Podravkine novine broj 1646 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLII Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Kontrola kvalitete u Podravkinom CFK laboratoriju odvija se na najsuvremenijim aparatima

U Tvornicu djeËje hrane stigla je nova mjeπalica i druga oprema 4. str.

3. str. Suradnja Podravke i Hrvatske turistiËke zajednice

Vegeta i juhe poziv turistima u Hrvatsku

U Koprivnici se odræava Konferencija træiπta Podravke

Plimni val Podravkine prodaje

Piπe: Hrvoje ©labek Podravka Êe zajedno s Hrvatskom turistiËkom zajednicom sudjelovati u promociji domaÊega turizma u zemljama koje su joj træiπno interesantne. Prema ugovoru o dugoroËnoj suradnji, koji Êe u ponedjeljak potpisati πef HTZ-a Niko BuliÊ i predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac, prvi Êe zajedniËki nastup biti veÊ na berlinskom Sajmu turizma 7. oæujka u sklopu manifestacije “VeËer Hrvatske”. Hrvatska kulinarska ekipa bit Êe opremljena odjeÊom sa znakom Vegete, a πtand HTZ-a obiljeæen Podravkinim promotivnim panoima. Usto, posjetiteljima Êe se dijeliti knjige recepata s izvornim hrvatskim jelima, sve u znaku Podravkinih proizvoda. Vegeta i juhe, tako, trebale bi postati zaπtitnim znakovima hrvatskog turizma i - uz prirodne ljepote - jedan od razloga zbog kojeg bi stranci trebali posjetiti Lijepu naπu. Nakon Berlina, Podravka i HTZ ove Êe godine zajedno nastupiti i na sajmovima u Varπavi, Pragu, Bratislavi, Budimpeπti, Ljubljani te na Pribaltiku. Da su Podravka i turizam Ëvrsto povezani potvruje i sudjelovanje naπe tvrtke na 8. meunarodnom sajmu Gast 2003. koji Êe se od 5. do 9. oæujka odræati u Splitu. Na tom velikom sajmu Podravka Êe nastupiti s cjelokupnim gastro asortimanom prema kupcima iz segmenta hotelijerstva i ugostiteljstva u Dalmaciji uoËi turistiËke sezone. Osim standardnih gastro proizvoda iz asortimana SPJ-a Vegeta i Podravka jela, Dolcela, Lino i Kviki, VoÊe i povrÊe, Mlin i pekara, te PiÊa, Podravka Êe ove godine prvi put prezentirati i ponuditi proizvodne programe Ital-Icea, Eskima, Danice, Nestlea i Lagrisa.

»lan Uprave Damir PolanËec uvodno je sudionike Konferencije upoznao s korporativnom strategijom i ciljevima πto ih æelimo postiÊi Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Implementacija korporativne strategije na sva træiπta na kojima djeluje Podravka osnovna je tema Konferencije træiπta koja se odræava u Koprivnici od 26. do 28. veljaËe. Viπe od 80 sudionika, vodeÊih ljudi iz πest grupa Podravkine prodaje zajedno sa struËnjacima Sektora za razvoj poslovanja, Korporativnog marketinga i Ljudskih potencijala tri dana analizira do sada postignute rezultate i moguÊnosti rasta. - Cilj nam je stvoriti atmosferu pobjednika u kojoj neÊe postojati

rijeËi ne mogu i teπko mi je, a uvjeren sam da moæemo, znamo i hoÊemo biti bolji, bræi i jaËi od konkurenata u regiji. Pri tome nam je jedini flπeffl kupac, odnosno træiπte, i njegovim potrebama, zahtjevima i navikama moramo usmjeriti sve svoje aktivnosti. Moramo se brzo mijenjati, koristiti znanja i iskustva steËena u naπim Internationalima i na hrvatskom træiπtu, joπ bolje koristiti snagu brendova Podravka, Vegeta, Lino. Nuæno je progovoriti i o naπim slabostima kojih se ne smijemo sramiti nego ih priznati kako bi ih πto prije anulirali - podvukao je

u svom uvodnom izlaganju na Konferenciji Ëlan Uprave Damir PolanËec koji je uz to i predstavio novu organizacijsku πemu Podravkine prodaje. VeÊ prvi dan Konferencije pokazao je veliku odluËnost menadæera u prodaji da uglavnom dobrim proπlogodiπnjim rezultatima dodaju zamah u 2003. te da tako stvore svojevrsni plimni val koji Êe omoguÊiti planirani rast kompanije u duæem razdoblju. Predvieno je pored ostalog proπirenje asortimana, jaËanje gastro segmenta, uspjeπnija zajedniËka borba u zaπtiti intelektualnog

vlasniπtva, odnosno protiv falsifikatora i krivotvoritelja Vegete, osvajanje novih træiπta, niz racionalizacija i poboljπanja u naËinu i organizaciji rada u poduzeÊima i predstavniπtvima, te uspostavljanje bolje kordinacije sa strateπkim poslovnim jedinicama i centralnim sluæbama. OptimistiËkim prognozama koje su se Ëule na ruku ide i Ëinjenica da je pod jednu kapu stavljena prodaja proizvoda iz raznih dijelova grupe Podravka, pa Êe tako pored ostalog ove godine poËeti plasman Lagrisovih proizvoda na razna træiπta. Opπirnije na 2. stranici

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Podravkin periskop

Zabiljeæeno na Konferenciji træiπta

Za Podravku nema malih i velikih træiπta, veÊ samo Marke onih na kojima jesmo i na kojima nismo prisutni proizvoda na filmu

Pripremila: Jadranka Lakuπ

Crna Gora je malo ali zahvalno træiπte Jedno od zanimljivih promiπljanja koja su se Ëula na Konferenciji je ono da za Podravku nema malih i velikih træiπta, nego da je jedina moguÊa podjela samo na ona na kojima jesmo i na ona na kojima nismo prisutni. Ovo bi se najbolje moglo primijeniti na nedavno otvoreno træiπte Crne Gore, zemlje koja ima oko 620.000 stanovnika, u kojoj je stopa nezaposlenosti veÊa od 25 posto, inflacija se kreÊe oko 20 posto, a prosjeËna neto plaÊa od 165 eura dovoljna je ËetveroËlanoj obitelji za osnovne æivotne potrebe u 8 do 11 dana. Ipak, ta i takva mala zemlja kako je na Konferenciji ustvrdio Robet Fodor, direktor træiπta za

Robert Fodor i Ljubomir BariÊ

Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, za Podravku predstavlja vrlo zahvalno træiπte. Jer, Crnogorci za hranu u prosjeku utroπe oko 65 posto svog kuÊnog budæeta, a kad kupuju osnovni motiv im je kvaliteta. A za veliku veÊinu Podravka je

Træiπta zapadne Europe i Skandinavije vrlo su profitabilna PoveÊanje prodaje predvia se i u zemljama zapadne Europe i Skandinavije u kojima Podravka posluje iskljuËivo preko distributera i gdje smo, izuzevπi Austriju, uglavnom prisutni u etno segmentu. To su zemlje visokog standarda, s ukupno 153 milijuna stanovnika koji 12 posto svoje ukupne potroπnje odvajaju za prehranu. - Voenje ovog træiπta, odnosno suport koji obuhvaÊa marketinπke aktivnosti, pravni servis, razvoj proizvoda, njihovu pripremu za træiπte, obavlja se iz centrale u Koprivnici. Njihova karakteristika je da su visoko profitabilna da su naπe cijene vrlo konkurentne, i tu se uz relativno niske troπkove postiæu dobri rezultati od oko 5 milijuna eura godiπnje. Cilj je da budemo dominantni ponuaË roba u etno segmentu, zatim uËvrπÊivanje pozicije u trgovaËkim lancima u Austriji u kojima smo prisutni s Vegetom i ajvarom, a na pojedinim træiπtima,

Podravkino poduzeÊe u Australiji prodire i na azijsko træiπte Dobre poslovne rezultate, koji se ogledaju kroz stalnu profitabilnost, lidersku poziciju u etno segmentu, vlastite projekte poput proizvodnje gula-

sinonim kvalitete i njeni proizvodi na listi su najtraæenijih. - Bili smo relativno zadovoljni s distributerima koji su do sada obavljali prodaju naπih proizvoda u Crnoj Gori, ali otvaranje poduzeÊa je korak koji omoguÊava daljnju eks-

panziju. Æelimo proπiriti asortiman Podravkine robe, uvesti asortiman Adrie i Lagrisa, te plasirati oko 130 proizvoda naπeg strateπkog partnera Nestlea. Svjesni smo da naπu robu moæemo najbolje prodavati sami istiËe Fodor. A direktor poduzeÊa Podravka Podgorica Ljubomir BariÊ Ëvrsto vjeruje da u tome neÊe biti veÊih problema, jer su Crnogorci izrazito skloni pojedinim grupama proizvoda - ovdje su Podravka jela, toËnije juhe, te Lino djeËja hrana, neosporni lideri, a rado troπe i Vegetu, konzervirano voÊe i povrÊe te mesne konzerve. Predvia se i osvajanje vodeÊe pozicije u gastru, za πto postoje potencijali jer Crnu Goru posjeÊuje oko milijun turista godiπnje, te uvoenje smrznutog programa i vode. Da bi se ambiciozni planovi ostvarili, prodajna operativa rasporeena u tri regije dobila je vrlo precizne zadatke, pa tako svaki trgovaËki predstavnik mora dnevno obiÊi 15 prodajnih mjesta.

Za tzv. projektna træiπta moraju se odrediti prioriteti

Posve drugaËiji zadatak ima Zoran Bakliæa, izvrπni direktor za takozvana projektna træiπta u koja se ubrajaju Bugarska, Rumunjska, Turska, GrËka, Italija, Australija, Blisti Istok, Afrika, Juæna Amerika i Azija. To su toliko razliËita træiπta da je meu njima nemoguÊe naÊi zajedniËki nazivnik. Primjerice, GDP po glavi stanovnika u Bugarskoj je 1265 dolara, u GrËkoj 11.441, Italiji 21.000 dolara, neke zemlje su godinama Ëlanice EU i NATO pakta, a druge tek kucaju na vrata. Primjerice, u bogatoj i moderno ureenoj Australiji Podravka veÊ godinama ima dobro razvijeni biznis ukljuËujuÊi i vlastito poduzeÊe, a u ovu grupu svrstana je stoga πto je predviena kao svojevrsni poligon za osvajanje træiπta u azijskim zemljama. S druge strane su siromaπne zemlje Afrike u kojima prodajemo Vita juhe u koc-

ki, ili pak juænoameriËka prostranstva na kojima nismo prisutni. - Ni jedna kompanija u svijetu nema ni ljudske ni financijske potencijale da odjednom izlazi na Ëetiri kontinenta. Zbog toga moramo utvrditi prioritete, procijeniti moæemo li se razvijati samostalno ili u suradnji s nekim od partnera i odrediti na kojim træiπtima moæemo brzo, naravno uz adekvatna marketinπka ulaganja stvoriti pretpostavke za etabliranje Podravke kao znaËajnog partnera - istiËe Bakliæa.

