ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
I dræavi i Podravki u interesu je da se uredi træiπte braπnom i pekarskim proizvodima
Analiza pokazala vrlo dobre rezultate u prodaji Podravkinih piÊa u proπloj godini 3. str.
2. str.
Aktualno
Otkriven pogon laæne Vegete u Sarajevu
Tvornica DjeËje hrane
PostojeÊi kapaciteti ograniËavaju razvoj
Piπe: Hrvoje ©labek
Federalna policija Bosne i Hercegovine u Sarajevu je otkrila ilegalno postrojenje za proizvodnju i pakiranje krivotvorene Vegete. U njemu je pronaen stroj za pakiranje, Ëak oko 50 tona pripremljene smjese krivotvorene Vegete, aluminijska folija za punjenje te kartonska ambalaæa s otisnutim Vegetinim logotipom. Krivotvorine su, sudeÊi prema laænim deklaracijama, namijenjene bosanskohercegovaËkom træiπtu, a vjerojatno su se veÊ i prodavale. Signal federalnoj policiji BiH stigao je iz Podravke, koja se veÊ viπe puta susrela s krivotvorenom Vegetom na tom træiπtu. Primjerice, poËetkom proπle godine u koordiniranoj akciji carinske uprave zaplijenjeno je 100 kilograma krivotvorene folije. ©tete koje Podravka trpi od falsifikata ogromne su, ali ih je teπko toËno procijeniti. Osim izravnog gubitka od prodaje tueg, laænog supstituta Podravkinoga dodatka jelima, tu su i neizravne πtete od gubitka potroπaËa. Naime, krivotvorina loπije kvalitete od originala kupca moæe dovesti u zabludu do te mjere da potpuno prestane kupovati svoj inaËe omiljeni proizvod. U nekoliko sluËajeva krivotvorena Vegeta je i otkrivena upravo na obavijest potroπaËa ili, pak, distributera na pojedinim træiπtima. Imitati i falsifikati Vegete dosad su pronaeni i u Hrvatskoj, kod Sesveta, te u ©vedskoj, NjemaËkoj, Maarskoj, i Ukrajini, a u Rusiji je 2001. godine provedena akcija na otvorenim trænicama u suradnji s tamoπnjom policijom te je zaplijenjeno 10 tona Vegetinih falsifikata.
Proizvodnju djeËje hrane nuæno je preseliti u funkcionalne i ekonomiËne prostore Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
U posljednjim mjesecima proπle godine potvreno je da su sadaπnji proizvodni kapaciteti u tvornici DjeËje hrane doista premali za sve veÊe zahtjeve træiπta. Kako bi se zadovoljile narudæbe u tvornici uz trosmjenski, u zadnjem kvartalu uvodi se Ëetverosmjenski rad, a podaci pokazuju da je kapacitet tvornice
koriπten sa Ëak 97 posto. Tijekom studenoga optereÊenje je bilo maksimalno i tada je proizvedeno Ëak 440 tona pahuljica πto je oko 120 tona viπe od prosjeËne proizvodnje. - PostojeÊa zgrada, izgraena πezdesetih godina, unatoË adaptacijama, kao i raspoloæiva tehnologija koja je veÊ amortizirana, ne omoguÊavaju daljnji rast proizvodnje i planirano osvajanje novih træiπta i lan-
siranje novih proizvoda. Stoga smo u skladu s utvrenom strategijom kompanije i odlukama Uprave zapoËeli pripremne aktivnosti na predinvesticijskoj studiji o preseljenju proizvodnje djeËje hrane. Oformljen je posebni tim, u sastavu Draæen Jalπovec, Josip FijaËko i Zoran StaniÊ, kojemu je povjeren odgovorni zadatak od izrade projektne dokumentacije do svih poslova oko preseljenja u nove prostore - istiËe
izvrπna direktorica SPJ Lino, Dolcela, Kviki Jadranka IvankoviÊ. Preseljenje proizvodnje djeËje hrane u funkcionalne i ekonomiËne prostore, uz suvremene tehnologije koje Êe zadovoljavati svjetske kriterije istovrsne proizvodnje, osigurat Êe konkurentnost proizvodnog asortimana, njegovo upotpunjavanje novim generacijama proizvodima, te kvalitetno ispunjavanje poveÊanih zahtjeva s træiπta.
2
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Razgovor s Tomom Troπeljem, izvrπnim direktorom SPJ Mlin i pekara
Podravkin periskop
Podravkin kruh po starome, ali oËekuje se da Vlada uredi pekarsko træiπte
Proizvodi ”kao nekada”
Razgovarao: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Isto kako je lanjska odluka pekara o poskupljenju kruha izazvala negodovanje potroπaËa i javnosti, tako je aktualna najava o vraÊanju cijena kruha na staro dobila njihovu nepodijeljenu podrπku. Podravka je, kako je poznato, zbog skupljega braπna poveÊala cijenu nekim svojim pekarskim proizvodima u prosjeku za pet posto, tvrdeÊi kako ne iskoriπtava situaciju za pokuπaj “lova u mutnome” i poveÊanje zarade na raËun potroπaËa. Kao jedan od desetak najveÊih hrvatskih proizvoaËa koji su prihvatili poziv premijera Ive Sanadera da smanje cijene, a dræava Êe mjerama urediti træiπte i prije svega eliminirati ono “crno”, Podravka Êe od danas (petka 16. sijeËnja) vratiti cijene kruhu na one iz lanjskoga studenoga, πto smo u razgovoru doznali od Tome Troπelja, izvrπnoga direktora Mlina i pekare. On takoer komentira najave Vladinih mjera, o kojima ovisi hoÊe li pojeftinjenje biti samo privremen ili, pak, trajan potez.
Iza Sanaderova poziva stoji i ‘matematika’ - HoÊe li se, i kada, cijene Podravkinome kruhu vratiti na razinu od prije poskupljenja koncem proπle godine? - Cijene kruha korigirali smo za oko pet posto s 1. prosinca proπle godine. Namjerno ne govorim o poskupljenju, jer ne vodimo politiku poskupljenja, nego se naprosto prilagoavamo rastu cijena ‘inputa’. U meuvremenu su, naime, porasli i troπkovi rada i energenata i osiguranja. Porasla je i cijena braπna zbog nedovoljnih koliËina pπenice na træiπtu. Ne samo u Hrvatskoj, zbog
Tomo Troπelj
privrede odluËilo je poduzeti mjere kako bi se to træiπte stabiliziralo. - Nedavne najave pekara o vraÊanju cijena na staro uslijedile su niti 24 sata nakon javnoga poziva premijera Ive Sanadera da to uËine. Je li samo taj poziv dovoljan, ili iza svega stoje i opipljiviji razlozi? - Naravno, odræani su grupacijski sastanci s novom Vladom, na kojima smo i mi ‘legalistiËki’ proizvoaËi dali prijedloge mjera za stabilizaciju træiπta. U tome smo kontekstu predloæili kako bi bilo dobro da se najprije smiri stanje u segmentu pπenice, gdje su problemi i poËeli. Vlada je taj prijedlog prihvatila, ocijenila ga racionalnim i ostvarivim u relativno kratkome vremenu. Ovih se dana iz robnih rezerva na træiπte puπta 26.000 tona pπenice, a najavljeno je i puπtanje daljnjih 30.000 tona. Time se poveÊava ponuda pπenice, stabilizira se træiπte i spreËava daljnji rast cijene braπna. LogiËno, tako se stvaraju uvjeti i da kruh viπe ne poskupljuje. - No, pekari su najavili pojeftinjenje kruha, a ne zadræavanje cijena na sadaπnjoj razni... - Ozbiljnim proizvoaËima veÊi problem stvara nesreeno træiπte nego sama cijena kruha. Sreivanjem træiπta stvorit Êe se isti uvjeti za sve proizvoaËe kruha, ali i mlinove. Ponavljam, veÊi Êe biti efekti od ureenja træiπta, nego od eventualnih novih poskupljenja. U tome smo kontekstu podræali i premijerov prijedlog za vraÊanjem cijena na staro.
suπe, veÊ i cijeloj Europi prinosi su bili manji. Zakon ponude i potraænje, tako, najprije je poËeo djelovati na segmetnu pπenice, a kada se skuplja pπenica poËela mljeti, poveÊala se cijena braπna. Tada su reagirali proizvoaËi kruha i poËeli korigirati cijene. U takvim uvjetima svatko je traæio neku svoju ‘matematiku’. Podravka je iπla zaista s minimalnom korekcijom cijene od pet posto, dok su neki proizvoaËi povisili cijenu kruhu i za 30, 40 posto. Problem se sveo na to da su cijene kruha u pojedinim dijelovima dræave veoma razliËite. Nekoliko je tome razloga. Jedan je taj πto dobar dio pekarstva radi ‘na crno’, dobar dio braπna kupuje se ‘na crno’, radnici rade ‘na crno’, pa tako neki pekari dræavi ne plaÊaju porez, a usto rade Za markice dosad nije u upitnim higijenskim uvjetima. Jasno je da oni zato mogu dræati niæe bilo volje - Drugu najavu iz Vlade, o markicijene. PoveÊanje cijena kruhu, s obzirom da je rijeË o socijalno osje- cama za braπno, pekari takoer zdutljivoj kategoriji, izazvalo je priliËnu πno pozdravljaju. O Ëemu je konburu. Aktualno Ministarstvo poljo- kretno rijeË?
- Markice za braπno su tehniËki model putem kojeg se moæe uspostaviti kontrola kolanja roba na pekarskom træiπtu. Prema nekim procjenama, Ëak oko 40 posto braπna na hrvatskom se træiπtu prodaje ‘na crno’, dakle bez plaÊanja poreza. Zato je u dræavnom interesu da se to promijeni, a dobili smo obeÊanje kako Êe inspekcijske sluæbe pokrenuti mjere za onemoguÊavanje ‘crnoga træiπta’ braπnom. Joπ je jedna stvar napravila nereda na træiπtu braπna, a ta je πto su poljoprivredni kombinati na træiπte plasirali braπno po dampinπkim cijenama. - Moæete li pojasniti sustav markica? - Prema prijaπnjim prijedlozima, koji nisu, naæalost, prolazili, jer nije bilo dovoljno volje za uspostavom takvog sustava, te bi se markice stavljale na pakiranja veÊa od deset kilograma braπna. Kako Êe to toËno biti, vidjet Êemo u nadolazeÊa dva mjeseca, jer je ministar poljoprivrede obeÊao da Êe se intenzivno raditi na uvoenju markica u tom razdoblju. Osnovna je ideja da se evidentira svako pakiranje braπna koje se koristi u proizvodnji kruha te da se lako ustanovi pojava braπna bez markice, dakle kupljenoga ‘na crno’. - Interventni dræavni plasman pπenice oËekujete ovih dana, a uvoenje markica tek za dva mjeseca. Zaπto su onda proizvoaËi odmah pristali na vraÊanje starih cijena kruhu? - Podravka vjeruje da Êe se ostvariti to πto je Vlada predloæila i u petak, 16. sijeËnja, vratit Êemo cijene na stanje iz studenoga proπle godine.
ProizvoaËi ‘na crno’ doÊi Êe u loπu poziciju
- Ako se te najave zaista i ostvare, oËekujete li kako Êe doÊi do promjena u konkurenciji proizvoaËa kruha - hoÊe li u probleme doÊi manji pekari, koje se Ëesto sumnjiËi kao nelojalnu konkurenciju? - Svaka je konkurencija dobro doπla, pa tako i malih pekara. Meutim to mora biti zdrava konkurencija. Jasno je da Êe se ovim mjerama proizvoaËima koji su dosad radili “na crno” oteæati ili u potpunosti onemoguÊiti takav naËin rada. To Êe, naravno, velike i ‘legalistiËke’ proizvoaËe dovesti u bolju poziciju. Tada træiπte pπenice, braπna i kruha ne bi viπe bilo najneureenije træiπte u Hrvatskoj. - HoÊe li konkretno Podravka profitirati u cijeloj priËi o vraÊanju cijena kruha na staro uz sreivanje toga træiπta? - Podravka neÊe izgubiti. Mi, naime, imamo vertikalu od ugovorene proizvodnje pπenice preko proizvodnje braπna do kruha. Naπ je interes to podruËje sagledavati u cijelosti. Ako se Vladine mjere ostvare, vjerojatno Êemo biti u moguÊnosti poveÊati proizvodnju i uπtedjeti na fiksnim troπkovima. OËekujem da Êemo u tome lancu ostvariti pozitiPodravka podræava uvoenje markica na braπno i ureenje træiπta braπnom van efekt.
Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Na kraju svake godine skloni smo rezimiranju protekle godine i prognoziranju kakva bi mogla biti godina koja dolazi. Tako se mi u prehrambenoj branπi ovih dana pitamo: kakva Êe za prehrambene proizvode biti nova 2004. godina, na kojim proizvodima bismo mogli zaraditi, a na kojima izgubiti u slijedeÊim mjesecima. Kako razmiπljaju u naπem okruæenju i kakve su procjene o tome na globalnom nivou? Istraæivanja pokazuju da Europljani kod kupovine sve viπe obraÊaju pozornost i na najjednostavnije stvari, Ëitaju s poveÊanom pozornoπÊu etikete na proizvodima i provjeravaju da li neki prehrambeni proizvod sadræi konzervanse i kolorante ili ne. »ak i neki potpuno bezopasni i neπkodljivi sastojci mogu pokolebati potroπaËe i odgovoriti ih od kupnje nekog proizvoda. Isto tako i tekst na etiketi: “miris identiËan onom prirodnom” moæe poplaπiti i pokolebati potroπaËa koji inzistira na potpunoj prirodnosti proizvoda, jer su takvi ljudi skloni vjerovati da se iza takve deklaracije na etiketi krije neπto opasno, neπto potpuno umjetno. Oni ostavljaju proizvode s takvom deklaracijom i traæe dalje, sve dok ne pronau proizvod na kojem jasno piπe: “prirodna aroma”. Takvi potroπaËi znaju biti vrlo odluËni i uporni u potrazi za onim πto æele i nisu spremni na kompromise glede svojih stavova. ©to se tiËe kozmetike, oni proizvodi na kojima je jasno istaknuto da se baziraju na prirodnim sadræajima predodreeni su da uspiju na træiπtu. Tako je u porastu broj πampona koji deklariraju da su naËinjeni na bazi prirodnih sirovina, bilo poznatih domaÊih biljaka ili cvijetova ili pak egzotiËnog bilja i cvijeÊa. I slike na ambalaæi sve viπe sliËe starim slikarijama iz samostanskih knjiga. Biljke su nacrtane namjerno arhaiËnim linijama, na poæutjelom papiru, tako da cijela stvar izgleda pomalo izbljedjelom i starijom. Starije stvari se Ëine nekako viπe u skladu s prirodom, jer nas podsjeÊaju na ona “dobra stara vremena” kada joπ nismo toliko ugroæavali prirodu i kada je sve bilo nekako viπe u skladu s njom. Moda prirodnosti nije mimoiπla ni cigarete i piÊa. Vrhunske cigarete se tako pakiraju u Ëisti neobojeni karton, namjerno stiliziran da djeluje starije. I ambalaæa za piÊa doæivljava svoju retro-promjenu: boce za piÊa su sve rjee Ëistih oblika, hladne i unificirane i sve viπe se na njima pojavljuju razliËiti ornamenti koji imitiraju peËate ili gravure. Sve se to radi s namjerom da se æestice ili likeri, pa Ëak i pivo, uËine πto je moguÊe sliËnijima originalnim starinskim proizvodima Po svemu sudeÊi, kako zakljuËuju ljudi iz struke, godina 2004. bit Êe godina prirodnih proizvoda, stiliziranih da izgledaju “kao nekada”, te godina nastavka odbacivanja globalnih proizvoda proizvedenih od strane globalnih kompanija, pa Ëak joπ u veÊoj mjeri nego πto je to danas. Iako svi priËaju o nezaobilaznoj i posvemaπnjoj globalizaciji, godina 2004. Êe promovirati individualizam i originalnost. Da li smo mi u Podravki spremni za takav scenario i da li svoje proizvode i svoju marketing strategiju prilagoavamo takvom “retro-natural” trendu? Ako baπ i nismo, imamo vremena (?), godina je tek poËela...
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
3
Godiπnja konferencija rukovoditelja prodaje u SPJ PiÊa
Snaæni koraci Studene i Studenca Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
U posljednje dvije godine SPJ PiÊa udvostruËila je svoj promet, πto je u postojeÊim træiπnim prilikama izuzetno dobar rezultat. To je istaknuto na godiπnjoj konferenciji rukovoditelja prodaje u ovoj strateπkoj poslovnoj jedinici odræanoj u Koprivnici 12. sijeËnja. Na skupu su analizirani rezultati poslovanja u 2003. godini te su utvreni zadaci za ovu godinu. - Proπla je godina za SPJ PiÊa bila izuzetno uspjeπna, ostvarili smo financijski rast veÊi od 40 posto i to unatoË Ëinjenici πto u najvaænijem domaÊem trgovaËkom lancu Konzumu u cijelom asortimanu imamo samo simboliËnu prisutnost, πto Êe nam i u buduÊnosti predstavljati jedan od glavnih problema. Moram istaÊi da su u svim
regijama postignuti planirani rezultati, odnosno da su svi voditelji regija ostvarili postavljene zadatke. Visoke stope rasta u SPJ PiÊa ostvarene su radom svih zaposlenih od proizvodnje, preko logistike do prodaje na Ëemu svima zahvaljujem i Ëestitam - rekao je izvrπni direktor SPJ PiÊa Valent Vrhovski. No za ambicioznu ekipu prodaje nema predaha, jer su i za ovu godinu takoer zacrtali dvocifreni rast. I to unatoË predvianjima da Êe zbog ulaska novih stranih trgovaËkih lanaca, jaËanja konkurencije i liberalizacije uvoza ova godina za hrvatske proizvoaËe piÊa, prevensteno voda, biti jedna od najteæih. Vjeruju da Êe visoko postavljene ciljeve ostvariti uz punu motivaciju svih zaposlenih i realno nagraivanje onih koji su to zastuæili.
Sudionici konferencije analizirali su proπlogodiπnje rezultate u prodaji piÊa i zacrtali dvocifreni rast u ovoj godini
Hrvatski informatiËki Ëasopis BUG proglasio je Podravkin kulinarski portal Coolinarika.com jednim od najboljih u Hrvatskoj
Portal Coolinarika.com dobio je nagradu “TOP25 HR WEB” Prema ocjeni æirija informatiËkog Ëasopisa BUG, Podravkin kulinarski portal Coolinarika.com dobio je ovih dana nagradu ”TOP25 HR WEB”. Svake godine u sijeËnju, veÊ osmu godinu zaredom, hrvatski informa-
tiËki Ëasopis BUG bira najbolje web siteove u Hrvatskoj. Ove godine uvedena je novost te je struËni æiri odluËio titulu ”TOP25 HR WEB” dodijeliti dvadesetpetorici web siteova, za razliku od proπlih godina
kada je ovu nagradu dobilo njih pedeset. U vrlo jakoj konkurenciji i prema strogim ocjenjivaËkim kriterijima æiri je svoju odluku i kulinarski portal Colinarika.com na adresi www.coo-
linarika.com komentirao ovim rijeËima: «Pokrenut pod paskom i pokroviteljstvom Podravke, ovaj web pravi je dar s neba za svakog kuhara - entuzijasta. Na stranicama Êete pronaÊi niz recepata, savjete o pripremanju hrane, savjete o kuhinjskom priboru, posluæivanju - ukratko sve ono πto ste æeljeli znati o hrani i njenoj pripremi, a niste imali koga
pitati. Vrlo simpatiËan web projekt jedne od najveÊih hrvatskih tvrtki, s uspjelom, prikrivenom propagandom…fl Podravki ovo nije prva nagrada pristigla od Ëasopisa BUG. Istu nagradu, ali za korporativne Internet stranice na adresi www.podravka.com dobila je 1998., 1999. i 2002. godine.
naπa posla
Danica ima s LijanoviÊima ugovor o doradnoj proizvodnji Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Krajem prosinca i poËetkom sijeËnja u tisku su se pojavile pomalo zbunjujuÊe informacije o poslovnoj suradnji Podravkine mesne industrije Danica i bosansko-hercegovaËke tvrtke LijanoviÊi. Najprije je, naime, objavljeno da Êe Danica tijekom ove godine usluæno preraditi odreenu koliËinu konzervi za tu tvrtku. Poslije toga je lansirana iznenaujuÊa informacija da su LijanoviÊi zbog neslaganja s gospodarskom politikom u BiH spremni u cijelosti prebaciti svoju proizvodnju u Koprivnicu, Ëak i da se o tome i pregovara. Nakon nekoliko je dana tiskana, pak, vijest kako se to ipak neÊe dogoditi, iz koje nije bilo jasno jesu li LijanoviÊi uopÊe i zainteresirani za suradnju s Danicom. Na koncu konca, objavljeno je kako Êe se u Koprivnici proizvesti odreena koliËina paπteta toga proizvoaËa. Iz svega se toga nekome moglo uËiniti da je
Podravka uvuËena u neke Ëudnovate bosansko-hercegovaËke kombinatorike, πto za tvrtku s ozbiljnim izvoznim ambicijama na tom træiπtu i nije baπ poæeljno. ©to se zapravo dogaalo? Gledano iz DaniËina ugla, niπta neuobiËajeno. LijanoviÊi su, naime, krajem proπle godine ponudili Danici zakljuËenje poslovnog ugovora o proizvodnji odreenih koliËina pileÊih paπteta. Poslovodstvo koprivniËke mesne industrije je to naËelno prihvatilo, s obzirom na to da bi joj takav posao popunio odreene kapacitete i osigurao dodatnu zaradu. Do potpisivanja ugovora je doista doπlo 2. prosinca 2003., kojim je ugovorena proizvodnja stotinu tona tih konzervi u pakovanjima od 30, 50 i 100 grama. LijanoviÊi su se ugovorom obvezali da Êe za tu koliËinu robe osigurati pileÊe zamrznuto meso, biljno ulje, masnoÊe, zaËine i ambalaæu.
DaniËina je obveza, dakle, da za takav doradni posao osigura postrojenja i radnu snagu, a rok izrade zadane koliËine je tri mjeseca, πto zbog postupnog plasmana robe odgovara i naruËitelju. Ne treba ni spominjati da su ugovorom definirani i svi tehnoloπki i sanitarni zahtjevi kojih se treba pridræavati i naruËitelj i proizvoaË. Ukoliko bi naruËitelj naglo odustao od posla, bio bi duæan platiti adekvatnu odπtetu. Bitno je i pripomenuti da se prilikom tog potpisivanja ugovora nije ni spominjala moguÊnost prebacivanja cjelokupne LijanoviÊeve proizvodnje u Koprivnicu, za πto nema ni slobodnih proizvodnih kapaciteta. Tih je dana, meutim, eskalirao sukob LijanoviÊa sa carinskim vlastima BiH. RijeË je o tome da je u tu dræavu bio zabranjen uvoz sirovina, znaËi i pileÊeg mesa, a da su se
iz zemalja s kojima imaju zakljuËene trgovinske ugovore, a meu njima je i Hrvatska, mogli uvoziti gotovi proizvodi. Uz to, LijanoviÊi su navodno imali i nepodmirene carinske obveze, πto je dodatno kompliciralo tu situaciju. U tom se kontekstu pojavila i novinska prijetnja uprave te tvrtke da joj se zbog sirovina uopÊe ne isplati proizvoditi u BiH i da bi to mogla nastaviti s radom u Hrvatskoj. Podravka je, drugim rijeËima, bila bez svoga znanja uvuËena u tu æuËnu polemiku. »ini se da su pritisci LijanoviÊa na vlasti BiH ipak urodili plodom, ponajprije πto se tiËe moguÊnosti uvoza sirovina, jer je poslije nekoliko dana iz te tvrtke obznanjeno da od bombastiËne najave o prebacivanju proizvodnje u Koprivnicu nema niπta. DaniËin je menadæement i taj podatak mogao saznati samo iz dnevnoga tiska.
PouËena tim primjerom, Danica je 9. sijeËnja poslala svojim partnerima dopis u kojem ih podsjeÊa na prosinaËki ugovor o proizvodnji stotinu tona konzervi, zapitavπi kada Êe ga moÊi realizirati, buduÊi da za to trebaju biti osigurani svi preduvjeti. Nekoliko su dana kasnije LijanoviÊi odgovorili da nema odustajanja od potpisanog ugovora, te da Êe krajem sijeËnja Danici biti isporuËene prve koliËine potrebnih sirovina, a da Êe poËetkom veljaËe stiÊi i potrebna ambalaæa. ©toviπe, iz dopisa se moæe zakljuËiti da ta bosansko-hercegovaËka mesna industrija razmiπlja i o novim aneksima ugovora, dakle dodatnim proizvodnim narudæbama. Danici takvi poslovni odnosi odgovaraju, a za eventualno odstupanje slijede i financijska obeπteÊenja. Vaæno je da u svemu tome nema i neÊe biti nikakve politike.
4
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Razgovor: Dragomir VukoviÊ, voditelj poslovnice piÊa u regiji Dalmacija
Susret: Joso BrkljaËa, poslovoa Podravske kleti
Prodaju Êemo poveÊati i ove godine
Gost je uvijek u prvom planu
Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Nakon desetgodiπnjeg rada u Plivi, u prodaji Cedevite, diplomirani ekonomist Dragomir VukoviÊ uπao je prije dvije godine u veliku Podravkaπku obitelj. Jednu jaku kompaniju zamijenio je drugom, priznajuÊi da mu novi posao predstavlja veliki izazov. Njegovi pretpostavljeni tvrde da je u protekle dvije godine Dragomir tom izazovu uspjeπno odgovorio. To najbolje potvruju rezultati prodaje u regiji kao i porast indeksa distribucije i træiπnog uËeπÊa. - Prodavati program SPJ PiÊa u Dalmaciji doista je zahtjevan posao. Regija se proteæe na gotovo 500 kilometara od Udbine do Konavala, pokriva Ëetiri æupanije, tu su otoci na koje nije jednostavno doÊi ni zimi kada puπe bura ni ljeti kada su velike guæve u trajektnim pristaniπtima. Naπi kamioni u πpici sezone Ëesto zapinju u velikim prometnim guævama, a sam posao ne zavisi samo o naπoj organiziranosti nego i vremenskim prilikama. Ne moram posebno ni isticati da imamo velike oscilacije u prometu izmeu ljetnih i zimskih mjeseci, te da je konkurencija ovdje vrlo jaka. No mi na sve ove probleme nastojimo odgovoriti pravim rjeπenjima. Pokazalo se da je reorganizacija u kojoj je prodaja piÊa preπla iz Prodaje Hrvatska u vlastitu sluæbu u okviru SPJ PiÊa dobar potez. Prodaja piÊa ima svoje zakonitosti i specifiËnosti koje specijalizirani ljudi mogu lakπe i efikasnije poπtovati. Posve je uobiËajeno da se u turistiËkoj sezoni radi od πest ujutro do deset
Dragomir VukoviÊ sati naveËer, te da neki zaposlenici obavljaju viπe poslova, primjerice da su πefovi skladiπta i operateri i viljuπkaristi. Usto grade se i dobri odnosi s kupcima pa sve to zajedno sa sve poznatijim proizvodima koje imamo daje formulu uspjeπnosti - zadovoljno istiËe Dragomir VukoviÊ. U Dalmaciji je u prodaji piÊa zaposleno ukupno 17 ljudi πto je najmanji broj od svih regija, a ostvaruje se najveÊi financijski promet po zaposlenom u Studencu u Hrvatskoj. Proπlogodiπnji ambiciozni plan u cijelosti je realiziran, a sada se svi veÊ pripremaju da ove godine ostvare i veÊi rast. - Joπ kad bismo mogli adekvatno nagraditi ljude, koji ne pitaju za radno vrijeme, ne znam gdje bi nam bio kraj - otvoreno se pita Dragomir, napominjuÊi da se za sada Podravki ne deπava ono πto «bolifl neke druge tvrtke u
Dalmaciji, a to je odlazak ljudi nezadovoljnih plaÊama. - Iako zaposlenike koji su ostvarili puno prekovremenih sati pomalo smeta πto nisu adekvatno nagraeni, svi oni vjeruju u Podravku, a posebno u program Studene i Studenca, i nitko ne razmiπlja o odlasku - kaæe voditelj poslovnice. I on osobno ne pomiπlja na neki drugi posao, sadaπnji ga ispunjava u cijelosti i u njemu vidi svoju buduÊnost. - U Podravki sam naiπao na vrlo korektan prijem, imam dobru suradnju s rukovodiocima, s prateÊim sluæbama, a posebno sa svojom ekipom u kojoj razvijamo timski rad i meusobno uvaæavanje. Obitelj - supruga i dvije kÊerke - daju mi veliku podrπku tako da se mogu u potpunosti posvetiti poslu, brojnim kontaktima s kupcima koji najËeπÊe ne pitaju za neko uobiËajeno radno vrijeme, te praÊenju struËne literature, uËenju engleskog i talijanskog. Sportski sam tip, joπ uvijek rekreativno igram nogomet, pa i u poslu idem na pobjedu. Stoga za ovu godinu planiramo kontinuirani rad na poveÊanju træiπnog udjela, zavrπetak organizacije na regiji ekipiranjem ljudi koji nam nedostaju, zatim smanjivanje oscilacija u radu ljeto - zima na naËin da se intenzivira rad u zimskim mjesecima, te stalno poveÊavanje broja kupaca u izravnoj obradi kako bi se poveÊao indeks distribucije. Namjeravamo i otvoriti nova priruËna skladiπta na BraËu i Hvaru, te u Makarskoj kako bismo ubrzali protok robe i ubrzali njen dolazak do kupca. Brzina i toËnost u sezoni su nam najvaæniji i mi Êemo sve uËiniti da to i postignemo - naglaπava Dragomir.
Foto - biljeπka
Obnova zgrade Instituta pri kraju Trogodiπnji posao na obnovi Ëitave zgrade Podravkinog Instituta bit Êe gotov za oko mjesec dana. TrenutaËno se obavljaju zavrπni radovi na prvome katu, a potom
slijedi ureenje stubiπta i hodnika. U tri godine zgrada je obnovljena takoreÊi “od podruma do tavana”, ureeni su uredski prostori i laboratoriji, a kupljeno je i nove opre-
me. U ureenje Instituta Podravka je uloæila oko 10 milijuna kuna, a sve su radove obavili radnici Podravkinog Odræavanja. H. ©.
Majstori Odræavanja obavljaju zavrπne radove u prostorijama Instituta
Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
Joso BrkljaËa je rodom iz Radovina, malog mjesta kraj Zadra. Zavrπio je Viπu ugostiteljsku πkolu u Opatiji, a od 1976. godine radi u Podravki. Kao konobar, a kasnije kao poslovoa radio je u svim Podravkinim restoranima, od Podravske kleti, potom Crne gore dok je taj restoran imala Podravka, ©taglja, te Pivnice Kraluπ. Najviπe radnog vijeka Joso je proveo u ugostiteljskim objektima na Podravkinom rekreacijskom centru - s povremenim prekidima viπe od 20 godina. Kao svojevrsna legenda Podravkinog ugostiteljstva, Joso je zaista kompetentan da komparira ugostiteljstvo naπe tvrtke nekada i danas. - Od 1976. godine kada sam ja doπao u Podravku pa do danas straπno se puno toga promijenilo u Podravkinom ugostiteljstvu, posebice unatrag nekolioko godina. Naæalost, ne mogu reÊi da se promijenilo na bolje, veÊ na gore. No, ne æelim priËati o drugima, veÊ o mom ugostiteljskom putu u Podravki. Kada sam 1986. godine postavljen za poslovou Podravske kleti, prva stvar koju sam napravio bila je promjena jelovnika. Naime, do tada na jelovniku su samo bili buncek, sir i vrhnje, goriËki gulaπ i kotlovina. Primarni cilj bilo je πirenje ponude i mislim da smo to uspjeπno odradili. Uvijek sam volio taj posao, radim ga iz ljubavi. Svaki gost koji je doπao u naπ restoran imao je povlaπteni tretman, jer gostu morate dati do znanja da je u Podravkinom restoranu. Uvijek, ama baπ uvijek, meni je gost u prvom planu. Ipak, govoreÊi o segmentu ugostiteljstva u naπoj tvrtki imam dojam da struËnost i znanje nisu na prvom mjestu. Naime, kada se osvrnemo na devedesete godine, o Podravskoj kleti i opÊenito PRC-u stalno se pisalo ili priËalo. Ovdje se uvijek neπto dogaalo. No, zadnjih godina ovdje apsolutno nema nikakvih posebnih dogaanja kakvih je bilo ranije, kao na primjer gostovanja raznih restorana, dana kuhinja iz drugih krajeva itd. Ne moæemo doÊi do izraæaja, ne moæemo o niËemu odluËivati, uvijek su prioriteti neπto drugo. - Podravska klet oduvijek je imala standardne goste. Kako oni reagiraju na nedostatak tih sadræaja? - Normalno da im to nedostaje. Naπi gosti oduvijek su bili nauËeni da Êemo ih neËime iznenaditi u pozitivnom smislu. No, zadnjih godina nema nikakvih gostovanja, niti jedan naπ prijedlog ne prolazi. Uvijek nam se kaæe kako je to skupo, nemamo novaca. »injenica je da su vremena teπka, novaca nema pa smo se i mi u Podravskoj kleti pokuπali prilagoditi takvim okolnostima. Napravili smo jelovnik u kojemu su jela od najjeftinijih do najskupljih. Vodili smo brigu i o gostima jake, a i slabije plateæne moÊi. Dakle, svatko si moæe odabrati jelo po volji. - Puno puta bili ste svjedok kako brojni poznati ljudi iz Hrvatske, a i inozemstva nakon boravka u Podravskoj kleti stjeËu dojam o Podravki, iako naπu tvrtku nisu niti vidjeli. To je
Joso BrkljaËa
bio viπe nego dobar marketing Podravke. Zaπto se nema viπe sluha za takav vid propagande? - Ne mogu reÊi zaπto u Podravki nema sluha za takav vid propagande. »injenica je da je naπa Podravska klet autohtona graevina s orginalnim interijerom koju ne moæete nigdje viπe naÊi u naπem kraju. Uz dobru gastronomsku ponudu i kvalitetnu podvorbu niti jedan gost do sada nije ostao ravnoduπan. U svakom sluËaju, mi smo odliËna propaganda za Podravku pa me zbog toga posebno boli πto se u Podravsku klet od 1994. godine zaista niπta ili gotovo niπta ne ulaæe. Prijaπnjih godina inzistirao sam da se posade brajde kraj kleti, da se uredi vanjska terasa. To nisu velike investicije, ali ne prolaze... - ©to bi se trebalo uËiniti da Podravkino ugostiteljstvo krene na bolje? - Za dobro ugostiteljstvo treba dobar tim, ljudi dobre volje, veseljaci i ljudi od struke. Niti jedan gost ne voli vidjeti namrπtenog konobara. Osoblje se mora kontinuirano educirati, ali uzalud vam sve edukacije ako Ëovjek ne voli svoj posao, ako dolazi samo da mu proe radno vrijeme. Tu nema sreÊe. Osim toga, i dan-danas se na ljude koji rade u ugostiteljstvu gleda kao na ljude niæe kategorije. Nismo cijenjeni, tretira nas se kao odreenu vrst sluga. No, smatram da je svatko od nas kreativac za sebe i kao takav mora se nametnuti da bi ga gosti voljeli. Uz to, trebali bismo vratiti tradiciju gostovanja raznih kuhinja, jer u ugostiteljstvu stalno trebate biti u iru. Za vas se mora Ëuti. Podravka se ne smije odricati ugostiteljstva, veÊ bi ga trebala podiÊi na joπ viπu razinu. Dopustiti ljudima koji znaju, vole i hoÊe raditi da kreiraju ugostiteljsko poslovanje, a ne im vezati ruke. - Joso, πto za vas znaËi raditi u Podravki? - Nakon 25 godina predanog rada u Podravki ja sebe i dalje vidim u toj tvrtki. Nadam se da Êe Podravkino ugostiteljstvo biti bolje, moramo svi zapeti da vratimo imidæ Podravske kleti kakav je nekada bio. Imao sam nekoliko ponuda da napustim Podravku. Izmeu ostaloga, nudilo mi se mjesto predavaËa u koprivniËkoj Srednjoj ugostiteljskoj πkoli. No, ja sam, prije svega, Podravkaπ srcem i duπom - rekao je na kraju razgovora Joso BrkljaËa.
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Susret na radnom mjestu: Dalibor JagiÊ, zaposlen u mesnoj industriji Danica
Dobrovoljno davanje krvi
Najbitnije je steÊi praksu
U studenome i prosincu krv dalo Ëak 215 Podravkaπa
Piπe: Ines Banjanin Dalibor JagiÊ radi na liniji pakiranja i smrzavanja u Podravkinoj mesnoj industriji Danica d.o.o. U Varaædinu je pohaao trogodiπnju srednju πkolu za zanimanje mesara, a nakon πto se zaposlio u mesnoj industriji Danica zavrπio je i peti stupanj u Koprivnici. Joπ od djetinjstva svidio mu se mesarski posao pa ga je izabrao za svoje zanimanje. - Svatko je za neπto nadaren, bitno je samo raditi posao kojega volite i da ponovno biram, opet bih izabrao svoje zanimanje. U Danici sam obavljao struËnu praksu joπ u vrijeme πkolovanja, a kada su se traæili mesari, predao sam zamolbu i naπao se meu Ëetvoricom koji su dobili priliku raditi kao sezonci. Sada je proπlo veÊ sedam godina otkako sam zaposlen ovdje, najprije u rasjekaoni, a posljednju godinu dana na liniji pakiranja i smrzavanja. Dalibor ima 26 godina i s roditeljima i svojom suprugom, s kojom je u braku pet godina, æivi u obiteljskoj kuÊi u Hræenici kraj Ludbrega. Roditelji su mu zaposleni u Belupu u
Dalibor JagiÊ Ludbregu, a on svakodnevno automobilom putuje na posao u Koprivnicu i prema njegovim rijeËima, to mu ne predstavlja nikakav problem. - Trenutno radim u pakirnici gdje je jedan od poslova vaganje proizvoda, unoπenje podataka u raËunalo i slanje proizvoda na duboko smrzavanje. BuduÊi da barem sat vremena dnevno
Udruga invalida KoprivniËko - kriæevaËke æupanije
provedem na temperaturi od - 40 stupnjeva moram se zaπtiti od hladnoÊe specijanim kombinezonom, kapom i rukavicama. Na takvim poslovima rade muπkarci, jer je nuæan i fiziËki rad podizanja teπkih tereta. Posla ima stalno, dolaze novi programi i neprekidno je potrebno usavrπavanje. Meutim, najbitnije je steÊi praksu i sluπati iskustva starijih kolega od kojih se mnogo toga moæe nauËiti. Zaposleni mesari iz moje okoline uglavnom imaju preko 20 godina radnoga staæa i svoja dugogodiπnja iskustva mogu prenijeti na mlae generacije. Premda æivi na pola puta izmeu Koprivnice i Vraædina, naglaπava kako je ipak viπe vezan uz Koprivnicu, gdje Ëesto sa suprugom obavlja i kupovinu. Aktivno igra nogomet u NK “Podravina” iz Ludbrega, a nakon treninga voli izaÊi s prijateljima. Vikende uglavnom provodi sudjelujuÊi u nogometnim utakmicama, a ponekad ode na kuglanje ili odigra partiju tenisa. Nedjelja je rezervirana za lov, a buduÊi da je trenutno aktualan lov na divlje patke i guske, Daliborova majka i supruga ne moraju brinuti za nedjeljni ruËak.
In memoriam
Nabavku specijalnog kombija Zdenka Varga pomoÊi Êe i Podravkaπi U tijeku je akcija Udruge invalida KoprivniËko-kriæevaËke æupanije za nabavku novog kombi vozila prilagoenog osobama s invaliditetom. BuduÊi da bi novo vozilo bilo namijenjeno i Ëlanovima u invalidskim kolicima, potrebno je ugraditi dizalo za invalidska kolica. Pribliæna cijena takvog posebno prilagoenog vozila je oko 260.000 kuna. Udruga je do sada skupila 20.000 kuna organizirajuÊi humanitarne koncerte i vlastiti prodajni πtand tijekom BoæiÊnog sajma u Domu mladih. Humanitarnu akciju prikupljanja sredstava prati peteroËlano povjerenstvo, a otvoren je poseban æiro raËun Udruge u Podravskoj banci 2386002-1500527068. Prema rijeËima Predsjednika Udruge Slavka KuzmiÊa o akciji Êe pravovremeno biti obavijeπteni svi Podravkini zaposlenici kako bi svojim donacijama mogli sudjelovati o ovoj humanitarnoj akciji. I. B.
(1955 - 2004) PoËetkom ovog tjedna u Belupo je stigla tuæna vijest: nakon duæe i teπke bolesti umrla je Zdenka Varga. Zdenka je roena 6. rujna 1955. godine u Koprivnici. U Belupu je poËela raditi 2. veljaËe 1996. godine, a prije toga radila je u Podravskoj banci. Sve vrijeme provedeno u Belupu radila je na poslovima procesnog radnika u proizvodnji lijekova. Svima koji su je poznavali ostat Êe u trajnom sjeÊanju, a njenom preranom smrÊu najviπe su izgubili suprug Ivan, sin Siniπa i kÊi Ivana.
Kutak za buduÊe umirovljenike
Gdje i kako πtedjeti za mirnu starost? Piπe: Æeljko ©emper
Kako je od 1. sijeËnja 1999. godine poËela primjena novog Zakona o mirovinskom osiguranju, sve viπe svjedoËimo πokovima i nevjerici tih ljudi prilikom primitka tako dugo oËekivanog rjeπenja o umirovljenju. Nevjerojatno zvuËe te brojke o visini mirovine nakon predanog dugogodiπnjeg rada, a posebno je bolno saznanje kad se usporede s onima koji su u mirovinu otiπli po starom Zakonu do 31.12.1998. godine. Za isti radni staæ, za istu plaÊu i doprinose, iste godine æivota - razlika u mirovini prelazi 1000 kuna! Novi Zakon sve viπe “potkopava” prvi stup mirovinskog osiguranja, tzv. sustav generacijske solidarnosti. Zbog vrlo restriktivnih odredbi i poveÊanjem broja godina za izraËun mirovine, one su svake godine sve manje i manje. Sada je veÊ potpuno jasno svima da se samo s ovakvim mirovinama neÊe moÊi preæivjeti. ©to drugo reÊi kad zadnjih dana protekle godine umirovljena djelatnica, koja je radila kao VSS, primi rjeπenje o mirovini od 1.400 kuna. Za pretpostaviti je koliko
Êe onda primati SSS ili radnik u proizvodnji? Neπto viπe ili manje od 1.000 kuna!? Taman za zimsku ratu za potroπeni plin! A πto onda jesti? Kako objasniti da jedan direktor ili rukovoditelj prima mirovinu manju za 500 kuna od svog referenta. Naravno, potËinjeni su umirovljeni po starom zakonu i nitko nema niπta protiv njihovih mirovina, ali je protiv sadaπnjeg izrazito restriktivnog zakona. Ti problemi ne postoje samo kod nas, oni postoje kako u tranzicijskim tako i razvijenim zemljama Europe. Zbog toga je i kod nas u Hrvatskoj krenula mirovinska reforma, koja bi trebala za buduÊe umirovljenike ublaæiti πokove kakve doæivljavaju danaπnji umirovljenici. Sada i kod nas postoje tri stupa mirovinske reforme, pa Êe buduÊi umirovljenici moÊi primati mirovinu iz tri osnova. 1. stup - generacijska solidarnost Prvi stup je zapravo stari mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji se i dalje financira iz uplata doprinosa zaposlenih, ali viπe ne 19,5 posto, nego samo 14,5 posto bruto plaÊa zaposlenika, koji sudjeluju u reformi. Sada pet posto doprinosa odlazi u drugi stup, na
pojedinaËni raËun osiguranika. I dosad je bilo problema s punjenjem i naplatom doprinosa, pa sredstva iz fonda, sada joπ umanjena za pet posto, nisu dostatna za isplatu mirovina - dio koji sada nedostaje financira se iz dræavnog proraËuna. To znaËi da Êe dræava putem prvog stupa i nadalje isplaÊivati mirovine prema naËelima generacijske solidarnosti. Treba napomenuti da se u prvom stupu mirovinskog osiguranja nalaze svi zaposleni, bez obzira na starosnu dob. VeÊ spomenuta naËela sustava mirovinskog osiguranja prvog stupa nisu sama po sebi godinama bila loπa, veÊ naprotiv, svjedoËila su o visokoj socijalnoj svijesti druπtva. Ipak, ovaj sustav se veÊ godinama uruπava, a tome je mnogo “kumovao” i novi zakon, koji pokuπava destimulirati sve veÊi odlazak u prijevremenu mirovinu. Iz svih tih razloga mirovinska reforma temeljena na tri spomenuta stupa je jedino pravo rjeπenje, barem tako misli dræava, koje je veÊ pokazalo dobre rezultate u mnogim zemljama, sliËnima naπoj. (U sljedeÊem broju o drugom i treÊem mirovinskom stupu)
5
Pod kraj proπle godine Podravkaπi kao da su æeljeli ostvariti ”normu” πto se tiËe dobrovoljnog davanja krvi - u studenome krv ih je dalo 98, a u prosincu Ëak 117, s tim πto su u organiziranoj akciji na Danici krv dala 33 darivatelja, dok je velika veÊina krv dala u bolnici na poziv ili samoinicijativno. Bravo! U studenome krv su dali: Nikola Andraπek, Davor AnuπiÊ, Jadranka Bakovljanec, Ivica Bauman, Zlatan Besten, Vladimir BlatariÊ, Draæen Borovac, Kruno Botko, Nada BuæiÊ, Stjepan CikaË, Klaus CvetkoviÊ, Josip »ordaπ, Vladimir Dlaka, Damir Dombaj, IvanËica –ukiÊ, Zdenko FranjkiÊ, Snjeæana GaËan, Ivan GanæuliÊ, Berislav Glad, Ivan Golub, Marija Gregurina, Ivica GroπiÊ, Damir Hajster, Martin Hemetek, Ivan Hojski, Mirko Horvat, Josip HrastiÊ, Ivica Huzak, Ivica JakopËin, Æeljko Jakupanec, Davor Jambor, Snjeæana KaiÊ, Ivan KapustiÊ, Damir KlanËar, Nada KneæeviÊ, Zlatko Koren, Vjekoslav Koπar, Renata KovaË, Zlatko Kozina, Mirjana KrajnoviÊ, Miroslav Kraljic, Josip Kriænjak, Nenad Kriænjak, Tomislav Kukec, ©tefa Kuruc, Nevenka KvakariÊ, Anica Ledinski, Krunoslav LonËar, Slobodan LonËar, Æeljko LonËariÊ, Miroslav LukËin, Viπnja MaariÊ, Igor MomËiloviÊ, Josip MrzleËki, Miro OrloviÊ, Stjepan Oroπ, Josip Orπoπ, Mile OstojiÊ, Dario PaveπiÊ, Josip PavliniÊ, Darko Peras, Tomislav PeriÊ, Ivan Peti, Josip PetroviÊ, Goran Podgorelec, Damir Poπta, Josip Poægaj, Ivan Rac, Duπan RadanoviÊ, Darko RakiÊ, Miroslav Restek, Damir SataiÊ, Mladen Sinjerec, Miroslav Sosa, Mladen Sremec, Mirko Strugar, Leon SubotiËanec, Ivica ©ajatoviÊ, Boæo ©egoviÊ, Stjepan ©egoviÊ, Dejan ©kutin, Josip ©pehar, Danica ©timac, Zvonimir ©uster, Antun Talan, Nikola Tomas, Ivan TreπËec, Irena Vaunec, Marija Vaunec, Milan VidoviÊ, Andreja Vranar, Jadranka VrËek, Mario Vrhoci, Mirko VuckoviÊ, Petar VukajloviÊ, Æarko Zemljak, Ivica Zrinski i Josip ÆubreniÊ. U prosincu krv su dali: Stjepan AndroliÊ, Saπa AviroviÊ, Tatjana Bago, Vladimir Bajzek, Vesna Balent-GanæuliÊ, Drago BanoviÊ, Ivica Bebek, Josip BednaiÊ, Nevenko Belec, Vid Biπkup, Dragica Blaæek, Vlatko Blaæek, Drgutin Borπtnar, Vjekoslav Borπtnar, Mirjana Botak, Davor Buljan, Stjepan Cestar, Ivan Cvrtila, Biserka »utanec, Zoran DamjaniÊ, Stjepan Divjak, Krunoslav DomoviÊ, Andrija DukariÊ, Boæidr DukariÊ, Vladimir DukariÊ, Vjekoslav –uraπin, Slavko – urina, Ivan ErneËiÊ, Zlatko ForgaË, Stjepan Fulir, Branko Galinec, Izidor Galinec, Dario Galinec, Mladen GaloviÊ, Mladen Gaπpar, Slavko GaπpariÊ, Slavko Geci, Boæidar Glad, Duπan GojkoviÊ, Dragutin GolubiÊ, Valentina GradiËek, Andrija Gregurec, Zlatko Habek, Æeljko HegeduπiÊ, Draæen Horvat, –uro HreniÊ, Zoran HreniÊ, Zoran HusiÊ, Boæidar Husnjak, Branko Iπina, Darko IvanËan, Zdravko JakupiÊ, Branko JambroviÊ, Mirjana JaniÊ, Marijan JuπiÊ, Ivan KalavariÊ, Boπko KaliniÊ, Stjepan KaπiÊ, Ivica Kolar, Slavko Koren, Marijan Korenjak, Tomislav KovaËek, Marijan Krsnik, Vjekoslav KuhariÊ, Zvonimir Laljek, Tomislav Legemec, Dragutin Lohajner, –uro LovkoviÊ, Ivan Maerek, Marija Martan, Æeljko MatijaπiÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Marijan Mesar, – uro Mihoci, Zdenko MojËec, Ivan Nemec, Boæidar OkiÊ, Æeljko Oroπ, Nevenka PaËandi, Zdravko PajniÊ, Krunoslav PalavriÊ, Draæen PavliÊ, Ivica Pek, Danijel PeroπiÊ, Ivan PeruπiÊ, Zlatko PetriniÊ, Æelimir Plantak, Draæen PolanËec, Zdravko Posavec, Tihomir Posavec, Ivan Posavec, Kreπimir Potroπko, Zlatko Potroπko, Mario RadiÊ, Æelimir RestoviÊ, Josip Romek, Damir SamoπÊanec, Kreπimir Senjan, Marijan Sever, Zvonimir Stanin, Vladimir Strmecki, Marijan Strmecki, Darko Strnad, Mirjana ©aπ, Zlatko ©imËiÊ, Mladen ©imeg, Stjepan ©ipek, Ivica ©ipuπ, Dragutin ©poljariÊ, Predrag ©urloviÊ, Krunoslav Telebar, Ninoslav Tomaπek, Dalibor Vargek, Anka VolariÊ, Vladimir Votuc, Stjepan VrbaniÊ i Verica ZagorπÊak.
Kadrovske promjene od 5. prosinca 2003. godine do 9. sijeËnja 2004. godine Zbog smanjenja obujma proizvodnje s osmero je radnika iz umaπke Tvornice povrÊa, πestero iz varaædinskoga Kalnika te jednim iz Mlina prekinut ugovor o radu na odreeno vrijeme. S otpremninama je iz Podravke, pak, otiπlo πestero radnika iz Proizvodnje Podravka jela, troje iz Logistike i transporta, dvoje iz OpÊih poslova i po jedan iz Razvoja tehnologije i kontrole, Tvornice voÊa te Zaπtite i nadzora. Iz Proizvodnje Podravka jela s 1. prosinca u druge je organizacijske cjeline preπlo 45 radnika, i to 13 u OpÊe poslove, 12 u Tvornicu koktel-peciva, 8 u Tvornicu djeËje hrane, pet u Logistiku i transport, po troje u Mlin i u Pekaru te jedan u Poni d.o.o. Ugovori na odreeno vrijeme pretvoreni su u ugovore o radu na neodreeno vrijeme za dipl. ekonomista Marija Baπlina, dipl. ekonomisticu Mariju KranjËec i upravnu pravnicu Silviju Poπta, svi iz Kontrolinga, dvojicu konobara iz Korporativnoga marketinga i komuniciranja te elektroinstalatera u Træiπtu RH. Nina LonËariÊ, ekonomistica iz Proizvodnje Vegete, preπla je u Marketing Lina, Docele i Kvikija, s dipl. inæenjerom kemijske tehnologije Vatroslavom PopoviÊem iz Proizvodnje koktel-peciva postignut je sporazumni prekid ugovora na neodreeno vrijeme, kao i s profesorom sociologije Brankom KuËanom, bivπim izvrπnim direktorom Ljudskih potencijala te dipl. inæenjerom prehrambene tehnologije Siniπom ÆupaniÊem iz cjeline Projektni tim. Na Danici troje je radnika promijenilo radno mjesto, a s jednim je postignut sporazumni prekid ugovora o radu na neodreeno vrijeme. S dvije djelatnice Belupa iz Zagreba sporazumno je prekinut ugovor o radu na OV. Magistar medicine Miroslav HanæevaËki dobio je ugovor na neodreeno vrijeme u Lijekovima, kao i dipl. ekonomistica Melita Vrabelj u Kontrolingu i raËunovodstvu, dok su lijeËnik Mario GrgiÊ u Lijekovima, dipl. inæenjerka kemije Marija LovriÊ u Razvoju i kakvoÊi te dipl. inæenjerka prehrambene tehnologije u Razvoju poslova dobili ugovore na odreeno vrijeme zbog privremenoga poveÊanja obujma poslova. U proπlom izvjeπÊu pogreπno smo naveli kako je dipl. agroekonomist Kreπimir Senjan dobio ugovor na neodreeno vrijeme u Sluæbi prodaje. On je zaposlen kao pripravnik, dakle s ugovorom na odreeno vrijeme. H. ©.
6
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Samostalna izloæba slika Milana FrËka u Galeriji Hlebine
Promocija knjige pjesama u Podravki
Poput zvijezda na nebu svaka je slika zasebna svjetlost
”Znamen ljubavi” Katice RajiÊ IduÊeg petka, 23. sijeËnja, s poËetkom u 18 sati u Velikoj dvorani za sastanke Podravke odræat Êe se promocija zbirke pjesama i priËa flZnamen ljubavifl Katice RajiÊ iz Koprivnice, Ëlanice Podravkine Literarne sekcije. Knjiga je iz tiska izaπla ovih dana, autoriËin je prvijenac i zanimljiva je iz viπe razloga, a jedan je πto sadræi dosta pjesama pisanih zagorskim narjeËjem, jer autorica je rodom iz Bednje, pa otud i pjesme posveÊene tom kraju i dragim ljudima koji tamo æive, a zastupljene su i podravske inaËice kajkavπtine te pjesme pisane standardnim knjiæevnim jezikom. Knjigu je ilustrirao poznati slikar naivne likovne umjetnosti Nikola VeËenaj Leportinov. A. V.
Piπe: Boris Fabijanec
Jedan od najaktivnijih Ëlanova Podravkine Likovne sekcije proπle godine bio je Milan FrËko. Samo u prosincu zabiljeæio je tri velika dogaaja u njegovom umjetniËkom æivotu. PoËelo je skupnom izloæbom pod nazivom ”Sjaj svjetla” u zagrebaËkom Europskom domu, gdje su se meu 15-ak ”akadamaca” naπle i dvije slike Milana FrËka. Ta izloæba veliki je uspjeh samoukog koprivniËkog slikara i pjesnika, posebice jer su se na sveËanom otvorenju u Zagrebu naπli brojni predstavnici diplomacije akreditirani u Hrvatskoj kojima su FrËkovi radovi zapeli za oko. FrËko ne posustaje ni u pjesniËkom stvaralaπtvu i u recitatorskim aktivnostima. Tako nastupa na BoæiÊnom susretu u dvorcu Maruπevec 20. prosinca, gdje na ”BoæiÊnom koncertu uz vatru kamina” recitira stihove iz svojih knjiga pjesama ”Snovi” i ”Ispunjenje”. Ipak, najveÊi proπlogodiπnji dogaaj u autorovom radu bilo je sveËano otvorenje samostalne izloæbe slika pod nazivom ”BoæiÊ 2003.” 22. prosinca u Galeriji Hlebine gdje je Milan FrËko publici predstavio 70-ak radova raenih tehnikom ulje na staklu, platnu i lesonitu. Na otvorenju izloæbe u Hlebinama Ëlanovi Podravkine Literarne sekcije recitirali su FrËkove pjesme iz knjiga Ispunjenje i Snovi. Sve u svemu, bio je to jedan poseban, nesvakidaπnji kulturni dogaaj u Hlebinama na kojem je sudjelovao veÊi broj poklonika umjetnosti, a govoreÊi
o slikarstvu Milana FrËka, povjesniËar umjetnosti i kustos u zagrebaËkom UmjetniËkom paviljonu Stanko ©poljariÊ je rekao: - FrËko je slikar izgraene poetike, sigurnog pristupa te u stvaranju nije optereÊen problemima formiranja stila, veÊ se jednostavno predaje nadahnuÊu direktnoπÊu poteza, ali i njegovanoπÊu boje i tona u ukupnosti gradivne strukture djela. Dogaanje oblika na slikarskoj povrπini kreÊe se od potrebitog stupnja kompozicijske logike do intrigantne nepredvidljivosti. FrËko je slikar dojmljivog opusa koji nove cikluse stvara u koncentratu vremena. Takav je sluËaj s najnovijim radovima, primjerima
umjetniËke zrelosti, nastalih u nekoliko mjeseci. U njima iπËitavamo elemente FrËkovog umjetniËkog i idejnog svijeta u kontinuitetu ranije znanog, obogaÊenog novim iskustvima. GovoreÊi πto za njega znaËi slikarstvo, autor je istaknuo: - SlikajuÊi duπom, um koristim samo za osnovna pravila. Boje ostavljam osjeÊajima kako bi slika i dalje bila Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke odraz stanja duπe u trenutku stvaranja. Poput zvijezda na nebu svaka je slika zasebna svjetlost. Do takvih slika dolazi se upornim radom i vjerom u umjetnost koja traje. OsjeÊam doslovno vlastitu snagu i svjetlost Proπle nedjelje u crkvi. Sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici Mjeπoviti kako izlazi iz mene i raa se u slici. Time sam dio sebe ostavio u slikama. pjevaËki zbor Podravke, pod ravnanjem dirigenta Ivice MartinËeviÊa, sudjelovao je na zavjetnoj misi gdje su pjevali boæiÊne pjesme. Pratnju na orguljama izvela je prof. Natalija Imbriπak. A. V.
BoæiÊne pjesme na zavjetnoj misi
Obavijesti
Prodaja ogrjevnog otpadnog drva Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da upisuje ogrjevno otpadno drvo iz pilane Arene - Kriæevci. Cijena kamiona, oko 13 prm, je 1.200 kuna, dostavno u dvoriπte kupca. PlaÊanje na 6 (πest) rata po isporuci. Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefon Odjela za standard radnika 651 - 781 .
Prodaja keramiËkih ploËica i sanitarne opreme Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da mogu od 16. sijeËnja do 31. travnja kupovati u prodavaonici KIO - Orahovica, »arda bb, Koprivnica keramiËke ploËice i sanitarnu opremu uz moguÊnost plaÊanja na S otvorenja izloæbe slika Milana FrËka u Hlebinama 6 rata putem ustega na plaÊi, uz dodatni popust od 10 % na svu kupljenu robu. Zainteresirani radnici za kupnju u navedenoj prodavaonici moraju podiÊi potvrde o kreditnoj sposobnosti u Sluæbi ustega / ObraËunu plaÊa.
Prodaja odjeÊe, obuÊe i tekstilnih predmeta
LijeËnik za vas
Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da i nadalje tijekom 2004. godine mogu kupovati odjeÊu, obuÊu i tekstilne predmete u prodavaonicama Interproma, Moda Marina i Mini shop Marina, uz moguÊnost plaÊanja na 3 i 6 rata putem ustega na plaÊi, uz dodatni popust od 10 % na svu kupljenu robu. osjeÊate ”slomnjeni” i ”uniπteni”. Strah Zainteresirani radnici za kupnju u spomenutim prodavaonicama moraju i brige u poslu Ëine da napinjete podiÊi potvrde o kreditnoj sposobnosti u Sluæbi ustega / ObraËunu plaÊa. miπiÊe, πto rezultira umorom, kao da ste cijepali drva. Osim toga, tokom Odjel za standard radnika rada punog napetosti i straha Ëovjek je sklon zadræavati dah, a to liπava tijelo kisika, πto vodi takoer prema Druπtvena prehrana umoru. SlijedeÊi put kad ne znate gdje vam je glava od obimnog posla i brojnih zadataka, zaustavite se, zatvorite oËi i zamislite kako se nalazite u nekom mirnom okruæenju, lijepom 19. 1. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, kuhana rol. lopatica, salata prirodnom krajoliku i koncentrirajte 20. 1. utorak: - PeËena piletina, mlinci, salata se na duboko i sporo disanje. Napor oËiju. Ako jako i dugo foku21. 1. srijeda: - Sarma, krumpir pire, kolaË sirate pogled na neπto, vjerojatno is22. 1. Ëetvrtak: - Junetina na lovaËki, kukuruzni æganci, salata krivljujete svoje tijelo u nezgodne 23. 1. petak: - Juha, pohani osliÊ, slani krumpir, salata poloæaje, bilo da ste nagnuti prema ekranu kompjutora ili da ste zgrbljeni nad radnim stolom. Onda ne treba Ëuditi ako vas kosti bole. Problemi s NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA vidom takoer ometaju koncentraci- OsnivaË i izdavaË: Tisak: ju, πto moæe uzrokovati umor. Otiite PODRAVKA, prehrambena KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. industrija, d.d. Koprivnica na kontrolu vida i uzmite si pet minuta Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno predaha od svog kompjutora ili rada komuniciranje: Naklada: 8300 primjeraka s papirima, svaki sat. Upotrijebite to Jadranka Lakuπ List izlazi svakog petka i primaju ga svi vrijeme za druge poslove, kao πto je Glavni i odgovorni urednik: radnici besplatno. Branko Peroπ naprimjer, telefoniranje. Redakcija lista: Adresa uredniπtva: Tmurne, mraËne boje. Okruæivπi Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ulica Ante StarËeviÊa 32, sebe s tmurnim, mraËnim bojama mo- Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje 48000 Koprivnica æe vas uËiniti umornim i deprimira- ©labek Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i nim. ”Nadodajte tople boje u vaπu Fotograf: Nikola Wolf 651-503 (novinari) okolinu, kao πto su æuta, naranËasta i GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 posebno crvena” - poruËuju konzul- Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft e-mail:novine@podravka.hr tanti za boje.
Kako na lak naËin svladati umor? Piπe: dr. Ivo Belan Postoje dani kada se osjeÊamo iscrpljeni bez nekog oËitog razloga. Dobro ste spavali noÊ prije, pa ipak u 11 sati, za vrijeme nekog sastanka, osjetite da ste u jednom trenutku zadrijemali, oslanjajuÊi glavu na podboËene ruke. Najradije bi skliznuli ispod stola i zaspali. Postoje neprimijeÊene snage na poslu koje iscrpljuju vaπu energiju. Meutim, ako ih moæete uoËiti, moæete ih i pobijediti. Ovdje je navedeno njih osam: Previπe ugljikohidrata. Ako za ruËak jedete obroke s velikim sadræajem ugljikohidrata, a malom koliËinom proteina, moæda Êete se osjeÊati umornim tokom poslijepodneva. To je zato πto ugljikohidrati poveÊavaju stvaranje serotonina u mozgu, a ta kemijska supstanca izaziva smirenje i popodnevnu pospanost. Pokuπajte osigurati obroke s uravnoteæenom koliËinom ugljikohidrata (oko 60 posto) i proteina (oko 10 posto). Spavanja vikendom. VeÊina od nas sklona je nadoknaditi nedostatak sna subotom ili nedjeljom prije podne. Loπ potez. Svatko od nas ima svoj bioloπki sat koji odluËuje kad smo pospani, a kad smo budni. Nadoknadite manjak sna vikendima, ali tako
da idete u krevet ranije, a ne da ujmutro spavate duæe. Kad se svakog jutra budite u 6 ili 7 sati, a vikendom spavate sat ili dva duæe, moæete poremetiti svoj bioloπki sat i na kraju se moæete osjeÊati Ëak i umorniji. Najbolje je buditi se svako jutro u otprilike isto vrijeme. Hirovi krvnog tlaka. Povremeni pad krvnog tlaka moæe biti uzrok iscrpljenosti. LijeËenje moæe dati dobre rezultate. Ako vam se ”muti” u glavi nakon duæeg stajanja, ako osjeÊate vrtoglavicu dok se nalazite pod vruÊim tuπem ili ako ste skloni povremenim nesvjesticama, neka lijeËnik evaluira promjene vaπeg tlaka. Dehidracija. Ako u vaπem organizmu nema dovoljno tekuÊine poËet Êete primjeÊivati pad u obavljanju fiziËkog rada. LogiËno. Nedostatak vode moæe uzrokovati smanjenje volumena krvi, a to moæe dovesti do umora. Pijte 6 do 8 Ëaπa vode dnevno ili viπe ako intenzivno vjeæbate. Nuspojave lijekova. Postoji Ëitava lista lijekova koji meu svojim nuspojavama imaju pospanost, iscrpljenost, dakle gubitak energije. Ako se osjeÊate umorni, upitajte svojeg lijeËnika ili farmaceuta da li lijek koji uzimate moæe biti uzrok tome i koji alternativni preparati stoje na raspolaganju. Stres. Pritisak zadnjih rokova u poslu moæe uËiniti da se poslijepodne
Jelovnik
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Sport
UoËi nastavka kuglaËkog prvenstva Hrvatske
Prva utakmica treÊeg kola Kupa EHF-a
Glavni cilj je obrana titule prvaka
Je li plus sedam pogodaka dovoljno za uzvrat? PODRAVKA VEGETA - AKABA BERA BERA 34:27 (15:15) Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
I u prvom ovogodiπnjem europskom nastupu na domaÊem parketu rukometaπice Podravke Vegete opet su pokazale veÊ vienu igru ”na valunge”. »injenica je da su uspjele pobijediti ©panjolke i ostvariti razliku od sedam pogodaka. No, hoÊe li to biti dovoljno za uzvrat? Utakmica je poËela odliËno za Podravkaπice. Vrlo brzo povele su s pet pogodaka razlike, ponajviπe zahvaljujuÊi izvanrednoj vratarki Saneli KnezoviÊ koja u prvih desetak minuta utakmice biljeæi πest obrana, a inaËe do kraja utakmice skupila je izvanrednih 17 obrana. Nakon furioznog poËetka Podravkaπice polako, ali sigurno gube prednost i na poluvremenu je rezultat 15:15. ©panjolke kao osice prolaze slabu obranu KoprivniËanki, posebice su bile raspoloæene Eli Pinedo Saenz, Cristina Lopez Quiros te crnoputa Nely Carla Alberto Francisca. Takoer, ©panjolke postavljaju obranu 4-2 protiv koje koprivniËke rukometaπice nisu imale
odgovor. Na odmoru veliko razoËarenje za viπe od 1.200 gledatelja u koprivniËkoj Sportskoj dvorani. No, kao nebrojeno puta do sada Podravkaπice znaju iznenaditi i to ponajviπe ugodno. Vrlo brzo u nastavku opet podiæu razliku na pet pogodaka. Ionela Gilca se razigrala, suvereno vlada na crti, raspucala su se Podravkina krila Renata Hodak i Ljerka Vresk, a svu raskoπ rukometne igre pokazuje Andrijana Budimir. Kao πto smo rekli, Sanela KnezoviÊ brani i nemoguÊe. Polako, ali sigurno Podravkaπice dolaze do sedam pogodaka prednosti i s tom razlikom zavrπavaju utakmicu. Prema vienom na terenu, ekipa Akaba Bera Bera je mlada, igraËice su brze i zaista niti sedam pogodaka razlike nisu dovoljna prednost da se mirno ide na uzvrat u ©panjolsku. Posebice zbog toga πto je u redovima Podravke Vegete tek pet igraËica bilo raspoloæeno za igru. Gabrijela Hobjila tek u 60. minuti postiæe svoj prvi pogodak, Marija »uljak takoer jedan pogodak, kao i Miranda Tatari. Premalo da bi se bilo sigurno u daljnji europski prolaz kop-
rivniËkih rukometaπica. Nakon utakmice trener Podravkaπica Goran Mren je izjavio: - U utakmicu smo krenuli odliËno, meutim deπava nam se ono πto nam se deπavalo i na turniru u Leipzegu da steËeno brzo prosipamo. Solidno smo igrali obranu, KnezoviÊ je to odliËno pratila i to smo rjeπavali lakim golovima. Meutim, stali smo u obrani, u napadu smo ostali bez rjeπenja i otiπlo je - k vragu. No, najveÊa stvar od svega je πto se ekipa vratila u drugom poluvremenu i dobila ga sedam razlike. Za uzvrat mi jesmo u prednosti, πanse su nam 60:40, jer dobijeπ par golova i vrlo brzo odeπ u minus. Dakle, ne smijemo razmiπljati da je sve gotovo. ©panjolke se sigurno neÊe predati, u uzvratnoj utakmici Êe se kockati dubokom obranom koja bi nam mogla zadavati velike probleme i mi moramo naÊi kvalitetan odgovor za takvu obranu. Protiv Akaba Bera Bera za Podravku Vegetu igrale su: BraËko, Vresk 5, Hobjila 1, Gilca 9, Hodak 8, »uljak 1, PopoviÊ, Sirovec, Tarle, Tatari 1, GolubiÊ, Budimir 9.
7
Piπe: Æeljko ©emper Ove subote kreÊe prvenstvena utrka u devet etapa, a pred kuglaËicama Podravke je vrlo teæak zadatak - zadræati prvo mjesto i obraniti titulu prvaka dræave. Bit Êe to vrlo zanimljiva borba do posljednjeg kola, a glavni kandidati su Podravka (15), Zagreb (14), Rijeka (13) i Osijek ’97 (11). Prvi prvenstveni poraz Podravkaπica u zadnjem prvenstvenom nastupu u Osijeku naπe je kuglaËice zadræao samo na bodu prednosti, a ne na tri kako se planiralo. Taj bod prednosti nije nedostiæan za pratnju, koja æeli Podravku “skinuti” s trona, ali iz rasporeda se vidi da nikome neÊe biti lako. Kvartet vodeÊih ima podjednako teæak raspored, Ëetiri domaÊa nastupa i pet gostovanja, a gotovo je sigurno da meusobni okrπaji neÊe odluËiti prvaka. Prvenstvo Êe dobiti onaj sastav koji neokrznut proe tempirane “bombe” poput gostovanja protiv Istre u Pazinu, opasnog Zagija u Zagrebu, Varteksa u Varaædinu itd. Kako su Podravkaπice iskoristile prvenstvenu stanku i kako su spremne za vruÊe “proljeÊe”, upitali smo trenericu Ivku RoguljiÊ. - Nismo se prepustile uæivanju pogleda s prvog mjesta, niti smo previπe slavile za vrijeme najljepπih blagdana krajem godine. Nismo jedino trenirale za BoæiÊ i Novu godinu, ostale dane normalno smo trenirale i pripremale se za rijetko zanimljivu trku koja nas oËekuje. Odigrale smo tradicionalni BoæiÊni turnir u Koprivnici, Æeljka i Maja su igrale na Novogodiπnjem turniru u Zagrebu, reprezentativne kandidatkinje bile su na provjeri u Osijeku. Imamo i jedan veliki problem - Melita ValentiÊ zbog vrlo neugodne ozljede kraljeænice ne trenira i ako se uskoro ne oporavi, to bi mogao biti naπ proljetni minus. Suviπno je aktualne prvakinje dræave pitati kakvi su “proljetni” planovi - ipak kako mislite obraniti titulu kad gostujete kod Zagreba, Istre, Zagija i Varteksa, a ni Karlovca se ne smije potcijeniti? - Mislim da vodeÊi kvartet ima podjednako teæak raspored - Zagreb ide u Rijeku, Rijeka gostuje u Koprivnici i Osijeku, Podravka gostuje kod Zagreba, Osijek gostuje kod Podravke i Zagreba. Mi Êemo pokuπati odigrati i uspjeπno proÊi teπka gostovanja kod onih koji ne konkuriraju za vrh, a znaju pomrsiti raËune “velikima”. Najviπe nas brinu vrlo nezgodne kuglane kao πto su u Pazinu, gdje je Istra pokazala “zube” protiv Rijeke, te u Zagrebu, na kuglani Zagija, koja nam nikako ne odgovara. U svaki susret moramo uÊi s namjerom da se postigne pobjeda i od takvog pristupa najviπe ovisi obrana titule prvaka dræave, koju æelimo zadræati i ove godine - rekla je Ivka RoguljiÊ. Ove subote Podravka odlazi u Karlovac, gdje se sastaju prvi i posljednji s ljestvice.
Kuglanje - Parovno prvenstvo KoprivniËko kriæevaËke æupanije
“Picoki” su iskoristili domaÊi “teren”
Ionela Gilca se razigrala...
NK Slaven Belupo
Protekle nedjelje u –urevcu na kuglani hotela “Picok” odræano je parovno prvenstvo naπe æupanije za kuglaËe. DomaÊi deËki iskoristili su svoje staze od prva tri mjesta osvojili su dva, pa Êe tako na prvenstvo regije sjever dva para iz –urevca i samo jedan iz Podravke. KuglaËi jesenskog prvaka nisu baπ blistali, iako je samo jedan Ëunj odluËio da ne bude obratno. ... a Sanela KnezoviÊ nanizala je Rezultati: 1. Blaæok - Vugrinec (GraniËar-Picok) 1119 (550+569), 2. Betlehem sjajnih 17 obrana - BakaË (Podravka) 1076 (523+553), 3. Lovaπen - Bionda (GraniËar-Picok) 1065 (514+551), 4. GroπaniÊ - Ruæman 1064 (503+561), 5. MikloπiÊ - VuËiÊ 1043 (521+522), 6. Troπelj - Gregurina 1039 (510+529).
U Koprivnici poËele pripreme za prvenstvo U ponedjeljak 12. sijeËnja nogometaπi Slaven Belupa pod struËnim vodstvom πefa struËnog stoæera i odnedavno sportskog direktora Ivana Bedija te trenera Mile NiæetiÊa i pomoÊnika Romana SoviÊa poËeli su pripreme za proljetni nastavak prvenstva. Na prvoj prozivci nije bilo vratara Ivice Solomuna, a pojavio se Dalibor ViπkoviÊ za kojega je zanimanje pokazao zagrebaËki Dinamo. Takoer, na prozivci su bila i dvojica ozlijeenih igraËa iz jesenskog prvenstva - Domagoj KosiÊ i Roy FerenËina koji Êe se pripremati po posebnom programu. - Solomun je imao odobren nastup za malonogometni sastav Croatije na turniru u Hamburgu, a ViπkoviÊ Êe i dalje trenirati s nama. Ako zagrebaËki Dinamo prihvati uvjete Slaven Belupa, tada Êe ViπkoviÊ otiÊi meu njihove redove, a ako ne, proljeÊe Êe provesti u Koprivnici - rekao je Ivan Bedi. Uz dva treninga dnevno na otvorenim terenima koprivniËki nogometaπi vjeæbat Êe u teretani i sportskoj
dvorani do 18. sijeËnja, kada Êe 28 igraËa krenuti na prve pripreme u PoreË. Sa Slavenaπima se pripremaju i nogometaπi Koprivnice - SertiÊ,
©portski ribolovni klub Podravka
Godiπnja skupπtina 24. sijeËnja
©ikliÊ, Srpak i Tukser, potom MijatoviÊ iz BeliπÊa, TokiÊ iz GrafiËar Vodovoda, VruÊina iz ludbreπke PodraU koprivniËkom restoranu ”Klas” odræat Êe se 24. sijeËnja s poËetkom u 9 vine te SabliÊ iz sinjskog Junaka. sati godiπnja skupπtina ©portskog ribolovnog kluba Podravka. Uz izvjeπÊa o B. F. proπlogodiπnjem radu, na skupπtini Êe se razmatrati plan i program rada za ovu godinu. Takoer, Ëlanovi kluba bit Êe upoznati i s novim cijenama Ëlanskih karata za 2004. godinu. Za seniore i seniorke karta Êe koπtati 480, za juniore, juniorke te seniore i seniorke starije od 60 godina 350, a za kadete i kadetkinje 100 kuna. Prema rijeËima tajnice kluba Maje StarËeviÊ, Ëlanske karte Êe se moÊi otplatiti u tri rate.
Najavljujemo
Promocija knjige o STK Podravka
Slavenaπi vjeæbaju dva puta dnevno na otvorenim terenima u Koprivnici
Stolnoteniski klub Podravka odluËio je dio svoje bogate povijesti saËuvati u knjizi tiskanoj u povodu tri desetljeÊa postojanja. Fotografijama i tekstovima u knjizi pod nazivom ”30 godina stolnoteniskog kluba Podravka” podsjeÊa se na brojne generacije zaljubljenika u celuloidnu lopticu koji su ostavili znaËajni trag u sportskom æivotu Koprivnice i Hrvatske. Promocija knjige odræat Êe se u ponedjeljak 19. sijeËnja u velikoj dvorani Podravke s poËetkom u 18 sati.
8
Broj 1687 Petak 16. sijeËnja 2004.
Radno vrijeme trgovina
Non stop radi i nedjeljom DaniËinoj Sluæbi maloprodaje odobreno je od strane Gradskog poglavarstva grada Koprivnice da maloprodajni objekt Non stop moæe raditi nedjeljama i blagdanima. Prema tome, od 1. sijeËnja ove godine, DaniËina maloprodajna prodavaonica Non stop kraj Gradske trænice u Ulici –ure Estera 1 u Koprivnici, otvorena je svake nedjelje od 7 do 11 sati. Ostale dane posluje od 7 do 19, a subotom od 7 do 13 sati. Uz svakodnevnu ponudu DaniËinog mesnog asortimana, Non stop nudi i mlijeËne proizvode te veliki broj Podravkinih artikala, od kojih je ove i protekle nedjelje najtraæeniji bio kruh Podravkine Pekare. I. B.
U utorak 13. sijeËnja troËlana komisija u sastavu Jadranka Lakuπ, Ines Banjanin i Biserka MatiÊ Kriæan izvukla je dobitnike novogodiπnje nagradne kriæaljke objavljene u naπem listu. 1. Poklon paket Danice dobio je Dejan Javor, Ferde LivadiÊa 8, 42000 Varaædin 2. Poklon paket Studenca dobili su: Boæica PetriËeviÊ, NemËiÊev dol 5, Starigrad, 48000 Koprivnica; Kristina Volf, K. Tomislava 28, 48321 Peteranec; Suzana »aËiÊ, SPJ Lino, Dolcela, Kviki, i Alenka Sobota, Vanjski transport
Zabiljeæeno u Podravkinom Muzeju prehrane
Muzej prehrane lani je posjetilo viπe od πest tisuÊa ljudi Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Tijekom razdoblja darivanja mnogi su Podravkini zaposlenici odluËili barem dio boæiÊnice utroπiti u trgovini UmjetniËke radionice na lokaciji Muzeja prehrane. Prema rijeËima voditeljice Muzeja prehrane Nade Matijaπko, ove je godine rijeπen problem desortiranosti, jer je zbog oËekivanog poveÊanja interesa, upotpunjen asortiman. - BuduÊi da svaki artikl u trgovini ima pojedinaËnu cijenu, kupci su nadopunjavali svoje servise artiklima
IzvuËeni dobitnici nagrada Podravkine navogodiπnje nagradne kriæaljke
koji nedostaju ili su ih kupovali kao poklone. Osim servisa s prepoznatljivim dizajnom, u trgovini se mogu pronaÊi knjige recepata, kuhinjske krpe, pregaËe i sitni dodaci namijenjeni ureenju stola, kao svojevrsni suveniri. Muzej u kojemu se Ëuvaju stari strojevi, etikete, ambalaæa, fotografije i mnogi drugi predmeti iz Podravkine bogate povijesti, godiπnje posjeti izmeu πest i πest i pol tisuÊa ljudi. To su uglavnom ekskurzije, udruge, poslovni partneri ili nagraeni potroπaËi. Uz to, u svakodnevnom smo kontaktu s potroπaËi-
ma i putem Podravkinog besplatnog potroπaËkog telefona 0800 0808 na koji nas zovu iz cijele Hrvatske. Pitanja se uglavnom odnose na pojedine proizvode, a nama je bitno sasluπati ih, pruæiti informaciju, odnosno uputiti ih na pravu adresu. Od naπih znaËajnijih aktivnosti istaknula bih tematsku izloæbu “Vez u bijeloj kuhinji” koju smo postavili u Podravkinom Izloæbenom salonu. Izloæba je upriliËena u okviru kulturnih dogaanja povodom Dana grada i obiljeæavanja dva desetljeÊa djelovanja Podravkinog muzeja prehrane - rekla je Nada Matijaπko.
3. Poklon paket PovrÊa dobili su: Vesna Godek, Æ. Selingera 26, 48000 Koprivnica; Stjepan Rogoz, Ivana MeπtroviÊa 17, 48000 Koprivnica i Milka JadaniÊ, Sveti Petar, KalniËka 6, 42231 Mali Bukovec
Meu nekoliko stotina pristiglih koverti izvuËeno je 20 sretnih dobitnika koji su toËno rijeπili naπu nagradnu kriæaljku
4. Poklon Paket SPJ Mlin i pekara Andrea Nedom, Vinogradarska 36, dobili su: Vesna ©omoci, Podravska 127, Tor- 20236 Mokoπica i –ura ©trok, 8. oæujka 8, 52470 Ëec, 48322 Drnje; Josip Zadro, Trg kralja Tomislava 3, Umag 48000 Koprivnica i Dobitnici mogu poklon pakete poDragica Kordeπ, Belupo - Ludbreg diÊi u Podravkinom reklamnom skla5. Poklon paket Belupa dobili su: diπtu od ponedjeljka 19. sijeËnja svaMarija SimoviÊ, Podravka Zagreb, kodnevno od 8 do 14 sati, a onima Baruna Trenka 2, 10000 Zagreb; koji to nisu u moguÊnosti nagrade Êe ©tefanija Erdelja, V. KovaËiÊa 7/I, biti poslane poπtom. 10010 Zagreb i Barbara Klesinger, Tina UjeviÊa 23, Nagradni pojmovi (rjeπenja) 52440 PoreË u novogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci bili su: 6. Poklon paket Vegete dobili su: Ruæa PintariÊ, RadniËka cesta 104 a, SALSA 48000 Koprivnica; RELISH –urica Belani, Starogradska 176, STUDENA S JABUKLOM 48000 Koprivnica i STUDENAC AJVAR Jasminka Grbac, A. Hebranga 5/13, LINO 34550 Pakrac MLINCI S JAJIMA 7. Poklon paket Lino, Dolcela, Kviki GINGKO dobili su: HRENOVKE Milica LaliÊ, I. G. KovaËiÊa 11, 34551 ZLATA BARTL Lipik;
Voditeljica Muzeja prehrane Nada Matijaπko ispred vitrine s izloæenim servisom, Ëiji je prepoznatljiv dizajn s detaljima ivaneËke noπnje bio najtraæeniji i ove godine
Recept tjedna:
Piletina s porilukom Sastojci za 4 osobe: 600 g piletine 1 æliËica mljevene crvene paprike 40 g maslaca 700 g poriluka 150 ml bijelog vina 100 ml kiselog vrhnja 1 ælica Vegete
Priprema: Piletinu nareæite na komade. Poriluk dobro operite i nareæite na kolutove. Na zagrijanom maslacu popecite meso i pripremljeni poriluk. Dodajte mljevenu crvenu papriku i odmah zalijte sa decilitar tople vode. Promijeπajte, dodajte Vegetu i nastavite pirjati na
laganoj vatri podlijevajuÊi meso vinom dok ne omekπa. Na kraju umijeπajte kiselo vrhnje. Piletinu posluæite uz pire krumpir. Za pripremu ovog jela moæete koristiti i pureÊa prsa narezana na manje dijelove.
Crta: Ivan Haramija - Hans