ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLII Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravkaπi uglavnom zadovoljni gablecom
Zbog skupljeg braπna korekcija cijena Podravkinom kruhu 3. str.
4. str.
Aktualno
Dani darivanja
Joπ 200 kuna ‘boæiÊnice’ ukupno tisuÊu kuna neto
Belupova donacija DjeËjem domu ”Svitanje”
Piπe: Hrvoje ©labek
Novom odlukom, donijetom 28. studenoga, Podravkina je Uprava odredila kako Êe ovogodiπnja ‘boæiÊnica’ biti 1000 kuna, πto je 200 kuna viπe nego πto je poslovodstvo odluËilo 25. studenoga ove godine. RijeË je o jednokratnom dodatku prigodom BoæiÊa u neto iznosu, koji je definiran 62. Ëlankom Podravkinog Kolektivnog ugovora. Doduπe, dio od 600 kuna je neoporeziv, a dio od 400 kuna je oporeziv, pa Êe se provesti kroz plaÊe i obustave radnika, no troπkove doprinosa, poreza i prireza gdje ga ima snosit Êe Podravka. Radnici Êe dobiti potvrde (bonove) u apoenima od po 200 kuna, dakle njih pet, a od 10. prosinca ove pa do 31. sijeËnja iduÊe godine za njih Êe moÊi kupovati na predvienim prodajnim mjestima. Radnici Êe na poleini bonova trebati ispisati osobne podatke i na blagajni prodavaonice predoËiti osobnu iskaznicu. Na ‘boæiÊnicu’ imaju pravo svi Podravkini radnici u Hrvatskoj koji su u radnom odnosu na dan 1. prosinca ove godine. Na jednokratni dodatak nemaju pravo radnici s posebnim ugovorima o radu i radnici upuÊeni na rad u inozemstvo. Bonovi se mogu realizirati u Ëetirima Podravkinim diskontima i dvjema DaniËinim prodavaonicama u Koprivnici, u UmjetniËkoj radionici, u Podravkinim prodavaonicama u Varaædinu, Lipiku i Zagrebu (RadniËka cesta 224), u DaniËinim diskontima u Kriæevcima i Varaædinu te DaniËinim predstavniπtima u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru. Radnici iz Dubrovnika, Umaga, Zadra, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaædina ‘boæiÊnicu’ mogu realizirati i u Podravkinim pokretnim, tzv. ambulantnim prodavaonicama, koje se nalaze u tim gradovima.
Predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ uruËuje Ëek ravnatelju DjeËjeg doma ”Svitanje” Milivoju AndroliÊu Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Prvi dan prosinca, mjeseca u kojemu djeca iπËekuju Svetog Nikolu, Djeda Mraza, BoæiÊ... u koprivniËkom DjeËjem domu ”Svitanje” protekao je u posebnom ozraËju. Iz Belupa im je pristigao veliki bor kojeg su vjeπte djeËje ruke maπtovito iskitile, ispod bora naπli su se poklon - paketi za svako od
40-oro djece smjeπtene u domu, a zatim je predsjednik Uprave Belupa Sani PogoriliÊ ravnatelju Milivoju AndroliÊu uruËio Ëek na 20.000 kuna. Novac Êe biti iskoriπten za adaptaciju kupaonica koje trenutno predstavljaju najbolniju toËku inaËe lijepo ureenog doma. - Podravka je veÊ duæe vrijeme prisutna kao znaËajni donator ”Svi-
tanja”, a ovaj put njeno veliko srce zakucalo je zahvaljujuÊi Belupu koji je potvrdio da slogan «Zdravo budifl nije samo parola nego i istinski stav prema æivotu. Donacija Êe nam omoguÊiti adaptaciju kupaonica, a time i doprinijeti unapreenju zdravlja djece - istakao je Milivoj AndroliÊ zahvaljujuÊi na vrijednom daru. Ovim Ëinom Belupo se joπ jed-
nom potvrdio kao socijalno odgovorna kompanija koja Êe, prema rijeËima Sanija PogoriliÊa, i dalje nastojati pomagati ovakve projekte u zajednici u kojoj djeluje. Djecu su pak najviπe razveselili Nestleovi slatkiπi koje su pronaπli u poklon-paketima, kao i moguÊnost da svojim gostima pokaæu kako su uoËi blagdana uredili i ukrasili prostore u kojima borave.
2
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
Intervju: Josip Canjar, direktor Podravke d.o.o. Sarajevo
Podravkin periskop
Dvocifreni rast Podravke u BiH
”Euroπverc”
potroπnje i to za Sarajevo i za Hercegovinu, buduÊi da su tamo turistiËke destinacije: Neum, Meugorje i Mostar. PoËetni rezultati su zadovoljavajuÊi.
Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Susjedna Bosna i Hercegovina, bremenita politiËkim problemima, nalazi se i u izuzetno teπkoj ekonomsko-gospodarskoj situaciji o Ëemu svjedoËe statistiËki podaci: ukupan BDP ili bruto druπtveni proizvod u 2003. godini je 7,8 milijarde maraka (3,8 milijarde USA dolara). U BiH -u je registrirano 387.542 zaposlenih i 302.269 nezaposlenih osoba. ProsjeËna stopa nezaposlenosti u Federaciji iznosi 43,8 posto. U rujnu je isplaÊeno 286.120 mirovina, a prosjeËna mirovina iznosi 199,48 konvertibilnih maraka (KM) za Federaciju, a 120,80 KM za RS. ProsjeËna potroπaËka koπarica za bosansko-hercegovaËku ËetveroËlanu obitelj u listopadu je iznosila 455 KM, a prosjeËan osobni dohodak je iznosio 526 KM u Federaciji te 376 KM u RS. Ipak i u takvim uvjetima Podravkino poduzeÊe u BiH postiæe dobre rezultate, a za devet mjeseci ove godine zabiljeæena je stopa rasta prodaje od 34 posto. Bio je to povod za razgovor s direktorom Podravke d..o.o. Sarajevo Josipom Canjarom.
Træiπta BiH i Hrvatske teπko je usporeivati - Proπao je deveti mjesec Vaπeg boravka u Bosni i Hercegovini. Moæete li povuÊi paralelu izmeu Vaπih iskustava iz prodaje u Hrvatskoj i ovdje u Bosni i Hercegovini? - Nakon devet mjeseci rada i nastojanja da primijenim svoja dosadaπnja iskustva iz prodaje u Hrvatskoj doπao sam do saznanja da se BiH træiπte ne moæe promatrati oËima Hrvatske ili, bolje reËeno, ta se dva træiπta ne mogu usporeivati. Druπtveno-politiËki ustroj Bosne i Hercegovine je specifiËan, tu egzistiraju i Federacija i Republika Srpska i distrikt BrËko, odnosno dræave u dræavi, a time jasno, postoje odreene prepreke i u prometu robama. To znaËi da i kod uvoza imamo odreenih problema, kao i kod meuentitetske trgovine. Stoga gledajuÊi organizacijski, imamo odreenih problema i poteπkoÊa te zapravo samo virtuoznim preskakanjem odreenih prepreka i nadasve angaæiranjem svih zaposlenika moæemo postiÊi ovako dobre rezultate kakvi se u BiH ostvaruju. S druge strane, ovdje su izuzetno razvijene veleprodaje koje su u biti i oslonac u prometu robama. Meutim, mi se iz godine u godinu sve viπe pribliæavamo prodajnom mjestu, odnosno vodimo prodajnu politiku u kojoj je cilj prodajno mjesto. - Jasno, posve su drugaËiji propisi koji vas ponekad tjeraju da napravite neke poteze koji iz sedmerokatnice u Koprivnici nisu toliko jasni i razumljivi! - Upravo tako, odreeni propisi ovdje limitiraju poslovanje, a oni su u svakom entitetu na svoj naËin prisutni. Prema tome, ponekad je vrlo teπko objasniti zaπto se npr. vrπi
Podravku u BiH doæivljavaju kao domaÊu tvrtku
Josip Canjar
zapoπljavanje punjaËa polica. Na to nas tjeraju novi propisi odnosno nadzor inspektora rada. Primjerice, za pojedini prekrπaj u oblasti zapoπljavanja predviena je kazna za tvrtku Ëak i do 30 tisuÊa maraka, a za odgovornu osobu tri tisuÊe maraka. Mi smo stoga morali zaposliti placere koji su ranije mogli raditi na ugovore o djelu a sada bi za taj prekrπaj platili pozamaπne kazne ovisno ovaj put o kantonalnim inspektorima.
Zalaganje zaposlenih jedan je od kljuËeva uspjeha - UnatoË svemu tome, kao i Ëinjenici da u BiH ima mnogo nezaposlenih i πto mnogo ljudi prima ispodprosjeËne plaÊe, postiæete jako dobre rezultate. Kako to objaπnjavate? - Jedan od elemenata za uspjeπno poslovanje je ukupna organizacija Podravke u BiH i Ëinjenica da je Podravka na ovim prostorima izuzetno dugo te da se zapravo i prihvaÊa kao domaÊa tvrtka. Drugi je, πto moram posebno pohvaliti i zbog toga izraziti svoje zadovoljstvo, doprinos i zalaganje svih zaposlenika kojih u ovom trenutku ima 110, bez mene, a koji daju maksimalno sve od sebe da bi postigli dobre rezultate. Podaci govore da za prvih devet mjeseci ove godine imamo indeks rasta u odnosu na prethodnu godinu od 134 poena. - Ima li pojedinih grupa proizvoda na kojima prodaja izrazito raste? - Zapravo sve grupe rastu podjednako. Neπto znaËajnije rastemo na plasmanu piÊa, a rasli smo za devet mjeseci i na mesnim preraevinama zahvaljujuÊi proizvodnji u BiH. Naglaπavam da je organizirana proizvodnja goveeg gulaπa i goveeg haπea u jednoj ovdaπnjoj tvornici. Proizveli smo i plasirali na BiH træiπte 112 tona tih mesnih konzervi te time bitno pridonijeli rastu ove grupe. Ove smo se godine fokusirali na plasman piÊa uloæivπi u rashladne ureaje uz pomoÊ SPJ piÊa. To je takoer dalo odreene rezultate. Istovremeno, mogu reÊi da smo se usmjerili i ka gastro træiπtu. Fokusirali smo dvoje trgovaËkih predstavnika prema tom segmentu
- U prodaji Podravka juha drugo ste træiπte, kako to komentirate? - Ono πto sam rekao na poËetku: stanovniπtvo Bosne i Hercegovine prihvaÊa Podravku kao svoju tvrtku te nas tradicionalno kod klasiËnih juha Ëini nezaobilaznim proizvoaËem vrlo zanimljivim na ovom træiπtu. PotroπaËi, odnosno jedan dio njih, ima poseban, Ëak bih rekao i emotivni odnos prema Podravki, koji se iskazao u posljednjoj nagradnoj igri. Bilo je vrlo maπtovitih pisama i kreacija naπih potroπaËa πto potvruje da ti ljudi æive s nama i da smo pogodili i u proizvodnji, a onda jasno i u prodaji zahtjeve i potrebe ovog træiπta i ovih potroπaËa. - Uz sve to ste znatno proπirili asortiman, koliko je sada novih proizvoda lansirano ovdje? - Ove smo godine lansirali preko πezdeset novih proizvoda, tako da u ovom trenutku nudimo oko 480 proizvoda træiπtu Bosne i Hercegovine. - Idete li dalje? - Da, apsolutno. Pratimo novosti iz Podravkinih tvornica, a trenutno pregovaramo o «smrznutim programimafl te proπirenju ponude mesnih polutrajnih preraevina. Spreman je ulazak i dijela asortimana «Lagrisafl.
Neophodna izgradnja skladiπta - Podravka se dijelom doæivljava kao domaÊa kompanija, ali se doæivljava i kao kompanija koja ima humani odnos prema lokalnoj zajednici pa recite neπto o tome! - Jasno je da svoj pristup ne samo u prodaji, nego i u ukupnom djelovanju svodimo na to da pomognemo (najËeπÊe vrlo skromno) institucijama i pojedincima koji ne mogu bez pomoÊi, a kojih je u ovoj zemlji bezbroj. Donacijama hrane socijalnim ustanovama ili odreenom svotom maraka za nabavu lijekova pojedincima bez ikakvih prihoda ili bolnicama dobivamo ponajprije naklonost «Podravkinom srcufl i simpatije lokalne zajednice.
Poslovanje manirom dobrog gospodara - Kako provodite mjere Uprave na konsolidaciji poslovanja ukupne firme? I bez odluka Uprave «Podravkafl d.o.o. Sarajevo je poslovala manirom dobrog gospodara, uostalom to govore rezultati poslovanja posljednjih godina. Ipak, naveo bih od niza aktivnosti samo najznaËajnije kojima smo u toku 2003. godi-
ne nastojali maksimalno racionalno poslovati. Kad su u pitanju kadrovi, rad prodajne operative je ustrojen po sistemu miniregija Ëime su smanjeni putni troπkovi. Sluæbene automobile voze trgovaËki predstavnici s najveÊom kilometraæom. Potrebna radna mjesta popunjavana su iz postojeÊeg kadra npr. gastro putnik i kontrolor prodaje, a neke skladiπne radnike smo postavili za vozaËe u dostavi robe. Instaliranjem alarmnog sustava nema noÊnih Ëuvara, veÊ smo njima popunili ispraænjena radna mjesta u skladiπtu, a zanimljivost je da smo meu placerima pronaπli trgovaËkog predstavnika. Preraspodjelom distribucije robe umjesto iz Sarajeva i ©irokog Brijega iz skladiπta Banja Luka za Tuzlu i djelomiËno BihaÊ smanjeni su transportni a time i troπkovi skladiπtenja. Nabava kancelarijskog i potroπnog materijala je centralizirana, πto je rezultiralo znatno niæim cijenama kod dobavljaËa a o limitima telefonskih troπkova i kilometraæe da i ne govorim. Na prvi pogled poveÊani troπkovi u ovoj godini na pojedinim stavkama moæda Êe dati drugaËiju sliku, ali da li je troπak ili ulaganje posjet mikrodistributera iz BiH Koprivnici, gastro prezentacija za ugostitelje u Neumu, edukacija vlastitih i kadrova mikrodistributera, sudjelovanje na Sajmu u Mostaru i na ZEPS-u itd. Sigurno je jedino da strogo vodimo brigu kako bi svaka potroπena marka dala najbolji efekt u ukupnom poslovanju tvrtke. - Ima li joπ neπto πto niste ostvarili, odnosno neπto πto vam je bolna toËka? - Od samog mog dolaska ovdje uoËio sam da zapravo imamo odreenih, uvjetno reËeno, zapreka daljnjem razvoju na ovom træiπtu. Naime, mi u cijelosti koristimo iznajmljene prostore za rad koji su izuzetno skupi. Stoga smo pokuπali pronaÊi i lokaciju i izvoaËa i financijera da bi se izgradio vlastiti objekt koji bi zadovoljio dugoroËnije potrebe razvoja. To znaËi da bi u njemu osim standardnog skladiπta imali i prostor za smrznuti program, za polutrajne proizvode, za piÊa te transportna sredstva koja je potrebno objediniti na jed-nom logistiËkom mjestu, kako bi iz tog centra radili i efikasnije i bræe te sa znatno manjim troπkovima no πto ih imamo sada. - Moæemo li uskoro oËekivati realizaciju te ideje? - Ja bih bio najsretniji, meutim svjestan sam da Êe zbog trenutne situacije unutar Podravke doÊi do pomicanja rokova. Rjeπenje problema moæe biti i u akvizicijama na ovom træiπtu Ëime bi «Podravkafl d.o.o. Sarajevo i u politiËkim krugovima bila prihvaÊena kao i meu potroπaËima Bosne i Hercegovine.
Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Nakon proπirenja Europske unije mreæe hipermarketa i veleprodaje mogu iskoristiti razliku cijena robe πiroke potroπnje (FMCG) u starim i novim zemljama Unije za tzv. transgraniËnu πpekulaciju, tj prebacivanje jeftine robe preko granice (πverc) - proizlazi iz analiza Boston Consulting Group (BCG). To moæe predstavljati problem za meunarodne koncerne koji proizvode i prodaju FMCG robu pod istom markom u raznim zemljama. Iz analize BCG proizlazi da je kava Nescafe u njemaËkim supermarketima za 55% skuplja nego u Poljskoj. U sluËaju Ëokolade Milka razlika cijena izmeu Poljske i Francuske iznosi 45%. ProsjeËna razlika u cijenama prehrambenih proizvoda u Uniji i zemljama koje u nju ulaze iznosi 41%. TransgraniËna πpekulacija stoga moæe postati veliko iskuπenje, kaæu u BCG. Prebacivanju jeftine robe iz Poljske ili »eπke dodatno pogoduje zemljopisni poloæaj, jer u radijusu od tisuÊu kilometara od centra tih zemalja æivi viπe od 100 milijuna potroπaËa koji Êe rado kupiti jeftinu robu. Osim toga, desetak najveÊih europskih maloprodajnih lanaca veÊ se nalazi u tim zemljama, imaju izgraene sustave prodajnih mjesta i rade na razvoju sustava logistike za regiju CEE. ProizvoaËi pak nisu u stanju kontrolirati promet robe nakon πto ona jednom ue u trgovaËke sustave. Ipak, neki proizvoaËi se ne boje da Êe proπirenjem EU maloprodajni lanci prebacivati robu preko granice u potrazi za dodatnim zaradama. Kaæu da su veÊ duæe vrijeme svjesni razlike u cijenama svojih proizvoda po pojedinim zemljama stare i nove Unije, objaπnjavajuÊi to time da se i sami proizvodi razlikuju od zemlje do zemlje, pa onda ni razlika u cijeni ne treba Ëuditi. Proizvodi, iako se prodaju pod istom markom, u svakoj zemlji su prilagoeni potrebama tamoπnjih potroπaËa i nisu unificirani. Tako, npr. Knorr juha od rajËice ima drugaËiji okus u Poljskoj nego u »eπkoj, a drugaËiji u NjemaËkoj. Osim po okusu, proizvodi se od zemlje do zemlje razlikuju i po ambalaæi odnosno po jeziku na kojem je tiskan tekst na ambalaæi, πto nije nevaæno, jer da bi prodao npr. deterdæent za rublje iz jedne zemlje u drugu trgovac mora prilagoditi ambalaæu potrebama træiπta, nalijepiti nove etikete. To generira troπkove i kvari prvotnu estetiku ambalaæe. Profit od cijele πpekulacije moæe biti na kraju tako malen da se to uopÊe ne bi ni isplatilo raditi. Najugroæeniji od transgraniËnog prelijevanja i πverca su univerzalni i unificirani proizvodi poznatih marki. ProizvoaËi mogu sprijeËiti πpekulaciju, npr. putem odgovarajuÊe politike cijena, povisujuÊi cijene robe u akcesijskim zemljama, a smanjujuÊi ih u zemljama stare Unije. Poviπenje cijena u akcesijskim zemljama bi svakako bilo bolno za potroπaËe i ne bi ostalo bez posljedica na inflaciju. Reakcija proizvoaËa u akcesijskim zemljama moæe biti i takva da poveÊanje cijena proizvoda s jakom meunarodnom markom moæe biti poticaj za proizvoaËe pod lokalnim markama. Te uopÊe ne moraju poskupiti pa Êe tako biti konkurentnije. Veliki broj meunarodnih lanaca i sve veÊi udio privatnih marki na njihovim policama veÊ potiËe male firme u akcesijskim zemljama na proizvodnju pod privatnim markama za trgovaËke lance. Oni rado kupuju jeftiniju robu u akcesijskim zemljama, a skuplje je prodaju na Zapadu, jer time ostvaruju ekstra profite. Pri tome trgovaËki sustavi nemaju milosti prema proizvoaËima, kojima u ovom biznisu ostavljaju tek mrπavu zaradu. Podravka mora realno sagledati sve ove prijetnje i Ëim prije zauzeti Ëvrst stav prema nastupajuÊim promjenama na træiπtu, jer bi se u sluËaju duæeg oklijevanja stvari mogle oteti kontroli.
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
3
Zaπto je poskupio Podravkin kruh
Korekcija cijena zbog skupljeg braπna i rasta proizvodnih troπkova Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Kruh viπe nije proizvod Ëiju bi cijenu regulirala dræava, kao nekad, i time πtitila standard graana. Cijena kruha formira se na træiπtu na temelju zakona ponude i potraænje, baπ kao πto vrijedi i za, primjerice, automobile ili kikiriki. Siæe je to objaπnjenja Tome Troπelja, izvrπnog direktora SPJ Mlin i pekara zbog Ëega je
odnedavno Podravkin kruh skuplji otprilike pet posto. - Ove je godine u Ëitavoj Europi prinos pπenice znatno manji nego prijaπnjih godina. Mnoge su zato zemlje, kao i Ëitava Europska unija, donijele uredbe kojima zabranjuju izvoz pπenice. U susjednoj Maarskoj, primjerice, ove je godine cijena kilograma pπenice oko 1,45 kuna, dok je lani bio jeftiniji od kune. ZahvaljujuÊi velikoj ponudi pπenice prijaπnjih godina, kada je te æitarice
bilo u izobilju, jasno je da je doπlo do ‘dampinga’ cijene. Sada se situacija okrenula - cijene pπeniËnoga braπna vrtoglavo rastu. NajveÊi hrvatski proizvoaË ove je godine veÊ dvaput digao cijenu braπnu. Podravka joπ uvijek dræi relativno niske cijene braπnu, pa tako i kruhu - kazao je Troπelj i dodao kako je domaÊi bijeli, “udarni” Podravkin kruh, poskupio samo 30 lipa za πtrucu, πto je tek devet kuna poskupljenja na mjesec. Prema njegovim rijeËima, na cijenu
kruha ipak ne utjeËe samo cijena pπenice, to jest braπna. Poznato je kako je porasla cijena rada, poskupjeli energenti i prijevoz, a u obzir se uzima i stopa inflacije. Poskupljenje kruha zato je zapravo korekcija njegove cijene u odnosu prema porastu æivotnih troπkova. Takoer, tumaËi Troπelj, viπa cijena nije postavljena kako bi Podravka ostvarivala ekstra profit. O njemu nema ni govora jer Pekara radi na rubu profitabilnosti. - Smatram da Êe doÊi do porasta cijena kod svih pekara, jer oni koji nemaju vlastite mlinove braπno kupuju na træiπtu, pa Êe se to odraziti na cijenu kruhu. Podravka ima dovoljne zalihe pπenice, no hoÊe li doÊi do nove korekcije cijena nagodinu, u ovom je trenutku nemoguÊe predvidjeti. Najavljuje se poskupljenje energenata i goriva, o Ëemu takoer ovisimo. Podravka u naËelu korigira cijene kruhu nakon πto porastu troπkovi proizvodnje - kazao je Troπelj.
Ipak, poskupljujuÊi kruh, Podravka je vodila raËuna o socijalnom trenutku, pa su manja poveÊanja kod jeftinijih i traæenijih vrsta kruha, a veÊa kod skupljih, specijalnih vrsta, dok pecivima, koja najviπe kupuju aci, cijena nije mijenjana. Najviπe, 55 lipa, poskupio je kukuruzni kruh, po 50 lipa poskupjeli su mijeπani raæeni i kruh “Zrnko” (prije 6,50 kuna), graham kruh 40 lipa (prije 4,90 kuna). Najmanje, 15 lipa, pak, skuplji je domaÊi uvijeni od 400 grama (prije 3,45 kuna) te bijeli, crni, polucrni, polubijeli i bakin kruh, po 25 lipa. Poskupljenje takoer neÊe osjetiti institucije poput bolnica i vrtiÊa, jer s njima Podravka ima godiπnje ugovore s odreenom i nepromjenjivom cijenom. Iako je SPJ Mlin i pekara zatraæio da Druπtvena prehrana takoer plaÊa novu cijenu kruha, nema opasnosti od poskupljenja radniËkoga gableca jer kruh ionako nije porcioniran, veÊ ga svatko uzima koliko æeli.
Kadrovske promjene u Podravki od 21. do 28. studenoga
Podravkin kruh, ovisno o vrsti, poskupio je od 15 do 55 lipa po πtruci
Zbog smanjenoga obujma proizvodnje, sa 12 sezonskih radnika varaædinske tvornice Kalnika prekinut je ugovor o radu na odreeno vrijeme. Petero ljudi iz Træiπta RH takoer je istekao ugovor o radu na odreeno vrijeme, kao i jednom radniku u Ital-Iceu. U proizvodnji Podravka jela dvije su radnice otiπle uz isplatu otpremnine, jedna iz Tvornice djeËje hrane, jedan radnik iz Mlina i jedan iz Odræavanja. Maja ZeËeviÊ, dipl. inæenjerka prehrambene tehnologije, zaposlena je kao pripravnica u Razvoju tehnologije i kontroli. Dipl. ekonomistica Kristina JandraπiÊ dobila je Ugovor na neodreeno vrijeme u Upravljanju kvalitetom. Jedna je radnica iz Ljudskih potencijala otiπla u invalidsku mirovinu. LijeËnica Ines UnuπiÊ dobila je ugovor o radu na neodreeno vrijeme u Belupovim Lijekovima. Vladimir Martinaga, direktor Belupovog Predstavniπtva u Rumunjskoj, od 1. prosinca imenovan je i direktorom Belupovog Predstavniπtva u Beogradu.
naπa posla
Sanader na mukama, a neki veÊ prizivaju i veliku koaliciju Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Ivici RaËanu se moæe svaπta prigovoriti, i to opravdano, no u veËernjim je satima 23. studenoga ipak povukao jedan od svojih najlukavijih poteza. Naime, kako poslijeizborni dani prolaze, tako i onima koji politiku baπ i ne razumiju previπe postaje sve jasnije zaπto se aktualni premijer tako brzo i lako odrekao pokuπaja prikupljanja parlamentarne veÊine. Da se ljevica s HSS-om upustila u tu avanturu, trebala bi u doslovnome smislu kupiti ili podmititi niz malih stranaka i praktiËki sve predstavnike nacionalnih manjina. Joπ je veÊi problem πto bi takva koalicija svakoga dana strepila da joj netko od tih nesigurnih saveznika ne otkaæe suradnju ili da o kljuËnim zakonima glasuje, kako se lijepo kaæe, po svojoj savjesti. Nekoliko mjeseci parlamentarnog muËenja bilo bi sve πto bi takav zbir sluËajnih partnera mogao oËekivati, a onda bi se morali raspisati izvanredni izbori, na kojima bi su-
protna strana zacijelo dobila osjetniju prevagu od one sadaπnje. Kako smo i predviali, dio spomenutog scenarija, iako je krenuo s osjetno boljih polaznih pozicija, sada proæivljava Ivo Sanader. HDZ-u je do saborske veÊine nedostajalo samo 11 glasova, a u prvih deset dana prikupljanja potpisa potpore na jedvite jade prikupio ih je upravo toliko - deset. Doduπe, i manjinska bi Vlada desnoga centra mogla dobiti potporu, no Sanader Êe to svakako pokuπati izbjeÊi osiguravanjem joπ kojeg potpisa. U prvoj bi varijanti, koja i nije tako rijetka u europskim parlamentarnim demokracijama, bio joπ ranjiviji i suoËen s pokuπajima izglasavanja nepovjerenja Vladi. KljuËni razlog HDZ-ovih nevolja proizlazi iz Ëinjenice πto su oba veÊa potencijalna koalicijska partnera, HSP i HSS, definitivno ispali iz kombinacija. Diplomati Europske unije ovih su dana jasno rekli da –apiÊa neÊe u Vladi koja æeli brzo pribliæa-
vanje Bruxellesu. UnatoË tome πto su promijenili retoriku i kupili nekoliko svijetlih koπulja, pravaπi simboliziraju ono πto u Uniji ne prolazi. Nema, dakle, nikakvog razloga da Sanader zbog –apiÊa riskira ulazak u tu najmoÊniju svjetsku zajednicu. PouËno je, meutim, sve ono πto se zbivalo oko HSS-a. TomËiÊ i grupa bivπih ministara i saborskih duænosnika iz te stranke bili su skloni koalirati sa Sanaderom, πto bi dobro odjeknulo i u diplomatskim krugovima. No, na terenu, ukljuËujuÊi i KoprivniËko-kriæevaËku æupaniju, raspoloæenje je bilo bitno drukËije. Tu je najæeπÊi predizborni sukob voen baπ u srazu HDZ-a i HSS-a, a potonja je stranka i u brojnim lokalnim koalicijama sa SDP-om i ostalim strankama bivπe petorke. HSS-ovce najviπe pogaa Ëinjenica da su glasovi koje su izgubili iπli baπ Sanaderovoj stranci, tako da je logiËno oËekivati da bi njihovo koaliranje dodatno uzdrma-
lo onog slabijeg partnera, πto je put u potpuni slom na iduÊim izborima. Zato Êe TomËiÊ dati samo poËetnu podrπku Sanaderovoj Vladi, a zatim Êe se opredjeljivati prema potezima koje Êe ona povlaËiti. Ako Êe HDZ iÊi u radikalnije kadrovske rezove, kao i odbacivanje raznih projekata, koji bi ostavili na vjetrometini i osam æupana te mnoπtvo gradonaËelnika i naËelnika iz te stranke, HSS Êe takoer radikalizirati svoju oporbenu poziciju. RijeË je, dakle o tipiËnoj politici spojenih posuda, gdje Êe ponaπanje jedne strane izazivati protuodgovore one druge. Posljedica je ta da se, primjerice, unaprijed ne moæe znati hoÊe li se u podravskoprigorskoj æupaniji nastaviti projekti vezani uz zdravstvo, prometnice i vodoopskrbu, πto su i prvorazredna politiËka pitanja. Dio analitiËara tvrdi kako Êe Sanaderova Vlada zbog tanke parlamentarne veÊine, a i Ëinjenice da neÊe biti dovoljno novca za socijalne pro-
grame, s obzirom na to da Êe baπ 2004. biti najteæa u pogledu otplate vanjskoga duga, veÊ za godinu dana biti na teπkim iskuπenjima. Neki su Ëak uvjereni da u tom sluËaju slijedi aktiviranje ideje o velikoj koaliciji, odnosno da Êe se Sanader pokuπati osloboditi svojih mini-saveznika i ponuditi partnerstvo SDP-u u cilju stabilnijeg voenja zemlje prema Europskoj uniji. U ovome je trenutku ta ideja potpuno neprihvatljiva i HDZ-ovu i SDP-ovu Ëlanstvu, a nad njom se zgraæaju i sve ostale stranke, koje time odmah padaju u drugi plan. No, ukoliko bi predstojeÊa godina doista tekla po spomenutom “crnom” scenariju, niπta nije nemoguÊe, tim viπe πto ekonomisti ovih dana opet naglaπavaju kako dva najsliËnija gospodarska programa imaju upravo Sanader i RaËan. Dakako, rezervna su moguÊnost uvijek izvanredni izbori, samo je pitanje kome bi oni tada odgovarali.
4
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
Razgovor sa Zvonimirom ©premom, direktorom Druπtvene prehrane
Cilj nam je pruæanje kvalitetnih usluga zaposlenicima Podravke i postizanje pozitivnog financijskog rezultata Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Doπavπi iz ekonomskog centra nakon 20 godina rada kao planer u kontrolingu, Zvonimir ©prem prije tri i pol godine preuzeo je funkciju direktora Druπtvene prehrane. Druπtvena prehrana u Podravki postoji veÊ 35 godina. PoËela je funkcionirati 1968. godine, a 1970. godine zapoËinje njezina egzistencija sa πkolovanim kuharima. - Doπavπi na mjesto direktora Druπtvene prehrane, teæio sam boljoj organizaciji posla i sustavnom praÊenju troπkova, tako da sam uspio kompjuterizirati poslovanje radi praÊenja podataka i analiza. Kuhinja je danas obuhvaÊena SAP programom i redovno se prati sva dokumentacija. ZahvaljujuÊi kompjuterskim programima koje koristimo, moæe se pratiti poslovanje i izvrπiti realnija i preciznija alokacija troπkova i time toËno odrediti profitabilnost svakog organizacionog dijela - kaæe ©prem.
Kod nas se hrana ne baca - Kako je organizirana Druπtvena prehrana? - Druπtvena prehrana organizacijski se sastoji od proizvodnog dijela -
Zvonimir ©prem
kuhinje i restorana, ugostiteljskog dijela - kantina, i prateÊih sluæbi poput skladiπta i distribucije. Zapoπljava 5 kuhara VKV specijalista, 13 SSS kuhara i pomoÊne radnike, tako da je trenutno u kuhinji zaposleno 22 ljudi. Restorani postoje po svim vanjskim tvornicama. Naπa se distribucija sastoji od dva kombija koji svakodnevno dostavljaju gablece izvan same Podravke, ukljuËujuÊi dostavu hrane u restorane u zoni Danica i Belupo Ludbreg. U kantinama smo na usluzi iskljuËivo naπim djelatnicima i tu je zaposleno petnaestak ljudi, dok ih je u restoranu 40-ak. Imamo 11 kantina i isto toliko restorana.
Smanjivanje troπkova - Postoji li moguÊnost smanjenja troπkova? - Radnici za svoj gablec moraju odvojiti 5 kuna po danu uz dodatni porez, a preostali dio financijski pokriva Podravka. Radimo na proπirenju asortimana i nabavci jeftinije robe, jer moguÊnosti 21 prodajnog mjesta su vrlo velike. Utræak iz kantine isti se dan polaæe na blagajnu u Podravki, a porastom prodaje smanjio bi se troπak poslovanja, πto bi bila uπteda za Podravku u cjelini. Promet je prije nekoliko godina bio preko 7 milijuna kuna, a sada se zbog slabe kupovne moÊi gotovo prepolovio. Takoer radimo na reviziji odnosa izmeu Druπtvene prehrane i isporuËitelja sirovina i usluga, te racionalizaciji svih internih odnosa. Osim toga, smanjenje troπkova postiglo bi se programom otpremnina, koji bi obuhvatio 17 zaposlenika od trenutno zaposlenih 93. Nakon smanjenja broja zaposlenika, planira se preraspodjela radnog vremena kako bi se uz isti obim poslova poveÊala operativna efikasnost. Kod nas se hrana ne baca pa se troπkovi nastoje smanjiti i dokuhavanjem gableca po potrebi. - Koliko unaprijed je poznat jelovnik? - Jelovnik se sastavlja mjesec dana unaprijed. MjeseËno imamo oko 35.000 toplih i hladnih obroka, odnosno dnevno ih je izmeu 1.700 do 2.000. Imamo oko 50 vrsta kombinacija toplih gable-
U kuhinji Druπtvene prehrane priprema se pedesetak vrsta toplog obroka restorana i osobno raspitivanje o zadovoljstvu prehranom u naπim restoranima, moram reÊi da su prema dosadaπnjim saznanjima ljudi zadovoljni i nisam imao nikakvih prituæbi niti primjedaba na vrstu ili koliËinu gableca, odnosno nije se dogodilo da radnik vrati svoj gablec. Obroci se vaæu i Sluæba za kontrolu pazi da zaposlenici budu zadovoljni koliËinom pojedinog gableca. Takoer volimo Ëuti miπljenje ljudi koji redovno konzumiraju naπe gablece. Zato imamo knjige æalbe u koje se mogu unijeti eventualne primjedbe. - U kojoj su mjeri Podravkini proizvodi zastupljeni prilikom pripreme Podravkaπi su uglavnom gableca? zadovoljni gablecom - Zastupljeni su gotovo svi Podrav- Imate li povratne informacije od kini proizvodi, primjerice za hladni zaposlenika koji svakodnevno idu obrok nudimo samo DaniËine mena gablece? sne proizvode. Oko 10 % proizvoda - S obzirom na moje Ëeste obilaske dolazi izvan Podravke i to uglavca, odnosno 150 kombinacija hladnih pa je svakoga dana na jelovniku jedna od kombinacija toplog obroka i do desetak kombinacija hladnih obroka. Radi se u dvije smjene, a hladni se gablec posluæuje i u treÊoj. Uvijek postoji moguÊnost izbora, a mislili smo i na zaposlenike koji ne preferiraju mesne obroke pa za njih postoje takve kombinacije hladnih gableca. Cilj nam je da su ljudi zadovoljni i da bude zastupljena hrana koja je najtraæenija. Osim toga, uz gablece, pripremamo ruËkove i domjenke za posjetitelje Podravke, susrete umirovljenika i sl.
nom mlijeËni proizvodi koje Podravka ne proizvodi. U takvom sluËaju teæimo kompenzacijskim odnosima. Ipak smo prehrambena industrija i nastojimo iskoristiti vlastite resurse, a time ujedno sprijeËiti odljev novca. - Je li se pokuπalo eksperimentirati i s novim proizvodima i gablecima ili preferirate standardnu kuhinju? - Radili smo na novim kombinacijama gableca i veÊina je dobro prihvaÊena. Ipak poπtujemo tradicionalne prehrambene navike tako da se uz brigu o raznovrsnosti hrane, jelovnici prilagoavaju æeljama i potrebama radnika. Ljudi su viπe zainteresirani za standardni naËin prehrane pa se i mi u skladu s njihovim zahtjevima tome prilagoavamo. KonaËni nam je cilj pruæanje kvalitetnih ugostiteljskih usluga zaposlenicima Podravke i postizanje pozitivnog financijskog rezultata.
Susret s Kreπimirom VeËenajom iz Odjela telekomunikacija u Zaπtiti i nadzoru
Telefoni i slikarstvo Piπe: Ines Banjanin
Kreπimir VeËenaj doπao je iz rodne Orahovice u Podravinu i zaposlio se u Podravki u Odjelu komunikacija prije 25 godina. U Koprivnici æivi sa svojom obitelji - suprugom zaposlenom u Bilokalniku i sinom Andrijom koji pohaa graevinsku πkolu u »akovcu (unutarnji dizajn). Kolege i rukovoditelji opisuju Kreπimira kao marljivog Ëovjeka, predanog poslu, koji svoje svakodnevne obaveze izvrπava na vrijeme. - Posao mi je vezan uz odræavanje telefona tako da sam neprekidno u pokretu, jer osim poslova u Podravkinoj zgradi brinem
o telefonskim linijama i izvan nje, primjerice na Danici ili Belupu. Ovo je moje prvo radno mjesto, na kojemu sam zaposlen veÊ Ëetvrt stoljeÊa i mada ima posla tijekom cijeloga dana, zadovoljan sam dinamikom kojom se sve odvija - kaæe Kreπo. Mjesec dana nakon zaposlenja u Podravki postao je i Ëlan Likovne sekcije ”Podravka 72” i do sada je izlagao na skupnim izloæbama. Iako slikarski talent postoji u njegovoj obitelji, prema Kreπimirovim rijeËima, njegov stric, poznati slikar Ivan VeËenaj, nije utjecao na Kreπimirov likov-ni izriËaj. Premda su mu prvi radovi prikazivali motive karak-teristiËne u naivnom slikarstvu, danas
Kreπimir VeËenaj s buteljom vina Ëiju je etiketu oslikao motivima iz pivnice Kraluπ
teæi stvoriti realnu sliku koja kao da je uhvaÊena fotografskim objektivom.
Doπavπi na ideju pomoÊu koje bi gostima i Podravkinim poslovnim partnerima u sjeÊanju ostao saËuvan ambijent Pivnice Kraluπ, posvetio se dizajnerskoj izradi etiketa za vinske boce. - Ideja je nastala prije dvije godine inspirirana jednom zagrebaËkom vinotekom koja je povodom novogodiπnjih blagdana nudila ukusno dizajnirane i aranæirane poklon pakete vina. Kontaktirao sam vinske kuÊe zainteresirane za suradnju i nakon toga osmislio i otisnuo novogodiπnje etikete za jedno autohtono crno kvalitetno vino. S obzirom na to da se bliæi BoæiÊ i Nova godina, za sada namjeravam prijateljima i su-
radnicima pokloniti boce s oslikanim etiketama, a nakon blagdana ponudit Êu suradnju joπ nekim slavonskim proizvoaËima. Za motive svojih slika Kreπimir je izabrao interijer Pivnice Kraluπ, poput vitraja ili detalja iznad πanka, zbog skladno ureenog interijera bogatog mnogobrojnim detaljima. - Za tehniku svojeg likovnog izraæavanja izabrao sam tehniku ulja na staklu, papiru i platnu. Ne slikam puno, jer volim napraviti kvalitetne slike pa ih stoga niti ne posjedujem mnogo. Na ovogodiπnjoj smotri u Podravki predstavit Êu se slikom s motivom amfore.
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
5
IduÊeg tjedna u Podravki
Redoviti skupovi radnika IduÊeg utorka, srijede i Ëetvrtka odræat Êe se redoviti skupovi radnika Podravke d.d. To je drugi ovogodiπnji ciklus takvih skupova, a na njemu Êe svoje izvjeπÊe o radu podnijeti RadniËko vijeÊe, izvjeπÊe o poslovanju i razvojnim planovima Uprava Podravke, a radnici Êe moÊi pitati sve πto ih zanima. Skupovi se odræavaju prema dolje navedenome rasporedu. Utorak, 9. prosinca, u restoranu Druπtvene prehrane u 12 sati: Interna revizija; Upravljanje kvalitetom; Korporativni marketing i komuniciranje;
Razvoj poslovanja; Razvoj tehnologije i kontrola; Strateπki projekti; Spajanja i akvizicije; Riznica; Upravljanje imovinom; Kontroling; Træiπte RH i JI Europe; Projektna træiπta; Træiπte istoËne Europe; Træiπte SAD-a, Kanade, Zapadne Europe i Skandinavije; Træiπte Srednje Europe i NjemaËke; Træiπte Poljske i Pribaltika; Program Nestle i trgovaËka roba; Upravljanje materijalima (ZajedniËki poslovi, Nabava, Centralna priprema, Logistika i transport, Energetika). Srijeda, 10. prosinca, u restoranu Druπtvene prehrane u 12 sati: SPJ
Lino, Dolcela i Kviki; SPJ VoÊe i povrÊe; SPJ PiÊa; SPJ Mlin i pekara; NematiËno poslovanje (Inæenjering, Odræavanje, Zaπtita i nadzor, OpÊi poslovi, Ugostiteljstvo); Informatika; Ljudski potencijali; Pravni poslovi. »etvrtak, 11. prosinca u restoranu Druπtvene prehrane u tvornici Podravka jela u 12 sati: SPJ Vegeta i Podravka jela. U RadniËkom vijeÊu kazali su kako na skupovima oËekuju predsjednika i sve Ëlanove Podravkine Uprave te izvrπne direktore organizacijskih cjelina za koje se odræava pojedini skup.
Prodajna mjesta na kojima Êe radnici Podravke moÊi realizirati boæiÊni dar u naravi za 2003. godinu
World Business Council Odræivi razvoj
NatjeËaj za Tim mladih menadæera (YMT) - 2004. Ako promiπljate buduÊnost odræivog razvoja i æelite doprinijeti poslovnim procesima koje grupa Podravka gradi na lokalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini, te æelite steÊi nove vjeπtine i iskustva u rukovoenju kako biste odgovorili moguÊnostima i izazovima odræivog razvoja, sudjelujte u natjeËaju WBCSD Tim za mlade menadæere. Uvjeti: • VSS • nekoliko godina radnog iskustva u grupi Podravka • aktivno sluæenje engleskim jezikom • upuÊenost u problematiku odræivog razvoja • dob izmeu 25 i 32 godine Troπkove sudjelovanja u projektu koji predvia i radionice u nekoliko europskih gradova snosi Podravka. Rok za prijavu: 15. sijeËnja 2004. godine. Detaljnije informacije u Kadrovskoj administraciji Podravke (Maja Komar).
Prodavaonice Podravke: KOPRIVNICA: - DISKONT 1, A. StarËeviÊa 32 - DISKONT 2 - K. Domagoja 5 (u subotu 13. i 20. prosinca produæeno radno vrijeme do 18 sati) - DISKONT 3 - Trg slobode 6 - DISKONT 4 - Gradska trænica - UMJETNI»KA RADIONICA - Starogradska ulica (Muzej prehrane)
Tribina u Gradskoj vijeÊnici: ”Kako razviti samopouzdanje kod djece” ”Kako razviti samopouzdanje kod djece” naziv je tribine koju Êe 11. prosinca s poËetkom u 18 sati u koprivniËkoj Gradskoj vijeÊnici odræati poznate psihologinje dr. Majda Rijavec i dr. Dubravka MiljkoviÊ. Roditeljima, prosvjetnim djelatnicima i ostalim zainteresiranima one Êe govoriti o bitnim naËinima i metodama poticanja pozitivnog razvoja djece, te odgovarati na konkretna pitanja o pojedinim problemima. Organizator tribine je KoprivniËki krug djece i mladeæi.
VARAÆDIN: PRODAVAONICA 1 - u Tvornici Kalnik LIPIK: PRODAVAONICA - M. Gupca 118 ZAGREB: PRODAVAONICA - RadniËka cesta 224
Prodaja rashodovanog vozila
Prodavaonice Danice: NON STOP, –. Estera 1, KOPRIVNICA KIOSK, –elekoveËka 21, KOPRIVNICA DISKONT 3, BaltiÊeva 1, KRIÆEVCI DISKONT 5, Gradska trænica, VARAÆDIN Predstavniπtva Danice:
Broj telefona:
OSIJEK, Sv. Leopolda MandiÊa 13 a RIJEKA, XIII. divizije 24 SPLIT, Put Oreπca 11 ZADAR, Stjepana RadiÊa bb
031/374 192 051/217 533 021/319 845 023/234 005
Djelatnici iz Dubrovnika, Umaga, Zadra, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaædina moÊi Êe realizirati boæiÊni bon i u Podravkinim pokretnim, ambulantnim prodavaonicama, koje se nalaze u navedenim mjestima.
Kutak za umirovljenike
“PenziÊi” dobili tri zastupnika u Saboru Piπe: Æeljko ©emper Rezultati na parlamentarnim izborima su povijesni trenutak za umirovljenike. Prvi put umirovljenici Êe imati svoje zastupnike u Saboru, πto predstavlja najveÊe iznenaenje proteklih izbora. A joπ su u Ëetiri izborne jedinice bili vrlo blizu tome, s rezultatom od 3,9 do 4,5 posto osvojenih glasova, πto pokazuje da su biraËi prepoznali svoju stranku. Na nivou dræave Hrvatska stranka umirovljenika dobila je osam posto glasova. - Tko su HSU-ovi zastupnici koji su uπli u Sabor? - Naπi zastupnici su dr. Josip Sudec, doktor ekonomskih znanosti iz Varaædina, koji je svoj radni vijek proveo u gospodarstvu, a danas je dopredsjednik HSU-a i Matice umirovljenika Hrvatske. Drugi je Silvano Hrelja, profesionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Istru, koji je na naπu listu uπao iz kvote Sindikata umirovljenika Hrvatske. Ima 45 godina i, naravno, nije umirovljenik. TreÊi je Dragutin Pukleπ, ekonomist iz Naπica - predstavio je zastupnike Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koji
je bio 1. nositelj u naπoj II. izbornoj jedinici. Zbog Ëega je HSU na ovim izborima samostalno izaπla na izbore? - Umirovljenicima je veÊ poznato da ih je teπko oπtetila bivπa vlast ValentiÊevim uredbama, kojima je izostalo redovno zakonsko usklaivanje mirovina s rastom plaÊa od 1993. do 1995. godine. Dræava taj dug nikad nije htjela priznati, pa Ëak ni nakon odluke Ustavnog suda o vraÊanju duga umirovljenicima od 12. svibnja 1998. godine. Osim toga, 1998. godine je donijet novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je zasnovan na velikoj restrikciji, a zbog, kako kaæu, provoenja mirovinske reforme. S koalicijom smo za izbore 3. sijeËnja 2000. godine Ëak potpisali dogovor, ali dogovoreno takoer nije ispoπtovano. Nitko dosad nije imao sluha za rjeπavanje naπih problema, trebali su im samo naπi glasovi - nastavio je Jordan. - S kojim je ciljevima stranka izaπla u predizbornu kampanju? - Mi nismo imali sredstava za jumbo plakate ili estradne zvijezde. Djelovali smo skromno, kakvi veÊ jesmo, s neπto πtampanih broπura, ali s prepoznatljivim ciljevima za poboljπanje umi-
rovljeniËkog standarda. Naπ izborni moto bio je “Do sada ste glasovali za njih, a sada glasujete za sebe i svoje obitelji”. Naπi interesni ciljevi su izraËun duga s pravom nasljeivanja za svakog umirovljenika po odluci Ustavnog suda, usklaivanje mirovina s rastom plaÊa zaposlenih, izvanredno godiπnje poveÊanje mirovina za postotak rasta BDP-a, ukljuËivanje dodatka “100 kuna i πest posto” u mirovinsku osnovicu, kao i izboriti pravo braËnom drugu da za sluËaj smrti uz svoju mirovinu prima i do 60 posto njegove mirovine. - Ima li πto i za tzv. nove umirovljenike, koji su najviπe oπteÊeni? - Svakako Êemo traæiti da se preispita mirovinska reforma, odnosno sustav generacijske solidarnosti, koji je ovakav kakav je sada - neprihvatljiv. Nedopustivo je da se za isti radni staæ i istu plaÊu danas ostvaruju razliËite mirovine, Ëak po 1.000 kuna razlike. Kako Êe II. stup dati prve mirovine tek za 15 - 20 godina, veliki broj umirovljenika u slijedeÊim godinama, raËunamo oko 700.000 umirovljenika, biti Êe s mirovinama na granici socijalne pomoÊi - zakljuËio je Vladimr Jordan, predsjednik HSU-a.
Podravka d.d. Logistika i transport Na osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama Dana 10. 12. 2003. g. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica u 12 sati. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Transporta. Prodaje se vozilo: ZASTAVA 35.8 ,kombi 8+1, ispravno, proizvedeno 1988. godine, inv. br. 547, a poËetna cijena je 9000 kuna Navedeno vozilo moæe se razgledati 10. 12. 2003. g. u dvoriπtu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10 % poËetne cijene. Vozilo se prodaje po naËelu ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga j platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.
Prodaja deterdæenta Odjel za standard radnika organizira prodaju deterdæenata proizvoaËa Saponia - Osijek, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate putem ustega na plaÊi: a) Faks helizim superaktiv, pakiranje 10 kg, cijena 100 kn b) Ornel mekπi 5 l, pakiranje 5 litara, cijena 36,60 kn Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti u Odjelu za standard na tel. 651781 najkasnije do 12. prosinca.
Prodaja svjeæe ribe Odjel za standard radnika organizira prodaju svjeæe ribe - πarana - iz ribnjaka Podgorci. Cijena πarana je 23 kn/kg. NaËin plaÊanja: do 100 kn na dvije rate, preko 100 kn na tri rate putem ustega na plaÊi. Prodaja Êe biti prema slijedeÊem rasporedu: 8. i 9. 12. (ponedjeljak i utorak) - Podravka, dvoriπte Galantpleta od 13,30 do 15,30 sati 10. 12. (srijeda) - Danica, parkiraliπte 11.12. (Ëetvrtak) - Belupo, parkiraliπte
Podjela boæiÊnih purica Obavjeπtavaju se radnici Podravke koji su naruËili boæiÊne purice proizvoaËa Puris - Pazin da Êe podjela biti u srijedu 10. 12. u dvoriπtu Galantpleta od 13,30 do 15,30 sati.
Podjela panirane smrznute ribe Obavjeπtavaju se radnici Podravke koji su naruËili paniranu smrznutu ribu proizvoaËa Adria - Zadar da Êe podjela biti u Ëetvrtak 11. 12. u dvoriπtu Galantpleta od 13,30 do 15,30 sati. Odjel za standard radnika
6
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
U subotu 13. prosinca u koprivniËkoj Sportskoj dvorani
Aktivnosti Podravkinih likovnjaka
Prvi festival zabavne glazbe ”Od srca srcu - Godiπnja smotra Ëlanova Podravkine likovne sekcije Koprivnica 2003.” Sve je spremno za najveÊu glazbenu priredbu u naπem kraju - prvi festival zabavne glazbe ”Od srca srcu - Koprivnica 2003.”, koji Êe se odræati u subotu 13. prosinca u 20 sati u koprivniËkoj Sportskoj dvorani. Na festivalu Êe s novim pjesmama nastupiti 22 pjevaËa i glazbenih sastava: Matko JelaviÊ, Denis & Denis, grupa Anelidi iz Pule, Azzurro, Boris BabaroviÊ, Ivanka LuetiÊ, Marko Jaπek, Tomislav Brajπa, Miro Ungar, grupa Vertigo iz Koprivnice, Angie, grupa Joy iz Zagreba, Iva Ranogajec, Mladen BurnaÊ, Dario Plevnik, Josip KataleniÊ, Duo Gogana, grupa Perle iz Splita, Mirko ©venda Æiga, Danijela GolubiÊ, Maja Zeko i Kreπimir KovaËeviÊ i Mirta. Sve pjevaËe pratit Êe Zabavni orkestar Hrvatske radio-televizije, kojim Êe dirigirati: Nikica Kalogjera, Silvije GlojnariÊ, Stipica Kalogjera, Stjepan Mihaljinec, Josip CvitanoviÊ i Zlatko Dvoræak. Voditelji su Vlatka Pokos i Branko UvodiÊ. - Tijekom narednog tjedna probe za festival odræavat Êe se u Zagrebu, u zgradi Hrvatske televizije, a po dosadaπnjoj ozbiljnosti i imenima koja su nam se prikljuËila veÊ
sada moæemo reÊi da Êe to uistinu biti spektakl kakav ovaj kraj joπ nije doæivio. Naime, na veÊini naπih festivala pjesme se ne izvode uæivo, a naπe Êe sudionike pratiti Ëak tridesetak profesionalnih glazbenika u Ëiju kvalitetu ne trebamo sumnjati. Osim toga, veÊ i broj dirigenata neπto govori - kazao je Ivan Vanja Lisak, umjetniËki direktor festivala πto ga organizira Alineja d.o.o. (UBIUDR Podravka). Pokrovitelji festivala su KoprivniËko - kriæevaËka æupanija i Grad Koprivnica, a direktno Êe ga prenositi II. program Hrvatskog radija, Radio Koprivnica i druge radio postaje, dok Êe ga snimati Varaædinska televizija. S posebnom ekipom dolazi i Hrvatska televizija i takoer Êe snimiti ovu veliku manifestaciju za svoje potrebe. - Neπto takvoga Koprivnica uistinu zasluæuje - kaæe direktor festivala mr. Zdravko MikotiÊ. - Veliku podrπku imamo i od mnogih sponzora, a i ovom prigodom posebno se æelimo zahvaliti æupanu, gradonaËelniku i drugima koji su meu prvima dali potporu. No ipak moram istaknuti da Êe to biti jedan od najjeftinijih festivala u Hrvatskoj,
buduÊi da su nam svi manje-viπe izaπli u susret, u æelji da i ovaj kraj napokon dobije jedan veliki glazbeni dogaaj. Scena Êe takoer biti u festivalskom «πtihufl, a radit Êe je Rajko StilinoviÊ, koji je autor scene za festival u PitomaËi, s kojim ekipa koprivniËkog festivala vrlo dobro surauje. IzvoaËe Êe ureivati poveÊa frizerska ekipa predvoena Martinom JanekoviÊ, aktualnom europskom juniorskom prvakinjom u frizurama. U show programu, koji Êe se odræavati u vrijeme glasovanja, sudjelovat Êe «nove nade hrvatske estradefl, πto Êe biti veliko iznenaenje. Ulaznice za festival veÊ su u prodaji po popularnim cijenama od 40 kuna, a mogu se nabaviti u ©arenom duÊanu, recepciji Podravke, hotelu Podravina i Radio Koprivnici, te na dan koncerta na blagajni Sportske dvorane. Tvrtka Goflex objavila je i festivalski CD, koji se takoer moæe kupiti. - Nema nikakve sumnje da Êe se za festival traæiti karta viπe! - miπljenja je Mladen PavkoviÊ, utemeljitelj ove manifestacije.
VeÊ tradicionalna smotra slika i skulptura Ëlanova Likovne sekcije «Podravka 72fl odræat Êe se i ove godine - otvorenje izloæbe bit Êe u petak 12. prosinca u 13 sati. Osamdesetak slikara i kipara odazvalo se pozivu za sudjelovanje na smotri, πto je zaista impozantan broj i pokazatelj koliko ova sekcija okuplja entuzijasta amatera koji s puno ljubavi svoje slobodno vrijeme provode uz kist ili dlijeto. Tako Êe se moÊi vidjeti zaista velik broj slika i skulptura πto je dovoljno da doete i u ove predblagdanske dane pogledate ovu zanimljivu i umjetniËki vrijednu izloæbu. A. V.
Izloæba slika Marije Stipan u Varaædinskim toplicama Marija Stipan, Ëlanica Likovne sekcije «Podravka 72fl i Molvarskog likovnog kruga, proπlog je tjedna otvorila samostalnu izloæbu slika u prostorima hotela Minerva u Varaædinskim toplicama. Slikarica se predstavila s tridesetak slika, a izloæba Êe se moÊi razgledati do 15. prosinca ove godine. Izloæbu je otvorio Bernard HoræiÊ, animator za kulturu hotela Minerva. a o slikarici je govorila Nada Zlatar Lukavski, predsjednica Likovne sekcije «Podravka 72fl (na slici) A. V.
LijeËnik za vas
©to je HIV, a πto je AIDS? Ovaj tjedan, 1. prosinca, obiljeæen je svjetski dan borbe protiv side Piπe: dr. Ivo Belan TragiËna je Ëinjenica da epidemija AIDS-a svake godine odnosi milijune ærtava u svijetu. Poduzimaju se znaËajni znanstveni koraci u razumijevanju uzroËnika i u borbi protiv te opake, smrtonosne bolesti. Znatan broj lijekova je veÊ odobren, a daleko veÊi broj je joπ uvijek u fazi ispitivanja. Kombinacija, to jest ”koktel” terapija od nekoliko lijekova, primijenjenih istovremeno, pokazala je da reducira razinu virusa u krvnoj cirkulaciji Ëak za 99 posto u nekim pacijentima, πto potencijalno zaustavlja ili usporuje napredovanje bolesti. Bez obzira na sve te istraæivaËke uspjehe u razvijanju novih lijekova, kriza s AIDS-om joπ nije svladana, naprotiv poveÊava se. HIV, virus nedovoljne funkcije imunoloπkog sustava, uzrokuje AIDS. Virus napada odreene bijele krvne stanice i slabi tjelesni obrambeni sustav. Sindrom AIDS se pojavljuje kad osoba zaraæena virusom HIV-a razvije popratno, po æivot opasno oboljenje ili se broj bijelih krvnih stanica (nazvane T-stanice) opasno smanji. Kako znati da je osoba inficirana? Ako neka osoba ima razloga da bude zabrinuta πto se tiËe infekcije HIV-om, potrebno je otiÊi na pregled, a to je jednostavno krvno testiranje. Test na HIV antitijela ne moæe pokazati ima li osoba AIDS, da li je svjeæe inficirana i da li Êe oboljeti od AIDS-a. Vrijeme od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci proe od momenta infekcije HIV-om do vremena kada se antitijela na virus mogu ustvari utvrditi u krvi. Osobe s pozitivnim rezultatom na testu moraju odmah potraæiti medicinsku evaluaciju i lijeËenje. Neki su ljudi izloæeni riziku infekcije s HIV/AIDS, pa ipak ne odu na laboratorijski pregled krvi. Meutim, πto se
infekcija, odnosno bolest ranije utvrdi, tim lijeËenje moæe bræe poËeti. Postoji niz lijekova koji mogu pomoÊi da se odgodi razvoj ozbiljnih simptoma i mogu sprijeËiti ili smanjiti smrtonosne komplikacije koje oslabljeni imunoloπki, obrambeni sustav ne moæe sam svladati. Testiranje na HIV/AIDS je potpuno povjerljivo, to jest saËuvana je privatnost pacijenta. Kako se πiri HIV? HIV se prenosi putem: • tjelesnih tekuÊina, ukljuËujuÊi krv, spermu, vaginalni sekret za vrijeme nezaπtiÊenog oralnog, vaginalnog ili analnog seksa s inficiranom osobom (infekcija s HIV-om u drugim tjelesnim tekuÊinama, kao πto su mokraÊa, feces, slina, znoj i suze nije vjerojatna). • zajedniËke upotrebe injekcija meu narkomanima ili zajedniËke upotrebe igala za tetovaæu, buπenje uha ili zbog bilo kojeg drugog razloga. • prijenosa od majke inficirane s HIV/AIDS-om na plod za vrijeme trudnoÊe, poroda ili dojenja. • transfuzije inficirane krvi. Meutim, danas to viπe ne dolazi u obzir, jer se darovana krv i krvni proizvodi testiraju na HIV/AIDS. • kontakta s otvorenim ranama ili ogrebotinama inficirane osobe. Simptomi HIV/AIDS infekcije »ovjek moæe biti inficiran s HIV virusom mnogo godina, a da ne pokazuje bilo kakve simptome. Ne moæete kazati da je neko inficiran samo na osnovi kako izgleda, kako se osjeÊa ili kako se ponaπa. Ako su simptomi prisutni, oni mogu ukljuËiti: bolne, oteËene limfne ælijezde, povremene temperature i/ili noÊno znojenje, brz gubitak tjelesne teæine bez vidljivog razloga, trajno prisutan umor, stalni proljevi, permanentni koæni problemi, ranice u ustima, suhi kaπalj, gubitak daha, ponavljanje vaginalne gljiviËne infekcije.
Spomenuti simptomi mogu biti uzrokovani i drugim oboljenjima, prema tome jasno je da lijeËnik mora biti πto prije konzultiran radi postavljanja toËne dijagnoze. Kako se HIV/AIDS ne prenosi? Na osnovi danaπnjih znanstvenih saznanja HIV/AIDS ne πiri se putem zraka ili putem usputnih druπtvenih kontakata, kao πto su rukovanje, grljenje ili usputni poljubac, zajedniËka upotreba posua ili jedaÊeg pribora, upotreba istog nuænika ili telefona, plivanja u istom bazenu, ugrizom insekata, kontaktom s kuÊnim ljubimcem, dijeljenjem domaÊinstva s inficiranom osobom. Meutim, ne smijete zajedniËki upotrebljavati neke predmete koji mogu na sebi imati krv, kao πto su Ëetkica za zube, æileti, britve i grickalice za nokte. Ozbiljna oboljenja koja se javljaju zajedno s AIDS-om Zbog njihova oslabljenog imunoloπkog sustava, osobe oboljele od AIDS-a posebno su osjetljive na infekcije i odreene bolesti. Tu su ukljuËene: Pneumocystis carinii pneumonia (glavni uzrok smrti u ljudi zaraæenih s HIV-om) Kapoπijev sarkom (maligni tumor koæe i unutarnjih organa) Infekcije nervnog sustava (mogu oπtetiti mozak i kiËmenu moædinu) OportunistiËke infekcije (gljiviËne, parazitarne, bakterijalne, ukljuËujuÊi i tuberkulozu, koje takoer mogu biti smrtonosne). Nove nade u borbi protiv HIV/ AIDS-a Samo u SAD-u danas farmaceutske kompanije testiraju 122 nova lijeka protiv HIV, AIDS-a i prateÊih oboljenja. Tu su ukljuËena i potencijalna cjepiva. Napredak u tim istraæivanjima ne prestaje. Pogled Ëitavog ËovjeËanstva je uperen na dan kad Êe AIDS postati kroniËno oboljenje koje Êe se moÊi staviti pod kontrolu i - moæda Ëak izlijeËiti.
Prodajna izloæba knjiga «Stanekfl d.o.o. iz Varaædina ovih Êe dana odræati prodajnu izloæbu knjiga po slijedeÊem rasporedu: 11. prosinca (Ëetvrtak): Belupo d.o.o. u prostorijama porte 12. prosinca (petak): Tvornica Linolade 15., 16., 17. i 18. prosinca: upravna zgrada Podravke, kod restorana prehrane 19. prosinca (petak): Tvornica Vegete i Danica d.o.o. Izloæene knjige moÊi Êe se kupiti po veÊ poznatim uvjetima, na otplatu do 10 mjeseËnih obroka.
Druπtvena prehrana
Jelovnik 8. 12. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kuhana svinjetina 9. 12. utorak:
- PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata
10. 12. srijeda:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
11. 12. Ëetvrtak:
- Umak bolognese, πpageti, salata
12. 12. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
Sport
7
Kuglanje
Prva hrvatska nogometna liga - 16. kolo
Potop Slavena u Maksimiru DINAMO - SLAVEN BELUPO 4:0 (2:0) Piπe: Boris Fabijanec
Dobro su znali nogometaπi i struËno vodstvo Slaven Belupa da ih oËekuje teπko gostovanje kod Dinama u Maksimiru, posebice i zbog toga πto su u Zagreb krenuli nekompletni, πto zbog kartona, πto zbog ozljeda pojedinih igraËa. I u prvih 15-ak minuta utakmice joπ su pruæili koliko-toliko ozbiljan otpor ZagrepËanima, ali veÊ u 17. minuti Zahora dovodi domaÊine u vodstvo. Najboljeg Dinamovog strijelca odliËno je uposlio JuriÊ, Zahora s lijeve strane ulazi u kazneni prostor Slaven Belupa i silovito pogaa desni kut Lisjakove mreæe. Dvije minute kasnije biljeæimo nespretan start PejiÊa na domaÊeg vratara ©arliju pri Ëemu je Slavenov napadaË rasjekao lice i zavrπio u bolnici te joπ dobio æuti karton. Dinamovi nogometaπi nakon vodstva i dalje silovito pritiπÊu Slaven. Posebice se iskazuje prinova u redovima Dinama Branko Strupar koji πalje idealne lopte prema Zahori. Sre-
Êom, Dinamov napadaË nije bio precizan u 23. i 32. minuti, ali u 36. neobranjivo πalje loptu pod gredu Slavenovih vratiju. Tri minute kasnije iz slobodnog udarca pokuπava Posavec, ali puca ravno u vratara ©arliju. I u nastavku Dinamovci su bolja momËad. Potvrda pobjede stiæe u 71. minuti kada iz udarca iz kuta loptu idealno do Strupara πalje Sedloski. Plava devetka u padu vrlo snalaæljivo πalje loptu u mreæu Lisjaka. ToËku na i postavlja dvije minute prije kraja utakmice MujËin nakon πkolski odigrane akcije sa Zahorom. Visoka i zasluæena pobjeda Dinama nad slabim Slaven Belupom koji u Zagrebu gotovo niπta nije pokazao. Nakon utakmice treneri su rekli: Nikola JurËeviÊ, trener Dinama: - Odigrali smo vrlo dobru utakmicu. Nakon teπkog gostovanja u Dnjepropetrovsku nije se lako brzo vratiti u stvarnost Hrvatske lige,
Svjetsko rukometno prvenstvo
ali bio sam siguran da Êe se moji igraËi zalagati. »ak sam iznimno traæio i uvjerljivu pobjedu, πto inaËe nije moj obiËaj. VeÊi dio utakmice odigrali smo odliËno, osim prvih dvadesetak minuta u drugom poluvremenu. Vratili smo se na prvo mjesto i ova igra i rezultat odliËan su stimulans za derbi u Splitu. Ivan Bedi, πef struËnog stoæera Slaven Belupa: - Apsolutno zasluæena pobjeda Dinama koji je cijelu utakmicu dominirao, bio uvjerljivo bolji. Mi smo imali dosta problema i s ozljedama i s kartonima, malo smo morali i kalkulirati, no da smo bili i kompletni - teπko bismo parirali ovako raspoloæenom Dinamu. Za Slaven Belupo protiv Dinama igrali su: Lisjak, P. Boπnjak, Gal, JurËiÊ, Boæac, PejiÊ (od 21. GuË), JuriÊ, VukojeviÊ, RadiËek (od 80. S. Boπnjak), Posavec (od 65. ©omoci) i Dodik.
KuglaËice Podravke na prijemu kod æupana Piπe: Æeljko ©emper Nakon sjajnih rezultata u ovoj godini, æupan KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ priredio je prijem za kuglaËice i vodstvo ©KK Podravka. - »estitamo vam na velikim uspjesima koje postiæete posljednjih godina, a posebno na rezultatima, koje ste kao prvakinje Hrvatske postigle ove godine u Svjetskom kupu u »eπkoj i Skoplju. To je joπ veÊi uspjeh kad se zna s koliko ljubavi i odricanja djelujete u vrlo skromnim uvjetima, a ipak postiæete tako sjajne rezultate. Svi vaπi uspjesi su na ponos æupanije, grada i sponzora Ëije ime nosite, pa Êete stoga uvijek imati naπu pomoÊ i podrπku. Posebno je ugodno saznanje da se i hrvatska reprezentacija ne moæe zamisliti bez kuglaËica Podravke, Ëiji je veliki doprinos u osvajanju svjetskih odliËja - rekao je æupan Josip FriπËiÊ. Prijem nije zavrπio samo na kurtoaznim rijeËima, veÊ se iskoristila prigoda da se æupana, koji je veliki prijatelj sporta, upozna sa svim problemima kluba, a posebno s time da se traæi dugoroËno rjeπenje kuglane. Æupan je obeÊao dolazak na sutraπnju utakmicu Podravka - Varteks, te je kuglaËicama i vodstvu darovao prigodne poklone, a Ljiljana Picer, kapetanica Podravkaπica, uzvratila je poklonom igraËica æupanu.
Druga liga sjever - kuglaËi
KuglaËice Podravke kod æupana
Podravkaπice daju ”πtih” igri Derbi jeseni Prva kuglaËka liga - 7. kolo Ugasile ambicioznost Mlake hrvatske reprezentacije pripao Mlaka - Podravka 2:6 (3114:3280) Podravkaπima
Od 1. do 14. prosinca u Hrvatskoj se igra 16. Svjetsko prvenstvo rukometaπica. U Zagrebu, Splitu, Rijeci, PoreËu, Karlovcu i »akovcu 24 reprezentacije borit Êe se za πto bolji plasman, a one najbolje za odliËja. Velike apetite ima i hrvatska reprezentacija koja od 1997. godine - Svjetskog prvenstva u NjemaËkoj gdje je osvojila 6. mjesto - nije bila na najveÊim natjecanjima. ©est Podravkaπica - Sanela KnezoviÊ, Barbara StanËin, Dijana GolubiÊ, Renata Hodak, Marija »uljak i Ljerka Vresk te direktorica reprezentacije Ana MatiπiÊ daju nemjerljiv doprinos poËetnim uspjesima naπe reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. VeÊ u prvoj utakmici protiv Brazila najeefikasnija je bila Marija »uljak, a za njom nisu puno zaostajale Podravkina, a sada reprezentativna krila Renata Hodak i Ljerka Vresk. Kada veÊ spominjemo Ljerku, treba naglasiti kako je ona u drugoj utakmici protiv Australije postigla i svoj stoti pogodak za hrvatsku reprezentaciju. Takoer, u drugoj utakmici odliËno su branile Barbara StanËin u prvom te Sanela KnezoviÊ u drugom poluvremenu, skupivπi ukupno viπe od dvadeset obrana. Veliki optimizam i meusobno povjerenje najveÊi su aduti hrvatske reprezentacije te oËekivanja izbornika Æeljka Tomca kako je cilj reprezentacije osvajanje petog mjesta i put u Atenu na Olimpijske igre, prema prvim nastupima protiv Brazila i Australije - mogla bi biti i veÊa. Moæda je vrijeme da ova reprezentacija, koja je odliËan spoj iskustva i mladosti, osvoji i koje svjetsko odliËje. U prilog ovako optimistiËnoj najavi dokazuju i rijeËi direktorice reprezentacije Ane MatiπiÊ kako je atmosfera u reprezentaciji odliËna i kako su cure spremne dati sve od sebe. B. F.
Podravka - Zanatlija 7:1 (3616:3349)
Ni momËad Zanatlije, najbliæi pratitelj Podravke na prvenstvenoj ljestvici, nije proπao bolje nego i svi gosti koprivniËke kuglane. Podravkaπi svojim gostima prepuste tek po neki poen i to samo kad netko odigra izvanserijski. Zanatlija je ugodno iznenaenje, do derbija je imao tek dva boda manje od Podravke, a u ovom derbiju imali su sjajnog PrpiÊa, koji je sa 627 sruπenih Ëunjeva neoËekivano bio prvo ime derbija. Kapetan domaÊih, Tomislav Troπelj, odigrao je kapetanski, bio je samo Ëunj do najboljeg rezultata. Jedina neizvjesnost vladala je u dvoboju BakaË - Dunger, gdje je BakaË tek u zadnjih 30 hitaca iz poraza “odletio” u pobjedu. Sve ostalo bilo je na strani vodeÊeg sastava lige uvjerljiva pobjeda s odliËnim prosjekom od 603 Ëunja, kao i konaËna razlika od 267 Ëunjeva u korist Podravkaπa. Ove nedjelje (14 sati) u Koprivnici se igra domaÊi, koprivniËki derbi, sastaju se ÆeljezniËar - Podravka. To je dvoboj koji vrijedi pogledati! Rezultati: BakaË - Dunger 585:582, VuËiÊ - Banjac 607:574, Troπelj - PerkoviÊ 626:519, Gregurina - PrpiÊ 589:627, Betlehem SelmiÊ 598:502, MikloπiÊ - Iπek Ljerka Vresk - stotinu golova u reprezentaciji Hrvatske 611:545.
Joπ jedno teπko gostovanje uspjeπno su “pregrmile” kuglaËice Podravke. Ekipa Mlake u nedalekoj proπlosti tradicionalno je znala biti tvrd kamen za koprivniËke kuglaËice. Pa da bude u duhu tradicije, poËetak dvoboja za Podravku nije bio baπ sjajan, iako konaËan rezultat daje krivu sliku. VeÊ u prvom paru domaÊe su iskoristile vrlo slab start tandema ValentiÊ Picer. Vrlo brzo napravile su znatnu prednost u Ëunjevima, naπe se nije moglo prepoznati. Ljilja nije uspjela poniπtiti prednost svoje protivnice, ostala je na -33 Ëunja. Melita se u drugih 60 hitaca uspjela vratiti u igru, na kraju i nadigrati reprezentativnu juniorsku kolegicu BarËan iz PitomaËe, koja od jeseni igra za Mlaku. Rezultat je bio 1:1 i 18 drva u korist domaÊih kuglaËica. U drugom paru nastavljena je izjednaËenost - bilo je 2:2 i tek minimalna prednost od sedam Ëunjeva za Podravku. LukaË je u reprezentativki BartoloviÊ imala neugodnu protivnicu, koja je iskoristila svoje bogato iskustvo i osvojila poen. Æunek je u prvih 60 hitaca podsjetila na svoje “staro” izdanje, pa iako nije nastavila u tom stilu, ipak je zadræala nedostiænu prednost. Odluka je trebala pasti u posljednjih 120 hitaca. Ekipa koja u zavrπnici ima reprezentativni tandem Orehovec - Zver, ne treba se bojati konaËnog raspleta. Tako je bilo i sada. VeÊ nakon prvih 30 hitaca pobjednik je bio poznat. Sjajnom igrom Æeljka i Maja odmah su svojim protivnicama dale do znanja da se oproste od bodova. PoËetna prednost samo se poveÊavala, da bi na kraju bilo Ëak 166 Ëunjeva u korist aktualnih prvakinja iz grada juha. Ove subote (15 sati) u Koprivnicu stiæe Varteks, ekipa koja Ëvrsto dræi dno ljestvice - u sedam kola sedam poraza. Rezultati: BarËan - ValentiÊ 513:528, TomaπiÊ - Picer 540:507, BartoloviÊ LukaË 553:535, KapetanoviÊ - Æunek 495:538, Weitzer - Orehovec 486:580, SinovËiÊ - Zver 527:592.
Druga liga istok - kuglaËice
Belma “torpedirala” Obrtnika Belma - Obrtnik 8:0 (3056:2731) Belmice su “unakazile” goπÊe iz Slavonskog Broda, osam torpeda pogodilo je slavonski “brod”. Iako neke poznatije Belmice nisu bile na svom nivou, raduje rezultat mlade Maje VajdiÊ, koja u svojoj prvoj kuglaËkoj sezoni, nakon rukometa, pokazuje nadarenost i za kuglanje. Sa 529 Ëunjeva bila je Ëak i prvo ime utakmice. Bravo, Maja! Rezultati: DuπiÊ - Holjevac 528:471, HirjaniÊ - MataniÊ 519:486, VajdiÊ Lorenc 529:446, Belec - Briπki 493:441, Milas - FilajdiÊ 502:494, Puhala - Lorenc 485:393.
8
Broj 1683 Petak 5. prosinca 2003.
Lino kalendari na putu do potroπaËa Otkako se od 1. studenoga u medijima oglaπava novi Lino kalendar za 2004. godinu, na adresu SPJ Lino, Dolcela i Kviki svakodnevno pristiæe od 1000 do 3000 koverti. Kalendar je namijenjen potroπaËima koji poπalju pet Lino medvjediÊa izrezanih s kutija ili dva medvjediÊa s pakovanja od kilogram, odnosno jednog medvjediÊa s pakovanja od dva kilograma. Kako bi kalendari bili odaslani u πto kraÊem roku, u tom poslu pomaæu i zaposlenici Tvornice VoÊe, a
nuæna je i pomoÊ preko Student Servisa - rekla nam je Ruæica PetrovËiÊ, brand manager za Lino. - Najviπe vremena oduzima otvaranje pristiglih poπiljki, a potom ispisivanje adresa primatelja na kovertama. Zato je potrebno i do mjesec dana da kalendar stigne do primatelja. Najviπe ih je odaslano na samom poËetku emitiranja spotova u medijima, jer je ovo veÊ tradicionalno darivanje pa potroπaËi tijekom godine izrezuju medvjediÊe kako bi ih na
kraju poslali i dobili svoj kalendar. Prema sredini mjeseca broj poπiljaka raste, ali potrudit Êemo se odaslati πto je moguÊe viπe kalendara do predstojeÊih blagdana. Ukoliko ne uspijemo, nastavit Êemo u sijeËnju sljedeÊe godine, jer najbitnije je da svi koji poπalju ispravan sadræaj dobiju novi Lino kalendar - rekla je Ruæica PetrovËiÊ zakljuËivπi kako se do isteka nagradne igre oËekuje primitak oko 100.000 poπiljaka. I. B.
BoæiÊna nagradna igra Poπtovani zaposlenici i umirovljenici Podravke, Marketing SPJ “Lino, Dolcela, Kviki” poziva vas da okuπate sreÊu u nagradnoj igri u kojoj moæete osvojiti vrijedne poklon pakete s proizvodima iz asortimana Lino djeËje hrane, Linolade, Dolcele i Kviki snacka. U svakom od ukupno Ëetiri kola postavljamo jedno pitanje koje Êe se odnositi na spomenuti asortiman proizvoda. Vaπ zadatak je da toËan odgovor sa svojim podacima i brojem telefona poπaljete na adresu: Marketing SPJ “Lino, Dolcela, Kviki”, 5. kat (za nagradnu igru) Odgovore moæete slati nakon svakog kola. Nakon Ëetiri kola slijedi izvlaËenje sretnih dobitnika koje Êemo objaviti u zadnjem ovogodiπnjem broju Podravkinog lista. Puno sreÊe! Marketing SPJ “Lino, Dolcela, Kviki”
Zaposlenici u Tvornici VoÊe pomaæu u pakiranju i otpremanju Lino kalendara potroπaËima
Degustacije u Razvoju Podravka jela i Vegete
Timskim radom do novih proizvoda Prilikom uobiËajene degustacije zabiljeæene ovog utorka u Razvoju Podravka jela i Vegete, sudjelovali su manageri i tehnolozi Podravka jela i Vegete (na slici). - Ovo je prilika za timsko rjeπavanje okusa postojeÊih proizvoda, kao i razvoja novih. Upravo smo iskuπavali Taliatnettu s umakom od gljiva, kako bismo u suradnji s Marketingom Podravka jela i Vegete razmotrili izbor i primjenu tjestenine u tom proizvodu. Takoer smo degustirali paletu πpageta s razliËitim umacima iz skupine polugotovih jela. Ta bi jela na træiπte trebala izaÊi u prvoj polovici sljedeÊe godine, a karakteristika im je kratko vrijeme potrebno za pripremu - izjavila je Tanja CvetkoviÊ, voditelj Razvoja Podravka jela i Vegete.
Recept tjedna:
Tikvice punjene divljom riæom i kus-kusom u umaku od gljiva Potrebne namirnice: 2 srednje tikvice - cukini 100 g divlje riæe 100 g kus-kusa 1 luk 1 crvena ili æuta paprika 2 juπne ælice maslinova ulja 1 juπna ælica Vegete 1 vreÊica Fant umaka od gljiva 50 g naribanog sira parmezan sol, bijeli papar
Priprema: Tikvice operite, ogulite i nareæite na okrugle komade 3-4 cm debljine. Izvadite sredinu ali ostavite dno. Riæu skuhajte s Vegetom. Kus-kus zalijte vruÊom vodom i pustite da odstoji 5 minuta. Na maslinovom ulju popræite luk i sitno nasjeckanu papriku. Napravite smjesu od luka, paprike, riæe i kus-kusa. Dodajte sol i bijeli papar.
Napravljenom smjesom napunite tikvice, sloæite u uljem premazanu posudu za peËenje, zalijte umakom Fant od gljiva. S vrha posipajte naribanim parmezanom i stavite u peÊnicu. Pecite u peÊnici 15 minuta na temperaturi 200-220˚C. Pripremila: Natalija Anufrijeva, Predstavniπtvo Podravke u Moskvi
Crta: Ivan Haramija - Hans