ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravkin Studenac ukljuËio se s nekoliko akcija u obiljeæavanje Svjetskog dana voda
U Mesnoj industriji Danica pri kraju je investicija u suvremeno ureene i opremljene proizvodne pogone
Investicijski vjetar u lea Danice
8. str.
Belupo lansira novi program kozmetike
”I. touch” spreman za dodir s potroπaËima
Piπe: Jadranka Lakuπ
Investicijski ciklus kojim se æele otkloniti uska grla u proizvodnji, proπiriti kapaciteti, poveÊati produktivnost i postiÊi uπtede, zapoËet 2002. godine, ovih se dana u Podravkinoj mesnoj industriji Danica privodi kraju. Danica, koja se ionako iz ”ruænog paËeta” pretvorila u ”labuda” dobiva tako snaæan vjetar u lea, jer Êe u suvremeno ureenim i opremljenim pogonima moÊi proizvoditi viπe, bræe i jeftinije. Primjerice, umjesto sadaπnjih 250 tona godiπnje sada Êe se moÊi proizvoditi Ëak 800 tona trajnih suhomesnatih i kobasiËarskih proizvoda koji su na hrvatskom træiπtu sve traæeniji, a kapacitet smrznutog programa u kojem se raËuna na snaænu ekspanziju bit Êe poveÊan Ëak tri puta. Ulaganja u modernizaciju energetskog postrojenja donijet Êe znatne uπtede u potroπnji elektriËne energije, vode i rashladnog medija, a proraËuni pokazuju da Êe se ulaganja vratiti veÊ nakon godinu i pol dana. Radnici, njih 740, dobivaju bolje uvjete rada, moguÊa su i poboljπanja u organizaciji, pa nije nerealno oËekivati i rast produktivnosti. Modernizacija proizvodnje na Danici, u koju je uloæeno 18,5 milijuna kuna, dobar je primjer i koriπtenja potencijala i znanja Podravkaπa. StruËnjaci Danice i Podravka - Inæenjeringa zajedniËkim su snagama izradili kompletnu tehniËko-tehnoloπku i graevinsku dokumentaciju, ugradivπi u nju najbolju proizvoaËku praksu kompanije sa srcem i dostignuÊa svjetski poznatih proizvoaËa opreme. SveËano otvorenje novih i moderniziranih pogona koje nas oËekuje bit Êe prilika da se i njima oda priznanje. (Opπirnije na 3. stranici)
Linija za punjenje nove kozmetiËke palete u Belupu u punom je zamahu Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Nova kozmetiËka linija Belupa u kojoj se nalazi 24 proizvoda za zaπtitu i njegu koæe ruku, lice i tijela, kose i vlasiπta pod nazivom ”I. touch” ( ”Ja dodirujem”) ovih Êe se dana naÊi na policama brojnih trgovina u Hrvatskoj. PotroπaËima - muπkarcima, æenama i mladima tako Belupo nudi vrlo kvalitetne preparate koji su uspjeπan spoj dosadaπnjih iskustava u proizvodnji kozmetike ove
farmaceutske kuÊe i modernih trendova na træiπtima Evrope i SAD. Cijela paleta plod je viπegodiπnjeg rada razvojnog tima Belupa na Ëijem je Ëelu Barbara HeÊimoviÊ, te suradnje s agencijom Imago koja je osmislila dizajn i reklamnu kampanju. Novi proizvodi bazirani na kvalitetnim visoko vrijednim sastojcima proizvode se na strojevima na veÊ postojeÊoj liniji kozmetike u Belupovoj tvornici na Danici, kojima je, kako smo saznali od rukovodite-
ljice proizvodnje Nade JakupiÊ, pridodana nova etiketirka. - Svjesni smo da na træiπtu Hrvatske u kozmetici postoji velika konkurencija, ali smo ipak uvjereni u uspjeπnost projekta lansiranja branda ”I. touch”. Svi preparati proπli su najoπtrije kontrole kvalitete, imaju moderan vizualni identitet, a zadovoljit Êe i naj-zahtjevnije u brizi o izgledu i zdravlju. Posebno smo vodili raËuna o rezultatima istraæivanja koji pokazuju da i koæa doæivljava stres, pa
smo osmislili i antistresnu kozmetiku, a dio proizvoda namijenili smo mladima s problematiËnom koæom. Distribuciju i prodaju preuzela je, kako smo veÊ informirali, Podravka pa je i to odreena garancija uspjeha - naglaπava direktorica Belupove kozmetike Ines FranËiÊ. Izlazak novih proizvoda bit Êe popraÊen i propagandnom kampanjom pod nazivom ”Ljepota dodira”, a mi dio te nove kozmetike predstavljamo na 8. stranici.
2
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Intervju: Branka Goπek ∆iriÊ, direktorica Sluæbe za kontrolu i unapreenje kvalitete
Podravka - sinonim kvalitete, to nije fraza, veÊ Ëinjenica Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
- Ime Podravka za potroπaËe je sinonim kvalitete. Sluæba za kontrolu i unapreenje kvalitete kojoj ste na Ëelu nesumnjivo je pridonijela tome. Moæete li najkraÊe objasniti kako? - Kvaliteta se opisuje kao sveukupna svojstva proizvoda koja pridonose sposobnosti proizvoda da zadovolji potrebe krajnjeg potroπaËa. Prije nego li sam se uopÊe zaposlila u Podravki o samoj firmi i njenoj organizaciji znala sam malo, ali sam imala jasnu predodæbu πirine proizvodnog asortimana i nesporne kvalitete proizvoda. Kud god si se okrenuo - bila je Podravka. Podravka - sinonim kvalitete je atribut koji je svakako toËan i do tako visoke ocjene nije moguÊe doÊi preko noÊi. NajkraÊi odgovor na vaπe pitanje, kako je Kontrola i unapreenje kvalitete pridonijela tome bi bio - predanim i struËnim svakodnevnim radom svih zaposlenika koji su u proπlosti radili na ovim poslovima i dakako radom svih nas koji smo tu danas. Dobri temelji ove sluæbe postavljeni su davno. Mi smo naslijedili i zasluge prethodnika a dakako i prije svega obvezu i odgovornost da odræavamo i unapreujemo sustav kontrole u skladu sa zahtjevima koji se danas postavljaju pred proizvoaËe. Izazovi su brojni i raznovrsni, kako na domaÊem tako i na stranim træiπtima. Organizirani smo tako da moæemo u struËnom i operativnom smislu pratiti sve procese u kojima Kontrola i unapreenje kvalitete mora sudjelovati i dati informacije i odgovore na sve upite naπih kupaca, dræavnih i inspekcijskih sluæbi. Orijentirani smo prema kupcu, i najkraÊe reËeno, naπ je zadatak da osiguramo, utvrdimo i potvrdimo da su svi Podravkini propisani parametri kvalitete poπtivani u svim dijelovima procesa i da Êe kupac za svoj novac dobiti onu kvalitetu koju je odabrao, na koju je navikao i koju oËekuje. Zdravstvena ispravnost proizvoda pri tome je neupitna i beskompromisna.
PraÊenje i poπtivanje propisa iz podruËja prehrane - Za vaπe funkcioniranje neobiËno je vaæno praÊenje zakonskih propisa i to ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama u kojima Podravka posluje, zar ne? - »injenica da je za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda odgovoran proizvoaË i da proizvod na træiπtu bilo koje zemlje mora odgovarati propisima te zemlje jasno govori o vaænosti poznavanja propisa. PraÊenje propisa iz podruËja prehrambenog prava naπ je zadatak. Ovaj posao obavljamo za sve radne cjeline koje pripadaju grupi tehnologija - prikupljamo propise, prevodimo ih, katalogiziramo i distribuiramo svim korisnicima kako bi se osigurala njihova implementacija. Naπ odjel DRZ (Dokumentacija, registracije i zakonodavstvo) zaduæen je za ove poslove kao i za poslove izdavanja
svih prateÊih dokumenata. Pored dobrog poznavanja propisa koji su na snazi u zemljama plasmana proizvoda jednako je vaæno pratiti i ono o Ëemu se tek raspravlja i πto Êe u buduÊnosti biti obveza. Samo na taj naËin moæemo iÊi u korak sa izrazito dinamiËnim træiπtem i sve veÊim oËekivanjima naπih potroπaËa.
Stalno obrazovanje zaposlenih - Da bi zaposleni u kontroli i unapreenju kvalitete uspjeπno odgovorili odgovornim zadacima vaæno je i njihovo stalno obrazovanje. Kako je to organizirano? - Danas u kontroli, gdje je zaposleno 164 djelatnika, radi 36 visoko obrazavanih djelatnika, diplomiranih inæenjera i magistara. Trenutno 12 inæenjera pohaa poslijediplomski studij koji Êe ove i sljedeÊe godine zavrπiti. Neki od njih sa do sada postignutim odliËnim uspjehom uz upis joπ jednog semestra Êe i - doktorirati, πto im danaπnji sustav πkolovanja omoguÊuje. Na taj naËin osiguravamo propisanu struËnu zakonsku obvezu za kontrolne laboratorije, ali i ono vaænije od toga, a to je struËnost i sposobnost ljudi na poslovima kontrole da se suoËe s vrlo sloæenim problemima i uspjeπno ih rijeπe. Meutim, πto se πkolovanja tiËe, ne oslanjamo se samo na SveuËiliπte. Vjerujemo i u svoje vlastite snage i znanje pa smo tako u sijeËnju 2002. godine poËeli s ciklusom predavanja pod nazivom ”Razmijenimo znanja i informacije”. PredavaËi smo mi djelatnici Kontrole i unapreenja kvalitete. Cilj ovih predavanja da znanja koja smo stekli svatko na svom radnom mjestu prenesemo jedni drugima i na taj naËin osiguramo bolju informiranost i kompetentnost. Pokazalo se da ovakav pristup doprinosi boljem razumijevanju i unapreivanju svih naπih poslovnih procesa. Teme su razne: validacija analitiËkih metoda, prehrambene alergije, organska hrana, nova hrana, veterinarstvo, sustav inspekcija, europsko i hrvatsko zakonodavstvo, kontaminanti i drugo. Sve su to podruËja koja se vrlo intenzivno razvijaju i mijenjaju a neposredno su vezana uz naπ rad. Ne zanemarujemo ni informatiËko obrazovanje. Upravo je sada u tijeku jedan ciklus obrazovanja koji Êe nam omoguÊiti bolje voenje i obradu naπih baza podataka. Sudjelovanja na raznim struËnim skupovima takoer su dio obrazovanja i dræe nas u kondiciji da ”ne zahramo”.
