ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravkin Unutraπnji transport mjeseËno pretovari u prosjeku oko 7.500 tona robe sirovina i gotovih proizvoda
Uspjeπna primjena transportnih etiketa na stranim jezicima s nestandardnim slovnim znakovima 5. str.
4. str.
Aktualno
Podravka podræava razvoj Hrvatske gospodarske komore
Podravkina Uprava donijela novi Program zbrinjavanja viπka radnika
Ponovno kreÊu otpremnine
Piπe: Jadranka Lakuπ Hrvatska gospodarska komora sa svojih 160 godina opstojnosti jedna je od tradicijskih vrijednosti u Hrvatskoj i ne smije se ni pomiπljati o moguÊnosti njenog ukidanja. »ak suprotno, njenu ulogu i dignitet treba razvijati i unapreivati i Podravka se za to javno zalaæe. Ovo je naglasio predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac na sjednici Gospodarskog vijeÊa HGK Æupanijske komore Koprivnica odræanoj 27. sijeËnja prilikom razmatranja programa rada za ovu godinu. Æupanijska gospodarska komora dala je lani znaËajan doprinos razvoju malog poduzetniπtva i obrtniπtva i otvaranju novih radnih mjesta, uspjeπno je promovirala gospodarstvo æupanije na meunarodnim i domaÊim sajmovima, predstavljala je mjesto susreta gospodarstvenika, razmjene poslovnih ideja i stjecanja novih saznanja, aktivno se brinula za promicanje hrvatske kvalitete (posebice je zapaæeno bilo sudjelovanje ovdaπnjeg gospodarstva u akciji ”Kupujmo hrvatsko”), a u tom smjeru nastavit Êe i tijekom 2004. godine. Kako je dogovoreno na sjednici Gospodarskog vijeÊa posebne aktivnosti bit Êe usmjerene prilagodbi gospodarstva uvjetima koje zahtijeva prijem Hrvatske u Europsku uniju. Æupanijska gospodarska komora dat Êe i potporu osnivanju agencija koje Êe moÊi koristiti fondove Europske unije namijenjenje projektima u zemljama predvienim za pridruæivanje. Usto gospodarstvenici koprivniËko - kriæevaËke æupanije nastojat Êe da se putem HGK njihov glas jaËe Ëuje i prilikom predlaganja pojedinih zakonskih rjeπenja, odnosno da struËnjaci imaju jaËi utjecaj na Vladu. »lanovi Gospodarskog vijeÊa podræali su i zadræavanje obveznog komorskog doprinosa. (Nastavak na 2. stranici)
Otpremnina 5000 kuna neto po godini staæa u Podravki Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Podravkina je Uprava na svojoj zadnjoj sjednici u utorak donijela odluku o realizaciji Programa zbrinjavanja viπka radnika. Njome je odredila visinu otpremnine od 5000 kuna neto za svaku navrπenu godinu rada u Podravki te je postavila kriterije za one koji æele na taj naËin otiÊi iz Podravke.
Prvi je kriterij da radnik æeli uzeti otpremninu i raskinuti Ugovor o radu, a drugi je da u Podravki neprekidno radi najmanje dvije godine. Usto, Programom zbrinjavanja bit Êe obuhvaÊeni samo radnici koji se mogu definirati kao tehnoloπki viπak i Ëiji odlazak neÊe trebati nadomjestiti novim zapoπljavanjem. Ponuda vrijedi za radnike Podravke d.d. u Ëitavoj Hrvatskoj. Direktorica Kadrovske administra-
cije Maja Komar kazala je kako je rok za prijave zainteresiranih radnika u svojim cjelinama do 4. veljaËe, kada Êe pojedini direktori popise onih koji æele otiÊi uz otpremnine, a udovoljavaju uvjetima, dostaviti u Ljudske potencijale. Broj onih koji Êe moÊi otiÊi nije limitiran, a u ovome trenutku nemoguÊe je, kazala je Maja Komar, dati procjenu koliko bi radnika moglo otiÊi. Zbog toga se ne moæe procijeniti niti koliko Êe Podravka
izdvojiti novca za otpremnine. - RadniËko vijeÊe upoznato je s odlukom Uprave i zadovoljno je njome, jer je i samo sugeriralo kako ljudima koji æele otiÊi iz Podravke uz otpremnine treba to i omoguÊiti - kazao je Marijan Lisjak, predsjednik RV-a Podravke d.d., i dodao kako Êe to tijelo o svojoj suglasnosti na odluku Uprave raspravljati nakon πto primi konaËan prijedlog Programa zbrinjavanja viπka radnika s utvrenim imenima.
2
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
Razgovor s direktorom Podravke International Slovenija Æeljkom Komazinom
Podravkin periskop
Poslovnu 2003. godinu zakljuËili s pozitivnim financijskim rezultatom
Zdrave kompanije privlaËe investitore
Razgovarao: Boris Fabijanec
Slovenija je godinama znaËajno Podravkino træiπte, to je zemlja sa gotovo 2 milijuna stanovnika i jedna od najrazvijenijih zemalja u ovom dijelu Europe pa i unutar grupe zemalja koje ove godine ulaze u Europsku uniju. To je zahtjevno okruæenje za poslovanje, posebno u prehrambenoj branπi, ponuda je izuzetno πiroka i raznolika pa je i potroπaË sklon novim svjetskim trendovima, a u isto vrijeme je tradicionalist. Prije godinu dana na Ëelno mjesto Podravkinog poduzeÊa u Sloveniji doπao je provjereni kadar naπe tvrtke Æeljko Komazin. On je viπe godina uspjeπno vodio Podravkino predstavniπtvo u Rijeci. Kakvi su bili prvi dojmovi kada je Æeljko Komazin doπao u Ljubljanu? - bilo je prvo pitanje za Æeljka Komazina. godi ukupnom funkcioniranju poduzeÊa s ciljem ostvarenja postavljeFokusirani na troπkove, nih zadataka. NajznaËajniji pomaci poduzeti su unutar sektora prodaje organizaciju i prodaju - PrihvaÊajuÊi izazov upravljanja po- kao generatora svih aktivnosti. Za duzeÊem Podravka d.o.o. u Ljubljani, uËinkovitiju komunikaciju s terenom bio sam svjestan da Êu uz ruæe naiÊi i na uvedene su funkcije kontrolora protrnje. U poËetku aktivnosti su bile usmje- daje u retailu te koordinatora u gastru. rene na definiranje prioritetnih zadata- Sukladno novom Zakonu o radu doka. BuduÊi da se smatram timskim nijeli smo i novi pravilnik o nagraivaigraËem, postavio sam se upravo tako nju zaposlenih. Cilj nam je bio nagrada s timom suradnika, kako u Koprivni- diti dobre i destimulirati loπe radnike. ci tako i u Ljubljani, postignem πto bolji Na kraju moæemo konstatirati da smo krajnji rezultat. Osnovni cilj bio nam je to i postigli. Postavljeni su vrlo transpostiÊi pozitivan rezultat poslovanja, parentni uvjeti nagraivanja te iskobuduÊi da su neoËekivani problemi municirani svi elementi koji utjeËu na koji su zadnjih par godina utjecali na stvaranje poslovnog rezultata. Time poslovanje stavljeni pod kontrolu. Da- smo sve zaposlene pokuπali zaintrigikle, definirali smo zadatke i postavili rati za posao koji rade i da postanu ciljeve. Fokusirali smo se na troπkove, svjesni da je njihov udio mjerljiv i vaæan u ukupnom rezultatu te da sami organizaciju i prodaju. odreuju visinu nagrade. Posebno mi je drago konstatirati da su odabrani Nagraditi dobre i ljudi za nove funkcije izuzetno destimulirati loπe radnike kvalitetno odradili svoj dio zadatka, - Kako je organizirana Podravkina πto je u konaËnici pridonijelo ne samo prodaja u Sloveniji? dobrom rezultatu nego i pozitivnoj - Najuæi krug suradnika Ëine, uz radnoj atmosferi. Dræimo da su upravo direktora poduzeÊa, direktor prodaje, te komponente pripadnosti i lojalnodirektor marketinga, direktor logisti- sti poduzeÊu komparativna prednost ke i vanjske trgovine te direktor finan- kojom moæemo parirati postojeÊim i cija. Svaki direktor odgovoran je da se novim izazovima na ovom sve konorganizacija rada unutar sektora prila- kurentnijem træiπtu.
U Sloveniji naπa se roba nalazi na oko 2800 prodajnih mjesta - U kakvom poslovnom okruæenju Podravka radi u Sloveniji? - Træiπte je dosta zasiÊeno i zatvoreno, strani lanci su tek na pragu ulaska, poput Kauflanda, ako izuzmemo Spar koji u Sloveniji djeluje veÊ deset godina u suradnji s Mercatorom, a od 1. oæujka 2003. godine kao samostalni trgovaËki lanac. Iz zadnjih podataka o træiπnim udjelima trgovaca na slovenskom træiπtu vidljivo je kako prve tri trgovaËke kuÊe - Mercator, Spar i Tuπ Ëine 76,3 posto træiπnog udjela. SliËna situacija je preslikana i u relacijama naπih poslovnih rezultata, gdje nam prvih 20 kupaca Ëini 83,5 posto ukupnog prometa, a od toga prva tri kupca Ëine 63,6 posto. Preko naπe prodajne operative uspostavili smo kontakte sa svim relevantnim Ëimbenicima u trgovini na træiπtu Slovenije te moæemo konstatirati da obraujemo oko 1800 prodajnih mjesta te dodatnih 1000 mjesta potroπnje u gastru. Vaæno je istaknuti kako gastro prodaja Ëini 10,6 posto ukupne prodaje.
Pozitivan financijski rezultat - Kakvi su proπlogodiπnji poslovni rezultati Podravke u Sloveniji? - Uz sve poteπkoÊe koje smo nastojali rjeπavati u hodu, moæemo konstatirati da smo u odnosu na 2002. godinu postigli indeksno slijedeÊe rezultate izraæene u tolarima: Podravka 98, ukupno (Podravka + trgovaËka roba) 104. Izraæeno u kilogramima Podravka 87, ukupno 97. S ostvarenim rezultatima smo zadovoljni, a najznaËajnije od svega je πto smo poslovnu godinu zakljuËili s pozitivnim financijskim rezultatom.
ZakljuËivanje godiπnjih ugovora s kupcima - Koje se sada aktivnosti provode na terenu?
- U zadnjoj smo fazi zakljuËivanja godiπnjih ugovora s kupcima u kojima, sukladno duhu razvoja partnerske suradnje, zajedno definiramo prodajne uvjete i poziciniranje naπih proizvoda, πirinu asortimana, zajedniËke marketinπke aktivnosti i ostalo s ciljem postizanja zadataka iz godiπnjeg plana poslovanja. Planirane aktivnosti marketinga su usmjerene u potporu prodajnim aktivnostima s kupcima, promocije prema potroπaËima na prodajnim mjestima i u medije. Intenzivno æelimo raditi na glavnim kategorijama proizvoda s ciljem poveÊanja træiπnih udjela i konkurentnije pozicije unutar kategorija te putem lansiranja novih proizvoda naÊi nove lidere u prodaji. Ulaganjem u medije za pojedine robne marke æelimo dugoroËno podiÊi vrijednost naπih marki na træiπtu. Osim toga, planiramo ove godine zajedno s centralnim Korporativnim marketingom poduzeti aktivnosti u cilju podizanja imidæa kompanije na træiπtu.
Prilagoavanje ulasku Slovenije u EU - Vaπa vizija i buduÊnost Podravke u Sloveniji, posebice u kontekstu ulaska te zemlje u Europsku uniju... - Novi zadaci su pred nama, a u njima smo nastojali - na bazi realnih potencijala træiπta - postaviti i realne ciljeve. Do ulaska Slovenije u Europsku uniju 1. svibnja 2004. godine, upuÊeni smo joπ uvijek na reæim carinskih kvota u bilateralnom odnosu Hrvatske i Slovenije, πto Êe prema saznanjima biti neπto povoljnije nakon spomenutog datuma. Meutim, oËekuje nas opseæan posao prilagoavanja novim okolnostima u svim segmentima poslovanja, kako u Ljubljani tako i u matiËnoj kuÊi. Træiπte Slovenije u novim okolnostima postaje joπ vaænije strateπko træiπte Podravke i mi vjerujemo u buduÊnost i rast kompanije sa srcem na træiπtu Slovenije - rekao je na kraju razgovora Æeljko Komazin.
Gospodarska komora protiv ukidanja programa za poticanje zapoπljavanja i razvoja poduzetniπtva (Nastavak s 1. stranice) Ulazak Hrvatske u Europsku uniju neÊe donijeti samo dobrobiti nego i probleme, troπkove, a zahtijeva i promjene u naËinu ponaπanja i rada. Hrvatsko gospodarstvo za njega joπ nije dovoljno spremno, a nema ni operativnih propisa koji bi omoguÊili bræu prilagodbu zakonima u Europskoj uniji. Prema rijeËima direktora Hartmana Borisa Garaja, do sada je prilagoavanje zakonima koje je donio hrvatski Sabor ovu tvrtku koπtalo oko dva milijuna kuna, a moguÊi su i novi troπkovi. Gospodarstvenike, kako se Ëulo na sjednici Gospodarskog vijeÊa Æupanijske komore, muËi i pravna nestabilnost u dræavi, pokuπaji pojedinaca da mijenjaju odluke suda kao i blo-
kiranje dobro uhodanih projekata. Tako se ovih dana Ëuju informacije o moguÊem ukidanju programa za poticanje zapoπljavanja i razvoj poduzetniπtva πto je upravo u koprivniËko - kriæevaËkoj æupaniji dalo odliËne rezultate. Samo u posljednja Ëetiri mjeseca 2003. godine otvoreno je 60 obrta koji bi uz odgovarajuÊu potporu uskoro mogli i dodatno zapoπljavati, pa ne Ëudi da je prijedlog Ëlana Uprave Podravske banke Julija Kuruca da HGK podræi ove projekte jednoglasno prihvaÊen. Upozoreno je i na nedovoljnu zaπtitu od uvoza nekvalitetnih ili Ëak πtetnih namirnica - Vlasnik KTCa Ivan KataviÊ naveo je nedavni primjer uvoza ævakaÊih guma s primjesama olova znatno veÊima od
dopuπtenih - koji πteti i domaÊem stanovniπtvu i domaÊoj industriji. HGK bi trebao joπ viπe Ëiniti ne samo na promidæbi koriπtenja domaÊih proizvoda, nego i podizanju uËinkovitosti inspekcijskih i carinskih sluæbi. Poseban problem bit Êe usuglaπavanje razliËitih interesa pojedinih gospodarskih grana, a u tome znaËajno mjesto za komorsku aktivnost vidi i koprivniËko-kriæevaËki æupan Josipo FriπËiÊ. Primjerice, ukidanje nedavno nametnutih viπih carina koje bi odgovaralo Podravki maarska dræava uvjetuje slobodnijim izvozom svoje jeftine govedine i svinjetine πto bi moglo pogoditi domaÊe stoËare. U tome Êe se morati iznaÊi pravi balans.
UnatoË odlasku u mirovinu, dosadaπnji predsjednik Æupanijske gospodarske komore Dinko VrgoË i nadalje Êe obnaπati tu duænost. Naime, izbor novog predsjednika je odgoen, jer je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac povukao svoju kandidaturu uz objaπnjenje da je predloæen za funkciju na dræavnoj razini koja je nespojiva s Ëelnim mjestom u koprivniËkoj komori. U Skupπtinu HGK izabrani su Æeljko –urina (Podravka), Zdravko DimaË (Bilokalnik) i Ivan KataviÊ (KTC).
Piπe: Vedran Kelek Sektor za razvoj poslovanja Htjeli mi to priznati ili ne, razvoj globalnih træiπta kapitala neminovno utjeËe na poziciju lokalnih proizvoaËa te na lokalna træiπta na kojima su prisutni sa svojim poslovnim aktivnostima. Javna trgovaËka druπtva imaju cilj maksimizirati zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, meu kojima su i dioniËari, odnosno vlasnici kompanije. Zadovoljstvo vlasnika raste s rastom vrijednosti dionica. Druga odrednica zadovoljstva vlasnika su isplaÊene dividende. FiziËka ili pravna osoba koja raspolaæe s nekim novËanim sredstvima odreuje na koji Êe ih naËin upotrijebiti. Postoje dva glavna pravca u kojima se kreÊu donoπenja odluka: troπenje ili oploivanje novËanih sredstava. U drugom sluËaju potrebno je donijeti odluku o naËinu multipliciranja novËanih sredstava (oroËenje sredstava, kupovina obveznica dræavnih tijela, investiranje u vrijednosne papire gospodarskih subjekata, πpekulacija na cijenama dionica, teËajeva ili roba i sl.). Prehrambene kompanije svojim proizvodima konkuriraju na tradicionalnim træiπtima. Tamo potroπaËi ovisno o svojim preferencijama biraju neki od proizvoda iz mase sliËnih. S druge strane, prehrambena kompanija se na træiπtu kapitala suoËava s joπ æeπÊom i jaËom konkurencijom. Na træiπtu kapitala ona emitira svoje vrijednosne papire kako bi pribavila sredstva za svoj daljnji razvoj. Vlasnici novËanih sredstava zainteresirani su za poveÊanje svojeg bogatstva i na taj naËin usmjeravaju svoje investicije. Sredstva Êe investirati u vrijednosne papire one kompanije koja nudi najveÊu oËekivanu stopu povrata na ulaganje. Nadalje, konkurenti nisu samo prehrambene kompanije, veÊ se za ograniËena sredstva koja dræe investitori natjeËu dræava i dræavna tijela te kompanije iz profitabilnijih djelatnosti (telekomunikacije, bankarstvo, informatika i sl.). Na træiπtu kapitala sluπa se rijeË analitiËara koji procjenjuju «financijsko zdravljefl pojedinih kompanija. Na temelju njihovih izvjeπtaja investitori svoja sredstva usmjeruju prema zdravijim poslovnim subjektima, odnosno subjektima Ëiji Êe im vrijednosni papiri donijeti poveÊanje bogatstva. Procjene analitiËara temelje se na financijskim podacima o poslovanju kompanije, pri Ëemu se analizira niz pokazatelja koji pokazuju efikasnost poslovanja. »im je veÊi stupanj efikasnosti kompanije ona Êe ostvarivati viπe vrijednosti koja se manifestira putem rasta cijene dionica i isplaÊivanja dividende. To je razlog zbog kojeg investitori ulaæu u efikasnije kompanije. Zbog toga i mnoge prehrambene kompanije provode programe poboljπanja efikasnosti. Prehrambeni gigant Cadbury Schweppes u svojem programu planira zatvoriti petinu tvornica do 2007. i proizvodnju premjestiti na postojeÊe proizvodne lokacije. Time bi trebao uπtedjeti oko 575 milijuna eura. Unilever ima program dezinvestiranja, kojim æeli broj brandova u svojem portfelju sa 1.600 svesti na 400 najjaËih pa intenzivno prodaje ostale brandove. S druge strane, neki proizvoaËi spajaju dijelove biznisa ili cjelokupne biznise kako bi bili efikasniji. Veliki ameriËki proizvoaË mesa Cargill Êe spojiti svoje biznise proizvodnje juneÊeg, svinjskog i pureÊeg mesa u jednu poslovnu jedinicu. Poput ostalih kompanija i Podravka provodi svoj program efikasnosti Ëiji je krajnji cilj omoguÊiti stvaranje viπe vrijednosti.
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
3
Istraæivanje o poznatosti Podravke u Sloveniji
Podravkin imidæ u ‘deæeli’ raste Piπe: Hrvoje ©labek
Podravkina Sluæba za istraæivanje træiπta u suradnji s ljubljanskom agencijom Gral-Iteo napravila je potkraj proπle godine istraæivanje o poznatosti Podravke u Sloveniji.
Ispitano viπe od 1000 Slovenaca Putem telefona ispitano je viπe od 1000 ljudi razne dobi od 15 do 75 godina, razliËitoga obrazovnog i radnog statusa, a otprilike po polovica bili su muπkog i æenskog spola. Anketu je obradio Zvonimir BukaË iz Sluæbe za istraæivanje træiπta i doπao do zanimljivih Ëinjenica koje generalno govore o poveÊanju Podravkina imidæa u Sloveniji. TehniË-
ki, pitanja su se odnosila na spontanu poznatost Podravke u potroπaËa te njihovu voljnost da kupe upravo njezine proizvode. BukaË je lanjske podatke usporedio sa sliËnim ispitivanjem iz prethodne godine, koje je provedeno samo na æenskoj populaciji. Analiza je popraÊena grafikonima koji zorno pokazuju koliko se Podravkina slika u potroπaËa promijenila u godinu dana.
Gotovo sve Podravkine marke cjenjenije Spontana poznatost rasla je za gotovo sve Podravkine proizvodne marke. Za juhe s 31 posto od preklani na 39 posto, za juhe u kocki s 37 posto na 42 posto, za Dolceline
pudinge s 24 na 25 posto, za Vegetu s 50 na 52 posto, a za marku Podravka sa 10 na 16 posto. Pad je zabiljeæen u segmentu djeËje hrane, sa 76 na 72 posto. ©to se tiËe voljnosti kupnje, odnosno ciljane namjere potroπaËa da kupe upravo Podravkine proizvode, takoer su u anketi zabiljeæeni dobri rezultati. Juhe su porasle s preklanjskih πest na sedam posto, juhe u kocki sa 13 na 14 posto, Fantovi sa 17 na 20 posto, a Dolcelini pudinzi sa 16 na Ëak 24 posto. U blagome je padu voljnost kupnje Vegete, sa 36 na 35 posto, te djeËje hrane, sa 25 na 24 posto. Kako preklani nije istraæivana poznatost polugotovih jela, rezultati ankete za njih nisu se mogli uspore-
ivati. No, utvreno je kako je spontana poznatost za Podravkina polugotova jela na razini blizu Ëetiri posto. Za usporedbu s konkurencijom, kaæimo kako je poznatost Knorra kao lidera u tome segmentu devet posto, a Podravka je na petome mjestu iza joπ nekoliko uglednih multinacionalki.
Mladi preferiraju Podravku Zanimljivo je to πto je Podravka znatno poveÊala ugled meu slovenskim potroπaËima. Prema analizi telefonske ankete, kao najugledniju prehrambenu kompaniju prepoznaje je 15 posto Slovenaca, za 50 posto viπe nego preklani. Po tom kriteriju Ëetvrta je u ‘deæeli’, iza Knorra, Kolinske i Droge. Istraæivanje je takoer pokazalo kako Podravki najviπe raste ugled meu mlaom populacijom, pa ju je najboljom prehrambe-
nom kompanijom proglasila treÊina potroπaËa izmeu 15 i 17 godina te petina u starosti izmeu 18 i 20 godina. “Rezultati provedenog istraæivanja pokazuju da je Podravka u Sloveniji u proteklih godinu dana postigla osjetne pozitivne pomake u sferi korporativnog i imidæa svojih proizvodnih marki. Za Podravkine marke porasli su indeksi spontane poznatosti i voljnosti kupnje, a odabir Podravke kao najuglednijeg prehrambenog proizvoaËa porastao je s deset na 15 posto. Posebno je vrijedan rezultat jaËanje Podravkinoga imidæa kod mlaih dobnih skupina. Pozitivni pomaci rezultat su koliko posljednje oglaπivaËke akcije, toliko i ukupnih marketinπkih napora.” zakljuËio je Zvonimir BukaË na kraju analize telefonske ankete meu slovenskim potroπaËima.
naπa posla
Proπirenje EU ugroæava hrvatsku prehrambenu industriju Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Preostala su joπ samo tri mjeseca do proπirenja Europske unije za deset novih Ëlanica. Ta Ëinjenica nema samo onu pozitivnu konotaciju, koja i Hrvatskoj nudi moguÊnost da se 2007. ili 2008. kao punopravna Ëlanica nae u europskoj obitelji, veÊ i ozbiljno zabrinjava struËnjake u Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Europska je komisija, naime, uputila Hrvatskoj prijedlog o poveÊanju kvota za bescarinski ili povlaπteni uvoz niza prehrambenih proizvoda, πto moæe imati izravne posljedice na poslovanje Podravke i veÊine domaÊih tvrtki. Dovoljno o tome govori procjena da bi sadaπnji ionako enormni uvoz prehrambenih proizvoda od 1,2 milijarde dolara mogao u kratkom razdoblju doseÊi zastraπujuÊe dvije milijarde dolara. Pojednostavljeno reËeno, Europska je komisija analizirala ugovore o povlaπtenoj trgovini koje je Hrvatska proteklih godina sklopila s tih deset
novih Ëlanica Unije, meu kojima su za Hrvatsku iznimno vaæne Maarska, Slovenija, Poljska i »eπka. Ti bi se ugovori, odnosno povlaπtene uvozne kvote, sada prenijeli na svih 25 Ëlanica Unije, a to bi naglo poveÊalo pritisak na dodatni uvoz prehrambenih proizvoda iz te po gospodarskom potencijalu najmoÊnije svjetske asocijacije. Posljedice bi mogle biti kobne za niz hrvatskih tvrtki, pa i cijelih proizvodnih grana. Razumljivo je, stoga, da se ovih dana intenzivno dogovara hrvatska strategija pregovaranja s Europskom komisijom. O tome se razgovaralo i na Æupanijskoj gospodarskoj komori, gdje je bilo ukljuËeno i nekoliko Podravkinih kljuËnih menadæera. Svi Êe ti stavovi biti ugraeni u hrvatsku pregovaraËku strategiju, kako bi se odgodila primjena nekih odredbi ili barem smanjile uvozne kvote dok domaÊa prehrambena industrija, a s i njome izravno vezana poljoprivreda,
barem toliko ne ojaËaju da bi se mogli ozbiljnije nositi s inozemnom konkurencijom, koja je, uz to, u primarnoj proizvodnji i mnogo izdaπnije subvencionirana od one hrvatske, za neke sirovine i proizvode navodno i do osam puta. ©to Europska komisija konkretno predlaæe? U analizi koju objavljuje ovotjedni Poslovni tjednik navodi se da bi se Ëak 58 posto hrvatske razmjene sa zemljama Unije liberaliziralo bez koliËinskih ograniËenja. Uz to, 33 posto hrvatske razmjene s novih deset Ëlanica iπlo bi prema slobodnom reæimu, dakle bez ikakvih carina. Procjenjuje se da bi se poslije 1. svibnja tekuÊe godine u najteæoj situaciji naπle mesna industrija, konditorska industrija te industrije mlijeka, ulja i bezalkoholnih piÊa. To se moæe lako potkrijepiti i nekim brojkama. Uzmimo najprije mesnu industriju, buduÊi da je tu Podravka zbog poslovanja Danice najviπe zainteresirana. Primje-
ra radi, Europska komisija zahtijeva preferencijalne kvote za kobasice s postojeÊih 1980 na enormnih 4600 tona. Poslovni tjednik navodi da je sedam puta veÊa Poljska u svojim pregovorima uspjela po toj osnovi smanjiti koliËinu na samo 1250 tona, a SlovaËka na tek 350 tona. Kvota mesnih konzervi, πto je joπ osjetljiviji problem za Danicu, porasla bi s postojeÊih 890 na Ëak 3440 tona, dok bi kvota za svinjetinu bila poveÊana za treÊinu, s 8030 na 12.080 tona. Iz spomenutih je koliËina izvjesno da bi konkurencija na domaÊem træiπtu toliko porasla da bi se osjetnije smanjio udjel hrvatskih mesopreraivaËa, a vjerojatno je da bi i pala cijena svih tih proizvoda, πto bi zacijelo te tvrtke dovelo i u gubitke. Vaæan je podatak i moguÊnost rasta uvoznih kvota mineralnih voda s 4200 na fantastiËnih 17.000 tona. S druge strane, poveÊanje broja Ëlanica Europske unije otvorilo bi i veÊe
moguÊnosti hrvatskim izvoznicima prehrambenih proizvoda, no struËnjaci ne misle da bi to moglo uroditi znaËajnijim poslovima. Najbolji primjer tome, iz kojeg se vidi koliko su domaÊi proizvoaËi u podreenom poloæaju prema Ëlanicama Europske unije, nudi Ljerka PuljiÊ iz Agrokora. Kad je ta tvrtka pokuπala tamo izvoziti sladoled, nije bilo moguÊe sruπiti razne necarinske barijere, odnosno mjere zaπtite. Trebalo je, naime, osigurati certifikate za kvalitetu sirovina, a kriteriji su bili takvi da bi Agrokor zapravo najprije morao uvoziti mlijeko iz Unije. VeÊ bi zbog toga, ne spominjujuÊi ogromnu konkurenciju, taj izvozni posao bio neisplativ. No, nama Êe najzanimljivije biti kad budu napravljene i analize moguÊeg poveÊanja uvoznih kvota dodataka za jela, juha, djeËje hrane, gotovih jela i praπkastih proizvoda, πto Êe odrediti i poslovanje glavnine Podravkinog asortimana.
4
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
Izdvajamo
Zabiljeæeno u Unutraπnjem transportu u Podravki
”U znoju lica svog” oni mjeseËno prebace oko 7.500 tona tereta Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf
Iako moderna tehnologija u prehrambenoj industriji smanjuje potrebu za teπkim fiziËkim radom, ne moæe ga potpuno nadomjestiti. Tako se i u Podravki plaÊa zarauje s najviπe “znoja na licu svom” u Unutraπnjem transportu, cjelini koja vodi brigu o tome da tvornice budu nahranjene sirovinama, a kad ih prerade, da ne budu zatrpane gotovom robom. Postrojba od 100-njak radnika i isto toliko viliËara svakodnevno u tri smjene prometuje na relacijama skladiπte repromaterijala - tvornica i tvornica skladiπte gotove robe. Ukupna duljina njihovih “prometnica” procjenjuje se na desetak kilometara. - Utovarujemo i istovarujemo gotovu robu, sirovine i repromaterijal za Ëitavu Podravku, izuzev Belupa i Linolade. Prema najnovijoj sistematizaciji, u Unutraπnjem transportu radi 109 zaposlenih, od Ëega 53 vozaËa viliËara, 30 transportno-skladiπnih radnika, 19 u radionici i ostalo administracija te rukovoditelji. ViliËara imamo 34 plinska, 40 elektriËnih i osam motornih te dva traktora s prikolicom - priËa njihov “zapovjednik” Ivica Pot-roπko, rukovoditelj ove cjeline pre-sudne za Podravkine pogone.
”Istroπenost” radne snage Tvrdnju kako se u Unutraπnjem transportu teπko fiziËki radi lako je dokazati brojkama. Potroπko je kazao kako mjeseËno u prosjeku preko svojih ruku prebace 7500 tona tereta, πto Êe reÊi da jedan radnik dnevno ima posla sa 16,5 tona sirovina i Podravkinih proizvoda. Lako je zato i shvatiti zaπto je trenutatËno najveÊi problem u toj cjelini “istroπenost” radne snage.
Ivica Potroπko
Godinama je bilo uobiËajeno, objasnio je Potroπko, da mlad radnik poË-ne s utovarom i istovarom, nakon nekoliko godina prekvalificira se za vozaËa viliËara, a na njegovo mjesto doe novi mlad radnik. Kako novoga zapoπljavanja radne snage takvoga profila u Podravki viπe nema, teπki se transportni poslovi “gule” dulje vrijeme. ProsjeËan radni staæ vozaËa viljuπkara je oko 25 godina, a transportnoga radnika oko 17 godina. - Poslovi su, pak, ostali isti. Roba se i dalje utovaruje ruËno. Dvojici rad-nika za utovar ili istovar kamiona od 20 tona treba najmanje Ëetiri sata - kazao je Potroπko. U Unutraπnjem transportu znaju kako je prosjeËna radna izdræljivost na tim poslovima najviπe 20 godina, a onda se plaÊa danak u vidu profesionalnih bolesti, pa i radne invalid-nosti. Kao πto viπe nema obnove mlaim snagama, tako viπe nema niti lakπih poslova za “isluæene” radnike. Nekad su se oni “rjeπavali” u skladiπtima koja
joπ nisu bila kompjutorizirana, bilo je viπe skladiπtara i manje teπkoga posla. - Ima sluËajeva da neki deËki izdræe do penzije, ali rijetko. Imamo, primjerice, 50-godiπnjaka s 30 godina radnog staæa koji su joπ rasporeeni na skladiπno-transportne poslove - veli Potroπko. Svi su od Uprave naniæe upoznati s problemom “istroπenosti” radne snage u Unutraπnjem transportu, upozoreni su na to, ustvrdio je Potroπko, na nebrojenim sastancima, no nikako da se doe do mlade radne snage. Smatra se kako su to nekvalificirani poslovi, no on tvrdi kako na takvim mjestima viπe ne bi smjeli raditi ljudi bez srednje πkole. Nema, kaæe, prostora gdje se ne koristi raËunalna oprema, a i transportna pakiranja proizvoda viπe se ne razlikuju po bojama, kao πto je bilo nekada. Znalo se: Vegeta je plava, juhe crvene, a sada su sve kutije iste i roba se razlikuje samo prema barkodovima. Ipak, na dvije su stvari ponosni u Unutraπnjemu transportu. Prvo, iako je utovar robe oteæan zbog mnoπtva raznih πifri, pogreπaka ima manje nego πto bi se moglo oËekivati. Drugo, ozljeda na radu gotovo i nema, makar se barata teπkim stvarima, koje lako mogu pasti na nekoga. Lani su zabiljeæili samo dvije “ogrebotine”. A plaÊe? Transportni radnik mjeseËno primi izmeu 2500 i 3000 kuna, vozaË viliËara tisuÊu kuna viπe. S velikim radnim staæem i svim dodacima za teπke uvjete rada. - Mislim da je to najniæe plaÊena struktura radnika u Podravki - koeficijenti su na 1,37 ili 1,47 za deËke koji su bili na ratiπtu i imaju 15-20 godina staæa - kazao je Potroπko.
Kako odgovoriti izazovu Europske unije? Skori ulazak nekoliko zemalja srednje Europe u Europsku uniju nameÊe i potrebu preispitivanja poloæaja Hrvatske u tom procesu. Brojna pitanja dolaze i pred Podravku koja Êe od svibnja Ëak 64 posto svojeg izvoza ostvarivati u Sloveniji, Maarskoj, Poljskoj, »eπkoj i SlovaËkoj. O tome predsjednik Podravkine uprave Darko Marinac daje izjave medijima, a predvieno je da na istu temu govori i na tribini koja Êe se 2. veljaËe odræati u Zagrebu. Prenosimo njegova razmiπljanja: • Hrvatska je na prekretnici. Ulazak srednjoeuropskih zemalja u EU poËetkom svibnja ove godine donijet Êe izvoznoj konkurentnosti Hrvatske nove izazove. Iako su pojedini Ëimbenici makroekonomske stabilnosti na razini zemalja pristupnica EU, Hrvatska je joπ uvijek relativno udaljena od Europe zbog politiËkih pitanja, pravne neureenosti... Za njihovo Êe rjeπavanje biti presudna politiËka volja. No, stabilno i napredno druπtvo prije svega poËiva na stabilnom i naprednom gospodarstvu. Hrvatsko gospodarstvo tek treba to u cjelini postati. Zbog toga je potrebno stvoriti kvalitetniji obrazovni sustav koji Êe biti kompaktibilan sa potrebama gospodarstva (tu je znaËajna odgovornost na kompanijama koje se moraju aktivnije ukljuËiti u omoguÊavanje cijelog æivotnog uËenja i obrazovanja, kao npr. Podravka osnivanjem menadæerske akademije). Materijalne resurse Hrvatske (poput mora i otoka, plodnih ravnica i πuma, geostrateπkog poloæaja i dr.) potrebno je razvijati «dodavanjemfl nematerijalnih resursa i na taj naËin stvarati hrvatske konkurentne izvozne proizvode. Uz funkcionalna obiljeæja proizvoda/usluga nuæno je dodavati πto je viπe moguÊe emocionalnih svojstava - veza. Na taj naËin moguÊe je stvoriti distinktivan i prepoznatljiv brand Hrvatske u svijetu. Hrvatski turizam («nevidljivi izvozfl) predstavlja jedan od kljuËnih «obaraËafl u daljnjem razvitku Hrvatske. U svemu tome je kljuËno da finalni turistiËki proizvod sadræi πto je viπe moguÊe «hrvatskih komponentifl. Iz toga razloga poæeljno je strategijsko (ne nuæno vlasniËko ili organizacijsko) povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma u jedan «grozd-clusterfl s odreenim poreznim olakπicama i subvencijama. Time bi se na nacionalnoj razini mogli postiÊi znaËajni sinergijski efekti, a koristi od takvog fokusiranja znaËajno bi nadilazile troπkove. • Podravka danas ostvaruje oko 7% svoje inozemne prodaje na træiπtima zemalja EU, a pridruæivanjem novih zemalja EU, Podravka Êe na tom træiπtu ostvarivati 64% od ukupne ostvarene inozemne prodaje. Kompanija ima svoja poduzeÊa i vlastitu proizvodnju u pet zemalja koje od 1. svibnja postaju Ëlanice zemalja Europske Unije - Sloveniji, Maarskoj, Poljskoj, »eπkoj i SlovaËkoj. Konkurentske prednosti Podravke u proπirenoj EU su etablirana pozicija u univerzalnim dodacima jelima, snaga Podravkinih marki, posebno Vegete, te vlastita marketinπka prodajna mreæa.
Susret: Stjepan RoæiÊ, tehnolog u Tvornici Kalnik
Zalaæem se za stimulaciju racionalizacija i inovacija Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ
Dilemu (ili Ëak trilemu) kako pomiriti studenski æivot s radnim i obiteljskim obvezama, uspjeπno rjeπava niz Podravkaπa. Meu njima je i Stjepan RoæiÊ, tehnolog u proizvodnji Tvornice Kalnik u Varaædinu, koji studira na Viπoj ekonomskoj πkoli - poslovni studij u Koprivnici. Bez problema je dogurao do treÊe godine πto najbolje potvuje Ëinjenica da do sada nije pao ni jedan ispit, a ove godine raËuna i na diplomu. - Mislim da sam se pomalo predugo odluËivao za nastavak πkolovanja, nekako sam se pribojavao da li Êu stiÊi uskladiti radne obveze s predavanjima, uËenjem, nisam æelio zanemariti suprugu, sina i kÊer. Ipak moja potreba za znanjem, uvjerenje da Êu po zavrπetku studija izboriti bolji radni status, a time i veÊu plaÊu, te potpora direktora tvornice pobijedili su tu bojazan i prihvatio sam se studija. Naravno da mi nije lako raditi i studirati, ali eto moæe se. Odrekao sam se gledanja televizije, ribolova, gotovo i nemam slobodnog vremena, ali sam zadovoljan. Posebno sam dobar u prirodnim predmetima, raËunovodstvo i matematika za mene ne predstavljaju problem, a za ostalo ”zagrijem” stolicu- objaπnjava Stjepan. Zbog studija viπe nije aktivan ni u sindikatu PPDIV-a u kojem je nekoliko godina bio povjerenik. Ali obnaπa duænost predsjednika RadniËkog vijeÊa Kalnika na koju je izabran zbog velikog ugleda kojeg uæiva meu zaposlenicima tvornice. - Zadovoljan sam radom RadniËkog vijeÊa, o svim pitanjima na sjedicama razgovaramo vrlo otvoreno, redovno Rijetki doËekaju penziju kao transportno-skladiπni radnici dobivamo informacije o poslovanju, a s direktorom Novicom Ciglarom imamo
dobru suradnju. NajveÊi problem su plaÊe. Nemojte krivo shvatiti, radnici Kalnika cijene πto su redovite, moæda Ëak i neπto veÊe nego u nekim drugim varaædinskim tvrtkama, ali bili bismo zadovoljniji kad bi bile veÊe i kad bi pratile rast troπkova æivota - naglaπava Stjepan. Ovog tehnologa, spremnog na stalno vlastito usavrπavanje smeta nedefiniran odnos kompanije prema inovacijama i racionalizacijama zaposlenika. O tome kaæe: Naπi ljudi u proizvodnji imaju puno ideja, uviaju kako se neki procesi i postupci mogu odvijati bræe ili racionalnije ili kako se negdje moæe uπtedjeti. Mi smo neka njihova saznanja u Kalniku i primijenili i πteta je da se na razini Podravke takva praksa ne sabire i primjenjuje gdje god je to moguÊe. Bilo bi dobro kad bismo imali neku sluæbu za praÊenje racionalizacija i inovacija te metode poticanja zaposlenika da iskaæu svoju kreativnost i sposobnost, kao i moguÊnost nagraivanja onih koji iznau uπtede. Primjeri stranih kompanija, posebice japanskih, pokazuju da se to i te kako isplati.
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
5
Kako je u Podravki rijeπen problem ispisivanja transportnih etiketa pismom zemalja u koje izvozimo
Dobra rjeπenja uvijek su jednostavna i - jeftina Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Podravka izvozi na veliki broj træiπta, poput »eπke, SlovaËke, Poljske, Maarske, koje u jeziku imaju nestandardne latiniËne znakove, odnosno Rusije koja koristi Êirilicu, ali i u zemlje koje koriste arapsko pismo. Poslovni informatiËki sustav SAP πto ga koristi Podravka ne podræava nestandardne latiniËne znakove, niti se moæe otisnuti potrebna etiketa, koja je naroËito bitna u Tvornici juha gdje je automatizirana proizvodnja i dnevno se aæurira veliki broj transportnih etiketa. Prije nekoliko mjeseci transportne su se etikete s nestadardnim latiniËnim pismom nametnu-
Primjer transportne etikete ispisane pismom s nestandardnim latiniËnim znakovima
le kao problem. No, taj je problem rijeπen zahvaljujuÊi vlastitim snagama. Mario Relja, tehnolog u Razvoju tehnologije i kontroli - Odjel za razvoj ambalaæe, koji je sadræajno kreirao transportnu etiketu, navodi kako je pitanje toga problema bilo najaktualnije u lipnju, mjesec dana prije puπtanja nove Tvornice Podravka jela u probni rad. Rjeπenje tiska nestandardnog dijela teksta na etiketi, koje se nudilo, stajalo bi znatna financijska sredstva, s time da do sada joπ nije bilo primijenjeno i trebalo je tek biti testirano u Podravki. To je rjeπenje odbaËeno zbog skupoÊe, nemoguÊnosti jamstva i sporosti postupka ugradnje. ZahvaljujuÊi suradnji Razvoja i Informatike prebroen je taj nedostatak sustava bez ikakvih troπkva. - Sve πto se dogaa u tvrtki, ukljuËujuÊi prodaju, nabavu i proiozvodnju u pogonima, vezano je uz naπ poslovni sustav. Veoma vaæan segment opreme jednog proizvoda Mario Relja je tisak transportnih etiketa bez
kojih se roba ne moæe zaprimiti u naπe skladiπte, niti zaprimati kod kupaca. Etikete je nemoguÊe tiskati na drugim jezicima, jer poslovni sustav kojega koristimo podræava samo hrvatski, slovenski, njemaËki i engleski jezik. To je predstavljalo problem buduÊi da tekst deklaracije na proizvodu mora biti na jeziku zemlje u koju se izvozi. Do sada su se tekstovi za træiπta s nestandardnim latiniËnim znakovima tiskali u KoprivniËkoj tiskarnici. Problem je nastao zbog velike koliËine etiketa sa specifiËnim sadræajem i velikog broja podataka na tim etiketama, koje je nemoguÊe tiskati unaprijed, veÊ sukladno s proizvodnjom. Od varaædinskog poduzeÊa, uvoznika i distributera multinacionalne kompanije Avery Dennisona u Hrvatskoj, saznali smo da imaju strojeve s moguÊnoπÊu specifiËnog vanjskog dodatka (flash ram kartice) na svaki od printera, πto bi bilo rjeπenje naπega problema. Nakon sagledavanja situacije, doπli smo
Kadrovske promjene od 9. do 23. sijeËnja S troje radnika raskinut je ugovor na odreeno vrijeme u umaπkoj Tvornici povrÊa i Træiπtu RH te s po jednim u Razvoju tehnologije i kontroli te Ital-Iceu. S druge strane, zbog poveÊanoga obujma posla, na odreeno vrijeme primljena je radnica u Prodaju i distribuciju piÊa. U nekoliko je cjelina doπlo do desetak promjena ugovora radnicima s odreenog na na neodreeno vrijeme, meu njima i za
In memoriam
dipl. pravnicu Ivanu IvanËan TodoriÊ u Kadrovsko - pravnoj opÊoj sluæbi, za dipl. inæenjera agroekonomije Siniπu Levaka i inæenjera stoËarstva Gordana ©irokija u Sluæbi PTS-a i nabave stoke, za dipl. ekonomiste Bianku Poπtu, Matka RadiÊa, dipl. inæenjerku prehrambene tehnologije Æeljku ©karu te inæenjera prometa Matu ValidæiÊa u Sluæbi prodaje, za dipl. inæenjera biotehnologije Zvonimira Kneæe-
Proπlog tjedna u Podravki je tuæno odjeknula vijest da nas je zauvijek napustio naπ dugogodiπni radnik Stjepan Briπki. Stjepan je u Podravku (Odræavanje) doπao u oæujku 1969. godine, gdje je poËeo raditi na poslovima svoje metalske i elektro-struke. Godinama je radio kao VKV majstor, a smrt ga je zatekla na radnom mjestu tehnologa odræavanja. Iznenada, ostali smo bez vrijednog i marljivog radnika i dragog prijatelja. Njegova iznenadna i prerana smrt duboko nas je potresla, a posebno njegovu obitelj. Njegov dragi lik ostat Êe u trajnom sjeÊanju svima onima koji su ga poznavali i poπtivali.
jednostavno i lako savladivo... dobra rjeπenja moraju biti jednostavna, jer bi u protivnom bio problem. - Od kada se primjenjuje to rjeπenje? - To hardversko-softversko rjeπenje u primjeni je od srpnja otkako je i zapoËela proizvodnja u novoj Tvornici Podravka jela. Kompanija Avery Dennison svake godine izdaje godiπnjak i u jednom se dijelu godiπnjaka navode firme koje inovativno koriste njihovu tehnologiju. Podravka je svrstana meu svjetski poznate firme koje na napredan i inovativan naËin koriste njihove teh-nologije, koja se u ovom sluËaju do sada nije koristila na taj naËin. - Primjenjuje li se rjeπenje u okviru cijeloga koncerna? - Zbog uspjeπne primjene odluËili smo taj standard prebaciti na ostali dio koncerna i do sada se pokazalo efikasnim. Takav tisak etiketa zapoËeo je u Mlinu i Pekari, a nakon πto se zamijene neki zastarjeli printeri, poËet Êe se primjenjivati u Kalniku, VoÊu, Linoladi i Koktelima, ali sve ovisi o financijskim sredstvima kojima Êe se raspolagati. Tu nisu ukljuËeni Belupo i Danica koji su organizacijski samostalni, a takoer ne izvoze na træiπta na koja izvozi Podravka pa im to ne predstavlja problem. Ukoliko bude potrebe za tim rjeπenjem, bitno je znati da ono postoji, primjenjivo je i besplatno uz odgovarajuÊe printere. Usput bi se standardizirala i dimenzija etikete, tako da bi umjesto veÊeg broja formata postojao samo jedan format za transportnu etiketu.
DEÆURNE PRODAVAONICE NEDJELJOM U KOPRIVNICI - U VELJA»I
viÊa i dipl. ekonomista Vjekoslava DaniËina prodavaonica Non-stop u Ulici –ure Estera, kraj Gradske Kolesara u Sluæbi za proizvodnju trænice, otvorena je svake nedjelje od 7 do 11 sati. te za magistricu biotehniËkih znanosti Andreju-–uricu Zuber u Slu1. veljaËe deæurne su prodavaonice: - “Sloga”, KoprivniËka 65, Kunovec æbi polutrajnih i obarenih pro- “Minimarket”, Varaædinska c. 135 A, breg izvoda. Bilo je i viπe internih pre- “Majdak”, Ledinska 21/a, “Trgovina Æulj”, ©taglinec 38 c lazaka radnika. S dipl. ekonomi- “Draga”, Miklinovec 105, “Sloga”, Stjepana RadiÊa 74, Reka stom Davorom Cimaπem, bivπim - “CDM Comerce”, PotoËna 4, a “Sloga” Kreπimirova bb, Starigrad - “Tvornica stoËne hrane”, Ljudevita Ëlanom Podravkine Uprave, sklo22. veljaËe deæurne su prodavaonice: pljen je sporazumni prekid ugovo- Posavkog 26, - “Mirela”, IV Vinogradski odvojak 2, - “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Novi Brera o radu s 31. prosincem proπle - “Sloga”, KoprivniËka 65, Kunovec æanec 6, godine. H. ©. breg - “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Zagre- “Trgovina Æulj”, ©taglinec 38 C baËka bb, Realizacija bonova za boæiÊnicu - “Sloga”, Mlinarska 2, Starigrad - “Orion” d.o.o. KriæevaËka c 65 A - “Dora - I”, Ante StarËeviÊa 30 8. veljaËe deæurne su prodavaonice: - “Spektar”, Trg Eugena KumiËiÊa - “Viktorija”, Miklinovec 26/a, 11, - “Minimarket Marin”, Starogradska - “K Capaku”, KoprivniËka 83, Ku100, novec breg - “CDM Comerce”, Varaædinska c. 127 A, - “Kozmos”, ©taglinec bb - “Jelena Trade”, MaæuraniÊev trg 1, UoËi BoæiÊa u Podravkinim diskontima zaposlenici naπe tvrtke poËeli su - “Kozmos”, M. P. Miπkine 40, Reka realizirati bonove od 200 kuna za kupnju proizvoda. Naæalost, ta kupnja - “Fin”, Antuna NemËiÊa 1, - VoÊarna “Princeza”, Hrvatske dr- “CDM Comerce” Kreπimirova 36, u sijeËnju je zaustavljena, jer su se pojavili krivotvoreni bonovi! Starigrad Da ponovimo, Podravkaπi su dobili tisuÊu kuna boæiÊnice u bonovima æavnosti 6, od 200 kuna, koje je veÊina radnika iskoristila joπ u prosincu. Njima se u - “K Capaku” KoprivniËka 83, Kuno29. veljaËe deæurne su prodavaoPodravkinim diskontima mogla kupiti roba do kraja sijeËnja, a onda su se vec breg nice: pojavili krivotvoreni bonovi i prodaja za bonove nekoliko je dana - “Kozmos”, ©taglinec bb - “Bilokalnik - IPA”, Florijanski trg 2, obustavljena, da bi bila produæena do 7. veljaËe. Naravno, o krivotvori- - “Tanja” Frana GaloviÊa 1C, Reka - “Bilokalnik - IPA”, Trg bana Josipa nama je informirana policija koja je pokrenula kriminalistiËku istragu, a - “Draga”, Mlinarska 17, Starigrad JelaËiÊa 8, kao πto se kaæe, u interesu istrage policija ne moæe izlaziti s detaljima 15. veljaËe deæurne su prodavaonice: - “KTC” d.o.o. Vinodolska 4, cijelog sluËaja. - “Spektar”, Frana GaloviÊa 4, - “Hereπinka” Trg kralja Tomislava 2, I dok policija radi svoj posao, podsjetimo da je prije dvije godine - “Hadun” Sokolska 1, otkrivena veÊa koliËina krivotvorenih bonova za gablece koji su se - “Orion”, Starogradska bb, - “Sloga” d.d. KoprivniËka 65, Kunokoristili u naπem restoranu Druπtvene prehrane. Krivci su vrlo brzo “Bilokalnik - IPA” Vinica bb, otkriveni, a laæni blokovi spaljeni. Nema sumnje da Êe tako biti i sada, ali - “Bilokalnik - IPA” d.o.o. Trg kralja vec breg - “Trgovina - Æulj” ©taglinec 38 C ovi bi sluËajevi trebali potaknuti na razmiπljanje o drukËijem naËinu Zvonimira 3, Koprivnica - “Boæana” Starogradska bb, Reka isplate boæiÊnice, kako bi se izbjegla svaka moguÊnost da krivotvoritelji - “KTC”, Peteranska c. 85, - “Orion”, Florijanski trg 1, Koprivnica - “Sloga”, Mlinarska 2, Starigrad uopÊe dou u priliku da rade svoj prljavi posao. B. F.
Stjepan Briπki Laæni bonovi u Podravkinim diskontima (1948-2004)
do veoma jednostavnog rjeπenja tog velikog problema koji je usporavao proizvodnju, a ukazalo se u udruæivanju podataka. U suradnji s programerom Andrijom LackoviÊem implementirali smo ovo napredno rjeπenje koje nam je omoguÊilo da problem premostimo bez ikakvih troπkova. Odræavanje programa rjeπava se unutar firme i ne moraju se plaÊati strani konzultanti. Pripremili smo jedan softver u SAP-u, tako da operater u pogonu upiπe sve podatke, prema kojima softver povlaËi varijabilne podatke iz SAP-a, a podatke koji su isti za cijelo træiπte iz flash ram kartice na printeru tako da iz printera izae etiketa kakvu æelimo. - ©to sve sadræi takva transportna etiketa? - Tekst koji se nalazi na etiketi, sadræajno je isti za svaku zemlju i sadræi ime proizvoda, naziv proizvoaËa, uvjete Ëuvanja itd. i pohranjen je u samom printeru, a svi varijabilni podaci koji su vezani uz sam proizvod, poput kodova, serija, πifri, “povlaËe” se iz SAP-a. Iskoristili smo priliku da na naπu etiketu implementiramo novi logistiËki standard u obliku koda EAN 128, koji sadræi sve nuæne podatke za nas, ali i za naπe kupce. Na taj smo naËin premostili probleme unutar firme i neÊe se dogoditi da se uspori proces proizvodnje zbog tiskanja etikete. Broj potrebnih etiketa tiska se na licu mjesta. Educirali smo osoblje koje kreira te tekstove i pokazalo se vrlo
6
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
UBIUDR Podravke predstavio joπ jedan uspjeπni projekt
U Podravki odræana promocija knjige ”Znamen ljubavi”
Sjedinjena dva velika hrvatska umjetnika Prva zbirka pjesama projekt - objavljivanje CD-a ”Zlatko CrnkoviÊ govori Zvonimira Goloba”. Promocija ovog CD-a odræana je 23. sijeËnja u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu, a prisutvovalo joj je Istaknuti hrvatski pjesnik, esejist, stotinjak πtovatelja dvojice velikih hrskladatelj, prevoditelj i kritiËar vatskih umjetnika. Zvonimir Golob neraskidivim je niti- Velikan hrvatske pozornice Zlatko ma vezan za Koprivnicu. U ovom CrnkoviÊ kao izvrsni kazivaË svojim je gradu roen je 19. veljaËe 1927. godine sjajnim glasom oæivio zlatne stihove i mada je mirnu Podravinu napustio hrvatske poezije koji Zvonimira Golokao πestogodiπnji djeËak vraÊao joj se ba svrstavaju u sve knjiæevne antolou svojim mislima, djelima. Koprivnica gije - rekao je tom prilikom skladatelj i njeni stanovnici mu to i uzvraÊaju. U Pero Gotovac, a bivπi intendant HNK Marijan RadmiloviÊ naglasio je da ovaj CD ujedinjuje dvije velike umjetniËke zbilje u Hrvatskoj. Stihove za CD ”Zlatko CrnkoviÊ govori Zvonimira Goloba” odabrao je Mladen PavkoviÊ, glazbu je napisao Rajko DujmiÊ, Golobove pjesme pjevaju Arsen DediÊ, Gabi Novak, Ivan Ivica Percl i Ana ©tefok koja je prisutne na promociji oduπevila izvedbom poznate Balade uz klavirsku pratnju Vanje Lisaka. Zlatko CrnkoviÊ, koji je s Golobom bio vezan prijateljskom paænjom i razumijevanjem, ovim je CD-om ne samo pridonio oæivljavanju uspomene na pjesnika ljubavi, nego i potvrdio svoju ustrajnost u kazivanju pjeAna ©tefok, Zlatko CrnkoviÊ, Marijan RadmiloviÊ, Mladen PavkoviÊ i sniË-kih rijeËi po kojoj je poznat veÊ Jadranka Lakuπ promovirali su CD godinama. Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
povodu 75. obljetnice roenja ovog svestranog umjetnika odræana je manifestacija pod nazivom ”U srcu sa Zvonimirom Golobom” u sklopu koje je na Osnovnoj πkoli ”Antun NemËiÊ Gostovinski” otkrivena spomen ploËa, te objavljen CD pod nazivom ”Joπ uvijek ne znam neke vaæne stvari”. U Koprivnici je proπle godine objavljena i knjiga pjesama ”Duπo moja”. Iza ovih projekata stoji UBIUDR Podravke i Mladen PavkoviÊ koji je svojom neumornom energijom inicirao i novi
Mini izloæba ispred Podravkinog restorana druπtvene prehrane
Slike od preπanog cvijeÊa i buketiÊi od krep-papira Ovih je dana ispred restorana druπtvene prehrane u Podravki u staklenim vitrinama postavljena izloæba slika od preπanog cvijeÊa Marije IkiÊ, Ëlanice Podravkine likovne sekcije i umirovljenice Podravke, i Darinke Radeljak iz Koprivnice, koja odnedavno izrauje lijepe buketiÊe cvijeÊa od krep-papira. Izloæeni eksponati bit Êe u vitrinama do 9. veljaËe, a mogu se i kupiti po prigodnim cijenama.
i pripovjedaka Katice PopijaË RajiÊ Proπlog je petka velika dvorana za sastanke u Podravki bila premala za posjetitelje koji su doπli na promociju zbirke pjesama i pripovjedaka «Znamen ljubavifl Katice PopijaË RajiÊ iz Koprivnice. Ovo je autoriËin prvijenac, njezina prva izdana zbirka, a dio pjesama pisan je bednjanskom kajkavπtinom, a dio hrvatskim knjiæevnim jezikom. O knjizi su govorili prof. Barica PahiÊ, recenzent knjige, iz Varaædina, te prof. Slavko FijaËko iz Koprivnice. U programu su sudjelovali Ëlanovi Literarne sekcije, Ëiji je i Katica RajiÊ Ëlan, te glazbenici grupe «Maestralfl. Na promociji mogla se i kupiti zbirka pjesama i pripovjedaka po promotivnoj cijeni od 70 kuna. A. V.
Likovna sekcija ”Podravka 72”
Danas izborna skupπtina
S promocije zbirke pjesama u Podravki
Obavijest
Prodaja pureÊeg mesa
Danas, 30. sijeËnja, s poËetkom u 18 sati, u prostorijama Odjel za standard organizira prodaju pureÊeg mesa proizvoaËa Vindon KUD-a «Podravkafl odræat Êe se izborna skupπtina Likovne d.o.o. Slavonski Brod (grupa Vindija Varaædin), uz moguÊnost plaÊanja na sekcije «Podravka 72fl. Po statutu Druπtva, svake dvije tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije svjeæeg pureÊeg mesa, pakiranog godine svaka sekcija unutar KUD-a bira novi Izvrπni po 5 kilograma: odbor, predsjednika i potpredsjednika sekcije. Dosadaπ- A) PureÊa krila - 104 kn/pakiranje nja predsjednica Nada Zlatar Lukavski u svom dvogodiπ- B) PureÊi file prsiju - 241 kn/pakiranje njem mandatu priredila je niz skupnih izloæbi sekcije, C) PureÊi batak, pakiranje 5 kg - 87 kn/pakiranje nekoliko kolonija te posjet izloæbi u BeËu, πto dokazuje D) PureÊi zabatak - 140,50 kn/pakiranje njezinu angaæiranost i æelju predstavljanja Likovne sekcije E) PureÊi file zabatka - 165 kn/pakiranje u æupaniji i izvan nje. Veliko priznanje Sekciji je i F) PureÊi file zabatka za paprikaπ (rezano na kockice) - 165 kn/pakiranje ovogodiπnja nagrada grada Koprivnice - Plaketa za kulturni i humanitani doprinos.
Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 6. veljeËe u Odjelu za standard radnika na tel. 651 - 781.
LijeËnik za vas
©to je Alzheimerova bolest?
Druπtvena prehrana
Jelovnik
Piπe: dr. Ivo Belan Alzheimerovu bolest zovu joπ i ”smrt uma”. To je posebno okrutno oboljenje. Ono ne samo da razara um bolesnika, nego ga liπava i pamÊenja. Majka se ne moæe sjetiti imena jedinog sina. Suprug ne moæe prepoznati svoju æenu nakon 30 godina braka. Dugotrajni prijatelji postaju stranci. Alzheimerova bolest je progresivna, degenerativna bolest koja napada mozak i rezultira s oπteÊenim pamÊenjem, miπljenjem i ponaπanjem. Gubitak intelektualnih funkcija je toliko ozbiljan da ometa dnevni æivot. Uzroci bolesti nisu jasni Uzrok (ili uzroci) Alzheimerove bolesti nije poznat, ali to se podruËje intenzivno prouËava. U nekim obiteljima genetska predispozicija igra odreenu ulogu. Moæda je lakπe kazati πto istraæivaËi vjeruju da ne uzrokuje to oboljenje. Bolest ne uzrokuje jednostavno starost (premda se moguÊnost pojave bolesti udvostruËuje u svakom
desetljeÊu nakon dobi od 65 godina). I oboljenje nije zarazno. Oboljenje moæe biti lijeËeno Premda, za sada, ne postoji lijek za potpuno izlijeËenje, postoji mnogo toga πto se moæe uËiniti u kontroli bolesti i olakπanju simptoma, kako bi se osigurala bolja kvaliteta æivota pacijenata i onih koji vode brigu o njima. Simptomi promijenjenog ponaπanja u Alzheimerovoj bolesti, kao πto su paranoja, depresija, uzbuenost, nesanica i tjeskoba, mogu biti olakπani uz pomoÊ brojnih psihijatrijskih lijekova. S vremenom pacijenti postaju potpuno nesposobni da se brinu o sebi i postaju ovisni o drugima za svoje preæivljavanje. NajËeπÊi simptomi bolesti su: Ëesta zaboravljivost, ponavljano postavljanje istih pitanja; poteπkoÊe u obavljanju poznatih poslova (bolesnici se ne sjeÊaju obuÊi cipele, ne znaju ih zavezati, stavljaju predmete na neodgovarajuÊa mejsta - npr. peglu u
friæider); nagle promjene raspoloæenja (netko tko je nekad bio miran, postaje razdraæljiv i teæak), gubitak inicijative, loπe prosuivanje (nekad ne zavrnu pipu iz koje curi voda ili ne reagiraju na zvonjavu telefona, mogu se neodgovarajuÊe obuÊi); dezorijentacija u vremenu i prostoru (ne znaju gdje æive, koja je godina, kako doÊi do najbliæe trgovine); problemi s jezikom (mogu imati poteπkoÊe da nau pravu rijeË); mogu zaboraviti platiti raËune ili ne znaju Ëemu raËuni sluæe. Osim lijekova, vaænu ulogu igra fiziËka aktivnost, druπtvena aktivnost, odgovarajuÊa prehrana i mirna briæljiva okolina. Novi napredak pruæa nadu Prevencija ili lijeËenje Alzheimerove bolesti moæda je joπ godinama daleko. U meuvremenu se dogaaju obeÊavajuÊi znanstveni istraæivaËki napori. Brojni lijekovi se kliniËki ispituju i pruæaju veliku nadu.
2. 2. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kuhana rolana lopatica 3. 2. utorak:
- PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata
4. 2. srijeda:
- Gulaπ od junetine s makaronima, salata
5. 2. Ëetvrtak:
- Samoborski kotlet, krumpir pire,salata
6. 2. petak:
- Varivo poriluk, hrenovka, voÊe
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
Sport
Kuglanje: ogled Hrvatska - Rumunjska
KuglaËice Hrvatske bolje od Rumunjki
Prva hrvatska rukometna liga - 11. kolo
Pobjeda Podravkaπica uz 32 primljena pogotka
Hrvatska - Rumunjska 3255:3199 Piπe: Æeljko ©emper
SLAVONIJATRANS - PODRAVKA VEGETA 32:39 (18:17) Rukometaπice Podravke Vegete brzo Êe zaboraviti gostovanje u Slavonskom Brodu, gdje su pobijedile Slavonijatrans, posljednje plasiranu ekipu na prvenstvenoj tablici. One Êe zaboraviti, ali treneru Podravkaπica Goranu Mrenu ta Êe utakmica biti zadnja opomena da u redovima KoprivniËanki puno toga ne πtima, posebice obrana, jer ako Slavonijatrans zabije 32 pogotka Podravki, koliko Êe onda pogodaka biti u mreæi KoprivniËanki kada na red dou Dankinje?
7
U prvom poluvremenu Mren je dao priliku mlaim igraËicama, koje iako su vodile i pet pogodaka prednosti, na kraju prvog dijela utakmice upisuju minus jedan. Mlada slavonskobrodska ekipa odliËno je kaænjavala brojne greπke KoprivniËanki, posebice su bile raspoloæene Zovko sa 12 i Papak sa 7 postignutih pogodaka. U nastavku zaigrala je prva postava Podravkaπica i ubrzo stvari stavila na svoje mjesto. Na kraju 7 pogodaka prednosti i trpki okus gostovanja u
Slavonskom Brodu. Goran Mren morat Êe brzo neπto napraviti, a priliku da vidimo πto je uËinio imamo veÊ ovoga vikenda kada Podravkaπice gostuju u Puli i igraju protiv Arene - u subotu kup utakmicu, a u nedjelju prvenstvenu utakmicu. Protiv Slavonijatransa za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 2, Hobjila 5, Gilca 3, Hodak 5, Ma. KoπËak, PopoviÊ 7, Sirovec 2, BlaæekoviÊ, Tarle, Tatari 2, GolubiÊ 5, Budimir 8. B. F.
Kristina FraniÊ ide na operaciju koljena Mlada rukometaπica Podravke Vegete Kristina FraniÊ (na slici) ove Êe nedjelje biti operirana kod dr. Borisa Nemca u Ogulinu. Naime, u prvenstvenoj utakmici protiv Treπnjevke Kristina je ozlijedila koljeno, toËnije puknuo je prednji kriæni ligament. Nakon operacije, Kristina Êe biti oko tjedan dana u bolnici, a potom ide na oporavak u Selce. Prema predvianjima lijeËnika, Podravkina rukometaπica bit Êe spremna za normalne treninge nakon pet mjeseci, a to znaËi da ovu sezonu Podravka Vegeta ne moæe raËunati na ovu talentiranu rukometaπicu. Kada veÊ piπemo o medicinskim temama, probleme ima i Marija »uljak, kojoj je propisano obavezno mirovanje od 2 tjedna. Ona je uoËi utakmice s Berom Berom dobila udarac u glavu, a i na toj utakmici protiv ©panjolki dobila je ponovo udarac u glavu. Dijagnoza - potres mozga. Marija i Kristina puno znaËe za igru Podravkaπica i njihovo nedostajanje priliËno se odraæava u igri KoprivniËanki. No, morat Êe se dalje i bez njih. B. F.
NK Slaven Belupo
Hrvatska kuglaËka reprezentacija uspjeπno je startala u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo, koje Êe se odigrati u svibnju u Rumunjskoj. Protekle subote u Osijeku, u oglednom nastupu protiv domaÊina naredne svjetske kuglaËke smotre, hrvatske kuglaËice bile su uspjeπnije i zabiljeæile su pobjedu. Izbornik Stjepan Koren za ogled u gradu na Dravi iz Podravke je uputio pozivnice Mariji Zver i Meliti ValentiÊ, koja je umjesto provjere u Osijeku bila na magnetskoj rezonanci u Zagrebu. Radi πto boljeg uvida u formu reprezentativnih kandidatkinja bacalo je po osam igraËica, a dva najslabija rezultata nisu ulazila u ukupan zbir Ëunjeva. Iz sastava naπe reprezentacije vidljivo je da izbornik Koren, inaËe direktor Informatike u Podravki, namjerava “izgraditi” sastav koji Êe biti spoj mladosti i iskustva. Protiv Rumunjske najbolji rezultat postigla je iskusna Nena BartoloviÊ, viπestruka reprezentativka, nositeljica brojnih svjetskih medalja. Istakla se i Podravkaπica Marija Zver, koja je postigla drugi rezultat ovog reprezentativnog dvoboja. “Stara kost” Biserka Perman, unatoË nizu operacija nakon ozljeda u prometnoj nesreÊi, opet je dokazala nevjerojatnu upornost i æelju da se nae na joπ jednoj svjetskoj smotri. Hrvatska: BartoloviÊ 562, ©irokanoviÊ 542, RavniÊ 537, Gajdek 516, Zver 555, Perman 543 (BarËan 510, RadakoviÊ 514). Drugi dan, u nedjelju, odigran je pojedinaËni ogled dviju reprezentacija, a tu su uspjeπnije bile goπÊe - osvojile su prva Ëetiri mjesta. Postignuti rezultati naπih predstavnica bili su neπto slabiji: 5. BartoloviÊ 549, 6. Perman 545, 7. Zver 535 itd.
Druga liga sjever - kuglaËi
Betlehem briljirao protiv ’Æelje’ Podravka - ÆeljezniËar (»K) 7:1 (3518:3181) “Æeljo” iz »akovca, sastav iz donjeg dijela ljestvice, nije uspio previπe motivirati vodeÊi sastav na ljestvici, koji je s pola snage postigao visoku pobjedu. Svjesni snage Podravkaπa i nepostojanja Ëak ni teoretskih izgleda za bilo kakvo iznenaenje, gosti su u sastav ubacili Ëak Ëetvoricu kadeta, inaËe vrlo talentiranih mladih kuglaËa. Zbog toga kuglaËi Podravke nisu previπe “grizli”, bila je to igra bez naboja, i tek jedan rezultat viπe od 600. Ipak, pravi zaËin doπao je u zavrπnici - bez obzira na maloljetnog protivnika, Zlatko Betlehem odigrao je za pamÊenje. Posebno je bio briljantan u zadnjih 60 hitaca, kad su “sijevale” devetke kao na tekuÊoj vrpci - po tri u nizu. Zaustavio uvjet za dobivanje licence za odigrava- se tek na 647 Ëunjeva, 13 drva do rekorda kuglane. Rezultati: VuËiÊ - Mikac 592:491, Gregurina - CrnËec 582:547, BakaË nje domaÊih i meunarodnih utakmica PunËikar 537:550, GroπaniÊ - Turk 573:544, Betlehem - I. MaËek+Z. MaËek u slijedeÊem prvenstvu. 647:251+256, MikloπiÊ - Plevnjak 587:547. - U dogovoru s koprivniËkim gradonaËelnikom priloæit Êemo sporazum izmeu kluba i Grada s rokovima Prva hrvatska kuglaËka liga izgradnje, πto bi bila garancija da Êemo za iduÊe prvenstvo to i imati. Radi se o rasvjeti i natkrivanju tribina, odnosno zgradi s potrebnim prostorijama. Grad bi se obvezao rokovima da Êe se do poËetka prvenstva sve πto nedostaje U subotu 31. sijeËnja u Koprivnici se igra najveÊi derbi hrvatskog prvenstva rijeπiti, odnosno izgraditi - rekao je - igraju stari, dobro poznati suparnici. Neka se ne naljuti Zagreb, koji je takoer direktor Slaven Belupa Robert Markuu ravnopravnoj borbi za titulu prvaka, ali sastaju se dvije najbolje hrvatske lin. ekipe, koje su u posljednjih πest godina osvojile svaka po tri naslova prvaka Ukoliko se sporazum s gradom Kopdræave. Podravka ima prednost od dva boda ispred Zagreba i Rijeke i domaÊa rivnicom ne bi prihvatio kao vjerodopobjeda bila bi krupan korak prema obrani titule prvaka, ekipi Rijeke pak stojni dokument, Slavenaπi Êe prijaviti samo pobjeda znaËi ostanak neizvjesnosti do zadnjeg kola. Biba Perman, alternativni stadion koji zadovoljava uvjefriπka saborska zastupnica, na pitanje πto oËekuje od derbija, u πali je rekla te. Za prijaπnja natjecanja u Intertoto kako ne smije otkriti taktiku, jedino moæe dati izjavu o vremenu. Ali ne treba kupu bio je prijavljen varaædinski stadisumnjati da Êe pokuπati izboriti dva boda. HoÊe li se Podravkaπice, bez Melite on, a sada se osim njega, kao alternativa ValentiÊ i uz pomoÊ svoje publike, uspjeti “othrvati” rijeËkoj bujici? spominje i Dinamov stadion. B. F. Utakmica se igra u 15 sati na koprivniËkoj kuglani.
KoprivniËke pripreme u punom su jeku Nakon povratka iz PoreËa, gdje su se pripremali tjedan dana te odigrali tri prijateljske utakmice - s Murom i Publikumom neodluËeno, te pobijedili Dinamo 1:0, nogometaπi Slaven Belupa ovaj tjedan se punom parom pripremaju u Koprivnici. ©ef struËnog stoæera Slavenaπa Ivan Bedi ocijenio je poreËke pripreme vrlo dobrim. U procesu priprema nalazi se 30-ak nogometaπa koji su pod nadzorom trenera Mile NiæetiÊa i njegovog pomoÊnika Romana SoviÊa. Kao πto istiËu, koprivniËke pripreme ne ometa niti snijeg. Meu nogometaπima nema najboljeg napadaËa Marija Dodika koji odlazi na operaciju lijevog ramena, a Petar Boπnjak joπ osjeÊa posljedice ozljede ligamenta koljena. - OsjeÊam se dobro, iako joπ nisam potpuno spreman za najveÊe napore, ali najvaænije je da su posljedice ozljede koljena sve manje i da Êu do kraja
tjedna biti u punom pogonu. No, kako sam u posljednjem jesenskom kolu s Marsonijom dobio treÊi æuti karton, neÊu igrati prvu utakmicu proljetnog dijela s Rijekom. ZnaËi, imat Êu joπ tjedan dana da dostignem æeljenu formu. U svakom sluËaju, imat Êemo dobru momËad za proljeÊe i nadam se da Êemo osigurati mjesto u prvoj polovici ljestvice te zavrπnicu prvenstva doËekati u Ligi za prvaka - rekao nam je Petar Boπnjak. - Nadam se da s operacijom Marija Dodika neÊe biti nekih problema i da Êe za desetak dana poËeti s lakπim treninzima. HoÊe li biti spreman za prvo proljetno kolo u Rijeci 21. veljaËe, teπko je reÊi - rekao je Ivan Bedi. ©to se tiËe ostalih informacija iz kluba, treba istaknuti kako je proπloga tjedna na koprivniËkom Gradskom stadionu boravila komisija HNS-a koja je razmatrala nekoliko kriterija koji su
Ove subote derbi Podravka Rijeka
Prijateljska utakmica
Laka pobjeda za optimizam uoËi prvenstva SLAVEN BELUPO - »AKOVEC 3:0 Na pomoÊnom terenu koprivniËkog Gradskog stadiona, pred 50-ak gledatelja nogometaπi Slaven Belupa i »akovca odigrali su prijateljsku utakmicu u kojoj je znatno bolju i konstruktivniju igru prikazao koprivniËki klub. U prvom poluvremenu πef struËnog stoæera Slaven Belupa Ivan Bedi i trener Milo NiæetiÊ na snjeæni teren (na slici) poslali su Solomuna, JuriÊa, Crnca, S. Boπnjaka, RadiÊa, Brglesa, SertiÊa, ©omocija, Pintara, ©imeka i MijatoviÊa. Dakle, uvjetno reËeno, drugu momËad Slavena. Mladi Slavenovi
igraËi pokazali su dobar nogomet, kojega su okrunili u 20. minuti pogotkom. Brgles πalje dugu loptu do MijatoviÊa koji snaæno tuËe s ruba πesnaesterca. –urkin brani, a na odbijenu loptu natrËava ©imek i posprema je u mreæu »akovËana. U nastavku na terenu je udarna momËad Slavena - Lisjak, Landeka, Gal, JurËiÊ, Boæac, Milas, VukojeviÊ, Posavec, ViπkoviÊ, Srpak i PejiÊ. U 60. minuti poærtvovni PejiÊ spaπava jednu gotovo veÊ izgubljenu loptu, pronalazi ViπkoviÊa koji s lijeve strane odliËno ubacuje u πesnaesterac
»akovËana. OdliËno skaËe Nikica Srpak i glavom pogaa mreæu gostiju. Zasigurno najraspoloæeniji igraË utakmice bio je PejiÊ koji tri minute kasnije u svom prepoznatljivom stilu - kao brzi vlak prolazi po lijevoj strani, idealno ubacuje loptu na glavu Srpaka. Opet je vratar »akovËana IvankoviÊ bio nemoÊan. 3:0 za Slaven Belupo koji je u ovoj pripremnoj utakmici pokazao kako su nogometaπi u uzlaznoj formi. Utakmica protiv »akovËana i te kako budi optimizam uoËi nastavka proljetnog dijela prvenstva. B. F.
8
Broj 1689 Petak 30. sijeËnja 2004.
Inovirano pakiranje pekmeza
Pekmez od πljiva od 290 grama s oznakom Izvorno hrvatsko Sa zadovoljstvom vam predstavljamo dobro poznati Podravkin pekmez od πljiva u novoj gramaturi od 290 grama s laskavom oznakom Izvorno hrvatsko. Pekmez od πljiva je hrvatski tradicionalni proizvod, a u Tvornici ”VoÊe” - koja ove godine obiljeæava 70. godiπnjicu postojanja, - proizvodi se od 1957. g. Tamno ljubiËaste guste konzistencije, raskoπnog okusa, bez konzervansa, proizvod je prepoznatljive vrhunske kvalitete koji dolazi iz stare recepture i tradicije domaÊih voÊnih preraevina. Posebno velika koliËina voÊa u proizvodu prosjeËna koliËina je 180 g voÊa potrebnog za 100 g gotovog proizvoda, uz mali dodatak πeÊera -
daje Podravkinom pekmezu izrazito bogat okus πljive. ZadovoljavajuÊi visoke kriterije kvalitete proizvoda i Ëitavog procesa nastanka proizvoda, Podravka je stekla pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko. Znak se dodjeljuje izvornim hrvatskim proizvodima, koji posjeduju natprosjeËnu kvalitetu, a nastali su kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraæivaËkog rada, inovacije i invencije te kao takav sluæi promociji hrvatske dræave i stvaranju hrvatskog identiteta na svjetskom træiπtu. Postepeno, i na etiketama pakiranja pekmeza od πljiva od 870 i 490 g bit Êe aplicirana oznaka Izvorno hrvatsko. Podravkin pekmez od πljiva se ta-
ko svrstao na listu od tridesetak nositelja ovog prestiænog znaka koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, od kojih je tek desetak prehrambenih proizvoda, meu kojima su sada i dva Podravkina proizvoda - Vegeta i pekmez od πljiva! Akcijama HGK Kupujmo hrvatsko! podræavaju se proizvodi domaÊih proizvoaËa i od 1997. g. otkako se akcija provodi, sve viπe hrvatskih graana podræava kupnju hrvatskih proizvoda, posebice onih oznaËenih oznakama Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, a u cilju reafirmacije domaÊeg træiπta i poveÊanja zaposlenosti. Akcija je ojaËala nacionalnu svijest hrvatskih potroπaËa,
UBIUDR Podravke
Zimske ’radosti’
Najmanje novine na svijetu! Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke iduÊeg Êe Ëetvrtka u Hrvatskom novinarskom druπtvu u Zagrebu, prema svemu sudeÊi, oboriti jedan od brojnih rekorda koji su veÊ opisani u popularnoj Guinnessovoj knjizi rekorda. Naime, ova Udruga, koja je po svojim raznovrsnim aktivnostima postala poznata i diljem Hrvatske, objavila je - najmanje novine na svijetu! RijeË je o «Hrvatskom braniteljufl, koji Êe od sada jednom mjeseËno izlaziti u formatu 2,5 X 3 cm, na 120 stranica, otisnut na tzv. biblijskom papiru. Po rijeËima Mladena PavkoviÊa, glavnog urednika ovih novina, koje su prijavljene i za Guinnessov svjetski rekord, na ovaj su se korak odluËili iz nekoliko razloga. Jedan od njih je skretanje pozornosti na hrvatske branitelje, drugi nedostatak financijskih sredstava itd. Prije «Hrvatskog braniteljafl najmanje novine na svijetu izlazile su u Brazilu i to u formatu 2,5 X 3,5 cm, a ovaj je rekord joπ 1985. godine postavila Vossa Senhoria. Meutim, za razliku od novina Podravkinih branitelja, one su izlazile na svega
buduÊi da ih izravno potiËe na kupovanje domaÊih proizvoda, koji cijenom i kvalitetom ne zaostaju za inozemnim proizvodima. Najnovija istraæivanja GFK-a, pokazuju da Ëak 87% ispitanika podræava akciju te ju ocjenjuje visokom prosjeËnom ocjenom - Ëak 4,4 (ocjena 1- uopÊe ne podræava do 5- jako podræava). Ovakav proizvod sluæi Podravki i Hrvatskoj na ponos, utjeËe na podizanje svijesti o hrvatskim vrijednostima, stvara prepoznatljivu hrvatsku marku proizvoda te postaje suvenir naπe zemlje. Renata ©adek product manager u Marketingu SPJ VoÊe i povrÊe
16 stranica, a dosad taj rekord nije uspio nitko nadmaπiti! Zanimanje za izlazak najmanjih novina na svijetu je iznimno veliko, a to su veÊ slikom i tekstom popratili i neki strani mediji. Mladen PavkoviÊ je najavio da Êe moæda veÊ ove godine u Koprivnici
Na ovogodiπnji prvi snijeg dugo smo Ëekali, a onda je ovaj tjedan ipak pao. Doduπe, ni pribliæno u tolikoj koliËini kao na poËetku lanjskog sijeËnja, pa nas nije ni ”iznenadio”. Zimske sluæbe imaju stoga puno manje posla, a to πto je posla oko snijega bilo bilo ga je na pjeπaËkim stazama, πto su deËki u Podravki poËeti izlaziti i - najveÊe novine na (na slici) obavili na vrijeme i temeljito, barem oko glavne poslovne zgrade. svijetu, πto bi bio jedinstven sluËaj Meutim, zaposleni u ”perifernim” zgradama imaju viπe ”zimskih radosti” i da netko u godinu dana obori dva to s poledicom po neoËiπÊenom i ugaæenom snijegu. svjetska rekorda! Oni koji ga bolje poznaju, pogotovo njegovu agilnost i upornost, nimalo ne sumnjaju da neπto takvoga nije moguÊe. Ali, veÊ i ovo je - viπe nego dovoljno!
Recept tjedna:
Slavonski ljuti Ëobanac Potrebne namirnice za 4 do 6 osoba:
400 g svinjetine 200 g junetine 200 g teletine 150 g luka 1 æliËica crvene paprike u prahu 200 ml pasirane rajËice 1 lovorov list 1 ljuti feferon 50 ml ulja 50 ml vina
2 Ëeπnja Ëeπnjaka gano promijeπajte i pirjajte podlije1 æliËica πkrobnog braπna Gussnel vajuÊi vodom. 300 g krumpira Vode u posudi mora biti toliko da 1 ælicaVegete pokrije meso. Kad meso skoro omekπa, dodajte krumpir narezan na kocke i Priprema: zajedno kuhajte joπ oko 15 minuta. Na ulju kratko popecite nasjeckani Na kraju umijeπajte vino te πkrobno luk, posudu malo maknite s vatre, braπno koje ste prethodno razmutili s umijeπajte crvenu papriku u prahu i malo vode. odmah zalijte sa 100 ml tople vode. Slavonski ljuti Ëobanac posluæite uz Dodajte meso narezano na kocke, sezonsku salatu. lovorov list, feferon, pasiranu rajËiUmjesto jedne od navedenih vrsta mecu, nasjeckani Ëeπnjak i Vegetu. La- sa moæete staviti puretinu.
Crta: Ivan Haramija - Hans