ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLII Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Obiljeæavanje Dana grada Koprivnice Piπe: Mladen PavkoviÊ Otvorenjem 35. samostalne izloæbe slika Josipa GreguriÊa, Ëlana Likovne sekcije ”Podravka 72”, koja je u utorak pred velikim brojem posjetitelja otvorena u Galeriji naivne umjetnosti Hlebine, poËelo je ovogodiπnje obiljeæavanje 4. studenoga - Dana grada Koprivnice. U ponedjeljak u 12 sati bit Êe sveËano otvorene nove prostorije Gradske knjiænice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ”, a ujedno Êe to biti i ”Dan otvorenih vrata Knjiænice i Ëitaonice”. NajsveËanije Êe biti u utorak, 4. studenoga, na sam Dan grada. U 11 sati odræat Êe se sveËana sjednica Gradskog vijeÊa, a potom Êe gradonaËelnik prirediti veÊ tradicionalni prijem u hotelu ”Podravina”. U veËernjim satima Ëlanovi Zapovjedniπtva slavne 117. ”R” brigade u restoranu ”Klas” obiljeæit Êe 12. obljetnicu odlaska na ratiπte. Ljubitelji ozbiljne glazbe doÊi Êe na svoje u 19 sati u dvorani ”Domoljuba”, gdje Êe nastupiti poznata operna umjetnica Sandra BagariÊ, uz klavirsku pratnju Darka DomitroviÊa. Obiljeæavanje Dana grada nastavit Êe se i narednih dana. Tako je za srijedu predvieno otvorenje adaptiranog Doma umirovljenika, te otvorenje etnografske izloæbe u Muzeju grada Koprivnice. Dan kasnije, tj. u Ëetvrtak, u prijepodnevnim satima otvorit Êe se Automobilski dijagnostiËko - servisni centar Autokluba Koprivnica, a zatim u 13 sati u Izloæbenom prostoru Podravke bit Êe otvorena izloæba «Vez u bijeloj kuhinjifl. »lanovi Likovnog kluba «Paletafl predstavit Êe svoje radove u 18 sati u Domu mladih, dok Êe sat kasnije KUD Koprivnica u dvorani ”Domoljub” odræati koncert - KUD Koprivnica svome gradu. Od ostalih dogaanja svakako treba istaknuti promociju novog broja ”Podravskog zbornika” u petak 7. studenoga u 13 u Gradskoj vijeÊnici, zatim otvorenje izloæbe donacija Æeljka HegeduπiÊa u Galeriji grada (18 sati), projekciju ”Starih filmova u Koprivnici” koja Êe se odræati sat kasnije u Domu mladih, te veliki koncert «Parnog valjkafl u Sportskoj dvorani. Naredne subote takoer Êe biti zanimljivo. Od 9 sati bit Êe organizirana humanitarna prodaja jabuka na Zrinskom trgu za potrebe ureenja Skloniπta za zlostavljene osobe, te nastupe djece i mladeæi i gradskog PuhaËkog orkestra. Obiljeæavanje Êe zavrπiti u nedjelju 9. studenoga veÊ tradicionalnom utrkom atletiËara ulicama grada.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Nagraeni gastropotroπaËi iz svih krajeva zemlje posjetili Podravku i upoznali se s naπim gastro-programom
Snjeæana Petika proglaπena sedmi put za najbolju rukometaπicu u Hrvatskoj
3. str.
7. str.
U Podravki odræan Drugi susret profesionalnih vatrogasaca u gospodarstvu Hrvatske
Profesionalni vatrogasci dokazali visoku osposobljenost
Podravkini vatrogasci u samom su vrhu meu profesionalnim vatrogascima u hrvatskom gospodarstvu Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf
U tvorniËkom krugu Podravke proπlog smo petka, unatoË hladnoÊi, imali prigode vidjeti nekoliko zanimljivih vatrogasnih vjeæbi. Na taj naËin vatrogasci su joπ jednom pokazali i dokazali svoju struËnost, brzinu i visoku osposobljenost u obavljanju postavljenih zadataka. Naime, odræan je to Drugi susret profesionalnih
vatrogasaca u gospodarstvu Hrvatske, kojem su prisustvovale ekipe iz Plive, Petrokemije, Varteksa, Brodogradiliπta Split, Ine, Aerodroma Zagreb i naravno Podravke. Po rijeËima Zvonka Gudana, prvog Ëovjeka Podravkinih vatrogasaca, koji su bili domaÊini susreta, prvi cilj bio je izvesti mokru vjeæbu, sruπiti postavljene mete i to meu ostalim prijenosnom motornom vatrogasnom πtrcaljkom, a drugi izvesti vjeæbu
gaπenja suvremenim poæarnim aparatima. Podravkaπi su bili najbolji u ruπenju mete sa πtrcaljkom, dok je prvo mjesto u vjeæbi gaπenja s aparatom osvojila ekipa Varteksa. Vjeæbe su promatrali i predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice, te Ëelnici u æupanijskom vatrogastvu. Svi su oni izrazili zadovoljstvo vienim. Meutim, skrenuli su pozornost i na sve manji broj vatrogasnih
druπtava u poduzeÊima, odnosno na joπ uvijek nedovoljnu brigu o vatrogascima, Ëija je oprema jednim dijelom dobrano i zastarjela. No, unatoË takvim uvjetima, vatrogasci i te kako dobro obavljaju svoje radne zadatke, a to se vidjelo i na ovom natjecanju. Nakon radnog dijela, vatrogasci su ostali na kraÊem zajedniËkom druæenju, gdje su razmijenili iskustva i dogovorili naredne susrete.
2
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Razgovor s Marijanom Posavcem, direktorom Podravkinog poduzeÊa u Rumunjskoj
Rumunji prepoznali Vegetu, a Podravka i Lino sve bliæe tome milijuna stanovnika od kojih je 90 posto Rumunja. Makroekonomski podaci pokazuju oporavak rumunjskoga gospodarstva, i to naroËito lani te u prvoj polovici ove godine. Tako je, primjerice, prosjeËna neto plaÊa nakon nekoliko godina stagnacije na visini od oko stotinu ameriËkih dolara mjeseËno, lani porasla na 120 eura mjeseËno. Ukupni druπtveni bruto proizvod lani je porastao za gotovo pet posto i po stanovniku je iznosio oko 2100 eura. Stopa nezaposlenosti u prvoj je polovici ove godine iznosila 8,9 posto. Evidentno je i smanjenje inflacije sa Ëak 35 posto prije dvije godine na lanjskih 25 posto, dok se za ovu godinu oËekuje stopa inflacije od 15 posto.
Razgovarao: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Podravkin International u Rumunjskoj najmlae je Podravkino poduzeÊe u nekoj stranoj zemlji. I tamoπnje predstavniπtvo, Ëime je zapravo poËela obrada toga træiπta, osnovano je tek prije dvije godine. Percepcija neupuÊenoga Hrvata o Rumunjskoj vjerojatno govori o nerazvijenoj zemlji s niskom kupovnom moÊi i standardom, no ta Êe dræava, prema svemu sudeÊi, preteÊi Hrvatsku u ulasku u Europsku uniju. Makroekonomski pokazatelji, koje je u razgovoru iznio Marijan Posavec, direktor rumunjskoga Internationala, takoer iznenauju. Posavec je kazao i s kakvim se problemima Podravka susreÊe u Rumunjskoj, a pobrojao je i πto sve valja uËiniti kako bi tamoπnje poslovanje bilo dugoroËno uspjeπno.
Inflacija, korupcija kompleksno poslovanje - U prvoj polovici ove godine Podravkina projektna træiπta, meu kojima je i rumunjsko, zabiljeæila su rast prodaje od 28 posto. Kakva je konkretno situacija bila u Rumunjskoj? - Prodaja Podravke Internationala u Rumunjskoj u prvoj je polovici 2003. godine bila na istom nivou kao i proπle godine. Nekoliko je osnovnih Ëimbenika odredilo ukupnu prodaju na træiπtu Rumunjske u prvoj polovici ove godine, kao πto su izuzetno jake aktivnosti konkurencije, gdje se istiËe uvoenje privatne marke u grupi dodataka jelima i lansiranje novih dodataka jelima, pad vrijednosti domaÊe valute, rumunjskoga leja, u odnosu na Ëvrste valute, promjena sistema distribucije u drugom kvartalu 2003. godine, koji Êe donijeti rezultate u drugoj polovici, a naroËito krajem godine. - Zaπto se to træiπte vodi kao projektno? - PoËetkom 2003. godine træiπte Rumunjske svrstava se u projektna træiπta prvenstveno zbog toga jer je poslovanje u Rumunjskoj, kao zemlji
Marijan Posavec
u tranziciji, suoËeno s mnogim problemima poput inflacije, korupcije, niske kupovne moÊi stanovniπtva, te je vrlo kompleksno. S obzirom na to da je træiπte Rumunjske u razvoju, nameÊe se potreba za konstantnim razvijanjem raznih varijanti, od kojih neke dobivaju i strateπko znaËenje tj. postaju projekt. Konkretno, menadæment Projektnih træiπta, Strateπkog marketinga i Internationala Rumunjska u zavrπnoj je fazi izrade elaborata koji Êe predloæiti ubrzani razvoj Podravke na ovome træiπtu.
Vegeta najkvalitetnija i najskuplja - Otkad Podravka posluje u Rumunjskoj i πto se u tome razdoblju u zemlji promijenilo u politiËkom i ekonomskom smislu? - Organizacijski nastup Podravke na træiπtu Rumunjske poËinje u 2001. godini, najprije otvaranjem predstavniπtva, a potom i osnivanjem tvrtke Podravka International SRL, Rumunjska, koja poËinje s aktivnostima u drugoj polovici 2001. godine i jedan je od najmlaih Podravkinih Internationala. PolitiËku situaciju u Rumunjskoj moæemo slobodno ocijeniti stabilnom. Povrπina zemlje je 237.500 Ëetvornih kilometara, a u njoj æivi 22
Vegeta, juhe i Lino - proizvodi s kojima Podravka osvaja rumunjsko træiπte
Iznimno jaka konkurencija - Kakva je danas Podravkina pozicija na træiπtu, s kojim grupama proizvoda nastupa? - Podravka u Rumunjskoj plasira tri grupe proizvoda. Prva su dodaci jelima, i to Vegeta, Vegeta Twist i Fant kao B-marka. Druga su Podravka jela s juhama u vreÊicama, fiksevima i briketima, a treÊa djeËja hrana Lino. VeÊina plasmana odnosi se na dodatke jelima, odnosno na Vegetu, najveÊim dijelom zbog poznatosi te marke koja je velikim dijelom i generiËno ime za sve dodatke jelima u Rumunjskoj. Drugi razlog je i veliËina ukupnog træiπta dodataka jelima, koja je nesrazmjerno veÊa od ukupnog træiπta dehidriranih juha u usporedbi s træiπtima zemalja srednje Europe. U toj grupi Podravka nastoji ojaËati poziciju do lidera Unilevera, koji dræi dvije treÊine træiπta. Spomenuo bih da je Vegeta najskuplji proizvod na polici, jer - kao πto je poznato - odskaËe i kvalitetom u odnosu na konkurenciju. Træiπte dehidriranih juha u vreÊicama praktiËno je podijeljeno na dvije krovne marke - Unileverovu Knorr i Nestleovu Maggi. Træiπna pozicija Podravke s proizvodima iz grupe Podravka jela definirana je kao Ëetvrta, i to iza Unilevera kao lidera, Nestlea i Galline Blance. Podravka je neosporno kvalitetna, iako malo poznata marka na rumunjskom træiπtu. Ukupno træiπte dehidrirane djeËje hrane u Rumunjskoj vrlo je maleno, jer poËetak potroπnje takvih proizvoda datira unatrag neπto viπe od desetak godina. Podravka je lansirala svoju djeËju hranu Lino poËetkom proπle godine. - Kakva je konkurencija? - U Rumunjskoj se susreÊemo s iznimno jakom konkurencijom najveÊih svjetskih ‘igraËa’. Tu su i privatne marke meunarodnih trgovaËkih lanaca te mnogobrojni domaÊi mali proizvoaËi dodataka jelima, koji plasiraju svoje proizvode po izuzetno niskim cijenama. Ulaganje konkurenata u marketing veoma je veliko, naroËito kada je rijeË o Unileveru i Nestleu. VeÊina konkurenata u grupi dodataka jelima ima domaÊu proizvodnju, ukljuËujuÊi i Unilevera, koja definitivno amortizira inflatorna kretanja, jer je nabava veÊine sirovina u domaÊoj valuti, a i cijena rada osjetno
je niæa u odnosu na zemlje srednje Europe. Zbog niske kupovne moÊi graanstva cijena je jedan od najvaænijih faktora prilikom donoπenja odluke o kupnji u Rumunjskoj.
Rumunjska izmeu siromaπtva i Europske unije - Poznato je kako je Rumunjska na popisu zemalja koje Êe uÊi u Europsku uniju prestigla Hrvatsku. Kakav je tamo dræavni standard u smislu fer poslovanja, zakonodavstva i sliËnoga, a kakav standard graana? - Rumunjska bi u iduÊem krugu proπirenja u 2007. godini, zajedno s Bugarskom, trebala postati punopravnom Ëlanicom Europske unije. Kada povlaËimo paralelu izmeu Rumunjske i Hrvatske u meunarodnim integracijskim procesima, moramo navesti kako je Rumunjska Ëlanica CEFTA-e od samoga poËetka, dok je Hrvatska postala punopravan Ëlan te asocijacije krajem proπle godine. Rumunjska je, pak, postala Ëlanicom NATO-a krajem proπle godine. ©to se zakonodavstva tiËe, Rumunjska je veÊim dijelom prilagodila svoje norme standardima Europske unije, meutim u praksi se Ëesto puta susreÊemo s problemom tumaËenja i primjene novih zakonskih odredbi. Standard graana pod udarom je ekonomskih cijena komunalija, male prosjeËne neto plaÊe, inflatornih kretanja i drugoga. StatistiËki podaci govore kako je viπe od treÊine stanovniπtva lani æivjelo ispod granice siromaπtva.
Podravkini Êe proizvodi u buduÊnosti zauzimati znaËajnije mjesto na træiπtu Rumunjske - Kakva je Podravkina perspektiva do konca godine i dugoroËno u Rumunjskoj, prema Vaπoj procjeni? Usprkos svim prije navedenim faktorima koji utjeËu na poslovanje Podravke u Rumunjskoj, oËekivana realizacija na koncu ove godine bit Êe viπe od deset posto veÊa u odnosu na proπlu godinu. DugoroËno gledano, nekoliko Êe stvari definirati buduÊi nastup Podravke u Rumunjskoj. Prvo, poveÊanjem kupovne moÊi stanovniπtva rast Êe i ukupna potroπnja proizvoda, pa i dodataka jelima, juha i djeËje hrane, jer je sadaπnji nivo ukupne potroπnje po stanovniku osjetno niæi od ukupne potroπnje po stanovniku u zemljama srednje Europe. Drugo, na naπe Êe poslovanje utjecati i razvoj meunarodnih trgovaËkih lanaca u narednom razdoblju, kao i sve veÊi utjecaj njihovih privatnih marki, a treÊe, utjecat Êe i potezi konkurencije. Smatram kako Êe Podravkini proizvodi u buduÊnosti zauzimati znaËajnije mjesto na træiπtu Rumunjske, Ëemu u prilog idu Ëinjenice da je Vegeta iznimno poznata marka, da se Podravka sve viπe prepoznaje kao ponuaË hrane te konstantno visoka kvaliteta naπih proizvoda. Sve bi to, popraÊeno joπ veÊim naporima Podravke na rumunjskome træiπtu, tamoπnji potroπaËi trebali prepoznati i cijeniti.
Podravkin periskop
Ljubav je zakon Piπe: Vedran Kelek Sektor za razvoj poslovanja Sve bræi stil æivota modernog Ëovjeka ima za posljedicu sve manje vremena koje provodi s voljenim osobama. Zbog toga πto nedovoljno paænje posveÊujemo svojim obiteljima i prijateljima, osjeÊamo svojevrsnu griænju savjesti. Taj nelagodni osjeÊaj neki proizvoaËi pokuπavaju iskoristiti, pa ljudima ubrzanog stila æivota sve ËeπÊe nude proizvode koji na neki naËin pomaæu umanjiti taj osjeÊaj krivnje. Tako je kompanija E. Wedel na poljskom træiπtu lansirala vafl pod nazivom “P.S.” Pored toga πto je “P.S.” prehrambeni proizvod, on je ujedno namijenjen i za prenoπenje kratkih poruka. Pojedine varijante tog proizvoda imaju na omotu napisanu poruku poput: “Volim te”, “Hvala ti”, “Sretno”, “Mislim na tebe” itd. Uz poruku je ostavljen prazan prostor za potpis. SliËni proizvodi su raπireni u SAD-u gdje ih najviπe kupuju uoËi Valentinova. Zanimljivo je da Amerikanci, za razliku od Poljaka, direktne poruke na proizvodu smatraju agresivnima, dok najveÊi uspjeh imaju proizvodi s porukama neizravnog sadræaja. Nizozemska kompanija Felivicin se upravo nalazi usred poËetne faze lansiranja proizvoda “Chokotelegram” u trgovine, koji su do sada Nizozemci i Belgijanci mogli naruËiti samo poπtom ili preko interneta. Radi se o kockicama mlijeËne Ëokolade koje na sebi imaju utisnuta slova i brojeve, tako da kupac sam moæe kreirati slatku Ëokoladnu poruku. Nizozemci Ëokoladnim telegramom najviπe poruka poπalju za MajËin dan, Valentinovo i BoæiÊ. Cijena proizvoda Êe biti oko 10 eura, a proizvod Êe se moÊi kupiti preteæno u specijalistiËkim konditorskim trgovinama, poklon galerijama i ostalim trgovinama u kojima je moguÊe kupiti skupocjene stvarËice. Iako se Ëokoladni proizvodi najlakπe mogu poistovjetiti s romantikom i darivanjem, a samim time i slanjem kratkih slatkih poruka, u SAD-u se sve viπe kao sredstvo komunikacije koriste i drugi prehrambeni proizvodi. Supruænici koriste te moguÊnosti da jedno drugome ostave poruke poput: “Kad pogledaπ ovaj jogurt, sjetit Êeπ se da te volim”, “Ne zaboravi iznijeti smeÊe”, “Mili, operi sue nakon πto opeglaπ rublje” i sl. Jedan od ameriËkih supermarketa je otiπao i korak dalje, te je prigodom jedne od svojih promotivnih akcija angaæirao nekoliko studenata koji su prema narudæbama potroπaËa povrÊe ukraπavali jestivim bojama i ispisivali svakojake poruke. Na træiπtu na kojem vlada snaæna konkurentska borba, svaki od proizvoaËa mora teæiti diferencijaciji, kako bi potroπaË na prodajnom mjestu prepoznao baπ njegov proizvod i izabrao ga iz mase sliËnih. Zbog toga proizvoaËi Ëesto teæe uspostavljanju emocionalnih veza s potroπaËima nadajuÊi se da Êe im oni uzvratiti ljubav kupujuÊi baπ njihove proizvode. U takvim “romantiËnim πaputanjima” s potroπaËima proizvoaË nastoji pridobiti naklonost potroπaËa. SliËnim konceptom se sluæe i neke domaÊe kompanije koje u pojedinim kampanjama koriste srce kao simbol ljubavi.. Naπa Podravka ima veliku prednost u tome πto veÊ ima ono πto drugi pokuπavaju uvesti. To je Podravkin imidæ kompanije sa srcem, koja voli i koja se brine za svoje potroπaËe.
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Zavrπen FESTO 2003. u Opatiji
Nagraeni gastro-potroπaËi bili su 24. i 25. listopada gosti Podravke
Bruketa & ÆiniÊ agencija godine
Podravka je velika i impresivna tvrtka s vrijednim ljudima
Na kraju 11. festivala oglaπavanja FESTO 2003. i 3. festivala event marketinga EVENTUM 2003. u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner u Opatiji proπle su subote sveËano dodijeljene nagrade FESTO 2003. za najbolje radove hrvatskih reklamnih agencija te EVENTUM 2003. za najbolji event marketing projekt. Agencija Bruketa & ÆiniÊ iz Zagreba osvojila je ukupno Ëetiri Zlatna zvona te Veliko zvono i naslov Agencije godine u jakoj konkurenciji 331 natjecateljskog rada. Pored ostalog nagraeni su za projekte koje su radili za Podravku. Tako je Veliko zvono dodijeljeno za Podravkin oglas “Sretan Uskrs”, te za direktne komunikacije za Podravkino Godiπnje izvjeπÊe. Malo zvono osvojeno je za projekt “DoruËak, ruËak, veËera”. Nakon sveËane dodjele razgovarali smo s dvojcem Bruketa i ÆiniÊ koji su za Podravkin list rekli: - Presretni smo πto smo ponijeli naslov Agencije godine, jer uz sva priznanja koja osvajamo diljem svijeta najdraæe je ono kod kuÊe. Ovo priznanje znaËi da dobro radimo i dobro komuniciramo s klijentima. Pritom posebno istiËemo Podravku koja je kao naruËitelj razliËitih projekata imala puno povjerenje u naπ rad. Svi oni odiπu jednostavnoπÊu i prepoznatljivoπÊu, u kojem je najbitnija jasna i osmiπljena komunikacija s potroπaËem, πto je prepoznato i na ovom festivalu. Zahvaljujemo Podravki na ukazanom povjerenju i nadamo se novim zajedniËkim projektima. S. O».
Nagraeni kreativni tim Agencije Bruketa & ÆiniÊ na FESTU 2003. u Opatiji
Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Tridesetak nagraenih gastro-potroπaËa iz gotovo svih krajeva Hrvatske bili su 24. i 25. listopada gosti Podravke. RijeË je o kuharima i πefovima restorana koji se svakodnevno u svojoj gastronomskoj ponudi sluæe Podravkinim proizvodima iz gastro ponude. Nakon πto su upoznati s povijeπÊu i temeljnim znaËajkama naπe tvrtke, nagraeni gosti obiπli su Tvornicu Vegete i novu Tvornicu juha na Danici. Iako su priliËno dobro upoznati s kvalitetom Podravkinih proizvoda, u Podravkinom kulinarskom centru ”©tagelj” temeljitije su se mogli upoznati s praktiËnoπÊu i prednoπÊu pripreme brojnih Podravkinih proizvoda. Naime, u ©taglju su gastro-promotori naπe tvrtke odræali prigodnu prezentaciju te pripremili brojna jela na bazi Podravkinih proizvoda. Nakon prezentacije i degustacije jela, Podravkini gosti obiπli su hlebinsku Galeriju, Podravkin Muzej prehrane, a veÊ po tradiciji, ugodno druæenje domaÊina i gostiju odræano je naveËer u Podravskoj kleti. Naravno, uz brojne gastronomske delicije, dobru kapljicu i muziku, vrijedni domaÊini su za nagraene gastro-potroπaËe pripremili niz nagradnih igara. Zbog toga ne Ëudi πto je druæenje potrajalo do dugo u noÊ. IduÊeg dana Podravkini gosti imali su prigode obiÊi Koprivnicu i upoznati naπ grad - jedan od najljepπih u Hrvatskoj. Na kraju ugodnog druæenja zanimali su nas dojmovi. Zdenka Utovac, hotel Plaæa, Klek: Prvi put sam u Koprivnici i Podravki i mogu vam reÊi da je ovdje prekrasno. Ljudi su ljubazni, kraljevski smo pri-
hvaÊeni. InaËe, nisam niti slutila da je Podravka tako velika tvrtka, jer ono πto vidim na televiziji zaista ne daje dojam veliËine Podravke. Naæalost, vrlo kratko radim s Podravkinim proizvodima jer prije dok sam radila u metkoviÊevom Razvitku nije bilo Podravkinih proizvoda. No, sada u naπem hotelu jako puno koristimo Podravkine proizvode, a moram naglasiti kako kod kuÊe takoer puno koristimo Podravkine proizvode. Uz neizbjeænu Vegetu, ja i moja djeca oboæavamo Podravkine juhe i naravno da Êemo sudjelovati u vaπoj nagradnoj igri. No, Ëekamo sam kraj igre pa Êemo onda poslati omotnice, jer i za ovu nagradnu igru poslala sam omotnice pred sam kraj igre. Blaæenka TurkoviÊ, hotel Sol Koralj, Umag: - Ja sam jednom u prolazu bila u Koprivnici, no nikada do sada u Podravki. To je zaista velika i impre-
3
sivna tvrtka. Kao kuharica veÊ 16 godina radim u Koralju i mogu reÊi da sve te godine vrlo mnogo koristimo Podravkine proizvode, ponajviπe juhe, dresinge za salate, kreme za kolaËe i naravno - Vegetu. Vaso MatijeviÊ, restoran Macola, Korenica: - Kao πef kuhinje u Macoli radim viπe od Ëetiri godine i kroz to razdoblje zaista je proπlo puno Podravkinih proizvoda kroz naπu kuhinju. Uz obavezne juhe i Vegetu, puno koristimo konzervirano povrÊe i razne umake. Suradnja naπeg restorana i Podravke je odliËna, jer osim πto imate kvalitetne proizvode, za vas rade izuzetno vrijedni i dobri ljudi. Uæitak je suraivati s njima. ©to se pak tiËe ovog posjeta Koprivnici i Podravki - nemam rijeËi. Izuzetno gostoprimstvo, krasni ljudi, a tek te vaπe tvornice! Zaista nisam mislio da ste tako veliki!
Kuhari i πefovi restorana iz svih krajeva Hrvatske u ”©taglju” su se joπ jednom upoznali s Podravkinom ponudom gastro-proizvoda
naπa posla
VeÊina stranaka bi smanjivala poreze i PDV, ali i poveÊavala troπarine Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Samo tri tjedna uoËi parlamentarnih izbora nasluÊuju se konture gospodarske politike koju Êe voditi nova Vlada. Indikativno je da je smjer te politike moguÊe prognozirati bez obzira na predvianja o tome tko Êe biti izborni pobjednik. Naime, sve stranke koje imaju realnije πanse za stjecanje saborskih mandata imaju viπe zajedniËkih ciljeva. Prema tablici koju je ovoga tjedna pripremio Poslovni tjednik, zajedniËko je i “lijevima” i “desnima” i “srednjima”, odnosno i aktualnoj vlasti i oporbi, da se zalaæu za iznimno visoke stope rasta nacionalnog gospodarstva. U tome je meu skromnijima SDP, koji bi barem zadræao sadaπnju godiπnju stopu od 5-6 posto, πto je ionako iznad prosjeka okolnih tranzicijskih zemalja, ali i Europske unije. »ini se da na isti naËin razmiπlja i njegov glavni konkurent HDZ, Ëiji je predizborni program meu najumjerenijima, a u nizu postavki Ëak i sliËan RaËanovoj stranci. Usporedbe radi, sliËan odnos izmeu predvodnika li-
jevog i desnog stranaËkog bloka postoji i u vanjskoj politici, gdje je izvjesno da bi Sanader, ukoliko pobijedi 23. studenoga, morao nastaviti onu istu politiku prema Europskoj uniji i Haaπkome sudu koju provodi i RaËan. No, zato su u buduÊoj razvojnoj politici joπ veÊe apetite pokazali HNS Vesne PusiÊ, koji se zalaæe za raspon od barem 6,5 pa do 8 posto, a istih tih osam posto æeljela bi i koalicija HSLS-a i DC-a. Neπto πiri raspon, od najmanje pet pa do astronomskih devet posto, kako je to u nedavnom intervjuu Podravskom listu izjavio Zlatko TomËiÊ, najavljuje i HSS. Jasno, kroniËni je nedostatak svih tih najava πto stranke nisu detaljnije obrazloæile na koji bi naËin hrvatsko gospodarstvo moglo rasti iznad stopa iz aktualnog mandata, odnosno zaπto barem Ëlanice vladajuÊe koalicije to nisu veÊ iskoristile. Osvrnimo se, meutim, i na ostale vaænije elemente poslijeizborne gospodarske politike. Za gospodarstvo je bitno da RaËanova stranka ne misli
radikalnije mijenjati postojeÊi porezni sustav, nego ga samo “fino podeπavati”, ponajprije u smislu raznih olakπica za stimuliranje poduzetniπtva i obrtniπtva, ne bi li se tako suzbijala joπ uvijek previπe raπirena siva ekonomija. Cilj je SDP-a zadræati i monetarnu stabilnost, πto u prijevodu znaËi da se neÊe dopustiti ozbiljnija devalvacija kune. Naglaπen je zaokret i u onome u Ëemu je vladajuÊa stranka najviπe podbacila, a to je vanjska zaduæenost zemlje. SDP æeli sadaπnju razinu vanjskoga duga ubrzano smanjivati, koristeÊi se svim metodama pritiska na financijske tokove. HDZ, pak, predvoen svojim strategom dr. Antom BabiÊem iz Ekonomskog instituta, tvrdi da bi po dolasku na vlast krenuo u uklanjanje raznih administrativnih barijera daljnjem razvoju. Joπ je bitnije da bi ta stranka krenula u smanjivanje poreza i doprinosa na plaÊe i iz plaÊa, πto bi moglo potaknuti veÊe zapoπljavanje, a takoer i na legaliziranje barem dijela sive ekonomije. Interesantno je da je HDZ-u
u takvom naglaπavanju porezne politike koja potiËe investicije i sveukupnu gospodarsku djelatnost vrlo blizak i HNS, stranka s kojom se u politiËkome smislu ponajviπe razlikuje. Ne bi li nadoknadila smanjeni porezni dotok, Sanaderova stranka namjerava poveÊati troπarine na “poroke”, dakle kockanje, alkohol, duhan, Ëak i “erotske sadræaje”, ali i luksuz, poput vikendica, moæda i automobila. U toj mjeri s HDZ-om je suglasan i HSS. Koliko Êe ono prvo sniæavanje stopa obradovati poslodavce, ali i nezaposlene, toliko Êe potonja mjera zacijelo oneraspoloæiti sve ostale. Uz to, porez na dohodak trebao bi se pojednostaviti na nekoliko stopa, od kojih Êe najviπa, primjerice 35 posto, biti jednaka stopi poreza na dobit. BabiÊev se tim zalaæe i za transparentnije voenje monetarne politike, ali takoer uz odræavanje stabilnosti teËaja. Najzahtjevniji gospodarski program ipak ima HSS, koji se zasniva na odbacivanju “neoliberalnog koncepta”,
dakle veÊe uloge dræave u osnaæivanju hrvatskog gospodarstva, kao i potpomaganju njena prodora na inozemna træiπta, pogotovo susjedna. VeÊ je poznato da u takvoj strategiji TomËiÊeve stranke posebno mjesto ima Podravka, kao temelj πirenja hrvatske prehrambene industrije u srednjoj i jugoistoËnoj Europi. Osnivale bi se i specijalizirane banke za pojedine gospodarske grane, poput agrobanke ili poduzetniËke banke. HSS je prvi potegnuo i pitanje uvoenja razliËitih stopa PDV-a, inzistirajuÊi da se za polovinu smanji stopa za prehranu, ali i proizvode domaÊe proizvodnje, πto bi takoer potaknulo rast industrije i obrtniπtva. Zanimljivo je da se ovih dana s tim idejama u osnovi sloæio i premijer RaËan, najavljujuÊi moguÊnost 50-postotnog smanjivanja PDV-a na poljoprivredne proizvode i turistiËke usluge, kao i nulte stope na djeËji asortiman i tiskovine. ©teta je πto nakon predizbornih obeÊanja obiËno dolazi i poslijeizborna realnost.
4
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Razgovor s Nadicom Balija, direktoricom Razvoja u SPJ VoÊe i povrÊe
Podravkini proizvodi od voÊa i povrÊa u svjetskom su trendu tradicionalnog sastojka domaÊih πtrukli ili savijaËa. RijeË je o termostalbilnom proizvodu, otpornom na visoke Nakon vremena provedenog u temperature koji stoga zadræava svoj Podravki kao tehnolog, πef laboratorija nepromijenjeni oblik i boju nakon i direktor tvornice, Nadica Balija svoje peËenja. Upravo je zato pogodan za radno iskustvo danas objedinjuje na punjenje smrznutog tijesta, svih vrsta mjestu direktorice Razvoja. Upoznavπi pekarskih proizvoda, knedli kao i sve aspekte proizvodnje, kao i zahtjevukusan nadjev raznovrsnih slastica. nu tehnologiju povrÊa, voÊa i Ëajeva, Takoer se radi na povratku na police zakljuËuje da je priprema i kvaliteta Podravkinih proizvoda za dijabetiËasirovina jedan od najbitnijih preduvjere i proπirenju palete Ëajeva, namijeta za proizvodnju. Razvoj je trenutno njenih mlaim potroπaËima sklonima usmjeren na obogaÊivanje grupe iskuπavanju novih okusa. Osim toga, proizvoda prilozi i gotovi umaci i proizgradnjom hladnjaËe pri tvornici Kalπirenje grupe pasteriziranog povrÊa. nik i daljnjim investicijama na linijama - Uz Podravkin umak od rajËica sa za smrzavanje otvaraju se nove moπampinjonima, umak od rajËica s maNadica Balija guÊnosti u znaËajnoj kategoriji naπe slinama, salse, te priloga koji se poput strategije zamrznutog voÊa i povrÊa. ajvara, senfa, relisha, pinura ili paprike u senfu, mogu koristiti i kao njakom koja Êe izvrsno upotpuniti sva Vjerujem da Êe se koriπtenjem hladnjaËe u svrhu optimaliziranja zaliha dodaci jelima, trenutno su u pripremi jela od mesa - istiËe Nadica. izbjeÊi iskljuËivo sezonski karakter dva nova proizvoda. To je umak za Novi okusi namjenskih proizvodnje, kakav je do sada praktipizzu koji Êe se na træiπtu pojaviti preraevina od voÊa ciran. poËetkom sljedeÊe godine, a temeljac - Na πto je joπ usmjeren razvoj od rajËice krajem godine. Njihova je proizvoda od voÊa i povrÊa u Podravki? PoveÊava se broj proizvoaËa prvenstvena namjena obogatiti i olak- Proπiruju se novi okusi namjenskih voÊa i povrÊa s podruËja naπe πati svakodnevnu pripremu hrane, a preraevina voÊa u gastro segmentu, æupanije pogodni su jer uz malo maπte u veo- ali se nastojimo pribliæiti i malom - Kakva je suradnja s proizvoaËima ma kratkom vremenu moæete dobiti potroπaËu. Uz postojeÊi nadjev od s podruËja æupanije i koje su najtraæeukusno i zdravo jelo. Podravkina pa- viπanja, Ëiji smo jedini proizvoaË u nije sirovine? leta pasteriziranog povrÊa uskoro Êe Hrvatskoj prisutan u gastro programu - Naæalost, malo je proizvoaËa pobiti bogatija za joπ jedan novi proi- i policama trgovina, u pripremi je vrÊa s podruËja naπe æupanije. Iako se zvod - peËena paprika zaËinjena Ëeπ- proizvodnja nadjeva od jabuka, kao uzgaja graπak, mahune i cikla, koliËine su nedostatne, a oËigledna je potreba za rajËicom, paprikom, krastavcima, fereronima, mrkvom i kupuNajavljujemo som. U suradnji Razvoja poljoprivrede i naπeg laboratorija ispituju se nove sorte povrÊa koje se preporuËuju za sadnju, a osnivanjem Udruge voÊara KoprivniËko-kriæevaËke æuNova hladnjaËa povrÊa i voÊa, kapaciteta 1500 tona, izgraena u krugu panije otvoren je put suradnji proitvornice Kalnik u Varaædinu, sluæbeno Êe svoja vrata otvoriti u petak 7. zvoaËa i Podravke, koja Êe preraditi studenoga u 11 sati. SveËanom Ëinu prisustvovat Êe 150 umirovljenika potrebne odreene koliËine voÊa s Kalnika, 55 jubilaraca, poslovni partneri, predstavnici izvoaËa radova, grada podruËja æupanije. Tvornica VoÊe Varaædina i varaædinske æupanije, Ëlanovi Uprave i Nadzornog odbora otkupljuje sve ponuene koliËine doPodravke, a najavljen je i dolazak ministra poljoprivrede Boæidara PankretiÊa. maÊe starinske jabuke, πljive bistrice U izgradnju i opremanje hladnjaËe utroπeno je oko 6,5 milijuna kuna, a i marelice s naπeg podruËja, a πipka, prema rijeËima izvrπnog direktora SPJ VoÊe i povrÊe Milivoja ©ifkorna, ova maline jagode, kupine, borovnice, investicija omoguÊit Êe pored ostalog ulazak u novi strateπki program breskve i oblaËinske viπnje, koja se koristi za proizvodnju spomenutog proizvodnje smrznutog povrÊa. nadjeva, osiguravamo iz uvoza.
Piπe: Ines Banjanin
Otvaranje hladnjaËe 7. studenoga
ZajedniËkim radom i iskustvom do rezultata - Koliko je vremena potrebno od ideje do razvoja novog proizvoda i koliko traje taj proces? - Sve ovisi o vremenu kada je zapoËeo razvoj odreenog proizvoda, jer ponekad je potrebno nekoliko mjeseci, a ponekad viπe od godine dana. Razlog je sezonska proizvodnja zbog koje je bilo potrebno Ëekati sljedeÊu sezonu odreenog povrÊa ili voÊa pa da se iz laboratorija krene u probnu proizvodnju, potom ispitivanje i konaËno izlazak proizvoda na træiπte. Nakon ideje o razvoju novog proizvoda, laboratorijskih proba, degustacija, pogonskih proba i proizvodnje u koju su ukljuËene sve potrebne sluæbe, novi proizvod dobiva svoje ime i tek je tada spreman za træiπte. S obzirom na veoma πirok asortiman proizvoda, ne bi bilo rezultata da se ne radi timski. Zato zajedniËkim koriπtenjem iskustva i znanja svih zaposlenih u Razvoju, Proizvodnjama, Marketingu i Kontrolingu, dolazimo do rezultata. Ponekad ne doe do konaËne realizacije, ali tada se projekt pohranjuje zajedno s dobivenim rezultatima istraæivanja do povoljnije prilike. - Koliko Vam znaËi praÊenje svjetskih trendova zdrave hrane? - Mnogi naπi proizvodi slijede svjetske trendove zdrave hrane i funkcionalne hrane. Zbog svojih sastojaka, u piramidi zdrave prehrane, povrÊe, voÊe i njihovi produkti preporuËuju se konzumirati nekoliko puta dnevno. Mediteranska prehrana kao model zdrave prehrane sadræi rajËicu kao jedan od osnovnih sastojaka. RajËica je znaËajan sastojak naπih proizvoda koji sadræi likopen, s izrazito jakim antioksidativnim djelovanjem. Antocijani u voÊu i povrÊu, aktivne supstance u paprici koje veæu slobodne radikale, dijetalna vlakna u pekmezu od πljiva, djelotvorni uËinci Ëaja (Rooibos, zeleni Ëaj, indijski Ëaj), sastojci su naπih proizvoda koji prema svjetskim
istraæivanjima preveniraju degenerativne bolesti i zbog toga se ubrajaju u zdravu i funkcionalnu hranu. - Pratite li i poslovanje konkurentskih proizvoaËa? - PraÊenje konkurencije na træiπtu uhodani je postupak, gdje se pored ispitivanja kvalitete proizvoda gleda i opremljenost, odnosno deklaracija. Moram reÊi da na policama naπih trgovina ima proizvoda kojima pripada to mjesto, ali naæalost, ima ih koji ne odgovaraju naπim pravilnicima i zakonima. Nadam se da Êe se zakonima o hrani i zaπtiti potroπaËa barem neπto promijeniti, jer je do sada Podravka bila u neravnopravnom poloæaju u odnosu na nelojalnu konkurenciju. Rezultati praÊenja vaæni su, jer realno pokazuju gdje smo u odnosu na konkurenciju, πto je nuæno poboljπati da bismo udovoljili zahtjevima potroπaËa, da li smo dovoljno informativni o kvaliteti naπih proizvoda, prednostima, primjeni...
Æelimo dokazati da naπi proizvodi imaju buduÊnost - Imate li povratne informacije o prihvaÊenosti proizvoda na træiπtu i kakvi su daljnji planovi, osim rada na razvoju novih proizvoda? - Povratnih informacija imamo, ali nedovoljno. Svaki se novi proizvod mora pribliæiti potroπaËu, objasniti prednosti, naËin primjene, saznati æelje potroπaËa, odnosno zainteresirati ga kako bi postao naπ buduÊi kupac. Zato je nuæno ulagati u træiπte kako bi se dobili æeljeni rezultati. Planiramo nastaviti raditi na razvoju novih proizvoda, inoviranju postojeÊih proizvoda, potrebne su nove investicije koje su neophodne, jer je zastarjela tehnologija i strojni park. Æelimo dokazati da naπi proizvodi imaju buduÊnost zbog svoje visoke kvalitete i jednostavnog naËina primjene u duhu svjetskih trendova prehrane. Takoer, novim investicijama moæemo biti joπ kvalitetniji, efikasniji i bolji.
RijeË struËnjaka
Stiæu li nam prehlada i gripa? Piπe: mr. pharm. Lejla DautoviÊ, voditeljica promocije Bezreceptnih proizvoda u Belupu
Kako smo zakoraËili u jesen stiæu nam i hladniji dani. Moæda veÊ ljudi u vaπoj okolini ili vi sami pomalo πmrcate, kaπljate, kiπete, a moæda je netko meu vama veÊ imao i poviπenu temperaturu. NajËeπÊe se u hladnijim danima godine radi o prehladi ili gripi. Prehlada zapoËinje blagim simptomima: πmrcanjem, hunjavicom, grloboljom, suhim kaπljem uz blago poviπenu tjelesnu temperaturu. Gripa je teæa bolest jer se osim svih ovih simptoma javlja joπ i bol u miπiÊima, glavobolja, a temperatura je puno viπa nego kod prehlade. Prehlada i gripa su bolesti uzrokovane virusima koji se πire kapljiËnim putem, πto znaËi da oboljeti moæete ako udahnete kapljice virusa osloboene kaπljanjem ili kihanjem osobe koja je zaraæena.
simptoma nemojte odmah krenuti Kako sprijeËiti gripu i lijeËniku. Prehlada obiËno traje tri prehladu? do Ëetiri dana, dok je za oporavak od Jedini pouzdani naËin prevencije gripe potrebno 7 do 10 dana. Kod gripe je cijepljenje. Da bi cijepljenje gripe i prehlade moæete lijeËiti samo bilo uspjeπno potrebno se cijepiti pojedinaËne simptome. najmanje dva tjedna prije pojave epiPoviπena tjelesna temperatura demije. Od svih simptoma koji se javljaju ©to joπ moæete uËiniti kako biste uz prehladu ili gripu, najvaænije je sprijeËili prehladu i gripu? sniæavati poviπenu tjelesnu tempera• Izbjegavajte boravak u prostorituru. Poviπena tjelesna temperatura ma u kojima se okuplja mnogo ljudi. je oblik obrambene reakcije organi• Osigurajte si dovoljno sna. zma na virusnu infekciju stoga je do • Jedite zdravo s mnogo svjeæeg odreenih vrijednosti nije potrebno voÊa i povrÊa bogatog vitaminom C, sniæavati. bez teπko probavljive i masne hrane. Kako pravilno mjeriti tjelesnu • Vlaæite zrak u svim prostorijama u kojima boravite; dovoljna Êe biti temperaturu? UobiËajeni naËin mjerenja tjelesne posuda s vodom na radijatoru. temperature u odraslih i djece starije • Kod kihanja i kaπljanja upotrebljavajte papirnate maramice i bacite od 2 godine je æivinim termometrom pod pazuhom u trajanju od 5 minuih odmah nakon upotrebe. ta. Djeca trebaju dræati termometar ©to uËiniti ako ste ipak pod pazuhom 10 minuta jer se zbog dobili prehladu ili gripu? nemira termometar Ëesto pomakne Ne postoji specifiËan lijek za preh- te se dobije pogreπan rezultat mjereladu i za gripu. U sluËaju pojave nja (najËeπÊe tjelesna temperatura
niæa od stvarne). Maloj djeci je najbolje mjeriti temperaturu rektalno (u guzi). Tako dobivene vrijednosti obiËno su 0,5° C do 1°C viπe nego one mjerene pod pazuhom. Normalna tjelesna temperatura je od 36 do 37°C, poviπena je od 37 do 38,5°C, visoka tjelesna temperatura
Belupov Lupocet je lijek prvog izbora u lijeËenju poviπene tjelesne temperature namijenjen odraslima (u obliku tableta ili kapsula) i djeci (ËepiÊi ili sirup)
(vruÊica) je iznad 38,5°C, a sniæena tjelesna temperatura (pothlaenost) je ispod 36°C.
Kako sniziti poviπenu tjelesnu temperaturu? Tjelesnu temperaturu do 37,5°C nije potrebno sniæavati. Ako je temperatura viπa od 37,5°C, ali joπe ne prelazi 38°C, dovoljno je tuπirati se mlakom vodom. No tjelesnu temperaturu iznad 38°C potrebno je sniæavati antipiretikom. Za sniæavanje poviπene tjelesne temperature preporuËa se uzimati Lupocet (paracetamol). Paracetamol je lijek prvog izbora u lijeËenju poviπene tjelesne temperature prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije jer je siguran za primjenu u samolijeËenju kako kod odraslih tako i kod djece. Lupocet je jedini lijek koji moæete naÊi u svim oblicima i dozama namijenjenim odraslima i djeci. Odrasli mogu primjenjivati Lupocet tablete ili kapsule, dok su djeci namijenjeni ËepiÊi ili sirup. Poviπenu tjelesnu temperaturu nije potrebno sniæavati na normalne vrijednosti, dovoljno je sniziti do 37,5°C. (Nastavak u sljedeÊem broju)
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Susret s povodom: Mira Brzeska, viπestruka dobrovoljna darivateljica krvi
Podravkini jubilarci
Na transfuziji nas zovu ”zlatnim rudnikom” Piπe i snimila: Ines Banjanin
Ovih se dana navrπilo 125 godina Hrvatskog crvenog kriæa, a 25. listopada obiljeæen je i Dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Tim povodom potraæili smo nekog od Podravkinih darivatelja koji se istiËu po veÊem broju davanja krvi. Nismo dugo traæili takvog dobrovoljca i to ovaj put meu - æenama. Mira Brzeska Druπtvu dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka dala je i te kako veliki doprinos - dosad je krv darivala veÊ 44 puta i tako se pribliæila svojim muπkim kolegama Podravkaπima koji su krv dali i viπe od 50, a neki Podravkini umirovljenici i viπe od 100 puta. Dobitnica je priznanja Hrvatskog crvenog kriæa koje joj je uruËeno na prigodnom druæenju protekloga petka. - Darivati krv jedan je poseban osjeÊaj da Ëinite neπto dobro, a to mi predstavlja zadovoljstvo. Æene mogu tijekom godine darivati krv samo tri puta uz kontrolu bila, æeljeza i tlaka, a da nisam imala drugih zdravstvenih problema, vjerojatno bih sudjelovala s joπ viπe darivanja. Osim toga, danas je sve mnogo organiziranije pa primjerice u Tiskarnici ima oko 35 darivatelja, πto je viπe od treÊine zaposlenih. Na Transfuziji nas zato i zovu zlatnim rudnikom. Mira Brzeska sredinom sljedeÊeg mjeseca proslavit Êe 50. roendan, a veÊ je 35 godina zaposlena kao procesna radnica u KoprivniËkoj tiskarnici gdje je i predsjednica Dobrovoljnih darivatelja krvi. Krv je poËela darivati joπ 1978. godine, ali ne æeli se time isticati, veÊ samo Ëiniti dobro djelo: - Iako za svako darivanje dobijemo dva slobodna dana, darivala bih krv
Mira Brzeska
i bez toga, meutim, premda imamo podrπku naπega rukovodstva, æao mi je πto se ne vodi viπe raËuna o dobrovoljnim darivateljima krvi. Primjerice, za nas su se ranijih godina barem jednom godiπnje organizirali dvodnevni izleti. Posjetili smo Pirovac, Bizovac, Topusko, Daruvarske toplice i mnoga druga mjesta, a sada se ne sjeÊam da je za nas organiziran izlet proteklih pet godina. Zbog uËestalog darivanja krvi Mira nije imala zdravstvenih poteπkoÊa i dobro se osjeÊa: - Ne samo da nisam imala zdravstvenih problema zbog darivanja krvi, nego baπ naprotiv. Krv se brzo obnavlja i tih 400 grama nadoknadi se, a ja se nakon toga osjeÊam bolje i zato Êu nastaviti i nadam se da neÊu biti sprijeËena dati krv i pedeseti put. Drago mi je da se ukljuËuje sve viπe mladih zaposlenika, a takoer sam ostala i u kontaktu s ljudima koji viπe ne rade u Tiskarnici, ali i dalje sudjeluju u dobrovoljnom darivanju krvi.
Prodaja rashodovanih vozila Mesna industrija Danica d.o.o. Sluæba prodaje i logistike - Odjel transporta Na osnovi odluke direktora druπtva «Danicafl d.o.o. - mesna industrija, objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama U srijedu 5. 11. 2003. u prostoriji odjela Transporta, –elekoveËka cesta 21, Koprivnica u 12 sati izvrπit Êe se javno otvaranje ponuda za slijedeÊa vozila: Vrsta vozila
Teretno motorno vozilo Teretno motorno vozilo s izotermiËkom izolacijom i termokingom Teretno motorno vozilo
Marka
God. proizv.
Fiat Fiorino 1.3
1994.
Zastava 80.12.
1991.
TAM T 80
1987.
Stanje Nije u voznom stanju Nije u voznom stanju U voznom stanju
5
PoËetna cijena 10.000,00 kn
21.000,00 kn 10.500,00 kn
Navedena vozila mogu se razgledati do 5. 11. 2003. godine u tvorniËkom krugu «Danicefl d.o.o., –elekoveËka cesta 21, Koprivnica (Mario PogaËiÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10% poËetne cijene. JamËevina se uplaËuje na blagajni «Danicefl d.o.o., –elekoveËka c. 21 zakljuËno do 12 sati 5. 11. 2003. Zatvorene ponude takoer se predaju na blagajni «Danicefl d.o.o. zakljuËno do 12 sati 5. 11. 2003. Vozila se prodaju po naËelu «vieno - kupljenofl, bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac je duæan u roku od 3 dana preuzeti vozilo. U protivnom, smatra se da je odustao od kupnje, bez prava na povrat jamËevine.
Radnici sa 20 godina rada u Podravki Ove godine 162 radnika Podravke navrπavaju 20 godina rada u tvrtki, a 218 radnika navrπava 15 godina rada i njima, prema Kolektivnom ugovoru, pripadaju jubilarne nagrade od 1700, odnosno 1300 kuna, a mi objavljujemo imena tih jubilaraca. Ured uprave: Davor Cimaπ i Vlado Jakopan. Korporativni marketing i komuniciranje: Milanka JoviÊ i Draæen Keleminec. Razvoj tehnologije i kontrola: Ivanka GroπiÊ, Jasminka Lukπa, Ruæica LjubiÊ, Nevenka MaletiÊ, Tomislav PavloviÊ, Mirjana ©anjiÊ, Nevenka Vezjak i Jasminka VidakoviÊ. Riznica: Jasenka ©uπanj i Ljiljana VitanoviÊ. Kontroling: Jadranka Brunec, Boæica Jembrek, Nevenka Petak i Jadranka TatareviÊ. Informatika: Tomislav Matica Ljudski potencijali: Gordana Balija, Tanja Gregurek, –urica Habijan, Ksenija Kruπelj i Vinka ©trkalj. Pravni poslovi: Anica MikliÊ i Sonja Sarapa-BogdaniÊ. Træiπte RH i jugoistoËne Europe: Mladen Dam, Sanda FilipoviÊ, Ljiljanka JuriÊ, Draæenka Pintar, Mladen Ruπak i Æeljkica VujËec. Træiπte istoËne Europe: Damir Virovec Træiπte SAD, Kanade, zapadne Europe i Skandinavije: Davorin Hmelina i Renato LonËariÊ. Proizvodnja Podravka jela: Zlatko ForgaË, Ljiljana Forgulaπ, Vlatka Gudlin,
Ivan Horvat, Ljiljana JedvajiÊ, Mladen MajetiÊ, Marina MilikπiÊ, Branka RuæiÊ, Boæica ©ipek i Vlado TomljanoviÊ. Proizvodnja Vegete: Katarina Cestar i Jadranka Lazar. Razvoj Lino, Dolcela, Kviki: Mirjana Hlebar Proizvodnja djeËje hrane: Edita Kordeπ, Jasna Krtanjek, Nevenka PaËandi, –uro PavliËek, Ivan Pintar, Jadranka Strnad, IvanËica ©tefokov i Zlatko Varga. Proizvodnja Linolade: Marica LonËar, Marina PintariÊ, Marina Rogelj i Jadranka ©tefanec. Proizvodnja koktel peciva: Boæica DomoviÊ Proizvodnja Kalnik Varaædin: Damir Brezovec, Tugomir Horvat, Kristinka JagaËiÊ, Draæen Kuhar, Slavko Vertuπ. Proizvodnja voÊa Koprivnica: Marija Knez, Biserka ©tubljak i Dubravka ©vajcer. Proizvodnja povrÊa Umag: Milan Cirkvenec i Gracijano RadetiÊ. Prodaja i distribucija piÊa: Zlatan Besten i Ivan BukovËan. Proizvodnja Studenac Lipik: Vesna KeË Pekara: Boæidar Androci, Anica »iæmak i Bojana Kriænjak. Logistika i transport: Darko Brezak, Marijan CeliπËak, Ksenija Demeter, Siniπa Gregurec, Petar KoporniÊ, Vlado Kranjec, Æeljko LonËariÊ, Æeljko MaariÊ, Josip Novak, Viπnja StipaniÊ i Slavko Vrhovski. Odræavanje: Damir CikaË, Darko KivaË, Æelimir Kukec, Ivan LonËar, Draæen
RenduliÊ, Dario TkalËiÊ i Damir Valent. Zaπtita i nadzor: Tihomir DobriÊ, Mladen Sremec, Boæidar ©vagelj, Stjepan ©vagelj i Tomislav Zlatar. OpÊi poslovi: Miroslav Belec i Tomislav Rogelj. Ugostiteljstvo: Danijel Baruπkin, Boæidar Gidija, Ksenija Gregurec i Vesna ©uriÊ. Podravka - Inæenjering d.o.o.: Vinko HudinËec KoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Æeljko FilipiÊ, Draæen Horvat, Mladen KovaËiÊ, Zlatko Meimorec, Vjekoslav Pleπko i Damir VugloveËki. BELUPO d.d.: Slavica Begovec, Jadranka BiondiÊ, Nevenka BrckoviÊ, Ivan IvanËan, Josip IvanËiÊ, Marija IviÊ, Anica Jeæ, Draæen Kralj, –urica Kruπelj, Sadeta KuduzoviÊ, Branka Peras, Maja Puhalo, Krunoslav SoboËanec, Vesna StubiËar, Ljiljana ©voger i Zoran Zember. DANICA d.o.o.: Bernardica Borπtnar, Ivan Cvrtila, Krunoslav »esi, Stjepan Divjak, Ljiljana –oreviÊ, Nada –urinËiÊ, Ruæica Gabaj, Vlasta GrudiÊ, Katarina Hertelendi, Æeljko Horvat, Æeljko JaguπiÊ, Nada JakπiÊ, Boæo KlaËinski, Nada Kolesar, Josip Kolonjak, Zdenko KukelπÊak, Stjepan KuπeniÊ, Jasminka KuzmiÊ, Æeljko Laljek, Katica Ledinski, Stjepan Logoæar, Æeljko LovriÊ, Zlatica MaeriÊ, Damir MartinËiÊ, Jelica Medenjak, Mirjana Mravlek, Darko Nemec, Drago Ocvirek, Stjepan Poje, Mirjana Prstec, Duπanka ©prem, Slavko ©tefanec i Mladen Vrabelj.
Radnici sa 15 godina rada u Podravki Ured uprave: Marija Jagec i Æeljka PeiÊ. Korporativni marketing i komuniciranje: Vesnica Gajski Razvoj tehnologije i kontrola: Milica LukaËinec i Mladen Turk. Riznica: Renata »orko, Sanja Delimar, Snjeæana GaπpariÊ, Dubravka Holjevac, Zrinka Kukovec, Jasnica PopijaË i Snjeæana Vertuπ. Kontroling: Josip BukviÊ, Vesna Habota, Sonja HavaiÊ i Ksenija Horvat. Informatika: Slavko Cmrk i Radojka JankoviÊ-Selak. Træiπte RH i jugoistoËne Europe: Gordana AndroliÊ, Zlatko Betlehem, Josip GaliÊ, Nives Horvat, Æeljka JurjeviÊ, Goran Kokijer, Æeljka Kolarek, Sanja Krvar-MarkoviÊ, Zlatko MudrovËiÊ, Stjepan Salvador i Veljko Vujnovac. Træiπte istoËne Europe: Snjeæana UdoroviÊ Træiπte srednje Europe i NjemaËke: Æeljko Tonklin Projektni tim: Siniπa ÆupaniÊ Proizvodnja Podravka jela: Ivica Bauman, Boæidar Belec, Snjeæana BojanoviÊ, Vesna Bosman, Rozalija Gabaj, Darko GospoËiÊ, Ivica Habijanec, Marina Husnjak, Sanja Kajn, Vladimir Keæman, Katica KneæeviÊ, Miroslav Kraljic, Jasenka LonËariÊ, Jadranka Maljak, Æeljka Meimorec, Snjeæana Nemec, Stjepan Oroπ, ©tefica Petran, Radovan RadoπeviÊ, Milenko Srbljan, Vlado StubiËar, Stjepan SobaπiÊ, Jadranka TudiÊ i Marijan Varga. Proizvodnja Vegete: Sonjica CiganoviÊ, Vojislav Crljenica, Slava Globlek, Mirjana Hanæek, Mirela HorvatiÊ, Darko Kiπ, Draæen Kruπec, ©imun PintariÊ, Darko ©obota i Vlatkica ÆupaniÊ. Ured direktora za Lino, Dolcelu i Kviki: Jadranka IvankoviÊ i Davorin Katar.
Proizvodnja djeËje hrane: Darko Besten Proizvodnja Linolade: Ivica Besten, Ljiljana ©oπtariÊ, Ruæica ©tritar i Monika ÆuæiÊ. Proizvodnja koktel peciva: Zoran Jazvec, Damir MihaliÊ i Dubravka RadiÊ. Proizvodnja Kalnik Varaædin: Zvonko DræaiÊ, Æeljko Ipπa, Draæen Javor. Ruæica KolariÊ, Ljiljana KoπiÊ, Ivanka Kundija, Boæica LukaË, Ljiljana Makπan, Predrag Makπan, Marica Mojzeπ, Verica Njegovec, Vesna Petrina, Tanja RoæiÊ, Zdravka Slunjski, Snjeæana ©koranec, Vesna ©tefulj, Zdravko VidaËiÊ, Dragica ViπnjiÊ, Tatjana VrbaniÊ, Tamara VujoviÊi i Zlatko Æitnjak. Proizvodnja voÊa Koprivnica: Marija CvetiniÊ, Nevenka Kolar, Sanda PolanËec, Zoran RobotiÊ, Darko TomaπiÊ i Vesnica ÆiniÊ. Proizvodnja povrÊa Umag: Suzana Bartolin, Fadila MilinkoviÊ, Palmira Scrignar i Donatela Toncich. Prodaja i distribucija piÊa: Spomenka SaboloviÊ Kontrola piÊa: Jela Ljevar Proizvodnja Studenac Lipik: Marinko Matek, Antun Nora i Æeljko SiÊ. Komercijala Mlina i pekare: Tomislav AndriÊ Pekara: Nikola BiriÊ i Igor MomËiloviÊ. Mlin: Friedrich BarËanec i Darko IvaniπeviÊ. ZajedniËki poslovi upravljanja: Mara JanjiÊ i Sanja Milenkovski. Logistika i transport: Zdravko Blaæek, Mirko DrmenËiÊ, Davorka Ferπ, Ivica FiËko, Dragana Globlek, Vladimir GradeËak, Stjepan JambruπiÊ, Zlatko KiπiËek, Zdravko Kralj, Marijan Maljak, Slaana Posavec, Davor Premuæak, Draæen RuæiÊ i Marijan VrankoveËki.
Odræavanje: Zoran Balaπko, Æeljko Cvrtila, Mladen GaπpariÊ, Velimir Kuzminski, Slobodan LonËar, Kreπimir Mikulec, Darko ©okec i Stjepan Zbodulja. Zaπtita i nadzor: Ivan Bebek, Martin BeniÊ, Draæen Horvat, Josip Kolesar, Stjepan Kriæanec, Krunoslav PraskaË, Boæidar Prlog i Nevio VukmanoviÊ. OpÊi poslovi: Marijan SlukiÊ Ugostiteljstvo: Ksenija JakupiÊ, Draæen Posavec, –urica Puæ, Biserka ©elhaus ©tefanec i Boæidar ©tander. Podravka - Inæenjering d.o.o.: Vladimir NenadiÊ Poni trgovina d.o.o.: Vlatka Mihoci i Snjeæana Petika. KoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Nino GaπpariÊ i Zdravko Rocek. Belupo d.d.: Dubravka CrnkoviÊ, Mirjana Debelec, Blaæenka –opar, Marin Forko, Irena FranËiÊ, Miroslav Ledinski, Ljubica MikuliÊ, Æeljko Obran, Nadica Pajtak, Sanja SeletkoviÊ, Josip Sermek-MarËec, Æeljko Svrænjak, Dragica ©iroki i Dubravka Tenπek. Danica d.o.o.: Marijana BarberiÊ, Jadranka Cahunek, Marija DukariÊ, Sanja –uraj, Lidija –urkan, Boæidr Glad, Zdenka Gregurec, Tatjana IvanËan, Snjeæana JanËi, Zdenka Jazvec, –ura Juriπa, Ivka KnapiÊ, Zvonimir KneæeviÊ, Snjeæana KoπtiÊ, Vjekoslav KovaË, Ankica Kranjec, Slavica Kranjec, Æeljko Kranjec, –urica KuËan, Mirjana KuËekoviÊ, Dragec KuniÊ, Zlata Lach, Marijana MaltariÊ, Danica Markulin, Mara MatijaπiÊ, Katica MilekoviÊ, Mirjana MladenoviÊ, Tomislav Novoselec, –urica Orπuπ, Davorka Pianec, Marija Picer, Zdenka PrugoveËki, Vladimir PunËikar, Nevenka Raπan, Tihomir Raπan, –urica RuæiÊ, Draæenka Sever, Zlatko Sever, Mijo Srbiπ, –ura SrπiÊ, Krunoslav Telebar, Ratko Trnski, Vesnica Vurovec i Zrinka Æivko.
6
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Odræana 10. ”GaloviÊeva jesen”
LijeËnik za vas
VeËeri poezije, knjiæevni susreti, razgovori i ©to uËiniti da bolje spavate? spomenci na velikog pjesnika Piπe: dr. Ivo Belan
Ove godine kulturno-knjiæevna manifestacija «GaloviÊeva jesenfl odræana je deseti, jubilarni put i uvrstila se meu znaËajnija kulturna zbivanja kod nas. U Ëetiri dana, koliko je trajala, odræano je niz knjiæevnih susreta, od VeËeri poezije u Podravskoj kleti, na kojoj su sudjelovali knjiæevnici iz Zagreba i Ëlanovi Literarne sekcije Podravke, pa do knjiæevnih razgovora u knjiænici i Ëitaonici «Fran GaloviÊfl
i susreta πkolaraca s poznatim knjiæevnikom i pjesnikom Dragutinom TadijanoviÊem. U dvorani «Domoljubfl odræan je sveËani program s dodjelom nagrada koje je za najbolje knjiæevno djelo primio pjesnik Ivica Jembrih, a nagradu je uruËio gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ. U sveËanom dijelu, pjevanjem himne i joπ nekoliko pjesama sudjelovao je i Mjeπoviti pjevaËki zbor
pod ravnanjem Ivice MartinËeviÊa. U GaloviÊevom rodnom Peterancu u subotu je odræana zavrπna sveËanost - spomenek Franu GaloviÊu, u crkvi Sv. Petra i Pavla gdje je slavljena misa i odræan prigodni kulturno-umjetniËki program. SveËanost je zavrπena otvorenjem izloæbe slika koprivniËkog slikara Ivana AndraπiÊa i domjenkom u druπtvenom domu u Peterancu. A. V.
Izloæba u Podravki od 6. do 20. studenoga
”Vez u bijeloj kuhinji” - izloæba vezenih zidnih kuhinjskih krpa U sklopu kulturnih dogaanja povodom Dana grada Koprivnice te obiljeæavajuÊi 21 godinu djelovanja, Podravkin Muzej prehrane priredit Êe u izloæbenom salonu Podravke od 6. do 20. studenoga 2003. godine izloæbu vezenih zidnih krpa prema predloπcima dvadesetorice likovnih umjetnika, a pod nazivom «Vez u bijeloj kuhinjifl. Joπ 1997. godine kada je pod vodstvom Irene KuzmiÊ na lokaciji Muzeja prehrane djelovala jaka ekipa vrsnih vezilja UmjetniËke radionice (Mirjana Brgles, Snjeæana ErπetiÊ, Edita Haramija, Nedreta HusakoviÊ, Nevenka Koπar, Danica Magaπ, Branka Svoren i Radojka ©ajatoviÊ), a nakon πto se svojim «krpama iz kuæinefl javnosti veÊ bio predstavio istaknuti hrvatski
umjetnik Vojo RadoiËiÊ, rodila se ideja o izloæbi vezenih zidnih krpa koju bi zajedniËki organizirali UmjetniËka radionica i Muzej prehrane. Tri su razloga potaknula razmiπljanje da je upravo Podravka pravo mjesto za takvu izloæbu. Prvo, temom starih puËkih zidnih krpa s obiljem slikovnih i tekstualnih poruka tada se joπ u hrvatskoj etnologiji nije nitko ozbiljnije pozabavio; drugo, u sklopu Podravke djelovala je UmjetniËka radionica sa zaposlenim veziljama koje su umjele pretoËiti nacrtane predloπke umjetnika u vezene umjetniËke radove; i treÊe, Podravka je i sama 80-ih godina 20. stoljeÊa posegnula za oblikom svima znane zidne «kuharicefl kako bi odaπiljala reklamne poruke potroπaËima. Osim 41 rada «veza na platnufl koje
potpisuju Josip CugovËan, Vladimir Dolenec, Franjo Dugina, Toni FranoviÊ, Goran GeneraliÊ, Josip GeneraliÊ, Josip GreguriÊ, Draæenka JalπiÊ ErneËiÊ, Vlatka Kordina, Irena KuzmiÊ, Ivan LovrenËiÊ, Martin Mehkek, Æeljko Mucko, Vojo RadoiËiÊ, Zvonko SigetiÊ, Zlatko ©trfiËek, Josip Tot, SunËanica Tuk, Ivan VeËenaj - Tiπlarov i Nada Zlatar - Lukavski, na izloæbi Êe se moÊi vidjeti i primjerci kuhinjskih zidnih krpa i drugog tekstila iz «bakine kuhinjefl te Podravkine reklamne krpe iz 80-ih i 90-ih godina proπlog stoljeÊa. Otvorenje izloæbe bit Êe u Ëetvrtak 6. studenoga u 13 sati u izloæbenom salonu Podravke (prizemlje poslovne zgrade). Svi ljubitelji umjetnosti kao i puËke tradicije srdaËno su pozvani. Nada Matijaπko
U Galeriji naivne umjetnosti Hlebine
Otvorena 35. samostalna izloæba Josipa GreguriÊa U povodu Dana grada Koprivnice u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama u otorak je pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice otvorena izloæba Josipa GreguriÊa. Aktivan Ëlan Likovne sekcije “Podravka 72” i joπ nekih likovnih udruga, Josip GreguriÊ do sada je izlagao na tristo skupnih, a ovo mu je 35. samostalna izloæba. Izloæeno je 40 djela u tehnici ulja na staklu, nastalih posljednjih dvadesetak godina, a mogu se razgledati narednih mjesec dana, do 28. studenoga. Organizatori izloæbe su Muzej grada Koprivnice i Galerija naivne umjetnosti Hlebine, a otvorio ju je gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ koji je podsjetio na GreguriÊev znaËaj za Podravku, kao i doprinos prepoznatljivosti naivne likovne umjetnosti u svijetu. I. B.
Obavijest - povoljna prodaja u prodavaonicama Interproma Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke da u razdoblju od 1. 11. do 31. 12. 2003. mogu u prodavaonicama Interproma d.o.o. - u trgovinama Minishop Marina, Varaædinska cesta 15 A, i Moda Marina, OpatiËka b.b. - kupovati obuÊu, tekstil i odjevne predmete uz moguÊnost plaÊanja do 6 rata i uz popust od 10 %. Radnici Podravke zainteresirani za kupnju proizvoda u prodavaonicama Interproma trebaju podiÊi potvrde o sposobnosti kupnje u Sluæbi ustega ObraËuna plaÊa.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 3. 11. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata
S otvorenja GreguriÊeve izloæbe u Hlebinama
U subotu 8. studenoga Tamburaπi Podravke svirali Krπtenje moπta u Podravskoj kleti u Vrbniku Tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka” proπlog je vikenda odræao koncert u Vrbniku na otoku Krku. Na poziv tamoπnjeg sveÊenika, a u Ëast i slavu inauguracije biskupa Josipa BozaniÊa u kardinala, koji je iz Vrbnika, odræana je sveËana misa koju su tamburaπi pratili svirkom, a nakon toga i prigodni polusatni koncert. Sviranjem mise i kasnije koncertom tamburaπi su oduπevili mjeπtane i goste koji su se tamo zatekli. A. V.
Na pitanje ”jesi li noÊas dobro spavao?”, mnogi odgovoraju da nisu. Oni se tokom dana ne osjeÊaju odmoreni i osvjeæeni i pitaju se zbog Ëega je to tako. KroniËno loπ san moæe imati ozbiljne posljedice, ukljuËujuÊi nedostatak energije, poteπkoÊe u koncentriranju i razdraæljivosti. Umor moæe pridonijeti veÊoj uËestalosti prometnih nesreÊa ili izostanku s posla, a moæe utjecati i na raspoloæenje i samu osobnost. Vaπe navike - i ono πto Ëinite i ono o Ëemu razmiπljate - mogu uzrokovati mnoge kroniËne probleme sa spavanjem. Ovdje su navedeni neki faktori koji mogu poremetiti vaπ odmor i mjere koje mogu pridonijeti da spavate bolje: 1. Uspostavite odreeni ritam spavanja. Ustajati u isto vrijeme svaki dan, ukljuËujuÊi i vikende, vjerojatno je najvaæniji korak prema uspostavljanju dobrog ritma spavanja. 2. OgraniËite aktivnosti u spavaÊoj sobi. Gledati televiziju, pripremati plan sutraπnjih aktivnosti, skupa s braËnim partnerom rjeπavati probleme, Ëak i samo Ëitanje, aktivnosti su koje su povezane s budnoπÊu. Te aktivnosti mogu pomoÊi nekim ljudima u opuπtanju, meutim ako je vaπ noÊni odmor loπ, koristite spavaÊu sobu iskljuËivo za spavanje i seks. 3. Odvojite san od stanja budnosti. Kada stalno primjeÊujete da dugo leæite budni, uskoro poËinjete oËekivati da Êe poËeti problemi s usnivanjem. Moæda Ëete Ëak poËeti brinuti da Êe i vaπ posao poËeti trpjeti i pritisak da si osigurate dobar odmor poËinje rasti. Ako ste osoba koja Ëesto brine o raznim stvarima i ako pred spavanje vaπe misli poËinju lutati, odvojite 30 minuta tokom dana za ”razmiπljanje o brigama”. Popiπite svoje brige i napravite plan akcije. Ako se vaπe brige vrate u vremenu kad pokuπavate zadrijemati, kaæite sebi ”to sam veÊ rijeπio”. 4. Regulirajte svoju tjelesnu temperaturu. »ak i mala poviπenja i sniæenja tjelesne topline igraju veliku ulogu u vaπem bioloπkom ritmu. San opÊenito slijedi fazu hlaenja u ciklusu tjelesne temperature. Promjene u temperaturi
prate, poklapaju se s izlaganjem svjetlu i tami, meutim ako vaπ unutarnji termostat slijedi svoj vlastiti nezavisni ”vozni red”, tada spavanje moæe biti poremeÊeno. Jedan od naËina da kontrolirate svoju tjelesnu temperaturu je da ukljuËite tjelovjeæbu. AerobiËko tjelesno vjeæbanje u trajanju 20 ili viπe minuta, oko pet sati prije odlaska na spavanje, moæe pomoÊi u stimuliranju sna. IscrpljujuÊu, napornu tjelovjeæbu treba izbjegavati. Moæe se pokuπati i s toplom kupkom znatno prije odlaska u krevet. 5. Izbjegavajte kofein - Ëak i sredinom poslijepodneva. Istraæivanja pokazuju da kofein konzumiran u tri πalice kave zadræava stimulirajuÊi uËinak i do osam sati kasnije. Neki su ljudi osjetljiviji na kofein nego drugi. Drugi pak zahvaÊeni su kofeinom viπe nego πto su toga svjesni. Valja imati na umu da i druge kofeinizirane tvari - Ëokolada, koka kola i Ëaj - mogu uzrokovati odmor loπe kvalitete. 6. Izbjegavajte alkohol prije spavanja. Da, alkohol pomaæe prilikom usnivanja, meutim, buduÊi da ga organizam metabolizira, on remeti san u drugoj polovici noÊi. I πto je veÊa koliËina konzumiranog alkohola tim je veÊe remeÊenje sna. 7. Zaπtitite se od noÊne buke. Dok ste se moæda navikli na potihe, ritmiËke zvukove koji dolaze od nekih kuÊanskih aparata, glasnija povremena buka koja dolazi od prometa na ulici ili neko vikanje izvana moæe poremetiti san viπe nego oËekujete. Ako ne moæete odstraniti buku, pokuπajte ju priguπiti. Tepisi i zavjese pomaæu. Nekim osobama pomaæe kad stvore u sobi jedan ravnomjeran tiπi zvuk, koji ”maskira” druge prodornije zvukove. Na primjer, neki ukljuËeni ventilator (jasno, okrenut prema zidu), ali koji je tu samo radi tihog, jednoliËnog, ravnomjernog zvuka. Drugi, iz istog razloga, namjeste radio tako da stvara samo tihi πum. Problemi sa spavanjem nisu nesavladivi. Bacite malo pogled na svoje navike, pa ako je potrebno dovedite ih u sklad s normalnim dnevnim reæimom, pridræavajte se tih promjena - i veËeras spavajte bolje.
Podravska klet na PRC-u organizira u subotu 8. studenoga krπtenje moπta uz prigodnu ceremoniju i uz svirku tamburaπa - novog sastava ”Dangube”. Po cijeni od 88 kuna posjetiteljima Êe biti servirana bogata veËera: krampampula za aperitiv, zatim juha sa slatkom repom, peËena guska, hajdinska kaπa s guπËjom jetrom i mlinci, radiË salata, te zafrljuge kao desert. Ceremonijalno krπtenje moπta i veselica odræavat Êe se u Podravskoj kleti od 19 do 2 sata. Zainteresirani detaljnije informacije - i rezervacije - mogu dobiti na telefon 634 - 069. Podravska klet ujedno vas i dalje poziva na bogate obiteljske nedjeljne ruËkove po povoljnoj cijeni.
4. 11. utorak:
- PeËeni pureÊi batak, hajdinska kaπa, salata
5.11. srijeda:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
6. 11. Ëetvrtak:
- Varivo zelje u rajËici, kosani odrezak, voÊe
7. 11. petak:
- JuneÊi paprikaπ, pirjana riæa, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Tradicionalna anketa Sportskih novosti
Sport Prva hrvatska rukometna liga - 8. kolo
Teπka pobjeda protiv OsjeËanki PODRAVKA VEGETA - SONIC OSIJEK 30:24 (15:10) Da neπto ne valja u Podravki Vegeti pokazalo se u utakmici 7. kola kada su Podravkaπice gostovale u Rijeci i jedva iπËupale bod protiv ekipe Zameta. Novi trener Goran Mren bio je na sto muka tijekom rijeËke utakmice, ali na kraju je joπ i dobro ispalo. VjerujuÊi da je to bio joπ jedan od loπih dana Podravkaπica u domaÊem prvenstvu te da Êe svoju istinsku snagu i nadmoÊ pokazati na novom parketu koprivniËke Sportske dvorane, krenuli smo na utakmicu protiv OsjeËanki. I ostali frapirani. »injenica je da su Podravkaπice tijekom cijele utakmice vodile i na kraju pobijedile sa 6 pogodaka razlike, ali niti traga onoj nekadaπnjoj superiornoj igri Podravkaπica kojom su mljele svoje protivnice. DapaËe, tijekom utakmice protiv OsjeËanki mogli smo se nagledati brojnih pogreπaka u obrani i napadu te onog veÊ pomalo zaboravljenog pristupa igri - lako Êemo. Rukomet Podravkaπica u najmanju ruku postao je Ëudan. Kao da su cure zaboravile igrati. Vrlo
komplicirani i nemaπtoviti napadi, brojne rupe u obrani te povremeno besciljno bauljanje po terenu - to zaista nisu koprivniËke rukometaπice na koje smo navikli veÊ niz godina. Trebat Êe ovdje uvesti puno reda.
Protiv Sonic Osijeka za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 7, Hobjila 6, Gilca, Hodak 2, »uljak 2, PopoviÊ, Sirovec, Tarle, Tatari 3, FraniÊ 2, GolubiÊ i Budimir 8. B. F.
U tradicionalnoj anketi Sportskih novosti izabrani su najbolji rukometaπ, rukometaπica, trener i suci za proteklu sezonu. Za najbolju rukometaπicu izabrana je Snjeæana Petika koja je proπle sezone igrajuÊi za Podravku Vegetu osvajanjem prvenstva i hrvatskog kupa zakljuËila vrlo bogatu rukometnu karijeru. BuduÊi da Snjeæana oËekuje prinovu, nije mogla doÊi na sveËanu dodjelu kristalne lopte pa je umjesto nje nagradu primila Renata Hodak, njezina klupska suigraËica, koja je bila druga u ukupnom redoslijedu ankete Sportskih novosti. InaËe, ovo je Snjeæani sedma kristalna lopta. - Mogu reÊi da je Snjeæana joπ jednom pokazala da je neprikosnovena. Velika mi je Ëast πto sam mogla igrati uz nju - rekla je na sveËanosti Renata Hodak. Za najboljeg rukometaπa izabran je Petar MetliËiÊ, zlatni hrvatski rukometaπ sa Svjetskog prvenstva, sada igraË Ademara iz Leona. Naravno, najbolji trener je Lino »ervar, trener svjetskih prvaka, a za najbolji sudaËki par proglaπeni su Siniπa RudiÊ i Ante JosiÊ. B. F.
“Torpedirale” lidera na ljestvici Ljerka Vresk - sedam pogodaka Osijeku
Jedva osvojeni bodovi na domaÊem terenu PODRAVKA VEGETA - SPLIT 007 MILETI∆ 28:27 (15:15) u 20. minuti utakmice. O brojnim propustima u obrani kada su se Podravkaπice bavile same sobom - pa u jednom trenutku nisu niti primijetile da dobivaju pogodak - nema potrebe pisati. Kombinacije u napadu bile su u domeni ”nauËne fantastike” jer lopta je kao po orbiti toliko kruæila oko zone SpliÊanki da se na kraju zaista nije znalo tko hoÊe ili neÊe pucati. Bespotrebno mrcvarenje lopte. I u nastavku ista priËa na terenu. Podravkaπice bi povele dva, tri pogotka razlike, SpliÊanke stizale. U zadnjoj minuti - drama. Podravkaπice vode 28:27 i imaju napad, gube po tko znam koji put loptu, SpliÊanke kreÊu u kontru, ali Anu Papak lopta pogaa u nogu i - gledatelji su mogli odahnuti. Podravkaπice su pobijedile uz ogromnu dozu sreÊe. To definitivno nije
Prva hrvatska nogometna liga - 12. kolo
Sudac Feljan krojio rezultat KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 2:0 (1:0) Osim πto su znali da Êe gostovanje u Velikoj biti neugodno, nogometaπi i struËno vodstvo Slaven Belupa pribojavali su se i suenja Darka Feljana iz Zagreba, jer uz njegovo ime KoprivniËanci imaju samo loπa iskustva. I nakon utakmice u Velikoj ta su se loπa iskustva joπ produbila. VeÊ od poËetka utakmice domaÊi nogometaπi pritiπÊu i koriste u 6. minuti greπku Krune JurËiÊa koji poklanja loptu VeliËanima. Bivπi igraË Slavena BajsiÊ puca i lopta zavrπava u mreæi Solomuna. Nakon vodstva, VeliËani se povlaËe, a Slavenaπi sve ËeπÊe ugroæavaju vrata GalinoviÊa. U 37. minuti Posavec izvodi udarac iz kuta. Na visoko ubaËenu loptu skaËe PejiÊ i glavom pogaa mreæu GalinoviÊa. No, tada na scenu stupa famozni zagrebaËki sudac Feljan koji samo iz njemu znanih razloga poniπtava regularni pogodak PejiÊa. Naime, u HTV-ovoj emisiji ”Oko sokolovo” ni Goran MariÊ nije vidio razlog poniπtavanja regularnog pogot-
Podravkaπice Snjeæana Petika i Renata Hodak najbolje hrvatske rukometaπice
Kuglanje - Prva hrvatska liga - 4. kolo
Prva hrvatska rukometna liga - zaostala utakmica 6. kola
Velika kriza zavladala je u redovima Podravkaπica. Iz utakmice u utakmicu sve je viπe greπaka koje si iskusni sastav pun hrvatskih i internacionalnih reprezentativki ne bi smio dopustiti. Sve ono πto se nasluÊivalo poËetkom prvenstva veÊ na gostovanju u Virovitici, pa potom debakl u drugom pretkolu Lige prvakinja protiv Dankinja, najbolje se moglo vidjeti u utakmici protiv mladog sastava SpliÊanki. Tu je igra Podravkaπica ”na valunge” doπla do punog izraæaja. Naime, veÊ u 3. minuti utakmice trener Podravkaπica Goran Mren uzima timeout, jer su SpliÊanke povele 3:0. Malobrojni gledatelji u koprivniËkoj Sportskoj dvorani nisu mogli vjerovati. Tek u 10. minuti KoprivniËanke prvi put izjednaËuju pa potom opet u 17. da bi prvo vodstvo Podravkaπice zabiljeæile
7
ka PejiÊa. Po tko zna koji put zbog sramotnog suenja Slaven Belupo je oπteÊen u nogometnom prvenstvu. Toj neugodnoj tradiciji veÊ jednom treba stati na kraj. Naime, osim tog trenutka, Feljan je poniπtio joπ jedan pogodak PejiÊa, ovaj put zbog zalea. Naravno da je takav pristrani tijek utakmice utjecao na nogometaπe Slaven Belupa pa u 87. minuti opet BajsiÊ uz pomoÊ Stipe Boπnjaka, kojeg je lopta okrznula, svladava Solomuna. Pobjeda domaÊih nogometaπa ne moæe se osporavati, ali je vidno zaËinjena pristranim suenjem Darka Feljana. Nakon utakmice πef struËnog stoæera Slaven Belupa Ivan Bedi je rekao: - InaËe ne komentiram suenje, ali volio bih da se odgovorni u HNS-u pozabave tom situacijom. Protiv Kamen Ingrada za Slaven Belupo igrali su: Solomun, Meimorec (od 73. Brgles), S. Boπnjak, Gal, JuriÊ, PejiÊ, JurËiÊ, Milas (od 82. GuË), ViπkoviÊ, Posavec i Dodik. B. F.
rukomet na koji smo navikli, a viπegodiπnja Podravkina superiornost u hrvatskom prvenstvu ove sezone definitivno je nestala. Skup dobro plaÊenih rukometaπica opasno se igra ugledom kluba koji je vrlo mukotrpno stjecan godinama. Je li dovoljno samo promijeniti trenera ili treba povuÊi joπ neke drastiËnije rezove? Na to pitanje najbolji odgovor znat Êe Uprava kluba, a trebat Êe se odgovoriti do 10. sijeËnja 2004. godine kada se prvenstvo nastavlja. SreÊom, ima dovoljno vremena da se stvari posloæe na mjesto koje ovaj klub svojim potencijalom zasluæuje. Protiv Splita 007 MiletiÊa za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 7, Hobjila 5, Gilca 2, Hodak 5, »uljak 3, PopoviÊ 1, Sirovec, Tarle, Tatari, FraniÊ, GolubiÊ i Budimir 5. B. F.
Hrvatski nogometni kup - osmina finala
VeliËani opet bolji od Slaven Belupa KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 2:0 (1:0) Nakon Ëetiri dana nogometaπi Kamen Ingrada po drugi put pobijedili su Slavenaπe rezultatom 2:0. »ak su i pogoci postinuti u istim minutama! VeÊ u 6. minuti ZekiÊ postiæe pogodak za VeliËane. Drugi pogodak Kamen Ingrad postiæe pred sam kraj utakmice, u 88. minuti, a strijelac je bio ©aranoviÊ. Imali su i Slavenaπi svoje prigode, posebice izgledna bila je u 54. minuti kada je ViπkoviÊ bio neprecizan. Dakle, gotovo preslika nedavne prvenstvene utakmice, ali ovoga puta VeliËani zasluæeno pobjeuju bez pomoÊi suca. Porazom od Kamen Ingrada Slavenaπi su se oprostili od Hrvatskog kupa. B. F.
Podravka - Istra 7:1 (3618:3262) Piπe: Æeljko ©emper KuglaËice Istre iz PoreËa stigle su u Koprivnicu, pomalo neoËekivano nakon tri pobjede u prva tri kola kao vodeÊi sastav na ljestvici, a nakon derbija s Podravkom spustile su se na treÊe mjesto. Podravka je opet, πto se tiËe rezultata, bila negostoljubiva prema goπÊama. VeÊ u prvom paru trasiran je put u joπ jednu visoku domaÊu pobjedu. –urica LukaË je odliËnom igrom, posebno u prvih 60 hitaca, deklasirala svoju protivnicu - sa 631 Ëunjem pobijedila je rijetko visokom razlikom - bila je bolja Ëak za 141 Ëunj. Na susjednim stazama vodila se ogorËena borba - Ljiljana Picer imala je protiv sebe najbolju goπÊu, Robertu MaletiÊ. U vrlo izjednaËenom nadmetanju Ljilja ipak koristi jedan trenutak slabosti, stvara rezultatsku prednost, koju znalaËki zadræava do kraja. Vodstvo Podravke od 2:0 i prednost od 173 Ëunja bili su pravi temelj za miran nastavak. U drugom paru s obje strane nastupile su mlade kuglaËice, za svaki klub po jedna juniorska reprezentativka. Ve-
sna GaloviÊ nije pronaπla svoju igru, imala je dosta problema s odliËnom reprezentativkom RavniÊ i to je bio jedini izgubljeni poen. Briljantno je odigrala mlada Melita ValentiÊ (sigurno buduÊa seniorska reprezentativka vjerojatno se njeno ime naπlo u biljeænici prisutnog trenera reprezentacije Stjepana Korena). Iako je posljednjih tjedana zbog ozljede viπe vremena provela na terapijama kod doktora SaËera nego na treninzima, ni to nije bila prepreka za vrhunsku kuglaËku predstavu. Kako je to samo jednostavno izgledalo, kao da se baπ igrala s Ëunjevima - devetka, osam pa jedan, sedam pa dva, pa opet devetka i tako na kraju na semaforu zasvijetli: “648”. Sjajno! Nakon 3:1 i +288 Ëunjeva zavrπnica je bila Ëista formalnost, pogotovo kad u zavrπnici baca reprezentativna kombinacija Zver - Orehovec. Nije bilo neizvjesnosti, pa su Maja i Æeljka mirnom i ujednaËenom igrom bile bolje od svojih protivnica, svaka za 34 Ëunja. Na kraju je zavrπilo s ogromnih 356 Ëunjeva razlike. Zbog blagdana Svih svetih ovog vikenda nema prvenstvenih natjecanja. Rezultati: LukaË - MoËibob 631:490, Picer - MaletiÊ 616:584, ValentiÊ - LioviÊ 648:524, GaloviÊ - RavniÊ 546:555, Zver - MuπkoviÊ 588:554, Orehovec RebroviÊ 589:555.
Druga liga sjever - kuglaËi
Podravkaπi pobijedili u derbiju Bjelovar - Podravka 2:6 (3176:3289) KuglaËi Podravke nastavljaju pobjedniËki niz, u pet kola pet pobjeda, Ëak tri u gostima, a doma su pak nepobjedivi. Ni njihov domaÊin Bjelovar, dojuËeraπnji prvoligaπ, nije im bio prepreka koju Podravkaπi ne bi mogli preskoËiti. Derbi dvaju suparnika, koji su, uz Croatiu osiguranje iz Varaædina, najveÊi kandidati za prvaka Druge lige sjever, zasluæeno su dobili kuglaËi Podravke. Samo u prva dva para bilo je neizvjesno i dosta izjednaËeno, da bi u zavrπnici tandem Betlehem - MikloπiÊ stavio toËku na vrijednu pobjedu. OdliËno je odigrao Nenad BakaË, ponio je epitet igraËa derbija. Mladen Zadravac, bivπi Podravkaπ i rekorder bjelovarske kuglane, u domaÊem sastavu bio je neprepoznatljiv. Rezultati: Zadravac - VuËiÊ 563:529, BorπËak - Troπelj 505:530, KoπutiÊ - BakaË 508:585, GaliÊ - Ruæman 563:520, Globan - Betlehem 525:566, »uruvija - MikloπiÊ 512:559.
Druga liga istok - kuglaËice
Derbi nije ispunio oËekivanja Koprivnica - Belma 2:6 (2898:3015) Lokalni derbi izmeu starih suparnika igrom i rezultatima nije ispunio oËekivanja. Pamtit Êe se jedino neizvjestan dvoboj IliÊ - DuπiÊ, u kojem je mlada Sonja DuπiÊ uspjela pobijediti iskusnu Miricu IliÊ. Standarno dobro odigrala je i mlada Dijana Puhala, a sve drugo treba πto prije zaboraviti, bilo je previπe slabih, poËetniËkih rezultata. Rezultati: IliÊ - DuπiÊ 545:568, SertiÊ - HirjaniÊ+DiniÊ 490:326+171, LukËin - Puhala 459:540, KuËko - Belec 475:469, LonËar - Tuba 475:449, Kralj - Milas 454:492.
8
Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.
Pizza na Podravkin naËin Kako bi gastro kupce upoznali s raznovrsnim moguÊnostima primjene Podravkinih proizvoda u pripremi pizza, u Gastro prodaji za sjeverozapadnu Hrvatsku odluËili su organizirati prezentacije i degustacije ovog popularnog jela. Prva prezentacija pripremanja pizza odræana je u Pivnici - Pizzeria ’Mejaπi’ u Ludbregu, vlasnika Borisa CrnkoviÊa 23. listopada u veËernjim satima. Na degustaciji se okupilo 40-ak gostiju iz Ludbrega i Koprivnice koji su imali priliku isprobati osam vrsta pizza iz kruπne peÊi.
- Posebna atrakcija za goste, a najviπe one najmlae bilo je to πto sam tijesto bacao u vis tako dugo dok bih dobio æeljenu veliËinu pizze i zatim je lopatom stavljao u peÊ. Od Podravkinog asortimana za pripremu sam koristio mjeπavinu za pizze, oπtro i glatko braπno, rajËicu koncentrat, sjeckanu rajËicu, Vegeta twist za pizzu, kompot ananas, kompot breskva, kukuruz πeÊerac, ljute feferone, graπak, grah crveni i bijeli, papriku filet, πpek hamburger, jeger, πunku za pizzu, masline crne i punjene i
tako pokazao da s Podravkinim proizvodima moæemo jednostavno i brzo pripremiti najmaπtovitije pizze - rekao nam je regionalni gastropromotor Zlatko SedlaniÊ koji je specijalizaciju za pizze zavrπio joπ 1986. u Veneciji. Na prezentaciji u Ludbregu SedlaniÊ je pripremio slijedeÊe vrste pizza: mijeπanu, lovaËku, seljaËku, s tunjevinom, povrtnu, tropikana, pizza bolonez i voÊnu pizzu. BuduÊi da je ova posljednja izazvala veliki interes donosimo i njen recept. J. L.
U kriæevaËkom KTC-u 24. listopada
Uspjeπna akcija Podravke za potroπaËe Tekst i snimka: Boris Fabijanec
U tijeku je velika marketinπka akcija Podravke za potroπaËe pod nazivom ”Podravka juhe i Talianetta vode vas i na kraj svijeta”. Osim kontinuiranog reklamiranja u svim hrvatskim medijima, jedan od segmenata uspjeπnog provoenja akcije je i organizacija prodaje uz prim. Tako smo 24. listopada pratili tijek akcije prodaje uz prim Podravkinih juha i Talianetta u kriæevaËkom KTC-u. VeÊ od ranih jutarnjih sati simpatiËne Podravkine hostese Merlina Hegel i Martina BrËiÊ imale su pune ruke posla. Kako i ne bi kada je Podravka potroπaËima za kupnju juha ili Talianetta darivala atraktivne poklone. Ovisno o koliËini, potroπaËi su mogli dobiti nove proizvode Podravke - riæa na mlijeku s okusom vanilije, jabuke i cimeta, jagode ili Ëokolade i kestena, potom knjigu recepata i kocke za juhu, kocke za umak, kuhinjske krpe i stolnjake. Sve u svemu, akcija je u potpunosti uspjela, a kako i ne bi kada je ime Podravka u Podravini i Prigorju veÊ odavno udomaÊeno kao sinonim kvalitetne hrane. Istog dana sliËna akcija odræana je i u Konzumu u zagrebaËkoj Aveniji Dubrava.
Podravkin gastropromotor Zlatko SedlaniÊ veliki je majstor u pripremanju pizza i tom svojom vjeπtinom oduπevio je sve prisutne u ludbreπkoj pizzeriji, a osobito djecu
Podravkine hostese su potroπaËima za kupnju juha i Talianetta darivale i prigodne poklone
Ovo je manji izbor iz SedlaniÊevih pizza pripremljenih od Podravkinih proizvoda
Recept tjedna:
VoÊna pizza (za 4 - 6 osoba ) Potrebne namirnice: 0,5 kg gotovog braπna za pizzu Podravka 1 vreÊica suhog kvasca 2 - 2,5 dl vode pola limenke sjeckane rajËice od 820 g Vegeta twist za pizzu po potrebi 300 g topivog sira za pizzu 4 koluta ananas kompota
10 polovica marelice kompota 1 jabuka 100 g crnog groæa Priprema: Tijesto zamijesite po receptu koji je istaknut na pakiranju braπna za pizze. Gotovo tijesto razvaljajte i stavite u namaπÊeni lim. Sjeckanu rajËicu po potrebi zaËinite s Vegeta twistom za
pizzu. Premaæite tijesto, zatim stavite naribani sir i stavite voÊe. Pospite s Vegeta twistom za pizzu i pecite na 220º C oko 20 minuta. Regionalni gastro promotor Zlatko SedlaniÊ
Crta: Ivan Haramija - Hans