ISSN 1330 - 5204
Godina XLI Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Za novu Tvornicu Podravka jela stigla je prva nova pakerica koja se montira i testira u staroj tvornici
Izabrani najbolji sportaπi KoprivniËko kriæevaËke æupanije 7. str.
4. str.
Aktualno
Podravka sudjelovala na Euromoney konferenciji
UnatoË vremenskim neprilikama u cijeloj Hrvatskoj
Rekordne otpreme Podravkinih proizvoda
Piπe: Jadranka Lakuπ Ovogodiπnja konferencija Euromoneya za srednju i jugoistoËnu Europu, odræana ovog tjedna u BeËu, za Hrvatsku i njeno gospodarstvo ima veliko znaËenje. Jer, prvi put Euromoney je stavio naπu zemlju uz bok Rumunjske i Bugarske koje su sluæbeni kandidati za prijem u Europsku uniju, procjenjujuÊi da po poslovno - financijskim rezultatima Hrvatska to doista i zasluæuje. Na neki naËin potvrene su rijeËi viceguvernera Hrvatske narodne banke dr. Borisa VujËiÊa koji na svim poslovnim skupovima istiËe da prema poπtivanju kriterija iz Mastrihta, prema usklaenosti zakona, ekonomskim rezultatima i stopi zaduæenosti Hrvatska je Ëak ispred zemalja koje su predviene za prijem u EU u 2004. godini. Ovakva znaËajna podrπka poslovne javnosti vjerojatno Êe doprijeti i do politiËara koji donose odluke i koji na æalost prvenstveno prate njima bitnije stvari poput ljudskih prava ili suradnje s Haπkim sudom. InaËe, Euromoney konferenciji u BeËu prisustvovalo je oko 1000 sudionika, meu kojima su bili i svi investitori za regiju. ZnaËajnom skupu nazoËili su i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i Ëlanica Uprave zaduæena za financije Nevenka Cerovsky koji su tako imali moguÊnost niza susreta i razgovora s Ëlanovima uprava svih poslovnih banka s kojima Podravka surauje. - Zadovoljna sam πto poslovna javnost Evrope konaËno poËinje percipirati da je po ekonomskim rezultatima i po poπtivanju mastrihtskih kriterija Hrvatska ozbiljan kandidat za prijem u Europsku uniju, te πto smo u BeËu imali moguÊnost odræavanja vaænih kontakata s vodeÊim ljudima poslovnih banaka i sudjelovanja u radionicama koje su tamo organizirane - kratko je za naπ list prokomentirala Nevenka Cerovsky.
Bez obzira na vremenske uvjete dnevno se utovaruje i otprema oko 25 kamiona s Podravkinim proizvodima Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
Za stotinjak radnika Podravkinog Skladiπta 032 (centralnog skladiπta) zadnji mjesec proπle te prvi dani ove godine ostat Êe zapamÊeni. Naime, proπle godine otprema robe poveÊana je za oko 50 posto u odnosu na 2001. godinu, a samo u prosincu otpremilo se viπe od 60 posto. Kao πto istiËe skladiπtar Draæen Ivanda, u prosincu proπle godine u tri smjene otpremano je oko 90 tona robe. Radilo se od 0 do 24 sata, subotama i nedjeljama, a i tijekom prvih snjeænih sijeËanjskih dana, unatoË velikim hladno-
Êama, isporuke su bile redovite. ”Zbog uvjeta na cestama nismo mogli slati robu na neke destinacije kao πto su primjerice Split, Sarajevo i Slovenija, ali sada je situacija normalizirana te otprema Podravkinih proizvoda nesmetano funkcionira. Zanimljivo je i to kako 7. sijeËnja, kada je napadao veliki snijeg u Podravini i kada su bili uæasni vremenski uvjeti, na posao nije doπao samo jedan naπ radnik”, istiËe Draæen Ivanda. InaËe, hladnoÊa i snijeg bili su veliki problem za normalno funkcioniranje skladiπta. Primjerice,
zbog hladnoÊe teπko su palili plinski viljuπkari, ali dobra volja i trud Podravkaπa sve moæe ispraviti. Naravno, prema oËekivanjima, nakon blagdana, prvih sijeËanjskih dana intenzitet otpreme se smanjio, ali kao πto istiËe organizator skladiπnog poslovanja Martin LjubiÊ, polako se sve vraÊa u koloteËinu. Sada se dnevno puni i otprema oko 25 kamiona direktnim kupcima te deseci kamiona za izvoz i Podravkina predstavniπtva u Hrvatskoj. PojaËana realizacija otpreme Podravkinih proizvoda nametnula
je problem nedostatka skladiπnog prostora koji je posebice postao aktualan kada je Podravka postala distributer Nestle proizvoda. Zbog toga je u tijeku reorganizacija skladiπnog poslovanja u cilju dobivanja na brzini otpreme i komisionog slaganja proizvoda. Za sada se razno-raznim improvizacijama pokuπava rijeπiti taj problem nedostatka skladiπnog prostora, ali dugoroËno gledajuÊi, posebice ako se nastavi uzlazni trend otpremanja robe, bit Êe potrebno krenuti u realizaciju novih skladiπnih prostora Podravke.
2
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Podravkin periskop
Razgovor s Brankom PerkoviÊ, izvrπnom direktoricom Pravnih poslova Podravke
Pravna funkcija pruæa kvalitetne i efikasne pravne usluge svim korisnicima u Podravki Razgovarao: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf - Recite nam neπto viπe o radu Pravnih poslova. Koji je djelokrug rada, struktura zaposlenih i tome sliËno? - Pravni poslovi, u sadaπnjem obliku, organizirani su u proljeÊe 2001. prilikom sveobuhvatne promjene organizacije naπe tvrtke. Kod odreivanja unutarnjeg ustroja Pravnih poslova poπli smo od definiranja najvaænijih potreba Podravke i njezine Uprave te smo tome prilagodili naËin rada. Uloga je ovako organizirane pravne funkcije da pruæa kvalitetno i Branka PerkoviÊ efikasno pravne usluge svim korisnicima u Podravki, πto znaËi svim ostalim poslovnim funkcijama kao i naπim druπtvima, a poglavito onima koja Daljnjom specijalizacijom æelimo nemaju organizirani vlastiti pravni poboljπavati kvalitetu i efikasnost svoservis. jih usluga, a isto tako cilj nam je i preuzimanje samostalnog obavljanja Tri sluæbe za glavne nekih poslova za koje trenutno mogrupe pravnih poslova ramo koristiti usluge specijaliziranih - Koji su glavni, a koji, ako to tako odvjetnika. Taj je cilj, sigurna sam, moæemo nazvati, ”sporedni” zadaci ostvariv uz odreene pretpostavke. vaπe sluæbe? Prije svega mislim na daljnje ekipira- To je teπko reÊi, ali glavne grupe nje i stalnu edukaciju pravnika. poslova koje obavljamo rasporeene su u tri sluæbe: Zastupanje i radno UkljuËeni u sve pravo, Intelektualno vlasniπtvo te strateπke projekte Imovinsko pravo i ugovori. Svaka je - Bilo bi zanimljivo saznati i s kojim od navedenih sluæbi specijalizirana ste se problemima najviπe susretali za odreenu grupu srodnih poslova. proπle godine? Tako se, primjerice, Sluæba zastupa- Ne bih rekla da smo imali problenja i radnog prava uglavnom bavi ma u funkcioniranju, veÊ naprotiv utuæivanjem potraæivanja te zastupa moram istaknuti da smo bili ukljuËePodravku u svim sudskim i upravnim ni, viπe nego ranije, u sve strateπke postupcima. Trenutno vodi oko 1400 projekte, poËevπi od projekta izgradrazliËitih postupaka. Protiv duænika nje nove tvornice Podravka jela u Podravke u 2002. pokrenuto je 260 Koprivnici, ugovaranja distribucije s novih postupaka te je na taj naËin Nestleom i Unileverom, akvizicije sudskim putem naplaÊeno preko 4 druπtva Ital-Ice d.o.o. PoreË, Lagris u milijuna kuna. Sluæba za intelektualo »eπkoj i SlovaËkoj, prodaje udjela u vlasniπtvo zaduæena je pak za zaπtitu Panonskoj pivovari do sudjelovanja najznaËajnije imovine, a to su njeni u izradi procedura u okviru sustava robni æigovi Vegeta, Podravka, Lino, upravljanja kvalitetom ISO. Isto tako, Dolcela, Studena, Studenac i drugi. u suradnji s Kontrolingom, priπli smo Ukupno ta sluæba vodi oko 2000 usklaivanju naπe evidencije nekretpredmeta zaπtite robnih æigova πto je nina sa njihovim stanjem u poslovizuzetno zahtjevan i odgovoran po- nim knjigama Podravke. U proljeÊe sao s obzirom na Ëinjenicu da je 2002. organizirali smo vrlo uspjeπan Podravkina snaga na træiπtu ovisna o seminar u suradnji s Hrvatskom gosnazi njenih marki. Naæalost, broj spodarskom komorom o zaπtiti intepovreda naπih æigova kroz krivotvo- lektualnog vlasniπtva na kojem su rine ili imitate ne smanjuje se, πto sudjelovale sve znaËajne hrvatske iziskuje stalno praÊenje i usavrπava- kompanije i uvaæeni struËnjaci za to nje oblika zaπtite naπih prava. podruËje. Stoga je proπla godina za Sluæba imovinskog prava i ugovora nas bila vrlo intenzivna, ali smo zapruæa i vodi brigu o svim nekretnina- dovoljni πto smo bili u moguÊnosti ma Podravke i njihovom koriπtenju neposredno kao Ëlanovi projektnih te je zaduæena za odræavanje jedin- timova doprinijeti rezultatima koje stvenog registra nekretnina koji sadr- su svi navedeni projekti imali na rast æi sve bitne podatke o nekretninama Podravke i poboljπanje njezinog poi njihovom koriπtenju. Ta sluæba ujed- slovanja. no provodi i osiguranje potraæivanja Podravke prema kupcima kroz za- Zaπtita æiga Vegeta snivanje zaloænog prava i drugih obli- puno posla za pravnike ka osiguranja na nekretninama naπih - Premda ste sudjelovali u svim duænika. Time se bitno smanjuje rizik nabrojenim projektima, koji su po za naplatu potraæivanja od kupaca. vama ipak bili oni najznaËajniji? Osim toga, ova djelatnost pruæa po- Pa, prije svega oni koji su bili drπku svim korisnicima kod izrade vezani uz zaπtitu æiga Vegeta, koji ugovora i njihove evidencije nakon predstavlja najvredniju imovinu naπe potpisivanja. Trenutno je u registru tvrtke. Predmeti u vezi povrede prava evidentirano preko 600 ugovora koji na æig i nelojalne konkurencije, ukupsu prije potpisivanja bili pravno obra- no njih 120, gotovo se u potpunosti eni πto je ujedno i zahtjev ISO odnose na æig Vegeta. ZnaËajno je da procedure ”Proces ugovaranja” u Ëi- su Pravni poslovi povrede ove vrste joj smo izradi sudjelovali. procesuirali gotovo na svim træiπtima
lirati vanjske suradnike, onda kada ih moramo koristiti, te s njima nadopunjavati i nadograivati svoje znanje. Danas je u naπem poslu potrebno stalno razvijati specijalistiËku orijentaciju, jer se pravni sustav u gospodarstvu izuzetno brzo razvija i grana, pojavljuju se novi oblici poslovanja koji traæe odgovarajuÊa nova znanja naroËito na podruËju financija i prodaje. Vrijeme u kojem je bio dovoljan pravnik ”opÊe prakse” odavno je iza nas. Da bismo mogli biti kvalitetni partneri naπim korisnicima u kuÊi, moramo iÊi ukorak i razvijati se jednakom brzinom kao i poslovni zahtjevi kompanije i sve njene vitalne funkcije. - Moæete li nam otkriti da li je Podravka ËeπÊe tuæitelj ili ima viπe predmeta u kojima drugi tuæe Podravku? - Podravka je u neznatnom broju sluËajeva tuæena strana, jer kao zdrava i jaka kompanija uredno izvrπava sve svoje obveze. Ujedno valja Pojavili su se i imitati naglasiti da od sredine 2000. godine Dolcele i djeËje hrane postoji stalan trend smanjivanja broja Lino tuæbi od strane Podravke prema nje- Osim Vegete, koji se joπ naπi nim kupcima. To je rezultat kvalitetproizvodi krivotvore? nih promjena uvjeta odnosno politi- Zabiljeæeni su i procesuirani imita- ke prodaje koju je uveo management ti asortimana djeËje hrane Lino i asor- Prodaje Hrvatska. timana Dolcela, πto potvruje da je, pored Vegete, i ostali asortiman Podravka je poznata i proizvoda Podravke, radi svoje kva- po odanosti svojih litete te poznatosti robnih marki, in- radnika teresantan za druge proizvoaËe. Pri- »esto nas pitaju: pruæaju li Pravni mjerice, s proizvoaËem imitata Li- poslovi ”zaπtitu” i radnicima Podno, Kolinskom, zakljuËen je spora- ravke? zum kojim se Kolinska obvezala pro- Pravni poslovi bave se radnim mijeniti dizajn svoje djeËje hrane. To pravom u suradnji s Ljudskim potenpotvruje pravilo da se na svaki oblik cijalima Ëija je to primarna djelatnost. bilo kakve povrede naπih æigova treba U sluËajevima kada radnici neposodmah reagirati, jer time πtitimo i redno traæe zaπtitu svojih prava iz jaËamo vlastite æigove. Takoer je radnog odnosa, Pravni poslovi prupotrebno naglasiti da se pravovre- æaju im pravni savjet i daju naputke mene aktivnosti i rezultati u ovakvim Ljudskim potencijalima, ali provedba postupcima mogu oËekivati samo uz i sustavna briga o pravima radnika u dobru suradnju marketinga SPJ-tova, nadleænosti je Ljudskih potencijala. svih træiπta i Pravnih poslova, koju - Koliko Ëesto radnici Podravke treba i nadalje unapreivati. tuæe svoju tvrtku? na kojima je zabiljeæena pojava imitata, odnosno na træiπtima: Slovenije, Austrije, NjemaËke, SlovaËke, Poljske, Latvije, Rumunjske, Bugarske, Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, Rusije i GrËke. Posebno je potrebno istaknuti uspjeπno zavrπene postupke protiv imitata Vegete: Kuharek u Sloveniji, Virgin u Austriji, Leceta u NjemaËkoj i Vegeta Avokado u Rusiji. Predmeti u vezi krivotvorinama Vegete su evidentirani i pripremani u Sluæbi intelektualnog vlasniπtva, pri Ëemu se posebno radilo na sustavnom i organiziranom prikupljanju podataka unutar Podravke te komunikaciji i suradnji s dræavnim organima: policijom i inspekcijama kako bi se utvrdili poËinitelji i organizatori distribucije krivotvorene Vegete. Krivotvorine su zabiljeæene i procesuirane na træiπtu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, NjemaËke i ©vedske.
Pravnoj funkciji potrebni su mladi kvalitetni struËnjaci specijalizirani za pojedina podruËja - Da li su Pravni poslovi odgovarajuÊe ekipirani, koliko trenutaËno imate zaposlenih radnika? - Iako je danas u Pravnim poslovima ukupno 17 zaposlenih, od toga je svega deset diplomiranih pravnika. Uz dobru organizaciju i efikasan rad to je za trenutnu razinu poslova zadovoljavajuÊe, ali uz koriπtenje usluga odvjetniËkih ureda za neka specijalistiËka podruËja. No, ako je cilj daljnja specijalizacija i osposobljavanje za samostalno preuzimanje odreenih vrsta pravnih poslova, potrebno je pridobiti mlade i kvalitetne struËnjake koji Êe imati odgovarajuÊa znanja (svjetski jezik, koriπtenje informatiËke tehnologije) da bi se mogli uspjeπno specijalizirati za nova podruËja. Time bi pravna funkcija kvalitetnije odgovorila na sve zahtjeve koji se pred nju postavljaju zbog ubrzanog rasta i razvoja Podravke kao i stalnih promjena u naπem okruæenju. Osim toga, samo dobri specijalisti u kuÊi mogu kvalitetno kontro-
- To su zaista rijetki pojedinaËni sluËajevi, πto samo potvruje Podravkinu kulturu da kao jednu od najveÊih vrijednosti tvrtke njeguje lojalnost svojih radnika. Trenutno se vode samo Ëetiri radna spora koje su pokrenuli naπi radnici. Podravka je, osim po marki Vegeta, sigurno tradicionalno prepoznatljiva i po odanosti svojih radnika. - ©to oËekujete od ove godine u poslu kojim se bavite? - OËekujem, prije svega, da Êemo u ovoj godini nastaviti Ëiniti dodatne pomake u pravcu boljeg ekipiranja i edukacije pravnika o Ëemu sam ranije govorila. - Svojedobno ste obavljali duænost i Ëlana Uprave, æalite li za tom pozicijom? - Ne, ne æalim, jer se najbolje osjeÊam na poslovima vezanim uz svoju struku i mislim da na sadaπnjim poslovima mogu viπe pruæiti Podravki. - Æelite joπ neπto reÊi, dodati? - Da. Æeljela bih zahvaliti svojim suradnicima na kvalitetnom i timskom radu, te se nadam da Êemo i nadalje imati podrπku za nastavak intenzivnije struËne edukacije i potrebno ekipiranje.
Dræ’ se pipe i ne boj se gripe! Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Europljani, kao i Amerikanci, u sijeËnju i veljaËi se osjeÊaju vrlo iscrpljenima. Prehlaeni su, kiπu i pokupili su sve moguÊe vrste virusa. Stoga nije nimalo Ëudno da takozvani energetski proizvodi biljeæe rekordnu prodaju u drugoj polovici zime, kao i potpuno obiËni proizvodi, ali oni koji se mogu uspjeπno oglaπavati kao podizaËi energije i obrambene sposobnosti organizma. Biljni i vitaminima obogaÊeni Ëajevi su u ovo doba godine vrlo popularni. Jedna vrsta trave verbena, inaËe zaboravljena tijekom ostatka godine, u Europi je u zimskom periodu vrlo popularna, jer ima antidepresivno djelovanje, a djeluje i kao pobuivaË energije. U trgovinama mnogih europskih zemalja nude se Ëajevi od verbene, bilo u instant verziji, bilo kao suho liπÊe ove biljke, koje se onda moæe dodavati u druge vrste Ëajeva, npr. standardni crni Ëaj. Cimet je joπ jedan hit meu Ëajevima. Smatra se da vas taj Ëaj odmah uspravlja na noge, zagrijava i Ëini jaËima. PoveÊanu prodaju ne biljeæe samo Ëajevi s dodanim cimetom, veÊ i sama zrnca cimeta, koja se mogu dodavati bilo u druge vrste Ëajeva, bilo u kavu, kolaËe pa Ëak i mesne proizvode. »ak su i industrijski sirevi i jogurti s dodanim cimetom takoer zabiljeæili poveÊanu prodaju u protekloj godini. Ginseng je veÊ godinama energetski hit. Ovaj korijen, porijeklom s Dalekog istoka, poveÊava apsorpciju kisika i stimulira metabolizam u stanicama. Jela i napici s dodatkom ginsenga se reklamiraju kao momentalni energizatori organizama. Jedan od oglasa objavljenih u Kanadi, koji je bio usmjeren prvenstveno na poslovne ljude, isticao je otprilike slijedeÊe: “ZahvaljujuÊi ginsengu, sastanci petkom viπe neÊe biti tako zamorni.” Neki od oglasa, koji su ciljali na populaciju roditelja πkolske i predπkolske djece, isticali su antibakterijsko djelovanje ginsenga: “Vaπe dijete je dobilo kozice u πkoli? Pijte Ëaj od ginsenga i neÊete se i vi zaraziti!” U drugoj polovini zime ameriËki i zapadnoeuropski potroπaËi u supermarketima traæe na odjelima s povrÊem ginseng, svjeæ ili dehidrirani, marinirani ili u alkoholu, svejedno. Takoer je i potraænja za crvenim lukom i Ëeπnjakom, koji se u mnogim zemljama smatraju prirodnim antibioticima, veÊa u zimskom periodu godine, a da o prodaji voÊa, pogotovo onoga bogatijeg vitaminom C, i ne govorimo. Tu prednjaËi prodaja limuna, naranËi, grejpa, pa i jabuka, posebno zelenih vrsta. I mi Hrvati imamo svoje energetske proizvode i svoju devizu za spomenute zimske uvjete: “Dræ’ se pipe i ne boj se gripe!”. Da dokaæemo da smo i mi dio zapadne civilizacije i da to sve ne bi bilo bez nauËne osnove, u kuhano vino dodajemo malo - cimeta. Kako nemamo ginsenga, onda uz πpek i kobasice obilno jedemo Ëeπnjak, hren, kiselu repu i kiselo zelje. Nije sve to doduπe samo zbog zdravlja, ima tu i neπto guπta. I onda ne’π pil?!
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
3
ZapoËele pripreme za turistiËku sezonu
ZajedniËki nastup prema hotelskim tvrtkama Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Dok veÊinu ljudi u Hrvatskoj muËe tipiËne zimske brige, od toga kako se boriti s nanosima snijega na kolnicima, ploËnicima, u tvorniËkim krugovima i kuÊnom okoliπu, do toga kako osigurati dovoljno energenata za normalan rad i æivot, dio prodajne operative Podravke posvetio se ljetu, toËnije pripremama za turistiËku sezonu. Podravka æeli biti strateπki partner svim veÊim hotelsko-turistiËkim kuÊama u Hrvatskoj, te postiÊi poveÊanje volumena prodaje u svim svojim programima, pa su pravovremene pripreme neophodne - istaknuto je na sastanku kojeg je u
©to od hrane treba tipiËni hotelijer? Struktura potroπnje hrane prema grupama namirnica: Braπno 4% Meso i preraevine od mesa 36% Masti i ulja 6% Mlijeko i mljeËni proizvodi 8% PovrÊe svjeæe i konzervirano 11% Ribe i πkoljke 19% VoÊe svjeæe i konzervirano 4% Ostalo 11%
utorak, 14. sijeËnja u Koprivnici organizirala Prodaja gastro programa. No od ranih ”zimskih” priprema joπ je vaæniji zajedniËki nastup prema hotelijerima, a dogovor o tome postignut je veÊ na ovom prvom sastanku kojemu su uz odgovorne iz Prodaje Hrvatska, ukljuËujuÊi direktore regija Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija prisustvovali i vodeÊi ljudi iz SPJ PiÊa, Ital-Icea i Danice. Naime, do ove godine Studena, Studenac i ostala piÊa, zatim Ital-Iceovi sladoledi i smrznuto povrÊe, te meso i mesni proizvodi Danice prodavani su putem vlastite prodajne operative, πto znaËi da je u svaku hotelsku kuÊu dolazilo po Ëetiri, pet ponuda iz Podravke, da je pregovore vodilo po nekoliko ekipa, odnosno da su se premalo koristile sinergijske prednosti ponude niza razliËitih programa kompanije. S obzirom na to da je od poËetka 2003. godine prodajna operativa Ital Icea u sastavu Prodaje Hrvatska, te da Êe od 1. oæujka ovakva organizacijska promjena obuhvatiti i prodaju Danice, logiËno je priÊi svojevrsnom krovnom nastupu. A on Êe sudeÊi prema dogovorenome na sastanku biti vrlo temeljito pripremljen, pregovore Êe voditi posebno osposobljeni pregovaraËki timovi koji Êe imati specifiËni pristup prema svakom kupcu. Pri tome Êe se svim kupcima garantirati vrlo πirok asortiman niza najrazliËitijih kvalitetnih Podravkinih proizvoda i trgovaËke robe, pra-
vodobna isporuka i usluga na najviπoj razini, a ostali uvjeti zavisit Êe o obujmu posla. Biljeæimo i nekoliko ocjena ovakve novine od strane sudionika sastanka: Ante BiliÊ (Istra): - Nekim kupcima veÊ smo najavili korporativni nastup Podravke u ovoj godini i oni to dobro prihvaÊaju. Zdravko PunËikar (Ital-Ice): - RaËunamo da Êe zajedniËki
nastup uz ostalo doprinijeti boljem plasmanu smrznutog povrÊa u Dalmaciji koja u lanjskim rezultatima zaostaje za Istrom i Primorjem. Nediljko BariËiÊ (Gastro prodaja): - I naπa konkurencija sprema se za ovakav korak, a mi moramo biti bolji i organiziraniji. Valent Vrhovski (PiÊa): - ZajedniËki nastup zasigurno Êe otvoriti i neka vrata na koja smo
sami do sada uzalud kucali. Miroslav VitkoviÊ (Prodaja RH): - Sva dosadaπnja dobra iskustva u specijaliziranim prodajama, u koriπtenju tzv. mikrodistributera, izgraene uspjeπne poslovne veze obogatit Êemo novim kompanijskim pristupom koji Êe omoguÊiti koriπtenje svih prednosti koje ima Podravka kako bi ona doista postala najvaæniji partner hrvatskom hotelijerstvu.
Podravkaπi su u zimi poËeli pripreme za ljeto
naπa posla
Inozemni bankari i investitori vjeruju u Hrvatsku Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
U kojoj je mjeri Hrvatska kontroverzna zemlja najbolje je pokazala ovotjedna konferencija financijskih struËnjaka, menadæera i ulagaËa Euromonay u BeËu, gdje su u “prvoj ligi” poslovnih ljudi bili i Podravkini predstavnici Darko Marinac i Nevenka Cerovsky. Taj je godiπnji skup, s jedne strane, orijentiran na prostor jugoistoËne Europe, dakle upravo tamo gdje se Hrvatska za administraciju u Bruxellesu realno nalazi, i to u podgrupi “zapadni Balkan”. BeËki skup, s druge strane, obuhvaÊa i srednju Europu, gdje bi Hrvatska politiËki i gospodarski æeljela biti. Zato je Euromonay, kao forum koji nije optereÊen dnevnom politikom i diplomatskim zavrzlamama, odliËan pokazatelj gdje je Hrvatskoj u gospodarskom smislu pravo mjesto. Nema nikakve dvojbe da je u BeËu Hrvatska proπla daleko bolje nego πto bi se to u πiroj javnosti moglo
oËekivati, odnosno da je bankari najkasnije do 2007. vide u Europskoj uniji. Dokaz je posloviËne nevjerice u vlastite moguÊnosti i Ëinjenica da osim Hrvatske televizije praktiËki i nije bilo domaÊih medija koji bi popratili taj iznimno zanimljiv skup. Ispostavilo se, naime, da Hrvatska u financijskom i gospodarskom segmentu kotira daleko bolje nego u politiËkom. ©toviπe, dok je u onom potonjem sluæbeni Zagreb stalno “na niπanu” meunarodne diplomacije, u monetarnim je kretanjima u istoj ravnini, Ëak u nekim segmentima i bolji od prvog kruga kandidata za ulazak u Europsku uniju, znaËi zemalja koje Êe se tu naÊi 2004. godine. Na taj se naËin dokazuje da su kljuËni problemi Hrvatske, koji joj europsku buduÊnost Ëine neizvjesnom, vezani uz Haaπki sud, reformu pravosua, povratak srpskih izbjeglica i status elektronskih medija.
Drugim rijeËima, kad bi se pitalo financijske struËnjake, Hrvatska bi dobila poziv Europske unije moæda veÊ za narednu godinu, a zasigurno ne bi strahovala za prikljuËivanje u drugome krugu 2007. godine, kad Êe se tu naÊi Rumunjska i Bugarska. Zaπto je Hrvatska tako ugodno iznenadila poslovnu elitu srednje i jugoistoËne Europe? RijeË je o temeljnim pokazateljima gospodarske i monetarne stabilnosti. Osim vanjskog duga, koji je posljednjih godina porastao, gotovo svi ostali rezultati su priliËno zadovoljavajuÊi, pa i viπe od toga. BuduÊi da je Vlada krajem proπle godine ipak potpisala ugovor s MMF-om, stekli su se preduvjeti da Êe biti zaustavljeno “napuhavanje” dræavnog proraËuna, kao i prekomjerna javna potroπnja. Ohrabruje, nasuprot tome, da je inflacija u prosincu 2002. u usporedbi s istim mjesecom godine rani-
je bila svega 2,3 posto, po Ëemu je Hrvatska, prema ocjenama analitiËara, na prvom mjestu meu svim tranzicijskim zemljama i sasvim blizu zemljama Europske unije, a uspjeπnija Ëak i od SAD-a. Vjerojatno bi ta brojka bila i niæa da za 7,9 posto nisu porasle usluge, ponajprije one telekomunikacijske i prometne, dok su istodobno cijene prehrambenih i dijela industrijskih proizvoda manje od proπlogodiπnjih, πto je zacijelo i posljedica naglog πirenja trgovaËkih lanaca i smanjenja maræi. BuduÊi da je rast plaÊa u istom razdoblju iznosio 6,1 posto, proizlazi da je standard hrvatskih graana realno porastao za 3,8 posto. Graani ni to, doduπe, mahom ne doæivljavaju tako, jer zbog niskog starta, izazvanog ratnim razaranjima, Hrvatska joπ nije dosegla ni 40-ak posto kupovne moÊi graana Europske unije. Vrijedan je spomena i podatak da su strana ulaganja po glavi stanovnika
dosegla oko 1300 dolara, πto je takoer pri vrhu meu tranzicijskim zemljama. Za ovu su godinu procjene makroekonomskih kretanja joπ optimistiËnije. I sudionici beËkoga skupa se slaæu s procjenama da bi Hrvatska u 2003. mogla imati inflaciju od najviπe dva posto, πto bi bilo za zanemarivih 0,1 posto viπe od zacrtane brojke Europske unije. Usporedbe radi, istodobno bi od buduÊih Ëlanica Europske unije »eπka imala inflaciju od 3,5 posto, Maarska 4,2, Poljska 4,5, Bugarska 5, a Slovenija Ëak 6,7 i SlovaËka 6,8 posto. Kako se istodobno oËekuje da Êe u Hrvatskoj bruto druπtveni proizvod rasti pet posto, to Êe se realni nacionalni dohodak poveÊati za tri posto, dok Êe zemlje poput Slovenije i Poljske imati negativni trend. Sve to stvara i pozitivni okvir za joπ uspjeπnije Podravkino poslovanje.
4
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Tko Êe raditi u novoj Tvornici Podravka jela
Jasminka Rebac, direktorica Juha:
Putnici joπ nepoznati
Proizvodnja bez prekida podrazumijeva se
Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Obilan snijeg nije poremetio planove izgradnje nove Tvornice Podravka jela na Danici te Êe za mjesec dana biti dovrπeni graevinski radovi. Joπ koji mjesec proteÊi Êe u ureivanju unutraπnjosti tvornice, a poËetkom travnja u planu je poËetak preseljenja strojeva iz stare tvornice. To je sve manje-viπe poznato i sigurno, no joπ se uvijek ne zna koliko Êe se toËno starih juhara ukrcati u ”autobus” koji vozi u nove pogone te prema kakvim Êe se kriterijima birati. - Na izgradnju nove tvornice Ëekamo godinama, jer u staroj uvjeti rada nisu dobri. No, sada su radnici u velikome strahu za svoju buduÊnost jer joπ ne znaju tko Êe raditi u toj novoj tvornici - kazala je sindikalna povjerenica PPDIV-a za Tvornicu juha Darinka Cmrk i dometnula kako su najzabrinutiji ljudi sa smanjenom radnom sposobnoπÊu, kakvih na Juhama ima dosta. Prema njezinim rijeËima, komunikacija s izvrπnim direktorom SPJ-a Podravka jela Draganom Habdijom i direktoricom Juha Jasminkom Rebac izvrsna je, no odgovora na trenutaËno radnicima najvaænije pitanje - tko Êe u novu tvornicu - nema. Prije mjesec dana Habdija je u intervjuu ”Podravki” kazao kako Êe kriteriji biti utvreni do konca proπle godine, no postupak se oduljio. Prema novim informacijama, to Êe se dogoditi iduÊi tjedan. UopÊeno, prednost Êe, kako doznajemo, imati radnici s odgovarajuÊom radnom spremom, radnim iskustvom i veÊim zalaganjem na radu, a vodit Êe se briga i o socijalnim kriterijima, o djeci Po-
Darinka Cmrk: - Juhari se boje za svoja mjesta
Dragan Habdija: - Nitko neÊe dobiti otkaz
dravkinih radnika, te branitelja. Ipak, konaËna lista radnika neÊe se odmah utvrivati, jer toËan broj ljudi u novoj tvornici takoer joπ nije definitivno utvren, a ovisit Êe o tome hoÊe li se u njoj proizvoditi u dosadaπnjem obujmu ili Êe se ugovoriti novi poslovi. Habdija spominje okvirnu brojku od 300-njak radnika u novoj tvornici. Kako u staroj radi oko 560 radnika, trebat Êe zbrinuti njih viπe od 250. Dio Êe, kako je veÊ najavljeno, ostati u staroj tvornici, gdje Êe se raditi male serije, kombinirana pakiranja, probna proizvodnja, proizvodnja za druge SPJ-e, a moæda i joπ poneπto. U priËu oko preseljenja ljudi iz stare u novu tvornicu uvedeno je jamstvo da nitko neÊe ostati bez posla. - Radnici bi, barem okvirno, æeljeli znati tko Êe raditi u novom pogonu, a mislim da je vrijeme da i kriteriji za odabir napokon budu utvreni - tvrdi D. Cmrk. Prema Habdijinim, pak, rijeËima, odabir radnika za nove pogone bit Êe transparentan i prema strogo utvrenim kriterijima kako bi se izbjeglo ponavljanje priËe otprije godinu dana, kada su neki mediji prigovarali odabiru 40 od prijavljenih 600-njak sezonaca u staroj tvornici. Viπe nema mnogo vremena, jer ”autobus” za novu tvornicu polazi uskoro...
Tvornica juha lani je u potpunosti ostvarila proizvodne planove, koji su bili viπi od preklanjskih. Kazala je to direktorica Jasminka Rebac i dometnula kako je to uËinjeno bez uvoenja Ëetverosmjenskog rada. Takoer se nije mnogo radilo subotama te je bilo manje sezonske radne snage no prijaπnjih godina. Koncem, pak, proπle godine Odræavanje je poËelo s generalnim
remontom strojeva koji Êe se preseliti u nove pogone na Danici. RijeË je o ukupno 11 strojeva, a dva ili tri ostat Êe u staroj tvornici. Upitana je li dobila zahtjev za organiziranjem neprekidne proizvodnje u tijeku preseljenja, J. Rebac kazala je kako za to ne trebaju posebni nalozi, veÊ se to podrazumijeva. Prema njezinim rijeËima, u proteklom razdoblju bile su dvije velike investicije u
Jasminka Rebac
Tvornici juha. Jedna je potpuno preureenje pogona okruglica, a druga, u tijeku, jest montiranje prve automatske pakerice u Tvornici, koja s radom poËinje ovih dana. Ona Êe se, doduπe, preseliti u novu tvornicu, ali Êe sluæiti za obuku ekipe πto Êe je opsluæivati.
Prva automatska pakerica stigla na Juhe
Doznajemo u Odjelu telekomunikacija
Broj mobitela se udvostruËio Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Broj mobilnih telefonskih aparata u Podravki se udvostruËio u proteklih godinu dana, a prema predvianju Zvonka SigetiÊa iz Odjela telekomunikacija, brojka Êe i dalje rasti. Naravno, viπe mobitela znaËi i veÊe troπkove, no taj rast, kako doznajemo, viπe nije razmjeran uveÊanju ”mobilnog parka”. DomaÊi pruæatelji usluga mobilne telefonije, naime, CRONET i VIP, naprosto se natjeËu tko Êe dati veÊe pogodnosti Podravki kao njihovu veliku korisniku pa Ëitava stvar sve viπe pojeftinjuje. - Dnevno nas zatrpavaju novim ponudama, pa, primjerice, kvalitetan aparat u cjenovnom rangu do tisuÊu kuna moæemo kupiti za svega jednu kunu ako se obveæemo plaÊati godiπnju pretplatu - tvrdi SigetiÊ i domeÊe kako su doπli u situaciju da se sada viπe isplati kupiti novi aparat nego stari dati na popravak. Takoer, Podravka je uvela VPNmreæe obaju operatera, a ta uslu-
ga omoguÊava potpuno besplatno telefoniranje umreæenih aparata, pa je postigla moguÊnost viπe telefoniranja za manje novca. Bez obzira na prihvatljiva obrazloæenja kako mobilna telefonija ima mnoge prednosti pred fiksnom, pa je mnoæenje aparata u ”Podravkaπa” naprosto nuænost, Ëesto se mogu Ëuti prigovori kako mobiteli i ne trebaju svima kojima su dodijeljeni. - Kriterije za dobivanje mobitela odreuju Podravkini izvrπni direktori, koji valjada najbolje znaju kakve su potrebe unutar njihovih cjelina - kaæe SigetiÊ, no domeÊe kako zaista ima sluËajeva neopravdanog koriπtenja tim spravicama: - Radnicima u pogonu takvi aparati doista ne trebaju, no ne trebaju niti nekim sluæbenicima πto sve radno vrijeme provode u uredu, a Ëinjenica jest da toga u Podravki ima. Ima i zloporabe koriπtenja, kaæe SigetiÊ i izdvaja primjer jednog vozaËa kamiona πto je na putu u Rusiju napravio ”ceh” od dvije tisuÊe kuna. Doznalo se,
po pregledu ispisa njegova broja, kako je poslao nekoliko stotina SMS-poruka, ne znajuÊi, valjda, da su mnogo skuplje iz inozemstva. Radnik je πtetu morao podmiriti iz vlastita dæepa. Tako bi trebalo biti sa svima koji nadmaπe svoje dopuπtene limite, tvrdi SigetiÊ, i objaπnjava kako je najmanji 300 kuna. Ipak, u praksi se dogaaju Ëeste intervencije ’s viπih instanca’ za podmirenje neopravdano visokog telefonskog raËuna i izbjegavanje uskrate od plaÊe. SigetiÊ upozorava kako je veoma jednostavno utvrditi tko je koga i koliko dugo zvao te tako uÊi u trag eventualnoj zloporabi. - Ipak, moramo se suoËiti s Ëinjenicom kako je buduÊnost u mobilnoj telefoniji, jer u poslovnom svijetu imati moguÊnost ’uredskog’ rada u automobilu, avionu ili vlaku znaËi veÊu brzinu i efikasnost - kazao je SigetiÊ i zakljuËio kako Êe se operateri i dalje nadmetati paketima sve pogodnijih usluga, meu kojima se veÊ nazire moguÊnost ustrojavanja zajedniËke mobilne i fiksne VPN-mreæe.
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Izvjeπtaj o kretanju radne snage
Prodaja smrznutih slastica Podravka
Marka Podravka - razlog za kupnju Krajem rujna proπle godine na træiπte smo plasirali zamrznute torte pod markom Podravka i u novom ruhu. ZahvaljujuÊi zajedniËkim aktivnostima marketinga i Prodaje Hrvatska, ostvareni rezultati pokazali su da su zamrznute torte Tiramisu, St. Honore, Mozart, Zuppa Inglese i Rolada od vanilije pronaπle mjesto, ne samo u πkrinjama trgovina, veÊ i u domovima naπih vjernih potroπaËa. Naime, prodaja u tri mjeseca koliko se proizvodi prodaju pod markom Podravka gotovo je dostigla godiπnju prodaju 2001. Ovo je joπ jedan dokaz da su potroπaËi u velikoj mjeri donijeli odluku o kupnji na osnovi pozitivnog imidæa Podravke koja je uvijek bila sinonim kvalitete proizvoda, praÊenja svjetskih prehrambenih trendova te atraktivnog i prepoznatljivog vizualnog doæivljaja proizvoda na policama, a sada i u πkrinjama trgovina. Jedan od argumenata koji Êe zasigurno biti vaæan za ponovnu kupovinu je: ”Privukla me je
lijepa fotografija torte na kutiji, a joπ sam se viπe oduπevila kada sam tortu izvadila, jer bolje izgleda u æivo. Nerijetko fotografija pokazuje jedno, a kad proizvod izvadiπ razoËaraπ se”, kako nam je rekla jedna domaÊica.
Zaposleni u Podravki u prosincu 2002. godine
Stoga, ako joπ niste kuπali ove maπtovito pripremljene slastice pozivamo i vas da se otisnete na slasno putovanje u uæitak uz zamrznute slaTijekom prosinca proπle godine u Podravki se zaposlilo ukupno 14 stice Podravka. Emilija SaËer Strateπki projekti novih radnika. U Træiπtu RH, regija Istra i sjeverno Primorje, zaposlena
je Sandra BrneËiÊ kao unapreivaË prodaje, Jerko KovaËiÊ kao operater te Marin UdoviËiÊ kao koordinator gastro prodaje. U regiji Zagreb kao gastro prodavaË-dostavljaË zaposlen je Zlatko Miloπ. U Strateπko poslovnoj jedinici PiÊa kao direktor regije (Istra i sjeverno Primorje) poËetkom prosinca zaposlen je Darko IviËak te zbog poveÊanja obima posla kao vozaËi pratitelji zaposleni su Jadranko JurkoviÊ i Zlatko SeuËek (Zagreb). PoËetkom prosinca kao viπi financijski analitiËar u Upravljanju imovinom zaposlen je Goran JuriπiÊ. Kao pripravnici tijekom prosinca zaposleni su: Tomislav Reæek (diplomirani informatiËar) i Nada ©ajatoviÊ (diplomirani informatiËar) u Informatici, Saπa VukmanoviÊ (dipl. inæ. elektrotehnike) u Proizvodnji Studenac Lipik, Dijana Jakopan (mehaniËar za elektriËne aparate) u Ugostiteljstvu te Dijana Brunec (upravni pravnik) u Sluæbi kontrolinga Danice. Tijekom prosinca u Razvoju i kontroli kakvoÊe Belupa kao struËni suradnik zaposlena je Ivana PreseËki.
Iz Energetike
Oglas da, ali i drugih gradskih prostora poznato hoÊe li Dalkia od Podravke poput πkola, vrtiÊa, bolnice te Doma kupovati paru ili Êe uÊi u projekt vlastimladih. Tvrtka je veÊ zajamËila po- te kotlovnice za zgrade na Tomislavoπnja po Podravkinim tvornicama. Do- voljnije uvjete grijanja za korisnike, a vu trgu, vrtiÊa i zgrade srednjih πkola. sadaπnji sustav odmjeravanja troπko- Ëitava stvar mogla bi se realizirati veÊ Viπe Êe se znati polovicom veljaËe, va prema kompliciranim ”kljuËevima” do nove zimske sezone. dokad bi gradska vlast trebala raspisati tako Êe postati definitivno proπlost. Prema BagariÊevim rijeËima, joπ nije natjeËaj za koncesiju na grijanje. Problema nije bilo niti sa starom rakranom Podravkine Energetike, a to je grijanje stambenih zgrada na Trgu kralja Tomislava te zgradom srednjih πkola, no, rekao je BagariÊ, tu je na pomolu krucijalna promjena. Uprava je, doznajemo, lani donijela odluku da Podravka definitivno prestaje s modelom grijanja okolnih zgrada koji je, uz Ëeste prigovore, dræala desetljeÊima. Upoznata s takvom odlukom, koprivniËka je gradska vlast osnovala povjerenstvo koje je poËelo traæiti nove naËine grijanja tih objekata. I sam Ëlan Povjerenstva, BagariÊ nas je upoznao s prijedlogom zagrebaËke tvrtke Dalkije, koja je u vlasniπtvu velike istoimene francuske kompanije specijalizirane za sustave grijanja. Ona je zainteresirana za dobivaU Podravkinoj kotlovnici ove je zime sve OK nje gradske koncesije za grijanje zgra-
Za Podravku - nema zime Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Kao malokad dosad, proπla je godina proπla bez kvarova, zastoja i problema. Tvrde to u Podravkinoj Energetici, πto Êe reÊi da nije bilo problema s opskrbom energentima, pucanja toplovoda ili, pak, razloga za zabrinutost sa stanjem parnih kotlova. Takoer nije bilo nikakvih problema u vezi s grijanjem i parom ni poËetkom ove godine kada nas je zahvatio snjeæni i hladni val. Direktor Energetike Marinko BagariÊ kaæe kako su jedino poskupjeli plin, struja i voda, no zbog uredna plaÊanja opskrbljivaËi nisu prijetili pritvaranjem ventila. Lani je na manjem od dviju kotlova u kotlovnici zamijenjen plamenik te su ugraeni aparati za regulaciju potroπnje, a u planu za ovu godinu neke su manje investicije, poput ugraivanja mjernih ureaja kako bi se toËno mogla pratiti potro-
5
Ako ste zaposlenik Podravke na neodreeno vrijeme i uz to: - imate znanje engleskog jezika - poznajete rad na raËunalu (OS Windows, Word, Excel, SAP) - imate najmanje 2 godine radnog iskustva te ste dipl. inæ. preh. tehnologije (prehrambenog ili biotehnoloπkog smjera) javite se! Strateπki projekti objavljuju slobodno radno mjesto TEHNOLOGA Prijave poπaljite do 25. sijeËnja 2003. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.
Susret: Marijana Pezelj iz Riznice
Nekada se puno lakπe zapoπljavalo nego danas Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf U Podravki punih 30 godina radi Marijana Pezelj. Zaposlila se dva tjedna nakon poloæene mature (zavrπila je ekonomsku πkolu) 1972., a to je bila godina kad se u naπoj tvrtki najviπe zapoπljavao kadar sa srednjim πkolskim naobrazovanjem. - U to vrijeme bilo se relativno lako zaposliti - rekla je. - SjeÊam se da je u πkolu doπla gospoa JurπetiÊ i pitala uËenike: tko æeli raditi u Podravki? Neπto takvoga danas je nezamislivo! Mi svi koji nismo namjeravali iÊi dalje na fakultet - upisali smo se. I vrlo brzo dobili radne knjiæice. Suprug mi je zaposlen u Bilokalniku (ima 34 godine radnog staæa), dok mi kÊerka radi u Podravki, a sin u HPT-u. Moje prvo radno mjesto u Podravki bilo je sliËno danaπnjem. Tada se naπa sluæba zvala Saldakonti, a danas Riznica. Evidentiramo sva plaÊanja kupcima i dobavljaËima. Direktorica Riznice je sada Ksenija PunËikar, a moje Sluæbe, gdje sam ja voditelj Odjela pripreme i unosa je Lidija KljaiÊ. U ovom odjelu, koji broji 20 zaposlenih, evidentiraju se
Marijana Pezelj sva plaÊanja koja stiæu na sve naπe æiro - raËune. ZnaËi, naπa plaÊanja prema dobavljaËima i ona koja stiæu od kupaca. Takoer evidentiramo i kompenzacije izmeu kupaca i dobavljaËa. Kad se ova radnica zaposlila, tada joπ nije bila izgraena poslovna sedmerokatnica, veÊ su sve te i sliËne sluæbe bile smjeπtene u danaπnjoj zgradi ERC-a. U Saldakontima je u ono vrijeme bilo
zaposleno dvadesetak ljudi, a Podravka je veÊ u ono vrijeme i u tom poslu bila ispred drugih. - VeÊ tada smo, za razliku od ostalih, imali mini - kompjutore! Sve smo manje - viπe knjiæili na magnetne kartice. U odjelu gospoe Pezelj uglavnom je zaposlen srednji struËni kadar, a posao je takav da ga se mora obavljati svakodnevno. - Ovaj posao nije vrednovan kako bismo æeljeli - kazala je dalje. - Dovoljno je da vam kaæem da u naπ odjel u zadnjih 13 godina nije primljen ni jedan pripravnik, a radne zadaÊe svakim su mjesecom sve veÊe. Bez pretjerivanja, sretni smo πto nam se poslovi svakodnevno poveÊavaju, jer se nadamo da Êe samo na taj naËin kroz koju godinu i u naπoj, ali i u ostalim sluæbama biti mjesta za nova zapoπljavanja. ObiËno se priËa kako je nama u poslovnoj sedmerokatnici mnogo lakπe nego onim ljudima koji su zaposleni u pogonu. Nekada, kad sam se ja zaposlila, u pogonu su bili iznimno teπki uvjeti, ali danas mislim da su nam manje - viπe svima podjednaki. Naime, pogledajte Podravkine pogone.
Sve su to mahom suvremeni objekti… Istina ima, kao i u svakom poslu, lakπih i teæih poslova, ili bolje reËeno nikada svi neÊe biti zadovoljni. To je ljudski. Nekada je, po rijeËima Marijane, u Podravki bilo mnogo viπe zajedniπtva. Ljudi su imali vremena jedni za druge, ËeπÊe su se druæili, odlazili na izlete i sliËno, dok danas toga ima puno manje. -Tempo æivota se umnogome izmijenio, a svi smo postali nekako drugaËiji nakon rata kojeg smo proæivjeli. Mene je taj rat straπno pogodio. Nikada neÊu zaboraviti dan kad su nam rekli da je kraj koprivniËke vojarne poginuo David Piskor. Njegova majka je radila zajedno s nama. Ne mogu zaboraviti ni uzbune, sklanjanja u podrume, a joπ manje ljude koji su u to vrijeme nosili hrvatsku odoru i stali na branik domovine. Podravka je vrlo mnogo dala u Domovinskome ratu, a baπ zahvaljujuÊi Udruzi branitelja koja djeluje u naπoj tvrtki te se stvari ne zaboravljaju. Od onoga πto osobito smeta ovu djelatnicu u prvom je redu to πto se stjeËe dojam kako se sve viπe pretvaramo u ”trgovaËku kuÊu”!
- Moæda sam u krivu, moæda to nije tako, ali nekada nije proπla godina a da nismo negdje otvorili novi proizvodni pogon. A to je znaËilo i veÊi broj zaposlenih. Danas se teæi da nas bude πto manje, a nitko se ne pita gdje Êe se zaposliti svi oni koji zavrπavaju πkole? Za mene je Podravka bila i mora ostati - proizvodna cjelina! Kad smo je pitali o ”sukobu generacija”, odnosno ne Ëini li joj se da su mladi oduvijek bili ”pametniji”, rekla je kako je toga uvijek bilo i bit Êe. No, po njezinom miπljenju, moæda je i dobro πto su mladi takvi kakvi jesu, jer Ëesto imaju viπe hrabrosti ulaziti u odreene rizike i tome sliËno. - U Riznici je, primjerice, relativno mladi rukovodeÊi kadar. Poπtujemo jedni druge i po tom pitanju nema problema. Meutim, nisu svi mladi isti. Ima ih koji hoÊe raditi, ali na æalost i onih koji se vole ”provlaËiti”. Naπa sluæba umnogome moæe posluæiti kao primjer. Sretna sam πto sam tolike godine provela ovdje, a nadam se da Êu na ovom radnom mjestu doËekati i mirovinu.
6
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Kazaliπna predstava u ”Domoljubu”
Pitali smo u Odjelu zaπtite na radu
©to poduzeti kada se dogodi ozljeda na radu? ”Kavica s predsjednikom” Piπe: Slavko PetriÊ Kada je rijeË o ozljedama na radu, uvijek se nameÊu pitanja: zaπto se dogaaju, gdje se dogaaju, u kojoj mjeri, i πto poduzeti kada veÊ doe do ozljede na radu. Ovom prilikom pokuπat Êemo dati odgovor na pitanje: πto poduzeti kada doe do ozljede na radu. O tome nam je viπe rekao Slobodan Crljenica, struËnjak zaπtite na radu, koji nam je prvo otkrio povoljnu vijest, a potom iskazao zabrinutost zbog broja ozljeda na radu u proteklom razdoblju. - Iako se oËekivalo da Êe nakon ovog snjeænog nevremena biti puno ozljeivanja, to se na sreÊu nije dogodilo. Nije da nema ozljeivanja prilikom dolaska na posao, tijekom radnog procesa, odlaska s posla te na sluæbenim putovanjima. No, nas sve viπe zabrinjava πto smo proπle godine zabiljeæili 130 ozljeda, πto je priliËno veliki broj i iznad je prosjeka grane djelatnosti u Hrvatskoj. Sada neÊemo govoriti o uzrocima ozljeivanja, jer to je pitanje i πireg osvrta, veÊ Êemo reÊi πto treba poduzeti kada se ozljeda dogodi - kaæe Crljenica. Naime, mnogi koji su bili ozlijeeni kao i njihovi kolege nisu znali kako postupiti prilikom prijavljivanja ozljede. Zbog toga nam je Slobodan Crljenica pojasnio kako se treba ponaπati u takvim sluËajevima. - Regulativa kako se rjeπavaju ta pitanja odreena je putem viπe zakona. To su Zakon o radu, Zakon o zaπtiti na radu, Zakon o mirovinskom osiguranju te razne upute o primjeni odreenih odredbi i postupcima u odreenim sluËajevima - uvodno nam je rekao Crljenica - Obveza obavjeπÊivanja o ozljedi na radu regulirana je Zakonom o radu (Ëlanak 76.), a odnosi se na privremenu nesposobnost za rad bez obzira na
uzrok nesposobnosti za rad. ©to se sve smatra ozljedom na radu regulirano je Zakonom o mirovinskom osiguranju (Ëlanak 37.), a Zakonom o zaπtiti na radu predviene su kaznene odredbe za nepravovremeno prijavljivanje (Ëlanak 109.) - ©to se tiËe ozljeda nama je najvaænije zbrinuti ozlijeenog, a potom sve ostalo. Radniku treba pruæiti prvu pomoÊ, po potrebi odvesti ga lijeËniku, a ulogu zbrinjavanja najËeπÊe obavljaju medicinske sestre. U svim radnim sredinama imamo i odreeni broj radnika osposobljenih za pruæanje prve pomoÊi. Ako je potreban prijevoz do bolnice to se obavlja sa sluæbenim vozilima poduzeÊa, vatrogasnim, ponekad i privatnim, a u teæim sluËajevima intervenira i hitna pomoÊ. Ozlijeeni radnik, naravno ako je u moguÊnosti, mora o tome obavijestiti svoga rukovoditelja, medicinske sestre i struËnjaka za zaπtitu na radu, koji prema potrebi o tome izvjeπÊuju Inspekciju rada. O svojim obvezama u sluËaju ozljeivanja radnici se upoznavaju prilikom
osposobljavanja za rad na siguran naËin putem svojih predstavnika u Odborima zaπtite na radu i u izravnim kontaktima sa struËnjacima zaπtite na radu. Odbori se sastaju kvartalno i pored ostaloga na svom dnevnom redu imaju i analizu ozljeda na radu. U pravilu predsjednici odbora su izvrπni direktori i direktori tvornica. - Odbori dobro funkcioniraju. Na njima obavezno prisustvuju predsjednici odbora, doktor medicine rada, struËnjak zaπtite na radu, sindikalni povjerenici za zaπtitu na radu, a obavezno se poziva i inspektor zaπtite na radu. Kod prijavljivanja ozljeda na radu bitnu ulogu imaju neposredni rukovoditelji ozlijeenog radnika, jer imaju obvezu popunjavanja potvrde o ozljedi na radu koju su obavezni dostaviti medicinskim sestrama. Koristimo ovdje priliku da skrenemo radnicima paænju da kod ozljeivanja poπtuju proceduru prijavljivanja, jer nam se moæe dogoditi da padnemo pod utjecaj kaznenih odredbi pa Ëak i nepriznavanje ozljeda na radu zakljuËio je Crljenica.
Zbor pjevao zavjetnu misu Proπle je nedjelje Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke pjevao zavjetnu misu u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici koja se veÊ tradicionalno odræava na taj dan. Pod ravnanjem dirigenta Ivice MartinËeviÊa i pratnjom na orguljama prof. Natalije Imbriπak, zbor je otpjevao misu te nekoliko boæiÊnih pjesama.
Mini izloæba kod restorana druπtvene prehrane u Podravki
Slike Marice Hasan Poznata urevaËka pjevaËica i pjesnikinja Marica Hasan manje nam je poznata kao slikarica, no ova svestrana umjetnica, osim πto pjeva, piπe pjesme (izdala je Ëetiri knjige pjesama) bavi se i izradom slika i to od konca na kojima su razliciti motivi: pejsaæi, mrtva priroda, likovi... a za izradu jedne takve slike potrebno je jako puno vremena. Ova neobiËna i zanimljiva izloæba moæe se razgledati do kraja mjeseca i prodajnog je karaktera. A. V.
Krv dalo 99 Podravkaπa
Lani je u Podravki zabiljeæeno 130 ozljeda na radu
Dobre vijesti o kavi S kafiÊima koji niËu na sve strane dolaze i dobre vijesti o kavi i zdravlju. Mnogi znanstvenici smatraju da su istraæivanja pruæila dovoljan dokaz kako umjereno konzumiranje kave ili njezinog kofeina ne predstavlja znaËajnu, Ëak ni manju prijetnju zdravlju. Viπe od 80 posto ljudi unose u sebe dnevno barem jedno piÊe koje sadræi kofein. Za prosjeËnu zdravu osobu najopasnija optuæba protiv kofeina je da on moæe uzrokovati ovisnost. Nakon 12 do 24 sata njegovog uskraÊivanja moæe rezultirati glavobolja, umor, depresija i oslabljena koncentracija. Dok umjerena potroπnja - obiËno definira kao 2 do 4 πalice kave dnevno nema znaËajnijeg utjecaja na zdravlje, neka istraæivanja povezuju veÊe konzumiranje s gubitkom koπtane mase u æena. U muπkaraca s blagom hipertenzijom, ispitivanja pokazuju da se znaËajan porast krvnog tlaka moæe pojaviti veÊ nakon 2 do 3 πalice kave. Kofein je kemijska supstanca koja se moæe naÊi u viπe od 60 biljnih proizvoda, ukljuËujuÊi liπÊe Ëaja, zrnja kakaa i kave. On stimulira nervni sustav, ËineÊi ljude budnijima i manje umornima. Kofein πiri krvne æile koje hrane srËani miπiÊ, poboljπavajuÊi krvnu cirkulaciju. Meutim, on suæuje arterije u glavi i na taj naËin olakπava migrenozne glavobolje.
Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke
Dobrovoljno davanje krvi u prosincu
LijeËnik za vas
Piπe: dr. Ivo Belan
U Ëetvrtak 23. sijeËnja u koprivniËkom ”Domoljubu” gostuje Teatar 101 iz Zagreba s predstavom ”Kavica s predsjednikom”, autora Boæidara OreπkoviÊa. Radi se o predstavi inspiriranoj romanom ”Ambra”, s elementima kabareta, komedije, politiËke satire i tuænog zavrπetka. Uz Boæidara OreπkoviÊa u ulozi predsjednika, uloge tumaËe Juraj MofËan, kao buttler i Barbara ©ooπ kao novinarka. Ulaznice po cijeni od 35 kuna mogu se kupiti od 20. sijeËnja na blagajni ”Domoljuba” od 8 do 17 sati. PoËetak predstave je u 19 sati.
Evo πto danas znamo o kavi i njezinom utjecaju na zdravlje: SrËane bolesti. Novija su ispitivanja pokazala da oni koji su pili 6 ili viπe πalica kave dnevno nisu ËeπÊe doæivljavali srËane udare. Rak. Prije dvadesetak godina ljubitelji kave bili su zastraπeni vijestima o povezanosti kave i raka guπteraËe, meutim nekoliko velikih novih studija nije uspjelo naÊi tu vezu. SliËni su se strahovi svojevremeno pojavili u vezi benignog fibrocistiËnog oboljenja dojki i raka dojke, ali ni ovdje nije znanstveno potvrena ta povezanost. Ispitivanje koje se upravo provodi na 121.000 medicinskih sestara nije pronaπlo rizik od raka dojke povezan s pijenjem kave. Do sliËnog se rezultata doπlo i kad su u pitanju rak debelog crijeva ili mokraÊnog mjehura. TrudnoÊa. Bez obzira na konfliktne rezultate raznih ispitivanja u zadnjem desetljeÊu, ipak dovoljan broj istraæivanja ukazuje da kofein moæe odgoditi uspjeπnu oplodnju, poveÊati rizik pobaËaja i usporen razvoj ploda. Mnogi specijalisti preporuËuju trudnicama prekinuti s konzumiranjem kofeina ili ga ograniËiti na jednu πalicu dnevno. Jedna πalica sadræi oko 100 mg kofeina. Osteoporoza. Kofein ima negativan uËinak na metabolizam kalcija. Æene koje konzumiraju kofein gube viπe kalcija i stoga imaju manju gustoÊu koπtane mase nego one koje ne konzumiraju kofein. Rezultat toga je veÊa
sklonost frakturama. Rizik je posebno poveÊan kod æena koje su u postmenopauzi. Meutim jedno istraæivanje provedeno u Kaliforniji na gotovo 1000 æena koje su bile u postmenopauzi pokazalo je da umjereno konzumiranje kave i istovremeno pijenje barem jedne Ëaπe mlijeka dnevno moæe nadoknaditi gubitak kalcija induciran kofeinom u oko dvije πalice kave. Kontrola tjelesne teæine. Kofein moæe igrati ulogu u kontroli tjelesne teæine, zato jer on poveÊava brzinu izgaranja kalorija u tijelu. Izgaranje kalorija stimulirano kofeinom je joπ veÊe ako je kombinirano s tjelovjeæbom. Kofein takoer ima sposobnost poboljπanja fiziËke aktivnosti. Jedna nedavna kanadska studija je ukazala da su Ëak umjerene koliËine kofeina (2 do 3 πalice kave dnevno) omoguÊile poveÊanje intenziteta tjelovjeæbe. Kofein pomaæe da tjelesno mesno tkivo bude lakπe na raspolaganju kao gorivo miπiÊima koji su aktivni, a to znaËi da ti miπiÊi mogu biti aktivni duæe prije nego se zamore. Dr. Jemes Mills s ameriËkog nacionalnog instituta za zdravlje kaæe: ”Neki od najozbiljnijih hazarda koji su u proπlosti bili povezani s kofeinom jednostavno su otpali”. Za prosjeËno zdravu osobu pokazalo se da kava u umjerenim koliËinama predstavlja malu zdravstvenu opasnost.
U prosincu 2002. ”okruglo” je 99 Podravkaπa dobrovoljno dalo krv, s tim da ih se 57 odazvalo na organiziranu akciju, a 42 ih je krv dalo na hitne pozive iz bolnice. Krv su dali: Gordana AndraπiÊ, Jadranka Bakovljanec, Drago BanoviÊ, Draæen BartoliÊ, Danijel Baruπkin, Josip Bauman, Stjepan Bauman, Ivica Bebek, Ivan Bebek, Josip BednaiÊ, Boæidar Belec, Ivan Blaæek, Goran Cahunek, Stjepan CikaË, Zlatko Delimar, Tihomir DobriÊ, Drago DrvariÊ, Tomo Dugalija, Andrija DukariÊ, Vladimir DukariÊ, Slavko –ureta, Zdravko Falat, Zlatko ForgaË, Stjepan Fulir, Ivan GanæuliÊ, Zdravko Gaæi, Berislav Glad, Tomislav GrabuπiÊ, Josip Gregurec, Jasminka Gregurek, Ivica GroπiÊ, Zoran HreniÊ, Boæidar Husnjak, Zlatko Imeπek, Darko IvaniπeviÊ, Milenko IviÊ, Ivan KalavariÊ, Ivan Kancelak, Marijan Kefelja, Draæen Keleminec, Damir KoËet, Miroslav Kokot, Ivica Kolar, Josip Kolonjak, Boæidar Korenjak, Marijan Korenjak, Vera KovaËiÊ, Mirjana KrajnoviÊ, Saπa KristoviÊ, Zvonko Krtanjek, Dragec KuniÊ, Zvonimir Laljek, Slobodan LonËar, Martin LjubiÊ, Viπnja MaariÊ, Miljenko MartinËiÊ, Branko Martinjak, Nevenko MatijakoviÊ, Alen MihaliÊ, Kreπimir Nemec, Darko Nemec, Siniπa NeæiÊ, Zdravko PajniÊ, Ivica Pek, Ivan PeruπiÊ, Ilija Petak, Æelimir Plantak, Draæen PolanËec, Ivan Posavec, Æeljko Posavec, Damir Poπta, Zlatko Potroπko, Ivan Prka, Marko Raæek, Boæidar SaÊer, Mirko Saraja, Zvonko SigetiÊ, Mladen Sinjerec, Dragutin Sremec, Tihomir Strnad, Mirko Strugar, Leon SubotiËanec, Ivica ©ajatoviÊ, Biserka ©aπek, Ranko ©egerc, Stjepan ©egoviÊ, Vjekoslav ©erbetar, Mladen ©imeg, Josip ©iroki, Josip ©pehar, Draæen ©piranec, Dragutin ©poljariÊ, Zlatko ©trfiËek, Predrag ©urloviÊ, Darko VratiÊ, Josip Vrban, Branko VruËina, Æeljka ZetoviÊ i Igor ZetoviÊ.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 20. 1. ponedjeljak - Varivo grah s kiselom repom, kobasica, kolaË 21. 1. utorak:
- Kuhana junetina, pire krumpir, umak od hrena
22. 1. srijeda:
- PeËena svinjetina, krpice sa zeljem, salata
23. 1. Ëetvrtak:
- PureÊi ragu, pirjana riæa, salata
24. 1. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Sport
Kuglanje - uoËi nastavka kuglaËkog prvenstva Hrvatske
Liga prvakinja - 2. kolo skupine A
Na startu derbi Podravka Zagreb
Blijedi nastup Podravkaπica u Skoplju KOMETAL - PODRAVKA VEGETA 28:21 (16:11) UoËi gostovanja u Skoplju iz redova rukometaπica Podravke Vegete mogle su se Ëuti optimistiËke izjave. Tako je, meu ostalim, trener Podravkaπica Jiræi Zerzan izjavio da se rukometaπice Kometala plaπe brzine koprivniËkih rukometaπica i to svakako treba iskoristiti. Naæalost, susret u Skoplju vratio nas je u grubu rukometnu realnost. Pred prepunom dvoranom svojih fanatiËnih navijaËa makedonske rukometaπice krenule su furiozno. VeÊ nakon desetak minuta utakmice vode pet pogodaka razlike. Æalosno je bilo gledati nemoÊ Podravkaπica u napadu. OpÊa bezidejnost, silovanje lopte i brojna pogreπna dodavanja zapravo su slika gotovo svih napada Podravke Vegete. Dvadeset izgubljenih lopti Podravkaπica iskusne rukometaπice Kometala i te kako su znale iskoristiti. Moæda je Ëak i bilo nekakvih πansi za, ako niπta drugo, povoljniji rezultat kada je sredinom prvog poluvremena na vrata Podravke Vegete doπla Barbara StanËin zamijenivπi indisponiranu Nataliju Petrakovu, ali niti 11 uspjeπnih obrana Barbare nije pomoglo
Podravkaπicama. Æalosno je bilo gledati nemoÊ Gabrijele Hobjile, koja je protiv Ruskinja parala mreæu, a u ovoj utakmici niπta joj nije polazilo za rukom. VeÊ viena odsjeËenost krilne igraËice Ljerke Vresk protiv Lade, u Skoplju je doπla do pune izraæenosti. Iskusna internacionalka Ana Bilobrk kao organizatorica igre viπe je grijeπila nego igrala. Ma, zaista je nedopustivo da igraËica takvog kalibra iz poËetka akcije radi korake! Naravno, gotovo kao i uvijek jedina svijetla toËka Podravkaπica bila je neumorna Snjeæana Petika koja je postigla 7 pogodaka, ali s druge pak strane bilo bi zanimljivo vidjeti njezinu statistiku izgubljenih i promaπenih lopti. I dok su Podravkaπice pokazivale zaista blijedu igru na parketu, igraËice Kometala pokazivale su zaπto su aktualne prvakinje Europe. Indira KastratoviÊ postigla je 7 pogodaka i imala 11 asistencija, osam projektila Budimirove, pet pogodaka - gotovo svi iz ”mrtvog” kuta Malakove te uz Platonovu, »upiÊevu i Bujanovu Ëinile su nepropusnu obranu za koju igraËice Podravke Vegete nisu
imale kljuËa. Sve u svemu, zasluæena visoka pobjeda Makedonki od sedam pogodaka razlike. Nakon utakmice trener Podravkaπica Jiræi Zerzan æalio se kako je u njegovoj ekipi previπe igraËica bez internacionalnog iskustva. Ne bi se baπ sloæili s njim, jer Podravka Vegeta ima dosta internacionalki s velikim iskustvom, ali je ipak dojam da su se Podravkaπice predale veÊ i prije utakmice. Nedostajalo je onog posebnog æara i upornosti πto smo znali viavati na koprivniËkom parketu. Nakon drugog kola sve Ëetiri ekipe imaju isti broj bodova, s tim πto su Podravkaπice zadnje na ljestvici jer imaju najloπiju gol-razliku. Ove subote naπe rukometaπice gostuju kod raspoloæene ekipe Valencije koja je samo golom razlike izgubila na gostovanju u Toljattiju od Lade. Bit Êe to teπko gostovanje Podravkaπica, ali bez optimizma nema niti napretka. Protiv Kometala za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, Petrakova, Vresk 1, Hobjila, Harlanjuk, Pensa 4, PalËiÊ 3, Hodak 5, »uljak, Bilobrk 1, Sirovec, Petika 7, JuriÊ i FraniÊ. B. F.
Jiræi Zerzan viπe nije trener rukometaπica
Podravke Vegete Berislav SlukiÊ. Do daljnjega Podravkaπice Êe voditi dosadaπnji pomoÊni trener Neven Hrupec koji Êe veÊ ove subote imati ”vatreno krπtenje” na πpanjolskom parketu u treÊem kolu Lige prvakinja protiv ekipe Valencije. Novom treneru i igraËicama i te kako Êe dobro doÊi pomoÊ 40-ak navijaËa koji su juËer otputovali autobusom u Valenciju. B. F.
Od 14. sijeËnja Ëeπki rukometni struËnjak Jiræi Zerzan viπe nije trener Podravke Vegete. - Osnovni razlog smjene Zerzana je πto smo se mi kao Uprava i on koncepcijski raziπli. Naime, tijekom njegovog angaæiranja dogovoreno je da daje veÊu minutaæu mlaim igraËicama, a
on je zapravo gotovo sve utakmice bazirao na sedam-osam igraËica. Takoer, posebno smo nezadovoljni odnosom trenera i igraËica. »injenica je da postignuti rezultati nisu problematiËni, Podravka je uπla u Ligu prvakinja, ali Zerzan nije provodio zacrtanu politiku kluba - rekao je direktor
7
Piπe: Æeljko ©emper
Nakon jednomjeseËne stanke, ove subote nastavlja se prvenstvo Hrvatske u kuglanju. KuglaËice Podravke Ëesto su ove zime, uz boæiÊne pjesme, pjevuπile i onu pobjedniËku pjesmicu “Samo je nebo iznad nas”. I to sasvim zasluæeno, jer su ove jeseni odliËnim igrama stekle lijepu bodovnu prednost. U deset utakmica, uz samo dva poraza, postigle su osam pobjeda, osvojile 16 bodova, najbliæoj pratnji pobjegle pet bodova. I to uz jednu utakmicu viπe, jer su unaprijed odigrale susret 11. kola u PoreËu protiv Istre, koji se trebao igrati 25. sijeËnja. Prema tome, stvarna prednost na kraju jesenske sezone je tri boda ispred ekipa Zagreba i INE, koji su skupili po 11 bodova. Aktualni prvak Rijeka, klupski viceprvak svijeta, ostaje ipak najopasniji konkurent za titulu prvaka Hrvatske, iako zaostaje Ëetiri boda za liderom Podravkom. - Ovu kratku prvenstvenu stanku od mjesec dana nismo koristile za odmor, Ëak i u vrijeme praznika marljivo smo trenirale. Samo BoæiÊ i Nova godina bili su “neradni” dani, jer na startu moramo biti maksimalno spremne za dvoboje s direktnim konkurentima za naslov prvaka dræave. VeÊ ove subote stiæe Zagreb, nakon dva tjedna INA, pa Rijeka - tri velika protivnika koji su jesen zavrπili odmah iza nas. Æelimo dobiti sva tri derbija na domaÊim stazama, iskoristiti dobar “proljetni” raspored - pet utakmica doma i tri gostovanja, sva tri u Zagreb. Nastupi na boæiÊnim turnirima, kao i ova posljednja provjera s Oglasnikom (kuglaËima!) uvjerili su me da smo na najboljem putu, da titulu prvaka dræave opet vratimo u Koprivnicu - rekla je Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke. Derbi Podravka - Zagreb igra se 18. sijeËnja u 15 sati. Doite i uæivajte!
Uspjela “generalka” Podravkaπica Podravka - Oglasnik 3556:3636
Sedam dana prije prvenstvenog derbija Podravka - Zagreb kuglaËice Podravke imale su najjaËu moguÊu provjeru svoje spremnosti za nastavak prvenstva. Na domaÊoj kuglani ugostile su kuglaËe Oglasnika iz Zagreba, vodeÊi sastav Druge lige centar, proπlogodiπnje konkurente naπih kuglaËa u kvalifikacijama. ZagrepËani su se iskazali sjajnim rezultatima, bili su bolji za 80 Ëunjeva od kuglaËica Podravke, koje su dokazale da su u dobroj formi. Melita ValentiÊ, naπa juniorska reprezentativka, oduπevila je sjajnom igrom i rezultatom - sruπila je 640 Ëunjeva, stigla samo 20 drva do rekorda kuglane U koprivniËkom hotelu Podravina sveËano su proglaπeni najbolji sportaπi i i ujedno bila najbolja igraËica ovog æensko - muπkog dvoboja. sportaπice KoprivniËko-kriæevaËke æupanije za proπlu godinu Podravka: Picer 569, Orehovec 577, MikloπiÊ 572, LukaË 580, Zver 618, ValentiÊ 640 Oglasnik: Leko 622, PetroviÊ 631, Kartela 630, MariËiÊ 596, KovaË 582, Posavec 584 a treÊa momËad æu-panije su nogome- najbolje su organizatori pripremili priPiπe: Boris Fabijanec taπi Podravca iz Virja. Naravno, za godna priznanja. Parovno prvenstvo KK æupanije Snimio: Nikola Wolf
Najbolji su Boæica PalËiÊ i Roy FerenËina I ove godine deset sportskih novinara lokalnih medija izabrali su najbolje sportaπice, sportaπe i ekipe KoprivniËko-kriæevaËke æupanije koji su svojim uspjesima obiljeæili proπlu godinu. ObraÊajuÊi se nazoËnima na sveËanom proglaπenju u koprivniËkom hotelu Podravina 10. sijeËnja, predsjednik Saveza πportova KoprivniËko-kriæevaËke æupanije i Ëlan VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Æufika naglasio je kako u naπoj æupaniji aktivno djeluje 200 sportskih udruga te da u odnosu na ostale æupanije u KoprivniËko-kriæevaËkoj se izdvaja najmanje sredstava za sport. UnatoË tome, æupanijski sport postiæe zavidne rezultate. ”NajveÊi problem lokalnog sporta je nedostatak financijskih sredstava, a bez lokalnog nema niti vrhunskog sporta”, istaknuo je Josip Æufika. Za najbolju sportaπicu Kopriv-niËkokriæevaËke æupanije u proπloj godini izabrana je kapetanica Podravke Vegete Boæica PalËiÊ. Drugo i treÊe mjesto osvojile su kuglaËice Podravke Æeljka Orehovec i Marija Zver. Najbolji sportaπ naπe æupanije u 2002. godini je vezni igraË Slaven Belupa Roy FerenËina, drugi je njegov suigraË Mario Dodik, a treÊe mjesto osvojio je koπarkaπ Radnika iz Kriæevaca Ivan Tomas. I u ekipnoj konkurenciji, veÊ tradicionalno, najbolje su bile rukometaπice Podravke Vegete, drugo mjesto osvojile su kuglaËice Podravke, dok su treÊe bile rukometaπice GraniËara iz – urevca. Nije bilo dvojbe niti u momËadskoj konkurenciji. Najbolji su nogometaπi Slaven Belupa, drugi su njihove kolege - nogometaπi Koprivnice,
Iznenadili kuglaËi “Æelje” Na kuglani u Koprivnici ovog je vikenda odræano parovno prvenstvo KoprivniËko - kriæevaËke æupanije za kuglaËe. U konkurenciji 13 parova iz Podravke, ÆeljezniËara, te urevaËkog GraniËara - Picoka, veliko iznenaenje priredili su kuglaËi ÆeljezniËara, Franjo Miser i Josip GospoËiÊ. Sasvim neoËekivano, ali potpuno zasluæeno, odliËnim rezultatima uspjeli su iznenaditi svoje poznatije konkurente iz preostala dva kluba i osvojiti prvo mjesto. Posebno je to neugodna “pljuska” kuglaËima Podravke, koji su se unaprijed vidjeli na pobjedniËkom postolju. Pokazali su da su najkvalitetniji, jer su se u prvih pet parova naπla sva Ëetiri para Podravke, ali iznenaenje se ipak dogodilo. Franjo Miser bio je ujedno i najbolji igraË, jedini je “preskoËio” granicu od 600 Ëunjeva, a i GospoËiÊ je imao bolji rezultat od svih Podravkaπa. Plasman: 1. Miser - GospoËiÊ 1200 (607+593), 2. Betlehem - Troπelj 1167 Najbolji sportaπi KoprivniËko - kriæevaËke æupanije u proπloj godini (587+580), 3. VuËiÊ - BakaË 1157 (590+567), 4. ©tefoiÊ - ©egerec 1124 (539+585), 5. GroπaniÊ - MikloπiÊ 1083 (532+551) itd.
Streljaπtvo - Turnir olimpijskih nada
Zoran Koprek odliËan Ëetvrti Najboljih trideset hrvatskih juniora i juniorki, u disciplini standard - zraËna puπka, natjecalo se 11. sijeËnja 2003. godine u Zagrebu na ”III. Turniru olimpijskih nada”. U izuzetno jakoj konkurenciji juniora natjecatelj S©K Podravka Zoran Koprek otpucao je odliËnih 581 krug te se plasirao na Ëetvrto mjesto. Najbolji rezultat od 588 krugova postigao je hrvatski reprezentativac Darko Bulaja iz Tekstilca Zabok. Zoran Koprek se ovim rezultatom ponovno uvrstio u najuæi krug kandidata za nastup u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske. U svom prvom nastupu u kategoriji juniorki natjecateljica S©K Podravka Lana –ud otpucala je 366 krugova te se plasirala na sedamnaesto mjesto. S obzirom na nedostatak iskustva i kvalitetne opreme, Lana –ud je u svom Nogometaπ Stipe Boπnjak primio je priznanje za Slaven Belupo, prvom nastupu ostvarila oËekivani plasman. najbolju muπku ekipu u 2002. godini R. KovaËiÊ
8
Broj 1640 Petak 17. sijeËnja 2003.
Novo na træiπtu
Dvije nove Podravka juhe u kockama Zlatna kokoπja i govea kocka Ovih dana na træiπtu Hrvatske pojavit Êe se dvije nove Podravka juhe u kockama - Zlatna kokoπja i govea kocka u potpuno novom pakiranju od 66 grama. Radi se o kockama bogatijeg, izraæajnijeg i punijeg okusa u odnosu na postojeÊe kocke. Podravka Zlatne kocke uz razne dodatke mogu dati odliËnu domaÊu juhu, a zbog punoÊe mesnog okusa izvanredno mogu poboljπati okus raznih variva, priloga i drugih jela pripremljenih u domaÊinstvu. Pakiranja Podravka Zlatne kokoπje i govee kocke sadræe po 6 kockica, tj. sluæe za pripremu ukupno 3 litre juhe (ili jela). Podravka Zlatnu kokoπju i goveu kocku posebno preporuËujemo za pripremu domaÊe juhe uz dodatak Podravka gris ili jetrenih knedla. Uvoenjem Podravka Zlatnih kocki u pakiranju od 66 g pratimo trendove na træiπtu prema veÊim ekonomiËnijim pakiranjima juha u kocki.
U mjesecu oæujku na prodajnim mjes- kupiti Podravka Zlatne kocke ili bilo tima πirom Hrvatske bit Êe organizirane koje druge Podravka kocke nagraditi promotivne akcije uvoenja Podravka prigodnim poklonima. Podravkina nagradna kriæaljka objavljena u novogodiπnjem broju pobuKristina Matica Zlatne kokoπje i govee kocke te Êemo dila je veliko zanimanje kod Ëitatelja koji su na naπu redakciju poslali viπe Marketing Podravka jela tom prilikom sve potroπaËe koji Êe od 420 rjeπenja. Komisija u sastavu Jadranka Lakuπ, Nikola Wolf i Mario HudiÊ izvukla je 18 koverti s toËnim rjeπenjima, a sretnim dobitnicima pripadaju vrijedne nagrade. To su poklon paketi Podravkinih proizvoda koje su osigurali: SPJ PiÊa; Lino, Dolcela, Kviki; Danica d.o.o; SPJ Vegeta; Ital-Ice i Belupo.
Poklon pakete su dobili:
Novo
Studenac - ekskluzivni distributer energetskog napitka Power Horse Prije desetak dana Studenac je poËeo distribuciju poznatog svjetskog energetskog napitka Power Horse na træiπte sjeverozapadne Hrvatske. To tzv. test træiπte posluæit Êe za analizu potreba potroπaËa i potencijala træiπta jer prema dogovoru Studenca i austrijske tvrtke S. Spitz Ges.m.b.H distribucija Power Horsa bit Êe na svim træiπtima ex-Jugoslavije. InaËe, Power Horse je energetski napitak koji opskrbljuje tijelo dodatnom energijom za vrijeme psihiËkog stresa i tjelesnog napora, relaksira tijelo i um, stimulira metabolizam, pospjeπuje cirkulaciju, a ugodnog je i osvjeæavajuÊeg okusa. Za razliku od sliËnih konkurentskih proizvoda, Power Horse sadræi znatno
Dobitnici nagrada u novogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci
manje πeÊera s istim energetskim uËinkom. U ponudi taj proizvod je namijenjen mjestima gdje se okupljaju mladi, sportaπi, vozaËi - caffe barovi, disko klubovi, benzinske postaje, ugostiteljski objekti uz prometnice itd. Power Horse je pakiran u specifiËne limenke od 0,25 l koje su svojim oblikom prilagoene za dræaËe u automobilima. Za hrvatsko træiπte marketinπki koncept toga proizvoda radit Êe Studenac, a osnovni slogan bit Êe manje πeÊera, ista energija. I kao πto je veÊ uobiËajeno u Studencu, taj proizvod vezat Êe se i uz poznato sportaπko ime. Ovaj put rijeË je o Lani Baneli, hrvatskoj reprezentativki u taekwandou. B. F.
SPJ PiÊa: Kristijan ZetoviÊ, –elekovec, P. Kvakana; Ruæica Latin, KoprivniËki Ivanec. M Gupca 37; Marijana Gaæi, M. Gupca 116, Peterenec Lino, Dolcela, Kviki: Radmila KoπÊak, Koprivnica, Trg slobode 3; Antun Lukπa, BeË 24, Koprivnica; ©tefanija Erdelja, Zagreb - Podravka prodaja, F. PetriÊa1; Danica d.o.o. Ivan Iπtvan, I. Vinodolski odvojak 22, Koprivnica; Kristina Novak, Imbriovec 65, –elekovec; Marija Srπan Trg E. KumiËiÊa 16, Koprivnica; SPJ Vegeta: Nevenka IviËiÊ, Vukovarska av. 8/16, Lipik; Zlatko Dodik, DræiÊeva 75 B, Zagreb; Mirjana VukoviÊ, G. KarlovËana 32, Koprivnica; Ital - Ice: Martin Srbiπ, Æ. Selingera 33, Koprivnica; Snjeæana Krnjak, »arda 46, Koprivnica; Dejan Tkalec, I. MeπtroviÊa 23, Koprivnica; Belupo: Marica Horvat, Dr. F. Tumana 1, Valpovo; Marija LaËen, BraÊe »ulig 7, Sisak Æeljka BaroniÊ, Matije Gupca 113, Peteranec. Nagrade se mogu podiÊi u Reklamnom skladiπtu od ponedjeljka 20. sijeËnja od 7 do 14 sati, a onima koji to nisu u moguÊnosti nagrade Êemo poslati poπtom.
Nagradni pojmovi u novogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci (rjeπenja):
Marketing
Vegeta na teniskim terenima u Sydneyu
Najomiljenije ljetno piÊe - Studena s limunom Deit bez CO2 - Tropic Najdraæi medo - Lino Grickaj ga i ti! - Kviki Sinonim za slasticu - Dolcela Salama za super sendviË - Tirolska Novi suhomesnati proizvod Danice - Grill mix Zapleπimo uz - Vegeta twist Podravkin sladoled - Ital Ice Jako fina torta - Mozart Belupov lijek antipiretik - Neofen Belupov praπak antiseptik - Lupocet
VeÊ Ëetvrti put za redom Vegeta je jedan od sponzora Adidas International tournamenta - meunarodnog teniskog turnira u Sydneyu, koji se po nagradnom fondu od 945.000 dolara i vodeÊim igraËicama i igraËima ubraja meu veÊe u svijetu. Ime Vegete tako se ponovno naπlo uz poznate svjetske marke poput Mercedesa, Seika, Schweppesa, a koje nikako ne mogu izmaÊi pogledima preko 110.000 gledatelja koji uæivo prate nadmetanja teniskih majstora te brojnih ljubitelja bijelog sporta koji prate televizijske prijenose u Ëak 54 zemlje, ukljuËujuÊi Austriju, »eπku, Maarsku, Poljsku, Rusiju, SlovaËku, Jugoslaviju, Sloveniju i NjemaËku u kojima se Vegeta i prodaje. Uspore- marketinπke aktivnosti na prodajnim ke Vegeta na træiπtu Australije i πire. do s propagiranjem Vegete na tenis- mjestima i u medijima πto sve zajedno Rocky Kero, marketing manager kom turniru, provode se i snaæne doprinosi poveÊanju poznatosti maru Podravka International Sydney
Recept tjedna:
Koktel salata (za 4 - 6 osoba)
limenka kukuruza πeÊerca (280 g), 1 staklenka, paprike u senfu Podravka (350 g), 1 æliËica kosanog perπina, 0,5 dl ulja, sol, papar, Vegeta po potrebi
Sastojci: 250 g kratke tjestenine, 100 Priprema: Piletinu skuhajte, nareæite g rezanih πampinjona u slanoj otopini, 250 g kuhanog mesa piletine, 1 na rezance, dodajte kuhanu ohlaenu
tjesteninu, narezane πampinjone, kukuruz πeÊerac, papriku u senfu, ulje i kosani perπin. Sve zajedno izmijeπajte i zaËinite po potrebi. Na isti naËin salatu moæete pripremiti sa Relishom (prilog od povrÊa Podravka). Salatu posluæite kao mali obrok ili predjelo.
Crta: Ivan Haramija - Hans