Društvene mreže i učenje njemačkog jezika
Istraživanje stavova i navika učenika
Nusreta Murtič, prof.
Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko
šk. god. 2024. / 2025.
Sažetak
Ovo istraživanje istražuje utjecaj društvenih mreža na učenje njemačkog jezika među osnovnoškolcima. Analizirani su demografski podaci, preferencije učenika prema društvenim mrežama, vrste sadržaja na njemačkom jeziku koje konzumiraju, kao i njihova percepcija korisnosti društvenih mreža u odnosu na tradicionalne metode. Rezultati pokazuju da društvene mreže, poput Instagrama i TikToka, najviše doprinose razvoju vještina slušanja i govorenja, dok učenici i dalje cijene tradicionalne metode učenja. Ovo istraživanje pruža praktične preporuke za integraciju društvenih mreža u nastavu kako bi se povećala angažiranost i jezične kompetencije učenika.
Ključne riječi: društvene mreže, njemački jezik, učenici, učenje, digitalne platforme, jezične vještine
Abstract
This research examines the role of social media in the process of learning German among primary school students. By analyzing demographic data, time spent on social platforms, and student preferences, this study seeks to bridge the gap between traditional and digital learning approaches. The findings indicate that platforms such as Instagram, TikTok, and YouTube are particularly effective for developing listening and speaking skills. Despite these advantages, students still value structured learning environments provided by schools. This research highlights how educators can effectively integrate social media into language teaching to foster student engagement and competence.
This study also reflects on the long-term potential of social media in shaping the learning habits of digital natives. The exploration of both challenges and benefits offers a nuanced perspective on the future of education in the digital era.
Keywords: Social media, German language, students, learning, digital platforms, language skills
Uvod
U današnjem digitalnom dobu, društvene mreže igraju ključnu ulogu u svakodnevnom životu mladih. One nisu samo alat za komunikaciju i zabavu, već i platforme koje mogu imati značajan obrazovni potencijal. Njemački jezik, kao jedan od najčešće učenih jezika u Europi, sve više pronalazi svoje mjesto na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea. Cilj ovog istraživanja je analizirati kako učenici osnovnih škola koriste društvene mreže za učenje njemačkog jezika, koje vještine pri tome razvijaju te kako percipiraju korisnost tih platformi u odnosu na tradicionalne metode učenja. Kao što ističe Hernandez Perez (2023), društvene mreže poput Instagrama mogu poslužiti ne samo kao alat za konzumaciju sadržaja, već i za aktivno učenje kroz projekte koje učenici sami osmišljavaju, što dodatno potiče njihovu motivaciju.
Cilj istraživanja
Glavni cilj ovog istraživanja je analizirati utjecaj društvenih mreža na proces učenja njemačkog jezika kod osnovnoškolaca. Specifični ciljevi uključuju: Ispitivanje navika korištenja društvenih mreža među učenicima.
Identifikaciju najčešće korištenih platformi i vrsta sadržaja na njemačkom jeziku.
Procjenu percepcije učenika o korisnosti društvenih mreža u odnosu na tradicionalne metode učenja.
Predlaganje mogućih smjernica za integraciju društvenih mreža u nastavni proces.
Način provedbe istraživanja
Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 14 učenika.
Upitnik se sastojao od 15 pitanja koja su pokrivala sljedeće aspekte:
Demografske podatke učenika (dob, razred).
Navike korištenja društvenih mreža.
Vrste sadržaja na njemačkom jeziku koje konzumiraju.
Percepciju korisnosti društvenih mreža u učenju jezika.
Podaci su analizirani kvantitativnim metodama kako bi se dobio detaljan uvid u navike i stavove učenika.
Rezultati istraživanja
Demografski podaci
Prema prikupljenim podacima, većina učenika pripada dobnoj skupini od 11 do 14 godina. Najveći udio čine učenici 7. i 8. razreda, što pokazuje da su stariji osnovnoškolci najaktivniji korisnici društvenih mreža. Ovaj podatak je ključan za usmjeravanje obrazovnih aktivnosti na digitalnim platformama kako bi se bolje prilagodile potrebama ove dobne skupine.
