V. LIST br. 29 by Općina Vir

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA

2013. Prekretnica virskog razvoja

VODOVOD I KANALIZACIJA DJEČJI VRTIĆ I AMBULANTA REKONSTRUKCIJA D-306 MRTVAČNICA I KAPELICA VIRSKI ROTOR REKORDNI PRORAČUN ZA 2013. GODINU

BROJ 29 GODINA VI. CIJENA 10 KN SIJEČANJ 2013.

Legalizacija objekata KOMUNALNI DOPRINOS S POPUSTOM 30 KN PO KUBIKU

Turizam MILIJUN NOĆENJA VIR MEĐU TOP 20 HRVATSKIH TURISTIČKIH DESTINACIJA VIRANI U POLJSKOJ OD MINISTARSTVA TURIZMA 135 TISUĆA KUNA ZA LANTERNU I RONILAČKI CENTAR

Urbanizacija otoka Vira PROJEKT OPĆINE VIR I ARHITEKTONSKOG FAKULTETA ZAGREB

Sadržaj

2013. GODINA

TURIZAM

Prekretnica razvoja

Milijun noćenja

Magistralni cjevovod, vrtić i ambulanta, mrtvačnica, D-306 i turistički projekti

Vir među top 20 turističkih destinacija

Potapljanje cjevovoda

Projekt ronilačkog centra

Crpna stanica i vodosprema

Brošura o Lanterni

Rekonstrukcija ceste D-306

Lupino snimao Lanternu

Završni radovi i uređenje

Urbanizacija otoka Vira

Krenula druga faza radova

Komunalni doprinos 30 kn/m³

100 000 kn za Villu Lanterna

Portret jednog penzionera

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

TURISTIČKI SAJAM

SPORT & REKREACIJA

Virani u Poljskoj

Svima lijepe uspomene

Prezentacija otoka Vira na turističkoj sajmu u Poznanju

Održane dvije tradicionalne biciklijade na relaciji Zadar-Vir

Morski stećci

Rekordni proračun za 2013.

Učenici na skijanju

2013. uz vatromet i valcer

Oživljavanje usmenog Vira

Dva igrališta s reflektorima

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put Mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625

Djelatnice Andrea Olić Elvira Rudić Buškulić SADRŽAJ

2013. Prekretnica

virskog razvoja 4

VIRSKI LIST SIJEÄ&#x152;ANJ 2013.

PREGLED PROJEKATA IZGRADNJE VODOVODNE I KANALIZACIJSKE MREŽE OTOKA VIRA, REKONSTRUKCIJE CESTE D306 U PUNOM PROFILU, IZGRADNJE MRTVAČNICE S KAPELICOM, DOVRŠETAK IZGRADNJE NOVE ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA S AMBULANTOM I TURISTIČKI PROJEKTI

ova 2013. godina po mnogo čemu predstavlja prekretnicu razvoja otoka Vira; uz očekivanu realizaciju ranije započetih projekta izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, rekonstrukcije ceste D-306 u punom profilu, izgradnju mrtvačnice s kapelicom te dovršetak nove zgrade dječjeg vrtića s ambulantom, turistička sezona u 2013. godini ponovno će ponuditi obilje turističkih sadržaja za sve brojnije virske goste što je, naravno, nastavak realizacije projekta turističkog razvoja detaljno sadržanog u strategiji razvoja otoka Vira. Virski ronilački centar tako je od prošle sezone ucrtan na turističku mapu ronilačkih centara Hrvatske, a od Ministarstva turizma Republike Hrvatske dodatno je prepoznat kroz program unapređenja ponude turističkog sektora „Korak više“ za 2012. godinu i nagrađen preko natječaja s više od 35 tisuća kuna. Na isti su način Odlukom Ministarstva turizma Republike Hrvatske virskoj općinskoj tvrtki „Vir turizam“ dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna u sklopu Programa poticanja inovacija u turizmu „Inovativni turizam“ za 2012. godinu, temeljem prijave i kandidiranja projekta preuređenja starog virskog svjetionika u rezidencijalni objekt „Villa Lanterna“. Ulaganja u virsku infrastrukturu još su obimnija i značajnija: crpna stanica kod Virskog mosta čeka još samo na instalacije za struju i obavezni probni rad kako bi preko spojenih cijevi i cjevovoda na morskom dnu voda potekla prema završenoj vodospremi i korisnicima na otoku. Tako će I. faza vodovodizacije i izgradnje kanalizacije otoka Vira biti okončana s preostalim manjim radovima na sedam virskih ulica koje još čekaju na postavljanje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. 2013. godina bit će zato povijesna: po prvi puta virska

naselja i njezini stanovnici dobit će vodu s kvalitetnog izvora, odnosno preko vodovodnih cijevi. II. i III. faza izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira počela je s polaganjem i ukopavanjem cijevi, izvođenjem priključaka i glavne cijevi te asfaltiranjem trase, što se nadovezuje na započeti projekt rekonstrukcije ceste D-306 koji će, također, obilježiti 2013. godinu. Glavna virska prometnica od Virskog mosta do „Sonika“ u punom profilu s rasvjetom i zasađenim drvećem bit će za sve virske goste prvo vizualno upoznavanje s otokom. Za dodatni osjećaj sigurnosti sudjelovanja u prometu koji će ponuditi rekonstruirana prometnica pobrinut će se i projekt gradnje prvog virskog rotora kod „Konzuma“, a za sigurnost korištenja električne energije i 1,2 kilometara postavljenog visokonaponskog kabela od 20 kV za cijeli otok, koji će praktički udvostručiti snagu virske struje. S grubim građevinskim radovima na objektu i postavljenim električnim, vodovodnim i odvodnim instalacijama okončana je krajem 2012. godine prva faza radova na izgradnji mrtvačnice s kapelicom na mjesnom groblju u Viru. Prvih dana 2013. godine počela je druga faza radova u kojoj će se uz postavljanje stolarije, uređenje unutarnjih zidova, keramičarske i soboslikarske radove, te uređenje fasade i opremanje objekta, izvršiti postavljanje rasvjete s vlastitim priključkom kao i uređenje kompletnog prostora groblja. Jedan od najvažnijih projekata Općine Vir tako će biti okončan 2013. godine, baš kao i izgradnja nove zgrade vrtića i ambulante u kojoj se s prvim danima siječnja unutarnji prostori dodatnoj šminkaju i čekaju na opremanje i useljenje. Zato s izborom najvažnijih infrastrukturnih i turističkih vijesti te aktualnih tema počinjemo prvi broj „Virskog lista“ u 2013., kao godini koja u sadržajnom smislu predstavlja prekretnicu virskog razvoja.

2013. PREKRETNICA RAZVOJA

VODOVOD & KANALIZACIJA POTAPLJANJE CJEVOVODA PODMORSKOG DIJELA MAGISTRALNOG VODOOPSKRBNOG PRAVCA

akon pripremnih radova, potom iskopa kanala za postavljanje cjevovoda na morskom dnu u neposrednoj blizini Virskog mosta i spajanja cijevi za podmorski dio magistralnog vodoopskrbnog pravca, početkom listopada započela je i u prosincu okončana faza potapljanja samog cjevovoda. Nakon polaganja, cjevovod se štiti betonom u priobalnom dijelu, odnosno nasipom u središnjem dijelu. Ovim je projektom magistralni vodoopskrbni pravac u potpunosti dovršen, što praktično znači kako voda može poteći prema vodospremi. S posljednjim zahvatima i dovršetkom projekta do početka 2013. godine poštovana je dinamika izvođenja radova, kako je i bilo predviđeno ugovorom o izvođenju radova. Radove na polaganju cjevovoda izvela je tvrtka „Pomgrad inženjering“ d.o.o. iz Splita.

[ Potapljanje cjevovoda podmorskog dijela magistralnog vodoopskrbnog pravca ]

[ Završni radovi na virskom cjevovodu i polaganju cijevi za II. i III. fazu vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

UREĐENJE I OPREMANJE CRPNE STANICE

akon skorog postavljanja instalacije za struju i uz fazu probnog rada, bit će okončano uređenje i opremanje crpne stanice „Centar-Jug“, objekta s ukupnom cijenom od 1,8 milijuna kuna. S izvođenjem preostalih manjih zahvata na sedam virskih ulica i uz gotovo potpuno završenu vodospremu, I. faza izgradnje mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže bit će u potpunosti okončana. Sama crpna stanica u proteklom periodu imala je zahvate na uređenju unutarnjih prostorija i radove na opremanju objekta potrebnim tehničkim postrojenjima. Stanica je izgrađena na predjelu Suva Punta, odnosno na samom početku već postavljenog podmorskog ispusta, a služit će za otpremu otpadnih voda kanalizacijskog sustava „Centar-Jug“ u more. Samo postrojenje crpne stanice sastoji se od podzemnog betonskog crpnog okna s ugrađene dvije potopljene kanalizacijske crpke, strojarnice iznad crpnog okna, zidane konstrukcije s ugrađenim automatskom sitom, filtrom s aktivnim ugljenom i zasunskom komorom, podzemnog betonskog mjernog okna smještenog uz temelj stanice s ugrađenim elektromagnetskim mjeračem protoka, agregatske stanice u sklopu crpne stanice s ugrađenim automatskim pričuvnim izvorom električne energije i električnim razdjelnim ormarima pogona. Crpna stanica opremljena je s dvije otpremne crpke i agregatskom stanicom. Cijena izgradnje samog objekta crpne stanice iznosila je 800 tisuća kuna, dok će u njegovo ukupno opremanje biti utrošeno dodatnih milijun kuna.

NAJVEĆA VODOSPREMA U ŽUPANIJI

a završnim radovima i projektom polaganja podmorskog cjevovoda vrijednog 6,5 milijuna kuna, poslovi na izgradnji sustava virskog vodovoda, kanalizacije i odvodnje privode se kraju, pa će iz ove kapitalne infrastrukturne investicije Vlade RH i Općine Vir prva voda poteći u 2013. godini. „Čekajući vodu nismo sjedili skrštenih ruku. Radi se i dalje punom parom na dodatnoj izgradnji i realizaciji projekta vodovoda i odvodnje“, kazao je direktor komunalnog poduzeća „Vodovod Vir“ Hrvoje Bašić te najavio skoro spajanje na priključke za vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Cijena priključaka definirana je odlukom Općinskog vijeća, pa će se za objekt veličine do 200 kvadrata izdvojiti oko 1,850 kn za vodu, te još toliko za kanalizaciju. Za objekte od 200 do 400 kvadrata, kakvih je najviše na otoku Viru, priključci će stajati 2,450 kuna. „Izgradili smo najveću vodospremu na području Zadarske županije na lokalitetu Bandira. Od njezinog kapaciteta dva puta po dvije tisuće metara kubičnih vode, voda će teći otokom do potrošača. Pored toga, izgradili smo i crpnu stanicu kod Virskog mosta, tako da smo u potpunosti spremni za prihvat pitke vode“, još je istaknuo direktor Bašić. U cjelokupni vodovodni sustav od Zadra do Vira te virsku vodovodnu mrežu do sada je uloženo oko 120 milijuna kuna, a tim je sredstvima, što se otoka Vira tiče, do sada položeno 9,7 kilometara vodovodne i 11,7 kilometara kanalizacijske mreže. Na potezu plaža Jadro i utvrda Kaštelina izgrađena je i stanica za ispust otpadnih voda s 1,5 kilometara podmorske cijevi položene za potrebe stanice.

[ Crpna stanica „Centar-Jug“ ]

2013. PREKRETNICA RAZVOJA

VIRSKE PROMETNICE & OTKUP ZEMLJIŠTA

REKONSTRUKCIJA CESTE D-306 Kako je riječ o projektu i prometnici od iznimnog značaja za otok Vir, načelnik Kapović još je jednom pozvao sve vlasnike zemljišta na dionici ceste D-306 od Virskog mosta do centra Vira na kooperativnost pri otkupu dijela zemljišta potrebnog za zahvat proširenja

redinom listopada 2012. krenula je, kako je ranije i bilo najavljeno, rekonstrukcija najvažnije virske prometnice D-306, i to s planiranim polaganjem 2,624 metara kanalizacijskih cijevi i dodatnih 809 metara vodovodnih cijevi na odvojcima ulica. Riječ je o prvom ili početnom projektu rekonstrukcije D-306 kojega izvodi općinska tvrtka „Vodovod Vir“, koji se ujedno nadovezuje na izvođenje radova na II. i III. fazi izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Zadarska „Vodoinstalacija“, kao izvođač radova, krenula je u ovaj projekt sa zemljanim, tesarskim, betonskim i drugim završnim radovima vrijednima više od 3,3 milijuna kuna bez PDV-a, i s planom tromjesečnog izvođenja ovog zahvata na budućoj rekonstruiranoj D-306 te kanalizacijskoj i vodovodnoj mreži II. i III. faze. U vremenu izvođenja radova glavna virska prometnica bit će zatvorena za sav promet, osim za stanare, dok će se ostali sudionici u prometu od Virskog mosta do centra otoka moći kretati ulicom Stari put. Također, komunalno poduzeće „Vir održavanje“ radi i alternativne putove na dijelu križanja od Virskog i Starog puta do Virskog mosta. Preko Virića i Stinica s desne strane

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

napravit će se putovi u dva smjera širine četiri metra, pa će pročišćeni i sa stavljenim nasipom biti u funkciji nakon 20 godina. Alternativne prometnice po završetku radova na D-306 mogu služiti kao put za polje, ili kao još jedna biciklistička staza na otoku.

ŠALJU SE OBAVIJESTI ZA OTKUP ZEMLJIŠTA Cijeli projekt rekonstrukcije D-306, osim polaganja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u sklopu II. i III. faze izgradnje virske vodovodne i kanalizacijske mreže, uključuje izgradnju i rekonstrukciju prometnice na trasi od Virskog mosta do dućana „Sonik“ pred centrom Vira u dužini od 4,3 kilometra te profilom od 10,5 metara i koridorom od 12 metara. Uz njezinu obnovu i proširenje, kao i izgradnju nogostupa, na trasi prometnice HEP rekonstruira glavni vod električne mreže u dužini od 1,2 kilometra sa zamjenom i pojačavanjem postojećeg glavnog elektroopskrbnog voda. Postavljanje visokonaponskih kablova od 20 kV za cijeli otok ide iz ninskog transformatora do trafostanica u Prezidi i Žitnoj s planom da se spoji i sa stanicom Vir I, kako bi se zamijenio stari vod.

Obnovljena i proširena cesta D-306 dobit će i novu javnu rasvjetu, a na njezinom postavljanju radi komunalno poduzeće „Vir održavanje“. Tako će buduća rekonstruirana D-306 u cijeloj svojoj dužini od 4,3 kilometara imati trotoar s obje strane i 134 rasvjetna tijela s 8 metara visine i takozvanom „produženom rukom“ nad cestom, kako bi se na cijeloj njezinoj širini osigurala maksimalna vidljivost. Samo će ovaj projekt u sklopu započete rekonstrukcije D-306 i zajedničkog projekta državnog poduzeća „Hrvatske ceste“, Općine Vir – koja je s 375 tisuća kuna financirala izradu cijelog projekta i projekt pojačanog održavanja D-306, virskog komunalnog poduzeća „Vodovod Vir“ i „Vir održavanje“, koštati oko 1,8 milijuna kuna. Predviđeno vrijeme za ukupno izvođenje rekonstrukcije D-306 procjenjuje se na šest mjeseci, što bi značilo kako bi radovi trebali biti gotovi u travnju 2013. godine s ukupnom vrijednošću projekta od oko 25 milijuna kuna, od čega će Općina Vir uložiti ili je već uložila 25% vrijednosti investicije. Cijela će rekonstruirana cesta D-306 s obje strane imati i 700 zasađenih stabala kako bi se glavni virski put dodatno uljepšao i zazelenio. Kako je riječ o projektu i prometnici od iznimnog značaja za otok Vir, načelnik Općine Vir Kristijan Kapović još je jednom pozvao sve vlasnike zemljišta na dionici ceste D-306 od Virskog mosta do centra Vira na kooperativnost pri otkupu dijela zemljišta potrebnog za zahvat proširenja. Zato na kućne adrese vlasnika zemljišta uz navedenu prometnicu stižu i obavijesti o potrebi otkupa dijela zemljišta, a on će biti izvršen na sličan način kao što je to bio slučaj kod rekonstrukcije prometnice D-306 od Zadra do Vira.

Kapovića, direktora komunalnih tvrtki „Vodovod Vir“ Hrvoja Bašića i „Vir održavanje“ Ante Marasovića, te predstavnika državne tvrtke „Hrvatske ceste“ i zadarske „Vodoinstalacije“ uz izvođača radova tvrtke „Sarađen“, posebno je istaknuto kako će se u slučaju odbijanja prodaje zemljišta po ponuđenim cijenama pokrenuti proces izvlaštenja sudskim putem. Elaborat o izvlaštenju je napravljen, a istaknuto je kako, u slučaju izvlaštenja, nadležni sud može odrediti i nižu cijenu zemljišta od one koja će biti navedena pri otkupu. „Svi vlasnici zemljišta koji pristanu na nagodbu dobit će suglasnost od Hrvatskih cesta za legalizaciju objekta i to je, osim doprinosa općem dobru, dodatni razlog da se proda zemljište kako bi se napravila rekonstrukcija D-306“, poručuje direktor Marasović i dodaje kako za sada nije bilo nikakvih protivljenja: „Zaista još nitko nije rekao kako neće prodati zemljište. Ljudi su svjesni koliko koristi mogu imati od ceste širokog profila s trotoarom i rasvjetom“. Uz izgradnju virske vodovodne i kanalizacijske mreže, koja predstavlja centralni i ključni projekt za turistički i bilo koji drugi razvoj otoka, uređenje i izgradnja mjesnog groblja i mrtvačnice, nove zgrade vrtića i ambulante te rekonstrukcija D-306 –predstavljaju viši i željeni civilizacijski standard za sve njegove stanovnike.

700 KUNA ZA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Drugim riječima, tržišna cijena otkupa zemljišta u građevinskom području na rekonstrukciji D-306 od Zadra do Vira iznosila je 700 kn/m² , dok je izvan građevinskog zemljišta iznos bio 70 kn/m². Kako je riječ je o standardiziranom iznosu za pojas građevinskog zemljišta i onoga izvan zone građenja, na nedavnom sastanku načelnika

[ Izvršeno je postavljanje visokonaponskih kablova od 20 kV ]

PROJEKTIRA SE PRVI VIRSKI ROTOR

a centralnom virskom križanju kod „Konzuma“ projektira se prvi virski rotor s državnom tvrtkom „Hrvatske ceste“ kao investitorom projekta i tvrtkom „Sarađen“ kao izvođačem radova. Projekt gradnje rotora temelji se na rezultatima istraživanja prometa kojega je provela Općina Vir i činjenice kako tim križanjem dnevno prometuje 12,680 automobila u ljetnim mjesecima. Takva brojka sugerirala je gradnju rotora kao najoptimalnijeg rješenja umjesto klasičnog rješenja prometnice s križanjem.

2013. PREKRETNICA RAZVOJA

MRTVAČNICA S KAPELICOM & DJEČJI VRTIĆ I AMBULANTA UREĐENJE I OPREMANJE DJEČJEG VRTIĆA I AMBULANTE

očetkom prosinca 2012. godine nastavljeni su radovi na dovršetku novog polivalentnog objekta dječjeg vrtića i ambulante. Kako je vanjski dio zgrade u potpunosti gotov još od ranije, djelatnicima građevinskog obrta „Špelić“, kao izvođača radova, preostalo je još kompletiranje uređenja unutarnjih zidova, podova, postavljanje sanitarnih uređaja, sustava za grijanje, kao i završni elektroinstalacijski radovi. Po dogovoru investitora i izvođača, radovi na novoj zgradi dječjeg vrtića i ambulante trebali bi u potpunosti biti završeni u siječnju 2013. godine, a tada je planirano i useljenje dječjeg vrtića, odnosno početak rada s virskom djecom u novim prostorima.

OKONČANA PRVA FAZA RADOVA NA MRTVAČNICI S KAPELICOM

grubim građevinskim radovima na objektu, takozvanim Rohbauom, te postavljenim električnim, vodovodnim i odvodnim instalacijama okončana je prva faza radova na izgradnji mrtvačnice s kapelicom na mjesnom groblju u Viru. Nakon kraćih priprema, s prvim danima siječnja 2013. počela je druga faza radova koja obuhvaća postavljanje stolarije, uređenje unutarnjih zidova, keramičarske i soboslikarske radove, te uređenje fasade, nakon čega će se opremati objekt. Komunalno poduzeće „Vir održavanje“ paralelno će za vrijeme izvođenja druge faze raditi na postavljanju rasvjete s vlastitim priključkom. Osim navedenih radova na izgradnji objekta mrtvačnice s kapelicom, uskoro će započeti i radovi na uređenju kompletnog prostora groblja, koji će također izvoditi poduzeće „Vir održavanje“ u čijoj je nadležnosti upravljanje mjesnim grobljem. Uz uređenje prostora i staza između ukopnih mjesta i hortikulturno uređenje, obzidat će se cijeli prostor groblja s mrtvačnicom uključujući i zemljište koje je otkupljeno za potrebe njegovog proširenja i izgradnje mrtvačnice. U objektu mrtvačnice nalazi se kapelica, dvorana oproštaja, posebna prostorija za rodbinu pokojnika i prostorija s hladnjačom, a između kapelice i dvorane oproštaja smješten je natkriveni prostor za oproštaj na otvorenom. U zgradi je predviđen i mali ured za službenika groblja, te sanitarni čvor i prostor za rashladne uređaje. Vrijednost investicije iznosi oko 1,8 milijuna kuna, a radove izvodi građevinski obrt „Špelić“ sa svojim kooperantima.

[ Objekt mrtvačnice i glavni ulaz s prostorom za oproštaj ]

[ Pogled na unutrašnjost mrtvačnice ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

TURISTIČKI PROJEKTI & NATJEČAJI Villa Lanterna dobila 100 tisuća kuna od Ministarstva turizma Virskoj općinskoj tvrtki „Vir turizam“ dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna za projekt preuređenja starog virskog svjetionika u rezidencijalni objekt s pet zvjezdica

dlukom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, od 31. listopada ove godine, virskoj općinskoj tvrtki „Vir turizam“ dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna u sklopu Programa poticanja inovacija u turizmu – „Inovativni turizam“ za 2012. godinu. Na javni poziv za dodjelu sredstava u sklopu navedenog natječaja tvrtka „Vir turizam“ kandidirala je projekt preuređenja starog virskog svjetionika u rezidencijalni objekt „Villa Lanterna“ u koji je uloženo oko 2,5 milijuna kuna. Iako dobiveni novčani iznos predstavlja tek 4% sredstava uloženih u projekt "Villa Lanterna“, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić ističe zadovoljstvo pozitivnim odgovorom iz Ministarstva. „Dobivena sredstva predstavljaju još jednu potvrdu dobro osmišljenog projekta preuređenja starog svjetionika u luksuzni turistički objekt s pet zvjezdica“, kazao je Mičić. U sklopu programa „Inovativni turizam“ Ministarstvo turizma dodijelilo je nepovratna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za inovativne razvojne

projekte na području turizma za ukupno 99 podnositelja zahtjeva u rasponu od 10 tisuća kuna, koliko je dobila Udruga turističkih vodiča Osijek za izradu e-mail i SMS Tourist Guide Info Servisa na sedam svjetskih jezika, do 200 tisuća kuna koje je dobilo nekoliko projekata iz Pule, Poreča i Zagreba. „Obogaćivanje turističke ponude novim, zanimljivim i inovativnim sadržajima jedan je od nezaobilaznih koraka prema jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma“, poručuju iz Ministarstva turizma objašnjavajući osnovne razloge pokretanja programa „Inovativni turizam“, a kada je riječ o virskom projektu istaknuto je sljedeće: „Prenamjena svjetionika starog 130 godina u kuću za odmor s 5 zvjezdica je jedan od primjera koji će svakako unaprijediti turističku ponudu otoka Vira te ga na taj način učiniti privlačnijim odredištem za turiste koji traže nesvakidašnji odmor. Osim toga, riječ je o ekološkom, takozvanom zelenom objektu koji koristi solarno napajanje i bio pročišćavanje otpadnih voda, što je u skladu s filozofijom održivog razvoja koja je vrlo važan segment kod planiranja turističke budućnosti naše zemlje“.

