Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda u zaštiti okoliša
strana
Sadržaj
Uvodni članak
3
Standardi zaštite okoliša na slovenskoj i hrvatskoj strani projektnog područja
4
Savjetnički uredi za okoliš
9
Interna i eksterna evaluacija projekta 48 sati
13
Spojni kanal - simbol povezivanja u Općini Štore
14
Investicije u zaštitu okoliša za ljepšu svakodnevicu u Općini Podčetrtek
15
Idejni projekt - temelj za novu investiciju u Općini Zagorska Sela
16
Kolofon Projekt: Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda u zaštiti okoliša - 48 sati. Naručitelj: Razvojna agencija Sotla. Uredništvo: Anita Čebular, Benja Hrvatič, Maja Čagalj Godec, Stjepan Regvat, Alenka Obrul, Janja Klinčar, Simona Šelekar i Mojca Amon. Tekst: uredništvo i mag. Katarina Pogačnik. Ilustracije: Mojca Krajnc. Lektura i prijevod: Intelektualne storitve Mavrica, Marijana Novak s.p. Tisak i dizajn: Podoba, Matija Kvesić, s. p. Naklada: 150. Godina: 2011.
2
Uvodni članak Zaštita prirode nije trend, već nužnost koje smo premalo svjesni. Priroda i okoliš protiv čovjeka i njegove svijesti. Ponekad pronađemo zajednički put, a tu i tamo se protiv prirode okrene čovjek i protiv čovjeka priroda. Tad je za osvješćivanje i zaštitu često već prekasno, male korake treba poduzeti ranije. I to male korake koje možemo učiniti prije sukoba prirode i čovjeka: zaštita prirode, oblikovanje i poštivanje ekoloških standarda, što smo autori i izvođači projekta prekogranične suradnje između Slovenije i Hrvatske željeli postići te ga nazvali Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda zaštite okoliša. Razmišljali smo o akronimu, riječi koja će imati dublje značenje. Odlučili smo se za „48 sati“. Dobili smo mnogo pitanja: „Zašto 48 sati, gdje su tu ekološki standardi?“ Mi smo ih itekako vidjeli. Pitanja i odgovora što možemo učiniti za zaštitu prirode je mnogo, a vremena malo. Odlučili smo u sklopu projekta uspostaviti djelovanje ureda zaštite okoliša i informacijskih točki, gdje će šira javnost moći dobiti više informacija. Ukoliko informacije ne budu pronašli, pozvali smo ih da nam postave pitanje, a mi ćemo im uz pomoć stručnjaka ponuditi odgovor najkasnije u roku od 48 sati. I tu se 48 sati itekako jako tiče ekoloških standarda. Projektno je partnerstvo istkalo jake veze. Zajedno smo spoznali mnogo štošta novog i istovremeno svoja nova znanja uz pomoć obrazovno-promocijskog materijala, uspostavljenih ureda zaštite okoliša, gdje su stručnjaci nekoliko puta na mjesec odgovarali na pitanja javnosti, i informacijskih točaka, s osnovnim informacijama to prenosili dalje. Uvjereni smo da smo na području ekoloških standarda na čitavom prekograničnom području učinili mnogo malih koraka. Završetak projekta za nas neće značiti završetak, već novi izazov za traženje ideja, osvješćivanje javnosti i pripremu zajedničkih aktivnosti. Vjerujemo da sami možemo stići brzo, a zajedno daleko. I mi želimo stići daleko, štititi prirodu i postizati dobre ekološke standarde, a to možemo učiniti samo zajedno.
Ukratko o projektu: • Projektno partnerstvo: Općina Štore (vodeći partner), općina Podčetrtek, Razvojna agencija Sotla, Okoljsko raziskovalni zavod iz Slovenskih Konjica i Općina Zagorska Sela. • Vrijednost projekta: 989.068,53 €. • Vrijeme trajanja projekta: rujan 2009 – siječanj 2012. • Rezultati projekta: uspostava informacijskih točki i ureda zaštite okoliša, izgradnja kanalizacijskog voda do pomičnog pročistača otpadnih voda Mestinje (investicija Općine Podčetrtek), izgradnja spojnog kanala otpadnih voda između Obrtničke zone Štore istok i Obrtničke zone Štore zapad (investicija Općine Štore), priprema tehničke dokumentacije za kanalizaciju u Općini Zagorska Sela i poticanjem ljudi ka aktivnom sudjelovanju u rješavanju ekoloških pitanja (promocija, osvještavanje, mreženje, prijenos primjera dobrih praksi i slično).
OBČINA ŠTORE Cesta XIV. divizije 15 3220 Štore T: 00386 3 780 38 40 @: tajnistvo@store.si www.store.si OPĆINA ZAGORSKA SELA Zagorska Sela 38, 49296 Zagorska Sela T: 00385 49 510 378 @: opcina.zagorska.sela@kr.t-com.hr www.zsela.t-com.hr OBČINA PODČETRTEK Trška cesta 59 3254 Podčetrtek T: 00386 3 818 27 80 @: info@podcetrtek.si www.podcetrtek.si RAZVOJNA AGENCIJA SOTLA Aškerčev trg 24 3240 Šmarje pri Jelšah T: 00386 3 817 18 60 @: rasotla@siol.net www.ra-sotla.si OKOLJSKO RAZISKOVALNI ZAVOD Spodnje Preloge 55 3210 Slovenske Konjice T: 00386 3 752 07 90 @:orz@siol.com www.orz.si
3
Standardi zaštite okoliša na slovenskoj i hrvatskoj strani projektnog područja mag. Katarina Pogačnik, Envirodual d.o.o., Spodnje Blato 27, 1290 Grosuplje. katarina.pogacnik@envirodual.com
Sažetak
Članak predstavlja priznate standarde zaštite okoliša kao što su ISO 14001 i EMAS. Navodi razloge za njihovu implementaciju i predstavlja njihovo značenje na teritoriju Slovenije i Hrvatske. Uz standarde zaštite okoliša predstavljeni su također i primjeri ekološkog označavanja i ekoloških nagrada kao i ekološki instrumenti politike zaštite okoliša te njihova rasprostranjenost u obje države. U zaključku je naglašeno značenje obiju država kod poticanja implementacija standarda zaštite okoliša. Ključne riječi: standardi zaštite okoliša, ekološko označavanje, ekološka priznanja ISO 14001, EMAS.
