Podravkine novine broj 1662

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLII Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

U mesnoj industriji Danica za Podravske motive proizveden jeger dugaËak rekordnih 250 metara!

O otkupu pπenice u Podravkinim silosima govori direktor SPJ Mlin i pekara Tomo Troπelj 2. str.

8. str.

Aktualno

Akcija ”Kupujmo hrvatsko” iu Koprivnici

Tvornica Kalnik Varaædin

ZapoËela izgradnja hladnjaËe

Piπe: Jadranka Lakuπ

Nakon nekoliko hrvatskih gradova u kojima je naiπla na izuzetan odaziv graana, akcija «Kupujmo hrvatskofl, koju organizira Hrvatska gospodarska komora, odræat Êe se i u Koprivnici. U sklopu Podravskih motiva na Trgu bana JelaËiÊa u nedjelju 6. srpnja od 10 do 14 sati svoje Êe proizvode ponuditi pedesetak proizvoaËa iz cijele zemlje. Meu njima Êe iz KoprivniËko-kriæevaËke æupanije sudjelovati Panonska pivovara, Improm i Tvornica smrznute hrane Yeti iz Kriæevaca, PZ –urevac, te naravno Podravka s nizom svojih proizvoda od kojih Êe se neki, poput specijaliteta Danice, moÊi i degustirati.

Kako bi podræali ovu akciju kojoj je cilj promicanje kvalitetnih hrvatskih proizvoda, poveÊanje inventivnosti hrvatskih proizvoaËa i njihovo usmjeravnje na kreiranje noviteta koji Êe izvornim hrvatskim odlikama izboriti mjesto i na globalnom træiπtu, te jaËanje svijesti potroπaËa da njihovom kupnjom razvijamo domaÊu proizvodnju, Ëuvamo radna mjesta i potiËemo otvaranje novih, kao prodavaËi pojavit Êe se Ëlanovi Podravkine Uprave i izvrπni direktori pojedinih SPJ, zatim hrvatski politiËari, estradni umjetnici i poznate osobe iz javnog æivota.

Bit Êe tu i pjesme i zabave, pa je doista viπe razloga da se odazovete pozivu Æupanijske gospodarske komore Koprivnica za dolazak na Trg bana JelaËiÊa i kupnju hrvatskih proizvoda.

Izgradnja nove hladnjaËe u Tvornici Kalnik omoguÊit Êe produljenje sezone prerade raznog povrÊa pa tako i graπka

Piπe i snimila: Jadranka Lakuπ

Prvog dana srpnja zapoËeli su radovi na izgradnji nove hladnjaËe u varaædinskoj tvornici Kalnik koja Êe donijeti prekretnicu u poslovanju SPJ VoÊe i povrÊe. Novi objekt omoguÊit Êe produljenje sezone prerade povrÊa na cijelu godinu, Ëime Êe se smanjiti troπkovi koriπtenja sezonske radne snage i prekovremenih sati i omoguÊiti racionalnija proizvodnja i upravljanje zalihama, izbjeÊi troπ-

kovi Ëuvanja smrznute sirovine u hladnjaËama poslovnih partnera, te u konaËnici stvoriti preduvjeti za ulazak u strateπki program Podravke - smrznutu hranu. Osim za povrÊe hladnjaËa Êe se koristiti i za Ëuvanje voÊa πto Êe omoguÊiti proizvodnju proizvoda bez konzervansa, odnosno praÊenje svih suvremenih trendova u prehrani.

Tvornica Kalnik, jedna od najveÊih za preradu povrÊa u ovom dijelu Europe, tako viπe neÊe ovisiti o sezonskim kretanjima na

træiπtu povrÊa i lakπe Êe prebroditi povremene nestaπice pojedinih sirovina. Viπe se neÊe morati kupovati skuplji smrznuti graπak, kao πto se to Ëini ovih dana kada se prerauje graπak iz uvoza kako bi se osigurala normalna proizvodnja, odnosno zadovoljili zahtjevi kupaca.

Nova hladnjaËa gradi se u nastavku postojeÊe, priruËne hladnjaËe, na zemljiπtu koje je Podravkino vlasniπtvo. Imat Êe bruto povrπinu od 1400 kvadratnih me-

tara, a kapacitet Êe joj biti oko 1500 tona smrznute sirovine. U izgradnju i opremanje bit Êe utroπeno neπto viπe od πest milijuna kuna.

Kako je to na kolegiju SPJ VoÊe i povrÊe, kojem su prisustvovali i predstavnici izvoaËa radova, istakao izvrπni direktor Milivoj ©ifkorn, zavrπetak radova predvien je do poËetka rujna, a sveËanost otvaranja odræat Êe se u sklopu manifestacije Dan paprike.

Nastavak na stranici 2

2

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Intervju: Tomo Troπelj, izvrπni direktor SPJ-a Mlina i pekare

Podravkin periskop

Podravkin kruh zasad ne poskupljuje!

Europsko træiπte bez granica

Razgovarao: Hrvoje ©labek PoËetak æetve i otkupa pπenice, Ëiji je Podravka nositelj za podruËje KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, logiËan je povod za razgovor s Tomom Troπeljem, izvrπnim direktorom SPJ Mlin i pekara. No, osim toga, razgovarali smo i o tehnoloπkim inovacijama te sve uËestalijim nesuglasicama oko prekovremenih sati, jer RadniËko vijeÊe tvrdi kako se oni ne plaÊaju.

Pπenica Êe nas stajati 92 lipe po kilogramu - HoÊe li ovogodiπnja æetva pπenice, prema prognozama i prvim rezultatima katastrofalna, utjecati na poveÊanje cijena Podravkina kruha?

- To je danas jako teπko reÊi. Nije u pitanju samo cijena pπenice otkupljena od seljaka, jer postoji i cijena pπenice koja se formira na træiπtu.

Ipak, ljudi imaju pogreπnu predodæbu da na cijenu kruha najviπe utjeËe cijena braπna. Na cijenu kruha utjeËu i komunalne naknade, cijene energenata, rada, troπkovi prijevoza i drugo.

Cijena repromaterijala Ëini otprilike treÊinu cijene kruha. Prema tome, moraju se sagledati svi parametri koji Ëine kalkulaciju. Nadam se da cijena pπenice neÊe utjecati na cijenu kruha, no tek Êemo vidjeti kako Êe se formirati njezina træiπna cijena.

- Dobro, najavljena su nova poskupljenja energenata - hoÊe li to poskupjeti Podravkin kruh?

- Nedavno je udar na kalkulaciju cijene kruha uËinila izmjena Kolektivnog ugovora koja je poËetkom godine poveÊala cijenu rada za sedam posto.

Uslijedio je udar od strane energenata, pa smo neznatno korigirali cijenu kruha. Nastojali smo da korekcija bude manja nego πto su nam narasle cijene ulaza, jer smo maksimalno racionalizirali proizvodnju, pa da skuplje ulaze u potpunosti ne prevaljujemo na potroπaËe.

- Podravka je nositelj otkupa pπenice u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji i dobila je pravo za otkup 14.000 tona za po kunu po kilogramu pπenice. Tko je odredio cijenu?

- Cijena je odreena natjeËajem, a dræava je odredila da minimalna cijena koja se moæe isplatiti za standardnu kakvoÊu jest kuna po kilogramu.

U naπoj æupaniji jedini smo se javili na natjeËaj i dobili smo kvotu koju Ministarstvo poljoprivrede i πumarstva procjenjuje na 14.000 tona. No, dobit Êemo subvenciju na ime troπkova otkupa i pohrane od 12 lipa po kilogramu, tako da bi proizvoaË dobio kunu, a nas bi kilogram pπenice, kad se sve izraËuna, stajao oko 92 lipe.

Otkupit Êemo oko 20.000 tona pπenice - HoÊe li 14.000 tona biti dovoljno?

- Kvote koje odreuje Ministarstvo ovise o æupanijama i zasijanim povrπinama, ali i o prinosima. S obzirom na iskustvo iz prijaπnjih godina i na naπ uvid u stanje pπenice na ovome podruËju, oËekujemo da Êe ta kvota biti premala. No, ona je orijentacijska te se moæe korigirati. U svakom sluËaju, otkupit Êe se sva seljaËka pπenica.

- Koliko je oËekujete?

- Procjenjujemo da Êe biti iznad kvote, no koliko, to je teπko reÊi.

Vjerujem da Êe je biti oko 20.000 tona.

oko 4.200 tona u silosu. Jedan dio pπenice preuzima naπ mlin u Novigradu Podravskome, dio u suradnji s nama PZ –urevac, kriæevaËki Mlinar i Mlin Podravske Sesvete.

- »ini se da nema guævi kao proteklih godina. Je li to zbog bolje organizacije ili slabijega uroda?

- Dva faktora na to, za sada, utjeËu.

Prvo, koliËine su manje i drugo, vremenske prilike. Imamo ‘red sunca i red kiπe’ pa ono πto se poæanje za sunca stigne se predati za loπijih dana.

Ponavljam, guævi nema zasad, a tek Êemo vidjeti hoÊe li ih uopÊe biti.

- Koliko Êe trajati otkup i dokad Êe seljaci biti isplaÊeni?

- Otkup Êe trajati sve dok ne procijenimo da su poænjevene sve koliËine, a odredit Êemo i razdoblje za otkup Tomo Troπelj eventualno preostale pπenice, pod jednakim uvjetima. ©to se plaÊanja tiËe, naπa je obveza prema natjeËaju - Koliko je otkupljeno lani? da to uËinimo 30 dana po zavrπetku - U æupaniji ukupno oko 28.000 æetve i obraËunima. Procjenjujemo tona. kako Êe to biti do 15. kolovoza. Ne - HoÊe li biti nuæan uvoz pπenice? mogu ovaj Ëas reÊi hoÊemo li isplaÊi- Sve dok ne zavrπi otkup, to je teπko vati u jednoj ili dvije rate, ali svakako reÊi. Ono πto sada znamo jest da je Êemo novac isplatiti do navedenoga kakvoÊa pπenice veoma dobra. O datuma. koliËini i kakvoÊi u Ëitavoj Hrvatskoj Legalisti trpe zbog lobija ovisit Êe hoÊe li se uvoziti pπenica.