Graf 1:demografski podaci
Izvor: originalno anketno istraživanje
Većina ispitanika pripada dobnoj skupini od 11 do 14 godina, pri čemu najveći udio čine učenici 7. i 8. razreda. Ovaj podatak potvrđuje da društvene mreže najviše privlače starije osnovnoškolce, koji su ujedno i najaktivniji korisnici digitalnih platformi.
Graf 2: Razredi
Izvor: originalno anketno istraživanje
Duljina učenja njemačkog jezika
Rezultati pokazuju da 30% učenika uči njemački jezik duže od četiri godine, dok manji dio učenika navodi kraći period učenja, poput jedne godine ili manje. Ovo ukazuje na heterogenost razina znanja, što može zahtijevati personalizirane pristupe u korištenju društvenih mreža za učenje jezika.
od 30% učenika izjavilo je da uče njemački jezik duže od četiri godine, dok manji dio učenika uči manje od jedne godine. Ovaj podatak ukazuje na raznolikost iskustva i znanja među učenicima, što je važno za prilagodbu sadržaja učenja.
Graf 3: duljina učenja jezika
Izvor: originalno anketno istraživanje
Najčešće korištene društvene mreže
Instagram, TikTok i YouTube su identificirane kao najpopularnije platforme među ispitanicima. Ove platforme dominiraju zbog svoje vizualne i interaktivne prirode, što ih čini idealnima za implementaciju edukativnog sadržaja na njemačkom jeziku.
Instagram, TikTok i YouTube su najpopularnije platforme među ispitanicima. Ovo potvrđuje globalne trendove prema kojima vizualno orijentirane platforme dominiraju među mlađim korisnicima.
Graf 4: Društvene mreže
Izvor: originalno anketno istraživanje
Vrijeme provedeno na društvenim mrežama
Većina učenika provodi između 30 minuta i 2 sata dnevno na društvenim mrežama.
Ovo ukazuje na značajnu prisutnost digitalnih platformi u njihovom svakodnevnom životu, što pruža priliku za integraciju obrazovnih sadržaja u njihov već postojeći raspored aktivnosti.
Većina učenika provodi između 30 minuta i 2 sata dnevno na društvenim mrežama, dok manji dio provodi više od 2 sata. Ovi podaci ukazuju na značajnu ulogu društvenih mreža u svakodnevnom životu učenika.
Graf 5: Vrijeme na društvenim mrežama
Izvor: originalno anketno istraživanje
Vrste sadržaja na njemačkom jeziku
Ispitanici najčešće prate zabavne sadržaje, uključujući humoristične videe i izazove, dok manji broj njih koristi društvene mreže za edukativne svrhe poput učenja vokabulara ili gramatičkih pravila. Ovo otvara prostor za razvijanje sadržaja koji balansira zabavu i edukaciju.
Zabavni sadržaji, poput humorističnih videa i izazova, najčešće su konzumirani, dok je edukativni sadržaj manje zastupljen. Ovo ukazuje na potrebu za većom ponudom edukativnih i interaktivnih materijala na društvenim mrežama.
Graf 6: Praćenje sadržaja
Izvor: originalno anketno istraživanje
Utjecaj na jezične vještine
Najviše razvijene vještine su slušanje i govorenje, što odražava prirodu sadržaja na društvenim mrežama. Međutim, pisanje i čitanje ostaju manje zastupljeni, ukazujući na potrebu za većom integracijom tekstualnih formata u digitalni sadržaj.
Najčešće razvijene vještine su slušanje i govorenje, dok su pisanje i čitanje manje zastupljeni. Ovo odražava prirodu sadržaja na društvenim mrežama, koji su uglavnom vizualni i auditivni.
Graf 7: Sadržaji
Izvor: originalno anketno istraživanje
Preferencije metoda učenja
Rezultati pokazuju podijeljena mišljenja među učenicima. Većina učenika i dalje preferira tradicionalne metode učenja jezika u učionici, dok značajan broj njih prepoznaje vrijednost društvenih mreža kao dodatka formalnom obrazovanju. Ovo sugerira potrebu za kombiniranim pristupom koji koristi prednosti oba svijeta.