Zdravo i nezdravo u hrani - U javnosti se sve viπe govori i piπe o zdravoj i ekoloπkoj hrani. Uz pozitivne konotacije ima i onih negativnih, pa primjerice ima miπljenja da industrijski proizvedena hrana nije zdrava. Kako to komentirate? - Netko tko radi u proizvodnji a posebno kontroli na ovo bi miπljenje mogao skoËiti kao oparen i zavikati da to naprosto nije istina. ©to i nije. »injenica je da u javnosti takve tvrdnje ili uvjerenja
Branka Goπek ∆iriÊ
postoje, ali je isto tako Ëinjenica da oni koji se sa neËim slaæu ili ne slaæu nisu uvijek jednako glasni i prisutni u javnosti. Agresivnost nastupa u javnosti ne sadræi uvijek i adekvatnu koliËinu argumenata koji to potkrepljuju. Rekla bih da su neke stvari ishitrene, nedovoljno promiπljene i interpretirane na naËin koji je upitnima proglasio ono πto je oduvijek bilo jasno u naπem zakonodavstvu i proizvodnoj praksi, a to je da je sva hrana na træiπtu zdravstveno ispravna i kvalitetna, da je namijenjena opÊoj populaciji potroπaËa ili posebnim grupama potroπaËa, da ima odreenu namjenu prilagoenu naπem æivotu i potrebama, da u sebi sadræi razna svojstva koja su definirana i deklarirana, i da na osnovi toga svatko moæe odabirom odreene kategorije hrane zadovoljiti svoje potrebe. I prehrambene i zdravstvene i bilo koje druge. GovoreÊi o zdravlju i interesima potroπaËa, mnogi, naæalost, govore o zdravoj i nezdravoj hrani, umjesto o zdravlju i prehrani i prehrambenim navikama. To je prava tema danaπnjice. Primjeri su uvijek bolji od rijeËi. Za osobe koje pate od crijevnih poremeÊaja uzrokovanih glutenom svejedno je da li koriste hranu iz konvencionalnog ili ekoloπkog uzgoja - ako sadræi gluten i jedna i druga hrana za njih nije zdrava. Proπle su godine na podruËju Zagreba napravljena ispitivanja koja su trebala utvrditi da li postoji i kakva je razlika izmeu povrÊa iz plasteniËkog, industrijskog uzgoja i onog s okuÊnica i seoskih gospodarstava. VeÊina potroπaËa bi na ovaj upit odgovorila da je sigurno bolja hrana iz seoskih vrtova. Meutim, na temelju analize kontaminata utvreno je da razlika postoji i da ide u korist plasteniËkog, industrijskog uzgoja. SliËna ispitivanja napravljena su i u naπem gradu i pokazala su iste rezultate. Ovdje je vrlo vaæno reÊi da su svi ispitivani uzorci, bez obzira odakle potjeËu, na temelju analize ocijenjeni kao zdravstveno ispravni, a to je za potroπaËa od prvenstvene vaænosti. Radi toga nam utvrena razlika izmeu dva naËina uzgoja povrÊa ne daje za pravo da jedno povrÊe proglasimo zdravim a drugo nezdravim.
Isto tako, ni u kom sluËaju ne æelim umanjiti veliko znaËenje i korist tzv. ekoloπke hrane koji ona svakako ima, niti negirati ono po Ëemu se razlikuje od konvecionalne hrane. Æelim reÊi da su obje vrste hrane zdravstveno ispravne i da konzumacijom hrane koja ne nosi oznaku ekoloπko ni na koji naËin ne ugroæavamo svoje zdravlje, veÊ pametnim odabirom hrane i naËinom pripreme osiguravamo sretnu i duboku starost. A tu veÊ ima mjesta govoriti o novoj, brzo rastuÊoj kategoriji hrane, one namijenjene osobama poodmakle æivotne dobi.
Primjena Zakona o hrani i provedbenih propisa - Spomenuli ste kategorije hrane. ©to pod time mislite? Dobra stvar koja se dogodila proπle godine je stupanje na snagu Zakona o hrani. Mnoge su poznate Ëinjenice sada navedene na jednom mjestu, a uvedene su i neke nove Ëinjenice i rjeπenja, kao πto je osnivanje Agencije za hranu πto industrija pozdravlja. Jednako je vaæno i definiranje nadleænosti inspekcija. U zakonu je hrana definirana kao proizvod preraen, djelomiËno preraen ili nepreraen, a namijenjen je da ga ljudi konzumiraju ili se moæe oËekivati da Êe ga ljudi konzumirati. Tu dakako spada i voda. U zakonu se izmeu ostalog govori o velikoj kategoriji hrane uglavnom tradicionalno prisutnoj na naπem træiπtu, hrani za posebne prehrambene potrebe, kao i kategoriji nove hrane, Ëije ime govori da je na naπem træiπtu nova. Ne treba stvarati tenzije u javnosti i buditi strah pred novom hranom, jer je Zakon o hrani predvidio sve mehanizme uvoenja na træiπte i kontrolu kao i odredio nadleænosti ministarstava i inspekcija radi osiguranja zdravlja i zaπtite potroπaËa a dakako i informiranja. Ako imamo informacije, kako one koje govore u prilog nekog rjeπenja ili protiv njega, mi Êemo kao potroπaËi moÊi odabrati ono πto smatramo da je za nas prihvatljivo. Zakon i provedbeni akti neko podruËje moraju tako urediti da nam sve informacije budu dostupne i lako razumljive. Zato Êe temeljem ovog zakona biti objavljen Pravilnik o opÊem deklariranju hrane koji je trenutno u zavrπnoj fazi, a isto tako i drugi provedbeni propisi.
Jedna od kategorija hrane je i ekoloπka/organska hrana koja je naπim propisima dobro definirana. Nova, brzo rastuÊa kategorija, koju zakon joπ ne poznaje, ili ne poznaje u dovoljnoj mjeri, je fukcionalna hrana. U ovu kategoriju moæemo ubrojiti mnoge vrste hrane koju svakodnevno konzumiramo, ali ih moæemo nazvati funkcionalnim ili istaknuti neka njihova blagotvorna svojstva tek nakon πto to dokaæemo i osiguramo da koliËina funkcionalno poæeljnih sastojaka koji pomaæu oËuvanju zdravlja i utjeËu na pojedine tjelesne funkcije bude prisutna u najmanje toËno propisanim granicama. Dakako da i ovo podruËje mora biti definirano. Bez obzira o kojoj kategoriji hrane govorili, mi kao Kontrola i unapreenje kvalitete moramo odraditi svoj dio posla u ciklusu koji poËinje u marketingu i razvojnom timu, a nastavlja se u nabavi, proizvodnji proizvoda i njegovom stavljanja na træiπte.
Podravka vodi brigu o interesima svojih potroπaËa, a zdrava i sigurna hrana svakako je na prvom mjestu - Dosta paænje izaziva i GMO. ©to nam moæete o tome reÊi? - Svjedoci smo razliËitih miπljenja i interesa mnogobrojnih struËnjaka, institucija, proizvoaËa i potroπaËa koji svi nastoje odgovoriti na isto pitanje: da li hrana proizvedena novim tehnikama predstavlja veÊi zdravstveni rizik od one proizvedene tradicionalnim putem. GMO pripada u kategoriju nove hrane koja “poznaje” πest vrsta hrane. U posljednje vrijeme ovo je najrazvikanija kategorija hrane i iz onog πto se moæe proËitati u medijima velik dio potroπaËa u Hrvatskoj nema prema njoj afirmativan stav. U smislu Zakona o hrani ta Êe se hrana, ako i kada se nae na naπem træiπtu, smatrati zdravstveno ispravnom kao i svaka druga hrana, πto Êe znaËiti da su ispunjeni svi uvjeti koje je zakon o hrani predvidio. Vlada Republike Hrvatske je 17. 3. 2004. donijela Uredbu o razini GMO u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na træiπte ne moraju biti oznaËeni kao proizvodi koji sadræe GMO. Utvrena razina je 0,9 posto πto se smatra sluËajnom ili tehnoloπki neizbjeænom kontaminacijom. Sastavni dio Uredbe je i popis 15 dopuπtenih GMO ako se u proizvodima nalaze u utvrenoj razini od 0,9 %. Popis se primjenjuje do donoπenja svih provedbenih propisa potrebnih za davanje dopuπtenja za stavljanje GMO i proizvoda koji ih sadræe na træiπte RH. Podravka vodi sustavnu i stalnu brigu o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti naπih proizvoda sukladno zakonskim propisima RH, EU i svih zemalja u kojima poslujemo. Naπi proizvodi su proizvedeni i deklarirani u skladu s naπim propisima i sigurno su jamstvo potroπaËima da Podravka vodi brigu o njihovim interesima od kojih je zdrava i sigurna hrana svakako na prvom mjestu.
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
3
Investicije - snaæan vjetar u lea Mesne industrije Danica
PoveÊanje kapaciteta prati proπirenje asortimana Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Investicijske aktivnosti koje se nalaze u zavrπnoj fazi znatno Êe poveÊati proizvodne kapacitete mesne industrije Danica, a uz to omoguÊit Êe da se s postojeÊom radnom snagom poveÊa produktivnost. Do sada je zavrπen veÊi dio planiranih investicijskih projekata koji obuhvaÊaju ulaganja u proπirenje pogona za proizvodnju trajnih suhomesnatih i kobasiËarskih proizvoda, u pogon za proizvodnju smrznutih proizvoda od oblikovanog usitnjenog mesa i pogon za proizvod-
nju kobasiËarskih i ostalih proizvoda na bazi mesa peradi. Takoer, u tijeku je i zahvat na rekonstrukciji energetskih postrojenja s ciljem uπtede energije. Prema rijeËima tehniËkog direktora Mesne industrije Danica Josipa Lokotara, dosadaπnji kapacitet proizvodnje trajnog programa iznosio je oko 250 tona proizvoda godiπnje, dok je novi kapacitet do 800 tona godiπnje, zavisno o asortimanu proizvoda. - Investicijskom ulaganju u proπirenje proizvodnje trajnih suhomesnatih i kobasiËarskih proizvoda pristupilo se zbog nedovoljnih dosadaπnjih kapaciteta i potreba træiπta. Protekle
dvije godine bili smo prisiljeni dio programa proizvoditi u suradnji s kooperativnim partnerima, a sada Êemo imati dovoljno vlastitih kapaciteta. Nadalje, znatna su sredstva uloæena u tehnoloπku opremu za vakumiranje i pakiranje, koja Êe biti montirana za otprilike mjesec dana, πto Êe poveÊati moguÊnosti proizvodnje raznih oblika vakuum pakovanja komadne kobasiËarske robe, ali i narezanh kobasiËarskih i suhomesnatih proizvoda istiËe Lokotar. U skladu sa strateπkom odrednicom Podravke da napravi snaæni iskorak u smrznutom programu, u Danici se Josip Lokotar
priπlo i izgradnji novog pogona za proizvodnju zamrznutih mesnih proizvoda. - Na hrvatskom træiπtu Danica ima vodeÊu poziciju u proizvodnji smrznutih proizvoda od oblikovanog usitnjenog mesa, a da bismo to i zadræali, bilo je nuæno uloæiti u modernizaciju tehnoloπke opreme i proπirenje kapaciteta s novim spiralnim kontinuiranim tunelom za zamrzavanje. Osamdesetih smo godina preraivali velike koliËine mesa peradi za træiπte Velike Britanije, a buduÊi da je doπlo do promjene komercijalnih odnosa na evropskom træiπtu, proizvodnja je zaustavljena prije nekoliko godina. Intenzivniji razvoj programa proizvodnje na bazi usitnjenog mesa zapoËeo je 1997. godine, kada smo pored vlastite marke razvili suradnju i s ameriËkim lancem fast food restorana Subway. Rekonstruirani pogon udovoljava svim veterinarsko - sanitarnim propisima za domaÊe i strano træiπte, a uz Investiranjem u proizvodnju trajnih suhomesnatih i kobasiËarskih proizvoda kapaciteti su utrostruËeni varaædinsku “Koku” jedini smo registirani preraivaË peradskog mesa u
Hrvatskoj. Po zavrπetku ove rekonstrukcije i ulaganja u novu tehnoloπku opremu, oËekujemo opravdanost ulaganja u program Ëiji je kapacitet 800 tona godiπnje (s radom u jednoj smjeni), ukljuËujuÊi proizvodnju poluproizvoda za potrebe tvornice Juha. U tom pogonu proizvodimo proizvode vlastite marke, ali i trgovaËke marke za Getro, Metro i druge kupce tako da moæemo reÊi da pogon veÊ sada radi punim kapacitetom - objaπnjava Lokotar. ZnaËajna sredstva investiraju se i u zamjenu stare i neuËinkovite opreme u proizvodnji rashladne i toplinske energije. »ak 29 godina staro postrojenje iz kojeg se parom snadbijevaju i Tvornice juha i vegete, Belupo, Tvornica Kinderlade i povremeno Kvasac dobit Êe novo ruho. - Lani smo zapoËeli rekonstrukciju rashladnog sistema πto je nastavljeno ove godine, a planiramo i investiranje u rekonstrukciju proizvodnje toplinske energije (pare). Od ovih projekata oËekujemo znatne uπtede u potroπnji elektriËne energije, plina i vode. Svi ovi energenti pokazuju troπkovno sve veÊi rast, a oËekujemo da Êe se veÊi dio ulaganja isplatiti za godinu i pol dana - rijeËi su Josipa Lokotara koji sa svojim suradnicima veÊ razmiπlja i o buduÊim investicijama. - Naπa je æelja da nakon toga nastavimo s ulaganjima u nove tehnologije i modernizaciju proizvodnje mesnih konzervi te πto prije definiramo razvojne programe klaoniËke tehnologije - rekao je na kraju tehniËki direktor Mesne industrije Danica. Svakako treba istaÊi da je kompletna graevinska i tehniËko-tehnoloπka dokumentacija napravljena u Podravki, a struËnjacima Danice znatno je pomogao Podravka - Inæenjering koji je kreator i projektant cjelokupnog graevinskog i instalacijskog dijela.
naπa posla
Rovinjani bi u prehranu, a Kerum i partneri pritiπÊu dobavljaËe Piπe: Æeljko Kruπelj
Proteklih je dana gospodarska pozornica u Hrvatskoj priliËno æivnula. Dvije su medijske priËe, jedna o prodaji a druga o udruæivanju, posebno zanimljive, tim viπe πto bi se na posredni naËin mogle odraziti i na Podravku. Prva je od njih pomalo iznenaujuÊa vijest o moguÊoj prodaji Tvornice duhana Rovinj (TDR), gotovo monopolisti na domaÊem træiπtu, buduÊi da samo dva posto cigareta prodaju ostali proizvoaËi. Cijena rovinjske tvrtke koja je pritom lansirana u javnost doista je astronomska, za hrvatske prilike gotovo nestvarna: viπe od milijardu eura! Jasno je da ta cifra, ukoliko je toËna, nije formirana na temelju vrijednosti kadrova, postrojenja i nekretnina, veÊ postojeÊeg træiπnog udjela, u πto se uklapa i 50-postotni izvoz u zemlje bivπe federacije, kao i ionako visoke profitabilnosti duhanske industrije. HoÊe li se vodstvo Adris grupe,
kako se u novije vrijeme naziva tvrtka Ëiji je dio i spomenuti TDR, odluËiti na prodaju svog daleko najvaænijeg dijela, znat Êe se u tjednima koji dolaze. Zasad je tek poznato da su stigle dvije podjednako vrijedne ponude moÊnih svjetskih kompanija, British American Tobaccoa (BAT) i Philipa Morrisa. Odluku doista nije lako donijeti, jer novac nije jedini kriterij za prodaju, nego i daljnja ulaganja u proizvodnju i stav prema zaposlenicima. Razmiπlja se i o modelu da se najprije proda kontrolni paket, a naknadno i veÊinski udjel. Situaciju dodatno komplicira i Ëinjenica da obje kompanije imaju i po jednu tvornicu u susjednoj Srbiji, konkretno u Niπu i Vranju, a za exjugoslavensko je træiπte dovoljno da punim kapacitetom radi samo rovinjska tvornica. Zato su se u medijima veÊ pojavile πpekulacije da Êe Adris grupa uÊi u posao s kompanijom koja bi bila spremna ugasiti
svoju srbijansku tvornicu, πto baπ i nije tako jednostavno. Mnogi su, meutim, iznenaeni πto je Adris grupa uopÊe i krenula u prodaju TDR-a, i to baπ u razdoblju kad ostvaruje rekordne prihode i profite. Baπ je u tome “kvaka”. Rovinjske su dionice posljednjih mjeseci hit na træiπtu vrijednosnica, a poznato je da je baπ to pravo vrijeme za postizanje maksimalnih prodajnih cijena. Uz to, rovinjsko je poslovodstvo svjesno da je u duhanskom biznisu postiglo svoj zenit, buduÊi da nije uspjelo kupiti jednu od spomenutih tvornica u Srbiji. BAT je, pak, ranije preuzeo tvornicu duhana u Zadru, koja zbog nekih administrativnih razloga ne radi predvienim kapacitetom. Nesporno je, meutim, da je pritisak na TDR sve veÊi i da je nerealno u konkurenciji BAT-a i Philipa Morrisa odræati sadaπnje træiπne pozicije. A dok krene silazni trend, cijena tvrtke strmoglavo pada.
Gdje je u svemu tome Podravka? Ako se Adris grupa odluËi za prodaju, negdje mora i uloæiti taj golemi kapital. U tom je kontekstu veÊ poznato da su rovinjski stratezi ponajviπe zainteresirani za ulaganja u turizam i prehrambenu industriju, pa se sve glasnije poËinje spominjati i “osvajanje” Podravke. To ne mora biti samo prazna tlapnja, s obzirom na to da je premijer prilikom nedavnog posjeta Koprivnici rekao da dræava dugoroËno ne namjerava biti prisutna u vlasniËkoj strukturi Podravke i drugih tvrtki, tako da ne bi bilo neoËekivano da se Adris grupa sama ponudi kao kupac Podravkinih dionica iz dræavnih fondova, ali i da im digne cijenu na ZagrebaËkoj burzi. Dakako, od takve pretpostavke pa do realizacije, po kojoj bi Rovinjani postali strateπki partneri KoprivniËancima, dalek je put. Druga vijest, interesantna Pod-
ravkaπima, tiËe se odluke o udruæivanju Ëetiri domaÊa trgovaËka lanca. RijeË je o Kerumu i Tommyju iz Splita, Plodinama iz Rijeke i Presoflexu iz Poæege. Oni su dosad pojedinaËno dræali u prosjeku do tri posto træiπta, da bi u novim uvjetima narasli na oko 12 posto sa 150 prodavaonica diljem Hrvatske. Postat Êe, dakle, drugi po veliËini lanac u dræavi, iza Konzuma, s tri milijarde kuna prometa. Najinteresantnije je, meutim, da bi takva snaga Narodnog trgovaËkog lanca, kako je nazvan, bitno promijenila i njegovu pregovaraËku poziciju prema dobavljaËima, meu kojima je Podravka jedan od najvaænijih. Kerum i njegovi partneri dræe da bi u tim okolnostima u nabavi mogli postizati i 35 posto niæe nabavne cijene nego πto je to trenutno sluËaj. Drugim rijeËima, zasigurno slijedi novi pritisak na proizvoaËe, πto KoprivniËance baπ i neÊe obradovati.
4
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Razgovor s gastro trgovaËkim predstavnikom za Zagorje i Meimurje Kreπimirom »avljakom
U Podravki se ne radi, za Podravku se æivi Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf ©iroj javnosti vedro i nasmijano lice Kreπimira »avljaka poznato je iz dobro znanog Podravkinog serijala ”Male tajne velikih mastora kuhinje”. Naime, Kreπimir od 1991. godine radi u Podravki i to prvo kao NKV radnik u DjeËjoj hrani, potom u elekoveËkom Podravskom gospodarstvu, da bi u svojoj struci - kuharskoj poËeo raditi u Podravskoj kleti 1992. godine. Kao πef kuhinje radi u restoranu ©tagelj i u tom vremenu, a rijeË je od 1996. do 2000. godine, snima niz emisija ”Malih tajni velikih majstora kuhinje”. Takoer, Kreπimir uz rad zavrπava Viπu ugostiteljsku πkolu u Varaædinu. Nakon ©taglja, radi neko vrijeme u Podravkinoj kulinarskoj radionici, da bi 2001. godine preπao u gastro prodaju naπe tvrtke. Neko vrijeme obrauje prodajnu regiju Podravina i Prigorje, Slavonija te VirovitiËko-podravska æupanija, da bi prije godinu i pol preuzeo regiju Zagorje i Meimurje. O toj specifiËnoj prodajnoj regiji Kreπimir »avljak kaæe: - Zagorje i Meimurje su dosta bogati hrvatski krajevi u kojima su ljudi prepoznali marku Podravka. No, osnovni problem u træiπnoj utrci su natjeËaji na kojima se prijavljuju razni ponuaËi koji nude proizvode vrlo raznolike i upitne kvalitete, a po znatno niæoj cijeni. Naπi proizvodi su vrhunske kvalitete i kupci mogu biti sigurni u njihovu 100 postotnu ispravnost i kvalitetu. U Zagorju su viπe prepoznali tu Podravkinu kvalitetu nego u Meimurju i u toj regiji biljeæi-
Kreπimir »avljak mo veÊe indekse prodaje. »injenica je da je Zagorje priliËno veliki teren kojega treba aktivno obraivati. Ima puno toplica i dobrih restorana u kojima se uglavnom skuplja zagrebaËka klijentela. VeÊinu restorana smo kvalitetno obradili i postali su naπi jako dobri kupci. Od njih posebno bih izdvojio Aquae vivae u Krapinskim Toplicama, gdje imamo vrlo dobru suradnju - unatoË niæim cijenama konkurencije, uspjeli smo tamo plasirati cijeli asortiman Ëajeva i juha. Osim toga, uspjeli smo s naπim smrznutim programom, te trgovaËkom robom tjesteninom i riæom, dijelom programa Dolcela, posebice s kremama za kolaËe kao i Nestle programom, a prodaja Podravkinog konzerviranog povrÊa uopÊe nije upitna. Osim njih, uspjeπno smo obradili i Tuheljske To-
plice u kojima smo se - bez obzira πto su sada vlasnici Slovenci pa bi prema nekoj logici tamo viπe trebala biti zastupljena Kolinska - uspjeli nametnuti s Podravkinim proizvodima. No, ovdje joπ uvijek ima dosta prostora za viπe i bolje jer tu se puno gradi, πire se kapaciteti i sigurno Êe biti joπ mjesta za Podravku i njezine proizvode. - Izdvojili ste velike i znaËajne kupce. Kakva je situacija s manjim kupcima? - S obzirom na to da su u Zagorju naselja priliËno raπtrkana i da treba puno vremena da se obiu svi kupci, jer, izmeu ostaloga, i prometna infrastruktura baπ i nije neka, za naπ gastro program vrlo su interesantne πkole. U tom segmentu takoer biljeæimo dobre rezultate, jer veÊi dio πkola u Zagorju naruËuje Podravkine proizvode. Naravno, i tu joπ ima nekoliko πkola koje treba detaljnije obraditi i ne sumnjam da Êe uspjeh doÊi. Takoer, u Zagorju ima nekoliko vrlo dobrih restorana, posebice restoran Semi u Velikom TrgoviπÊu (preko puta rodne kuÊe Franje Tumana), gdje ovaj tjedan zavrπavamo pregovore o poslovnoj suradnji. To je restoran koji ima 350 sjedeÊih mjesta, svaki vikend je pun i traæi se stolac viπe. - Govorimo stalno o zagorskim potencijalima. Kakva je situacija u Meimurju? - I u Meimurju je velika prisutnost lokal-patriotizma, kupci su vezani za svoje lokalne dobavljaËe - veletrgovine koje putem natjeËaja nude jeftiniju robu drugih proizvoaËa. No, uspjeπno se borimo i s njima jer Podravka ima veliku paletu kvalitetnih proizvoda. Uvijek imamo neki hit proizvod koji probija sve barijere. Konkretno, ove sezone hit kod
gastro kupaca je Nestleov instant pire krumpir, pogotovo kad znamo kako je bila loπa poljoprivredna sezona s krumpirom. Takoer, u bolnicama i staraËkim domovima vrlo su traæene povrtne krem juhe koje ne sadræe namirnice æivotinjskog porijekla. - Maloprije ste rekli kako je vaπe træiπte raπtrkano. Kako izgleda jedan radni dan Podravkinog gastro trgovaËkog predstavnika? - U sedam, a nekada Ëak i prije sedam kreÊe se u Zagorje da bi se πto prije stiglo do Krapinskih Toplica kako bi se ulovio ekonom, odnosno skladiπtar i primila narudæba. To je prva destinacija koju obraujem, a nakon toga idem u hotel u Krapinskim Toplicama. Iza Krapinskih idem u Tuheljske Toplice pa u osnovnu πkolu u Klanjcu te u Kumrovec u restoran Leonardo koji je sigurno jedan od najjaËih restorana u zagorskom kraju gdje dolazi puno zagrebaËkih i slovenskih gostiju. Takoer, u tom mjestu i osnovna πkola uzima Podravkine proizvode. Iz Kumrovca idem za DesiniÊ pa prema Humu na Sutli, gdje je πkola koja ima 600 uËenika i tu - mogu slobodno reÊi imamo ekskluzivu. Tu ne moæete niπta drugo naÊi na njihovim policama osim Podravkinih artikala. Iz Huma idem u –urmanec, potom u Krapinu, a ako ima potrebe idem i u Oroslavlje, gdje smo dosta dugo obraivali jedan pansion da postane naπ kupac i mislim da je na obostrano zadovoljstvo ta poslovna suradnja sada korektna. Dakle, moj radni dan poËinje oko sedam ujutro i u prosjeku zavrπava u sedam naveËer. - Kako inaËe motivirati Zagorca da kupi Podravkine proizvode? Je li tajna prodaje dobar trgovaËki putnik ili dobar proizvod? - I jedno i drugo su podjednako
vaæni. ToËno je da su Zagorci specifiËni, ali prije svega Ëovjek si mora biti dobar s njima. Osim toga, kada dolazite kod potencijalnog kupca, morate veÊ biti informirani o njemu, o njegovim potrebama, kapacitetima, plateænoj moÊi itd. Najgore je probiti prvi led, a onda sve ide lakπe. U naπoj bespoπtednoj træiπnoj borbi protiv i lojalne i nelojalne konkurencije (jer brojne privatne tvrtke imaju u svom poslovanju termin tzv. ”dæepni rabat”, dakle ”mitologiju”) naπa jedina prednost je kvaliteta Podravkinih proizvoda te kontinuirano educiranje osoblja naπih kupaca πto na terenu pod mojom kompetencijom odliËno radi naπ gastro promotor Zlatko SedlaniÊ. - Je li gastro putnik Podravke motiviran za ovakav obim poslova? - Po mojem miπljenju je, s obzirom na to kakve su mi prije bile plaÊe, sadaπnja plaÊa je motivirajuÊa. Vjerojatno da tvrtka bolje stoji, bile bi i veÊe plaÊe. - ©to bi trebalo da se postiæu bolji prodajni rezultati u gastro segmentu? - Po mojem miπljenju, trebali bismo imati viπe UP-materijala jer s njima bi mogli raditi Ëuda. Trebali bisno imati viπe uzoraka, posebice novih proizvoda, koje bismo mogli ostaviti kupcima. Kuharske kape, majice, blokovi, kemijske olovke - takoer su vrlo traæeni materijal unapreenja prodaje. - Kreπo, πto za vas znaËi raditi u Podravki? - S obzirom na to da su mi mama i brat radili u Podravki, supruga mi radi u Podravki, vrlo sam sretan πto i ja radim u toj tvrtki. To je prehrambeni gigant koji je prepoznatljiv u svijetu i raditi u njemu meni znaËi jako, jako puno. U Podravki se ne radi, za Podravku se æivi, nju se jednostavno voli - rekao je na kraju razgovora uvijek nasmijan i vedar Kreπimir »avljak.
Susret: Nenad RapaiÊ, direktor prodaje Podravka Poljska Zabiljeæeno
Zaposlenima u Internationalu prenijeli smo lojalnost Podravki Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf U Podravkinim internationalima i predstavniπtvima trenutno radi 34 ljudi iz Hrvatske, uglavnom prekaljenih Podravkaπa. Meu njima je i Nenad RapaiÊ koji «inozemni kruhfl zarauje u Poljskoj od 2001. godine. Od 1. lipnja proπle godine direktor je prodaje u Podravkinom poduzeÊu u Varπavi, a prije toga bio je direktor logistike u tvornici u Kostrzynu. O tome kako se snaπao s vruÊim krumpirom u rukama - a pozicija direktora prodaje za drugo po vaænosti Podravkino træiπte nakon poznate krize to doista i jest - Nenad progovara vrlo otvoreno. - Iako iza sebe imam 14-godiπnji radni staæ u Podravki (gdje sam se kao stipendist kompanije zaposlio odmah po zavrπetku fakulteta prometnih znanosti), zavrπenu poslovnu πkolu na Brdu kod Kranja, te odreeno meunarodno iskustvo, posao direktora prodaje za mene je bila i velika novost i veliki izazov. Od mene je to traæilo stopostotno angaæiranje, puno uËenja i sluπanja tuih iskustava, razmiπljanja o stvarima na koje prije nisam bio usmjeren. Zahtijevao se cjelodnevni rad, dobre pripreme, stalna komunikacija s ljudima na terenu. VeÊ je dosta pisano o loπim rezultatima poslovanja u Poljskoj i zna se da su povuËeni brojni potezi da se stanje sanira i promijeni. Napravili smo kompletnu reorganizaciju, poveÊali efikasnost prodajne operative, izgradili pravu radnu atmosferu. Veliku prednost u tome donijelo mi je znanje poljskog jezika.
Moram priznati da ne znam joπ sve sleng izraze, ali zahvaljujuÊi intenzivnom uËenju s profesoricom poljskog odmah po dolasku u ovu zemlju popriliËno se dobro sluæim ovim jezikom. Poljaci to odliËno prihvaÊaju, Ëak su me neki kupci pitali kakve veze imam s njihovom zemljom vjerujuÊi da imam poljske korijene. ZnaËajna mi je i potpora direktora Nelija Groze s kojim se dobro razumijem i s kojim mogu otvoreno razgovarati o svemu, bez obzira da li se radi o dobrim ili loπim stvarima. Mislim da je otvorenost u suradnji i poslu jako bitna i da se bez «fige v æepufl grade bolji odnosi. Rezultati koje prodaja u Poljskoj biljeæi u posljednje vrijeme pokazuju da su se Nenad i njegova ekipa dobro snaπli. Prodajna operativa radi sve efikasnije, prodaja kljuËnog proizvoda Vegete biljeæi rast, a planira se i πirenje asortimana. Tu je i prilagoavanje promjenama koje donosi skori ulazak Poljske u Europsku uniju, pa Nenadu zapravo ostaje vrlo malo vremena za privatni æivot. BuduÊi da mu supruga i desetogodiπnji sin æive u Koprivnici, sâm obavlja sve kuÊanske poslove, od kuhanja do pranja rublja, a kako voli Ëitati, rijetke trenutke samoÊe provodi uz knjigu. Trenutno je u druπtvu Kiπonovog djela «Nije fer Davidefl provjeravajuÊi kako ironiËni opisi svakodnevice u kojima je uæivao kao srednjoπkolac sada djeluju na njega. Povremeno ga ulovi i nostalgija pa razmiπlja i o povratku. - Iako mi je drago πto imam moguÊnost raditi vani i dati doprinos razvoju kompanije, sebe u buduÊnosti ipak vidim u Podravki u Koprivnici. Teπka
Vegeta uvjerljivo najkvalitetniji hrvatski brand
Nenad RapaiÊ mi je ova veÊ trogodiπnja razdvojenost od obitelji, a nisam baπ raspoloæen ni za njihovo preseljenje ovamo. Namjeravam odgovorno odraditi povjereni posao, a onda treba dati priliku nekom drugom da ovdje neπto nauËi. Smatram da je jako dobro da Podravkaπi na neko vrijeme odu raditi u druge zemlje, jer to donosi i nove vjetrove u Koprivnicu. I obratno, koliko god mi nauËimo vani, toliko moæemo i svoja znanja i iskustva prenijeti strancima koji rade za nas. Primjerice, pristup radu kojeg je donio Neli Groza Poljacima je neπto novo. Naime, ovdaπnji ljudi zaposleni u stranim kompanijama uglavnom su lojalni zbog plaÊe. Mi smo Podravkaπi i po srcu, naπu odanost kompaniji prenijeli smo i na zaposlene u Internationalu i mnogi od njih funkcioniraju kao i mi. Pa ako netko od njih reagira na naπu unutraπnju neefikasnost, to je znak da reagira pozitivno i da mu je stalo do Podravke - istiËe Nenad, Ëija odmjerenost i uvjerljiv nastup ostavljaju vrlo ugodan dojam na sve sugovornike.
Ovoga je mjeseca na portalu HTneta objavljen tekst pod naslovom “Vegeta uvjerljivo najkvalitetniji hrvatski brand”. Prema glasovima gotovo tisuÊu posjetitelja toga portala na internetu u anketi ‘Koji je hrvatski brand po vaπem miπljenju najkvalitetniji?’ uvjerljivo vodi Podravkina Vegeta s 27 posto glasova. Ovim je rezultatom dokazana dugogodiπnja prepoznatljivost vodeÊeg Podravkinog proizvoda. SljedeÊi na ljestvici je poznati Kraπev proizvod Bajadera s osvojenih 15 posto glasova, a odmah potom s 14 posto glasova i Plivin Sumamed. Slijede brendovi Jamnica, Croata, Cedevita, GavriloviÊ, Ledo te Franck kava. I. B.
Podravka u Beogradu glavni sponzor akcije ’Biramo najbrojniju porodicu’ Podravkina tvrtka u Srbiji, toËnije u Beogradu, ukljuËila se kao generalni sponzor u humanitarnu akciju ”Biramo najbrojniju porodicu”. Akcija se organizira u povodu premijere ameriËkog filma ”©to viπe, to bolje”, koji govori o svakodnevnim problemima s kojima se suoËava obitelj s 12 djece. UkljuËivanje Podravke u zanimljivu humanitarnu akciju ”zapelo je za oko” srpskim medijima, jer se Podravka kao hrvatska tvrtka ukljuËila u akciju biranja najbrojnije obitelji u Beogradu. Medije je posebno iznenadila briga hrvatske tvrtke za srpski podmladak. Osim Podravke, u akciju su ukljuËene i druge tvrtke. Podravka Êe Ëetiri najbrojnije beogradske obitelji voditi na premijeru filma i ruËak. Direktor Podravke u Srbiji Krunoslav Beπvir, objasnio je da se Podravka prikljuËila akciji u æelji da pomogne projektu, a promovira i svoje proizvode. ”Podravka se ukljuËuje i u druge humanitarne akcije u Srbiji, ali i odgovara na pojedinaËne zamolbe, no nismo u moguÊnosti prihvatiti sve zahtjeve”, rekao je Beπvir.
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Podravka na sajmovima u Mostaru i ©angaju
RijeË struËnjaka uz Svjetski dan voda - 22. oæujka
Podravka kreÊe u osvajanje novih træiπta Piπe: Ines Banjanin
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu u Mostaru od 30. oæujka do 3. travnja predstavit Êe se 25 firmi i obrtnika iz KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Æupanijska komora Koprivnica predstavit Êe gospodarstvo naπe æupanije na skupu Ëiji je cilj unapreenje meukomorske suradnje i ekonomskih odnosa izmeu gospodarstva Hrvatske i Federacije BiH, s posebnim osvrtom na odnose KoprivniËko-kriæevaËke æupanije s bosanskohercegovaËkim æupanijama. Uz predstavnike Æupa-
nijske komore Koprivnica, prisustvovat Êe predstavnici vodeÊih koprivniËkih poduzeÊa, meu kojima i Podravke, te Ëelnici grada i æupanije. Na sajmu u Mostaru bit Êe uz Vegetu predstavljeni proizvodi lansirani na træiπte posljednjih godinu dana, poput Vegete Twisteva u boËicama, Talianette, Fini mini u πalicama, Fantova u novom dizajnu, juhe i kocke, novi proizvodi iz SPJ Lino, Dolcela, Kviki, novi kondimenti iz asortimana PovrÊa, Studenac, Studena i Studena s okusima. Od mesnih proizvoda bit Êe predstavljeni gulaπ, naresci, paπtete, salame i hrenovke. Predviene
su degustacije mesnog asortimana, Talianette i Fini mini juha, te Premium juha, Studene, Eva paπteta, Eva gold sardina i Nescafea.
*** Istovremeno Êe se (od 30. oæujka do 1. travnja) u ©angaju odræati sajam Sial na kojemu Êe Podravka predstaviti Vegetu, Vegetu Twist, krem Juhe, Fini-mini, kocke, umake i brikete. Kineskom se træiπtu Podravka do sada predstavila sudjelujuÊi na sajmovima u Pekingu, Hong Kongu i ©angaju pretproπle godine. Ovom Êe se prilikom pokuπati realizirati odreeni kontakti i donijeti procjena potencijalnih moguÊnosti na kineskom træiπtu.
Susret na radnom mjestu: Branka BukviÊ, Tvornica VoÊe
Volim svoj posao... i tako veÊ 28 godina! Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf
U Tvornici VoÊe Branka BukviÊ (44) zaposlena je 28 godina. PoËela je, dakle, raditi sa 16 godina i za to vrijeme proπla je brojna NKV i KV radna mjesta. TrenutaËno je zaposlena na etiketiranju staklene ambalaæe. Posao, kaæe, nije teæak, a ona, iako neprestano radi u tri smjene, zadovoljna je i sretna, prije svega iz razloga πto se veÊ toliko dugo zadræala u naπoj tvrtki. - Od veÊine radnika Êete Ëuti kako su nezadovoljni ovim ili onim. Ja nisam. To vam iskreno kaæem. Volim svoj posao. Zaposlila sam se vrlo mlada, sa samo πesnaest godina, tako da unatoË poduæem radnom staæu vjerojatno joπ dugo neÊu u mirovinu. Jer, tek su mi 44 godine rekla je. Kad je kao mlada radnica doπla na VoÊe ova je tvornica imala mnogo viπe radnika nego danas. Tada se veÊina poslova obavljala ruËno. Kakva su to bila vremena? - Lijepa! SjeÊamo ih se s nostalgijom. Radilo se viπe i duæe, ali nitko nije pitao za radno vrijeme ni za plaÊu. Osim toga, prije trideset godina nisu bile tako drastiËne razlike u primanjima kao πto su danas. Danas
su radnici premalo plaÊeni. To Êe vam svatko reÊi. Brankin suprug takoer radi u Podravki, a dva sina u Bilokalniku. Vjerovala je da Êe se i oni zaposliti u Podravki, ali ispalo je drukËije… - Joπ u vrijeme bivπe dræave uspjeli smo sagraditi kuÊu. Danas to nikako ne bismo mogli. Ne, ne plaËem za onim πto je iza nas, veÊ samo æelim skrenuti pozornost na Ëinjenicu da je nekada radnik od svoje firme mogao dobiti povoljan kredit ili stan. Sada toga viπe nema. Æenama je obiËno najteæa treÊa smjena. Meutim, naπa sugovornica i to demantira! - Nikada se nisam æalila na noÊni rad. Kad moram iÊi - idem. Ranije obavim sve kuÊne poslove, a stignem se i odmoriti, tako da vrlo lako podnosim rad u tri smjene. Bilo mi je vrlo teπko u vrijeme kad su djeca bila mala. Ali sada je i to iza mene. Ovoj marljivoj radnici nije teπko ni kad zbog nedostatka posla u svojoj tvornici mora na rad u neke druge pogone. - ©to da kaæem? Raditi se mora. Nama je najteæe kad nema posla. Tada vrijeme sporo prolazi. Govorila nam je i o velikom trudu svojih pretpostavljenih oko modernizacije VoÊa…
5
Branka BukviÊ
Sve je manje plavog zlata Piπe: dipl. inæ. Daniel Fiπter, voditelj Razvoja ekologije
Vode zauzimaju najveÊi dio povrπine naπeg planeta. Voda, odnosno molekula vode, ima posebna fizikalna i kemijska svojstva koja ju Ëine vrlo vaænim bioloπkim i ekoloπkim Ëimbenikom æivog svijeta na naπoj Zemlji. Æivot bez vode na naπoj Zemlji je nemoguÊ; æivot na Zemlji nastao je u vodi i sav æivi svijet ovisi o vodi. Voda je osnova sveg bioloπkog æivota na Zemlji, a isto tako je i nasuπna gospodarska potreba. Iz njezine bioloπke, ekoloπke i gospodarske vaænosti proistjeËe i sve nasuπnija potreba (u pravom smislu te rijeËi) njezine zaπtite. I premda su vode, i kopnene i morske, veoma ugroæene od najrazliËitijih oneËiπÊivaËa, ipak su kopnene vode - kojih u postotku ima vrlo malo - u veÊoj opasnosti. Zapravo, udio kopnene vode u ukupnoj koliËini vodene mase na naπoj Zemlji veoma je malen, posebno pitke vode. S druge strane, raste broj potroπaËa tih voda na Zemlji. Male koliËine s jedne strane i poveÊana potroπnja s druge strane prirodni su uzrok sve veÊe nestaπice vode na naπoj Zemlji. Takav razvoj moæe se oËekivati i u buduÊnosti. No, u naπe vrijeme nisu samo prirodni uzroci pomanjkanja vode na naπoj planeti, nego se u sve veÊoj mjeri pojavljuju, za naπe vrijeme i za naπu civilizaciju tipiËni uzroci djelovanje Ëovjeka. OneËiπÊenje voda, tekuÊih i podzemnih voda, atmosferske i one koja je u snijegu i ledenjacima, postala je prava mora naπeg doba. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja raspolaæe relativno velikim zalihama pitke vode te je oËuvanje tog nezamjenjivog resursa od kapitalnog znaËenja za buduÊnost naπe zemlje kao i jedna od ogromnih prednosti pred drugim zemljama. OËuvanje tog resursa vrlo je bitno jer ispitivanja pokazuju smanjivanje zaliha pitke vode u Hrvatskoj uzrokovano neracionalnom potroπnjom i zagaivanjem izvora i zaliha pitke vode. Svjetski dan voda u KoprivniËko - kriæevaËkoj æupaniji protekao je u sjeni dva znaËajna problema: 1. Pripreme za izgradnju ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda grada Koprivnice. NatjeËaj za izgradnju gradskog ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda grada Koprivnice ponavlja se zbog nerazumijevanja nekih dræavnih struktura koje su iz teπko shvatljivih administrativnih razloga usporile poËetak izgradnje ovog izuzetno vaænog projekta. KonaËno rjeπenje otpadnih voda grada i industrije teπko je zamislivo bez kvalitetnog ureaja za proËiπÊavanje voda. 2. Inicijative za integralnu zaπtitu rijeke Drave. Ekoloπko druπtvo Koprivnice takoer je u proteklom razdoblju bilo vrlo aktivno. Potrebno je istaknuti akcije za integralnu zaπtitu rijeke Drave i podruËja oko Drave te osobito nastojanja da se zaustave aktivnosti oko izgradnje HE Novo Virje Ëije bi akumulacijsko jezero nanijelo nenadoknadivu πtetu ekosustavu oko Drave, osobito πumama starog hrasta luænjaka. OËuvanje tako znaËajnog prirodnog resursa kao πto je voda nikako ne znaËi zaustavljanje razvoja, veÊ predstavlja zaπtitu okoliπa kroz mjere odræivog razvoja koji uravnoteæuje razvojni i okoliπni aspekt zajednice bez Ëega je nemoguÊe zamisliti civilizacijski napredak i kvalitetan æivot.
- Ako se proπeÊete tvornicom moæda Êete vidjeti joπ jedan ili dva stroja iz vremena kad sam ja doπla. Sve ostalo su novi, suvremeni strojevi. I sam pogon umnogome je dotjeran. Joπ se jenom dotaknula proπlih vremena: Nekada je Podravka za svoje radnike organizirala i izlete. Tada smo upoznavali jedni druge. Danas toga, a i πtoπta drugoga viπe nema... Branka naprosto ”ne zna” ni πto su bolovanja. Tijekom proteklih godina tek je tu i tamo bila na bolovanju… - Kad ste na bolovanju odmah vam skidaju dobar dio plaÊe. Stoga i kad trebam iÊi na oporavak, ja radije doem na posao i odradim svoje. Prodaja rashodovanog vozila Znam da to nije u redu, ali isto tako Podravka d.d. Humanitarna akcija UBIUDR-a Podravka nije u redu da radniku koji iz opravLogistika i transport danih razloga ne moæe doÊi na poVanjski transport sao tako mnogo uzimaju od plaÊe. Rekla nam je takoer kako o svom Na osnovi statuta poduzeÊa Podravka d.d. objavljuje se prodaja Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke veÊ je poslu nema neπto osobito priËati. rashodovanog teretnog vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama organizirala nekoliko uspjeπnih humanitarnih akcija u korist Caritasa iz Knina. Svaki joj je dan zapravo isti. I tako dana 30. 3. 2004. u restoranu Vanjskog transporta –elekoveËka cesta 9, Meutim, ovih dana na adresu Udruge ponovno je stiglo pismo kninskog veÊ 28 godina! Koprivnica, u 12 sati. gvardijana fra Petra KlariÊa u kojem se obraÊa ovoj organizaciji za pomoÊ. Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta. Meu ostalim piπe: Prodaje se vozilo: “Vaπa ljubav i solidarnost i te kako nam je potrebna ovih korizmenih dana, Godiπnja skupπtina Zastava 80.12, furgon, ispravno, proizvedeno 1989. godine jer su naπa Caritasova skladiπta gotovo potpuno prazna. Do sada smo (inv. br. 887), poËetna cijena je 6200 kuna. zahvaljujuÊi vaπim darovima mogli redovito pomagati siromaπnim obiteljima. DDDK Podravka Navedeno vozilo moæe se razgledati 30. 3. 2004. u dvoriπtu Vanjskog Stoga vas i sada molimo da pomognete! Hranimo preko 2500 siromaha Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krobiteljskim paketima i preko naπe Caritasove puËke kuhinje...” vi Podravka odræat Êe izvjeπtajno - transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 Stoga je Udruga branitelja Podravke ponovno pokrenula akciju za pomoÊ izbornu skupπtinu na kojoj Êe biti sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate Kninu te moli sve dobre ljude da u ovo korizmeno vrijeme, prema svojim podijeljena priznanja za jubilarni broj jamËevinu u iznosu 10 % poËetne cijene. Vozilo se prodaje po naËelu moguÊnostima, iskaæu ljubav i solidarnost prema siromaπnima u Kninu - darivane krvi. Skupπtina Êe se odræati ”vieno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac (22 %). Kupac koji je u darujuÊi obiteljski paket s hranom! u hotelu Podravina u petak 2. 4. 2004. Dakle, svi koji æele mogu do 5. travnja svakog radnog dana od 8 do 16 sati s poËetkom u 19 sati, a svi pozvani nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana dostaviti paket u prostorije Udruge branitelja Podravke, a oni Êe prispjele primit Êe pozivnice na kuÊne adrese. od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane darove uoËi Uskrsa dostaviti kninskom Caritasu. Ml. P. Predsjedniπtvo DDDK Podravka od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.
PomoÊ æiteljima Knina
6
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Proπlog petka u Podravki
Podravka pomaæe kulturu
Otvorena izloæba fotografija i promovirana Premijera “Konjanika” uz knjiga o otoku ©ipanu Podravkino srce Proπlog je petka u Izloæbenom salonu Podravke otvorena izloæba fotografija Aide CvjetkoviÊ iz Dubrovnika. U sklopu otvorenja izloæbe odræana je i promocija knjige pod nazivom ”Boje, mirisi i orisi otoka
©ipana”. Tom prigodom je autorica i slajdovima doËarala ljepote otoka, pa su posjetitelji imali prigode upoznati se s ljepotama i kulturnim spomenicima tog jadranskog otoka. Izloæbu je otvorila Mara Bareza, o
autorici i njenim fotografijama govorila je prof. Enerika BijaË, a program su prigodnim podravskim pjesmama obogatili Ëlanovi Udruge prijatelja kulture ”Vlado Dolenec” iz KoprivniËkih Bregi. A. V.
Promocija zbirke pjesama ’Emilija’ Franje Strbada U Velikoj dvorani za sastanke Podravke proπlog je petka odræana promocija zbirke pjesama Franje Strbada iz Koprivnice. Franjo Strbad umirovljenik je i Ëlan Podravkine Literarne sekcije. Ovo je njegova prva zbirka pjesama, i kako je istaknuo prof. Pero MarkiÊ, u toj zbirci smjeπten je splet æivotnih iskustava i ne baπ sretnih dogaanja u æivotu autora. Pjesme iz zbirke na promociji su Ëitali Ëlanovi Literarne sekcije Podravke (na slici). A. V.
Tribina u Podravki
A naπa je Udruga poznata po brojnim aktivnostima i svrstala se meu najaktivnije u Hrvatskoj. Od velikog broja akcija svakako se treba prisjetiti onih na humanitarnom planu, od pomaganja vukovarskoj bolnici, kninskom i vukovarskom Caritasu, pa sve do podizanja brojnih spomen - ploËa i kriæeva u Ëast i slavu onih koji su bili prvi kad je trebalo.
Lani je ova Udruga organizirala i viπe sportskih susreta, pa Ëak i radniËke sportske igre za sve radnike Podravke. Udruga je takoer organizirala razne tribine, izloæbe, revije filmova na temu Domovinskoga rata i tome sliËno. Meutim, i ova Udruga ima problema. O svemu tome, kao i o planovima za naredne Ëetiri godine bit Êe viπe rijeËi na saboru.
LijeËnik za vas
Osnovne smjernice o postupanju s hranom Piπe: dr. Ivo Belan Prema podacima Federalnog centra za kontrolu bolesti, svake godine oko 7 milijuna Amerikanaca oboli od zaraæene hrane. Za veÊinu njih to znaËi nekoliko dana æeluËano - crijevnih tegoba. Meutim, procjenjuje se da za njih oko 9000, uglavnom beba, starijih osoba i onih sa slabim imunoloπkim sustavom - to znaËi smrt. Ti problemi mogu biti sprijeËeni. Ispravno rukovanje hranom i kuhanje mogu eliminirati bakterije koje uzrokuju oboljenja. Meutim, ima kuhinja koje su neuredne i prljave. MoguÊe je izbjeÊi rizik otrovanja hranom u svojoj kuÊi, ako se ljudi pridræavaju temeljnih pravila higijene i nekih osnovnih smjernica o postupanju s hranom. 1. Jaja i sve vrste mesa treba temeljito kuhati ili peÊi. Infekcije s bakterijom salmonelom su Ëeste. VeÊina infekcija nastaje konzumiranjem nedovoljno kuhanih jaja, koja su kontaminirana s tom bakterijom. Sigurnija su tvrdo kuhana jaja nego meko kuhana, posebno za djecu. I kajgana i jaja na oko moraju biti temeljito peËena, a ne ostavljena djelomiËno sirova, sluzava. Jesti bilo πto napravljeno sa sirovim jajima predstavlja ruski rulet. U procesu pripreme, na primjer peradi, postoje brojne moguÊnosti da ta perad doe u kontakt s bakterijama. Jedina sigurna obrana je da u peÊnici temperatura ne bude niæa od 160 stupnjeva. Treba obratiti dovoljnu brigu u pripremi mesa, kao πto je govedina, svinjetina itd. ©to se tiËe svinjetine, preporuËljivo je da se prirpema na temperaturi ne niæoj od 170 stup-
ma glavnu glumicu razveselila je velika koπara proizvoda kompanije sa srcem koju joj je predao Lordan KondiÊ (na slici).
Obavijesti
U srijedu 31. oæujka izborni sabor UBIUDR-a Podravka U srijedu 31. oæujka odræat Êe se Izborni sabor Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke. U Podravki je trenutaËno zaposleno oko 1400 hrvatskih branitelja, a Udruga ima svoje podruænice i izvan Koprivnice. Nakon Ëetiri godine naπi Êe se branitelji prisjetiti svega onoga πto su u tom razdoblju uradili, odnosno na kakve su probleme nailazili.
NastavljajuÊi tradiciju potpore umjetniËkim projektima, Podravka sponzorira prikazivanje filma Konjanik u reæiji Branka Ivande. To je ljubavna priËa iz 18. stoljeÊa Ëija se radnja odvija na granici Bosne i Hrvatske, kroz koju se provlaËi tadaπnje stanje druπtva. Film se temelji na knjiæevnom predloπku Ivana Aralice, a ima snaænu poruku o dvojnosti morala. Krasi ga odliËna fotografija Slobodana TrniniÊa, te zapaæene uloge Nikπe Kuπelja, Zrinke CviteπiÊ i Gorana GrgiÊa. SveËana premijera odræana u utorak naveËer u zagrebaËkom Cine Staru privukla je niz poznatih osoba iz kulturnog, politiËkog i javnog æivota Hrvatske, te veliku paænju medija. Podravka je tom prilikom predstavila dio svog bogatog asortimana, a umjesto cvijeÊa uobiËajenog na premijera-
njeva, kako bi se ubile trihinele, uzroËnici teπke bolesti trihineloze. 2. »istoÊa se mora odræavati. U jednoj petini svih oboljenja koja se javljaju nakon konzumiranja hrane trag stvarnog uzroka vodi do osobe ili viπe osoba koje su rukovale s hranom, a jednostavno nisu temeljito oprale ruke. Na primjer, roditelji mogu ”pokupiti” bakterije s mesa na svoje ruke, a nakon toga kontaminirati boËicu od mlijeka i tako prenijeti bakterije na svoju bebu. Nije dovoljno prijeÊi spuævom preko noæa s kojim se rezalo meso. U domaÊinstvu sve mora biti oprano sa sapunom ili deterdæentom: ruke, sue, pribor za jelo, daπËice na kojima se reæe, povrπine kuhinjskih elemenata itd. PreporuËa se da termostat u hladnjaku bude stavljen na 4 ili viπe stupnjeva Celzijevih. Nemojte kupovati jaja ili drugu hranu æivotinjskog porijekla ili razne vrste francuskih salata koje nisu smjeπtene u hladnjaku. Prilikom kupnje smrznute artikle uzmite zadnje i brzo ih odnesite kuÊi u friæider. Hrana ne smije biti ostavljena na kuhinjskom elementu viπe od dva sata prije ili nakon kuhanja. Ono πto je ostalo od hrane smjestite u friæider πto je prije moguÊe. Jednom kad bakterije pronau svoj put u toplu juhu ili peËenje, njihov se broj moæe udvostruËiti svakih pola sata. 3. Kad sumnjate, bacite. Hrana sluËajno ostavljena preko noÊi u kuhinji treba biti baËena, Ëak i ako nema mirisa da je pokvarena. »ak i stavljeno u friæider, svjeæa perad, hamburgeri i kobasice mogu se odræati samo par dana. PeËenje, odresci i sve kuhano meso moæe izdræati tri do pet dana.
U Ëetvrtak 1. travnja u 19 sati u dvorani za sastanke Podravke, u organizaciji Udruge branitelja Podravke i OpÊih poslova, odræat Êe se joπ jedna tribina “43 minute sa...” Bit Êe predstavljen poznati hrvatski tjednik “Hrvatsko slovo” (dan prije izlaska novog broja) i knjiga Domagoja MargetiÊa “Tko je opljaËkao Hrvatsku”. Na tribini Êe sudjelovati: Domagoj MargetiÊ, glavni urednik “Hrvatskog slova”, general Ante Roso, prof. dr. Stjepan BlaæanoviÊ i Mladen PavkoviÊ, novinar i publicist.
Prodajna izloæba knjiga Od ponedjeljka 29. oæujka izdavaËka kuÊa Stanek d.o.o. iz Varaædina odræat Êe ponovno prodajne izloæbe knjiga za radnike Podravke, ali s joπ veÊim pogodnostima kupnje za radnike, a to je popust od 10 % na sve izloæene knjige, dok Êe se neke knjige prodavati uz popust od 30 do 40 %. Izloæbena prodaja bit Êe odræana ovim rasporedom: 29. i 30. oæujka te 1. travnja u predvorju restorana druπtvene prehrane Podravke; 2. travnja - Tvornica Belupo; 5. travnja - Tvornica Vegete; 6. travnja - Tvornica Danica; 7. travnja - Tvornica Linolada.
Sirova jaja trebaju biti smjeπtena u hlad- Prodaja uskrπnjeg programa mesa Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili uskrπnji njak i upotrijebljena unutar tri do pet tjedana od kupovine, a tvrdo kuhana program mesa Danice d.o.o. da Êe podjela biti u Ëetvrtak 1. travnja u dvoriπtu jaja unutar jednog tjedna. Galantpleta, Kolodvorska 1, od 13,30 - 15,30 sati. 4. Upoznajte granice efikasnosti vaπih kuÊanskih aparata. Bez vaπe Nedjeljni obiteljski ruËak u Podravskoj kleti 28.oæujka intervencije mikrovalna peÊnica ne mo1. meni: domaÊa govea juha, pureÊi naravni odrezak s mlincima, mijeπana æe pripremiti meso na siguran naËin. BuduÊi da mikrovalno zraËenje zagrija- salata, kruh i palaËinke s emom - 49 kuna. 2. meni: proljetna juha, svinjski odrezak na pariπki, pomfri, mijeπana salata, va neravnomjerno, pojedini dijelovi hrane mogu joπ uvijek biti nedovoljno kruh i πtrudli od jabuke - 48 kuna. zagrijani, premda je vrijeme peËenja (kuhanja) veÊ isteklo. Salmonela, trihiDruπtvena prehrana nela i drugi mikroorganizmi mogu se i nadalje bujno razmnaæati na takvim ”hladnim mjestima”. Kako biste to izbjegli, okrenite ili pomijeπajte hranu po29. 3. ponedjeljak: - Varivo grah, rolana lopatica, salata vremeno. I nakon πto je peÊnica iskljuËena, neka se hrana unutar nje joπ neko 30. 3. utorak: - PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata vrijeme pari, kako bi ju toplina skroz 31. 3. srijeda: - Sarma, krumpir pire, kolaË naskroz proæela. 5. Budite na oprezu s (polu)goto1. 4. Ëetvrtak: - JuneÊi ragu, tjestenina, salata vim jelima. Nemojte smatrati da je, 2. 4. petak: - Juha, præeni osliÊ, krumpir, salata primjerice, smrznuta tjestenina koja sadræi i meso obrok bez problema. Ako takvu hranu ostavite u automobilu, na suncu, kroz dva sata, mali broj bakterija NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA koje takvo pakovanje moæe sadræavati OsnivaË i izdavaË: Tisak: moæe se poËeti razmnoæavati kao da su PODRAVKA, prehrambena KoprivniËka tiskarnica d.o.o. podivljale. I tada, ako takav obrok industrija, d.d. Koprivnica Koprivnica zagrijete tek toliko da bude jestiv, opa- Direktorica Sluæbe za interno Naklada: komuniciranje: sne bakterije Êe preæivjeti. 8300 primjeraka Jadranka Lakuπ Odbacite bilo koju komercijalnu li- Glavni i odgovorni urednik: List izlazi svakog petka i primaju ga svi menku koja je jako ulupljena ili je Branko Peroπ radnici besplatno. trbuπasto izboËena na vrhu ili dnu, πto Redakcija lista: Adresa uredniπtva: moæe biti znak da bakterije bujaju Jadranka Lakuπ, Branko Peroπ, Boris Ulica Ante StarËeviÊa 32, Fabijanec, Mladen PavkoviÊ i Ines 48000 Koprivnica unutra. Banjanin Telefoni - direktni: Zbog danaπnjeg brzog tempa æivota, Fotograf: 651-505 (urednik) i dosta ljudi na preËac pripravlja hranu. Nikola Wolf 651-503 (novinari) Meutim, bakterije su svugdje, neu- GrafiËki dizajn: Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr morno tragajuÊi za vaπom hranom. Na Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft vama je kako Êete se od njih obraniti.
Jelovnik
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Sport
Odigran je 3. krug Eurolige
Prva hrvatska rukometna liga - 18. kolo
KuglaËice Podravke opet u svjetskom vrhu
Podravkaπice osvajaju bodove prema oËekivanjima
Podravka - Polonia 1912 8:0 (3437:3079 /22:2)
PODRAVKA VEGETA - ZAMET CO 35:27 (17:12)
Piπe: Æeljko ©emper
Prije poËetka prvenstvene utakmice jedna humanitarna gesta Podravke. Naime, od ove pa sve do kraja prvenstvenih utakmica, posjetitelji Êe plaÊati ulaznice po 10 kuna. Prikupljeni novac namijenjen je za lijeËenje bivπe rukometaπice Podravke Vegete Larise Harlanjuk koja mora iÊi na skupu i kompliciranu operaciju. InaËe, na ovoj utakmici skupljeno je 1.800 kuna. Utakmica je protekla prema oËekivanjima. Podravkaπice su za klasu bolje od rijeËkih rukometaπica pa je tako trener KoprivniËanki Goran Mren imao prilike isprobati sve igraËice. Najbolje su bile one najstandardnije - Ljerka Vresk i Renata Hodak, a posebno je snagom, preciznoπÊu i
dodavanjima imponirala Andrijana Budimir. Postigla je 9 pogodaka i jednom pogodila stativu. Standardno dobra na vratima bila je Sanela KnezoviÊ koja biljeæi 11 obrana, a postigla je i 1 pogodak. Naravno, dobila je veliki pljesak koprivniËke publike za taj nesvakidaπnji potez. Sve u svemu, novom pobjedom KoprivniËanke su se uËvrstile na prvom mjestu prvenstvene tablice, bjeæeÊi zagrebaËkoj Lokomotivi osam bodova. Za Podravku Vegetu protiv Zamet Croatie osiguranja igrale su: StanËin, KnezoviÊ 1, Vresk 7, Hobjila 3, Gilca 4, Hodak 3, »uljak 4, PopoviÊ, Sirovec 2, BlaæekoviÊ, JuriÊ, Tatari 1, GolubiÊ 1 i Budimir 9. B. Fabijanec
Andrijana Budimir - imponirala je igrom i golovima protiv Zameta
RK Podravka Vegeta
Nekoliko glavnih rukometaπica najavilo odlazak Nakon europskih neuspjeha i poraza protiv Lokomitive, taman su se igraËice ustabilile u domaÊem prvenstvu, kad stiæu najave o odlascima. - Obavili smo razgovore s igraËicama kojima istjeËu ugovori jer æelimo na vrijeme znati s kakvim Êemo igraËkim kadrom raspolagati u iduÊoj sezoni. Najbliæe je odlasku Gabriela Hobjila koja ne æeli potpisati novi ugovor jer navodno ima bolju ponudu iz Danske. O odlasku takoer
razmiπlja Marija »uljak te Sanela KnezoviÊ, a ostanak Ionele Gilce, koja je proπloga ljeta doπla iz Rumunjske, uvjetovan je dolaskom njezina supruga u Hrvatsku, koji je sada u Francuskoj. S njom imamo ugovor godinu plus godinu i vjerujem da Êe ona ostati u Podravki. Moram naglasiti kako Podravka ima pravo na odπtetu i sigurno ni jedna igraËica neÊe otiÊi bez odreenog novËanog iznosa iz naπe sredine. Niti jedna od spomenutih rukometaπica nije doπla u klub besplatno i sigurno ga neÊe besplatno napustiti - rekao je direktor
Podravke Vegete Berislav SlukiÊ. ©to se tiËe odπteta, u klubu sigurno ”puπu i na hladno” jer joπ su svjeæi oæiljci odπteta za Anu Bilobrk i Andrijanu Budimir. S jedne strane, odlazak Hobjile ne bi trebao biti toliko sporan, jer ta rukometaπica velikih potencijala zapravo je vrlo malo pokazala u koprivniËkom klubu, posebice u vaænim europskim utakmicama. S druge pak strane, Podravka je stvorila i afirmirala KnezoviÊ i »uljak te sigurno klubu ne bi trebalo biti svejedno kamo i za koliko novaca Êe te igraËice otiÊi. B. F.
Prva hrvatska nogometna liga - 22. kolo
Prva proljetna pobjeda Slavenaπa SLAVEN BELUPO - ZAGREB 1:0 (0:0) Oko 1.500 gledatelja na koprivniËkom Gradskom stadionu nije se nagledalo nekakvog lijepog nogometa u prvenstvenom susretu izmeu Slaven Belupa i Zagreba, ali su otiπli zadovoljni, jer su KoprivniËanci teπko ali zasluæeno osvojili tri prvenstvena boda. Prvo poluvrijeme poËelo je veÊ poznatim ispitivanjem snaga da bi prvu priliku imali gosti iz Zagreba, no PetroviÊ je bio neprecizan. ZagrepËani su se doπli u Koprivnicu braniti, jer igraju vrlo zatvorenu varijantu, a posebna nepoznanica je bilo neigranje Roberta ProsineËkog. Nikakvog objaπnjenja iz redova ZagrepËana. No, bez obzira na to, PetroviÊeva prilika pokazuje da su gosti iz KranjËeviÊeve vrlo opasni u kontrama. Ipak u 20. minuti Slaven Belupo uzvraÊa. Prvo
VruÊina prolazi lijevom stranom, prelazi Smoju koji ga ruπi, a sudac Svilokos iz Siska umjesto da svira prekrπaj daje æuti karton mladom Slavenovom nogometaπu zbog simuliranja. Minutu kasnije dobro puca Posavec, ali nekadaπnji vratar Slaven Belupa, a sada Zagrebaπ, Dragan StojkiÊ joπ bolje brani. Do kraja prvog dijela utakmice biljeæimo joπ nekoliko prijetnji Slavenovih nogometaπa, ali Posavec i Dodik bili su neprecizni. U nastavku domaÊi nogometaπi kreÊu snaænije i angaæiranije πto im se obilato isplaÊuje u 49. minuti. Brgles odliËno probija desnu stranu, vrlo dobro ubacuje u πesnaesterac gostiju, utrËava VukojeviÊ i s desetak metara odliËnim udarcem matira StojkiÊa. Nakon vodstva domaÊi nogometaπi se povlaËe, πto koriste gosti pa tako u 63.
minuti priliku utakmice ima Zagrebov napadaË PetroviÊ. No, njegov udarac glavom zavrπava dva metra od vratiju Solomuna. Zadnjih petnaestak minuta utakmice Slavenovi nogometaπi sve viπe grijeπe. U 85. minuti snaæno puca »aloviÊ, ali joπ bolje brani Solomun. Loπa igra koprivniËkih nogometaπa rezultirala je sve veÊom strepnjom na tribinama - kada Êe utakmica napokon zavrπiti. I kad je sudac Svilokos odsvirao kraj, gledatelji su mogli odahnuti. Slavenaπi su ostvarili prvu proljetnu pobjedu, osvojili vaæna tri prvenstvena boda s kojima se lakπe diπe u ligi za ostanak. Protiv Zagreba za Slaven Belupo su igrali: Solomun, Gal, Crnac, JurËiÊ, JuriÊ (od 46. ©omoci), Brgles (od 70. Landeka), VukojeviÊ, Srpak, Posavec, Dodik, VruÊina (od 57. PejiÊ). B. F.
Karate
KoprivniËanci dobri u NedeliπÊu U NedeliπÊu je odræano prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u karateu za uËenike i mlae kadete, te prvo kolo lige za sve uzraste. Karatisti Podravke postigli su sljedeÊe rezultate: Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske Prva mjesta: Ivica Jurina i Deni Petak, 2. mjesta: Danijel ©ola, Ivan Blaæek i Boris BarËanec,
7
3. mjesta: Alen LovkoviÊ i Matija Benjak. Prvo kolo lige 1. mjesta: Marko ZagorπËak, Valentina Kriænjak, Perica Keser i ekipno Keser, Lopatnik, ©vagelj i ViπnjiÊ, 2. mjesta: Ivica Jurina i Marko Lopatnik i ekipno Jurina, ©ola, i Benjak, 3. mjesta: Lana DautoviÊ, Marko GrudiÊ, Danijel ©ola, Ivan Blaæek Marko ViπnjiÊ i Marko ©vagelj.
IπtvanoviÊ treÊi na dræavnom prvenstvu U Varaædinu je odræano prvenstvo Hrvatske u karateu za uËenike i mlae kadete. U konkurenciji 68 klubova, najuspjeπniji iz KK Podravka bio je Damir IπtvanoviÊ, koji je u kategoriji mlaih kadeta osvojio treÊe mjesto. Damir se nakon dvije godine izbivanja s karate natjecanja sada vratio na najbolji moguÊi naËin. S. LovkoviÊ
KuglaËice Podravke opet su dokazale da pripadaju u sam svjetski vrh kuglanja. U 3. krugu Eurolige (Ëetvrtfinale) na domaÊim stazama uvjerljivo su maksimalnim rezultatom pobijedile predstavnika Poljske, zemlje koja je aktualni prvak svijeta. Poljakinje su u Koprivnici doËekane s puno opreza i respekta, tek se znalo da su kao viceprvakinje Poljske na Europa pokalu u Osijeku osvojile broncu i da u sastavu imaju jednu od najboljih svjetskih igraËica, Beatu Wlodarczyk, koja je na zadnjem Svjetskom kupu osvojila zlatnu medalju. Baπ je ona u polufinalu tada eliminirala naπu prvakinju Mariju Zver. Podravkaπice su u dvoboj uπle s velikom æeljom da veÊ u prvom susretu ostvare povoljan rezultat, koji bi ih, nakon uzvrata 24. travnja u Lesznu, odveo u finalnu skupinu “Champions league”. To im je i uspjelo! Novi sustav natjecanja posebno je zanimljiv, jer se poentira Marija Zver nastup na svakoj stazi. Najvaænije je dobiti πto viπe maestralni nastup setova, πto je naπim igraËicama uspjelo viπe od oËekivanja. Tek u sluËaju 2:2 rezultata poen dobiva igraËica koja ima ukupno viπe sruπenih Ëunjeva. Koliko je Podravka odigrala sjajno pokazuje i omjer dobivenih i izgubljenih setova od 22:2. Sjajno! U prvoj seriji tandem Picer - Orehovec nisu imale teæak posao protiv mladih poljskih reprezentativki. Polonia 1912 uz seniorsku reprezentativku Beatu Wlodarczyk u sastavu ima i πest juniorskih reprezentativki. Mlade Poljakinje veÊ u prvoj seriji zaostale su za 174 Ëunja, obje naπe igraËice dobile su lako, po 4:0. U drugoj seriji Verica VuËiÊ, koja je dobila povjerenje trenerice Ivke RoguljiÊ, bez problema osvaja poen sa 4:0, dok Vesna GaloviÊ, uz dva neizvjesna seta, ipak pobjeuje sa 4:0. Tek u treÊoj seriji Podravka gubi dva seta, jer su tu Poljakinje imale svoju najjaËu kombinaciju. –urica LukaË gubi jedan set, a Nezynska je samo u jednom setu “bljesnula” sa 156 Ëunjeva. “©lager” dvoboja bio je dvoboj dræavnih prvakinja i najboljih igraËica ove utakmice, Zver - Wlodarczyk. Svjetska prvakinja je krenula sjajno u prvom setu (166), ali to je bilo sve, jer Zver je odigrala maestralno (159, 160, 157, 170). Svjetska prvakinja zaostala je Ëak 50 Ëunjeva - Maja se “osvetila” za skopski poraz. Rezultati: Orehovec - Konopa 551:455 (4:0), Picer - Tomowiak 571:493 (4:0), VuËiÊ - Matuszewska 546:476 (4:0), GaloviÊ - Modrzynska 559:535 (4:0), LukaË - Neczynska 564:524 (3:1), Zver - Wlodarczyk 646:596 (3:1). Ostali rezultati: Miroteks (Celje) - Triglav (Kranj) 8:0, Ferencvaros (Maarska) Electromures (Rumunjska) 4:4, Victoria (NjemaËka) - Podbrezova (SlovaËka) 7:1.
Druga liga sjever - kuglaËi
Podravkaπi prvaci dva kola prije kraja Zanatlija - Podravka 4:4 (3100:3092) Nerijeπenim rezultatom u Sisku, protiv direktnog suparnika za vrh, kuglaËi Podravke - dva kola prije kraja - osigurali su naslov prvaka. U derbiju kola Podravkaπi su bili blizu pobjede, zaostali su samo osam Ëunjeva u ukupnom zbroju, ali bilo je i dosta slabijih rezultata. Zbog toga je trener Oroz dosta “miksao”, koristio je Ëak osam igraËa. U nedjelju (14 sati) u gradskom derbiju, igraju “ljuti” protivnici, Podravka - ÆeljezniËar. Rezultati: Banjac - Gregurina + GroπaniÊ 527:108+389, PrpiÊ - BakaË 518:540, RamiÊ - Betlehem 516:536, Dunger - Troπelj 514:524, SelmiÊ - ©tefoiÊ + Ruæman 538:228+259, Iπek - MikloπiÊ 487:508.
Kadetsko prvenstvo Hrvatske
Belmice ostale korak do medalje Tijekom vikenda u Osijeku i –akovu odigrano je pojedinaËno kadetsko prvenstvo Hrvatske, gdje su naπe kadetkinje bile korak do medalje. Dijana Puhala bila je 4. sa 1013 (488+535) Ëunjeva, Ana Belec 5. sa 1008 (515+493), dok su ostake naπe kadetkinje bile slabije.
Hrvanje
Grobenski uzeo broncu Sedmorica hrvaËa Podravke nastupili su na 11. meunarodnom turniru u Ljutomeru, u Sloveniji, gdje su sudjelovali klubovi iz Austrije, Maarske, »eπke, SlovaËke, Italije i Hrvatske. U izuzetno jakoj konkurenciji hrvaË Podravke Vedran Grobenski sa tri pobjede i jednim porazom plasirao se na treÊe mjesto, dok ostali naπi hrvaËi nisu uspjeli osvojiti medalje. V. BlaæekoviÊ
8
Broj 1697 Petak 26. oæujka 2004.
Uz 22. oæujka - Svjetski dan voda
Brojnim akcijama Studenac tradicionalno obiljeæava Svjetski dan voda Iako je nazvana ”plavim planetom” zbog koliËine vode koju sadræi i koja joj daje plavu boju, Zemlja sadræi samo 0,26 posto lako dostupne slatke vode. Prema podacima UN-a, dvije treÊine ËovjeËanstva muËi nedostatak pitke vode, a UNESCO procjenjuje kako viπe od 5 milijuna ljudi godiπnje umire od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, njezinom oneËiπÊenoπÊu ili loπom kvalitetom. Najviπe je umrlih meu djecom. Viπe od 1,2 milijardi ljudi ne raspolaæe sa sigurnim izv2orima vode, a 2,4 milijarde ljudi nema osnovne sanitarne uvjete æivota. SreÊom, Hrvatska je vodom bogata zemlja. Obnovljivi izvori vode iznose oko 45 milijardi prostornih metara na godinu ili 9.500 prostornih metara po
stanovniku, πto nas svrstava u vodom bogatije europske zemlje. Prema izvjeπÊu ”World Water Development Report” (UNESCO 2003.) koji obuhvaÊa 188 dræava, Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi i 42. u svijetu. Tradicionalno i ove godine obiljeæavanju Svjetskoga dana voda prikljuËio se i Podravkin Studenac brojnim promotivnim, marketinπkim i humanitarnim akcijama diljem Hrvatske. U gotovo svim hrvatskim lancima maloprodaje po vrlo popularnim cijenama kupcima je dostupna Ëista izvorska voda Studena s nekoliko okusa. Paralelno s tom akcijom u svim centrima Podravkinih prodajnih regija odvijale su se 22. oæujka promotivno-marketinπke
akcije za Studenu s okusom zelene jabuke, breskve, jagode i limuna. Prema rjeËima product-managera Studenca Hrvoje Biluπa, te su akcije imale veliki odaziv kod potroπaËa. Takoer, Studenac nije zaboravio niti Podravkaπe pa su tako svi oni koji su 22. oæujka doπli na gablec u restoran Druπtvene prehrane dobili na poklon pola litre negaziranoga Deita berry mix. Zaista lijepa tradicija Studenca, koji obiljeæavanjem Svjetskoga dana vode istiËe vaænost oËuvanja pitke vode koja u svjetskim okvirima postaje znaËajnija Ëak i od nafte. Dakle, voda je danas strateπki vrlo zanimljiva, a mi Ëesto puta zaboravljamo s kakvim bogatstvom raspolaæemo. B. F.
Predstavljamo novu kozmetiku Belupa
Uz gablec, Podravkaπi su u ponedjeljak dobili na poklon boËicu negaziranog Deita
Humanitarna akcija na koprivniËkom trgu
I.touch my skin rooibos antistres kozmetika Cvijetom narcisa protiv raka koristite za njegu koæe visokokvalitetni i prilagoeni vaπem tipu koæe kako je ne bi dodatno iritirali. I. touch my skin rooibos antistres dnevna krema s ekstraktom rooibosa: Ako imate suhu koæu ova lagana krema pravi je izbor za vas. Svojom Êe jedinstvenom formulom vaπoj koæi pruæiti svjeæ izgled tijekom cijelog dana. Aktivni sastojci aloa vere pospjeπit Êe njezinu vlaænost, a vitamin F pojaËat Êe prokrvljenost i otpornost prema πtetnom UV-zraËenju. Blagotvorni uËinak vitamina E i ekstrakta roiboosa zaπtitit Êe koæu lica od djelovanja slobodnih radikala. I. touch my skin rooibos noÊna krema s ekstraktom rooibosa: NoÊna krema bogata je aktivnim sastojcima: aloa verom, vitaminima E i F te ekstraktom rooibosa. Redovitom uporabom obnavlja se elastiËnost, nadoknauje vlaga i odræava vitalnost epiderme, te tako usporava proces starenja koæe i nastanak novih bora. I. touch my skin rooibos mlijeko za ËiπÊenje lica s ekstraktom rooibosa: Oslobaa oËne kapke, lice, vrat i dekolte od ostatka πminke, a neËistoÊe otapa duboko u porama. Sastav mlijeka odræava prirodnu kiselost zdrave koæe i tako stabilizira njen bioloπki zaπtitni sloj. I. touch my skin rooibos tonik za lice s ekstraktom rooibosa: Oæivljava, vlaæi i njeguje te poboljπava tonus koæe. Sastav tonika odræava prirodnu kiselost koæe i tako I. touch my skin rooibos proizvodi: antistres dnevna krema, noÊna stabilizira njen bioloπki zaπtitni sloj. krema, mlijeko za ËiπÊenje lica, tonik za lice Pantenol pokazuje dobre rezultate u obnavljanju suhe i oπteÊene koæe.
Novi Belupovi kozmetiËki proizvodi I. touch my skin rooibos namijenjeni su æenama koje æele koriπtenjem najkvalitetnijih proizvoda pruæiti svojoj koæi svu potrebnu njegu, kako ne bi osjetila posljedice urbanog stresa i zagaenja. ObogaÊeni ekstraktom rooibosa i drugim visokovrijednim sastojcima (vitamini C, E, F i B5, aromatska ulja, aloe vera…) I.touch my skin rooibos proizvodi pomaæu optimalnom vlaæenju koæe i jaËanju elastiËnosti, te usporavaju proces starenja koæe.
Aromatska ulja opuπtaju koæu i pruæaju svakoj stanici mini aromaterapiju. Danaπnji tempo i naËin æivota iziskuju sve veÊu brigu o koæi, posebice ako je umorna i osjetljiva. I. touch my skin rooibos proizvodi pruæit Êe vaπoj koæi svu potrebnu njegu kako ne bi osjetila posljedice urbanog stresa i zagaenja. Usporit Êe proces starenja koæe, nastanak novih bora te Êe hidratacijom i jaËanjem elastiËnosti pomoÊi uklanjanju veÊ postojeÊih. Vaæno je da su preparati koje
Na koprivniËkom srediπnjem trgu u nedjelju je sve bilo prepuno narcisa. Naime, Klub æena s bolestima dojke “Nada” KoprivniËko - kriæevaËke æupanije organizirao je humanitarno - edukativnu akciju pod nazivom “Cvijetom narcisa protiv raka dojke”. Tijekom ove akcije u samo sat vremena Ëlanice udruge uspjele su prodati oko 5000 (!) narcisa, cvijeta koji je simbol ove udruge. Po rijeËima Boæice ©najder, predsjednice Kluba, to je veÊ Ëetvrta takva akcija, a provodi se i u cijeloj Hrvatskoj. Cilj joj je skrenuti pozornost na sve veÊi porast karcinoma dojke (godiπnje se u koprivniËkoj bolnici obavi Ëak pedesetak takvih operacija!) i prikupljati financijska sredstva koja Êe biti utroπena u nove akcije ovoga kluba, koji se svrstao meu najagilnije u ovom dijelu Hrvatske. Ml. P.
Recept tjedna: Nudimo vam nekoliko recepata s Podravkinim lisnatim tijestom
Ruæice od lisnatog tijesta Lisnato tijesto tanko razvaljajte. ElektriËnom mjeπalicom pomijeπajte 500 g svjeæeg sira, 2 jaja, 50 g groæica, 4 ælice πeÊera i vreÊicu vanilin πeÊera. Svaki dio nadjenite pripremljenim nadjevom i lagano zarolajte. Rolade ostavite da kratko
odstoje u zamrzivaËu i nareæite na πnite. Pripremljene rolice premaæite jajetom te pecite u peÊnici prethodno zagrijanoj na 220°C oko 25 minuta. Ovi slatki mali zalogajËiÊi razveselit Êe vaπe ukuÊane.
Crta: Ivan Haramija - Hans