35 TISUĆA KUNA ZA PROJEKT RONILAČKOG CENTRA

pćinska tvrtka „Vir turizam“ dobila je od Ministarstva turizma 35,210 kuna temeljem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava u programu unapređenja ponude turističkog sektora „Korak više“ za 2012. godinu. „Vir turizam“ kandidirao je projekt ronilačkog centra prema uvjetima i kriterijima spomenutog Programa Ministarstva turizma i natječaja raspisanog početkom rujna ove godine. „U kontekstu gore opisanih djelatnosti ove godine u lipnju mjesecu osnovali smo ronilački centar u sklopu turističke agencije Vir turizam (…) Položaj samog centra je uz novouređenu plažu Jadro, a ponuda ronilačkih proizvoda je prilagođena široj turističkoj populaciji na Viru. Uložili smo značajna sredstva u izgradnju radnih prostorija, smještaj i prehranu četvero ronilaca, sve ostale troškove potrošnih materijala i marketing (…) Mišljenja smo da smo za prvu godinu kroz inicijalna dva mjeseca

djelovanja ostvarili pozitivan efekt i zapaženo proširenje ponude, a za iduću godinu imamo u planu produljivanje djelatnosti od Uskrsa do 15.10.2013. uz organizirane ronilačke tečajeve sa grupama, koje će svaki vikend uz agencijski paket aranžman (transfer, smještaj, prehrana) biti smještene na Viru. Ovaj program osigurava produženje turističke sezone kroz novu ciljanu i kvalitetnu ponudu uz perspektivu prepoznavanja otoka Vira kao buduće ronilačke destinacije“ – piše među ostalim u natječajnoj prijavi tvrtke „Vir turizam“. Nakon sufinanciranja projekta preuređenja starog virskog svjetionika sa 100 tisuća kuna, „Vir turizam“ tako je dobio od Ministarstva turizma bespovratna sredstva i za projekt ronilačkog centra. Ugovor o sufinanciranju sa 35,210 kuna potpisan je 5. prosinca, a potpisali su ga ministar turizma Veljko Ostojić i direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić.

2013. PREKRETNICA RAZVOJA

Turizam

´ MILIJUN NOC ENJA BEZBROJ DOŽIVLJAJA Vir među top 20 hrvatskih turističkih destinacija

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

MILIJUN NOĆENJA

TURIZAM

MILIJUN NOĆENJA, BEZBROJ DOŽIVLJAJA Pretvaranje otoka Vira od početne percepcije i premise neurbaniziranog mjesta s prostornim neredom do razvojnih projekata i željene atraktivne turističke destinacije s hotelom, marinom, autokampom, rezidencijalnim objektima i kućama s bazenima

nešto više od milijun turističkih noćenja, ili točnom brojkom od 1,044,037 s datumom od 31. prosinca 2012., virski turizam pridružio se renomiranim hrvatskim turističkim destinacijama poput Zadra i Biograda u Zadarskoj županiji, Makarske u okviru etabliranih dalmatinskih turističkih destinacija, ili Rovinja, Umaga, Poreča i drugih ekskluzivnih istarskih „milijunaša“. Tako je otok donedavno poznat i nepravedno percipiran kao simbol divlje gradnje, preizgrađenosti i turističke stihije, dosegnutom brojkom od milijun noćenja ukazao na strukturalnu i organizacijsku turističku moć, dok su provedeni projekti poput uređenja plaža, organizacije biciklijada i atletskog maratona, uređenja biciklističkih staza, ili usvojeni poticaji za poduzetništvo u turizmu i poljoprivredi, Općinu Vir potvrdili kao nositelja turističkog razvoja. Drugo, kroz suradnju s rastućom općinskom tvrtkom „Vir turizam“ i Uredom Turističke zajednice Općine Vir pokazana je i konačna namjera da se od otoka Vira, u punom smislu i značenju, stvori jedna od top 20 hrvatskih turističkih destinacija.

MILIJUN SVIJEĆA NA TURISTIČKOJ TORTI Unutar samog otoka, podrška je neupitna. Organizacijski je provode, prije svih, spomenuta općinska tvrtka „Vir turizam“ koja je u prostornom i događajnom trokutu plaža Jadro-terasa restorana „Kotarina“-Trg Svetog Jurja, napravila ljetni centar zbivanja s mnogobrojnim atraktivnim sadržajima i turističkom ponudom, na koje se nadovezao Ured Turističke zajednice Općine Vir izvođenjem i organizacijom biciklijada, maratona, popularnih „Jadranskih susreta“ i koncerta te tako upotpunio program nazvan „Virsko ljeto“. Naravno, uređenje i puštanje starog virskog svjetionika u turistički promet, sada pretvorenog u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica i s imenom „Villa Lanterna“,

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

došlo je kao nagrada za prethodno planiranje, usvojeni plan razvoja i promišljanje bolje budućnosti života za sve stanovnike otoka. Suštinski jednostavan koncept, ali s mnoštvom detalja, značajno je upotpunjen osnutkom Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ koja je ovo ljeto, osim vlastitog programa i brojnih turističkih aranžmana, po prvi puta ponudila svaku vrstu pomoći stanovnicima otoka u promidžbi njihovih objekata, organizaciji turističkog interesa i prezentiranju virske smještajne ponude prema domaćim i inozemnim gostima. Predstavljanje otoka Vira, kroz promidžbene materijale i prezentacijske programe održane u Mađarskoj, Češkoj, Sloveniji, Austriji, a sada i u Poljskoj, te glavnom gradu Zagrebu i centru Županije u Zadru, bili su očekivani šlag na torti. Tako je i press konferencija, održana početkom listopada za predstavnike lokalnih medija, novinskih, internetskih i televizijskih kuća, došla kao svečana prigoda da se slavljenički otpuše „milijun svijeća“ s te turističke torte.

[ „Villa Lanterna“ prvi je virski rezidencijalni turistički objekt ]

MEDIJSKI LEDOLOMCI „Svjesni smo kako projekt repozicioniranja otoka Vira, ne samo kao turističke destinacije već i općenito kao mjesta, nije lako ostvariti. Desetljećima smo živjeli u medijskoj blokadi i s lošom selekcijom informacija, a to je ostavilo ožiljke na licu otoka. Drugo, ostvarili smo preduvjete za razvoj stabiliziranjem izvora prihoda jedinice lokalne samouprave i TZ-a, kao i infrastrukturne preduvjete kako bi uopće mogli krenuti s projektom ubrzanog mijenjanja slike o Viru. To je bila nužnost, jer je priča o Viru s bilo kakvim argumentima uvijek završavala s konstatacijom kako Vir ljeti ima 50 tisuća stanovnika, gostiju i turista, a nema vodovod i kanalizaciju. Zato smo u protekle tri godine intenzivno ulagali u infrastrukturne projekte, kako one prema Viru jer smo vezani uz magistralni cjevovod iz Zadra, tako i one na Viru s mjesnom vodovodnom i kanalizacijskom mrežom“, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović govoreći o motivima mijenjanja virskog naličja i prvim

REDIZAJN BROŠURE I IZRADA NOVE O LANTERNI

akon izrade brošure „Vir, otok s dva lica“, pripremljene za turističke sajmove i kao opći propagandni materijal otoka Vira, splitski dizajner Mario Brzić izradio je novo, redizajnirano izdanje brošure i posebnu luksuznu brošuru „Villa Lanterna“ koja će se ciljano slati na odabrane domaće i inozemne adrese. Brošura o rezidencijalnom virskom objektu s pet zvjezdica otisnuta je na dva jezika, hrvatskom i engleskom, dok je postojeća brošura o Viru upotpunjena kao izdanje na ukupno devet svjetskih jezika uključujući hrvatski.

MILIJUN NOĆENJA

[ Tečajevi ronjenja upotpunili su turističku ponudu otoka Vira ]

općinskim razvojnim projektima. 120 milijuna kuna iznos je koji je kroz tri godine implementiran u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu koja će sa završenim podmorskim radovima prvu vodu prema otoku ispustiti tijekom 2013. godine, a to je razlog, smatra Kapović, da se o Viru počne razgovarati na drukčiji način. Činjenica je, također, kako je otok Vir u proteklim desetljećima postao sinonim za preizgrađenost i urbanističku zapuštenost, čime ga je većina stanovnika Hrvatske percipirala kao svojevrsni antiurbani konglomerat, ili kao mjesto bez ulica i plaža s potpunom negacijom prostora i reda. Nedostatak građevinskih dozvola za objekte, prije svega, stvorio je i osnažio percepciju o preizgrađenosti otoka, iako brojke govore o drukčijem stanju. Stvarna izgrađenost na otoku iznosi tek oko 15% s 10 tisuća objekata i 13 tisuća stanova, dok 32km virske obale dodiruje samo 10km građevinske zone, što znači kako se na pune dvije trećine virske obale ne nalaze naselja ili građevinski objekti. No, i da bi se ove prostorne činjenice o otoku, slabo poznate široj javnosti, uspjele probiti do medija te postupno mijenjati sliku Vira, morale su biti impregnirane u širi razvojni i turistički „paket“. „Naš je posao sličan ledolomcu jer moramo razbiti led, odnosno loše stvorenu sliku o Viru, te da kroz pet i deset godina s našim projektima pokažemo ljudima kako smo napravili značajan korak naprijed“, zaključio je Kapović.

PRVA DESTINACIJSKA VIOLINA ŽUPANIJE Priča o razvoju otoka Vira, osim gradnje krupne infrastrukture, priča je i o ekipiranju unutar virskog Ureda Turističke zajednice i usporednom razvoju općinske tvrtke „Vir

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

turizam“. Prije četiri godine na čelo virskog TZ-a došao je Šime Vučetić, virski turistički stručnjak s desetljećem iskustva u „Punta Skali“ i „Jaderi“, čiji su rezultati vidljivi golim okom. Od malog turističkog ureda kod Mula koji je tek bilježio turističke dolaske, virski Ured prometnuo se u animatora i organizatora brojnih sportskih, rekreacijskih i zabavnih događaja s mnoštvom ljetnih kulturno-zabavnih minijatura unutar programa „Virskog ljeta“. Na Viru su tako odigrani brojni kazališni komadi, ugošćeni su mnogi KUD-ovi iz Hrvatske i Europe, klapska sastajanja postala su obavezan dekor za ljetni šušur kao i spektakularne „Jadranske igre“, održano je prvo maratonsko natjecanje kao jedinstveni sportski događaj te sedam tradicionalnih virskih biciklijada koje su otok, i u periodu izvan sezone, ucrtale na županijsku mapu mjesta za rekreaciju i promociju zdravog načina života. Također, mnoga su poznata lica iz javnog i estradnog života u Hrvatskoj održala koncerte ili zakoračila na otok, čime je Vir postao jedno od željenih i obaveznih mjesta za ljetni provod. Iz tih je razloga još 2009. godine Vir postao prva destinacijska violina u Zadarskoj županiji po broju noćenja u razdoblju do 31. kolovoza, kao što je i ove godine u istom razdoblju bio prva destinacija s ostvarenih milijun noćenja. „Ovogodišnje brojke dolazaka i noćenja na otoku Viru ne govore samo kako smo uspjeli ostvariti milijun noćenja, već i ukazuju na povećanje od oko 15% u odnosu na isti period prošle godine. Nije riječ o slučajnosti ili nekoj turističkoj stihiji, već o trendu. Posljednje četiri godine stalno smo u porastu za oko 100 tisuća noćenja, što je veliko postignuće za mjesto bazirano na privatnom smještaju bez autokampa ili hotela“, kazao je Vučetić.

Upravo je činjenica nedostatka organiziranog turizma i nepostojanja hotela kao generatora turističkog razvoja bila faktorom nedostatne turističke izobraženosti ili ukupne izvrsnosti. Primjerice, Vodice kao turističko mjesto samo su s činjenicom 40-godišnjeg postojanja društvenog hotela danas došli do respektabilne brojke od 27 hotela i villa od uglavnom tri do četiri zvjezdice, te s odgovarajućim stručnim i turistički osposobljenim kadrom.

8,5 MILIJUNA KUNA PRIHODA VIR TURIZMA Isključivost privatne ili pojedinačne ponude na Viru, parcijalizirane na različite interese i standarde, nije ponudila ukupni razvoj kvalitete ili turističke izvrsnosti, pa se zadaća Općine Vir, virskog TZ-a i tvrtke „Vir turizam“ od početka pokazala kao težak i tvrd zalogaj. Trebalo je pokušati educirati virske iznajmljivače, ponuditi im kao cilj viši standard turističke usluge i usmjeriti ih prema općem dobru kako bi mjesto, ukupno uzevši, napredovalo i bez hotela. Pored toga, svaki je napor prema turističkom razvoju bio suočen i s tvrdokornom praksom neprijavljivanja gostiju i iznajmljivanja na crno, odnosno s nedostatkom svijesti o poštivanju reda i zakona. „Trebalo je vremena, ali smo u zajedničkom naporu s državnim inspektoratom, policijom i našim komunalnim

redarstvom uspjeli u naumu uvođenja reda s prijavljivanjem gostiju, što je vidljivo i na brojkama o ostvarenim noćenjima“, skrenuo je Vučetić pozornost na stalne aktivnosti Općine Vir i virskog TZ-a da se stanovništvo otoka i pismenom formom permanentno obavještava o svim promjenama i smjernicama Zakona o turističkoj djelatnosti, kako bi ista pravile igre za sve i držanje propisa dodatno osnažili virsku turističku ponudu. S istim ciljem, drugim ljudima i ponešto drukčijim „alatima“ 2007. godine osnovana je i tvrtka „Vir turizam“ u vlasništvu Općine Vir, čiji se zadatak repozicioniranja otoka Vira u Republici Hrvatskoj i regiji pokazao jednim od najvažnijih, ali je jezikom statistike ukazao i na jednu drugu činjenicu. Prema podacima iz virskog Ureda Turističke zajednice 62% virskih gostiju i turista inozemni su državljani koji otok Vir, za razliku od domaćih ljudi, ne doživljavaju kao prostorno devastiranu sredinu. Nijemac, Austrijanac, Čeh, Slovak ili Mađar percipiraju Vir kroz njegovo čisto more, ljetnu vedrinu i šušur, ukupnu turističku ponudu, profesionalnost osoblja zaposlenog na poslovima turizma, spomeničku baštinu ili najjednostavnije, kao mjesto s mogućnošću zabave i odmora. Vir je za njih, prije svega, dašak Mediterana kojim ispunjavaju godišnji odmor.

STATISTIČKI PODACI VIRSKOG UREDA TURISTIČKE ZAJEDNICE

MILIJUN NOĆENJA KROZ BROJKE

rema podacima iz Ureda Turističke zajednice Općine Vir od početka 2012. godine do 31. prosinca zabilježeno je 1,044,037 turističkih noćenja i 92,547 turističkih dolazaka, što je u odnosu na isti datum prošle godine povećanje za oko 15% u slučaju noćenja te 14% kada govorimo o dolascima gostiju. Inozemni gosti ostvarili su 56,927 turističkih dolazaka, dok su domaći sudjelovali sa 35,620 dolazaka, ali su sa 564,386 noćenja nasuprot 479,651 noćenja stranih gostiju ostvarili bolji rezultat. U oba slučaja riječ je o povećanju broja noćenja; domaćih gostiju za oko 20%, a inozemnih za 9%. Kada govorimo o turističkim dolascima, domaći gosti bilježe povećanje od 15,5% u odnosu na prošlu godinu, a strani gosti za oko 13%. „Do sada su uvijek Mađari bili najbrojniji strani gosti, ali od ove godine najviše noćenja ostvaruju Nijemci s prosječnih 10 dana boravka, što je više nego dobar rezultat“, komentirao je statističke pokazatelje direktor Ureda Turističke zajednice Općine Vir Šime Vučetić. Tako su Nijemci sa 10,84% udjela u ukupnom broju turističkih noćenja skinuli Mađare s trona, ali pretekli su ih i Slovenci na drugom mjestu sa 8,55%, Mađari su

sada na trećem mjestu sa 8,42%, potom slijede Slovaci sa 4,20% i Česi sa 3,54%. U ukupnom broju ostvarenih turističkih noćenja domaći su gosti zastupljeni sa 54,06% noćenja, a u turističkim dolascima sa skromnijih 38,49% dolazaka. U broju turističkih dolazaka inozemnih gostiju Mađari su zadržali prvo mjesto sa 13,14% od ukupnog broja dolazaka stranih gostiju, slijede ih sve brojniji gosti iz Njemačke sa 11,59%, Slovenije sa 11,08%, Slovačke sa 6,45% i Češke sa 4,85%. Povećanje posjećenosti otoka Vira vidljivo je i iz postsezonskih podataka za razdoblje od 1. rujna do sredine listopada, pa govorimo o povećanju ukupnog broja dolazaka za 51% i broja ostvarenih noćenja za 31,4%. U navedenom razdoblju broj dolazaka domaćih gostiju povećan je za 140% uz povećanje broja noćenja za 81,5%. Kod stranih gostiju zabilježeno je povećanje broja dolazaka za 46,2% uz povećanje broja noćenja za 28,5%. Iz ovogodišnjih statističkih podataka vidljivo je također kako 92,592 turističkih noćenja i 10,290 turistička dolaska otpadaju na smještajnu kategoriju turističkih apartmana, dok je u kućama za odmor ostvareno 924,830 turističko noćenje i 78,458 turističkih dolazaka.

MILIJUN NOĆENJA

Stvoriti isti doživljaj Vira i domaćim gostima, dati mu temelje za razvoj, upotpuniti njegovu turističku ponudu ekskluzivnijim sadržajima – bila je jedna od zadaća koju je preuzeo i prepoznao direktor „Vir turizma“ Zdenko Mičić, stručnjak koji je radio na svim rukovodećim turističkim poslovima u privatnom i javnom sektoru. Vir je bio novi izazov, a tržišno usmjerena općinska tvrtka i prilika za dokazivanje. „Prije dvije godine prihodi Vir turizma, bazirani uglavnom na ugostiteljstvu, bili su oko 2,5 milijuna kuna, a od prošle godine s programom animacije, plažom Jadro i plažnim barom te proširenjem ugostiteljske ponude, prihode smo povećali na gotovo 4,5 milijuna kuna. Ove godine s novim investicijama na virskim plažama, te s uređenjem Ville Lanterna i djelovanjem Turističke agencije naše tvrtke, prihodi su došli do 8,5 milijuna kuna. Dakle, u nepune dvije godine prihod se uvećao za četiri puta, dok smo paralelno povećavali broj zaposlenih“, iznio je Mičić povoljne pokazatelje razvoja tvrtke.

PRVI TURISTIČKI DRAGULJ NA VIRU Tako je broj stalno zaposlenih u tvrtki „Vir turizam“ došao do 15, dok je tijekom sezone u radnom odnosu bilo više od 50 osoba, uglavnom mladih ljudi s otoka Vira. Zajedno s Antom Galićem, voditeljem Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“, Mičić i „Vir turizam“ proteklu su ljetnu sezonu odrađivali još tijekom godine pa su i ovogodišnji pokazatelji rezultat prve prave turističke sezone. Agencija je ostvarila promet od oko 500 tisuća kuna, te po prvi puta na Viru uz asistenciju RK „AdriatiCro“ iz Zagreba pokrenula ronilački centar kao dodatnu turističku atrakciju. Agencija je pored toga organizirala i brojne atraktivne izlete širom Zadarske i Šibensko-kninske županije, a sustavno radi na organizaciji i kvalitativnoj standardizaciji apartmanske ponude otoka Vira. Vir je također i obogaćen

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

za mogućnost najma brzih brodova, čamaca i bicikla, a ukupnost nove i šarolike ponude virskog turizma prepoznali su sa zadovoljstvom i brojni gosti. S dodatnim programima profesionalne animacije i akcijom predsezonskog kupanja na Viru, brojnim koncertima, sportskim i zabavnim sadržajima i natjecanjima, tako je u punom smislu zaživio trokut događanja od plaže Jadro i terase restorana „Kotarina“ do središnjeg Trga Svetog Jurja, i to za uzrast „od 6 do 66“, ili za svaki uzrast i svačiji ukus. „Ostvaren je život u pulsirajućem centru Vira, pa je i plaža Jadro od parkinga, ležaljki i ugostiteljskih usluga ostvarila prihod veći od milijun kuna, a nema razloga da on sljedeće godine ne bude i veći“, poručio je Mičić ilustrirajući financijske pokazatelje razvoja općinske tvrtke. Najveći trud općinske tvrtke „Vir turizam“ uložen je u obnovu i preuređenje starog virskog svjetionika koji je od srpnja 2012. godine postao ekskluzivna „Villa Lanterna“, prvi turistički dragulj otoka Vira s pet zvjezdica i prvi preuređeni svjetionik na istočnoj obali Jadrana. Dobiven je u desetogodišnju koncesiju ugovorom s državnom tvrtkom „Plovput“, a investicija u svjetionik iznosila je oko 2,5 milijuna kuna. „Villa Lanterna“ je tako, pored hotela „Jadera“ u Petrčanima, postala jedini rezidencijalni objekt s pet zvjezdica u Zadarskoj županiji čijih je deset tjedana popunjenosti u „nultoj godini“ rezultiralo prihodom od 120 tisuća kuna. „Naši su daljnji planovi da Villa Lanterna kao ekskluzivni turistički objekt s pet zvjezdica produži sezonu i radi minimalno dvadeset tjedana s oko 400 tisuća kuna prihoda od smještaja“, govori direktor Zdenko Mičić naglašavajući dodatnu mogućnost stvaranja prihoda od „Ville Lanterna“ kroz catering, usluge restorana „Kotarina“ ili kroz organizirane izlete, tečajeve i druge aktivnosti iz postojeće turističke ponude na otoku.

[ Rekreativni biciklizam virski je turistički adut ]

Pored organizacije turističkih aktivnosti, ustroja tvrtke i dovršetka projekta preuređenja starog virskog svjetionika u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica, „Vir turizam“ je od prošle godine počeo sa snažnom promocijom otoka Vira na emitivnim tržištima Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske te u Zagrebu i Zadru, dok će u siječnju 2013. godine virski turizam biti predstavljen u Slovačkoj, potom Njemačkoj i Austriji. Za očekivati je kako će i ove aktivnosti dati dodatni zamah virskom turizmu i uroditi još boljim brojkama sljedeće ljetne sezone, pogotovo kada s realizacijom krenu i drugi projekti iz

strateškog plana razvoja virskog turizma, prije svega završetak arhitektonsko-urbanističkog natječaja za gradnju hotela i marine, a potom i veliki projekt izgradnje turističke zone „Srpljica“ s autokampom. Nadovežemo li na cijelu priču i pojačane aktivnosti oko predsezonske i postsezonske ponude, poput biciklijada, maratona, malonogometnih i košarkaških turnira, Vir bi se vrlo skoro mogao prepoznati u priči s kojom je Mallorca, kao španjolski turistički biser, pionirski redizajnirala ponudu i od mjesta masovnog turizma stvorila oazu za nautičare, rekreativce, umirovljenike i obitelji.

NEIZOSTAVNA KLAPA VIR

[ Poljska televizija nije propustila nastup klape „Vir“ u Poznanju ]

otovo su nezamisliva virska putovanja i promocija turizma bez njih; na prezentacijama širom Europe ili domaćim događajima predstavljanja otoka. Ove godine slave desetogodišnjicu ideje, prvog okupljanja i djelovanja, a uz pomoć Općine Vir i virskog Ureda Turističke zajednice spremaju i svoj prvi CD. Klapa „Vir“, po prvi puta, predstavit će se široj hrvatskoj javnosti s dvostrukim albumom, a sudeći prema interesu kojega izazivaju na inozemnim adresama, njihov digitalni nosač zvuka bit će najtraženiji virski proizvod. A to je razlog više da se prvom sljedećom prilikom uživo poslušaju i pobliže upoznaju članovi virske klape: Dino Bašić, Marino Rukavina, Frane Rudić, Elvis Juko, Marin Sarić, Dario Jerković, Ivica Kinda, Bruno Sikirić, Marko Vidučić i Anthony Sekula.