- Mlin i pekara lani su solidno poslo»esto se smatra kako se pπenica uvozi vali i viπe se ne spominje njihova samo ako je nema dovoljno. To nije prodaja.

Je li to sada definitivno? toËno, jer se ponekad uvozi pπenica - Svaki vlasnik gleda koliko mu je za poboljπanje kvalitete, iako je, recikapital efikasan. Ukoliko jest, nema mo, koliËinski ima dovoljno. potrebe da ga prodaje - to bi bilo - Kada je poËeo otkup?

- Prve koliËine primili smo u subotu besmisleno. Koliko smo uspjeπno poi do danas (srijeda, op. a.) primili smo slovali lani, to je relativno. Hrvatska mlinska industrija je u problemima, jer je prekapacitirana, i to Ëak 60 posto, a s druge strane, træiπte braπna i pekarskih proizvoda valjda je najneureenije u dræavi. Naæalost, nema volje onih koji bi to mogli promijeniti da neπto i uËine.

- Govorite o crnom træiπtu?

- Da, ali i o lobijima koji vladaju i Ëine da veÊ nekoliko godina stvari idu ovim tokom. Legalisti pritom trpe.

- Podravkin mlin nedavno je doæivio tehnoloπku renovaciju i poveÊanje kapaciteta. Je li time iscrpljen dugoroËniji popis neophodnih investicija u SPJ-u?

- Mislim da nije. PoveÊanje kapaciteta mlina bila je nuænost kako bismo Pπenica stiæe u Podravkine silose, ali ove su godine prikolice normalno opskrbljivali træiπte, a oËepoluprazne kujemo i smanjenje troπkova po jedinici proizvoda. No, to je ustvari samo

otklanjanje ‘uskoga grla’. Moramo joπ instalirati mjeπaonu braπna s automatskim uvreÊavanjem i oËekujemo da Êe se ta investicija realizirati joπ ove godine. Potrebna su i ulaganja u silose, jer su stari tridesetak godina.

- Statika im nije naruπena?

- Zasad nije. Ako bude previπe pπenice, moæda se naruπi - naravno, πalim se.

PlaÊamo sve prekovremene sate - U zadnje vrijeme dosta je prigovora na navodno neplaÊanje prekovremenoga rada u Mlinu i pekari. Stoje li takve tvrdnje?

- Mislim da se to pitanje previπe potencira. Naime, postoje odreene oscilacije u potrebama za poslom.

Kad je æetva, æetva je za sve. Moramo znati da postoje razdoblja kad ima posla i razdoblja kad ga nema toliko, a zato smo i planirali i traæili preraspodjelu radnoga vremena. OËekujem da Êe u Ëitavoj Podravki doÊi vrijeme kad Êe svi shvatiti da se plaÊa mora zaraditi. Radnu snagu mora se koristiti daleko kvalitetnije nego do danas jer smo uπli u træiπno gospodarstvo.

- Takvo obrazloæenje moæe se prihvatiti, no je li ono u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu?

- Nastojimo poπtivati sve zakonske propise. Tamo gdje ne moæemo izbjeÊi prekovremeni rad, platit Êemo ga.

To nije sporno. Ipak, ne treba oËekivati da se neπto plaÊa kao prekovremeni rad na poËetku godine, a da zatim u tijeku godine nema posla.

Umjesto da radnike πaljemo na neplaÊeni dopust, πto je loπa varijanta, stvar valja rijeπiti preraspodjelom radnoga vremena, πto i Ëinimo, a viπak sati u odnosu na godiπnji fond jesu prekovremeni. Njih nastojimo svesti na najmanju moguÊu mjeru pa uzimamo sezonsku radnu snagu. Samo na specijaliziranim radnim mjestima za koja ne moæemo naÊi sezonsku zamjenu ne moæemo izbjeÊi prekovremene sate.

- Dakle, u SPJ-u Mlinu i pekari nema krπenja Kolektivnoga ugovora u pogledu prekovremenoga rada?

- Smatram da nema. Volio bih da ljudi kojima to nije jasno dou k meni, a ja Êu rado obrazloæiti zaπto je tako.

Radnici moraju shvatiti da prava uvijek proizlaze iz obveza.

PoËela izgradnja hladnjaËe u varaædinskoj Tvornici Kalnik Kompletnu tehniËku dokumentaciju za HladnjaËu Kalnik izradio je Podravkin Inæenjering kojemu je povjeren i struËni nadzor, provoenje tehniËkog pregleda i puπtanje u pogon. Graevinsko - obrtniËke radove izvodi Zagorje - Tehnobeton Varaæ-din, a termotehniËke i izolacijske PNP commerce Koprivnica. Sva dokumentacija za ovu investiciju, ukljuËujuÊi i graevinsku dozvolu, pribavljena je u rekordnom roku, na Ëemu je svima koji sudjeluju u projektu Ëestitao izvrπni direktor SPJ Milivoj ©ifkorn.

VeÊ ove jeseni kvalitetno povrÊe s hrvatskih polja bit Êe spremljeno u novu hladnjaËu Ëime Êe se pored ostalog i poveÊati konkurentnost Kalnikove proizvodnje.

Radovi na izgradnji nove hladnjaËe upravo su poËeli

Piπe: Matija Hlebar Sektor za razvoj poslovanja Kako se sve veÊi broj Europljana prikljuËuje na internet i postaje sve manje sumnjiËav prema on-line kupovini, potroπaËka e-trgovina biljeæi impresivnu godiπnju stopu rasta od 75%. No, πto se dogaa na vrijednosno daleko veÊem i sloæenijem træiπtu poslovne potroπnje (B2B, businessto-business), na kojem se odvija trgovina meu kompanijama, pitanje je koje danas zaokuplja paænju trgovinskih struËnjaka.

Poslovna e-trgovina (on-line B2B) u Europi, nakon izbijanja tehnoloπke krize i niza poraæavajuÊih neuspjeha nastavlja rasti i to priliËnom brzinom.

Kompanije su u 2001. godini obavile on-line kupovine vrijedne preko 200 mlrd USD, πto je Ëetverostruko viπe nego u 2000. To je joπ uvijek manje od oËekivanja iz prethodnih godina, ali se on-line B2B i dalje snaæno razvija, osobito u tehnoloπki osvjeπtenijim sjevernoeuropskim zemljama. Ovakvom razvoju poslovne e-trgovine dodatno idu u prilog i dosadaπnja iskustva kompanija koje su proπle napore izgradnje sustava e-trgovine, od Alcatela i BASF-a do Nestlea, i time uspjele sniziti troπkove transakcija i potaknuti uËinkovitost. Nestle se upravo nalazi usred razvoja sustava e-poslovanja kojim predvia uπtediti 2,2 mlrd USD do 2006.

Europskim kompanijama koriπtenje interneta daje joπ jednu znaËajnu prednost: Europa se putem e-trgovine pribliæava ostvarenju sna o postojanju jedinstvenog europskog træiπta bez granica, a on-line B2B dodatno pomaæe poduzeÊima pri pronalasku dobavljaËa i klijenata u drugim zemljama. Dobar primjer toga je PEFA.com, tvrtka za paneuropske aukcije ribe iz Zeebruggea u Belgiji, osnovana 1998. godine. Taj je privatni posrednik u 2002. preko e-trgovine prodao ribu u vrijednosti 200 milijuna USD, gotovo dvostruko viπe nego godinu ranije, a nada se da Êe u 2003. godini poËeti poslovati s dobiti.

Prema istraæivanjima IDC-a, proπle je godine on-line B2B imala 20 postotni udjel na europskom e-træiπtu. VeÊi je dio obavljen preko posrednih stranica, postavljenih od strane industrijskih konzorcija, poput Covisinta, automobilskog sektora, i Exostara, zrakoplovne industrije. Preostalih 80 % europskog e-træiπta bila je potroπaËka e-trgovina (on-line prodaja na web stranicama kompanija ili nabavka preko on-line kataloga). Nema sumnje da je e-trgovina pretrpjela pritiske, no analitiËari tvrde da Êe on-line B2B u Europi do kraja ovog desetljeÊa premaπiti vrijednost od 1.000 mlrd USD godiπnje. Od toga Êe netko zasigurno imati koristi, dok Êe se za one kompanije koje je ignoriraju, e-trgovina vrlo vjerojatno pokazati propuπtenom odliËnom prilikom.

Podravka veÊ koristi najnovije tehnologije pri unapreenju vlastitog poslovnog sustava, o Ëemu svjedoËi i nedavno potpisani ugovor Podravke i Agrokora o uvoenju on-line B2B poslovanja, prvi ovakvog tipa u Hrvatskoj. I Podravka se priprema za europsko træiπte bez granica.

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Tragom pitanja sa skupova radnika o oteæanim uvjetima rada u ljetnim mjesecima

Klima ili ”dodatak na vruÊinu”?

Piπe: Hrvoje ©labek “Kako se bliæi podne, postaje neizdræivo, a da doete u drugu smjenu oko πest poslijepodne - tada je najgore. Klime nemamo, i ovo malo ventilatora πto puπe viπe nam smeta no πto hladi. ObeÊavaju nam da Êemo dobiti klimu, ali sve to ostaje samo na obeÊanjima.”

Tako govore radnici VoÊa i DjeËje hrane koje smo posjetili na tragu pitanja na skupu radnika hoÊe li se rad na visokim temperaturama uslijed iznimnih ovogodiπnjih vruÊina tretirati kao rad u oteæanim uvjetima i isplatiti dodatak u skladu s kolektivnim ugovorom. No, tako bi mogli govoriti i radnici veÊine drugih Podravkinih tvornica te glavnina “stanovnika” poslovne sedmerokatnice ili drugih

uredskih zgrada. Kako su ovogodiπnje lipanjske vruÊine nezapamÊene u zadnjih 120 godina, nije ni Ëudo da su radni prostori pregrijani iznad granice koju spominje Kolektivni ugovor. Brojke koje smo Ëuli nisu sluæbeno potvrene, no djelatnici Informatike, primjerice, sindikatima su u dva navrata u lipnju poslali termometar snimljen u svojim prostorima na kojem se æiva dobrano popela iznad 30 stupnjeva Celzijusovih, dok smo na VoÊu i DjeËjoj hrani Ëuli za temperature od 36, pa i 43 stupnja Celzijusovih, primjerice kod jedne varilice za pakiranje.

