ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLII Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Uspjeπni nastup Podravke na meunarodnom sajmu Prodexpo u Moskvi
Ljudski potencijali obavili istraæivanje radne klime u Podravki 2. str.
4. str.
Priznanja Podravki i Podravkaπima
Darku Marincu Prva hrvatska kuna
»lanovi Hrvatske bratske zajednice iz SAD-a posjetili Podravku
AmeriËki Hrvati veliki su potroπaËi Vegete
Predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac primio je nagradu Zavoda za poslovna istraæivanja “Prva hrvatska kuna” koja se dodjeljuje poduzetnicima na temelju kriterija da upravljaju najuspjeπnijim domaÊim kompanijama. Podravka je, naime, meu Ëetiri najprofitabilnije hrvatske tvrtke, uz Plivu, Palmu i Diners Club Adriatic. Medalju “Prvu hrvatsku kunu” izradio je akademski kipar Stipe Sikirica prema motivu kune iz 13. stoljeÊa, a uruËio je ravnatelj Zavoda dr. Vladimir Veselica.
Znak ”Izvorno hrvatsko” Podravkinom pekmezu od πljiva Ovom vrijednom priznanju pridruæit Êe se uskoro joπ jedno. U srijedu 19. veljaËe odræat Êe se sveËana Skupπtina Hrvatske gospodarske komore na kojoj Êe se najboljim hrvatskim tvrtkama, pojedincima i njihovim postignuÊima uruËiti Zlatna kuna, te znakovi «Hrvatska kvalitetafl i «Izvorno hrvatskofl. Meu dobitnicima znaka «Izvorno hrvatskofl - koji potvruje najviπu kvalitetu i originalnost - je i Podravkin pekmez od πljiva. To je nakon Vegete drugi Podravkin proizvod koji se naπao na listi autohtonih hrvatskih proizvoda. SveËana dodjela priznanja Hrvatske gospodarske komore odræat Êe se u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu s poËetkom u 21 sat uz izravni televizijski prijenos na I. programu HTV.
Predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac pozdravlja Bernarda Luketicha, koji je veÊ 25 godina predsjednik HBZ-a Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Iako u srediπtu paænje imaju pomaganje iseljenicima i njegovanje kulturnih veza s domovinom, Ëlanovi Hrvatske bratske zajednice iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava zainteresirani su i za hrvatsko gospodarstvo i njegov razvoj. Pokazali su to i prilikom nedavnog posjeta Podravki postavljajuÊi svom domaÊinu predsjedniku Uprave Darku Marincu brojna pitanja. Mnoga od njih odnosila su se na moguÊnost jaËeg proboja Podravke na ameriËko træiπte, a posebice njenog najjaËeg branda
Vegete, kojeg, kako su istakli, naprosto oboæavaju. - Svjesni smo da u svjetskim razmjerima ne moæemo igrati velikim brojkama, pa zato potroπaËe osvajamo visokom kvalitetom svojih proizvoda. To Ëinimo i u SAD-u, naravno ponajviπe prodajom u takozvanom etno segmentu, ali na ovom træiπtu imamo ozbiljne namjere poveÊanja prodaje, pa razmiπljamo i o otvaranju vlastitog predstavniπtva - rekao je pored ostalog Darko Marinac. Svoje goste upoz-
nao je i s Podravkinim ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala i u znanje kako kod svojih zaposlenika tako i vrhunskih studenata, πto je naiπlo na pohvale Ëlanova Hrvatske bratske zajednice. Naime, HBZ, kao najveÊa i najutjecajnija iseljeniËka organizacija Hrvata u SAD-u, poznata je po tome πto osigurava stipendije i πkolarine djeci iseljenika, te pruæa razne druge oblike potpore svojim Ëlanovima. Znane su i brojne humanitarne aktivnosti usmjerene prema Hr-
vatskoj, kako u ratnim danima tako i danas kada se, primjerice, prikuplja novac za opremanje bolnice u Rijeci. Za boravka u Podravki gosti iz SAD najavili su moguÊnost ponovnog susreta s kompanijom sa srcem i Koprivnicom, jer Êe se zahvaljujuÊi agilnosti koprivniËkog odsjeka HBZ-a dio najveÊeg hrvatskog tamburaπkog festivala, na kojem se slijedeÊe godine oËekuje oko 2000 iseljenika, odræati i u Koprivnici.
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
2
Istraæivanje o radnoj klimi u Podravki
Podravkin periskop
Zadovoljstvo poslom, manje plaÊom i moguÊnostima napredovanja
Internet stvara imidæ marki proizvoda
Piπe: H. ©labek
HrOK - nacionalni projekt Koncem proπle godine u Podravki je provedeno istraæivanje koje je za cilj imalo ispitati kvalitetu radne klime i zadovoljstvo radnika radnom atmosferom i svime onime πto na nju utjeËe. Projekt je nazvan “Klimatizacija 2002.” i Ljudski su ga potencijali proveli u sklopu istraæivanja radne klime na nacionalnoj razini pod nazivom HrOK (Hrvatska organizacijska klima) koje provodi konzultantska kuÊa TMI Adria. To je prvo takvo istraæivanje u Podravki, istraæivanje koje je uza znanstveni pristup æeljelo doÊi do egzaktnih pokazatelja zadovoljstva radnika i menadæera poslom koji obavljaju. Ljudski potencijali iskustvo su stekli preklanjskim sliËnim pilot-projektom u Belupu, a namjera je da takva istraæivanja postanu redovita te se spuste na razinu pojedinih organizacijskih cjelina.
Uzorak Do podataka se doπlo anketiranjem petstotinjak Podravkaπa iz Koprivnice, Varaædina, Zagreba i Lipika, a uzorak je odreen tako da njegova struktura prema spolu, dobi, struËnoj spremi i radnome staæu odgovara ukupnoj populaciji Podravkinih radnika u Hrvatskoj. Ispitivanje se provodilo s pomoÊu univerzalnoga upitnika koji Êe se koristiti i u ostalim poduzeÊima ukljuËenima u HrOK. Upitnik se sastojao od dva dijela: u prvome je trebalo izraziti u kojoj se mjeri ispitanik slaæe s pojedinom tvrdnjom, a u drugom je sam ocjenjivao stupanj svoga zadovoljstva pojedinom kategorijom u vezi s radnim mjestom, poput rukovodsvom, suradnicima, plaÊom, moguÊnostima obrazovanja itd. Od 500 Podravkaπa koji su dobili upitnike popunilo ih je 305, a najveÊi je odziv bio iz cjelina izvan Koprivnice. Ukupno se odazvalo 61 posto pozvanih na sudjelovanje u istraæivanju.
Prosjek - trojka Nakon obrade prispjelih podataka, doπlo se do zanimljivih rezultata koji su dijelom u skladu s oËekivanjima,
meuljudskim odnosima u kompa- de kako najveÊa njegova korisnost niji. leæi u Ëinjenici da se radnici osjeS druge strane medalje stoje zna- Êaju ugodno kada ih tko pita za tno manje zadovoljstvo plaÊom, mo- miπljenje i kada se traæi da sami guÊnostima napredovanja, radnim kaæu koliko su zadovoljni poslom. uvjetima te statusom u organizaciji. Kompanija pak korisnost ovako Govori to o miπljenju dijela radnika dobivenih podataka nalazi u spoda su zanemareni, nedovoljno pla- znaji da radna klima postaje sve Êeni te se njihov rad ne cijeni do- vaænijim dijelom ukupnog zadovoljno, a relativno nezadovoljstvo voljstva radnika, a usto neke norradnim uvjetima kategorija je nad me (poput standarda ISO) traæe kojom bi se takoer valjalo zamisli- da se sliËna istraæivanja provode ti. Na kraju, u ocjenjivanju menadæ- barem jednom godiπnje. Ljudski menta, anketirani su bolje ocijenili potencijali upravo to i predlaæu svoje neposredno nadreene (3,3) jer bi se viπegodiπnjim praÊenjem Rezultati nego Upravu i izvrπni menadæment radne klime doπlo do joπ pouzdaProsjeËne ocjene pojedinih dimen- (2,9). nijih podataka, a oni bi postali zija radne klime na skali su se dobar pokazatelj menadæerima o svrstale izmeu dvojke i Ëetvorke, ZakljuËak kvaliteti njihova rukovoenja te πto Êe reÊi da nema negativno ociLjudski potencijali u komentaru putokaz πto je dobro, a πto valja jenjenih podruËja, ali niti Ëistih pe- rezultata ovoga istraæivanja navo- mijenjati. tica. Najviπe su joj se pribliæile, kao πto se moglo oËekivati, ocjene za pripadnost kompaniji te odnos pre- Marko RaniloviÊ RaniloviÊ, pomoÊnik direktora ma kvaliteti, πto daje naknadnu pot- Ljudskih potencijala i voditelj projekta poru veÊ obilno, oËito s pravom, “Klimatizacija 2002.”: koriπtenih argumenata o odanosti radnika Podravki te kvaliteti kao temelju poslovanja. Viπe od trojke dobile su i kategorije inovativnosti, opÊenitog zadovoljstva, motivacije i zaokupljenosti poslom, a i pozna- Kako su radnici reagirali na upitnik? vanje kompanijine misije vizije i - Stvar ih je zaËudila jer nisu naviknuti da ih uopÊe ciljeva. SudeÊi po rezultatima ove ankete, tko πto pita, a zatim su se Ëudili “zaπto baπ oni?”. Bilo Marko RaniloviÊ Podravkaπi su manje zadovoljni svo- je tu straha od nepoznatoga, a moæda i od nekakvih posljedica. Teorija kaæe da se tek nakon nekoliko jom struËnom osposobljenoπÊu, organiziranoπÊu, unutarnjim odnosi- krugova istraæivanja dolazi do potpunog oslobaama u tvrtki i rukovoenjem. Na dnu nja anketiranih te sasvim iskrenih odgovora. - Vidi se kako je najmanji odziv bio meu anketiranima u Koprivnici... ljestvice nalaze se unutarnje komu- Da, to je zanimljiv fenomen. Gotovo 100-postotni odziv dobili smo u niciranje i informiranje, nagraivadislociranim cjelinama, πto govori da su tamoπnji zaposlenici joπ zadovoljniji nje i razvoj karijere. Zanimljivo je vidjeti i rezultate kada ih se kontaktira iz sjediπta kompanije. - Rezultati su tu. ©to sada s njima? analize ocjenjivanja kategorija πto - Podnijet Êemo izvjeπtaj izvrπnom menadæementu i Upravi. Ovo istraæivanje konkretnije odreuju radno mjesto. »etvorki su se vrlo pribliæile Ëetiri: je jedini pokazatelj iz Ljudskih potencijala u Ëemu se oni moraju poboljπati. zadovoljstvo radnim vremenom, Na neke stvari je lako utjecati, a na neke puno teæe. Recimo, sada znamo da stalnoπÊu zaposlenja, suradnicima su ljudi relativno nezadovoljni upravljanjem karijerom, a to je jasan znak te poslom. Dok najviπa ocjena za Ljudskim potencijalima πto staviti meu svoje prioritete. Mogu reÊi da smo na radno vrijeme pomalo zaËuuje, jer tom podruËju ionako planirali znatna poboljπanja. - Trebaju li rezultati biti putokaz i rukovoditeljima drugih cjelina u Ëemu stvar joπ se sjeÊamo burnih reakcija na nekoliko promjena πto su se dogo- “πteka” i πto moraju popraviti? - Dobijemo li “zeleno svjetlo” od Uprave, nastavit Êemo s istraæivanjem radne dile proteklih godina, zadovoljstvo sigurnoπÊu zaposlenja danas je viπe klime po cjelinama. S tim namjerno nismo iπli odmah, jer smo najprije æeljeli nego razumljivo i na tragu je Ëestih ljude naviknuti na takva istraæivanja. Ako nastavimo kako planiramo, uskoro priËa o zaposlenju u Podravki kao Êe se radna klima moÊi usporeivati meu pojedinim cjelinama u Podravki. neËemu postojanom, dapaËe doæi- Povratne informacija o zadovoljstvu podreenih poslom, nagraivanjem, votnom. OhrabrujuÊe je πto su Po- motivacijom i ostalim, svakako su vaæne svakom menadæeru. - Dobijete li sva “zelena svjetla” koja trebate, kada Êe do toga doÊi? dravkaπi veoma zadovoljni svojim - Najesen æelimo imati rezultate istraæivanja o radnoj klimi u ovoj godini, a poslom kao takvim, a zadovoljstvo suradnicima svjedoËi o korektnim upitnike zasad neÊemo mijenjati.
a dijelom razbijaju neke predrasude o Podravkaπima. Na klasiËnoj ocjenjivaËkoj skali od jedan do pet prosjeËna ocjena kojom su ocijenjeni svi elementi πto utjeËu na zadovoljstvo radnika i menadæera poslom je 3,05, πto je neπto manje od hrvatskoga prosjeka, a poneπto odstupa i od prosjeka za 50-ak tvrtki iz susjedne Slovenije za koje je raeno sliËno ispitivanje. No, prava usporedba s poduzeÊima u Hrvatskoj bit Êe moguÊa tek nakon poËetka projekta HrOK.
Do jeseni novo istraæivanje klime
Zadovoljstvo Podravkaπa pojedinim dimenzijama radnoga mjesta:
radnim vremenom stalnoπÊu zaposlenja moguÊnostima obrazovanja radnim uvjetima statusom u organizaciji plaÊom moguÊnostima za napredovanje neposredno nadreenima suradnicima vodstvom organizacije poslom
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
Piπe: Matija Hlebar Sektor za razvoj poslovanja Internetske trgovine poput Amazona i Tesca pokazale su sklonost potroπaËa prema kupovini proizvoda putem interneta. U isto vrijeme, dok se online kupovine knjiga i tjedne nabavke namirnica putem interneta mogu prikazati kao dobar izbor za potroπaËe, pojedinaËne marke proizvoda πiroke potroπnje - poput snackova, slastica i piÊa - teæe postiæu iste efekte. Profil njihove ciljne grupe potroπaËa, te bitno drugaËija situacija u momentu donoπenja odluke o kupnji, stavljaju kupovinu FMCG proizvoda (potroπaËke robe s brzim obrtajem) putem interneta na marginalni nivo, tek nekoliko postotaka od ukupne prodaje pojedine marke. Stoga je i razumljivo kljuËno pitanje koje se danas nameÊe veÊini proizvoaËa tih proizvoda: kako na najbolji moguÊi naËin iskoristiti postojeÊe prednosti interneta i prodaju kroz taj kanal podiÊi na znaËajniji udjel u ukupnoj prodaji. Za marke proizvoda namijenjene mlaim potroπaËima, koji internet doæivljavaju kao svoj “prirodni teritorij”, internet stranica je u potpunosti opravdan i logiËan naËin komuniciranja s ciljanom publikom. PostojeÊa interaktivnost daje mladima mnogo veÊi osjeÊaj bliskosti s markom proizvoda, daleko bolji nego πto Êe se klasiËnim oblicima oglaπavanja i dizajnom ambalaæe ikada moÊi postiÊi, a koja je mlaoj populaciji mnogo privlaËnija od televizijskog spota od 30-ak sekundi. Marke proizvoda namijenjene konzervativnijim ciljnim skupinama i obiteljima, joπ se uvijek bore s definiranjem modela njihove nazoËnosti na internetu. ZadovoljavajuÊe usklaivanje sadræaja i prateÊeg tona komunicirane poruke, koja se prenosi preko interneta, postaje najizazovnija zadaÊa za marketinπke struËnjake. Izazov za blisku buduÊnost je kreiranje internet stranica koje Êe istovremeno privlaËiti pozornost potroπaËa iz razliËitih demografskih grupa. Neizbjeæno, internet postaje medij za sve generacije. Coca-Cola jasno prepoznaje potrebu globalnog nastupa u stvaranju vlastitog imidæa putem interneta, pa komunicira putem interneta stvarajuÊi izbornik lokalnih internet stranica, prilagoenih osobitostima pojedinih nacionalnih kultura i dostupnih kroz impresivno glavno mjesto. Cadbury je takoer odluËio kreirati nekoliko odvojenih internet stranica dostupnih s njihove glavne stranice www.cadbury.co.uk, kako bi uspjeπnije prikazao πirinu svog proizvodnog asortimana i razliËitost poruka koje æeli komunicirati ciljnoj publici. Nismo ni mi loπi u ovom pogledu. Podravkina je internet stranica (prema ocjeni Ëasopisa Vidi) u 2002. godini proglaπena najboljom web stranicom u Republici Hrvatskoj. Od nje se s pravom oËekuje da i u buduÊe joπ viπe doprinosi stvaranju i jaËanju imidæa Podravkinih marki proizvoda namijenjenih potroπaËima na globalnom træiπtu.
Broj 1644 Petak 14. veËjaËe 2003.
3
Zabiljeæeno u Sluæbi osiguranja u Podravki
Kako su osigurani Podravkaπi Piπe: Hrvoje ©labek
Lijepo bi bilo kad bi tvrtka vodila brigu o svojim radnicima 24 sata dnevno. Priziva to ili japanski kapitalizam ili neka proπla vremena kad se socijalistiËki sustav opasno pribliæio tako neËemu - organizacijom sportskog, kulturnog, rekreativnog i, primjerice, odmaraliπnog æivota izvan onih obvezatnih radnih osam sati. No, i danas, kada su te stvari uglavnom stvar proπlosti, Podravka zaista u jednom dijelu vodi brigu o svojim radnicima 24 sata dnevno. Radi se, naravno, o kolektivnom osiguranju od nezgode, kojem podlijeæu svi radnici u Hrvatskoj, bez obzira na status, njih oko 6.300, od predsjednika Uprave do proizvodnje. Istini za volju, svaki Podravkaπ nema jednu, veÊ dvije police osiguranja od nezgode koje im plaÊa Podravka. Prva polica, kako nam je ispriËao Ivica TomiÊ, direktor cjeline Osiguranja koja se takvim poslovima bavi, pokriva Ëitav dan te Êe radnik dobiti odπtetu bilo da se ozlijedi kod kuÊe, u goricama, na poslu, na ljetovanju ili gdje drugdje te stekne bilo koji postotak invaliditeta. Jedina je zapreka πto ne smije biti pijan ili pod utjecajem droga. Svota koju Êe radnik dobiti za, nedajboæe, trajni invaliditet (100 posto) jest 140.000 kuna, πto Êe reÊi da se postotak invaliditeta mnoæi s tom svotom pa se moæe izraËunati odπteta - za 10 posto invaliditeta 14.000 kuna, za 30 posto - 42.000 kuna, za 50 posto - 70.000 kuna itd. U sluËaju (opet nedajboæe) smrti radnika, u njegovu ostavinsku masu odlazi 35.000 kuna ako je umro od bolesti, a 70.000 kuna ako je poginuo nesretnim sluËajem. Troπak Podravke za takvo osiguranje jest 210 kuna godiπnje po radniku.
Ivica TomiÊ
TomiÊ tvrdi kako je veÊina radnika dobro upoznata s takvom moguÊnoπÊu, jer redovito primaju prijave o ozljedama i u sluËajevima u kojima nema rijeËi o invaliditetu. Potonji na temelju lijeËniËke dokumentacije utvruju lijeËnici Croatia osiguranja ili Triglava, jer s tim osiguravateljskim kuÊama Podravka ima sklopljen ugovor. - Kad se radniku dogodi nezgoda, nakon lijeËenja treba se javiti nama i donesti povijest bolesti. Mi Êemo sastaviti prijavu, a osiguravatelj Êe ga nakon odreena vremena, obiËno πest mjeseci, pozvati na utvrivanje invalidnosti - kazao je TomiÊ i dometnuo kako se na lijeËniËku odluku moæe æaliti, no za to u praksi nema razloga. Doznali smo, naime, kako se u Podravki inzistira na preciznom utvrivanju invalidnosti za sve radnike, a osiguravatelji to poπtuju. Ako postoji i najmanja sumnja u loπu procjenu, uvjeravao nas je TomiÊ, intervenirat Êe se kod osiguravatelja. - Iskreno govoreÊi, imam podatke o ljudima koji su privatno osigurani od
nezgoda, a iz toga osiguranja nisu dobili odπtetu, dok je ona ishoena u istom sluËaju putem kolektivnog Podravkina osiguranja - rekao je TomiÊ. Na pitanje za kakve bi im se nezgode ljudi trebali javljati, on odgovara: - Predlaæem i upuÊujem Podravkaπe neka nam dou za svaku ozljedu; bolje da se prijavi 50 bez prava na odπtetu, nego da bez nje ostane jedan opravdan sluËaj. Popunjavanje zahtjeva traje najviπe pola sata, pa neka medicinska struka odredi ima li opravdanih razloga za odπtetu. Doznajemo kako se, primjerice, lomovi ruku ili nogu obeπteÊuju samo ako je kost zarasla s pomakom, no veÊ kod ozljeda glave vrlo je teπko ustanoviti postotak invaliditeta, koji moæe nastati tek nakon protoka vremena. VeÊ nekoliko godina broj prijava nezgoda Podravkinih radnika kreÊe se oko 150 i velika veÊina se rjeπava pozitivno, to jest radnici dobiju odπtetu. ZahvaljujuÊi Podravkinoj veliËini i renomeu, pak, radnici u kolektivnom osiguranju imaju uvjete kakve osiguravatelji ne nude u pojedinaËnim sluËajevima, rekao je TomiÊ i napomenuo kako Podravka ima jednu od najviπih svota odπtete u Ëitavoj Hrvatskoj. Osim takvog osiguranja, Podravkaπi su zaπtiÊeni i u sluËaju ozljede na radu, no u tome ne dobivaju odπtetu, veÊ im se u potpunosti pokrivaju lijeËniËki i troπkovi bolovanja. Do Nove godine i taj vid zaπtite radio se putem osiguravateljskih kuÊa, no zakon je promijenjen, pa sada teret pada na lea Podravke. No, doznajemo od TomiÊa, od 1. sijeËnja 2004. godine ponovno Êe se pruæiti moguÊnost rada putem osiguravatelja, πto Êe Podravka, zbog mnogo manjih troπkova, vjerojatno i iskoristiti. I kod zaπtite u sluËaju ozljede na radu vrije-
di pravilo da radnik ne smije biti pijan niti drogiran. Tada Êe mu naknada za bolovanje iznositi 100 posto plaÊe, te Êe se podmiriti svi troπkovi lijeËenja. Uza sve to, svima se radnicima pruæa moguÊnost da se dodatno zaπtite od nezgoda na poslu ili izvan njega te ugovore veÊe svote odπtete, ali u tom sluËaju premiju Êe plaÊati sami. Primjerice, ako se pojedinac æeli osigurati na odπtetu od 450.000 kuna u sluËaju trajnoga invaliditeta (πto znaËi
i na odgovarajuÊe svote u razmjeru s invalidnoπÊu), tada Êe mjeseËno iz plaÊe izdvajati 41,45 kuna, πto je ujedno najveÊa moguÊa premija. TomiÊ kaæe kako dodatno osiguranje provode kampanjski, jer je potrebna grupa od najmanje 11 Podravkaπa da bi se sklopili ugovori. Ipak, doznajemo, svi zainteresirani mogu se javiti u mjerodavnu sluæbu, a kad ih se skupi dovoljno, dodatno Êe se osigurati od svakojakih nezgoda.
ZapoËelo radom Podravkino poduzeÊe u Crnoj Gori
Podravka se udomaÊila i u Podgorici Piπe: Jadranka Lakuπ Iako se sa svojih 600.000 stanovnika ubraja u manja træiπta, Crna Gora nudi znaËajne moguÊnosti razvoja Podravkinog biznisa. Naime u ovoj zemlji koja gotovo i nema znaËajniju vlastitu prehrambenu proizvodnju poznatost Podravke i njenih marki je velika, mnogi proizvodi dræe liderske pozicije primjerice djeËja hrana Lino, Vegeta, Podravka juhe, a kompanija sa srcem doæivljava se kao domaÊa. Pored toga Crna Gora sve se viπe okreÊe turizmu, u ljetnim mjesecima broj stanovnika u naseljima na Jadranu se udvostruËuje, pa je stalna opskrba kvalitetnom hranom jako vaæna. Sve to navelo je Podravku da poËetkom ove godine u Podgorici otvori vlastito poduzeÊe. - Do sada smo naπe proizvode plasirali putem tri distributera, biljeæili smo dobre rezultate, a otvaranje vlastitog poduzeÊa omoguÊit Êe nam joπ bræi rast realizacije kao i razvoj ukupnog bisnisa na træiπtu, jer Êemo pored Podravkinih proizvoda pospjeπiti i plasman Nestleovog asortimana, pojaËati prodaju trgovaËke robe, uvesti gastro proizvode, te proizvode Lagrisa i Ital-icea. RaËunamo Ëak na trostruko poveÊanje realizacije u odnosu na proπlu godinu, a da to nije nerealno potvruje podatak da smo veÊ potpisali ugovore sa svim veÊim veletrgovinama i domaÊim trgovaËkim lancima u Crnoj Gori, da je cijelo træiπte u potpunosti pokriveno naπim proizvodima - trenutno plasiramo oko 130 Podravkinih i 80-ak Nestleovih proizvoda, te da brojni poslovni partneri pokazuju interes za suradnju s Podravkom istiËe Robert Fodor, direktor træiπta za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo. U Podravki d.o.o. Podgorica zaposleno je 11 ljudi, na Ëelu je direktor Ljubomir BariÊ, iskusni operativac iz regije prodaje Dalmacija, a radna atmosfera je odliËna. Svi zaposleni s puno entuzijazma nastoje ostvariti ambiciozne planove prodaje, a na ruku im ide Ëinjenica da ime Podravke doslovce otvara sva vrata u Crnoj Gori.
naπa posla
Govei gulaπ preskoËio tri dræavne granice Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Danas je πirenje træiπta i prodaje temeljni uvjet dugoroËnijeg opstanka svake tvrtke. Podravka je kao kompanija to zarana shvatila, pa iz godine u godinu kreÊe u nove akvizicije, kao i vlastitu proizvodnju na stranim træiπtima. No, u mesnoj je industriji sve to mnogo sloæenije. Ako juhe mogu prelaziti sve granice, pred mesom se, pogotovo goveim, postavljaju svakojake barijere. Danici je, stoga, iznimno teπko ne samo biti izvoznikom, nego i nabavljati sirovine za redovnu proizvodnju. Zato su u koprivniËkoj tvrtki proπle godine krenuli u usluænu proizvodnju, znaËi doradu, u inozemnim mesnim industrijama, gdje je moguÊe pod povoljnijim uvjetima nabaviti potrebne sirovine. BuduÊi da je u javnosti poznato gdje sve Danica proizvodi svoj nenadmaπni govei gulaπ, u dnev-
nom tisku su se ovih dana pojavila i pitanja ne znaËi li to moæda i postupno zatvaranje barem dijela radnih mjesta u Koprivnici. Duπko TomaπeviÊ, predsjednik Uprave Danice, to odluËno demantira, napominjuÊi da su u koprivniËkoj tvornici proπle godine ostvareni odliËni rezultati od oko 5000 tona najrazliËitijih konzervi, a da je nedostatak mesa bio krivac πto nije proizvedeno joπ 1000-1500 tona, buduÊi da bi i za njih bilo træiπnih plasmana. Kako je, dakle, Danica poËela svoju doradnu proizvodnju u drugim dræavama? KljuËni je problem bila tadaπnja zabrana uvoza govedine, koja je nametnula situaciju da se pregovara s pojedinim inozemnim mesnim industrijama o tamoπnjoj proizvodnji konzervi pod Podravkinim brandom. Kao πto je poznato, Danica je preko beograd-
skog predstavniπtva Podravke najprije stupila u poslovni aranæman s tvrtkom Srem iz ©ida, tim viπe πto je i Hrvatska meu zemljama iz kojih je u Srbiju zabranjem uvoz svjeæeg mesa i mesnih preraevina. U proljeÊe 2002. u ©idu je ugovorena proizvodnja 200.000 komada goveeg gulaπa od 200 grama, 80.000 komada od 300 grama, 30.000 komada od 400 grama i 40.000 komada haπea od 200 grama. No, kako je Srem poËetkom ljeta otiπao u steËaj, doπla je nova poslovodna garnitura koja nije nastavila suradnju s Danicom. Od svih ugovorenih koliËina realizirano je 150.000 komada gulaπa od 200 grama, 2700 konada od 300 grama, 14.730 komada od 400 grama i 26.280 komada haπea od 200 grama. Nedavno se, meutim, i tamo poneπto promijenilo, pa postoji moguÊnost da se ta
suradnja obnovi, moæda i proπiri. U srpnju 2002. sklopljen je i ugovor za australsko træiπte, gdje je ugovorena prizvodnja 200.000 komada goveeg gulaπa od 300 grama. Prema posljednjim informacijama, do sredine veljaËe ove godine proizvedene su veÊ 163.000 komada i proizvodnja se nesmetano nastavlja. Australija u svemu tome ima za Danicu i dodatnu vaænost, jer je nakon dozvole uvoza govedine ta zemlja postala i jedna od sirovinskih osnova koprivniËke tvrtke. Ukoliko Êe opet biti zabrane uvoza goveeg mesa, o Ëemu u Hrvatskoj nikad nema pravila niti jasne Vladine strategije, vjerojatno Êe se proπiriti upravo taj doradni program u Australiji, zacijelo i s moguÊnoπÊu izvoza u treÊe zemlje. Meutim, trenutno je najzanimljiviji aranæman s tvrtkom Levita Proteinke iz Bosanske Gradiπke, koja
se nalazi u srpskom entitetu. Ti su pregovori o suradnji, na inicijativu same Levite, poËeli u kolovozu 2002., a ugovor je potpisan u prosincu iste godine. Prva ugovorena koliËina za doradu bilo je 110.000 komada goveeg gulaπa od 200 grama, πto je do veljaËe gotovo u cijelosti ispunjeno. Duπko TomaπeviÊ objaπnjava da se pokretanjem proizvodnje u BiH preskaËu carinske barijere od 11 posto carine i 1,7 eura prelevmana po kilogramu proizvoda, a i koprivniËka tvrtka time se vraÊa na police trgovina u danaπnjeoj Republici Srpskoj. Nimalo zanemarive, tvrdi TomaπeviÊ, nisu ni tamoπnje uπtede na cijeni sirovina, energenata i radne snage, dakle sve ono πto se naziva ulaznim troπkovima proizvoda. Zato je to i ponajbolji naËin osvajanja cijelog bosansko-hercegovaËkog træiπta.
4
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
Podravka uspjeπno nastupila na jubilarnom 10. meunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda, piÊa i catering opreme PRODEXPO 2003. odræanom od 3. do 7. veljaËe u Moskvi
Jela s Podravkinim proizvodima zagrijala ruska srca Tekst i snimke: Davor Perkov
Dok se u Boljπoj teatru traæila karta viπe za «Labue jezerofl »ajkovskog, u Estradnom teatru za svjetski popularan musical «Chicagofl, a prolaznici na πirokim i vjetrovitim moskovskim ulicama traæili topli kutak da se skriju od hladne ruske zime (-20° C !), dotle se na Podravkinom izlagaËkom prostoru u paviljonu 7 na sajmu Prodexpo 2003. Ëekao red za degustaciju nekog od ukusnih jela s naπim proizvodima. Jubilarni 10. meunarodni sajam prehrane Prodexpo 2003. je najprestiæniji i najveÊi u Rusiji i okolnim zemljama u kojima je stekao toliku popularnost da su na njemu ove godine izlagale kompanije iz 43 zemlje svijeta u svih sedam paviljona. Ova iznimno posjeÊena sajamska priredba otvara put ka novim træiπtima, prezentira inovacije s podruËja proizvodnje i tehnologije ambalaæe te daje nove oblike obostrano korisnoj suradnji izmeu ruskih i inozemnih poduzeÊa. Svakodnevno je od 10 do 18, sati trajao cooking show u kojemu su
Mnogobrojna moskovska publika pokazala je veliki interes za Podravkina jela
gastro promotor Viljam Cvek i kuharica Natalija Anufrijeva uz premijernu konferansu ruskog Podravkaπa Borisa Sahibgorajeva pred brojnom i zainteresiranom publikom pripremali stotine degustacijskih obroka razliËitih jela u koja su aplicirani Podravkini proizvodi. Krem juha od gljiva, slavonska juha, talianetta bolognese, stejk s Vegetom Twist, losos s Vegetom Twist za ribu, ruski bitok, Fini-mini, kanapei s ajvarom... samo su neke od delicija u kojima su naπi proizvodi sa srcem zagrijali promrzle potroπaËe koji su u redovima strpljivo Ëekali da iz ruku πarmantnog i vrijednog kulinarskog para dobiju slastan gastronomski uæitak. Za one meu njima koji su znali odgovoriti na Cvekova Viljam Cvek i Natalija Anufrijeva pripremali su stotine degustacijskih nagradna pitanja dnevno su podijeljeobroka razliËitih jela ni prigodni pokloni proizvoda. Oz-
raËje su upotpunili veseli zvuci hrvatskih pjevaËa s CD-a koji su poput Gorana Karana jako popularni u Rusiji i tv spotovi s Vegetom na malom ekranu iznad πtanda. Bila je to mediteranska Hrvatska u malom, primjer da veliko predstavljanje svijetu Istoka ne mora biti mjereno veliËinom izloæbenog prostora i brojem kvadrata, veÊ da ono mora biti odmjereno i originalno smiπljeno, te profesionalno i sa srcem realizirano. To je u cijelosti uspjelo direktorici Tei GrguriÊ i njenom kombiniranom timu koji je odabrala za ovaj projekt. Sajam prehrambenih proizvoda, piÊa i opreme Prodexpo 2003., inaËe Ëlan Udruge meunarodnih sajmova UFI, odræan je s potporom Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije i moskovske uprave. Na velikih 65.000
m2 izlagaËkog prostora zabiljeæili smo velike skupne nastupe mnogih zemalja kao npr. Poljske, Francuske, Maarske, Austrije, Italije, ©panjolske, SAD, Kanade, πto uz Ëinjenicu da je Podravka nastupila sama i jedina iz Hrvatske dovoljno ilustrira vaænost njenog uspjeπnog marketinπkog poteza. Kao svojevrsni znak priznanja za originalnu prezentaciju Podravke i njenog doprinosa ukupnom uspjehu priredbe Prodexpo najzasluænija Tea GrguriÊ je primila i plaketu organizatora sajma. I ovaj nastup Podravke je dodatno podigao njen rejting kod distributera i potroπaËa te predstavlja samo jedan u nizu drugih koraka ka ispunjenju prodajnih ciljeva vrijednog i entuzijastiËki raspoloæenog Podravkinog tima na obeÊavajuÊem i velikom ruskom træiπtu. Tea GrguriÊ, direktorica Podravke Rusija: - Ostvarili smo niz poslovnih kontakata u cilju jaËanja konkurentskih prednosti na velikom ruskom træiπtu i tako premaπili vlastita oËekivanja od ove sajamske priredbe. Preko 120 predstavnika zainteresiranih trgovaËkih poduzeÊa diljem Ruske federacije i okolnih zemalja upisalo se u kontakt listu na naπem sajamskom prostoru, dobilo cjenike naπih distributera te promo-materijal s Podravkinim receptima na ruskom jeziku. Nastupom na ovom sajmu oduπevljeni su bili i naπi distributeri u cilju poveÊanog zanimanja i prodaje Podravkinih proizvoda. Naπ moderni πtand nije plijenio impozantnoπÊu, veÊ zanimljivim ureenjem prostora i toplinom, Ëemu je svakako pridonio i cjelodnevni cooking show u izvedbi Viljama i Natalije. Uz njih, zahvaljujem se i drugima u malom ali profesionalnom timu (Boris, Valerij i Alja) u kojemu su obol uspjehu dali i naπi iskusni koprivniËki kolege Davor Perkov, Antun LonËar i Melita BuniÊ.fl
Susret s Franjom AbramoviÊem, direktorom logistike i odræavanja u Danici d.o.o.
Rezultate smo postigli napornim radom Piπe: Ines Banjanin Franjo AbramoviÊ poËeo je raditi u Podravki 1973. godine kao referent unapreenja prodaje. Na sliËnim je poslovima ostao pet godina, dok je preostalih 25 godina svojeg radnog vijeka proveo u logistici. U Koprivnicu je doπao iz mjesta SiraË traæeÊi posao i niti u jednom se trenutku do sada nije razoËarao u Podravini i Podravki, jer kaæe da mu je mnogo toga bilo omoguÊeno, ukljuËujuÊi moguÊnost poslovnog dokazivanja, stanovanja i doπkolovanja. Stoga se kroz rad i osobno zalaganje trudio opravdati pruæenu priliku. Iako se smatra Podravcem, naglaπava svoje slavonsko porijeklo. Posljednje dvije godine radi na Danici d.o.o. kao direktor logistike i odræavanja. - Mogu za sebe reÊi da sam stari Podravkaπ i dobro poznajem Podravku jer sam u njoj proveo 30 godina. Povijest Podravke koja je zapoËela mnogo prije mojeg dolaska upoznao sam preko starih zaposlenika koji su pamtili njezine poËetke i prve dane. SjeÊam se da nas je prije bilo manje i
mnogo smo viπe razgovarali meusobno pa mi se Ëini da smo viπe vremena provodili u druæenju jer nam se komunikacija bazirala na osobnim susretima. Danas su te kontakte zamijenili mobilni telefoni i elektronska poπta, ali prihvaÊam to kao i sve promjene u razvoju druπtva koje omoguÊavaju bræi protok informacija. - Unatrag dvije godine radite na Danici. Kako je doπlo do odlaska iz Podravke 2001. godine? - Na jednom sastanku doznao sam da se okuplja tim ljudi na Danici. Ta me je informacija zainteresirala i danas mi je drago πto sam postao dio tog tima koji je svoje zapaæene rezultate postigao napornim radom. Dolaskom na Danicu susreo sam se s mnogim novostima u naËinu rada koje je bilo potrebno prihvatiti kako bih mogao uspjeπno izvrπiti posao. Jedan sam dio usvojio prouËavajuÊi literaturu, ali uglavnom sam znanje stekao iskustvom kroz praksu. - Uz koji dio posla tijekom svih godina rada Vas veæu najugodnija sjeÊanja? - Svaki posao uvijek ima dobre i loπe
strane, ali loπiji se dogaaji zaboravljaju, dok se lijepi pamte. Stoga u svakom poslu pamtim samo lijepe trenutke, posebno one koji su vezani uz kontakte s ljudima. Dosta vremena, naæalost, odlazi na administrativne poslove koji zahtijevaju izvrπenje u roku, ali svejedno se trudim viπe vremena provoditi s ljudima s kojima suraujem. Na radnom mjestu provodim gotovo Ëitav dan, naroËito u ovo zimsko doba kada od kuÊe odlazim po mraku i po mraku se vraÊam, ali to za mene nije novost koja proizlazi iz ugovora s poslodavcem, veÊ potreba da izvrπim svoje poslovne obaveze. Motiviran sam rezultatima koje smo do sada postigli i koji su vidljivi posljednje dvije godine. - Na koji su naËin postignuti rezultati o kojima govorite? - Bilo je dosta teπko dostiÊi razinu na kojoj je trenutno posao koji obavljam, ali tu proces ne staje veÊ se nastavlja i dorauje. Ljudi su morali u veoma kratkom vremenu promijeniti svoj naËin rada, a to nije jednostavno. Poslovi odræavanja i logistike su znaËajno mjesto troπka gdje se kvalitetnijim
Franjo AbramoviÊ radom i racionalnim postupcima moæe priliËno uπtedjeti. Uspjeli smo rijeπiti probleme skladiπtenja, a radi se i na razvoju distribucije ulaganjem u kupnju distributivnih vozila. NajoËitije su promjene ipak u odræavanju gdje je doπlo do preraspodjele posla i novog pristupa radu. U energetiku, koja je do sada bila zapostavljena, planira
se investiranje oko milijun kuna, a rezultati te investicije bit Êe vidljivi veÊ nakon godine dana kroz uπtedu u potroπnji vode i elektriËne energije. Osim toga, odvajaju se znaËajna materijana sredstva za zaπtitu na radu i zaπtitu od poæara pa se trenutno radi i na ugradnji novog vatrodojavnog sustava. - Dopuπtaju li Vam radne obaveze da se posvetite obitelji i hobijima? - Imam suprugu, dvije odrasle kÊeri i unuku Lanu koja Êe ove godine krenuti u πkolu i s kojom provodim dio slobodnog vremena. Osim toga, volim boraviti u svojem voÊnjaku u Kunovec Bregu s meaπima uz belu petkom poslijepodne, a tu je i ekipa s kojom odlazim u ribolov. Ne mogu se pohvaliti znaËajnim urodom voÊa, osim za potrebe obitelji i prijatelja, niti ribolovnim ulovom, ali ionako odlazimo da bismo se zabavili i druæili u prirodi nakon tjedna provedenog na poslu. Za sada joπ ne planiram odlazak u mirovinu, jer preostalo je pet godina za koje se nadam da Êu provesti na Danici zajedno s izvrsnim timom s kojim suraujem.
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
Tvrtka Bineko d.o.o. kupila Podravkino odmaraliπte na »iovu
©tikleci o hrani
Tvrtka Bineko d.o.o. kupila je od koprivniËke Podravke d.d. njeno odmaraliπte na »iovu za iznos jednak vrijednosti 7500 dionica Podravke d.d. Iz Podravke su izvjestili da je, u skladu s ugovorom o prodaji sklopljenim 5. veljaËe 2003. putem Srediπnje depozitarne agencije (SDA), izrπen prijenos 7500 Podravkih dionica u korist njenog skrbniËkog raËuna otvorenog pri SDA. Prema træiπnoj cijeni Podravkinih dionica na dan sklapanja ugovora (204,5 kuna), transakcija je vrijedna neπto viπe od 1,53 milijuna kuna. Nakon izvrπenog prijenosa na skrbniËkom raËunu Podravke nalazi se 116.936 dionica, πto predstavlja 1,94 posto udjela u temeljnom kapitalu Druπtva. Ukupan broj vlastitih dionica Podravke d.d., zajedno s vlastitim dionicama Podravke d.d. na skrbniËkom raËunu iznosi 167.753 dionice, πto predstavlja 2,78 udjela u temeljnom kapitalu Druπtva.
Pripremila: prof. Radmila BrleËiÊ
Donacija Nestlea djeËjim vrtiÊima
Kaπice razveselile maliπane Najmlae polaznike djeËjih vrtiÊa «TratinËicafl u Koprivnici i «VrapËiÊfl u Drnju ovih je dana razveselila posjeta «striËekafl iz Nestlea jer je uz dobre æelje za njihovo sretno djetinjstvo donio i omiljene kaπice od voÊa, povrÊa i mesa (na slikama). Kaπice su naravno odmah isprobane, svatko je izabrao okus koji najviπe voli i nitko se nije ljutio πto su djeËja lica bila umrljana neoËekivanim obrokom. - Biznis djeËje hrane kompanija Nestle posebno njeguje. U Hrvatskoj
æelimo poveÊati poznatost marke, a ovu akciju objasnila Vesna ViπniÊ, ovakve donacije jedan su od naËina direktorica Nestle programa za pribliæavanja potroπaËima - kratko je Hrvatsku.”
Prenosimo iz lista ”Meimurje”
Proizvodnja krastavaca za Podravku Poljoprivredna zadruga »akovec ove godine ponovno organizira proizvodnju krastavaca za preraivaËke kapacitete Podravke Koprivnica. Ugovaranje proizvodnje moguÊe je na svim skladiπno prodajnim punktovima PZa »akovec, a zadruga je osigurala nabavu i kreditiranje sjemena i ostalog potrebnog repromaterijala. Otkup krastavaca organizirat Êe se na otkupnim mjestima koja Êe se odrediti prema potrebi na osnovi ugovorene proizvodnje. BuduÊi da PZ »akovec posjeduje kalibrator za krastavce, krastavci se neÊe ruËno prebirati, nego Êe se preuzeti krastavci od svakog proizvoaËa posebno kalibrirati i vagati. Otkupna cijena za 1. klasu je 2,90
kn/kg, za 2. klasu 1,90 kn/kg, a za 3. klasu 0,30 kn/kg. Na podruËju Meimurja krastaci su kao povrtlarska kultura krajem osamdesetih i poËetkom devedesetih zauzimali znaËajno mjesto, meutim posljednjih godina zabiljeæen je pad interesa za tu vrstu poljoprivredne proizvodnje. No, u Poljoprivrednoj zadruzi »akovec uvjerenje je da Êe mali poljoprivredni proizvoaËi naÊi interes u proizvodnji krastavaca, jer je trenutno to jedna od rijetkih kultura kojom træiπte joπ nije zasiÊeno. Proizvodnja krastavaca ne traæi velike povrπine niti velika ulaganja. NajveÊi je troπak nabava mreæe i sistema za navodnjavanje, meutim mreæa i
Prva promocija Power Horsa u Hrvatskoj
KoprivniËanci otkrivaju snagu novog energetskog napitka Nakon Velike Britanije, SAD, ©vedske, Rusije, Austrije, Kuvajta, Danske, Bugarske, Poljske, ©panjoljske, Maarske, »eπke, Bahreina, Saudijske Arabije, Juæne Afrike i niza drugih zemalja energetski napitak Power Horse osvaja i Hrvatsku. Na træiπte ga plasira Podravkina SPJ PiÊe koja je postala ekskluzivni distributer i za sve zemlje bivπe Jugoslavije. U tijeku je velika propagandna kampanja usmjerena u poËetku na sjeverozapadnu Hrvatsku, a prva javna promocija napitka koji revitalizira tijelo i um, odnosno poveÊava fiziËku i mentalnu sposobnost odræat Êe se ovog vikenda u Koprivnici. Tako Êe se u petak 14. veljaËe od 20 sati u diskoteci Hollywood, koja ponovno otvara svoja vrata, odvijati prigodni «valentinovskifl program u kojem Êe sudjelovati d.j. i barmeni iz Zagreba, a za posjetitelje, posebice æene, pripremaju se razliËita iznenaenja. U subotu 15. veljaËe u istom prostoru promociju Power Horsa poduprijet Êe svojim koncertom grupa «Crvena jabukafl. S obzirom na to da Power Horse poveÊava koncentraciju i pomaæe oËuvanju forme, ni relativno kasni poËetak koncerta - 23 sata neÊe zasigurno sprijeËiti dobru zabavu posjetitelja æeljnih vrhunskih dogaanja.
5
Tko je izumio tjesteninu, πpagete, makarone, lazanje...? Kod nas je poznato nekoliko vrsta tjestenine: rezanci, trganci, mlinci, tarana, krpice, kaπica... a tu su joπ razne vrste tjestenine talijanskih naziva kao πto su makaroni, πpageti, ravioli. No, u tradicionalnoj zemlji tjestenine Italiji ima viπe od πezdesetak a kaæu i puno viπe naziva za razne forme tjestenine na stolovima domaÊica i rastorana. Sva sitna tjestenina za juhe i minestre (maneπtre) dolazi pod nazivom ”pastina” (mala, sitna tjestenina), a svaka forma za tjesteninu ima i svoj posebni naziv, kao: πpageti tanki, πuplji, dugaËki, srednji πpageti, debeli πpageti, makaroni, makaronËiÊi, perca uæljebljena i glatka, riæoni (poput riæinog zrna), prstenovi i prstenËiÊi, fusili ili spirale, uπesa, seljaËko uho, kaneloni (za punjenje), rezanci mnogo vrsta, vadiËepi, lazanje, leptiri i leptiriÊi, πkoljke i πkoljkice, pijetlova kresta, rezanËice, zvijezde i zvjezdice, jeziËci, tortelini, ravioli, polumjeseci, tjestenina æice od gitare, svijeÊa, anelova kosa, gljive, mali sardski njoki, nazubljeni makaroni, kvadratiÊi, slama i sijeno (radi se o boji), razanci s jajem i πpinatom, s rajËicom, crnilom od sipe, mala iznenaenja, blizanci, sjeme od dinje, πtapiÊi, prepeliËje oËi, griz ili krupica, gnijezda, velike zvijezde, veliko prstenje. Ima toga joπ! Kao: avolËiÊi, toËkice, puæiÊi itd... Dakle, tjestenina ima posebnu nutritivnu vrijednost u talijanskoj kuhinji i uopÊe u gastronomiji ove zemlje. Ta tjestenina se moæe pripremiti u juhi ili ”na suho” (paπta πuta) s mnoπtvom fantastiËnih recepata i zaËina umaka, a svaki kuhar i svaka domaÊica poznaju njen posebni sistem koji se i u sitnicama razlikuje od drugih. Talijani su posebno ponosni na svoju tjesteninu. Jer, πpageti i makaroni su u stvari na svakoj strani zemaljske kugle sinonin Italije i paπte πute! A sada malo o povijesti tjestenine: Tko je izumio ”paπtu”? Porijeklo tjestenine, pa i sam naziv veoma je diskutabilan. Prije svega talijanski naziv ”pasta”! »ini se da potjeËe od starolatinskog i grËkog ”paste”. U staroj GrËkoj bio je poznat i naziv ”lazanjon”, a kod starih EtruπÊana (4.000 godina p. n. ere) ”lasanji”, pa je vjerojatno to i istina jer je ovaj specijalitet i po formi bio sliËan danaπnjem. A ”makaroni” takoer vuku ime iz GrËke, πto je u grËkom jeziku bilo ”makros”, a zatim ”makarios”, a znaËilo je neπto dugaËko okruglo. Ali u Napulju se ne slaæu s takvom pretpostavkom jer sebe smatraju izumiteljima makarona, a ne sjeÊaju se da su Napulj i Sicilija bili kolonizirani od Grka. Dalje, Marko Polo putovao je u Kinu i govorio kako su tamo pripremali tijesto od pπeniËnog, riæinog i sojinog braπna u obliku konca, te da je jedan njegov mornar koji se zvao ”Spaghetti” ukrao Kinezima recept i donio ga u Italiju, pa po njemu i naziv ”πpageti”. No, to negiraju oni iz Napulja i kaæu da su oni dali ime toj tjestenini, jer po formi sliËi na ”πpagetu” (tal, ”spago”), πto bi moglo biti i istina. A isto tako je istina da su talijanski kuhari veÊ 1500. god. u Parizu pravili izvrsne makarone. Pa, jesu li onda Grci, Kinezi ili Talijani izmislili tjesteninu???
sistem za navodnjavanje mogu se koristiti viπe godina. NajveÊi moguÊi problem u ovoj proizvodnji je nedostatak potrebne radne snage u fazi berbe, iako su krastavci za berbu baπ onda kada nema veÊih radova u polju na drugim kulturama. Uzgoj krastavaca pogodan je za mje- Dobrovoljno davanje krvi πovita domaÊinstva, koja posjeduju malo zemlje, a tu mogu naÊi moguÊnost dodatne zarade uz redovno zaposlenje, pogotovo ako imaju djecu srednjoπkolskog uzrata koja se tijekom ljeta mogu ukljuËiti u berbu. Sve informacije u vezi tehnoilogije Za sijeËanj se moæe reÊi da je jedan od bogatijih mjeseci πto se tiËe uzgoja, zaπtite nasada i organizacije otkupa mogu se dobiti u upravama prikupljenih boËica krvi od Ëlanova Druπtva dobrovoljnih davalaca krvi radnih jedinica PZ-a i u upravi PZ Podravke. Naime, na organiziranoj akciji na Danici te na hitne pozive u bolnicu odazvao se velik broj Podravkaπa, a krv je dalo njih Ëak 117. To su: »akovec na tel. 040-390-188. Draæen AndraπiÊ, Vladimir Bajzek, Goran BareπiÊ, Ivica Bauman, Goran BegoviÊ, Nevenko Belec, Zlatko Belec, Krunoslav Belπak, Boæica Besten, Vid Biπkup, Vjekoslav BlatariÊ, Vlatko Blaæek, Josip Blaæek, Nino Bobek, Marijan Boroπa, Draæen Borovac, Kruno Botko, Josip BregoviÊ, Darko Brgles, Kreπimir Brljak, Davor Buljan, Marijan Buzina, Ivan Cvrtila, Saπa Cvrtila, Stjepan Divjak, Josip Dolenec, Damir Dombaj, Krunoslav DomoviÊ, Mladen Dubravec, Mario Duga, Boæidar DukariÊ, Slavko –uranek, Slavko –urina, Draæen –uriπ, Ivan ErneËiÊ, Stjepan FajfariÊ, Zdravko FerËec, Zlatko FriπËiÊ, Izidor Galinec, Damir GaπpariÊ, Slavko GaπpariÊ, Duπan GojkoviÊ, Stjepan Golub, Zvonko GrËiÊ, Ivan Gran, Andrija Gregurec, Æeljko HegeduπiÊ, Mirko Hemetek, Æeljko Horvat, Boæo Horvat, Josipa Horvat, –uro HreniÊ, Krunoslav Huπnjak, Ivica Huzak, Mladen IvekoviÊ, Æeljko JaguπiÊ, Æeljko Jakupanec, Igor Jakupek, Zdravko JakupiÊ, Branko JambroviÊ, Zlatko KiπiËek, Damir KlanËar, Marijan Kolar, Vjekoslav KovaË, Miroslav KovaË, Josip KovaË, Ivica KovaËiÊ, Alojz KovaËiÊ, Zlatko Kozina, Josip Kriænjak, Vjekoslav KuhariÊ, ©tefa Kuruc, Ivan KuπeniÊ, Ivica Lazar, Æeljko LonËariÊ, Ivan Maerek, Mihael MarkuπiÊ, Damir M. MartinËiÊ, Damir V. MartinËiÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Lidija Mikulec, Zdenko MojËec, Franjo Novak, Mile OstojiÊ, Elvis Paleka, –uro PavliËek, Ivan PavliniÊ, Josip PavliniÊ, Danijel PeroπiÊ, Æeljko PerπiÊ, Ivan Peti, Slavko PotoËnjak, Ivan Prosenjak, Gabrijel Prstec, Tihomir Raπan, Æelimir RestoviÊ, Josip Romek, MomËilo Sanader, Marijan Sever, Mladen Sremec, Zvonimir Stanin, Stjepan StoËko, Zlatko ©imËiÊ, Ivica ©ipuπ, Darko ©kripaË, Draæen ©poljar, Antun Talan, Krunoslav Telebar, Vlado Toplak, Marica TreπËec, Damir Varga, Josip VidakoviÊ, Milan VidoviÊ, Petar VukajloviÊ, Josip Zajec, Stjepan ZamljaËanec i Josip ÆubreniÊ.
U sijeËnju krv dalo 117 Podravkaπa
6
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
Izloæba u Podravki
Kazaliπna predstava u “Domoljubu”
Zanimljiva izloæba Molvarskog likovnog kruga “Stilske vjeæbe” U Izloæbenom salonu Podravke proπlog je petka otvorena zanimljiva i vrijedna izloæba Molvarskog likovnog kruga. Izloæbu je otvorio Ëlan Uprave Podravke Davor Cimaπ, pohvalno se izrazivπi o djelovanju ovih veÊ istaknutih amatera, od kojih se svatko predstavio s nekoliko slika, skulptura ili fotografija. Likovni kritiËar Stanko ©poljariÊ u predgovoru kataloga istaknuo je kako je najveÊi broj radova na ovoj izloæbi motivom vezan uz pitoresknost ruralnog, vidljivog u πirini prikaza ili efektno odabranom detalju, proËiπÊenoj sceni ili zbijenosti fragmenata kroz nove proporcijske odnose, te da se neki pribliæavaju simboliËnom izriËaju. Zatim je dodao kako su rezultati rada na ovoj izloæbi bez sumnje vrijedni paænje i da su samo dokaz tradicije i vitaliteta umjetnosti podravskog dijela Hrvatske, posebno molvarskog likovnog kruga. Na otvorenju izloæbe, na kojoj su nastupili i glazbenici iz Molvi, govorio je i predsjednik druπtva Mijo JakoviÊ. Ova izloæba, koju organizira Likovna
U Ëetvrtak 27. veljaËe 2003. godine u koprivniËkom “Domoljubu” gostovat Êe zagrebaËki Teatar ITD kojio biljeæi dvostruki jubilej - 35 godina postojanja i 35 godina izvoenja predstave “Stilske vjeæbe”, najpoznatijim djelom francuskoga pjesnika i romanopisca Raymonda Queneaua. Prijevod i adaptaciju “Stilskih vjeæbi” obavili su Tonko MarojeviÊ i Tomislav RadiÊ koji je i redatelj te dugovjeËne predstave. Uz njih, najveÊa zasluga za njezin kontinuitet pripada prvacima hrvatskoga glumiπta Peri KvrgiÊu i Leli MargitiÊ, koji ponoivno gostuju u Koprivnici. Ulaznice po cijeni od 35 kuna mogu se nabaviti na blagajni “Domoljuba”, a odreeni broj i u beletristiËkoj knjiænici Podravke. PoËetak predstave je u 19 sati.
Aktivnosti Podravkinih likovnjaka
S otvorenja joπ jedne uspjele izloæbe u Podravkinom salonu
Vanesa GrgiÊ izlaæe u Vrbovcu
sekcija KUD-a Podravke, moæe se razgledati do 20. veljaËe, a svoje radove su izloæili: Ivanka BukovËan, Martin – ukin, Stjepan –ukin, Josip GreguriÊ, Zvonimir Iπtvan, –uro JakoviÊ, Mijo
JakoviÊ, Dragutin KovaËiÊ, Vedran KrU prostorijama Narodne knjiænice u Vrbovcu u srijedu je gradonaËelnik znariÊ, Petar LonËar, Marta Ruπak, Marija Stipan, Rudolf ©poljar, Josip Tot, Zlatko HerËek, pred velikim brojem posjetitelja, otvorio samostalnu izloæbu Mirko Vedriπ, Drago Æufika i Josip crteæa Vanese GrgiÊ, sve poznatije koprivniËke likovne umjetnice. - U Vrbovcu je relativno malo kulturnih dogaanja, tako je ova izloæba pravo Æagar. Ml. P. osvjeæenje. Vjerujem da Êe svatko naÊi neπto za sebe - kazao je HerËek. A ova mlada i darovita Podravkaπica ovaj se put predstavila s aktovima æena, Susret sa Zvonkom KoπËakom, Ëlanom Podravkine Likovne sekcije koje je ranije uspjeπno izlagala i u drugim gradovima. U predgovoru kataloga, πto ga je napisao Zdravko ©abariÊ, uz ostalo je istaknuto kako slikarica za podlogu koristi svilu, materijal Ëija je osnovna namjena drugaËija, ali na kojoj ona i te kako dobro iscrtava i stvara kompoziciju slike zlatnim «konturfl bojama. poznatijoj podravskoj umjetnosti. U Piπe: Mladen PavkoviÊ Vanesa je zavrπila primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a slikarstvom se bavi naivi je teπko postiÊi neπto πto joπ nije desetak godina, najËeπÊe u tehnici kontroliranog akvarela na svili. Sudjelovala vieno. Mnogi naprosto kopiraju prU Podravki veÊ godinama Zvonko je na mnogim skupnim izloæbama, a ovo joj je πesta samostalna. vake ove umjetnosti, a to nije dobro. KoπËak radi kao stolar u Odræavanju. Na otvorenju izloæbe joπ je u ime PuËkog otvorenog uËiliπta, organizatora ove Ja ne kaæem da je doπao kraj naivi, ali Cijenjeni je majstor svog zanata. Meizloæbe, govorio i Æelimir ©tefanoviÊ, dok su u glazbenom dijelu programa veÊ se dugo o njoj ne govori i ne piπe utim, u svoje slobodno vrijeme, kao sudjelovali uËenici vrboveËke Glazbene πkole. kao u vrijeme kad je æivio jedan πto bi vjerojatno mnogi oËekivali, ne Izloæba se moæe razgledati do 20. veljaËe. GeneraliÊ. posveÊuje se drvu, veÊ - slikanju. »lan Ml. PavkoviÊ Ovaj mladi, ali sve poznatiji Ëlan je Likovne sekcije Podravke i dosad je Podravkine Likovne sekcije najËeπÊe naslikao mnoge slike i sudjelovao na slika poslijepodne ili noÊu. Kaæe kako brojnim skupnim izloæbama, ali o nije od onih koji se u slobodno vrijeme nekoj svojoj samostalnoj joπ ne razmibave «fuπomfl, veÊ svu svoju zadovoljπlja! πtinu nalazi u slikanju. - Nije da ne bih æelio samostalno - Mnoge sam slike poklonio. Naime, izlagati, ali nikako da prikupim dovodijete mi je teπko bolesno, pa sam i te ljan broj kvalitetnih radova - kaæe. kako osjetio πto znaËi kad ti ljudi, - NajËeπÊe slike poklonim ili pak, ako znani i neznani, pomaæu. Uvijek se mi se posreÊi, neku uspijem i prodati. Zvonko KoπËak rado odazivam na humanitarne akcije. Prije nego je zasnovao radni odnos Zvonko je zadovoljan radom naπe u Podravki, godinama je bio zaposle- crtao nekakve crteæe. Slikanje na stanik Bilokalnika. Potom je ostao bez klu je zanimljivo, ali i naporno. Kad sekcije. Meutim, misli kako bi tvrtka posla. Za vrijeme rata godinu dana sam uvidio kako je slikarstvo baπ ono ipak trebala viπe pomagati njihov rad, proveo je u naπoj vojarni. Nakon toga πto volim, uËlanio sam se u Likovnu tim prije πto u sekciji ima poznatih sekciju i s njenim Ëlanovima poËeo imena. dobio je zaposlenje u Podravki. - Nekada smo se znali sastajati ba- To me je naprosto preporodilo. izlagati na skupnim izloæbama. Dosad rem jednom mjeseËno. Sada toga neih se veÊ naredalo popriliËno. Obavljam posao koji volim, a dobro ma ili se malo kada dogodi. ObiËno se Meutim, Zvonka danas mnogo viπe se slaæem i s kolegama na poslu. S otvorenja izloæbe slika Vanese GrgiÊ u Vrbovcu Meutim, zanimljivo je na koji je privlaËe pasteli. Kad smo ga pitali nije vidimo na otvorenjima izloæbi. SekcinaËin poËeo slikati. Kaæe kako je prvi li se veÊ pomalo «zasitiofl naive, odgo- ja bi trebala imati veÊu i bolju prostoriju, pa Ëak i stalni izloæbeni prostor, put u ruke uzeo kist i boje kad je vorio je: - Naivu volim i dalje. Posebno Gene- koji bi svatko mogao razgledati. MiDruπtvena prehrana upoznao Emira Omana, takoer slikara naive. On mu je dao savjete i u raliÊa, KovaËiÊa, LackoviÊa i brojne slim da bismo imali πto pokazati. Na kraju nije zaboravio pripomenuti njemu prepoznao buduÊeg slikara. druge velikane. No pokuπavam proi ovo: naÊi neπto svoje, neπto po Ëemu Êu - To je bilo prije desetak godina. - Jedva Ëekam kad Êu otvoriti svoju 17. 2. ponedjeljak - Varivo grah s kiselom repom, kobasica, kolaË PoËeo sam kao i mnogi naivom. Rani- biti prepoznatljiv. Tko zna, moæda Êu prvu samostalnu izloæbu! se jednoga dana ponovno vratiti najje sam, onako za sebe, povremeno 18. 2. utorak: - Gulaπ od junetine s makaronima, salata
Slikarstvo je ono πto volim
Jelovnik
LijeËnik za vas
Uz lijek protiv poviπenog krvnog tlaka jedna banana dnevno Piπe: dr. Ivo Belan
Prema ispitivanju obavljenom u Institutu za internu medicinu i metaboliËke bolesti medicinskog fakulteta u Napulju, pacijenti koji uzimaju lijekove protiv poviπenog krvnog tlaka mogu doÊi u situaciju da smanje doze svojih lijekova ako konzumiraju viπe hrane bogate kalijem. IstraæivaËi su grupu od 47 takvih pacijenata, koji su dobro kontrolirali svoju hipertenziju lijekovima,
podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je dobivala dnevno tri do πest obroka hrane bogate kalijem (povrÊe, mahunarke i voÊe - uglavnom banane). »lanovi druge grupe konzumirali su svoju normalnu uobiËajenu prehranu. Po isteku jedne godine, 81 posto onih koji su bili na reæimu prehrane bogate kalijem mogli su kontrolirati svoj krvni tlak uzimajuÊi manje od
pola od svoje poËetne doze lijekova. U drugoj grupi samo 29 posto pacijenata moglo je smanjiti doze svoje medikamentozne terapije. Voditelji ove studije su izjavili da bi lijeËnici trebali poticati svoje bolesnike koji boluju od hipertenzije da jedu viπe povrÊa (mahunarki) i voÊa - jer su oni dobri izvori kalija i vlaknastih komponenata - te da smanje unos soli, alkohola i zasiÊenih masnoÊa.
19. 2. srijeda:
- Pohana pureÊa prsa, seljaËki krumpir, salata
20. 2. Ëetvrtak:
- Svinjetina u saftu, riæa s povrÊem, salata
21. 2. petak:
- ©pek fileki, krumpir pire, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
Sport
Prva hrvatska liga kuglaËica
Podravka “nokautirala” Zagreb
Liga prvakinja - 4. kolo
Remijem veoma smanjile πanse za Ëetvrtfinale PODRAVKA VEGETA - KOMETAL 25:25 (12:11) UnatoË televizijskom prijenosu, viπe od 2.000 navijaËa Podravke Vegete okupilo se u koprivniËkoj Sportskoj dvorani oËekujuÊi pobjedu KoprivniËanki protiv favorizirane ekipe skopskog Kometala. Atmosfera je bila odliËna, a posebno ju je uoËi poËetka utakmice podigao zlatni hrvatski rukometaπ Blaæenko LackoviÊ koji je bio poseban gost Podravke. Utakmica je krenula dobro za domaÊe rukometaπice, iako su u poËetnoj sedmorki igrale nedovoljno zalijeËene StanËin i Hodak, a Marija »uljak je nedavno obolila od mononukleoze. Ove Ëinjenice i te kako Êe se pokazati presudne pred kraj utakmice. »vrstom obranom Podravkaπice dobro zaustavljaju visoke pucaËice Kometala, a Hobjila nemilosrdno puni skopsku mreæu. Postigla je devet pogodaka. Neko vrijeme Podravkaπice su vodile i tri pogotka prednosti, da bi se ipak na odmor otiπlo pogotkom prednosti za KoprivniËanke. Drugo poluvrijeme i druga slika na terenu. Makedonke su silovito krenule, razigrale su se Budimir, Bujanova i Cigica. Vrata odliËno Ëuva Koleπnik. Sada Makedonke postiæu prednost od tri pogotka razlike, a Podravkaπice
G. Hobjila - devet pogodaka imaju sve viπe i viπe problema s igrom i u obrani i u napadu. Gotovo da niπta ne funkcionira. NavijaËi zaista daju sve od sebe i utakmica se pretvara u pravu dramu. Rezultat u zadnjoj minuti je 25:25, Podravkaπice imaju loptu, Kometal ima dvije iskljuËene igraËice i prilika je odliËna za vodstvo. No, zadnji udarac prema golu Kometala
upuÊuje Petika neprecizno i Makedonke osvajaju vrijedan europski bod. Upravo ozljede Podravkaπica bile su glavni razlog πto nije zabiljeæena pobjeda. To potvruje i izjava trenera Podravke Vegete Nevena Hrupeca: - Da mi je bila zdrava »uljak ili Hodak, da sam barem mogao malo odmoriti Petiku, koja je pogotovo pala u obrani u drugom poluvremenu. Probao sam s JuriÊ koja je ipak bila ”prestraπena” za takvu utakmicu. Raguæ se joπ uvijek nije uspjela vratiti, jer nakon operacije daleko je joπ od forme koja bi jamËila dva, tri pogotka. Da je bila duæa klupa, siguran sam da bismo pobijedili. Protiv Kometala za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, Petrakova, Vresk 4, Hobjila 9, Harlanjuk 1, Pensa, PalËiÊ 3, Hodak 2, Raguæ, Bilobrk 1, Sirovec 1, Petika 4, JuriÊ i FraniÊ. Ove subote Podravkaπice gostuju kod ruske ekipe Lade Toljatti. Ruskinje su na gostovanju pobijedile Valenciju, πto znaËi da Êe KoprivniËankama biti izuzetno teπko. No, kao πto istiËu u klubu, na rusko gostovanje idu neoptereÊeni, a to znaËi da se mogu dogoditi i razna iznenaenja. B. F.
Prva hrvatska rukometna liga - 14. kolo
OptimistiËki rezultat uoËi ruskog gostovanja HRVATSKI DRAGOVOLJAC - PODRAVKA VEGETA 17:31 (5:13) Rukometaπice Podravke Vegete ostvarile su na zagrebaËkom gostovanju kod ekipe Hrvatskog dragovoljca oËekivanu visoku pobjedu. Trener Podravkaπica Neven Hrupec zapravo je uigravao sastav koji Êe se ove subote suprotstaviti u Ligi prvakinja protiv Lade iz Toljatija. Posebno veseli efi-
kasnost Martine Raguæ koja je postigla 9 pogodaka. Vrlo dobra bila je i mlada Kristina FraniÊ sa Ëetiri postignuta pogotka, a realizatorske potencijale pokazala je i Larisa Harlanjuk postigavπi pet pogodaka. Uz zagrebaËku pobjedu, joπ jedna ohrabrujuÊa vijest uoËi ruskog gostovanja. Naime, ozljeda Re-
Susret s Jadrankom RadiÊem, prvim koprivniËkim
Jadranko RadiÊ je sedamdesetih godina donio iz Zagreba u Koprivnicu “virus” zvan karate. Doπao je kao prometni tehniËar nakon πto je u Zagrebu prvo zavrπio elektrotehniËku πkolu a zatim tehniËku prometnu. Zaposlio se u Podravki 1971. godine i od tada je stalni zaposlenik u Transportu. Uz rad u Transportu zavrπio je i Viπu tehniËku πkolu prometnog (cestovnog) smjera. Postao je πef voznog parka, poslije toga obavljao je duænost tehniËkog direktora, pa direktora Transporta, a danas je taj 54-godiπnjak na mjestu voditelja investicijskog odræavanja u Logistici. Sport mu je bio jedno od æivotnih opredjeljenja. Znatiæelja za bavljenjem borilaËkim sportovima privukla ga je karateu, posebno kada je vidio u Zagrebu jednu demonstraciju Japanca profesora Murakamia. - PoËeo sam se karateom baviti u zagrebaËkom KK Honda. Mi smo u Koprivnici osnovali Karate klub Podravku 1972. godine, a “ritati” smo se poËeli u ©koli uËenika u privredi. Uz mene, koji sam inicirao osnivanje kluba i bavljenje popularnom istoËnjaËkom vjeπtinom, tu su bili Anelko Harabajza, Dubravko VuceliÊ, Ivan Zbodulja, Branko Dolenec, Marko EÊimoviÊ, Kreπo Mulvaj... Podravka je od prvog dana stala uz naπ klub. Okup-
Piπe: Æeljko ©emper
Podravka - Zagreb 7:1 (3401:3240) U kratkoj prvenstvenoj stanci odigrana je odgoena utakmica 10. kola izmeu Podravke i ekipe Zagreba, jednog od glavnih konkurenata u borbi za naslov prvaka dræave. Bio je to prvi od dva velika derbija (sutra stiæe Rijeka), koji kuglaËice Podravke igraju na domaÊim stazama. Podravka je postigla uvjerljivu pobjedu, iako je Zagreb pokuπao sve ne bi li uzvratio za jesenski poraz (3:5) u Zagrebu. Podravka je startala s tandemom LukaË - Picer, πto je bila prejaka kombinacija za goπÊe. OdliËnom i sigurnom igrom naπe kuglaËice “pomele” su ZagrepËanke, dovele Podravku u vodstvo od 2:0 s velikom prednoπÊu od Ëak 121 Ëunja. Tu je veÊ u prvoj treÊini bio kraj svih nadanja gostujuÊe ekipe, jer to se teπko moæe nadoknaditi. GoπÊe su u drugu seriju stavile svoju reprezentativnu kombinaciju Graber ©irokanoviÊ, a njima su se suprotstavile MikloπiÊ - ValentiÊ. Bio je to opet dvoboj najmlaih kuglaËica, koji je zavrπen nerijeπeno 1:1. Reprezentativka Natalija Graber bila je najbolja u redovima Zagreba (595) i previsoka prepreka za Marinu MikloπiÊ. Zanimljiv dvoboj vodio se izmeu naπe Melite ValentiÊ i seniorske reprezentativke Jasmine ©irokanoviÊ. Iako je goπÊa bila favorit, Melita je sigurno i bez respekta odliËnom igrom uspjela pobijediti renomiranu goπÊu i Podravka je povela 3:1, ali je prednost smanjena na 71 Ëunj. Zavrπnica derbija postala je formalnost, jer reprezentativni tandem Orehovec - Zver je za svakog protivnika previsoka prepreka. Joπ je Æeljka, nedovoljno oporavljena od viroze, i bila nekakva prigoda goπÊama da otkinu joπ jedan poen, ali ni to nisu iskoristile - Æeljka je bila bolja za pet Ëunjeva. Marija Zver ne odustaje od tradicije, opet je bila igraËica utakmice, opet je iπla preko 600 - kao i protiv INE proπle subote ruπi 618 Ëunjeva. Rezultati: LukaË - Juras 1:0 (566:520), Picer - Strbad 1:0(589:514), MikloπiÊ Graber 0:1 (527:595), ValentiÊ - ©irokanoviÊ 1:0 (564:546), Orehovec - Horvat 1:0 (537:532), Zver - Majer 1:0 (618:533). Plasman nakon 12. kola: 1. Podravka 20, 2. Rijeka KWSO 16, 3. Zagreb 15, 4. INA 13 itd.
Ove subote Podravka - Rijeka Ove subote, 15. veljaËe, u 15 sati u Koprivnici se igra najveÊi hrvatski kuglaËki derbi Podravka - Rijeka, moæda i odluËujuÊi dvoboj u borbi za naslov prvaka Hrvatske. Dobije li Podravka, prednost Êe biti velikih πest bodova, πto bi u preostalih pet kola bilo teπko “prokockati”. Rijeka, aktualni prvak dræave, ima imperativ pobjede i sigurno je da Êe pokuπati sve da izbjegne poraz. »ak je legendarna Biserka Perman, kapetanica Rijeke, proπle subote povela svoju ekipu na trening u Zagreb, na kuglanu GrmoπËice, Ëije su staze najsliËnije koprivniËkim. Ljubitelji kuglanja, doite na kuglanu i svojim navijanjem pomozite kuglaËicama Podravke da joπ jedna titula prvaka doe u naπ grad!
nate Hodak nije tako ozbiljna kao πto se u prvi tren Ëinilo te Êe Renata biti Druga liga sjever - kuglaËi spremna za utakmicu protiv Lade. Protiv Hrvatskog dragovoljca za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, Vresk, Hobjila 2, Harlanjuk 5, Pensa 3, PalËiÊ, Podravka - Sirela 8:0 (3521:3107) Raguæ 9, Bilobrk, Cerovec 3, Petika 3, Vrlo raspoloæeni kuglaËi Podravke deklasirali su bjelovarsku Sirelu - pobjeda od 8:0 Tarle, JuriÊ 2 i FraniÊ 4. B. F. i nevjerojatna razlika od Ëak 414 Ëunjeva. OdliËnom igrom i sjajnim prosjekom od 587 Ëunjeva pokazali su pravu formu prije odluËujuÊeg dvoboja s Croatia osiguranjem. Pet Podravkaπa naπlo se unutar samo 16 Ëunjeva, Croatiu osiguranje Ëeka hod po trnju! nositeljem crnog pojasa u karateu Rezultati: VuËiÊ 603, Troπelj 593, MikloπiÊ 587, ©egerec 594, Betlehem 590, BakaË 554.