πa po licenci Danice, te prvi izlazak Podravke na azijsko træiπte, Podravkino poduzeÊe u Australiji napravilo je praktiËki vlastitim snagama. Stoga je direktorica Podravke Sydney Jasna MujadæiÊ na Konferenciji nagraena posebnim pljeskom. - Iako nisam uvijek nailazila na potporu i razumijevanje u Koprivnici, moja upornost i mojih suradnika se isplatila. Jasna MujadæiÊ No za veÊi iskorak koji plani-

ramo, poput prodora u gastro, odnosno food Servis, u suradnji s potencijalnim strateπkim partnerom, uvoenje novih proizvoda prilagoenih trendovima i jaËanje pozicije u Novom Zelandu i Singapuru, treba nam veÊa potpora centrale u Koprivnici. Podravkini proizvodi moraju se bræe prilagoavati navikama Australaca a uz to nam trebaju i veÊa ulaganja u marketing - podvukla je Jasna MujadæiÊ.

Ivan Hegeduπ

primjerice u ©vicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Skandinaviji, otvaraju se i procesi nastupa na generalnom træiπtu odnosno ulazak u trgovaËke lance i supermarkete πto Êemo ostvariti u naredne dvije, tri godine. Za to su nam potrebna veÊa marketing ulaganja, a razmiπljamo i o drugaËijem naËinu rada ukljuËujuÊi i otvaranje predstavniπtva - naglaπava Ivan Hegeduπ, izvrπni direktor pete grupe træiπta u koju se uz zapadnu Europu i Skandinaviju ubrajaju i SAD i Kanada.

Zoran Bakliæa

Piπe: Matija Hlebar Sektor za razvoj poslovanja

Pojavljivanje komercijalnih marki proizvoda u filmovima, TV serijama i emisijama, ili svojevrsno prikriveno oglaπavanje postaje danas sve popularnije i ËeπÊe. Istovremeno, sve viπe se pojavljuje i u kompjuterskim igricama i promotivnim video isjeËcima manje spektakularnih filmova. Najvaæniji moment koji odvaja pojavljivanje marki proizvoda u filmovima od klasiËnog oglaπavanja jest element vjerodostojnosti. Naime, okolina proizvoda je na ovaj naËin mnogo prirodnija, a njegovo pojavljivanje napuπta klasiËne definicije oglaπavanja. ProizvoaËi u Americi i zapadnoj Europi unaprijed plaÊaju za pojavljivanje svojih marki proizvoda u filmovima za koje smatraju da Êe postati globalni hitovi. Tako je nedavno utroπeno viπe od 30 milijuna dolara kako bi se marka votke Finlandia pojavila na filmskome platnu kao omiljeno piÊe Jamesa Bonda, zamijenivπi na taj naËin marku votke Smirnoff, koju je popularni agent ranije obiËavao piti. Stoga ne zaËuuju zlobne kritike koje upuÊuju na zakljuËak da posljednji film o agentu 007, “Smrt dolazi sutra”, viπe nalikuje divovskom stupu za oglaπavanje, a Bonda, aludirajuÊi na to, nazivaju Gospodin Marka. Ovakvo oglaπavanje marki proizvoda je naroËito zanimljivo i za poslovne aktivnosti gdje je tradicionalno oglaπavanje zabranjeno ili jako ograniËeno (alkohol, cigarete i sl.). Tako je prije velikih antipuπaËkih kampanji diljem svijeta filmsko platno bilo pravi propagandni raj za industriju duhana u Americi, a marka cigareta Marlboro se pojavljivala gotovo u svakom Ëetvrtom filmu. Provedena istraæivanja jasno pokazaju da ljudi, koji su upravo odgledali set od desetak oglasa prije prikazivanja nekog filma, upitani πto se oglaπavalo, najËeπÊe odgovaraju da nemaju pojma. Ali zato svatko zna πto Bond pije i koju vrstu cigara puπi. Svi, a osobito djeËaci raznih uzrasta, æeljeli bi se igrati sa super πpijunskim spravicama iz filma. Zbog toga mnogi kupuju mobilne telefone marke Ericsson, britvice marke Philips i veste od kaπmirove tkanine marke Ballantyne, kako bi se barem neko vrijeme osjeÊali poput agenta 007. Upravo to je efekt koji su proizvoaËi spomenutih marki i htjeli postiÊi stavljanjem svojih proizvoda u Bondovu okolinu. Priznajte da vam je drago vidjeti neki Podravkin proizvod u reportaæama na TV ili na filmu, pogotovo u pravom okruæenju. Nama Podravkaπima to osobito godi, a ostale gledatelje potiËe na kupovinu i potroπnju naπih marki proizvoda. Stoga, iskoristimo i film, tamo gdje je to moguÊe i korisno kao promotivni medij za naπe proizvode.

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Naπa tema: kakva je kontrola kvalitete sirovina i gotovih proizvoda u Podravki

Centralni fizikalnokemijski laboratorij u hrvatskom vrhu Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Kad bi se iπlo zbrajati koliko vrijedi oprema Centralnog fizikalno-kemijskog laboratorija, doπlo bi se do milijunskog iznosa, i to u ËvrπÊoj valuti no πto je to kuna! Naime, u potrazi za najvrednijom opremom u Institutu, Podravkinoj znanstvenoj bazi gdje se «kuhajufl njezini proizvodi - i, uostalom, gdje je nastala Vegeta - svi koje smo pitali uputili su nas u taj «labosfl, a od voditeljice Vesne PopijaË, magistrice toksikologije, dobili smo sasvim uvjerljive dokaze kako u nekoliko prizemnih soba zgrade Instituta leæi pravo bogatstvo. Nazive tamoπnjih aparata neupuÊena osoba lako bi svrstala u NASA-in inventar: atomski apsorpcijski spektrofotometar AAS, HPLC za visokorazluËivu tekuÊinsku kromatografiju, stroj za solid-sampling tehniku, a naroËito istiËu aparat AMA, jedini takav u Hrvatskoj. No, kad se dobije objaπnjenje Ëemu sve to sluæi, postaje razumljivo Ëemu sve to Podravki. Od tehniËarke Marije FurdiÊ, koja radi na AAS-u, doznali smo kako aparat odreuje koliËinu teπkih metala u uzorcima sirovina, tj. ustanovljava se ima li u njima veÊih koncentracija æive, kadmija ili olova no πto je dopuπteno. Usto, doznali smo i jednu potencijalno zabrinjavajuÊu Ëinjenicu da su gljive, a naroËito vrganji, prave spuæve za otrovnu æivu. No, uvjeravala nas je Marija, koncentracije ipak ne mogu biti tolike da bi prosjeËan konzument pretrpio iole ozbiljniju πtetu po zdravlje. Samo jedan AAS vrijedi nekoliko stotina tisuÊa kuna, a tak-

vih je aparata u ovom «labosufl Ëetiri! - Da bi Podravka, kao πto Ëini, potroπaËima pruæala iznimnu kvalitetu svojih proizvoda, svi parametri te kvalitete moraju se laboratorijski pratiti. Pratimo ulazne sirovine, meuproizvode i gotove proizvode, rade se parametri kvalitete i zdravstvene ispravnosti, sve u skladu sa zakonskom regulativom koja postoji - objasnila je Vesna PopijaË, a doznali smo kako u posljednje vrijeme laboratorijski posao dobiva i marketinπke natruhe. Naime, sve je veÊi trend da se na proizvodima deklariraju sastojci koji su vaæni za ljudsko zdravlje poput kalcija ili æeljeza, zatim dijetetska vlakna i sve ostalo πto Êe potroπaËa, u potrazi za zdravim proizvodima, nagnati da kupi robu s takvim natpisom. Na pitanje moæe li se bez zadrπke govoriti o proizvodima suvremene prehrambene industrije kao o zdravoj hrani, kad se zna kako se koriste konzervansi te razni aditivi s mrskom oznakom E i brojkom, Vesna PopijaË zasigurno je pozvana da odgovori: - Moæe se govoriti o zdravoj hrani zato πto je sve pod zdravstvenim nadzorom. Kontroliramo sve, pa i aditive s tom oznakom E, a πto se tiËe konzervansa, u Podravki ih se sve manje koristi, πto moæemo potvrditi naπim analitiËkim rezultatima. Dobili smo Ëvrsta jamstva kako nema niti milijuntnog postotka vjerojatnosti da u Podravkine pogone zaluta i miligram neprekontrolirane i moæebitno neispravne sirovine. Tvrdnja je oboruæana tolikom koliËinom sofisticirane opreme, iskustva i znanja Podravkinih laboranata da joj se mora vjerovati. ”ZapanjujuÊi” je i podatak da godiπnje kroz laboratorijski pogon

Voditeljica Centralnog fizikalno - kemijskog laboratorija Vesna PopijaË ponosna je na AMA aparat za kontrolu kvalitete, jedini takav u Hrvatskoj proe oko 25.000 uzoraka, a broj analiza je nekoliko puta veÊi. Zbog toga moæemo magistrici PopijaË dopustiti i pokoju rijeË hvale, jer je ona sasvim umjesna: - Zaista smo jedan od vrhunskih laboratorija u Hrvatskoj, a moæemo se usporeivati s laboratorijima u farmaceutskoj industriji, koja je na tom polju veoma jaka radi njihove zakonske regulative. S obzirom na to da smo prisutni na struËnim skupovima, a naπi ljudi i objavljuju znastvene radove, pouzdano mogu ustvrditi kako su naπa dostignuÊa u samome vrhu hrvatske analitiËke tehnike i tehnologije. BuduÊi da se o ovome potonjem, znanstvenom publiciranju iz Laboratorija malo zna, pitali smo je moraju li to Ëiniti zbog ugovornih obveza ili im

je to u neku ruku hobi, odnosno popratna djelatnost. - To nam je potreba, jer moramo pratiti najnovija dostignuÊa. Ovdje radimo sa sofisticiranom opremom, a da bi se to moglo, mora se poznavati i softver, tehnika, imati dobro analitiËko znanje i mnogo iskustva preuzetog od starijih kolega ili, pak, samostalnom edukacijom. Normalna posljedica praÊenja vrha analitike u Hrvatskoj jest i sudjelovanje u znanstvenim krugovima i publiciranje radova. Uz magistricu PopijaË, u Laboratoriju radi 26-tero ljudi, od Ëega je devet inæenjera, a sedam ih je trenutaËno na postdiplomskom studiju. Ipak, da sve ne bude u superlativima, moramo spomenuti ne baπ prikriveno nezadovoljstvo tamoπnjih struËnjaka statu-

som u Podravki, odnosno onime u Ëemu se taj status ponajviπe ogleda, a to su primanja. - Dosta je ljudi otiπlo iz Laboratorija samo iz jednog jedinog razloga - niskih plaÊa. U prosjeku inæenjeri primaju po 4.000 kuna. Kad netko ode u Marketing ili Prodaju, to znaËi da se zasitio ovoga posla i zaæelio promjenu, no kad nam ljudi prijeu u javnu ustanovu ili u laboratorije konkurentskih kompanija, tada je to zabrinjavajuÊe na tu Êe temu Vesna PopijaË. Dometnula je kako Podravka, da bi nastavila imati kvalitetne proizvode, mora imati jake kontrolne laboratorije, a zakljuËila kako to ne moæe ako baziËna struka nema pripadajuÊi dignitet.

