ISSN 1330 - 5204
www.podravka.com Godina XLV Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica
Podravka je u poziciji diktirati tempo u kategoriji dodataka jelima
Pod pokroviteljstvom Studene u Rijeci ostvaren projekt „Voda - hrvatsko blago“
2. str.
4. str.
U zagrebaËkom hotelu Sheraton novinarima predstavljeni rezultati poslovanja Grupe Podravka za 2005. godinu
Proπlogodiπnja neto dobit iznosi 62,6 milijuna kuna Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf
Brojni novinari okupili su se u srijedu u zagrebaËkom hotelu Sheraton gdje su im Ëelni ljudi naπe tvrtke, predvoeni predsjednikom Uprave Darkom Marincem predstavili rezultate poslovanja Grupe Podravka za 2005. godinu. Prije te prezentacije organizirano je predstavljanje rezultata za investitore i brokere. Ukupno ostvareni prihod od prodaje u 2005. godini je 3.441,4 milijuna kuna. Bruto dobit iznosi 133,7 milijuna kuna, a neto dobit je 62,6 milijuna kuna. Ukupan rast prodaje na inozemnim træiπtima iznosi 6 posto, a najveÊi rast prodaje je zabiljeæen na træiπtu istoËne Europe i iznosi 19 posto. Predloæena dividenda je 5 kuna po dionici. Tijekom proπle godine ukupne investicije Podravke iznosile su 136 milijuna kuna. Veliki utjecaj na rezultat
proπlogodiπnjega poslovanja imala su dodatna rezerviranja za sudske sporove u iznosu od 36,7 milijuna kuna, utjecaj troπkova restrukturiranja od 7,4 milijuna kuna te utjecaj novih Meunarodnih standarda financijskog izvjeπtavanja u iznosu od 32,9 milijuna kuna. - Imamo rezultat s kojim nismo sretni i nismo do kraja zadovoljni, ali kroz strukturu rezultata vidi se πto se deπavalo. Operativni rezultat proπle godine je vrlo dobar i da nije bilo ovih izvanrednih stavki, bilo bi vrlo dobro. Ovako je rezultat ispod naπih oËekivanja, a glavna je razlika u rezervacijama koje nisu joπ otiπle iz naπe kuÊe i nadamo se da Êe sudski procesi koji su najveÊi dio tih rezervacija zavrπiti ipak pozitivno za naπu tvrtku. ©to se pak tiËe trendova u proπloj godini, velika veÊina ih je uspjela. Imamo porast prodaje u svim segmentima i gotovo na svim træiπtima. U segmentu prehrane biljeæimo rast prodaje od gotovo 5 posto, a u faramceutici 2,8 Predsjednik Darko Marinac: - Rezultatom nismo do kraja zadovoljni
posto, s time da je proπle godine zabiljeæen pad cijena u farmaceutici viπe od 10 posto pa je stvarno taj rast prodaje i puno veÊi. Takoer, u proπloj godini uspjeli smo znatno iskontrolirati opÊe i administrativne troπkove, smanjiti troπkove prodaje i distribucije u relativnim, a neke od njih i u apsolutnim iznosima. Jedina bitno i namjerno poveÊana ulaganja su u marketing i to mislimo raditi i dalje. PoveÊali smo ga iz niza razloga, a najvaæniji je bolje iskoriπtavanje snage znaka Vegeta. Lansirali smo Vegetu Mediteran i Vegetu light na sva træiπta i ove godine mislimo izaÊi s joπ najLidija KljajiÊ je novinarima opseæno prezentirala rezultate manje dva oblika Vegete. Uz to, za 2005. godinu proπle godine smo uspijevali svaki
mjesec izbaciti na træiπte jedan novi proizvod, a to Êemo Ëiniti i ove godine. Time pokazujemo i snagu naπeg istraæivanja i razvoja te vitalnost uspjeπnog praÊenja trendova koje zahtjevaju potroπaËi, a s druge strane pokazujemo snagu i vitalnost naπe prodaje. Uz veÊ reËene prisiljene rezervacije, proπle godine smo se trudili da primijenimo sve raËunovodstvene standarde, ukljuËujuÊi MSF 19, te sve ono πto je izaπlo s 1. sijeËnja ove godine primijenjeno je na bilancu za 2005. godinu i to nam daje nadu da 2006. godine neÊe biti nikakvih izvanrednih troπkova. Za ovaj sluËaj smo znali, samo nismo znali da moæemo izgubiti neπto πto se logiË-
no ne bi trebalo izgubiti, tako da koliko god 2005. godina ne izgledala dobro u krajnjem rezultatu, svi trendovi su pozitivni i nastavljaju se u prva tri mjeseca ove godine. Dakle, oËekujemo da Êemo ove godine, bez izvanrednih stavki, imati dobre rezultate - rekao je novinarima Darko Marinac. Detaljan pregled poslovanja Grupe Podravka prezentirala je voditeljica ureda predsjednika Uprave Lidija KljajiÊ. Takoer, tom je prilikom novinarima i premijerno predstavljen novi video spot za »okolino crunch. (Viπe o rezultatima poslovanja te pitanjima novinara i odgovorima Ëitajte na 3. stranici)
2
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Aktualno: NajznaËajnija Podravkina marka Vegeta nakon joπ jednog priznanja
Podravka je u poziciji diktirati tempo promjena u kategoriji dodataka jelima Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Tim profesorice Zlate Bartl joπ je davne 1958. godine lansirao danas najpoznatiji Podravkin proizvod - Vegetu, a u godinama koje su uslijedile Podravka je stvorila i novu kategoriju proizvoda, kategoriju univerzalnih dodataka jelima. Danas je Vegeta meu rijetkim domaÊim proizvodima i markama sa statusom svjetske marke i osim u Hrvatskoj i dræavama s prostora bivπe Jugoslavije - dræi vodeÊe pozicije na træiπtima srednje i jugoistoËne Europe. - Pozicija lidera na træiπtu postignuta je upravo kroz kontinuirana poboljπanja i razvoj marke Vegeta te vrlo visoku konstantnu razinu kvalitete kaæe category manager za dodatke
jelima Marcel JanekoviÊ - te nastavlja: - Podravka, kao træiπni lider, u poziciji je diktirati tempo promjena u toj kategoriji. Tijekom proπle godine usporednim smo lansiranjem Vegete Mediteran na πest træiπta pokrenuli novi inovacijski ciklus. Strateπki cilj nam je da kroz kontinuirane inovacije træiπnog nastupa marke Vegeta i lansiranje novih proizvoda u sljedeÊih nekoliko godina unaprijedimo kategoriju dodataka jelima, nudeÊi potroπaËima nova kulinarska rjeπenja kroz πirenje upotrebe marke Vegeta.
Nagrada Superbrand na træiπtu Rusije vrlo je znaËajno priznanje za marku Vegeta
Nakon πto je prije dvije godine Vegeta proglaπena jednom od najjaËih marki u Poljskoj, osvojivπi nagradu “Superbrand Polska”, Vegeta je primila i priznanje za Superbrand 2005. u Rusiji. Meu dobitnicima znaka prevladavali su brandovi poznatih multinacionalnih kompanija te domaÊih ruskih, tako da je Vegeta jedan od vrlo rijetkih brandova s ovog dijela Europe koji ima pravo noπenja statusa Superbrand. - Nagrada Superbrand na træiπtu Rusije vrlo je znaËajno priznanje za marku Vegeta i u neku ruku kruna naπih aktivnosti koje smo provodili na tom træiπtu tijekom svih ovih godina. Nagrada je i vrlo vrijedan zalog za buduÊnost, jer na neki naËin simbolizira Marcel JanekoviÊ visok potencijal marke na jednom od naπih strateπki najvaænijih træiπta. Osvo-
jiti srca ruskih potroπaËa, kao uostalom i potroπaËa na bilo kojem træiπtu, uistinu nije bilo lako. DjelomiËno je to rezultat kvalitete i upotrebne vrijednosti proizvoda, kao i dugoroËne marketinπke prisutnosti na træiπtu. Naime, Vegeta je lansirana na rusko træiπte joπ 1967. godine i od tada kontinuirano uËimo o ruskom træiπtu, ruskim potroπaËima, o njihovim prehrambenim navikama i sliËno. Vegeta je nedavno i u Sloveniji proglaπena jednom od najpoznatijih marki, a o njezinoj poznatosti i kvaliteti, dodatno svjedoËi i Ëinjenica da se velika odgovornost da kroz nove proizvode i marketinπke koncepte opizvozi u viπe od 30 zemalja svijeta. ZajedniËka fokusiranost ravda visoko povjerenje potroπaËa u marku Vegeta. No kombinacija mlana træiπta dosti, energije i poslovne inteligencije »lanovi koji su do 1. oæujka Ëinili je dobitna kombinacija kako za Vegecategory tim dodaci jelima reorgani- tu, tako i za kompaniju u cjelini. zacijom Marketinga rasporeeni su u Unutar category tima, izmeu ostanovoosnovane sluæbe zaduæene za log, odrauje se veliki dio product sve kategorije. U Sluæbi marketinga za managementa kroz pripreme novih træiπte Hrvatske to je Silvana Boroje- proizvoda ili koordinaciju projekata. viÊ, zaduæena za Vegetu i Podravka U tom kontekstu izuzetno je vaæno jela, a u Sluæbi marketinga za interna- iskustvo u proteklih godinu dana kada cionalna træiπta su Mario HudiÊ, zadu- je kroz projekt redizajna Vegete te æen za sve kategorije na træiπtima pripremu i launch Vegete mediteran istoËne, zapadne Europe, prekoocan- tim stekao znaËajno znanje u voenju skih zemalja i Orijenta, Hrvoje Mikul- projekata. Uz potporu kolega iz IstraËiÊ, zaduæen za sve kategorije na æivanja i razvoja, Nabave, te Prodaje i træiπtima istoËne, zapadne Europe, Proizvodnje projekti su realizirani u prekoocanskih zemalja i Orijenta i izuzetno kratkim rokovima. „Time to Neven Sitar, zaduæen za sve kategori- market“ je bio znaËajno unaprijeen, je na træiπtima jugistoËne Europe. Sa- πto predstavlja dodatan izazov da se daπnji tim uz Marcela JanekoviÊa, Ëine novi projekti odrade joπ kvalitetnije Ksenija MaltariÊ, Ivana ©trfiËek, Igor istiËe MarceliÊ. ©ulj i Marko MariÊ. Snaga marke Vegeta - U category timu za dodatke jelima nalazi se nukleus znanja o samoj daje nadu za buduÊnost Nove su sluæbe osnovane s ciljem kategoriji, te se shodno tome donose i najznaËajnije odluke o dugoroËnoj unapreenja procesa planiranja i konperspektivi kategorije i marki proiz- trole provoenja svih marketinπkih voda. Vaænost Vegete za Podravku je aktivnosti uz koordiniranu podrπku i neosporna, te je vrlo velika Ëast za suradnju s category timom kao i fokuËlanove tima da marketinπki vodi i siranje suradnje i podrπke sektoru suportira Vegetu, no s druge strane na Prodaje. Neven Sitar istiËe kako je cilj Timu za dodatke jelima je i zaista formiranja sluæbi bolja suradnja s træi-
πtima i na taj naËin ostvarit Êe se moguÊnost kvalitetnijeg planiranja marketinπkih aktivnosti. - Træiπte JI Europe jedno je od najbræe rastuÊih u regiji i tu je Vegeta prepoznala svoj potencijal. Ima ozbiljan image marke koji se razvijao godinama, a cilj je daljnje odræavanje tog imagea. NajËeπÊi problem na tom træiπtu je nizak standard, zatim velika i nelojalna konkurencija protiv koje se borimo konstantnim ulaganjem u marketing, pravnim sredstvima, ali prvenstveno kvalitetom svojih proizvoda. Do sada je poboljπana distribucija na tom træiπtu, a poveÊanje standarda iÊi Êe nam u prilog - napominje Sitar, a prema rijeËima Marija HudiÊa, Vegeta je i dalje najvaænija kategorija u novim poslovima: - Vegeta je najvaænija kategorija i predstavlja gro prodaje, naroËito na nekim træiπtima centralne, istoËne i zapadne Europe pa je i veÊina marketinπkih aktivnosti i naπih zadataka usmjerena na nju. Snaga marke Vegeta daje nadu za buduÊnost i ostanak na svojoj poziciji, πto uostalom dokazuju i dosadaπnja istraæivanja i dobivena priznanja u Poljskoj, Maarskoj, Rusiji i zemljama JI Europe. - Hrvatski su potroπaËi vjerni hrvatskim proizvodima, a na tom træiπtu postoji snaæna lojalnost marki Vegeta. KljuË uspjeha je u kontinuiranoj komunikacijskoj aktivnosti pa se stoga i provodi niz marketinπkih aktivnosti i edukacija usmjerenih na jaËanje imagea marke - rekla je Silvana BorojeviÊ. Na træiπtima Hrvatske, centralne Europe i Rusije odnedavno se nalazi Vegeta Mediteran, a plan aktivnosti za svako pojedino træiπte prilikom uvoenja novog proizvoda popraÊen je snaænim marketinπkim aktivnostima, rekao je Hrvoje MikulËiÊ, dodajuÊi da je na træiπtu zapadne Europe u protekle dvije godine u suradnji s distributerima uoËen znaËajan pomak prilikom ulaska Vegete u trgovaËke lance. Osim toga, od ove godine Podravka Êe biti prisutna u kategoriji tekuÊih dodataka jelima u Australiji.
Snagu marke Vegeta potvruju nezavisna istraæivanja træiπta Prema rezultatima istraæivanja agencije Prizma, provedenih tijekom 2005. godine na uzorku od 8 tisuÊa potroπaËa, u konkureciji najsnaænijih svjetskih i regionalnih marki Vegeta je pri samom vrhu liste najsnaænijih robnih marki na træiπtima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Naime, od hrvatskih robnih marki najbolje plasirana je upravo Podravkina Vegeta, na Ëetvrtom mjestu, kao jedina hrvatska robna marka meu prvih deset. ©to se tiËe rezultata dobivenih na samom hrvatskom træiπtu, Vegeta je tu vodeÊa. To istraæivanje Marcel JanekoviÊ popratio je rijeËima: - Osim istraæivanja koje Podravka inicira, vrlo visoku vrijednost za nas imaju i nezavisna istraæivanja, koja nam daju bolji pregled snage marke Vegeta u usporedbi s ostalim træiπnim markama, a vrlo Ëesto takva istraæivanja generiraju i dodatne PR efekte. Jedan takav primjer je i istraæivanje Prizme koje je publicirano ovih dana, gdje je Vegeta osvojila top pozicije na listama najjaËih brandova regije. Izdvojio bih i istraæivanja agencije Young&Rubicam u Poljskoj, gdje je Vegeta prije nekoliko godina proglaπena jednom od marki s najveÊim potencijalom rasta na tom træiπtu.
Pred mladim Podravkinim timom za dodatke jelima velika je odgovornost da opravda visoko povjerenje potroπaËa u marku Vegeta
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
3
Predstavljeni rezultati poslovanja Grupe Podravka za 2005. godinu
Operativni rezultati vrlo dobri, ali krajnji ispod oËekivanja ponajviπe zbog izvanrednih stavki Pripremio: Boris Fabijanec U 2005. godini ostvarena je prodaja u iznosu od 3.441,4 milijuna kuna, πto je za 4,4 posto iznad ostvarene prodaje u 2004. godini. U posljednjih osam mjeseci izvjeπtajnog razdoblja prodaja pokazuje stalan rast s bitnim pomacima na inozemnim træiπtima na kojima je, ukupno gledajuÊi, ostvaren rast od 6 posto. ProsjeËni godiπnji rast prodaje u razdoblju 2000. do 2005. godine na inozemnim træiπtima iznosi 8,9 posto, na hrvatskom træiπtu 5,8 posto, dok je ukupan prosjeËni godiπnji rast u promatranom razdoblju iznosio 7,2 posto. U strukturi prodaje Grupe Podravka Strateπko poslovno podruËje (SPP) Prehrana i piÊa sudjeluju sa 81,9 posto, SPP Farmaceutika sa 17,8 posto, a SPP Usluge sa 0,3 posto. Prodaja Prehrane i piÊa biljeæi rast od 5 posto, dok prodaja Farmaceutike biljeæi rast od 3 posto; 47,3 posto prodaje Prehrane i piÊa ostvaruje se na træiπtu Republike Hrvatske, dok se 52,7 posto ostvaruje na inozemnom træiπtu. Rast Prehrane i piÊa na hrvatskom træiπtu iznosi 4,5 posto, dok rast na inozemnim træiπtima iznosi 5,2 posto. ©to se tiËe Farmaceutike, 79,6 posto njene prodaje ostvaruje se na hrvatskom træiπtu, a 20,4 posto na inozemnim træiπtima. Porast prodaje Farmaceutike na træiπtu Hrvatske iznosi 1,5 posto, dok se na inozemnim træiπtima ostvaruje rast od 11 posto.
Rast prodaje na inozemnim træiπtima
Promatrano po grupama proizvoda, najveÊi rast prodaje ostvaren je u grupi mesa i mesnih proizvoda - 15 posto. Porast prodaje ostvaren je i u grupi proizvoda Podravka jela 6 posto te voÊe i povrÊe 9 posto. Porast ostvaruje i trgovaËka roba od 16 posto. Pad od 9 posto je zabiljeæen u prodaji riæa i grahorica, Ëemu najviπe pridonosi pad prodaje u »eπkoj. Pad prodaje ostvaren je i u piÊima od 4 posto. Prodaja Vegete te prodaja djeËje hrane, slastica i snacka zadræana je na razini 2004. godine. InaËe, najznaËajnija marka Vegeta te kategorija dodaci jelima ima
najveÊi udio, 19,1 posto u ukupnom prihodu, lijekovi Ëine 17,8 posto, mesni proizvodi 9,1 posto, djeËja hrana 7,9 posto i tako redom. TrgovaËka roba Ëini 19,4 posto ukupnog prihoda. Od inozemnih træiπta najveÊi rast prodaje ostvaren je na træiπtu istoËne Europe i to od 19 posto. Prehrana i piÊa ostvaruju rast od 15 posto, Ëemu najviπe pridonosi rast na strateπkom træiπtu Rusije u iznosu od 20 posto. Vegeta na ruskom træiπtu biljeæi rast od 5 posto, djeËja hrana Ëak 59 posto, a prodaja juha je porasla za 40 posto. Snaæniji ulazak Belupa na rusko træiπte rezultirao je porastom prodaje od 33 posto. Prodaja u jugoistoËnoj Europi biljeæi rast od 9 posto. U Bosni i Herecegovini biljeæi se rast od 11 posto, a na træiπtu Srbije 35 posto. Prehrana i piÊa na træiπtu jugoistiËne Europe ostvaruje rast od 9 posto. Na træiπtu zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Orijenta ostvarena je prodaja veÊa od 8 posto u odnosu na 2004. godinu, dok je pad prodaje zabiljeæen jedino na træiπtu srednje Europe i to od 4 posto. Tome najviπe pridonosi pad prodaje u grupi proizvoda riæa, grahorice i ostali proizvodi koji su u usporedbi s 2004. godinom ostvarili podbaËaj od 10 posto. Prodaja Vegete je na razini 2004. godine, a u grupi proizvoda voÊe i povrÊe biljeæi se rast prodaje od 27 posto. Inozemna træiπta ostvaruju 46,9 posto od ukupne prodaje, πto je za 0,6 posto viπe nego 2004. godine. Prodaja na træiπtu Hrvatske iznosi 53,1 posto, a proπle godine iznosila je 1,83 milijarde kuna, πto je za 3 posto viπe nego 2004. godine.
NajznaËajniji dogaaji u 2005. ©to se pak tiËe najznaËajnijih dogaaja koji su obiljeæili poslovanje Podravke u 2005. godini treba izdvojiti imenovanje nove Uprave, lansiranje novih proizvoda Vegete Mediteran i Ketchupa, usvajanje Kodeksa korporacijskog upravljanja te nagradu Superbrand u Rusiji za Vegetu. Uz to, investirano je 136 milijuna kuna, u SPP Prehrana i piÊa 88 milijuna kuna, a u SPP Farmaceutika 48 milijuna kuna. Takoer, nastavlja se proces izdvajanja poslovno nefunkcionalnih nekretnina
pa je u tijeku proces izdvajanja KoprivniËke tiskarnice i Sane HoËe. U jesen proπle godine Rieber Food Polska S.A. i Podravka International Export-Import Sp. z.o.o. su osnovali strateπki savez u segmentu prodaje i distribucije na træiπtu Poljske, πto je proπireno i na maarsko træiπte. Na poljskom træiπtu tvrtke su ujedinile prodajnu operativu koja sada broji 150 zaposlenika. Ovo strateπko partnerstvo Êe, osim jaËe pozicije brandova obiju tvrtki, rezultirati i uπtedama na podruËju prodaje i distribucije. Od ostalih partnerstva tijekom 2005. godine Podravka je na træiπtu jugoistoËne Europe potpisala ugovore o partnerstvu s bosanskohercegovaËkom kompanijom Vegafruit o suradnji na podruËju prerade, distribucije i izvoznog plasmana voÊa i povrÊa, sa Swisslion Takovo o suradnji na podruËju proizvodnje na træiπtu Srbije i Crne Gore te ugovor o distribuciji Agrokomercovih proizvoda na podruËju Bosne i Hercegovine. Potpisan je i sporazum s HUH-om (Hrvatska udruga hotelijera) o dugoroËnoj poslovnoj suradnji kojim je predvieno da Êe se, osim klasiËne suradnje, zajedniËki raditi na poboljπanju i kreiranju gastronomske ponude u turizmu. U vlasniËkoj strukturi Podravke imamo 18.044 dioniËara, od Ëega je 69,9 posto pravnih, a 28,6 fiziËkih osoba. Proπle godine Podravkine dionice na ZagrebaËkoj burzi su na treÊem mjestu po veliËini prometa, a godiπnji je promet iznosio 465,2 milijuna kuna. Cijene dionice kretale su se u rasponu od 229 do 365 kuna. Sve u svemu, bit Êe joπ vremena za pomnije analize predstavljenih poslovnih rezultata Grupe Podravka za 2005. godinu. No, kao πto je rekao prvi Ëovjek naπe tvrtke Darko Marinac, operativni rezultati su vrlo dobri, ali je konaËan ispod oËekivanja, ponajviπe zbog izvanrednih stavki. No, mjesta za optimizam ima, posebice zbog toga πto prvi mjeseci ove godine pokazuju da je Podravka na dobrom putu, gotovo svi trendovi su pozitivni, a iznenaenja poput slovenske tvrtke Avene, ili ne tako davno Podravke Poljska, viπe se ne bi smjela ponoviti.
Prezentaciji brojnim novinarima bila je nazoËna cijela Podravkina Uprava
Uskoro korporativne obveznice u iznosu od 375 milijuna kuna Nakon πto je Lidija KljajiÊ priliËno detaljno prezentirala rezultate poslovanja Grupe Podravka za 2005. godinu, novinari su Ëlanovima Uprave naπe tvrtke postavili pitanja. - Zbog Ëega su loπi poslovni rezultati Lagrisa? »lan Uprave Goran Markulin: - Osnovni razlog slabih prodajnih rezultata, i to prije svega riæe, je taj πto je »eπka 2004. godine uπla u Europsku uniju i prodaja koja je te godine ostvarena nije realna. Mislim da je proπlogodiπnja realizacija realna, a i realizacija Podravkinih proizvoda je otprilike na razini 2004. godine. No, mogu istaknuti kako su prodajni trendovi u prvim mjesecima ove godine pozitivni. - ©to je s najavljenim korporativnim obveznicama? Direktor Sektora Riznica Josip PavloviÊ: - PoËetkom svibnja Podravka Êe izdati korporativne obveznice u iznosu od 375 milijuna kuna. Tom emisijom obveznica izvrπit Êemo refinanciranje postojeÊih koje smo izdali u veljaËi 2004. godine u visini od 27 milijuna eura te Êemo ostatak iskoristiti za povrat postojeÊih dugoroËnih kredita. RoËnost tih obveznica Êe biti 5 godina, a oËekivani prinos je ispod 5 posto. - Postoji li moguÊnost da se Belupu, dakle Podravki, ponovi sluËaj Avena i ima li joπ moæda takvih sluËajeva? Predsjednik Uprave Darko Marinac: - U Podravki nema πtetnih ugovora, a za ovaj smo znali i lani i preklani te smo o njemu izvjeπtavali. On je bio u naπoj bilanci, jedino je rezervacija za taj ugovor bila na jednoj realnoj svoti koja se kretala oko 11 milijuna kuna, πto je u takvom sluËaju moguÊe. No, mislimo da ni to ne treba, ali to je top moguÊnost. U meuvremenu se desilo neπto za πto smo uvjereni da je pogreπka, proces je joπ uvijek u tijeku i nadamo se da Êe povoljno za nas zavrπiti. To je jedini sluËaj πto ga imamo u kojemu je moglo doÊi do nekakvog veÊeg utjecaja na naπu bilancu. Ja ipak vjerujem u naπe pravosue... - Kakva je situacija s Lura piÊima? »lan Uprave Miroslav VitkoviÊ: - ©to se tiËe piÊa, mi smo proπle godine napravili nekoliko varijanti, toËnije ofanzivnu i defanzivnu, a istovremeno smo radili na restrukturiranju programa PiÊa. U ofanzivnoj varijanti smo si zacrtali cilj da doemo do nekih 500 milijuna kuna prometa Ëime bismo praktiËki postali znaËajniji igraË u segmentu piÊa i naravno da nam za to treba odreena akvizicija. Na neki naËin to je bilo i objavljeno da se obavljaju pregovori s Lura piÊima koji su sada u zavrπnoj fazi. Kroz dva-tri tjedna Êe se o tome donositi odreene odluke. Odreene æelje i analize se moraju obostrano spojiti te je to sada faza u kojoj pregovaramo.
naπa posla
Europsko gospodarstvo uspjeπnije od ameriËkog Piπe: Æeljko Kruπelj Dobro je poznato da Europska unija ima ozbiljnih problema oko daljnje strategije vlastitog razvoja, a pogotovo πirenja, πto je kulminiralo proπlogodiπnjim odbijanjem graana Francuske i Nizozemske da ratificiraju europski ustav. Kako se dio tih nedoumica prelama i preko hrvatske kandidature za punopravno Ëlanstvo, razumljivo je da i dio hrvatskih graana povremeno preispituje svrhu eurointegracija. Mnogo viπe optimizma u odnosu na smisao i koncept Europske unije pokazuju neki ugledni politiËki i gospodarski analitiËari. Jedan je od njih i Jeremy Rifkin, struËnjak za menadæment i nove tehnologije, Ëija se knjiga “Europski san” nedavno pojavila i u hrvatskom prijevodu. Rifkin je, naime, Amerikanac, toËnije sveuËiliπni profesor koji æivi u Washingtonu, a neko je vrijeme bio i posebni savjetnik predsjednika Europske komisije Romana Prodija. Ta ga je duænost navela da godinama usporedno prati trendove u Europskoj uniji i SAD-u, πto je naposljetku rezultiralo i
spomenutom knjigom, iz ameriËkog ugla i iznimno provokativnom. Zaπto je tome tako, autor ponajbolje objaπnjava usporedbom sa svima poznatim ameriËkim snom: “AmeriËki je san previπe usredotoËen na osobni materijalni probitak, a premalo se bavi opÊim dobrom u πirem smislu, da bi mogao imati vaæniju ulogu u svijetu sve veÊih rizika, raznolikosti i meuovisnosti. Stari je to san, koji se oslanja na kolonizatorski mentalitet, i veÊ je odavno otiπao u ropotarnicu povijesti. Dok se ameriËki duh umara i kopni, æiveÊi u proπlosti, raa se novi, europski san. Taj je san mnogo prikladniji za sljedeÊi korak ËovjeËanstva korak koji obeÊava da Êe podariti ËovjeËanstvu novu globalnu svijest, primjerenu druπtvu koje je sve bolje povezano i globalizirano. U europskome snu odnosi unutar zajednica vaæniji su od autonomije pojedinca, kulturna raznolikost vaænija je od asimilacije, kvaliteta æivljenja od akumulacije bogatstva, odræiv razvoj od neograniËenoga materijalnog
rasta, posveÊenost samome sebi vaænija je od mukotrpna rada, univerzalna ljudska prava i pravo na zdrav okoliπ vaæniji su od imovinskih prava, a globalna suradnja vaænija je od jednostavne demonstracije sile”, zakljuËuje Rivkin. Autor je neodræivost ameriËkog koncepta zadræavanja pozicije jedine velesile, zapravo svjetskog “πerifa”, potkrijepio i tezom da SAD veÊ godinama prekomjerno investira u razvoj svoje vojne sile, na πtetu ostatka gospodarstva. Ustvrdio je da Ëak 80 posto sredstava za razvoj nove vojne tehnologije u svijetu ulaæu upravo Amerikanci, koji troπe i 40 posto ukupnog novca koji se u svijetu koristi u vojne svrhe. Rifkin je uæasnut i Ëinjenicom da pet posto Amerikanaca, koliko je trenutno u svjetskoj populaciji, troπi viπe od treÊine svih svjetskih energetskih potencijala, Ëime zapravo objaπnjava i izmiπljanje razloga za ameriËku okupaciju Iraka, zemlje s iznimno velikim rezervama nafte. Za razliku od SAD-a, politika Europske unije, koja odbacuje jednostrano
politiËko i vojno djelovanje, puno je primjerenija okolnostima suvremenog svijeta, jer podjednako vrednuje i gospodarski razvoj i socijalne ciljeve. Dok Amerikanci veÊ poduæe biljeæe ogromni vanjskotrgovinski deficit, koji je 2003. dosegnuo 374 milijarde dolara, Unija izvozi viπe nego πto uvozi, πto je po autoru ponajbolji dokaz njene rastuÊe gospodarske moÊi. Rifkin upozorava da je Unija joπ 2000. godine, dakle prije posljednjeg vala proπirenja, ostvarila 24 posto ukupnog svjetskog prometa usluga, pretekavπi Ameriku i ostale konkurente. Unija je i træiπte s najveÊim robnim prometom u svijetu. Godine 2003. bruto druπtveni proizvod Unije iznosio je 10,5 bilijuna dolara i premaπio je ameriËki BDP. Posljedica je svega toga da je i euro danas osjetno jaËi od dolara, πto se joπ 2001. smatralo neostvarivim. Autor je usporedio i gospodarski potencijal pojedinaËnih zemalja Unije s takoer izdvojenim ameriËkim dræavama. Tako ispada da BDP NjemaËke, kao europskog gospodarskog
lidera, bitno premaπuje onaj u Kaliforniji, kao vodeÊoj u SAD-u, dok su Velika Britanija, Francuska, Italija, ©panjolska, Nizozemska, ©vedska, Belgija, Poljska, Danska i Finska, od drugog do jedanaestog mjesta, osjetno snaænije od svojih ameriËkih pandama New Yorka, Texasa, Floride, Illinoisa, Ney Jerseya, Washingtona, Indiane, Minnesote, Colorada, Connecticuta i Oregona. Posljedica je tih trendova da je sve viπe ameriËkih tvrtki u europskom vlasniπtvu. Rifkin upozorava da je veÊina Amerikanaca toliko uljuljkana u svoje vizije o globalnoj moÊi da nije svjesna da je danas od 140 najveÊih svjetskih kompanija Ëak 61 europska, dok je ameriËkih na tom elitnom popisu samo 50. Takvi Êe se trendovi, smatra autor, zasigurno i nastaviti, jer ameriËko gospodarstvo postupno gubi utrku s onim europskim, πto dokazuje i primjer da je radnik u pojedinim zemljama Unije postao i produktivniji od svog ameriËkog kolege.
4
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Reportaæa Pod pokroviteljstvom Studene u Rijeci ostvaren projekt „Voda - hrvatsko blago“
Vodu trebamo svi Ëuvati Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf
Voda je veliko hrvatsko blago koje zahtijeva posebne dræavne mjere zaπtite od zagaivanja i otuivanja. Uspostavljanjem socijalnih, kulturno - povijesnih, politiËkih i drugih druπtvenih kriterija za vrednovanje i zaπtitu voda, te meunarodnom suradnjom u zaustavljanju prekograniËnih atmosferskih, kopnenih i morskih procesa obezvrjeivanja hrvatskih voda - to nacionalno blago treba saËuvati i koristiti kao izuzetni prirodni resurs. To su glavne poruke znanstvenog skupa odræanog u Rijeci u sklopu projekta ”Voda - hrvatsko blago”.
Eminentni skup struËnjaka za vode u Rijeci Skup je okupio eminentne hrvatske struËnjake koji se na raznim podruËjima bave problematikom vode, vodoopskrbe, koriπtenja voda u gospodarstvu, zaπtitom mora i vodotoka, a meu njima bili su i Danijel Fiπter, Ljiljana Tinodi i Davor JanjatoviÊ, koji su prezentirali iskustva Podravke u uπtedi potroπnje vode za hlaenje u procesu suπenja sirovina uvoenjem sustava recirkulacije. BuduÊi da je u zaπtiti voda izuzetno vaæna aktivnost graana i lokalnih zajednica, ovaj skup popratili su i razni sadræaji koji su izavali veliku paænju javnosti. Tako su od 20. do 24. oæujka RijeËani i njihovi gosti na πtandovima na gradskim trgovima mogli isprobati vode hrvatskih proizvoaËa, zatim razgledati izloæbu fotografija na temu vode, pogledati dokumentarne filmove o vodi, prisustvovati predstavljanju knjige ”Voda od nastanka do upotrebe”, te prigodnim koncertima ozbiljne i zabavne glazbe.
- Projekt ”Voda - hrvatsko blago” je najveÊi projekt obiljeæavanja Dana vode u Hrvatskoj. U njega su ugraeni pothvati koji su neuobiËajeni i dogodili su se prvi puta - to je znanstveni skup vrlo biranih sudionika, zatim umjetniËka djelatnost - koncerti ozbiljne glazbe i Olivera DragojeviÊa, razliËiti edukativni sadræaji koji su privukli veliki broj mladih. Za podrπku smo uspjeli pridobiti tri ministarstva - znanosti, obrazovanja i πporta, poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospodarstva, te mora, turizma, prometa i razvitka. Uz njih pokrovitelji su bili i Grad Rijeka, Primorsko-goranska æupanija i Dræavni arhiv u Rijeci, veliku pomoÊ dale su i Hrvatske vode, a okupljeno je i dosta sponzora meu kojima je najvaænija bila Studena. Vaæno je naglasiti da su svi u Matici hrvatskoj radili dragovoljno, iz idealizma zbog kojega smo u Matici. Ako gledamo naπ osnovni cilj zbog kojeg smo krenuli u takav pothvat, a taj je upozoriti javnost na vaænost i vrijednost vode i to upravo sada kad nam predstoji ulazak u zajednicu europskih naroda, onda moram reÊi da smo ga i ostvarili. Æeljeli smo upozoriti i graane i politiËka tijela, a posebno one koji se bave vodom da svi zajedno moramo skrbiti o toj velikoj vrijednosti. Jer ne samo da smo gledajuÊi veliËinu naπe zemlje i koliËinu vode najbogatiji u Europi nego i imamo najbolju vodu na svijetu i to moramo saËuvati da nam se ne dogodi da u EU uemo tako nespremni da sutra od tih stranaca kupujemo svoju vlastitu vodu.
Studena je bila glavni sponzor projekta ”Voda - hrvatsko blago”
S obzirom na to da je Studena bila glavni sponzor projekta ”Voda - hrvatsko blago” u Rijeci su organizirane i razne promotivne aktivnosti koje po ocjeni Denisa StarËeviÊa, direktora Prodaje u regiji sjeverno Primorje doprinose imidæu Podravke kao druπtNajveÊi projekt obiljeæavanja Dana vode veno odgovorne kompanije, a pomaæu i u jaËanju branda Studene na u Hrvatskoj ovom podruËju. Tako je svakodnevOrganizator cijelog projekta bila je no na Jadranskom trgu odræavana Matica hrvatska - Ogranak u Rijeci, degustacija Studene i ledenih Ëajeva, Ëiji predsjednik Darko DekoviÊ ova- na svim manifestacijama Studena je ko ocjenjuje cijelo dogaanje: bila sluæbeno piÊe, pa je tako i Oliver
Jadranski trg u Rijeci bio je sav u znaku vode, a posebno Studene
DragojeviÊ zajedno sa svojim gostima Tinom Vukov, vokalnom skupinom Rivers, klapom Volosko, a uz pratnju orkestra opere HNK ”Ivana pl. Zajca” pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog pjevao na pozornici u prepoznatljivom Studena ruhu, osvjeæavajuÊi se ovom prirodnom izvorskom vodom.
”Blanka je zato tako velika, jer pije puno Studene!” Posebno su bile dojmljive aktivnosti za djecu i mlade, pa je tako na sam Dan voda u Centru za odgoj i obrazovanje odræana predstava ”Sve o vodi” zagrebaËkog kazaliπta ”Smjeπko”, a dva dana kasnije ovu πkolu, koju polazi viπe od 100 djece s poteπkoÊama u razvoju, posjetila je Blanka VlaπiÊ. Dolazak svjetske viceprvakinje oduπevio je djecu meu kojima se nalazi i znaËajan broj sportaπa koji su na dræavnim i evropskim prvenstvima osvojili medalje u atletici i momËadskim sportovima. Dobro nam doπla dra-
I Oliver DragojeviÊ je na koncertu bio okruæen - Studenom
ga Blanka, volimo te, pisalo je na transparentima dobrodoπlice, svi su poæeljeli omiljenoj sportaπici stisnuti ruku, slikati se s njom za uspomenu, postaviti joj neko pitanje. Dirnuta paænjom i silinom emocija Blanka je strpljivo objaπnjavala koliko trenira, πto jede, ima li deËka, koliko je visoka. Djeci je darovala privjesnice za mobitele i balone, a oni su uzvra-
tili cvijeÊem i rukotvorinama koje su sami izradili. Blanki su se obradovali i polaznici sportskih djeËjih vrtiÊa s kojima se druæila na srediπnjem gradskom trgu dijeleÊi im Studenu i potpise. Jedan maliπan pametno je zakljuËio da je Blanka zato tako velika πto pije puno Studene i ustvrdio da Êe i on jednog dana skakati visoko, visoko...
Blanka VlaπiÊ je djeci u πkoli i na trgu dijelila Studenu, balone, potpise... a podijelila je s njima i puno radosti i emocija
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Podravkin periskop
Nagradna igra za Podravkaπe ”Predah uz Fini-Mini u kantini” πto kaæu nagraeni potroπaËi i prodavaËi
”Kineziterapija”
Zlatko Kolarek: Uæivam u Fini-Mini juhama, a uæitak je potpun kad dobijeπ i nagradu
Pripremio: Vlado Markota Strateπki razvoj
Povratak Fini-Mini juha u kantine Podravke obogaÊen je i zanimljivom nagradnom igrom koja je u prvom kolu privukla znatnu paænju radnika potroπaËa, kao i radnika - prodavaËa. Mnogi su zbog nagrada poveÊali konzumaciju ovih juha, a mnogi se svojski potrudili da ih prodaju πto viπe. Najsretniji su bili Zlatko Kolarek iz Tvornice djeËje hrane i kremnih namaza s poslanih 46 kupona koji je za pobjedu nagraen kuhalom za vodu Electrolux i poklon paketom proizvoda, te Marija GaπpariÊ iz Kantine 5 koja je prodala najviπe Fini-Mini juha i osvojila poklon bon za kozmetiËke usluge. - Kad je poËela nagradna igra prodavala sam prosjeËno Ëetiri, pet FiniMini juha dnevno. Uglavnom su je zaposlenici traæili poslije 12 sati, odluËujuÊi se najËeπÊe za neku od krem juha. Uz smijeh i malo zabave i ja sam ih poticala na kupnju. Pri tome nisam raËunala da Êu prodati najviπe, jer moja kantina nije najveÊa, ali eto pobijedila sam. Mislim da je dobro πto je odluËeno da se nagradi i nas koji
Predah uz FiniMini u kantini - 3. kolo
Zlatko Kolarek
prodajemo, odnosno radimo u kantinama. Meni je ovo prva nagrada u 24 godine radnog staæa. Radujem se posjetu kozmetiËkom salonu, vjerojatno Êu se odluËiti za neku masaæu koja Êe mi dobro doÊi jer na poslu stalno stojim, a uz noge od toga strada i kiËma. Nakon toga sigurno Êu biti dobro raspoloæena, πto Êe se svakako odraziti i na moj posao - kaæe Marija GaπpariÊ. Ova simpatiËna radnica, prenoseÊi primjedbe juholjubaca, predloæila je da se ubuduÊe u internoj nagradnoj igri dodijeli i viπe nagrada za najpotroπaËe. Prijedlog je prihvaÊen a u tome svoju πansu vidi i Zlatko Kolarek, pobjednik prvog kola: - U poklon paketu kojeg sam dobio jedna je πalica Fini-Mini i sad se doma ”svaamo” tko Êe je koristiti. Bilo bi dobro da zbog mira u kuÊi osvojim joπ Marija GaπpariÊ koju. Naravno, malo se zafrkavam, ali
moram priznati da mi je drago πto sam osvojio nagradu. I inaËe imam naviku Ëesto jesti juhu, a Fini-Mini mi paπe i prije i poslije gableca. Evo danas smo za gablec imali hrenovke, prije sam si lijepo pojel moju najdraæu povrtnu juhicu i sigurno Êu kasnije pojesti joπ jednu, vjerojatno krem od gljiva, koju takoer jako volim. Æao mi je samo πto u kantini nema krem pileÊe juhe, jer je i ona odliËna. InaËe, na poslu su mnogi bili iznenaeni πto sam pojeo toliko juha u mjesec dana. U prosjeku dvije dnevno, ali ja sam uvjeren da je juha puno zdravija od kave i dobro se osjeÊam kad je pojedem. Uæitak je potpuniji kad postoji i πansa da se tako doe i do nagrade. A u drugom kolu moguÊe je osvojiti tri nagrade. Detaljnije informacije mogu se naÊi na Intranetu ili u kantinama, a i u tekstu na ovoj stranici novina. Jadranka Lakuπ
Od sljedeÊeg tjedna zapoËinje treÊe kolo nagradne igre za ljubitelje FiniMini juha. I dalje je potrebno skupljati kupone koje dobijete prilikom kupnje Fini-Mini juhe u kantini. Novost u ovom kolu je da Êemo tokom mjeseca objaviti kupon koji Êe vrijediti kao 2 Fini-Mini juhe. Tako Êete uz kupone skupljene tokom mjeseca u kovertu moÊi staviti i jedan kupon te tako poveÊati moguÊnost dobitka nagrade. TreÊe kolo nagradne igre traje od 1. 4. do 30. 4. 2006. godine, a nagrade u ovom kolu su sljedeÊe: 1. Kuhalo za vodu Electrolux + poklon paket proizvoda 2. Kiπobran “Podravka” + poklon paket proizvoda 3. ©alica Fini-Mini + poklon paket proizvoda Blokove koje skupite tokom mjeseca stavite u jednu kovertu i sa svojim podacima ubacite u kutije u Podravkinim kantinama do 3. 5. 2006., a imena dobitnika nagrada 3. kola objavit Êemo u Podravkinim novinama 5. 5. 2006. Detaljnije informacije o nagradnoj igri moæete pronaÊi na Intranetu. Uæivajte u Fini-Mini juhama jer su one - Uæitak u tren(d)u. Tim za kategoriju Podravka jela
Moj hobi - Bahrija HodæiÊ iz Zaπtite i nadzora
Kriæaljke i ribiËija - glavne zanimacije Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Berislav Godek Na ulazu u Podravkinu zelenu zgradu u Kolodvorskoj bb portiru koji uredno veÊ od 6,30 doËekuje zaposlenike mogli bi komotno umjesto uobiËajenog dnevnog pozdrava izreÊi: vodoravno ili okomito? Jer, na njegovom stolu uz dnevni tisak upast Êe vam prvo u oËi kriæaljke. Dok se drugi na poslu “zabavljaju” jutarnjim novinama, kavama, mobitelima, raËunalima, Bahrija HodæiÊ to Ëini s olovkom, praznim poljima i pojmovima koje u njih upisuje. Naravno da broj rijeπenih kriæaljki ni u primisli nema, a ne moæe sa sigurnoπÊu reÊi ni kada je prvu ispunio. Tek zna da mu je ta opsjednutost od dana kada se poËeo sretati s novinama i kada je krenuo s enigmatikom. Osim kriæaljki u djelokrugu njegova zanimanja su i rebusi i anagrami, a osim novina tu je i veliki broj specijaliziranog tiska kao πto su enigmatski zabavnici Feniks, Stojedinka, »vor, Skandi... Za ispunjavanje takvih opseænijih izdanja potrebno je i po viπe sati. U ovoj razbibrigi, koja je po
5
kao i rebusi i anagrami, neπto πto Ëovjeka opuπta, a usput se i uÊi. Ja uËim nastojeÊi da pamtim pojmove iz kriæaljki i tako proπirujem znanje za rjeπavanje novih. Naravno da ima teæih i lakπih kriæaljki s tim da je najteæe rjeπavati strane pojmove, strana imena. A πto se tiËe vremena za rjeπavanje, mogu to raditi u bilo koje doba kaæe nam Bahrija, roen u BrËkom otkud je kao petogodiπnjak s obitelji doπao u tada rudarski Glogovac, gdje i danas æivi s majkom. Iako je, kako u πali kaæe, iz “Sjedinjenih bosanskih dræava”, podravsko podneblje u potpunosti je imalo utjecaja na formiranje Ëovjeka koji je prvo zaposlenje ubiljeæio u Podravki. Najprije kao sezonac kad je za Ëetiri godine “ubrao” tek jednu staæa, a 1979. ulazi u stalni rad kao portir. Krenuo je sa sjevernom portom i bio na svima osim istoËne da bi danas obavljao posao zaπtitara u zgradi gdje rade obraËunarci bolovanja, plaÊa, kadrovske sluæbe, struËne sluæbe mlinara i pekara i novinari. Uz rad zavrπio je i srednju πkolu u Koprivnici. TreBahrija HodæiÊ nutno radi u jednoj smjeni, ali zato
mnogima provjera znanja i oπtrenje uma, vaæna je strpljivost. Bahrija strpljivosti ima u izobilju, a kada se tome doda da je to svojevrsno usvajanje znanja, zanimacija je joπ vrednija. - »itam puno novina i rjeπavam kriæaljke u njima i mogu reÊi da je to,
dobiva i pet stotina kuna manje plaÊe i zbog toga nije presretan. Osim po upadljivim brkovima, Bahrija je zapaæen i po traktoru Zetor 7011 s kojim godinama iz Glogovca dolazi na posao, a za lijepih dana koristi i motor APN 4. Iako nisu novi, besprijekorni su, a sklonost da u “domaÊoj radinosti” upraænjava mehaniku (radionica viπe za druge nego za sebe) pomaæe da je colibri uvijek spreman i za ribolov koji je poslije kriæaljki na drugom mjestu Bahrijevih zanimacija. Na vodi je viπe noÊu nego danju, a ako je potrebno ponekad i godiπnji odmor koristi za ribiËiju. Krenulo je sa sitnim ribolovom, ali je on brzo napuπten. Slijedila je kvalitetna oprema i ribiËija na krupnije primjerke. Ulov amura od 17 kilograma ribolovni mu je pothvat, a ribe ne voli - ni jesti ni spremati. Od onih je ribiËa koji sve ribe do dva kilograma teæine puπta natrag u vodu. Kaæe - da izrastu veÊe. Ako ne voli jesti ribe, dobre su mu gljive koje nalazi u πumi tristotinjak metara udaljenoj od kuÊe. Poznaje popriliËan broj gljiva, ali vrganji, lisiËarke i sunËanice imaju poËasno mjesto na maminom jelovniku.
Kineska agencija za patente i robne marke je na Europsku uniju naslovila sluæbeni protest zbog robne marke “Not made in China”. Ta je robna marka, koju je registriralo trgovaËko druπtvo Alvito, po miπljenju Kineza diskriminatorna i oznaËava kineske proizvode kao nekvalitetne. Dogaaj je u Kini izazvao burne reakcije. GibraltarËani su spomenutu robnu marku pokuπali registrirati i u SAD, ali im to tamo nije uspjelo. Agresivna kineska trgovina, otkrivπi da moæe dostupiti do gotovo svih svjetskih træiπta i preplaviti ih jeftinom kineskom robom, potakla je i druge manje legalne vrste aktivnosti, poput falsificiranja tuih robnih marki i piratske proizvodnje. Naravno da svijet nije na to ostao skrπtenih ruku, veÊ je oπtro reagirao i zaprijetio Kini odreenim trgovaËkim sankcijama. Kina je morala reagirati na to, pa je u Kini nedavno osnovan poseban sud koji Êe se baviti piratskim proizvodima. Peking je povukao taj potez nakon πto se suoËio s uËestalim zahtjevima da poduzme konkretne mjere protiv ilegalnog kopiranja filmova, glazbe, softvera i ostalih proizvoda. Kina je stekla status vodeÊeg proizvoaËa piratskih proizvoda u svijetu, a SAD i njeni ostali trgovinski partneri upozoravaju da se taj problem zaoπtrava usprkos ponovljenim obeÊanjima Pekinga da Êe poduzeti konkretne korake za njegovo rjeπavanje. Pritisak kineske robe na sva svjetska træiπta je zadnjih godina sve veÊi. Gospodarstvo ove ogromne zemlje se naglo razvija, a mnogobrojno stanovniπtvo traæi svoje mjesto pod suncem. Brojna kineska dijaspora, rasprπena po cijelom svijetu, izuzetno je efikasan most za πirenje trgovine kineskom robom po svim svjetskim træiπtima. Ogromne koliËine tekstilnih proizvoda, koje su poËele preplavljivati europsko ali i druga svjetska træiπta, dovode u pitanje opstanak domaÊe industrije tih zemalja, koja cijenom nikako ne moæe konkurirati izuzetno jeftinim kineskim proizvodima. Znatne koliËine tekstilne robe i obuÊe, koje su proizvedene u Kini, zaustavljene su u nekoliko europskih luka, pod najrazliËitijim izlikama. Najviπe se kao argument navodi prigovor na slabiju kvalitetu, koja (navodno) ne udovoljava standardima EU, kao i prigovor da se radi o falsifikatima poznatih svjetskih robnih marki (πto je Ëesto i istina). Meutim, prava istina je zapravo skrivena u strahu EU da im Kina ne destabilizira træiπte ili Ëak da ne uniπti neke industrijske grane poplavom svojih jeftinijih proizvoda dobre kvalitete. Dobro je za voÊku, za njeno zdravlje, da ju se ponekada protrese, kako bi pootpadali truli plodovi ili oni koji Êe i sami kasnije otpasti zbog nerazvijenosti. Tako je moæda ova “kineziterapija” dobra za zdravlje europskog gospodarstva, za ukidanje monopola, za prosijavanje zdravih od nezdravih firmi, kao i za omoguÊavanje svima da kupe dobre proizvode za male novce, πto u ova recesijska vremena i nije beznaËajno. Ako svi stalno tvrdimo da je cijeli svijet jedno veliko globalno selo, zaπto se onda svi mi ”globalni seljaci” ne dogovorimo - πto tko najbolje i najjeftinije moæe proizvesti, pa da onda svi zadovoljni radimo i trgujemo? Dogovor je uvijek kuÊu gradio!
6
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Marijan Gal izlaæe u galeriji Likuma u Zagrebu Samostalna izloæba slika, πto ju je u Zagrebu u galeriji LIKUM-a, Ilica 26, postavio Marijan Gal, predstavlja ujedno i poËetak suradnje sa strukovnom udrugom Likuma i buduÊega Ëlanstva u HDL-u. Marijan je izloæio nekoliko slika velikog formata ulja na platnu na kojima su razne geometrijske forme. Po struci informatiËar, a po vokaciji slikar i inovator, Marijan se preko 20 godina bavi slikarstvom, tako spajajuÊi virtualne i vizualne obzore u suvremene geometrijske oblike kontroliranih formi. Izloæba Êe biti otvorena tijekom travnja. Marijan je dugi niz godina i Ëlan KUD-a Podravka i Likovne sekcije “Podravka 72”, a sada i tajnik Likovne sekcije Podravke. Svojim nesebiËnim radom i zalaganjem pridonio je razvoju i kvalitetnom djelovanju likovne sekcije kao kulturnog segmentana koji se istiËe iz cjelokupnog KUD-a Podravka na svojevrstan naËin. Marijan je autor i glavni urednik Internet sjediπta KUD-a Podravka te Likovne sekcije “Podravka 72”. N. Z. L.
Prodajne izloæbe knjiga PoËelo je predblagdansko vrijeme, a s njime i vrijeme darivanja. Dar koji nikada nije pogreπan svakako je dobra knjiga. Zato svi poklonici knjige mogu doÊi na svoje. NakladniËka i trgovaËka kuÊa Stanek d.o.o. iz Varaædina organizira prodajnu
Poziv iz Literarne sekcije KUD-a Podravka Godiπnja skupπtina Jedan od temeljnijih zakljuËaka nedavno odræane godiπnje skupπtine Literar- DDDK Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka odræat Êe izvjeπtajnu skupπtinu, na kojoj Êe biti i podijeljena priznanja za jubilarni broj darivane krvi. Skupπtina Êe se odræati u hotelu Podravina u nedjelju 9. 4. 2006 s poËetkom u 18 sati. Predsjedniπtvo DDDK Podravka
LijeËnik za vas
Brinemo li dovoljno o svojim kostima Piπe: dr. Ivo Belan Ako mislite da ste premladi da bi brinuli o osteoporozi, razmislite joπ jednom. Kosti postaju lomljivije kako Ëovjek stari, meutim strukturno slabljenje poËinje mnogo ranije i nevidljivo je. Pedeset posto æena u dobi iznad pedeset godina doæivjet Êe u svom æivotu neki lom kosti, koji je posljedica osteoporoze, meutim to Êe isto doæivjeti i neke æene veÊ u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama. Ovdje je navedeno nekoliko upozoravajuÊih istina koje bi mogle ugroziti vaπe zdravlje kostiju: Kalcij u obliku dodataka nije jedino rjeπenje. Kalcij je od posebne vaænosti za odræavanje zdravlja kostiju, meutim on nije sve πto je potrebno. Ustvari, mnoga ispitivanja pokazuju da odreene vrste hrane zaπtiÊuju kosti djelotvornije nego tablete. Odræavanje kostiju zdravima moæe se pomoÊi konzumiranjem hrane koja sadræi vitamin D, potreban za resorpciju kalcija (mlijeko, æumanjak, pojaËane æitne pahuljice) i vitamin K, koji takoer moæe pomoÊi rasorpciju kalcija (prokulica, tamno zeleno lisnato povrÊe kao πto je πpinat, kelj, kupus). Organizam valja redovito izlagati sunËevom, dnevnom svjetlu. Slomiti kost u 30-im godinama æivota nije samo loπa sreÊa. Osim ako se radi o prometnoj nezgodi ili nezgodnom padu, mlada æena ne bi trebala slomiti kost. Ako æena slomi
kost veÊ nakon obiËnog posrtanja za vrijeme hoda ili doæivi frakturu bez nekog obiËnog razloga, doktor bi ju trebao poslati na test za mjerenje gustoÊe koπtane mase. Razumljivo, to se odnosi i na muπkarce. Rizik od razvoja osteoporoze se poveÊava... • ako ste æensko • ako ste nakon 30. godine æivota doæivjeli lom kosti, koji nije bio uzrokovan nekom traumom • ako ste stariji od 65 godina • ako puπite • ako ste njeæne grae • ako je vaπa majka, baka ili sestra doæivjela lomove kosti kao odrasla osoba • ako uzimate neke lijekove, posebno kortikosteroide • ako tjelesno ne vjeæbate, nego vodite uglavnom sjedeÊi naËin æivota • ako je u prehrani stalno prisutan manjak kalcija Osteoporoza se javlja u obiteljima. Genetika je vrlo vaæna u toj bolesti. Ako su vaπ otac, majka ili baka izgubili Ëetiri do pet centimetara na visini ili su se pogrbili ili je bilo koji roditelj doæivio lom kosti u svojoj odrasloj dobi, poduzmite preventivne mjere. Zatraæite od svog lijeËnika savjet je li korisno zapoËeti s hormonalnom nadomjesnom terapijom uz to πto Êete uËiniti i promjene u prehrani i krenutli s redovnom tjelovjeæbom. Nisu u pitanju samo æene Mnogi muπkarci misle da je osteoporoza bolest æena. Pogreπno misle.
Krv dalo 142 Podravkaπa
U posljednja dva mjeseca odaziv Podravkaπa na dobrovoljno davanje krvi nije jenjao. DapaËe, krv ih je dalo zavidan broj - 142. To su: Tatjana Bago, Zlatko Belec, Ivan Berljak, Vjekoslav BlatariÊ, Dragica Blaæek, Josip Blaæek, Kruno Botko, Slavko BraËko, Vojislav Crljenica, Ivan Cvrtila, Stjepan »anji, Zlatko Delimar, Tihomir DobriÊ, Josip Dolenec, Dragan Dolenec, Krunoslav DomoviÊ, Drago DrvariÊ, Boæidar DukariÊ, Stjepan ErneËiÊ, Boris Fabijanec, Boris Ferenc, Zlatko FriπËiÊ, Stjepan Fulir, Zlatko Gaæi, Boæo Horvat, Zdravko HorvatiÊ, Mario HudiÊ, Ivica Huzak, Branko Iπina, Milenko IviÊ, Kristina JuriÊ, Slavko Kadija, Stjepan KodriÊ, Vjekoslav Koπar, Dalibor KovaËiÊ, Miroslav Kraljic, Ines Kukec, Ivan Ledinski, Slobodan LonËar, Miroslav LukËin, Biserka ManojloviÊ, Mladen MarkoviÊ, Kreπimir MatijaπiÊ, Mario Meimorec, Lidija Mikulec, Ljubica Mlinar, Nikolaos Mouratidis, Darko Nemec, Ana OstojËiÊ, Dragica PalËiÊ, Draæen PolanËec, Damir Posavec, Mirjana Posavec, Zlatko Potroπko, Igor PrebegoviÊ, Ivica Prikaski, Ivan od 9 do 12 sati. U ponedjeljak 10. Prosenjak, Tihomir Raπan, Dalibor Rendutravnja prodajna izloæba knjiga bit liÊ, Miroslav Restek, Borislav Sabol, Damir Êe u prostoru Linolade u vremenu SataiÊ, Mladen Sinjerec, Mijo Srbiπ, Ivica od 9 do 12 sati. Sremec, Branko Stanin, Vladimir Strmecki,
izloæbu knjiga u Podravkinim prostorima. Tako Êe 3., 4., 5. i 6. travnja 2006. godine prodaja biti ispred Podravkinog restorana Druπtvene prehrane u vremenu od 9 do 14 sati, Knjige se prodaju na kredit do a u prostorima Vegete i Podravka deset mjeseci - bez kamata i uËeπjela i Belupa 7. travnja u vremenu Êa.
ne sekcije KUD-a Podravka bio je i obnavljanje Ëlanstva. Kako brojËano tako i kvalitetno. Sekcija, u kojoj djeluje dvadesetak preteæito pjesniËki orijentiranih literata, æeli u svoje redove uËlaniti nove Ëlanove. U sekciji vjeruju da u Podravki, a i πire, jer su literati otvoreno druπtvo, ima onih koji bi svoje spisateljsko umijeÊe æeljeli iskazati i angaæmanom u ovoj sekciji. Stoga novo Ëelniπtvo Podravkinih literata poziva zainteresirane koji djeluju na literarnom planu da se prikljuËe sekciji. Prijaviti se mogu novoizabranom predsjedniku Milanu FrËku na mobitel 098/913-31-23 ili dopredsjedniku Franji Strbadu na mobitel 098/293-589. S. P.
Dobrovoljno davanje krvi
Milijuni muπkaraca imaju osteoporozu. Premda je gubitak koπtane mase manji u muπkaraca, oni takoer doæivljavaju bolove u leima i frakture, uglavnom na kiËmi, kuku i ruËnom zglobu. Muπkarci u dobi od 25 do 65 godina trebali bi konzumirati barem jedan gram kalcija dnevno, a oni stariji od 65 godina jedan i pol grama. Tjelovjeæba je takoer vaæna (hodanje, jogging, itd.), jer zaπtiÊuje gustoÊu koπtane mase. Testovi za koπtanu gustoÊu ne moraju uvijek otkriti riziËno stanje. Ako se ti testovi provedu samo na nekim dijelovima kostura (recimo ruËni zglob, prsti, pete), mogu dati normalan nalaz, ali to ne mora znaËiti da je to precizna procjena zdravlja kostura. Gubitak koπtane mase nije jednak u cijelom tijelu. »ovjek moæe viπe izgubiti na jednom mjestu nego na drugom. Vaæno je izvrπiti mjerenje na kritiËnim mjestima (kuk, kiËma), gdje su najozbiljnije frakture. Ne postoje tablete za izljeËenje osteoporoze, ipak... Farmaceutska industrija stavlja na træiπte lijekove koji mogu nadomjestiti neπto koπtane mase koja je izgubljena i mogu smanjiti rizik lomova kostiju, ali naæalost, ne mogu potpuno vratiti ono πto je izgubljeno. SliËno je s hormonalnom nadomjesnom terapijom koja poveÊava resorpciju kalcija, smanjuje gubitak kalcija i inhibira destrukciju kostiju, meutim bilo kakva zaπtita kostiju prestaje jednom kad se prekine s hormonskom nadomjesnom terapijom.
Vjekoslav ©erbetar, Josip ©iroki, Damir Varga, Slavko VargoviÊ, Vlado Verjak, Miroslav Virag, Zrinka Vrabec, Darko VratiÊ, Mario Bago, Vladimir Bajzek, Draæen BartoliÊ, Ivica Bebek, Josip BednaiÊ, Ivan Blaæek, Vlatko Blaæek, Draæen Borovac, Robert Bosman, Davor Buljan, Saπa Cvrtila, Josip »ordaπ, Vladimir DukariÊ, Tihomir Dvorski, Slavko –urina, Damir GaπpariÊ, Marinko Gazdek, Alen Gjerek, Vladimir Glad, Ivan Golub, Mijo GregoriÊ, Josip Gregurec, Mirko Hemetek, Josip HrastiÊ, Zoran HusiÊ, Krunoslav Huπnjak, Blaæ Jagarinec, Æeljko Jakupanec, Siniπa Jurlina, Marijan JuπiÊ, Ivan KapustiÊ, Marijan Kefelja, Zlatko KiπiËek, Damir KlanËar, Ratko KneæeviÊ, Zlatko Kozina, Josip Kriænjak, Marijan Krsnik, Petar Maerek, Mihael MarkuπiÊ, Nevenko MatijakoviÊ, Brankica Matijaπec, Æeljko MatijaπiÊ, Dragutin MeπtroviÊ, Elvis Paleka, Darko PaveπiÊ, – uro PavliËek, Branka Peras, Ivan Peti, Jadranko RadiÊ, Mario RadiÊ, Kruno RaiÊ, Dario Sajko, Zdravko Santi, Dragutin Sremec, Mirko Strugar, Dubravko SubotiËanec, Nenad ©kvorc, Aleksandar Terek, Ninoslav Tomaπek, Josip VidakoviÊ, Stjepan VrbaniÊ, Branko VruËina, Branko Vuljak, Stjepan ZamljaËanec, Æeljka ZetoviÊ i Antun Æardin.
Prodaja rashodovanih vozila Objavljuje se prodaja rashodovanog teretnog vozila putem javne prodaje zatvorenim ponudama dana 4. 4. 2006. u prostorijama Vanjskog transporta, – elekoveËka cesta 9 Koprivnica u 12 sati Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta.
Marka i tip vozila
Vrsta vozila
God. Stanje proizv. vozila
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
furgon furgon furgon furgon furgon furgon furgon viliËar viliËar
1996. 1996. 1996. 1996. 1996. 1996. 1987
IVECO 35.10 TD IVECO 35.10 TD IVECO 35.10 TD IVECO 35.10 TD IVECO 35.10 TD IVECO 35.10 TD ZASTAVA 35.8 rival VAD 38/20S DIZEL CLARK CGP 30
neispravno neispravno neispravno neispravno neispravno neispravno ispravno neispravno neispravno
Inv. broj 2425 2429 2421 2422 2420 2428 854 549 578
PoËetna cijena kn. 7.500,00 8.000,00 9.100,00 6.500,00 12.000,00 4.100,00 3,500,00 5.000,00 5.000,00
Navedena vozila mogu se razgledati 4. 4. 2006. u dvoriπtu Vanjskog transporta, – elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati, osim vozila i viliËara pod rednim brojem 2 i 9 koje se nalaze u Zadru i kontakt osoba je ©ime Maπina, mob. 091/6520-112, i vozilo pod rednim brojem 6 koje se nalazi u Rijeci i kontakt osoba je Darko JurËeviÊ, 091/6520-206. ViliËar pod rednim brojem 8 nalazi se u Umagu i kontakt osoba je Bojan JaπareviÊ, tel. 052/741-632. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu 10 % poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu vieno-kupljeno, bez prava na naknadne reklamacije. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac (22%). Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine. Logistika - Odjel vanjskog transporta
Obavijest
Podjela smrznute ribe Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili smrznutu ribu da Êe podjela biti 6. travnja od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1.
Jelovnik 3. 4. ponedjeljak: - Fino varivo, rolana lopatica, voÊe 4. 4. utorak:
- Kuhana junetina, sos od hrena, krumpir pire
5. 4. srijeda:
- PeËena piletina, mlinci, salata
6. 4. Ëetvrtak:
- Varivo kelj, kosani odrazak, kolaË
7. 4. petak:
- –uveË, rizi-bizi, salata
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica
Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Sport
Prva hrvatska liga - 17. kolo kuglaËica
Prva hrvatska nogometna liga - 24. kolo
U Osijeku Ëetvrti poraz Podravke
Prva ovosezonska pobjeda u gostima ME–IMURJE - SLAVEN BELUPO 3:4 (2:1) Pritajene nade u redovima Slaven Belupa o pobjedi na gostovanju u »akovcu su se ostvarile. Slavenaπi su protiv ekipe Meimurja ostvarili prvu ovosezonsku pobjedu na gostovanju. U derbiju zaËelja 24. kola Prve hrvatske nogometne lige KoprivniËanci su nakon bolje i efikasnije igre od svojih domaÊina zasluæeno slavili. Utakmica je poËela inicijativom domaÊih nogometaπa pa veÊ u 7. minuti »akovËani vode. MostarliÊ izvodi udarac iz kuta, utrËava Sesar i glavom πalje loptu pod samu gredu. Nikoloski krajnjim naporom brani, a na odbijenu loptu natrËava Kresinger i zakucava loptu u mreæu. Obrana Slaven Belupa je zaspala. No, veÊ tri minute kasnije izjednaËenje. OdliËno se u kaznenom prostoru Meimurja snalazi Dodik koji sa 16-ak metara iskosa pogaa suprotni kut vratara Bulata. Nakon izjednaËenja Slavenaπi su joπ imali nekoliko izglednih prilika i poluprilika, ali veÊ po starom obiËaju koprivniËki napadaËi nisu bili uËinkoviti. To kaænjavaju domaÊini i pred kraj poluvremena ponovo vode. Kresinger se uspjeπno rjeπava svog Ëuvara RadeljiÊa i precizno pogaa sam kut vratiju Nikoloskog. KoprivniËki vratar je bio nemoÊan. U nastavku angaæiranija igra KoprivniËanaca, a meu njima najraspoloæe-
Osijek ’97 - Podravka 6:2 3269:3176 (16:8)
niji je bio Mumlek. U 53. minuti bjeæi po lijevoj strani i odliËno ubacuje u πesterac domaÊina, gdje se najbolje snalazi Dodik koji prebacuje nemoÊnog Bulata. Deset minuta kasnije opet agilni Mumlek ubacuje s lijeve strane, lopta dolazi toËno na nogu VruËini koji efikasno poentira. Dominaciju na terenu Slavenaπi potvruju u 69. minuti. Opet Mumlek po lijevoj strani, odliËno ubaËena lopta na glavu visokog PejiÊa Ëiji udarac Bulat nije mogao obraniti. Nakon vodstva od 4:2 Slavenaπi se povlaËe, πto koriste Meimurci i pred sam kraj utakmice smanjuju vodstvo gostiju. Opet je kiksala obrana Slaven Belupa πto koristi RaËki i neometano pogaa mreæu KoprivniËanaca. Ipak, preostalo je joπ malo vremena da bi domaÊini joπ neπto uradili. - Vidljiv je veliki napredak u naπoj igri u proljetnom nastavku, kada smo u πest nastupa osvojili devet bodova i pokazali zavidnu uËinkovitost. Pobjeda nad Meimurjem u gostima od najveÊe nam je vaænosti, jer smo uz nastavak uspjeπnoga prvenstvenog niza pokazali da imamo momËad koja moæe postiÊi povoljan rezultat kada je to najpotrebnije. I dok su napadaËi opravdali povjerenje, zajedno sa srednjim redom, obrana je imala nekoliko propusta koji su nas mogli skupo stajati.
Osobito sam zadovoljan igrom u drugom dijelu susreta, u kojem smo potpuno dominirali, iako su kod treÊeg pogotka domaÊina vratar Nikoloski i KuriliÊ napravili pogreπku koja se ozbiljnim momËadima ne bi smjela dogoditi. Igramo prepoznatljivo, πto nije lako kada se boriπ za goli prvoligaπki æivot - rekao je nakon utakmice trener Slaven Belupa Elvis Scoria. Protiv Meimurja za Slaven Belupo su igrali: Nikoloski, Boπnjak, Boæac, Mumlek, Dodik, Musa, PoldrugaË, VruËina (od 84. DunkoviÊ), PejiÊ, KuriliÊ i RadeljiÊ. B. F.
Prva hrvatska liga - 21. kolo kuglaËa
Niti jedan bod s gostovanja
Tablica - Liga za ostanak Pula S.». Zagreb Cibalia Slaven Belupo Inter Meimurje
24 24 24 24 24 24
10 9 7 6 7 5
4 3 6 8 4 6
10 12 11 10 13 13
34:27 34 23:32 30 28:40 27 34:42 26 22:40 25 29:48 21
Parovi 24. kola (1. 4.): Slaven Belupo - Inter Zagreb - Meimurje Cibalia - Pula S.».
U predzadnjem kolu prvenstva kuglaËi Podravke poraæeni su od direktnog konkurenta za ispadanje, koji je dobro iskoristio svoj domaÊi teren. DomaÊe staze su velika prednost za domaÊina, a Podravkaπi u cijelom prvenstvu na gostovanjima nisu osvojili ni bod. U Zagrebu je bio glavni cilj da se osvoji jedan poen i izgubi sa πto manjom razlikom setova i to im je uspjelo u samoj zavrπnici kad je Bionda od -11 Ëunjeva doπao do pobjede. Sada su se doveli u situaciju da u posljednjem kolu moraju pobijediti viceprvaka, ali Êe ovisiti i o drugim rezultatima. Zanatlija iz Slavonskog Broda je siguran putnik za Drugu ligu, tko Êe biti drugi? »etiri momËadi, Vrlika iz Splita, Kandit iz Osijeka, MedveπËak-Oglasnik iz Zagreba i Podravka imaju isti broj bodova (16), ali na kraju u sluËaju istog broja bodova odluËuju meusobni rezultati i broj osvojenih setova, a tu je Podravka bolja od Vrlike i MedveπËaka-Oglasnika. Prvenstvo se zbog Lige prvaka prekida, a u posljednjem kolu 8. travnja u Koprivnicu stiæe viceprvak Konikom iz Osijeka.
U Rumunjskoj zavrπnica Lige prvakinja
Puno toga ovisi o ædrijebu
Kadeti S©K Podravka drugi u ligi KrËmar plasirao se na πesto mjestu u konaËnom plasmanu lige s prosjekom od 184,00 kruga. Za ekipu kadeta su tokom sezone nastupali Boris DraganiÊ, Nikola Mehkek, Claudio KrËmar, Zvonimir MujkiÊ i Sandro GolubiÊ.
Juniori S©K Podravka treÊi na prvenstvu
Na juniorskom prvenstvu Hrvatske u disciplini standard zraËna puπka, koje je odræano u Zadru, ekipa S©K Podravka osvojila je bronËanu medalju. Juniorska ekipa u sastavu Nikola Mehkek, Viktor Kozjak i Hrvoje VladuπiÊ s otpucanih 1717 osvojila je treÊe mjesto iza prvoplasirane ekipe Bjelovara i drugoplasirane ekipe KonËara koja je postigla 1725 krugova. Lagani rezultatski podbaËaj Viktora Kozjaka uvjetovao je gubitak srebrne medalje za samo 8 krugova. Plasmanom u finalno gaanje najboljih osam hrvatskih juniora Nikola Mehkek sa 574 kruga i Hrvoje VladuπiÊ sa 576 krugova postigli su i viπe nego πto se od Kadeti S©K Podravke njih oËekivalo. Renato KovaËiÊ
Prva liga stolnotenisaËa
StolnotenisaËi Podravke ostaju prvoligaπi PODRAVKA - ©ENKOVEC 4:1; PODRAVKA - DUGO SELO 2:4 Subotu 25. oæujka stolnotenisaËi Podravke rado Êe pamtiti. Tog su dana ostali prvoligaπi. U odluËujuÊem susretu za ostanak u elitnom druπtvu u Koprivnici su svladali meimurskog ©enkovca uvjerljivo sa 4:1 i tako se rijeπili briga za daljne sudjelovanje u prvoligaπkoj konkurenciji. Susret s izravnim suparnikom donio je æeljeni naboj derbija na zaËelju, no veÊ prvi susret odagnao je primisli da Êe biti “gusto”. Danijel LonËar je sigurno, rutinerski, s 2:0, ispratio Dejana PetriËeviÊa, a Jasmin KovaËeviÊ je s Ronaldom Jurinecom odigrao jednu od svojih najboljih partija. Mladi Podravkaπ bio je prvo ime susreta - pobijedio je uvjerljivo u igri u kojoj je vieno mnoπtvo lijepih poteza. U treÊem susretu Milanu MariniÊu nije baπ iπlo sve
Na posljednjem gostovanju u ovom prvenstvu kuglaËice Podravke izgubile su uvjerljivo od domaÊeg sastava Osijeka. Kako su porazom u Zagrebu izgubile sve izglede u obrani titule prvakinja, u igri KoprivniËanki nije bilo posebnog motiva. OsjeËanke, koje protiv Podravke uvijek igraju prepune motiva, odigrale su izvrsno, vrlo ujednaËeno. Podravkaπice su Ëetvrtim porazom u prvenstvu dovele u pitanje i drugo mjesto, pa Êe direktni dvoboj u Koprivnici s treÊim Graditeljem iz ZapreπiÊa odluËiti o viceprvaku, a tko Êe to biti, nije upitno - Podravka. Pobjede za Podravku postigle su Marija Zver i Marina MikloπiÊ. U vodstvu je Zagreb sa 32 boda, Podravka je druga sa 26, dok je treÊi ZapreπiÊ sa 24 boda itd.
MedveπËak-Oglasnik - Podravka 7:1 3478:3300 (14,5:9,5) Rezultati: Meimurje - Slaven Belupo 3:4 Pula S.». - Zagreb 4:1 Inter - Cibalia 4:3
Streljaπtvo
Kadeti S©K Podravka uspjeπno su zavrπili sezonu u Prvoj hrvatskoj kadetskoj ligi u disciplini serijska zraËna puπka. U posljednjem devetom kolu lige, koje je odræano u Karlovcu, kadeti Podravke postigli su 535 krugova izgubivπi od ekipe Karlovca koja je otpucala 548 krugova. Sa πest pobjeda i tri izgubljena meËa u devet odræanih kola kadeti Podravke osvojili su drugo mjesto sa 12 bodova i 4952 otpucana kruga iza prvoplasirane ekipe Rovinja koja je osvojila 16 bodova. TreÊe mjesto osvojila je ekipa Bjelovara. U pojedinaËnom plasmanu lige Boris DraganiÊ s prosjekom od 185,22 kruga osvojio je treÊe mjesto izgubivπi drugo mjesto za samo 0,03 kruga. Claudio
7
od ruke, pa je pobjeda pripala gostujuÊem igraËu. U paru MariniÊ i LonËar iskazali su poËetnu nesigurnost, ali su prema kraju bili sve efektniji i pobijedili sa 3:1, a LonËar je u zadnjoj partiji zabiljeæio pobjedu protiv Jurineca. SlijedeÊeg dana u susretu s Dugim Selom Podravka je izgubila od kvalitetnijih gostiju., ali taj poraz nije imao neku vaænost, jer su stolnotenisaËi Podravke dan ranije izborili prvoligaπki ostanak. S. P.
Danas su kuglaËice Podravke otputovale u rumunjski grad Hunedoaru, gdje Êe se 1. i 2. travnja odigrati zavrπnica Lige prvakinja. U zavrπnicu su se osim Podravke plasirale kuglaËice domaÊeg Electromuresa, austrijskog prvaka BBSV Wien i slovaËkog KK Tatrana. DomaÊi Electromures je najveÊi favorit finala, jer to je ekipa koja je godinama u europskom vrhu, pobjednik Svjetskog kupa i Lige prvakinja. BeËanke su takoer sjajna ekipa, u kojoj uz Ëetiri reprezentativke Austrije igraju i dvije izvrsne Maarice. SlovaËki Tatran je najslabija ekipa u ovom kvartetu Slovakinje su imale povoljan ædrijeb, pa su «zalutalefl u ovu konkurenciju. Podravka æeli jednu od medalja, kakvog Êe sjaja biti zavisi od polufinalnog ædrijeba. Dobar ædrijeb bile bi Slovakinje u polufinalu. Æeljko ©emper
Sportske igre Udruge branitelja Podravke
Natjecanje stotinu kuglaËa
Proπle nedjelje kuglana ÆeljezniËara u Koprivnici bila je u znaku Podravke. Odræano je cjelodnevno natjecanje kuglaËa u okviru sportskih igara Podravkine Udruge branitelja. Nadmetalo se 15 ekipa, a na staze je izaπlo stotinu natjecatelja, πto je joπ jedna potvrda da je kuglanje meu Podravkaπima omiljeni sport. Vieno je i kvalitetnih pojedinaca i ekipa, a sastav Danice je pokazao najviπe. Njihovih πest kuglaËa (sastav je imao πest kuglaËa, a bacalo se 2 x 15 hitaca) sruπio je 663 Ëunja i premoÊno osvojio naslov. Za pobjedniËku ekipu Danice kuglali su Josip PavliniÊ, Stjepan –ureta, Slavko Kadija, Miro AndrojiÊ, Slavko MaltariÊ i Mladen GanæuliÊ. Drugo mjesto pripalo je kuglaËima Studenca iz Lipika koja je za vodeÊom Danicom zaostala 27 Ëunjeva. Za sruπenih 636 Ëunjeva zasluæni su Ankica KeË, Ivica Hormot, Robert RebroviÊ, Drago Borsik, Æeljko VaπiËek i Æeljko LisiËak. Sa 620 Ëunjeva momËad VoÊe I osvojila je treÊe mjesto. VoÊari su nastupili u sastavu: Miroslav ©aπko, Zdenko Matejak, Marijan »esi, Tihomir Virovec, Kreπo Jazvec i Darko Jakupec. U pojedinaËnoj konkurenciji najuspjeπniji kuglaË bio je Æeljko LesiËak iz Studenca sa 128 sruπenih Ëunjeva. Drugi je sa 120 Ëunjeva bio Slavko U nedjelju 26. oæujka u Velikoj Gori- Kadija iz pobjedniËkog sastava Danice, Miroslav ©aπko iz treÊeplasiranog VoÊa S. P. ci odræana je tradicionalna Turopolj- zauzeo je pojedinaËno treÊe mjesto sa 119 sruπenih Ëunjeva. ska trka, na stazi dugoj 21 kilometar. Na trci je sudjelovalo viπe od 250 trkaËa iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Meu sudionicima tog polumaratona bila su i trojica Belupovaca: Ratko Teæak (1:30:54), Zvonko Vrhovski i Ivo Belan (2:14:10). Kod Zvonka nije navedeno njegovo vrijeme, jer je, naæalost, doæivio nezgodu - 800 metara pred ciljem udario ga je automobil neopreznog vozaËa, sruπio na zemlju i ozlijedio. Povrede su neugodne, ali ne i teπke.
Trojica Belupovaca istrËala Turopoljski polumaraton
Karate: sedam natjecatelja, πest medalja U nedjelju je u Daruvaru odræano drugo kolo Lige sjeverozapadne Hrvatske u karateu. Karate klub “Podravka” nastupio je sa sedam natjecatelja od kojih su πestorica uspjela izboriti medalju. Prva mjesta osvojili su Marko ViπnjiÊ i Lovro TanackoviÊ, druga Mateo KovaË, Deni Petak i Marin MarkoviÊ, dok je treÊi bio Ivan Blaæek. Ivan ©tefanec izgubio je borbu za treÊe mjesto. S. L.
PobjedniËke ekipe Danice, Studenca i VoÊa
8
Broj 1789 Petak 31. oæujka 2006.
Na prodajnim mjestima u Hrvatskoj odræana marketinπka akcija za Vegetu pod nazivom ”Kulinarska avantura sa sretnim zavrπetkom”
Vegetina nagradna igra u kojoj svi dobivaju Za proizvod Vegeta mediteran, koji je na træiπte lansiran krajem proπle godine, tijekom oæujka na prodajnim mjestima πirom Hrvatske organizirana je nagradna igra u kojoj svi dobivaju poklon. Namijenjena je bila potroπaËima koji koriste Vegetu, ali i novim potroπaËima koji poznaju snagu marke Vegeta. Tijekom ove promotivne akcije pod nazivom ”Kulinarska avantura sa sretnim zavrπetkom”, potroπaËe se informiralo o novom proizvodu Vegeti mediteran i njegovim karakteristikama, te ih se pozivalo na sudjelovanje u nagradnoj igri u kojoj se kupnjom proizvoda dobiva poklon (na slici). Ovom akcijom i dalje se jaËa image marke Vegeta, te se kupce i potroπaËe podsjeÊa na njezin znaËaj i snagu. Nagradna igra organizirana je na 150 prodajnih mjesta, a svi kupci Vegete mediteran i Vegete 250 g, uz predoËenje raËuna, imali su moguÊnost izvlaËenja nagradne kartice, odnosno dobivanja jedne od nagrada: ruksak, kiπobran, ruËnik, kuhinjska krpa, vezica za mobitel, majica, magnet za friæider. PotroπaËi koji su sudjelovali u akciji kao poklon dobili su joπ i novu knjiæicu recepata s Vegetom mediteran. Spomenimo joπ i marketinπke akcije
u kojima su u najpoznatijim æenskim Ëasopisima objavljivani oglasi u kojima su komunicirane funkcionalne karakteristike Vegete mediteran, te primjenu putem recepata. Osim toga, na www.coolinarika.com objavljeni su recepti s Vegetom mediteran, a zavrπena je i nagradna igra u kojoj su sudjelovali svi koji su toËno odgovorili na nagradno pitanje. Ciljevi ove
marketinπke akcije su izmeu ostaloga informirati potroπaËe o novom proizvodu, odræati poznatost marke Vegeta i voljnost na kupnju, zadræati dominantni træiπni poloæaj za marku Vegeta i visoki træiπni udjel, jaËati odanost potroπaËa marki Vegeta te utjecati na jaËanje svijesti potroπaËa da je Vegeta snaæna marka i kulinarski autoritet. I. B.
NA ©ILJKU Ljudi su se oduvijek smijali. Smiju se, smijeπe i osmjehuju u raznim situacijama i na raznim mjestima: kad su iznenaeni, zaËueni, kad im je neugodno, pri susretima, kada priËaju o raznim stvarima, pa Ëak i o tuænim temama. Smijeh je uroen. Smijati se ne moæe nauËiti. - ©to se dogodi kad popijeπ Viagru i Apaurin zajedno? - ©evi ti se, a ne da ti se. - ©to dobijeπ kada Brus Lija polijeπ hladnom vodom? - Batine!!! - ©to je to arogantni snobizam? - Proeπ kroz crveno, zaustaviπ se pred policajcem, spustiπ staklo, pucneπ prstima i kaæeπ: ”RaËun, molim!”
Priprema: Vojo ©iljak
Bila je kao boginja, svi su je preleæali!
Promotivna akcija Podravkine Pekare u prodavaonici ”Sloge” na TaraπËicama
Doπla jedna æena k lijeËniku na pregled. S obzirom da je imao veliku guævu, lijeËnik je gospou poslao svojem mlaem kolegi. Nakon nekoliko minuta, pacijentica je izjurila iz ordinacije. TrËala je hodnikom urlajuÊi i vriπteÊi. Ugledala je svog doktora, pa mu je rekla o Ëemu se radi i zaπto je u panici. Potom je stariji i iskusniji doktor otiπao svojem mlaem kolegi i ljutito mu je rekao: - ©to vam je, kolega! Gospoa ima 67 godina, muæa, troje djece i sedmero unuËadi! Zaπto ste joj rekli da je trudna!? Mlai lijeËnik, mirno ispunjavajuÊi karton, upita: - A, jel joπ πtuca?
Kupcima baget, pecivo i klipiÊi peËeni u prodavaonici
Sjede Francuz, Talijan i Zagorec sa æenama za stolom i ruËaju. Kaæe Francuz svojoj æeni: “Dodaj mi πeÊera, πeÊeru”. Kaæe Talijan svojoj: “Dodaj mi meda, medena”. Okrene se Zagorec svojoj ©tefi i kaæe: ”Dodaj mi πpeka, krmaËo!!!”
Proπloga petka u prodavaonici urevaËke ”Sloge” na TaraπËicama u Koprivnici odræana je promotivna akcija peËenja pekarskih proizvoda Podravkine Pekare. Ovo je jedna u nizu takvih akcija koje prireuje Podravkina tvornica da bi svoje proizvode joπ viπe pribliæila svojim kupcima kojih ima sve viπe. Tog prijepodneva u Sloginoj prodavaonici obavljeno je peËenje triju vrsti kruha - kukuruzni baget, bijeli baget te baget sa sjemenkama (250 grama). Takoer posjetiteljima prodavaonice predstavljeni su kukuruzno pecivo teæine (100 grama) i domaÊi slani klipiÊ od 50 grama. Svi kupci koji su u vrijeme akcije kupovali Podravkine pekarske proizvode dobili su na poklon svjeæe peËeni baget ili pecivo. Svi koji su kuπali peËene proizvode na licu mjesta u superlativima su govorili o njihovoj kvaliteti. S. P.
Na fakultetu su studenti dobili pismeni zadatak. Na temelju rijeËi: religija, seksualnost i misterija trebalo je napisati rad. Peticu je dobio sljedeÊi rad: ”O, Boæe, ja sam trudna. Pitam se tko li je otac?” Doπla su dva Hercegovca registrirati tvrtku. - A kako Êe se zvati vaπa tvrtka? - upita sluæbenica. - ©ESTO »ULO - veli jedan. - ©esto Ëulo? Vrlo originalan naziv, svaka Ëast na odabiru tako zvuËnog imena... obiËno ljudi nazivaju firme prema svojim imenima, imenima bliænjih... te commerce ovakav, te trade onakav, ali vama svaka Ëast. Ako smijem pitati, kako ste doπli na tu ideju da firmu nazovete ©esto Ëulo? - Pa...ja sam Mate ©esto, a moj kompanjon Ilija »ulo.
Podravkini pekarski proizvodi prvi puta su peËeni u ”Sloginoj” prodavaonici na TaraπËicama (snimio: Berislav Godek)
Recept tjedna:
Praline Maπtovite varijante slatkih kuglica neizostavan su dio svake manje ili veÊe proslave. Praline od Ëokolade u sebi skrivaju jezgru od suhoga voÊa i oraha, ne kvare se brzo pa ostatak pohranite u kutiju i saËuvajte za “slatke dane”. Sastojci: 150 ml mlijeka 100 g πeÊera 200 g oraha 100 g smokava 100 g suhih πljiva 100 g maslaca 200 g Ëokolade Postupak: U kipuÊe mlijeko dodajte πeÊer i prokuhajte.
Dodajte mljevene orahe, nasjeckane suhe smokve i πljive. Smjesu dobro promijeπajte i maknite s vatre. Nakon toga ju ohladite. Maslac zagrijavajte tako dugo dok se ne prestane pjeniti. Maknite s vatre i umijeπajte Ëokoladu natrganu na kockice. Rastopljenu Ëokoladu malo ohladite da dobijete potrebnu gustoÊu. Malo Ëokolade ulijte u papirnate koπarice, dodajte kuglicu napravljenu Savjet: od smjese oraha i suhog voÊa. U smjesu od koje oblikujete kuglice Na kraju svaku koπaricu zalijte Ëokomoæete dodati i bademe, ljeπnjake, ladom i dobro ohladite. kikiriki, suhe groæice te usitnjene Posluæivanje: Praline posluæite ohlaene u ukras- marelice. Vrijeme pripreme: 30 minuta nim koπaricama.
Crta: Ivan Haramija - Hans