Ispitanici su podijeljeni u mišljenju o tome koje metode učenja preferiraju. Dok većina i dalje cijeni tradicionalne metode, značajan broj učenika prepoznaje društvene mreže kao koristan dodatak u učenju jezika.
Graf 8: Motivi
Izvor: orginlno anketno istraživanje
Društvene mreže i razumijevanje sadržaja
Grafikon prikazuje rezultate ankete o utjecaju sadržaja na društvenim mrežama na razumijevanje njemačkog jezika, s 17 ispitanika. Rezultati su podijeljeni u četiri kategorije:
Uopće ne pomaže (plava boja) - najmanji udio odgovora, što sugerira da mali broj ispitanika smatra kako sadržaj na društvenim mrežama nema nikakav utjecaj na njihovo razumijevanje njemačkog jezika.
Malo pomaže (narančasta boja) - 41,2% ispitanika smatra da sadržaj na društvenim mrežama ima mali pozitivan utjecaj.
Pomaže (crvena boja) - najveći udio odgovora, s 52,9%, što pokazuje da većina ispitanika osjeća da sadržaji na društvenim mrežama značajno pomažu njihovom razumijevanju njemačkog jezika.
Znatno pomaže (zelena boja) - nije prisutan na grafu, što sugerira da nitko od ispitanika nije izabrao ovu opciju.
Zaključak: Većina ispitanika (94,1%) smatra da sadržaji na društvenim mrežama barem malo pomažu u razumijevanju njemačkog jezika, dok samo manji dio (5,9%) navodi da im sadržaji uopće ne pomažu. Ovi rezultati ukazuju na potencijal društvenih mreža kao alata za neformalno jezično učenje.
Grafikon 9: Utjecaj društvenih mreža na jezične vještine
Izvor: originalno anketno istraživanje
Najveći utjecaj društvenih mreža zapažen je na razvoju govora i slušanja, dok čitanje i pisanje imaju znatno manji utjecaj. To odražava prirodu društvenih mreža, gdje dominiraju audio i vizualni sadržaji koji potiču usmenu komunikaciju i razumijevanje govornog jezika.
Grafikon 10: Utjecaj društvenih mreža na jezične vještine
Izvor: originalno anketno istraživanje
Višejezičnost i društvene mreže
Rezultati pokazuju da većina ispitanika prepoznaje pozitivan, iako umjeren utjecaj društvenih mreža na usvajanje više jezika odjednom. Engleski i hrvatski su najčešće korišteni jezici, dok se njemački također značajno koristi, što ukazuje na interes za njegovo učenje putem društvenih mreža.
Grafikoni 11 i 10: Višejezičnost
Izvor: originalno anketno istraživanje
Opći stavovi
Društvene mreže se prepoznaju kao koristan alat za razvoj jezičnih vještina, posebno za višestruke jezike, dok su stavovi o njihovoj superiornosti nad tradicionalnim metodama podijeljeni. Većina ispitanika cijeni umjeren doprinos društvenih mreža, ali tradicionalne metode još uvijek imaju snažnu poziciju u učenju jezika.
Grafikon 12: Način učenja
Izvir: originalno anketno istraživanje
Grafikon 13: Višejezičnost
Izvor: originalno anketno istraživanje
Zaključak ankete
Preporuke učenika za korištenje društvenih mreža u učenju njemačkog jezika su raznolike i praktične.
Korištenje aplikacija:
Duolingo je često preporučena aplikacija za učenje jezika.
Konzumacija multimedijalnog sadržaja:
Gledanje videa, serija i slušanje glazbe na njemačkom jeziku.
Pratiti influencere koji govore njemački.
Igrice i interaktivni sadržaji:
Igranje igrica na stranim jezicima kako bi se kroz zabavu usvojio jezik.
Čitanje i istraživanje:
Čitati rečenice i sadržaje na njemačkim stranicama.
Opća preporuka:
Koristiti društvene mreže slobodno i redovito kako bi se naučile nove riječi i proširilo znanje.
Učenici preporučuju kombinaciju interaktivnih, multimedijalnih i edukativnih alata
kako bi učenje njemačkog jezika bilo zabavno i učinkovito. Društvene mreže prepoznaju kao platformu koja nudi raznolike resurse za jezično usavršavanje.
