje se u saopštenju. S.P.
Podaci EKIP-a o pristupu internetu
Na kraju jula 183,5 hiljada priključaka
PODGORICA - Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju jula, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup iznosio je 183.505, što je 137 priključaka manje nego u junu, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Ukupan broj ADSL priključaka na kraju jula iznosio je 28.052. Iz EKIP-a su saopštili da se od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju jula 88,34 odsto odnosilo na građane, a 11,66 odsto na preduzeća. U odnosu na jun broj korisnika je manji za 396. Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u julu iznosio je 69.957. Od tog broja se 92,81 odsto priključaka odnosilo na građane, a 7,19 odsto na preduzeća. U odnosu na jun, broj korisnika je veći za 488. U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo 2.271, odnosno jedan priključak manje nego u junu. Od toga se na građane odnosilo 81,59 odsto, a na preduzeća 18,41 odsto. Broj korisnika koji su preko KDS (kablovski distributivni sistemi) pristupili internetu iznosio je 49.352. Od čega se na građane odnosilo 94,01 odsto, a na preduzeća 5,99 odsto. U odnosu na jun broj korisnika je manji za 152. Iz Agencije je navedeno da je u julu broj WiFi priključaka bio 2.829 od čega se 95,9 odsto odnosilo na građane, a 4,1 odsto na preduzeća. Broj WiFi priključaka je veći za četiri u odnosu na jun. S.P.
Imako Bijelo Polje za pola godine
Smanjen gubitak
je sto hiljada eura manje nego u istom period prošle godine. Prihod za pola godine bio je blizu 72 hiljade eura, što je 30 hiljada manje nego u istom periodu prošle godine. Rashod je smanjen na 117 hiljada, a u uporednom periodu je bio 225 hiljada. M.P.M.
Vlada je juče bez održavanja sjednice, elektronskim putem donijela niz odluka Državna garancija Tehnopolisu, hipoteka na hotel Karisma
PODGORICA - Vlada je juče bez održavanja sjednice, odnosno elektronskim putem dala saglasnost da se izda državna garancija od 800.000 eura za kredit između Prve banke i Inovaciono-preduzetničkog centra „Tehnopolis“ Nikšić. Ova banka je dala najbolju ponudu za kredit u konkurenciji sa još dvije banke. Kredit će biti od milion eura, a garancijom je pokriveno 80 odsto. - Ugovorom o kreditu predviđeno je zaduženje „Tehnopolisa“ od milion eura, na 36 mjeseci, kao overdraft kredit. Redovna kamatna stopa iznosiće fiksno 3,6 odsto godišnje, naknada za obradu kredita 0,5 odsto, dok u slučaju neblagovremenog izvršavanja obaveza po osnovu kredita, korisnik kredita biće u obavezi da Banci plaća zateznu kamatu u visini od 2 odsto na mjesečnom nivou - navedeno je u Vladinom dokumentu. Novac, kako je pojašnjeno, će biti korišten za predfinansiranje projekata koji su od strane EU, kroz prekogranične programe odobrene za finansiranje IPC „Tehnopolis“, i ne odnosi se na državnu pomoć.
KARISMA Vlada je dala saglasnost i da se uspostavi hipoteka na objektima u okviru kompleksa „Karisma hotels adriatic Montenegro“, upisanim u listu nepokretnosti u opštini Ulcinj.
PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja i turizma usvojilo je žalbu nevladine organizacije (NVO)
Grin houm na rješenje
Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kojim je data saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane na rijeci
Lještanici.
Time je, kako je saopšteno iz te NVO, poništeno prvostepeno rješenje i postupak vraćen na ponovno odlučivanje. - Rješenje je poništeno na osnovu bitne povrede postupka za sprovođenje javne rasprave, pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog
Zgrada Vlade
- U namjeri da ublaže posljedice velike ekonomske krize nastale usljed situacije sa pandemijom, „Karisma“ je uputila zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava, u iznosu od četiri miliona eura Investiciono-razvojnom fondu, a u skladu sa paketima pomoći koje je Vlada usvojila i odobrila. Traženi iznos su uspjeli dodatnim restrukturiranjem postojećih obaveza da umanje, pa njihov kreditni zahtjev iznosi maksimalno do 2,5 miliona eura. Novac namjeravaju da upotrijebe za izmirenje dobavljača, održavanje likvidnosti i pripreme za narednu sezonu, kada očekuju značajno poboljšanje u svom stanja - kaže se u saopštenju. Iz Grin houma su naveli da na javnoj raspravi nije prisustvovala osoba koja je koordinisala izradu elaborata, kao i da izvještaj sa javne rasprave ne sadrži sve primjedbe, prijedloge i mišljenja građana koji su izneseni na javnoj raspravi. - Takođe, utvrđuje se da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje zbog više puta mijenjanih nalaza izvora rijeke, koji nijesu pratili promjene samog elaborata - dodaje se u saopštenju. Iz Grin houma su kazali da su se sve prethodne tvrdnje te NVO i mještana Lijeske pokazale istinitim i opravdanim.
poslovanju - nabedeno je u dokumentu. „Karisma“ je, kako se ističe, otpočela pregovore i sa Crnogorskom komercijalnom bankom i Erste bankom, koje su takođe tražile hipoteku, s tim što su naglasili da novo zaduženje neće preći iznos od 2,5 miliona. Vlada je imenovala Savjet za reviziju prostornog plana Crne Gore na čijem je čelu Saša Karajović, prostorni planer. Savjet ima 45 članova - inženjera raznih profila, predstavnici opština. Naknada za rad Savjeta je 100 hiljada eura. Utvrđen je Nacrt DUP-a „Veliki pijesak“, opština Bar s Lještanica - Naime, 7. jula Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je izdala Rješenje o ekološkoj saglasnosti za projekat izgradnje hidroelektrane „Lještanica“ na osnovu procesa koji je pratio niz nepravilnosti - podsjetili su iz te NVO. Navodi se da je, na javnoj raspravi za Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, 17. decembra prošle godine, učestvovalo 90 građana Bijelog Polja, koji su se izjasnili protiv izgradnje te hidroelektrane na izvoru same rijeke. - Javnu raspravu su pratila brojna proceduralna kršenja od strane Agencije, gdje u konačnoj verziji ni jedna priProgramom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. DUP predviđa 50 hektara zahvata dijelove katastarskih opština Dobre Vode i Pečurice. - Ministarstvo održivog razvoja i turizma je zaduženo da o Nacrtu DUP-a organizuje javnu raspravu i da nakon toga, pripremi i dostavi Vladi prijedlog Detaljnog urbanističkog plana ,,Veliki Pijesak“ opština Bar s izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi - konstatuje se u saopštenju.
KONCESIJE Vlada je usvojila informaciju o ugovoru o koncesiji za de
Ministarstvo održivog razvoja usvojilo žalbu NVO Grin houm
Poništena ekološka saglasnost za mHE na Lještanici
taljna geološka istraživanja mjedba od suštinske važnosti nije prihvaćena - kazali su iz Grin houma. Prema njihovim riječima, Agencija je odbila postojeći stručni nalaz o lokaciji izvora rijeke Zavoda za hidrologiju i seizmologiju i tokom novog terenskog obilaska 27. maja, uvela novu, treću tvrdnju o novoj lokaciji izvora rijeke Lještanice na koti 1059,20. - U inoviranom elaboratu se navodi da je tek prilikom izrade inovirane verzije ustanovljeno da je prethodna lokacija izvora bila pogrešno definisana na prostoru Šljemena na 1.370 metara nadmorske visine (mnv) i da je tek sada ustanovljeno da je izvor Lještanice na više tačaka između 1.031 mnv i 1.059 mnv“, naveli su iz Grin houma. Iz toga se, kako su kazali, nedvosmisleno može zaključiti da je cjelokupan prethodni postupak i sva akta koja su prethodno donesena i na koja su izdate saglasnosti, zasnovani na netačno utvrđenom činjeničnom stanju. - I da se ovaj elaborat, logično, nadovezuje na akta koja su zanosnova na netačno utvrđenom činjeničnom stanju - dodali su iz Grin hou ma.