naπa posla

Polemiziranje MesiÊa i RaËana oko hrvatskog izvoza Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Ovotjedno obiljeæavanje Dana poduzetnika, Ëija je glavna tema rasprave bio izvoz kao temeljno sredstvo “rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva”, joπ je jednom uspjela pokazati πto je najveÊa slabost nacionalne ekonomije. Naime, dok uvoz u Hrvatsku stalno raste, dosegnuvπi u 2002. godini zastraπujuÊu brojku od oko jedanaest milijardi dolara, izvoz iz godine u godinu opada. Prema najnovijim podacima, pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo 47 posto, a i u daljnjem je padu, πto bi Vladi trebao biti znak za veliku uzbunu. Drugim rijeËima, vanjskotrgovinski deficit iznosi alarmantnih i πokantnih 5,9 milijardi dolara. To posebno brine poduzetnike, buduÊi da ih je veÊina ipak vezana uz proizvodne djelatnosti, pa oËekuju od premijera RaËana da æurno poduzme neke konkretnije mjere za poticanje izvoza. SudeÊi prema premijerovom istupu na tom okruglom stolu, ono πto Vlada namjerava uËiniti, iako

rokovi nisu jasno definirani, zapravo je istaknuto joπ prilikom RaËanovog sijeËanjskog susreta s najznaËajnijim hrvatskim menadæerima. Podsjetimo se, tom prilikom je predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac napomenuo kako bi Vlada trebala samo osiguravati okvir za uspjeπnije poslovanje, dok je sve ostalo stvar umjeπnosti pojedinog menadæmenta, odbacujuÊi tako pretjerani dræavni intervencionizam. RaËan je, dakle, pred poduzetnicima ponovno naglasio potporu koju Vlada namjerava dati onim tvrtkama koje planiraju prodore na regionalna, ali i sva druga træiπta, pogotovo pripomoÊ u iznalaæenju kredita za preuzimanja tamoπnjih tvrtki. Nadalje, premijer je najavio i daljnje produbljivanje poreznih olakπica poduzeÊima za ulaganja u istraæivanja i tehnologiju, kao i pogodnosti kod preuzimanja tvrtki u steËaju. U potonjem je sluËaju, πto Êe se testirati na primjeru

trgovaËkog lanca Dione, Vlada spremna na otpis svih dræavnih potraæivanja te ustupanje vlasniËkih udjela u zamjenu za njihovu revitalizaciju. Pitanje je koliko su izvozno orijentirani poduzetnici zadovoljni takvim “paketom”, buduÊi da su gotovo svi uvjereni kako je glavni njihov problem zapravo nerealno visoki teËaj kune, zahvaljujuÊi kojem su nekonkurentni na inozemnim træiπtima. Jasno, precijenjena je kuna poduzetnicima Ëesto i argument za vlastite neracionalnosti, no i iz RaËanova je izlaganja izvjesno da se za njegova mandata monetarna politika neÊe mijenjati. Premijer je u tom kontekstu upozorio poduzetnike na nedavno objavljeni podatak da Federacija europskih poslodavaca, unatoË svim nedostacima Vladine gospodarske politike, smatra Hrvatsku “najprivlaËnijom zemljom u regiji” za strano investiranje. VeÊ je i iz tih disonantnih tonova

izmeu poduzetnika i Vlade razumljivo da je nastup predsjednika MesiÊa na tom skupu bio bitno drugaËije intoniran, pretvorivπi se, zapravo, u kritiku RaËanova kabineta. Za razliku od optimistiËki orijentiranog premijera, koji se tako mora i ponaπati zbog predizborne godine, MesiÊ je uvjeren da je hrvatsko gospodarstvo i nadalje u dubokoj krizi, te da je i proπlogodiπnji ekonomski rast bio zapravo utemeljen na domaÊoj potroπnji, umjesto da pokretaË bude rast proizvodnje i izvoza. Primjera radi, samo za uvoz automobila utroπeno je viπe od milijardu dolara. Zato je hrvatski predsjednik uvjeren da je struktura hrvatskog gopodarstva zbog dominacije radnointenzivnih djelatnosti danas sliËnija onoj u Rumunjskoj i Bugarskoj negoli u zapadnim zemljama, pa je nuæna, kaæe, i nova “reindustrijalizacija”. To je zacijelo i najporaznija spoznaja za sve one koji usmjeravaju hrvatsko gospodarstvo.

©to je Podravka mogla nauËiti na Danu poduzetnika? Æeljko –urina, koji je na tom skupu predstavljao Podravkin menadæment, tvrdi kako je koprivniËka tvrtka veÊ odavno “apsolvirala” sve spomenute mjere za rast izvoza. Podravka i nije tipiËna hrvatska tvrtka, buduÊi da spada u vaænije izvoznike. Izvoz joj iznosi gotovo 130 milijuna dolara, dok je uvoz na razini od 78 milijuna. No, od potonje brojke Ëak se 11 milijuna dolara proπle godine odnosilo na kupnju opreme, dok oko sedam milijuna iznose troπkovi distribucije robe inozemnih partnera. ZnaËi, za repromaterijal se potroπilo oko 60 milijuna dolara, a rijeË je mahom o u Hrvatskoj nedostatnoj soli, glutaminatu, fleksibilnoj ambalaæi, suπenom povrÊu i nekim vrstama mesa i voÊa. Sretna je okolnost da se nemali dio toga opet vraÊa u izvoz, nakon πto je ta roba preraena, oplemenjena i na nju stavljen prepoznatljiv Podravkin brand.

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Tvornica djeËje hrane

Izdvojeno

Nabavljena nova mjeπalica

»estitka æenama

Proizvodnja djeËje hrane jedan je od strateπkih biznisa Podravke, a veÊ nekoliko godina u toj tvornici nije bilo znaËajnijih investicija. Uz to, zahtjevi u proizvodnji sve su rigorozniji, trebaju se poπtivati zahtjevi HACCP sustava, pa je stoga nabavljena i instalira se u Tvornici djeËje hrane nova mjeπalica i usipni koπevi njemaËkog proizvoaËa Ledige i AZO. Vrijednost investicije je 2 milijuna kuna, a njome je znatno moderniziran usip sirovina. Naime, strogi zahtjevi u proizvodnji djeËje hrane nalaæu bolju homogenost gotovog proizvoda, a ovom investicijom taj je problem definitivno rijeπen. Prema rjeËima direktora proizvodnje DjeËje hrane Mladena Cahuneka, oËekuje se daljnja modernizacija proizvodnje djeËje hrane - jednog od najznaËajnijih biznisa Podravke. B. F.

U svojoj strategiji Podravka je zacrtala da æeli biti boljom od drugih kompanija ne samo po kvaliteti svojih proizvoda, razini usluga koje pruæa, zadovoljavanju potreba potroπaËa nego i po socijalnoj odgovornosti i odnosu prema zaposlenima. Ovo posljednje ogleda se u nizu naizgled malih stvari koje razlikuju Podravku od sliËnih tvrtki. Podravka je tako postala poznata, primjerice, po pruæanju raznih moguÊnosti edukacija i unapreivanja znanja svojih zaposlenika, nagraivanju jubilaraca, jedinstvenom druæenju svojih umirovljenika, a Ëini se da dobiva joπ jednu tradicionalnu aktivnost rijetko prisutnu u velikim korporacijama. Naime, unatrag dvije godine Uprava Podravke uz Ëestitku za 8. oæujka - Meunarodni dan æena zaposlenicama kompanije daruje i objed - popularni gablec. Podravkaπice tu gestu prihvaÊaju s veseljem, jer uz druæenje imaju i priliku porazgovarati s Ëlanovima Uprave i ostalim vodeÊim ljudima tvrtke. Ove godine prazniËni gablec predvia se za petak 7. oæujka i Uprava poziva sve æene na prigodno druæenje. Bit Êe to prilika i za razgovor o tome kako zaposlena æena uspijeva i u ulogama majke, supruge, djevojke, domaÊice, obiteljskog oslonca… Blokovi za gablec Êe biti distribuirani na veÊ uobiËajeni naËin poËetkom slijedeÊeg tjedna. J. L.

Nova oprema dopremljena je u Tvornicu djeËje hrane

Susret: Mate Lozo, kontrolor prodaje u regiji Dalmacija

RazliËiti smo, ali ipak puπemo u ista jedra Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

Najteæe je raditi s ljudima, kaæu mnogi opisujuÊi povjerene im poslove, a s time se slaæu i struËnjaci koji su osmislili programe osposobljavanja i razvoja vjeπtina u upravljanju ljudskim potencijalima, timskom radu, rukovoenju, komuniciranju... Meutim, ima pojedinaca koji su naprosto talentirani za graenje dobrih meuljudskih odnosa i koji uz odgovarajuÊe dodatno educiranje dobro funkcioniraju i u najsloæenijim situacijama, ukljuËujuÊi i one konfliktne. Meu takve se zasigurno moæe ubrojiti Mate Lozo, kontrolor prodaje u regiji Dalmacija koji unatoË mladosti vrlo dobro «plivafl u odgovornom i zahtjevnom poslu za koji je izabran prije deset mjeseci. Samouvjeren, elokventan i dinamiËan, osvojio je kolege u prodajnoj operativi koji ga doæivljavaju viπe kao osobu koja moæe pomoÊi da se zadaci obave efikasnije i bolje, nego kao strogog suca u lovu na propuste, ali i poslovne partnere koji znaju da Matin rad pridonosi kvalitetnijoj suradnji s Podravkom. Svoj posao Mate opisuje ovim rijeËima: - Moj rad nije toliko opipljiv ili mjerljiv kao primjerice trgovaËkih predstavnika koji toËno kilama mogu izraziti svoj uËinak, ili direktora koji se moæe pohvaliti sklapanjem nekog dobrog ugovora, ali je popriliËno zahtjevan. Niπta mi ne smije promaÊi na cijeloj regiji koja se proteæe od otoka Paga do Prevlake na krajnjem jugu Hrvatske, koja je duga preko 600 kilometara, πiroka preko 250 kilometara, u kojoj na podruËju Ëetiri æupanije æivi oko 900.000 stanovnika i u kojoj iz tri skladiπta - u Zadru, Splitu i Dubrovniku snabdijevamo 1700 razliËitih kupaca. Regiju pokriva 11 trgovaËkih predstavnika - unapreivaËa prodaje, pet komercijalista ambulantne prodaje, Ëetiri gastro putnika, pet gastro prodavaËa, a u ostalim sluæbama zaposleno je 65 ljudi, dakle ukupno 90 ljudi. Kontroliram skladiπ-ta, putnike, koriπtenje automobila, obilazim sva prodajna mjesta, pratim kako se odvijaju dogovorene mar-ketinπke akcije. Ako se bilo gdje pojavi neki problem ili konfliktna situacija, moram to znati πto prije i rijeπiti, a posebnu paænju pridajem kontroli odnosa na-

