ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLI Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Rukometaπice Podravke ponovno izborile nastup u Ligi prvakinja
Podravka na Petom obrtniËkom i gospodarskom sajmu u Kriæevcima
7. str.
4. str.
Aktualno
Pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora
U Tvornici Sana HoËe obiljeæena 80. godiπnjica postojanja i 35. obljetnica djelovanja u sastavu Podravke
Sana dobro spaja tradiciju i suvremenost
Piπe: Hrvoje ©labek
Pregovori Podravkine Uprave i triju sindikata o zahtjevima za izmjenom Kolektivnog ugovora, koji su poËeli poËetkom rujna, nastavit Êe se za desetak dana, dogovorili su se pregovaraËki timovi dviju strana u srijedu. U prvom planu trebali bi biti zahtjevi sindikata za poveÊanjem osnovne plaÊe, plaÊanjem dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve radnike te poveÊanjem prigodnog dodatka za boæiÊne blagdane. Prema rijeËima voditelja pregovaraËkog tima Uprave Branka KuËana, Uprava Êe u Ëetvrtak iziÊi s oËitovanjem o sindikalnim zahtjevima, a kako doznajemo, ponudit Êe da se u iduÊoj godini sredi tarifni dio Kolektivnog ugovora. - Dosad smo uskladili koeficijente u 11 Podravkinih proizvodnih cjelina te bismo taj posao u iduÊoj godini nastavili u preostalim familijama poslova - kazao je Branko KuËan. Voditeljica sindikalnog pregovaraËkog tima Ksenija Horvat, pak, kazala je kako nisu dobili pravu analizu kriterija prema kojima su usklaivani koeficijenti u proizvodnji, pa bez nje ne mogu prihvatiti da se radi o poveÊanju mase plaÊa od 2,5 milijuna kuna godiπnje, kako tvrdi Uprava. - O tarifnom dijelu Kolektivnog ugovora zato u ovom trenutku ne æelimo pregovarati, veÊ inzistiramo na poveÊanju osnovne plaÊe - izjavila je Ksenija Horvat. Ipak, obje su strane, kako doznajemo, ostavile dovoljno manevarskog prostora za moguÊi dogovor.
S ovih Êe linija - koje su razgledali sudionici sveËanosti - uskoro krenuti novi okusi vafli Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf ΩΩjeπtine, znanja i iskustva skupljani ΩΩΩu proteklih osam desetljeÊa danas se u Sani uspjeπno isprepliÊu sa suvremenim trendovima, primjenom svjetskih standarda kvalitete i Podravkinom strategijom. Viπe, naravno, nema ruËnog rada u proizvodnji vafli kao u godinama nastajanja Sane, ali joπ uvijek ima za ovu sredinu tipiËne velike
V
predanosti poslu i æelje da proizvodi koji izlaze s proizvodnih linija budu vrhunski. Zaposlenici, njih 116, Ëine sve kako bi ostvarili ambiciozni biznis plan i tako doprinijeli dobrim rezultatima SPJ Lino, Dolcela, Kviki u Ëijem sastavu djeluje Sana. Na takvom odnosu na prigodnoj sveËanosti odræanoj 11. listopada u HoËama Ëestitala im je izvrπna direktorica Jadranka IvankoviÊ. Osim trenutno zaposlenima Jadranka Ivanko-
viÊ izrazila je zahvalnost i umirovljenicima Sane, okupljenima prvi put, podvukavπi da danaπnje generacije imaju obvezu nadograivanja svega dobrog πto su iza sebe ostavili bivπi radnici. - Obiljeæavanje 80. godiπnjice postojanja Sane, 35. obljetnice udruæivanja s Podravkom, kao i 55. djelovanja Podravke dogaaji su koje smo æeljeli podijeliti s vama, umirovljenicima Sane, jer ste vi ovoj tvornici izgradili
tako tvrde temelje da je danas na njima lako nadograivati dobre rezultate - naglasila je direktorica Sane Tanja Steblovnik. Osim susreta umirovljenika, punog emocija i srdaËnosti, obiljeæavanju jubileja bila je posveÊena i sveËana sjednica kolegija SPJ Lino, Dolcela, Kviki na kojoj je pored ostalog najavljen skori izlazak na træiπte novih proizvoda. (Nastavak na 2. str.)
2
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
Obiljeæavanje jubileja Tvornice Sana u HoËama Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf PovjesniËari koji Êe jednog dana sabirati sve podatke bitne za razvoj HoËa, naselja nastalog na rubu Dravskog polja, podno istoËnog Pohorja, svega sedam kilometara udaljenog od Maribora (crkvene knjige prvi puta naselje spominju 1146. godine) zasi-
gurno neÊe moÊi zaobiÊi ni Podravkinu tvornicu Sana. Jer, ona je druga po redu tvornica iznikla u ovom lijepom kraju (prva je bila Impregnacija 1906. godine), a jedina koja se oËuvala kroz osam desetljeÊa. Naravno, povjesniËari Êe se baviti Ëinjenicama i vjerojatno im neÊe biti interesantan podatak da su se 11. listopada 2002. susreli Sanina proπlost
i sadaπnjost. Ali svi oni koji su svjedoËili tom susretu zasigurno Êe ga dugo pamtiti. Bivπi zaposlenici po tome da su prvi put imali priliku naÊi se zajedno nakon πto su svoja radna mjesta zamijenili umirovljeniËkom svakodnevicom, a sadaπnji po prilici da upoznaju ljude koji su stvarali tvornicu i uvjere se u njihovu privræenost kolektivu koji ih je, kako kaæu, hranio. Bio
ZajedniËka slika za uspomenu -po uzoru na veÊ poæutjele fotografije koje svjedoËe o bogatoj povijesti Sane
Posebnu Ëestitku za jubilej uputili su Podravkini gastropromotori Draæen –uriπeviÊ i Viljam Cvek pripremivπi u suradnji s Ines FranËiÊ izloæbu i degustaciju slastica U usporedbi s Blaæom koji je u mirovini izbrojao viπe od dva desetljeÊa Hermina ©uperger zapravo se tek privikava na umirovljeniËke dane. «Upokojenafl je, kako kaæe, proπle godine i pokoji put navrati u poduzeÊe u kojem je provela svoj cijeli radni vijek, jer joπ uvijek traæe se neki njeni savjeti ili pak druπtvo za kavicu. Hermina je u Sani poËela raditi 1966. godine kao kemijski tehniËar, da bi zahvaljujuÊi marljivosti, znanju i odgovornom pristupu poslu napredovala do πefa kontrole. Ostala je zapamÊena i po tome πto je sudjelovala u projektu izdavanja prve knjige recepata «KolaËi vaπ ponosfl. - Kada je Podravka zapoËela u Sani s licencnom proizvodnjom pod markom Dr Oetker doπlo je i do ideje o izdavanju knjige recepata. U pomoÊ su nam doπli struËnjaci iz Austrije, pekli smo kolaËe, isprobavali recep-
Hermina ©uperger
ture, davali svoja miπljenja i na kraju je nastala knjiga koju su potroπaËi upravo razgrabili. I inaËe smo u laboratoriju pripremali degustacije novih proizvoda, dakle nismo se bavili samo kontrolom kvalitete, nego i stvarali novo. Za to razdoblje veæu me lijepe uspomene. Doduπe, znalo je biti i teπko, ali smo zajedniπtvom sve prevladali. Sada smo se na ovom susretu penzionera, koji nas je doista iznenadio i razveselio, prisjetili tih zajedniËkih dana. Svi smo dirnuti, a mene se posebno dojmila izloæba kolaËa koju su priredili pravi majstori i jedva Ëekam da probam barem dio tih slastica. »ini mi se ljepπima i boljima od onih koje smo mi nekada radili - rekla je Hermina ©uperger priznajuÊi da joj ipak fale poslovi u Sani, ali da tu nostalgiju lijeËi radeÊi u vrtu i u kuÊi i brinuÊi se o svojoj obitelji.
je to dirljiv dogaaj koji je u mnogo Ëemu podsjetio na tradicionalno druæenje Podravkinih umirovljenika u Koprivnici i koji je, iako skromnijeg karaktera, potvrdio da je Podravka doista kompanija sa srcem. O tome svjedoËe i rijeËi naπih sugovornika. * * * Blaæ Spevan prava je æivuÊa enciklopedija Sane. Iako je veÊ 22 godine u mirovini, ovaj vrlo vitalni 81-godiπnjak, koji joπ svakodnevno vozi bicikl, pomno prati sve πto se zbiva u i oko tvornice. Jer, kao prvi susjed svako malo virne u dvoriπte, razgovara sa zaposlenima, a o proπlosti zna toliko da ni jedne cijele novine ne bi bile dovoljne za biljeπke. U Sanu je doπao 1941. godine u vrijeme kada su se gotovo svi poslovi obavljali ruËno. - Najprije sam pekao oblatne na maloj peÊi. Imali smo neki «strojËekfl za mijeπanje mase, «πefljomfl smo je vadili van i lopaticom premazivali oblatne. Kekse, one prave, domaÊe, izraivali smo na takozvanu «flajπmaπinufl. Bilo nas je 40, uËili smo jedni od drugih. Godinu dana kasnije dobili smo parnu peÊ u kojoj smo pekli razliËite kekse poput Ëajnih kolutiÊa, domaÊice, albert, πport, Ëak i Ëokoladirane medenjake. Pekli smo i neke kolaËe, lebkuhen smo ih zvali, a kasnije smo poËeli proizvoditi i bombone. SjeÊam se posebno onih ukrasnih bombona za novogodiπnje jelke koji su bili jako traæeni, zatim æele bombona, bombonijera, kokos ploËica. Imali smo vrsne konditorske majstore, koji su se stalno usavrπavali, pa sam tako i ja viπe puta odlazio u Kraπ i tamo uËio - prisjeÊa se Blaæ. Osim na radnom mjestu Blaæ je bio vrlo aktivan i u druπtvenom æivotu. Izmeu ostalog nekoliko godina bio je potpredsjednik RadniËkog savjeta Podravke i iz tog vremena najviπe pamti reËenicu tadaπnjeg generalnog direktora Pavla Gaæija: ”Samo ti Blaæ govori slovenski, dobro se mi razumijemo”. Punih je 50 godina pjevao u zboru, godinama je sudjelovao u radu dobrovoljnog vatrogasnog druπtva pa nije Ëudo da ga u HoËama i Sani rado susreÊu. - Mislim da kao rukovodilac keksare nisam bio strog, s radnicima, meu kojima su uglavnom bile æene, dobro sam suraivao i zato sam se sada jako razveselio ponovnom susretu s kolegama. Zajedno smo razgledali proizvodne pogone, danas je tu sve modernizirano, nije kao nekada kada smo mi radili, dopalo nam se πto je sve lijepo ureeno i πto se i dalje proizvode kvalitetni proizvodi. Moæda ne bi bilo loπe sadaπnjim proizvodima dodati i neke koje smo mi prije radili, vjerujem da recepture joπ negdje postoje - istakao je Blaæ Spevan.
Blaæ Spevan
Podravkin periskop
Raste uloga direktnog marketinga Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Udjel troπkova direktnog marketinga u budæetima za komuniciranje neprestano raste. Tako je na primjer u Poljskoj porastao sa 12% u 2000. godini na 18% u 2001. godini. U Francuskoj i u Nizozemskoj udjel ovih troπkova iznosi preko 50% od svih sredstava utroπenih za oglaπavanje, uz naznaku da njihov udjel i dalje raste. Direktni kontakt s potroπaËem je postao jednim od najvaænijih alata za kreiranje imagea kompanije ili marke proizvoda. Meutim, sve donedavno, klasiËno oglaπavanje u medijima, struËno nazvano “above the line” (ATL), smatralo se efikasnijim od komunikacijskih aktivnosti koje nose struËni naziv “below the line” (BTL). BTL je skup razliËitih komplementarnih marketinπkih aktivnosti: unapreenja prodaje, programa lojalnosti i motiviranja potroπaËa, telemarketinga i drugo. BTL aktivnosti su donedavno bile samo privremena i povremena informacijska podrπka tradicionalnim kampanjama. Nije poklanjano previπe pozornosti informativnim novinama, lecima ili direktnoj poπti. Danas je situacija bitno drugaËija. BTL aktivnosti omoguÊuju precizno ciljanje na odabranu grupu potroπaËa, te komuniciranje do nje i sloæenijih poruka. Isto tako je lakπe procijeniti efikasnost djelovanja BTL aktivnosti na potroπaËa u odnosu na tradicionalno ATL oglaπavanje. Potrebno je samo prebrojati ljude koji su nazvali besplatni telefonski broj, ispunili kupone ili odgovorili na direktnu prodajnu ponudu. Informacije ukljuËene u kupone ili narudæbe omoguÊuju kompanijama i da kreiraju posebne baze podataka o svojim potroπaËima. Neke su pak kompanije prisiljene koristiti BTL iz pravnih razloga, poput ograniËenja povezanih s oglaπavanjem piva ili cigareta. Zakon zabranjuje proizvoaËima duhanskih proizvoda oglaπavanje njihovih proizvoda na bilo koji naËin ili javno objavljivanje bilo kakvih informacija o njima. Zato se te kompanije nuæno okreÊu ka BTL promocijskim aktivnostima na prodajnim mjestima, kuponima i nagradnim natjeËajima te osnivanju klubova. Programi lojalnosti i stvaranje klubova potroπaËa postaju sve popularniji u zadnje vrijeme. Oni omoguÊuju kompanijama stvaranje i koriπtenje baze podataka o potroπaËima, te stalno praÊenje promjena u njihovim stavovima ili potrebama. Tako prikupljene informacije koriste se za razvoj novih proizvoda ili dotjerivanje postojeÊih. I Podravka radi na tom planu, koristeÊi za komunikaciju s potroπaËima najrazliËitije medije, od oglasa u novinama, na lecima i jumboplakatima, tiskanjem besplatnog telefonskog broja na samoj ambalaæi, pa sve do pozivanja na suradnju na svojim internet stranicama. Upravo zato svi automobili naπih terenskih operativaca nose na sebi ono: www.podravka.com A kada jednom dou na naπu odliËnu internet stranicu, onda su naπi zauvijek!
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
Pratimo ureivanje Istraæivanja i razvoja
”Podravkaπ sa srcem«”
Za preureenje ostaje joπ prvi kat Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Zavrπetkom ureivanja prostorija Razvoja ekologije i pripadajuÊeg laboratorija adaptacija drugog kata zgrade Podravkina Istraæivanja i razvoja pribliæila se kraju. Nakon πto se do konca godine joπ urede prostori Razvoja piÊa, drugi Êe kat u potpunosti biti zavrπen, kao i tri Ëetvrtine investicije u obnovu Instituta. Prema rijeËima direktora Razvoja tehnologije i kontrole Ivana ©imunoviÊa, do kraja godine veliËina investicije popet Êe se na 6,2 milijuna kuna, a u iduÊoj godini predviena je adap-
tacija i prvoga kata Instituta za tri milijuna kuna. Sve je poËelo prije godinu i pol dana ureenjem podrumskih prostorija, nastavljeno obnovom prizemlja zgrade, a meu ostalim, potpuno su ureeni centralni mikrobioloπki te fizikalno-kemijski laboratoriji. Najvaænije je πto se izmijenila kompletna elektriËna, plinska i vodovodna instalacija, a postavljen je i moderan vatrodojavni sustav. - Dinamika adaptacije nije onakva kakva bismo æeljeli da bude, no za to postoje opravdani razlozi. Podravkino Odræavanje, koje izvodi radove - a rijeË je o veoma struËnim ljudima koji kvalitetno rade svoj posao - simultano je angaæirano na nekoliko gradiliπta
3
unutar tvrtke, pa naprosto ne stignu, zbog ograniËenih kadrovskih resursa, sve ‘pokriti’ - kazao je ©imunoviÊ. Prema njegovim rijeËima, u iduÊoj godini zgrada Instituta, koja je starija od 30 godina, u potpunosti Êe biti obnovljena, ali to ne znaËi da su rijeπeni svi problemi Podravkinih laboratorija. - I nakon rekonstrukcije trebat Êe razmiπljati o daljnjim ulaganjima, prije svega u laboratorijsku opremu - upozorio je ©imunoviÊ. Iako je, uz zamjenu instalacija, soboslikarske radove i kupnju dijela namjeπtaja, pribavljeno neπto opreme, to ni iz daleka nije dovoljno kako bi sve potrebe Podravkina Instituta bile zadovoljene.
Radovi u Razvoju piÊa
Upoznavanje Podravkinih mladih struËnjaka sa Strateπkim savezom Podravke i Nestlea ZajedniËki tim Razvoja poslovanja i Ljudskih potencijala u ponedjeljak 14. listopada s Podravkinim je mladim struËnjacima u fl©taglju« odræao novi, sedmi po redu susret na projektu ”Podravkaπ sa srcem”. Srediπnja je tema radionice bila Strateπki savez Podravke i Nestlea, a glavni gost susreta Damir PolanËec, Ëlan Podravkine Uprave i najzasluænija osoba u Podravki za sklapanje strateπkog partnerstva upravo s najveÊom i najboljom svjetskom prehrambenom kompanijom. Ovaj Êe strateπki savez s najpoæeljnijim partnerom iz prehrambene branπe, prema svim do sada uraenim istraæivanjima i analizama naπih struËnjaka, Podravki donijeti mnogobrojne koristi u narednom razdoblju kako u pogledu daljnjeg rasta i razvoja tako i u pogledu iznadprosjeËne profitabilnosti. Nakon uvodnih rijeËi uslijedila je vrlo iscrpna prezentacija Strateπkog saveza Podravke i Nestlea. Svaki korak poduzet u razvoju ovog zahtjevnog partnerstva od strane predstavnika Podravke potkrijepljen je mnogobrojnim analizama sadaπnje i buduÊe træiπne situacije te oËekivanih trendova u prehrambenoj industriji. Da ne bi sve ostalo samo na rijeËima, prezentirani su i konkretni brojËani
pokazatelji profitabilnosti sklopljenog ugovora s najboljom svjetskom prehrambenom kompanijom. Potom su Podravkini mladi struËnjaci podijeljeni u nekoliko multidisclipinarnih grupa. Glavni im je zadatak bio timski rad na temu prije prezentiranog Strateπkog saveza odnosno uoËavanje glavnih prednosti (dobrih strana) i ograniËenja (nedostataka) te zaokruæivanje steËenih spoznaja u smjeru buduÊeg razvoja uspostavljene suradnje izmeu Podravke i Nestlea u narednom petogodiπnjem razdoblju. Glasnogovornici grupa su pred svima nazoËnima iznijeli zapaæanja i strateπka promiπljanja svojih timova. Mora se priznati da su nas pojedini zakljuËci timova i njihovih sudionika ponovno podsjetili na izuzetnu vrijednost timskog rada i otvorene komunikacije u uspjeπnom poslovnom procesu. Razvila se vrlo dinamiËna i æiva rasprava svih nazoËnih. IduÊi susret na projektu Podravkaπ sa srcem predvien je za kraj mjeseca listopada. Tema Êe biti novi program flOperativne efikasnosti« koji uskoro kreÊe i u konkretnu primjenu u naπem poduzeÊu. Matija Hlebar
naπa posla
Rukometaπice i nogometaπi u marketinπkom pohodu Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Ljubitelji sporta u Koprivnici posljednjih su tjedana iznimno zadovoljni. Razlog su tome dva kluba koje sponzorira upravo Podravka. Nakon uspjeπnog ljetnog nastupa u Intertoto kupu, Slaven Belupo je uπao u formu i poslije deset odigranih kola u nacionalnom prvenstvu dijeli treÊe mjesto. ©toviπe, raspored mu je takav da bi se, barem u povoljnijoj varijanti, neoËekivano mogao uplesti i u borbu za sam vrh. Ponajviπe Êe to ovisiti o brzini oporavka Ëak Ëetiri teæe ozlijeena prvotimca. Istine radi, Slavenov je temeljni cilj, ovaj put i vrlo realan, da se prvi put izravno plasira u Kup UEFA-e, a za to je potrebno dohvatiti barem Ëetvrto mjesto. Rukometaπicama Podravka Vegete je veÊ i pomalo dosadno brojiti osvojena nacionalna prvenstva i kupove, buduÊi da to Ëine desetak puta zaredom, ali proπloga je vikenda napokon ostvaren i njihov povratak u najviπe europsko rukometno druπtvo. Podravka se, naime, nakon dva uspjeπno odigrana pretkola plasirala u Ligu prvakinja, odakle je zbog odlazaka
nekih kljuËnih igraËica izostajala prethodne dvije sezone. A taj je povratak u utakmici protiv ruske Akve iz Volgograda protekao u pravom rukometnom trileru, neki kaæu i hororu. Izgubivπi na gostovanju sa πest golova razlike, Podravka je nakon prvog koprivniËkog poluvremena taj minus poveÊala za joπ dva gola, pa je u pauzi u gledaliπtu jedini razgovor bio o tome zaπto je Podravkaπicama propala joπ jedna sezona. Pale su i prve procjene koliko su u tome pridonijele same igraËice, a koliko njihov novi trener. Nastavak je, meutim, donio potpuni zaokret i KoprivniËanke su sa osam razlike deklasirale Ruskinje. DomaÊa je publika u toj sportskoj vratolomiji odigrala ogromnu ulogu, dokazujuÊi koliko voli svoje “kokice”. Joπ je bitnije da su Podravkaπice ipak pokazale da mogu pobjeivati i najteæe suparnice, πto jamËi zanimljive nastupe u Ligi prvakinja, jedinoj koja istinski zadovoljava marketinπke ambicije tvrtke koja je klubu dala svoje ime. Damir PolanËec, predsjednik kluba koji je ujedno i Ëlan Podravki-