I. Uvod Danas je upravljanje okolišem i društvena i poslovna nužnost. Zbog toga moramo razmišljati i djelovati tako da upravljanje okolišem bude što i učinkovitije. To znači da sve aktivnosti i mjere na područjima djelatnosti, koje spadaju u okvir upravljanja okolišem, odnosno na bilo koji način se povezuju s tom problematikom, moraju biti međusobno usklađene. Govorimo dakle o cjelovitoj i međusobno usklađenoj ekološkoj politici ili točnije o cjelovitom i međusobno usklađenom ekološkom upravljanju koje predstavlja provođenje takve politike. U posljednja tri desetljeća je implementacija zakonodavstva omogućila poprilična poboljšanja za neke vidljivije i aktualne ekološke utjecaje. A unatoč tome izazovi zajamčenosti učinkovitije zaštite okoliša još uvijek postoje. U usporedbi sa zakonodavstvom koje diktira zahtjeve izvana, standardi zaštite okoliša i ekološko označavanje većinom su dobrovoljni i za njih se odlučujemo iz različitih razloga. Uvođenje sustava za postupanje s okolišem predstavlja na području zaštite okoliša također važan gospodarski i društveni instrument kojim u međunarodnom mjerilu iskazujemo pristup u djelovanju na kontinuiran ekološki način.
II. Sadržaj
U sustavu mjera za postizanje i iskazivanje učinkovitih rezultata na području postupanja s okolišem postoji niz instrumenata, među kojima su uz standarde zaštite okoliša nedvojbeno važni i potrebni također i brojni drugi. S obzirom na postignute rezultate dosadašnje upotrebe u okviru članka ukratko predstavljam sljedeća tri: standardi zaštite okoliša, ekološko označavanje i ekološka priznanja.
1. Standardi zaštite okoliša Standarde zaštite okoliša odnosno standarde općenito često ograničavaju na upravljanje u gospodarstvu ili vođenje poduzeća, no ta ograničenja zapravo ne postoje. Standarde zaštite okoliša možemo upotrebljavati u bilo kojoj organizaciji ili poduzeću (bez obzira na proizvod ili uslugu), sektoru ili djelatnosti, javnoj upravi, lokalnoj zajednici, do uključujući pojedinca odnosno za svaki proces koji na neki način možemo usmjeravati. Velika većina standarda vrlo je specifičnih i odnose se na točno određeno područje, proizvod, materijal ili postupak. Odluka za uspostavu standarda zaštite okoliša većinom proizlazi iz svijesti odgovornosti za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, a često ta odluka proizlazi iz potreba za poboljšanjem metoda vođenja i savladavanja procesa, npr. kao ishodište za prihvaćanje odluka za provedbu troškovno prihvatljivijih mjera koje dugoročno jamče konkurentnost. Odluka za uspostavljanje standarda zaštite okoliša može proizlaziti iz
4
svrhe poboljšanja tržišnog položaja, mjera uštede ili neposrednih zahtjeva (npr. kriterij na javnim natječajima, zahtjevi kupca itd.). Standardi zaštite okoliša pokazali su se kao unapređivači dodatnog razvoja i suradnje s ciljnim grupama. Standardi zaštite okoliša, koji su dobrovoljne prirode, mnogo su se puta pokazali učinkovitijima u usporedbi s pristupom koji uvodi vladin organ odnosno zakonodavstvo, pošto standardi zaštite okoliša nude dodatne mogućnosti za poboljšanje stanja okoliša kojima zakonodavstvo direktno ne vlada kao što su na primjer učinkovito korištenje prirodnih izvora, savladavanje troškova, sprečavanje nastanka onečišćenja, prilagođavanje odnosno odaziv na izvanredne prilike, itd. 1.1. Standard zaštite okoliša ISO 14001 i shema EMAS Najpriznatiji standardi na području sustava postupanja s okolišem su međunarodni standardi zaštite okoliša ISO 14001 i shema EU za postupanje s okolišem EMAS. Međunarodni standard za sustav postupanja s okolišem sastavlja međunarodni sustav standarda zaštite okoliša ISO 14000, koji zajedno s ekološkim standardom ISO 14001 (prihvaćen 1996. godine) označava i jamči besprijekornost, postupanje ili upravljanje sustava sa svrhom zaštite okoliša, sprečavanja onečišćenja i poboljšanja ekološke učinkovitosti. A nadogradnja ISO 14001, koja se pokazuje prije svega u zajamčenosti veće otvorenosti, otkrivenosti i periodičke objave provjerenih ekoloških informacija javnosti predstavlja shema EMAS (ECO - Management and Audit Scheme) iz 1995. godine. Shema ima u usporedbi s IO 14001 i više zahtjeve u pogledu poboljšanja uspješnosti, sudjelovanja zaposlenih, pravne usklađenosti i komuniciranja s javnosti. U 2009. godini je u Sloveniji bilo registriranih 191 organizacija sa certifikatom ISO 14001 na milijun stanovnika, dok u EU prosjek iznosi 162 organizacije na milijun stanovnika. Najviše registriranih poduzeća u skladu sa standardom ISO 14001 na milijun stanovnika imaju Švedska (449) i Češka (446)1. U 2010 godini je bio Hrvatskoj podjeljen 591 certifikat ISO 14001.2
Do uključujući 2011. godine su prema sustavu EMAS bile u Sloveniji registrirane 3 organizacije, što je u donjem prosjeku s obzirom na ostale države EU. Podatak o podijeljenim certifikatima u Hrvatskoj nije poznat. Najveći broj organizacija registriranih prema shemi EMAS na milijun stanovnika je u europskom mjerilu u 2011. godini u Austriji (33), Španjolskoj (26), Italiji (18), Njemačkoj (17) i u Danskoj (17). 3 Posljednjih smo godina oblikovali također i takozvani ISO 14000 za djecu koji pomaže osvještavati najmlađe o značenju postupanja s okolišem.
5
1.2. Standardi zaštite okoliša za površinske vode4 Područje pojavljivanja kemijskih tvari u vodenom okolišu uređuje niz direktiva, između ostalog i Direktiva o ekološkim standardima kakvoće na području politike voda (Direktiva 2008/105/EZ). Njena ključna rješenja su ekološki standardi kakvoće zaštite okoliša za prioritetne tvari, uključujući tu i prioritetne opasne tvari te ekološki standardi kakvoće zaštite okoliša za neke druge onečišćivače koji su od velikog značenja za postizanje dobrog kemijskog stanja površinskih voda na čitavom području Europske zajednice. Standardi zaštite okoliša određeni su u skladu s metodologijom, dogovoreni na razini Europske zajednice i opredijeljeni za pojedine tvari koje su predmet vrednovanja u okviru kemijskog stanja površinskih voda. Standardi zaštite okoliša opredijeljeni su kao maksimalne dozvoljene koncentracije koje jamče zaštitu od akutne ispostavljenosti kratkotrajnim onečišćenjima i kao godišnje prosječne dozvoljene koncentracije tvari u vodi, koji jamče zaštitu od dugotrajne ispostavljenosti onečišćenju. Za tri tvari s popisa prioritetnih tvari (živa, heksabenzen i heksaklorobutadien) su također određeni ekološki standardi kakvoće u tkivima vodenih organizama, pri čemu svaka država odabere najprimjereniji indikator među ribama, rakovima, mekušcima i drugim živim organizmima. 1.3. Standardi za ugljični otisak organizacija i proizvoda te usluga Europska komisija je prvu strategiju za ograničavanje emisija CO2 i poboljšanje energetske učinkovitosti izdala već 1991. godine. 2000. godine je bio prihvaćen Europski program o klimatskim promjenama (ECCP – European Climate Change Programme) koji je doveo do novih politika i mjera, između ostalog i europske sheme trgovanja s emisijama (EU ETS). Donošenjem tzv. klimatsko-energetskog paketa 2008. godine su se voditelji država članica EU obavezali na prijelaz EU u visokoenergetsko učinkovito te niskougljično društvo. Trenutni standardi, koji uređuju to područje, su na područjima organizacija: WRI/WBCSD GHG Protocol: Corporate Accounting and Reporting Standard, ISO 1046 i PAS 2060:2010, a na području usluga i proizvoda WRI/WBCSD GHG Protocol: The Product Accounting & Reporting Standard, ISO 14067, ISO 14040:2006 te PAS 2050:2008.
2. Ekološko označavanje
Ekološki znak pridobiva se ispunjavanjem unaprijed određenih kriterija koje pokretač pridobivanja znaka na temelju propisanih standarda mora ispunjavati u cjelini. Često na području ekološkog označavanja postoji stupanjski sustav (kriteriji se tokom vremena nadopunjavaju), što osigurava viši stupanj ekološke usmjerenosti. Prioritet, koji donosi podijeljen znak za okoliš, je između ostalog i potvrda poštivanja zahtjeva zaštite okoliša, a upotreba znaka za okoliš može poslužiti i kao promocija. Službeni znak unije na području zaštite okoliša predstavlja ekološka tratinčica (Eco label flower) iz 1992. godine. Ekološka tratinčica je instrument politike zaštite okoliša čija je svrha poticati poduzeća da razviju proizvode i usluge koje u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju utjecaj na okoliš kroz čitav životni ciklus proizvoda te potrošaču osiguravaju bolje informacije o tome kakav utjecaj na okoliš ti proizvodi imaju. Pri tom procjenjuju cjelovit utjecaj proizvoda na okoliš, od pridobivanja sirovina do izdvajanja iz okoliša, a potrošače usmjeravaju s davanjem točnih podataka i znanstveno utemeljenim informacijama o proizvodima i uslugama.
Republika Hrvatska je u 1993. godini oblikovala svoj znak za okoliš „Prijatelj okoliša“ koji temelji na primjeru njemačkog plavog anđela i čija je svrha ista kao Ekološke tratinčice. 5 Slovenija je u 2011. godini podijelila 7 ekoloških znakova i tako se uvrstila iznad prosjeka EU. Dosad dodijeljeni ekološki znakovi spadaju u kategoriju kopirnih i grafičkih papira, sapuna, šampona i balzama, univerzalnih sredstava za čišćenje te deterdženata (6), dva su bila dodijeljena za turističku smještajnu uslugu te jedan za unutarnje boje i lakove.6
6
U Sloveniji se je kao nacionalni znak dobro uvriježio znak BIODAR koji označava živežne namirnice proizvedene ili prerađene prema standardima za ekološku poljoprivredu. U Hrvatskoj je ovovrsni nacionalni znak „Hrvatski EKO proizvod“ koji potvrđuje da je proizvod bio proizveden u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Primjeri nekih drugih međunarodnih znakova za okoliš Blue flag (Plava zastava) je znak za plaže i marine koje jamče trajan razvoj obalnih područja, gdje su visoki standardi za kakvoću vode, sigurnosni standardi i ekološko obrazovanje.7 Der grüne Punkt (Zelena točka) je znak za ambalažu koju prikupljaju i ponovno koriste kao sekundarnu sirovinu. 8 Der blaue Engel (Plavi anđeo) je znak koji pokazuje da proizvod ispunjava mjerila za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi te potiče razvoj na području ekologije. 9 Eco-Schools (Eko škole) je međunarodni program koji planski i cjelovito uvodi ekološki odgoj u osnovne i srednje škole. Ugljično neutralan proizvod određuje da su stakleničke emisije plinova, povezane s proizvodnjom proizvoda, „nadomještene“ preko zasluga za financiranje obnovljivih bezemisijskih energetskih projekata kao što su na primjer polja elektrana na vjetar, solarne naprave odnosno poboljšanja energetske učinkovitosti. „Ugljično neutralan proizvod“ - oznaka za proizvode koji pokazuju „ugljičnu neutralnost“.
3. Ekološka priznanja i nagrade Instrumenti politike zaštite okoliša su uz spomenute standarde i oznake također ekološka priznanja. Ekološka priznanja dodjeljuje prije svega javni sektor za izuzetna ekološka postignuća. U Sloveniji tako dodjeljuju nagrade za: odgovorno postupanje, čistu proizvodnju te priznanje ekoprofit, ekološki proizvod godine, okolišu prijateljsko poduzeće, energetsko učinkovito poduzeće, energetski učinkovite projekte, okolišu prijateljske postupke i međunarodno ekološko partnerstvo. A u Hrvatskoj dodjeljuju priznanja i nagrade za postignuća na području zaštite okoliša, ministarstvo za zaštitu okoliša, uređenje prostora i građevinarstvo i pravnim i fizičkim osobama, s obzirom na izmjeriva postignuća na području zaštite okoliša koji ispunjavaju uvjete za trajan razvoj i to na području: sprečavanja onečišćenja okoliša, najboljih rješenja u proizvodnim postupcima u vezi s okolišem, razvojnih i istraživačkih projekata na području zaštite okoliša, razvoja sustava za obrazovanje o zaštiti okoliša u obrazovnom procesu, doprinosa pojedinca razvoju i poboljšanju zaštite okoliša, doprinosa nevladinih organizacija za poticaj i poboljšanje okoliša i posebnog doprinosa zaštiti okoliša. A upravo su tako 2011. godine bila dodijeljena i prva priznanja za turističke usluge koje ispunjavaju ekološke kriterije. Pošto su ekološka priznanja rezultat dobrog rada na području upravljanja okolišem, to je jedno od značajnijih mjerila učinkovitosti upotrebe ekoloških instrumenata i na državnoj i na lokalnoj razini.
7
III. Zaključak Opisani instrumenti predstavljaju u obje države značajan gospodarski i društveni instrument na području zaštite okoliša, kojim se i u međunarodnom mjerilu pokazuje kontinuiranu usmjerenost. S obzirom na neizbježnu nužnost upravljanja okolišem na kontinuiran način i na činjenicu da ekološki instrumenti za države predstavljaju unapređivače kontinuiranog upravljanja okolišem i za one subjekte, koji možda ne spadaju pod zahtjeve zakonodavstva zaštite okoliša, trebalo bi na razini države takve samoinicijativne odluke nagraditi odnosno poticati. U praksi se iskazalo da, unatoč rastućem broju dodijeljenih certifikata i inovacija na području zaštite okoliša, volja odnosno spremnost subjekata, koji instrumente te vrste dobro poznaju, pada, pošto dotični predstavljaju dodatni trošak koji je od strane države prezren. Taj trošak ne smije biti shvaćen kao izgovor, već kao pokazatelj državi da subjekti, unatoč velikoj spremnosti i želji s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, teže pristupaju k ovovrsnim samoinicijativnim odlukama i zbog toga treba osigurati poticaje (npr. prioritet ili dodatne bodove kod javnih natječaja) koji će posljedično potaknuti trajan razvoj različitih organizacija i poduzeća kao i gospodarsku djelatnost u Sloveniji i Hrvatskoj. LITERATURA 1. Agencija Republike Slovenije za okolje, na internetu, Uvođenje sustava za postupanje s okolišem, (lipanj 2011), pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=389. 2. Blue Flag, Blue Flag History pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://www.blueflag.org. 3. Der grüne Punkt, pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://www.gruener-punkt.de. 4. Eko oglasnik, Ekološka vjerodostojnost i kvaliteta (3.12.2009), pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http:// www.eko-oglasnik.com/ekoeho-magazin/kako-biti-eko/eko-markice-dobra-volja-proizvodjaca/131. 5. Eko šola, Predstavitev Ekošole, pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi, http://www.ekosola.si/predstavitevekosole. 6. Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. godinu (listopad 2010). 7. Kern, Špela, Standardi za ogljični odtis organizacij, izdelkov in storitev ter ogljično nevtralnost http://www. umanotera.org/upload/files/Spela_Kern.pdf (16.11.2011). 8. Ministrstvo za okolje in prostor (veljača 2011), Direktiva o okoljskih standardih kakovosti na področju vodne politike, pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi: http://www.mop.gov.si/si/delovna_podrocja/voda/ direktiva_o_okoljskih_standardih_kakovosti_na_podrocju_vodne_politike. 9. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Znak zaštite okoliša, pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5396 (studeni 2011). 10. The Blue Angel –What´s behind it, pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://www.blauer-engel.de/en/ blauer_engel/index.php. 11. Zveza združenj ekoloških kmetov, Blagovna znamka Biodar (2009), pronađeno 2.11.2011 na internetskoj adresi http://www.zveza-ekokmet.si/biodar. Opombe: ARSO, lipanj 2011, http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=389. HR SURVEY, listopad 2010; Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. godinu. 3 ibit 1 4 Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Slovenije, veljača 2011, http://www.mop.gov.si/si/delov na_podrocja/voda/direktiva_o_okoljskih_standardih_kakovosti_na_podrocju_vodne_politike. 5 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, studeni 2011, http://www.mzopu. hr/default.aspx?id=5396. 6 ibit 1. 7 Blue Flag, studeni 2011, http://www.blueflag.org/. 8 Der grüne Punkt, studeni 2011, http://www.gruener-punkt.de/. 9 Der blaue Engel, studeni 2011, http://www.blauer-engel.de/en/blauer_engel/index.php. 1
2
8
Savjetnički uredi za okoliš Jedan od ciljeva projekta 48 sati bio je podizanje zajedničke osviještenosti stanovništva o inovativnim zaštitnim akcijama, mjerama i trajnom korištenju prirodnih izvora uz pomoć uspostavljene zajedničke prekogranične mreže ureda za okoliš. Tako smo građanima otvorili vrata u Savjetničkim uredima za okoliš koji su svoje mjesto dobili na četiri lokacije u Sloveniji, gdje se je odvijalo besplatno savjetovanje o zaštiti okoliša građanima i kućanstvima prema sljedećem rasporedu: • Općina Štore u prostorijama Općine, Cesta XIV. divizije 15, svaki prvi četvrtak u mjesecu od 13:00 do 15:00 sati, • Općina Podčetrtek u prostorijama Općine, Trška cesta 59, svaki prvi petak u mjesecu od 12:00 do 14:00 sati, • Općina Rogaška Slatina u prostorijama Općine, Izletniška ulica 2, svaku prvu srijedu u mjesecu od 13:00 do 15:00 sati i • Općina Slovenske Konjice u projektnom uredu Okoljsko raziskovalnega zavoda u bivšoj Konusovoj zgradi, Mestni trg 18, svaki prvi utorak u mjesecu od 13:00 do 15:00 sati. Od 1.5.2011 nadalje na novoj adresi Tepanje 28 d.
• kako štediti s različitim izvorima energije • kuda s otpadnom električnom i elektroničkom opremom • zašto potreba za izgradnjom kanalizacije, centralnih pročistača otpadnih voda i infrastrukture za zaštitu okoliša. Važna je svijest građana da i sami mogu doprinijeti čistijem okolišu, a savjetovanjem i informiranjem u savjetničkom uredu za zaštitu okoliša im pri tom možemo pomoći. Najčešća pitanja, koja su građani postavili u savjetničkim uredima za okoliš i odgovori na njih nalaze se u donjoj tabeli.
Građani su u savjetničkim uredima za okoliš imali mogućnost reći što bi mijenjali u svojoj lokalnoj zajednici, predložiti poboljšanja, informirati se o mogućem rješenju konkretnog problema zaštite okoliša, dobiti odgovor na svoje pitanje. Izvan službenih sati građani su imali mogućnost nazvati na besplatan telefonski broj 080 88 70 ili poslati elektroničku poštu na adresu ipa48ur@gmail.com. Savjetovanje građana izvodio je Okoljsko raziskovalni zavod iz Slovenskih Konjica. U Okoljsko raziskovalnem zavodu građani su mogli dobiti informacije o različitim temama, između ostalog: • kako spriječiti nastanak otpadaka, i ukoliko isti nastanu, kako ih izdvajati na izvoru • kako smanjiti upotrebu opasnih tvari u kućanstvu • koje su mogućnosti ponovnog korištenja otpadaka • kako učinkovito kompostirati biološki razgradive otpatke za pripremu gnojiva visoke kakvoće • koje su mogućnosti sprečavanja onečišćenja okoliša obazrivim korištenjem sredstava za čišćenje i pranje rublja
9
PITANJE Kako ispravno postupati štedljivim žaruljama?
s
pokvarenim
Da li papirnate maramice spadaju u otpadni papir? Da li u praznu plastičnu bocu mogu ponovno natočiti vodu, jer negdje sam čula da je to štetno?
Kamo mogu odlagati veću količinu biološki razgradivih otpadaka kad pospremam vrt?
Kako bismo u općini mogli smanjiti količinu otpada?
Zašto u Sloveniji za vraćenu limenku ili plastičnu bocu ne dobiješ vraćen novac kao što je to praksa u Hrvatskoj, jer sam uvjeren da više ne bi bilo odbačenih limenki i plastičnih boca uz ceste i na šetalištima? Kako je s nadgrobnim svijećama kojih je svake godine sve veća količina?
Kome da se obratim u slučaju sumnje da netko spaljuje plastiku?
10
odgovor Pokvarene štedljive žarulje (sijalice) možete predati na bilo kojem od prodajnih mjesta, u sabirnom centru ili u akciji prikupljanja opasnih otpadaka. Sav higijenski materijal (papirnate maramice, vatirani štapići, flasteri za rane, ulošci, pelene, tamponi itd.) spada u koš za miješane komunalne otpatke. U plastičnu bocu od vode možemo ponovno naliti vodu, no plastičnu bocu nakon određenog vremena moramo zamijeniti. Voda u plastičnoj boci neka bude potrošena u istom danu i nemojte je ostavljati u automobilu, gdje bi bila ispostavljena direktnoj svjetlosti i višim temperaturama, što bi moglo ubrzati prelazak određenih supstanci iz plastične boce u vodu. Primjerenija je staklena boca, koja je inače teža i može se razbiti. Preporučujemo korištenje metalnih bidona koji su slični termos boci i upotrebljivi su više godina. Biološki razgradive otpatke najbolje je preraditi postupkom kompostiranja i pri tom nastali kompost koristiti za gnojenje vrta i presađivanje lončanica. To je najbolje moguće rješenje. Ukoliko te mogućnosti nema, možemo veću količinu, koja premašuje volumen smeđeg spremnika, odvesti u najbliži sabirni centar. S odgovarajućim odvajanjem otpada i malim promjenama navika koje vode ka smanjenju otpada, s kojima upoznamo sve zaposlene, kao npr. da ne kupuju vodu u boci, nego piju vodu iz pipe, da što više upotrebljavaju sve dokumente u elektroničkom obliku odnosno ispišu dvostrano u draft verziji. Limenke i plastične boce nikako ne spadaju u prirodu. Takvo postupanje posljedica je niskog stupnja osviještenosti o zaštiti okoliša. Slovenija ima drugačije zakonodavstvo na području otpadne ambalaže od onog u Hrvatskoj. Sve veća količina svijeća povezana je s našim potrošačkim načinom razmišljanja i života. Malen korak naprijed učinili smo s obaveznim odvajanjem svijeća na grobljima. Količinu otpadnih nadgrobnih svijeća možemo smanjiti tako da na grobu gori samo jedna svijeća, po mogućnosti manje veličine s jednakim vremenom gorenja kao velika svijeća s malo voska. Možemo upotrebljavati kućišta svijeća, koja su trajna, i u neke umetati male uloške ili koristiti svijeću na tekući vosak. Pokojnika se možemo prisjetiti i s lijepom misli ili molitvom uz grob, bez pripaljene svijeće. O takvom slučaju obavijestite inspektora za zaštitu okoliša koji će prijavu provjeriti i poduzeti prave mjere.
Da li će općina u mojem naselju pobrinuti za Općine moraju prioritetno urediti odvajanje i čišćenje čišćenje otpadnih voda? otpadnih voda u gušće naseljenim naseljima s većim brojem stanovnika, a kasnije će na red doći i manja naselja, koja ne budu priključena na sustav javne kanalizacije. Postoji mogućnost sufinanciranja kupovine i postavljanja individualnog pročistača otpadnih voda, za koju dio sredstava možete dobiti preko Eko fonda. Da li postoji kakvo sufinanciranje individual- Ukoliko općina ne predviđa priključenje naselja u konog pročistača otpadnih voda? jem živite na javnu kanalizaciju, možete postaviti biljni pročistač ili mali biološki pročistač otpadnih voda, za što je moguće preko natječaja Eko fonda dobiti dio sredstava za investiciju. Kamo spada folija silažnih bala? Komunalno poduzeće OKP veće količine folije silažnih bala besplatno odvozi, ukoliko ih nazovete kad imate prikupljenu veću količinu. A inače možete foliju predati i kao otpadnu ambalažu prema rasporedu odvoza žutih vreća. U oba je slučaja potrebno mrežicu odvojiti od folije. Kako je s odlaganjem odjeće i tekstila koji više Upotrebljivu odjeću možete predati Caritasu ili Crvennisu upotrebljivi? om križu. Počeo se izvoditi projekt Tvornica rada – Tekstil, preko kojeg će se upravo tako prikupljati tekstil i odjeća. A otpadni tekstil možete predati i sabirnom centru ili ih pokloniti nekome tko ih treba. Zašto se vodovod odgovarajuće ne uredi kako Vodu u takvim slučajevima treba prokuhavati zbog više ne bi bilo potrebno prekuhavati vodu na- zaštite svog zdravlja, pošto u takvoj vodi mogu biti kon svakog dužeg kišnog razdoblja? mnoge klice koje imaju štetan utjecaj na zdravlje. Za ostala objašnjenja o sanaciji vodovoda možete se obratiti općini odnosno upravitelju vodovoda u svojem naselju. Kuda mogu odlagati otpadno jestivo ulje od Otpadno ulje možete skupljati u plastičnoj boci pečenja? odgovarajuće veličine s obzirom na potrošenu količinu ulja i predati ga sabirnom centru. Otpadno ulje se prerađuje u biodizel. Kako treba ispravno kompostirati biološki Spremnik za kompost postavimo u polusjenovit dio razgradive otpatke? vrta, zaštićen od vjetra. Postavimo ga direktno na zemlju i ne podlažemo ga betonom ili drugim materijalom, jer je važno da mikroorganizmi neometano prelaze iz tla u kompost. Na kompost možemo odlagati iste otpatke koje prima smeđi spremnik. Na dno nasujemo grubi materijal (tanje grane), čime je zajamčeno zračenje. Nastavljamo s oblikovanjem komposta iz organskog materijala. U pojedine slojeve je preporučljivo dodavati stajski gnoj i ostatke starog komposta. Proces kompostiranja odnosno razgradnje organskih tvari početi će spontano. Povremeno brinemo za zračenje tako da kompost preokrenemo odnosno premećemo i pobrinemo za primjerenu vlagu. Drveni ili plastični spremnik za kompost možemo kupiti u specijaliziranoj trgovini ili ga izraditi sami. Kompost je zreo (primjeren za korištenje) nakon približno 6 mjeseci. Materijal mora biti tamno smeđe boje i mirisati poput šumske zemlje.
11
Kuda s pelenama i baterijskim ulošcima?
Pelene, kao i ostala higijenska pomagala, spadaju u miješane otpatke Baterijske uloške možemo odlagati na prodajnim mjestima u posebne spremnike, u sabirni centar ili u akciji prikupljanja opasnih otpadaka. Kamo odlažemo kosti? Kosti spadaju u miješane komunalne otpatke. Gdje moram predati ambalažu sredstva za pr- Ambalažu sredstava za prskanje možete predati na skanje kako bih dobio potvrdu da sam ambalažu poljoprivrednoj zadruzi, gdje se sredstva za prskanje sredstva za prskanje odgovarajuće predao? prodaju i gdje Vam moraju izdati i potvrdu o predaji. Potvrdu o predaji ambalaže sredstva za prskanje možete dobiti i kod vođe sabirnog centra u Tuncovcu.
12
Interna i eksterna evaluacija projekta 48 sati Slovenski i hrvatski partneri u projektu Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda zaštite okoliša su uz pomoć aktivne suradnje između partnera učinkovito doprinijeli općim i također specifičnim ciljevima programa: stvoriti dinamičko prekogranično područje u smislu aktivne suradnje sudionika i na slovenskoj i na hrvatskoj strani. Jasno definirani ciljevi projekta te uspostavljen sustav nadzora provođenja projekta omogućio je prikupljanje potrebnih informacija za internu i eksternu evaluaciju projekta, koja se usput odvijala već od samog početka trajanja projekta 48 sati. Kroz evaluaciju projekta su se oblikovali mnogi zaključci koji će svim uključenim stranama biti korisna povratna informacija za daljnji rad na već postojećim i novim projektima. Možemo sažeti da su svi specifični prekogranični ciljevi bili postignuti i upravo tako će se održati i u budućnosti te također nadograđivati. Svrha interne i eksterne evaluacije projekta je uspoređivati činjenične podatke o provođenju projekta s onima iz plana projekta i ocijeniti koliko dobro se provođenje drži planiranog s obzirom na trajanje projekta, nastale troškove i obavljen rad. Napredak projekta je vidljiv na svim razinama, sve predviđene aktivnosti su se izvele u skladu s planiranom dinamikom provedbe.
i izgradnja spojnog kanala otpadnih voda između obrtničke zone Štore – istok i obrtničke zone Štore – zapad. Kroz izvedbu ovih aktivnosti bile su pridobivene zajedničke studije izvodljivosti za poboljšanje i praćenje sustava za vodu i otpadne vode. A glavni proizvod izgradnji kanalizacijskog sustava i spojnog kanala otpadnih voda je smanjenje onečišćenja zemlje i šuma. Zajedničkim planiranjem, upravljanjem i praćenjem prirodnih izvora na prekograničnom području su ublažen ekološki rizik, a glavni proizvod predstavlja prijenos znanja o crpljenju strukturnih sredstava za izgradnju infrastrukture. Na taj način se prikupljeno znanje o crpljenju strukturnih sredstava može prenositi na zainteresiranu javnost – lokalno i šire, upravo tako smo zajamčili u prekograničnoj regiji veću osviještenost javnosti o čistijem okolišu zbog novih pročistača otpadnih voda. Kod ovih djelatnosti surađuju slovenska i hrvatska strana, što znači da smo svi projektni partneri oblikovali projektnu grupu koja surađuje pri izvođenju projekta na prekograničnom području. Izvršene djelatnosti projekta 48 sati su osnova za oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda zaštite okoliša i istovremeno osnova za uspješnu provedbu i zaključak projekta.
Preko projektnih aktivnosti uspjelo nam je podignuti osviještenost među onečišćivačima i stanovnicima projektnog područja, informirati o inovativnim zaštitnim mjerama te trajnom korištenju prirodnih izvora uz pomoć uspostavljene zajedničke prekogranične mreže ureda zaštite okoliša i info točaka, i na slovenskoj i također na hrvatskoj strani. Ovaj potencijal će ubuduće jamčiti nastanak posebnog, zdravog i bogatog prekograničnog područja s visoko razvijenim standardima zaštite okoliša. Pripremljena je bila tehnička dokumentacija za kanalizaciju i općini Zagorska Sela. Uz pomoć uspostavljenih zajedničkih prekograničnih partnerstva bila su postignuta dva posredna proizvoda, izgradnja kanalizacijskog voda do pomičnog pročistača otpadnih voda Mestinja u općini Podčetrtek
13
Spojni kanal– simbol povezivanja u Općini Štore Općina Štore je kao prijavitelj i vodeči partner pri projektu u fazi izvedbe radova građevinske investicije. U općini Štore nedostaje samo još spojni kanal, koji je predmet investicije, i čitave Štore biti će povezane na centralni pročistač otpadnih voda Celje. Općina će izvesti spojni kanal otpadnih voda između obrtničke zone Štore istok i obrtničke zone Štore zapad. U obrtničkoj zoni Štore istok postavljen je povremeni prijenosni pročistač otpadnih voda na koji su priključene otpadne vode iz dijela naselja Kompole i Draga te otpadne vode iz obrtničke zone Štore istok. Predviđen spojni kanal otpadnih voda između obrtničke zone Štore istok i obrtničke zone Štore zapad biti će priključen na postojeću fekalnu kanalizaciju u obrtničkoj zoni Štore zapad, a koja je već priključena na centralni pročistač otpadnih voda u Celju. Predviđen je odvojen sustav odvodnje otpadnih voda, što znači da će se sanitarne (fekalne) otpadne vode iz objekata prikupljati i odvoditi u planiranu kanalizaciju otpadnih voda, dok će se padavinske otpadne vode odvoditi u površinske odvodnike na isti način kao i dosada. Prikupljene fekalne otpadne vode, koje su priključene na privremen pročistač otpadnih voda u obrtničkoj zoni Štore istok, će se uz pomoć predviđenog spojnog kanala otpadnih voda Štore istok – Štore zapad odvoditi preko kanalizacijskog kolektora na centralni pročistač otpadnih voda Celje. Nakon izgradnje spojnog kanala privremeni pokretni pročistač otpadnih voda premjestiti će se u općinu Podčetrtek, u naselje Pristava pri Mestinju. Izvedbom investicije želimo postići sljedeće ciljeve: Izgraditi nov spojni kanal otpadnih voda između obrtničke zone Štore istok i obrtničke zone Štore zapad u dužini od 1.015 m, priključiti spojni vod na centralni pročistač za otpadne vode Celje, uključiti gospodarske subjekte kraja preko nove mreže na centralni pročistač otpadne vode Celje, omogućiti dugoročni trajan razvoj na području općine te čitave regije i prekograničnog područja, omogućiti razvoj postojećih djelatnosti u kraju kao razvojnog potencijala, povećati neposredan utjecaj na razvoj poduzetničke inicijative, na gospodarski razvoj i razvoj turizma, stvarati nova radna mjesta, povećati
14
broj turista, aktivno informirati i poticati pojedince na trajno usmjereno ulaganje u prostor i infrastrukturu na način prikaza dobre prakse: organizacije čitavog postupka premještanja i postavljanja te priključenja pokretnog pročistača otpadnih voda iz općine Štore u općinu Podčetrtek, aktivno sudjelovati u prekograničnom projektu 48 sati i utjecati na prekogranično zajedničko očuvanje okoliša. Investicija je u cjelini razvojno usmjerena. U svrhu aktivnog sudjelovanja u mreži zaštite okoliša i informiranja te poticanja pojedinaca, domaćih i prekograničnih investitora o značenju trajno planiranih prostornih investicija koje utječu na okoliš, kao projektni partneri oblikovali smo savjetodavne urede o zaštiti okoliša i info točke. Savjetnica o zaštiti okoliša za sve je zainteresirane u određeno vrijeme na raspolaganju u savjetničkom uredu o zaštiti okoliša općine Štore. A pojedinci se mogu informirati i preko uspostavljenih info točaka upravo tako na sjedištu općine Štore i u Osnovnoj školi Štore. S projektom 48 sati želimo nadići trenutno stanje i probleme te uz pomoć zajedničkog djelovanja partnera i povećanja osviještenosti pripremiti integralni pristup ka rješavanju problematika zaštite okoliša, koje nikada nisu samo lokalne, već su šire, regionalne i prekogranične. Općina Štore će pridobivanjem novog spojnog kanala za odvodnju otpadnih voda postati okolišu prijateljska općina. Predložena investicija predstavlja temelj u razvoju kraja, općine, malograničnog područja i regije, pošto tako aktivno utječe na okoliš i vodene izvore i također nudi dobar uzor cjelovitog i trajno usmjerenog pristupa ka rješenju potreba zaštite okoliša stanovništva i gospodarstva.
Investicije u zaštitu okoliša za ljepšu svakodnevicu u Općini Podčetrtek Općina Podčetrtek je u okviru projekta Oblikovanje zajedničkih prekograničnih standarda u zaštiti okoliša (48 sati) izvela operaciju: Izgradnja kanalizacijskog voda do pokretnog pročistača otpadnih voda Mestinje. Cjelokupna vrijednost pripremljene operacije iznosila je 296.346,25 € i obuhvaća troškove investicije, nadzora, trošak zaposlenja te administrativne troškove. Na temelju narudžbe prema Praktičnom priručnikom za izvođenje postupaka javne nabave koji se u okviru vanjskih aktivnosti financiraju iz zajedničkog proračuna Europske Unije – Practical Guide to Contract procedures for EC external actions, bio je odabran najpovoljniji izvođač radova (Tomgrad, Tomaž Hohnjec, s.p. iz Olimja), s kojim je u mjesecu listopadu 2010. godine potpisan građevinski ugovor u visini od 248.584,40 € bez PDV-a. Radovi na gradilištu u Pristavi pri Mestinju počeli su se izvoditi u mjesecu rujnu 2010. godine i bili su završeni siječnja 2011. godine. Radovi su tekli bez većih problema. Općina Podčetrtek je pogranična, jako turistički razvijena općina, koja brine za dobro zdravstveno stanje stanovništva i za okoliš. Stoga želi sva kućanstva i poslovne subjekte priključiti na postojeću kanalizaciju odnosno na pojedinačne regionalne pročistače otpadnih voda te tako utjecati na čist okoliš, pitku vodu, besprijekornu podzemnu vodu i besprijekornost voda Sutle. Predložena investicija predstavlja ispunjenje zacrtanog plana, opredijeljenog u RPR Savinjske regije 2007-2013 i OP 2008-2010. Raspršenost naselja i udaljenost od već postojećeg fekalnog voda zahtijevala je cjelovit i trajno usmjeren te ekonomski opravdan pristup u suradnji s pograničnim i prekograničnim općinama. Za izvedbu investicije smo odnosno ćemo postići sljedeće ciljeve: • izgradili smo novu kanalizacijsku mrežu za odvodnju otpadnih voda – kanalizacijski vod; • priključiti ćemo vod na pokretni pročistač otpadnih voda (PČN) Mestinje; • uključiti ćemo kućanstva i gospodarske subjekte kraja preko nove mreže PČN Mestinje; • omogućiti ćemo trajni razvoj na području kraja, općine i područja LAG te čitave regije i prekograničnog područja; • omogućiti ćemo razvoj postojećih djelatnosti u
kraju kao razvojnog potencijala i • aktivno informirati i poticati pojedince, neprofitne organizacije i gospodarstvenike na trajno usmjereno ulaganje u prostor i infrastrukturu na način prikaza dobre prakse: organizacija cjelovitog postupka premještanja i postavljanja te priključenja pokretnog pročistača otpadnih voda iz općine Štore u općinu Podčetrtek. Projekt slijedi programski okvir „okolišu prijateljska i pristupačna regija“ koja teži k stvaranju onakvih prilika u organizaciji prostora kakve će omogućiti postizanje prepoznatljivih promjena na području jačanja konkurentnog položaja Savinjske razvojne regije te podizanja kakvoće života svih njenih stanovnika. Investicija u uređenje odvodnje otpadnih voda u Pristavi pri Mestinju bila je potrebna, ukoliko želimo doprinijeti razvoju kraja, općine i područja, postići trajan razvoj te utjecati na stvaranje novih radnih mjesta. Priključenje na pročistač otpadnih voda izvesti će se kad bude realizirano premještanje i priključenje pokretnog pročistača otpadnih voda Štore u općinu Podčetrtek. Svakako ćemo izvedenom investicijom poboljšati uvjete za život na projektnom području, njenom realizacijom će biti zajamčena veća kvaliteta života mještana, a ujedno će projekt predstavljati primjer dobre prakse, koji će se moći prenijeti i na druge općine u Sloveniji i Hrvatskoj.
15
Idejni projekt - temelj za novu investiciju u Općini Zagorska sela Investicija Općine Zagorska Sela u projektu služi za projektiranje otpadne kućanske kanalizacije, septičke taložnice i biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Zagorska Sela, Miljana i Plavić u općini Zagorska Sela. U naseljima su izgrađeni individualni stambeni objekti, a odvodnja otpadnih voda rješena je putem sabirnih jama, nerijetko s ispuštanjem ili procjeđivanjem u tlo. Kako se priključenjem na vodoopskrbnu mrežu povećavaju i količine otpadnih voda koje je potrebno prihvatiti i odvesti u javni kanalizacijski sustav, važno je sustavno graditi kanalizacijsku mrežu. Izradom idejnog projekta javnih kanala, pripadajuće septičke jame i biljnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja, omogućiti će se priključenje interne kanalizacije objekata na kanalizacioni sustav i na taj način značajno poboljšati standard življenja stanovništva kao i pozitivno utjecati na okoliš.
Projekt, uz zakonom propisane priloge (Zakon o prostornom uređenju i gradnji), sadržava sljedeće priloge: • • • • • • • • • •
projektni zadatak, tehničko izvješće, hidraulički proračun, preglednu situaciju područja zahvata u MJ 1:5000, položajni nacrt kanala na ovjerenoj katastarskoj podlozi u MJ 1:1000, situaciju komunalnih instalacija, nacrt iskolčenja u MJ 1:1000, uzdužni profil u MJ 1:1000/100, normalne poprečne presjeke kanala i karakteristične detalje.
Izvedena investicija služi kao osnova za ishođenje potrebnih dozvola za samu izgradnju sustava kanalizacije.
16