Mate Lozo

πih predstavnika prema kupcima. Na pitanje u Ëemu je tajna njegovog uspjeπnog obavljanja posla Mate odgovara: - Viπe od dvije godine radio sam kao putnik u Podravki, a iskustva u komercijali imam i iz tvrtke u kojoj sam prije bio zaposlen, tako da dobro poznajem sve poslove, znam toËno gdje putnik moæe zabuπavati a gdje ne, kada se putnik najviπe opusti, kada mu treba pomoÊ kad ga treba «nagazitifl. U poËetku sam razmiπljao dosta o tome kako Êu suraivati s ljudima, kontrolirati njihov rad, na neki naËin ih “natjerati“ da me poπtuju, jer ovdje u prodajnoj operativi ima i vrlo iskusnih ljudi, Ëak dvostruko starijih od mene. Jedna od taktika koje sam u poËetku primjenjivao mogla bi se nazvati «toplo - hladnofl nastojao sam suraivati na prijateljskoj osnovi, ali i pokazati, dalmatinski reËeno, da mogu biti i lui od njih, ako treba raditi i viπe i dulje od njih. Autoritet sam nastojao izgraditi na povjerenju, nisam se ponaπao kao da sam uhvatio boga za bradu zato πto sam postao kontrolor i moram istaÊi da sam zaista zadovoljan postignutim odnosom izmeu sebe i putnika. - Koliko Vam je u tome pomoglo i osposobljavanje od strane Podravke? - Puno su mi pomogli moji nadreeni, tu posebno istiËem Ljubomira BariÊa, a uz to naglaπavam da sam imao sreÊu i Ëast πto sam bio trgovaËki predstavnik u ekipi direktora Nediljka BariËiÊa koji je Ëesto govorio:

deËki poËastit Êu vas s neËim. To je zapravo znaËilo da Êe nam «ukrastifl slobodni vikend nakon napornog tjedna zbog razliËitih edukacija u Zagrebu. Znali smo u kuloarima mi putnici reÊi «e, baπ nas je lipo poËastiofl jer nas je praktiËki danima otimao od naπih obitelji, djevojaka... Ali kad se malo dublje razmisli, kad se vidi πto smo tom velikom πkolom dobili doista smo svi zahvalni πto se toliko ulagalo u osposobljavanje prodajnog kadra. Jer sada sve viπe dolazi do izraæaja ljudska prodaja, bez obzira na pojavu velikih trgovaËkih lanaca i «krovnefl ugovore zbog kojih su neki mislili da putnika viπe neÊe ni trebati. TrgovaËki predstavnici su zaista neophodni, a posebice u Dalmaciji koja je emotivna sredina, u kojoj ljudi sve primaju srcu i gdje je ljudski faktor presudan. Uostalom, to pokazuju i naπi rezultati, mi sada dræimo viπe od 20 posto prodaje Hrvatske, i u posljednjih godinu dana ostvarili smo rast prometa od dva posto za πto je trebalo uloæiti puno napora. - Govorite samo o ljepπim stranama posla, a ima li i ruænih? - Koji puta ovaj posao zna biti straπno naporan, telefon mi neprekidno zvoni, moram biti dostupan preko cijelog dana, teren je, kao πto sam veÊ rekao, priliËno velik, puno se putuje, kontaktira se s razliËitim ljudima na razliËitim prodajnim mjestima. Meutim, sve to ne bih nazvao teπkim nego izazovnim. Stoga nastojim u svim prilikama biti vedar, πala mi je kao neki gard, trudim se biti πto πarmantniji, πto zanimljiviji gost kad doem kod naπih kupaca. Uvijek sam priæeljkivao da bez grËa u æelucu dolazim na posao i to se eto sada i ostvaruje. Ponosim se πto radim u ovoj regiji, πto s «guπtomfl moæemo sjesti i popriËati πto nam je «najlipπa urafl radnog dana koju nitko ne propuπta ona ujutro od 7 do 8 dok uz kavu, πale, u opuπtenoj atmosferi dogovaramo o poslu. Fasciniran sam ljudima koji rade za Podravku u Dalmaciji, jer su strahovito razliËiti po godinama, iskustvu, stilu æivota i rada, temperamentu, a ipak svi zajedno puπu u ista jedra... A mi dodajemo da i nije teπko puhati u jedra, naravno Podravkina, kada iza posade stoji tako dobar kormilar (Ëitajte: kontrolor) kao πto je Mate.

U Zagrebu odræan XVIII. hrvatski skup kemiËara i kemijskih inæenjera

Podravkini struËnjaci sudjelovali s dva rada U Zagrebu, u hotelu Opera, od 16. do 19. veljaËe odræan je XVIII. hrvatski skup kemiËara i kemijskih inæenjera. Organizatori skupa bili su Hrvatsko druπtvo kemijskih inæenjera i tehnologa i Hrvatsko kemijsko druπtvo, a jedan od glavnih sponzora bila je i Podravka. Skup je obuhvatio sva podruËja kemije ukljuËujuÊi i zaπtitu okoliπa te obrazovanje i nastavu. Od izuzetno zapaæenih predavanja izdvojili bismo predavanje pod nazivom Translacija i spojevi koji inhibiraju sintezu proteina, πto ga je odræao naπ svjetski poznati znanstvenik Nenad Ban, od 1995. godine stalni predavaË na Yale University, te predavanje uvaæenog francuskog znanstvenika JeanClaude Charpentiera pod nazivom BuduÊnost kemijskog inæenjerstva u okruæenju globalnog træiπta: Zahtjevi træiπta nasuprot tehnoloπkih moguÊnosti. Od izloæenih postera veliko zanimanje prisutnih privukao je sklopivi periodni sustav u dæepnom formatu autorice M. ZidariÊ, studentice druge godine Kemijsko-tehnoloπkog fakulteta u Zagrebu. Podravkini struËnjaci iz organizacijske cjeline Razvoj tehnologije i kontrola (Centralni fizikalno-kemijski laboratorij) sudjelovali su s dva rada u obliku postera iz podruËja analitiËke kemije. Navedeni radovi su: Usporedba dviju metoda razaranja uzoraka za analizu olova u mlijeku, autora Deana ©alamona, Vesne PopijaË i Marije FurdiÊ, te Validacija metode za odreivanje ostatnih organskih otapala u ambalaæi “headspace” tehnikom plinske kromatografije, autora Teute JuraπiÊ, Marice Ogrinec i Vesne PopijaË. Teuta JuraπiÊ

Proπlog tjedna u Zagrebu

Hrvatska znanstvena konferencija biotehnologije U razdoblju od 17. do 20. veljaËe u Zagrebu je odræana znanstvena konferencija pod nazivom «Biotechnology and foodfl u organizaciji Hrvatskog druπtva biotehnologa kojoj su prisustvovali i Podravkini tehnolozi iz CFK laboratorija, Razvoja ekologije, Senzorike i nutricionizma i Dokumentacije registracije i zakonodavstva. Program je bio podijeljen po sekcijama: Genetski inæenjering i proizvodnja hrane, Biotehnologija, kvaliteta i nutritivni aspekti hrane, Novi pristupi u prehrambenim procesima, Regulativa i proizvodnja nove hrane, Mikroorganizmi i razvoj prehrambenih procesa. PredavaËi su dolazili iz razliËitih zemalja, poput Slovenije, Belgije, SAD, Bugarske, Austrije, Kube, Malezije i Hrvatske, s razliËitim djelokrugom rada, a prezentirane teme povezivale su razliËita podruËja znanosti i tehnologije u noviju disciplinu znanosti - biotehnologiju. Rezultati nekih od atraktivnih istraæivanja prezentirani su pod nazivima: Rizik od ostataka pesticida u hrani (J. Kniewald), Potencijal selena u dobivanju hrane koja doprinosi zdravlju (T. Klapec), Doprinos analitiËke kemije kvaliteti i sigurnosti hranjivih sastojaka (W. Pfannhauser), Novi pristupi u prehrambenoj znanosti i tehnologiji (T. LovriÊ). Medicinski pristup biotehnologiji iznesen je u predavanjima poput: Utjecaj folne kiseline na pojavu priroenih srËanih oboljenja (I. MalËiÊ), Prehrana i neuroloπki poremeÊaji u djece (N. BariπiÊ) i joπ nekim, a zanimljivo predavanje odræano je na temu: Funkcionalna i tehnoloπka svojstva probiotiËkih sojeva testiranih in vitro i in vivo (I. Rogelj). Nova hrana u Hrvatskoj - zakoni i regulativa (N. VahËiÊ) predavanje je koje je potaknulo na razliËita razmiπljanja i pitanja. Nepostojanje relevantnog zakonskog okvira kojim bi bilo reguliralo podruËje proizvodnje, uvoza i distribucije i kontrole nove hrane, Ëiji sastavni dio je i genetski modificirana hrana i dalje ostaje jedan od goruÊih problema u Hrvatskoj. Osim usmenih izlaganja radovi iz razliËitih podruËja prezentirani su u obliku postera. Podravka je bila jedan od sponzora ove konferencija. Davorka Gajari, Senzorika i nutricionizam Nada KneæeviÊ, Dokumentacija, registracija i zakonodavstvo

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Foto - biljeπka

Koliko poznajemo kuhinje drugih zemalja?

Obiljeæena 25. godiπnjica formiranja laboratorija Kontrole kvalitete Podravka jela

Talijani za stolom

Skromnom sveËanoπÊu 22 djelatnice laboratorija Kontrole kvalitete Podravka jela obiljeæile su 25. godiπnjicu zasebnog formiranja tog laboratorija. Naime, 22. veljaËe 1978. godine kontrola kvalitete Podravkinih juha i kocki odvojila se od ostalog dijela Podravkinih laboratorija kao zasebni laboratorij. U povodu toga odræana je sveËanost za koju je pripremljena i fina torta. Kolegicama iz kontrole kvalitete Podravka jela pridruæile su se laborantice iz kontrole kvalitete tvornice VoÊe. Voditeljica kontrole kvalitete Podravka jela Andreja Vranar je istaknula kako je ovo zapravo zadnje obiljeæavanje godiπnjice formiranja njihovog laboratorija na sadaπnjem mjestu, buduÊi da Êe se dovrπetkom nove tvornice Juha kontrola kvalitete preseliti na Danicu. B. F.

Humanitarna akcija za Ivu JukiÊa Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke pokrenula je joπ jednu humanitarnu akciju - Od srca srcu za Ivu JukiÊa! RijeË je o hrvatskom branitelju koji je u Domovinskom ratu proπao mnoga bojiπta i to kao pripadnik 1. brigade ZNG-a, poznatih Tigrova. U operaciji oslobaanja hrvatskog juga i grada Dubrovnika (21. svibnja 1992.) teæe je ranjen. Meutim, odmah nakon oporavka ponovno se aktivno ukljuËio u rad svoje postrojbe i nastavio slijediti njezin ratni put. Krajem 1993. teπko je obolio - otkazuju mu rad oba bubrega tako da je 1995. umirovljen. Ivo JukiÊ (r. 1965.), danas se lijeËi dijalizom u koprivniËkoj bolnici. Na dijalizu odlazi tri puta tjedno, a ovakvo lijeËenje bit Êe mu potrebno do kraja æivota ili do eventualne transplantacije bubrega. Supruga Æeljka radi u Podravki, a imaju i malodobno dijete od 19 mjeseci. BuduÊi da je za ovog mladog Ëovjeka za normalni æivot jedino rjeπenje transplantacija bubrega, Podravkina Udruga poziva sve ljude dobre volje da se odazovu humanitarnoj akciji pokrenutoj u svrhu prikupljanja dobrovoljnih novËanih priloga neophodnih za pokriÊe troπkova ove skupe operacije, koja se zasad moæe obaviti jedino u inozemstvu, toËnije u susjednoj Austriji. Za lijeËenje ovog istaknutog hrvatskog branitelja prijeko je potrebno prikupiti oko 30.000 EUR-a. Obitelj Ive JukiÊa nije u moguÊnosti financijski to ostvariti, pa se stoga mole svi koji æele pruæiti pomoÊ u spaπavanju jednog mladog æivota da svoje priloge samostalno poπalju na æiro - raËun: 2360000-1000000013, poziv na broj: 1718008497 za Ivu JukiÊa, Koprivnica, V. Nazora 26. Prikupljena sredstva iskljuËivo su namjenska, a ukoliko se sluËajno dogodi da neÊe biti iskoriπtena u svrhu transplantacije bubrega, bit Êe u cijelosti uplaÊena na æiro - raËun Odjela hemodijalize koprivniËke OpÊe bolnice. Ml. P.

Oglas Podravka d.d. Ljudski potencijali Ako ste zaposlenik Podravke i uz to: -imate znanje engleskog ili njemaËkog jezika, -posjedujete vozaËku dozvolu B kategorije, -aktivno koristite MS Office (Word, Excel) -zaposlenik na neodreeno vrijeme te imate srednju struËnu spremu (ekonomskog smjera) JAVITE SE! Upravljanje materijalima, Logistika i transport objavljuje 4 slobodna radna mjesta za posao REFERENTA Prijave poπaljite do 7. oæujka 2003. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.

Pripremila: prof. Radmila BrleËiÊ U svatovima u Podravini, a sliËno i u Maarskoj, postoji izvjesno pravilo: juha, kuhana kokoπ s hren-sosom, pohano meso salata itd. A kako poËinje objed u Italiji? Predjelo se sastoji od prπuta (u lipnju se obiËno posluæuje s kriπkom dinje), kobasice prema kraju u kojem se nalazite, maslina i tome sliËno. Takozvano ”prvo jelo” (primo) poslije ovog predjela je obiËno tjestenina ili riæa s umacima po æelji: umak od rajËice, umak bolognese, pesto genovese. Tek poslije toga dolazi glavno jelo: biftek, riba i sliËno po æelji. Desert je obavezan. No, u Italiji, zemlji parmezana i bezbroj vrsta dobrog sira, posluæuje se poslije objeda sir, prije deserta koji se sastoji od laganih torti, krema ili ”polusmrznutih”. /Upravo takve polusmrznute torte (”semifreddo”) proizvodi naπa Podravka, pa se mogu kupiti po vrlo povoljnoj cijeni u naπem diskontu ili drugdje pod nazivom ”Mozart torta”, ”Rolada vanilija” i cijela paleta drugih izvrsnih torti./ Na kraju objeda nudi se dobra poznata talijanska expresso kava i rakija ili neko drugo æestoko piÊe πto se kod nas obiËno konzumira prije poËetka obroka. Za vrijeme jela u Italiji se kao obvezni dio obroka zalijeva odliËnim talijanskim vinom. No, nikada pretjerano! Dovoljno je Ëaπica dvije! Italija je poznati proizvoaË groæa i vina. U svakom restoranu gost veÊ prilikom ulaska nalazi na stolu koπaru s voÊem: groæe, jabuke, naranËe. ©to se vina tiËe, Italija je jedan od najpoznatijih i najveÊih proizvoaËa u Europi. Prilikom jednog posjeta Toskani, u okolici Firenze, naπla sam

se u zoni poznate proizvodnje vina ”Chianti”. Poznata u svijetu loza chianti uzgaja se juæno od Firenze, 70 km po duæini i 20 km u πirini. U tom podruËju nalaze se podrumi stari i po 300 godina, danas pretvoreni u restorane s izuzetno biranim talijanskim specijalitetima. Kako sam veÊ rekla u prethodnim Ëlancima, Talijani pored ”paπta πute” i riæota imaju nebrojeno puno predjela. Tako u Piemonu postoji preko 60 vrsta predjela koje vam konobar donosi po æelji, svakako da uzmete samo u maloj koliËini za probu. To su smotuljci od πpinata u kuhanoj tjestenini i sliËne stvari. Jednom prilikom smo doπli do dvanaestog predjela i tu je ruËku bio kraj! Za vrijeme mojih studija u Italiji stanovali smo u pansionu za mlade. Bio je samo lagani doruËak i ruËak koji se sastojao od vrlo tanke πnicle s malo priloga, tako da smo Ëesto vraÊajuÊi se s fakulteta bili privuËeni mirisima koji su se po ulici πirili iz radnje gdje se pekla pizza. Prodavala se u manjim komadima u obliku kvadrata, a komad je bio vrlo jeftin. U to vrijeme u Zagrebu nitko nije ni znao za pizzu. Tek nekoliko godina kasnije otvorena je prva pizzeria u kavani Corso i u prolazu Tuπkanac, no po kvaliteti to nije bilo nikako sliËno bilo kojoj od danas odliËnih pizza koje imamo u Koprivnici. Italija danas uvozi velike koliËine mesa iz svih dræava koje imaju certifikate o zdravom porijeklu mesa, a posebno iz Hrvatske i Podravke. U vrijeme moga rada na izvozu mesa u naπoj Klaonici na Danici, Talijani su bili najveÊi kupci Podravkinog mesa, pa sam sa zadovoljstvom osobno vidjela u Firenzi mesnicu u kojoj se prodavalo samo Podravkino meso!

Reportaæa

IstrËali smo maraton i u Hong Kongu Piπe: Ivo Belan Velika ljubav moja i moga sina prema trËanju odvela nas je i ove godine na jedan meunarodni maraton - ovaj put u Hong Kong. Hong Kong je moderan i lijep velegrad, dinamiËan, uspjeπan, industrijaliziran, jedan od najæivljih poslovnih centara svijeta, zapravo suvremeni svjetski trgovaËko-financijski div. »etiri petine vodeÊih svjetskih banaka imaju u Hong Kongu svoje velike podruænice. On je istovremeno i najveÊa luka na Juænom kineskom moru, ali i meunarodno turistiËko srediπte i veliki πoping centar, kojeg je proπle godine posjetilo 13 milijuna turista. On je prvi veliki uspjeπni spoj kineske i zapadne tradicije, drevne kulture i modernog vremena, uzor vrlina kapitalizma u najveÊoj komunistiËkoj zemlji na svijetu. On je biser Istoka. 6,5 milijunski velegrad doËekao nas je oblaËan i s temperaturom od 19 stupnjeva. U ponoÊ 30. lipnja 1997. godine Hong Kong je zauvijek prestao postojati kao britanska kolonija, πto je bio 150 godina i vraÊen je u teritorijalno okrilje Kine. Ogromni neboderi ugurali su se meu male derutne kuÊe i straÊare. KrπÊanske crkve tik uz budistiËke i taoistiËke hramove. Stotine tisuÊa kupaca i turista guraju se svakodnevno ulicama s vriπteÊim πarenim neonskim reklamama, jer ovdje jednostavno morate neπto kupiti, morate osjetiti i pomirisati vrevu njiho-

vih trænica, πtandova na ploËnicima, s izobiljem voÊa i povrÊa iz Ëitavog svijeta. Hong Kong je naprosto ’supermarket’ Azije. Meutim, kupovina nije jeftina. Na svijetu je samo Tokio skuplji od Hong Konga. Meutim, joπ uvijek vam ostaje cjenkanje i pogaanje. Ako odmah prihvatite prvu cijenu trgovca, bez pogaanja, svi Êe misliti da niste ”Ëisti”. Cjenkanje je πarm kupovanja, a cijene su rastezljivije od tijesta. Gotovo sve trgovine otvorene su do kasno u noÊ. Hong Kong æivi praktiËki 24 sata. Dvije su me stvari najviπe impresionirale u ovom gradu. Prva je ËistoÊa. Ulice, pothodnici, podzemna æeljeznica su iznimno Ëisti. Nema odbaËenih papira, opuπaka, smeÊa pred veæama. U autobusima, tramvajima, podzemnoj, brodu koji povezuje Kowloon i Hong Kong zabranjeno je jesti, piti i puπiti. Prekrπaj se kaænjava s 3000 do 5000 kuna! Pa tko voli, nek izvoli! Isto se odnosi i na odbaËene opuπke ili papire na cestu. Druga stvar koja me se ugodno dojmila je ljubaznost i usluænost ljudi. Svi su vam spremni pomoÊi informacijom, savjetom, uz gotovo obavezan ”have a nice day”. Æivot na ulicama teËe mirno, ugodno i kulturno. Kinezi slove kao radiπan i poduzetan narod. Iznimno su strpljivi i Ëesto nasmijeπeni. Prometna kultura je na zavidnoj visini. Svi strpljivo Ëekaju, nitko ne trubi, nitko ne protestira. Konfiguracija terena i druge okolnosti nagnale su razvoj grada u visinu, jer

jedino u tom smjeru i moæe rasti. Kao πto su neboderi svojom visinom otiπli nebu pod oblake, tako su i cijene stanova, stanarina, poslovnog prostora i zemljiπta astronomske. Svaki se kvadratni centimetar zemljπta plaÊa suhim zlatom. Jesti dobro nije jeftino, meutim uvijek moæete, na svakom koraku, naÊi male kineske tradicionalne restoranËiÊe - daj paj dong (ima ih 30.000), s dva ili tri stola, u kojima moæete uæivati u raznim kulinarskim zanimljivostima uz prihvatljivu cijenu. Ribe i plodovi mora uvijek su svjeæi. Kao prilog servirat Êe se sezonsko povrÊe i, naravno, riæa, od koje u Kini ne moæete pobjeÊi (Ëak ni u Mc Donaldsu!). Meutim, juhu od peraja morskog psa nemojte naruËiti, jer ona koπta 400 kuna. More oko Hong Konga je prepuno riba (πto se najbolje vidi na prepunim trænicama) ali i morskih pasa. NajposjeÊenije plaæe obavezno imaju zaπtitne mreæe. Grad je jedno od najguπÊe naseljenih mjesta na naπoj planeti,obitelji su brojne, pa zbog skupih stanova mnoge obitelji æive u samo jednoj sobi. Oko 95 posto populacije Hong Konga su etniËki Kinezi. Sluæbeni jezik je kineski i engleski. Lokalni jezik je kantonski. Budizam i taoizam, s elementima konfucionizma su dominantne religije, meutim ima i krπÊana (oko 220.000 katolika), æidova, hindusa i muslimana. Mnogi æitelji Hong Konga ujutro po parkovima i dvoriπtima prakticiraju tradicionalno lagano razgibavanje (Tai Chi),

Maraton u 6,5 milijunskom Hong Kongu meu 3055 natjecatelja bio je zaista poseban doæivljaj tjelovjeæbu koja nema samo fiziËku rekreativnu svrhu, nego se njome æeli postiÊi i odreena koncentracija i proËiπÊavanje misli. Na kraju, ukratko, za Hong Kong se moæe kazati da je on mjeπavina Istoka i Zapada, starog i novog, kineskog i engleskog stila æivota, drevnih mudrosti i suvremene vjere u novac i poduzetniπtvo, raj za laæne marke proizvoda, raj za πvercere i πoping manijake. Na kraju da spomenem kako smo sin

i ja proπli na maratonu u Hong Kongu. Obojica smo ga uspjeπno istrËali, unutar sluæbenog vremenskog limita. Bilo je 3055 sudionika iz 35 zemalja. Mi smo bili jedini iz Hrvatske. Zadovoljni smo i ponosni πto smo ulicama Hong Konga pronijeli naπu trobojnicu, a na naπim sportskim majicama natpise Podravka i Belupo. Ovom prigodom se iskreno zahvaljujem Podravki i Belupu πto su mi svojom pomoÊi olakπali odlazak na ovaj poznati svjetski maraton.

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Izloæba u Podravki

Akvareli, crteæi i pasteli Ivana VeËenaja Tiπlarova U ponedjeljak 3. oæujka u Izloæbenom salonu Podravke otvara se izloæba akvarela, crteæa i pastela Ivana VeËenaja Tiπlarova, doajena hrvatske naivne likovne umjetnosti iz Gole. Autor Êe izloæiti 40-ak slika, a izloæbu Êe otvoriti predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac. U programu sudjeluje KUD «Podravkafl: Mjeπoviti pjevaËki zbor, Kvartet tamburaπkog orkestra i Literarna sekcija. Otvorenje izloæbe je u 13 sati. A. V.

Mini izloæba kod restorana druπtvene prehrane Podravke

Maske za faπnik UoËi faπnika i puËkih obiËaja maskiranja u vitrinama ispred restorana druπtvene prehrane Podravke izloæene su maske koje su izradili uËenici 3 A razreda Osnovne πkole ”Antun NemËiÊ Gostovinski” iz Koprivnice pod nadzorom i uz pomoÊ uËiteljice Boæene Sabolek. Vrijedne djeËje ruke izradile su zanimljive maske i svakako pogledajte kako daleko moæe iÊi djeËja maπta. Izloæba Êe se moÊi razgledati slijedeÊa dva tjedna. A. V.

Ivan VeËenaj pogotovu mlai, morali bi biti mnogo aktivniji, kao πto smo to bili mi u svojoj mladosti. Meni, primjerice, nikada nije bilo teπko sa slikama na leima otiÊi pjeπice iz Gole u Botovo, na vlak za Zagreb. - A moæete li nam reÊi neka imena naivnih slikara koje ste osobito zapazili? - Ne mogu vam reÊi imena, ali posve sam siguran kako ima dobrih slikara u Golskoj likovnoj udruzi, Molvarskom slikarskom krugu, Podravkinoj likovnoj sekciji… Nisam ja taj koji moæe odluËiti tko Êe uspjeti, a tko ne. No s obzirom da ima puno slikara, siguran sam da Êe netko od njih kvalitetno nastaviti putem koji smo zacrtali. - Podravka je nekada viπe a danas manje pomagala kulturu, a samim time i naivnu umjetnost… - To je toËno. Moæda ja ne bih ni sada izlagao u Podravki da Podravka u naπim poËecima nije toliko podræala naivnu umjetnost. Da nije bilo Podravke i njezina vodstva nikada ne bismo imali Hlebinsku galeriju. U ovoj su tvrtki ljudi znali prepoznati πto je dobro, a πto nije. Podravka je otkupila viπe mojih slika, od kojih su neke joπ uvijek na zidu. Osobito se ponosim svojim «Pijevcemfl koji se nalazi u istoimenoj sobi. - Nekad ste priËali kako imate æelju otvoriti vlastitu galeriju, no veÊ dugo nismo Ëuli niπta o tome… - A πto Êu govoriti, sve se zna. Moja kapitalna djela joπ se uvijek nalaze u πtali, koju sam pretvorio u privremeni izlagaËki prostor. Nije bilo razumije-

Likovna sekcija Podravke, koja broji oko 170 Ëlanova u ponedjeljak 24. veljaËe odræala je redovnu godiπnju skupπtinu druπtva na kojoj je predsjednica Sekcije Nada Zlatar Lukavski izvjestila nazoËne Ëlanove o aktivnostima u proπloj godini, kojih je bilo podosta, a glavno obiljeæje proπle godine bilo je tiskanje monografije o Sekciji prigodom 30. obljetnice rada i postojanja. Sekcija koja ima tako puno Ëlanova normalno je da broji i puno aktivnosti, uzimajuÊi u obzir i njihove pojedinaËne samostalne izloæbe i razne likovne kolonije koje su uglavnom bile humanitarnog karaktera. A. V.

Prodaja smrznutih proizvoda Danice

Od prve izloæbe u Koprivnici proπlo je veÊ 49 godina! Jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara naivne umjetnosti Ivan VeËenaj - Tiπlarov (83) u ponedjeljak Êe se svojim radovima predstaviti i u Izloæbenom salonu Podravke. RijeË je o veÊ proslavljenom likovnom umjetniku Ëija se djela nalaze u mnogim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Preteæno slika uljem na staklu motive iz seoskog æivota, dok je prema nekim kritiËarima svoje najbolje radove ostvario na biblijskim motivima i apokaliptiËnim vizijama. Autor je i sedam knjiga. Piπe povijesne romane vezane uz zaviËaj, a sastavio je i jedan zapaæeni rjeËnik. - VeÊ me nekoliko godina zovu da izlaæem u Koprivnici. Sad mi se pojavilo nekakvo tzv. slobodno vrijeme, pa sam predloæio jednu ovakvu izloæbu. Moæda bi otvorenje bilo i ranije, ali bila mi je velika æelja da izloæbu otvori predsjednik Uprave PodravkeDarko Marinac, kojeg iznimno cijenim, tako da sam morao malo priËekati. Ova izloæba bit Êe otvorena u povodu 49-obljetnice mojeg prvog izlaganja u Koprivnici. Bila je to tada jedna skupna izloæba na kojoj su svoja djela, pored mene, izloæili GeneraliÊ, FilipoviÊ, KovaËiÊ, Gaæi i drugi. Izloæbu je organizirao dr. Leander BrozoviÊ, a bila je postavljena u staroj koprivniËkoj Poπti (gdje se sada nalaze prostorije Radio Drave). U ono vrijeme pred poπtom se odræavao sajam, tako da je posjetitelja bilo uistinu mnogo. - Jeste li tada razmiπljali o tome da Êete stasati u jednog svjetski poznatog slikara? - Ne, o neËemu takvom nisam mogao ni sanjati. Tamo sam izloæio sedam slika, a imao sam veliku sreÊu πto je veÊina otkupljena. - Meutim, o naivi se danas sve manje govori i piπe… - Moæda se ne piπe kao nekada, ali se piπe. Svjestan sam da sve ima svoje vrijeme, pa tako i ova umjetnost. Ali varaju se oni koji misle kako vrijeme naivi prolazi. Naivna umjetnost ima svoje mjesto u hrvatskom i svjetskom slikarstvu. Mene svakog tjedna obilaze oni koji bi æeljeli kupiti neko moje djelo, ili jednostavno popriËati sa mnom o naivi i drugome. Slikari, a

Osvrt na uspjeπnu - jubilarnu godinu

Obavijesti

Razgovor s poznatim hrvatskim i svjetskim slikarom naive Ivanom VeËenajom - Tiπlarovim u povodu njegove samostalne izloæbe u Podravki

Razgovarao: Mladen PavkoviÊ

Odræana redovna godiπnja skupπtina Likovne sekcije «Podravka 72fl

vanja. Uvijek se naπao netko tko je to sprijeËio. Vjerojatno se i mogla provesti u djelo ova inicijativa, ali… Tako je, kako je. Sada sam veÊ siguran kako od moje galerije nikada neÊe biti niπta. - Zbog Ëega vam u Goli nisu dali izloæbeni prostor? - U centru sela postoji jedan takav prostor, ali u njemu preteæno izlaæu amateri. Kad bi meni dali tu galeriju, gdje bi izlagali oni? Osim toga, ja imam toliko radova da ne bi ni stali u taj prostor. Imam oko 400 crteæa, stotinu slika i drugo. - Recite s kakvim Êete se djelima u ponedjeljak predstaviti Podravkinoj likovnoj publici. - Izloæit Êu crteæe, pastele i akvarele. Ti radovi nisu joπ vieni. - ©to se u naivi dogodilo nakon smrti Ivana GeneraliÊa? Je li se πto promijenilo? - U slikarstvu se niπta bitnije nije dogodilo. Naiva je ostala πto je i bila. - Je li GeneraliÊ bio broj 1 u hrvatskoj naivnoj umjetnosti? - Pa, i jeste. Bio je prvi. - U Ëemu: kvaliteti ili neËem drugom? - Da nije bilo njega, ne bi bilo ni nas. Da nije bilo HegeduπiÊa, ne bi bilo ni GeneraliÊa. Da nije bilo mene, ne bi bilo ni Golskog likovnog kruga. Neki se s time veÊ sada ne slaæu, ali to je njihovo pravo. - Je li vam se ponekad dogodilo da neku sliku i - uniπtite? - Na poËetku, kad sam krenuo u ovaj svijet, znao sam neku sliku i ostrugati, jer mi se nije dopala. Danas to uglavnom ne radim. Nas nitko nije uËio slikati. Radili smo onako kako smo znali i umjeli. - Moæete li nam otkriti, koja je danas vaπa slika najskuplja? - Najskuplja ili najvrednija? - Najskuplja. - A to ja ne znam. KritiËari i likovna publika odreuju cijenu. Znam samo da sam jednom u inozemstvu prodao sliku za 50.000 DEM. - Kad sjednete za πtafelaj da li pomislite kako Êete danas naslikati novo remek djelo? - Od remek djela se ne æivi. Treba slikati i manje formate - za publiku. Meutim, uvijek teæim da naslikam neko remek djelo. Ali, remek djela ne nastaju preko noÊi.

Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju smrznutih proizvoda Danice d.o.o., uz moguÊnost plaÊanja na tri rate putem ustega na plaÊi. Naziv proizvoda Pakiranje Ambalaæa Cijena a) Roπtilj kobasica 2,88 2,88 kg bijela karton. kutija 121,75 kn b) Roπtilj kobasica 400 g 4 kg 10 kutija po 400 g 202,03 kn c) Pivska kobasica 2,88 kg 2,88 kg bijela karton. kutija 137,56 kn d) Pivska kobasica 400 g 4 kg 10 kutija po 400 g 217,40 kn e) Mesne okruglice 300 g 4,5 kg 15 kutija po 300 g 205,88 kn f) Danburger 3/1 3 kg bijela karton. kutija 102,11 kn g) Pljeskavica s Veg. Twist 3/1 3 kg bijela karton. kutija 100,47 kn h) ∆evapËiÊi 3/1 3 kg bijela karton. kutija 102,11 kn i) Dansteak 2,94 kg 2,94 kg bijela karton. kutija 98,46 kn Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 6. oæujka u Odjelu za standard radnika na tel. 651-781.

