AKUMULATOROM?

Ne žurite s bacanjem akumulatora. Može prestati raditi i ako se nije ispraznio. Uzrok može biti u električnom sustavu, a morate ga riješiti prije nabavke novog akumulatora

Najopasnije ceste na kojima se učestalo događaju prometne nesreće nazivaju se crnim točkama. U Hrvatskoj ih je, nažalost, popriličan broj, a posljednjih godina koristi se nova metodologija njihove identifikacije. Od 2004. do 2017. godine koristila se metodologija koja kao kriterij nije uzimala u obzir gustoću prometa već se temeljila isključivo na podacima o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama.

Poboljšana metodologija provodi se od 2018. kada je utvrđeno 38 opasnih mjesta. Naredne godine bilo ih je 24, a 2021., kada se posljednji put radila procjena samo 14, što znači da su sanacije bile uspješne. Ukoliko je mjesto ocijenjeno opasnim predlažu se mjere sanacije, izrađuje se projektna dokumentacija te slijedi provedba i procjena sanacije.

Na mreži autocesta u Hrvatskoj nisu utvrđene crne točke, sve se nalaze na državnim cestama. Prema zadnjem popisu, najopasnije ceste su u Ličko-senjskoj županiji, tj. njih četiri. Po dvije crne točke nalaze se u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji dok po jednu ima još šest županija: Brodsko-posavska, Istarska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Varaždinska.

Hrvatske ceste su krajem 2021. godine sanirale crnu točku broj 1, procijenjenu kao mjesto najvećeg rizika na državnoj cesti DC25 (Korenica – Karlobag). Na tom su zavoju često izlijetali motociklisti pa su postavljene odbojne ograde u punoj dužini zavoja te dodatni plašt za motocikliste. Postavljena je dodatna signalizacija kojom se upozorava na zahtjevan zavoj.