MILIJUN NOĆENJA

PREZENTACIJA OTOKA VIRA NA MEĐUNARODNOM SAJMU U POZNANJU

Virski turizam na poljskom tržištu Turistički sajam u Poznanju, kao dio najvećeg poljskog sajma „Międzynarodowe Targi Poznańskie“, ugostio je brojnu virsku delegaciju koja je Poljake upoznala s ljepotama, razvojnim i turističkim mogućnostima otoka Vira

epublika Poljska novo je, veliko i rastuće turističko tržište za sve hrvatske turističke agencije, tour operatore, kampere i hotelijere. Dokaz tomu je brojnost turističkih djelatnika i stručnjaka iz Hrvatske koji su na najvećem poljskom međunarodnom sajmu „Międzynarodowe Targi Poznańskie“ posjetili Poznanj i „Tour salon 2012.“ kao njegov prestižni turistički izložbeni prostor. A kako su Poljaci kao turisti sve brojniji posjetitelji otoka Vira, delegacija Općine Vir i virska općinska tvrtka „Vir turizam“ predstavili su Vir, podijelili turističke brošure, održali prezentaciju ljepota i posebnosti otoka te uz pomoć klape „Vir“ pred brojnim posjetiteljima prezentacije uljepšali prvi dan poljskog međunarodnog sajma. U brojnoj virskoj delegaciji u Poljskoj bili su načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, predsjednik Općinskog vijeća Općine Vir Mate Radović, općinski vijećnik i zamjenik predsjednika Vijeća Miro Glavan, općinski vijećnik Veseljko Orlić, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, direktor virskog Ureda Turističke zajednice Šime Vučetić i voditelj Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ Ante Galić, a za ugodan boravak u Poznanju i logističku podršku prezentacije na sajmu pobrinuo se direktor Ureda Hrvatske turističke zajednice u Varšavi Bojan Baketa. Prvog dana međunarodnog sajma, 24. listopada, prvo je zapjevala klapa „Vir“ unutar velikog turističkog paviljona, potom je u popodnevnim satima ponovila nastup u konferencijskoj dvorani gdje su načelnik Kapović i direktor Mičić upoznali Poljake s otokom Virom.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

BROŠURA ZA POLJAKE „Nismo slučajno u Poljskoj. Znamo kako je Poljska ogromno tržište na kojemu Vir treba tražiti svoju šansu, jer 23 tisuće ostvarenih noćenja poljskih turista za mali otok kakav je Vir nije zanemariva brojka. Drugo, Poljska je bliska Hrvatskoj jer kao slavenski narodi imamo zajedničke korijene, pa ako poljski turisti već napuštaju svoju zemlju onda će se sigurno najljepše i najugodnije osjećati u Hrvatskoj na Jadranskom moru. U tom slučaju, pri izboru destinacije u Hrvatskoj, sigurno je i kako će mnogo toga naći, doživjeti i vidjeti na otoku Viru“, kazao je načelnik Kapović i najavio novu turističku brošuru otoka Vira koja će isključivo na poljskom tržištu i poljskom jeziku biti dostupna oko Božića. „Općina se trudi kako bi od Vira napravila dobru turističku destinaciju, zato smo i osnovali turističku tvrtku koju predvodi dokazani stručnjak Mičić koji je radio u najjačim turističkim tvrtkama na Jadranu te kao zamjenik ministra i državni tajnik Ministarstva turizma. Dakle, ekipirani smo i imamo razvojne ciljeve za pet i deset godina, pa mislimo kako Poljaci i poljsko tržište u našim planovima trebaju

[ Stari sajmeni trg u centru Poznanja kao turistička atrakcija ]

RASTUĆE POLJSKO TURISTIČKO TRŽIŠTE

z sve brojnije i prisutnije Nijemce širom mediteranskih turističkih odredišta, kao i tradicionalne posjetitelje Hrvatske – Čehe, Austrijance, Slovence i Mađare, Poljaci su nova rastuća turistička sila. S 560 tisuća turističkih dolazaka i 3,6 milijuna noćenja, Poljaci su ukupno šesto tržište i uz Nijemce, kada su u pitanju dolasci, najprogresivniji gosti. O tomu svjedoči nešto manje od 3 tisuće Poljaka na Viru s ostvarenih 23 tisuće noćenja, ili uzlaznih 5% dolazaka od ukupnog broja gostiju, kao i činjenica kako je već prva godina postojanja zrakoplovnih linija prema hrvatskim turističkim odredištima bila popunjena s nevjerojatnih 93%, a u sljedećoj se očekuju još bolje brojke. „Riječ je o svojevrsnom fenomenu civilnog zrakoplovstva, jer je prošlogodišnja popunjenost letova od 93% ostvarena bez promidžbe. Također, s obzirom na kasni termin uspostavljanja zrakoplovnih linija, interes za Hrvatskom jednostavno je fantastičan i najizraženiji od svih letova koje imamo“, poručili su iz zrakoplovne kompanije „Eurolot“.

VIRANI U POLJSKOJ

imati značajnu ulogu. O našoj ozbiljnosti svjedoči i prisustvo na sajmu u Poznanju“, još je dodao Kapović. S druge strane, o turističkoj operativi i drugim razlozima dolaska u Poznanj govorio je direktor Mičić: „Prošle godine usvojen je strateški plan turističkog razvoja otoka Vira koji u deset godina predviđa ulaganje od preko 3o milijuna eura u projekte hotela, marine, turističke agencije, kampa i kompletno uređenje više od 20 plaža. A takav plan razvoja nije slučajan, jer je već ove godine ostvareno oko milijun i 50 tisuća noćenja na otoku Viru što ga svrstava među prvih 20 turističkih destinacija u Hrvatskoj. Iako su još uvijek najbrojniji gosti Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Mađari i Česi, uz domaće turiste kao općenito najbrojnije, Poljaci su sljedeći najbrojniji gosti Vira pa nije slučajan ni naš izbor Poljske kao tržišta na kojemu se predstavljamo“, kazao je uz poziv i pozdrav dobrodošlice svim poljskim turistima.

[ Mičić, Kapović i Baketa na prezentaciji u Poznanju ]

KVALITETNA TURISTIČKA DESTINACIJA Direktor Mičić istakao je i ulogu Općine Vir kao najvećeg i najznačajnijeg ulagača u virski turizam, o čemu je kazao: „Zahvaljujući Općini Vir i načelniku Kapoviću, na Viru se izvode veliki infrastrukturni projekti poput gradnje vodovoda i kanalizacije te cestovne infrastrukture, uz već dovršeni kapitalni projekt uređenja starog svjetionika kao spomenika nulte kategorije u prvi rezidencijalni objekt s pet zvjezdica. Pored toga, na raspolaganju imamo i Turističku agenciju tvrtke Vir turizam koja vodi kompletan turistički servis dolaska gostiju, njihovog boravka na otoku i organizaciju izleta uz iznajmljivanje raznih sportskih rekvizita i bicikla, skutera i tečajeva ronjenja. Sve to treba rezultirati kvalitetnom turističkom destinacijom koja će povećati broj gostiju, podići razinu i standard turističke usluge, ali također i kvalitetu smještaja kroz ulaganja Općine Vir i suradnju s iznajmljivačima privatnog smještaja“. Turistički sajam „Tour salon 2012.“ održan je od 24. do 27. listopada u Poznanju, središtu Velikopoljskog vojvodstva i jednom od najvećih poljskih gospodarskih, uslužnih, obrazovnih i kulturnih centara.

[ Klapa „Vir“ s hostesama HTZ-a ]

[ Interes za virskom brošurom na prezentaciji ]

[ Elvis Juko kao performer na sajmu ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

[ Izložbeni prostori turističkog sajma ]

je jedan od primjera uspješno brendiranih *Poznanj gradova u Poljskoj čiji vizualni identitet i slogan „Grad zna kako“ ukrašavaju njegove ulice

NAJVEĆI I NAJZNAČAJNIJI MEĐUNARODNI SAJAM U POLJSKOJ

MIĘDZYNARODOWE TARGI POZNAŃSKIE

ajveći poljski sajam „Międzynarodowe Targi Poznańskie“ raskošna je listopadska poljoprivredna, tehnološka, prehrambena, industrijska, modna, dizajnerska i turistička manifestacija s dugogodišnjom tradicijom okupljanja tvrtki i poslovnih ljudi iz Poljske, okruženja srednje Europe i cijelog svijeta. MTP je utemeljen 1921. godine, a već 7 godina kasnije proslavljajući desetogodišnjicu uspostavljanja neovisnosti Poljske okupio je 4,5 milijuna posjetitelja. Danas je MTP manifestacija koja godišnje organizira 80 sajmovnih događaja za više od stotinu gospodarskih sektora. Posjećuje ga oko 360 tisuća posjetitelja i više od 13 tisuća izlagača, dok „Tour salon“ na kojemu su se predstavili Virani predstavlja

njegov turistički sajam unutar nekoliko izložbenih paviljona. Svake godine sajam u Poznanju mijenja svoj imidž nadograđujući izložbene prostore i dvorane uz gradnju novih paviljona. MTP je dobitnik brojnih poljskih i međunarodnih trgovinskih i gospodarskih nagrada, od kojih se ističe povelja gospodarske izvrsnosti predsjednika Republike Poljske i medalja kvalitete Odbora za europske integracije, poslovnog kluba i europskog gospodarskog i socijalnog odbora Europske unije. Njegovi utemeljitelji su dugogodišnji gradonačelnik Poznanja u periodu između dva svjetska rata Cyryl Ratajski i Edward Mazurkiewicz, poznanjski trgovac i MTP-ov duhovni otac.

[ Dio velikog poznanjskog paviljona „Tour salon 2012.“ ]

VIRANI U POLJSKOJ

OSTROWSKA POSJETILA VIRANE

a večeri u „Gospoda Młyńskie koło“, kultnom poznanjskom restoranu i hotelu, Virane je posredstvom direktora HTZ-a Bakete posjetila velika poljska pop-rock zvijezda Małgorzata Ostrowska. Nije zapjevala, ali je večerala s Viranima i djelatnicima poljskog Ureda HTZ-a, potom rado poslušala klapu „Vir“ i oprostila s poljupcima. 54-godišnja Ostrowska dio je poljske pop i rock scene od 1981. godine, a od 1993. godine nastupa kao samostalni izvođač. Objavila je ukupno 35 albuma i dobila mnoštvo najvažnijih diskografskih nagrada. Njezina zvijezda na Aleji Gwiazd Polskiej Piosenki ukrašava pločnik, a napravljena je po uzoru na holivudsku Stazu slavnih. Pored Ostrowske, s Viranima u društvu bile su i druge viđenije osobe iz Poznanja i Varšave, kao i novinarka uglednog poljskog „Newsweeka“.

[ Direktor poljskog HTZ-a Bojan Baketa na prezentaciji Vira ]

[ Zrakoplovi „Eurolota“ letjet će s dvije linije prema Zadru ]

DOBRI ČOVJEK BAKETA

služnijeg, boljeg, srdačnijeg i pristupačnijeg turističkog predstavnika Republike Hrvatske, odnosno HTZ-a, od Bojana Bakete još nismo susreli na svim virskim prezentacijama u inozemstvu. Sveprisutni Baketa stigao je od jutarnjih sati organizirati i biti pri ruci hrvatskim turističkim djelatnicima na poslovnoj radionici, potom organizirati i pružiti punu podršku Viranima na prezentaciji, biti prevoditelj načelniku Kapoviću i svom prijatelju direktoru Mičiću, a na koncu i pomoći da se na virskoj večeri u restoranu „Gospoda Młyńskie koło“ nađu i brojni poljski uglednici. Zauzvrat, rođenom Osječaninu za dušu, klapa „Vir“ zasvirala i zapjevala je „Ne dirajte mi ravnicu“. „Vidimo se uskoro“, na kraju je poručio direktor poljskog HTZ-a. Prije toga, u kratkim pauzama između svih obaveza, stigli smo razmijeniti koju riječ. Nije krio razočarenje

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

nepojavljivanjem poljskih partnera na poslovnoj radionici za hotelijere, tour operatore i agencije koju je organizirao s ciljem dogovaranja poslova za sljedeću sezonu. „To je neozbiljno. Većina njih potvrdila je dolazak na radionicu, ali ih ne mogu parangalom ili lasom hvatati po Poljskoj“, kazao je i potvrdio kako Poljaci imaju najveći porast u dolascima na turistička odredišta s ukupno najvećim porastom putovanja u Europi, a ono što uglavnom traže privatni je smještaj ili hotele s tri zvjezdice. Do mjeseca rujna ove godine 540 tisuća Poljaka posjetilo je Hrvatsku i ostvarilo 3,6 milijuna noćenja, što je respektabilna brojka s obzirom kako su Poljaci tek počeli otkrivati Hrvatsku. Uglavnom, riječ je o obiteljima koje traže sunce, more i privlačan odmor, a po dostupnosti i mogućnosti dolazaka automobilima ili kraćim letovima, Hrvatska je bez konkurencije u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama.

NOVE ZRAKOPLOVNE LINIJE KOMPANIJA EUROLOT I RYANAIR

rvog dana međunarodnog sajma u Poznanju održana je poslovna radionica za hrvatske i poljske tour operatore, turističke agencije i hotelijere, kao i predstavljanje novih letova prema hrvatskim destinacijama poljske avio kompanije „Eurolot“. Prezentirana je ponuda nove i upotpunjene zrakoplovne linije prema Hrvatskoj, pa će uoči sljedeće turističke sezone s četiri leta iz Varšave, Krakova i Gdanjska, Poljaci letjeti prema Zadru, Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Cijena ovih dvosatnih letova jednokratno iznosi 65 eura za najjeftiniju varijantu, odnosno oko 125 eura za najskuplju kartu. Letove prema Zadru iz Poljske ima i kompanija „Ryanair“ s pet destinacija: Gdanjsk, Varšava, Poznanj, Vroclav i Krakov.

[ Novoizgrađeni stadion „Lecha“ u Poznanu ]

[ Čuveni poznanjski Collegium Minus ]

POLJSKA & POZNANJ

epublika Poljska ili Rzeczpospolita Polska, srednjoeuropska je država s gotovo 40 milijuna stanovnika i po prilici šest puta većim državnim teritorijem od Republike Hrvatske. Poljska trenutno ima i za oko 20% veći BDP od Hrvatske, sa stalnim rastom i stabilnošću koju u okviru EU imaju tek rijetke zemlje. Ime Polska po prvi put se javlja u 11. stoljeću, i dolazi od naziva drevnog slavenskog plemena Polanie – „Oni koji žive na polju“, ili Poljaci – koji su prostor nizina između rijeka Odre i Visle naselili u 5. stoljeću. Najveći povijesni uspon Poljska je doživjela u 16. stoljeću kada je bila ujedinjena s Litvom i pod litavskom dinastijom Jagelovića bila jedna od najvećih europskih sila. Poljska je nakon pada dinastije raskomadana u više navrata i podijeljena između carske Rusije, kraljevine Pruske i habsburške Austrije. Neovisnost je obnovila nakon Prvog svjetskog rata, izgubila ju je nakon sramnog

pakta Hitlerove Njemačke i Staljinovog Sovjetskog Saveza kada je napadnuta, okupirana i podijeljena, da bi nakon Drugog svjetskog rata pod patronatom Sovjetskog Saveza bila dio komunističkog Istočnog bloka. Padom Berlinskog zida Poljska stječe stvarnu neovisnost, 1999. godine ulazi u vojni savez NATO, a od 2004. godine članica je EU. Grad Poznanj ili Poznań, jedan je od najvećih i najstarijih poljskih gradova i središte Velikopoljskog vojvodstva smještenog između Berlina i Varšave. Poznanj ima 560 tisuća stanovnika, a predstavlja veliko cestovno i željezničko križanje s međunarodnom zračnom lukom. Poznanj je i jedan od najvažnijih kulturnih, industrijskih, obrazovnih i trgovačkih centara Republike Poljske, te jedan od šest gradova koji imaju više od pola milijuna stanovnika. Poljska ima i 42 grada s više od 100 tisuća stanovnika.

VIRANI U POLJSKOJ

12. DANI HRVATSKOG TURIZMA

Virskih milijun noćenja u rekordnoj godini hrvatskog turizma Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 1. siječnja do kraja kolovoza Hrvatska je ostvarila 52,784,501 noćenja i 9,286,787 turističkih dolazaka, što je u usporedbi s prošlogodišnjim rekordnim rezultatima 3,2% više ostvarenih noćenja u svim komercijalnim smještajnim objektima, te 2,3% više turističkih dolazaka

ruga polovica listopada za turističke djelatnike idealno je vrijeme za osvrt na proteklu ljetnu sezonu, ostvarene rezultate, procjene sljedećih koraka i, naravno, razmjenu iskustva te tradicionalnu podjelu nagrada najboljima u turističkoj djelatnosti. 12. „Dani hrvatskog turizma“ održani u Dubrovniku upravo su takva manifestacija koja je okupila sve što u Hrvatskoj misli, promišlja i živi za turizam. „Ove smo godine postali šampioni turizma na Mediteranu po broju noćenja, zato čestitke upućujem svima koji su tomu doprinijeli“, kazao je ministar turizma Veljko Ostojić otvarajući „Dane hrvatskog turizma“, posebno naglašavajući kako će ova turistička sezona biti najbolja u hrvatskoj povijesti. Drugim riječima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 1. siječnja do kraja kolovoza Hrvatska je već ostvarila 52,784,501 noćenja i 9,286,787 turističkih dolazaka, što je u usporedbi s prošlogodišnjim rekordnim rezultatima 3,2% više ostvarenih noćenja u svim komercijalnim smještajnim objektima, te 2,3% više turističkih dolazaka. Iako je još uvijek riječ o brojkama manjima od apsolutnog rekorda od 68,2 milijuna noćenja i 10,5 milijuna posjetitelja ostvarenog 1987. godine, kada je Hrvatska kao dio zajedničkog jugoslavenskog turističkog tržišta ostvarivala 75% inozemnih turističkih prihoda, razloga za otvaranje šampanjca bilo je napretek. Dio te lijepe turističke priče i stvaranja prepoznatljivog turističkog proizvoda bio je i Vir, pa načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i voditelj Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ Ante Galić nisu propustili priliku da se i predstavnici turističkog Vira, među dvije tisuće domaćih i stranih turistički djelatnika, pojave na ovoj dvodnevnoj manifestaciji. U organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske turističke zajednice, turistički „Dani“ u dubrovačkim „Valamar Hotelima“ ponudili su tradicionalni Hrvatski turistički forum s temom „Hrvatska u Europi“ uz prezentacije predstavnika UNWTO-a i Europske komisije, potom panel

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

„Hrvatski turizam u okvirima EU“ s mnogim uglednim moderatorima iz HGK-a i Ministarstva turizma, te brojne druge turističke prezentacije i forume. Jedna od najavljenih i dobrodošlih mjera Ministarstva turizma za poticanje razvoja turizma svakako će biti uvođenje stope PDV-a od 10% od 1. siječnja 2013. godine, potom poticaji koje će resorno ministarstvo dijeliti turističkim projektima za produljenje sezone i razvoj posebnih oblika turizma, poput zdravstvenog i rekreativnog.

NOVI ZAKONI U TURIZMU I GRADITELJSTVU

inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture priprema novi Zakon o pomorskom dobru i morskim marinama, kazano je na dubrovačkim turističkim „Danima“, a donijet će neke promjene i novine, primjerice takozvane „ekskluzivne koncesije“ u određenim dijelovima pomorskog dobra. Tu je novost najavio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, dok je zamjenica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš napomenula kako je novi Zakon o legalizaciji pripremljen kako bi se, prije svega, legalizirale građevine namijenjene za poljoprivredu i turizam. Također je istaknula kako Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priprema dodatno tri nova zakona – o prostornom uređenju, gradnji i postupanju građevinske inspekcije.

[ Domaći Dubrovnik očekivano je dobio „Plavi cvijet“ za najljepše uređeno mjesto ]

Dodijeljene su i tradicionalne nagrade na „Danima hrvatskog turizma“ koje su s nazivom „Plavi cvijet“ za uređenost turističkih mjesta iznad 10 tisuća stanovnika pripale Dubrovniku, do 10 tisuća stanovnika Vodicama, do 3 tisuće stanovnika Brelima, te Velom Lošinju kao najbolje uređenom mjestu do tisuću stanovnika. Jedinu nagradu za Zadarsku županiju u kategoriji „Plavi cvijet“, i to pojedinačnu, dobila je Antonija Gospić za izradu unikatnih suvenira,

odnosno nakita od stakla i žice, dok je u kategoriji „Djelatnik godine – čovjek ključ uspjeha u turizmu“ nagradu za najboljeg djelatnika prodaje i marketinga dobila Marijana Prtenjača iz biogradske „Ilirije“. Prema zadarskoj regiji otišla je još jedna pojedinačna nagrada, a dobio ju je Danijel Šango kao spasitelj na plažama i bazenima iz kompleksa hotela „Zaton Holiday Resort“. "Plavi cvijet" tradicionalno se dodjeljuje obalnim i priobalnim mjestima u Hrvatskoj.

500 MILIJUNA EURA U 2013. GODINI

KREDITI MINISTARSTVA ZA TURIZAM

rvatskoj će u drugoj polovici 2013. biti na raspolaganju pola milijardi eura, a 2014. godine čak 20 milijardi eura iz europskih fondova, i to je prilika koja se ne smije propustiti – istaknuto je na „Danima hrvatskog turizma“ u Dubrovniku. Zato je Ministarstvo turizma predstavilo Strategiju razvoja hrvatskog turizma kao podlogu za povlačenje sredstava iz EU. „Ove smo godine iznimno rano krenuli u pripremu sljedeće sezone, pa smo i usvojili krovni marketinški plan ranije nego ikad. Zato vjerujem kako će sljedeća turistička godina biti vrlo uspješna“, poručio je ministar Ostojić uz poziv svima da svojim pitanjima i sugestijama, na elektronskim stranicama ministarstva, nadopune glavni dokument smjernica razvoja hrvatskog turizma.

Dubrovniku je najavljen i novi program koji će zajedno kreirati Ministarstvo turizma, Ministarstvo poduzetništva i obrta, HAMAG i HBOR, namijenjen malim i srednjim obrtnicima koji žele svoje apartmane povezati i pretvoriti u male obiteljske hotele. Njima će se, istaknuo je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ponuditi vrlo atraktivna kreditna linija. „Hrvatska je kao destinacija prepoznata, blizu je, sigurna je i stabilna, a sve je to doprinijelo i povećanju atraktivnosti hrvatskog turizma. Na čelu sam ministarstva koje koordinira EU fondove, a turizmu kroz njih stoje na raspolaganju velika sredstva koja se mogu povući, posebice za mala i srednja poduzeća“, kazao je Grčić.

DANI HRVATSKOG TURIZMA

[ Hrvatski fotograf rado se uživio u ulogu modela ]

POZNATI VARAŽDINAC ODRADIO SNIMANJE NA VIRU

Lupino fotografirao Villu Lanterna

oznati hrvatski art fotograf, model, dizajner namještaja i skulptor Stephan Lupino snimao je polovicom rujna „Villu Lanterna“ za potrebe redizajna virske turističke brošure i dopunskog predstavljanja prvog virskog rezidencijalnog objekta s pet zvjezdica. Lupinov rad u proteklih se 30-ak godina od osnovnog fotografskog djelovanja u New Yorku i rada za najpoznatije časopise „Vogue Hommes“, „Details“, „Photo”, „Zoom“, „Night Life“, „Per Lui“ i „Playboy“, protegnuo na mnoge forme

[ Lupino snima dnevnu sobu rezidencijalnog objekta ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

umjetničkog izražavanja. Za rođenog Varaždinca Ivana Lepena alias Lupina i stanovnika Zadra, snimanje virskog svjetionika bio je novi profesionalni izazov, jer su interijeri preuređenog starog svjetionika po prvi put stali pred njegov objektiv. „Nisam još snimao svjetionik. Bit će zanimljivo“, kratko je kazao dok je spremno pozirao uz svjetionik, a potom i razgledao unutrašnjost „Ville Lanterna“. Lupino je snimao uz asistenciju i pomoć Jakova Buškulića, voditelja „Ville Lanterna“.

[ To je to! – pokazuje Lupino ]

URBA NI ZACIJA

Arhitektonski fakultet Zagreb Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzaĹžnu arhitekturu OpÄ&#x2021;ina Vir

otoka Vira

Prilog Virskog lista

URBANIZACIJA

otoka Vira

Urbanizacija [ lat. urbs, grad ] je proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života u ruralna područja.

ada se za deset ili petnaest godina budu radile neke nove zračne snimke otoka Vira, pogled iz zraka vjerojatno će nuditi ono što je danas njegova urbanistička perspektiva: potpuno uređene plaže na najvećem dijelu obalnog pojasa, pravilno raspoređene ulice i ceste koje će ih povezivati rotorima, naselja oblikovana i umrežena prema sadržaju zona koja ih spajaju, mnoštvo zelenih pojasa unutar kojih će se nalaziti parkovi za djecu s klupama i manjim igralištima, nebrojene ekološke i urbanističke minijature unutar naselja koje će ponuditi arhitektura budućnosti, uređen centar mjesta s hotelom i marinom, brojne šetnice, vidikovce, biciklističke staze, kampove, sportski centar, dvorane, prostore društava i klubova i druge sadržaje bilo koje urbanizirane cjeline. Hoće li u toj viziji urbanizacije otoka Vira postojati centralna tržnica poput zagrebačkog Dolca, ili šibenske Donje pijace, odnosno hoće li Vir imati sletnu pistu, nebodere, kreativne i umjetničke intervencije u prostoru ili urbane instalacije poput zadarskog Pozdrava suncu i Morskih orgulja, ili će obalom otoka krstariti turistički splavovi i brodovi povezujući Vir s drugim otocima i mjestima zapadnog

PRILOG VIRSKOG LISTA

dijela Zadarske županije – pitanja su na koje će odgovor donijeti budućnost, odnosno konkretni rezultati stručne i javne rasprave o urbanizaciji otoka Vira, ideje o njegovom urbanističkom i arhitektonskom unaprjeđenju, financijske mogućnosti Općine Vir i interes ulagača. A stručna rasprava na nekoliko nivoa, zapravo, već je počela.

I LOGIČAN I NEOČEKIVAN IZBOR VIRA Nedavni posjet sedamdesetak studenata, asistenata i profesora zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu – najznačajnija je dosadašnja urbanistička inicijativa prema otoku Viru s najvišeg obrazovnog i stručnog nivoa. Potaknuo ju je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, a u život i nastavu proveo profesor Arhitektonskog fakulteta Tihomir Jukić, koordinator i voditelj projekta prostornog uređenja otoka Vira. Izvodi se preko Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu AF-a koja s kolegijem „urbanistička radionica 2 – planiranje naselja“ u zimskom semestru provodi analizu planiranja naselja, istraživanje, preobrazbu i sanaciju otoka Vira te ispitivanje

Nedavni posjet sedamdesetak studenata, asistenata i profesora zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu – najznačajnija je dosadašnja urbanistička inicijativa prema otoku Viru s najvišeg obrazovnog i stručnog nivoa mogućnosti planiranja, razvoja i uporabe prostora u vremenskoj projekciji od 10 do 15 godina. Ideje, prijedlozi i rješenja studenata i nastavnika AF-a pomoći će ukupnom rješavanju problema urbanizacije Vira, potaknuti stručnu i javnu polemiku o prostoru, a sam plan rada urbanističke radionice predviđa prezentaciju rješenja i koncepta prostornog uređenja otoka Vira na Arhitektonskom fakultetu te kasniju izložbu u zgradi Općine Vir. Rasprava, radovi i inicijativa za urbanizacijom ili općenitim poboljšanjem urbanističkih prilika logična je aktivnost za Arhitektonski fakultet, a izbor Vira kao predmeta istraživanja s obzirom na njegovu urbanističku stigmu, u najmanju je ruku koliko logičan toliko i neočekivan. Zato je pitanje – kako i zašto Vir? – bilo prvo koje smo postavili profesoru Jukiću. „Svake obrazovne godine Arhitektonski fakultet u Zagrebu radi na zadatku planiranja naselja. Do sada smo uglavnom radili na manjim naseljima oko Zagreba, Zaprešića, Jastrebarskog ili Ivanić-Grada s nekoliko radionica održanih na Krku i Solinu. Po programu, radove sa svojim nastavnicima izvode studenti četvrte godine, odnosno prve godine diplomskog studija, i to unutar manjih ili većih stambenih naselja. Susret s Virom kao temom i predmetom istraživanja prvi je naš zahvat na jednoj cjelini, ovog puta na prostoru cijelog otoka“, govori Jukić i pojašnjava inicijativu koja je krenula od Općine Vir i zaživjela kao urbanistička radionica:

„Spojili smo se u interesu s Općinom Vir i želji da se nešto promijeni računajući kako će naša fakultetska mladost, budući arhitekti i urbanisti, sa svojom maštom i našim vodstvom dati svoj doprinos u rješavanju problema. Želja nam je prići temi bespravne gradnje na jedan drukčiji način, jer struka smatra kako se sadašnjim postupkom evidentira bespravna gradnja, ali se ne rješava problem njezine sanacije. Naše su sugestije išle upravo u tom pravcu: ako se već ide u postupak legalizacije bespravne izgradnje, onda se taj novac može iskoristiti i za sanaciju prostora. Zato nam je za zadatak teme bespravne izgradnje otok Vir bio prekrasan poligon“. Sam zadatak, odnosno izvođenje nastave i radionice na Katedri za urbanizam, izvodi se pod pretpostavkom kako su svi objekti legalizirani, ali je prostor praktički ostao isti. Na taj se način, drže profesori arhitekture, provocira stručna javnost kako bi se povela polemika i rasprava oko postupka sanacije prostora, uz želju da se nešto u zakonskoj regulativi i pristupu promijeni. A kad se spomenu urbanistički problemi, oni za 50-ak tisuća turista i vikendaša koji ljeti posjećuju otok Vir znače sljedeće: bolji pristup cestama, promet i prometnice te uređene javne prostore. Zato profesori i studenti AF-a u analizi otoka kreću od pretpostavke kako je vodovod u funkciji i kako se riješilo pitanje kanalizacije, pa se infrastruktura kojom se bave svodi na pitanje prometnice, odnosno pločnika, rubnjaka, odvodnje, klupa, rasvjete, ili svega što podiže URBANIZACIJA OTOKA VIRA

[ „Vir zapravo predstavlja potencijal nevelike izgradnje i kvalitetnog dovršenja“, govori profesor Tihomir Jukić ]

kvalitetu urbanog prostora. Drugo, sadašnja monolitna turistička ponuda neće moći zadovoljiti potrebe u budućnosti. Kako apartmanski turizam nije dovoljan, tražit će se hotelski tip smještaja, obiteljskih hotela, ili smještaj kakav Vir već nudi s preuređenim svjetionikom. „Svaki je zadatak izazov, a Vir posebno jer pruža mogućnost promjena. Prvo, osnovno je pitanje infrastrukture koja do sada na otoku nije postojala. No, voda dolazi, svjetionik je preuređen u luksuzni smještajni objekt koji je važan za percepciju virskog turizma i kvalitetne ponude, pa bi stvaranje jednog tima koji bi kandidirao projekte za sredstva iz EU bilo ono što bi dalje bilo važno“, misli profesor Jukić. Sama radionica funkcionira na tri osnovna segmenta: detaljno istraživanje i prikupljanje građe o prostoru Vira, što je zajednički posao za sve studente; potom se na drugoj razini radi prijedlog koncepta razvoja otoka uz autorski pristup – otvoren avangardnim rješenjima za duže razdoblje ili praktičnim rješenjima koja se, hipotetski, odmah mogu implementirati u prostor. Kako studenti moraju proći vježbu detaljnog urbanističkog plana ili urbanističkog plana, treći segment rada razrađivat će manje cjeline, primjerice razradu dijela obale, enklavu nekadašnje bespravne izgradnje, nove turističke zone, prometa, ili bilo koje druge teme. No, prije svega, trebalo se osloboditi predrasude o preizgrađenosti otoka.

POTENCIJAL NEVELIKE IZGRADNJE „U posao smo krenuli sa zadrškom i bojazni jer otok Vir prati sinonim bespravne gradnje, preizgrađenosti i neorganiziranosti u prostoru. Slika je međutim potpuno drukčija, pa su i studenti vidjeli kako Vir nije izgrađen na način koji se to javno percipira“, kaže Jukić ističući činjenicu sadašnje izgrađenosti Vira koja se, unatoč javnoj predstavi o preizgrađenosti, svodi tek na oko 18 do 20%.

PRILOG VIRSKOG LISTA

„Vir zapravo predstavlja potencijal nevelike izgradnje i kvalitetnog dovršenja, odnosno završetka građenja određenih cjelina i podizanja razine kvalitete stanovanja. Naš je zadatak onima koji su na Viru i koji posjeduju kuće poboljšati razinu kvalitete stanovanja, ili korištenja prostora kroz ljetne mjesece, i to po pitanjima dostupnosti, prometa i opskrbe. Ono što su svi studenti odmah uočili je manjak javnih i otvorenih prostora društvenih sadržaja. To znači kako Vir nema dovoljno prostora dječjih igrališta i sportskih terena, ili svega onoga što čini društvenu infrastrukturu, a sa svojih 40 ili 50 tisuća stanovnika u sezoni, Vir je paralelni Zadar. Dakle, prvi je korak za sve što postoji osigurati kvalitetni dovršetak, predvidjeti javni sadržaj i urediti javne prostore te omogućiti gradnju u smislu dovršenja. Drugi korak bit će vizija za budućnost, odnosno promjena loše percepcije Vira“, kaže Jukić. Ono što ta vizija budućnosti nudi, sadržaj je virskog turističkog razvojnog plana. On, među ostalim, podrazumijeva ekološki pristup neizgrađenim dijelovima uz stvaranje manjih ekoloških gospodarstva i pretvaranje Vira u izletnički centar za sve okolne otoke i mjesta. Jedna od ideja ponudila je i uvođenje intenzivnih brodskih veza, kako onih putničkih tako i turističkih, kako bi Vir postao destinacija od koje se kreće u obilazak, i kako bi u punom smislu valorizirao činjenicu da se nalazi u okruženju nekoliko nacionalnih i parkova prirode, te Nina, Zadra i drugih turističkih mjesta. Kako spomenuti Nin i Zadar predstavljaju destinacije kulturnog turizma, a Zaton, Petrčane i Biograd su turistička naselja i hotelske destinacije, ostaje pitanje turističkog profiliranja Vira u samoj regiji. Od svega ponešto s naglaskom na rekreativni i sportski turizam, ali na znatno većoj ili kvalitetnijoj razini od dosadašnje – općenit je stav i sadržaj virskog turističkog razvoja. Također, općenit je i zaključak početne analize kako položaj Vira treba staviti u kontekst cijele regije kako bi se vidjela njegova kvaliteta i potencijal

Zadar je napučeniji od Vira

ediji su dugo i uporno nudili jednu sliku urbanističkog stanja na Viru, ali su činjenice virskog prostora i stručne analize ipak pokazale nešto drugo. „Čuli smo kako je Vir preizgrađen i kako je živa katastrofa, ali kada smo počeli raditi analize i kada smo došli na Vir zaista smo se iznenadili. Cijela urbanistička mreža uopće nije toliko loša, jer se minimalnim intervencijama može puno postići“, kaže Ivona Krnjaić, studentica arhitekture koja s kolegicom Tamarom Hlatki i Ivom Kovačev te kolegama Karlom Ivančićem i Mladenom Ilešom radi na urbanističkoj radionici planiranja naselja kod profesora Jesenka Horvata, dok je Ivoni Ivanek voditelj radne grupe profesor Tihomir Jukić. Po dolasku na Vir, zapelo im je za oko dovoljno zelenila u prostoru koje vapi za aktiviranjem u javne sadržaje, a hotel i luksuzniji vidovi smještaja te pješačke i biciklističke staze kao poveznice turističkih i sadržaja kulture – ono su što bi bilo privlačno posjetiteljima Vira izvan sezone. „Prema ortofoto karti stekao sam dojam kako je u neizgrađenom dijelu Vir prilično pust, dok je u izgrađenom dijelu prenapučen. Očekivao sam u vizuri izgrađenog dijela kuću na kući, ali me iznenadila spoznaja kako je Zadar zapravo puno napučeniji od Vira. Svaka kuća na Viru ima u pozadini zelenilo, odnosno postoji slojevitost koju nisam očekivao“, sažeo je prvi dojam otoka student Karlo Ivančić. Intervencije na cestama, razvoj turističke ponude i novi turistički sadržaji, oblikovanje neizgrađenih površina kako bi otok dobio dodatnu zanimljivost i dinamiku te atraktivniji pogled iz zraka, poticanje poljoprivrede, vinogradarstva i seoskog turizma – još su neke su od tema koje su nam naveli studenti AF-a, a bit će s rješenjima implementirane u prijedloge koncepta razvoja otoka Vira.

neizgrađenog prostora. Tako svaka grupa studenata problemu pristupa na drukčiji način, kao što su i nastavnici stručnjaci u različitim područjima – primjerice prometu ili pejzažu, pa će se rješenja tražiti na različitim područjima, i to kao strateška rješenja za duže razdoblje od deset ili petnaest godina, te rješenja za kraće vrijeme i trenutna poboljšanja. „Ovaj je studentski rad svojevrsni natječaj za ideje. Nešto što bi trebalo potaknuti službene planere i Općinu da vide kako se nešto može napraviti na drukčiji način, i što može dati impuls da se problemi počnu rješavati“, predviđa profesor Jukić.

PROSTORNI PLAN ŠTITI OD DEVASTACIJE Dakle, koji tip turizma razvijati i kakvu ponudu otok Vir može imati u budućnosti? – pitanja su na koja će se također pokušati dati odgovor, ili izložiti ideje kako bi neke od njih

jednog dana mogle zaživjeti u prostoru i svakodnevnom životu. Ona uključuju i problem lokalnog gospodarstva, odnosno pitanje organizacije života izvan turističke sezone, jer rješavanje jednog problema uključuje njegovo cjelogodišnje pitanje, a ne samo sezonsko. „Moraju postojati aktivnosti koje će zadržati stanovništvo otoka, te istovremeno i privlačiti druge ljude. Na Vir gledam kao na svojevrsno predgrađe Zadra, gdje bi stanovnici uz stanovite poticaje mogli oživjeti gospodarstvo. Sve to zajedno, sloj po sloj, od razvoja gospodarstva i ekološkog razvoja, novih tipova turizma i povezanosti otoka na razini regije s drugim mjestima, generalno će promijeniti generalno sliku otoka. Uspavani otok s bespravnom izgradnjom postat će nešto drugo, bit će živ i aktivan, otok s velikim potencijalom i mogućnostima, pa će i percepcija građana biti posve drukčija“, zaključuje Jukić. URBANIZACIJA OTOKA VIRA

JAVNI POZIV ZA LEGALIZACIJU

S jednokratnom uplatom: komunalni doprinos 30 kn/m³

pćina Vir objavila je Javni poziv vlasnicima i investitorima nezakonito izgrađenih zgrada za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, koji se podnosi u pisarnicu ili preporučeno poštom na adresu: Zadarska županija, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Brne Krnarutića 13/1, 23 000 Zadar. Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. godine i nakon isteka roka ne može se više podnijeti. Odlukom o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu koju je virsko Općinsko vijeće usvojilo na 25. sjednici, određen je novi iznos komunalnog doprinosa za objekte koji će se legalizirati prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Tako je određen iznos komunalnog doprinosa od 40 kn/m³. Također su ukinute prijašnje položajne zone, tako da ovaj iznos vrijedi za sve objekte izgrađene na prostoru Općine, te bez obzira radi li se o jednoj ili više stambenih jedinica. U slučaju da se vlasnik objekta u postupku legalizacije odluči na jednokratnu uplatu cjelokupnog iznosa komunalnog doprinosa, ostvaruje pravo popusta od 25% i u tom slučaju plaća iznos od 30 kn/m³.

U tom kontekstu, stvari su već krenule. Općinsko vijeće Općine Vir usvojilo je Pravilnik o potporama za turizam, obrtnike, poduzetništvo i poljoprivredu čiji bi program mogao potpuno promijeniti gospodarsko i turističko lice otoka. Drugo, Vir će skoro preko arhitektonsko-urbanističkog natječaja za uređenje centra mjesta dobiti najbolju moguću ideju stručnjaka i eksperata arhitekture, i to je prva i osnovna razina urbanizacije otoka. Drugu predstavlja rad zagrebačkih studenata i profesora čija vizija uključuje razvoj cijelog Vira, odnosno daje doprinos samoj ideji razvoja otoka. Treće, virski prostorni plan sa dvije turističke i gospodarske zone otvorit će velika vrata mogućnostima gospodarskog i urbanističkog razvoja, a za buduće gradnje predvidjeti strože kriterije kako se Vir u budućnosti ne bi ponovno suočavao s problemom neorganiziranosti, ili divlje i nekontrolirane gradnje. „Jako je dobro da studenti arhitekture dolaze na teren i suočavaju se sa situacijom kakva jest. Ona u praksi često nije najbolja moguća, zato prostorni planovi nisu nešto što je okoštalo i za stalno. Oni se prilagođavaju i prate promjene u društvu; kako se mijenja svijest o prostoru, tako se mijenja i prostorni plan“, govori ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije Nives Kozulić i objašnjava razloge zbog kojih je Vir u posljednjih 30-ak godina postao sinonim nereda u prostoru: „Vir je nakon gradnje mosta postao interesantan za cijelu bivšu Jugoslaviju, što je rezultiralo pritiskom na otok te

[ Lijevo: koncept razvoja obale s linijom kretanja taxi boata i središnjom koncertnom pozornicom. Desno: koncept i analiza razvoja i gustoće prometovanja otokom Virom. Napravili: Martina Erak i Jakov Fatović ]

PRILOG VIRSKOG LISTA

Urbanistička radionica o Viru

a uvodnim tematskim predavanjima studenti AF-a općenito su se upoznali s karakteristikama i potencijalom Vira, stanovništvom i socijalizaciji, potom su slušali predavanja o turizmu, odnosno o zakonskoj regulativi turizma kojega je držao profesor Srečko Pegan koji se tim pitanjima bavi u državnom savjetu pri Ministarstvu turizma. Znanstvena novakinja Ana Mrđen držala je predavanje o turizmu i prostoru, a Peđa Vukić održao je predavanja s temom identitetskog sustava brendiranja naselja. No, ovo je samo dio tima koji se u zimskom semestru na Arhitektonskom fakultetu Zagreb, Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, bavi urbanizacijom otoka Vira. Rad i istraživanje odvijaju se unutar osam skupina sa 15 studenata te po jednim profesorom i asistentom, odnosno riječ je o 120 studenata te

postupnom i djelomičnom urbanizacijom. Drugim riječima, ta gradnja proizvela je neugodnu situaciju jer razvoj infrastrukture nije pratio razvoj i povećanje broja stanova i kuća. No, Vir je sada na prekretnici ili na putu rješavanja problema, a kako jedino prostorni plan može zaštiti prostor od devastacije, jasno je da se on mora poštovati“, poručuje Kozulić.

16 profesora i asistenata Arhitektonskog fakulteta Zagreb. Naziv kolegija glasi „Urbanistička radionica 2 – Planiranje naselja“, a naziv radionice „Prostorno uređenje otoka Vira i urbanističko rješenje dijela naselja“. Koordinator i voditelj projekta je prof.dr.sc. Tihomir Jukić, pored njega voditelji su i prof.dr.sc. Srečko Pegan, prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci, prof.dr.sc. Marjan Hržić, prof.dr.sc. Nenad Lipovac, izv.prof.dr.sc. Bojana Bojanić Šćitaroci, izv.prof.dr.sc. Jesenko Horvat i doc. dr.sc. Damir Krajnik. Asistenti na projektu su dipl.ing.arh. Ana Mrđa, dipl. ing.arh. Marko Rukavina i dipl.ing.arh. Tamara Marić, dok su honorarni asistenti dipl.ing.arh. Ivona Jerković, dipl.ing.arh. Tomislav Vreš, dipl.ing.arh. Svebor Andrijević, dipl.ing.arh. Bojan Linardić i dipl.ing.arh. Nikola Matuhina.

OTVORENOST ZA CIJELU PALETU KONZUMENATA Planeri su, kaže se, uvijek krivi za sve; ako se gradi – nađu se oni koji nisu zadovoljni, a nije dobro ni ako nema nove gradnje. Tako kažu sami planeri. Jedan od njih, profesor Jesenko Horvat, voditelj je urbanističke radionice planiranja naselja zagrebačkog AF-a.

URBANIZACIJA OTOKA VIRA

Sedamdesetak arhitekata na Viru „U prvoj fazi radimo zajednički na razini cijele grupe. Dakle, radimo analize, ispitivanja, viđenje problema te pročešljavamo prostorno-plansku dokumentaciju, pa onda i stvaramo generalnu sliku. U drugoj fazi dobit ćemo prve odgovore, ili opći koncept iz kojega će kasnije nastati pojedinačna razrada. Ono što je nama važno jest da studenti problem postave na stručnoj razini“, kaže Horvat. Kao rođenom Dubrovčaninu pogled na Vir u jesenskom ili zimskom periodu istovjetan je pogledu na Dubrovnik; malo sadržaja i događaja, snenost i ritam koji odudaraju od sezonskog nabujalog života. Zato je i njegova ideja vraćanje svojevrsnom paleo turizmu. „Vir nastoji razvući sezonu, ali to ni iz daleka nije poput ljetne sezone“, govori i pojašnjava iskustva turizma iz prošlosti: „Na početku 19. stoljeća postojala je inverzija kakve danas više nema. Ljeti se išlo u planine kako bi se rashladilo, a zimi bi se išlo na zdravi zrak i grijanje na more. Zimsko korištenje obale potpuno smo zaboravili, a ostalo je rudimentarno vezano samo za neka središta koja su davno krenula s turizmom, poput Opatije i donekle Brela. Turizam se zapravo totalno usmjerio na ljetnu sezonu“, primjećuje profesor Horvat i dodaje kako su turistički trendovi danas posve drukčiji: „I turisti su drukčiji od nekadašnjih, pa i prostor drukčije konzumiraju. Nestala je klasična radnička klasa turista koji dolaze na sedmodnevno uživanje u kupanju i odmoru. Danas su to moderni i mobilni ljudi kojima resorti iz 60-ih i 70-ih ne odgovaraju, pa se Vir može ispitati i s tog stanovišta“. Drugim riječima … „Vir bi u svakom slučaju mogao imati puno širu ponudu koja je otvorena cijeloj paleti konzumenata. Tu temu pokušavamo istražiti, odnosno pokušavamo sondirati što ponuditi toj alternativnoj klijenteli. Uz pretpostavku podrške jednog dobrog sustava gostima se može, recimo, ponuditi aktivno provođenje odmora uz posjećivanje drugih sredina, i to morskim vezama. Taj smo segment izletničkih putovanja i brodskih veza potpuno zanemarili“, zaključuje Horvat. Uz ovu napomenu profesora Horvata, općenit zaključak arhitekata i urbanista svodi se na sljedeće: situacija na otoku Viru nije ništa lošija od one koja se može naći u manjem ili većem obimu duž jadranske obale; od Rogoznice, zaleđa Splita i Omiša do makarskog područja. Dovođenje osnovne infrastrukture, odnosno vodovoda i odvodnje te uz uređenje prometnica na otoku, omogućit će se kvalitetniji i sadržajno različitiji razvoj otoka, a ne samo saniranje bespravno izgrađenih područja. Sve to kao i potencijal regionalnog položaja Vira uz sinergiju sa Zadrom, Ninom, Petrčanima, Zatonom i Ravnim Kotarima, utjecat će u budućnosti na promjenu dosadašnje percepcije otoka Vira prema doživljaju izrazito aktivne lokalne zajednice koja se trudi različitim postupcima i aktivnostima pridonijeti poboljšanju životnih prilika i promjeni percepcije otoka.

URBANIZACIJA 36

otoka Vira

PRILOG VIRSKOG LISTA

ismo znali gotovo ništa o otoku Viru. Čuli smo kako je riječ o potpuno devastiranom prostoru, ali smo na predavanjima i radionici vidjeli da nije baš tako. Vir je vrlo izazovna sredina i zanimljiv kao predmet istraživanja – općenit je zaključak studenata arhitekture sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta koji su zajedno sa svojim nastavnicima i koordinatorom projekta prostornog uređenja otoka Vira, profesorom Tihomirom Jukićem, posjetili otok Vir. Bilo ih je sedamdesetak od ukupno 120 studenata i 16 nastavnika i asistenata AF-a, koji u osam grupa provode prostorno istraživanje Vira kao temu kolegija urbanističke radionice sa zadatkom izrade koncepta prostornog uređenja otoka Vira. Studenti i njihovi nastavnici obišli su otok Vir, pogledali prezentaciju prostora otoka uz pomoć avio snimki i upoznali se s prostorom i predmetom istraživanja. U ime Općine Vir, koja je potakla i financirala ovo radno putovanje, obratio im se načelnik Općine Vir Kristijan Kapović upoznavši goste s prostornim i razvojnim činjenicama otoka, dok je o turističkim projektima govorio direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić. Projekt vodovodizacije i izgradnje kanalizacijske mreže otoka Vira predstavio je direktor komunalne tvrtke „Vodovod Vir“ Hrvoje Bašić, o djelovanju komunalnog poduzeća „Vir održavanje“ govorio je direktor tvrtke Ante Marasović, a zagrebačkim kolegama dobrodošlicu u zadarsku regiju poželio je i predsjednik Društva arhitekata Zadar Darko Anton Franceschi. Radni sastanak nastavljen je ispred plažnog objekta „Na Mulu“ gdje se gostima iz Zagreba obratila ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije Nives Kozulić, koja je uz Kapovića i Mičića odgovarala i na pitanja studenata.

Ploveća tržnica

rva faza rada i analize Vira ponudila je mnoštvo ideja za unaprjeđenje turističkog života na otoku, a do njih se došlo koristeći svu moguću dostupnu građu: internet, fotografiju, street view, satelit, ili što god se moglo. Jedna od ideja tako je ponudila konceptualno uređenje morskog dijela obale s plutajućim platformama na kojima se može organizirati obilazak otoka, kupanje i sunčanje, a takve bi platforme mogle, kao u Bangkoku, ponuditi i trgovanje na plutajućim tržnicama. Na njima se mogu organizirati i predstave, a kako im pokretljivost nije mana lako bi posjećivale i druge turističke sredine u okolici. Takav je „plivajući teatar“ izvorno već viđen u Veneciji prije desetak godina. Postoji i ideja stalne brodske povezanosti centra Vira s uvalama, kao i stalna brodska povezanost s drugim mjestima regije i plažama. „Prostor je veliki potencijal Vira. On nije upropašten i iskorišten, pa je pogodno tlo za ideje i njihove realizacije. Uz razvoj gospodarstva i ekologije, centralni položaj Vira u prekrasnoj ogrlici netaknutih otoka i otočića također je njegov veliki adut“, ističe profesor Jukić.

Virski list Prezida II 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com

Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr

Vir turizam & Virski list poklanjaju

35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja Upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list Za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku. Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

KUPON ZA POPUST OD

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

35%

TAJNA POVIJEST VIRA IX. DIO

Tekst napisaja: Ive Basˇ ic´ Na virski popravija: Joso Olic´, Mijin

Pripovidala mi moja teta Zorka, materina sestra, kako se tila udati, a moja mate je bila isprid. Bilo je to u vrime kad je bila ušla u petnajestu. Svidija joj se Miro, Tomićov, iz Torov. Bacija je i un oko na nju. I evo ti vraga, mala bi se bila udala i s petnajest, ali joj je sestra koja je u to vrime bila u sedavnaestoj godini zasmetala

i se Mate moga pomiriti s tin stanjen, mladog udovca, iako se za one stvari snalazija okolo. Bilo je tote i dvoje male dice, koja su tribala žensko čeljade u kući. Odluči se Mate da zaprosi, devet godin mlađu, Cvitu Šušinu (1906.-1987.) Cvita mu se nećkala. Pripovidalo se da je Mate napunija puni žep šoldi (sitniša) i stavija ruku u žep. Šuškajući šoldin, mamija Cvitu da se uda za nj. Je li radi šoldi ili radi ničeg drugog, uda se Cvita za Matu. Rodila mu još petero dice. Ma triba reći i istinu, ni Mate baš uvik bija dobar Cviti. Prolazila je š njin lipe, ali i ruže trene u životu. Bižala od njega u Šuše i vraćala se nazad.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

GOSPA OD LUZARIJA 1939. Navigaja Mate kaj noštromo na brodu. Od 1956. godine na slovenskon poduzeću Splošna plovidba, iz Pirana. Mali broj Viranov je napridovalo u to zvanje (noštroma). Snalažljiv je bija Mate kroz cili život, kaj i njegovi stariji, Kapovi ispod Bandire. Ukrca je i sina Vojka na njiove brode. I drugi sinovi su se kroz život uspišno probijali. Ni najmlađi ne zaostaju. Za one koji ne znaju, spomenuti ću da je njegov unuk Kristijan načelnik virske općine, već treći mandat. Pripovidala mi moja teta Zorka, materina sestra, kako se tila udati, a moja mate je bila isprid nje (a obe su još bile dica). Bilo je to u vrime kad je bila ušla u petnajestu. Svidija joj se Miro, Tomićov, iz Torov. Bacija je i un oko na nju. I evo ti vraga, mala bi se bila udala i s petnajest, ali joj je sestra koja je u to vrime bila u sedavnaestoj godini zasmetala. Ko bi u to vrime vidija da se mlađa prije uda od starije. Neš ti starosti i kod moje matere koja se udala kad je imala sedavnaest godin i jedan misec. Bilo je to na Gospu od Luzarija 1939. godine. Svi pripovidaju da je to jutro kad su svati ušli u crkvu smutilo se Božje vrime i padala tolika krupa da se ne pamti toliki led, pa svati nisu mogli, od leda po putu poći u Lozice, nego su mladu odma doveli u Bašiće, di se spremaja ručak. Sutra dan su nastavili pirovati u Lozican. Nego da se vratin mojoj teti Zorki i njezinon odabraniku. Udala se moja mate. Sad joj ni niko više smetaja. Ali oboli Miro na pluća. Dobija je puntu (upalu pluća) kad je iša s gajeton vaditi sabun. U ono vrime teško se ličila ta bolest. Ni bilo antibiotika. Mate joj je govorila neka ga ostavi, di će se udati za bolesnog mladića, ali ljubav je bila jača. Zorka ni tila ni sloviti od ton. Čekala ga je i od 19 godin se udala zanj. Bilo je to ratne 1943. godine. Prvog sina Josu, zvanog Josko, mog vršnjaka, rodila je 1944. godine. Tako mlada obolila i Zorka. Dospila u bolnicu. Razboli se, nakon što je don Alfonsi Jaki spasija od Njemcov. I dok je bila u bolnici, Josko je obolija i preminuja u godini u kojoj se rodija. Zakopali su ga, a da mu mate ni znala dok ni došla iz bolnice. Došlo je šest posliratnik godin gladi i potribe. Rodi se drugi sin Zdravko. Otac, povučen, ali bistar čovik, superab da mu niko ni bija ravan što je poslin toliko godin jopeta dobija sina. Nažalost nakon nikoliko miseci raboli se i premine u Ričkoj bolnici. Nesta radost u famiji. A moja teta osta udovica u 27 godini, sve do smrti 30. agusta ove 2012. godine, kad je u 88 godini Bog uzeja k sebi. Nikad se ni pokajala što se udala za Mira. Un je bija njezina prva i jedina ljubav, koju je iskazala i na nadgrobnoj ploči na kojoj piše: „Moja ljubav cvala i procvala i u hladan grob mi pala.“ Iz Rike ga je pribacila u stari Čumburin greb da počiva uz svoje. Posebno uz njegovu strinu Šćecovicu, koju je toliko cinija i volija.

VELIKA LJUBAV, A ŽENIDBA NA SILU Moja teta Toka, pravo ime Tomica (22.11.1924.-2001.), bila je najmlađa sestra moga ćaće. U no vrime jedna od lipšik cur

Mala bi se udala i s petnajest, ali joj je sestra zasmetala na školju, pala je u oko Niki Liveriću (25.3.1925.-13.10.1944.). Pripovidalo se o velikoj ljubavi između tik dvoje mladik. Niko je već dolazija u našu kuću. Svi su u famiji bili kuntenti, u Bašića i Liverića. Posebno naminjeni svekar Ive Liverić, a s naše strane sestra joj Anica, koja je bila udata u Kere. A i moja mate, mlada Tokina nevista, jer je do nje puno drža Niko. Mate mi je pripovidala da je Niko radija kod svog dida u Petrčanin. Svaku nedilju bi dolazija na Vir, a kad bi se ponediljkon vraćaja u Petrčane (nanoge) svoj dija kruva bi ostavija u Bašića, i reka: „Uzmite taj kruv, ja ću se naisti kod mojik u Petrčanin. U njik ne fali spize.“ „Bija je to živ i superab momak“, znala je reći mate. I sve je išlo kako triba dok Niko i njik nikoliko Viranov nisu noćon u Povljani ukrali par janjac. Prodali ik da bi curan kupili obiližje. Nakon nikog vrimena, pročulo se to po mistu. Bila je to velika sramota za njik i njiove, ali bome i za naše, u Tokinoj famiji. Odma se odlučilo triba tu vezu prikinuti. Tako je i bilo. Odlučila je Toka da se neće udati za Niku. Vratila je i prsten, raskinula zaruke. A un je brižan, za ljubav, bija spreman i odniti tuđeg janjca. Ako triba poći i u pržun. Krivo je procinija. Niko se ni moga s tin pomiriti. Di kod bi moga nastojaja se sastati s Tokon, ali ona ni tila ni čuti za nj. Uvik mu je bižala. Niko je bija u dobru s Tokinon sestron Anicon, koja ni mislila kaj njezini. Više put bi kazala Niki di će biti Toka, a un bi kaj kučić za njon. Odlučija Niko na silu oteti Toku. Jopet je tote u igri bila Anica. Rekla je Niki da je Toka pošla k ovcan u Srpljicu. Š njon je bila i Anka Žepinkina, koja je isto znala da će u Srpljicu doći Niko. Kad je Niko doša tražija je Toku da pođe š njin u Liveriće, ali Toka ni čuti. Na to joj je Niko priša i rasparaja robu na njoj, i reka: „Sad se ne možeš više vratiti takva doma. Sviman ću reći da si bila moja.“ Bilo je tote rvanja, covke, kletve i suz. I na kraju Toka je sva takva jadna bila prisiljena poći s Nikon, a ovce je Anka Žepinkina dognala doma. Došlo je do velike strke u obe famije, Bašića i Liverića. Ubacija se u to i Luka, Jose Lukrecina, rođak po jednoj i drugoj strani. Poša u Liveriće i pitaja Toku je li bilo nasilja i obeščaćenja. Ona mu je rekla da je cura kaj i prije, ali da ostaje u Liverića. Tako je i bilo. Odanuli su Bašići, a sritni bili Liverići, jer su bili puno kuntenti da Niko uzme Toku. Sve se to događalo u vrime onog strašnog rata 1944. godine, kažen, gladi i potribe svake i u godini kad san se ja rodija. Privatila i moja baba Mare, zvana Tuta, novog zeta. A moja mate mu ponudila da meni bude krsni kum, peti dan

nakon rođenja. Bilo je to krajen agusta, kad su Njemci harali po Viru.

NI DOČEKAJA SINA JEDINCA Nakon malo vrimena Njemci su bili torpedirani pa su se iskrcali kod Lanterne i onako bisni priko Lozic došli u Zmorački Kraj. Pokupili su narod i postrojili kod gusterne, među njiman i mladog Niku. U vrime dok su čekali odluku oće li ik puštiti ili postriljati, Niko i Šime, Moljin, pokušali su pobignuti, doli uz Olića kuću. Njemci su pucali šmajseron za njiman i teško ranili Niku. Šime i Niko su se uspili došuljati u Zmoračke Podvornice. Šime je dopuza u Liveriće i reka da je Niko teško ranjen. Uspili su ga doniti doma. Tražija je da mu dovedu Toku. Teta Toka se bila sakrila u bunker, koji se nalazija u zidu Liverića gumla. Došla je doma i kraj Nike bila zadnje sate njegovog života. Ma da kažen i ovo. U to ratno vrime gotova svaka famija je imala sklonište u škalju. Tetac Niko je priminuja u 20. godini i ostavija ženu trudnu, s drobon do zubi. Umra je, a da ni dočekaja rođenje Njegovana, sina jedinca. Sin mu se rodija nepuna četri miseca iza njegove smrti. Tako je tužno završila nikadašnja velika ljubav među Nike i Toke.

NE TRIBA MU DRUGA CURA, KAD CURU IMA U KUĆI Ostala Toka mlada udovica, s nepunik dvadeset godin, živiti u velikoj famiji svekra Ive. U famiji uz dvi babe, bilo je još i Ivinik petero dice, u vrimenu od 17. do godine dan. U 1945. godini rodu nevista Toka i svekrva Milica sinove, Njegovana i Mirka. Sinu Šimi, zvanon Mimo bilo je 14. godin, šest manje od neviste Toke. Prolazile su godina za godinon. Uresa Mimo u mladića i počeja gledati za curan. U oko mu je pala Milka, Nike Begonjina. Kad je za to čuja ćaća, odmak mu je reka: „Ne triba ti druga cura, kad imamo curu u kući,“ misleći na mladu nevistu Tomicu. Slaja Ive, kad kod je moga, Tomicu i Mima na zajednički posa. I, nakon nikog vrimena, dogodila se ljubav. Pročulo se u selu da su zbabne tri mlade ratne udovice. Nadobudna narodna vlast je pozvala babicu da prigleda noseće žene, među njiman i tetu Toku. Kad je došla babica u Liveriće, Tomica je rekla: „Ko je dite napravija taj će ga i raniti“. Babica, uz pratnju narodne vlasti, je pošla ća posramljeno. Nakon nikog vrimena Toka je rodila prvo Mimovo dite. Došlo je vinčanje. Živili su u ljubavi i slogi. Rodilo se još dvoje dice.

TAJNA POVIJEST VIRA

Portret jednog penzionera

MIRKO VUČETIĆ

[ Mirko sa suprugom Danicom i kćerkom Anom na terasi „Partizanke“ 1981. godine ]

ilo je to u ratno vrijeme, na kraju velike vojne vježbe „Bandira ‘94“ kada je virska pustoš poslužila kao strateški i taktički poligon za kasnije ratne operacije. Dvadeset i dvoje uniformiranih ljudi, vojnika i časnika Hrvatske vojske, grla osušenih od prašine s Barbenjaka zasjelo je za stolove „Kotarine“. - Izvolite gospodo? – ljubazno im se nasmiješio srednjovječni konobar s brkovima. - 3 deca točenog, kaže časnik za prvim stolom. - Ja ću isto, dodaje drugi. - Cola, naručuje se dalje. Potom schwepps, kava s hladnim mlijekom, kraći espresso i mineralna, Tuborg, crno Laško, cappuccino i voda, cola … - I ja bi točeno svijetlo, bez pjene – završio je niz suhonjavi mladi vojnik za posljednjim stolom. - Evo, odmah, klimne im konobar glavom. Nekoliko se vojnika začuđeno pogledalo u isti tren. - Zar nećete zapisati narudžbe? – sumnjičavo upita časnik. - Nema potrebe, veselo odgovori konobar i gotovo u trenutak pregazi stepenište male terase. Minut-dva kasnije, elegantno se spustio stepeništem i redom poslužio dvadeset i dva vojnika. - Vama svijetla točena bez pjene, vama Tuborg, za vas cola, vama schwepps, evo i kraće kavice s mineralnom … Bez greške, virski konobar poslužio je sve vojnike. Još jednom, vojnici su se pogledali. - A, kako se vi zovete? – pita jedan.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

- Mirko, odgovori konobar. Nasmije se još jednom i vrati u prostor „Kotarine“ gdje su domaći kibici nestrpljivo čekali da im Mirko raspakira novi špil karata za briškulu, trešetu i remi te da ih redom posluži, kako–što i kada–tko od njih pije.

IZ AMERIKE BEZ PAPIRA Spomenuti konobar Mirko, punim imenom Mirko Vučetić, Jokin, od oca Jose Vučetića i majke Ivanice rođene Bašić, najpoznatiji i najdugovječniji je virski konobar. Od otvaranja „Kotarine“ 1980., tada imenom „Partizanka“, pa do umirovljenja ovog kasnog ljeta, Vučetić je profesionalno „nadživio“ i obučio više stotina sezonskih konobara i konobarica, nekoliko desetaka drugih virskih profesionalnih konobara, kuhara i kuharica, te nebrojeno drugo osoblje centralnog virskog ugostiteljskog objekta. Paralelno, posluživao je bezbrojne goste lokala i restorana, domaće i strane, te ispraćao brojne generacije virskih boćara kojima su stolovi „Kotarine“ ili „Partizanke“, poput susjednog boćališta, bili u jednakoj mjeri domaći teren, važan za uspostavljanje prijateljstva i boćarskog druženja. Svima njima, Mirko je bio sinonim „Kotarine“. Kako stanovitoj Austrijanki koju je prepoznao nakon četiri godine i poslužio je, prije nego je stigla naručiti, uobičajenim cappuccinom s natreenom, tako i domaćim ljudima kojima je osim pića znao prepoznati i dušu. Ili, tko što pije. Tako Matulo pije sve: od jutarnje pivice do večernjeg gemištića; Krsto uglavnom pije kada je badava, ili ujutro amaro i popodne gemištić; dok Spavalica pije sve što je

Vječni osmijeh

s brkovima PORTRET JEDNOG PENZIONERA

Vučetić je profesionalno „nadživio“ i obučio više stotina sezonskih konobara i konobarica, nekoliko desetaka drugih virskih profesionalnih konobara, kuhara i kuharica, te posluživao bezbrojne goste lokala i restorana, domaće i strane, i ispraćao brojne generacije virskih boćara kojima su stolovi „Kotarine“ ili „Partizanke bili domaći teren, važan za uspostavljanje prijateljstva i boćarskog druženja ljuto i što grize – šali se Mirko na račun svojih prijatelja i standardnih gostiju „Kotarine“. A, zapravo, samo je slučaj htio da Mirko ne postane jedan od viđenijih konobara u nekom od njujorških restorana ili barova u kojima bi u kasnijim noćnim satima, kao u nekim filmskim scenama, elegantno točio pića urbanim junacima posrnulima od noćnog života. Bilo je to sedamdeset i druge, kada se Vučetić ukrcao na brod i prvo kao mornar, a potom i kao mali od kamare, zaplovio svjetskim morima. No, ne zadugo. „Tenta me vrag i osta san u Americi“, priča Vučetić kako je pobjegao s broda „Jugolinije“ i zajedno s bratom Šimom radio kao pomoćnik u kuhinji u jednom talijanskom restoranu u New Yorku. Ni ta epizoda nije potrajala dugo, jer je nakon osam njujorških mjeseci, bez ikakvih papira ili pečata na pasošu, iz Amerike preko oceana avionom došao prvo do Beograda, potom do Splita i Zadra. „Moga san atomsku bombu doniti sa sobom, niko me ništa nije pitaja“, prisjeća se kako je na američki aerodrom došao bez vize te se uz pomoć jednog našeg čovjeka iz agencije ukrcao na let. U čudu su ga gledali i na beogradskom aerodromu, a nakon povratka u Zadar, kod rodbine na Bokanjac, saznao je kako mu je umro otac. Taj dan bio je pogreb na Viru. „Vezom sam tek sutradan došao doma. Bilo je to prvi put da su me vidili i čuli za mene nakon osam miseci. Odlučio sam ostati“, prisjeća se Mirko dramatičnih okolnosti povratka na Vir. Život na rodnom otoku tada nije nudio previše mogućnosti, pa se Mirko ponovno odlučio ukrcati na brod, ovog puta na „Lošinjsku plovidbu“, a zvali su ga, govori, i iz „Jugolinije“. „Bija san dobar radnik, pa me šef zvaja da dođen ponovno“, dodaje. U traženju svih potrebnih papira i matrikule, na kojima je uz prekriženo njegovo ime velikim slovima s crvenom tintom pisalo „bjegunac“, prijatelji Ive Lavić i Ivica Kapović iz Rijeke sredili su mu ukrcaj na „Lošinjsku plovidbu“ na bivšeg vodonosca „Brioni“ s kojim je plovio do Libije. Na tom je brodu počeo raditi kao konobar, a nakon jednog vijađa zaustavio ih je brod „Lučke kapetanije“, noseći telegram za Mirka.

UVIJEK DOBRE VOLJE „Javili su mi da mi je poginija brat Ratko. Bilo je to sedamdeset i pete, na Malu Gospu. Taman san podilija večeru posadi broda, u Rijeci se iskrcaja i jope poša doma“, prisjeća se. Nakon drugog povratka, Mirko je u Zadru upisao četverogodišnju večernju školu za konobara, i paralelno sezonski radio u „Punta Skali“ – prvo kao servir i konobar,

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

potom i kao konobar u rejonu hotelske sale. Pokojni Rajko Školjarev bio mu je šef, a Viranin Žarko Peruza direktor „Punta Skale“. Radeći produžene smjene na više mjesta u hotelu, Mirko je u dva sezonska mjeseca zaradio šestomjesečnu plaću, da bi, napokon, sa stečenim obrazovanjem i višegodišnjim iskustvom, u travnju 1980. počeo raditi u „Kotarini“, odnosno nekadašnjoj „Partizanki“. Kako je Miro Glavan iz „Partizanke“ otišao otvoriti zadružnu samoposlugu, današnji „Sonik“, otvorilo se radno mjesto konobara. Danica i Tonći Bašić bili su mu prve kolege u virskom kafiću i restoranu, da bi se nakon njihovog odlaska i otvaranja restorana „Viranka“, Mirku pridružio Mladen Vučetić. „I onda je bilo sve isto kao i danas, ali s manje gužve u lito nego zadnjih godin. Imali bi jednog ili dvoje sezonskih radnika za pomoć, a na zimu bi Mladen i ja sami radili. Znale su se igrati karte i na deset stolova, nediljon uglavnom boće, baš kao i danas“, priča Mirko. O drugom poslu, kaže, nikad nije razmišljao. „Volija san posao konobara. Nikad mi ništa nije bilo teško, pa nikako, osim jednom zbog operacije, nisan bija na bolovanju. Znaja san raditi i u dvi smjene, pa bi mi sin Jure nosija ručak, a ja bi od otvaranja do zatvaranja radija sam“. Iako je znalo biti naporno, obiteljska pomoć dolazila je od sina Jure te kćerki Ane i Ive, a recept uvijek jednostavan: biti smiren, dobre volje i ljubazan s gostima. „Naravno, i u dobru s ekipom“, govori Vučetić o osnovnim pravilima rada u konobarskoj struci s dodatnim naputkom za virske kartaše. U 32 godine rada u „Kotarini“ Mirko je poslužio bezbroj gostiju i donio piće za „mali milijun“ partija na kartaškim stolovima oko kojih bi se, recimo, znali okupiti stranci i vikendaši misleći kako će uslijed vike i galame partija završiti „oružanim sukobom“. „Ljudi igraju na karte pa se nakratko naljute na sve oko sebe. No, ja se nikad na nikoga nisam naljutio. Prvo, to konobar ne smije i drugo, to su sve naši domaći ljudi. Epizode s karata brzo se zaboravljaju, a ljudi i prijatelji ostajemo zauvijek“, sažima Mirko suštinu svog posla i ljudskog odnosa.