Prodaja pileÊeg mesa Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju pileÊeg mesa proizvoaËa Koka d.o.o., uz moguÊnost plaÊanja na tri rate putem ustega na plaÊi. Na ponudi su slijedeÊe kategorije mesa: a) Pile grill obrade, pakiranje 12 kg, cijena 18,91 kn/kg tj. 226,92 kn/pakiranje b) Batak - zabatak, pakiranje 6 kg, cijena 25,25 kn/kg tj. 151,50 kn/pakiranje c) Prsa, pakiranje 6 kg, cijena 27,69 kn/kg tj. 166,14 kn/pakiranje d) Fileti od prsiju, pakiranje 6 kg, cijena 45,14 kn/kg tj. 270,84 kn/pakiranje e) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg, cijena 12,93 kn/kg tj. 77,58 kn/pakiranje f) Æeluci, pakiranje 6 kg, cijena 12,93 kn/kg tj. 77,58 kn/pakiranje g) Usitnjeno meso na podloπku/smrz./5 kg, cijena 21,47 kn/kg tj. 107,35 h) Cordon bleu, pakiranje 4 kg ,cijena 38,72 kn/kg, tj. 214,72 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 6. oæujka u Odjelu za standard radnika na tel. 651-781.

Prodaja ulja Obavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju jestivog rafiniranog ulja od suncokreta proizvoaËa Tvornice ulja »epin, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate i to: a) Ulje suncokret, pakiranje 1 litra, cijena 10,90 kn b) Ulje suncokret, pakiranje 5 litara cijena 52,90 kn Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 6. oæujka u Odjelu za standard radnika na tel. 651-781.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 3. 3. ponedjeljak - Varivo vojniËki grah, salata 4. 3. utorak:

- PeËena svinjetina, krpice sa zeljem, salata, kolaË

5. 3. srijeda:

- Pohani osliÊ , slani krumpir, salata

6. 3. Ëetvrtak:

- Junetina u saftu, rizi-bizi, salata

7. 3. petak:

- Varivo kelj, kosani odrezak, voÊe

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

Sport

Prva hrvatska liga kuglaËica - 14. kolo

Liga prvakinja - 6. kolo

“PomrËina” Sunca u Zagrebu

Podravkaπice se pobjedom oprostile od Europe PODRAVKA VEGETA VALENCIA 38:34 (17:18) U zadnjoj utakmici Skupine A Lige prvakinja rukometaπice Podravke Vegete ugostile su prvakinje ©panjolske ekipu Valencije i u vrlo uzbudljivoj i neizvjesnoj utakmici pobijedile sa Ëetiri pogotka razlike. I na ovoj, kao i na svim europskim utakmicama, osmi igraË Podravkaπica bila je vjerna koprivniËka publika. Utakmica je poËela vodstvom Podravkaπica da bi sve do 52. minute ©panjolke bile stalno u vodstvu. Rukometaπice Valencije prolazile su kroz Podravkinu obranu kao kroz πvicarski sir. To πto su igrale Podravkaπice zaista se ne moæe nazvati obranom. Ipak do kraja poluvremena povremena vodstva ©panjolki od Ëetiri pogotka razlike Podravkaπice smanjuju samo na pogodak razlike. Polako, ali sigurno Barbara StanËin preuzima ulogu glavne igraËice utakmice. I u nastavku nastavlja se jurnjava obiju ekipa po terenu. Obrane kao da ne postoje. Smjenjuju se pogoci, uostalom 72 pogotka na utakmici - najviπe u Ligi prvakinja - dovoljno dokazuju kako su obje ekipe sve podredile napadu. I napokon - u 52. minuti Podravkaπice vode. StanËin zaustavlja nekoliko neugodnih udaraca, ukupno biljeæi 19 obrana na utakmici, krila Hodak i Vresk neumorno pune mreæu ©panjolki, publika je na nogama i veÊ nekoliko minuta

Renata Hodak bila je najefikasnija protv Valencije kasnije Podravkaπice odlaze na Ëetiri nedostiæna pogotka prednosti. Do kraja sve je bila rutina i Podravkaπice se pobjedom opraπtaju od Lige prvakinja. Nakon utakmice trener Podravke Vegete Neven Hrupec je izjavio: - Zadovoljan sam pobjedom, priæeljkivali smo uspjeh u zadnjem kolu. Valencija je pokazala da je jaka ekipa, susret se nije otvorio onako kako smo htjeli, a hendikep je bio i neigranje Antonele Pense s kojom smo cijeli tjedan uvjeæbavali obranu. Iako smo veÊi dio utakmice gubili, uspjeli smo se vratiti i opravdati veliku podrπku iz gledaliπta. Zadovoljan je bio i predsjednik kluba Damir PolanËec:

ekipu varaædinske Koke 22:14 i plasirale se na zavrπnicu prvenstva Hrvatske. Za najmlai rukometni sastav Poravke igraju: Ivana Posavec, Valentina »ani, Jelena Brckan, Matea MihelËiÊ, Ana Ri-

biÊ, Jelena GaloviÊ, Marija StarËeviÊ, Iva SaboliÊ, Suzana ©ainoviÊ, Lucija Ban, Marija Æaja, Emina Mihalec, Petra VerËeviÊ i Ines Vugrinec, a trenira ih Miroslav Posavec. B. F.

Slaven Belupo nes(p)retno izgubio u Splitu Svi novinski izvjestitelji s utakmice izmeu Hajduka i Slaven-Belupa odigrane na suncem okupanom Poljudu u nedjelju 23. veljaËe sloæili su se da su domaÊini bili bolji samo za Mikija RapaiÊa. Jer, ovaj povratnik u bijeli dres sjajnim je slobodnim udarcem u same raπlje Solomunovog gola na isteku poluvremena (43. minuta) doveo Hajduk u vodstvo, iako su do tada snage bile izjednaËene, da bi u prvoj minuti nastavka, dok su gledatelji joπ zauzimali svoja mjesta, ubacio odliËnu loptu u vratarev prostor koju je zatim TurkoviÊ izbliza ubacio u mreæu. U svim ostalim dijelovima utakmice koprivniËki nogometaπi ravnopravno su se nosili s objektivno jaËim (i igraËki i financijski i tradicijski) Hajdukom. Primjerice, Vjesnik piπe da je Hajduk izborio pobjedu protiv solidne momËadi Slaven Belupa, koja je sredinom poluvremena bila Ëak opasnija od domaÊina. U Slobodnoj Dalmaciji izvjeπtava se da poËetak dvoboja protiv tradicionalno neugodnih KoprivniËanaca nije navjeπtavao πampanj-nogomet, jer su u «rudarskomfl poËetku stasiti gosti dobro zabetonirali svoj bunker, a iz brzih protunapada nekoliko puta ugrozili gol Pletikose. Dopisnik VeËernjeg lista « priznaje «da su se «bilifl muËili do prvog pogotka, odnosno iskljuËenja Crnca. Zapravo, moæe se reÊi da je Slaven vrlo grubo kaænjen za svoje dvije pogreπ-

ke, posebice onu koju je poËinio Pavo Crnac ruπeÊi s lea Krpana za πto mu je sudac Bebek pokazao crveni karton. Time je data prilika RapaiÊu za pogodak iz slobodnog udarca, a Hajduku da u drugom poluvremenu igra s igraËem viπe. Uz pomalo gorak okus u ustima da je moglo biti i drugaËije da je KovaËiÊ iskoristio neku od dobrih πansi, da Dodik nije povrijeen veÊ u 17. minuti, ili pak da je sudac zasvirao oËigledni prekrπaj na FilipoviÊu neposredno prije Krpanovog bijega i prekrπaja Crnca. Sve u svemu, igraËi i vodstvo kluba ne bi trebali previπe brinuti zbog poraza u Splitu, veÊi je problem πto u subotu protiv Zagreba neÊe igrati Dodik i Crnac i πto su æute kartone u gradu pod Marjanom dobili (nisam baπ sigurna da li posve objektivno) AmiæiÊ, JurËiÊ, KovaËiÊ i Posavec (u Hajduku samo Srna). Izjave: Rajko MagiÊ, trener Slaven Belupa: - S obzirom na to da je ova utakmica u medijima najavljivana kao jedna od onih s visokim stupnjem rizika u kojoj Êe Hajduk pokuπavati vraÊati neke «dugovefl iz Koporivnice, drago mi je πto je utakmica bila korektna. Mi smo dobro uπli u utakmicu, do iskljuËenja igrali Ëvrsto, dobro se otvorili, stvorili nekoliko prilika za gol i da je bilo boljih reakcija naπih igraËa mogli smo i rezultatski bolje proÊi. Nakon πto smo iskljuËenjem izgubili jednog igraËa jasno je da je jednom rastrËanom, ofenzivnom, Ëvrstom Hajduku bilo teπko parirati na Poljudu. Momcima sam nakon utakmice Ëestitao na pri-

Desetu uzastopnu pobjedu ostvarile su kuglaËice Podravke u Zagrebu protiv Sunca, pretposljednje ekipe na ljestvici. Borba za goli prvoligaπki æivot i vrlo teπke staze na montaænim ploËama, glavni su motiv i prednost domaÊih kuglaËica. Samo 34 Ëunja viπka u ukupnom zbroju govore da baπ i nije bilo lako i uvjerljivo - za svaki Ëunj, za svaki poen trebalo je “iskrvariti”. U prvom paru naπa Melita ValentiÊ bila je impresionirana kad je stala na stazu sa kuglaËkom legendom ©teficom Kriπtof. Trebalo je vremena da shvati da je ipak bolja, da je triput mlaa i da pobijedi sa sedam Ëunjeva prednosti. Ljiljana Picer nije dozvolila iznenaenje i Podravka je dobro krenula: 2:0 i +23 Ëunja. U drugom paru VuËiÊ i zamjena MikloπiÊ nisu odradile kako treba, pa domaÊin osvaja poen. –urica LukaË najbolje se snaπla na ovakvim stazama, odigrala je na svoj prepoznatljiv naËin, mirno i precizno. Sa “samo” 536 sruπenih Ëunjeva postaje prvo

ime utakmice! Rezultat je 3:1 i +18 drva za Podravku. U zavrπnici naπa reprezentativna kombinacija Orehovec - Zver vodi teπku borbu s domaÊim najboljim kuglaËicama. Æeljku se ne moæe prepoznati, u stalnom je zaostatku, ali ipak se “budi” i u finiπu pobjeuje za samo Ëetiri Ëunja. Maja se muËi, ni od dobrog hica ne pada joj niπta, pravi “rudarski” posao zavrπava pobjedom od 12 drva prednosti. Rezultati: Kriπtof - ValentiÊ 0:1 (498:505), VukeliÊ - Picer 0:1 (513:529), TomljanoviÊ - VuËiÊ+MikloπiÊ 1:0 (521:294+191), IvekoviÊ LukaË 0:1 (505:536), ©tefanËiÊ - Orehovec 0:1 (482:486), KordiÊ - Zver 0:1 (521:533). Ove subote je stanka zbog odlaska juniorske reprezentacije u NjemaËku (ValentiÊ i HirjaniÊ), a slijedeÊu utakmicu 8. oæujka u 15 sati u Koprivnici igraju Podravka - Varteks. Poredak: 1. Podravka 24, 2. Zagreb 19, 3. Rijeka 18, 4. INA 15, 5. Zagi 14, 6. Varteks 13,

