Podravkine novine broj 1666 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLII Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Podravka je bila jedan od glavnih sponzora teniskog ATP turnira u Umagu

Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac odræao konferenciju za novinare o aktualnoj situaciji 2. str.

8. str.

Gospodarski savjetnici diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u svijetu posjetili su 29. srpnja Podravku

Dobra suradnja Podravke i hrvatske diplomacije bit Êe u buduÊnosti joπ bolja Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

Gospodarski savjetnici diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u svijetu na Ëelu s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom posjetili su 29. srpnja Podravku. Njihovi domaÊini bili su Ëlanovi Uprave Podravke Damir PolanËec i Davor Cimaπ. Takoer, na susretu s hrvatskim diplomatima bili su predstavnici KoprivniËko-kriæevaËke æupanije predvoeni æupanom Josipom FriπËiÊem, direktori trgovaËkih druπtava, naËelnici opÊina i gradova te predstavnici Hrvatske gospodarske komore - Æupanijske komore Koprivnica. PozdravljajuÊi goste, Damir PolanËec je istaknuo kako su doπli u kompaniju sa srcem, koja je specifiËna u hrvatskim okvirima jer 60 posto prihoda Podravke dolazi s vanjskih træiπta. ”Podravka danas ima 17 predstavniπtva u svijetu, a i daljnji planovi tvrtke vezani su za πirenje na inozemnim træiπtima, posebice na træiπtima istoËne, srednje i jugoistoËne Europe i to ponajviπe u brzorastuÊim kategorijama prehrane”, rekao je Damir PolanËec. Da bi se to postiglo, osim dobrih poslovnih poteza vrlo je bitno imati bliske kontakte s hrvatskom diplomacijom. Bilateralni i trgovinski sporazumi Hrvatske s pojedinim zemljama vaæni su za Podravku, a uz kvalitetnu komunikaciju moæe se joπ viπe i bolje postiÊi u sferi lobiranja, reæimu kvota, zaπtiti intelektualnog vlasniπtva kako bi se πto efikasnije rjeπavali problemi falsifikata i imitata, potom u spajanju poduzeÊa i u raznim akvizicijama te πto boljem poznavanju zakonskih regulativa pojedinih zemalja. Takoer, PolanËec se osvrnuo na nedavne, kako je rekao, tendenciozne i πtetne medijske istupe o Podravki. ”Naπa kompanija je danas u situaciji da ima najveÊe

Hrvatski gospodarski diplomati s velikim su zanimanjem razgledali proizvodnju Vegete u novoj tvornici

stope rasta prodaje u zadnjih 20 godina”, rekao je PolanËec. Vrlo opπirnu prezentaciju o moguÊnostima direktnih stranih ulaganja u gospodarstvo KoprivniËkokriæevaËke æupanije hrvatskim diplomatima odræao je æupan Josip FriπËiÊ, posebice naglasivπi kako je to jedna od najperspektivnijih hrvatskih æupanija s velikim gospodarskim, poljoprivrednim, energetskim i turistiËkim potencijalima.

InaËe, Hrvatska ima 80 diplomatskih misija u svijetu koje pokrivaju 50-ak stranih træiπta. Taj hrvatski diplomatski potencijal treba iskoristiti, posebice hrvatske uspjeπne tvrtke kao πto je Podravka. ”Svi smo mi odrastali uz asortiman proizvoda Podravke i kada smo bili daleko Podravka i Koprivnica su nam bili blizu”, rekao je na susretu ministar vanjskih poslova Tonino Picula, podsjetivπi na izreku - izvozi ili umri.

Naravno, u poslovnom smislu ta izreka postaje sve aktualnija za hrvatsko gospodarstvo, jer samo najjaËi koji se mogu boriti sa svjetskom konkurencijom mogu i uspjeti na izbirljivim inozemnim træiπtima. Tijekom susreta hrvatskih diplomata s Podravkaπima zaista je bilo lijepo Ëuti kako su hrvatski diplomati vrlo dobro informirani i upoznati s radom naπe tvrtke. ©toviπe, u pojedinim zemljama, primjerice Maar-

skoj i Rusiji, suradnja Podravkaπa i hrvatskih diplomata je na zavidnoj razini, a i diskusija je bila vrlo konstruktivna te su veÊ dogovoreni razni oblici daljnje suradnje, posebice u zemljama bivπe Jugoslavije. Tijekom boravka u Podravki hrvatski diplomati posjetili su industrijsku zonu Danica i Tvornicu Vegete, gdje su se upoznali s proizvodnjom najpoznatijeg Podravkinog proizvoda.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Podravkin periskop

Konferencija za novinare predsjednika Podravkine Uprave Darka Marinca

Ne zatvaramo tvornice Vegete u Poljskoj i Maarskoj Pripremio: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Medijski napisi o zatvaranju Podravkinih tvornica u Poljskoj i Maarskoj te skoraπnjoj rekonstrukciji Uprave bili su povodom konferenciji za novinare koju je u utorak odræao Ëelni Ëovjek Podravke Darko Marinac. On je demantirao tvrdnju kako Podravka zatvara tvornice. KomentirajuÊi pisanje VeËernjega lista, kazao je kako je tekst na tu temu korektan, no naslov i najava na naslovnoj stranici (“Podravka zatvara tvornice Vegete u Poljskoj i Maarskoj”) to nisu. Spomenuo je kako je doπlo do zabune u graana, koji moæda i nisu proËitali Ëitav tekst, te je ustvrdio kako je u ponedjeljak vrijednost Podravkine dionice pala za deset posto, na 165 kuna, no kasnije se oporavila i porasla na 177 kuna. Interes novinara za situaciju u Podravki bio je velik, pa je Marinac odgovarao na mnoπtvo pitanja.

Kriza u Poljskoj je proπla - Kako komentirate napise o zatvaranju tvornica u Poljskoj i Maarskoj? Marinac: - Ne, to nije toËno. TrenutaËno radimo na programu koji zovemo ‘Europska unija’, a rijeË je o planovima kako Êemo poslovati u toj jedinstvenoj dræavi u kojoj je veÊina propisa jednaka. Razmiπljamo o tome hoÊemo li posao voditi centralno, dakle iz jednog srediπta u EU, ili drugaËije. Neka rjeπenja veÊ imamo, neka joπ nemamo, a meu ostalime razmiπljamo kako Êe raditi naπe tvornice. Na træiπtima svih pet zemalja koje Êe uskoro u EU imamo tvornice i one vjerojatno neÊe proizvoditi sve ono πto proizvode danas. NeÊemo ih zatvoriti, ali vjerojatsno neÊe prozvoditi samo Vegetu, kao πto je veÊ sada u MohaËu. - Kakva je toËno situacija s tvornicom u Kostrzynu; je li toËno da radi samo s 30 posto kapaciteta? Marinac: - Tvornica u Poljskoj lani je bila profitabilna, u prvih πest mjeseci ove godine nije, no priËekajmo kraj godine za konaËnu ocjenu. Poljska nam je i dalje velik i ozbiljan problem, no u lipnju je ostvarena prodaja kakva je bila prije krize. Imali smo problema

• Prodaja u prvom polugodiπtu ove godine rasla za jednu Ëetvrtinu • Smijenjeni odgovorni za propuste u Poljskoj • Konzultacije o novoj Upravi u tijeku • Poπtovat Êemo Kolektivni ugovor

s organizacijom, sa zalihama, a nismo bili niti dovoljno oprezni. S novim menadæmentom odluËili smo da tvornica u Kostrzynu ne radi punim kapacitetom. BuduÊi da su i u srpnju rezultati prodaje dobri, mislim da je kriza u Poljskoj ipak proπla.

godine, nisam bio u Podravki, pa ne znam sve potankosti. Ipak, vjerujem da su ljudi koji su raskinuli s Mezykom æeljeli dobro, samo nisu to uËinili na dobar naËin.

Akvizicije nisu zaustavljene

Sedam Ëlanova nove Uprave? - Kakvo je bilo poslovanje u prvom polugodiπtu ove godine? Marinac: - Prodaja je rasla za jednu Ëetvrtinu, a da nije bilo loπe situacije u Poljskoj, rast bi bio i veÊi. Do konca godine, oËekujem, bit Êe joπ veÊi i Podravka Êe poslovati s dobiti. No, pogreπke u Poljskoj bile su Ëak i veÊe nego πto smo mislili, tako da sad ne bih govorio o onome πto je dobro. - HoÊe li tko snositi odgovornost za Poljsku? Marinac: - Svi odgovorni veÊ su smijenjeni. Nisu premjeπteni na nove pozicije veÊ upravo smijenjeni, πto znaËi da snose punu odgovornost. - Kada Êete predloæiti novu Upravu? Marinac: - Novi sastav Uprave predloæit Êu na prvoj iduÊoj sjednici Nadzornog odbora. Prema Statutu, u njoj moæe biti od pet do sedam Ëlanova, πto znaËi da bi se mogla proπiriti, no to ovisi iskljuËivo o NO-u. Mislim da bi u ovoj situaciji bilo dobro da se popuni svih sedam mjesta. TrenutaËno se neprestance konzultiram s NOom o sastavu nove Uprave.

