ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLV Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Od veljaËe obraËun i isplata plaÊa jednom mjeseËno 3. str.
Pojedine Podravkine sluæbe, sindikati i udruge preselili u unajmljene prostorije Bilokalnika 4. str.
U Podravki su 19. sijeËnja uruËene stipendije i potpore Zaklade “prof. Zlata Bartl”
Najbolji nastavljaju profesoriËin put Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
U Podravkinom gastronomskom centru ”©tagelj” predsjednik Uprave Podravke i upravitelj Zaklade “prof. Zlata Bartl” Darko Marinac sveËano je uruËio 19. sijeËnja 20 stipendija i potpora studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2005/2006. - Veselim se πto pod ovako lijepim imenom prof. Zlate Bartl mogu pozdraviti njene sljedbenike u akademskom obrazovanju. Prema onome πto sam vidio, vaπe ocjene su ”prestraπne” i drago mi je da ste vi najbolji od najboljih - rekao je Darko Marinac pozdravljajuÊi dobitnike stipendija i potpora. Dobitnicima se obratio i predsjednik Upravnog odbora Zaklade Josip NakiÊ AlfireviÊ koji im je, ËestitajuÊi ulazak u elitno druπtvo, izmeu ostaloga, rekao: - Drago mi je πto vi i dalje podræavate misiju Zaklade i produljujete ono za πto smo se prije nekoliko godina odluËili. Meu vama sigurno Êe se pojaviti neka nova Zlata Bartl. InaËe, Zakladu ”prof. Zlata Bartl” Podravka je osnovala prije tri godine, a ovo je druga godina kako Zaklada dodjeljuje potpore i stipendije uspjeπnim hrvatskim studentima. Kriteriji za dodjelu bili su vrlo zahtjevni, a pravo na dodjelu stipendije i potpore imali su studenti dodiplomskih studija stariji od 22 godine, ukoliko nisu ponavljali godinu studija te ako imaju prosjek ocjena u dosadaπnjem studiju 4,5 ili viπe. S druge strane, pravo na dodjelu stipendije i potpore imali su polaznici poslijediplomskih studija koji nisu stariji od 30 godina, ako su na dodiplomskom studiju imali prosjek ocjena 4,5 ili viπe te ako imaju napredno znanje dva svjetska jezika, od kojih je jedan engleski, te napredno poznavanje rada na raËunalu. Uz sve to, kandidatima za dodjelu stipendija i potpora koji ispunjavaju te kriterije vrednovana su slijedeÊa mjerila - uspjeh u studiju kao osnovno mjerilo, znanstveni i struËni radovi, nagrade de-
kana, rektora i meunarodne nagrade te preporuke profesora. Uz sve te uvjete prednost su imali studenti viπih godina studija i loπijeg socijalno-ekonomskog statusa. Bez obzira na ovako visoke kriterije natjeËaja, ove se godine prijavilo dvadesetak posto viπe studenata nego proπle akademske godine. Dobitnici stipendija i potpora su: Mario Hlevnjak, Marko ©ariÊ, Tamara PetroviÊ, Maja PetkoviÊ, Dragan FilipoviÊ, Mario Vaπak, Tea MarceliÊ, Vedran RadojËiÊ, Pavo Markoπ, Mario Habek, Darija ©najder, Ivan TomljenoviÊ, Borko Baraban, Paπko BurnaÊ, Tanja Mamula, Mladen Fruk, Ivo Krznar, Mirela Suπa, Maja Hrbak i Maja Prutki. - Naravno da je meni i mojim kolegama izuzetno drago i velika Ëast dobiti stipendiju ili potporu od Zaklade koja nosi ime jedne velike æene.
Odnos ljudi iz Zaklade je zaista izuzetno srdaËan prema nama i to ne samo danas zbog sveËanosti, veÊ i u svim dosadaπnjim kontaktima. S pravom Podravka u svom simbolu ima srce! Osim toga, posebno me dojmio danaπnji susret s profesoricom Zlatom Bartl koja je zaista puno uËinila, ne samo za Podravku, veÊ i za Hrvatsku - rekla nam je nakon sveËanosti dobitnica stipendije na poslijediplomskom studiju zagrebaËkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Tea MarceliÊ. Tijekom boravka u Podravki dobitnici stipendija i potpora Zaklade obiπli su proizvodne pogone tvornica Vegete i Podravka jela, gdje su se upoznali s najmodernijom prehrambenom tehnologijom i stvaranjem najpoznatijeg branda Podravke - Vegetom, koju je sa svojim struËnim timom osmislila profesorica Zlata Bartl.
Stipendije je uruËio Darko Marinac
ZajedniËka snimka dobitnika stipendija iz Zaklade ”prof. Zlata Bartl” s Darkom Marincem i Josipom NakiÊem AlfirefiÊem
2
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
Razgovor s Ëlanom Uprave Podravke Saπom Romcem
Nova organizacija Marketinga s ciljem joπ bolje efikasnosti komunicirani. Ili, pak, imamo sjajne proizvode dobro komunicirane, ali nismo poluËili planirane efekte prodaje zbog slabe distribucije ili nekog drugog razloga koji je u domeni prodaje. Prema tome, za uspjeh u poslu kojim se mi bavimo potrebna je apsolutna isprepletenost ljudi i iz marketinga i iz prodaje te razmjena iskustava izmeu ta dva poslovna segmenta. Figurativno reËeno, to su dvije glave s jednim tijelom. Te dvije poslovne funkcije jednostavno su nedjeljive. Naravno, pri tome nikad ne smijemo zaboraviti naπ osnovni cilj, a to je da uvijek moramo jasno i Ëvrsto braniti interese naπe Podravke prema vanjskom svijetu i πto je joπ vaænije ispunjavati sve potrebe naπih potroπaËa.
Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
Proπle godine prvi intervju u naπim novinama dao je Saπa Romac koji je tada radio kao direktor Sektora upravljanja komercijalnim partnerima. U tom razgovoru Saπa je najavio da bi volio biti poËetkom ove godine naπ prvi sugovornik “kako bi imao moguÊnost putem novina ponovno izraziti svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima”. Naravno, tada je mislio na rezultate Sektora upravljanja komercijalnim partnerima, no on je u travnju imenovan Ëlanom Uprave Podravke zaduæen za marketing. A o tom vrlo znaËajnom napredovanju u karijeri Saπa Romac na poËetku razgovora kaæe: - U vrijeme kada smo proπle godine radili intervju, a rijeË je o poËetku godine, zaista nisam oËekivao da Êu postati Ëlan Uprave. Znao sam da izlazi mandat tadaπnjoj Upravi, ali nisam se nadao da Êu upravo ja imati tu Ëast i odgovornost da budem imenovan Ëlanom Uprave Podravke. U svakom sluËaju, to je znaËajan iskorak u mojoj poslovnoj karijeri, ali moram pohvaliti i moju ekipu koja je ostala iza mene u Sektoru upravljanja komercijalnim partnerima. Adrijana Paπica i njezini suradnici u potpunosti su ispunili zacrtane planove i to mi je jako drago, jer takav trend poslovanja toga sektora pokazuje kako smo bili i kako su oni i dalje na dobrom poslovnom putu.
Centralizacija i pomaci na bolje u Marketingu - Proπlu godinu u marketingu obiljeæila je centralizacija... - Apsolutno, taj proces centralizacije marketinga zapoËet je joπ u mandatu prethodne Uprave, a opÊom reorganizacijom tvrtke marketing je ocijenjen kao centralna funkcija od vitalnog znaËenja za Podravku i zapoËet je proces centralizacije. Mislim da je to jako do-
Marketing za hrvatsko i internacionalna træiπta
bar potez joπ one prethodne Uprave, a to sve Êe prave rezultate poËeti davati ove i naredne godine. Osim same organizacije, æelimo centralizirati i joπ neke procese te uvesti principe izvjeπtavanja kako bi u konaËnici bili efikasniji u kontroli troπenja marketing budæeta. - Osim procesa centralizacije, proπlu godinu u Podravkinu marketingu obiljeæilo je i jaËanje kadrovske strukture toga sektora. Izmeu ostaloga, postavljen je i novi direktor Sektora marketing, Romeo NakiÊ... - Tako je, doveli smo gospodina NakiÊa na Ëelo Marketinga. Mislim da on u sebi nosi jedno mreæno iskustvo marketinga i prodaje koje je nama sigurno jako dobro doπlo, a uz to donosi i najbolju praksu naπeg
Godina 2005. je donijela pozitivne pomake u Marketingu - Kako ocjenjujete 2005. godinu u Marketingu Podravke? - U Sektoru Marketing nisu se u organizacijskom smislu dogaale nikakve spektakularne promjene, meutim funkcionalne promjene i pozitivni pomaci svakako su se dogaali. U konaËnici je to rezultiralo da oko 5 posto ukupne prodaje pripada prodaji od novih proizvoda. Biljeæimo vrlo znaËajan rezultat na naπoj najvaænijoj robnoj marki Vegeti, jer smo na træiπte izaπli s Vegetom Mediteran i do kraja godine prodalo se oko 200 tona toga proizvoda. Time smo u potpunosti ispunili naπ plan. Osim Vegete Mediteran, vrlo uspjeπno smo lansirali nova pakiranja i novi vizualni identitet naπega blagog i ljutog ketchupa, kojega su potroπaËi prepoznali, ne samo na domaÊem, veÊ i na inozemnim træiπtima. Reklama za taj proizvod osvojila je i nagradu na sajmu u Moskvi. U pripremi je lansiranje joπ nekih Podravkinih proizvoda o kojima je sada joπ preuranjeno govoriti. Sve ovo govorim kako bih naglasio proπlogodiπnje funkcionalno stavljanje Marketinga u jednu veÊu brzinu koja je sada u korelaciji sa promjenama na træiπtu i mislim da smo uspostavili jednu dobru sinergiju izmeu razvoja i marketinga. U konaËnici sve su to prepoznali naπi potroπaËi.
partnera, najveÊe svjetske prehrambene tvrtke, Nestlea. Iako je relativno kratko vrijeme u Podravki, veÊ se vide pomaci u marketingu pod vodstvom Romea NakiÊa u smjeru u kojemu smo htjeli iÊi i koji smo zacrtali. No, æelim takoer istaknuti da je i NakiÊev prethodnik, gospodin Horvat, odliËno odradio ulogu koja mu je bila povjerena formiranjem Sektora marketing, a on i danas obnaπa vrlo odgovornu funkciju u Maarskoj. Zapravo ta promjena na Ëelnom mjestu Marketinga je evolutivni put, jer za najveÊe rezultate i promjene u Marketingu zasluæan je gospodin Horvat, a mi smo dalje nastavili tu marketinπku evoluciju dovoenjem gospodina NakiÊa.
Suradnja Marketinga i Prodaje sve je bolja - Za dobro funkcioniranje kompanije od velike je vaænosti dobra suradnja Marketinga i Prodaje. Kako vi danas ocjenjujete tu suradnju? - Ako je do sada bila dobra, onda je ona danas joπ bolja i ona je apsolutno kljuË uspjeha u poslu kojim se mi bavimo. Mislim da Êe ta suradnja u nadolazeÊem razdoblju biti joπ bolja. Mi smo i partneri i prijatelji s ciljem da πto kvalitetnije naπ prozivod dovedemo na police i u kontakt s potroπaËima te da taj proizvod πto bolje iskomuniciramo i prezentiramo naπim potroπaËima. Naime, niti je prodaja dovoljna sama sebi, a isto tako niti makreting nije dovoljan sam sebi. Puno je primjera kako je Podravka imala ili ima dobre proizvode u asortimanu, koji na æalost nisu bili dovoljno
- Na nedavnom dvodnevnom skupu Podravkinog Marketinga najavljene su odreene reorganizacije. O Ëemu je zapravo rijeË? - Ne radi se o nikakvim spektakularnim organizacijskim promjenama, veÊ jednostavno posao i poslovno okruæenje nam nameÊe da naπ Marketing ustrojimo da bude πto efikasniji. Uskoro Êemo razdvojiti strateπki od operativnog marketinga i unutar operativnog marketinga Êemo formirati dvije sluæbe. Jedna Êe biti zaduæena za marketing træiπta Hrvatske, a druga za marketing internacionalnih træiπta. U operativnom smislu to znaËi da Êe se svi problemi sa træiπta rjeπavati na jednom mjestu unutar organizacije Marketinga. S druge strane, strateπki dio marketinga viπe Êe se baviti pozicioniranjem naπih brendova i osmiπljavanjem strategija za njih. Ovdje bih, kao primjer, æelio povuÊi jednu paralelu, doduπe u drugoj industriji, ali vrlo primjenjivu kada je u pitanju pozicioniranje robnih marki: recimo, πto vama prvo pada na pamet kada kaæete rijeË Volvo? - Siguran automobil...
Nastavak tradicije Podravkinog marketinga - KljuËna rijeË ovdje je sigurnost. Da bi potroπaË imao takvu percepciju neke robne marke potreban je sustavan i promiπljen rad. Volvo je htio sebe pozicionirati da je najsigurniji automobil na svijetu i u dobrom dijelu je to uspio. To mi u marketingu æelimo postiÊi kod svih naπih robnih marki, pogotovo najvaænijih. Kada kaæete Vegeta da vas asocira na neπto, na πto mi æelimo da vas asocira. Isto tako kada kaæete Studena ili Studenac. Ako to uspijemo napraviti, posljedica toga Êe biti dobivanje lojalnih potroπaËa koji nikada neÊe traæiti druge proizvode, jer potroπaË kupuje viπe na emotivnoj, nego na racionalnoj osnovi. U naπem poslu je to teπko postiÊi, ali to je ono πto æelimo izgraditi kako bismo Ëuvali autonomiju naπih robnih marki i da nam se praktiËki nitko plagijatima i falsifikatima te proizvodima upitne kvalitete ne moæe pribliæiti. Zapravo sve ovo do sada reËeno je odreeni nastavak tradicije Podravkinog marketinga i taj proces nakon mene Êe netko drugi moÊi nastaviti. - Sve u svemu, vi ste optimist u pogledu realizacije poslovnih planova u ovoj godini? - Ja sam po prirodi nepopravljivi optimist i u privatnom i u poslovnom æivotu. Ne mogu od toga pobjeÊi i uvjereni sam optimista. »injenica je da su i ovogodiπnji planovi ambiciozni, ali sigurno i ostvarivi. - To znaËi da Podravkinom Marketingu predstoji puno posla, ali u konaËnici i dobri rezultati? - Od posla ne bjeæim, ali isto to traæim i od svoje ekipe. Kaæu da je u dræavi Sparti najveÊi Spartanac bio sam Spartak. Tako i ja pokuπavam æivjeti i poslovno funkcionirati. Mislim da sam dosta zahtjevan prema svojoj ekipi i oËekujem da svatko od njih dade barem 100 posto svojih moguÊnosti, a po moguænosti i 110 posto - rekao je na kraju razgovora Saπa Romac.
»ast je biti predsjednik Podravke Vegete - Je li Saπa Romac predsjednik Rukometnog kluba Podravka Vegeta? - Nisam predsjednik kluba, iako odlaskom gospodina Damira PolanËeca u Vladu ja se najviπe operativno bavim klubom. I dalje sam Ëlan Uprave kluba, a gospodin PolanËec je prilikom nedavne proslave pedesete godiπnjice kluba najavio da Êe doÊi do promjene predsjednika. Naime, ta funkcija je u koliziji s funkcijom koju on sada obavlja u Vladi i mene je najavio kao svojega kandidata za predsjednika. Do sada joπ uvijek nije bila izborna skupπtina kluba. Meni Êe to biti zadovoljstvo i Ëast ako me izaberu za predsjednika, ali privatno gledajuÊi mislim da moja supruga neÊe time biti pretjerano sretna, jer me i ovako preko tjedna gotovo i nema kod kuÊe, a sada me neÊe biti niti preko vikenda. Dakle, ta funkcija takoer zahtijeva odreeni angaæman, meutim ja se ne æalim sve dok taj angaæman daje odreene rezultate. Naæalost, ove godine nismo se uspjeli plasirati u Ligu prvakinja, malo nam je nedostajalo, ali to je sport i tu nikada ne moæete sto posto tvrditi da Êe rezultat doÊi. - Dobro, gdje vidite Podravku Vegetu u Kupu EHF-a? - U Kupu EHF-a sve ispod finala bi bio neuspjeh, a u finalu, jasno, sve je otvoreno.
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
3
Novosti u obraËunu i isplati plaÊa u Podravki od veljaËe
Prijava poreza na dohodak ObraËun i isplata plaÊa za 2005. godinu jednom mjeseËno Obavjeπtavamo radnike da od veljaËe zapoËinjemo s isplatom plaÊe jednom mjeseËno u svim povezanim druπtvima grupe Podravka Hrvatska. PlaÊa za mjesec sijeËanj 2006. godine bit Êe obraËunata u jednom dijelu i isplaÊena jednom mjeseËno do 15. veljaËe svim radnicima isti dan pojedinog povezanog druπtva. UbuduÊe Êe isplata ukupne plaÊe biti u razdoblju od 13. do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Iz tog razloga napominjemo da su odgovorne osobe zaduæene za voenje “Evidencije o koriπtenju radnog vremena” duæne jednom mjeseËno dostavljati evidenciju u sluæbu ObraËun plaÊa 1. radni dan u mjesecu za prethodni mjesec. Krajnji rok za dostavu prateÊe dokumentacije za obraËun je 3. radni dan u mjesecu za prethodni mjesec, kako bismo sve zahtjeve mogli ukljuËiti u obraËunski mjesec. Radnici su obvezni odmah po zavrπetku bolovanja dostaviti “IzvjeπÊe o bolovanju (doznaku)” iskljuËivo u sluæbu ObraËun plaÊa, a ukoliko se bolovanje nastavlja u iduÊi mjesec doznaku dostavljaju zadnji radni dan u mjesecu na koji se odnosi bolovanje. Radnici nisu viπe obvezni dostavljati u sluæbu ObraËun plaÊa “Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad” nakon otvaranja bolovanja, ali radi opravdanja odsustva s rada i pravilnog voenja evidencije potvrdu obavezno dostavljaju odgovornoj osobi za voenje evidencije. Molimo radnike da uvaæe ovu izmjenu i da se na vrijeme pripreme za drugaËiji priljev sredstava u njihov kuÊni budæet te po potrebi dogovore s bankom plaÊanje svojih osobnih raËuna i obveza po trajnim nalozima i sl. Marija ©imek Sluæba ObraËun plaÊa
U ovom tekstu dajemo najvaænije informacije radnicima vezane uz prijavu poreza na dohodak za 2005. godinu, kako bi ostvarili pravo na povrat viπe uplaÊenog poreza za 2005. godinu koriπtenjem propisanih poreznih olakπica. U 2005. godini doπlo je do izmjene u poreznim propisima, a Pravilnikom o porezu na dohodak koji je na snazi od 11. kolovoza 2005. godine detaljnije su pojaπnjene izmjene vezane uz konaËni obraËun poreza na dohodak. TumaËenje novih propisa o konaËnom obraËunu poreza za poslodavca koji isplaÊuje i druge oporezive primitke radnicima, bio je razlogom da na zadnjoj plaÊi u 2005. godini nismo napravili konaËni obraËun poreza kao prethodnih godina. Poslodavac nije obvezan napraviti konaËni obraËun poreza ako plaÊe isplaÊuje redovito, a za radnike kojima isplaÊuje i druge oporezive primitke (npr. dividendu) ne moæe napraviti konaËni obraËun poreza. Radnici mogu podnijeti poreznu prijavu radi izravnanja porezne obveze na nivou godine zbog neravnomjernih isplata i iskoristiti olakπice koje nisu koristili kod isplate plaÊe, te iskoristiti olakπice za porezno priznate izdatke u 2005. godini. U poreznoj prijavi moæete iskoristiti pravo na osobni odbitak koji niste iskoristili na plaÊi u 2005. godini: - ako ste bili tijekom godine na porodnom dopustu ili duæem bolovanju na teret HZZO-a; - ako niste pravovremeno zatraæili u Poreznoj upravi izmjenu na
obrascu PK za roenje djeteta; - ako niste iskoristili olakπicu za uzdræavane Ëlanove obitelji koji u godini nisu ostvarili dohodak veÊi od 9.600,00 kn ili su tijekom godine stekli invalidnost. Porezni obveznici koji imaju prebivaliπte i borave na podruËju posebne dræavne skrbi odnosno na brdsko-planinskim podruËjima jedino podnoπenjem porezne prijave mogu ostvariti pravo na uveÊani iznos osnovnog osobnog odbitka te tako ostvariti povrat viπe uplaÊenog poreza u 2005. godini. Za potrebe podnoπenja porezne prijave radnicima su uruËene nove porezne kartice za 2005. godinu pod nazivom IP obrazac, a za isplaÊene druge oporezive primitke potvrde o isplaÊenom primitku. Potvrde za isplaÊenu dividendu izdat Êe nadleæna sluæba na zahtjev dioniËara. Ukoliko podnosite poreznu prijavu obavezni ste priloæiti IP obrazac za isplaÊene plaÊe i potvrdu isplatitelja o isplaÊenom drugom oporezivom primitku npr. za: autorski honorar, naknadu za rad u Nadzornom odboru, dividendu, primitak od najma u 2005. godini i sl. Pravo na olakπicu za dopustive neoporezive izdatke dokazujete u poreznoj prijavi izvornim raËunom o obavljenim graevinskim radovima, potvrdom o uplaÊenim premijama osiguranja izdanu od osiguravatelja, potvrdom o uplaÊenim kamatama za stambeni kredit, izvornim raËunom za kupljena ortopedska pomagala, dokazom o uplaÊenoj participaciji i sl. Svaki porezni obveznik u 2005.
godini moæe iskoristiti olakπicu za neoporezive izdatke u ukupnom iznosu najviπe do 12.000,00 kuna. Ukoliko ste odluËili podnijeti poreznu prijavu, u nju ste duæni unijeti plaÊu i sve ostvarene oporezive primitke u 2005. godini, bez obzira πto su konaËno oporezovani prigodom isplate. Posebnu paænju treba posvetiti moguÊnosti dooporezivanja ukupno ostvarenog dohotka veÊom poreznom stopom, ako imate i drugih oporezivih primitaka osim plaÊe koji su oporezivani manjim poreznim stopama od vaπe plaÊe. Poreznu prijavu duæni su podnijeti radnici koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili viπe poslodavca istovremeno. Svi ostali radnici mogu podnijeti poreznu prijavu, ali nisu obvezni, iako su ostvarili i druge oporezive primitke u godini. Savjetujemo vam da maksimalno dopustivi neoporezivi izdatak iskoristite na ostvarene izdatke u 2005. godini koji se neÊe kod isplate oporezivati (npr. premije osiguranja s obiljeæjem πtednje Êe se kod isplate oporezivati). Svakako prije podnoπenja porezne prijave konzultirajte poreznog savjetnika ili struËnu sluæbu u poduzeÊu. Sva prava na povrat viπe uplaÊenog poreza u 2005. godini, prema vaæeÊim poreznim propisima, porezni obveznik moæe ostvariti podnoπenjem porezne prijave do 28. veljaËe 2006. godine. Marija ©imek Sluæba ObraËun plaÊa
naπa posla
PolanËec i FriπËiÊ usuglaπavaju paket Vladinih ”darova” Piπe: Æeljko Kruπelj Poznato je da Vlada dio svojih sjednica odræava po æupanijskim srediπtima, kako bi se bolje uputila u probleme i potrebe pojedinih sredina. U tom je kontekstu veÊ objavljeno da se krajem veljaËe ili poËetkom oæujka oËekuje sjednica Vlade i u Koprivnici. Na njenoj pripremi rade potpredsjednik Vlade Damir PolanËec i koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ. UobiËajeno je, naime, da Vlada tom prilikom donese i svojevrsne poklone svojim domaÊinima, pa se trenutno usuglaπava πto bi to moglo biti od posebnog interesa za Podravinu i Prigorje. FriπËiÊ je nedavno u lokalnom tjedniku pojasnio o Ëemu bi tu moglo biti rijeËi. Æupanija, prije svega, oËekuje da se Vlada odredi prema 26-postotnom udjelu Podravkinih dionica koji se joπ nalaze u dræavnim fondovima. Prisjetimo se, prije par mjeseci potpredsjednik PolanËec zatraæio je da poslovodstvo i Nadzorni odbor ponude model kupnje tih dionica, koji bi cjenovno vodio raËuna o træiπnim re-
alnostima, ali bi osigurao da ih veÊi dio kupe sami djelatnici. Iz izjava predsjednika Uprave Darka Marinca uoËi boæiÊnih blagdana izvjesno je da bi se neko od moguÊih rjeπenje moglo uskoro naÊi na stolu Sanaderova kabineta. Dakle, nije iskljuËena ni opcija po kojoj bi se upravo na koprivniËkoj sjednici govorilo o tom iznimno vaænom pitanju. Drugi set pitanja odnosi se na planove o formiranju industrijske zone na prostoru od 200 hektara izmeu Danice i KoprivniËkog Ivanca. Zona bi isprva bila i bescarinska, ali bi se u procesu hrvatskog pribliæavanja Europskoj uniji morala prilagoditi pravilima koje postavlja Bruxelles. Bitno je da bi tako velika zona lakπe zainteresirala strane investitore, jer im se tu omoguÊava i nesmetano πirenje proizvodnih pogona. TrgovaËko druπtvo koje bi se u tom smislu formiralo, objaπnjava FriπËiÊ, povezalo bi se s jednom austrijskom tvrtkom specijaliziranom za pronalaæenje investitora, πto navodno i nije problem. Dakako, preduvjet je
svemu tome da Vlada daruje spomenutih 200 hektara, koji se okrupnjeni u jednu parcelu nalaze u njenom vlasniπtvu. U svemu bi tome posebni interes mogle imati i gradske komunalne tvrtke, jer u takvu zonu treba dovesti i kompletnu infrastrukturu. Na dnevnome redu bi se moglo naÊi joπ jedno imovinsko pitanje koje interesira graane podravsko-prigorske æupanije. Tu je rijeË o vlasniπtvu Ministrastva obrane nad prostorom bivπe vojarne u srediπtu Kriæevaca, za πto je veÊ poduæe zainteresirana gradska vlast, te za pograniËne karaule uz Dravu. Potonje su od interesa tamoπnjim opÊinama, ali i pojedinim udrugama, buduÊi da bi mogle posluæiti za razvoj lovnog turizma. Za graane je iznimno vaæan i treÊi set moguÊih tema, a on se tiËe magistralnih prometnica. FriπËiÊ oËekuje da se Vlada jasnije odredi prema terminu gradnje brze ceste od Vrbovca do maarske granice, kao i o nedavno izraenom idejnom rjeπenju nove trase Podravske magistrale od
slovenske do srbijanske granice, inaËe vaænom i za donoπenje prostornog plana grada Koprivnice i susjednih opÊina. No, ono πto je u ovome trenutku moæda i najzanimljivije tiËe se aktivnosti vezanih uz Hrvatske æeljeznice. Pomanjkanje proraËunskih sredstava je joπ 2004. dovelo do zastoja u rekonstrukciji postojeÊe pruge Dugo Selo - Botovo, i to baπ veÊi dio koji prolazi kroz KoprivniËko-kriæevaËku æupaniju. Lokalne su vlasti pokuπavale na razne naËine aktualizirati taj problem, a na posredni su se naËin u to ukljuËili i æeljezniËari iz Maarske. Susjedna je dræava, naime, iznimno zainteresirana za πto kvalitetnije veze s lukom Rijeka, pa je upozorila Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka da bi ih dugotrajniji zastoji u obnovi mogli navesti da potraæe alternativne pravce preko Slovenije do luke Koper. No, problem pruge od Botova do Rijeke ne rjeπava samo rekonstukcija postojeÊe pruge, nego i dugo najavlji-
vana gradnja drugog kolosijeka, koji bi iznimno poveÊao njenu protoËnost za prijevoz tereta. »ini se da Êe o tome biti donesene konkretne odluke na koprivniËkoj sjednici Vlade, jer se ministar Boæidar Kalmeta o toj temi oËitovao ovih dana u VeËernjem listu. Izjavio je kako Êe se na tom meunarodnom koridoru 5b u cijeloj duæini od Botova do Rijeke graditi drugi kolosijek, πto je projekt vrijedan Ëak 900 milijuna eura. Gradnja bi zapoËela 2007., tvrdi Kalmeta, a bila bi okonËana do 2010. godine. Tada bi se od Zagreba do Rijeke stizalo vlakom za samo sat i pol vremena, a to znaËi da bi se od hrvatske metropole do Koprivnice moglo prometovati za pedesetak minuta. Dio novca za tu ogromnu investiciju osigurao bi se od 2008. i iz postojeÊe troπarine na gorivo, koja se sada koristi iskljuËivo za gradnju autocesta. Graani podravsko-prigorske æupanije bit Êe joπ zadovoljniji kad sve to bude potvreno i na Vladinoj koprivniËkoj sjednici.
4
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
U Bjelovaru uruËena vrijedna nagrada Podravkine nagradne igre “Kviki grickanjem do nagrada”
Aprilia petogodiπnjem Marinu Ove srijede bilo je uzbudljivo i veselo u obitelji KoziÊ u Bjelovaru. Iz Podravke je stigla vrijedna nagrada skuter Aprilia - u nagradnoj igri “Kviki - grickanjem do nagrada”, koja je provedena krajem proπle godine. No, nagradu nije doËekao sretni dobitnik - petogodiπnji Marin KoziÊ, veÊ njegovi ukuÊani. On je bio u obliænjem vrtiÊu, pa je uskoro stigao i oduπevljeni Marin, kojemu je lijepi motor sada samo za - gledanje i divljenje. Najsretnija svakako je bila majka Lidija koja je, iako nagrada ne glasi na nju, najza-
sluænija πto je Aprilia stigla njima. Ona je marljivo prikupila potrebne vreÊice Kviki proizvoda i poslala ih s imenima svih πest Ëlanova obitelji u Podravku. SreÊa je, ovaj puta, odabrala malog Marina. Majka Lidija KoziÊ inaËe veÊ duæe vrijeme sudjeluje u raznim nagradnim igrama, a i dalje Êe to raditi. Zanimljivo je da su u obitelji KoziÊ veÊ i prije bili miljenici sreÊe u sliËnim igrama. - Ispada da ja πaljem, a drugi dobivaju. Samo neka se tako nastavi. S ovim motorom Podravka Êe, pored pro-
izvoda koje kupujemo, biti joπ prisutnija u naπoj kuÊi. Nije da smo Podravkine grickalice jeli samo za vrijeme igre, veÊ su nam stalno pri ruci. Tu je i nezaobilazna Vegeta, gotove juhe, juhe u kocki, sve πto jdno domaÊinstvo treba. InaËe, Bjelovar je “pun” Podravkinih proizvoda i cijenjeni su - rekla nam je mama Lidija. S. P. Na slici: Petogodiπnji Marin KoziÊ dobio je od Ljubomira BakraËa kljuËeve Aprilie, ali joπ Êe proÊi ”neko vrijeme” kad Êe motor moÊi voziti
Preseljenja pojedinih Podravkinih sluæbi, sindikata i udruga Iz prostorija u bivπem Galantpletu na novu lokaciju preseljene su sluæbe koje su tamo djelovale: Sindikat PPDIV-a, Nezavisni sindikat Podravke (HUS), Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata, Socijalna skrb, Upravljanje uslugama, Prigodne prodaje i KUD Podravka. Kako nam je objasnio Ivan ©estak, pomoÊnik direktora Sektora upravljanja uslugama, do toga je doπlo iz razloga πto su ti prostori dotrajali i neisplativi za daljnja odræavanja i ulaganja. Zasad na razini Uprave nije donesena nikakva konkretna odluka πto Êe biti dalje s tim objektima, ali
pretpostavlja se da Êe se ovo inaËe atraktivno zemljiπte prodati, kao πto je to dosad uËinjeno i s nekim drugim sliËnim Podravkinim lokacijama. - Sve sluæbe, osim KUD-a i Socijalne skrbi, useljene su u iznajmljenu zgradu Bilokalnik - Drva u Pavelinskoj ulici bb. Osim njih, tamo smo pronaπli mjesta i za radne prostore SIMPOD-a, treÊeg Podravkinog Sindikata, te za dio Sektora Logistike i Sektora Træiπte RH - Maloprodaja kazao je ©estak. Socijalna skrb sada se nalazi u prizemlju poslovne sedmerokatnice, dok su Ëlanovi KUD-a pronaπli prostorije u Glazbenoj πkoli
Na slici N. Wolfa: u unajmljenu zgradu Bilokalnika uselile su neke Podravkine sluæbe te sindikati
u gradu, gdje njihove sekcije i grupe mogu odræavati probe i sastanke. Osim toga, njima su na raspolaganju i prostorije u πkoli ”Podravsko sunce”, gdje mogu odræavati i manje priredbe. Kako je u sklopu Udruge branitelja Podravke bio i spomen - park s vjeËnim plamenom i spomen -
ploËom za sve poginule Podravkine branitelje, donijeto je rjeπenje da se Ëitav taj dio premijesti u tvorniËki krug Podravke. Radovi oko toga veÊ su poËeli, a bit Êe zavrπeni poËetkom proljeÊa. - U narednom razdoblju oËekuje se i rekonstrukcija StarËeviÊeve ulice, pa Êe trebati zajedno s Gra-
dom Koprivnica rijeπiti i pitanje tzv. rudarske zgrade u kojoj trenutaËno, u gotovo nenormalnim uvjetima, joπ uvijek æivi nekoliko obitelji. Njima se mora pronaÊi adekvatni smjeπtaj. U toj stambenoj zgradi jedan manji dio udjela ima i Podravka - istaknuo je ©estak. Ml. P.
Studenti Ekonomskog fakulteta iz Zagreba posjetili Podravku Pedesetak studenata Ekonomskog fakulteta iz Zagreba posjetilo je ovog utorka Podravku, kako bi se na licu mjesta upoznali s njezinim poslovanjem i buduÊim strateπkim pravcima razvoja. Na taj se naËin nastavlja uspjena suradnja Ekonomskog fakulteta, konkretno studenata smjera Strateπkog managementa, i Podravke. Zamjenika dekana dr. sc. Darka TipuriÊa i studente pozdravio je specijalist za strategiju Mario KraljiÊ sa svojim suradnicima. Pri tom je naglasio kako je ovaj posjet jedan od vaænih aspekata suradnje, buduÊi da podrazumijeva komunikaciju s potencijalnim buduÊim zaposlenicima, ali i potroπaËima naπih proizvoda. Studentima se obratio i pomoÊnik direktora sektora Ljudski potencijali Marko RaniloviÊ koji je izloæio moguÊnosti zapoπljavanja u Podravki te opisao edukacijske programe koje Podravka pruæa svojim zaposlenici-
ma u sklopu managerske akademije POMAK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Prema rijeËima dr. sc. Darka TipuriÊa, Ekonomski fakultet veÊ niz godina surauje s hrvatskih kompanijama, a Podravku smatra jednom od najboljih. Cilj je posjeta, izmeu ostaloga, upoznati mlade ljude s moguÊnoπÊu zapoπljavanja u hrvatskim kompanijama. Mario KraljiÊ do sada je kao gost Ekonomskog fakulteta odræao predavanje na kojemu je predstavio Podravku kao kompaniju i govorio na temu jaËanja privatnih marki na træiπtu Hrvatske. Studenti su tom prigodom dobili zadatak na konkretnom sluËaju analizirati utjecaj privatnih marki na træiπtu i tako utjecati na ocjenu prigodom ispita. Prema KraljiÊevim rijeËima, Podravka se na taj naËin aktivno ukljuËila u obrazovanje studenata putem rjeπavanja konkretnih sluËajeva, koji Êe im koristiti u buduÊoj poslovnoj praksi. I. B.
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
Podravkin periskop
»iπÊenje Podravkinih prometnica u zimskom razdoblju
Za zimsku sluæbu ”nema zime” Ni ove zime vremenske nepogode, koje su, do sada, bile najizraæenije u razdoblju boæiÊno-novogodiπnjih blagdana, nisu iznenadile radnike u Unutraπnjem transportu Podravke koji su zaduæeni za odræavanje prohodnosti Podravkinih puteva. O tome smo razgovarali s Dejanom Strugarom, voditeljem Unutraπnjeg transporta u sektoru Logistika. Njihov je najvaæniji posao utovar i istovar roba (sirovina, repromaterijala i gotovih proizvoda), a koliko Êe to uspjeπno obavljati zavisi od toga koliko si uspjeπno oËiste prometnice od snijega. Snijeg se Ëisti s komunikacijskih puteva u StarËeviÊevoj ulici te na industrijskoj zoni na Danici, a u tome sudjeluju dva traktora s ralicama, a za veÊe zahvate sluæi i kamionska ralica koja je u Vanjskom transportu. - Ako u proteklom zimskom razdoblju nismo imali nikakvih problema u obavljanju posla, onda znaËi da smo ga uspjeπno obavili, a sigurno je da smo spremni i u sluËajevima novih
oborina to Ëiniti. NajveÊi problem nam je kod prvog naleta snijega, ali i u tome se dobro snalazimo. Sve zametene putove oËistili smo na vrijeme i nikakvih intervencija nije bilo. U Unutarnjem transportu imamo strojeve, ljude i sol koju koristimo u sluËajevima poledica. Imamo organiziranu zimsku sluæbu koja prati vremensku prognozu i u svakom trenutku, danju KoprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ ili noÊu, ekipa za raπËiπÊavanje je organizirao je 13. sijeËnja prijem za novinare spremna za akciju. Za nas kod tih akcija nema praznika ni godiπnjih odmora. U naπem strojnom parku, u kojem nam nedostaje joπ jedan traktor, na sreÊu nismo imali kvarova, ali kada ih i ima sami ih otklanjamo. Na odvozu i sklanjanju veÊih koliËina snijega pomaæu nam iz Vanjskog transporta i Odræavanja sa svojim traktorom - rekao nam je Strugar. Dakle, ËiπÊenje prometnica i namirivanje Podravkinih tvornica sirovinom i repromaterijalom do sada je funkcioU koprivniËkom restoranu ”Crna gora” prvi Ëovjek KoprivniËkoniralo vrlo dobro, a tako Êe sigurno kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ sa svojim suradnicima organizirao je biti i do kraja zime. S. P. 13. sijeËnja prijem za predstavnike sredstava javnog priopÊavanja s
Æupanu korbaË, a novinarima æupanovo vino i med
podruËja Podravine i Prigorja. Odaziv je bio tradicionalno veliki πto dokazuje da su odnosi æupanijske vlasti i novinara vrlo dobri. ObraÊajuÊi se novinarima koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ to je i potvrdio te istaknuo kako predstavnici æupanije imaju razumijevanja za novinarske potrebe te da su novinarima svakodnevno na raspolaganju. - Nama u æupaniji kao i vama novinarima u obostranom je interesu da javnost bude pravovremeno i objektivno informirana - naglasio je æupan u pozdravnom govoru. U ime novinara æupanu se na suradnji zahvalio novinar Jutarnjeg lista Robert MihaljeviÊ te tom prigodom æupanu poklonio duhovitu fotomontaæu i korbaË rijeËima: - Ako neÊe biti novaca iz Zagreba za potrebe æupanije, onda Êe æupan i odnedavno prvi Ëovjek Hrvatske seljaËke stranke moÊi korbaËem zamahivati prema srediπnjoj vlasti u glavnom gradu Hrvatske. Naravno, i æupan je bio dareæljiv pa je tako svaki novinar na domjenku dobio uvijek potrebne notese, rokovnik, kemijske olovke te æupanovo vino i med. Druæenje s prvim ljudima KoprivniËko-kriæevaËS traktorskim ralicama, a i lopatama, snijeg se na Podravkinim ke æupanije proteklo je u vrlo vedrom i opuπtenom raspoloæenju, kao prometnicama brzo oËisti i sva tradicionalna do sada. B. F.
Moj hobi - Mladen FiËko, glavni skladiπtar u Podravkinoj Logistici
Nogomet, lov i labradori Piπe i snimio: Slavko PetriÊ Od okruglo pola stoljeÊa æivota dva desetljeÊa je Mladen FiËko zaokupljen uzgojem i druæenjem sa psima. I to ne bilo kakvima, veÊ labradorima, pasminom za koju smatra da je vodeÊa na listi kada je æivotinjski IQ u pitanju. Tim kuÊnim miljenicima nije zaokupljen samo Mladen veÊ cijela njegova obitelj, supruga, dva sina i kÊerka i tim Êe se poslom cijela obitelj joπ dugo baviti. Tome u prilog govori i osnovana uzgajivaËnica labradora “Capronza” na LeniπÊu iz koje je veÊ poteklo 250 πtenadi visoko cijenjenih Ëovjekovih najvjernijih prijatelja. Kao πto su predivni labradori danaπnja Mladenova preokupacija, tako je lov druga Mladenova strast. No, prvo je bio nogomet. Kao i bezbroj djeËaka ganjao je loptu po zelenim livadama i ulicama rodnog Imbriovca. Mladenove loptaËke vrijednosti zamijeÊene su u NK Borac gdje je prvi puta i odjenuo dres na desnom beku. U Imbriovcu Mladen je igrao jako dobro, a 1978. godine
5
Mladen FiËko FiËko prelazi u elekoveËki Osvit na mjesto stopera gdje je odigrao i najbolje utakmice u svojoj nogometnoj karijeri. Visok, stasit, oliËenje pravog obrambenog igraËa, bio je temelj Osvitovih uspjeha u tada izuzetno jakoj zagrebaËkoj zoni, gdje su elekoveËki modri bili ne samo ravnopravni veÊ Ëesto i bolji od zagrebaËkih, karlova-
Ëkih, ËakoveËkih, zagorskih klubova. Njemu drag klub i nezaboravna generacija predvoena Mrazom, Dragom FiËkom, Vuljakom, VargoviÊem, Mihalcem, Prlogom, –uranekom... Bilo je to vrijeme sportske ljepote koje je nastavljeno i u koprivniËkoj Lokomotivi gdje je Mladen doπao u druπtvo nogometnih znalaca a isto tako i pravih pajdaπa izvan zelenog travnjaka. To je bilo vrijeme braÊe KuπeniÊ, Vujeve, KoliÊa, Hanæeka kasnije Kadije, Cveleja, Pilca. Tek sa 43 godine FiËko je objesio kopaËke o klin, ali ne toliko Ëvrsto da ne bi nastavio baviti se sportom koji mu je otvarao mnoge æivotne putove. I danas nastupa za veteranski sastav Osvita gdje je sada najbitnije, kako sam kaæe, “treÊe poluvrijeme” kada se i popije i pojede, a πto je najvaænije obnove uspomene na proπle dane. Usporedo s nogometnim dresom, FiËko je s vremenom poËeo oblaËiti i zelenu lovaËku ”uniformu”. Jednako kao lopta postali su mu dragi puπka, pas, πume, proplanci, livade, polja. ”Genetski odreen”, jer su mu i djed i otac bili poznati lovci, nije mu bio problem poloæiti lovaËki ispit i postati Ëlanom LovaËkog druπtva Lisica u – elekovcu. Danas je Ëlan rasinjskog
Vepra, a lov smatra daleko viπe od pustog pucanja i ubijanja. - Priroda i njezine Ëari ne mogu se kupiti. BaveÊi se lovom, sve se to moæe doæivjeti. Uloga nas lovaca je ne samo uniπtavati æivotinje veÊ i odræavati prirodnu ravnoteæu, a danas je to sve teæe. Lovni turizam je prorijedio fond divljaËi i ptica tako da o sadaπnjima treba puno brinuti. Osim πto su lovci ljubitelji prirode, a i dobrog lovaËkog gulaπa, oni moraju biti i uzgajivaËi divljaËi. Tako mi imamo obvezu dva puta tjedno hraniti divljaË kako bi odræavali njihov broj. InaËe, lov je skupi sport puπke, municija, odjeÊa. Osobno jako volim i natjecanja u gaanju glinenih golubova u Ëemu sam priliËno uspjeπan. Kao i u nogometu tako je i u lovu vaæno ono ”treÊe poluvrijeme” kad se odmori duπa - kaæe nam Mladen. Ako je uspjeπan u gaanju na glinene golubove, jednako tako je dobar i u klasiËnom lovu. U prilog tome govori i ustrijeljeni jelen srebrnjak koji mu je u lovaËkom ocjenjivanju donio 200 bodova. Za lov kao “pomoÊnika “ koristio” je od prvog pucnja kratkodlakog ptiËara kojega je zamijenio labradorom. Od toga labradora i poËinje priËa o labradorima koja traje veÊ 20 godina...
Trendovi koji Êe do 2015. godine potpuno promijeniti svijet Pripremio: Vlado Markota Strateπki razvoj Krajem poslovne godine se obiËno provode mnoge ankete meu svjetskim liderima biznisa na temu ocjene poslovanja i procjene razvoja dogaanja u iduÊim godinama. Ovih dana mi je dopao dio takvog razgovora s Ianom Davisom, direktorom za globalno poslovanje u McKinsey&Company, objavljen u Financial Times. U tom razgovoru on istiËe pet kljuËnih trendova, koji bi po njegovom miπljenju trebali bitno promijeniti poslovno okruæenje u slijedeÊoj dekadi. Prenosimo ih u nastavku ovog teksta. Prvo, centri ekonomskih aktivnosti Êe se bitno pomaknuti. Danas, iskljuËujuÊi Japan, Azija predstavlja 13% svjetskog BDPa, dok zapadna Europa predstavlja viπe od 30% svjetskog BDPa. U toku slijedeÊih dvadesetak godina te dvije brojke Êe se gotovo meusobno pribliæiti, naravno u korist Azije koja velikim koracima grabi naprijed, posebice dvije najmnogoljudnije zemlje, Kina i Indija. Drugo, ukupni potroπaËki milje Êe se znaËajno promijeniti i proπiriti. Gotovo milijarda novih potroπaËa Êe stupiti na svjetsko træiπte kroz rast træiπta u nastajanju. Razvoj gospodarstava u tim zemljama Êe potroπaËe prebaciti preko praga od 5.000 USD prihoda po domaÊinstvu godiπnje, koji predstavlja onu toËku u kojoj ljudi poËinju znatnije troπiti na kupovinu najrazliËitijih roba. PotroπaËi Êe sve viπe imati na raspolaganju informacije i pristup do istih proizvoda i robnih marki gdje god na planetu budu æivjeli. TreÊe, tehnologija Êe promijeniti naπ naËin æivota. Biotehnologija, laserska tehnologija i nanotehnologija Êe nesumnjivo imati snaæan utjecaj na proizvode i usluge, ali Êe joπ utjecajniji na promjene od same tehnologije biti pomak u ponaπanju potroπaËa, koji Êe sve to omoguÊiti. Radimo globalno i reagiramo gotovo trenutno na bilo koju znaËajniju promjenu bilo gdje u svijetu. Po moæda prvi puta u povijesti zemljopisne kategorije viπe nisu primarne prepreke razvoju i napretku ljudskog roda. Mora, planine i udaljenosti nas viπe ne razdvajaju veÊ nas spajaju. »etvrto, promijenit Êe se bojiπnica za talente. PojaËana integracija globalnog træiπta rada otvara moguÊnosti dolaæenja do novih izvora talenata. Brojka od viπe od 33 milijuna fakultetski obrazovanih mladih profesionalaca u razvijenim zemljama, koje tek stupaju na svjetsku scenu, je viπe nego dvostruka od brojke u razvijenim zemljama. Globalna konkurencija znanja i talenata Êe biti znatno veÊa, πto Êe biti i dodatni faktor ukupnog razvoja druπtva. Peto, uloga i ponaπanje biznisa Êe se sve viπe preispitivati. Voe biznisa bi trebale shvatiti da divovske globalne kompanije nikada neÊe biti omiljene, ali da bi mogle biti cijenjene zbog stvari poput doprinosa koji Ëine za druπtveni boljitak, to je vrlo moguÊe. U skladu s time bi trebali i upravljati svojim buduÊim aktivnostima, a time onda i imageom svojih kompanija.
6
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
Aktivnosti Podravkinih likovnjaka
Posjet izloæbi ”Skriveno blago” Slikari Likovne sekcije Podravke organizirano su posjetili znaËajnu izloæbu ”Skriveno blago”, Ëiji se postav nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Ovim izloæbenim projektom MUO obiljeæava 125 godina osnutka. Na izloæbi je prikazano 800 djela iz zbirki namjeπtaja,
metala, stakla, slikarstva, grafike, keramike, fotografije, tekstila, mode i modnog pribora, te dizajna. Svi ti eksponati potjeËu iz muzejskih spremiπta, a prikupljeni su vrijednim donacijama i otkupima proteklih 125 godina. Autor izloæbe Æeljko KovaËiÊ istak-
nuo je da se izloæba sastoji od dva dijela i to jedan dio predstavlja kronologiju Muzeja, a drugi njegove pojedine zbirke. Izloæba je postavljena na prostoru od oko tisuÊu Ëetvornih metara, koliko je zauzimala i vrlo uspjeπna i velika izloæba ”Secesija u Hrvatskoj”. N. Z. L.
Podravkini slikari za koprivniËki Dom za starije i nemoÊne U Domu za starije i nemoÊne osobe u Koprivnici postavljena je izloæba slika nastalih na likovnoj koloniji ”Jesen 2005” a koje su izradili slikari Likovne sekcije Podravke. Inicijator i organizator kolonije i izloæbe bio je ravnatelj doma Darko Ledinski, koji
je tom prigodom ponudio sekciji jedan vid daljnje suradnje u buduÊim aktivnostima. Na izloæbi je bilo izloæeno dvadesetak slika, Ëiji su autori: Nada Dombaj, Barbara PercaË, Josip GreguriÊ, Radovan Grgec, –uro JakoviÊ, Zlatko Kolarek, Ivan
Zdravko Tomac na tribini u Podravki Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, ove je godine organizirala veÊ dvije tribine pod nazivom “43 minute sa...”. Tako je na prvoj gostovao admiral Davor Domazet - Loπo, a proπlog tjedna prof. dr. Zdravko Tomac, koji je predstavio nekoliko svojih novih knjiga; voditelj je bio Mladen PavkoviÊ (na slici). Tomac je govorio o podaniËkom ponaπanju i detumanizaciji, zatim o pokuπajima odreenih struktura da se Hrvatsku oznaËi kao zemlju koja je nastala na zloËinu i etniËkom ËiπÊenju te o sve teæem poloæaju hrvatskih branitelja. Gost naredne tribine “43 minute sa” koja Êe se odræati iduÊeg Ëetvrtka, 26. sijeËnja, u 19 sati, u Podravki, bit Êe prof. dr. Miroslav Tuman.
Roak, Ivan StaniπiÊ, Marija Stipan, Zlatko ©trfiËek, Marica Jalπovec, Nada Zlatar-Lukavski, Branka ©inko, Silvija Auer, Dean Mikulinjak i Simon Glavica. Slike ostaju u vlasniπtvu Doma i uljepπavat Êe domski prostor. N. Z. L.
U talijanskom gradu Modena odræana prva meunarodna izloæba naive
Izlagali i naπi slikari Na prvom meunarodnom Bienalu D Arte Naive u talijanskom gradu Modena odræana prva meunarodna izloæba koja je okupila slikare naive iz svih krajeva svijeta. Slike je odabrao struËni meunarodno sastavljeni æiri iz Italije, Francuske i Rusije, πto govori da se nije bilo lako izboriti za mjesto na izloæbi. U predgovoru ka-
taloga piπe kako je to prva edicija u Ëijem sadræaju su zastupljeni slikari koji se izraæavaju autohtonom naivom, Ëije slike sadræe priËe iz ruralnih sredina, tradicija i obiËaja zemlje iz koje slikari dolaze. Na toj izloæbi bilo je zastupljeno viπe od stotinjak autora iz cijeloga svijeta, a meu njima naπli su se i Podravkini slikari,
LijeËnik za vas
πto je joπ jednom potvrdilo njihovu Prodaja svjeæeg pileÊeg mesa kvalitetu i πto je joπ jedna promocija Odjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju pileÊeg za Likovnu sekciju Podravke. Na izloæ- mesa proizvoaËa Koke Varaædin, grupe Vindija, uz moguÊnost plaÊanja na bi su sudjelovali: Radovan Grgec, tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije svjeæeg pileÊeg mesa: A) PiliÊi spremni za roπtilj, pakiranje 12 kg - 234,24 kn/pakiranje Vlado IvanËan, Nada Pakasin-PetriÊ, B) PileÊi batak/zabatak, pakiranje 6 kg - 156,30 kn/pakiranje Martin i Stjepan –ukin, te joπ neki C) Prsa, pakiranje 6 kg - 172,74 kn/pakiranje poznati hrvatski slikari, najviπe iz D) File od prsiju, pakiranje 6 kg - 274,50 kn/pakiranje Podravine. Izloæba Êe biti otvorena E) Æeluci, pakiranje 6 kg - 88,56 kn/pakiranje do kraja sijeËnja. N. Z. L. F) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg - 54,48 kn/pakiranje G) Cordon bleu, pakiranje 4 kg - 214,72 kn/pakiranje H) Kokoπji rasjek, smrznuto, pakiranje 6 kg - 72,48 kn/ pakiranje I) Usitnjeno meso na podloπku (smrznuto), pakiranje 5 kg - 107,35 kn/ pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefone 651-781 i 651-954 ili na e mail: marijan.slukic@podravka.hr najkasnije do 26. 1. 2006.
Zaπto doktori sada vjeruju da vjera lijeËi Piπe: dr. Ivo Belan Religija i medicina su povezane na naËin koji nije moguÊe sasvim objasniti, razmrsiti. Tu povezanost lijeËnici vide s vremena na vrijeme. Nije u pitanju samo organizirana religija koja nekim pacijentima daje snagu. Svako ima duhovnost koja æivotu daje smisao. Veza izmeu duha i tijela je vjekovna, ali kao lijeËenje postala je znanost. Sve donedavno, lijeËnici su se udaljili od duhovnosti i vjere. Sada zahtjevi pacijenata, zajedno sa znanstvenim studijama, koje dovode u vezu vjeru s dobrim zdravljem, polako preobraÊaju skeptiËnu medicinsku zajednicu. Znanstveni Ëasopisi i mnoge nove knjige prihvaÊaju razmatrati tu temu. Sve veÊi broj lijeËnika prisustvuje skupovima na kojima se raspravlja o vjeri i ozdravljenju. Val nedavnih ispitivanja miËe zid izmeu crkve i laboratorija. Na primjer, istraæivanja pokazuju da ljudi koji odlaze na mise viπe æive u prosjeku neπto duæe od onih koji uopÊe ne idu u crkvu. Ispitivanja obavljena na medicinskom fakultetu ameriËkog Duke sveuËiliπta naπla su da oni ljudi koji tjedno odlaze u crkvu imaju manju vjerojatnost da Êe biti hospitalizirani (iz bilo kojeg razloga), nego oni koji odlaze u crkvu rjee. Ako i budu hospitalizirani, proborave u bolnici manje vremena od onih drugih. Psihijatar Martin Jones, sa Howard sveuËiliπta, koji prouËava vezu izmeu vjere i ozdravljenja, kaæe: ”Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog uËinka duhovnosti na zdravlje nije
toliko vaæno. Isto tako, mi ne razumijemo mehanizam djelovanja mnogih lijekova. Ali znamo, promatrajuÊi uzrok i uËinak, da oni djeluju. SliËno tome mi moæemo vidjeti uËinke osobne duhovne svijesti na konaËni rezultat, pa prema tome - zaπto je ne koristiti? To je poput placebo uËinka. Zaπto on ima uËinka? Vjerovanje. To je vrlo snaæna snaga.” Meutim, razumljivo, Ëak i oni doktori koji ukljuËe ”duhovnost” u svoju lijeËniËku torbu, dopuπtaju upotrebu vjere samo kao dodatak medicinskoj skrbi i samo ako je pacijent otvoren za razgovor o svom vjerovanju. Usprkos joπ uvijek prisutnih debata o primjeni meditacija i duboko misaonih molitvi u svrhu smirenja misli, postoje dokazi u struËnoj literaturi da stres oπteÊuje imunoloπki, obrambeni sustav u organizmu. Stotine istraæivaËkih studija dokazuju vezu izmeu vjere, poboænosti i zdravlja. Navest Êemo samo neke od rezultata do kojih se doπlo u tim istraæivanjima. Starije osobe koje su sebe smatrale religioznima imale su manje zdravstvenih problema i tjelesno su bolje funkcionirale nego nereligiozne osobe. Ispitanici koji nisu redovno molili imali su 70 posto manju vjerojatnost da Êe oboljeti od srËane koronarne bolesti. Takoer, oni koji su smatrali religiju vrlo vaænom i koji su redovno odlazili u crkvu, znatno rjee su imali poviπeni krvni tlak, i rjee su obolijevali od depresije i tjeskobe. Brojne studije su pokazale da ponavljanje molitve i meditiranje mogu smanjiti psiholoπki stres, poviπeni krvni tlak, usporiti ritam srËanih otkucaja i disanja, kao i povisiti
imunoloπke, obrambene snage organizma. Kad se organizmu dogaa fiziËko uruπavanje, tada je duhovni rast iznimno velik. Vjera Ëovjeka u jedno uravnoteæeno stanje kad on viπe ne osjeÊa bolest kao teret. Kulturna i duhovna pitanja, kao i pitanja smrti izaπla su na vidjelo kao znaËajne teme u medicinskoj skrbi. Medicinski fakulteti reagirali su na takve zahtjeve druπtva. Danas veÊ nekih pedesetak medicinskih fakulteta od 125 u SAD imaju u svojim nastavnim planovima predmete koji su posveÊeni takvim pitanjima. Studente se poduËava kako komunicirati s bolesnicima, kako brinuti o njima s duπom. Proces izljeËenja moæe biti u obliku prihvaÊanja svoje situacije, postupanje sa sobom i drugima na jedan drugi naËin i zadræavanja osjeÊaja mira za vrijeme suoËenja s patnjom i boli. Vjera je dopuna medicinskog lijeËenja. Bolest ima fiziËki temelj, meutim, postoji hijerarhija: fiziËka razina, emotivna razina, intelektualna razina i duhovna razina. U medicinskoj praksi poæeljan je pomak od lijeËenja samo bolesti prema lijeËenju Ëitave osobe. Sigurno, kad je u pitanju bolest, znanost je postigla nevjerojatne uspjehe. U proπlom stoljeÊu poveÊana je oËekivana duæina æivota za gotovo dvije treÊine uglavnom zahvaljujuÊi znanosti. No struËnjaci kaæu da nije uvijek sve samo u znanosti. Postoji jedna veza povjerenja, koja se moæe i ne pojaviti ako se fokusirate samo na neËiji fiziËki aspekt. A to ne uzima puno vremena; dovoljno je uÊi u ambulantu otvorena srca.
Podjela pureÊeg mesa Odjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pureÊe meso da Êe podjela biti 25. 1. od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1.
Prodaja deterdæenta Odjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju deterdæenata proizvoaËa Saponia Osijek, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate putem ustega na plaÊi: a) Deterdæent Faks aquamarine, pakiranje 10 kg, cijena 95,16 kn/pakiranje b) Deterdæent Rubel, pakiranje 10 kg, cijena 85,40 kn/pakiranje c) OmekπivaË Ornel, pakiranje 5 litara, cijena 35,38 kn/pakiranje Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefone 651-781 ili 651-954 ili na e mail: marijan.slukic@podravka.hr najkasnije do 26. 1. 2006.
Jelovnik 23. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kobasica 24. 1. utorak:
- Umak bolognese, πpageti, salata
25. 1. srijeda:
- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata
26. 1. Ëetvrtak:
- Varivo kelj, hrenovke, voÊe
27. 1. petak:
- Juha, præeni osliÊ, krumpir-salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica
Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
Sport
7
Prva hrvatska liga - 10. kolo kuglaËica
Zavrπile porazom, startale PoreËke pripreme u punom su zamahu porazom Mlaka - Podravka 6:2 3180:3081 (13:11) NK Slaven Belupo
Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Od 13. sijeËnja nogometaπi i struËno vodstvo Slaven Belupa nalaze se na pripremama u PoreËu. Tradicionalna baza koprivniËkih nogometaπa je hotel Parentium, a poreËka lokacija je izabrana zbog boljih uvjeta nego πto su u Koprivnici. No, kako vrijeme moæe biti promjenjivo, posebice zimi, najbolje se pokazalo 17. sijeËnja kada je naπa novinarska ekipa krenula put PoreËa. VeÊ nauËeni da su u Gorskom kotaru gotovo uvijek loπi uvjeti na cesti, nemalo smo ostali iznenaeni kada smo proπli tunel UËku. Naime, istarske ceste bile su zametene snijegom koji je zapravo najviπe iznenadio same Istrane. To je rezultiralo brojnim zastojima na cesti, jer za Istru je zimska guma nepoznanica. UnatoË brojnim problemima, Podravkina ekipa je doπla do odrediπta i pravac na sportske terene Plave lagune, gdje su Slavenaπi odraivali veËernji trening. Tereni imaju noÊnu rasvjetu, koja bi i te kako dobro doπla na koprivniËkom Gradskom stadionu. A na travnjaku utakmica plavih i crvenih Slavenaπa. »ovjek ne moæe vjerovati koliko je truda i zalaganja nogometaπa na jednom treningu. Kao da se radi o æivotno vaænim prvenstvenim bodovima. Bori se za svaku loptu, klizeÊi startovi po blatu na sve strane. Zaista se vidi kako je novi trener Elvis Scoria uveo red i disciplinu te kako se sve njegove zamisli provode u djelo. U ovom segmentu ne smije se zanemariti niti velika uloga pomoÊnika Roya FerenËine koji vrlo dobro poznaje Êud i narav Slavenovih nogometaπa. Nakon veËernjeg treninga pitali smo Scoriju kako je zadovoljan uvjetima rada u PoreËu i zalaganjem ekipe. - Ja sam u nekoliko navrata veÊ bio na pripremama u PoreËu, kao uostalom i ekipa Slaven Belupa. U Koprivnici zbog snijega nismo imali adekvatne uvjete za trening, jer moja osnovna zamisao je πto viπe raditi s ekipom na taktici i trËanju. Æelim od poËetka napraviti neki rezultat oko taktiËkih postava igre. Naime, meni je trebalo malo vremena da snimim igraËe, iako sam neke od njih znao i prije, ali tek kada ste s njima moæete vidjeti njihove navike i ponaπanje u igri. Mislim da sam do sada vidio ono πto me je najviπe interesiralo, tako da znam s kime Êu raspolagati u nastavku proljetnog prvenstva. ©to se tiËe pojaËanja, nismo lutali. Ja sam rekao
da nam trebaju dva igraËa te smo doveli vratara - reprezentativca Makedonije Nikolovskog i dovest Êemo joπ jednog igraËa na mjesto gdje smo u deficitu. Taj transfer bi se trebao realizirati uskoro - istiËe Scoria. PoreËka destinacija zaista pruæa sve uvjete za dobar rad i pripremu. Od osvijetljenih nogometnih terena do teretane i bazena. Prehrana u skladu sa sportskim navikama. Na jelovniku prevladava riba, piletina i puretiPripreme Slavenaπa na otvorenom i u teretani na. Dakle, samo treba ozbiljno raditi. Zbog toga pitali toga trebaju biti svjesni. Moramo se iz smo prvog Ëovjeka struke koja su toga izvuÊi. Ja sam Ëelnicima kluba oËekivanja u nastavku prvenstva? rekao da Êe ove godine biti teæe - OËekivanja su jasna. Kada sam izvuÊi se i ostati u Prvoj ligi nego prihvatio treniranje i voenje Slaven druge godine napraviti ekipu koja Êe Belupa, prihvatio sam u situaciji koja konkurirati za Ligu πest. Stvar je komje jako teπka. Tko god se zavarava da promitirana i sada ju treba vaditi i ja je situacija laka, nije u pravu. Mi smo bih zaista bio zadovoljan da na kraju Ëetiri boda od direktnog spasa i situ- prvenstva izborimo prvoligaπki status acija nikada nije bila loπija te igraËi - rekao je Elvis Scoria.
I rukometaπice Podravke Vegete stigle na pripreme u PoreË Dobru sportsku destinaciju za pripreme prepoznale su i rukometaπice Podravke Vegete koje su doπle u hotel Parentium 18. sijeËnja (na slici), gdje Êe se pripremati sve do 27. sijeËnja. U razgovoru s njima pitali smo ih za iduÊe protivnice u Kupu EHF-a - πpanjolsku ekipu Beri Beri. Naime, Podravkaπice su 2004. godine igrale protiv ©panjolki te ih doma pobijedile, a tamo izgubile pogotkom razlike. OpÊeniti dojam nakon razgovora je optimizam u redovima Podravkaπica i sigurnost ulaska u iduÊe kolo Kupa EHF-a. Prva utakmica igra se 10. ili 11. veljaËe u ©panjolskoj, a uzvratna tjedan dana kasnije u Koprivnici.
Podravkina rukometna mladost biljeæi odliËne rezultate Da se u Podravkinoj πkoli rukometa i te kako dobro radi pokazuju i nedavno osvojeni turniri mladih Podravkaπica u Sesvetama i Dugom Selu te drugo mjesto najmlaih Podravkinih rukometaπica (96. godiπte) na turniru u minirukometu koji je odigran u Varaædinu. Na turniru za djevojËice koji se odræao u Sesvetama Podravkaπice roene 1992. godine osvojile su prvo mjesto, pod vodstvom trenera Posavca. U skupini su pobijedile ekipu Sinja 24:7, potom Lokomotivu 18:11 te Koku 24:10, u
polufinalu su svladale Koku opet 24:10, a u finalu Sesvete 17:16. Najboljom igraËicom turnira proglaπena je Podravkaπica Antea FranjiÊ, a najbolji strijelac turnira je Ivana Koren s 28 pogodaka. Najviπe su pak u posljednje vrijeme pokazale djevojËice roene 1990. godine. Naime, na nedavno odræanom meunarodnom turniru u Dugom Selu, na kojemu je sudjelovalo πest ekipa, Podravkaπice predvoene Nevenom Hrupecom osvojile su prvo mjesto. U finalu turnira pobijedile su slovenski Krim 19:16. Osvajanje prvog mjesta nastavljeno je i na turniru kadetkinja odræanom u
Sesvetama, gdje su u finalu pobijedile ekipu Lokomotive 14:11. Najboljom igraËicom sesvetskog turnira proglaπena je Marija StriËeviÊ. Niti najmlae Podravkine rukometaπice, 96. godiπte, ne zaostaju puno za starijima. Na novogodiπnjem turniru u Varaædinu, pod vodstvom trenera Branka KaraËiÊa, osvojile su drugo mjesto u mini rukometu. Podravkaπice su pobijedile Dugo Selo 9:7, Sesvete 8:2, Bjelovar 9:7 i Svetu Nedjelju 7:6, izgubile od »akovca 5:7, a s kriæevaËkim Mlinarom odigrale nerijeπeno 6:6. Ena ZagorπËak je proglaπena najboljom vratarkom turnira. B. F.
Osam kola «gazilefl su kuglaËice Podravke uvjerljivo sve pred sobom, a onda su u posljednjem jesenskom kolu (ne)oËekivano izgubile u ZapreπiÊu protiv Graditelja i zavrπile na drugoj poziciji. Izgleda da se tijekom stanke nisu uspjele oporaviti od tog πoka, pa je i prvo gostovanje u drugom dijelu natjecanja zavrπilo novim porazom u Rijeci od Mlake. Protiv Mlake sruπile su 145 Ëunjeva manje u odnosu na pobjedu protiv Rijeke na istim stazama u 5. kolu, πto pokazuje da im forma nije zavidna. A za desetak dana u Koprivnicu stiæe na uzvrat 2. kola Eurolige ekipa Miroteksa iz Celja. Naæalost, ove subote opet gostuju, igraju protiv posljednjeg Zagija. - Jednostavno nemam komentara, izgubili smo dvije utakmice koje nismo smjeli izgubiti. Za sve sam vjerojatno ja jedini krivac, jer ne mogu okriviti pet igraËica od πest njih za slabije rezultate u Rijeci. Te djevojke sigurno nisu zaboravile kuglati, vjerojatno na treninzima neπto dobro ne radim. Mi joπ uvijek moæemo biti prvi, a znamo i πto moramo: pobijediti Osijek u Osijeku i vodeÊi Zagreb u Zagrebu - rekao je jako razoËarani trener Stjepan Koren. VeÊ u prvoj seriji nije krenulo dobro. LukaË je debelo podbacila, sruπila je samo 470 Ëunjeva s minusom od 64 Ëunja. Marija Zver takoer nije bila na visini svojih odliËnih rezultata - pobijedila je samo πto ju je mlada BarËan previπe respektirala. Rezultat 1:1 i minus sedam drva joπ i nije bilo vrijeme za paniku, ali u nastavku Picer i Æunek uvjerljivo gube, pa 1:3 i minus od velikih 90 Ëunjeva izgleda nedostiæno. Ne vjeruje viπe u sretan obrat ni Æeljka Orehovec, pa i ona gubi od nekadaπnje reprezentativne kolegice Nene BartoloviÊ. Marina MikloπiÊ je u zavrπnici utakmice uspjela pobijediti s najboljim ekipnim rezultatom, ali to je bila slaba utjeha.
Prva hrvatska liga - 14. kolo kuglaËa
Maksimalni poraz u Novskoj Novska - Podravka 8:0 3463:3175 (20:4) S jednim od najslabijih rezultata na gostovanjima kuglaËi Podravke pretrpjeli su maksimalan poraz. KuglaËi Novske «æivjelifl su za potpuni uzvrat neugodnog poraza 1:7 iz Koprivnice, πto im je i uspjelo. Podravkaπi neπto drugo osim poraza nisu ni oËekivali, iako se nadaju da Êe nekoga na gostovanju ipak iznenaditi. Na tablici dræe Ëvrsto πesto mjesto s 12 bodova, ali su u skupini od πest klubova, s dva boda razmaka, koja Êe rjeπavati zaËelje ljestvice. Za nove bodove neÊe imati prigodu ni ove subote, jer opet gostuju, sada kod jake GrmoπËice u Zagrebu. Prema kretanju rezultata mogla se izbjeÊi rezultatska katastrofa, ali u presudnim trenucima nije bilo ni sportske sreÊe. VuËiÊ je pruæio æestok otpor Podvaleju, uz 2:2 u setovima bio je kratak za sedam Ëunjeva. Pigac je pak uz isti rezultat u setovima izgubio za jedan Ëunj u ukupnom zbroju. Neugodno je iznenadio «starifl borac MikloπiÊ, koji je ostvario najslabiji rezultat na utakmici. Æeljko ©emper
Prva liga stolnotenisaËa
Odgoeno konaËno rjeπenje STK SPLIT - PODRAVKA 4:2 StolnotenisaËi Podravke krenuli su u Split sa æeljom da ne izgube susret loπije od 2:4 i to im je i uspjelo. Nakon πto su u prvim susretima MariniÊ i LonËar svladali sa po 3:2 DragiÊa i Munivranu i Podravka povela sa 2:0 sve je liËilo na “lagan” posao. Tako nisu razmiπljali Æiæak, koji je svladao KovaËeviÊa sa 3:0, i par Æiæak -Munivrana koji su, iako papirnati autsajderi, ostvarili vaænu pobjedu pobijedivπi Podravkin par MariniÊ - LonËar sa 3.2. To je osokolilo SpliÊane koji su u posljednja dva susreta (DragiÊ - LonËar 3:1, Æiæak - MariniÊ 3:1) ostvarili pobjedu s istim omjerom s kojim su na jesen izgubili u Koprivnici. Nakon ovog poraza Podravka je u trokutu ©enkovec - Podravka - Split, koji se bore za ostanak u ligi, ali je u najboljem poloæaju. Bolja je od ©enkovca, poravnata bodovno sa Splitom, a ima bolju set razliku od suparnika tako da Êe o svemu odluËivati susret Podravka - ©enkovec koji se igra u oæujku. Taj susret Podravka ne smije izgubiti ako ne æeli biti meu dva kluba koji Êe u drugoligaπko natjecanje. S. P.
PoËinju ovogodiπnje sportske aktivnosti UBIUDR-a Podravke
Prijave za mali nogomet i kuglanje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke u veljaËi Êe krenuti s ovogodiπnjim sportskim aktivnostima i natjecanjima. Za poËetak dogovorena su nadmetanja u najpopularnijim disciplinama, malom nogometu i kuglanju. Svi Podravkaπi koji æele sudjelovati u ovim igrama mogu organizirati sportske ekipe i prijaviti se za nastup u Udrugu branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravka pismenim putem ili telefonom na 651573 te telefaksom na isti broj. Malonogometna momËad brojit Êe 10 Ëlanova dok Êe u kuglanju za sastav nastupiti πest igraËa. Za malonogometne i kuglaËke sastave valja navesti i voe i njihov telefonski broj. Natjecanja Êe se odræati sredinom veljaËe, a prijave se moraju dostaviti (pisane ili telefonske) do petka 3. veljaËe 2006. godine. S. P.
8
Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.
IzvuËeni dobitnici nagrada Podravkine novogodiπnje nagradne kriæaljke U naπu redakciju stiglo je oko tisuÊu koverti s rjeπenjima novogodiπnje nagradne kriæaljke objavljene u naπim novinama, a troËlana komisija u sastavu Ines BabiÊ, Berislav Godek i Biserka MatiÊ Kriæan izvukla je 15 sretnih dobitnika kojima Êe pripasti nagrade - Podravkini poklon paketi. Nagrade su dobili: 1. Ivana SaboliÊ, Ivana MeπtroviÊa 17, 48000 Koprivnica; 2. Maja Betlehem, Danica; 3. Mirjana MaltariÊ, Danica - Nonstop; 4. Nada »iæmak, Belupo Koprivnica; 5. Branko Sobota, Pekara; 6. Zdravko Novak, Zaπtita; 7. Slavko GotiÊ, Belupo Ludbreg; 8. Jadranko RadiÊ, Logistika; 9. Marija Srπan, Informatika; 10. ©tefica Sokol, Kalnik Varaædin; 11. Franjo KovaË, B. Maera 36, 48325 Novigrad Podravski; 12. Ivica JakupiÊ, Logistika 13. Vladimir Kriænjak, Matije Gupca 127, 48321 Peteranec; 14. Dominik Botko, S. RadiÊa 53 c, 48305 Reka; 15. Jadranka TudiÊ, Podravka jela.
Stiglo je oko tisuÊu rjeπenja nagradne kriæaljke...
Dobitnici mogu poklon pakete Nagradni pojmovi (rjeπenja) u nopodiÊi u Podravkinom reklam- vogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci bili nom skladiπtu (Stjepan Graho- su: vac, tel. 1269) od ponedjeljka 23. VEGETA MEDITERAN sijeËnja, uz predoËenje osobne »OKOLINO iskaznice, a onima koji nisu u PEKMEZ OD ©LJIVA moguÊnosti podiÊi nagrade po- GOVE–I GULA© klon paketi bit Êe dostavljeni po- KREM JUHA OD GLJIVA ROOIBOS »AJ πtom.
Marketinπka akcija u Podravkinim kantinama
Predah uz Fini-Mini u kantini Od sljedeÊeg tjedna u Podravkinim kantinama moæete predahnuti uz Fini-Mini juhe. Tople i ukusne juhe Êe - ne optereÊujuÊi organizam - ubrzati rad sivih stanica i omoguÊiti vam bolju koncentraciju. One Êe vas okrijepiti i opustiti, a uz to su i zdrave, korisne, prikladne, te ukusne - uvijek i svuda. U πirokom asortimanu Fini-Mini juha ima okuse koji Êe izmamiti osmijeh na licu i gurmanima i vegetarijancima. Uz osvjeæenje i okrepu, Fini-Mini juhe vam mogu donijeti i nagrade. Prilikom svake kupnje Fini-Mini juhe u kantinama Podravke dobit Êete kupon koji je potrebno saËuvati. Osobu, koja skupi najviπe kupona u jednom mjesecu, oËekuje vrijedna nagrada. Ovakvu aktivnost provodit Êemo tijekom cijele godine kako bismo nagradili naπe najvjernije potroπaËe, Podravkaπe. Za zaposlenike kantina, koji ne mogu sudjelovati u nagradnoj igri, takoer smo pripremili nagrade. Zaposlenik kantine koji proda najviπe Fini-Mini juha odnosno podijeli najviπe kupona bit Êe nagraen vrijednim nagradama. Fini-Mini juhe vas oËekuju u Podravkinim kantinama od 23. sijeËnja, a kuponi koje je potrebno skupljati od 6. veljaËe. O detaljima nagradne igre obavijestit Êemo vas u sljedeÊem broju Podravkinih novina. Uæivajte u Fini-Mini juhama jer su one - uæitak u tren(d)u. Marketing - Tim za kategoriju Podravka jela
NA ©ILJKU S obzirom na ulogu koju igraju u svakodnevnom æivotu, lakoÊu kojom se pamte i zadovoljstvo s kojim se sluπaju, konciznost izraza i raznoliko bogatstvo tematike, vicevima je joπ uvijek posveÊeno premalo paænje u znanstvenom prouËavanju knjiæevnosti. Kako njihov uspjeh ovisi o aktualnosti, kako se prvenstveno prenose usmenom predajom, te zapisani gube neπto od svoga dojma i kako, Ëini se, zadovoljavaju drugaËije potrebe koje nas potiËu na Ëitanje knjiæevnih djela, teπko ih je bez dvoumljenja ubrojiti u umjetniËku knjiæevnost. Ipak, njihovu Ëaru podlijeæu svi druπtveni slojevi bez obzira na obrazovanje, a najËeπÊe su, pogotovo oni koje prihvaÊa obrazovanija sredina, daleko od shematizma i neinventivnosti tzv. zabavne knjiæevnosti. (prof.dr. Milivoj Solar) Priprema: Vojo ©iljak Dobar glumac je onaj kome legne svaka uloga i glumica! Draga, veËeras izgledaπ predivno. Poimo nekamo u mrak! Egoist je Ëovjek koji viπe misli na sebe nego na mene! - S tobom se viπe neda izdræati! - Onda se ti lijepo vrati svojoj majci! - Nisi fer! Dobro znaπ da je moja mama mrtva. - Baπ zato! - Æeno, æelim da mi svaki dan serviraπ doruËak, ruËak i veËeru, bio ja doma ili ne bio. - Bit Êe kako æeliπ, muæu moj, ali samo da znaπ - ja æelim seks svaki dan! Bio ti doma ili ne bio. Nekoliko dana za redom, svakoga jutra kad bi tramvajem odlazio na posao, –uri je na tramvajskoj stanici prilazio nepoznati Ëovjek te mu priπapnuo ‘Æenu sam ti poπevio!’ Njemu se u poËetku to Ëinilo bezveznom πalom, ali danima i tjednima nepoznati bi ujutro dolazio na tramvajsku stanicu i s istim se rijeËima obraÊao –uri: ‘Æenu sam ti opet poπevio!’ Nakon nekog vremena odluËio se Miljenko poæaliti æeni pa joj je ispriËao kako ga neznanac svako jutro salijeÊe i πto mu sve govori. Æena ga paæljivo sasluπala, nasmijala se i zatim rekla kako su to glupi ispadi nastranog Ëovjeka, te kako na to ne bi trebalo obraÊati preveliku paænju. SljedeÊeg jutra evo neznanca opet na tramvajskoj stanici. Primaknuo se –uri, pa mu kazao: - Tuæibabo jedna! U lordovskoj palaËi, negdje pokraj Londona, za vrijeme Ëaja u pet poslijepodne, u nevezanome Ëaskanju kaæe supruga lordu: - Molim te, dragi, otpusti vozaËa! Jutros me je po drugi put zamalo ubio. - Nemoj tako, draga - umiruje je lord - dajmo Ëovjeku joπ jednu πansu!
Recept tjedna:
ZapeËeni pileÊi odresci U kuÊi imate buntovne tinejdæere, bake i djedove naklonjene tradicionalnim jelima, muæeve sklone mesnim obrocima ili zahtjevne supruge i nikako ih ne uspijevate sve zadovoljiti istim jelom. Ne brinite, jer zapeËene pileÊe πnicle podjednako vole sve generacije, a vama preostaje da za objedom primate komplimente i dijelite repete. Sastojci za 4 osobe: 600 g pileÊih odrezaka 2 æliËice Vegete Twist piletina
250 ml slatkog vrhnja 2 ælice ulja 50 g naribanog sira edamera Postupak: Piletinu nareæite na tanje odreske i pospite Vegetom Twist piletina pa janoj na 230°C oko 10 minuta. neka odstoji oko 30 minuta. Posluæivanje: Odreske popecite u tavi na zagriOdreske posluæite uz kuhano pojanom ulju sa svake strane oko 5 vrÊe po æelji. minuta, do zlatno æute boje. Savjet: Pripremljene odreske stavite u Umjesto edamera, moæete upotrivatrostalnu posudu, prelijte slatkim vrhnjem, pospite naribanim jebiti bilo koji drugi polutvrdi sir. Vrijeme pripreme: 30 minuta. sirom i pecite u peÊnici zagri-
Crta: Ivan Haramija - Hans