ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Tvornica Koktel poveÊala proizvodnju i prihod, a smanjila troπkove
Prodaja Podravkinih proizvoda na træiπtu Regije Zagreb ove je godine u znaËajnom porastu 2. str.
4. str.
Otvoren 80. Jesenski meunarodni zagrebaËki velesajam
Podravka sudjelovala na priredbama Eko-etno i Kupujmo hrvatsko Piπe: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf
Jesenski meunarodni zagrebaËki velesajam ove je godine u znaku dviju velikih obljetnica, 95 godina osnutka te 80 godina jesenskog sajma. A upravo je Jesenski meunarodni zagrebaËki velesajam najveÊa poslovno sajamska manifestacija i srediπnji gospodarski dogaaj u Hrvatskoj i jugoistoËnoj Europi. Na taj je naËin mjesto snaæne meunarodne poslovne komunikacije, te prezentacija ponude i dostignuÊa u gotovo svim proizvodnim i usluænim granama. Svoje proizvode i usluge na ovogodiπnjem jesenskom sajmu predstavit Êe 1750 izlagaËa iz 40 zemalja svijeta, na ukupnoj izloæbenoj povr-
πini od 96.500 Ëetvornih metara. Ipak, iako te brojke dosta dobro zvuËe, Ëini se da je to manje nego prijaπnjih godina, a meu izlagaËima uopÊe nema dosta poznatih hrvatskih kompanija, meu njima i Podravke. Meutim, Podravka je ipak na ovogodiπnjem velesajmu prisutna na nekoliko naËina. Potpomogla je organizaciju izloæbe Eko-etno Hrvatska koja je izrasla iz potrebe da se javnosti predstave specifiËne ponude ekoloπkih proizvoda hrvatskih æupanija. Na njima svoju ponudu autohtonih proiozvoda i specifiËnih usluga predstavlja desetak æupanija, a meu njima i KoprivniËko - kriæevaËka. Na lijepo ureenom πtandu predstavljena je zanimljiva æupanijska ponuda, a svoje su gastronomske sposobnosti joπ jednom
Podravka je sudjelovala i u akciji ”Kupujmo hrvatsko” koja je izazvala veliko zanimanje posjetilaca
dokazali Podravkaπi Draæen –uriπeviÊ i Zlatko SedlaniÊ uz potporu Ivice Kancelaka. Naime, oni su prvog dana sajma podijelili tisuÊu porcija svinjetine s Vegeta Twistom te tjestenine s tunjevinom i Podravkinim kondimentima - umak od rajËica s maslinama, salse, te paprike u senfu. Podravka je sudjelovala i u specijaliziranoj akciji ”Kupujmo hrvatsko” koja je i ove godine poluËila veliko zanimanje u javnosti. Akcija se provodi diljem Hrvatske s ciljem motiviranja graana da kupuju hrvatske proizvode kako bi se potaknuo rast domaÊeg gospodarstva, Gastronomske specijalitete s Podravkinim proizvodima pripremali su i dijelili a izloæba na velesajmu je njen ovoposjetiteljima Velesajma Zlatko SedlaniÊ i Draæen –uriπeviÊ godiπnji vrhunac. Podravka je, kao
i u ostalim gradovima, svoj πtand podijelila na Ëetiri dijela na kojima su po povoljnijim cijenama od uobiËajenih prodavani DaniËini mesni proizvodi, prehrambeni dio - od braπna do Vegete, Podravkina piÊa te Belupov I.touch program. - Akcija ”Kupujmo hrvatsko” ima osim prodajnog i dobro marketinπko znaËenje, buduÊi da je rijeË o jednoj od najzanimljivijih popratnih akcija na ovogodiπnjem Jesenskom zagrebaËkom velesajmu, a ukupno na njoj svoje proizvode predstavlja i prodaje osamdeset hrvatskih tvrtki - rekao je voditelj prodaje za kljuËne kupce Igor Groza, koji je vodio brigu o Podravkinom πtandu.
2
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
Razgovor s direktorom Prodaje Regija Zagreb Miroslavom ©poljarom
U naπoj regiji prodajna sezona nikada ne prestaje Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec
Od 1. veljaËe ove godine Miroslav ©poljar imenovan je direktorom Podravkine Prodaje - Regija Zagreb. Poznato je kako ta prodajna regija u Hrvatskoj participira oko 35 posto ukupne prodaje Podravkinih proizvoda te je time i najznaËajnija i najveÊa u hrvatskim okvirima. Zbog toga od velike je vaænosti da posao u toj regiji ima uzlaznu tendenciju, a to ©poljar sa svojim suradnicima postiæe iz mjeseca u mjesec.
Dobra organizacija za postizanje dobrih rezultata No, prije nego πto nam je neπto viπe rekao o postignutim prodajnim rezultatima za osam mjeseci ove godine, Miroslav ©poljar se osvrnuo na organizaciju rada u toj Podravkinoj Regiji. - Osnova postizanja dobrih prodajnih rezultata je dobra organizacija i optimalizacija posla, prepoznavanje ljudi koji voljom, trudom i radom, pri Ëemu se ne pita za radno vrijeme, postiæu iznadprosjeËne rezultate. Upravo u naπoj regiji je u fazi stvaranje jedne mlade ekipe koju Ëine ljudi koji su se dokazali na svojim radnim mjestima te idu stepenicu viπe. Konkretno, tri naπa djelatnika - Kruno RuntiÊ, Alenko Vavro i Nikola KrËmariÊ proπloga su tjedna unaprijeeni za menadæere koji Êe se brinuti o kljuËnim kupcima. Sukladno tome bit Êe joπ nekih promaknuÊa, jer ovaj posao prodaje treba dugoroËnije sagledavati i pripremati mladu ekipu za buduÊnost Podravke.
proπle godine, ove godine biljeæimo veliki koliËinski indeks prodaje, a i financijski smo vrlo solidni - porast nam je blizu deset posto, dok nam je indeks ostvarenja ovogodiπnjeg plana taman oko 100, uz napomenu da nam je ovogodiπnji plan zaista vrlo optimistiËno postavljen. Manje-viπe zadovoljni smo ostvarenom realizacijom, iako na nekim grupama proizvoda biljeæimo stagnaciju ili blagi pad. Naime, zagrebaËko i træiπte okolice Zagreba je veÊ strukturirano i organizirano na naËin da viπe nema otvaranja novih objekata, oni koji nisu uspjeli veÊ su ugasnuli i mi se praktiËki nalazimo u poziciji da se moramo braniti i Ëuvati steËeno. Nekakvih veÊih potencijala viπe nemamo, ako neÊemo proπirivati asortiman i uvoditi nove proizvode, ali na postojeÊem asortimanu moramo Ëuvati i braniti steËene pozicije. S druge pak strane, neki proizvodi koje nismo imali toliko prisutne u proπlosti, sada pokazuju svoje potencijale, primjerice braπno koje biljeæi fantastiËne koliËinske i financijske indekse.
NajveÊi promet ide preko velikih kupaca
- Koliki postotak realizacije u vaπoj regiji participiraju kljuËni kupci? - U prehrani Podravka u naπoj regiji ima ukupno 539 kupaca. Od toga prvih top 10 kupaca participiraju 72,2 posto prometa, prvih 20 85,9 posto, prvih 50 93,2 posto, a prvih 100 kupaca 96,7 posto. Za neke druge proizvode ti postoci su joπ izraæeniji, prvih 10 kupaca participira 78 posto prometa, a prvih 20 90 posto. Ti pokazatelji zapravo karakteriziraju naπu regiju. Promet je definitivno otiπao u velike centre, mali duÊani postaju mjesta nekakve nuæne kupovine. Veliki porast prodaje Upravo zbog toga, a æeleÊi biti korak u odnosu na lani naprijed ispred konkurencije, u orga- Kakvi su ovogodiπnji prodajni nizaciji poslovanja maksimalnu paænju posveÊujemo velikim kupcima, a rezultati u vaπoj regiji? - U odnosu na prvih 8 mjeseci niti u jednom trenutku ne zanemaru-
policama. Danas smo najugroæeniji na programu kiselog povrÊa, konzervi i Kvikija. Ti su proizvodi puno jeftiniji od naπih. Takav oblik konkurencije ne reflektira se samo na velikim prodajnim mjestima, jer veleprodaje tih naπih velikih kupaca snabdijevaju male kupce pa privatne marke moæete naÊi i u malim duÊanima. - Kako efikasno i sistematski odgovoriti na ovakav oblik konkurencije? - Velika su naπa oËekivanja od Marketinga Podravke koji bi trebao jakim marketinπkim kampanjama opravdavati cijene odreenih brandova Podravke kako bi uvjerili kupce u kvalitetu naπih proizvoda i razloga njihovih veÊih cijena, a druga jedina varijanta je odlazak opet u nekakve Miroslav ©poljar diskontne cijene πto dugoroËno daje neizvjesni ishod. jemo ambulantnu dostavu u ritelu i gastru. Taj segment ambulantne pro- Uskoro bi trebali poËeti daje ja zovem ”laka konjica” koji ne radovi na izgradnji treba zanemarivati, jer nikada ne novog skladiπta znate kako Êe konkurencija reagirati. - Iako Podravkina Prodajna Regija Zagreb najviπe participira u Prodaji Naπa ”sezona” Hrvatska, i dalje je vaπ veliki protraje Ëitave godine blem skladiπni prostor. ©to se podu- Spomenuli ste rijeË konkurencija. zima po tom pitanju? »injenica je da je zagrebaËko træiπte - Prije svega, nekoliko rijeËi kako najveÊe u Hrvatskoj, ali isto tako tu je zapravo funkcioniramo u tom smis-lu i najveÊa konkurencija. Kako se nou Zagrebu. Imamo skladiπte G-069 site s njome? koje radi na principu SILAV-a te - Osnovna stvar za nas Podravkaπe priruËno skladiπte G-053 koje je u Zagrebu je da prodajna sezona unajmljeno od »azmatransa. To prinikada ne prestaje za razliku od ruËno skladiπte jako dobro nam je nekih Podravkinih prodajnih regija doπlo ove godine, jer prodajemo koje pripremaju i onda odrauju sezonu koja maksimalno traje Ëetiri kozmetiËki program Belupa. No, mjeseca. Dakle, mi nikada ne moæe- tehnika u naπim skladiπtima je dala mo odahnuti, za nas je sezona cijele svoje, od viljuπkara do dizalica pa godine. Ovo je zapravo dio odgovo- nam gotovo tri puta tjedno dolaze ra kako se borimo s konkurencijom ljudi iz Koprivnice na intervencije. - neprestanim radom i angaæmanom. Uz to, sistem SILAV je veÊ dao svoje, No, Ëinjenica je da su svi veliki zastario je. Dakle, nemamo logistiËtrgovaËki lanci poput Bille, Getroa, ku sigurnost da ono πto putnici Metroa, Konzuma itd. krenuli u po- kvalitetno odrade na terenu, bude sao s privatnim markama i to prakti- uËinjeno do krajnjeg kupca. A da Ëki u svim kategorijama s kojima smo vam slika bude jasnija, treba istakmi do juËer dominirali na prodajnim nuti kako je prodajna operativa proπle godine na zagrebaËkoj regiji prodavala 1.250 proizvoda, a ove godine 1.430. ProsjeËni izlaz proizvoda iz naπeg skladiπta za prvih 8 mjeseci ove godine bio je 552 tone, a prosjeËno dnevnih naloga ima 180. Ove godine uspjeli smo koliko-toliko optimalizirati isporuke, jer smo dio proizvoda koje smo mogli povezati na rutama i pravci-
TehniËka i logistiËka opremljenost u skladiπtu u Zagrebu ”dala je svoje”...
ma praktiËki dali da se voze iz Koprivnice. Na taj naËin pokuπali smo naπe skladiπte rasteretiti, iako je to samo ”virtualno”. Naime, s velikim isporukama imate manje problema, nego s malim, ambulantnim dostavama. Sve u svemu, oprema nam je zastarjela, a opseg poslova raste. Jedno i jedino rjeπenje je izgradnja novog skladiπta πto je i potvreno iz centrale. Predvieni poËetak radova je listopad ove godine, i nakon izgradnje toga skladiπta na jednom mjestu bismo imali sve - i skladiπte za Podravkine proizvode te hladnjaËu za proizvode Ital-icea, Danice i Pekare. Ne trebam spominjati velike probleme u distribuciji smrznutog programa. »injenica je da je mjesto buduÊeg skladiπta joπ uvijek ledina iza naπeg sadaπnjeg skladiπta, ali vjerujem da Êe se sve to vrlo brzo pokrenuti. Novo, moderno skladiπte nasuπna je potreba za bolje i kvalitetnije poslovanje Podravke u i oko Zagreba.
Najvaænije je ostvarenje biznis plana - Gospodine ©poljar, vaπa poslovna oËekivanja do kraja godine? - Prvo i osnovno o Ëemu svaki direktor regije mora prioritetno razmiπljati je ostvarenje biznis plana, jer sve ovo ostalo pada u vodu ako se ne uspije ostvariti biznis. Tempo u kojemu smo sada naznaËuje da ostvarenje plana neÊe biti sporno, neke grupe proizvoda Êemo prebaciti, neke Êe biti jako blizu, ali generalno gledajuÊi ne sumnjam da Êe plan biti ostvaren. Naravno, traæit Êe se joπ veÊi, dodatni angaæman svih Podravkaπa u mojoj regiji. A kada govorim o ljudima, opet potenciram optimalizaciju pravih ljudi na pravim mjestima te davanje moguÊnosti svakom Podravkaπu da uËi, da proe razvojni put i da danas-sutra moæe preuzeti i kvalitetno odraivati odgovornije poslove. Takoer, trebamo joπ viπe poraditi na komunikaciji kupac Podravka Zagreb - Podravka Koprivnica. Posebice za nas u Zagrebu je vrlo bitna dnevna komunikacija s centralom i sve ovo navedeno - uz izgradnju novoga skladiπta - faktori su daljnjeg unapreivanja poslovanja u naπoj regiji - rekao je na kraju razgovora Miroslav ©poljar.
... i sad se obavljaju pripreme da se uz postojeÊe skladiπte uskoro poËne graditi novo
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
Izloæba Eko-etno na Jesenskom meunarodnom zagrebaËkom velesajmu
Zaklada prof. Zlate Bartl
I predsjednik MesiÊ posjetio kovaËnicu
Potpore i stipendije redovitim darovitim studentima
Na 80. Jesenskom meunarodnom zagrebaËkom velesajmu veliku je pozornost privukla izloæba Eko-etno. Na njoj svoje autohtone proizvode prezentira desetak hrvatskih æupanija, meu kojima i KoprivniËko-kriæevaËka. Prava je atrakcija tog πtanda bio prikaz nekadaπnje kovaËnice. U obilasku priredbe Eko-etno na tom je πtandu zastao i hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ i s velikim interesom pogledao rad kovaËnice. Tom prigodom kratko se susreo i sa zamjenikom predsjednika Podravkine Uprave Æeljkom –urinom te Ëlanom Uprave Draganom Habdijom. A na tom dijelu sajma potvreno je i geslo da je sajam mjesto novih susreta. Tako smo i pri otvorenju priredbe Eko-etno, koju je otvorio ministar poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva Petar »obankoviÊ, susreli i Æeljka –urinu u ugodnom razgovoru s koprivniËkokriæevaËkim doæupanom Darkom Korenom, kriæevaËkim gradonaËelnikom Brankom Hrgom te koprivniËkim dogradonaËelnikom Zdravkom Mihevcom (na slikama Nikole Wolfa). A. K.
3
U Kristalnoj dvorani hotela Opera u Zagrebu odræat Êe se 30. rujna humanitarno-zabavna sveËanost na kojoj Êe se aukcijom slika i zakupom mjesta prikupljati novËana sredstva za Zakladu ÆeleÊi se oduæiti profesorici Zlati Bartl kao osobi najzasluænijoj za nastanak Vegete, Podravka je osnovala zakladu koja nosi njezino ime, Ëije je sjediπte u Koprivnici, a upravitelj je Darko Marinac. Svrha Zaklade je promicanje i poticanje stvaralaËkog i inovativnog znanstveno-istraæivaËkog rada meu visokoobrazovanim mladim ljudima. Osnovnu imovinu Zaklade Ëine novËana sredstva od 400.000 kuna koja je uloæila Podravka, a ostala se sredstva prikupljaju u obliku donacija pravnih i fiziËkih osoba te drugim aktivnostima. BuduÊi da je kljuËni Ëimbenik dugoroËnog razvoja svake zemlje moguÊnost pronalaæenja darovitih mladih ljudi i stalnog ulaganja u njihova znanja i vjeπtine, ova je zaklada utemeljena kako bi se mladi ljudi, studenti dodiplomskih i poslijediplomskih studija u Hrvatskoj potaknuli na inovativan i istraæivaËki rad. Sva prikupljena sredstva doniraju se u obliku stipendija i potpora redovitim studentima, a donatori Zaklade imaju moguÊnost aktivnog sudjelovanja u radu i projektima. Zakladi Êe pridonijeti svi koji Êe 30. rujna od 20 sati u Kristalnoj dvorani hotela Opera prisustvovati humanitarno-zabavnoj sveËanosti. NovËana Êe se sredstva prikupljati kupnjom slika na aukciji ili zakupom mjesta u dvorani, a sva prikupljena sredstva donirat Êe se u obliku stipendija i potpora redovitim studentima. Vrijednost zakupa jednog mjesta u dvorani iznosi 500 kuna, a zakup stola 5.000 kuna. OËekuje se da Êe svojim prisustvom sveËanost uveliËati i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan MesiÊ, a sa 28 slika na aukciji Êe biti zastupljeni slikari Zlatko KauzlariÊ - AtaË, Josip GeneraliÊ, Ivan VeËenaj, Katarina Henc, Romano BariËeviÊ, Æeljko Mucko, Zorka Forko, Barbara PercaË, Ivan LekËeviÊ, Ivan StaniπiÊ, Katarina Sinjeri, Marija Belπa, Marija Stipan, Milan FrËko, Mladen VeËenaj, Nada Dombaj, Nada Zlatar Lukavski, Radovan Grgec, Silvija Auer, Vanesa GrgiÊ, Zvonko KoπËak i Zvonko SigetiÊ. Zaklada prof. Zlate Bartl - Podravka, A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Æiro-raËun otvoren kod Podravske banke Koprivnica: 2386002-1100525625 MatiËni broj: 171953 www.zakladazlatabartl.hr
naπa posla
MesiÊ i oporba osporavaju gospodarski program Vlade Piπe: Æeljko Kruπelj
Da bi i gospodarska jesen mogla biti popriliËno “vruÊa”, potvrdilo je ovotjedno otvaranje Jesenskog meunarodnog zagrebaËkog velesajma. KritizirajuÊi aktualnu gospodarsku politiku, predsjednik Stipe MesiÊ u svom je govoru izravno optuæio Vladu i Hrvatsku narodnu banku za socijalnu neosjetljivost. Od Ive Sanadera i Æeljka Rohatinskog zatraæio je da do kraja godine formuliraju novi razvojni model, koji bi trebao dovesti do poveÊanja stope zaposlenosti i meunarodne konkurentnosti domaÊeg gospodarstva. Te bi se reformske mjere, ustvrdio je MesiÊ, podijelile u pet prioriteta. Prvi bi se ogledao u prilagodbi teËaja kune i na tome zasnovanom poveÊanju izvoza, drugi u rastu zaposlenosti kroz veÊu fleksibilnost træiπta rada i bolju edukaciju, treÊi u nastavljanju infrastrukturnih investicija, Ëetvrti u razvoju inovacija i, naposljetku, peti u novoj proraËunskoj politici. Zanimljivo
je da je MesiÊ posebno naglasio kako “javna potroπnja mora biti pod kontrolom” ako se æeli odræati stabilnost ekonomskog i mirovinskog sustava, ali i da sadaπnja politika javnih financija stvara sustav nejednakosti, u kojem jaËaju razliËite neformalne interesne skupine. Hrvatski je predsjednik spomenute mjere podveo pod poæeljni europski model “socijalno-træiπnog kapitalizma”, koji “ne forsira profit i brzu privatizaciju”. S druge strane, MesiÊ nije pobliæe objasnio kako se njegovo inzistiranje na veÊoj socijalnoj osjetljivosti uklapa u naoko kontradiktorni zahtjev za stroæu kontrolu javnih financija. No, iz konteksta se moæe zakljuËiti da je zapravo kritizirao realizaciju HDZovih predizbornih obeÊanja raznim dragovoljaËkim i stradalniËkim udrugama, Ëija su materijalna prava dobila prioritet u odnosu na socijalne skupine koje su ærtve pretvorbe ili steËajeva brojnih hrvatskih tvrtki. Malo je teæe
objasniti i koliko je realno MesiÊevo traæenje bræeg rasta zaposlenosti, buduÊi da istodobno traæi i veÊu fleksibilnost træiπta rada. Drugim rijeËima, istodobno se zalaæe i za zapoπljavanje i za veÊa prava poslodavcima da otkazima rjeπavaju problem vlastite produktivnosti i konkurentnosti. Nije teπko zakljuËiti da je MesiÊ zapravo odræao predizborni govor, kojim se neizravno sloæio s oporbenim kritikama Vladinog sporazuma s MMF-om. U srijedu je taj stand-by aranæman, sklopljen joπ poËetkom kolovoza, bio i tema saborske rasprave, jer su oporbene stranke uvjerene kako Êe on zaustaviti investicijski zamah i smanjiti socijalna prava, pogotovo korisnicima proraËunskih sredstava. Prema medijskim saznanjima, Vlada se u stand-by aranæmanu, koji se u parlamentu ne moæe mijenjati, obvezala da u tekuÊoj godini neÊe biti rasta plaÊa, dok Êe u iduÊoj godini
njihova masa rasti sukladno s inflacijom, dakle do tri posto. Joπ je vaænije da Vlada mora u ovoj godini ostvariti uπtedu od oko 700 milijuna kuna u cestogradnji, s nastavkom toga trenda i u narednim godinama, tako da je izvjesno da do 2008. ne moæe biti dovrπena autocesta do Dubrovnika. Planiran je i Ëitav niz uπteda u zdravstvenom sektoru, u rasponu od manjeg broja recepata pa do kresanja troπkova za dopunsko osiguranje. Smanjuju se i kreditni plasmani za poticanje poduzetniπtva. Drugi se set mjera na kojima inzistira MMF tiËe porezne reforme, ponajprije u cilju smanjenja broja roba po nultoj stopi PDV-a. TreÊi se set, pak, usmjerava na proces privatizacije, traæeÊi da do lipnja 2005. Fond za privatizaciju mora prodati sva poduzeÊa iz svog portfelja, s tim da su veÊ pri zavrπetku pripreme za prodaju dioniËarskog udjela Hrvatskog fonda za privatizaciju tvrtki
koji su manji od 25 posto. Do sredine iduÊe godine treba izraditi i plan privatizacije Croatia osiguranja, prodati Croatia banku i razmotriti privatizaciju Hrvatske poπtanske banke. Do kraja 2005. treba, na koncu konca, prodati joπ najmanje 15 posto dionica Ine, provesti treÊu fazu privatizacije Hrvatskog telekoma, iz Ëijeg je naziva ovoga tjedna ionako maknut onaj nacionalni predznak, kao i privatizirati dræavna brodogradiliπta, Hrvatske πume i Jadroliniju. Smisao je svega toga da se smanji deficit dræavne blagajne i zabrinjavajuÊa razina inozemne zaduæenosti. UzimajuÊi u obzir teæinu zadanih mjera, nije ni Ëudno da predsjednik MesiÊ i oporbene stranke pokuπavaju na opiranju dijelu tih restriktivnih mjera graditi vlastitu politiËku poziciju. PredsjedniËki su izboru ionako pred vratima, a i oni lokalni se neumitno pribliæavaju.
4
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
U Varaædinu odræan Podravkin Dan paprike
Podravkin periskop
StruËni skup o proizvodnji paprike
©to turisti kupuju u inozemstvu
JuËer (Ëetvrtak) u Podravkinoj Tvornici Kalnik u Varaædinu odræan je Ëetvrti po redu Dan paprike. Skup je protekao kao savjetovanje izmeu proizvoaËa i preraivaËa paprike koja je u proizvodnom programu povrÊa u Podravki zastupljena sa 50 posto. Na poËetku skupa prisutne su pozdravili varaædinski æupan dr. Zvonimir Sabati i zamjenik predsjednika Uprave Podravke Æeljko –urina. U struËnom dijelu savjetovanja govorili su dr. Zdravko Matotan, Marijan Tomac, Ranko KuvaËiÊ, Ivica VidakoviÊ te Dunja MiloπiÊ - OdobaπiÊ. Nakon struËnih izlaganja sudionici savjetovanja obiπli su polja paprike proizvoaËa kooperanata u okolici Varaædina. S. P.
Pripremio: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja
Sa struËnog skupa o proizvodnji paprike odræanog u varaædinskom Kalniku
Zabiljeæeno u Tvornici Koktel
Porast proizvodnje i prihoda, a troπkovi smanjeni Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf U tvornici Koktel mogu biti zadovoljni ostvarenim proizvodnim rezultatima u prvih osam mjeseci ove godine. RijeË je o pogonu koji trenutaËno zapoπljava oko 110 radnika i u kojem se proizvodni program sastoji od dva dijela, odnosno tu se rade veÊ dobro poznati proizvodi pod markama Kviki i Dolcela. Uz ove grupe proizvoda, tu se proizvode i niπta manje vaæni ekstrudirani proizvodi (flips, kuglice sa sirom, πtapiÊi s keËapom…), kojima se takoer poklanja zadovoljavajuÊa paænja. - Proizvodnja nam je za prvih osam mjeseci bila veÊa za 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a isto toliko iznosio je i prihod. Rashode smo uspjeli smanjiti za jedan posto. To je vrlo znaËajno, pogotovo kad se zna kako ova tvornica jedno vrijeme nije ostvarivala gotovo nikakvu dobit rekla je Nataπa Tetec, direktorica Æelja im je da potroπaËi putem Koktela. medija dobiju πto viπe informacija o
jedan veÊi remont pakerice, kako bismo na vrijeme osigurali dio proizvoda πto se traæe, a time kako bismo ispunili pa i premaπili godiπnji plan.
Neprestani razvoj i proπirenje asortimana proizvoda
Nataπa Tetec
raznovrsnosti i kvaliteti njihovih proizvoda, te da ih mogu naÊi na πto viπe prodajnih mjesta diljem Lijepe naπe, ali i u inozemstvu, gdje su sve prisutniji. - Naπ najznaËajniji program ipak je Dolcela - istiËe direktorica. - On je Na slikama: Proizvodnja Kviki peciva i Dolcele u Tvornici Koktel iznimno dobro zastupljen i u gastro segmentu. Nedavno smo obavili
U Koktelu su veÊ sada krenuli s pripremama za pojaËanu proizvodnju koja Êe uslijediti uoËi BoæiÊa. Naime, tada se veÊina njihovih proizvoda pojaËano traæi i ne smije se dogoditi da ih nema u vrijeme njihove najveÊe potroπnje. - Do kraja godine obavit Êemo joπ neke investicije. Poboljπat Êemo dopremu sirovina iz skladiπta u tvornicu. Na taj naËin do izraæaja Êe doÊi joπ veÊa kvaliteta… - A πto je s novim proizvodima? - I njih Êe sigurno biti. Neprestano se razvijamo i proπirujemo asortiman. Meutim, o svim novinama bit Êe viπe rijeËi kad za to doe vrijeme - kazala je direktorica Nataπa Tetec.
Belgijski i njemaËki træiπni analitiËari nisu πtedjeli truda preko ljetnih mjeseci, veÊ su pokuπali dobiti odgovore na pitanje: “©to turisti traæe u inozemstvu?” VeÊ duæe vrijeme analitiËarima je bilo oËito da postoje dvije grupe turista, ako se gleda πto traæe i za Ëime poseæu na policama trgovina u inozemstvu. Jedna grupa predstavlja turiste koji u inozemstvu traæe ono πto ne mogu imati u svojoj zemlji, dok drugu grupu saËinjavaju turisti koji i u drugim zemljama traæe veÊinom ono πto veÊ poznaju i koriste u svojoj zemlji. Tijekom ljeta ove godine træiπni analitiËari su poslali svoje istraæivaËe na obale GrËke, ©panjolske i Italije. Moæe se Ëiniti da veÊina ljudi na godiπnjem odmoru traæi neπto nepoznato. Meutim, ovo træiπno istraæivanje, koje je zavrπilo 15. kolovoza, potkopalo je tu pretpostavku. Oko 62% Europljana dok je u inozemstvu æeli troπiti proizvode koje veÊ poznaje. Traæe kreme za sunËanje, jogurte i maslac od kompanija koje poznaju i u pakiranjima koja su im poznata. Mnoge kompanije troπe znatne sume novca na kreiranje razliËitih pakiranja svojih proizvoda namijenjenih za razliËite zemlje, sa specifiËnim sastavima i sliËno. Meutim, ljudi æele da proizvodi budu upravo onakvi kakve su navikli konzumirati doma. To znaËi da bi Vegeta, Nivea i Danone trebali izgledati isto, mirisati isto, imati istu konzistenciju i dizajn ambalaæe u svim zemljama. Stoga bi zemlje koje zarauju od turizma mogle jednostavno uvoziti proizvode iz onih zemalja koje su domovina njihove najbrojnije grupe gostiju, pa Êe uspjeh biti zagarantiran. To je istina posebno u sluËaju njemaËkih turista, koji su jedni od najkonzervativnijih Europljana. Gotovo 76% Nijemaca æeli i u inozemstvu na policama trgovina naÊi poznate proizvode iz NjemaËke. Na taj naËin su sigurni u ono πto kupuju i ne moraju oklijevati pri izboru. Portugalci su najotvoreniji za novitete, jer njih oko 52% preferira koriπtenje lokalnih proizvoda. ©teta πto su Portugalci rijetki na naπoj obali! Koja je poruka ove priËe i kako iskoristiti spomenute rezultate istraæivanja za poveÊanje prodaje proizvoda Podravke mnogobrojnim turistima iz cijele Europe koji ljetuju na naπoj obali? Iako je to “pitanje za milijun dolara”, pokuπat Êu dati odgovor na njega, iako sumnjam da Êu dobiti i dolar za toËan odgovor. Prvu grupu turista (onu koja æeli za promjenu kuπati neπto naπe) tekstom bih na njihovom jeziku, napisanom uz slike npr. VEGETE, na panoima u trgovinama i na plaæama obavijestio da isti takak proizvod kakav vide na plakatu doduπe mogu kupiti i u svojim zemljama, ali da ispod hrvatske masline ili bora i pokraj hrvatskog mora on ipak ima poseban okus. Pozvao bih ih takoer da se i sami uvjere u to kupnjom u najbliæoj trgovini. Ako kupe dva pakiranja, mogu jedno ponijeti doma i tamo potraæiti isti takav proizvod kod svojih trgovaca. Ako ovi pak ne bi imali takav proizvod na svojim policama, ja bih ih zbog toga dao u njemaËke novine, i pritiskao sve dok ga ne nabave za svoje trgovine. Na spomenuti naËin bi ta grupa potroπaËa zapravo postala druga grupa potroπaËa (oni koji kupuju samo ono πto kupuju i doma), a poπto smo njih veÊ upoznali s naπim proizvodom i pridobili za nas u njihovim zemljama, problem bi za nas bio rijeπen. Eto, kako se lako zaradi milijun dolara, jednostavno, zar ne?
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
Ovog tjedna u Zagrebu
5
Ital - Ice nagrauje
Predstavljena knjiga “Suvremena IzvuËeni dobitnici nagrada u proizvodnja povrÊa” Zdravka Matotana nagradnoj igri za Podravkaπe “Globus” Tomislav Puπek rekao je kako Êe knjiga zasigurno pridonijeti veÊoj proizvodnji i potroπnji povrÊa, a u njoj su detaljno obraene sve faze Predstavljanje knjige Zdravka Makoje je potrebno znati da se dobiju totana “Suvremena proizvodnja popravi rezultati. Skupu se obratila dr. vrÊa” odræano je 15. rujna u MinistarNada ParaikoviÊ iz osjeËkog Poljostvu gospodarstva, rada i poduzetprivrednog fakulteta i Stjepan Horniπtva RH u Zagrebu. O knjizi je vat, predsjednik Udruge povrtlara govorio Stjepan MikolËiÊ, pomoÊnik grada Zagreba, dok je dekan Agroministra poljoprivrede, πumarstva i nomskog fakulteta u Mostaru Josip vodnoga gospodarstva RH koji je Pehar uputio pisanu Ëestitku dr. Managlasio kako ova knjiga s edukativtotanu naglasivπi kako novoiziπla nog aspekta moæe pruæiti πansu za knjiga “Suvremena proizvodnja poopstanak malih gospodarstava jer vrÊa” predstavlja izuzetno vrijedan prikazuje na koji naËin primijeniti udæbenik. nove tehnologije u suvremenom poKnjiga ima 450 stranica, a viπe od vrtlarstvu. U nastojanjima da Hrvat700 fotografija daje dodatnu potrebska postane zemlja izvoznik, ova je nu vaænost ovome djelu. Dr. Matotan diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1981. Gotovo tisuÊu koverti pristiglo je s odgovorima u nagradnoj igri za godine, magistrirao je 1988., a dokto- Podravkaπe ”Ital- Ice nagrauje”, a komisija u sastavu Anica Tkalec, Biserka rirao 1992. godine. Zdravko Matotan FerenËak i Biserka MatiÊ - Kriæan iz te je poveÊe hrpe izvukla 15 sretnih direktor je Razvoja poljoprivrede u dobitnika nagrada - poklon paketa sladoleda. Podravki, a do sada je objavio viπe Nagrade dobivaju: desetaka znanstvenih i struËnih Ëla- Marko Kukec, Starogradska 209, Koprivnica; naka, te knjige “Proizvodnja povr- Lidija BenπiÊ, Upravljanje materijalima; Êa”, “Proizvodnja krastavaca za pre- Marijana HrgoviÊ, Trg kralja Tomislava 6, Koprivnica; radu” i “Proizvodnja paprike”. Kao Alojzije SinkoviÊ, Koktel; predavaË aktivan je na Agronom- Marija Palaπ, Zaπtita; skom fakultetu u Mostaru, Poljopriv- Marija Betlehem, M. Gupca 108, Peteranec; rednom fakultetu u Osijeku i Viso- Boæica HegeduπiÊ, Ljudski potencijali; kom gospodarskom uËiliπtu u Kri- Branka BagariÊ, Informatika; æevcima. Uz to, svoje znanje i isku- Vladica KovaËiÊ, Zaπtita - dostava poπte; stvo u svakom je trenutku spreman Nevenka KvakariÊ, Razvoj djeËje hrane i kremnih namaza; podijeliti sa svima kojima je pot- Ruæica Latin, Razvoj slastica; Josip KoliÊ, Tvornica gotovih jela; rebno. Dr. Matotan zahvalio je izmeu Suzana »aËiÊ, Razvoj slastica; Marija JanËevec, Razvoj dodataka jelima i polugotova jela; S promocije knjige dr. Zdravka Matotana o proizvodnji povrÊa ostaloga i Podravki, kao jednome od Franjo MaltariÊ, KoprivniËka tiskarnica. sponzora pri izdavanju knjige. Svi dobitnici nagrade mogu podiÊi od ponedjeljka - uz predoËenje osobne iskaznice - u novom skladiπtu-hladnjaËi Ital-Icea u dvoriπnom krugu Podravke (kod Koktela).
Piπe i snimila: Ines Banjanin
knjiga smjernica za reorganizaciju hrvatskog agrara. BuduÊi da je dr. Matotan zahvaljujuÊi svojem bogatom iskustvu u Europi i SAD upoznat s najnaprednijim tehnologijama i naËinima uzgajanja, u knjizi je pribliæio tehnologiju uzgoja gotovo svih povrtlarskih kultura. Stoga ona moæe koristiti studentima, struËnjacima i proizvoaËima, odnosno svima koji povrÊe uzgajaju za svoje potrebe. Recenzentica knjige prof. dr. Ruæica LeπiÊ predstavila je dr. Matotana kao izvanrednog struËnjaka i dinamiËnog Ëovjeka koji je saæeo bogato svoje iskustvo prikupljeno tijekom godina odricanja i napornog istraæivaËkog rada. Direktor nakladnog zavoda
Susret na radnom mjestu: Kreπimir Jazvec iz VoÊa
Kod nas na poslu nema ”zabuπavanja” U naπoj najstarijoj tvornici VoÊe Kreπimir Jazvec zaposlen je oko 25 godina. Jedan je od onih koji su proπli mnoge “scile i haribde” ove tvornice, koja je oduvijek bila svojevrsni ponos Podravke, buduÊi da je od nje ”sve poËelo”. Prvo je naπao zaposlenje kao NKV radnik. Obavljao je sve moguÊe poslove. A kakvi su bili uvjeti rada u vrijeme kad je doπao u VoÊe? - Dovoljno je da vam kaæem kako nismo imali ni poda! Ali bez obzira
na teπke uvjete, malo je bilo nezadovoljnih. Uz to, bilo nas je mnogo viπe nego danas. Kako je to moguÊe? I sam se pitam. Ljudi su tada bili vrlo skromni, a osjeÊalo se i veliko zajedniπtvo. Danas toga nema. Svatko uglavnom gleda samo sebe. Nakon zavrπetka posla viπe se ne druæimo. A nekada nam nije bilo teπko, ako je trebalo, i Ëitav dan provesti na poslu, a da nitko nije pitao za novce. U ono vrijeme mogli ste dobiti i kredit za kuÊu ili pak stan. Jednostavno, mogli ste pristojno æivjeti od plaÊe. Danas je sve okrenuto prema brzoj zaradi, ali koliko god mi u pogonu radili, plaÊe nam se ipak neÊe poveÊati... To je apsurd. Kreπimir nadalje istiËe kako je VoÊe danas suvremeni pogon te da njime upravljaju struËnjaci. Raduje ga kad imaju moguÊnost izaÊi na træiπte s nekim novim proizvodom. - Kod nas radnici vole raditi. Nema “zabuπavanja”. Sretan sam kad u novinama proËitam neπto lijepo o svojoj sredini. Ali... moram se ponovno vratiti u proπlost i podsjetiti kako smo gradili ovu tvrtku da se ovdje mogu zaposliti i naπa djeca. A danas se sve viπe govori i piπe o Kreπimir Jazvec otpuπtanjima, a ne o zapoπljavanju.
Mislim u zemlji, ali i kod nas dosta ljudi osjeÊa nesigurnost. Ne znaju hoÊe ili neÊe sutra ostati u firmi... Kad smo ga pitali, da li je zadovoljan plaÊom, odgovorio je: - PlaÊe su takve kakve jesu. RadniËke su sigurno male, a pojedinih menadæera previsoke. Kreπimirova supruga takoer je zaposlena u Podravki. Imaju dvoje djece. Stanuju u Zablatju i svakodnevno putuju na posao. - Danas sam zaposlen kao viljuπkarist. Za taj posao poloæio sam teËaj 1994. u Kriæevcima. Vrlo je odgovorno voziti viljuπkar. Dovoljno je samo malo nepaænje pa da napravite veliku πtetu. Neprestano moraπ biti na oprezu. S obzirom na to da se na VoÊu radi u tri smjene, zanimalo nas je koja mu je ipak najteæa? - Jutarnja. Jutarnja smjena mi je najteæa. Moraπ se rano ustati kako bi doπao na posao. Osim toga, tada ima i najviπe posla. Kad radim noÊu, nekako mi vrijeme bræe proe, iako je kriza, to veÊina kaæe, izmeu 4 i 5 sati. No nije nama teπko raditi u bilo kojoj smjeni, teπko nam je tek kad dobijemo plaÊu! - kazao je Jazvec. Ml. PavkoviÊ
Dobrovoljno davanje krvi
U srpnju i kolovozu krv je dao 121 radnik Podravke U srpnju i kolovozu u Podravki nije bilo organizirane akcije prikupljanja krvi, ali to ne znaËi da su Podravkini dobrovoljni darivatelji bili na ”godiπnjem odmoru”. Naime, u ta dva mjeseca na hitne pozive i samoinicijativno u bolnici je krv dao 121 Podravkaπ. Svaka Ëast! Krv su dali: Tatjana Bago, Draæen BartoliÊ, Josip Bauman, Ivica Bebek, Goran BegoviÊ, Stevo Belani, Vjekoslav BlatariÊ, Ivan Blaæek, Robert Bosman, Kruno Botko, Davor Buljan, Marijan Buzina, Davor »ajkuliÊ, Josip »ordaπ, Zlatko Delimar, Stjapan Divjak, Vladimir Dlaka, Josip Dolenec, Krunoslav DomoviÊ, Borivoj DragosavljeviÊ, Biserko Druπko, Mario Duga, Boæidar DukariÊ, Vladimir DukariÊ, Æeljko –urkan, Ivan ErneËiÊ, Boæidar Flis, Zdenko FranjkiÊ, Zlatko FriπËiÊ, Ivan GanæuliÊ, Mladen Gaπpar, Damir GaπpariÊ, Slavko Geci, Mirko Hemetek, Æeljko Hojsak, Marijan Horvat, Zdravko HorvatiÊ, Josip HrastiÊ, –uro HreniÊ, Stanislav HreniÊ, Mario HudiÊ, Zoran HusiÊ, Boæidar Husnjak, Æeljko Imeπek, Zdravko Jadan, Zdravko JakupiÊ, Branko JambroviÊ, Davor Jarnjak, Marijan JuπiÊ, Boπko KaliniÊ, Ivan KapustiÊ, Zlatko KiπiËek, Damir KlanËar, Ratko KneæeviÊ, Marijan Kolar, Ivica Kolar, Josip Kolonjak, Zlatko Koren, Boæidar Korenjak, Branko Koroπec, Josip KovaË, Tomislav KovaËek, Saπa KristoviÊ, Janko KriæaniÊ, Josip Kriænjak, Zoran Krnjak, Marijan Krsnik, Vjekoslav KuhariÊ, Dragec KuniÊ, Tomislav Magaπ, Mladen MarkoviÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Alen MihaliÊ, –uro Mihoci, Marijan MihokoviÊ, Ljubica Mlinar, Franjo Novak, Miro OrloviÊ, Nevenka PaËandi, Zdravko PajniÊ, Ivica Pek, Tomislav PeriÊ, Danijel PeroπiÊ, Ivan PeruπiÊ, Ivan Peti, Æelimir Plantak, Damir Poπta, Zlatko Potroπko, Ivica Prikaski, Ivan Prosenjak, Jadranko RadiÊ, Kruno RaiÊ, Æeljko Rajn, Miroslav Restek, Æelimir RestoviÊ, Zlatko Ruπak, Zdravko Santi, Tihomir SeliπËak, Stjepan Seretin, Miroslav Sosa, Dejan Strugar, Mirko Strugar, Ranko ©egerc, Vjekoslav ©erbetar, Zlatko ©estanj, Josip ©iroki, Stjepan ©kripaË, Nenad ©kvorc, Ninoslav Tomaπek, Damir Varga, Dalibor Vargek, Boæidar Vedriπ, Vladimir Votuc, Andreja Vranar, Hrvoje VrËek, Petar VukajloviÊ, Zoran Zebec, Ivica Zrinski, Jadranka Zvonar i Miroslav Ælebak.
6
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
Aktivnosti likovnjaka
Izloæba slikara i kipara u Galeriji Hlebine Proπloga petka povodom dana OpÊine Hlebine, te prigodom jubileja - 90 godina roenja doajena naivnog slikarstva Ivana GeneraliÊa i 50. godiπnjice izlaganja Josipa GeneraliÊa - u Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama odræana je izloæba slika u organizaciji Udruge hlebinskih slikara i kipara. U prigodnom predgovoru kataloga prof. Pero MarkiÊ istiËe: “Mnogi od ovih vrsnih slikara i kipara veÊ do sada su prihvaÊeni kao izuzetni umjetnici u nas i Ëitavom svijetu, a njihova djela krase mnoge galerije i muzeje, te druπtvene i privatne zbirke. O ovim umjetnicima je mnogo pohvala izreËeno i napisano, za njih se zna, kako u domovini tako i u svijetu po umjetniËkoj reputaciji, brojnosti izloæbi, originalnosti djela i dugogodiπnjem stvaralaπtvu, kao i posebnim zalaganjem na afirmaciji i promicanju naive...” Izloæbu je otvorio predsjednik OpÊinskog vijeÊa OpÊine Hlebine Ivan OlujiÊ, a prigodnim rijeËima na izloæbi su se obratili Josip GeneraliÊ i Tomislav Grabar, predsjednik Hlebinske udruge. Pokrovitelj izloæbe je bila OpÊina Hlebine. U Hlebinskoj galeriji predstavili su se i slikari i kipari Likovne sekcije «Podravka 72fl: Radovan Grgec, Tomislav Grabar, Zlatko ©trfiËek, Zlatko Kolarek, Æeljko Kolarek, Vladimir Dolenec, Josip KopriËanec, Marijan Napan, Branko Matina, Nada Pakasin PetriÊ, Franjo Poljak, Stjepan Pongrac, Zvonimir SigetiÊ, Vjekoslav Viker, Zvonimir DangubiÊ i Draæen KuharoviÊ. N. Z. L
Tribina ”43 minute sa...” u Ëetvrtak 23. rujna
GoπÊa Êe biti Kata ©oljiÊ
Obavijesti
Izlet za darivatelje krvi
Prodajna izloæba knjiga IzdavaËka kuÊa ”Stanek” d.o.o. iz Varaædina odræat Êe prodajnu izloæbu knjiga u Podravki uz veÊ poznate uvjete kupnje, a to je 10% popusta radnicima Podravke i uz otplatu do 10 mjeseËnih rata, ovisno o iznosu kupljenih knjiga. Prodajna izloæba knjiga odvijat Êe se po rasporedu: 20., 21. i 22. rujna - predvorje restorana druπtvene prehrane Podravke 23. rujna - Belupo 24. rujna - Vegeta 27. rujna - Linolada
Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka organizira izlet za dobrovoljne darivatelje krvi u subotu 2. listopada 2004.: TrakoπÊan (razgled) Tuheljske toplice (kupanje i ruËak) ”Golf”, Donji Vidovec (veËera) Prijave uz uplatu participacije od 50 kuna do 24. rujna kod: D. Martinaga, Informatika, tel. 1194 B. Sinjerec, Institut, tel. 1134 Z. Jertec, Kopr. tiskarnica, tel. 1179 T. Turk, Belupo, tel. 2275 M. Mihalec, Vegeta tel. 2012, S. ZamljaËanec, Juhe, tel. 1342 M. Boroπa, Danica, tel. 2399 Predsjedniπtvo DDDK Podravka
U Ëetvrtak 23. rujna u 19 sati u dvorani za sastanke Podravke bit Êe odræana joπ jedna tribina ”43 minute sa…”. GoπÊa Êe biti Kata ©oljiÊ, majka Ëetvero poginulih hrvatskih branitelja, koja je nedavno primila i nagradu ”Junakinja Domovinskog rata”. Tom prigodom bit Êe predstavljena i knjiga Mladena PavkoviÊa ”Kata ©oljiÊ”. Na taj naËin joπ Êemo se jednom prisjetiti ljudi koji su bili prvi kad je trebalo, odnosno svih majki koje su u Domovinskom ratu izgubile svoje siPoziv mladima u pjevaËki zbor nove i kÊeri. Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke poziva mlade ljude æeljne zabave, putovaOrganizatori tribine su Udruga branja i druæenja u novoureenim prostorijama KUD-a da se prikljuËe Ëlanovima nitelja Podravke i OpÊe usluge. Mjeπovitog pjevaËkog zbora Podravke i nastave tradiciju zborskog pjevanja naπega kraja. Podravkin pjevaËki zbor u svom dugogodiπnjem djelovanju osvojio je brojne nagrade i priznanja u naπoj æupaniji, u zemlji i na gostovanjima u inozemstvu. Svi zainteresirani mogu doÊi na probe zbora koje se odræavaju utorkom i Ëetvrtkom od 20 sati u prostorijama KUD-a (”Galantplet”). vode do novoureenih prostorija, postavljen je novi tepison, obnovljeni Prodaja smrznute ribe su stolci, presvuËeni praktikabli. Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju Takoer su i okreËeni zidovi, u Ëemu su, uz radnike Odræavanja, sudjelovali smrznute ribe, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije proizvoda: i Ëlanovi KUD-a. A) Lignja - patagonica (neËiπÊena), pakiranje 3 kg - 27,00 kn/kg, tj. 81,00 kn U tako osvjeæenim prostorijama Podravkini zboraπi sastaju se svakog /pakiranje B) OsliÊ bez glave, pakiranje 3 kg - 16,64 kn/kg, tj. 59,70 kn /pakiranje utorka i Ëetvrtka, a tamburaπi srijedom C) Fileti osliÊa, pakiranje 3 kg - 24,90 kn/kg, tj 82,50 kn /pakiranje i petkom, te po potrebi i nedjeljom. D) Panirani fileti osliÊa - kocka, pakiranje 3 kg - 25,70 kn/kg, tj. 92,70 kn / Ovim ureenjem prostorije su dobile i koncertnu funkciju, tako da KUD pakiranje E) ©karpina bez glave, pakiranje 3 kg - 25,40 kn/kg, tj. 83,40 kn /pakiranje Podravka moæe ugostiti Ëlanove drugih F) Skuπa, pakiranje 3 kg - 12,40 kn/kg, tj. 41,70 kn /pakiranje kulturno-umjetniËkih druπtava te G) Papalina, pakiranje 6 kg - 6,95 kn/kg, tj. 47,40 kn /pakiranje prireivati koncerte za javnost. VeÊ H) Morski pas, odresci, pakiranje 3 kg - 25,52 kn/kg, tj. 91,50 kn /pakiranje ovog vikenda u uzvratni posjet I) Zubatac, pakiranje 3 kg - 22,80 kn/kg, tj. 76,80 kn /pakiranje Tamburaπkom orkestru dolazi PuhaËki J) Plodovi mora, pakiranje 2 kg - 45,50 kn/kg, tj. 91,00 kn /pakiranje orkestar O© Franz Liszt iz Kaposvara K) Losos odrezak, pakiranje 3 kg - 49,50 kn/kg, tj. 148,50 kn /pakiranje gdje su Podravkini tamburaπi gostovali L) Hobotnica, pakiranje 2 kg - 62,50 kn/kg, tj. 125,00 kn /pakiranje u svibnju. Oni Êe u subotu u 12 sati M) Panirana lignja - kolutiÊi, pakiranje 3 kg - 31,80 kn/kg, tj. 95,40 kn / ispred paviljona u Gradskom parku odræati koncert i na taj se naËin u pakiranje N) Panirano meso raka, pakiranje 3 kg - 40,50 kn/kg, tj. 121,50 kn /pakiranje suradnji s KUD-om Podravka ukljuËiti u obiljeæavanje Europskog tjedna Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 23. rujna na kretanja πto ga organizira Grad telefone 651-781 i 651-954 ili na e-mailove: marijan.slukiÊ@podravka.hr ; Koprivnica i TuristiËka zajednica Grada. tomislav.rogelj@podravka.hr I. B.
Obnovljene prostorije KUD-a Podravka Ovog su ljeta obnovljene prostorije KUD-a Podravka koje dijele sekcije Tamburaπki orkestar, Mjeπoviti pjevaËki zbor i Podravkini literati, dok se nove prostorije Likovne sekcije odnedavno nalaze u podrumu Inæenjeringa u ”uglovnici”. Ovo je prvi veliki zahvat
obnavljanja prostorija KUD-a od osnivanja druπtva, unazad 23 godine, a izveden je zahvaljujuÊi angaæmanu predsjednice KUD-a Jadranke IvankoviÊ i direktora dosadaπnjih OpÊih poslova Stjepana Kriæana. Sanirano je kroviπte i stepenice koje
»lanovi pjevaËkog zbora vjeæbaju u novoureenim prostorijama
Prodaja krumpira i luka
LijeËnik za vas
Zaπto trebamo vitamin E? Piπe: dr. Ivo Belan Brojna ispitivanja pokazala su potencijalne koristi od ovog vitamina. Jedno istraæivanje na 11.000 ljudi, u dobi od 65 godina i starijih, provedeno od strane ameriËkog Nacionalnog instituta za prouËavanje starenja, utvrdilo je da su osobe koje su uzimale vitamin E imale 41 posto manji rizik umiraja od srËanog oboljenja, nego oni koji ga nisu uzimali. Ispitivanje je takoer pokazalo da je meu onima koji su uzimali vitamin E u obliku farmaceutskog dodatka bio za 27 posto smanjen rizik smrti od svih ostalih uzroka prouËavanih u studiji. I brojna druga ispitivanja ukazala su da vitamin E moæe pomoÊi u usporavanju razvoja ateroskleroze, koja Ëesto vodi prema srËanom i moædanom udaru, da moæe ograniËiti oπteÊenja koja su posljedica puπenja, poboljπati imunoloπke obrambene reakcije organizma, olakπati simptome na zglobovima oboljelih od artritisa i odgoditi napredovanje Alzheimerove bolesti. Naæalost, puno ljudi ne dobije dovoljno vitamina E putem same hrane. I istraæivaËi sa sveuËiliπta u Bostonu smatraju da uzimanje vitamina E, kao dodatka prehrani, moæe pruæiti brojne koristi, kao πto je bolja otpornost prema zaraznim bolestima (prehlada, gripa, tuberkuloza). Normalno, kako starimo, imunoloπke stanice postaju manje djelotvor-
ne i viπe ne zaπtiÊuju organizam tako dobro od raznih bolesti. Meutim, kad su ispitivaËi davali vitamin E starijim osobama, onda su vidjeli da su njihovi organizmi reagirali kao da su 30-ak godina mlai. Razumije se, preporuËene se doze ne smiju prekoraËivati. Vaæno je zapamtiti kod uzimanja dodataka hrani: viπe ne znaËi obavezno i bolje. Prema rezultatima ispitivanja obavljenih na sveuliliπtu u Dallasu, pokazalo se da vitamin E ima i zaπtitne uËinke na srce. Taj je vitamin smanjio oksidaciju ”loπeg” kolesterola (LDL), koji pomaæe formiranju odebljanja - plakova u koronarnim arterijama. To znaËi da vitamin E moæe pridonijeti usporavanju pojave ateroskleroze i smanjenju πansi za srËani infarkt. AmeriËko udruæenje za borbu protiv srËanih oboljenja slaæe se s nalazima tog istraæivanja i kaæe da vitamin E bilo u farmaceutskim preparatima, bilo u hrani, moæe pomoÊi u spreËavanju srËanih bolesti. ©to se tiËe testiranja vitamina E u borbi protiv raka, znanstvenici su doπli do kontradiktornih nalaza. Neke studije nisu naπle promjene u uËestalosti raka, meutim poznato je nekoliko znanstveno koncipiranih ispitivanja u kojima je zabiljeæena manja uËestalost raka meu ljudima koji su uzimali vitamin E. To se u prvom redu odnosi na rak prostate, debelog crijeva, pluÊa i dojke. U jednom dvogodiπnjem ispitivanju, provedenom na 341 pacijentu s umjere-
nom demencijom zbog Alzheimerove bolesti, u 23 medicinska centra diljem SAD-a, vitamin E je znatno odgodio neizbjeænu pojavu i ostalih simptoma te pogorπanje same bolesti. To je bio prvi put da znanstvenici vide da neπto usporava razvoj tog teπkog oboljenja. InaËe, taj vitamin moæe produæiti niz svakodnevnih koristi. Ispitivanja su pokazala da u kombinaciji s vitaminom C moæe poboljπati otpornost na sunËeve opekotine. LijeËnici kaæu da Ëak ako ste i savrπenog zdravlja, redovito vjeæbajte, konzumirajte dobro uravnoteæenu prehranu i odræavajte stresove na minimumu, joπ uvijek moæete imati koristi od vitamina E. Uzimanje vitamina E u vrlo visokim dozama, uostalom kao i bilo kojeg drugog dodatka, moæe poremetiti ravnoteæu hranjivih tvari u organizmu i izazvati druge ozbiljne posljedice. Prirodni izvori vitamina E su suncokretovo, maslinovo, sojino i kukuruzno ulje, margarin, kupus, kvasac, πpinat, jetrica, jaja, jabuke, cvjetaËa, mrkva itd. Je li vitamin E siguran? Dodaci ovog vitamina su sigurni za veÊinu ljudi, meutim postoje neka upozorenja. Ako istovremeno uzimate bilo koji drugi lijek posavjetujte se sa svojim lijeËnikom (npr. aspirin, neki antikoagulansi itd.). Takoer, oprez je potreban u sluËajevima hiperaktivne πtitne ælijezde ili reumatskog srËanog oboljenja.
Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju krumpira i luka: - Krumpir (bijeli i crveni) pakiran u PVC vreÊe od 30 kg teæine po cijeni od 1,25 kn za kilogram - Luk pakiran u PVC vreÊe od 10 kg teæine po cijeni od 3,00 kn za kilogram NaËin plaÊanja: - do 200 kuna na 3 jednake mjeseËne rate, - preko 200 kuna na 5 jednakih mjeseËnih rata putem ustega na plaÊi Raspored prodaje: 20., 21. i 22. 9. dvoriπte Galantpleta od 13,30 do 15,30 sati 23. 9. parkiraliπte Klaonice od 13,30 do 15,30 sati 24. 9. parkiraliπte Belupa od 13,30 do 15,30 sati
Jelovnik 20. 9. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata 21. 9. utorak:
- Pohana pileÊa prsa, dinstani krumpir, salata
22. 9. srijeda:
- Varivo mahune, kosani odrezak, voÊe
23. 9. Ëetvrtak:
- –uveË, rizi-bizi, salata
24. 9. petak:
- ©pek fileki, krumpir pire, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica
Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
7
Sport
Prva hrvatska kuglaËka liga - 2. kolo kuglaËa
Prva hrvatska nogometna liga - 7. kolo
Novska je neosvojiva tvrava
Teπka, ali zasluæena pobjeda Slavenaπa
Novska - Podravka 6:2 3275:3207 (15:9) Piπe: Æeljko ©emper
SLAVEN BELUPO - ME–IMURJE 2:0 (0:0) Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Viπe od 2.000 gledatelja okupilo se na koprivniËkom Gradskom stadionu oËekujuÊi joπ jednu, ovoga puta sigurnu pobjedu Slaven Belupa. Naime, nakon velike pobjede protiv Hajduka, potom nastavljanja pobjedniËkog niza u KranjËeviÊevoj, koprivniËki navijaËi osjetili su kako dolaskom trenera Branka KaraËiÊa puπu novi vjetrovi u Slavenu. OËekivano - ostvareno, ali uz puno truda i znoja. VeÊ od prve minute Meimurci su se pokazali kao tvrd orah koji se znalaËki brani i Ëeka svoje prilike u kontrama. Uzaludno su Slavenaπi napadali prema vratima »onkaπa, jer gusta meimurska obrana gotovo da nije dala prilike za bilo kakvu povezanu akciju domaÊina. U 2. minuti priliku ima Karabogdan, ali »onkaπ je bræi. Nekoliko minuta kasnije PejiÊ glavom puca pored gola. U 16. minuti Musa pogaa meimurskog vratara, a desetak minuta kasnije Karabogdan opet propuπta priliku. Tri minute kasnije priliku utakmice ima Karabogdan, ali bio je neprecizan. Nakon toga biljeæimo dobar slobodan udarac Muse, ali lopta je okrznula gredu meimurskih vratiju. Jedinu priliku u prvom poluvremenu imali su gosti kada je Krznar tukao iznad vratiju Lisjaka nakon dodavanja JanËetiÊa. I u nastavku domaÊini juriπaju na vrata Meimuraca. Dobar prolaz Ka-
rabogdana, ubacivanje prema Dodiku, ali »onkaπ pravovremeno presijeca loptu. Nakon toga Kresinger tuËe pored vratiju Lisjaka. Ustrajnost domaÊina isplatila se u 54. minuti. Musa odliËno ubacuje u πesnaesterac gostiju, skaËe najniæi napadaË Slavena Karabogdan i glavom posprema loptu u mreæu »onkaπa. Nakon vodstva Slavena Meimurci otvaraju igru te biljeæimo nekoliko njihovih poluprilika, ali bez uspjeπne zavrπnice. Da je Branko KaraËiÊ dobar trener koji ima ”nos za igru” pokazuje se u 85. minuti kada zamjenjuje umornog Dodika mladim VruËinom. Perspektivnom i talentiranom napadaËu Slaven Belupa nije trebalo puno. U sudaËkoj nadoknadi
nakon odliËnog dodavanja ©omocija postiæe lijep pogodak, gotovo sliËan onome kakvog je postigao protiv Hajduka. Sjurio se prema πesnaestercu Meimurja, prevario svog Ëuvara i neobranjivo zatresao mreæu Meimurja. TreÊa pobjeda u nizu Slavenaπa, doduπe teπko ostvarena, ali zato joπ i slaa. Apetiti u klubu rastu, ove subote gostuje se u Velikoj protiv Kamen Ingrada. Nije tajna - ide se na pobjedu. Protiv Meimurja za Slaven Belupo su igrali: Lisjak, Boπnjak, Kelemen, PejiÊ (od 70. JambruπiÊ), KarabatiÊ, BodruπiÊ, FerenËina, VukojeviÊ, Dodik (od 85. VruËina), Musa, Karabogdan (od 80. ©omoci).
MomËad Novske igra svoje utakmice na kuglani u Kutini, koja slovi kao jedna od najteæih u dræavi. Kuglana je stara, staze su vrlo teπke i tu nema visokih rezultata - svaki rezultat viπi od 550 Ëunjeva je pravi podvig. ZahvaljujuÊi domaÊim pobjedama na svojoj neosvojivoj tvravi, Novska je veÊ godinama solidan prvoligaπ u zlatnoj sredini, jer tu su pobjede gostiju rijetke poput kiπe u Sahari. U Kutini nema prolaza ni za najjaËe hrvatske klubove iz vrha, a bolje nisu mogli proÊi ni kuglaËi Podravke, novajlije u ligi, koji se ipak nisu osramotili. Ædrijeb je kao za peh odredio da Podravka prva gostuje kod momËadi Novske, a uskoro Êe biti gotova nova kuglana, pa Êe se utakmice igrati u Novskoj. Podravkaπi su imali dva slaba rezultata - Nenad BakaË, koji je poznat po boljim rezultatima na vanjskim kuglanama, bio je neprepoznatljiv i vrlo slab. U 60 hitaca sruπio je tek slabaπnih 235 Ëunjeva, πto je neoËekivani podbaËaj. Novajlija Ante Bionda uspio je preskoËiti tek malo iznad granice od 500 Ëunjeva. DomaÊi kuglaËi imali su takoer dva vrlo loπa rezultata, ali sveukupno su bili bolji i zasluæeno osvojili dva boda. U prvoj seriji domaÊin je poveo 2:0 i stekao veliku prednost od 68 Ëunjeva, a to je na kraju bila i ukupna razlika. Betlehem je dugo pruæao otpor, ali Liπka je bio bolji. VuËiÊ je protiv najboljeg domaÊina Podvaleja uspio osvojiti tek jedan set. U drugoj seriji bilo je 1:1 - Ivan Pigac je uspio osvojiti prvi poen za Podravku, bio je bolji za 47 Ëunjeva, dok BakaË nije imao svoj dan. PriËuva Gregurina, koji je uπao nakon dva seta, bio je bolji, ali nije uspio ispraviti kiks BakaËa. U treÊoj seriji opet je bilo izjednaÊeno - “stari” dobri Mikla uspijeva nadmaπiti HeËimoviÊa za 47 Ëunjeva, dok Bionda nije imao previπe izgleda protiv JergoviÊa. Jedno teπko gostovanje je iza Podravkaπa, a neπto viπe od Ëasnog poraza bilo je teπko i oËekivati. Rezultati: Liπka - Betlehem 1:0 (2,5:1,5, 569:542), Podvalej - VuËiÊ 1:0 (3:1, 587:546), Kir - Pigac 0:1 (1:3, 508:549), Bece - BakaË + Gregurina 1:0 (4:0, 558:235+267), HeËimoviÊ - MikloπiÊ 0:1 (1:3, 515:562), JergoviÊ - Bionda 1:0 (3,5:0,5, 538:506). U 3. kolu u subotu (15 sati) u Koprivnici gostuje MedveπËak 1958 iz Zagreba, takoer novajlija u ligi, poznanik iz kvalifikacija za Prvu ligu. Ljubitelji kuglanja moÊi Êe uæivati, jer goste predvodi legenda hrvatskog i svjetskog kuglanja Nikola Dragaπ, a Podravkaπi oËekuju prvu pobjedu.
Start kuglaËica u novom prvenstvu
Ivica Karabogdan - prvi gol u prvenstvu za Slaven
Humanitarni turnir europskih prvaka u slovenskom RadeËu
Odlasci iz RK Podravka Vegeta
Podravkaπice opet odigrale nerijeπeno s Krim Eta Kotexom
Sanela KnezoviÊ suspendirana, a Marija »uljak pred suspenzijom
KRIM ETA KOTEX - PODRAVKA VEGETA 27:27 (14:11) Na ”Humanom turniru europskih prvaka” u slovenskom RadeËu, koji je organiziran u povodu 50 godina osnivanja tamoπnjeg kluba, odigrane su dvije prijateljske utakmice europskih rukometnih prvaka i prvakinja. Muπki dvostruki europski prvak Badel 1862 Zagreb i Celje PL odigrali su 23:29. Æenske europske prvakinje - ljubljanski Krim i Podravka Vegeta u treÊem meusobnom ogledu tijekom ovogodiπnjih priprema opet su odigrale nerijeπeno 27:27. Naime, na nedavno odræanom turniru u njemaËkom Schmelzu rezultat je bio 25:25, dok su Podravkaπice pobijedile Krim 25:20 za vrijeme priprema na Rogli. ©to se tiËe utakmice u RadeËu, posebno oduπevljava dobra forma vratarke Barbare StanËin, a najugodnije iznenaenje susreta bila je Andrijana Budimir. ”Uvalila” je LjubljanËankama 12 pogodaka, od toga 6 iz igre. Takoer, treba izdvojiti visoki potencijal Mirande Tatari, a veÊ smo pomalo nauËeni na konstantnost igre Ljerke Vresk. Trenera Podravke Vegete Josipa ©ojata moæe veseliti uzlazna forma cijele ekipe, jer u kratkom vremenu jednom pobijediti Krim te dva puta odigrati nerijeπeno s ekipom visokih europskih dometa dokazuje kako se u Koprivnici priprema jedna nova, puno bolja rukometna ekipa. Takoer, veseli i dolazak oporavljene Ivanke HrgoviÊ. No, ©ojat niπta ne prepuπta sluËaju pa veÊ ovoga vikenda Podravkaπice idu na jaki meunarodni turnir u Ljubljanu. Turnir u Ëast Vinka Kandije organizira Krim, a uz domaÊine i Podravkaπice, nastupit Êe Olimpija, Kometal, Hypo i BuduÊnost. Protiv Krima u RadeËu za Podravku Vegetu igrale su: StanËin, Galkina, BraËko, Vresk 6, T. GolubiÊ, Tarle 2, D. GolubiÊ, PalËiÊ, Hodak 2, BlaæekoviÊ, Budimir 12, Sirovec, PopoviÊ 1, Meljnykova, Naukovich i Tatari 4. B. F.
Prema odluci Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza, vratarka Podravke Vegete Sanela KnezoviÊ nelegalno je otiπla u drugi klub - BuduÊnost iz Podgorice. Naime, nedavno je za taj crnogorski klub nastupila u prijateljskoj utakmici, a Sanelu ugovor veæe s Podravkom do 31. prosinca ove godine. Zbog toga je Uprava Podravke Vegete zatraæila od Hrvatskog rukometnog saveza da putem EHF-a zabrani nastup Saneli KnezoviÊ za drugi klub te da se pokrene meunarodni stegovni postupak. Novinari koji duæe prate rukomet sjeÊaju se mlade Sanele KnezoviÊ kada je doπla u Podravku. Bila je neiskusna i preplaπena, a nakon godina igranja u Podravki izrasla je u vratarku europskih kvaliteta. Uz to, Uprava Podravke Vegete oduvijek je poπtivala sve odredbe ugovora sa Sanelom, Ëak je u nekoliko navrata uËinila i viπe. Svojedobno plaÊena joj je godiπnja isplata kod kupnje stana, zaposlena je rodbina, a ruku na srce, Sanela je zaista imala dobra mjeseËna primanja. Uz to, ne treba zaboraviti da je Sanela kapetanica hrvatske reprezentacije. Dakle, priliËno je neshvatljivo πto je tu mladu i perspektivnu sportaπicu natjeralo na odlazak u BuduÊnost. Kako stvari stoje, suspenzija prijeti i Mariji »uljak koja je otiπla u Poæegu, a taj klub nije Podravki Vegeti platio odπtetu. Ne treba zaboraviti da prvenstvo poËinje ove subote, ali Podravkaπice Êe s Lokomotivom odigrati prvo kolo 6. listopada u Zagrebu zbog meunarodnih obaveza tog zagrebaËkog kluba. B. F.
Podravkaπice idu na derbi u Osijek Dok su iza kuglaËa veÊ dva odigrana kola, kuglaËice Podravke ove subote startaju na ”vruÊem” terenu u Osijeku - oËekuje ih Osijek ’97, odliËan sastav, koji uglavnom gostima ostavlja “mrvice”. Podravka kreÊe u obranu naslova, a Osijek je jedna od najteæih stepenica na putu do vrha. Nepoznata je forma OsjeËanki, ali ne treba sumnjati - Podravkaπice Ëeka teπka prepreka. Aktualne prvakinje dobro su pripremljene za prvenstvo, ali joπ viπe razmiπljaju o skorom nastupu na Svjetskom kupu. - Na teπko gostovanje u Osijek odlazimo s nadom u uspjeπan start. Dobro smo se pripremile, najboljih osam odrediti Êu nakon posljednjeg treninga. DomaÊin ima dobar sastav i prednost svojih staza. Kao i dosad na svim naπim dvobojima, biti Êe neizvjesno do samog kraja. DomaÊin nam daje svoj sastav, a mi Êemo prema njemu sloæiti naπu πestorku. I u takvom sustavu moguÊe su taktiËke zamke domaÊih trenera, ali se ipak nadam da Êemo uspjeπno krenuti u obranu naslova prvaka dræave - rekla je Ivka RoguljiÊ, trenerica kuglaËica Podravke.
Foto - biljeπka
Hodanje za zdravi naËin æivljenja Uz Europski tjedan kretanja, koji se od 16. do 22. rujna odræava i u Koprivnici, objavljujemo i jednu lokalnu zanimljivost. Svi ljudi hodaju, ali neki i na drugaËiji naËin. Meu njima je i grupa koprivniËkih umirovljenika koja svakog jutra hoda svoju dionicu od oko pet kilometara (na slici Nikole Wolfa). Grupa je formirana prije tri godine s namjerom da im svakodnevno hodanje bude ugoda, zadovoljstvo, rekreacija, zdravi naËin æivljenja. Najpoznatiji koprivniËki hodaËi su Silvija MartinËeviÊ, Cecilija Rogoz, Biserka VinkoviÊ i Æeljko Grbac. KreÊu svakog jutra u 7 sati i u ubrzanom hodanju odrauju svojih pet kilometara. Svakodnevno upoznaju ljepotu koprivniËkih jutara, razgovaraju i skupljaju tjelesnu i duπevnu snagu. Kaæu da hodanje smatraju svjesnom obvezom od koje ih mogu odvratiti samo viπe sile, ali ne i loπe vrijeme. I tako svakog jutra iznova... S. P.
8
Broj 1718 Petak 17. rujna 2004.
Novosti iz Podravka jela
Novo na træiπtu
Podravka uvodi nova pakiranja pekmeza Talianetta πpageti od πljiva sa znakom Izvorno hrvatsko u vreÊici Uz postojeÊi Podravkin Pekmez od πljiva u staklenkama od 290 grama koji nosi znak Izvorno hrvatsko, od ove sezone prerade πljive, koja je u tijeku, znak Izvorno hrvatsko nalazit Êe se i na pakiranjima pekmeza od πljiva od 870 i 490 grama. Pekmez od πljiva jedinstven je visokokvalitetan Podravkin proizvod, prirodnog okusa. Ovaj proizvod rezultat je prvenstveno duge tradicije u proizvodnji proizvoda od voÊa i to od 1934. god., a sam pekmez proizvodi se prema originalnoj domaÊoj recepturi od 1975. god. i kao takav jedinstven je u svijetu. Podravkin pekmez od πljiva sa znakom Izvorno hrvatsko svrstao se na listu od tridesetak nositelja ovog prestiænog znaka koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, a meu njima su Ëak dva Podravkina proizvoda - Vegeta i pekmez od πljiva.
U æelji da se udovolji zahtjevima i potrebama potroπaËa te odgovori na trendove u prehrani i pakiranjima, asortiman Talianetta proπiren je novom podgrupom - πpageti u vreÊici u tri okusa: πpageti carbonara (140 g), πpageti sa sirom (150 g) i πpageti s gljivama i slaninom (135 g). Ovi novi proizvodi namijenjeni su potroπaËima koji æive ubrzanim i dinamiËnim naËinom æivota, jer im omoguÊuju brzu pripremu ukusnog obroka. Tjestenina je postala jedno od glavnih jela suvremene prehrane, a dodatak razliËitih umaka Ëini bogat i hranjiv obrok. ©pageti carbonara zadovoljit Êe svakoga tko voli umake na bazi vrhnja, dok dodatak suπene mesnate slanine i πunke te birana kompozicija zaËina zaokruæuju ovo jelo. Ljubitelji tjestenina s okusom gljiva (πampinjona i vrganja) izabrat Êe πpagete s gljivama i slaninom, jer gljive i suπena mesnata slanina i kombinacija biranih zaËina Ëine ovo jelo pravim gurmanskim uæitkom. ©pageti sa sirom izvrsno su
jelo pripremljeno od πpageta u mlijeËnom umaku, a kombinacija povrÊa, zaËina i sira Ëine ga izuzetno bogatim i hranjivim. Priprema Talianetta πpageta jednostavna je, a vrijeme od samo 5 minuta potrebnih za pripremu zasigurno je dodatna prednost svih Podravkinih polugotovih jela iz palete πpageta.
Novo iz Podravkine Pekare
GoriËki kruh Asortiman specijalnih vrsta kruha proπiren je s joπ jednim novim kruhom koji se odlikuje svojim specifiËnim sastavom. Tri tipa pπeniËnog braπna, te kukuruzno i raæeno govore o posebnosti ovog kruha. Poznato je da kukuruzno i raæeno braπno produæavaju svjeæinu kruha, πto je joπ jedna karakteristika ovog kruha. To je kruh teæine 1200 grama i najveÊi je u asortimanu Podravkinih kruhova. Sam naziv ”goriËki” moæda Êa vas potaknuti da ga ponesete u gorice i kao iznenaenje stavite na stol. Dobro Êe prijati uz svako jelo. M. D.
Recept tjedna:
Grofovski paprikaπ (za 10 osoba) Sastojci: 1,6 kg jelenjeg mesa 200 g suπene slanine 100 ml ulja 400 g luka 200 g mrkve 50 g koncentrata rajËice 1 ælica senfa estragona 1 ælica crvene paprike u prahu 1 ljuta papriËica 1 ælica braπna 50 ml konjaka sol papar 2 ælice Vegete Za marinadu: 1 ælica borovnica
2 do 3 klinËiÊa 400 ml crnog vina 1 ælica vinskog octa 1 l vode Priprema: Vino, ocat, klinËiÊe, borovnice, vodu i malo soli kratko prokuhajte i ohladite. Jelenje meso operite, osuπite, nareæite na kocke i prelijte ohlaenom marinadom pa ostavite u marinadi 3 do 4 sata ili preko noÊi. Slaninu sitno nasjeckajte i na ulju kratko popecite, dodajte nasjeckani luk i pirjajte dok luk ne omekπa. Dodajte meso, crvenu papriku, naribanu mrkvu i ljutu papriËicu. Meso
polagano pirjajte uz zalijevanje marinadom i vodom. Dodajte senf, koncentrat rajËice i Vegetu, a kad meso omekπa, u paprikaπ umijeπajte Ëaπicu konjaka. Po potrebi dodajte πkrobno ili obiËno braπno koje ste prije toga razmutili u malo vode. Uz jelenji paprikaπ posluæite prilog od krumpirova tijesta (rolade, valjuπke, okruglice) ili palentu. (Umjesto jelenjeg mesa za ovo jelo moæete koristiti i neku drugu vrstu divljaËi, a sasvim dobro moæe vam posluæiti i govee meso.)
Crta: Ivan Haramija - Hans