ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLI Broj 1634 Petak 22. studenog 2002.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Unapreenje poslovne suradnje izmeu Podravke i Belja
Podravka i hrvatski turizam sve su bolji partneri 3. str.
2. str.
Jubilej
Izgradnja nove tvornice Podravka jela u punom jeku
»etrdeseti roendan novina
Otvorenje za deset mjeseci
Piπe: Jadranka Lakuπ
Kada je prije punih 40 godina zapoËelo izdavanje informativnog biltena, vjerojatno nitko nije pomiπljao da time zapoËinje jedan od najdugovjeËnijih projekata u Podravki. A upravo to se dogodilo tiskovini koja je prvi put svjetlo dana ugledala 28. studenoga 1962. godine, da bi u Ëetiri desetljeÊa preæivjela sve druπtvene, gospodarske i politiËke mijene na ovim prostorima. Mijenjali su se urednici, novinari, direktori, Ëitatelji, ali potreba da se zbivanja u i oko tvornice stalno biljeæe i prate u vlastitom listu nadrasla je sve te promjene. Novine se nisu ugasile ni poËetkom devedesetih godina kada je bila prava “moda” ukidanja internih glasila, a danas su specifiËan komunikacijski most izmeu Uprave i zaposlenika. Posebno znaËenje imaju za umirovljenike kojima se dostavljaju na kuÊne adrese kao svojevrsna poveznica s kompanijom koju su stvarali, a sve je viπe poslovnih partnera, institucija, novinarskih kuÊa koje redovito traæe Podravkin list. Svaki broj lista Podravka tiska se danas u 8300 primjeraka, a dostupan je i na Podravkinoj web stranici, te intranetu. Poput Vegete i juha novine putuju u sve zemlje u kojima Podravka ima svoje internacionale ili predstavniπtva, pa ne Ëudi da je roendanske Ëestitke poËeo dobivati i na Ëeπkom, poljskom, slovenskom… A 40. roendan obiljeæit Êemo zajedno s onima koji su novine stvarali i Ëitali u proteklim vremenima. Njima posveÊujemo posebni broj novina koji Êe izaÊi 29. studenoga 2002. godine, a kojeg Êemo u 12,30 predstaviti na izloæbi “40 godina lista Podravka” prireenoj u izloæbenom salonu. O vrijednom jubileju, iznimnom u Hrvatskoj, bit Êe rijeËi i na okruglom stolu na temu “Korporacijske novine - juËer, danas, sutra” koji Êe se istog dana odræati u Podravki.
ZahvaljujuÊi povoljnom vremenu, izgradnja nove tvornice Podravka jela na Danici u punom je jeku Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
I
∑∑zgradnja nove Podravkine ∏∏∏tvornice Podravka jela u susjedstvu tvornice Vegete na Danici u punom je jeku. Osim lokacije, dvije najveÊe Podravkine investicije posljednjih godina imaju joπ nekoliko sliËnosti. Obje, naime, ciljaju na proπirenje træiπta za noseÊe Podravkine proizvode, obje jesu ili Êe biti napunjene najmodernijom prehrambenom tehnologijom, a zajedniËki im je i rekordni rok izgradnje. Dok je tvornica
Vegete na daniËkoj ledini narasla od kolovoza 1998. do kolovoza 1999. godine, tvornica Podravka jela trebala bi proraditi takoer godinu dana nakon ”zapiknute” prve lopate, u rujnu iduÊe godine. Graevinski radovi bit Êe, ako to vremenske prilike dopuste, gotovi u veljaËi, instalacija nove opreme u lipnju, a tada sukcesivno poËinje preseljenje veÊeg dijela strojeva iz postojeÊe tvornice juha. Oni Êe, u meuvremenu, proÊi generalni remont, a proizvodnja ni u jednom trenutku neÊe prestati.
U osobnim kartama tih dviju tvornica piπe joπ sliËnih podataka: izvoaË graevinskih radova je Tehnika, dobavljaËi opreme Siemens, Guerin i drugi renomirani proizvoaËi, kapaciteti su poveÊani u odnosu na stare tvornice... Kod teæine investicije, ipak, sliËnosti prestaju: nova tvornica Podravka jela bit Êe jeftinija i trebala bi stajati oko 120 milijuna kuna. - Podravkina strategija pretpostavlja jaËanje pozicije Podravka jela na træiπtima jugoistoËne te srednje i istoËne Europe, no ne
zanemaruje ostatak svijeta - kazao je izvrπni direktor strateπkih poslovnih jedinica Vegete i Podravka jela Dragan Habdija i dometnuo kako se o tome, kao i novim tehnoloπkim rjeπenjima, pa o veÊoj efikasnosti i niæim troπkovima, nije moglo razmiπljati bez izgradnje nove tvornice Podravka jela. Prema njegovim rijeËima, Podravka se prilagoavala i prilagouje se zahtjevima træiπta, pogotovo u asortimanu, a sa starom tehnologijom to ne bi mogla Ëiniti u doglednoj buduÊnosti.
2
Broj 1634 Petak 22. studenog 2002.
Razgovor s direktorom Prodaje - Regija sjeverozapadna Hrvatska Milanom ©arlijom
Podravkina prodajna operativa dobro pliva po uzburkanim hrvatskim gospodarskim vodama pletnog asortimana, s time da smo, poznavajuÊi potrebe kupaca koje budu obraivali, definirali 70 posto konstantnog asortimana, a ostatak Êe biti varijabilan u skladu s potrebama kupaca.
Razgovarao: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Podravkina Prodaja - Regija sjeverozapadna Hrvatska obuhvaÊa Krapinsko - zagorsku, Varaædinsku, Meimursku, KoprivniËko - kriæevaËku, Bjelovarsko - bilogorsku i dio VirovitiËko - podravske æupanije u kojima æivi oko 800.000 stanovnika. Taj priliËni kupovni potencijal zahtijeva i vrlo dobru prodajnu organiziranost, posebice stoga πto su gotovo svakodnevne promjene na træiπtu. Kako je organizirana Podravkina Prodaja na tom terenu, bilo je prvo pitanje za Ëelnog Ëovjeka Regije sjeverozapadna Hrvatska Milana ©arliju?
Promjene u organizaciji rada zbog poveÊanog obujma poslovanja - U skladu s promjenama na træiπtu, kao i u samoj Podravki, moramo se prilagoditi, odnosno organizirati obradu træiπta na naËin da bude πto uËinkovitija. Dosadaπnja organizacija naπe regije temeljila se na mikro-regijama gdje je kompletnu brigu o ponudi cjelokupnog asortimana te brigu o prodajnom mjestu, odnosno pozicioniranju naπih proizvoda, odraivao jedan Ëovjek trgovaËki predstavnik unapreivaË prodaje. Meutim, preuzimanjem distribucije programa Nestle i veÊ ranije Adrie πirina prodajnog asortimana znatno se poveÊala. Takva πirina asortimana zahtijevala je odreene promjene u organizaciji rada regije. Zbog poveÊanog obujma poslovanja od 1. studenoga ove godine uveli smo pomoÊnika direktora regije te uz veÊ postojeÊeg kontrolora prodaje i koordinatora unapreenja prodaje, i koordinatore za programe Nestle i Gastro. Prodajnu operativu podijelili smo na trgovaËke predstavnike, kojima je osnovni zadatak prodaja, odnosno kvalitetna ponuda cjelokupnog asortimana, i unapreivaËe prodaje, koji Êe voditi kompletnu brigu o pozicioniranju i izloæenosti naπih proizvoda te provoenju marketinπkih aktivnosti na prodajnom mjestu.
Ove godine ostvaruju se solidni prodajni rezultati
Milan ©arlija Pored njih, u obradi træiπta koristimo vanjski servis - punjaËe polica kao dodatnu pomoÊ. Uz te ljude u riteilu unutar naπe regije u obradi gastro kanala djeluju dva gastro trgovaËka predstavnika, dva gastro prodavaËa dostavljaËa te regionalni gastro promotor. S obzirom na dosadaπnju indirektnu obradu svih prodajnih mjesta u regiji, doπli smo do zakljuËka da i nismo najzadovoljniji kako postojeÊe veleprodaje servisiraju male kupce s naπim asortimanom te se ukazala potreba za njihovom direktnom i kvalitetnijom obradom, tako da poËetkom prosinca uvodimo pet komercijalista za ambulantnu prodaju. Smatramo da Êemo takvom direktnom prodajom prema malim kupcima poveÊati prodaju te biti joπ bolje i kvalitetnije zastupljeni sa cjelokupnim asortimanom. - Za tih pet komercijalista ambulantne dostave nabavljeni su i novi dostavni kamioni? - Da, kamioni su spremni, a komercijalisti ambulantne prodaje trenutno prolaze razne edukativne seminare i s naπom prodajnom operativom obilaze teren kako bi πto spremniji krenuli u obradu, odnosno servis kupaca. Oni Êe imati moguÊnost prodaje kom-
- Najbolji pokazatelj uspjeπnosti prodaje su ostvareni rezultati. Kakvi su ovogodiπnji rezultati u odnosu na proπlu godinu? - Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da u odnosu na proπlu godinu i na ovogodiπnji biznis plan u ovih prvih deset mjeseci ostvarujemo solidne prodajne rezultate. VeÊ sada moæemo istaknuti da Êemo do kraja godine ostvariti planirane prodajne rezultate po svim grupama proizvoda, osim u grupi VoÊe i povrÊe i to zbog desortiranosti tih proizvoda gotovo tijekom cijele godine. Moram naglasiti da osim velike angaæiranosti prodajne operative za ovako dobre rezultate zasluæna je i dobra priprema prodajnog tima. Naime, spremno smo doËekali ulazak velikih stranih trgovaËkih lanaca u naπu regiju kao i koncentriranost domaÊe trgovine. Konkurenciji pariramo kvalitetnim proπirenjem palete svojih proizvoda, pojaËanim angaæiranjem na prodajnim mjestima te kontinuiranim provoenjem marketinπkih aktivnosti. Sve u svemu, vodimo permanentnu brigu o svim zbivanjima na træiπtu. U Prodaji Hrvatska naπa Regija participira oko 17 posto i to govorim bez prodaje piÊa koja ima svoju vlastitu prodajnu i distribucijsku mreæu. - Ima li problema s naplatom ili nekih drugih problema? - SreÊom moæemo konstatirati da u naπoj regiji od uvoenja modela casas conta nemamo novih problema oko naplate. Uostalom, na træiπtu se promijenila i situacija oko likvidnosti, kupci su postali znatno discipliraniji, a i puno kvalitetnije pratimo likvidnost naπih kupaca. Ne dozvoljavamo neke anomalije u prodaji, vodimo stalnu brigu da ne bi netko ”iskoËio iz kolosijeka”. Eventualni problem u radu je ta nesretna desortiranost koja
naæalost ne samo da utjeËe na loπiji prodajni rezultat, veÊ stvara velike probleme prilikom procesa vraÊanja na træiπne pozicije. Konkurencija je velika i ako vas nema neko vrijeme puno teæe se vraÊate na prodajno mjesto, kamoli na pozicije koje ste prije imali. Kada govorimo o problemima, onda istiËem problem nelojalne konkurencije, sivog træiπta te imitacija i falsifikata naπih proizvoda. Naæalost, joπ uvijek æivimo u dræavi gdje velika veÊina potroπaËa zbog socijalnog trenutka Ëak i ne svojom voljom viπe gleda na cijenu, a ne na kvalitetu proizvoda. Teπko se boriti na træiπtu sa svim tim problemima, ali mislim da naπa prodajna operativa priliËno dobro za sada pliva u tim uzburkanim hrvatskim gospodarskim vodama.
JaËanje træiπne pozicije s asortimanom Nestlea - Meu prvima u Hrvatskoj u vaπoj regiji se poËeo uvoditi program Nestle. Kakva su dosadaπnja iskustva? - U naπoj regiji program Nestlea poËeo se distribuirati od 1. srpnja ove godine i to postupno. Dobro je znano kako je Nestle najveÊa svjetska prehrambena tvrtka i sa svojim visoko kvalitetnim brandovima i standardima zajedno s Podravkom kao najznaËajnijim prehrambenim subjektom na hrvatskom træiπtu mi moæemo dalje ojaËati poziciju na træiπtu i joπ viπe utjecati na pregovaraËku moÊ u kontaktu s poslovnim partnerima bez obzira na daljnje otvaranje granica i dolazak svjetske prehrambene konkurencije. Naπ interes je da Podravka sa svojim asortimanom zadræi i ojaËa svoje pozicije te se πiri s asortimanom Nestle na raËun sada veÊ naπe zajedniËke konkurencije. I dosadaπnja prodajna iskustva u programu Nestle dokazuju da smo na pravom putu i da Êe se i u tom segmentu poluËiti dobri prodajni rezultati.
Dobra suradnja s velikim prodajnim lancima - Rekli ste kako je Podravkina prodaja spremno doËekala dolazak velikih inozemnih trgovaËkih lanaca u Hrvatsku. Konkretno, u Koprivnici je
priliËno aktualan dolazak Bille. Kako Podravkina Prodaja komentira taj dolazak? - Brojni domaÊi i inozemni prodajni lanci zainteresirani su za dolazak u naπu sredinu, jer ipak Koprivnica, kao glavni ekonomski centar KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, interesantna je svojom kupovnom moÊi. No, moram istaknuti da su u naπoj regiji veÊ prisutni takvi prodajni lanci u Varaædinu i »akovcu - s kojima mi vrlo dobro suraujemo. Naravno, Podravka ne odluËuje tko hoÊe ili neÊe doÊi u Koprivnicu, mi samo æelimo suraivati sa svima, odnosno iskoristiti sve te prodajne kapacitete da πto bolje i kvalitetnije ispozicioniramo naπe proizvode. Glavna odluka uspjeπnosti ili neuspjeπnosti pojedinih domaÊih ili inozemnih prodajnih lanaca bit Êe na potroπaËima.
Moramo biti najkvalitetniji dobavljaË - Kakva je buduÊnost Podravkine Prodaje - Regije sjeverozapadna Hrvatska? - Sa sadaπnjom organizacijom koju sustavno i permanentno implementiramo na terenu, a i tijekom prosinca planiramo formirati tim za smrznuti program, mislim da Êemo i dalje vrlo kvalitetno moÊi pokriti svako mjesto potroπnje u naπoj regiji. U svakom sluËaju morat Êemo i dalje poraditi na πto kvalitetnijem imidæu Podravke kao najznaËajnije prehrambene tvrtke u Hrvatskoj, a to znaËi zadræati visoku kvalitetu naπih proizvoda, daljnje razvijanje naπe dobro uhodane distribucije, kontinuirana spremnost na gotovo svakodnevne promjene træiπta i brzo prilagoavanje na njih. Æelim, a i moramo biti najkvalitetniji dobavljaË ne samo u ritelu, veÊ i u gastro programu, a i πto prije moramo zauzeti prave pozicije na træiπtu vezane za brzo rastuÊe programe - smrznute hrane i piÊa. Iako je program smrznute hrane za nas joπ uvijek nepoznanica, mislim da Êemo vrlo brzo - uz dobru volju i veÊ poznatu podravsku upornost - tu nepoznanicu svladati i nakon odreenog vremena pokazati pozitivne prodajne rezultate.
Delegacija Belja posjetila je 15. studenoga Podravku
Uzorna poslovna suradnja Belja i Danice »elni ljudi Belja predvoeni glavnim direktorom Marijanom Molnarom posjetili su 15. studenoga Podravku. Goste iz Baranje primio je dopredsjednik Uprave naπe tvrtke Æeljko –urina sa suradnicima te ih upoznao s glavnim poslovnim znaËajkama naπeg koncerna. Tom prigodom –urina je naglasio kako se planirani 10 postotni godiπnji rast prihoda Podravke temelji na rastu vlastitih resursa, akvizicijama i preko strateπkih saveza. Naime, goste iz Belja najviπe su zanimala iskustva u pretvorbi i razvoju poslovanja Podravke kao najveÊe hrvatske prehrambene industrije, jer kao πto su istaknuli njihova tvrtka prolazi fazu restrukturiranja. ”Unatrag 10 godina kod nas je vrijeme stalo zbog poznatih ratnih zbivanja u Baranji. Zbog toga moramo viπe uËiti, posebice od najboljih”, rekao je Molnar. InaËe, Belje je prije Domovinskog rata bilo jedno od najveÊih poljoprivredno-prehrambenih poduzeÊa u bivπoj Jugoslaviji s tradicijom mesne industrije od 305 godina. Zapoπljavalo je 7.500 radnika, dok ih je danas 2.500. Danaπnji temeljni kapital Belja je 550 milijuna
kuna, a u vlasniËkom portfelju dræava ima 76 i mali dioniËari viπe od 20 posto dionica. Godiπnji promet je oko 700 milijuna kuna, a kao πto je reËeno u Podravki procijenjeni temeljni kapital Belja nije realan. U svakom sluËaju, neminovna konsolidacija Belja znaËajna je za Baranju i Hrvatsku, a zbog zaostalosti uvjetovane ratnim okolnostima, primarno je za Belje modernizacija razvojnih i tehniËko-tehnoloπkih procesa. Velika tradicija proizvodnje mesnih preraevina uvjetovala je vrlo dobrom poslovnom suradnjom Belja i Podravkine mesne industrije Danica. Naime, zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta, Belje za Danicu prerauje dio programa trajnih suhomesnatih proizvoda. Do sada je tim oblikom poslovne suradnje preraeno 30 tona od ugovorenih 110 tona mesa. Obje ugovorne strane zadovoljne su dosadaπnjom poslovnom suradnjom, a kao πto je tijekom sastanka rekao direktor Danice Duπan TomaπeviÊ, Podravkina mesna industrija zainteresirana je za daljnje stra-
Gosti iz Belja sa zanimanjem su razgledali proizvodne pogone Danice teπko partnerstvo s Beljem. Takoer, veliki poljoprivredni potencijali Belja odnosno Baranje te duga tradicija povrtlarstva u tom kraju interesantni su Podravki u programu smrznutih proizvoda, ali i tu se pojavljuje pro-
blem dræavnih poticaja i opÊenito odnosa dræave i poljoprivrednih kombinata. Isto tako naglaπen je problem mesne industrije koja bez primarne proizvodnje ne moæe opstati na træiπtu, ali naæalost domaÊa siro-
vinska baza je i dalje nerazvijena. Tijekom boravka u Podravki Ëelni ljudi Belja obiπli su novu Tvornicu Vegete i mesnu industriju Danica, gdje su degustirali neke od brojnih proizvoda Podravkine mesne industrije. B. F.
Broj 1634
Petak
22. studenog
3
U Zagrebu odræan 6. Kongres Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
Podravka - partner koji doprinosi profitabilnijem poslovanju turistiËkih i hotelijerskih poduzeÊa Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Podravka nudi partnerske odnose u stvaranju hrvatskog turistiËkog proizvoda - kljuËna je reËenica koju je u ime kompanije sa srcem - glavnog sponzora VI. Kongresa Hrvatske udruge hotelijera i restoratera - na sveËanosti otvaranja u zagrebaËkom hotelu Sheraton izrekao Ëlan Uprave Damir PolanËec. Osim velikog pljeska prisutnih, Podravka je ”pobrala” i priznanje ministrice turizma Pave Æupan RuskoviÊ, koja je istakla da upravo Podravka pokazuje kako turizam i ostalo gospodarstvo trebaju iÊi ruku pod ruku. Uostalom i tema ovogodiπnjeg Kongresa HUH-a bila je ”Hrvatski proizvodi za hrvatsko hotelijerstvo”, pa je predstavljanje Podravkinih moguÊnosti bio i logiËan korak. Damir PolanËec izmeu ostalog je podvukao: - Podravka je u svojoj strategiji petogodiπnjeg razvoja zapisala da æeli i mora uÊi u brzorastuÊe kategorije i brzorastuÊa træiπta. A kao jedno od najperspektivnijih træiπta za nas je gastrotræiπte, unutar kojega zasigurno najvaænije mjesto ima hrvatska turistiËka privreda, hoteli i restorani. Gastrokupcima smo joπ 1980. godine poËeli poklanjati posebnu paænju stvarajuÊi novi brand Podravka - Gastro, 1997. formirali smo Gastro-marketing tim, a 2000. godine organizirali snaænu, samostalnu i educiranu prodajnu operativu fokusiranu na mjesto potroπnje i kvalitetu odnosa s kupcima. Naπi kupci veÊ danas uæivaju dodanu vrijednost kroz razliËite edukacije i seminare, primjerice za kuhare i sla-
stiËare, kroz specifiËna sredstva unapreenja prodaje poput profesionalne odjeÊe za kuhare, kuhinjska pomagala i ureaje i sliËno, kroz promocije, prezentacije cooking shows, kao πto su ljetos bili Dan rajËice i Kulinarska razglednica s Jadrana, zatim uz razne knjige recepata i struËne broπure. Podravka je tako partner koji doprinosi profitabilnijem poslovanju turistiËkih i hotelijerskih poduzeÊa. Uz to mi æelimo biti dugoroËni poslovni partner koji kvalitetom, nutricionistiËkom vrijednoπÊu i tehnoloπkom ispravnoπÊu svojih proizvoda umjesto vas preuzima odgovornost za jela koja Êe vaπi kuhari maπtovito utkati u hotelsku gastronomsku ponudu. Nudimo vam proizvode u koje smo ugradili hrvatske sirovine, znanje i kreativnost, proizvode proizvedene po europskim standardima kvalitete i u skladu sa svjetskim prehrambenim trendovima, odnosno ukupan servis i uslugu koja je u skladu s naπom korporativnom politikom koja glasi: zadovoljiti oËekivanja partnera i potroπaËa iznad njihovih oËekivanja. Nadam se da Êete prepoznati ruku partnerstva koju pruæamo, jer zajedno s vama æelimo kreirati prepoznatljivi hrvatski turistiËki proizvod i imidæ naπe zemlje u cjelini. Brojni predstavnici hrvatskih hotelskih kuÊa iskazali su interes za unapreenje suradnje s Podravkom, naravno u oËekivanju pravog turistiËkog booma narednih godina. InaËe, kako je to u svom izlaganju ocijenio predsjednik HUH-a mr. Ivan ©oriÊ, ovogodiπnja turistiËka sezona bila je obiljeæena uvoenjem eura, stagnacijom gospodarskog rasta u emi-
Podravkaπi i ministrica turizma Pave Æupan RuskoviÊ na kongresu hrvatskih hotelijera tivnim zemljama, pomakom potraænje (zbog svjetskog nogometnog prvenstva) i stvaranjem srpanjske rupe, hirovitim vremenom u srpnju i kolovozu, poplavama u emitivnim zemljama. To je zajedno s naπim slabostima, poput nesklada izmeu æelje za brzi povrat kapitala i uvjeta koji to ne dozvoljavaju, zatim mjera dræavnih institucija - sustav PDV-a, nerijeπene nadleænosti inspekcija, te izvoenja velikih graevinskih radova u jeku sezone, nerijeπenih imovinsko-pravnih pitanja i vlasniËke strukture i neusklaenosti zakonske regulative s turistiËkom zbiljom - bitno utjecalo na rezul-
tate. Ipak, ukupni turistiËki promet u hotelskim poduzeÊima poveÊan je za 7 posto, u poboljπanje hotelske ponude i poveÊanje kapaciteta uloæeno je viπe od 175 milijuna eura, dosegnuto je ukupno iskoriπtenje kapaciteta od
155 dana, te poveÊana zaposlenost za 9 posto. Stvoreni su i preduvjeti za daljnji rast, jer smo, prema rijeËima ministrice turizma Pave Æupan RuskoviÊ, postali respektabilna mediteranska destinacija.
*** Ministrica turizma Pave Æupan RuskoviÊ zadræala se i u kraÊem neformalnom razgovoru s Ëlanovima Podravkine prodajne i gastroekipe na kongresu HUH-a. Tom je prilikom odala priznanje Podravki πto je u poratnim za hrvatski turizam vrlo teπkim godinama imala razumijevanje za hotelske kuÊe osiguravajuÊi redovitu opskrbu unatoË kaπnjenjima u plaÊanju. S veseljem je primila knjigu recepata ”Kreativna kuhinja s okusom Mediterana” koju joj je poklonio Ëlan Podravkine uprave Damir PolanËec.
naπa posla
KoprivniËki bijeg iz prometnog “slijepog crijeva” Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” Kad je prije nekoliko mjeseci direktor moÊnog Nestlea bio u posjetu Podravki, u Koprivnicu je doletio posebno unajmljenim helikopterom. Iako je glavni razlog izboru takvoga prijevoza bila uπteda dragocjenog vremena, po lokalnim su kuloarima kruæile zajedljive πale o tome da bi Nestle odmah odustao od poslovne suradnje s koprivniËkom tvrtkom kad bi njegov prvi Ëovjek osjetio svu draæ cestovne linije prema hrvatskoj metropoli. Povjerovao bi, nagaalo se, da je doista na toliko omraæenom “brdovitom Balkanu” i tako bi se zacijelo smanjila vjerodostojnost Podravkine opredijeljenosti za europska træiπta i koriπtenje najmodernijih tehnologija. Naposljetku se ugledni gost zbog magle ipak morao vraÊati u zagrebaËku zraËnu luku automobilom, ali njegovi su dojmovi o “gradu Vegete” veÊ bili sreeni. »injenica je, naime, da je Koprivnica veÊ desetljeÊima u prometnom “slijepom crijevu”, koje πteti njenim gospodarskim interesima, pa tako i onim Podravkinim. Posljedica su toga i politiËke frustracije izazvane neuspjeπnom borbom za dobivanje autoceste od ma-
arske granice prema Zagrebu, koja je zahvaljujuÊi nepovoljnijem odnosu snaga joπ krajem osamdesetih godina u tadaπnjoj prometnoj strategiji pripala »akovcu i Varaædinu, a uskoro Êe biti okonËana i izrada njenih kljuËnih dionica. Zato i svako spominjanje prometnica meu lokalnim duænosnicima u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji izaziva priliËno nervozu. Potvrdilo se to i prilikom posjeta predsjednika MesiÊa Koprivnici. Tada je æupan Josip FriπËiÊ visokom gostu govorio i o prometnim prioritetima, spomenuvπi u tom kontekstu Podravsku magistralu. To je toliko neugodno iznenadilo kriæevaËkog gradonaËelnika Branka Hrga da je, kako je kasnije rekao, “izgubio apetit” i navodno se nije ni pojavio na zajedniËkom ruËku. Kako se to zbivalo samo tjedan dana prije izborne skupπtine æupanijskog HSS-a, na kojoj je FriπËiÊ bio kandidat za ponovni predsjedniËki mandat, Ëinilo se da se opet otvara sukob izmeu Koprivnice i Kriæevaca. Ubrzo se, meutim, ispostavilo da Hrg nije bio dobro informiran o toj temi, a da je FriπËiÊ samo ponovio ono πto je
veÊ nekoliko godina zapisano u hrvatskim razvojnim planovima. RijeË je o tome da je aktualna strategija razvitka cestovne infrastrukture u Hrvatskoj donesena joπ u starom sazivu Sabora. U njoj je, podsjeÊa FriπËiÊ, brza cesta od Zagreba preko Kriæevaca i Koprivnice do maarske granice svrstana tek u treÊi prioritet. Iz toga je jasno da Koprivnica nije niπta Ëinila na πtetu Kriæevaca, kako su to neki protumaËili. Bilo bi to i potpuno besmisleno, buduÊi da tuda prolazi i njen najkraÊi spoj s hrvatskom metropolom. No, isto je tako izvjesno da gradnja te ceste ipak neÊe prekoraËiti æupanijske granice barem joπ nekoliko godina, πto Êe ovisiti i o nekim drugim kapitalnim investicijama. Izvjesno je tek to da Êe se od sadaπnjeg spoja Vrbovca sa Svetom Helenom nastaviti gradnja 16 kilometara autoceste prema rubu naπe Æupanije, ali je upitno kad Êe radovi zapoËeti, a joπ je neizvjesnije mogu li se naÊi financijeri za daljnju liniju prema sjeveru. Nasuprot tome, Podravska bi se magistrala, Ëija je sadaπnja trasa takoer u iznimno loπem stanju, gradila po dru-
gom modelu, uz pomoÊ stranoga kapitala. RijeË je o meunarodnoj prometnici koja bi povezivala panonske prostore od Austrije, preko Slovenije, pa barem do istoËne granice Hrvatske. Tako bi prostor od Varaædina i Koprivnice do Osijeka bio izravno povezan sa zapadnom Europom. Hrvatske su ceste taj projekt svrstale meu prioritete, no sve Êe ovisiti o dotoku novca iz inozemstva. Najbolju nam je vijest, ipak, proπloga tjedna donio Marijan DrempetiÊ, predsjednik Uprave Hrvatskih æeljeznica. Nakon puno preispitivanja i nadmudrivanja, utvreni su gradovi koji Êe biti nositelji pet æeljezniËkih regionalnih centara. Meu njih je, uz Zagreb, Vinkovce, Rijeku i Split, svrstana i Koprivnica. Nije to bilo nimalo jednostavno, jer se za istu poziciju borio i Varaædin, iako se on po svom æeljezniËkom potencijalu ne moæe usporeivati s Koprivnicom, koja je joπ u Austro-Ugarskoj postala glavna poveznica izmeu srednje Europe i Jadrana. Koprivnica Êe ujedno biti i Ëvoriπte meunarodnog 5-B koridora, πto znaËi da Êe uslijediti i znatna ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju sadaπnje
pruge, u koju se zbog ratnih okolnosti desetak-petnaestak godina nije ulagalo. Radovi su veÊ u tijeku, no ono najvaænije tek slijedi u razdoblju 2003. 2007. godine. Dakako, rijeË je o gradnji drugog kolosijeka, i to od Botova pa sve do Karlovca. Takva bi pruga bila puno bræa od sadaπnje, pa bi se u daleko veÊoj mjeri nametala i kao alternativa cestovnom prometu. PriliËno bi koristi od toga zasigurno imalo i koprivniËko gospodarstvo. Jasno, bit Êe temeljito obnovljen i koprivniËki kolodvor, a za iduÊu je godinu obeÊano i uklanjanje praonice vagona iz Botova, koju mnogi smatraju pravom “ekoloπkom bombom”. Æupan FriπËiÊ je DrempetiÊu iznio prijedlog da Koprivnica postane i kamionski terminal, s obzirom na to da bi tu bilo najlakπe organizirati pretovar roba na teretne vlakove. Æupanija i grad Koprivnica bili bi navodno spremni ponuditi zemljiπte i svu potrebnu infrastrukturu. Bude li usvojena i ta inicijativa, iskazat Êe se i potreba daljnjeg cestovnog povezivanja s Koprivnicom. Bila bi to joπ jedna garancija za bræi nastavak gradnje spomenutih autocesta.
4
Broj 1634 Petak 22. studenog 2002.
U Podravki je u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke odræan okrugli stol na temu:
“Podravka u domovinskom ratu” Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf
Okrugli stol na temu “Podravka u domovinskom ratu” otvorio je predsjednik UBIUDR-a Podravka Mladen PavkoviÊ koji je je uvodno rekao da je okrugli stol organiziran s ciljem da se evociraju uspomene na ratno razdoblje kada se stvarala hrvatska dræava, a u tome su veliki obol dali Podravkaπi i Podravka. Svaki deseti Podravkaπ nosio je uniformu Hrvatske vojske, a 18 Podravkaπa je dalo svoje æivote u borbi za domovinu. PavkoviÊ je naglasio da je Podravka - po rijeËima pokojnog generala Zbora HV Zvonimira »ervenka - prehranila Hrvatsku vojsku. Zvonko MajdanËiÊ, generalni direktor Podravke u vrijeme rata, govorio je o tome kako je poËetkom devedesetih u Srbiji stvorena klima za rat, a Podravka se suoËila s problemima na tamoπnjem træiπtu. - Razbijalo se jedinstveno træiπte na kojem je Podravka sudjelovala sa 20 posto svojih roba. Kada je poËela okupacija naπih prostora, pogotovo nakon dogaaja kada su pobijeni hrvatski policajci, Podravka je odluËila krenuti u pomoÊ. Za vrijeme rata Podravka je vojsci, izbjeglicama i prognanicima priskrbila pomoÊ u visini 33 milijuna maraka. NajveÊi dio odnosi se na mesnu industriju Danica koja je
proizvodila za potrebe vojske. Ipak, zasluge Podravkaπa u Domovinskom ratu su najviπe u njihovim æivotima - rekao je MajdanËiÊ. Josip FriπËiÊ, koji je poËetkom rata bio u koprivniËkom Kriznom πtabu, iznio je da je njegov zadatak bio zbrinjavanje izbjeglica i prognanika. - U naπ kraj je doπlo 4750 prognanika, a Podravka je zbrinjavala i vojsku i njih. Zbog toga treba cijeniti udio velike hrvatske firme, Podravke, koja se iskazala u humanitarnosti. Rat je, uz sve nedaÊe, ostavio Podravku na Ëvrstim temeljima - rekao je FriπËiÊ. Davor Cimaπ, Ëlan Uprave Podravke, koji je i sam bio sudionik Domovinskog rata, iznio je da je prijelomni trenutak za pripadnike 117. brigade bio kada je poginuo njihov borac Darko Ozmec. Tada smo osjetili dodatnu snagu da pobijedimo neprijatelja. Napomenuo je da uz veliki doprinos Podravke u Domovinskom ratu ne smijemo zaobiÊi i druge koprivniËke firme kao πto su Sloga, Pomka i Rapid. Nikola Gregur, u ratno vrijeme predsjednik Kriznog πtaba, rekao je da je naπe gospodarstvo zduπno davalo sve πto je trebalo, poglavito Podravka, dok je Kreπimir Papac, tadaπnji naËelnik Policijske uprave, istaknuo i vaænost unutraπnje zaπtite u Podravki bez koje ne bi bilo i odgovarajuÊe logistiËke
potpore. Sadaπnji naËelnik policije Miroslav Puæ, koji je bio na fronti, kao vaæno istaknuo je da su ih uvijek prepoznavali po tome πto ih logistiËki prati Podravka. Takoer odao je priznanje svim ljudima koji su proizvodili hranu i piÊe za vojsku i policiju. Tihomir DobriÊ govorio je u obrambenim pripremama u Podravki, rekavπi da ih je zajedniπtvo usmjeravalo prema zacrtanom cilju. Osim toga vaæan faktor bila im je i suradnja s policijom. Zdravko MikotiÊ, tadaπnji predsjednik koprivniËke opÊine, podvukao je da je sve obavljeno na zadovoljstvo zahvaljujuÊi suradnji s Podravkom. Ante BabiÊ, bivπi pred-sjednik Uprave Podravke, naglasio je da je Podravka osim materijalnog dala i veliki doprinos u ljudima, bilo na ratiπtu ili u svojim pogonima. Ogromni doprinos dali su Podravkaπi i svojim znanjem, a spomenuo je da u nekim popravcima topova, tenkova, puπkomitraljeza i ostalog oruæja Podravka ne bi mogla sama veÊ su tu bili Rapid i privatni majstori. Pukovnik Nenad BariÊ naglasio je suradnju s Podravkom u pogledu osiguravanja hrane i lijekova te odræavanju vozila i raketnih sustava. Nije propustio reÊi da su PZO-vci ponosni na svoj put i na Podravku. Æeljko CapiÊ, zapovjednik 145. taktiËke grupe, istakao je da je svaku zamolbu o
pomoÊi Podravka uvijek pozitivno rijeπila. Josip NakiÊ AlfireviÊ istaknuo je i nezaobilaznu djelatnost IPD-a, dok je Ivan Andraπek, koji je bio koordinator humanitarne pomoÊi, pobrojio prve dostave humaniterne pomoÊi - prva je odaslana u Kijevo, a potom su slijedili Drniπ, Petrinja, Osijek, Sisak... - Pokuπali smo uÊi i u Vukovar, ali nam nije uspjelo. Najzasluæniji u tome poslu bili su naπi vozaËi koji su riskirali vlastite æivote. Oni su na put iπli sa srcem - rekao je Andraπek. Mara Bareza govorila je o udjelu Belupa u pomoÊi za osloboe-
nje Hrvatske. Rekla je da su uz hranu trebali i lijekovi, a tu je bio Belupo. Belupo je bio prvi koji je za potrebe Hrvatske vojske napravio pakete prve pomoÊi. Ravnatelj bolnice dr. Mijo Bardek istaknuo je da je u ratnim godinama u koprivniËkoj bolnici bilo zbrinuto 293 ljudi. Osim ranjenika bila je tu i velika populacija izbjeglica i prognanika, ali zahvaljujuÊi pomoÊi Podravke sve se to dobro rjeπavalo. Na kraju recimo da je odluËeno da Êe ovakvi skupovi biti ËeπÊi, a sve pod motom “Da se ne zaboravi”.
Sudionici okruglog stola jednoglasni su da su Podravkaπi i Podravka dali veliki doprinos u Domovinskom ratu
Gastroprodaja Hrvatska: Najprodavatelj mjeseca
Susret na projektu flPodravkaπ sa srcem«
Markova formula za uspjeh
Mladi struËnjaci upoznali se s razvojnim planovima Belupa
Piπe: Jadranka Lakuπ
Kada bi pisac priruËnika za edukaciju prodajnog osoblja u najkraÊim crtama trebao opisati uspjeπnog operativca, zacijelo bi koristio rijeËi pouzdan, savjestan, marljiv, πarmantan, snalaæljiv, sklon timskom radu. Moæda to izgleda preidealizirano ili pak Ëak “πkolski”, ali kad upoznate Marka Arulu, najboljeg gastroprodavaËa u Prodaji Hrvatska za listopad onda vam se odmah nametnu i dodaci za tu listu poput privræenosti poslu, vedrine, upornosti… Marko Arula u Podravki je svega πest mjeseci i u tom kratkom vremenu svojim radom i rezultatima na sebe je skrenuo paænju. U gastroprodaji pokriva teren od Sesveta do srediπta Zagreba, na kojemu je gotovo nemoguÊe izbrojati pekare, slastiËarnice, kafiÊe, restorane u koje svakodnevno treba svratiti i ponuditi Podravkine proizvode, istovariti ih iz dostavnog vozila, naplatiti. Zato Marko svoju roditeljsku kuÊu napuπta veÊ oko 6 ujutro, vraÊa se naveËer izmeu 18 i 19 sati, mobitel mu gotovo neprekidno zvoni, a koliko brine o svojim kupcima pokazuje i podatak da ih ni u vrijeme razgovora za novine nije ostavio bez usluge osiguravπi da umjesto njega rade kolege GlasnoviÊ i SoliÊ. - Volim raditi s ljudima, posao mi nije naporan iako sam praktiËki zauzet cijeli dan. Nemirnog sam duha, ne mogu si zamisliti da, primjerice, 10
Marko Arula sati sjedim za kompjutorom, iako Êu uskoro diplomirati poslovnu informatiku na veleuËiliπtu. Ponosan sam πto radim u Podravki za koju sam se, kad se ukazala prilika lako odluËio, jer je uvijek na mene ostavljala dobar dojam kako zbog kvalitetnih proizvoda tako i zbog odnosa prema radnicima - istiËe Marko koji iza sebe ima popriliËno iskustva na komercijalnim poslovima u drugim tvrtkama. Upravo to iskustvo, uz razmjenu znanja s drugim kolegama pomaæe mu u pronalaæenju novih kupaca i poveÊanju obujma prodaje kod postojeÊih. A rezultati koje postiæe su nadprosjeËni. Za listopad su Marku donijeli naslov najboljeg prodavaËa, za πto mu uz ovo predstavljanje u novinama slijedi i ruËak s izvrπnim
direktorom Prodaje Hrvatska Miroslavom VitkoviÊem te dodatak na plaÊu. - Drago mi je πto sam prvi dobio priznanje u akciji koju je pokrenula Gastro prodaja Hrvatske, a koja je odliËan stimulans za sve nas u prodaji. Mene je «povuklafl moguÊnost da osvojim naslov najprodavaËa, a veliki postotak poveÊanja prodaje i financijske realizacije u listopadu u odnosu na rujan ostvario sam uz puno muke, truda i sreÊe te veliku potporu zagrebaËke gastroekipe predvoene Andrejom ©imiÊ. VeÊ sam primio Ëestitke kolega koji sada nastoje biti joπ bolji od mene - objaπnjava Marko odajuÊi da formula uspjeπnosti poËinje vrlo jednostavnom reËenicom koja glasi: Dobar dan, ja sam iz Podravke! Marko je ponavlja nebrojeno puta dnevno, po koji puta naie i na zid πutnje ili odbijanje, ima i neugodnih situacija, ali on uvijek pronae naËin za uspostavljanje kontakta. ZajedniËki jezik pronaπao je i s DubrovËanima koji su ga ljetos, kada je na najjuænijem dijelu Hrvatske bio na ispomoÊi i na “naukovanju” kod Ive Lobaπa, prozvali “putujuÊa butiga”. Tada, naravno, joπ nisu znali da Êe za koji mjesec to biti i najuspjeπnija Podravkina trgovina na kotaËima i da Êe Marko, koji ih je osvojio spojem mladenaËke vedrine (25 mu je godina) i ozbiljnog pristupa poslu, postati prvi najprodavaË kompanije sa srcem. Vjerojatno Êe pokoja Ëestitka stiÊi i iz Dubrovnika.
ZajedniËki tim Razvoja poslovanja i Ljudskih potencijala je 13. studenoga u Podravkinom fl©taglju«, s Podravkinim mladim struËnjacima odræao deveti po redu susret na projektu «Podravkaπ sa srcemfl. Tom prilikom je predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ kroz informativnu prezentaciju o misiji, viziji i strategiji Belupa upoznao mlade visoko obrazovane kadrove s buduÊim razvojnim planovima farmaceutskog dijela poduzeÊa u Podravki, πto je pobudilo veliko zanimanje prisutnih. Nakon uvodnog upoznavanja uslijedilo je struËno predavanje proæeto mnoπtvom korisnih poslovnih podataka, informacija i steËenih iskustava dosadaπnjih generacija Belupovaca o drugom po veliËini farmaceutskom poduzeÊu u Republici Hrvatskoj. PogoriliÊ je s ponosom istaknuo: flBelupo je dobra tvrtka u profitabilnoj djelatnosti koja je brza, dinamiËna i propulzivna. Mi æelimo rasti, imati sigurnu buduÊnost i odluËivati o svojoj sudbini. Mi moramo razmiπljati o tome πto naπi kupci æele i uoËavati stvarne potrebe naπih kupaca kako bismo zadovoljili njihove potrebe bolje od drugih. Naπi su proizvodi u najmanju ruku isti kao konkurentski, ali stvarnu dodanu vrijednost daju naπi ljudi. U Belupu je kvaliteta imperativ, radi se prema modernoj organizaciji s otvorenom komunikacijom koja potiËe kreativnost. Zbog navedenih je Ëinjenica Belupo veÊ petu godinu za redom uvrπten u red najuspjeπnijih poduzeÊa u naπoj domovini. NajveÊa se paænja u svakodnevnom radu ipak mora pridavati ljudima. Oni ne moraju biti viπe zaposleni ili raditi duæe - moraju biti viπe fokusirani, spremni na suradnju i uËinkovitiji, trebaju biti spremni na uËenje, promjene, jer Êe se okolina u kojoj radimo stalno mijenjati, trebaju biti svjesni da njihov rad doprinosi uspjehu tvrtke i trebaju biti zadovoljni poslom, dobro se osjeÊati i imati pobjedniËki mentalitet.” Na kraju svog izlaganja predsjednik je izriËito napomenuo da Belupo æeli biti najbolji, biti prvi u industrijskom segmentu u kojem se takmiËi, πto podrazumijeva i sljedeÊe zadatke: biti najbliæi kupcima, najbræe prepoznavati i zadovoljavati potrebe kupaca, imati najbolji servis, imati najveÊi povrat na uloæena sredstva, biti drugaËiji, inovativniji, bolji... Po zavrπetku predavanja razvila se vrlo zanimljiva i intenzivna rasprava. PogoriliÊ je u svojoj viziji istaknuo da Êe Belupo u buduÊnosti imati πiroku listu partnerskih, suradniËkih, ugovornih i ostalih strateπkih odnosa, dok je listanje 25% dionica tvrtke prokomentirao kao znaËajnu polugu za buduÊi rast i razvoj Podravkinog prehrambenog biznisa, a time i poveÊanje vrijednosti za sve dioniËare (vlasnike) poduzeÊa. Dakle, za sadaπnje dioniËare Podravke listanjem dionica Belupa neÊe nastati nikakvi gubici, veÊ se mogu oËekivati samo brojni pozitivni efekti u buduÊnosti. Matija Hlebar
Broj 1634
Petak
22. studenog
Investicija u Podravkinoj Pekari
Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”
PoËela s radom suvremena linija za proizvodnju kora
Razgovor s prof. Dragutinom Feletarom
tehniËki nedostaci, korigira se poneπto tehnologija, recepture, pakiranje… ali generalna je ocjena da Nakom izvrπenog restrukturiranja ovo tehniËko - tehnoloπko rjeπenje Pekare definirana je srednjeroËna potpuno zadovoljava kapacitetom i strategija razvoja tvornice, koja u kvalitetom proizvodnju kora. svojim osnovnim odrednicama saPretpostavljamo da kore neÊe iÊi dræi pored ostalog i poveÊanje prostalno u dvije smjene, stoga smo dio izvodnje kora za kolaËe te usvajanje kapaciteta linije “ostavili” za proitehnologije smrzavanja (u poËetnoj zvodnju mlinaca, podloga pizza i fazi kao racionalizacija troπkova proproizvodnju kolaËa od lisnatog tijeizvodnje - smanjenje noÊnog rada, sta, koji Êe se smrzavati i kao takvi poveÊanje proizvodnih serija i podalje prodavati ili peÊi kod nas. boljπanja kvalitete smanjivanjem staInaËe, s programom peËenja potrosti peËenog proizvoda, a kasnije hlaenih i smrznutih proizvoda po proizvodnja za lokalno træiπte, a zatim trgovinama i vojarnama krenuli smo i za πire træiπte te gastro kupce i prije dvije godine, a πirenjem proretail). grama u svibnju smo instalirali i Do sada smo kore za kolaËe (kore hladnjaËu za smrzavanje i kao sklaod dizanog lisnatog tijesta, kore za diπni prostor, a rashladnu komoru medenu pitu i kore za maaricu) koristimo kao prostor za pakiranje radili manje - viπe ruËno i to do 150 gotovih i Ëuvanje poluproizvoda. komada kutija dnevno. Dio se kapaciteta te hladnjaËe i Kroz to vrijeme snimili smo træiπte, komore bude koristio za smrzavadefinirali smo tehnologiju i opremu nje proizvoda od lisnatog tjesta , ali za proizvodnju navedenih proizvoda, isto tako i za njihovo pakiranje te ali smo trpjeli i kritike od Prodaje o Ëuvanje gotovih porizvoda i polunedovoljnim koliËinama kora za trproizvoda. æiπte. Tako sva oprema funkcionira maU lipnju ove godine potpisan je ksimalno komplementarno s aspekugovor sa TIM-ZIP-om o nabavci ta smanjenja troπkova rada i razvoja ekstrudera i linije za finalizaciju tijenovih proizvoda i tehnologije. sta πvicarskog proizvoaËa RondoValja istaÊi i to da za vrijeme monDoge, a u rujnu je poËela pristizati taæe linije niti jednog Ëasa nije se oprema. stalo s redovnom proizvodnjom, a Tokom listopada krenulo se s monnije niti bilo vremena za sveËana taæom linije i nakom toga s obuËavapuπtanja u rad, stoga koristim ovu njem ljudi i probnom proizvodnjom. priliku da zahvalim svima koji su Osim toga, za postizanje potrebnih pomogli da se investicija na vrijeme koliËina prozvodnje paralelno smo: realizira. - isprojektirali i instalirali komoru Investiranje u Pekaru ove godine poklapa se sa 30. godiπnjicom integracije Pekare u Podravku i 20. godiπnjicom preseljenja na sadaπnju lokaciju. Naime 8. 11. 1982. zavrπeno je preseljenje strojeva iz stare lokacije izmedu mlina i kuhinje i puπtena je u pogon linija za kruh. Ova investicija najljepπa je Ëestitka radnicima Pekare na jubilejima, a isto tako je znaËajna jer Êe se strojnom proizvodnjom poveÊati proizvodnja, a istovremeno neÊe biti viπka radnika, nego Êe Ëak na pakiranju biti potrebno znatno viπe radnika. Vjerujem da ovo investiranje oznaËava poËetak novog razvojnog ciklusa, ne samo u Pekari nego i u cijeloj Podravki u ostvarivanju jednog od Podravkinih strateπkih razvojnih pravaca - razvoja smrznutih Nova linija za proizvodnju kora u Podravkinoj Pekari radi u dvije proizvoda i smatram da Pekara tosmjene me moæe joπ puno pridonijeti.
Piπe: dipl. inæ. Josip Mihac, direktor Pekare
za hlaenje peËenih kora (“Frigokor”, Zagreb) , a puπtena je u pogon poËetkom 11. mjeseca. - generalno smo, u suradnji s Gostolom iz Nove Gorice, remontirali rotacionu peÊ “Burju”, na kojoj se peku kore. - kupili smo jednu novu austrijsku roto-peÊ (Back-Tech), jer nam kapacitet postojeÊih peÊi nije dovoljan za peËenje kora, a isto tako na toj peÊi Êe se kroz noÊ moÊi peÊi pecivo. - rjeπavali smo strojno pakiranje kora, u koju smo svrhu i posudili na probu pakericu od “Opreme” iz Ludbrega, a koju smo na kraju odluËili kupiti. - Podravkino Odræavanje nam je izradilo 20-ak kolica za peËenje kora te vrlo kvalitetno i aæurno pratilo investiciju kod izvoenja prikljuËaka strojeva na energente (struja, voda, plin, zrak i para) i ostalih instalaterskih poslova (odvodi kondenzata , dimovod, usisni cjevovod…) - pred zavrπetkom je i izrada prateÊe dokumentacije od strane Inæenjeringa. - ugovoren je i novi laminator, stroj koji sluæi za pripremu i razvlaËenje lisnatog tijesta, jer postojeÊi nije dovoljnog kapaciteta; treba biti isporuËen do 22. studenoga. Od 11. studenoga linija radi u dvije smjene, Ëime proizvedemo do 3000 komada kora dnevno, πto je 20 puta viπe nego prije i Ëime u potpunosti zadovoljavamo potrebe træiπta. Ovo nije maksimalni kapacitet, jer joπ se ljudi obuËavaju raditi na novoj liniji, u hodu se otklanjaju sitni
5
Pisao sam i 30 kartica tjedno Pripremio: Hrvoje ©labek SveuËiliπni profesor, znanstvenik, pisac i izdavaË Dragutin Feletar sedamdesetih je godina proπlog stoljeÊa bio dijelom ekipe koja je stvarala list ”Podravku”. Doπao je 1973. iz »akovca, gdje je ureivao ”Meimurje” i radio u izdavaËkom poduzeÊu, ali i prije je bio poznat u koprivniËkim novinarskim krugovima kao urednik Glasa Podravine. Osim πto je pokrenuo podlistak za Podravkine kooperante ”Zelenu Podravku”, list je obogatio nizom feljtona te gospodarstvenih analiza, uz uobiËajen dnevni novinarski posao. Uz ured-nika Ivu »iËina-Maπanskera i grafiËkog urednika Vladimira Kostjuka bio je treÊi profesionalac u listu u doba kad su se producirale velike koliËine sadræaja i kad je 1975. godine dvomjeseËnik ”Podravka” postao tjednikom. ‘NA LEDU’ ZBOG POLITIKE - U Podravku ste doπli kao ”jako novinarsko pero”, kako je to kazao tadaπnji urednik lista, a bili ste veÊ afirmirani i na znanstvenom polju. Kakvi su, onda, bili Vaπi motivi dolaska u tvorniËki bilten? - Stvar je priliËno jednostavna, a vezana je, naæalost, za tadaπnje politiËke prilike. Bio sam novinar, urednik i izdavaË u »akovcu, a jedan broj ‘Kajkavskog kalendara’ koji sam uredio bio je poËetkom 1972. godine sudski zabranjen, pa Ëak i spaljena naklada od 1900 primjeraka. Naravno, tada sam faktiËki ostao bez posla. Ipak, naπu je djelatnost preuzela tiskara Zrinski, pa su i mene uzeli s izdavaËkom djelatnoπ-Êu prosvjetnokulturnog druπtva Zrinski, no bio sam posve ‘na ledu’. BuduÊi da sam imao dobre veze s novinarima iz Koprivnice i poznavao »ima i Jovu (Ivo »iËinMaπansker i Jovo RojËeviÊ, op. H.©.), njihovim posredstvom upoznao sam tehniËkog direktora Podravke Ivu Gjereka, a zatim i Pavla Gaæija. Oni su znali za moju poziciju u »akovcu, pa su doπli na razgovor, πto me ugodno iznenadilo, i pozvali me da doem u Podravku. Tadaπnje poslovodstvo, dakle, vodilo je politiku privlaËenja kadrova koji su se veÊ na ovaj ili onaj naËin afirmirali. Tako je u Podravku, primjerice, doπla prof. Bartl i drugi. - Jeste li doπli u Podravku kao u prijelaznu postaju ili ste se posla prihvatili punim angaæmanom? - Nisam dobio nikakvu rukovodeÊu poziciju, veÊ sam postao novinar, dakle proizvoaË. Kaæem tako jer smo u to doba ‘proizvodili’ zaista ogromne koliËine materijala. Znao sam tjedno objaviti i po trideset kartica tekstova. Izdavali smo triput veÊe novine no πto su danas, i to prave novine, s komentarima, vrlo dobrim reportaæama, intervjuima, s obiljem fotografskog materijala koji je Kostjuk izvrsno radio, feljtonima... List Podravka u to je doba triput proglaπen najboljim gospodarskim listom u Hrvatskoj, a dobio je i opÊinsku nagradu. Usto, pokrenuli smo Ëitav niz novina
koje su pratile ‘glavni’ bilten. Tu su bile ‘Informacije’, ‘Mala Podravka’, ‘Poslovna Podravka’ i ‘Zelena Podravka’. - Bili ste urednikom ‘Zelene Podravke’, koja je poËela izlaziti netom po Vaπem dolasku. Zaπto je ona pokrenuta? - Tada je promoviran takozvani zeleni plan na razini poljoprivrede, a Podravka je objedinjavala veliki broj kooperanata iz sjeverozapadne Hrvatske. Dakle, trebalo je za njih sedam-osam tisuÊa plasirati informacije o zelenom planu, naroËito komercijalne informacije o suradnji Podravke s njima. No, bilo je i savjeta, razgovora s proizvoaËima i struËnjacima. OD NOVINA DO REVIJE - Kakva je medijska slika u Koprivnici u prvoj polovici 70-tih godina i gdje je tu Podravkin list? - Glas Podravine u to je doba bio jedan od tiraænijih, a i boljih lokalnih listova u Hrvatskoj. Kada sam bio njegovim urednikom u prvoj polovici 1971. godine, imali smo nakladu veÊu od 11.000 primjeraka. Mislim da to i danas nije nemoguÊe postiÊi, ne samo kvalitetom uredniËkom i novinarskom, veÊ i boljom organizacijom i marketingom. Podravkin list bio je tada na razini, ako ne i bolji, od ostalih lokalnih listova. - Je li danas proπlo vrijeme tvorniËkih listova ili ima razloga da i dalje postoje? - Dosta putujem svijetom, pa znam da postoji mnogo takvih Ëasopisa, ali nisu koncipirani poput Podravkinih novina. Oni su prvenstveno u funkciji public relationsa, njima se prije svega æeli uputiti poruka træiπtu, politici, druπtvu ili lokalnoj zajednici. Naπ koncept je preæivio, jer danas postoje drugi kanali informiranja. Donekle se to u Podravki i promijenilo jer danaπnji list s nekadaπnjim nema puno veze. No, mislim da Êe morati doÊi do daljnjih promjena i da Êe se iÊi na reviju u grafiËkom smislu joπ kvalitetniju i obimniju po sadræaju. - Moæe li se reÊi da je Podravkin list 70tih bio sretan spoj politiËkih okolnosti i kadrovske kvalitete? - Ne moæe se poreÊi da su novine tada dijelom bile u funkciji politike i ideologije. »esto smo pisali Ëlanke ‘po narudæbi’. Ipak, bili smo u velikoj funkciji Podravke i njenih interesa, kao πto bi, uostalom, trebalo biti i danas.
Ispitivanje kvalitete radne klime u Podravki Piπe: Marko RaniloviÊ, Razvoj ljudskih potencijala
©TO? Tokom iduÊeg tjedna Ljudski potencijali Podravke provest Êe komparativno istraæivanje organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih. Radna klima je slika onoga kako mi svi zajedno gledamo na svoj posao i svoju organizaciju te koliko smo zadovoljni s njom. ZA©TO? Svrha istraæivanja je utvrditi stanje
organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih te omoguÊiti njenu usporedbu sa sliËnim kompanijama u Hrvatskoj. Ispitivanje kvalitete radne klime u Podravki bit Êe dio veÊeg projekta ispitivanja kvalitete radne klime pod nazivom HrOK (skraÊeno od Hrvatska Organizacijska Klima) kojim se usporedno ispituje radna klima u viπe (15-ak) hrvatskih firmi. KAKO? Ispitivanje Êe se provesti pomoÊu univerzalnog upitnika koji Êe biti
koriπten u svim hrvatskim poduzeÊima. Projekt ispitivanja kvalitete radne klime zamiπljen je kao kontinuirani proces ispitivanja radne klime prema zadanim dimenzijama: • odnos prema kvaliteti • motivacija i zaokupljenost • inovativnost/inicijativnost • unutarnji odnosi • pripadnost organizaciji, nagraivanje • poznavanje misije, vizije i ciljeva • struËna osposobljenost i uËenje
• voenje • organiziranost • razvoj karijere • unutarnje komuniciranje i informiranje • procjena uspjeπnosti organizacije i poslovodstva • zadovoljstvo poslom TKO? Ovo istraæivanje Êe obuhvatiti 10% zaposlenika Podravke u Hrvatskoj πto iznosi oko 500-tinjak zaposlenih iz svih organizacijskih cjelina te je formirana prema zadanom kljuËu
(spol, dob, struËna sprema, staæ). Istraæivanje je anonimno a zaposlenici Êe moÊi dati svoje miπljenje o kvaliteti radne klime u Podravki. KADA? Ispitivanje radne klime provest Êe se u tjednu od 25. do 29. studenoga 2002. godine. Smatramo da je ispitivanje radne klime vaæno za Podravku, stoga molimo sve ukljuËene da svojim sudjelovanjem pomognu πto kvalitetnijem provoenu ovog istraæivanja.
6
Broj 1634 Petak 22. studenog 2002.
Obavijesti
SjeÊanje na vukovarske ærtve
Podravkina udruga branitelja dostojno obiljeæila tuænu obljetnicu Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke s nekoliko je zanimljivih manifestacija obiljeæila 18. studeni - dan sjeÊanja na ærtve Vukovara 1991. godine. Tako su u ponedjeljak organizirali posebni vlak od Zagreba za Vukovar i to pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa. Vlak je, sa sedam vagona, krenuo sa zagrebaËkog Glavnog kolodvora u 5,30 sati, a u Vukovar je stigao u 9,15. Oko 400 putnika, meu kojima je bio veliki broj Ëlanova udruga proizaπlih iz Domovinskoga rata iz mnogih krajeva Hrvatske, nalazila se i delegacija grada Knina, te brojni graani od
Prodaja rashodovanih teretnih vozila
Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih teretnih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 26. 11. 2002. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica, u 12,00 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Transporta Prodaju se slijedeÊa vozila: Splita, Rijeke, Varaædina, Koprivni- Juraj Njavro, prof. dr. Andrija HeMarka Vrsta Inv. br. God. Stanje PoËetna ce... brang, Mladen PavkoviÊ, Marin VidiÊ i tip vozila vozila proizv. vozila cijena (kn) Obiljeæavanje Dana sjeÊanja na ært- - Bili i Branko UvodiÊ. ve Vukovara poËelo je u 10 sati u ZahvaljujuÊi Podravkinoj Udruzi i 1. ZASTAVA 80.12 hladnjaËa 630 1990. ispravno 22.000,00 hladnjaËa 629 1990. ispravno 22.000,00 vukovarskoj OpÊoj bolnici kod Spo- KoprivniËanci su imali priliku da se u 2. ZASTAVA 80.12 sanduËar 655 1991. ispravno 20.000,00 men obiljeæja i Spomen kriæa kojeg je ponedjeljak poklone poginulim i ne- 3. TAM 130 T 11 B sanduËar 868 1988. ispravno 11.000,00 u kolovozu podigla naπa Udruga. Za- stalim vukovarskim vitezovima. 4. TAM 130 T 11 B sanduËar 830 1986. ispravno 16.000,00 tim se u tiπini i miru pjeπice krenulo na Naime, kao i proπle godine kod Spo- 5. TAM 190 T 15 B sanduËar 875 1988. ispravno 18.000,00 Memorijalno groblje, gdje je na svaki men obiljeæja ”Vukovarska golubica” 6. TAM 190 T 15 B sanduËar 876 1988. ispravno 20.000,00 grob hrvatskog branitelja poloæena na LeniπÊu organiziran je prigodni 7. TAM 190 T 15 B 8. TAM 190 T 15 B sanduËar 877 1988. ispravno 20.000,00 ruæa. skup na kojem se okupilo oko stoti- 9. TAM 190 T 15 B sanduËar 917 1989. ispravno 20.000,00 Naπa Udruga organizirala je toga njak graana koji su zapalili svijeÊe i 10. TAM 190 T 15 B sanduËar 677 1991. ispravno 35.000,00 dana, u popodnevnim satima, u vuko- minutom πutnje odali poËast onima 11. TAM 190 T 15 B sanduËar 676 1991. ispravno 31.000,00 varskoj bolnici i predstavljanje knjige koji su najzasluæniji za stvaranje 12. TAM 260 T 22 BL hladnjaËa 883 1989. ispravno 42.000,00 ”Apeli dr. Vesne Bosanac”. U prepu- hrvatske dræave, a kojih viπe nema. noj dvorani o ovoj potresnoj knjizi Nastupio je i PjevaËki zbor umirovljeNavedena vozila mogu se razgledati 26. 11. 2002. u dvoriπtu Vanjskog govorili su: dr. Vesna Bosanac, dr. nika Koprivnice. Ml. P. transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan je isto platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine. ærtvama kaæemo ”hvala”. Svatko treba Logistika i transport - Odjel vanjskog transporta bar jednom posjetiti Vukovar i vidjeti
Dr. Belan pretrËao maraton od Osijeka do Vukovara U znak sjeÊanja na okupaciju i ærtve grada Vukovara, dugogodiπnji djelatnik Belupa i veliki ljubitelj trËanja dr. Ivo Belan, zajedno sa svojim sinom, pretrËao je dionicu od Osijeka do Vukovara (36 kilometara). Njih dvojica su startali u 5 sati, sa centralnog trga u Osijeku, a u 9 sati su stigli na æeljezniËku stanicu u Vukovaru. Na stanici su ih pozdravili ravnateljica vukovarske bolnice dr. Vesna Bosanac. i dr. Juraj Njavro. Kvalitetnu pratnju trkaËima su osigurali vukovartska bolnica (kola hitne pomoÊi) i policijske postaje Osijek i Vukovar (kola prometne policije). U Vukovaru, na cilju ove posebne sportske manifestacije, dr. Belan nam je kazao: - BuduÊi da smo moj sin Ivica i ja veliki ljubitelji trËanja i buduÊi da nismo bili u Vukovaru nakon πto je rat zavrπio, osjetio sam æelju da odtrËimo relaciju od Osijeka do Vukovara i da tom akcijom dademo jedan mali doprinos sjeÊanju na sve ærtve koje su pale u obrani Vukovara. Tko zna gdje bi se neprijatelj zaustavio da vukovarski branitelji nisu od svog grada napravili bedem. Ne smijemo zaboraviti na te branitelje, ne smijemo zaboraviti na njihovu ærtvu, jer oni su platili ipak najviπu cijenu.
( slika u tiskari)
taj razruπeni grad. Prodaja pileÊeg mesa Do sada smo pretrËali Ëitav niz Odjel za standard radnika organizira za radnike Podravke prodaju pileÊeg svjetski poznatih maratona, ali ovaj mesa proizvoaËa Koka d.o.o., uz moguÊnost plaÊanja u tri rate putem ustega nam je najdraæi. OsjeÊam æelju da se na plaÊi. Na ponudi su slijedeÊe kategorije mesa: zahvalim organizatoru maratona A) Pile grill obrade, pakiranje 12 kg, cijena 18,91 kn/kg tj. 226,92 kn/ Udruzi branitelja, invalida i udovica pakiranje Domovinskog rata Podravke i poB) Batak - zabatak, pakiranje 6 kg, cijena 25,25 kn/kg tj. 151,50 kn/pakiranje C) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 27,69 kn/kg tj. 166,14 kn/pakiranje krovitelju ove sportske manifestacije D) Fileti prsa, pakiranje 6 kg, cijena 45,14 kn/kg tj. 270,84 kn/pakiranje ”Belupu”. Ml. P. E) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg, cijena 12,93 kn/kg tj. 77,58 kn/pakiranje F) Æeluci, pakiranje 6 kg, cijena 12,93 kn/kg tj. 77,58 kn/pakiranje G) Usitnjeno meso na podloπku, smrznuto, cijena 21,47 kn/kg tj. 128, 82 H) Cordon bleu, pakiranje 4 kg cijena 38,72 kn/kg, tj 214,72 kn/pakiranje Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 28. 11. na tel. 651-781.
Spomen ploËa braniteljima u Ludbregu Dr. Belan i njegov sin na trgu u Osijeku, neposredno prije poËetka svladavanja 36 kilometara dugog puta
Bili smo u veliËanstvenoj i dostojanstvenoj koloni od deset tisuÊa ljudi, koja je u tiπini krenula posjetiti memorijalno groblje gdje je pokopano 646 ærtava. Ispod Spomen kriæa u vukovarskoj bolnici zapalili smo svijeÊe i poloæili cvijeÊe. Bar na tadaπnji dan vrijeme je da se malo zastane u ovom uæurbanom tempu æivota i tim
U ponedjeljak u Podravki Kazaliπna predstava
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke (Podruænica Belupo) u petak (danas) na srediπnjem ludbreπkom trgu u 12 sati otkrit Êe spomen - obiljeæje poginulim hrvatskim braniteljima. Spomen - ploËu Êe zajedniËki otkriti gradonaËelnik Ludbrega inæ. Marijan Krobot i predsjednik Podravkine Udruge Mladen PavkoviÊ, a u prigodnom programu Êe sudjelovati uËenici Osnovne πkole Ludbreg, Bemian duet i drugi. Ovu manifestaciju izravno Êe prenositi Radio - Ludbreg.
U Ëetvrtak 28. studenoga s poËetkom u 19 sati u dvorani koprivniËkog ”Domoljuba” glumci Hrvatskog narodnog kazaliπta iz Zagreba izvest Êe kazaliπnu predstavu ”Proslava”. Redateljica predstave je Snjeæana BanoviÊ, a uloge tumaËe Zvonimir ZoriËiÊ, Branka CvitkoviÊ, Franjo Kuhar, Alen ©alinoviÊ, Vanja Matujec, Damir Mejovπek, Boris MiholjeviÊ, Æarko PotoËnjak i drugi. Ulaznice za predstavu mogu se kupiti radnim danom na blagajni ”Domoljuba”, ili sat vremena prije poËetka predstave.
Odjel za standard radnika organizira za radnike Podravke prodaju smrznutog asortimana pekarskih proizvoda Podravkine Pekare uz moguÊnost plaÊanja u tri rate i to: A) DomaÊi klipiÊi 50 g (polupeËeno), 40 kom. u pakiranju, cijena 46,00 kn B) Tijesto za pizzu 300 g (polupeËeno), 6 kom. u pakiranju, cijena 35,50 kn C) Pizza mijeπana 200 g (polupeËeno), 16 kom. u pakiranju, cijena 103,84 kn D) Torbica sa sirom 80 g (nepeËena), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 kn E) Torbica s viπnjama 80 g (nepeËena), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 kn F) KolaË s marmeladom 70 g (nepeËen), 90 kom. u pakiranju, cijena 261,00 kn G) RoπËiÊ s marmeladom 70 g (nepeËen), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 kn H) RoπËiÊ s linoladom 70 g (nepeËen), 45 kom. u pakiranju, cijena 130,50 kn I) Lino punjeno pecivo 100 g, 20 kom. u pakiranju, cijena 58,00 kn J) Torbica sa πunkom 100 g, 50 kom. u pakiranju, cijena 145, 00 kn Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 28. 11. na tel. 651-781
Druπtvena prehrana
Jelovnik
IduÊeg vikenda u Koprivnici
Izloæba slika od ”Proslava” u Izloæba ptica suhog cvijeÊa ”Domoljubu” i malih æivotinja U ponedjeljak, na dan sv. Katarine, ispred restorana Druπtvene prehrane Podravke, s poËetkom u 10 sati bit Êe otvorena izloæba slika raenih od suhog cvijeÊa. Izloæbom svojih radova predstavit Êe se Draæenka Pohulek iz Varaædina i ©tefanija AntoliÊ iz Koprivnice. One rade sliËice iz suhog cvijeÊa, uz razne kombinacije biljaka iz vrta, livada... Svakako zanimljiva izloæba koju vrijedi pogledati, pa pozivamo sve koji vole cvijeÊe i slike izraene od cvijeÊa da dou u ponedjeljak u 10 sati na otvorenje izloæbe koju Êe pjesmama o cvijeÊu obogatiti Marija Hegeduπic, Ëlanica Podravkine Literarne sekcije. A. V.
Prodaja smrznutih pekarskih proizvoda
Udruga za uzgoj malih æivotinja ”Slavuj” iz Koprivnice prireuje 30. 11. i 1.12. 2002. godine 27. izloæbu malih æivotinja: golubova, kuniÊa, ptica pjevica i ukrasne peradi. Izloæba Êe biti postavljena u Domu mladih u Koprivnici i otvorena za posjetitelje: 30. 11. 2002. od 8 do 20 sati, te 1.12. 2002. od 8 do 15 sati. Izloæba je natjecateljskog i pokaznoprodajnog karaktera u sklopu koje je organizirana i tombola u kojoj svaka sreÊka nosi zgoditak. Cijena ulaznice za odrasle je 10 kuna, za djecu 5 kuna. Posjetite ovu zanimljivu izloæbu i provedite ugodne trenutke razgledavajuÊi izloæene eksponate.
25. 11. ponedjeljak:
- Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata
26. 11. utorak:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
27. 11. srijeda:
- Varivo kelj, kosani odrezak, voÊe
28. 11. Ëetvrtak:
- PeËena piletina, mlinci, salata
29. 11. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
GrafiËka urednica: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1634
Petak
22. studenog
7
Kuglanje - Prva hrvatska liga, 7. kolo
Sport
Pobjeda uz rekord kuglane
Prva hrvatska nogometna liga - 15. kolo
OdliËna i efikasna igra Slavenaπa
Podravka - Zagi 7:1 (3563:3197) Piπe: Æeljko ©emper
SLAVEN BELUPO - OSIJEK 4:0 (3:0)
Jaguπt, a dvoboj je premoÊno dobila Vesna. Najneizvjesnija borba vodila se izmeu mlade Melite ValentiÊ i iskusne Dragice Valjak i tu su goπÊe osvojile jedini poen. Iako je stalno vodila, Melita je slabije odigrala posljednjih 30 hitaca, izgubila prednost i ostala kratka za sedam Ëunjeva. Uz 3:1 vodstvo Podravka je poveÊala prednost na 184 Ëunja. U posljednjoj izmjeni –urica LukaË i Marija Zver zavrπavaju formalnost stavljaju toËku na ovu visoku pobjedu. –urica je odigrala u svojem stilu, mirno i precizno, dok je Maja uz suzdræan poËetak sjajno odigrala zavrπnicu i zavrπila na 623 Ëunja. Od ostalih rezultata znaËajnu pobjedu zabiljeæio je Zagreb, koji je pobijedio Rijeku sa 6:2, πto je Ëetvrti poraz Rijeke u sedam kola. INA je u Sisku, nakon 8:0 protiv Podravke, ”skinula” joπ jednog favorita, vodeÊi Osijek ’97 poraæen je sa 7:1. Podravka ove subote putuje na vrlo teπko gostovanje - u Osijeku se igra derbi Osijek ’97 Podravka. Na ljestvici vodi Osijek ’97 sa 9 bodova, Podravka je druga sa 8 bodova, ali i utakmicom manje (Varteks). Rezultati: Orehovec - ©tajdohar 1:0 (601:518), Picer - Kopecki 1:0 (629:566), Æunek - Jaguπt 1:0 (570:525), ValentiÊ - Valjak 0:1 (561:568), LukaË - TkalËiÊ 1:0 (579:531), Zver - Gerenir 1:0 (623:489).
Derbi 7. kola kuglaËkog prvenstva Hrvatske kuglaËice Podravke rijeπile su u svoju korist visokim rezultatom 7:1. Zagi je u dosadaπnjih sedam kola bio najugodnije iznenaenje, ali u Koprivnici je naiπao na boljeg domaÊina. Podravkaπice su odigrale sjajno, uz fantastiËan prosjek od 594 Ëunja, postavile su novi ekipni rekord kuglane, koji je popravljen Ëak za 78 drva. U domaÊoj ekipi nije bilo slabog mjesta, sve su odigrale odliËno, a posebno su raspoloæene bile Ljiljana Picer (629) i Marija Zver (623). U prvom paru Ljiljana Picer i Æeljka Orehovec su od samog poËetka navjestile svojim protivnicama da bodovi sigurno ostaju u Koprivnici. Ljilja je odigrala sjajno, u sve Ëetiri staze vrlo ujednaËeno i dokazala da je kratkotrajna kriza proπlost. Æeljka je takoer odigrala dobro, za jedan Ëunj preπla je magiËnu granicu od 600 Ëunjeva. Podravka je povela sa 2:0 i veÊ na poËetku stekla veliku prednost od 146 Ëunja. GoπÊe su u drugom paru pripremile taktiËko iznenaenje - tandem Jaguπt - Valjak, koji obiËno igra u samoj zavrπnici, æeli izbjeÊi reprezentativnu kombinaciju Orehovec - Zver. Tako su se “oËi u oËi” naπle bivπe reprezenSlaven je protiv Osijeka bio vrlo uvjerljiv tativne kolegice Vesna Æunek i Tereza na, ali koprivniËki vratar u zadnjem spretnom intervencijom spasio siguran trenutku izbacuje loptu s gol-crte. U 67. pogodak. Na kraju, zasluæena, najveÊa minuti KovaËeviÊ kao brzi vlak prolazi ovosezonska pobjeda Slaven Belupa u po desnoj strani, ubacuje loptu u gostu- domaÊem prvenstvu i tri vrlo vaæna juÊi πesnaesterac, Dodik kasni na nju, ali osvojena boda s kojima se sada lakπe ne kasni OsjeËanin BrkiÊ koji loptu skre- diπe u Ligi πest, jer ipak Slaven Belupo Êe u vlastitu mreæu - 4:0 za Slaven Belupo prije zadnja dva prvenstvena kola bjeæi i totalno razbijena igra OsjeËana. Mogli sedmoplasiranom Zagrebu Ëetiri boda. I su domaÊini postiÊi joπ koji pogodak, ono najvaænije, Slavenaπi su pokazali posebice odliËnu prigodu imao je Dodik vrlo lijep, moderan i efikasan nogomet u 78. minuti kada sam izbija pred vrata koji budi veliki optimizam uoËi gostovaOsjeËana, ali je gostujuÊi vratar Malovan nja u Kostreni protiv ekipe Pomorca. Uostalom, to dokazuju i rijeËi trenera Slaven Belupa Rajka MagiÊa nakon utaPrijateljska malonogometna utakmica kmice: - Bili smo svjesni da nam je voda doπla do grla. Na scenu je stupio kolektivni duh, odradili smo utakmicu na pravi naËin, ozbiljno i agresivno. Sve je dobro krenulo, vrlo brzo doπli smo u vodstvo, Nekada je bila vrlo razvijena tradicija odræavanja sportskih susreta radnika postigli pogotke na vrijeme i zasluæili mesne industrije. PokuπavajuÊi obnoviti tu tradiciju, radnici mesne industrije visoku pobjedu. »estitam mojim deËkiDanica organizirali su 15. studenoga malonogometnu utakmicu protiv ekipe ma na zalaganju, posebno bih istaknuo KuglaËice Podravke popravile rekord kuglane Ëak za 78 Ëunjeva Belja u koprivniËkoj sportskoj dvorani MUP-a. Nakon do kraja neizvjesne i srednji red naπe momËadi koji je djelouzbudljive utakmice rezultat je bio nerijeπen - 3:3. Nogometaπi Belja i Danice vao vrlo sigurno, a zadovoljan sam i pokazali su zavidno nogometno znanje, povremeno se vidjelo i poteza kojih igrom Meimorca na mjestu libera. Sigu- Druga liga kuglaËa - sjever se ne bi postidjeli niti prvoligaπi, a najugodnije iznenaenje susreta bio je ran sam da Êemo ovako dobro odigrati direktor Danice Duπan TomaπeviÊ, koji se izvrsno kretao, ima dobar ”njuh” za i u preostale dvije utakmice protiv Poloptu te je gostima iz Baranje ”uvalio” dva komada. Uz njega, strijelac treÊeg morca i Zadra. Za Slaven Belupo protiv Osijeka igrali Autobusni promet - Podravka 3:5 (3169:3184) pogotka za Danicu bio je Zdenko FranjkiÊ. Za goste golove su dali Mirko Ruæak, Ratko Novak i Darko Bat. Vrlo dobru nogometnu predstavu odliËno su: Solomun, JuriÊ, Meimorec, Boæac, Teπku i minimalnu, ali vrijednu pobjedu postigli su kuglaËi Podravke na P. Boπnjak, FerenËina, JurËiÊ, ViπkoviÊ je sudio Marin Pucar. gostovanju u Varaædinu. Podravkaπi su u prvom paru ostvarili veliki kapital, koji Za Belje su igrali: Branko UdovËiÊ, Mirko Ruæak, Æarko MariÊ, Ratko Novak, (od 86. AmiæiÊ), KosiÊ (od 35. KovaËe- su u zavrπnici zamalo prokockali. Tandem VuËiÊ - BakaË doveo je Podravku u Darko Bat, Antun Eberhardt, Branko GaliÊ, Franjo ©antiÊ, Josip Fica, Luka viÊ), Gerπak (od 84. Gal) i Dodik. vodstvo od 2:0 i stekao odluËujuÊu prednost od 103 Ëunja. Sjajnu partiju pruæio B. Fabijanec BoæiÊ, Ratko Svrænjak, Goran Bogdan i Mihalj KovaË. je Nenad BakaË, koji je sa 598 sruπenih Ëunjeva bio prvo ime utakmice. Nakon Boje Danice branili su: Mladen Amon, Saπa Cvrtila, Zdenko FranjkiÊ, Æeljko uvjerljivog vodstva od 3:1 i +102 Ëunja nakon igre drugog para, gotovo sigurna Gajski, Darko Kozina, Vjekoslav Lukanec, Damir MartinËiÊ, Æeljko Muπak, pobjeda Podravke je u nastavku zbog slabog uËinka Gregurine, Betlehema i Streljaπtvo Tihomir PetriËiÊ, Kreπo Potroπko i Duπan TomaπeviÊ. MikloπiÊa doπla u pitanje. Zavrπnica je potpuno pripala domaÊinu, koji je opasno Naravno, kao πto je i red, nakon utakmice obje ekipe su druæenje nastavile zaprijetio da preokrene rezultat u svoju korist. Ipak, nadoknadili su samo 87 u Podravkinom rekreacijskom centru, gdje je, meu ostalim, pao i dogovor za Ëunjeva, pa su Podravkaπi zbog samo 15 viπe sruπenih Ëunjeva odnijeli dva boda. skoraπnji uzvratni susret u Dardi. B. F. Ove nedjelje u 14 sati sastaju se Podravka i Obrtnik iz Krapinskih Toplica. Rezultati: VuËiÊ 540, BakaË 598, Troπelj 555, Gregurina 482, Betlehem 499, MikloπiÊ 510. Voda je doπla do grla, upitan je nastup u Ligi πest, kada Êe Slavenaπi poËeti davati pogotke - sve se to moglo Ëuti na tribini koprivniËkog Gradskog stadiona uoËi prvenstvene utakmice Slaven Belupa i Osijeka. Da su koprivniËki nogometaπi i te kako ozbiljno shvatili πto im je Ëiniti pokazale su prve minute utakmice. Naime, od samog poËetka Slavenaπi su krenuli agresivno, pritisnuli goste iz Osijeka na njihovu polovicu. Agresivnost se gotovo uvijek isplati. Marijo Dodik u 7. minuti oduzima loptu MilardoviÊu, prolazi MikuliÊa i RadiÊa te rutinski posprema loptu u mreæu gostujuÊeg vratara Malovana. Sedmim ovosezonskim prvoligaπkim pogotkom najbolji strijelac Slaven Belupa izazvao je euforiju na stadionu. Nakon vodstva, Slavenaπi ponavljaju veÊ vienu taktiku Ëuvanja rezultata, πto indisponirani OsjeËani nisu znali iskoristiti. No, sreÊom, KoprivniËanci brzo uviavaju s kim imaju posla i nogometna maπinerija kreÊe punom snagom. Biljeæimo dobar slobodan udarac KosiÊa, potom gostujuÊi nogometaπ MilardoviÊ puca s 20-ak metara, ali Solomun je na mjestu. ©to ne uspijeva gostima, uspijeva Slavenaπima. U 37. minuti ViπkoviÊ odliËno izvodi slobodan udarac s 20 metara i lopta neobranjivo ulazi u mreæu Malovana. UnatoË vodstvu od 2:0 Slavenaπi ne staju. U zadnjoj minuti prvog poluvremena FerenËina odliËno pronalazi Gerπaka koji nezaustavljivo kreÊe prema vratima Osijeka i spretno πalje loptu u mreæu istrËalog vratara Malovana. I poËetkom drugog poluvremena nogometaπi Slaven Belupa nastavljaju napadati. Stopostotnu prigodu ima Dodik, ali nije bio uËinkovit. U 54. minuti biljeæimo nesporazum Meimorca i Solomu-
Belje i Danica remizirali u neizvjesnoj utakmici
Podravkaπi zakoËili “vozaËe”
Dobar start juniora
U prvom kolu 1. hrvatske lige juniori, disciplina serijska zraËna puπka, juniorska ekipa S©K Podravka otpucala je 1125 krugova i pobijedila u susretu protiv ekipe Kustoπija Zagreb koja je otpucala 1075 krugova. U ligi u kojoj nastupa najboljih deset hrvatskih juniorskih ekipa S©K Podravka se nakon prvog kola nalazi na treÊem mjestu. Za S©K Podravka u prvom kolu nastupili su: Zoran Koprek 381 krug, Mihajlo ObranoviÊ 373 kruga i Alen ZajedniËka snimka malonogometnih ekipa Belja i Danice GolubiÊ 371 krug. R. K.
Druga liga istok
Belma iznenadila PitomaËu PitomaËa - Belma 3:5 (2840:2881) Mlade kuglaËice Belme opet su u PitomaËi iznenadile daleko iskusnije protivnice bivπeg prvoligaπa. Proπle godine Belma je identiËnim rezultatom iznenadila domaÊina, koji je tim porazom izgubio titulu prvaka. Bila je to od samog poËetka pa sve do zadnjih hitaca vrlo neizvjesna utakmica, koja je nakon 3:3 odluËena tek ukupnim veÊim zbrojem Ëunjeva. Pogubno za domaÊe bio je vrlo slab rezultat iskusne SlaviËek (425), gdje je Belma napravila presudnu prednost u Ëunjevima. U preostalih pet pojedinaËnih dvoboja pobjednika je odluËivala minimalna razlika Ëunjeva. U subotu u 12 sati u Koprivnici gostuje drugi sastav Osijeka ’97. Rezultati: ©iroki 470, GaloviÊ 485, Milas 471, Belec 476, HirjaniÊ 496, DuπiÊ 483.
8
Broj 1634 Petak 22. studenog 2002.
Nagradna igra ”Podravka juhe - Za vjernost srcu” zavrπena i u Bosni i Hercegovini
Uz 45 glavnih nagrada za potroπaËe i donacije djeci Kao i u Hrvatskoj, potroπaËi Podravka juha u Bosni i Hercegovini imali su moguÊnost osvojiti neku od nagrada u igri ”Za vjernost srcu” prireenoj u povodu 45. obljetnice proizvodnje juha u Podravki. Tu priliku iskoristilo je viπe od 12.000 kupaca koji su u predvienom roku poslali omotnice sa po pet vreÊica (naravno praznih) juha. SveËanost izvlaËenja odræana je 19. studenoga u sarajevskom hotelu Grand koje je uz predstavnike medija okupilo i brojne poslovne partnere Podravke d.o.o. BiH. Kao i u Koprivnici, sreÊu su donosile manekenke Renata i Lina Ëija lica su tijekom propagandne kampanje upoznali i stanovnici susjedne nam zemlje, a izvlaËenje je vodio poznati glumac i TV voditelj Enis BeπlagiÊ. InaËe, ovo je bila druga po redu nagradna igra za potroπaËe Podravka juha otkako u BiH djeluje samostalno Podravkino poduzeÊe, pa je prema pozdravnim rijeËima direktora Sektora prava i kadrova Slobodana BoæiÊa, uz jubilej juha njome obiljeæena i deset godiπnjica rada. Ta obljetnica doËekana je s odliËnim poslovnim rezultatima kojima je nesumnjivo doprinijela i dobra prodaja Podravka juha. Prema rijeËima marketing menadæerice Mile Pinjuh, u godinu dana prodano je oko 8 milijuna vreÊica juha, koje bi pretvorene u tanjure pokrile 6400 kilometara. I ova igra potvrdila je izniman imidæ Podravke na bosanskohercegovaËkom træiπtu i pokazala, kako je to, govoreÊi o znaËajnom jubileju, podvukla marketing menadæerica Anita Grgec Rod, da je Podravka doista kompanija sa srcem jer je najsretnijim sudionicima igre poklonila zlatna srca, a svima dala moguÊnost uæivanja u kvalitetnim proizvodima. Da je srce s pravom zaπtitni znak kompanije dokazala je i humana gesta pri kraju sveËanosti izvlaËenja. Direktor Podravke d.o.o BiH Neli Groza uruËio je Ëekove sa po 2000 konvertibilnih maraka i prigodne poklon pakete predstavnicima SOS DjeËjeg sela Sarajevo, MajËinog sela Meugorje i DjeËjeg doma Rada VranjeπeviÊ iz Banjaluke. A djevojËice Ima i Elvisa uzvratile su onako kako djeca najbolje znaju - prekrasnom slikom na svili koje su njihove ruËice napravile za drage striËeke i tete iz Podravke.
IzvlaËenje dobitnika nagrada u Sarajevu bilo je takoer zanimljivo u ”bubnju” je bilo oko 12.000 koverti s praznim vreÊicama Podravka juha
Dobitnici nagrada 3. kola interne nagradne igre “Otkrijte svijet Lino lada” su: 1.MIRA GABELICA - SPJ Vegeta i Podravka jela 2.IVAN MA–EREK - Danica 3.©TEFICA PAVELI - Kontroling
Direktor Podravke d.o.o. BiH Neli Groza predao je vrijedne donacije djeci
Recept tjedna:
Podravkini puæiÊi 50 dag poluoπtrog braπna, 1 æliËica tijesto. Ostavite ga dizati. Od diza- peÊnici dok ne poprime æuÊkastu soli, kvasac, voda, πeÊer, 1 dl ulja, nog tijesta oblikujte velik valjak. Od boju. OdliËno ”paπu” uz vino! njega odrezujte komade i dlanovi150 g naribanog sira, Vegeta ma od njih uvaljajte veliku traku, Od kvasca, vode i πeÊera pripremi- savijte, pospite naribanim sirom i Recept je iz knjiæice te kvas (pivaËu). U zdjelu stavite Vegetom. Na uljem namaπÊeni lim ”Kuhajmo s Podravkom”, braπno, sol, ulje i kvas i izradite poredajte puæiÊe. Pecite u zagrijanoj objavljene u SlovaËkoj
Crta: Ivan Haramija - Hans