Podravkine novine broj 1771 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLIV Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

U Varπavi potpisan ugovor o suradnji kompanija Rieber & Son i Podravke na poljskom træiπtu

Dan grada Koprivnice obiljeæen brojnim viπednevnim dogaanjima 2. str.

3. str.

U Zagrebu odræana prezentacija poslovnih rezultata grupe Podravka za prvih devet mjeseci ove godine

Podravka u prvih devet mjeseci ostvarila 85 milijuna kuna dobiti Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf

Prezentacija poslovnih rezultata grupe Podravka za prvih devet mjeseci ove godine odræana je u utorak 8. studenoga u Hotelu Westin u Zagrebu. U svom obraÊanju novinarima predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac naglasio je kako je jedan od glavnih zadataka u Podravki osposobljavanje managementa za promjene na træiπtima. Takoer je podsjetio na aktivnosti u treÊem kvartalu kao πto su potpisivanje ugovora s koncernom Swisslion Takovo o poslovnoj suradnji na træiπtu Srbije, ugovor s Vegaruitom na podruËju prerade, distribucije te izvoznog plasmana voÊa i povrÊa te ugovor s Agrokomercom o povlaπtenoj distribuciji Agrokomercovih proizvoda na træiπtu BiH. Podsjetio je na dobivenu nagradu uglednog britanskog financijskog magazina Finance Central Europe koji je Podravku d.d. proglasio najboljom prehrambenom kompanijom u jugoistoËnoj Europi u 2005. godini, rangirajuÊi 100 najboljih kompanija u regiji prema aktivi, prihodu, kapitalu, neto dobiti, ali isto tako i istraæivanjima o imidæu kompanije na træiπtu. Nakon uvodnih rijeËi Darka Marinca, odræana je prezentacija u kojoj je o poslovnim rezultatima novinare izvijestila voditeljica Ureda predsjednika Uprave Lidija KljajiÊ. U svojoj je prezentaciji govorila o ukupnim prihodima, prihodima od prodaje, prodaji prema strateπkim poslovnim podruËjima, prodaji po grupama proizvoda i træiπtima, te prodaji na domaÊem træiπtu po grupama proizvoda. Osvrnula

se i na strukturu poslovnih rezultata, kao i profitabilnost Grupe Podravka.

Na hrvatskom træiπtu zabiljeæen rast prihoda od prodaje 2 %, a na inozemnim træiπtima 4 % Grupa Podravka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je prihod od prodaje u iznosu od 2,5 milijardi kuna, πto je poveÊanje od 3 % u odnosu na ostvareno u istom razdoblju 2004. godine. Ostvarena neto dobit u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 85 milijuna kuna πto je za 7 % viπe nego u istom razdoblju 2004. godine. Na inozemnim træiπtima ostvaren je rast prihoda od prodaje za 4 %, dok je na hrvatskom træiπtu zabiljeæen rast prihoda od 2 %. ©to se tiËe inozemnih træiπta, vrijedi istaknuti da je rasla prodaja na træiπtu jugoistoËne Europe (7 %), istoËne Europe (22 %) i zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Orijenta (8 %), dok je træiπte centralne Europe zabiljeæilo pad prodaje od 4 %, πto ipak predstavlja pozitivan pomak u odnosu na proπlo obraËunsko razdoblje kada je pad prodaje iznosio 10%. ©to se tiËe strateπkih poslovnih podruËja, prodaja prehrane i piÊa porasla je za 4%, dok je prodaja lijekova na istoj razini kao i proπle godine na πto dosta utjeËe i situacija na træiπtu lijekova u Hrvatskoj gdje Belupo ostvaruje najveÊi dio svog prihoda. Rast prodaje u odnosu na isto razdoblje proπle godine ostvarile su sljedeÊe kategorije proizvoda: meso i mesni proizvodi 20 %, Podravka jela 6 %, trgovaËka roba 14 %, voÊe i povrÊe 2 %. NajveÊi rast ostvarila je prodaja mesa i mesnog programa,

S prezentacije poslovnih rezultata Podravke

a u promatranom razdoblju, osim konzerviranih mesnih proizvoda, zapoËeo je i izvoz kobasiËarskih proizvoda te proizvodnja goveeg gulaπa u Australiji za træiπte Amerike, kao i njegova proizvod-nja u Makedoniji. Osim navedenih kategorija, rast ostvaruju Podravka jela, voÊe i povrÊe, te trgovaËka roba.

Predstavljen i novi TV spot za Vegetu Mediteran Nakon lansiranja novog dizajna Vegete u drugom kvartalu, Ëime je Vegeta dobila novi i suvremeniji izgled, tijekom treÊeg kvartala intenzivno se radilo na uvoenju

novog proizvoda pod markom Vegeta - Vegeta Mediteran. To Êe joπ viπe ojaËati marku Vegeta, kako na domaÊem, tako i na inozemnim træiπtima, koja u ukupnoj prodaji sudjeluje sa 80 %. Po zavrπetku prezentacije, novinarima je predstavljen i novi TV spot za Vegetu Mediteran. Na konferenciji za medije, odræanoj nakon prezentacije poslovnih rezultata, novinari su postavili pitanja vezana uz proces prodaje KoprivniËke tiskarnice, projekcije godiπnjih rezultata i druga pitanja, te zatraæili komentar porasta prodaje mesnih proizvoda. »lan Uprave Zdravko ©estak izvi-

jestio je kako proces prodaje ide svojim tijekom, a do poËetka prosinca oËekuju se i prve ponude za Tiskarnicu. »lan Uprave Miroslav VitkoviÊ odgovorio je kako je Podravkin mesni program sinonim visoke kvalitete, a osim toga, intenzivnije se ulagalo u marketing i izvrπene su reorganizacijske promjene, pa je to odgovor na pitanje o lijepom rastu od dvadesetak posto mesnog programa. Takoer je na pitanje novinara o mesnom programu najavio i dalje korektnu suradnju s Agrokorom, Ëime Êe Podravkin mesni program i dalje ostati zastupljen u Konzumu.

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

Obiljeæavanje Dana grada Koprivnice - u nekoliko dana Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Ovogodiπnja proslava 4. studenoga Dana grada Koprivnice uistinu je bila raznovrsna i bogata nizom dogaanja te je trajala nekoliko dana. Tako su prvo hrvatski branitelji poloæili vijence i zapalili svijeÊe podno „Zavjetnog kriæa“ kod Trokuta (nedaleko Lipika), a potom zajedno s predstavnicima politiËkih stranaka i kod velikog kriæa na Gradskom groblju. Slijedio je niz kulturnih dogaanja, od kojih posebno treba izdvojiti okrugli stol na temu ”60 godina Knjiænice i Ëitaonice Fran GaloviÊ” te mnogobrojne akcije uËenika osnovnih πkola, baπ kao i uvijek zanimljiv koncert KUD-a „Koprivnica“ - svome gradu. Srediπnja sveËanost odræana je u petak u dvorani Domoljuba, gdje je odræana sveËana sjednica Gradskog vijeÊa, kojoj su uz ostale uzvanike prisustvovali pot-

predsjednik hrvatske Vlade Damir PolanËec, æupan KoprivniËko - kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ, gradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat, saborski zastupnik Jozo Radoπ i drugi. Nakon πto je predsjednik VijeÊa Ivan Pal pozdravio nazoËne, gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ u svom se izlaganju osvrnuo na brojne akcije i aktivnosti u gradu u proteklom vremenu, te naveo niz planova za naredno razdoblje, od kojih je na prvom mjestu izgradnja gradskog bazena, proËistaËa i nove gimnazije. - OËekujemo da Êemo se veÊ tijekom iduÊeg kolovoza kupati u Koprivnici rekao je. - Sve πto smo ostvarili moæemo zahvaliti i jakoj privredi, ali i pojedinim dræavnim fondovima koji su jednim dijelom i financirali naπe akcije. Meutim - kazao je dalje gradonaËelnik - baπ i ne moæemo biti zadovoljni otvaranjem novih radnih mjesta, ali raduje Ëinjenica πto nije bilo mnogo ni

Sa sveËane sjednice Gradskog vijeÊa Koprivnice otpuπtanja. ZahvaljujuÊi malom i srednjem obrtniπtvu ipak se uspio zaposliti odreeni broj ljudi, a ova grana neprestano biljeæi rast i to na svim poljima. Potporu radu Gradskog poglavarstva dali su Damir PolanËec i Josip FriπËiÊ, dok se gradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat osvrnuo na doprinos Podravke u razvijanju gospodarstva u njihovom gradu koji je teπko stradao u Domovinskom ratu. Na sjednici su najzasluænijim graanima za promicanje i razvoj grada uruËena i prigodna priznanja. Nagradu za æivotno djelo primio je dr. Dragutin KoprivniËanci na Zrinskom trgu na Dan grada Feletar, a Medalja grada uruËena je dr.

Razgovor s dobitnicima stipendija i potpora Zaklade ”prof. Zlata Bartl”

Zlatki Nemet - Lojan, –uri Pokrajcu, Zlatku DraganiÊu i Slavku KuzmiÊu, dok su plakete dobili: Muzej grada Koprivnice, Udruæenje obrtnika i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Na kraju sjednice odræan je i kraÊi kulturno - umjetniËki program, a potom su svi sudionici pozvani na domjenak u hotel Podravina. Od niza ostalih dogaanja svakako treba istaknuti obiljeæavanje odlaska 117. brigade na ratiπte, zatim nekoliko koncerata ozbiljne i zabavne glazbe (primjerice nastup Prljavog kazaliπta), humanitarnu prodaju jabuka za potrebe invalida KoprivniËko - kriæevaËke

æupanije, tradicionalnu atletsku utrku ulicama Koprivnice, izloæbu slika Radovana Grgeca, predstavljanje nekoliko novih knjiga i drugo, ali obiljeæavanje Dana grada nastavlja se i dalje, pa Êe tako veÊ danas (petak) u Gradskoj vijeÊnici s poËetkom u 19 sati biti predstavljena knjiga Paje Kaniæaja „»uvajte mi mjeseËinu“, a u subotu u prostorijama Muzeja grada Koprivnice u 12 sati bit Êe otvorena izloæba o dugogodiπnjoj aktivnosti ove ustanove, te Êe slijediti predstavljanje novog „Podravskog zbornika“ i knjige „Fitoterapija - lijeËenje ljekovitim biljem“.

BuduÊi da je u tijeku natjeËaj za drugu generaciju stipendista Zaklade ”prof. Zlata Bartl”, porazgovarali smo s nekima od dobitnika stipendije ili potpore u prvoj godini stipendiranja

Lea DeliÊ, apsolvent Ekonom- mogla raditi pa sam imala nekoliko nomskom fakultetu 1999. godine, a 2004. u privredi, je li moguÊe da jednoga dana ljetne sezone radi u ambulanti na Rabu. Sada je trenutno nezaposlena, ali kao godine uz rad i magistrira na istom u buduÊnosti radite i za Podravku? skog fakulteta, smjer turizam: intervjua i razgovora s potencijalnim - Apsolutno, jer moje podruËje istraæi- πto istiËe, nastavlja s poslijediplomskim poslodavcima. U svakom sluËaju, voljela fakultetu i to na temu Træiπte kapitala u

Financijska pomoÊ doπla je u pravo vrijeme

Lea DeliÊ jedna je od najbolje ocjenjivanih studenata na zagrebaËkom Ekonomskom fakultetu. Prosjek ocjena joj je 4,60, a sad ju dijele joπ dva ispita do diplome. Brojne preporuke profesora te rad na poslovnom sluËaju kod mr. sc. Mislava Ante OmaziÊa samo su dodatno pomogli da Lea dobije jednokratnu pomoÊ Zaklade «prof. Zlata Bartlﬂ od 5.000 kuna. ©to je ta pomoÊ za nju znaËila, bilo je prvo pitanje za Leu? - Ta potpora je puno znaËila za mene, jer ja sam ustvari ciljano iπla se kandidirati za tu financijsku pomoÊ buduÊi da mi je ona bila potrebna za studentsku razmjenu u BeËu. Naime, ja sam jedan semestar provela u BeËu na fakultetu u sklopu razmjene studenata i mogu reÊi da mi je to jedno veliko i dragocjeno iskustvo ne samo u πkolovanju, veÊ opÊenito u æivotu. Osim toga, prijeko mi je bio potreban laptop pa sam tako pola novca od Zaklade potroπila na njega, a pola za potrebe u BeËu. Sve u svemu, novac od Zaklade «prof. Zlata Bartlﬂ znatno mi je pomogao u daljnjem πkolovanju. - Lea, kakvi su planovi nakon zavrπetka fakulteta? - Zapravo, ja polako veÊ traæim gdje bih

bih raditi u turizmu i to negdje na Jadranskoj obali, a ujedno i nastaviti daljnje πkolovanje. No, vidjet Êemo kada zavrπim fakultet, ali znate kakva je danas situacija sa zapoπljavanjem mladih u Hrvatskoj. - Kakvo je vaπe miπljenje o Zakladi «prof. Zlata Bartlﬂ? - Studenti uvijek trebaju pomoÊ sa strane. Ima nas jako puno i uvijek nam nedostaju sredstva. Financijska potpora koju sam ja dobila od Zaklade mi je u to vrijeme puno znaËila i pomogla u mojem daljnjem πkolovanju i to zaista kada mi je bilo najpotrebnije. Drago mi je πto je draga profesorica Zlata Bartl mislila na nas mlade koji dolazimo, a naπa je moralna obaveza prema profesorici da svojim radom i znanjem opravdamo povjerenje Zaklade.

Vladimir CvijanoviÊ, magistar ekonomskih znanosti:

Zaklada je hvale vrijedan projekt od Ëega bi mogla uËiti i druga hrvatska poduzeÊa Vladimir CvijanoviÊ je diplomirao na zagrebaËkom Eko-

Hrvatskoj, odnosno determinanti funkcioniranja træiπta kapitala u Hrvatskoj. Prije magistriranja, Vladimir je bio na dvosemestralnom boravku u Frankfurtu na Maini gdje je proπirivao svoja znanja i istraæivaËka iskustva. Nemiran istraæivaËki duh i vjeËita potreba za daljnjim znanjima vode ga i dalje te se Vladimir bavi i doktorskim studijem. - Tako je, a zahvaljujuÊi djelomice i jednokratnoj pomoÊi Zaklade «prof. Zlata Bartlfl otiπao sam na doktorski studij «Johann Wolfgang Goethefl u Frankfurtu na Maini, a inaËe radim kao asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu. - ©to je vama ta jednokratna pomoÊ Zaklade znaËila? - Pa svaka pomoÊ je uvijek dobro doπla, a kada govorimo konkretno o pomoÊi Zaklade «prof. Zlata Bartlfl, onda moram istaknuti kako sam tim novcem nabavio struËne knjige, pokrivao putne troπkove i neke troπkove boravka u Frankfurtu. Koliko se god to Ëinilo malom nagradom jer rijeË je o 5.000 kuna, ona je dovoljno velika da osigura pokriÊe nekih troπkova i to je jako lijepo. - Vladimire, πto vi mislite o toj Zakladi? - Osnivanjem Zaklade «prof. Zlata Bartlfl ostvaren je pun pogodak, jer time promovira svoj rad i rad Podravke. Mislim da je stipendiranje ljudi u Hrvatskoj potrebno jer vrlo je malo stipendija koje hrvatske zaklade, odnosno hrvatske institucije dodjeljuju. Dakle, Zaklada «prof. Zlata Bartlfl je hvale vrijedan pothvat i neπto πto druga poduzeÊa u Hrvatskoj mogu samo prihvatiti i uËiti. - S obzirom na vaπe znanje, a i iskustvo

vanja je mikroekonomija, a to su preteæno korporativno upravljanje i inovacijska ekonomija te specijalno financiranje inovacija. Prema tome, da bi Ëovjek uopÊe mogao biti u tom istraæivaËkom svijetu, mora priËati iz nekih realnih iskustava. A to znaËi da je vrlo primamljivo biti jednom nogom u privredi kako bi se ta iskustva stjecala i primjenjivala u znanstvenom radu. Dakle, to je neπto πto ja oËekujem i πto je zapravo neizbjeæno. Trenutno piπem svoj doktorski rad i zauzet sam radom na Institutu, ali ako doe poziv iz Podravke - zaπto ne.

Zrinka Trstenjak, doktorica opÊe medicine:

Meni i svim dobitnicima stipendija profesorica Zlata Bartl veliko je ime Zrinka Trstenjak diplomirala je 2003. godine na zagrebaËkom Medicinskom fakultetu. Dobitnica je dekanove nagrade kao najbolji student medicine. Prosjek ocjena - 4,62. PripravniËki staæ je odradila u KBC Zagreb te poloæila dræavni ispit. Potom se zaposlila u KBC Dubrava kao znanstveni novak, a nakon toga je jedno vrijeme radila u Torontu. No, ubrzo se vraÊa u Hrvatsku te tijekom

studijem. - ZahvaljujuÊi stipendiji koju sam dobila od Zaklade «prof. Zlata Bartlﬂ, nastavljam sa svojim struËnim usavrπavanjem. Dobila sam stipendiju u iznosu od 15.000 kuna koliko zapravo koπta godina postdiplomskog studija. Sama si to sigurno ne bi mogla platiti, iako sam prvu godinu djelomiËno sama platila, a djelomiËno kao znanstvenom novaku platilo mi je Ministarstvo znanosti. Dakle, meni Zaklada puno znaËi, a πto se pak tiËe profesorice Zlate Bartl, nju na æalost nisam nikada osobno upoznala. Nedavno sam je vidjela u jednim dnevnim novinama i mogu vam reÊi da izgleda vrlo simpatiËno, lucidno i jako bistro, bez obzira na godine. Zapravo, razmiπljala sam o njoj, o toj Zakladi, zaπto je ona to osnovala? To je izuzetno lijepa stvar i kroz tu Zakladu vidi se koliko profesorica cijeni znanost i mlade struËnjake. Meni, a i svim dobitnicima stipendija i jednokratnih pomoÊi profesorica Zlata Bartl je napravila veliku stvar. - Zrinka, vi kao roena KoprivniËanka ne razmiπljate da se vratite u rodni grad. Pa za vas kao mladog i ambicioznog struËnjaka bi se sigurno naπlo neko adekvatno radno mjesto. - Postoje odreene opcije, sve je to joπ u fazi pregovaranja, ali iskreno govoreÊi, ne bih imala niπta protiv. Moæda se uskoro naemo negdje na kavi u jednom od kafiÊa na prekrasnom koprivniËkom Zrinskom trgu rekla je na kraju razgovora simpatiËna Zrinka Trstenjak. B. F.

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

U Varπavi potpisan ugovor izmeu Podravke i ugledne norveπke kompanije

Strateπki savez Podravke i Rieber & Son na poljskom træiπtu Piπe i snimio: Alen KiπiÊ Proteklog je tjedna u glavnom poljskom gradu Varπavi potpisan ugovor izmeu kompanija Rieber Food Polska S.A. i Podravka International Export-Import Sp. z o.o. kojim su oni osnovali strateπki savez u segmentu prodaje i distribucije na poljskom træiπtu. Ovaj savez tvrtki kÊeri renomiranih prehrambenih kompanija, nor-

veπkog Rieber & Son i hrvatske Podravke d.d., rezultat je gotovo jednogodiπnjih priprema i dogovora strateπkih partnera te predstavlja znaËajan iskorak u unapreenju poslovanja obiju strana. Pred punom dvoranom od oko Ëetrdesetak poljskih i hrvatskih novinara predstavljena je suradnja i predstavnicima javnosti, koji su iskazali velik interes za detalje i benefite ugovora za obje kompanije. S

predsjednikom Uprave norveπke kompanije Asbjornom Reinkindom ugovor je potpisao Podravkin predsjednik Uprave Darko Marinac, uz kojeg su pri potpisivanju bili glavni inicijatori projekta Ëlan Uprave Goran Markulin, direktor træiπta centralne Europe Milan TadiÊ i direktor Podravkinog poduzeÊa u Poljskoj Neli Groza. Istaknuto je da tim savezom Podravka i Rieber stvaraju zajedniËku prodajnu

Predsjednici uprava norveπke i hrvatske kompanije Asbjorn Reinkind i Darko Marinac potpisali su ugovor o strateπkoj suradnji na poljskom træiπtu

silu koja je bitno veÊa i snaænija od postojeÊih prodajnih organizacija svakog partnera te je u cijelosti organizirana u skladu s potrebama velikog i zahtjevnog poljskog træiπta. U isto vrijeme, partneri ovim savezom ostvaruju i znaËajne uπtede na troπkovima prodaje i distribucije. Pored troπkovnih postoje i drugi znaËajni uËinci ove sinergije. Prvenstveno je to træiπna snaga koja se postiæe snaænijim zajedniËkim asortimanom, odnosno Ëinjenicom da Podravka i Rieber zajedno postaju znatno veÊi i ozbiljniji dobavljaË na tom træiπtu. ReËeno je i da Êe ova sinergija olakπati pristup prodajnim mjestima, buduÊi da Êe im se nuditi znatno πiri spektar proizvoda nego dosad, πto Êe dati i bolju pregovaraËku snagu. Osim Poljske, naglaπeno je da Êe se suradnja proπiriti na Maarsku gdje Êe Podravka biti distributer Riebereove marke ribljih proizvoda King Oscar, koji Êe se komplementarno dopunjavati s Adrijinim programom koji Podravka veÊ distribuira na maarskom træiπtu. Pri kraju predstavljanja, na kojem su govorili i Morten Vike, Rieberov direktor za srednju i istoËnu Europu, te Piotr Sienko, direktor Rieberova poduzeÊa u Poljskoj, novinari su postavili brojna pitanja. Ipak, predstavnike medija je najviπe zanimalo hoÊe li biti i vlasniËkog povezivanja, odnosno nije li strateπki savez jedan od koraka pri povezivanju. Predsjednik Uprave Riebera, kompanije koja ostvaruje godiπnji prihod kao i Podravka od oko 450 milijuna eura, Asbjorn Reinkind rekao je kako je zasad sklopljen ovaj ugovor, razgovara se o joπ nekim træiπtima, no nikakvog razgovora o vlasniËkom povezivanju dosad nije bilo.

Zaklada ”prof. Zlata Bartl” predstavljena u koprivniËkom Domu mladih U sklopu objavljenog natjeËaja za ovu akademsku godinu i redovitih promotivnih aktivnosti, svrha i ciljevi Zaklade ”prof. Zlata Bartl” protekle su subote predstavljeni u koprivniËkom Domu mladih. Ovom prigodom su studenti i akademski graani iz Podravine na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima imali prilike saznati sve detalje o radu i buduÊim planovima Zaklade, kao i sve detalje o kriterijima za ostvarivanje prava na ovogodiπnje stipendije i potpore. Istaknuto je da je osnovna svrha Zaklade ”prof. Zlata Bartl” promicanje i poticanje stvaralaËkog i inovativnog znanstveno - istraæivaËkog rada meu visokoobrazovanim mladim ljudima, hrvatskim dræavljanima, putem dodjele stipendija i potpora. Zaklada je otvorena prema svim redovitim studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija bez obzira na njihov struËni profil, a namjera je Zaklade pronalaæenje talentiranih mladih ljudi i kontinuirano ulaganje u njihova znanja i vjeπtine. Temeljem toga, izvrsnost kandidata u studiju i znanstveno - istraæivaËkom radu se uzima kao osnovni kriterij pri dodjeli stipendija i potpora. Aktualni natjeËaj Zaklade je otvoren do 14. studenoga 2005. godine pa je moguÊnost prijave joπ uvijek moguÊa. Matija Hlebar

naπa posla

RadniËko dioniËarstvo pripomaæe efikasnijem poslovanju Piπe: Æeljko Kruπelj

Nedavno je potvrena informacija da je potpredsjednik Vlade Damir PolanËec inicirao promjene Zakona o privatizaciji. Tim bi se promjenama, koje bi trebale nadoknaditi barem neke nedostatke aktualnog zakonskog rjeπenja, usvojenog joπ poËetkom 1990-ih godina, uredilo i pitanje radniËkog dioniËarstva, koje je prema engleskom nazivu u struËnim krugovima poznato kao ESOP. Nagaa se da bi se u troËlanoj radnog grupi zaduæenoj za te izmjene trebao naÊi i dr. Darko TipuriÊ, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je KoprivniËancima poznat i kao jedan od pokretaËa Podravkine menadæerske akademije (POMAK). TipuriÊ je, inaËe, vodeÊi hrvatski struËnjak za radniËko dioniËarstvo, o Ëemu je objavio i knjigu, a na istu je temu tjednik Lider s njim nedavno napravio i poduæi razgovor. Tema je utoliko zanimljivija πto je PolanËec, koji se i ranije deklarirao kao zagovornik ESOP-a, izjavio da od

menadæmenta Podravke oËekuje prijedloge za privatizaciju preostalih 27 posto dionica koprivniËke kompanije koje se joπ nalaze u dræavnom potrfelju. PredstavljajuÊi devetomjeseËne rezultate poslovanje kompanije, predsjednik Uprave Darko Marinac je napravio daljnji iskorak u tom smislu, izjavivπi da su radnici “zainteresirani za kupnju dionica”. To bi moglo znaËiti da bi ponovno mogla oæivjeti i ideja o dioniËarskom fondu koji bi osnovala Podravka, u kojem bi struËnjaci bili opunomoÊeni da u interesu radnika upravljaju tim dionicama. BuduÊi da je poznato da je danas u rukama zaposlenika tek manji dio Podravkinih dionica, logiËno se zakljuËuje da bi se moglo zatraæiti da se za ESOP izdvoji dio spomenutih vrijednosnica iz dræavnog portfelja. Jasno, taj je put trnovit, tim viπe πto je sadaπnja træiπna cijena Podravkinih dionica iznad nominale. Koliko god se dioniËari tome s pravom raduju,

ista bi Ëinjenica mogla destimulirati dio potencijalnih kupaca iz zaposleniËkih redova. Nesporno je, meutim, da vrijedi pokuπati s radniËkim dioniËarstvom, jer se time unutar kompanije jaËa odgovornost za uspjeπnije poslovanje, πto dokazuju primjeri iz nekih domaÊih tvrtki koje su i prije najavljene izmjene Zakona o privatizaciji uπle u taj ambiciozni projekt. Za pojaπnjenje ESOP-a, osvrnimo se na neke TipuriÊeve teze. Prije svega, on upozorava da radniËko dioniËarstvo nije tek nekakav surogat za raniji model “socijalistiËkog samoupravljanja”. Dok je samoupravljanje Ëesto sluæilo kao poæeljno ruho za jednostranaËku vladavinu, suvremeno dioniËarstvo ima sasvim drugu svrhu. TipuriÊ to ovako definira: “ESOP i modeli financijske participacije u koje spada i ESOP, modeli su najrazvijenijih zemalja svijeta. To su modeli ekonomske demokracije i postindustrijskog druπtva. Razvili su se da se

naglasi socijalna komponenta u upravljanju korporacijama. ESOP je dizajniran da radi prevladavanja nekih nedostataka profitnog modela.” Drugim rijeËima, radniËko je dioniËarstvo jedan od naËina da se smanje tenzije i usklade interesi vlasnika, koji uvijek inzistiraju na πto veÊem profitu, i zaposlenika, prvenstveno zainteresiranih za sigurnost radnih mjesta, bolje plaÊe i kvalitetnije uvjete rada. Samo obostrano zadovoljstvo donosi dugoroËnije pozitivne rezultate. Potonja je Ëinjenica i razlog da Europska unija, Ëije standarde ubrzano usvajamo, sustavno potiËe modele radniËke participacije, tako da Êe i to pitanje biti prisutno na pregovorima o punopravnom Ëlanstvu. ESOP se u europskim zemljama smatra jednim od naËina lakπeg suprotstavljanja surovom neoliberalnom kapitalizmu, kojem je træiπte jedina “svetinja”, πto se prelama preko radniËkih prava. TipuriÊ opovrgava i tvrdnje da je

danas veÊ prekasno za radniËko dioniËarstvo. U tom kontekstu navodi manje poznati podatak da je danas samo 1,7 posto poduzeÊa koja su u 50-postotnom i veÊem dræavnom vlasniπtvu, no da ta ista poduzeÊa ostvaruju oko 20 posto dobiti hrvatskog gospodarstva. ©toviπe, spomenutih 1,7 posto poduzeÊa kontrolira Ëak 50 posto imovine koje ima hrvatsko gospodarstvo. To znaËi da su djelomiËno neprivatizirana ostala neka od najznaËajnijih hrvatskih javnih poduzeÊa i velikih tvrtki, Ëiji je Podravka moæda i ogledni primjer. O njihovu daljnjem poslovanju ovisi i rejting cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a ESOP u tome moæe odigrati samo pozitivnu ulogu. Dakako, TipuriÊ upozorava i na Ëinjenicu da radniËko dioniËarstvo nije svemoÊno, odnosno da ono ne moæe spasiti od propasti loπe tvrtke, gdje su mahom i duboko poremeÊeni odnosi izmeu vlasnika i zaposlenika.

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

Razgovor: Slavko Dedi, direktor Cateringa

U prehrambenoj kompaniji prehrana radnika mora biti na visokoj kvalitetnoj razini Razgovarao: Slavko PetriÊ Podravkina sluæba Catering i nakon provedene reorganizacije u Podravki funkcionira na dosadaπnjoj, kvalitetnoj razini. DapaËe, smatraju kako Êe ova sluæba, nasljednica Druπtvene prehrane, i dalje biti potrebna kompaniji kao πto je Podravka i u tom pravcu usmjerena su i njihova razmiπljanja, stremljenja, osvjeæavajuÊe novosti u prehrani radnika. O svemu tome razgovarali smo s direktorom Cateringa Slavkom Dedijem. Pitamo ga na Ëemu temelji opstojnost i potrebitost sluæbe koja dnevno priprema oko dvije tisuÊe obroka za gablec za Podravkine radnike? - Miπljenja sam da bi Podravka ovaj segment pripremanja i posluæivanja toplih i hladnih obroka trebala podiÊi na joπ viπu razinu kako bi i na tom planu sluæila kao uzor ostalim kompanijama u cijeloj naπoj zemlji, kako u organizacijskom tako i u provedbenom i kvalitativnom smislu. U tome bismo morali prednjaËiti, jer smo mi prehrambena kompanija i to kompanija sa srcem, a pri tome ne treba zanemariti i neliko milijuna kuna prometa, πto ostvarujemo unutar Podravke kao potroπaËi Podravkinih proizvoda. Imati sitog radnika u procesu proizvodnje znaËi imati i zadovoljnog radnika, a to je i odreeno jamstvo za konaËnu uspjeπnost. Da li Êe se te naπe vizije oko prehrane radnika ostvariti ili ne teπko je u ovom trenutku predvidjeti, jer se nalazimo u sektoru koji je predvien za “outsourcing”. Smatram da bi bila velika pogreπka da se u Podravki to dogodi - kaæe Dedi.

Slavko Dedi - ©to ste do sada uËinili kako biste poboljπali efikasnost u poslovanju i koliko se to pokazalo uspjeπnim? - Kako nismo sluæba koja posluje na dohodovnom veÊ na troπkovnom principu, napravili smo odreene pomake da budemo πto jeftiniji. Pored niza uπteda u tehnoloπkom procesu pripreme gableca, proveden je i postupak zbrinjavanja zaposlenika koji su ocijenjeni kao viπak ili su pak imali uvjete za odlazak iz firme na bezbolan naËin. Tako smo, prije nekog vremena, zakljuËili listu od dvadesetak radnika koji su s otpremninama otiπli s radnih mjesta u Cateringu. Kako su nam plaÊe zaposlenika najveÊi troπak, umnogome smo na taj naËin smanjili troπkove poslovanja, a da poslovni proces nije ugroæen. Time su uËinjeni pozitivni koraci koji se financijski odraæavaju na smanje-

nje troπkova u poslovanju sluæbe. - Osim smanjenja radne snage postoje li joπ moguÊnosti djelovanja na efikasnost poslovanja? - Dakako da ima joπ podruËja gdje bi se moglo efikasno djelovati, meutim, tu bi se veÊ trebalo poslovno odrediti na razini kompanije. Drugim rijeËima, u tom segmentu trebala bi se angaæirati Uprava Podravke i sindikati i odrediti se prema prehrani zaposlenika, a to znaËi da li zadræati ovaj model ili iÊi u radikalne promjene. Primjerice, mi imamo kantine gdje zaposlenici ne mogu zaraditi ni mjeseËni osobni dohodak. Da li Êe se iÊi na zatvaranje tih radnih mjesta ili ne, o tome odluka mora biti usklaena s viπe nivoa u Podravki. - Podravka je poznata po kvalitetnom gablecu. Kako to ostvarujete u situaciji kada vam se radi takoreÊi o opstanku? - Da, poznato je da je Podravkin gablec, koji koristi dnevno oko 1700 zaposlenih, kvalitetno na razini objeda. Usprkos svemu, mi i dalje nastojimo da kvalitetu obroka ne smijemo smanjivati zbog troπkova. U ukupnim troπkovima prehrane radnici sudjeluju s oko 30 do 35 posto, dok ostali dio namiruje kompanija. U cijelom pak poslu spremanja jela, koji podrazumijeva nabavku sirovina, spremanje jela i posluæivanje sudjeluje 74 djelatnika, preteæito kuhara, a svi oni s viπe od 40 posto sudjeluju u ukupnim troπkovima sluæbe. Zbog toga je i participacija firme jedino moguÊe rjeπenje, kako ne bi doπlo do rapidnog pada broja gableca, πto smo bili svjedoci u bliæoj proπlosti. - OËi mnogih zaposlenika Podravke

Nova delikatesa iz Podravke na træiπtu Hrvatske

Krem juha od sira Za sve ljubitelje krem juha stiæe odliËna vijest - na policama hrvatskih trgovina mogu pronaÊi novi okus i pravu delikatesu meu juhama - KREM JUHU OD SIRA. SpecifiËan okus na sir chedar i kombinacija zaËina (vlasac, Ëeπnjak, bijeli biber, biber) pravi su mamac za sve juholjupce. Osim πto se moæe servirati kao juha, Krem juha od sira izvrsna je za pravljenje umaka za prelijevanje tjestenina, razliËitih vrsta mesa ili se na party druæenjima moæe servirati uz krekere kao umak. Svima koji se odluËe na kupnju ove juhe æelimo uæitak za nepce te toplu i ugodnu okrepu, posebno u hladnijim danima koji nam dolaze. Kristina Matica Tim za kategoriju Podravka jela

Novo na Radio Dravi

Emisija ”Biznis klasa” o gospodarstvu Svakog ponedjeljka od 11 sati na Radio Dravi emitira se emisija “Biznis klasa” u kojoj se govori o dogaajima u gospodarskom æivotu Hrvatske. Tijekom pola sata trajanja emisije sluπatelji mogu Ëuti pregled zbivanja u svijetu biznisa u sedam dana, novosti iz “cro-ekonomije” i u nagradnoj igri osvojiti poklon pakete Podravkinih proizvoda.

Novoureeni restoran za Podravkaπe i njihove poslovne partnere gdje mogu doÊi na gablec ili ruËak koji idu na gablec uprte su u Catering. ©to mogu oËekivati? - S obzirom na uvjete u kojima poslujemo mi pruæamo najviπe πto moæemo. Unutarnje rezerve smo iscrpili i sada moæemo pospjeπiti poslovanje uz dodatne napore. U tom kontekstu nameÊe se potreba planiranja nove modernije kuhinje koja bi bila takvog karaktera da bi smanjila broj zaposlenih, a πto bi urodilo i konaËnim ciljem smanjenja troπkova. Jer mi ne stvaramo dohodak, veÊ ga troπimo. Naπ se rad ogleda u kvaliteti pripremljenih obroka i kvaliteti pruæanja usluga... - Zbog kvalitetnijih usluga uvest Êete uskoro i jednu zanimljivu novinu? - U cilju smanjenja troπkova poslovanja na prostoru Kantine 2 - Juhe (juæna porta) prenamjenom prostora otvorit Êemo salu za poslovne ruËko-

ve, ne pretendirajuÊi da postanemo Pivnica ili PRC, jer nam to nije cilj. Naπim sluæbama Marketingu, Nabavi i drugima pruæit Êemo na taj naËin moguÊnost da poslovne partnere, u situacijama manjka vremena, povedu na ruËak u naπe nove prostore. Sala je kapaciteta oko 20 mjesta, a sami su je uredili radnici Cateringa. Ovaj prostor bit Êe internog karaktera za Podravkaπe i njihove poslovne partnere. Tu Êemo nuditi svakodnevni gablec, ali i jela po narudæbi, naroËito s roπtilja. Prostor je veÊ ureen, a uskoro Êe biti i u funkciji. Narudæbe Êe se moÊi obavljati telefonskim putem. Obavljeni su i razgovori s odgovornim osobama u RK Podravka Vegeta i NK Slaven Belupo o prehrani sportaπa, πto neposredno utjeËe na smanjenje ukupnih troπkova Podravke i Belupa kao njihovih sponzora - rekao je Dedi.

Coolinarika.com na INFO sajmu Od 8. do 12. studenoga na 37. meunarodnom sajmu informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija INFO na ZagrebaËkom velesajmu, predstavljaju se novosti u informacijskim tehnologijama, a dræavna uprava, privatni sektor i nevladine organizacije prikazuju dosege i projekte koji se provode u Hrvatskoj na putu u informacijsko druπtvo. BuduÊi da je Podravkin kulinarski portal Coolinarika.com na adresi www.coolinarika.com dobitnik “World Summit Award Hrvatska” (WSA) u kategoriji “e-zdravlje” za 2005. godinu, jedan je od osam nagraenih izlagaËa na zajedniËkom πtandu u organizaciji Internet Institute. Osim toga, Coolinarika.com je predstavljala Hrvatsku na Svjetskom summitu o informacijskom druπtvu (WSIS - World Summit on the Information Society) u Tunisu. Nagrada svjetskog summita WSA je globalna inicijativa selekcije i promocije najboljeg svjetskog e-sadræaja. Inicijativa ukljuËuje predstavnike brojnih zemalja sa svih kontinenata, a sveukupni ciljevi su joj premoπÊivanje digitalnih razlika i smanjivanje raskoraka u digitalnom sadræaju. Tijekom odræavanja INFO sajma, svakodnevno su po dva puta za posjetitelje organizirane degustacije Fini-mini juha (na slici).

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

Akcija u kreiranju kulinarskih sadræaja

Cool Chef mjeseca na Coolinarika.com Coolinarika je svoje korisnike ponovo pozvala na akciju u kreiranju kulinarskih sadræaja. Tako u ”Klubu Coolinarika.com” posjetitelji mogu meusobno razmjenjivati recepte, slike recepata i kulinarske ideje. Kako do titule Cool Chefa mjeseca? Unoπenjem πto viπe recepata u ‘’Klub Coolinarika.com’’, svaki posjetitelj Coolinarika.com ima moguÊnost postati Cool Chef mjeseca. Sve πto je potrebno jest registrirati se u “Moj planer” na www.coolinarika.com i tamo unositi svoje recepte. Nagrauje se korisnik s najveÊim brojem unesenih recepata u jednom mjesecu. Titulu Cool Chefa prate i vrijedne nagrade i, naravno, diploma kojom se dokazuje poËasni naslov, zbog Ëega su se i naπa prva dva Cool Chefa dodatno potrudila (za mjesec rujan to je bio gospodin Igor HraniÊ s 81 poslanim receptom, a Cool Chef mjeseca listopada postala je gospoa Zlata Lagumdæija s 35 poslanih recepta u tom mjesecu). Dobitnici osim diplome Cool Chefa mjeseca, na kuÊnu adresu dobivaju i poklon paket Podravke, Electroluxovo kuhalo za vodu Eva, platnenu kuharsku kapu s izvezenim logom Coolinarika.com, etui za recepte Coolinarika.com i knjiæicu recepata ‘’Studenti u akciji’’. Pa tko ne bi poæelio postati Cool Chef na www.coolinarika.com.

PuËko otvoreno uËiliπte u Koprivnici

TeËajevi za Europsku raËunalnu diplomu PuËko otvoreno uËiliπte u Koprivnici postalo je ovlaπteni testni centar za Europsku raËunalnu diplomu. European Computer Driving Licence - ECDL je meunarodno priznata potvrda o osposobljenosti za koriπtenje osobnog raËunala u 137 zemalja svijeta (www.ecdl.com). Program je Europskog udruæenja profesionalnih informatiËkih druπtava CEPIS, a provode ga nacionalna informatiËka druπtva s ovlaπtenim ispitnim centrima. Kreiran je prema potrebama korisnika, od poËetnika do profesionalca. ECDL organiziramo kroz 7 modula koji obuhvaÊaju osnovni ECDL: osnove informacijskih tehnologija, Windows, Word, Excel, Access, Power Point, Internet & e-mail. Nakon svakog modula pristupa se ispitu koji se upisuje u indeks, a moguÊe je odabrati jedan od tri modela: 1. Kandidati ne pohaaju pripremni seminar nego izravno pristupaju testiranju 2. Kandidati ne pohaaju pripremni seminar, prolaze predispite i nakon toga pristupaju testiranju 3. Kandidati pohaaju pripremni seminar, rjeπavaju predispite i pristupaju testiranju. ECDL je dio strategije «Hrvatska u 21. stoljeÊu - informacijska i komunikacijska tehnologija. Europska raËunalna diploma vaæna je nositeljima i poslodavcima. Nositelj posjeduje meunarodno priznatu i dokazanu osposobljenost za koriπtenje Obavijest osobnog raËunala, a poslodavac jamstvo da zaposlenik raspolaæe provjerenim znanjima. KoprivniËki poduzetnik d.o.o., Elektrostrojarska πkola i Visoka elektrotehniËka Prodaja portirnice Prodaje se jedna portirnica po poËetnoj cijeni od 400,00 kuna, koja se moæe razgledati na porti Transporta, a za sve πkola iz Varaædina partneri su PuËkog otvorenog uËiliπta u ovom vaænom projektu. Sve informacije vezane uz prijave na teËajeve i literaturu mogu se dobiti putem ostale informacije moæete nazvati na telefon 1666 (Stevo Rajn). Rok za prikupljanje ponuda je 18. 11. 2005. Ksenija Kruπelj Podravka - Zaπtita telefona 621-509 i 240-294 od 8 do 14 sati.

Moj hobi - Vladimir Vuljak, geodet iz Pravnih poslova

Vlatkovi sportovi i - vinograd Piπe i snimio: Slavko PetriÊ DjeËaku Vlatku Vuljaku najdraæa loptica bila je ona celuloidna, a stolnoteniski reket bio je prvi rekvizit koji je Vlatko uzeo u ruke i koji je ostavio najupeËatljiviji trag u njegovom sportkom æivotu. U ”nabijanju” bijele loptice bio je uporan do iznemoglosti, a svoju vjeπtinu iskazao je u elekoveËkoj osnovnoj πkoli, no nije Vuljak bio samo stolnoteniski “Ëudotvorac” ,veÊ je bio gotovo jednako dobar u rukometu, nogometu, πahu, kuglanju. - Iz tog divnog razdoblja dobro se sjeÊam kako smo mi sportski napredovali. Igrali smo stolni tenis danonoÊno, a nastavnik nam je rekao da Êemo biti pravi kada poËnemo pobjeivati njega. To se poËelo i dogaati i smatram da je to sjajan primjer pedagoπke motivacije mladih spor-

Vladimir Vuljak taπa. U to vrijeme bila su popularna natjecanja πkola na koprivniËkoj opÊini. Mi smo u svemu bili meu najboljima - kaæe nam Vuljak.

Kao i sa stolnoteniskom tako je Vlatko satima trenirao i s nogometnom loptom. Postigao je “πukerovsku” tehniku pa je uπao u Osvitovu jedanaestoricu. Prvo stidljivo da bi kasnije iskazao talent veznog igraËa i πutera. Slobodnjaci su mu bili specijalnost. Sa seoskim klubom biljeæi 74. godine i ulazak u tada elitnu ZagrebaËku zonu iz koje je baπ ispao koprivniËki Slaven. Nogometnim slijedom prihvatio se i trenerskog posla. Prvo u Osvitu s kojim je opÊinski kup osvojio kao igraË i kao trener, a potom je trenirao juniore Slavena. Nakon nogometa u Vlatkovom æivotu opet se pojavljuju tenisi. Po zimi stolni tenis, a po ljeti tenis koji je postao Vlatkova preokupacija u ozbiljnijem æivotnom razdoblju. - PoËeo sam igrati tenis u vremenu kada su taj sport smatrali elitnim. Mislim da to nije tako. Reket vam

koπta 700 kuna, loptica 60 pa ne vidim πto je tu tako eksluzivno. Drugo su svjetska natjecanja. Svaki hobi koπta, a tenis nije meu najskupljima. Nisam igrao tenis u ligaπkom natjecanju veÊ rekreativno, ali mogu reÊi da je to sport prijateljstva. Igrao sam u mnogim hrvatskim gradovima i stekao veliki broj prijatelja, viπe nego u nogometu. Drugi tip ljudi se pojavljuje u tom sportu, to je igra u kojoj nema tjelesnih kontakata, to su fer, sportski “dvoboji”. Zbog ozljede koljena sada viπe ne igram punom snagom, ali sam redovito na teniskom igraliπtu - kaæe Vlatko. Toliko redovito da je doπao i do svjetskog naslova. Mediji to nisu zabiljeæili, ali Vlatko Vuljak i Branko KuËan svjetski su prvaci u paru osvojenom na teniskom turniru Rotary klubova odræanom u rujnu ove godine u Rovinju. Kratko vrijeme bavio se Vlatko i kuglanjem, a 71. godine plasirao se i na kuglaËko prvenstvo Hrvatske. Ipak, uz sve sportove kojima je

Vlatko bio ili je i sada zaokupljen, on je i pravi vinogradar. Novigradski zet upijao je od tasta vinogradarsku vjeπtinu i usvojio je do te mjere da mu odlasci u gorice predstavljaju obvezu, naviku, zadovoljstvo, “ritual”. Ako Ëovjek veÊinu dana u godini iskoristiti za obilazak svoje kleti, trsova i raslinja, onda je to neπto viπe od pukog zadovoljstva. Vinograd mu je svojevrsni izazov. Guπt mu je posaditi trs, vidjeti ga kako napreduje, veseliti se plodovima, a s vremenom Vlatko vraÊa svom vinogradu naznake starina. StruËnjak za roπtilj prepoznatljiv je i vinski znalac. O tome svjedoËi i deset srebrnih medalja za kvalitetu vina dobivenih sa 400 trsova graπevine, rajnskog rizlinga i sivog pinota. - Zahtjevan je to posao koji iziskuje puno uËenja i znanja. Tu su vaæni zaπtita i naroËito podrumarstvo. Lijepo je igrati stolni tenis, tenis, nogomet, rukomet, kuglati, ali je lijepo i odlaziti u vinograd... Pogovoto kada su u pitanju Martinje, Vincekovo...

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

UBIUDR Podravke

Izloæba ”Sveto ime Vukovar”

Dodijeljene glazbene nagrade ”Domagoj”

U Izloæbenom salonu Hrvatske kulturne zaklade (prizemlje Nacionalne i sveuËiliπne biblioteke) u Zagrebu u utorak 8. studenoga otvorena je izloæba fotografija Mladena PavkoviÊa pod nazivom “Sveto ime Vukovar”. Autor je izloæio pedesetak fotografija u boji, a u povodu obljetnice okupacije ovog grada junaka. Izloæbu je otvorio dr. Juraj Njavro, a u glazbenom dijelu programa s recitalom domoljubnih pjesama nastupio je Ivan Ivica Percl.

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Udruga branitelja INA-Naftaplin veÊ petu godinu dodjeljuju glazbenu nagradu ”Domagoj” hrvatskim pjevaËima i glazbenim skupinama koji su se istaknuli svojim cjelokupnim stvaralaπtvom, a poglavito domoljubnim pjesmama i humanitarnim nastupima. Ovogodiπnja nagrada, koja se sastojala od prigodne plakete i skulpture, proπlog je tjedna u zagrebaËkom hotelu Internacional, pred velikim brojem uglednika iz kulturnog, glazbenog i politiËkog æivota, uruËena Miroslavu ©kori, Veri Svobodi i posmrtno Zdenku RunjiÊu. U ime prosudbenog suda nazoËnima se obratio predsjednik Podravkine Udruge Mladen PavkoviÊ koji je meu ostalim podsjetio kako su dosad ovo priznanje primili Ivica Percl, Tomislav IvËiÊ (posthumno), Marko PerkoviÊ - Thompson, Ivo RobiÊ (posthumno), Najbolji hrvatski tamburaπi, Krunoslav KiÊo Slabinac i Ivica ©erfezi (posthumno). - Prosudbenom sudu - kazao je PavkoviÊ - ove godine nije bilo nimalo lako odluËiti tko Êe dobiti priznanje. Ali, vjerujemo da nismo pogrijeπili πto smo odluËili da ih prime ©koro, Svoboda i za cjelokupnu djelatnost posmrtno Zdenko RunjiÊ. Stoga smatramo da su i ove godine nagrade doπle u prave ruke. S dodjelom ovogodiπnjih nagrada otvoren je natjeËaj za narednu godinu.

Knjiga ljubavne poezije Nakon ovogodiπnjeg natjeËaja za najljepπu ljubavnu pjesmu “Zvonimir Golob”, πto ga veÊ godinama uspjeπno organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, a na koji je ove godine pristiglo oko 2500 radova od 836 autora, iz tiska je izaπla knjiga “Uvijek kad pomislim na tebe”, koju je priredio i uredio Mladen PavkoviÊ. U knjizi su po odabiru Josipa Palade tiskane pjesme 163 autora, meu kojima su i one nagraene: Zlatka TomiËiÊa, Ivice Jembriha i Tonite PopoviÊ.

Prodaja rashodovanih vozila Objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana 16. 11. 2005. u prostorijama Podravke - Pekara, Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. Marka i tip Vrsta God. Stanje Inv. PoËetna vozila vozila proizv. vozila broj cijena kn.

Dobitnici priznanja ”Domagoj” u druπtvu s Ëlanovima prosudbenog suda 1. ZASTAVA 50,8

2. ZASTAVA IVECO

Izloæba slika Ëlanova Podravkine likovne sekcije u »azmi U organizaciji Centra za kulturu «Slavko Kolarﬂ iz »azme i KUD-a «Podravkaﬂ proπlog je petka u Muzeju grada »azme otvorena izloæba slika Ëlanova Podravkine likovne sekcije. U zgradi iz doba Vojne krajine, danas ureene kao ZaviËajni muzej u kojem su postavljene stalne muzejske zbirke i etno soba koja doËarava bogatu proπlost i kulturu moslavaËkog kraja, slike iz Podravine uklopile su se u ambijent: 28 slika - od isto toliko autora - na kojima su motivi cvijeÊa, pejsaæa, mrtve prirode, slijedeÊih mjesec dana krasit Êe ovaj prostor. Izloæbu je otvorila predsjednica KUD-a Podravka Jadranka IvankoviÊ, a predsjednica Likovne sekcije Nada Zlatar Lukavski posjetitelje izloæbe upoznala je s 30-godiπnjim djelovanjem sekcije, dok je ispred domaÊina i organizatora izloæbe goste pozdravila Jadranka Kru-

LijeËnik za vas

pek. furgon pek. furgon

1990. 1992.

ljac Sever, voditeljica Centra za kulturu popraÊena glazbenim programom uËe«Slavko Kolarﬂ iz »azme. Izloæba je nica Glazbene πkole iz »azme. A. V.

Prodajna izloæba knjiga u Podravki

5761 5767

3.500,00 4.000,00

Navedena vozila mogu se razgledati 16. 11. 2005. u dvoriπtu Podravke ispred Pekare od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu od 20 % poËetne cijene. Sredstvo se prodaje po naËelu “vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu reklamaciju. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine. Podravka - Mlin i pekara

Prodaja braπna S otvorenja izloæbe u »azmi

neispravno neispravno

Odjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju braπna uz moguÊnost plaÊanja na tri rate: PπeniËno braπno T-500 oπtro Pakiranje: 25 kg Cijena: 3,95 kn/kg, tj. 98,75 kn pakiranje Pakiranje: 50 kg Cijena: 3,84 kn/kg, tj. 192,00 kn pakiranje

PπeniËno braπno T-500 glatko Pakiranje: 25 kg Cijena: 2,25 kn/kg, tj. 56,25 kn pakiranje Pakiranje: 50 kg Cijena: 2,14 kn/kg, tj. 107,00 kn pakiranje Prodaja Êe biti 17. i 18. 11. od 13,30 do 15,30 sati ispred mjenjaËnice “Mlina i pekare” (parkiraliπte ispred Mlina)

NakladniËka kuÊa Begen d.o.o. iz Zagreba organizira prodajnu izloæbu knjiga u Podravkinim prostorima. Tako Êe 14. i 15. studenoga 2005. godine imati prodaju ispred restorana Druπtvene prehrane u vremenu od 9 do 14 sati, Prodaja sireva Odjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju sireva ludbreπke a u prostoru Vegete i Podravka jela 16. studenoga 2005. godine u vremenu od 9 do 12 sati. Knjige se prodaju na kredit do deset mjeseci bez kamata i uËeπÊa. mljekare “Antun Bohnec”, uz moguÊnost plaÊanja na dvije rate i to: Gouda blok - 44,28 kn/kg (pakiranje oko 1,3 - 1,5 kg) Maxi edamer - 42,80 kn/kg (pakiranje oko 1,3 - 1,5 kg) Dimko - 38,91 kn/kg (pakiranje do oko 1 kg) Trapist - 50,99 kn/kg (pakiranje oko 2 kg) Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 17. 11. na tel. 651-781 i 651-954 ili e-mail: marijan.slukiÊ@podravka.hr Pranje zubi Ëetkicom odstranjuje za- Ëuju ne samo uobiËajeno pranje zubi dah zato jer se na taj naËin odstranjuju nego i Ëetkicom ËiπÊenje povrπine jezi- Martinjska veËera u Podravskoj kleti mnoge bakterije, posebno kad se i jezik, ka, sve do straænjeg dijela, gdje u bijelim Restoran Podravska klet organizira bogatu Martinjsku veËeru u petak 11. nepce i obrazi prijeu Ëetkicom. Odstra- naslagama na jeziku æive milijuni bakte- studenoga. Gostima se nudi: paËja prsa u umaku od bosiljka, hajdinska kaπa njenje ostataka hrane izmeu zubi po- rija. »ist jezik ima ruæiËastu boju. i mlinci, crveno zelje, te slani πtrukli od sira, a cijena veËere je 83 kune po osobi. moÊu konca za zube je takoer vaæno. Neugodan zadah (medicinski naziv Razne vodice za ispiranje usta i spreje- halitoza) moæe signalizirati i neko obo- Informacije i eventualne rezervacije na telefon 634-069.

Kako se rijeπiti loπeg zadaha iz usta Piπe: dr. Ivo Belan S vremena na vrijeme svi mi imamo neugodan zadah iz usta. PriËa se da se Vivien Liegh u jednom filmu, u kojem je glumila s Clark Gableom, gotovo onesvijestila kad je svoje usne pribliæila Gableovim ustima. Govorilo se da su njegovom intenzivno neugodnom zadahu kumovali umjetno zubalo, cigarete i alkohol. »eπÊe takav zadah uzrokuju bakterije koje se nalaze u ustima, meutim postoje i drugi iznenaujuÊi uzroci. Neugodan zadah moæe se pojaviti kad god je normalni protok sline usporen. Usta su puna bakterija koje ispuπtaju smrdljive plinove. Alkohol, glad, previπe govorenja, zaËepljen nos, disanje na usta za tjelovjeæbe - sve to isuπuje usta i moæe rezultirati loπ zadah. Tvrdi se da to moæe uËiniti i stres, premda nije jasno zaπto. Kolanje sline postupno se usporuje s dobi, πto objaπnjava zaπto stariji ljudi imaju viπe problema s loπim zadahom nego mlai ljudi. Za veÊinu od nas jednostavan sluËaj neugodnog zadaha zbog suhih usta moæe biti lako rijeπen. JeduÊi ili pijuÊi zapoËinje protok sline, koja onda ispere, odstrani mnogo bakterija. DoruËak Ëesto zaustavi jutarnji zadah. Oni s kroniËno suhim ustima nalaze pomoÊ u tome da imaju kod sebe ævakaÊu gumu, tvrdu Ëokoladu ili boËicu vode ili soka.

vi mogu maskirati loπ miris iz usta, ali to je kratkotrajno djelovanje, ne viπe od jednog sata. Takva sredstva ne mogu uspjeπno doÊi do bakterija. »esti veliki krivac za zadah iz usta je Ëeπnjak. Crveni luk (posebno sirov) i alkohol, mogu takoer, putem krvi i pluÊa, uËiniti neugodnim dah iz usta. Nema djelotvornog lijeËenja za zadah prouzrokovan hranom, osim da se Ëeka kako bi se miris rasprπio. Od pomoÊi moæe biti pijenje veÊih koliËina tekuÊine s obrokom, primjerice vode ili Ëaja. Ako Ëovjek primijeti da pretjerano reagira na, recimo, Ëeπnjak ili druge prehrambene artikle s loπim mirisom, neka ih manje konzumira ili sasvim izbjegava. Pokuπavati eliminirati takav zadah uzimanjem bombona pepermint ili perπina od male je pomoÊi. Ustvari, takva sredstva mogu dah uËiniti joπ gorim, jer se dva mirisa pomijeπaju i mogu stvoriti joπ agresivniji miris. Postoje osobe kod kojih neugodan dah ustrajava Ëitav dan, svaki dan, premda su pokuπali s mnogim pomoÊnim mjerama. »esto puta taj njihov problem predstavlja i znatnu prepreku za uspjeh u æivotu. Kod njih stomatolozi preporu-

ljenje, zato jer suha usta (koja daju povoda loπem zadahu) mogu takoer biti simptom mnogih bolesti (infekcija sinusa, koju Ëesto prate zaËepljen nos i disanje na usta; vraÊanje æeluËane kiseline u jednjak itd.). Neki lijekovi takoer mogu biti krivci, jer smanjuju protok sline i olakπavaju bakterijama da se umnaæaju. BuduÊi da je loπ zadah toliki hendikep, on optereÊuje emotivno i psiholoπki. Ipak, barem polovica takvih pacijenata pretjeruje u procjeni koliko je loπa ta njihova situacija. »ovjek sam teπko moæe kazati koliko mu smrdi iz usta, zato jer je osjet mirisa jako prilagodljiv. Kad se, primjerice, nos nae u okruæenju nekog mirisa, veÊ kroz nekoliko minuta prestaje ga osjeÊati, adaptira se. Jedini naËin da Ëovjek bude siguran u vezi svog zadaha je da ”posudi” neËiji tui nos. Zatraæite od braËnog partnera ili prijatelja da ocijeni vaπ dah - ako to veÊ nije! Ako je potvreno da je zadah iz usta jako neugodan, moæda Êete trebati pomoÊ lijeËnika ili stomatologa. Meutim, treba dræati na umu - s malo napora moæete se i sami rijeπiti te neugodnosti.

Jelovnik 14. 11. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica 15. 11. utorak:

- –uveË, rizi-bizi, salata

16. 11. srijeda:

- Pohana pileÊa prsa, dinstani krumpir, salata

17. 11. Ëetvrtak:

- Umak bolognese, πpageti, salata

18. 11. petak:

- ©pek fileki, pire krumpir, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica

Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

Prva hrvatska liga kuglaËica - 5. kolo

Sport Prva hrvatska rukometna liga - 10. i 11. kolo

Podravkaπice superiorne u ovogodiπnjem TVIN TRGOCENTAR- PODRAVKA VEGETA 26:32 prvenstvu PODRAVKA VEGETA - TRE©NJEVKA 41:19 (22:8) U 10. kolu Prve hrvatske rukometne lige rukometaπice Podravke Vegete gostovale su u Virovitici, gdje su s ekipom TVIN Trgocentra odigrale derbi utakmicu. KoprivniËanke su pobijedile rezultatom 32:26 i joπ jednom pokazale da u hrvatskom prvenstvu nemaju adekvatne pro-tivnice. Junakinja virovitiËke utak-mice bila je Barbara StanËin sa 20 uspjeπnih obrana.

A u zadnjem 11. kolu prvog dijela domaÊeg prvenstva Podravkaπice su na domaÊem parketu ugostile zagrebaËku Treπnjevku i veÊ po ustaljenom obiËaju bile neugodne domaÊice, jer su nadigrale ZagrepËanke za 22 pogotka razlike. Trener KoprivniËanki Josip ©ojat dao je priliku svim igraËicama i one su to iskoristile te se sve upisale u listu strijelaca. Prvo ime koprivniËkog

susreta bila je Kristina FraniÊ sa 10 pogodaka. Nakon 11. kola rukometaπice Podravke Vegete superiorno dræe prvo mjesto na prvenstvenoj tablici bez izgubljene ili nerijeπene utakmice. Protiv Treπnjevke za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, Stefaniπin, Vresk 3, Koænjak 2, D. GolubiÊ 6, PalËiÊ 4, Hodak 1, ZebiÊ 2, Horvat 2, FraniÊ 10, ©eriÊ 2, PasiËnik 3, Naukovich 2 i Tatari 4. B. F.

Rukometna Superliga

priprema hrvatske reprezentacije i voene pomoÊnom trenericom –uricom ZeËeviÊ, rukometaπice Podravke Vegete su u obje utakmice bile kvalitetnije od Rumunjki i zasluæeno pobijedile. VeÊinu oba susreta odradile su za PODRAVKA VEGETA - OLTCHIM 24:19 (12:10) Podravkaπice iskusna Galkina, Vresk, PODRAVKA VEGETA - OLTCHIM 35:24 (18:9) PalËiÊ, Hodak i Naukovich te je to i U dva dana zaredom Podravkaπice su rumunjskih prvakinja - ekipe Oltchima. prevagnulo. Iskustvo i kvaliteta bili su odigrale dvije utakmice Superlige protiv Iako u nekompletnom sastavu zbog na strani Podravke Vegete. B. F.

Sigurne pobjede Podravkaπica

Prva hrvatska nogometna liga - 14. i 15. kolo

Slavenaπi zadnji na prvenstvenoj ljestvici SLAVEN BELUPO - ME–IMURJE 1:1 / PULA - SLAVEN BELUPO 1:0 (0:0) Nakon πto su u 14. kolu Prve hrvatske nogometne lige odigrali nerijeπeno 1:1 na domaÊem terenu protiv ekipe Meimurja, nogometaπi Slaven Belupa krenuli su na gostovanje u Pulu. Prvenstveni bodovi su bili prijeko potrebni, ali i ovaj puta kopriv-niËki su nogometaπi ostali bez njih. U ovogodiπnjem prvenstvu Slavenaπi nikako ne mogu zabiljeæiti jednu prvenstvenu pobjedu na gostujuÊem terenu. A u Puli su Ëak bili blizu. Naime, u 34. minuti Musa je zapucao jedanaesterac πto

ga je sudac ©iriÊ opravdano dosudio nakon πto je Radas u kaznenom prostoru sruπio VruËinu. PoËetkom nastavka susreta Puljani dolaze u vodstvo nakon πto ©ehiÊ izbija sam pred Lisjaka i rutinski pogaa mreæu Slaven Belupa. Nakon toga uslijedili su jalovi pokuπaji koprivniËkih nogometaπa da izjed-naËe, ali sve te pokuπaje uspjeπno je rjeπavala obrana Puljana. Kako se bliæio kraj susreta, ekipa Pule je sve viπe prijetila Lisjaku pa je u nekim situacijama vratar Slaven Belupa

imao i sreÊe, posebice kada MijatoviÊ deset minuta prije kraja utakmice prebacuje KarabatiÊa i tjera Lisjaka da odbije loptu u vratnicu, od koje mu se vraÊa u naruËje. Dvije minute prije kraja StoπiÊ je bræi od istrËalog Lisjaka, ali sreÊom lob nije bio precizan. Sve u svemu, joπ jedan prvenstveni poraz Slaven Belupa i zadnje mjesto na prvenstvenoj tablici. PoËinje borba za opstanak u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. B. F.

Hrvatski nogometni kup - Ëetvrtfinale, 1. utakmica

Minimalna prednost za uzvrat SLAVEN BELUPO - KAMEN INGRAD 1:0 (0:0) U prvoj utakmici Ëetvrtfinala Hrvatskog nogometnog kupa nogometaπi Slaven Belupa pobijedili su s 1:0 goste iz Velike. Pogodak odluke postigao je Mario Dodik u 53. minuti nakog odliËnog ubaËaja iz kuta Igora Muse. Utakmica nije obilovala lijepim potezima, dapaËe bilo je puno obostranih pogreπaka. No, u svakom sluËaju Slavenaπi su djelovali bolje i konkretnije od ekipe Kamen Ingrada te zasluæeno pobijedili. HoÊe li pogodak razlike biti dovoljan za uzvrat, vidjet Êemo 15. studenoga kada Slaven Belupo gostuje u Velikoj.

Odræana sjednica Uprave Slaven Belupa Nakon utakmice Slaven Belupa i Kamen Ingrada odræana je 16. sjednica Uprave Slaven Belupa. Nakon nje predsjednik Uprave Miroslav VitkoviÊ iznio je zakljuËke sastanka te, izmeu ostaloga, rekao: - »lanovi Uprave su jedinstveni i Ëvrsto stoje iza struËnog stoæera do sjednice Glavne skupπtine koja Êe se odræati do 15. prosinca. Unutar dva tjedna odræat Êemo i tematsku sjednicu Uprave na kojoj Êemo definirati strategiju kluba za iduÊe 2-3 godine. Takoer, intenzivirat Êemo pregovore s glavnim sponzorom oko novoga sponzorskog ugovora i do Glavne skupπtine oËekujemo da Êe sve biti dogovoreno. »lanovi Uprave usvojili su i projekte za stvaranje joπ boljih uvjeta na Gradskom stadionu, kao i modele njihovog financiranja. Iako nisu zadovoljni ovogodiπnjim rezultatima u prvenstvu, prvi Ëovjek koprivniËkog prvoligaπa je istaknuo kako Slaven Belupo ima pozitivni imidæ u hrvatskoj sportskoj javnosti po organiziranosti, ispunjavanju obaveza i kvaliteti logistike. Proces daljnjeg stvaranja i razvijanja kluba se nastavlja. B. F.

U dramatiËnom derbiju pobjeda Podravke Rijeka - Podravka 3:5 3202:3226 (10:14) Dvoboj starih rivala Rijeke i Podravke zavrπio je pobjedom koprivniËkih kuglaËica. Odluka je pala u posljednjim minutama dramatiËnog derbija, jer se rezultat «lomiofl Ëas na jednu, Ëas na drugu stranu. OdluËili su bolji æivci naπih kuglaËica i sjajna igra svjetske prvakinje Æeljke Orehovec, najbolje igraËice derbija. Treba priznati i Ëinjenicu da je RijeËanka ©opiÊ tri seta pruæala sjajan otpor naπoj Æeljki, ali je onda u zadnjih 30 hitaca kod devet Ëunjeva prednosti za Rijeku «puklafl i flodigralafl za Podravku - u pune je sruπila 83 Ëunja, a u 15 zadnjih hitaca u ËiπÊenje samo 17 Ëunjeva, ukupno 100. Nevjerojatno! Prednost se istopila, sreÊa je bila na strani Podravke. ©ok za domaÊe kuglaËice, veselje u redovima Podravke - nakon rezultata 3:3 odluËila su 24 Ëunja viπka na strani Podravke.

6. kolo

Podravka deklasirala Zagreb Podravka - Zagreb 7:1 3586:3343 (17,5:6,5) Derbi jeseni, dvoboj neporaæenih i vodeÊih ekipa na tablici uvjerljivo je rijeπen u korist aktualnih prvakinja, kuglaËica Podravke. Zagreb je u Koprivnicu doπao s nemalim ambicijama - ove godine, opet pojaËan, æeli konaËno na vrh, dosta im je dominacije Podravke. Iako pola domaÊe ekipe nije briljiralo, bilo je i dosta «gustofl u dva dvoboja, a jedan je i izgubljen, ipak je Podravka pokazala tko je joπ uvijek «gazdafl u hrvatskom kuglanju. Utakmicu je odliËno otvorio tandem Æunek - Zver, vodstvo od 2:0 i 128 Ëunjeva prednosti «ubilofl je sve protivniËke ambicije i nade u neπto viπe od Ëasnog poraza. Uz ovaj dvojac odliËno je odigrala i Ljiljana Picer, a u zavrπnici pobjedu su samo potvrdile Orehovec i IvanËiÊ. Sada je u vodstvu na tablici prva Podravka s 12 bodova, a slijede Zagreb i Graditelj (ZapreπiÊ) s 10 itd. Ove subote Podravka je gost Sunca u Zagrebu.

Prva hrvatska liga kuglaËa - 7. kolo

Podravkaπima tek poËasni poen Adrianeon - Podravka 7:1 3540:3250 (20,5:3,5) Ædrijeb je, prvi put kako igraju u Prvoj ligi, odluËio da kuglaËice i kuglaËi igraju dvostruki program na istoj kuglani. DeËki su naπim prvakinjama bili dobra potpora iz gledaliπta, a njima niπta nije moglo pomoÊi. Protivnik, proπlogodiπnji viceprvak, bio je prejak na svojim stazama i to je dokazao uvjerljivom pobjedom.

8. kolo

Uvjerljiva pobjeda Podravkaπa Podravka - Imotski 7:1 3710:3409 (18:6) Sada je veÊ svima u Prvoj ligi jasno da su koprivniËke staze «prevruÊiﬂ teren za bilo kakve gostujuÊe ambicije, a tu su i sjajni koprivniËki kuglaËi, koji maksimalno motivirano i odgovorno odrade svaki domaÊi nastup. I protiv Imotskog, iskusnog sastava, utakmicu su odliËno otvorili ©egerec i VuËiÊ - nakon 2:0 i ravnih 100 Ëunjeva prednosti, «grudaﬂ se zakotrljala do konaËnih 7:1. Opet je briljirao neuniπtivi oldtimer Zdravko MikloπiÊ, koji je zadao posljednji udarac grogiranim gostima. Podravka je s osam bodova na 6. mjestu, a ove subote gostuju kod Zanatlije u Slavonskom Brodu. Æeljko ©emper

Hrvanje - meunarodni turniri

Medalje iz »eπke i SlovaËke HrvaËi Podravke nastavljaju s dobrim rezultatima na meunarodnim turnirima. U »eπkoj sudjelovali su na turniru gdje je na strunjaËe izaπlo 190 hrvaËa iz 19 klubova (Poljska, SlovaËka, Maarska, Ukrajina, »eπka, Hrvatska), a hrvalo se slobodnim stilom u kategoriji kadeta i starijih djeËaka. Podravkaπi su osvojili Ëetiri medalje. Srebrne su pripale Sandru Frankolu (do 35 kilograma), Tomislavu Meimorcu (47) i Nenadu Brnici (66), dok je Vedran Grobenski (42) osvojio treÊe mjesto. U SlovaËkoj je sudjelovalo devet natjecatelja, a najveÊe ugodno iznenaenje ostvario je Stjepan Habdija osvojivπi prvo mjesto u kategoriji do 45 kilograma. S medaljama iz SlovaËke vratili su se joπ Petar Kreπimir Jurenec (30) te Sandi KovaËeviÊ (35) i Robert LastriÊ (75). S. P.

27. Meunarodna utrka grada Koprivnice

U tradicionalnoj sportskoj manifestaciji trËalo 566 natjecatalja Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

U sklopu proslavljanja Dana grada u nedjelju je u Koprivnici odræana 27. meunarodna utrka grada Koprivnice. Po jesenskom vremenu pogodnom za trËanje atletske sposobnosti okuπalo je 566 natjecatelja u tradicionalnoj sportskoj manifestacije u organizaciji Zajednice πportskih udruga Grada Koprivnice i Atletskog kluba Podravka. Nadmetalo se u viπe uzrasnih kategorija, a najbrojniji meu natjecateljima (92) bili su djeËaci πkolskog uzrasta, dok su u “revijalnoj” utrci

na 100 metara nastupila i djeca predπkolskog uzrasta. U glavnoj utrci seniora na 5200 metara pobijedio je proπlogodiπnji pobjednik koprivniËke trke Slavko PetroviÊ iz AK

Dinamo - Zrinjevac iz Zagreba u vremenu 17,10 minuta. Njemu je osim sportskih priznanja pripala i novËana nagrada od 2500 kuna. Drugo mjesto osvojio je njegov klupski kolega Dario Nemec (17,11), dok je treÊi bio Nedjeljko RaviÊ iz ©AK Varaædin. U utrci seniora nastupilo je 13 natjecatelja, dok su u konkurenciji seniorki trËale Ëetiri atletiËarke. Prvo mjesto i nagradu od 2000 kuna osvojila je Valentina BeloviÊ koja je stazu od 3100 metara pretrËala u vremenu 12,21 minuta. Druga je bila Marija TroπiÊ (12,41) iz AK Sljeme - Rakuπina, dok je treÊe mjesto (13,41) pripalo Ivi Bel-

ËiÊ iz AK Podravka iz Koprivnice. Veterani su trËali na 4100 metara, a u konkurenciji 12 natjecatelja najbolji je bio Miroslav MikulËiÊ iz AK Gojanec iz Vidovca u vremenu 15,22 minute. Drugi je bio Zvonko Vrhovski (Sljeme - Rakuπina), a treÊi je na cilj stigao Damir TomaπeviÊ. U ovoj utrci sudjelovao je i veÊ ”legendarni” Ivo Belan, koji joπ uvijek ne propuπta ovakva pa i zahtjevnija natjecanja. U konkurenciji juniora na 1050 metara nastupio je 41 trkaË, najbræi je bio Antonio Weingartner (Dinamo - Zrinjevac), drugi je bio Natko Boπnjak iz AK Slatina, a treÊi Kreπimir ©imiÊ (Marsonia, Slavon-

ski Brod). U ekipnom plasmanu kod juniora najbolja je bila Srednja πkola iz Koprivnice. Kod juniorki najbræa je bila Iva BelËiÊ koja je trËala za Gimnaziju “Fran GaloviÊ” iz Koprivnice. Drugo mjesto osvojila je Ana Marija MiËiÊ iz AK Karlovac dok je treÊa bila Marina Gaæi iz koprivniËke Gimnazije. Ekipno najbolja je bila Gimnazija “Fran GaloviÊ”. Sve sudionike koprivniËke utrke povodom Dana grada Podravka je posluæila Roibos Ëajem, a najmlae trkaËe Podravka je nagradila s Kviki i Lino proizvodima, a Poni trgovina darivala ih je s Nestle proizvodima.

Broj 1771 Petak 11. studenoga 2005.

Zavrπena nagradna igra ”Poziv juholjupcima” Priveli smo kraju ovogodiπnju nagradnu igru “Poziv juholjupcima” koju smo organizirali za Podravkaπe. Nakon 4 kola, u kojima je bilo potrebno izrezati 4 slike tanjura s juhom i poslati u Marketing ili ubaciti u za to predviene kutije, pristiglo je oko 2.000 koverti. IzvlaËenje imena dobitnika (na slici) odræano je 8. 11. 2005. godine u prostorijama Tima za kategoriju Podravka jela uz prisustvo komisije Maja Vresk, Iris Tropπek i Vlado Prosenjak. Sretni dobitnici nagrade mogu podiÊi u Reklamnom skladiπtu, a dobitnicima koji nisu u Koprivnici nagrade Êe biti dostavljene. Zahvaljujemo na sudjelovanju i Ëestitamo svim dobitnicima. Tim za kategoriju Podravka jela

Za danas evo nekoliko veselih. Ako sam ih veÊ ispriËao, oprostite, Martinje je! Sluπaj, æeno! Je li moguÊe da limun ima kljun? Ma πto ti je, ËovjeËe? Pa tko je joπ vidio limun s kljunom? Hmm da! To, dakle, znaËi, da sam sinoÊ, kad sam se vratio iz gostionice, u tvoj Ëaj iscijedio kanarinca.

U jednoj se birtiji sudare dva pijanca i odmah se posvaaju. - Bilo bi ti bolje da gledaπ kamo ideπ! - reËe prvi. - A tebi bi bilo bolje da ideπ tamo kamo gledaπ! - veli drugi.

Nagraeni: Wellness program na Jadranu za dvije osobe dobila je Marija Kamber - Tvornica Vegete Servis za jelo Podravka dobili su: Marija TiπljariÊ - Tvornica koktel peciva; Zlatko Prosenjak - Tvornica juha i polugotovih jela; Marija JedvajiÊ - KoprivniËka tiskarnica; Ivanka Salajpal - Danica d.o.o.; Mirica KovaËec - Danica d.o.o.; Andreja JurjeviÊ - Vanjski transport; Mirjana Horvatek - Tvornica Kalnik Varaædin; Marijana Gaæi - UmjetniËka radionica; Jadranka Zvonar - Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Josip MatiπiÊ - Vanjski transport; Ivan Peti - Zaπtita i nadzor; Novica Ciglar - Tvornica Kalnik Varaædin; Vladimir MitroviÊ - Informatika; Jasminka BeπeniÊ - Tvornica Kalnik Varaædin; Vera Jazvec - M. Krleæe 16, Koprivnica. Kiπobran Podravka dobili su: Berta RujniÊ - Oruæanska 10, Koprivnica; Marija IviÊ - Belupo; Kruno Botko - Zaπtita i nadzor; Mario Vrankovec - Danica d.o.o.; Barica Posavec - Mlinarska 30, Koprivnica; Romana Horvat MarkoviÊ - Danica d.o.o.; Marija Varga - Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Draæen Dombaj - Energetika; Branko Piskrec - ViniËki put 8, Koprivnica; Vlado StubiËar - Tvornica juha i

NA ©ILJKU

Alkohol ubija polako ali sigurno. Nama se nikamo ne æuri.

polugotovih jela; Slavko MiletiÊ Belupo; Mira BabiÊ - Tvornica juha i polugotovih jela; Vesna ÆiniÊ Tvornica voÊa; Gordana Bahat Marketing; Darko ©ipek - Centralna priprema i planiranje proizvodnje; Jasna KovaË - Belupo; Marijan SaboliÊ - Danica d.o.o.; Mirjana Pianec Komercijala Mlina i Pekare; Davorka KuzmiÊ - Danica d.o.o.; Vlasta Garaj - Tvornica koktel peciva. Poklon paket Podravka dobili su: Dejan Horvat - KoprivniËka tiskarnica; Ankica KeË - Miroslava Krleæe 17, Lipik; Nadica Hunjadi - RaËunovodstvo; Vlado Bauch - Zaπtita i nadzor; Goran KovaËiÊ - Razvoj proizvoda; Dragutin ÆiniÊ - Informatika; Petar ©vajk - Stjepana Kukeca 14, Koprivnica; Zvonimir Gudan - Odjel zaπtite od poæara; Suzana PetroviÊ - Marketing; Mirjana »repinko - Tvornica Kalnik Varaædin; Biserka LaliÊ - »iπÊenje i opÊi poslovi; Boæica Bebek - Ljudski potencijali; Draæen Pianec - Prodaja piÊa; Suzana »aËiÊ - Razvoj slastica; ©tefanija StubiËar - Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Franjo MaËijevski - Hrvatske dræavnosti 11 d, Koprivnica; Lidija LonËar - Tvornica koktel peciva; Velimir StubiËar - Kulinarstvo; ©tefica Brezovec Ljudski potencijali; Dario PaveπiÊ -

Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Ljubica KovaË - Trg kralja Zvonimira 8, Koprivnica; Antun Lukπa - Logistika i transport; Damir IviÊ - Pekara; Ruæica Latin - Razvoj slastica; Natalija MartinËiÊ - Tvornica Kalnik Varaædin; Krunoslav Teæak Logistika, unutarnji transport; Veljko Podravac - »iπÊenje i opÊi poslovi; Maja Puhalo - Belupo; Vesna PerkoviÊ - Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Mladen KozoliÊ Zaπtita i nadzor; Elvis Paleka - Lipanjska 59, Starigrad Koprivnica; Dragica ©iroki - Belupo; Kristina ©kot - Belupo; Branko MaltariÊ Danica d.o.o.; Marija ©imek - Ljudski potencijali; –urica Habijan Ljudski potencijali; Lidija Sremec A. NeimareviÊa 6, Koprivnica; Nenad Kralj - Logistika; Tanja MartinËiÊ - Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza; Maja Kresonja - Pravni poslovi; Zlatica LonËar - Belupo; Tomislav KuzmiÊ - Danica d.o.o.; Darinka Baboselac - Sokolska 5, Koprivnica; BoæicaTrnski - Riznica; Vlatka Kordina - Odræavanje; Marijana Heged - »iπÊenje i opÊi poslovi; Boæa JambroviÊ - Tvornica Vegete; Dean KocijanËiÊ - Istarska 10, Umag, Æeljka Matek - Tvornica Studenac Lipik i Igor NeimareviÊ Riznica.

Kaæe gazda konobaru: - Daj, molim te, probudi onog tipa za stolom u kutu, i nek’ ide doma. Pa ne moæe on tu prespavati cijeli dan. - Pustite ga, gazda, joπ malo. VeÊ sam ga tri puta budio i uvijek mi je nanovo platio svoj raËun. Kaæe pijanac jednoj od putnica u tramvaju: - Gospoo, vi ste stvarno jako ruæni. - A vi ste stvarno jako pijan - odgovori mu æena. - To je istina! Ali ja Êu sutra biti trijezan. »uj, ©tefica! Tek sam poËel piti, a veÊ izgledaπ dobro! - Ankice, za Boga miloga, pa od Ëega ti je oko tako poplavilo? - Muæ je doπao kuÊi pijan pa me istukao! - Muæ? Tvoj muæ? Ja sam mislila da je na putu! - Ha, Ëuj! I ja sam to isto mislila. Bog stari moj! Kak’ si? Kako je mala? - A, narasla je jako. VeÊ je sasvim odrasla. - A kako æena? - Bogami, ona joπ nije. Zbog Ëega orkani uvijek imaju æenska imena? Kad dolaze divlji su i vlaæni, a kad odlaze uzmu ti kuÊu i auto.

Recept tjedna:

Krem juha od kestena i vrganja

Postupak: Kestene oËistite, a krumpir ogulite i nareæite na kocke. Stavite ih u posuUkoliko kesten zamrznete bez πeÊe- du, dodajte perπinov, celerov i lovora, u ovoj juhi ne morate uæivati samo rov list pa prelijte s 1100 ml vode. Kad ujesen. zakipi, dodajte Vegetu i kuhajte oko Sastojci za 6 osoba: 15 minuta. 150 g oËiπÊenih kestena Suπene vrganje stavite u malo vode, 50 g suπenih vrganja a mesnatu slaninu nareæite na kocki150 g krumpira ce. Slaninu kratko popecite u tavi, a 1 ælica Vegete zatim dodajte ocijeene vrganje. 1 vezica perπinova liπÊa Iz juhe izvadite perπinov, celerov i 1 vezica celerova liπÊa lovorov list pa je propasirajte. 1 lovorov list Juhu zakuhajte i dodajte joj pirjanu 50 g mesnate slanine slaninu i vrganje. Izmijeπajte slatko 100 ml slatkog vrhnja vrhnje i æumanca pa ih umijeπajte u 2 æumanca vruÊu juhu.

Posluæivanje: Krem juhu od kestena i vrganja posluæite s prepeËenim kruhom ili tostom. Savjet: Da biste pojednostavili pripremu recepta, umjesto svjeæih kestena upotrijebite nezaslaene kestene iz limenke, koje dodajte kad voda zakipi. Vrijeme pripreme: 45 minuta

Crta: Ivan Haramija - Hans