Na tragu radniËkih pitanja veÊ je i RadniËko vijeÊe Podravke d.d. poslalo dopis Upravi i Ljudskim potencijalima u kojem, meu ostalime, piπe: “S obzirom na sve uËestalije upite radnika i do sada dostavljene dokaze

o dosegnutim visinama temperatura u naπim radnim prostorijama i pogonima, RadniËko vijeÊe smatra da se Kolektivni ugovor za koncern Podravku (...) ne poπtuje od strane poslodavaca. Stoga predlaæemo da se hitno uvede klimatizacija u sve radne prostorije ili da se radnicima Podravke d.d. isplati predvieni dodatak za teæe uvjete na radu za lipanj (te ako Êe biti potrebno, za sve ljetne mjesece) temeljem Kolektivnog ugovora za koncern Podravku. Ukoliko Êe Uprava druπtva smatrati da nije moguÊe provesti niti jedno od zadovoljavajuÊih rjeπenja ovoga problema, RadniËko vijeÊe Êe biti primorano pozvati u obilazak poslovnih prostorija i pogona Podravke d.d. nadleæne inspektore zaπtite na radu Dræavnoga inspektorijata.”

Kolektivni ugovor u pogledu doda-

tak za teæe uvjete rada jasan je. Njegov 39. Ëlanak regulira to podruËje. U njemu piπe: “Dodatak za teæe uvjete rada za 174 sata rada obraËunava se: 270 kuna za poslove razvrstane prema uvjetima rada u prvu grupu, a gdje vladaju sljedeÊi uvjeti rada: rad na temperaturi ispod 10 stupnjeva C ili iznad +35 stupnjeva C, (...) 180 kuna za (...) rad na temperaturi ispod +10 stupnjeva C do -10 stupnjeva C ili iznad +28 stupnjeva C do +35 stupnjeva C. (...) Pravo na dodatak iz ovog Ëlanka ostvaruje radnik ako za radnog vremena provede viπe od 2 sata bez prekida pod navedenim uvjetima.”

Kako smo doznali u Ljudskim potencijalima, zahtjev RV-a prouËen je te su struËne sluæbe pripremile odgovor, koji je upuÊen Upravi na razmatranje.

U Odjelu zaπtite na radu doznali smo pak kako se mjerenja i ispitivanja mikroklimatskih uvjeta u pogonima u ljetnom i zimskom razdoblju provode redovito svake dvije godine, u skladu s Ëlankom 50. Zakona o zaπtiti na radu. U uredima sustavnih takvih mjerenja nema, jer uvjeti na radu nisu posljedica odvijanja tehnoloπkih procesa, no u odreenim kancelarijama povremeno se takoer mjeri temperatura.

Na temelju svih tih mjerenja odreu-

3

ju se radna mjesta s oteæanim uvjetima rada, a takvih u Podravki nije malo.

Podravkini struËnjaci zaπtite na radu zalaæu se ne za dodatak na oteæane uvjete rada, veÊ za njihovo uklanjanje.

Prema nekim tvrdnjama, novac isplaÊen za oteæane uvjete veÊ se mogao iskoristiti za klimatizaciju prostora.

Ovako, “dodatak na temperaturu” moæe biti prelaznim rjeπenjem, ali trajno poËiva u klimatizaciji svih pogona i ureda. No, nitko se, koliko znamo, nije prihvatio raËunanja koliko bi sve to stajalo, a da i jest, vjerojatno bi doπao do ogromne svote.

StruËnjaci zaπtite na radu preporuËuju da se radnicima u sluËaju ekstremno visokih temperatura daju hladni napici, πto se u nekim organizacijskim cjelinama navodno i poπtuje. U Sindikatu PPDIV-a doznali smo kako su na svoju ruku proπli Ëetvrtak i petak “Ëastili” na svoj troπak svu proizvodnju.

Kako je na pomolu nastavak najvruÊeg ljeta kod nas, negodovanje radnika i zahtjevi njihovih predstavnika mogu se i dalje oËekivati. RadniËko vijeÊe veÊ sada æestoko pledira za striktno dræanje slova Kolektivnog ugovora, a u suprotnome i “prijeti” inspekcijama.

Odluku, ma kakva bila, u svakom sluËaju neÊe biti lako donijeti.

Izlazak EBRD-a iz vlasniËke strukture Podravke

Ljetne vruÊine oteæale rad u pogonima i uredima

Nakon pet godina od ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u vlasniËki kapital Podravke d.d. dvije su organizacije sa zadovoljstvom zakljuËile da je glavnina temeljnih ciljeva EBRD-ova ulaganja ispunjena.

Sukladno tome Podravka i EBRD dogovorili su da okonËaju ulaganje EBRDa kroz otkup EBRD-ovih povlaπtenih dionica koje bi se povukle radi eliminiranja dvaju razliËitih rodova dionica.

EBRD je 1998. godine upisao 636.000 povlaπtenih dionica, πto predstavlja 10,53 % Podravkinog temeljnog kapitala za iznos od 50.000.000 DEM. Tada se to smatralo najpovoljnijim naËinom financiranja hrvatskih tvrtki. Poboljπanje financijskog rejtinga, kako Hrvatske tako i Podravke, omoguÊilo je pristup domaÊem i meunarodnom træiπtu kapitala i otvorilo moguÊnost Podravki da zapoËne novu fazu svog razvoja u regiji.

naπa posla

Privatizacijski fond pokuπao manipulirati Podravkinim dionicama Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Ako uskoro uslijede smjene u Hrvatskom fondu za privatizaciju, ponajprije njegovog zamjenika predsjednika Kreπimira StarËeviÊa, jedan od razloga zacijelo Êe biti i Podravkine dionice. Naime, u proteklih je tjedan dana HFP opet proizveo novu aferu, ovaj put na πtetu dioniËara koprivniËke tvrtke.

Kao πto je veÊ objavljeno, HFP je u srijedu na javnoj draæbi Varaædinske burze namjeravao prodati i oko 80.000 Podravkinih dionica.

Prodaja je trebala iÊi za prava, dakle vrijednosne papire koje mahom dobivaju graevinari koji su radili na dræavnim projektima, i to samo u paketu. Nigdje, doduπe, ne piπe da oni ta prava ne mogu preprodati drugima, pogotovo burzovnim meπetarima. Time bi bila uskraÊena ravnopravnost potencijalnim kupcima koju garantira uvrπtavanje Podravkinih dionica na

prvu kotaciju ZagrebaËke burze.

No, daleko je ozbiljniji problem πto predviena cijena tih dionica nije bila nominalna od 300 kuna, niti træiπna koja trenutno iznosi neπto viπe od 180 kuna. Uzeta je samo Ëetvrtina nominale, πto iznosi 75 kuna. Usporedbe radi, za vaædinsku je draæbu ista cijena odreena i za paket Bilokalnikovih dionica, a svatko tko se iole razumije u dioniËarstvo zna da za takvo izjednaËavanje njihovih vrijednosti ne moæe biti opravdanja.

Tako bi potencijalni kupac, ukoliko ne bi bilo viπe interesenata, za cijeli taj Podravkin paket Fondu platio samo πest milijuna kuna, a lansiranjem tih dionica na burzu cijene bi im skoËila na najmanje 14,4 milijuna. Drugim rijeËima, velikoduπni bi HFP nekome poklonio viπe od osam milijuna kuna. Zar takva manipulacija na πtetu same dræave nije dovo-

ljan razlog za ozbiljnu analizu ponaπanja pojedinih sluæbenika Fonda, tim viπe πto nije ni prva ni jedina?

Nije, stoga, Ëudno da je ministar obrta i poduzetniπtva Æeljko Pecek odmah zatraæio povlaËenje tih dionica i hitnu sjednicu Nadzornog odbora HFP-a, Ëiji je Ëlan. Dionice su doista i povuËene, no sjednica joπ nije odræana. »ini se da je razlog tome πto se paralelno s Podravkinim dionicama odvija i afera oko propusta u pokuπaju prodaje nekih jadranskih hotela, zbog koje je predsjednik Sabora Zlatko TomËiÊ veÊ zatraæio kadrovsko “provjetravanje” Fonda, a sliËno je miπljenje iznio u javnosti i premijer Ivica RaËan. To je doista i neminovnost, jer nije moguÊe imati povjerenja u struËnu sluæbu kojoj se svako malo “omaknu” sluËajevi poput SunËanog Hvara ili Podravke.

Problem je tim interesantniji πto iz Fonda optuæuju ministra Peceka da

je i on dignuo ruku za paket u kojem je bila i Podravka, no u toj mnoæini tvrtki zacijelo je i njemu promakla “kvaka” oko njihove cijene. To je samo dodatni razlog da se svaki papir koji izae iz HFP-a pomno prouËi, πto na Ëlanove njegovog Nadzornog odbora djeluje frustrirajuÊe.

Iako bi dræava spomenutom dioniËarskom transakcijom financijski puno izgubila, niπta manju πtetu ne bi osjetila ni Podravka. Trgovanje po 75 kuna izazvalo bi opravdani revolt meu dioniËarima, koji su ih velikim dijelom kupili po nominali ili ih i nadaje otplaÊuju po toj cijeni. Stavljanje tog paketa, pak, na daljnju prodaju vjerojatno bi umanjilo i sadaπnju træiπnu cijenu, za koju se opravdano smatra da je zbog investicijske politike obveznih mirovinskih fondava ionako manja od realne.

Stavljanje svih dioniËara u isti polo-

æaj bilo je i razlog πto je Nadzorni odbor Podravke donio odluku o otkupu povlaπtenih dionica EBRD-a i njihovu poniπtavanju, πto bi istodobno trebalo dovesti do rasta træiπne vrijednosti preostalih dionica.

Ta Êe transakcija stajati koprivniËku tvrtku Ëak dvjestotinjak milijuna kuna, pa je utoliko neprihvatljivije da netko istodobno tako drastiËno ruπi njihovu vrijednost.

Na koncu konca, prodaja prava na Varaædinskoj burzi uglavnom obuhvaÊa tvrke koje slabije posluju, ili su pred steËajem, odnosno u steËaju. Zato je i logiËno da im se njihove dionice spuπtaju na razinu od 25 do 40 posto nominalne vrijednosti, a o kupcu ovisi hoÊe li ih dalje preprodavati ili Êe preuzeti udjel u vlasniπtvu. VeÊ je i u tom kontekstu nezgodno πto se Podravkine dionice, koje su dobile i nagradu za likvidnost, nau u takvoj burzovnoj “uboænici”.

4

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Zabiljeæeno u Tvornici VoÊe

Poslovni plan ostvaruje se sto posto!

Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Naπa najstarija tvornica VoÊe naprosto se ne da! Tijekom proteklih godina radnici ove tvornice ostvarili su zapaæene poslovne rezultate, a unatoË brojnim problemima nadaju se da Êe i dalje biti meu uspjeπnima. Najvaæniji im je zadatak ostvariti poslovni plan za ovu godinu.

–uro Kuzminski

- BuduÊi da se za naπu tvornicu nabavlja sirovina - svjeæe voÊe - u toku dozrijevanja, tj. od lipnja do listopada, veÊ smo dobrano krenuli s otkupom viπanja - rekao nam je novi direktor VoÊa –uro Kuzminski.

Meutim, u ovom su kolektivu, pored redovnih poslova, trenutaËno zaokupljeni i remontom linije za preradu industrijske jabuke, zatim linije za preradu svjeæeg voÊa, te sanacijom spremnika za jabuËni mark.

- S proizvodnjom u prvih pet mjeseci ove godine dosta smo zadovoljni, pogotovo ako je usporedimo s istim razdobljem lani - nastavio je Kuzminski. Poslovni plan ostvaren je sto posto! ©to se tiËe poslovanja u istom razdoblju, takoer imamo razloga za zadovoljstvo. Sve je to, naime, nastavak uspjeπnog poslovanja koje je poËelo ulaskom tvornice u sastav SPJ «VoÊe i povrÊefl 2001. godine. Cilj nam je, prije svega, poslovanje bez gubitaka.

U VoÊu, meutim, istiËu kako se ne ostvaruje prodaja u odnosu na plan.

Ona je u prvih pet mjeseci manja za 21 posto od planiranog.

- To je tek samo jedan od naπih problema - kazao je dalje direktor VoÊa te dodao da im zastarjeli strojni

Proizvodnja u Tvornici VoÊe odvija se bez problema

park kontinuirano zadaje brige.

- Pojedini strojevi stari su i do trideset godina. Vrlo je teπko za njih nabavljati rezervne dijelove, jer ih nema na træiπtu. No, zato mi imamo izvrsne struËnjake koji ih jednostavno - izrade. Naπi radnici i dalje rade u teπkim uvjetima, i njih i te kako moramo istaknuti jer su baπ oni najzasluæniji za opstanak tvornice. Njihova odgovornost je velika, a rijeË je prvenstveno o ljudima s dugogodiπnjim radnim staæom. Raduje nas πto su nam ove godine odobrili odreene investicije, prije svega za nabavku novog stroja za pakiranje malih marmelada.

U ovoj tvornici nastojat Êe kraj godine doËekati sa zadovoljavajuÊim poslov-

nim rezultatima, a kako Êe oni na kraju izgledati, vidjet Êe se veÊ nakon πto im zavrπi sezona koja samo πto nije poËela.

- Ukoliko Êe sve iÊi prema zacrtanom, krajem godine planiramo izaÊi na træiπte sa skupinom novih proizvoda. O kojim je proizvodima rijeË joπ je prerano govoriti.

Zanimljivo je da je svake godine ova tvornica tijekom sezone zapoπljavala i veÊi broj radnika na odreeno radno vrijeme. Sada se od toga odustalo. Manjak zaposlenih nadoknadit Êe se preraspodjelom, odnosno posudbom radnika iz drugih tvornica. Na taj naËin umanjit Êe se i troπkovi poslovanja.

Novi direktor VoÊa, inaËe, nije nepoznat. RijeË je o dugogodiπnjem radniku ove tvornice. Doπao je u Podravku prije 27 godina. Prvo je poËeo kao sezonac. Zatim je ubrzo primljen na neodreeno radno vrijeme, na NKV poslove. Nakon toga, zahvaljujuÊi njegovom marljivom radu vrlo brzo mu je ponueno mjesto organizatora, a potom preuzimaËa i naposljetku πefa proizvodnje ove tvornice. Od 1. travnja ove godine povjereno mu je mjesto - direktora.

- Vjerujem da neÊu razoËarati. »itav radni vijek proveo sam u proizvodnji, pa se moæe reÊi da u duπu poznajem rad ove tvornice - kazao je Kuzminski.

Podravka International Slovenija

Brojne marketinπke aktivnosti U cilju boljeg pribliæavanja slovenskim potroπaËima, zadræavanja starih te animiranja novih, Podravka International Slovenija pokrenula je brojne marketinπke kampanje i akcije. Vrlo uspjeπno promoviran je novi proizvod u asortimanu djeËje hrane - kilogramsko zip pakiranje »okolina ljeπnjak.

Naime, u Sloveniji je u trendu potroπnja kilogramskih pakiranja djeËje hrane.

Prema istraæivanjima, viπe od 60 posto potroπnje su kilogramska pakiranja.

Vrlo je zanimljiva i marketinπka podrπka novom pakiranju »okolina - zgodna toplotna Lino æliËica koja mijenja boju kada hrana postaje toplija od 45 stupnjeva Celzijusa. To olakπava sigurnost hranjenja male djece.

InaËe, u tijeku je kampanja ”Uæitak u tren(d)u”. Na slovenskom træiπtu provodi se 260 planiranih prim akcija, a samo u lipnju organizirano je 9 velikih propagandnih akcija u slovenskim hipermarketima. Uz muziku i ples, degustaciju Fini-mini juha i instant Talianetta, za potroπaËe su organizirane nagradne igre sa simpatiËnim Podravkinim nagradama, a vrlo zgodne Podravkine hostese neumorno su dijelile letke s uzorcima Fini Mini juha.

Takoer, tijekom kampanje u suradnji s trgovaËkim lancem Tuπ poslan je direktan mailing s uzorkom Fini Mini juha na adrese 10.000 potroπaËa. Baza potroπaËa kreirana je prema kriterijima Podravkine ciljne grupe, a to je vrlo dobar primjer direktnog marketinga. U kampanji nije zaboravljen niti radio pa su tako na brojnim slovenskim radio-stanicama, uz reklamni spot, organizirane i nagradne igre za potroπaËe. Podravka je i sponzor tjedne radioemisije VIP voditelj koja se emitira na 11 radijskih stanica ANTENA. Tako je jedna od goπÊi bila i bivπa prva dama Slovenije ©tefka KuËan koja je dobila Podravkin poklon-paket, a ujedno je i ona s Podravkinim proizvodima nagradila troje potroπaËa koji su ispravno odgovorili na nagradna pitanja.

U brojnim marketinπkim aktivnostima nije zaboravljen niti internet.

Kontinuirano svaki mjesec izlazi e-news letter ”Vegetine kulinariËne novosti” koji se πalje na 4.000 e-mail adresa potroπaËa. Ovih dana na slovenskom træiπtu se promovira novo pakiranje Vegete Twist u Ëetiri okusa. Neumorni slovenski Podravkaπi danas 4. srpnja imaju sastanak prodajne operative, a nakon njega piknik sa sportskim i zabavnim programom za sve zaposlene u Podravki InternatioB. F. Detalj s jedne od brojnih marketinπkih akcija u Sloveniji nal Slovenija.

Podravka International Poljska dobila certifikat kvalitete ISO 9001 ZnaËajan poslovni pomak nedavno je uËinjen u Podravki International Poljska. Naime, prema dugoroËnoj poslovnoj politici naπe tvrtke usmjerenoj prema certifikaciji svih Internacionala, a s ciljem boljeg prilagoavanja potrebama træiπta i efikasnijeg poslovanja, Podravkin poljski International dobio je certifikat kvalitete ISO 9001. Ta certifikacija, kao i ona u Maarskoj, potvruje sustavnu brigu Podravke o kvaliteti svih poslovnih procesa, a ujedno je i obaveza na daljnje unapreenje odnosa s poslovnim partnerima i potroπaËima. Na poljskom træiπtu gdje vlada velika konkurencija, a ta dræava je i pred ulaskom u Europsku uniju, certifikacija poslovanja Podravke zasigurno Êe puno znaËiti za daljnji razvoj poljskog Internationala koji ove godine obiljeæava 10 godina poslovanja kao naπa tvrtka u Poljskoj.

B. F.

Kuharska oskarovka u posjetu Podravki

Razgovori o moguÊnostima veÊeg ulaska Podravke na ameriËko træiπte Proπlog petka u Podravkinom Kulinarskom centru u Zagrebu gostovala je Lidia Bastianich, najveÊa hrvatska gastronomska zvijezda u svijetu. Porijeklom Istranka, s prebivaliπtem u New Yorku, ponosna je vlasnica osam vrhunskih restorana u Americi, koji su u vlasniπtvu cijele njene obitelji. Dobitnica je najprestiænijih kulinarskih nagrada od kojih treba izdvojiti gastronomskog Oscara Golden Whisk Award i proπlogodiπnju za najboljeg ameriËkog chefa. Svoju zadnju kuharicu prodala je u oko 240.000 primjeraka, a njen polusatni kulinarski show koji u Americi ide jednom tjedno gledaju Ëak u dalekom Japanu i Australiji. Gospoa Bastianich doπla je u druπtvu supruge hrvatskog konzula u Americi Jadranke Jureπko-Kero, na sastanak o moguÊnostima veÊeg ulaska Podravke, osobito njenog najvaænijeg proizvoda Vegete, na ameriËko træiπte. Podravkini djelatnici Ivan Hegeduπ, izvrπni direktor za prodaju na ameriËkom træiπtu, Ante Mileta, direktor sluæbe za izvoz u Sjevernu

Ameriku, Lordan KondiÊ, pomoÊnik direktora Korporativnog marketinga, Vlatka Grüngold, direktorica Sluæbe za kulinarstvo, Igor ©ulj, product manager u Vegeta timu, Karmela KarloviÊ, voditelj Kulinarskog centra i Katarina Pentek, savjetnik za prehranu, zadræali su se oko tri sata u razgovoru s gom Bastianich (na slici) tijekom kojeg su

izmijenjena razmiπljanja o vaænim naËelima i strategiji ulaska Podravke na ameriËko træiπte. Djelatnice Kulinarskog centra pripremile su degustaciju autohtonih jela Istre i Primorja s Vegetom. Æivotno, a prvenstveno profesionalno iskustvo Lidie Bastianich moæe biti velika pomoÊ daljnjoj zajedniËkoj suradnji na træiπtu Amerike.

Karmela KarloviÊ

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

5

Reportaæni zapis: Podravku godiπnje posjeti oko 9000 gostiju

Djeci najprivlaËnije makete, marmelade i juhe Fini-mini izvoda i u veljaËi, studenome ili koji drugi mjesec.

- Sadræaj koji nudimo pojedinoj skupini prilagoen je njihovoj dobi Tko joπ nije vidio po nekoliko i interesima, no ne moæemo uvijek autobusa pred ulazom u PodravkiuËiniti sve πto æele - kaæe Katarina i nu poslovnu sedmerokatnicu? No, domeÊe kako bi svi klinci æeljeli malotko zna da Podravku godiπnje posjetiti Tvornicu djeËje hrane, jer posjeti oko 9000 gostiju, od kojih tri nema onoga tko ne zna za »okolino, Ëetvrtine Ëine djeca predπkolske i no ti pogoni nisu pogodni za posjet. osnovnoπkolske dobi.

Nije Linolada, ali i marmelade su O.K. - najmlai potroπaËi u VoÊu “Standardizirani hodogram” uklju- Takva praksa postoji veÊ godinaËuje doËek djece i zatim neizostavni ma. PosjeÊuju nas svi: penzioneri, obilazak maketa. - Vrlo su im atrakstudenti, srednjoπkolci, no najviπe je tivne, doæivljavaju ih kao igraËke - o ‘vrtiÊevaca’ i uËenika niæih razreda tome Êe voditeljica protokola. Zatim osnovnih πkola. Ovi potonji Ëesto u se bira obilazak po jednog “slatkog” i “slanog” pogona, a to su najËeπÊe VoÊe i Tvornica juha. No kako je pri kraju nova tvornica Podravka jela, to Êe se mijenjati.

OËi najmlaih “Podravkaπa” Ëudom se πire kad gledaju linije na kojima se voze njima poznate Podravkine marmelade ili, primjerice, juhe Fini-mini, za koje takoer dobro znaju. Ako æele, po obilasku pogona mogu objedovati u restoranu druπtvene prehrane, a posjet se zakljuËuje neizostavnim darom. Naæalost, ove godine nisu Valja i probati, a ne samo gledati - djeca u restoranu druπtvene napravljeni legendarni Podravkini prehrane s Katarinom SitariÊ papirnati πeπiriÊi, koji su veÊ desetljeÊima pojam i atrakcija u djeËjem - To nije fraza, mnogi su u Podravki propust i zaboraviti Ëinjenica kako svijetu, no klinci su zadovoljni i bili u vrtiÊkoj dobi, a zatim i kao Podravku ne pohode samo djeca iz sadræajem paketa s kojim ih “teta “Joj, kak’ toga ima puno...” - klince uvijek iznova oduπevljavaju okolnih mjesta ili nedalekoga Zaosnovnoπkolci - kaæe ona.

Katarina” ispraÊa uz “dovienja do makete Podravkinih tvornica I da, na kraju se ne smije napraviti greba; ne, ima ih iz cijele Hrvatske! novoga susreta”.

Zabiljeæio: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

nastavnim programima imaju obavezu posjetiti jednu tvornicu, pa mnogi biraju upravo naπu tvrtku ispriËala je Katarina SitariÊ, voditeljica protokola u Korporativnim komunikacijama nakon πto je kroz sedmerokatnicu i pogone provela joπ jednu skupinu djece.

Prava sezona posjeta pada od polovice oæujka do konca lipnja, kada ima najviπe posla; dnevno bude i pet skupina posjetitelja, i tako iz dana u dan. No, nije rijetka navala najmanjih sadaπnjih ili buduÊih potroπaËa Podravkinih pro-

SPJ Lino, Dolcela, Kviki pokrovitelj humanitarno-zabavne djeËje manifestacije

Lino prijatelj najklinca i najklinceze Piπe: Ruæica PetrovËiÊ SPJ “Lino, Dolcela, Kviki

Proπlog vikenda u marini «Frapafl u Rogoznici odræan je treÊi po redu izbor za “najklincezu i najklinca” Hrvatske. Direkcija izbora obiπla je prije ovog finalnog natjecanja sve æupanije Hrvatske te na regionalnim natjecanjima odabrala 24-ero djece u dobi od 5 do 9 godina koji su bili najbolji od tisuÊe drugih koji su se s njima natjecali.

Izbor za “najklincezu i najklinca”

je specifiËna manifestacija u Hrvatskoj u kojoj nema izbora ljepote, jer su sva djeca privilegirana ljepotom, nego ona prvenstveno ima edukativni karakter. Uz pomoÊ mnogih struËnjaka pedagoga, sociologa, psihijatara nastoje se potaknuti i prepoznati komunikativno-rekreativne sposobnosti djece.

Od svog osnutka ova manifestacija ima humanitaran karakter pomaæuÊi djeci u Hrvatskoj koja nemaju uvjete za bezbriæno djetinstvo. Donacije su do sada otiπle u DjeËje SOS

selo u Lekeniku i djeËjem vrtiÊu u Vukovar, a ove godine namijenjene su za “Plavi telefon”.

Generalni pokrovitelj ovogodiπnjeg finala, kojeg je pratilo oko tisuÊu gledatelja, a snimala Nova TV, bio je LINO - djeËja hrana koji je osigurao sredstva za donaciju te poklon pakete za sve natjecatelje.

Za najklinca proglaπen je Domagoj Blaæek, 5-godiπnji djeËak iz Koprivnice, a za najklincezu Dora FanËoviÊ, 8-godiπnja djevojËica iz Osijeka.

Lino je obradovao klince i klinceze poklon paketima

Kutak za umirovljenike

Novi indeks za veÊe mirovine?

Piπe: Æeljko ©emper Ima izgleda da Êe viπegodiπnji zahtjevi umirovljeniËkih udruga uroditi makar malim plodom. Umirovljenici su posljednjih godina dosta primjedbi imali na smijeπno male postotke poveÊanja mirovina (0,8 ili 1,65 posto) prilikom svakog polugodiπnjeg usklaivanja mirovina. Dræavni zavod za statistiku imao je svoju metodologiju, po kojoj su troπkovi æivota u padu, a umirovljenici jedva imaju za hranu, lijekove i sve skuplje komunalije. Dosad su se mirovine usklaivale dvaput godiπnje po πvicarskoj formuli, s polo-

vicom stope rasta troπkova æivota i rasta plaÊa za proteklih πest mjeseci.

Kako je u prva tri mjeseca ove godine vrijednost mirovina pala oko tri posto, tako je i prosjeËna mirovina u stalnom padu u odnosu na prosjeËnu plaÊu. U travnju su mirovine iznosile 44,5 posto prosjeËne plaÊe u dræavi, dok su 1990. godine iznosile 74 posto.

To stalno zaostajanje mirovina potaklo je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da pokrene proceduru za promjenu naËina izraËuna troπkova æivota. Ovih je dana Dræavni zavod za statistiku obavijestio Ministarstvo rada i socijalne skrbi da se izrauje novi

indeks potroπaËkih cijena po meunarodnim standardima i da bi taj indeks trebao zamijeniti dosadaπnju metodologiju - indekse cijena na malo i indekse troπkova æivota. Prema najavama, prvi sluæbeni indeks trebao bi biti objavljen veÊ za sijeËanj 2004. godine.

Dosadaπnji naËin obraËuna æivotnih troπkova natjerao je umirovljenike da naprave svojevrsnu umirovljeniËku koπaricu za dvoËlanu obitelj, koja ima sasvim druge potrebe i troπkove od ostalih graana. Taj obraËun je pokazao da umirovljenici prioritetno troπe na hranu, komunalije i lijekove, a

koπaricom nisu obuhvaÊeni troπkovi higijene, odjeÊe i obuÊe, odræavanja stana ili kuÊe, popravak starih kuÊanskih aparata... Iz tog razloga umirovljenici stalno ponavljaju da nisu hrana, komunalije i lijekovi i jedini troπkovi koje treba uzeti u obzir kod izraËunavanja troπkova æivota za njihovu populaciju. Te su svoje zahtjeve potkrijepili izraËunom poveÊanja cijena komunalija i Ëestim poskupljenjima najvaænijih energenata. Teπko je oËekivati da Vlada usvoji prijedlog umirovljenika da se mirovine usklauju s godiπnjim rastom BDP-a, koji je za 2002. godinu iznosio pet posto.

U Dræavnom zavodu za statistiku su svjesni nelogiËnosti dosadaπnjeg na-

Ëina izraËuna, pa nesluæbeno kaæu da bi novi indeksi trebali kvalitetnije odraæavati stanje, a oËekuje se da Êe za potrebe pojedinih kategorija graana biti moguÊe obaviti izraËun na temelju posebnih parametara. Prijedlog promjena izraËuna troπkova æivota Dræavnog zavoda za statistiku moæe se oËekivati do kraja godine, a njegova primjena u 2004. godini. No, konaËnu odluku o tome moæe donijeti iskljuËivo Vlada, odnosno mjerodavna ministarstva.

Koliko Êe nova metodologija izraËuna troπkova æivota poboljπati standard umirovljenika, teπko je sada procjenjivati, ali valjda Êe biti barem malo u korist ove najviπe oπteÊene populacije stanovniπtva.

6

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Otvorena izloæba slika u Podravki

Picokijada u –urevcu

Ulja i akvareli Mirjane MarkoviÊ

Dolcela pokrovitelj izloæbe kolaËa

Proπlog je petka u Izloæbenom salonu Podravke otvorena izloæba slika akademske slikarice Mirjane MarkoviÊ iz Zagreba. Slikarica se predstavila s 30-ak ulja na platnu i akvarelima, na kojima moæemo vidjeti cvijeÊe u punoj raskoπi i otmjenoj jednostavnosti, te ulja na kojima je slikarica prikazala svoje vienje izmaπtanog grada uz more, vedute, barke, ribe, masline, na kojima je uspjela saËuvati ugoaj kraja, snagu mora, bogatstvo raslinja.

Tradicionalna, 35. po redu izloæba kolaËa na Picokijadi u –urevcu imala je ove godine pomalo neobiËno otvaranje. «Mamica su πtrukle pekli, meni nisu nikaj reklifl, zapjevala je odmah u poËetku manifestacije kuma izloæbe poznata operna pjevaËica Ivanka Boljkovac, πto je oduπevilo Ëlanice brojnih udruga æena iz koprivniËko-kriæevaËke i virovitiËko-podravske æupanije koje su predstavile maπtovite slastice i posjetitelje koji su jedva Ëekali da isprobaju stotinjak vrsta izloæenih kolaËa. Njihov izgled, - a vjerujte i okusi - toliko su mamili da im nije odoljela ni Ivanka Boljkovac koja je potvrdila da Êe nakon ove prvog posjeta – urevcu zasigurno doÊi i ponovno.

Dio kolaËa na izloæbi u Hotelu Picok nastavljao je poznatu podravsku tradiciju pripremanja πtrukli, pogaËica, kuruzne zlevanke, pogaËe, a dio je bio napravljen prema najnovijim receptima s voÊem, orasima, kokosom i naravno - Dolcelinim proizvodima. Kako i ne bi kad je pokrovitelj izloæbe bila upravo Dolcela koja je darivala sve sudionice izloæbe prigodnim poklon paketima. Izvrπna direktorica SPJ Lino, Dolcela, Kviki Jadranka IvankoviÊ izrazila je zadovoljstvo πto upravo Podravka omoguÊava kvalitetan spoj tradicije i suvremenih trendova i da zahvaljujuÊi tome recepti naπih baka danas nalaze jednostavnu primjenu.

Izloæbu je otvorio Ëlan Uprave Podravke Davor Cimaπ (na slici), a na otvorenju su nastupili i Ëlanovi Tamburaπkog orkestra KUD-a «Podravkafl.

A. V.

Podravkini slikari izlaæu u Dubrovniku »lanovi Likovne sekcije «Podravka 72fl Nada Zlatar Lukavski, Zlatko ©trfiËek i Josip GreguriÊ predstavili su se slikama i skulpturama na izloæbi u dubrovaËkoj PalaËi Ranjina koja je

smjeπtena u prostorijama DubrovaËko-neretvanske æupanije. U nazoËnosti brojnih posjetitelja koji su pokazali izuzetnu zainteresiranost za naivno slikarstvo izloæbu je otvorio æupan

DubrovaËko-neretvanske æupanije Ivan ©prlje, a na otvorenju je proËitano nekoliko pjesama Enerike BijaË iz nove zbirke pjesama ”©koljka”. Izloæba Êe trajati do polovice srpnja. A. V.

Primanje za Ëlanove Tamburaπkog orkestra »lan Uprave Podravke i predsjednik Kulturno umjetniËkog druπtva «Podravkafl Davor Cimaπ proπlog je tjedna upriliËio prijem za Ëlanove Tamburaπkog orkestra KUD-a «Podravkafl

kako bi im Ëestitao na osvojenoj Zlatnoj plaketi «Tambura Paje KolariÊafl na ovogodiπnjem Festivalu tamburaπke glazbe Hrvatske odræanom u Osijeku.

Davor Cimaπ Ëestitao je tamburaπima na osvojenoj plaketi, uspjeπnom radu i prezentaciji imena Podravke, te im zaæelio joπ puno uspjeha u daljnjem radu.

A. V.

”Romeo i Julija” u ”Domoljubu” GlumaËka druæina Histrioni gustuje u ”Domoljubu” u Ëetvrtak 10. srpnja s predstavom ”Romeo i Julija” Williama Shakespearea, u reæiji Draæene FerenËine.

Kazaliπna povijest pamti mnoge scenske izvedbe ”Romea i Julije” i razna

manje ili viπe maπtovita uprizorenja u povijesnim ili suvremenim kostimima.

Bez obzira na to dogaa li se radnja u Veroni, Zagrebu ili negdje drugdje i kakve god bile interpretacije, koncepcije i iπËitavnja ”Romea i Julije, jedini pravi glavni lik te poznate Shakespea-

Uz kumu Ivanku Boljkovac i urevaËkog gradonaËelnika Mladena Roπtana sudionike izloæbe kolaËa pozdravila je i Jadranka IvankoviÊ

reove tragedije uvijek ostaje - ljubav.

Uloge tumaËe Hrvoje KlobuËar, Dora Fiπter, Robert PlemiÊ, Branko CvitkoviÊ, Tomislav MartiÊ, Nada Abrus, Duπan BuËan, Ivica Pucar, Siniπa RuæiÊ, Josip Bobi Marotti, Æarko PotoËnjak.

PoËetak predstave je u 20 sati.

LijeËnik za vas

©to trebate znati o raku dojke Piπe: dr. Ivo Belan

• Prva mamografija do 40 godina • U dobi izmeu 40 i 49 godina obaviti mamografiju svake do svake druge godine, ovisno o savjetu lijeËnika.

• U dobi od 50 i viπe, odlaziti na mamografiju svake godine.

2. Pregled dojki od strane lijeËnika. Vaπ lijeËnik trebao bi pregledati dojke barem tako Ëesto koliko dolazite na mamografiju. Æenama koje imaju izrazitu obiteljsku povijest raka dojke ili koje su bile lijeËene od te bolesti savjetuje se da im lijeËnik pregleda dojke ËeπÊe.

3. Samopregled dojki. Mnoge nepravilnosti u dojkama pronau same æene. Prema tome, vaæno je da ispitate svoje dojke mjeseËno. Ako joπ uvijek imate menstruaciju, obavite samopregled dva ili tri dana nakon πto je prestala menstruacija. Ako viπe nemate menstruaciju obavite pregled prvog dana svakog mjeseca. ©to je ranije utvren rak dojke, tim veÊe su πanse za uspjeπno lijeËenje.

Ako je uz pomoÊ gore navedena tri postupka uoËen Ëvor ili druge promjene u dojci, lijeËnik moæe zatraæiti dodatne pretrage (dodatni rendgenski pregled, tjelesni scan, biopsiju). Biopsija je jedini siguran naËin dijagnosticiranja raka dojke.

Rak dojke je najËeπÊi oblik raka u æena. Postotak za Amerikanke kaæe da Êe jedna od svakih devet oboljeti od tog raka u svom æivotu. Ustvari, rak dojke je vodeÊi uzrok smrti od raka u æena, u dobi od 35 do 55 godina.

Nitko ne zna zasigurno πto uzrokuje tu bolest. Glavni poznati faktori koji poveÊavaju rizik raka dojke ukljuËuju: Dob. Oko 80 posto svih sluËajeva pojavljuje se u æena starijih od 50 godina.

Obiteljska povijest. Æene Ëije majke, sestre ili kÊerke imaju ili su imale to oboljenje, izloæene su veÊem riziku.

Osobna povijest. Æene izloæene veÊem riziku su one koje su veÊ imale bolest, imaju dobroÊudne promjene u tkivu dojke, prvu su menstruaciju dobile prije 12. godine starosti, ulaze u menopauzu u dobi nakon 55 godina, imaju prvo dijete nakon 30 godina æivota ili nisu nikad rodile.

Prehrana / alkohol / faktori iz okoline. Svi vodeÊi struËnjaci preporuËuju æenama hranu s niskim sadræajem masnoÊa, redovnu tjelovjeæbu i umjereno pijenje alkoholnih piÊa ili njihovo izbjegavanje.

Manje od 1 posto svih sluËajeva raka Kako se lijeËi rak dojke Rak dojke se lijeËi lokalno i sistemski. dojke javlja se kod muπkaraca.

Kirurπki zahvat, na primjer, je lokalno Tri koraka u cilju ranog lijeËenje i najËeπÊe lijeËenje raka dojke. prepoznavanja bolesti 1. Mamografija. Sve æene iznad 40 Terapija zraËenjem je takoer lokalno godina æivota trebaju redovno odlaziti lijeËenje.

Kemoterapija, primijenjena nakon kina pretragu koja se zove mamografija.

Eksperti preporuËuju sljedeÊu uËesta- rurπkog zahvata, je sistemsko lijeËenje koje koristi jedan ili viπe lijekova u lost mamografije:

svrhu uniπtenja stanica raka bilo gdje u tijelu. Hormonalna terapija se primjenjuje kako bi se onemoguÊilo stanice raka da primaju hormone potrebne za njihov rast.

Briga, razumijevanje, ohrabrenje i podrπka obitelji i prijatelja je od posebne vaænosti tokom procesa lijeËenja. Istraæivanja Ëak pokazuju da je vrijeme preæivljavanja nakon oboljenja od raka dojke bilo produæeno u onih æena koje su se ukljuËile u grupe æena s istim problemima i gdje su pod vodstvom struËne osobe mogle pruæati i primati emocionalnu podrπku.

UpozoravajuÊi simptomi na koje treba obratiti paænju Rak u ranoj fazi ne izaziva bol u dojci, Ëak moæe da ne uzrokuje bilo kakav simptom. Meutim, kako se razvija, rak moæe izazvati promjene na koje æena mora obratiti paænju: • kvræica ili odebljanje u ili blizini dojke ili u pazuhu • promjena u obliku dojke • oticanje, crvenilo ili toplina u dojci • iscjedak iz bradavice • uvlaËenje bradavice, ili • promjena u boji i izgledu koæe dojke ili podruËja oko bradavice (naboranost, ljuskavost).

Nemojte odlagati!

Ako primijetite bilo koji od gornjih simptoma ili ste napipali bilo kakav nenormalni ËvoriÊ u dojci za vrijeme dok si sami pregledavate dojke, odmah kontaktirajte svog lijeËnika. SreÊom, viπe od 80 posto kvræica u dojci nisu kancerozne prirode, meutim te promjene mora pregledati lijeËnik πto je prije moguÊe.

Pored kolaËa izloæeni su i ruËni radovi te noπnje Podravine

Druπtvena prehrana

Jelovnik 7. 7. ponedjeljak

- Varivo vojniËki grah, salata

8. 7. utorak:

- PeËena piletina, mlinci, salata

9. 7. srijeda:

- Pohana svinjetina, slani krumpir, salata

10. 7. Ëetvrtak:

- Maarski gulaπ, kolaË

11. 7. petak:

- Præeni osliÊ, dinstani krumpir, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Kuglanje

Sport Razgovor s direktorom Podravke Vegete Berislavom SlukiÊem

S manje novca - veÊi rezultati Razgovarao: Boris Fabijanec Generalno gledajuÊi, rukometaπice Podravke Vegete odradile su uspjeπno joπ jednu sezonu. Po jedanaesti put osvojile su hrvatsko prvenstvo i kup, pruæile zapaæene partije u Ligi prvakinja i, sve u svemu, joπ jednom pokazale da su nedodirljive u domaÊim natjecanjima. RezimirajuÊi sezonu, direktor Podravke Vegete Berislav SlukiÊ je rekao: - Prije godinu dana zacrtali smo ciljeve - osvajanje domaÊeg prvenstva i kupa te ulazak u Ligu prvakinja, a tamo odigrati poπteno i dobro i ne biti ”kanta za napucavanje”. Sve zacrtano smo ostvarili, i ja osobno i Uprava kluba zadovoljni smo sezonom. »ak smo imali nesreÊu u Ligi prvakinja.

Nedostajao nam je jedan bod da uemo u Ëetvrtfinale, iako smo igrali u grupi prozvanoj ”grupa smrti”. Sve u svemu, moramo biti zadovoljni sezonom, a ponajviπe stoga πto su se neke mlae igraËice afirmirale. Tu bih posebno istaknuo mladu Kristinu FraniÊ, a s druge strane priliËno sam tuæan jer je zavrπila s igrom legenda koprivniËkog, hrvatskog, a i svjetskog rukometa - Snjeæana Petika. Ona je unatrag 14 godina obiljeæila podravski rukomet na samo njen svojstven naËin.

- U iduÊoj sezoni bit Êe podosta

Berislav SlukiÊ promjena u igraËkom kadru. Tko dolazi, a tko odlazi iz kluba?

- Manje-viπe definirali smo igraËki kadar za iduÊu sezonu. Otiπle su Petrakova, Harlanjuk, Raguæ, Pensa i Bilobrk, a za Podravku su potpisale Andrijana Budimir - za koju smatram da Êe biti dostojna zamjena Snjeæani Petiki, i rumunjska reprezentativka Ionela Gilca. Takoer, u matiËni klub se vratila Miranda Tatari koja je proπlu sezonu igrala u TVIN Trgocentru. Moram istaknuti kako su igraËicama ponueni ugovori u skladu s financijskim trenutkom u kojemu æivimo, a to

znaËi da neÊe biti veÊih ulaganja od strane Podravke u klub, veÊ dapaËe, moæe se samo oËekivati manje. Dakle, oslanjat Êemo se na domaÊe, mlade igraËice i pokuπati afirmirati joπ neka imena, jer igraËkog potencijala u Podravki ima.

- Uz igraËki, definiran je i trenerski kadar za iduÊu sezonu.

- Tako je, glavni trener ostaje Neven Hrupec, a njegova pomoÊnica bit Êe – urica ZeËeviÊ koja je ostvarila zapaæene rezultate s drugom ekipom Podravke. Mislim da Êe ta dva struËnjaka uspjeπno voditi Podravku prema zacrtanim ciljevima.

- Koji su to zacrtani ciljevi u iduÊoj sezoni?

- Uz veÊ klasiËno osvajanje domaÊeg prvenstva i kupa, cilj nam je uÊi u Ligu prvakinja na osnovi sadaπnjeg igraËkog kadra. Na æalost, zbog rejtinga hrvatskog rukometa u svijetu, opet Êemo morati igrati pretkolo Lige prvakinja. Ovisno o grupi, moæda Ëak uspijemo uÊi i u Ëetvrfinale Lige prvakinja. U svakom sluËaju, kao i do sada igrat Êemo poπteno i dostojno braniti boje Podravke u europskim utakmicama, a tko zna, uz malo sportske sreÊe moæda doguramo i meu klubove koji raspolaæu s igraËkim kadrom i s budæetima o kojima mi moæemo samo sanjati.

Natjecanje ribiËa branitelja u ribolovu U povodu Dana dræavnosti na jezeru ©oderica, a u spomen na 18-oricu poginulih branitelja Podravke, proπle srijede odræano je tradicionalno natjecanje u ribolovu, πto ga je je organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke.

- Ovo je veÊ treÊe takvo natjecanje, a najveÊi obol dale su podruænice Odræavanje i Belupo iz Ludbrega. Suorganizator je bio RibiËki klub Podravka.

Mislim da su svi s naπeg natjecanja otiπli i viπe nego zadovoljni - rekao je Zvonimir PrepeliÊ iz Odræavanja, jedan od inicijatora ovakvog druæenja.

Okupilo se 16 ekipa. NajveÊi broj bio je iz Koprivnice, ali bilo ih je i iz drugih mjesta, gdje Podravkina Udruga ima svoje podruænice. Na ovim natjecanjima dosad su pobjeivale ekipe Studenca iz Lipika i Kokteli, a ovaj su puta prelazni pehar zasluæeno osvojili natjecatelji iz ekipe Elite. Voa ekipe bio im je Draæen BenkoviÊ,

7

dok su natjecatelji bili: Mario Bago, Kreπo Horvat, Damir SakaË i Julio MaeriÊ.

Drugi i treÊi bili su Belupo I i Kokteli. Za Belupo su se natjecali: Dragutin LevatiÊ, Vinko Meimurec, Josip Mraz, Edo Horvat i Stjepan Nikolaus (voa ekipe), a za Koktele Krunoslav Blaæek, Romano »ordaπev, Krunoslav Belπak, Davor Lazar i Slavko Meimorec (voa ekipe).

Suci su bili Mato BariËeviÊ i Bernard Kolar.

Najbolji su dobili pehar i medalje.

UruËio im je æupan KoprivniËko kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ, koji je rekao: - Na ovom veÊ tradicionalnom natjecanju ponovno se okupio veliki broj hrvatskih branitelja iz raznih sredina.

Podravkina Udruga joπ je jednom dokazala svoju agilnost, odnosno kako se s malo sredstava, a s mnogo volje i æelje moæe mnogo napraviti. Stoga, prije svega, moje Ëestitke za joπ jednu

uspjelu manifestaciju, u kojoj je sudjelovalo oko stotinjak sudionika. To nije bilo samo natjecanje veÊ i druæenje!

A zajedniËko druæenje, uz porcije graha, piÊa i glazbeni sastav iz ludbreπkog Belupa potrajalo je do kasno poslijepodne.

IduÊe godine oËekuje se joπ veÊi odaziv natjecatelja.

Ml. PavkoviÊ

Ovogodiπnje natjecanje u ribolovu ponovno je privuklo veliki broj natjecatelja

Tenis

Odræano prvenstvo Koprivnice Lino kup U organizaciji Teniskog kluba Koprivnica od 24. do 26. lipnja dræano je Otvoreno prvenstvo Koprivnice, popularni Lino kup, na kojemu se okupilo 50-ak djeËaka i djevojËica u kategoriji do 14 godina.

Naravno, kao i proπle, tako je i ove godine tradicionalni Lino kup sponzorirala Podravka, a svi natjecatelji dobili su prigodne poklone DjeËje hrane (na slici).

B. F.

Nagrade kuglaËicama Podravke U sastavu Zajednice sportskih udruga grada Koprivnice djeluju 52 sportska kluba s viπe od 4000 natjecatelja svih uzrasta. Udruga je najuspjeπnijim sportaπima amaterima, koji su te uspjehe postigli u 2002. godini na europskim i svjetskim prvenstvima, podijelila 40.000 kuna u bruto iznosima.

Kako je bilo na sportskim boriliπtima, tako je bilo i u podjeli - skromnih, ali ipak dobrodoπlih sredstava. Za svjetsku broncu osvojenu na Svjetskom prvenstvu u Osijeku po 12.000 kuna dobile su reprezentativne kuglaËice Podravke Æeljka Orehovec i Marija Zver. »lanica Sportskog ribolovnog druπtva Koprivnica i dræavna reprezentativka Tatjana ©tajduhar nagraena je sa 8.000 kuna. Sa 4.000 kuna nagraeni su Vlatko FerËec, Ëlan kadetske reprezentacije u sportskom ribolovu, te Nina Flis, reprezentativka u podvodnim vjeπtinama.

- Za nagrade su kandidirali samo oni sportaπi koji su bili uspjeπni na europskim i svjetskim natjecanjima, a ova izdvojena sredstva za nagrade dodjeljuju se prema moguÊnostima Zajednice - rekao je Miroslav Posavec, tajnik Zajednice sportskih udruga. Æ. ©emper

NK Slaven Belupo

Slavenaπi do 5. srpnja na Rogli Nogometaπi i struËno vodstvo Slaven Belupa otputovali su 30. lipnja na Roglu, gdje Êe se pripremati do 5. srpnja. Uz πefa struËnog stoæera Ivana Bedija, trenera Mile NiæetiÊa, pomoÊnog trenera Romana SoviÊa, trenera vratara Branka Balija, tehniËkog direktora Marijana DomoviÊa, fizioterapeuta Miroslava JamniÊa i Draæena Papca te ekonoma Danijela Petaka na Roglu su krenuli: Solomun, Lisjak, AmiæiÊ, braÊa Boπnjak, Boæac, Crnac, Dodik, FerenËina, FilipoviÊ, Gal, RadiËek, JurËiÊ, KosiÊ, JuriÊ, KovaËiÊ, Meimorec, OgrizoviÊ, Posavec, ©imek, VukojeviÊ, GuË, ViπkoviÊ, Landeka, PejiÊ, RadiÊ, ©omoci, Srpak i Gradiπtanac.

- U dosadaπnjim prijateljskim utakmicama isprobali smo velik broj igraËa.

Odigrali smo tri utakmice s niæerazrednim klubovima i uglavnom sam zadovoljan uËinkom igraËa koji su nastupili. Ovog tjedna na Rogli Êemo raditi s joπ veÊim intenzitetom, temeljiti brzinsku izdræljivst i u susretima sa ©martnom i Olimpijom vidjeti gdje se trenutaËno nalazimo. Priliku za nastup dobit Êe svi igraËi i na njima je da se ukljuËe u borbu za najbolji sastav - rekao nam je uoËi polaska na Roglu Ivan Bedi.

U prvoj pripremnoj utakmici protiv ERA ©martno Slaven Belupo je izgubio 1:0. NapadaËi Slavena imali su tijekom utakmice nekoliko prigoda, ali ih nisu iskoristili.

B. F.

Veterani STK Podravka sudjelovali na evropskom prvenstvu

Zapaæen nastup ©ifkorna i Sajka Ovogodiπnje, peto po redu, evropsko prvenstvo veterana u stolnom tenisu, odræano u talijanskom Courmayeuru, okupilo je Ëak 1500 natjecatelja iz svih zemalja starog kontinenta. Hrvatsku vrstu u kojoj su bili i Ëlanovi STK Podravka Milivoj ©ifkorn i Krunoslav Sajko predvodio je jedan od ponajboljih hrvatskih sportaπa svih vremena Dragutin ©urbek. Hrvatski stolnotenisaËi igrali su zapaæenu ulogu, pa je tako ©urbek u parovima doπao do finala, a KoprivniËanci ©ifkorn i Sajko uπli su meu 16 najboljih u svojoj konkurenciji.

Par ©ifkorn - Sajko najprije je osvojio treÊe mjesto u kvalifikacijama, πto veÊ samo po sebi predstavlja uspjeh, i tako stekao pravo igranja u «Consolation cupufl gdje je prema postignutim rezultatima svrstan meu 16 najboljih u konkurenciji od 117 sudionika.

U pojedinaËnom dijelu Milivoj ©ifkorn proπao je kvalifikacije i u konaËnici se plasirao izmeu 64. i 128. mjesta od 256 natjecatelja u svojoj dobnoj skupini.

Sportski i zabavni susreti Belupovaca na ©oderici U organizaciji Hrvatske udruge sindikata (Nezavisni sindikat) proπlog petka su na ©oderici odræani veÊ tradicionalni susreti djelatnika Belupa. I ovaj put odazvali su se radnici iz Ludbrega i Koprivnice, a pridruæili su im se predsjednik i Ëlan Uprave Belupa Sani PogoriliÊ i Stanko BiondiÊ. Za razliku od proteklih godina, sportskim nadmetanjima pridruæile su se i ekipe ostalih sindikata koji djeluju u ovoj tvrtki. HUS-ovoj momËadi u nadmetanju u malom nogometu suprotstavile su se tako i ekipe PPDIV-a i SINPOD-a pa je sportski dio programa potrajao do veËernjih sati. Na kraju, u oπtroj borbi za bodove, najviπe sportske sreÊe (i vjeπtine) imala je ekipa PPDIV-a koja je sa 3 boda osvojila prvo mjesto. Ekipa organizatora (HUS) imala je manje sreÊe u davanju golova, pa joj je uz isti broj bodova pripalo drugo mjesto, dok su se nogometaπi SINPOD-a morali zadovoljiti treÊim mjestom. Sportske su-

srete pratio je veliki broj vatrenih navijaËa, a potom se nastavilo s igranjem odbojke ispred bistroa ©oderica u kojem se nakon dobre veËere uz dobru glazbu grupe Kontrast - plesalo i pjevalo do ranih jutarnjih sati.

M. Lukavski

Nadmetanja u nogometu bila su oπtra, ali fer

8

Broj 1662 Petak 4. srpnja 2003.

Novo iz SPJ Vegeta i Podravka jela

Podravka umaci u kocki - najbolji izbor u svakoj prilici!

Piπe: Hrvoje Puhalo Marketing Podravka jela

PrateÊi trendove na træiπtima prema sve viπe convenient proizvodima, zakljuËili smo da je asortiman Podravka jela potrebno proπiriti umacima brze i ekonomiËne pripreme.

Tako je nastala ideja o razvoju umaka u kocki pa je sukladno tome asortiman Podravka jela na træiπtima Hrvatske i BiH proπiren novom podgrupom proizvoda - Podravka umaci u kocki - koji ujedno predstavljaju novost na ovim træiπtima.

Ta podgrupa proizvoda uvedena je na træiπta Hrvatske i BiH s ciljem praÊenja trendova u prehrani, proπirenja asortimana Podravka jela u nove podgrupe proizvoda, te stvaranja navike Ëeste potroπnje umaka u kuÊanstvima.

Asortiman Podravka umaka u kocki na træiπtu Hrvatske sastoji se od 4 proizvoda: Pikantni umak - kutijica

66 g, Umak za peËenje, Umak od rajËice i Umak od luka, dok se asortiman Umaka u kocki na træiπtu BiH sastoji od 2 proizvoda: Umak za peËenje i Umak od rajËice.

Podravka umaci u kocki vrlo su praktiËni proizvodi brze pripreme (23 minute), fine glatke strukture koji Êe jelo dodatno obogatiti i uËiniti ga ukusnijim i soËnijim.

Proizvodi su pakirani u kutijice od 66 g u kojima se nalazi 6 kockica od 11 g.

PoπtujuÊi uputu za pripremu umaka otisnutu na pakiranju brzo i jednostavno se dobije upravo onoliko umaka koliko se æeli, πto je glavna odlika ovih proizvoda.

Jedna kockica od 11 g Podravka Umaka u kocki dostatna je za 1 dl umaka (za jednu osobu), a pakiranje od 6 kockica za 6 dl umaka (za veliku obitelj).

Zbog praktiËnog pakiranje i pripreme te vrhunske kvalitete Podravka umaci u kocki prikladni su za osobe

raznih dobnih skupina - od uËenika i studenata do obitelji s veÊim brojem Ëlanova i starijih osoba.

Svaki od Podravka umaka u kocki poseban je na svoj naËin i moæe se koristiti kao preljev ili dodatak raznim jelima: Umak za peËenje najbolje je posluæiti uz sva mesna peËenja ili prelijati preko krumpira, riæe i tjestenine.

Umak od luka izvrsno pristaje uz kuhanu, dinstanu i præenu junetinu, kuhanu janjetinu, zeËetinu i ribu.

Pikatni umak najbolje je posluæiti uz jela od divljaËi, peËena i kuhana mesa, a moæe ga se dodati i u sloæence i paprikaπe.

Umak od rajËice najbolje odgovara uz kuhana i peËena mesa s tjesteninom i riæom ili kao dodatak u pripremi gulaπa, sloæenaca, sarme, punjene paprike i variva. Ovaj umak ne sadræi sastojke animalnog porijekla pa ga stoga preporuËamo i vegetarijancima.

Podravkina mesna industrija Danica za posjetitelje ”Podravskih motiva”

Proizveden jeger dugaËak 250 metara!

I ove godine mnogobrojni KoprivniËanci i njihovi gosti moÊi Êe uæivati tijekom tradicionalnih Podravskih motiva u jegeru Mesne industrije Danica impresivne duæine. Dok je proπle godine jeger bio dugaËak 106 metara, ove godine je viπe nego dvostruko duæi - 250 metara. U proizvodnju tog jegera utroπeno je 250 kilograma kvalitetnog mesa, a kao πto su nam rekli u Danici, proizvodnja rekordno dugog jegera - s termiËkom obradom, punjenjem i hlaenjem - trajala je 8 sati. O kvaliteti proizvoda nema potrebe pisati, jer DaniËin jeger veÊ je odavno jedan od zaπtitinih znakova za kvalitetu Podravkine mesne industrije.

Jeger Êe posjetitelji moÊi probati - zajedno s Podravkinim relishom i ajvarom te viπemetarskim kruhom Podravkine pekare - u subotu od 10 sati na srediπnjem gradskom trgu, a posluæivat Êe poznati hrvatski politiËari i estradni umjetnici.

B. F.

Nagradna igra mesne industrije Danica d.o.o.

Podravkina mesna industrija Danica d.o.o. pripremila je za vas nagradnu igru od 7. do 14. srpnja u kojoj je svaki sudionik dobitnik privjeska za kljuËeve, a glavna nagrada je poklon paket mesnih proizvoda. Za sudjelovanje u nagradnoj igri potrebno je izrezati naziv s etikete jednog proizvoda iz kobasiËarskog asortimana na bazi peradskog mesa (pureÊi i pileÊi kobasiËarski proizvodi) te zajedno s raËunom kupljenog proizvoda do 14. srpnja 2003. poslati na adresu: Danica d.o.o., –elekoveËka cesta 21, 48000 Koprivnica. Nagrade Êe se moÊi podiÊi u Sluæbi marketinga Danice d.o.o., a rezultati i ime glavnog dobitnika nagradne igre bit Êe objavljeni u Podravkinim novinama 18. srpnja.

Za proizvodnju 250-metarskog jegera potrebno je mnogo mesarske vjeπtine

Recept tjedna:

Flambirane palaËinke s viπnjama (za 6 osoba) Sastojci: 250 g mjeπavine za palaËinke ulje za peËenje 5 ælica nadjeva od viπanja Podravka 50 g maslaca 1 dl soka od viπanja 0,5 dl πljivovice πlag i viπnje za ukraπavanje

Priprema: Ispecite palaËinke, namaæite ih nadjevom od viπanja i preklopite u trokut. U tavi rastopite maslac, dodajte nadjev od viπanja i podlijte sokom. U tavu posloæite palaËinke, dobro ih

zagrijete, zalijte s rakijom i zapalite.

Flambirane palaËinke servirajte i ukrasite s tuËenim slatkim vrhnjem.

Dobar tek æeli vam gastro promotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans