ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Tri mjeseca proizvodnje u novoj tvornici Podravka jela
Podravka uputila pomoÊ u Iran nakon katastrofalnog potresa
»okolino i Belupovi lijekovi pomaæu stanovnicima Bama
2. str.
Podravkini menadæeri dobili svjedodæbe, potpisan ugovor o nastavku akademije
POMAK ide dalje
Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Svoju nesebiËnost i solidarnost Hrvatska je iskazala i brzom reakcijom u prikupljanju pomoÊi za stanovnike potresom poruπenog grada Bama u Iranu. A meu prvim hrvatskim kompanijama koje su se odazvale pozivu hrvatske Vlade za donaciju najpotrebnijih artikala naπla se i Podravka. UnatoË kolektivnom odmoru, u Podravki je odmah po dogovoru s predstavnicima Vlade - u kamion ukrcano 40 paleta djeËje hrane - »okolina i Frutolina, te paleta Belupovih lijekova, πto je zajedno s neophodnim πatorima i dekama ukrcano u avion i otpremljeno u Iran. IspraÊaju prve hrvatske humanitarne poπiljke za ugroæeno stanovniπtvo Bama u zagrebaËkoj zraËnoj luci Pleso zajedno s predstavnicima vodeÊih hrvatskih kompanija prisustvovao je i zamjenik predsjednika Uprave Podravke Æeljko –urina. Premijer dr. Ivo Sanader tom je prilikom zahvalio Podravki i ostalim donatorima na razumijevanju i humanosti. - Podravka redovito sudjeluje u humanitarnim akcijama i bilo je normalno da se ukljuËimo u akciju hrvatske Vlade. Donirali smo ono πto je u ovom trenutku najpotrebnije - djeËju hranu i lijekove. Zatreba li, u Iran Êemo uputiti i poπiljke drugih naπih proizvoda - rekao je Æeljko – urina. Veliko Podravkino srce oËito i ovaj je put zakucalo pravim ritmom.
Osim potpisivanja ugovora o nastavku suradnje Podravke i Ekonomskog fakulteta i dodjela svjedodæaba prvoj generaciji menadæera, dekan zagrebaËkog fakulteta prof. dr. Ivan LovrinoviÊ uruËio je posebnu zahvalnicu predsjedniku Podravkine Uprave Darku Marincu Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Predsjednik Podravkine Uprave Darko Marinac i dekan zagrebaËkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Ivan LovrinoviÊ potpisali su koncem proπle godine u Koprivnici ugovor o nastavku suradnje na obrazovanju menadæera u Podravkinoj menadæerskoj akademiji. To znaËi kako Êe prva generacija od 30-ak Podravkinih menadæera, koji su istom prigodom primili svjedodæbe o uspjeπnom okonËanju edukativnoga programa FBA, ove godine dobiti
nasljednike u klupama koprivniËkoga veleuËiliπta. - Podravkina menadæerska akademija kulturoloπki je pomak u europskim razmjerima. Ona poËiva na dobrom naËelu kako nam je jedina πansa da pobijedimo na træiπtima ukoliko znamo viπe od ostalih. Moramo se postaviti kao da niπta ne znamo, a ne biti bahati, kao πto se to ponekad Ëini - izjavio je Marinac za sveËanosti potpisivanja. Velika paænja koju Ekonomski fakultet daje Pomaku ogledala se i u tome πto su dekan LovrinoviÊ, pro-
dekan i voditelj FBA-a prof. dr. Darko TipuriÊ i prof. dr. Tihomir VraneπeviÊ na sveËanosti bili obuËeni u sveËane sveuËiliπne odore. LovrinoviÊ je paænju iskazao i na sveËanosti dodjele svjedodæaba i potpisivanja ugovora o nastavku suradnje, rekavπi: - Uspjeli smo stvoriti program za edukaciju menadæera koji je, u najmanju ruku, najbolji u Hrvatskoj, a Ekonomski fakultet sretan je πto za partnera ima Podravku. Fakultet je donedavno moæda bio prezatvoren za suradnju s hrvatskim gospodar-
stvom, a Pomak je oËit primjer kako se na nju treba oslanjati. Akademija je veÊ sada uzor i predmet zavisti drugih hrvatskih kompanija - ustvrdio je LovrinoviÊ i najavio kako Êe ovogodiπnji program FBA biti za 30 posto sloæeniji te Êe se postroæiti kriteriji za dobivanje svjedodæaba. Osim Podravkinih menadæera viπega ranga, koji su zavrπili FBA kao skup sloæenijih znanja i vjeπtina, na Pomaku je obrazovanje zavrπilo i 30-ak menadæera koji su sluπali sklop lakπih tema pod nazivom Lider.
2
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Nova Tvornica Podravka jela - tri mjeseca nakon otvorenja
Podravkin periskop
Moderno organizirana proizvodnja na suvremenoj tehnologiji u punom je zamahu
Biznis bezalkoholnih piÊa i vode postaje sve privlaËniji
loπki viπak iz stare tvornice i taj problem nije baπ bezbolno rjeπavan. Oko 60 radnika iz proizvodnje juha rijeπeno je programom otpremnina, a oni koji su ostali u proizvodnji Podravka jela baπ i ne æele iÊi u neke druge Podravkine proizvodnje. No, nadam se kako Êe se i taj problem uskoro na obostrano zadovoljstvo rijeπiti. - Je li bilo kakvih problema s tehnologijom u novoj tvornici? - Normalno kada poËinjete neku novu proizvodnju da ima problema, ne moæe sve biti idealno. Pojavili su
se u poËetku neki problemi s adaptacijom Siemensovog dijela logistike, ali u tome dijelu smo imali dobra iskustva s Vegete pa smo to uspjeπno i Prije viπe od tri mjeseca, toËnije 26. rijeπili. Moram naglasiti kako je mijerujna 2003. godine sveËano je otvoreπanje, koje je ”srce” proizvodnje, na nova Tvornica Podravka jela. Proizuzetno dobro tehnoloπki rijeπeno i jektirani kapacitet nove tvornice je za juhe i za Vegetu. Tu smo moæda 12,5 tisuÊa tona godiπnje ili oko 130 najviπe napravili i u tehnologiji i u milijuna razliËitih pojedinaËnih pakiautomatizaciji, jer smo ljudski faktor ranja. Ukupna korisna povrπina izgrasveli na minimum minimuma. To baπ enih i dograenih objekata jest oko i nije bilo lako napraviti s obzirom na 7.000 Ëetvornih metara. Izgradnja tvorveliki broj razliËitih sirovina te Ëinjeninice obuhvatila je gradnju skladiπta ce da se neka sirovina moæe pojaviti gotove robe sa 6.000 paletnih mjesta, kao mikro u jednoj, a u drugoj πaræi dogradnju pakirnice juha i gotovih kao makro. Takoer, vrlo dobro je jela te skladiπta predmjeπavina, zajedorganizirana kontrola sistema i sve u no s uredima. U ostatak kompleksa za svemu polako, ali vrlo vidljivo dolaze zajedniËku proizvodnju Vegete i do izraæaja uπtede materijala. Podravka jela, poput skladiπta repro- Kada govorite o uπtedi, zanimljiv je materijala i tornja za mijeπanje, πto Ëini i projekt koncepcijsko pakiranje. O oko 40 posto, ugraena je oprema Ëemu je rijeË? potrebna za proizvodnju Podravka - U proizvodnji juha proπirili smo jela. U novoj tvornici proizvode se broj maπina za pakiranje na 12, juhe u vreÊicama, briketi, Fantovi u podijelili ih na grupe prema dimenzivreÊicama, instant-juhe Fini Mini, Tajama vreÊica te na taj naËin blokirali lianette, juhe u πalicama, gastro-pro”preπtelavanje” strojeva. Time smo dogram te Vegeta Twistovi. bili veliku uπtedu na vremenu, a i Kako danas funkcionira proizvodnja Ivan Mesarov znatno smanjili ”πkart” ambalaæe. Uz to, tim projektom koncepcijskog pakiranja dobrim djelom smo kompenzirali veliki problem koji se stvara prilikom proizvodnje malih serija. No, komparirajuÊi proizvodnju u staroj tvornici i u novoj, moram reÊi da je pojaËan ”πkart” na kartonskim kutijama jer tamo su se kutije lijepile ruËno, a ovdje to radi stroj. Ako je tamo ruka neπto krivo napravila, ona je to i popravila, a kada jednom kutija proe kroz stroj, onda se viπe ne moæe vratiti natrag. To je normalno, to smo znali da Êe se dogoditi i to je zapravo cijena te automatizacije jer smo znatno smanjili broj ljudi i takvo pakiranje je znatno jeftinije od prijaπnjega. - KomparirajuÊi staru i novu proizvodnju, moæe li se govoriti o veliËinama uπteda u proizvodnji? - Po jedinici maπine mi imamo znatno veÊu proizvodnju. Naime, sada nam maπine ovisno o vrsti proizvoda rade 22.000 do 23.000 vreÊica po smjeni, dok je u starom pogonu prosjek bio 15.000 - 17.000 po smjeni. Osim toga, sada se sve stigne napraviti u dvije smjene, dok se prije radilo u tri smjene. Konkretno, u novoj tvornici radilo se tek nekoliko dana u tri smjene poËetkom studenoga, jer su U novoj Tvornici Podravka jela ostvaruje se znatno veÊa proizvodnja, ali i uπtede bile pojaËane narudæbe s træiπta. Uz efikasniju i uËinkovitiju proizvodnju, treba istaknuti kako je puno uËinjeno i u organizaciji skladiπnog poslovanja, Novi naËin financiranja poslovanja gdje je mali broj ljudi uz visoki stupanj automatizacije operativno sposoban vrlo brzo izvrπiti velike narudæbe. To Ëak moæe biti dnevno viπe od 100 tona. Podravkin Nadzorni odbor odobrio je izdavanje korporativnih obveznica u vrijednosti od 27 milijuna - Kakva je buduÊnost nove Tvornice eura. Prvi je to put da neka ozbiljnija hrvatska tvrtka poseæe za takvim naËinom financiranja poslovanja. Podravka jela? Obveznice Êe kotirati na prvoj kotaciji ZagrebaËke burze, a pokrovitelji izdanja su ZagrebaËka i Privredna - BuduÊnost tvornice iskljuËivo ovisi banka. o Podravkaπima koji se bave markePrema rijeËima Josipa PavloviÊa, direktora Riznice, suπtina toga Podravkinog poteza leæi u zamjenjivanju tingom, prodajom i nabavom. Tvornistrukture roËnosti zaduæenja. ca i ljudi koji rade u njoj sposobni su - Novac dobiven od obveznica iskoristit Êemo za povrat kratkoroËnog kredita koji smo podigli za isplatu odgovoriti na sve zahtjeve domaÊeg i Europske banke za obnovu i razvoj - kazao je on. inozemnog træiπta, svojom fleksibilPrema njegovim rijeËima, obveznice Êe se plasirati u drugoj polovici veljaËe, a izdaju se na rok od tri noπÊu prilagoditi se svim promjenagodine. Iako se Ëesto smatra kako su kratkoroËni krediti veoma skupi, PavloviÊ je kazao kako u praksi nije ma, svojom ekstenzijom Tvornica uvijek tako. Podravka, pak, ima takav rejting u financijskim krugovima da dobiva povoljne uvjete. No, Podravka jela sposobna je iÊi dalje te obveznicama, izdanima na dulji rok, zapravo Êe se produljiti otplata posuenoga novca. u svakom sluËaju u potpunosti opravPrema pisanju “VeËernjega lista”, zanimanje za Podravkine obveznice veÊ su pokazali najveÊi hrvatski dati investiciju koju je Podravka uloæimirovinski fondovi, koji zasad nemaju prevelik izbor ulaganja, a imaju povjerenja u Podravku, Ëije su la u nju - optimistiËki je rekao na kraju dionice takoer na prvoj kotaciji ZagrebaËke burze. H. ©. razgovora Ivan Mesarov.
Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
u Tvornici Podravka jela, nakon πto su proπla viπe od tri mjeseca od sveËanog otvaranja, pitali smo pomoÊnika izvrπnog direktora SPJ Vegeta i Podravka jela Ivana Mesarova. - Prije svega moram naglasiti kako je znatno prije sveËanog otvorenja tvornice poËeo proces preseljenja strojeva iz stare tvornice te edukacija i upoznavanje radnika s novom tehnologijom, jer rijeË je o moderno organiziranoj proizvodnji u kojoj je radnik viπe kontrolni faktor, a manje sudionik u proizvodnji. Taj proces je uspjeπno zavrπen, stvoreni su svi preduvjeti za kvalitetnu i fleksibilnu proizvodnju. UnatoË preseljenju, tvornica je ostvarila proizvodnju neπto manju od plana za proπlogodiπnje razdoblje, ali uredno podmirujuÊi potrebe træiπta. - Kako su se radnici priviknuli na novu proizvodnju i koliko je uspjeπno rjeπavan problem tzv. tehnoloπkog viπka? - Sada u Tvornici Podravka jela radi oko 200 radnika koji su vrlo brzo prihvatili novu tehnologiju. Takoer, 200-njak radnika iz proizvodnje Podravka jela pojavilo se kao tehno-
Podravka izdaje korporativne obveznice
Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja Prema posljednjem izvjeπtaju britanske konzultantske kuÊe Zenith International, specijalizirane za prehrambenu industriju, a posebno za podruËje mineralnih i izvorskih voda, te bezalkoholnih napitaka, industrija hladnih bezalkoholnih napitaka na putu je da postane najveÊi svjetski business napitaka, ispred toplih. Godiπnja potroπnja raste oko 5% i premda ameriËko træiπte za sada ostaje najveÊe, Azija je ta koja Êe biti glavni pokretaË rasta prodaje u buduÊnosti. Rast globalnog træiπta bezalkoholnih piÊa daleko je veÊi nego u ostalim kategorijama piÊa i ukupna koliËinska prodaja dostiÊi Êe 467 milijardi litara u 2003. godini, πto znaËi 75 litara po stanovniku zemlje. Gospodarske i klimatske razliËitosti πirom svijeta predstavljaju komplikaciju za kompanije u ovom businessu, ali mnoge izmeu njih su to uspjele prevladati. Kao kombinirana kategorija, bezalkoholna piÊa nude moguÊnost snaænog rasta. Od posebnog je znaËaja nezaustavljiv rast mineralnih i izvorskih negaziranih voda, πto Êe zajedno s gaziranim piÊima uËiniti da ovaj sektor zauzme vodeÊe mjesto meu napicima do 2005. godine. Joπ uvijek najveÊi segment, prema izvjeπtaju, predstavljaju gazirani napici i Ëine 42% træiπta, ali voda u bocama brzo hvata korak s 32 postotnim træiπnim uËeπÊem. Zanimljivo je, meutim, da je rast segmenta vode najbræi u industriji - 9% godiπnje - zahvaljujuÊi, s jedne strane, sve veÊoj svijesti o povoljnim zdravstvenim uËincima konzumiranja dovoljnih koliËina tekuÊine, te s druge strane visokom stupnju inovativnosti, s aromatiziranim i funkcionalnim vodama, koje uzimaju sve veÊi udio u potroπnji. Negazirana piÊa, joπ jedan od segmenata koji pokazuje snaæan rast posljednjih godina, sada predstavljaju 11% ukupne prodaje, a segment voÊnih sokova i nektara je Ëetvrti po veliËini i Ëini 8% uËeπÊa u prodaji. Najmanju kategoriju predstavljaju koncentrati za otapanje ili razrjeivanje sa 7 poostotnim udjelom u prodaji. BuduÊi da dva najveÊa svjetska proizvoaËa gaziranih piÊa - Coca Cola i PepsiCo - imaju svoje sjediπte SAD-u, nije Ëudo πto su Sjedinjene Dræave najveÊe svjetsko træiπte bezalkohonih piÊa, s globalnim udjelom od 24%. a slijede Meksiko i Kina. Prisutnost Kine meu tri najveÊa svjetska træiπta i u kategoriji gaziranih napitaka i u kategoriji vode pokazuje rastuÊu vaænost Azije kao træiπta za proizvoaËe. Prema prognozama Zenitha, Azija zajedno s Australijom Êe do 2007. postati najveÊe svjetsko regionalno træiπte s udjelom od 25% u potroπnji i na taj naËin Êe preteÊi i Sjedinjene Dræave. Ukupna svjetska potroπnja poveÊat Êe se do 2007. za daljnjih 90 mlrd litara, πto znaËi prosjeËni godiπnji rast 4-5%. Podravka je na vrijeme prepoznala strateπku vrijednost ovog businessa, koji prema svim objektivnim saznanjima nudi dugoroËne perspektive iznadprosjeËnog rasta i profitabilnosti.
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
3
POMAK ide dalje
UruËene svjedodæbe polaznicima programa FBA te posebne zahvalnice Ekonomskog fakulteta Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf (Nastavak s 1. stranice) Osim potpisivanja ugovora o nastavku suradnje Podravke i Ekonomskoga fakulteta na obrazovanju menadæera i dodjela svjedodæaba prvoj generaciji FBA-ovaca, Ëelnici zagrebaËkoga fakulteta dali su posebne zahvalnice predsjedniku Podravkine Uprave Darku Marincu i bivπemu izvrπnom direktoru Ljudskih poten-
cijala Branku KuËanu. Marinac je tom prigodom potvrdio velik interes hrvatskih, ali i internacionalnih kompanija za πkolovanjem njihovih kadrova u Pomaku, spomenuvπi kontakt s Unileverovim direktorom za srednju Europu te interes Coca-Cole i slovenskih tvrtki Droge i Mlinotesta. U ime 30-ak menadæera koji su dobili svjedodæbe o svrπenom FBA-u zahvalio se Dragan Habdija, Ëlan Podravkine Uprave, rijeËima kako u Podravkinoj strategiji piπe da su jedna
od najveÊih Podravkinih vrijednosti njezini ljudi. - Da bi tako ostalo, moramo neprestance unapreivati svoje znanje i πkolovati se - kazao je Habdija i uputio ispriku svim predavaËima na “delikatnim pitanjima” koja su im postavljali Podravkini menadæeri. Svjedodæbe o uspjeπno svrπenom programu FBA u Pomaku sveËano su iz ruku dekana zagrebaËkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Ivana LovrinoviÊa primili sljedeÊi menadæeri: Vlasta BegiÊ, direktorica proiz-
Profesori zagrebaËkoga Ekonomskog fakulteta uruËuju diplomu Dragi CeliπËak
vodnje trajnih proizvoda Danice, Damir BijaË, direktor Belupove tvornice polukrutih i tekuÊih lijekova u izgradnji, Miroslav BuËanac, direktor regije srediπnje Hrvatske, Istre i Primorja, Draga CeliπËak, izvrπna direktorica za kontroling, Anelko »ikoviÊ direktor nabave Belupa, Robert Fodor, direktor træiπta Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije, Zoran GardaπaniÊ, product manager iz Belupa, Tea GrguriÊ, izvrπna direktorica za træiπte istoËne Europe, Dubravka GroπiÊ, direktorica za intelektualno vlasniπtvo, Dragan Habdija, Ëlan Uprave, Mirjana Horvat, direktorica DaniËine sluæbe za proizvodnju, Jadranka IvankoviÊ, izvrπna direktorica za Lino, Dolcelu i Kviki, Anica Job, direktorica Belupove proizvodnje, Marijan JuriÊ, izvrπni direktor za upravljanje kvalitetom, Lidija KljajiÊ, direktorica za financiranje u domaÊoj valuti, Slavica Kolesar, direktorica sluæbe financija Danice, Lidija Kostanjevec, direktorica træiπta srednje Europe, Branko KuËan, bivπi izvrπni Podravkini menadæeri kojima je dodijeljena svjedodæbe za FBA direktor za ljudske potencijale, Hrvoje Maljak, direktor marketinga, Dan-
ko MartinËeviÊ, izvrπni direktor za træiπta Poljske i Pribaltika te savjetnik za istoËnoeuropska træiπta, Zvonimira MikotiÊ-Mihun, direktorica razvoja poslova Belupa, Draæen Pros, direktor Podravka Internationala u Maarskoj, Marin Pucar, direktor træiπta, Saπa Romac, izvrπni direktor za program Nestle i trgovaËku robu, Sanja SariÊ Kuæina, rukovoditeljica medicinskoga razvoja u Belupu, Zdravko ©estak, izvrπni direktor za projekt operativne efikasnosti, Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor za voÊe i povrÊe, Milan TadiÊ, struËni suradnik za internacionalna træiπta, Duπan TomaπeviÊ, Ëlan Uprave, Æeljko Tonklin, direktor Podravka Internacionala u SlovaËkoj, Valent Vrhovski, izvrπni direktor za piÊa, Branko Vuljak, izvrπni direktor za upravljanje materijalima. »elnici Ekonmskoga fakulteta na kraju sveËanosti kazali su kako su u pregovorima s engleskim sveuËiliπtem iz Leedsa za uvoenje edukativnoga programa o marketingu u prehrambenoj industriji. Uvjet za polaznike bit Êe odsluπan Pomakov studij FBA.
naπa posla
Glasovanje o PDV-u prijeti prvom politiËkom krizom Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
U kojoj je mjeri sloæena gospodarska situacija u Hrvatskoj, potvrdila su i prva dva tjedna djelovanja nove Vlade. Naime, premijer Sanader je morao pokazati odmah javnosti da se olako ne odriËe predizbornih obeÊanja, kako ne bi ponovio greπku koju je uËinila treÊesijeËanjska koalicija. To se ponajprije odnosilo na najavljeno smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto, pa se prva sluæbena sjednica Vlade ponajviπe bavila tim problemom. No, veÊ se tu pokazalo u kojoj je mjeri oËekivani proraËun za tekuÊu godinu prenapregnut, s obzirom na to da bi ta mjera znaËila smanjeni priljev od barem tri milijarde kuna. Zato je Vlada veÊ na svom prvom koraku morala progutati gorku pilulu i odgoditi provoenje smanjenja PDV-a do 1. sijeËnja 2005. godine. Da to nije uËinila, ne samo da bi se poveÊao proraËunski manjak, nego ne bi bilo prostora ni za neke druge obeÊane socijalne mjere.
Ta zavrzlama ima i svoju politiËku pozadinu. Poznato je da su pregovori HDZ-a i HSS-a oko stvaranja koalicije zapeli baπ na tom porezu na dodanu vrijednost, jer su im polaziπta bila potpuno suprotna. Sanaderov je pregovaraËki tim bio za veÊ spomenuto linearno smanjenje stope, dok su TomËiÊevi savjetnici inzistirali na uvoenju diferenciranih stopa. Drugim rijeËima, zalagali su se za to da neki za hrvatsko gospodarsvo vaæni artikli, kao i usluge, pogotovo iz domene poljoprivrede i turizma, imaju stopu od 11 posto, Ëak i nultu, dok bi za ostale bila dosadaπnja. Time su namjeravali potaknuti rast strateπkih grana gospodarstva, a i poveÊati konkurentnost hrvatskih proizvoda u odnosu na one sve brojnije uvozne. HDZ-ovi su ekonomisti, meutim, smatrali da bi to poveÊalo konfuziju na træiπtu, a i da bi stalno jaËao pritisak na uvrπtavanje u spisak privilegiranih roba i
usluga, pa su potpuno odbacili takav prijedlog. Posljedica je ta da Êe spomenuti prijedlog Vlade o 20-postotnom PDV-u “visiti” o samo jednoj ili dvije zastupniËke ruke, buduÊi da su se klubovi HSS-a, SDP-a, HNS-a, HSP-a te liberalnih i regionalnih stranaka unaprijed izjasnili da ga neÊe podræati. Ukoliko predsjednik Sabora Vladimir ©eks ne uspije ishoditi da svi zastupnici iz redova vladajuÊe stranke i njenih partnera ne budu na sjednici, moglo bi doÊi do prve poslijeizborne politiËke krize. A takav rasplet nikome u Hrvatskoj ne bi bio od koristi. Uvidjevπi u kakvoj se financijskoj situaciji nalazi, Sanader je za realizaciju ostalih predizbornih obeÊanja, meu kojima se najËeπÊe spominje vraÊanje trogodiπnjeg porodiljskog dopusta, odluËio posegnuti i nekim neekonomskim mjerama. Konkretno reËeno, najavljeno je da Êe se odmah poraditi na osjetnom
jaËanju porezne discipline, pa Êe prvi korak u tome biti ponovno formiranje u prethodnom mandatu raspuπtene financijske policije. Ministar financija Ivan ©uker tvrdi kako bi samo djelomiËno poveÊanje naplate evidentiranih proraËunskih potraæivanja omoguÊilo da porodiljama, vjerojatno i umirovljenim dragovoljcima i ratnim invalidima vrate neka u prethodnom razdoblju uskraÊena prava. Cjelovitija naplata poreza bit Êe osigurana i πirenjem popisa proizvoda masovne potroπnje na koje Êe se stavljati evidencijske markice. Kako su nedavno uoËene razne nepravilnosti oko prodaje braπna, i to iz robnih rezervi, to Êe kruπarice biti prvi proizvodi koji Êe slijediti priliËno uspjeπnu praksu cigareta i alkohola. Drugi premijerov potez, pomalo neuobiËajen, apelira na svijest proizvoaËa kruha, koji su baπ uoËi novogodiπnjih blagdana poËeli na-
glo podizati cijenu tom kljuËnom prehrambenom artiklu. Sanaderovu su inicijativu poduprli svi veÊi proizvoaËi i trgovci, meu njima i Podravka, pa tu ne bi trebao uslijediti ozbiljniji udar na obiteljske blagajne. Dakako, u dijelu proizvoaËa, pogotovo privatnih, nije se samo naglo “probudila” savjest, nego se pojavila i opravdana bojazan da Êe oni koji odskaËu cijenama biti i prvi na udaru financijskih inspekcija, jer je javna tajna da baπ u tom sektoru prehrambene industrije ima najviπe izbjegavanja zakonskih obveza i neprijavljivanja realne proizvodnje i prodaje. Vjerojatno neÊe dugo trebati i da nova Vlada posegne za izmjenama nedavno osvojenog zakona o radu trgovina nedjeljom. Taj je zakon izazvao pravi kaos i masovno nezadovoljstvo graana, pa Êe Sanader i tim potezom æeljeti pokazati da mu je jako stalo do miπljenja javnosti.
4
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Foto - biljeπke
UBIUDR Podravke
Domjenci za gospodarstvenike i novinare pred kraj 2003. godine
PoËast braniteljima u Vukovaru na Novu godinu
Novinarski gablec u Pivnici Kraluπ lijepa je tradicija kojom su Korporativne komunikacije Podravke i ove godine zahvalile koprivniËkim novinarima na cjelogodiπnjoj suradnji. U ugodnoj atmosferi kroz neobavezno Ëavrljanje dotaknute su mnoge teme, predsjedniku Uprave Darku Marincu upuÊena su pitanja Ëiji se odgovori neÊe naÊi Podravka se pred kraj 2003. godine nije ”razbacivala” domjencima, ali je od ni u jednom glasilu, od Drenislava ÆekiÊa zatraæeno je da umjesto o srca uputila poziv na predblagdansko druæenje koprivniËkim gospodarstve- odnosima s javnoπÊu priËa viceve, Æeljko Kruπelj najavio je izlazak nicima. Zahvalnost za uspjeπnu suradnju i iskrene æelje za uspjeπnu 2004. svoje nove knjige, a Nikola Wolf i Josip Maljak marljivo su snimali Ëlanovi Uprave uputili su im u kulinarsko-prisnom ambijentu ”©taglja”. kolegice koje su uæivale u rijetkim trenucima opuπtanja.
Novo u internom komuniciranju
Podravkin intranet - jaËa spona u povezivanju kompanije Piπe: Dalibor Toth Kao πto ste veÊ vjerojatno primijetili, u Podravki je zaæivjela nova inaËica intranet rjeπenja (http://intranet). Nova inaËica intranet rjeπenja puπtena je online krajem 2003. godine zamijenivπi staru, a motivacija za zamjenom proizaπla je iz potrebe da intranet suËelje viπe dizajnerski odgovara korporativnom indentitetu, da doæivi proπirenje informativnog sadræaja koji se na njemu nudi te da se proπiri i obogati njegova funkcionalnost.
Novi Podravkin intranet sinergija je zajedniËkih napora Korporativnog marketinga i komuniciranja - Internet/ intranet komunikacije i Informatike Razvoj novih tehnologija. Dostupnost intranetu nije promijenjena, πto znaËi da je dostupan svim korisnicima unutar Podravke i svim predstavniπtvima u Hrvatskoj. Njih je viπe od tisuÊu. Na stranicama novog Podravkinog intraneta moguÊe je pronaÊi novosti i najave i dogaanja vezane uz æivot u Podravki, informacije o Podravkinoj knjiænici, informacije iz Ljudskih
potencijala, razne obrasce i prezentacije, a od aplikacija pojavljuju se pretraæivaË internog telefonskog imenika, iRjeËnik, pretraæivaË knjiga iz Podravkine knjiænice, anketa, forum, itd. Tu su i nezaobilazne Podravkine novine u digitalnom obliku. Prilikom izrade jedna od osnovnih ideja vodilja nije bila dizajn odnosno forma nego sadræaj, πto je jedan od standarda izrade intranet rjeπenja. Æelja je razvojnog tima da intranet ponudi bræi i kvalitetniji dostup informacija unutar Podravke i da po-
boljπa komunikacijske procese. On je sada predan na koriπtenje Podravkaπima, πto je u biti poziv za suradnju - razvojni tim realizira, a informacije se unose tamo gdje nastaju. U takvom pristupu razvojni tim Podravkinog intraneta vidi njegov buduÊi razvoj. Razvojni tim zahvaljuje se svima koji su izaπli u susret prilikom izrade i pomogli sadræajem, informacijama i prijedlozima sa æeljom da novi Podravkin intranet bude πto je moguÊe bolji.
Prvog dana Nove godine predstavnici Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, na Ëelu s njezinim predsjednikom Mladenom PavkoviÊem, posjetili su grad heroja Vukovar te podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav zapalili svijeÊe i odali poËast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima. Proteklih pet godina Ëlanovi ove Udruge, zajedno s nekoliko stotina Ëlanova obitelji poginulih i drugima, na istom su mjestu odavali poËast hrvatskim braniteljima 31. prosinca, toËno u ponoÊ. Meutim, od jedne ovakve akcije ovog su puta odustali iz razloga πto su ih to zamolile vukovarske udruge proizaπle iz Domovinskoga rata, s obrazloæenjem da oni svega 50-ak metara dalje organiziraju veliku proslavu doËeka uz glazbu i vatromet! - Nakon πto smo primili poziv vukovarskih udruga odustali smo, ali ne i od novogodiπnjeg dolaska u ovaj grad. Naime, mi mislimo da se ærtvama Vukovara treba odavati poËast tijekom cijele godine, a ne u samo za to odreene dane. Zbog Ëega i na samu Novu godinu u tiπini i miru ne bismo mogli kazati jedno veliko hvala ljudima koji su branili i obranili Hrvatsku, tim prije πto smo dobili viπe od stotinu poziva i to iz cijele zemlje sa zahvalom πto to Ëinimo - kazao je Mladen PavkoviÊ, predsjednik Udruge branitelja Podravke.
Susret: Katarzyna Kruszewska, voditeljica sektora logistike u Podravka Poljska
RASPORED DEÆURSTVA PRODAVAONICA NEDJELJOM I U DANE DRÆAVNIH BLAGDANA U KOPRIVNICI - U SIJE»NJU
U Podravki stalno uËim
11. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice: “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Florijanski trg 2, Koprivnica “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Trg bana Josipa JelaËiÊa 8, Koprivnica “KTC” d.o.o. Vinodolska 4, Koprivnica TrgovaËki obrt “Hereπinka” Trg Kralja Tomislava 2, Koprivnica TrgovaËki obrt “K Capaku” KoprivniËka 83, Kunovec breg “Kozmos” d.o.o. ©taglinec bb TrgovaËki obrt “Tanja” Frana GaloviÊa 1/c, Reka “Draga” d.o.o. Mlinarska 17, Starigrad
Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ
Kada je prije tri godine u novinama proËitala Podravkin oglas putem kojeg su se traæili novi zaposlenici, Katarzyna Kruszewska nije ni trenutka dvoumila i odmah je poslala zamolbu. Zavrπila je visoku πkolu za menagment i marketing (u Poljskoj je to petogodiπnji fakultet) i iza sebe je veÊ imala radno iskustvo u prehrambenoj branπi. Raditi u Podravki, koju je poznavala kao internacionalnu kompaniju gdje se proizvodi Vegete koju je godinama upotrebljavala, za nju je bio velik izazov. Bila je sretna kada je odabrana za poslove analitiËara u sektoru prodaje. Sada je voditeljica sektora logistike u Podravkinom Internationalu u Varπavi, formiranog poËetkom 2003. godine, u kojemu uz nju radi joπ pet æena i tri muπkarca. - OsjeÊam da sam se dobro snaπla na poslu i do sada sam stekla puno iskustava kako dobrih, tako i loπih. Stalno uËim, posebice stoga πto skori ulazak Poljske u Europsku uniju donosi nove propise, a novosti je
Katarzyna Kruszewska
donijela i primjena ISO standarda. Naravno, osjeÊam i teret odgovornosti, ali na sreÊu u mom sektoru rade mlade osobe, pune energije s kojima se lako komunicira i kojima nije teπko savladavati brojne dnevne obveze od poslova na uvozu do distribucije. Mi stalno kontaktiramo s vanjskim tvrtkama za skladiπtenje i distribuciju, s ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede, dræavnim veterinarskim sluæbama,
carinom, statistiËkim uredom. Kada sam tek poËela raditi iznenadilo me koliko je Podravka poznata u tim krugovima i moram reÊi da me raduje πto ime kompanije u kojoj radim izaziva pozitivan dojam kod ljudi priËa ova simpatiËna mlada æena. Katarzyna govori poljski, jer hrvatski 18. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice: joπ nije dovoljno savladala da bi “Kozmos” d.o.o. Varaædinska c. 3, Koprivnica mogla komunicirati bez prevoditelja. “Bilokalnik - IPA” d.o.o. M. P. Miπkine 15, Koprivnica No puno toga veÊ razumije, moæe “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Trg kralja Zvonimira 14, Koprivnica sastaviti jednostavnije reËenice na VoÊarna “Ferati” Florijanski trg 13, Koprivnica TrgovaËki obrt “Hereπinka” Kneza Domagoja 29, Koprivnica hrvatskom, a velika joj je æelja potpu“Sloga” d.d. KoprivniËka 65, Kunovec breg no savladati naπ jezik. Stoga hrvatski “Trgovina - Æulj” d.o.o. ©taglinec 38/c uËi i kod kuÊe, a Ëesto se dogaa da “Sloga” d.d. Stjepana RadiÊa 74, Reka dio poslovnih obveza odradi u svo“Sloga” d.d. Kreπimirova bb, Starigrad jem domu. Iz toga ne pravi nikakvu predstavu, nego jednostavno kaæe 25. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice: da nema obitelj pa ima vremena “Sloga” d.d. Miklinovec bb, Koprivnica maksimalno se posvetiti poslu. A “Jelena Trade” d.o.o. Varaædinska c. 189/a, Koprivnica slobodne trenutke posveÊuje puto- TrgovaËki obrt “Lokri” Trg J. J. Strossmayera bb, Koprivnica vanjima koja su njezina velika ljubav. TrgovaËki obrt “Kristina” Trg J. J. Strossmayera bb, Koprivnica Trenutno obilazi skrivene kutke Polj- TrgovaËki obrt “BreæanËanka”, Bjelovarska c. bb, Koprivnica ske, a nada se da Êe uskoro posjetiti VoÊarna “SertiÊ”, Ante StarËeviÊa 2/b, Koprivnica i Hrvatsku u kojoj nikada nije bila i o TrgovaËki obrt “K Capaku”, KoprivniËka 83, Kunovec breg kojoj je Ëula brojne lijepe rijeËi. Na- “Kozmos” d.o.o. ©taglinec bb ravno, æeljela bi doÊi i u Koprivnicu “Jelena Trade” d.o.o. MaæuraniÊev trg 1, Reka i razgledati Podravkine tvornice, upo- “CDM Comerce” d.o.o. Kreπimirova 36, Starigrad znati ljude Ëije glasove zna putem Sve nedjelje i blagdane otvorene su prodavaonice: Trgovina “Sloga” u telefona i s kojima surauje, steÊi Jagnjedovcu 61, TrgovaËki obrt “Hereπinka” u Hereπinu u Ulici Hrvatske nova saznanja.... dræavnosti bb, i TrgovaËki obrt “DuÊan D” u Draganovcu 14.
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Novosti s europske konferencije o marketingu odræane u prosincu 2003. u Londonu
5
Priznanje
Podravki uruËena povelja Novi naËin gledanja i razumijevanja uloge i Hrvatskog poslovnog savjeta znaËenja marketinga u 21. stoljeÊu za odræivi razvoj Piπe: Jadranka IvankoviÊ, izvrπna direktorica SPJ “Lino, Dolcela, Kviki”
Sudjelovanje u radu europske konferencije za marketing prvorazredni je dogaaj za ljubitelje marketinga. Konferencija je odræana u organizaciji Management Centre Europe i The Chartered Institute of Marketing, s provokativnim naslovom “New Marketers - New Thinking; Is marketing as we know it dead?” Uz gostujuÊe predavaËe, na konferenciji je sudjelovalo stotinjak predstavnika kompanija od Australije, Kuvajta, Saudijske Arabije, Egipta, Juæne Koreje te europskih zemalja. Iz podruËja prehrane prisutni su bili predstavnici Nestlea, Dr. Oetkera, Rieber & Son-a, te drugih poznatijih poduzeÊa. Konferencija se odvijala u interaktivnom formatu; izlaganja vodeÊih autoriteta teorije i prakse marketing menadæmenta izmjenjivala su se s diskusijom u grupama, te plenarnim raspravama. Cilj konferencije bio je prezentirati novi naËin gledanja i razumijevanja uloge i znaËenja marketinga u 21. stoljeÊu. Prezentatori i sudionici pozvani su na doprinos u daljnjem razvijanju poimanja i djelovanja marketinga, razmjenu iskustva, ideja i izazova. Postavka da je nuæna promjena dosadaπnjeg poimanja marketinga opÊe je prihvaÊena, a predloæeni novi naËini djelovanja izazvali su od kritike do odobravanja. Jedno je sigurno - nema
jedinstvenog, opÊeg recepta, veÊ zavisno od potreba, izazova i situacije poduzeÊa trebaju razvijati i prilagoavati svoj naËin djelovanja. Modernoj korporaciji treba novi naËin razmiπljanja i djelovanja. Uspjeh se viπe ne temelji na slijedu pravila i kontinuiranom poboljπanju 4P (proizvod, cijena, promocija, distribucija), veÊ njihovom hrabrom krπenju pri pronalasku novog WHO (novom segmentu potroπaËa), novog WHAT (novom pozicioniranju i benefitima postojeÊih proizvoda), novog HOW (naËina djelovanja). Tuæna je Ëinjenica da dobro etablirane kompanije imaju svoj postojeÊi posao o kojem brinu, (jedan tip struktura, procesa, kulture), dok je za originalne i inovativne ideje potreban drugi naËin razmiπljanja. Posljedice su da jedne kompanije rade na pronalascima, a sasvim druge realiziraju njihovu masovnu eksploataciju. Sræ marketinga ne nalazi se u prodaji, ili komunikaciji, veÊ u sferi uvjerenja i uvjeravanja, a konaËan rezultat uspjeπnog djelovanja je stvaranje emotivne vezanosti koja je temelj za diferenciranje. NaËin djelovanja i ponaπanja koji je do sada davao rezultate, viπe nije dovoljan za uspjeh. Mijenjati trebamo svoje nazore i uvjerenja. Organizacije trebaju prerasti u marketinπke organizacije u kojima potroπaË i kupac imaju svoje mjesto na dnevnom redu svakog sastanka uprave, zaposlenici i vrijednosti organizacije æive vrijednosti i uvjerenja svojih mar-
ki. Organizacija sluπa i odgovara na zahtjeve, imajuÊi u vidu brzinu i vjerodostojnost kao kljuËne odlike. Marketing se sve viπe oslanja na bihavioristiËke znanosti, i na tim saznanjima bazira svoje djelovanje. Marketing prati razvoj djece - njihove stavove i percepcije zbog utjecaja na sadaπnje i buduÊe odluke o kupnji, prihvaÊanju ili odbacivanju pojedinih marki. Tweensi - novi potroπaËki segment Ëine ga djeca u dobi od 8 do 12 godina. Naraπtaj koji æeli kontrolirati sadræaj poruka, posjeduje zastraπujuÊe znanje o markama, izloæen masovnim komunikacijama, sam selektira i odbacuje sadræaje, razvija vlastitu detekciju laænih vs. istinitih poruka. Globalna, interaktivna generacija koja veÊ danas dominira u gotovo 80% odluka o kupnji! (60% odluËuje o marki automobila, 58% o marki odjeÊe, 57% o marki mobitela). KljuËne vrijednosti za tweense jesu ljubav, stabilnost, humor, strah, fantazija. Kako pristupiti danaπnjoj globalnoj generaciji, πto su novi prioriteti, zaπto marketing treba biti prioritetna tema uprave poduzeÊa, kako pronaÊi ravnoteæu izmeu kreativnosti i metrike, πto se zbiva u glavi potroπaËa, kako stvarati i uËvrπÊivati veze - odræavanje emotivne povezanosti marke i potroπaËa, kako postati sastavni dio nove kulture 21. stoljeÊa koja potiËe “æivjeti æivot marke” u samom poduzeÊu - samo su neka pitanja koja si moramo postaviti i pronaÊi odgovore.
Umjesto razglednice
Putopisni zapis iz Londona Boraviti u stranoj zemlji uvijek je prilika za stjecanje novih spoznaja, ideja i iskustava, novih prijatelja i uspomena. Prilika da usporedimo zemlju, ljude, obiËaje, prodavaonice, naËin poslovanja. Treba putovati da bismo znali cijeniti i radovati se onome kod kuÊe; moæda je, ipak, æivjeti i raditi u Hrvatskoj danas neπto posebno, moæda bi se pola Zapada rado mijenjalo za naπ æivotni prostor? Iz priËe ge Fione Ëini se upravo tako. (Ona i suprug, nakon dvije uspjeπne karijere, preostalo vrijeme æele iskoristiti na prave stvari. Zimu provode u Engleskoj, a poËetkom travnja do poËetka studenoga na brodu u Jadranskom moru.) Njezina djeca s karijerama u usponu; sin lijeËnik, kÊi menadæer u medijima, ne mogu si priuπtiti stan u Londonu, preskup je, na posao se putuje 2 sata, a za parkiranje treba naredni sat. Radi se cijeli dan, barem po 10 sati, a u povratku u æurbi grabi se s polica supermarketa i hladnjaka polupripremljena hrana. London - prenapuËena koπnica od 7 milijuna ljudi (i 10 milijuna turista godiπnje), obojen bojama novopridoπlih stanovnika - æitelja nekadaπnjih kolonija. Birokracija, kriminal, tuæbe. Umjetna hrana i umjetan osmijeh, utrka za novcem kojim se kupuje sve, a dobiva niπta. Æivite da biste kupovali, u vjeri da ste ispunjeni i sretni. Kupite dva para cipela, jer treÊi dobivate gratis, iako vam ni one prve ne trebaju. Sve je manje posla i sigurnosti, kompanije sele svoje proizvodnje na Daleki istok, pa Britanci vide sve manje buduÊnosti u svojoj zemlji za svoju djecu, a o unucima se ne razgovara. A djeca u πkoli ruËak biraju i plaÊaju sama - preko interneta! I tako zemlja - Ëiju nacionalnu galeriju krase djela stranih majstora, zemlja koja je zbog svojih ratnih i trgovaËkih morskih pohoda izumila i nametnula mjerenje vremena i geografske πirine i duæine, sa æivuÊom kraljevskom lozom - polako gubi svoj ponos i vjeru u sebe. Gospoa Fiona viπe ne odlazi u rodnu ©kotsku, jer, kako kaæe, tek ako ste sretni uspijete uloviti dva sunËana dana u godini, veÊ dolaze πto je moguÊe viπe u malu zemlju - zemlju koja ima stanovnika kao pola njihovog glavnog grada, ali zemlju u kojoj su ljudi joπ uvijek dobronamjerno otvoreni i srdaËni, s otokom Cresom na kojem ima viπe razliËitih vrsta divljeg cvijeÊa nego u cijeloj Engleskoj, peljeπkih vina i hvarskih kapetana, zaslugom kojeg je ga Fiona preæivjela moædani udar na brodu na moru. Gospoa Fiona u kasnim 50-ima æeli nauËiti hrvatski, uæivati u svakom preostalom danu svog æivota, gradeÊi novi dom na poluotoku Peljeπcu, na jedinstvenom mjestu na svijetu za kojeg je sigurna da æeli æivjeti... Jadranka IvankoviÊ
Podravka je meu Ëetrdesetak Ëlanica Hrvatskog poslovnog savjeta za odræivi razvoj (HR PSOR), neprofitne organizacije gospodarskog sektora, Ëija je svrha zaπtita i utjecaj na okoliπ u kojemu se odvija proizvodnja. Podravka je ujedno jedan od osnivaËa i zajedno s Plivom predstavlja Hrvatsku u Svjetskom poslovnom savjetu za odræivi razvoj. Povodom πeste obljetnice postojanja, Podravki je 17. prosinca proπle godine uruËena povelja HR PSOR-a za poticanje i podræavanje odræivog razvoja, podræavanje dijaloga izmeu predstavnika gospodarske vlasti i civilnog druπtva, razmjenu znanja i iskustava, meunarodnu suradnju i graenje ugleda. Prema rijeËima Daniela Fiπtera, voditelja Odjela razvoja ekologije, odræivi razvoj sloæen je pojam koji sadræi komponentu zaπtite okoliπa, socijalnu i ekonomsku komponentu. - Podravka je jedan od partnera u donoπenju okvira proizvodnje u smislu odræivog razvoja, Ëiji je cilj pronalaæenje puteva koji ne ugroæavaju okoliπ i ne πtete zajednici. Proizvodnja ne smije biti u nesuglasju s ekonomskim resursima, jer se moæe utjecati na okoliπ u kojemu se proizvodnja odvija
i prilagoditi djelovanje proizvodnje πiroj zajednici. BuduÊi da je Podravkina misija poslovanje u interesu kupaca, u okviru PSOR-a poduzimaju se konkretne aktivnosti utjecaja na zakonsku regulativu, razmjene konkretnih iskustava i poticanje Ëlanica na akcije u cilju boljitka zajednice, kao πto je primjerice izgradnja djeËjeg igraliπta u podruËjima posebne skrbi rekao je Daniel Fiπter. I. B.
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravke
BoæiÊni i novogodiπnji darovi za djecu i obitelji poginulih branitelja Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravke ni ove godine nije zaboravila djecu i Ëlanove obitelji poginulih branitelja. Tako je u povodu BoæiÊnih i Novogodiπnjih blagdana organizirala prigodno druæenje, kojem se odazvala veÊina stradalnika Domovinskoga rata iz naπe tvrtke. Mnogi nisu mogli sakriti suze, pogotovo kad su u prostorijama Udruge ugledali fotografije svojih sinova ili oËeva. - ZahvaljujuÊi brojnim aktivnostima naπe Udruge, ljudi koji su najviπe dali za stvaranje slobodne i samostalne Hrvatske nisu i neÊe biti zaboravljeni. A mi Êemo kao tvrtka i dalje u granicama moguÊnosti pomagati - rekao je zamjenik predsjednika Uprave dipl. inæ. Æeljko –urina. U ime Ëlanova obitelji poginulih branitelja, zahvalila je Ruæica Ozmec. Ona je uz ostalo naglasila da je malo Udruga koje toliko, kao naπa, vode skrb o onima koji su poginuli… - Da nema Podravkine Udruge, o braniteljima se u ovoj tvrtki moæda viπe i ne bi govorilo - Ëulo se takoer na ovom skupu, na kojem su se sjeÊanja vraÊala unazad, u prve godine stvaranja Hrvatske, kada su na æalost poginula i 18-orica Podravkinih branitelja.
Æeljko –urina obratio se nazoËnima i uruËio im prigodne poklone
6
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Razgovor sa slikarom Matom Tothom
Promovirana knjiga Æeljke JuriÊ
S druge strane stakla
”Moja rijeka suza”
Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf UlazeÊi u kuÊu obitelji Toth, u kojoj æivi slikar Mato sa suprugom Biserkom, kÊeri Irenom, sinom Denisom i snahom Gordanom, stjeËe se dojam ulaska u umjetniËku galeriju. Osim vlastitih slika i skulptura, Mato Toth moæe se pohvaliti poveÊom zbirkom sakupljenih umjetniËkih radova mnogobrojnih autora, ali otkriva i svoju kolekcionarsku ljubav prema uporabnim predmetima iz starine. Tako joπ i danas u kuÊi Ëuva 35 godina staru «zvijezdufl, kakvom su djeca iz Repaπa, iz kojega je slikar rodom, uveËer obilazila podravske domove pjevajuÊi i ËestitajuÊi Sveta Tri Kralja. - Zvijezda je naËinjena od sita Ëija je prednja strana oslikana sakralnim prizorom, a s druge strane sita je umetnuta svijeÊa. Taj je motiv zabiljeæen i na jednoj od mojih slika, Ëija je postava u tijeku u etnografskom muzeju u Zagrebu u okviru izloæbe Hrvatsko boæiÊevanje. Osim izloæbe upriliËene povodom BoæiÊa, posljednjih je dana prosinca otvorena i Matina izloæba u Galeriji Mirko Virius u Zagrebu. - To je moja 17. samostalna izloæba, a otvorio ju je poznati hrvatski mirotvorac Milorad KovaËeviÊ. Izloæeno je tridesetak radova s temama iz prirode i krπÊanske ikonografije, a razgledati se moæe tijekom sijeËnja ove godine. Prilikom otvorenja, veleposlanik Ministarstva vanjskih poslova i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih druπtava prijateljstva Andrija KarafilipoviÊ zamolio me za izradu umjetniËke slike koja Êe biti izloæena u Tolstojevom muzeju u Jasnoj Poljani juæno od Moskve. Na taj Êe naËin Hrvatsku
predstaviti tri slikara od kojih su dvojica Podravaca, jer uz moju sliku s motivom ruæa, bit Êe izloæena i slika Ivana LackoviÊa - Croate. - S obzirom na prirodu Vaπeg posla, jer u Podravkinoj Pekari radite isljuËivo noÊu, kada stignete slikati? - Odgovara mi rad noÊu i u protivnom se ne bih toliko mogao posvetiti slikarstvu. Spavam prijepodne i dovoljno mi je pet, πest sati sna, a slikam nakon «jutarnjefl kave pa sve do sedam sati naveËer, kada se poËinjem spremati za svoju smjenu. Prozori mojeg ateljea gledaju na ulicu i u svakom sam trenutku okruæen ljudima, ali s druge strane stakla. MjeseËno u prosjeku izradim po dvije slike, a ponekad nekoliko slika radim paralelno, a imam ugovore s viπe od dvadeset galerija. Sve to naravno ne bih mogao da slikanje nije moja velika ljubav. Prije nekog vremena naslikao sam motiv jagoda u snijegu i on je postao prepoznatljiv i traæen. Prilagodba zahtjevima træiπta nuæna je i u slikarstvu,
ali ja ipak prije svega slikam iz svoje duπe. Mato Toth sudjelovao je na mnogim likovnim kolonijama, aukcijama slika u humanitarne svrhe. Osim izraæavanja u tehnici ulja na staklu, oslikava i uporabne predmete poput kravata, kiπobrana i sjenila noÊnih lampi, a posvetio se i izradi drvenih πkrinjica s duborezom, prvenstveno namijenjenih Ëuvanju buteljiranog vina ili rakije. - To su πkrinjice izraene od hrasta luænjaka na Ëijoj se gornjoj stranici nalazi moj rad u tehnici ulja na staklu, a u svaku od njih stanu po dvije boce. ©krinjice su veoma traæene, ali njihova je izrada zaista dugotrajna i zahtjevna. - Na koji se naËin odmarate od posla i slikanja? - Odmaram vikendom na jednom od mirnih otoka na ©oderici, jer uæivam u ribolovu. Meutim i tada sa sobom ponesem svoj slikarski pribor od kojega se niti u takvim trenucima ne mogu odvojiti.
Obavijesti
ZapoËinju pripreme za polaganje razredbenih ispita
Mato Toth u svojem ateljeu slika “Ruæe” za Tolstojev muzej
LijeËnik za vas
Zaπto je potrebno cijepiti se protiv gripe Piπe: dr. Ivo Belan Odjednom osjetite temperaturu, glavobolju, opÊu slabost, bolove u miπiÊima. Vjerojatno ste zaradili gripu influencu. Premalo ljudi shvaÊa gripu kao neπto πto je vaænije od same neugodnosti koju ona izaziva te da postoje i po æivot opasni rizici povezani s gripom. Kao posljedica toga premalo ljudi poduzima mjere kako bi sprijeËili da obole od gripe. Ovdje je navedeno nekoliko razloga zbog Ëega je potrebno taj virus shvatiti ozbiljno: ©to je gripa? To je virusna infekcija koja napada kroz diπni sustav. Stotine tisuÊa ljudi u svijetu umire svake godine od komplikacija za vrijeme gripe. Koji su joπ drugi simptomi? Za razliku od prehlade, peËenje i grebanje u ædrijelu obiËno se kod gripe pogorπava drugi ili treÊi dan. Takoer i miπiÊni bolovi su jaËi nego kod prehlade, kao i suhi kaπalj, koji moæe postati jak. Posebno kod djece, moæe se pojaviti povraÊanje i proljev. Kako se ”zaradi” gripa? Infekcija se πiri od Ëovjeka do Ëovjeka kaπljanjem, kihanjem i Ëak normalnim razgovorom, kad se kapljice kontaminirane virusom prenose zrakom. Bolest se moæe πiriti i kontaminiranim rukama i predmetima. »ovjek je zarazan i za vrijeme inkubacijskog perioda (1 do 3 dana).
U prepunoj dvorani Knjiænice Bogdana OgrizoviÊa u Zagrebu odræano je predstavljanje knjige Æeljke JuriÊ “Moja rijeka suza”, koju je priredio i uredio Mladen PavkoviÊ. Ova knjiga donosi niz pjesama, ali i proznih djela ove poznate Vukovarke, djevojke koja je kao πestogodiπnjakinja na odreeni naËin postala i simbolom ovoga grada, kad je 1991. njezina fotografija, koju je snimio reporter BBC-a, obiπla svijet. U knjizi su objavljene i brojne fotografije Vukovara, ali i obiteljske, iz privatne zbirke. Æeljka je, nakon okupacije Vukovara, desetak godina æivjela zajedno sa svojom majkom i braÊom u barakama u ©panskom u Zagrebu, a tek je prije dvije godine doselila natrag u svoj grad. Na promociji knjige govorila je knjiæevnica Marija PeakiÊ - Mikuljan, dok su stihove Ëitali glumci Anja ©ovagoviÊ - Despot i Kruno ©ariÊ. Nastupili su Ivan Ivica Percl i pjevaË Najboljih hrvatskih tamburaπa Stanko ©ariÊ. Voditeljica je bila Jadranka Lakuπ.
Je li moguÊe zaπtititi se od gripe? Jeste. Uz pomoÊ godiπnjeg cijepljenja, tjednima prije nego nastupi sezona gripe, znaËajno se smanjuje rizik da Êete oboljeti. Tko treba biti cijepljen? Ljudi koji imaju veÊe πanse da doæive ozbiljne komplikacije ako obole od gripe, a to su: • Svi stariji od πest mjeseci koji imaju oslabljeni imunoloπki sustav. • KroniËni srËani, pluÊni ili bubreæni bolesnici, oboljeli od πeÊerne bolesti, anemije ili teæe astme. • Svi stariji od 65 godina, posebno u domovima za starije osobe. Neki ljudi trebaju cijepljenje zato jer oni mogu prenijeti gripu drugima u vrlo riziËnoj skupini. To su osobe koje rade u bolnicama, izvanbolniËkim zdravstvenim ustanovama, domovima za starije osobe, zdravstveno osoblje koje pruæa privatnu skrb pacijentima u njihovim domovima. U kolikoj je mjeri cjepivo djelotvorno? Cjepivo je djelotvorno u 70 do 90 posto sluËajeva, a najdjelotvornije je u mladih ljudi. Naæalost, zaπtita traje samo godinu dana, πto znaËi da se trebate cijepiti godiπnje, Ëak i onda kada se virus gripe ne mijenja mnogo od godine do godine. Mogu li se oËekivati nuspojave od cijepljenja? NajËeπÊa reakcija je lagano crvenilo i osjetljivost na mjestu gdje je
primljeno cjepivo. Meutim, to proe za dan, dva. Kada se treba cijepiti? Gripa je nedvojbeno zimski fenomen. Sezona gripe obiËno poËinje u studenom ili prosincu i splaπnjava tamo negdje do oæujka ili travnja. Najbolje je planirati cijepljenje izmeu 15. listopada i 15. studenoga. »ekati dok se gripa pojavi u vaπoj okolini nije dobra ideja, zato jer je obiËno potrebno oko dva tjedna nakon πto primite cjepivo da vaπ organizam stvori imunitet, otpornost na virus. Ipak, ako je val gripe veÊ krenuo, lijeËnici javnog zdravstva preporuËuju da visoko riziËne osobe, koje nisu cijepljene, to ipak, makar i tada, uËine. ©to se joπ moæe poduzati kako bi se izbjegla gripa? Ako ste meu onima koji se nisu cijepili prije nego se gripa pojavila u vaπoj zajednici ili ne smijete biti cijepljeni iz bilo kojeg razloga, postoje lijekovi koji preveniraju infekciju s odreenim virusom. Takvi su lijekovi djelotvorni u 70 do 90 posto sluËajeva. Meutim, oni se moraju uzeti unutar 48 sati prije pojave bolesti i nakon toga svaki dan dok traje gripa u zajednici. S gripom se nije za πaliti i vjerojatno si neÊemo moÊi priuπtiti biti onesposobljen tjedan ili viπe dana i osjeÊati se oslabljen moæda joπ tjednima. Prema tome, uËinit Êete pametno ako se cijepite ove - i svake godine.
PuËko otvoreno uËiliπte Koprivnica organizira i izvodi pripreme za polaganje razredbenih ispita u akademskoj godini 2004./5. za sljedeÊe fakultete: ekonomski fakultet, fakultet organizacije i informatike, prehrambeno - biotehnoloπki fakultet, farmaceutsko - biokemijski fakultet i fakultet politiËkih znanosti. Cilj naπih priprema je omoguÊiti polaznicima stjecanje znanja nuænog za polaganje razredbenog ispita. Na pripremama Êe polaznici ponoviti gradivo, obraditi gradivo koje se javlja na razredbenom a nije u programu πkole, vjeæbati na testovima s proπlih ispita, biti upozoreni na zamke i dvosmislena pitanja, nauËiti kako kraÊim putem doÊi do toËnog rjeπenja, pripremiti se za rjeπavanje nekih specifiËnih testova kao πto je naprimjer test inteligencije. Na poËetku priprema provest Êe se inicijalno testiranje kako bi polaznici i profesori utvrdili predznanje i usporedili napredak s rezultatima tijekom priprema. Na kraju Êe se simulirati sam naËin polaganja razredbenog ispita. Takoer dajemo instrukcije iz biologije, kemije, fizike i matematike za uËenike srednjih πkola koji te predmete nisu imali ili su ih sluπali samo u prvom ili drugom razredu. Informacije o upisima mogu se dobiti svaki dan od 9 do 14 sati u zgradi fakulteta Trg bana JelaËiÊa 6, Koprivnica, ili na telefon 048/240-302. Pripreme Êe se odræavati subotom prije podne, a zapoËet Êe u veljaËi. Ksenija Kruπelj
Podjela deterdæenta Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili deterdæent faks i omekπivaË Saponije Osijek da Êe podjela biti u utorak 13. sijeËnja u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1, od 14 do 15,30 sati. Odjel za standard radnika
Druπtvena prehrana
Jelovnik 12. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kobasica 13. 1. utorak:
- Kuhana junetina, umak od hrena, krumpir pire
14. 1. srijeda:
- Svinjetina u saftu, riæa sa πampinjonima, salata
15. 1. Ëetvrtak:
- Pohana pureÊa prsa, dinstani krumpir, salata
16. 1. petak:
- Varivo kelj, kosani odrezak, voÊe
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Sport
Prva hrvatska kuglaËka liga
Meunarodni Masters turnir rukometaπica u Leipzigu
U jakoj konkurenciji Podravkaπice osvojile Ëetvrto mjesto Od 27. do 30. prosinca u njemaËkom gradu Leipzigu organiziran je drugi po redu Masters turnir rukometaπica na kojemu su uz domaÊi Leipzig, aktualne prvakinje Europe Krim, njemaËki Trier, austrijski Hypo i maarski Györ nastupile i rukometaπice Podravke Vegete. Nakon πto su izgu-
bile protiv Leipziga te odigrale neodluËno sa Györom, Podravkaπice su se borile za treÊe mjesto protiv Triera. NjemaËka ekipa bila je bolja od KoprivniËanki i zasluæeno pobijedila sa 36:32. U redovima Podravkaπica najefikasnija je bila Budimir koja je postigla 8 pogodaka. Moæda bi Podravka-
πice jaËe parirale njemaËkim rukometaπicama, ali loπa obrana i nedostatak sreÊe uËinili su svoje - u toj utakmici koprivniËke rukometaπice su pogodile 6 stativa i promaπile 2 sedmerca. Pobjednik Masters turnira je ekipa Leipziga koja je u finalu svladala rukometaπice Krima rezultatom 32:30.
Prva hrvatska rukometna liga - 9. kolo
Visoka i rutinirana pobjeda Podravkaπica TRE©NJEVKA - PODRAVKA VEGETA 20:39 (11:17) U unaprijed odigranoj utakmici 9. kola prvenstva Hrvatske rukometaπice Podravke Vegete pobijedile su Treπnjevku 39:20. Iako je pobjeda s 19 pogodaka razlike viπe nego upeËatljiva, na terenu nije iπlo baπ sve kao po loju. Naime, pet minuta prije odmora rukometaπice Treπnjevke vodile su 11:10. Trener Podravkaπica Goran Mren bio je vrlo nervozan, jer puno toga nije πtimalo u Podravkinim redovima. Renata Hodak i Marija »uljak nikako da prorade u prvom poluvremenu pa ih zamjenjuju Dijana GolubiÊ i Miranda Tatari. Mlade Podravkaπice pokazuju svoj potencijal i u zadnjih pet minuta prvoga poluvremena Podravka radi seriju 7:0. U nastavku Podravkaπice pojaËavaju ritam i stvari dolaze na svoje mjesto. Bilo je i 20 pogodaka razlike za KoprivniËanke. Renata Hodak je proradila. Obrana je bila Ëvrsta i neprobojna za ZagrepËanke, a napadi maπtoviti i uËinkoviti. Sve Podravkaπice upisale su se u listu strijelaca, osim Kristine FraniÊ koja je na æalost ozlijedila koljeno na utakmici. InaËe, najvjerojatniji razlog slabog izdanja Podravkaπica u prvom poluvremenu je taj πto su
Na kraju - prvi poraz Podravke Osijek ’97 - Podravka 6:2 (3306:3196) Piπe: Æeljko ©emper
Na kraju jesenskog dijela prvenstva, u zaostaloj utakmici 5. kola, kuglaËice Podravke upisale su prvi poraz. Na uvijek teπkom gostovanju u Osijeku ekipa Osijeka ’97 konaËno je uspjela pobijediti aktualne prvakinje dræave. Pobjeda OsjeËanki potpuno je zasluæena; predvoene juniorkom RadakoviÊ, odigrale su sjajno i za 21 Ëunj popravile dosadaπnji ekipni rekord kuglane. Podravka nije pruæila oËekivanu igru, bilo je previπe indisponiranih igraËica i slabijih rezultata. »ak Ëetiri kuglaËice Podravke postigle su slabiji rezultat od najniæeg rezultata domaÊih igraËica. Sa samo dvije raspoloæene kuglaËice (Æunek i Orehovec) nije se moglo protiv super motiviranih OsjeËanki. U prvom paru joπ nije slutilo na prvi poraz - bilo je 1:1 i samo 14 Ëunjeva u korist domaÊeg sastava. OdliËno je odigrala Vesna Æunek, igrom i rezultatom potvrdila je povratak u formu, dok je –urica LukaË za reprezentativkom Maa-
reviÊ zaostala 40 drva. U drugom paru OsjeËanke su razbile koprivniËki dvojac Picer - ValentiÊ, a razlika od 91 Ëunj najbolje govori o uËinku Podravkaπica. DomaÊe su povele sa 3:1 i nedostiænih 105 Ëunjeva, teπko je bilo oËekivati neπto viπe od uvjerljivog poraza. Prije Ëetiri godine Osijek ’97 imao je vodstvo od 3:1 i prednost od 64 Ëunja, a onda su BuniÊ i Orehovec odliËnom igrom poraz pretvorile u pobjedu 5:3. Sada je prednost od 105 Ëunjeva ipak bio prevelik zalogaj, a u treÊem paru domaÊe su u mladoj Jeleni RadakoviÊ imale i igraËicu utakmice. Reprezentativna juniorka odigrala je sjajno, stigla je samo Ëunj do pojedinaËnog rekorda kuglane, Maja sigurno ne pamti poraz sa 59 Ëunjeva razlike. Uz RadakoviÊ sjajno je odigrala i Æeljka Orehovec, bila je dva drva do rekorda kuglane. Poredak na ljestvici ostao je isti: 1. Podravka 15, 2. Zagreb 14, 3. Rijeka 13 itd. Rezultati: V. ©ariÊ - Æunek 533:559, MaareviÊ - LukaË 540:500, AbramiÊ - Picer 555:498, Getoπ - ValentiÊ 557:523, B. ©ariÊ - Orehovec 533:587, RadakoviÊ - Zver 588:529.
BoæiÊni turnir Prvo ne ide, a onda Podravkaπice naprave 19 golova razlike... one na zagrebaËku utakmicu stigle izravno sa slovenskih priprema pa im je u mislima bio odlazak kuÊama. Protiv Treπnjevke za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 2, Hobjila 2, Gilca 7, Hodak 7, »uljak 1, PopoviÊ 4, Sirovec 2, Tarle 1, Tatari 4, FraniÊ, GolubiÊ 7 i Budimir 2.
Do europske utakmice sa Berom Berom koja se igra ove subote u koprivniËkoj Sportskoj dvorani u 18 sati ima vremena da se isprave greπke sa zagrebaËke utakmice te da Podravkaπice u novu godinu krenu s prvom europskom pobjedom. B. F.
NK Slaven Belupo
Slavenaπi poËeli s pripremama za proljetni dio prvenstva U srijedu 7. sijeËnja okupila se prva skupina nogometaπa Slaven Belupa na koprivniËkom Gradskom stadionu. RijeË je o preteæito mlaim nogometaπima, a to su: Brgles, GuË, Landeka, Milas, RadiËek, RadiÊ, ©omoci, VukojeviÊ, Gal, PejiÊ, Gradiπtanac, TopaloviÊ, JambruπiÊ, MijatoviÊ, TokiÊ, VruÊina i SabliÊ. Kao πto se vidi, meu Slavenaπima su i tri nova imena MijatoviÊ koji dolazi iz BeliπÊa, TokiÊ iz GrafiËar Vodovoda te VruÊina iz
7
ludbreπke Podravine. InaËe, slobodne ruke da potraæe novu sredinu dobili su Zoran OgrizoviÊ i Vjeran Dokonal, a hoÊe li joπ netko od igraËa biti slobodan te moÊi potraæiti drugu sredinu znat Êe se najvjerojatnije do 18. sijeËnja kada Slaven Belupo odlazi na prve πestodnevne pripreme u PoreË. Plan zimskih priprema vrlo je precizno razraen. Do prvog odlaska u PoreË 18. sijeËnja nogometaπi Slaven Belupa vjeæbat Êe se u dvorani, teretani i na terenima Gradskog stadiona. Za 14. sijeËnja zakazana je prva pri-
premna utakmica s drugoligaπem Koprivnicom. Od 18. do 24. sijeËnja u PoreËu Êe KoprivniËanci osim svakodnevnih treninga odigrati jednu ili dvije prijateljske utakmice. Slavenaπi se nakratko vraÊaju u Koprivnicu te Êe odigrati utakmicu s drugoligaπem »akovcem, a potom Êe opet u PoreË na jednotjedne pripreme, gdje Êe opet odigrati nekoliko prijateljskih utakmica, a nakon PoreËa pripreme Êe se nastaviti u Koprivnici sve do 21. veljaËe kada Slaven Belupo u nastavku prvenstva gostuje na rijeËkoj Kantridi. B. F.
’BoæiÊ’ osvojili Zver i MikloπiÊ VeÊ tradicionalni BoæiÊni turnir, kojim svake godine zavrπava natjecateljska godina, okupio je veliki broj kuglaËica i kuglaËa (47), aktivnih i rekreativaca. U konkurenciji kuglaËica prvo mjesto osvojila je Marija Zver (331), druga je bila Vesna Æunek (302), a treÊa –urica LukaË (297). Kod kuglaËa u dramatiËnoj zavrπnici posljednjim hicem prvo mjesto osvojio je kuglaË Podravke Zdravko MikloπiÊ (302), drugi je bio Vlado JalπiÊ (300), a treÊi Drago Votuc (299), oba iz ÆeljezniËara. Kod mladih nada prvo mjesto osvojio je Filip Kompari (257), drugi je bio Boris Ivaniπ (208), a treÊi Tomislav PetroviÊ (192). Kod rekreativaca najbolji je bio Slavko MaltariÊ (253), drugo mjesto pripalo je Branku JambroviÊu (245), a treÊe Stjepanu –ureti (236).
Ogledno natjecanje reprezentativki
Pet kandidatkinja iz Podravke Trener hrvatske kuglaËke reprezentacije Stjepan Koren okupio je na kuglani Pampas u Osijeku kandidatkinje za sastav hrvatske reprezentacije, koju u svibnju oËekuje Svjetsko prvenstvo u Rumunjskoj. Meu 15 pozvanih kuglaËica naπlo se Ëak pet iz Podravke: standarne reprezentativke Marija Zver i Æeljka Orehovec, vlasnice bronËanih odliËja sa zadnja tri Svjetska prvenstva, te juniorske reprezentativke Melita ValentiÊ i Ines Vuka, vlasnice svjetskog srebra. Peta, Vesna GaloviÊ, nije se odazvala treneru Korenu. Uvjerljivo najbolje bile su dvije Podravkine uzdanice, reprezentativni tandem Zver Orehovec. Rezultati: 1. Zver 572, 2. Orehovec 568, 3. Graber 537, 4. RadakoviÊ 533 ... 7. Vuka 529... 12. ValentiÊ 499 itd.
©ah
Vedran BaËi πahovski prvak æupanije Od 3. do 6. sijeËnja odigrano je u hotelu Podravina u Koprivnici prvo πahovsko prvenstvo æupanije. Nastupilo je ukupno 30 πahista i πahistica iz Koprivnice, Kriæevaca, –urevca, Novog Virja i Svetog Ivana Æabna. U muπkoj konkurenciji nastupilo je 20 igraËa pa se igralo 9 kola πvicar-
skim sistemom. Nakon vrlo zanimljive i napete borbe prvak æupanije sa 6,5 bodova postao je majstorski kandidat Vedran BaËi. OdliËnom igrom i samouvjerenim nastupom impresionirao je sve prisutne poznavatelje kraljevske igre i zasluæeno osvojio prestiæni naslov prvaka. Drugo mjesto osvojio je koprivniËki
majstor Hrvoje MatijeviÊ koji je jedini turnir zavrπio bez poraza i takoer osvojio 6,5 bodova, ali mu je zbog slabijeg dodatnog kriterija izmaklo prvo mjesto. TreÊi je Dejan Mikulinjak sa osvojenih 6 bodova. Sva trojica prvoplasiranih Ëlanovi su ©©K Podravka. Najbolji mladi igraË na turniru bio je Tomislav Gregur iz ©©K
Podravka koji je sa 4,5 boda osvojio 12. mjesto. U æenskoj konkurenciji nastupilo je 10 igraËica koje su igrale 9 kola svaka sa svakom. Najuvjerljivijom igrom 1. mjesto osvojila je Jasna SlovaËek iz Sv. Ivana Æabnog sa 7,5 bodova koliko je imala i drugoplasirana Mira SoldiÊ iz Koprivnice, treÊa je Marija Baruπkin iz Novog Virja. Iako je ovo bilo prvo prvenstvo
æupanije, æupanijski πahovski savez pobrinuo se da organizacija bude na vrlo visokom nivou. Uvjeti za igru u hotelu Podravina bili su odliËni. Prvenstvo je posluæilo i kao odabir igraËa za æupanijsku ekipu pa Êe najbolje plasirani predstavljati æupaniju u Inter-ligi ove godine gdje Êe se natjecati s ekipama iz drugih krajeva Hrvatske, Slovenije i Maarske. Hrvoje MatijeviÊ
8
Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.
Kad je veÊina Podravkaπa bila na kolektivnom godiπnjem odmoru...
Za novogodiπnje praznike kupcima isporuËeno 496 tona Podravkinih proizvoda Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
Dok su brojni Podravkaπi uæivali u blagdanima i kolektivnom godiπnjem odmoru za BoæiÊ i Novu godinu, zaposlenici brojnih sluæbi u naπoj tvrtki su radili. Bez obzira na blagdane, vatrogasci, portiri, ne-
ke sluæbe u financijama i knjigovodstvu, Podravkini i DaniËini prodavaËi u diskontima, ”poπtari”, pekari... bili su na radnim mjestima. Takoer, posebna su priËa djelatnici Logistike, Prodaje i Marketinga. Naime, proizvodi Podravke morali su doÊi na prodajna mjesta, a kada se joπ tome pridoda poveÊana po-
troπnja tijekom blagdana, onda je za centralno, a i sva skladiπta Podravke i Studenca u Hrvatskoj i inozemstvu zaista bilo posla. Za Logistiku nema odmora dok traje prodaja. - Samo 27., 29. i 30. prosinca iz Podravkinog centralnog skladiπta distribuirano je diljem Hrvatske 496 tona raznih proizvoda. Od toga direktno na prodajna mjesta kupcima distribuirano je 324 tone, u izvoz 43 tone, a ostalo u Podravkina skladiπta diljem Hrvatske. Da je bilo puno posla tijekom prosinca dokazuje podatak kako je tijekom toga mjeseca iz centralnog skladiπta otiπlo 7.082 tone proizvoda, 18 posto viπe nego u prosincu 2002. godine. U svakom sluËaju, ovaj prosinac pamtit Êemo kao najjaËi mjesec u isporuci robe unatrag 5-6 godina - rekao je direktor Sluæbe logistike i transporta Podravke Franjo Balent. Taj podatak posebno raduje jer pokazuje da su lavovski dio posla u uspjeπnoj i kvalitetnoj suradnji odradili svi segmenti Podravke - od proizvodnje, logistike, transporta, marketinga i prodaje.
Tradicija u Podravki
Podravkaπi druæenjem i feπtama ispratili 2003. godinu Veselo, raspjevano, prepuni dobrih æelja Podravkaπi su sredinom prosinca ispratili joπ jednu poslovnu godinu. I ovaj put do izraæaja su doπli vedri podravkaπki duh, kolegijalnost i zadovoljstvo pripadnoπÊu kompaniji sa srcem. VeÊ prema tradiciji, zajedniËke feπte za pojedine radne cjeline organizirali su sindikalni povjerenici koji su izraËunali da su ova slavlja u Koprivnici okupila oko 2300 zaposlenika. Naravno, feπtalo se i u Zagrebu, Varaædinu, Umagu i mnogim drugim gradovima u kojima Podravkaπi rade. ZnaËajni pokrovitelj obiljeæavanja zavrπetka poslovne godine bila je Uprava Podravke na Ëemu im zahvalu upuÊuje glavna povjerenica sindikata PPDIV-a Ksenija Horvat.
PrazniËni su dani, ali roba odlazi kupcima, Ëak i u poveÊanim koliËinama
Recept tjedna:
Losos iz peÊnice Potrebne namirnice: 500 g lososovog fileta Vegeta Twist za ribu 30 g maslaca 2 limuna 1 vezica perπina 1 Ëaπa slatkog vrhnja
odstranimo zaostale kosti, razreæemo na Ëetiri jednako velika komada i mariniramo Vegeta Twistom za ribu. Plitku vatrostalnu zdjelu namaæemo maslacem pa u nju posloæimo komade lososa. Limun nareæemo na tanke πnite i posloæimo izmeu lososa i sve zajedno posipaPriprema: mo naribanom koricom od limuna. Filete lososa oËistimo od koæe i Na svaki komad lososa stavimo po
jednu ælicu slatkog vrhnja. PeËemo oko 15 minuta u peÊnici prethodno zagrijanoj na 200°C. Na kraju peËene filete posipamo listiÊima perπina. Uz ovo jelo moæe se posluæiti kuhani krumpir s maslacem. Pripremio: Branko TakaË, promotor kulinarstva
Crta: Ivan Haramija - Hans