Podravkine novine broj 1635

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLI Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

40 G O D I N A - LISTA PODRAVKA

2

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Uvodnik

Podravkin list rastao je »estitka za roendan i razvijao se zajedno s Podravkom Piπe: Jadranka Lakuπ

I Ëetrdeseti roendan lista Podravka je doπao… Zar veÊ, pitaju se mnogi od nas. »etiri desetljeÊa gotovo da su prohujala, a moæda netko i pomiπlja da to i nije baπ neko dugo razdoblje. S jedne strane i nije.

Eto, ljudi koji su osmislili list, poËeli pisati u njemu joπ se dobro dræe i spremno su opet uhvatili pero u ruku (moæda i tipkovnicu raËunala, ali ovo prvo, priznajte, bolje zvuËi) i za list jubilarac s radoπÊu napisali po koju karticu teksta. Ah da, kartica viπe nema, nova tehnologija donijela je silan napredak u novinarstvu pa neki danaπnji Ëitatelji vjerojatno ni ne znaju πto je to πpigl, cicero, kliπe i kakvog je ”mirisa” olovo u tiskari, ili pak kakvog je izgleda πapirograf na kojem je napravljen prvi broj Podravkinog biltena.

Ipak je, s druge strane, 40 godina puno. Pomislite πto se sve samo dogaalo u tom vremenu, koliko je lica, dogaanja, uspjeha, problema, emocija zabiljeæeno na tisuÊama stranica biltena. I koliko je samo bilo Ëitatelja. A vi koji Ëitate list zapravo ste najzasluæniji za dugovjeËnost ovih novina. Svaka Ëast upravama (ili organima upravljanja) koji su bili skloni stalnom glasilu u tvorniËkom krugu, novinarima i svima ostalima koji su ga godinama svojim radom odræavali na æivotu, ali bez vas one bi se zasigurno ugasile. Vaπa æelja i potreba, pa Ëak i navika, da o zbivanjima u i oko Podravke Ëitate u svom “biltenu”, kako ga veÊina Podravkaπa od milja zove, spremnost da zaboravite i praπtate propuste koji su bili neizbjeæni u Ëetrdeset godiπnjem stvaranju, da kaæete ”ne damo svoje novine” i na najmanju naznaku da bi ih netko mogao ukinuti omoguÊila je da se Podravka ubroji u rijetke hrvatske tvrtke u kojima novine - unatoË svim druπtvenim, socijalnim, politiËkim, tehnoloπkim i inim promjenama - imaju status vaæne karike u informiranju i komuniciranju tako dugi, neprekinuti niz godina.

Stoga Ëestitke za roendan lista Podravka upuÊujemo vama Ëitateljima uz zahvalnost πto ste tako dugo koraËali ruku pod ruku sa svojim ”biltenom”.

»estitam vam na jubileju!

Doista se gotovo nitko u Hrvatskoj ne moæe pohvaliti tako velikim uspjehom!

Naæalost mi zdravstveni razlozi ne dopuπtaju osobni dolazak.

Primite ispriku! No, u duhu sam itekako s vama!

“Podravka” je jedan od rijetkih pravih listova radnika i radnog kolektiva u Hrvatskoj, koji je uspjeπno preæivio sve ekonomske i politiËke promjene u kojima smo sudjelovali. Teme koje obrauje “Podravka” izuzetno su relevantne za Podravkine ljude, za njihovu djecu, roake i prijatelje, a isto tako i za Ëitav koprivniËki kraj. Rijetko se moæe naÊi tako sadræajan list. On doista govori “iz srca - srcu”!

Svim Podravkinim djelatnicima æelim dug i sretan æivot!

Pavao Novosel, sveuËiliπni profesor u miru

Piπe: Æeljko –urina, zamjenik predsjenika Uprave Podravke

Obljetnica 40 godina izlaæenja tvorniËkog lista Podravka svakako je jedan od najznaËajnijih dogaanja u razvoju kolektiva Podravka. U to vrijeme, prije 40 godina, u kolektivu su se konsolidirali uspjeπni rezultati nove proizvodne orijentacije poduzeÊa (juhe, Vegeta, gulaπi, paπtete). Uz tako znaËajne uspjehe u rjeπavanju razvojno-proizvodne problematike tadaπnje rukovodstvo poduzeÊa nije moglo niti htjelo zaobiÊi ulogu informiranja, prije svega Ëlanova kolektiva a poslije i πire.

Baπ kao i mnoge inicijative u Podravki i tvorniËki list prihvaÊen je i rastao je zajedno s Podravkom.

SagledavajuÊi nastajanje lista u ondaπnjim uvjetima tehniËkih moguÊnosti i joπ uvijek prisutne maksimalne πtednje, mora se Ëestitati stvaraocima prvih πapirografiranih brojeva. Sigurno je da je ideja o potrebi informiranja u kolektivu i o kolektivu bila ta koja je odræala tvorniËki list do danas. Uz tvorniËki list pojavljivali su se i dodatni listovi od kojih je najduæi staæ imao Feferon. Na ureivanju i izdavanju lista stasali su poznati novinari koji su za svoj rad, baπ kao i list Podravka, primali mnoga vrijedna priznanja.

TvorniËki list Podravka od svojih poËetaka do danas bio je otvoren za sve suradnike kao i za najrazliËitije prijedloge i stavove. Bio je u stvari svojevrsna tribina kojom se vrlo efikasno ukazivalo na pozitivna kretanja u kolektivu ali se i upozoravalo na negativnosti i slabosti.

Uz profesionalne novinare u listu su u tom dugom periodu pisali i obiËni radnici, direktori, struËnjaci, literati, pjesnici, i Podravkini vjerni suradnici i potroπaËi.

Podravka je oduvijek spadala u najotvorenije kolektive u pogledu javnosti rada i poslovanja. Svakako je doprinos tvorniËkog lista nezaobilazna Ëinjenica kada govorimo o otvorenosti Podravke.

Zadovoljstvo mi je da sam imao prilike dati svoj doprinos u razdoblju izlaæenja lista gdje sam pojedinim prilozima kroz prijedloge ukazivao na odreene pozitivne ili negativne pojave u naπem kolektivu.

Na kraju, srdaËne Ëestitke stvaraocima lista Podravka uz æelje za daljnji uspjeπan rad.

»estitke Primite moje Ëestitke uz izuzetno vrijedan i rijedak jubilej 40 godina izlaæenja lista Podravka.

Svima koji su juËer, danas i koji Êe sutra raditi na listu upuÊujem najbolje æelje Za uspjeπan rad i ubuduÊe, s poπtovanjem, Zlata Toplak, glavna urednica Kraπevog Ëasopisa Tribina

*** U povodu visokoga jubileja Podravkinoga tjednika, joπ (najmanje) 40 uspjeπnih ljeta æele vam kolege iz Glasa Podravine i Prigorja.

Duπko Bodinovac

*** Poπtovani, Svim bivπim i sadaπnjim Ëlanovima redakcije najboljeg gospodarskog lista u Hrvatskoj od sveg srca iskreno Ëestitamo 40. godiπnjicu uspjeπnog izlaæenja, uz æelju da i u narednim godinama suradnja izmeu lista ”Podravka” i NK ”SlavenBelupo” bude isto tako uspjeπna.

Sportski pozdrav - igraËi, struËni stoæer i djelatnici NK ”Slaven-Belupo”.

Za NK ”Slaven Belupo” Marijan DomoviÊ

Kronologija lista Podravka 28. studenoga 1962. godine, 14 sati - na tadaπnjem ulazu u Podravku odjekuje: ”Vijesti, najnovije vijesti!” - prvi broj Informativnog biltena dijeli se radnicima urednik inæ. Stanko Lauπ 15. prosinca 1962. godine - od 2. broja urednica Mira Acinger 1. sijeËnja 1963. godine - u 3. broju prva karikatura 1. oæujka 1963. godine - nema viπe πapirografa - list se tiska u KoprivniËkoj tiskari 15. oæujka 1963. godine - u 8. broju prva fotografija 15. lipnja 1963. godine - od 14. broja urednica prof. Radmila BrleËiÊ 15. veljaËe 1964. godine - od 30. broja urednik poznati koprivniËki novinar Jovo RojËeviÊ 1. travnja 1964. godine - u 33.

broju prvi put humoristiËni prilog Feferon 1967. godine - najbolji hrvatski list u udruæenom radu 1969. godine - ponovno najbolji list u udruæenom radu 6. veljaËe 1969. godine - Vladimir Kostjuk postaje grafiËkim urednikom 1. travnja 1969. godine - Feferon u velikom formatu kao prilog 153. broju 15. srpnja 1969. godine - od 160. broja urednikom postaje drugi novinarski profesionalac Ivo »iËin Maπansker 30. prosinca 1969. godine novi, veÊi, danaπnji format 1970. godine - posebna plaketa Udruæenja listova i radiopostaja komuna i radnih organizacija Hrvatske

1. travnja 1973. godine - kao 16. svibnja 1973. godine - prva novinar dolazi prof. Dragutin Fe- Mala Podravka, urednik Ivo »iËinletar Maπansker 26. travnja 1973. godine - prvi 1975. godine - nagrada ”7. stubroj Zelene Podravke, urednik deni 1943.” opÊine Koprivnica Dragutin Feletar 1. lipnja 1975. godine - dolazi buduÊi urednik Æeljko PaziÊ 3. rujna 1975. godine Podravka poËinje izlaziti tjedno 1. kolovoza 1976. godine - dolazi danaπnji glavni i odgovorni urednik Branko Peroπ 1977. godine - zapoπljava se danaπnji Ëlan redakcije Mladen PavkoviÊ 1979. godine - dolazi danaπnji novinar Slavko PetriÊ te dugogodiπnja Ëlanica redakcije Zita BeπeniÊ 8. travnja 1981. godine - Æeljko PaziÊ na uredniËkom stolcu 1. veljaËe 1984. godine - ime-

novan danaπnji urednik Branko Peroπ 1985. godine - plaketa Privredne komore bjelovarske regije 10. kolovoza 1989. godine izlazi tisuÊiti broj 4. srpnja 1991. godine - izlazi zadnji Feferon, ukupno: 96 brojeva 6. svibnja 1993. godine - izlazi 1184. broj kao prvi u cijelosti u boji, eksperiment je omoguÊila kompjutorizacija KoprivniËke tiskare 15. listopada 1998. godine - od 1442. broja pola u boji, pola crnobijelo 4. studenoga 1999. godine cijeli list u boji od 1490. broja 3. studenoga 2000. godine danaπnji izgled i sadræajna koncepcija od 1533. broja

Broj 1635

Ponosim se πto sam bio pionir u stvaranju Podravkinih novina Piπe: Stanko Lauπ, prvi urednik biltena Podravka Punih Ëetrdeset godina prohujalo je od izlaska prvih naπih novina, prvog naπeg “biltena”, kako Podravkin list mnogi joπ i danas zovu.

Dotadaπnji poËetni i teπki razvoj od “pekmezare” doveo je “mladu” Podravku, kojoj je tada bilo tek 15 godina, do Ëvrstih temelja sigurnog poslovanja i daljnjeg svestranog industrijskog razvitka. Uz preradu voÊa, tvornica je postala i znaËajan preraivaË povrÊa.

VeÊ tada je imala petogodiπnje iskustvo s juhama i postajala respektabilni proizvoaË mesnih konzervi, juπnih koncentrata i prehrambenih zaËina (vegete).

Samoprijegoran rad i visoka svijest radnika, struËnost, ekipiranost i dobra koordinacija svih sluæbi, omoguÊavali su brzo usvajanje novih tehnologija, racionalnost u svim segmentima i rentabilno poslovanje.

PlaÊe su uvijek bile skromne, a ostatak dobiti (profit) nije dijeljen i sve se ulagalo u modernizaciju, nove strojeve, nove pogone i πirenje proizvodnje.

Ulagalo se svjesno u stalno jaËanje Podravke, koja je osiguravala posao i æivotni standard zaposlenih i njihovih obitelji, ali koja je i za Koprivnicu, ovaj kraj pa i cijelu Hrvatsku, postajala glavni nositelj bolje perspektive, sretnije buduÊnosti i sigurnu voditeljicu daljnjeg gospodarstvenog, opÊeg i druπtveno - kulturnog razvoja.

O svemu ovome i ovakvim nastojanjima bilo je bitno stalno informirati i motivirati sve radnike, razvijati njihovu struËnost i interes za stvaralaËki rad, sportski i sveopÊi kulturni napredak. Broj uposlenih stalno je rastao i trebalo je zadræati visok radni elan, osigurati ugodnu atmosferu na radnim mjestima i stvoriti dobru meusobnu komunikaciju. Trebalo je razvijati brzi prijenos iskustava i dobru suradnju, gajiti visoku svijest i angaæiranost na poslu, pa naravno i tako ostvarivati πto bolje poslovne rezultate cijele Podravke i napredak ove regije.

Smatrali smo da moramo imati svoj list, da Êe nam on u tome puno pomoÊi i biti od koristi, pa je formirana amaterska “redakcija” kojoj sam bio prvi urednik.

Svi Ëlanovi uredniπtva smo sa zadovoljstvom prihvatili izazov i na premisama prije izloæenog, bez obzira na zatrpanost svojim redovitim poslovima i bez obzira na tadaπnje siromaπtvo i uredsku neopremljenost, uspjeli smo prije punih 40 godina - 28. 11. 1962. godine - izaÊi s prvim Podravkinim biltenom, prvim naπim novinama.

Raduje me da izlaæenje tih novina, eto, joπ redovito traje, sada tjedno, u poveÊanom formatu i bogatijem obliku. Æelja mi je da cilj i svrha nastanka novina bude njihov trajni moto, ali da se bræe i πto potpunije ostvari i zasnovani napredak.

Ponosim se, i Ëast mi je da sam bio pionir kod stvaranja novina “PODRAVKA” i srdaËno Ëestitam svima, koji su bilo kada i na bilo koji naËin u njima sudjelovali, za njih radili i pisali, pa i redovito ih Ëitali, te pridonijeli ovoj znaËajnoj obljetnici.

Naπ je list uvijek pratio otkucaje Podravkinog srca!

List Podravka jedna je od pozitivnih koprivniËkih konstanti

Piπe: prof. Radmila BrleËiÊ, bivπa urednica lista Podravka

Piπe: Ivo »iËin - Maπansker, bivπi urednik lista Podravka

Kada govorimo o Podravkinom listu prije 40 godina, moramo govoriti i o konstelaciji u kojoj se rodio i rastao, jer je on u neku ruku bio i odraz tadaπnjih prilika, promjena, ekonomskih, politiËkih, druπtvenih. Teπko bi bilo nabrojiti sve promjene koje je ovaj list pratio, po mome miπljenju, s mnogo uspjeha.

Podravka je bila vrhunska firma i u bivπoj i u ovoj dræavi, pa je i ovaj list bio odraz takvog imidæa naπe firme.

No æeljela bih govoriti i o prilikama koje su vladale i izvan dometa naπeg lista, koje su se svakodnevno odvijale i s kojima smo morali æivjeti, raditi i opstati u takvom okruæenju.

Prije 40 godina bilo je vrijeme uvoenja radniËkog samoupravljanja, sa svim svojim dobrim i loπim stranama.

Radnik je tada dobio zaista velika prava.

Iako smo svi mi, intelektualci, radnici u pogonu ili na polju bili radnici ove firme i svatko je pridonosio njenom razvoju na svoj naËin, bilo je oËito da se radnikom smatrao samo onaj koji je radio na nekon fiziËkom poslu, a naroËito poslovoa ili πef koji je radnicima zapovijedao.

Bilo je i posve pogreπnih shvaÊanja o tome radniËkom upravljanju. Evo jednog detalja. Podravkin restoran je bio gdje se sada nalaze garderobe na Juhama. »ekali smo u redu za gablec koji je poËinjao u 9 sati ujutro. Ispred mene je stajao jedan veoma vaæan poslovoa iz proizvodnje. Æenice kuharice su zakasnile oko 2 minute otvoriti okno za izdavanje gableca.

Poslovoa je udario πakom po staklu, opsovao neπto i prijeteÊim glasom slavodobitno uzviknuo: ”Otvaraj, fuj birokracijo!” Jer je kuhinja po organizaciji pripadala OpÊem sektoru, odnosno administrativnom podruËju.

Prilikom dolaska jedne delegacije poljoprivrednih struËnjaka iz Francuske, njih oko trideset - a ja, kao πef informiranja bila sam zaduæena i za prijem stranih delegacija - upitali su me, nakon πto su paæljivo sasluπali sve naπe argumente u korist radniËkog upravljanja, kako radnici bez potrebnih znanja mogu upravljati koncernom od nekoliko tisuÊa zaposlenih. Ja im zaista nisam mogla dati nikakav pametan odgovor, a to i nakon mojih 40 godina prakse ni danas ne bih mogla.

No, u πto sam uvjerena, u tom sistemu upravljanja bilo je i dosta dobra. Radnici su uzeli kontrolu u svoje ruke, pa se jako gadno proveo onaj koji je pokuπao zlorabiti svoj poloæaj na bilo koji naËin, a posebno uskratiti neka prava radnika. U to vrijeme, srednja struËna sprema bila je ”pojam”! U listu su zapisana imena prvih desetak pripravnika sa srednjom ekonomskom i upravnom πkolom - u srpnju 1963. godine. No, naiπli smo na veliki otpor u poduzeÊu. ©to Êe nam oni, to je samo teret za poduzeÊe! Da bi se vidjelo nakon par mjeseci da se niti jedan posao u tada veÊ zahtjevnoj administraciji nije mogao kvalitetno obaviti bez njih.

Koliko je naπ list pratio i mogao pratiti sve aspekte æivljenja i otkucaja Podravkinog srca i onih koji su ga odræavali u æivotu, o tome bi bilo dobro jednoga dana saæeti sve brojeve u jednu knjigu koja ne bi bila mala!

Sretna sam πto sam doæivjela ovaj prekrasni jubilej. Mladim kadrovima danas i onima koji Êe u buduÊnosti nastaviti ovaj posao æelim joπ mnogo, mnogo sreÊe i uspjeha u radu. Danas je list bolji i ljepπi nego je ikada bio.

Treba izdræati i 40 brojeva, a tek 40 godina? BuduÊi da se obiljeæava ”okrugli” jubilej, pridruæujem se Ëestitkama. List su stvarali mnogi, izdræali neki, ali krug Ëitatelja ostao je isti. U vrijeme kad sam radio u tom listu, Ëinilo mi se da je najbolji bio kad su ga ureivali radnici svojim prilozima, prijedlozima i miπljenjima. VlasniËka struktura se promijenila, pa viπe nema ”tvornice radnicima”, ali na sreÊu Koprivnice i Hrvatske, ostao je duh vlasniπtva i shvaÊanja Podravke kao ”moje” ili ”naπe” tvrtke. Na sreÊu, i rukovodstvo Podravke primjenjuje uhodane stilove ponaπanja u kulturi, sportu, zajedniπtvu s gradom i stil vrlo vaænog nezaborava onih koji su bili prije njih ili ranije s njima. Zato umirovljenici govore o ”svom” poduzeÊu. Zato i mi koji smo otiπli iz Podravke joπ uvijek smatramo da je to naπe poduzeÊe i ulazeÊi na neku od porti, osjeÊamo se kao da ulazimo doma.

List takoer smatramo jednom od pozitivnih koprivniËkih konstanti. U taj sam list mogao doÊi veÊ 1962. godine, kada sam kao 19-godiπnjak pozvan za urednika od tadaπnjeg pravnika Velje MaraviÊa. Meutim, kako sam radio u Glasu Podravine, Ëinilo mi se da ne bih izdræao bez slobode kretanja, radom od ”6 do 2”.

Odbio sam. Nisam odbio 1968. godine. IduÊih godina smo od biltena napravili prave novine, od dvotjednika tjednik. Mislim da je to bilo zlatno razdoblje novinarstva, kulture, raznih inicijativa, æivota kojeg smo uzimali i davali svim srcem. PoËetkom 80-ih otiπao sam iz Podravke za dopisnika Vjesnika i VeËernjeg lista, πto je s obzirom na tadaπnje politiËke okolnosti bilo najbolje i za rukovodstvo Podravke i za mene. U jeku poznate afere pozvan sam ponovno u Podravku. Odbio sam, obrazloæivπi to ponovno radnim vremenom od 6 do 2. Tako sam Ëovjek koji je dva puta odbio Podravku.

Ljudski su izazovi otiÊi samo tamo gdje se moæe stvarati neπto novo i zato sam Ëitav æivot bio u novim novinskim, televizijskim ili radijskim projektima. I sada sam u svemu tome. Podravka je pruæala udobniji æivot, bezbriæniji i dobru plaÊu. Zahvalan sam na tome. Nemirni æivot ostaje novinarska konstanta. Beskrajna sloboda misli i pokuπaja ispravan je put prema napredovanju, s brigama i svakodnevnom borbom. To se ne plaÊa. To se æivi.

To treba nauËiti. »etrdeset godina sam uËio i joπ uËim. I za to sam zahvalan i Podravki i listu koji me stvorio.

Petak

Podravkine novine su takoer jedan od njenih ”strateπkih proizvoda” Piπe: Jovo RojËeviÊ, bivπi urednik i rukovoditelj Podravkine informativne sluæbe Povijest Podravke poËela je s pekmezima, nastavila se s juhama, vegetom i desecima drugih proizvoda koji su obiljeæili njen dosadaπnji razvoj. Meu njima su svakako i tvorniËke novine, nikle gotovo spontano da bi se razvile u njen strateπki proizvod koji je i bez posebnog marketinπkog ulaganja postao prepoznatljiv na prostorima cijele zemlje.

Novine Podravka okupile su novinare s praktiËnim iskustvima, ali i one koji su u njima tek uËinili novinarski zanat. Iako bez zvuËnih imena i struËnjaka s reputacijom kakvi su u to vrijeme popunjavali druge sluæbe, Podravkine su novine postale primjer po kojem se u Hrvatskoj i πire od nje uËilo tvorniËko informiranje u svim svojim oblicima, ali i stjecale spoznaje o odnosima s javnoπÊu.

Stoga se ne bez razloga u Koprivnicu hodoËastilo iz najveÊih ondaπnjih poduzeÊa, ali i novinskih te televizijskih kuÊa. U Podravki su se odræavali skupovi najviπih novinarskih udruæenja u Ëijim su vodstvima bili i ljudi iz Podravkinog lista πto govori da u to vrijeme nije bio samo priznavan veÊ i uvaæavan.

U svom pionirskom poslu ovdaπnji novinari nisu stjecali iskustva samo po fakultetskim klupama veÊ i u svakodnevnom æivotu, s ljudima koji su takoer u neku ruku dali obiljeæje povijesti Podravke. Svi su oni spoznali πto im znaËe tvorniËke novine sa svim svojim izdanjima te su ih prihvatili kao vlastiti proizvod kojega se nisu æeljeli rijeπiti kao ni Vegete ili pak juhe.

29. studenoga 2002.

3

Tjednik s najduæom tradicijom u Hrvatskoj Piπe: Æeljko PaziÊ, bivπi urednik i rukovoditelj Podravkine informativne sluæbe List ”Podravka” oduvijek je bio jedan od bitnih i sastavnih dijelova imidæa naπe tvrtke u πiroj javnosti. U svojem 45-godiπnjem razvoju, od samih poËetaka, prednjaËio je kao jedinstveni primjer informiranja u udruæenom radu u Hrvatskoj i kao takav opstao je do danaπnjih dana kao, usudio bih se reÊi, tjednik s najduæom tradicijom. I danas, kad listam poæutjele uveze pojedinih godiπta, sagledavam njegovu pravu vrijednost za sadaπnje i buduÊe generacije. S vremenske distance, kad se donekle objektivno mogu prosuivati povijesni dogaaji burnog organskog rasta Podravke koji se temeljio na razvoju novih tehnologija koje su nadopunjavale veÊ postojeÊe i usvojene, navire galerija likova koji su svojim radom i kompetencijama dali izuzetno veliki doprinos razvoju i stvaranju multinacionalne kompanije koja danas uæiva svjetski ugled. Usporedno s razvojem Podravke razvijao se i list ”Podravka” - od prvih nekoliko brojeva πtampanih na πapirografu, godinama ga je πtampala ”KoprivniËka tiskara” koristeÊi olovni slog i kliπeje od cinka, da bi se danas list πtampao u off-set tehnici i s fotografijama u boji s kompjutoriziranim prelomom. Valja istaknuti da su u redakciji lista “Podravka” stasali vrsni novinari koji su svoje zadatke obavljali i obavljaju na zavidnoj profesionalnoj razini. Rekli bismo, jedinstveni primjer u Hrvatskoj koji je rezultirao iz stalne i Ëvrste suradnje s rukovodnim strukturama koje su imale “sluha” za veÊ spomenuto informiranje u ondaπnjem “udruæenom radu” i pravilno procijenile utjecaj i znaËaj informiranja, kako internog tako i eksternog, za stvaranje i promicanje korporativnog imidæa ne samo u lokalnoj sredini veÊ i πire. Ne smije se zaboraviti ni Ëvrsta spona i meusobna povezanost velikog broja “Podravkaπa” koji su svojim brojnim napisima, struËnim prikazima i komentarima godinama obogaÊivali, a i sada obogaÊuju sadræaj lista, imajuÊi na umu zajedniËki cilj postiÊi πto veÊi stupanj informiranosti kao temelj za odluËivanje i stvaranje korporativnog imidæa. Naravno, novinarima nije nikad teklo med i mlijeko.

Prokletstvo prazne kartice u pisaÊoj maπini (sada je to prazni ekran monitora) i uvijek prisutni “cajtnot”, nedostupnost informacija, a i zatvorenost pojedinaca za medijski iskorak koji se opravdavao nekakvom poslovnom tajnom, dobrano su zagorËavale rad novinara (prisjeÊam se jedne zgode kad su me naπpotali da sam objavio “poslovnu tajnu”, a ti podaci bili su inaËe prije godinu dana objavljeni u statistiËkom godiπnjaku). I danas, kad upravljaËke funkcije obavljaju manageri umjesto nekadaπnjih “klasiËnih” direktora, institucija poslovne tajne sve se viπe zlorabi nauπtrb informiranosti πto daje prostora usmenom uliËnom prenoπenju kvazi informacija i ruπenju korporativnog imidæa. Jer, jedan je imidæ πto ga ima upravljaËka struktura, a drugi kojeg podgrijava javnost. ©to Êe tu biti veÊa razlika, to Êe biti i veÊa potreba za poduzimanjem korektivnih aktivnosti.

Dakle, objektivna informiranost nameÊe se kao sve izraæenija potreba za bolje razumijevanje i smanjenje tenzija πto inaËe rezultiraju u inkozistentnostima i podjelama. Tu je, nesumnjivo, jedna od najznaËajnijih uloga lista “Podravka”. I ubuduÊe, nadam se.

4

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Jubilej: 40 godina lista ‘Podravka’

Tjednik Pripremio: Hrvoje ©labek

Prvi konkretan trag da se poËetkom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa ozbiljno razmiπljalo o tjednom izlaæenju “Podravke” nalazimo veÊ u 241. broju od 27. studenoga 1972. godine, obiljeæenom desetom godiπnjicom informiranja u Podravki, u prigodnom tekstu Pavla Gaæija gdje u sklopu Ëestitke novinarima i suradnicima lista æeli πto skoraπnji postanak tjednika. ZaËudo, u dvije i pol godine, koliko je proteklo do realizacije te æelje, tako se πto viπe ne spominje, pa ni u 300. broju lista, od 16. svibnja 1975. godine, kada je za to postojala dobra obljetniËarska prigoda. Tek se u prethodniku 306. broja od 3. rujna 1975. godine, prvog broja tjednika “Podravke”, najavljuje izlazak u novom ritmu nakon godiπnjih odmora.

Sama promjena dinamike izlaæenja nije ostavila traga na izgledu, pa u prvi mah ni sadræaju Podravkinih tvorniËkih novina, osim πto se podrazumijeva da je objavljeno manje tekstova.

U uvodniku naslovljenom “Tjednik” piπe: ”U ovom razdoblju, kada su potrebe za informiranjem sve veÊe, dvotjednik je prerastao sam sebe i stoga se drugaËije i nije moglo nego donijeti odluku da ‘Podravka’ izlazi tjedno. ©to se pri tom mijenja? Prvenstveno, informiranje dobiva na

brzini. Okupljanjem veÊeg broja novinara list Êe dobiti na kvaliteti.

Odluka je uredniËkog kolegija da se kvantitet pretpostavlja kvaliteti. To znaËi: viπe kraÊih, ali kvalitetnijih napisa. Ta maksima, meutim, neÊe moÊi biti ostvarena bez πiroke podrπke naπih dosadaπnjih i buduÊih suradnika. To je, uostalom, uvijek bio najvredniji dio ovih novina.”

Prvi broj lista “Podravke” kao tjednika, na naslovnici, uz uvodnik, donosi najavu proslave 25. godiπnjice samoupravljanja u tvrtki, na drugoj raspravu o reorganizaciji i aktualnosti, na treÊoj vijesti iz proizvodnje, a Ëetvrta je posveÊena obljetnici samoupravljanja, uz feljton o tome

Dragutina Feletara. Vijesti i informacije ispunjuju petu, a razgovor s radnicom te popis novih radnika πestu stranicu. Sedma je posveÊena sportu, a osma je poprimila oblik koji Êe zadræati iduÊih tridesetak godina: Ivan Haramija Hans dobiva crvenu podlogu za svakotjednu karikaturu (u “Podravki” je poËeo objavljivati u sijeËnju te godine), a Æeljko LovoπeviÊ pod pseudonimom Desiderius prostor za kriæaljku (surauje od 1974. godine).

Prelaskom na tjedni ritam izlaæenja, “Podravka” je okonËala trinaestogodiπnji razvojni put od πapirografiranog biltena neugledna izgleda bez fotografija do modernog, vizualno i sadræajno doreËenog tvorniËkog lista, koji radi ekipa iskusnih profesionalaca te novinara afirmiranih i izvan kruga tadaπnje Podravke.

Nije Ëudno πto se taj razvoj poklopio s razvitkom same kompanije, koja upravo koncem πezdesetih i poËetkom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa brzo raste. To je, uz politiËki podræavan trend ustroja informiranja radnika - samoupravljaËa u socijalistiËkom poretku, glavni razlog πto su se Podravkine tvorniËke novine formirale u relativno kratkom vremenskom razdoblju i postale nezaobilaznom Ëinjenicom u povijesti koprivniËkog novinarstva zadnjih dekada 20. stoljeÊa.

ZAKLJU»AK Podravkin list, Ëiji je prvi broj iziπao 28. studenoga 1962. godine, ima najdulju tradiciju meu takvim tiskovinama u danaπnjoj KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji, a spada i meu najstarije u Hrvatskoj. Iako je sintagma “tvorniËko novinarstvo” u zadnjih desetak godina izgubila znaËenjske odrednice i smisao koji su u samoupravnom socijalizmu bili odreeni i Zakonom o udruæenom radu, u nedostatku drugog terminoloπkog odreenja nuæno ju je upotrebljavati. TvorniËkim novinama, dakle, nazivala bi se periodika πto je izdaju proizvodna ili druga poduzeÊa, ako je namijenjena prije svih samim njihovim radnicima. Nikad u potpunosti izlazeÊi iz okvira tvorniËkih novina na taj naËin odreenih, list “Podravka” povremeno ih je ipak nadilazio, bivajuÊi - naroËito u πezdesetim i sedamdesetim godinama proπloga stoljeÊa - izvor informacija i o dogaanjima u bivπoj koprivniËkoj opÊini i πire.

Kroz redakciju lista “Podravke” u 40 je godina proπlo dvadesetak novinara i nekoliko puta viπe povremenih ili stalnih suradnika, od kojih je nekolicina bitno sudjelovala u razvoju drugih medija u Koprivnici, a dio je pak karijeru nastavio izvan æurnalistiËke profesije. Formativno razdoblje lista osobito je vaæno u

povjesnici koprivniËkog novinarstva, jer se u stvaranju modernog tvorniËkog tjednika - Ëiji se potpuni nastanak moæe smjestiti u 1975. godinu, 13. godinu postojanja lista “Podravke”, kada poËinje izlaziti u tjednom ritmu - stjecala vaæna profesionalna iskustva.

Danas su Podravkine novine jedna od ne baπ brojnih takvih tiskovina πto su preæivjele previranja tranzicije iz socijalistiËkog u træiπno gospodarstvo. Vizualno su prilagoene vremenu, dok se sadræajno joπ uvijek oslanjaju na prijaπnji koncept. Iako je i tu doπlo do znatnijih iskoraka, daljnje prilagoavanje suvremenosti vjerojatno Êe biti predmetom razmiπljanja o listu u buduÊem razdoblju, πto nikako ne bi bilo prvi put u Ëetiri decenije njegova postojanja.

naπa posla

Novine koje je oËuvalo povjerenje zaposlenika Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Nakon nedavnih obljetnica pekmeza i juha, red je doπao na joπ jedan prepoznatljiv proizvod - Podravkine novine. »etrdeset godina njihova neprekidna izlaæenja rijedak je jubilej, to viπe πto je rijeË o tvorniËkom - danas se zvuËnije kaæe korporacijskom - tisku. U Hrvatskoj je, naime, relativno malo tvrtki koje su uopÊe i trajale ili traju Ëetiri desetljeÊa, jer su ih mahom ”pomele” tranzicijske i privatizacijske nevolje, pa je Podravkin sluËaj utoliko znaËajniji.

Koliko je danas malo tvorniËkih tiskovina, najbolje kazuje podatak da je za najavljeni okrugli stol na tu temu prikupljeno samo dvadesetak adresa. Od toga svi i nisu listovi namijenjeni unutarnjem informiranju, djelomiËno i vanjskoj prezentaciji tvrtke, veÊ su to tipiËne marketinπke tiskovine, ponajprije okrenute potencijalnim kupcima i korisnicima usluga.

A Podravkine su novine jedinstvene i po tome πto su od prvog πapirografiranog broja pa do naπih dana ostale vjerne zaposlenicima, piπuÊi o njihovim uspjesima, a i svakojakim problemima i iskuπenjima. ©to-

viπe, kroz te se novine uvijek oËitavao i odnos tvrtke prema lokalnoj zajednici. Zato su one i toliko rado Ëitane, odavno postavπi nezaobilazno πtivo mnogih KoprivniËanaca i ostalih Podravaca, kao i svih onih koji rade u Podravkinim tvrtkama i predstavniπtvima diljem zemlje i Europe. U kojoj su mjeri novine postale i Podravkin simbol, potvruje podatak da su se u kriznim vremenima pojavljivale ideje o njihovu gaπenju, odnosno pretvaranju u tipiËni propagandni servis, no zaposlenici nisu prihvaÊali takav oblik “racionalizacije”. »injenica je da su one nastavljale s izlaæenjem bez ikakvih zastoja.

Treba se, ipak, osvrnuti na nekoliko faza kroz koje su prolazile Podravkine novine. Nastajale su poËetkom πezdesetih godina, u razdoblju kad se tisak srameæljivo poËeo oslobaati svojih socrealistiËkih ljuπtura, a elektronski su mediji tek bili u povojima, nedostupni veÊini graana. Podravkaπi su tada gutali svaku pisanu rijeË, koliko god ona bila nevjeπto sroËena i tehniËki loπe otisnuta. Odmah je bilo uoËljivo da se

baπ kroz poveÊanje kvalitete lista moæe pratiti i postupni rast koprivniËke prehrambene industrije. Kako je Podravka ovladavala tadaπnjim træiπtima, tako su i njene poslovodne strukture bile sve izdaπnije prema novinama, svjesne da se tu najbolje Ëuva Podravkina povijest.

Osim sve boljeg otiska, a i veÊeg broja stranica, poËeli su se pojavljivati i razni tiskani dodaci, od “Male” do “Zelene” i “Poslovne” Podravke, a radnike je posebno veselilo kad je iz tog uredniËkog i autorskog jezgra izrastao i humoristiËko-satiriËki list “Feferon”. U razdoblju kontroliranih medija baπ je taj nesputani feferonovski smijeh, koliko god se ponekad Ëinio naivnim, bio “ventil” za lakπe suoËavanje s politiËkom i druπtvenom realnoπÊu. Indikativno je da “Feferona”, kao i svih sliËnih listova u tadaπnjoj Hrvatskoj, nestaje kako se istinski demokratizirala politiËka pozornica. Danas nije pretjerano ustvrditi da viπe nema toga vica ili te karikature koja nije zasnovana na neËemu veÊ proæivljenom.

No, doba viπestranaËke parlamentarne demokracije, koje se poklapa

i s razdobljem hrvatskog osamostaljenja, ne samo da nije ugasilo potrebu za unutarnjim informiranjem, nego ju je na razne naËine i produbilo. List jednog velikog dioniËarskog druπtva, poput Podravke, ujedno je i poæeljni odraz razmiπljanja njegovih zaposlenika, ponekad i izvjesni korektiv poslovne ili kadrovske politike. Principijelno gledano, poslovodstvo ga nipoπto ne smije promatrati kao preæivjeli oblik odavno odbaËenog “radniËkog samoupravljanja”.

Na æalost, baπ su takvi zajedljivi komentari, kao poæeljna krinka za samovolju pojedinaca i grupa, bile razlog da je proteklih godina u Hrvatskoj nestalo veÊine tvorniËkih listova. Podravkini vodeÊi ljudi nisu, sreÊom, pribjegavali takvoj demagogiji, tipiËnoj za psihozu “divljeg kapitalizma”, kako razdoblje pretvorbe i privatizacije slikovito nazivaju ekonomski analitiËari. Zato su i Podravkine novine dobile na novom zamahu, pokuπavajuÊi potvrditi status najkvalitetnijeg i najdugovjeËnijeg tvorniËkog lista. Dakako, i lista koji

nikad neÊe izdati interese svojih zaposlenika.

Novine su, naposljetku, neodvojive od ljudi koji ih stvaraju. Baπ je to razlog da 40. obljetnica Podravkinih novina bude i znaËajni datum u povijesti koprivniËkog novinarstva.

Gotovo da i nema znaËajnijeg koprivniËkog novinara koji nije barem dio svoje karijere bio vezan uz njih. Prisjetimo se samo novinarskih ekipa koje su uredniËki predvodili Ivo »iËin Maπansker i Jovo RojËeviÊ, a u kojima su glavna novinarska pera bili danaπnji sveuËiliπni profesor Dragutin Feletar i nenadmaπni kroniËar radniËkih sudbina Vjekoslav PrvËiÊ. Nenadmaπne su ostale brojne fotografije, pogotovo portreti, »arlija Kostjuka, dok je zaπtitni znak Podravkine karikature i danas ostao Ivan Haramija Hans. Gotovo da i nema poznatije liËnosti iz Podravine koja nije neπto napisala za te novine, ili je barem s njom napravljen pokoji intervju.

Generaciji koja ih danas stvara bit Êe, stoga, dovoljno da iz tog bogatog nasljea uzme ono ponajbolje.

Broj 1635

Petak

29. studenoga 2002.

5

Jubilarna anketa:

©to o listu Podravka kaæu Ëitatelji Pripremio: Hrvoje ©labek

Josip FriπËiÊ, koprivniËko-kriæevaËki æupan

List povezuje Podravku - List je u ovih 40 godina rastao zajedno s Podravkom i igrao vaænu uloga u stvaranju Podravkina imidæa kao tvrtke koju Ëine ‘Podravkaπi’, πto je viπe nego samo radnici tvrke.

Ujedno je pratio okruæenje i nastojao informirati u kakvim okolnostima Podravka posluje te kako planira rast i razvoj. Usto, u listu su afirmirani mnogi poznati tvrtkini menadæeri i struËnjaci. List pratim viπe od 30 godina i mogu reÊi kako je uvijek odraæavao poglede poslovodstva, ne sadræajno veÊ i vizualno. Ima znatnu ulogu u povezivanju Ëitavog sustava koprivniËke kompanije, od Koprivnice, Umaga, Varaædina do inozemstva, te bi bez njega valjalo pisati upute πto je to Podravka.

Josip FriπËiÊ

Vladimir Kuzel, novinar Glasa Po–uro Zalar, direktor Istraæivanja i Podravkinu poslovanju te o naπim plaÊama i standardu, jer o tome se dravine i Prigorja razvoja drugdje moæe rijetko πto proËitati.

Sve otvoreniji Viπe mjesta struËnjacima - List pratim od njegova osnutka i - Uza sve vlasniËke, organizacijske No, smatram da bi se viπe trebala Ëuti mislim da u svih 40 godina napre- i generacijske promjene πto su se radniËka rijeË, njihovi problemi, jer duje. Danas ima vrlo zanimljiv gra- dogaale u Podravki i njezinu okru- su menadæeri previπe istaknuti. Bilo fiËki izgled. »itatelji koji nisu u æenju, list je doæivio svoj Ëetrdeseti bi dobro da se ponovno uvede naPodravki mogu se informirati o zbi- roendan. To dokazuje kako je na- gradna kriæaljka. Nagradna igra za vanjima u tvrtki i za to gotovo i nisu πao svoje mjesto u srcima ‘Podravka- radnike je super i igramo ju i supruga potrebne druge novine. Obrada sa- πa’, kako aktivnima, tako i penzione- i ja. dræaja primjerna je za tvorniËki list, rima. On pruæa moguÊnost prijeko Stjepan Mlinar, portir a dobro je πto imate vanjske sura- potrebnog informiranja, ali i komudnike, poput komentatora VeËer- niciranja u velikoj familiji Podravke. Joπ o poslovanju - Viπe Ëitam “VeËernjak” nego njeg lista. »ini mi se da Uprava U koncepciji lista trebalo bi moæda nema prevelikog upliva na sadræaj dati viπe prostora Ëlancima naπih Podravkine novine. Mislim da ima lista, koji je sve otvoreniji. Æao mi je struËnjaka i istraæivaËa o aktualnim premalo izvjeπtaja o Podravkinu poπto viπe nema Feferona, koji je bio temama, koje ujedno postaju izazov slovanju. Takoer, premalo je radnisjajan! vremena. Iskrene Ëestitke uz jubilej. ka, a previπe πefova. Jako bih volio da se uvede rubrika Pitanja i reagiranja, gdje bi radnici na svoja pitanja Marcel JanekoviÊ, Marketing Jasmina RaniloviÊ, Odjel za mogli dobiti konkretne odgovore. dokumentaciju, registracije i VeÊu ulogu Ëitateljima Mene bi, recimo, zanimalo kako to zakonodavstvo - Gledano iz moje perspektive, list da smo kupili dionice od cijele Podravka uglavnom Ëitam zato jer Joπ viπe rubrika æelim biti u tijeku, æelim saznati πto - Podravkin list u posljednje se Podravke, a njzini se dijelovi dio po se dogaa u drugim poslovnim cje- vrijeme poboljπao, ali, naravno, uvi- dio prodaju. Nije mi jasno kako to linama, πto ima novo, πto je u Podravki jek moæe biti bolji i Ëitaniji. Evo moæe biti. ‘in’, a πto ‘out’. Osim toga, vrlo Ëesto nekih mojih razmiπljanja. Trebalo bi Draæen MustaË, Reklamno u ‘biltenu’ mogu pronaÊi informacije uvesti neke stalne rubrike. Rado bih skladiπte koje su mi korisne u svakodnevnom proËitala neπto vezano uz rast i raposlu, tako da pojedine primjerke zvoj naπe tvrtke iz proπlosti, recimo Za Ëetiri - Dobar list, ima svega. Najradije uredno spremam u arhiv. Takoer, u rubrici Iz Podravkine povijesti. sviaju mi se nagradne igre za radni- Zatim, na primjer, rubrika o zanimlji- Ëitam sportsku rubriku te o poslovke Podravke, mislim da je to dobra vosti i neobiËnim sklonostima ‘Po- nim rezultatima. Jako mi fali kriæaljstvar i da bi se ‘bilten’ u buduÊnosti dravkaπa’, njihovim hobijima. Rije- ka, a æelio bih i da bude viπe humora. trebao razvijati u smjeru ‘interaktiv- tko dobivamo vijesti iz Belupa. Bilo »ini mi se, takoer, da menadæeri ne nosti’, odnosno aktivnijeg ukljuËiva- bi dobro i da Ëujemo neπto viπe o Ëitaju ono πto kaæu radnici. Ukupna nja Ëitatelja prilikom kreiranja lista. ljudima u naπim Internationalima, ocjena: za Ëetiri. tko su oni i - zaπto ne - da nam oni Draæen Pros, direktor Podravke Nevenka RadiÊ, direktorica piπu o sebi, dogaajima, predstave Internationala u Budimpeπti Interne revizije zemlju u kojoj jesu i sliËno.

Vladimir Kuzel

Jitka Pjatkanova, Podravka-International u Pragu

Naka bude i kritike - »asopis Podravka u »eπkoj stvara osjeÊaj pripadnosti koprivniËkom koncernu. Dobivaju ga svi tamoπnji zaposlenici i zanimaju se za stanje u poduzeÊu. Æeljela bih da u njemu bude viπe razgovora s menadæerima te viπe informacija o poslovanju u svim zemljama u kojima je Podravka.

Usto, voljela bih da u listu bude i kritike te da se upozori na negativne Marcel JanekoviÊ stvari, kakvih, dakako, ima.

Jitka Pjatkanova

–uro Zalar

Zlatko Brgles

Stjepan Mlinar

»itaju i Maari

Informacije korisne i revizorima - List Ëitam redovno i jako mi se svia u vizulanom smislu. Podatke, pak, iz sadræaja koristim u poslu interne revizije jer njima upotpunjujem sliku o objektu revizije i Ëesto su mi veoma korisni. ©to se informacija o poslovanju tiËe, nekad su toËne, a nekad nisu u potpunosti. No, njihovo oblikovanje, smatram, ne ovisi o novinarima, veÊ o onome tko ih prezentira.

Nevenka RadiÊ

- Podravkin list ne Ëitamo samo mi Ksenija Horvat, koordinatorica menadæeri iz Hrvatske, veÊ i djelatnici Sindikata PPDIV-a u MohaËu te Budimpeπti koji znaju Korektno o sindikatima - Prije svega, listu Ëestitam 40. ro- hrvatski jezik. Drago mi je πto se u endan, a Ëestitke, dakako, preven- posljednje vrijeme moæe dosta toga stveno upuÊujem svima onima koji proËitati o zbivanjima u Podravkisu ga svojim ustrajnim radom stvara- nim Internationalima, jer se tako li. Posljednjih 17 godina, otkad sam putem lista dobiva pregled o zbiva‘Podravkaπica’, list je moja obavezna njima u kompanijim tvrtkama ne tjedna novina. S obzirom na to da je samo u domicilnoj zemlji, veÊ πirom atmosfera slavljeniËka, vrijeme je po- Europe. Smatram da tim putem treba godno za ‘priznanje’ da sam ‘Podrav- nastaviti te da vizualni izgled lista ku’ Ëitala i prije samog objavljivanja, valja joπ osuvremeniti na tragu, recidan ranije, na offset ploËama u Ti- mo, svjetskog izgleda posljednjeg skari. Novinarima za sve do sada godiπnjeg poslovnog izvjeπÊa. napisano mogu reÊi: Bravo i hvala na Boæica GaliÊ, kantinjerka korektnosti praÊenja sindikalnog rada u Podravki, a poslovodstvu poruËiti Viπe-manje O.K. - Viπe-manje sve je O.K. No, trebalo da Êe novine biti joπ bolje bude li Podravkino poslovanje voeno na bi biti viπe informacija o poslovanju te svakako o sindikatima, Ëime πto transparentniji naËin. se oni bave. Vjerujem da su informacije u novinama toËne te da Zlatko Brgles, vozaË viljuπkara nema nekakve cenzure. Moæda ne RijeË radnicima - ProËitam svaki broj i mislim da je bi bilo loπe da jedna stranica bude O.K. Najviπe me zanimaju tekstovi o zabavna.

Jasmina RaniloviÊ

Ksenija Horvat

Draæen MustaË

Draæen Pros

Boæica GaliÊ

6

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Uz konstituiranje Zaklade ”prof. Zlata Bartl”

Podravkina Zaklada Ëasnog imena prof. Zlate Bartl Piπe: Snjeæana Juraπin VjeËno je pitanje - u Ëemu se oËituje veliËina Ëovjeka. U ljepoti, snazi, moÊi... ili se prava vrijednost Ëovjeka krije u skrivenim πkrinjama srca.

Ljepota koja je neprolazna i vjeËna sadræana je u jednostavnosti. A njezini tragovi i rezultati ostaju prepoznatljivi i u generacijama koje slijede.

Ovdje, pored nas, odgovore nam pruæa æivot i djelo prof. Zlate Bartl ili drage nam - “tete Vegete”.

Skromna, jednostavna æena snaæne osobnosti plijeni toplinom koja izvire iz srca prepunog ljubavi za svako æivo biÊe - Ëovjeka, cvijet, æivotinju, pticu. U svemu pronalazi smisao æivljenja i svrhu postojanja. Niπta ne iskljuËuje, nikoga ne sudi. Sve prihvaÊa i razumije toplom ljubavlju.

Moæda takvu otvorenost srca moæe iznjedriti samo ovako teæak æivotni put kojim je proπla prof. Zlata Bartl, podnoseÊi strpljivo sve teπkoÊe i iskuπenja koja je æivot svakodnevno donosio.

Puno puta joj je bilo jako teπko, ali nikada se nije predala. Nije poklekla niti u zatvoru, bolesti, gladi, neimaπtini. Æivjela je s drugima i za druge - hrabro svjedoËeÊi svoje ideale i gradeÊi bolji svijet, za koji je Ëvrsto vjerovala da negdje mora postojati.

U toj je vjeri preæivjela i, daleko od rodnoga Sarajeva, doπla u ravnu Podravinu. O dolasku u Koprivnicu prof.

Bartl priËa kao o ljubavi na prvi pogled.

Ganutljivo je promatrala πarm joπ maloga grada, netaknutu bjelinu snijega, ljepotu prirode koja se stapa s dobrotom srca ljudi. Prema rijeËima prof.

Bartl, razumijevanje i ljubav dogodili su se - jednostavno i odmah.

Nakon skromnog studentskog æivota u Zagrebu, soba od osam kvadrata bila

profesorica Zlata Bartl je pravi luksuz. No, prof. Bartl je najveÊi dio svojega æivota i rada u Koprivnici provela u tvornicama i laboratorijima Podravke. NajËeπÊe bez odmora, jela i sna, ali u stvaralaËkom entuzijazmu kojim je snaæno nadahnjivala i svoje suradnike.

Radilo se puno i ustrajno, hrabreni duhom zajedniπtva - stvarajuÊi iz niËega neπto kvalitetno i novo.

Takvi napori istinskoga timskog rada zaista su urodili pravim plodom - “Vegetom”. Prof. Bartl uvijek ponov-no istiËe da je “Vegeta” stvorena trudom i naporom svih radnika koji su tada radili - sama je stvorila recepturu, drugi su brinuli o nabavci kvalitetnih sirovina, preciznosti koliËina na vagi, pranju posuda i tikvica ...

I ponovno prof. Bartl istiËe da je danas “Vegeta” proizvod svih zaposlenika Podravke jer je svatko od njih u æivot “Vegete” ugradio dio svoga rada, æivota, truda. Skromno istiËe da danas “Vegeta” ne bi bila to πto je da generacije Podravkaπa nisu ugradile ogroman trud u njezinu poznatost kao samosvojne i osebujne robne marke.

“Vegeta” je danas poznata kao sino-

nimom kvalitete hrvatskoga proizvoda, prisutna u svakome kuÊanstvu i na policama trgovina πirom svijeta. Stvorila je poseban stil æivota i novi naËin prehrane, generacijama do danas.

Prilikom dodjele brojnih nagrada i priznanja, prof. Bartl nikada nije propustila istaknuti zasluge tadaπnjega tima Podravke i svih radnika koji su svesrdno i nesebiËno pomogli u æivotu i radu poærtvovne i ambiciozne mlade profesorice. I uporno se Ëudi uvrijeæenoj predrasudi o πkrtosti Podravaca - nikada to nije mogla prihvatiti. DapaËe, kaæe da svakoga prihvaÊaju radosna srca - iznose sve πto imaju za gosta poËastiti i toËe Ëaπu vina do samoga vrha. Pa gdje to joπ ima?!

Ponosna na takav æivot i djelo uvaæenog struËnjaka, Podravka je odluËila osnovati zakladu koja Êe nositi Ëasno ime prof. Zlate Bartl.

Ideja o osnivanju zaklade koja bi poticala i promovirala stvaralaËki i inovativni rad studenata dodiplomskih i poslijediplomskih studija nikla je u proljeÊe 2001. godine, da bi se odluka o tome obznanila na jesen iste godine, prilikom posjeta premijera Ivice RaËana Koprivnici i Podravki d.d.

Kao nit vodilja buduÊe zaklade istaknuo se lik i djelo drage profesorice Zlate Bartl, Ëijom zaslugom je stvorena “Vegeta” i koja je cijeli svoj æivot posvetila predanom radu u Podravki, obrazovanju i usavrπavanju mlaih naraπtaja.

Stoga je predloæeno da zaklada nosi Ëasno ime - Zaklada “prof. Zlata Bartl”.

Prof. Zlata Bartl radosno je i dirnuto prihvatila ideju o osnivanje takve Zaklade, te je svoju suglasnost za koriπtenje osobnog imena u nazivu Zaklade dala Podravki, kao osnivaËu, dana 17. listopada 2001. godine.

VeÊ narednoga dana, dakle 18. listo-

Zaπtitni znak Zaklade”prof Zlata Bartl” pada 2001. godine, Uprava Podravke d.d. donijela je Odluku o osnivanju Zaklade “prof. Zlata Bartl” sa svrhom promicanja i poticanja stvaralaËkog i inovativnog znanstveno-istraæivaËkog rada, oËuvanjem uspomene na ime i djelo prof. Zlate Bartl. Ujedno je donesena odluka o pologu osnivaËkoga uloga na raËun Zaklade u iznosu od 400.000,00 kuna.

Odlukom Uprave imenovan je Upravitelj Zaklade, Darko Marinac, koji je temeljem zakonskih ovlasti predloæio Upravno vijeÊe Zaklade u sastavu: Goroslav Keller, Branko Tripalo, Josip NakiÊ - AlfireviÊ, Æeljko –urina i Goran Markulin.

Zaπtitni znak Zaklade koji Êe se koristiti u logu i πtambilju Zaklade izradila je Vanesa GrgiÊ u obliku stiliziranog grafiËkog lika prof. Zlate Bartl, izraen u crno-bijeloj boji.

Na temelju Zahtjeva upuÊenog Ministarstvu pravosua, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske, Rjeπenjem Ministarstva imenovan je Darko Marinac za Upravitelja Zaklade, predloæene osobe za Ëlanove Upravnog odbora Zaklade te je dana suglasnost na

predloæeni Statut Zaklade.

KonstituirajuÊa sjednica Upravnog odbora Zaklade odræana je 27. studenoga 2002. godine, na kojoj je za predsjednika Upravnog odbora izabran Josip NakiÊ - AlfireviÊ, za zamjenika predsjedsjednika Goran Markulin te za tajnika Zaklade Snjeæana Juraπin.

Osobno æelim iskazati svoju beskrajnu zahvalnost i radost u dugogodiπnjem prijateljstvu s dragom mi profesoricom Zlatom Bartl. Upravo u druæenju s njome shvatila sam kako kvalitetu prijateljstva ne Ëine godine, obrazovanje, radno mjesto - veÊ srce otvoreno za drugoga Ëovjeka koji tu nalazi svoje ugodno staniπte.

Danas nam je tako silno potrebna jednostavna ljudskost, Ëovjek otvorenoga pogleda, iskrenoga osmjeha - onaj koji prepoznaje i razumije ono tue izmuËeno srce.

Ne gledajuÊi samo sebiËnost svojih dobara, daje nam se prepoznati ljepota i dubina spoznaje zajedniπtva - samo tako moæemo postati i ostati snaæni. Da nije bilo kvalitete zajedniπtva “Vegeta” tima, zasigurno ne bi bilo niti ”Vegete”, a niti Podravke.

Mudrost se oËituje u zajedniπtvu iskustva i entuzijazma. Podravkina dodana kvalitativna vrijednost je πto je znala prepoznati trenutak u kojem se gradi zajedniËki bolja buduÊnost.

Podravkina je otvorenost pogleda i vidika stvorila kompaniju otvorenoga srca. CijeneÊi svoje i uvaæavajuÊi tue vrijednosti moæemo postati i ostati respektabilna kompanija koja danas posluje na globalnome, iznimno zahtjevnome træiπtu.

Podravka je uvijek bila i ostala kompanija sa srcem, pomozimo joj da zajedniËkim kucajima svih naπih srdaca sigurno kroËi u bolju buduÊnost.

Kalnik obiljeæio 56 godina postojanja i 35 godina djelovanja u Podravki

Prerada povrÊa ima svoje mjesto u razvojnoj strategiji Podravke Kalnik prvi put javlja u proljeÊe 1946. godine i da tvornica u prvoj fazi proizvodi kandirano voÊe, voÊne sokove, æelee i Ëokolade da bi se 1953. godine Polustoljetna tradicija prerade povrÊa uvela i prerada povrÊa. Tijekom godina spojena sa suvremenim dostignuÊima, tvornica je imala uspona i padova, a znanjem, marljivoπÊu i inventivnoπÊu integracija s Podravkom 1967. godine Podravkaπa garancija su daljnjeg razvoomoguÊila je snaænije razvojne πanse. ja tvornice Kalnik u Varaædinu. To je Prema Ciglarovim rijeËima, danas su osnovna poruka sa sveËanog skupa u zaposlenici ponosni na nove proizvode, Kalniku kojim je 22. studenoga obiljena rast proizvedenih koliËina - za 10 æena 56. godiπnjica postojanja i 35. mjeseci ostvarena je rekordna proizobljetnica rada Kalnika u sklopu vodnja unazad 8 godina i indeks od Podravke, a kojem su uz sadaπnje za110% u odnosu na cjelokupnu proπlogodiπnju proizvodnju i to iskljuËivo iz domaÊih sirovina, zatim na visoku kvalitetu potvrenu i nedavnim dobivanjem certifikata ISO 2000 i skoraπnjim uvoenjem HACAP-a. Pored toga, zahvalni su bivπim zaposlenicima koji su godinama trudom, odricanjima i s puno srca razvili Kalnik u najveÊu industriju za preradu povrÊa u ovim krajevima.

RijeËi zahvalnosti umirovljenicima uputio je i Ëlan Uprave Podravke Davor Cimaπ, naglasivπi da su i oni doprinijeli sadaπnjim dobrim rezultatima Kalnika. A ti rezultati, prema miπljenju izvrπnog direktora SPJ VoÊe i povrÊe Milivoja ©ifkorna, dokazuju da Kalnik uz bogatu proπlost ima i sigurnu buduÊnost.

- Ne smije se zaboraviti da je Podravka nastala na preradi voÊa i povrÊa i da ovaj program ima svoje mjesto u raSveËanom skupu u Kalniku prisustvovali su zaposlenici, umirovljenici, zvojnoj strategiji kompanije. Imamo rukovoditelji i gosti najkvalitetnije proizvode od povrÊa Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

poslenike prisustvovali i umirovljenici, te gosti meu kojima i varaædinski æupan dr. Zvonimir Sabati, dogradonaËelnik Varaædina Tomislav BogoviÊ i tajnik grada Robert Podolnjak.

O razvojnom putu Kalnika na sveËanosti je govorio direktor tvornice Novica Ciglar, podsjetivπi da tradicija prerade povrÊa u ovom kraju zapravo datira joπ od 1936. godine kada je tadaπnji varaædinski poduzetnik i trgovac Juraj Ehl proπirio svoju trgovaËku djelatnost otkupom i doradom ljekovitog bilja i kiseljenjem kupusa, da se ime

Radnicima jubilarcima uruËene su prigodne nagrade kondimente koji se posve uklapaju u svjetski trend sve veÊeg i ËeπÊeg konzumiranja povrÊa. Paletu kondimenata joπ Êemo proπiriti i ojaËati njenu poziciju na træiπtu - podvukao je ©ifkorn.

Razvojni planovi Kalnika nailaze na potporu grada i æupanije istinski zainteresiranih ne samo za oËuvanje i stvaranje radnih mjesta nego i za ËvrπÊe povezivanje preraivaËa i proizvoaËa povrÊa.

- Zahvalan sam Upravi Podravke πto je u Kalniku prepoznala moguÊnost doprinosa razvoju cijele kompanije i πto je tvornici nakon kriznog razdoblja pruæena πansa za stabilno poslovanje. Æupanija varaædinska nastoji maksimalno potaknuti povezivanje poljoprivrednika ovog kraja s Podravkom, spremni smo i na suradnju u projektu izgradnje veletrænice i hladnjaËe nedaleko Kalnika, a da bismo motivirali proizvoaËe povrÊa ovogodiπnji poticaj od 200.000 kuna u narednoj godini

Êemo poveÊati πest puta. ToËnije u proraËunu smo predvidjeli 1,2 milijuna kuna za poticanje proizvodnje povrÊa i cvijeÊa, πto Êe nesumnjivo doprinijeti i poveÊanju koliËina sirovina za Kalnik - rekao je varaædinski æupan dr. Zvonimir Sabati.

SveËanost obiljeæavanja znaËajnih jubileja Kalnika bila je i prigoda za uruËenje jubilarnih nagrada radnicima. A πto to njima znaËi najbolje je ocijenio Ivan Pomper rekavπi: - Zahvalni smo πto radimo u stabilnim i sigurnim uvjetima, πto vidimo da se Podravka brine i o standardu svojih radnih ljudi i πto ih ne zaboravlja ni onda kad odu u mirovinu.

A zahvalnost umirovljenika Kalnika izrazio je bivπi direktor Franjo Ipπa tvrdnjom da je na ovoj sveËanosti okupljen do sada najveÊi broj bivπih zaposlenika πto pokazuje njihovu odanost prema Kalniku i Podravki.

Broj 1635

Petak

29. studenoga 2002.

7

Reportaæa: Podravka d.o.o. Sarajevo

Podravka udomaÊena u svim dijelovima Bosne i Hercegovine Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ Plavi tramvaji, nekad zaπtitni znak Sarajeva, gotovo su nestali s ulica grada prepunog ratnih oæiljaka. Ipak, jedna linija, ona s brojem 211, svojim plavetnilom razbija sivilo prometnica budeÊi kod Sarajlija pozitivne asocijacije najmanje na dvije stvari - najprije na dane mira i harmoniËnog æivota u kojima je rat bio samo temom za filmove, a onda na dobro jelo. Ako vam je ovo prvo posve razumljivo, drugo vam moæe biti Ëudno sve dok ne vidite tramvaje s linije 211. Jer, osim prepoznatljive plave boje njih karakterizira i zaπtitni znak Vegete koja je za stanovnike glavnog grada sinonim za kvalitetnu hranu. A hrana je pak neπto πto doista puno znaËi ne Neli Groza samo ljudima koji æive na ovim prostorima, nego i onima koji u Sarajevo cije i generacije potroπaËa i pred konavrate usput, ili zbog potrebe posla jom je konkurencija nemoÊna. tu borave kraÊe ili dulje vrijeme.

Sve bolji poslovni rezultati

Vegeta je uvjerljivo prva Nesluæbeni podaci govore da trenutno u Sarajevu radi oko 30.000 stranaca i veÊina njih prihvatila je bosanskohercegovaËki kult hrane. Vidljivo je to u bezbroj restorana, aπËinica, slastiËarni, Êevabdæinica (ne znam da li glavne ulice nekog grada imaju toliko raznovrsnih ugostiteljskih objekta kao Sarajevo) u kojima je predveËer teπko naÊi slobodno mjesto i gdje se na svim moguÊim jezicima naruËuju raznovrsni specijaliteti. Uvjerena sam da su mnogi od njih spravljeni s Vegetom ili Vegeta twistovima koji su daleko najomiljeniji dodaci jelima u susjednoj dræavi. Dokazuju to i podaci iz istraæivanja træiπta o poznatosti marki dodataka jelima. Vegeta je prva sa 73,2 posto, a tu uvjerljivost potvruje i Ëinjenica da slijedeÊi dodatak, Agrokomercov Vegedor, prepoznaje tek 3,2 posto potroπaËa.

Osim plavog tramvaja, tome nesumnjivo pridonosi viπegodiπnja stalna prisutnost Podravke na ovom træiπtu, dobra pokrivenost prodajnih mjesta i neupitna kvaliteta koja osvaja genera-

Podravka ima vlastito poduzeÊe u BiH veÊ punih 10 godina. Do 1998. godine zapoπljavalo je 17 ljudi, od Ëega je u prodaji bilo zaposleno troje, a preostali broj u ostalim prateÊim sluæbama. Nakon reorganizacije te godine, a koju moæemo smatrati kljuËnom prekretnicom u poslovanju, broj zaposlenih porastao je na 40.

Bitna je bila i odluka o preseljenju sjediπta tvrtke iz ©irokog Brijega u Sarajevo - centar svih zbivanja, konstantan razvoj prodajne operative na træiπtu, te poËetak distribucije Nestleovih proizvoda zbog Ëega odnedavno Podravka d.o.o. Sarajevo broji 102 zaposlenika. Oni postiæu sve bolje rezultate - primjerice 1998. ostvaren je promet od 27 milijuna konvertibilnih maraka, a samo u πest ovogodiπnjih mjeseci zabiljeæena je realizacija od 24 milijuna konvertibilnih maraka.

- Prije Ëetiri godine u poduzeÊu je veliki problem bila naplata potraæivanja, ostvarivani su gubici, a reorganizacijom i promjenom naËina rada uspjeli smo negativne trendove preokrenuti u pozitivne. VeÊ 2000. godine

pokrili smo dio gubitaka iz prethodnih godina, ove godine rijeπili smo ostatak i poslujemo pozitivno. PoπtujuÊi svojevrsnu entitetsku podjelu træiπta BiH, organizirali smo se u tri podruænice sa sjediπtima u ©irokom Brijegu, Sarajevu i Banjaluci, a cjelokupno poslovanje poduzeÊa funkcionira u Ëetiri sektora - uprava, prodaja i marketing, raËunovodstvo i logistika. Na Ëelu uprave je direktor (to je Neli Groza, op.a.) uz kojeg su i Ëetiri strateπka direktora - Duπanka ZeliÊ za prodaju i marketing, Slobodan BoæiÊ za pravo i kadrove, Ivan Tica za raËunovodstvo i financije i Mario HrkaË za logistiku. Prodaja pokriva cijelo træiπte BiH, podijeljeno u pet regija, koje vode regionalni menadæeri sa svojim timovima. Osnovni zadatak prodaje je razvoj direktne prodaje u veletrgovini i maloprodaji, te razvoj indirektne mikrodistribucije za male trgovaËke radnje i gastro segmente na razini regije. Dobri rezultati koje postiæemo prije svega su rezultat zalaganja ljudi na terenu ali i vizionarskih shvaÊanja vodeÊih ljudi Podravke zaduæenih za ovo træiπte, ponajprije Damira PolanËeca i Davora PopoviÊa koji su davali potporu organizacijskim promjenama, uvoenju novih naËina rada i usvajanju predloæenog programa rada u BiH - objaπnjava direktor poduzeÊa Neli Groza.

BiH je drugo izvozno træiπte Podravke A kakvi su to rezultati najbolje pokazuje podatak da je BiH postala drugo izvozno træiπte Podravke, odmah nakon Poljske. U zemlji koja ima samo 3,2 milijuna stanovnika, od kojih je po meunarodnim standardima siromaπna velika veÊina ( 87,5% graana u federaciji BiH, te Ëak 95,7% u Republici Srpskoj troπi dnevno oko Ëetiri eura) u kojoj je prosjeËna plaÊa oko 400 konvertibilnih maraka (200 eura), a za potroπaËku koπaricu za ËetveroËlanu obitelj treba mjeseËno izdvojiti najmanje 480 maraka πto uspijeva zaraditi tek 12,5 posto domaÊin-

stava, to je doista velik uspjeh. Tim viπe πto je nacionalna podijeljenost joπ uvijek priliËno izraæena, πto porezni sustav joπ ne funkcionira - PDV joπ ne postoji!!, a protok roba preko granica i na træiπtu najblaæe reËeno je lak. U Ëemu je tajna pitamo direktora Grozu.

- Podravka u BiH objedinjuje nacije, krajeve i regije, sa svojim proizvodima, a trenutno ih je oko 240, prihvaÊeni smo u svim entitetima. Uvaæavamo sve specifiËnosti ovog træiπta, a ponajviπe onu da je ovdje joπ uvijek razvijen jaki trgovaËki lobi kojeg Ëini klasiËna veletrgovina i privatne trgovaËke radnje, a da je ulazak stranih trgovaËkih lanaca joπ uvijek usporen.

Naπi najveÊi kupci nisu kljuËni kupci, nego je to klasiËna veletrgovina, u BiH gotovo i nema prodajnog mjesta na kojem Podravka nije zastupljena i to u pravilu dræimo oko 70 posto prostora na policama, a sva preostala konkurencija, ukljuËujuÊi i poznate svjetske igraËe tiska se na preostalih tridesetak posto. Poznati smo i po tome πto smo na neki naËin stvarali kupce, jer nas u prijaπnjim godinama zbog træiπne politike veliki nisu prihvaÊali, pa smo se okrenuli malima na cijelom podruËju BiH, koji su zahvaljujuÊi Podravkinom asortimanu i pravilnom odreivanju politike prodaje

prerasli u znaËajne poslovne partnere. Pored toga kada smo osnivali prodajnu operativu zapoπljavali smo mlade ljude bez iskustva na komercijalnim poslovima koje smo osposobljavali i «odgajalifl prema kriterijima i zahtjevima Podravke πto se pokazalo dobrim - odgovara Neli Groza, Ëije bogato, 28-godiπnje radno iskustvo u Podravki zasigurno ima odraza i u uspjeπnim poslovnim rezultatima poduzeÊa kojem je na Ëelu.

Daljnja ekspanzija Podravkino poduzeÊe u Sarajevu nije se prepustilo samozadovoljstvu zbog uspjeπnih rezultata. ©toviπe za 2003. predviaju daljnju ekspanziju.

Pri tome razmiπljaju i o preduvjetu za daljnji rast a to je osiguravanje vlastitog skladiπnog prostora (7.500 tona robe). PostojeÊi skladiπni prostori gutaju dosta sredstava za najam, a nisu adekvatni, pa bi se, prema miπljenju direktora Groze, investicija u skladiπte ubrzo isplatila. Pored toga priæeljkuje se i neka akvizicija, ne samo zbog toga πto naπa konkurencija kupuje sve πto se moæe, nego i stoga πto su i ljudi i træiπte i razliËite tvrtke i te kako sklone Podravki i na neki naËin spremni svoj daljnji razvoj vezati uz kompaniju sa srcem.

Strateπki savez s Nestleom dobar potez »ak 176 razliËitih Nestleovih proizvoda proteklih mjeseci preplavilo je gotovo sva prodajna mjesta u BiH. Prodajna operativa u vrlo je kratkom roku provela cjelokupnu distribuciju, tako da umjesto dosadaπnje regionalne zastupljenosti, kruæenja zaliha po skladiπtima distributera i veleprodaja, ostvaruje se sigurna i stabilna prodaja.

ZahvaljujuÊi suradnji s Podravkom, Nestle sada prodaje u cijeloj zemlji, uveden je u nove kanale distribucije, a proizvodi zavrπavaju na policama kupaca i u koπaricama potroπaËa. »ak 70 posto Podravkinih kupaca koji do sada uopÊe nisu imali Nestleov asortiman sada prodaje Nescafe, Nesguick Kit kat i ostale poznate brandove.

- Smatram da je strateπki savez s Nestleom vrlo prihvatljiv, jer nas pretvara u jednog od kljuËnih dobavljaËa danas, a sutra kad dou jaki meunarodni lanci znatno Êe osnaæiti naπu pregovaraËku poziciju. Ako pravilno odradimo politiku prodaje Podravkinog asortimana i Nestlea, odnosno ako cjelokupnom aktivnoπÊu upravljaju ljudi iz Podravke koji pravilno znaju ocijeniti ulogu i funkciju asortimana, nitko u tom savezu neÊe biti ugroæen. Mi smo preuzeli kompletnu prodajnu operativu, odnosno poduzeÊe sa svim osnovnim sredstvima i zalihom robe, te 50 ljudi, koje je do sada distribuiralo Nestle u BiH i dobro smo odradili poËetne zadatke, a vjerujemo da Êemo tako biti i dalje istiËe Neli Groza.

Brojne marketinπke aktivnosti Poznatosti Podravke na bosansko- ni tekstovi vezani za uvoenje RooihercegovaËkom træiπtu nesumnjivo bos Ëaja. doprinose i brojne marketinπke aktivnosti koje se provode. Tako je ove godine provedena kampanja uvoenja Fanta za pitu zeljanicu, zatim kampanja «Vegeta za radosti ljetafl, provedena je nagradna igra «Podravka juhe -Za vjernost srcufl, a za kraj godine predviene su aktivnosti na prodajnim mjestima za promociju Dolcele i Lino programa.

Prema rijeËima Mile Pinjuh, marketing menadæerice, novost je i sponzoriranje djeËje TV emisije Hugo koja se poËinje prikazivati u BiH u kojoj Êe Lino medvjediÊ biti jedan od glavnih likova. U propagandnim akcijama koriste se razliËite TV mreæe, lokalne radio-stanice, novine, a u Merchandiser manager Hasan MujakiÊ obavlja kontrolu prodajnog mjesta Mila Pinjuh revijama se trenutno objavljuju struË-

8

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

Razgovor s direktorom Proizvodnje djeËje hrane i koordinatorom za ostale proizvodnje u SPJ Lino, Dolcela i Kviki Mladenom Cahunekom

DjeËja hrana - slatka Vegeta Razgovarao: Hrvoje ©labek

Dobili na vaænosti

Direktor Proizvodnje djeËje hrane i koordinator za ostale proizvodnje u strateπkoj poslovnoj jedinici Linu, Dolceli i Kvikiju Mladen Cahunek tvrdi da su »okolino, Medolino i drugi djeËji proizvodi pod markom popularnog medvjediÊa Lina Podravkina slatka Vegeta. Ipak, osim πto u razgovoru objaπnjava zaπto tako misli, spominje i neophodnost skore modernizacije proizvodnje Podravkine djeËje hrane, a doznajemo da u jednom od prijedloga piπe i moguÊnost preseljenja na novu lokaciju. U svakom sluËaju, Tvornici djeËje hrane ide bolje no ikad, πto najbolje znaju radnici koji veÊ mjesecima rade u Ëetiri smjene.

- Do kakvih je promjena doπlo nakon zdruæivanja proizvodnja pod markama Lino, Dolcela i Kviki nakon njihova zdruæivanja u jednu strateπku poslovnu jedinicu?

- Korjenitih promjena u proizvodnji nije bilo, jer one su oduvijek orijentirane da ispune prodajne planove.

Meutim, zaokruæivanjem ovih cjelina, smatram, dobile su na vaænosti.

Poboljπanja se u svakom pogledu ipak vide, a naroËito bih napomenuo kako smo na domaÊem træiπtu apsolutni lider. VodeÊa, pak, grupa proizvoda u SPJ-u je svakako djeËja hrana; ona je poput Vegete u odnosu na Ëitavu Podravku.

- Kojom su, zapravo, logikom zdru-

æene proizvodnja djeËje hrane, slastica i grickalica?

- Uglavnom je rijeË o slatkom programu, izuzev snacka.

- Ima li tehnoloπkih sliËnosti u tim proizvodnjama?

- U neku ruku smo sliËni, a donekle i razliËiti. U djeËjoj hrani imamo dvije tehnologije: pahuljaste djeËje hrane i praπkastog napitka Ponite. U Tvornici koktel-peciva takoer: slani pekarski i slatki program. Tehnologija u TvorMladen Cahunek nici Linolade je opet drugaËija. Bez obzira na tu razliËitost, preteæu slatki NaroËito je teπka situacija bila prije proizvodi, pa otuda ujedinjenje pod nekoliko godina. Kako je danas?

- Naπa paleta broji petnaest okusa, kapu jednog SPJ-a. ukljuËujuÊi dva okusa kojima smo ove »okolino Êe ”odrasti” - Najdulju tradiciju ima djeËja hrana, godine proπirili ponudu na domaÊem a proæivjela je i uspone i padove. træiπtu, a prije smo ih plasirali samo u Rusiju. Tradicija jest velika: proizvodnja je krenula 1970. godine, a u kategoriji dehidrirane pahuljaste djeËje hrane Podravka je oduvijek lider u regiji i ona je potroπaËe nauËila da konzumiraju te proizvode. Stvorili smo potroπaËke navike. U takozvanim razvijenim zemljama preferira se gotova, pripremljena djeËja hrana, ponajviπe kaπice na bazi voÊa i povrÊa. No, vidimo da konkurencija koja dolazi u regiju takoer nudi dehidriranu pahuljastu djeËju hranu.

- Svojedobno se u pitanje dovodila buduÊnost takve djeËje hrane i diskutiralo o potrebi za korjenitim promjenama. No, »okolino je joπ uvijek pojam za djeËju hranu - znaËi li to da je buduÊnost sada neupitna?

- U svakom sluËaju, naπa djeËja hrana ima buduÊnost. Svaki, naime, oblik djeËje hrane ima svoje prednosti i svoje mane. Gotovi obroci sluæe za jednokratnu upotrebu, πto je s jedne strane njegova prednost, a s druge mana. Ako, naime, æelite da djeËja hrana moæe stajati ili æelite viπe obroka u jednom pakiranju, onda Êete kupiti Podravkinu djeËju hranu, koja nakon otvaranja moæe stajati i do tri tjedna. Smatramo da DjeËja hrana prebrodila je krizu i sad je u novom razvoju naπa djeËja hrana ima prednosti i zbog pripremanja. VeÊina mama uæiva u

pripremi obroka za svoje dijete, iako se ne radi o nekakvom kuhanju, veÊ brzoj pripremi. Naposljetku, Podravkina djeËja hrana ne preporuËuje se samo za prehranu dojenËadi, veÊ je to dijetetski proizvod prikladan i za stariju, pa i poznu dob. Upravo zbog toga razmiπljamo da Podravkina djeËja hrana u buduÊnosti malo ‘odraste’ kako bismo istakli tu univerzalnost. Led smo probili »okolinom-plus, koji nije za dojenËad, veÊ za stariju djecu i odrasle.

- Dakle, djeËja hrana i dalje je lider u Hrvatskoj. Kakva je situacija u stranim zemljama?

- Lider smo ne samo u Hrvatskoj, veÊ i ostalim zemljama bivπe Jugoslavije.

No, priliku vidimo i drugdje. Rusija je veoma pogodno træiπte i pomalo se tamo vraÊamo, no joπ nismo zauzeli mjesto koje moæemo. Problem za veÊe πirenje jesu naπi kapaciteti, koji su popunjeni do maksimumu, tako da dio godine radimo u Ëetiri smjene.

Moramo se modernizirati - Jesu li na vidiku investicije u obnovu tehnologije i nove kapacitete?

- Tehnologija valjaka u Tvornici djeËje hrane jest stara, no ovih dana dolazi nova oprema za mijeπanje i usipe, pa Êe se slika donekle popraviti. ©to se tiËe veÊeg zahvata, moæe se naslutiti da slijedi modernizacija proizvodnje, no u ovom je trenutku teπko reÊi u kojem Êe smjeru iÊi. Radi se na nekoliko projekata, od modernizacije na postojeÊoj lokaciji do preseljenja u novu ili kombinacije tih dviju moguÊnosti. Do modernizacije mora doÊi, a vjerojatno i do nove tehnologije, koja Êe pruæiti moguÊnost πirenja asortimana.

- Kakva je situacija sa zaposlenoπÊu ima li kakvih problema?

- Problemi se javljaju zbog rada u Ëetiri smjene, jer osjeÊamo nedostatak radne snage, ali se ‘pokrivamo’ sa 122 radnika, uz popunu unutar Podravke.

Sve obveze uspijevamo izvrπiti na vrijeme.

- Na kraju, kako procjenjujete poslovni rezultat na koncu godine?

- KoliËinski Êemo prebaciti planirane veliËine, a prihodi Êe biti na razini planiranih. Ono πto nas veseli, dobit djeËje hrane bit Êe oko planirane vrijednosti. Zato se i usudim reÊi da je djeËja hrana Podravkina slatka Vegeta.

Susret: Ivan VitkoviÊ, Podravkin umirovljenik

Na unapreenju prodaje proveo dinamiËnih 26 godina Piπe: Ines Banjanin Ivan VitkoviÊ Podravkin je umirovljenik veÊ pune Ëetiri godine, a u Podravki, u kojoj je proveo gotovo cijeli svoj radni vijek zaposlio se 1965. godine. Najprije je radio u OpÊem sektoru, nakon toga u Prodaji, a kada je s radom zapoËeo Sektor za unapreenje prodaje u okviru Marketinga, poËeo je raditi u njemu. U mirovinu je otiπao kao direktor unapreenja prodaje.

- Od 33 godine provedene u Podravki, 26 godina neprekidno sam radio u Sektoru za unapreenje prodaje. Bio je to izuzetno dinamiËan i zanimljiv posao zahvaljujuÊi mnoπtvu divnih suradnika koji su proπli kroz taj sektor. Upravo mi je zato teπko pao rastanak s njima, a vjerujem da su i oni bili zadovoljni suradnjom s obzirom na oproπtaj koji su priredili meni i joπ nekolicini djelatnika na odlasku. Kolege su nas iznenadile druæenjem u ©taglju i mnoπtvom krasnih poklona koji Êe me uvijek podsjeÊati na godine

Ivan VitkoviÊ provedene u Podravki i divnu suradnju s njima.

- Pratite li joπ uvijek zbivanja vezana uz Podravku?

S velikim zanimanjem pratim dogaaje u Podravki putem medija, uglavnom Podravkinog lista ili kontaktirajuÊi s bivπim kolegama i suradni-

cima s kojima se naem ponekad u svoje slobodno penzionersko vrijeme.

Tako znam da posao unapreenja prodaje i danas egzistira u Podravki, s time da je doπlo do reorganizacije.

Posebno me oduπevljava πto se danas sve viπe mladih sposobnih ljudi moæe dokazati. Ne mislim da se prije nije davala πansa mladima, meutim, danas su oni u prvom planu. Jedno sam vrijeme kao i ostali zaposlenici i ja bio zabrinut πto Êe se dogoditi s Podravkom, ali pokazalo se da je, zahvaljujuÊi svojem vodstvu, Podravka na pravom putu. Kada sam se zaposlio, govorili su nam da treba graditi Podravku kako bi bilo bolje sutra naπoj djeci, a to i nadalje mora biti moto.

Drago mi je da u sindikatu ima ljudi koji se bore za prava radnika, ali zaËuuje me i rastuæuje pomisao na πtrajk, jer smatram da se sve moæe postiÊi ustupcima i kompromisima.

- Na koji je naËin djelovao Sektor za unapreenje prodaje?

- Osnovna preokupacija unapreenja prodaje u Podravki bila je: naπe kvalitetne proizvode, prihvaÊene u

cijelom svijetu, pribliæiti potroπaËu.

To obuhvaÊa brigu o prodajnom mjestu i brigu o potroπaËu, odnosno osmiπljavanje naËina na koji πto pristupaËnije i jednostavnije staviti potroπaËu proizvod u koπaricu. U tu je svrhu potrebno organizirati medijski praÊene propagandno-prodajne akcije s ljudima na prodajnim mjestima. Takav je naËin rada ostao nepromijenjen do danas. U Sektoru za unapreenje prodaje znalo je biti zaposleno i oko 80 ljudi od kojih do 70 posto na terenu u svim naπim predstavniπtvima. Zadatak unapreivaËa prodaje je organizacija postavljanja proizvoda na prodajna mjesta i edukacija trgovaËkog osoblja s ciljem uoËljivosti i dostupnosti proizvoda potroπaËu Ëim kroËi u trgovinu. Svaka je akcija imala svoju cjelinu i sve je trebalo osmisliti i napraviti koncept. Ono πto se dobro prodaje treba unaprijediti da se prodaje joπ bolje, a na ono πto ne prolazi kod potroπaËa - ne treba gubiti vrijeme.

- Idete li na godiπnja druæenja Podravkinih umirovljenika?

- Da, svakako! Mislim da nitko nema

sliËne susrete i u takvom obimu kao πto ima Podravka i vjerujem da svi koji smo radili u njoj danas zbog toga moæemo biti ponosni. Smatram to neprocjenjivom vrijednoπÊu za bivπe djelatnike Podravke jer sam na tim druæenjima u razgovoru s drugim umirovljenicima saznao da stvarno ima ljudi koji jedva Ëekaju taj dan kada Êe susresti svoje bivπe kolege, prisjetiti se zajedniËkih dana i dogaaja. Osim toga, korisno je s obzirom na to da dogaaje moæemo pratiti samo putem medija, pa je ovo izmeu ostaloga i korisna razmjena informacija.

- Kako provodite slobodno vrijeme?

- BuduÊi da se viπe aktivno ne bavim sportom, pratim rukomet i nogometne susrete Slaven Belupa, ali ipak najviπe vremena provodim sa svojim unucima i to mi predstavlja veliko zadovoljstvo. Jurica ide u prvi razred, a Tomislav u Ëetvrti pa uËimo zajedno. Osim toga, dosta vremena posveÊujem vrtu i voÊnjaku, a konaËno je doπlo i vrijeme da proËitam knjige za koje prije nisam imao vremena.

Broj 1635

Petak

29. studenoga 2002.

9

Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica

Belupo Ludbreg

Novi sustav za proizvodnju i distribuciju proËiπÊene vode i Druæenje za vode za injekcije kraj godine Piπe: dipl. inæ. Damir BijaË

U ludbreπkom Belupu nedavno je puπten u rad sustav za proizvodnju i distribuciju proËiπÊene vode i vode za injekcije (na slici). Radi se o vrlo modernoj tehnologiji proizvodnje proËiπÊene vode koja primjenjuje principe reverzne osmoze i kontinuirane deionizacije (deionizacije u jakom elektriËnom polju). Tako proizvedena proËiπÊena voda ulazna je sirovina za proizvodnju vode za injekcije koja se u ovom sluËaju provodi destilacijom u viπestupnjevitom destilatoru.

Zahtjevna kvaliteta vode u farmaceutskoj industriji (gdje su propisani vrlo strogi zahtjevi) s obzirom na mikrobioloπku ËistoÊu i fiziËko - ke-

mijska svojstva ovim je sustavom u potpunosti ispunjena.

Primjena tehnologije reverzne osmoze i kontinuirane deionizacije poznata je, jer je veÊ vrlo sliËan sustav instaliran u Belupu u Koprivnici, unutar tvornice krutih lijekova.

To je bila i prva instalacija takvog tipa u Hrvatskoj.

Sustav je u velikoj mjeri automatiziran, omoguÊuje praÊenje svih parametara rada sustava i fiziËko - kemijskih parametara kvalitete ulazne i proizvedene vode. PouËeni iskustvima iz Koprivnice poboljπana su neka rjeπanje u fazi pretpripreme vode koja rezultiraju smanjenom potroπnjom pitke vode, a time i konaËnom cijenom proizvoda.

Primjena kemikalija i sam rad, njena na minimum, pogotovo u uspo- gim rijeËima znaËi i sigurniji naËin odnosno izloæenost zaposlenika ke- redbi s dosadaπnjim radom s klasiË- rada ljudi koji su u svakodnevnom mikalijama kod ovog je sustava sma- nim ionskim izmjenjivaËima, πto dru- kontaktu sa sustavom.

U varaædinskom hotelu Turist odræana prezentacija gastro programa Podravke

Podravkin gastro asortiman zanimljiv Turistovim ugostiteljskim objektima ZahvaljujuÊi, prije svega, agilnosti gastro koordinatora Podravke za sjeverozapadnu Hrvatsku Igora ManjiÊa, u varaædinskom hotelu Turist organizirana je 26. studenoga radno-struËna prezentacija ciljanih proizvoda iz gastro programa Podravke - Dolcele i Fant umaka. Gastro promotori Zlatko SedlaniÊ i Draæen –

uriπeviÊ zajedno s kuharskim osobljem tvrtke Turist, koja osim hotela, u svom sastavu ima restorane Janja i Barbara, pivnicu Raj, Gradsku kavanu i pizeriu PataËiÊ, priredili su brojne delicije u kojima su mogli uæivati gosti hotela Turist.

Osnovni cilj prezentacije bio je da se pokaæe kupcima Podravkinog gastro pro-

grama brzina, efikasnost i vremenska uπteda pripreme jela s Podravkinim proizvodima. Vrlo zadovoljna prezentacijom bila je i direktorica Turista Stanka Beg koja je rekla: ”Oduπevljena sam brzinom, kvalitetom te znaËajnom financijskom uπtedom pripreme Podravkinih umaka i slatkog programa. Osim toga, naπoj tvrtki je najvaænije sigurnost kvalitetne distribucije i garancija da najveÊa hrvatska prehrambe-

na industrija Podravka stoji iza nas.” Kao πto je istaknuto na prezentaciji, gastro program Podravke vrlo je zanimljiv Turistu, jer u njihovoj pivnici Raj svakodnevno se hrani oko 800 varaædinskih studenata.

Profesionalno odraena prezentacija gastro programa Podravke u potpunosti je uspjela, a veÊ od iduÊega tjedna varaædinska Gradska kavana Êe nuditi kupcima kompletni asortiman Dolcele.

B. F.

Foto - vijest: u ©taglju odræana degustacija vina

Badel 1862 ponudio suradnju NajveÊi hrvatski proizvoaË vina - Badel 1862, koji dræi oko 60 posto træiπnog udjela u zemlji, æeli postati poslovni partner Podravkinom ugostiteljstvu. To je podvuËeno na degustaciji vina i rakija (na slici) prireenoj u srijedu 27. listopada u restoranu ©tagelj, na kojoj su kvalitetne proizvode svoje tvrtke predstavili pomoÊnik direktora prodaje Branko ©ourek, direktor Vinarije Kriæevci Robert KujundæiÊ i predstavnik za naπe podruËje Branko »orluka.

- Badel znaËajno poveÊava prodaju vina u Hrvatskoj, ove godine biljeæimo rast od Ëak 30 posto, a buduÊi da smo uveli novine u asortimanu koje mogu zadovoljiti i najprobranije ukuse, æelja nam je da se naπa piÊa nau i u visokorangiranim restoranima kakve ima Podravka - podvukao je Branko »orluka.

Osim Badelovih vina, meu kojima je bilo i ekoloπkih s otoka Hvara, gosti degustacije mogli su isprobati i sireve mljekare Bohnec, te specijalitete Mesne industrije Danica.

Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica za kraj 2002. godine priprema druæenje za svoje Ëlanove u restoranu ‘’Klas’’ u petak 6. prosinca 2002. BuduÊi je to dan kada se inaËe obiljeæava Sveti Nikola, uz bogatu veËeru i glazbu, pripremamo niz iznenaenja za prisutne. Pozivamo sve Ëlanove DKTK da nam se pridruæe i da zajedno proslavimo kraj ove godine. Cijena iznosi 100 kuna, te Vas molimo da najkasnije do 3. 12.

2002. izvrπite uplatu kod Deana ©alamona, Podravka, tel. 651-145 ili kod Sanje PavloviÊ, Belupo (tel. 652519).

Jasmina RaniloviÊ, predsjednica DKTK

In memoriam

Dario LonËar (1975-2002) Prije nekoliko dana na groblju u Kalinovcu pokopan je naπ radnik Dario LonËar.

Dario je doπao u Podravku 1991. godine u tvornicu Linolade sa nepunih 16 godina kao NKV radnik. Proπao je kroz nekoliko organizacijskih cjelina, a u Tvornici juha i Vegete omoguÊeno mu je da zavrπi srednjoπkolsko obrazovanje. Stekao je zvanje rukovatelja prehrambenim strojevima, te nastavio raditi u novoj tvornici Vegete do trenutka kad nas je iznenada napustio. Bolest je pratila Daria kroz æivot no on ju je bez pogovora nosio, a usprkos njoj marljivo je i savjesno obavljao svoje radne zadatke, te animirao i druge svojom veselom naravi i mladoπÊu. Poærtvovno je gradio kuÊu sa svojom suprugom, s nestrpljenjem Ëekao prinovu, ali srce ga je izdalo, prestalo je kucati.

Ova iznenadna smrt duboko je potresla sve koji su poznavali Darija, ali najviπe Êe nedostajati svojoj obitelji i neroenom djetetu koje ga neÊe upoznati.

LijeËnik za vas

Vodimo li raËuna o koliËini konzumiranih kalorija?

Piπe: dr. Ivo Belan Postali smo ljudi koji brinu o koliËini konzumiranih kalorija i to je dobro.

Znamo za povezanost izmeu koliËine primljenih kalorija i onoga πto pokaæe kazaljka na kuÊnoj vagi ili broja sakoa ili haljine koje traæimo kad kupujemo odjeÊu.

RijeË ”kalorija” dolazi od latinske rijeËi calor, a znaËi ”toplina”, to jest oznaËava potencijalnu energiju u hrani koju jedemo. Kao πto auto treba benzin kako bi dobio energiju za pokretanje, tako mi ”izgaramo” hranu kako bi stekli energiju za hodanje, govor, rad, igru i Ëak spavanje. Na primjer, u koliËini od 10 dkg neobrano mlijeko sadræi 70 kalorija, kiselo vrhnje 216, dva jaja 160, kobasice 450, slanina 700, maslac 750, med 320, jabuke 60, orasi 700, konjak 340.

Naravno, πto smo viπe aktivni, trebamo viπe energije, to jest viπe kalorija.

Mirno sjedeÊi u toploj sobi, izgaramo oko jedne kalorije u minuti, a kad æustro hodamo oko 5 u minuti.

Gotovo sva hrana i piÊa mogu se svesti na tri hranjive kemijske supstance: bjelanËevine, ugljikohidrati i masti. Sva tri sastojka u odreenim omjerima su vitalna za uravnoteæenu prehranu. VeÊina vrsti hrane u razliËitim postocima sadræi sva tri hranjiva sastojka. Hrana posebno bogata bjelanËevinama je meso, perad, ribe, jaja, sir. Vaæni izvori ugljikohidrata su voÊe, povrÊe, kruh, æitarice. Glavni izvori masti su masti, meso, mlijeËni proizvodi, ulja, orasi.

Vaæno je istaknuti da se ta tri sastojka razlikuju u svojoj kalorijskoj vrijednosti.

Dok veÊina bjelanËevina i ugljikohidrata na svakih tri dekagrama oslobaa oko 120 kalorija, tri dekagrama masti moæe sadræavati Ëak 240 kalorija. Upravo zato smanjenje samo masnoÊa koje jedemo moæe rezultirati znatnom razlikom u ukupnom dnevnom unosu kalorija. Nu-

tricionisti preporuËuju da smanjimo ”masne” kalorije s oko 1000 na 720 do 840 dnevno.

Danas, dok milijuni ljudi, naæalost, gladuju, drugi milijuni traæe pomoÊ kako smanjiti unos kalorija s ciljem da izgube na teæini, da æive duæe i izgledaju ljepπe.

Ako dnevno, kroz 35 dana, konzumirate samo 100 ”masnih” kalorija viπe nego πto ih izgarate u dnevnim aktivnostima, dobit Êete pola kilograma na tjelesnoj teæini. Isto tako ako dnevno stavljamo u hranu ili piÊe dodatnih samo Ëetiri æliËice πeÊera, na kraju godine bit Êemo teæi za 3 kilograma! Kalorije koje ne izgaramo skladiπte se u tijelu kao masno tkivo.

Razumljivo, kod kupovine hrane potrebno je proËitati informacije koje se nalaze na pakovanjima i koje govore o tome πto pakovanje stvarno sadræi (koliËine kalorija, bjelanËevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala).

Govore nam i koliko se obroka u njemu nalazi.

StruËnjaci preporuËuju da zbrojite sve konzumirane kalorije tokom tjedna, primljene hranom i piÊem i da ih podijelite sa sedam kako biste vidjeli prosjeËni dnevni unos kalorija. Recimo da je ispalo 3200 kalorija, to je moæda 700 viπe nego πto u stvari trebate.

Nekada je sva naπa hrana dolazila iz naπih vlastitih ili susjedovih vrtova, voÊnjaka, s polja i gospodarstava. Meutim, danas je drukËije. Velik dio naπe hrane je preraen, rafiniran, ima temeljitu kontrolu kvalitete. Lakπe ju je pripremiti u naπim danas viπe kompliciranim æivotima. Ta je hrana Ëesto obogaÊena vitaminima i mineralima.

Ipak, usprkos svih tih prednosti i pogodnosti, mnogi od nas - i naπe djece jedu manje zdraviju hranu nego πto bi trebali. Mi smo Ëesto potroπaËi tzv. brze hrane (fast food), koja sadræi prekomjerne koliËine masti, πeÊera ili soli.

Jedemo viπe mesa nego πto su naπe potrebe za bjelanËevinama. Konzumi-

ramo viπe alkohola nego πto bi trebali. I zaπto se onda Ëuditi πto velik postotak ljudi ima prekomjernu tjelesnu teæinu.

Za veÊinu od nas brojiti kalorije je jedan od naËina kako se oduprijeti spomenutom trendu, kako prijeÊi na laganu, razliËitu i dobro uravnoteæenu prehranu s cjelovitom hranom. NauËimo uz pomoÊ ishrane osjeÊati se dobro, odræavati normalnom svoju tjelesnu teæinu i razinu svoje energije visokom.

Ako je potrebno da izgubite na teæini, budite u tome umjereni. Zaboravite drastiËne dijete koje obeÊavaju skidanje 5 kilograma u tjedan dana. Pola do jednog kilograma tjedno je medicinski razumno. »inite to postupno i imat Êete mnogo bolje πanse da odræavate tako smanjenu teæinu.

UËinite da vam kontrola kalorija i uravnoteæena prehrana, plus redovna tjelovjeæba, postanu stil æivota. Viπe Êete uæivati u æivotu i imat Êete duæi æivot za uæivanje.

10

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

UBIUDR-a Podravka

U utorak u ”Domoljubu”

Spomen ploËa hrvatskim braniteljima u Ludbregu

Humanitarni koncert

Proπlog petka u Ludbregu je na tamoπnjem srediπnjem trgu Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke otkrila spomen pluËu u Ëast i slavu svim poginulim hrvatskim braniteljima. To je prvo takvo obiljeæje u tom gradu.

U Ludbregu, u sklopu naπeg pogona Belupo, djeluje i Podruænica UBIUDR Podravka. Ona je zajedno s gradom Ludbregom bila i organizator ove svaËanosti, koju su pored brojnih branitelja i graana uveliËali i uËenici Osnovne πkole Ludbreg te Bemian duet, koji su izveli prigodan program.

Podravkina Druπtvena prehrana

Sa skromne svaËanosti otkrivanja spomen - ploËe u Ludbregu

Otvoren telefon 060-112-112 za hrvatske branitelje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) pokrenula je joπ jednu akciju za hrvatske branitelje otvoreni telefon 060-112-112.

U æelji da se sazna koji su to problemi i poteπkoÊe s kojima se danas susreÊu hrvatski branitelji, invalidi, roditelji poginulih i drugi, udruga je otvorila ovaj telefon na kojem svatko,

Udruga invalida KoprivniËko-kriæevaËke æupanije na meunarodni Dan invalida organizira 3. prosinca 2002., s poËetkom u 18 sati, u ”Domoljubu” humanitarni koncert pod nazivom “Sve se kreÊe - osim nas”.

Na koncertu sudjeluju: Vlatka Pokos, Ivana Vrdoljak - Vanna, kvartet tamburaπkog orkestra KUD-a “Podravka” pod vodstvom Kreπe LukaËiÊa, tamburaπki sastav “Harme”, DjeËji zbor “TratinËice” pod vodstvom Gordane ©kundriÊ, pjesnikinja Elza Herceg i puËki zabavljaË Nikola - Miπka Novosel.

Sav prihod od ulaznica namijenjen je za kupnju vozila za invalide, stoga vas pozivom da kupnjom ulaznica po cijeni od 30 kuna pomognete nabavci neophodnog vozila. Ulaznice za humanitarni koncert po navedenoj cijeni moæete kupiti i u Podravki, u knjiænici kod Dragice NakiÊ AlfireviÊ. A. V.

od 0 do 24 sata, moæe ispriËati sve πto ga muËi.

OËekuje se da se istaknu i pozitivni primjeri, a Udruga branitelja Podravke Êe se potruditi da se najmanje jednom mjeseËno javnost upozna s iznesenim - bilo pozitivnim ili negativnim, no kad je rijeË o konkretnim imenima, niπta se neÊe iznositi u javnost prije provjere i pruæenih Ëvrstih dokaza.

Priznanje za doprinos u folklornoj manifestaciji U Koprivnici je 19. i 20. listopada ove godine odræana dræavna Smotra koreografiranog folklora koja je zahtijevala dobru organizaciju s obzirom na veliki broj folklornih druπtava koja su nastupila na toj znaËajnoj dræavnoj smotri. Veliki doprinos u organizaciji te dvodnevne priredbe imala je i Podravkina Druπtvena prehrana kojoj je 22. studenoga Zajednica kulturnoumjetniËkih udruga KoprivniËko-kriæevaËke æupanije dodijelila priznanje za doprinos u organizaciji 9. susreta hrvatskih folklornih ansambala. Kao πto je reËeno na sveËanosti, doprinos Podravkine Druπtvene prehrane bio je znaËajan i predstavlja znaËajnu kariku u Ëitavoj organizaciji manifestacije koja je pak puno pridonijela daljnjoj promidæbi Koprivnice i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije.

B. F.

ZahvaljujuÊi ovom telefonu bræe Êe se doÊi do podataka o teπkoÊama ljudi koji su bili prvi kad je trebalo.

Cijena poziva je 1,13 kuna po minuti, a Udruga branitelja Podravke i na ovaj Êe naËin prikupljati financijska sredstva te ih u cijelosti darovati invalidima Knina! Na telefon 060-112-112 Obavijesti javlja se samo automatska sekretarica, Prodaja smrznute ribe a sve izjave bit Êe snimljene.

Obavjeπtavamo radnike koncerna Podravka da Odjel za standard organizira prodaju smrznute ribe dobavljaËa YETI (DIONIZ) - Kriæevci. Na ponudi su slijedeÊe vrste ribe: KoprivniËka prometna policija upozorava: A) Lignja california (ËiπÊena) 5,5 kg ( 4 x 1,38 kg), cijena 154,00 kn/paket.

B) OsliÊ bez glave, 3,0 kg, cijena 63,00 kn/paket C) File osliÊa, 3,5 kg, cijena 108,50 kn/paket D) Panirani fileti osliÊa - πtapiÊi, 2,5 kg, cijena 82,50 kn/paket E) ©karpina bez glave, 3,5 kg, cijena 106,75 kn/paket F) Papalina, 6,0 kg, cijena 50,00 kn/paket KoprivniËka prometna policija upozorava vozaËe na nadolazeÊe zimske G) Morski pas - odresci 3,0 kg cijena 96,00 kn/paket uvjete voænje, te im preporuËuje neka se za njih pripreme.

H) Skuπa 5,0 kg, cijena, 70,00 kn/paket - PouËeni iskustvom iz ranijih godina, upozoravamo vozaËe da u Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 5. 12. na tel. 651 781. potpunosti oËiste naslage leda ili snijega sa svojih vozila, jer djelomiËno oËiπÊeno vjetrobransko staklo smanjuje vidno polje vozaËa i preglednost.

Nadalje, naslage snijega s krova vozila pri naglom usporavanju Ëesto Podjela sireva Obavjeπtavamo radnike Podravke koji su naruËili sireve proizvoaËa Ludskliznu na vjetrobransko staklo, Ëime se u potpunosti zaklanja vidljivost breπke mljekare Bohnec da Êe biti 3. prosinca od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu i poveÊava opasnost od nesreÊa - kaæu u policiji.

Osim s krova i stakala automobila, snijeg i led (mraz) valja skinuti i sa Galantpleta za sve radnike koji su ih naruËili. svjetala te pokazivaËa smjera, a u voænji se pridræavati ograniËenja brzine i poveÊati razmak izmeu vozila. Usto, policija preporuËa vozaËima da Prodaja purica Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju automobile ne ostavljaju uz rub kolnika, jer tako oteæavaju rad zimskim purica proizvoaËa Puris - Pazin, teπkih oko 3,5 do 4 kg, cijena 34,28 kn/kg, sluæbama. uz moguÊnost plaÊanja na tri rate.

Ove preporuke dobro je posluπati, jer Êe djelatnici prometne policije iz Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 5.12. na tel. 651-781. prometa iskljuËivati vozila koja ih se ne pridræavaju.

H. ©.

Varaædinski AP prevozit Êe radnike VozaËi - pripremite se za zimu! na Danicu Varaædinsko prijevozniËko poduzeÊe Autobusni prijevoz od ponedjeljka Êe prevoziti na posao i s posla radnike koji rade na industrijskoj zoni na Danici. Prema rijeËima direktora Logistike i transporta Franje Balenta, AP je dao financijski povoljniju ponudu od »azmatransa, koji je dosad prevozio Podravkine radnike. Usto, obeÊao je viπi prijevozni standard te grijane autobuse.

Polaziπta za sve tri smjene i dalje su kod Autobusnog kolodvora, Hrvatskog autokluba, bolnice i stadiona, a odrediπta kod nove tvornice Vegete, Belupa te industrije mesa Danice.

Vozni red neÊe se mijenjati.

H. ©.

Druπtvena prehrana

Oglasi za slobodna radna mjesta Ako ste zaposlenik Podravke i uz to - komunikativni i prilagodljivi - skloni timskom radu, pedantni - sistematiËni - poznajete rad na raËunalu te imate srednju struËnu spremu (prehrambenog ili zdravstvenog smjera) JAVITE SE! Sektor Razvoj tehnologije i kontrola, Kontrola i unapreenje kvalitete objavljuje slobodno radno mjesto za poslove TEHNI»ARA IV U Centralnom mikrobioloπkom laboratoriju Prijave poπaljite do Ëetvrtka 5. prosinca 2002. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to - komunikativni i prilagodljivi - uredni i pedantni - dobrog zdravlja te imate zavrπenu osnovnu πkolu JAVITE SE! Sektor Razvoj tehnologije i kontrola, Kontrola i unapreenje kvalitete objavljuje slobodno radno mjesto za poslove POMO∆NOG RADNIKA I u Centralnom mikrobioloπkom laboratoriju Prijave poπaljite do Ëetvrtka 5. prosinca 2002. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica

Jelovnik

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to 2. 12. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim kupusom, kobasica, kolaË • komunikativni i snalaæljivi 3. 12. utorak: - Pohana pileÊa prsa, dinstani krumpir, salata • skloni timskom radu i sistematiËni 4. 12. srijeda: - JuneÊi paprikaπ, tjestenina, salata • sluæite se engleskim jezikom • poznajete rad na raËunalu 5. 12. Ëetvrtak: - –uveË, pirjana riæa, salata • imate najmanje dvije godine rad6. 12. petak: - ©pek fileki, krumpir pire, salata nog iskustva te imate visoku struËnu spremu ekonomskog NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA smjera GrafiËka urednica: OsnivaË i izdavaË: JAVITE SE! Vanesa GrgiÊ PODRAVKA, prehrambena SPJ “LINO, DOLCELA, KVIKI”, KON- industrija, d.d. Koprivnica Tisak: TROLING objavljuje slobodno radno Direktorica Sluæbe za interno KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica komuniciranje: mjesto za poslove Naklada: Jadranka Lakuπ PLANERA - KONTROLORA 8300 primjeraka Glavni i odgovorni urednik: Prijave poπaljite do Ëetvrtka 5. proList izlazi svakog petka i primaju ga svi Branko Peroπ sinca 2002. godine na naslov: radnici besplatno.

Redakcija lista: Adresa uredniπtva: Ljudski potencijali Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, Zapoπljavanje i razvoj kadrova Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje 48000 Koprivnica ©labek (za natjeËaj) Telefoni - direktni: Fotograf: 651-505 (urednik) i Ante StarËeviÊa 32 Nikola Wolf 651-503 (novinari) 48000 Koprivnica GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 Kandidate Êemo o izboru obavijeKandidate Êemo o izboru obavijestit Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail: novine@podravka.hr stiti u roku 30 dana. u roku od 30 dana.

Broj 1635

Petak

29. studenoga 2002.

Sport

Kuglanje - Prva hrvatska liga, 8. kolo

Prva hrvatska rukometna liga - 9. i 10. kolo

Podravka “osvojila” i Osijek

Podravkaπice nedodirljive u domaÊem prvenstvu TRE©NJEVKA - PODRAVKA VEGETA 24:35 (12:15) PODRAVKA VEGETA SLAVONIJATRANS 34:9 (21:5) Nakon proπlotjednog boravka u »eπkoj gdje su rukometaπice Podravke Vegete odigrale tri prijateljske utakmice s reprezentacijom »eπke - u dvije su zabiljeæile pobjede dok je jedna utakmica odigrana nerijeπeno Podravkaπice su ovog tjedna odradile 9. i 10. kolo domaÊeg prvenstva. U 9. kolu gostovale su kod zagrebaËke Treπnjevke i, prema oËekivanju, pobijedile rezultatom 35:24. ZagrepËanke su tek u prvom poluvremenu pokazale odreeni otpor KoprivniËankama, ali kada proradi Podravkina maπina, onda zaista u Hrvatskoj nemaju dostojnih protivnica. VeÊ poËetkom drugog poluvremena Podravkaπice daju sedam, a primaju tek jedan pogodak i tu se zapravo rjeπava utakmica koja niti u jednom trenutku nije bila upitna. Upitna je bila tek razlika golova s kojom Êe rukometaπice Podravke Vegete pobijediti. (S tim u vezi jedna zanimljivost: nakon utakmice zagrebaËki kolege novinari proveli su anketu meu Podravkaπicama - koliki je toËan rezultat utakmice? ©est od sedam igraËica nisu znale rezultat, a

Ljerka Vresk je to komentirala: ”Zaπto bismo to pamtile, naπ je posao da πto bolje igramo.”) Najefikasnije u Podravkinim redovima bile su Petika sa sedam, »uljak i PalËiÊ sa πest te Hodak sa sedam postignutih pogodaka.

Protiv Treπnjevke za Podravku Vegetu igrale su: BraËko, StanËin, Vresk 2, Pensa 2, PalËiÊ 6, Hodak 5, »uljak 6, Bilobrk 3, Sirovec 3, Petika 7, Tarle 1, JuriÊ 1 i FraniÊ 1.

Da su Podravkaπice vrlo ”neugodan” domaÊin osjetile su rukometaπice Slavonijetransa u desetom kolu domaÊeg prvenstva. KoprivniËanke su naprosto pregazile goπÊe iz Slavonskog Broda rezultatom 34:9. Trener goπÊi Darko Celner uzaludno je pokuπavao sve, ali uËinkovite igre protiv raspoloæenih Podravkaπica nije bilo. ©toviπe, pomoÊni trener Podravke Vegete Neven Hrupec gotovo cijelu utakmicu u igri je dræao najmlae Podravkaπice koje su zaista vrlo uËinkovito odradile svoj posao. Marina Sirovec postigla je πest, Ljerka Vresk pet, a Kristina FraniÊ i Nikolina JuriÊ po Ëetiri pogotka, vidjeli smo nekoliko uspjeπnih obrana mlade Davorke BraËko i puno lijepih rukometnih poteza. Joπ jednom je dokazano da Podravka Vegeta ima veliki mladi rukometni potencijal koji pomalo stasa u respektabilni rukometni kadar. Ipak, kao i u

Mlade snage dolaze - Marijana Tarle i Kristina FraniÊ veÊini utakmica domaÊeg prvenstva, vidjeli smo ”igru maËke i miπa” u kojoj su goπÊe iz Slavonskog Broda zapravo bile sparing partner joπ jedne trening utakmice. Osim Podravke Vegete, æenski rukomet u hrvatskoj zaista je na niskim granama.

Protiv Slavonijetransa za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, Vresk 5, PalËiÊ 4, Hodak 3, Bilobrk 3, Sirovec 6, FraniÊ 4, Tarle 2, BraËko, »uljak 3 i JuriÊ 4.

B. Fabijanec

Prva hrvatska nogometna liga - 16. kolo

Bolja igra Slavenaπa od domaÊina, a jedva osvojen bod POMORAC - SLAVEN BELUPO 1:1 (0:0) Gostovanje u Kostreni pomalo postaje bauk za nogometaπe Slaven Belupa. Naime, nakon nedavnog poraza u Kupu, koprivniËki nogometaπi i u prvenstvu ”provlaËe se kroz iglene uπi”, iako su Slavenaπi tijekom cijele utakmice bili znatno bolja momËad od posljednje plasiranog Pomorca.

VeÊ od prve minute nogometaπi Slaven Belupa agresivnom igrom i presingom prenose igru na polovicu domaÊina. Redaju se poluprigode gostiju, a rezultat takvog pristupa igri je i jedanaesterac za Slavenaπe u 27. minuti. FerenËina kao brzi vlak ulazi u πesnaesterac Pomorca, ruπe ga BrajkoviÊ i ÆivkoviÊ i - nakon dvije godine natjecanja u Prvoj HNL! - sudac MariÊ sudi jedanaesterac za Slaven Belupo. IzvoaË najstroæe kazne bio je Mario Dodik. Pucao je u donji desni kut, vratar Pomorca Knez ga je proËitao i odliËno obranio udarac prvog strijelca Slaven Belupa. ”Teren je bio loπ pa sam se odluËio na udarac, a ne na plasiranje kako obiËno izvodim jedanaesterce.

Knez je pogodio stranu i obranio, a da smo poveli, vjerujem da bismo i na kraju pobijedili.” - rekao je Dodik nakon utakmice. Ali to nije sve.

Uslijedio je korner, Gerπak visoko skaËe i glavom pogaa vratnicu.

Zaista, lopta nikako da ue u gol.

I u nastavku Slavenaπi pritiπÊu.

Opet je na sceni FerenËina, odliËan udarac, ali joπ bolja obrana Kneza.

Nekoliko minuta kasnije gotovo ista prigoda, ali ovaj put za Pomorac.

VujiÊ snaæno tuËe, ali Solomun je na mjestu. Mora se priznati da su malobrojni domaÊi navijaËi stalno strepili kada Êe KoprivniËanci postiÊi pogodak. Naæalost, kao πto to veÊ biva u nogometu, kada ne iskoristiπ brojne prigode, slijedi kazna. U 82. minuti guæva u πesnaestercu Slavena, puca PaniÊ i pogaa gredu, a na odbijenu loptu natrËava MohoroviÊ i πalje je u mreæu KoprivniËanaca. No, Slavenaπi nisu gubili nadu. U zadnjoj minuti utakmice FilipoviÊ snaæno puca i pogaa desnu vratnicu, lopta se odbija do Frane AmiæiÊa koji ju spretno πalje u mreæu Pomorca. Na kraju, podjela bodova u Kostreni, s kojom Slavenaπi ne mogu biti zadovoljni jer su gotovo tijekom cijele utakmice bili bolja momËad. Nezadovoljan podjelom bodova bio je i direktor Slaven Belupa Robert Markulin koji je nakon utakmice rekao: - Nesretan sam, jer smo konaËno u Kostreni odigrali dobru utakmicu, a na kraju osvojili samo bod. Mogli smo ostati i bez njega, iako smo bili znatno bolji. Zbog pristupa prema igri nikome se ne moæe niπta prigovoriti, ali ne mogu biti zadovoljan jer smo bez pobjede ostali zbog greπke pojedinaca koji neke stvari nisu napravili onako kako bi trebalo.

11

Osijek ’97 - Podravka 3:5 (3135:3141) Piπe: Æeljko ©emper Na teπkom gostovanju u Osijeku, u derbiju kola, kuglaËice Podravke pobijedile su vodeÊu ekipu prvenstva i osvojile “zlatne” bodove u sudaru s direktnim suparnikom u borbi za vrh.

Osijek ’97 posljednjih je godina jedan od najveÊih kandidata za prvaka dræave, svake godine odliËnom igrom, posebice u Osijeku, vodi na ljestvici, a onda u zavrπnici izgubi korak. Pobjeda Podravke za samo πest Ëunjeva ugodno je iznenaenje i predstavlja krupan korak u trci za titulu prvaka dræave.

U svakoj utakmici, a posebno u ovakvim derbijima, treneri najviπe “razbijaju” glavu s rasporedom igraËica tko Êe protiv koga igrati. Ivka RoguljiÊ, trener Podravkaπica, odluËila je od samog poËetka krenuti ofenzivno, s najjaËim “figurama” i tako steÊi odluËujuÊu prednost. U toj taktiËkoj igri potpuno je uspjela.

KoprivniËki dvojac Picer - Zver, koji je u proπlom kolu postigao dva vrhunska rezultata, izazvao je kod osjeËkih kuglaËica previπe respekta i to se pokazalo presudnim za konaËan rezultat derbija. Mladoj Jeleni RadakoviÊ, juniorskoj reprezentativki, zaklecala su koljena kad joj se kao protivnica “ukazala” Marija Zver. Pobjednik tog dvoboja znao se i prije poËetka utakmice, a πto se dogodilo iskusnoj Marici AbramiÊ u dvoboju s Ljiljanom Picer, to samo ona zna. AbramiÊka je odigrala daleko ispod svojih moguÊnosti (495) i taj podbaËaj OsjeËanke nisu mogle nadoknaditi. Podravka je povela s 2:0 i stekla prednost od 46 Ëunjeva.

U drugom paru Æeljka Orehovec iznenadila je i nadigrala iskusnu »ordaπ. Naπa reprezentativka sruπila je 562 Ëunja, πto je bio i najbolji rezultat derbija. Mlada Melita ValentiÊ vodila je protiv iskusne Getoπ veliku i neizvjesnu borbu do samog kraja i u zavrπnici ipak izgubila za 16 Ëunjeva. Prije zadnje izmjene rezultat je 3:1 u korist Podravke, a pred-

nost je poveÊana na 66 Ëunjeva.

Prije zadnjeg para u osjeËkom gledaliπtu lebdi dilema - moæe li se to nadoknaditi, kod Podravke - hoÊe li zadnji par izdræati? –urica LukaË, najugodnije iznenaenje u prvih sedam kola, nije imala nikakvih izgleda protiv reprezentativke Marije MaareviÊ - bilo je samo pitanje razlike.

Marija je odigrala odliËno (557), bila je najbolja kod domaÊih, a LukaË s previπe respekta prema jedinoj domaÊoj reprezentativki zaostaje za 47 Ëunjeva. Dvoboj Vuka - MikloπiÊ bio je do zadnjeg hica neizvjestan, a domaÊa kuglaËica bila je bolja za 13 Ëunjeva.

To ipak nije bilo dovoljno, pa Podravka zbog viπka od πest Ëunjeva osvaja dva dragocjena boda.

Nakon 8. kola u vodstvu su Zagreb, Podravka, Zagi i INA sa 10 bodova, slijedi Osijek ’97 sa 9, Rijeka sa 8 bodova itd. Podravka ima utakmicu manje (s Varteksom igra 14. prosinca u Varaædinu), a ove subote u 15 sati u Koprivnici igraju Podravka - Kraπ.

Rezultati: AbramiÊ - Picer 0:1 (495:519), RadakoviÊ - Zver 0:1 (511:533), »ordaπ - ValentiÊ 1:0 (536:520), Getoπ - Orehovec 0:1 (526:562), Vuka - MikloπiÊ 1:0 (510:497), MaareviÊ - LukaË 1:0 (557:510).

Priliku za osvajanje sva tri prvenstvena boda nogometaπi Slaven Belupa imat Êe ove subote kada u goste dolazi desetoplasirani Zadar.

Protiv Pomorca u Kostreni za Slaven Belupo su igrali: Solomun, JuriÊ, Meimorec, Boæac, P. Boπnjak, FerenËina, KovaËeviÊ (od 70. FilipoviÊ), JurËiÊ, ViπkoviÊ (od 75. Ami- Druga liga kuglaËa - sjever æiÊ), Gerπak (od 46. KosiÊ) i Dodik.

B. F.

Æeljka Orehovec

Teπka ”havarija” Obrtnika

Streljaπtvo

Nova pobjeda juniora

Podravka - Obrtnik 8:0 (3417:3184) “Obrtnici” iz Krapinskih Toplica teπko su poraæeni na koprivniËkoj kuglani, gdje su ih naπi deËki potpuno nadigrali. Pobjeda Podravkaπa nije ni jednog trenutka doπla u pitanje, bila je samo dilema hoÊe li gosti otkinuti koji poen.

Najbliæi tome bio je Cvrtila, koji je umalo iskoristio slabije izdanje Zdravka VuËiÊa. Gost bi to vjerojatno i iskoristio, da mu nije pala “zastavica” - hitac prije kraja isteklo mu je 12 minuta i VuËiÊu ostaje +4 Ëunja. To je bila i jedina neizvjesnost u ovoj utakmici, sve ostalo bila je ”uspavanka”.

Protiv takvog protivnika nedostajalo je motivacije, nije bilo neizvjesnosti, pa ni visokih rezultata. Tek je Zlatko Betlehem “preskoËio” preko granice od 600 Ëunjeva, a prosjek momËadi od 569 Ëunjeva nije ni tako slab.

Rezultati: VuËiÊ 561, BakaË 573, Betlehem 603, Troπelj 532, GroπaniÊ, 561, MikloπiÊ 587.

U drugom kolu 1. hrvatske lige juniori, disciplina serijska zraËna puπka, ekipa S©K Podravka ostvarila je novu pobjedu.

Juniori Podravke otpucali su 1134 kruga u susretu sa ekipom Metalis Donja Stubica koja je otpucala 1102 kruga. Za S©K Podravka u drugom Atletika kolu lige nastupili su: Zoran Koprek 385 krugova, Mihajlo ObranoviÊ 373 kruga i Alen GolubiÊ 374 kruga.

U nedjelju 24. studenoga 2002. atletiËari AK Podravka nastupili su na U treÊem kolu lige strijelci S©K pojedinaËnom Prvenstvu Hrvatske u krosu u Medulinu.

Podravka susreÊu se s proπlogodiπU konkurenciji mlaih juniora Boæidar Horvat istrËao je 3.710 m za 14.40,0 njim prvacima i trenutaËno vode- i osvojio 10. mjesto. Êom ekipom Duge Rese.

Kod djevojËica Iva BelËiÊ je osvojila 9. mjesto na 1.270 m u vremenu 4.40,1.

R. KovaËiÊ D. Kiπ

Aktivni juniori

12

Broj 1635 Petak 29. studenoga 2002.

U Podravki 22. studenoga izvuËene nagrade ”Otkrijte svijet Linolade”

Putovanje u Gardaland osvojila je Valentina Klinec iz Orehovice Iako su proizvodi Linolade veÊ odavno poznati na domaÊem, a i inozemnim træiπtima, prvi puta ove godine organizirana je nagradna igra za potroπaËe pod nazivom ”Otkrijte svijet Linolade”. Od 29. listopada do 16. studenoga svi potroπaËi koji su sudjelovali u nagradnoj igri trebali su poslati 3 etikete s bilo kojeg Linolada proizvoda od 200 i 400 grama.

Putovanje u Gardaland, Playstation 2, dva Mountain bikea GT, tri CD walkmana, Ëetiri mobitel paketa, pet rola, deset naprtnjaËa za πkolu i razonodu te joπ 175 vrijednih poklon paketa Linolade Ëekale su najsretnije.

Iz kutije u kojoj je bilo nekoliko tisuÊa pristiglih koverti propagandistica iz Apela Smiljana KranjËec izvukla je 22. studenoga najsretnije potroπaËe. Naravno, izvlaËenje je bilo praÊeno budnim okom troËlane komisije i koprivniËkog javnog biljeænika Nikole BakraËa.

Prvu i najvredniju nagradu - putovanje u Gardaland za 4 osobe osvojila je Valentina Klinec iz Orehovice.

Drugu nagradu - Playstation 2 osvojile su sestre Matea i Dorotea Kos iz Zagreba. Mountain Bike osvojili su Emilija Forjan iz »azme i Marta BartovËak iz Zagreba. Imena joπ preostalih 197 nagraenih bit Êe objavljena danas u Jutarnjem listu. B. F.

Novo iz Danice

Nove salame i meso za roπtilj Ovih su dana na police trgovina doπli novi proizvodi Podravkine prehrambene industrije Danica. Paleta salama od mesa peradi proπirena je pileÊim i pureÊim parizerom, dok su paleti smrznutog mesa za roπtilj ponuena manja pakiranja ÊevapËiÊa i mijeπanog mesa.

Nakon izvrsnih rezultata prodaje u nekoliko mjeseci, otkako je Danica na træiπtu ponudila pileÊu i pureÊu ekstra salamu, asortiman je proπiren pileÊim i pureÊim parizerom u dvije varijante. Salame se prodaju u komadima od pola kilograma u manjem formatu, a mogu se kupiti i narezane u duÊanima u veÊem formatu. Od Mirele SeveroviÊ iz DaniËina marketinga doznali smo kako su u pripremi i novi proizvodi iz peradarske palete, a rijeË je o pileÊim i pureÊim salamama ”Miniko” od 300 grama.

Nakon πto su se veÊ poznatim DaniËinim ÊevapËiÊima, danburgerima i dansteakovima pridruæili grill-mix, pljeskavice, ÊevapËiÊi i danburgeri s Vegeta-Twistom, mesne okruglice, roπtilj-kobasice i pivske kobasice, te je Ëitava skupina smrznutih proizvoda dobila novi dizajn, potroπaËima se sada nude i ÊevapÊiÊi te grill-miks u manjem pakiranju. U novom pakiranju ÊevapËiÊa je 12, dok manji grill-mix sadræi po jedan danburger, pljeskavicu i roπtilj-kobasicu te osam ÊevapËiÊa.

H. ©.

Crta: Ivan Haramija - Hans