Prvi koprivniËki ”samuraj” Piπe: Slavko PetriÊ
7
na podruËju æupanije imamo tri karate kluba koje vode treneri ponikli u naπem klubu. Tako Podravku vodi Mladen MarkoviÊ, Koprivnicu Branko Jurenec, a Miroslav Puæ vodi urevaËki Picok - kaæe Jadranko, koji je prozvan prvim ”koprivniËkim samurajem” na “NoÊi samuraja” πto je odræana u Koprivnici. RadiÊ je nositelj crnog pojasa prvi dan, ali kaæe da se ipak viπe posvetio trenerskom poslu nego napredovanju u pojasevima i ponosan je πto su njegovi uËenici nadmaπili uËitelja. - VeÊih uspjeha nisam imao, ali su moji karatisti dotjerali daleko. Posebice se to odnosi na Branka Jurenca, Miroslava Puæa, Krunoslava SolariÊa, Boæu Krajinu, Mladena Kruπeca, Josipa KovaËiÊa, Ivicu Maæara, Boæu »anjija, Miru Bartolca i Draæena AjzenJadranko RadiÊ iz mladih dana bajsera. Osim njih valja spomenuti i Jadranku Æilavi, sada IvankoviÊ, koja ljali smo i djecu i poËeli s vjeæbanjem je postigla lijepe uspjehe u katama. kata i borbi. U poËetku smo preteæno Danas nisam previπe upoznat kako se sudjelovali na turnirima u »akovcu, radi u naπim klubovima, ali Ëujem da Varaædinu, Kriæevcima i Daruvaru, a se premalo paænje posveÊuje mladim iπli smo na natjecanja i do Osijeka - karatistima - napominje Jadranko. kaæe RadiÊ. Jedan od najpoznatijih koprivniËkih Jadranko je bio i trener i natjecatelj sportaπa sada je veÊ nekoliko mjeseci da bi se kasnije prihvatio samo trener- na bolovanju. Æivot se zna gorko skog posla. ZahvaljujuÊi velikom en- poigrati baπ s onima koji su pokazivali tuzijazmu karatista i ljudi koji su ih izvanrednu tjelesnu spremu. Naime, vodili, ubrzo su koprivniËki karatisti Jadranko je operirao obadva kuka i poËeli postizati rezultate koji su ih sada je na rehabilitaciji. Joπ si pomaæe svrstavali meu bolje u Hrvatskoj. sa πtakama, ali je veÊ mnogo bolje - ZahvaljujuÊi predanom radu danas nego je bilo.
Katastrofa Sirele
©egerec junak derbija Podravka - Croatia osiguranje 6:2 (3472:3328) U utorak je odigrana odgoena utakmica 12. kola izmeu vodeÊe Podravke i Croatia osiguranja iz Varaædina, najveÊeg konkurenta u borbi za naslov prvaka, koji je imao samo bod manje od Podravke. Bio je to derbi prvenstva, sudar najboljih ekipa drugoligaπkog sjevera, a pobjeda je zasluæeno pripala Podravkaπima. Gosti su krenuli nezadræivo - SiliÊ, najbolji igraË gostiju, opasno je “nagazio” VuËiÊa, nakon dugo vremena “VuËko” je morao potpisati predaju. Borbeni Troπelj nije dozvolio opasnom ©pacu da se “razmaπe” - rezultat je 1:1 i +10 drva za Podravku. U drugom paru pada odluka o pobjedniku derbija - BakaË ne briljira, opasni VrËek stalno vodi, ali u samoj zavrπnici Neno je ipak bolji za 11 drva. “Igru æivota” odigrao je Goran ©egerec, igraË koji se nakon ozljede i “glancanja” klupe vratio na velika vrata - na sve Ëetiri staze odigrao je fantastiËno, mirno i precizno, za pamÊenje! Na njemu su zube polomila trojica protivnika, ali uzalud - Goran je sa 622 sruπena Ëunja bio prvo ime derbija. Rezultat je 3:1 i 127 drva prednosti za Podravku; nastavak je formalnost. Betlehemu niπta ne polazi za rukom, dok MikloπiÊ odliËnom igrom postavlja konaËnih 6:2 za Podravku. Rezultati: VuËiÊ 562, Troπelj 586, BakaË 573, ©egerec 622, Betlehem 536, MikloπiÊ 593. Plasman nakon 14. kola: 1. Podravka 25, 2. Croatia osiguranje 22, 3. Autobusni promet 20 itd.
Streljaπtvo
Bolji od Varaædinaca U susretu 6. kola 1. hrvatske lige za juniore, disciplina serijska zraËna puπka, strijelci S©K Podravka susreli su se s ekipom Varaædina i ostvarili novu pobjedu. Juniori S©K Podravka otpucali su u ovom susretu 1.134 kruga dok su juniori Varaædina postigli 1.111 krugova. Za S©K Podravka u 6. kolu nastupili su: Zoran Koprek 385 krugova, Viktor Kozjak 377 krugova i Alen GolubiÊ 372 kruga. Nakon πestog kola u vodstvu se i dalje nalazi ekipa Duge Rese sa dvanaest bodova, a S©K Podravka zauzima drugo mjesto ispred treÊeplasirane ekipe Spin-Valisa iz Poæege. R. K.
8
Broj 1644 Petak 14. veljaËe 2003.
Novo iz SPJ Vegeta i Podravka jela
Tri nova okusa Talianette
Ubrzani naËin svakodnevnog æivota ostavlja nam sve manje slobodnog vremena za pripremu kvalitetnog obroka. Slijedom najnovijih trendove u prehrani te osluπkivanjem æelja potroπaËa za tzv. convenient proizvodima, asortiman Talianetta tjestenina s umacima proπiren je s tri nova okusa: Talianetta tjestenina s povrÊem, 125 g, Talianetta tjestenina s parmezanom, 125 g i Talianetta tjestenina s umakom od piletine, 130 g. Bogati sadræaj povrÊa i zaËina u Tjestenini s povrÊem pruæa uravnoteæeni unos hranjivih tvari te Ëini ovo jelo potpunim i zdravim obrokom. BuduÊi da ne sadræi sirovine animalnog porijekla, preporuËamo je i vegetarijancima. Tjestenina s umakom od piletine je jelo bogatog mesnog okusa pripremljeno s pileÊim mesom. Dodatak povrÊa i zaËina Ëini zaokruæenu cjelinu, te daje joπ puniji okus ovom jelu. Osnovu Tjestenine s parmezanom Ëini mlijeËni umak kojem je dodan ribani sir parmezan. ©irenjem asortimana Talianetta tjestenina s umacima SPJ Podravka jela nastoji svakom potroπaËu ponuditi okus koji mu najviπe odgovara. Proizvodi su namijenjeni za træiπte Hrvatske, te træiπta »eπke i SlovaËke. Davor Lokotar Marketing Podravka jela
Novo iz SPJ VoÊe i povrÊe
Blagi i ljuti feferoni u novim pakiranjima
Tvornica Kalnik Varaædin, koja djeluje u sastavu SPJ VoÊe i povrÊe, nadopunila je asortiman feferona promjenom ambalaæe i uvoenjem novih gramatura. Umjesto dosadaπnja tri pakiranja, Podravka Êe ove proizvode svojim potroπaËima ponuditi u novom, atraktivnijem, lijepo dizajniranom i proπirenom izdanju u pet pakiranja - blagi feferoni 300 g i 600 g, i ljuti feferoni 185 g, 310 g, i 630 g. Podravkini feferoni imaju prirodni blago-kiseli, odnosno ljuto-kiseli okus, te karakteristiËan miris i ËvrstoÊu za vrstu ploda. Cijeli ili rezani upotrebljivi su kao samostalna salata ili uz peËenja, razna variva, grah, gulaπ. Zbog specifiËnog sastava ploda preporuËaju se poznavateljima pikantnih okusa. Hrvoje MatijeviÊ Marketing SPJ VoÊe i povrÊe
Æenska rukometna kadetska reprezentacija Hrvatske posjetila Podravku U sklopu Ëetverodnevnih koprivniËkih priprema mlada rukometna æenska kadetska reprezentacija Hrvatske, meu kojima su i tri Podravkaπice MihelËiÊ, ©uster i ©ainoviÊ, te kao tehniËki voditelj reprezentacije Podravkaπ Marin ZeËeviÊ, posjetila je 7. veljaËe Podravku. Tom prigodom mlade hrvatske rukometaπice upoznale su se s osnovnim poslovnim znaËajkama naπe tvrtke te posjetile tvornice VoÊe i Juhe. Naravno, kao pravi domaÊini Podravkaπi su rukometnim reprezentativkama uruËili prigodne Lino poklone. Takoer, tijekom boravka u Koprivnici mlade rukometaπice primio je koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ. Reprezentativke su odigrale i dvije trening utakmice protiv treÊeg sastava Podravke. B. F.
Mlade hrvatske rukometaπice razgledale su i makete Podravkinih tvornica
Recept tjedna:
©varcvald torta (za 10 osoba) Biskvit: 150 g margarina 150 g braπna za biskvitna tijesta 140 g πeÊera 100 g Ëokolade 4 jaja 50 g mljevenih badema 1 vanilin πeÊer 1 praπak za pecivo 4 ælice mlake vode Nadjev: 1 staklenka nadjeva od viπanja Podravka (780 g) 6 dl slatkog vrhnja
Priprema: margarin i πeÊer pjenasto izmijeπajte, dodajte æumanjke, omekπanu Ëokoladu, braπno pomijeπano s praπkom za pecivo, vodom i vanilin-πeÊer. Na kraju lagano umijeπajte mljevene bademe i Ëvrst snijeg od bjelanjaka. Dobivenu smjesu stavite u kalup za torte, koji ste namazali maslacem i posuli braπnom. Pecite oko 40 minuta na 180° C. Ohlaeni biskvit razreæite na tri dijela. Svaki list torte premaæite nadjevom od viπanja i tuËe-
nim slatkim vrhnjem. Ostatkom tuËenog vrhnja premaæite tortu i ukrasite viπnjama i ribanom Ëokoladom. Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ
Crta: Ivan Haramija - Hans