CAPPUCCINO S NATREENOM I dok su drugi dolazili i odlazili, poput Mladena Vučetića koji je uskoro napustio posao, pa Ivice Pekinog koji je radio na roštilju pa otišao drugim poslom, Mirko je sve do rata restoran činio prepoznatljivim mjestom i doživljajem. Propadanjem stare zadruge i „Partizanke“, Glavan, Mirko i Joso Bašić osnovali su novu koja se također brzo našla u financijskim problemima, pa je Bašić preuzeo restoran kao dio tvrtke „Bašić centar“. Sada kao „Kotarina“, restoran je s Mirkom i konobaricom Danom Radović, Čurlinkinom,

[ Gore: Slavljenička torta za najdugovječnijeg virskog konobara. Lijevo: Mirko sedamdesetih godina kao mornar na „Jugoliniji“. Desno: S kolegama Albertom i Zoranom u „Kotarini“ ]

ponovno radio devet godina. U tom je razdoblju cijeli restoran renoviran s uređenjem terase i „diskom“, a nakon preuzimanja vođenja restorana, Općina Vir je preko tvrtke „Vir turizam“ restoranu i kafiću dala novi život i sadašnji izgled. Prvo Marino Rukavina kao direktor općinske tvrtke „Vir turizam“, potom i Zdenko Mičić kao sadašnji direktor, „Kotarinu“ su renovirali i podarili joj novi ugostiteljski šarm i sjaj. I opet su neki novi konobari i konobarice, kuhari i kuharice te sezonski radnici, posluživali goste u „Kotarini“ i drugim ugostiteljskim objektima tvrtke, ali samo je jedan čovjek prošao kroz sva razdoblja virskog restorana; kroz uspone i padove, zatvaranja i uređenja, ili jutarnje, dnevne i noćne smjene.

„Bilo je uvijek dobro, i prije i sada. Nekad s više posla, nekad s manje, ali uvijek dobro“, kaže 61-godišnji Mirko. „Nedostajat će mi Mirkov prvi jutarnji kakao“, kazao je direktor Mičić na oproštaju i proslavi umirovljenja kojega su za najdugovječnijeg virskog konobara priredili tvrtka i djelatnici „Vir turizma“. „Dični i pristojni čovjek koji je obilježio ugostiteljsku i turističku prošlost otoka Vira“, dodao je doajen virskog sporta Tomislav Bašić, koji je s Mirkom, što uz kartaški stol, što na zogu boćališta, proveo tridesetak godina. „Cappuccino s natreenom“, dodala bi stanovita Austrijanka kada bi za to bilo potrebe. Mirko bi je prepoznao i nakon četiri godine, te je poslužio i prije nego bi stigla naručiti. PORTRET JEDNOG PENZIONERA

Flower Power reportaža Kako je kipar Vlado postavio virsku kamenu izložbu na jedan dan i kako je hipi komuna izazvala grešku u prijevodu

asno ljeto neumoljivo je grijalo i kroz zatvorene škure. Snovi su me vodili kroz podsvjesne avanture, kad me je iznenada trgnula Marimba sa službenog iPhonea. Još snen, u jedva osam manje kvarat ujutro, gledam na monitor. Nije broj 203, 204, a nije ni 205, 206 ili 207, ili bilo koji drugi službeni ili memorirani broj. „U Crnu Goru takve šalje na robiju“ – sjetim se u jednoj Rambovoj pjesmi primjerene kazne za ovog telefonskog manijaka. Srećom, novinarski poziv i dugi staž svojevrsnog magneta za ispovijedi svake vrste kod čovjeka stvore određene sklonosti. - Molim? – pristojno se javim. - Ovdje Vlado Horvatović iz Ivanić-Grada. Na Viru sam i imam jednu dobru priču za vas, kaže glas s druge strane. - Kakvu priču? – pitam dok pokušavam doći k sebi. - Pa, znate, ja sam amaterski kipar i napravio sam morske skulpture na Radnjači. Ljudi se dive mom radu, hvale ga, a meni to daje unutarnji osjećaj mira i sklada, budistički rezonira moj sugovornik. Sjetim se tada reportaže s jednog portala koju sam pročitao prije koji dan. U Petrčanima su, pisalo je, preko noći niknule morske skulpture, a da stvar bude zanimljivija – nitko nije vidio osobu koja ih je izradila. Nisam ni ja, ali sam ga, makar i u ovo rano jutro, barem čuo.

[ Vlado strpljivo postavlja ovu ﬁguru ptice]

Morski stec´ci

KAMENE FIGURE Vozim se Radnjačom pokušavajući pronaći morske skulpture. Gledam prema obali i ništa mi ne pada u oči, pa se okrećem kod plaže na Biskupljači na kojoj je prije koju godinu Viktor Aloj spalio televizor, primjerak „Slobodne“, proglasio se kraljem čovječanstva i potom odrekao krune. Uspostavljam telefonski kontakt s kiparom Vladom i zaključujem kako sam ga mimoišao za kojih dvjestotinjak metara. Vraćam se i silazim na plažu. Ima preko trideset Celzijusa i primjećujem kako sam jedina odjevena osoba. Desetak ljudi lijeno se valja po šljunku. Prilazi mi čovjek u jarko narančastim i kariranim kupaćima s američkom zastavom omotanom oko glave. Ima žućkaste brkove, snažne je građe i odmah se predstavlja:

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

- Vlado, kaže. - Kažo, kažem. - Ovo su moje skulpture, govori mi pokazujući na hrpu postavljenog kamenja u plićaku plaže na Radnjači. Kao nekim čudom, najveći komadi kamenja elegantno leže na manjima u nizovima koji, doslovno i simbolički, predstavljaju ptice, ljude, životinje i sve što Vladi padne na pamet. Komade kamenja metodom slučaja i pokušaja vadi s morskog dna i slaže ih jedne na druge kako bi dobio odgovarajuću figuru. Potom neko vrijeme uživa u promatranju, fotografira ih mobitelom, odgovara na pitanja znatiželjnika, i na kraju ih sam razmontira kako se ne bi srušili i ozlijedili nekog kupača.

[ Češko-bosanski turisti pomamili su se za umjetnikom ]

[ U društvu kamenih ljudi, ptica i životinja na Radnjači ]

- Teži komadi nose strukturu, objašnjava mi, ali uvijek moram biti na oprezu. Ove morske kaktuse, kako ih naziva autor jer niknu i nestanu u jedan dan, a možda je bolje reći – morske stećke, s obzirom na građu i motive, Vlado radi već pet-šest godina. Počeo je u Žitnoj, nastavio na Kozjaku, Torovima, Privlaci, Petrčanima i Radnjači. - Potaknulo me igranje s kamenjem i ukrašavanje prirodnim materijalima. Ne biram komade, već uzimam kamen kako mi se nudi, priča mi Vlado. I tako, nakon dužeg olimpijskog ciklusa bavljenja s kamenjem i s dosta prakse, 59-godišnji željezničar HŽ-a pred mirovinom odlučio je izaći pred javnost i prepustiti se njezinom sudu. - Nije loše, čuje se sa strane. - Was ist das? Giraffe? - Nije. To je gladna ptica. - Stari pas s velikim ušima. - Šeks. Vlado ignorira nagađanje oko simbolizma posljednjeg primjerka kojega je na brzinu sastavio u plićaku, pa ga razgledava tražeći neku udubinu ili ravniji komad kamena na koji će, eventualno, smjestiti dodatni komad. U jednom trenutku, učinilo mi se, gotovo da ga je upitao „tko si ti?“

NEMA ODMORA U BOŽJOJ HLADOVINI Kako „umjetničko ludilo“ nikad nije osamljeni slučaj, tako nam se u razgovoru pridružio simpatični dječarac Arijan.

[ Dok je Vlado konstruirao, Arijan je dekonstruirao ]

Još dok je Vlado demonstrirao postavljanje skulptura i poziranje pred fotoaparatom, Arijan je vrijedno popravljao srušene skulpture iznova im dajući život i trenutno značenje. - Bilo mi je dosadno na plaži, pa sam se odlučio zabavljati, govori mi 11-godišnji Arijan iz Osijeka. - Arijan je moj umjetnički šegrt. Vrijedan dječak, a pokušavaju i drugi, svjedoči Vlado o epidemiji. No, tko god i gdje god da je postavljao morske skulpture, veći niz ili viši kameni oblik od Vlade još nitko nije napravio. Tako je najveći komad ikad postavljen na Viru i okolici imao blizu tri metra, a nosilo ga je deset komada kamenja. U Petrčanima je napravio pedesetak skulptura duž cijele obale i tako dospio na naslovnicu portala, a bilo bi i većih komada da Vlado, kad ode doma u Ivanić-Grad, može nesmetano vježbati s kamenjem. No, taj grad u Zagrebačkoj županiji s dugom tradicijom školstva nema kamenja, pa se Vlado snalazi s drvenom, staklenom i drugim građama. I dok virski kipar tako ljetuje postavljajući kamene gromade na plažama, gospođa Barica, Vladina poštovana supruga, zaziva Svetog Jakova, Pavla, Petra i druge zaštitnike umjetnika, misionara, izrađivača šatora i protiv zmijskih otrova, pokušavajući dokučiti zašto normalan čovjek troši energiju na zvizdanu umjesto da se, poput drugih, odmara u Božjoj hladovini.

FLOWER POWER FILOZOFIJA Za razliku od Vlade, koji strastveno crnči na „plus 30“ potvrđujući osnovne principe dinamike energije, njemački ljubitelji Flower Power filozofije naoružani klasičnim modelom VW kombija ovog su ljeta okupirali put prema Lozicama izležavajući se usred borovika, pjevušeći hitove Janis Joplin i „duvajući sve u 16“. Nakon što je njihova nazočnost uzbunila susjede i vatrogasnog zapovjednika Glavana, isti su brzo uklonjeni – rekli bi u svakoj pristojnijoj PU, ali duh njihove hipi komune kao da se podmuklo uvukao u pristojan svijet. Već sutradan, u pripremi virske brošure za strane turiste, umjesto Municipality Vir u značenju Općine Vir, tako je osvanuo prijevod Community Vir. Srećom po virski turizam i grešku u prijevodu, ista je brzo uklonjena – rekli bi u svakoj pristojnijoj PU, ali duh pogrešnog prijevoda kao da se podmuklo uvukao u pristojan svijet. Dva dana kasnije, u pripremi novog broja „Virskog lista“, umjesto uobičajenog navođenja općinske tvrtke za poduzeća u vlasništvu Općine Vir, napisao sam – komunalna poduzeća. MORSKI STEĆCI

6. TRADICIONALNA VIRSKA BICIKLIJADA

SVIMA USPOMENE, MOUNTAIN BIKE U ZADAR [ Oko 14 sati krenulo se s „Branimira“ ]

„Krasna nagrada. Bicikl je zaista odličan, tako da sigurno dolazim i sljedeći put“, kazao je dobitnik glavne nagrade, bicikla Mountain Bike, Slaven Meštrović iz Zadra koji je svojedobno kao biciklistički junior odvozio i prestižno seniorsko natjecanje „Jadranska magistrala“

radicionalna 6. biciklijada Zadar-Vir krenula je 29. rujna sa zadarskog „Branimira“ oko 14 sati, a dva sata kasnije svi su biciklisti i biciklistički rekreativci bili na okrijepi kod virskog plažnog bara „Na Mulu“. Ovogodišnje jesensko izdanje virske biciklijade tako je okupilo 120 biciklista iz Vira, Zadra, cijele Županije i Hrvatske, uključujući veći broj biciklista iz Slovenije i Austrije te grupu Nijemaca koji na biciklijadi sudjeluju posredstvom turističke agencije „I.D. Riva Tours“. Za vraćanje izgubljenih kalorija pobrinuo se šef kuhinje iz restorana „Kotarina“ Tome Bašić koji je biciklistima pripremio porcije pašte-fažola, a organizatori biciklijade – Općina Vir i Ured Turističke zajednice Općine Vir – biciklistima su podijelili nagrade. Glavnu nagradu, bicikl Mountain Bike vrijedan oko 2,500 kuna, dobio je 45-godišnji Slaven Meštrović iz Zadra, pa će mu prvo sudjelovanje na virskoj biciklijadi ostati u posebno lijepom sjećanju. „Krasna nagrada. Bicikl je zaista odličan, tako da sigurno dolazim i sljedeći put“, kazao nam je ovaj bivši biciklistički natjecatelj koji je svojedobno kao junior odvozio i prestižno seniorsko natjecanje „Jadranska magistrala“. Dok je Meštroviću pripao bicikl, kompleti biciklističke opreme s prigodnom majicom, biciklističkom kacigom, džepnom svjetiljkom, stop svjetlom za bicikle i lokotom, otišli su u ruke Franka Grancarića, Josipa Nestića, Luke Franova, Ivana Džaje, Luke Markulina, Marije Anić, Ivana Colića, Wernera Rohlanda i Mareka Pozdzika. Nagrade im je uručio direktor virskog Ureda TZ-a Šime Vučetić, a sretne dobitnike izvlačio je tajnik Biciklističkog kluba „Sveti Donat“ Ivan Krpina, koji se od prve biciklijade javlja kao suorganizator ove manifestacije. „Druge općine u Zadarskoj županiji jednostavno nisu znale prepoznati vrijednost ovakvog druženja koje promovira biciklizam kao sport i rekreaciju, te zdrav život kao vrijednost, stil i opredjeljenje. Općina Vir jest, i zato smo nakon njihove inicijative tu na svakoj biciklijadi. Krenuli smo sa svega 20-ak sudionika na prvoj biciklijadi, a sada ih redovito imamo više od stotinu, pa je to najbolji pokazatelj

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

NIJE BIO NEKI PROBLEM

ozio je drugi put biciklijadu Zadar-Vir, i nije ga zanimao svaki detalj oko razdaljine koju mora preći, no 6,5-godišnjem Roku Zubčiću iz Islama Latinskog broj prijeđenih kilometara ionako nije bio bitan. Njegovom godinu i pol dana starijem prijatelju i nerazdvojnom suputniku Luki Periću iz Zadra još i manje. Ono što su obojica gotovo u glas utvrdili, zadovoljstvo je zbog uspjeha i prisjećanje na poteškoće kod uspona na Virski most. No, oni su ga junački odradili. „Uh, bila je teška ta uzbrdica. Jedva smo je izvukli, a sve drugo nije bio neki problem“, rekli su nam ovi mali i veliki junaci tradicionalne virske biciklijade.

uspjeha i promoviranja naše ideje. A ona je jednostavna: koristiti što manje automobil, odnosno što više se služiti biciklom“, kazao je Krpina. Uz Općinu Vir, virski Ured TZ-a i BK „Sveti Donat“, doprinos ovoj tradicionalnoj manifestaciji biciklističkog sporta i zdravog načina života dali su, kao i uvijek, virska općinska tvrtka „Vir turizam“, služba Hitne pomoći iz Zadra i djelatnici prometne policije iz PU Zadarske. Sljedeća biciklijada, sedma po redu kao Božićna, organizirat će se 26. prosinca 2012. godine.

MANJE AUTOMOBILA, VIŠE BICIKLA

V [ Prvi biciklisti na Virskom mostu ]

[ Olakšanje nakon uspona na most ]

eć smo pisali o velikom hrvatskom i jugoslavenskom biciklističkom šampionu Šimi Bajlu, koji je na ranijem proljetnom izdanju virske biciklijade odvozio nekoliko kilometara do otoka kao znak podrške ovoj biciklističkoj manifestaciji. Ovog puta, 73-godišnji Bajlo navukao je biciklističku opremu i odvozio cijelu dionicu od Zadra do Vira. Je li bilo problema? – pitali smo Bajla. „Ma kakvi. Imam ja više kilometara prijeđenih na biciklu nego ukupno kao pješak i vozač automobila. Ne mogu voziti kao nekad, ali dvadesetak kilometara uvijek mogu potegnuti“, kazao je legendarni zadarski biciklist. S njim u društvu na cilj je došao 65-godišnji Miše Volarević, Zadranin koji ponosno ističe kako ne propušta virsku biciklijadu. „Tu sam od prve biciklijade, jer je za mene najveća nagrada ovo druženje sa svim ljubiteljima biciklizma. Čeličimo se i lijepo osjećamo po dolasku na Vir, pa se iskreno zahvaljujem Općini Vir i drugim organizatorima na ovoj ideji“, kazao je. Dva su džentlmena, naravno, bila i u društvu dvije dame: 62-godišnje Mirjane Belić i tri godine starije Lorete Belić. Upoznale su se na biciklijadi, a osim istog prezimena dijele strast i ljubav prema biciklizmu. „Kad sam rekla mojoj obitelji da idem na biciklijadu, rekli su mi: blago tebi. Svi smo ljubitelji biciklizma“, kazala nam je gospođa Mirjana, dok se gospođa Loreta mogla pohvaliti kako je na biciklijadu došla iz – Švicarske. „Kad god mogu dođem na virsku biciklijadu. Kako živim u Švicarskoj, nisam mogla doći prvi put, ali zato jedva čekam sljedeću“, dodala je uz jednostavnu poruku: manje automobila, više bicikla.

[ Pašta-fažol za sve sudionike ]

[ Tajnik Krpina, veteran Bajlo i pomladak BK „Sveti Donat“ ]

BICIKLIJADA

7. TRADICIONALNA VIRSKA BICIKLIJADA

PRVA BICIKLIJADA I ODMAH GLAVNA NAGRADA NAGRAĐENI & SUDIONICI

lavna nagrada otišla je u ruke Slavena Meštrovića iz Zadra, kompleti biciklističke opreme pripali su Franku Grancariću, Josipu Nestiću, Luki Franovi, Ivanu Džaji, Luki Markulinu, Mariji Anić, Ivanu Coliću, Werneru Rohlandu i Mareku Pozdziku. Sudjelovali su, redom, prijave, Mladen Karlovčec, Dominik Mišević, Toni Alili, Luka Golem, Antonio Babić, Tomislav Šimunić, Kevin Bilić, Pero Bilić, Boris Gičevski, Roberto Švarc, Lucija Pekić, Mario Grzunov, Damir Eror, Luka Mrkić, Ivana Anić, Antonio Pavić, Tihomir Kolinbatović, Miše Volarević, Zdenko Mišković, Ivan Borović, Filip Kombura, Đani Matešić, Neven Dokoza, Nina Dokoza, Danijel Bajlo, Diana Drašner, Antun Drašner, Davor Katić, Nebojša Bakula, Srećko Petrov, Zvonko Škorić, Rafael Lipovac, Idenej Radoš, Marija Fantina, Romeo Fantina, Suzana Rotim Lončar, Tamara Odić, Zrinka Krneta, Boris Krneta, Dino Krneta, Toni Krneta, Mirjana Belić, Loreta Belić, Slaven Pedić, Dražen Pranjković, Božo Vidov, Frane Rudić, Marino Rukavina, Mirza Memić, Ivan Smojver, Damir Sanković, Joško Bačić, Slaven Bačić, Ivan Perić, Karla Perić, Lana Perić, Vladimir Balorda, Igor Rujak, Damir Dimlić, Mislav Korona, Nino Mihalčić, Karmela Zuanović, Aleksandar Gospić, Luka Zubčić, Roko Zubčić, Luka Pedić, Tino Pedić, Ivan Grgić, Ante Periša, Antonio Katuša, Ivan Kokić, Mihovil Stagličić, Denis Peroš, Tomislav Petrić, Neven Pavić, Ivan Zubčić, Dino Zubčić, Šime Bajlo, Joso Vukić, Nenad Petrić, Josipa Šintić, Tea Šintić, Slavko Lukin, Renate Bugarsitz, Erwin Bugarsitz, Ros Vouilleme-Braun, Theresia Hofmeister, Johann Hofmeister, Agnes Stadler, Rudolf Stadler, Klaus Zabel, Silke Zabel, Ernst Durr, Silvia Wenk, Heike Leidel, Hans Schlecker, Valter Roscheisen, Hannelor Roscheisen, Roland Dorr, Slawomir Lange, Katarzyna Flange, Danuta Ozdzik, Andrzej Czajka, Ewa Czajka, Kristina Uetz, Ralph Blasche, Tatjana Turkalj, Ivica Marković, Marta Gundić i Rino Nedoklan.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

„Nedavno sam počeo trenirati u Klubu, ali nisam osjećao umor. Odvozio sam bez problema iako je ovo moja prva biciklijada Zadar-Vir“, kazao je 13-godišnji Dominik Plentaj, sretni dobitnik Mountain Bikea

oš je jednom tradicionalna biciklijada na relaciji Zadar-Vir za bicikliste i biciklističke rekreativce svih uzrasta pokazala puni smisao i svrhu. Njezino ukupno sedmo izdanje i posljednje ovogodišnje kao „Božićna biciklijada“, okupilo je po prekrasnom subotnjem sunčanom jutru 132. biciklista koji su unutar dva sata prevalili dionicu dugu 26 kilometara, a potom su se po dolasku na Vir osvježili i okrijepili u restoranu „Kotarina“. Kuhari i konobari „Kotarine“ biciklistima su pripremili osvježavajuće napitke i porcije pašte-fažola, a organizatori biciklijade – Općina Vir i Ured Turističke zajednice Općine Vir – po dobrom običaju najsretnijima su podijelili nagrade. Iz ruku direktora virskog Ureda Turističke zajednice Šime Vučetića i djelatnika Ivana Čepića izvučeni listić s brojem 18 otkrio je na tomboli ime glavnog dobitnika: Dominik Plentaj 13-godišnji je učenik je OŠ „Šime Budinića“, od prije mjesec i pol član je i Biciklističkog kluba „Donat“, pa je „Fujiev“ Mountain Bike, kako kaže, došao u ruke. „Nedavno sam počeo trenirati u Klubu, ali nisam osjećao umor. Odvozio sam bez problema iako je ovo moja prva biciklijada Zadar-Vir. Naravno, sretan sam zbog nagrade“, nije krio zadovoljstvo Dominik. Dok je Plentaju pripao bicikl, kompleti biciklističke opreme s prigodnom majicom i biciklističkom kacigom, otišli su u ruke Duje Kalca, Šime Glavana, Duje Morića, Daniela Filića, Matea Radovića, Nevena Pavića, Remigia Kotlara, Roka Zorovića i Antonia Katuše, a jednom sudioniku biciklijade nagrade nisu ni trebale. Dovoljno mu je bilo voziti bicikl u društvu oca Željka, malo se odmoriti ispred „Kotarine“, i potom opet u Zadar. 6,5-godišnji Luka Škara po prvi put je sudjelovao na biciklijadi, ali je kondiciju prethodno brusio na Velebitu i gradskim biciklijadama u Zadru. Na Viru je bio, kaže nam, jedini predstavnik svojeg „1.d“ razreda, a odvozio je oko 2 kilometra. Uz Općinu Vir, virski Ured TZ-a i biciklističke klubove „Sveti Donat“ i „Zadar“, doprinos 7. virskoj biciklijadi dali su i virska općinska tvrtka „Vir turizam“, služba Hitne pomoći iz Zadra i djelatnici prometne policije iz PU Zadarske.

[ Gore: opuštajući spust nakon uspona na Virski most. Sredina: Svi dobitnici nagrada na 7. virskoj biciklijadi; Dominik Plentaj, Duje Kalac, Šime Glavan, Duje Morić, Daniel Filić, Matea Radović, Neven Pavić, Remigio Kotlar, Roko Zorović i Antonio Katuša. Dolje: Biciklisti na startu u Zadru na Branimirovoj obali. ]

DRUGA NAJMASOVNIJA BICIKLIJADA

a posljednjem ovogodišnjem izdanju tradicionalne biciklijade Zadar-Vir okupilo se 132. sudionika, što je za jednog biciklista manje od rekordne svibanjske na kojoj je sudjelovalo 133. biciklista i rekreativaca iz cijele Hrvatske i Europe. Svibanjska biciklijada iz 2012. godine ostat će upamćena i kao rekordna kada su u pitanju biciklisti i rekreativci iz inozemstva, jer je samo posredstvom Turističke agencije „I.D. Riva Tours“ na biciklijadu došla grupa od 22 biciklistička rekreativca iz Njemačke, uz standardno sudjelovanje virskih vikend-gostiju iz Slovenije i Austrije. Da su i ovom prilikom na Božićnu biciklijadu 2012. došli tradicionalni biciklistički gosti iz Njemačke, rekord bi bez sumnje bio znatno premašen.

BICIKLIJADA

26. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIR

PRORAČUN ZA 2013. GODINU REKORDNIH 52,9 MILIJUNA KUNA Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćen je Proračun Općine Vir za 2013. godinu u rekordnom iznosu od 52,9 milijuna kuna, dok je trećim Izmjenama i dopunama Proračuna Općine Vir utvrđen novi iznos prošlogodišnjeg proračuna od 40,5 milijuna kuna, što je najveći realizirani proračun od osnivanja Općine Vir

roračun Općine Vir za 2013. godinu iznosit će 52,9 milijuna kuna, dok je trećim Izmjenama i dopunama proračuna Općine Vir utvrđen novi iznos prošlogodišnjeg proračuna od 40,5 milijuna kuna, što je najveći realizirani proračun od osnivanja Općine Vir – najzanimljivije su „stavke“ s posljednje sjednice Općinskog vijeća Općine Vir u 2012. godini. 26. sjednica Općinskog vijeća održana u drugoj polovici prosinca ponudila je, osim utvrđivanja rekordnih proračunskih iznosa za 2012. i 2013. godinu, i mnoštvo drugih odluka vezanih uz prihvaćanje financijskih izvješća i planova trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Općine Vir, programe njihovog rada, Odluku o pokrivanju gubitka općinskih tvrtki temeljem ranije Odluke iz 2011. godine, imenovanje komisije za popis imovine i obveza Općine Vir, te Odluke o oslobođenju od komunalnog doprinosa za izgradnju javne rasvjete naselja Žitna iz TS „Žitna-2“ u Viru i naselja Bobovik iz TS „Bobovik“ u Viru.

USKORO JAVNI UVID U PPU No, kao i uvijek, počela je aktualnim satom i prigovorom vijećnika Šime Buškulića i Dina Bašića zbog kasnog dostavljanja zapisnika i dnevnog reda 26. sjednice, pa je Buškulić odbio sudjelovati u glasanju po svim točkama dnevnog reda, izuzev onim proračunskim. „Činjenica je kako se ova situacija stalno ponavlja“, kazao je Bašić ukazujući na zakonom utvrđen rok slanja materijala i kršenje poslovnika Općinskog vijeća. „Općina i općinske tvrtke su dinamični sa stalnim promjenama u financijskim stavkama, otud i kašnjenje s dostavom materijala koji se morao precizno utvrditi“, odgovorio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović. Dnevni red Općinskog vijeća prihvaćen je s devet glasova „za“ i tri glasa „protiv“. „Kakva je situacija s procesom donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Vir?“ – pitao je na aktualnom satu vijećnik Veseljko Orlić, a načelnik Kapović odgovorio je kako su zadnje pripreme u tijeku uz obavljene konzultacije s ravnateljicom Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije Nives Kozulić. „Izmjene PPU-a trenutno su bazirane na nove zone i uvjete građenja novih objekata, s obzirom kako novi zakon ima za cilj legalizaciju objekata. Očekujemo kako bi

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

javni uvid u novi prijedlog Izmjena i dopuna PPU-a mogao biti održan već u siječnju“, još je dodao Kapović. Vijećnik Buškulić ukazao je i na problem divljih svinja koje su u posljednje vrijeme viđene čak i na mjesnom groblju, a upućen je kako o problemu divljih svinja treba konzultirati Lovačko društvo „Zec“. Vijećnika Karmela Olića zanimalo je zatvaranje za promet novouređenih putova u sjeverozapadnom dijelu otoka, pa je pitanje bilo jednostavno: komu se treba obratiti za ključ? Ključevi za otvaranje pristupa na navedene putove mogu se dobiti kod virskog DVD-a, Lovačkog društva „Zec“, u Općini Vir i komunalnim tvrtkama, te se treba najaviti barem 24 sata unaprijed – odgovoreno je uz opasku kako spomenuti putovi moraju biti zatvoreni kako se ne bi događale nekontrolirane devastacije u tom dijelu otoka.

PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA Vijećnika Bašića zanimalo je i pitanje troškova izgradnje nove zgrade ambulante i dječjeg vrtića. Prema prvobitnom ugovoru, odgovorio je načelnik Kapović, trošak je iznosio 4,1 milijuna kuna, a uz aneks ugovora koji se morao napraviti zbog zastarjelog projekta i novih radova, konačni iznos radova iznosi 5,2 milijuna kuna, i to bez dodatnih troškova opremanja objekta. Načelnik je napomenuo kako bi, prema izvođaču radova, objekt trebao biti otvoren u siječnju 2013. godine. Nakon aktualnog sata vijećnici su prešli na vijećanje po točkama dnevnog reda. Tako je u trećim ovogodišnjim Izmjenama i dopunama Proračuna Općine Vir utvrđen novi proračunski iznos od 40.598.748,00 kuna uz deset vijećničkih glasova „za“ i tri „protiv“. „Ovo je najveći realizirani proračun od osnivanja Općine Vir“, istaknuo je načelnik Kapović objašnjavajući kako se podbačaj u odnosu na prethodno prihvaćen proračun očituje u porezu na promet nekretnina, te istaknuvši kako su prihodi iz komunalnog i vodnog doprinosa u stalnom porastu. Velika stavka rashoda u iznosu od 4,5 milijuna kuna odnosi se na zemljište darovano za putove Općini koji se knjiže kao prihodi od donacija, a ujedno i rashoduju kao nabavka zemljišta za pristupne putove u procesu legalizacije. Za svako ovo zemljište morala se izvršiti procjena vještaka. Druge veće izmjene odnose se na održavanje komunalne opreme i infrastrukture zbog povećanja komunalne imovine, te potrebe u kulturi i

6 MILIJUNA KUNA ZA CESTU D306

a aktualnom satu 26. sjednice Općinskog vijeća vijećnik Bašić postavio je pitanje tijeka radova na rekonstrukciji ceste D-306, te troškova i načina njihovog financiranja. Načelnik Kapović kazao je kako je radove na rekonstrukciji ceste D-306 inicirala Općina Vir u dogovoru s državnom tvrtkom „Hrvatske ceste“. „Općina je izradila i financirala cjelokupnu dokumentaciju s oko 400 tisuća kuna koja se sastoji od projektne dokumentacije izvanrednog održavanja, elaborata o izvlaštenju dijela čestica zemljišta uz prometnicu D-306, projektne dokumentacije rotora i nogostupa, te projektiranja i dobivanja lokacijske, odnosno građevinske

sportu gdje je planirano manje novca za „Virsko ljeto“, te razne udruge civilnog društva. Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćen je i Proračun Općine Vir za 2013. godinu u iznosu od 52.904.000,00 kuna uz planiranje povećanja prihoda u stavci komunalni doprinos, u prvom redu zbog procesa legalizacije nezakonito izgrađenih objekata. Proračun je prihvaćen s deset glasova „za“ i tri „protiv“. Predstavljen je i usvojen Plan razvojnih programa Općine Vir za razdoblje od 2013. do 2015. godine koji na jednogodišnjoj razini predviđa investicije iz vlastitih sredstava, i to za mjesnu vodovodnu mrežu i odvodnju fekalnih voda, otkup zemljišta za javne potrebe, prostorno planiranje i detaljne planove, potom za dodatna ulaganja na lokalnim cestama, ulaganja u protupožarne putove, izgradnju ambulante i vrtića, mjesnog groblja, sportsko-rekreacijskog centra, opremanje

dozvole za objekt javne rasvjete uz navedenu prometnicu. Uz troškove od 100 tisuća kuna za projekt brojanja prometa, izgradnje javne rasvjete i stručni nadzor, ukupni troškovi iznose oko 3,6 milijuna kuna, a sami radovi na rekonstrukciji ceste D-306 oko 13,8 milijuna kuna“, istaknuo je načelnik Kapović i naveo kako će u procesu izvlaštenja naći oko 11,500 m² zemljišta uz cestu D-306 s dodatnim planiranim troškovima od oko 8 milijuna kuna. Tako bi ukupni iznos ulaganja u rekonstrukciju ceste D-306 iznosio 25 milijuna kuna, pri čemu će Općina Vir participirati s oko 6 milijuna kuna.

javnih površina, izgradnju osnovne škole, uređenje centra otoka Vira, izgradnju infrastrukture u proizvodnoj zoni „Gračić“ i „Grbe“, prometnu studiju otoka Vira i izgradnju javne rasvjete. Procjena je kako će u 2013. godini ulaganja iznositi oko 22,3 milijuna kuna, a u 2014. i 2015. godini po 39,9 milijuna kuna. Plan razvojnih programa prihvaćen je s deset glasova „za“, jednim suzdržanim i dva „protiv“. Kako je već spomenuto, vijećnici su na ovoj sjednici prihvatili i financijske planove komunalnih poduzeća i ustanova kojima je Općina osnivač za 2013. godinu, a prihvaćen je i program rada Turističke zajednice Općine Vir s financijskim planom za 2013. godinu. Na samom kraju sjednice vijećnici su izglasali i dvije odluke koje se odnose na oslobađanje od komunalnog doprinosa za radove na izgradnji javne rasvjete u naseljima Žitna i Bobovik.

OPĆINSKO VIJEĆE

25. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIR

1,850 KUNA ZA PRIKLJUČAK NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE Usvojenom Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine, korigirana je njihova cijena u skladu sa zakonskim propisima. Tako sukladno Zakonu o vodama, naknada za priključenje na komunalne vodne građevine sada iznosi 25% prosječne bruto plaće, odnosno oko 1,850 kuna

olaganjem vijećničke prisege Igora Vučetića iz HNS-a, koji je zauzeo mjesto vijećnika Drage Dumančića iz HSP-a, započela je 25. sjednica Općinskog vijeća Općine Vir održana krajem listopada. Vučetić je tako dogovorno preuzeo Dumančićevo vijećničko mjesto, kao predstavnik koalicijskog partnera s prošlih lokalnih izbora za Općinsko vijeće Općine Vir, i odmah na aktualnom satu postavio pitanje o razlozima dugotrajnosti završetka izrade izmjena i dopuna PPU-a te planiranog uređenja turističkih zona. „Izmjena i dopuna PPU odužila se zbog stupanja na snagu novog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U skladu s njim nastojat ćemo u novi PPU uvrstiti sve stavke koje će omogućiti bržu i lakšu legalizaciju“, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, dok je na temu turističkih zona naveo kako će se one nastojati urbanizirati uz izgradnju potrebne infrastrukture. Tako je za turističku zonu Srpljica već naručena izrada master plana koji će, kazao je načelnik Kapović, biti prezentiran u prosincu. Kako se na Srpljici planira izgradnja kampa sa svim pratećim sadržajima, otkupljivat će se zemljište prostorne veličine najmanje 150,000m². Vlasnici zemljišta moći će prodati svoje zemljište, dati ga u najam, ili uzeti udio u poduzeću „Vir turizam“, još je istaknuto uz napomenu kako će javnost o svim detaljima biti pravodobno obaviještena.

za objekte koji su vidljivi na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave od 21. lipnja 2011. godine. Za te objekte uspostavlja se jedinstvena cijena komunalnog doprinosa od 40 kn/m³, i to neovisno o zoni u kojoj se objekt nalazi. Uz mogućnost obročnog plaćanja komunalnog doprinosa, što do sada nije bio slučaj, odobrava se i popust u iznosu od 25% za vlasnike koji se odluče na jednokratno plaćanje, dok su članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja oslobođeni plaćanja doprinosa ako tim objektom rješavaju stambeno pitanje. Odlukom se također omogućava oslobađanje plaćanja doprinosa za investitore koji grade poslovne prostore, odnosno za one koji udovoljavaju uvjetima navedenima u Programu poticaja i subvencija u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Za sve novoizgrađene objekte vrijedit će uvjeti Odluke o komunalnom doprinosu koja je na snazi. Raspravom o 6. točki dnevnog reda i usvojenom Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine, korigirana je njihova cijena u skladu sa zakonskim propisima. Sukladno Zakonu o vodama, naknada za priključenje na komunalne vodne građevine iznosi 25% prosječne bruto plaće, odnosno oko 1,850 kn. Dodatno su virski vijećnici u točkama 7. i 8. dnevnog reda usvojili i Odluke o oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju građevina Javne rasvjete u naseljima Prezida i Velika Slatina.

NOVE CIJENE KOMUNALNOG DOPRINOSA

STIPENDIJE, POTPORA I BOŽIĆNICE

U raspravama po 15 točaka dnevnog reda , prvo je usvojena Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna Općine Vir za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine. Naglašeno je kako su rashodi puno manji od prihoda zahvaljujući, među ostalim, prebačenom višku prihoda od oko 6 milijuna kuna iz 2011. godine. Ukupno uzevši, dodano je u Izvješću, prihodi su ostvareni u iznosu od 18%, jer naplata planiranih sredstva od naknade za priključenje na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu još uvijek nije pokrenuta. Vijećnici su također prihvatili i financijska izvješća trgovačkih društava „Čisti otok“ i „Vir održavanje“ za 2011. godinu, te izmjenu i dopunu financijskog plana dječjeg vrtića „Smješko“. Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu definirane su nove cijene komunalnog doprinosa

Na 25. sjednici Općinskog vijeća Općine Vir izglasan je i niz odluka socijalne tematike. Prvo je Odlukom o stipendiranju studenata potvrđeno kako mjesečni iznosi stipendija ostaju isti kao i prošlih godina, što znači kako će Općina Vir izdvajati 800 kn za studente koji studiraju u Zadarskoj županiji, 1,200 kn za studente koji studiraju na fakultetima izvan Zadarske županije, dok će svi studenti s odličnim uspjehom ostvariti pravo na dodatnih 400 kn. Odlukom o financiranju udžbenika i školske opreme regulirana je isplata 1,500 kn po učeniku u školskoj godini 2012/2013. Vijećnici su izglasali i Odluku o dodjeli novčane pomoći za kupnju dječje opreme za novorođene u 2012. godini, po kojoj će se za prvorođeno dijete isplaćivati 7,500 kn, a za drugo i svako sljedeće dijete iznos će se povećavati za 7,500 kn.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

NOVI DIREKTOR PODUZEĆA ČISTI OTOK

KAD ĆE NOVI VRTIĆ?

bog zdravstvenih razloga dosadašnji direktor komunalnog poduzeća „Čisti otok“ Željko Buškulić zatražio je razrješenje s dužnosti, pa je za novog direktora tvrtke izabran Željan Kalac. „Novi direktor ima sve potrebne kvalifikacije i iskustvo za radno mjesto direktora komunalnog poduzeća“, kazao je načelnik Kapović predstavljajući virskim vijećnicima novog direktora „Čistog otoka“. Kalac je diplomirani ekonomist, bio je direktor trgovačkog centra „Mekrur“ u Zadru, predsjednik je općinskog HSS-a iz Slivnice i član Glavnog odbora zadarskog HSS-a. Njegova plaća na novom radnom mjestu u virskom komunalnom poduzeću iznosit će 10,000 kn neto uz sve dodatke koji mu zakonski pripadaju, dok bivši direktor Buškulić i dalje ostaje u poduzeću kao savjetnik predsjednika uprave.

ijekom aktualnog sata vijećnik Dino Bašić postavio je pitanje početka rada novog vrtića i trenutnog smještaja djece, a načelnik Kapović odgovorio je kako dječji vrtić privremeno ne radi jer se vrše završni radovi na novoj zgradi, gdje će se uskoro preseliti i dječji vrtić i virska ambulanta. „Nije dobro rješenje djecu seliti iz prostora u prostor, pogotovo jer će uskoro biti otvorena nova zgrada“, dodao je virski načelnik. „Mislim kako načelnik Kapović uporno obmanjuje javnost s informacijama, a njih plasira bilo za otvaranje dječjeg vrtića, ambulante, vodovoda, izrade izmjena i dopuna PPU-a ili bilo kojih drugih tema“, kritizirao je vijećnik Šime Buškulić načelnika Kapovića, te postavio pitanje sadržaja rada teta iz dječjeg vrtića, s obzirom da „Smješko“ trenutno nije u funkciji. „Tete vrše pripremu za prelazak u novu zgradu, uz stalno stručno usavršavanje i pohađanje seminara“, zaključio je ovu temu Kapović.

Nezaposleni, umirovljenici, osobe starije od 65 godina i štićenici Centra za socijalnu skrb dobit će božićnice od 200 kn, uz bon iste vrijednosti za usluge komunalnog poduzeća „Čisti otok“. Na kraju sjednice izabrani su članovi Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga Općine Vir kojega čine Mate Radović kao predsjednik, te članovi Tomislav Bašić, Hrvoje

Bašić i Željko Kalac uz člana kojeg će imenovati Udruga za potrošače. Izabrani su i članovi Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda koje sačinjavaju Mate Radović, Tomislav Bašić, Miroslav Glavan, Veseljko Orlić i Igor Vučetić. 25. sjednica Općinskog vijeća Općine Vir održana je 22. listopada uz nazočnost 12 od 13 općinskih vijećnika.

Direktor Željan Kalac Zamjenica direktora Ður ica Kapović Mob. 091 162-8301 Tehnički direktor Tomislav Čepić Mob. 091 362-8305 Knjigovodstvene djelatnice Marija Košutić Tatjana Radović

OPĆINSKO VIJEĆE

VIRANI NA SKIJANJU U ČEŠKOJ

rideset i pet virske djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta zajedno s četvero roditelja te voditeljem Matom Kapovićem krenulo je u petak 4. siječnja 2013. na skijanje u Republiku Češku. U subotnje jutro nakon cjelonoćne vožnje autobusom stigli su u prijateljski grad Oslavany, gdje su ih dočekali Svatopluk Stanek i Miloš Černý kao predstavnici Gradske uprave, ili oslavanyjskog Městsky Uřada. Po programu posjete i na radost najmlađih, prvo je isprobana skijaška oprema koju su osigurali češki domaćini, a potom je u menzi Osnovne škole „Oslavany“ priređen ručak. Domaćini su organizirali i razgledavanje srednjovjekovnog oslavanyjskog dvorca, a nakon kratkog upoznavanja s poviješću i

znamenitostima grada, virska djeca i njihovi vršnjaci iz Oslavanyja uputili su se prema planini Jeseníky gdje su smješteni u hotelu „Jeseníky Ostružná Skiland“ u čijoj se blizini nalaze uređene skijaške staze. Sedmodnevni boravak i uživanje u snježnim radostima na planini Jeseníky organizirao je Grad Oslavany, grad prijatelj Općine Vir, a putovanje i boravak djece u Češkoj dio je suradnje između Vira i Oslavanyja kojom se želi potaknuti druženje i stvaranje prijateljstva među mladima. Po istom programu Virani na ljeto pružaju gostoprimstvo djeci iz Oslavanyja. Inače, ovo je treća godina za redom kako se organiziraju uzajamni posjeti djece Oslavanyja i Vira za vrijeme zimskih, odnosno ljetnih školskih praznika.

BIBLIOBUS NA VIRU

olovicom studenoga 2012. godine povodom Dana hrvatskih knjižnica i kampanje „Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu“, koju provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s narodnim knjižnicama, na Viru je po prvi puta predstavljen bibliobus Gradske knjižnice Zadar. Prvih dana siječnja uslijedio je novi posjet zadarskog bibliobusa, a prema rasporedu za prvu polovicu 2013. godine zadarski knjižničari na četiri kola posjećivat će otok svake druge srijede s datumima 16. siječnja, 30. siječnja, 13. veljače, 27. veljače, 13. ožujka, 27. ožujka, 10. travnja, 24. travnja, 8. svibnja, 22. svibnja, 5. lipnja i 19. lipnja. Bibliobus će biti parkiran ispred zgrade Općine Vir u vremenu od 11:15 do 12:15 sati.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

DOČEK NOVE GODINE

N [ Novogodišnji vatromet na Mulu ]

iti hladnoća nije uspjela zaustaviti više stotina Virana i virskih vikend gostiju da na terasi “Kotarina” u slavlju, radosti i plesu dočekaju Novu 2013. godinu. Posljednjih deset sekundi odbrojavalo se uz taktove grupe “Status” koja je na Viru svirala i zabavljala cijele noći, potom je točno u ponoć virsko nebo obasjala svjetlost vatrometa, a u ritmu novogodišnjeg valcera i sa čašama šampanjca nazdravljalo se i plesalo opraštajući se od 2012. i slaveći 2013. godinu. Doček Nove godine protekao je u organizaciji Općine Vir i općinskog poduzeća „Vir turizam“ čiji su kuhari i konobari bili, kao i uvijek do sada, pravi domaćini brojnim virskim gostima.

BOŽIĆNI DOMJENAK I DAROVI ZA NAJMLAĐE [ U prvim minutama 2013. zaplesalo se u valcer ]

[ Puna ruka darova za virske mališane ]

estoran „Kotarina“ ugostio je na tradicionalnom Božićnom domjenku djelatnike poduzeća i ustanova u vlasništvu Općine Vir, kao i brojne druge stanovnike otoka koje su kuhari i konobari „Kotarine“ dočekali aperitivom dobrodošlice te bogatom i prigodnom trpezom s bakalarom, prženim lignjama, hobotnicom na salatu, sirom i pršutom. Božićni domjenak bio je i prigoda da se djelatnicima Općine, općinskih poduzeća i ustanova obrati načelnik Općine Vir Kristijan Kapović: „Unatoč sve očitijoj depresiji i lošim porukama koje se putem medija šalju širom Lijepe naše, mi smo na Viru pokazali kako se može drukčije. No, to ne znači kako se možemo opustiti i čekati da naše probleme rješava netko drugi. Sve što je stvoreno, a nema kutka na otoku na kojemu nismo stvorili nove vrijednosti, preko noći se može urušiti kao kula od karata ako ne zadržimo usvojenu odgovornost prema poslu i životnoj sredini. Kao i do sada, sami trasiramo vlastiti razvoj. Nitko nam ništa nije poklonio, pa je i sve stvoreno na otoku Viru rezultat našeg zajedničkog rada. Zastoja nema i ne smije ga biti, što znači kako svi moramo nastaviti odgovorno djelovati i raditi“, poručio je načelnik Kapović uz čestitku za nadolazeće blagdane. Blagoslov hrani, poslovima i razvoju virske Općine dao je virski župnik don Tihomir Vulin naglašavajući važnost ulaganja u ljudski potencijal i mlade ljude. Nešto prije domjenka u prostoru općinske vijećnice održana je tradicionalna božićna priredba osnovnoškolaca te podjela darova za njih i djecu vrtićkog uzrasta koje je osigurala Općina Vir.

[ Bogata trpeza u „Kotarini“ na Božićnom domjenku ]

DOGAĐAJI

OSMERO PRIJAVLJENIH VIRANA ZA PROGRAM POTPORA U TURIZMU

smero stanovnika Vira s kompletno prikupljenom dokumentacijom prijavilo se za potpore u turizmu temeljem Pravilnika o potporama za turizam, obrtnike, poduzetništvo i poljoprivredu usvojenog na 24. sjednici Općinskog vijeća Općine Vir. U uređenje svojih kuća, fasada, okućnica, hortikulturno uređenje i krovišta uložili su približno 320 tisuća kuna, pa će nakon obrade svih priloženih podataka i uz potvrdu da redovito plaćaju komunalne obaveze prema Općini Vir i komunalnim tvrtkama, dobiti subvenciju u iznosu od 157,8 tisuća kuna. U slučaju korištenja potpora u turizmu dodatni uvjet je da korisnici imaju potpisan alotmanski ugovor s Turističkom agencijom općinske tvrtke “Vir turizam”.

Pravilnik o potporama u turizmu predstavlja poboljšanje kvalitete usluga u turizmu za treću, četvrtu i petu međunarodnu kategoriju za apartmane i kuće, ili za vanjsku estetiku, uređenje fasada, okućnica, vrtova i, prije svega – gradnju bazena. Tako svatko onaj tko uloži 50 tisuća kuna po troškovniku radova koji se otvara na licu mjesta s foto-dokumentacijom, nakon izvršenih radova te priloženih troškovnika i računa, dobit će povratno od Općine Vir 50% uloženih sredstava, ili maksimalno 25 tisuća kuna. Isto vrijedi i za program poticaja u poljoprivredi, u slučaju pokretanja obrta, investiranja, ili za bilo koji drugi oblik poduzetništva. U svim slučajevima, Općina Vir će na investiciju od 50 tisuća kuna vratiti 50% uloženih sredstava.

NASTUPI KUDOVA I KLAPA

ova Ljetna pozornica na Trgu Svetog Jurja ugostila je krajem srpnja tradicionalnu smotru KUD-ova i dalmatinskih klapa iz svih krajeva Hrvatske i mjesta u Dalmaciji. Svoj su repertoar odigrali i otpjevali KUD „Debeljak“ i KUD „Harkanovci“ iz istoimenih mjesta, KUD „Kolo“ iz Narda, KUD „Sloboda“ iz Oroslavja, domaći KUD „Sveti Ivan“ i neformalna skupina „Bandira“. Prije nastupa svi članovi kulturno-umjetničkih društava prodefilirali su glavnim ulicama središta Vira, a predstavili su se nošnjama, tradicionalnim napjevima i plesovima krajeva iz kojih dolaze. „Dalmacija je poznata po klapskoj pismi koja je bila sastavni dio života prijašnjih, ali i inspiracija budućim generacijama“, riječi su kojima je početkom kolovoza zadarski radijski voditelj Jurica Gašper otvorio klapske susrete na Viru. Uz domaću klapu „Vir“ u programu su nastupile klapa „Condura“ iz Nina i klapa „Novalis“ iz Novalje, te ženske klape „Libar“ iz Privlake i „Barufa“ iz Zadra. Svaka od klapa predstavila se izborom iz tradicionalnih pisama, a na kraju večeri u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti sve su klape zajedno otpjevale pjesmu „Ružo moja crvena“. Dojmljivi scenski izgled pozornice napravio je Dragan Sinovčić iz Kazališta lutaka Zadar, a organizator i pokrovitelj ovih manifestacija bio je Ured Turističke zajednice Općine Vir. [ Na novoj Ljetnoj pozornici nastupili su brojni i KUD-ovi i klape ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

PROFESOR IVE BAŠIĆ PREDSTAVIO KNJIGU RODOSLOVLJA BUDIJA I KERA

Oživljavanje usmenog Vira „Nije uvijek bilo lako istraživati, jer je svrha ovog izdanja bila otrgnuti od zaborava sve drage ljude koji su nesebično podarili život generacijama naših predaka, a preko njih i nama“, kazao je Bašić u nadahnjujućem ambijentu Budijinih dvora

udijini dvori u Lozicama, kao simbolični stoljetni svjedok prošlosti otoka i izvorno privlačke obitelji s dvanaest virskih generacija, svjedočili su pred brojnim Viranima predstavljanju nove knjige Ive Bašića, zadarskog profesora, virskog povjesničara i kolumnista „Virskog lista“. „Rodoslovlja Budija i Kera, iz Vira“, naslov je knjige za koju je Bašić materijale počeo prikupljati još prije 10 godina, i nakon mnogo istraživačkog truda predstavio je sredinom kolovoza u ambijentu koji je, kao nekad, imao dušu i ljude. „Nije uvijek bilo lako istraživati, jer je svrha ovog izdanja bila otrgnuti od zaborava sve drage ljude koji su nesebično podarili život generacijama naših predaka, a preko njih i nama. To su ljudi koji su mukotrpno radeći na ovoj škrtoj zemlji, uz znoj i žuljeve, othranili i nas i generacije naših predaka. Zato sam ovom ambijentu želio vratiti dušu“, kazao je Bašić prisjetivši se svojih korijena u Budija i Kera, dragih osoba koje su mu obilježile djetinjstvo. Uz predstavljanje knjige, Bašić je prezentirao grafički oblikovano rodoslovno stablo Budija i Kera za koje je poželio, kako je naglasio, da se nađu na istaknutom mjestu u domu. Neumorni Bašić najavio je i novu knjigu čije je predstavljanje planirano za 2013. godinu, a riječ je o rodoslovlju Buškulića iz Vira.

Uvodnu riječ održao je sveučilišni profesor Marko Vučetić naglasivši kako prezime Budija, sa značenjem „onih koji se bude“, treba ući u sadašnjost, a samog autora Bašića predstavio je kao „pozivatelja na susret s prošlošću koja je živa“ i čovjeka kulture zaduženog za „oživljavanje usmenog Vira“. „Bašić njeguje kulturnu nostalgiju za Virom sa željom da Viranima oživi prošlost. To je nostalgija za početkom u kojoj možemo pronaći primjer kakav Vir može biti“, još je naglasio Vučetić. Svečanost predstavljanja „Rodoslovlja Budija i Kera“ uveličali su članovi virskog KUD-a „Sveti Ivan“ i klape „Vir“ te uz brojne Virane i virski načelnik Kristijan Kapović koji je kao predstavnik donatora, Općine Vir, obećao daljnju podršku Bašićevim publikacijama.

[ Bašić na predstavljanju knjige u virskim Lozicama ]

DOGAĐAJI

OBNOVLJENI TERENI S REFLEKTORIMA

Zasvijetlila dva novouređena igrališta Malonogometna i košarkaška igrališta na Rosuljama i kod područne virske osnovne škole presvučena su posebnom sportskom podlogom s gumenom bazom i akrilnim premazom iz gumenih granulata, što ih čini vrlo elastičnima, sigurnima i ugodnima za igru

očetkom rujna Vir je postao bogatiji za dva uređena sportska igrališta. Na mjestu postojećeg, ali zapuštenog i dotrajalog sportskog terena na Rosuljama uređeno je igralište s reflektorima za malonogometna, košarkaška ili rukometna natjecanja, dok je stari sportski teren kod virske područne škole s novim koševima, podlogom i oznakama pretvoren u atraktivno košarkaško igralište. Oba su igrališta presvučena posebnom sportskom podlogom s gumenom bazom i akrilnim premazom iz gumenih granulata, što je čini vrlo elastičnom, sigurnom i ugodnom za igru. Za razliku od dosadašnje tvrde asfaltirane podloge, ovakva podloga s gumenom bazom sprječava ozljede i ima protuklizne osobine. Također, pruža veliku otpornost na temperaturne razlike i trošenje, a ujedno ne zahtijeva nikakvo posebno održavanje. Oba su igrališta, veće na Rosuljama kod autobusnog kolodvora i manje kod osnovne škole, potpuno osvijetljena čime su sportske aktivnosti postale moguće i u večernjim satima. Igralište na predjelu Rosulja predstavlja i prvo pravo polivalentno igralište na otoku, jer se na njemu

nalazi okomito postavljeno košarkaško igralište, te uzdužno malonogometno igralište. Oba će igrališta biti dostupna svim virskim rekreativcima, a manje će u sklopu školske zgrade ujedno služiti učenicima za potrebe tjelesnog odgoja. Pripremne radove na obnovi igrališta izveli su djelatnici općinskog poduzeća „Vir održavanje“, dok je postavljanje podloge izvela tvrtka „Gaspra“ iz Zagreba. Ukupno je za obnovu oba igrališta investirano oko 500 tisuća kuna, uključujući i postavljanje rasvjetnih stupova s reflektorima.

MORNARIMA JEDNA POBJEDA I REMI

akon lošeg uvoda u novu sezonu i visokog poraza u prijateljskom ogledu od susjednog „Sabunjara“ u Privlaci, veterani „Mornara“ nanizali su porazima i u prvenstvenim ogledima Županijske veteranske nogometne lige, skupine B. Favorizirani „Arbanasi“ načeli su ih na startu sezone sa 2-4, uslijedili su porazi od „Sabunjara“ 1-4 i „Ploča“ 2-3, te prva i jedina dosadašnja pobjeda 32 nad „Hajdukom“ iz Pridrage. Virani su se vratili navikama u susretu 5. kola s primljenom „petardom“ od „Puntamike“, a četvrti prvenstveni bod osvojen je remijem 1-1 s „Pagom“. „Mornarima“ je preostala ranije odgođena utakmica protiv „Poskoka“, nakon čega će se zaključiti prvi dio sezone. Zajedno s veteranima na prijateljskoj utakmici u Privlaci uoči početka sezone, nastupili su i virski mladići koji su protiv vršnjaka i seniorske momčadi „Sabunjara“ doživjeli visoki poraz.

[ Brane Čepić u akciji protiv „Sabunjara“ ]

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

DVODNEVNI SPORTSKI TURNIRI

akon obnove starih betonskih igrališta organiziran je dvodnevni rujanski malonogometni turnir na igralištu kod Rosulja i košarkaški turnir na igralištu kod područne virske osnovne škole. Poslije žestokih grupnih i poluzavršnih basketaških borbi „tri na tri“ u kojima je sudjelovalo osam momčadi, basketašima „Mornara“ pripao je prvi virski trofej osvojen nakon finalne pobjede nad izabranom trojkom ninske „Aenone“. Na Rosuljama se također igralo u dvije skupine iz kojih su u polufinale ušle momčadi „Torcida Poličnik“, „Aenona“ Nin, veterani „Mornar“ i „Lozice“, a nakon polufinalnih borbi malonogometna momčad „Torcida Poličnik“ u finalu je pobijedila „Mornar“ rezultatom 6-3. U susretu za 3. mjesto „Aenona“ je pobijedila „Lozice“ rezultatom 6-1. Malonogometaši iz Poličnika već su bili pobjednici malonogometnog turnira na Viru, pa im je ovo drugi virski trofej.

[ Gore: Torcida Poličnik protutnjala je malonogometnim turnirom Dolje: Novouređeno igralište na Rosuljama ]

KOŠARKAŠI MORNARA OSVOJILI PETO MJESTO

ošarkaši „Mornara“ osvojili su peto mjesto u Županijskoj košarkaškoj Ljetnoj ligi u kojoj su ove sezone nastupili po prvi puta nakon osnutka Kluba i jedinog sudjelovanja u Ligi 1974. godine. Peto mjesto „Mornari“ su osvojili nakon pobjede u Viru nad „Pristanom“ rezultatom 79-73, do koje je virske „crveno-plave“ doveo Antonio Krizman s 20 poena, Ivan Baždarić dodao je 15, Dario Gazić 12, Josip Mičić 11, Josip Mrkić 10, Marino Radović 6 te Hrvoje Ivan Milošević 5 poena. Do utakmice za peto mjesto virska momčad došla je nakon trećeg mjesta u skupini i omjera 3-5 u pobjedama i porazima. Prvi dio sezone Ljetne lige, zbog nedostatka domaćeg terena, „Mornar“ je sve utakmice odigrao u gostima i izborio omjer 1-3, da bi nakon uređenja igrališta kod Rosulja zaigrao pod reflektorima na najljepšem sportskom borilištu Lige i ostvario polovičan učinak 2-2. Najefikasniji „Mornar“ bio je Krizman s prosječnih 16,4 poena, Baždarić je kao drugi najbolji strijelac imao prosječnih 15,7 poena, Mrkić 12,5, Gazić 12,3, Mičić 6,9 i mlađi Radović 3 poena po utakmici. Evo i rezultata drugog dijela sezone: „Mornar“ – „Sabunjar“ 42-62, „Mornar“ – „Crni“ Murter 84-54, „Mornar“ – „Maraska Park“ 71-53 i „Mornar“ – „Brodarica“ 68-73. [ Gazić i Baždarić u borbi za loptom ]

DOGAĐAJI

TRADICIONALNI POSJET PRIJATELJSKOM GRADU IZ ČEŠKE REPUBLIKE

Crtice iz Oslavanyja

[ Atraktivni zračni pogled na bivši zamak i samostan rekonstruiran prije osam godina ]

GDJE JE OSLAVANY?

itoreskni Oslavany nalazi se u dolini rijeke Oslava, 25 kilometara jugozapadno od Brna na samoj granici češko-moravskih visoravni. Put do Oslavanyja, gledano iz zraka, vodi kroz vijugave rijeke i prirodne parkove Oslava i Jihlava, te šumovitu dolinu s Ketkovske i Balinka potocima. Cesta Novy Svijet vodi kroz rudarske kolonije Havirna i zatvara krug između Oslavanyja i okruga Padoch te mjesta Ivančice. Oslavany ima 4,5 tisuće stanovnika, prostorno je smješten na dolinskim brazdama, a u samom središtu grada nalazi se sjedište gradske vlasti – Městský Uřad Oslavany. Većina stanovnika Oslavanyja živi u novijoj stambenoj zoni grada uz samu glavnu cestu, s pogledom na šumovita okolna brda i arheološka nalazišta koja otkrivaju tragove života u neolitiku i brončanom dobu. Prvi pisani povijesni spomen područja datira iz 1104. godine.

VIRSKI LIST SIJEČANJ 2013.

TKO JE BIO & ŠTO SE RADILO?

radicionalni rujanski posjet virskom gradu prijatelju Oslavanyju u Češkoj Republici okupio je ponovno brojnu virsku delegaciju, i to predstavnike Općine Vir, djelatnike općinskih poduzeća i virskog Ureda Turističke zajednice, klapu „Vir“ i malonogometnu momčad „Mornara“. Trodnevni boravak u Oslavanyju i program druženja s prijateljima iz Češke započeo je malonogometnom utakmicom „Mornara“ i izabrane selekcije „Oslavanyja“ koju su domaći riješili u svoju korist rezultatom 5-2, nastavljen je večerom i druženjem s predstavnicima Oslavanyja te, sljedećeg jutra i dana, posjetom Gradu Oslavanyju i multifunkcionalnom centru „Kukla“. Virani su još bili na tradicijskim „Oslavanské historické slavnosti“, odnosno na povijesnim svečanostima kojima stanovnici Oslavanyja evociraju srednjovjekovnu epohu grada. U sklopu svečanosti na jednom od sajmenih štandova, djelatnici virskog TZ-a predstavili su turističku ponudu otoka Vira.

MULTIFUNKCIONALNI CENTAR KUKLA

iječ je o znanstvenom, tehnološkom, industrijskom, muzejskom i poslovno-turističkom kompleksu koji objedinjuje zabavni park „Permonium“ s 26 interaktivnih atrakcija koje u nekim segmentima oponašaju život rudara i prolazak kroz sustav rudarskih tunela, strojarsko postrojenje „ST-OS Strojírna Oslavany“ za preciznu mehaniku i obradu metala, platformu za podzemno bušenje, muzejski betonski toranj visok 41 metar i spomenik kulture „Těžní Věž Kukla“, te upravno i znanstveno odjeljenje cijelog centra. Cijeli je kompleks izgrađen na sjevernom brijegu Oslavanyja na 270 metara nadmorske visine poviše nekadašnjeg rudarskog naselja, na mjestu starog rudnika ugljena osnovanog 1865. i preuređenog 1911. godine. Posljednji vagon s ugljenom izašao je na tračnicama rudnika 1973. godine, sedam godina kasnije rudnik je postao strojarska tvrtka, no do kraja stoljeća posao je napušten, a zapušteni okoliš i potpuno devastirana zgrada sugerirali su prekid svih aktivnosti na bivšem rudarskom brijegu.

[ Kompleks centra Kukla izgrađen je na 270 metara nadmorske visine ]

Prije dvije godine zahvaljujući novom projektu, vlastitim i sredstvima iz EU počela je gradnja i preuređenje kompleksa koji je, konačno, na 5 tisuća kvadrata sa zabavnim parkom i tornjem otvoren u svibnju ove godine. Cijeli projekt koštao je oko 45 milijuna kuna uključujući 2,5 milijuna eura od Europske unije, a ova domišljata investicija oživjela je privredu i život Oslavanyja jer cijelo postrojenje i kompleks „Kukla“ danas imaju 170 zaposlenika koji, na različite načine, stvaraju 250 milijuna komercijalnih proizvoda. Unutar preuređenog tornja nalazi se i Muzej oslavanyjske povijesti koji na nekoliko dekoriranih katova s neobičnim i pomalo jezovitim figurama priča o neslavnim epizodama iz prošlosti Oslavanyja, poput do nogu sazidane trudne opatice, ima kafić i imitaciju rudarskog lifta, a 2012. godine nominiran je za nagradu najbolje gradnje u Češkoj. Multifunkcionalni centar "Kukla" oslonac je privrede u Oslavanyju te primjer češke praktičnosti i maštovitosti u osmišljavanju vlastitog razvoja.

[ Virani u šetnji Oslavanyjem i srednjovjekovnim sajmištem ]

OSLAVANSKÉ HISTORICKÉ SLAVNOSTI

ovijesne svečanosti Oslavanyja dvodnevna su pseudosrednjovjekovna manifestacija prepuna oklopljenih vitezova, dvorskih dama u nevolji, lutajućih zabavljača i svirača, redovnika i opatica, a odvija se unutar renesansnog zamka i bivšeg samostana iz prve polovice 13. stoljeća. Opsežna jednokatna zgrada koja oblikuje veliki trg i dva pravokutna dvorišta s podijeljenim arkadama na sve tri strane, rekonstruirana je sredstvima Ministarstva kulture Češke Republike i otvorena 2004. godine za prve povijesne manifestacije. Unutar trga nalazi se kapelica zamka u kojoj se održavaju koncerti klasične glazbe, „Hasičské“ povijesni muzej s eksponatima vojne opreme, naoružanja i predmeta svakodnevne upotrebe iz raznih epoha te čuvena „Zámecký“ pivnica u kojoj se pivo proizvodi još od 1623. godine.

[ Gore: češki vitez hita pomoći dami u nevolji. Dolje: gradonačelnik Vít Aldorf, dogradonačelnik Svatopluk Stanek i tajnik Miloš Černý ]

DOGAĐAJI

OPΔINA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr

Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656 Odsjek za upravu i samoupravu

Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219 Valentin KapoviÊ posluæitelj Josip VuËetiÊ vratar Ljeposava Kuæet ËistaËica Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent

Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185 Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184 Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57 Alen TomiÊ komunalni redar Ive Glavan komunalni redar Igor Lipovac komunalni redar

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik

DAN OPĆINE VIR

Brojni gosti uveličali virsko slavlje „U Vir se primjetno ulaže pa se nadam kako će se i dalje nastaviti s ovakvim tempom investicija kako bi Virani imali sve što im je potrebno“, rekao je potpredsjednik Sabora RH Nenad Stazić

imohodom zadarske Gradske glazbe ulicama Vira započela je proslava Dana Općine Vir i blagdana Glavosijeka Svetog Ivana Krstitelja, a potom je održana tradicionalna svečana sjednica virskog Općinskog vijeća. Tako su 29. kolovoza u prostorijama Općine Vir gostovali potpredsjednik Sabora RH Nenad Stazić, župan Zadarske županije Stipe Zrilić, predsjednik Skupštine Zadarske županije Željko Lončar, dogradonačelnik Grada Zadra Darko Kasap, brojni izaslanici prijateljskih gradova, općinski načelnici i predstavnici lokalnih samouprava Zadarske županije, predstavnici PU zadarske, čelnici političkih stranaka iz Zadarske županije, kao i mnogi drugi uzvanici iz javnog života Vira, Zadarske županije i Hrvatske.

MIJENJA SE LICE OTOKA Nakon riječi pozdrava predsjednika Općinskog vijeća Mate Radovića, kraći pozdravni govor održao je i načelnik Kristijan Kapović ističući važnost brojnih projekata poduzetih u periodu koalicijske općinske vlasti i predstojeću realizaciju dovršetka nove zgrade vrtića i ambulante, izgradnje mrtvačnice s kapelicom i završetka izgradnje I. faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže. Zato je u osvrtu na političke odnose na Viru, načelnik Kapović kazao kako je u pogledu razvoja Vira i bitnih zacrtanih ciljeva postignut konsenzus svih bitnih političkih aktera, što garantira njegov razvoj bez obzira na rezultat sljedećih lokalnih izbora. Nakon prezentacije aktivnosti Općinske uprave, okupljenim uzvanicima i domaćinima pozdravnom riječi obratio se potpredsjednik Sabora Stazić, koji se osvrnuo na povijest Vira od njegovog prvog spomena u dokumentu kralja Petra Krešimira IV. iz 1069. godine, do današnjeg dana. „Drago mi je vidjeti kako se lice otoka mijenja nakon svih problema koje je Vir imao zbog loše reputacije vezane uz divlju gradnju. U Vir se primjetno ulaže pa se nadam kako će se i dalje nastaviti s ovakvim tempom investicija kako bi Virani imali sve što im je potrebno“, još je rekao Stazić. S druge strane, ističući dobru suradnju između županijskih i općinskih vlasti u realizaciji pojedinih projekata, župan Zrilić spomenuo je predstojeći ulazak Hrvatske u

VirskiLIST BROJ 29 GODINA VI. CIJENA 10 KN SIJEČANJ 2013.

MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA

2013. Prekretnica virskog razvoja

Legalizacija objekata KOMUNALNI DOPRINOS S POPUSTOM 30 KN PO KUBIKU

Turizam

VODOVOD I KANALIZACIJA DJEČJI VRTIĆ I AMBULANTA REKONSTRUKCIJA D-306 MRTVAČNICA I KAPELICA VIRSKI ROTOR REKORDNI PRORAČUN ZA 2013. GODINU

MILIJUN NOĆENJA VIR MEĐU TOP 20 HRVATSKIH TURISTIČKIH DESTINACIJA VIRANI U POLJSKOJ OD MINISTARSTVA TURIZMA 135 TISUĆA KUNA ZA LANTERNU I RONILAČKI CENTAR

Urbanizacija otoka Vira PROJEKT OPĆINE VIR I ARHITEKTONSKOG FAKULTETA ZAGREB

[ Potpredsjednik Sabora Nenad Stazić na Viru ]

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ [ Zadarska Gradska glazba na Viru ]

Europsku uniju i iskorištavanje sredstava iz europskih fondova koja će svima u Hrvatskoj biti na raspolaganju. „Županija ima razvijenu strategiju za iskorištavanje tih sredstava, u što je posebno uključen i prostor Općine Vir“, dodao je.

NA VIRU KAO KOD KUĆE „Naši su susreti s Virom iz godine u godinu sve sadržajniji, pa bih želio da ova općinska vlast ostvari sve svoje planove. Riječ je o velikim uspjesima koji su iz temelja promijenili otok Vir“, kazao je dogradonačelnik prijateljskog Grada Garešnice Branko Mutak, dok je u ime Grada Zadra čestitke Viranima povodom svečanosti uputio zamjenik gradonačelnika Kasap. „Uvijek je lijepo vidjeti rast i razvoj drugih centara u Županiji, a Vir mnogima može biti primjer kada su u pitanju projekti infrastrukture“, poručio je zadarski dogradonačelnik. Uz pozdrave izaslanika gradonačelnika Grada Zagreba Miodraga Deme, nazočnima su se još obratili predstavnici prijateljskih gradova Oslavanyja Miloš Černý i Dombovara Gábor Varga-Stadler. „Dugih 12 godina posjećujem Vir i od prvog dana osjećam se kao kod kuće. Imao sam sreću pratiti ogromne promjene koje su se u međuvremenu dogodile, i iskreno se radujem svakom novom koraku u razvoju“, istaknuo je Černý. Nakon svečane sjednice održan je domjenak za uzvanike, a proslava Dana Općine nastavila se zabavom na Trgu Svetog Jurja, vatrometom i večernjim Jolinim koncertom na terasi „Kotarina“.

Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 091 42-26-699 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Iva PerinËiÊ Dino Stanin Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 2000 komada Izlazi mjeseËno Godina VI. Broj 29 SijeËanj 2013. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

Sretnu 2013. godinu 탑ele Vam

Virski list i Vir turizam