nog poslovodstva, tu Ëinjenicu nikada ne krije. Problem je u tome πto je situacija u æenskom rukometu takva da nacionalna prvenstva i neki od manje atraktivnih meunarodnih kupova dugoroËnije ne opravdavaju visoka financijska izdvajanja za profesionalni pogon, u kojem je i nekolicina strankinja. Znatniju medijsku pozornost osigurava samo Liga prvakinja, πto se veÊ i pokazalo kad se Podravka 1996. uspjela popeti na vrh Europe. GledajuÊi iz sponzorskog ugla, najpoæeljnije bi bilo da Podravkaπice gostuju u onim zemljama u kojima se koprivniËka tvrtka bori za svoj træiπni udjel. U srijedu je u BeËu ærijeb barem djelomiËno udovoljio toj marketinπkoj potrebi. KoprivniËanke igraju s rukometaπicama iz Makedonije, ©panjolske i, opet, Rusije. Makedonija je Podravkino dobro træiπte, a osvajanje træiπta najveÊe euroazijske dræave u punom je zamahu. Svako tamoπnje spominjanje u medijima imena Podravke viπestruko je isplativije od izravnog reklamiranja. Splet je okol-
nosti htio da u toj priËi bude vaæna i ©panjolska, zemlja u kojoj se, koliko je poznato, Podravkini proizvodi ne nalaze na trgovaËkim policama. No, koprivniËki marketinπki struËnjaci upravo pripremaju strategiju proboja i u tu turistiËku velesilu Sredozemlja, pa Êe i rukometaπice pridonijeti πirenju Podravkina imena i logotipa. Tu ne prestaju sponzorske promidæbene ambicije. Ukoliko se Podravkaπice plasiraju u drugi krug Lige prvakinja, primaljivo bi, primjerice, bilo njihovo gostovanje u NjemaËkoj, gdje koprivniËki prehrambeni gigant u ovoj godini ima izrazito visoku stopu rasta prodaje. Medijski bi dobro bilo popraÊeno i suËeljavanje s austrijskim prvakinjama, a sliËna je situacija i u gotovo svim zemljama srednje i jugoistoËne Europe. Iz toga je viπe nego razumljivo da profesionalni sport ima perspektivu samo ako je izravno vezan uz gospodarske interese. U tom kontekstu nema boljeg primjera od nogometne Lige prvaka, gdje se svake sezone vrti ogroman novac. KoprivniËki je Slaven odviπe
malen klub u joπ manjem gradu da bi mogao pomiπljati na taj nogometni Olimp, ali njegovi najnoviji uspjesi otvaraju moguÊnost da se i tu napokon postave pravi træiπni temelji. Procurila je, naime, vijest da sadaπnjeg predsjednika Slavka AntoliÊa, koji je zbog poslovnih obveza prisiljen odstupiti s te zahtjevne duænosti, uskoro mijenja Miroslav VitkoviÊ, inaËe iznimno agilni direktor Podravkine prodaje za Hrvatsku. Ako to bude ostvareno, onda nestaje umjetne dileme moæe li Ëelni Ëovjek Slaven Belupa biti i netko tko formalno ne sjedi u tom, od proπloga tjedna, dioniËkom druπtvu. Na Podravki je, kao stopostotnom vlasniku Belupa, da procijeni tko je od njenih kadrova najpogodniji za voenje nogometnog prvoligaπa. Drugim rijeËima, sporedni je problem financira li Belupo izravno koprivniËke nogometaπe, ili na posredni naËin cijela Podravka. Daleko je bitnije da se u toj “najvaænijoj sporednoj stvari na svijetu” pronalazi marketinπki interes. U tome joπ nisu iscrpljene brojne moguÊnosti.
4
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
U Kriæevcima je od 11. do 13. listopada odræan Peti obrtniËki i gospodarski sajam KoprivniËko-kriæevaËke æupanije
Uspjeπna prezentacija proizvoda Podravke i mesne industrije Danica Tekst i snimka: Boris Fabijanec
Na viπe od 900 Ëetvornih metara zatvorenog i 500 Ëetvornih metara otvorenog prostora u i oko kriæevaËke Sportske dvorane brojnim posjetiteljima se od 11. do 13. listopada na Petom obrtniËkom i gospodarskom sajmu KoprivniËko-kriæevaËke æupanije predstavilo 148 malih i velikih tvrtki, poduzetnici i obrtnici iz devet hrvatskih æupanija te iz Italije i Bugarske. To je gotovo dvostruko veÊi odaziv nego proπle godine te pokazuje kako je KriæevaËki sajam stekao ugled uspjeπne poslovne manifestacije i s obzirom na to da je taj sajam poprimio πiru regionalnu i meunarodnu vaænost, glavni pokrovitelj te poslovne priredbe bilo je Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetniπtva. Peti obrtniËki i gospodarski sajam KoprivniËko-kriæevaËke æupanije sveËano je otvorio zamjenik ministra obrta, malog i srednjeg poduzetniπtva Ivan Knok. Po treÊi put na KriæevaËkom sajmu predstavila se Podravka i to na malom, ali vrlo kreativno i maπtovito ureenom izloæbenom prostoru. Konkretno, u Kriæevcima su se brojnim potroπaËima i posjetiteljima predstavili proizvodi SPJ VoÊe i povrÊe, Podravka jela i Mesne industrije Danica. Tako je prvog dana sajmovanja odræano nekoliko prigodnih degustacija na kojima su posjetitelji mogli probati novi Podravkin Ëaj - Roibos, koji je zaista izvrstan, a neumorni gastro-promotor Branko TakaË imao je pune ruke posla tijekom degustacija light dæemova, jer je trebalo ispeÊi
brdo palaËinki. Osim πto su simpatiËne hostese Ksenija i Tanja konstantno dijelile posjetiteljima promotivne materijale, i one su dobro ”zasukale rukave” tijekom degustacija dæemova jer je trebalo sve te palaËinke ”nafilati”. Drugog dana sajmovanja prezentirane su Fini mini juhe od rajËica i mediteranska juha te Talianette razliËitih okusa. Ne treba naglaπavati kako su i te degustacije privukle veliki broj posjetitelja. Zadnji dan KriæevaËkg sajma bio je rezerviran za prezentaciju proizvoda Mesne industrije Danica. Tako su posjetitelji mogli iz bogatog programa suhomesnatih proizvoda te Podravkine mesne industrije degustirati Ëajnu kobasicu, pileÊu i pureÊu kobasicu, tirolsku salamu, πunkaricu, beËku
salamu, posebnu, πunku u ovitku i naravno, neizostavni i tradicionalno kvalitetan jeger. Sve u svemu, joπ jedan uspjeπan sajamski nastup Podravke koji ipak ima odreenu, posebnu teæinu jer je odræan na domaÊem, podravsko prigorskom terenu i za domaÊe potroπaËe prema kojima naπa tvrtka gaji izuzetno korektne odnose. Uz brojne degustacije i promocije tijekom tri dana sajmovanja odræan je niz okruglih stolova i predavanja pa je tako na jednome od njih reËeno kako je KoprivniËko-kriæevaËka æupanija meu vodeÊima u Hrvatskoj u promicanju poduzetniπtva, izdvajajuÊi godiπnje oko 20 milijuna kuna kredita u suradnji s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetniπtva o bankama.
Slovenske Internet stranice Vegete
Nagradna igra “Z Vegeto do dobrega kosila in nove garderobe!” Premda su na Internetu tek neπto viπe od πest mjeseci, slovenske Internet stranice Vegete na adresi www.vegeta.podravka.si nude obilje sadræaja. Odnedavno se na njima nudi i e-newsletter servis “Vegetine kulinariËne novosti” na koje se moæe prijaviti svaki zainteresirani korisnik odnosno posjetitelj ovih Internet stranica. U “Vegetinim kulinariËnim novostima” svaki mjesec nude se novi iskuπani recepti s Vegetom, odabrani recepti koje su nam poslali korisnici, informacije o novim proizvodima iz Podravke te popularni Ëlanci na temu zdravlja i prehrane te trendova u prehrani. Svi prijavljeni korisnici jednom mjeseËno u svoj e-mail sanduËiÊ dobivaju ove novosti. Za slovenske potroπaËe trenutno je u tijeku nagradna igra “Z Vegeto do dobrega kosila in nove garderobe!” Svaki korisnik koji posjeti Internet stranice Vegete www.vegeta.podravka.si te se do 15. 12. 2002. godine prijavi na enewsletter “Vegetine kulinariËne novosti”, na svoju kuÊnu adresu dobit Êe reklamni uzorak Vegete te automatski sudjeluje u nagradnoj igri “Z Vegeto do dobrega kosila in nove garderobe!”. Nagrade su poklon bonovi u vrijednosti od 100.000, 50.000 i 30.000 tolara koje nagraeni korisnici mogu potroπiti za kupnju nove garderobe u poznatom modnom centru Emporium, gdje se u to vrijeme na video zidu vrti Vegetin spot “Useljenje”. Cilj akcije je informirati mlade i moderne potroπaËe o Vegetinim Internet stranicama te im ponuditi moguÊnost da brzo i na njima poznatom mediju - Internetu dou do kvalitetnih i jednostavnih recepata s Vegetom. Nataπa StaniË Mitsios i Tanja GligoroviÊ
Studenac i Studena osvjeæili vrh svjetske inteligencije ZagrebaËki hotel Opera Ëetiri je dana ovog mjeseca bio domaÊin svjetskom skupu Mensa International. Na 17. katu istog hotela, uz Studenac i Studenu, o aktualnim problemima u okviru Mense raspravljalo je 90-ak predstavnika iz 35 zemalja Ëlanica. Podsjetimo, Mensa je udruga osoba koje imaju testiranu inteligenciju iznad IQ 148 i tim rezultatom ubrajaju se u gornja 2 % puËanstva. Poznato je da spomenuta inteligencija utjeËe na uspjeh u æivotu, ali nije presudna. Svjesni toga Ëlanovi ove organizacije postavljaju si jednostavan i jedinstven cilj: afirmacija inteligencije na dobrobit ËovjeËanstva. Ovogodiπnji je skup rekordan po broju delegata. Meunarodnim gostima u tih nekoliko dana ponuene su mnoge vrijednosti hrvatske kulturne, umjetniËke i turistiËke ponude. Izvrsna organizacija skupa i neskriveno zadovoljstvo svih sudionika skupa doprinijelo je delegiranju naπe predstavnice i koordinatorice skupa Gordane NovotniËek u sedmeroËlani izborni odbor Mense International. Ukupnom dojmu skupa doprinijela je i Podravkina donacija rashlaenih Studenca, Degustacije palaËinki s Podravkinim dæemovima privukle su velik broj Studene, sokova i ledenih Ëajeva u premium bocama na prijedlog Podravkinog posjetitelja, posebice najmlaih djelatnika i sudionika skupa Bojana StilinoviÊa koji je realizirala Ksenija Perica, regionalna direktorica prodaje i distribucije piÊa.
Razgovor: Rude Kriπto, inæenjer zaπtite na radu u Podravki
Ulaganje u sigurnost na radu nije troπak Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf
Odjel zaπtite na radu Podravke, koji djeluje u sklopu Ljudskih potencijala - Kadrovska administracija, obuhvaÊa sve strateπke poslovne jedinice u koncernu. Inæenjeri zaπtite na radu, zaposleni u tom odjelu, imaju ”svoje” tvornice u kojima se brinu o zaπtiti na radu. O tome kako djeluje Odjel zaπtite na radu Podravke razgovarali smo s inæenjerom zaπtite na radu Rudom Kriπtom. - U Podravki zaπtita na radu provodi se dugi niz godina. Bit zaπtite na radu je da u proizvodnim i ostalim procesima djelovanja bude πto manje ozljeivanja i πto manje bolovanja. Mi imamo u Podravki evidentirano 21 vrstu posla. Utvrivanjem i potom mjerenjem utvruje se kakvo je stanje u pogledu sigurnosti na radu. Ako utvrdimo neispravnosti onda se nedostaci moraju otkloniti. Zapravo nama je najbitnije provoditi osposobljavanje radnika za rad na strojevima. Taj proces osposobljavanja morajuproÊi svi. Osposobljavanje se sastoji od teoretskog i praktiËnog dijela. Mi iz Odjela
zaπtite na radu provodimo teoretski dio, dok rukovoditelji u radnim sredinama provode praktiËnu obuku rekao nam je inæ. Kriπto, te dodao da bi uz ovu sve bolju zaπtitu na radu trebalo joπ viπe posvetiti paænje kako bi bilo πto manje ozljeivanja, ne samo na radu nego i kod dolaska i odlaska s posla. - Mi smo velika firma i za svaku tvornicu se na kraju godine radi specifikacija ozljeda na radu. Moæemo biti zadovoljni πto je u posljednjih pet godina broj ozljeda na radu bitno opao. Smatramo da je to u najveÊem dijelu rezultat edukacije radnika posebice u dijelu koji se tiËe strojeva i radne okoline. Pregled i ispitivanje strojeva obavlja se kontinuirano. Kao ilustracija da su ozljede u opadanju posluæit Êe nam podatak da je 1997. godine u Podravki zabiljeæena 251 ozljeda na radu, a 2001. znatno manji broj 159. InaËe, lani je zbog bolovanja izgubljeno 3512 radnih sati, a najveÊi broj ozljeda ne dogaa se u proizvodnji veÊ prilikom dolaska ili odlaska s posla. No, tu smo mi nemoÊni da utjeËemo na smanjenje. Ljudi dolaze na posao na svakakve naËine. Neke ozljede prouz-
Rude Kriπto
roËene u prometu ili na drugi naËin izvan tvornice, rezultiraju bolovanjima do godinu pa i viπe dana. Daleko manji broj dogaa se na strojevima u Ëemu veliku ulogu igra edukacija radnika. Kad se ozljeda dogodi, zbrinjavanje radnika obavljaju medicinske sestre u firmi, a ako je potreban prijevoz u bolnicu mi to odmah obavimo. Kod ozljeda na strojevima u najveÊem dijelu je uzrok nepaænja. A πto se tiËe vrsti
najËeπÊeg ozljeivanja onda je to najizraæenije na nogama i to ozljeda zglobova, najËeπÊe distorzije te na rukama. Pogotovo je to specifiËno na Mesnoj industriji Danica gdje u radnom procesu ima daleko viπe moguÊnosti ozljeivanja. No, imamo i radnih sredina, koje prema pokazateljima iz 2001. godine nisu imale ni jednu ozljedu. To su Kokteli, Linolada, Nabava, Inæenjering, Istraæivanje i razvoj, Marketing, Pravni poslovi, Informatika, Kontroling i joπ neke manje sredine - naveo nam je Kriπto. U svemu tome koliko Êe provedba zaπtite na radu biti djelotvorna ne zavisi samo od inæenjera zaπtite na radu. Vaæan faktor u tome su i povjerenici zaπtite na radu u radnim sredinama te struËni ljudi iz tvornice koji su predstavnici poslodavca. - Unutarnji nadzor kod nas dobro funkcionira. Povjerenici svaka tri mjeseca sazivaju Odbor zaπtite na radu koji raspravlja o stanju zaπtite u tom razdoblju. Ako je neπto interventno to se odmah rjeπava. Mi inæenjeri zaπtite na radu mnogo pomaæemo u svim stvarima. Najvaænije je da se dobro pregledaju novi strojevi, a i remontirani. InaËe, ko-
likogod smo napredovali u zaπtiti na radu, mi joπ ne moæemo biti u potpunosti zadovoljni s brojem ozljeda na radu, jer je postotak ozljeivanja kod nas u Podravki naæalost veÊi od dræavnog. Tu Êemo trebati joπ poraditi kako bismo broj ozljeda joπ viπe smanjili, iako na velik broj ozljeda u prometu, kao πto sam veÊ rekao, mi ne moæemo utjecati - govori inæ. Kriπto. InaËe, kaæe nam, struËni pregledi strojeva i radne okoline, a πto podrazumijeva buku, mikroklimu, osvjetljenje, plinove, pare i praπinu, obavljaju se svake dvije godine. StruËnjaci Odjela zaπtite na radu Podravke su savjetodavno tijelo u svim akcijama i na temelju njihovog prijedloga obavlja se πto bolja zaπtitu na radu. - Uvoenjem nacionalnih i meunarodnih standarda u zaπtiti na radu vjerujemo da Êe i kod nas doÊi do poboljπanja zaπtite na radu, a s tim i do manje ozljeivanja. To je manji troπak, a veÊa korist. Ulaganje u zaπtitu na radu nije nikada troπak. To moæemo vidjeti kod najveÊih svjetskih firmi koje puno ulaæu u zaπtitu na radu i zaπtitu okoline - rekao je inæ. Rude Kriπto.
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
U Podravkinom institutu 10. listopada
Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”
Degustacija jela pripravljenih po tradicionalnim ruskim receptima U nekoliko brojeva naπih novina domaÊica Predstavniπtva Podravke u Moskvi Natalija Anufrijeva upoznala je brojne Ëitatelje s pripremom nekolicine tradicionalnih ruskih jela. Ti ruski gurmanski pozdravi bili su zapravo osnovna jela na organiziranoj degustaciji 10. listopada u Podravkinom institutu, gdje su brojni Podravkaπi imali priliku kuπati ruske juhe - borπË i πËi, povrtnu s gljivama, juhu od graπka, krumpirovu, riblju i juhu od graha. Posebice pikantna je bila juha od graha s krutonima i πpekom. Osim juha, degustirana je i hajdinska kaπa s gljivama, lukom i mesom te kiselo dinstano zelje s mrkvom, celerom i gljivama. Natalija i tehnolog iz Razvoja Tanja CvetkoviÊ, koja je posebno zaduæena za projekt Rusija, zaista su si dale puno truda oko pripreme svih tih jela, a zadovoljni degustatori pohvalili su njihov trud, a uz to je potvreno kako Êe Podravka uskoro znatno agresivnije i konkretnije krenuti u osvajanje velikog ruskog træiπta. Naime, kao πto je reËeno tijekom degustacije, uskoro Êe se sve te juhe
proizvoditi i u vreÊicama, s tim da Êe struËni tim Podravke odgovoriti na izazov - kako pojednostaviti pripremu tih tradicionalnih ruskih jela, a da se ne gubi na kvaliteti. Osim toga, svi ti skoraπnji Podravkini proizvodi bit Êe namijenjeni ne samo za rusko, veÊ i za neka ostala træiπta u toj regiji. B. F.
Priprema i degustacija tradicionalnih ruskih jela u Podravki bila je vrlo uspjeπna
U koprivniËkoj Veleprodaji Magme
Podravkini Ëajevi predstavljeni koprivniËkim ugostiteljima
Mala πkola o Ëaju
Piπe: dipl. inæ. Majda PaviÊ SPJ VoÊe i povrÊe - Razvoj proizvoda od voÊa, povrÊa i Ëaja Koliko ste puta dobili poziv na Ëaj? Sigurno ste se pri tom upitali, Ëemu taj poziv? Zaπto ne uobiËajeni poziv na kavu ili pivo ili neπto drugo? Posumnjali ste da ste bolesni ili da loπe izgledate kada vas pozivaju na Ëaj... Niste ni znali da je to poziv na druæenje i susret. ©TO NAZIVAMO »AJEM Kada spominjemo Ëaj vrlo Ëesto pomislimo na ugodan osvjeæavajuÊi, stimulirajuÊi ili pak umirujuÊi napitak. »aj je svaka sirovina ili gotov proizvod od kojeg se vrlo jednostavnim prelijevanjem vrelom vodom dobije napitak. Prodaje se u raznim pakiranjima i razliËitim oblicima i stupnjevima tehnoloπke dorade. Zbog lakπeg razumijevanja, Ëajni napitak Êu navoditi kao Ëaj, a sirovinu ili proizvod Ëaj uz navod vrste. Vaæno je napomenuti da pod nazivom Ëaj podrazumijevamo dva osnovna tipa, s obzirom na vrste sirovina i zakonodavstvo:
U organizaciji Podravkine Prodaje ritela i Gastra te Studenca koju je uspjeπno koordinirao direktor Prodaje - Regije sjeverozapadna Hrvatska Milan ©arlija u koprivniËkoj Veleprodaji Magme odræana je 12. listopada degustacija 14 Podravkinih Ëajeva, s time da je najveÊi naglasak dat na novi i u kratkom vremenu vrlo prihvaÊen Ëaj kod potroπaËa - Ëaj Roibos. Naime, taj Ëaj je na bazi listiÊa crvenog grma koji raste na jugu Afrike, nema kofeina, djeluje stimulativno te Ëak rjeπava problem perutanja koæe. Treba spomenuti da je degustacija u Magmi privukla tridesetak koprivniËkih ugostitelja koji su bili viπe nego zadovoljni kvalitetom i okusom Podravkinih Ëajeva koji su pripravljani na bazi Ëiste izvorske vode Studena. Uostalom, i brojne narudæbe nakon degustacije dovoljno dokazuju kako je prezentacija Ëajeva bila vrlo uspjeπna, a Podravka je u programu Ëajeva naπla joπ jednog dobrog poslovnog partnera, jer sve do prije tri tjedna u Magmi se nisu mogli naÊi Podravkini Ëajevi. B. F.
druæenje i ugodna ovisnost bez nuspojava. Onaj tko pije Ëaj ne mora si Ëak ni predbacivati da ima porok. Pijenje Ëaja smatra se finim kultiviranim uæivanjem i osoba sa πalicom Ëaja u ruci uvijek dobro izgleda. • »aj ili pravi Ëaj, kojeg Ëine listiÊi i lisni Svejedno da li ste u smokingu ili kuÊnoj pupoljci Ëajevca (vrsta Thea sinensis ili Ca- haljini, Ëaj odgovara svakoj prigodi i svakom mellia sinensis po novijoj nomenklaturi), a dobu. koji prema tehnoloπkoj obradi sirovine S druge strane, pijenje Ëaja moæe biti dijelimo na crni Ëaj (fermentirani) i zeleni stvaralaËki odmor, kada se mora razmisliti o Ëaj (nefermentiran). Istinski ili pravi Ëaj je predstojeÊem fiziËkom i duhovnom radu ili proizvod izraen od suπenih listova ili lisnih vaænoj odluci. Tada vam preporuËam: najpupoljaka Ëajnog grma ili drveta Ëajevca. prije skuhajte πalicu Ëaja i prava ideja dolazi • Ostali Ëajevi - biljni, voÊni ili mjeπavine Ëesto sama od sebe. bilja i voÊa (ili kako ih propisi nazivaju KADA I ZA©TO PIJEMO »AJ domaÊi Ëajevi) su biljne ili voÊne sirovine Postoji tisuÊu vrsta Ëaja i svaka djeluje iz kojih se dobiva “Ëaj” i uz naziv domaÊi Ëaj drukËije na naπa osjetila. je obavezno specificirana vrsta sirovine od »aj je uæitak, navika, druæenje i doæivljaj. koje je Ëaj izraen ( menta, kamilica, πipak, Kod nas je joπ uvijek uvrijeæeno miπljenje voÊni… Zato ime “domaÊi Ëaj” ne znaËi da da valja piti Ëaj kada se æelimo ugrijati ili smo je proizveden iskljuËivo od domaÊeg bilja ili bolesni. To proizlazi iz poznate puËke mevoÊa. dicine u kojoj se nekim vrstama Ëajeva DOÆIVLJAJ »AJA stvarno mogu tegobe ublaæiti ili Ëak potpu»aj zavodi osjetila ukupnim uæivajuÊim no ukloniti. To su biljni Ëajevi od poznatog Ëinom. Postoji tisuÊu vrsta Ëaja i svaka ljekovitog bilja (ima ih oko 400.000 vrsta, a njeguje na drugaËiji naËin osjetila i doæivljaj kod nas oko 140 vrsta). i onaj tko joπ dublje prodre u njegove tajne, U podruËju domaÊih Ëajeva su dvije grupe: nailazi na Ëudesne doæivljajne fenomene. • ljekoviti Ëajevi - koji podlijeæu registraUz Ëaj se moæe sanjati, ali i koncentrire- ciji i kontroli kao lijek pri mjerodavnim nije vladati duhovnim i fiziËkim naporima. dræavnim institucijama. Upotreba je strogo On je pomoÊ pri opuπtanju, darovatelj ener- propisana i ograniËena, a proizvode ih fargije i zdravlja, nacionalno piÊe, ljekovito maceutske industrije ili pak registrirani prosredstvo, razonoda, sredstvo za uæivanje i izvoaËi
»aj i Ëajni napitak
5
Roendani Podravke i lista u 1972. godini VeÊih odjeka slomljeno ”Hrvatsko proljeÊe” nije ostavilo u 1972. godiπtu lista ”Podravka”, a nije objaπnjeno - πto se moglo i oËekivati - zaπto je naprasno prekinuto objavljivanje feljtona o Zrinskom i Frankopanu baπ u vrijeme Karaoreva i demisije hrvatske komunistiËke vrhuπke stigmatizirane ”nacionalizmom” i ”πovinizmom”. Tek se u nekoliko prvih brojeva godiπta vuku repovi od afere ”Feferon i Susreti”. Na te je listove, naime, uprijet prst da nisu bili ”na liniji”, a epilog je bio blaga packa Feferonu, te neπto æeπÊa kritika omladinskog lista ”Susreta”, koji je ubrzo i nestao. Godiπte je zato prepuno tekstova o komunizmu i samoupravljanju, doduπe i zbog toga πto su Ëesto odræavane sjednice komiteta ili su, pak provoeni izbori za organe samoupravljanja (tipiËan naslov: Savez komunista - avangarda radniËke klase, br. 222 od 16. veljaËe). Ipak, dvije su obljetnice bile u prvom planu: 25. Podravke i deseti roendan njezina lista. Srediπnji dogaaji u proslavi ”srebrnog pira” bili su otvorenje Panonske pivovare, tvornice farmaceutskih i dijetalnih proizvoda Belupa u Ludbregu i pogona za proizvodnju dehidriranih voÊnih listiÊa, a sve se moglo slaviti u novotvorenoj pivnici u srediπtu Koprivnice. Podravka je 1972. godine imala viπe od 3.000 radnika i bila u prvih 50 poduzeÊa u Jugoslaviji, moglo se Ëuti u slavljeniËkim govorima. Desetoj obljetnici lista, pak, posveÊen je gotovo Ëitav 241.
broj, s anketama te izjavama i Ëestitkama bivπih suradnika i urednika lista. Uz uobiËajene fraze tipa ”puno smo postigli moramo joπ i viπe”, u nekoliko se navrata ponavlja æelja da list izlazi ËeπÊe, πto Êe se ostvariti tek za tri godine. Uz matiËni list ”Podravku”, u 1972. godini nastavljaju izlaziti humoristiËko-satiriËki ”Feferon” - koji se od poËetka godine prodaje i na kioscima, prvo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Zagrebu, a kasnije i na Jadranu - te ”Informacije” s podacima, meu ostalim, o visini plaÊa pojedinaca te putnih troπkova ”po glavi”. Tako se, primjerice, moglo doznati da je direktor Podravke Pavle Gaæi imao plaÊu u razredu 5 - 6.500 dinara, dok je urednik ”Podravke” bio u platnom razredu 2 - 2.500 dinara. No, iz druge tablice Ëitamo da je »iËin-Maπansker preπiπao gazdu u dnevnicama za sluæbena putovanja. Primio je 6.600 dinara, a Gaæi svega 5.160. Objavljivana su i imena Podravkinih studenata-stipendista, a meu njima Ëitamo, primjerice: Julio Kuruc, Vlado MariÊ, Nikola Gregur, Mladen Puhalo, Zoran Goπek, Ivan ©imunoviÊ i drugi. Sasvim mimo tada aktualnih politiËkih ili jubilarnih tema, u 1972. godiπtu vidimo da je Podravka bila marketinπki vrlo aktivna i dijelila milijune dinara u nagradnim igrama. Izdvojit Êemo ”Zlatno zrno” za potroπaËe kave Jacobs, ”Potraæite Podravkinog zlatnog pijetla” za juhe, u kojima su najsretniji potroπaËi dobili po milijun dinara, te nagradnu igru za vanilin-πeÊer i praπak za pecivo, u kojoj je dobitniku opremljena kuhinja.
• prehrambeni biljni i voÊni Ëajevi takoer Ëesto imaju ublaæavajuÊi efekt, ali su napitak Ëija koliËina nije ograniËena i strogo propisana. »aj ili Ëajni napitak osiguravaju organizmu potrebne mikroelemente (minerale…), dovoljnu koliËinu vode i to prokuhane (mekane) vode koja lakπe prodire u meustaniËne prostore, te ujedno bræe i efikasnije Ëisti organizam od nakupljenih toksina. Fenomen pijenja velikih koliËina prokuhane vruÊe vode u vidu “Ëaja” poznat je u vruÊim tropskim i suptropskim podruËjima jer se time ublaæava prekomjerno znojenje, Ëisti organizam, a poznata je i prevencija od zaraza. Zato pijenje Ëaja za vruÊih ljetnih dana je zaista djelotvorno i korisno. To je vrlo vaæno naglasiti za sve, a posebno djecu i starije osobe kod kojih je potreba za vodom, mikroelementima i vitaminima neπto veÊa. Uz to, voÊni Ëajevi zaista sadræe vitamine, posebo vitamin C, a kako se mogu piti i nezaslaeni, pogodni su osvjeæavajuÊi napici, ali bez energije - bez πeÊera. Premda su upute za pripremu Ëaja na svim komercijalnim pakiranjima, samo ‘Ëajoljupci’ znaju da je za dobar napitak potrebna: • mekana i hladna voda • posuda za pripremu napitka iskljuËivo za Ëaj •optimalno vrijeme i naËin: pridræavati se upute na proizvodu
Vaæno je istaknuti da biljne Ëajeve koji uglavnom sadræe eteriËna ulja (osim vrsta bez) ne treba dræati u vodi dulje od 5 minuta, u zatvorenoj posudi. VoÊne Ëajeve koji sadræe voÊe, uglavnom prvo kuhamo u vodi, pa tek onda pustimo da odstoje. PreporuËam piti Ëaj stalno i svakodnevno jer - Ëaj u jutro budi, osvjeæava dah i misli, podræava kreativnost i potiËe volju (crni Ëaj, zeleni Ëaj, πipak Ëaj, voÊni Ëajevi, rooibos Ëaj...); - Ëaj u podne opuπta, obnavlja i Ëisti organizam, olakπava probavu posebno teπko probavljive hrane, vraÊa organizmu vodu i uopÊe uz Ëaj se druæi i opuπteno Ëavrlja (maπtovite biljne mjeπavine, voÊni Ëajevi, “Ëajni” kokteli, na svoj naËin pripremljeni domaÊi ledeni Ëajevi...); - Ëaj na veËer opuπta od naporna dana, umiruje, uspavljuje, daje osjeÊaj mira i zadovoljstva, olakπava probavu i osigurava bolji i mirniji san (biljni Ëajevi - metvica Ëaj, kamilica Ëaj, matiËnjak Ëaj ili pak mjeπavine…); - Ëaj zimi grije, opuπta, ispunava duge veËeri, pobuuje volju, daje energiju; - Ëaj ljeti osvjeæava, smanjuje znojenje, osigurava organizmu dovoljne koliËine vode, vitamina i ostalih mikroelemenata, Ëisti organizam od toksina, diæe energiju, vraÊa volju … (voÊni Ëajevi, vlastiti ledeni Ëajevi, biljni Ëajevi…). PROBAJTE I UVJERITE SE! (Nastavlja se)
Pripremio: Hrvoje ©labek
6
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke
U subotu i nedjelju u Koprivnici
Koncert u Splitu za vukovarsku bolnicu
Deveti susreti folklornih ansambala
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke proπlog je tjedna organizirala dvije svoje akcije u Splitu. Tako je prvo u Hrvatskom narodnom kazaliπtu, proπlog utorka, u povodu Dana neovisnosti, pred velikim brojem posjetitelja organizirala predstavljanje knjige ”Apeli dr. Vesne Bosanac”, koju je priredio i uredio Mladen PavkoviÊ. Pored dr. Bosanac u programu je sudjelovao dr. Juraj Njavro, dok je odlomke iz knjige Ëitao glumac Milan ©trljiÊ, inaËe intendant splitskog kazaliπta.
Dva dana nakon toga, tj. u Ëetvrtak 10. listopada u Sportskoj dvorani Gripe, Podravkina udruga, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa, Grada Splita i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Split, priredila je veliki spektakl nazvan ”Sveto ime Vukovar - za vukovarsku bolnicu”. Na tom koncertu okupilo se oko Ëetiri tisuÊe posjetitelja, a u programu koji je trajao oko Ëetiri sata nastupilo je pedesetak poznatih pjevaËa i glazbenih sastava. Na taj naËin i SpliÊani su dali svoj doprinos za najpoznatiju
ratnu bolnicu, tako da je naπa udruga dosad za ovu zdravstvenu ustanovu uspjela prikupiti ukupno viπe 300 tisuÊa kuna! Osim izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora dr. Luke Roje, na koncertu su joπ govorili: dr. Vesna Bosanac, Mladen PavkoviÊ i u ime sponzora Mara Bareza. Mnogi su miπljenja da neπto takvoga veÊ dugo nije vieno u Splitu, a bila je to prilika da se neπto viπe kaæe i na temu: Podravka u Domovinskom ratu. Koncert je prenosila Splitska televizija, a emitirala ga je Radio Dalmacija, njihova najsluπanija postoja.
Folklorni ansambli iz Dugog rata, Raπe, Velike Mlake, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Gornje Stubice, Grubiπnog Polja, »akovca, –urevca i Koprivnice odræat Êe u subotu i nedjelju u Koprivnici Devete susrete hrvatskih folklornih ansambala. RijeË je o ansamblima iz urbanih sredina koji gaje koreografirani folklor za razliku od ansambala izvornog folklora. Valja istaknuti da su
spomenuti ansamli izabrani kao najbolji iz svojih æupanija. Otvorenje i prvi nastup ansambala je u subotu 19. listopada u 18 sati u Sportskoj dvorani, a za nedjelju 20. listopada predvien je mimohod folkloraπa od Trga bana JelaËiÊa do Sportske dvorane te drugi nastup, koji poËinje u 11 sati. Jedan od glavnih sponzora je Podravka. H. ©.
Izloæba karikatura o Domovinskom ratu U ponedjeljak je u Izloæbenom prostoru Podravke, pod pokroviteljstvom Vjesnika, otvorena treÊa izloæba karikatura pod nazivom “Bili su prvi kad je trebalo”, koju je organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravke, u suradnji s OpÊim poslovima. Na izloæbi se predstavilo 34 autora s viπe od stotinjak radova. Meu onim zapaæenijima bile su karikature: Otona Reisingera, Krunoslava Silija, Ivana ©ariÊa, Zorana Zeljka, Ivana Haramije, Tomislava Borπe, Ivice Percla, Bojana Grlice, Miroslava GerenËera, Ljubice Heidler, Slobodana Butira, Æivka Nimca i drugih. - Organiziranje jedne ovakve izloæbe viπe je nego pohvalno, pogotovo kad imate na okupu mnoga poznata imena i niz vrijednih radova. Osim toga, ugodno nas je iznenadilo i to πto se na izloæbi prvi put pojavljuju i autori iz Makedonije, Poljske i Bosne i Hercegovine - istaknuo je uz ostalo æupan KoprivniËko - kriæevaËe æupanije Josip FriπËiÊ, koji je i otvorio izloæbu.
Iznimno pohvalno se izrazio i predsjednik Hrvatskog druπtva karikaturista Ivan ©ariÊ. On je podsjetio na uspjeπnu suradnju ovoga druπtva s naπom Udrugom, ali i na znaËaj karikature u proπlosti i danas. Otonu Reisingeru nagrada za najbolju karikaturu Udruga branitelja Podravke prvi je put i nagradila jednog autora. Naime, prosudbena komisija (u sastavu: Ivan ©ariÊ, Mladen PavkoviÊ, Ivan Pahernik, Janko BuËar i Ivica Percl) jednoglasno je odluËila da nagradu za najbolju karikaturu ove godine dobije Oton Reisinger, koji je ovih dana proslavio i 75. obljetnicu æivota! Nagrada se sastojala od slike Josipa GeneraliÊa i proizvoda Podravke! - Nisam oËekivao da Êu dobiti nagradu, pogotovo ne ovako lijepu. Od niza svojih karikatura na ratnu temu posalo sam nekoliko i baπ mi je drago πto se jedna dopala prosudbenom sudu. U svom dugogodiπnjemm rada primio sam mnoge nagrade i priznanja, ali ova pod nazivom “Bili su prvi kad je trebalo 2002.” osobito mi je
draga, jer su je inicirali sami branitelji - kazao je Reisinger. Nagradu je ovom proslavljenom karikaturisti predao predsjednik Podravkine udruge i Ëlan komisije Mladen PavkoviÊ. Rekao je: - Reisinger je karikaturist πiroke radoznalosti i njegovu oku nije niπta promaklo u dinamiËnom razvoju naπeg druπtva. Poglavito su zanimljivi i vrijedni njegovi radovi na temu Domovinskog rata, πto samo potvruje da je ostao i dalje autentiËni “zapisniËar” jednog vremena, ali na svoj, posebni naËin, stvarajuÊi jednu novu vrstu memoara svjedoËanstva kroz karikaturu. Njegovi su radovi britki i bodljikavi, duhoviti i domiπljeni, u stopu prate svakodnevne brige i teπkoÊe s kojima se suoËavaju naπi ljudi. Stoga je Reisinger i te kako zasluæio nagradu za najbolju karikaturu iz Domovinskoga rata - naglasio je PavkoviÊ. U glazbenom dijelu programa predstavio se Bemian duet, dok je voditeljica bila Jadranka Lakuπ. Izloæba se moæe razgledati svakog radnog dana, sve do 15. studenoga.
Obavijesti
Podjela smrznutih proizvoda Danice Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznute proizvode Danice da Êe podjela biti 21. 10. u dvoriπtu Galantpleta od 13.30 do 15.30 sati za sve radnike koji su proizvode naruËili.
Prodaja krumpira Odjel za standard radnika organizira prodaju krumpira pakiranog u vreÊe po 30 kg proizvoaËa Zvonka Vaona. Cijena 30 kuna za vreÊu. PlaÊanje na tri rate obustavom od plaÊe. Prodaja Êe biti 21. listopada kod skladiπta 163, preko puta dvoriπta Galantpleta, od 13.30 do 15.30 sati, te 22. listopada od 13.30 do 15.30 sati na parkiraliπtu Belupa i Danice.
Prodaja piliÊa, gusaka i pataka Odjel za standard radnika organizira prodaju piliÊa, guski i patki proizvoaËa Promess Mala Subotica, iz vlastita tova, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate. Na ponudi su slijedeÊe vrste mesa: a) Paketi piliÊa 12 kg. PiliÊi su pakirani zajedno s iznutricama, nogama, glavom; oko 2 kg komad. Cijena paketa 222,24 kn. b) Patke, teæine oko 2,5 kg, cijena 33,72 kn/kg. c) Guske, teæine oko 4 - 5 kg, cijena 40,56 kn/kg Predbiljeæbe najkasnije do 24. 10. u Odjelu za standard radnika na tel. 651781. Odjel za standard radnika
Druπtvena prehrana
Jelovnik
Oton Reisinger dobitnik je Podravkine nagrade ”Bili su prvi kad je trebalo”
Mjesec hrvatske knjige u Knjiænici i Ëitaonici ”Fran GaloviÊ”
Otvara se StruËno-znanstveni odjel SveËano otvaranje StruËno-znanstvenog odjela u potkrovlju zgrade Knjiænice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ” za Dan grada bit Êe srediπnji dogaaj kojim Êe se obiljeæiti Mjesec hrvatske knjige (15. listopada - 15. studenoga). U novoureenih 230 Ëetvornih metara preselit Êe se dosadaπnji Studijski odjel, koji Êe zbog toga biti zatvoren od 19. listopada do 5. studenoga.
U Mjesecu knjige koprivniËka Êe knjiænica pokrenuti i akciju ”Kako prepoznati teπkoÊe u Ëitanju” kako bi πiru javnost upoznala s disleksijom, problemima u Ëitanju, pisanju i razumijevanju teksta te s promlemima slijepih i slabovidnih osoba. Knjiæevna dogaanja u povodu Mjeseca knjige poËinju u srijedu 23. listopada predavanjem prof. dr. Milivoja Solara
”Fran GaloviÊ i postmoderna”, 30. listopada odræat Êe se multimedijalni program ”VeËer Finske u Koprivnici, a 13. studenoga gostuje urednik nakladniËke kuÊe ”Durieux” Nenad PopoviÊ te knjiæevnici Miljenko JergoviÊ i Dalibor ©impraga. Kao i svake godine, zaboravljivi Êe korisnici u Mjesecu knjige moÊi besplatno vratiti posuene naslove koje predugo dræe kod sebe. H. ©.
21. 10. ponedjeljak:
- Varivo podravski grah, kobasica, salata
22. 10. utorak:
- PeËenje ”©tefani”, dinstani krumpir, salata
23. 10. srijeda:
- Varivo poriluk, hrenovka, voÊe
24. 10. Ëetvrtak:
- PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata
25. 10. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
7
Sport
Kuglanje - Prva hrvatska liga, 3. kolo
Uzvratna utakmica drugog pretkola Lige prvakinja
Katastrofalan poraz kuglaËica
Nakon tri godine Podravkaπice ponovno u Ligi prvakinja! PODRAVKA VEGETA - AKVA 22:16 (9:11) Ljudi moji, je li to moguÊe?! - legendardni uzvik komentatora Mladena DeliÊa i te kako se moæe primijeniti za πok-utakmicu koja je odigrana proπle subote u koprivniËkoj Sportskoj dvorani. Iz ponora bezidejnosti, beznaa i oËaja Podravkaπice pobjeuju renomirane ruske protivnice i ulaze nakon tri godine - u Ligu prvakinja, meu πesnaest najboljih europskih ekipa. FantastiËno! VeÊ na poËetku utakmice primijetilo se da su æelja i htijenje kod KoprivniËanki znatno veÊe nego moguÊnosti. Doduπe, Podravkaπice su stalno vodile do 15. minute, kada Akva izjednaËuje na 6:6 te potom, iako imaju igraËicu manje, postiæu joπ dva pogotka. Forsiranje igre u sredinu, krila Vresk i Hodak kao da ne postoje,
kriva dodavanja i nervoza, glavna su odlika igre Podravkaπica. Neshvatljiva igra iskusne internacionalke Ane Bilobrk koja radi poËetniËke greπke, poput koraka ili dodavanja lopte svojim suigraËicama u noge. Petika se silno trudi, ali Ruskinje su odavno proËitale njezinu igru. Zaista ide teπko, preteπko. PoraæavajuÊa Ëinjenica - od 13. do 25. minute rukometaπice Podravke Vegete nisu dale niti jedan pogodak, a ruska dvometraπica Polenova uredno puni mreæu KoprivniËanki. Petrakova na vratima Podravke biljeæi tek jednu obranu pa trener Jiræi Zerzan stavlja Barbaru StanËin koja isto tako ne moæe zaustaviti ruske projektile. Loπe da loπije ne moæe biti. Presretne Ruskinje odlaze na odmor sa dva pogotka razlike, a gotovo ko-
Rukometaπice Podravke protiv Akve pokazale su dva razliËita lica i na kraju - trijumfirale
Sjajna koprivniËka publika bila je ponovno u navijaËkoj euforiji i uvelike je zasluæna za veliku pobjedu
morna atmosfera u gledaliπtu pokazuje kako je meu 2.000 gledatelja zaista bilo vrlo malo optimista. I u nastavku crno da crnije ne moæe biti za Podravkaπice. Akva povisuje na 12:9, potom πto iz inata, a πto iz tvrdoglavosti Ljerka Vresk dva puta probija krilo, postiæe pogotke i vraÊa KoprivniËanke u utakmicu. Neka se zna da rukomet igraju i krila. Na najljepπi naËin - nezaustavljivim projektilima Hobjila dokazuje velike pucaËke potencijale. I to u pravo vrijeme. Probudila se i Renata Hodak koja postiæe tri pogotka zaredom. KoprivniËka publika osjeÊa da se sprema Ëudo, poËinje frenetiËno navijanje koje smo zadnji put vidjeli joπ onda kada su Podravkaπice postale europske prvakinje. Ta divna koprivniËka publika dala je dodatnu snagu domaÊim rukometaπicama, a Ruskinje se sve viπe gube. Sada one od 37. do 51. minute nisu postigle pogodak. Boæica PalËiÊ vodi rovovske bitke na obje crte i uz to postiæe dva vaæna pogotka. Zaista, Boæica ima nemjerljivu borbenost. Sve πto nije uspjela u prvom, Barbara StanËin obilato nadoknauje u drugom poluvremenu. ”ProËitala” je ruske napadaËice, a kada je u 48. minuti obranila sedmerac Iljukini, u dvorani je nastalo ludilo. Niti okorjeli novinarski profesionalci nisu mogli mirno sjediti i pratiti utakmicu. Svi smo bili na nogama jer se osjeÊalo da Podravkaπice mogu i moraju proÊi Ruskinje. ToËku na i stavlja Boæica PalËiÊ zadnjim pogotkom za Podravkaπice, grogirane Ruskinje gube loptu i πest sekundi prije kraja Jiræi Zerzan zove time-out. Sumnjamo da je neπto uspio reÊi svojim rukometaπicama jer je u dvorani bilo ”ludilo”. Publika na nogama, frenetiËno pljeskanje, atmosfera uæarena do usijanja. Naravno, nisu Ruskinje uspjele oteti loptu Renati Hodak i san je postao stvarnost. Podravkaπice su uπle u Ligu prvakinja. NemoguÊe je bilo doÊi do bilo kakvih izjava. »estitke, poljupci, suze radosnice... Sa suzama u oËima Jiræi Zerzan tek je stigao reÊi: - Bez ove divne publike ne bismo mogli zmagati! Hrvatska zastava u rukama Podravkaπica, fantastiËna atmosfera u kojoj je vjerna i sjajna koprivniËka publika pokazala koliko im je srcu prirastao Rukometni klub Podravka Vegeta. Ovo je zaista divna pobjeda i potrebnih πest razlike za ulazak u Ligu prvakinja! Protiv Akve za Podravku Vegetu su igrale: StanËin (11), Petrakova (1), Vresk 2, Hobjila 6, Harlanjuk, Pensa, PalËiÊ 6, Hodak 5, Raguæ, »uljak, Bilobrk, Sirovec, Petika 3 i FraniÊ.
U BeËu 16. listopada izvuËeni parovi Lige prvakinja
Rukometaπice Podravke Vegete u najteæoj skupini! Nakon izvlaËenja rukometnih parova u Ligi prvakinja tajnica Rukometnog kluba Podravke Vegete Ana MatiπiÊ sigurno nije imala razloga za zadovoljstvo. Naime, koprivniËke rukometaπice u BeËu su ædrijebom izabrane u jednu od najjaËih skupina. Uz Podravkaπice, u skupini su –ore Petrov iz Skopja, Ruskinje Lada Toljatti i dobro poznata ekipa iz Valencie Est L’eliana. Prva utakmica igrat Êe se u koprivniËkoj Sportskoj dvorani 4. ili 5. sijeËnja 2003. godine i to protiv Ruskinja. KomentirajuÊi beËki ædrijeb, direktor Rukometnog kluba Podravka Vegeta Berislav SlukiÊ je rekao: - Da smo birali najteæe, ne bismo mogli izabrati teæe. Naπa skupina je daleko najteæa od svih, ali bez obzira na sve mi se ne predajemo i borit Êemo se do kraja. VeÊ prva utakmica protiv Ruskinja pokazat Êe gdje smo i πto moæemo. B. F.
INA - Podravka 8:0 (3157:2946) Piπe: Æeljko ©emper Nevjerojatan, πokirajuÊi debakl pretrpjele su kuglaËice Podravke na gostovanju u Sisku. U nadahnutoj igri domaÊe kuglaËice bile su bolje u svim elementima igre i sasvim zasluæeno pobijedile “tigra od papira”. Velikog favorita bacile su na koljena u nezgodno vrijeme, baπ prije puta u »eπku, na Europa kup. Cijela ekipa odigrala je ispod svakog nivoa, vrlo slabo i bez prave koncentracije - previπe se veÊ mislilo na »eπku. VeÊ od samog poËetka nije izgledalo dobro - domaÊe su povele sa 2:0 i stekle odluËujuÊu i nedostiænu prednost od Ëak 144 Ëunja. Ljiljana Picer za 46 drva glatko gubi od Smu, ponajbolje domaÊe igraËice, dok slaba VuËiÊ i zamjena BrkiÊ na kraju zaostaju za 98 Ëunjeva. Nakon takvog poËetka joπ viπe je nabujala motivacija u domaÊim redovima, nervoza se uvukla u redove Podravke. U drugom paru Melita ValentiÊ i Æeljka Orehovec pokuπavaju popraviti loπ rezultat nakon igre prvog para. Mlada ValentiÊ vodi bespoπtednu borbu s RunjaiÊ, najiskusnijom domaÊom igraËicom. U neizvjesnoj zavrπnici naπa mlada igraËica gubi za 14 Ëunjeva, dok Æeljka nakon 90 hitaca zbog povrede lakta izlazi, a nastavlja Marina MikloπiÊ. Ni tu nije bilo sreÊe, iako je rezultat poravnat (497:497), poen zbog boljeg ËiπÊenja pripada mladoj Gajdek. U zadnjoj izmjeni nema nikakvih izgleda da se nadoknadi propuπteno domaÊe vode 4:0 i nedostiænih 158 Ëunjeva. Iskusni domaÊi tandem MatiÊ - NekiÊ zadaje zavrπni udarac “grogiranim” goπÊama. Marija Zver i – urica LukaË svojom igrom i rezultatom nisu uspjele ublaæiti teπki poraz. Na kraju veliko slavlje domaÊih, koje su koprivniËkim kuglaËicama nanijele jedan od najteæih poraza, otkako igraju u prvoligaπkom natjecanju. ©to reÊi nakon ove katastrofe ekipe, koja s pravom puca na joπ jedan naslov prvaka. Nema smisla izgovarati se na teπku sisaËku kuglanu, jer su prije godinu dana odnijele pobjedu od 6:2. Moæda je bilo umora, jer su u æelji da nadoknade propuπteno u pripremama, trenirale gotovo svaki dan. Klupa je tanka, dosta nedostaje iskustvo jedne Vesne Æunek, a Æeljka Orehovec zbog stalnih ozljeda nije prava. “Liga deset” je vrlo jaka, svaki svakog moæe dobiti, pogotovo kao domaÊin. Nakon samo tri kola viπe nema neporaæenih - uz Podravku, poraæen je vodeÊi Zagi, a aktualni
prvak Rijeka veÊ ima dva poraza! Rezultati: Smu - Picer 1:0 (537:491), Glajh - VuËiÊ + BrkiÊ 1:0( 549:222+229), RunjaiÊ - ValentiÊ 1:0 (514:500), Gajdek - Orehovec + MikloπiÊ 1:0 (497:380+117), MatiÊ - Zver 1:0 (532:514), NekiÊ - LukaË 1:0 (528:493).
KuglaËice Podravke otputovale u »eπku Nakon πokantnog poraza u Sisku, kuglaËice Podravke u srijedu su otputovale u »eπku, gdje Êe od 16. do 19. listopada igrati na Europa kupu, natjecanju dræavnih viceprvakinja. Prije odlaska u ponedjeljak su odræale trening u Osijeku, na kuglani s ploËama, kakva ih oËekuje u »eπkoj. Uz prilagodbu na staze, morat Êe se, samo za ovu priliku, vratiti na stari sustav bacanja, po 100 hitaca. Na put u »eπku Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke, vodi “osmerac” koji se nije proslavio u Sisku: Picer, VuËiÊ, ValentiÊ, Orehovec, Zver, LukaË, BrkiÊ, MikloπiÊ. I ovog puta nije iznevjerena tradicija - joπ nijednom Podravka u Ëetiri euro-nastupa nije igrala u najjaËem sastavu, pa Êe tako i sada biti bez Vesne Æunek. Uz ovo najviπe zabrinjava ozljeda ruke Æeljke Orehovec - bez njenog oËekivanog uËinka teπko Êe se ostvariti cilj, a to je plasman u subotnje finale, meu Ëetiri najbolja europska sastava.
Druga liga kuglaËa - sjever
Podravka nadigrala Sirelu Sirela - Podravka 1:7 (3130:3162) KuglaËi Podravke zabiljeæili su i drugu pobjedu - kao gosti pobijedili su bjelovarsku Sirelu s visokih 7:1. Pobjeda je visoka, ali omjer Ëunjeva i samo 32 Ëunja viπka pokazuju, da je rezultat za domaÊina mogao biti i mnogo povoljniji. VeÊ na poËetku tandem VuËiÊ - BakaË dovodi Podravku u vodstvo od 2:0 sa 43 Ëunja prednosti. U drugom paru mladi Gregurina za samo jedan Ëunj bolji je od Pucarina, da bi GroπaniÊ “prokockao” svu prednost u Ëunjevima. Rezultat je smanjen na 3:1, ali sada domaÊi imaju pet Ëunjeva viπka. U zadnjoj izmjeni Betlehem i MikloπiÊ stavljaju toËku na visoku pobjedu “Podravkaπa”. U nedjelju 20. listopada Podravka u 14 sati igra protiv ÆeljezniËara iz »akovca. Rezultati: VuËiÊ 537, BakaË 550, GroπaniÊ 511, Gregurina 521, Betlehem 519, MikloπiÊ 524.
Iz πahovskog kluba Podravka U organizaciji ©©K Podravka odigran je brzopotezni πahovski turnir za mjesec listopad. Nastupilo je 6 igraËa, a nakon 2 sata πahovske igre najviπe je uspjeha imao Zvonko PetroviÊ sa 10 bodova ispred Darka ©krobota sa 7 bodova i Mladena LazareviÊa sa 6 bodova. Nakon 10 odigranih brzopoteznih turnira u vodstvu je Z. PetroviÊ sa 135 bodova, a slijede ga P. KegleviÊ sa 130 bodova, M. LazareviÊ sa 122 boda, D. ©krobot sa 113 bodova, V. Hrubec sa 108 bodova, itd. * * * ©ahisti ©©K Podravka nastupili su na turniru u GoriËanu. U konkurenciji igraËa iz 7 æupanija od Podravkinih πahista najviπe je uspjeha imao Vedran BaËi koji se plasirao od 17. do 21. mjesta. Turnir je potrajao gotovo 6 sati. * * * S radom je i ove godine poËela πkola πaha Ëiji su voditelji Vedran BaËi, Dejan Mikulinjak i Hrvoje MatijeviÊ. Obavjeπtavaju se sva djeca od 8 do 14 godina, zaljubljenici u 64 crno-bijela kvadrata, da su upisi u prostorijama ©©K Podravka (Ulica Ante StarËeviÊa 15) svakog radnog dana u tjednu izmeu 18 i 20 sati. ©©K Podravka svim polaznicima πkole πaha garantira uËeπÊe na πahovskim turnirima u naπoj æupaniji, a najboljima na dræavnim prvenstvima. Pristup trenera je moderan, a dio treninga odvija se putem raËunala sa πahovskim programom ”Fritz 7” na kojemu radi najveÊi πahovski um danaπnjice Gari Kasparov. Cijena πkole πaha je 30 kuna na mjesec. Darko ©krobot
8
Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.
Pod pokroviteljstvom Gastro marketinga Podravka
Rekordna sarma Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ »ak 16 sati trebalo je vrsnoj kuharskoj ekipi u sastavu Damir Crleni (Varaædin), Frano PrpiÊ (Split), Viktor Aras (©ibenik), Slavko VeËeriÊ (StubiËke Toplice) da pod vodstvom Podravkinih gastropromotora Draæena –uriπeviÊa i Viljama Cveka naprave rekordnu 202 metra dugaËku sarmu. Uz zaista duge sate rada, za divovsku sarmu - najduæu ikada napravljenu u Hrvatskoj - trebalo im je Ëak 200 kilograma kiselog zelja, 160 kilograma svjeæeg svinjskog i juneÊeg mesa, 40 kilograma suhog mesa, 15 kilograma riæe, 200 komada jaja, 15 kilograma masnoÊe, 25 kilograma luka, 2 kilograma Ëeπnjaka, 4 kg lista perπina, 1,5 kg slatke crvene paprike, 20 dkg lovorovog lista, 0,5 kg papra u zrnu, 3 kg soli, 2 kg Vegete, 8 kg Fanta za sarmu i 150 litara Studene. Nakon πto su - pred budnim oËima kamermana i fotoreportera, te posjetitelja Zeljerijade u Vidovcu kod Varaædina - sve izmijeπane sastojke pomno zavili u neprekinuti 202 metarski niz, kuhari su divovsku sarmu smjestili u za tu priliku posebno izraenu posudu i kuhali je gotovo 4 sata. Kroz oblake pare jedva su se nazirala njihova lica, ali su se zato Ëule glasne upute poput ovih: dodaj malo Studene, promijeπaj u lijevom kutu, daj se sad ti javi za Radio Kaj, ili - skupimo se za slikanje za VeËernjak. Osim s novinarskom znatiæeljom i zanimanjem domaÊica kuhari se se suoËavali i s pitanjem hoÊe li sve uspjeti kako su zamislili i moæe li prvi hrvatski pokuπaj izrade divovske sarme posluæiti i kao priprema za obaranje svjetskog rekorda. SudeÊi po oduπevljenju onih koji su kuπali ovaj njihov specijalitet, sarma je bila odliËna, a u pripremi su prikupljena nova saznanja koja Êe se koristiti slijedeÊe godine kada organizatori Zeljerijade - KUD Vidovec i TuristiËka zajednica Varaædinske æupanije planiraju izradu najveÊe sarme na svijetu i ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Osim πto su pomogli izradu mamut
sarme, Podravkin korporativni gastro marketing i SPJ PiÊe sponzorirali su i ”Novinarski kotliÊ”, natjecanje novinarskih ekipa u pripremanju graha sa zeljem. Maπtoviti novinari u svoje su kotliÊe stavili najraznovrsnije dodatke (neki Ëak i pekmez od πljiva, crno
vino, maslinovo ulje, dimljeni tofu) ali nitko nije kuhao bez Studene, Vegete ili Fanta za grah. Najbolji - ekipa æupanijskog radija Varaædin i Varaædinske TV - dobili su nagrade organizatora, a svi su kuÊi ponijeli Vegetine pregaËe i krpe.
Ni, para, ni dim, ni kiπa nisu omeli kuhare u pripravljanju rekordne sarme
Pravila interne nagradne igre Podravka juhe «Za vjernost srcufl Dragi zaposlenici i umirovljenici Podravke, SPJ Podravka jela - Marketing pripremio je, u povodu 45 godina Podravka juha, nagradnu igru u kojoj moæete osvojiti lijepe i vrijedne nagrade - 45 juπnika, 45 stolnjaka i 45 platnenih setova.
Ekipa KarlovaËkog tjednika u svoj je kotliÊ ubacila i malo Fanta za grah
Novo iz SPJ Mlin i pekara
Æelimo Vam puno sreÊe!
Mjeπavina za palaËinke
SPJ Podravka jela - Marketing
Uz dobro poznate naπe mjeπavine za pripremu pizze, mlijeËnog i kukuruznog kruha i krafni, sada smo za vjerne potroπaËe pripremili novi proizvod mjeπavina za palaËinke 400 g. Ovo je odliËna kombinacija braπna, mlijeka, jaja, πeÊera i soli kojoj treba dodati samo vodu. Priprema tijesta je brza, jednostavna i uspjeπna. Od samo jedne vreÊice moæete pripremiti 20-25 ukusnih palaËinki. Nakon peËenja palaËinke su lijepe zlatnoæute boje, koje se savrπeno dobro slaæu sa slatkim i slanim nadjevom. Prema anketi provedenoj u Podravki, ovaj proizvod dobio je vrlo visoke ocjene, stoga vjerujemo da Êete i vi na policama rado potraæiti naπu mjeπavinu za palaËinke i sebi ubrzati pripremu slasnog obroka. Marija DiniÊ, voditelj odjela marketinga SPJ Mlin i pekara
Recept tjedna:
KolaË od mrkve Tijesto: 20 dag mrkve, 25 dag maslaca, 25 dag πeÊera, 4 jaja, 45 dag braπna, 1 praπak za pecivo, 1 staklenka dæema breskva light Podravka (270 g), 2 ælice πeÊera u prahu za posipavanje.
Priprema: Pjenasto izmijeπajte maslac i πeÊer, zatim postupno dodavajte jaja. Dodajte naribanu mrkvu i braπno u koje ste umijeπali praπak za pecivo. Smjesu
stavite u namaπÊen i pobraπnjen lim i pecite oko 40 minuta u peÊnici zagrijanoj na 180° C. PeËeni kolaË izvadite na reπetku, malo ohladite, a zatim prereæite po duæini. Premaæite donji list dæemom od bresaka, stavite gornji list i posipajte ga πeÊerom u prahu. Savjet: Dio braπna moæete zamijeniti mljevenim bademima. Vrijeme pripreme: oko 1 sat.
U nagradnoj igri trebalo je kroz Ëetiri kola sakupiti dijelove plakata nagradne igre Podravka juhe «Za vjernost srcufl i zalijepiti ih na predloæak plakata objavljenog u rubrici za nagradnu igru.Predloæak s nalijepljenim dijelovima plakata i sa svojim podacima moæete ubaciti u kutije, postavljene na istoËnoj i sjevernoj porti Podravke, na porti tvornice Vegete, na porti tvornice Belupo i na recepciji, ili poslati na adresu: “Podravka juhe - Za vjernost srcu, SPJ Podravka jela, 1. kat, soba 115/3”. IzvlaËenje imena dobitnika odræat Êe se 22. listopada u SPJ Podravka jela, a 25. listopada u listu Podravka bit Êe objavljena imena sretnih dobitnika.
Recept je objavljen u knjiæici recepata s Podravkinim proizvodima od voÊa