Ohladili “napaljenog” Æelju

Prva hrvatska rukometna liga - 18. kolo

- Uz veÊu æelju i htijenje uspjeli smo pobijediti. Iskrene Ëestitke zasluæile su sve igraËice i struËno vodstvo, na dostojan naËin oprostili smo se od Lige prvakinja. I ova utakmica je pokazala da se moramo pojaËati za veÊe domete, πto Êemo i uËiniti. U iduÊem razdoblju oËekujem pobjedu protiv Lokomotive, a potom Êemo odræati skupπtinu i poËeti ekipiranje za ulazak meu osam najboljih u Europi. Hvala i publici koja je puno pomogla u ovoj velikoj pobjedi. Druga liga sjever - kuglaËi Protiv Valencije za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Petrakova, Vresk 6, Hobjila 6, Harlanjuk, PalËiÊ 5, Hodak 8, Raguæ 1, Bilobrk 5, Sirovec, Petika 7, JuriÊ i FraniÊ. B. F. Podravka - ÆeljezniËar 6:2 (3427:3371)

Mlae kadetkinje Podravke Kviki plasirale se na prvenstvo Hrvatske U konkurenciji πest ekipa mlae kadetkinje Podravke Kviki osvojile su prvo mjesto u Regionalnoj rukometnoj ligi - sjever bez izgubljenog boda. U posljednjoj, odluËujuÊoj utakmici pobijedile su

Sunce - Podravka 1:7 (3040:3074)

Veliki koprivniËki derbi opravdao je oËekivanja, viπe dramatikom nego sruπenim Ëunjevima. Lokalni derbi pokazao se gotovo kao susret “visokog rizika”, jer se gost posebno “napalio” na lidera na prvenstvenoj ljestvici. Kad bi s toliko æara igrali i protiv ostalih momËadi bili bi bliæe vrhu nego dnu ljestvice. ShvaÊamo æelju za pobjedom nad liderom na ljestvici, ali nekulturno navijanje pojedinaca, Ëak i nekih igraËa, dobacivanja igraËima na stazi, nije primjereno kuglaËkim dvoranama. Podravka je na startu povela 2:0 i stekla solidnu prednost od 72 Ëunja. Prehlaeni Troπelj diπe na “πkrge”, ipak pobjeuje za tri Ëunja, a ©egerec je opet maestralan, a na semaforu svjetluca “610”. Bravo Gorane! 3:1 i +80 drva. Zavrπnica diæe “goste” na noge, JalπiÊ i Miser sjajnom igrom “tope” prednost Podravke - prije zadnjih 30 hitaca ostala su samo Ëetiri Ëunja. Ali Zlatko Betlehem vadi kestenje iz vatre. Sjajno, borbeno odigrao je zavrπnicu i odveo Podravku u pobjedu. Kod “Æelje”odliËno je odigrao Franjo Miser, sa 616 prvo ime utakmice. Rezultati: Troπelj - Szabo 566:563, ©egerec - Ruæman 610:541, GroπaniÊ GospoËiÊ 549:556, BakaË - Votuc 554:539, Betlehem - JalπiÊ 581:556, MikloπiÊ - Miser 567:616.

Druga liga istok - kuglaËice

Belmice pronaπle “muπteriju” –urenovac - Belma 1:7 (2790:2950) Joπ jednu visoku pobjedu u nizu ostvarile su mlade kuglaËice Belme. Na gostovanju u –urenovcu Belmice su bile uvjerljivo bolje, tek je kadetkinja - debitant Petra Delimar “prepustila” bod domaÊim kuglaËicama. Rezultati: HirjaniÊ 495, Horvat 511, GaloviÊ 518, Milas 488, Delimar 442, Belec 496. RapaiÊ je iskoristio svoje πanse, a KovaËiÊ naæalost nije stupu jer su i s igraËem manje dali sve od sebe. Nadam se da Êemo se naÊi u doigravanju na Poljudu gdje Êemo joπ jednom pokazati da moæemo, znamo i hoÊemo igrati kvalitetno i dobro. Zoran VuliÊ: - Opravdano smo se pribojavali ove utakmice jer igrali smo protiv jedne jako dobre momËadi, koja ima iskustvo i mladost. U prvom dijelu susreta do pogotka RapaiÊa Slaven je znalaËki iskoristio to πto smo igrali bez pet prvotimaca i mogao nas je i ozbiljnije ugroziti. Poslije iskljuËenja uzeli smo stvar u svoje ruke. »estitam Slaven Belupu na pravoj, Ëvrstoj utakmici. Za Slaven Belupo igrali su: Solomun, P. Boπnjak, AmiæiÊ (od 58. S. Boπnjak, od 84. Meimorec) Crnac, Gal, Boæac, KovaËiÊ, JuriÊ, Dodik (od 17. FilipoviÊ) JurËiÊ i Posavec.

Vijesti iz streljaπtva U susretu 7. kola prve hrvatske lige za juniore (disciplina serijska zraËna puπka) susrele su se ekipe Karlovca i S©K - Podravka. Juniori Podravke otpucali su 1.130 krugova dok je ekipa Karlovca otpucala 1.123 kruga. Ostvarivπi novu pobjedu juniori Podravke se sa dvanaest osvojenih bodova nalaze na drugom mjestu. U sedmom kolu za S©K Podravka nastupili su: Zoran Koprek 381, Alen GolubiÊ 375 krugova i Viktor Kozjak 374 kruga. Na gradskom streliπtu u Koprivnici odræan je 23. veljaËe 2003. godine prijateljski susret ekipa S©K Podravka i Radnika –urevac u disciplini serijska zraËna puπka 20 metaka. Susret je odræan u sklopu priprema ova dva kluba za predstojeÊe polaganje normi za nastup na prvenstvu Hrvatske. Mjeπovite kadetsko-juniorske ekipe S©K Podravka pucale su u ovom susretu bolje od seniorskih ekipa Radnika iz –urevca i na kraju susreta zasluæeno su osvojile prva mjesta u ekipnoj i pojedinaËnoj konkurenciji. U ekipnoj konkurenciji prvo mjesto osvojila je ekipa S©K Podravka I ispred ekipe S©K Podravka II TreÊeplasirana je prva ekipa urevaËkog Radnika, a Ëetvrto mjesto pripalo je drugoj ekipi Radnika. U pojedinaËnoj konkurenciji prvo mjesto osvojila je Lana –ud sa 186 krugova ispred drugoplasirane Janje Horvat sa 184 kruga i treÊeplasiranog Viktora Kozjaka sa 181 krugom. »etvrto i peto mjesto takoer je pripalo mladim strijelcima S©K Podravka Hrvoju VladuπiÊu sa 181 krugom i Alenu GolubiÊu sa 178 krugova. R. KovaËiÊ

Broj 1646 Petak 28. veljaËe 2003.

PoËinje koprivniËki faπnik

Podravkine krafne u prvome planu Sutra, u subotu, primopredajom vlasti od strane “svjetovne” u ruke maπkara i sluæbeno poËinje dvodnevna vladavina ludosti i veselja u Koprivnici. Uz maskenbale za staro i mlado na srediπnjem gradskom trgu i u Domu mladih, u programu “KoprivniËkog faπnika” vaæno mjesto zauzima Podravka sa svojim nadaleko Ëuvenim krafnama. Pripremu za ludi vikend pod krinkama veÊ je oznaËilo postavljanje Podravkina πtanda kod pivnice Kraluπ od utorka, gdje graani mogu kupiti krafne s marmeladom od marelica po prigodnoj cijeni od 2,5 kune. Prvoga dana, kako doznajemo, planulo je viπe od 500 komada! Velika degustacija pokladnica i Podravkinih Ëajeva, pak, predviena je za nedjelju izmeu 12 i 13 sati na Zrinskom trgu, kada Êe se birati najveÊa krafna. Prvih pet nagrada prigodne su - od 50 do jedne kile braπna. Podravkini pekari za tu zgodu pripremaju viπe od 1000 krafna, koje Êe se besplatno podijeliti. Tjedan Podravkinih krafna traje do utorka u koprivniËkim trgovinama, uz prodaju pokladnica po prigodnim cijenama te promocije Mjeπavine za krafne, lani lansiranog proizvoda Podravkine Pekare. H. ©.

Podravkine krafne vrlo su traæene na improviziranom pultu kod pivnice

SPJ Vegeta i Podravka jela

Novi okusi Fini-Mini juha za træiπta »eπke i SlovaËke Paleta instant Fini-Mini juha za træiπta »eπke i SlovaËke nedavno je obogaÊena novim okusima: FiniMini francuska juha (15 g), FiniMini gulaπ juha (15 g) i FiniMini juha od Ëeπnjaka (11 g). Zajedno s ovim novim okusima, paletu Fini-Mini juha na træiπtima »eπke i SlovaËke danas Ëini 9

razliËitih proizvoda koji su prilagoeni specifiËnom ukusu tih træiπta odnosno svim kategorijama potroπaËa. Kako su se Francuska juha, Gulaπ juha i Juha od Ëeπnjaka veÊ udomaÊile na træiπtu u paleti standardnih juha u vreÊici i spadaju meu vodeÊe juhe u asortimanu Podravka juha na spome-

nutim træiπtima, logiËno je bilo da ove juhe ponudimo i krugu potroπaËa koji Êe moÊi svoje omiljene proizvode pripremiti u svakoj prilici, buduÊi da ih nije potrebno kuhati, a za njihovu je pripremu potrebno samo 2 minute i πalica vruÊe vode. Davor Lokotar Marketing Podravka jela

Novo na træiπtu

Studena s okusom zelene jabuke Paletu od 40-ak proizvoda Studenca, koliko se nudi na hrvatskom træiπtu, ovih dana upotpunio je novi proizvod - Studena s okusom zelene jabuke. ToËnije, od 24. veljaËe na træiπtu kontinentalne Hrvatske moæe se kupiti nova Studena pakirana, za sada, u PET ambalaæi od 0,50 litara. PoËetkom svibnja na træiπtu Êe se ta voda pojaviti u pakiranju od 1,50 litara. Prema prvim reakcijama potroπaËa, za oËekivati je uspjeh kakvog je proπle godine zabiljeæio hit - proizvod Studenca - Studena s okusom limuna. No, kao πto istiËu Ëelnici Studenca, neÊe se ponoviti proπlogodiπnji problem u sezoni - nedostatak proizvoda zbog tadaπnje limitiranosti proizvodnje - jer za ovu sezonu lipiËka tvornica Studenac u potpunosti je spremna. B. F.

Recept tjedna:

Govei odrezak s rajËicom Potrebne namirnice: 4 tanka govea odreska glavica luka 4 reænja Ëeπnjaka 80 dag rajËice 2 dl bijelog vina 2 dl ulja 1 limun bosiljak sol, papar, Vegeta twist za junetinu

Priprema: PotuËenu govedinu naglo popræite i izvadite. Nasjeckani luk popræite na masnoÊi od odrezaka. Primijeπajte usitnjeni Ëeπnjak, vino i limunov sok. Umijeπajte rajËicu narezanu na kockice i kratko pirjajte. Posolite, popaprite, povegetite, dodajte nasjeckani bosiljak i odreske te joπ malo popirjajte.

Dobar tek æeli vam gastro promotor Draæen –uriπeviÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans