Podravkine novine broj 1547

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XL Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Uzdignute ruke rukometaπica Podravka-Vegete u Ankari

GrËki distributeri zadovoljni sudjelovanjem Podravke na sajmu u Ateni

7. str.

4. str.

Nagrade potroπaËima S premijerom RaËanom u Poljskoj boravio i Darko Marinac

Dodijeljene glavne nagrade u Uvaæavanje nagradnoj igri ”Dolcele” vrijednosti Podravke Piπe: Jadranka Lakuπ

Iako nedavna posjeta predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca Poljskoj u sastavu delegacije koju je vodio hrvatski premijer Ivica RaËan nije bila u izravnoj funkciji sklapanja nekih novih poslova (Podravka za to ima kompetentne ljude koji uspjeπno grade poloæaj naπe tvrtke kao jedne od najpoznatijih u Poljskoj), ipak ima veliko znaËenje. Ponajprije potvreno je da premijer pridaje izrazitu vaænost gospodarstvu u odnosima s drugim zemljama te da i hrvatska diplomacija poput one u najrazvijenim zapadnim zemljama postaje servis gospodarstva.

RaËanov poziv Marincu dokaz je uvaæavanja vrijednosti Podravke, a posebice koraka koji se poduzimaju u izlasku na træiπta srednje i istoËne Europe. Dolazak u neku dræavu u druπtvu s premijerom otvara razliËita vrata, a predsjedniku Podravkine uprave omoguÊio je niz korisnih razgovora, te gostovanje kao predavaËa u poljskoj Gospodarskoj komori.

Prema miπljenju Darka Marinca, za Podravku je ipak najznaËajniji dogovor postignut izmeu hrvatskog i poljskog premijera o potpisivanju ugovora izmeu dvije zemlje o bescarinskoj trgovini najkasnije do kraja oæujka ove godine. To stvara nove uvjete, otvara nove puteve i dobro je da se u pripremama Ëuje i miπljenje Podravke. A samo potpisivanje bilateralnog ugovora o trgovini Podravku neÊe zateÊi jer u skladu sa svojom strategijom predvianja promjena mi stalno pratimo kretanja u meunarodnim odnosima, direktno komuniciramo s hrvatskim pregovaraËima za europsku uniju i CEFTU i veÊ poduzimamo korake koji Êe omoguÊiti joπ uspjeπnije poslovanje na poljskom træiπtu.

Presretni nagraeni potroπaËi Dolcele s novim automobilima Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

N

≈≈≈ajsretniji dobitnici nagradne igre ≈≈≈≈”Dolcela - put slatkih æelja”, koja je trajala od 6. studenoga proπle do 5. sijeËnja ove godine, zasigurno Êe dugo pamtiti 15. veljaËe kada su sjeli u osvojene nagraene automobile Renault Twingo. ToËnije, u Koprivnicu je doπlo Ëetvoro nagraenih Marina BaÊani iz ©trigove, ©tefica JaguπiÊ iz Kriæevaca, Ruæica Ledinko iz Bolfana kod Ludbrega te Antun MariÊ iz Sopja. Troje nagraenih - Dario Badovinac i Jadranka

MulkoviÊ iz Zagreba te Stanislava HlavaË iz Vrbovskog istoga dana osvojene automobile preuzeli su u Zagrebu.

Sretne dobitnike glavne nagrade pozdravila je brand manager Tima Dolcela Sabina Tuπek te tom prigodom rekla da vjeruje kako Êe sretni dobitnici i dalje biti vjerni potroπaËi Podravkinih proizvoda. Potom je, uvjetno reËeno, organizirana slatka nagradna igra. Naime, s obzirom da su Ëetiri Renaulta Twinga bila razliËite boje, nagraeni su morali izvuÊi kljuËeve svog automobila. I dok se rjeπavala papirometrija vezana za au-

tomobile, probne tablice i sve ostalo πto je potrebno za registraciju, ljubazni zaposlenici Tima Dolcele nagraene potroπaËe poËastili su ruËkom u pivnici ”Kraluπ”. Jer, Podravka je topla kulinarska institucija koja misli na svoje potroπaËe.

A kakav je osjeÊaj primiti nagradu i to automobil, Antun MariÊ kaæe: ”Presretan sam, imao sam veliku sreÊu.

Istina moja æena je skupljala ambalaæu Dolcele, ali je na moje ime poslala omotnicu. Naravno, to je naπ zajedniËki, obiteljski automobil, a mogu vam reÊi da smo i do sada osvajali nagrade u Podravkinim nagradnim

igrama, ali sitnije. No, vaπa tvrtka nam donosi sreÊu i mi Êemo i dalje troπiti Podravkine proizvode i, naravno, igrati sve nagradne igre.

Ruæica Ledinko: ”Presretna sam, a s obzirom da je ta nagradna igra Dolcele bila u znaku broja 7 i ja sam poslala 7 omotnica sa 6 razliËitih ambalaæa proizvoda Dolcela. Zaista, broj 7 je sretan broj za mene. To je prva nagrada od Podravke koju sam osvojila pa Êu svakako i dalje igrati vaπe nagradne igre, a moram reÊi da se u mojoj obitelji puno troπe, a vjerujte mi, troπit Êe se joπ viπe brojni Podravkini proizvodi.”

2

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Razgovor s direktorom Sektora za marketing i prodaju piÊa Valentom Vrhovskim

Prodaja voda u stalnom usponu

Ostalo otpada na uvoznu vodu, poput Radenske i Rogaπke. Naπe træiπno uËeπÊe od 15 posto je vrlo malo, tim prije πto je ono prije pet - πest godina iznosilo i preko trideset posto. To Êemo vrlo teπko ponovno nadoknaditi bez ozbiljnih organizacijskih i marketinπkih akcija.

Razgovarao: Mladen PavkoviÊ Jedna od uspjeπnijih radnih cjelina u naπoj tvrtki je i Sektor za prodaju i marketing piÊa, na Ëijem je Ëelu Valent Vrhovski. Danas sektor zapoπljava Ëetrdesetak radnika, a glavni im je zadatak prodaja piÊa - vode i ”Deita”. Koliko je voda znaËajna, moæda najbolje govori podatak da Êe 21. stoljeÊe biti ”vijek vode”, bilo kao biznisa ili problema. U ovom se sektoru bave s tri robne skupine: ”Studenac” (mineralna voda), ”Studena” (Ëista izvorska voda) i ”Deit”, punjenih u dvadesetak razliËitih boca, a do kraja godine ta Êe paleta biti i proπirena. ”Jedini smo ozbiljniji proizvoaË Ëiste izvorske vode u Hrvatskoj”, kaæe Vrhovski. ”Naπ glavni konkurent ima negaziranu mineralnu vodu, a to je velika razlika”.

Na mjesto prvog Ëovjeka ovog Sektora Vrhovski je doπao u svibnju proπle godine. Ubrzo nakon njegova dolaska osjetio se napredak, iako je doπao u vrijeme kad je prodaja ovih proizvoda doæivljavala pad na træiπtu.

Znatni porast prodaje voda - Prije godinu, dvije piÊa su biljeæila negativni trend. Prodaja je bila smanjena Ëak i do deset posto. To nije lako zaustaviti, jer u ovom poslu kad jednom poËneπ padati teπko se vratiti natrag. Lani smo ipak uspjeli ostvariti osam posto veÊu prodaju voda i dva posto veÊu prodaju Deita u odnosu na godinu ranije. Uz to, financijski rezultati su nam mnogo bolji nego koliËinski. Prodaju Studene poveÊali smo Ëak za pet - πest puta. To znaËi da smo uspjeli zaustaviti tendenciju pada, da smo malo porasli i da smo stvorili jednu pretpostavku koja nam daje za pravo da s viπe optimizma gledamo na ovu poslovnu godinu, u kojoj smo postavili cilj da prodaja bude veÊa nego lani za 25 posto.

Uvjeren sam da to neÊe biti nimalo lako ostvariti, ali uËinit Êemo sve da to tako i bude. Kad se govori o prodaji naπih napitaka, odnosno Deita, spomenuo sam

Proπirenje asortimana i jaËanje marke Studena

Valent Vrhovski da smo koliËinski porasli za dva posto, dok je to u financijskom dijelu puno viπe - Ëak za 18 posto! A kod Deita susreÊemo se i s jednim problemom, a to je njegov kratki rok trajanja. Stoga ne smijemo dozvoliti da kod ovog proizvoda doe do viπka u proizvodnji, a potom i do otpisa ili sniæenja cijena na prodajnom mjestu.

Premium pakiranje - ambalaæa u europskom vrhu Jedno vrijeme veliki problem, pogotovo kod voda, bila je ambalaæa, pa se stoga krenulo u redizajn koji je uspjeπno zavrπen. Sada naπa mineralna i Ëista izvorska voda, u razliËitim pakiranjima, uistinu imaju ambalaæu kakvu zasluæuju, odnosno koja se - kod premium pakiranja - umnogome razlikuje od konkurentske. Po mnogima, sada je Studenac u premium pakiranju, osim po kvaliteti, u samom europskom vrhu u grupi ovih proizvoda i po ambalaæi.

- U nadolazeÊoj turistiËkoj sezoni naπe Êe vode sigurno biti jedno malo osvjeæenje. To su nam veÊ sada potvrdili kupci na zagrebaËkom træiπtu, ali i u nizu boljih ugostiteljskih lokala diljem Hrvatske. Konkurencija je kod nas, πto se tiËe voda, dosta jaka.

Naime, ovo træiπte moæe potroπiti oko 220 milijuna litara vode, ili moæe se ukupno ostvariti oko pola milijarde kuna prometa. U tom dijelu Jamnica Ëini 80 posto træiπta, a mi oko 15.

Proizvodni kapaciteti s kojima danas raspolaæe Tvornica ”Studenac” u Lipiku su relativno veliki, pa kad bi bilo moguÊe, tamo bi se moglo proizvesti i do pedeset posto viπe voda nego do sada.

- Kod voda je problem i to πto imaju priliËno veliku oscilaciju, πto se mnogo viπe prodaju tijekom ljeta, a u ostale mjesece pogoni ne rade s punim kapacitetom. Taj bi se problem, po meni, mogao rijeπiti s proπirenjem asortimana, odnosno jaËanjem marke Studena.

To bismo mogli ostvariti bez nekih veÊih investicijskih zahvata. Meutim, nuæne su ipak odreene investicije u naπu lipiËku tvornicu kako bi mogli raditi proizvode na jednoj ekonomiËnijoj bazi, kako neke proizvode ne bi morali pakirati i ruËno. Ljudi u Lipiku danas svoj posao obavljaju s mnogo veÊim elanom nego prije, a koliko smo informirani, zadovoljni su sadaπnjim akcijama oko podizanja ukupnog imidæa.

Mnogima se Ëini da je Ëistu izvorsku vodu, kao πto je Studena, najlakπe proizvesti. Meutim, Vrhovski kaæe da to ipak nije tako, da je to - najteæe!

- Osim u proizvodnu liniju, hitne investicije potrebne su nam i za suvremeni vozni park kako bismo mogli ravnopravno konkurirati na træiπtu. Proizvodi poput vode i piva, koji imaju povratnu ambalaæu, najuËinkovitiji su ako se prodaju u krugu od stotinu kilometara. Stoga je naπ strateπki interes prodaja u Slavoniji, te Ëuvanje steËenih pozicija u Podravini, Meimurju i Zagor-ju. No, da ostvarimo sve zacrtane ciljeve, moramo veoma mnogo ulagati i u marketing, Ëak viπe nego πto to Ëine oni koji su trenutaËno u ovom poslu ispred nas. Voda sigurno nikada neÊe biti Vegeta, ali ona takoer moæe donijeti vrlo dobre financijske rezultate.

Pogled iznutra JaËi prodor prema ugostiteljstvu O tome kakva je situacija oko prodaje naπih voda u Zagrebu, prvi Ëovjek Sektora za prodaju i marketing piÊa kaæe: - Zagreb nam je vjeËna boljka. Kad sam radio na prodaji piva, nismo uspjeli u Zagrebu. Tamo smo, doduπe, bili prisutni u trgovinama ”Dione” i ”Konzuma” (oko 70 posto), πto nije samo po sebi dovoljno, jer se naπa voda slabo obrÊe na prodajnom mjestu, tako da u toj strategiji moramo neπto mijenjati.

Sada nam je, uz ostalo, vrlo vaæno da πto viπe prodremo prema ugostiteljstvu gdje se stvaraju navike. Vjerujem da Êemo u tome i uspjeti, jer kako veÊ rekoh, imamo kvalitetan proizvod u iznimno kvalitetnoj, odnosno dopadljivoj ambalaæi. Nadamo se da Êemo veÊ ove godine poveÊati prodaju u glavnom gradu Hrvatske barem za dva puta. Proizvodi Êe uspjeti na træiπtu samo ako imaju kvalitetu bez kompromisa! Voda koju mi proizvodimo iznimno je zdrava, a na kontrolu kvalitete takoer polaæemo vrlo mnogo. Greπaka ne smije biti ni u jednom segmentu.

Oni koji Êe zasluæiti, bit Êe adekvatno nagraeni, a kaænjavat Êemo i za greπke, kojih ne bi smjelo biti.

