Podravkine novine broj 1630 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1630 Petak 25. listopada 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravka sudjeluje u obiljeæavanju Dana grada Koprivnice

Podravka na koprivniËkoj Gradskoj trænici otvorila novi diskont

4. str.

8. str.

Aktualno

Podravka postala ekskluzivnim distributerom Heinza

Sporazum o slobodnoj trgovini odgovara Podravki

Distribucija u Maarskoj uzor globalnim kompanijama!

Piπe: Jadranka Lakuπ Za vrijeme ovotjednog posjeta hrvatskog ministra poljoprivrede Boæidara PankretiÊa Beogradu usklaen je sporazum o slobodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima izmeu dvije dræave. Utvrene su tri liste proizvoda s time da prva obuhvaÊa 73 proizvoda potpuno osloboena carina i kvota kao πto su voÊe i povrÊe i njihove preraevine te praπkaste proizvode, na B listi je 20 grupa poljoprivrednih proizvoda koji Êe biti djelomiËno osloboeni carina - voÊe, povrÊe i njhove preraevine, dok se na C listi nalaze æitarice, ulje, meso, mesne preraevine, vino, πeÊer, alkohol, duhan, cigarete i mlijeËni proizvodi koji neÊe biti osloboeni carina. Kako se oËekuje, sporazum o slobodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima izmeu Hrvatske i Srbije bit Êe potpisan poËetkom studenog u Zagrebu, a nakon πto ga parafiraju obje vlade. Njegovo stupanje na snagu trebalo bi sadaπnju razmjenu izmeu dvije dræave sa 27 milijuna poveÊati na oko 200 milijuna dolara godiπnje. A πto to znaËi za Podravku, kratko komentira Krunoslav Beπvir, direktor Podravka Beograd: - Sastankom ministara poljoprivrede Srbije Dragana Veselinova i Hrvatske Boæidara PankretiÊa uspjeπno je zavrπen finalni krug pregovora oko Sporazuma o slobodnoj trgovini. Podravkini interesi su ugraeni u sporazum i sve govori da Êe Vegeta i juhe u vreÊicama i kockama biti osloboeni dosadaπnjih visokih carina od 30%. Pored toga oËekujemo sniæenje carina i kod drugih proizvoda, ponajprije djeËje hrane. Ovaj sporazum vrlo je vaæan za bræi buduÊi razvoj poduzeÊa na srpskom træiπtu. OmoguÊit Êe Podravki znaËajnije proπirenje ponude, veÊe stope profitabilnosti proizvoda i konkurentnije cijene u pojedinim robnim grupama.

Ugovor su potpisali direktor Podravke International Budimpeπta Draæen Pros i direktor Heinza za srednjeistoËnu Europu Pavel Herman Piπe i snimio: Hrvoje ©labek

ΩΩΩjela govore viπe od rijeËi, pa je ΩΩΩΩugovor o ekskluzivnoj distribuciji proizvoda ameriËke globalne kompanije Heinza putem Podravkine distributivne mreæe u Maarskoj najbolji komentar njezine snage i kvalitete. Ako je tko sumnjao u izjave Podravkinih menadæera, primjerice prilikom istovjetnog ugovora s Kraπem, da je kompanija u desetak godina postala respektabilni partner koji je i te kako vidljiv na træiπtu sjevernoga susjeda, sada je dobio najbolju potvrdu da je to istina. Joπ

kada direktor Heinza za srednjoistoËnu Europu Pavel Herman izjavi da je Podravkina distribucija u Maarskoj ”zadivljujuÊa” te ”moæe biti uzorom i globalnim prehrambenim kompanijama”, nikakva samohvala nije potrebna. Svoj potpis na ugovor u ime Podravke u ponedjeljak stavio je direktor Podravke International iz Budimpeπte Draæen Pros u nazoËnosti izvrπnog direktora za Ëeπko, slovaËko i maarsko træiπte Davora ©varca, Ëlana Podravkine Uprave Davora Cimaπa, direktora pet prodajnih regija u Maarskoj te dvadesetak tr-

govaËkih predstavnika u toj zemlji. SveËanom potpisivanju prethodilo je nekoliko sati upoznavanja prisutnih s karakteristikama Heinza i njegovih proizvoda, a bilo je rijeËi i o sinergiji zajedniËkog nastupa na maarskom træiπtu. Herman je, meu ostalim, pojasnio kako Heinz nije mogao samostalno uÊi u Maarsku jer je tamoπnje træiπte veoma zaπtiÊeno, odnostno trgovaËki lanci prejaki da bi se ameriËka globalna kompanija sama s njima uhvatila u koπtac. - Podravka je Ëisti ‘winner’ i svi znaju za fantastiËan posao koji je uËinila u srednjoistoËnoj Europi, pa

smo zbog toga poæeljeli da distribuira i naπe proizvode. Pregovori su bili konstruktivni te smo lako pronaπli zajedniËki jezik, a oËekujem da Êe suradnja biti iznimno uspjeπna te Êe Heinz iskoristiti priliku koja mu se pruæila - kazao je Herman. Doznali smo kako je ovaj ugovor samo prvi korak k joπ πiroj i veÊoj suradnji vodeÊe prehrambene kompanije u regiji Podravke te globalnog prehrambenog ”igraËa” Heinza i da Êe se uskoro razgovarati o novim projektima i na drugim europskim træiπtima. (Nastavak na 2. stranici)

Broj 1630 Petak 25. listopada 2002.

Podravka postala ekskluzivnim distributerom Heinzovih proizvoda u Maarskoj

Podravkin periskop

VodeÊi svjetski keËap uz bok Vegeti

Poljska (zaËinska) kriza

Piπe: Hrvoje ©labek

Je li moguÊa ravnopravna suradnja globalne kompanije s godiπnjim prihodom od blizu deset milijardi ameriËkih dolara i desetak puta manje tvrtke? U ponedjeljak sklopljen ugovor izmeu Podravke i Heinza daje potvrdan odgovor na to pitanje. U Ëemu je ”kvaka”? Heinz ima proizvode, Podravka zna kako ih prodati u Maarskoj. Da obje kompanije ne vide svoje interese od zajedniËkog nastupa na træiπtu, do suradnje sigurno ne bi doπlo. Podravka Êe, tako, od 1. studenoga ove godine uz Vegetu, juhe i ostale svoje proizvode, u Maarskoj prodavati i oko 25 Heinzovih proizvoda, meu njima vodeÊi svjetski keËap, majonezu te program ABC umaka. Tu su umaci od soje, Ëilija, papra, Ëeπnjaka, pimenta, umak worcester, umak za roπtilj, piletinu i drugi. KeËap se proizvodi u Poljskoj, a umaci u tvornicama u Nizozemskoj te Indoneziji. S njihovim odlikama, specifiËnostima te smjeπtajem na police u trgovinama Podravkino je prodajno osoblje - koje Ëini pet direktora regija u Maarskoj i 19 trgovaËkih predstavnika - upoznao Heinzov direktor za srednjoistoËnu Europu Pavel Herman. U raspravi koja se potom razvila bilo je rijeËi i o razlozima koji su Heinz nagnali da

potraæi partnera u Maarskoj te zaπto je odabrao upravo Podravku. Meu ostalim, kazao je kako su troπkovi Heinzove distribucije u »eπkoj oko 11 posto, dok Podravkini menadæeri procjenjuju da Êe cijena Podravkine distribucije u Maarskoj pasti na manje od deset posto tamoπnjih ukupnih prihoda. Zaista je bilo ugodno biti ”Podrav-

kaπ” u Budimpeπti na dan potpisivanja ugovora, jer je u kratkom vremenu izreËeno bezbroj pohvala na raËun Podravkine pozicije, profesionalnosti, snage i, naroËito, razvijenosti distributivne mreæe. Ugovor je potpisan na godinu dana, ali priroda suradnje je dugoroËna, jer to je tek prva konkretna posljedica razgovora dviju kompa-

nija koji traju oko godinu dana, a nastavit Êe se pregovorima o novim projektima na novim træiπtima. Uz Nestleove proizvode na podruËju træiπta zemalja jugoistoËne Europe, Podravka je tako dobila dio portfelja druge velike globalne prehrambene kompanije, a u Maarskoj veÊ distribuira i proizvode nekih hrvatskih tvrtki.

Prije potpisivanja ugovora odræana je vrlo uspjeπna prezentacija kompanije i proizvoda Heinza

O Heinzu Kompaniju je 1869. godine u ameriËkom gradu Pittsburghu osnovao poduzetnik Henry John Heinz, a kao geslo proizveo je reËenicu ”ObiËne stvari uËiniti na izvrstan naËin donijet Êe uspjeh!”. Danas jedna od najveÊih svjetskih prehrambenih kompanija, Heinz je dosegao godiπnji prihod od 9,5 milijardi ameriË-kih dolara, a u cijelom svijetu zapoπljava 45.900 radnika, od Ëega 16.000 u Europi. Najpoznatiji je od 5.700 Heinzovih proizvoda, koji se prodaju u 200 zemalja, keËap s poznatim sloganom ”Ako nije Heinz, onda nije keËap!”. Ove godine kompanija namjerava prodati 650 milijuna boËica keËapa u 140 zemalja, a dosad je, svaki stanovnik Zemlje u prosjeku konzumirao dvije boËice Heinzova keËapa.

Izjavili su:

Draæen Pros, direktor Podravke International iz Davor Cimaπ, Ëlan Uprave - Suradnja izmeu Podravke i Hein- Budimpeπte

za, koju smo zapoËeli prije godinu dana, dovela je do realizacije prvog ugovora. Radi se o distribuciji na podruËju Maarske, a za Podravku to znaËi poËetak suradnje s jednom od kljuËnih kompanija u prehrambenom biznisu. Heinz je lider svjetske proizvodnje keËapa, a u Europi se njihove ambicije poklapaju s naπima. ZajedniËki interes naπli smo kroz njihovu procjenu da je Podravkina prodajna operativa u srednjoj Europi, a posebno u Maarskoj, kvalitetna i posao moæe odraditi u skladu s njihovim oËekivanjima. S druge strane, Podravka je svoj interes naπla u proπirenju asortimana, popuni kapaciteta prodajne operative i jaËanju træiπne pozicije u odnosu prema kupcima. Vjerujemo da je ovo samo prvi korak, jer razgovori dviju kompanija nastavit Êe se Nakon sveËanog potpisivanja ugovora izmeu vrlo brzo. VeÊ u studenome razgovaPodravke i Heinza Draæen Pros i Pavel Herman rat Êemo o suradnji i na drugim nazdravili su πampanjcem projektima, a isto tako i na drugim træiπtima.

- Podravka je veÊ gotovo deset godina prisutna na maarskom træiπtu kao zaista znaËajan partner, koji posluje sa svim multinacionalnim i domaÊim trgovinskim lancima. Za Heinz je zato ovaj ugovor dobra prilika da ponovno postane vaæan brand na maarskom træiπtu. S jedne strane, dakle, imamo iznimnu kvalitetu Heinzovih proizvoda, a s druge strane imamo Podravkinu reputaciju, naπe brandove, i ono πto je najvaænije, snagu naπe distribucije. Podravka je dobila moguÊnost proπirenja asortimana distribucijom oko 25 Heinzovih proizvoda. Naravno, jedan od bitnih dobitaka za nas je i smanjenje troπkova distribucije. U prvih devet mjeseci ove godine oni su iznosili 11,6 posto u odnosu na ukupni prihod na maarskom træiπtu, dok Êemo u suradnji s Heinzom postiÊi smanjenje te oËekujemo da Êe troπkovi distribucije biti manji od deset posto.

Piπe: Kristijan Sabo Sektor za razvoj poslovanja Poljska ekonomija prolazi kroz najteæe trenutke u posljednjih desetak godina. Proπlogodiπnji rast BDP-a iznosio je tek neπto viπe od 1%, dok se ni ove godine ne oËekuje znaËajnije poveÊanje. Vrtoglav gospodarski rast i golema potroπnja u drugoj polovici 90-ih poËeli su stvarati makroekonomske probleme. “Nabujao” je deficit na tekuÊem raËunu, a Poljaci su taj problem nastojali rijeπiti poveÊanjem kamatne stope na najveÊu razinu u regiji. Takav potez vrlo brzo je ostavio svoje tragove na gospodarstvo, kupovnu moÊ i biznis. Zemlji koja je bila tranzicijska zvijezda s visokim stopama rasta dogodilo se “otreænjenje”. SliËno kao i u drugim kategorijama FMCG-a (robe πiroke potroπnje brzog obrtaja), usporavanje gospodarskog rasta utjecalo je na koËenje rasta træiπta zaËina. 2001. godina donijela je joπ mali rast vrijednosti træiπta, ali to je bio nagovjeπtaj pada, koji se potpuno mogao osjetiti u oæujku i travnju 2002. U to vrijeme je koliËinska prodaja bila manja za 3,9%, a vrijednosno - za 4,4% u odnosu na proπlu godinu. U istraæivanjima træiπta prihvaÊena je podjela træiπta zaËina na slijedeÊe kategorije: monozaËini (npr. papar, paprika, piment), specijalni zaËini (npr. za piletinu), univerzalni (npr. Vegeta ili Warzywko), tekuÊi zaËini te dodaci jelima (æelatina i limunska kiselina). Trenutno najveÊi vrijednosni udio u træiπtu imaju monozaËini sa 40% MS-a i specijalne mjeπavine tipa Vegeta twist koji dræe 20% træiπta. Na njih, dakle otpada 60% prodaje, 30-ak % otpada na univerzalne zaËine, 6-8% na zaËine u tekuÊini, dok 2% otpada na smjese za paniranje. KoliËinski najveÊi (blizu 50%) udio imaju univerzalni zaËini, monozaËini i mjeπavine biljeæe blizu 30%, tekuÊi oko 20%, a mali udio Ëine i smjese za paniranje. Ono πto je posebno za sva istoËnoeuropska træiπta (pa i poljsko), za razliku od træiπta zapadnog tipa, je generiranje znaËajne koliËine prodaje univerzalnih dodataka jelima koje je kao potkategoriju træiπta zaËina stvorila upravo Podravka. VeÊina struËnjaka u branπi smatra da se ova situacija neÊe brzo bitno promijeniti. Ipak, univerzalni zaËini veÊ su proπli kroz vrijeme ekspanzije. Træiπte ima relativno visok stupanj razvijenosti i zasiÊenosti te se ekspanzija pojedinih marki moæe u toj situaciji desiti samo na πtetu konkurencije. Vidljivo je to upravo u posljednje vrijeme gospodarske krize kad cjenovna osjetljivost gura potroπaËe od skupljih (kvalitetnijih) proizvoda prema jeftinijim (proizvodima s donje police). Bilo kako bilo, u perspektivi slijedeÊih nekoliko godina ukupno træiπte zaËina ima moguÊnosti rasta. Podravka u Poljskoj ima jaku træiπnu poziciju, poznatost marke i distribucijsku mreæu kao preduvjet jaËeg ulaska u one segmente træiπta zaËina (monozaËini i specijalni dodaci jelima) koji imaju najznaËajnije vrijednosne udjele i/ili u buduÊnosti moguÊnost rasta.

Broj 1630

Petak

25. listopada

Obiljeæavanje 4. studenoga - Dana grada Koprivnice

Podravka sudjeluje u sveËanostima u povodu Dana grada Koprivnice Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

SveËanosti u povodu Dana grada Koprivnice poËinju u Ëetvrtak 31. listopada i traju do utorka 12. studenoga. U gotovo dva tjedna odræat Êe se puËka feπta na Zrinskom trgu, poloæit Êe se vijenci zasluænim graanima, otvoriti nekoliko dovrπenih

gradskih investicija, odræati viπe koncerata i izloæaba, a neÊe izostati niti tradicionalni vatromet. U sveËanoj prigodi, takoer, nekoliko Êe sadaπnjih i bivπih ”Podravkaπa” dobiti Medalje grada. SveËanosti u povodu dana grada poËet Êe polaganjem vijenca Hrvatskog ËasniËkog zbora KoprivniËko-kriæevaËke æupanije na Kriæ æivota na Trokutu

u Ëetvrtak 31. listopada, a u subotu je otvorenje izloæbe fotografija Kristijana ©veleca i Matije Moπkona u Domu mladih. Podravka Êe sudjelovati na srediπnjoj proslavi u nedjelju 3. studenoga, kada Êe graani od 9 sati moÊi besplatno popiti njezin Ëaj, uæivati u grickalicama te kolaËima te promatrati nastupe djece i mladeæi na Zrinskome

trgu. Sponzori su strateπke poslovne jedinice VoÊe te Lino, Dolcela i Kviki. U restoranu ”Klas” u isto doba poËinje πahovski turnir ”Koprivnica 2002”. Za 19.30 sati predvien je vatromet, a pola sata kasnije u Sportskoj dvorani ”Prljavo kazaliπte” odræat Êe koncert ”Koprivnici za roendan”. Na sam Dan grada, u ponedjeljak 4. studenoga, gradska Êe vlast poloæiti vijenac pod srediπnji kriæ na gradskom groblju. Potom Êe se u ”Domoljubu” prirediti sveËana sjednica Gradskoga vijeÊa. Na njoj Êe se podijeliti nagrade zasluænim KoprivniËancima. Ona za æivotno djelo pripast Êe profesorici zagrebaËkog Filozofskog fakulteta Miri Kolar-DimitrijeviÊ. Jedna od devet Medalja grada pripast Êe Podravkinom mladom menadæeru i direktoru Razvoja poslovanja Goranu Markulinu, a jednu Êe dobiti nekadaπnji urednik lista ”Podravka” Jovo RojËeviÊ. Ostali dobitnici Medalja bit Êe Podravkina rukometaπica Snjeæana Petika, kuglaËica i duænosnica u kuglanju te negdaπnja direktorica Tvornice Linolade Ilinka Milas, viπa medicinska sestra Nada BlaæekoviÊ, ortoped dr. Andrej Mraz, odgojiteljica Edita ©estak, direktor Panonske pivovare Ivan GaloviÊ i obrtnik Vlado Funtek. Plakete grada priKoprivnica u pretprazniËnom ugoaju past Êe koprivniËkom dopisniπ-

tvu ”VeËernjeg lista”, ObrtniËkoj πkoli te tvrtki ”Skin 29”. NaveËer Êe KUD Koprivnica u ”Domoljubu” odraæati koncert svome gradu. Utorak 5. studenoga rezerviran je za sveËana otvorenja realiziranih gradskih investicija. Otvorit Êe se rekonstruirane i modernizirane ulice Ljudevita Gaja i Pod Lipama, zatim StruËno-znanstveni odjel Knjiænice i Ëitaonice ”Frana GaloviÊa” te, u 19 sati, obnovljeno kino ”Velebit. Za tu je prigodu predviena projekcija filma, koji Êe biti, kako doznajemo, hrvatska premijera. Izloæba radova Ëlanova likovnog kluba ”Palete” u Domu mladih te koncert PuhaËkog orkestra Grada Koprivnice u ”Domoljubu” ispunjuju program u srijedu 6. studenoga, dok je iduÊi dan posveÊen Podravkinim likovnjacima. Nakon otvaranja izloæbe Ëlanova likovne sekcije KUD-a Podravka u izloæbenom salonu u 17 sati promovirat Êe se monografija ”Podravka 72” u ”Domoljubu”, a potom Êe koncert odræati pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka”. U nedjelju 10. studenoga odræat Êe se Utrka grada Koprivnice na Zrinskom trgu, a sveËanosti zakljuËuje otvorenje novih poslovnih prostora ”Jadranskog osiguranja” u KriæevaËkoj ulici u utorak 12. studenoga.

naπa posla

CEFTA kao poæeljni trening za Europsku uniju Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” U studenome ove godine, nakon dugotrajnih priprema i usuglaπavanja, oËekuju se zavrπni potpisi za prijem Hrvatske u CEFTA-u, srednjoeuropsko udruæenje slobodne trgovine, a punopravno Êe joj Ëlanstvo zapoËeti u proljeÊe 2003. godine. Kako najveÊi dio danaπnjih Ëlanica CEFTA-e veÊ u sijeËnju 2004. ulazi u Europsku uniju, u hrvatskim se kuloarima sve ËeπÊe postavlja pitanje opravdanosti te inicijative, vezane uz nebrojene bilateralne i multilateralne pregovore. Stvarno, πto Êe nam sada CEFTA? Promatra li se taj problem samo iz kuta “prelijevanja” njenih Ëlanica u Europsku uniju, gdje onaj prvotni ugovor gubi prvobitni smisao, onda je za Hrvatsku to doista okaπnjelo i marginalno udruæenje. Bit je priËe, meutim, u tome da je “polaganje prijemnog” za ulazak u CEFTA-u zapravo i najbolja priprema hrvatskog gospodarstva za kasnije prikljuËenje Bruxellesu, buduÊi da tu vladaju vrlo sliËna pravila ponaπanja. Ne treba zaboraviti da Êe naπe gospodarstvo u tih prvih devet-deset mjeseci nakon prijema biti i u moguÊ-

nosti da se ËvrπÊe poveæe s poslovnim partnerima u Maarskoj, »eπkoj, SlovaËkoj, Poljskoj i ostalim zemljama, πto opet moæe olakπati proboj na integrirano træiπte Unije. Izvan te zajednice, uz Hrvatsku, do daljnjega ostaju Rumunjska i Bugarska, pa se i tu joπ godinama mogu koristiti prednosti bescarinskog reæima. MoguÊe je da se njima uskoro pridruæe neke ex-jugoslavenske dræave, πto bi opet pogodovalo hrvatskim interesima. Na koncu konca, Hrvatska je veÊ jednom, i to prije punog desetljeÊa, olako propustila priliku da se ukljuËi u CEFTA-u, jer je tadaπnje dræavno vodstvo smatralo kako Êe sluæbenom Zagrebu biti πirom otvorena vrata svih euroatlantskih integracija. Iluzorno je naglaπavati koliko je ta procjena bila pogreπna i naivna, tim viπe πto Hrvatska sve do okonËanja mirne reintegracije istoËne Slavonije u sijeËnju 1997. za meunarodnu diplomaciju nije imala mirnodopski tretman, a i πto su kasnile brojne politiËke i gospodarske reforme. Sada je tih petπest potpuno izgubljenih godina, tijekom kojih su nas prestigle i nekada

nerazvijenije zemlje “realnog socijalizma”, gotovo nemoguÊe nadoknaditi. Samo najveÊi se optimisti, naæalost nerealni, nadaju da bi Europska unija mogla pruæiti Hrvatskoj ruku veÊ 2006., dok je daleko primjerenije spominjati 2010., u pesimistiËkoj varijanti moæda i predaleku 2014. godinu. Okrenimo se, stoga, CEFTA-i, tom sada jedinom “vrapcu u ruci”. Temelj njena djelovanja je naËelo da sve zemlje Ëlanice imaju ista prava i obveze u izvozu i uvozu. Kako je krajnji cilj da carinskih barijera unutar te organizacije u potpunosti nestane, svakoj novoj Ëlanici se daje pet godina da se pripremi za taj nagli porast konkurencije, dok za samo neke industrijske grane odmah nestaje carinske zaπtite. Naime, u spomenutom razdoblju carine se za veÊinu robe postupno smanjuju iz godine u godinu, πto daje priliku svim tvrtkama da se restrukturiraju za takvu nesmiljenu træiπnu utakmicu. Ukoliko u tome ne bi imale rezultata, jeftinija i konkurentnija Êe ih roba iz inozemstva naprosto “pomesti” s træiπta. Ukratko reËeno, CEFTA daje priliku onima najsposobniji-

ma da na prostoru na kojem æivi stotinjak milijuna ljudi doista profitiraju. Ako je nekim hrvatskim tvrtkama to odviπe surovo, kako bi tek reagirale na joπ stroæa pravila Europske unije?! Najzanimljivije je pogledati gdje je u svemu tome Podravka. Prema rijeËima Davora Cimaπa, Ëlana Uprave, koprivniËka se tvrtka od samoga poËetka zalagala da Hrvatska πto prije ue u CEFTA-u. Oslobaanje od carinskih barijera, tvrdi Cimaπ, u interesu je svih kvalitetnih i ambicioznih tvrtki, jer se samo na taj naËin moæe meusobno mjeriti njihova uspjeπnost. BuduÊi da je strateπki interes Podravke da ovlada prehrambenim træiπtem najveÊeg dijela srednje i jugoistoËne Europe, CEFTA je ta koja naprosto nudi træiπte barem dvadesetak puta veÊe od onog hrvatskog. Teπko je vjerovati da Podravka to ne bi znala iskoristiti, a u prilog tome govori i Ëinjenica da je proteklih godina veÊ otvorila ili kupila proizvodne pogone u Maarskoj, Poljskoj, »eπkoj i Sloveniji. Oni joj olakπavaju prodaju πire palete vlastitih proizvoda. Tome treba pribrojiti i distribuciju drugih proizvoaËa, poput

ovih dana potpisanog ugovora s poznatom ameriËkom kompanijom Heinz u Maarskoj. Jasno, petogodiπnje popuπtanje carinskih stega, upozorava Cimaπ, ni za Podravku ne donosi samo pozitivne uËinke. Pogodnosti koje Êe KoprivniËanci dobivati u inozemstvu, imat Êe i strane prehrambene tvrtke u Hrvatskoj. Ako je, pak, dobro poznato da domaÊe træiπte u ukupnom poslovanju donosi oko polovicu realizacije, u nekim segmentima i daleko viπe od toga, razumljivo je da se i Podravkaπi moraju pripremiti za πto uspjeπnije suoËavanje s brojnom konkurencijom. NeÊe domaÊi kupac, primjera radi, kupovati Podravkinu robu samo zato πto je hrvatska, ukoliko ima na polici robu poznate svjetske marke koja je za treÊinu ili Ëetvrtinu jeftinija. Baπ je iz tog razloga iznimno vaæno da na vrijeme bude okonËana gradnja nove Podravkine tvornice juha, koja Êe moÊi ponuditi niæe proizvodne cijene. I svi ostali Podravkini profitni centri morat Êe razmiπljati na isti naËin.

Broj 1630 Petak 25. listopada 2002.

Novo u Podravkinim smrznutim proizvodima

TORTA MOZART, 1100 g Zamrznuti punjeni tamni biskvit s okusom kakaoa i nadjevom okusa kokosa te preliven Ëokoladom. Ova profinjena crno-bijela torta, svojim izgledom i osebujnim okusom podsjetit Êe vas na savrπenu glazbu skladateljskog Ëarobnjaka po kojoj je i dobila ime. Kao kraljicu sveËanosti, ovu tortu moæete posluæiti u najsveËanijim prigodama ili kada sa svojom obitelji æelite podijeliti najsretnije trenutke vaπeg æivota. Lagana bijela krema u kombinaciji sa finim kakao biskvitom zadovoljiti Êe i najzahtjevnije.

Ital-Iceove torte u novom ruhu Ovih dana u πkrinjama trgovina diljem Hrvatske pojavilo se pet proizvoda Ital-Icea u novoj ambalaæi pod znakom Podravke. Prvi su to proizvodi iz Podravkina smrznutog lanca koje ne proizvodi mesna industrija Danica i prvi vidljivi posljedak napora Podravke da ue u tu brzorastuÊu kategoriju proizvoda. RijeË je o zamrznutim gotovim slasticama, koje prije upotrebe samo valja odmrznuti na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku. Uvoenje ovih proizvoda na træiπte prati propagandni tekst: ”Podravka vas vodi u Ëaroban svijet okusa. Darujemo vam vrijeme za uæivanje u paæljivo odabranim i maπtovito pripremljenim slasticama. Povedite svoju obitelj, prijatelje ili se sami otisnite na slasno putovanje...” TORTA ST. HONORE, 1100 g Zamrznuti punjeni biskvit s nadjevom okusa ljeπnjaka i punËa s jajima, ukraπen s princes uπtipcima. St. Honore je poznata francuska torta koja je zbog svoje maπtovitosti i rafiniranog okusa dobila Ëast da nosi ime sveca zaπtitnika francuskih pekara i slastiËara. Ovom tortom Francuzi su na najbolji naËin pokazali svoj besprijekoran ukus i smisao za lijepo. Minijaturne kuglice od kuhanog tijesta, poznatije kao ”princes uπtipci”, uronjene u Ëokoladni preljev daju prepoznatljivost i poseban πtih ovoj torti.

TORTA ZUPPA INGLESE, 1000 g Zamrznuti punjeni biskvit s nadjevom okusa ljeπnjaka i punËa s jajima. PutujuÊi po velikim europskim gradovima, talijanski slastiËari su po uzoru na tada vrlo popularni engleski puding kreirali ovu finu, laganu slasticu. Nastala u devetnaestom stoljeÊu, bila je Ëest gost na stolovima prilikom odræavanja vaænih banketa, te u palaËama bogatih engleskih obitelji koje su u to vrijeme æivjele u Rimu. Ime (Engleska juha”) proizlazi i iz sliËnosti koju ovaj rashladeni desert ima sa omiljenom britanskom slasticom - engleskim triflom. Kombinacija ukusnog biskvita, bogate kreme od ljeπnjaka, ukraπenoga granulama ljeπnjaka i kakao preljevom oduπevit Êe vas na prvi zalogaj.

ROLADA OD VANILIJE, 1100 g Zamrznuti punjeni tamni biskvit s nadjevom okusa vanilije, ukraπen granulama ljeπnjaka i preljevom Ëokolade. Rolade su omiljene vrste kolaËa od najjednostavnijih, biskvita s marmeladom, do onih punjenih najrafiniranijim kremama. Svojim izgledom i mirisom, rolada kao kraljica meu biskvitnim kolaËima vraÊa nas u najsretnije trenutke djetinjstva. Rolada od vanilije koju vam nudimo, odliËan je spoj finog kakao biskvita i vanilin kreme.

TIRAMISU TORTA, 1000 g Zamrznuti punjeni biskvit s okusom kave i nadjevom okusa tiramisu, ukraπen kakaom u prahu. Tiramisu koji u literarnom prijevodu znaËi ”podigni me, raspoloæi me”, nastao je u najplodnijoj tradiciji talijanskog slastiËarstva. Ova slastica, za koju tvrde da podiæe raspoloæenje uæiva kultni status meu stasticama diljem Italije, a svojim iznimnim okusom osvojila je cijeli svijet napose mlade. Ovo je lagana slastica profinjenog okusa, kako joj i samo ime govori.

Susret: Zlata VuceliÊ, umirovljenica

Zajedniπtvom i znanjem Podravku smo vukli naprijed Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Meu one Podravkaπe koji su ostavili dio svojeg srca u Podravki zasigurno spada i Zlata VuceliÊ, a njen Êe se radni obol dugo pamtiti. U mirovini je veÊ pet godina. Njezino posljednje radno mjesto bilo je savjetnik generalnog direktora. U Podravku i dalje dolazi dosta Ëesto. Kaæe da se takva firma ne moæe ostaviti tek tako, a osim toga joπ nedavno redovno je pisala struËne tekstove u naπim novinama. - Kad me zovu i mole da pomognem - rado se odazovem - kaæe. U Podravku je doπla poËetkom 1961. Tada je to bila tvrtka od svega nekoliko stotina radnika, u kojoj su se tek poËele proizvoditi juhe. - Ono nekad i ovo sada ne moæe se usporediti. Dovoljno je reÊi kako u ono vrijeme nismo imali ni poπtene WC-e. U proizvodnji sve se radilo ruËno, tako da smo i te kako morali paziti na higijenu, jer smo bili prehrambena tvrtka. Nije nam se smio dogoditi nikakav kiks. Prvo sam se poËela baviti mikrobioloπkom kontrolom i uvoenjem novih kontrolnih analitiËkih postupaka. Ja sam prvi ”prehrambenac” koji je zaposlen u Podravki! Bila sam stipendist naπe tvrtke i upisala sam kemiju, meutim kad se otvorio prehrambeni fakultet, kad sam vidjela njihove programe, preselila sam se tamo. Svoj cijeli radni vijek provela sam u Podravki. Majka mi je takoer bila radnica ove tvrtke, baπ kao i suprug, dok mi kÊer kao farmaceut danas radi u Belupu. Kad smo je pitali s kojim se problemima susretala na poËetku svog radnog vijeka, rekla je da ih je bilo

mnogo, prije svega zbog nedostatka tehnoloπke opreme i strojeva, pa je i poËetak proizvodnje juha bio, za danaπnje vrijeme, priliËno ”primitivan”. Meutim, bilo je mnogo viπe entuzijazma i vjere u bolje sutra. - Kad smo od juha zaradili prve veÊe novce, kad je organiziran zbor radnika na kojem se pitalo: hoÊete li da tu zaradu prebacimo u plaÊe ili pak u kupnju novih strojeva, svi su bili za ovo drugo. Tvrtka je vrlo brzo napredovala. Najviπe zasluga za to moæemo pripisati tadaπnjem rukovodstvu, ali i mladim struËnjacima kojima je bilo omoguÊeno da posjete razne napredne inozemne tvrtke ili pak sajmove. Sve πto smo vidjeli vani, sve smo to s uspjehom ”ugraivali” u poslove s kojima smo se bavili. PlaÊe su, pogotovo u odnosu na druge, bile male. Stoga nije sluËajno πto Podravkini umirovljenici danas imaju male mirovine. Odricali su se cijeloga æivota da im barem u starosti bude bolje, da u firmi koju su ”krvavo” stvarali nau zaposlenje i njihovi najbliæi, ali… oËito je doπlo neko novo vrijeme, kad se to, ali i πtoπta drugo, naprosto zaboravlja. Zlata VuceliÊ sjeÊa se kako su se na njihovim sastancima Ëesto ”lomila koplja”, kako su se æestoko svaali, ali uvijek u æelji da neπto naprave bolje. Traæilo se najbolje rjeπenje... - Ono i danaπnje vrijeme ne moæe se usporediti. Nekada su ljudi, kao πto sam veÊ naglasila, s velikom voljom radili za ”svoju” tvrtku i tada se uistinu dolazilo na posao ”sa srcem” pa su i meuljudski odnosi bili puno bolji. Danas je pak najvaæniji - profit. Od radnika se traæi da πto viπe rade, a plaÊe i sve ostalo nekako je u drugome planu. Znali smo, ako ne uzdignemo Podravku, naπa djeca neÊe imati

Zlata VuceliÊ gdje raditi. Djeca naπih radnika tada su imala prioritet kod zapoπljavanja. To je uz kvalitetan rad bilo najvaænije. Nismo to mi izmislili. To smo takoer vidjeli u nekim stranim tvrtkama. One su, naime, imale najviπe povjerenje u ljude koji su najviπe bili vezani uz firmu u kojoj su radili. Od onih koji su neprestano vukli prema naprijed bili su inæ. Gaæi, prof. Bartl, inæ. Trojak… Trojak je osobito imao ”æicu” za nove programe. No, ne mogu ipak izdvojiti nekoga posebno. Rukovodstvo je bilo dobro i znalo je zaposliti ljude. VeÊ 1963. zaposlili smo relativno veliki broj inæenjera, jer smo shvatili da bez πkolovanih ljudi nema napretka. Naπa tvrtka nije bila najbolja samo u prehrambenoj industriji u bivπoj Jugoslaviji, veÊ je kontinuirano pratila sva svjetska dogaanja na tom podruËju. Kad danas gledam Podravku, mogu reÊi kako imamo suvremene pogone, ali da je svijet ipak otiπao neπto dalje… Vjerojatno je na sve to imao utjecaj taj nesretni rat, ali, po meni, ipak su ljudi ti koji ”koËe” ili vuku

prema naprijed. Nas se, bez obzira na tadaπnji sistem u kojem smo æivjeli i radili, nije moglo ”vitlati”. Mi smo uvijek gledali iskljuËivo prema naprijed i radili ono πto smo mislili da je najbolje za nas. To je i jedna od ”tajni” kako je izrasla ova kompanija. Gospoa Zlata nam je dalje rekla da je danas mnogo teæe poslovati nego je to bilo prije. Naime, nekada je dræava koliko - toliko ograniËavala uvoz, dok sada toga nema. Uvozi se sve i svaπta. Konkurencija je velika. - Ne moæe se sve pripisati nesposobnosti ljudi. Ali, da ti mladi, prije svega struËnjaci, mogu i trebaju viπe, to je neosporno. SjeÊajuÊi se svoga rada u Podravki kazala je kako je bila angaæirana i na dosta tzv. pionirskih poslova. Tako je meu ostalim prva uvela mikrobioloπku kontrolu. Nekada je to za mnoge bio ”teret”, a danas bez toga nema proizvodnje. - Cijeli svoj radni vijek provela sam u razvoju. Moæda sam najviπe πest mjeseci bila u pogonu. Ili sam bila u kontroli, ili sam bila tehnolog, direktor razvoja, voa tima, a kad sam obavljala i duænost potpredsjednika firme, takoer sam imala podruËje razvoja. Od konkretnih tehnoloπih zadataka najviπe sam se ipak bavila voÊem i povrÊem, djeËjom hranom i slatkim programom Sane. Kad joj je ipak bilo najteæe u Podravki? - Pa, najteæe mi je bilo kad sam postala savjetnik generalnog direktora. Na to radno mjesto nisam postavljena po svojoj volji… Znate πto, bolje ipak da ne razgovaramo o tome. VeÊ smo naglasili kako se magistrica VuceliÊ uspjeπno bavi i pisanjem. Tako je u suradnji s prof. Ivom MlinariÊem i inæ. Terezom Genter objavila i knjigu ”Hranom protiv raka”. - PoËela sam pisati iz æelje da ljudima objasnim kako hrana ipak preventivno utjeËe na zdravlje. Osim toga, koliko znam, postoje odreene vrste raka koje su iskljuËivo vezane uz

nepravilnu prehranu. Nastojala sam, prije svega, o struËnim stvarima pisati tako da svatko razumije. To oduzima mnogo vremena. Sada ne piπem, iskljuËivo iz razloga πto se takav posao ne vrednuje dovoljno. Ono πto joj je posebno æao je to πto se bivπi radnici Podravke viπe ne susreÊu tako Ëesto. Nekada su bili gotovo svaki dan zajedno, a danas… - Danas se manje-viπe susreÊemo na sprovodima! Dobro je πto je ostala tradicija da se umirovljenici nau barem jednom godiπnje. Takvo πto mislim da ne gaji ni jedna naπa tvrtka. A kakvo miπljenje ima danas o naπoj tvrtki jedna od ”prvih dama” Podravke? - Mislim da je to i dalje jedna od najboljih prehrambenih firmi. Ali… uvjerena sam da se moglo i trebalo viπe, prije svega, u novim programima. OsjeÊa se jedna stagnacija, koja je sigurno i rezultat protekloga rata, ali i prenagle smjene kadrova. Naime, onaj tko ne poznaje svoju povijest, osuen je da ponavlja greπke. Bojim se da u nekim segmentima to danas Ëini i Podravka. O sadaπnjem predsjedniku Uprave imam pozitivno miπljenje. Kad je doπao na tu funkciju primio me u nekoliko navrata, volio je sa mnom razgovarati, a o Podravki sam mu, hvala Bogu, imala πto reÊi. Podravka je graena na Ëvrstim temeljima i ima svoju buduÊnost. Ona je mnogo znaËila i znaËit Êe joπ dugo i na svjetskom træiπtu. Na kraju, zanimalo nas je kako provodi umirovljeniËke dane, je li se priviknula da ujutro ne mora dolaziti na posao? - Dobro mi je. U poËetku mi je bilo teπko i neobiËno, ali Ëovjek se brzo na sve navikne. Dosta Ëitam… Radim one stvari za koje nisam imala vremena kad sam bila stalno zaposlena. »itala sam da kolega PavloviÊ u mirovini slika. To je lijepo. Meutim, ja sam kao gimnazijalka imala izloæbe slika, no od toga sam brzo odustala. Ali… kako god bio dugi dan, penzioneri nikada nemaju vremena!

Broj 1630

Nagradna igra ”Otkrijte svijet Linolade”

Godina 1973.: poËinje izlaziti ‘Zelena Podravka’ Prije dvedeset i devet godina list ”Podravka” doæivio je bitne promjene u odnosu na nekoliko prijaπnjih godiπta. Dobio je drugog profesionalnog novinara, prof. Dragutina Feletara, koji je odmah pokrenuo mjeseËno izdanje ”Zelenu Podravku” namijenjenu poljoprivrednicima. Usto, od 30. oæujka dobio je novu naslovnicu te grafiËko ureenje. ©to je uredniπtvo ”Podravke” (odnosno glavnog i odgovornog urednika Ivu »iËina Maπanskera) nagnalo da ue u redizajn, danas je teπko pouzdano utvrditi, ali mala anketa u broju koji je prethodio prekretnici daje barem dio odgovora. Anketno pitanje ”»itate li, zapravo, naπ list?” vjerojatno je motivirano nekim konkretnim informacijama o ”padu naklade”, nezadovoljstvu radnika ili Ëime drugime. Rezultati su priliËno porazni; od πestero radnika petero ih list Ëita ”tu i tamo”, ponajviπe stoga, kako kaæu, jer je dosta Ëlanaka pisano nerazumljivim rijeËima. Jedna, pak, radnica kaæe kako je zanima samo hoÊe li dobiti veÊu plaÊu. Dovoljni signali da se neπto mora promijeniti. PoËelo se odmah u iduÊem, 249. broju od 30. oæujka privlaËnijim ruhom s mnoπtvom fotografija. Promijenjeno je i zaglavlje ”lista radne zajednice Podravke”, a na naslovnicu su, uz vodeÊu fotografiju, ”sjele” samo najave Ëlanaka. U narednom broju uredniπtvo je veÊ poæeljelo provjeriti recepciju nove ”Podravke” te je opet provelo mini-anketu ”Radnici o svom listu” s uvodom: ”Od posljednjeg broja promijenili smo i izgled, promijenili smo i naËin prilaæenja temama, a ovakve promjene nastojimo vrπiti ËeπÊe, sve s ciljem da budemo pristupaËniji, jasniji i informativniji, a za nas radosno saznanje, da budemo Ëitaniji.” Dobilo se πto se htjelo: odgovori anketiranih kako je list dobar i kako ih je posljednji broj ugodno iznenadio, ali i vjeËito proteæuÊe æelje za viπe pisanja o ”radnicima i njihovim problemima”. Dolazak prof. Dragutina Feletara u

”Podravkinu” redakciju za posljedak je imao pokretanje nekoliko feljtona i struËnih analiza na stranicama lista. Usto, u jeku razgovora o tzv. zelenom planu - pokretanju kooperativne stoËarske proizvodnje podravskih poljoprivrednika za Podravku u sklopu okupljanja cjelokupne poljoprivredne proizvodnje u okviru koprivniËke kompanije - pokreÊe ”Zelenu Podravku”, Ëiji prvi broj izlazi 26. travnja 1973. godine. Taj je list bio struËno-informativna podrπka poljoprivrednicima s namjerom da se ”zeleni plan” uspjeπno realizira. U brojke stavljeno, predvieno je da do 1980. godine Podravkini preraivaËki kapaciteti porastu na 42.000 goveda godiπnje. Kad je veÊ dobio mjeseËni podlistak ”Zelenu Podravku”, list ”Podravka” preimenovao je drugi svoj povremenik: ”Informacije” su 16. svibnja postale ”Malom Podravkom”. Mimo toga, u 1973. godiπtu lista ”Podravke” aktualna je tema buduÊeg razvoja koprivniËke kompanije, tj. pitanje: Gdje se πiriti i graditi nove proizvodne pogone. Odgovor daje tekst D. Feletara ”Industriji je mjesto na Danici”, a u njemu se razlaæu argumenti da koprivniËka industrijska zona raste sjeverno od grada, no do izgradnje Podravkina mesna kompleksa proteÊi Êe joπ nekoliko godina. Kao i uvijek u starim brojevima ”Podravke”, u 1973. godini pronaπli smo temu koja je i danas aktualna: uvoenje kartiËne kontrole ulaska u Podravku. O tome projektu, dakle, ne razmiπlja se tek od konca proπlog stoljeÊa, veÊ otprije trideset godina: ”Za vrijeme doruËka na glavnoj porti stvara se guæva zbog kontrole ljudi koji dolaze izvana - a ta kontrola je spora i neefikasna. Nije rijedak sluËaj da se uhvate ‘obiËni KoprivniËanci’ koji dolaze na doruËak u Podravku s blokovima koje su dobili preko πverca ili na neki drugi naËin (...) Zbog toga, odnosno zbog efikasnije kontrole na portama, svaki radnik Podravke morat Êe ubuduÊe imati karticu, koju bi trebao obavezno pokazati portiru kod ulaska u tvornicu.”

zeleni.) sadræi kofein. Kofein u Ëaju je otkriven 1827. godine. Kako je otkriven u Ëaju, tada se nazivao tein, no kako ne postoji razlika izmeu teina i kofeina, usvojen je izraz kofein. Kofein u Ëaju, za razliku od kave, ne utjeËe negativno na srce i krvotok, veÊ pojaËava protok krvi i izmjenu tvari u mozgu. Stoga Ëaj povoljno djeluje na duhovni rad i na glasu je kao piÊe uËenih ljudi i intelektualaca. U Ëaju ima 30% manje kofeina nego u kavi. Kofein u kavi rastvara se veÊ u æelucu, dok iz Ëaja najveÊim dijelom razgrauje tek crijevni sok. Tanini isto tako djeluju na sporije primanje kofeina, pa kofein iz kave u krvotok stiæe naglo, dok taj proces kod Ëaja teËe mirnije. Taj utjecaj kave dostiæe vrhunac za 5-10 minuta, a nestaje za 30 minuta, dok kod Ëaja dostiæe vrhunac nakon 40 minuta i nestaje nakon 70 minuta. PRIPREMA ËAJA Vaæno je napomenuti da se Ëaj mora pripremati u samo za njega odreenoj posudi. Posudu za Ëaj se ne smije prati deterdæentom, veÊ je dovoljno dobro isprati vrelom vodom. Voda za Ëaj mora biti uvijek svjeæe pripremljena i nije dobro koristiti ustajalu vodu. Kod pravih Ëajeva vrijeme odstajavanja u vodi je veoma vaæan faktor. Osim arome i efekta, najvaæniji su kofein (tein) i tanini i njihova zastupljenosti u napitku.

Zato Ëaj koji dræimo u vodi oko 3-5 minuta djeluje uzbuujuÊe, jer ima viπe kofeina nego tanina, a ako dræimo 5 minuta i viπe, zbog veÊe zastupljenosti tanina, Ëajni napitak djeluje blago umirujuÊe. Kad Ëaj pustimo da odstoji, posudu s Ëajem najbolje je dræati zatvorenu, jer se time saËuvaju aroma i hlapive djelotvorne tvari iz Ëaja. DJELOVANJE ËAJA Nije sporno da Ëaj djeluje preventivno na infekcije virusom i bakterijama, odnosno protiv prehlada. Za razliku od crnog Ëaja, zeleni Ëaj u veÊoj mjeri sadræi vitamine (C i A), koji se kod crnog Ëaja zbog fermentacije i veÊe koliËine tanina u velikoj mjeri gube. Crni Ëaj moæe izlijeËiti crijevna oboljenja. Zeleni Ëaj ima posebno πiroku paletu dokazanog djelovanja, pa je danas upotrebljavan ne samo kao Ëajni napitak, veÊ kao kozmetiËko sredstvo ili pak kao farmaceutski pripravak. On potiËe probavu (protiv prekomjernog stvaranja kiseline), djeluje preventivno protiv arterioskleroze tako da podupire pretvaranje πtetnog kolesterola, zaustavlja mutaciju stanica, pa djeluje preventivno protiv raka (katehin), spreËava visoki krvni tlak, potiËe mokrenje te pridonosi i smanjivanju tjelesne teæine i dr. Ukratko - πalica Ëaja pobuuje mozak i smiruje æeludac. (Nastavlja se)

Pripremio: Hrvoje ©labek

Jubilarci

Radnici sa 20 godina rada u ”Podravki” Strateπki marketing: Karmen GaloviÊ Razvoj tehnologije i kontrola: Darinka LonËar, Janja LjubojeviÊ, Vesna Martinjak, Mladen Mihalec i Jadranka PlovaniÊ. Riznica: Ljubica »ukec, Marjan Glavica, ©tefica Lukanec, Zdravko Poljak i Ivica TomiÊ. Upravljanje imovinom: Veronika Brezak Kontroling: Draga CeliπËak, Ljiljana Meπnjak, Zlatko Samoborec, ©tefa Tkalec i Jasna Vurovec. Informatika: Ivan GaπpariÊ, Stjepan Koren i Nenad ©kvorc. Træiπte RH: Anka »esi, Ljerka Maurus, Boæidar Peica, Vesnica SamardæiÊ, Mirjana StoiljkoviÊ, Zdravko ©imuniÊ i –urica ZeËeviÊ. Træiπte jugoistiËne Europe: Vlasta Pomykalo Træiπte srednje Europe: Ljiljana PovijaË-GerπiÊ Razvoj Podravka jela i Vegete: Ivan Prosenjak Proizvodnja Podravka jela: Æeljko Balaπko, Zvonko FijaËko, Slavko Gregurek, Darko HreniÊ, Ruæica KovaË, Dragica Piskrec, Zdravko Posavec, Ivka Smolak, Nevena Vedriπ, Zdravko Zorko i Damir Æganjar. Proizvodnja Vegete: Æeljko Kesteli, Vlatka LonËar, Vlasta Matotan, Slavko Meπnjak, Vesna Ocvirek, –urica RuæiÊ i Dragan ©mic. Razvoj Lino, Dolcela, Kviki: Viπnja LukiÊ

Proizvodnja djeËje hrane: Boris Ferenc, Verica HudinËec, Ivan Kumek, Vesna PerkoviÊ, Darko Strnad i Æeljko ©ipek. Proizvodnja Linolade: Ivan Balija i Ivica Gabaj Proizvodnja koktel peciva: Vjekoslav –uraπin Proizvodnja Kalnik - Varaædin: Zdenko KoπiÊ, Mladen OrπoliÊ, Ivica PtiËek, Stjepan RoæiÊ i Josip RukljiÊ. Proizvodnja voÊa - Koprivnica: Slavica Capek, Josip FlegariÊ, Stjepan Hu, Damir MaariÊ, Zlatko RibiÊ, Zvonimir SertiÊ i Vjekoslav Votuc. Proizvodnja povrÊa - Umag: Lidija KocijaniÊ Prodaja i distribucija piÊa: Dragan PaviËiÊ i Zlatko Posavec. Proizvodnja Studenac Lipik: Josip Delorenci, Jasenko Kuhar, Ivica MamiÊ, Vida Straga i Stanislav Turij. Komercijala Mlin i pekara: Marija DiniÊ, Martin Mihoci i Draga VargoviÊ. Pekara: Josip Blaæek, Ivan »iæmeπija, Ivan Henezi, Æeljko MatijaπiÊ, Franjo PintariÊ i Ivan PoldrugaË. Ured direktora Upravljanje materijalima: Branko Vuljak Logistika i transport: Milena BarberiÊ, Marinka BojaniÊ, Josip BraËko, Franjo »ordaπ, Barbara Forjan, Ljiljana Peti, Miroslav Sosa, –uro Suhan i Nedeljka Tukanj. Energetika: Marinko BagariÊ, SreËko Cmrk i Zlatko FriπËiÊ. Odræavanje:

Zvonimir Gregurec, Ivica Lazar, Franjo PoljiËak i Darko VratiÊ. Zaπtita i nadzor: Damir Balaπko, Ivica Bebek, Danijel GolubiÊ, Marijan JuπiÊ, Stanko Kerovec, Zdravko Kos, Radovan Strmecki, Matija ©imuniÊ, Ivan ©poljar i Dragutin ÆiniÊ. OpÊi poslovi: Ana Horvat i Ljiljana LevakoviÊ. Ugostiteljstvo: Marija GaπpariÊ i Dragutin ©tefiÊ. BELUPO d.o.o.: Marijan AntoliÊ, Stanislav BiondiÊ, Æeljko Blaæek, Ruæa »iËek, Nada »iæmak, ©tefanija DenæiÊ, Miroslav FilipiÊ, Vesna Hojsak-Mojzeπ, Boæidar JagiÊ, Æeljko KlaiÊ, Krunoslav Kosi, Marijan Krsnik, Vlado MariÊ, Slavko MiletiÊ, Tatjana Patik-Mikπaj, Marijan Posavec, Franjo StanËin, Nikola VeËenaj, Darko ViteliÊ, Ivan Vukota, –ura ZaplatiÊ i Bernardina ÆiniÊ. DANICA d.o.o.: Zlatko Bajzek, Mladen FriπËiÊ, Jasminka GaπpariÊ, Stjepan Golub, Snjeæana Harabajza, Stjepan Harabajza, Æeljko Hren, Slavko Kadija, Marijan Kefelja, Barica KolariÊ, Vlasta KolariÊ-PernariÊ, Ivan Komes, Tomislav KovaËek, Zdravko KovaËiÊ, Zlatko Kozina, Milica LovriËek, Sanja Lugarov, Vladimir MihokoviÊ, Damir Ogulinac, Martin Orπoπ, Dragutin PraπniËki, Gabrijel Prstec, Tomica Raæek, Stjepan Seretin, Franjo ©varc i Æeljko ViπniÊ. KOPRIVNI»KA TISKARNICA d.o.o.: Rajka Filip, Vladimir Lauπ, Zlatko Posavec, Barbara Solina i Petar TomiÊ. HOTEL PODRAVINA d.o.o.: Mirjana DomitroviÊ, Marica Koroπec, Ivan ©oπtariÊ i Darinka Vrlec.

Mala πkola o Ëaju

Ëaj se koristio kao lijek, a tek nakon nekoliko stoljeÊa uπao je u modu kao sredstvo za uæivanje. BudistiËki monasi cijenili su Ëaj kao izvor energije nakon iscrpljujuÊih meditacija, te je Ëaj postao i sastavni dio njihove filozofije. PriËa se da su 800. godini p.n.e. budistiËki sveÊenici prokrijumËarili prve sjemenke Ëaja iz Kine u Japan, gdje Ëaj ubrzo postaje uzviπenje. Prve ceremonije pijenja Ëaja koje su u Japanu do danas u raznim oblicima zadræane, razvijale su se u zen - budistiËkim samostanima kao vjeæba na putu prosvjetljenja. Napuπtanjem zen koncepcije u 15 stoljeÊu, pijenje Ëaja u Japanu postala je kreativna japanska umjetnost i ceremonija do detalja utvrena sa stilskim pojmom koji se naziva joπ i “teeizam”. I danas je Ëaj u Japanu kult. Njeguju se bezbrojne varijante uæivanja u Ëaju, πkole Ëaja s majstorima Ëaja i opuπteni Ëajni susreti u Ëajnim vrtovima na kojima se muzicira. U Europu su Ëaj prvi uvezli Nizozemci oko 1600 godine trgovaËkim brodovima iz Kine, i to zeleni Ëaj, koji se tada gotovo jedino i proizvodio. Englezi su uπli u posao s Ëajem oko 1670. godine uvozeÊi ga iz Indije, gdje su ga i upoznali. To je bio veÊinom crni Ëaj. Oduπevljenje Ëajem prenijelo se na engleski kraljevski dvor. Roeno je kraljevsko

vrijeme za Ëaj, a graani su ga slijedili, pa je i danas pijenje Ëaja u Engleskoj dio nezaobilaznog druπtvenog rituala. »aj je postala vaæna trgovaËka roba pojavili su se kompenzacijski poslovi s opijumom πto je Ëak dovelo i do “Opijumskog rata” (1839. - 1842.). U Americi se pojavljuje crni Ëaj oko 1650. godine kada ga je prvi kupio i dalje plasiro ameriËki vlasnik lanaca trgovina Peter Stuyvesant u New Amsterdamu (danas New York), gdje je doπao nizozemskim trgovaËkim brodovima. Najpoznatiji povijesni dogaaj povezan s Ëajem u Americi je “Bostonska Ëajanka” i moæe ga se naÊi u svakoj povijesnoj knjizi u poglavlju o ameriËkim ratovima za nezavisnost, a vezano je uz protest Amerikanaca zbog uvoenja engleskih poreza πto je bila poËetna toËka ameriËke revolucije. Danas je Ameriku ipak preplavila kava, a Ëaj je ostao kao ritualni simbol manjih krugova. No vaæno je napomenuti da upravo iz Amerike poËetkom 20. stoljeÊa kreÊu doraeni oblici Ëajeva kao Ëaj u filter vreÊicama i neπto kasnije instant Ëaj. Prvobitno su Ëajevi u filterima bili u gazi, a tek kasnije se razvila vreÊica, koja omoguÊava potpunu ekstrakciju sirovina. Kvalitete, vrste, okusi Ëaja, su beskonaËne teme, jer postoji 3.000 vrsta! KOFEIN U ËAJU Danas je poznato da pravi Ëaj (crni,

Piπe: dipl. inæ. Majda PaviÊ SPJ VoÊe i povrÊe - Razvoj proizvoda od voÊa, povrÊa i Ëaja Istinski ili pravi Ëaj je proizvod izraen od suπenih listova ili lisnih pupoljaka Ëajnog grma ili drveta Ëajevca (Camelika sinensis). Danas na svim velikim svjetskim plantaæama Ëajevac moæemo vidjeti samo kao grm visok oko 1 m, no on je zapravo stablo koje moæe biti visoko do 20 m. Divlji Ëajevac se moæe naÊi joπ u Indiji ili u kultiviranim vrtovima i parkovima kao ukras. Danas je poznato oko 3.000 vrsta Ëaja i svaki razvija svoje karakteristike, vezano uz aromu, doæivljaj, tradiciju, namjenu, cijenu i dr. POVIJEST ËAJA Kroz povijest Ëaj se tretirao kao “duhovno piÊe” pa ima i Ëudesno povijesnopoetiËnu genezu. Povijest Ëaja je stara oko 5000 godina. Vjeruje se da je prvi gutljaj ovog danas svjetski poznatog piÊa, prema jednoj legendi, otkrio kineski car Shen Nong 2733. godine p.n.e. kada mu je u πalicu s vruÊom vodom pao sluËajno list s divljeg Ëajevca. Joπ dugo nakon tog otkriÊa

25. listopada

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Marketing SPJ ‘Lino, Dolcela, Kviki’ organizira nagradnu igru ”Otkrijte svijet Linolade” za svoje vjerne potroπaËe na podruËju RH u vremenu od 29. 10. do 16. 11. 2002. Cilj ove nagradne igre jest nagraditi dosadaπnje potroπaËe za vjernost i potaknuti na kupnju Linolada proizvoda takvih i novih potroπaËa. Igra je koncipirana tako da potroπaË treba skupiti 3 bilo koje etikete od 400 ili 200 g Linolada proizvoda, te ih poslati u Koprivnicu na adresu: PODRAVKA - NAGRADNA IGRA ‘LINOLADA’, p.p. 200, Koprivnica, najkasnije do 16. 11. 2002.god. PotroπaËe oËekuje 201 vrijedna nagrada od kojih je zasigurno najzanimljivija putovanje u Gardaland za 4 osobe. Zatim su tu Playstation II, 2 mountain bikea, 3 CD Sony walkmana, 4 mobitel paketa, 5 rola, 10 naprtnjaËa Eastpack te 175 slatkih poklon paketa Linolada. IzvlaËenje nagrada bit Êe 22. 11. 2002., dok Êe imena nagraenih biti objavljena u Jutarnjem listu 29. 11. 2002. g. Poπto u ovoj nagradnoj igri ne mogu sudjelovati zaposlenici Podravke, od sljedeÊeg broja naπeg lista poËinje interna nagradna igra za sve zaposlene u Podravki s pregrπt slatkih Linolada nagrada.

Pravi Ëaj

Petak

Broj 1630 Petak 25. listopada 2002.

Dodijeljena knjiæevno-publicistiËka nagrada ”Bili smo prvi kad je trebalo”

Dobrovoljno davanje krvi u Podravki

Nagraena knjiga Janka Bobetka

U rujnu krv dalo 99 Podravkaπa

Ovogodiπnja, treÊa po redu, knjiæevnopublicistiËka nagrada «Bili smo prvi kad je trebalofl koju dodjeluje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke pripala je umirovljenom generalu Janku Bobetku za knjigu «Sava je ipak potekla prema Zagrebufl. Odluku o tome donijelo je prosudbeno vijeÊe u sastavu Mladen PavkoviÊ, novinar i publicist, Marija PeakiÊ Mikuljan, Zlatko TomiËiÊ i Josip Palada, knjiæevnici i Draæenko SamardæiÊ, ravnatelj Kninskog muzeja, koji su u uæi izbor za nagradu uvrstili i slijedeÊa djela: «Da se ne zaboravi - Vukovar 2001.fl zbornik radova 2. hrvatskog ærtvoslovnog kongresa, «Niπta laænofl Predraga MatiÊa Freda, «Zastali u vjeËnosti ljubeÊi oltar domovinefl Æeljka Pleskalta, «Domovinski ratfl Æeljke MiπËin i Blaæenke PeradeniÊKotur, «Povjetarac na mjeseËevoj stazifl Slaane Cvrk-Brlek, i «Zapisi majke poginulog braniteljafl Aleksandre Alke Baal. Kako je to na sveËanosti dodjele nagrade odræanoj 21. listopada u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu obrazloæila Ëlanica prosudbenog vijeÊa Marija PeakiÊ Mikuljan, knjiga «Sava je ipak potekla prema Zagrebufl predstavlja nezaobilaznu grau za ukupnu ocjenu vremena kojemu smo i sami svjedoci, a hrabrost i jasnoÊa osobnih glediπta kao odlike liËnosti generala Bobetka u njoj dobivaju svoju povijesnu dramaturgiju, te zaokruæuju pitanja

osobne drame u jednom burnom, prebogatom i nadasve Ëasno iskoriπtenom æivotu. A Draæenko SamardæiÊ je pak istakao da je dodjela knjiæevne nagrade i svojevrsno priznanje branitelja Ëovjeku koji je donosio pobjede i generalu koji je sa svojim vojnicima bio na prvoj liniji bojiπnice, te koji i sada brani dostojanstvo sudionika Domovinskog rata. Nagradu «Bili su prvi kad je trebaloﬂ, koja se sastoji od plakete i Peradinove skulptu-

re uruËio je predsjednik UBIUDR Podravka Mladen PavkoviÊ rekavπi da haπki istraæitelji mogu pisati optuænice, ali da ne mogu spaliti Bobetkove knjige i sruπiti ugled koji general uæiva meu braniteljima. Vidljivo ganuta rijeËima i burnim pljeskom brojnih gostiju na sveËanosti, nagradu je preuzela generalova supruga Magdalena Bobekto. Zahvalila je svima koji podræavaju Janka Bobetka u njegovom nastojanju da, iako teπko bolestan, ne dozvoli izjednaËavanje krivnje agresora i ærtve.

Prodaja rashodovanih teretnih vozila Magdalena Bobetko toplim se rijeËima zahvalila na nagradi i podrπci svom suprugu

U spomen na 11. godiπnjicu pada Vukovara

Spomen-ploËa »lanovi Likovne sekcije “Podravka Posebnim vlakom Vinku Voπickom Udruga branitelja, invalida i udovica 72” izlagali na Domovinskog rata djelatnika Podravke u za Vukovar srijedu 23. listopada na proËelju zgrade Danu kruha i U ponedjeljak 18. studenoga, na dan na Zrinskom trgu 11 u Koprivnici postagrada Vukovara, Udruga vila je spomen-ploËu istaknutom nakladplodova zemlje u okupacije branitelja, invalida i udovica Domoniku, knjiæaru i tiskaru Vinku Voπickom, vinskog rata djelatnika Podravke, pod BakovËicama koji je umro baπ toga dan prije 45 godina. pokroviteljstvom predsjednika Hrvat »lanovi Podravkine Likovne sekcije Marija Belπa, Josip GreguriÊ, Radovan Grgec, Zorka Forko i Nada Zlatar Lukavski izloæbom slika sudjelovali su u obiljeæavanju Dana kruha i plodova zemlje u PodruËnoj πkoli u BakovËicama. Bile su prireene dvije izloæbe na istu temu, a izloæbom domaÊeg kruha i peciva razliËitih oblika predstavile su se vrijedne mame i bake uËenika spomenute πkole. Na sveËanosti obiljeæavanja Dana kruha, sudjelovali su i brojni uzvanici, predstavnici grada, æupanije i Podravkine SPJ VoÊe i povrÊe koja je bila sponzor dogaanja u BakovËicama. A. V.

Podravkaπi ne posustaju kad je u pitanju dobrovoljno davanje krvi. U rujnu tu humanitarnu duænost obavilo je ”okruglo” 99 Podravkaπa. To su: Boæidar Balija, Goran BareπiÊ, Josip Bauman, Mario BeËeiÊ, Zlatko Belec, Boæidar Belec, Josip BenotiÊ, Ivan Blaæek, Biserka Bojko, Draæen Borovac, Mira Brzeska, Stjepan Cestar, Krunoslav DomoviÊ, Vladimir DukariÊ, Stjepan ErneËiÊ, Stjepan FajfariÊ, Boæidar Flis, Zlatko FriπËiÊ, Snjeæana GaËan, Ivan GanæuliÊ, Damir GaπpariÊ, Alen Gjerek, Berislav Glad, Zvonko GrËiÊ, Ivan Gran, Josip Gregurec, Ivica GroπiÊ, Draæen Horvat, Boæidar Husnjak, Krunoslav Huπnjak, Darko IvanËan, Blaæ Jagarinec, Branko JambroviÊ, Zlatko Jertec, Biserka JuriÊ, Saπa Juriπa, Damir KoËet, Marijan Kolar, Boæidar Korenjak, Marijan Korenjak, Miroslav KovaË, Miro KovaË, Josip KovaË, Draæenka KovaËiÊ, Ivica KovaËiÊ, Ivica Krapinec, Ruæa Krapinec, Janko KriæaniÊ, Marijan Krsnik, Ivica LukaË, Miroslav LukËin, Mladen MarkoviÊ, Damir MarkoviÊ, Nevenko MatijakoviÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Miroslav Meimorec, Alen MihaliÊ, Lidija Mikulec, Zdenko MojËec, Darko Nemec, Miroslav Ozmec, Zdravko PajniÊ, Dario PaveπiÊ, –uro PavliËek, Josip PavliniÊ, Branka Peras, Zlatko PetriniÊ, Æelimir Plantak, Draæen PolanËec, Vesna PopijaË, Ivan Posavec, Juraj Posavec, Zlatko Potroπko, Bojan PremuæiÊ, Mladen Puhalo, Duπan RadanoviÊ, Jadranko RadiÊ, Æelimir RestoviÊ, MomËilo Sanader, Mirko Saraja, Æeljko Sedlar, Stjepan Seretin, Dragutin Sremec, Mirko Strugar, Ivica ©ajatoviÊ, Dean ©alamon, Ranko ©egerc, Stjepan ©egoviÊ, Nenad ©kvorc, Antun Talan, Dalibor Trojak, Damir Varga, Slavko VargoviÊ, Miroslav Virag, Damir Virovec, Darko VratiÊ, Josip Vrban, Petar VukajloviÊ i Darko Zerdin.

skog sabora Zlatka TomËiÊa, organizira posebni vlak na relaciji Zagreb Vukovar. Vlak polazi sa zagrebaËkog Glavnog kolodvora u 5,30 sati, a povratak je predvien iz Vukovara u 18,15 (u 21,57 je u Zagrebu). Mole se Ëlanovi UBIUDR-a Podravka i Ëlanovi njihovih obitelji, ukoliko æele toga dana posjetiti grad na Dunavu, da se odmah jave u prostorije Udruge (tel. 651-573), gdje mogu besplatno podiÊi vozne karte. Za ostale je cijena povratne karte 155 kuna. Broj mjesta je ograniËen, a odaziv je veÊ sada premaπio oËekivanja. Bit Êe to drugi posebni vlak koji Êe nakon osloboenja stiÊi u Vukovar. S prvim je, prije pet godina, doπao pokojni predsjednik dr. Franjo Tuman Ml. P.

Ovo nije prvi put da Podravkina Udruga postavlja spomen-ploËe i ljudima koji nisu sudjelovali u Domovinskome ratu, ali njihova je æelja da se i na ovakav naËin isprave odreene nepravde prema poznatim liËnostima, pa su tako veÊ dosad podigli spomen-ploËe i slikaru Ivanu GeneraliÊu te pjesniku Zvonimiru Golobu. Ime Vinka Voπickog (r. 24. veljaËe 1885.) nalazi se i u Hrvatskoj enciklopediji, gdje mu je posveÊeno dosta prostora, a u hrvatskoj povijesti ostao je uz ostalo zapamÊen kao nakladnik knjiga i Ëasopisa Miroslava Krleæe, Augusta Cesarca, zatim osnivaË ”KoprivniËkih novina”, izdavaË knjiga Karla Maya, serije knjiga pod nazivom ”Svjetska biblioteka” itd. Na mjestu gdje mu je Udruga branitelja podigla spomen - ploËu nalazila se njegova prva knjiæara. Ml. P.

Podravka d.d. Logistika i transport - Odjel vanjskog transporta Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 28.10.2002. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica, u 12,00 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Transporta Prodaju se slijedeÊa vozila: Marka Vrsta Inv. br. God. Stanje PoËetna i tip vozila vozila proizv. vozila cijena (kn) 1. TAM 130 T 11 B 2. TAM 130 T 11 B 3. TAM 190 T 15 B 4. TAM 190 T 15 B 5. TAM 190 T 15 B 6. TAM 190 T 15 B 7. TAM 190 T 15 B 8. TAM 190 T 15 B 9. TAM 190 T 15 B 10. TAM 260 T 22 BL 12. TAM 260 T 22 BL

Proπlog je petka u Galeriji Hlebine - u povodu tridesete obljetnice izlaganja otvorena izloæba slika Ivana AndraπiÊa. Izloæeno je 20 akvarela i 25 ulja na staklu nastalih posljednjih deset godina, a koji su takoer zastupljeni i u monografiji predstavljenoj povodom tog dogaaja. Ivan AndraπiÊ prvi se put πiroj javnosti predstavio joπ kao osnovnoπkolac samostalnom izloæbom 1972. kada se izraæavao u maniri naive, koristeÊi tehniku ulja na staklu. Danas svoje likovno stvaralaπtvo ostvaruje u akvarelu u kojem u jednoj apstraktnoj formi kao osnovnu temu prikazuje spajanje neba i zemlje u izmaglicama i sutonima s gotovo impresionistiËkim pristupom. Prvenstveno ga zaokuplja atmosfera u slici, odnosno atmosfera ovog podneblja koje ima neku univerzalnu dimenziju. Po rijeËima samog Ugoaj izloæenih slika akvarelnim bo- tim, a svoje umijeÊe u pripremi slastica autora, kod akvarela nema dorade niti uljepπavanja, veÊ samo nadahnuÊe izra- jama upotpunio je ukusnim slasticama iskazali su Draæen –uriπeviÊ i Viljam Podravkin ”Slatki program” i Gastro Cvek (na slici). Ines Banjanin æeno kroz sliku.

868 646 830 875 876 877 917 677 676 883 882

1988. 1991. 1986. 1988. 1988. 1988. 1989. 1991. 1991. 1989. 1989.

ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno ispravno

12.500,00 16.500,00 18.000,00 20.000,00 22.000,00 22.000,00 22.000,00 39.000,00 35.000,00 45.000,00 45.000,00

Navedena vozila mogu se razgledati 28. 10. 2002. u dvoriπtu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan je isto platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

Izloæba Ivana AndraπiÊa u Hlebinama

NadahnuÊe izraæeno akvarelom

sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar sanduËar hladnjaËa hladnjaËa

28. 10. ponedjeljak:

- Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata

29. 10. utorak:

- Junetina na lovaËki, tjestenina, salata

30. 10. srijeda:

- PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata

31. 10. Ëetvrtak:

- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1630

Sport

Petak

25. listopada

Kuglanje - KuglaËice Podravke osvojile 6. mjesto na Europa pokalu

Prva hrvatska rukometna liga - 5. kolo

Derbi u kojemu se odavno zna tko je glavni Kiksevi odnijeli finale PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA 30:25 (16:11) Odavno je utakmica izmeu Podravke Vegete i Lokomotive izgubila epitet ”vjeËitog derbija” jer je viπegodiπnja razlika u kvaliteti tih dviju ekipa viπe nego oËita. Podravkaπice su za klasu bolje od ZagrepËanki, ali i nakon ove koprivniËke utakmice naprosto fascinira upornost, htijenje i motiviranost rukometaπica Lokomotive. Da li zbog televizijskih kamera, jer je bio direktan prijenos te utakmice ili naprosto zbog Ëinjenice da nisu zabiljeæile pobjedu protiv Podravkaπica veÊ godinama, mlade i simpatiËne ZagrepËanke pruæile su u koprivniËkoj Sportskoj dvorani viπe od maksimuma. VeÊ prve minute utakmice pokazale su da su domaÊe rukometaπice i u ovaj susret krenule nemotivirano, najvjerojatnije iscrpljene nakon πok-utakmice sa Akvom. Ipak, rutinom i kvalitetom polako ali sigurno ostvaruju prednost te se na odmor odlazi s rezultatom 16:11 za Podravkaπice. ZagrepËanke grizu, bore se, pokuπavaju nemoguÊe. Primijetio je to trener Podravkaπica Jiræi Zerzan pa gotovo cijelo poluvrijeme u igri dræi prvu postavu - zlu ne trebalo. I komentari publike u poluvremenu upuÊivali su kako Êe se opet u Koprivnici biljeæiti visoka pobjeda rukometaπica Poravke Vegete. No, nastavak je donio neπto drugo.

Iako su Podravkaπice i cijelo drugo poluvrijeme vodile, u 55. minuti ZagrepËanke smanjuju na dva pogotka razlike - 27:25. Voda dolazi do grla, primjeÊuje se nervoza na klupi KoprivniËanki. No, problema nije bilo. Do kraja Podravkaπice postiæu tri pogotka, a ekipa Lokomotive niti jedan. Rutinirana pobjeda rukometaπica Podravke Vegete, novi prvenstveni bodovi i nedodirljivo prvo mjesto na tablici.

Piπe: Æeljko ©emper Naæalost, i dvije loπe vijesti - Renata Hodak je ozlijedila gleæanj te neÊe nastupiti za reprezentaciju, a i Snjeæana Petika je nakon utakmice izjavila kako joj je ovo zadnja rukometna sezona. Protiv Lokomotive za Podravku Vegetu su igrale: StanËin (9), Petrakova (1), Vresk 4, Hobjila 3, Kharlanyuk, Pensa 6, PalËiÊ 2, Hodak 4, Raguæ 1, »uljak, Bilobrk 4, Sirovec, Petika 6 i FraniÊ. B. F.

Lokosice pokazale primjernu borbenost, ali Podravkaπice su ipak jaËe

Prva hrvatska nogometna liga - 11. kolo

Marijo Dodik rijeπio utakmicu SLAVEN BELUPO - ©IBENIK 2:1 (1:0) utakmici, dijeli tri æuta, a do kraja utakmi- sedmu prvenstvenu pobjedu Slaven BeDa u hrvatskom nogometnom prvenstvu nema favorita i ”outsidera” pokazala je i utakmica odigrana na koprivniËkom Gradskom stadinu pred oko 1.500 gledatelja izmeu Slaven Belupa i ©ibenika. Naime, brojni domaÊi nogometni ”kibici” tipovali su sigurnu jedinicu za KoprivniËance, ali zbivanja na terenu pokazala su kako se teπko osvajaju prvenstveni bodovi. Dvoboj izmeu Slavenaπa i ©ibenËana nije bio neki posebni nogometni doæivljaj, ponajviπe zbog teπkog i mokrog terena, ali mora se priznati da su obje momËadi pokazale veliku borbenost i htijenje. VeÊ od prve minute domaÊi nogometaπi krenuli su agresivno. Zdravko Meimorec opasno puca, lopta pogaa nekoga od nogometaπa ©ibenika i skreÊe u korner. KovaËiÊ iz ugla visoko nabacuje na drugu vratnicu, gdje Frane AmiæiÊ odliËno upoπljava Marija Dodika. Rasni strijelac kao Marijo ne propuπta takvu prigodu i glavom zakucava loptu u mreæu ©ibenËana. Igrala se tek minuta i pol, a Slavenaπi su vodili 1:0. Naravno, oduπevljenje na tribinama i komentari kako Êe ©ibenik ”popuπiti” hrpu golova. No, nakon vodstva nogometaπi Slaven Belupa se povlaËe, nastoje mirnom igrom zadræati rezultat, πto ©ibenËani koriste. U 13. minuti VukoviÊ oπtro puca, ali Solomun bravurozno brani. Desetak minuta kasnije KovaËiÊ u svom klasiËnom turbo brzom prodoru prolazi dvojicu ©ibenËana po desnoj strani, oπtro puca, ali lopta prolazi kraj vratiju StojkiÊa. Nekoliko minuta kasnije gotovo ista akcija, ali ovoga puta u reæiji gostujuÊeg nogometaπa ©ikliÊa koji ubacuje vrlo dobru loptu pred vrata Slaven Belupa, no opet je Solomun na mjestu. Do kraja poluvremena igra se odvija preteæno na sredini terena, ima puno oπtrih startova pa tako debitant na prvoligaπkim utakmicama sudac Mario Strahonja iz Susedgrada, koji se baπ i nije proslavio na koprivniËkoj

ce podijelio je ukupno sedam æutih kartona - tri domaÊim i Ëetiri gostujuÊim nogometaπima. Prema oËekivanjima u nastavku gosti kreÊu agresivnije, πto im se obilato isplatilo u 48. minuti. Velika guæva u πesnaestercu Slavenaπa, Boæac u pokuπaju da izbaci loptu grijeπi i dodaje Bulatu kojemu nije bilo teπko iz blizine savladati Solomuna: 1:1 i opet domaÊi nogometaπi moraju pojaËati tempo. U 51. minuti Gerπak odliËno prodire, puca, ali StojkiÊ je na mjestu. Nekoliko minuta kasnije odliËna akcija KovaËiÊa i Dodika koji odliËno ubacuje, ali Roy FerenËina za malo kasni na loptu. Agresivnost i borbenost obilato se isplaÊuju Slavenaπima u 61. minuti. Kapetan domaÊih Stipe Boπnjak presjekao je jedan napad ©ibenËana i kao zahuktali vlak krenuo prema πesnaestercu gostiju, preπao nekoliko ©ibenËana i odliËno dodao do Gerπaka. Mladi napadaË Slavena ulazi u πesnaesterac i nesebiËno upoπljava Dodika koji, naravno, vara StojkiÊa i po drugi put se upisuje u listu strijelaca: 2:1 za Slaven Belupo i lakπe se diπe. No, i nakon vodstva Slavenaπa, gosti se ne predaju pa tako do kraja utakmice biljeæimo nekoliko njihovih izglednih prilika, ali πto zbog nespretnosti, a πto zbog vrlo raspoloæenog koprivniËkog vratara Solomuna, mreæa Slaven Belupa ostala je nedirnuta. S druge pak strane Slavenaπi su imali dvije prilike, ali bili su neuËinkoviti. Na kraju, biljeæimo

lupa s kojom zauzima Ëetvrto mjesto na tablici. Slavenaπi imaju 21 bod, isto koliko i treÊeplasirani Varteks. Nakon utakmice treneri obiju momËadi su izjavili: Stanko MrπiÊ, trener ©ibenika: - Odigrali smo kvalitetno i prema prilikama koje smo stvorili, trebali smo pobijediti. Izgleda da Êu postati svima antipatiËan jer stalno prozivam suce. No, igrao sam nogomet 17 godina i kuæim kada sudac hoÊe neπto napraviti. Mogao je za nas suditi penal, pokoji faul na 16 metara, ali odluËivao se za neπto drugo. Suci su uskratili barem bod mojoj ekipi, a mislim da je drugi pogodak Slaven Belupa postignut iz zalea. »estitam mojim igraËima, kao i ekipi Slavena na pobjedi. Rajko MagiÊ, trener Slaven Belupa: - Odigrali smo loπe, πto se tiËe kvalitete igre, moæda i najloπije do sada. No, po ovako teπkom terenu teπko je bilo oËekivati da moæemo igrati ljepπe i kvalitetnije. Za nas je najvaænije da smo borbenoπÊu i sreÊom osvojili ta tri vaæna boda. Treba dobivati i takve utakmice, ponekad je to odluËujuÊe za konaËni plasman. InaËe, s obzirom na broj prigoda koje smo stvorili, utakmicu je odluËila kvaliteta rasnog strijelaca kakav je Marijo Dodik. Protiv ©ibenika za Slaven Belupo su igrali: Solomun, AmiæiÊ, S. Boπnjak, Boæac, Meimorec, FerenËina, Posavec (od 46. KovaËeviÊ), ViπkoviÊ, KovaËiÊ (od 63. JuriÊ), Dodik, Gerπak (od 86. Abaza). B. F.

Malonogometni turnir branitelja Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke organizira u subotu 9. studenoga u Sportskoj dvorani koprivniËke policije 5. tradicionalni turnir u malom nogometu, koji Êe biti posveÊen 18-orici poginulih branitelja Podravke. Na turniru mogu sudjelovati ekipe UBIUDR-a Podravka, a oËekuje se nastup branitelja iz Koprivnice, Varaædina, Ludbrega, Umaga i Lipika, odnosno iz onih sredina gdje djeluju podruænice naπe Udruge. Najboljima Êe pripasti pehari i priznanja. Mole se predstavnici ekipa da prijave svoje sudjelovanje (u prostorije Udruge) najkasnije do 4. studenoga. Ml. P.

U Ëeπkim gradovima Zabrehu i Prerovu odræano je meunarodno klupsko natjecanje u Europa pokalu, na kojem sudjeluju viceprvaci svojih dræava. Hrvatsku su, kao viceprvakinje dræave, zastupale kuglaËice Podravke, ali u vrlo jakoj konkurenciji 11 ekipa nisu uspjele izboriti subotnje finale, nisu se “ugurale” meu Ëetiri najbolje ekipe. U dvodnevnim kvalifikacijama “plesale” su izmeu 5. i 9. mjesta - na kraju do Ëetvrte pozicije dijelilo ih je 45 Ëunjeva. Prva tri mjesta bila su rezervirana za tri sjajne ekipe iz Maarske, NjemaËke i Rumunjske, koje su veÊ nakon prvog dana izbile u prvi plan. Za Ëetvrtu poziciju borilo se Ëak πest ekipa, a domaÊa ekipa iskoristila je domaÊi teren. Za Podravku je prva igrala Ljiljana Picer, ali bilo je to vrlo slabo izdanje kapetana ekipe. U prvih 50 hitaca nije naπla igru, sruπila je samo 187 Ëunjeva. U nastavku bila je daleko bolja, sruπila je 219 Ëunjeva, ali prva slaba serija nije se dala nadoknaditi. S ukupnih 406 Ëunjeva “smjestila” je Podravku na slabo deveto mjesto. Kao druga za Podravku krenula je –urica LukaË, stalna priËuva u proπlom prvenstvu, odigrala je tek dvije utakmice u cijelom prvenstvu. Bio je to njen europski debi, koji Êe sigurno dugo pamtiti. Iako je tek na mala vrata uπla u πestorku, –urica je odigrala sjajno, mirno i sigurno. OdliËna u pune (157+151), sigurna u ËiπÊenju (79+78), ukupan rezultat sjajnih 465 Ëunjeva - najbolja u naπoj ekipi. S ovim rezultatom Podravka je nakon dvije igraËice skoËila na 5. poziciju, 21 Ëunj do Ëetvrte Poljske. Kao treÊa igrala je Marina MikloπiÊ, nekad juniorska viceprvakinja svijeta, ali to viπe nije “ona” Marina. U pune joπ kako-tako (294), ali ËiπÊenje nikako, samo 104 Ëunja - ukupno 398 Ëunjeva, jedan od najslabijih rezultata. Podravka se nakon tri igraËice, na

kraju prvog dana spustila na 7. poziciju, 39 Ëunjeva zaostatka do Ëetvrte Austrije. Bilo je to nadoknadivo, jer su za drugi dan ostale najjaËe “figure” juniorska reprezentativka Melita ValentiÊ i dvije hrvatske reprezentativke Marija Zver i Æeljka Orehovec. Drugog dana prva kreÊe ValentiÊ, sruπila je 427 Ëunjeva, 286 u pune i 141 u ËiπÊenje. Sasvim solidno za prvi seniorski euro-nastup, iako je mogla i viπe. Kao peta nastavila je Marija Zver, ali to nije bila “Maja”, naπa sjajna rekorderka - zavrπava na nevjerojatno slabih 416 Ëunjeva (217+199). Straπno se muËi, traæi svoj desni “loh”, ali definitivno ovakve mekane staze nikako ne odgovaraju njenom hicu. Ponavlja se nemoÊ sa Svjetskog prvenstva u Osijeku - padamo na 8. mjesto, Ëetvrta »eπka “bjeæi” nam 35 Ëunjeva. Kao πesta, na stazu izlazi Æeljka Orehovec, borac bez straha i mane. Ali mana se zove njezino rame i lakat Æeljka igra ozlijeena. Kako je zadnja »ehinja veÊ sruπila 464 Ëunja, za prodor na Ëetvrto mjesto Æeljka treba sruπiti ravno 500 Ëunjeva (?). Bez ozljede, to bi Ëak bilo moguÊe, ali sada je spremna samo za 454 Ëunja. U dramatiËnoj zavrπnici Slovenki istjeËe vrijeme, Æeljka je bolja za tri Ëunja - diæe nas s 8. mjesta na konaËnu 6. poziciju - peta Austrija bjeæi nam 21 Ëunj, Ëetvrta »eπka 45 Ëunjeva. Previπe slabosti i kikseva za ulazak u finale. KonaËan redoslijed kvalifikacija: 1. BKV Elore Budapest, Maarska 2767, 2. Eppelheim, NjemaËka 2760, 3. CS Vointa Bukurest, Rumunjska 2680, 4. Spartak Prerov »eπka 2611, 5. BBSV Wien Austrija 2587, 6. Podravka 2566, 7. Triglav Kranj, Slovenija 2563, 8. Jedinstvo Novi BeËej Jugoslavija 2551, 9. KS Podgorze Krakow Poljska 2548, 10. ZP Sport Podbrezova SlovaËka 2419, 11. SV Tirol Mutspitz Italija 2359. Finale: 1. Eppelheim, NjemaËka 2816, 2. BKV Elore, Budapest Maarska 2744, 3. CS Vointa, Bukurest Rumunjska 2718, 4. Spartak Prerov, »eπka 2602.

Druga liga kuglaËa - sjever

“Æeljo” kao bos po trnju Podravka - ÆeljezniËar 7:1 (3447:3220) KuglaËi Podravke visoko su porazili goste iz »akovca, koji se nisu mogli ravnopravno suprotstaviti svom domaÊinu. VeÊ nakon igre prvog para Podravka je povela 2:0 i 124 Ëunja prednosti. U nastavku jedino je bilo zanimljivo, hoÊe li Zlatko Betlehem sruπiti rekord Zdravka VuËiÊa (616) - iako je zaigrao odliËno, uspio ga je tek izjednaËiti! Ali, sigurno je da rekord neÊe dugo odolijevati - moæda do sutra? KonaËna razlika od 227 Ëunjeva u korist Podravke najbolje govori o velikoj premoÊi domaÊina. Ove subote u 15 sati u Koprivnici se igra lokalni derbi - sastaju se ÆeljezniËar i Podravka. Rezultati: VuËiÊ 613, BakaË 557, Troπelj 570, Gregurina 523, Betlehem 616, MikloπiÊ 568.

Druga liga istok

Stigla je i prva pobjeda Belma - Osijek ’97 II 6:2 (3008:2952) KonaËno su se i Belmice “osladile” prvom pobjedom - pobijeene su mlade OsjeËanke, pojaËane s prvotimkom Ines Vuka. Najzasluænije za pobjedu, uz Sonju DuπiÊ, bile su sestre pod bivπim prezimenom Paπica - Vesna (GaloviÊ) i Æeljka (©iroki). Rezultati: DuπiÊ 517, GaloviÊ 531, HirjaniÊ 481, ©iroki 523, Milas 493, Tuba 463.

Karate

Dobri mladi karatisti U subotu 19. 10. 2002. u Virovitici je odræano drugo kolo kupa sjeverozapadne Hrvatske i prvenstvo regije za kadete i juniore. Na natjecanju je nastupilo Ëetrnaest klubova naπe regije. Karate klub Podravka postigao je slijedeÊe rezultate po teæinskim kategorijama. Mlai uËenici: Denis MaeriÊ - 3. mjesto; uËenici: Ivan Blaæek - 2. mjesto; mladi kadeti: Marko Lopatnik - 2. mjesto, Marko ViπnjiÊi - 3. mjesto; mlade kadetkinje: Maja Puæ - 2. mjesto; kadeti ekipno: Keser, Lopatnik, ©vagelj i ViπnjiÊ - 2. mjesto.

Broj 1630 Petak 25. listopada 2002.

IzvuËene nagrade u internoj igri Podravka juhe ”Za vjernost srcu”

Na koprivniËkoj Gradskoj trænici

Viπe od 1000 Podravkaπa okuπalo sreÊu

Otvoren novi diskont Podravke

Nagradna igra koju je u povodu 45 godina Podravka juha za zaposlenike i umirovljenike Podravke organizirao Marketing SPJ Podravka jela privukla

je veliku paænju, najveÊu otkada je u listu kompanije uveden ovakav zabavno - marketinπki sadræaj. U predvienom roku pristiglo je viπe od

1000 kupona, a neki od njih u vrlo maπtovito oslikanim omotnicama na kojima je dominiralo srce. Komisija u sastavu Mario ValidæiÊ (Marketing Podravka jela), Ivana Alvir (Strateπki marketing), Jasna Sivec (Priprema Podravka jela) i Dubravka BabiÊ-Haπke (Nabava) izvukla je imena 135 sretnih dobitnika (na slici). - Zaista smo zadovoljni odazivom Podravkaπa, kako onih sada zaposlenih tako i umirovljenika. Stigli su nam kuponi iz svih krajeva Hrvatske, πto potvruje da smo pogodili s organiziranjem ove nagradne igre. Dobitnicima od srca Ëestitamo, a æao nam je πto svi koji su sudjelovali u igri nisu mogli dobiti nagrade, ali se nadamo da Êe slijedeÊe godine imati viπe sreÊe- rekao je Mario ValidæiÊ, projekt manager u marketingu SPJ Podravka jela. Nagrade - juπnike, stolnjake i platnene setove dobitnici mogu podiÊi u Reklamnom skladiπtu svakog radnog dana poËevπi od 25. studenoga od 7 do 14 sati.

U cilju daljnjeg i kvalitetnijeg pribliæavanja potroπaËima, posebice koprivniËkim, na koprivniËkoj Gradskoj trænici sveËano je 19. listopada otvoren novi diskont Podravke. Tom prigodom voditeljica Maloprodaje Podravke Ljiljana ©apina je rekla: ”Podravka je tvrtka sa srcem, a u tom srcu su, prije svega, naπi potroπaËi kojima je i namijenjen ovaj novi maloprodajni centar.” Takoer, osoblju duÊana i brojnim potroπaËima koji su doπli na otvorenje obratio se i izvrπni direktor SPJ Mlin i pekara Tomo Troπelj naglasivπi kako je nakon duljeg vremena otvoren Podravkin prodajni prostor na trænici u kojemu Êe, izmeu ostaloga, potroπaËi moÊi kupiti brojne tople pekarske proizvode po prigodnim cijenama. Iako novi diskont ima tek 30-ak Ëetvornih metara, u njemu se mogu kupiti brojni Podravkini i Nestle proizvodi, program Studenca te mlijeËni program Vindije, a posebnost tog prodajnog prostora Ëini i bogata ponuda pekarskih proizvoda naπe tvrtke koji se svakodnevno peku u diskontu. Dakle, friπki i vruÊi kifli, pizze, razni kolaËi svakodnevno su u ponudi Podravkinog diskonta na Gradskoj trænici. B. F.

Imena dobitnika nagrada u nagradnoj igri ”Za vjernost srcu” Juπnike su dobili: Jadranka Bakovljanec (Odræavanje), Branko Balaπko (umirovljenik), Darko Bauch (Podravski mlinovi), Jasminka BeπeniÊ (Laboratorij Kalnik Varaædin), Danica Boroπa (umirovljenik), Tereza Botko (umirovljenica), Vladimir Bukovski (Mlin), Æeljko DenæiÊ (Logistika), Vlado ©trbac (Zaπtita i nadzor), Ivan GaπpariÊ (Logistika), Marijana Gaæi (Marketing), Æeljka Gudlin (Tvornica VoÊe), Vlatka Gudlin (Tvornica juha), Vesna Habota (Kontroling), Æeljko HanæekoviÊ (Vanjski transport), Dejan Horvat (KoprivniË-ka tiskarnica), Boæo Hudika (umirovljenik), Dragutin JanËevec (Kokteli), Jasminka Jug (Prodaja), Dragica Kolar (umirovljenik), Damir LuiÊ (Juhe), Franjo MaËijevski (umirovljenik), Marija Matika (Odræavanje), Zdenka Meimorec (SPJ Mlin i pekara), Katarina Mihac (Odræavanje), Boæica Mihoci (Laboratorij pekare), Marina MilikπiÊ (Proizvodnja podravka jela), Milka MoriÊ (SPJ Vegeta i podravka jela), Ruæa Ozmec (SPJ Razvoj za snack, mlinarstvo i pekarsto), Sanja Pintar (Ljudski potencijali), Marija Poπta (umirovljenik), Brankica RadmaniÊ (Kontroling), Vera Sabo (Tvornica juhe), Tatjana SalakoviÊ-JagiÊ (Prodaja RH Zagreb), Marijana Sirovec (Tvornica Vegete), Zoran SmokroviÊ (SPJ Lino dolcela i kviki), Marija Srπan (Zaπtita i nadzor), Zdravko StarËeviÊ (Logistika), Jasenka Strupar (Podravka jela), Ivan ©ipek (umirovljenik), Karmenka Tomaπek (Ljudski potencijali), Ivica VukoviÊ (Informatika), –urica Zerdin (Zaπtita i nadzor), Dragutin

ÆiniÊ (Zaπtita i nadzor) i Vesnica ÆiniÊ (VoÊe). Stolnjake su dobili: Nenad BakaË (Podravka gastro Zagreb), Danijel Baruπkin (ugostiteljstvo), Barica Betlehem (Belupo), Viπnja Blaæek (umirovljenik), Josip Blaæek (Pekara), Mario »iæmeπija (umirovljenik), Jadranka »oklica (Kalnik), Slavica Doleæal (Prodaja piÊa), Ljubica DrmenËiÊ (Razvoj tehnologije), Ljiljana –ur (Zaπtita i nadzor), Barica Flac (Juhe), Katica Galinec (Kokteli), Marica GaπpariÊ (umirovljenik), Eva Golub (umirovljenik), Ivan Iπtvan (Odræavanje), Blaæ Jagarinec (Lino lada), Zlatko Jertec (Tiskarnica), Boæica KoiÊ (OpÊi poslovi), Gordan Koπuta (Ured uprave), Renata KovaË (Kontroling), Biserka KovaËiÊ (Zaπtita i nadzor), Marija Kramberger (umirovljenik), Marko Kukec (uËenik), Jadranka LazareviÊ (Predstavniπtvo Rijeka), Marija Ledinko (Belupo Ludbreg), Zlatica LonËar (Belupo), Andrija LonËar (Zaπtita i nadzor), Antun Lukπa (Logistika), Vesna Matijaπko (Razvoj tehnologije), Zdravko Novak (Zaπtita i nadzor), Mirjana Pianec (Mlin i pekara), Marija Posavec (OpÊi poslovi), Stevo Rajn (Zaπtita i nadzor), Blaæenka SataiÊ (Logistika), Milica SinkoviÊ (Marketing), Mira SmoljanoviÊ (Ljudski potencijali), Slavica Sabol (umirovljenica), Helena ©aπko (uËenica), Mladen ©imeg (Juhe), Krunoslav Teæak (Logistika), Vesna VincekoviÊ (Belupo), Æeljkica VujËec (Træiπte RH), Miroslav VusiÊ (Logistika), Marija Zebec (Danica), Ljubica Æganec (umirovljenica).

Platneni set: Mara BabiÊ (umirovljenica), Vesna BaËiÊ (Prodaja Zagreb), Anica BadaliÊ (umirovljenica), Romana BeluπiÊ (Prodaja Umag), Tomica Betlehem (Lino lada), Maja Betlehem (Danica), Jasna Betlehem (Okruglice), Jadranka Brunec (Kontroling), Mirjana »repinko (Kalnik Varaædin), Stjepan »uvardiÊ (Prodaja Osijek), Zlatko Dodik (umirovljenik), ©tefanija Erdelja (Prodaja izvoz Zagreb), Jasminka Gregurek (SPJ Lino, dolcela kviki), Marina Gvozden (Belupo Zagreb), Ljubica HorvatiÊ (Tvornica Juha), Zoran HreniÊ (Tvornica Juha), Ana Hrupek (umirovljenica), Marija HudinËec (Riznica), Ivica Indir (Odræavanje), Valentina JakupiÊ (Tvornica Juha), Marijanka KaliniÊ (umirovljenica), Marijana Kolarek (DjeËja hrana), Dragica Kordeπ (Belupo Ludbreg), Jelka Kozina (umirovljenica), Mirjana KrajnoviÊ (Kontroling), Vladimir Kruπelj (umirovljenik), Tomislav KuzmiÊ (Danica), Nevenka KvakariÊ (SPJ Lino, dolcela, kviki), Marija LaËen (umirovljenica), Marija Latin (umirovljenica), Vladimir Lauπ (KoprivniËka tiskarnica), Irena Leπnjak (Kalnik Varaædin), Zvonko MaariÊ (Zaπtita i nadzor), Zrinka MariÊ (Belupo), Marija MatiπiÊ (umirovljenica), – urica MeureËan (Tvornica kokteli), Predrag Menegon (Lipik), Ana MikliÊ (Pravni poslovi)Ankica Mikulec (Logistika), ©tefanija Ormanec (Tvornica Vegete), Barbara Petras (Kontroling), Bara StoËko (umirovljenica), Spomenka VargoviÊ (Razvoj tehnologije i kontrole), Franjo Vugrinec (umirovljenik) i Zdravko Zlatar (umirovljenik).

Prvi potroπaËi u diskontu bile su prodavaËice s koprivniËke trænice

U koprivniËkim prodajnim centrima odræana uspjeπna promotivno - prodajna akcija

Tvornica VoÊe svome gradu U povodu 55. godiπnjice Podravkine tvornice VoÊe, organizirane su brojne promotivno-prodajne akcije proizvoda te tvornice. Tako su 18. i 19. listopada odræane akcije pod nazivom ”Tvornica VoÊe svome gradu” u nekoliko najveÊih prodajnih centara u Koprivnici. Brojni potroπaËi imali su prilike kuπati dæemove i marmelade te razne kolaËe koje je ispekla Podravkina Pekara punjene proizvodima tvornice VoÊe. Uz to, marmelade i dæemovi prodavani su po povoljnim cijenama - 55 posto niæe od uobiËajenih. Naravno, ove akcije imale su velikog odaziva, a kao πto istiËu u SPJ VoÊe i povrÊe, posebno su zadovoljni orga-

nizacijom i provedbom akcije ”Tvornica VoÊe svome gradu”. Uz to, prema najavama iz tog SPJ-a, uskoro Êe se organizirati takve akcije i u ostalim prodajnim regijama Hrvatske. B. F.

Recept tjedna:

Nabujak od riæe Sastojci: 15 dag riæe, 1 litra mlijeka, prstohvat soli, 1 vanilin πeÊer, 20 dag nadjeva od viπanja Podravka, 3 bjelanca, 10 dag πeÊera, sok od pola limuna

Priprema: U posoljenom kipuÊem mlijeku skuhajte riæu s vanilin πeÊerom. Istucite Ëvrsti snijeg od bjelanaca, πeÊera i

limunova soka. Vatrostalnu posudu premaæite maslacem, izlijte ukuhanu riæu, pa rasporedite nadjev od viπanja i snijeg od bjelanaca. Pecite u peÊnici zagrijanoj na 200 °C oko 10 minuta.

Savjet: Nabujak od riæe moæete posluæiti topli i hladni.

Recept je objavljen u knjiæici recepata s Podravkinim proizvodima od voÊa

Crta: Ivan Haramija - Hans