ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLIII Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravkina Tvornica Kalnik bila je uspjeπni domaÊin tradicionalnog Dana paprike u Varaædinu
Kineska delegacija u Podravki, Podravkini proizvodi na kinesko træiπte 3. str.
4. str.
Pod πatorom ispred tvornica Vegete i Podravka jela odræan je 17. rujna tradicionalni susret Podravkinih umirovljenika
Od srca do srca uz Podravku Piπe: Boris Fabijanec, snimio: Nikola Wolf
Viπe od tisuÊu umirovljenika Podravke okupilo se i ove godine na tradicionalnom druæenju pod πatorom ispred Podravkinih tvornica Vegete i Podravka jela na Danici. Njima se pridruæilo i 86 jubilaraca sa 30 i 6 jubilaraca sa 35 godina radnog staæa u Podravki. Naravno, kao i prijaπnjih godina, Podravka je i ove za svoje umirovljenike osim ”feπte”pripremila i darove. Svaki umirovljenik - njih oko dvije tisuÊe - dobio je 24 kune po godini radnog staæa te poklon paket s proizvodima naπe tvrtke. U ime Uprave i zaposlenika Podravke umirovljenike je pozdravio zamjenik predsjednika Uprave Æeljko –urina, koji je istaknuo kako je izuzetno zadovoljan πto je i ove godine organiziran tradicionalni susret nekadaπnjih zaposlenika Podravke i πto su se umirovljenici okupili u tako velikom broju. - Ovakvi susreti dokazuju kako su vaπa srca ostala vezana uz Podravku, koja je i dalje stabilna tvrtka, dobro posluje i nema nekih veÊih problema u poslovanju. Osnovni razlog tome je πto Podravka posluje na naËelima koja su dobro poznata svima vama. To je prije svega vrijednost i kvaliteta Podravkinih proizvoda, potom odnos naπe tvrtke prema potroπaËu, stalna briga i komunikacija s kupcima i ono najvaænije - vrijedni Podravkini zaposlenici koji svaki na svoj naËin, isto kao πto ste i vi nekada, daju doprinos razvoju i boljem poslovanju Podravke - naglasio je Æeljko –urina te podsjetio kako se investicijski ciklus naπe tvrtke i dalje nastavlja, jer Podravka nije samo hrvatska tvrtka, veÊ tvrtka koja se sa svojim proizvodima nalazi u Europskoj uniji. U ime umirovljenika Podravkinim zaposlenicima se zahvalio Ivan Samaræija. - Osobno bih se æelio zahvaliti naπim nasljednicima, Na tradicionalnom susretu okupio se zaista velik broj umirovljenika i radnika Podravke
ljudima koji danas vode naπu voljenu Podravku, kao i svim radnicima zaposlenima u njoj πto nas nisu zaboravili i πto se svake godine sjete da nas ovdje zajedno vide. Ovo je naπ treÊi susret na Danici. U prva dva prisustvovali smo otvorenju tvornice Vegete i juha. To dokazuje da se ostvaruju naπe vizije, da imamo nove tvornice na Danici. Stara lokacija je tijesna, a i centru grada ne spadaju industrijski pogoni, jer se i grad Koprivnica mijenja i obnavlja, baπ kao i naπa Podravka. Podravki smo puno dali, ali smo i od nje dobili. Ostavili smo vam nasljee i jako nas veseli kada vidimo da se razvijate naprijed. »injenica je da su se vremena i naËini poslovanja promijenili, ali Podravka je u mnogim teπkim situacijama znala i uspjela pronaÊi prave izlaze i mislim da Êe i u buduÊnosti to znati. Mi umirovljenici æelimo vam puno uspjeha u daljnjem radu i razvoju Podravke, jer vaπ uspjeh je i naπ uspjeh - rekao je Ivan Samaræija. Nakon finog zajedniËkog ruËka druæenje umirovljenika potrajalo je u Podravka je zasigurno jedina kompanija u Hrvatskoj dobrom raspoloæenju uz razgovor, pjesmu i - ples koja na ovaj naËin odaje duæno priznanje svojim umirov-
ljenicima, a niti oni najstariji ne sjeÊaju se otkada traje ova tradicija. U razgovoru s njima nisu skrivali svoje oduπevljenje πto ih njihova tvrtka ne zaboravlja, ne samo zbog poklona, veÊ su ti susreti prilika da se bivπi kolege vide i druæe, porazgovaraju o danima zajedniπtva u Podravki i o sadaπnjim umirovljeniËkim danima. Naravno, i na ovom susretu nije zaboravljena profesorica Zlata Bartl te joj je u ime umirovljenika i zaposlenika Podravke poslan telegram s dobrim æeljama. U prigodnom programu sudjelovali su Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke, a za dobru atmosferu pobrinuo se humorista Nikola Novosel Miπka te muziËki sastav Vertigo. Iako je Æeljko –urina najavio skromnu feπtu, jer kao πto je rekao, mi smo Podravci πparni, a ne πkrti, ipak je jelovnik kojega je pripremila Druπtvena prehrana bio bogat i raznolik, a tekuÊine je za sve bilo dovoljno. Naravno, i ova, kao uostalom i brojne dosadaπnje feπte umirovljenika potrajale su do kasnih veËernjih sati uz glazbu, ples, pjesmu i veselje.
2
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Razgovor s Tomom Troπeljom, direktorom sektora Proizvodnja II
Podravkin periskop
Efekti nove organizacije ne mogu se vidjeti preko noÊi, ali oni Êe sigurno biti izraæeni Razgovarala: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf
Dosadaπnji izvrπni direktor SPJ Mlin i pekara Tomo Troπelj, nakon reorganizacije preuzeo je funkciju direktora sektora Proizvodnja II. Prema njegovim rijeËima glavne se promjene oËituju u πto su sada proizvodnje stavljene u funkciju samih proizvodnji.
Træiπte je danas izuzetno dinamiËno i na taj izazov moramo brzo reagirati - Strateπke poslovne jedinice imale su neke πire obzore u smislu upravljanja biznisima, a sada je upravljanje biznisom na razini Podravke u globalu. Fokusiranje u novoj organizaciji je na upravljanju biznisom od strane category managera, a sama proizvodnja ima odreene funkcije u suportu træiπta u smislu proizvodnje proizvoda koji Êe biti po ukusu potroπaËa kvalitativno, kvantitativno i na vrijeme, s prilagoenim troπkovima. To je osnovna razlika, s time da svako vrijeme traæi odreene promjene, a s obzirom da se promjene dogaaju u okruæenju, onda je potrebno napraviti i odgovore na te promjene u samom sustavu. U ovoj fazi, mislim da joπ treba doraditi procese tako da se jasno determinira podruËje odgovornosti kako bi se adekvatno mogao kvantificirati uËinak pojedinog segmenta u cjelokupnom interesu Podravke. Vjerujem da Êe nova organizacija utjecati na brzo, odgovorno i efikasno donoπenje odluka, omoguÊiti veÊu protoËnost informacija i ubrzati procese u smislu odgovora træiπtu, jer moramo razmiπljati na naËin da je kupac naπ poslodavac. Træiπte je danas izuzetno dinamiËno, a na takav se izazov mora promptno reagirati. - Moæemo li veÊ govoriti o nekim vidljivim rezultatima? - OËekujem da Êe se rezultati vidjeti nakon odreenog perioda po uvoenju nove organizacije i realno bi se trebali oËekivati sljedeÊe godine, jer potrebno je odreeno vrijeme da sustav poËne funkcionirati po novom modelu. Podravkin je sustav dosta sloæen i zahtijeva timski rad, dogovore i iznalaæenje najboljih opcija u smislu osiguravanja najboljih na razini sustava. Jasno da ti efekti ne mogu doÊi preko noÊi, jer potrebno je upoznati ljude s organizacijom i definirati procese pa tek tada moæemo oËekivati i konaËne efekte.
PovrÊe Kalnik, DjeËja hrana, Linolada, Koktel, Sana, Ital-Ice, Lagris I, Lagris II te Mlin i Pekaru. To je dosta sloæena proizvodna cjelina, jer su razliËite tehnologije. Osnovni principi koji Êe se morati uvesti, prije svega mislim na razini Proizvodnje II, a potom u cijelom sustavu, da se osigura protok radne snage, jer postoje odreene sezonske oscilacije u potrebi za radom. Moramo prije svega osigurati efikasno koriπtenje radne snage, a kao jedan od parametara moramo osigurati i koriπtenje ostalih proizvodnih resursa na optimalan naËin, od energije, kapaciteta, prostora, investicijskih sredstava i ostalog. Nuæno je traæiti najveÊe efekte i u tom dijelu potrebna je suradnja kako unutar sustava same Podravke, tako i unutar Proizvodnje II. - Trebalo vam je vjerojatno vremena da se upoznate s novim sustavom… - Na odreeni su mi naËin poznate sve te djelatnosti, jer dugo sam godina u Podravki pa stoga i imam odreenu sliku, ali mogu reÊi da sam joπ uvijek u fazi detaljnijeg upoznavanja, odnosno uvoenja u problematiku pojedinih dijelova. Radi se o heterogenoj proizvodnji koja djeluje na træiπtu Hrvatske, ali i inozemnim pa je potrebno sagledati i problematike træiπta i proizvodnja da se postignu sve veÊi efekti. Proizvodnja mora sasluπati træiπta jer proizvodnja je samo jedan kotaËiÊ u tom procesu, a preko razvoja i proizvodnje moæemo naÊi verifikaciju kako bismo træiπtu dali proizvode koji Êe moÊi prodati. Tu je kljuË uspjeπnosti svakog sustava.
Stanje na træiπtu braπna se konsolidira
- Recite nam joπ nekoliko stvari iz vaπe ”stare domene”. Postoji li problem nestaπice braπna na træiπtu? - Danas nema nestaπice braπna na træiπtu i ima ga u dostatnim koliËinama. Gledamo li globalno, Ëak ga je i viπe nego πto su potrebe træiπta. ©to se tiËe nestaπice braπna na træiπtu, ono je bilo prisutno kao posljedica suπe prethodne godine. Tada je urod bio jednostavno prepolovljen i pojedini potroπaËi nisu imali pπenicu. Podravka se osigurala dostatnim koliËinama i praktiËki smo proizvodnju imali u kontinuitetu 24 sata. Tek poslije æetve ove godine doπlo je do hiperprodukcije pπenice i sada svi proizvoaËi rade, a kapaciteti mlinske industrije Hrvatske su dvostruko veÊi od potreba Hrvatske. Kao Protok radne snage i posljedica toga osjeÊa se veÊa ponuda na træiπtu i pad cijena braπna. Mi efikasno koriπtenje smo radili s maksimalnim kapaciteostalih proizvodnih tom i koristili smo zalihe sirovina i resursa mislim da smo postigli i dobre efekte - ©to obuhvaÊa Proizvodnja II? na træiπtu. - Proizvodnja II obuhvaÊa proi- - Kakvo je stanje na træiπtu nakon zvodnje odnosno tvornice VoÊe, uvoenja markica za braπno?
- Stanje na træiπtu se konsolidira. Samo uvoenje markica ima viπestruko znaËenje. Prije svega, cilj je stavljanje pod kontrolu sivog i crnoga træiπta, a s druge strane, uvoenjem markica mogu se izbilancirati potrebe Hrvatske za braπnom. BuduÊi da je bilo mnogo ilegalnih proizvoaËa, nije se moglo znati koliki je obujam hrvatskog træiπta. Uvoenjem markica postiæe se nekoliko efekata, jer se suzbija siva ekonomija, dobiva se bilanca potreba braπna, a iz bilanca potreba braπna dolazi se do bilance potrebnih sjetvenih povrπina, kako bismo znali koliko nam je pπenice potrebno. To je bitno i radi utvrivanja poticaja i pred ulazak u EU kako bismo se mogli okrenuti i drugim kulturama. U Hrvatskoj smo imali hiperprodukciju pπenice pa se dogaa da nema kupca za nju, a u jednom kontinuitetu se u Hrvatskoj dogaa da je cijena pπenice u Hrvatskoj znatno veÊa od cijene u svijetu. U tom se sluËaju moraju davati odreene subvencije za izvoz, πto opet optereÊuje proraËun. Kako bismo izbjegli vrtnju u krug, moæemo doÊi do stvarne bilance i stvarne potroπnje. - Koliko je pπenice ovogodiπnjeg roda otkupljeno? - Otkupljeno je preko 20 tisuÊa tona, iako nismo otkupili sve koliËine. Naime, otkupili smo sve koliËine na ovom podruËju, tako da nam u bilanci ostaje otvorena joπ oko jedna treÊina potreba, a to Êemo rijeπiti u dogledno vrijeme.
Prilagoavanje asortimana proizvoda potroπaËima - Koji je proizvodni asortiman najperspektivniji? - ©to se tiËe novih proizvoda, ne moæe se nikada ostati samo na onome πto je tradicija i moraju se pratiti træiπna kretanja, a s druge strane, zahtjevi se potroπaËa mijenjaju s vremenom. Potrebno je prilagoavati potroπaËu svoj asortiman, a πto se tiËe asortimana, usmjerit Êemo se na asortiman koji ima najbræi rast. Od prepoznavanja potrebe potroπaËa do razvoja novog proizvoda prolazi previπe vremena. Podravka u svojoj koncepciji iznad svega nastoji zadræati kvalitetu. Naæalost, siromaπna træiπta nisu u moguÊnosti platiti tu kvalitetu, ali buduÊi da træiπta neprekidno rastu, raste i kupovna moÊ i smatram da je to perspektivno i kvalitetu svakako treba i zadræati, jer s vremenom Êe doÊi do rasta standarda i prestrukturiranja potroπaËa prema kvalitetnijim proizvodima. Svijest potroπaËa napreduje u tom pravcu, jer su usmjereni na proizvoaËe koji jamËe proizvode kontroliranog porijekla, a u tom sluËaju vjeruju Podravki kao proizvoaËu.
Posao i sport se meusobno nadopunjuju - Recite nam joπ samo kako na brojne obaveze uspijevate uskladiti svoju poslovnu karijeru sa sportskom? - Sportska je karijera ostavljena za veËernje sate i vikende, a to je dobro, jer ovaj posao koji radim je bez fiziËke aktivnosti, tako da to nadoknaujem sportom, prvenstveno kuglanjem. Ako se postigne rezultat, to je dodatni stimulans. Dosadaπnji rezultati u poslu korespondiraju sa sportskima. Ipak smo u proπloj godini ostvarili dobre rezultate i na poslu, ali i u sportu, jer smo se plasirali u Prvu ligu. Prema tome, sve se to moæe, ali uz mnogo odricanja. Premda tu obitelj najviπe trpi, ipak ima dovoljno razumijevanja. Smatram da je dobro uz bavljenje biznisom, baviti se i nekim fiziËkim aktivnostima jer se meusobno nadopunjuju.
Imitiranje je laskanje konkurentu, a ne strategija Pripremio: Vlado Markota Strateπki razvoj VeÊina kompanija koristi strategije koje se baziraju na imitiranju. Koriste strategije svojih konkurenata i nastoje da ih nadmaπe u proizvodnji ili marketiranju. Prema Michael Robertu, autoru knjige “Strategy Pure&Simple II”, to je jedna od najgorih strategija koja se moæe odabrati. Kompanije njome zavrπavaju u beskrajnoj trci da postanu lider, trci u kojoj nikada nema pobjednika. Umjesto πto pokuπavaju profitirati na raËun svojih konkurenata, igrajuÊi po istim pravilima kao njihovi konkurenti, kompanije bi morale razvijati svoju jedinstvenu strategiju, koja Êe promijeniti pravila igre, ali ovaj puta u njihovu korist. Za poËetak, moramo razumjeti pojmove “strategija”, koji nije identiËan strateπkom planiranju, te “strateπko razmiπljanje”. Strateπko razmiπljanje je vrsta razmiπljanja o tome kako Êe pojedina organizacija izgledati u buduÊnosti, kakav Êe biti njen strateπki profil, dok je strategija naËin na koji Êete ostvariti svoja predvianja. Ono Ëime se posebno trebaju baviti izvrπni direktori kompanije je strateπko razmiπljanje. U svrhu kreiranja buduÊeg strateπkog profila kompanije, mora se odluËiti koje Êe se proizvode ponuditi odreenim grupama potroπaËa, koje konkretne segmente træiπta se æeli obraditi, te koja zemljopisna podruËja se æele ukljuËiti. Joπ je vaænije razmisliti o tome koje se proizvode neÊe nuditi i koje se potroπaËe ne æeli dosegnuti, da bi se potpuno razumjele strateπke granice kompanije. Na taj naËin se omoguÊuje adekvatno i efikasno rasporeivanje resursa kompanije. U svakom biznisu se moæe prepoznati strateπko podruËje koje vuËe kompaniju naprijed, njenu unutraπnju pokretaËku snagu koja kompaniji moæe osigurati mjesto na træiπtu. TeoretiËari nabrajaju desetak strategija biznisa koje funkcioniraju ovisno o razliËitim pokretaËkim silama kompanija. Najvaænije meu njima su strategije koje se baziraju na: proizvodu, potroπaËu, proizvodnim kapacitetima, tehnologiji (know-how), prodaji, distribuciji, te na rastu (ekonomija koliËina). Svaka kompanija mora odabrati samo jednu centralnu pokretaËku silu na kojoj Êe bazirati strategiju, inaËe postaje rasprπena, a napori koje poduzima se razlamaju i slabe. Kompanija mora biti sigurna u to da su sveukupne odluke u skladu sa strateπkom pokretaËkom snagom, a odreena briga treba biti poduzeta i da bi se saznalo da li su pojedine cjeline u kompaniji u skladu s cijelom kompanijom. Kompanija se u svom djelovanju mora dræati svog kursa i izbjegavati da bude zavedena moguÊnostima koje se ukazuju, jer Êe gubitkom fokusa biti povuËena s prvobitnog strateπkog kursa. Jednako je vaæno izraziti strateπku viziju i pokretaËku silu u tekstu svoje misije. Pri tome se mora biti vrlo konkretan, πto znaËi izbjegavati izraæavanje strategije nejasnim, opÊenitim tvrdnjama.
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Podravka objavila ponudu za preuzimanje veÊinskog udjela upravljaËkih dionica beogradskog Centroproizvoda Nakon πto je Komisija za vrijednosne papire iz Beograda odobrila zahtjev da podnese ponudu za preuzimanje dionica Centroproizvoda, Podravka je objavila svoju ponudu. Prema toj ponudi, koja se odnosi na preuzimanje veÊinskog udjela upravljaËkih dionica Centroproizvoda, Podravka nudi 950 dinara po dionici πto iznosi oko 13 eura. Ovakav potez sukladan je strategiji Podravke kojom æeli oËvrsnuti poziciju vodeÊe prehrambene kompanije u jugoistoËnoj Europi. Akvizicijom Centroproizvoda stvorila bi se dodatna vrijednost πto bi znaËilo dugoroËno osiguravanje dominantne pozicije na træiπtima πire regije za veÊinu sadaπnjih marki proizvoda obje kompanije. V. ©.
3
Kineska delegacija posjetila Podravku
Poslovni razgovori o moguÊnostima Podravkinog ulaska na kinesko træiπte Piπe: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf
U ponedjeljak je Podravku posjetila delegacija kineske provincije Liaoning na Ëelu sa zamjenikom generalnog direktora tamoπnje gospodarske komore Xihuai Yangom. DoËekao ih je Ëlan Uprave Damir PolanËec sa suradnicima koji je uz srdaËnu dobrodoπlicu istaknuo kako je kinesko træiπte za Podravku vrlo zanimljivo. Kineska se delegacija sastojala od 13 Ëlanova iz gospodarskih udruæenja te kineskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a u Koprivnici su proveli cijeli dan. Na poËetku posjeta predstavljena im je korporativna prezentacija Podravke te programi Vegete, Podravka jela i djeËje hrane kao programi koji imaju perspektivu na ogromnom kineskom træiπtu. Primjerice, samo u provinciji Liaoning Ëiji su predstavnici bili u posjetu Podravki æivi 42 milijuna stanovnika. Nakon pozdravnih govora i prezentacija kineska je delegacija pojetila novu tvrnicu Belupa, te tvornice Vegete i Podravka jela na industrijskoj zoni Danica. Kineski gosti bili su osobito iznenaeni kada su im u Gastronomskom centru ©tagelj posluæena kineska tradicionalna jela s Podravkinim
proizvodima, a prezentirana im je i raskoπ hrvatske tradicionalne kuhinje. Nakon ruËka obavljeni su i poslovni razgovori koji bi trebali rezultirati poËetkom bitnijeg ulaæenja Podravke na kinesko træiπte. U poslijepodnevnim satima Kinezi su razgledali centar Koprivnice te posjetili galeriju u Hlebinama.
Na slikama: Kinesku delegaciju doËekao je u Podravki Damir PolanËec, a nakon toga Ëlanovi delegacije s velikim su zanimanjem razgledali naπe tvornice i proizvode
naπa posla
ZagrebaËki velesajam viπe nije ogledalo prestiæa Piπe: Æeljko Kruπelj
Jubilarni 80. Jesenski meunarodni zagrebaËki velesajam za Podravku je bio peti u nizu na kojem se nije pojavila kao izlagaË. Nesudjelovanje koprivniËke tvrtke, kao lidera domaÊe prehrambene industrije, na najveÊoj takvoj dræavnoj manifestaciji, osim na popratnim sadræajima Eko-etno i Kupujmo hrvatsko, neki su poslovni krugovi popratili sa Ëuenjem i neodobravanjem. Govori se, naime, da je izlaganje na ZagrebaËkom velesajmu ponajprije stvar tradicije i ogledalo prestiæa, gdje se ne bi trebalo previπe optereÊivati odnosom uloæenog i dobivenog. Jedna Podravka, po tome, “mora” imati svoj izloæbeni prostor, buduÊi da se tu proteklog tjedna okupilo 1750 izlagaËa iz 40 dræava. Je li tome doista tako? Trezvene analize takvim razmiπljanjima ne idu u prilog. Podravkini dioniËari, i veliki i mali, traæe da svaki poslovni potez ima jasnu raËunicu i opravdanje. Tako i nostalgiËna sjeÊanja na nekada doi-
sta respektabilnu velesajamsku manifestaciju, od koje su i Podravkaπi imali koristi u poËecima svog proboja na inozemna træiπta, nisu dovoljan razlog da njen menadæment donosi bilo kakve neracionalne odluke. A brojke su neumoljive. Primjera radi, cijena zakupljenog Ëetvornog metra tijekom πestodnevnog sajmovanja iznosi 75 eura, a Podravki za cjelovitiji nastup treba barem stotinu kvadrata. Na to se nadovezuje transport opreme, ureivanje prostora, troπkovi osoblja, propagandni materijal, dijeljenje robe za promotivne aktivnosti, kao i joπ Ëitav niz “sitnica”. Ako je suditi prema posljednjem Podravkinom nastupu 1999. godine, ukupni troπkovi prelaze 400 tisuÊa kuna. S druge strane, osim preliminarnih razgovora s pojedinim partnerima, sklopljeni poslovi vrlo su rijetki. Prehrambena industrija ionako ima drukËiju strategiju prodaje, gdje nije nuæno da sajmovi budu
posrednici u kontaktu s potencijalnim kupcima. Da su Podravkaπi dobro procijenili kako velesajamske priredbe postupno gube smisao, dokazala je ovih dana analiza uglednog kolumniste Ive JakovljeviÊa. On je u Novome listu ustvrdio da je ZagrebaËki velesajam “pred potonuÊem”, πto je rezultat njegove veÊ 15-godiπnje agonije. JakovljeviÊ podsjeÊa da je velesajam u najboljim danima, kad je bio najveÊa gospodarska manifestacija u srednjoj i jugoistoËnoj Europi, okupljao tisuÊe izlagaËa iz Ëak 130 zemalja. Tada su svi izloæbeni paviljoni bili prepuni, buduÊi da je Zagreb, koristeÊi blokovske podjele, bio gospodarsko sjeciπte Istoka i Zapada, kao i izlog u svijet brojnih nesvrstanih zemalja. Trajao je dva tjedna i tada doista nije bilo vaænije domaÊe tvrtke koja tu nije traæila moguÊnost sklapanja izvoznih poslova. Podravka u tome nije bila izuzetak.
No, upozorava JakovljeviÊ, otada se puno toga promijenilo. Proπloga je tjedna u Zagrebu bilo predstavljeno barem triput manje zemalja, izlagaËa i posjetitelja, a izostao je i niz hrvatskih tvrtki. Autor razlog tome vidi u Ëinjenici da je Hrvatska danas zemlja “visoko precijenjene kune, uvoza, zaduæivanja, rasprodaje vlastitih gospodarskih potencijala strancima i deficita svih vrsta”, odnosno da je to gospodarski prostor “koji su veÊ osvojile velike zapadne multinacionalne kompanije i megabanke”. JakovljeviÊ zakljuËuje da na ZagrebaËkom velesajmu buduÊnost imaju samo specijalizirane priredbe, pogotovo ako su zaËinjene i gastronomskim sadræajima, dok bi se veÊina od sadaπnjih 35 paviljona mogla “preobraziti u obiËan skladiπni prostor ili moæda u skupu slobodnu zonu”. Iako priliËno radikalna, JakovljeviÊeva zapaæanja potvruju Podravkinu procjenu da se ZagrebaËki velesajam
od okupljaliπta velikih tvrtki postupno preobraæava u srediπte okupljanja malog i srednjeg poduzetniπtva, koje nema dovoljno snage za samostalni prodor na inozemna træiπta. Podravki je izvozna strategija, pak, temelj daljnjeg razvoja. Usporedbe radi, cijelu je zagrebaËku manifestaciju vidjelo stotinjak tisuÊa posjetitelja, a u trgovaËke lance u viπe desetaka zemalja u kojima je na policama roba koprivniËke kompanije dnevno ulaze stotine tisuÊa potencijalnih kupaca. DræeÊi se tih spoznaja, Podravka je usmjerena na samo nekoliko inozemnih sajmova. Jedan je od njih ujedno i najveÊi svjetski sajam prehrane Anuga u NjemaËkoj, gdje se Podravkaπi odmjeravaju s konkurentima. Od onih regionalnih manifestacija treba spomenuti Novosadski sajam, takoer usmjeren na poljoprivredu i prehrambenu industriju, preko kojeg se Podravka uspjeπno vraÊa na srbijanskocrnogorsko træiπte.
4
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Foto - reportaæa sa Dana paprike u Podravkinoj tvornici povrÊa Kalnik u Varaædinu
Proizvodnja paprike neprekidno se poveÊava i postaje sve dohodovnija Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf
Podravkina Tvornica povrÊa Kalnik u Varaædinu bila je u Ëetvrtak 16. rujna uspjeπni domaÊin Ëetvrtog po redu Dana paprike, jedne od strateπkih sirovina za proizvodnju u varaædinskoj tvornici. Skup je organiziran prvenstveno kao savjetovanje o pro-
no izaπla knjiga dr. Zdravka Matotana “Suvremena tehnologija proizvodnje povrÊa” koja je predstavljena i na ovom savjetovanju i uruËena kooperantima, struËnjacima i suradnicima u proizvodnji paprike. Izlaganje o istraæivaËkom radu i proizvodnji paprike za preradu imao je baπ dr. Matotan, direktor Podravkinog Razvoja poljoprivrede. Spomenuvπi kako u prijevodu sa πpanjolskog
njavanje. Bez stabilnog osiguranja vode nemoguÊe je ostvariti æeljene prinose, a tko raËuna da Êe od povrÊa moÊi æivjeti, taj mora neizbjeæno imati sustav za navodnjavanje, rekao je Tomac.
ting manager iz Podravke, upoznala je nazoËne kako Podravkin Marketing djeluje na promociji i popularizaciji novih proizvoda iz programa povrÊa, posebice umaka i priloga od povrÊa koji umnogome skraÊuju vrijeme pripreProizvodi od povrÊa u ma jela. U tom smislu provemarketinπkim akcijama Dunja MiloπiÊ - OdobaπiÊ, marke- deno je viπe akcija, a posebno je na promociji tih preraevina veliku ulogu odigrala televizijska emisija “Dobro jutro Hrvatska” gdje su Podravkini gastro-struËnjaci pripremali jela s umacima i prilozima iz Podravkinog povrtnog asortimana, a izdate su i prigodne knjiæice recepata “Vrijeme je na vaπoj strani” i “Ljubav na prvi zalogaj”. Sve ove akcije, a sigurno mnoge joπ i slijede, po miπljenju Dunje MiloπiÊ - OdobaπiÊ imaju za cilj rast proizvodnje i prerade povrÊa, proπirenje asortimana, jaËanje izvoza te zadræavanje vodeÊeg mjesta u tom poslu u Hrvatskoj. Za to Êe uvijek biti potrebna kvalitetna sirovinska osnova koju mogu osigurati Podravkini kooperanti, zakljuËno je rekla Dunja MiloπiÊ - OdobaπiÊ.
Na struËnom skupu u varaædinskom Kalniku govorilo se o suvremenom uzgoju paprike te o industrijskim proizvodima od tog kvalitetnog povrÊa
izvodnji i preradi paprike te plasmanu na træiπte. Prisustvovali su mu proizvoaËi kooperanti, Podravkini poljoprivredni struËnjaci i svi koji su povezani s proizvodnjom paprike u Podravki, te predstavnici agrarnih kuÊa koji su se predstavili svojim postignuÊima u povrtlarskoj proizvodnji, posebice u tehnologiji uzgoja. Uvodno sudionicima skupa obratili su se varaædinski æupan dr. Zvonimir Sabati i zamjenik predsjednika Uprave Podravke Æeljko –urina koji su govorili o vaænosti suvremene proizvodnje paprike za potrebe prerade u Podravki. Tako je Sabati istaknuo da varaædinska æupanija, na Ëijem podruËju je proizvodnja paprike i najzastupljenija, izdvaja i izdvajat Êe znatna sredstva u svrhu subvencioniranja za proizvodnju povrÊa, posebice paprike. Osim toga, æupanije Êe potaknuti i nove projekte, osobito putem zadruga, πto Êe za proizvoaËe znaËiti dohodovnije privreivanje. Pritom je zahvalio i medijima na popularizaciji uzgoja povrÊa. –urina je naglasio da Dan paprike predstavlja jednu od spona izmeu proizvoaËa i preraivaËa. Pozdravio je prisutne i u ime Podravkinog struËnog tima koji radi na osmiπljavanju programa povrtlarske proizvodnje u kojemu paprika ima jednu od najduæih tradicija.
StruËni skup o uzgoju paprike Kako paprika zauzima oko polovice ukupnih sirovina u preradi povrÊa u Kalniku, u struËnom dijelu najviπe se govorilo o tome kako proizvesti πto viπe i πto kvalitetnije paprike. Uvod u ovu temu bila je i nedav-
Povratnik uspjeπan poËetnik u proizvodnji paprike
Obilazak pokusnih polja paprike
Nakon struËnog skupa svi zainteresirani imali su priliku obiÊi i pokusno polje s uzgojenom paprikom. Obiπli su polje Ivana Levaka u ©emovcu nedaleko Varaædina gdje su mogli vidjeti devet sorti paprike koju je uzgojio poljoprivrednik koji se za proizvodnju paprike i kooperaciju s Podravkom odluËio prvi puta! Na pokusnom polju od 1700 kvadratnih metara predstaljene su sorte Stela, Boni, Tuba, Amfora, ©orokπari, Slonovo uho, K-1, Brill F 1 i Apollo F 1. UpoznajuÊi poljoprivrednike i struËnjake s ovim sortama, dr. Matotan je na pitanje kakvi se urodi postiæu u takvoj proizvodnji odgovorio: “Primjerice, Stela po jednoj stabljici daje prinos od pribliæno 750 grama ploda i to pomnoæite s brojem stabljika zasaanih na hektaru - ali sve to uz Sudionici skupa obiπli su pokusna polja pod paprikom gdje im je uvjet da nam i dragi bog bude nakloPodravkin struËnjak za povrÊe dr. Zdravko Matotan dao joπ dodatne i njen - pa Êete dobiti ukupni urod, a na zanimljive informacije isti naËin moæete izraËunati i zaradu!”
paprika znaËi “nepravilan biser”, dr. Matotan je naglasio da je paprika od velike vaænosti za Kalnikovu proizvodnju, posebno crvena za proizvodnju ajvara, i ona biljeæi svake godine znatno poveÊanje. Od 3000 tona prije nekoliko godina, proizvodnja paprike se svake godine poveÊava za petstotinjak tona. Na tom planu Matotan je istaknuo pilot projekt navodnjavanja, kao jedan od glavnih Ëimbenika uspjeπne proizvodnje, te uspostavljanje centra za proizvodnju presadnica na virovitiËkom podruËju. O neophodnosti kvalitetnog sustava navodnjavanja govorio je mr. Marijan Tomac iz tvrtke Sjeme iz Splita, koji je u suradnji s Rankom KuvaËiÊem govorio i o fertirigaciji paprike, odnosno primjeni gnojiva uz navod-
Izdvojeno
Jedna od zanimljivosti varaædinskog skupa Dan paprike u Kalniku bila je i to πto se kao uzgajatelj ovog povrÊa nije predstavio neki “veteran” u toj proizvodnji, veÊ poËetnik. Ivan Levak iz ©emovca, nekoliko kilometara od Varaædina, nakon povratka s gastarbajterskog posla iz ©vicarske odluËio se vratiti poljoprivredi na svojoj njivi. Da li je proizvodnju paprike odabrao samo zbog toga πto je varaædinsko podruËje poznato po povrtlarima ili...? - Kada sam se veÊ vratio kuÊi, a iz poljoprivredne sam obitelji, neπto je trebalo odabrati za glavnu proizvodnju. OdluËio sam da to bude paprika koja ima tradiciju na naπem podruËju. Papriku koju sam zasadio prvi puta ispala je jako dobro, a bilo bi i bolje da nije bilo vremenskog razdoblja s puno kiπe, a i jednom nam je vjetar napravio πtetu. OËekujem inaËe dobar prirod, a to Êe uËvrstiti da papriku i dalje sadim. OËito da kod Levaka nije ispalo po onoj “prvi maËiÊi...” veÊ Êe poËetni uspjeh biti ohrabrenje. Ne samo za njega nego i za suprugu i Ëetiri sina koje ima ovaj 48-godiπnjak. Od njih tri su studenti, ali i oni sudjeluju u obradi tla i uzgoju. - Za sada nemamo iskustva u tom poslu, ali kako smo sa sela to se vrlo Uz ostale vrste povrÊa, prerada paprike u Kalniku brzo uËi - optimistiËki Êe o daljnjim zauzima sve znaËajnije mjesto planovima πemoveËki “©vicarac”.
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Razgovor: Vjekoslav Lukanec, direktor izvoza, dorade i novih projekata u Podravkinoj mesnoj industriji Danica
U Podravki boravio direktor austrijskog poduzeÊa Taris Marko Smolej
Kvaliteta jamËi sigurnu prodaju naπih proizvoda
MoguÊnosti izvoza na nova træiπta U Podravki je ovoga ponedjeljka s direktorom austrijskog poduzeÊa Taris Markom Smolejom odræan poslovni sastanak o izvozu Podravkinih proizvoda na træiπte »ilea, Brazila, Argentine, Egipta i drugih arapskih zemalja, te Kine. Gosta su pozdravili Ëlan Uprave Damir PolanËec i direktor Træiπta zapadne Europe, prekoceanskih zemalja i Orijenta Ivan Hegeduπ. Direktor Tarisa upoznat je s kompanijom, sadaπnjim odnosima te potencijalnim moguÊnostima ulaska Podravke na træiπta »ilea, Brazila, Argentine, Egipta i Kine, a takoer su mu predstavljeni i programi Vegeta, Podravka jela i DjeËja hrana. PoduzeÊe Taris trenutno u svojem programu obuhvaÊa voÊe i povrÊe u tekuÊem, smrznutom i suπenom obliku, a s Podravkom surauje joπ od 1992. godine. Direktor Smolej naroËito se pohvalno oËitovao o aktivnom, perspektivnom i nadasve inovativnom Podravkinom pristupu poslovanju (na slici).
Piπe i snimila: Ines Banjanin
Podravkina mesna industrija Danica godinama je svojim mesnim asortimanom prisutna na træiπtima jugoistoËne Europe, Europske zajednice i prekooceanskih træiπta Australije i Amerike. Prema rijeËima direktora sluæbe izvoza, dorade i novih programa Vjekoslava Lukanca, konzerve su glavna grupa izvoznih proizvoda, a kobasiËarski se asortiman tek uvodi na izvozna træiπta. - Premda je teπko izdvojiti najperspektivnije træiπte, najveÊe nam je træiπte jugoistoËne Europe, gdje imamo veliku konkurenciju domaÊih proizvoaËa koji nam konkuriraju niæim cijenama, ali naπi su proizvodi poznati po svojoj visokoj kvaliteti. Kvalitetu proizvoda jamËi nam kontrola europskih i ameriËkih inspekcija, jer godinama smo prisutni i na træiπtima SAD i Europske zajednice, a cilj nam je proπiriti se i na zemlje srednje Europe - istakao je na poËetku razgovora Vjekoslav Lukanec.
Izvoz kobasiËarskih i smrznutih proizvoda - Nakon investicija u kobasiËarni i na peradarskom programu s kojim je Danica do sada bila prisutna samo na domaÊem træiπtu, zapoËelo se s izvozom kobasiËarskih proizvoda na izvozna træiπta. Kako se taj posao odvija? - Nakon investicija i proπirenja kapaciteta proizvodnje kobasiËarskih, smrznutih i peradarskih proizvoda, s kojima smo do sada bili prisutni samo na domaÊem træiπtu, zapoËeli smo s izvozom kobasiËarskih proizvoda na strana træiπta. Prvo od njih je Bosna i Hercegovina, a u planu nam je daljnje πirenje na træiπta zapadne Europe, te izvoz smrznutih proizvoda na bazi goveeg mesa. Tako veÊ do konca ove godine oËekujemo izvoz u ©vedsku. Stalno pratimo sve postojeÊe propise i regulative, i prilagoavamo proizvode zahtjevu træiπta i kupaca. Osim toga, puno suraujemo s naπim Internationalima i distributerima na træiπtima gdje izravno izvozimo. Imamo πiroki asortiman proizvoda od gulaπa, koji je lider na svim træiπtima, do kokoπje paπtete i ostalih vrsta paπteta, narezaka i gotovih jela. ©irok asortiman
5
Vjekoslav Lukanec
omoguÊuje nam da zadovoljimo potrebe πirokog kruga raznovrsnih potroπaËa na razliËitim træiπtima. - Na koji naËin nastojite pribliæiti nove proizvode potroπaËima na inozemnim træiπtima? - U æelji da proizvode joπ viπe pribliæimo potroπaËima i naviknemo ih na kupnju naπih proizvoda nuæna su marketinπka ulaganja i akcije na inozemnim træiπtima. Prilikom uvoenja novoga proizvoda na træiπte potrebno je da se proizvod “opremi” u smislu kreacije, æeljene kvalitete i uskladi s regulativom pojedine zemlje. Posljednji proizvodi koje smo plasirali na gotovo sva træiπta su naresci od pileÊeg i pureÊeg mesa i po dobivenim su informacijama odliËno prihvaÊeni. Obilazimo træiπta kako bismo bili upoznati sa situacijom i pozicioniranoπÊu naπih proizvoda na træiπtu. Na træiπtu se dobiva uvid u zastupljenost naπih proizvoda, cjenovne pozicije i mogu se prikupiti ideje o potrebama træiπta za novim proizvodima.
Proizvodnja trgovaËkih marki za velike trgovaËke lance - Za πto je zaduæen odjel dorade? - Odjel dorade zaduæen je za proizvodnju naπih proizvoda pod naπom markom u drugim firmama u Hrvatskoj i inozemstvu, namijenjenih odreenim træiπtima. Takoer radimo i trgovaËke marke, prilikom
Investicijom u kobasiËarnicu stvoreni su uvjeti za izvoz i DaniËinih kobasiËarskih proizvoda
Ëega Danica proizvodi za druge trgovaËke lance pod njihovom markom. Trend je da je sve viπe trgovaËkih lanaca zainteresirano za proizvodnju proizvoda pod trgovaËkom markom. Trenutno proizvodimo za nekoliko trgovaËkih lanaca, a dobivamo upite i od drugih trgovaËkih lanaca za proπirenjem asortimana trgovaËkih marki. Smatram da je razlog velikom interesu za proizvodnje trgovaËkih marki u naπoj firmi upravo to πto smo poznati kao kvalitetan proizvoaË, a naπi su visokokvalitetni proizvodi prihvaÊeni na svim træiπtima. Kvaliteta je naπa glavna odrednica, odnosno glavna nam je strategija zadræati visoku kvalitetu naπih proizvoda. Smatram da je upravo visoka kvaliteta dugoroËno jamstvo za zadovoljnog kupca i potroπaËa te razvoj prodaje i plasmana naπih proizvoda.
Proizvodnja pod naπom markom u drugim zemljama - ©to podrazumijeva rad na novim projektima? - Pod tim su nazivom objedinjeni poslovi proizvodnje za druge firme, a podrazumijevaju i projekte proizvodnje mesnih proizvoda, pod markom Podravka, kod proizvoaËa u zemlji i inozemstvu. Do sad smo organizirali proizvodnju pod naπom markom u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Australiji, a u pripremi je i novi projekt proizvodnje goveeg gulaπa u Australiji za Ameriku. Razlog je tome zabrana uvoza goveeg mesa iz Hrvatske u Ameriku, a gulaπ je tamo jednako poznat proizvod kao i na ostalim træiπtima. Zabrana izvoza proizvoda od goveeg mesa na pojedina træiπta oteæavajuÊa je okolnost, jer u tom sluËaju ne moæemo korisiti naπe proizvodne kapacitete i proizvodnju moramo organizirati u inozemstvu kako bismo na træiπtu mogli odræati kontinuitet prisutnosti naπih proizvoda. - Nastavlja li se suradnja s LijanoviÊima? - S LijanoviÊima smo odradili dio proizvodnje pileÊih paπteta te oËekujemo nastavak suradnje, jer je potpisan i drugi ugovor prema kojemu Êemo proizvoditi joπ nekoliko vrsta mesnih konzervi.
Promocija knjige Zdravka Matotana ”Suvremena proizvodnja povrÊa” u Podravki U utorak 28. rujna s poËetkom u 13 sati u kino dvorani Podravke odræat Êe se promocija knjige Zdravka Matotana Suvremena proizvodnja povrÊa. Na promociji Êe govoriti prof. dr. Ruæica LeπiÊ, recenzent knjige, Tomislav Puπek, direktor Nakladnog zavoda Globus koji je nakladnik i spomenute knjige te sam autor. Istog dana Nakladni zavod Globus odræat Êe prodajnu izloæbu knjiga, a 10 posto od prodanih knjiga ide u vidu knjiga u fond biblioteke Podravke. A. V.
Branitelji Podravke kod gradonaËelnika Koprivnice Zvonimira MrπiÊa
Razgovor o novom zakonu, problemima i aktivnostima branitelja U utorak je gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ primio predstavnike Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke. Razgovaralo se o nacrtu novog Zakona o hrvatskim braniteljima. Predsjednik Podravkine Udruge Mladen PavkoviÊ ukazao je na probleme vezane oko novog zakona. Naime, nacrt zakona dosad su dobile jedino udruge branitelja, njih Ëetrnaest, koje su Ëlanice republiËke koordinacije udruga proizaπlih iz Domovinskoga rata, odnosno koje izravno financira ministarstvo. Ono πto je pomalo neshvatljivo je i to da ni saborski zastupnici, poput MrπiÊa, nisu mogli doÊi do ovog dokumenta, o kojem se toliko priËa i piπe. Branitelji Podravke predlaæu da se u zakonu “razdvoje” dragovoljci od mobiliziranih, zatim da se viπe paænje posveti onima koje “ni metak nije okrznuo”, da branitelji (ne samo ranjeni) imaju moguÊnost oporavka u lijeËiliπtima, da ih se zaπtiti od otkaza (ako nisu uradili neko kriviËno djelo) te da se viπe pozornosti posveti udrugama kao πto je Podravkina u kojoj su svi zaposleni i koji imaju drugaËije probleme nego ostali. Naime, malo tko æeli izvan tvrtke pomagati naπoj udruzi, jer mnogi kaæu “lako njima kad ih pomaæe Podravka, ili: pa, ne Êemo valjda joπ pomagati i jednu takvu tvrtku!” A s druge pak strane gotovo svi izvan Podravke “kucaju” na njezina vrata i traæe pomoÊ! Stoga bi bilo dobro da Podravka prije svega pomaæe svoje radnike i svoje branitelje, a tek potom ako ima sredstava i sve ostale. MrπiÊ je rekao kako je dobro da se i na ovakav naËin razgovara te da ovakvi susreti trebaju biti ËeπÊi, jer Êe tada biti i manje nesporazuma, a na dobrobit su jednih i drugih. Na kraju, predsjednik Podravkine Udruge, koja se svrstava meu najaktivnije u Hrvatskoj, uz ostalo je predloæio: da se za 15. obljetnicu stvaranja hrvatske dræave na srediπnjem koprivniËkom trgu postavi veliko spomen - obiljeæje svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima, zatim da pojedine ulice nose nazive po hrvatskim braniteljima ili ratnim postrojbama te da se odræi sjednica Gradskog poglavarstva ili Gradskog vijeÊa na kojoj bi se iskljuËivo raspravljalo o problemima i aktivnostima branitelja s ovoga podruËja.
6
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Drugi Festival zabavne glazbe “Od srca srcu” odræat Êe se u Koprivnici poËetkom prosinca
Pripreme teku prema planu Pripreme za ovogodiπnji, drugi - Koprivnica 2004.”, koji Êe se odræati poËetkom prosinca, odvijaju se prema planu. Na natjeËaj je pristiglo viπe od stotinu skladbi, a prosudbeni sud na Ëijem je Ëelu umjetniËki direktor festivala Ivan Vanja Lisak ovih Êe dana odabrati one koje Êe se izvoditi na ovoj velikoj manifestaciji. - Veoma sam zadovoljan na koji je naËin proπao prvi koprivniËki festival rekao je uvaæeni glazbenik Ivan Vanja Lisak, inaËe i dugogodiπnji direktor ZagrebaËkog festivala, koji Êe se odræati neπto ranije od koprivniËkog. - Sjetite se samo kako je Sportska dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a u Koprivnici je tada nastupio i veliki orkestar Hrvatske-radio televizije pod ravnanjem Ëak sedam dirigenata. Festivalom su bili naprosto oduπevljeni dr.
Nikica Kalogjera, Stjepan Mihaljinec, Stipica Kalogjera, Silvije GlojnariÊ i drugi, a to uz svesrdno odobravanje mnogobrojne publike najbolji je dokaz da smo uspjeli. Svi oni Êe i ove godine biti s nama u Koprivnici. To je vjerojatno najjeftiniji festival ovakve vrste u zemlji, a zasluge za to umnogome pripadaju i Udruzi branitelja Podravke na Ëiji se poziv mnogi vrlo rado odazivaju. Festival Êe i ove godine organizirati Alineja d.o.o. pod pokroviteljstvom KoprivniËko - kriæevaËke æupanije. Sav prihod namijenjen je vukovarskoj bolnici. Æupan Josip FriπËiÊ, koji je otvorio lanjski festival, uz ostalo je izjavio da je ova kulturno - zabavna priredba i te kako potrebna naπem gradu i æupaniji, jer doprinosi njezinom ugledu. VeÊ sada se zna da Êe biti objavljen CD i audio-kaseta i da Êe festival pratiti
viπe naπih poznatih radio - postaja, a snimat Êe ga i televizija. - Joπ smo lani rekli kako koprivniËki festival ima i naπu veliku potporu kazao je dr. Marijan JergoviÊ, skladatelj i direktor pitomaËkog Festivala Podravine i Podravlja. - Neke od pjesama poznatih autora koji sudjeluju na pitomaËkom festivalu takoer Êe sudjelovati i na koprivniËkom. Za mene je velika vrijednost ovog festivala πto podræava mlade pjevaËe i sastave zabavne glazbe iz Podravine, koji naprosto nemaju nekih drugih naËina za afirmaciju kad su u pitanju ovakve manifestacije. Jednostavno, Ëestitam organizatorima, osobito na upornosti, jer sam svjestan kroz kakve teπkoÊe moraju proÊi. Od mr. Zdravka MikotiÊa, direktora koprivniËkog festivala, koji se godinama uspjeπno bavio i glazbom, Ëuli smo samo jedno - za festival i ove godine traæit Êe se karta viπe! Ml. P.
U Zagrebu predstavljena nova knjiga Mladena PavkoviÊa
PoËetnica o Domovinskom ratu U prostorijama Knjiænice i Ëitaonice greba proπlog je tjedna predstavljena “Bogdana OgrizoviÊa” u srediπtu Za- knjiga Mladena PavkoviÊa “Hrvatska
poËetnica hrvatskog Domovinskog rata”. Knjigu su pored autora predstavili: akademik Josip PeËariÊ, dr. Hrvoje ©oπiÊ, Bosiljko MiπetiÊ, Josip Palada i ravnateljica Knjiænice Jasna KovaËeviÊ. Svi su se sloæili da je rijeË o jedinstvenoj knjizi kakve joπ nema o Domovinskom ratu, a u njoj rijeËju i fotografijama surauju i brojni poznati autori, kao πto su primjerice: dr. Z. ©eparoviÊ, dr. S. Lang, dr. J. Njavro i drugi. To je poËetnica za djecu, ali iz koje Êe djeci Ëitati i tumaËiti odrasli da bi ih nauËili πto je to Hrvatska i hrvatski Domovinski rat. Knjiga je podijeljena u nekoliko tematskih podruËja: prvi dio je hrvatska abeceda, zatim slijedi niz tekstova o Hrvatskoj i Domovinskom ratu, a bogato je ilustrirana i fotografijama i karikaturama naπih takoer poznatih autora. Nakon uspjeπne promocije u ZagreS predstavljanja nove knjige Mladena PavkoviÊa u Zagrebu bu, predstavljanje ove knjige bit Êe i u Koprivnici.
ZagrebaËko kazaliπte ”Komedija” gostuje u koprivniËkom ”Domoljubu”
”Svoga tela gospodar” Kazaliπnu i glazbenu sezonu 2004/05. PuËko otvoreno uËiliπte Koprivnica zapoËinje gostovanjem kazaliπta ”Komedija” iz Zagreba s predstavom ”Svoga tela gospodar”, autora Slavka Kolara, u reæiji Æelimira MesariÊa. Slavku Kolaru nedvojbeno pripada osobito mjesto u hrvatskoj knjiæevnosti. U seoskoj drami ”Svoga tela gospodar”, graenoj iskljuËivo na elementima humora i satire, opisuje negativne strane ljudske naravi, ali ruga se tiho, bez zlobe. Predstava je ”protoËna” i scenski ”elokventna”, obojena upeËatljivim atmosferama i koloritom te proæeta sentimentalnim odnosom prema ljudima i sredini. Uloge tumaËe: Damir LonËar, Dubravka OstojiÊ, Ronald Ælabur, Renata Sabljak, Igor Meπin, Jasna BiluπiÊ, Vanja ∆iriÊ, Mia Krajcar, Davor SvedruæiÊ, Jasna PaliÊ PicukariÊ, Goran Malus, Nina KaiÊ, Anelko Petric, Filip JurËiÊ, Saπa Buneta i Sanja Marin. Predstava Êe se odigrati u dvorani ”Domoljuba” u Ëetvrtak 30. rujna s poËetkom u 19,30 sati. Ulaznice po cijeni od 35 kuna mogu se kupiti na blagajni ”Domoljuba”, u vremenu od 7 do 14 sati.
Udruga branitelja Podravke
Raspisan natjeËaj za glazbenu nagradu ”Domagoj” Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke u suradnji s Udrugom branitelja INA - Naftaplina (KVIN) Ëetvrti put raspisala je natjeËaj za glazbenu nagradu “Domagoj”. Nagrada se sastoji od prigodne plakete, a dodijelit Êe se hrvatskom glazbeniku koji se, po ocjeni prosudbenog suda, tijekom proteklih godinu dana posebno iskazao svojim cjelokupnim angaæmanom na glazbenom polju, prije svega ratnim i domoljubnim pjesmama, odnosno humanitarnim nastupima. Ovu nagradu dosad su primili: “Zlatni dukati”, Marko PerkoviÊThompson, Ivan - Ivica Percl, te Ivo RobiÊ i Tomislav IvËiÊ (posthumno). Prijedloge, uz obrazloæenja, mogu poslati svi zainteresirani, najkasnije do 25. listopada 2004. na adresu: Udruga branitelja Podravke (za natjeËaj) 48000 Koprivnica, A. StarËeviÊa 32. Nagrada Êe dobitniku sveËano biti uruËena krajem studenoga ove godine u Zagrebu. Ml. P.
Obavijesti TeËaj crtanja i slikanja Likovni klub ”Paleta” u Koprivnici organizira novi program crtanja i slikanja. Prvi informativni sastanak je u nedjelju 3. listopada 2004. u Domu mladih Koprivnica, Ulica hrvatske dræavnosti 10, I. kat - za mlae od 15 godina u 16 sati i za starije od 15 godina u 17 sati. Teoretsko-praktiËni program trajat Êe 10 mjeseci - jednom tjedno po 2 sata, podijeljen u 3 stupnja: 1. praktiËni rad svim crtaËkim tehnikama; 2. praktiËni rad akvarelom, temperama; 3. praktiËni rad uljanim bojama (na platnu i staklu) UmjetniËko vodstvo: profesionalni slikar Ivan LovrekoviÊ. MjeseËna cijena: 150 kuna Sve informacije i upis: I. LovrekoviÊ, tel. 048/624-295, Koprivnica
Podjela pekarskih proizvoda
Mini izloæba Vesne SubotiËanec Kod restorana druπtvene prehrane
U Novigradu Podravskom poËinje projekt ”Naiva podravski kulturni identite za EU”
Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pekarske proizvode da Êe podjela biti u Ëetvrtak 30. rujna od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu ”Galantpleta”.
Slika za Guinnessovu knjigu rekorda
Prodaja deterdæenta
Podravke izloæbom slika manjeg formata predstavila se Vesna SubotiËanec, Ëlanica Podravkine Likovne sekcije. Slikarica je izloæila ulja na platnu i pastele na kojima prikazuje pejzaæe i cvjetne motive. Crta od 1998. godine i do sada je imala jednu samostalnu te sudjelovala na brojnim skupnim izloæbama i kolonijama. Izloæena djela bit Êe u vitrinama Podravke do 1. listopada, a moÊi Êe se i kupiti po pristupaËnim cijenama. A. V.
Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju deterdæenata proizvoaËa Saponia Osijek, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate putem ustega na plaÊi: a) faks helizim superaktiv, pakiranje 10 kg, cijena 100 kn b) ornel mekπi, pakiranje 5 litara, cijena 36,60 kn U sklopu kulturnog projekta ”Naiva - podravski kulturni identite za EU” 25. Rok prijava najkasnije do 30. 9. na tel 651-781 ili 651-954 ili na emaile: rujna otvorit Êe se - uz prigodan kulturno-umjetniËki program - likovna marijan.slukiÊ@podravka.hr; tomislav.rogelj@podravka.hr kolonija zanimljivog sadræaja. Naime, devet podravskih umjetnika naive naslikat Êe najveÊu sliku na svijetu pod nazivom ”Srce Podravine”, a meu njima je sedam slikara koji pripadaju Likovnoj sekciji «Podravka 72fl. Slika Êe biti raena na staklu, izvornom mediju za naivni izriËaj, dimenzija 2,40 m visine i 3,20 m πirine, koja Êe biti podijeljena na devet polja, a svako polje Êe 27. 9. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, rolana lopatica, salata naslikati jedan slikar. Slika Êe se poËeti raditi od 25. rujna, pa sve do 23. 28. 9. utorak: - Samoborski kotlet, pire krumpir, salata listopada kada bi trebala biti i zavrπena. Slikari Êe ovu sliku tijekom zadanog razdolja raditi iskljuËivo na skelama. 29. 9. srijeda: - PeËeni pureÊi zabatak, hajdinska kaπa, salata BuduÊi da zbog velikog formata slike, svi autori neÊe biti u moguÊnosti 30. 9. Ëetvrtak: - Umak bolognese, πpageti, salata istovremeno raditi na staklu, imat Êe dosta slobodnog vremena, pa je organizator osmislio πkolu naive, odnosno radionicu za djecu osnovnih i 1. 10. petak: - Juha, præeni osliÊ, krumpir-salata srednjih πkola koja se mogu prijaviti za ”slikarskog nauËnika”, te za trajanja kolonije nauËiti tehniËke osnove naivnog slikanja uz pomoÊ jednog od navedenih slikara. Djecu oËekuju boje, kistovi, palete koje im organizator NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA trajno poklanja i time potiËe nastavak kreativnog razvoja svakog zainteresiranog djeteta. OsnivaË i izdavaË: Naklada: Namjera ovoga projekta je predstaviti kulturni identitet Podravine odnosno PODRAVKA, prehrambena 8300 primjeraka industrija, d.d. Koprivnica naivni izriËaja u Europskoj uniji, a glavni je cilj pokretanje Fonda za πkolovanje Glavni i odgovorni urednik: List izlazi svakog petka i primaju ga svi umjetniËki nadarene djece naπega kraja. Slika bi trebala u konaËnici biti Branko Peroπ radnici besplatno. prodana na aukciji, a prikupljena sredstva donirati Êe se Unicefu Hrvatske. Tim Redakcija lista: Adresa uredniπtva: plemenitim Ëinom kako ga navodi organizator direktno Êe se pomoÊi djeci Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Ulica Ante StarËeviÊa 32, Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines 48000 Koprivnica kojima je to potrebno. Slika «Srce Podravinefl kandidirat Êe se i za Guinnessovo Banjanin i Slavko PetriÊ Telefoni - direktni: knjigu rekorda za najveÊu naivnu sliku na svijetu, te Êe zasigurno privuÊi veÊi Fotograf: 651-505 (urednik) i broj posjetitelja u Novigrad Podravski. Organizator i pokretaË ovoga projekta Nikola Wolf 651-503 (novinari) Faks: 621-061 je Galerija podravskih umjetnina Novel RTK d.o.o iz Novigrada Podravskog. Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. e-mail:novine@podravka.hr Slikari Ëlanovi Likovne sekcije «Podravka 72fl koji su angaæirani na ovom Koprivnica projektu su: Josip GreguriÊ, Dragutin KovaËiÊ, Vladimir Dolenec, Stjepan Pongrac, –uro JakoviÊ, Petar PetroviÊ i Vladimir IvanËan. N. Z. L.
PuhaËki orkestar iz Kapoπvara svirao u Koprivnici Proπle je subote u Koprivnici na glavnom trgu PuhaËki orkestar Glazbene πkole «Franz Lisztfl iz Kapoπvara odræao jednosatni koncert. Koncert je odræan u sklopu «Tjedna kretanjafl u organizaciji Grada Koprivnice i TuristiËke zajednice Koprivnice, a domaÊin orkestru bio je Tamburaπki orkestar KUD-a «Podravkefl buduÊi da su u svibnju tamburaπi Podravke bili gosti u Kaposvaru pa je ovo bio uzvratni posjet dobro uklopljen u prostor i vrijeme jer u subotu na trgu je bio veliki broj ljudi. Gosti iz Kapoπvara posjetili su Galeriju «Josip GeneraliÊfl u Hlebinama te cjelodnevni posjet zavrπili zajedniËkim druæenjem s Ëlanovima Podravkinog orkestra u «©tagljufl. A. V.
Jelovnik
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Sport
Prva hrvatska liga - 1. kolo kuglaËica
Rukomet - memorijalni turnir Vinka Kandije u Ljubljani
KuglaËice startale remijem u Osijeku
Podravka Vegeta osvojila treÊe mjesto
Osijek ’97 - Podravka 4:4 3194:3178 (12,5:11,5)
HYPO - PODRAVKA VEGETA 26:28 (15:10) Proπloga vikenda u Ljubljani je odræan tradicionalni Memorijalni turnir Vinka Kandije u organizaciji domaÊina - ekipe Krima. Rukometaπice Podravke Vegete igrale su u B grupi s ljubljanskom Olimpijom i skopskim Kometalom. U prvoj utakmici Podravkaπice su pobijedile Olimpiju 24:21, dok su u drugoj utakmici izgubile od Kometala 30:27. Tako su se naπle u borbi za treÊe mjesto na turniru protiv znanih protivnica - beËkog Hypa i nakon teπke i neizvjesne borbe na parketu zasluæeno pobijedile 28:26. Utakmica je poËela dobro za Podravkaπice koje stalno vode sve do 6:4, a onda dolazi do neshvatljivoga pada u igri koprivniËkih rukometaπica. Jalovi i nemaπtoviti napadi, brojne izgubljene lopte, nekoncentrirana obrana i u 10. minuti Hypo vodi 14:7. Ipak do kraja poluvremena vodstvo BeËanki koliko-toliko ublaæava Budimir i na odmor se odlazi s rezultatom 15:10.
U drugom poluvremenu napokon dolazi do glava Podravkaπica sve ono πto im je govorio i upozoravao trener Josip ©ojat. Podravkaπice igraju znatno agresivnije, proradile su Budimir i Vresk, a na vratima je sve sigurnija Galkina. Tek u 58. minuti GolubiÊ dovodi Podravku Vegetu u vodstvo 26:25, Hypo izjednaËuje, potom Vresk dovodi u vodstvo Podravkaπice, a u zadnjim sekundama utakmice Tatari potvruje pobjedu 28:26. Od svih utakmica Podravke Vegete na Memorijalnom turniru Vinka Kandije najviπe veseli πto se u formu vratila Andrijana Budimir koja je ujedno bila i najbolji strijelac turnira. InaËe, prvo mjesto na turniru osovojila je ekipa Krima koja je u finalu pobijedila Kometal 34:33. Za Podravku Vegetu protiv Hypa nastupile su: StanËin, Galkina, Vresk 9, D. GolubiÊ 3, PalËiÊ, Hodak, Budimir 11, Sirovec, PopoviÊ 2, Meljnykova, FraniÊ, Naukovich, Tatari 2 i HrgoviÊ 1 B. F.
Prva hrvatska rukometna liga - 2. kolo
Prvenstveni start s plus 20 pogodaka razlike POÆEGA - PODRAVKA VEGETA 9:29 (3:14) Na najbolji moguÊi naËin Podravkaπice su uπle u ovogodiπnje prvenstvo, deklasirajuÊi na gostovanju domaÊu ekipu Poæege. U drugom kolu Prve hrvatske rukometne lige (jer je susret prvog kola odgoen do 6. listopada kada Êe Podravkaπice gostovati kod Lokomotive u Zagrebu) Podravka Vegeta je pobijedila Poæegu 29:9. OËekivala se pobjeda, ali u Poæegi je viena igra ”maËke i miπa”.
DomaÊe rukometaπice koliko - toliko su parirale Podravkaπicama do 11. minute utakmice i rezultata 4:3 za KoprivniËanke, a potom poËinje potop Poæeæanki. Nerjeπiva enigma za domaÊe rukometaπice bila je sjajna Galkina na vratima Podravkaπica koja je nanizala 15 obrana. Naravno, veliku pomoÊ Podravkinoj vratarki dale su i ostale rukometaπice igrajuÊi Ëvrstu i za Poæeæanke neprelaznu
Prva hrvatska nogometna liga - 8. kolo
I s igraËem viπe - poraz KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 2:0 (0:0) Nije bila tajna, nogometaπi Slaven Belupa nakon uspjeπnog prvenstvenog niza krenuli su na gostovanje u Veliku sa æeljom da osvoje tri prvenstvena boda. »ak su bili nadomak toga cilja jer su cijelo drugo poluvrijeme imali nogometaπa viπe, ali za pobjedu treba imati viπe energije, samopuzdanja i pruæiti maksimalni uËinak na terenu. Naæalost, nekolicina Slavenovih nogometaπa leæerno je shvatila utakmicu i priliËno neprofesionalno sudjelovala u njoj. Krenimo redom. Prvu prigodu na utakmici imali su domaÊini kada RenduliÊ puca preko vratiju Lisjaka. U 10. minuti loπe ispucavanje Lisjaka, lopta dolazi do ©aranoviÊa koji ubacuje na glavu KopunoviÊu. Udarac prema praznim vratima, ali u zadnjem trenutku Lisjak se vraÊa i spaπava svoju mreæu. Prvu prigodu Slavenaπi imaju u 28. minuti kada Musa odliËno dodaje Karabogdanu koji s lijeve strane tuËe kraj vratiju Kamen Ingrada. Desetak minuta kasnije velika prigoda VeliËana. Prvo ©aranoviÊ pogaa vratnicu, a potom na odbijenu loptu natrËava LaliÊ koji ponovo trese vratnicu. U zadnjoj minuti prvog poluvremena Karabogdan
je u prilici, vratar »avlina istrËava iz kaznenog prostora, grubo ruπi Karabogdana i sudac Feljan domaÊem vrataru pokazuje crveni karton. U nastavku s igraËem viπe od nogometaπa Slaven Belupa se oËekivalo kako Êe rutinirano i strpljivo Ëekati pravu prigodu i zatresti mreæu VeliËana. No, oni su neshvatljivo podbacili. S druge pak strane, domaÊini su igrali kao da im nitko ne nedostaje i polako se redaju njihove prilike. U 57. minuti RenduliÊ ubacuje, a KopunoviÊ glavom prebacuje loptu preko vratiju Lisjaka. Dvije minute kasnije Boπnjak gubi loptu na sredini terena, KovaË dodaje do RenduliÊa koji ubacuje na suprotnu stranu do neËuvanog LaliÊa i to je 1:0 za Kamen Ingrad. Uzalud dalje terenska inicijativa Slaven Belupa, jer konkretnih prilika nije bilo osim u 84. minuti kada VukojeviÊ s 25 metara snaæno tuËe i pogaa gredu domaÊih vratiju. Dvije minute kasnije sve dvojbe oko pobjednika ovoga susreta bile su rijeπene. Boæinovski je potegnuo desnom stranom, dodao do BajsiÊa koji odliËno na suprotnoj strani pronalazi RenduliÊa i - 2:0 za domaÊine.
7
Piπe: Æeljko ©emper
Andrijana Budimir - povratak u dobru formu i najbolji strijelac na turniru u Ljubljani
Velika izjednaËenost i neizvjesnost krajnjeg rezultata karakteriziralo je derbi 1. kola izmeu kuglaËica Podravke i Osijeka ’97. Da dramatike nije nedostajalo najbolje pokazuje meusobna razlika u veÊini dvoboja - Ëak u pet razlika je bila od jedan do jedanaest Ëunjeva. Iako su Podravkaπice od πest dvoboja dobile Ëetiri, svakoj ekipi pripao je po bod, jer su domaÊe u sveukupnom zbroju bile bolje za 16 Ëunjeva. Ovaj bod osvojen na vruÊem “terenu” u Osijeku i nije tako loπ, kad se prisjetimo 6:2 poraza u proπlom prvenstvu. Osijek ’97 je sastav koji je veÊ godinama u samom vrhu, ali nikako da ostvari plasman u Europu. Nakon prve serije rezultat je bio izjednaËen 1:1 i dva Ëunja prednosti za OsjeËanke. Krenulo je sa iznenaenjem - Vesna Æunek nadigrala je domaÊu Getoπ, koja rijetko gubi na domaÊim stazama. Vesna je imala i najbolji rezultat kod Podravke (545). Ines Vuka, OsjeËanka u redovima Podravke, neoËekivano gubi poen na poznatim stazama. Nakon druge serije Podravka je ostvarila vodstvo od 3:1 i stekla prednost od osam Ëunjeva. Æeljka Orehovec i Ljiljana Picer vodile su veliku borbu za svaki Ëunj, bila je to prava drama u oba dvoboja - na kraju Æeljka je bolja za sedam Ëunjeva, Ljilja pak za samo jedan. U zavrπnici za pobjedu je trebalo tek odræati prednost u Ëunjevima, ali domaÊe su ipak uspjele spasiti bod. U reprezentativnom dvoboju dviju Marija bolja je za πest Ëunjeva bila Zver. Mlada RadakoviÊ, najbolja u redovima domaÊeg sastava, odluËila je ishod derbija - za 28 Ëunjeva nadigrala je –uricu LukaË i donijela bod svojoj ekipi. Rezultati: Getoπ - Æunek 0:1 (1:3, 536:545), B. ©ariÊ - Vuka 1:0 (2,5:1,5 535:524), AbramoviÊ - Orehovec 0:1 (2:2, 536:543), T. ©ariÊ - Picer 0:1 (2:2, 502:503), RadakoviÊ - LukaË 1:0 (3:1, 558:530), MaareviÊ - Zver 0:1 (2:2, 527:533). Ove subote, 25. rujna (15 sati) u Koprivnici igraju Podravka i Zagi iz Zagreba.
obranu. Uz to, rukometaπice Podravke Vegete bile su izuzetno raspoloæene u napadu, a najviπe pogodaka davale su iz brzih kontri. U tom segmentu igre posebno je bila raspoloæena Ljerka Vresk. Trener Ko- Prva hrvatska liga - 3. kolo kuglaËa privniËanki Josip ©ojat moæe biti zadovoljan uËinkovitoπÊu svih svojih rukometaπica, a nakon Poæege vidjela se svrhovitost priprema te nastupa na brojnim meunarodnim turnirima. Podravka je spremna za osvajanje prvenstva Hrvatske! Podravka - MedveπËak 1958 6:2 3613:3527 (14,5:9,5) Protiv Poæege za Podravku Vegetu su igrale: Galkina, StanËin, Vresk 5, GolubiÊ 4, PalËiÊ 1, Hodak 2, Budi- Prva dva boda “sletjela” su na konto kuglaËa Podravke. Pobijeen je nekad mir 1, Sirovec, PopoviÊ 4, Meljniko- slavni zagrebaËki MedveπËak 1958, sastav koji je æario i palio u Europi i u va, FraniÊ 3, NaukoviÊ 3, Tatari 3 i kojem joπ uvijek igra legendarni Nikola Dragaπ, trostruki prvak svijeta. HrgoviÊ 3. B. F. Podravkaπima je u ovom dvoboju bio “noæ pod grlom” - morali su osvojiti dva boda, sve ostalo bila bi katastrofa. Nesretno su ispustili pobjedu u 1. kolu protiv Adrianeona, pa su vjerovali u sigurnu pobjedu nad novajlijom u ligi i rivalom iz kvalifikacija. Nakon prve serije bilo je 1:1 - Zdravko VuËiÊ nije bio na svom poznatom nivou, ali nije imao ni problema da osvoji poen. Bio je bolji od Milasa za 12 Ëunjeva, dok je Ante Bionda bio previπe impresioniran saznanjem da igra protiv legendarnog Dragaπa. Nije odigrao kako zna i moæe, zaostao je za Nikolom 21 Ëunj, pa su gosti bili u prednosti za jednu postavu. U drugoj seriji NeopreznoπÊu obrane i nezalaga- opet velika izjednaËenost i rezultat 2:2, ali sada pet Ëunjeva u korist Podravke. njem nekoliko standardnih igraËa Sla- Iskusni Dæaja neoËekivano osvaja poen - ovoljetno naπe pojaËanje Ivan Pigac ven Belupa, KoprivniËanci su joπ jed- imao je dosta problema u igri i na kraju zaostatak od deset Ëunjeva. Mladi nom pognute glave napustili travnjak Gregurina konaËno je zaigrao od poËetka, u sjajnom finiπu suvereno osvaja u Velikoj. Nakon susreta klupski Ëel- poen. Odluka pada u zavrπnici - Zlatko Betlehem vodio je veliku borbu s nici bili su vrlo nezadovoljni angaæ- mladim i vrlo talentiranim DragiËeviÊem, najboljim u redovima ZagrepËana. manom pojedinih igraËa Slavena i Zlatko je fenomenalno odigrao “jedinicu”, sruπio je Ëak 191 Ëunj, “oËistio” najavili su novËane kazne za nebor- sjajnih 87 Ëunjeva. Sa 631 Ëunjem bio je i prvo ime dvoboja. Iskusni Zdravko MikloπiÊ nije dozvolio nikakvo iznenaenje, iako je igrao protiv maarskog benost i nezalaganje. - Pruæila nam se sjajna prilika da u reprezentativca Borosa. Maar je “pokleknuo” u zavrπnici, bio je najslabiji Velikoj nastavimo uspjeπan prven- akter dvoboja i Podravkaπi zasluæeno knjiæe prve bodove. Ove subote stveni niz. Prvo poluvrijeme odigrali Podravka odlazi u Imotski. Rezultati: VuËiÊ - Milas 1:0 (3:1, 601:589), Bionda - Dragaπ 0:1 (1,5:2,5 smo bez primljenog pogotka, a naπi domaÊini su ostali s igraËem manje. 574:595), Pigac - Dæaja 0:1 (2:2, 592:602), Gregurina - Buk 1:0 (3:1, 615:591), Umjesto da u drugom dijelu igre ta- Betlehem - DragiËeviÊ 1:0 (2:2, 631:612), MikloπiÊ - Boros 1:0 (3:1, 600:538). kvu priliku iskoristimo, mi smo je prokockali, primili dva pogotka i doæivjeli neugodan poraz. Jako sam ra- Karate zoËaran pristupom igri nekih igraËa koji nisu ispunili svoje profesionalne obaveze i naravno da im to viπe neÊemo tolerirati. Sigurno Êe biti odreU nedjelju 19. rujna u NedeliπÊu je odræano prvo jesensko kolo lige enih promjena u momËadi - rekao je trener Slaven Belupa Branko KaraËiÊ. sjeverozapadne Hrvatske u karateu. Na turniru su nastupili natjecatelji iz 16 Protiv Kamen Ingrada za Slaven Be- klubova, a mladi karatisti Podravke postigli su sljedeÊe rezultate: mlai uËenici: 3. mjesto - Marko ZagorπËak lupo su igrali: Lisjak, Boπnjak (od 80. uËenici: 3. mjesto - Marin MarkoviÊ JambruπiÊ), KarabatiÊ (od 63. Kelemlai kadeti: 1. mjesto - Danijel ©ola, 3. mjesto - Matija Benjak men), BodruπiÊ, PejiÊ (od 71. VruËijuniori: 2. mjesto - Marko ©vagelj, 3. mjesto - Maja Puæ. na), VukojeviÊ, Musa, JuriÊ, ViπkoviÊ, S LovkoviÊ Dodik i Karabogdan. B. F.
KuglaËi osvojili prva dva boda
PoËelo prvenstvo
8
Broj 1719 Petak 24. rujna 2004.
Podravka sudjelovala na VinkovaËkim jesenima
Veliko zanimanje za jela od Podravkinih proizvoda Ove godine u sklopu 39. VinkovaËkih jeseni po drugi puta grad Vinkovci organizirao je sajam gospodarstva i obrtniπtva od 17. do 19. rujna. Cilj sajma bilo je promicanje vrijednosti gospodarstva regije, podræavanje teænje “kupujmo hrvatsko”, povezivanje sjevera i juga, ”zelene i plave” Hrvatske koje se u mnogim aspektima nadopunjavaju. Sajam je otvorio ministar poljoprivrede i πumarstva Petar »obankoviÊ. Viπe od 80 izlagaËa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prezentiralo je proizvode s podruËja poljoprivrede, prehrambene industrije, πumarstva, drvne industrije, obrtniπtva i turizma. Organizirani su brojni struËni skupovi, okrugli stolovi i bogat popratni program. Tom bogatom programu pridruæila se i Podravka. Kako je ovo godina u kojoj se obiljeæava obljetnica Vegete, izloæbeni prostor od 15 m2 bio je ureen u znaku Vegete. Dio olimpijske ekipe promotora kulinarstva svakodnevno je pripremao degustacije ukusnih jela za posjetitelje sajma kojih je bilo u iznenaujuÊe velikom broju. Na dan otvorenja u velikoj tavi ispred sajamske dvorane pripremljeno je viπe od 500 porcija Ëobanca koji je dobio najviπe pohvale kuπaËa. Ostale dane za promo pultom na izloæbenom prostoru pripremana su jela s Vegetom Twist i ostalim Podravkinim proizvodima. Ljubazne hostese imale su pune ruke posla pomaæuÊi naπim promotorima, a u pauzama izmeu degustacija posjetitelji su mogli dobiti ljetnu knjiæicu Vegetinih recepata, uzorak Vegete od 18 g kao i uvijek traæene vreÊice i olovke. DomaÊini nisu skrivali svoje zadovoljstvo πto je Podravka nakon viπegodiπnje stanke ponovno doπla u Vinkovce i nadaju se da Êe joπ uspjeπniji sajam organizirati slijedeÊe godine kada Êe proslaviti 40 godina VinkovaËkih jeseni. Podravka ovim nastupom moæe biti izuzetno zadovoljna tim viπe πto je on bio od velikog znaËenja kao podrπka prodajnoj operativi iz regije Slavonija. Marina ©tefotiÊ
Na Podravkinom πtandu vladala je prava guæva jer mnogi su htjeli probati fina jela pripremana s Vegetom i drugim Podravkinim proizvodima
Podravka na humanitarnom zadatku
Podravka ponovo sudjeluje u humanitarnoj akciji ”Terry Fox Run” Podravkino predstavniπtvo u Zagrebu ove je srijede posjetio savjetnik i konzul u kanadskom veleposlanstvu Sven Jurschewski, kako bi zahvalio za sponzorstvo povodom organizacije «Terry Fox Runfl. Dogaaj pod nazivom «Terry Fox Runfl organizira Kanadsko veleposlanstvo u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka i Jarun d.o.o., a odræat Êe se u nedjelju 26. rujna na jezeru Jarun. Ta se akcija odræava svakoga rujna u Kanadi i joπ 55 zemalja, a ove je godine po peti puta organizirana u Zagrebu. Terry Fox bio je osamnaestogodiπnji mladiÊ koji je zbog raka izgubio nogu,
a 1980. godine krenuo je u trku po Kanadi kako bi skupio dovoljno sredstava za lijeËenje te bolesti. Naæalost, nije uspio zavrπiti svoj maraton i umro je u 22. godini. Njemu u Ëast obitelj je odluËila nastaviti tradiciju i pokrenuli su akciju prikupljanja novca za borbu protiv raka. Ova je akcija svake godine sve uspjeπnija, tako da se u nedjelju na Jarunu oËekuje 10.000 posjetitelja, kojima Êe pojedine tvrtke moÊi predstaviti, prodavati ili poklanjati svoje proizvode. Cjelokupan prihod od prodaje tih proizvoda u akciji namijenjen je onkoloπkom
odjelu djeËje bolnice u KlaiÊevoj ulici. Svojom se donacijom u ovu humanitarnu akciju ukljuËila i Podravka, odnosno sektor PiÊa, kako bi tijekom dana nadohvat ruke bila i Studena kao osvjeæenje posjetiteljima koji Êe otrËati sedam kilometara oko jarunskog jezera. Konzula su doËekali direktor regije Zagreb Miroslav ©poljar i Ivan BukovËan ispred sektora PiÊa. Konzul Jurschewski izrazio je æelju posjetiti tvornicu u Lipiku i izjavio kako u Hrvatskoj uvijek pije Studenu, izraæavajuÊi pohvale njezinoj kvaliteti i ambalaæi. Ines Banjanin
Kanadski konzul Sven Jurschewski u razgovoru s predstavnicima Podravke
Recept tjedna:
Mesne roladice s blitvom i gljivama (za 6 osoba)
Iako naizgled sloæeno pripremom, ovo jelo vrlo je zanimljivo i isplati se pozabaviti njime. Sastojci: 6 teleÊih odrezaka (svaki po 150 g) 200 g blitve 300 g gljiva 80 g luka 1 ælica margarina 1 ælica ulja 1 ælica naribanog tvrdog sira sol, papar 1 æliËica Vegete
Priprema: Na zagrijanom margarinu kratko propirjajte nasjeckani luk, dodajte nasjeckane gljive i pirjajte dok tekuÊina ne ispari. Umijeπajte narezanu blitvu, dodajte Vegetu i sve kratko propirjajte. Odreske posolite, popaprite i po njima rasporedite pirjane gljive i blitvu. Svaki odrezak savijte i uËvrstite ËaËkalicom. U tavi na zagrijanom ulju odreske popecite sa svih strana, izvadite
ËaËkalice, podlijte vodom i stavite peÊi u peÊnicu zagrijanu na 200°C oko 30 minuta. Pred kraj peËenja pospite meso naribanim tvrdim sirom i ostavite u peÊnici da se sir rastopi. Posluæivanje: Mesne roladice nareæite i posluæite uz prilog od graha ili salatu. Odresci Êe biti ukusniji ako ih podlijete malom koliËinom razrijeenog umaka od rajËice.
Crta: Ivan Haramija - Hans