Zaključak
Istraživanje pokazuje kako društvene mreže mogu imati značajnu ulogu u procesu učenja njemačkog jezika. Većina učenika prepoznaje njihov doprinos u razvoju jezičnih vještina, osobito slušanja i govorenja, što se može povezati s prirodom sadržaja na društvenim mrežama (videozapisi, audio materijali, interaktivni sadržaji).
Iako neki učenici smatraju da društvene mreže nisu superiornije od tradicionalnih
metoda, značajan udio priznaje kako im ove platforme nude dodatne mogućnosti za neformalno učenje jezika.
Preporuke učenika, poput gledanja njemačkih serija, konzumiranja sadržaja influencera na njemačkom jeziku te korištenja aplikacija poput Duolinga, ukazuju na svijest o potencijalima tehnologije u učenju. Prema istraživanjima Roberta Godwin-Jonesa (2018), mobilni uređaji i društvene mreže omogućuju fleksibilno i personalizirano učenje jezika, što doprinosi povećanoj autonomiji učenika i boljem usvajanju jezika kroz svakodnevnu praksu. Godwin-Jones naglašava važnost pravilnog korištenja mobilnih uređaja u nastavi, uključujući jasne smjernice za učenike te odgovarajuću obuku za nastavnike kako bi se izbjegli potencijalni problemi s ometanjima.
Društvene mreže također doprinose razvoju višejezičnosti. Učenici ističu da konzumiraju sadržaje na više jezika istovremeno, uključujući hrvatski, engleski i njemački. Ovo potvrđuje nalaze istraživanja koje je proveo Chik (2014), gdje je pokazano da društvene mreže potiču jezičnu raznolikost i fluenciju kroz svakodnevnu praksu.
Međutim, rezultati sugeriraju i ograničenja. Tradicionalne metode učenja u školama i dalje ostaju nezamjenjive za strukturirano i sustavno usvajanje jezika, dok društvene mreže djeluju kao korisna dopuna. Ovo upućuje na potrebu integriranja tehnologije u nastavu kako bi se ostvarila sinergija između formalnog i neformalnog učenja.
Conclusion
This research highlights the potential of social media as a supplementary tool for learning German. Students primarily benefit from improved listening and speaking skills due to the nature of multimedia content on platforms like YouTube and TikTok. While traditional methods remain central to structured language acquisition, many students recognize social media as a valuable addition to their learning process.
Recommendations such as watching German videos, following influencers, and using language-learning apps like Duolingo reflect students’ awareness of the
opportunities provided by digital technology Studies, such as those by Robert Godwin-Jones (2018), confirm that mobile devices and social media enable flexible and personalized language learning, enhancing autonomy and promoting better language acquisition through daily exposure. Godwin-Jones emphasizes the importance of clear guidelines and appropriate teacher training to maximize the benefits of mobile use in language learning.
Moreover, social media contributes to multilingualism by exposing users to multiple languages simultaneously. This aligns with Chik’s (2014) findings, which indicate that social networks promote linguistic diversity and fluency through informal learning.
However, the findings also emphasize limitations. Social media alone cannot replace traditional methods, which are crucial for systematic learning. Instead, integrating social media into the classroom may bridge the gap between formal and informal learning environments, fostering a more dynamic and engaging language-learning experience.
Literatura
1. Hernandez Perez, G. M. (2023). Instagram als Tool zum Fremdsprachenlernen: Einsatzmöglichkeiten und Erfahrungsbericht zur Projektarbeit im Schulkontext. U M. Dvorecký et al. (Hrsg.), Band 3: Sprachliche Teilhabe fördern (str. 131–136). Berlin: Erich Schmidt Verlag GmbH & Co. KG. https://doi.org/10.1080/09588221.2021.1883673
2. Godwin-Jones, R. (2018, March 29). Mobile devices in language learning: Best practices. Preuzeto s https://www.cambridge.org/elt/blog/2018/03/29/mobile-devices-language-bestpractices/
3. Chik, A. (2014). Digital gaming and language learning: Autonomy and community Language Learning & Technology, 18(2), 85–100. https://doi.org/10.1007/978-3-319-02237-6