ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XL Broj 1571 Petak
3. kolovoza 2001.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Aktualna tema: Prekovremeni rad u Podravki postao je sve uËestaliji
Rijeka: Dobra turistiËka sezona povoljno Êe se odraziti i na poveÊanu potraænju Podravkinih proizvoda
3. str.
2. str.
Podravka na træiπtu kapitala
U Umagu 26. srpnja - Podravkin Dan rajËice
Milijunski promet i proπlog tjedna
Vrlo uspjeπno organizirana feπta od rajËica
Piπe: Hrvoje ©labek VeÊ je postalo uobiËajeno da se tjedni promet Podravkinim dionicama na ZagrebaËkoj burzi mjeri u milijunima kuna. Tako je bilo i proπlog tjedna, kada se najviπe trgovalo upravo njima. Vlasnika je promijenilo gotovo 20.000 Podravkinih dionica, a njihova cijena kretala se izmeu 142 i 151 kunu. Na granici viπoj od 150 kuna, πto je polovica njene nominalne vrijednosti, Podravkina dionica nije se dugo zadræala, tako da je tjedan zavrπila na solidne 143 kune, πto je pak pad od 4,6 posto u odnosu na zakljuËnu cijenu prethodnog tjedna. Od proπlotjedne visine trgovine Podravkinim dionicama, koja je iznosila oko 3 milijuna kuna, veÊi je promet ostvarila samo dionica ZagrebaËke banke (9,26 milijuna kuna), a milijunske promete ostvarile su joπ samo dionice Plive i Riviere PoreË. Taj kvartet dominira na ZagrebaËkoj burzi veÊ nekoliko tjedana, a u proπlom je u najveÊem dijelu sudjelovao u 32,7 milijuna ukupnog prometa na ZagrebaËkoj burzi. ©to se Podravke tiËe, i ovaj je burzovni tjedan dobro poËeo. U prva dva dana cijena dionice porasla je prvo u ponedjeljak na 144,55 kuna, a zatim u utorak na 148 kuna, πto je veÊ 3 i pol posto viπe nego proteklog tjedna. Ipak, u ta dva dana protræilo se samo πestotinjak Podravkinih dionica, tako da promet nije bio velik. S obzirom na to da zadnjih nekoliko tjedana ostvaruje kvantitavno dobre rezultate, Podravkina je dionica oËito predmet æelja investitora, koji valjda sluπaju i instrukcije burzovnih analitiËara o spekulativnoj kupnji Podravkinih dionica kao dobrom potezu. Manje je mjesta zadovoljstvu vrijednoπÊu dionice, jer nikako da se ustali na cijeni viπoj od polovice svoje nominale. Ta inertnost cijene samo ide u prilog tvrdnjama da na hrvatskom træiπtu kapitala joπ ne vrijede pravila kakva vrijede na stranim burzama jer se parcijalna objava dobrih Podravkinih polugodiπnjih rezultata nije odrazila i na rast vrijednosti njenih dionica.
Podravkini kuhari Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ pripremili su za turiste na umaπkom glavnom trgu 5.400 porcija paπtaπute! Piπe i snimio: Boris Fabijanec
T
radicionalno - Ëetvrtu godi nu zaredom - naπa tvrtka u suradnji s Istarskom æupanijom, Gradom Umagom, proizvoaËima rajËice te TurstiËkom zajednicom grada Umaga organizira Dan rajËice. I ove godine program se sastojao od dva dijela - struËnog, gdje su vrhunski struËnjaci Podravkinim kooperantima prezentirali najnovija saznanja o uzgoju, zaπtiti i navodnjavanju rajËice te obilaska proizvodnih i pokusnih povrπina pod rajËicom u okolici Umaga, i zabavno-gastronom-
skog, na kojemu su gastro-promotori Podravke Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ ove godine za nekoliko tisuÊa posjetitelja na umaπkom Trgu slobode pripremili oko 5.400 porcija (!) paπtaπute na bazi rajËice. O struËnom skupu i odnosima s kooperantima iz Istre s kojima naπa umaπka tvornica PovrÊe surauje dugoroËno - viπe moæete proËitati na 4. stranici, a ovdje Êemo se osvrnuti na spektakularni kulinarski show, odnosno vrlo atraktivnu feπtu od rajËica koja je privukla nekoliko tisuÊa domaÊih i stranih gostiju. Kao πto je reËe-
no, skuhano je oko 5.400 obroka paπte od morskih plodova, mesa, tunjevine i rajËice, popijeno je 400 litara Tuborga i oko 2.500 litara Studene, Studenca i Deita. Brojni muziËki sastavi, umaπke maæoretkinje, nagradne igre za posjetitelje, sve je to stvaralo ugoaj odliËne feπte koja je trajala do ranih jutarnjih sati. No, ono najvaænije, Podravkina Feπta od rajËica bila je humanitarna priredba na kojoj je prikupljeno 16.810 kuna i taj je novac doniran umaπkom Domu zdravlja za nabavku mamografa. Takoer, Feπta od rajËice bila je prvi put prenoπena
pu-tem Interneta, te se umaπki ugoaj i nesvakidaπnji dogaaj mogao vidjeti diljem svijeta. Bez sumnje, ovogodiπnji Podravkin Dan rajËice najuspjeπniji je do sada, jer organizacija je bila besprijekorna, pazilo se na svaki detalj, brojni poznati gosti iz politiËkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog æivota Hrvatske bili su oduπevljeni organizacijom feπte, brojne medijske kuÊe vrlo su opπirno i temeljito izvjeπtavale o Podravkinom umaπkom danu te ne sumnjamo da Êe marketinπki djelatnici naπe tvrtke, kada se analizira uËinjeno, zadovoljno trljati ruke.
2
Broj 1571 Petak 3. kolovoza 2001.
Razgovor s direktorom Prodaje Podravke - Regija sjeverno Primorje i Istra Æeljkom Komazinom
Dobri rezultati u prvom polugodiπtu nastavljaju se uspjeπnom prodajom u turistiËkoj sezoni Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec Ovih dana posjetili smo prodajnu regiju Podravke za sjeverno Primorje i Istru u Rijeci, gdje 30-ak djelatnika punom parom radi kako bi πto kvalitetnije i na vrijeme otpremili proizvode diljem podruËja koje je pod njihovom kompetencijom, a to su Istra, sjeverno Primorje s otocima, Lika i Gorski kotar. Kakvi su ovogodiπnji poslovni rezultati, bilo je prvo pitanje za direktora te Regije Æeljka Komazina. - ©to se tiËe prodajnih rezultata, pokuπat Êu s nekoliko podataka reÊi ono πto smo u proteklom razdoblju ostvarili. UsporeujuÊi prvih πest mjeseci s proπlogodiπnjima, u relaciji ostvarenih koliËina, indeks za naπu regiju je 120, odnosno financijski 102. Indeks ostvarenja u odnosu na godiπnji bruto promet - koliËinski je 45, a financijski 43. Dakle, mi i naπi nadreeni zaista moæemo biti zadovoljni ostvarenim prodajnim rezultatima za prvih πest mjeseci ove godine.
Svatko svoj posao mora odraditi najbolje! - Koliko je nova organizacija prodaje - uvoenje mikroregija, davanje cassa sconta itd. utjecala na vaπe prodajne rezultate? - Joπ davno filozof je rekao: ”Samo mijena stalna jest.” Time æelim reÊi da smo upravo svojom prilagodljivoπÊu, procesima koji se nezaustavljivo odvijaju, uspjeli pronaÊi ”modus vivendi” i odgovoriti zahtjevima træiπta na kojem djelujemo. Nova organizacija definitivno je poluËila i svoje rezultate koji se ogledaju u discipliniranju naplate - selekcijom kupaca, uvoenjem modela cassa sconta - prepolovljena su potraæivanja. Naime, danas je urednost plaÊanja pitanje konkurentnosti. U teænji da istraæimo i u πto veÊoj mjeri preuzmemo potencijal træiπta, obraujemo znatno veÊi broj kupaca i mjesta potroπnje. Naravno da organizacija nije sama sebi cilj, veÊ preduvjet ostvarenja πto boljih rezultata. Nadam se da smo svim poduzetim mjerama na pravom putu za ostvarenjem toga. PoruËio bih svima nama da nastojimo svaki na svom radnom mjestu odraditi najbolje πto moæemo svoj dio posla, kako bi ukupan rezultat bio na kraju na razini onoga πto æelimo postiÊi.
u izuzetnom opadanju, smanjen na minimum, a mi i dalje vrlo dobro kontroliramo bonitet naπih kupaca. Osnova dobrog poslovanja je koordinacija terenskog osoblja s centralom pa zato naπi terenci tijekom turistiËke sezone rade i po 15, 16 sati na dan. Uostalom, profit je konaËno mjerilo naπih rezultata.
Gastro program u turistiËkoj sezoni biljeæi odliËne rezultate - Spomenuli ste turistiËku sezonu. Kako je ocjenjujete i koliko ona znaËi za rezultate prodaje u vaπoj regiji? - Mi smo zapravo uπli u najintenzivniji dio godine, gledano u gospodarskom smislu, i mi smo optimisti glede ostvarenja postavljenih ciljeva. Posebno dobar rezultat biljeæimo na dijelu programa namijenjenome gastro træiπtu. Tu je vaæno spomenuti da su rezultati u tom segmentu plod izuzetne koordinacije svih djelatnosti, poËevπi od marketinga pa do prodaje. Izuzetno pohvalno bih se osvrnuo na kolege iz Gastro-tima i na sve poduzete prezentacije kojima smo, od Istre pa sve do Novalje, uspostavili izuzetno dobre kontakte s kupcima. Ti nam kontakti omoguÊuju nastavak dobre suradnje, proπirenje programa, pomak u cijenama koji je od posebnog znaËaja i hotelijeri su to pozdravili te sve viπe zauzimamo mjesta u njihovoj opskrbi. Istaknuo bih postignute rezultate na programu - juhe omoti. U prvih πest mjeseci proπle godine prodali smo 19.900 kilograma juha, a za isto razdoblje ove godine 31.794 kilograma. Taj trend porasta nastavlja se i u srpnju pa je do 25. srpnja ove godine prodano 12.269 kilograma juha. Volio bih da aktivnosti poduzete na ovom programu budu dobar primjer ostalim programima s kojima æelimo preuzeti dominaciju na domaÊem træiπtu.
Naπa prodajna operativa spremna je na sve izazove - Za kraj, nekoliko rijeËi o gospodarskom okruæenju u vaπoj Regiji i perspektive Podravkine prodaje u vaπem kraju? - Trendovi koje globalizacija nameÊe, poËevπi od otvaranja supermarketa i hipermarketa do stvaranja partnerstva, stavljaju i pred nas odreene zahtjeve kojima Êemo se morati prilagoditi. Prvenstveno mislim na defini-
Æeljko Komazin ranje asortimana po mjeri potroπaËa do konkurentnih cijena. Smatram da smo mi u prodajnoj operativi spremni na sve izazove, πto smo uostalom i dokazali svojom fleksibilnoπÊu u ovim turbulentnim vremenima i prostorima. Organiziranost i kvalitetna ponuda naπi su najveÊi aduti u ovoj turistiËkoj sezoni, gdje turistiËki atraktivne destinacije na naπem podruËju kao πto su Opatija, Krk, Loπinj ili Rab tijekom ljetnih mjeseci imaju prodaju u omjeru 10:1 u odnosu na zimsko razdoblje. Slikovito reËeno, zimi na Krk πaljemo jedan kamion robe tjedno, a ljeti 10 kamiona. Sve u svemu, ja sam veliki optimist glede rezultata prodaje tijekom ovogodiπnje turistiËke sezone, unatoË tome πto se veÊ sada turistiËki djelatnici æale na malu izvanpansionsku potroπnju.
*** S razmiπljanjima Æeljka Komazina sloæio se i njegov zamjenik Ante BiliÊ koji je zapravo zaduæen za obradu træiπta u Istri. Na tom podruËju Podravka, osim πto biljeæi vrlo dobre rezultate u gastro segmentu, ima i dobre prodajne rezultate u programu Studenca. - Svi mi moæemo uËiniti joπ viπe, uz kvalitetnu marketinπku podrπku, a takoer, moæda bi nam viπe trebala ona posebnija potpora od Ëelnih ljudi u Podravki. Naime, u Istri postoji nekoliko velikih turistiËko-ugostiteljskih poduzeÊa kao πto su Plava laguna, Istraturist itd. Ëiji Ëelni ljudi vole da komuniciraju, kako se kaæe, s njima ravnima. Dakle, naπi izvrπni direktori, posebice Ëlanovi Uprave mogli bi nam u tom segmentu pomoÊi da odradimo joπ bolje i kvalitetnije, a to znaËi da ostvarimo i veÊe prodajne rezultate - rekao je Ante BiliÊ.
Model cassa sconta pokazao se kao pun pogodak - Kako se borite s rak-ranom hrvatskog gospodarstva - nelikvidnoπÊu, odnosno kako ide proces naplate? - Unatrag nekoliko godina mi smo kontinuirano oprezni u biranju poslovnih partnera i osiguranja potraæivanja. Dnevni kontakti naπih operatera s partnerima su, prije svega, garancija da smo dobro odabrali i da pratimo njihova stanja. Naravno, cilj nam je doÊi do novca. Uz to, model cassa sconta pokazao se kao pun pogodak jer se roba plaÊa unaprijed. Zbog svega toga na naπem podruËju je trend sumnjivih i spornih potraæivanja
Iz skladiπta u Rijeci snabdijeva se svakodnevno vrlo velik broj kupaca u Ëitavoj regiji (Primorje, Istra, otoci i Gorski kotar)
Podravkin periskop
Globalizacija jesmo li ZA ili PROTIV!? Piπe: Zdravko ©estak, Sektor za razvoj poslovanja
S ulica Seattlea i prvog snaænog prosvjeda ”obiËnog puka” prema globalizaciji do nedavnih ruπilaËkih slika iz Genove nije proπlo previπe vremena, no dogaaji vieni u Genovi ne samo da probijaju uπi kao dosad, nego i oËi. Jesu li slike viene u Genovi uzbuujuÊi novi socijalni pokret voen ”od ljudi za ljude” kako ga zapravo mediji predstavljaju i pozicioniraju nasuprot interesima nemilosrdnog korporativnog menadæmenta i dræavnih vrhuπki Zapada? Ako jesu, onda bi trebala postojati zajedniËka nit koja povezuje grupe prosvjednika. Postoji li nit koja povezuje od krajnje lijevo do krajnje desno orijentiranih (politiËkih) grupa reprezentiranih protekcionistima, sindikatima, onima koji se bave problemima Ëovjekove okoline, aktivistima za ljudska prava i sliËnima; od onih koji æele viπe centralizma, dræavne kontrole, nadnacionalnih i naddræavnih tijela i institucija do onih koji æele upravo suprotno tome, gotovo anarhiju. Iz novije hrvatske povijesti moæda bismo mogli izdvojiti stvaranje hrvatske dræave kao primjer ujedinjenja vrlo razliËitih politiËkih i inih grupa. Meutim, ovdje se ne radi o takvome Ëemu. Radi se zapravo o suprotstavljanju posljedicama gospodarskog razvoja Zapada ili, krupnijim rijeËima reËeno, novog svjetskog poretka. Stoga Êu, nimalo ne umanjujuÊi Ëinjenicu da je globalizacija svjetske ekonomije jedan od vaænijih izvora ekonomskih i socijalnih problema u nekim dræavama koje naravno nisu na razini razvijenih dræava Zapada, pokuπati izdvojiti jedan pozitivan element tog procesa. Danas je u Podravki pomalo moderno govoriti o narastajuÊoj snazi globalnih maloprodajnih lanaca koji, kaæe se, u cjelokupnoj ekonomiji postaju vaænijim od proizvoaËa. No osim te Ëinjenice, globalizacijski procesi u maloprodaji daju neke prednosti i proizvoaËima i sredinama u kojima oni djeluju i potroπaËima. Znano je da svaki proizvoaË koji æeli biti snaæno prisutan na policama maloprodajnih lanaca mora efikasnost svojih poslovnih procesa podiÊi na razinu da cijena koju potroπaË plati u maloprodaji zapravo toËno predstavlja vrijednost koju pritom dobije, a da vlasnici proizvoaËa i lanaca budu zadovoljni razinom profitabilnosti koju obje kompanije pritom ostvaruju. Od neËeg se mora krenuti pa lanci proizvoaËima postavljaju neke standarde pri Ëemu ne moraju biti previπe kreativni: kod njih je cijeli proces ”deja vu” - veÊ vieno, na træiπtima razvijenijim od hrvatskog koja su svoju ”globalizaciju” veÊ doæivjela. Kad Podravka zadovolji standarde koji Êe pred nju biti ili veÊ jesu postavljeni i bude prisutna u πirokom asortimanu na policama globalnih maloprodajnih lanaca, u Hrvatskoj i inozemstvu, sva je prilika da Êe i naπe poslovne operacije narasti. Time Êe i uplate u lokalne i nacionalne proraËune biti izdaπnije i bit Êe viπe novca za ulaganja u socijalne programe koji za njim sve viπe vape. ©to se potroπaËa tiËe, nametnuti standardi su gotovo svi u njihovu korist: kvaliteta proizvoda, ekoloπka sigurnost, moguÊnost izbora meu gotovo jednakim proizvodima po svim parametrima, itd. Ne zaboravite pritisak na maloprodajne cijene πto je izuzetno dobro za osobni standard potroπaËa u danaπnjoj Hrvatskoj. Stavite li svoje osobne ili pak Podravkine naoËale i gledate opisanu situaciju, odgovor na pitanje iz naslova moæe u ta dva sluËaja biti i razliËit. Ili Êe svakako biti razliËit. Dakle, danaπnja globalna ekonomija i svi subjekti koji unutar nje funkcioniraju ne smiju nikako zaboraviti socijalne i kulturne promjene kao posljedice toga. Zato kompanije moraju imati i vrlo znaËajnu socijalnu ulogu u svojim sredinama, jer bez ”doing well (financijski) by doing good (socijalno)” principa sve viπe Êemo kroz medije gledati i sluπati slike sliËne onima iz Genove, bez obrzira na stvarne razloge. No, ako pri donoπenju odreenih odluka kompanije ali i dræave budu imale na umu i socijalne posljedice, to Êe dati podlogu za optimizam da u globaliziranoj ekonomiji ipak postoje i neke dodatne vrijednosti za sve koji u njoj sudjeluju. Nadnacionalne i naddræavne institucije (MMF, Svjetska banka, WTO, Haπki sud, ...) pritom moraju imati iskljuËivo pozitivne uloge nadzora i kontrole prije svega nad balansiranjem potrebne træiπne efikasnosti kompanija ili Ëitavih nacionalnih ekonomija, pojedinaËnih dræavnih interesa s jedne te narastajuÊim socijalnim i inim problemima s druge strane. InaËe postaju instrumentom onih koji forsiraju globalizacijske procese. Svjesni posljedica ali i standarda koje nameÊe globalizacija, odgovor je samo jedan: ZA ili PROTIV. Sredine pritom nema, a standardi koji vaæe ne mogu biti ”nama specifiËni”. Mogu biti samo ”deja vu” - veÊ vieni.
Broj 1571
Petak
3. kolovoza 2001.
3
Aktualna tema: Prekovremeni rad
VruÊa ”sezona godiπnjih odmora” Piπe: Hrvoje ©labek U Ëitavoj Podravki u mjesecu lipnju odraeno je, obraËunato i plaÊeno ukupno 15.866 prekovremenih radnih sati ili 1.985 osamsatnih radnih dana. StatistiËka igra brojki reÊi Êe da je u lipnju otprilike svaki treÊi ”Podravkaπ” odradio jedan radni dan viπka, ali u stvarnosti, naravno, nije bilo tako. Naime, potreba za prekovremenim radom nastala je zbog poveÊanja proizvodnje, tako da su udarniËki radili radnici u proizvodnji. U lipnju su apsolutni rekorderi bili radnici Tvornice juha sa 7.295 prekovremenih sati. Prekovremeni rad se prema Kolektivnom ugovoru (Ëlanak 40.) plaÊa 50 posto viπe nego ”vremeni” rad. Pokuπat Êemo sada izraËunati koliko je Podravka otprilike platila prekovremeni rad svojih radnika u lipnju ove godine. Za to Êemo se posluæiti prosjeËnim radnikom ”Juha” s koeficijentom 1,47 i 15 godina radnog staæa. Njegova je satnica otprilike 20 kuna bruto, πto Êe reÊi da mu se sat prekovremenog rada plaÊa 30 kuna. Jednostavnim mnoæenjem 15.866 prekovremenih sati u lipnju s ”prosjeËnih” 30 kuna dobiva se iznos od 475.980 kuna ili oko 130 tisuÊa njemaËkih maraka. Naravno, ovo je samo aproksimacija, ali moæe posluæiti da se stekne okvirna slika o Podravkinim izdvajanjima za prekovremeni rad svojih radnika.
Prosvjed sindikata Nedavnim svojim priopÊenjem Koordinacija Sindikata PPDIV-a u Podravki ”oπtro” je prosvjedovala ”zbog sve uËestalijeg uvoenja prekovremenog rada naπih radnika”. U Ëemu je stvar? Glavna koordinatorica Ksenija Horvat u telefonskom nam je razgovoru pojasnila da sindikat ima informacija kako se u nekim cjelinama prekovremeno radi viπe nego πto to dopuπta Zakon o radu, tj. 10
sati tjedno, ali isto tako i da se svi odraeni prekovremeni sati ne plaÊaju radnicima, veÊ da se preraËunavaju u slobodne sate. Ona tvrdi da je sindikat odluËio reagirati zbog toga πto smatra da se problem manjka radnika, odnosno potreba za radnom snagom, pojavljuje zbog loπe organizacije proizvodnje i neadekvatnog planiranja. Drago im je, istiËe, πto Podravka biljeæi dobre proizvodne rezultate, ali im nije drago πto se poveÊana potreba za radnom snagom ne rjeπava samo preraspodjelom radne snage unutar Podravke i angaæiranjem sezonaca, veÊ i forsiranjem prekovremenog rada, koji ostavlja traga na radnicima, a usto svugdje nije adekvatno plaÊen.
Radne subote na ”Juhama” U razgovoru, pak, s direktorom tvornice Ëiji su radnici u lipnju ”skupili” najviπe prekovremenih sati, Æelimirom Boæidarem Roginom, dobili smo objaπnjenje da su prekovremeni sati u Tvornici juha rezultat radnih subota, da u toj tvornici nije bilo izvanzakonskog prekovremenog rada i da je sav plaÊen. Ipak, zbog ”sezone godiπnjih odmora”, kada su na godiπnjem ponajviπe kvalificirani majstori i pakeri, u toj Êe tvornici biti nuæna odreena preraspodjela radnog vremena, pa je Rogin najavio uvoenje radnog vremena 12 + 12. Taj je zahtjev dostavio i RadniËkom vijeÊu, ali ga zbog nedostatka kvoruma ono nije moglo odobriti ili mu se suprotstaviti. Valja reÊi da bi takav model radnog vremena vjerojatno zapoËeo od iduÊeg tjedna, a trajao bi jedan ili dva tjedna. Valja isto tako primijetiti da bi on iziπao iz okvira zakonom dopuπtenih 10 prekovremenih sati tjedno. Ova priËa o prekovremenom radu u Podravki vruÊa je ne samo zbog intervencije sindikata, koji smatra da ima nepravilnosti u odreivanju i nagraivanju viπka radnih sati i da je sve prouzro-
In memoriam
Umro Dragiπa PopoviÊ (1947. - 2001.) Prije samo mjesec dana magistar Dragiπa PopoviÊ u ovim je novinama u intervjuu govorio o viπegodiπnjim koristima koje Êe donijeti ugovor s ”Microsoftom” na koji je tada, kao direktor Podravkine Informatike, stavio svoj potpis. Naæalost, zbog neobjaπnjive - i neumoljive - volje sudbine, on neÊe svjedoËiti tim koristima, kao niti svemu ostalom πto Êe se dogaati u Podravkinom i njegovom ”ERC-u”, u kojem je proveo gotovo sav svoj radni vijek. Nagla, iznenaujuÊa i - zaista se za Dragiπu to moæe reÊi - prerana smrt zavila je u crno suprugu Vladimiru i sinove Gorana i Borisa, ali i zaprepastila sve one koji su ga poznavali. Iznenadna smrt odnijela je dobrog oca, supruga, prijatelja, ali i vrhunskog informatiËkog struËnjaka, magistra raËunalstva, jednog od Podravkinih informatiËara bez kojih ”ERC” ne bi bio to πto jest. Dvadeset i sedam godina radnog vijeka ugradio je Dragiπa PopoviÊ u njega, od 1974., kada se zaposlio kao organizator odræavanja, preko obnaπanja duænosti glavnog inæenjera odræavanja i tehniËkog direktora ”ERC-a”, zatim petogodiπnjeg direktorovanja, od 1990. godine, i zatim ponovnog, nakon nekoliko godina, preuzimanja duænosti prvog meu Podravkinim informatiËarima, s koje nije otiπao svojom voljom, veÊ neobjaπnjivo naglom smrÊu. Njegova radiπnost bila je posloviËna, baπ kao i njegova samozatajnost. Golemo znanje i nakupljeno iskustvo omoguÊavalo mu je da se uhvati ukoπtac sa svakim problemom, a meu njegovim ljudskim odlikama bila je i ona da pruæa pomoÊ kolegama kad je ona bila zatraæena. U svakom sluËaju, Dragiπa PopoviÊ je kao informatiËki struËnjak bio ime i izvan Podravke i Koprivnice. Njegov gubitak tim je veÊi i bolniji. Njegov sjajni lik Ëovjeka, struËnjaka i rukovoditelja saËuvat Êemo u trajnoj uspomeni. Posljednji ispraÊaj Dragiπe PopoviÊa odræan je u srijedu na mirogojskom krematoriju, a njegovo posljednje poËivaliπte bit Êe na koprivniËkom gradskom groblju.
Ëeno loπom organizacijom i planiranjem proizvodnje, veÊ i zbog ljetnih vruÊina koje dodatno oteæavaju proizvodne poslove. Iako Êe mnogi radnik ”stisnuti zube” i odraditi dodatne ure zbog ”krpanja kuÊnog budæeta” (da ne kaæemo pukog preæivljavanja), posve je sigurno da Êe njegove psihofiziËke sposobnosti biti znatno umanjene, πto ga izlaæe riziku od ozljeda na radu. Zato se razumnim Ëini apel sindikata da se prekovremeni rad neizostavno zadræi u zakonom dopuπtenim okvirima, da se poveÊa kolektivna stimulacija kako bi se adekvatno Uz ljetne vruÊine radnicima je dodatno optereÊenje prekovremeni rad nagradili pojaËani napori radnika i da se posebna pozornost usmjeri na uvjete na dno razdoblje u iduÊem tjednu. Poslo- na. O tome je radnike duæan izvijestiti radu, ”koji su uslijed velikih ljetnih vru- davac, takoer, moæe za odreene dije- najmanje tjedan dana unaprijed. Isto love ili pojedina radna mjesta radno tako, o svakoj preraspodjeli radnog vreÊina cijelo ovo vrijeme neprimjereni”. vrijeme preraspodijeliti tako da tijekom mena i o prekovremenom radu posloPrekovremeni sati u lipnju jednog razdoblja traje duæe, a tijekom davac se je duæan savjetovati s RadniËNajviπe su u lipnju radili radnici Tvor- drugoga kraÊe od punog radnog vreme- kim vijeÊem. nice juha, skupivπi Ëak 7.295 prekovremenih sati. Naradili su se i trgovaËki PriopÊenje Koordinacije PPDIV-a za koncern Podravka predstavnici u Prodaji-Hrvatska sa 3.182 »lanovi Koordinacije Sindikata PPDIV-a za koncern Podravka na svojoj prvoj prekovremena sata. Hiljadarku preko- sluæbenoj sjednici odræanoj 25. srpnja ove godine raspravljali su o poloæaju vremenih prebacili su i u Tvornici ”Stu- radnika u koncernu Podravka tijekom ovih ljetnih mjeseci kada je poslodavac denac” (2.103). LogistiËari su sasvim u veÊini proizvodnih pogona uveo prekovremeni rad. blizu sa 728 prekovremenih. Zbog rada S obzirom na problematiku, Ëlanovi Koordinacije zakljuËili su sljedeÊe: na Dan antifaπistiËke borbe radnici OpÊih 1. Sindikat PPDIV-a oπtro prosvjeduje zbog sve uËestalijeg uvoenja prekovreposlova smjestili su se na 5. mjesto ove menog rada naπih radnika na naËin da se zloupotrebljava Ël. 33, st. 1. ZOR-a, jer rang-liste sa 664 prekovremenih sati. Sindikat PPDIV-a smatra da je do potrebe za prekovremenim radom doπlo Slijede Tvornica djeËje hrane (504), Istra- iskljuËivo zbog loπe organizacije procesa proizvodnje i neadekvatnog planiranja. æivanje i razvoj (489), Marketing i proda2. Zbog toga dræimo nedopustivim da dio radnika u prekovremenom radu ja piÊa (252), Druπtvena prehrana (216), odrauje satnicu veÊu nego πto ZOR dopuπta (10 sati tjedno) jer se time radnici Tvornica Vegete (119), Odræavanje (80), pretvaraju u nadniËare, a onemoguÊuje se i zapoπljavanje novih radnika. Planiranje, kontroling i cijene (62), Infor3. Osim toga, nije rijetkost da se prekovremeni rad uvodi bez prethodnog matika (54), Pravni poslovi (50), Riznica obavjeπÊivanja RadniËkog vijeÊa, te da se izbjegava od strane poslodavca (50), Ljudski potencijali (22) i radnici adekvatno nagraivanje radnika za obavljeni rad u prekovremenom radu. Tvornice Linolade s 16 prekovremenih 4. Sindikat PPDIV-a neozbiljnim dræi stavove poslodavca kako radnici nemaju sati. pravo buniti se zbog nepoπtivanja svih njihovih hirova, opravdavajuÊi ih
©to o radnom vremenu kaæe Podravkin Kolektivni ugovor Puno radno vrijeme u Podravki iznosi 40 sati tjedno, πto je uvedeno joπ prije promjena Zakona o radu koje su na snagu stupile 1. srpnja ove godine, a kojima je Ëetrdesetsatno radno vrijeme uvedeno u Ëitavoj Hrvatskoj. U tom okviru poslodavac ima moguÊnosti prerasporeivati radno vrijeme tako da, primjerice, odredi radne subote ili nedjelje, ali da omoguÊi adekvatno nera-
Imenovanja
zahtjevima træiπta, pri tom ne spominjuÊi svoje slabosti i propuste u organizaciji posla. 5. Zbog toga Sindikat PPDIV-a od poslodavca zahtijeva za sve proizvodne pogone u koncernu koji rade u preraspodjeli radnog vremena i u prekovremenom radu isplatu poveÊane kolektivne stimulacije za mjesece srpanj i kolovoz vodeÊi raËuna o uloæenim naporima radnika kako bi se proizvodnja nesmetano odvijala i na uvjete na radu koji su uslijed velikih ljetnih vruÊina cijelo ovo vrijeme neprimjereni. 6. Zbog svega naprijed navedenog, Sindikat PPDIV-a u koncernu Podravka u narednom periodu joπ ozbiljnije Êe zahtijevati iskljuËivo poπtivanje ZOR-a u djelu poπtivanja rokova za uvoenjem prekovremenog rada i preraspodjele radnog vremena, postupka za njegovo uvoenje i definiranja situacija u kojima je dozvoljeno posezanje za produæenim radom radnika.
Biljeπka: Novi organizacijski katalog grupe Podravka
Damir PolanËec Kamo su nestale Ëlan Podravkine tvornice?! Nadzornog Piπe: Hrvoje ©labek Nakon πto je poËetkom svibnja stupila na snagu nova organizacija Podravke, odbora koja suπtinski mijenja odnose i uspostavlja nove kanale kontroliranja troπkova i mjerenja uspjeha, poËetkom srpnja izraen je i organizacijski katalog sa Koestlina sistematizacijom radnih mjesta, koji je papirnata konkretizacija nove organi»lan Podravkine Uprave Damir PolanËec postao je Ëlanom Nadzornog odbora bjelovarske tvornice vafla i keksa ”Koestlin”, s kojom je Podravka nedavno sklopila ugovor o ekskluzivnoj distribuciji proizvoda putem svoje distribucijske mreæe. Uz PolanËeca, novi Ëlanovi ”Koestlinovog” Nadzornog odbora jesu Tajana KozarËanin, koja je izabrana u ime PIF-a ”Dom”, koji dræi 75 posto vlasniπtva bjelovarske tvrtke i Mira PopijaË u ime malih dioniËara, koji raspolaæu s preostalih 25 posto ”Koestlinovih” dionica. Uz njih, ”Koestlinov” Nadzorni odbor joπ Ëine Vicko FeriÊ i Marko PusiÊ. Izbor Ëlana Podravkine Uprave za Ëlana NO-a bjelovarske tvornice logiËna je posljedica nedavno sklopljenog ugovora o strateπkoj suradnji izmeu dviju hrvatskih prehrambenih kompanija, komentirao je PolanËecov izbor predsjednik Koestlinove Uprave Silvio GaliÊ.
zacije. Dosljedno provodeÊi shematsku podjelu na korporativne funkcije, prodaju, strateπke poslovne jedinice, usluæne funkcije i ostale poslovne jedinice, organizacijski katalog napokon plastiËno prikazuje ”novi poredak” u Podravki od Uprave, koja je u vrhu prve, pa do pivnice ”Kraluπ”, koja je u dnu zadnje stranice kataloga. Ipak, jedna nas je stvar zasmetala. Koliko god listali katalog, neÊete u njemu naÊi rijeË - tvornica. Brzom provjerom centralnog proizvodnog kruga u StarËeviÊevoj ulici ustanovili smo da, hvala Bogu, tvornice nisu isparile te da i dalje postoje i Tvornica juha i Tvornica djeËje hrane i Tvornica Koktel-peciva i Tvornica voÊa, a telefonski smo promptno provjerili da Podravkine tvornice i dalje postoje u Lipiku, Varaædinu i Umagu. Pa, zaπto su onda i kamo nestale iz organizacijskog kataloga? RijeË je, Ëini se, samo o terminoloπkoj promjeni, to jest tvornice su preimenovane u proizvodnje, πto Êe reÊi da u katalogu postoje, primjerice, Proizvodnja voÊa-Koprivnica, Proizvodnja ”Podravka jela” Proizvodnja djeËje hrane itd. E sad, u Ëemu je tu problem? Pa, Ëini nam se da bi ”identitet” radnika mogao postati problemom. Naime, ako na pitanje ”Gdje radiπ?”, dobijete odgovor: ”U Proizvodnji koktel peciva”, pitat Êete: ”A u kojoj tvornici?”. I onda vam moraju objaπnjavati...Ili kad Ëujete da je netko direktor Proizvodnje voÊa teπko da Êete pomisliti da se radi o samom direktoru te tvornice... Stoga treba istaÊi da ta promjena naziva nije samo jeziËna promjena, veÊ da zadire u suπtinu stvari, jer rijeË proizvodnja i tvornica nisu i ne moraju biti sinonimi. I zato - da zavrπimo premetanjem stare socijalistiËke parole - ”Radnicima tvornice!”
4
Broj 1571 Petak 3. kolovoza 2001.
Fotoreportaæa iz Umaga
Podravkin Dan rajËice - poslovno-marketinπko-zabavnoturistiËki potez godine Tekst i snimke: Boris Fabijanec
StruËni skup Ove je godine Podravkin Dan rajËice u Umagu poËeo organizacijom struËno-znanstvenog skupa u hotelu Koralj na kojemu su domaÊi i strani znanstvenici kooperantima umaπke tvornice PovrÊe prezentirali najnovija saznanja o razvoju proizvodnje i prerade rajËice na podruËju Istre, novim tehnoloπkim rjeπenjima u proizvodnji, posebice s aspekta zaπtite rajËice od bolesti i πtetnika te navodnjavanja. Prije poËetka skupa proËitano je pismo ministra poljoprivrede i πumarstva Boæidara PankretiÊa koji, naæalost, ni ove godine nije doπao upoznati se s najveÊim proizvoaËima rajËice u Hrvatskoj. U ime Uprave Podravke struËno-znanstveni skup pozdravio je direktor Odnosa s javnoπÊu naπe tvrtke Drenislav ÆekiÊ.
dana, plodna istarska crvenica i tradicionalna marljivost istarskih seljaka glavni su razlozi πto je u Istarskoj æupaniji najveÊa proizvodnja tog visokovrijednog povrÊa u Hrvatskoj. Upravo zbog toga Podravka je proteklih godina radila na poticanju proizvodnje primarne sirovine u Istri - osiguravanjem sadnica, gnojiva i struËnom poljoprivrednom pomoÊi. Samo ove godine ugovoreno je 1.380.390 sadnica za 130 hektara proizvodnih povrπina. GovoreÊi na skupu o proizvodnji i istraæivaËkom radu na rajËici za preradu u 2000. godini, Podravkin struËnjak iz Razvoja poljoprivrede dr. Zdravko Matotan je istaknuo kako je tijekom proteklih pet godina proizvodnja rajËice za preradu u Hrvatskoj udvostruËena, a na podruËju Istre koliËinski gotovo utrostruËena. S rastom proizvodnje znaËajni rezultati su postignuti i u kontinuiranom poveÊanju
pa prezentirao je dr. Ernesto Fantoni, poznati talijanski oplemenjivaË rajËice. Docent dr. Davor RomiÊ Podravkinim kooperantima govorio je o najnovijim znanstvenim saznanjima u podruËju navodnjavanja rajËice za preradu. Na æalost, organiziranog navodnjavanja u Istri, kao i u veÊini Hrvatske, nema te se njegovo preda-
StruËnjaci i poljoprivrednici obiπli su uzorna istarska polja pod rajËicom za industrijsku preradu
Najbolji istarski kooperant Mario MatijaπiÊ proizveo je lani 960 tona (!) rajËice i za to je od Podravke primio prigodni dar
vanje baziralo na kompjuterskom modelu simuliranog uzgoja rajËice sa i bez navodnjavanja. Prema reËenom, zbog kontinuiranog godiπnjeg manjka vode, redukcije prinosa su oko 40 posto. No, bez obzira na redukcije, joπ uvijek ne postoji ekonomska opravdanost za navodnjavanje rajËice vodovodnom vodom. Naime, za navodnjavanje jednog hektara treba potroπiti oko 3.000 kubika vode, a u Istri kubik vode koπta 9 kuna! Takoer, za bolje i kvalitetnije prinose potrebni su Na struËnom skupu u Umagu prezentirana su najnovija saznanja o i suvremena zaπtitna sredstva za rajËiproizvodnji rajËice cu od bolesti i πtetnika o Ëemu je na znanstveno-edukativnom skupu goNakon toga je Podravkin struËnjak kvalitete rajËice kao sirovine za prera- vorio mr. Davor Batas. mr. Bojan KoπÊuk upoznao nazoËne du. Od 1996. do 2000. godine prosjena skupu s kraÊim povijesnim pregle- Ëno godiπnje poveÊanje proizvodnje Iskustva u proizvodnji dom prerade rajËice, spomenuvπi da rajËice na podruËju Istre bilo je preko rajËice prerada lokalnih sirovina ima korije- 850 tona unatoË ekstremnoj suπi koja Nakon struËnih predavanja, istarski ne u Umagu joπ u 15. i 16. stoljeÊu, a zadnje dvije godine prati ovu proizvo- seljaci imali su prigode govoriti o veÊ 1911. godine u Umagu je postoja- dnju. Jedan od razloga tog poveÊanja problemima vezanim za proizvodnju la tvornica za preradu rajËice Ëiji je je i taj πto se danas na viπe od tri rajËice. Mala otkupna cijena, nerazuvlasnik bio Pietro Manzutto. Umaπki Ëetvrtine povrπina uzgajaju prave in- mijevanje lokalnih i dræavnih poljoPogon za preradu povrÊa integriran je dustrijske, preteæito hibridne sorte koje privrednih institucija, proizvodnja raju Podravku 1. kolovoza 1969. godine se lako beru kombajnima (na podru- Ëice nije u dræavnom sustavu poticaja i tada poËinje snaænija proizvodnja Ëju Istre sada ima 4 kombajna), dok itd. bili su samo neki problemi istaproizvoda na bazi rajËice, a neπto stare sorte krupnih plodova dvojne knuti na skupu. Vrlo konkretno kookasnije i Ëajeva. Danas je Podravkina namjene (za potroπnju u svjeæem sta- perantima se obratio izvrπni direktor tvornica PovrÊe najveÊi preraivaË nju i za preradu) zadræane su u proi- SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj ©ifkorn: rajËice u Hrvatskoj s ukupnim godiπ- zvodnji samo kod manjih proizvoa- Podravka ima prepoznatljiv brand njim kapacitetom od 20.000 tona. Ta Ëa koji joπ uvijek rajËicu beru ruËno. proizvoda od rajËice koje odlikuje tvornica ima veliko znaËenje u svojoj Iskustva iz proizvodnje rajËice za vrhunska kvaliteta, ali otvaranjem trregiji, a i u Ëitavoj Hrvatskoj. Povoljni preradu u Italiji, najveÊem europskom æiπta suoËavamo se s agresivnom konklimatski uvjeti s mnogo sunËanih proizvoaËu rajËice, sudionicima sku- kurencijom sliËnih proizvoda sa znatno niæim cijenama. To pred nas postavlja zadatak da maksimalno snizi-
Podjela ukusne paπtaπute na umaπkom trgu privukla je na tisuÊe turista i mjeπtana
mo troπkove te da budemo jeftiniji na policama trgovina. No, velika razlika izmeu nas i konkurencije iz inozemstva je u tome πto veliki broj dræava subvencionira primarnu proizvodnju te na taj naËin inozemni proizvoaËi imaju jeftiniju sirovinu, dok to u Hrvatskoj nije sluËaj. Podravka Êe svojim ugledom apelirati na odreene nadleæne institucije da vi seljaci dobijete odreene benificije, ali to zasigurno nije dugoroËno rjeπenje problema - rekao je ©ifkorn. UnatoË brojnim problemima, istarski seljaci ipak, zahvaljujuÊi trudu i marljivosti, poveÊavaju povrπine i proizvode sve viπe rajËice za preradu. Tako je direktor umaπke tvornice PovrÊe Alen BoæiÊ predao najboljem Podravkinom kooperantu Mariju MatijaπiÊu prigodni poklon. Naime, on je - unatoË proπlogodiπnjoj suπi - na 15 hektara proizveo 960 tona rajËice. Upravo njegova polja u Svetom Vidu posjetili su sudionici skupa, gdje su se imali prilike upoznati s pokusima koje
provodi Razvoj poljoprivrede Podravke i gdje se na tri lokacije ispituje 10-ak novih hibrida rajËice za preradu te nove tehnike sadnje koje bi trebale rezultirati veÊim prinosom i boljom kvalitetom plodova.
*** Kulinarsko-zabavni show u centru Umaga A u veËernjim satima umaπki Trg slobode postao je pretijesan za sve one koji su odluËili doÊi na veliki Podravkin kulinarsko-zabavni show. Vrhunski Podravkini gastro-promotori predvoeni Draæenom –uriπeviÊem i Vilijamom Cvekom nudili su Ëetiri vrste paπte: s rajËicom, morskim plodovima, tunjevinom i mesnim raguom. Mjeπtani i brojni domaÊi i inozemni gosti pojeli su oko 5.400 pozamaπnih obroka. Trebalo je tek nekoliko sati od poËetka kuhanja do praænjenja Ëetiri velike, specijalno napravljene tave. Izvrsne delicije naπih majstora koji su se, moramo priznati, svojski oznojili, ali unatoË tome imali vreme-
Obol feπti od rajËica dale su i male umaπke maæoretkinje u Podravkinim haljinicama
na za osmijeh, zajedniËka fotografiranja pa Ëak i otkrivanja pojedinih ljubomorno Ëuvanih recepata - naprosto su razgrabljene. Naravno, glavni razlog takvom razvoju situacije bila je izvrsna paπtaπuta, ali i Ëinjenica da je to bila humanitarna akcija i kroz simboliËnu cijenu obroka skupljeno je oko 17.000 kuna za umaπki Dom zdravlja, toËnije za nabavu mamografa. Dodatni ugoaj na glavnom umaπkom trgu uveliËali su glazbenici i folkloraπi s istarskog podruËja i Slavonskog Broda te umaπke maæoretkinje, a mnogobrojni posjetitelji imali su prilike sudjelovati u brojnim zabavSudionici prigodnih natjecanja na kulinarskoj feπti dobili su no-nagradnim igrama. Sve to moglo Podravkine nagrade se pratiti na Internetu diljem svijeta.
Broj 1571
Petak
3. kolovoza 2001.
5
Zabiljeæeno u Tvornici djeËje hrane
Povratak velikim koracima na rusko træiπte izvoda. Veliku paænju pridajemo izvozu. Tako, meu ostalim, sve viπe izvozimo u Sloveniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, zatim u - U prvih πest mjeseci ove godine Rusiju... Na ruskom træiπtu ranije rezultati poslovanja u Tvornici djesmo prodavali vrlo mnogo naπih Ëje hrane su zadovoljavajuÊi - rekao proizvoda, ali je u vrijeme Domonam je direktor ove tvornice Mlavinskog rata taj plasman iz odreeden Cahunek. - Ti su rezultati ostvanih razloga stagnirao. Sada sloboreni unatoË problemima na træiπtu, dno moæemo reÊi da se velikim ali te i sliËne poteπkoÊe nemamo koracima ponovno vraÊamo na ovo U Tvornici djeËje hrane proizvodi se danas petnaestak okusa hrane za djecu samo mi veÊ i ostali. Vrlo smo zadotræiπte. Naπu djeËju hranu mogu navoljni izvozom naπih roba, dok je baviti i potroπaËi u ©vedskoj, a ima je zaposlenost. Osim toga, Ëini mi se fiziËkog posla, za πto su potrebni plasman na domaÊem træiπtu jednak da smo mogli postiÊi i neπto bolje muπki. neπto malo i u Americi... onome iz istog razdoblja proπle Investicije u nove strojeve rezultate da smo imali viπe ljudi. Novi proizvodi godine. U DjeËjoj hrani, nema tome dugo, Direktor Cahunek informirao nas Kod nas je inaËe veÊinom zaposlena træiπtu su ponudili jedan novi proiæenska radna snaga (u omjeru πezje da im relativno dosta poteπkoÊa zvod: Ponita - πumsko voÊe. Taj deset prema Ëetrdeset posto). premzadaje zastarjeli strojni park, kojeg proizvod prije svega bio je namijeda u naπoj tvornici ima dosta i bi trebalo πto prije obnoviti. Uskoro njen gastro træiπtu, ali za njega su bili Êe nabaviti novu mjeπalicu za suhu zainteresirani i tzv. mali kupci pa je smjesu, a vjeruju da Êe nabaviti i zavrπio i na trgovaËkim policama. novi stroj za velika pakiranja. Lani su ponudili i »okolino plus, πto - To su nam neophodne investicise takoer pokazalo kao odliËan je. Na taj naËin poboljπat Êemo kvaposlovni potez. litetu, ali i smanjiti troπkove. Plani- Do kraja godine imamo namjeru ramo takoer nabaviti etiketirku i ”lansirati” nekoliko novih okusa nadrugo. pitaka. Mislim da Êe biti pravi hit. Ova tvornica trenutaËno radi u tri InaËe, ima upita zaπto nemamo viπe smjene. Zapoπljava 122 radnika. razliËitih okusa pahuljica. UbuduÊe - Zbog godiπnjih odmora imamo Êemo viπe poraditi i na tome, kao na malih problema oko radne snage, joπ nekim proizvodima, ali o tom ali zahvaljujuÊi preraspodjeli dosad potom. Æelja nam je da potroπaËima smo uspjeli raditi bez nekih veÊih ponudimo i djeËju hranu za dojenpoteπkoÊa. Nemamo viπka zaposleËad, πto Êe uistinu biti neπto novo nih. Prije bismo rekli da ih imamo rekao je direktor Tvornice djeËje Mladen Cahunek hrane Mladen Cahunek. Podravkina djeËja hrana ponovno sve viπe otvara i izvozna vrata premalo. Dovoljno je istaknuti da smo u prvih πest mjeseci imali punu
Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf
U ovoj tvornici proizvode djeËju hranu u petnaestak razliËitih okusa. »okolino je i dalje njihov lider. ©to se tiËe teæine pakovanja, preteæno proizvode one od 250 grama, ali na træiπtu sve bolje prolaze i veÊa pakovanja, od kilograma, pa i viπe. (»okolino se, primjerice, moæe nabaviti u pakovanju i od dva kilograma). - U odnosu na druge proizvoaËe u Hrvatskoj mi smo i dalje prvi u proizvodnji pahuljaste djeËje hrane. Meutim, konkurencija je sve prisutnija. Stoga neprestano nastojimo da poboljπamo kvalitetu naπih pro-
Susret: Katarina Mikulinjak iz Tvornice VoÊe
In memoriam
Na treÊu smjenu nikako se ne moæeπ Slaana Petric priviknuti... (1975 - 2001) Meu djelatnicama Tvornice VoÊa dobro je znano ime Katarine Mikulinjak (40). U ovoj tvornici zaposlena je od 1978. Suprug joj takoer radi u Podravki, a stanuju na periferiji grada. - Ne mogu reÊi da sam teπko doπla do posla. Prvo sam bila sezonka na Juhama. To nije dugo trajalo. Kasnije su me primili na VoÊe. Bila je to, za razliku od danas, priliËno troπna tvornica, u kojoj se dosta poslova obavljala ruËno. Nama æenama nije bilo lako, ali radilo se nekako s viπe elana. Ljudi su bili sretniji, a viπe su se i druæili. Danas se stalno osjeÊa neka neizvjesnost. »as se priËa da poslujemo dobro, Ëas loπe. Nije nam svejedno, pogotovo kad svakodnevno Ëitamo kako propadaju joπ do juËer odliËne tvrtke - kazala je. Katarina ima dvoje djece. Zavrπili su srednje πkole. OËekivala je da Êe barem jedno od njih moÊi zaposliti u Podravki. Ali... - ©to da vam kaæem, razoËarana sam. Nije u redu da se naπa djeca ne mogu zaposliti u tvrtki koju smo godinama tako mukotrpno stvarali. Meutim, imala sam sreÊu i oboje su se uspjeli zaposliti, ali u mnogo manjim firmama nego πto je naπa. Za razliku od mnogih drugih, ipak rade. A danas dobiti posao je neπto veliko, pa Ëak i Ëarobno! Moæete misliti kako smo bili sretni kad su rekli - imamo posao! Prije dvadesetak godina mnogo se
Katarina Mikulinjak lakπe dolazilo do posla, te do kredita, pa i do stanova. Mi smo uspjeli uz mnogo odricanja sagraditi kuÊu. Ova marljiva radnica trenutno je zaposlena kao procesni radnik. Radi u tri smjene. Kaæe kako je treÊa najteæa i kako se joπ uvijek na nju ne moæe priviknuti, iako godinama radi i noÊu. - Kad radiπ noÊu, obiËno po danu ne moæeπ spavati kako treba. A nas æene, kad ujutro doemo kuÊi, najËeπÊe Ëeka i veliki broj obaveza. Treba pripremiti jelo, oprati, otpremiti djecu... Nekada su predlagali da se ukine noÊni rad za æene, ali to nitko nije shvaÊao ozbiljno. Danas se o tome i ne priËa. HoÊeπ, neÊeπ - moraπ raditi. Neizbjeæno pitanje je i gablec. Za neke je on dobar, a za druge loπ. Sto ljudi, sto Êudi. Meutim, Katarina ne-
ma problema s doruËkom, jer naprosto ne ide u naπ restoran. Zaπto? - Jedno vrijeme, sjeÊate se, gablec je bio vrlo skup. Mnogi su tada odustali od jela u naπem restoranu. To sam uËinila i ja. Jednostavno sam neπto ponijela od kuÊe, tek toliko da ne budem gladna. Kad je gablec pojeftinio, viπe nisam odlazila u restoran. Priviknula sam se na jelo koje sam sama pripremila. Osim toga, restoran je dosta udaljen od pogona, pa Ëovjek gubi mnogo vremena dok do njega doe i dok se vrati. InaËe, nikada nisam imala niπta protiv jela koja su pripremali naπi kuhari. OdliËna su! O plaÊi je nismo trebali ni pitati... odgovor smo znali unaprijed: - RadniËke plaÊe su uvijek male. Ponekad se divim svojim kolegama i kolegicama s posla kako uspiju zatvoriti ”financijsku konstrukciju”, odnosno platiti sve πto treba, od struje, grijanja, do telefona... Nekih posebnih æelja nema. Ove godine neÊe na more - kao ni desetak godina prije. Cijela njezina obitelj sada skrbi za djecu. Uskoro Êe se udati, odnosno oæeniti, a to je i te kako veliki troπak. - Nadam se da Êu doËekati mirovinu. U zadnje vrijeme nekako sve viπe pobolijevam, a to nije dobro. PoËela sam odlaziti i na bolovanja. Jadna sam zbog toga, ali tu se niπta ne moæe. Sretna sam πto radim u sredini gdje imaju razumijevanja, gdje se svi dobro razumijemo. I pomaæemo ako treba rekla je Katarina Mikulinjak. Ml. P.
U subotu 28. srpnja na gradskom groblju u Koprivnici zauvijek smo se oprostili od naπe radnice Slaane Petric. Vijest o njezinoj smrti primili smo puni nepovjerenja, ËekajuÊi da je netko demantira. Njezin æivot iznenada je prekinut u Ëetvrtak naveËer u prometnoj nesreÊi. Napustila nas je veoma mlada, u 26. godini æivota. Slaana je doπla u Podravku 1996. godine. Radila je u OpÊim poslovima na radnom mjestu ËistaËice. Bila je sudionica domovinskog rata, majka dvoje malodobne djece. Ova iznenadna smrt sve nas je duboko potresla i zavila u tugu. Njezin lik ostat Êe nam u lijepom sjeÊanju.
In memoriam
Stjepan Vedriπ (1943 - 2001) Iznenada, nakon kratke bolesti, koja je trajala oko dva mjeseca, umro je 29. srpnja naπ radnik Stjepan Vedriπ i to u svojoj 58. godini æivota. Prije 29 godina doπao je kao mladi radnik, pun volje i radnog entuzijazma, radio je vrlo naporno, u dosta teπkim uvjetima rada. PoËeo je u Tvornici za preradu æitarica, na NKV poslovima, kao transportni radnik u Novigradu Podravskom. Cijeli radni vijek bio je u svom matiËnom poduzeÊu, koje je kasnije preraslo u ”Podravske mlinove Tvornica Mlin, ali na drugim poslovima, poslovima malog pakovanja u Mlinu Koprivnica. Bio je dobar radnik, kolega, prijatelj. Njegova nagla smrt ostavila je u tuzi njegove najbliæe: suprugu Katicu, i kÊerke Vesnu i Renatu. Njegov dragi lik ostat Êe u trajnom sjeÊanju svima koji su ga voljeli i poπtovali.
6
Broj 1571 Petak 3. kolovoza 2001.
Zabiljeæeno
Modni hit ovoga ljeta meu hrvatskim kuharima
Radna odjeÊa sa znakom Podravka Gastro Uredniji tvorniËki krug Hrvatski kuhari su najbolji gastro promotori i okoliπ Podravke Piπe: mr. Davor Perkov, direktor Gastro marketinga
Naπi hotelijeri i ugostitelji kao tipiËni gastro kupci imaju specifiËne zahtjeve ne samo kad je u pitanju vrsta i pakiranje proizvoda, cijena, distribucija, naËin obrade i komunikacije s dobavljaËima veÊ i u pogledu marketinπkog pristupa od strane proizvoaËa. Tako je u svojoj strategiji za ovu godinu Gastro tim posebnu marketinπku paænju (i znatan dio budæeta) usmjerio na odabir sredstava unapreenja prodaje (tzv. UP sredstva) kojima bi poveÊao zadovoljstvo kupaca u poslovanju s Podravkom a kod nas rezultirao znaËajnijim obujmom prodaje. Meu ostalima, najveÊu pozornost izazvali su kompleti radne odjeÊe za kuharske profesionalce koji se sastoje od bluza, hlaËa, pregaËa, kapa i majica s veÊ prepoznatljivim znakom Podravka Gastro koji je meu gastro kupcima postao sinonim za vrhunsku kvalitetu, primjerenu cijenu i iskrenu brigu dobavljaËa za potrebe i æelje kupca. Kuharski kompleti koji kvalitetom materijala, praktiËnoπÊu i originalnim dizajnom plijene paænju ”ljudi u bijelom” (dio koliËina je izraen s dodatnim, ruËno izvezenim znakovljem vodeÊih hotelskih kupaca) isporuËeni su, izmeu ostalih, ”Jadranki” Mali Loπinj, ”Rivieri Holding” PoreË, ”Istraturistu” Umag, Hotelima ”Baπka” na otoku Krku, NP-u PlitviËka jezera, Hotelu ”Malin” Malinska, HP-u Rabac, Hotelu ”Croatia” Cavtat, Hotelu ”Espla-
nade” Zagreb, BizovaËkim Toplicama, Hotelu ”Excelsior Dubrovnik” itd. Atraktivno odjevene hrvatske hotelske kuhare koji nose Podravkinu radnu odjeÊu primjeÊuju domaÊi i inoze-
vrijednosti donacije Gastro tima obvezuje forsirati, dakle davati prednost u odnosu na konkurenciju pa i ekskluzivnost Podravkinim proizvodima kao πto su npr. Vegeta Twist, Podravka juhe,
O izgledu kruga naπe tvrtke, koji zajedno sa industrijskim kompleksom na Danici zauzima povrπinu od 167.965 kvadratnih metara, brine 17 radnika rasporeenih za rad u dvije smjene. Oni su, pored ËiπÊenja okoliπa, zaduæeni za skupljanje i odvoz komunalnog i tehnoloπkog otpada te za protoËnost kanalizacje. - Zadnjih mjeseci i te kako se moæe primijetiti da je okoliπ tvornice uredniji, da su oËiπÊeni i neki prostori koji su bili zapuπteni i po nekoliko godina - kaæe nam zamjenik direktora OpÊih poslova Stjepan Kriæan, a o samim poslovima organizator ËiπÊenja Stjepan ©timac napominje: - Nedavno smo, uz ostalo, æutom bojom obiljeæili mjesta za odlaganje ispravnih i neispravnih paleta koje se kontinuirano odvoze na zato predviena mjesta. Uklonili smo ugljen koji je za potrebe kotlovnice tamo stajao desetak godina, tako da Êe to mjesto biti iskoriπteno za sortiranje baËvi s pulpom. Sanirali smo i terene na kojima je dugo nepotrebno stajao kojekakav otpad. Osim toga, intenzivno smo poËeli raditi na pranju tvorniËkog kruga u StarËeviÊevoj ulici, a sada smo umnogome angaæirani na industrijskom kompleksu na Danici. Naime, prostori iza skladiπta kod Logistike i Sjemenarstva nisu godinama ËiπÊeni, tako da smo samoinicijativno odluËili da ih dovedemo u red. Dio toga veÊ je oËiπÊen. Radi se o teπkom fiziËkom naporu, ali naπi zaposlenici zasad sve obavljaju na vrijeme i kvalitetno - veli ©timac.
Zadovoljni kuhari nacionalnog restorana ”LiËka kuÊa” ove sezone na Plitvicama doËekuju strane i domaÊe goste u novom radnom ruhu protkanom Podravkinim bojama mni gosti, jer kuhar viπe nije anonimus kao nekad veÊ je vaæna i odgovorna osoba u hotelu ili restoranu koja izlazi u salu k gostima, nadgleda izloæbeni (”πvedski”) stol te sve viπe prima narudæbe i izvrπava posebne æelje gostiju. Prigodom protokolarne primopredaje kuharskih kompleta sklapa se i sporazum o posebnoj suradnji kojim se odreeni kupac na temelju veliËine i
Fant umaci i dresinzi, Dolcela, Ëajevi, marmelade, preraevine povrÊa, Studenac i sl. Sama ta Ëinjenica pokazuje koliko savrπen moæe biti spoj marketinπkog ulaganja i izravnih efekata poveÊanog obujma prodaje uz istodobno postizanje iznimnog zadovoljstva kupca. Stoga je sasvim razumljivo πto se ovoga ljeta meu hrvatskim kuharima najviπe nosi - Podravka Gastro!
Na slici: u tvorniËkom krugu toËno je oznaËeno gdje je mjesto kojim paletama, πto dosad nije bio sluËaj
- ToËno je da je u ovih zadnjih mjeseci uËinjen bitan napredak, a to je rezultat iznimno dobre suradnje svih nadleænih - naglasila je voditeljica Odjela Barbara ©kondro. - Povremeno s radnicima odræavamo sastanke i zajedno s njima analiziramo slabe toËke u organizaciji rada, zatim zajedno nastojimo rijeπiti nedostatke oko obavljanja poslova i drugo. Ljudi su pokazali da znaju, hoÊe i mogu! Posla oko ureenja joπ uvijek ima napretek. Meutim, kako se radi u posljednje vrijeme, nema razloga da ne vjerujemo da Êe oni koji su se prihvatili i ovog izazova sve uskoro dovesti u red na zadovoljstvo svih zaposlenika ”Podravke”, ali i naπih mnogobrojnih gostiju. Ml. P.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 6. 8. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata
Gastro trgovaËki predstavnik Ivo Lobaπ predao je kuharima dubrovaËkog hotela ”Vis” novu radnu odjeÊu s natpisom Podravka Gastro
LijeËnik za vas
Ranije se trudnicama govorilo da poveÊanje svoje tjelesne teæine nastoje odræavati na minimumu, meutim novija studija ukazuje da smjernice opstetriËara πto se tiËe dopuπtenog dobitka na teæini za vrijeme trudnoÊe (9,5 do 12 kg), mogu biti previπe konzervativne za neke æene. Novi rezultati, temeljeni na promatranju 16.000 trudnica, pokazuju bolji zavrπetak trudnoÊe kod onih æena
- JuneÊi ragu, tijesto, salata
8. 8. srijeda:
- Pohana pureÊa prsa, dinstani krumpir, salata
9. 8. Ëetvrtak:
- –uveË, rizi-bizi, salata
10. 8. petak:
Deblje trudnice - zdravije bebe Piπe: dr. Ivo Belan
7. 8. utorak:
koje su dobile na teæini u prosjeku do 15,5 kilograma. Trudnice koje su dobile na teæini od 11,5 do 15,5 kg, imale su stopu smrtnosti fetusa od 3,8 na 1000 æivo roenih beba. One trudnice koje su dobile na teæini manje od 7,25 kg, imale su stopu fetalne smrtnosti od 10,5 na tisuÊu. To su podaci koje je objavio ameriËki Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku. Majke koje su dobile manje na teæini imale su veÊi rizik od smrti fetusa ili pobaËaja u kasnijoj fazi trudnoÊe. Osim toga, studija je otkrila da su
æene koje su dobile malo na teæini poraale bebe s niæom poroajnom teæinom. Ta su djeca imala viπe zdravstvenih problema. Trudnice sa znatnijim dobitkom na tjelesnoj teæini donosile su na svijet teæe i zdravije bebe. Dobro je poznato da su mnoge trudnice zabrinute oko toga da ne dobiju previπe na teæini i ispitivanje je pokazalo da je pretproπle godine gotovo Ëetvrtina æena koje su rodile dobilo na teæini manje od 9,5 kilograma. Moæda se ta zabrinutost moæe sada staviti po strani.
- Præeni osliÊ, krumpir, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1571
Sport
UnatoË igraËu viπe, KoprivniËanci izgubili u Rijeci Piπe: B. Fabijanec
PoËetak hrvatskog nogometnog prvenstva za nogometaπe Slaven Belupa baπ nije bio najsretniji. Na gostovanju u Rijeci naπi su nogometaπi izgubili golom razlike, unatoË tome πto su bili bolji od domaÊina, a i od 50. minute, kada je sudac Goran MariÊ zbog grubog prekrπaja na Frani AmiæiÊu iskljuËio VincetiÊa, imali igraËa viπe. Uz nedostatak sportske sreÊe i na ovoj utakmici se pokazala i dokazala rak-rana Slaven Belupa - neefikasnost. Viπe od 3.000 gledatelja na rijeËkoj Kantridi u prvih desetak minuta utakmice gledalo je nogomet na sredini terena, u sportskoj terminologiji opisan kao ispitivanje snaga. A potom, u nekoliko minuta Ëetiri prigode KoprivniËanaca u kojima se Dodik i Gerπak baπ nisu proslavili, posebice ovaj prvi, jer opet su to bile 100-postotne prigode. DomaÊi nogometaπi prvu prigodu imaju tek u 24. minuti kada
3. kolovoza 2001.
7
KuglaËice Podravke startale s pripremama za prvenstvo
Prva hrvatska nogometna liga - prvo kolo
RIJEKA - SLAVEN BELUPO 1:0 (0:0)
Petak
je na centarπut VincetiÊa vrlo efektno ”πkaricama” pucao Mate BrajkoviÊ zamalo kraj vratiju Solomuna. Nekoliko minuta kasnije Gerπak ima sjajnu prigodu, ali s nekoliko metara ”fula” rijeËka vrata. Zaista neshvatljiva neefikasnost napadaËa Slaven Belupa. Do kraja poluvremena biljeæimo tek dvije poluprigode rijeËkih napadaËa, ali Solomun se nije dao iznenaditi. PoËetak drugog poluvremena obiljeæilo je veÊ spomenuto iskljuËenje VincetiÊa, i kada se oËekivalo da Êe KoprivniËanci krenuti agresivnije, oni su zapravo stvorili manje prigoda nego u prvom poluvremenu. Biljeæimo u 61. minuti pokuπaj Gerπaka s 20-ak metara, te efektnu paradu Tafre kojom je obranio dobar udarac Posavca u 76. minuti. Minutu kasnije RijeËani vode. Nakon udarca iz kuta, lopta se odbija do MeπtroviÊa koji u drugom pokuπaju centriranja cilja glavu Stjepana SkoËibuπiÊa. Visok skok domaÊeg nogometaπa i lopta zavrπava u Solomunovoj mreæi - 1:0 za Rijeku. UnatoË pritisku Koprivni-
Ëanaca, RijeËani do kraja utakmice zatvorenom i pametnom igrom ne dopuπtaju gostima da iole ozbiljnije ugroze Tafrina vrata te osvajaju tri vaæna prvenstvena boda. Prema vienom, nogometaπi Slaven Belupa imali su viπe od igre, ali trener KoprivniËanaca morat Êe viπe poraditi da napokon izlijeËi kroniËnu bolest naπih nogometaπa, posebice napadaËa, a to je efikasnost. Vremena je malo jer veÊ ove subote u goste dolaze nogometaπi Zagreba koji, prema najavama, imaju velikih aspiracija u domaÊem prvenstvu, puno je uloæeno u pojaËanja, posebice u darovite mlade nogometaπe te Êe struËno vodstvo i nogometaπi Slaven Belupa imati velikih problema kako zaustaviti zahuktali Zagreb. Zasigurno jedan od poticaja za dobru i kvalitetnu igru KoprivniËanaca bit Êe brojna vjerna domaÊa publika. U Rijeci za Slaven Belupo igrali su: Solomun, S. Boπnjak, Crnac (od 75. Posavec), KaciÊ, RadiËek (od 64. P. Boπnjak), AmiæiÊ, FerenËina, Muæek, Gerπak, JurËec, Dodik (od 46. KovaËiÊ).
Ljetne pripreme za rani poËetak prvenstva Piπe: Æ. ©emper Snimio: N. Wolf U zaista neprimjerenim uvjetima, uz temperature debelo iznad 30 stupnjeva, poËele su pripreme kuglaËica Podravke za novu prvenstvenu sezonu. NeuobiËajeni rani poËetak prvenstva, veÊ 1. rujna, natjerao je kuglaËice da krenu s prvim dijelom priprema. Razlog tome je Svjetsko prvenstvo koje Êe se igrati u Osijeku, u svibnju slijedeÊe godine. - Ovako rani poËetak prvenstva uvjetovao je da s pripremama krenemo sredinom ljeta. U prvom dijelu priprema svaki dan smo vjeæbale na terenima Srednjeπkolskog centra, gdje smo se trËanjem i igrama s loptom pokuπale pripremiti za onaj teæi dio, koji slijedi nakon toga. Sigurno je da nam ove visoke ljetne temperature baπ ne idu na ruku, ali nema nam druge, ako prvenstvo æelimo doËekati potpuno spremne. Prije nekoliko dana nastavile smo s vjeæbama u teretani, a istovremeno smo krenule i s treninzima na naπoj kuglani - rekla je trenerica Ivka RoguljiÊ, koja Êe i u novoj sezoni voditi koprivniËku ekipu. Proπle godine Podravkaπice su sedam dana provele na pripremama u Malom Loπinju, a ove godine opet im se ukazala zgodna prigoda da dio priprema provedu izvan Koprivnice.
- Naπi kuglaËki prijatelji iz KuglaËkog kluba Zadar pozvali su nas da sedam dana udarnih priprema provedemo kao njihovi gosti. Primjerno sportsko prijateljstvo dva kluba traje od proπlogodiπnjeg Svjetskog kupa u talijanskom Bolzanu, gdje smo meusobnim navijanjem kao prvaci dræave predstavljali Hrvatsku. Prihvatili smo poziv Zadrana i od 11. kolovoza pokuπat Êemo u optimalnim uvjetima dobro iskoristiti ponuenu prigodu. Uz seniorke Podravke u Zadar kreÊu i mlade kuglaËice Belme - rekla je Ivka. Prije desetak dana u Zagrebu su ædrijebom odreeni parovi za prvenstvo, a kuglaËice Podravke baπ i nisu imale sreÊe. U prvom kolu idu na najteæe gostovanje u Rijeku, a protivnik im je aktualni prvak Hrvatske, ekipa Rijeke. - Nikako nam ne odgovara ovako teæak protivnik veÊ na samom startu, ljepπe je u prvenstvo krenuti s pobjedom, no neÊemo se unaprijed predati. Sigurno je da Êe RijeËanke veÊ na startu prvenstva biti u pravoj formi, jer se spremaju za Svjetski kup. Mi smo ostale u starom sastavu, nemamo novaca za zvuËna pojaËanja, oslonit Êemo se na domaÊe snage. Za prognoze u prvenstvu joπ je rano, no borit Êemo se za jedno od tri prva mjesta, koja vode u Europu - zakljuËila je uvijek optimistiËna Ivka RoguljiÊ.
Na koprivniËkom Gradskom stadionu rukometaπice Podravke Vegete poËele s pripremama
Pripreme za domaÊe prvenstvo i kvalifikacije za Ligu prvakinja mo dvije subote odigrati utakmice kvalifikacija za Ligu prvakinja. - Kako komentirate nebuloznu Pod budnim okom trenera Ivice odluku EHF-a da Podravka Vegeta Pala juËer su rukometaπice Podravke ne moæe izravno u Ligu prvakinja? Vegete poËele s pripremama na ko- Mi na to ne moæemo utjecati, ali privniËkom Gradskom stadionu. Na smo stavljeni u neugodnu situaciju. okupu su gotovo sve rukometaπice, Naime, jedna je stvar pripremati ekiosim JuriÊ i BraËko koje su sada u pu kroz jesensko razdoblje za Ligu reprezentaciji, te Vlatke Mihoci koja prvakinja, a sasvim je neπto drugo neÊe igrati ove sezone zbog trudnopripremiti i imati ekipu koja Êe veÊ Êe. ©to se tiËe ukrajinskih transfera u listopadu morati poluËiti rezultat. Larise Haranjuk i Annje Jakovaje UnatoË svemu tome ja ne priznajem prva neπto kasni zbog administranikakav defetizam u smislu nedostativnih problema, dok je Jakovaja je nam dvije, tri igraËice itd. S onim stekla status ukrajinske reprezentaπto imamo - s tim klimamo. »injenitivke (dakle, Podravka je dobro odaca je da nam od proπle godine nedobrala) te je u programu priprema te staje nekoliko obrambenih igraËica, reprezentacije za Svjetsko prvenali doπle su nove, posebice iskusne stvo. No, prema informacijama iz Snjeæana Petika i Koraljka MiliÊ. One su zaista u svojim rukometnim karijerama proπle sve πto svaka rukometaπica sanja. - Dakle, jedini problem je zapravo kvalitetno posloæiti ekipu? - Zato sam ja i moji suradnici ovdje, a sada je prilika za mlae igraËice. ©to to zapravo znaËi? Nitko ne dobiva priliku na pladnju, veÊ svojim radom i znanjem mora dokazati da mu je mjesto u prvoj ekipi. Dakle, za mlade rukometaπice sada je pravo vrijeme da se nametnu i dokaæu jer prilike nisu Ëeste, a tko ih ne iskoristi, slobodno moæe otiÊi u bilo koji rukometni klub. No, mislim da naπe igraËice i te kako dobro znaju πto znaËi za njihove karijere igrati u klubu zvanom Podravka Vegeta Rukometaπice poËele s pripremama na Gradskom stadionu rekao je trener Ivica Pal.
Tekst i snimka: Boris Fabijanec
naπeg kluba, njezin dolazak u Koprivnicu oËekuje se zavrπetkom Svjetskog prvenstva, dakle poËetkom rujna. O planu priprema i oËekivanjima u predstojeÊim domaÊim i inozemnim natjecanjima trener Ivica Pal kaæe: - Mi Êemo se sada desetak dana pripremati u Koprivnici, potom idemo deset dana na Roglu, nakon toga opet pripreme u Koprivnici te kreÊemo na dva jaka meunarodna turnira - u Luxemburg i Norveπku. Prije norveπkog turnira igrat Êemo jednu prijateljsku utakmicu s reprezentacijom Japana, a nakon Norveπke vraÊamo se u Koprivnicu, gdje Êemo se pripremati do poËetka nacionalnog prvenstva 29. rujna. Nakon prvog kola domaÊeg prvenstva, morat Êe-
KuglaËice na pripremama u teretani
Tenis - Zavrπen Lino kup za djevojËice i djeËake
Prigodne nagrade za najbolje osigurao Podravkin marketing za Lino Na igraliπtima Teniskog kluba ”Koprivnica” na Gradskom stadionu odræano je 11. izdanje Otvorenog prvenstva Koprivnice za djeËake i djevojËice do 14 godina, koje se od ove godine igra pod nazivom Lino kup. Sudjelovalo je pedesetak djeËaka i djevojËica iz 16 teniskih klubova. Kod djeËaka prvo je mjesto osvojio Dejan DragiËeviÊ iz Teniskog kluba ”Daruvar”, koji je u finalu pobijedio Niku Grbu iz Teniskog kluba ”Adria” Kostrena. Kod djevojËica pobjednica je Vana ©utalo, Ëlanica Teniskog kluba ”PeÊine” Rijeka, koja je u zavrπnici bila bolja od
Maje SveËnjak iz Oroslavlja. U igri parova za djeËake pobjednici su Ivan Valent i Dejan Dautanec iz Teniskog kluba ”Koprivnica”. Oni su u finalu savladali Nikolu SreËeca i Juricu JakπiÊa iz Teniskog kluba ”Vrbovec”. Prigodne nagrade za najbolje plasirane u muπkoj i æenskoj konkurenciji osigurao je Podravkin marketinπki tim za Lino (na slici), a sportske nagrade Teniski klub ”Koprivnica”. Ovaj turnir nalazi se u kalendaru Hrvatskog teniskog saveza, tako da Êemo i slijedeÊe godine moÊi pratiti ovo natjecanje mladih tenisaËa. T. ©.
8
Broj 1571 Petak 3. kolovoza 2001.
Foto-biljeπka s graniËnog prijelaza Kaπtela
Djevojke i mladiÊi turistima dijele boËice Studene no se dijeli boËica hladne Studene s posebnom, za ovu akciju, dizajniranom etiketom na kojoj su likovi djeMoæete samo zamisliti πto znaËi vo- vojËice i muπkarca koji na uπima dræe zaËima i onima koji se nalaze u vozi- πkoljku. Dakle, vrlo jasna poruka svim lima kada na ovim ljetnim vruÊinama moraju Ëekati u kilometarskim kolonama, a onda im simpatiËna mlada djevojka prie, zaæeli im dobrodoπlicu u Hrvatsku i podijeli boËice hladne Studene - jedine hrvatske prirodne izvorske vode spremljene u bocu. Takvo ugodno iznenaenje zabiljeæili smo proπlog vikenda na graniËnom prijelazu Kaπtela, na hrvatsko - slovenskoj granici, gdje su neumorni Podravkini djelatnici nastavili s nedavno zapoËetom zajedniËkom akcijom Studene i VIPneta u kojoj je VIPnet od Studene otkupio 500.000 boËica, a naπa tvrtka sa 18 hladnjaËa pokriva sve punktove. Naime, na svim graniËnim prijelazima, trajektnim pristaniπtima i ulazima na auto-ceste besplat-
Tekst i snimka: Boris Fabijanec
turistima koji dolaze u Hrvatsku. Osim boËica, ljubazne hostese hrvatskim gostima dijelile su marketinπke letke na kojima se uz Studenu propagira i Deit (na slici).
Prvi meunarodni ”Studenac cup 2001.”
Studenac za najbolje tenisaËe turnira osigurao vrijedne nagrade Kada se spomene Umag i tenis, odmah je asocijacija na poznati ATP koji je zavrπio prije petnaestak dana. Manje je znano da se nedaleko od Umaga, u Istraturistovom autokampu Ladin gaj, veÊ desetak godina organiziraju teniski turniri. Alfa i omega sportskih zbivanja u Ladinom gaju Mirko JuriπeviÊ istiËe da je ”Studenac cup 2001.” 121. turnir organiziran do sada (turniri se odræavaju kontinuirano
jedan za drugim tijekom ljetne sezone). InaËe, na ovim turnirima mogu nastupati samo igraËi koji nisu nikada bili rangirani na sluæbenim nacionalnim rang-listama juniora i seniora, osim ako nisu stariji od 30 godina. Ove godine na ”Studenac cup 2001.” prijavilo se 142 tenisaËa iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i NjemaËke koji su se nekoliko tjedana na πest teniskih terena Ladinog gaja borili za ulazak u
finale. Nakon vrlo zanimljivih i neizvjesnih borbi u zavrπni Masters turnir plasiralo se 16 tenisaËa koji su finalne susrete odigrali 29. srpnja. Najbolji je bio Sandi Petkovπek, drugo mjesto osvojio je Zmaga Tanjπek, treÊi je bio Bruno BiliÊ, a Ëetvrti Miran StefanoviÊ. Glavni sponzor turnira - Podravkin Studenac - za najbolje tenisaËe osigurao je niz vrijednih nagrada. Tako je prva nagrada bila - komplet posua za ruËanje za 6 osoba, a meu nagradama bilo je brojnih marketinπkih materijala - gastro-sat, Ëaπe, majice, kape itd. Kao πto je reËeno, teniski turniri u Ladinom gaju nisu toliko medijski poznati kao umaπki ATP, ali u svakom sluËaju izuzetno su posjeÊeni. Osim toga, na te turnire dolaze bivπi sportaπi koji su danas poznati biznismeni u svojim zemljama. Tako je npr. u Ladinom gaju igrala Maria Kraze, dugogodiπnja reprezentativka NjemaËke, nepobjediva u paru s Martinom Navratilovom, a svoje tenisko umijeÊe isprobao je i danaπnji predsjednik Nadzornog odbora Podravke Boæo Prka. Dakle, u takvom okruæenju viπe nego dobro je πto se pojavljuje naπ Studenac, a prema rijeËima organizatora i Ëelnog Ëovjeka Podravke u Istri Ante ZajedniËka fotografija sudionika finala teniskog turnira ”Studenac BiliÊa ”Studenac cup” Êe postati tradicup 2001” cionalan. B. F.
NAGRADNA IGRA “PI∆A ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE”
Nagradno pitanje 1. kola KOJA JE JEDINA PRIRODNA IZVORSKA VODA U HRVATSKOJ?
....... Ime i prezime Organizacijska cjelina “PI∆A ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE” nagrauje i Ëitatelje lista Podravka, koji uz malo znanja i sreÊe u Ëetiri kola mogu doÊi do vrijednih nagrada, odnosno osvojiti super nagradu-suncobran. Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje i priloæeni kupon poslati sa naznakom “za nagradnu igru”na SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica, odnosno ubaciti u kutije s oznakom za nagradnu igru na porti Belupa, porti Danice, ispred restorana u sedmerokatnici, te na istoËnoj porti. Svake srijede izvuÊi Êemo dobitnike tjednih nagrada, a na kraju iz svih pristiglih kupona i super nagradu.
Nagrade 1. kola: 1. »A©E STUDENA I PAKET PROIZVODA STUDENA 2. MAJICA I PAKET PROIZVODA STUDENA 3. PAKET PROIZVODA STUDENA
Dobitnici nagrade mogu podiÊi u SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica.
Super nagrada: SUNCOBRAN
Recept tjedna:
Podravkina hladna salata Potrebne namirnice: 10 dag pasteriziranog graπka ”Podravka”, 10 dag pasteriziranih mahuna ”Podravka”, 10 dag pasterizirane mrkve ”Podravka”, 10 dag pasteriziranog kukuruza πeÊerca ”Podravka”, 5 dag ukiseljenih krastavaca ”Podravka”, 5 dag πampinjona u pikantnom naljevu ”Podravka”, 5 dag zelenih maslina s paprikom ”Podravka”, Vegeta-Twist za salate, 25 dag kratke tjestenine (puæiÊi, maπnice, svrdla), 1/2 vezice
perπinovog lista, vlasac, limunov sok, te, limunovim sokom i uljem (po suncokretovo ili maslinovo ulje æelji). Gotovu salatu posipamo sitno NaËin pripreme: sjeckanim perπinovim listom i vlasTjesteninu skuhamo u slanoj vodi, cem. Po æelji salatu moæete servirati u isperemo, ocijedimo i stavimo hladiti. Graπak, mahune, mrkvu i kukuruz πirokim Ëaπama ili na tanjuru u listu πeÊerac procijedimo, krastavce usitni- zelene salate ili crvenog radiËa. mo na kockice. ©ampinjone i masline Pripremila: Viπnja Perkov, nareæemo na listiÊe. Tako pripremljevoditelj kuhinje ne namirnice lagano izmijeπamo i u Odjelu za edukacije i prezentacije zaËinimo ih Vegeta-Twistom za salaStrateπkog marketinga - Kulinarstvo
Crta: Ivan Haramija - Hans