ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLII Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Dem Trade preuzeo hotel Podravinu
Dodijeljena priznanja Hrvatske gospodarske komore
Podravkin pekmez od πljiva dobio oznaku ”Izvorno hrvatsko” Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Meu najuspjeπnijim hrvatskim tvrtkama i poduzetnicima koji su za svoja postignuÊa nagraeni priznanjima Hrvatske gospodarske komore - uruËenima na sveËanoj sjednici njene skupπtine 19. veljaËe u Zagrebu - je i Podravka. Naπoj kompaniji dodijeljen je znak «Izvorno hrvatskofl za pekmez od πljiva Ëime je potvreno da ovaj proizvod zadovoljava visoke standarde kvalitete i da kao rezultat spoja tradicije i istraæivaËkog rada Podravkinih struËnjaka predstavlja originalni i jedinstveni hrvatski proizvod. Priznanje je primio zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina istakavπi zadovoljstvo πto nakon Vegete joπ jedan Podravkin proizvod moæe nositi oznaku «Izvorno hrvatskofl. Na sveËanoj sjednici Skupπtine HGK, kojoj su uz premijera Ivicu RaËana prisustvovali i brojni Ëlanovi Vlade, ugledni gospodarstvenici, predstavnici sindikata i novinari, a koju je uæivo prenosila HTV, uruËene su i Zlatne kune - priznanja za iznimne uspjehe u gospodarstvu u 2002. godini. U kategoriji banaka Zlatnu kunu dobila je po drugi put Raiffeisenbanka Austria d.d Zagreb, u kategoriji osiguravajuÊih druπtava Croatia osiguranje d.d. Zagreb, najbolja mala tvrtka (do 49 zaposlenih) je Mobis Electronic d.o.o. iz Zagreba, ovlaπteni zastupnik i serviser za Nokijine mobilne telefone u Hrvatskoj i BiH, meu pet nominiranih srednjih poduzeÊa (do 249 zaposlenih) pobijedila je M SAN grupa d.o.o. koja se bavi distribucijom hardverske i softverske raËunalne opreme, dok je za najbolje veliko poduzeÊe proglaπen Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb, lider na podruËju telekomunikacija. Zlatnu kunu za æivotno djelo, kojom se, da podsjetimo, prva okitila izumiteljica Vegete Zlata Bartl, ovaj puta dobila je dipl. inæ. kemije Jelenka PreliÊ, tvorac Saponijinog Plavog radiona, dok su za inovacije u 2002. godini nagraeni Zvonimir Viduka iz Zagreba za pruæni magnet i Ivica MikπiÊ iz Karlovca za Cargo pumpu. (Opπirnije na 3. stranici)
4. str.
Potpisan ugovor izmeu Podravke i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Utemeljena Podravkina menadæerska akademija Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
U cilju stjecanja i razvoja menadæerskih i struËnih kompetencija svojih zaposlenika potrebnih za uspjeπnije ostvarivanje strateπkih ciljeva kompanije i jaËanje njene konkurentske sposobnosti Podravka je utemeljila menadæersku akademiju pod nazivom POMAK. UËinjeno je to u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu Ëiji Êe vrhunski struËnjaci, poput prof. dr. sc. Darka TipuriÊa, prof. dr. sc. Velimira SriÊe, doc. dr. sc. Ljube JurËiÊa, prof. dr. sc. Ivana LovrinoviÊa, dr. Hrvoja Kenfelja, predavati polaznicima akademije. Ugovor o utemeljenju Pomaka potpisali su predsjednik Uprave Pdravke Darko Marinac i dekan Ekonomskog fakulteta Ivan LovrinoviÊ, a sveËanom Ëinu 17. veljaËe u Zagrebu prisustvovali su brojni znanstvenici, gospodarstvenici i novinari. - Osnivanje Pomaka ima multiplikativne efekte, jer osim πto donosi financijska sredstva, oznaËava i snaænije otvaranje Ekonomskog fakulteta prema gospodarstvu i omoguÊava svojevrsnu potvrdu i fakulteta i profesora na træiπtu, a donosi nam i prigodu da i mi sami, kao profesori, na konkretnim primjerima iz prakse kreiramo i obogaÊujemo svoje znanje. Izuzetno nam je drago πto je upravo Podravka kao najjaËa prehrambena kompanija na ovim prostorima prepoznala znaËaj obrazovanja, znanja i prva se na ovakav naËin povezala s fakultetom i nadam se dugoroËnoj
Stiskom ruke Ivana LovrinoviÊa i Darka Marinca potvren je poËetak dugoroËne suradnje Ekonomskog fakulteta i Podravke
suradnji koja Êe biti putokazom i drugim hrvatskim tvrtkama naglasio je Ivan LovrinoviÊ. Darko Marinac je i ovom prilikom naglasio da su najvaæniji resurs kompanije ljudi i njhova znanja, pa je i utemeljenje Pomaka dio nastojanja da se zaposlenici Podravke obrazuju bolje nego πto to Ëini konkurencija. - U strategiji Podravke postavili smo visoke ciljeve i podrazumijeva se da za to moramo imati i odgovarajuÊe osposobljene kadrove. I do sada smo mnogo uËinili na edukaciji, a
sada smo se odluËili raditi to sustavno. Zasluæni za to su profesor dr Darko TipuriÊ i direktor Podravkinih ljudskih potencijala Branko KuËan koji su napravili cijeli program baziran na znanju hrvatskih struËnjaka i stvarnim potrebama Podravkinih menadæera - istakao je Darko Marinac. Osnivanje Pomaka pozdravio je i prodekan zagrebaËkog sveuËiliπta Tihomir Hunjak, poæeljevπi da i drugi fakulteti naprave ovakav znaËajni iskorak. Program razvoja menadæer-
skih znanja i vjeπtina zapoËet Êe krajem veljaËe, a sastojat Êe se od dva osnovna modula - FBA (Fundamentals of Business Administration) koji Êe obuhvaÊati opÊi menadæment, upravljaËko raËunovodstvo i financijski menadæment, marketinπki, strateπki i globalni menadæment, te LIDER u kojem Êe se razvijati takozvane «mekefl menadæerske vjeπtine i znanja kao πto su pregovaranje, komunikacija, timski rad, motivacija i nagraivanje i drugo.
2
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Razgovor sa Æeljkom –urinom, zamjenikom predsjednika Uprave
Podravkin periskop
Danica - ‘recept’ za proizvodnje s problemima
PotroπaËi ne vole promjene u trgovinama
Razgovarao: Hrvoje ©labek Sa zamjenikom predsjednika Podravkine Uprave Æeljkom –urinom razgovarali smo u trenutku kad najveÊa ovogodiπnja Podravkina investicija u Koprivnici dobiva sasvim konkretne obrise. Nova tvornica Podravka jela na Danici, naime, pod krovom je i priprema se da primi opremu. S druge strane, za tehnoloπkom ‘obnovom’ vape mnoge Podravkine proizvodnje, a poslovodstvo je dalo do znanja da Êe se u njih ulagati malo-pomalo i prema utvrenim prioritetima. –urina je, s obzirom na viπegodiπnje voenje dijelova Podravkine proizvodnje, vjerojatno najpozvaniji sugovornik na tu temu, a odgovara i na pitanja o prodaji KoprivniËke tiskarnice te preseljenju radnika iz stare tvornice juha u nove pogone na industrijskoj zoni. - U novoj podjeli zaduæenja meu Ëlanovima Uprave, Vama je pripala briga o cjelokupnoj proizvodnji, izuzev Belupa i PiÊa. Je li to toËno i πto sve spada u djelokrug Vaπe nadleænosti? - Zaduæenja izmeu Ëlanova Uprave odreena su Poslovnikom o radu i toËno je da je u tom dijelu Poslovnik izmijenjen. Uz poslove zamjenika predsjednika Uprave, zaduæen sam za poslovanje Strateπkih poslovnih jedinica Vegete i Podravka jela, VoÊe i povrÊe, Lino, Dolcelu i snack te Mlin i pekaru, kao i za poslovanje Danice. Jako pojednostavljeno reËeno, zaduæen sam za cjelokupnu proizvodnju koja se odvija u Koprivnici, za vanjske tvornice Vegete i za tvornicu Sanu u HoËama. Vezano na proizvodnu problematiku, koja je kao πto vidite preteæiti dio moje odgovornosti, nadleæan sam i za Razvoj tehnologije te kontrolu proizvoda, πto je kao organizacijska cjelina u centralnim funkcijama, ali je u najuæoj povezanosti s proizvodnjom.
Ulagat Êemo u najkvalitetnije programe - Vjerojatno u krovnom menadæmentu najbolje i poznajete Podravkinu proizvodnju jer ste niz godina rukovodili pojedinim njezinim dijelovima. S obzirom na Ëestu priËu u posljednje vrijeme kako je potrebna modernizacija mnogih tvornica, moæete li reÊi hoÊe li i kada do nje doÊi? - Modernizacija Podravkinih tvornica nije samo priËa, nego potreba i stvarnost. Zbog krivog modela restrukturiranja predloæenog od strane poznatog ADL-a, u mesnu industriju, voÊe i povrÊe, mlinsko-pekarsku industriju te dio tvornica iz slatkog programa, pa i piÊa, nije se u prethodnim godinama ulagalo gotovo niπta. Donoπenjem nove strategije Podravke utvreno je fokusiranje na prehrambenu industriju (uz farmaceutiku). Naπa konkurencija u meuvremenu je na tim podruËjima povukla bitne poteze i mi smo sada u manjem zaostatku jer bismo u vrlo kratkome vremenu trebali modernizirati gotovo sve tvornice osim pro-
Æeljko –urina izvodnje Vegete i Belupa. Ipak, u zadnje dvije godine modernizirali smo detalje u proizvodnji piÊa koji su nedostajali da bi tehnologija bila zaokruæena. Takoer je u izgradnji tvornica Podravka jela, koja Êe biti gotova ove godine. I na Danici su uËinjena znatna poboljπanja, a investicija u Belupu zavrπila je ranije. Rezultati tih ulaganja vidljivi su u naπem proizvodnom asortimanu, najuoËljiviji kod piÊa, mesnih proizvoda i Podravka jela. U meuvremenu, naroËito proπle godine, vaæne poteze povukli smo u podruËju plasmana i distribucije naπih roba, a razvoj distribucije nastavit Êemo jer je to povezano s naπim strateπkim opredjeljenjima - Za modernizacijom tehnologije vape DjeËja hrana, VoÊe, Pekarnica i drugi. HoÊe li se (ili veÊ jest) utvrditi redoslijed investiranja i koliko bi Podravka u iduÊih pet godina trebala uloæiti u osuvremenjivanje proizvodnje? - ToËno je da moramo modernizirati navedene tehnologije, i ne samo te. Tu su i Kalnik, Umag, Mlinovi... Ove godine planovima investiranja predvidjeli smo odreena ulaganja koja Êe dati rezultate u poveÊanim kapacitetima i boljoj produktivnosti. Redoslijed investiranja odreuju sami programi prema svojoj kvaliteti. Kao πto je poznato, prema naπoj metodologiji investiranja, svakom veÊem programu prethodi investicijska studija, a najkvalitetniji programi imaju prioritet. Mogu navesti da Podravka u svojem portfelju ima dovoljno kvalitetnih programa da moæe biti konkurentna po inovativnosti s gotovo svim svojim konkurentima, ali i da prati ostvarivanje strateπki zacrtanih ciljeva. Ulaganja u osuvremenjivanje proizvodnje mogu se naËelno utvrditi ako poπtujemo pravilo da amortizacija sluæi u te svrhe. Zbrojimo li predvienu amortizaciju, mogli bismo doÊi do orijentacijske sume, koja neka ipak ostane poslovnom tajnom.
Sistematizacija za novu tvornicu pri kraju - NajveÊa ovogodiπnja Podravkina investicija u Koprivnici je nova tvornica Podravka jela. No, veÊ mjesecima je prati interes radnika iz stare tvornice o tome tko Êe i prema kakvim kriterijima u nju prijeÊi. Jesu li kriteriji
napokon ustanovljeni i moæe li se znati kakvi su? - ToËno je da Êemo ove godine zavrπiti tvornicu Podravka jela. Time Êemo na Danici zavrπiti tehniËko-tehnoloπku modernizaciju dviju najpoznatijih Podravkinih proizvodnji - Vegete i juha. Proizvodi koji se rade u tim tvornicama bit Êe konkurentni na svim naπim træiπtima gdje se plasiraju. Predvieno je da se iz sadaπnje stare lokacije u novu tvornicu preseli dio opreme koja je u dobroj funkciji. Sigurno je da Êe u novoj tvornici biti puno nove opreme koja Êe zamijeniti dosadaπnji ljudski rad. To je, uostalom, i bio jedan od uvjeta kada smo projektirali novu tvornicu. Sigurno je i to da Êe se lakπe i kvalitetnije raditi. Ovdje mislim na kvalitetnije radne uvjete, jer kvaliteta naπih proizvoda nije upitna. Bit Êe takoer mnogo inovacija i kod pakiranja i kod ambalaæe, a takoer i novih proizvoda. Na tome rade timovi struËnjaka i pravovremeno Êemo o tome informirati. ©to se radnika tiËe, normalno je da Êe na novu lokaciju prijeÊi radnici iz sadaπnje tvornice juha. Radi instaliranja opreme u novoj tvornici dio radnika iz odræavanja prijeÊi Êe veÊ iduÊi mjesec na montaæu opreme kako bi kod montaæe upoznali opremu i njezine karakteristike. To je poËetak prelaska koji Êe trajati tako dugo dok ne poËne funkcionirati cijela tvornica. ZnaËi, preseljenje i prelazak radnika odvijat Êe se postupno. Najintenzivniji prijelaz ipak Êe se odvijati tijekom ljetnih mjeseci. - Zna li se veÊ koji Êe to sve radnici biti? - Na osnovi tehniËko-tehnoloπkog projekta pri kraju je izrada sistematizacije radnih mjesta u novoj tvornici. Prema predvienoj ugradnji nove opreme sigurno je da Êe u novoj tvornici otpasti veÊina nekvalificiranih poslova koji su se obavljali u staroj tvornici. Gotovo u potpunosti reducirat Êe se i transportni putovi, a time i takvi poslovi. Uvoenjem automatizacije i informatiËke tehnologije dio radnika trebat Êe se dodatno educirati. U Investicijskoj studiji za novu tvornicu Podravka jela predvieno je znatno smanjenje broja radnika u novoj tvornici. Takoer su u planovima poslovanja predviena odreena sredstva za otpremnine. Proces odreivanja tzv. tehnoloπkog viπka radnika zakonski je odreen. U procesu zbrinjavanja sudjeluju, kao πto je poznato, poslodavac, RadniËko vijeÊe i sindikati. Svoj trojici partnera bit Êe potrebno mnogo znanja i strpljenja kako bi se proces obavio bez veÊih nesuglasica. ImajuÊi u vidu dosadaπnju praksu u Podravki, a i iskustvo, osobno se nadam da Êemo taj problem znati rijeπiti.
NematiËno poslovanje nema perspektivu u Podravki - Druga tema, oko prodaje Tiskarnice, takoer se veÊ mjesecima povlaËi po medijima. Nagaa se, meu ostalim, kako Uprava nema jedinstven stav o tome. Je li to toËno? - PrihvaÊajuÊi strategiju Podravke u kojoj smo definirali naπe fokusiranje
na razvoj proizvodnje i distribucije hrane, odredili smo se i prema djelatnostima koje nisu toga karaktera, a joπ posluju u sustavu Podravke. Hotel, Tiskarnica i nematiËno poslovanje nisu u naπoj strategiji i nemaju perspektivu razvoja u Podravki. Uprava i menadæment o ovoj strategiji imaju jedinstven stav. Moæemo se razlikovati samo u miπljenjima na koji naËin prodati Tiskarnicu da bi ona i dalje poslovala i razvijala se. Uostalom, partneri poslodavca u procesu prodaje, RadniËko vijeÊe i Sindikati, imaju odreene zakonske ovlasti i izjasnit Êe se o naπim predloæenim rjeπenjima. - Prema Protokolu iz listopada proπle godine, Tiskarnica u zajedniËkom vlasniπtvu Podravke i Bilokalnika-Ipe trebala je poËeti s radom s Novom godinom. ©to je, prema Vaπem miπljenju i spoznajama, prolongiralo stvar? - MoguÊe rjeπenje daljnjeg poslovanja Tiskarnice je da ona posluje u zajedniËkom vlasniπtvu Podravke i Bilokalnika-Ipe, s time da Ipa bude veÊinski vlasnik. U tom smislu potpisan je Protokol u listopadu proπle godine. Prema tom dokumentu, obje strane trebale su obaviti pojedine poslove u odreenim rokovima. Rokovi nisu poπtovani, pa je, kako Vi navodite u pitanju, stvar prolongirana. InaËe, osobno smatram da se dogovoreni rokovi trebaju poπtovati, ali ne na πtetu nalaæenja kvalitetnih i dugoroËnih rjeπenja.
Danica Êe biti vodeÊa mesna industrija u Hrvatskoj - Oporavak mesne industrije Danice, i usprkos velikim problemima u toj grani, daje razloga za optimizam. Umjesto o njezinoj prodaji, sada se govori o dobrim poslovnim rezultatima. Kakva je buduÊnost Danice iz Vaπe vizure? - Poslovanje mesne industrije Danice u prijaπnjem razdoblju odvijalo se u uvjetima koji su bili vrlo nepovoljni za tu djelatnost. »injenica je da je mesna industrija trebala Podravki i Podravka mesnoj industriji. Osobno smatram da ta konstatacija vrijedi i danas, ali uz jedan dodatak - Danica mora poslovati pozitivno. To smo uspjeli postiÊi i viπe ne govorimo o njezinoj prodaji ili zatvaranju. To bi zapravo trebao biti ‘recept’ za ostale proizvodnje u Podravki koje posluju s problemima. Iskustva koja smo stekli u okretanju Danice ka pozitivnom poslovanju sigurno Êemo koristiti i kod drugih proizvodnja. Vjerujem u buduÊnost Podravke, a takoer i u buduÊnost njezine mesne industrije. Prema opsegu træiπta mesnim proizvodima, a i naπim strateπkim opredjeljenjima, u stanju smo poveÊati prodaju. Za to imamo tehnoloπkih moguÊnosti, ili ih pripremamo, a i dovoljno kvalitetnih proizvoda. U Danici se u zadnje dvije godine puno radilo i na obnovi kadrovske strukture, koja je takoer jedna od pretpostavki za napredak. Kao πto smo u strategiji rekli da æelimo biti vodeÊa prehrambena kompanija u srednjoj i jugoistoËnoj Europi, tako bih za Danicu kazao da Êe biti vodeÊa mesna industrija u Hrvatskoj.
Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Supermarketi i hipermarketi daju sve od sebe da kupce zadræe πto dulje u svojim prostorima. Svaka minuta viπe provedena u πetnji s koπaricom (kolicima) za kupovanje duæ polica trgovine znaËi dodatnu kupovinu! Meutim, psiholozi veÊ neko vrijeme upozoravaju da se taj proces ne moæe protegnuti u nedogled. Ako kupci shvate da ih se æeli upecati, razljute se. A kako to moæe zavrπiti, govori primjer redovitih kupaca jednog ameriËkog hipermarketa koji su napisali æalbu sudu za zaπtitu potroπaËa, jer su otkrili da se svaka dva-tri mjeseca najtraæeniji proizvodi premjeπtaju unutar trgovine, πto je protivno interesu potroπaËa. PotroπaËi su dobili sud i uprava trgovine je morala platiti masnu svoticu u fond za dobrotvorne svrhe! U Europi sliËna praksa preseljavanja proizvoda unutar trgovine je joπ uvijek svakodnevna pojava. Menadæeri Ëak oko 56% velikih trgovina u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Velikoj Britaniji priznaju da mijenjaju pozicije proizvoda na policama barem jednom u πest mjeseci, s izriËitom namjerom da dezorijentiraju kupce i tako ih zadræe dulje u svojim objektima. Naravno da ova preseljenja prezentiraju svojim kupcima kao zapravo brigu o njima. Mlijeko se najËeπÊe seli unutar prodajnog prostora: od police neposredno pokraj kruha (sendviË i vrË mlijeka su tipiËan doruËak), tada na policu pokraj jaja, pokraj proizvoda za djecu (naposlijetku djeca piju najviπe mlijeka!), onda pokraj æitarica za doruËak (opet priËa o tipiËnom doruËku), a zatim ponovo na policu pokraj kruha i peciva. Dezorijentirani kupci hodaju za to vrijeme sa svojom koπaricom duæe vrijeme izmeu polica, πto je i bio osnovni cilj premjeπtanja najËeπÊe kupovanog proizvoda. Posljedica Ëestog premjeπtanja proizvoda unutar trgovine nije samo dezorijentacija potroπaËa, veÊ i trgovaËkog osoblja, koje se prema ispitivanjima psihologa osjeÊa poniæeno, jer na upit potroπaËa o poziciji nekog proizvoda Ëesto ne zna dati toËan odgovor. Odgovori trgovaËkog osoblja poput: “Vidio sam to nedavno negdje tamo lijevo...”, “Trebalo bi se to nalaziti tamo...”, iritiraju potroπaËe a poniæavaju trgovaËko osoblje, kojemu Ëesto nitko nije rekao za premjeπtaj pojedinih proizvoda na nove lokacije. PotroπaËi se osjeÊaju kao pijuni u rukama trgovaca, a slogan: “Kupac je kralj!” izgleda viπe nema nikakove realne potvrde. Kako zapravo na sva ta preseljenja reagiraju potroπaËi: prema provedenim ispitivanjima, u prvoj fazi njih oko 72% krivi same sebe, misleÊi da su zaboravili poziciju proizvoda kojega viπe ne mogu pronaÊi. Meutim, ako se promjena dogodi ponovno unutar Ëetiri mjeseca, preko 60% kupaca se osjeÊa iziritirano i ozbiljno razmiπlja o promjeni trgovine, dok njih 12% ne oklijeva da odmah promijeni mjesto kupovanja. Moæda je upravo ta dehumanizacija u velikim trgovinama razlog popularnosti malih trgovina u susjedstvu, gdje nam se trgovci obraÊaju sa: “Sused, kak’ ste? Kaj ste trebali?”
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
3
Dodijeljena priznanja HGK
Vlastiti proizvodi, poput Podravkinih, motor razvoja zacije kada se unutarnje i vanjsko træiπte izjednaËuju, u susretu s jakom svjetskom konkurencijom jedina moguÊnost za razvoj gospodarstva je poveÊanje konkurentnosti i rast izvoza. Ovaj tjedan Êemo u Ateni predati sluæbeni zahtjev za Ëlanstvo u Europskoj uniji, a nedvojbeno je da bi ulaskom u tu zajednica Hrvatska trajno rijeπila veÊinu svojih gospodarskih i razvojnih problema. Unija ne postavlja ozbiljne gospodarske parametre za prijem novih Ëlanica, naËelno u Uniju moæe uÊi svaka Ëlanica Ëije je gospodarstvo dovoljno osposobljeno za konkurentski pritisak zajedniËkog træiπta. Hrvatska po svojoj makroekonomskoj stabilnosti prednjaËi meu zemljama u regiji. UnatoË svim teπkoÊama, gospodarskim rastom sasvim se pribliæila najnaprednijim tranzicijskim zemljama. Naπ geografski poloæaj daje nam moguÊnost otvaranja i osvajanja novih træiπta i svjedoci smo ekspanzije nekih naπih velikih tvrtki u regiji. ZapoËeli smo i reforme koje omoguÊavaju podizanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, neki
procesi doduπe joπ su prespori, ali je najbitnije da smo postavili dugoroËne ciljeve. A svi oni koji gledaju samo kratkoroËno ne vide buduÊnost i ne SveËanost dodjele Zlatne kune i druÊe je ni imati. Dakle, nije nam cilj gih priznanja Hrvatske gospodarske samo opstati u nemilosrdnim uvjetikomore, odræana u srijedu naveËer u ma svjetskog træiπta, nego biti vodeÊi predvorju Nacionalne i sveuËiliπne gospodarski subjekt u regiji, odnosno knjiænice u Zagrebu, odisala je europcilj nam nije samo uÊi u Europsku skim ozraËjem. O nuænosti ulaska uniju, nego stvoriti stabilnu, gospoHrvatske u Europsku uniju govorio je darski efikasnu i ureenu dræavu. Cilj i promotivni film na poËetku sveËanonam je biti najbolji πto moæemo, a sti i predsjednik HGK Nadan Vidoπedanaπnji laureati najbolje znaju kako viÊ koji je u uvodnom slovu podvuse to postiæe i stoga im se zahvaljujem. kao da nam je za pribliæavanje EU Bilo mi je izuzetno zadovoljstvo veËepotrebno viπe znanja, inovativnosti i ras biti s onima koji stvaraju i doprinokreativnosti, a da upravo aktivnosti se razvoju Hrvatske. HGK potiËu njihov razvoj i promociA dobitnici priznanja u svojim zaju. Europskih integracija dotakao se i hvalama najËeπÊe su isticali da ne premijer Ivica RaËan koji je Ëestitajumisle ostati na uËinjenom, nego da Êi svim dobitnicima priznanja istakao: teæe novim postignuÊima, da hrabro - Izvrsnost je rijetka, a joπ se rjee i ulaze u nove projekte i da promjene prepoznaje, pa HGK dodjelom Zlatu okruæenju ne æele slijediti nego ih nih kuna na sjajan i koristan naËin voditi. U tome raËunaju i na podrπku nagraenima poruËuje da se njihov Hrvatske gospodarske komore koja rad ne samo isplatio, nego da je bio i nastoji potaknuti sustavno promiπljazapaæen, a onima koji su ostali bez nje kreativnosti u poslovanju, promipriznanja da se potrude da slijedeÊi dæbi, dizajnu, odnosno kvaliteti u najput budu bolji. A u uvjetima globaliπirem smislu te rijeËi, a stvarajuÊi snaæni «klub kvalitetefl koji se okuplja oko znakova «Izvorno hrvatskofl i «Hrvatska kvalitetafl razviti dominantnu snagu koja Êe nametnuti kulturu kvalitete u svim segmentima hrvatskog træiπta. Podravkin doprinos ovakvim nastojanjima predsjednik HGK Nadan VidoπeviÊ ocjenjuje slijedeÊim rijeËima: - Podravka je dobila jedno od najveÊih proznanja - jer je joπ jedan njen proizvod prepoznat kao izvorno hrvatski. Ono πto Podravku dijeli od mnogih drugih industrija je upravo to πto ima vlastite proizvode. Neke svoje strukturne probleme koje je imala Podravka prevladava iz dana u dan i vjerujem da Êe u godinama koje dolaNadan VidoπeviÊ, Æeljko –urina i Milivoj ©ifkorn s priznanjem za ze biti visoko plasirana i na rang listi Podravkin pekmez od πljiva za Zlatnu kunu. Pretpostavka da bi se
Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Æeljko –urina s dobitnicima znaka ”Izvorno hrvatsko” naπli u krugu najboljih, naroËito kad je rijeË o velikim kompanijama, je znanje i vlastiti proizvod, a tu je Podravka jaka. Prema tome, ja sam veliki opti-
mist, a Podravka je uvijek u uskom krugu kompanija na koje Hrvatska u cjelini raËuna kao na motor naπeg ukupnog razvoja.
”Identificiranjem najkvalitetnijih hrvatskih proizvoda pomoÊi Êemo ponajprije sebi da jasno prepoznamo ono najbolje πto imamo u ovom trenutku kako bismo veÊ sutra to najbolje, s punim povjerenjem i sigurnoπÊu, ponudili cijelom svijetu.” Ova reËenica zapisana je u «Projektu vizualnog oznaËavanja hrvatskih proizvodafl kojeg je prije πest godina pokrenula Hrvatska gospodarska komora nastojeÊi promovirati kvalitetu kao jedan od osnovnih Ëimbenika hrvatske konkurentnosti. Komora je uspostavila mehanizam pomoÊu kojeg struka, preko neovisnih, multidisciplinarnih, tehniËkih odbora procjenjuje tvrtke i njihove proizvode te odluËuje o dodjeli prava na koriπtenje znakova «Hrvatska kvalitetafl i «Izvorno hrvatskofl. Do ove godine znak «Izvorno hrvatskofl krasio je svega 15 hrvatskih proizvoda - meu kojima je i Vegeta, a od ove godine toj listi pridodano je devet novih proizvoda - rolana mesna slanina Sljeme, dokup mirovine Royal mirovinskog osiguranja, dalmatinski πokol i posedarski dalmatinski prπut Prπutane iz Posedarja, poslovni informacijski sustav PosIS Infosistema iz Zagreba, kolekcija zlatnog nakita MorËiÊ Zlatarne Kriæek, sustav informatizacije poslovanja autoprijevoznika rijeËkog Digital pointa i Bravo - poslovni informacijski sustav u prometu Euro-tere iz Zagreba, te Podravkin pekmez od πljiva - zaslaeni.
naπa posla
Pomak doista donosi menadæerski pomak Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Podravka je u neËemu opet prva u Hrvatskoj. Ovoga je puta rijeË o stvaranju menadæerske akademije, prve takve institucije kojoj nije primarni cilj baviti se teorijskim znanjima o ekonomiji i gospodarstvu, niti usmjeravati svoje polaznike za postizanje znanstvenih titula. Podravkina menadæerska akademija, skraÊeno Pomak, ima za temeljni cilj praktiËno osposobljavanje svojih najkvalitetnijih kadrova, s posebnim naglaskom na stjecanje ili nadopunu njihovih struËnih kompetencija, kako bi se joπ poveÊala konkurentnost tvrtke na domaÊem i inozemnim træiπtima. Dosad je takvo menadæersko osposobljavanje mahom iπlo preko poznate poslovne πkole IECD na Bledu, pa se odmah nakon potpisivanja ugovora u tisku pojavio i naslov da se time Slovencima “uzima posao”. No, to u osnovi i nije toËna interpretacija, jer nastavni programi ipak
nisu identiËni, buduÊi da je Podravka sadræaj prilagodila svojim konkretnim potrebama. HoÊe li, meutim, modul FBA (Fundamentals of Business Administration), koji je i osmiπljen da bude teæiπte Pomaka, dobiti i πiru primjenu, ovisit Êe o ugovorima koje Êe Ekonomski fakultet u Zagrebu, kao njegov nositelj, potpisivati i s drugim hrvatskim, pa i inozemnim tvrtkama. Dakako, ne bi trebalo biti prepreka da se cjelokupni program Pomaka ponudi i svim zainteresiranim individualnim polaznicima, prije svega zaposlenicima manjih tvrtki, no i to Êe ovisiti o dogovorima Podravke i Ekonomskog fakulteta. Sigurno je tek to da u novom koprivniËkom VeleuËiliπtu ima i prostornih i tehniËkih moguÊnosti za odræavanje svakovrsne nastave. Osvrnimo se, meutim, na naËin i sadræaj organiziranja menadæerske
akademije, koju Êe od strane Ekonomskog fakulteta voditi prof. dr. Darko TipuriÊ, za kojeg se dræi da je i osmislio takav naËin struËnog osposobljavanja, dok Êe s Podravkine strane to biti izvrπni direktor Ljudskih potencijala Branko KuËan. Naime, veÊ spomenuti program FBA pokrivat Êe ono πto ekonomisti nazivaju “tvrdim” menadæerskim zvanjima, a sastojat Êe se od nekoliko tematskih cjelina ili podmodula, kao πto su opÊi menadæment, upravljaËko raËunovodstvo i financijski menadæment, marketinπki menadæment, strateπki menadæment i globalni menadæment. “Meka” zvanja, u rasponu od leadershipa i motivacije do rjeπavanja problema i timskoga rada, Podravka je upraænjavala veÊ duæi niz godina, a to je i preduvjet da pojedini menadæer krene i u osvajanje onih “tvrdih” zvanja. Cjelokupni Êe FBA program trajati
220 nastavnih sati, dok Êe se nastava Ëetvrtkom, petkom i ponekad subotom za tridesetak Podravkinih zaposlenika, uglavnom izvrπnih direktora, odvijati od oæujka do listopada ove godine. Meu predavaËima Êe biti vrhunska imena hrvatske ekonomije i menadæmenta, od samog prof. TipuriÊa, preko prof. Velimira SriÊe, aktualnog ministra gospodarstva doc. dr. Ljube JurËiÊa, dekana Ekonomskog fakulteta prof. dr. Ivana LovrinoviÊa, dr. Hrvoja Kenfelja, prof. dr. Tihomira VraneπeviÊa i joπ petnaestak sveuËiliπnih profesora. Koliko Êe, pak, teme biti aktualne, a i povezane s razvojnim ambicijama Podravke, najbolje govore neki njihovi nazivi: Brand menadæment, Razvoj i uvoenje novih proizvoda, Tehnike i metode istraæivanja træiπta, Upravljanje ljudskim potencijalima, Upravljanje promjenama i kreativnoπÊu, Kompenzacijski menadæment,
Menadæment profitnih centara, Makro i mikro analiza konkurentnosti poduzeÊa, Analiza financijskih izvjeπÊa, Financijske institucije i træiπta te niz drugih. Da je teæiπte upravo na praktiËnim spoznajama, govori i modul, koji Êe osobno voditi prof. TipuriÊ, na kojem Êe se analizirati pet indikativnih sluËajeva iz svjetske poslovne prakse. Kako je joπ proπle godine bilo nekih dilema oko nastavnih sadræaja, s obzirom na to da zbog kadrovskih promjena na Ekonomskom fakultetu ove πkolske godine nije bilo moguÊe realizirati prvotni plan o poslijediplomskom studiju u naπem gradu, Podravkina menadæerska akademija ispunjava onaj prostor koji je koprivniËkoj tvrtki i najpotrebniji. Pokazuje se, kako to uvijek voli istaknuti i predsjednik Uprave Darko Marinac, da su upravo kadrovi ono najvrednije u Podravki.
4
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Dezinvestiranje
U koprivniËkoj diskoteci Hollywood 14. veljaËe
Dem Trade preuzeo hotel Podravinu
Prva hrvatska prezentacija Power Horsa
Tekst i snimke: Hrvoje ©labek KoprivniËka tvrtka Dem Trade u vlasniπtvu Borisa Dvorskog preuzela je hotel Podravinu. Kupoprodajni ugovor potpisan je u utorak, a s Podravkine strane potpis je stavio Ëlan Uprave Davor Cimaπ. Da Êe hotel iz Podravke, zna se veÊ godinama, otkako je u Podravkinoj poslovnoj politici utvreno da se neÊe baviti poslovima izvan prehrambenog i farmaceutskog biznisa, a provedeno je, doduπe bezuspjeπno, i nekoliko javnih natjeËaja za prodaju. Prema ugovoru, Dem Trade preuzima sve radnike i obveze prema Zakonu o radu, Pravilniku o radu i pojedinaËnim osobnim ugovorima, a novi vlasnik obvezao se i kako Êe nastaviti s razvojem hotelijerske djelatnosti. Cijena za koju je hotel prodan te druge potankosti nisu priopÊene.
Dvorski je na skupu radnika prije dva tjedna kazao kako Êe oni imati ista prava kao i prije te kako je veÊ osigurao struËno voenje, razvoj i promociju hotela. Ako Êe i biti viπka, radnici Êe se zaposliti u njegovu motelu pokraj ÆeljezniËkog kolodvora, koji se otvara iduÊi mjesec, dometnuo je on. Opovrgnuo je nagaanja o iskoriπtavanju radnika hotela u svojoj pakirnici kave Gold, πto je glavna robna marka Dem Tradea. Cimaπ je, pak, tada ustvrdio kako je hotel lani poslovao s 1,7 milijuna kuna gubitka te da nema perspektivu u Podravki, dok je Dem Trade spreman ulagati u tu djelatnost. Podravkin Sindikat PPDIV-a ipak nije zadovoljan ugovorom o kupoprodaji, jer u njega, tvrde, nisu ugraena jamstva za zaπtitu radniËkih prava, kakva su æeljeli, poput primjene Podravkinog Kolektivnog ugovora i obaveze novoga vlasnika da neÊe dijeliti otkaze najmanje tri godine.
Mnogobrojni poznati KoprivniËanci te predstavnici druπtvenog, politiËkog, sportskog i kulturnog æivota KoprivniËko-kriæevaËke æupanije okupili su se 14. veljaËe u koprivniËkoj diskoteci Hollywood na prvoj hrvatskoj prezentaciji energetskog napitka Power Horse. Taj napitak proizvodi austrijska tvrtka S. Spitz Ges.m.b.H Ëiji su Ëelnici takoer bili na prezentaciji, a distribucija piÊa za hrvatsko i træiπta ex-Jugoslavije povjerena je Podravkinom Studencu. Osim u piÊu, brojni uzvanici imali su prigode uæivati u vrsnim gastronomskim delicijama koje su za njih pripremili djelatnici Podravkinih restorana. Uz to, najbolji hrvatski barmen Marin NekiÊ pripremao je izvrsne koktele te pokazao zavidno akrobatsko znanje æonglirajuÊi zapaljivim bocama. No, glavna zvijezda veËeri bila je europska juniorska prvakinja u taekwandou, treÊa u svijetu, treÊa u Svjetskom kupu te viπestruka prvakinja Hrvatske Lana Baneli, koja se taekwandoom bavi od 1995. godine. Naime, odlukom Ëelnih ljudi Podravkinog SPJ-a PiÊa, Lana Êe biti zaπtitno sportsko ime u marketinπkoj kampanji vezanoj za promociju Power Horsa. Da je Lana vrsna sportaπica imali smo prigode vidjeti tijekom pokaznih vjeæbi i borbi koje je ta prvakinja Europe i Hrvatske prezentirala na promociji. O suradnji sa Studencem, o Power Horsu i buduÊim sportskim planovima Lana je rekla: - Ljudi u Studencu su fenomenalni, odliËni, a ja sam posebno zadovoljna s Power Horseom. OËekujem da to piÊe postane vodeÊe energetsko piÊe u Hrvatskoj, a s obzirom na okus i snagu koju daje, sto posto sam sigurna da Êe postati. Power Horse preporuËujem svim sportaπima, a i svim ljudima koji su umorni jer daje snagu i energiju. Definitivno je najbolji napitak. ©to se pak tiËe mojih sportskih planova, pri-
premam se za kvalifikacije za Olimpijadu, dakle - uz pomoÊ Power Horsea do Olimpijade. Naravno, sveËana prezentacija ne bi bila sveËana da se tu nije pojavila i
sveËarska torta - Power Horse koju su zajedniËki prerezali Ëelni Ëovjek Podravkinog SPJ-a PiÊa Valent Vrhovski i predstavnik austrijskog Spitza gospodin Tauer. B. F.
Mladi su se uz Power Horse vrlo dobro zabavili
Na prezentaciji Power Horsa prerezana je i velika torta
RijeË struËnjaka
Zaπto su reorganizacije neizbjeæne? Piπe: Vesna SreËec, direktorica Organizacije i sustava nagraivanja „Moj posao nije bio graditi kompaniju, veÊ ljude. Gradim Ëovjeka da bude πto efikasniji i da bolje sluæi kupca, kako bi poslije mogao graditi tvrtku.“ Thomas Bata, vlasnik tvrtke Bata od 1894-1932.g. Podravka je danas zahvaÊena vrtlogom promjena u organizaciji, a veÊ sutra se navjeπÊuju neke nove. Iako nam se Ëini da se to dogaa samo nama i moæda se pitamo zaπto svaki Ëas nekakva reorganizacija, zapravo veÊina danaπnjih tvrtki dijeli naπu sudbinu. Danas su kompanije doπle do kritiËne toËke kada je potrebno mijenjati ustaljene naËine poslovanja, jer nisu viπe dovoljna samo ulaganja u nove tehnologije (u SAD-u viπe od 1 trilijun US$ u posljednjih 20 godina). Shvatilo se da je potrebno mijenjati naËine rada kroz promjenu organizacijske strukture te redizajn poslovnih procesa. Dakle, nije dovoljno kupiti «svemirsku opremufl za proizvodnju nekog proizvoda, veÊ cjelokupne poslovne procese postaviti tako da se kompanija moæe ponaπati inteligentnije i bolje uporabiti svoje temeljne resurse poslovanja - informacije i znanje svojih zaposlenika. flStarefl organizacije nisu dobro upravljale svojim znanjem, πto je vjero-
jatno uzrokovalo njihovu marginalizaciju, jer nisu bile postavljene i oblikovane za neπto takvo. Najslikovitije obiljeæje «starefl organizacije je «opÊa vladavina argumenta snage umjesto snage argumenatafl. U takvom organizacijskom okruæju teπko moæe doÊi do izraæaja protok znanja, timski rad... Nova ekonomija zahtijeva organizacijske prilagodbe, fleksibilnu i inteligentnu organizaciju koja neprestano uËi i upravo znanje i informacije temeljene na znanju postaju njen temeljni resurs poslovanja. Osnovni cilj suvremenih organizacijskih rjeπenja je stvoriti uvjete da kompanija moæe uporabiti svoje znanje i njime upravljati. Neprestano i doæivotno uËenje postaje imperativ organizacije i njezinih zaposlenika te su one sve viπe tvornice znanja, a njihovi radnici znalci. Ulaganje u ljude, stvaranje novog znanja i upravljanje intelektualnim potencijalom svojih zaposlenika Ëini konkurentsko oruæje nove ekonomije u kojoj je znanje glavni proizvod i ono πto se kupuje i prodaje. BuduÊi da danas viπe nije problem proizvesti neki novi proizvod zbog razvoja tehnike i tehnologije, industrijsko doba masovne proizvodnje nepovratno je za nama. Tako se danas poveÊanje opsega proizvodnje ne postiæe samo kroz ugradnju veÊe koliËine materijala u proizvode veÊ se najviπe dodane vrijednosti stvara kroz
ugradnju znanja u taj proizvod. Globalizirano træiπte spremno je ponuditi dovoljno proizvoda jedino po Ëemu se ti proizvodi i kompanije mogu razlikovati je njihova moguÊnost da kupcu ponude joπ neπto viπe. Komparativna prednost kompanije na træiπtu stvara se kroz njenu moguÊnost da znanje iz dokumenata, organizacijskih procesa i organizacijske kulture doista upotrijebi. OECD procjenjuje da oko 50% BDP najrazvijenijih zemalja Ëini znanjem intenzivan kapital. »ak se i u proizvodnoj djelatnosti smatra da znanje s oko 75% sudjeluje u stvaranju nove vrijednosti (Quinn, 1997.). Primjerice, danaπnji je moderni automobil pravi proizvod znanja, a Ëipovi, software, komunikacijski sustavi ugraeni u njega moÊniji su nego oni koji su svojedobno bili ugraeni u legendarni Apolo 11. Podravka je u svojoj strategiji pokazala upravo takvu orijentaciju «zadovoljiti kupca iznad njegovih oËekivanjafl πto znaËi ne samo proizvesti proizvod nego ponuditi kupcu prepoznatljiv Podravkin proizvod koji je u skladu s promjenama u prehrambenim navikama, nutricionistiËkim saznanjima, ekoloπkoj svijesti i sve prisutnijoj svijesti kupca koji æeli zdrav proizvod visoke kvalitete. Podravka je prepoznala vaænost «business intelligencefl-a i shvatila da nije uvijek vaæno raditi viπe nego i pametnije. Na
taj naËin πtedimo resurse poslovanja i utjeËemo na produktivnost poslovanja. Potrebno je stvoriti okruæje i organizacijsku strukturu koja Êe poticati stalno pronalaæenje, pohranjivanje i primjenu novog znanja. Neki od najËeπÊih problema koje kompanije danas æele ublaæiti preko reorganizacija i stalnih redizajna poslovnih procesa: • ponavljanje pogreπaka - kompanija treba stalno analizirati, postupno smanjivati i eliminirati svoje pogreπke; • udvostruËenje poslova - organizacija treba «proËistitifl poslovne procese tako da se zna tko njima upravlja i tko je za njih odgovoran kako bi se izbjegli dualizmi; • loπi odnosi s kupcima - danas se to ne smije tolerirati. Kupci su pokretaËi svake ekonomije, pa strategija kompanije treba biti usmjerena zadovoljenju njihovih potreba; • loπ protok informacija - menadæment kompanije treba stvarati pozitivne i kreativne radne okoline, utvrditi primjerene sustave vrijednosti i motivirati zaposlenike te promicati organizacijsku kulturu koja potiËe ljude na protok ideja i znanja. Menadæeri trebaju znati πto pokreÊe i motivira njihove zaposlenike. Odbacivanje stereotipa i tradicionalizma vodi modernoj organizaciji koja neprestano uËi. • pogreπke u izravnoj træiπnoj borbi - vrlo je vaæno imati pripremljene
scenarije za iznenadne træiπne uvjete. Kompanija treba imati prepoznatljivu i konstantnu træiπnu politiku. Ona se ostvaruje pravilnim odabirom kljuËne sposobnosti ili strategijama konkurentske prednosti. • ovisnost o pojedincima tipiËan problem znanja. Odljev ljudi koji moæe biti i rezultat reinæenjeringa poslovnog procesa znaËi i odljev njihova znanja. Kompanija ne smije ovisiti o nekoliko pojedinaca. Pojedinci ne rjeπavaju probleme, probleme rjeπava cijela organizacija. Osim toga potrebno je provesti i decentralizaciju odluËivanja, jer monopol na odluËivanje takoer stvara problem znanja. Ako se odluke donose iskljuËivo na najviπim razinama, onda je problem znanja postaje kritiËan. • organizacija ne moæe pratiti dinamiku træiπta - organizacijska sposobnost brze reakcije na træiπne prilike poslovna je strategija nove ekonomije. Kompanije koje ne mogu brzo i uËinkovito reagirati na promjenu pate od problema znanja. Takve kompanije kasne s razvojem novih proizvoda, s njihovim uvoenjem na træiπte, ne prate nove trendove pa, recimo, ne dodaju vrijednost svojim proizvodima ili uslugama, nemaju razraenu dugoroËnu strategiju, πto znatno pogorπava njihovu konkurentsku poziciju. BuduÊi da ni Podravka nije imuna na ove probleme, pored reorganizacija koje su u tijeku moæemo oËekivati i neke nove.
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Pismo Sindikata PPDIV-a Podravkinom Nadzornom odboru
©tikleci o hrani
U dezinvestiranje samo ekonomskom logikom
Tjestenina ili πto je to ”paπta πuta”?
Koordinacija sindikalnih podruænica za Podravku Sindikata PPDIV-a uputila je pismo Nadzornom odboru tvrtke o politici dezinvestiranja cjelina koje se ne bave prehranom i farmaceutikom. U pismu, koje je potpisala glavna koordinatorica Ksenija Horvat, piπe: “U viπe navrata isticali smo kako Sindikat PPDIV-a podræava Strategiju razvoja Podravke i njeno opredjeljenje da se razvija kao prehrambena i farmaceutska industrija, te da je naπe vodstvo nakon prezentacije Projekta operativne efikasnosti Podravke viπe nego ikad svjesno neminovnosti radikalnih pomaka i zaokreta u ponaπanju menadæmenta tako i svih radnika, a sve u cilju bræeg Podravkinog rasta kroz podizanje produktivnosti. Ipak, osjeÊamo duænost skrenuti Vam pozornost na sve glasnije najavljivanje procesa dezinvestiranja jer, sloæit Êete se, i svi dosad provedeni sliËni procesi imali su izravno za posljedice velike promjene u gospodarsko socijalnom poloæaju radnika, pa je za oËekivati da Êe tako biti i ubuduÊe. Tim viπe πto Êe deinvestiranjem usluænih djelatnosti u Podravki, organizacijski smjeπtenih u NematiËno poslovanje, biti obuhvaÊeno na ovaj ili onaj naËin gotovo tisuÊu radnika sada zaposlenih u ovim organizacijskim sredinama. Miπljenja smo kako najavljeni procesi nikako ne mogu biti provedeni “preko noÊi” i daleko od oËiju svih zainteresiranih strana (posebno radnika i njihovih predstavnika) kako je veÊ bilo pokuπaja, jer duboko vjeruje-
Pripremila: prof. Radmila BrleËiÊ
mo da se Uprava Podravke trajno opredijelila za odgovorno socijalno postupanje prema svojim radnicima. Ovom prilikom æelimo izraziti i svoje nezadovoljstvo radi dosadaπnje nemilosrdne poslovne politike prema organizacijskim sredinama predvienima za outsourcing. Takva, istina, nije od juËer ali obraÊamo Vam se danas jer vjerujemo da meu Vama ima dobre volje da je svojom mudroπÊu i ispravnim poslovnim odlukama promijenite za buduÊnost. Dovoljno je samo prisjetiti se naπe mesne industrije Danice d.o.o. koja je “potezom pera” veÊ gotovo bila na bubnju jer se “nije uklapala”, ali usprkos svim nedaÊama koje su mesne industrije pratile u okruæenju i zahvaljujuÊi dobrim poslovnim odlukama menadæmenta, Danica d.o.o. ne samo da je opstala veÊ se i razvija u vodeÊu hrvatsku mesopreraivaËku industriju. Istovremeno pruæa sigurnost svojim zaposlenima i njihovim obiteljima. Svjedoci smo da je danas u gotovo istoj “nemilosti” KoprivniËka tiskarnica, jer kako joπ juËer Podravka nije imala namjeru razvijati mesnu industriju ne vodeÊi pri tom raËuna da iz postojeÊih resursa moæe izvuÊi daleko viπe koristi, danas je gotovo preslikana situacija s grafiËkom djelatnosti. U svojoj namjeri da deinvestira grafiËku djelatnost, koju pod svojim okriljem ima joπ od 1975. godine, nedovoljno se, ponovo, vodi raËuna o koristi koja se mogla postiÊi investicijama u svoje resurse, jer Podravka je
izrazito veliki, svakodnevni, potroπaË papirne ambalaæe. Meutim, potez pera je i ovaj put uËinio svoje. I joπ viπe od toga. Tamoπnjim radnicima i menadæmentu nije se niti omoguÊilo da sami izbore svoje mjesto pod suncem. Istovremeno, stvaranjem druπtva s ograniËenom odgovornoπÊu, nije im se omoguÊilo da sami kreiraju svoje cijene, da odluËuju o svojoj kadrovskoj politici, o ulaganjima, pa ipak poslovali su pozitivno. Skromno, ali iznad nule. Stoga æelimo joπ jednom istaknuti sljedeÊe: Otvaranje procesa deinvestiranja moæe postati “otvaranje Pandorine kutije” ukoliko se ovom poslu ne pristupi odgovorno i sa Ëvrstim ekonomskim i socijalnim pokazateljima. Smatramo kako prije svega treba uËiniti analizu dosadaπnjih deinvestiranja, te ekonomskom logikom na papiru opravdati namjere za predstojeÊa te utvrditi radi kakvih je propusta nastalo postojeÊe stanje. Kazaljke sata, istina, ne mogu se vratiti, meutim, Sindikat PPDIV-a ne moæe i neÊe dopustiti da se moguÊe pogreπke u poslovnoj politici slamaju iskljuËivo preko lea radnika. Samo u sluËaju ako se sveobuhvatno sagleda navedena problematika deinvestiranja i u cijelokupni proces ukljuËe institucije radnika, neÊemo doÊi u situaciju da osnovna nakana tog procesa bude tek manje radnika na platnom spisku Podravke.” Pismo je upuÊeno predsjedniku NO-a Boæi Prki, predsjedniku Uprave Darku Marincu te Udruzi malih dioniËara.
Susret sa Æeljkom Dragecom, elektriËarom i sindikalnim aktivistom u Belupu
Ja se za radnike ne borim, nego zalaæem Tekst i snimka: Mladen PavkoviÊ
Na odræavanju pogona u tvrtki Belupo, kao pogonski elektriËar, zaposlen je i Æeljko Dragec. Ovaj posao obavlja od 1985. godine, Ëime je relativno zadovoljan, iako se nakon radnog vremena pokuπavao baviti i neËim drugim - autolimarijom. No, ubrzo je shvatio kako se dva posla ne mogu dobro i kvalitetno obavljati (jedan prije, a drugi poslijepodne), pa je vrlo brzo napustio svoj hobi i iskljuËivo se okrenuo tvrtki u kojoj i nije tako loπe, pogotovo ako se usporeuje s mnogim drugima. - Zadnjih godina svima je vidljivo da Belupo napreduje. Tvrtka se stalno razvija, grade se novi pogoni, πto Êe reÊi da imamo svijetlu buduÊnost. Mnogi bi æeljeli kupiti ovu firmu, ali mi se nadamo da se to neÊe dogoditi. U Belupu je dobra organizacija i mudro investiranje, od suvremenih strojeva do struËnih ljudi - kaæe. ©to se tiËe plaÊa, Æeljko je miπljenja da time nitko nikada neÊe biti zadovoljan, ali on jeste. Koliko - toliko. - Mnogo je ljudi ostalo bez posla, privatizacija je napravljena preteæno pogreπno, meutim zahvaljujuÊi Podravkinom rukovodstvom, kod nas nije bilo veÊih greπaka. Uvijek kad naπa tvrtka neπto prodaje - æao nam je. Mislimo da sve πto je ranije steËeno teπkim i mukotrpnim radom treba zadræati kako bi se jednoga dana i
Æeljko Dragec
naπa djeca mogla u ovoj tvrtki zaposliti. Nekada su i cijele obitelji radile u Podravki. No, danas je opÊenito do zaposlenja teπko, gotovo nemoguÊe doÊi. Podravci, baπ kao i veÊina Hrvata, hoÊe i æele raditi, ali na æalost dobar dio njih nema moguÊnosti. Lako je neπto prodati, pogotovo ako i sam nisi sudjelovao u izgradnji, ali vrlo je teπko neπto izgraditi, joπ tome da bude dohodovno. Ovog relativno mladog radnika znaju i kao sindikalnog aktivistu. Zalaæe se za radniËka prava koliko zna i umije. U tome, kako su nam rekli, ima i dosta uspjeha. - Mislim da Sindikat PPDIV-a ima
svoje mjesto unutar tvrtke, da nas se uvaæava i cijeni. Svake godine uspijemo se izboriti za neke stvari, a to u pregovorima s poslovodstvom ne ide nimalo lako. Ja se inaËe ne borim, veÊ zalaæem za radnike. Na funkciji sam sindikalnog povjerenika veÊ tri godine. Kad sam se toga prihvatio znao sam da ne mogu oËekivati nagrade i priznanja, tim prije πto ljudi malo kada primijete neπto dobro. »im negdje pogrijeπiπ ili ne napraviπ kako se njima dopada, eto ti kritika. Dobre stvari se preteæno zaborave za nekoliko dana. To je naπa realnost. Kao sindikalni povjerenik, kaæe, nema problema. Ljudi ga uvaæavaju, a kad treba otiÊi na sastanak ili neku akciju vezanu uz Sindikat, uvijek nailazi na odobravanje svojih pretpostavljenih. - Rad na novoj funkciji nije profesionalan, tako da ni moja odsustva nisu Ëesta. Æeljko je sretno oæenjen, ima dvoje djece. Supruga mu radi u prodavaonici (trenutaËno je na porodiljskom dopustu)… - Æivimo u staroj obiteljskoj kuÊi, a sada gradimo novu. U tome nam najviπe pomaæu krediti, razna zaduæenja, ali i πira rodbina. Mnogo toga znam napraviti i sam, tako da su veÊ i tu znatne uπtede. Kad kuÊa bude gotova, nitko neÊe biti sretniji od nas!
5
Sasvim je zgodno πto su nam susjedi Talijani tako blizu da ne moramo preploviti ocean kao πto to moraju turisti Amerikanci da bi uæivali u ljepotama Venecije i u nevjerojatno πirokoj paleti talijanskih kulinarskih delicija. I na naπim stolovima, posebno i tradicionalno na dalmatinskoj obali, sve se ËeπÊe nalaze talijanski specijaliteti: pizze, πpageti, njoki, lazanje. Talijanski specijaliteti osvojili su svijet! ©to je to uopÊe toliko poznata i cijenjena talijanska tjestenina? Od kada i odakle vuËe svoje porijeklo? Kako se najbolje priprema? PoËnimo od u nas poznatog naziva ”paπta πuta”. ©to to u stvari znaËi? Sama rijeË u talijanskom jeziku znaËi ”suha - prazna tjestenina” (pasta asciutta), odnosno kuhana, ocijeena, Ëista tjestenina bez teËnosti koja se sluæi uz bezbroj razliËitih umaka, kod nas najpoznatijih: pasta alla napoletana (na napuljski naËin), milanese, bolognese. Da bi napravili dobar umak za tjesteninu alla bolognese (na bolonjski naËin) potrebno je præiti staklasto jedan luk, jednu mrkvu, na listiÊe sjeckanu slaninu (pancetu) ili sirovi prπut i to na malo maslaca i ulja. Zatim se doda oko 200 g. mljevenog juneÊeg i 100 g svinjskog mesa, pa sve to præi na laganoj vatri dok ne poprimi tamnu boju. Dodati pola kg oguljene rajËice, ili 400 g pasirane, ili pelate iz limenke (moæe se prokuhati rajËica iz tube u neπto juπnog temeljca) (sve je izvrsno iz tvornice u Umagu). Dodati soli i papra, a ja obiËno dodajem i lovorov list, sitno sjeckanog perπina i Ëeπnjaka, malo origana i na kraju krËkanja na laganoj vatri (oko 1 sat), neπto maslinovog ulja. Sve se to moæe u kuhanju zaliti s 1 dl suhog vina ili temeljca. Posluæuje se s tjesteninom i po æelji ribanim parmezanom. InaËe u talijanskoj kuhinji ”pomodoro” - rajËica, paradajz, je kralj soseva i umaka za kuhane tjestenine (paπte πute) i kuhanu riæu, te dominira u skoro svim receptima. Po kulinarskoj vrijednosti ”pelati” dolaze odmah poslije svjeæe rajËice. InaËe, ovo povrÊe vuËe svoje porijeklo iz Juæne Amerike, a najviπe je njegov uzgoj raπiren u Italiji, GrËkoj i Francuskoj, ©panjolskoj, Maroku i Nizozemskoj. Ovo lagano povrÊe, bogato vitaminima ima samo 22 kalorije u 100 g proizvoda. Dala sam primjer temeljnog, najjednostavnijeg i po meni najboljeg recepta za pripremu umaka ”alla bolognese”. No, joπ jednostavnije i moæda najbolje rjeπenje je kupiti u naπem diskontu ili drugdje vreÊicu tjestenine s ovim umakom, jednu iz bogate palete Podravkinih proizvoda ”Talianetta”. Zaista, neÊete pogrijeπiti, a vrijeme Êete uπtedjeti! Po æelji moæete dodati pasirane rajËice, Ëeπnjaka, papra, feferonËeka, pa Ëak i vrhnja! A kada je rijeË o tjestenini spravljenoj industrijski ili u kuÊi, talijanska tjestenina smatra se najboljom na svijetu πto potvruje i bilanca izvoza talijanske tjestenine u sve zemlje svijeta.
Nova humanitarna akcija Udruge branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke
“Od srca srcu za Knin” drugi put »lanovi Podravkine udruge UBIUDR proπlog su ponedjeljka proveli joπ jednu humanitarnu akciju. Ovo je u kratkom vremenu veÊ druga takva akcija pomoÊi za stanovnike Knina. Prvi put, prije dva mjeseca, branitelji Podravke uspjeli su prikupiti oko 4,5 tone odjeÊe i obuÊe koju su dostavili tamoπnjem Caritasu. Ovaj put na istu adresu dostavili su velike koliËine prehrambenih proizvoda. U poπiljci “Od srca srcu za Knin” bili su takozvani obiteljski paketi, koji su prikupljani u posljednje vrijeme. Prikupljeno je oko 24.000 vreÊica s Podravkinim juhama, krumpirom, braπnom i drugim namirnicama. Akciji Podravkinih branitelja pridruæila se i udruga æena Hrvatsko srce iz Drnja koja je pripomogla s oko 200 kilograma prehrambenih proizvoda. S. P.
Utovar namirnica za kninski Caritas æupe Sv. Antuna
6
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka” na turistiËkom sajmu u Kapoπvaru
Koncertom oduπevili Maare Na ovogodiπnjem 8. regionalnom turistiËkom sajmu u maarskom gradu Kapoπvaru, koji se odræavao od 14. do 16. veljaËe, Hrvatska je preuzela domaÊinstvo od Francuske i predstavila se brojnim sadræajima i promocijama. Tom je prilikom nastupio i Tamburaπki orkestar Podravke odræavπi prigodni koncert izvodeÊi djela H. BoreniÊa, I. Zajca, S. Vukosavljeva, G. Harisona te zavrπio koncert Trisch-trasch pol- orkestar je, pod ravnanjem diri- ne pohvale od nazoËnih gostiju i A. V. kom J. Straußa. Za izvedena djela genta Kreπe LukaËiÊa, primio broj- sudionika manifestacije.
Susret s Hrvojem KlauËekom, Ëlanom Podravkinog Tamburaπkog orkestra
Kuhanje ga opuπta, a glazba veseli Meu Ëlanovima Tamburaπkog orkestra KUD-a Podravka dobro je poznato ime Hrvoja KlauËeka. Joπ kad je bio polaznik Glazbene πkole ukljuËio se u orkestar, a od 1989. svira Ëelo u Podravkinom tamburaπkom orkestru, πto ga veÊ godinama uspjeπno vodi Kreπo LukaËiÊ. - Sviranje me zanima joπ od malih nogu - kaæe. - Zato sam i krenuo u glazbenu πkolu, ali tamo sam svirao klavir. Na poticaj profesora okrenuo sam se tamburi i mislim da mi ovaj instrument dobro leæi. Brat Hrvoja je poznati koprivniËki glazbenik Tihomir, koji je zavrπio glazbenu Akademiju i koji vodi PuhaËki orkestar. On je takoer imao dosta utjecaja na njega kao sviraËa. - Od brata sam mnogo nauËio. Njemu je, za razliku od mene, glazba zanimanje. Otac mi tu i tamo neπto zasvira na tamburi, ali nikada se time nije ozbiljnije bavio. Ovaj mladi glazbenik zaposlen je u Podravki. Zavrπio je ekonomski fakultet i radi u RaËunovodstvu, kao voditelj. - Vrlo sam zadovoljan sa svojim
Hrvoje KlauËek poslom. Na plaÊu se neÊu æaliti, jer nije niπta veÊa ni manja nego u sliËnim tvrtkama. Mislim da sam okruæen dobrim i struËnim ljudima a to je najvaænije. Osim glazbe, Hrvoje voli i - kuhati. Kaæe kako ga to opuπta nakon radnog dana koji mu je prepun “matematike”. - Kuhanje me stvarno opuπta. Oni koji su probali kako kuham vele da
Valentinovo u Domu za starije i nemoÊne osobe
Podravkini literati recitirali pjesme »lanovi Literarne sekcije KUD-a «Podravkafl u Ëetvrtak 13. veljaËe uoËi Valentinova - u Domu za starije i nemoÊne osobe u Koprivnici ”prenijeli” su ljubav πtiÊenicima Doma kroz pjesmu i na taj naËin uljepπali blagdan Valentinova osobama koje, iako su starije æivotne dobi, vole i nisu zaboravili πto ta rijeË znaËi. Predsjednica sekcije Marija HegeduπiÊ i joπ nekoliko Ëlanova proveli su joπ jednom ugodne trenutke u recitaciji pjesama i druæenju πto je njima pjesnicima najljepπe. A. V.
Obavijest
Samo za zaposlenike ”Podravke”: sedam dana krstarenja jedrenjakom ”Nirvana” po sjevernom Jadranu od 4. do 11. listopada 2003. Itinerar: Subota 4. 10. Crikvenica - polazak u 14 sati , voænja ispod KrËkog mosta do Omiπlja, noÊenje; nedjelja 5. 10. - Cres; ponedjeljak 6. 10. - M. Loπinj; utorak 7. 10. - Ilovik; srijeda 8. 10. - Rab; Ëetvrtak 9. 10. - Baπka; petak 10.10. - Crikvenica; subota 11. 10. - iskrcaj u 9 sati poslije doruËka. Napomena: Kapetan zadræava pravo na promjenu rute u sluËaju nepovoljnih vremenskih uvjeta. Cijena: odrasli 1.890,00 kn; djeca do 10 god. 945,00 kn MoguÊnost plaÊanja u ratama (Ëekovima): I rata (avans - rezervacija) - do 15. 3. - 300,00 kn II rata (u gotovini na brodu) - 4.10. - 590,00 kn III rata (Ëekom) - 4.11. - 500,00 kn IV rata (Ëekom) - 4.12. - 500.00 kn U cijenu je ukljuËeno: Sedmodnevno krstarenje motornim jedrenjakom po naznaËenoj ruti, noÊenje u dvokrevetnoj kabini, polupansion (doruËak- ruËak), boraviπna pristojba i luËke takse. Doplata za jednokrevetnu kabinu je + 50% MoguÊnost Ëuvanog parkinga (garaæa) oko 5 eura dnevno po autu (plaÊanje na licu mjesta). Karakteristike broda: duæina 33 m, πirina 8 m, 17 dvokrevetnih kabina, salon 60 m2 za 34 osobe u pansionu, brodski bar (tv, video) , kuhinja, sunËana paluba 120 m2, 6 Ëlanova posade. Prijave na tel. 1888 (Boæo Flis) do 15. 3. 2003. tj. do popunjenja kapaciteta maksimalno 34 osobe.
sam pravi majstor! Volim dobro druπtvo, proËitati neku zanimljivu knjigu, a kad doe proljeÊe jedva Ëekam da uzmem bickl i odem malo do vinograda. Na radnom mjestu baπ i ne znaju za hobije ovog mladog Podravkinog struËnjaka. On ih time i ne æeli mnogo optereÊivati. - Danas se ljudi manje - viπe zatvaraju u sebe. To je i razumljivo, jer nema Ëovjeka koji ne æivi s nekim problemom. Meutim, prijeko je potrebno da se poËnemo viπe druæiti, a to znaËi zajedniËki odlaziti na izlete, zabave i sliËno. Meni druæenje u Tamburaπkom orkestru je super. Tu nalazim sebe. Imam dobre prijatelje. Veselimo se svakom nastupu, a s radoπÊu dolazimo i na probe. Vrlo cijenimo rad naπega voditelja Kreπe LukaËiÊa. On je najviπe zasluæan za Tamburaπki orkestar, a takvih ljudi u Koprivnici je veoma malo. ©teta πto nemamo prikladnije prostore za probe, ali ne æalimo se. No da bi Podravka mnogo viπe trebala izdvajati za kulturu - to je istina - rekao je na kraju Hrvoje KlauËek. Ml. P. Obavijest
LijeËnik za vas
Podjela pileÊeg mesa
Spavate li dovoljno?
Obavjeπtavamo radnike Podravke koji su naruËili pileÊe meso proizvoaËa Promess Mala Subotica da Êe podjela biti u utorak 25. veljaËe od 13 do 15,30 sati. Odjel za standard radnika
Piπe: dr. Ivo Belan Milijuni ljudi liπeni su dovoljnog spavanja - potencijalne opasnosti za njih i za druge. Jedno je ispitivanje ustvrdilo da gotovo 14 posto radnika radi u rotirajuÊim smjenama πto remeti njihove bioloπke satove. Meutim, za veÊinu od nas problem se moæe pripisati televiziji, obiteljskim odgovornostima i sve duæem radnom danu, a povrh svega toga naπom æeljom da u svoj æivot natrpamo πto je moguÊe viπe toga. Kad se u svemu tome neπto mora ærtvovati, spavanje je obiËno tiha ærtva - tiha dok dnevna pospanost ne postane ozbiljna. Premda nije toËno poznato koliko se oboljenja, nesreÊa i gubitaka proizvodnje moæe pripisati nedostatnom spavanju, ispitivaËi procjenjuju da je cijena toga milijarde dolara godiπnje. Bez obzira koliko je zaposlenik profesionalan, koliko motiviran, koliko dobro istreniran ili koliko dobro plaÊen - mi ovdje govorimo o ljudskim fizioloπkim ograniËenjima. Potrebe za snom razlikuju se od Ëovjeka do Ëovjeka. Ima ljudi koji se osjeÊaju potpuno odmorni nakon pet sati spavanja, dok drugi trebaju deset.
Premda je uobiËajena potreba osam sati, prosjeËna osoba spava samo sedam. Usprkos velikim naporima, ljudi ne mogu sebe istrenirati na manje potrebe. Normalno funkcionirajuÊi bioloπki sat Ëini nas pospanim sredinom popodneva, najbudnijim nekoliko sati prije odlaska u krevet i najpospanijim oko pet sati ujutro. Milijuni ljudi pokuπavaju nadoknaditi izgubljeni san duæim spavanjem vikendom, ali izgleda da to ne rjeπava u potpunosti problem (ne)spavanja. Bolji plan je iÊi na spavanje ranije, recimo 15 do 20 minuta svakog tjedna, sve dok dovoljno ne spavate noÊu kako biste eliminirali pospanost danju. Za one koji ne mogu to provesti, najbolje je malo drijemanja po danu. Mnogi produktivni ljudi malo zadrijemaju tokom radnog dana. UoËene su znaËajne koristi od drijemanja danju Ëak i u trajanju od svega 15 do 20 minuta.
Savjeti za dobar san • Pridræavajte se onog sata odlaska u krevet koji vam pruæa optimalan odmor. • Razmiπljajte o brigama prije nego pokuπate zaspati. Rezervirajte 30 mi-
nuta tokom rane veËeri kako biste napravili kratke biljeπke o svojim brigama - i kako im pristupiti. Jednom kad identificirate rjeπenja, manja je vjerojatnost da Êe vas one muËiti i ”gristi”. • Izbjegavajte kofein naveËer. Kofein je dobro poznati uzrok nesanice, a nalazimo ga, osim u kavi, i u Cocacoli, Ëaju, kakau. •Izbjegavajte duhan. Nikotin moæe uzrokovati plitki san i nesanicu. • Imajte zdravi obrok naveËer. Pokuπajte s malom Ëaπom mlijeka i s malo voÊa. Eksperimenti pokazuju da ljudi bolje spavaju kad nisu gladni. • Opustite se. Neki su ljudi previπe uporni i previπe rade na tome da zaspu. Ako san ne dolazi, Ëitajte knjigu u krevetu ili sluπajte glazbu dok se ne osjetite umornim. Problem nedovoljnog spavanja je ozbiljniji nego πto je prosjeËan Ëovjek toga uopÊe svjestan. »ak nakon samo jedne neprospavane noÊi ljudi imaju poteπkoÊa u zapamÊivanju, reagiranju na razne signale i u obraÊanju paænje. Eksperti savjetuju: utvrdite kolike su vam potrebe za snom i tada toliko spavajte.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 24. 2. ponedjeljak - Podravski grah, kobasica, salata 25. 2. utorak:
- PeËena piletina, mlinci, salata
26. 2. srijeda:
- Sarma , krumpir pire, kolaË
27. 2. Ëetvrtak:
- Podravski sloæenac, kukuruzni æganci, salata
28. 2. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Sport
Prva hrvatska liga kuglaËica - 13. kolo
UkroÊena rijeËka “bujica”
Liga prvakinja - 5. kolo
Niπta od Ëetvrtfinala
Podravka - Rijeka 6:2 (3482:3215)
LADA - PODRAVKA VEGETA 29:26 (12:12)
Veliki protivnik s visokim rejtingom Rijeka na stazama je postala “potoËiÊ”! NajveÊi derbi hrvatskog kuglanja izmeu Podravke i Rijeke, dvoboj veÊ godinama dva najbolja kluba u dræavi, kuglaËice Podravke uvjerljivo i bez problema rijeπile su u svoju korist. Rijeka nikad slabija, rezultat 6:2 ne daje pravu sliku onoga πto se dogaalo na stazama, jer je aktualni prvak Hrvatske i viceprvak Svjetskog kupa bio potpuno nadigran i samo mali korak do potpune katastrofe. Iako je Podravka ostvarila sjajan prosjek od 580 Ëunjeva, nitko nikada nije Rijeku “torpedirao” sa 267 Ëunjeva razlike. VeÊ na poËetku derbija Podravka je pokazala “zube” i krenula nezadræivo. Tandem Orehovec - Picer sruπio je sve rijeËke snove o pobjedi i obrani naslova prvaka. Rijeka je puna reprezentativki, πto bivπih (First, Mikac), πto sadaπnjih (Perman, BartoloviÊ), ali osim legendarne Bibe bio je to “tigar od papira”. Podravka je povela 2:0 i ostvarila prednost od 116 Ëunjeva, πto je odnijelo svu neizvjesnost. U drugom paru brojni ljubitelji kuglanja doπli su na svoje - mlada Melita ValentiÊ svojom igrom (20 “devetki”) i rezultatom (648) zasjenila je sva reprezentativna imena i bila prvo ime derbija. Svoju protivnicu Sonju Mikac bez imalo
Crne koprivniËke slutnje na æalost su se ostvarile. Nakon ruskog gostovanja i poraza protiv ekipe Lade iz Toljattija, rukometaπice Podravke Vegete nisu se uspjele plasirati u Ëetvrtfinale Lige prvakinja. PoËelo je dobro. Podravkaπice su Ëak i vodile, imale su brojne prigode, ali na vratima Lade bila je odliËno raspoloæena Suslina koja biljeæi deset obrana u prvom poluvremenu. Igrale su Podravkaπice koliko god su mogle, ali protiv gorostasne obrane Lade zaista se nije moglo. Jedini vanjski raspoloæeni pucaË bila je Hobjila koja je devet puta zatresla mreæu Ruskinja. U nastavku, Ruskinje sredinom drugog poluvremena Ëine seriju 6:0 koju KoprivniËanke nisu viπe mogli dostiÊi. Minutu prije kraja je dva razlike za Ladu, a Vasiljeva iz sedmerca postiæe
konaËni rezultat 29:26 za ekipu iz Toljattija. I na ovoj utakmici, kao i na svim europskim do sada, primijetilo se kako Podravki nedostaju kvalitetna krila, posebice kada zbog ozljede Renata Hodak ne moæe pruæiti maksimum. Osim toga, »uljak je bolesna pa gotovo sve udarce izvana rjeπava Hobjila koja dokazuje veliki potencijal, ali ne moæe se igra ekipe bazirati na jednoj vanjskoj pucaËici. Snjeæana Petika ima svoje uspone i padove, a zapravo jedine konstante tijekom europskih natjecanja su vratarke StanËin i Petrakova te kapetanica Boæica PalËiÊ. Ostale cure trebat Êe se joπ kaliti u zahtjevnim europskim utakmicama. No, bez obzira πto Podravkaπice neÊemo vidjeti u Ëetvrtfinalu Lige prvakinja, predsjednik Podravke Vegete Damir PolanËec je zadovoljan.
Piπe: Æeljko ©emper
- Sjetite se πto nam je bio cilj na poËetku sezone. Ulaskom u Ligu prvakinja to smo ostvarili, a pokazali smo da svakome moæemo biti ravnopravan protivnik. Uvjeren sam da Êemo za godinu dana izboriti plasman meu osam najboljih europskih ekipa. - rekao je rukometaπicama Damir PolanËec. Zadnju utakmicu Lige prvakinja Podravkaπice Êe odigrati ove nedjelje u 17,45 sati protiv odliËne ekipe Valencije koja je u Skoplju pobijedila proπlogodiπnje europske prvakinje, ekipu Kometala. Ne sumnjamo da Êe koprivniËka utakmica biti pravi izazov za rukometne sladokusce. Protiv Lade za Podravku Vegetu su igrale: Vresk 3, Hobjila 9, Harlanjuk, Pensa, PalËiÊ 4, Hodak 5, Raguæ, Bilobrk 1, Sirovec, Petika 4, JuriÊ, FraniÊ, StanËin i Petrakova. B. F.
NK Slaven Belupo
Spremni za Hajduk Nakon povratka s poreËkih priprema, gdje su odigrali dvije prijateljske utakmice protiv slovenskih ekipa Gorice i Primorja, nogometaπi Slaven Belupa nastavili su se pripremati za proljetni dio prvenstva u Koprivnici. Proπle subote odigrali su prijateljsku utakmicu protiv zapreπiÊkog Inkera i pogotkom Posavca pobijedili 1:0. Trebali su odigrati i prijateljsku utakmicu protiv korejskog Pohang Steelersa, ali je zbog snijega susret odgoen. Dakle, do nedjeljne utakmice s
Hajdukom Slavenaπi neÊe odigrati niti jednu utakmicu. Bez obzira na to, trener Slaven Belupa Rajko MagiÊ zadvoljan je spremnoπÊu svojih igraËa. Naæalost, u Splitu neÊe nastupiti ozlijeeni Dalibor ViπkoviÊ i Domagoj KosiÊ. - Tjelesna pripremljenost mojih igraËa je neupitna, πto pokazuju i testovi, ali πto se tiËe segmenta uigravanja, tu smo pomalo hendikepirani, jer od planiranih pripremnih utakmica Ëetiri smo manje odigrali zbog loπih vremenskih uvjeta. Uostalom, i odigrane prijateljs-
ke utakmice bile su na granici nogometnih uvjeta. Bez obzira na sve pa i prijetnje koje dolaze iz Hajduka, a vezane su na proπlu koprivniËku utakmicu, mi Êemo se u Splitu postaviti hrabro i igrati neoptereÊeno. Dakle, neÊemo igrati za druge kao πto aludiraju iz Hajduka, veÊ kao πto uvijek igramo - za sebe rekao je Rajko MagiÊ. Utakmica Êe se igrati na splitskom Poljudu u nedjelju s poËetkom u 15,45 sati, a na treÊem programu prenosit Êe je Hrvatska televizija. B. F.
Sportski susreti radnika Podravke 2003.
Streljaπtvo
Natjecanje u kuglanju 1. i 2. oæujka
Dobrim deËkima pridruæile se i djevojke
Za Sportske susrete radnika Podravke 2003. u kuglanju - πto ih organizira Udruga branitelja invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke (a πto je na neki naËin slijed negdaπnjih RadniËkih sportskih igara Podravke) - prijavilo se 16 ekipa. Natjecanja Êe se provesti na kuglani ÆeljezniËara u Koprivnici i to 1. i 2. oæujka ove godine (subota i nedjelja). Za prijavljenu ekipu moæe nastupiti πest kuglaËa (kuglaËica) koji se moraju prijaviti 15 minuta prije nastupa. Ukoliko ekipa nema πest igraËa, moæe nastupiti Ëetiri igraËa. Prema utvrenim propozicijama natjecanja svaki kuglaË baca 15 hitaca u punu postavu i 15 hitaca u ËiπÊenje. PojedinaËni rezultati postignuti u momËadskom natjecanju biljeæit Êe se kao postignuÊe pojedinca u sveukupnom plasmanu i nagradit Êe se kao rezultati u pojedinaËnoj konkurenciji. Sva-
7
ka ekipa moæe tijekom bacanja zamijeniti dva kuglaËa. Vaæno je napomenuti da svi natjecatelji moraju nastupiti u patikama. Za sve informacije prije i za vrijeme natjecanja sudionici se mogu obratiti Zvonku PrepeliÊu (mobitel 091 / 518 S. P. 8069).
Sportski susreti radnika Podravke u kuglanju raspored: Subota 1. oæujka 2003: 8. sati: Mlinovi - Tv. Vegeta 1 10 sati: Zaπtita i nadzor - Tv. Vegeta 2 12 sati: Studenac Lipik - Danica 14 sati: Vanjski transport - Lino oldtajmeri Nedjelja 2. oæujka 2003: 8 sati: Rocky - Juhe 10 sati: Lino - Gemiπt 12 sati: Munjosprem - Okruglice 14 sati: KoprivniËka tiskarnica - UBIUDR
U petom kolu 1. B hrvatske lige u disciplini standard zraËna puπka (odræanom u Varaædinu 16. veljaËe) seniorska ekipa S©K - Podravka otpucala je odliËnih 1.714 krugova. Ovim rezultatom S©K Podravka je s ukupno 8.488 krugova na drugom mjestu iza prvoplasirane ekipe Spin-Valisa iz Poæege koji ima 8.545 krugova. Na treÊem mjestu nalazi se ekipa Bjelovara s 8.484 kruga. Za S©K - Podravka u petom kolu nastupili su: Mario Kos 582 kruga, Zoran Koprek 573 kruga i Viktor Kozjak 559 krugova. Prvi put u ligi su u konkurenciji seniorki nastupile i juniorke S©K - Podravka, Lana –ud i Janja Horvat. Lana –ud otpucala je svoj najbolji rezultat u ovoj disciplini, 376 krugova, te se plasirala na deseto mjesto. Janja Horvat je u svom prvom nastupu u ovoj disciplini postigla 363 kruga i ostvarila plasman na petnaesto mjesto. S obzirom na nedostatak iskustva u ovoj disciplini, juniorke S©K Podravka postigle su rezultate iznad oËekivanih. R. K.
respekta “pomela” je s nevjerojatnom razlikom od 112 Ëunjeva i to je bio definitivan rijeËki krah. Jedina slaba karika u sastavu Podravke opet je bila Marina MikloπiÊ, koja nikako da svlada strah i tremu, iako je sve veÊ bilo rijeπeno. Sruπila je “505 sa crtom” i slaba Ban odnosi pobjedu za sedam drva. Podravka je povela 3:1, a prednost je narasla na 228 Ëunjeva. Ipak u zavrπnici prava poslastica za gledatelje - taktiËkim nadmudrivanjem trenera rekorderka koprivniËke kuglane Marija Zver protiv Biserke Perman, kapetana hrvatske reprezentacije. Naπa Maja krenula je slabije, Biba maksimalno motivirano i bjeæi na 30 drva prednosti. U zavrπnici Biba popuπta, Maja prelazi u vodstvo, a u posljednjem 120. hicu Biba “devetkom” za dva Ëunja osvaja poen. –urica LukaË nije imala problema s daleko iskusnijom ©opiÊ - svojim mirnim i preciznim hicem stavlja toËku na ovu sjajnu pobjedu. Veliki obol pobjedi dali su vjerni i buËni navijaËi Podravke. Ove subote, 22. veljaËe, u Zagrebu igraju Sunce - Podravka. Rezultati: Orehovec - First 1:0 (564:505), Picer - BartoloviÊ 1:0 (584:527), ValentiÊ - Mikac 1:0 (648:529), MikloπiÊ - Ban 0:1 (505:512), Zver - Perman 0:1 (601:603), LukaË - ©opiÊ 1:0 (580:539). Poredak: 1. Podravka 22, 2. Zagreb 17, 3. Rijeka 16, 4. INA 15, 5. Zagi 12 itd.
Druga liga sjever - kuglaËi
Novi korak prema naslovu ÆeljezniËar - Podravka 3:5 (3044:3063) Nova dva boda osvojili su kuglaËi Podravke na drugom gostovanju u »akovcu. U viπe slaboj nego dobroj utakmici pobijedili su vrlo tijesno, sa samo 19 Ëunjeva viπka. No, pobjedi ne treba gledati u zube, jer su deËki u πest dana odigrali tri utakmice, od toga dvije kljuËne u borbi za naslov prvaka. Sve tri serije bile su egal - nakon prve domaÊi su imali jednu postavu prednosti, nakon druge Podravkaπi su stekli 19 Ëunjeva viπka, πto je ostalo do samog kraja. U slaboj predstavi s niæerazrednim rezultatima jedino je “odskoËio” Zlatko Betlehem, koji je sa 547 Ëunjeva bio najbolji igraË utakmice. Ove nedjelje u 14 sati lokalni derbi igraju Podravka - ÆeljezniËar (Kc). Rezultati: ©egerec 479, BakaË 516, Betlehem 547, Troπelj 508, GroπaniÊ 288, ©tefoiÊ 209, MikloπiÊ 516. Poredak: 1. Podravka 27, 2. Autobusni promet (VÆ) 22, 3. Croatia osiguranje (Væ) 22. 4. TSH (»k) 18 itd.
KuglaËi Podravke uvjerljivo su vodeÊi u drugoj ligi
Druga liga istok - kuglaËice
Sjajno izdanje Belme Belma - Sloboda-Tvin 7:1 (3193:2964) Mlade kuglaËice Belme konaËno su zaigrale u kompletnom sastavu i odmah pokazale prave rezultate. Pobijedile su iskusan sastav iz Virovitice sa 7:1 i s velikom razlikom od Ëak 229 drva. Sruπile su samo 18 Ëunjeva manje od aktualnog sastava Rijeke, a postigle su nekoliko zapaæenih rezultata. Pokazale su da Êe nakon Melite ValentiÊ prvi sastav Podravke morati za slijedeÊu sezonu opet “ukrasti” joπ poneko ime iz Belminog “inkubatora”. Treba istaknuti odliËne rezultate Sonje DuπiÊ (560) i Vesne GaloviÊ (557). Rezultati: Tuba 494, DuπiÊ 560, Milas 543, HirjaniÊ 529, GaloviÊ 557, Horvat 510.
8
Broj 1645 Petak 21. veljaËe 2003.
Novo iz SPJ Mlin i pekara
PπeniËna klica U Podravkinom mlinu veÊ se nekoliko godina proizvodi pπeniËna klica koja je bioloπki vrijedna namirnica bogata bjelanËevinama, dijetnim vlak-nima i mineralima, a odnedavno se pπeniËna klica plasira na træiπte u redizajniranoj ambalaæi i u pakovanju od 200 grama. ©to je pπeniËna klica? Pπenica je najstarija namirnica u ljudskoj prehrani. Sastav pπeniËnog zrna je takav da Ëovjeku daje najveÊi dio potrebnih energetskih, hranjivih i zaπtitnih tvari. PπeniËno zrno sastoji se od tri osnovna dijela: ljuske, braπnenog dijela i klice. Klica je najmanji dio ploda i Ëini 2,5 - 3,6% pπeniËnog zrna. S obzirom na to da pπeniËne klice sadræe najvrednije bioloπke tvari, danas se u modernom mlinarstvu u tijeku meljave izdvaja taj najvredniji dio pπeniËnog zrna - klica. PπeniËna klica je visokovrijedna namirnica bogata bjelanËevinama, vitaminima (B1, B2, E), mineralima (Fe, Zn, Mn) i dijetnim vlaknima.
U pπeniËnoj klici bioloπki su najvrednije bjelanËevine zbog skladnog aminokiselinskog sastava koje mogu sluæiti kao nadopuna u prehrani. Struk-tura masti vrlo je povoljna i bitna za ljudsko zdravlje jer je zastupljena i esencijalna masna kiselina. Pored toga pπeniËna klica odliËan je izvor vitamina B1, B2, i E te se njenom redovitom potroπnjom moæe vrlo uspjeπno korigirati relativno Ëesti manjak ovih vitamina. Primjena pπeniËne klice Kako je pπeniËna klica i prehrambeno visokovrijedna namirnica, nalazi sve veÊu primjenu u prehrambenoj industriji. Svi oni koji su prihvatili pravila kulture prehrane, a to znaËi hraniti se zdravo, raznovrsno i ukusno, oduπevljeno Êe je prihvatiti i koristiti u kuÊanstvu. Namijenjena je zdravim osobama, djeci, a isto tako i bolesnicima koji pate od razliËitih funkcionalnih tegoba tjelesne i duπevne prirode (probav-ne i æeluËane smetnje, neËista koæa, pothranjenost, iscrpljenost, anemija itd.).
Predlaæemo vam kako najjednostavnije i najbolje moæete koristiti naπ proizvod - stabiliziranu pπeniËnu klicu. Ujutro i nakon fiziËkog napora: pomijeπajte ælicu pπeniËnih klica i ælicu meda u πalici mlijeka ili ælicu pπeniË-nih klica i ælicu πeÊera u Ëaju, ili jednostavno uzmite 1-2 ælice pπeniË-nih klica uz jogurt. Za ruËak: moæe se koristiti kao dodatak za obogaÊivanje variva i umaka ili pripremanje raznih salata s drugim æitaricama, povrÊem, sirom, veÊ prema ukusu. Za djecu: najjednostavniji i najprihvatljiviji naËin primjene pπeniËnih klica u djeËjoj prehrani je pripremanje kaπica od pπeniËnih klica i razliËitog voÊa, kaπica s mlijekom, kao dodatak u pripremanju krema i pudinga, nadjeva za palaËinke itd. Za slastice: nezaobilaznu primjenu pπeniËna klica naπla je kao potpuna i djelomiËna zamjena oraha, ljeπnjaka i badema, kao u pripremanju kolaËa, tortnih podloga, peciva, rolada, dizanih kolaËa tako i u pripremanju nadjeva.
Dani faπnika
Novo iz SPJ VoÊe i povrÊe
Svakodnevno tople krafne pred pivnicom
Salsa ljuta SlijedeÊih dana na policama trgovina u Hrvatskoj pojavit Êe se novi proizvod iz palete Podravkinih kondimenata - Salsa ljuta, 350 grama Salsa ljuta je umak na bazi rajËice s dodatkom crvene paprike, crvenog luka, mrkve, chilli paprike i raznih zaËina. Vidljivi veÊi komadi povrÊa u pasiranoj rajËici daju proizvodu privlaËan izgled, te zajedno sa zaËinima karakteristiËnu punoÊu okusa, a dodatak chilli paprike ljutinu tipiËnu za meksiËke ljute salse. Koristi se kao topli ili hladni umak uz tjesteninu, riæu, krumpir, kuhana i peËena mesa, te uz krekera, Ëips, tortilje i sl.
SPJ Mlin i pekara veÊ tradicionalno niz godina u suradnji s TuristiËkom zajednicom grada Koprivnice sudjeluje u obiljeæavanju puËkog obiËaja - faπnika Naπa Pekara u dane faπnika svojim sugraanima nudi na trgu ispred pivnice “Kraluπ” svjeæe i vruÊe krafne. PoËevπi veÊ od ponedjeljka 24. veljaËe pa sve do 4. oæujka pred pivnicom od 9,30 sati ljubazna hostesa prodavat Êe Podravkine krafne po prigodnoj cijeni. Svakog sata iz naπe Pekare stizat Êe svjeæe i vruÊe krafne a vas pozivamo da navratite pred pivnicu gdje Êete moÊi uæivati u ovoj slastici. M. DiniÊ
Ana ErneËiÊ SPJ VoÊe i povrÊe Product manager
Recept tjedna:
RajËice na Podravkin naËin (za 6 osoba) Potrebne namirnice: 6 kom veÊih rajËica 300 g fileta osliÊa 2 Ëeπnja Ëeπnjaka 0,5 dl maslinova ulja 1 æliËica kosanog perπina 1 limun 4 ælice Relisha - priloga od povrÊa Podravka sol, papar, Vegeta po potrebi
Priprema: RajËice operite, odreæite gornji dio i æliËicom izdubite. Pospite Vegetom, okrenite ih i pustite da se ocijede. Filete osliÊa skuhajte u slanoj vodi. Zatim ih ocijedite, ohladite i nareæite na komadiÊe. Stavite u zdjelu pa dodajte Relish prilog od povrÊa, sitno nasjeckani Ëeπnjak, maslinovo ulje i kosani
perπin te sol i papar po potrebi. Sve lagano izmijeπajte i napunite rajËice. Punjene rajËice posloæite na pliticu, ukrasite limunom i zelenom salatom. Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ
Crta: Ivan Haramija - Hans