ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravkaπi ponovno pobjednici sportskih susreta Sindikata PPDIV-a Hrvatske
Podravkaπica Æeljka Orehovec svjetska je prvakinja u kuglanju 7. str.
5. str.
Ukratko iz Belupa
Ministar Boæidar Kalmeta u Podravki razgovarao o turistiËkoj sezoni
Priznanje za uspjeπni nastup na sajmu Medicina i tehnika
Podravka æeli biti jaËi partner u hrvatskom turizmu
Na ZagrebaËkom velesajmu se od 19. do 22. svibnja odræavao 32. meunarodni sajam medicine, farmacije, laboratorijske i rehabilitacijske opreme, optike i dentala pod nazivom Medicina i tehnika. Sajam je sveËano otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar zadravstva prof. dr. Andrija Hebrang. Sajam je doæivio preporod i udvostruËio broj sudionika u odnosu na prethodne godine. Na sajmu je izlagalo oko 490 izlagaËa iz 30 zemalja. Nakon nekoliko godina na sajmu se ponovno pojavio i Belupo i to vrlo uspjeπno - Belupu je dodijeljeno priznanje ZagrebaËkog velesajma za uspjeπnost sajamskog nastupa te najbolji dizajn izloæbenog prostora!
Nova tvornica dobila uporabnu dozvolu Nova Belupova tvornica polukrutih i tekuÊih oblika farmaceutskih proizvoda ovih je dana dobila uporabnu dozvolu. Izdala ju je Sluæba za prostorno ureenje, zaπtitu okoliπa, graditeljstvo i imovinskopravne poslove Ureda dræavne uprave KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. ÆeleÊi zadovoljiti kriterije najzahtjevnijih svjetskih farmaceutskih træiπta, a u skladu sa strategijom kompanije, kojoj je dermatoloπka terapijska skupina od iznimnog, posebice izvoznog, znaËaja, u Belupu su procijenili da je imperativ daljnjeg rasta i razvoja tvrtke ulaganje u modernizaciju proizvodnje, kako bi se u potpunosti udovoljilo GMP normama (Good Manufacturing Practises) te sve stroæijim zahtjevima regulatornih agencija diljem svijeta. Iz tog je razloga prije godinu dana zapoËela gradnja nove tvornice polukrutih i tekuÊih lijekova. Ovo ulaganje predstavlja tehnoloπku investiciju, a njegova je vrijednost desetak milijuna eura. Sada joπ preostaje sveËano otvorenje nove tvornice koje Êe se odræati potkraj lipnja!
Ministar Boæidar Kalmeta podræao je nastojanja Podravke da bude viπe prisutna u turistiËkoj gastro ponudi Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Podravku je u utorak 25. svibnja posjetio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Boæidar Kalmeta u pratnji dræavnog tajnika za turizam Zdenka MiËiÊa i saborske zastupnice Ivane SuËec-TrakoπËanec, a doËekali su ih predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina, Ëlan Uprave za podruËje JI Europe Miroslav VitkoviÊ, izvrπni dikretor za razvoj poslovanja Goran Markulin i izvrπni
direktor za træiπte RH Marin Pucar. Dobrodoπlicu je ministru zaæelio Darko Marinac, izjavivπi kako je povod ovome susretu razgovor o predstojeÊoj turistiËkoj sezoni u kojoj bi Podravka æeljela biti prisutna na bolji naËin nego πto je bila do sada. Na sastanku ministra s Ëlanovima Uprave glavna tema razgovora bila je suradnja u turizmu, s naglaskom na gastro segment, a razgovaralo se i o najboljem naËinu prodaje domaÊeg proizvoda gostima koji dolaze u Hrvatsku. Goran Markulin predstavio je Podravku, a Marin Pucar
prezentirao je Podravkin gastro segment predstavljajuÊi Podravku kao partnera hrvatskom turizmu u kreiranju hrvatskih turistiËkih proizvoda. Predstavljen je naËin na koji Podravka nastupa na hrvatskom træiπtu u gastro segmentu, ukljuËujuÊi promotore, suradnju i gastro prodaju, a gosti su izrazili pozitivno miπljenje o kampanji za Vegetu na træiπtima srednje i istoËne Europe Ëiji je cilj poveÊanje imagea marke i daljnje jaËanje pozicija na tim træiπtima. Ustvreno je da se zadovoljan turist sljedeÊih godina ponovno
vraÊa u Hrvatsku, a u turistiËku ponudu sigurno spadaju i kvalitetni domaÊi proizvodi te je zakljuËeno kako je u turizmu potrebno veÊe fokusiranje na domaÊe proizvode, ukljuËujuÊi naravno i πiroki i kvalitetni Podravkin asortiman. Ministar i dræavni tajnik dali su podrπku tim nastojanjima, te je dogovoreno da sljedeÊeg tjedna Ëlan Uprave Miroslav VitkoviÊ i izvrπni direktor za træiπte RH Marin Pucar nastave razgovor na ovu temu s dræavnim tajnikom za turizam Zdenkom MiËiÊem.
2
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
Intervju: Goran ©epec, direktor prodaje programa Lagris
Podravkin periskop
Iskustvom i struËnoπÊu Lagris hvata korak zajedniπtva
Razumjeti potroπaËa - insight
Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Jedina Podravkina inozemna akvizicija - Lagris, koja obuhvaÊa tvrtku u »eπkoj sa sjediπtem u LuhaËovicama i tvrtku u SlovaËkoj sa sjediπtem u Zvolenu, uz opskrbu træiπta ovih zemalja sa svjetski poznatim vrstama riæa i mahunarki, specijalizirana je i za ponudu raznih vrsta zaËina, proizvoda od krumpira, suπenog voÊa i araπida. Ime Lagris tako sve viπe postaje i prihvaÊen brand za mnoge grupe proizvoda. Usto vrlo se intenzivno radi i na internacionalizaciji biznisa Lagrisa u zemlje u kojima Podravka veÊ uspjeπno posluje. Dio poslova povjeren je direktoru prodaje programa Lagris u regiji Adriatic Goranu ©epecu koji osim radnog iskustva u Podravki iza sebe ima i rad u marketingu Panonske pivovare, televizije »akovec, te vlastite agencije. - Koji su konkretno Vaπi poslovi ? - Kao direktor prodaje programa Lagris objedinjujem πiroku lepezu aktivnosti s naglaskom na uvoz, te plasman proizvoda iz portfelja Lagris u zemlje Regije Adriatic, tj. zemlje exYu s potencijalnim πirenjem i na druga træiπta po potrebi. Usto aktivno sudjelujem u donoπenju strateπkih odluka tj. odabiru asortimana po pojedinom træiπtu, analitici u najπirem smislu, kreacijama specifiËnih ambalaæa - pakovanja u suradnji s marketingom kompanije, te træiπtima, kontroli i koordinaciji legislativnosti sa struËnim sluæbama, cjenovnom pozicioniranju, uvoenju proizvoda, tj. svim odlukama po proizvodu od njegova nastanka, razvoja do potencijalnog ukidanja. Naravno, ne treba zanemariti i kategoriju upravljanja profitom kao izuzetnoj kategoriji kontrole i upravljanja svim monetarnim transakcijama, kako u podmirenju ulaznih obveza, carina i drugih popratnih troπkova; tako i zatvaranju planiranih obveza u kontekstu marketinga tj. potpori svih prodajnih aktivnosti na terenu. U konaËnici, ova funkcija zaokruæuje odgovornost na træiπtima, upravljajuÊi svim aktivnostima vezanim uz program Lagris.
Internacionalizacija biznisa Lagrisa - A vjerojatno je najvaæniji zadatak internacionalizacija biznisa Lagrisa, zar ne? - Internacionalizacija je usmjerenje i strateπka odluka da se proizvodne aktivnosti disperziraju, odnosno da gotove proizvode, robu i sirovine plasiramo izvan granica zemalja u kojima su poduzeÊa registrirana. Iako se odreene sirovine veÊ od ranije plasiraju ili se s njima trguje izvan spomenutih zemalja, intencija je u plasmanu gotovih proizvoda koji Êe kvalitativno, kvantitativno i profitabilno opravdati svoj ulazak na nova træiπta. Tako je upravo Regija Adriatic putokaz kako i kuda iÊi, participirajuÊi specifiËnosti, zakonitosti i osebujnosti træiπta, navike i preferencije
Goran ©epec
potroπaËa, razvijajuÊi i nove proizvodne programe sa πto veÊom prisutnoπÊu dodane vrijednosti. Lagris je ujedno i prva akvizicija izvan granica Republike Hrvatske, te nam je osnovna zadaÊa pribliæiti Lagris - Podravki tj. Podravku - Lagrisu, koji sada kao jedinstvena cjelina trebaju naglasiti prednosti i specifiËnosti, pronaÊi tangentu sinergije, te naposljetku rezultirati dohodovnoπÊu i profitom, uvijek istuËuÊi i participirajuÊi naπu najveÊu snagu, a to su zaposlenici sa svom svojom struËnoπÊu, iskustvom i voljom za pripadnoπÊu kompaniji sa srcem. Jednostavno reËeno, inkorporacija treba biti “πto mekanija”, te iz svega treba poluËiti samo najbolje. ILB je model kako i na koji naËin najbolje uvoditi proizvode interesantne za pojedina træiπta izvan okvira zemlje proizvoaËa, te isto plasirati i na sve pozicije poslovanja kompanije, obuhvaÊajuÊi Internacionale, poduzeÊa i krajnje prodajne segmente.
Riæa iz Lagrisa na træiπtu Hrvatske i u zemljama ex-Yu - Kakav asortiman planirate u Regiji Adriatic? - Krenuli smo sa gastro segmentom u grupi riæa i leguminoza (grahorica/ mahunarki), da bi nakon godine dana, toËnije poËetkom travnja 2004. na træiπta Republike Hrvatske, BiH i Srbije plasirali prve koliËine riæe u maloprodaji. Pomnom analizom træiπta definirali smo sve potrebne elemente, a to su Ëetiri vrste riæa (dugo zrno, parboiled, jasmin, basmati), dvije vrste pakiranja (usipana i riæa u vreÊicama za kuhanje) te gramatura (500 i 4 x 120 gr.), premium pakiranje specifiËnog dizajna. OËekujemo uspjeπno ulistavanje, kako pri najveÊim kupcima (trgovaËkim lancima), tako i plasman do manjih kupaca, koje ne traba zanemariti. Razvojem i uvoenjem proizvoda razmiπljalo se kako o veÊ stvorenim navikama potroπaËa, potrebama za specijalnim vrstama i naËinu spravljanja, te je i ponuda disperzirana u tom pravcu poπtivajuÊi sve specifiËnosti potraænje. Naravno, nismo i neÊemo stati. Uvodit Êemo nove vrste riæa (npr. okruglo zrno specifiËno za spravlja-
nje riæota, specijalne vrste ako tako odluËimo), nova i suvremenija pakiranja sa specifiËnim elementima, koji Êe zasigurno podiÊi razinu ponude u smislu vizualnosti i poveÊane praktiËnosti. Riæa kao strateπka namirnica zauzima 70 posto proizvodnog portfelja naπih tvornica, πto ne znaËi da su ostale kategorije zanemarene. Naprotiv, aktivno ih razvijamo s usmjerenjem na skori plasman i disperziju po pojedinim træiπtima koja su ih u stanju apsorbirati. Osim riæe, ovdje su i grah, graπak, soja, leÊa, heljda, proso, mak, suπeno voÊe, araπidi, proizvodi na bazi krumpira, rajËice, zaËini, sol i dr. U ovom momentu osim spomenutih i uvedenih koliËina na træiπta Hrvatske, BiH i Srbije uvezli smo i plasirali riæu u Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a doskora Êemo isto relizirati i u Sloveniji. Naravno, svakodnevno dobivamo upite i s drugih træiπta, te Êemo i njima pruæiti osnovne informacije s upuÊivanjem na timove kompetentne za njihova træiπta. - Kakve promjene je donio ulazak »eπke i SlovaËke, te ostalih zemalja u Europsku uniju? - Ulaskom u EU »eπka i SlovaËka, kao zemlje proizvoaËi, odnosno zemlje u kojima su sjediπta naπe firme Lagris, te Slovenija kao dio Adriatic træiπta, funkcioniraju po novim pravilima, zasnovano na uzajamnom poπtivanju u odrednicama svih Ëlanica unije, te transparentnosti u træiπnim utakmicama. Ovdje pobjeuju bolji, spremniji, inovativniji, oni koji Êe biti bliæi kupcu, jer upravo je on taj koji diktira obrtaj na polici, ukazuje na potrebe, a proizvoaËu preostaje odluka praÊenja, prilagodbe, poπtivanje potreba i trendova. Uspostavom træiπnog bontona utakmicu Êe izgubiti nelojalna konkurencija, nekvalitetni i poËesto nekontrolirani proizvodi, a πto Êe “pravima” osigurati poziciju ravnopravne borbe idejama, znanjem, inovativnoπÊu, kapitalom i sl. Konkretno, moæemo sagledati dva segmenta uvoza i izvoza (riæe) s pozicije proizvoaËa (Lagrisa u EU). Prvo, to je uvoz sirovina iz Unije (Italija) i izvan Unije (Pakistan, Francuska Gvajana, Tajland), a drugo izvoz u zemlje Unije i izvan nje (Adriatik regija i dr.) SpecifiËna pozicija Adriatic regije (zemlje su izvan EU) omoguÊuju uvoz sirovina na obradu i pakiranje u »eπku i SlovaËku bez carina, uz “obeÊanje” da Êe isto biti u odreenom vremenskom periodu izvezeno. Ovakvo specifiËno trgovanje bit Êe uvijek potkrijepljeno novËanim pologom izvoznika (proizvoaËa) kao garancijom u poπtivanju najavljenog izvoza. Stoga, sve radnje, poËevπi od godiπnjih planova træiπta do povlaËenja roba po pojedinom (Rolling forecast) trebaju biti precizna, a uvjetovana potrebnim vremenom nabave sirovina i organizacijom proizvodnje (Lead time), transporta, te izvoza na træiπta Adriatic regije. Izvoz u zemlje, konkretno Slovenije odvijat Êe se po pravilima Unije za zemlje Ëlanice; tako da su na ovaj naËin moguÊe i hitne intervencije nabave sirovina po zahtjevu træiπta.
Razvoj marketinπke i prodajne funkcije
Piπe: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja
- Kako dalje, koji su noviteti i specifiËnosti organizacije poslovanja? - TrenutaËno razvijamo “mreæu” koja Êe aktivno i najdjelotvornije povezivati sve aktere, cjeline i pozicije po pojedinom træiπtu i regiji. ParticipirajuÊi specifiËnosti i Ëinjenicu dislociranosti tvornica, sinergijski i funkcionalno, isto Êemo povezati sa centralnim i drugim potrebnim segmentima kompanije. Osnovne razvojne, marketinπke i globalno prodajne funkcije trebaju biti vezane za tvornice Lagris, dok Êe se regionalne specifiËnosti poπtivati organizacijom istog po pojedinom træiπtu/regiji. ImplementirajuÊi timski dogovorene aktivnosti na osnovi analitiËkih inputa sa svakog specifiËnog træiπta, pa tako i Adriatic regije, formirat Êemo sustav koji Êe na najbolji moguÊi naËin umreæiti svakog aktera, odjel, sluæbu, tim, aktivnost, unaprijed pazeÊi na troπkovnu varijablu, te dohodovnost na razini poduzeÊa, træiπta, regije, grupe træiπta. - I na kraju, Vaπa ocjena do sada postignutog te procjena razvojnih πansi? - U ovom se momentu joπ uvijek ne moæe govoriti o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu plasmana po pojedinim træiπtima. U Hrvatskoj se joπ uvijek radi ulistavanje, ugovaranje po pojedinim kupcima i trgovaËkim lancima, tako da trenutaËni rezultati u prodaji nisu odraz pravog i oËekivanog stanja u punom zamahu prodaje. Uvoenje nove grupe proizvoda, pored veÊ prisutnih i ustaljenih ponuaËa i marki proizvoda, govore o potrebi maksimalnog angaæmana i edukacije prodajne operative koja je odraena u RH, a predstoji i na drugim træiπtima. Usto raËunamo i na maksimalno povezivanje s ostalim srodnim programima (duo pack) kao jednim od puteva indirektne ponude veÊeg broja proizvoda, prihvatljivih po cijeni, a mi Êemo efektuirati u smanjenju troπkova po jedinici, te plasirati novi proizvod. Svakako, marketinπkim Êemo alatima pruæiti svu potrebnu podrπku programima, te i na taj naËin potaknuti kupnju. Tu je i prihvaÊanje novih trendova i izazova u proizvodnji - pakiranju pod privatnom markom za poznatog kupca ili trgovaËki lanac kao joπ jedna od moguÊnosti koju Êemo svakako iskoristiti u plasmanu naπih proizvoda. Jer, ovo je Comodity business - profitabilan na koliËinama i velikom obrtaju na polici. Duboko vjerujem da πirina i specifiËnosti proizvodnog asortimana tvornica Lagris ulijevaju sigurnu buduÊnost, koju Êemo zajedniËkim snagama, aktivnoπÊu i analitiËkim pristupom nadopunjavati, mijenjati, prilagoavajuÊi se svim izazovima i træiπnim utakmicama, koje moraju biti odraz momenta u kojem se nalazimo. Posjedujemo iskustvo, snagu, volju, struËnost, viziju, misiju i strategiju, koju Êemo prilagoavati prema potrebi, nanovo dajuÊi naglasak na Podravkino srce koje mora uhvatiti ritam zajedniπtva, povjerenja, jedinstvenosti u svim segmentima pripadnosti.
Postoji mnogo definicija pojma “insight”. NajkraÊa i najednostavnija od njih kaæe da se pod pojmom “insight” podrazumijeva “razumijevanje potroπaËa”. Meutim kod ove definicije je “kvaka” u tome da ona zapravo ne precizira i ne objaπnjava niπta. Druga definicija pokuπava objasniti “insight” kao: “razumijevanje ljudskih potreba izvedeno iz promatranja njihovog ponaπanja, koje onda Ëini platformu za praktiËne i uspjeπne marketinπke aktivnosti”. Istraæivanja træiπta, ukljuËujuÊi sve popularnija promatranja uz neposredno sudjelovanje ili etnografska istraæivanja, ubrajaju se u najËeπÊe koriπtene izvore za insight. Zbog toga πto se promatra potroπaË u njegovom prirodnom okruæenju, te zbog sveobuhvatnog pristupa sloæenosti njihovog ponaπanja i uloga koje igraju, analitiËki materijali dobijeni ovakvim istraæivanjima su mnogo bogatiji i sadræajniji. Etnografska istraæivanja su se pokazala vrlo efektivna kao izvor za insight, jer se ne oslanjaju samo na potroπaËevo verbalno izjaπnjavanje. Akcije ispitanika, pa Ëak i one nevaæne, se paæljivo analiziraju, jer se mogu kasnije pokazati kao veoma vaæne za marketinπke specijaliste. Analiza u ovim istraæivanjima takoer ispituje i oblike ponaπanja koji ovise o fiziËkom okruæenju ispitanika, o prostornom ureenju njihova stana, ureda ili trgovine. Træiπte ima sve manje tolerancije za osrednje igraËe, i zapravo je danas teπko opstati bez neËega izuzetnog: inovativne ideje, izuzetne kvalitete proizvoda ili usluge, djelotvorne marketinπke komunikacije ili jednostavno najniæe cijene. Istovremeno svaki management oËekuje da sve poduzete aktivnosti poveÊaju vrijednost kompanije ili marke proizvoda. Koriπtenje insight-a u komuniciranju moæe poluËiti mnoge prednosti. Prije svega, potroπaËi se identificiraju s datom situacijom i prepoznaju se u njoj, πto poruku Ëini mnogo vjerodostojnijom i stvara jednu emoconalnu vezu s reklamiranim proizvodom ili markom. Meutim, bitno je koristiti insight na prikladan naËin. Ismijavanje vrijednosti koje ciljna grupa visoko cijeni, te slaba izvedba samog komuniciranja mogu dati potpuno suprotne efekte od oËekivanih. Ono πto je bitno za potroπaËa je i relevantnost poruke tj. vaæno je da poruka sadræi elemente koji su bitni potroπËu i koji visoko kotiraju u njegovim oËima. Insight potpomaæe razumljivosti komunikacije i ojaËava njenu uvjerljivost, buduÊi je naËin razmiπljanja koriπten u poruci poznat potroπaËu, jer je utemeljen na mehanizmima koji su ranije bili uoËeni tijekom testiranja potroπaËa. Meutim, insight moæe biti i dvosjekli maË. U jednu ruku se insight, duboko poznavanje ponaπanja potroπaËa, traæi da bi se koristio kod kreiranja efektivnih marketinπkih strategija i komunikacijskih kampanja. Meutim, okretanje potroπaËima, obraÊanje pozornosti njihovim potrebama i otkrivanje pozadine i stvarnih motiva njihovog ponaπanja ima takoer posljedice u krizi kreativnosti, kao i u paraliziranju odluËivanja. Marktinπki profesionalci sve viπe oËekuju da im potroπaËi kaæu πto æele, dok su sami istovremeno sve manje i manje inovativni i poduzetni u kreiranju marketinπke stvarnosti.
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
3
U Zagrebu je 26. svibnja sveËano predstavljen jedinstveni gastronomski vodiË ”Dobri hrvatski restorani”
U vrhu hrvatske gastronomije su i Podravska klet i Pivnica Kraluπ druge zanimljivosti, znamenitosti, Ëak i legende. - U punom smislu te rijeËi, ovo je U zagrebaËkom Kulturnom centru vodiË temeljem kojeg se posjetitelj Kaptol predsjednik Uprave VeËernjeg moæe s potpunim povjerenjem oprelista Klaus Schauer i glavna urednica dijeliti za posjet ugostiteljskom lokalu, Ruæica Cigler te predsjednik Uprave izabrati ga prema svojim æeljama, poVIPneta Josef Vinatzer predstavili su trebama pa, dakako, i financijskim 26. svibnja jedinstveni gastronomski moguÊnostima. Osobitosti lokala i povodiË pod nazivom ”Dobri hrvatski nude vrlo su temeljito i sveobuhvatno restorani”. procijenjene i vrlo pristupaËno predTa knjiga rezultat je viπemjeseËnog stavljene. Posebna je vrijednost publiistraæivanja kuπaËa - kvalitetnih znalakacije ta πto su precizno razraeni ca i iskusnih gurmana - koji su anonirazliËiti elementi ponude pa Ëitatelj mno otkrivali restorane u koje bi i moæe birati prema onome πto ga u sami rado odveli drage goste, poslovne prvom redu zanima: izgledu lokala, partnere ili obitelj. VodiË ”Dobri dakle interijera, gastronomskoj ponuhrvatski restorani” sadræi, osim ponudi s preporukom VeËernjakovih kuπade, i ono najvaænije, objektivnu ocjeËa, izboru specijaliteta, vinskoj listi, nu svakoga restorana. Posebna je odnosu osoblja itd. U ovoj knjizi Vevrijednost vodiËa u informativnosti, Ëernjeg lista cjelovito i posve neovisno preglednosti i funkcionalnosti. Prvi je ocijenjena je ponuda 198 restorana. koji posve objektivno i iznimno kompiπe u predgovoru knjige Vito AndriÊ. petentno procjenjuje i vrednuje dobre A autor projekta ”Dobri hrvatski rerestorane diljem Hrvatske. Neovisnost storani” Miljenko Manjkas piπe: ”Restorani uvrπteni na stranice ove knjige svakako trenutaËno svjetlaju obraz hrvatskog kulinarstva. U njima Êe gosti manje ili viπe biti zadovoljni raznolikoπÊu, originalnoπÊu, ambijentom i kakvoÊom jela i piÊa, a poslije podnoπenja raËuna neÊe se crvenjeti ni gosti ni osoblje i vlasnici restorana, kao ni oni koji su restoran preporuËili. Svakako za svoj novac (a navodimo i cijenu obroka za dvije osobe) u takvim Êe restoranima dobiti oËekivanu i odgovarajuÊu ponudu. Stoga se, slijedeÊi slobodu i vrijednosti ove filozofije projekt i naziva ”dobri”, a ne, primjerice, najbolji, sto najboljih i sl.” *** ZahvaljujuÊi VeËernjakovom kuπaËu koji je prepoznao tradicionalnu kvaliPodravska klet i Pivnica Kraluπ na stranicama vodiËa tetu jela, piÊa i posluge, u knjizi su se ”Dobri hrvatski restorani” naπli i Podravkini restorani - PodravPiπe: Boris Fabijanec
iskusnog ocjenjivaËkog tima jamËi njegovu kvalitetu. Ovim je gastronomskim vodiËem i Hrvatska dobila publikaciju kakvu imaju mnoge europske zemlje i kakvu mora imati kao znaËajna europska turistiËka destinacija. Po uzoru na najbolje svjetske vodiËe, πtivo je namijenjeno, ponajprije, poslovnim ljudima koji Ëesto putuju i Ëesti su gosti restorana, zatim turistima, gostima naπih gradova, ali i onima koji u restorane odlaze rjee. No, jedno je sigurno, ovim vodiËem posjet hrvatskim restoranima postaje novi gastronomski doæivljaj bez neizvjesnosti, zajamËena uæitka. VodiË se sluæi svim pozitivnim iskustvima sliËnih izdanja u Europi i svijetu, ali ima i neke posebnosti. Na primjer, uza svaki restoran autor u kratkoj putopisnoj formi nudi mjesto u blizini restorana na kojemu nakon jela moæete nahraniti i duπu. Zbog toga Êete u vodiËu pronaÊi i prirodne, povijesne, kulturne, sportske i razliËite
ska klet i Pivnica ”Kraluπ”. Tako, izmeu ostaloga, o Podravskoj kleti piπe: ”Podravsku klet sladokusci smatraju jednim od najboljih restorana u Podravini i Prigorju, slikovitim krajevima sjeverozapadne Hrvatske. Restoran je u vlasniπtvu koprivniËke ”Podravke”, multinacionalne prehrambene kompanije pa se tako u njemu mogu pohvaliti kako su ih posjetili brojni poznati hrvatski i svjetski politiËari, gospodarstvenici, sportaπi, umjetnici. U ”Podravskoj kleti” najbolje je slijediti voditelja restorana Josu BrkljaËu, koji goste decentno vodi kroz vrhunsko kulinarstvo. Nakon rakije dobrodoπlice domaÊe je predjelo - buncek, sir i vrhnje i znameniti goriËki gulaπ, nakon kojega se obavezno pije neko od kvalitetnih vina ovoga kraja. Kao glavno jelo - ako nakon obilna predjela uopÊe bude potrebe za njim - preporuËujemo biftek s guπËjom jetrom ili platu Klet.” A o Pivnici Kraluπ u knjizi piπe: ”Namjerniku koji posjeti slikoviti koprivniËki kraj i Koprivnicu, srediπte Podravine s velikim kulturnim nasljeem i snaænim gospodarstvom, vrlo Êe brzo biti preporuËeno da svakako kuπa neke od izvanrednih podravskih tradicionalnih jela. A kultni koprivniËki restoran Pivnica ”Kraluπ” upravo nudi takve autohtone specijalitete. U srediπtu je Koprivnice, a uredio ga je poznati umjetnik Zlatko KauzlariÊ AtaË, πto znatno pridonosi ugoaju ”jedne pivnice”. Uz veÊ tradicionalne delicije, u ”Kraluπu” svakog mjeseca mijenjaju meni i uvijek nude nova jela. U takva spadaju predjela - hladetina, prezvurπti, Ëvarci, pluÊica na kiselo, krvavice. Premda se meni sezonski mijenja, uvijek je rijeË o finoj domaÊoj hrani koja Êe zadovoljiti goste.” Nakon svega πto smo Ëuli o jedin-
Naslovna stranica vodiËa kroz najbolje hrvatske restorane
stvenom gastronomskom vodiËu ”Dobri hrvatski restorani” na zagrebaËkoj promociji, koja je bila izuzetno jako medijski popraÊena i na kojoj su bila brojna poznata imena iz gospodarstva, gastronomije, turizma i politike, Ëudi πto Podravka kao najveÊa hrvatska prehrambena tvrtka nije vidjela marketinπki interes u toj knjizi na tristotinjak stranica koja je πtampana u 250.000 primjeraka. Uz to, πtampana je knjiga koja, osim na hrvatskom, vrlo pregledno daje ocjene i osnovne informacije o svakom restoranu i na engleskom, njemaËkom i talijanskom jeziku, a namijenjena je, prije svega, turistima kako bi im se olakπao izbor restorana. Ako je bila dobra prilika za promociju gastro programa Podravke i opÊenito svih proizvodnih programa naπe tvrtke vezanih za turizam i ugostiteljstvo, onda je to sigurno knjiga ”Dobri hrvatski restorani”.
naπa posla
Proπlogodiπnji deficit poniπtava dio predizbornih obeÊanja Piπe: Æeljko Kruπelj
Koliko joπ zaboravljenih “kostura” ima u ormarima u Banskim dvorima? Na to bi se metaforiËko pitanje mogla svesti ovotjedna æuËljiva rasprava oko stvarnog deficita koji je prethodna Vlada ostvarila u 2003. godini. Povod za ponovno preispitivanje stanja u dræavnim financijama bio je novi krug pregovora s misijom MMF-a, koji bi u narednim tjednima trebao dovesti do potpisivanja stand-by aranæmana. KljuËna se razlika u odnosu na prethodno suoËavanje s MMFovim struËnjacima odnosila na osjetno poveÊanje utvrene cifre proraËunskog deficita u posljednjoj godini RaËanova mandata. To u tekuÊoj godini mora dovesti do daljnjeg smanjenja investicija i socijalnih davanja. Naime, prije dva je mjeseca objavljeno da je prethodna vlast u 2003. ostvarila deficit od 5,5 posto utvrenog proraËunskog iznosa. Ta je brojka znaËila da koalicijska Vlada nije uspjela odræati proπlogodiπnje obe-
Êanje MMF-u o obuzdavanju potroπnje na razini od 4,5 posto deficita, πto za jednu tranzicijsku zemlju i ne bi bilo tako alarmantno. No, u utorak je obznanjeno da nije rijeË o 5,5 posto deficita, nego najmanje 5,9 posto, a da “najcrnje prognoze” govore kako bi to moglo narasti na krajnje zabrinjavajuÊih 6,7 posto. Pretvorimo li te postotke u konkretne brojke, proizlazi da je u meuvremenu pronaeno dodatnih 800 milijuna kuna koje je potroπila RaËanova Vlada, odnosno da je ona ukupno sklopila barem 2,7 milijardi kuna obveza viπe nego πto je prvotno planirano, a i objavljeno, u prethodnoj godini, a ako se pokaæe toËnom pretpostavka o 6,7 posto deficita to raste do Ëak 3,5 milijarde kuna. Jasno, sve to ide na πtetu proraËunskih stavki iz 2004. godine. Situacija je utoliko dramatiËnija πto je tekuÊa godina ionako optereÊena dosad najveÊom razinom kreditne otplate vanjskoga duga.
Navodno je najveÊi dio novih prekoraËenja ustanovljen u bivπem Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, a tiËe se obveza vezanih u gradnju autocesta i modernizaciju æeljeznica. Pojednostavljeno reËeno, bivπa je Vlada u javnim poduzeÊima pokrenula val investicija vrijedan oko 10 milijardi kuna, u πto su ukljuËeni i kratkoroËni krediti HÆ-a. Proizlazi da aktualna Vlada nije znala za jedan od njih od Ëak 1,5 milijardu kuna, Ëija otplata, dakako, poËinje u ovoj godini. Kako je moguÊe da taj ogromni iznos mjesecima bude “skriven”, nikome nije jasno, tim viπe πto se sve kreditne obveze evidentiraju i u Hrvatskoj narodnoj banci. Bivπi premijer i ministri u koalicijskoj Vladi tvrde da su takva i sliËna iznenadna “otkriÊa” samo u funkciji opravdavanja neuspjeha u gospodarskoj politici HDZ-ove Vlade. RaËan je ovoga puta bio neoËekivano oπtar, ustvrdivπi da je aktualni premi-
jer takvim optuæbana na raËun prethodne vlasti pokazao “pravo lice” i da je “prestao biti umiveni Europejac”. No, Sanaderove je optuæbe na posredan naËin potvrdio i voditelj misije MMF-a Dimitri Demekas, koji je pred televizijskim kamerama iznio genezu prepiske s RaËanovom Vladom, pogotovo uvjeravanja kako Êe 2003. zavrπiti s 4,5 posto deficita, iako se veÊ tada znalo da je ta brojka obilno premaπena. Koalicijska je Vlada, dakle, svjesno “zamuÊivala” stvarno stanje svojih financija, nadajuÊi se da Êe ostankom na vlasti pokriti dubioze, makar i pod cijenu kresanja ili usporavanja nekih investicija. Posljedica je svega toga πto je Sanaderov kabinet, sukladno Demekasovoj preporuci, u Sabor æurno poslao prijedlog o odgodi smanjenja PDV-a od 1. sijeËnja iduÊe godine s 22 na 20 posto, zahvaljujuÊi Ëemu Êe Vlada prikupiti oko tri milijarde kuna viπe nego πto je bilo predvieno.
BuduÊi da je smanjenje PDV-a bilo i najzvuËnija predizborna poruka HDZ-a, takva je odluka Sanaderu teπko pala, jer neminovno izaziva razoËaranje u biraËkome tijelu. Tvrdoglavo inzistiranje na 20 posto, Ëemu su se ekonomski struËnjaci ionako protivili, bilo bi, meutim, joπ besmislenije, pa je Vladina odluka vrlo racionalna, praktiËki i jedina moguÊa. Uz to, Vlada Êe narednih tjedana krenuti u daljnju racionalizaciju poslovanja javnih poduzeÊa, za koja je poslovodstva premijer ustvrdio da se Ëesto ponaπaju kao “pijani milijarderi”, energiËnije Êe se pokuπati suzbijati rad na crno, a svaki ministar mora smanjiti i niz drugih troπkova u svojim resorima. Nakon viπemjeseËne zaokupljenosti vanjskopolitiËkim obvezama, Sanaderova Êe se Vlada napokon poËeti ozbiljno suoËavati s krajnje dramatiËnim stanjem u hrvatskom gospodarstvu i socijali.
4
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
Odræana Skupπtina Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica
Petnaest godina uspjeπnog djelovanja U Podravkinoj velikoj dvorani za sastanke u utorak 25. svibnja odræana je redovna godiπnja Skupπtina Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica. Nakon otvaranja Skupπtine i izbora radnog predsjedniπtva, uslijedila su izvjeπÊa predsjednika Upravnog odbora o radu DKTK, financijsko izvjeπÊe i izvjeπÊe Nadzornog odbora. Ujedno je obiljeæena 15. godiπnjica djelovanja DKTK pa su tim povodom dodijeljene posebne zahvalnice Æeljku –urini i –uri Zalaru iz Podravke d.d. i Borisu Garaju iz Hartmanna d.o.o. za dugogodiπnju financijsku potporu. Priznanje za posebne zasluge u promicanju kemijsko - tehnoloπke struke na lokalnoj i dræavnoj razini primio je osnivaË ovog druπtva i njegov poËasni Ëlan Stanko Lauπ (na slici). U drugom dijelu Skupπtine specija-
list za strateπki marketing u Razvoju poslovanja Marcel JanekoviÊ odræao je prezentaciju pod nazivom “Vegeta - od lokalnog proizvoda do internacionalne marke”, dok je tehnolog iz
Razvoja ambalaæe Mario Relja govorio u upotrebi BAR koda u identifikaciji proizvoda, a direktorica kozmetike Nadzorni odbor Belupa razrijeπio je, na vlastiti zahtjev, 24. svibnja dr. Marka Ines FranËiÊ predstavila je novu BeluSmetiπka duænosti Ëlana Uprave Belupa zaduæenog za marketing i prodaju te povu kozmetiku “I. touch”. predsjednika Nadzornog odbora Belupa d.o.o., Ljubljana.
Meunarodna studentska razmjena
Studentice iz Finske na praksi u Podravki Zabiljeæio i snimio: Zdravko Matotan
Biljeπka sa sluæbenog puta
Posjet sajmu Waste-expo u Dallasu i zaπtita okoliπa na ameriËki naËin Piπe: Daniel Fiπter direktor Razvoja ekologije U organizaciji ameriËkog udruæenja Ecolinks, koja pomaæe zemljama u tranziciji u rjeπavanju problema zaπtite okoliπa, organiziran je za predstavnike gospodarskih subjekata iz Hrvatske posjet najveÊem sajmu opreme za zaπtitu okoliπa u SAD-u Waste-expo. Ekolinks kao posrednik organizirao je i poslovne razgovore izmeu pojedinih tvrtki iz SAD-a i Hrvatske. Hrvatska delegacija brojila je πest predstavnika, a Podravku je predstavljao dipl. inæ. Daniel Fiπter, direktor Razvoja ekologije. Posjet je trajao od 15. do 22. svibnja, πto je ukljuËivalo i put, koji je i pored suvremenih zrakoplovnih linija priliËno zamoran s obzirom na udaljenosti i vremenske razlike od sedam sati. Sajam je namijenjen praktiËno samo poslovnim ljudima, tako da posjetioci koji nisu vezani za konkretne poslovne razgovore plaÊaju ulaznicu Ëak 500 dolara. Razgovori su bili odliËno organizirani i poËinjali su toËno u unaprijed dogovoreno vrijeme i trajali su kratko i sadræajno. Osnovni dojam je da ameriËke tvrtke koje se bave zaπtitom okoliπa najveÊu paænju posveÊuju jednostavnosti i efikasnosti rjeπenja koja su ponekad u koliziji s
europskim rjeπenjima. Tvrtke s kojima su obavljeni razgovori imaju meunarodno iskustvo πto je za nas bilo od posebnog interesa. NaroËito je bilo zanimljivo vidjeti i upoznati se sa sustavom skupljanja komunalnog otpada i naËinom reciklaæe materijala koji se mogu reciklirati s naglaskom na profitabilnost takvog sustava kad se radi o neopasnim otpadima. Opasni otpadi rjeπavaju se posebno. Tako na primjeru Dallasa, koji broji 3,5 milijuna stanovnika, sustav sakupljanja organiziran je posebno za tvrtke a posebno za graane. Tvrtke imaju obvezu selektiranja otpada po vrstama na mjestu nastanka i onda se takav selektirani otpad odvozi na odlagaliπte ili na reciklaæu. Graani svoje otpade odlaæu u dva kontejnera, jedan za komunalni otpad a drugi za sve materijale koji se mogu reciklirati - papir, karton, staklo, plastika i metal. Prikupljeni komunalni otpad dovozi se na pretovarnu stanicu gdje se istovaruje iz manjih kamiona i pretovaruje velikim strojevima u velike kamionske kontejnere u koje se tovari toËno 24 tone otpada, πto se kontrolira vaganjem. Takvi veliki kamioni odvoze onda otpad na ureeno odlagaliπte. Naplata je od graana prema koliËini otpada, πto se mjeri brojem kuÊnih kontejnera koji su odvezeni na
pretovar. Drugi kontejner za reciklaæne materijale utovaruje se u veÊe kamione i odvozi na sustav selekcije. Sustav selekcije je sloæeno veliko postrojenje u kojem se materijali odvajaju djelomiËno automatski a djelomiËno ruËno. Veliki valjci prvo odvajaju velike komade kartona, nakon Ëega elektromagneti odvajaju metale. Ostatak pada na trake s kojih se ruËno izdvajaju pojedini materijali. Zanimljivo je da se trenutno ne odvaja staklo, iako je to tehnoloπki moguÊe, zbog niske cijene otpadnog stakla na ameriËkom træiπtu. Ostatak koji nije za reciklaæu prebacuje se u komunalni otpad. Primjetna je velika razlika u naËinu æivota, prehrambenim navikama i odnosu meu ljudima izmeu Europe i Amerike. ProsjeËni Amerikanci vrlo su srdaËni i otvoreni u komunikaciji uz izraæeni strah na javnim mjestima kao πto su zrakoplovne luke, poπte itd. UoËljivo je da po zavrπetku radnog dana centar grada ostaje gotovo pust, jer veÊina ljudi æivi u predgraima te su i razliËite usluge - duÊani, frizerski saloni itd. takoer smjeπteni u predgraima. U centru rade samo neki restorani i to manjina, jer oni uglavnom ugoπÊuju ljude koji koriste pauzu za ruËak koja ne ulazi u radno vrijeme.
Foto - biljeπka
Winnetou oæivio svoj film pomoÊu Vegete U sklopu promotivnih aktivnosti na træiπtu NjemaËke - gdje je Vegeta sve prisutnija na policama velikih trgovaËkih lanaca kao i u kuhinjama njemaËkih potroπaËa - Podravka se odluËila na sponzorstvo dokumentarnog filma ”Winnetou & Croatia”. Dokumentarni film je sniman na mjestima gdje je snimljen i igrani film o Winnetou prije Ëetrdesetak godi-
Dr. Marko Smetiπko razrijeπen duænosti Ëlana Uprave Belupa
na, izmeu ostalog i u kanjonu Zrmanje, gdje su predstavnici Podravke pripremili ruËak za cijelu ekipu. Glavni glumac koji je glumio Winnetoua Pierre Brice, cijela ekipa te novinari iz desetak njemaËkih Ëasopisa bili su oduπevljeni pripremljenom hranom i gostoprimstvom u pomalo neuobiËajenim uvjetima i na
dosta nepristupaËnom terenu (na slici). Prikazivanje dokumentarca Êe zapoËeti u prosincu na televizijskoj postaji “Kabel 1”, dok Êe se 2005. i 2006. godine prikazivati i na ZDF-u, SAT 1 i PRO - 7. Tijekom prikazivanja dokumentarnog filma, Vegeta Êe se promovirati kao glavni pokrovitelj tog projekta. Vedran ©imunoviÊ
U okviru meunarodne studenske razmjene dio dvomjeseËne prakse u Hrvatskoj u Podravki provode dvije studentice iz Finske Ella Tammisto i Pauliina Ahvalo. Studentice su hortikulture na Pohjois-savon Ammatiopistu iz Kuopia, grada oko 400 km udaljenog od Helsinkija. Kao najbolje studentice visoke πkole imale su priliku dio proizvodne prakse provesti izvan Finske za πto su odabrale Hrvatsku. Preko Odjela za meunarodnu suradnju Visokog gospodarskog uËiliπta u Kriæevcima organizirana im je praksa na viπe mjesta u Hrvatskoj, a ovaj su tjedan provele u Podravki. Kako im je buduÊe zanimanje vezano uz povrÊarstvo, cvjeÊarstvo i ureenje okoliπa, s tih podruËja im je i u Podravki organizirana praksa. Dio vremena provele su na pokusnom polju (na slici) i laboratoriju Razvoja poljoprivrede, upoznale su se sa zasnovanom
proizvodnjom povrÊa namijenjenom preradi u tvornici Kalnik u Varaædinu, a dio su vremena provele u Odjelu za odræavanje zelenih povrπina gdje su im prezentirane aktivnosti ureenja okoliπa tvornica i objekata. Osim u Podravki, dio vremena su provele sa struËnjacima gradskog komunalnog poduzeÊa koji su ih upoznali s pejzaænom arhitekturom grada i svojim aktivnostima vezanim za ureenje zelenih povrπina Koprivnice. OËito vrlo zadovoljne onim πto su vidjele i nauËile, kratko su nam rekle: Ella: - Ovo mi je prvi boravak u Hrvatskoj i izuzetno sam zadovoljna s onim πto sam za ovo kratko vrijeme vidjela i nauËila. Imate prekrasnu prirodu prepunu pejzaænih detalja koji su izuzetno dojmljivi, a iskustva ovdje steËena nastojat Êu maksimalno koristiti u svom buduÊem zanimanju pejzaænog arhitekta. Ljudi su izuzetno gostoljubivi i vrlo vrijedni. Pauliina: - Ja sam imala priliku s roditeljima jedanput ljetovati na Jadranu i isto koliko sam bila zadivljena ljepotama vaπeg mora toliko sam oduπevljena Podravinom i Prigorjem. Kad mi se pruæila prilika odabrati zemlju gdje bih obavila praksu, uopÊe nisam dvojila. Vrlo sam brzo nagovorila i kolegicu. Puno smo nauËile od vaπih struËnjaka. Izuzetno smo vam zahvalne.
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
5
Reportaæni zapis sa 5. Sportskih susreta Sindikata PPDIV-a u Zatonu kod Zadra
Podravka drugi put za redom pobjednik sportskih susreta PPDIV-a Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf U Zatonu kod Zadra odræani su 5. Sportski susreti Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV-a) na kojima je Podravka po drugi puta za redom osvojila naslov ukupnog pobjednika. Natjecanja su se odvijala u sportskim disciplinama: malom nogometu, odbojci na pijesku, kuglanju, pikadu, potezanju konopa, i kartanju bele. Podravkaπi su osvojili prvo mjesto u malom nogometu i pikadu za æene te drugo mjesto u odbojci na pijesku. Na taj su naËin dobili osam bodova i naslov sveukupnog pobjednika ispred “Belja” iz Darde i “–akovπtine” iz – akova, koji dijele drugo mjesto sa sedam bodova. Pobjedu u tradicionalnom natjecanju u regionalnom potezanju uæeta odnijela je Prva (zagrebaËka) regija i preuzela vodstvo nad naπom, TreÊom regijom, koja je pobjeivala posljednje dvije godine. DomaÊin ovih tradicionalnih susreta, koji su se odvijali od 20. do 23. svibnja, bilo je turistiËko naselje Zaton
kraj Zadra. Sudjelovalo je 1200 Ëlanova sindikata iz osamdesetak podruænica iz svih dijelova Hrvatske, gosti iz granskih sindikata PPDIVUT iz Bosne i Hercegovine, te prvi put KÆI iz Slovenije i Sindikat SolidarnoπÊ iz Poljske. Prilikom otvorenja petih, jubilarnih susreta, sudionike je pozdravila predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesna DejanoviÊ, a susrete je u otvorio predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip PaviÊ. U petak, 21. svibnja odræano je razigravanje po disciplinama, a u subotu polufinalna i finalna natjecanja, a kao i uvijek najatraktivnije natjecanje bilo je u malom nogometu. Na nogometnom se terenu natjecalo 38 malonogometnih ekipa, a Podravkinu ekipu Ëinili su Kruno RajiÊ (DjeËja hrana), Ivica LukaË (Razvoj tehnologije i kontrole), Draæen Dlaka (Vegeta), Damir Virovec (Ino træiπta), Ivica Ramljak (Studenac, Koprivnica), Goran TomiÊ (Studenac, Osijek), Zoran StaniÊ (Træiπte RH, Osijek), Valentin KnapiÊ (Træiπte RH), Zdravko MagiÊ (Studenac, Osijek) i Darko ©okec - izbornik nogometne ekipe (Odræavanje). Proπlogodiπnja “srebrna” DaniËina ekipa ispala je u drugom kolu izgubivπi od Sljemena, koje je Podravka porazila u finalu. O izjednaËenosti ekipa, æestini i oπtroj, beskompromisnoj igri
Podravkaπi su bili najbolji u malom nogometu...
govori Ëinjenica da je Podravka tri “tekme” dobila na penale. Pobjedama su pridonijeli navijaËi koji su iskazali svoju maksimalnu podrπku i sportski duh. Za zlato u pikadu, za koje se borilo 45 æenskih ekipa, zasluæna je “Podravka 3” koju Ëine Mira ©tefanec (Kokteli), Jasna GolubiÊ (Riznica), Biserka ©tubljak (VoÊe), a za srebro u odbojci Darko Tetec (Danica), Dalibor JagiÊ (Danica) i Tomislav ©umiga (Belupo Ludbreg). Meu osam najboljnih u kartanju bele plasirali su se parovi Dejan Vedriπ i Draæen Ivanda, te Zdenko PeroπiÊ i Draæen MariÊ. Proglaπenje pobjednika i dodjela medalja odvijali su se u subotu u discu Saturnus, gdje su Podravkaπi nekoliko puta odlazili na podij po zasluæene nagrade. Nagrada za ukupnu pobjedu na susretima - uz najveÊi pobjedniËki pehar - je i nagradno putovanje sa dva puna pansiona za 20 osoba, πto Êe Podravkaπi na jesen moÊi iskoristiti u bilo kojem izabranom mjestu u Hrvatskoj. Prema rijeËima glavne sindikalne povjerenice PPDIV-a u Podravki Ksenije Horvat, od 4300 naπih Ëlanova u koncernu, bilo je teπko izabrati samo 150 sudionika ovih sportskih susreta... - Na ovim susretima sudjeluju i ljudi koji nisu bili do sada, oni su imali prioritet prilikom odabira, a biralo se po kljuËu: dva sudionika na 100 Ëlanova sindikata po organizacijskim cjelinama. Osim toga, ponovo je manje
Veliki pokal za ukupnu pobjedu u rukama je Ksenije Horvat æena, jer se zbog obiteljskih obaveza teæe odluËuju na Ëetverodnevno izbivanje od kuÊe, koliko traju susreti, ukljuËujuÊi putovanje. Na susrete je pozvano 29 Podravkinih PPDIV-ovih povjererenika, kao nagrada za njihov cjelogodiπnji volonterski rad, te deset nogometaπa koji su se iskazali u dosadaπnjim natjecanjima, a ove nam se godine pridruæilo i sedmero ljudi iz predstavniπtva u Osijeku. Tu je i pomlaena Belupova ekipa, a mladi su bitni za uspjeπno djelovanje sindikata. Uprava Podravke i ovoga je puta izaπla u susret Sindikatu, pomogavπi u organizaciji. - Nije jednostavno iz proizvodnje i drugih poslovnih procesa izdvojiti 150 ljudi na dva radna dana, stoga zahvaljujem svim njihovim rukovodiocima koji su nam izaπli u susret i prilagodili rasporede radnika. Posebno se moram zahvaliti gospodinu Marincu koji je u ime Uprave druπtva sufinancirao 50% kotizacije naπim sportaπima, te odobrio reklamni materijal koji smo i te kako znali ovih dana u Zatonu iskoristiti za promidæbu naπe kompanije, a kao i svake godine logistiËku potporu pruæili su nam naπi Zadrani iz Træiπta RH - istiËe Ksenija Horvat.
...drugi u odbojci...
VeÊ se Ëetiri godine sindikalni sportski susreti odvijaju u Zatonu gdje je posebna atmosfera meu sudionicima jer su smjeπteni u kuÊice u nizu, koje tako rasporeene Ëine male ulice pa su svi na okupu. Podravkina ulica prepoznatljiva je po crvenim naljepnicama na ulaznim vratima u apartmane, velikoj Podravkinoj zastavi, plavim Vegetinim balonima duæ ulice u nizu, a Podravkaπe se, osim toga, moglo prepoznati po crvenim majicama s natpisom “I ja sam … Podravkaπ”. Osim na sportskim terenima, druæenje sudionika odvijalo se i u naselju uz glazbu i pjesmu, a organizirane su i degustacije proizvoda pojedih tvrtki. Podravkaπi su na degustaciju ponudili naπe mesne proizvode, te ostale proizvode, buduÊi da su sve Podravkine tvornice donirale Podravkinu sindikalnu ekipu na sportskim susretima u Zatonu.
... a Podravkaπice su slavile pobjedu u pikadu
Regata “Da se ne zaboravi 2004.”
Izloæba u Podravki
Podravkini branitelji veslaju do Vukovara
Izloæena povijest vatrogastva u Podravki
Na put od preko 300 kilometara u subotu je ispod dravskog mosta kod Botova rijekom Dravom krenula regata “Da se ne zaboravi 2004.” u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke. Naime, sedmorica Ëlanova Podravkine Udruge devet Êe dana veslati kako bi u nedjelju 30. svibnja stigli u hrvatski grad junaka Vukovar. Na tom dugaËkom putu pridruæit Êe im se i posade drugih Ëamaca, takoer sastavljenih od hrvatskih branitelja. VeÊ po tradiciji, veslaËka regata sastat Êe se u nedjelju u 10 sati kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav s drugom karavanom koju zajedniËki organiziraju Podravkina Udruga i Udruga branitelja INA-Naftaplina, a koja je u srijedu na put od 2500 kilometara s Trga bana JelaËiÊa u Zagrebu krenula automobilima diljem Hrvatske. Ml. P.
U izloæbenom salonu Podravke do kraja mjeseca otvorena je izloæba koju organizira Podravkin Odjel zaπtite od poæara. Tema izloæbe je povijest vatrogastva u Podravki pa tako najstariji izloæbeni predmet seæe Ëak iz 1947. godine, kada se u Podravki poËelo razvijati dobrovoljno vatrogasno druπtvo. Osim toga, razgledati se mogu osvojeni trofeji i fotografije s mnogobrojnih vjeæbi, natjecanja i turnira, ali i suvremena vatrogasna oprema, poput diπnog aparata, zaπtitnog odijela, rukavica i kaciga. Posebno mjesto zauzimaju izloæeni predmeti koji su uzrokovali poæare u Podravki, poput zapaljenog adventskog vijenËiÊa ili sijalica. I. B.
Obavijest ribiËima
Prvenstvo Podravke - 10. lipnja Podravkini branitelji deset Êe dana veslati rijekama Dravom i Dunavom do Vukovara
Sportski ribolovni klub Podravka i ove godine organizira prvenstvo Podravkinih ribiËa, koje Êe se odræati u Ëetvrtak 10. lipnja, a ne u subotu 5. lipnja kako je prethodno bilo planirano.
6
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
Aktivnosti Ëlanova Likovne i Literarne sekcije KUD-a Podravka
Promocija knjige i reprezentativna izloæba slika u dvorcu Maruπevec Proπlog je petka u dvorcu Maruπevec, prelijepom zdanju iz 16. stoljeÊa, spomeniku prve kategorije, odræana promocija knjige Franje Strbada, Ëlana Literarne sekcije Podravke, te otvorena izloæba slika Podravkine Likovne sekcije. Moglo bi se reÊi da se KUD ”Podravka” predstavio ”u malom”. Naime, u programu koji je prireen prigodom otvorenja izloæbe i promocije sudjelovalo je dosta Ëlanova KUD-a, a predsjednica KUD-a Jadranka IvankoviÊ prigodnim se rijeËima zahvalila domaÊinima na pozivu za predstavljanje KUD-a ”Podravke” u tako lijepom prostoru kao πto je dvorac Maruπevec. Promociju knjige ”Emilija” vodio je Milan FrËko, Ëlan Literarne sekcije, a o knjizi je govorio prof. Pero MarkiÊ, autor predgovora knjige, dok se ispred domaÊina prigodnim rijeËima prisutnima obratila Blanka Glavica-JeËmenica, predsjednica ”Udruge prijatelja dvorca Maruπevec”, a cijelo vrijeme naπeg boravka u dvorcu domaÊin i voditelj bio je dvorski slikar Jurica Varga. Likovna sekcija ”Podravka 72” predstavila se svojim reprezentativnim djelima, izloæivπi 75 slika i dvije skulpture. Tom prigodom predsjednica Sekcije
Nagrada “Zvonimir Golob” za najljepπu neobjavljenu ljubavnu pjesmu
Uz prvu nagradu Æeljku KrznariÊu, joπ dva priznanja Ovogodiπnju Nagradu ”Zvonimir Golob” za najljepπu neobjavljenu ljubavnu pjesmu, πto je organizirala Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke dobit Êe pjesnik Æeljko KrznariÊ iz Zagreba. Meutim, zbog iznimno velikog broja pristiglih radova na natjeËaj (pjesme je poslalo 456 autora iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Kanade i SAD-a!) æiri je odluËio da se dodijele joπ i dva ravnopravna priznanja. Njih Êe primiti knjiæevnici Ivo Kalinski i Biserka TeæaËki. InaËe, u uæem izboru joπ su bili: Tomislav KovaËeviÊ, Milivoj PaπiËek, Nenad Marinac, Nikola ©imiÊ, Maja Habljak, –urica Haladi, Tomislav RibiÊ, Ivan Dobra Æirjan i Fabijan LovriÊ. Nagrada Êe biti uruËena u utorak 1. lipnja u prostorijama koprivniËke Podravke (poslovna sedmerokatnica). Udruga branitelja Podravke, odnosno ”Alineja” d.o.o. do kraja godine tiskat Êe i posebnu knjigu s najuspjeπnijim stihovima pristiglih na natjeËaj proπle i ove godine. Ml. P.
Obavijesti Voditelj programa na otvorenju velike izloæbe slika Podravkinih likovnjaka u dvorcu Maruπevec bio je dvorski slikar Jurica Varga u srednjevjekovnoj odori Nada Zlatar Lukavski poklonila je Monografiju sekcije domaÊinima, te u nekoliko rijeËi predstavila i upoznala uzvanike izloæbe o nastanku i radu sekcije koja djeluje pod okriljem Podravke. U ime domaÊina izloæbu je
Prodaja vatrogasnih aparata
Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike koncerna Podravka da u otvorio Ëlan opÊinskog Poglavarstva suradnji s Odjelom zaπtite od poæara organizira prigodnu prodaju vatrogasnih mjesta Maruπevec Josip Vrbanec a u aparata uz moguÊnost plaÊanja na tri rate putem ustega na plaÊi. Na ponudi su slijedeÊi tipovi aparata: glazbenom dijelu puhaËi Glazbene πkole Koprivnice pod vodstvom i pratnjom 1. Vatrogasni aparat S-1 kg ST ABC Pastor 183,00 kn prof. Ariane ©andl dali su svoj obol 2. Vatrogasni aparat S-2 kg ST ABC Pastor 231,00 kn ovom kulturnom programu. A. V. 3. Vatrogasni aparat S-6 kg ABC Pastor 488,00 kn
Danas u Podravki
Prodaja Êe biti 31. 5., 1. 6. i 2. 6. 2004. ispred restorana Druπtvene prehrane.
Retrospektivna izloæba slika Barbare PercaË Podjela πeÊera Danas (petak) u 13 sati u Izloæbenom salonu Podravke otvara se retrospektivna izloæba slika Barbare PercaË, slikarice iz Koprivnice. Ovom izloæbom Barbara PercaË obiljeæava 35 godina bavljenja slika-
njem. Do sada je priredila osam samostalnih izloæbi, a kao Ëlan Podravkine Likovne sekcije i Udruge umjetnika ”August ©enoa” u Zagrebu sudjelovala je na brojnim skupnim izloæbama.
Barbarine slike, uglavnom pejsaæi Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili πeÊer da Êe i mrtva priroda, ispunjene su svjetpodjela biti u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1 od 13,30 do 15,30 sati prema loπÊu, svjeæinom boja, a njeni radovi otkrivaju prepoznatljiv izraz i stil. slijedeÊem rasporedu: 3. 6. - Belupo, Danica, DjeËja hrana, Energetika, Informatika, Kokteli, Izloæba Êe se moÊi pogledati do 18. lipnja ove godine. A. V. Kontroling, Linolada, Logistika, Ljudski potencijali 4. 6. - Marketing, Podravski mlinovi, Odræavanje, OpÊi poslovi, Podravka jela, Prodaja, Razvoj tehnologije i kontrola, SPJ, Riznica, KoprivniËka tiskarnica, Træiπte RH, Ugostiteljstvo, VoÊe, Zaπtita i nadzor
Humanitarna likovna kolonija na Jeπkovu Zanimljivo druæenje odræano je proπle subote na lijepom pitomom jezeru Jeπkovu u Prekodravlju, na imanjima Drageca Ciglara i Antonije Genc, gdje se okupio veliki broj ljudi koji pripadaju slikarskom, kulturnom i druπtvenom miljeu, a u srediπtu dogaanja bila je likovna kolonija humanitarnog karaktera. Na koloniji je sudjelovao i veliki broj slikara Likovne sekcije «Podravka 72fl. Slike nastale na koloniji bit Êe izloæene na prigodnoj izloæbi za Dan
opÊine Gola 12. svibnja u galeriji ”Stara πkola” u Goli, a nakon toga u galeriji u Münchenu. Namjera ove kolonije je pruæanje pomoÊi hrvatskoj dijaspori, odnosno Hrvatima izvan domovine u istoËnim zemljama. Organizatori kolonije bili su OpÊina Gola i Golska likovna udruga, a domaÊin kolonije veÊ treÊi put zaredom je agilni Drago Ciglar zajedno sa svojom suprugom Anom i ostalim Ëlanovima obitelji, koji su za brojne sudionike kolonije i goste
priredili bogati piknik u prirodi i Nedjeljni obiteljski ruËak u Podravskoj kleti pobrinuli se za dobro raspoloæenje 30. svibnja za bolju inspiraciju slikara pobrinuli 1. jelovnik: su se Dragecovi prijatelji tamburaπi Juha od Ëeπnjaka, pureÊi punjeni pohani odrezak, kroketi, zelena salata, ”ViniËki pajdaπi” koji su svirali obikruh, palaËinke sa Ëokoladom - 51 kuna lazeÊi slikare po obali jezera. 2. jelovnik: InaËe, Drago Ciglar zaposlen je u Svinjski popeËci sa πampinjonima, peËeni krumpir + povrÊe na maslacu, Podravki i Ëlan je Likovne sekcije kupus salata, kruh, πtrukli sa sirom - 45 kuna ”Podravka 72” - u slobodno vrijeme bavi se kiparstvom, a svoja nadahnuÊa nalazi u prirodnom materijalu drDruπtvena prehrana vetu stvarajuÊi zanimljive skulpture. N. Z. L.
Jelovnik
U izdanju Alineje d. o. o. 31. 5. ponedjeljak: - Varivo grah, kuhana rolana lopatica, salata
Knjiga o generalu Zvonimiru »ervenku
1. 6. utorak:
- Junetina na lovaËki, tjestenina salata
2. 6. srijeda:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
3. 6. Ëetvrtak:
- Varivo mahune, hrenovka, voÊe
4. 6. petak:
- Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata
5. 6. subota:
- Maarski gulaπ, kolaË
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA U prepunoj dvorani Druπtva hrvatskih knjiæevnika u Zagrebu u ponedjeljak je odræano predstavljanje knjige Miroslava Mikuljana “Generalova priËa - Zvonimir »ervenko”. Knjigu je objavila ”Alineja” d.o.o. koja djeluje u sastavu Udruge branitelja Podravke, a priredio ju je i uredio Mladen PavkoviÊ. Na predstavljanju su pored autora o knjizi govorili: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske prof. dr. Andrija Hebrang, Mladen PavkoviÊ i knjiæevni kritiËar Sead BegoviÊ. Tekstove je Ëitao dramski umjetnik Goran GrgiÊ.
S predstavljanja joπ jedne knjige o Domovinskom ratu koju je objavila Podravkina Udruga branitelja
OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Jadranka Lakuπ, Branko Peroπ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ i Ines Banjanin Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft
Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
7
FantastiËan uspjeh Æeljke Orehovec na Svjetskom prvenstvu u kuglanju u Rumunjskoj
Sport Zavrπnica rukometnog prvenstva Hrvatske 2. i 3. utakmica
Naπa Æeljka je prvakinja svijeta!!! Nakon jedanaest godina Lokosice skinule s trona Podravkaπice! PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA 31:30 (18:16) PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA 20:21 (8:8) Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Ovako dramatiËnu zavrπnicu rukometnog prvenstva Hrvatske ne pamtimo. U dvije πokantne koprivniËke utakmice zagrebaËke rukometaπice - predvoene rukometnim znalcem Velimirom KljaiÊem - pokazale su za nijansu veÊu stabilnost i upornost, te nakon πto su Podravkaπice 11 godina suvereno vladale hrvatskom rukometnom scenom sada su im Lokosice oduzele na njihovom parketu. Ono Ëega smo se potajno pribojavali te upozoravali kako bi se moglo dogoditi, ipak se obistinilo. Nakon πto su izgubile u prvoj zagrebaËkoj utakmici 28:25, rukometaπice Podravke Vegete ugostile su Lokosice na koprivniËkom parketu. I druga utakmica bila je puna nervoze, grubih startova, a gotovo cijelo vrijeme rezultat je bio poravnan. Podravkaπice nikako da stvore neku osjetniju razliku, a glavni razlog tome bila je vrlo Ëvrsta, povremeno i vrlo gruba obrana Lokomotive. Suci toleriraju takvu igru ZagrepËanki, to
prvakinji u kombinaciji i bronËanoj u pojedinaËnoj konkurenciji sa Svjetskog prvenstva u Braπovu Æeljki Orehovec i reprezentativki Mariji Zver za 4. mjesto hrvatske reprezentacije. Buran pljesak publike dobio je koprivniËki trener reprezentacije Stjepan Koren i kuglaËi Podravke koji su opet u Prvoj ligi. PoËela je treÊa, odluËujuÊa utakmica kakvu do sada nismo vidjeli. Ako je druga bila infarktna, ova treÊa se moæe nazvati - rat do istrebljenja. Naime, rezultat poluvremena bio je 8:8, znalo se dogoditi da po pet, πest minuta nitko ne postigne pogodak, ali u tim trenucima su padale takve obostrane ”batine” kojih se ne bi postidjeli niti borci u fullcontactu. Tatari, Gilca i Budimir posebice Êe to poluvrijeme pamtiti po udarcima... No, suci baπ i nisu bili pretjerano rigorozni u kaænjavanju grube igre. U nastavku osjetno bolja igra Podravkaπica. Povremeno vode sa dva, tri pogotka razlike, ali onda kao da se uplaπe tako visokog vodstva. Nekoliko greπaka u obrani i napadu i Lokosice izjednaËuju. U redovima ZagrepËanki
U dvije koprivniËke izjednaËene, dramatiËne i oπtre utakmice Lokomotiva je izborila prvenstvo naravno dekoncentrira Podravkaπice i posebno je raspoloæena PasiËnik koja je poËinju greπke. I joπ ako je prvo poluvri- ukupno postigla 10 pogodaka. Pred jeme pokazivalo da Podravkaπice mogu sam kraj utakmice totalna drama. dobiti utakmicu, u drugom poluvreme- Podravka je vodila dva gola prednosti, nu domaÊe rukometaπice love rezultat. ali KljaiÊ ima adute na klupi pa u vatru Ponavljaju se greπke na obje strane, a πalje mladu Veselovac koja uvaljuje dva dramatika je na vrhuncu kada devet vrlo vaæna pogotka Podravki Vegeti. U sekundi prije kraja utakmice PasiËnik 59. minuti Horvat postiæe pogodak i postiæe pogodak za Lokomotivu i izjed- Lokomotiva vodi 21:20. U iduÊem napanaËuje na 30:30. ZagrepËanke imaju du lopta dolazi na krilo do GolubiÊ, ona prvenstvo na dohvat ruke, ali u iduÊem puca i promaπuje vrata Lokomotive. napadu »op grubo ruπi Budimir. Suci Podravkaπice su izgubile utakmicu i iskljuËuju zagrebaËku rukometaπicu i prvenstvo. Sada plaËu Podravkaπice, a dosuuju devet metara. Vrijeme je iste- slave ZagrepËanke. Nakon 11 godina klo. Budimir uzima loptu, pronalazi veliki pobjedniËki pokal odlazi iz Koprupu u æivom zidu ZagrepËanki i poga- rivnice u Zagreb. a mreæu Galkine. Publika ne vjeruje Ostalo je zaista puno toga za analizu. svojim oËima. Ovo nije bila pobjeda u Podravka je na suenje dala prigovor, posljednjoj sekundi, veÊ zaista kada je a snimka utakmice bit Êe data na uvid vrijeme isteklo. Naravno, zaboravljaju se i Europskoj rukometnoj federaciji. No, sve greπke domaÊih rukometaπica, koje od toga sigurno neÊe biti niπta. LokoskaËu od sreÊe, a Lokosice plaËu od tuge motiva je prvak dræave i odlazi u kvaliπto se - igra treÊa utakmica. fikacije za Ligu prvakinja, a Podravka u U nedjelju izvanredna slika u Kup EHF-a. Dugogodiπnja dominacija koprivniËkoj Sportskoj dvorani. Prepu- Podravke u æenskom rukometu je zavrna dvorana domaÊih te tek stotinjak πena i sad predstoji veliki rad da se navijaËa ZagrepËanki. Na poËetku uta- ponovno vrati primat. kmice sveËanost, ali za - kuglanje. PredU finalu rukometnog prvenstva sjednik koprivniËkih kuglaËica Draæen Hrvatske za Podravku Vegetu su igrale: SaËer i rukometaπica Damir PolanËec te StanËin, KnezoviÊ, Vresk, Hobjila, Gilca, direktor Podravkaπica Berislav SlukiÊ Hodak, Ma. KoπËak, PopoviÊ, Tarle, predali su darove svjetskoj kuglaËkoj Tatari, GolubiÊ i Budimir.
Piπe: Æeljko ©emper Posljednji dan 25. svjetskog kuglaËkog prvenstva u rumunjskom Braπovu obiljeæila je fantastiËnim uspjehom hrvatska reprezentativka i kuglaËica Podravke Æeljka Orehovec. Te subote na programu su bila pojedinaËna natjecanja kuglaËica i kuglaËa i dijelile su se medalje u kombinaciji. Æeljka je to pravo stekla odliËnim rezultatima u ekipnom nastupu (585), te u igri parova (593), gdje je u paru s Biserkom Perman osvojila 7. mjesto, iako su 15 hitaca prije kraja medalju “imale u rukama”. Na stazama se naπlo 16 najuspjeπnijih kuglaËica svjetskog prvenstva iz ekipnog i parovnog dijela natjecanja, sve najbolje πto svijet trenutno ima. I u takvoj konkurenciji treba biti pravi “fajter”, treba biti hrabar i koncentriran, boriti se doslovce za svaki Ëunj, a Æeljka je borac i znalac koja najbolje igre pokazuje baπ na najveÊim natjecanjima.
Æeljka je veÊ osvojila Ëetiri bronce: 1998. u Celju ekipnu i u paru s Nenom BartoloviÊ, 2000. u poljskom Poznanu ekipnu, te 2002. u Osijeku takoer ekipnu. U bogatoj kolekciji nedostajala je medalja malo jaËeg sjaja, a sada je uz joπ jednu broncu stigla i ona najsjajnija - zlatna. I to u kombinaciji, koju osvajaju samo oni najbolji, najkompletniji, bogomdani sportaπi. A da bude uspjeh kompletan zlatna medalja osvojena je uz svjetski rekord od 1777 Ëunjeva (585+593+599). Æeljka je postala prvakinja svijeta i svjetska rekorderka!!! - Nemam rijeËi da opiπem tu sreÊu, te osjeÊaje kad stojite na najviπoj stepenici, kad se diæe naπa zastava i Ëuje se najdraæa himna. U kuglanju sam veÊ 15 godina, na svjetskim prvenstvima osvojila sam dosta ekipne bronce, nedostajala mi je pojedinaËna medalja. Sada su stigle najednom dvije, bronËana i zlatna uz svjetski rekord. Sve je to rezultat mukotrpnog rada, mnogo prolivenog
(»eπka) 606, 2. Wlodarczyk (Poljska) 604, 3. Orehovec (Hrvatska) 599 itd. KuglaËice - kombinacija: 1. Orehovec (Hrvatska) 1777, 2. Wlodarczyk (Poljska) 1775, 3. Budisova (»eπka) 1768 itd. Uz Æeljku zlatnu medalju u paru sa 1307 Ëunjeva, πto je svjetski rekord, osvojili su naπi mladi kuglaËi Matko Bulka iz osjeËkog Kandita (678 - svjetski pojedinaËni rekord) i Miroslav KovaË iz zagrebaËke GrmoπËice (629).
VeliËanstveni doËek svjetske prvakinje U nedjelju u poslijepodnevnim satima, nakon devet dana vratila se sa Svjetskog prvenstva najuspjeπnija svjetska kuglaËica - naπa Æeljka Orehovec. Oko vrata dvije medalje, jedna ljepπa od druge, opravdan osmijeh broj pet. Ipak, na licu umor i neispavanost, posljedica dugih 20 sati putovanja. Stigla je na gradski trg ispred pivnice
Svjetskoj prvakinji u kuglanju (u kombinaciji) Æeljki Orehovec cvijeÊe predaje Ëlan Uprave Podravke i predsjednik Rukometnog kluba Podravka Damir PolanËec U tom treÊem nastupu Æeljka je postigla svoj najbolji rezultat (599), ali to je bilo dovoljno tek za pojedinaËnu bronËanu medalju. Nedostajalo je pet “drva” do srebra i sedam do pojedinaËnog zlata. Najbolja je bila »ehinja Budisova (606), dok je srebro pripalo Poljakinji Wlodarczyk (604), koja se u Euroligi, igrajuÊi za Poloniu, veÊ predstavila koprivniËkim ljubiteljima kuglanja. Na dosadaπnjim svjetskim prvenstvima
znoja, a bez toga nema ovakvih uspjeha. Ovo zlato je kruna mojeg dosadaπnjeg rada, koji nije bio uzaludan, ostvario se moj san. Zahvaljujem kolegicama i trenerima u klubu, upravi, naπem glavnom sponzoru Podravki, gradu i æupaniji, svojoj obitelji, svima koji su mi omoguÊili postizanje ovakvog uspjeha - rekla je naπa koprivniËka sportska heroina Æeljka Orehovec. KuglaËice - pojedinaËno: 1. Budisova
Podravkaπice otputovale na Final four JuËer u 22 sata kuglaËice Podravke otputovale su u NjemaËku, gdje Êe se u gradu Hagenwerderu odigrati zavrπnica Eurolige. Protivnici Podravke bit Êe njemaËki prvak Victoria iz Bamberga, viπestruki prvak Slovenije Miroteks iz Celja i rumunjski prvak Electromures. Gotovo su to sve polufinalisti Svjetskog kupa, koji je u listopadu odræan u Ëeπkom Prerovu, samo πto je umjesto rumunjskog prvaka tamo bio maarski Ferencvaros. To je “krema” europskog i svjetskog klupskog kuglanja, a veÊ sam plasman meu Ëetiri najbolja sastava predstavlja sjajan uspjeh za kuglaËice Podravke. Æelja Podravkaπica je jedna od medalja, a to Êe biti teπko ostvariti, jer u sastavu neÊe biti Melite ValentiÊ zbog ozljede i Vesne GaloviÊ zbog tek dobivenog radnog mjesta. Pitanje je i koliko Êe se nakon SP oporaviti reprezentativke Orehovec i Zver, jer ih opet Ëeka 20 sati voænje. U subotu se igraju polufinalni dvoboji, a u nedjelju je borba za 3. odnosno 1. mjesto.
“Kraluπ” sa svojim reprezentativnim kolegicama Marijom Zver i Darinkom BuniÊ iz Varteksa, bivπom Podravkaπicom i trenerom - izbornikom Stjepanom Korenom. Na doËeku su klupske kolegice, mlade “Belmice”, tek po koji kolega, Ëlanovi uprave i ljubitelji kuglanja. Malo su uranile, ali uskoro stiæe i ozareni predsjednik kluba dr. Draæen SaËer sa cvijeÊem, koji tjedan dana nije ispuπtao mobitel iz ruku, osluπkujuÊi svaki hitac naπih reprezentativki. A iza njega stiæu i “Kraluπi”, Æika i njegovi tamburaπi, koji pjesmama za duπu ubrzo joπ viπe diæu “temperaturu” u pivnici. Novinari s notesima, TV kamere, tu je i æupan Josip FriπËiÊ, Ëlan Uprave Podravke Damir PolanËec, koji prigodnim govorima i cvijeÊem Ëestitaju Æeljki i ostatku reprezentacije najveÊi trijumf koprivniËkog sporta, kako je rekao PolanËec. U ime sportskih novinara sportaπima se zahvalio Mirko KvakariÊ. Veliko slavlje za Æeljku Orehovec nastavljeno je naveËer u koprivniËkoj Sportskoj dvorani gdje je nagraena burnim pljeskom koprivniËke publike i velikim buketima cvijeÊa.
8
Broj 1706 Petak 28. svibnja 2004.
Novi proizvodi u paleti sladoleda Podravka
Podravka sladoledi - vrtlog okusa
Nagradna igra za Podravkaπe: ”Slasno do dobitka!“ (4)
Za sve one koji istinski uæivaju u æivotu bez ograniËenja, pripremili Igrajte i osvojite vrijedne nagrade! Izreæite zadnji,Ëetvrti dio slagalice smo novu paletu slasnih sladoleda, obogaÊenih sirupima i dodacima, i sloæite sliku Premium pileÊe ragu juhe, te poπaljite u Marketing u kojoj svatko moæe pronaÊi omiljeni okus. Podravka jela ili ubacite u kutije postavljene na ulaze u Podravku. IzvlaËenje nagrada bit Êe 8. lipnja u prostorijama Marketinga Podravka jela, a imena dobitnika objavit Êemo u naπem listu 18. 6. 2004. Sretno i slasno do dobitka! Marketing Podravka jela
Nagrade: VANILIJA S KARAMELOM - sladoled od vanilije sa sirupom karamela MALAGA - sladoled malaga s JAGODA - sladoled od jagode s preljevom punËa, obogaÊen groækomadiÊima jagoda u preljevu icama
1. Servis porculan Podravka juhe - 20 kom 2. Pribor za jelo Podravka - 20 kom 3. RuËni sat Podravka juhe - 20 kom 4. Stolnjak Podravka jela - 20 kom
JOGURT SA SIRUPOM VI©NJE sladoled od jogurta sa sirupom viπnje
STRACCIATELLA - sladoled »OKOLADA S LJE©NJACIMA - stracciatella s kakao preljevom obosladoled od Ëokolade s mlijeËnim gaÊen granulama Ëokolade preljevom okusa ljeπnjaka obogaÊen komadiÊima ljeπnjaka
Sladoledi su pakirani u atraktivne prozirne Ëaπe od 1 l. Kad god si æelite ugoditi ili se nagraditi, tu je Podravka sladoled - za
LIMUN - sladoled od limuna sa uæivanje u æivotu punog okusa. sirupom limuna
U subotu pred pivnicom
Degustacija pileÊeg riæota U subotu 22. svibnja ispred Pivnice ”Kraluπ” odræana je degustacija pileÊeg riæota (iz asortimana Talianetta, Podravka jela). Degustacija se odræavala od 9 do 13 sati i za to vrijeme podijeljeno je oko 500 degustacijskih porcija, πto se smatra da je degustacija proπla vrlo dobro. M. J.
Recept tjedna:
Salata Vikend Moderne sloæene salate, sljedbenice vjerojatno najpopularnijih, a to su francuska i ruska, mogu biti i samostalna jela i predjelo ili prilog jelu. Sastojci za 4 osobe: 100 g preπane πunke 100 g sira (Podravca, trapista i sl.) 50 g kukuruza πeÊerca 20 g kapara 100 g kiselih krastavaca Za jogurtni salatni preljev: 100 g majoneze 2 Ëeπnja Ëeπnjaka 200 do 300 ml jogurta 1 vezica vlasca malo Vegete Za salatni preljev sa senfom: 2 æliËice senfa estragon 3 do 4 æliËice voÊnog octa 100 ml ulja
malo πeÊera 1 vezica vlasca sol, papar (po æelji), Vegeta Postupak: ©unku, sir i krastavce nareæite na uske rezance. Tome dodajte kapare i kukuruz πeÊerac. Prelijte jednim od preljeva za salate i lagano izmijeπajte. Za jogurtni salatni preljev: u zdjelicu stavite majonezu, dodajte nasjeckani ili protisnuti Ëeπnjak, Vegetu i narezani vlasac. Na kraju dodajte jogurt i lagano izmijeπajte. Za salatni preljev sa senfom: senf, ocat, πeÊer, malo soli i malo Vegete stavite u zdjelicu i sve dobro izmijeπajte pa ostavite stajati barem pola sata. Nakon toga dodajte ulje i narezani vlasac. Sve izmijeπajte i time prelijte salatu.
Posluæivanje: Na tanjur ili u zdjelu sloæite listove narezane salate, ili malo matovilca, ili rikule. Na to stavite ohlaenu salatu, ukrasite ploπkama ili kriπkama tvrdo kuhanih jaja i posluæite. Savjet: Preljeve za salatu moæete pripremiti i nekoliko sati prije posluæivanja, ali u tom ih sluËaju ostavite na hladnom mjestu. Ovi preljevi za salate mogu posluæiti za pripremu i drugih vrsta salata ovisno o sezoni, moguÊnostima i ukusu. Ako æelite blaæi okus Ëeπnjaka u jogurtnom preljevu za salatu, nasjeckani Ëeπnjak prije dodavanja pokapajte limunovim sokom.
Crta: Ivan Haramija - Hans