Masovnoga otpuπtanja neÊe biti - HoÊe li u Podravki biti otpuπtanja? Marinac: - Masovnoga otpuπtanja sasvim sigurno neÊe biti. Bit Êe ga tamo gdje za to bude dobrih razloga. Ako u Poljskoj rezultat ne bude dobar, recimo, bit Êe otpuπtanja, a tamo ga je veÊ i bilo. U Koprivnici, pak, jedino mjesto gdje Êe se pojaviti viπak radnika, i to zbog nove tehnologije, bit Êe nova tvornica Podravka jela. - ©to je s programom upravljanja troπkovima? Marinac: - U prvih πest mjeseci ove

Darko Marinac godine ne provodi se dovoljno dobro, ali se provodi. Taj je program veoma struËno i dobro napravljen i ne odnosi se na puko rezanje troπkova, veÊ stubokom mijenja strukturu tvrtke. U Podravki smo nauËeni da je za troπkove uvijek odgovoran netko drugi i takav Êe se pristup morati promijeniti. Ovim programom odgovornost za odnos prihoda i troπkova spuπta se na mjesto gdje se troπkovi i rade. - Zabrinjava li Vas rast troπkova zaposlenih? Marinac: - Lani su bili veÊi nego ove godine. Naravno da me veliki troπkovi zaposlenih zabrinjavaju, ali zbog trenda njihova pada ne toliko. Moram ustvrditi kako Êe Uprava i dalje poπtovati Kolektivni ugovor, pa tako i u dijelu koji se odnosi na troπkove rada. Ipak, kada je o troπkovima rijeË, u prvom polugodiπtu bilo je dosta izvanrednih troπkova, poput isplate bivπega Vegetina distributera u Poljskoj, Mezyka, pa su zasjenjeni dobri prodajni rezultati. - Tko je kriv za ‘sluËaj Mezyk’? Marinac: - Podravka je jednostrano raskinula ugovor na naËin na koji se to ne smije i za to snosi posljedice. No, odπteta koju smo platitli Mezyku 30 je puta manja od one koju je on traæio. O krivcima ne bih, jer u doba kada se sve dogodilo, dakle 1997. i 1998.

Ministar Tonino Picula:

Veliko Podravkino srce nije ni u kakvom predinfarktnom stanju Tijekom boravka u Podravki ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula susreo se s predsjednikom Uprave naπe tvrtke Darkom Marincem. BuduÊi da su suradnici Ëelnog Ëovjeka Podravke prije toga detaljno upoznali ministra s poslovanjem naπe tvrtke, Darka Marinca je zanimalo πto o radu najveÊe hrvatske prehrambene industrije misli ministar Picula. On je, pak, istaknuo veliki znaËaj Podravke u svijetu te njezin ugled koji puno znaËi u kreiranju pozitivne slike o Hrvatskoj. Takoer, on je naglasio kako nije sluËajno πto su tijekom drugog seminara hrvatski gospodarski savjetnici diplomatskih misija i konzularnih ureda odluËili doÊi u Podravku i Koprivnicu. - Hrvatskoj trebaju tvrtke koje su veÊ integrirane na globalna træiπta, a Podravka dokazuje kako je hrvatsko gospodarstvo dovoljno kompetentno da igra s velikima. Vi ste na kvalitetan naËin integrirali sve elemente kako bi vaπa kompanija bila uspjeπna, a to znaËi da veliko Podravkino srce nije ni u kakvom predinfarktnom stanju - rekao je ministar Picula. B. F.

Obavijest Ëitateljima: slijedeÊi broj naπih novina izlazi u ponedjeljak 11. kolovoza

- ©to je s najavljivanim Podravkinim akvizicijama? Marinac: - Akvizicije nisu ‘na ledu’. Jedna od njih, ona u »eπkoj, preskupa je, πto smo pismenim putem i dali do znanja. TrenutaËno Ëekamo odgovor. Druge su, pak, ‘zapele’ iz politiËkih prilika, a kada to proe, bit Êemo aktivni. Ruku na srce, u akvizicijama na podruËju bivπe Jugoslavije presudnu ulogu ima politika jer su tvrtke uglavnom u dræavnome vlasniπtvu. Ne æelimo svojim angaæmanom raspetljavati odreene nesreene odnose na tom podruËju. - Je li toËno da Podravka ima problema s nelikvidnoπÊu? Marinac: - Ne viπe nego druge hrvatske tvrtke. No, Ëinjenica je da smo poveÊali kreditnu zaduæenost zbog otkupa povlaπtenih dionica Europske banke za obnovu i razvoj. Taj je model izlaska EBRD-a za Podravku dugoroËno dobar, a kreditnu zaduæenost smanjit Êemo izdavanjem obveznica i komercijalnih zapisa. Poznato je kako smo prodajom 25 posto Belupovih dionica na ZagrebaËkoj burzi æeljeli financirati izlazak EBRD-a iz Podravke, no zbog uvjeta na financijskom træiπtu to nismo mogli uËiniti. Ne æelimo prodati taj udjel za polovicu njegove vrijednosti. - ©to je s izlaskom Podravke na inozemnu burzu? Marinac: - Na burzama na kojima se æelimo ‘listati’ i dalje traje kriza. Analizirali smo zato moguÊnosti izlaska na varπavsku burzu, no Podravka bi bila prva strana tvrtka koja bi to uËinila, pa se bojimo da se ‘prvi maËiÊi ne bace u vodu’. No, o izlasku na burzu ne odluËuje Uprava, veÊ NO, a mi im samo predlaæemo najpovoljnije modele.

Prekomjerna tjelesna teæina u fokusu prehrambene industrije Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja Prekomjerna tjelesna teæina, odnosno njen teæi oblik pretilost, sve su ËeπÊe pojmovi koji se pojavljuju u vijestima o prehrambenoj industriji. Definirajmo pojmove: kad indeks tjelesne mase (ITM) prelazi 25 govorimo o prekomjernoj tjelesnoj teæini, a kad ITM prelazi 30 rijeË je o pretilosti. ITM se raËuna po formuli ITM = T/V2, gdje je T=tjelesna teæina u kg, a V=tjelesna visina u m. Ova pojava, koliko je estetski problem, u daleko veÊoj mjeri predstavlja znaËajan zdravstveni rizik, izazivajuÊi poremeÊaje, od poviπenog krvnog tlaka do vrlo ozbiljnih bolesti kao πto je dijabetes, kardiovaskularne bolesti te neki oblici karcinoma. Statistika koja prati ovu pojavu zabrinjavajuÊa je i upozorava: procjenjuje se da je 1995. godine u svijetu bilo 200 milijuna pretilih odraslih osoba uz dodatnih 18 milijuna djece ispod 5 godina s prekomjernom tjelesnom teæinom, a samo 5 godina kasnije, broj odraslih pretilih porastao je na 300 milijuna. Ono πto posebno zabrinjava je uËestalost pojave kod djece: 13% pretilih u dobnoj skupini 6-9 godina, odnosno 14% tinejdæera. Osim πto predstavlja rizik, ova pojava izaziva i ogromne troπkove zdravstva, odnosno proraËuna: u SAD-u je u 2000. na posljedice puπenja utroπeno 140 mlrd USD, a na posljedice pretilosti 117 mlrd USD. RaËuna se da je u Americi 250 tisuÊa smrtnih sluËajeva godiπnje vezano uz pretilost. Razloga za ovu pojavu ima viπe, ali smatra se da su dva presudna: naËin æivota s premalo kretanja i fiziËke aktivnosti, te nezdrava prehrana bogata masnoÊama i rafiniranim ugljikohidratima. I tu je veza s prehrambenom industrijom, posebno s konditorima, proizvoaËima snacka i bezalkoholnih gaziranih napitaka. Investicijska i konzultantska kuÊa JP Morgan nedavno je na temelju istraæivanja objavila ranglistu kompanija koje bi prve mogle doÊi na udar sudskih sporova s naslova pretilosti. Naime, potroπaËi s ovim problemom su sve skloniji krivnju prebaciti na proizvoaËe i ne oklijevaju traæiti zadovoljπtinu na sudu. Na vrhu neslavne rangliste je ameriËki konditor Hershey, Ëijih je Ëak 98% proizvoda svrstano u kategoriju “ne baπ zdrave” hrane, a slijede britanski Cadbury Schweppes s 88% nezdravih proizvoda, te CocaCola, PepsiCo, Kraft, itd. Reakcije su brzo uslijedile: Kraft je odluËio smanjiti veliËinu pakiranja nekih svojih proizvoda i ukloniti svu propagandu iz πkola, Cadbury i Nestle veÊ rade na tome da zamijene hidrogenizirane masnoÊe u svojim proizvodima zdravijim sastojcima. I dræavne regulative povlaËe poteze: ameriËka FDA donijela je propis o obveznom deklariranju koliËine hidrogeniziranih masnoÊa na svim pakiranim prehrambenim proizvodima, i to od sijeËnja 2006. Prijelazni period veÊ teËe. Uzgred, hidrogenizirane masnoÊe odgovorne su za razinu loπeg LDL kolesterola u krvi - posljedica toga su srËane bolesti. ZakljuËak je jasan: viπe nije dovoljno da prehrambeni proizvodi nose poznatu marku, da su provjerene kvalitete, da su prihvatljivi po cijeni - njihova nutritivna vrijednost i utjecaj na zdravlje sve viπe dobivaju na vaænosti. PotroπaËka svijest na globalnoj razini o tome sve viπe raste i konkurentsku prednost ostvarit Êe one kompanije koje budu o tome vodile raËuna.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Telekomunikacijski sustav Podravke

Modernizacija interne telefonske centrale ulaganje u buduÊnost Piπe: Zvonko SigetiÊ, Odjel telekomunikacija

Ponekad je jednostavno dobro pogledati unazad u neko proπlo vrijeme da bismo usporedbom znali cijeniti ono πto danas imamo u pogledu telekomunikacijskog sustava Podravke. Danas, nakon 10 godina (malog jubileja) kako je kupljena nova telefonska centrala, mnoπtvo je argumenata u korist te odluke iskoraka u moderniji svijet u podruËju telekomunikacija. Naime, 1993. godine, kada smo bili optereÊeni ratnom situacijom, odluËeno je da ne zaostajemo u pogledu razvoja telekomunikacijskog sustava, jer je stari bio istroπen i nepouzdan. Na træiπtu su se pojavili MD sustavi kuÊnih telefonskih centrala koje se - kada se jednom kupe - ne

bacaju, veÊ ih je moguËe stalno dograivati. Tada smo instalirali tzv. verziju BC 3 da bismo proteklog vikenda tu istu podigli u najmoderniju verziju BC 11. PrisjeÊamo se da je nekad Ëesto bilo jednostavnije sjesti u auto i otiÊi na industrijsku zonu Danica nego li dobiti telefonsku vezu, a danas MD kuÊna telefonska centrala povezuje sve lokacije kao da su na istom mjestu. Neke odlike i moguÊnosti verzije BC 11 telefonske centrale Kao prvo sad je otvorena moguÊnost IP telefonije (internet telefonije), zatim glazba na Ëekanju (πto do danas nije bilo moguÊe), korisnici digitalnih Ericsson aparata imat Êe moguÊnost pregleda neodgovorenih poziva (sliËno kao kod mobilnih telefona) i niz drugih moguÊnosti s

naglaπenom fleksibilnoπÊu sustava, koje Êemo postepeno uvoditi prema potrebi. Treba napomenuti da smo u pravi trenutak priπli realizaciji ove investicije tj. za vrijeme kampanje Ericssona N. Tesla uz vaæeÊe popuste za promocijske pakete usluga za stare korisnike poslovnog sustava MD 110. Osim toga, biti u trendu razvojnog programa uz sva spomenuta poboljπanja samo odræavanje sustava je znatno jeftinije nego da zaostajemo na starim verzijama MD programa. Drugim rijeËima, takav odnos garantira i pouzdaniji rad telefonske cen-

trale πto je bitna Ëinjenica funkcioniranja u poslovnom svijetu gdje znamo koje mjesto pripada telekomunikacijama. Ovom prilikom posebno treba istaknuti da smo dugogodiπnji kljuËni korisnici proizvoda Ericsson N. Tesla i ne skrivamo zadovoljstvo besprijekornim funkcioniranjem telefonske centrale, uz podrπku firme Rettel d.o.o. s licencom poslovnog partnera Ericssona. Rettel d.o.o. je nastavak podrπke koja je nekada iskljuËivo bila iz Ericssona. Zapravo rijeË je je o struËnjacima koji su svoj rad nastavili u

Rettelu d.o.o. i danas se mogu pohvaliti brojnim referencama na domaÊem træiπtu i isto tako u dalekim zemljama posebno u dræavama bivπeg Sovjetskog Saveza gdje Ericsson isporuËuje veliki broj telefonskih javnih i kuÊnih centrala. StruËnjaci Rettela d. d. bili su i proteklog vikenda u Podravki gdje su s naπim struËnjacima radili na reviziji i modernizaciji Podravkine telefonske centrale koja je sada podignuta na najmoderniju verziju BC 11. Taj zahvat u podruËju telekomunikacija dio je imidæa koji mora imati jedna tvrtka kao πto je Podravka.

... i testiranje novog softvera u Podravkinoj telefonskoj centrali

Zamjena hardvera...

naπa posla

Marinac negira otpuπtanja radnika i zadiranje u kolektivne ugovore Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista” U posljednjih tjedan dana gotovo da nema hrvatske tiskovine u kojoj se naπiroko ne piπe o Podravki. Razlog, doduπe, i nije onakav kakav bi Podravkaπi priæeljkivali. Procurile su informacije, zbog burzovnih pravila joπ nesluæbene, da se koprivniËka tvrtka u prvih πest mjeseci ove godine naπla u ozbiljnim poslovnim problemima. Troπkovi, koji su tijekom 2002. naglo rasli, navodno su i u tom razdoblju bili u uzlaznoj liniji, tako da ne pomaæe ni porast prodaje od zavidnih 24 posto. ©to se konkretnih træiπta tiËe, poslovni rezultati u nekoliko srednjoeuropskih zemalja nisu baπ blistavi. Najteæa je, meutim, situacija u Poljskoj, o Ëemu je otvoreno progovorio i predsjednik Uprave Darko Marinac, zakljuËivπi da su tamoπnje pogreπke bile veÊe nego πto je to itko i mogao pretpostaviti. ©toviπe, iz njegova intervjua Jutarnjem listu vidljivo je da se u Poljskoj nije radilo samo o uobiËajenoj odgovornosti menadæmenta za neostvarivanje zacrtanih planova, veÊ

i o neËem puno ozbiljnijem od toga: “Gubici su veliki, zbog pravila burze ne mogu reÊi iznos. Gubitak se dogodio jer su naπi ljudi u Poljskoj nagomilali robu na lageru, a nisu je prodavali unatoË træiπnoj potraænji. Ustvari, prikazivali su nam laænu sliku træiπta... Probleme smo uoËili lani, smijenili smo sve ljude tamo, a sada, u lipnju, promijenili smo trend - Ëini se da se vraÊamo u normalu. ©est mjeseci je puno, a pogoni u Poljskoj Ëine 12 posto Podravke... U Poljskoj je postavljen novi krizni menadæment i vode ga naπi ljudi koji su dosad radili u BiH i Rusiji. Svi koji su bili u lancu moraju snositi odgovornost za Poljsku, nema amnestije za nikoga... SluËajem Poljske bavila se i interna revizija, a potom je pokrenuta i istraga da se utvrdi je li bilo i nezakonitosti u poslovanju.” Iz takvih se ocjena, ali i brojnih kuloarskih nagaanja, moglo pretpostaviti da bi Podravka mogla uskoro zatvoriti svoju nepune tri godine staru

tvornicu u Poljskoj, ali i onu u susjednoj Maarskoj. Ako bi mjerilo bilo samo proizvodni kapaciteti, koji Êe u Koprivnici s novom tvornicom juha zasigurno biti dovoljni, takav potez zapravo i ne bi nikoga trebao pretjerano iznenaditi, buduÊi da su te tvornice bile zamiπljene prije nego πto je Hrvatska uπla u Svjetsku trgovinsku organizaciju i CEFTA-u. No, isto je tako Ëinjenica, na πto posebno upozorava Marinac, da te zemlje za devet mjeseci ulaze u Europsku uniju, pa su one “ulaznica” i za Podravkine izvozne planove. Zato Êe rjeπenje problema, smatra Marinac, biti u restrukturiranju tih tvornica, πto znaËi da Êe one napustiti dio sadaπnjeg proizvodnog asortimana i raditi prema novim programima. Takva bi specijalizacija znaËila da se tu vjerojatno viπe neÊe proizvoditi vegeta, nego Êe se traæiti novi brandovi, ili oni koji su “usko grlo” u koprivniËkoj matici. Zaposlenike Podravke joπ viπe zanima hoÊe li trenutne teπkoÊe dovesti i

do sustavnih otpuπtanja. Marinac je i u tome priliËno odreen, ustvrdivπi da se to neÊe dogoditi, niti Êe biti reducirana radniËka prava po kolektivnom ugovoru. Do reduciranja broja zaposlenika moæe doÊi samo zbog tehnoloπkih potreba, za πto je poznati primjer skoraπnje otvaranje nove tvornice Podravka jela. MarinËeva je teza kako “ceh” za aktualno stanje treba prvenstveno platiti menadæment, pogotovo onaj njegov dio Ëiji je status daleko bolji od rezultata koji postiæe. Iako je bilo prijedloga da se izlaz iz sadaπnje krize traæi postavljanjem svojevrsnog kriznog menadæmenta, i to od nepodravkaπa, Nadzorni odbor je otklonio tu moguÊnost. Zato je Marinac dobio zadatak da do 25. kolovoza formira novu Upravu. To je odmah pokrenulo lavinu kalkulacija, ali i suprotstavljenih interesa, tako se poËelo πuπkati o navodnom otvaranju sukoba “zagrebaËke” i “koprivniËke” struje, pa Ëak i o unutarnjim razraËunavanjima u onoj potonjoj. Uz to, pojavlju-

ju se i brojni kandidati za novo poslovodstvo, od kojih se dio i osobno kandidirao, nadajuÊi se pozitivnom prijemu u javnosti. LogiËna je pretpostavka da Êe iz te “poplave” kandidata proizaÊi model, kojemu je u spomenutim intervjuima sklon i Marinac, po kojem Êe Uprava umjesto pet imati sedam Ëlanova, kako bi mogla preciznije podijeliti zaduæenja. Izvjesno je, isto tako, da iz nje odlazi Davor Cimaπ, no ostale su varijante upitne, jer svi ostali Ëlanovi Uprave imaju nekakvu podrπku u Nadzornom odboru ili menadæmentu. S druge strane, trenutno su najbliæi dolasku u Upravu Dragan Habdija i Duπko TomaπeviÊ, jer su spretni u onome πto Podravki najviπe treba rezanju troπkova. Najzanimljivije Êe, ipak, biti kako Êe se Nadzorni odbor oËitovati o MarinËevim kandidatima za popunjavanje joπ dva iznimno osjetljiva poslovna segmenta, a to su financije i srediπnji marketing. Tu je svako predvianje krajnje nezahvalno.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Reportaæni zapis iz Tvornice Studenac Lipik

Rekordna proizvodnja piÊa Tekst i snimke: Boris Fabijanec

U Podravkinoj tvornici Studenac veÊ duæe vrijeme ne znaju πto znaËi rijeË odmor. Od travnja radi se u tri smjene, a nedjeljom u dvije. Na pet proizvodnih linija 60 stalno zaposlenih i 50 sezonaca dnevno proizvede 600.000 litara Studene, Studenca, ledenih Ëajeva i Deita. Gotovo sve πto se proizvede, odmah odlazi na træiπte, posebice proizvodi s nove PET linije - Studena, Studena s limunom, jabukom i breskvom te Studenac. U odnosu na isto razdoblje proπle godine, u lipnju proizvodnja u lipiËkom Studencu biljeæi poveÊanje za 66 posto! Koliko se ozbiljno pristupilo proizvodnji dokazuje i obavijest na oglasnoj ploËi tvornice: ”Zbg poveÊane potraænje za pojedinim proizvodima od 22. 7. linije Kettner PET, Krones PET i Galoni-Bardi

rade za vrijeme gableca bez obzira koji se proizvod puni.” Dakle, nema odmora niti za vrijeme gableca. Novost u tvornici je i novi paletizator za galone 18,9 litara koji je uveliko poveÊao uËinkovitost te profitabilne proizvodne linije. Takoer, manje je znano kako je proizvodnja vode za piÊe jedna od najzahtjevnijih u industriji prehrane. Osim strogog poπtivanja vrlo rigoroznih propisa i sanitarnih uvjeta koji prate tu proizvodnju, potrebna su i dobra znanja o tehnologiji i procesu proizvodnje vode za piÊe. Sve to Podravkina tvornica Studenac ima: kvalitetne ljude, svjetsku tehnologiju i viziju πto znaËi u danaπnjem svijetu biznis s vodom. Uostalom, ovogodiπnji proizvodni rezultati dovoljno dokazuju uzlazni trend lipiËkog Studenca.

Razgovor s tehnolozima u odræavanju Tvornice Studenac u Lipiku

Bez odræavanja nema uspjeπne proizvodnje

Gotovo neprimjetno s razvojem Tvornice Studenac u Lipiku, razvijala se i Sluæba odræavanja te tvornice. Nove tehnologije i strojeve trebalo je πto uspjeπnije apsorbirati i πto bræe usvajati nova znanja. Svake godine osnovna intencija u proizvodnji, posebice u sezoni, bila je - strojevi ne smiju stati niti po koju cijenu. ©to je to znaËilo, a i danas znaËi za radnike u odræavanju Studenca, najbolje nam mogu pojasniti voditelji pojedinih sektora odræavanja - Mladen DoliÊ zaduæen za elektrotehniku, Zdravko ©imunoviÊ tehnolog strojeva, Mladen Havlena organizator rada energetike te Saπa VukmanoviÊ zaduæen za informatiku i kompjutere. Najstariji meu njima je Mladen Havlena koji od prosinca 1980. godine radi u lipiËkom Studencu, potom Mladen DoliÊ i Zdravko ©imunoviÊ koji su od 1993. godine u Studencu te najmlai Saπa VukmanoviÊ koji je od prosinca proπle godine u Podravkinoj tvornici piÊa. Dakle, naπi sugovornici imaju zanimljiv raspon radnog staæa, iskustva i pogleda na organizaciju posla, okruæenje u kojemu rade te oËekivanja u buduÊnosti. - Kako radnici u odræavanju Studenca uspjeπno rjeπavaju probleme u proizvodnji s obzirom na to da linije rade 24 sata dnevno? - bilo je prvo pitanje za naπe sugovornike. - Dobro ste pitali, jer upravo juËer smo morali rjeπavati jedan veliki problem, dogodio se kvar na pumpi. Taj problem smo rijeπili, ali ne na naËin kako bi se to trebalo rjeπavati prema regulama. Naime, preko Nabave Podravke te uz silnu papirometrija nalagala bi rjeπavanje kvara pumpe Ëetiri do πest tjedana, posebice ako bi se rezervni dio nabavljao iz uvoza, Velika je potraænja na træiπtu za Ëistom izvorskom vodom Studena pa a vi moæete pretpostaviti πto bi to se proizvodnja odvija neprekidno znaËilo za rezultate proizvodnje. Proces nabave rezervnog dijela ide ovako - mi dajemo internu narudæbenicu naπem dobavljaËu, on otvara πifru i πalje u Koprivnicu, od kuda se dio nabavlja. No, u Koprivnici traæe ponude od dobavljaËa i kada dou, onda te ponude πalju nama da ih mi prekontroliramo kako ne bi doπlo do zabune. Kada mi to odobrimo, onda se tek u SAP-u otvara pravovaljani nalog te vraÊa u naπu tvornicu da mi to rijeπimo. Moæda jedan primjer nabave po Podravkinim regulama najbolje Êe vam pokazati kako to ide kod nas. Od 13. oæujka Ëekamo leæaj 73-06 da se nabavi. SreÊom da taj leæaj nije od vitalnog znaËenja za proizvodnu liniju. No, imamo dosta prijatelja u drugim tvrtkama koji rade na odræavanju u sliËnim proizvodnjama pa su nam oni priskoËili u pomoÊ, kao πto i mi uskaËemo njima dok oni moraju rjeπavati svoje probleme - kaæu naπi sugovornici te Novi paletizator galona nastavljaju: - Kada veÊ govorimo o

Mladen DoliÊ, Zdravko ©imunoviÊ, Saπa VukmanoviÊ i Mladen Havlena zaduæeni su za tehnologiju i odræavanje u Tvornici Studenac

papirometriji, moramo istaknuti kako nam velike probleme predstavlja taj novi HACCP sustav. Evo primjera: naπ majstor radi cijeli dan na stroju u ovim tropskim okolnostima. Kada mu doe smjena, on bi se trebao vratiti u kancelariju, ispuniti sve papire - brdo papira - i predati smjenu. U svakom sluËaju, trebat Êe vremena da taj sustav zaæivi, posebice kod majstora starog kova. - Gospodine Havlena, vaπ sektor energetika je od vitalnog znaËenja za proizvodnju. Kada nema energije, nema proizvodnje. - Moram naglasiti da zbog energije ova tvornica nikada nije stala, a imam neke ureaje koji su znatno stariji od 20 ili 25 godina kada je tvornica preseljena na ovu lokaciju. Za takvo stanje prije svega treba zahvaliti deËkima koji rade u odræavanju energetike jer kada nastanu problemi, ne pita se za radno vrijeme. - Jesu li radnici u odræavanju adekvatno plaÊeni za svoj rad? - Postavili ste bolno pitanje, jer zaista svi iz odræavanja Studenca smatramo kako nismo adekvatno plaÊeni, posebice kada kompariramo naπ rad i proizvodnju s prodajom. U prodaji se dijele koeficijenti, stimulacije, a nitko ne pita tko je to proizveo. Posebice, za naπe proizvode je karakteristiËno kako ih tijekom sezone ponajviπe prodaje - sunce. Proπli mjesec transport je imao koeficijent 1,30, a proizvodnja i mi 1,20. Rukovodilac je vidio da su oni utovarili, a to πto smo mi proizveli, to nije bitno. Uvijek Êe biti govora o nepravednosti u podjeli plaÊa, ali nas najviπe boli πto naπ rad zaista nije adekvatno nagraen. Nije sve samo u novcima, veÊ i u ljudskim odnosima. - ©to vi predlaæete? - Puno toga bismo mi predloæili, ali najveÊi problem je organizacija posla, ne u odnosu izmeu radnika, veÊ izmeu njega i rukovoditelja te odgovornost od vrha. Naime, uvijek se problem izvrÊe i uvijek u konaËnici radnik dobije po leima. - Za pravovremeno otklanjanje kvarova, a uostalom i nesmetani rad linija stalno govorite o improvizacijama. - ©to se tiËe ovih starih linija koje su 1995. godine instalirane, mi smo napravili masu inovacija. Nijemci i Talijani nisu mogli otkloniti kvarove na strojevima njihove proizvodnje, a

mi smo to preko noÊi znali prepraviti ili popraviti. Napravimo inovacije, presloæimo, linija radi dalje, ali taj naπ trud se jako malo cijeni. ©toviπe, joπ te napadnu, zaπto smo stajali Ëetiri sata, a ne dva. To me jako boli jer znam da smo spasili stroj, jer taj dio ne bi dobili niti za dva mjeseca. - istiËe Mladen DoliÊ. - Kada neπto dobro uËiniπ, to se ne spominje, to je normalno, a mali kiks i veÊ smo na stupu srama. Neki ljudi imaju pravo na greπke 20 godina, a neki niti jedan dan - nadovezuje se na rijeËi kolege Zdravko ©imunoviÊ. - Ima li radnika u odræavanju previπe ili premalo? - Nama su poslali nekog profesora iz Zagreba da vidi ima li nas viπka ili manjka. Svima smeta kada vide kako majstor sjedi. On sjedi, ali PET linija radi, a kada on radi, linija stoji, 15 ljudi sjedi. Kada mi napravimo remont, linija koja je do tada radila 40.000 litara, radi 60.000. ZnaËi, posao je dobro napravljen i to bi trebalo biti najvaænije mjerilo naπeg rada. Smatramo da nas u odræavanju ima premalo. - Najtiπi u ovom druπtvu je Saπa zaduæen za kompjutore. Kakva je situacija u tom segmentu? - Ja jesam najtiπi s obzirom da moje kolege imaju puno staæa, a meni tek uskoro istiËe pripravniËki. No, slaæem se s njima o svemu πto je do sada reËeno. Uz navedene probleme, ima joπ jedan. S obzirom na nove strojeve i tehnologiju, veliki problem je struËna literatura i uputstva za strojeve koja su na njemaËkom ili talijanskom jeziku. Naravno, prijevoda na hrvatski nema. Ja govorim engleski pa se mogu sporazumjeti sa struËnjacima u tvrtkama koje su proizvele te strojeve. Uz to, u mojoj branπi prijeko mi je potreban laptop za kvalitetnije programiranje proizvodnje. ObeÊano je kako Êu ga uskoro dobiti. - Problema ima, ali proizvodnja radi punom parom. - Ma bez obzira na probleme u naπoj branπi i povremena nerazumijevanja naπih pretpostavljenih, mi volimo naπ posao i tvornicu koju smo zajedno s ostalima mukotrpno stvarali. Biznis s vodom je velika stvar i ako se nastavi ovakav uzlazni trend poslovanja Studenca, doÊi Êemo sigurno i mi na red da budemo nagraeni - rekli su na kraju razgovora rukovodeÊi ljudi odræavanja lipiËkog Studenca.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Tvornica koktel peciva

Unapreenje proizvodnje Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

U Tvornici koktel peciva, koja trenutaËno zapoπljava 117 radnika, proizvode se dvije marke naπih proizvoda: Kviki (grickalice, πtapiÊi, pereci, kvikigric…) i Dolcela (suha mjeπavina za kremu i kolaËe). Po rijeËima direktorice Tvornice koktel peciva dipl. inæ. Nataπe Tetec, u prvih πest mjeseci ove godine njihova je proizvodnja bila veÊa za 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok im je prodaja porasla za Ëetiri posto. - Sve smo to postigli zahvaljujuÊi dobroj reorganizaciji - kazala je. - Troπkovi su ostali isti, a ni broj zaposlenih se nije poveÊao. NajveÊa je potraænja za grickalicama, perecima i πta-

piÊima. Osim u Hrvatskoj, naπi se proizvodi prodaju u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, a manjim dijelom u Srbiji i zapadnoj Europi. Radimo u tri smjene, a problema imamo kao i drugi. U Tvornici Koktel peciva nedavno je montirana i nova linija - linija za proizvodnju ekstrudiranih proizvoda. Na taj naËin se nadaju da Êe joπ viπe unaprijediti proizvodnju. - Ovaj stroj godinama smo Ëekali. Vjerujemo da Êe nakon probne proizvodnje krenuti redovna proizvodnja i to najkasnije za mjesec dana. Na njemu Êe se proizvoditi kviki flips s okusom kikirikija, kviki kuglice s okusom sira, kviki u obliku pomfrija

Osuvremenjena proizvodnja u Tvornici koktel peciva poveÊana je za desetak posto

s okusom keËapa i drugo. Naime, ova suvremena linija pruæa moguÊnost za proizvodnju πirokog asortimana proizvoda, strukture, oblika i arome.

Osim ove novine, u Koktelu spremaju joπ jednu: u narednih tjedan dana poËet Êe prva proizvodnja u programu Dolcele - MOUSSE. RijeË je o laganoj kremi s okusom

vanilije, Ëokolade i banane. - Do kraja godine vjerujem da Êemo na træiπte izaÊi joπ s nekoliko novih proizvoda - kaæe direktorica Nataπa Tetec.

Susret: Miroslav FilipiÊ iz Belupa

»ovjek se na svakom poslu stalno mora usavrπavati Piπe: Mladen PavkoviÊ ElektriËar Miroslav FilipiÊ (44) u Belupu je poËeo raditi prije 22 godine. Ranije je bio zaposlen na izgradnji Tvornice kvasca i na Hrvatskim æeljeznicama. Kad mu se ukazala moguÊnost rada u jednoj od naπih najistaknutijih farmaceutskih kuÊa - nitko nije bio sretniji od njega, tim prije πto je o zaposlenju u Belupo Ëesto maπtao. - Zaposlen sam na odræavanju energetskih postrojenja - kaæe. - Taj me posao veseli. Nisam od onih koji bi mogao biti samo na jednom mjestu, u kancelariji na primjer. Tijekom dana najËeπÊe izmijenim i nekoliko lokacija. »as me zovu u jednu Ëas u drugu sredinu.

Osim njega, kao elektriËar u Belupu je zaposlen i Goran Krapinec, dok u njegovu odjelu ima oko 30 stalno zaposlenih. - Najteæe mi je bilo na poËetku. Doπao sam mlad, neiskusan. U tim prvim danima najviπe mi je pomogao Miljenko »oriÊ. Taj Ëovjek uistinu æeli pomoÊi, pogotovo mladima, stoga mu i ovom prigodom hvala. InaËe, meuljudski odnosi u naπoj su tvrtki na zavidnoj razini. ©ef nam je Josip Jambrek, pa kad negdje zapne i on je uvijek spreman pomoÊi, odnosno podmetnuti svoja lea. Lijepo je raditi u takvoj sredini. O svojoj tvrtki Miroslav kaæe kako je rijeË o jednoj od najboljih ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. Miroslav FilipiÊ - »esto se priËa kako Êe se Belupo

Tvornica Kalnik Varaædin

Radovi na novoj hladnjaËi uspjeπno se odvijaju U varaædinskom Kalniku u tijeku je izgradnja hladnjaËe za povrÊe. RijeË je o investiciji od oko 6,5 milijuna kuna, a radove izvode graevinska tvrtka Zagorje iz Varaædina i PNP - Comerc iz Koprivnice. Radovi se odvijaju prema planu i kako sada stvari stoje bit Êe zavrπeni u roku. HladnjaËa Êe imati kapacitet 1500 tona, a bit Êe zavrπena poËetkom rujna. Na taj naËin, kako istiËu u ovoj tvornici, umnogome Êe produæiti sezonu. Sada raspolaæu s manjom hladnjaËom od svega 200 tona, koja veÊ odavno ne moæe zadovoljiti njihove potrebe, tako da Êe im ova nova i veÊa biti ”spas u zadnji Ëas”! Ml. P.

odvojiti od Podravke i tome sliËno. To, po meni, naprosto nije toËno. Mislim da jedni bez drugih ne moæemo. No kad bi se neπto takvoga i dogodilo bila bi to najveÊa πteta i za jedne i za druge - naglasio je FilipiÊ. Nismo mogli preskoËiti ni pitanje plaÊa. Mislili smo kako Êe se barem na to æaliti, kad tamo uz ostalo je rekao: - U Belupu su dobre plaÊe. Redovno ih primamo. Nisu tako velike kako se priËa, ali su pristojne. Od njih se moæe æivjeti. Meutim, smeta me neπto drugo. Nije u redu πto su menadæerske plaÊe i do pedeset puta veÊe od radniËkih. Ranije su direktori takoer imali visoke plaÊe, ali ni izdaleka takve kakve imaju danas. Trebalo bi pooπtriti pitanje odgo-

vornosti. I to na svim razinama. Ovaj marljiv radnik joπ je uvijek “podstanar”. Naime, zajedno sa svojom obitelji stanuje kod roditelja. - Nekada se puno lakπe dolazilo do kredita za stan ili kuÊu. Joπ kad bih rijeπio to pitanje, nitko ne bi bio sretniji od mene. Supruga mi je zaposlena u Bilokalniku. Imamo i dva sina, od kojih Êe jedan na jesen na studij u Zagreb. Bit Êe to novi izdaci, ali ako Êe biti dobar nikakva nam odricanja neÊe biti teπka. Na kraju, rekao je i ovo: - U Podravki Ëovjek ima neprestano moguÊnost da se usavrπava. Bez usavrπavanja ne bih mogao ni raditi posao koji sada obavaljam. Naime, svaki Ëas dolaze novi strojevi, sve kompliciraniji, tako da stalno moramo uËiti.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Udruga branitelja Podravke organizira u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Filmovi o Domovinskom ratu na zagrebaËkom Trgu bana JelaËiÊa Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, u suradnji s Dokumentarno - povijesnim programom Hrvatske televizije, u povodu Dana domovinske zahvalnosti organizira u utorak 5. kolovoza na Trgu bana JelaËiÊa u Zagrebu ”Re-

viju dokumentarnih filmova” na temu Domovinskog rata. Od 20,30 do 22 sata bit Êe prikazani 30-minutni filmovi posveÊeni ”Oluji”, odnosno oslobaanju hrvatskih teritorija: ”Zastava i jedan grad” autora Ninoslava LovËeviÊa, ”Vojno - redarstvena akcija

Oluja” Vladimira Tadeja i ”Hrvatski barjak 1990. - 1997.” Darka DovraniÊa. U sluËaju loπeg vremena, filmovi Êe se na najveÊem i najpoznatijem zagrebaËkom trgu prikazivati iduÊeg dana, takoer od 20,30 sati. Ml. P.

Susret sa slikarom Alenom Gjerekom, Ëlanom Likovne sekcije ”Podravka 72”

Slikam polako i s guπtom to mi je najdraæi hobi Jedan od istaknutijih Ëlanova Likovne sekcije ”Podravka 72” je i Alen Gjerek (32). Zaposlen je u Tvornici juha, kao operater na raËunalu, a slikarstvom se bavi veÊ dugi niz godina. Meutim, on je od onih koji ne æure sa samostalnim izloæbama tako da joπ nije priredio ni jednu! - Meutim, dosad sam sudjelovao na oko pedesetak skupnih - kaæe. - Viπe me, barem zasad, privlaËi izlaganje u skupini, tim prije πto nikada nemam dovoljan broj radova za samostalnu izloæbu. Radim polako, a najËeπÊe ono πto naslikam poklanjam ili pak prodam tek toliko da nadoknadim troπkove za okvir, staklo, platno i boje. U svijet naivnog slikarstva uputio ga je njegov otac, takoer poznati slikar. - I moj otac slikarstvom se bavi kao amater. To nam je zajedniËki hobi. Sada veÊ uËimo jedan od drugoga. Najviπe me privlaËe sakralni motivi, a potom djeca, pejsaæi i sliËno. Kad smo ga pitali o uzorima, rekao je:

Alen Gjerek - Nema slikara koji se barem u poËetku u nekoga nije ugledao. Pa, tako i ja. Mene je jednom naprosto fascinirala samostalna izloæba Mije KovaËiÊa. Nekoliko puta sam dolazio

diviti se njegovim slikama. Meutim, sada sve viπe nastojim pronaÊi neki svoj stil, ne kopirati druge. Mislim da u tome i uspijevam. Posebno je oduπevljen radom u Likovnoj sekciji. Kaæe kako je to jedna od najaktivniji takvih udruga u zemlji, te da bi poslovodstvo naπe tvrtke unatoË poteπkoÊama trebalo ipak viπe izdvajati za amaterska djelovanja radnika. - Naπa sekcija nedavno je priredila i zapaæenu skupnu izloæbu u Dubrovniku. Nisam bio na otvorenju, ali Ëuo sam da je bilo viπe nego lijepo. I jedna moja slika naπla se na toj izloæbi. Za svoje amatersko djelovanje Alen ima veliku pomoÊ i svoje obitelji, æene i dvoje djece. Ali viπe je nego zadovoljan πto ga podræavaju i njegove kolege s posla. - Svi me pitaju kada Êu napokon prirediti i svoju prvu samostalnu izloæbu. Vjerovali ili ne, svake godine kaæem - sad Êu! A kada Êu - vidjet Êemo! - rekao je. Ml. PavkoviÊ

LijeËnik za vas

Kako cigarete ’pomuÊuju’ mozak!

Kutak za umirovljenike

“Plakanje” umirovljenika donosi rezultate? Piπe: Æeljko ©emper

Stalno “plakanje” umirovljeniËkih udruga ipak donosi neke (ne)bitne pomake u odnosu dræave prema umirovljenicima. Proteklih su dana donekle usuglaπeni stavovi predstavnika Dræavnog zavoda za statistiku i predstavnika umirovljeniËkih udruga. Tako su usuglasili novu, korigiranu listu proizvoda, na temelju koje Êe se izraËunavati troπkovi æivota radi utvrivanja postotka s kojim Êe se dvaput godiπnje usklaivati mirovine. Kako doznajemo od Vladimira Lokmera, predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske, Dræavni zavod za statistiku uglavnom je prihvatio prijedloge umirovljeniËkih udruga o tome da u listu proizvoda kod te raËunice treba uzeti u obzir iskljuËivo one koji ponajviπe utjeËu na troπkove umirovljeniËkog domaÊinstva, a to su troπkovi prehrane, lijekova i reæija. Iz liste su predstavnici umirovljenika izbacili mnoπtvo proizvoda za koje im se Ëinilo da za umirovljenike nisu znaËajni, kao primjerice nekih vrsta dvopeka, odnosno onih proizvoda, koji se ne kupuju svakodnevno. SliËnih je primjera bilo kad je rijeË o troπkovima reæija, kako bi se izbjeglo uprosjeÊivanje troπkova struje, vode ili plina u kombinaciji s nekim drugim troπkovima. Na temelju tako utvrene liste proizvoda, Dræavni zavod za statistiku Êe do rujna pripremiti usporedne izraËune troπkove æivota za prvu polovicu ove godine, te ranija polugodiπta, kako bi se usporedbom tih podataka vidjelo hoÊe li i koliko s tom novom raËunicom umirovljenici biti na dobitku. Nadajmo se da to neÊe biti samo simboliËno! - Teπko je to procijeniti u ovom trenutku, s obzirom na to da je temeljni razlog zbog kojega mirovine zaostaju za plaÊama u samoj formuli po kojoj se one usklauju, a ne iskljuËivo u naËinu na koji se izraËunavaju troπkovi æivota. Naime, mirovine se usklauju svakih πest mjeseci, sa zakaπnjenjem od dva mjeseca, dok nisu poznati konaËni podaci o kretanju plaÊa i troπkova æivota. Osim toga, isplata uveÊanih mirovina dodatno kasni, s tim da mirovine ne prate stvarni porast plaÊa i troπkova æivota, veÊ polovicu njihovog zbroja. Iz tog razloga umirovljeniËke udruge i nadalje ne odustaju od veÊ poznatog zahtjeva da se promijeni i formula usklaivanja mirovina, odnosno da se one ubuduÊe usklauju iskljuËivo s plaÊama - rekao je Lokmer i nastavio: - Jedino takav naËin usklaivanja mirovina sprijeËio bi dalji pad udjela prosjeËnih mirovina u prosjeËnim plaÊama u dræavi, πto se stalno dogaa posljednjih godina. No, kako za promjenu formule usklaivanja mirovina treba provesti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, za πto u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kao i u Vladi, ne pokazuju previπe volje, namjera je umirovljeniËkih udruga da barem promijene naËin utvrivanja troπkova æivota kako bi se njihov rast realnije odrazio na umirovljeniËki standard. U Sindikatu i Matici umirovljenika oËekuju da Êe se na sastanku s predstavnicima Zavoda za statistiku i Ministarstva rada i socijalne skrbi do kraja definirati novi naËin izraËuna troπkova æivota za umirovljenike, te da bi on mogao biti primijenjen veÊ od poËetka iduÊe godine, a ne od 1. srpnja 2004. godine. To znaËi da bi se mirovine na temelju nove, posebne liste proizvoda, prvi put najvjerojatnije usklaivale od 1. srpnja ove godine, πto bi umirovljenici osjetili na mirovinama poËetkom slijedeÊe godine. Æivi bili, pa doæivjeli i to!

Piπe: dr. Ivo Belan Znamo πto puπenje Ëini naπim pluÊima i srcu, obratite sad paænju na moædane posljedice Gotovo svatko, ukljuËujuÊi i puπaËe, zna za dugoroËne rizike puπenja, posebno rak pluÊa i koronarno srËano oboljenje. Meutim, veÊina puπaËa uoËava trenutaËne uËinke puπenja kao neπto pozitivno. Oni vide cigaretu kao stimulans koji Ëini da se osjeÊaju budniji, paæljiviji, bistrije glave i spremni da se usredotoËe na posao. Meutim, ima li puπenje stvarno te uËinke? Ne! Opaæanje puπaËa je uglavnom iluzija. Pogledajmo πto sve dim cigarete Ëini vaπem mozgu. Unutar deset sekundi nakon prvog udisaja, nikotin, snaæan alkaloid, ulazi u krvnu cirkulaciju, stiæe u mozak i poËinje djelovati na moædane stanice. Deset dimova je proπlo kroz vaπa pluÊa i ta prva cigareta izgorjela je u pepeo. OsjeÊate se energiËniji i bistriji. Jeste li sada bolje koncentriraniji nego, recimo, vaπ kolega na poslu koji je nepuπaË? Vi moæda mislite da jeste, meutim vaπe poboljπano stanje uma je djelomiËna posljedica Ëinjenice da ste upravo prekinuli period nikotinskog nedostatka. I upravo ulazite u sljedeÊu fazu..

Unutar 30 minuta koliËina nikotina koju ste uzeli u sebe naglo pada i osjeÊate kako vaπa energija poËinje nestajati. Tada upalite drugu cigaretu. Ponovo osjeÊate kako adrenalin nahrupi, meutim sada je iskustvo drukËije. Nikotin pokreÊe Ëitavu kaskadu biokemijskih promjena u mozgu. S drugom cigaretom osjeÊate da se miπiÊi u Ëitavom tijelu relaksiraju, a prag za osjet boli se poveÊava. SljedeÊih 30 minuta prolazi i paænja s posla sve viπe odlazi i skreÊe na obliænju kutiju cigareta. Æudnja za nikotinom koju osjeÊaju puπaËi je viπe nego psiholoπka, veÊa je nego navika ili æelja nekih ljudi koju osjeÊaju prema Ëokoladi. UskraÊivanje nikotina u puπaËa moæe uzrokovati Ëitav niz simptoma, kao πto je zabrinutost, razdraæljivost, frustracija, ljutnja, nemir, nesanica, usporenje srËanog ritma i poveÊani apetit. PuπaËi popuπe dnevno, gotovo refleksno, u prosjeku 30 cigareta, πto znaËi gotovo 110.000 inhalacija godiπnje. Osim nikotina, udisani dim sadræi i ugljiËni monoksid. Taj plin otima puπaËu kisik. Ako znaËajan postotak hemoglobina u vaπoj krvi postane

beskoristan zbog ugljiËnog monoksida, gotovo sigurno umirete. Za vrijeme intenzivnog puπenja nagomilani ugljiËni monoksid moæe usporiti vrijeme reakcije puπaËa i smanjiti njegovu mentalnu budnost. Psiholoπki testovi provedeni na Washington Collegeu, na velikoj grupi ispitanika, u kojoj su bili mladi nepuπaËi, aktivni puπaËi i puπaËi kojima su bile uskraÊene cigarete, pokazali su da puπaË moæe primjereno obavljati zadatke u mnogim poslovima, sve dok ti zadaci ne postanu komplicirani. On moæe zadovoljavajuÊe voziti auto, sve dok stvari teku rutinski, meutim ako se dogodi neka nepredviena situacija, on moæda neÊe tako dobro i vjeπto pustupiti u toj opasnoj situaciji kao nepuπaË. Pilot zrakoplova koji je puπaË moæe odgovarajuÊe voziti zrakoplov ako se ne pojave problemi, ali ako neπto krene po krivu, puπenje moæe oπtetiti njegov mentalni kapacitet. Ako je istovremeno prisutan i nedostatak sna - puπenje moæe rezultirati relativnim oπteÊenjem pilotovih sposobnosti - s opasnim posljedicama. Uzmite to u obzir sljedeÊi put kad upalite svoju prvu dnevnu cigaretu i vozite se s autom na posao.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 6. 8. srijeda

- Fino varivo, kobasica, voÊe

7. 8. Ëetvrtak:

- JuneÊi paprikaπ, tjestenina, salata

8. 8. petak

- Kosani odrezak, seljaËki krumpir, salata

11. 8. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, rolana lopatica, salata 12. 8. utorak:

- –uveË, rizi-bizi, salata

13. 8. srijeda:

- PeËeni pureÊi zabatak, dinstani krumpir, salata

14. 8. Ëetvrtak:

- Umak bolognese, πpageti, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Predstavljamo vam... Ines Vuka, nova kuglaËica Podravke

Sport Prva hrvatska nogometna liga - 1. kolo

Volim kuglati na lijepoj koprivniËkoj kuglani

Uspjeπan start Slaven Belupa SLAVEN BELUPO - KAMEN INGRAD 2:0 (1:0) Nogometna sezona je poËela. Slavenaπi su ugostili ekipu Kamen Ingrada i bili ’loπi’ domaÊini. Zasluæeno su pobijedili, a prema vienom na terenu razlika je mogla biti znatno veÊa u korist KoprivniËanaca. No, najvaænije je πto se uspjeπno startalo na poËetku prvenstva. Oko 3.000 gledatelja okupilo se na koprivniËkom Gradskom stadionu oËekujuÊi pobjedu svojih ljubimaca i revanπ za proπlogodiπnji poraz Slavenaπa od VeliËana. VeÊ u prvoj minuti ZekiÊ iz slobodnog udarca puca neprecizno prema vratima Solomuna te time gosti iz Velike pokazuju kako se nisu doπli braniti u Koprivnicu. Nekoliko minuta kasnije udarac isprobava i ViπkoviÊ, ali to je bio lak plijen za vratara Kamen Ingrada GalinoviÊa. U 14. minuti opasan napad gostiju, sreÊom lopta prolazi kraj vratiju Slavena. Nakon te akcije gostiju na terenu je ostao leæati Roy FerenËina. Nije slutilo na dobro, jer Roy je poznat kao srËan borac. Na æalost, slutnje su se obistinile - FerenËini je stradalo koljeno. - Popucali su mi prednji kriæni ligamenti, stradao je i meniskus. Na operaciju Êu za tri mjeseca, potom slijedi dugotrajni πestomjeseËni oporavak. Cijelu karijeru nisam imao nikakvih problema s ozljedama i stradam baπ sada kada je momËad spremna za velike stvari - tuæno je rekao nekoliko dana nakon utakmice Roy FerenËina. Zamijenio ga je uvijek raspoloæeni

Zdravko Meimorec. U 24. minuti Petar Boπnjak u svom prepoznatljivom stilu potegnuo je po desnoj strani, odliËno ubacuje loptu na glavu Marija Dodika koji neobranjivo posprema loptu u mreæu Kamen Ingrada. Nakon pogotka, Slavenaπi ubacuju u petu brzinu. Stopostotnu prigodu ima KovaËiÊ, ali traljavo puca. Nekoliko minuta kasnije dobro kombiniraju Dodik i KosiÊ, ali udarac potonjeg nije bio precizan. U 34. minuti opet prodire Pero Boπnjak. U πesnaestercu ruπi ga RenduliÊ, ali splitski sudac Edo TrivkoviÊ niπta ne svira. - Bio je kontakt, zakaËio mi je RenduliÊ desnu nogu odostraga - rekao je nakon utakmice Petar Boπnjak. Bez obzira na sve, domaÊi navijaËi veÊ su naviknuti da suci naprosto ’ne znaju’ svirati jedanaesterac za Slavenaπe, a mnogi od njih niti ne pamte kada je zadnji put za KoprivniËance dosuen jedanaesterac. U 36. minuti nakon guæve u πesnaestercu gostiju lopta se odbija do Dodika koji s desetak metara tuËe iznad vratiju Kamen Ingrada. OdliËno prvo poluvrijeme nogometaπa Slaven Belupa ima svoj nastavak. Iako su naizgled prepustili terensku inicijativu gostima, Slavenovi napadaËi i dalje prijete GalinoviÊu. U 55. minuti udarac isprobava KosiÊ, GalinoviÊ brani. Biljeæimo i jednu greπku Slavenove obrane, ali napadaËi Kamen Ingrada su neprecizni. U 63. minuti ViπkoviÊ odliËno prodire po lijevoj strani, ulazi u kazneni prostor VeliËana i pravovremeno dodaje loptu do Dodika. Mariju ne treba puno -

sa sedam metara lagano, ali nedostiæno plasira loptu u donji kut vratiju GalinoviÊa. Bravo, majstore! Petnaestak minuta kasnije opet su na sceni Dodik i KosiÊ. Slavenova jedanaestica ima veliku prigodu, ali puca kraj gola. Zadnju prigodu na utakmici imali su gosti iz Velike. JakiroviÊ opasno puca, ali mladi Lisjak, koji je u meuvremenu zamijenio Solomuna, sigurno brani. Dugim pljeskom publika je nagradila veliko htijenje i zalaganje nogometaπa Slaven Belupa koji su u ovosezonskoj prvoligaπkoj premijeri zasluæeno pobijedili VeliËane. Svi igraËi bili su na visini zadatka, teπko je izdvojiti najbolje, ali ipak taj epitet pripao je Mariju Dodiku. - Drago mi je πto smo u prvoj utakmici ostvarili priæeljkivanu pobjedu. Dokaz je to da su treneri Bedi i NiæetiÊ s nama dobro radili u pripremnom razdoblju. Bilo je dosta nervoze uoËi prvenstvenog starta, no sigurnom igrom doπli smo do cilja. Postigli smo vodeÊi pogodak u pravo vrijeme, kasnije nam je ipak bilo lakπe. Sada trebamo nastaviti s dobrim igrama rekao je nakon utakmice Marijo Dodik. Priliku da se ostvare rijeËi Marija Dodika nogometaπi Slaven Belupa imat Êe ove subote kada gostuju kod Inkera u ZapreπiÊu. Protiv Kamen Ingrada za Slaven Belupo su igrali: Solomun (od 75. Lisjak), P. Boπnjak, ViπkoviÊ, Gal, JurËiÊ, Brgles (od 60. Boæac), FerenËina (od 21. Meimorec), Posavec, Dodik, KovaËiÊ i KosiÊ. B. Fabijanec

Rukometaπice Podravke Vegete poËele s pripremama

Æelja je Ëetvrtfinale Lige prvakinja i osvajanje domaÊeg prvenstva i kupa - kao zadatak Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Josip Maljak Rukometaπice Podravke Vegete i struËno vodstvo okupili su se u ponedjeljak 28. srpnja u koprivniËkoj Sportskoj dvorani. Na prvom okupljanju bile su: Barbara StanËin, Sanela KnezoviÊ, Davorka BraËko, Ljerka Vresk, Gabrijela Hobjila, Renata Hodak, Marija »uljak, Marija PopoviÊ, Marina Sirovec, Nikolina JuriÊ, Miranda Tatari, a iz omladinskog pogona prikljuËene su Ema BlaæekoviÊ, Melita i Maja KoπËak te Maja Turinski. Takoer, i nova pojaËanja - Andrijana Budimir i Onela Gilca, a zbog obaveza u kadetskoj reprezentaciji s prvog okupljanja izostale su Kristina FraniÊ i Marijana Tarle. Prije prvog treninga odræana je konferencija za novinare na kojoj je prvi Ëovjek kluba Damir PolanËec govorio o planovima i æeljama u novoj rukometnoj sezoni. - Æelje su jasne, u Europi je to plasman u Ëetvrtfinale Lige prvakinja, a na domaÊem planu imperativ je osvajanje prvenstva i kupa po dvanaesti put! Ako netko vjeruje u ovu ekipu, onda sam to ja. Mislim da moæemo jako puno napraviti, jer imamo ekipu sastavljenu od mladih, ali iskusnih igraËica, πto je najbolja podloga za uspjeπne rezultate. Mladi trener Neven Hrupec bit Êe na Ëelu projekta stvaranja jake Podravke, a s njim Êe ove sezone poËeti raditi i njegova nova pomoÊnica –urica ZeËeviÊ. Takoer, angaæirali smo kvalitetnog struËnjaka Gorana Mrena koji

Êe voditi drugu ekipu te biti koordinator amaterskog pogona - rekao je, meu ostalim, Damir PolanËec, koji je igraËicama i ostalim klupskim sluæbenicama veÊ po tradiciji uoËi poËetka sezone podijelio cvijeÊe. Prema programu priprema πto ga je predoËio trener Neven Hrupec, nakon testiranja u Koprivnici, danas rukometaπice odlaze na Roglu gdje Êe ostati na pripremama do 11. kolovoza. U sklopu slovenskih priprema odigrat Êe i dvije utakmice s europskim prvakinjama Krimom. Nakon Slovenije, na redu su turniri u Maarskoj i Bruxellesu. - Idemo se primiti posla - kratko i jezgrovito je poruËio rukometaπicama Neven Hrupec. Od ostalih novosti treba istaknuti

kako Êe se obje utakmice prvog pretkola Lige prvakinja protiv πvicarskog Brühla igrati u Koprivnici, toËnije u – urevcu, jer Êe se u terminu odigravanja, 13/14. rujna, obnavljati koprivniËka Sportska dvorana. Takoer, prema rijeËima direktora kluba Berislava SlukiÊa, oËekuje se da Êe ovaj tjedan u Podravkine redove pristupiti vrlo perspektivna igraËica Lokomotive Dijana GolubiÊ, a i ovaj tjedan bi trebao stiÊi odgovor meunarodne rukometne organizacije EHF-a vezan za arbitraæu oko prelaska Andrijane Budimir iz Kometala u Podravku i rjeπavanje odπtete. SlukiÊ optimistiËki tvrdi kako Êe sve biti povoljno rijeπeno za Podravku i kako Êe Andrijana nastupiti za Podravkaπice u prvoj ovosezonskoj europskoj utakmici.

Predsjednik PolanËec pred poËetak sezone uruËio je rukometaπicama cvijeÊe

KuglaËki klub Podravka baπ Ëesto ne poseæe za igraËicama sa strane, jer se najbolji sastav popunjava iz vlastitog “inkubatora”. Iznimno u ovogodiπnjem prijelaznom roku iz ekipe Osijeka ’97 u Podravku je “sletjela” 20-godiπnja Ines Vuka, juniorska reprezentativka Hrvatske. Iako vrlo mlada, Ines veÊ ima bezbroj medalja u kadetskom i juniorskom uzrastu, kako na dræavnom, tako i svjetskom nivou. U proπlom prvenstvu nastupala je za seniorke Osijeka ’97 i baπ je u Koprivnici protiv Podravke sa sruπenih 600 Ëunjeva pokazala svoje velike moguÊnosti. HoÊe li biti samo prinova ili pojaËanje za aktualnog prvaka dræave, pokazati Êe naredno prvenstvo. - Ines, predstavi se koprivniËkim ljubiteljima kuglanja. Je si li iz sportske obitelji, gdje i kako si poËela s kuglanjem? - Roena sam prije 20 godina u Osijeku, gdje sam zavrπila ekonomsku πkolu. Studiram na pravnom fakultetu, u jesen Êu upisati drugu godinu. Kuglati sam poËela s nepunih 11 godina na nagovor moga tate, koji kugla od svoje osamnaeste godine. S poËetka je bila dobra klapa, a kad su poËela prava natjecanja neke su djevojke odustale. Meni je kuglanje bilo zanimljivo, bila sam uporna, a kasnije mi se prikljuËila i mama. Jedino je brat ostao izvan kuglanja. - Nogometaπi kaæu da fakultet i vrhunski sport ne mogu zajedno. Ti dokazujeπ suprotno, koji je tvoj recept? - Ja vjerujem da se sve, ako se æeli, moæe uskladiti. Ako neπto voliπ, niπta ti neÊe biti teπko. Istina, puno toga se moraπ odreÊi, naroËito izlazaka. Ipak, ako se dobro organizira, za sve se nae vremena. Bitan je cilj koji æeliπ postiÊi u æivotu. - Koji su tvoji dosad najveÊi uspjesi u kadetskom i juniorskom uzrastu u Hrvatskoj i na svjetskim stazama? - Iako sam joπ mlada, imam veÊ podosta osvojenih medalja, pa se teπko i prisjetiti. U kadetskom prvenstvu dræave imam dva pojedinaËna zlata, u paru tri zlata, a ekipno dva zlata, jedno srebro i jednu broncu. U juniorskom prvenstvu dræave imam opet dva zlata, u paru jedno zlato i jedno srebro, a ekipno imam dvije bronce. Sa Svjetskog juniorskog prvenstva imam jedno ekipno srebro, s pojedinaËnog kadetskog kupa imam jedno zlato, a s juniorskog svjetskog kupa broncu u paru. Za dvije godine imam joπ pravo nastupa na Svjetskom juniorskom prvenstvu. - Kako je doπlo do tvog prelaska u Podravku, kad se zna da si sjajan potencijal iz poznate osjeËke πkole kuglanja? OËekujeπ li da

Ines Vuka

Êeπ biti pojaËanje dræavnog prvaka? - Ja sam iz nekih osobnih razloga Ëvrsto odluËila promijeniti klub, a Podravka je trebala jednu igraËicu. Podravka je u pet zadnjih godina veÊ osvojila tri titule prvaka dræave, πto dokazuje da se odliËno radi, pa se nadam da Êu imati moguÊnost daljeg napredovanja. Vjerujem da Êu se dobro uklopiti u ekipu i da Êu pridonijeti novim uspjesima kluba. Sve ovisi o meni kako Êu iskoristiti prigodu, a nadam se dobroj sezoni, sa πto manje kriznih razdoblja. - Velika si prijateljica s Melitom ValentiÊ, kolegicom iz juniorske reprezentacije. ©to se to dogodilo na Svjetskom prvenstvu gdje je reprezentacija s vrlo kvalitetnim sastavom doæivjela pravi fijasko, a oËekivala se medalja? - S Melitom sam bila na dva zadnja svjetska juniorska prvenstva, 2001. u Sloveniji sa slabijim sastavom bile smo viceprvakinje svijeta, a znamo se s mnogih dræavnih natjecanja. Ni danas ne znam πto je bio razlog naπeg slabog plasmana, iako smo znale da vrijedimo za jednu medalju. Kao da nas je netko urekao, jer nitko nije odigrao prema svojim stvarnim moguÊnostima. Kad nije krenulo kako smo oËekivali, ja sam se uplaπila, nisam se snaπla na stazi, a u kuglanju bez prave koncentracije nema ni dobrog rezultata. - U zadnjem nastupu u Koprivnici za Osijek ’97 ostavila si odliËan dojam, sruπila si 600 Ëunjeva. ©to oËekujeπ u novom prvenstvu dræave i Svjetskom kupu u »eπkoj? - Nadam se da Êu izboriti mjesto u ekipi i tako pridonijeti novim uspjesima Podravke. Volim kuglati na lijepoj koprivniËkoj kuglani, bilo je dobrih rezultata i vjerujem da Êe biti joπ i boljih. Ne æelim niπta obeÊavati unaprijed, ali trudit Êu se da opravdam povjerenje i poziv u Podravku. Æelja mi je da Podravka i ove godine bude prva, a πto se tiËe Svjetskog kupa jedino znam da Êe konkurencija biti straπna. Moramo se dobro pripremiti, pokuπati uÊi u finale, meu Ëetiri najbolje ekipe svijeta, a u finalu moæe biti svaπta - zakljuËila je Ines Vuka.

Broj 1666 Petak 1. kolovoza 2003.

Foto-reportaæa

Studena osvjeæila ATP Umag ATP Umag mnogo je viπe od otvorenog prvenstva Hrvatske u tenisu. Osim majstora ovog planetarno popularnog sporta okuplja i one koji tenis igraju samo iz zabave, one koji ga samo gledaju, one koji se bave biznisom vezanim uz sport, kao i one koji æele biti vieni na ovom prestiænom druπtvenom dogaanju. Tereni umaπkog Stella Marisa vrvjeli su od 21. do 27. srpnja razliËitim dogaanjima, pa su se tako u tenisu ogledali djeËaci i djevojËice iz Istre, novinari iz Hrvatske i niza okolnih zemalja, nastupala su folklorna druπtva, plesaËi latino plesova, izabrana je miss meu prelijepim hostesama, prezentirani su novi proizvodi i usluge, a gospodarstvenici su odræali niz poslovnih susreta. Uz Carlosa Moyu, apsolutnu zvijezdu turnira, koji je po Ëetvrti put osvojio naslov pobjednika, zapaæena je bila i Studena sluæbena voda turnira. Svi igraËi, sluæbeno osoblje i novinari uæivali su u njenoj prirodnoj svjeæini, a to su biljeæile kamere niza TV kuÊa (primjerice iz Italije, ©panjolske, Poljske, Argentine) te fotoaparati tridesetak redakcija.

Predsjednik RH Stipe MesiÊ predao je pehar Carlosu Moyi i drugoplasiranom Filipu Volandriju, velikom iznenaenju turnira

Podravka je bila jedan od glavnih sponzora turnira pa je u sveËanoj loæi na zavrπnici ATP Umag uz predsjednika Hrvatske Stipu MesiÊa, ministra branitelja Ivicu PanËiÊa, istarskog æupana Ivana JakovËiÊa, sjedio i predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac

Reklamni natpisi Studene bili su svuda, pa i u zraku!

Na tiskovnoj konferenciji poslije polufinalnog susreta nakon niza pitanja o tenisu, protivnicima, oËekivanjima u finalu, o Umagu, Carlosu Moyi upuÊeno je i jedno nevezano uz sport. - Kako Vam se svia Studena? - zapitala sam, a nakon kratkog iznenaenja na Carlosovom licu zaigrao je πirok osmijeh i zatim je kratko ali jasno odgovorio: - Studena? Izvrsna je, zapravo, iskreno govoreÊi - najbolja na svijetu!

Podravka je za svoje poslovne partnere organizirala izlet brodom koji Êe se zbog ugodne atmosfere dugo pamtiti

Recept tjedna:

Mesni svitak s hrenovkom (za 4 - 6 osoba) Potrebni sastojci: 600 g pureÊih prsa 3 duæe hrenovke 100 g πpeka (hamburgera) 3 ælice senfa Podravka 0,5 dl ulja Vegeta Twist za puretinu

Priprema: Nareæite odreske, potucite, pospite Vegetom, premaæite senfom. ©pek nareæite na tanke ploπke, stavite na odreske, dodajte hrenovku i zamotajte. Svitke nareæite na ploπke, stavite ih na πtapiÊe tako da dobijete raænjiÊe. Peci-

te na grilu ili tavi oko 10 minuta. Za prilog preporuËujemo ploπke patliana peËene na roπtilju, papriku u senfu i relish. Dobar tek æeli vam gastropromotor Zlatko SedlaniÊ

Crta: Ivan Haramija - Hans