PriËe o prodaji tvornice djeluju negativno Na kraju nam je Valent Vrhovski rekao i ovo: - U zadnje vrijeme u kuloarima se govori o prodaji Tvornice Studenac, a po mom miπljenju te priËe o prodaji svakako treba zaustaviti, jer negativno djeluju na sve segmente, od proizvodnje do kupaca. Moja je procjena da bi prodaja tvornice u Lipiku bila velika greπka. No, ja osobno imam malu nesreÊu, jer baπ kad krenem s nekim programom obiËno se neπto sliËno dogodi. Kad sam prihvatio ovaj posao, prvo sam pitao da li se ova tvornica misli prodati. Rekli su ne, pa Ëak i to kako je voda strateπki proizvod. Druga je stvar ako nemamo novaca za strateπke investicije. Tada se trebamo zaduæiti, ali dobro znati zaπto smo to uËinili.

Najgora je neizvjesnost... Pri tom æelim istaÊi da je optimizam oko prodaje naπih voda u usponu. Primjerice, samo u ovom mjesecu dosad prodali smo 30 posto viπe voda nego u istom mjesecu proπle godine - istaknuo je Vrhovski.

Podravka na inozemnim træiπtima

Vegeta osvaja i GrËku U drugoj polovici 2000. godine Tim za projekte iz Sektora izvoza u zapadnu Europu i prekomorske zemlje pored Turske na nivo projekta stavio je i træiπte GrËke gdje su obavljena marketinπka istraæivanja - kvantitativna - kako bi se dobio uvid u veliËinu træiπta za kategorije od interesa te kvalitativna - fokus grupe s domaÊicama i πefovima restorana kako bi se dobile odreene indikacije za odabir prave strategije nastupa. Izvrπen je odabir distributera - to je firma Parissis Stoyiannis sa sjediπtem u Solunu, obiteljska kompanija s 90-godiπnjom trgovaËkom tradicijom, s kojom se zapoËelo lansiranje Podravkinih proizvoda, prioritetno Vegete, na vrlo sofisticirano i zahtjevno træiπte. GrËka je zemlja koja sebe ubraja u zapadnoeuropski korpus, standard i stil æivota je zapadnjaËki, te je i potraænja uglavnom usmjerena prema robama renomiranih zapadnoeuropskih proizvoaËa . U tim uvjetima nije se lako izboriti za poziciju na træiπtu, tim viπe

πto ex - Yu porijeklo izaziva priliËno negativne konotacije. Ipak dobro se krenulo i od jeseni proπle godine u GrËku se plasiraju Vegeta, Podravka juhe, govei gulaπ i Fant. Za ovu godinu planirane su razliËite marketinπke aktivnosti, a izmeu ostaloga i sudjelovanje - zajedno sa distributerom - na sajmovima u Ateni i Solunu. Atenski sajam je iza nas, a o nastupu Podravke svjedoËe rijeËi Karmen GaloviÊ, direktorice projekata u prodaji: - Za svoje prvo sajamsko predstavljanje u GrËkoj Podravka je izabrala renomirani meunarodni sajam ”Hrana i piÊe” koji se u Ateni odræao po 14. puta. U Ëetiri dana (od 8. do 12. veljaËe) brojnim posjetiteljima i poslovnim ljudima predstavilo se 650 izlagaËa. Iz Hrvatske je sudjelovala jedino Podravka, a naπ izloæbeni prostor bio je u znaku Vegete. Podijelili smo 4000 uzoraka i isto toliko letaka na grËkom s informacijama o proizvodu, te izazvali veliku paænju. Naπ distributer je

Karmen GaloviÊ i Vlatka FilipËiÊ-Pros sa distributerima na sajmu u Ateni obavio oko 20 poslovnih razgovora s dvieno sudjelovanje na sajmu u Solupotencijalnim poddistributerima, nu poËetkom oæujka joπ Êe prema posebice s onima iz juæne GrËke πto je oËekivanjima unaprijediti prodaju. vaæno za realizaciju planiranog cilja - U sjevernoj GrËkoj, posebice zbog blizine Makedonije, Vegeta je poznata pokrivanja prodajom cijele zemlje.

Kompanija Parissis Stoyiannis, Ëiji je i veÊ sada bez propagande imamo vlasnik ugledni biznismen (Ëlan je dobru prodaju. Na sajmu u Solunu od TrgovaËke komore u Solunu i nekoliko 2. do 5. oæujka na kojem nastupamo internacionalnih poslovnih udruæenja) zajedno s naπim distributorom ponoi koja ima predstavniπtva u ©vicarskoj, vno Êemo predstaviti Vegetu, ali ovaj Francuskoj i Brazilu, za sada je distri- put Êemo prirediti i degustacije jednobucijom dobro pokrila sjevernu Gr- stavnijih jela pripremljenim s naπim Ëku, a osprbljuje i grËki dio Cipra. zaËinom. OËekujemo dobre efekte Podravkini proizvodi prodaju se u 400 rekla nam je Vlatka FilipËiÊ - Pros, duÊana iz Ëetiri trgovinska lanca. Pre- voditeljica u Timu za projekte.

Moja kap Piπe: Zvonimir MrπiÊ

Kad je Dobriπa CesariÊ pisao svoju antologijsku pjesmu Slap, vjerojatno nije slutio, a sigurno mu nije bila namjera, napisati najslikovitiji opis uspjeπnih organizacija i poduzeÊa i uloge i znaËaja svakog pojedinca.

Sve velike ideje, posebice kad ih netko drugi izreËe, naizgled su jednostavne, pa je i CesariÊ u nekoliko stihova uspio svima nama vrlo jednostavo reÊi da su za potpunu ljepotu slapa potrebne sve kapljice. Bez jedne, jedine, makar i najmanje, kapljice slap bi bio okrnjen za neko svoje svojstvo ili dio ljepote.

Kako je poetski izriËaj o jednoj prirodnoj ljepoti primjenjiv na organizaciju ili poduzeÊe i njenu uspjeπnost? Kao i za slap, i za svako uspjeπno poduzeÊe bitan je svaki njegov i najmanji dio, svaki njegov djelatnik ili radnik.

S druge pak strane, svaki pojedinac treba znati svoje mjesto, ulogu i oËekivanja te Ëime Êe biti nagraen ako ta oËekivanja ispuni. Tek kad to zna, pojedinac moæe s optimalnim naporima ostvariti oËekivanja i zna kako Êe biti nagraen ako ostvari rezultate iznad oËekivanja odnosno kakve Êe biti sankcije ako ne ostvari oËekivanja.

U tako reguliranom sustavu moæe se realno vrednovati doprinos pojedinca uspjeπnosti poduzeÊa i procjenjivati sukladnost sposobnosti pojedinaca i oËekivanja poduzeÊa. U protivnom, pojedinac Êe u obavljanje poslova ulagati ili previπe ili premalo napora, a poduzeÊe Êe doprinos pojedinaca podjednako vrednovati, pa Ëak i bez obzira na efekt tog doprinosa.

Vremenom Êe pojedinac poslove poËeti obavljati krajnje rutinski i formalno, viπe da bi posao bio obavljen nego da bi pridonio uspjeπnosti poduzeÊa.

I umjesto grude, nastat Êe efekt ”kotrljajuÊeg kamenja”. A poduzeÊe Êe od lidera, kreatora trendova na træiπtu postati sljedbenikom onih koji na efikasniji naËin koriste pojedinaËne doprinose svakog pojedinca ostvarivanju veÊe uspjeπnosti poduzeÊa.

Zato je potrebno razviti svijest da je svaki radnik potreban poduzeÊu, da je bez tog, makar i najmanjeg doprinosa umanjena uspjeπnost poduzeÊa.

A ako znamo svoju ulogu i vaænost unutar poduzeÊa, moæemo Ëiniti napore kako bismo obavljanje svakodnevnih poslova uËinili joπ uspjeπnijim. Pa Êe i naπa mala kap pomoÊi tkati naπ slap.

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Aktualna tema: nezaposlenost i zapoπljavanje

Moæe li se rijeπiti akutni problem nezaposlenosti?

Pripremio: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Zasigurno jedan od najveÊih problema Hrvatske je socijalno-gospodarska situacija, toËnije alarmantan broj nezaposlenih. U zemlji gdje æivi neπto viπe od 4,5 milijuna stanovnika, prema sadaπnjim pokazateljima skoro je 10 posto te populacije nezaposleno. Naime, prema zadnjim izvjeπÊima Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje, brojka registriranih nezaposlenih polako se primiËe na 400.000. U KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji registrirano je oko 8.500 nezaposlenih, na podruËju bivπe opÊine Kopri-

vnica viπe od 4.600, a u samom gradu 2.380 nezaposlenih. InaËe, u Koprivnici je registrirano 14.200 zaposlenih, a prosjeËna mjeseËna plaÊa je 2.770 kuna.

Glavni gospodarski potencijal naπeg kraja - Podravka ima svoje brojËane pokazatelje. Krajem proπle godine u naπoj tvrtki (bez internacionalnih poduzeÊa) evidentirano je 6.360 zaposlenika, 53 viπe nego krajem 1999. godine. Uglavnom su zaposleni mladi visokoobrazovani struËnjaci, a prema rijeËima direktora Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima prof. Branka KuËana kanal zapoπljavanja u Podravki neÊe presuπiti za poduzetne, kreativne i kompetentne mla-

de visokoobrazovane ljude. S druge pak strane, naπa tvrtka i dalje provodi politiku zbrinjavanja tehnoloπkog viπka, odnosno odlazak sa stimulativnom otpremninom pa je tu moguÊnost u posljednje vrijeme iskoristilo 387 zaposlenika.

Sve u svemu, dugoroËna politika zapoπljavanja u Podravki teæi prema mladim struËnjacima, s obzirom na to da naπa tvrtka æeli postati jedan od najveÊih internacionalnih prehrambenih koncerna u srednjoj i istoËnoj Europi, gdje se vodi bespoπtedna bitka za osvajanje træiπta s velikim svjetskim prehrambenim kompanijama. Nama je hrvatsko træiπte naprosto premalo.

Dakle, u doglednoj buduÊnosti u naπoj tvrtki baπ i nema neke prigode za zapoπljavanjem kadrova niæe i srednje struËne spreme. No, dok su brojne oËi uprte u Podravku s teænjom kako se zaposliti u njoj, moæda bi trebalo dru-

Razgovor s direktorom Sluæbe za zapoπljavanje i razvoj kadrova prof. Igorom KovaËem

U Podravku dolaze mladi visokoobrazovani kadrovi Do ljeta proπle godine Podravka je imala tri funkcionalne cjeline koje su se bavile kadrovima, to su bili kadrovski sektor, sektor za upravljanje plaÊama (koji i danas postoji, ali se iz njega izdvojila sluæba koja se bavi organizacijom i sistemom nagraivanja) i sektor za razvoj kadrova, koji se bavio edukacijom kadrova i zapoπljavanjem visokoobrazovanih ljudi. Objedinjavanjem svih tih sektora u danaπnji Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima omoguÊeno je da sve te funkcije budu puno efikasnije i transparentnije. ©to je od tada napravljeno, pitamo Igora KovaËa, direktora Sluæbe za zapoπljavanje i razvoj kadrova u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima.

- Prvo πto smo tada napravili bilo je prepoznavanje procesa s kojima se u sluæbi bavimo - zapoπljavanja, obrazovanja i razvoja karijere. Te procese smo detaljno razradili, odnosno razvili sistem kako korak po korak mora iÊi pojedini proces, a to u sluËaju zapoπljavanja konkretno znaËi, od identificiranja potrebe i zahtjeva za zapoπljavanjem pa do konaËnog potpisivanja ugovora o radu. Definirali smo kako se πto radi i tko je odgovoran za pojedine segmente u tim procesima.

- Kakvu strukturu kadrova vaπa Sluæba najËeπÊe prati?

- Primarno se radi o visokoobrazovanim kadrovima - najËeπÊe su to ekonomisti i prehrambeni tehnolozi, a za potrebe Belupa to su najËeπÊe farmaceuti i lijeËnici. ©to se tiËe ljudi srednje i niæe obrazovne strukture, treba uzeti u obzir da je poËetkom rujna proπle godine Uprava naπe tvrtke donijela odluku o prestanku radnog odnosa radnicima koji su bili zaposleni na odreeno vrijeme tzv. sezoncima. Taj se proces rjeπavao do studenog mjeseca i moæemo reÊi da od rujna u naπu tvrtku dolaze najviπe visokoobrazovani kadrovi. ToËnije, od rujna do poËetka veljaËe ove godine u Podravku je uπlo 13 mladih visokoobrazovanih struËnjaka.

- Kako se taj novi kadrovski potencijal Podravke prati kroz vaπu sluæbu?

- Prije svega da vam u kratkim crtama pojasnim πto mi zapravo radimo. Imamo vrlo dobru suradnju s fakultetima, studentskim udrugama i Zavodom za zapoπljavanje, a istovremeno dobivamo i spontane ponude od ljudi koji su zavrπili fakultete i traæe posao. Sav taj potencijal pratimo, radimo baze podataka iz koje, kada se javi potreba za zapoπljavanjem nekog profila, izaberemo potencijalne kandidate, pozivamo ih na razgovore, psihologijsku obradu i na taj naËin dobivamo joπ bolji uvid u njihove sposobnosti i potencijale. Takoer, u proceduri za-

poπljavanja predvieno je da menadæer koji traæi odreene kadrove treba dobro opisati zahtjev posla i to je nama slika po kojoj mi traæimo odreene kandidate.

- U vaπem poslu, kao uostalom i svakom, ima odreenih problema?

- Mi bismo htjeli da sposobnosti, znanja i vjeπtine Ëovjeka budu presudni faktor za ulazak u tvrtku. Meutim, Koprivnica je mali grad koji ima veliku Podravku i Ëesto puta se dogaa da imamo pritisak sa strane, πto zapravo nije dobro. Nije problem ako su dva kandidata podjednako dobra i jedan je iz lokalne zajednice, a drugi nije. Naravno da Êemo se odluËiti za onog iz Koprivnice, ali ako je velika razlika, onda je problem.

- Dugogodiπnja nepisana politika Podravke bila je zapoπljavanje djece Podravkaπa. Kakva je situacija danas?

- To uopÊe ne bi trebao biti problem ako se radi o zapoπljavanju kandidata sa srednjom struËnom spremom i to je meni sasvim razumljivo i prihvatljivo, ali ako se radi o zapoπljavanju mladih viso-

3

gaËije definirati æelje i zahtjeve. Naime, nedavno je Podravku posjetila ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje Sanja CrnkoviÊ-PozaiÊ i tom prigodom - unatoË teπkoj socijalnoj situaciji u Hrvatskoj - izjavila da je ona optimist u pogledu zapoπljavanja. ”Nadamo se obilnijoj ponudi radnih mjesta i oæivljavanju gospodarstva, a i hrvatska Vlada se trudi da nizom mjera olakπa situaciju u gospodarstvu”, rekla je Sanja CrnkoviÊ-PozaiÊ. Tu optimistiËku izjavu potkrijepila je Ëinjenicom da je Vlada smanjila troπak rada - prije je na 100 kuna troπak bio 53, a danas je 38 kuna. Uz to, Zavod za zapoπljavanje uveo je niz novih mjera, posebice je zanimljiv pilot-projekt zbrinjavanja viπka zaposlenih u Hrvatskim æeljeznicama, potom program samozapoπljavanja uz odreene kredite, povlastice i edukacije, a osnovni je cilj aktiviranje obrtniπtva.

ToËnije, struËnjaci Zavoda za zapoπljavanje u Podravini i Prigorju vide πansu

u spajanju obrtnika s najveÊim poduzeÊima naπeg kraja, naravno, ponajviπe s Podravkom. Normalno, poslovodstvo naπe tvrtke nema niπta protiv da surauje s obrtnicima i poljoprivrednicima naπeg kraja, ali se moraju poπtivati osnovni poslovni odnosi - kvaliteta, ozbiljnost, toËnost, sigurnost i konkurentnost, ponajviπe cijene proizvoda i usluga. Naime, Podravka je sve viπe na svjetskim træiπtima sa visokokvalitetnim proizvodima koji zahtijevaju isto takvu sirovinu i ambalaæu. Mogu li obrtnici i poljoprivrednici Podravine i Prigorja uÊi s Podravkom u tu svjetsku konkurenciju bez pomoÊi dræave, lokalne uprave i samouprave te moæda i najvaænije karike u tom lancu - poslovnih banaka? Teπko, ali upravo zbog toga bi sve te nabrojene institucije trebale imati viπe sluha za bolje zapoπljavanje u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji, jer viπegodiπnja agonija ne moæe trajati beskonaËno.

koobrazovanih ljudi ipak bi osnovni kriterij trebao biti struËnost. Naime, evo jedan statistiËki pokazatelj - je li veÊa vjerojatnost da Êemo dobiti kvalitetne ljude iz populacije od 4,5 milijuna ljudi koliko nas je u Hrvatskoj ili Êemo to isto dobiti u populaciji od 30 do 40.000 stanovnika koliko ima Koprivnica s okolicom?

- ©to vaπa sluæba radi kada se kandidat izabere?

- VeÊ kod izbora kandidata pokuπavamo prepoznati za πto bi taj Ëovjek bio dobar ili za πto on ima preferencije.

Svaki mladi Ëovjek koji ue u Podravku treba proÊi pripravniËki staæ koji traje 6 do 10 mjeseci i u tom razdoblju on dobiva mentora koji radi plan priprema.

Tijekom pripravniËkog staæa mentor prati rad pripravnika, procjenjuje ga po odreenim kriterijima na obrascima koje smo napravili. Te podatke naπa sluæba dobiva natrag i to je nama osnovni podatak, ali ne i jedini πto je taj pripravnik u tih 10 mjeseci radio. Naime, cilj pripravniπtva je da se mladi Ëovjek upozna s poslom kojim Êe se baviti, da upozna organizacijsku kulturu Podravke i πto veÊi broj ljudi s kojima Êe danassutra suraivati, a nama je cilj da vidimo kako Êe ta osoba funkcionirati i na koji naËin Êe se uklopiti u sistem Podravke.

- LaiËki gledano, pripravnik bi se trebao na odreeni naËin bojati mentora?

- Ne, nema tu nikakve bojazni, jer kao πto mentor upozorava pripravnika na njegove greπke isto tako pripravnik moæe sugerirati na odreene greπke kod mentora ili sugerirati npr. kako bolje organizirati posao itd. Mi zapravo æeli-

mo da taj proces bude baziran na poslovno-prijateljskom odnosu s time da naπa sluæba sve to koordinira. Naime, jako je bitno za mladog Ëovjeka da zna gdje sam sada i gdje mogu iÊi dalje.

- Za to ’dalje’ Podravka pruæa niz moguÊnosti?

- Od prije naπa tvrtka ima jako dobro razvijen sistem obrazovanja. Veliki broj ljudi od ranije, a i sada, bio je upuÊivan na razliËite oblike edukacija, poËevπi od formalnog obrazovanja - srednje i viπe πkole pa sve do postdiplomskog stupnja i struËnih seminara. Osim toga, u suradnji s poslovnom πkolom u Bledu imali smo vrhunske edukacije za menadæere naπe tvrtke, a uz to organiziramo i edukacije za razvoj menadæerskih kompetencija.

- Funkcija za upravljanje ljudskim potencijalima trebala bi djelovati na korporacijskom nivou. Ima li u tom segmentu problema?

- To je u biti centralna funkcija koja bi trebala odraivati kadrovsku nadgradnju, iznad kadrovske administracije. S obzirom na to da je funkcija razvoja kadrova mlada, praktiËki je saæivijela prije tri godine, pokazala je u svom radu i manadæerima i zaposlenicima da svi mogu profitirati dobivajuÊi nova znanja, razvijajuÊi vjeπtine i sposobnosti. A i dosadaπnja iskustva s cjelinama u koncernu Podravka koje su s nama suraivale dokazuju da su zadovoljni, zadovoljni naπim uslugama i æele dalje s nama suraivati. One cjeline s kojima nismo imali prilike raditi pokuπavamo uvuÊi u naπe aktivnosti i zapravo im pokazati πto nudimo - rekao je na kraju razgovora prof. Igor KovaË.

B. F.

naπa posla

Premijer u Poljskoj, branitelji na barikadama Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Moæda niste ni zapazili, ali premijer Ivica RaËan ovih je dana bio u sluæbenom posjetu Poljskoj. Nakon uspjeπnih razgovora s poljskim duænosnicima, na kojima je u osnovi dogovoreno skoraπnje sklapanje meudræavnog ugovora o slobodnoj trgovini, RaËan je u Krakowu otvorio i novoizgraeni administrativni centar zagrebaËke ”Plive”. Poljska je, naime, i u prvom krugu zemalja koje ulaze u Europsku uniju, pa se zahvaljujuÊi ”Podravkinim” i ”Plivinim” ulaganjima u toj zemlji osigurava da se hrvatski proizvodi, a ponajprije hrana i lijekovi, u bliskoj buduÊnosti nau bez uobiËajenih carinskih barijera i na zapadnoeuropskim træiπtima.

U RaËanovoj je gospodarskoj delegaciji bio i predsjednik Uprave ”Podravke” Darko Marinac, zacijelo s ciljem rjeπavanja nekih otvorenih pita-

nja i dogovaranja novih poslova. Javnost je, naæalost, uskraÊena za tu i niz drugih informaciju, a kraÊi novinski izvjeπtaji s tog vaænog premijerovog posjeta obiËno su dolazili na sredini informativnih emisija elektronskih medija, ili su zavrπavali negdje u kutu Ëetvrte ili pete stranice dnevnih listova.

PoËetne su minute i stranice bile rezervirane za neke naizgled interesantnije teme.

Cijela se Hrvatska, kao i dio meunarodne zajednice, zapravo bavila sluËajem umirovljenog generala Mirka Norca. Tri su dana zbog politiËkih prosvjeda bile blokirane kljuËne ceste koje vode prema Dalmaciji, a frenetiËne poruke sa splitskog skupa potpore osumnjiËenima iz gospiÊkog sluËaja nijednog hrvatskog graanina nisu mogle ostaviti ravnoduπnim. Tako je i RaËan u Poljskoj mahom odgovarao na

pitanja o stanju u domovini, umjesto da obrazlaæe rezultate svojih dræavniËkih susreta. Neki su se od novinara i zaËudili kako se hrvatski premijer uopÊe i usudio otiÊi iz Zagreba, kad desetine tisuÊa prosvjednika buËno traæe njegovu i MesiÊevu ostavku.

No, da RaËan nije sjeo u zakoplov, bila bi to neizravna poruka da Hrvatska doista æivi u svojevrsnom ”izvanrednom stanju”. GledajuÊi iz gospodarskog ugla, u kojem i ”Podravka” ima posebne interese, to bi bila iznimno loπa poruka svijetu. TuristiËka sezona, od koje ovisi i devizna likvidnost zemlje, bila bi opet upropaπtena, samo jednu sezonu nakon πto se broj noÊenja pribliæio predratnim vremenima, a veÊina bi inozemnih investicija bila obustavljena. Zacijelo bi se smanjila i robna razmjena s Europskom unijom, koja ne bi nimalo blago-

naklono gledala na ovdaπnje pogorπanje politiËkih prilika. Hrvatska, koja ionako æivi na rubu socijalne izdræljivosti, bila bi, jednom rijeËju, gurnuta u ponor davnaπnjih ideoloπkih podjela.

Crnji se scenarij ne bi mogao ni zamisliti.

Ako pozornije analiziramo ono πto se govori i od Vlade ultimativno traæi na prosvjednim skupovima, zapazit Êemo niz iracionalnosti, koje dovode u pitanje i same temelje pravne dræave. General Norac je zasigurno heroj i simbol Domovinskog rata, ali svoju Ëast moæe uspjeπno obraniti samo ako se suoËi s nadleænim sudom.

Izvjesno je da je u cijelom tom sluËaju nemala odgovornost bivπe, a i sadaπnje, vlasti. Ona prva je godinama bezoËno manipulirala Ëinjenicama i dokazima, najprije optuæujuÊi Norca za likvidaciju civila i smjenjujuÊi ga s duænosti, a onda

ga promovirajuÊi u najmlaeg hrvatskog generala. Sadaπnja je, pak, pripomogla tome brojnim nespretnostima, iritirajuÊi dragovoljce i ostale branitelje time πto se o obrambenom ratu danas u medijima viπe govori kroz prizmu pojedinih nekaænjenih zloËina negoli pobjeda koje su i osigurale hrvatsku neovisnost. Tvrdnje, meutim, o tome da se Domovinski rat ”sustavno kriminalizira” i da se time ”potkopava i sama dræavnost” nemaju realne osnove, veÊ sluæe za provociranje politiËke krize i prijevremene izbore.

Svako je razbuktavanje strasti, meutim, protivno nacionalnim interesima. Hrvatska danas treba politiËku stabilnost, kako bi se vlasti usredotoËile na otvaranje novih radnih mjesta. Time bi svoju perspektivu naπli i oni koji gnjevno prizivaju ”uliËna” rjeπenja nagomilanih problema.

4

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Razgovor s direktorom ”Podravka-Inæenjeringa” d.o.o.

Zdravkom MikotiÊem

Specijalisti za industrijsko projektiranje Razgovarao: Hrvoje ©labek Na Ëelo ”Podravka-Inæenjeringa” d.o.o. nedavno je doπao dipl. inæ. graevine Zdravko MikotiÊ, zapravo vratio se nakon deset godina ”izbivanja” iz te cjeline. Doπao je, kako sam kaæe, na Ëelo ekipe mladih i ambicioznih struËnjaka, spremne odgovoriti svakom izazovu koji posao moæe pred njih postaviti. S njim smo razgovarali o specifiËnostima ”Inæenjeringa” u odnosu na druge projektantske kuÊe, o planovima, o odljevu kadrova, a pitali smo ga i hoÊe li ”Podravka-Inæenjering” zadræati ono ”Podravka” u svom imenu.

Odræavanje ”kondicije” tvornica - Nakon deset godina vraÊate se u ”Inæenjering” kao njegov direktor. Jeste li ostali u tijeku, u kontaktu sa strukom?

- Bio sam izvan struke, ali ne do kraja, jer sam u svim poslovima imao s njom kontakt. Nije se dogodilo mnogo promjena u meuvremenu, tako da mi nije problem vratiti se i ”uskoËiti u vlak” koji ide dalje.

- ©to Êe ”Inæenjering” raditi sada kad je Podravka izgradila tri nove tvornice i nema skoro namjeru graditi nove?

- Da bi koncern veliËine Podravke bio u trendu, u neprekidnom je ciklusu investicija, bile to nove tvornice, inovacije, hvatanje koraka s novim trendovima, bilo to investicijsko odræavanje. Naime, mi imamo tvornica kojima je veÊ pala ”kondicija”, koje su ostarjele, da ne kaæem zastarjele, i moramo ih obnavljati. To je imperativ vremena, i ako to ne radimo, onda nazadujemo i dovodimo se u neugodnu poziciju da smo zastarjeli, da nas vrijeme pregazi, da nas konkurencija prijee. Zato neprestano popravljamo kondiciju objekata, kondiciju opreme, poravnavamo se πto je moguÊe bliæe sa svjetskim trendovima, usvajamo nove tehnologije, uvaæavajuÊi i ono πto je sve bitnije, a to su ekoloπke norme. Uglavnom, za nas permanentno ima posla.

- A u kakvoj je ”kondiciji” sam ”Podravka-Inæenjering”?

- U izvrsnoj! Zatekao sam jednu garnituru mladih, sposobnih i vrlo ambicioznih struËnjaka, koji su stekli veÊ dosta iskustva. Nedavno je iz ”Inæenjeringa” otiπlo πestero starijih struËnjaka, meutim, mislim da je ”Podravka-Inæenjering” spreman na sve izazove i da struËnoπÊu ”pokriva” sva potrebna podruËja. Ima nas dvadeset i dvoje, i to je broj koji moæe pratiti sadaπnju razinu investicija bez ikakvih poteπkoÊa. Naravno, uvijek su moguÊe ”πpice”, navala projekata, a u tom sluËaju moæda bi bio potreban dodatni angaæman.

Konkurentni smo vanjskim kuÊama

- Postoji li πto po Ëemu se ”PodravkaInæenjering” razlikuje od, recimo to tako, konkurentskih biroa?

- ”Podravka-Inæenjering” ima konstrukcijski biro koji radi na projektiranju opreme, na otklanjanju ”uskih grla” u tehnoloπkim procesima, πto veÊina drugih projektnih kuÊa nema.

On se rodio u Podravki, on prati Podravku i s njom æivi. Ta ekipa poznaje sve tehnoloπke procese, poznaje sve probleme koji se javljaju, a vrlo Ëesto na træiπtu nemamo do kraja rijeπene tehnoloπke linije, pa konstrukcijski biro pomaæe svojim rjeπenjima. To je naπa ”specijalnost”, ali ”Podravka-Inæenjering” moæe projektirati sve, pa i najzahtjevnije projekte, za πto je dokaz nova ”Belupova” tvornica, koja odgovara najviπem stupnju svjetskih standarda.

- Moæe li, i ima li namjeru, ”PodravkaInæenjering” raditi prema narudæbama investitora izvan Podravke?

- PriliËno smo skuËeni s vremenom buduÊi da je kapacitet ”Inæenjeringa” premali za upuπtanje u nekakve velike zahvate. Za vanjske investitore moæemo tu i tamo uËiniti odreeni posao, ali moram reÊi da je profil ”Inæenjeringa” industrijsko projektiranje, a da naπa πira okolina treba drugaËiji tip projektiranja, primjerice javne ustanove i drugo. Nije nam namjera da πirimo poslovanje u tom pravcu - isuviπe poslova imamo za Podravku, a to nam je osnovno. Dakle, moæemo raditi sve, ali u principu radimo za Podravku.

- Rekli ste da su ekoloπki zahtjevi sve veÊi i da im poklanjate odgovarajuÊu paænju. O Ëemu je konkretno rijeË?

- U zadnjih deset godina promijenila se zakonska regulativa. Zahtjevi su postroæeni, tako da ako neki od objekata ne udovoljavaju u potpunosti tim zahtjevima, to ispravljamo, odnosno popravljamo razinu zaπtite okoliπa. S druge strane, pratimo i propise koji vladaju u naπem πirem okruæju, mislim tu na europske i svjetske standarde, da bismo mogli proizvoditi i za ta træiπta.

- Je li ”Inæenjering” cjenovno konkurentan na træiπtu?

- Apsolutno smo konkurentni svim vanjskim ponuaËima jer naπi troπkovi su troπkovi plaÊa. Mi ne teæimo nekakvoj dobiti, ali nam je jako bitno kako radimo i kako Ëuvamo novac matiËne kuÊe.

Zdravko MikotiÊ - Da, to je jedan od problema na koje sam naiπao. Naime, dosad nije na adekvatan naËin bio rjeπavan status inæenjera, status struËnjaka i zato je puno kvalitetnih kadrova otiπlo iz ”Inæenjeringa”. Na najboljem sam putu da taj problem rijeπim. Ako imate struËnjaka, morate ga platiti onoliko koliko on na træiπtu radne snage vrijedi. Moramo doÊi na razinu branπe da nam kvalitetni ljudi ne bi otiπli. Vjerujem da Êu politikom plaÊa i stimuliranja prekinuti taj odljev.

- Osim toga, πto biste joπ æeljeli da se dogodi ”Inæenjeringu”? Neka nova tvornica?

- U svakom sluËaju, æelio bih da investicije budu barem na razini na kojoj jesu. Bilo bi posla, πto znaËi i naπeg zadovoljstva, a ujedno i napretka, prosperiteta Podravke, πto æele svi ”Podravkaπi”.

Izdvojeno:

”Inæenjering” izvan Podravke?!

Odræan skup zaposlenika Kvasca

Novi vlasnik garantira steËena radniËka prava S ciljem cjelovitog informiranja o statusu zaposlenika nakon prodaje zemljiπta, zgrade i opreme za proizvodnju kvasca u tvornici je 14. veljaËe odræan skup zaposlenika. Prisustvovali su mu Æeljko –urina zamjenik predsjednika Uprave Podravke, Miroslav RepiÊ direktor divizije prehrambenih proizvoda s markom, Branka PerkoviÊ izvrπna direktorica za kadrove i pravo, Branko KuËan direktor Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, Davorin Katar direktor tvornice i Martin Halusek direktor "Kvasca d.o.o" - novog vlasnika.

O razlozima odabira tvrtke Kvasac d.o.o. koja je u veÊinskom vlasniπtvu najveÊeg svjetskog proizvoaËa kvasca - francuske tvrtke Lesaffre govorio je Miroslav RepiÊ istakavπi da je briga o in teresim a zapo slen ika im ala najvaæniju ulogu.

- Kvasac d.o.o. garantira odræavanje proizvodnje najmanje pet godina na istoj lokaciji, te se obvezao da najmanje tri godine neÊe zbog ekonomskih razloga otpuπtati radnike. Za zaposlene Êe se primjenjivati kolektivni ugovor koji Ëak ima i neke povoljnije uvjete od Podravkinog, a novi vlasnik je pristao priznati neprekinuti staæ iz Podravke kao i ostala prava koja iz toga proistjeËu poput jubilarnih

nagrada i godiπnjeg odmora istakao je izmeu ostalog RepiÊ.

U Kvascu u Koprivnici ostat Êe raditi 75 zaposlenika prema odabiru novog poslodavca. Njima Êe uskoro biti ponueni novi ugovori o radu koji kako je objasnila Branka PerkoviÊ uvaæavaju steËena prava.

Nepotpisivanje ugovora povlaËi za sobom otkaz ugovora o radu uz otpremninu prema kolektivnom ugovoru. Ostali zaposlenici, dakle, oni kojima neÊe biti ponueni ugovori bit Êe zaposleni ili na Otpadnim vodama koje ostaju u sastavu Podravke ili na drugim poslovima u grupi Podravka.

Planove novog vlasnika predoËio je direktor Kvasca d.o.o. Martin Halusek koji je nekada i sam radio u tvornici kvasca u Koprivnici.

- U skladu sa strategijom Lesaffrea da u ovom dijelu Europe locira proizvodnju suhog kvasca, tvornica u Koprivnici Êe se specijalizirati upravo za tu namjenu.

Planiramo i neke investicije prvenstveno zbog smanjivanja troπkova (zatvoreni krug hlaenja) te izgradnju nove suπare za kvasac - naglasio je Halusek.

Zaposlenici su postavili brojna praktiËna pitanja, a dobili su i obeÊanje glavne povjerenice sindikata PPDIV-a Ane Katane da Êe u njihovom rjeπavanju imati i svu struËnu sindikalnu pomoÊ.

- NameÊe se jedno pitanje kada se radi o ”Podravka-Inæenjeringu”.

Naime, on definitivno ne spada u

Podravkin glavni posao - hranu, pa se moæe postaviti teza kako ga, kao Pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora i sve drugo πto je non-core, treba dezinvestirati. Ima li u toj tezi logike?

- Ta teza nema puno niti ekonom- Piπe: Hrvoje ©labek ske, niti tehniËke logike. Zaπto? Na træiπtu u ovom trenutku postoji jako Nakon dvomjeseËnog prekida kolektivnog pregovaranja, koje su Podravkipuno projektnih kuÊa koje mogu raditi ovaj posao. Takoer, posla u ni sindikati inicirali joπ proπlogodiπnjeg svibnja, svi su izgledi da Êe se novi graevinarstvu nema, jer s obzirom sastanak pregovaraËkih timova sindikata i Uprave odræati iduÊi tjedan. To na situaciju u gospodarstvu - koje nam je izjavila Ëlanica Podravkine Uprave i Ëelnica pregovaraËkog tima jedva preæivljava - sredstava za ra- Uprave Nevenka Cerovsky. Naime, sindikati su koncem sijeËnja uputili zvoj, za investicije nema. Ipak, razli- ”poæurnicu” Upravi da se sastanak upriliËi u tjednu izmeu 5. i 10 veljaËe, ali ka izmeu Podravkinog ovako kon- odgovora nisu dobili. Razloge neodræavanja sastanka u tom terminu Cerovsky cipiranog ”Inæenjeringa” i nekog vanj- je objasnila ”zaista teπkim rasporedom pregovaraËa”. skog je ogromna. ”Podravka-InæeTeme o kojima Êe sindikati i Uprava pregovarati su poznate: sindikati traæe njering” ponaπao se, ponaπa se i poveÊanje tzv. regresa, instaliranje dodatka na plaÊu u povodu uskrsnih ponaπat Êe se kao sastavni dio blagdana i druga poveÊanja ”materijalnih prava zaposlenika”. No, morat Êe Podravke, dakle domaÊinski. To znaPrekinut Êu odljev kadrova! se dogovoriti i dio Kolektivnog ugovora kojim se odreuje plaÊa Podravkinih - Jesu li i plaÊe u ”Inæenjeringu” konku- Ëi da njegova projektna rjeπenja mogu biti i dvostruko jeftinija od rjeπe- radnika jer, prema najavama, novi sustav nagraivanja poËet Êe se primjenjirentne?

- Istine radi, one nisu na razini plaÊa u nja vanjskih biroa. To naπa matiËna vati koji mjesec nakon reorganizacije Podravke, πto Êe se dogoditi u oæujku. kuÊa cijeni. Nekome izvana moæe U meuvremenu provodi se dogovor sindikata i Uprave iz srpnja proπle naπoj branπi.

- Imate li zato problema s odljevom biti sasvim svejedno koliko Êe inve- godine, kojim je na osnovnu plaÊu od 1.425 dodano 400 kuna bruto dodatka na plaÊu svakom zaposleniku. stitor potroπiti. Nama nije. kadrova?

Nastavak vjerojatno iduÊi tjedan

Odobrenje Carinske uprave Republike Hrvatske

Podravki status ovlaπtenog primatelja u uvozu Piπe: Jadranka Lakuπ Odobrenjem Carinske uprave Republike Hrvatske, a sukladno Uredbi za provedbu Carinskog zakona, Podravka je postala ovlaπteni primatelj u carinskom postupku prilikom uvoza na podruËju koje pokriva Carinarnica Koprivnica. Time se Podravki odobrava pojednostavljenje uvoznog postupka uz naknadno podnoπenje uvozne deklaracije odrediπnoj Carinarnici temeljem deklariranja robe na osnovi knjigovodstvenih zapisa.

To konkretno znaËi da se sva roba koju tvrtka - ovlaπteni primatelj - uvozi, uz brzo rjeπavanje formalnosti na samom graniËnom prijelazu u pogledu podnoπenja provozne deklaracije, izravno upuÊuje u prostorije ovlaπtenog primatelja koji nakon toga obavlja sve daljnje potrebne formalnosti s nadleænom carinskom ispostavom.

Ovlaπteni primatelj, isto tako, ima moguÊnost samostalnog uklanjanja carinskih obiljeæja ukoliko nadleæna carinarnica u roku od 1 sata od trenutka prijema obavijesti o prispjeÊu poπiljke

ne obavijesti korisnika odobrenja da Êe izvrπiti pregled robe.

Za Podravku se na taj naËin bitno pojednostavljuje postupak uvoznog carinjenja, znatno se skraÊuje vrijeme carinjenja te poveÊava protoËnost robe i smanjuju troπkovi prijevoza, leæarine, skladiπtenja i otpremniËkih usluga. Isto tako poveÊava se i iskoristivost prijevozniËkih kapaciteta.

Uz Podravku, do sada je u Hrvatskoj status ovlaπtenog primatelja u carinskom postupku prilikom uvoza dobilo joπ jedanaest tvrtki. Status ovlaπte-

nog primatelja mogu, po podnoπenju zahtjeva, dobiti tvrtke koje imaju struËno osposobljene kadrove za provedbu postupka (kadrove ovlaπtene za obavljanje poslova meunarodnog otpremniπtva), koje u svojem poslovanju nisu teæe krπile carinske propise i koje imaju evidenciju o ulaznim i izlaznim poπiljkama koja omoguÊuje nadleænoj carinarnici jednostavan nadzor nad postupkom.

- Dobivanje statusa ovlaπtenog primatelja odraz je velikog povjerenja Carinarnice i na nama je da to povje-

renje i opravdamo. Stoga se sada u Logistici provodi unutarnja reorganizacija i tehniËko opremanje kako bi se u potpunosti odgovorilo zahtjevima carinskog postupka kojeg Êe naravno uz povremenu kontrolu carinika obavljati naπi ljudi. Ovaj odgovorni posao obavljamo uz pomoÊ nabave, kontrolinga i informatike, a sve aktivnosti usmjerene su zapravo joπ jednom cilju a to je dobivanje statusa ovlaπtenog poπiljatelja u izvozu. Za to su postavljeni joπ stroæiji kriteriji, ali bi Podravka joπ viπe dobila na efikasnosti i uπtedama troπkova - objaπnjava Draæen Krolo, rukovoditelj Odjela distribucije u sluæbi logistike.

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Predstavljamo cjelinu: Podravkina Interna revizija

Dani krafni u pivnici ”Kraluπ”

”Desna ruka” Uprave Piπe: Hrvoje ©labek U nedavnom ciklusu filmova s Al Pacinom na HTV-u prikazan je i kultni film ”Serpico” o policajcu koji se ne miri s korupcijom u njujorπkoj policiji, biva Ëak i opasno nastrijeljen, ali na koncu uspijeva potaknuti opseænu istragu. I niz drugih ameriËkih filmova ima sliËnu temu, a kako to u ameriËkim filmovima uvijek biva, dobri momci pobjeuju loπe. Ako su loπi momci korumpirani policajci, meu dobre spadaju nekorumpirani pojedinci i - unutraπnja kontrola, ”strah i trepet” onih prvih. NaroËito je zadovoljstvo gledati finale filmova u kojima nekakav narednik iz unutraπnje kontrole u Êuzu sprema policijskog generala, glaveπinu, a lopova, poËesto i ubojicu.

Teπko je uzdati se u nepouzdanu ljudsku narav, iskuπenjima je teπko odoljeti, potrebna je kontrola. Nje nema samo u ameriËkim filmovima ili policiji, ima je i u Hrvatskoj. Ima je i u Podravki - njeno ime je Interna revizija.

Interna revizija kao poslovna funkcija nastala je u Americi prije πezdesetak godina, a zatim se proπirila po svijetu. U Hrvatskoj priËa poËinje koncem 1998. godine, kada je pri Hrvatskoj zajednici raËunovoa i financijskih djelatnika osnovana Sekcija internih revizora. U Podravki cjelina interne revizije postoji od 1997. godine, prvi je njen voditelj bio Ivan Æic, a od listopada 1999. godine vodi je Nevenka RadiÊ, koja kaæe da ”Ëitav æivot radi u kontroli”. Prvo kao financijska inspektorica u danas nepostojeÊoj ”Sluæbi druπtvenog knjigovodstva”, zatim u ”Panonskoj pivovari” i evo sada u Podravki. Ona je ovlaπteni interni revizor - specijalist za gospodarstvo. S njom smo razgovarali o tome Ëime se zapravo bavi Interna revizija u Podravki, koje su njene ovlasti i svrha postojanja.

- Kako najlakπe objasniti Ëime se interna revizija bavi?

- Posao interne revizije jest provjeriti u kojoj se mjeri odreeni poslovni procesi odvijaju u skladu s propisima, kao neËime πto je vanjski utjecaj na firmu, a zatim i u skladu s vlastitim strategijama, politikama i interno propisanim procedurama.

- Kako je organizacijski pozicionirana Podravkina Interna revizija?

- Pod direktnom smo ingerencijom predsjednika Uprave i Nadzornog odbora. Prvenstveno sluæimo Upravi te nas stoga Ëesto nazivaju njenom ”desnom rukom”.

- Kakve imate ovlasti?

- Imamo ovlasti pregledati dokumentaciju bilo kojeg dijela grupe Podravka, takoer pregledati prostore, stvari, dakle obaviti uvid i u dokumente i u lokacije, i tu nemamo ograniËenja - jedino ograniËenje jest naπa struËnost. Ako neku stvar ne moæemo struËno obraditi, moramo traæiti da postupak provjere obavi neka za to struËna osoba.

- ©to Ëinite nakon πto obavite reviziju odreenog dijela Podravke?

- Sastavljamo izvjeπtaje, i to za osobe odgovorne za predmete revidiranja te za Upravu.

- Dobiva li Interna revizija povratne informacije od Uprave?

- Povratne informacije joπ uvijek ne dobivamo, iako bi to trebala biti uobiËajena praksa. Naime, standardima internog revidiranja je propisana obveza Interne revizije da prikupi podatke o prihvaÊanju i neprihvaÊanju, s razlozima neprihvaÊanja, njenih preporuka.

- Dobro, toliko teoretski. Evo konkretnog sluËaja. Ja kao novinar ponekad i fotografiram, a filmove podiæem i razvijam u obliænjem foto-studiju. Je li Vaπ posao utvrditi ponaπam li se profesionalno, tj. koristim li se fotoaparatom i filmovima u privatne svrhe?

- Prvo, ako vi neπto krivo uËinite, to bi trebao najprije utvrditi vaπ nadreeni, odnosno netko tko je odreen da provjerava vaπe poslovne procese.

Dakako, vaπ posao moæe postati predmetom internog revidiranja, ako tako odluËi Uprava.

- ©to ako to moj nadreeni ne utvrdi?

- To znaËi da Êe poπten odnos prema radu ovisiti o osobi koja taj posao radi, tj. o vama. Meutim ako doe do zloupotrebe, ona Êe se tada uoËiti mnogo kasnije. Stoga sustav internih kontrola treba funkcionirati tako da se eventualna devijacija uoËi πto prije.

- Rekli ste da ste pod direktnom ingerencijom Uprave. Prema Vaπoj

5

Voditeljica Podravkine interne revizije Nevenka RadiÊ (desno) sa suradnicama Majom Janach i Renatom Smok procjeni, poklanja li ona dovoljno jer i ameriËka udruga radi na promjepaænje internoj reviziji? ni standarda, pa hrvatska udruga - Smatram da poklanja, a nadam se Ëeka da se taj posao dovrπi. U meuda Êe u buduÊnosti i viπe. vremenu radimo prema starim ame- Jeste li u dosadaπnjem radu prona- riËkim standardima. πli neke ozbiljne devijacije u Podravki - ShvaÊaju li Vas oni koje ”revidirakoje su bile ”procesuirane” i sankcio- te” ozbiljno? nirane?

- To morate pitati njih.

- ”Procesuiranje” i sankcioniranje - Dobro, imate li osjeÊaj da vas nije u nadleænosti Interne revizije. Mi doæivljavaju kao ”gnjavatore”, da vam postojimo kako bismo neπto uoËili i nerado daju dokumente i tome sliËo tome izvijestili, te predloæili naËin no? rjeπavanja problema, s time da Upra- Toga ima, to je ljudski i sasvim va naπ prijedog ne mora prihvatiti. razumljivo - nitko ne voli da ga se - Recite, ima li Interna revizija ”svoj” kontrolira. Odreen otpor uvijek oËepravilnik prema kojem radi? kujemo, ali nekakvih velikih proble- Ne, i to zbog toga πto na hrvatski ma dosad nismo imali. jezik joπ uvijek nisu prevedeni ame- Je li Uprava podloæna internoj riËki standardi revidiranja, πto bi tre- reviziji? bala ”odraditi” hrvatska sekcija inter- Da, ako tako odluËi Nadzorni nih revizora. To, opet, nije uËinjeno odbor.

©to je interna revizija U Podravki se razliËitim vrstama nadzora bavi nekoliko organizacijskih dijelova koji meusobno surauju i izmjenjuju informacije. To su Kontroling, Sluæba za nadzor i obranu, RaËunovodstvo, Tim za implementaciju integriranog sustava upravljanja i Interna revizija.

Prema Institutu internih revizora (”Institut of Internal Auditors”), definicija interne revizije glasi: ”Interno revidiranje jest aktivnost neovisnog i objektivnog preispitivanja i pruæanja konzultacija usmjerena dodavanju vrijednosti i poboljπanju poslovanja neke organizacije. Ono pomaæe organizaciji u ostvarivanju njenih ciljeva unoπenjem sustavnog znanstvenog pristupa u procjenjivanje i poboljπanje djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrolnih i rukovodeÊih procesa.”

Interni revizori djeluju prema strogom etiËkom kodeksu. Njegovi su temeljni principi: poπtenje, πto znaËi da interni revizori primjenjuju i pokazuju standarde osobnog i profesionalnog poπtenja, tako da se u njihovu prosudbu moæe vjerovati, a poπtuju prava, vrijednosti i postignuÊa drugih osoba; objektivnost, πto znaËi da interni revizori uravnoteæeno procjenjuju sve vaæne Ëinjenice i nisu podloæni neprimjerenom, vlastitim interesom uvjetovanom utjecaju na donoπenje prosudba; povjerljivost, πto znaËi da interni revizori poπtuju vrijednost i vlasniπtvo primljenih informacija i ne objavljuju ih bez odobrenja, osim ako je to zakonska ili profesionalna obaveza; profesionalizam, πto znaËi da interni revizori prihvaÊaju obzvezu da pruæaju profesionalnu uslugu koja udovoljava propisanim okvirima profesionalne prakse i struËnost, πto je samo po sebi razumljivo.

I ove godine u Koprivnici Êe se odræati tradicionalno obiljeæavanje puËkog obiËaja - faπnika. Uz obiËaj faπnika vezana je i krafna - domaÊi kolaË kao svojevrstan simbol faπnika.

Proπle godine organizirali smo prodaju krafni na sam dan, πto je bilo odliËno prihvaÊeno. Ove godine æeljeli bismo naπim potroπaËima ponuditi viπe, stoga smo prodaju krafni produæili kroz tjedan dana i to svaki dan od 20. do 27. veljaËe poËevπi od 9,30 sati do 16 sati. Krafne punjene pekmezom po cijeni od 2,50 kn za komad moÊi Êete kupiti svaki dan na terasi pivnice ”Kraluπ” na za to ureenom punktu. U dane vikenda, 24. i 25. veljaËe, kada Êe na trgu biti organizirane manifestacije i okupljanje znatnog broja sudionika i graana, prodaja krafni bit Êe pojaËana. Svaka dva sata stizat Êe iz ”Pekare” svjeæi i vruÊi krafni.

Doite na trg i osladite se naπim krafnama!

M. DiniÊ

Interni oglas PODRAVKA prehrambena industrija d.d.

KOPRIVNICA Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste komunikativni, snalaæljivi, precizni, brzi, korektni, disciplinirani, skloni timskom radu, sluæite se engleskim jezikom, poznajete rad na raËunalu te imate srednju struËnu spremu (ekonomski, upravni, pedagoπki, kulturoloπki smjer) JAVITE SE! Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove POSLOVNE TAJNICE Nudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu.

Prijave poπaljite do Ëetvrtka 22. veljaËe 2001. godine na naslov: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima Sluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Susret: Draæen Dombaj, rukovatelj sistema za proËiπÊavanje voda

Radnike najviπe zanima plaÊa...

Piπe: Mladen PavkoviÊ Draæen Dombaj ove godine obiljeæava desetu obljetnicu rada u Podravki.

PoËeo je raditi na Juhama, a potom u Pekari. Iako je zavrπio zanat za elektrotehniËara, najvaænije mu je bilo da nae bilo kakvo zaposlenje, pa je bio sretan kad mu se ukazala prilika za zaposlenje u Podravki.

- Zaposliti se u Podravki, to vam je kao da dobijete ”peticu” na lotu - kaæe pomalo u πali. - Tada su i plaÊe bile dobre. Meutim, ubrzo je doπlo do rata i stvari su se poËele pogorπavati.

Mnogi su veÊ i zaboravili na doprinos naπe tvrtke u Domovinskome ratu, kao da ono πto je bilo ”nije vaæno”. A i te kako je bilo vaæno, a ujedno i teπko svih ovih minulih godina. Odricali smo se svega i svaËega samo da

nam sutra bude bolje. Tada se stalno govorilo u stilu: ”ova godina je bila teπka, a druga Êe biti joπ teæa...”, ali za razliku od danas, ljudi su se mogli negdje i zaposliti...

Nakon Pekare, Draæen je obukao odoru hrvatskog policajca i duæe vrijeme proveo na bojiπtu. Imao je sreÊu πto nije bio ranjen, ali danas mu to i nije neka ”olakπavajuÊa” veÊ ”oteæavajuÊa” okolnost.

VeÊ duæe vrijeme radi kao rukovatelj sistema za proËiπÊavanje otpadnih voda. To je posao kao i svaki drugi.

Meutim, i on ima svoje specifiËnosti.

- Zadovoljan sam πto sam dobio ovo radno mjesto, jer je nekako najbliæe zanimanju za koje sam se πkolovao.

Radim u dvije smjene, zajedno sa – urom LovniËkim. Dobro se slaæemo.

Draæen Dombaj Uvjeti nisu baπ najbolji, radimo na

otvorenom, u buci itd. ali πto se moæe... ima mnogo i teæih mjesta. Jedno vrijeme æelio sam promijeniti radno mjesto, pa sam se upisao u zagrebaËku Viπu policijsku πkolu. Mislio sam da Êu je moÊi zavrπiti uz rad, tim prije πto mi je Podravka i plaÊala πkolovanje. Meutim, ubrzo sam odustao.

Naime, svakodnevno putujem na posao iz Drnja i nije mi nimalo lako.

Novce koje je firma uloæila u moje πkolovanje vratio sam.

Nakon πto je Podravka prodala Kvasac, Draæen Êe prema svemu sudeÊi ostati i dalje u naπoj tvrtki, iako joπ uvijek nema pravih informacija o tome πto Êe se dalje dogaati.

- »udno je, pa i pomalo neshvatljivo da se u danaπnje vrijeme, kad je tehnologija toliko uznapredovala, teπko dolazi do pravih informacija.

Nitko ih nema, pa Ëak ni sindikati. A ljudi nisu roba, oni æele znati πto ih Ëeka. Boje se za svoja radna mjesta.

Ako me pitate o Ëemu se najviπe govori u pogonu, onda je preteæno rijeË samo o jednoj temi - plaÊama. »ini se da radniËke plaÊe, u odnosu na troπkove æivota, nikada nisu bile manje. Nekada ste mogli u firmi dobiti i kredit za izgradnju kuÊe ili stana, a danas ni to. Pa, nismo baπ oËekivali da nam bude gore, veÊ samo bolje!

Ipak, sve u svemu, ovaj marljivi zaposlenik je zadovoljan. Uspio je nadograditi obiteljsku kuÊu, pa Êe se ove godine i oæeniti.

- Nadam se da Êe uskoro krenuti i naπoj tvrtki, odnosno da Êe se boljitak osjetiti u platnoj vreÊici. Volio bih da nam porastu i dionice - rekao je Draæen Dombaj.

6

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Danas u Izloæbenom prostoru Podravke

Izloæba Æeljka Mucka Danas (petak) u 13 sati u Izloæbenom salonu Podravke otvara se izloæba slika Æeljka Mucka, akademskog slikara iz Koprivnice. Kako je za neda-

vne autorove izloæbe u Gradskoj galeriji Koprivnice u predgovoru kataloga napisala Draæenka JalπiÊ ErneËiÊ, Æeljko Mucko je slikar koji je zadræao

atmosferu melankolije, znak kontem- Dobrovoljno davanje krvi u sijeËnju placije i stanje depresije. Pri tome su se ove karakteristike mogle vezivati uz slikarevu priËu ispovjednog karaktera, ali i uz stanja koja su bila liπena Proπlog je mjeseca u organiziranoj akciji prikupljanja krvi na Danici krv dalo autobiografskih vizura.

Mucko Êe u Podravki izloæiti 30-ak 30 radnika, dok ih je puno viπe krv dalo u bolnici na hitan poziv. Ukupno je akvarela i crteæa, a izloæba Êe se moÊi u sijeËnju krv dalo 116 ”Podravkaπa”: Danijel BaËani, Branko Bali, Drago BanoviÊ, Miroslav Bartolec, Ivica razgledati do 16. oæujka ove godine.

Bauman, Zvonko BedekoviÊ, Nevenko Belec, Boæidar Belec, Vid Biπkup, Boris BlaπkoviÊ, Vjekoslav BlatariÊ, Ivan Blaæek, Vlatko Blaæek, Ivan Kod restorana Podravkine Blaæek, Josip Blaæek, »edomir BlaæekoviÊ, Draæen Borovac, Kruno Botko, Josip BregoviÊ, Branko CrnËiÊ, Josip Dolenec, Krunoslav Dodruπtvene prehrane moviÊ, Mladen Dubravec, Andrija DukariÊ, Robert –uraj, Ivan ErneËiÊ, Boæidar Glad, Zlatko Golec, Mijo GregoriÊ, Josip Gregurec, Ivica GroπiÊ, Ivica Habijanec, Æeljko Hojsak, Zdravko HorvatiÊ, –uro HreniÊ, Josip Hruπko, Boæidar Husnjak, Davor Huzjak, Branko Iπina, Josip IvanËok, Mladen IvekoviÊ, Jadranka JambroviÊ, Branko JambroviÊ, Zlatko Jertec, Zlatko KiπiËek, Damir KlanËar, Zlatko Koren, Vjekoslav KovaË, Tomislav KovaËek, Josip KovaËek, Dalibor KovaËiÊ, Josip Kriænjak, »lanica Podravkine Likovne sekcije Marijan Krsnik, Draæen KuËan, Martin Kukec, Tomsilav Legemec, Zorka Forko predstavlja se mini izloæ- Darko LonËar, Draæen LonËar, Æeljko LonËariÊ, –uro LovkoviÊ, Mirobom kod restorana druπtvene prehra- slav LukËin, Ivan Maerek, Zdravko Markulin, Damir MartinËiÊ, Nevenne, a izloæila je akvarele, ulja na ko MatijakoviÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Zvonimir MedvariÊ, Mijo Mihalec, – platnu i crteæe. uro Mihoci, Mijo Mihoci, Æeljko Modec, Marko MuËiÊ, Zoran MuriÊ, Slikarica je izloæila 30 slika koje se Stjepan Oroπ, Krunoslav PalavriÊ, Ivan PeruπiÊ, Ratko Petak, Stjepan mogu kupiti po pristupaËnim cijena- Polak, Zdravko Posavec, Slavko PotoËnjak, Kreπimir Potroπko, Zlatko ma.

A.V. Potroπko, Krunoslav PraskaË, Gabrijel Prstec, Ivan Rac, Ivan Raæek, Josip Romek, Zlatko Ruπak, Borislav Sabol, Damir SataiÊ, Marijan Sever, Zdravko Skelin, Milan Slamek, Dragutin Sremec, Ivica Sremec, Andrija StrmeËki, Boæidar ©arec, Stjepan ©egoviÊ, Zlatko ©imËiÊ, Stjepan ©ipek, Josip ©iroki, Arif ©poljar, Danica ©timac, Predrag ©urloviÊ, ju razliËitih modela, prihvatili - sada- Krunoslav Telebar, Vlado Toplak, Ivan TreπËec, Vjekoslav Votuc, Anπnji naËin odlaganja otpada, bez reci- dreja Vranar, Petar VukajloviÊ, Stjepan ZamljaËanec, Æarko Zemljak, Darko Zerdin, Igor ZetoviÊ, Miroslav Ælebak i Josip ÆubreniÊ. kliranja, potpuno je neprihvatljiv.

Zaπto?

1. Otpad sadræava velik dio sirovina (nacionalnog bogatstva). Primjerice, Obavijesti otpadno staklo πtedi oko 70% energiPodjela pileÊeg mesa je potrebne pri njegovoj proizvodnji Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke koji su naruËili od osnovnih sirovina.

2. Deponije su relativno blizu naselja pileÊe meso da Êe podjela biti u dvoriπtu ”Galantpleta”, Kolodvorska 1, od 13,30 - 16,15 sati prema slijedeÊem rasporedu: kako bi se smanjio transport.

19. 2. ponedjeljak: Belupo, Centralno planiranje, Danica, DjeËja hrana, 3. Deponije zauzimaju velike povrπi- Financije, Hotel Podravina; ne (obradivog) zemljiπta koje se stal- 20. 2. utorak: Informatika, Inæenjering, Istraæivanja i razvoj, Tvornica juha, no poveÊavaju.

Tvornica Vegete, Kadrovi i pravo, Kokteli, Kontroling, Kvasac, Linolada; 4. Ovakva odlagaliπta otpada negati- 21. 2. srijeda: Logistika, Marketing, Prodaja, Nabava, Vanjska trgovina, vno utjeËu na okoliπ, tj. oneËiπÊuju Odræavanje, OpÊi poslovi, Podravski mlinovi, Druπtvena prehrana, Sektor za podzemne vode i zrak, izvor su razli- raËunovodstvo, KoprivniËka tiskarnica. Ëitih zaraza, mijenja se biocenoza odnosno biljni i æivotinjski svijet itd. Prodaja otpadnog drva DjelomiËno se ove negativnosti mo- Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira gu ublaæiti koriπtenjem preπa ili pres- prodaju otpadnog drva (bukva-grab-hrast) iz pilane Arena - Kriæevci. Cijena kontejnera koji smanjuju volumen 1 kamiona, oko 8 - 9 prm, iznosi 850 kuna - franco dvoriπte. PlaÊanje na 6 (πest) rata putem ustega po isporuci drva. Zainteresirani zaposlenici mogu se otpada za oko πest puta.

Bez obzira na model, odnosno pro- predbiljeæiti u Sluæbi za opÊe poslove na tel. 651- 781 najkasnije do 28. 2. vedbu zbrinjavanja otpada, dræava - 2001. porezni sustav - mora vrlo paæljivo Napomena: koliËine drva su ograniËene! oporezivati svaku aktivnost vezanu Prodaja ogrjevnog drva za zbrinjavanje ili oporabu otpada.

(Nastavak u iduÊem broju) Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava zaposlenike Podravke da organizira

»ak 116 Podravkaπa dalo krv

Prodajna miniizloæba Zorke Forko

Ekologija

Zbrinjavanje otpada (2) Piπe: dr. Janko KriæaniÊ KuÊno smeÊe moæe se prikupljati odnosno zbrinjavati kao primarno razvrstan odnosno kao nerazvrstan otpad.

Prikupljanje primarno razvrstanog otpada Ovaj model prikupljanja otpada, poznat je pod nazivom ”πvicarsko-njemaËki” model. ZnaËajka mu je postojanje viπe raznobojnih i oznaËenih kontejnera (posuda, spremnika) postavljenih na slobodnoj povrπini, tzv. zeleni otoci, u naselju za viπe korisnika (kuÊa) odnosno stanara u zgradama. OpÊenito ima pet i viπe spremnika (staklo, papir, karton PET, PVC, ALU-doze, biootpad i dr.). Dakle, svaki graanin odvojeno stavlja u oznaËeni kontejner odgovarajuÊi otpad.

Prednosti ovog modela: - primarno razvrstan otpad smanjuje opÊi troπak graanstva, tj. πtedi se na prostoru, opremi i osoblju potrebnih pri recikli-

ranju, korisnici otpada mogu ga izravno koristiti u proizvodnji.

Mane ovog modela: - investicije u spremnike (oko 300 DEM po spremniku); edukacija stanovniπtva u cilju strogog poπtivanja pravila pri punjenju kontejnera; smjeπtaj kontejnera na slobodnoj povrπini (nitko ne æeli otpad blizu svoga prozora); nuænost dobre organizacije pri odvoæenju - praænjenju spremnika; prilagodba industrije, korisnika, otpada; postojanje kompostane za biootpad itd.

Prikupljanje nerazvrstanog otpada Ovaj naËin prikupljanja kuÊnog otpada najËeπÊi je u naπoj zemlji.

Prednosti ovog modela: - komocija graanstva; otpad se sprema u kante ili kontejnere i tu prestaje naπa briga itd.

Mane ovog modela: skupo i neracionalno; postepeno Êe troπkovi rasti; visoke investicije u opremu, prostor i ljude koji razvrstavaju i odlaæu otpad.

Bez obzira koji model, ili kombinaci-

LijeËnik za vas

O prehladi - ono πto moæda niste znali Piπe: dr. Ivo Belan OsjeÊate se loπe - opet ste se prehladili.

Dok πmrËete, kiπete, kaπljete, ljuti ste na sebe πto juËer niste obukli topli kaput.

Osim toga, brinete da Êete svoje kihanje prenijeti i na druge u svojoj obitelji. U biti, vjerojatno se pogreπno ljutite. VeÊina ljudi ima netoËna saznanja o tome πto uzrokuje, πiri, spreËava i lijeËi prehladu.

Istina je da su prehlade ËeπÊe u jeseni i zimi. Meutim, to nema nikakve veze s hladnim i vlaænim vremenima - barem ne direktne veze. Djeca, najËeπÊi nositelji virusa prehlade, u jesen se vraÊaju u πkole. Osim toga, zimi se ljudi obiËno okupljaju u zatvorene prostore, dolazeÊi u bliæi fiziËki kontakt s drugim osobama. Sve to omoguÊuje da se prehlada lakπe πiri.

Zanimljivo, primijeÊeno je da ljudi lakπe ”zarade” prehladu kad su u stanju velikih briga, nekog straha i uopÊe psihiËkih napetosti. Ispitivanja su pokazala da osobe koje æive pod znatnim stresom i koje su introvertirane ËeπÊe oboljevaju od prehlade i s teæim simptomima, nego one kod kojih je prisutan

mali stres i koje su ekstrovertirane.

Mnogi ljudi misle da ukljuËeni aircondition poveÊava njihovu osjetljivost prema prehladi - opet zbog nastale hladnoÊe. Meutim, stvarni krivac moæe biti niska relativna vlaænost kondicioniranog zraka.

Dugo se vjerovalo da je za πirenje prehlade najodgovornija blizina veÊ prehlaenog Ëovjeka i njegovo kaπljanje i kihanje. Meutim, istraæivanja su pokazala da kontakt rukama je vaæan naËin prijenosa infekcije. Utvreno je da virusi prehlade mogu preæivjeti jedan sat na tekstilnom rupËiÊu, dva sata na rukama i do tri dana na tvrdim povrπinama. Kad oboljeli od prehlade dodiruju ili ispuhuju svoje noseve, oni prenose viruse na svoje ruke. Nakon toga virus moæe biti prenesen na bilo koju povrπinu koju takve osobe dodiruju - od telefona do kvake na vratima. Zdrave osobe doslovce pokupe virus sa svojim rukama i inficiraju sebe dodirujuÊi svoje noseve ili oËi. Ljubljenje je rijetko krivac za πirenje prehlade. Izgleda da postoji vrlo niska koncentracija virusa prehlade u slini.

IstraæivaËi kaæu da su dobra ventilacija

prodaju ogrjevnog drva - cjepanice (bukva-grab). Cijena 1 prm iznosi 180 kuna - franco dvoriπte. PlaÊanje na 6 (πest) rata putem ustega po isporuci drva. Zainteresirani zaposlenici mogu se predbiljeæiti u Sluæbi za opÊe poslove na tel. 651 781 najkasnije do 28. 2. 2001.

Sluæba za opÊe poslove

Druπtvena prehrana

i savjesna osobna higijena najvaæniji faktori u spreËavanju prehlade. Oni, izmeu ostalog, preporuËuju: Ëesto perite ruke sa sapunom i vodom, a izmeu 19. 2. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kuhana svinjetina pojedinih pranja izbjegavajte dodirivanje nosa i oËiju; radije upotrebljavajte 20. 2. utorak: - –uveË, rizi-bizi, salata papirnate rupËiÊe, nego tekstilne.

21. 2. srijeda: - Sarma, krumpir pire, banana Rasprave oko uloge vitamina C u spreËavanju prehlade i dalje traju. Jedni 22. 2. Ëetvrtak: - PeËena svinjetina, mlinci, salata tvrde da vitamin C moæe skratiti trajanje 23. 2. petak: - Varivo kupus u rajËici, hrenovke, kolaË s linoladom prehlade i smanjiti ozbiljnost njezinih simptoma, dok drugi istraæivaËi kaæu da rezultati ispitivanja jednostano joπ uvijek ne daju podrπku preventivnim uËin- NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA cima vitamina C. GrafiËko ureenje: OsnivaË i izdavaË: Naæalost, joπ uvijek nema djelotvor- PODRAVKA, prehrambena Vanesa GrgiÊ Tisak: nog lijeka protiv prehlade. Preostaje da industrija, d.d. Koprivnica KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Direktorica Sluæbe za interno olakπamo simptome, dok organizam, Koprivnica komuniciranje: sam po sebi, ne svlada infekciju, obiËno Naklada: Jadranka Lakuπ za otprilike tjedan dana.

8300 primjeraka Glavni i odgovorni urednik: Kako olakπati simptome?

List izlazi svakog petka i primaju ga svi Branko Peroπ radnici besplatno.

• Osigurajte si puno odmora i dobro Redakcija lista: Adresa uredniπtva: uravnoteæenu prehranu.

Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, • Pijte puno tekuÊine. PileÊa juha je Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje 48000 Koprivnica ©labek posebno dobra.

Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i • Nemojte puπiti. Kapljice za nos ne- Fotograf: Nikola Wolf 651-503 (novinari) mojte primjenjivati duæe od tri dana.

GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 Ako bilo kakav kaπalj traje duæe od tri Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail: novine@podravka.hr tjedna, potraæite savjet lijeËnika.

Jelovnik

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

7

Sport

Konferencija za novinare u Slaven Belupu

U prvoj utakmici osmine finala Kupa EHF-a Podravka Vegeta ostvarila je minimalnu prednost u Ankari

Izabrani novi dopredsjednici i glasnogovornik kluba

Barbara StanËin donijela pobjedu u Turskoj Piπe: Goran »iËin-Maπansker TMO ANKARA - PODRAVKA VEGETA 18:19 (11:10) ANKARA - Dvorana Ataturk. Gledatelja 600. Suci: Predoev i Iliev (oba Bugarska). Delegat EHF-a: Czervinski (Poljska).

Podravka Vegeta: Maljko, StanËin, Vresk 1, PerËulija, Pensa, PalËiÊ 3, Hodak 3, Raguæ 6, »uljak, Mihoci 5 (2), Hrg 1, JuriÊ.

Sedmerci: TMO Ankara 4 (3), Podravka Vegeta 2 (2).

IskljuËenja: TMO Ankara -, Podravka Vegeta 8 min. (Hrg 2+2, Vresk 2, PalËiÊ 2.

Sretne su se vratile kuÊi rukometaπice Podravke Vegete, jer su u Turskoj usprkos svim nedaÊama uspjele ostvariti pobjedu u prvom susretu osmine finala Kupa EHF-a. Tih 19:18 moglo je izgledati i drugaËije, no vjerojatno je moralo biti baπ tako.

UoËi susreta bilo je vrlo malo informacija o protivniku. Znalo se tek da igraju brzu kontru, da imaju nekoliko strankinja te da je turski rukomet u usponu. Dolaskom u Ankaru doznali

smo kako se æenski rukomet u toj zemlji igra 11 godina te kako je TMO Ankara sliËna Podravki Vegeti. Naime, glavni im je sponzor jedna od veÊih turskih tvrtki koja se bavi poljoprivredom, a klub je osvajaË turskog prvenstva u posljednjih sedam godina. Na putu do osmine finala ove godine vrlo jakog Kupa EHF-a prvo su ispali od AKVE iz Volgograda u pretkolu Lige prvakinja, da bi zatim svladali ©kofju Loku iz Slovenije i njemaËkog pred-

Barbara StanËin - junakinja susreta

stavnika Borussiju iz Dortmunda. U glavnom gradu Turske doznali smo i kako planiraju pobijediti s najmanje pet golova prednosti u prvom susretu, πto bi im osiguralo miran uzvrat.

U velikoj dvorani kapaciteta 5.000 gledatelja popunjeno je bilo svega 600-tinjak mjesta, a publika nije bila previπe buËna, tako da su rukometaπice Podravke Vegete mogle Ëuti i potporu nekoliko Ëlanova klupskog vodstva te predstavnika hrvatske ambasade u Ankari. Odmah na poËetku vidjelo se da ”kokice” oËekuje teæak susret, jer lopte su im ispadale iz ruku, dodavale su ih turskim igraËicama, radile mnogo greπaka i imale slabu realizaciju, dok se veÊ u prvom dijelu mogla vidjeti i pristranost bugarskih sudaca. Na sreÊu hrvatskih prvakinja, na vratima je bila Barbara StanËin, koja je bez problema skidala sve moguÊe i nemoguÊe udarce igraËica TMO Ankare, koje u svojim redovima imaju tri naturalizirane Azerbejdæanke te Bugarku Vasilevu.

Na odmor se otiπlo s jednim pogotkom minusa, a tek u drugom poluvremenu gledali smo pravu dramu. Prijelomni trenuci susreta bili su od 39. do 46. minute, kad je Podravka Vegeta zahvaljujuÊi obranama junakinje susreta Barbare StanËin te golovima Vlatke Mihoci i Martine Raguæ napravila seriju od 4:0 i doπla u vodstvo od 17:15. Suci su potom opet sudili u korist domaÊih, nisu goπÊama iz Koprivnice dozvolili odvajanje na veÊu razliku. Do kraja je bilo neizvjesno i izjednaËeno, no kapetanica Boæica PalËiÊ u 59. minuti uzela je loptu i udarcem s vanjske pozicije pogodila

Prva A liga kuglaËica

Prva ”B” liga kuglaËica

Lider na koljenima

Poraz uz dva kiksa

Piπe: Æeljko ©emper

PODRAVKA - OSIJEK ’97 6:2 2797:2731 Derbi 15. kola kuglaËkog prvenstva Hrvatske za kuglaËice pripao je kuglaËicama Podravke. Bila je to utakmica za pamÊenje, dramatiËna i neizvjesna, upravo infarktna. Podravka je sa 6:2 pobijedila lidera prvenstva, odliËnu ekipu Osijek ’97, koja je unatoË porazu i nadalje na prvom mjestu.

OsjeËanke su veÊ od prvih bacanja krenule oπtro, beskompromisno i time najavile da neÊe samo tako prepustiti bodove Podravkaπicama. Rezultat takvog pristupa, na zaprepaπtenje domaÊih navijaËa, bilo je neoËekivano vodstvo goπÊi od 2:0 i prednost od 16 Ëunjeva. Verica VuËiÊ bila je neprepoznatljiva, Æeljka Orehovec odliËna sa 474 Ëunja, ali ipak je izgubila od sjajne »ordaπ, koja je sruπila 480. U drugom paru vodila se teπka borba za svaki Ëunj, a neizvjesno je bilo do zadnjeg hica. U dramatiËnoj zavrπnici Ljiljana Picer je bolja od Getoπ za 11 drva, dok je mlada Melita Horvat u posljednjem hicu bolja za jedan Ëunj od AbramiÊ. Rezultat je 2:2 i +4 Ëunja za goπÊe. Svi su odahnuli, jer u zadnjem paru nastupa Marija Zver, kraljica koprivniËkih staza i Vesna Æunek, bivπa (a moæda i buduÊa?) reprezentativka, ali protiv najbolje Osje-

Ëanke, MaareviÊ, standarne reprezentativke hrvatske reprezentacije.

OsjeËanke su pruæile sjajan otpor, nisu se predavale do samog kraja, a naπ tandem bio je maestralan. Zver i Æunek odigrale su fantastiËno, igra je bila za pamÊenje, a tek rezultat: Zver ruπi ravno 500 Ëunjeva, Æunek 507!

Prosjek ekipe od 466 je sjajan, a ukupan rezultat samo 15 Ëunjeva do ekipnog rekorda kuglane. Na kraju ipak visoka i zasluæena 6:2 pobjeda s viπkom od 66 Ëunjeva. Nakon 13. kola na ljestvici je prvi Osijek ’97 sa 23 boda, druga je Rijeka s 21 bodom, Podravka i Zagreb imaju po 20 bodova. U subotu opet tradicionalno veliki derbi, u Rijeci se sastaju Rijeka i Podravka. Mogu li naπe kuglaËice do dva boda? Obrana titule prvakinja Hrvatske donosi imperativ pobjede u rijeËkom derbiju, ali i RijeËankama visi maË nad glavom. Pogotovo ako Podravkaπice ponove subotnje izdanje!

Rezultati: Orehovec - »ordaπ 0:1 (474:480), VuËiÊ - Vuka 0:1 (408:418), Picer - Getoπ 1:0 (465:454), HorvatAbramiÊ 1:0 (443:442), Æunek-MaareviÊ 1:0 (507:473), Zver-Teπija 1:0 (500:464).

BELMA - IVANI∆-IVASIM 2:6 2434:2445 KuglaËice Belme nisu uspjele nastaviti pobjedniËki niz. Na domaÊim stazama izgubile su od ekipe iz IvaniÊ Grada rezultatom 6:2, iako su bile blizu osvajanja jednog boda. Samo 11 Ëunjeva zaostale su iza svojih protivnica. ©teta, jer u svojim redovima imale su dosta raspoloæenih igraËica, ali dva slabija rezultata ipak su rezultirala gubitkom bodova.

GoπÊe svoj uspjeh najviπe mogu zahvaliti sjajnoj Mirjani ©lopar, igraËici utakmice, koja je sruπila 452 Ëunja.

Kod Belme najbolja je bila Natalija KuπeniÊ sa 431 Ëunjem.

Ostali rezultati: Paπica 401, DuπiÊ 377, Tuba 429, Milas 368, Horvat 428.

Druga liga sjever kuglaËa

Rutinska pobjeda PODRAVKA - INA 8:0 5270:4978 KuglaËi Podravke osvojili su nova dva boda, pobijedili su momËad INE iz Siska s 8:0. Podravkaπi se nisu previπe trudili, rutinski su odradili zadatak, jer

mreæu te na taj naËin donijela pobjedu Podravki Vegeti.

Pobjeda je vaæna iz viπe razloga: koprivniËki sastav konaËno je ostvario pun uspjeh na gostujuÊem terenu, prvi put nakon pobjede nad Annagenisi Artasom u GrËkoj u Ligi prvakinja 1999. To Êe svakako podiÊi moral i samopouzdanje igraËicama Podravke Vegete koje u subotnji uzvrat (Sportska dvorana, 18 sati) ulaze s jednim pogotkom viπka. Prema svemu πto smo vidjeli u Ankari, objektivno se, uz korektno suenje, moæe oËekivati joπ jedna pobjeda. Jer, Podravka Vegeta ima viπe iskustva, kvalitete, a i bolje je pripremljena od turskih prvakinja.

Izjave Trener Ivica Pal: - Napad nije bio na visini, dok sam zadovoljan korektno odigranom obranom i odliËnom vratarkom StanËin.

Pobjeda me straπno veseli, no praktiËki ne znaËi puno uoËi uzvrata u kojem nas oËekuje novih teπkih 60 minuta. Bili smo hendikepirani u nekoliko segmenata i to moramo popraviti do subote, nadam se uz korektnije suenje nego πto je bilo u Ankari.

Vratarica Barbara StanËin: - Bila je teπka utakmica, psiholoπki je pritisak bio velik, osjeÊao se i strah u naπoj ekipi. Nervoza je utjecala na loπu realizaciju napada, puno lopti dodali smo im u ruke. Mislim i nadam se da Êemo pobijediti i u Koprivnici, za πto Êe nam biti vaæna i podrπka publike. Iako Êe u Ëetvrtfinale samo jake ekipe, uvijek se uz malo sreÊe moæe traæiti πansa za prolaz dalje.

Ako doemo do polufinala, zaπto ne bismo i u finale?

razlika u kvaliteti bila je prevelika.

Gosti su, po njihovim rijeËima, pruæili jednu od najslabijih partija, oËito su bili impresionirani kuglanom i protivnikom, vodeÊim sastavom lige. U domaÊem sastavu najbolji je bio Nenad BakaË koji je sruπio 949 Ëunjeva.

Ostali rezultati: ©tefoiÊ 889, VajdiÊ 815, Troπelj 831, Betlehem 890, GroπaniÊ 899.

Na prijedlog predsjednika Slaven Belupa dr. Slavka AntoliÊa 12 Ëlanova Uprave kluba jednoglasno je izabralo tri nova dopredsjednika koprivniËkih nogometaπa: Maru Barezu, Josipa FriπËiÊa i Ivana Henezija. Takoer, novi glasnogovornik Slaven Belupa je direktor Odnosa s javnoπÊu Podravke Drenislav ÆekiÊ, informirani su novinari na presici.

GovoreÊi novinarima o zacrtanim ciljevima u nastavku nogometne sezone Slavko AntoliÊ je istaknuo: ”BuduÊi da imamo vrlo utreniranu i svjeæu momËad, a i rezultati tijekom priprema to dokazuju, realno je oËekivati plasman od treÊeg do πestog mjesta u Prvoj HNL te ulazak na meunarodno natjecanje u Kup UEFA ili Intertoto kup. Takoer, pokuπat Êemo u naπe redove dovesti joπ jednog vrhunskog igraËa, a moj osnovni cilj kao predsjednika Uprave kluba bit Êe financijska stabilnost te daljnje profiliranje kluba kao jedne solidne, korektne i prijateljske sportske institucije, bez afera, dugovanja i s korektnim odnosima prema igraËima i protivnicima po Ëemu smo uostalom i poznati u Hrvatskoj.” Prema reËenom na konferenciji za novinare, za ovu godinu predvien je proraËun kluba od 12 milijuna kuna, a uprava Êe pokuπati osigurati joπ viπe novaca. Novi glasnogovornik Drenislav ÆekiÊ istaknuo je kako Êe klub biti uvijek otvoren za medije te ujedno apelirao na novinare da unatoË dobrim rezultatima koje klub postiæe, nedovoljno je eksponiran u medijima.

Na konferenciji se govorilo i o neophodnosti nastavka izgradnje stadiona, jer to je jedina gradska investicija unatrag pet godina koja je zapravo ostavljena u prvoj fazi. ”Mi sada zaista imamo najjaËu ekipu otkad je Slaven Belupo u 1. ligi i za zacrtane ciljeve, posebice europske nastupe, potrebno je zavrπiti stadion, postaviti rasvjetu, jer na taj stadion moæemo dovesti najbolje hrvatske i europske nogometne klubove, igrati utakmice u humanitarne svrhe. Dakle, isplativost zavrπetka izgradnje stadiona uopÊe ne bi smjela biti upitna”, rekao je direktor Slaven Belupa Robert Markulin. Uz to, uspjesi koprivniËkih nogometaπa trebali bi biti motivacija mladim ljudima da se viπe bave sportom, a ne da se odaju suvremenim porocima, reËeno je na konferenciji za novinare πto su je odræali Ëelni ljudi Slaven Belupa.

B. F.

©ah - brzopotezni turnir za veljaËu

Nogomet - prijateljska utakmica Slaven Belupa

Muπkinja najbolji

I drugi put pobijedili Korejce

U ponedjeljak 12. veljaËe u prostorijama ©ahovskog doma odræan je brzopotezni turnir ©©K Podravka za mjesec veljaËu. Nastupilo je 19 πahista, a nakon puna Ëetiri sata igre pobijedio je Borivoj Muπkinja s osvojenih 16 bodova. Drugo mjesto pripalo je Marku OrlovËiÊu s 15,5 bodova, a dalje slijede: Mikulinjak 14,5; BijaË 13,5; LazareviÊ 13; BenotiÊ 13; StubiËar 10,5; Rogin 10,5 itd.

Nakon dva turnira minimalnu prednost imaju Mikulinjak i OrlovËiÊ koji su osvojili 38 bodova, ispred Muπkinje i StubiËara s osvojenih 37 bodova.

Dalje slijede BijaË 33; LazareviÊ 31; BenotiÊ 28 itd.

Turnir za mjesec oæujak odræat Êe se 12. 3. u prostorijama ©ahovskog doma s poËetkom u 18 sati.

B. M.

Kao i na nedavno odigranoj utakmici u PoreËu na 27. zimskom Croatia kupu Jadrana, nogometaπi Slaven Belupa pobijedili su korejsku momËad Pohang Steelers golom razlike. No, ovog puta na domaÊem terenu puno teæe nego u PoreËu. Zasigurno je jedan od glavnih razloga neigranje JurËeca i Dodika pa je nakon nerijeπenog rezultata u poluvremenu trener KoprivniËanaca Mladen FranËiÊ u drugom poluvremenu ubacio u igru Muæeka πto se veÊ u drugoj minuti nastavka pokazalo kao pun pogodak. Naime, nakon proigravanja Muæeka Gerπak dovodi u vodstvo Slaven Belupo. U 71. minuti Muæek iz jedanaesterca povisuje vodstvo, a konaËni rezultat susreta postavlja Hung Dong u 73. minuti. Iako koprivniËki nogometaπi nisu prikazali oËekivanu igru, petstotinjak gledatelja na Gradskom stadionu ipak moæe biti zadovoljno, jer ipak se pamte - pobjede.

B. F.

8

Broj 1547 Petak 16. veljaËe 2001.

Boravak rukometaπica Podravke u Ankari

Prijem u hrvatskom veleposlanstvu Boravak u Ankari rukometaπice Podravke zacijelo neÊe dugo pamtiti. Istina, izborena je vaæna pobjeda, ali sve ostalo bolje je πto prije zaboraviti. Smjeπtaj, koji prema pravilima EHF osigurava domaÊin, bio je organiziran daleko od grada, u krugu tvornice sponzora kluba. I dok su sobe mogle dobiti kakvu takvu prolaznu ocjenu, za prehranu se to nije moglo reÊi, pa je tehniËko vodstvo kluba bilo prisiljeno nabavljati hranu za igraËice. Ono malo slobodnog vremena nije se imalo za πto utroπiti, jer osim Mauzoleja Kemala Ataturka i Muzeja Anadolije Ankara nema πto pokazati. A svaki prelazak prometnica - po kojima neprekidno jure tisuÊe automobila po samo njima poznatim pravilima u kojima zebra, prednost i znakovi ne znaËe niπta - bio je vrlo riziËan. Stoga su Vlatka, Boæica, Barbara, Ira i ostale djevojke izmeu treninga i priprema za utakmicu radije izabrale Ëitanje knjiga ili igranje karata nego πetnju zakrËenim i vrlo prljavim ulicama glavnog turskog grada.

Ipak, neπto Êe biti posebno zapamÊeno - odnos osoblja hrvatskog veleposlanstva u Ankari. Odmah po dolasku u Tursku ljubazni gospodin KnezoviÊ, koji veÊ drugu godinu radi

u veleposlanstvu, poæelio je dobrodoπlicu, a kasnije je zajedno s cijelom obitelji vatreno bodrio rukometaπice. Hrvoje Dusper, savjetnik za gospodarstvo (praktiËki drugi Ëovjek veleposlanstva), priredio je prijem za predstavnike kluba i novinare koji su pratili Podravkaπice. U ugodnom razgovoru u lijepom prostoru hrvatske ambasade, uz domaÊe kolaËe koje je dan ranije probao i hrvatski predsjednik Stipe MesiÊ, upoznao je goste s prilikama u glavnom turskom gradu. Kao dobar poznavatelj sporta, a posebice ruko-

meta, Hrvoje Dusper prognozirao je i pobjedu naπih igraËica. Pokazalo se da je u pravu. Bit Êe dobro ako se ostvare i njegova predvianja vezana za plasman Podravkinih proizvoda na viπemilijunsko tursko træiπte.

- Podravka ima velike πanse, posebice u prodaji Vegete, te djeËje hrane ukoliko joj popravi okus odnosno ponudi vrlo slatku djeËju hranu kako to odgovara ovdaπnjem stanovniπtvu. Mi u veleposlanstvu nudimo svaku potrebnu pomoÊ u osvajanju træiπta - rekao je Hrvoje Dusper.

J. L.

Nagradna igra !

Danica rulet

Nakon petotjednog trajanja zavr„ena je nagradna igra Danica rulet u ko je nekoliko stotina Podravka„a nako u ivanja u razliŁitim okusima pa„te oku„alo svoju sre u. Najsretnija me u njima je : Gordana Peradin LukŁin - Logistika disponentska slu ba kojoj pripada Ro„tilj

super nagrada Danice

Predstavnici kluba i novinari u hrvatskom veleposlanstvu

Nagrada

U Podravki 15. veljaËe

Prezentacija strojeva za pakiranje tvrtke ”Kromatpak” U organizaciji Razvoja ambalaæe Podravke odræana je 15. veljaËe prezentacija strojeva za pakiranje tvrtke ”Kromatpak”. »elni ljudi te tvrtke upoznali su Podravkine direktore, tehniËke rukovoditelje, tehnologe i djelatnike marketinga s velikim moguÊnostima strojeva za pakiranje zrnatih, praπkastih i granularnih proizvoda, viskozne tekuÊine, strojeva za zatvaranje i pakiranje limenki i staklene ambalaæe, strojeva za omatanje paleta itd. Ti su strojevi, prije svega, namijenjeni za pakiranje manjih serija proizvoda, dakle vrlo su fleksibilni i vremenska prenamjena s jednog na drugi proizvod vrlo je kratka.

Prezentacija strojeva u Tvornici juha U sklopu prezentacije u Tvornici juha instalirano je nekoliko strojeva za nosti i kvalitete strojeva, a treba spo- nje paleta i stroj za pakiranje jastupakiranje te puπteno u rad. Podravka- menuti da nekoliko strojeva tvrtke ËiÊa πampona veÊ neko vrijeme ima πi su imali prigode upoznati moguÊ- ”Kromatpak”, toËnije stroj za omata- Belupo.

B. F.

e biti uruŁena u Marketingu Danice.

Komisija u sastavu Mirela Severovi , Sanja Lugarov, Dragica Besti i Nikola Wolf izvukla je i dobitnike tjednih nagrada.

To su :

1. Zdravka Papac - Belupo Kozmetika 2. Zdravko Novak - Op i poslovi 3. Bo ica

Jembrek - RaŁunovodstvo

Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica

Gastro promotori savjetuju:

Tjestenina s limunom Priprema: Potrebne namirnice:

320 grama tjestenine, 2,5 dl vrhnja, 1 limun, 40 g maslaca, 1 Ëaπica dæina, malo nasjeckanog vlasca, 1/2 ælice cimeta u prahu, sol, papar, Vegeta

Skuhajte tjesteninu u slanoj vodi, u meuvremenu pripremite umak. Na laganoj vatri u maloj posudi zagrijte vrhnje, koricu limuna nasjeckajte na komadiÊe, dodajte dæin, maslac, cimet, sol, papar i Vegetu. »esto mijeπajte i pustite da ku-

ha nekoliko minuta.Tjesteninu ocijedite i odmah zaËinite pripremljenim umakom. Dobro promijeπajte i pospite nasjeckanim vlascem. Posluæuje se toplo.

Dobar tek æeli vam gastro-promotor Draæen –uriπeviÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans