Podravkine novine broj 1685 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLII Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Novogodiπnja poruka predsjednika Uprave Darka Marinca Drage Podravkaπice i Podravkaπi, Iza nas je godina koja Êe biti pamÊena po puno problema, ali i Ëinjenici da je ipak zavrπila na jedan korektan naËin za sve nas i da veÊina nije te probleme osjeÊala direktno na svojoj koæi. Pri tome æelim reÊi da bi bilo dobro da je brzo zaboravimo, jer 2003. nije bila jedna od najljepπih godina. U svakom sluËaju, mislim da imamo pravo, velika veÊina nas, mirno proslaviti Novu godinu, a svi naravno BoæiÊ, pa u toj prigodi æelim svim zaposlenicima Podravke i njihovim obiteljima πto ljepπe buduÊe godine i malo mira tijekom BoæiÊnih blagdana. U iduÊoj godini, ali i onima koje slijede, morat Êemo se mijenjati viπe nego πto smo to Ëinili do sada. Do sada smo pokuπali mirno, ne mijenjajuÊi previπe, postizati bolje rezultate. Naæalost, konkurencija je jaka, globalizacija traje, Hrvatska je dio Europe, ljudi oko nas ne stoje, idu naprijed pa si viπe ne moæemo dopustiti da se ne mijenjamo. Promjene vidimo svuda oko nas, imamo privatna zdravstvena osiguranja, razvija se treÊi stupanj mirovinskog osiguranja, sve je manje nekakvih zagarantiranih prava, a sve viπe prava o kojima sami odluËujemo. To je neπto πto nas Ëeka i u Podravki. Morat Êemo pokuπati prihvatiti i psiholoπki Ëinjenicu da æivimo u træiπnoj ekonomiji, da se træiπna ekonomija ne bazira na kolektivu, nego na pojedincu, da pojedinac sam odluËuje o svojoj sudbini pa Ëak i u tim domenama kao πto su zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Mirovine Êe biti premale ukoliko ne budemo imali i posebne umirovljeniËke fondove ili ih ne budemo koristili na træiπtu, obvezno zdravstveno osiguranje neÊe pokrivati sve one potrebe kad budemo, ne daj Boæe, bolesni ili kad budemo stari. Æelim stoga upozoriti na nuænost da svatko od nas na osobnoj razini mora preuzeti odgovornosti za buduÊnost i sebe i svoje obitelji. I na sluæbenoj razini morat Êemo preuzeti na drugi naËin odgovornost i za razvoj Podravke. NeÊe, naæalost, sve moÊi biti u Podravki kao πto je bilo nekada, nego Êe puno toga πto danas radimo morati biti pokraj Podravke. Pri tome, duboko vjerujem, ako to radimo dobro, da Êe to «pokrajﬂ znaËiti bolje.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

»ESTIT BOÆI∆ I SRETNA NOVA 2004. GODINA

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke d.d.

Podravka ne smije tapkati u mjestu Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Kao πto je veÊ uobiËajeno na kraju poslovne godine prvi Ëovjek Podravkine Uprave progovara za naπ list. Darko Marinac pri tome je odliËan sugovornik za kojega nema zabranjenih tema ili pitanja na koje ne æeli odgovoriti. Iako je pritisnut brojnim obvezama, rokovima, u razgovoru ne æuri, a nervozu ne pokazuje ni pri uzastopnom bljeskanju fotoaparata. Nije Ëudo da je stoga Darko Marinac omiljen u novinarskim krugovima, a da su ovih dana njegovi intervjui traæena «robaﬂ. - ©to je po Vaπem miπljenju obiljeæilo poslovanje Podravke u proπloj godini? • Naæalost, u 2003. godini pozitivna dogaanja zasjenjuje naπa neefikasnost, pogotovo na træiπtu Poljske i gubici koje smo tamo ostvarili. Moram isto tako reÊi da nam efikasnost nije jaËa strana i da program poveÊanja operativne efikasnosti, koji je napravljen i kojega je promovirao izvrπni direktor Zdravko ©estak - naæalost menadæeri, niti ostali zaposlenici u tvrtki nisu «kupili«, odnosno nisu sproveli. Stoga moram reÊi da je protekla godina pokazala da su promjene neπto πto mi ne æelimo. - Koliko se nova Uprava snaπla u svojoj ulozi i koji su joj najznaËajniji rezultati? • Nova Uprava je pola stara, pola nova, prema tome, moramo biti fer, pa Êu ja govoriti samo o novim Ëlanovima Uprave. Novi Ëlanovi Uprave su se po mom miπljenju dobro snaπli u svojim pozicijama, dobro su se uklopili, puno rade, imaju dobrih ideja, mijenjaju, meutim, moram priznati da su na nivou Podravke tri mjeseca znatno premalo za bilo kakve ozbiljnije ocjene. I sami znate da su prvi rezultati tzv. nove Uprave - poboljπanje u odnosu na ono πto smo imali prije toga.

meutim isto tako Ëinjenica je da dræava kod nas ima 28 posto vlasniπtva, prema tome, gotovo jedna treÊina vlasniπtva je u dræavnim portfeljima i dræava na bazi toga ima pravo upravljati u tom omjeru i naπom tvrtkom. Ja vjerujem da Êe to i buduÊa vlada iskoristiti i da Êemo moæda dobiti i nekakve drugaËije poglede s naslova Nadzornog odbora, a nakon toga to moæe znaËiti da Êe biti i nekih promjena u politici tvrtke, pa moæda onda i u menadæmentu. Meutim, ne bih to tako jednoznaËno vezivao, naime, u tvrtki koja ostvaruje rast, u kojoj se zna πto se hoÊe i koja ima svoj put i svoju strategiju, ako se to realizira, nitko neÊe mijenjati uspjeπne, a isto tako moram reÊi i da nema izbora neuspjeπne mijenjaju svi.

Organizaciju moramo stalno unapreivati

Neuspjeπne Êemo - Moæete li nam otkriti πto mijenjati bez obzira na donosi nova organizacija, horezultate izbora Êe li se doista ukinuti strateπke - HoÊe li se i na koji naËin, rezultati nedavnih izbora u Hrvatskoj odraziti na rad Uprave i novu organizaciju Podravke. Navodno da su neki politiËari veÊ napravili svoje kadrovske kriæaljke? • U svakom sluËaju, rezultati izbora na nas se neÊe direktno odraziti, jer smo gospodarski subjekt, a ne politiËka stranka,

poslovne jedinice, kako se πuπka po hodnicima u Podravki, i kako mislite rjeπavati svojevrsni «viπakﬂ menadæera o kojemu ste nedavno progovorili u javnosti? • Poπto se to malo potencira, moram istaÊi da mi nemamo samo viπak menadæera, nego da imamo i viπak sluæbi i viπak zaposlenih i viπak organizacijskih cjelina, uglavnom mi ima-

mo neπto πto vuËemo iz proπlosti i πto joπ nismo uspjeli do kraja, da tako kaæem, produktivno zaposliti. Nadam se da Êemo to brzo uspjeti, a πto se tiËe menadæera i viπka menadæera, svi su oni postali menadæeri tako da su dobili naslove za iste poslove ili su preπli na ozbiljnije poslove s nekih gdje su bili uspjeπni. Prema tome, menadæeri Êe ili dalje raditi poslove koje rade pod drugim uvjetima ili Êe se vratiti na poslove u kojima su prethodno bili uspjeπni. To naravno uz uvjet da to nisu menadæeri koji snose neku posebnu odgovornost. ©to se tiËe nove organizacije, ona Êe biti neπto jednostavnija, bit Êe preglednija, bit Êe efikasnija, bit Êe manjeg nivoa upravljanja, bit Êe direktnija, ali i direktivnija, a s druge

strane, strateπke poslovne jedinice ne mogu se ukinuti bez obzira kako se zvale, jer ne moæete ukinuti VoÊe i povrÊe, Kviki i Dolcelu, ne moæete ukinuti Vegetu. Druga je stvar kako Êe se zvati, uvijek postoje naπe kategorije proizvoda, postoje trendovi koje pratimo i uvijek Êe netko time upravljati, a u razliËito doba, u razliËito vrijeme, to razliËito zovemo. - HoÊe li doÊi kao πto je to veÊ i najavljeno kao moguÊnost do osnivanja posebnih d.o.o. unutar Podravke, primjerice d.o.o. Studenac? • Taj prijedlog postoji, da li Êe se na kraju to tako dogoditi, joπ je prerano reÊi. To se elaborira i svagdje gdje od toga budemo dugoroËno vidjeli neku korist, to Êemo i uËiniti. Ali neÊemo to uËiniti samo zato da bismo mijenjali pravnu formu nego da bismo omoguÊili da u takvoj formi neka kategorija proizvoda ima veÊe razvojne πanse. - Kada bi nova organizacija o kojoj se govori, mogla stupiti na snagu? • Ona bi trebala poËeti stupati na snagu poËetkom iduÊe godine. Ako se sjeÊate, ja sam uvijek pokuπavao reÊi da je reorganizacija posao koji stalno traje, da se stalno unapreuje i da nikada neÊe stati pa i ova sada poËet Êe poËetkom iduÊe godine i trajat Êe tijekom cijele godine, tako da jednostavno ja to ne bih prenaglaπavao kao nekakvu revoluciju. Normalno je da uvijek unapreujemo unutraπnji ustroj prema onome πto nam se dogaa u okolini i onome πto smo uoËili kao mane u naπem poslovanju, da se unapreujemo, da se mijenjamo. Organizacija nije nikakva iznimka i Ëak Êemo u buduÊe imati stalno unapreenje organizacije i neÊemo to raditi ad hoc svake treÊe ili svake pete godine, nego Êe se

svake godine u hodu rjeπavati problemi tamo gdje ih uoËimo.

Ne trebaju nam πiritelji glasina - Kada se govori o problemima koje ima Podravka Ëesto se Ëuje ocjena o nedovoljnoj ili premaloj komunikaciji izmeu Uprave i srednjeg menadæmenta te izmeu tog menadæmenta i njima podreenih rukovodilaca. ©to kaæete na to ili nije li to pomalo u neskladu s brojem seminara i osposobljavanja u komuniciranju, rukovoenju, timskom radu... koji su do sad organizirani u Podravki? • Jedna definicija timskog rada kaæe da je to forma u kojoj moæeπ izbjeÊi odgovornost, tako da ne bih jako naglaπavao timove. Uvijek netko vodi. ©to se tiËe komunikacije, kad netko æeli komunicirati, on to moæe i prepreke ne postoje i zabrane ne postoje i ne postoji prepreka u komunikaciji bottom-up niti top-down. Jedna i druga u nekim se dijelovima tvrtke odvija odliËno, a u nekima ne, a razlika je u tome πto netko zna i æeli komunicirati i time postiÊi neke pozitivne efekte za Podravku, a netko to ne zna, ne æeli ili si dapaËe bira s kime bi on komunicirao, a s kime ne æeli. To je kao i u svakom drugom dijelu naπega poslovanja i jednostavno je Ëinjenica da imamo ljudi koji su u neËemu jako dobri, koji su u neËemu jako loπi pa to onda i stoji i kod komunikacije. Meutim, poπto je komunikacija bitna u tvrtki, mi Êemo morati neke komunikacijske kanale institucionalizirati kako bi se oni deπavali bez obzira na volju pojedinih slojeva menadæmenta, bila to uprava ili menadæeri. Prema tome, osim postojeÊih oblika komunikacija u tvrtki, mi Êemo uspostaviti joπ neke. VeÊ razvijamo novi sustav komunikacija prema Nadzornom odboru, uspostavili smo sustav struËne komunikacije kroz poslovne informacije, imamo web stranice koje su razliËitog tipa, ali uspostavit Êemo joπ neki poslovni tip informacija, koji Êe omoguÊiti da informacija stiæe ne do jednog sloja menadæera ili do drugog pa da tamo ostane, nego da doe do svakog zaposlenog, a svatko da si iz nje vadi ono πto je za njegov posao bitno. U Podravki bi se svatko trebao osjeÊati kao subjekt i ne trebaju nam glasnici koji su sve Ëuli i sve znaju i samo nam uniπtavaju firmu i laæu.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Odgajanje dobrih menadæera

Êe biti u stanju Podravku vuÊi naprijed s obzirom na tu dugogodiπnju i danaπnju brigu. Ali isto tako ne moæe se izbjeÊi da ima «kukoljaﬂ i da se javljaju problemi. »im je grupa veÊa od jednog Ëovjeka veÊ postoji usporedba da je netko bolji, a netko loπiji. - Da li Êemo uskoro razvrstati te bolje od onih loπijih? • Vrlo je vjerojatno da se to neÊe odvijati baπ onako kako bi javnost ili Podravkina javnost to tako prihvatila, iako je promjena u ovoj i u proπlim godinama bilo jako puno. Nekako je postalo popularno, to svi vole - fino kazniπ direktora i svi se vesele. Meutim, nije to tako jednostavno, mi se moramo brinuti za direktore, kao i za svaki posao u naπoj tvrtki, razvijati ih, traæiti da budu bolji, pomagati im. Kazna, pogotovo drastiËna kazna koja se onda svia veÊini, loπa je za tvrtku i ne donosi puno. Naπ je cilj da odgajamo i da stvaramo uvijek generaciju koja Êe biti bolja od nas. Zbog toga i postoji sustav u naπim kadrovskim poslovima ili u Ljudskim potencijalima koji govori o tome da se brinemo za mladi naraπtaj, da se borimo za razvoj karijere i da radimo mape nasljeivanja, πto znaËi da imamo i ocjenu menadæmenta od neutralne ustanove i iz firme. Prema to7 Êebtla0.1nu mrov-

- Vratimo se ponovno malo menadæerima. U posljednje vrijeme dosta se piπe u negativnom kontekstu o naπim menadæerima, tako da se Ëak stvara dojam da su oni generalno loπi i Ëak ima onih koji kaæu da bi Podravki bilo bolje bez menadæera. Moæe li jedna ovakva kompanija uopÊe funkcionirati bez menadæera? • Da, ukoliko ima direktore ili voditelje, ili kako ih veÊ æelite nazvati, mogli bismo reÊi da moæe, ali pravi odgovor je naravno da ne moæe. Dakle, kakav Êe se izraz upotrijebiti to nije bitno, ali rukovodeÊi ljudi moraju postojati kao πto mora postojati netko tko je gazda doma ili u tvrtki. Mora se znati kamo se ide i za to se mora snositi odgovornost. Druga je stvar da su menadæeri sad popularni, to je jedna tema kojom se svi bave u Hrvatskoj, toga nekada nije bilo, a sad bi ih trebalo puno i svi bi trebali biti genijalci i trebali bi biti imuni na ljudske slabosti tj. da loπa ne grijeπe, πto je naravno nerealno. Meutim, Podravka se mujeodaaæiti dugo vremena brine za odgoj menadæmenta, brine se i danas i ja vjerujem da Êemo uvijek u prosjeku imati menadæere koji

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Zavrπena prva godina na Podravkinoj menadæerskoj akademiji

Menadæerima certifikati o zavrπenoj poslovnoj πkoli Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf ©ezdesetak Podravkinih menadæera zavrπilo je prvu edukacijsku sezonu u Podravkinoj menadæerskoj akademiji. Kao πto je poznato, polovica ih je proπla kroz program FBA, sastavljen za viπu menadæersku razinu, a polovica kroz program Lider, oblikovan za stjecanje ili unapreivanje lakπih menadæerskih znanja. Polaznicima FBA-a danas, u Ëetvrtak, uruËuju se certifikati zagrebaËkog Ekonomskoga fakulteta, Podravkinog partnera pri pokretanju i voenju Pomaka. Nagodinu Êe isti polaznici FBA-a i Lidera zamijeniti programe, a nastavak rada Pomaka ovih su dana Podravka i Ekonomski fakultet i ugovorno utvrdili. ZahvaljujuÊi toj suradnji, Podravkini su menadæeri od veljaËe, kada je Pomak poËeo s radom, imali prilike sluπati predavanja najboljih profesora i struËnjaka s podruËja menadæmenta, marketinga, financija i ostaloga.

Kao jedinstven primjer skrbi o vlastitim kadrovskim snagama, Pomak je privukao pozornost javnosti, ali i nekih hrvatskih i internacionalnih tvtki koje su pokazale interes za πkolovanjem svojih direktora u Koprivnici, gdje se Pomak realizira. Program FBA odsluπali su sljedeÊi menadæeri: Vlasta BegiÊ, direktorica proizvodnje trajnih proizvoda Danice, Damir BijaË, direktor Belupove tvornice polukrutih i tekuÊih lijekova u izgradnji, Miroslav BuËanac, direktor regije srediπnje Hrvatske, Istre i Primorja, Draga CeliπËak, izvrπna direktorica za kontroling, Anelko »ikoviÊ direktor nabave Belupa, Robert Fodor, direktor træiπta Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije, Zoran GardaπaniÊ, product manager iz Belupa, Tea GrguriÊ, izvrπna direktorica za træiπte istoËne Europe, Dubravka GroπiÊ, direktorica za intelektualno vlasniπtvo, Dragan Habdija, Ëlan Uprave, Mirjana Horvat, direktorica DaniËine sluæbe za proizvodnju, Jadranka Ivan-

koviÊ, izvrπna direktorica za Lino, Dolcelu i Kviki, Anica Job, direktorica Belupove proizvodnje, Marijan JuriÊ, izvrπni direktor za upravljanje kvalitetom, Lidija KljajiÊ, direktorica za financiranje u domaÊoj valuti, Slavica Kolesar, direktorica sluæbe financija Danice, Lidija Kostanjevec, direktorica træiπta srednje Europe, Branko KuËan, bivπi izvrπni direktor za ljudske potencijale, Hrvoje Maljak, direktor marketinga, Danko MartinËeviÊ, izvrπni direktor za træiπta Poljske i Pribaltika te savjetnik za istoËnoeuropska træiπta, Zvonimira MikotiÊ-Mihun, direktorica razvoja poslova Belupa, Draæen Pros, direktor Podravka Internationala u Maarskoj, Marin Pucar, direktor træiπta, Saπa Romac, izvrπni direktor za program Nestle i trgovaËku robu, Sanja SariÊ Kuæina, rukovoditeljica medicinskoga razvoja u Belupu, Zdravko ©estak, izvrπni direktor za projekt operativne efikasnosti, Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor za voÊe i povrÊe, Milan TadiÊ, struËni suradnik za internacionalna træiπta, Duπan TomaπeviÊ, Ëlan Uprave, Æeljko Tonklin, direktor Podravka Internacionala u SlovaËkoj, Miroslav VitkoviÊ, Ëlan Uprave, Valent Vrhovski, izvrπni direktor za piÊa, Branko Vuljak, izvrπni direktor za upravljanje materijalima i Drenislav ÆekiÊ, izvrπni direktor za korporativni marketing i komuniciranje. Program Lider pohaali su ovi Podravkini kadrovi: Tamara Bali, financijski referent, Krunoslav Beπvir, direktor Podravke d.o.o. Beograd, Antun Teo BrataniÊ, direktor lijekova u Belupu, Melita BuniÊ, marketing manager, Tomislav »aluπiÊ, pomoÊnik direktora regije Dalmacija, Sanja Ivaniπ, direktorica proizvodnje krutih lijekova u Belupu, Marko Csik, direktor prodaje gastro-programa, Dario Galinec, samostalni informatiËar, Anita Polaznici programa FBA u Pomaku Gazivoda, samostalni tehnolog, Tanja

GligoroviÊ koordinatorica za internet i intranet komunikacije, Romana Horvat MarkoviÊ, direktor rasjecanja i prerade u Danici, Marcel JanekoviÊ, specijalist za strateπki marketing, Tomislav –uranek, rukovoditelj, Vlatka Kartelo, voditeljica, Dalibor Kezele, direktor marketinga u Beogradu, Marko KoraÊ, struËni suradnik u Maarskoj, Darko Koroπec, voditelj odjela za investicije i investicijsko odræavanje, Igor KovaË, direktor zapoπljavanja i razvoja kadrova, Dario KovaËiÊ, koordinator prodaje, Miro Kukec, direktor proizvodnje Vegete, Goran MeureËan, direktor sigurnosti i zaπtite u Informatici, Nikola NakiÊ, direktor tehnologi-

je, Josip PavloviÊ, izvrπni direktor za riznicu, Maja Pezelj, product manager, Marko RaniloviÊ, pomoÊnik izvrπnog direktora za razvoj ljudskih potencijala, Mirela SeveroviÊ, voditeljica odjela marketinga, Dalibor ©ijak, struËni suradnik u Maarskoj, Zvonimir ©imunoviÊ, direktor prodaje i distribucije piÊa, Valentina Sminderovac, voditelj odjela nabave, Antonija TodoriÊ, suradnik za razvoj kadrova, Tomislav Turk, direktor odræavanja, energetike i inæenjeringa, Gordana Vrtovπnik, struËni suradnik, Irena Vutuc, direktorica za razvoj sustava i Andreja Zlatar, voditeljica unapreenja prodaje.

Priznanje poduzeÊu Podravka Polska Dræavna inspekcija rada u Goæovu Velikopoljskom (æupanijsko sjediπte) prilikom ocjenjivanja poduzeÊa Podravka Polska Sp.zo.o. u Kostπinu na Odri u pogledu sigurnosti na radu na podruËju pogona i pojedinih radnih mjesta, osiguranja higijenskih uvjeta rada zaposlenicima, obuhvaÊanja socijalnom brigom, te voenja socijalne djelatnosti u korist zaposlenika i njihovih obitelji, kao i primjene i poπtivanja zakona o radu - predloæila je naπe poduzeÊe za deseti po redu natjeËaj „Poslodavac - organizator sigurnog rada”. Okruæni inspektorat rada u Zelenoj Gori, te Komora za obrt i poduzetniπtvo u Goæovu Velikopoljskom, Lubuska organizacija poslodavaca u Goæovu Velikopoljskom, Organizacija poslodavaca Zemlje Lubuske u Zelenoj Gori i Komora za obrt i poduzetniπtvo u Zelenoj Gori nagradili su nas I. mjestom u spomenutom natjeËaju, a istovremeno smo predloæeni za centralni dio istog natjeËaja, koji Êe se odræati u Varπavi. To je za poslodavca izuzetno prestiæan natjeËaj i veliko priznanje. Marica Koræinek, Podravka Polska

Diploma Podravki za doprinos u promicanju zaπtite na radu Ispred tima Podravkinih struËnjaka zaπtite na radu, Slobodan Crljenica primio je proteklog petka u Zagrebu priznanje Hrvatske udruge za unapreenje zaπtite na radu. Podravka je meu 15 tvrtki u Hrvatskoj kojima je predsjednica udruge mr. Gorana Lipnjak povodom 50. obljetnice utemeljenja udruge uruËila zasluæeno priznanje. Prema rijeËima Slobodana Crljenice, struËnjaka zaπtite na radu, suradnja s ovom udrugom postoji dugi niz godina, a rezultat je uzajamna korist i razmjena iskustava. Priznanje je dobiveno za dugogodiπnje Ëlanstvo i iznimni doprinos u promicanju zaπtite sigurnosti i zdravlja zaposlenika na radu te aktivnu poslovnu suradnju u dugogodiπnjem djelovanju udruge. I. B.

Aktualno: Maarska poveÊala carine, Podravka na udaru

RadniËko vijeÊe Podravke

Nekorektne mjere samo privremene?

Ksenija Horvat predstavnik radnika u Nadzornom odboru

Piπe: Hrvoje ©labek

Koncem proπloga tjedna Republika Maarska poveÊala je carinske stope za desetak proizvoda koje ta zemlja uvozi iz Hrvatske, a kako su se meu njima naπle juhe i ribe te riblje konzerve, na udaru toga poveÊanja naπla se i Podravka. Juhe proizvodi sama, a u Maarskoj distribuira ribe i riblje konzerve zadarske tvrtke Adrije. Nenajavljena mjera odmah je izazvala reakcije hrvatske strane. Ministar poljoprivrede i πumarstva Boæidar PankretiÊ, kako je to prenio VeËernji list, kazao je da Êe zatraæiti upuÊivanje diplomatske note Budimpeπti, pozivanje maarskoga veleposlanika da objasni njihov potez te, najvaænije, hitno ukidanje poviπenih carina na hrvatske proizvode. Maarske mjere protivne su Ugovoru o slobodnoj trgovini izmeu dviju zemalja, smatra PankretiÊ. Iako sluæbenoga objaπnjenja nije dobio, pretpostavlja kako je rijeË o oπtrom odgovoru na zabranu hrvatske strane za uvozom maarskih æivotinja, prije svega svinja, zbog sumnje da su se

tovile mesno-koπtanim braπnom, Ëime je moguÊ prijenos govee spongiformne encefalopatije, odnosno “kravljega ludila”. Maari nisu, kako se nagaa, dopustili hrvatskim inspektorima da obiu tamoπnja toviliπta veÊ su, uvrijeeni, uveli poviπene carine. - Ne ukine li Maarska u vrlo kratkom roku svoju odluku o poveÊanju carina za naπe proizvode, treba odgovoriti istom protumjerom - kazao je PankretiÊ i dometnuo da bi time Maarska bila viπe pogoena nego sada Hrvatska jer njezin je izvoz znatno veÊi. Prema rijeËima Sandre KovaËiÊ iz Podravkinih Korporativnih komunikacija, promjene carinskih stopa na izvoz hrvatskih proizvoda u Maarsku odrazit Êe se na Podravkino poslovanje na tome træiπtu, prvenstveno zbog poveÊanja carina na juhe s Ëetiri na 32 posto te na izvoz ribljih konzervi, za koje je ukinuta nulta i uvedena carinska stopa od 24 posto. - Meutim, Podravka ima i drugih moguÊnosti buduÊi da ima proizvodni pogon u Maarskoj, u gradu Mohacsu. Usto, Podravka na maarskom

træiπtu surauje i s drugim domaÊim prehrambenim kompanijama osim Adrije, te s internacionalnom tvrtkom Heinzom. Ne ovisimo, znaËi, samo o jednoj kategoriji proizvoda. No, nadamo se da su donesene mjere ograniËenoga karaktera te da neÊe donijeti velike izravne πtete Podravkinome poslovanju - kazala je S. KovaËiÊ. Dragan Habdija, Ëlan Uprave za poslovne programe i marketing, kazao nam je kako poslovodstvo dosad nije donijelo nikakvu interventnu odluku u vezi s poveÊanjem maarskih carina, ali Êe to, ako ne doe do obrata, morati uËiniti. - Za Vegetu neÊe biti posljedica, ali morat Êemo razmotriti moguÊnost proizvodnje nekih juha u Mohacsu, πto moæemo raditi. Robe u Maarskoj zasad ima dovoljno - rekao je Habdija. Damir PolanËec, Ëlan Uprave za internacionalna træiπta, pak, kazao je u Podravskome listu kako oËekuje da se problem rijeπi diplomatskim putem, a ako do takvog rjeπenja i ne doe ubrzo, mjera bi ionako mogla

biti samo privremena. Maarska, naime, 1. svibnja iduÊe godine ulazi u Europsku uniju, pa bi otad trebale vrijediti carine koje je s EU-om Hrvatska dogovorila u Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju. - NeÊemo prestati s izvozom jer Êemo ipak Ëekati da doe do usuglaπavanja maarskih uvjeta u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruæivanju, tako da ovu mjeru dræim privremenom jer maksimalno moæe trajati do 1. svibnja - izjavio je PolanËec. Usto, on smatra kako bi Hrvatska pri izvozu u Maarsku trebala imati povlaπten poloæaj, kao i kod izvoza u zemlje Europske unije, πto Êe reÊi da carine za sve πto se izvozi u te zemlje, osim riba, nema. U konaËnici, Ëlan Podravkine Uprave dræi kako je potez maarske strane samo zauzimanje bolje pozicije u pregovorima oko redefiniranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju EU-u s Hrvatskom jer su i neke druge zemlje zatraæile da carinske stope kod njihova izvoza u Hrvatsku padaju bræe nego πto je odreeno tim sporazumom.

RadniËko vijeÊe Podravke d.d. na svojoj sjednici odræanoj 12. prosinca 2003. godine temeljem Zakona o radu, a u skladu s Poslovnikom o radu RadniËkog vijeÊa Podravke d.d., donijelo je odluku da se Ksenija Horvat, glavna povjerenica Sindikata PPDIVa Podravke, imenuje predstavnikom radnika u Nadzornom odboru “Podravke” d.d.

StruËni studij poslovne ekonomije Na struËnom studiju poslovne ekonomije, smjer trgovinsko poslovanje, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirale su joπ Ruæica Seek, Planinka PopoviÊ-Orπuπ i Vesnica SamardæiÊ. Promocija pete generacije Podravkinih zaposlenika odræana je 5. prosinca 2003. godine

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

U Podravki potpisan ugovor o distribuciji s kosovskom tvrtkom Elkos

U Podravki 12. prosinca

Kvalitetnija distribucija i prodaja Podravkinih proizvoda na Kosovu

Degustacija proizvoda iz smrznutog programa

Podravkin direktor prodaje za jugoistoËnu Europu Davor PopoviÊ i direktor kosovske tvrtke Elkos Ramiz Kelmendi potpisali su 16. prosinca ugovor o prodaji i distribuciji Podravkinih proizvoda na Kosovu (na slici). Naime, tvrtka Elkos se unatrag nekoliko godina od kada surauje s Podravkom pokazala kao najkvalitetnija distributerska tvrtka u domeni prehrane na Kosovu. Osnovana je 1990. godine, a danas ima 230 zaposlenih, u svakom gradu na Kosovu ima poslovno-distributivni centar veÊi od 1.500 Ëetvornih metara i putem svoje prodajne mreæe i trgovaËkih predstavnika pokriva kompletno kosovsko træiπte. - Ovaj ugovor za nas puno znaËi jer njime, osim nas i potroπaËi na Kosovu dobivaju kvalitetan asortiman Podravke kojega Êemo mi kvalitetno distribuirati. InaËe, mi od zavrπetka rata na Kosovu 1999. godine suraujemo s Podravkom, a tijekom te suradnje pokazalo se kako najbolje na kosovskom træiπtu idu gulaπi, mesni naresci i juhe. Nama puno znaËi suradnja s Podravkom jer kroz to ime mi nudimo kvalitetu, prepoznatljivu na kosov-

skom træiπtu - rekao je nakon potpisivanja ugovora Ramiz Kelmendi. - Tvrtka Elkos ima sve πto zadovoljava standarde Podravke - distributivne centre, razvijenu mreæu putnika, dostavna vozila i pokriva kompletno kosovosko træiπte. Podravka je nakon rata radila s pet trgovaËkih kuÊa na Kosovu, ali Elkos se isprofilirao kao najozbiljnija i

najveÊa trgovaËko-distributivna tvrtka rekao je Davor PopoviÊ. Potpisivanju ugovora pridruæio se i Ëlan Uprave Podravke Miroslav VitkoviÊ koji je kosovskim partnerima obeÊao daljnju podrπku naπe tvrtke u smislu edukacije prodajnog osoblja na Kosovu i dodatne marketinπke aktivnosti. B. F.

U okviru smrznutog programa tijekom ove godine u maloprodajnu mreæu Hrvatske lansiran je znaËajan broj proizvoda pod markom Podravka. Zapravo, proces je zapoËeo joπ proπle godine sa pet vrsti torti, a nastavio se ove sa desertom Tiramisu, πlagom, pomfritom u dvije varijante pakiranja te 8 vrsta povrÊa (mladi graπak, mrkva, æute mahune, πpinat, mjeπavina graπak i mrkva, mjeπavina povrÊa za francusku salatu, kraljevski mix - mjeπavina povrÊa za prilog i minestrone - mjeπavina povrÊa za juhu). Takoer, mnogi su proizvodi u pripremi za iduÊu godinu, a neki Êe veÊ izaÊi na træiπte u sijeËnju. Tome uspjehu doprinijeli su mnogi struËnjaci iz raznih sluæbi Podravke i Ital-Icea, a da su posao odradili usitinu kvalitetno te da su i potroπaËi prepoznali taj trud pokazuju i prodajni rezultati sa izuzetno visokim indeksima u odnosu na proπlu godinu. Zato su Strateπki projekti, kako bi svima zahvalili na izvrsnoj suradnji, u petak 12. prosinca pripremili degustaciju (na slici) za najbliæe suradnike na kojoj su prezentrirani ti proizvodi i maπtovita jela pripremljena s njima, uglavnom prema receptima na poleini pakiranja. Okupljene je pozdravio izvrπni direktor Strateπkih projekata Zdravko PunËikar zahvalivπi svima na izuzetnoj suradnji i vrlo profesionalno obavljenom poslu te im poæelio sve najbolje u nadolazeÊim blagdanima, a za iduÊu godinu puno uspjeha u novim zajedniËkim projektima. Tijekom degustacije svi su pohvalili visoku kvalitetu proizvoda te zanimljive recepte s lisnatim tijestom koje je za tu prigodu bilo pripremljeno u slanoj varijanti - s mesnim nadjevom i nadjevom od sira. Posebno su oduπevljenje izazvali obiteljski sladoledi sa sirupima i dodacima voÊa koji Êe zasigurno postati pravi hit iduÊe sezone. B. F.

Susret na radnom mjestu: Jasmina RaniloviÊ, voditeljica Odjela za dokumentaciju, registraciju i zakonodavstvo u Razvoju tehnologije i kontroli

Podravka ima potencijala i za razvoj funkcionalne hrane Piπe: Hrvoje ©labek Iako Podravka ima vrsne struËnjake sa svih podruËja koja joj trebaju, najviπe je znanja uvijek bilo skoncentrirano u Institutu, Istraæivanju i razvoju ili Razvoju tehnologije i kontroli, kako se ta cjelina zove danas. Jasmina RaniloviÊ, voditeljica Odjela za dokumentaciju, registraciju i zakonodavstvo, jedan je od struËnjaka koji Ëine Institutovu “znanstvenu diviziju”. Po struci prehrambeni tehnolog, upisala je poslijediplomski studij za stjecanje doktorata iz podruËja nutricionizma na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu. Dobri poznavatelji koprivniËkoga rukometa pamte je kao perspektivnu Podravkinu rukometaπicu i dræavnu kadetsku reprezentativku, no ozljeda je pokvarila sportske ambicije. U Podravki je od 1993. godine, πto znaËi da je ove godine postala “jubilarkom”. Pet godina radila je u Centralnom fizikalno-kemijskom laboratoriju na analitici ostataka pesticida, a zatim dolazi u sadaπnji Odjel za dokumentaciju, registraciju i zakonodavstvo, koji se tada zvao StruËna podrπka izvoznim programima. - Odjel dokumentacije, registracije i zakonodavstva Ëine Ëetiri tehnologa i dva referenta te iako smo u sustavu Razvoja tehnologije i kontroli, pomalo smo specifiËan odjel jer nismo laboratorij. No, usko suraujemo sa svima. Kao prvo, vodimo bazu sve dokumentacije koja ima veze sa zdravstvenom ispravnoπÊu i kvalitetom Podravkinih proizvoda u prometu, bilo tuzemnom bilo inozemnom. Ovaj Odjel srediπnje je mjesto za izdavanje certifikata i specifikacija proizvoda kojima se potvruje i jamËi zdravstvena ispravnost proizvoda, kad god i gdje god je to potrebno, a kao podrπka naπoj prodaji.

Jasmina RaniloviÊ Primjerice, izvoz u Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju ili Australiju nije moguÊ bez takve vrste dokumenata. Izraujemo ih na osnovi ulaznih podataka od strane razvojnih timova i kontrolnih laboratorija - objasnila je Jasmina RaniloviÊ. Prema njezinim rijeËima, uvjeti izvoza svakim su danom sve sloæeniji te se postojeÊe baze podataka neprestance aæuriraju i unapreuju kako bi se olakπao put Podravkinim proizvodima do krajnjega potroπaËa. Osim toga, Odjel zajedno s ostalim poslovnim cjelinama, aktivno sudjeluje i na uklanjanju smetnji u prometu Podravkinih proizvoda, kao πto su inspekcijski prigovori. Kad su u pitanju registracije, Ëime se Odjel takoer bavi, nije rijeË o zaπtiti robnih marki ili sliËnome, veÊ o potvrivanju sukladnosti Podravkinih proizvoda sa zakonima i propisima zemalja u koje se izvoze. Da bi se to moglo Ëiniti, mora se pratiti prehrambeno zakonodavstvo svih zemalja u koje Podravka plasira svoje proizvode. - Upravo iz razloga vrlo dinamiËnih promjena na polju sigurnosti i kvalitete

hrane na træiπtima sve je teæe i kompliciranije proizvoditi hranu. Zato u ovome Odjelu prikupljamo sve propise sa svih nama interesantnih træiπta, obraujemo ih i πaljemo obavijesti naπim korisnicima, prije svega razvojnim timovima i razvoju tehnologije i kontroli, te dajemo struËnu pomoÊ kod njihova tumaËenja. Prema zahtjevima pojedinih zemalja usklauju se postojeÊi ili razvijaju novi proizvodi - kazala je Jasmina. U tu je svrhu ustrojena “dojavljivaËka” mreæa u Podravkinim Internationalima, gdje se prati prehrambeno zakonodavstvo. KonaËan rezultat toga posla joπ je jedna baza podataka, koja se zove “Katalog zakona i prateÊih propisa”, a u nju je ukljuËeno, osim Hrvatske, joπ 27 zemalja. Odjel aktivno sudjeluje i na izradi novih hrvatskih propisa s podruËja prehrane, koji se usklauju s postojeÊim zakonodavstvom Europske unije. Kontakt s ministarstvima zdravstva ili, pak, poljoprivrede i πumarstva, kao i nekim interesnim udrugama, zato je neizbjeæan. Pored praÊenja zakonodavstva, u Odjelu se prate domaÊe i strane publikacije s podruËja novih trendova u prehrani i radi se na struËnome usavrπavanju. - Danaπnji potroπaË vodi brigu o svojemu zdravlju i putem prehrane, on traæi ne samo optimalan unos kalorija, veÊ i dodatnu korist za svoje zdravlje putem takozvane funkcionalne hrane, πto je nova, brzorastuÊa prehrambena kategorija. Mislim da Podravka ima dovoljno πirok asortiman proizvoda za razvoj novih proizvoda u i u toj kategoriji, ali samo ako se tome prie na dovoljno ozbiljan i struËan naËin. Moj doktorski rad u tome bi smislu trebao dati najkonkretnije odgovore - zakljuËila je Jasmina RaniloviÊ, voditeljica Odjela za dokumentaciju, registraciju i zakonodavstvo.

SPJ Lino, Dolcela, Kviki

Degustacija i izloæba U organizaciji SPJ Lino, Dolcela, Kviki u restoranu druπtvene prehrane, za trajanja gableca ovoga su tjedna odræavane degustacije za Podravkine zaposlenike (na slici). U ponedjeljak su degustirani Podravkini vafli novih okusa - toffee, Ëoko mint, ananas kocke, u utorak Mousse vanilija, a u Ëetvrtak Dolcela cappuccino vanilija i ljeπnjak. Istovremeno su u vitrinama ispred restorana izloæeni proizvodi lansirani posljednje tri godine iz asortimana Lino djeËje hrane, Lino lade, Kvikija, Dolcele i Podravka vafli. U marketingu istiËu kako im je namjera upoznati zaposlenike s novim proizvodima lansiranima tijekom ove godine i s onima Ëija se proizvodnja planira poËetkom sljedeÊe godine. I. B.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Reportaæa: Podravkin International u Poljskoj

S Vegetom se bolje posluje u Poljskoj Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ Varπavskim ulicama baπ kao i u ostalim evropskim metropolama ovih prosinaËkih dana teku neprekidne kolone automobila i pjeπaka, shoping centri u boæiÊnom ugoaju mame atraktivnim izlozima, prigodnim cijenama, zabavnim sadræajima, a poznanici, susjedi, poslovni partneri pozdravljaju se duæe i srdaËnije nego inaËe, ne zaboravljajuÊi izmijeniti dobre æelje za nastupajuÊu Novu godinu. PretprazniËka atmosfera osjeÊa se i u Zepterovoj zgradi, jednoj od najljepπih u glavnom gradu Poljske, gdje pored niza poznatih tvrtki svoje urede ima i Podravka. Iza vratiju sa crveno - bijelim srcem, poznatim velikoj veÊini Poljaka susreÊem nasmijana lica, doËekuju me topli pozdravi na korektnom hrvatskom jeziku i uæurbana radna atmosfera. U tijeku su prezentacije i radni dogovori, prihvaÊanje narudæbi, otprema faktura, brojni kontakti s osobljem na terenu i kupcima, analize naplata, pripreme za pravu prosinaËku trgovaËku buru koja tek slijedi. Ni traga nekoj apatiji, pesimizmu ili bilo kakvom drugom negativnom naboju koji bi se mogao oËekivati u Internationalu koji je joπ do juËer prozivan kao jedan od najveÊih generatora gubitaka u grupi Podravka. »ak suprotno - optimizam i vjera da su nakon zaustavljanja negativnih trendova Podravkaπi u Poljskoj zapoËeli graditi doista uspjeπan biznis, prisutni su kod svih zaposlenih. - U Podravki sam poËeo raditi kao direktor za gastro program u desetom mjesecu proπle godine, da bi nakon dolaska direktora Nelija Groze i organizacijskih promjena preuzeo mjesto direktora za tradicionalne kanale distribucije i gastro. Uveli smo novu prodajnu politiku, Poljsku podijelili u πest regija prodaje koje pokrivaju teren sa po prosjeËno πest milijuna ljudi, imenovali direktore træiπta koji nemaju urede nego puno posla i ljude s kojima moraju puno raditi i stalno ih kontrolirati. U sektoru prodaje radi 108 ljudi, od kojih je oko 40 posto novo zaposlenih. Uglavnom su to mladi ljudi, prosjek nam je 33 godine, koji tek uËe i koji imaju puno volje za usavrπavanje. Nekako nam je lakπe nove i mlade ljude obuËavati, nego stare mijenjati. I sâm sam mnogo saznao o Podravki radeÊi ovaj posao, imponira mi πto sam zaposlen u tako velikoj kompaniji, a kao mladom Ëovjeku na poËetku poslovne karijere vaæno mi je saznanje o velikom potencijalu kojeg Podravka ima na poljskom træiπtu. Do sada taj potencijal nije bio dobro iskoriπten, ali sam uvjeren da Êe

se naπi planovi i vizija koju je donio direktor Groza i realizirati. Tako planiramo uËvrstiti poziciju Vegete kao lidera, znatno poveÊati plasman ajvara koji je do sada bio loπe placiran i nedovoljno komuniciran s potroπaËima, a za Garnello Êemo poboljπati recepture. Imam osjeÊaj da ja mogu napredovati u Podravki kao πto Êe Podravka napredovati u Poljskoj rekao nam je Michal Szlapanski zaduæen za razvoj suradnje s 120 direktnih partnera koji sa 10.000 prodajnih mjesta pokrivaju cijelu zemlju.

Podravki pripalo priznanje za dodatak jelima «Dopravkaﬂ kojeg su kupci u portugalskoj trgovaËkoj kuÊi «Bjedronkiﬂ proglasli treÊim u πirokoj grupi proizvoda u kojoj su uz praπkaste pripravke bile i juhe i tjestenina. No proizvodnja pod markom za trgovaËke lance za nas je nuænost (ako je ne prihvati Podravka, to Êe objeruËke napraviti konkurencija), a glavni cilj je dosizanje liderskih pozicija s Podravkinim brand proizvodima i na tome puno radimo - rekao nam je Tomasz Trzosek.

Tomasz Trembecki

Kontrolom do boljih prodajnih rezultata

Tomasz Trzosek

Sve πto znam o poslu nauËila me Podravka

PobjedniËki duh iskazuje i Tomasz Trzosek kojemu je, za razliku od Michala koji je prije zaposlenja u Podravki iskustvo stjecao u nekoliko usluænih firmi, kompanija sa srcem pruæila prvo radno mjesto. - U Podravkinom Internationalu zaposlio sam se prije πest godina kao trgovaËki putnik, radio sam razne poslove u prodaji i sve πto znam nauËila me Podravka. Kao Podravkaπ pamtim i dobre i loπe dane i kad sam sve to preæivio Ëvrsto sam odluËio ostati i maksimalno se posvetiti unapreenju rezultata u sektoru za koji sam zaduæen - kaæe Tomasz koji je od lipnja direktor za zapadne trgovaËke lance. Podravka surauje sa 12 trgovaËkih «divovaﬂ koji djeluju na poljskom træiπtu (preostalo je osvajanje i posljednjeg, trinaestog) a koji dræe oko 35 posto træiπta. Kao i u drugim zemljama i u Poljskoj trgovaËki lanci, svjesni svoje snage, postavljaju sve teæe uvjete proizvoaËima, prezasiÊeni su raznim robama i sve se viπe okreÊu kuÊnim markama. BuduÊi da su hipermarketima tako dobro premreæili cijelu zemlju, posebice velike gradove, da gotovo nema prostora za gradnju novih ili ulazak konkurentskih lanaca, okreÊu se podizanju super marketa i manjih prodavaonica u kvartovima. U njima raËunaju uglavnom na proizvode lidere i proizvode pod vlastitom markom. - Svjesni smo da se moramo prilagoditi tom trendu, pa zato radimo na boljem pozicioniranju Vegete i jaËanju njene prepoznatljivosti, uvoenju proizvoda koji nemaju konkurenciju, poput ajvara, te razvoju kuÊnih marki. Kad veÊ spominjem kuÊne marke moram reÊi da su one u Poljskoj u poËetku doËekane s krtikama, jer se nudilo svaπta, no danas trgovaËki lanci postaju sve svjesniji da je uz niæu cijenu bitna i kvaliteta. »ak se dodjeluju i Michal Szlapanski nagrade za kvalitetu, pa je tako

I u rijeËima treÊeg strateπkog direktora Tomasza Trembeckog osjeÊa se pozitivan naboj koji je moæda i najupeËatljiviji, jer je on zaduæen za kontroling. Ova funkcija je u Podravkin International uvedena tek nedavno, u svakoj regiji postoji jedan kontrolor koji je neposredno odgovoran direktoru regije, a Tomasz Trembecki koordinira cijelu djelatnost i strategiju. Kako istiËe, prvi zadatak na novoj funkciji bio mu je sreivanje svih izvora informacija kako bi se mogla obavljati njihova analiza. - Raniji planovi obilaska trgovaËkih putnika bili su samo slovo na papiru, nitko nije kontrolirao realizaciju. Pripremio sam softver, planovi su sada u elektronskom obliku i prati se koliko prodajnih mjesta putnik obie, u kojim gradovima, kakva je struktura prodavaonica, kakva je uËestalost obilazaka. Iz centrale se kontrolira da li se pojedini punktovi obilaze onoliko puta koliko to zahtijeva njihova veliËina, lociraju se problemi i odmah otklanjaju. Nadalje je jako vaæno da planove po putnicima viπe ne vodimo u kilogramima kao ranije kada nitko nije brinuo za koliko prodaje nego samo o koliËinama. Sada svaki putnik ima svoj financijski plan, umjesto nekog opÊeg, koliËinskog na regiji. Svaki putnik ima u kompjutorskom sustavu svoju osobnu iskaznicu s fotografijom na kojoj se prati koliko je trgovina obiπao, koliko kilometara dnevno prelazi, koje relacije, kako teËe prodaja po grupama proizvoda, kakav je obrt kod kupaca. Svaki kontrolor u regiji ima digitalni fotoaparat i redovito nam πalje fotografije s prodajnih mjesta. Dakle, izgradili smo temelje nove prodajne politike, efekti se veÊ vide i idemo pomalo naprijed - objaπnjava direktor za kontroling.

©to se dogaa kad dva kilograma Vegete pokuπate staviti u kilogramsku vreÊicu? Sve promjene u Podravkinom Internationalu u Varπavi, ukljuËujuÊi i one u radnoj atmosferi i pristupu zaposlenika vezuju se uz ime novog direktora Nelija Groze. Iskusni «li-

sacﬂ koji iza sebe ima niz uspjeπnih godina u Podravkinoj prodaji, pored ostalog i projekt oæivljavanja bosansko-hercegovaËkog træiπta, uz potporu izvrπnog direktora za Poljsku i baltiËke zemlje Danka MartinËeviÊa i Ëlana Uprave Damira PolanËeca bez kolebanja je zagrizao u vruÊi poljski kolaË i nakon nekoliko mjeseci strpljivog rada rezultati su vidljivi. Prekomjerne zalihe kod kupaca iz 2002. godine koje su onemoguÊile prodaju u prvom dijelu ove godine smanjene su, naplata od kupaca svedena je u normalne okvire od 40 dana, smanjen je dug prema tvornici u Kostrzynu koja je zasebni pravni subjekt, godiπnja procjena prodaje ostvarena je prije roka. Otpuπten je kompletan menadæment prodaje (12 ljudi) a u prodajnoj operativi zaposleno je oko 50 posto novih ljudi koji su proπli odgovarajuÊe osposobljavanje. Kad ne bi bilo dugova i dubioza iz proπlih godina International bi poslovnu godinu zavrπio s dobiti. Neli Groza ne æeli puno razgovarati o proπlosti. Jednostavno kaæe: - O proπlosti se mnogo govorilo i to nije potrebno puno objaπnjavati, jednostavno smo olako pokuπali strpati dva kilograma Vegete u vreÊicu od kilograma. VreÊica je pukla, sadræaj se rasuo, imali smo velike troπkove i to sada ispravljamo. Poljska je velika zemlja na sjeverozapadu Evrope s velikim brojem ljudi koji trguju i troπe. Trgovci trguju, potroπaËi kupuju, a domaÊice imaju nebesko plave oËi i to je moæda razlog zbog Ëega vole Vegetu. Naæalost, træiπte nije kompatibilno s træiπtem Hrvatske. No Vegeta je ovdje prepoznatljiv i omiljen proizvod za svakog potroπaËa, ali nedostupan za svakog prosjeËnog potroπaËa. Primjerice, konkurentni dodatak jelima Kuharek gotovo je dvostruko jeftiniji pa su mnogi potroπaËi - iako vole Vegetu - zbog cijene okrenuti drugim proizvodima ili pak Vegetu kupuju samo u posebnim sveËanim prilikama. U marketingu nikada nije bila jasno definirana marketinπka platforma koja se odnosi na Vegetu i prodajni asortiman. Sve marketinπke aktivnosti su bile fokusirane na trgovinu (veleprodaju) i to je dovelo do katastrofe. Izgubili smo lidersko træiπno uËeπÊe, stvorili velike zalihe Vegete na træiπtu, obezvrijedili Vegetu kao marku i k tome nas je sve to puno koπtalo. Jednostavno smo zanemarili proizvod, potroπaËa i prodajno mjesto. Uz to distribucija je bila nejasno definirana na papiru i terenu i nikada nije funkcionirala. Komplicirani organizacijski i rukovodni sustav od direktora prodaje do unapreivaËa prodaje, gdje je svako svakog kontrolirao i o tome izvjeπtavao, a nitko nije prodavao robu i poduzimao konkret-ne poteze na temelju dobivenih izvjeπÊa, pokazao se neuËinkovitim. Smisao svih aktivnosti je bio iznos budæeta. A na pitanje o sadaπnjosti i buduÊnosti odgovara ovim rijeËima: - Podravka u Poljskoj æeli biti lider u univerzalnim dodacima jelima, te znaËajan ponuaË kondimenata i ostalih dodataka jelima. Profit je podloga svakom postavljenom cilju. U prodaji nastojimo imati dobro educirane i sofiticirane prodavaËe (trgovaËke predstavnike) uvijek spremne na komunikaciju, koji se nalaze na træiπtu, prodajnom mjestu i u blizini svog

Neli Groza kupca - potroπaËa. Gradimo upravljaËki mehanizam u prodaji s dobro komuniciranim informacijama usmjerenim jasno utvrenom prodajnom strategijom i politikom. Neke ciljeve veÊ smo i ostvarili pa je tako primjerice uspostavljena distribucija, smanjena su potraæivanja i zalihe na træiπtu i u skladiπtima, te postignuti realan obrtaj proizvoda i koliËine i financijska konsolidacija poduzeÊa. Neli Groza doæivio je nedavno i veliko osobno zadovoljstvo, jer je na prvoj konferenciji poduzeÊa koja je okupila svih 140 zaposlenih dobio nekoliko dugotrajnih pljesaka. Poznato je, naime, da Poljaci ne pljeπÊu svakome i da ih nije baπ lako oduπeviti. Priznanje direktoru Grozi upuÊuje i izvrπni direktor Danko MartinËeviÊ koji kaæe: - Kad smo 15. sijeËnja ove godine Neli Groza i ja prvi puta doπli u Varπavu i formalno preuzeli poslovanje i nadleænost nad poljskim træiπtem to nam je igrom sudbine bio i prvi boravak u ovoj zemlji. Situacija se doista Ëinila bezizlaznom, poslovni rezultati su bili katastrofalni, vladala je vrlo loπa atmosfera i totalno nepovjerenje meu ljudima. Tijekom godine Neli Groza, koji je spreman dijeliti svoje znanje, podijeliti ovlasti, stvoriti dobru atmosferu, sa svojom je novo posloæenom ekipom u kojoj su mjesto naπli i neki dosadaπnji zaposlenici koji su dobro radili, obavio izvanredan posao, skoro nemoguÊu misiju. Stoga mogu reÊi da ovom godinom moæemo biti izuzetno zadovoljni. No to je tek poËetak, pritisci konkurencije i lojalne i nelojalne, pritisci efikasnosti distribucije, pritisci Europske unije Êe se pojaËavati i mi moramo biti bræi, bolji i jaËi, πto znaËi i dalje se reorganizirati i poboljπavati poslovanje.

Neli Groza I Danko MartinËeviÊ dogovaraju nove akcije u Poljskoj

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

U Koprivnici odræan prvi Festival zabavne glazbe ”Od srca srcu Koprivnica 2003.”

Koprivnica se uspjeπno uvrstila u ”festivalske gradove” - Nakon dugog i gotovo iscrpljujuÊeg posla mislim da - osobito prema reakcijama publike - moæemo biti zadovoljni prvim Festivalom zabavne glazbe ”Od srca srcu Koprivnica 2003”., koji je proπle subote pred prepunom Sportskom dvoranom odræan u naπem gradu - izjavio je mr. Zdravko MikotiÊ, direktor festivala. A na ovoj velikoj glazbenoj manifestaciji uz Big Band Hrvatske radio televizije, kojim su dirigirali: dr. Nikica Kalogjera, Silvije GlojnariÊ, Stipica Kalogjera, Zvonko Dvoræak, Josip CvitanoviÊ i Stjepan Mihaljinec, nastupili su s novim skladbama: Denis & Denis, Matko JelaviÊ, Ivanka LuetiÊ, Mladen BurnaÊ, Iva Ranogajec, Anelidi, Miro Ungar, Vertigo, Maja Zeko i Kreπimir KovaËeviÊ, Mirta, Duo Gogana, Mirko ©venda-Æiga, Boris BabaroviÊ-Barba, Dario Plevnik, Azzurro, Danijela GolubiÊ, Josip KataleniÊ, Perle, Tomislav Brajπa, Marko Jaπek i Angie. Program je vodila Vlatka Pokos. Prosudbeni sud kojeg su saËinjavali Stjepan Mihaljinec, dr. Nikica Kalogjera, Mara Bareza, Darko Marinac, Ivica Percl, Ivica MartinËeviÊ i Igor Savin dodijelio je prvu nagradu Matku JelaviÊu za njegovu skladbu ”Dobrodoπla mi”, koji nije skrivao zadovoljstvo: - Na festival, koliko sam obavijeπten, pristiglo je Ëak 98 skladbi. Meutim, od prve sam osjetio da bi to mogla biti prava manifestacija, pa sam se odluËio izmeu fetivala u Splitu baπ za ovaj u Koprivnici. I kako vidite, nisam pogrijeπio. Osim πto sam sretan πto sam uspio, joπ sam viπe radostan πto je

festival naiπao na oduπevljenje prepune dvorane. A kad se zna da je to prvi, onda je uspjeh iznad oËekivanja kazao je pobjednik prvog koprivniËkog festivala, kojeg je organizirala Alineja d.o.o., koja djeluje u sastavu Udruge branitelja Podravke. Drugu nagradu dobio je duet Maja Zeko i Kreπimir KovaËeviÊ, a treÊu koprivniËka grupa Vertigo. Niπta manje sretan nije bio ni Josip KataleniÊ. Njemu je pripala nagrada hrvatskih radio - postaja, dok su Perle iz Splita - prekrasnih devet djevojaka koje vodi Ingrid Flesch dobile priznanje za najbolji scenski nastup. - ©to da vam kaæem? Bilo je mnogo problema, a festival je uspio. Naime, najteæe je organizirati prvi. Sada Êe nam biti puno lakπe krenuti dalje, jer u organizacijsku ekipu prikljuËuje se veÊ od prvih dana dr. Nikica Kalogjera i drugi. Mislim da sam vam time rekao sve - bio je kratak umjetniËki direktor ove manifestacije Ivan Vanja Lisak. Pokrovitelji festivala bili su KoprivniËko-kriæevaËka æupanija i Grad Koprivnica. Æupan Josip FriπËiÊ otvorio je ovu manifestaciju i takoer pripomenuo kako je to tek poËetak da i Koprivnica napokon bude ”festivalski grad”. - Kad je Mladen PavkoviÊ doπao s idejom da se neπto takvoga organizira imao je moju punu podrπku, tim prije πto je baπ on organizator i brojnih drugih velikih humanitarnih priredbi. Sjetimo se samo koncerata ”Od srca srcu za vukovarsku bolnicu”. Meutim, na one koji bacaju sjenu na ova-

kve velike profesionalne i iznimno kvalitetne projekte ne bih æelio troπiti rijeËi. Svi smo se sloæili da drugi festival bude veÊi, raskoπniji i bolji kazao je FriπËiÊ, a na pitanje ”koliko sve to skupa koπta”, æupan je odgovorio: - Ovaj festival, zaËudo, koπta manje nego neka veÊa priredba. I sâm sam se iznenadio tom podatku, jer su upravo k meni dolazili pojedinci sa sliËnim idejama i za njih traæili ogromne novce. Ne, tu se nema πto dodati: svaka Ëast organizatoru, ali i brojnim izvoaËima koji su bez honorara doπli u naπ grad. Gdje joπ toga ima? Meu publikom bilo je i vrlo mnogo poznatih osoba. Zabiljeæili smo rijeËi i Siniπe Cmrka, poznatog voditelja ”Turbo limaË showa”. - Ovaj festival ima πansu da preraste u neπto veliko. Eto, i ja se iduÊe godine æelim prikljuËiti samoj organizaciji. Zabiljeæili smo i rijeËi poznatog kompozitora Miπe Doleæala: - IduÊe godine moæda se pojavim i kao autor. Bio sam nazoËan na mnogim festivalima, ali ovaj je uistinu bio neπto posebno. Nitko se na nikoga nije ljutio, svi su hvalili, pa i ja odliËnu organizaciju. Mislim da Koprivnica moæe biti ponosna πto se uvrstila u ”festivalske gradove”. Od brojnih sponzora posebno treba istaÊi Podravku i Belupo. Meutim, ne smijemo zaboraviti ni Martinu JanekoviÊ, europsku prvakinju u frizurama, koja je sa svojom ekipom brinula o frizurama izvoaËa.

Izloæba slika i skulptura Ëlanova Likovne sekcije ”Podravka 72”

Smotra 2003. - godiπnji ogled likovnog stvaralaπtva Proπloga je petka u Izloæbenom salonu Podravke otvorena likovna smotra na kojoj se svojim likovnim i kiparskim radovima predstavilo osamdesetak Ëlanova Podravkine likovne sekcije. Predsjednica Likovne sekcije ”Podravka 72” Nada Zlatar Lukavski, nakon uvodnog pozdrava prilikom otvorenja, podsjetila je na mnogobrojne ovogodiπnje aktivnosti Podravkinih likovnjaka, poput sudjelovanja na izloæbama u Ludbregu, Kriæevcima, Koprivnici i Dubrovniku, a od priznanja posebice valja istaknuti Plaketu za humanitarne aktivnosti dodijeljenu povodom Dana grada. Navela je joπ niz uspjeha i aktivnosti Likovne sekcije, te da broj njezinih Ëlanova raste iz dana u dan, a o rezultatima svjedoËe izloæena djela. Prema rijeËima predsjednice Likovne sekcije, smotra predstavlja svojevrsni ogled likovnog stvaralaπtva cjelokupne sekcije tijekom 2003. godine. Izloæbu je otvorila Jadranka IvankoviÊ, izvrπna direktorica za Lino, Dolcelu, Kviki, dok je Nada Zlatar Lukavski uruËila posebnu plaketu Radovanu Grgecu, koju mu je dodijelio Izvrπni odbor sekcije kao jednom od osnivaËa i aktivnom Ëlanu sekcije. Ugodnoj atmosferi otvorenja svojim su izvedbama doprinijeli uËenici glazbene πkole, pod ravnanjem prof. KlauËeka, te prigodni stihovi Ëlanova Podravkine Literarne sekcije. Izloæba slika i skulptura Ëlanova Podravkine likovne sekcije “Podravka 72”, ostaje otvorena do kraja sijeËnja sljedeÊe godine. I. B.

SPJ Mlin i pekara

Kore za pite joπ kvalitetnije i u novodizajniranim kutijama U ove predblagdanske dane kada u æurbi pripremamo kolaËe, mnoge domaÊice posegnut Êe sigurno za kutijom gotovih peËenih kora. Kao πto slika pokazuje, kore smo “obukli” u novo sveËano ruho. Osim novog dizajna, kore za pitu maaricu i kore za medenu pitu su tanje te Êe i pite naËinjene od novih kora imati joπ sliËniji izgled i okus pravih domaÊih pita. Dobar tek!

U Pivnici Kraluπ tijekom prosinca

Tamburaπi u Goli

Djed Mraz i MedvjediÊ Lino djeci dijelili darove

U organizaciji Zajednice kulturno - umjetniËkih udruga KoprivniËkokriæevaËke æupanije u nedjelju 14. prosinca u Goli je odræana 3. smotra tamburaπkih orkestara i tamburaπkih sastava KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Djed Mraz u Koprivnicu je doputovao Na revijalnoj smotri sudjelovalo je pet tamburaπkih orkestara i πest tamburaπkih sastava, meu kojima i Tamburaπki orkestar KUD-a «Podravkaﬂ kojemu vlakom u subotu, a potom se koËijom su, kao i dirigentu Kreπi LukaËiÊu, uruËene Zlatne plakete osvojene na koju su vukli konji dovezao na srediπnji gradski trg gdje ga je doËekalo nekoFestivalu tamburaπke glazbe u Osijeku. liko stotina koprivniËkih maliπana. Privilegirano mjesto tik uz popularnog bradonju u crvenome dobila je Podravkina maskota djeËje hrane. MedvjediÊ Lino bio je pravi pomagaË VeÊ tradicionalno, Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a «Podravkaﬂ u crkvi Sv. Djedu Mrazu, jer djeci je, kako je to i Nikole u Koprivnici odræat Êe na BoæiÊ prigodni koncert s poËetkom u 18,30 red, valjalo podijeliti darove. Sve na sati. Zborom Êe ravnati dirigent Ivica MartinËeviÊ, solistica je Antonija trgu, pak, zagrijao je Podravkin topao H. ©. KovaËeviÊ CiganoviÊ, a pratnju na orguljama izvodi prof. Natalija Imbriπak. Ëaj.

BoæiÊni koncert pjevaËkog zbora

Dani kolinja i bogata ponuda jela i piÊa Postaje veÊ tradicionalno da Pivnica Kraluπ tijekom prosinca nudi bogati jelovnik vezan uz kolinje. Tako gosti mogu ovih dana probati hladetinu, prezvurπt, Ëvarke, pluÊica na kiselo, restani svinjski mozak s jajima, restana svinjska jetrica sa ægancima, kolinjsko zelje sa svinjskim repom, peËeni i kuhani buncek, pivske kobasice i krvavice s dinstanim kiselim zeljem. Naravno, nisu zaboravljeni niti stari podravski kolaËi - zlevanka, πtrukli sa zeljem i hajdinskom kaπom, orehnjaËa i makovnjaËa. Sve ove kolinjske gastronomske delicije mogu se zaliti brojnim sortama hrvatskih vina. Uz bogatu gastronomsku i vinsku ponudu treba istaknuti da tijekom prosinca u Pivnici Kraluπ srijedom, Ëetvrtkom i petkom za ugodnu atmosferu brine muziËki sastav Veseli Podravci. Dodatnu ponudu Pivnice Kraluπ Ëini i nedavno postavljena mala drvena kuÊica ispred pivnice, gdje gosti svakodnevno mogu naruËiti ukusno kuhano vino, Ëajeve i krafne. Takav pristup gostima vien je tijekom boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana u zapadnoeuropskim gradovima i neπto je novo u Koprivnici jer daje poseban, topliji ugoaj u ovim blagdanskim danima. B. F.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Pregled dogaanja u Podravki u 2003. godini Internationali Podravkini Internationali u Budimpeπti i Sarajevu proslavili su deset godina postojanja. Obljetnica je to i prave internacionalizacije tvrtke, koja se inozemnim træiπtima okrenula nakon gubitka jugoslavenskoga zbog raspada dræave. Nekad i danas - nebo i zemlja, najkraÊi je saæetak povijesnih priËa o oba poduzeÊa. Na obiljeæavanju znaËajne obljetnice naπla se i velika torta.

Pripremio: Hrvoje ©labek Fotografije: Nikola Wolf SIJE»ANJ Nagrade Godina 2003. otvorena je s dvjema nagradama koje je Podravka zasluæila u prethodnoj. “Vegetaπice” su proglaπene najboljom hrvatskom rukometnom momËadi u tradicionalnoj anketi Sportskih novosti, a Podravkine internetske stranice kompjutorski Ëasopis Bug treÊi je put uvrstio meu 50 najboljih u Hrvatskoj. U oba sluËaja rijeË je o krajnjim dosezima. Pomak Interna poslovna πkola sugestivnog naziva (POdravkina Menadæerska AKademija) otvorila je svoja vrata prvoj generaciji polaznika. ©ezdesetak Podravkinih menadæera pristupilo je bruπenju upravljaËkih vjeπtina uz pomoÊ predavaËke elite, uglavnom sa zagrebaËkog ekonomskog fakulteta. Prvi takav primjer u Hrvatskoj, a kaæu - i πire.

Snijeg Koprivnica je zatrpana obilnim snijegom, ali to ne smeta Podravkinim skladiπtarima da utovaruju rekordne koliËine robe. Radi se od 0 do 24 sata. Dezinvestiranje Odluka Uprave o prodaji hotela Podravine i KoprivniËke tiskarnice naslanja se na program dezinvestiranja koji je Nadzorni odbor donio joπ 1998. godine. Svoj glas protiv diæe sindikat u Tiskarnici: na internoj anketi od 104 radnika samo Ëetiri za prodaju.

Pekmez Oznaku izvorni hrvatski proizvod Hrvatska je gospodarska komora dodijelila pekmezu od πljiva. Napokon je i “sluæbeno” priznata izvrsnost proizvodu u kojem je daleko viπe voÊa nego πeÊera. Nacionalnom oznakom otprije se veÊ diËi Vegeta. OÆUJAK Turizam (1) Podravki je veÊ zamirisalo ljeto, a Hrvatskoj turistiËkoj zajednici Vegeta i juhe - potpisan je ugovor o zajedniËkom nastupanju na europskim turistiËkim sajmovima. LogiËno, HTZ Êe nuditi krevete, a osim spavanja, turisti moraju i jesti. Za to je zaduæena Podravka.

Danica Program dezinvestiranja spominjao je i Podravkinu mesnu industriju, no nakon zbrajanja rezultata iz 2002. godine o tome viπe nema ni govora. DaniËini gubici stvar su proπlosti, planira se razvoj. Stvorene su nove recepture proizvoda na bazi mesa peradi, koji Êe uskoro na police trgovina. VELJA»A Istraæivanje “Podravkaπi” su najzadovoljniji svojim poslom i pripadnoπÊu najveÊoj hrvatskoj prehrambenoj kompaniji, a nisu baπ najzadovoljniji plaÊom i moguÊnostima napredovanja. To je pokazala anketa Ljudskih potencijala meu 500-tinjak Podravkinih radnika u Ëitavoj Hrvatskoj o kvaliteti radne klime. Prosjek - Ëista trojka. Proizvodi Novodizajnirani Fantovi, blagi i ljuti feferoni, tri nove Talianette, ljuta Salsa, Studena s okusom zelene jabuke, juhe Fini-Mini prilagoene Ëeπkom i slovaËkom ukusu, kompot od ananasa, smrznuti francuski kruh... Podravkini struËnjaci za inoviranje proizvodne palete nisu spavali zimskim snom.

Informatika Nekoliko stotina tisuÊa eura Podravka je odluËila uloæiti u uvoenje novih informatiËkih tehnologija. Laicima je na potpisivanju ugovora sa zagrebaËkom tvrtkom “b4b”, inaËe i zastupnikom SAP-a, objaπnjeno kako je rijeË o uvoenju svojevrsnoga skladiπta poslovnih podataka iz i o Podravki, ali i πire. Premijer Pola sada veÊ bivπe hrvatske Vlade na Ëelu s premijerom Ivicom RaËanom bilo je u Podravki. Najviπe je pohvala stiglo na raËun netom utemeljenoga Pomaka, a pala su i neka obeÊanja, poput: “Vlada Êe stimulirati izvoznu orijentaciju.”

SVIBANJ

Novac Novih 150 milijuna kuna komercijalnih zapisa poveÊalo je ukupnu emisiju toga naËina financiranja Podravkina poslovanja na 560 milijuna. Komercijalnim zapisima, kako je objasnila tadaπnja Ëlanica Uprave za financije Nevenka Cerovsky, zamijenjeni su kratkoroËni krediti i smanjen troπak financiranja.

EBRD (1) “Nadzorni odbor jednoglasno je odluËio da Uprava druπtva u πto kraÊem roku pripremi konaËni prijedlog modela otkupa povlaπtenih dionica Europske banke za obnovu i razvoj.” Prvi su to sluæbeni glasi o odlasku lokalno ne baπ ugledne financijske institucije iz Podravke.

Najbolji Podravka ima nalikvidniju dionicu i najbolje odnose s javnoπÊu. OdluËio je to procjenjivaËki sud Kapital kluba, Poslovnoga tjednika, Poslovnoga kluba i tvrtke To-One, a na dodjeli nagrada u zagrebaËkome muzeju Mimari okupilo se elitno druπtvo gospodarstvenika i politiËara. ©ef Uprave Darko Marinac nije krio zadovoljstvo: “DræiTurizam (2) mo Podravku tamo gdje treba biti Ugovori s hotelijerskim divovima prva u svojoj branπi!” Istraturistom i Arenom naznaËili su kako Podravka uspijeva u svojoj namjeri da bude glavnim opskrbljivaMediterraneo Ëem jadranskih hotela. Nije ni Ëudo Prva Podravkina internacionalna mar- nudi sve od doruËka do veËere, od ketinπka kampanja uopÊe dobila je juhe do deserta. ime “Vegeta mediterraneo”. Odmah je Dividenda sve jasno: planetarno popularni dodaTreÊi put Podravkini Êe dioniËari pritak jelima stavljen je u kontekst mora, sunca i svega onoga Ëime obiluje hodovati od ulaganja u najveÊi domaÊi Jadran. Tu je dobra kuhinja, naravno. prehrambeni d.d., dogovorili su se Na ulasku u Hrvatsku turistima su Uprava i Nadzorni odbor. Za dionicu dijeljene knjiæice recepata na koja nominalno vrijedi 300 kuna, na engleskom, njemaËkom, maarskom, træiπtu neπto manje, primit Êe po πest Ëeπkom, slovaËkom i poljskom jeziku. bruto-kuna. Dividenda je prethodni put, 1999. godine, bila upola manja.

Rezultati (1) Ukupan prihod od 2,9 milijardi kuna, neto dobit 108,5 milijuna kuna. Rezultati su lanjskoga poslovanja, objavljeni uz tvrdnju kako su zapoËeta dva nova trenda: rasta Podravke i zaustavljanja porasta troπkova u Podravki.

LIPANJ Adria Zadarska Adria novi je Podravkin partner. Riblja industrija najpoznatija po marki Evi u posao je uπla s namjerom da proda viπe konzervi putem Podravkine razgranate distribucije od Jadrana do Baltika, a Podravka Êe proπiriti ponudu i usto zaraditi.

TRAVANJ

Efikasnost Program operativne efikasnosti pokrenut je zato πto su analize pokazale kako je Podravka u mnogim stvarima ispod prosjeka u prehrambenoj industriji te svoje konkurencije. Na prezentaciji toga dugoroËnog plana smanjenja troπkova radnicima je, meu ostalim, reËeno kako Êe se rast plaÊa vezati uz profitabilnost.

Sedmerokatnica Podravkino koprivniËko sjediπte, sedmerokatnica stara 24 godine, potpuno Êe se preurediti, glasila je najava, a dinamika Êe ovisiti o novcu koji Êe biti na raspolaganju. Predviena je nova kongresna dvorana u prizemlju, vodeni vrt, novi izloæbeni salon, pomiËna vrata i drugo, a uredit Êe se i “banalne” stvari poput elektriËnih i vodovodnih instalacija te kanalizacije.

Kulinarski show na internetu Oko 45.000 Hrvata pratilo je direktan internetski prijenos uskrsnog kulinarskog showa na Podravkinim internetskim stranicama. Podravkini gastro-promotori i struËnjaci iz Kulinarskoga centra pouËavali su kako opremiti blagdanski stol.

Suradnja Dok su u pozadini svijetlili Podravkin i Agrokorov logotip, Darko Marinac i Ivica TodoriÊ, Ëelnici dviju prehrambenih kompanija, potpisali su ugovor o suradnji. RijeË je o Ëistoj elektronici: Agrokorov maloprodajni lanac Konzum bez papira naruËivat Êe Podravkinu robu. Racionalizacija troπkova bilo je najspominjanije objaπnjenje sveËanoga dogaaja.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

RUJAN

Skupπtina Skupπtina Podravkinih dioniËara bez ikakvih disonantnih tonova amenovala je sve odluke koje su joj predloæili Uprava i Nadzorni odbor, od verificiranja lanjskoga poslovanja do isplate dividende. Ovo potonje bit Êe ubuduÊe mjerilo uspjeπnosti tvrtkina poslovodstva, obvezujuÊe je ustvrdio πef Uprave Darko Marinac.

Nova tvornica Ono πto je Vegeta dobila prije tri godine, sada su dobile juhe - novu tvornicu. Izgraena je u godinu dana, stajala je oko 120 milijuna kuna, suvremenom opremom prednjaËe novi roboti za paletiranje gotovih proizvoda... Kapacitet je oko 12,5 tisuÊa tona, godiπnje se moæe proizvesti oko 130 milijuna razliËitih pakiranja, korisna povrπina je oko 7000 Ëetvornih metara. I joπ brojaka: predvieno je da radi tristotinjak radnika, dok Êe se preostalih oko 200 iz stare tvornice juha zbrinuti otpremninama i u drugim Podravkinim tvornicama. Konzorcij (1) Podravka je u peterolistu hrvatskih tvrtki koje su za oko 400 milijuna kuna kupile posrnuli maloprodajni lanac Dionu. U konzorciju Dinova, koji Ëine i GavriloviÊ, Lura, Vindija i Kraπ, Podravka ima deset posto udjela. Podravki je kao dobavljaËu Diona ostala duæna 30-ak milijuna kuna. Konzorcij (2) Kao i u Dinovi, Podravka dræi deset posto u konzorciju zvanome HRTL, koji je kupio dosadaπnji treÊi kanal Hrvatske televizije. Osim neposrednoga profita od toga ulaganja, Podravka oËekuje i beneficije u marketinπkome prostoru novoga komercijalnoga programa, Ëije je emitiranje najavljeno za nekoliko mjeseci.

SRPANJ Jeger Danica je na pragu ulaska u Guinessovu knjigu rekorda, ali ne zbog naglog zaokreta poslovnoga trenda. Jeger koji je napravljen za Podravske motive bio je dugaËak 250 metara, a upotrijebljeno je isto toliko kilograma mesa. EBRD (2) Nalog Nadzornoga odbora iz oæujka Uprava je ispunila: Europska banka za obnovu i razvoj viπe nije vlasnikom desetine Podravke. Temeljni kapital tvrtke smanjen je za 200-tinjak milijuna kuna zbog povlaËenja i poniπtenja EBRD-ovih povlaπtenih dionica, pa su se poneπto poveÊali udjeli drugih dioniËara. NajveÊi pojedinaËni vlasnik dræava je Hrvatska preko svojih fondova - oko 28 posto. KOLOVOZ Rezultati (2) Prihodi za 21 posto veÊi nego u istom lanjskom razdoblju i rast prodaje od 24 posto, a ipak je u prvih πest mjeseci Podravka ostvarila gubitak od oko 30 milijuna kuna . Tome je uzrok loπe poslovanje u Poljskoj, zbog Ëega je smijenjen tamoπnji menadæment. Promjene i u Upravi: otiπli Davor Cimaπ i Nevenka Cerovsky, imenovani Duπan TomaπeviÊ, Dragan Habdija i Miroslav VitkoviÊ. ©ef Uprave i dalje Darko Marinac, njegov zamjenik Æeljko –urina i Ëlan Damir PolanËec. Tvornice Podravka ne zatvara tvornice u Poljskoj i Maarskoj, glasio je demanti medijskih napisa. ©ef Uprave Darko Marinac novinarima je na konferenciji u Koprivnici kazao kako se problematiËno poljsko træiπte oporavlja: kriza je proπla.

Smrznuti program Mladi graπak, graπak i mrkva, mrkva, mahune, πpinat, povrÊe za francusku salatu, minestrone i kraljevski mix nisu samo novi Podravkini proizvodi veÊ Ëitav proizvodni program. Naravno, rijeË je o smrznutom povrÊu, zasad najopipljivijem obliku ambicioznog projekta zvanog smrznuti lanac.

Otpremnine Otiπlo je 190 radnika iz stare Tvornice juha, Ëijim je preseljem u novu tvornicu program otpremnina i motiviran, iz drugih Podravkinih tvornica, Logistike, OpÊih poslova i Odræavanja. Otpremnina je dosegla 5000 kuna neto po godini radnoga staæa. Vatrogasci »udna profesija: ljudi su najsretniji kad ih ne trebaju. No, vatri ne trebalo, moraju biti uvjeæbani i svaki Ëas spremni na zloguku sirenu. Na drugom Susretu profesionalnih vatrogasaca koji rade u hrvatskim tvrtkama u Podravki ih se okupilo iz desetak poduzeÊa. DomaÊini su pobijedili u jednoj od dviju “disciplina”. Priznanja O tome koliko Podravka znaËi lokalnoj zajednici moglo bi se govoriti satima. Ipak, samo mali primjer: od 11 godiπnjih priznanja u povodu Dana grada Koprivnice s Podravkom povezane su Ëetiri. Dobili su ih Dragan Habdija za gospodarstvo, Ivan Haramija Hans za kulturu, Zlatko ©estak za humanost i likovna sekcija Podravka 72. STUDENI

RaËunalni virusi Virtualno Ëudoviπte zvano W32/Nachi-A nastanilo se na raËunalima u Podravki, kao i drugima diljem Lijepe naπe informatiËke. RaËunalni crv koji nema drugo poslanje nego smetati poπtenom i radiπnom svijetu izazvao je nemalu zbrku. No, zahvaljujuÊi brzoj i kompetentnoj reakciji Podravkinih informatiËara raËunala su oËiπÊena. Ipak, virusni napadi ponovili su se joπ nekoliko puta.

LISTOPAD Anuga To je najveÊi svjetski prehrambeni sajam, zapravo deset sajmova u jednome, a meu viπe od 6000 izlagaËa naπla se i Podravka. Na Anugu iπla je s Vegetom, juhama i umacima od povrÊa te æeljom da se pokaæe Europi i uËvrsti na mjestu prepoznatljiva proizvoaËa iz zemlje u koju turisti ljeti hrpimice naviru.

HladnjaËa Nakon povrÊa, evo joπ opipljivijeg dokaza da se sa smrznutim programom misli ozbiljno. U varaædinskome Kalniku proradila je nova hladnjaËa. Kapacitet joj je 1500 tona, stajala je oko 6,5 milijuna kuna. Vrpcu na otvorenju velike i vaæne investicije nije propustio odrezati hrvatski ministar poljoprivrede. Standardi Viπe ne smije biti pedeset izgledom razliËitih Podravkinih memoranduma, sluæbenih pisama ili mailova, propisala je Uprava. Knjiga grafiËkih standarda, koju je izradio koprovrativni marketing, detaljno propisuje kakva mora biti forma komunikacije. Od vrste i veliËine fontova do primjene logotipa na posjetnicama, rokovnicima, kamionima... PROSINAC

Coolinarika Tim je maπtovitim imenom prozvan novi Podravkin internetski projekt. Naravno, rijeË je o stranicama posveÊenima prvenstveno hrani, ali i zdravlju te zabavi. Recepti, kulinarske tajne, prehrambeni rjeËnik, nutricionistiËki napuci... Uputa za upotrebu: u jednoj ruci kuhaËa, u drugoj raËunalni miπ.

BoæiÊnica Najprije 800, a zatim, nakon sindikalnog pritiska, tisuÊu kuna boæiÊnice Uprava je odredila kao jednokratni dodatak na plaÊe radnika u povodu najveÊega krπÊanskoga blagdana. Izbor prodajnih mjesta na kojima Êe se taj novac u vidu bonova troπiti suæen je na Podravkina prodajna mjesta diljem Hrvatske. Radnici roditelji primili su i po 400 kuna, ovaj put “æive love”, za djecu koja nisu starija od 15 godina.

Kruh Prema jednima poskupljenje, prema drugima korekcija cijena - uglavnom, za Podravkin kruh valja izdvojiti u prosjeku oko pet posto viπe Rezultati (3) Minus od 30-ak milijuna kuna iz novca. Loπa vijest: cijena pπenice na prvoga polugodiπta u tri je mjeseca træiπtu luduje. Dobra vijest: Podravka pretvoren u dobit od 24 milijuna ku- ima dovoljne zalihe. na. Nije ni Ëudo jer mjeseËna dobit u PeÊ tome razdoblju kretala se izmeu 17 i Skuplji kruh peËe se na novoj peÊi. 19 milijuna kuna, a sve procjene govore kako Êe tako iÊi do kraja ove Investicija u Pekaru teπka je oko godine. Rast prodaje rekordan: 25 360.000 kuna. Ako “doæivi” i upola koliko stara peÊ, koja je navrπila puposto. nih 27 godina, isplatit Êe se.

Beletristika “Podravkaπi” dræe do literature. Oko “Feπta od rajËica” Novine 2500 Ëlanova interne beletristiËke knjiæ“Feπta od rajËica” hrvatska je verzija proslave sezone berbe crvenih jabuËica Moramo se sami hvaliti kad nas drugi neÊe: ove godine izaπlo je 47 brojeva nice godiπnje proËita dvostruko toliko naslova. Najtraæeniji su Coehlo, King, koje se na kontinentu narodski zovu paradajzom. U Umagu, gdje ih Podravka Podravkinih novina, napisali smo viπe od 2.100 novinarskih kartica teksta i Sheldon, Ludlum, Gavran, TomiÊ i prerauje u koncentrat, keËap, sok, salsu, pinur... skuhano je nekoliko tisuÊa objavili gotovo tisuÊu fotografija. Sabrano Êe godiπte novina, 42. po redu, biti, porcija tjestenine s crvenim umakom, uz tradicionalnu puËku veselicu. ako niπta drugo, materijal buduÊim Podravkinim kroniËarima. Tribuson.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Predstavljamo: Marketing Podravka jela

Inoviranje je kljuË uspjeha Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Inovativnost, æelja za pobjedom, timski rad, povjerenje i usmjerenost na prave vrijednosti za marketing tim Podravka jela, nije proklamacija iz Podravkine misije nego svakodnevni naËin rada. Mlada ekipa koju Ëine Anita Grgec Rod, Kristina Matica, Hrvoje Puhalo, Helena Pentek Jug, Mario ValidæiÊ, Sanja Garaj, Maja Vresk i Danijel Kocijan, predvoena iskusnom Vlatkom MartinoviÊ, zadala si je vrlo ambiciozan cilj doseÊi velike kompanije po udjelu novih i inoviranih proizvoda u financijskoj prodaji koji kod njih u prosjeku iznosi 20 posto. U proπloj godini zabiljeæili su 16 postotno uËeπÊe, a ove godine dodali su «gasﬂ i ostvarili 18 posto. Na træiπta su uveli Ëak 51 novi proizvod, a kod 170 proizvoda napravili su inovacije. Pri tome je najviπe novih i inoviranih proizvoda pripremljeno za træiπte Hrvatske i jugoistoËne Europe πto je i normalno jer su za program Podravka jela ovo fokusirana træiπta. - »lanovi naπeg marketinπkog tima nositelji su aktivnosti u veÊini faza inovacijskog procesa. Tu se stvaraju i prosijavaju ideje do kojih se dolazi na niz naËina - praÊenjem træiπnih trendova putem interneta, raznih Ëasopisa, posjeta sajmovima, sugestija iz internationala, istraæivanja træiπta, prikupljanja ideja od potroπaËa. Zatim se radi na razvoju novog projekta u suradnji sa struËnjacima iz Razvoja Vegete i Podravka jela, a na kraju se pristupa uvoenju proizvoda na træiπte. Za uspjeh poslovnog programa vaæna je koordinacija svih poslovnih funkcija kako unutar SPJ Podravka jela tako i izvan SPJ. Svjesni smo da novi proizvodi pomaæu u rastu prodaje, odnosno da se ne moæe rasti na starim proizvodima i da bez mijenjanja asortimana dolazi do zastoja. Inoviranje je kljuË uspjeha tvrtke - objaπnjava direktorica marketinga Podravka jela mr. sc. Vlatka MartinoviÊ. Osim inovativnosti u marketingu Podravka jela, velika se paænja posveÊuje racionalnom koriπtenju marketinπkog budæeta. Za promociju koja je neophodna u fazi lansiranja novih proizvoda odabiru se najefikasnija rjeπenja, pa se primjerice nagradne igre kao originalni oblik komuniciranja s potroπaËima organiziraju za viπe træiπta. Vaæno mjesto pridaje se usavrπavanju i πkolovanju Ëlanova tima, pa su tako Anita Grgec Rod, Kristina Matica i Hrvoje Puhalo na postdiplomskom studiju iz marketinga na Ekonomskom fakultetu, ostali uËe strane jezike, te polaze razliËite seminare. U timu vrijedi pravilo da je svatko zaduæen za svoje podruËje, ali da mora poznavati i poslove svojih kolega. Svi se slaæu u jednome - ovaj posao za njih je veliki izazov. - Na træiπte Hrvatske tijekom 2003. godine lansirali smo Ëak 45 novih proizvoda, a posebna novina su light proizvodi u grupi funkcionalne hrane. U Hrvatskoj je to joπ uvijek nedovoljno poznat pojam i Podravka je u segmentu juha trend setter. Za mene osobno to je veliki izazov, vjerujem da Êe hrvatski potroπaËi nakon πto im kroz promotivnu kampanju koju pla-

niramo za slijedeÊu godinu pribliæimo svih osam proizvoda dobro prihvatiti naπe novitete. Istraæivanja pokazuju da Ëak 35 posto potroπaËa pazi na svoju prehranu, Ëita deklaracije na proizvodima, prouËava literaturu, pa raËunamo da Êe ovi proizvodi naÊi pravo mjesto na træiπtu. Raduje nas i Ëinjenica da smo znaËajno inovirali i asortiman za træiπte zapadne Europe. ZahvaljujuÊi suradnji Prodaje za Zapadnu Europu i Marketinga Podravka jela u prvih devet mjeseci na ovim træiπtima ostvaren je rast prodaje od 62 posto koliËinski i 57 posto financijski u odnosu na isto razdoblje proπle godine. Konkretno, najveÊi rast ostvaruju træiπta ©vedske, Austrije i Velike Britanije. Tijekom godine lansirano je dvadesetak novih proizvoda koji u ukupnoj prodaji trenutno sudjeluju s tri posto. Takoer, vrijedno je napomenuti da smo na træiπtu Austrije s Podravka juhama i Fantom uπli u trgovaËki lanac Merkur u kojem smo dosad bili prisutni samo s Vegetom i pozicionirali se na novootvorenoj etno polici. S navedenim asortimanom bit Êemo prisutni na 96 prodajnih mjesta Merkura πirom Austrije. Ponosni smo i na rezultate nagradne igre «Podravka juhe i Talianetta vode vas na kraj svijetaﬂ i to ne samo zbog rasta prodaje za vrijeme njezina trajanja nego i zbog ostvarene komunikacije s mlaim potroπaËima. Æelimo da mladi Podravku identificiraju kao kreativnu kompaniju sa srcem, a da se to i ostvaruje potvuje nam i podatak da nagradne igre putem korporativnih web stranica pobuuju sve veÊu paænju. VeÊ smo tako podijelili viπe od 1000 πalica u nagradnoj igri za Fini-Mini juhe i instant Talianettu - rijeËi su Kristine Matica, marketing managerice zaduæene za træiπte Hrvatske, zapadne Europe, Afrike i projektna træiπta.

Mladost prihvaÊena bez predrasuda Da mladi ljudi u marketingu Podravka jela dobivaju pravu πansu, svjedoËi i primjer Sanje Garaj. Joπ kao pripravnica po zavrπetku Ekonomskog fakulteta “baËena je u vatru” i sada nakon svega dvije godine radnog iskustva kao product manager zaduæena je za træiπta Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Rusije i Ukrajine, Fant i Talianettu u Hrvatskoj. - U poËetku mi je bilo pomalo teπko, nisam poznavala ljude, mislila sam da sam premlada za tako odgovorne zadatke. Meutim, uz potporu iskusnijih kolega i kolegica u timu, a posebno uz puno razumijevanje i dobru komunikaciju s Podravkaπima u naπim predstavniπtvima i internationalima, uspjela sam realizirati zadane projekte. Primjerice kod Talianette, koja je vaæna kategorija, jer raste po stopi od 10 posto godiπnje, s izrazito jakom konkurencijom uspjeli smo zadræati vodeÊu poziciju. Na træiπte smo lansirali Ëak 11 novih proizvoda meu kojima i instant Talianette Ëija je promocija usmjerena uglavnom prema mladima. Uveli smo i novi dizajn ambalaæe Fanta kako bi ga uskladili s cijelom linijom, a pomlaivanje je doista bilo potrebno jer je stari dizajn bio prisutan joπ od 1975. godine. Na Kosovu smo prvi put nakon desetak godina orga-

Tim Podravka jela - tim za uspjehe nizirali promotivnu kampanju te premijerno prikazali novi TV spot za Fant. U Makedoniji smo uveli i Fini Mini juhe, te smo, u suradnji s træiπtem i agencijom, pripremili niz jako dobro prihvaÊenih edukativnih TV emisija. Posebno sam zadovoljna s aktivnostima u BiH koje je drugo træiπte, odmah iza Hrvatske, po broju inoviranih proizvoda i ukupnoj prodaji - istiËe Sanja Garaj iz koje naprosto zraËe optimizam i vedrina. I Mario ValidæiÊ project manager, a koji pokriva træiπta Srbije i Crne Gore, »eπke, SlovaËke i baltiËkih zemalja moæe se pohvaliti dobrim rezultatima. Uz Ëetiri nova Fanta na træiπta Srbije i Crne Gore, uveo je novitet 10 gramske kockice pileÊe, kokoπje i povrtne juhe u skladu s tamoπnjim zahtjevima, cjenovno prihvatljive kupcima. Time je postignut preokret na træiπtu juha u kocki - u Crnoj Gori zauzeta je liderska pozicija, a prema njoj se kreÊe i u Srbiji. Lansirana je i Riæa na mlijeku (4 okusa) s Ëime su Podravka jela zaokruæujuÊi paletu instant jela napravila zaokret s do tada iskljuËivo slanih i na slatke proizvode. - Riæu na mlijeku nismo posebno promovirali, osim na prodajnim mjestima, ali je ipak traæen proizvod. Osim u Hrvatskoj i BiH ova grupa proizvoda prodaje se u Sloveniji, SAD i Australiji. Zanimljiv je i projekt kojeg radimo u »eπkoj u suradnji s Lagrisom u uvoenju nove grupe polugotovih jela pod markom Talianetta - Vitality - rekao nam je Mario ValidæiÊ, napominjuÊi usto da je u SlovaËkoj lansirano 12 novih proizvoda u gastro segmentu.

Vlastitim znanjem do uπteda Marketing tim Podravka jela imao je i vaænu ulogu u prelasku proizvodnje iz stare u novu tvornicu Podravka jela. Jer pored ostalog ambalaæu je trebalo prilagoditi novom, modernijem, strojnom pakiranju, trebalo je otvoriti preko 1100 novih πifri, izraditi nove komercijalne naljepnice, nove komercijalne kutije... - U veÊini ovih poslova oslonili smo se na znanje i struËnost Podravkaπa. Naπa Informatika odradila je velik posao kod otvaranja novih πifri, a u razvoju novih komercijalnih kutija dobro smo suraivali sa Odjelom za Razvoj ambalaæe i Nabavom. Primje-

rice kod izrade novih komercijalnih naljepnica na svim jezicima zahvaljujuÊi rjeπenjima Podravkaπa ostvarili smo znatne financijske uπtede. Valja reÊi da smo sve te poslove radili uz redovne aktivnosti, a morate priznati da nije mala stvar preseliti tako πirok asortiman u novu tvornicu - naglaπava Hrvoje Puhalo, project manager koji je zaduæen za koordinaciju nove tvornice u projektnom timu. Hrvoje usto pokriva i træiπta Slovenije, Maarske, SAD-a, Kanade i Australije te brine i o razvoju novih proizvoda po svim træiπtima pa tako s oduπevljenjem priËa o dobrom prihvaÊanju umaka u kocki u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, o tome kako su na ta træiπta uspjeπno lansirane nove premium juhe te o skorom izlasku Fini-Mini juha i Talianetta instant u πalicama. Vrlo smo uporni u lansiranju novih proizvoda. Primjerice, ove smo godine u SAD uveli 11, u Australiju 16 proizvoda, u Maarsku 4 nove instant

Talianette, za SAD i Kanadu pripremamo redizajn Fantastic-a (Fant prilagoen træiπtu SAD-a i Kanade) πto Êe biti popraÊeno porukama na etniËkom radiju u New Yorku. A vrlo je vaæno da smo na træiπte Slovenije ove godine uveli 17 novih proizvoda. Na træiπtu Slovenije smo lider u specijalnim dodacima jelima tipa Fant, dok uvoenjem Govee i Kokoπje zlatne kocke 132 g potroπaËima u Sloveniji dajemo dodatnu vrijednost, πto je i vidljivo kroz prihvaÊenost proizvoda na træiπtu - kaæe Hrvoje Puhalo.

*** Ovi istinski zaljubljenici u svoj posao iznijeli su joπ niz podataka o svom radu, rezultatima koje postiæu, ne zaboravljajuÊi spomenuti i doprinos kolegica Helene i Anite koje su trenutno na porodiljskom dopustu. A one veÊ sigurno razmiπljaju o povratku u svoju radnu sredinu u kojoj Êe ih u udarniËkom tempu doËekati ekipa spremna na novo, bolje, slasnije...

Nagraeni u BoæiÊnoj nagradnoj igri SPJ Lino, Dolcela, Kviki U utorak su, pod nadzorom struËne komisije u Marketingu SPJ Lino, Dolcela, Kviki, izvuËena imena dobitnika u BoæiÊnoj nagradnojigri. U nagradnom su izvlaËenju sudjelovali svi zaposlenici i umirovljenici Podravke koji su tijekom Ëetiri kola poslali toËne odgovore na pitanja objavljivana u listu Podravka. Dobitnici 15 vrijednih poklon paketa s proizvodima iz asortimana Lino djeËje hrane, Linolade, Dolcele i Kviki snacka su: 1. Boæica KapetaniÊ (Riznica) 2. Ranko Tkalec (Danica) 3. Ingrid GojkoviÊ (Logistika) 4. Boæica Jembrek (Kontroling) 5. Ankica OroπiÊ (Tvornica djeËje hrane) 6. Ruæa Ruπak (umirovljenica)

7. Ljubica Martinac (Ured Uprave) 8. Boæica KovaË (Belupo) 9. Mira TopaloviÊ (Tvornica Vegete i Podravka jela) 10. Slavica KvakariÊ (umirovljenica) 11. Barbara Klesinger (Ital-ice) 12. Mirko OæegoviÊ (Odræavanje) 13. Nenad Kralj (Logistika) 14. Jasminka BeπeniÊ (Kalnik) 15. Ankica RavliÊ (RaËunovodstvo) Dobitnici tri super nagrade iznenaenja su: 1. Valent StubiËar (Informatika) 2. Vesna Dupor (Kalnik) 3. Marijana Gaæi (UmjetniËka radionica) Dobitnici se za podizanje svojih poklon paketa mogu obratiti u Marketing na brojeve telefona 651-943, 651890 i 651-622.

Obavijest

Produæeno radno vrijeme u Non-stopu Kako bi se izbjeglo stvaranje guæve prigodom kupnje za boæiÊne bonova, Danica d.o.o. u svojem je maloprodajnom objektu Non-stop pokraj Gradske trænice produæila radno vrijeme subotom i nedjeljom od 13. do 31. prosinca 2003. godine. Radno vrijeme Non-stopa u tom periodu je subotom od 7 do 18 sati, a nedjeljom od 7 do 13 sati.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Susret: Franc ©irec, gastro trgovaËki predstavnik Podravke International Slovenija

Ako æelite kvalitetno raditi za Podravku, onda tu Podravku morate nositi u srcu Tekst i snimka: Boris Fabijanec Gastro trgovaËki predstavnik Podravke International Slovenija Franc ©irec roen je 1949. godine u Ptuju. Po struci je VKV kuhar, a od 1. studenoga 1976. godine zapoπljava se u slovenskoj Podravki te od prvoga dana radi kao gastro putnik i to obrauje podruËje Gorenjske i Ljubljane, a unatrag godinu i pol njegovo gastro træiπte je Primorsko i Dolenjsko. Zasigurno je Franc jedan od najstarijih trgovaËkih predstavnika Podravke, ne samo u Sloveniji, veÊ i na ostalim træiπtima gdje je prisutna Podravka. O bogatom poslovnom iskustvu i radu za Podravku Franc ©irec kaæe: - Kada netko izdræi u Podravki gotovo 28 godina onda tome nije samo razlog posao i primanja. Naime, ako æelite kvalitetno raditi za Podravku, onda tu Podravku morate nositi u srcu. Kroz ovaj moj æivotni staæ proπao sam razliËite faze razvoja Podravke u Sloveniji. Znali smo biti dobro plaÊeni pa onda loπe, dakle konstantno nas je pratila poslovna krivulja koja je Ëas iπla gore, Ëas dolje. Mene je u nekoliko navrata molila konkurencija da doem raditi za njih, davali su mi veÊu plaÊu, ali nisam htio prijeÊi, konkretno u Kolinsku, jer sam znao da su Podravkini proizvodi bolji od njihovih. BuduÊi da sam po prirodi pedantan, vodio sam neke svoje evidencije iz kojih je vidljivo da sam do sada za Podravku u Sloveniji prodao viπe od milijun kilograma Vegete i 750.000 kilograma juha!

- S obzirom na vaπe bogato iskustvo, recite koje je razdoblje bilo najbolje za Podravku u Sloveniji? - Iskreno govoreÊi, unatrag dvije, tri godine se osjeÊa da je Podravka u gastro igri. No, mogu reÊi da nam je i prije bilo dobro, jer su bile dobre plaÊe, ali nije bilo onoga pravoga biznisa. Ali sada se taj biznis osjeÊa, iako se ja povremeno ne slaæem s nekim odlukama mojih direktora. Bolji su nam radni uvjeti, veÊi su izazovi, radi se dnevno 10 do 12 sati, a kada krene sezona ja znam dnevno obiÊi Ëak 40-ak kupaca. To je apsolutno puno i to zapravo ne valja, jer poËnete raditi kao robot i postoji realna moguÊnost da izgubite kupca jer svaki kupac je priËa za sebe. Za svakoga od njih morate se posebno pripremiti, imati puno informacija o njemu i u konaËnici tako ga obraditi da zadovoljstvo posla bude obostrano. No, s druge pak strane nama se planovi iz godine u godinu uveÊavaju. SjeÊam se kada je za direktora Podravke International Slovenija doπao BuËanac i rekao: ”DeËki, ako Êete raditi 4 milijuna godiπnje, mi smo pobijedili.” Tih Ëetiri milijuna smo odavno preπli na sedam, pa na devet, pa na dvanaest i sada smo na Ëetrnaest milijuna. Polako, ali sigurno postajemo strojevi. S druge pak strane osjeÊam da smo prije bili viπe vezani, bolje je bio izraæen osjeÊaj Podravkaπ, viπe smo se druæili, imali konkretnije sastanke. Danas nas posao tjera da radimo punom parom i za druæenja sve je manje vremena. Primjerice, mi u Ljubljani

veÊ tri godine ne dobivamo boæiÊnicu, mene nije bilo na popisu godiπnjaka u vaπem listu. Nije tu rijeË o nekim velikim novcima, ali bi nam puno znaËilo kao znak paænje Podravke prema nama. Uvijek nam govore kako je neki naπ direktor neπto zaribao, to treba popraviti. Pa zaπto bi mi rjeπavali probleme koje su napravili drugi. Za takve postoje odreene institucije. - ©to znaËi dobro obraditi kupca? - Po mom miπljenju za gastro segment vrlo je bitno da imate zavrπenu πkolu u kontekstu toga biznisa. Konkretno, meni je puno pomoglo πto sam VKV kuhar te mogu temeljitije i bolje obraditi kupca, posebice πefove kuhinja, jer tu sam doma. Drugo, πto je vrlo bitno za kvalitetan posao je da radiπ na terenu gdje æiviπ, a to znaËi da moæeπ dobro upoznati mentalitet ljudi i njemu se prilagoditi. Takoer, vrlo su vaæni uvjeti za rad, jer nedavno su rekli kako je ©irec tek sada poËeo dobro raditi. Gledajte, prije su nam priznavali 1.500 kilometara mjeseËno, a ja sada radim mjeseËno 5 do 7.000 kilometara. ©to se tiËe dobre obrade kupaca, meni je viπe nego uspjeπna obrada kada ja sa sluæbenim automobilom Podravke doem u dvoriπte Droge Portoroæ i u vrijeme njihova ”gableca” isporuËujem nekoliko kartona Podravkinih vafli ili kada noÊna smjena riblje industrije Stelamaris iz Izole ima na jelovniku riblje konzerve iz zadarske Adrije Ëiji smo mi distributeri. To je po meni uspjeπna obrada kupaca i kvalitetna borba s konkurencijom. - Gospodine ©irec, koliko ste u 28

Franc ©irec godina staæa u Podravki izostali s posla? - Koliko ja pamtim - niti jedan dan od kada sam u Podravki nisam eskivirao ili simulirao da sam bolestan. DapaËe, gotovo svake godine mi propadne 10 do 15 dana godiπnjeg odmora, a sve do proπle godine nisam bio niti jedan dan na bolovanju. Naime, proπle godine imao sam jednu teπku operaciju tumora te sam bio 6 dana na bolovanju i iskoristio cijeli godiπnji odmor. - Koliko s vaπim iskustvom pomaæete kolegama u poslu? - Naravno da im puno pomaæem jer morate znati da neke moje kolege kada su doπle u Podravku nisu imale pojma o gastro programu. Iπli su na razne edukacije u Koprivnicu, upoznavali se s paletom proizvoda Podravke, ali vrlo je vaæno da znaju kako biti bolji od konkurencije. ToË-

nije, oni potencijanom kupcu moraju znati objasniti prednosti Podravkinih proizvoda u odnosu na konkurenciju. Uvijek govorim da je lakπe naÊi novu muπteriju, nego vratiti staru. Takoer, svi mi morali bismo biti detaljnije upoznati s novim proizvodima, a mislim da bi u centrali trebali viπe sluπati sugestije s terena. Gledajte, Podravka je poznata po kvaliteti svojih proizvoda, ali na mom terenu ima nekih hotela koji bi za doruËak uzeli i nekvalitetniju marmeladu jer naruËuju puno. Naime, kod svih kupaca najvaænija je cijena pa ne vidim razloga zaπto mi ne bismo proizvodili i, uvjetno reËeno, nekvalitetniju marmeladu, ako Êe ona koliËinski imati prou. »ak mislim da bismo tu mogli i viπe zaraditi. To je samo primjer za alternativu, jer na gastro træiπtu ima prostora i u joπ nekim grupama proizvoda, posebice u povrÊu, za te, opet naglaπavam, uvjetno reËeno, nekvalitetnije i jeftinije proizvode. - Na kraju da vas pitam, πto za vas znaËi Podravka? - Meni je to sve - æivot, egzistencija, izazov. Jedanput sam razmiπljao, ako bi se joπ jednom rodio mislim da bi krenuo po istom putu, samo πto bi veÊi naglasak stavio na πkolovanje. Raditi za Podravku u Sloveniji je veliki izazov jer morate znati da smo mi zapravo u dvoriπtu Kolinske i Droge. U pravom smislu rijeËi, na slovenskom træiπtu vodi se velika borba za svakoga kupca - rekao je na kraju razgovora najdugovjeËniji slovenski Podravkaπ Franc ©irec.

Razgovor s Tanjom GligoroviÊ, koordinatoricom za internet i intranet komunikacije

Ne smijemo zastati da bismo uæivali u lovorikama Piπe: Ines Banjanin Tanja GligoroviÊ u Podravki je zaposlena deset godina, a nakon rada u Informatici i StruËnoj knjiænici, posljednje tri godine u Korporativnom marketingu i komuniciranju koordinira internet i intranet komunikacije. Zajedno sa svojim suradnicima dobitnica je mnogobrojnih priznanja za Podravkine internet stranice poput nagrada Ëasopisa BUG. Od 1998. godine redovito su uvrπtavane meu prvih 50 siteova u Hrvatskoj, a veÊ tri godine zaredom zauzimaju svoje mjesto na dræavnom natjecanju “Vidi web Top 100”. - Iako znamo da radimo kvalitetno, nagrade su uvijek potrebne, jer svaki Ëovjek u æivotu traæi priznanje za svoj rad. Ukoliko naπu vrijednost prepozna i struËna javnost, to je uspjeh viπe. Imperativ svega je praÊenje svjetskih trendova, jer u protivnom si u poslu kojim se bavimo, “out” za godinu dana. Dogaaji se naprijed kreÊu munjevitom brzinom i mnogo je inovacija. Svako je priznanje pohvala za neki projekt napravljen u proπlosti, zato se ne smije niti nakratko stati, niti uæivati u lovorikama. - Kako je doπlo do osnivanja Podravkinih internet stranica? - EntuzijastiËna, volonterska ekipa koju su uz mene saËinjavali Mario Tomiπa, Renata Tomerlin, Vanesa GrgiÊ, Toni GrgiÊ, Konrad Mulavaj, Nikola Wolf, Mladen KovaËiÊ i Mario Vrhoci nakon radnog vremena sastajala se u kreativnom studiju. Inicijator

ideje o osnivanju prvih Podravkinih korporativnih web stranica je Zrinka Kos i one postoje od 1998. godine. - ©to se promijenilo otada i tko su danas vaπi suradnici? - Mnogo se toga promijenilo. Podravkine stranice viπe nisu produkt skupine volontera nego poslovni projekt, koji se bazira na profesionalnom pristupu u izradi, a odgovara najviπim svjetskim standardima. Na svakom sam svojem radnom mjestu neπto nauËila, tako sam u Institutu kao informacijski struËnjak spoznala da ne postoji informacija koja se ne moæe pronaÊi i istraæiti, a to mi uvelike pomaæe u danaπnjem poslu. Izvor ne mora uvijek biti internet, nego su to Ëesto sami ljudi. Zato suraujemo s ljudima iz Podravke koje Ëesto kontaktiramo vezano uz proizvode koje predstavljamo na korporativnom siteu - Kulinarskim centrom, institutom i agencijama, primjerice izuzetno kvalitetnom koprivniËkom agencijom Skin 29. Nosioci izrade Podravkinih internet stranica su Mario Pintar, Dalibor Toth i Karmela KarloviÊ i suraujuÊi s njima imam osjeÊaj da se baveÊi ovim poslom, bavim svojim hobijem. To je ono πto bih æeljela raditi u svoje slobodno vrijeme. Niti jedna od mojih obaveza ne pada mi teπko i zato se smatram sretnom. - ©to vas joπ usreÊuje? - UsreÊuje me moja obitelj s kojom volim iÊi na izlete. Koristimo gotovo svaki vikend za boravak u prirodi izvan grada i bavljenje sportom kojega oboæavam. Volim zimske sporto-

Tanja GligoroviÊ ve, naroËito skijanje i klizanje, zatim plivanje, ronjenje, badminton, rolanje, trËanje... Ne mogu zamisliti æivot bez sporta, a osim toga, takvim vikend odlascima u prirodu punim svoje baterije kako bih se tijekom tjedna opuπteno mogla prepustiti poslu. Prije sam se aktivno bavila rukometom, tako da je ostao moja velika ljubav, ali ne uæivam toliko u gledanju sporta na televiziji koliko volim aktivno sudjelovanje u mnogim korisnim moguÊnostima koje mi se pruæaju. - Ostaje li vam pored poslovnih obaveza, dovoljno vremena za obitelj i bavljenje sportskim aktivnostima? - Na poslu raspolaæem mnogim informacijama, kojih je ponekad toliko da ih moram selekcionirati, a sve je to

veoma zahtjevno i podrazumijeva dosta odricanja u privatnom æivotu. »esto ostajem i nakon radnog vremena, a gotovo svakodnevno rasprostirem laptop kod kuÊe, no, ne mogu si dopustiti umor zbog obaveza prema obitelji. Moja je krilatica: gdje ima volje ima i naËina, tako da smatram se sve stigne obaviti ukoliko postoji volja. Uglavnom je suprug pokretaË naπih vikend-izleta u koje je ukljuËena cjelokupna obitelj. Na takvim smo mjestima uvijek svi zajedno i osim πto se zabavljamo provodeÊi vrijeme zajedno, na taj se naËin meusobno nadopunjujemo. U naπoj su obitelji kuÊanski poslovi podijeljeni i takoer ih nastojimo zajedno obavljati s tim da svatko radi ono πto najbolje zna ili tog trenutka ima vremena. - Proπlog je mjeseca predstavljen kulinarski projekt u obliku web stranice coolinarika.com Ëiju ste izvedbu koordinirali sa svojim timom... - To je jedina web stranica takvog sadræaja u ovom dijelu Europe, dok se na nekim hrvatskim portalima nalaze samo linkovi web-kuharica. Nakon predstavljanja, coolinarika je poluËila neoËekivani uspjeh, πto dokazuje veliki broj mailova s pohvalama. Iz toga zakljuËujemo da smo postigli svoj cilj jer je taj kulinarski site bio potreban, a niknuo je zaslugom mnogih Podravkaπa, koji su sudjelovali svojim savjetima ili nekim drugim angaæmanom. Od same ideje do konaËne realizacije proteklo je godinu dana i bio je veoma zahtjevan i opseæan projekt. Osim svakodnevnih zanimljivih tekstova i

recepata, obogaÊena je anketama, kvizovima i drugim zabavnim sadræajima, a za izuzetno kvalitetnu i detaljno razraenu uredniËku politiku zasluæna je urednica portala Karmela KarloviÊ. - Predstavljanje novog kulinarskog sitea nije i posljednji projekt vaπe sluæbe... - Novost koju smo ponudili ovih dana je posebna usluga novinarima na naπim korporativnim stranicama u obliku “Baze +”. Neπto sliËno joπ ne postoji na hrvatskim web stranicama, a prema povratnim informacijama postoji zanimanje za takav oblik komuniciranja, naroËito od strane novinara koji prate gospodarstvo. Naime, registrirani novinari ili drugi korisnici redovito mogu pratiti sva zbivanja pa Ëak i izbor fotografija snimljenih prilikom pojedinih dogaaja u Podravki. Na taj naËin novinar nije vezan za svoj ured, nego informacije o Podravki moæe dobiti u bilo koje vrijeme na bilo kojem mjestu ukoliko mu je dostupan internet. Takoer infomacije mogu dobivati na svoj mobilni telefon, a postoji moguÊnost postavljanja pitanja na koja Êemo im odgovoriti u “Bazi +”, jer nam je cilj razmjena informacija. Kao πto postoji odnos s klijentima u banci koji imaju privatnog bankara, æelimo novinarima pruæiti moguÊnost poslovnih odnosa sa svojim “privatnim Podravkaπem” koji Êe voditi brigu o njihovim potrebama i u svakom trenutku æelimo im biti na raspolaganju svojim poslovnim informacijama.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Blagdanski stol s Podravkom Punjeni teleÊi savici

Riba (list) s maslinama i bosiljkom (za 4 osobe) 800 g lista ili neke druge bijele ribe 1-2 ælice limunova soka 2 ælice oπtrog braπna tip 500 Podravka ulje za præenje

(za 4 osobe) 4 teleÊa odreska (600 g) 1 ælica Vegete 100 g dimljene πunke 2 kisela krastavca Podravka 3 ælice ulja Umak: 200 g gljiva (πampinjoni, bukovaËe, vrganji) 1 Ëeπanj Ëeπnjaka 250 ml vrhnja za kuhanje 10 g Gussnella 2 æliËice Vegete 2 ælice bijelog vina Prilog: njoki od krumpirovog tijesta Cmok Dolcela

Umak od rajËice: 3 ælice maslinova ulja

2 1 3 1

Ëeπnja Ëeπnjaka limenka pelata Podravka (800g) æliËice πeÊera ælica Vegete

Namaz od maslina: 100 g crnih maslina bez koπtica 1 vezica bosiljka 2 fileta inÊuna 3 ælice maslinova ulja sol, mljeveni papar

Odreske istucite i natrljajte Vegetom. Na svaki odresak stavite πunku, krastavce narezane na trakice i zarolajte u savitak. Zapecite ih na vruÊem ulju sa svih strana, podlijte vodom i lagano dinstajte oko 20 minuta. Meso izvadite na toplo mjesto. Na preostalom ulju popræite oËiπÊene i narezane gljive, dodajte protisnuti Ëeπnjak i pirjajte dok ne ispari sva tekuÊina. Na kraju dodajte vrhnje u kojem ste razmutili Gussnell, Vegetu i vino. Prokuhajte par minuta i prelijte preko mesa. Njoke pripremite prema uputi na ambalaæi. Posluæite uz zelenu salatu s buËinim uljem.

Mesna sarma od salate loÊike Tiramisu s limunom

(za 6 osoba) 2 salate loÊike (ili blitve) 250 g mljevenog mesa 130 g luka 400 g rajËica pola vezice perπina 100 g riæe 2 æliËice ulja 1 æliËica papra 1 æliËica kima 200 ml vode 1 ælica Vegete

2 pakiranja Tiramisu kreme Dolcela 6 dl mlijeka 2 dl crne kave 3 ælice kakaa u prahu 2 ælice Linolade »oko Podravka 2 limuna 2 ælice ruma Listove loÊike operite, kratko blanπirajte, ohladite u hladnoj vodi i ocijedite. U zdjeli izmijeπajte meso, sitno nasjeckan luk, riæu, rajËicu kojoj ste odstranili 200 g piπkota sjemenke i koæicu i narezali na kockice, nasjeckan perπin, Vegetu, papar i kim. kakao u prahu za posipavanje Od listova loÊike i mesa oblikujte sarmice. Sarmice sloæite u posudu i prelijte uljem i vodom. Pokriveno kuhajte oko 30 minuta. Posluæite toplo.

KolaËiÊi od naranËe Tijesto: 2 dl jogurta 1 dl ulja 14 dag oπtrog braπna 1 vanilin πeÊer Dolcela pola praπka za pecivo Dolcela korica i sok od jedne naranËe 1-2 ælice kakaa 1 velika ælica kiselog vrhnja Krema: 2,5 dl mlijeka 2 ælice πkrobnog braπna Gussnel 3 ælice πeÊera 1 vanilin πeÊer Dolcela 6 dag maslaca sok od 1 naranËe

U posudu prosijte braπno s praπkom za pecivo, a zatim dodajte πeÊer, vanilin πeÊer, ulje, sok i naribanu koricu naranËe, kakao, vrhnje i jogurt, pa sve sastojke pjenasto izmijeπajte. Smjesa mora biti gotovo tekuÊa da se moæe razmazati u tankom sloju. Ako je pregusta paæljivo dodajte nekoliko ælica mlijeka. Lim (veliËine 38x32 cm) nauljite i pobraπnite. Izlijte smjesu za tijesto i ostavite je da odstoji oko 15 minuta, a zatim pecite u zagrijanoj peÊnici na 180°C oko 20 minuta. Ohladite ga i nareæite na kocke veliËine 4 cm. Za kremu: odvojite oko 1 dl mlijeka i u njega umijeπajte πkrobno braπno, πeÊer i vanilin πeÊer, a preostalo mlijeko stavite na vatru da zakuha. Zatim umijeπajte mlijeko sa πkrobnim braπnom pa kuhajte nekoliko minuta na laganoj vatri. Maknite s vatre i kremu ohladite. Dodajte joj maslac i sok od naranËe pa sve izmijeπajte elektriËnom mijeπalicom kako bi postala glatka. Ostavite kremu oko 10 minuta u hladnjaku. Kocke od tijesta spojite pripremljenom kremom koju ste nanijeli pomoÊu vreÊice za ukraπavanje, ukrasite preostalom kremom i narezanom koricom naranËe.

Na maslinovom ulju kratko popræite nasjeckani Ëeπnjak i πeÊer. Dodajte pelate i Vegetu te dinstajte oko 15 minuta. Za namaz od maslina, u elektriËnoj sjeckalici sameljite masline, dodajte polovicu koliËine bosiljka, inÊune, mljeveni papar, sol i maslinovo ulje. Ribe oËistite i odstranite im koæu, nakapajte limunovim sokom, uvaljajte u braπno, a zatim ih kratko popræite (oko 3 minute sa svake strane). U vatrostalnu posudu rasporedite umak od rajËica, a na njega sloæite ribe. Po ribama razmaæite namaz od maslina i zapecite u peÊnici zagrijanoj na 200° C oko 15 minuta. PeËenu ribu s umakom od rajËica sloæite na ugrijane tanjure i posluæite posipanu svjeæe naribanim parmezanom i narezanim bosiljkom. Uz nju posluæite prilog od palente ili kuhanog krumpira.

Kanapei s dimljenim lososom (4 osobe) 150 g dimljenog lososa 150 g Kviki krekera s lanom i sezamom Podravka 100 g francuskog kruha 100 g raæenog kruha 50 g maslaca 100 g sirnog namaza limun Za ukraπavanje: puπlek mladog luka puπlek rotkvica 3 kisela ili 1/2 svjeæeg krastavca 50 g kapara kopar vlasac Losos pokapajte s nekoliko kapi limunova soka. Stavite ga na krekere, kruh oblikovan u male zalogajËiÊe ili kriπke francuskog kruha koje ste prethodno namazali maslacem ili sirnim namazom. Ukrasite ga povrÊem i sitno nasjeckanim zaËinima.

Kavu pomijeπajte s kakaom u prahu, rumom i Linoladom. U visoku posudu ulijte prokuhano hladno mlijeko (do 15°C). U mlijeko uspite sadræaj vreÊica i promijeπajte. Masu mijeπajte elektriËnom mijeπalicom (srednjom brzinom) 4-5 minuta. Pred kraj umijeπajte limunov sok i naribanu koricu jednog limuna. Piπkote umoËite u kavu i rasporedite ih na dno tepsije, a zatim rasporedite pola koliËine kreme. Postupak ponovite joπ jedan put, tako da zavrπite kremom koju pospite kakaom u prahu. Prije posluæivanja kolaË ohladite najmanje 2 sata.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Prigodni blagdanski prilog Ëlanova Podravkine Literarne i Likovne sekcije Na Badnjak V hiæi na Badnjak Cela je druæina I reËi tihe U ime Oca i Sina. Pod stolom deËica Slamice kup Japa, mama I deca su skup. Babica, gle, duplera Uæiæe Molitva sviju nas V nebo se diæe Na stolu Jabuke, pπenica I mnogo toga Zutra se slavi Maloga Boga. V molitvi naπi Navek su æelje BoæiÊ je za nas Nada i veselje Jezuπek dragi Budi uz nas Navek si z nami Bil si nam spas. Vinka Pavlek

U boæiÊnoj noÊi U boæiÊnoj noÊi kad ruke se sklope i molitva krene, srca se stope. Svjetla se pale, borovi sjaje, za mir i sreÊu ruka se daje. Jedna je majka ostala sama s krunicom u ruci, sva u suzama. »eka na povratak svoga sina kojeg odnese joj tuina. Ovaj Êe BoæiÊ k’o i mnoge prije probdjeti sama u tiπini noÊi, samo Êe sinu u tuini boæiÊno svjetlo orositi oËi. Dok tiho dragog Boga moli, u srcu boæiÊnu zvijezdu treba da poπalje sinu poruku ljubavi, obilje mira i blagoslov neba. Boæje oko da ga svuda prati, rodnom domu da s ljubavlju svrati, jer svjetlost je vjera u ovoj noÊi πto je samo BoæiÊ svima moæe dati.

Boæe, ne skrivaj lice Za gomilom osamljena koraËam Traæim Tvoj lik Zarobljena mislima Bojim se da Te ne izgubim meu zvijezdama Slutim svjetlo Iza oblaka Boæe, ostani, Ne skrivaj lice NasluÊujem Te Na putu novog svitanja Pruæi mi ruku i hrani me svojom dobrotom da nikad ne zaboravim da sam samo Ëovjek. Vinka Pavlek

Uz zvona s crkve starica πapÊe, a duπa joj s Ëeænjom sniva, da svoga sina za iduÊi BoæiÊ doËeka sretna, zdrava i æiva. Marija HegeduπiÊ

Josip GreguriÊ: »estit BoæiÊ

Badnjak DjeËji glasovi izvana i pahulje mokrog snijega. Mislim na drage rijeËi. Majka, djetinjstvo, kutija koja svira, sve se rasplinjuje kao zvuci zaboravljenog sna. Kao daleka glazba... Lagano skidam svoju odjeÊu: postajem netko drugi Miris boæiÊnog drvca... Dogorjela svijeÊa.. Franjo Strbad

Sveta noÊ! U tihoj svetoj noÊi Bjelina pruæa se svud, Srce me vuËe, moram poÊi, Mjesec mi osvjetljava put. Tamo u tvoje svete dvore Gdje duπa milinom mi plovi, Nebeski maleni stvore Ljubav k tebi me zove. Pruæi ruËicu svoju Dotakni srce moje, Prosvijetli duπu moju, Oprosti grijehe moje. Ljubica HladniÊ

BoæiÊna noÊ BoæiÊna noÊ u srcima naπim. BoæiÊna noÊ i pjesma se Ëuje Isus se rodi, u srcima naπim Pjesma, veselje ti navjeπÊujem.

Najljepπa noÊ - djeteπce se rodi. Najljepπa noÊ u mome æivotu. Najljepπa noÊ - na cijelom svijetu. Svi ljudi slave ovakvu ljepotu. Marica Hasan

Zlatko ©trfiËek: »estitari

BoæiÊno svjetlo BoæiÊno svjetlo nek svima sjaji i tamo gdje inje borove kiti, nek put osvijetli i snagu podari da putnici svjetla moæemo biti. U kamenom bespuÊu, na gorskoj stazi, baci svjetlosnu svoju zraku i tamo po palminom liπÊu gdje noga gazi da nitko i nigdje ne luta u mraku. I tamo negdje daleko, daleko gdje vjetrovi u pijesku pobriπu trag, gdje valovi se propinju do neba visoko rasprostri svoj od svjetlosti sag.

Mato Toth: Roenje

A putnik svaki nek sretno doe, tamo gdje svjetlo najjaËe sja ma iz kog kraja svijeta da poe, roenom djetetu na poklon sebe nek da. Smiljka Ivaniπ

Marcel JanekoviÊ: Zima

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

PotroπaËi o Podravki VIZIJA PODRAVKE: Podravka Êe biti prehrambena kompanija koja djeluje na globalnom træiπtu zadovoljavajuÊi potrebe klijenata iznad njihovog oËekivanja. Na adresu Podravke svakodnevno pristiæe zanimljiva poπta od malih i velikih potroπaËa i to kako klasiËna tako i - sve viπe - elektronska u kojoj iz zemlje i inozemstva uglavnom stiæu pohvale, zahvale, Ëestitke, zamolbe, prijedlozi, sugestije, recepti... a mi smo za ovu priliku odabrali tek jedan mali dio te zanimljive poπte koju vam predstavljamo. Otkako je krajem studenoga promovirana nova Podravkina internetska stranica www.coolinarika.com, u kratko vrijeme postala je omiljena mnogima. Coolinarika je web-magazin stvoren da postane neizbjeænim odrediπtem za sve koji se zanimaju za prehranu. Od nekoliko stotina komentara i pohvala za ovu priliku odabrali smo tek nekoliko, a pronaπli smo i jedan nesvakidaπnji recept poslan na Coolinariku. Uz recept ide i lijepa priËa, pa prenosimo i priËu i recept i sliku kolaËa - kojeg moæete pripremiti za vaπ blagdanski stol:

Kad su u pitanju Podravkine nagradne igre mnogi potroπaËi πalju omotnice maπtovito ”kreirane” - evo nekih od njih Dragi Lino Mi smo djeca predπkolske skupine ”Zvjezdice” iz vrtiÊa ”Jaglac” u –urenovcu. –urenovac je mjesto u srcu Slavonije. DjeËji vrtiÊ postoji veÊ viπe od 70 godina. Niz godina djeca sakupljaju Lino medvjediÊe s kutijica s ukusnom hranom, pa Lino kalendari ukraπavaju naπe sobe. Ovaj put i mi tebi πaljemo pokon, naπ crteæ, da ukrasi tvoje prostorije. Æelimo biti meu prvima koji svima vama u Podravki Ëestitaju BoæiÊ i æele sretnu i uspjeπnu 2004. godinu. ”Mi smo mali i tek uËimo pisati ali æelimo Lini pozdrav poslati Sretan ti BoæiÊ i godina Nova, od ”Zvjezdica” stiæe pusa iz snova!” NajveÊi pozdrav Lini od 33 djece skupine ”Zvjezdice” i tete Gordane.

Receptura je napravljena za potrebe promicanja zdrave prehrane u okviru programa “æivimo zdravo”, koji izvodimo u Sloveniji. KolaË je zanimljiv zato jer se svi sastojci spominju u Bibliji. KolaË je preko predstavnika WHO “otputovao” u svijet - NjemaËka, Engleska, ©vedska, Finska, Austrija, Australija.... Kao podloga za pripremu recepture sluæila mi je legenda iz mog rodnog mjesta ©trigove. Naime, po legendi sv. Jeronim se na proputovanju zaustavio na podruËju ©trigove (kao sjeÊanje ostala je crkva Sv. Jeronima). Prihvatila ga je siromaπna obitelj. Bilo je to pred BoæiÊ. Kad je doπlo vrijeme veËere sv. Jeronim je iz zaveæljaja izvadio nekoliko badema, par zrna groæica, suhu smokvu, malo grubo mljevene pπenice. Dok je domaÊica pokuπavala iz πake sastojaka pripremiti jelo, putnik je pripovijedao zanimljive priËe o svaranju svijeta, Bogu.... Æena je sluπala s velikom paænjom. Kako bi spomenuo koju od namirnica, a koju je æena imala, dodala bi je u posudu. Sve sastojke je promijeπala i stavila u peÊ. A u peÊi se te boæiÊne noÊi ispekao velik kolaË, dovoljan da prehrani obitelj cijeli tjedan. Tako je na osnovi ove priËe nastao kolaË - skroman po sastojcima, uvijen u miris pradavnog zaËina cimeta i pripremljen s puno ljubavi. Kao naruËen za promicanje zdrave prehrane (malo masnoÊa i to samo biljnih, bez jaja - bez kolesterola, uz dodatak suhog voÊa...). BIBLIJSKI KOLA» (medeni kolaË) 3 ælice ulja 10 dag πeÊera i jedna ælica meda 40 dag braπna 1/4 l vode malo soli pola æliËice cimeta Ëajna æliËica soda bikarbone 1 praπak za pecivo 3 ælice marmelade Svi sastojci neka budu sobne temperature. ElektriËnim mikserom mijeπajte ulje, vodu, braπno kojemu ste dodali soda bikarbonu i praπak za pecivo, marmeladu, cimet, πeÊer, topli med i malo soli. Dobivenoj gustoj masi dodajte: 10 dag groæica 10 dag narezanih badema 10 dag narezanih suhih smokava Pecite u duguljastoj, namazanoj i mrvicama posipanoj tepsiji 40-45 minuta na umjerenoj temperaturi. Nareæite i ponudite vaπim najdraæima. dr. med. prim. Branka BeloviÊ “U svakodnevoj trci posao-kuÊa Coolinarika Portal postao je za mene izvrsna relaksacija - prava poslastica. Ja sam inæinjer na poziciji menadæera u fabrici, uvek okupirana proizvodnjom, radnicima, odræavanjem maπina (muπki posao bi rekli Balkanci) i u toj frci pojavio se vaπ portal, kao da ste znali za moj hobi - uvek novi recepti. Svaki dan otvaram Vaπ portal (i pre novog dizajna) i uvek pronaem neπto interesantno i lako za pripremu. Nekad dobijem samo ideju, ali izvrsno. Katja Evrosimovska, Skopje, Makedonija Stranice su baπ cool!! Iako se joπ provlaËim bez kuhanja i uæivam u ovo malo vremena πto Êu kao studentica bez obaveza proæivjeti na maminoj kuhinji, mislim da su recepti super i da je sve manje viπe jasno Ëak i potpunim neznalicama kao πto sam ja. Puno zanimljivih informacija u rubrici Zdravlje, ono je πto mi se najviπe svia i zbog Ëega trenutno najviπe posjeÊujem stranicu”. Maja NeπoviÊ, Zagreb - Sesvete “Svakodnevno posjeÊujem razne stranice s receptima i temama iz kuhinje i doista sam ugodno iznenaena raznolikim sadræajem Vaπih stranica, a osobito receptima. Hvala Vam.” Ikatarina IlekoviÊ, Bjelovar Upravo ovakav portal veÊ dugo traæim, gdje je sve na jednom mjestu! Super ste!! pozdrav iz Osijeka!! Andrea Ferenc, Osijek “Nisam tip muπkarca za kuhinju, iako u 21. stoljeÊu i mi sve radimo, ali ne bih iπao u knjiæaru ili knjiænicu po knjige recepata. Upravo mi je zbog toga drago da sam pronaπao vaπu stranicu kako bih mogao iznenaditi djevojku svojim kulinarskim specijalitetima (zapravo, vaπim specijalitetima).” Zlatko SadikoviÊ, Sesvete “Recepti so odliËni, dosegljivi vsaki kuharici, v naπi druæini uæivamo v sezonski zelenjavi, zato si poiπËem recepte v vaπi zalogi receptov. Hvala in mnogo sreËe v letu 2004. Irena Cifrek, Maribor

*** Bok Lino! Zovem se Helena. Piπem ti prvi put. Oboæavam sve tvoje proizvode i svakodnevno ih jedem. Piπem ti da te pohvalim. Baπ si super! Lino Uvijek nam donosi neπto fino, to je naπ dragi prijatelj Lino!

*** Frutolino Frutolino, zdrava hrana, jedemo ga svakog dana. U tanjuru spremi mama, a za brata i flaπica je sada mala, S voÊem ste ga spravili ukusan je i zdrav je, Zato smo se sloæili i Linu smo skupili i kalendariÊ mislimo dobiti. Pozdrav Lini od Dragana i Aleksandra.

*** Od sliËica, crteæa, pjesmica i pisama maliπana poslanih medvjediÊu Linu mogla bi se ispuniti i podeblja knjiga...

Dragi Lino piπe ti tvoj Marino, ne piπem ti puno, poruka je kratka, ali kao i »okolino nadam se da Êe ti biti slatka. Hvala ti Lino πto mi dajeπ fino »okolino. Puto te voli i pozdravlja tvoj Marino.

Poruka od Anele MatiÊ iz Osla ObraÊam vam se putem e-maila, jer sam mome 10-godiπnjem sinu obeÊala da Êu na neki naËin kontaktirati Podravka tvornicu i na taj naËin informirati o jednoj njegovoj ”ideji” glede uporabe Vegete u proizvodnji drugih proizvoda. On je, naime, doπao na ideju da bi bilo izvrsno kuπati Ëips s okusom vegete, pa ga zanima naime da li je moguÊe da ”ponudite” svoj zaËin tvornici za proizvodnju snacksa, npr. Francku? On misli da bi to bila izvrsna ”kombinacija”. Mi inaËe æivimo u Oslu/Norveπka, ali suprogovi roditelji æive u Zagrebu. Vegetu koristimo doma kao zaËin, a Ëips je jako popularan kao snacks ovdje u Norveπkoj (moæda Ëak i puno viπe nego kod nas u Hrvatskoj). Nadamo se da Êete naÊi vremena da ”razmislite” o ”Dorianovoj ideji” (tako se zove moj deËko) i da mi poπaljete Vaπ odgovor.

Pisma zahvale Podravki na raznim donacijama i humanitarnim pomoÊima takoer nisu rijetkost...

Umjesto razglednice iz Dubrovnika...

Na dubrovaËkom suncu lakπe se svira sa Studenom...

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Susret: Pavica i Igor Gal

Prva hrvatska kuglaËka liga - 9. kolo

Srce Podravkaπa u mladoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji

Od neugodnih 0:2 “odletjele” u pobjedu

Piπe: Boris Fabijenec

INA - Podravka 2:6 (2946:3037)

Mnogobrojni ljubitelji koprivniËkoga nogometa zasigurno znaju za Igora Gala, mladiÊa roenoga 20. sijeËnja 1983. godine, standardnoga prvotimca Slaven Belupa te prvoga hrvatskoga reprezentativca iz Podravine u selekciji U-21. Manje je znana njegova majka Pavica koja od 1978. godine radi u Podravki i koja je u 25 godina podravkaπkoga staæa ostavila duboki trag u Tvornici juha. Upravo obitelj Gal, Pavica i njezin muæ Ivan te sinovi Igor i Miπel, mogu posluæiti kao klasiËna priËa kako se u skromnoj i radnoj obitelji mogu postizati veliki rezultati. Gotovo im je bilo neugodno kada smo ih posjetili jer u veÊ poznatom skromnom i samozatajnom nastupu istiËu zasluge drugih za Igorov sportski uspjeh. A Igorova nogometna karijera poËela je vrlo rano. O tome Igor Gal kaæe: - Sa 8 godina poËeo sam igrati nogomet i s nekolicinom svojih kolega proπao sve selekcije Slavenove nogometne πkole. Potpunu i pravu nogometnu afirmaciju upravo postiæem ove sezone i nadam se da me u daljnjem razvoju neÊe sprijeËiti razne ozljede ili, nedajboæe, bolesti. - ©to je potrebno da se postane vrhunski sportaπ? - U mom sluËaju veliki rad. Naime, za sportski uspjeh talent je bitan, ali presudno je velika upornost, gotovo tvrdoglavost da se postigne ono πto je zacrtano. To znaËi puno odricanja, ne samo mene kao sportaπa, veÊ i prilagodba okruæenja u kojemu æivim, konkretno moje obitelji. Potreban je poseban reæim prehrane, gotovo asketski æivot u kojemu nema alkohola, cigareta, a kamoli droga. Potrebno je osim svakodnevnih treninga, joπ dodatno trenirati i æivjeti u skladu - u zdravom tijelu, zdravi duh. Mislim da sam u tome uspio, ali opet naglaπavam uz veliku pomoÊ mojih roditelja i moje bake Milke. - Prvi ste reprezentativac iz Podravine u hrvatskoj selekciji U-21. Kako su vas tamo primili? - Moram reÊi da je u mladoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji odliËna atmosfera. Uvjetno reËeno, stariji nogometaπi, ne po godinama, veÊ po staæu u reprezentaciji, odliËno je primilo nas nekoliko novih. Uvjeti za rad bili su odliËni, selektor je imao puno povjerenje u nas, a uostalom i naπi rezultati i plasman na Europsko prvenstvo dokazuje da to povjerenje nismo izigrali. - Igore, nesumnjiuvo ste jedan od velikih nogometnih potencijala. Je

Piπe: Æeljko ©emper

Igor i majka Pavica Gal li bilo kakvih inozemnih ponuda? - Ponuda je bilo i to iz nekoliko poznatih europskih klubova, a i najbolji hrvatski klubovi zainteresirani su za mene. No, ja sam joπ uvijek ugovorom vezan za Slaven Belupo u kojemu imam sve odliËne uvjete za rad i napredak. Joπ uvijek ne razmiπljam o nekakvim velikim transferima, novcima i tome sliËno. Æelim u svom matiËnom klubu pruæiti πto bolje igre, biti standardni reprezentativac, a vrijeme Êe pokazati svoje. Razgovor s Igorom paæljivo je sluπala majka Pavica koja je nakon 25 godina provedenih u Podravki odluËila uzeti otpremninu i potpuno se posvetiti domu i sinovima - Igoru i Miπelu. O razlozima takve odluke Pavica kaæe: - Ja i moj muæ Ivan zbog brojnih poslovnih obaveza nismo mogli posvetiti dovoljno vremena svojoj djeci. SreÊom, tu je uvijek bila baka Milka koja je uskakala kada je bilo najpotrebnije. Sada je vrijeme da i ja budem viπe sa svojom djecom, iako mi je jako æao πto odlazim iz Podravke. - Gospoo Pavica, vi ste od 1978. godine u Tvornici juha. Kako je bilo raditi nekada, a kako to izgleda danas? - PoËela sam raditi u pogonu Tvornice juha 1978. godine. Bilo je teπko raditi jer puno se radilo ruËno, u tri, Ëetiri smjene, a nekada i po 12 sati dnevno. No, nikome to nije teπko padalo jer radnici su bili sretni πto imaju za raditi, prekovremeni rad se plaÊao i svi smo manje viπe bili zadovoljni. Poznato je da su juhari uvijek bili vrijedni radnici. PoËele su se graditi nove tvornice i nas je to veselilo jer smo smatrali da Êemo moÊi zaposliti svoju djecu. No, gledajuÊi danaπnju situaciju, kada zbog konkurentnosti na træiπtu Podravka teæi ka modernizaciji kojoj treba sve manje radne

©ahovski klub Podravka

Kvalitetan rad u πkoli πaha

snage, obeÊanja o zapoπljavanju naπe djece polako, ali sigurno padaju u zaborav. Nama kao roditeljima to je teπko palo, ali morali smo se s time pomiriti. - Osim u pogonu vi ste dugo godina radila kao poslovna tajnica u Tvornici juha? - Odlaskom tajnice Tvornice juha na drugo radno mjesto ponueno mi je da doem raditi na njezino mjesto. Znala sam da mi neÊe biti lako, ali velikom upornoπÊu i uz pomoÊ ljudi koji su me okruæivali, uspjela sam dosta toga svladati i brzo se ”uπaltati” u taj posao. - Komparirajte vaπ posao nekada i danas? - U svakom sluËaju nekada je bilo puno teæe iz razloga πto nije bilo kao danas razne uredske opreme - raËunala, faksevi, fotokopirke, a posebno ne kompjutora. Svaki dopis napisan na pisaÊoj maπini osobno se nosio kome je bio namijenjen, te se gubilo puno vremena, a danas za to postoje sluæbe. Dolaskom kompjutora i ja sam se upisivala na razne teËajeve informatiËkog opismenjivanja, teËajeve za poslovne tajnice, engleski jezik itd. Naime, ako ste æeljeli kvalitetno obavljati svoj posao, sve ste to trebali imati u malom prstu. NauËila sam puno toga, upoznala puno ljudi, πto mi je izuzetno drago. Mogu reÊi samo veliko hvala svima koji su mi omoguÊili da to sve ostvarim. Zahvaljujem se radnicima proizvodnje Podravka jela i Vegeta, direktorima, voditeljima, organizatorima, svim popratnim sluæbama s kojima sam suraivala dugi niz godina. U srcu nosim ogromnu uspomenu na godine provedene u Tvornici juha koju sam najviπe voljela, a moja æelja vezana za Podravku je da bude πto veÊa, modernija i bolja za dobrobit Podravkaπa - rekla je na kraju razgovora Pavica Gal.

KuglaËice Podravke “preæivjele” su poËetnu “havariju” na neugodnim stazama ©RC “Zibel” u Sisku. Joπ uvijek je u glavama bila proπlogodiπnja katastrofa (0:8), ali i vjera da su kvalitetniji i bolji sastav od kuglaËica INE, koje ove jeseni nisu u pravoj formi. U meuvremenu obnovljena je sisaËka kuglana, ali to se, barem prema rezultatima, nimalo nije osjetilo. I dalje treba teπko “crnËiti” da bi se ostvario rezultat preko 500 Ëunjeva, a 550 ostaje brojka za pamÊenje. U prvom paru poËetak je igrom i rezultatom bio viπe nego slab za kuglaËice oba sastava, ali su domaÊe bile zadovoljne s postignutim vodstvom od 2:0. Ostvarile su i prednost od 26 Ëunjeva, πto je Podravkaπicama budilo asocijaciju na lanjsku katastrofu. Uz to vjerojatno je i hladnoÊa na stazama dodatno djelovala na uËinkovitost kuglaËica, jer i dobro odigrani hici nisu imali uËinak - “drva” su se dræala kao zaleena. Picer gubi od MatiÊ, a ValentiÊ je, nakon velikog zaostatka, odigrala dramatiËnu zavrπnicu s najboljom domaÊom igraËicom Smu. Ipak, nije uspjela preokrenuti rezultat, ostala je kratka za πest Ëunjeva. Podravkin drugi par, LukaË - Æunek, vratio je rumenilo u blijede obraze Podravkaπica i poniπtio neugodno vodstvo domaÊih. LukaË je pobijedila Ëak dvije domaÊe igraËice (trener je morao zamijeniti mladu Cerjak) s razlikom od 26 Ëunjeva, dok je Æunek Podravki donijela prednost od kapitalnih 47 Ëunjeva. Vesna je konaËno odigrala onako kako se od nje i oËekuje - svojom igrom podsjetila je na “one” dane, kad je bila standarna i u reprezentaciji. Rezultat je bio 2:2 i 47 “drva” u korist Podravke. Kad u takvoj zavrπnici pada odluka o pobjedniku, a na staze izae reprezentativni tandem Orehovec - Zver, svaka neizvjesnost u pogledu konaËnog ishoda pada u vodu. “Debelo” iskusnije domaÊe igraËice nisu se mogle suprotstaviti najboljem tandemu lige, koje prema rezultatima na gostovanju zauzimaju prva dva mjesta u borbi za kuglaËicu lige. Æeljka i Maja, kao po dogovoru, pobjeuju svoje suparnice s viπkom od 22 Ëunja i tako stavljaju toËku na zasluæenu pobjedu Podravke. Na kraju jesenskog dijela prvenstva ljestvica izgleda ovako: 1. Podravka 15 bodova (i utakmica manje) 2. Zagreb 14, 3. Rijeka 13, 4. Osijek ’97 11, 5. Istra 10, 6. Zagi 8, 7. Mlaka 7, 8. INA 4, 9. Varteks 2, 10. Karlovac 2. Ove subote Podravka u Osijeku igra odgoenu utakmicu 5. kola. Dva boda znaËila bi krupan korak u borbi za titulu prvaka dræave i sjajan kapital za nastavak prvenstva, koje poËinje 17. sijeËnja 2004. godine. Bit Êe to izuzetno teπka kuπnja za Podravku, Osijek ’97 veÊ godinama æarko æeli pobjedu nad Podravkom. Rezultati: Smu - ValentiÊ 485:479, MatiÊ - Picer 495:475, Cerjak + StriæiÊ - LukaË 223+251:500, TomπiÊ - Æunek 485:532, Glajh - Orehovec 519:541, RunjaiÊ - Zver 488:510.

Druga liga sjever - kuglaËi

Podravkaπima zasluæeno jesenski naslov Podravka - Sirela 7:1 (3534:3311) Gosti iz Bjelovara nisu u Koprivnicu stigli s bijelom zastavom, πtoviπe pruæili su svom “negostoljubivom” domaÊinu solidan otpor. Zanimljivo je da su u svojim redovima imali i igraËa utakmice (Blaπko 635), kao i to da je najbolji kod domaÊih (VuËiÊ 632) baπ “naletio” na njega. Bio je to ujedno i “πlager” ovog dvoboja u kojem su gosti, iako treÊi od dna, pokazali mnogo viπe od nekih poznatijih momËadi. Mladi Gregurina nije ponovio dobru igru, vodio je teπku borbu, ali je ipak u neizvjesnoj zavrπnici zasluæeno osvojio poen. Bilo je 1:1 i 18 Ëunjeva u korist Podravke. Ista neizvjesnost, Ëak dramatiËna zavrπnica u dvoboju BakaË - Stojan zavrπila je s 10 Ëunjeva u korist BakaËa, pa je 3:1 i +84 Ëunja prednosti bio dobar temelj za konaËnu pobjedu. Iskusni i uvijek stabilni Troπelj “zaledio” je mladog Pucarina na -56. U treÊoj seriji Betlehem i MikloπiÊ odigrali su mirno i neoptereÊeno, jer ih slabi protivnici nisu “prisilili” na jaËi angaæman. I bez potrebnih motiva pokazali su veÊ znanu kvalitetu, a ipak su saËuvali snagu za “BoæiËni turnir” i osvajanje vrijednih nagrada. Bilo je to posljednje kolo jesenskog dijela prvenstva a ljestvica izgleda ovako: 1. Podravka 20 bodova, 2. Zanatlija (Sisak), 3. Bjelovar 14, 4. TSH 14, 5. Obrtnik (KT) 13 itd. Prvenstvo se nastavlja 25. sijeËnja. Rezultati: VuËiÊ - Blaπko 632:635, Gregurina - N. Pucarin 546:525, BakaË Stojan 574:564, Troπelj - A. Pucarin 594:538, Betlehem - SpahiÊ 586:521, MikloπiÊ - BjeliÊ 602:528.

Druga liga istok - kuglaËice Nakon πto se duæe vrijeme u Koprivnici nije radilo s mladima, Podravka je prije 4 godine osnovala πkolu πaha koja iz godine u godinu ima sve viπe polaznika. Danas se u klubu okuplja petnaestak djeËaka koje poduËavaju Vedran BaËi, Dejan Mikulinjak, te novoizabrani predsjednik i novi igraË kluba Hrvoje MatijeviÊ. Mladi Podravkini πahisti ponajbolji su u naπoj æupaniji, a u zadnje dvije godine ostvareni su uspjesi i na dræavnoj razini. Tomislav Gregur plasirao se meu 10 najboljih u konkurenciji do 13 godina, dok su Jurica Srbiπ, Ivan Orehovec i Matija OstoviÊ osvojili peto, πesto i deveto mjesto na zadnjem prvenstvu Hrvatske do 8 godina te tako dokazali da je Podravkina πkola πaha jedna od najperspektivnijih u dræavi. H. M.

Mladost Belme presudila iskustvu Belma - PitomaËa 6:2 (3014:2858) Dvoboji starih poznanika uvijek su bili neizvjesni, ali pobjede su bile ËeπÊe na strani neiskusnijih, mladih Belmica. Tako je bilo i protekle subote neizvjesnost prije zadnje serije i zasluæena pobjeda mladosti nad iskustvom. Sjajno je odigrala Ivana HirjaniÊ (563), koja je bila i najbolja igraËica utakmice. Debitirala je joπ jedna mlada kuglaËica, Nataπa Gazdek i nije bila puno slabija od iskusne Kaπe. Puhala i VajdiÊ mogu daleko bolje, Milas je bila standarna, dok raduje rezultatski povratak Ane Belec. Belmice su u prvom dijelu prvenstva u devet odigranih kola osvojile 10 bodova, doma su sve Ëetiri utakmice pobijedile, pa i onu petu na koprivniËkoj kuglani kad su bile “goπÊe” protiv Koprivnice. U gostima su pretrpjele Ëetiri poraza.

Broj 1685 »etvrtak 18. prosinca 2003.

Novogodiπnja nagradna kriæaljka AUTOR: PETAR IVEGE©

SUZA PO LATINSKOM

KOMPA ILI SKELA

SJEDI U AKADEMIJI

RADIJUS

MANJI ESTONCI

TALIJANSKA ONA

KRASTAVAC OBOJEN U ‹ CRVENO GLUMICA MAJI∆ GLUMICA BERGER ODISEJEV OTOK

‹

JEANS HLA»E OD MILJA

FILM JOHNA WAYNEA

MINERALNA VODA IZ DUBINA

UGO TOGNAZZI SUPROTAN OD VODORAVAN

DOVESTI U SKLAD

SVE»ANA PJESMA RANIJI GOLMAN GORDAN

NAPRAVITI DORA–IVANJE

GOLMAN CASILLAS BRZI SKLIZA» SHENK

EAST

JELO OD TIJESTA BOLNI DIJELOVI GLAVE

AMERI»KI IZRAZ ZA VIJETNAM

OKUS JELA ILI PI∆A AMOROVI KIPI∆I

UBOJICE, ASASINI

POPULARNI PRILOG OD PAPRIKE

‹

SVJETSKO PRVENSTVO

IME GLUMCA GABINA

IVO TOMI∆

JUG

IVAN CESAR

KONTINUITET

‹

TROP, DROÆ–E

Za slobodno miπljenje potrebna je slobodna misao. O glavi da i ne govorimo. Æene s bogatijim oblinama sklonije su krivinama.

SLOVENSKA AGENCIJA NK U SUBOTICI ÆENSKO IME INESA PRILOG ZA PURICU

ULICA, ULI©TE

Aforizmi

SIMO VAÆI» CESTA PO TALIJANSKI

ÆITELJ ASIRIJE RIBA SJEVERNIH MORA

BELGIJA

Nekima je izmakla doæivotna nagrada za æivotno djelo samo zato jer je predmet zastario.

FILMSKA ZVIJEZDA VRSTA STARINSKIH KAPIJA OTTO TITLI∆ OSCAR ROBERTSON

Stali su mu na æulj i naæuljali se.

KREATOR LAGERFELD ZEMLJA U S. AMERICI

ÆENSKI GLAS

JAPANSKI CVIJETNI UKRAS OSOVINA

Ubijanje radnog vremena nije uvijek ubojstvo iz nehata, ali je krivac obiËno nagraen s predumiπljajem.

SUPROTNOST U BOJAMA VELIKA ECICA

SPORTSKE NOVOSTI BELUPOV LIJEK ZA CIRKULACIJA

‹

»UVARI CESTA RIJEKA U JUÆNOJ AFRICI

GRAM

TONA

VODIK ZASMETATI NEKOGA

NOTA IZ SOLMIZACIJE

AMERI»KA SVEMIRSKA AGENCIJA

GLEDAJ! VOLT-AMPER

SUMPOR

SPORTSKI REKVIZIT

RIMSKI JUNAK

Ima u nas i pametnih i poπtenih ljudi, ali to nisu jedni te isti ljudi.

NAZIV

Svaki je luËonoπa potencijalni piroman.

EKO NOVOSTI NAJTANJE SLOVO

KISIK

Naπe je druπtvo potroπaËko, ali narod nije u tom druπtvu.

NIJE DUR

PROPAGANDA NA TV PERO BUDAK

LICE IZ CRTI∆A MICKEY TETA ZLATA

O besmrtnicima sve najbolje. TELEVIZIJA

Uzeli su mu na niπan muπice u glavi.

NIZOZEMSKA

PI©E STIHOVE

TOMEK, TOMICA OD MILJA

Ako je Bog uzeo Adamu jedno rebro, zaπto mnogim njegovim potomcima fali po jedna daska?

ITALIJA

Stalno nam idu u susret, ali nikako da se sretnemo.

‹

PREPORODITELJ LJUDEVIT

PODRAVKIN MESNI PROIZVOD: PURE∆E

TIP CITROENA

SKLADATELJ, KRAJA»

Dresirani psi ne laju na karavanu. Oni s njome uspjeπno koaliraju. Ako je istina da je u vinu istina, onda ne moæe biti laæ da je u gemiπtu - poluistina.

DIO TURSKE, ANADOLIJA OLGA TOPI∆

VLASNICA CIRKUSA ORFEI

VEGETINA MAMA

IVO NAKI∆

‹

ARSENIJE ALI SKRA∆ENICA

PIJE JU BLANKA

Nula je zaokruæena praznina puna sebe.

ANNO DRUGI SAMOGLASNIK

‹

KUPON NAGRADNE KRIÆALJKE Nagradni pojmovi - oznaËeni crvenom bojom: 1.

10.

Ime i prezime: Adresa:

Ako je æivot doæivotna kazna, smrt je nagrada za æivotno djelo. Josip Sirovec

U Podravkinoj novogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci 10 je nagradnih pojmova (oznaËenih crvenom bojom) - rijeË je uglavnom o Podravkinim proizvodima - a na vama je, dragi rjeπavaËi, da rijeπite kriæaljku i u nagradni kupon upiπete svih deset traæenih pojmova. Popunjeni kupon poπaljite do 12. sijeËnja 2004. na adresu: Redakcija lista Podravka (s naznakom: nagradna kriæaljka) Najsretnijim rjeπavaËima pripast Êe vrijedne nagrade Podravkinih strateπkih poslovnih jedinica.

Karikature: Ivan Haramija Hans